Marulićevi Dani 2017
Total Page:16
File Type:pdf, Size:1020Kb
DVADESET SEDMI MARULIĆEVI DANI ZNANSTVENI, KNJIŽEVNI I IZDAVAČKI PROGRAM Split, 20-22. i 27. travnja 2017. KNJIŽEVNI KRUG SPLIT SPLIT 2017 DVADESET SEDMI MARULIĆEVI DANI Split, 20-22. i 27. travnja 2017. Glavni organizator znanstvenoga, književnog i izdavačkog programa: Književni krug Split Suorganizatori: Društvo hrvatskih književnika Društvo prijatelja kulturne baštine, Split Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Zavod za znanstveni i umjetnički rad HAZU u Splitu 2 KALENDAR ZBIVANJA ČETVRTAK, 20. TRAVNJA 17.00 Zavod HAZU Svečano otvorenje znanstvenoga, književnog i izdavačkog pro- grama Marulićevih dana Prigodno slovo: Sanja Vulić (Zagreb) 17.30 Zavod HAZU Predstavljanje knjige: Osorsko-hvarska pjesmarica, priredila Kristina Štrkalj Despot (tekstove na latinskom jeziku priredila Sanja Perić Gavrančić), Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, 2016. Govore: Tomislav Bogdan i Bratislav Lučin 18.30 Trg braće Radića Polaganje vijenca na Marulićev spomenik 19.00 Crkva sv. Frane Sv. misa Prigodna riječ Snježane Kuvačić i polaganje vijenca na Marulićev grob (Društvo prijatelja kulturne baštine) 3 PETAK, 21. TRAVNJA 9.00 Zavod HAZU Colloquium Marulianum XXVII: Tekstološki izazovi hrvatske književne baštine (II) (prvo zasjedanje) 15.30 - 18.00 KKS – Marulianum Jedanaesta latinistička studentska radionica: Didak Pir u prijevodu Voditelji: Irena Bratičević i Teo Radić Sudjeluju studenti iz Zadra i Zagreba 15.00 - 18.00 KKS – Marulianum Deveta kroatistička studentska radionica: Tekstološki dio: Iz hrvatske tekstološke prakse: Ignjat Đurđević i Milan Rešetar Voditeljica: Lahorka Plejić Poje Jezikoslovni dio: Jezična analiza dubrovačkoga teksta iz 17. stoljeća Voditeljica: Ivana Lovrić Jović Sudjeluju studenti iz Splita, Zadra i Zagreba 18.30 Zavod HAZU Predstavljanje knjige: Davor Balić: Etički nauk Marka Marulića, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti – Zavod za znanstvenoistraživački i umjetnički rad Koprivničko-križevačke županije, Zagreb – Križevci, 2016. Govore: Marita Brčić Kuljiš i Branko Jozić 4 SUBOTA, 22. TRAVNJA 9.00 Zavod HAZU Colloquium Marulianum XXVII: Tekstološki izazovi hrvatske književne baštine (II) (drugo zasjedanje) 15.30 - 18.00 KKS – Marulianum Jedanaesta latinistička studentska radionica: Didak Pir u prijevodu Voditelji: Irena Bratičević i Teo Radić Sudjeluju studenti iz Zadra i Zagreba 15.00 - 18.00 KKS – Marulianum Deveta kroatistička studentska radionica: Tekstološki dio: Iz hrvatske tekstološke prakse: Ignjat Đurđević i Milan Rešetar Voditeljica: Lahorka Plejić Poje Jezikoslovni dio: Jezična analiza dubrovačkoga teksta iz 17. stoljeća Voditeljica: Ivana Lovrić Jović Sudjeluju studenti iz Splita, Zadra i Zagreba ČETVRTAK, 27. IV. 18.00 Književni krug Split Dodjela nagrada Dana hrvatske knjige: Judita, Davidias, Slavić (Društvo hrvatskih književnika) Sudjeluju: predsjednik DHK-a Božidar Petrač i tajnik Povjerenstva nagrada Bratislav Lučin 19.00 Književni krug Split Pjesnička posveta Hrvatski pjesnici Marulićevu Splitu (Društvo hrvatskih književnika) Sudjeluju: članovi Ogranka Društva hrvatskih književnika Split Voditelj: Siniša Vuković 5 COLLOQVIVM MARVLIANVM XXVII Tekstološki izazovi hrvatske književne baštine (II) Suorganizatori skupa: Književni krug Split – Marulianum i Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, projekt Tekstualne mreže ranonovovjekovne Hrvatske (Hrvatska zaklada za znanost) Split, 21. i 22. travnja 2017. Zavod HAZU u Splitu, Trg braće Radića 7 PETAK, 21. TRAVNJA Voditelji: Bratislav Lučin i Neven Jovanović 9.00 Zavod HAZU Neven Jovanović (Zagreb): Rim u latinskim pjesničkim djelima Marka Marulića Branko Jozić (Split): Marcus ego sum Marullus: novi prilog za Marulićev životopis Teo Radić (Zagreb): Hymnus ad Deum Marka Marulića i Hymnus in Trinitatem Gregorija iz Tiferna Franz Posset (Beaver Dam, SAD): Što je zajedničko Marku Maruliću i Martinu Lutheru? Razmatranja u povodu 500. obljetnice reformacije u Europi Alex Simrell (Zagreb): Digitalna analiza imena mjesta u Bunićevu epu De raptu Cerberi 6 Voditelji: Gorana Stepanić i Vlado Rezar 11.30-12.00 Odmor Amir Kapetanović (Zagreb): Neprilike prilikom utvrđivanja izvornosti piščeve književnojezične uporabe u varijantnoj tekstnoj predaji (na primjerima iz starije hrvatske književnosti) Ivan Lupić (Stanford): Rukopisni predlošci za neostvareno izdanje slovinskih pjesnika iz 1784. godine Jeroen De Keyser (Leuven): Dalmatinske veze u epistolariju Francesca Filelfa Vlado Rezar (Zagreb): Ode Damjana Beneše: metrički aspekt SUBOTA, 22. TRAVNJA Voditelji: Tamara Tvrtković i Luka Špoljarić 9.00 Zavod HAZU Tomislav Matić (Zagreb): Koncilijarističke ideje u djelima Ivana Bachensteina, zagrebačkog kanonika i sudionika Baselskog koncila Luka Špoljarić (Zagreb): Dva renesansna teksta o sv. Jeronimu Iliru: V. S., Predgovor o porijeklu sv. Jeronima – N. Ia. Sa., Himan sv. Jeronimu Bratislav Lučin (Split): Novi je knez došao u grad: pozdravni govor Splićanina Ivana Rozana u čast Alviza Cappella Ivan C. Kraljić (Montréal, Québec, Kanada): Toma Niger Splićanin: studija o nekoliko djela i nekoliko putovanja Paolo Mastandrea (Venecija): Književni i povijesni predlošci u djelu Antuna Rozanovića 7 11.30-12.00 Odmor Josip Parat (Slavonski Brod) i Petra Šoštarić (Zagreb): Latinski prijevod rasprave Περὶ Θουκυδίδου χαρακτῆρος Dionizija iz Halikarnasa Tamara Tvrtković (Zagreb): (Ne) bis in idem – sličnosti i razlike dvaju rukopisa De Illyrico caesaribusque Illyricis dialogorum libri septem Ivana Tomka Mrnavića Gordana Čupković (Zadar): Tekstološka problematika Senjani- nova Razgovaranja (1555.) Sanja Vulić (Zagreb): Jezična rješenja Stipana Badrića u Ukaza- nju istine među Crkvom istočnom i zapadnjom 8 SAŽETCI I PODATCI O SUDIONICIMA SKUPA Gordana Čupković Sveučilište u Zadru, Odjel za kroatistiku i slavistiku TEKSTOLOŠKA PROBLEMATIKA SENJANINOVA RAZGOVARANJA (1555.) Teološko prenje u kojem stavove konfrontiraju zastupnik Katoličke crkve (u djelu imenovan pogrdnicom papista) i evangelik (u djelu imenovan deskriptivom karstjanin) potpisano pseudonimom Anton Senjanin, a na naslovnici, kojom se višestruko prikriva reformacijski diskurs, imenovano Razgovaranje meju papistu i luteran (uz navedeno, također nepouzdano, mjesto i datum tiskanja: Padova, 1555.) nedvojbeno je najuspjeliji reformacijski književni ostvaraj na hrvatskome jeziku. Djelo je pripisivano Matiji Vlačiću (Mirković 1960.), Petru Pavlu Vergeriju Mlađem (Jambrek 1999.), Antonu Dalmatinu, te je razmatrano kao knjižica koja se jezikom »ne oslanja na hrvatsku pisanu tradiciju« (Bratulić 1987.), a i kao moguća posveta senjskoj glagoljskoj tiskari (Jembrih 2005.). Uočeno je i kako sadržajni sloj djela ima podudarnosti s polemičnim teološkim razmatranjima u Otročjoj Bibliji (1566.), koja je i sama nepotpisana, a pripisuje se Sebastijanu Krelju i M. Vlačiću (Orožen 1987.). Ta su dva djela povezana i time što u jezičnom sloju hrvatskih tekstova posreduju znatan broj slovenizama. Usporednom analizom jezika i grafije može se utvrditi kako autor Razgovaranja nije i autor hrvatskoga katekizma Otročje Biblije. Usporedbom sadržaja polemičnih tekstova dade se zaključiti kako oba djela posreduju iste teološke postavke u kojima su vidljiva i određena stilska i kompozicijska preklapanja. Cilj rada nije utvrđivanje autorstva niti upuštanje u potragu za neotkrivenim sekundarnim izvorima, nego se ovdje žele prikazati slojeviti tekstološki problemi što ih otvara Razgovaranje (oni su vidljivi već u odnosu naslovnica i teksta pojedinih uraških izdanja), a napose pitanja što proizlaze iz usporedbe Razgovaranja s tekstom Otročje Biblije. Gordana Čupković, kroatistica, izvanredna je profesorica na Odjelu za kroatistiku i slavistiku Sveučilišta u Zadru. Bavi se poviješću hrvatskoga jezika (osobito glagoljaštvom i posebno reformacijskim prinosima), povijesnom sintaksom i semantikom. Doktorirala je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu temom Jezik hrvatskih glagoljskih basmi. Objavljivala je u domaćim i inozemnim časopisima i zbornicima (Filologija, Fluminensia, Language Sciences, Slawistische Forschungen und Texte i dr.). Autorica je dviju znanstvenih monografija:Jezik i reformacija. Ogledi iz dijakronijske sintakse i semantike (Zadar, 2017), Zavijače i žuželice. Nešto primjera intertekstualnosti u hrvatskoj glagoljaškoj književnosti, (Sarajevo, Zadar, 2010). 9 Jeroen De Keyser Odsjek za latinsku književnost, Katoličko sveučilište u Leuvenu DALMATINSKE VEZE U EPISTOLARIJU FRANCESCA FILELFA U izlaganju se raspravlja o prisutnosti Dalmacije u epistolariju plodnoga humanista iz petnaestog stoljeća Francesca Filelfa (1398-1481). Njegovih više od dvije tisuće pisama na grčkom i na latinskom, koja su napisana između 1427. i 1477, a upravljena su najistaknutijim humanistima, crkvenim dostojanstvenicima i vladarima njegova doba, pokazuju Filelfovu učenost i ambiciju, no ujedno su važan izvor za ranonovovjekovnu povijest. Zbirka Filelfovih pisama u rasponu od pola stoljeća idiosinkrazijski je skup različitih epistolarnih žanrova: uz kratke dopise bliskim prijateljima nalaze se dugi i učeni filozofski ogledi, izmjenjuju se tople preporuke i žestoki pamfleti. U mnogim se pismima autor slobodno bavi različitim temama, ispreplićući praktična pitanja, književne aluzije, filološke detalje i zajedljive komentare o suvremenoj politici. U izlaganju će se tema razmotriti iz dvaju kutova. Ponajprije će se iznijeti Filelfov osobni odnos s osobama koje potječu iz Dalmacije ili koje u njoj žive, bilo da je riječ o Dubrovačkoj Republici ili o gradovima pod mletačkom vlašću. S obzirom na to posebna će se pozornost posvetiti boravku