GLAsILO HRVATA CRnE GORE Godina IX Broj 79/80 Listopad / Prosinac 2011. Issn 1800-5179 Čestit Božić i Sretna 2012. Poštovani čitatelji

Pred vama je posljednji broj Glasnika u ovoj godini. U ovom broju uveli smo novu rubriku „O sportašima“, a u najavi je i ru - brika „Bokelji u Hrvatskoj“. Odnosi Crne Gore Godina na izmaku bila je bogata događajima, što je vidljivo iz Kronike Društva u svakom broju. i Hrvatske na Naš jubilej proslavili smo na način dostojan veličini, organi - zacijskoj razini, aktivnostima i značaju. Deset godina gradnje zavidnom nivou mostova povjerenja, suradnje i prijateljstva između naših dviju država naš je veliki doprinos dobrim odnosima između Crne Str. 14 Gore i Hrvatske. S druge strane, u ovoj godini došlo je do promjene u rukovod - stvu Društva. Na rukovodeće funkcije došli su mladi ljudi, podu - zetni i željni dokazivanja. Oni koji su otišli mogu biti spokojni i zadovoljni što će se nastaviti njihovim uhodanim stazama. Ova godina ostat će još po nečemu zapamćena. Usvojen je Iz - borni zakon u Crnoj Gori, koji daje šansu našoj maloj zajednici da osigura jedan mandat u Skupštini Crne Gore. Sporazumom između Premijera i čelnika opozicijskih stranaka stvoreni su preduvjeti za implementaciju ustavnih načela o primjeni jezika manjinskih naroda u obrazovni sustav. Ulazimo u novu godinu ponosni na postignuto, ali i sa željom Obnova da učinimo još više i bolje za dobrobit hrvatske nacionalne ma - njine u Crnoj Gori. mandolinskog U to ime svima vama želimo čestit i blagoslovljen Božić te pu - orkestra no zdravlja i zadovoljstva u novoj 2012. godini! Uredništvo Str. 7 Priznanje Na osnovu odluke Upravnog Dariju odbora Društva cijena časopisa je od 01. siječnja 2,00 eura Musiću Godišnja članarina od 2012. Godine Str. 10 iznosi 10,00 eura

“Hrvatski glasnik”, , je upisan u evidenciju javnih glasila kod Republičkog sekretarijata za informisanje RCG pod rednim brojem 04/01-1828 od 31.12.2002. godine. Časopisu je dodijeljen međunarodni standardni broj za ser - ijske publikacije ISSN 1800-5179, koji je otisnut u gornjem desnom uglu korica. Časopis izlazi dvomjesečno. Adresa: Zatvoreni bazen, Škaljari 85330 Kotor Predsjednik: Mirko Vičević VD urednica: Tijana Petrović Telefon: +382 (0) 32 304 232 Faks: +382 (0) 32 304 233 Ur e đivački odbor: Marija Mihaliček, Tripo schubert, Vivijan E-mail: [email protected] Vuksanović, Danijela Vulović, Joško Katelan Lektorica: Žiro-račun: 510-4741-76 sandra Ćudina Fotografije: Foto Parteli, arhiva župe sv. Roko Osnivač i nakladnik: Hrvatsko građansko društvo i HGD CG. Dizajn&priprema: Radionica LCG Crne Gore – Kotor WEB: www.hrvati.me Tisak: Biro Konto-Igalo Naklada: 800 primjeraka 2 U HRVATSKOJ ODRŽANI PARLAMENTARNI IZBORI ZA VII SAZIV SABORA Zoran Milanović mandatar “naša politika bit će politika pravednosti i poštene plaće za pošten rad”

Priredila: bornom stožeru Kukuriku koalicije. Svim bira - Tijana PETROVIĆ čima koji nisu dali potporu Kukuriku koaliciji Izvor: HInA poručio je da će svaki dan voditi računa da bu - du i njihova dobra vlast. Političkim suparnici - Hrvatskoj su 4. prosinca održani parla - ma poručio je kako je njegova i želja njegovih mentarni izbori za sedmi saziv Hrvat - koalicijskih partnera da i s njima (suparnici - Uskog sabora. Prema zvaničnim informa - ma) radi zajedno u Hrvatskom saboru na do - cijama koje je objavilo Državno izborno povje - brobit Hrvatske. Nema, rekao je, iluzija da je renstvo, Kukuriku koalicija (SDP, HNS, IDS, politika konfliktan posao, ali ne mora biti i po - HSU) osvojila 80 mandata, HDZ sa koalicij - sao u kojem se ratuje i vrijeđa, unatoč različi - skim partnerima HGS-om i DC-om osvojio je tim interesima, svjetonazorima i frustracija - 47 mandata, HDSSB ima šest mandata, kao i ma. Kako je kazao, SDP, HNS, IDS i HSU u Hrvatski laburisti-stranka rada, a nezavisna Kukuriku koaliciju su se okupili da učine ne - lista dr. Ivan Grubišić dva mandata. Po jedan što dobro za Hrvatsku, a danas su im gra - mandat osvojili su HSS te HSP dr. Ante đani dali povjerenje d a to i učine. Isti - Starčević sa HČSP-om. Nacionalne čući kako je Hrvatska pred ula - manjine pak u Saboru imaju osam skom u EU, zahvalio je svim vla - mandata. Mađarsku nacionalnu dama, kao i ovoj koja odlazi, na manjinu predstavljat će Robert njihovom doprinosu, jer su svi, Jankovics, talijansku Furio Radin, rekao je, radili u najboljoj vjeri češku i slovačku Valdimir Bilek, i svatko najbolje što je znao. austrijsku, bugarsku, njemačku, “Pozvat ćemo iskreno na sura - poljsku, romsku, rumunjsku i ru - dnju sve političke stranke u sinsku predstavljat će Željko Ba - Saboru kojima je Hrvatska na log, a albansku, bošnjačku, crno - srcu i koji imaju ideje”, rekao gorsku, makedonsku i slovensku je on. “Naša politika bit će po - nacionalnu manjinu predstavljat će litika pravednosti i poštene pla - Ermina Lekaj Prljaskaj. “Idemo na će za pošten rad. Mi smo stranke posao, možemo i pogriješiti, ali ne ljevice, liberalne stranke, na srcu smijemo stajati, ne smijemo iznevjeriti su nam moderne progresivne sve ljude koji su nam danas dali dobru vrednote, ali poštujemo i tradici - ljudsku vjeru”, poručio je nakon objav - ju. Učinit ćemo sve da Hrvatska ljivanja rezultata Zoran Milanović, bude dobro i pravedno predsjednik SDP-a i prema iz - mjesto za život, da se bornim rezultatima novi u Hrvatskoj hrvatski premijer dobro živi”, obraćajući se zaključio je mnoštvu u iz - Milanović. 3 PRESDJEDNIK VLADE CRNE GORE IGOR LUKŠIĆ ZA „HRVATSKI GLASNIK“ Odnosi Crne Gore i Hrvatske na zavidnom nivou HG: Jedan od trenutno naj - važnijih zadataka Vlade je Fond za manjine kao institucija treba stvaranje uvjeta za početak da sa financijske strane odgovori pregovora s EU-om i otvaranje poglavlja. Koliko nam u tom potrebama manjinskih nacionalnih poslu može pomoći R. Hrvat - zajednica u Crnoj Gori. ska?

Iskustvo Republike Hrvatske govora, je od velikog značaja. za očuvanje ukupnog naciona - je od velikog značaja kako u lnog identiteta, posebno ak - odnosu na strukture za prego - HG: Nedavno je Skupština centujući oblasti obrazovanja, vore o pristupanju Crne Gore CG ratificirala Sporazum iz - kulture, informisanja, upotrebe Evropskoj uniji tako i u dijelu među R. Hrvatske i Crne Gore jezika, ostvarivanja vjerskih jačanja i izgradnje institucio - o zaštiti prava hrvatske ma - prava idr. Kao i drugi sporazu - nalnih i kadrovskih kapaciteta njine u Crnoj Gori i crnogor - mi slične sadržine i ovaj bilate - Crne Gore neophodnih za po - ske manjine u Republici Hr - ralni sporazum je koncipiran četak i vođenje pregovora . vatskoj. Kako je zamišljen na bazi reciprociteta, ne reme - Već je poznato da će svi nare - daljnji rad naše države na im - teći unutrašnje ustrojstvo i po - dni pregovori biti drugačiji od plementaciji definiranih nače - stojeću zakonsku regulativu. prethodnih, ali postoje određe - la i kada će se utemeljiti me - Sporazumom je definisano da ne karakteristike koje su za - đuvladin Mješoviti odbor? će se o sprovođenju ovog akta jedničke za sve. Stoga, se u Mi - starati Mješoviti odbor, kojeg nistarstvu vanjskih poslova i Naši dobri odnosi sa Republi - bi činili predstavnici obje drža - evropskih integracija trenutno kom Hrvatskom su, između ve, naravno, uz učešće pred - obavljaju aktivnosti na sagle - ostalog, produkovali i potpisi - stavnika manjina iz tih drža - davanju uporednih iskustava vanje Sporazuma o zaštiti hr - va. Osnovna uloga ovog Mješo - u vezi sa upravljanjem proce - vatske manjine u Crnoj Gori i vitog odbora, koji bi se sasta - som pristupanja Crne Gore EU, crnogorske manjine u Hrvat - jao najmanje jedanput godiš - institucionalnoj izgradnji i skoj. Ovaj Sporazum je ratifi - nje, jeste da prati sprovođenje upravljanjem procesom uskla - kovan i u hrvatskom Saboru i sporazuma i da vladama pod - đivanja nacionalnih propisa s u crnogorskoj Skupštini. Spo - nosi preporuke u vezi sa njego - propisima EU. U tom kontekstu razum je obuhvatio unapređe - vim sprovođenjem. U našim pomoć Republike Hrvatske, ko - nje položaja manjina u dvije narednim kontaktima sa pred - ja je skoro završila proces pre - države u oblastima značajnim stavnicima Republike Hrvat - 4 Premijer u Kotoru ske ćemo, svakako, na umu manjina, mišljenja sam da je Pravilnik o kriterijima za ra - imati i ovo pitanje. to institucija koja je u svom spodjelu, po kojemu kvaliteta veoma kratkom vremenu po - projekta i njegov značaj za dr - HG: Crna Gora je dobar pri - stojanja uspjela da opravda žavu trebaju biti osnovni kri - mjer u regiji kada je riječ o za - namjere osnivača. Naime, pre - teriji za raspodjelu. Na koji štiti manjina i visini izdvaja - poznajući zaštitu kulturne ba - način onemogućiti da propor - nja sredstava za njihove aktiv - štine i očuvanje kulturnog cionalna zastupljenost manji - nosti. Donesena je prijeko po - identiteta kao najvažnije seg - na bude jedan od kriterija za trebna zakonska regulativa. mente očuvanja ukupnog na - dodjelu sredstava? Međutim, čini nam se da su cionalnog identiteta i prezento - novoutemeljene institucije, vanja crnogorske kulturne ša - Upravo ste u samom pitanju kao što su Fond manjina i rolikosti, osnovana je ova insti - dali i dio odgovora. Praksa, od - Centar za razvoj i promociju tucija. Ministarstvo je organ nosno život, mijenja zakone. kulture manjina, izvan kon - koji generalno artikuliše politi - Tako se u praksi pokazalo da trole Ministarstva manjina. ku u ovoj oblasti, a na drugim rješenja iz Zakona o manjin - institucijama je da tu politiku skim pravima i slobodama, po Prvo, treba imati u vidu da je slijede, te je aspolutno manje kojima su se sredstva iz Fonda Fond za manjine, kao instituci - važno „ko koga kontroliše“. za manjine raspodjeljivala na ja koja treba da sa finansijske osnovu proporcionalnog uče - strane odgovori potrebama HG: Nakon velike prošlogo - šća manjine u ukupnom stano - manjinskih nacionalnih zajed - dišnje medijske kampanje u vništvu, nijesu dobra, pa se nica ,osnovan aktom Skupšti - vezi s nezakonitim raspodjela - pristupilo izmjeni zakona. U ja - ne Crne Gore, te da u tom smi - ma sredstava Fonda manjina, nuaru ove godine su ove izmje - slu za svoj rad odgovora osni - stupile su na snagu izmjene ne stupile na snagu, a osno - vaču. Kada je u pitanju Centar Zakona o manjinskim pravi - vna intencija Vlade je bila da za očuvanje i razvoj kulture ma i slobodama i donesen se ova namjenska sredstva 5 troše racionalno, efektivno i u ba da pruži finansijsku podr - to dozvole mogućnosti, rado ću skladu sa pozitivnim propisi - šku projektima od značaja za pomoći. ma. Izmjenama zakona smo, jednu manjinsku nacionalnu kao osnovne kriterijume raspo - zajednicu, Fond za manjine. I HG: Na osnovi novog Zakona djele sredstava, istakli prije ne samo kada je u pitanju „Hr - o nevladinim organizacijama svega javni interes u oblasti vatski glasnik“ ili neko drugo predviđena je centralizacija očuvanja svih nacionalnih po - glasilo manjinskog naroda u sredstava za financiranje ci - sebnosti, kompatibilnost sa Crnoj Gori, već i drugi projekti vilnog sektora, tako da se ne - našim strateškim dokumenti - kojima se na pravi način osli - vladine organizacije ne mogu ma, transparentnost i moguć - kava crnogorska multietnič - s projektima iz područja kul - nost kontrole utroška sredsta - nost, multikonfesionalnost i in - ture prijavljivati na natječaje va, kredibilitet organizacija ko - terkulturalnost. Ministarstva kulture. Kada će je dobijaju sredstva itd. Vjeru - se donijeti podzakonski akti jem da su ovo jasne zakonske HG: Ove godine proslavili kojima bi se definiralo pitanje smjernice za kvalitetan odabir smo deset godina uspješnog formiranja komisije, kriteriji projekata koji će se finansirati rada i gradnje mostova povje - za raspodjelu i visina sredsta - iz Fonda za manjine, a u cilju renja, suradnje i prijateljstva va u proračunu za 2012. godi - ostvarivanja pomenute misije građana dviju država, zbog če - nu? Fonda. ga su Društvu dodijeljena mnoga javna priznanja. Na ža - Zakonom o nevladinim orga - HG: Već devet godina izlazi lost, još uvijek nemamo vlasti - nizacijama, propisano je da se jedino glasilo manjinskih na - ti prostor za rad, već plaćamo ovaj Zakon primjenjuje od 1-og roda u Crnoj Gori „Hrvatski iznajmljene prostorije. Kako je januara naredne godine. U za - glasnik“, a još nije riješeno po Vašemu mišljenju moguće konom predviđenim rokovima, njegovo stabilno financiranje. riješiti ovaj problem? a to je otprilike dva mjeseca po Koja bi po Vašemu mišljenju stupanju na snagu , počet će bila adresa za rješenje ovoga Troškovi za iznajmljivanje primjena i podzakonskih aka - pitanja? prostora, sastavni su dio pro - ta. jekta, o kojem takođe treba da Redakcija Upravo je institucija koja tre - brine Fond za manjine. Kada Hrvatskog glasnika

Premijer u Tivtu 6 POLAZNICI ŠKOLE MANDOLINE HRVATSKOGA GRAđANSKOG DRUŠTVA CRNE GORE U SPLITU

Obnova mandolinskog orkestra Mandolina je autohtoni mediteranski instrument koji je u 19. stoljeću bio u sastavu mnogih tamburaških orkestara u Boki kotorskoj

7 Sanctus Domnio

Piše: kestra. Uz koncerte organizi - stovali u Kotoru, u organizaci - Poly GJuRGJEVIĆ rana je radionica u koncertnoj ji HGD CG. Tako su nabavlje - dvorani Muzičke škole „Vida ne prve mandoline, a HGD CG otor je nekada bio poz - Matjan“ kako bi se pokazale se pobrinulo za ostatak. Ivo nat po mandolinskome mogućnosti mandoline kao Brajak u međuvremenu je di - Korkestru, ali ta tradicija instrumenta, što je povećalo plomirao, vratio se u Kotor i s vremenom se ugasila. Man - interes za osnivanjem orke - počeo voditi školu mandoline. dolina je autohtoni medite - stra. U to vrijeme u Kotoru ni - Danas polaznici već mogu od - ranski instrument koji je poti - su imali ni maestra, ni instru - svirati nekoliko pjesama, što snula gitara i tambura, in - mente, ni svirače. Krenulo se je veliki uspjeh s obzirom na strumenti koji su u naše kra - korak po korak. Tada je u to da je riječ o djeci osnovno - jeve došli s Istoka. Hrvatsko Splitu na Glazbenoj akademiji školske dobi koja još ne znaju građansko društvo Crne Gore, studirao Kotoranin Ivo Brajak čitati note. Usporedno sa ško - Kotor, u nastojanju da očuva koji je odlazio na probe San - lom mandoline radi i skupina baštinu svoga grada i pono - cus Domnia i učio iz njihova starijih koji su svirali na man - vno uvede mandolinu u tam - primjera. HMI Split je iskori - dolini u sastavu koji je ranije buraške sastave, prije nekoli - stila vrijeme proslave Dana vodio pok. prof. Nikola Grego - ko godina odlučilo je okupiti grada, kada je na splitskoj ri - vić. zainteresirane, bez obzira na vi nekoliko dana postavljena Krajem listopada splitski or - dob i spol, s ciljem obnavlja - pozornica, i dobila od grada kestar Sanctus Domnio pro - nja orkestra. Nakon gostova - dozvolu da organizira koncert slavio je 20. obljetnicu rada. nja splitskoga mandolinskog za skupljanje sredstava za To je bio povod da se organizi - orkestra Sanctus Domnio u kupnju mandolina za Hrvat - ra posjet polaznika škole Kotoru, koji je došao u organi - sko građansko društvo (HGD mandoline gradu Splitu kako zaciji Hrvatske matice iseljeni - CG). Na koncertu su, uz Sanc - bi uvidjeli i na taj način mo - ka (HMI) - Split, još više se uč - tus Domnio, nastupili svi oni gućnosti ovog instrumenta. vrstila ideja o obnavljanju or - koji su prijašnjih godina go - Tom prigodom članovi Sanc - 8 Poljud

tus Domnia izveli su poseban koncert za njih. Drugog dana domaćin im je Hrvatska mati - ca iseljenika - Split. Branka Bezić Filipović, voditeljica HMI-ja, za male goste organi - zirala je posjet NK Hajduku jer osim sviranja uzbudljivo je i udariti ‘balun’ na pravome no - gometnom stadionu. Hajduk je za njih priredio darove, a i Hrvatsko građansko društvo poslalo je svoje knjige za split - ske institucije i muzeje. Ovim lijepim izletom mladi svirači vidjeli su da se trud i rad isplati. Zahvalni smo gospođi Bezić i prof. Kečkemetu koji su zaslužni za realiziranje ovoga posjeta Splitu. Sada predstoje pripreme za javni nastup pred građanima Kotora, kao i u drugim grado - vima Crne Gore u kojima po - stoje podružnice HGD CG, a koji će se održati tijekom bo - žićnih blagdana. 9 PROSLAVLJENA 20. OBLJETNICA KONVOJA LIBERTAS I UTEMELJENJA HRVATSKE RATNE MORNARICE Priznanje Dariju Musiću Piše: Priznanje ne dolazi od drugih, ono Miše GALJuF, Dubrovnik izvire iz vlastite savjesti Na poziv gradonačelnika grada Dubrovnika dr. Andre Vlahušića i predsjednika nja blokade Grada zaslugom ga zapovjednika HRM-a Du - Udruge dragovoljaca Hrvat - „Konvoja Libertas“ i 20. ob - brovnik i predsjednika UD - ske ratne mornarice (UD - ljetnice utemeljenja Mješovi - HRM-a za RH i podružnice HRM) Želimira Čizmića, Dario tog odreda Mornaričko-de - Dubrovnik Želimira Čizmića Musić član HGD CG bio je na - santnoga pješaštva (MoMdp) te jednog od utemeljitelja zočan na svečanosti obilježa - Hrvatske ratne mornarice HRM-a i visokoga časnika iz vanja 20. obljetnice probija - Dubrovnik. Na prijedlog prvo - toga vremena Željka Filičića,

Izaslanstvo UDHRM-a, predvođeno predsjednikom Čizmićem, polaže vijenac pred Spomen-križem u čast poginulim braniteljima Dubrovni - ka na gradskome groblju Boninovo.

10 Dario Musić doživio je, kako je istaknuto, rijetku i visoku počast. U prostorijama kluba UDHRM-a Dubrovnik, a u na - zočnosti uzvanika iz prijatelj - skih veteranskih udruga iz Slovenije, Italije i Austrije, te visokih časnika koji su prido - nijeli stvaranju Glavnoga sto - žera Oružanih snaga RH i or - ganizaciji obrane u Domovin - skom ratu Ljubomira Bolan - če i Tomislava Mičića , g. Musiću dodijeljeno je počasno članstvo UDHRM-a. Posebno nam je drago da su i ovaj put uz dragovoljce bili bivša župa - nica Mira Buconić i njezin za - mjenik Miše Galjuf, dokazu - jući koliko i dalje prate sve što je vezano uz Hrvate Crne Gore i koliko im je i dalje sta - lo do njih. Uz člansku iskaznicu g. Mu - sić dobio je Spomen-medalju i Spomen-povelju sa zlatnim pleterom, što je dodijeljeno još samo prekaljenim i za - služnim braniteljima te poje - dincima koji su posebno pri - donijeli obrani hrvatskog ju - ga. Istu čast i priznanje zaslu - žili su još i kapetan duge plo - vidbe Josip Vicelja iz Rijeke (podrijetlom iz Orašca u Du - brovačkom primorju) , Andri - ja Habulin , legenda hrvat - skog i svjetskog džuda i kara - tea, iznimno zaslužan u pri - premi obrane Grada, posebno u osposobljavanju dragovolja - ca u postrojbama za posebne namjene, te posmrtno profe - sor Darko Deković , zapovjed - nik prve postrojbe za posebne namjene u Rijeci, čelnik i ob - bivši predsjednik Republike prigodnim situacijama: mor - novitelj tamošnje Matice hr - Hrvatske stipe Mesić , i to narička kapa, vjetrovka i ma - vatske, znanstvenik, svjetski istodobno s Poveljom poča - jica s oznakama UDHRM-a. autoritet za pitanja glagoljice, snoga građanina grada Du - Da je riječ o posebnome a nadasve vrijedan i zaslužan brovnika (na prijedlog UD - priznanju, koje dodjeljuju oni domoljub. Njemu je, uz Spo - HRM-a). Također treba napo - koji su stvarali hrvatsku dr - men-medalju i Spomen-pove - menuti da su priznanja i po - žavu te zajedno s drugim dra - lju sa zlatnim pleterom, dodi - časti dodijeljeni uz znanje, govoljcima obranili Grad od jeljena Povelja PAX umjesto pristanak i potporu zapovjed - neprijateljskih napada, bilo je članske iskaznice. O kakvoj je nika HRM-a, admirala Ante vidljivo na svakome koraku. rijetkoj i posebnoj časti riječ Urlića i Ureda predsjednika Poštovanje su iskazivali i vi - najbolje govori činjenica da je RH. Uz počasti, imenovanima soki uzvanici, i građani na do ove dodjele iskaznicu po - su dodijeljene i vanjske ozna - Stradunu, i posada raketne časnoga člana dobio samo ke koje mogu nositi u svim topovnjače Dubrovnik (koja je 11 doplovila u čast spomenutih U društvu prijatelja (s desna na lijevo), Želimir Čizmić, obljetnica), ali i visoki časnici Miše Galjuf, Andrija Habulin, Josip Vicelja, pukovnik iz Zapovjedništva HRM-a na Austrijske mornarice Reinhard Stradner sa suprugom čelu s admiralom Urlićem. Eve, Mira Musić, Stipe Mesić, Elvira Poček, Također se mogla vidjeti pris - zapovjednik HRM admiral Ante Urlić, Mira Buconić, nost te prijateljstvo i međuso - Željko Filičić i Dario Musić bno poštovanje koje vlada iz - među admirala i njegovih mornara i marinaca, djelatnih i dragovoljaca koji su stvarali HRM u ratnim vremenima. Potvrda o visokoj časti stigla je i od g. Mesića, koji rado ističe da je ponosan na to članstvo. Jednako poštovanje iskazali su prigodom protokolarnih susreta dubrovački gradona - čelnik Andro Vlahušić i župan Nikola Dobroslavić. Ti susreti pretvorili su se u druženje, ugodan razgovor i razmjenu mišljenja uz uzajamno pošto - vanje. To i ne iznenađuje jer su i gradonačelnik i župan bi - li aktivni u obrani dubrova - čkoga kraja i u stvaranju dr - žave pa su se svi zajedno osje - ćali, kako je istaknuto, među sam sudionik „Konvoja“. Svi vatski član tadašnjega Pred - svojima. Toj atmosferi nisu su se prisjetili tih ratnih dana sjedništva SFRJ i formalni vr - mogli odoljeti ni gosti iz prija - i nadahnutim riječima obrati - hovni „komandant“ JNA Stipe teljskih udruga iz Slovenije i li se općinstvu, nakon čega su Mesić, predsjednik Vlade RH Austrije. Bio je to najbolji na - gradonačelnik Andro Vlahu - Franjo Gregorić i ministar čin da se Gradu i svijetu, gra - šić i predsjednik UDHRM-a pravosuđa Bosiljko Mišetić. đanima i političarima pokaže Želimir Čizmić dodijelili prigo - Svejedno, najveći junaci kako djeluju veterani u inte - dne zahvalnice i priznanja. „Konvoja Libertas“ bili su tzv. resu mira. Zatim je premijerno prikazan obični, mali ljudi: ribari, teža - Svečana akademija, središ - dokumentarac „Konvoj Liber - ci, pješčari, studenti, službe - nji dio proslave 20. obljetnice tas“ autora Aleksandra Črče - nici, radnici, svi oni koji su proboja „Konvoja Libertas“ i ka i Marina Marušića, filmski bez oklijevanja sudjelovali u utemeljenja HRM-a Dubrov - podsjetnik na povijesne doga - toj epopeji humanosti, noseći nik, održana je u petak, 28. đaje prije dvadeset godina. sa sobom sve što su imali: listopada, u Kazalištu Marina Trebalo je zabilježiti sjećanja hranu, lijekove, plin, ali prije Držića. Uz domaćina, grado - na taj povijesni događaj koji svega goli život i veliko srce. načelnika Vlahušića, nazočili se nikad ne smije zaboraviti. Moramo spomenuti najistak - su i njegovi prethodnici iz rat - Dana 31. listopada 1991. go - nutije među njima: Juru Na - nih dana, Petar Poljanić i Ni - dine 29 brodica, redom ribari - zora, Antu Rakuljića pa Erce - kola Obuljen, te niz uglednika ce, koče, leuti, pješčari i turi - govića, ali i ostale iz Krila Ja - predvođenih bivšim predsjed - stičke brodice, predvođeni senica, s Korčule, iz Šibenika, nikom RH Stipom Mesićem, M/B „Slavija“ riječke Jadroli - Splita, Kvarnera i Rijeke. Sti - predvodnikom „Konvoja Li - nije, stiglo je nakon dramatič - gli su i ovaj put da podijele bertas“. Bili su tu i ugledni noga putovanja u Dubrovnik, ponos s braniteljima i da pri - mirotvorac dr. Slobodan dopremivši lijekove, hranu i me zasluženo HVALA od gra - Lang, dubrovački biskup vodu u opkoljeni Grad, dotad đana Dubrovnika. mons. Mate Uzinić, predsjed - već mjesec dana barbarski ra - Na čast proeuropskoj i pro - nik Udruge roditelja poginu - zaran. Uz mnogobrojne ugled - turatnoj Crnoj Gori, tada lih branitelja Niko Vuković i nike iz akademske zajednice, predvođenoj liberalima Slav - ondašnji ministar pravosuđa estrade i javnoga života, me - ka Perovića i pojedincima po - u Vladi RH Bosiljko Mišetić, i đu sudionicima bili su i hr - put Nikole Bukilice te njima 12 dran Marinković, zatim Tere - za Kesovija i drugi. Film je svečanosti i pratećim do - odličan primjer kako se tako gađajima u Dubrovniku na - teški događaji mogu prikazati zočila je i gospođa Elvira Po - bez patetike i politikantstva, a ček rođ. Krnić. Ona je bila da istodobno imaju i humani - pozvana kao posebni gost stičku i političku poruku. uDHRM-a i Grada Dubrovni - Preporučujemo film i želja ka, koji su joj željeli na taj nam je da se što prije prikaže način iskazati zahvalnost na i crnogorskoj javnosti, što bi objektivnosti, poštenju, pro - znatno pridonijelo i pomoglo fesionalnosti i nadasve hra - ne samo u daljnjem izgrađiva - brosti koje je iskazala u no - nju dobrosusjedskih odnosa vinarskim napisima u Moni - (uspostavljenih i razvijenih i toru i Liberalu, a Dubrovča - zaslugom HGDCG-a), nego i u nima su značili u širenju obnavljanju sjećanja na ča - istine. sne pripadnike crnogorskoga Posebno je dojmljivo bilo naroda. njezino izvješće iz opkolje - Prije svečane akademije, noga i - nakon 6. prosinca prije susreta pred Gradskom 1991. - znatno oštećenog i kavanom i teatrom, pred spaljenog Dubrovnika. To je Gradskom vijećnicom, s mno - bila jedna od rijetkih repor - gim uglednim i zaslužnim taža koja je pogađala u bit građanima Dubrovnika, iz ranjenoga Grada, ali i Grada Hrvatske i inozemstva, prije punog dostojanstva. I njoj toga spoja elegancije, uzviše - su uručeni spomen-medalja nosti i društvene promocije, i spomen-povelja sa zlatnim toga jedinstvenog sklada, pleterom. sličnima, trebala bi služiti i valjda mogućega samo u Gra - Kad se još jednom poreda - činjenica da je zapovjednik du, dogodilo se još nekoliko ju i ovjekovječe činjenice, broda „Slavija“ bio kap. Da - događaja koje čovjek s osjeća - naša hrvatska zajednica u mir Jovičević , Crnogorac iz jem za dostojanstvo ne bi že - Crnoj Gori može biti pono - Rijeke, koji je u ime svih su - lio propustiti. sna na takve pripadnike kao dionika „Konvoja Libertas“ Nakon što je cijelu noć pa - što su Dario Musić i Elvira primio Zahvalnicu grada Du - dala kiša, jutro je osvanulo Poček. u prilog tome govori brovnika na kojoj piše: sRCE okupano suncem i Grad i činjenica da je zakazan JE ZnALO KAMO TREBA svjetla učinilo još svjetlijim, službeni prijam izaslanstva PLOVITI. VI sTE GA sLIJE - ljepšim, širokogrudnijim. uDHRM-a u čast počasnih DILI I sVOJIM DJELOM DO - Predstavnici Grada, ove župa - članova u Admiralitetu, gdje KAZALI - nAVIGARE nE - nije, braniteljskih i obiteljskih će im admiral Ante urlić CEssE EsT, VIVERE nOn. udruga iz Domovinskoga ra - predstaviti HRM, a nakon VAŠA PLOVIDBA I HRA - ta, gosti iz Hrvatske i inozem - toga slijedi i susret s pred - BROsT uGRAĐEnI su u PO - stva, predstavnici policije, sjednikom RH Ivom Josipo - nOsnO TRAJAnJE OVOGA vojske i mornarice, predvođe - vićem u Zagrebu. GRADA . Također, toj protu - ni slavljenicima (UDHRM) na uredništvo ratnoj Crnoj Gori može služiti čelu sa Želimirom Čizmićem, na čast istaknuti sudionik to - zajedno s počasnim članovi - ga događaja, svjetski poznati ma, položili su vijence pokraj sudionika „Konvoja Libertas“, sineast, Zagrepčanin, Veljko Spomen-križa poginulim bra - njih više od 400, uz postroja - Bulajić, koji je bio i savjetnik niteljima na gradskome gro - vanje pred zapovjednikom pri snimanju filma o „Konvo - blju Boninovo, a zatim i po - HRM-a, admiralom Antom ju“. kraj ratne brodice Odreda Urlićem, ispred Kneževa dvo - Dokumentarni film o „Kon - naoružanih brodova (ONB) ra. U tom stroju - koji su voju Libertas“ nazočni su „Sveti Vlaho“ u Gružu. predvodili utemeljitelji i neka - odlično prihvatili, a među nji - Nakon toga uslijedio je dašnji zapovjednici, Želimir ma su bili i branitelji Grada te vrhunac proslave - Čizmić i Željko Filičić - odmah mnogi ugledni sudionici ovog veličanstveni mimohod iza njih koračali su dostojan - konvoja, kao što su publicist Stradunom pripadnika ratne stveno i ponosno, nošeni plje - Bruno Profaca, novinar Ja - postrojbe HRM-a Dubrovnik i skom i odobravanjem mnogo - 13 brojnih Dubrovčana i gostiju, i počasni članovi, među njima 20.OBLJETNICA VUKOVARSKE TRAGEDIJE i Dario Musić, suutemeljitelj, prvi tajnik, jedan od prvih urednika Hrvatskoga glasnika i zaslužni izdavač mnogobroj - HraBri ljuDi nih naslova u nakladi HGDCG-a. Oprostit ćemo. Jer moramo. Samo Predvođeni limenom glaz - tako čovjek može dalje. Nema života s bom HRM-a stigli su ispred mržnjom u srcu. Pokazat ćemo i u tu - Dvora, gdje su se postrojili, zi i strahoti svoju veličinu. Ali, smije - nakon čega je ratni zapovjed - mo li zaboraviti?! Zbog svih grobova. nik Čizmić podnio prijavak Otkrivenih i neotkrivenih. Znanih i izaslaniku predsjednika RH, neznanih. U ime nestalih. Sami odlu - admiralu Urliću. Uslijedio je čujemo! Ali upamtite, onaj tko zabora - prohod njih dvojice crvenim vi svoju prošlost, osuđen je na njezino sagom u tišini u kojoj se mo - ponavljanje. glo osjetiti uzbuđenje pono - snih mornara i marinaca. Na - Priredio: Dario Musić kon gromkog POZDRAVA DO - Tri mjeseca trajala je opsada Vukovara. MOVINI admiral je na stijeg, Tri mjeseca bez struje, vode, telefona,bez prvo MOMP-a Dubrovnik, a hrane,bez lijekova. U okruženju 600 ten - zatim MOMP-a Vanga iz Pule, kova i gotovo 50 tisuća dobro naoružanih izvjesio Plamenac, simbol vi - neprijateljskih vojnika, zrakoplova koji sokog odličja Hrvatskog troli - su neprestano nadlijetali i ispuštali svoj sta, kojim ih je odlikovao smrtonosni teret. Granate su padale da - predsjednik Republike Hrvat - nonoćno ske i vrhovni zapovjednik OS STOJI GRAD RH Ivo Josipović. To je zasi - Pod kišom čelika, ognja i smrti gurno bio vrhunac svečanosti Gdje paklena sila svoj zadnji ples vrti, stoji grad za sve branitelje. Uslijedili su Stoji grad govori i zahvale, zatim foto - Vječan k’o narod ponosno stoji grafiranje. Drago nam je što I posljedne dane dušmanu broji možemo priopćiti kako je me - Vukovar, Vukovar đu ‘vlasnicima’ ovoga odličja Iz majčina krika sloboda se rađa odsad i Dario Musić, pri čemu I uskoro bijela zaplovit će lađa ističemo kako ga je opravdano Do sunca dobio za sve zasluge, za napa - Iz krvi i bola niknut će cvijeće ćene Konavle, Župu i Dubrov - I nikada narod zaboravit neće nik u jeku agresije. Vukovar Stoji grad A nakon svečane akademije, (Pjesmu je 1991. godine napisao i otpjevao Hrvoje Hegedušić) u 15 sati, uz počasni plov ra - Rezultat opsade – grad sravnjen sa zemljom. Nema ničega, sa - ketne topovnjače „Dubrovnik“ mo dim i zgarišta. Nema ptica,nema života, samo grobovi. Odvo - bačen je na Porporeli vijenac de ranjenike na stratište. Nema svjedoka. Nema vojnih proma - u more u čast i sjećanje na trača, otjerani su. I civili i branitelji odvedeni su u logore, u tor - poginule branitelje Grada i turu,fizičku i psihičku,u smrt. sve mornare svijeta koji su Kolonom sjećanja, dužom od pet kilometara, u kojoj je bilo oko svoj smiraj našli u dubokom 50.000 ljudi, u Vukovaru 18.11.2011. se obilježila dvadeseta plavetnilu naše sudbine, slije - obljetnica pada toga grada. deći ono staro geslo: NAVIGA - U spomen na ubijene, poginule i nestale hrvatske branitelje i RE NECESSE EST, VIVERE civile, podno Središnjeg spomenika na Memorijalnom NON! (Ploviti se mora, živjeti groblju žrtava, položili su vijence i svijeće zapalili Ivo Josipović, ne!). Na kraju, na Stradunu je Luka Bebić i Jadranka Kosor , kao i mnoga državna i druga iza - u 15.30 sati organiziran pri - slanstva. Molitvu za poginule i nestale u Domovinskom ratu u godni domjenak za sve građa - Vukovaru molio je nadbiskup Marin Srakić, a svetu misu na ne, a misa za sudionike služe - Memorijalnom groblju predvodio vrhbosanski nadbiskup kardi - na je u katedrali u 18 sati. nal Vinko Puljić.

14 „Priznanje ne dolazi od drugih, ono izvire iz vlastite savjesti“

Dario Musić u klubu uDHRM-a sa Želimirom Čizmićem, prvim zapovjednikom HRM-a Dubrovnik i predsjednikom uDHRM-a, prigodom dodjele članske iskaznice počasnoga člana uDHRM-a, spomen-medalje i spomen-povelje sa zlatnim pleterom na kojoj je ispi - sano navedeno geslo.

15 U TIVTU JE ODRŽAN 8. LISTOPADA 2011. GODINE III. REDOVITI IZBORNI SABOR HRVATSKE GRAđANSKE INICIJATIVE rezultati koji obećavaju Priredila: usvajanjem cenzusa od 0,35% u Tijana PETROVIĆ Izbornom zakonu i uvođenjem subotu 8. listopada 2011. godine Hrvatska hrvatskog jezika u obrazovni sustav Ugrađanska inicijativa Crne Gore, ravnopravnog sa svim (HGI) održala je III. redoviti iz - borni sabor u Tivtu. ostalim jezicima, ostvaren je Sabor je bio radnog kara ktera značajan cilj hrvatske zajednice dok je svečani dio u planu slje - deće godine kada HGI slavi de - setu obljetnicu svoga osnutka. stranke nih tijela, u tijelima stranke pri - Radnim Pre d s je dništvom Sabo - - Plan rada za sljedeće razdo - mjetan je određen broj novih ra predsje d a v ao je prof. Josip blje. mladih obrazovanih ljudi koji Gržetić, a na dnevnom redu Više od 90 delegata iz Tivta, su svojim aktivnim radom ste - našli su se: Kotora, Bara i Budve na III. re - kli povjerenje stranke pa HGI u - Izvješće o dosadašnjem radu dovitom izbornom saboru prih - njima vidi svoju budućnost. - Financijsko izvješće vatilo je sve točke dnevnog re - Za predsjednika stranke je - - Izbor novih radnih tijela da. Pod točkom Izbor novih rad - dini kandidat bila je Marija Vu - činović koja je od Sabora, jed - Marija Vučinović noglasno, dobila povjerenje da rukovodi Hrvatskom gra - đanskom inicijativom u slje - dećem četverogodišnjem man- datu. Na Saboru su izabrani i članovi Središnjeg odbora, Sta - tutarne komisije, Stegovnog suda i Nadzornog odbora. U središnji odbor izabrani su: Ljerka Dragičević, Zvonimir Deković, Miroslav Franović, Ili - ja Janović, Josip Gržetić, Filo Biskupović, Gajo Kovačević, Ivica Božinović, Pavle Mark - ović, Blanka Radošević Maro - vić, Srećko Tripović, Vladimir Medović, Josip Marinović, Lji - ljana Velić, Krsto Brkanović, Adrian Vuksanović i Mihailo 16 proteklom razdoblju. Stra nka je i dalje vrlo aktivna, kako u općinskim odborima, tako i drugim tijelima stranke. U sljedećem razdoblju HGI će nastaviti rad na realizaciji pro - gramskih opredjeljenja: - Na državnom planu dat će puni doprinos razvoju demo - kratskoga građanskog društva, razvoju gospodarstva, kulture, sporta i svih djelatnosti koje će pridonijeti boljem standardu građana. - Podupirat će akcije koje će Crnu Goru uvesti u euroatlant - ske integracije. - S posebnom pažnjom radit će na očuvanju identiteta Hrva - ta, očuvanju tradicijskih vrijed - nosti i bogatoga kulturnog na - slijeđa, te ekonomske neovi - Bilafer. statutarnu komisiju vić. Dodala je kako je malo tko snosti Hrvata kao bitnog činite - čine: Aida Petković, Lada Mo - mogao povjerovati da će za sa - lja. škov i Meri Petrović. stegovni mo osam godina Hrvati u CG - Preko svojih predstavnika u sud čine: Selma Krstović, Mari - imati: zakonodavnoj i izvršnoj vlasti ja Hirš i Krešimir Jelaković. U - odbornike u lokalnim parla - nastavit će na provođenju i ko - nadzornom odboru su: Ve - mentima Tivta i Kotora rištenju ustavnog prava, prava dran Božinović, Anto Perčin i - dopredsjednike općina u na dvojezičnost, kako u doku - Zrinka Velić. Tivtu i Kotoru mentima tako i na natpisima Ovom prigodom treba istak - - pomoćnicu ministra za ljud - javnih ustanova. nuti da je Hrvatska građan - ska i manjinska prava - Nastavit će s dobrom sura - ska inicijativa svome član - - članove u Upravnom odboru dnjom sa svim političkim stvu svake godine na redovi - Centra za očuvanje kulture strankama koje se zalažu za tim godišnjim skupo vima manjina razvoj dobrih međuljudskih od - podnosila Izvješće o radu i Fi - - zastupnicu u državnom Par - nosa, kao i multietičnosti i su - nancijsko izvješće za pretho - lamentu života na dobrobit svih građana dnu godinu. - Hrvatsko nacionalno vijeće Crne Gore. Predsjednica stranke u svom - hrvatski Radio DUX - I nadalje će održavati kon - izvješću podsjetila je Sabor na - hrvatsku knjižnicu u Lastvi takte sa svim institucijama dosadašnje uspjehe stranke - hrvatsku školu u Tivtu i Ko - matične države Hrvatske i s Hr - koje su neki Hrvati koji pripa - toru. vatima u dijaspori. daju drugim političkim opcija - Bila je to prigoda da se - Kako je 2012. godina izbor - ma umanjivali. Također je istakne kako je nakon progla - na godina na lokalnoj razini, a istaknula da je Hrvatska gra - šenja samostalnosti Crne Go - 2013. je izborna godina na dr - đanska inicijativa politički i re, djelovanjem HGI-ja preko žavnoj razini, pozivaju se svi kulturni projekt koji je osmi - parlamentarnog zast up n i ka članovi, simpatizeri HGI-ja, kao šljen kao put afirmacije nacio - hrvatski jezik postao rav n o - i Hrvati koji participiraju u dru - nalne samobitnosti Hrv ata Cr - pravan s ostalim jezicima. Ti - gim političkim strankama te i ne Gore. „Hrvatski narod u Cr - me je omogućeno da osobni oni Hrvati koji su se izjasnili noj Gori, time i HGI kao njegov dokumenti uz službeni jezik, kao Bokelji i ostali neopredije - legitimni politički predstavnik, mogu biti ispisani i na hr - ljeni da se uključe u aktivnosti nezavisnu i suverenu Crnu vatskom jeziku. Usvajanjem Hrvatske građanske inicijative Goru doživljava kao svoj izbor, Izbornog zakona, od ove godi - koja Hrvatima jamči buduć - svoj realizirani politički cilj, ne u svjedodžbama će kao nost opstanka na ovim prosto - kao državu utemeljenu na ra - nas t a v ni predmet biti upisan i rima, kako ne bi bilo uzaludno vnopravnosti njezinih naroda i hrvatski jezik. sve ovo što je postignuto i što jednakosti njezinih građana“, Ovo su samo neki od važnijih ćemo zajednički u budućem ra - rekla je predsjednica Vučino - rezultata koje je HGI postigao u du postići 17 OD 17. 11. DO 25. 12. U POMORSKOME MUZEJU – KOTOR POSTAVLJENA JE IZLOŽBA „PANORAME OBALA U DOBA RIEGERA I DANAS“ Obala naših unuka Znamo s kakvom pažnjom se Priredio: odnosimo prema nečemu što smo Tripo sCHuBERT posudili, a kad je ta posudba, prema ijetko koji krajolik na svijetu može se pohvaliti onoj indijanskoj poslovici, od naših Ropjevanošću prirodnih ljepota kao što je to istočnoja - unuka, moramo biti kudikamo dranska obala. I ne bez razlo - oprezniji ga. Svaki grad, svako mjesto, ali i svaka vala, svaka skrovi - ta plaža, svaki škrpjel ili hrid ima svoju pjesmu, svoju him - nu. I ja sam, očaran ljepotom Boke kotorske, kad se u bona - ci modrine zaljeva zrcale pla - vetnilo neba, siva brda, crveni krovovi i visoki zvonici, jednu svoju pjesmu o Boki započeo ovako - Uokolo tvojih vala, ko krunice svete zrnca, crkve su i katedrala i palaci ispod Vr - mca... U jednome takvom palacu i mi smo se večeras okupili. U palacu staroga biskupa Mar - ka Grgurine, gdje vrijedni dje - latnici Pomorskog muzeja Cr - ne Gore u Kotoru desetljećima prikupljaju, obrađuju i pre - zentiraju bogatu bokeljsku baštinu, povjesnicu, naslijeđe i kulturu. Čuvaju memoriju. A zapravo, ovo je poziv svima upućen - Kako očuvati i ople - meniti ljepotu ovu od Boga nam danu? Mislio je o tome zasigurno i Giuseppe Rieger kad je 1850. godine slikao obalu od Pule do Budve, tehnikom tada mogu - ćom i dostupnom. Mislila je o tome i ekipa gospodina Vlatka Ignatoskog iz riječke Udruge Obala naših unuka kad je odlučila danas najmoderni - jom tehnologijom zabilježiti taj prostor. I gospodin Dubravko Stamatović sa svojom film - 18 Generalni konzul Vodopija otvara izložbu skom šetnjom Bokom kotor - morski muzej Crne Gore, Ko - del Lloyd Austriaco“. skom, i gospodin Miroslav tor i Udruga Obala naših unu - Jadransko more okruženo je Marušić koji je uz poticaj Ra - ka iz Rijeke. obalom u dužini od 7.912 km. dio Duxa i fotografskim zapi - Udruga Obala naših unuka Od toga hrvatskom dijelu pri - som dokumentirao stvaranje osnovana je u Rijeci 2008. go - pada ukupno 5.835 km. S hr - dokumentarca. Mislili su tako dine s ciljem poticanja člano - vatske strane ekipu snimate - svi oni vrijedni ljudi koji su na va i drugih građana na prou - lja predvodio je Vlatko Ignato - bilo kakav način pridonijeli čavanje i vrednovanje ekolo - ski, a u projektu snimanja su - realizaciji ove večeri kako bi - ški i socijalno prihvatljivog djelovalo je čak 79 misionara. smo mi mogli uživati u ovoj korištenja Jadranskog mora, Tijekom 2011. godine sni - multimedijalnoj izložbi. Svi očuvanja povijesnog i kultur - mana je obala Crne Gore i to zaslužuju naše iskrene česti - nog identiteta Hrvatskog pri - dva puta, u lipnju i rujnu. tke i zahvalnost. morja i razvijanja osjećaja i Ekipu je predvodio Miro Ma - Ovaj projekt, ovu izložbu, ne ljubavi prema Jadranskom rušić, a kroz Boku Dubravko doživljavam samo kao poticaj - moru. Stamatović. nu, nego nadasve kao obvezu - Giuseppe Rieger rođen je u I hrvatska i crnogorska stra - juću. I za naš naraštaj i za bu - Beču 1812. godine, ali je veći na koristila se najmodernijom duće. Znamo s kakvom paž - dio života proveo u Trstu. Če - tehnikom. njom se odnosimo prema ne - trdesetih godina XIX. stoljeća Zasigurno, Rieger nije imao čemu što smo posudili, a kad najprije je nacrtao panoram - uvjete koje danas imamo, kao je ta posudba, prema onoj in - ski izgled obale od Trsta do ni tehnološke mogućnosti, ali dijanskoj poslovici, od naših Pule, što je objavljeno 1845. je vidio i osjetio boje, mirise i unuka, moramo biti kudika - godine kao „Costa occidentale krajolik, što i mi možemo do - mo oprezniji i pošteniji, rekao dell’ “, da bi 1850. nasli - živjeti. Jedna fotografija govo - je Božo Vodopija, generalni kao obalu od rta Kumpara ri više nego tisuću riječi. Zato konzul Republike Hrvatske u (pred ulazom u pulsku luku) su ovom prigodom i izložene - Kotoru, prigodom otvaranja do Budve. Tako su tiskane pa - kako bismo uz pomoć njih vi - izložbe „Panorame obale u do - norame Dalmacije „Panorama djeli i doživjeli dio atmosfere i ba Riegera i danas“. della Costa e dell Isole di Dal - obale koju smo posudili od Izložbu je organizirao Po - mazia nei viaggi dei Piroscafi naših unuka. 19 TIJEKOM OVE GODINE NAŠI SPORTAŠI I SPORTSKI RADNICI OSTVARILI SU ZAPAŽENE REZULTATE uspjesi za pamćenje SuDaC u VaTErPOlu Razgovarali smo s Marijem Brguljanom iz Prčanja, čla - Boka kotorska iznjedrila je tijekom nom upravnog odbora po - povijesti velika sportska imena. u družnice HGD CG, Kotor. ovom broju predstavljamo HG: sportskoj, a i široj ja - predstavnike triju sportskih disciplina vnosti u našoj zemlji pozna - to je Vaše veliko iskustvo u našem najtrofejnijem spor - vije nije postigao. Sudio sam funkcija. Kako vidite svoju tu. Kako biste Vi saželi svo - na pet europskih prvenstava, aktivnost na toj novoj duž - ju bogatu karijeru? kao i na Mediteranskim igra - nosti i koji će biti Vaši gla - M. B.: Sudačku karijeru po - ma 1997. U ženskoj konku - vni ciljevi? čeo sam 1984. godine kada renciji sudio sam u finalu sam položio sudački ispit. Go - Svjetskog prvenstva u Šanga - M. B.: Pa svakako je velika dine 1986. počeo sam sudi - ju 2011. godine, kao i u finalu čast biti imenovan za pred - ti u Prvoj saveznoj vaterpol - Europskog prvenstva u Beo - sjednika Svjetske asocijacije skoj ligi, a od 1989. godine gradu 2006. godine. Stalno vaterpolskih sudaca svih razi - sudim na međunarodnim sam uz reprezentaciju Crne na (WWR). To je asocijacija utakmicama. Dosad sam su - Gore od 2003. godine, ili kao koja je osnovana umjesto ne - dio na oko 450 međunarodnih pratnja ili kao neutralni su - kadašnje AIA čija aktivnost se utakmica, kako za LEN tako i dac. Za ovaj broj Glasnika pokazala kao neuspješna u za FINA-u. Najznačajnija na - mogu ekskluzivno objaviti da ostvarivanju zacrtanih ciljeva. tjecanja na kojima sam sudio me je FINA-in ured predložio Ciljevi nove asocijacije su svakako su Olimpijske igre. U za suca na Olimpijskim igra - uspostavljanje bolje komuni - Ateni sam sudio utakmicu za ma u Londonu 2012. godine. kacije između sudaca kako bi treće mjesto, a u Pekingu fi - se razmjenjivale informacije nalnu utakmicu u muškoj HG: Ono što će naše čitate - relevantne za struku. Naime, konkurenciji, što do sada ni - lje zasigurno zanimati je Va - WWR će predlagati inicijative tko s prostora bivše Jugosla - ša najnovija međunarodna Tehničkom odboru, a on će 20 Članovi Svjetske asocijacije vaterpolskih sudaca (Mario Brguljan sjedi drugi s slijeva),

usuglašene inicijative proslije - HG: Da se vratimo doma - klub koji pokušava inicirati sli - diti Tehničkom odboru FINA-e ćim temama. Kako vidite čne aktivnosti i u drugim klu - koji jedini može donijeti služ - aktualnu situaciju u crno - bovima. Ako do toga ne dođe, benu odluku o promjeni pra - gorskom vaterpolu te što ugasit će se i rad u „Cattaru“. vila. Nakon što Tehnički odbor mislite o ženskom vaterpolu Na međunarodnom planu za prihvati inicijative, WWR će ih u Crnoj Gori? sada ne postoji obveza nastu - distribuirati svom članstvu te M. B.: Dok je bilo novčanih panja ženske ekipe, međutim će tako vaterpolska javnost sredstava, sve je išlo naizgled nesudjelovanje na velikim na - imati usuglašeno, zajedničko dobro. Postignuti su vrhunski tjecanjima dovodi do smanje - stajalište. Na taj način će se rezultati iako je organizacija nja kvote naših ljudi u odbori - ujediniti pravila i istodobno bila loša, kao i ukupni mena - ma, kao i naših sudaca. U Ni - potaknuti osnivanje asocijaci - džment. Golema sredstva zozemskoj, na primjer, ima čak je trenera kao prijeko potreb - utrošena su na dovođenje 400 ženskih vaterpolskih klu - nih partnera u vaterpolu. Su - stranih igrača, a nitko se nije bova te su Nizozemci i te kako ci i treneri prije svega moraju konzultirao sa stručnjacima zastupljeni u svim forumima. biti partneri, raditi na istoj na tom području te je došlo do Prema nekim informacijama valnoj dužini kako bi vaterpo - gubitka mlađih igrača. U svim FINA će ubrzo donijeti prepo - lo postao brži, manje grub i klubovima stručni rad je jako ruku odnosno propis kojim će inteligentniji sport. Ženski va - loš, kvalitetni treneri su u ino - odrediti da na velikim natjeca - terpolo u tom pogledu je u zemstvu, a preostali nemaju njima mora nastupati i ženska prednosti i uživa bolji status mogućnost za pohađanje se - reprezentacija. Mislim da je va - od muškoga. Sve ovo treba minara i usavršavanje. Slična žno osvrnuti se na plivački učiniti kako bi se spriječilo situacija je i sa sucima. Nema sport u Crnoj Gori. Nedostaje ono što u ovome trenutku pri - treninga, nema posvećenosti, mu osnovna infrastruktura. jeti vaterpolu, a to je ispada - Skupština nije održana već tri Ne samo da nema zatvorenoga nje iz obitelji olimpijskih spor - godine. Otkako su pozvani olimpijskog bazena, već ni ot - tova. Iznimno loša posjeće - inozemni suci, došlo je do na - vorenog sa slatkom vodom, a nost na bazenima (sjetimo se rušavanja odnosa i prestanka to je važan preduvjet za pliva - Fukuoke gdje je na finalnom komunikacije. Sve to ne zado - nje i vaterpolo. Bazen u Herceg meču bilo pet gledatelja) ne - voljava niti minimum da se Novom koji se trenutno gradi dvojbeno upozorava na to da sport pokrene s mrtve točke. bit će dugačak 33 metra pa ovaj sport ne privlači javnost i Treba staviti osobne interese čak ni u sredini koja je u pro - da treba hitno nešto učiniti na sa strane i pokušati se vratiti šlosti dala puno plivača nema svim razinama kako bi se na pravi put. osnovnog preduvjeta za stvara - spriječilo daljnje propadanje Kada govorimo o ženskom nje mladih plivača. vaterpola. vaterpolu, „Cattaro“ je jedini Joško Katelan 21 SrEBrO i BrONCa NaŠiH BOĆara „Falio sam ga za milime - ćanju. na svjetskom senior - imamo kvalitetu i snagu te tar“, uzviknuo je Miroslav skom prvenstvu nastupilo je znanje za osvajanje medalja Petković kada je gađao bulin 37 reprezentacija sa svih odnosno da i mali mogu biti za zlatnu medalju na pro - kontinenata. Boćarska re - veliki. Bilo je inspirativno teklome svjetskom senior - prezentacija Crne Gore, ko - igrati pred nekoliko tisuća skom prvenstvu u boćanju ju čine Miroslav Petković, gledatelja, televizijskim au - koje je održano u Feltru (4. - Đurović, Đuro Mila - ditorijem, u uvjetima na ko - 11. rujna 2011.) u Italiji. nović i Frano Petković, na - je nismo naviknuli, ali smo „Milimetri su me dijelili od stupila je u svih šest disci - pokazali dostojanstvo, ka - zlatne medalje, ali to je plina. u jakoj konkurenciji rakter i osvojili ono čemu sport“, kaže Petković koji je pred nekoliko tisuća gleda - smo se potajno nadali. nije ipak zadovoljan postignutim telja na boćarskim terenima mala stvar biti drugi i treći rezultatima. Miroslav Petko - u Feltru naši boćari postigli na svijetu, morate priznati“, vić i Bogdan Đurović u disci - su veliki uspjeh i stali uz ra - kaže Petković koji je osvojio plini u paru postali su vice - me s jakim reprezentacija - šest medalja za Crnu Goru prvaci svijeta, dok je Petko - ma Francuske, Italije, Hr - na svjetskim i europskim vić osvojio i brončanu me - vatske, slovenije… prvenstvima. „svakako naj - dalju u disciplini preciznog „srebro i bronca je veliki draža medalja mi je ona zla - izbijanja, koja se smatra uspjeh i za veće boćarske tna s Mediteranskih igara u najtežom disciplinom u bo - nacije, a mi smo pokazali da Pescari jer je to bila prva zlatna medalja koju je drža - va Crna Gora osvojila od Miroslav Petković svoje neovisnosti“, ponosno ističe Miroslav Petković za Hrvatski glasnik. „Ova odličja obvezuju nas na još veći trud jer je pred nama iduće godine Europ - sko prvenstvo u Zagrebu i nadamo se da ćemo ponovi - ti uspjehe s prijašnjih pr - venstava s novim izborni - kom Dejanom stjepčevi - ćem.“ na pitanje novinara kojeg je zanimalo je li osim države koja je dala benefici - je sportašima za vrhunski postignute rezultate učinio nešto i grad Tivat iz kojeg Petković potječe, gdje živi, radi i trenira, odgovorio je kako ga još nije službeno primio gradonačelnik jer je vjerojatno zauzet. Možda ga primi iduće godine kada se vrati s još kojom medaljom. Miroslav Marušić

22 VETEraNi u TENiSu

u mjesecu listopadu Teni - Zvonko Usanović i Klaudio Katelan ski klub „Kotor“ bio je orga - nizator prvenstva Crne Go - re u tenisu – u parovima za starije seniore-veterane u konkurenciji do 50 godina i preko 50 godina starosti. Ovaj već tradicionalni tur - nir okupio je tenisače iz svih teniskih klubova Crne Gore, a po sastavu ekipa ispunio je očekivanja da će se odigrati kvalitetan tenis. u kategoriji do 50 godina igralo je osam parova podi - jeljenih u dvije skupine, po četiri para, i oni su igrali po Round – Robin sistemu, svatko sa svakim. nakon kvalitetnih mečeva i do - brog tenisa, u finale su se kvalificirali Mujo Dapčević - Bar i Goran Durković - protiv Zvonka usanovića i Klaudija Kate - lana iz TK „Kotor“. nakon kvalitetnog meča pobjednici su bili: usanović - Katelan s rezultatom 6 - 4, 6 - 3 i time pokazali da pob - jeda i osvojeno zlato na Hr - vatskim svjetskim igrama u Zadru 2010. nisu slučajni. Pobjednici su istaknuli kako ovakvi turniri na koji - ma se ljudi upoznaju, druže i kvalitetno igraju tenis či - ne život kompletnijim i bo - ljim. Pobjednici u kategoriji preko 50 godina, Zoran Mr - dak i Duško Pavićević, ta - kođer su članovi TK „Ko - tor“, a u finalu su bili bolji od para Đalović – Vukotić. k r a j a . „ D a j e t u r n i r b i o u s - k a o j e Z v o n k o usanović. Teniski klub „Kotor“orga - pješan potvrđuje i to što se Članovi TK „Kotor“ nadaju nizirao je ovo prvenstvo vr - većina natjecatelja družila se još boljoj suradnji sa lo uspješno. Odigran je niz uz glazbu i domjenak i na - sličnim klubovima u Repu - kvalitetnih mečeva koji su kon završetka finalnih me - blici Hrvatskoj i šire. bili uzbudljivi do samoga čeva, do duboko u noć”, re - Zvonko usanović

23 IZLOŽBOM KOJA JE 8. LISTOPADA ODRŽANA U PODGORICI, SURADNJA HGD-a I HRVATSKE PROŠIRENA JE I NA EUROPU Međunarodna izložba „igračka mog djetinjstva“

Piše: Milena - Mila Poruka ove izložbe bila bi - VLADIsAVLJEVIĆ sačuvajmo omiljenu igračku svog prostorijama i pod po - djetinjstva barem u svojim kroviteljstvom Hrvatsko - sjećanjima i oživimo njezine čarobne Uga građanskog društva (HGD) iz Podgorice, u subotu 8. moći u duši odraslog čovjeka. listopada 2011. godine u 19 sa - ti otvorena je međunarodna iz - ložba pod nazivom „Igračka mog djetinjstva“. Prisutnima se obratila prigodnim riječima dr. Svjetlana Zeković, predsjednica HGD - podružnice Podgorica. Izložbu je otvorila gospođa Lji - ljana Zeković, povjesničarka umjetnosti rekavši da sama iz - ložba nema aspiracije prema visokim estetsko-likovnim vri - jednostima, već je utemeljena na idejnom konceptu koji po - drazumijeva iskrenost i entuzi - jazam njezinih sudionika, umjetnika različitih profila i različitih profesionalnih opred - jeljenja da svoj tajni svijet osje - ćaja i intime podijele s drugi - ma. “Bez obzira na stvaralačke Ljiljana i Svjetlana Zeković poetike pojedinaca i njihove vrijednosne razine, ova izložba koncipirana je u dva dijela koji ture, tapiserija i njihovo inspi - predstavlja zajednički doprinos predstavljaju jednu cjelinu. Tu rativno polazište - igračka nji - njezinih sudionika jednoj ple - su usporedno prezentirana hova djetinjstva”, rekla je gđa menitoj ideji. Sama ekspozicija umjetnička djela - slike, skulp - Zeković uputivši komplimente 24 autorici projekta gospođi Su - san Meyerhoff Sharples te koordinatoricama za Hrvatsku gđi Istri Lazarić Toner i za Crnu Goru gđi Mileni Vladisavljević. “Poruka ove izložbe bi bila - Sa - čuvajmo omiljenu igračku svog djetinjstva barem u svojim sje - ćanjima i oživimo njezine čaro - bne moći u duši odraslog čovje - ka”, zaključila je gđa Zeković. Svoje stihove govorile su go - spođe Seka Metđonaj i Vesna Oborina. Maturantica Srednje muzičke škole za talente „An - dre Navara“ iz Podgorice, Ame - Galerija podružnice la Frljučkić, svojom izvedbom Zolotareve kamerne suite VI. stavak na harmonici uljepšala je tu zaista lijepu večer. Prisu - tne su pozdravile gošće iz En - gleske, Suzan Meyerhoff Shar - ples i Istra Toner Lazarić, i zah - valile na gostoprimstvu svima, a posebno članovima HGD-a u Podgorici i dr. Zeković. Idejni tvorac ovog projekta je Suzan Meyerhoff Sharples, akademska umjetnica iz Liver - poola (Engleska), čija je želja bila da potakne umjetnike iz raznih zemalja, kultura i neob - veznoga likovnog obrazovanja da podijele s nama uspomene iz svog djetinjstva vezane uz je - dnu, njima posebnu igračku i umjetnički se izraze. Htjela je zbližiti ljude iz raznih krajeva svijeta i prikazati sličnosti i raz - like u tome kako jedna igračka iz djetinjstva može utjecati na razvoj čovječanstva. Ovaj projekt je nakon Engle - ske, uz pomoć gđe Istre Toner, bio predstavljen u Medulinu (Hrvatska). Ideja da bude pred - stavljen u Crnoj Gori nastala je u jednoj slikarskoj koloniji u Puli gdje sam i upoznala gđu Istru, koja mi je predložila da animiram umjetnike iz Crne značaj ovog projekta i pozvala jekt realizira u Indiji i Australiji. Gore i organiziram izložbu. Ra - članove odbora te ih na sastan - Na odlasku gosti su se opro - do sam to prihvatila, bez dvoj - ku izvijestila o projektu. Svi su stili toplim riječima, puni hvale bi, vjerujući da je HGD – po - prihvatili ideju i pružili potporu za gostoprimstvo u Crnoj Gori. družnica u Podgorici idealna za u realizaciji ovog projekta. Posebnu zahvalnost uputili su kontakt i suradnju s Hrvat - Ovom izložbom dosadašnja članovima HGD-a, dr. Zeković, skom, a sada i šire. Obratila suradnja HGD-a s Hrvatskom gđi Pasković, Tindi Bulatović, sam se dr. Zeković, koja je širi se i na Europu, a planirano Stanki Antanasijević, Adamu prihvatila ideju, prepoznala je da se, nakon Podgorice, pro - Vladisavljeviću i Ivki Krstajić. 25 Piše: CG je prijavio četiri projekta. Tripo sCHuBERT 13. 10. 2011. Posjet urednika 27. 9. 2011. Natječaj časopisa „Matice“ Ministarstva financija Urednik časopisa „Matice“ iz Zagreba, Hrvo - je Salopek, posjetio je naše Društvo i u razgo - Na natječaj Ministarstva financija za sufina - voru s Tripom Schubertom i Darijem Musićem nciranje projekata NVO-a od dijela prihoda igara na sreću, naše Društvo prijavilo je dva projekta. 8. 10. 2011. Izložba u Hrvatskom domu u Podgorici

U organizaciji Podružnice HGD CG, u prosto - rijama Hrvatskog doma u Podgorici u subotu je otvorena međunarodna izložba pod nazivom „Igračka mog djetinjstva“. Izložbu je otvorila Ljiljana Zeković, povjesničarka umjetnosti. U programu su sudjelovale Seka Metđonaj i Ve - sna Oborina, koje su govorile svoje stihove, a Amela Frljučkić, maturantica Srednje muzi - čke škole za talente „Andre Navara“ uljepšala dogovorena je suradnja naših dviju redakcija je večer izvedbom Zolotareve kamene suite VI. u razmjeni iskustava, objavljivanju priloga i stavak na harmonici . Prisutne je pozdravila pomoći u lektoriranju tekstova. dr. Svjetlana Zeković, predsjednica Podružni - 14. 10. 2011. Okrugli stol lokalne uprave Kotor Od 10. do 16. listopada 2011. godine, gradovi i mjesta 47 zemalja članica Savjeta Europe pozvani su da se pridruže europskoj sedmici lokalne demokracije na temu „Ljuds - ka prava na lokalnom nivou“. Lokalna samopurava Općine Kotor u surad - nji s EKO CENTROM Delfin sudjelovala je u promociji ovog događaja organizirajući dva okrugla stola. Prvi okrugli stol odnosio se na promociju suživota različitih nacija, religija i kultura na našem području, dok je tema dru - gog bila suradnja lokalne uprave i civilnog područja. ce i gošća iz Engleske Suzan Meyerhoff Shar - Na poziv gradonačelnice Kotora Marije ples te iz Istre gđa Istra Toner Lazarić. Ćatović, Hrvatsko građansko društvo Crne Gore sudjelovalo je u radu drugoga okruglog 11. 10. 2011. Natječaj stola pod nazivom „Saradnja, potencijali i Fonda za manjine mogućnosti, Lokalna uprava Kotor – NVO“, koji je održan 14. listopada u palači Bizanti u Na natječaj Fonda za manjine, koji je ove go - Kotoru. dine raspisan na osnovi novih kriterija, HGD Prisutne je pozdravila gradonačelnica Marija 26 KRONIKA DRUŠTVA

Ćatović, a o suradnji Općine i NVO-a govorili knjižnici u Dubrovniku i Gradskoj biblioteci su tajnik za kulturne i društvene djelatnosti Nenad Radunović i glavni menadžer Općine Kotor Đorđe Vukčević. Moderator je bila Ljilja Radunović, predsjednica EKO CENTRA Delfin, a u ime HGD CG na skupu je bila tajnica Danijela Vulović. Medijski sponzor je Skala radio. 17. 10. 2011. Predsjednik Sabora s dijasporom Za vrijeme posjeta predsjednika Sabora Re - publike Hrvatske Luke Bebića, organiziran je

i čitaonici Kotor sva izdanja svoje izdavačke djelatnosti.

19. 10. 2011. Prijem kod Bandića Gradonačelnik Grada Zagreba Milan Bandić primio je danas, u Gradskoj upravi, novog predsjednika Hrvatskoga građanskog društva

sastanak u vili Gorici s predstavnicima dija - spore u Podgorici. Na razgovoru su bili dr. Svjetlana Zeković, predsjednica Podružnice i Jurica Žarković, član UO-a Podružnice HGD CG. 18. 10. 2011. Promocija knjige „Svijeća ispod glasa“ JU Kulturni centar „Nikola Đurković“, Gradska biblioteka i čitaonica Kotor, grad - ska knjižnica Dubrovnik i , ogranak Dubrovnik, organizirali su pred - stavljanje izdanja „Svijeća ispod glasa“ u sklopu realizacije IPA-ina projekta „Dubrov - nik i Kotor - gradovi i knjige“. Govorili su književnici-pjesnici: Tonko Maroević, Ale - ksandar Bečanović, Vesna Krmpotić, Jakša Fiamengo, Luko Paljetak, Mladen Lompar, Jelena Nelević , Varja Đukić, a prezentaciju je otvorila Jasmina Bajo. HGD CG dao je na raspolaganje Gradskoj

27 Crne Gore - Kotor Mirka Vičevića, koji je na tu skom podrumu „Šipčanik“, koji pripada tvrtki funkciju izabran u srpnju ove godine. 13. jul-Plantaže u Podgorici, a na koji su poz - U razgovoru u Bijelome salonu, predsjednik vali i predstavnike našeg Društva. Na prijemu Vičević zahvalio je gradonačelniku na dosada - je bila dr. Svjetlana Zeković, predsjednica Po - šnjoj potpori Društvu te izrazio nadu u daljnju družnice HGD CG u Podgorici. dobru suradnju, ujedno ga izvijestivši o radu Društva koje svog predsjednika bira svake če - 28. 10. 2011. Praznik Općine tiri godine. Gradonačelnik Bandić zaželio je gostu us - pjeh u obnašanju nove dužnosti i ugodan bo - U povodu praznika Općine Herceg Novi, na ravak u Zagrebu, naglasivši pritom da je nje - poziv Dejana Mandića, predsjednika Općine, govanje kulturne baštine vrlo bitno za svaki na svečanoj sjednici Skupštine Općine bila je narod, pa tako i za Hrvate u Crnoj Gori. Podsjetimo, ove godine Hrvatsko građansko društvo Crne Gore - Kotor dodijelilo je zagre - bačkome gradonačelniku Plaketu za doprinos i afirmaciju Društva na Skupštini njihova 10. jubileja u Bečićima kraj Budve, a koju mu je prilikom posjeta Zagrebu uručio član Uprav - nog odbora Tripo Schubert. 20. 10. 2011. Sastanak uredništva „Hrvatskoga glasnika“ Održan je redoviti sastanak uređivačkog od - bora nakon izlaska iz tiska novog dvobroja Glasnika br. 77/78. Dogovorena je daljnja strategija rada i analizirane su moguće teme za novi broj Glasnika, koji treba izaći prije bo - žićnih blagdana. Sanja Crnić, tajnica Podružnice HGD CG iz Hercega Novog. 20. 10. 2011. Nacionalni praznik Mađarske 28. 10. 2011. Dario Musić U povodu nacionalnog praznika Republike počasni član HRM-a Mađarske, mađarski veleposlanik u Crnoj Go - ri Nj. E. Tibor Csaszar i gđa Marta Sinka Csas - zar organizirali su prijem u Hotelu Crna Gora u Podgorici, na koji su bili pozvani i predsta - vnici našeg Društva. Na prijemu je bila dr. Svjetlana Zeković, predsjednica Podružnice iz Podgorice. 26. 10. 2011. Nacionalni praznik Republike Austrije U povodu nacionalnog praznika Republike Austrije, austrijski veleposlanik u Crnoj Gori Nj. E. Martin Pammer i počasni generalni kon - zul Milan Mrvaljević te brigadni general Rein - hard Schobert organizirali su prijem u vin -

28 KRONIKA DRUŠTVA

Na poziv gradonačelnika grada Dubrovnika dr. Andre Vlahušića i predsjednika Udruge 8. 11. 2011. Sastanak UO-a dragovoljaca Hrvatske ratne mornarice Želi - Podružnice Bar mira Čizmića, naš član i dugogodišnji tajnik bio je nazočan na svečanosti obilježavanja Sjednica Upravnog odbora HGD CG - Po - 20. obljetnice probijanja blokade Grada za - družnice Bar, u proširenom sastavu, održana slugom Konvoja Libertas i 20. obljetnice ute - je u prostorijama NVO „Adria“. meljenja Mješovitog odreda Mornaričko-de - Raspravljalo se o izboru novih tijela Podruž - santnoga pješaštva Hrvatske ratne mornari - nice Bar, o pripremama za prezentaciju doku - ce Dubrovnik. Tom prigodom doživio je rije - mentacijskih fotografija 100 godina splitskoga tku i visoku počast. Dariju Musiću dodijelje - humoristično- satiričnog lista „Duje balavca“ i no je počasno članstvo UDHRM-a. Uz član - organiziranju božićnog koncerta u prosincu, o sku iskaznicu Musić je dobio i spomen-me - financijskoj situaciji i problemu nedostatka dalju i spomen-povelju sa zlatnim pleterom, prostorija za rad Podružnice, kao i o kolektiv - što je dodijeljeno još samo zaslužnim brani - nom odlasku na glasovanje u Generalni kon - teljima te pojedincima koji su posebno pri - zulat RH u Kotoru. donijeli obrani hrvatskoga juga. Nakon tajnoga glasovanja izabran je novi Upravni odbor od pet članova u sastavu: Božo Šaltić, Nikola Nreković, Marija Spičanović, Vi - 28./29. 10. 2011. Škola tomir Ćetković i Vladimir Marvučić. mandoline u Splitu Novoizabrani UO Podružnice Bar za pred - sjednika je izabrao Vladimira Marvučića, za dopredsjednika Božu Šaltića, a za tajnicu Ma - riju Spičanović. 9. 11. 2011. Dani kulture manjina Crne Gore Manifestacija „Dani kulture manjina 2011.“ počela je 9. 11. 2011. poetsko-glazbenim pro - gramom koji je održan u Crnogorskome na - rodnom kazalištu. Predsjednik Vlade Crne Go - re Igor Lukšić otvorio je manifestaciju koja se ove godine održava pod sloganom „Evo nas“. - Događaji kao što je današnji skup i slični njemu jasan su pokazatelj opredijeljenosti cr -

Polaznici škole mandoline HGD CG boravili su u Splitu 28. i 29. listopada, u povodu 20. obljetnice gradskoga mandolinskog društva „Sanctus Domnio“, koji im je za tu priliku or - ganizirao edukativni koncert. Predsjedniku Društva prof. Radovanu Kečkemetu i prof. Lu - kasu, voditelju mandolinskog orkestra, uruče - ni su prigodni pokloni izdavačke djelatnosti našeg Društva. Drugog dana, u organizaciji Hrvatske matice iseljenika - podružnice Split, voditeljice Branke Bezić Filipović, posjetili su NK „Hajduk“, trofejnu dvoranu i stadion na Poljudu, gdje su im uručeni prigodni suveniri.

29 nogorskog društva da kulturom i umjetničkim lenko Pasinović, prof. Neven Staničić, kao i je - izrazom pošalje jasnu poruku o važnosti po - dan od autora Dario Musić. stojanja i njegovanja različitosti, o poštovanju „Ovo je lukavo smišljeno izdanje pod nazi - nacionalnog i kulturnog identiteta i posebno - sti kojima pridonosi bogatstvu jednoga gra - đanskog društva – rekao je premijer Lukšić. - Čini nas ponosnim što je kulturna raznoli - kost utemeljena na vrijednostima mira, razvo - ja i prosperiteta. Možemo imati različito kul - turno naslijeđe, također se različito izražavati o identitetu, ali to nikad neće i ne može biti prepreka da zajednički gradimo bogato, uspje - šno i prosperitetno društvo – poručio je premi - jer Lukšić. U ime organizatora manifestacije goste i su - dionike programa pozdravio je ravnatelj Cen - tra za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore Mirsad Mulić. - Pokazali smo koliko su duboki i jaki korije - ni multikulture i suživota na ovim prostorima. Pokazali smo i sebi i drugima koliko ljubavi prema Crnoj Gori imamo svi mi koji smo nje - zini, svoji na svome, po mnogo čemu slični, a po malo čemu različiti – rekao je Mirsad Mu - lić. Centar za očuvanje i razvoj kulture manjina vom ‘Pomorstvo Boke kotorske na slikama Ba - Crne Gore pripremio je još desetak događaja zija Ivankovića’, ali je Željko uradio drukčije. koji će biti realizirani u razdoblju do 28. stu - On je sublimirao jednu golemu građu u osam denoga. poglavlja ove knjige i dao čitavu povijest po - morstva Boke. Prikazao je 244 registrirana 9. 11. 2011. Nagrada djela u tehnici ulja na platnu slikara Ivankovi - „21. novembar“ ća. Slike se nalaze diljem svijeta, pa čak u knjižnici američkog predsjednika Franklina HGD CG nominirao je za nagradu Općine Roosevelta koja je načinjena prema njegovoj Kotor „21. novembar“ Fondaciju sv. Eustahija, narudžbi, a prikazuje fregatu Colorado. Na uz potporu Kotorske biskupije i regionalnog kraju, treba li se prisjetiti nečega što je jako Zavoda za zaštitu kulturne baštine. važno? To je vrijeme kad smo mi bili dio svije - ta, vrijeme kada su oni učili od nas, kada smo 12. 11. 2011. Promocija izdanja mi učili druge kako se plovi, kako se koriste HGD CG u Tivtu pomorski uređaji i ostalo. Mi sve to sada kopi - Hrvatsko građansko društvo Crne Gore – po - ramo od njih. Ne znam što se to dogodilo s na - družnica Tivat, u povodu Dana općine Tivat i ma?! Razmislite malo“, rekao je Neven Stani - dana kulture, predstavilo je u Narodnoj biblio - čić govoreći o knjizi Željka Brguljana. teci tivatskoj čitalačkoj publici dvije knjige iz „Ova knjiga je neobična utoliko što ona govo - svoga nakladničkog opusa. Predstavljene knji - ri slikom, fotografijama, a ne riječima. Cilj ge su: „Slikom kroz prošlost - Boka kotorska i knjige nije doživljaj onoga koji govori o njoj, Crnogorsko primorje na starim razglednicama nego percepcija njezinih čitalaca. Mogućnost 1890. – 1940.“, autora Darija Musića i Miro - usporedne analize prošlosti i sadašnjosti bit je slava Ulčara i „Pomorstvo Boke kotorske na naziva ove publikacije slikom kroz prošlost , slikama Bazija Ivankovića“, autora Željka Br - a umjesto zaključaka, prilog autora Stevana guljana. O knjigama su govorili prof. dr. Mi - Kordića, fotografije stare i nove , u prijevodu 30 KRONIKA DRUŠTVA

Prošlost i sadašnjost , usporedni prikaz dvaju dokumenata prostora i vremena, dviju foto - Klapa grafija istog pejzaža. Ta usporedba nije puki Lumbarda svjedok promjena nastalih na kulturnom pej - zažu u proteku vremena između dvaju snima - ka. To je svjedok shvaćanja društva o značaju kulturnog pejzaža i odnosa prema tom pejza - žu“, rekao je, između ostalog, Milenko Pasino - vić govoreći o knjizi autora Darija Musića. 15. 11. 2011. Predavanje o medicini u Podgorici U prostorijama Hrvatskoga građanskoga društva, u Podgorici, održala se prezentacija AtlasPROfilax® metode – o važnosti atlasa, pr - voga vratnog kralješka, za zdravlje ljudi. O metodi je na temelju iskustva specijalista za atlas govorio regionalni direktor za Atla - sPROfilax® za istočnu Europu Vlado Tomlje - nović te je prezentirao studiju njemačkog dr. med. Reinera Siebela, objavljenu na ovogodiš - njem 8. kongresu konvencionalne i nekonven - cionalne medicine koji je održan u Zagrebu. Prvi vratni kralježak - atlas skoro u svakog čo - vjeka je luksiran odnosno iščašen te se nalazi na pogrešnome rotacijskom položaju (cranio- caudal), a jedinstvenom metodom AtlasPROfi - laxa® luksacija atlasa otklanja se precizno, neopasno i trajno. 18. 11. 2011. COOL.CROSS - Culture Across Adriatic vića, predsjednika Skupštine općine Kotor, Fi - U sklopu projekta IPA ADRIATC, u koji su lu Biskupovića, dopredsjednika Općine i Katju uključene državne i civilne organizacije iz Hr - Žarnić, konzulicu Generalnog konzulata RH u vatske, Bosne i Hercegovine, Italije i Crne Go - Kotoru. U prepunoj crkvi Svetog duha publika re, HGD CG je aplicirao program iz kulturnog je zajedno s izvođačima pjevala poznate klap - naslijeđa zajedno s Regional development Agency DUNEA iz Dubrovnika. VIS Lungo Mare 19. 11. 2011. Od Kvarnera pa do lijepe Boke U povodu Dana općine Kotor, Hrvatsko gra - đansko društvo Crne Gore organiziralo je ve - čer pjesama pod nazivom „Od Kvarnera do li - jepe Boke“ u koncertnoj dvorani crkve Svetog duha u Kotoru, kao poklon Kotoru. U programu su nastupile klapa „Lungomare“ iz Kotora, a kao gost večeri klapa „Lumbarda“ s otoka Korčule. Član klape Andrija Sauvlačić pozdravio je nazočne, a posebno Nikolu Konje -

31 ske pjesme. Na kraju koncerta klape iz Korču - ralni konzul Republike Hrvatske u Kotoru; Ka - le i Kotora zajednički su nastupile uz pratnju tja Žarnić, konzulica Republike Hrvatske prvog oduševljene publike. razreda; Miroslav Franović, predsjednik Hrvat - Koncert su financijski podržali Primorsko- skoga nacionalnog vijeća Crne Gore; Marija Vu - goranska županija, Općina Kotor, konoba činović, predsjednica Hrvatske građanske inici - „Ćatovića mlini“, „Unibrand“ - Business & jative; Ilija Janović, dopredsjednik Općine Tivat; Brand Consultants iz Beograda i Glazbena Zvonimir Deković, predsjednik Hrvatske krovne škola „Vida Matjan“ iz Kotora. zajednice; Josip Gržetić, predsjednik Općinskog odbora HGI-ja Kotor; Tripo Schubert sa surad - 21. 11. 2011. Dan općine Kotor nicima iz Hrvatskoga građanskog društva Crne HGD CG je dobitnik nagrade Općine Kotor Gore. „21. novembar“ za 2007. godinu. Na svečanu Na početku večeri posjetitelje je pozdravio Mir - sad Mulić, direktor Centra. On je zahvalio svima koji su došli i istaknuo: „Tradicija i običaji naj - bolje čuvaju nacionalni identitet, u tom pogledu smo i organizirali ovaj okrugli stol.“ Međutim, opći zaključak je kako ovaj skup više nalikuje simpoziju o tradiciji i običajima Hrvata u Boki

sjednicu Skupštine općine Kotor pozvano je i izaslanstvo našeg Društva - Mirko Vičević, Ivan Ilić i Tripo Schubert. 22. 11. 2011. Centar za razvoj nevladinih organizacija kotorskoj, na kojem su izlagali svoje referate HGD CG je u sklopu CRNVO-a član Mreže za odabrani predavači. Tako je mr. Miomir Abović, demokraciju i ljudska prava, koja je u ožujku profesor književnosti, izlagao na temu: „Govor i ove godine potpisala Memorandum o suradnji jezik Hrvata u Boki kotorskoj“, dok je modna sa Skupštinom Crne Gore, te je podržao pro - kreatorica Anuška Vlahović opisala žensku i svjed upućen Odboru za ljudska prava, pred - mušku hrvatsku narodnu nošnju u Boki kotor - sjedniku Pinjatiću. Također je popunjen upit - skoj uz kratki povijesni osvrt. Pomorski kapetan nik za primjere dobre prakse prilikom uključi - Vjeko Radimir govorio je o svadbenim običajima vanja u proces donošenja odluka od javnog Hrvata u Dobroti, a Zoran Radimir prezentirao značaja. je običaje Hrvata u Perastu - Zavjetni dan i Fa - šinadu. Kustos Pomorskog muzeja Crne Gore u 23. 11. 2011. OKRUGLI STOL Kotoru Slavko Dabinović elaborirao je povijest U Tivtu je, u sklopu Dana kulture manjinskih Tripundanskih svečanosti, uz sudjelovanje Bo - naroda Crne Gore 2011., Centar za očuvanje i keljske mornarice, od 809. godine do danas. razvoj kulture manjina Crne Gore organizirao okrugli stol na temu „Tradicija i običaji Hrvata 24. 11. 2011. Posjet biskupu Boke nekad i sad“, na kojem su nazočili, uz Izaslanstvo HGD CG u sastavu: Mirko Viče - mnogobrojne posjetitelje, i Božo Vodopija, gene - vić, predsjednik i Tripo Schubert, član UO-a, 32 KRONIKA DRUŠTVA posjetili su mons. Iliju Janjića, kotorskog bi - Uoči predstavljanja, sve nazočne pozdravio je skupa, s ciljem izvještavanja o aktivnostima Branko Bosanac, tajnik Ekološkog društva „Pi - Društva do kraja godine i početkom nove godi - cigin-Bačvice“, a posebno mons. Iliju Janjća, ne, a koje se odnose na Kotorsku biskupiju. kotorskog biskupa, Filu Biskupovića, dopred - sjednika Općine Kotor i Katju Žarnić, konzulicu 25. 11. 2011. Aktivnosti u Generalnog konzulata u Kotoru, a zatim je zah - Podgorici valio Tripi Schubertu i Hrvatskome građanskom društvu Crne Gore na organizaciji promocije te U Fondu manjina potpisan je Ugovor o sufina - istaknuo prekrasne dojmove tijekom njihova po - nciranju četiri projekta HGD CG. sjeta Kotoru i Perastu. Glavni urednik Zdenko Matošić, ujedno pred - sjednik Ekološkog društva, govorio je o nastan - ku ove vrijedne monografije, o entuzijazmu sku - pine ljudi koji su inicirali projekt ne tražeći za svoj rad nikakvu naknadu. Osvrnuo se i na pi - cigin kao šport, jedinstvenu igru ‘balunom’ u plićaku Bačvica – simbolu Splita, koji su iznje - drile Bačvice i koji ustrajno njeguju svi narašta - ji Splićana. Igra je do te mjere autentična da ju je Mini - starstvo kulture ovog ljeta preventivno zaštitilo kao kulturno dobro. U izradi knjige, kao autori tekstova, sudjelova - li su: Đerman Senjanović Ćićo, Stjepan Jukić- Peladić, Anatolij Kudrjavcev, Goran Borčić, Predsjednik Mirko Vičević, tajnica Danijela Stanko Piplović, Ante Kuzmanić, Edo Unković, Vulović i član UO-a Tripo Schubert posjetili su Vlado Stokić, Nenad Grgin, Vlaho Primorac, Ivo Podružnicu i u razgovoru s užim rukovodstvom, na čelu s predsjednicom dr. Svjetlanom Zeković, informirali se o radu Podružnice i dogovorili rea - liziranje planskih aktivnosti do kraja godine. Petar Turčinović, veleposlanik RH u Crnoj Go - ri, organizirao je radni ručak za članove izaslan - stva HGD CG, s ciljem informiranja o aktivnosti - ma Društva i problemima koji prate njihovu rea - lizaciju. 26. 11. 2011. Bačvice - raj na zemlji Predsjedik Ekolo škog društva Zdenko Matošić i klapa Rebatajica Monografija „Bačvice - raj na zemlji“ skupine splitskih autora, koja sadrži povijesna, sport - sko-rekreativna i turistička obilježja s karakteri - Mosettig, Mihovil Radja, Siniša Tartaglia, Ivica stičnim slikama iz povijesti gradskog kupališta Profaca, Toni Veršić i Branko Bosanac. Bačvica, od njegova osnutka (Košćina 1891.) do Nazočnima se obratio i Tripo Schubert u ime današnjih dana, predstavljena je u subotu 26. Hrvatskoga građanskog društva Crne Gore. studenog u koncertnoj dvorani glazbene škole, Razmijenjeni su prigodni pokloni, a Ekološko crkve Svetog suha u Kotoru. Ovaj kulturni do - društvo uručilo je HGD CG plaketu za dobru gađaj organiziralo je Hrvatsko građansko dru - suradnju. štvo Crne Gore. U glazbenom dijelu programa sudjelovala je klapa „Rebatajica“ iz Splita. 33 KOTORSKE BOTUNADE Štrajk, uh, uh!

doć. Marija: Što si se snuždila, ja - G-đa1: Dobro zborite ! Nego dna ne bila. Paraš kao gospa što vam je? od sedam žalosti. Katica: Kućo moja, a što mi Ivka: Ovo ti je vesela soba od nije. Sve me boli počev od zglo - zafrkancije, a ne od boleštine. bova, kukova, preko bubrega, Ajde, ajde, nije sve pošlo da krsta , uh, uh, a i srce mi nije fondo. Malo alegrie! dobro, uništi me pritisak, Katica: Jeste li vi inšenpija - uh,uh! U jutro, čim oči otvorim le? odma mi se manta u glavu, pa Đove: Ma ke inšenpijale, ovo me ufati znoj po cijelom životu ti je banja. Bolje reći hostel. Sa - i ... mo nam fali bazen i masaža. Marko: Stani mati, mora li ci - Uživancija! jeli Kotor znat što ti je!? Katica: Izgleda da vas ništa G-đa.2: Neka je, lakše će joj ne boli, kada ste od eštra. Sve bit kada se požali. Nego, vidite rupa do rupe na ovu koćetu. li vi koja je ovdje gužva? Govo - Zdenka: Kako ne boli? Boli Piše: ri se da će biti štrajk. jadna, boli, ali dajem volju za Vlasta Mandić Marko: Štrajk!? nevolju, sutra počinje štrajk sestra: Neka se javi gospođa doktora i osoblja. To ti je pravi Ni, nu, ni, nu, ni, nu ... što Katica Pasković. Priđite pultu. momenat za bit u ošpital. ste tu stali? Pomaknite se, do - Molim vašu dokumentaciju: Đove: U zadnji momenat si se lazi Hitna ...! Ne guraj me, sin - zdrastvenu, uput i nalaze koje uvenjala, moja Kate. ko, jedva stojim na noge! Baba, imate. Molim bez guranja. Svi Anđe: Imat ćemo minimum oli ne vidiš, dolazi hitan slučaj ćete doći na red. tretmana ali veliku ljudsku ...! Nisam ja tebi baba, sram te Marko: Evo sve je tu. Doktor brigu. Svi će te kokolat, a bo - bilo, ja sam za tebe gospođa i Sbutega je uputio. me, doći će i televizija. da znaš i ja sam hitan slučaj ... sestra: Soba br.35. Povest će Tripo: Prekinite više za Boga nema danas vaspitanja, sve je vas druga sestra. Slijedeći! miloga! Od vas se ne može oka podivljalo,moja gospođo ... Aj - Marko: Majko ja idem, doći sklopit. Barem vrata zatvorite. de, ajde, narode malo mjesta. ćemo popodne svi u vižitu. Ane: Ma, ko nam to govori? Katica: Marko, dođi, sine, pri - Katica: Dobro, dobro, ovo je Lijepo bogami, uvatili ste dan fati mi borše. Bogami, bolje da sve na tvoju volju, pa sad vidi - za noć. Nema spavanja po da - sam doma ostala. Što će bit, bit te što ćete. Ja ga ne bi dolazila nu,a? A kako i nećete kada ste će! Jednako i doma i u bolnicu. . Nema meni pomoći do u Ška - cijelu noć igrali briškulu, šija- Marko: Odma si se skonfuži - ljare. šete, šija-šete i nazdravljali jala, teško meni s tobom. Mo - sestra: Baba, ovo je vaš kre - šjor Benku – sto ljeta živio, lije - raš u bolnicu i gotovo. O tome vet. Presvucite se u piđamu, po ime Benko, pa po sto puta, više nema ni govora. Što ti je stavite robu u ormarić, a ja ću udri. Bogami od sobe ste na - doktor reko, a? doći poslije. pravili konobu. Katica: Lako je njemu reć ajte Katica: Opet baba! Mala, ni - Đove: A, vicevi!? Masni i sla - u ošpital pa da napravimo de - sam ja tebi baba. Ja sam za te - sni, sram da vas bude! Valja taljno pretraživanje. be gospođa, da znaš. Je li te imat mrvu krijance! Marko: Mati, nije pretraživa - imao ko doma naučit, a? Đe sestra: Svi u svoje krevete, nje nego ispitivanje. sam došla,? Teško meni. dolazi vižita. Gos. doktore, sta - Katica: To ti ga dođe na isto. Ane: O, ko nam je arivao? nje je redovno. Noć je prošla Kuku onome koji mora ovdje Dobro nam došla Katice! mirno. 34 Dr: Kakva je ovo galama? Terezina: Bit će primarna se nekoliko dana. Društvo je veselo! Vi ste novi njega. To ti znači nema opera - Gracijana: E, sve im je teško. pacijent? cija, analiza, snimanja itd. do Brzo se izbrijte. Katica. Gos. doktore, samo daljnjega, samo po malo pilula Mato: E, nećemo, mi smo pri - što sam stigla. Sve me boli. Ju - i pun pansion plus televizija. rodni muškardini. Što je tu je. tros mi se mantralo, bubrezi Marija: Ben fato, nego da Mi nemamo botoks, pilinge i si - me fiskaju, koljena mi šklopo - vam špjegam. Vijeko, sin od likone. ću, poplati su mi ledeni ko led, šjor Krsta, kada ide na brod že - Đove: To zadnje bi mogli đon - a pritisak … na ga kompanja, barem, do tat u centar, pomoglo bi vam, Dr: Mnogo i za tri doktora. Đenove. Djecu ostavi kod ma - ha, ha! Samo redom, sve ćemo ispitati. tere,a šjor Krsto sa bagaljem, Ane: Ma si im rekla, ben fato. Imate li koga od familije? pravac ošpital na ispitivanje. I Pst, počela je konferencija za Katica: Imam, imam sina, šjor Božo, isto je udovac pa ga štampu. Govori doktor od uši - nevjestu, unučad, praunučad. nevjesta sprti u ošpital, kada ju..”Sindikat zdrastva očekuje Dr: Dobro, dobro, neka mi se ide kod male u London. Ako bi od Vlade konkretniju ponudu, vaš sin javi sutra u jutro. Se - ostao sam može zapalit kuću. jer prijedlog da se srednjem ka - stro, ostalima redovna doza. Jednom je primio u kuću je - dru poveća plata za 15 eura je Terezina: Čim ti je pozvao si - dnu ženu koja je rekla da je od neprihvatljiv” na, dobro će te kurat. Jehovih sluga, a on jado, pomi - Terezina: Mučite govori dok - Ane: Što ćeš, kada dođe ura slio da traži rabote po kući. tor od rentgena.. ”Štrajkovat treba se avizat, kokola moja. Dok se okrenuo operuškala ga ćemo sve dok nam se ne vrate Katica: Uh, uh, ne mogu se je do zadnjeg eura. Od tada ga plate iz 2009. god.” komodat u koćetu, uh, uh. A, merita barem 2-3 puta na godi - Ane: Da im povećaju plate za koji su to muški u kamaru do nu na ispitivanje . I oni drugi 15 eura. Ma, nema ni za kvarat nas? Otvorite vrata. Fali mi ari - su ti svi po istom programu u pice. A, đe je pivo?? je! ošpital. Marija: Kakva nam je bolni - Marija: Sve ih znaš. Tu su ti Gracijana: A Jozo? Njemu že - ca? Stara, rašvandrana, toči na Krsto Škaljarin, Božo Dobroća - na pođe u Italiju da čuva boga - sve strane. Vidi lencule, kuši - nin, Jovan Oravčanin i Mato te gospođe za velike šolde i ne, kobartule, sve je roto, a sa Pjace od oružja. ostane po godinu. Jednu noć konduti?! Ane: A, Jozo Prčanjot? Nemoj se nabumbio sa kumpar…. Tripo: A kapunjere? Evo mi njega zaboravit. Koji galijot! Krsto: Mučite više kotorske 33god. od zemljotresa, a drve - To su ti sve kompanjoni. petegulone, karampane! Sva - ne barake po parku se ne mi - Terezina: Zaboravili ste šjor koga ste olajale. Evo vam roge. ču. Još ih koriste,jer nema pa - Petra iz Novoga i Špira iz Bijele. Svaka je muža otpratila do ra za učinjet jedan savremeni Katica: Eto ti cijela Boka u Škaljara i to prije vremena. Ni - medicinski centar malo. I svi su bolesni? je im ni čudo, dobro su i toliko Ane: Dobro zboriš, a oćemo Terezina: Daleko bilo! Kada izdržali. svjetske marine, bogatune, prođeš 60-tu svako ima, ne - Marija: Mi smo po genima ja - kulturni turizam. Neka samo što, po malo, ništa ozbiljno. če i dugovječnije. Meškini je - jednoga od njih ufati proliv i Gracijana: Nije njima ništa. dni, vi morate u bolnicu na neka legne u ove rašvandrane To su ti stari afituali. Svake go - održavanje dok vam se ne vrati koćete, pobjeći će sa gaćama u dine najmanje jedan put dođu svojta. ruke. na ispitivanje. sestra: Koja je to galama? Jozo: Nema naših u parla - Ane: Znate li vi o čemu se tu Soba br. 35 i 36 je najgora .Ima menat ili ih ja ne čujem. A mo - radi? Ima već sedam dana ka - ovdje i bolesnih! Štrajk je po - žda nemaju onu stvar. ko se priča da će biti štrajk- čeo. Evo, samo što nije stigla Đove: Sve nam je uzeo centar pravo vrijeme za doć u ošpital. televizija. Imat ćemo konferen - moći, to ti je. Moraju počet i Onomad su naše jadne doktore ciju za novinare, a vi kao da ste vraćati. Ajmo i mi na konferen - napali da su jedini oni u Crnu na Markat. Dajte malo solidar - ciju, dižite se! I vi muški ako Goru podmitljivi, olitiga da vo - nosti za naše zahtjeve. Svi u imate onu stvar! Kate, stisni le plavu ku…tu. Svi drugi su krevet, obići će vas novinari i zube, ne žali se da te išta boli. pošteni ko vrata od Šuranja, postaviti će vam pitanja. Katica: Naučila sam ja da tr - ako ćemo lagat. Za to malo mi - Ane: Ajte cure, brzo dovatite pim. Ajte, učinite nešto. To Ko - žerije od plate crnče i po danu i frizuru,šminku. Malo rumenila tor merita. Odma da im pove - po noći. Štrajk, nego što! Fala na obraze, neka vide da puca - ćaju plate i da se gradi novi Bogu da su se senjali i digli gla - mo od zdravine. I neka se mu - ošpital. A, vidite da se malo i vu. ška soba malo picne. Ne briju penzije povećaju, meritali bi!

35 IZ TISKA IZAŠLA NOVA KNJIGA IZDAVAčKE DJELATNOSTI HRVATSKOGA GRAđANSKOG DRUŠTVA CRNE GORE - KOTOR „SUDBONOSNO PUTOVANJE“ AUTORICE MARIE C. ZIBILICH Saga amerikanke bokeljsko-peljeških korijena Piše: Zapisi u sudbonosnom putovanju dio Dario MusIĆ su autoričina duhovnoga obiteljskog zašla je iz tiska još jedna naslijeđa koje je, s promjenjivom knjiga u izdavaštvu Hrvat - Iskoga građanskog društva srećom, bilo proživljavano u Crne Gore – Kotor. Posljednja za ovu godinu, a 17. u nizu do migrantskim prilikama Bokelja prema sada izdanih knjiga. Za razli - Americi krajem 19. stoljeća i u prvim ku od dosadašnjih izdanja, spisateljica Marie C. Zibilich, desetljećima 20. stoljeća Amerikanka bokeljsko-pelje - ških korijena iz savezne drža - ve Louisiane poslala nam je jednu prelijepu životnu priču, pod naslovom Sudbonosno pu - tovanje/Destin’s Journey . Knjiga je tiskana na hrvat - skom i engleskom jeziku. Autorica priče Marie Carme - lite Zibilich rođena je 15. stu - denog 1941. u New Orleansu u Louisiani u doseljeničkoj obitelji. Njezini su roditelji Matthew (Mato) Zibilich (Cibi - lić) iz Dube s Pelješca (1898. – 1968.) i majka Anna Erzego - vich (Ana Ercegović) iz Đurića, smještenih u Boki kotorskoj u Crnoj Gori (1910. – 1998.). Spisateljica ovoga prvijenca Marie C. Zibilich udala se za Autorica Marie C.Zibilich Nizozemca Raymonda Johna 36 Pogled na Đuriće i Greben danas van Marrienboera (1942. – snage da izdržim vlastite ku - maciji i u Luisiani (opća nesi - 2007.), u čijem je braku rođe - šnje. Mladost sam provodila u gurnost uoči i nakon Prvoga no troje djece i to kćeri Patrice veselju, pjevajući i plešući, svjetskog rata, izmjene uselje - Marie (1965.) i Charisse Marie dok je moja sestra svirala kla - ničkih kvota zbog Velike de - (1968. – 1968.), te sin Ray - vir. Naš djed zvani Đenko obi - presije, povremeni odlasci i mond John von Marrienboer čavao je često zasvirati har - neplanirani ostanci u Americi) Jr. (1969.). Spisateljica Zibi - moniku pa bi svi ukućani za - utjecali su na to da ovaj opis lich je u mirovini i živi u Baton jedno pjevali hrvatske pjesme. ukupnih životnih sudbina u Rougeu, u Louisiani, te uživa U našoj su se obitelji doista tri naraštaja hrvatskih i ame - u društvu svoje unučadi Matt - govorila dva jezika i voljele ričkih Ercegovića/Erzegovic - hewa (1987.), Samanthe dvije kulture, američka i bo - ha zadugo ne bude prihvaćen (1991.), Andrea (2002.) i Ave keljska – napisala nam je spi - kao prirodna i sama po sebi (2005.) kojima je posvetila ovu sateljica Marie Carmelite Zibi - razumljiva kulturološka činje - dojmljivu knjigu. lich, zahvalivši nakladniku nica ljudi s dvije voljene do - Moju su obitelj s migrant - Hrvatskome građanskom dru - movine. Riječ je o obitelji u ko - skom pozadinom u stvarnome štvu Crne Gore – Kotor što je joj dvojezičnost postaje priro - životu činili radišni otac, bri - prepoznalo ljepote života ljudi dna i čija se prostorna udalje - žna majka, djed Eugen (1880. s dvije domovine. nost od rodnoga kraja pa i je - – 1953.) zvani dida Đenko i se - Zapisi u Sudbonosnom puto - zika pretvara u san, i drugu stra koja je uvijek bila izvor vanju dio su autoričina duho - stvarnost. ljubavi u raznim životnim iza - vnoga obiteljskog naslijeđa zovima, koja se zaredila i da - koje je, s promjenjivom sre - Hrvati u Louisiani nas služi kao časna sestra. In - ćom, bilo proživljavano u mi - U Louisiani je naseljeno oko spiraciju za knjigu dobila sam grantskim prilikama Bokelja pet tisuća Hrvata i građana slušajući učestalo pripovije - prema Americi krajem 19. sto - hrvatskoga podrijetla. Riječ je danje svoje majke Anne o mo - ljeća i u prvim desetljećima pretežno o trećem i četvrtom joj plemenitoj i hrabroj ameri - 20. stoljeća – često i bez atri - iseljeničkom naraštaju, čiji su čkoj baki Theresi (1886. – bucije imena naroda kojem se preci doselili iz primorske 1936.), a koja je umrla prije pripada. Hrvatske, uglavnom s podru - moga rođenja. Bakina životna Promjenjive društveno-poli - čja Pelješca te susjedne Boke drama oduvijek mi je davala tičke okolnosti u istočnoj Dal - 37 kotorske (Crna Gora), ali i iz ljicama, majkama i bakama, u brazovane unuke s poslje - drugih krajeva uz Jadransko okrilju jedne razdvojene obite - dnjim počivalištima predaka more. New Orleans primio je lji, čiji ju je duh solidarnosti na mjesnim grobljima Boke i početkom 19. stoljeća prve održao na okupu sve do da - prošlostoljetnim uglednim useljenike iz Hrvatske. Bili su nas. imanjem braće Ercegovića, to mornari s dubrovačkih bro - Objavljivanje Sudbo - čiji je stoljetni posjed dova nakon Napoleonovih ra - nosnoga putovanja , na Grebenu razoren u tova. U drugom valu useljava - koliko god tekst potresu 1979., dok nja stigli su ribari s peljeških i imao značajki dne - im se dio obitelji ostalih jadranskih žala, pa su vničkoga prvijenca znatno ranije od - se nastavili baviti ribarstvom vidljivih u stereo - selio u Sjedinjene u delti Mississippija gdje su, tipnim rečenica - Američke Drža - kao i u svome rodnom zaviča - ma, označava ve, u kojima i ju, počeli uzgajati kamenice. prekretnicu u danas žive nji - Tako su niknule farme za uz - afirmaciji vlasti - hovi mnogobroj - goj kamenica, a danas ribari te obiteljske i ni potomci. hrvatskih korijena drže čak narodne tradici - U tekst treba 75 posto tamošnje proizvo - je iz pera jedne uroniti srcem jer dnje kamenica. Vrijedne ruke iseljenice trećega ćete tako najbo - našijenaca desetljećima su naraštaja. Kona - lje razumjeti pu - stvarale u dalekoj Americi bla - čno, autorica na - tove i stranputice gostanje svojih obiteljskih go - pominje da je tek - Anna kao 20. Sudbonosnog pu - spodarstava koje je prije ne - st pisan samo za godišnjakinja tovanja autorice koliko godina poharao uragan uže obiteljske prilike nakon dolaska Marie Carmelite Zi - Katrina. Mnogima je imovina i takvim ga treba u Ameriku bilich, unuke Bokelja potpuno uništena, ali vrijedne prihvatiti! Autoričina je Đenka i njegove odane ruke naših ljudi stvaraju ispo - neizmjerna ljubav za djeda Therese iz New Orleansa. četka. Đenka i baku Theresu, Ameri - Uz čestitke autorici Marie Ne slučajno, spisateljica Ma - kanku - jedina veza visokoo - C. Zibilich za hrabro napisa - rie Carmelite Zibilich smješta radnju svoje knjige u najpoz - natiji stari kolonijalni dio New Orleansa zvan Francuska če - tvrt. Ondje su smještene au - tentične kolonijalne građevi - ne. U Francuskoj četvrti je ka - tedrala sv. Louisa. Najpozna - tija ulica Francuske četvrti je Bourbon Street s mnogobroj - nim ugostiteljskim objektima, od kojih su neki u vlasništvu hrvatskih iseljenika. Izmještenost iz zavičaja, vr - leti Grebena iznad Đurića s kojega puca pogled na magi - čni zaljev Boke kotorske i poz - nate francuske četvrti New Orleansa iz koje su naši rase - ljeni težaci, ribari i pomorci odlazili na američka tržišta rada u vrijeme rane industri - jalizacije Amerike, odredit će jednu dirljivu ljubavnu priču Đenka/Eugena i Therese/Te - reze, rođenog Bokelja i Ameri - kanke dalmatinskih korijena. Živjelo je to duhovno obitelj - Obitelj Ercegović ispred njihove kuće na Grebenu 1911. sko naslijeđe u najvećoj mjeri Na desnoj strani druga gospođa u prvom redu s dvoje zahvaljujući svojim prenosite - djece je Tereza, a Đenko stoji iza treći u redu. 38 nu obiteljsku sagu u osam - naest kronološki poredanih poglavlja, koja se protežu na gotovo dvije stotine stranica, kao urednik nastojao sam knjigu što je moguće lijepo oblikovati i opremiti bilješka - ma, bibliografskim podacima, kartama i shemom raseljeno - ga obiteljskog stabla te doku - mentarnim fotografijama koje će čitatelju pomoći u recepci - ji konteksta u kojemu žive naše opisane obitelji u dija - spori u sinkronijskoj i dija - kronijskoj ravni. Tako nas u priču uvodi prošlostoljetna fotografija Canal Streeta, je - dne od središnjih ulica u New Orleansu, dok je uz stražnju koricu priložen zemljovid Bo - ke kotorske iz 1912. kako bi američka čitalačka publika jednostavnije stvorila predo - džbu o sredozemnim geograf - skim širinama odnosno Đuri - ćima u kojima je glavna juna - kinja knjige živjela gotovo 20 Mladenci Mato i godina. Anna Zibilich 1936.

Obitelj Erzegovich i Zibilich u New Orleansu 1945. Đenko(65)Mato(47),Carmelite(4),Anna(35),mala Anna (8),Eugenia(32),i George(38) 39 U KOTORU JE PREDSTAVLJEN 22. LISTOPADA BENEVENTANSKI NOTIRAN MISAL DUBROVAčKE KATEDRALE Missale ragusinum poveznica Kotora i Dubrovnika Piše: Promocija ovog Misala neka nas Vesna ČuČIĆ podsjeti na prijateljsku i međusobnu romocija je započela ko - torskom praizvedbom ovisnost Kotora i Dubrovnika i PHimne kotorskim muče - ujedno pomogne da to međusobno nicima, poznatima pod zbir - nim imenom Petilovrijenci, prijateljstvo i u budućnosti autora glazbe i riječi dr. Mihe njegujemo zagovorom ovih svetaca Demovića, a u izvedbi crkve - noga pjevačkog zbora sv. Tri - jer sveci posvuda po svijetu puna, kojim je ravnao Nikša prijateljski povezuju ljude. Čučić, uz pratnju na orgulja - ma Andree Orlando. Himna je posvećena donatorici, gospođi jeziku. Oba sveska nalaze se u li na dražbi u Veneciji. Zaje - Pavici Šperk-Šundrici, umi - lijepo dizajniranoj kartonskoj dno s ostalom bogatom zbir - rovljenoj profesorici engleskog kutiji, što je rad tiskare ITG u kom baštinika Canonicija, ru - jezika koja je dio nasljedstva Zagrebu. kopis je kupila Bodleian Li - uložila u objavljivanje Misala . Iz Dubrovnika je Misal ne - brary iz Oxforda i otad se na - Dubrovački misal je proizvod stao u kriznim vremenima vje - lazi u njezinu fondu. projekta pod nazivom Dubrov - rojatno krajem 18. stoljeća Zasluge što se Misal vratio u nik i Kotor – Gradovi i knjige i nakon ukinuća isusovačkog domovinu pripadaju Mihi posebno je značajno što je reda ili početkom 19. stoljeća Demovi ću, Pavici Šperk- Šun - njegovo predstavljanje održa - u turbulentnim ratnim i po - drici i Vesni Čučić, koji su no u Kotoru, u predivnom ratnim vremenima nakon što omogućili da njegovih 230 zdanju bazilike sv. Tripuna. je Napoleon ukinuo Dubrova - gregorijanskih napjeva bude Ponajprije zato što Misal nosi čku Republiku. Rukopisu se opet pjevano. I zato na faksi - duboku i višestoljetnu i nera - izgubio trag, a pojavio se milu stoji: HOMMAGE Dubrov - skidivu vezu između Dubro - 1817. godine na dražbi u Ve - čana 21. stoljeća Dubrovčani - vnika i Kotora. Izdanje Dubro - neciji. Tada je otkriveno da je ma 12. stoljeća: svoj rad na vačkih knjižnica sastoji se od njegov vlasnik bio veliki ko - vraćanju zaboravljenoga du - faksimila Dubrovačkog misa - lekcionar, isusovac Matteo brovačkoga kulturnog blaga iz la , kojemu je urednik dr. Miho Luigi Canonici (1727. - tuđine poklanjaju Gradu i Demović i popratne studije dr. 1805.) . Nakon kolekcionarove kulturnoj javnosti Miho Demovića na hrvatskom jezi - smrti, nasljednici su zbirku, u Demovi ć, Pavica Šperk-Šundri - ku i u prijevodu na engleskom kojoj se nalazio i Misal , proda - ca i Vesna Čučić . 40 Katedralni zbor Sv. Tripuna

Nije bilo lako utvrditi podri - daju dr. Mihi Demoviću, ro - jedan veliki znanstveni insti - jetlo Misala . Zasluge za otkri - dom iz Konavala. Diplomirao tut“. Povijest hrvatske glazbe, vanje dubrovačkog podrijetla je na Katoličkome bogoslov - za koju se smatralo da počinje Misala pripadaju Eliasu Ave - nom fakultetu u Zagrebu, a od 13. stoljeća, zaslugom dr. ryju Loewu (1879. - 1969.), muzikologiju i povijest umjet - Demovića danas seže u 10. jednome od najboljih pozna - nosti na Filozofskom fakulte - stoljeće. vatelja srednjovjekovnog pi - tu u Ljubljani, gdje je i magi - Demović se na promociji sma beneventane. U Misalu je strirao muzikologiju. U Kölnu osvrnuo na stoljetne veze Du - ostao ključni podatak po koje - je doktorirao glazbene znano - brovnika i Kotora i istaknuo: mu je Loew identificirao grad sti na Sveučilištu „Albert Ma - „U hagiografiji Katoličke cr - iz kojeg Misal potječe. Taj po - gnus“. Radio je najprije u Du - kve Boka kotorska naziva se datak odnosi se na obrazac brovniku kao tajnik Biskupije zaljevom svetaca . Zaista, Ko - mise triju neuobičajenih sve - i kao profesor na Biskupskoj toranima bi mnoge daleko taca, kotorskih mučenika Pe - klasičnoj gimnaziji, a zatim u prostranije i stanovništvom tra, Andrije i Lovrijenca. Tako Zagrebu kao regens chori . Uz bogatije biskupije po svijetu su upravo mise u čast trojice to se intenzivno bavio znan - zavidjele na tome časnom na - kotorskih mučenika zbirnog stvenim i istraživačkim radom slovu. Biskupski grad Kotor naziva Petilovrijenci, koje su i postao najznačajniji živući baštinik je tog naslova jer je u vrlo svečano slavljene u ovom hrvatski muzikolog i najzna - njegovoj biskupiji rođen jedan kodeksu, bile ključ za točnu čajniji hrvatski glazbeni ar - od najčudesnijih svetaca na - provenijenciju ovoga glazbe - heolog dvadesetog stoljeća. šega doba Leopold Bogdan nog dragulja. Uz ove svece du - Objavio je 20-ak knjiga i više Mandić iz Hercega Novog, za - brovačka kršćanska tradicija od 240 znanstvenih radova. tim blažena Ozana Kotorka či - stvorila je legendu, koja je Zato ne čude riječi dr. Marka je se sveto tijelo čuva u zbor - imala i lokalno političko zna - Babića da je „doktor muziko - noj crkvi svete Marije u Koto - čenje. logije Miho Demović sam ru, zatim blaženi Gracija iz Najveće zasluge ipak pripa - odradio istraživački posao za Mula čije se sveto tijelo čuva u 41 župnoj crkvi na Mulu, kao i svijet divi, a u prošlosti su se ovisnost Kotora i Dubrovnika i službenica Božja Ana Marević morali boriti za svoj opstanak ujedno pomogne da to među - čije se tijelo čuva u Veneciji. i slobodu. Zbog toga se Du - sobno prijateljstvo i u buduć - Začuđuje ipak da su svi koji brovnik smjestio na nepristu - nosti njegujemo zagovorom su sastavljali svetački katalog pačnoj hridi otvorenog mora, ovih svetaca jer sveci posvuda bokokotorskih posvećenih a Kotor sakrio daleko u Boko - po svijetu prijateljski povezu - osoba zaboravili svete muče - kotorskom zaljevu koji je tre - ju ljude. nike Petra, Andriju i Lovrijen - balo oploviti i kroz njega proći Promocija ovoga Dubrova - ca. Dapače, zaboravila je to i kao kroz neki labirint, da bi ga čkog misala ovdje u kotorskoj Katolička crkva u Hrvata, se pronašlo. Jedan i drugi bili katedrali neka bude poticaj osim Dubrovčana koji njihov su u prošlosti neosvojivi, a Kotoranima da potraže svoje kult promiču od davnina, ka - življenje u slobodi njihovi su stare rukopisne knjige koje su ko je zasvjedočeno i u ovome stanovnici nagradili mnogim odnesene iz ovoga grada, a

Vesna Čučić ravnateljica Dubrovačke knjižnice

Misalu na listu 87. u zbornoj, kulturnim vrednotama kojima zna se da postoje dvije. Prva je darovnoj i pričesnoj molitvi se dive toliki posjetitelji koji pontifikalni obrednik iz XI. mise njima na čast. U tim mi - dolaze sa svih strana svijeta. stoljeća koji se nalazi u Petro - snim molitvama ističe se da ih U povijesti su se ta naša dva gradu, a koji se čuvao u Koto - Dubrovčani slave pobožnom grada susjeda i voljela i mrzi - ru sve donedavno. Poznato je ljubavlju i da se nadaju kako la, kao što to rade inače ljudi, da je krajem XIX. ili početkom će ih njihove čudesne zasluge ali ih je povezivala vjera koja XX. stoljeća iz njega prepisao zagovarati na nebu. ih je uvijek pozivala na pra - neke dokumente ovdje u Koto - Po svoj prilici riječ je o sveci - štanje uvreda, na mir i izgra - ru hrvatski povjesničar Franjo ma kršćanske starine, koji su dnju prijateljstva, što se Rački. Druga knjiga je kotor - mučeni najkasnije u vrijeme ostvarivalo tijekom prošlosti. ski beneventanski misal tako - saracenskih opsjedanja mno - Ako bismo vjerovali starim po - đer iz XI. stoljeća, koji se da - gih jadranskih gradova pa, vjesničarima, polovica dubro - nas čuva u Berlinu. Nadamo kako su povjesničari zabilježi - vačkih plemića podrijetlom je se da će sljedeća promocija fa - li, i Kotora i Dubrovnika. iz Kotora. Osim te rodbinske ksimilnih izdanja starih spo - Ta predivna dva stara grada veze Kotor i Dubrovnik pove - menika liturgijske srednjovje - na jugu Jadrana jedini su još zani su i ovom svetačkom ko - kovne glazbe koja će se dogo - do danas sačuvali svoje tvrđa - torskih mučenika, prastarih diti u bližoj budućnosti u ovoj ve i zidine i stare srednjovje - dubrovačkih zaštitnika rodom katedrali biti faksimilno izda - kovne gradske jezgre koje Kotorana. Promocija, dakle, nje barem jednog od ovih dva - predstavljaju prave riznice ovog Misala neka nas podsjeti ju kotorskih prastarih kode - mnogih umjetnina kojima se na prijateljsku i međusobnu ksa.“ 42 GLAZBENO PROSVJETNO DRUŠTVO TIVAT OBILJEžILO 102. ROđENDAN Tradicija koja traje

Piše: „Glazba“, nikad starija, a u njezinu neven sTAnIČIĆ sastavu nikad toliko mladih u čitavoj radicionalno, 8. stude - povijesti. nog, na dan kada je T„Glazba“ s Krsca, iznad Doček austrougarskog nadvojvode Kotora, zasvirala prvi marš Friedricha 1911. na slobodnom teritoriju 1944. godine, pridružujući se 4. bataljunu Bokeljske brigade, tivatski glazbenici obilježili su defileom grad - skim ulicama te kraćim koncertom ispred gradske kuće „Dan Glazbe”, ali i sto - ljeće nakon prvoga javnog nastupa 1911. godine, u čast dočeka austrougarskog nadvojvode Friedricha u Tivtu. To je ujedno bio i 48. javni nastup „Glazbe” u ovoj godini, karakterističnoj pri - je svega po tome što se prvi put u nadasve zanimljivoj povijesti kao „kapelnik” na njezinu čelu našla jedna že - na. Profesorica Martina Lu - kšić, koja je orkestar preu - zela u ožujku 2010. godine, ne samo da je obilježila no - vu stranicu u povijesti Dru - štva, već je u vrlo kratkom vremenu postala i prepoz - natljiv imidž tivatske „Glaz - be“, koji se uz očigledan ku - riozitet očituje i u primjet - nom poboljšanju kvalitete rada. „Glazba“, nikad stari - ja, u svom sastavu trenutno ima više od trideset aktivnih članova, od kojih je većina vrlo mlada, što je osobitost u povijesti Društva. 43 U CRKVI SV. ROKA U DONJOJ LASTVI ODRŽANI DANI BOKELJSKIH SVETACA Štovanje Gospe i bokeljskih svetaca Pišu: Malo je krajeva i naroda u svijetu koji Don Dejan TuRZA i Adrijan VuKsAnOVIĆ tako i toliko štuju Blaženu Djevicu

rve nedjelje u mjesecu Mariju kao u Boki i kao Bokelji, a studenome u crkvi sve - počeci štovanja sežu još u Ptog Roka u Donjoj Lastvi započeli su Dani bokeljskih ranokršćansko vrijeme. svetaca. Ovogodišnje Dane Dani bokeljskih svetaca su: sv. bokeljskih svetaca otvorio je don Pavao Medač, kancelar Leopolda Bogdana Mandića iz Herceg Kotorske biskupije i promica - novog, bl. Gracije iz Mula, bl. Ozane telj kulta blaženog Gracije. Taj događaj ujedno je bio i Kotorke i Ane Marije Marović, priprema za blagdan ovog službenice Božje, podrijetlom iz sveca koji se slavi 9. studeno - ga u rodnome Mulu, malome Dobrote. ribarskome mjestu kraj Koto - ra. zamišljeni su kao niz preda - neba u visini, Daj da se na - Sljedećih nedjelja susreti su vanja i događaja kojima bi rod vjerom ujedini, Kršni bili posvećeni po jednome od novi naraštaji bili potaknuti nam kamen svaki blagoslovi, svetaca ili blaženika Kotorske na produbljenje vlastitih Sve nas obnovi. Amen!” biskupije: sv. Leopoldu Bog - spoznaja o životu i značaju „Te Deum”, koji je pjevan u danu Mandiću iz Herceg No - naših duhovnih velikana. O čast i zahvalu Bogu za tolike vog, bl. Ozani Kotorki i Ani sv. Leopoldu Bogdanu Man - svece i blaženike Kotorske bi - Mariji Marović, službenici diću iz Herceg Novog, svetim skupije, znak je da su prvi Božjoj podrijetlom iz Dobrote. bokeljskim mučenicima Pe - Dani bokeljskih svetaca i bla - U svom govoru don Pavao tru, Andriji i Lovrijencu i bl. ženika završeni i da smo poz - Medač istaknuo da „kao što Ozani Kotorki govorili su don vani na pripreme za iduću mi stojimo pred blaženim Benjamin Petrović, don An - godinu. Gracijem, ovdje na Zemlji, ta - ton Belan i don Filip Janjić. U povodu završetka listo - ko i on stoji pred Bogom na Dani bokeljskih svetaca za - padskih pobožnosti u crkvi Nebu i zagovara nas“. Nizom vršeni su misnim slavljem svetoga Roka u Donjoj Lastvi, primjera koji svjedoče o tom koje je predvodio don Filip 31. listopada 2011. godine, zagovoru po blaženom Graciji Janjić, a koji je potaknuo pri - svetu misu u čast Gospe potkrijepio je svoj govor don sutne na zagovor našim sve - Schonstattske slavio je mons. Pavao. Sve su to divna svje - cima i blaženicima. On je u Srećko Majić, upravitelj sveti - dočanstva Božje ljubavi koja svom govoru naglasio tek - šta Gospe od Škrpjela, uz se izlijeva preko Njegovih stom iz himne u čast bl. Oza - koncelebraciju p. Josipa ugodnika. ne glavnu temu ovogodišnjih Opata, upravitelja svetišta Ovi Dani bokeljskih svetaca Dana: „Sjaji nam svjetlom s Gospe od Milosti i don Nikole 44 Sa predstavljanja u Knjižnici

Majića, upravitelja svetišta Gospe Ratačke. Crkva Male Gospe Mons. Majić naglasio je u homiliji važnost štovanja Bla - žene Djevice Marije, te dao poseban osvrt na povijest ovoga štovanja u Kotorskoj biskupiji: „Malo je krajeva i naroda u svijetu koji tako i toliko štuju Blaženu Djevicu Mariju kao u Boki i kao Bo - kelji, a počeci štovanja sežu još u ranokršćansko vrije - me.“ Sva tri upravitelja Gospinih svetišta udijelila su poseban blagoslov vjernicima. Nakon sv. mise blagoslovljene su prigodne krunice i nabožni predmeti koji su podijeljeni vjernicima. U pastoralnim prostorijama župe gospođa Zorka Antonioli, aktivna čla - nica Schonstattskog pokreta u Kotorskoj biskupiji, održala je predavanje o Gospi Schon - stattskoj i njezinim svetišti - ma diljem svijeta. Pozivu na euharistijsko slavlje i navedeno predavanje odazvali su se ne samo vjer - nici Donje Lastve i Tivta, već i vjernici iz Budve, Kotora i 45 Predstavljanje Spomenice

Upravitelji cijele biskupije. Ovim nesva - Gospinih svetišta kidašnjim vjerskim događa - jem pokazalo se da u našoj biskupiji među vjerničkim pukom postoji potreba za štovanjem Nebeske Majke i prihvaćanjem programa Schonstattskog pokreta. U tivatskoj Narodnoj biblio - teci održano je 3. studenoga 2011. godine predstavljanje „Spomenice 600. obljetnice crkve Male Gospe u Donjoj Lastvi 1410. – 2010.“. Pred - stavljači su bili autori dr. sc. Vinicije Lupis, voditelj Po - dručnog centra Dubrovnik In - stituta društvenih znanosti „Ivo Pilar“ iz Zagreba, književ - nik Đuro Vidmarović iz Zagre - ba i novinar Siniša Luković iz Tivta. Uvodno slovo dao je mons. Ilija Janjić, kotorski bi - skup. U svom izlaganju bi - skup je odao priznaje župnoj zajednici u Donjoj Lastvi, či - jim trudom je objavljeno ovo iznimno važno djelo kako za 46 Započeli Dani bokeljskih svetaca

lokalnu povijest, tako i za na - na takvom položaju kao civil, Uspjela je detektirati, u rudi - cionalnu povijest. Predstav - odličan kao slikar amater, a mentima, najstarije slojeve ljači su u kraćim predavanji - posebno zaslužan za hrvat - očuvanoga hrvatskog subdi - ma saželi sadržaj svojih prilo - sku kulturu i likovnu umjet - jalekta ovoga kraja. ga, ali su se osvrnuli i na tijek nost s kraja XVIII. stoljeća i Novinar Siniša Luković ob - nastajanja Spomenice, kao i početka XIX., kao pokrovitelj javio je kronologiju događaja na njezino značenje u sklopu i sponzor Celestina Medovića vezanih uz svečano obilježa - povijesti bokeljskih Hrvata, i Vlahe Bukovca. Dr. Lupis vanje 600. obljetnice kojoj je Crne Gore i Hrvatske. datirao je raspelo u XVI. sto - bila posvećena cijela 2010. Poseban dojam ostavilo je ljeće, a spomenuo je i prona - godina u Lastvi. Njegov pri - izlaganje dr. sc. Vinicija Lupi - lazak bizantske kovanice iz log osobito je važan za suvre - sa koji je u Gornjoj Lastvi, XII. stoljeća, kao i zavjetne menu povijest ove župe. Kako odnosno u tamošnjoj crkvi B. medalje iskovane u spomen je istaknuo u predavanju, on D. Marije, proučivši njezin in - poznatoga pothvata braće je i osobno doživio značajne ventar, riznicu i arhivsku Ivanović. promjene u svome odnosu građu, došao do spoznaja i Profesor Vidmarović prvi je prema Crkvi, doživjevši je kao ocjena koje nadilaze okvire u Hrvatskoj uočio toponimi - živu i stvaralačku zajednicu. jedne male župne zajednice. ju, oronimiju i hidronimiju U sklopu predstavljanja Između ostaloga, on je sjaj - poluotoka Vrmca, koje su knjige priređena je izložba fo - nom komparativnom anali - upućivale na pretkršćansku tografija Antona Markovića zom oltarne pale dokazao da sakralnu situaciju hrvatskih posvećenih gornjolastovskoj je njezin autor Gaspar Dizia - doseljenika u prvim stoljeći - crkvi i prošlogodišnjoj prosla - ni, značajan mletački slikar ma u ove krajeve. Sveučilišna vi. Nakladnik ovog izdanja je XVIII. stoljeća. Važno otkriće profesorica dr. sc. Sanja Vu - Naklada Bošković, a suna - dr. Lupisa jest slika Nike Na - lić, poznata hrvatska dijalek - kladnici su Institut društve - rdellija „Sveti Vlaho“, koja se tologinja, objavila je rezultate nih znanosti „Ivo Pilar“ – po - nalazi u prezbiteriju crkve. svojih terenskih sociološko- dručni centar Dubrovnik i Nardelli je bio kraljevski na - lingvističkih istraživanja me - župni ured svetog Roka iz mjesnik u Dalmaciji, jedini đu govornicima Donje Lastve. Donje Lastve. 47 OD 28. PROSINCA 2011. DO 1. SIJEčNJA 2012. GODINE U BERLINU ĆE SE ODRŽATI 34. EUROPSKI SUSRET MLADIH Hodočašće povjerenja na Zemlji u Berlinu Piše: svrha ovih okupljanja je zajednički Vlasta BOŽInOVIĆ rast u vjeri. naša molitvena zajednica organizaciji ekumenske zajednice Taizé iz Fran - želi biti primjer otvorene Crkve, koja Ucuske, trideset četvrti se otvara svakome i mjesto je Europski susret mladih ili Ho - dočašće povjerenja na Zemlji zajedništva različitih mladih ljudi bit će održan od 28. prosinca koji se sjedinjuju u zajedničkoj 2011. do 1. siječnja 2012. go - dine u Berlinu. Mladi iz cijele molitvi pred Gospodinom. Europe, a i šire, bit će gosti obitelji grada Berlina, dok će Kao i proteklih godina, mla - koji su se svake druge nedjelje se glavne točke programa odr - di Kotorske biskupije pripre - održavali u drugoj župi Kotor - žavati na berlinskome velesaj - mali su se za ovaj veliki doga - ske biskupije. Tijekom protek - mu Messegeländeu. đaj na molitvenim susretima lih mjeseci susreti po župama održavali su se prema progra - mu koji je u skladu sa smjer - nicama koje su braća iz Tai - zéa dala kao naputak za za - jedničko pripremanje za Eu - ropski susret u Berlinu. Molitveni susreti održani su u crkvama sv. Roka - Donja Lastva, sv. Petra - Bogdašići, sv. Eustahija - Dobrota, bl. Gracije - Muo, sv. Leopolda Mandića - Herceg Novi. Na ovim susretima sudjelovali su, uz dosadašnje hodočasni - ke, i mladi iz spomenutih žu - pa, kao i ostali ljubitelji ovoga načina molitve. Nakon zajedničkih molitvi mladi su razgovarali o svojim iskustvima s europskih Hodo - čašća povjerenja na Zemlji. Složili su se i istaknuli: „Kada se ljudi susreću, gledaju Bož - je lice, a to često zaboravlja - mo. Oni koji nikada nisu su - djelovali na susretima u Tai -

48 Crkva Sv. Roka

zéu ili u raznim europskim susrete pozovu i druge koji život nije egoistično traganje gradovima možda nisu svjesni inače ne sudjeluju u crkvenim za vlastitom srećom i zado - da je to prilika koju treba aktivnostima i zaključili: „Svr - voljstvom, već zajedničko pu - iskoristiti jer se susreću mladi ha ovih okupljanja je zajedni - tovanje u ‘nebesku domovi - iz mnogih zemalja, upoznaju čki rast u vjeri. Naša molitve - nu’, putovanje na kojemu smo jedni druge, žive i slave svoju na zajednica želi biti primjer svi suodgovorni jedni za dru - vjeru zajedno. Na taj način mi otvorene Crkve, koja se otvara ge. To je lijepo i veliko isku - smo veliki dar jedni drugima. svakome i mjesto je zajedni - stvo koje ne samo da treba To nas sve potiče na razmi - štva različitih mladih ljudi ko - iskusiti, već je ono sposobno šljanje da je svijet ipak manji ji se sjedinjuju u zajedničkoj promijeniti naše živote i ostva - nego što smo mislili. Domaći - molitvi pred Gospodinom.“ riti se djelatno u svakidašnji - ni će sve učiniti kako bi nam Duhovni asistent don Dejan ci, na radnome mjestu, fakul - pripremili toplu dobrodošlicu Turza pohvalio je mlade za tetu, u školi i župi.“ i vjerujemo da ćemo se na njihovo nesebično zalaganje i Sudionici Europskog susre - kraju svi vratiti kući obogaće - aktivno sudjelovanje u pripre - ta mladih bit će smješteni u ni nezaboravnim trenucima te mama i organizaciji molitve - berlinskim obiteljima i onima s iskustvom Neba ovdje na nih susreta i završnog hodo - u mjestima nedaleko od Berli - Zemlji.“ čašća. Također je izrazio ra - na. Nakon Novogodišnjeg bdi - Također su naglasili da će dost jer je molitva i iskustvo jenja u Berlinu svakog mjese - naše Hodočašće povjerenja na molitve u središtu priprema ca u jednoj župi u biskupiji bit Zemlji biti bogatije ako ga ne za susret u Berlinu: „Molitvom će prezentiran ovaj vid molitve shvatimo samo kao izlet, po - i međusobnim dijeljenjem i svjedočit će se iskustvo sa mak od svakidašnjice kod ku - ostvarujemo zajedništvo te Susreta jer je to prilika da po - će, nego ako ga povežemo s naš odlazak na Susret više ni - zovemo i druge na iskustvo našim svakidašnjim životom. je privatno putovanje, nego susreta s Gospodinom u moli - Nadalje, mladi su potaknuli i zajedničko hodočašće. Na taj tvi i uz pjesme iz Taizéa te uz prisutne da na naše molitvene način jača i naša spoznaja da čitanje Biblije. 49 BOŽiĆ jE

DRAGE SESTRE I bRAćO! Betlehem u crkvi sv. Ivana u Budvi

Velika i draga novost svetkovine božića ušla je ponovno u naše živote. Našim ljud - skim tminama svjetlo božićne noći ponudilo je svoju sjajnost. „ Svjetlo istinsko, koje prosvjetljuje svakog čovjeka, dođe na svijet.“ božić je, probudi se! Čuj pjesmu anđeoskog zbora i prihvati ponudu koja nam dolazi s neba! Svima vama, predragi, od srca rado želim da se tom ponudom ve - selo poslužite. U toj ponudi ima za svakoga od nas puno radosti i priželjkivanoga mira. božić je, probudi se! Zapjevaj! Pomoli se! Ojunači se, čvrsto neka srce tvoje prione uz jaslice! Zaustavi se! Promatraj! Uoči, sestro, brate, uoči u božiću božju po - ruku, božje pismo. Prepoznaj u božiću ru - kopis boga našega! Rukopis, dapače kra - snopis! Sve je to jednostavno, rekli bismo obično, prepoznatljivo, a opet tako drago i svakome prihvatljivo. Kad bog piše - uvijek lijepo piše! Kad bog šalje - uvijek najljepše šalje! Kad bog poručuje - uvijek je to poru - ka mira, radosti, pravednosti, sigurnosti, istine, a nadasve ljubavi. božić je, probudi se, pročitaj božju poruku! Usvoji božje na - crte i planove! „Da poslušam što mi to Gospodin govori - Gospodin obećava mir narodu svojemu…“ , potiče pisac psa - lama. Starozavjetnik će poručiti: „Tražite Gospodina svi skromni na Zemlji, a vi koji izvršavate odredbe njegove!“ Probudi se, božić je! Vjerovanju, kad se dogodio prvi božić, bila Kada se dogodilo najveće čudo povijesti - je noć, ponoć. Ljudi su tvrdo spavali. Pje - rođenje Sina božjeg, kad je „Riječ postala smu anđela čuli su i nastanila se među nama“ , kad je „Bog najprije oni koji su rođenome bili najbliži, postao čovjekom“ , kako ispovijedamo u pastiri: na poljanama betlehemskim „…pod vedrim nebom čuvali su stražu

50 PrOBuDi SE!

nja dvije tisuće i jedanaeste, ništa nije izgu - bio, samo su načini i pristupi ponešto druk - čiji, ali vrlo slični. U naše ljudske zabrinuto - sti i strahove božić želi unijeti smirenost, želi ohrabriti sve koji mu dobronamjerno pristupaju (poput pastira ili sveta tri kralja). Ljudskim zabrinutostima nudi veselu pje - smu božićnu, ljudskim nelogičnostima nudi dobronamjernost, ljudsku oholost upućuje na jednostavnost i skromnost, a gospodare ovoga svijeta ne želi uznemiriti i rastužiti, a najmanje razdružiti i preuzeti njihovu ulo - gu, ali ih želi upozoriti na vrijednosti života, vrijednosti vjerovanja i svega što je korisno za život svakog čovjeka. Svijet, u kojem se, tako nam se barem čini, malo ulaže u pra - vednost iako se puno govori o ljudskim pra - vima, taj svijet Krist želi upozoriti na prave - dnu raspodjelu svjetskih dobara, na iskre - no i istinsko poštovanje svakog čovjeka, na dostojanstvo svake ljudske osobe i na po - štovanje prava svakog čovjeka od prirod - nog začeća do njegove prirodne smrti. božić je, probudi se! „Probudi se, dušo moja! Probudi se, harfo i citro! Probudit ću zoru jutarnju.“ Okupimo se ovih svetih božićnih dana oko Krista! Neka se u našim zajednicama osjeti potrebna i lijepa poveza - nost! U kući, u obiteljima ponajprije, u susre - tima, na poslu. Nedjeljna i blagdanska sve - ta misa neka bude blagoslovljeni čin vjere koji će hraniti našu vjerničku povezanost! Radosno svima čestitam božić i od srca kod svojih stada…“ . Prestrašene hrabri želim veseo i blagoslovljen početak nove anđeo da se ne boje „jer se dogodila veli - 2012. godine! Sve vas pozdravljam moleći ka radost za sav narod“ i krenuše pasti - za vas božji blagoslov i želeći da „ obiluje - ri darivati, poniješe darove. te milošću, mirom i ljubavlju“! Od svih tih i mnogobrojnih drugih povije - Mons. Slobodan Štambuk, snih oznaka božić danas, od Njegova rođe - Biskup hvarsko-brački-viški

51 MONS. ILIJA JANJIĆ, KOTORSKI BISKUP, POSJETIO JE POčETKOM GODINE MISIONARE U TANZANIJI KrŠĆaNSTVO na tlu afrike Afrika je veliko polje pastoralnog rada. I poganska plemena žele primiti kršćanstvo.

52 bio u kući u Vidovicama dva za šivanje, gospodarstvo sa dana prije moje mlade mise, stokom i svinjama te ribnjak. koju sam slavio 20. kolovoza Bilo je lijepo promatrati oso - 1969. godine. Ta ljubav pre - be koje su zaposlene u tom ma misijama tinjala je u da - centru, svi oni od kuhinje do nima mladosti moga svećeni - ambulante rade s osmjehom čkog zanosa. Slijedio je novi na licu. Među domaćim susret s misionarom iz Zam - osobljem djeluje i jedna vo - bije bratom Ilijom Dilberom, lonterka iz Dalmacije, Nada DI, koji je 1973. godine po - Vuletić, koja je članica udru - sjetio Boku kotorsku. Godine ge Zdenac, a dobrovoljno ra - 1976. ponovno sam se su - di u dječjem vrtiću. Djeca je sreo s p. Antom Gabrićem i vole, a ona ih uz ostale zapo - Majkom Terezijom, koji su slene uči prati pribor za jelo, bili u Solinu kada se s odu - očistiti učionice, uči ih i pje - ševljenjem spominjala 13- vati. Posebno sam oduševljen stoljetna povezanost Hrvata pastoralnim radom našeg s Katoličkom crkvom. Nakon misionara don Ante koji mo - te solinske proslave već spo - ra nadgledati sve djelatnike menuti svećenici Splitske centra, ali tu su i druge dje - nadbiskupije pošli su u Afri - latnosti pastoralnog rada. U ku, a ja sam ostao u svojim župi se nalazi i katolička misijama u Kotorskoj bisku - gimnazija koju vode Montfor - piji. tanci iz Indije. Blizu njih su i Eto, nakon toliko godina časne sestre iz Indije koje se moga svećeničkog rada na brinu za katoličku osnovnu tvrdom tlu ove mjesne Crkve školu. dobio sam priliku posjetiti Veselilo me da sam bio na - misije na afričkom kontine - zočan jednom vjenčanju u fi - ntu. San se ostvario od 15. lijalnoj crkvi bl. Alojzija Ste - do 27. veljače ove godine. U pinca u Rujewi koje je obavio zračnu luku glavnoga grada don Ante. Uz potrebne dozvo - Tanzanije Dar es Salaam sle - le mjesnog ordinarija u ne - tio sam 16. veljače u 1,30 po - djelju, 20. veljače, podijelio slije pola noći. Velečasnog sam u toj istoj crkvi, sada Milana Kerša, župnika Zrin - najvećoj u Tanzaniji (može skog Topolovca (Križevačko- primiti 3.000 ljudi), sakra - Piše: bjelovarska biskupija) i mene ment krštenja za 33 djece Mons. Ilija JAnJIĆ dočekao je don Ante Batare - školske dobi koji su se pri - lo. Bio sam oduševljen novim premali tri godine za kršte - srpnju 2010. godine podnebljem na tlu Afrike gdje nje. Na istoj svetoj misi podi - Kotorska biskupija bi - je već zemlja drukčija (žuto- jelio sam i sakrament potvr - la je domaćin misiona - U crvene boje), gdje je biljni i de za 56 potvrđenika. U gim - rima hrvatskoga govornog životinjski svijet drukčiji od nazijskoj školskoj dvorani područja. Među njima su bi - našega europskog, a i ljudski imao sam sv. misu 21. velja - la dva misionara Splitske na - rod ima drukčiju boju. Tako če. Bilo ih je oko 700. Među dbiskupije don Nikola Sarić i mi je Stvoritelj dopustio da njima su osim katoličke mla - don Ante Batarelo, koji više se divim različitosti njegovih deži nazočni i luterani te od 30 godina djeluju u Tan - stvorenja. mladi iz muslimanske zajed - zaniji, u Africi. Od njih sam Tih deset dana na afričkom nice. U propovijedi sam po - primio poziv: „Dođite nam, tlu za mene ostaju nezabora - taknuo da sačuvaju svoj taj Vaš posjet će biti potpora vni. U misijskoj postaji Uje - ljudski identitet, da budu do - i nama u našemu misijskom wa gdje djeluje don Ante bio bri ljudi i da se ne upuste u radu i vjernicima gdje pasto - sam kao kod kuće. Već prvi razvratnosti današnjice. Da - ralno djelujemo.“ Poziv je to dan moga boravka u misija - na 22. veljače, na blagdan na koji sam se vrlo rado ma obišli smo centar gdje se Katedre sv. Petra u filijalnoj odazvao. u krugu misijske postaje na - crkvi u Igavi podijelio sam za Ljubav prema misijama ulio lazi: dječji vrtić, bolnica, sto - 58 krštenika sakrament kr - mi je p. Ante Gabrić koji je larska radionica, radionica štenja, a za 59 potvrđenika 53 sakrament svete potvrde. stali smo se s poglavicom Svevišnji blagoslovi rad naših Dana 23. veljače održao sam plemena, njegovih 6 žena i misionara i svih kršćanskih sv. misu djeci iz osnovne 38 djece i s njima razgovara - misionara koji se odvaže za škole. Djecu sam potaknuo li o prilikama u kojima oni ži - taj apostolat. A mi mislimo na da ostanu dobra pa će na taj ve. Ima slučajeva da i ti po - njih, još više molimo za njih i način biti ponos svojih rodi - ganski Masai žele primiti kr - žrtvujmo se za njih te po mo - telja, ponos ove škole, ponos šćanstvo. Tada spremno gućnosti izdvojimo u materi - svoga naroda i ponos Crkve, prihvaćaju propise Crkve i jalnom smislu nešto za njiho - čiji su članovi postali kršte - odriču se mnogoženstva. ve potrebe jer kad se vide nji - njem. Napomenuo sam im da Uistinu, Afrika je veliko po - hove potrebe, onda se naše vole Isusa jer Isus i njih voli lje pastoralnog rada. Neka mnogostruko umanjuju. i podsjetio sam ih kako je Isus govorio: „Pustite malene k meni jer takvih je kraljev - stvo Božje!“ I u nedjelju i u utorak govorio sam o znače - nju sakramenta krštenja i potvrde i kako nas Crkva preko tih sakramenata želi usmjeriti ka svetosti života. Rekao sam im da budu sre - tni jer baš na tlu Afrike, u Egiptu, Bog je Mojsiju obja - vio svoje ime: „Ja sam onaj koji jesam.“ To njegovo ime je nepromjenjivo i zove nas, lju - de trećeg tisućljeća, da ga priznamo, da ga štujemo, da ga volimo. U svim svojim pro - povijedima nisam mogao a da ne istaknem svetost mu - čeništva sv. Tripuna, zaštit - nika katedrale u Kotoru i Ko - torske biskupije. Imao sam priliku također govoriti o ve - likanima vjere iz Boke i nji - hovim svetim životima: sv. Leopoldu, bl. Graciju i bl. Ozani. Za vrijeme mog boravka u Tanzaniji, zajedno s don An - tom obišao sam kardinala Polikarpa Pendu u Dar es Salaamu i biskupa mons. Evarista Chengula u gradu Mbeyi. Posjetio sam također sjedište biskupije Iringi, u kojoj djeluje don Ante. Bilo je mnogobrojnih susreta s mi - sionarima u drugim mjesti - ma od kojih izdvajam susret s misionarima u mjestu Do - kawi, don Draženom Klape - žom i don Nikolom Sarićem. Između ostaloga, don Dražen izvijestio me je o gradnji nove crkve u Sukoinu. Prilikom našeg posjeta tome mjestu Obred krštenja obišli smo pleme Masai. Sa - 54 2009 KRONIKA GRADA KOTORA 809 -

809.g. sub imperio autem Mic - templum vero ipsius rotun - 13. siječnja: haelis, filii Theophili, classis dum est. Tradicionalni datum prenosa ab Africa ascendit triginta Prevod: moštiju sv. Tripuna u Kotor. sex navigiorum, quae solda - Grad Dekatera znači na je - Kotorski građanin Andrea sa - num et samanum et Calp - ziku Romeja usko i stisnuto, racenis sagradio crkvu tipa hum duces habebant. Hi su - pošto se more zavlači poput martirija u čast ovog sveca, ko - begerunt sibi varias Dalma - suženog jezika na petnaest ji uskoro postaje patron grada. tiae urbes, et Boutoban et ili dvadeset milja. Ovaj je Sarkofag ktitora sa natpisom Rosan et inferiora Decatera. grad smješten na moru. Ima iskopan 1849 .g. u ulici ispod Venerunt etiam ad eorum oko sebe ovaj grad visoke arkade između Katedrale i Bi - metropolim, quae Ragusium planine, tako da ljeti vidi skupije, sada u Katedrali. dicebatur, eamque satis lon - sunce samo kad je ono na 867.g. go tempore obsederunt. sred neba, a zimi zapravo ni - Prevod: kada. u ovom je naime gradu Navala flote saracena sa Si - naime, za vladavine Mihai - bio položen sveti Tripun, ko - cilije i pustošenje »donjeg« Ko - la, sina Teofilovog, flota iz ji liječi od svih bolesti, a od tora. Afrike doplovi od 36 brodo - svih najbolje one koje su Literatura : Konstantin va, kojima su soldan i saman obuzeli zli duhovi; njegova je Porfirogenet, de admini - i Kalfun bili vođe. Oni poko - crkva zasvođena. strando imperio , cap. 29. riše razne gradove Dalmaci - Slavorum provinciae 945.g. je, i Budvu, i Rose, i donju Chroatiae finitimae: Naren - Vizantijski car pisac Kon - Dekateru. Došli su takođe do tanorum regio, , stantin VII Porfirogenet njihove metropole, koja se Terbunia, Diocleia et Ser - (905-959 , car od 913 ), sin La - zove Raguzium, i nju su do - blia. va VI Mudrog a unuk Vasilija I, sta dugo vremena opsijedali. Latinski prevod: napisao djela De thematibus cap. 29, de administrando Et quidem praedicta Chro - o temama Carstva, De cerimo - imperio. batia cum reliquis sclabiniis niis o dvorskim ceremonijama, - Chroatia et ro - ita sita est: Dioclea porro kao i priručnik za sina Roma - mana, eiusque conterminae propinqua est Dirachii oppi - na De administrando impe - regiones dimidio saec. X dis Elisso, Helcynio et Anti - rio , u kome ima dosta podata - Dalmatiae urbes: Ragu - , extenditurque Decatera ka o Slovenima i jadranskim sium, Spalathum, Tragu - usque, montana autem ser - gradovima, sve na grčkom jezi - rium, Catharum et Jadera, bliae finitima sunt. A Decate - ku item insulae Vecla, Arbe, Op - ris vero incipit Terbuniae Izvor: Monumenta spectan - sara, Lumbricatum aliaeque principatus porrigitque se tia historiam slavorum meri - Latinski prevod: Rausium usque, at versus dionalium, vol. VII, Docu - urbs Decatera lingua Ro - montana serbliae adiacet. menta historiae chroaticae manorum significat angusta - Prevod: periodum antiquum illu - tum et percussum, quoniam A zapravo rečena Hrvatska strantia, Zagabriae, 1877. mare ingreditur tamquam sa raznim sklavinijama ova - (collegit, digessit, expleuit lingua coangustata ad quin - ko je postavljena: Dokleja je Dr. F. Rački) decim immo ad viginti zapravo nedaleko od kastela saracenorum siciliae in usque millia passum. Est - Drača, Lisosa (Lješa), Helci - Dalmatiae et Chroatiae ho - que urbas illa sita ad maris nija (ulcinja) i Antibarija (Ba - stiles. Dalmatinorum et complementum. Habet vero ra) i proteže se sve do Deka - Chroatorum contra eosdem circum se urbs illa montes tere (Kotora), dok su joj pla - saracenos auxilia. altos, ita ut estate tantum nine srbije obližnje. Od De - Saraceni Buduam, Rosam solem videat, quod tunc in katera zapravo počinje kne - et inferior Catarum capiunt, medio caeli sit, hieme vero ževina koja se pru - Ragusium obsident (840). numquam. In hac urbe depo - ža sve do Rausija (Dubrov - Dalmatini et Chroati in obsi - situs fuit sanctus Tryphon, nik), te prema planinama sr - dione Bari (869-71) auxilia qui omnes omnino aegrotes bije leži. praestant. sanat, maxime eos qui ab cap. 30, de administrando Latinski prevod: impuris spiritibus vexantur; imperio 55 DarujTE Si aDVENT u ZaGrEBu!

Bogat kulturno-zabavni Zrinjevcu i na Trgu žrtava razna glazbena događanja. program i ove će se godine fašizma, dok će se ispred Bit će tu božićnih koncerata, odvijati u okviru tradicionalne Muzeja Mimara, 2. prosinca valcera te pomno odabranih predblagdanske manifestacije održati Multimedijalna 3D glazbenih programa, a svi Advent u Zagrebu, koja se Mapping projekcija. posjetitelji ovih glazbenih organizira na središnjem manifestacija moći će uživati gradskom trgu kao i ostalim Program 3D Mapping i u pomalo zaboravljenim trgovima i ulicama grada, a projekcije počinje u 19:00 zagrebačkim specijalitetima: započinje 27. studenoga i sati, a građani i posjetitelji krpicama sa zeljem, domaćim potrajat će sve do 1. siječnja Zagreba doživjet će vrhunsku juhicama ili zapečenim 2012. godine. virtualnu predstavu uz štruklama; zagrijati se toplom okrijepu na prigodnom šanku čokoladom ili kuhanim vinom Advent u Zagrebu počinje te im je osiguran besplatan te za svoje najdraže kupiti tradicionalnim paljenjem ulaz u muzej u vremenu od unikatne suvenire i božićne prve adventske svijeće 27. 20:15 do 22:00 sata. ukrase. studenog na Trgu bana Jelačića, a Turistička Veliko otvorenje Adventa Više informacija o Adventu zajednica grada Zagreba na Zrinjevcu zakazano je za u Zagrebu, koji će potrajati dodatno je obogatila program 3. prosinac u 18:00 sati, gdje sve do 1. siječnja 2012. godine pa tako od ove godine kreću će se na pozornici starog možete pronaći na adresi novi programi Advent na Gradskog paviljona odvijati www.adventzagreb.com .

Kontakt: Marlisa Fašaić voditeljica odjela razvoja proizvoda TURISTIČKA ZAJEDNICA GRADA ZAGREBA Kaptol 5 10000 ZAGREB tel: +385-1-4898531, 4898500 fax: +385-1-4814340 e-mail: [email protected] web: http://www.zagreb-touristinfo.hr 56 cestitka A4:Layout 1 12/12/08 10:41 AM Page 1

SRETAN BOÆI∆ I NOVU GODINU ÆELI VAM TURISTI»KA ZAJEDNICA GRADA ZAGREBA www.zagreb-touristinfo.hr 5 7 U SURADNJI S BOKELJSKOM MORNARICOM 809 ZAGREB OD NOVE GODINE OBJAVLJIVAT ĆEMO PRILOGE O NAŠIM SUNARODNJACIMA U HRVATSKOJ Bokelji u Hrvatskoj Piše: Vjetrovi su oduvijek s obiteljskih Dr. Josip GJuROVIĆ stabala otpuhivali pokoje sjeme u tara rodoslovlja živućih bokeljskih obitelji, boga - bliže ili dalje prostore svijeta Ste arhive, crkvene i kata - starske knjige, imena i godine obala Baltika i Dunava i dale - kojima su živjeli? pokojnika na starim kamenim kih prekooceanskih zemalja. Ta intrigantna znatiželja, ta grobovima izglačanim od hoda Mnogi su se istaknuli i dali potreba da se ne izgubi stvara - prohujalog vremena, pokazuju značajne doprinose umjetno - lačko djelovanje naših ljudi, koliko su dugi, duboki i čvrsti sti, kulturi, znanosti i društve - raštrkano po prostoru i vreme - korijeni Bokelja u tome čudes - nom životu sredine u koju su nu, bila je jedna od velikih za - nom dijelu prirode. Ali, vjetro - došli. Gradili su Sueski kanal i daća bratovštine Bokeljske vi su oduvijek s obiteljskih njime pilotirali, slikali na dvo - mornarice u Zagrebu, udruge stabala otpuhivali pokoje sje - ru rumunjskog kralja, bili pi - koja poput matice u Kotoru me u bliže ili dalje prostore sci i pjesnici i na jezicima nove ima od 1859. godine memori - svijeta. Bilo zbog prosperitet - domaje, prvaci opera, sklada - jalni karakter i zadaću čuva - nih poslovnih programa, uz - telji, i djelovali u svim podru - nja tradicije i povijesnih vri - budljivih izazova moćnih sre - čjima ljudske djelatnosti. Još jednosti na kojima počiva sla - dišta, egzistencijalnih potreba od davnina, pa sve do dana - va bokeljskog pomorstva i kul - ili društvenih potresa. Migra - šnjih dana! ture. cije, velike i male, pojedinačne Koliko znamo o njima? Jesu Zahvaljujući plejadi prethod - i grupne, neizbježne su, prisu - li ispali iz zavičajne memorije? nih vrijednih i upornih istraži - tne od pamtivijeka. Koliko je njihovo bokeljsko po - vača prošlosti Boke, sve do da - Doprli su tako Bokelji do drijetlo poznato u sredinama u našnjeg admirala Bokeljske

Zvonila su za oluje, zvonila su za vjenčanja Zvona Zvonila su za živote i za zadnja putovanja Kao neka vječna glazba, naše moga slave, našeg jada Zvonila su od davnina, stara zvona moga grada grada (Drago Britvić) 58 mornarice Miloša Miloševića, strijskog carstva. Mnogobrojne što su evidentirani članskim arhivista po struci i vokaciji, i kapetane s obiteljima povukao iskaznicama i u Dubrovniku, njegovih sljedbenika, puno to - je austrijski „Lloyd“ u Trst, ra - Splitu, Rijeci, Puli te diljem ga je napisano i postalo pozna - tna luka u Pulu, kao i u dal - Hrvatske. to. Ali puno toga još je ostalo i matinske gradove. Mnoge su U našem dugoročnom pro - treba popuniti sliku vremena, privukle bolje društvene ili po - gramu začeta je ideja o priku - ljudi i njihovih djela. slovne pozicije, mlade studij u pljanju podataka o bokeljskoj Bokelji izvan Boke kotorske Grazu, Beču, Pragu pa su se dijaspori u Hrvatskoj i njezi - također su ostavili trag svog našli i u kontinentalnom dijelu nim istaknutim pojedincima, postojanja i djelovanja, o če - tada moćne središnje europske kao i njihovim značajnijim mu su napisani mnogobrojni države. Tako su došli i u Hrvat - ostvarenjima, u publikaciji u članci, stručni i znanstveni sku. Moj djed je, na primjer, leksikografskom izdanju. Prvi prikazi (npr. dr. sc. Lovorka kao liječnik u austrijskom koraci u Leksikografskom za - Čoralić o Bokeljima u Mlecima zdravstvu službovao i s obitelji vodu „Miroslav Krleža“ učinje - ili Damir Murković o Bokelji - živio u Zadru, Vrgorcu i Cavta - ni su uz pomoć pok. prof. An - ma u Trstu, i mnogi drugi). tu, da bi se na kraju vratio u tuna Simovića, ali je proces O Bokeljima u Hrvatskoj ne - Boku. dugotrajan i zahtjevan pa će ma puno podataka ni većih Povijesni događaji na ovom trebati više vremena za njego - istraživanja. A migracija je si - prostoru, nakon Prvoga i Dru - vu realizaciju. gurno bilo još od bizantinskog goga svjetskog rata, kao i u U susret tom programu prih - doba. Bliske veze Kotora i Du - važnim vremenima pogodovala vaćen je prijedlog Uredništva brovnika davno su dale neka su daljnjem odlasku pojedina - Hrvatskoga glasnika HGD CG poznata dubrovačka imena bo - ca i obitelji u Hrvatsku. i gosp. Tripe Schuberta o suk - keljskih korijena (Držić, Bona i U Zagrebu se ubrzo nakon cesivnom predstavljanju istak - dr.), a tijekom vremena sve je pada Austrije okupilo toliko nutijih Bokelja u Hrvatskoj veći broj bokeljskih obitelji bio obitelji da se već 1921. godine autorskim prikazima i inter - aktivan, često i istaknut dio organizirano slavio sv. Tripun, vjuima u Hrvatskome glasni - grada pod Srđem. S gradovima a 1924. registrirano je „Dru - ku. Čitateljima toga zanimlji - na jadranskoj obali povezivali štvo Bokelja“. Društvo se po - vog mjesečnika otvorit će se su nas stoljećima morski puto - vezalo 1956. godine s „Bokelj - još jedan prozor u sudbine i vi i ista povijesna sudbina: 377 skom mornaricom“ u Kotoru i kretanja svojih nekadašnjih godina Venecije (od 1420.) i vi - postalo njezina zagrebačka po - sumještana i sadašnjih doga - še od jednog stoljeća Austrije družnica koja je dala admirala đaja u Hrvatskoj. Želja nam je (do 1918.). Zbog pada ekonom - akademika Brajkovića i s vre - da se čitalačka publika poveća ske moći bokeljskog pomorstva menom povećavala svoje član - ne samo u Crnoj Gori, nego i u prva veća iseljenja dogodila su stvo sve do današnjih dana. ne tako maloj bokeljskoj dija - se baš za vrijeme vladavine au - Bokelja je, međutim, više nego spori u Hrvatskoj.

OSVRT NA ZVONO IZ CRKVE SV. FRANE NA GURDIĆU STARO 550 GODINA

Piše: kaže da je „jedan od boljih gradova Dalmacije“ Don Anton BELAn (cum haec civitas Cathari sit una de melioribus civitatibus Dalmatiae, cfr. pars pro pulsando eliki hrvatski pjesnik „trubadur Croatiae“ tertiam et nonam ad Ecclesiam Sancti Tripho - A. G. Matoš naziva zvona svetinjom i poe - nis), glas zvona imao je veliki značaj u cjelokup - Vzijom. Njihov glas je „glas ljudske tuge, ra - nome vjerskom i društvenom životu grada. Na dosti i molitve, sloge i ljubavi… Zvono je zračna, glas zvona okupljali su se građani na molitvu, silna molitva što se svaki dan po tri puta penje turobni zvuk zvona oglašavao je smrt, zvona ka - put oblaka i do prvih zvijezda…“. Iako su zvona tedrale okupljala su općinske vijećnike na vije - već bila poznata u Kini još 3.000 godina prije ćanje (nos comunitas Catharensis ad sonum Krista, tek su u kršćanstvu doživjela dug i kom - campane ut moris est congregati). Nije tako bilo pleksan razvoj kakav nam je danas poznat. 23. IV. 1667. godine kada su se sastala sva tri U životu jedne srednjovjekovne komune kao kotorska vijeća (Veliko, Malo i Vijeće umoljenih), što je bio Kotor za koji se u Kotorskom statutu ali bez uobičajenog poziva zvonom jer su zvonici 59 katedrale bili sravnjeni sa zemljom (Ommesso il U Prvome svjetskom ratu 1917. godine u Ko - suono della campana per l’accidente occorso del torskoj biskupiji skinuto je oko 70 zvona sa terremoto, per causa del quale restarono attera - zvonika koji su ukupno težili 13.515 kg. Veći ti li doi Capanili del Domo), čitamo u dokumen - dio tih zvona imao je povijesnu vrijednost jer tu Istorijskog arhiva u Kotoru, SN CV, 934. Glas su zvona nastala od XVI. do XVIII. stoljeća. zvona štitio je od oluja i gromova (fulmina fran - Dva zvona iz XV. stoljeća ostala su sačuvana go). Zvona su pozivala na uzbunu, kako je to bi - do danas. Jedno se nalazi u Bogdašićima, ne - lo određeno 16. VII. 1663. godine: „...U slučaju ma označenu godinu lijevanja, ali po paleo - napada na Kotor i okolicu poziv na uzbunu da - grafskoj analizi slova koja su gotička, a zvono je se s tri topovska hica s tvrđave i zvonjavom ima kasnogotičku formu, sasvim sigurno pri - zvona na katedrali sv. Tripuna...“ pada XV. stoljeću. Drugo sačuvano zvono je iz Oglašavanje vjerskih obreda zvonjavom u kr - crkve sv. Josipa u Kotoru. Nekada se nalazilo šćanskoj tradiciji bilo je u zvoniku crkve sv. utvrđeno dekretom pape Frane na Gurdiću (XIII. Sabinijana (604. – 606.), st.). Kada su 1657. go - a umjetnost lijevanja dine crkva i samostan zvona usavršili su bene - zbog navale Turaka bi - diktinci. Benediktinski li porušeni, zvono je bi - redovnik Teofil (XII. st.) lo preneseno u novu napisao je prvi traktat o crkvu sv. Frane u gra - tehnici i lijevanju zvona. du. Ova crkva bila je u Među najstarijim litur - funkciji do 1840. godi - gijskim zvonima ubraja ne te je zvono 1857. bi - se zvono bazilike Sv. Ze - lo preneseno u zvonik na, Verona, koje datira crkve sv. Josipa, a taj u IX. ili čak u VII. stolje - zvonik pripadao je cr - će. Značajniji razvoj li - kvi svetog Križa (XIII. turgijskih zvona počinje st.) koja je bila srušena tek od XII. stoljeća, te prigodom izgradnje da - ona i danas zadivljuju našnje tamnice. veličinom i plemenitošću Dimenzije zvona su: zvuka. visina 85 cm, prečnik Prvi spomen na kotor - otvora 69 cm, a težina je ska zvona ostao je saču - oko 200 kg. Na njemu je van u Pontifikalu i Lek - gotički natpis: + cionaru Kotorske bisku - MCCCCLXI IOAnEs pije koji se danas čuva u DE FRAnCHIus ME Sankt Peterburgu, a po - FECIT In VEnECIAs i tječe iz XI. - XII. Stoljeća na plohi su u plitkom te je pripadao kotor - reljefu nacrtani obrisi skom biskupu Grimoal - raspela na Kalvariji. Pa - du. tibulum izlazi iz stilski Na području Kotorske široko oblikovanih pet biskupije, kao uostalom latica cvijeta koje sim - i posvuda u Europi, nije sačuvan veliki broj sre - boliziraju pet rana Isusovih. Kristove noge pre - dnjovjekovnih zvona. Poznato je da su zvona vr - krštene su bez supedanea, vide se rane ispod lo delikatan glazbeni instrument podložan lom - čavala, korpus je gotički modeliran bez titulusa ljenju pa se stoga često moraju ponovno lijevati. nad glavom, dok perizoma preko Kristova boka Tako je 1440. godine na zvoniku crkve svete Ma - već odaje duh nadolazeće renesanse. Zvono je rije od Rijeke, koja je imala tri zvona, slomljeno kasnogotičke forme i najstarije je u Boki kotor - zvono zamijenjeno novim (Bak. I, 125.). Za vrije - skoj i Crnoj Gori te je još uvijek u upotrebi. Ove me Francuske revolucije i Prvoga svjetskog rata godine (2011.) slavi značajan jubilej odnosno zvona su se skidala sa zvonika i od bronce su se 550 godina života i rada. Do potresa 1979. godi - radili topovi. Turci su ih skidali i odnosili kako ne, pa i nekoliko godina kasnije, ovo zvono zvo - njihov zvuk ne bi pozivao na uzbunu i tako naj - nilo je prilikom smrti kotorskih građana. avio njihov napad ili su ih ponovno prodavali kr - Na Gurdiću u crkvi sv. Frane, izvan zidina, bi - šćanima. lo je najveće kotorsko groblje (campo santo), sto -

60 ga je sačuvan i ovaj kontinuitet zvonjenja prigodom smrti. On nije prekinut ni nakon njegova premještanja u grad, prvo u cr - Vremeplov kvu sv. Frane, pa zatim u crkvu sv. Josipa. Uz njega je u zvoni - ku još jedno zvono iz 1591. go - dine koje je također preneseno iz sv. Frane 1857. godine te i ono slavi jubilej od 420 godina. Darovali su ga Benetto Pasqua - li i Triphon Drago, kako i piše u natpisu na njemu, a izlio ga je: Opus Iouannes Baptiste – To - ni. Ovaj ljevaoničar zvona iste godine izlio je i zvono za crkvu sv. Ivana u Šibeniku. Najstarije zvono u Hrvatskoj, koje i danas zvoni, nalazi se na zvoniku crkve sv. Petra u Supe - tarskoj Drazi na otoku Rabu, a izliveno je 1290. godine. U Cr - noj Gori najstarije zvono čuva se (nije u upotrebi) u riznici Ce - tinjskog samostana, a izliveno je u Veneciji 1306. godine. Na njemu je ovaj natpis: + MAGIST LUCAS DE VENECIIS ME FE - CIT + XPS VINCIT. XPS REGNAT. XPS INPAT + A.NO DNI MCCCVI Na otoku Mazzorbo istočno od Burana, u gradu na laguna - ma, nalazi se još jedno zvono ovoga ljevaoničara zvona i dati - rano je 1318. godine, a nosi istovjetan naziv kao i zvono u Cetinjskom samostanu. Ovaj zaziv je preuzet iz latinske li - turgije, a u prijevodu glasi: Krist pobjeđuje, Krist kraljuje, Krist vlada. Sljedeće godine (2012.) navršava se 500-ta go - dišnjica zvona u zvoniku fra - njevačke crkve sv. Klare, koje je izlio (1512.) poznati hrvatski Vrijeme brzo prolazi, događaji se nižu jedan ljevaoničar topova i zvona Ivan za drugim, život i običaji se mijenjaju, Rabljanin. zapisano ostaje za vječnost. Ovaj kratki osvrt na zvono iz crkve sv. Frane na Gurdiću ne - Zanimljive dokumente, fotografije i ka bude sjećanje na franjeva - događaje potrebno je otrgnuti od zaborava, čku prisutnost u gradu Kotoru zato ćemo ih u ovoj rubrici objavljivati. u kontinuitetu od 1265. godi - Iz osobne arhive našeg sunarodnjaka koji ne, kao i doprinos proslavi 750. godišnjice koja će se proslaviti živi u Splitu, Heliodora Prelesnika, za 2015. godine. ovaj broj odabir je obavio Dario Musić.

61 Vesele božićne blagdane i sretnu Novu 2012. godinu čitateljima Hrvatskog glasnika poželjeli su: Pansion “PANA“ Antun-Pana Milosevic Sv.Eustahije 253 Kotor Crna Gora Tel;032333306 -301204-Faks 032333307 Mobilni 069086933 - E.mail [email protected] Rent a car-Kotor +382 69 34 60 35 +382 67 22 72 93 [email protected] www.maremonti.me

BOKELJSKA MORNARICA 62 SRETNE BOŽIĆNE I NOVOGODIŠNJE PRAZNIKE ŽELI VAM ISKRENO KOLEKTIV POMORSKOG MUZEJA CRNE GORE - KOTOR MUZEJ: 304-720 CENTRALA 304-721 BIBLIOTEKA 304-722 DIREKTOR

FAX : 325-883

E-MAIL: [email protected]

WEB SITE: WWW.MUSEUMMARITIMUM.COM

63 MEDIJSKI PARTNERI

sKALA RADIO Kotor

nezavisni radio, stari grad, Trg od oružja, 85330 Kotor

Dragim prijateljima, poslovnim partnerima i svim ljudima dobre volje, djelatnici Veleposlanstva i Generalnog konzulata Republike Hrvatske žele blagoslovljen Božić i uspješnu Novu 2012. godinu

64 GLAsILO HRVATA CRnE GORE Časopis bez granica Časopis Hrvatski glasnik, izdavača Hrvatskog građanskog dru - štva, jedino je glasilo Hrvata Crne Gore. Bavi se temama važnim za život hrvatske zajednice u Crnoj Gori: političkim, gospodar - skim, društvenim, kulturnim, povijesnim... ali je i u stalnoj misi - ji povezivanja dvaju država, Hrvatske i Crne Gore. Distribuira se u Crnoj Gori, a putem pretplate stiže u Hrvatsku, Europu, Australiju, SAD... Otvoreni smo za suradnju, sugestije i dobronamjerne primjedbe . Nastojimo da svaki sljedeći broj uradimo bolje i kvalitetnije , sa raznolikim i zanimljivim sadržajem. Budite i dalje s nama, šaljite Vaše priloge, budite i Vi jedan od kreatora našeg i Vašeg lista! Pretplatite se!

nARuDŽBEnICA

Ovim neopozivo naručujem primjeraka "Hrvatskog glasnika"

Ime i prezime/naziv tvrtke

Ulica i broj

Grad Poštanski broj Država

Tel/fax E-mail

Datum Potpis/pečat

65 PRETPLATITE sE!

Za Crnu Goru: Za Hrvatsku: Za inozemstvo: 2108 eura 200 kuna 30 eura

na žiro račun na kunski račun Beneficiary 59 : / 510-4741-76 23600001101667657, ME25520042000000104966 (Acc. no-IBAn) Crnogorska komercijalna Zagrebačka banka d.d., Hrvatski gradjansko drustvo Crne banka Poslovnica Dubrovnik Gore, Zimski bazen Kotor Account Vukovarska 7, with 57a: HBBAMEPG (HIPOTEKAR - 20 000 Dubrovnik nA BAnKA AD PODGORICA) Inter - mediary 56a: DEuTDEFF (Deutsche Bank ag Frankfurt) EuR, usD

Ovu narudžbenicu i kopiju uplatnice pošaljite na adresu izdavača: Hrvatsko građansko društvo Crne Gore, Zatvoreni bazen Škaljari, 85330 Kotor, Crna Gora Pretplatiti se možete i u uredu HGDCG u Kotoru

66 67