HP 06-2003 korice.qxd 21. 05. 03 17:39 Page 1

GODIŠTE 95 ÈASOPIS LIPANJ HRVATSKOG 2003 PLANINARSKOG ISSN 0354-0650 SAVEZA 66 HP 06-2003 korice.qxd 21. 05. 03 17:39 Page 2

»HRVATSKI PLANINAR« - ÈASOPIS HRVATSKOG PLANINARSKOG SAVEZA »CROATIAN MOUNTAINEER« - JOURNAL OF THE CROATIAN MOUNTAINEERING ASSOCIATOIN

ÈASOPIS »HRVATSKI PLANINAR« izlazi u 11 brojeva godišnje (za srpanj i kolovoz kao dvobroj). Prvi broj izašao je 1. lipnja 1898. Èasopis nije izlazio od 1919. do 1921. i od 1945. do 1948., a od 1949. do 1991. izlazio je pod imenom »Naše planine«.

PRETPLATA za 2003. godinu je 120 kuna (za inozemstvo 32 eura). Pretplata se uplaæuje na žiro-raèun Hrvatskog planinarskog saveza IZDAVAÈ 2360000-1101495742, pri èemu na uplatnici u rubrici »Poziv na broj« obavezno treba biti upisan Vaš pretplatnièki broj. Pretplata HRVATSKI PLANINARSKI SAVEZ za inozemstvo (32 eura) uplaæuje se na raèun SWIFT-ZABA-HR XX KOZARÈEVA 22, 10000 ZAGREB 25731-3253236, takoðer uz poziv na pretplatnièki broj. E-MAIL: [email protected] 1 2 http://hps.inet.hr TEL./FAX 01/48-24-142

HRVATSKI PLANINARSKI SAVEZ Poštarina plaæena pošti PRETPLATNIK Kozarèeva 22, 10000 Zagreb, HR - Croatia 10412 Donja Lomnica

tel. 01/48 23 624; tel./fax. 01/48 24 142 Port payé au bureau de poste Pretplatnièki broj: XXXXXX UPLAÆENO e-mail: [email protected]; www: hps.inet.hr 10412 Donja Lomnica HR - CROATIE TEL. 01/48-23-624 ADRESA XXXXX NASELJE 1 2 E-MAIL UREDNIŠTVA

TISKANICA PRETPLATNIK IMPRIMÉ Pretplatnièki broj: XXXXXX UPLAÆENO [email protected] ADRESA, XXXXX NASELJE

PRETPLATNIK ADRESA PRETPLATNIKA, XXXXX NASELJE http://hps.inet.hr/hp

120,00 UREDNIK VAŠ PRETPLATNIÈKI BROJ (1) XXXXX otisnut je uz Vašu adresu, koja 1 ALAN ÈAPLAR je naljepljena na omotnici za SV. MATEJA 7, 10010 ZAGREB slanje èasopisa. Nakon izvršene uplate, uz adresu æete moæi vid- E-MAIL: [email protected] jeti naznaku o uplati, èime možete provjeriti je li Vaša uplata za te- TEL. 091/51-41-740 kuæu godinu uredno primljena i evidentirana pri HPS-u (2). TEL./FAX. 01/66-88-512 NOVI PRETPLATNICI, odnosno zainteresirani za pretplatu, trebaju se pismom, telefonom, faxom ili e-mailom javiti Hrvatskom plani- UREDNIÈKI ODBOR

narskom savezu. Za nekoliko dana poštom æe primiti uplatnicu i DAMIR BAJS brojeve izašle od poèetka godine, a zatim æe svaki mjesec na svoju DARKO BERLJAK adresu redovno primati svoj primjerak èasopisa. VLADO BOžIÆ CIJENA POJEDINAÈNOG PRIMJERKA je 15 kuna. TOMISLAV ÈANIÆ MR. DARKO DOMIŠLJANOVIÆ VESNA HOLJEVAC SURADNJA: Prilozi se mogu slati putem e-maila ili poštom. Krajnji FARUK ISLAMOVIÆ rok za primitak priloga je 10. dan u prethodnom mjesecu (30 dana ZDENKO KRISTIJAN prije izlaska broja). Uredništvo zadržava pravo kraæenja i obrade ŽELJKA LISAK tekstova, posebno za duže priloge. Svi primljeni materijali se na PROF. KRUNOSLAV MILAS zahtjev vraæaju autorima. Prednost imaju prilozi popraæeni što boljim PROF. DR. ŽELJKO POLJAK izborom ilustracija. Slike se mogu slati poštom ili u digitalnom for- matu (e-mailom, na CD-u ili disketi). Detaljnije upute možete TISAK

potražiti na Internetu na adresi http://hps.inet.hr/hp/upute.pdf ili »EKOLOŠKI GLASNIK« D.O.O. izravno od urednika. DONJA LOMNICA HP 06-2003 novi.qxd 22. 05. 03 07:50 Page 161

broj 161

SADRŽAJ

Godište Broj Volume 95Number 6 Lipanj - June 2003

U DRUŠTVU KLEÈKIH VJEŠTICA 163

VLADO BOžIÆ

KROZ IVANEÈKA BRDA 166

ŽELJKO REMAR

BILA SAM KRALJEVNA 169

JELENA KOŠÆAK 164 KLEÈKE VJEŠTICE MARATONSKI ZAPISI S MOSORA 171

NATAŠA SMOLIÆ

POVEÆAVA LI SE BROJ ZAPUŠTENIH PUTOVA NA MEDVEDNICI? 173

VLATKO OŠTRIÆ

USPON NA KIJEVSKI BAT 176

GORDANA BURICA

172 IVANŠÈICA MIŠJA GROZNICA - OPASNOST ZA PLANINARE? 178

ZDRAVKO ANDRIÆ

PLANINE NA SLIKAMA ADRIANA HORVATA 180

ŠEST DANA S VELEBITOM 182

ZDRAVKO ANTOLKOVIÆ

VELEBITSKI PUSTOLOVNI TREKING - IZAZOV ZA SVE UKUSE 185

ŠIMUN CIMERMAN 187 NOVE PLAN. KUÆE PLANINARSKE KUÆE I PUTOVI 187

PISMA ÈITATELJA 194

PLANINARSKI TISAK 195

VIJESTI 195

SLIKA NA NASLOVNICI:

POSTAVLJANJE PL. SKLONIŠTA »OGRAÐENICA«, FOTO: DARKO BERLJAK 191 NOVOSTI S PUTOVA HP 06-2003 novi.qxd 22. 05. 03 07:51 Page 162

162 6, 2003

NOVO RUHO »HRVATSKOG PLANINARA«

Naš je èasopis posljednjih godina doživio više promjena i novosti. Ne tako davno, prije godinu i pol, èasopis se poèeo tiskati u boji. Stranice su se zašarenile, a lijepe slike iz hrvatskih i stranih planina konaèno su došle do punog izražaja. Usporedno s prelaskom na tiskanje u boji, morali smo prijeæi na nov naèin pripreme za tisak, što je tražilo reorganiziranje cjelokupnog pripremnog i tiskarskog pro- cesa, ali istovremeno i omoguæilo da se posve izbjegnu brojne pogreške koje su prije bile uobièajene. Napredak èasopisa popratilo je i znaèajno poveæanje broja pret- platnika. To valja zahvaliti i svim onim vrijednim planinarima koji su propagirajuæi èasopis u svojim sredinama pomogli poveæanju broja pretplatnika. Koncem prošle godine uspostavljen je nov raèunalni program za evidentiranje pretplatnika i uplata, te njime osjetno sman- jen broj neplatiša. Sve to pripomoglo je i poveæanom interesu sponzora za oglaša- vanje i reklamiranje u èasopisu. Tako nam se pomalo smanjio i broj stranica »raspoloživih« za planinarske èlanke i vijesti. Nastojeæi da u èasopisu bude mjesta za što više zanimljivih priloga, morali smo pooštriti kriterije odabira te koristiti sav slobodni prostor, èesto i na teret grafièke dopadljivosti èasopisa. Sve navedeno potaklo je Izvršni odbor HPS da opseg èasopisa od ovog broja poveæa s dosadašnje 32 na 40 stranica, ne podižuæi pritom cijenu pretplate. Takoðer je odluèeno da se umjesto zimskog dvobroja 11-12 ponovno tiskaju dva redovna broja. Poveæan broj stranica omoguæuje nam i da rasteretimo grafièki iz- gled èasopisa, uvedemo još boja i lijepim slikama posvetimo više pros- tora. Nadamo se da æe ove novosti obradovati naše èitatelje i surad- nike, te biti još jedan poticaj da dodane stranice èasopisa ispune za- nimljivim èlancima, vijestima i slikama. Dakle, suradnici, na posao - s nestrpljenjem oèekujemo vaše priloge! Alan Èaplar HP 06-2003 novi.qxd 22. 05. 03 07:51 Page 163

6, 2003 163

LEGENDE

U DRUŠTVU KLEÈKIH VJEŠTICA

VLADO BOŽIÆ, Zagreb

Svake subote tijekom lipnja, srpnja i kolo- voza 2003. opet æe voziti Karlek - eko-turistièki vlak, s polaskom iz Zagreba ujutro i povratkom iz Ogulina predveèer. U Ogulinu vlak uvijek do- èekuju ogulinski turistièki radnici, a meðu njima i kleèke vještice. Oni turiste upuæuju na razna izletišta do kojih voze autobusi: na jezero Sab- ljake i Šmitovo jezero, u Vitunj (ribogojilište i frankopansku gradinu), u Bjelsko (za Klek) i dalje za Bijele i Samarske stijene. To je vrlo pogodno planinarima jer je cijena povratne vozne karte vrlo pristupaèna. Zbog kleèkih vještica evo nešto opæenito o vješticama. To su žene èarobnice, raspolažu nat- prirodnim moæima, osobito sposobnošæu da raz- Kleèke vještice

»Vozaèka dozvola« kleèkih vještica HP 06-2003 novi.qxd 22. 05. 03 07:51 Page 164

164 6, 2003

kada idu na sastanak putujuæi na metli, pretvarati se u ružne starice duga nosa, odjevene u tamne poderane haljine, noseæi na glavi šešir širokog oboda posebnog oblika (vještièin šešir). Vještice povremeno održavaju noæne sastanke - u Hrvat- skoj je njihovo najpoznatije sastajalište na Kleku za olujnih noæi. Ljudi su se vještica bojali od pamtivijeka pa su ih nastojali otkriti i potom spaliti. Osobito su veliki progoni vještica bili u Europi tijekom 13. i 18. stoljeæa. U Hrvatskoj su progoni obustavljeni tek 1758. dekretom carice Marije Terezije. Mo- Klek - okupljalište vještica u olujnim noæima žda zahvaljujuæi baš tom dekretu vještice su u nim sredstvima i postupcima nanose štetu lju- Hrvatskoj preživjele do danas. Najpoznatije su dima. Moæ im se zasniva na sporazumu s vragom. one iz Ogulina. Te ogulinske od nedavna su pro- Obdarene su sposobnošæu da brzo prevaljuju ve- mijenile i æud, jer veselo doèekuju izletnike koji like udaljenosti leteæi na metli. Pomoæu èarobnih u Ogulin dolaze Karlekom i trude se da im u nji- napitaka i uroka mogu izazvati bolesti, pa i smrt hovoj okolici bude što ljepše i udobnije. Planinar- ljudi i životinja, mogu izazvati oluju, sušu, po- ski dom i vrh Kleka stalna su odredišta na koja plavu, jalovost i dr. Jedna je od znaèajnih nji- ih upuæuju. Koji puta odu s njima gore, èak i po hovih sposobnosti da se mogu pretvoriti u žene lijepom vremenu, pa se i slikaju za razglednicu na normalnog izgleda, a samo kada zatreba, npr. samom vrhu Kleka. Za raspoloženje izletnika

Vještièin šešir u Donjoj Cerovaèkoj špilji foto: Vlado Božiæ HP 06-2003 novi.qxd 22. 05. 03 07:51 Page 165

6, 2003 165

spremne su odati im i poneku tajnu, npr. kako ja- šiti na metli, ali samo radi zabave, jer prave vje- štièje vještine mogu steæi samo èlanovi Kluba kleèkih vještica. Najvažnije se vještine odnose na rukovanje metlom, pa Klub izdaje i posebne vo- zaèke dozvole za razne kategorije, npr. za A) ho- danje uz metlu, B) vožnja na metli po tlu, C) lete- nje na metli, D) letenje na turbo metli, E) letenje u paru i F) Eko vožnja. Dozvola vrijedi samo u vještièjem carstvu. Šešir je važan dio vještièje odore. Vještica bez šešira nije prava vještica i zato ga sve vještice brižno èuvaju, a gdje? Sigurno je da vještice po- vremeno zalaze i u špilje. Tu se možda presvlaèe, isprobavaju odjeæu i spremaju se. To one èine veæ dugi niz godina, èak od kamenog doba. Sreæom, za to imamo lijep dokaz. U Donjoj Cerovaèkoj špilji jedna je vještica ostavila svoj šešir u Tro- kutnoj dvorani i zaboravila ga, pa on tu stoji još do danas. Vještice su oduvijek bile vrlo obrazovane os- obe, znaju èitati i pisati, juškati i pjevati. Pjesma Slovo »A« u Donjoj Cerovaèkoj špilji Kleèkih vještica iz Ogulina napisana je na raz- foto: Vlado Božiæ glednici Kleèkih vještica s vrha Kleka. Školova- nje svojeg podmladka obavljaju u špiljama - da- Ako po Vašem dolasku u Ogulin, netko od leko od pogleda obiènih ljudi. Dokaz za to naðen organizatora procijeni da biste Vi mogli postati je takoðer u Donjoj Cerovaèkoj špilji. Tu su mlade èlanom kleèkih vještica, nemojte se ustruèavati, vještice uèile abecedu i, naravno, poèele sa slo- prihvatite ponudu, jer, zamislite si samo kakve to vom A, koje još i danas stoji napisano u stijeni. prednosti ima u današnjem životu.

Doèek na ogulinskom željeznièkom kolodvoru foto: Vlado Božiæ HP 06-2003 novi.qxd 22. 05. 03 07:51 Page 166

166 6, 2003

PLANINARSKE ŠETNJE HRVATSKIM ZAGORJEM

KROZ IVANEÈKA BRDA

ŽELJKO REMAR, Varaždin

Ne treba više od desetak minuta hoda da Dva do tri kilometra dalje, neposredno ispod bismo od ivaneèkog autobusnog kolodvora kroz kapele Svetog Duha, do sredine prošlog stoljeæa Zeleni dol stigli do niza jezera stisnutih izmeðu nalazila se desetak metara visoka stijena Vražja obližnjih brda. Odraz pitome šume nestašno peæina. U narodu je saèuvana legenda da je Vrag treperi površinom vode. U daljini se bijeli kapela ovdje pokušao kamenjem pregraditi korito potoka Svetog Duha, a malo dalje plavièasti vrh Ivanèice Bistrice i tako hodoèasnicima zaprijeèiti put. poput igle prodire u nebo. Vražju peæinu su tvorila tri povezana kamena Labudi i divlje patke dostojanstveno sijeku bloka promjera oko èetiri metra, a najviši je imao vodu radoznalo promatrajuæi brojne šetaèe. Tu je oblik velikog sjedala. Mještani Prigorca i okol- lijepo ureðeno djeèje igralište, uza nj teren za nih naselja govore da se vrag na njemu odmarao boæanje, cvjetni aranžmani na prastarim panje- nakon napornog dana. Onaj tko je donio odluku vima i ugodne šumske staze prikladne za duge da se stijena minira i pokuša iskoristiti kao šetnje. graðevinski materijal uèinio je nepopravljivu

Tamni dol pod vrhom Ivanšèice foto: Željko Remar HP 06-2003 novi.qxd 22. 05. 03 07:51 Page 167

6, 2003 167

Brdo Dubovec i kapela Svetog Duha foto: Željko Remar

štetu ovome kraju. Vražja peæina je bila neobièno saèuvanoj legendi trebala je biti izgraðena na sus- privlaèan geomorfološki objekt koji su izletnici jednoj Babinoj gorici, ali su jedne noæi ptice, iz rado posjeæivali. Danas bi to zasigurno bio za- samo njima znanog razloga, sliku s prikazom štiæeni spomenik prirode. Stijenu je svojevre- Svetog Duha postavile na vrh Dubovca i tako up- meno obišao i profesor Stjepan Vukoviæ, te za- ozorile graditelje da moraju promijeniti planove. kljuèio da je ovdje nekada postojalo staro pogan- Pretpostavlja se da je kapela graðena krajem 14. sko svetište. Ne treba smetnuti s uma niti važnost stoljeæa. Bila je opremljena vrijednim rano- Vražje peæine za izuèavanje postanka ovih kra- baroknim inventarom koji je veæim dijelom ošte- jeva. Istraživaèi su utvrdili da se radi o kamenu iz æen tijekom Drugog svjetskog rata. U njoj se sva- stotinjak milijuna godina udaljenog geološkog ke nedjelje za mještane Prigorca, Ivaneèke Želez- razdoblja jure, koje je na Ivanèici ostavilo vrlo nice i okolnih naselja služi sveta misa. Oko malo tragova i zbog toga je svaki od njih drago- kapele se prostire njegovani travnjak, a niže cjen. njega, èvrsto pripijeni uz strme padine brda, reda- Zahvaljujuæi saèuvanim starim fotografijama ju se humci mjesnog groblja. U romanu »Urota znamo kako je Vražja peæina izgledala. Na snim- zrinsko-frankopanska« Eugen Kumièiæ piše da je ku E. Kušena iz 1957. godine, naèinjenom sa sti- kod Svetog Duha, opijen ljepotom krajolika, jena Legisièina, vidi se visok sivi kameni stup, a mladi grof Petar Zrinski pred svojom zaruènicom na onom koji je V. Pinter snimio s puta Prigorec uskliknuo: »Katarino, kako je lijepa naša Hrvat- - Vitešinec peæina ima oblik ljudske glave. Obje ska!« slike su objavljene u Ivaneèkom kalendaru za Nekoliko stoljeæa poslije pogled sa Svetog 1975. godinu. Duha na ivaneèki kraj nadahnuo je i Pavicu Hraz- Na šiljatom vrhu brda Dubovca nalazi se dira da napiše stihove nezaboravne pjesme »Po- kapela Svetog Duha. Prvi puta se spominje u jed- leg jedne velke gore«. Nakon što ih je drugi po- noj kanonskoj vizitaciji 1649. godine kao »Sanc- znati Ivanèanin, Rudolf Rajter, uglazbio, pjesma tus Spiritus in Monte Dubovecz situ«. Prema je postala svojevrsna himna ovoga kraja. HP 06-2003 novi.qxd 22. 05. 03 07:51 Page 168

168 6, 2003

Nasuprot Svetom Duhu, u zagrljaju Velikog Roka i Konja, drijema Tamni dol. Toliko se duboko uvukao u masiv Ivanèice da ga sunce cijelog može obasjati samo ljeti. I tada nakratko, tek oko podneva. Jedini je sigurni put u dubinu ove tajnovite gu- dure onaj iz smjera Prigorca. Staza prolazi kroz prozraènu bukovu šumu prepunu ve- likih stijena. Vitka stabla èvr- sto su se ukopala uz sive ka- mene gromade. U grèevitoj borbi za škrtu zemlju njihovo je korijenje oblikovalo ple- tere pred èijom ljepotom èov- Mali buk, skriven u šumi foto: Željko Remar jek zapanjen zastaje. Kada se s okolnih grebena odvali novi komad tvoreæi nekoliko lijepih slapova. Njezin glasni stijene i sunovrati niz strmu padinu, prigušena žubor provlaèi se okolnom šumom. tutnjava dopire do Prigorca. Nekada su ljudi sa Od pogleda znatiželjnika dolinu potoka Šumi strahom osluškivali taj zvuk, vjerujuæi da to vrag ljubomorno zaklanjaju visovi Ivanèice. U njiho- napušta svoju skrivenu špilju i silazi kroz Tamni dol. vom podnožju izvire vrlo dobra polumineralna Sat hoda dalje je potok Šumi. Ovdje se du- voda koja se, obogaæena ugljiènim dioksidom, žinom njegovane livade nestašna gorska voda puni u boce i šalje na tržište pod nazivom »Vin- provlaèi brojnim meandrima, preskaèe nizove dikta«. Veæ dvadesetak tisuæa godina iz nje se u kaskada i bukove, a potom buèno pada u dubinu prirodnom okolišu polako taloži šupljikava sedra gradeæi valovitu terasu. Manje je poznato da na Ivanèici ima još nekoliko takvih potoka »sedro- tvoraca«. Njihovi izvori su u šu- movitim klancima na visini od 400 do 600 metara. Staza od Ivanca do Prigorca nedavno je oznaèena. U dolinu potoka Šumi lako se dolazi širo- kom šumskom cestom pokraj izvora Beli zdenci. Pješaèenje ovim putem, uz obilazak kapele Svetog Duha, traje otprilike tri sata. Kao odmorišta mogu poslu- žiti ugostiteljski objekti »Bis« na ivaneèkim jezerima, »Crkvenjak« ispod Svetog Duha i »Ivanèica« u Prigorcu.

Livada uz potok Šumi foto: Željko Remar HP 06-2003 novi.qxd 22. 05. 03 07:51 Page 169

6, 2003 169

IZ PERA MLADIH

BILA SAM KRALJEVNA

JELENA KOŠÆAK, Varaždin

Na padinama Ivanšèice razbacane su poput biserja pogrbljene, stare gradine: Milengrad, Grebengrad, Oštrcgrad, Pusti Lobor, Stara Bela i Belecgrad. Zov davnine privukao je moju obitelj i mene k njihovim zidinama. Hodajuæi šumskim puteljcima obasjana ljet- nim suncem ili pak zadivljena bojom krošanja drveæa na susjednim brežuljcima u ranu jesen ili osjeæajuæi kako se stidljivo sunèeve zrake probi- jaju kroz tek zazelenjenu šumu, uspjela sam svla- dati sve prepreke i popeti se do svih gradina. Putevi koji vode do njih dobro su markirani, ali na njima sam srela tek nekoliko planinara. Raz- govarajuæi sa svojom obitelji i igrajuæi se s braæom dolazila sam do prilaza dvorcima. Na tim mjestima za mene zapoèinje prava pustolovina. Iako su staze relativno sigurne i lako prohodne i unatoè mnogim vrhovima što sam ih osvojila, i dalje me obuzima strah na onim strmijim di- jelovima. Divim se svojoj mlaðoj braæi koja se smjelo penju i uglavnom prvi dolaze do gradine

Ruševni ostaci Belecgrada

otvarajuæi nam vrata njezine ljepote. Svaka grad- ina pruža neko novo iznenaðenje. Kod nekih se uspio oduprijeti snazi vremena samo jedan zid ili kula, dok se druge unatoè mnogim godinama još dobro drže. Niti vidici nisu svugdje jednaki. Ne- Milengrad foto: Krunoslav Košæak gdje drveæe zastire predivne krajolike, a drugdje HP 06-2003 novi.qxd 22. 05. 03 07:51 Page 170

170 6, 2003

Pogled na Ivanšèicu s brijega Šijana foto: Alan Èaplar

pogled puca daleko na okolna sela i brežuljke za- Iako su sve gradine divne i poklonile su mi li- ogrnute blagom plavièastom maglicom. Nakon jepe trenutke, uvijek se sa smiješkom na licu sje- dolaska do gradine najprije pogledamo sve nje- tim izleta na Milengrad. Tamo mi je ipak bilo naj- zine kutke, a zatim zasluženo prigrizemo i koji bolje! Takav doživljaj je ostavio na me zbog sendviè. svoje dobre oèuvanosti. Iako više ne crtam kra- ljevne kao onda kad sam bila mala, svejedno sam zamišljala kako bi bilo živjeti u Milengradu u današnje doba. Èak sam tražila mjesto gdje bih smjestila svoju sobu te gledala koji prozor pruža najljepši pogled. U razmišljanju mi se pridružio i brat, a roditelji su se složili da je pogled predivan. Bila je rana jesen i vidik je bio upravo zadivlju- juæi, a šume su mamile oèi i uživale u raznolikosti boja koja im je podarena. Nakon kratkog jedrenja kroz more snova, pronašla sam s braæom par dr- venih štapova i iskusili smo život vitezova. Èula sam zveket maèeva i rzanje konja, a gušèje pero zataknuto za lovaèki šešir blago me škakljalo po vratu. Borili smo se i obišli u trku cijelu gradinu. Viteški turnir su prekinuli glasovi mojih roditelja. Shvatila sam da u ruci nemam maè, a ono pero koje me škakljalo po vratu bila je samo moja kosa. Sjela sam kraj gradine i htjela sam èuti još starih prièa, ali kao da je zov moje braæe bio glas- niji od tihog šaputanja vjetra.... Na povratku smo pronašli livadu pokraj puta i, uvjerivši se da još imamo energije u sebi, izvadili loptu iz torbe i zaigrali nogomet. Vrativši se kuæi zaista sam se osjeæala kao kraljevna! Na putu za Belecgrad foto: Krunoslav Košæak HP 06-2003 novi.qxd 22. 05. 03 07:51 Page 171

6, 2003 171

IZ PLANINARSKOG DNEVNIKA

MARATONSKI ZAPISI S MOSORA

NATAŠA SMOLIÆ, Šibenik

Prošlo je veæ dosta vremena od Mosorskog Neki su krenuli raèunajuæi koliko brzo tre- maratona, ali svi još pomalo trèkaramo i preska- baju iæi da bi oborili rekord, neki da stignu bar èemo kamen po kamen, još nam je svježa i bistra meðu prvih pet ili deset, a ja sam samo htjela doæi mosorska uspomena. prije mraka. Pa jesam li puno tražila? Iz Šibenika je krenulo nas desetak, od toga Puno sam puta slušala o mosorskim ljepo- osam sudionika, neki još uspavani, neki uzbuðeni. tama i promatrala ga s podnožja, pa mi se to Veæina nas nije znala u što se toèno upuštamo. èinilo kao dobra prilika da ga napokon pohodim Jedino su Mate i Neven sve to prošli i lani, pa su i upoznam. Svima nam je pružen izazov i obje- nas zasipali savjetima. Bila sam jedina cura meðu ruèke smo ga prihvatili. njima i dok smo se pripremali nisu mi nijednom Polazište za Mosorski maraton je Grlo Klis, dali do znanja da se možda pribojavaju za mene odakle se treba uspeti najprije prema Debelom ili da sam možda zagrizla prevelik zalogaj. Svi brdu. Veæ tu moji prijatelji postaju prebrzi. Do- smo tu bili skupa, a opet nekako i sami za sebe. I bivaju moj otpust i blagoslov i tu se naše prièe baš nas je zato cijeli taj dan nas je toliko veselio. razdvajaju. Dok sam gledala za njima, znala sam Joso je bio toliko nestrpljiv, pa se veæ u kombiju da æe biti meðu najboljima. I doista, sve do cilja skinuo skoro do gola i stvarno smo mislili da æe nisam ih više susrela, a cilj je bio još daleko is- izletjeti i svaki svoj trag zamesti, ali predomislio pred nas... se uvidjevši da jutrom u šest i nije baš tako toplo. Bilo mi je to prvi put da sam planinarila sama, pa sam morala pažljivo pratiti markacije. Inaèe je obièno netko ispred tebe pa ih nekako us- piješ zanemariti. Hodam po bijelome kamenu i svako malo se okreæem da udahnem more s vrhova. Dok tako uživam, sustižu me i moji dragi suputnici, Franjo iz Vinkovaca, Doktor iz Splita i braæa Ivanoviæ iz Livna i Kaštela. Prema Lju- bljanu nastavljamo zajedno. Nismo se stali smi- jati i preprièavati svakakve zgode i nezgode. Prešli su nas tako i »skijaši«, kako smo od milja nazvali momke u kompletnoj opremi, sa ci- ljem jasno ispisanim na èelu. Neko vrijeme su i bili s nama, ali smo ih brzo izgubili iz vida. Bio je tu i jedan maratonac iz Umaga, koji je još na pola puta kovao plan kako æe i što æe uèiniti kad stigne do cilja. Vjerujte mi, nije bio jedini! Mosorski užitak foto: Nataša Smoliæ HP 06-2003 novi.qxd 22. 05. 03 07:51 Page 172

172 6, 2003

Na Vickovom stupu sureæem Vicu i od njega tragove i stigla nekako skupa s njim. Na vrhu se doznajem da su moji prijatelji iz HPK »Sveti Mi- duže odmaramo, jer je isuviše lijep da bismo ga hovil« nekih 30-40 minuta ispred nas. tek tako prešli. Malo smo divanili, æakulali i divili Kratak odmor, a onda opet kamen po kamen, se jatu bubamara u kamenim ostacima crkvice, skok po skok, a more uz bok, lagana k'o ptica! kad su nas prijatelji s poèetka prièe nazvali s cilja. Moji dragi suputnici malo su produžili marendu, Zar vam nisam veæ rekla, bit æe naši medu naj- ali znala sam da æe i oni skoro za mnom. Od Ve- boljima! likog Kabla krenula sam s planinarom iz Ko- Isti spust èekao je, naravno, i nas, trebalo se privnice koji mi je govorio o Alpama, a onda je spustiti s 1319 metara visokog Kozika do same stigao i Franko iz Splita, koji je i lani bio tu. Ma nule u Omiš. samo je èudo kako smo se mi svi nalazili i razi- S pjesmom, prièicama i u dobrom društvu lazili, ne skidajuæi osmijehe, ne gubeæi ni niti, a silazili smo i silazili i stigli tako do posljednje niti zapoèete prièe. Nadomak Koziku, tj. Svetom markacije i cilja. Tu smo nastavili s onom prièom Juri, veæ sam lagano pjevušila, neki su bili ispred, prekinutom negdje podno Debelog brda, pošteno neki iza mene, ali nikog nisam vidjela. Markacije se izgrlili i skinuli kape jedni drugima. su i dalje bile potpuno jasne, no staza malo druk- Ne znam što je bilo s onim planinarom iz èija, zemljana, mekana i s neobièno mnogo zele- Umaga i je li na kraju završio u moru, al’ mi bome nila. Pomislila sam na trenutak da sam se možda jesmo. Sprali smo sol solju, sjeli u kombi i uputili ipak izgubila, no kad sam ugledala Vicu i kamen se u Šibenik, bogatiji za još jednu veliku prièu. po kojem se lomio, sve mi je bilo jasno. Citirajuæi Tko zna, možda je baš sad prièaju i oni dobri ljudi njega, kao »pèelica Maja« sam pratila njegove sa silnog nam Mosora.

Vickov stup na Mosoru foto: Željka Lisak HP 06-2003 novi.qxd 22. 05. 03 07:51 Page 173

6, 2003 173

SAÈUVAJMO MEDVEDNICU!

POVEÆAVA LI SE BROJ ZAPUŠTENIH PUTOVA NA MEDVEDNICI?

VLATKO OŠTRIÆ, Zagreb

Medvednica je, poznato je, premrežena mar- Hunjka - Stubièke Toplice, a ne nešto ljevije, kiranim planinarskim putovima. Nizom mjera ta sada nestalom stazom. S druge strane ceste nema je mreža dobila odreðena obilježja sustava. Po- više nastavka staze, pa treba siæi rubom livade stoji registar putova s nekoliko standardnih po- Fakultetskog dobra (tako se uobièajeno naziva, dataka o svakom putu, pojedini putovi ili karak- no to je Centar za travnjaštvo!), gdje se nazire teristiène dionice oznaèene su brojkama, na tere- stari put. Ali - èitavo je Dobro ograðeno žicom s nu se oznaèavaju raskrižja markiranih putova (X), elektriènom strujom! Malo nezgodno, posebno za a za svaki se put zna tko ga treba održavati. Tu starije planinarke, ali s nešto pažnje nije ne- su i putokazni natpisi i ploèe, a cijeli je sustav savladivo. Na silazu prema zgradama Dobra, s li- prikazan na planinarskom zemljovidu Medved- jeva se pojavljuju markacije, koje na prvom di- nice (1:25.000, Smand, Varaždin, 1995.). Na jelu, od ceste, više nisu vidljive. Usput se isprav- karti je ucrtan niz putova koji dopunjuju mar- ljam: na sredini Dobra više nema èesme s dobrom kiranu mrežu, a na terenu ih ima još više. Ipak, vodom. Šteta. mreža ima slabih mjesta: ošteæenih oèica, pre- Kad idemo desno, iza velike staje, markacija kinutih niti. U nekim sluèajevima nije dovoljno skreæe na livadu s voækama, ali jaka ograda pre- da markacisti doðu i poprave oznake, jer ima preèuje put. Treba produžiti lijevo, pa se izmeðu veæih problema - možda i nerješivih za pojedina žica vratiti udesno na tu livadu. Na rubu livade i društva. Navest æu neke primjere, prema novijim šume treba po treæi put prijeæi žice. To je po- zapažanjima. novno vanjska ograda Fakultetskog dobra. Slijedi šuma kroz koju se silazi do potoka Rakova noga. 1. HUNJKA - FAKULTETSKO DOBRO - Staza je vijugava, dijelom neutabana i zarasla, LOJZEKOV IZVOR (PUT 37) markacije blijede, pa se treba vrlo pažljivo sna- To je jedan od najzanimljivijih putova koji laziti. Teškoæe prestaju kad se niz potok doðe do povezuju hrbat Medvednice i Hrvatsko zagorje. šumske ceste. Spominjao sam ga u èlanku o zagorskoj strani Staza 37 ne može obnoviti prije dogovora s Medvednice (Na zagorskim padinama Medved- upravom Centra, odnosno s Agronomskim fakul- nice, HP 2/2002, 43-44). tetom: treba utvrditi smije li se prolaziti kroz Kad se krene s Hunjke, nakon nekoliko mi- Dobro; ako se smije, trebalo bi preko žica naèiniti nuta uoèavamo da ne možemo skrenuti s puta na prijelaze za ljude u obliku drvenih stuba. Tako je stazu, jer je nestala. Šteta za nju. Poteškoæa ipak bilo svojevremeno ureðeno na livadi izmeðu nema: treba nastaviti putem na kojemu je neko- Hunjke i vrha Horvatovih stuba, dok je bila ogra- liko šahtova nekog cjevovoda s Hunjke. Tako ðena kao pašnjak. dolazimo neposredno na zavoj asfaltirane ceste HP 06-2003 novi.qxd 22. 05. 03 07:51 Page 174

174 6, 2003

2. LOJZEKOV IZVOR - STUBIÈKE TOPLICE 3. ÈINOVNIÈKO SEDLO - KRALJEV VRH - (PUT 38) ž. ST. ŽEINCI (PUT 49). Na tom putu ima teškoæa u snalaženju. Po Silaz do Kraljevog Vrha bio mi je poznat, a karti prelazimo preko kote 405 m na kojoj je raz- prouèavanje karte izazivalo je radoznalost kako gledna piramida, ali nije tako. Ide se cestom, a nastaviti do Žeinaca. Radoznalost je izazivala i vrh s piramidom ostaje s desna. Bilo bi dovoljno oznaka na karti iz 1995. da je put dio ZPP-a, iako oznaèiti odvojak do piramide, s koje doduše više ga u Dnevniku Zagorskog planinarskog puta nema. nema vidika, jer ju je šuma prerasla. Možda bi se K tome, to je bila jedna od triju moguænosti da moglo dogovoriti sa šumarijom da se s nešto se s Medvednice siðe sve do glavne zagorske sjeèe vidik opet otvori? pruge: do Žeinaca sa sre- Skretanje s ceste za dišnje Medvednice (Slje- Donju Stubicu na šumski me i okolica) iz Gornje put nije više na istom Stubice do Bedekovèine, mjestu. Treba produžiti do Bedekovèine (slabo cestom i skrenuti u šumu održavan put br. 70 - kod ošteæenog spomenika produžetak putova 34 i od kojeg ostao samo po- 35) i preko Kladešèice do stament. U nastavku puta Konjšèine. Zajedno sa si- ima raskrižja gdje treba lazima do stubièkog malo zastati i izviðati. ogranka zagorske pruge (do Gornje Stubice, Do- Izmeðu zaselka Jarki nje Stubice i Stubièkih i Kapelšèaka (247 m) tre- Toplica), to je niz podu- balo bi ponegdje nado- žih »popreènica« koji me puniti oznake, da se ne više puta primamio na skrene prije vremena hodanje. udesno, cestom u dolinu ili ulijevo do »Stenove Na Kraljev Vrh se štale«, što je naziv »od obièno ide s Èinovnièkog milja« za drvenu hižu sedla. Usput: zašto tako Stanislava Kotlara, plani- važna toèka, križanje èak nara i travara, autora du- 8 markacija, ne bi dobila hovite knjige. Hižu su po- neko zemljopisno stan- jedine planinarske druži- dardnije ime, npr. Slje- ne, npr. »vihoraši«, rado mensko sedlo? Može se i Piramida na koti 405 danas omoguæuje vidike s Hunjke, ali treba po- posjeæivale. O tom »šti- samo na vrhove - okolnih stabala mungu« pisala je Ana foto: Vesna Holjevac goditi nemarkirano skre- Tomljenoviæ-Medariæ u tanje sa »Zagrebaèkog èlanku »Prek Slemena v Stubake - nekada i puta« (br. 39). Put od Sljemenskog sedla dobro sada«, HP 4/2000, 106-107. Hiža je na drugom je markiran. Kraljev vrh ima jaku »infrastruk- putu (br. 39), od Hunjke preko Pile na Kapelšèak, turu«: èak dva kafiæa na raskrižju. ali blizu njihova spoja. Iznenaðenje mi je priredio nastavak puta. Na Ugodno je iznenaðenje nova markacija s Ka- karti je oznaèen kao zapušteni markirani put, no pelšèaka u Stubièke Toplice kojom se potpuno nema niti slabih markacija. Zaèudo, nema ni ma- izbjegava silaz cestom. Prolazi se poljskim i šum- kadamske šumske ceste koja po karti vodi ravno skim stazama, do parkirališta u Stubièkim Topli- do prvih zaselaka sela Igrišæa gdje se dijeli: po- cama. ludesni odvojak vodi do ž.st. Žeinci, a polulijevi HP 06-2003 novi.qxd 22. 05. 03 07:52 Page 175

6, 2003 175

do raskrižja na cesti Stubièke Toplice - Krušljevo Selo - Jakovlje. Osim u poèetku, kroz prigorski šumski pojas nema takve ceste. Hodali smo po slabim šumskim pu- tovima, bespuæima i stazama, dolinama potoèiæa, poboèji- ma kao i bilima. Reljefni oblici su blagi, a visinske ra- zlike male. Bilo je to ugodno hodanje. U podruèju Igrišæa, sela starijeg od Gupèeve bune, koje se sastoji od niza moderniziranih zaselaka, išli smo onim polulijevim odvo- jkom (poludesni tada nismo pogodili) do raskrižja na ko- Mnoge staze na Medvednici danas su blatnjave kaljuže foto: Alan Èaplar jem je postaja autobusa Stu- bièke Toplice - Zagreb. Bilo je to bolje od po- mislim, na donju stanicu napuštene jednosjedne ludesne varijante koja bi nas vodila otvorenom žièare. Slijedio sam je, ali nestaje u neprohodnom ravnicom preko Zagorske magistrale i preko ri- zemljištu izmeðu donjih stanica tih žièara. jeke Krapine. Vrlo je privlaèna moguænost da se u nepo- Status puta Kraljev Vrh - Igrišæe - ž.st. Žeinci srednoj blizini dna Crvenog i Bijelog spusta i valjalo bi trajno riješiti. Ako je to i dalje dionica nove žièare ponovno oblikuje kružna staza kroz ZPP-a, kako je na navedenoj karti, valjalo bi ga osamljen i prirodno prilièno saèuvan šumski pre- obnoviti. Ako nije, vrijedilo bi, ipak, obnoviti je- dio (nadam se da ga neæe ponovno poharati dan od putova s hrpta Medvednice do zagorske sjeèa). Moguæe je da se ponovo naðe i peto okno, pruge. jer nakon smrti Tomislava Jutroviæa možda više nitko ne zna gdje se ono nalazi? 4. KRUŽNA STAZA »FRANCUSKI RUDNICI« Dodajem samo kao bilješku o donekle sliè- (PUT 45). nom djelovanju prirode: usporedno s nestankom O toj sam stazi veæ pisao (nav. èlanak, 46- Markovog travnika kao šumskog proplanka, ne- 47), pa to ovdje ne bih ponavljao. Spominjem je stao je i donji dio staze br. 51 (od Mlekarskog i ponovno kao drastièan sluèaj staze koja je veæim Erberovog puta do Markovog travnika). dijelom potpuno nestala. Ovdje nije bitno pitanje obnova markacija, nego izgradnja nove staze, 5. NEMARKIRANA STAZA GORNJA KAŠINA slièno ureðenju nove staze od Oštrice do pod - GRADAC (411 m) - CRKVA SV. JURJA donju stanicu nove žièare. To se, oèito, može ri- Može se prigovoriti da nemarkiran put ne ješiti samo sa šumarijom, pogotovo ako nije po- spada u ovaj èlanak. Ipak ga spominjem, jer je tonula u zaborav zamisao da taj kružni put bude zgodna dopuna popularnog puta Donja Planina - pouèna staza. Naravno, uz to bi trebalo barem dom »Lipa« (br. 31). Zamjenjuje dolinski dio ulaze u okna ponovno oèistiti i poduprijeti. puta od Gornje Kašine do Donje Planine, koji je Dodao bih jedno zapažanje. Od prvog okna zbog asfaltne ceste i autobusne linije napušten, a nazire se stazica, jedva pedalj, pa i pola pedlja mogao bi biti i markiran kao lijepa staza preko široka, »po izohipsi« ispod proplanka donje sta- hrpta Zrnetine (310 m), od Markuševaèke Trnave nice trosjedne žièare. Da je završena, izbila bi, do Vidovca (dio puta br. 24). O tom sam putu HP 06-2003 novi.qxd 22. 05. 03 07:52 Page 176

176 6, 2003

pisao, s planinarskog i povijesnog motrišta Zgodni se vidici na susjedne predjele Med- (Gradac - još jedna gradina na Medvednici, HP 7- vednice, s nešto drugaèijim vizurama, ne pojav- 8/2002, 205-207). U prvom redu ovdje ga opet ljuju prije Gradca nego poslije njega, dok hoda- spominjem kao primjer utjecaja prirode na pred- mo do Sv. Jurja. Tu ima livada, voæaka, trsova, jele kojima se kreæemo. Takvi su primjeri mno- vikendica. Vidike otvara uvelike ljudskom rukom gobrojni. Od kada znam za hrbat Gradca (svega oblikovani krajolik. Neki su uvod u te vidike djelo- oko 15 godina) na njemu je došlo do promjena. miène vizure izmeðu stabala kad su krošnje gole. Na prvoj padini hrpta, do Gradca i nešto Neæu više duljiti s takvim primjerima. Svaki dalje, drveæe i grmlje je uglavnom više i gušæe. ih ljubitelj Medvednice zna još. Nisam za velike Smerkeova karta pokazuje èistine, ali one su do zahvate planinara u prirodne krajolike, a pogo- danas nestale, a s njima i lijepi vidici prema sje- tovo ne za bilo kakve drastiène promjene. Nisam veroistoènoj Medvednici. Oni su nam jednom bili ni za uzmicanje iz prirode, jer joj, tobože, sme- nagrada za uspon vrlo strmom stazom od potoka tamo i narušavamo je i samim hodanjem. Zago- Kašine. U toj zgodi nisam htio voditi društvo varam umjerene zahvate, u funkciji ugodnog i preko svježe i vlažne oranice na poèetku hrpta, pa sigurnog hodanja, s pažnjom i poštovanjem pre- sam potražio stazu s boka, nekoliko stotina me- ma prirodi. Ako je volimo, neæemo na nju grubo tara uzvodno. Našli smo je, ali bila je izravna i nasrnuti, ali je neæemo ni napustiti i prepustiti strma. sjeæanjima i zaboravu.

NEPOZNATIM PUTOVIMA

USPON NA KIJEVSKI BAT

GORDANA BURICA, Split

Dugo mi se »batio« kijevski Bat u glavi, dok se konaèno nisam popela na nj. »Trebamo otiæi prije zime!«, rekao je dva dana prije polaska moj kolega planinar, kojem su nova planinarska odredišta prava poslastica. Iskoristili smo nedjelju krajem listopada i krenuli, iako je nebo bilo crno od teških oblaka koji su visjeli nad nama. Njihova nas je tamna i siva boja veæ od ranog jutra zabrinjavala. Vozeæi se od Vrlike prema Kijevu, promatrali Stjenoviti vrh Kijevskog Bata foto: Gordana Burica HP 06-2003 novi.qxd 22. 05. 03 07:52 Page 177

6, 2003 177

1831« i HPD »Mosor« u lipnju 2001. godine. Visina vrha je 1209 metara. Za uspon nam je tre- balo, »po propisu«, 2 sata i 30 minuta. Sada je još hladnije, navlaèimo rukavice i ka- pe. Okreæemo se na sve strane svijeta, a na sva- koj nešto važno i lijepo: prema sjeveru najviši vrh Hrvatske – Dinara, na jugu Moseæ, jugozapadno Promina, jugoistoèno Svilaja i pod njom Peruèko jezero. Iako smo oduševljeni vidikom, ne može- mo dugo ostati, jer je sve hladnije, a i bojimo se kiše. Markacije iz Kijeva na Bat su lijepe i svježe. Sve je pregledno i može poslužiti kao dobra lek- cija iz markiranja. Iako su malo tijesno stavljene, ne smetaju, a naroèito se lijepa slika pruža na pri- Izvor Korita foto: Gordana Burica jevoju, gdje iz trave nièe par zubatih stijena i ploèa, s pravilnim oznakama. smo strmu i sivu stijenu, koja onako ogromna i Ponovno uživajuæi spuštamo se kroz šumu na impresivna izranja iz zelenila i šume spomenu- poèetak naselja, prièamo s mještanima i sjedamo tog masiva. Automobil smo ostavili kod škole u u automobil, zadovoljni što smo »otkrili« još Kijevu i pošli kroz rijetko naseljeno mjesto do jedan lijep planinarski cilj, ne tako dalek, a podnožja brda Kozjaka, èiji je Bat najviši vrh. veoma zanimljiv. Uspon na Bat je postupan i ugodan. Put vodi Od tada sam na kijevskom Batu bila još dva uz izvor Križice, a nakon pola sata stiže do izvora puta i preporuèila bih ga svima koji žele nešto Korita. Osvježivši se hladnom vodom, odatle na- novo, samo sat i pol vožnje od Splita. Poðete li stavljamo prema prijevoju zvanom Bilo. Po izlas- onamo, možete usput posjetiti i slap Krèiæ u ku s prijevoja na hrbat, pred nama se otvara vidik blizini Knina, kao što smo to i mi uèinili. Poslije na Kijevo, s rasutim kuæama »kud koji mili moji« obilnih jesenskih kiša, slap je bio raskošan, a bo- i prekrasnom crkvom na izuzetnom mjestu. Na gatstvo vodene èipke ostavit æe vas bez daha. brdašcu uz naselje, kao jarbol na nekom brodu, crkva dominira uzvisinom i krajolikom. A Dinara, divota! Taj golemi planinski masiv, onako siv i izbrazdan, s bezbroj usjeka, pukotina, litica i pros- transtava. Kad je gledaš onako izdaleka, a opet tako izbliza, èini ti se da bi se po njoj moglo mjesecima pješaèiti, samo kuda i kako? Rijetkim stazama i s do- brim vodièem! Hrbat kijevskog Bata je stjenovit, s ponekim stablom i sve više kamenih gromada prema vrhu. Pri vrhu puše, nebo se ne mijenja, ali mi smo odluèni da doðemo do vrha, peèata i upisne kn- jige, koju su postavili HPD »Sinjal Na vrhu (u pozadini Dinara) foto: Gordana Burica HP 06-2003 novi.qxd 22. 05. 03 07:52 Page 178

178 broj

SIGURNO PLANINARENJE

MIŠJA GROZNICA - OPASNOST ZA PLANINARE?

dr. ZDRAVKO ANDRIÆ

Meðu planinarima i drugim ljubiteljima pri- voluharica, livadski miš, moguæe puh, a bolest se rode, prošle se godine mnogo govorilo o mišjoj na ljude prenosi direktnim kontaktom sa slinom, groznici. Kako je oprez uvijek potreban i dobro- mokraæom ili izmetom zaraženih miševa, te udi- došao, pogotovo pri odlasku u prirodu, evo neko- sanjem prašine u kojoj se nalaze sasušeni ostaci liko rijeèi o toj bolesti. sline ili izmeta zaraženih miševa. Mišja groznica (Febris haemorrhagica cum Nakon perioda inkubacije, koji obièno traje 1 sindroma renale - Haemoragijska vruæica s bu- - 3 tjedna, bolest poèinje naglo s groznicom, po- brežnim sindromom) je virusna infektivna bolest višenom temperaturom, glavoboljom, te bolovi- koja pripada u skupinu zoonoza. Prirodni doma- ma u slabinskom dijelu leða. Odmah u poèetku æini, koji ne pokazuju znakove bolesti, su neke bolesti može doæi do krvarenja u kožu i sluznice, vrsta miševa: šumski miš, poljski miš, riðogrla te po unutrašnjim organima, a bolesnik može

Stanište šumskih miševa HP 06-2003 novi.qxd 22. 05. 03 07:52 Page 179

broj 179

koj, Primorsko-goranskoj i Karlovaèkoj županiji. U ostalim županijama javio se manji broj, a u Splitko-dalmatinskoj i Dubrovaèko-neretvanskoj županiji nije bilo oboljevanja domicilnog stanovni- štva. Vrlo malo ljudi je oboljelo zbog profesije-djelatnici šumarije, graðevina- ri, ratari, a veæina oboljelih su bili »slu- èajni« namjernici u podruèja gdje je bilo zaraženih miševa: ribièi, gljivari, krivo- lovci ili drugi izletnici. Prošla je godina prozvana »mišjom godinom« radi ve- likog broja miševa, a razmjerno je bilo i puno oboljelih ljudi. Ove se godine, una- toè velikom broju miševa, oboljeli jav- ljaju sporadièno. Ipak, zbog poveæane moguænosti zaraze, preporuèuju se odre- ðene mjere predostrožnosti u prirodi: ne prati ruke, umivati se ili piti vodu iz Rasprostranjenost mišje groznice u 2002. godini otvorenih vodotoka, ne jesti, piti ili pu- šiti prije no što se ruke operu sapunom. umrijeti radi razvoja šoka, no takvi teški sluèajevi Hranu treba držati zatvorenu u plastiènim konte- su rijetki. Obièno bolest nakon nekoliko dana s jnerima nedostupnim miševima, izbjegavati brzo visokom temperaturom ulazi u fazu blažeg ili hodanje kroz nisko raslinje ili travu da se ne po- težeg zatajenja bubrega, a neki od bolesnika s diže prašina s tla. Izbjegavati treba ležanje ili sje- težim zatajenjem bubrega moraju iæi na hemodi- denje na tlu. Takoðer, planinari ne bi trebali jesti jalizu da se održi funkcija organizma. Nakon ne- neoprano voæe, povræe ili šumske plodove u po- koliko dana slabije funkcije bubrega dolazi do druèjima na kojima ima mišje groznice. pojaèane propusnosti bubrega i mokre po 10-15 litara nekoncentrirane mokra- æe na dan. Nakon ove faze bolesti koja traje 4 - 7 dana obièno slijedi oporavak, re- konvalescencija, koja može potrajati i više mjeseci. Oz- dravljenje je potpuno i trajno. Prošle je godine u Hr- vatskoj oboljelo nešto više od 400 osoba, a oboljevale su sve dobne skupine, nešto èeš- æe muškarci nego žene i to najèešæe u dobi 20 - 40 godi- na. Laboratorijskim anali- zama su dokazana dva tipa virusa mišje groznice (Pu- mala i Dobrava), a najveæi broj oboljelih bio je u Po- žeško-slavonskoj, Zagrebaè- Poljski miš - prijenosnik mišje groznice HP 06-2003 novi.qxd 22. 05. 03 07:52 Page 180

180 6, 2003

UMJETNOST

PLANINE NA SLIKAMA ADRIANA HORVATA

ULJA NA PLATNU: Lijevo: Ortler Gore u sredini: Grossglockner Gore desno: Bernina U sredini: Jutro na Bellavista grebenu (gore slika, dolje fotografija) Desno: Šator na Aconcgaui (gore slika, dolje fotografija) HP 06-2003 novi.qxd 22. 05. 03 07:52 Page 181

6, 2003 181 HP 06-2003 novi.qxd 22. 05. 03 07:52 Page 182

182 6, 2003

IZ PLANINARSKOG DNEVNIKA

ŠEST DANA S VELEBITOM

ZDRAVKO ANTOLKOVIÆ, Šibenik

Napokon, došao je i taj dan! Kreæemo na Uživamo usprkos velikoj strmini. Odjednom ti- šestodnevnu turu po sjevernom Velebitu. Oprema šinu propara snažan urlik koji je ulijevao i strah i je pregledana, spremljena u ruksake, vozni red poštovanje. Zastajemo. Krv kola, ali slabo. Iznad provjeren, raspoloženje na visini i, hvala Bogu, nas Katica je ugledala medvjediæa. Situacija je svi zdravi i puni optimizma. zapravo još i teža, jer brzo smo shvatili od koga Autobusni kolodvor u Šibeniku i pored kas- potièe taj »umilni glasiæ«. Od malog sigurno ne! nih sati vrvi putnicima. Autobus stiže, uzimamo Nema druge nego uz pjesmu i galamu na- ruksake (svaki je težak oko 25 kg, a moj i tridese- prijed. Naš »poj« je bio tako divan da je mama tak) i zvanièno polazimo. pokupila djetešce i napustila mjesto našeg nesu- Katica, Paško i ja (Bambus) dugo smo to pla- ðenog susreta. nirali, a sada kao da ne vjerujemo da je taj trenu- Markacija se na nekim mjestima gubi, a ne- tak pred nama. gdje se gubi i cijela staza. Na nekim dijelovima staze nadvisuju nas koprive i trnje, no iza nas je PRVI DAN veæ selo Veliki Stolac, Žukalj i, napokon, Oltari, Stižemo u Senj, našu polaznu toèku. Sat nakon 9 sati hoda. Kljuè planinarskog skloništa je pokazuje da je 3 i 50. Pregledavamo ruksake i po kod domara u susjednom selu, a spavanje stoji mrklom mraku upuæujemo se simboliènih deset kuna. putem Sveti Križ - pl. kuæa »Sijaset« - selo Veliki Stolac - Oltari. Put do Sv. Križa vodi as- faltom, po staroj jozefinskoj cesti. Skreæemo desno pored izvora i dobro markiranim putom stižemo do planinar- ske kuæe »Sijaset«. Dotle nam je trebalo oko 2 i pol sata hoda. Vrijeme je za od- mor i okrjepu. Žiga nema, postoji tuljac za žig, ali je nažalost prazan. Pokraj kuæice naša staza kreæe uzbrdo, kroz divnu šumu. Planinarska kuæa »Sijeaset« u Sijasetskoj dragi kod Senja foto: Željko Poljak HP 06-2003 novi.qxd 22. 05. 03 07:52 Page 183

6, 2003 183

DRUGI DAN Sreðujemo sklonište i upuæujemo se polako prema planinarskom domu »Zavižan«. Raspo- loženje je na visini, za 2 sata smo na Sièi. Ovdje kupujemo na rampi ulaznice za nacionalni park. Imamo još 2 sata do doma. Odmor i okrjepa dobro su nam došli. Dogo- varamo se, i pored jakog vjetra i niskog oblaènog sloja, kreæemo na Zavižansku kosu, Balinovac i Veliki Zavižan. Paško je otrèao naprijed, no kri- vim putem. Trk za njim! Stigli smo ga, ali s druge strane Zavižanske kose i nema druge nego popeti se do prve markacije. Uz orkansku buru uspinjemo se na Balino- vac, spuštamo se na drugu stranu u Botanièki vrt i skreæemo desnim odvojkom na Veliki Zavižan. Bura ne odustaje, ali ni mi. Pogled s Velikog Za- vižana zaklanjaju nam niski oblaci, samo katkad ih vjetar rastjera pokazujuæi suncem obasjano TREÆI DAN more. Uzdah i trk prema domu, jer se veæ spušta Malo smo duže spavali. Dok smo sve doveli noæ. U toploj prostoriji doma zbrojili smo da nas u red, vrijeme je prebrzo prošlo. Kada smo je ovaj dan »koštao« dobrih 7 sati hoda. krenuli bilo je veæ 11 sati, a pred nama Zavižan- ski Pivèevac, Mali Rajinac, Lubenovaèka vrata, Vratarsko sedlo i, napokon, Rossijevo sklonište. Uspon na Zavižanski Pivèevac je prilièno te- žak, jer je zemlja mokra. Proklizavamo, padamo, pomažemo jedan drugome i napokon stižemo na vrh (1676 m). Silazak je, vjerujte mi, bio puno brži! Pokret prema Malom Rajincu i opet užitak. Oko nas predivne livade, šume i zavoj za zavo- jem do vrha Malog Rajinca. Moramo požuriti da nas ponovno ne uhvati mrak. Paško je na èelu, to je mjesto koje mu najviše odgovara. Žao nam je što moramo žuriti, jer oko nas se protežu polja malina, borovnica, kupina, drenjina i poneka ja- goda... Ipak, ponekad u slasti malina zaboravimo na vrijeme. S Lubenovaèkih vrata uspinjemo se na Vra- tarsko sedlo, pa prema Novotnijevom kuku i na- pokon Rossiju. Nakon 7 sati hoda rasporeðujemo dužnosti: Paško i Kata æe drva, ja vatru, evo veæ pada noæ. Sklonište je nedavno ureðeno, okre- èeno, drvenarija prelakirana, sve miriše na boju, ali san je jaèi od svega, a kako nam je toplo, ma

Stubište pod Crikvenom foto: Zdravko Antolkoviæ tko bi odoliooooo... HP 06-2003 novi.qxd 22. 05. 03 07:52 Page 184

184 6, 2003

ÈETVRTI DAN Voda teèe po putu u potocima, mokri smo ali nakon dvadesetak minuta stižemo na put koji je Ovaj put ustali smo ranije (ležaj bez dobrih ponovno suh. Na lišæu nema ni kapi kiše, a iza starih spužvi nažuljao nam je leða), sredili i op- nas sve mokro. Oduševljavaju nas ta èuda planine. skrbili sklonište drvima, te krenuli Premužiæe- vom stazom prema Krajaèevom kuku. Uspinjemo se na Zeèjak i nakon 7 sati hoda evo nas u planinarskoj kuæi »Alan«. Sretni smo, Ne da mi vrag mira i odluèujem posjetiti Var- velik dio puta je iza nas, preostaje nam još su- njaèu. Pratim markaciju od poèetka spusta, ali trašnji spust do Jablanca i povratak u Šibenik. onda ona odjednom nestaje. Spuštam se na samo dno, no od marke i dalje ništa. Pronalazim, sre- ŠESTI DAN æom, izlaz. Kada sam ugledao staru blijedu mar- ku, Paška i Katu, nitko sretniji od mene. Ustajemo rano, sreðujemo se i polako kre- æemo prema Jablancu. Noge su otežale, vrijeme Na putu su nam još Crikvena i Krajaèev kuk. je sparno, iz daljine se èuje grmljavina. Ma neæe Na Krajaèevom kuku nalazimo tuljac za žig i u valjda opet po nama! njemu upisnu knjigu, no žiga ni za lijek. Da mi je samo znati kome je trebao cijeli žig, jer otisak Uz put susreæemo jednu divokozu. Lijepo je dovoljan!? nam se namještala dok smo je slikali, a onda joj je, izgleda, poziranje dosadilo, te je gracioznim Nakon prošlodnevnih avantura, Premužiæeva skokovima otišla svojim putem. staza je dobar odmor za umorne noge. Silazimo na makadamski put i njime se spuštamo do pla- Evo i prvih kapi kiše, žurimo, no kiša pada ninarske kuæe na Lubenovcu. Ovo je bila naj- sve jaèe. Malo sam požurio naprijed i gle, sreæa kraæa dnevna tura našeg puta, svega 5 sati hoda. nam se osmjehnula, autobus upravo staje. Paško Domar Brada (Zdravko) sprema gulaš od gljiva. i Kata su malo zaostali iza mene, no vozaè ima Oni koji su ga probali još su uvijek živi i vele da razumijevanja i evo nas u toplom autobusu po- je bio izvrstan. slije 3 i pol sata hoda. Bilo mi je žao zbog Varnjaèe, no od pristiglih Iz autobusa upuæujemo pogled prema crnim planinara iz Karlovca saznao sam da su i oni bez oblacima koji su pokrili vrhove Velebita, vani uspjeha tragali za markacijom. Sada mi je lakše. pada kiša, a srce je puno radosti. Hvala Ti Vele- Brada je pokazao sve odlike pravog domara i što bite za ove dane. Što reæi na kraju, nego: Vidimo reæi nego veliko hvala! se uskoro, ako Bog da.

PETI DAN Jutro na Lubenovcu okupano ma- glom i suncem. To se može vidjeti sa- mo u planini. Isplati se ustati u svita- nje, jer je onda planina najljepša. Današnja tura nam je Lubenovac - Obli kuk - Veliki Kozjak - Zeèjak - planinarska kuæa na Alanu. Ruksaci su sve lakši, a raspoloženje na visini. Uspjeli smo. I Obli kuk i Veliki Koz- jak su iza nas. Vrijeme nam je do si- laska s Oblog kuka naklonjeno, a onda nas hvata kiša. Neka, pa nije sve moglo biti idealno, vadimo kabanice i šatorska krila, doduše malo prekasno (no bolje ikada nego nikada). Lubenovaèka ruja foto: Mario Žuti HP 06-2003 novi.qxd 22. 05. 03 07:52 Page 185

6, 2003 185

PUSTOLOVNE UTRKE

VELEBITSKI PUSTOLOVNI TREKING - IZAZOV ZA SVE UKUSE

ŠIMUN CIMERMAN, Zagreb

Kada sam zapoèeo s organizacijom pusto- sportaše i, nažalost, veæina ostalih ljubitelja pus- lovnih utrka u Hrvatskoj (»Bjelolasica 2000«, tolovina zbog toga se nikad neæe upustiti u èari »Bjelolasica 2001«, »Bjelolasica warm up« i pustolovnih utrka. »Terra Incognita 2002«) mislio sam da je utrka to Nakon analize, shvatio sam da treba naæi bolja što je zahtjevnija i što je manje ljudi uspije koncept slièan pustolovnoj utrci koji može zado- završiti. No, uèi se na vlastitim greškama; najzad voljiti gotovo svaèije kriterije i fizièku spremu. sam uvidio da to nema smisla i da je takav pristup Prva misao bila je utrka od 2-3 dana, samo s jed- poguban za razvoj jedne nove djelatnosti kao što nom disciplinom, timski orijentirana, na podruèju su pustolovne utrke. Na kraju krajeva, ljudi se Velebita. Tako je i roðena zamisao za »Velebitski pripremaju (više ili manje), troše vrijeme, pustolovni treking«. opremu, novac za treninge, putovanja... da bi na kraju došli na utrku i odustali nakon 12 ili manje TRODNEVNI TREKING PREKO VELEBITA sati zbog vrlo oštrih vremenskih ogranièenja na Ovogodišnji »Velebitski pustolovni treking« kontrolnim toèkama. zamišljen je kao trodnevni planinarski treking- Poslije pustolovne utrke »Bjelolasica 2001«, maraton s elementima pustolovne utrke za dvo- koju je završilo samo 5 od 25 timova (od toga 1 èlane timove, namijenjen kako vrhunskim hrvatski od njih ukupno 16), nisam se previše sportašima, tako i sportašima-amaterima, rekrea- obazirao na kritike upuæene na raèun vremenskog tivcima i planinarima. limita i težine utrke. Rezultat je bio poguban: Utrka obuhvaæa južni, srednji i sjeverni Vele- mnogi od hrvatskih natjecatelja nisu se više poja- bit, prolazi kroz nacionalne parkove »Paklenica« i vili ni na jednoj pustolovnoj utrci. Bilo je pitanje: »Sjeverni Velebit« te kroz Park prirode Velebit. kvaliteta ili kvantiteta? Nastalo je samo nekoliko Natjecatelji imaju na raspolaganju tri dana i noæi kvalitetnih timova. I to je bilo to. da stignu do cilja. No, polako su se stvari u pristupu poèele mi- Utrka je podijeljena u èetiri težinske kate- jenjati. Možda nesvjesno, za »Terru Incognitu« gorije: »Ultra« (150 km), »Challenger« (130 km), produžio sam vremenske limite i utvrdio kate- »Rekreativci« (76 km) i »Turisti« (13 km). Prve gorije: ako tim nije uspio stiæi na neku kontrolnu dvije kategorije namijenjene su vrhunskim spor- toèku u odreðenom roku, nije bio diskvalificiran, tašima, iskusnim planinarima i svima koji su se veæ je upao u 2. kategoriju i bio je upuæen znatno do sada natjecali bar na jednoj pustolovnoj utrci. kraæom stazom do cilja. Ako bi opet zapeo, pre- Kategorija »Rekreativci« namijenjena je sporta- selio bi se u 3. kategoriju, još kraæu. No, opet, za- šima-amaterima, rekreativcima, planinarima i vršilo je malo više od polovine timova. Ovakav svima onima koji se po prvi puta žele okušati u koncept jednostavno je rezerviran samo za elitne HP 06-2003 novi.qxd 22. 05. 03 07:52 Page 186

186 6, 2003

Kategorija »Rekreativac«: dužina staze: 76 km, prosjeèno vrijeme prolaza staze: 19 h, kontrolne toèke: Baške Oštarije, Alan, Rossijevo sklonište, Zavižan, polje Žukalj, Senj (Nehaj).

TRÈATI ILI HODATI, PITANJE JE SAD? Dosadašnja iskustva pokazuju da na utrke dolaze tri skupine ljudi: oni koji žele probati i stiæi što dalje, oni koji žele završiti i, naravno, oni koji žele pobijediti. Neki kažu da æe od Paklenice do Baških Oštarija, gdje ih èeka sanduk s opre- mom, stiæi za 12 sati, odnosno prije mraka. Mis- lim da to nije moguæe. No, ima onih koji misle da je to moguæe. Pale su i neke oklade. Takoðer, bit æe zanimljivo vidjeti hoæe li biti bolji pus- tolovci ili maratonci. Pustolovci su tu puno jaèi, znaju se bolje orijentirati, bolje se koriste opre- mom i hranom, znaju bolje èuvati noge, sanirati žuljeve, propisno se hraniti i uzimati odgovara- juæe kolièine tekuæina. Kako trenirati? Kao bivši profesionalni igraè vaterpola mogu reæi da je najbolji trening za va- terpolo – igrati vaterpolo. Pustolovna utrka je ista stvar – ni jedna teretana, brzinski ili dužinski tre- ning ili bilo kakav drugi trening ne može nado- knaditi iskustvo koje stjeèete tijekom same utrke. Moj savjet je jednostavan: probajte prije proæi Velebitom. Kontrolne toèke, pravila i sve ostalo su na pladnju. Vjerujem da æe za mnoge mara- Premužiæeva staza u Rožanskim kukovima tonce to biti jedinstveno iskustvo. Ugodno ili ne- foto: Alan Èaplar ugodno – to ovisi o osobnim apetitima. Ipak, drugaèije je natjecati se od prolaska te èarima i izazovima pustolovnih utrka, dok je staze nezavisno o natjecanju. Usporedbe radi: kategorija »Turisti« osmišljena za one koji žele nikad se ne bih odluèio trèati maraton zagrebaè- biti dio ove utrke bar na nekoliko sati na startu u kim ulicama da nema Zagrebaèkog maratona. Na- NP »Paklenica«. tjecateljski duh daje èitavoj velebitskoj prièi dru- Kategorija »Ultra«: dužina staze: 150 km, gu dimenziju. Hoæete li se natjecati da pobijedite, prosjeèno vrijeme prolaza: 53 h, kontrolne toèke: da budete što bolji, da jednostavno doðete do Ivine Vodice, Struge, Veliko Rujno, Stap, Jelova kraja ili æete se natjecati protiv sebe samih i nije ruja, Šugarska duliba, Baške Oštarije, Baèiæ toliko važno. »Velebitski pustolovni treking« bit duliba, Šatorina, Alan, Veliki Lubenovac, Rossi- æe jedinstveno iskustvo za svakog. Za one koji jevo sklonište, Zavižan, polje Žukalj, Senj (Nehaj) prihvate izazov sve æe doæi samo od sebe. Dakle, Kategorija »Challenger«: dužina staze: 122 km, prihvaæate li izazov? prosjeèno vrijeme prolaza staze: 44 h, kontrolne Sve obavijesti o »Velebitskom pustolovnom toèke: Veliko Rujno, Stap, Jelova ruja, Šugarska trekingu« možete potražiti na web- stranici utrke: duliba, Baške Oštarije, Alan, Rossijevo sklonište, www.adventurerace.hr ili na telefon 098/819-281. Zavižan, polje Žukalj, Senj (Nehaj). HP 06-2003 novi.qxd 22. 05. 03 07:52 Page 187

6, 2003 187

»VILA VELEBITA« - NOVA PLANINARSKA KUÆA NA BAŠKIM OSTARIJAMA

Dana 1. travnja PD »Željeznièar« iz Gospiæa Postigne li se dogovor s poduzeæem »Lika-ceste« preuzelo je od Hrvatskih cesta na korištenje novu jed- iz Gospiæa, planinari bi dobili i dvorišnu zgradu, gdje nokatnicu na Baškim Oštarijama koju æe prilagoditi bi se takoðer moglo smjestiti dvadesetak kreveta, pa za potrebe planinara. Ugovor je sklopljen na pet godina bi ova vrijedna planinarska kuæa na ovom dijelu s moguænošæu produžetka, a radovi na ureðenju okoliša Velebita imala kapacitet oko 50 ležaja. U dvorištu ima i unutrašnjosti nove planinarske kuæe veæ su poèeli. dosta prostora, pa se razmišlja o izgradnji boæališta, Dosada nekorišten objekt ima na katu èetiri sobe u jedne pecare i postavljanju stolova s klupama. Jedan kojima æe biti smješteno 30 ležajeva i dva sanitarna oduševljeni poduzetnik èak je, kada je èuo da su plani- èvora s dvije tuš kabine. U prizemlju su veæ namještene nari dobili taj objekt, ponudio društvu tri rasna jahaæa dvije blagovaonice i kuhinja, a PD »Željeznièar« imat konja kao dodatni sadržaj planinarske kuæe. Kuæa æe æe i svoju službenu prostoriju, koju æe koristiti za nositi naziv »Vila Velebita«. dežurstva. U prizemlju ima jedan sanitarni èvor. Tomislav Èaniæ

Planinarska kuæa »Vila Velebita« foto: Tomislav Èaniæ HP 06-2003 novi.qxd 22. 05. 03 07:52 Page 188

188 6, 2003

POSTAVLJENO SKLONIŠTE »OGRAÐENICA«

Od petka 9. svibnja planinarima koji obilaze Ve- lebit na raspolaganju je još jedno planinarsko sklonište. Toga je dana, naime, metalna kuæica uz pomoæ he- likoptera MUP-a postavljena na ranije pripremljene temelje na Ograðenici pod Šatorinom. Novo planinarsko sklonište nalazi se na pola puta izmeðu Alana i Ravnog Dabra, tek 20-ak minuta od Premužiæeve staze. Radi se o kljuènom mjestu za pla- ninare koji pješaèe Premužiæevom stazom, jer je na taj

Helikopter MUP-a Bell 212 doprema sklonište na Ograðenicu foto: Darko Berljak

naèin prepolovljena 8 sati hoda duga dionica VPP-a od Alana do Ravnog Dabra, na kojoj je dosad jedinu moguænost noæenja predstavljalo planinarsko sklonište »Radlovac«. Novo sklonište na Ograðenici je ujedno i pogodno ishodište za uspon na Šatorinu (1624 m). Ukrcavanje opreme na Baškim Oštarijama Kuæicu je dao izraditi HPS, koji je u suradnji s foto: Darko Berljak MUP-om organizirao i njezin prijenos helikopterom s Baških Oštarija, gdje je èekajuæi na pogodne vremenske uvjete prov- ela zimu, a brigu o ureðenju novog skloništa vodit æe HPD »Ðakovo«, koje je prošle jeseni pripremilo temelje neposredno kraj ostataka bivše kuæe na Ograðenici. Nažalost, cisterna stare kuæe nije u funkciji, a plan- inari se mogu vodom opskrbiti na nepresušnom vrelu na Gorn- jem Mliništu, 30-ak minuta od kuæe. Helikoptersko postavljanje kuæe izvedeno je s tri leta. U pr- vom letu dopremljena je radna ekipa za prihvat skloništa, u dru- gom samo sklonište (teško oko 800 kg), a u treæem osnovna Zavrršne pripreme na temeljima skloništa foto: Darko Berljak HP 06-2003 novi.qxd 22. 05. 03 07:52 Page 189

6, 2003 189

Planinarsko sklonište »Ograðenica« (1400 m) foto: Miro Lay

oprema skloništa. Samo spuštanje i postavljanje sklo- ove letjelice Bell 212 izvela vješto i sigurno. Odmah po ništa trajalo je 10-ak minuta. Radi se o vrlo složenom spuštanju na temelje, kuæica je uèvršæena i priprem- i riziènom manevru, koji je èetveroèlana posada MUP- ljena za planinarsku upotrebu. Alan Èaplar

NOVA OBILAZNICA U ŽUMBERAÈKOM I SAMOBORSKOM GORJU

Dana 27. travnja 2003. sveèano je otvorena nova plani- narska obilaznica. Bez obzira na kišovitu nedjelju okupilo se i zajednièki prošlo dio trase oko 50-tak planinara iz nekoliko za- grebaèkih planinarskih društava, gospiækog PD »Željeznièar«, HPD »Japetiæa« iz Samobora i matiènog Planinarskog kluba »Scout«. U ime HPS-a goste i organizatore pozdravili su do- predsjednik HPS-a Vlado Novak i proèelnik komisije za planinarske puteve Tomislav Pavlin. Samoborski scoutski put vodi dijelovima Žumberaèkog i Samoborskog gorja, a pripremili su ga planinari, èlanovi PK »Scout« iz Samobora povodom pete godišnjice osnutka kluba. Sastoji se od trinaest kontrolnih toèaka: Grdanjci, Stojdraga, vrh Kièer, planinarska kuæa »Scout« u Koretiæima, vrh Zeèak, vrh Noršièka Plešivica i dr. Sve obavijesti o Samoborskom scout- skom putu, nabavci dnevnika s opisom puta, planinarskoj kuæi »Scout« u Koretiæima, možete dobiti od Ljiljane Šabiæ na tele- fon 098/932-4686, od Marijana Mužaka na telefon 098/583-891 ili na e-mail adresi: [email protected]. Marijan Mužak HP 06-2003 novi.qxd 22. 05. 03 07:52 Page 190

190 6, 2003

NOVOSTI S PLANINARSKIH PUTOVA

PLANINARSKI PUTOVI NA HVARU obito privlaèna toèka, ali su zato nešto niže smješten ugostiteljski objekt »Vladimir Nazor« i prekrasan Dovršene su planinarske markacije za pristup na monumentalni križ zahvalne toèke za obilazak. najviši vrh otoka Hvara, Svetog Nikolu (626 m). Polazne toèke za uspon su naselje Dol u blizini Staroga Grada, U ugostiteljskom objektu, iako su stari, poslužit æe Svirèe i, s južne strane, Sveta Nedjelja. S istoène strane žigovi za potvrdu obilaska. obnovljene kapelice postavljene su dvije kutije s upis- nim knjigama, a tu je smješten i žig Hrvatske plani- narske obilaznice. Dok iz Dola i Svirèa (dostup osobnim vozilom ili meðumjesnim autobusom) ima malo više od dva sata hoda, iz Svete Nedjelje na vrh se stiže za nepunih sat i pol, uz obilazak špilje kraj puta. U špilji su ostaci sta- rije i novije crkvice i zdenac pitke vode. Spojena su i susjedna mjesta, Dol, Vrbanj i Svirèe, pa je povezan obilazak tih mjesta poseban planinarski i turistièki doživljaj!

PRISTUP NAJVIŠEM VRHU BRAÈA Poznati pristup iz Bola vrhu Vidove gore nadopu- njuje se obnovljenom markacijom po sporednoj cesti Pl. sklonište »Crnopac« foto: Mladen Kuhta koja se odvaja s glavne ceste Supetar-Bol iznad Nerežišæa i uspinje po dugoj aleji borova preko Kneževravni. Sam vrh nije zbog blizine repetitora os- CRNOPAC - VIŠE OD OBIÈNOG VRHA Crnopac je dugo vremena bio premalo poznat, a nakon izgradnje novog Tatekovog skloništa na jednom od grebena iznad nepristupaène kotline, te provedenih puteva kroz ljuti krš, ovo zanimljivo podruèje otvoreno je za posjet. Putovi su dobro markirani, ali nisu za svakoga, jer je Crnopac sa svojih 1403 metra iskušenje i za svakog planinara. Najpovoljnija moguænost obilaska je kružni izlet od Prezida preko vrha i planinarskog skloništa »Crno- pac«. Vozilo treba ostaviti uz cestu Graèac - Obrovac nedaleko od tunela na Prezidu. Prvo se ide šumom, a izlaskom na otvoreni teren kod porušenih ljetnih stanova (Veselinoviæa?) poèinje sve oštriji uspon kroz ljuti krš. Slijedi šumarak i jaèi uspon na grebenski pri- jevoj, gdje se spajaju dva puta. Odatle treba još desetak minuta po oštrom grebenu do vrha. Na vrhu je stup, a nešto niže ostaci kutije za žig. Pogledi su velièanstveni svud naokolo, vide se brojni lièki i bosanski vrhovi, a posebno pogled privlaèi Dinara. Pri povratku treba se odluèiti ili za povratak istim putem ili putem mimo planinarskog skloništa do Pre- zida. Ova druga varijanta je mnogo teža i nije za sva- koga, jer vodi uskim vršnim grebenom, a na nekoliko mjesta ima i skokove u silazu ili usponu kroz stijene. Vrh Vidove gore - najviši otoèki vrh Jadrana Nakon dolaska pod zadnji viši vrh, do skloništa treba HP 06-2003 novi.qxd 22. 05. 03 07:52 Page 191

6, 2003 191

Pogled s vrha Crnopca foto: Vlado Božiæ

se uputiti putom izmeðu oštrih stijena. Put završava na NOVOSTI POD SVETIM BRDOM prekrasnom mjestu koje oduševljava posjetitelja di- Veæ više od dvadeset godina èekaju predjeli od vnim vidicima na vršni greben i vrh Crnopca. Tulovih greda do Dušica ispod Svetog brda, da se pri- Markacija se dalje spušta kroz lijepu bukovu šumu bliže posjetiteljima. Nažalost, taj je teren bio zahvaæen do nove šljunèane ceste, koja ide usporedno s glavnom ratnim zbivanjima. Veæ ionako zapušten, tek se sada taj cestom Graèac - Prezid. Za takav kružni izlet potrebno dio Velebita postupno vraæa u normalno stanje, a pla- je oko šest sati penjanja i spuštanja. ninari iz Jasenica namjeravaju tim podruèjem provesti nekoliko planinarskih markacija. Na Velikom Libinju bit æe no- vo planinarsko sklonište (èeka na transport na Velebit), pa æe silazak sa Svetog brda i Vlaškog Grada na Veliko Libinje biti logièan završe- tak obilaska vrhova nad Pakleni- com. Stari planinarski put od Vrh- praga na vrh Tulovih greda još je uvijek nesiguran zbog posljedica rata, a oni koji unatoè zabranama i poništenim markacijama žele tuda proæi, moraju biti svjesni da nesig- urnim podruèjem idu na svoju osobnu odgovornost, na što ih upo- zorava i ploèa na Vrhpragu. Tomislav Pavlin Buduæe sklonište na Velikom Libinju prije transporta na Velebit HP 06-2003 novi.qxd 22. 05. 03 07:52 Page 192

192 6, 2003

PLANINARSKE OBILAZNICE U HRVATSKIM PLANINAMA

Komisija za planinarske putove HPS, uz ostalo, vatski planinar«. Ovdje objavljujemo popis zakljuèen vodi registar planinarskih obilaznica u Hrvatskoj. Svim podacima pristiglim do 1. ožujka 2003. održavateljima planinarskih obilaznica poèetkom se- Neke obilaznice koje su prije bile u registru plani- zone upuæeni su obrasci s pitanjima o stanju i promje- narskih obilaznica, izdvojene su iz popisa zbog objek- nama na terenu, na temelju èega se redovito ažurira tivno lošeg stanja. Put »Kroz Pakleno do Nebesa« je popis hrvatskih planinarskih obilaznica. Nažalost, neke zapušten, markacije dugo nisu obnovljene i obilazak od njih Komisija za planinarske putove HPS nema u je nesiguran. Slavonski planinarski put trenutno nema registru, jer ih osnivaèi nisu prijavili. Ovim putem up- dnevnika, a radi se na izmjeni i produljenju trase puta. uæujemo poziv svim osnivaèima obilaznica da na adre- Za Paklenièki plan. put izostali su podaci o održava- su HPS (Kozarèeva 22, Zagreb) pošalju osnovne po- telju i trasi puta, a na terenu teškoæe predstavljaju slabe datke o svojim obilaznicama. Sve novosti i promjene markacije, nedostatak žigova i neki opasni i neosigu- uvrstit æemo odmah u popis i objaviti u èasopisu »Hr- rani dijelovi (npr. Bojin kuk). Tomislav Pavlin

Br. Ime obilaznice Održavatelj Obavijesti Telefon 1. Zagorski planinarski put Meðudruštveni savjet ZPP Cvjetko Šoštariæ 042/781-390 2. Karlovaèka obilaznica HPD »Dubovac«, Karlovac Mladen Dijaèiæ 047/655-375 3. Samoborska obilaznica HPD »Japetiæ«, Samobor Zdenko Kristijan 01/3362-886 (iza 16 h) 4. Planinarski put Medvednicom PD HPT »Sljeme«, Zagreb Žarko Nikšiæ 01/4080-115 (posao) 5. Planinarski put »Dalmacija« (PPD) PK »Split«, Split Kom. za pl. obilaznice 098/361-698 6. Bilogorskim stazama« HPD »Bilogora«, Bjelovar Ðuro Gustoviæ 049/231-025 7. Kajbumšèakov put PD »Strahinjšèica«, Krapina Jeronim Ferèek 049/371-314 8. Kapelski planinarski put HPD »Vihor« i »Kapela«, Zagreb Vilena Kašuba 01/3364-927 9. Planinarski put po Ravnoj gori PD »Ravna gora«, Varaždin Zlatko Smerke 042/741-333 10. Jaskanski planinarski put HPD »Jastrebarsko«, Jastrebarsko Dražen Lovreèek 098/841-859 11. Dubovaèki planinarski put HPD »Dubovac«, Karlovac Ivan Pernar 047/611-612 12. Goranski planinarski put - 1. dionica HPD »Zagreb-Matica«, Zagreb Jasna Kosoviæ 01/4649-584 13. Goranski planinarski put - 2. dionica HPD »Zagreb-Matica«, Zagreb Jasna Kosoviæ 01/4649-584 14. Goranski planinarski put - 3. dionica HPD »Zagreb-Matica«, Zagreb Jasna Kosoviæ 01/4649-584 15. Planinarski put »Velebno« HPD »Zagreb-Matica«, Zagreb Edo Hadžiselimoviæ 01/3637-817 16. Planinarski put Konjšèina-Ivanšèica HPD »Gradina«, Konjšèina Alojz Kranjec 049/465-036 17. Kružni put po Dilju PD »Dilj gora«, Slavonski Brod Mijo Šoš 035/265-439 18. Meðimurski planinarski put HPD »Železna gora«, Èakovec Zoran Marciuš 040/390-329 19. Planinarska obilaznica »Osoršæica« PK »Osoršæica«, Mali Lošinj Bolto Gaberšek 051/232-683 20. Ravnogorski planinarski put PD »Višnjevica«, Ravna Gora Blažica Sveticki 098/260-209 21. »Kolijevkom hrvatske državnosti« HPD »A. Bedalov«, Kaštel Kamb. Josip Pejša 021/221-402 22. Seniorski planinarski put HPD »Zagreb-Matica«, Zagreb Sekcija seniora 01/48-10-833 23. Putevima Dobrinjštine TZO Dobrinj, Šilo Ana Grškoviæ 051/852-107 24. Velebitska obilaznica HPS, Komisija za pl. putove Tomislav Pavlin 091/5376-172 25. Velebitski planinarski put HPS, Komisija za pl. putove Tomislav Pavlin 091/5376-172 26. Mrkopaljski planinarski put HPD »Bijele stijene«, Mrkopalj Stanislav Horaèek 051/833-429 27. Zagrebaèki romarski put HPD »Stanko Kempny«, Zagreb Domagoj Pavlin 091/6676-658 28. Konèarevac PD »Kamenjak«, Rijeka PD »Kamenjak« fax i tel. 051/331-212 29. 40 vrhova za 40 godina Kamenjaka PD »Kamenjak«, Rijeka PD »Kamenjak« fax i tel. 051/331-212 30. »Nagrada planine« PD »Kamenjak«, Rijeka PD »Kamenjak« fax i tel. 051/331-212 31. »4 rijeke karlovaèke« HPD »Martinšèak«, Karlovac Antun Petrekaniæ 047/413-886 32. Kružni put po Moslavaèkoj gori PD »Yeti«, Kutina Slavko Lupoglavac 098/333-301 33. Planinarski put »Oko rijeèkih baklji« PD »Kamenjak«, Rijeka PD »Kamenjak« fax i tel. 051/331-212 34. Planinarski put »Gardun« HPD »Tikvica«, Županja Berislav Tkalac fax i tel. 051/331-212 35. 50 vrhova za 50 godina društva HPD »Željeznièar«, Zagreb Damir Bajs 01/4823-044 36. Hrvatske planinarske kuæe HPD »Željeznièar«, Zagreb Bernard Margitiæ 01/6180-989 37. Hrvatska planinarska obilaznica HPS, Komisija za pl. putove Zdenko Kristijan 01/3362-886 (iza 16 h) 38. Našièki planinarski put HPD »Krndija«, Našice Nikola Matasiæ 098/1673-266 39. Samoborski scoutski put PD »Scout«, Samobor Marijan Mužak 098/583-891 HP 06-2003 novi.qxd 22. 05. 03 07:52 Page 193

6, 2003 193

OZNAÈEN PRISTUP NA VRH KRUGE (1606 m) NA KAMEŠNICI Zajednièkom akcijom PD »Svi- laja« Sinj, »Kamešnica« Otok, »Jeli- nak« Trilj i »Šumar« Zagreb, ozna- èena je 4. kontrolna toèka 17. po- druèja Hrvatske planinarske obilaz- nice, vrh Kruge na Kamešnici. Na vrhu je postavljen metalni tuljac sa žigom, markiran je pristup na stazu Donja Korita - Konj i cijela staza do Donjih Korita je snimljena GPS-om. Vrh Kruga spada meðu najviše kontrolne toèke Hrvatske obilaznice, ali nije dominantan jer ga sa sjevera zaklanja masiv Kamešnice s grebe- nom višim od 1700 metara, polo- Oznaèavanje vrha Kruga foto: Ivica Kodžoman ženim izmeðu Kamešnice (1809 m) i Konja (1856 m). Najlakši pristup poèinje od pla- GPS KOORDINATE ninarske kuæe »Orlovac« u Donjim ZANIMLJIVIJIH TOÈAKA NA KAMEŠNICI Koritima na 670 m. Do kuæe se može doæi svim vrstama motornih mjesto visina (m) položaj (E) položaj (N) vozila, ali nema javnog prijevoza. Kruge 1606 6 410 467 4 841 371 Uspon od kuæe traje 3 sata. Konj 1856 6 412 948 4 842 010 Kako Kamešnicu pokrivaju pašnjaci i šikare, cijelim putem su Kamešnica 1809 6 409 296 4 842 656 vidici otvoreni prema jugu i zapadu. Gareta 1773 6 406 608 4 844 455 Nakon sat uspona dolazi se do iz- Izvor u G. Koritima 950 6 406 582 4 841 441 dašnog izvora pitke vode u Gornjim Koritima na 950 m, koji ne presušuje Pl. kuæa u D. Koritima 670 6 404 077 4 840 486 ni za najveæih suša. Odavno je bio

ureðen, a voda se prelijevala u korito za napajanje stoke. Prošle su godine marljivi mještani Otoka uredili okoliš izvora i napravili malo izletište do kojeg se može priæi terenskim vozilima. Od izvora staza nastavlja prema istoku. Nakon 45 minuta uspona dolazimo do dugog izvora zvanog Ploèa (1170 m). Nije ureðen, pa se u njemu ljeti stvori žabo- kreèina. Zanimljiv je kao stanište vodenjaka (tritona). Petnaestak minuta više, oko 200 metara sjeverno od staze, nepresušni je izvor Pištet (1250 m). Pola sata od Pišteta se staza odvaja desno od staze za Konj. Do vrha je još petnaest minuta. Na vrhu Kruga je izdaleka vidljiva kamena humka, podignuta radi lakše orijen- tacije. Iako se Kruge nalaze u blizini granice s BiH, planinari do sada s tim nisu imali neprilika. Na Kameš- nici nema ni opasnosti od mina, jer je bila izvan ratne zone. Nakon obavljenog posla foto: Ivica Kodžoman Ivica Kodžoman HP 06-2003 novi.qxd 22. 05. 03 07:52 Page 194

194 6, 2003

S PET GODINA NA PET TISUÆNJAKA ILI KAKO PLANINARSTVO PRIBLIŽITI NAJMLAÐIMA

Strastveni sam ljubitelj prirode, a još veæi ljubitelj korak, popeli smo se na vrh. Uspon je trajao sat i pol, planinarstva. Èlanica sam HPD »Bijele stijene« iz a sve je to Toni sam propješaèio. Za jednog djeèaka s Mrkoplja. Svaki ljepši neradni dan koristim za izlazak nepune dvije godine (dvadeset tri mjeseca) samostalni u prirodu sa svojom obitelji. Još prije roðenja našeg uspon na vrh je velika stvar. sina suprug i ja s planinarskim društvom, ali i samo- Na vrhu je dobro došla šalica èaja i kroki za stalno, posjetili smo mnogo planinskih vrhova širom okrepu. Panorama je bila predivna. Pogled je sezao Lijepe Naše. Tonijevim roðenjem ti izleti nisu bili za- daleko tako da smo mogli jasno vidjeti kanjon Kupe, postavljeni, premda su malo prorijeðeni. Kuželjsku stijenu, Alpe.... Nasuprot tim divnim os- Treæi je dan mjeseca sijeènja. Vrijeme blagdana je unèanim prizorima, zbog magle nismo vidjeli more. Na iza nas, a dan neradan, šteta bi bilo propustiti tako li- vrhu se nismo dugo zadržavali, napravili smo nekoliko jep i suncem obasjan dan. U razgovoru sa suprugom snimaka i utisnuli peèate u planinarski dnevnik. Vje- odluèimo posjetiti Drgomalj (1153 m). Samo je jedna tar je jaèao tako da smo požurili u zavjetrinu, te još prepreka, moramo saèekati da se mali Toni probudi. malo uživati u miru i tišini. Na tom putu nismo sreli Na brzinu doruèkujemo i spremamo se za pokret. Jedan ni žive duše, ali u knjizi dojmova bio je potpis nekoliko dio puta prošli smo autom, a dalje pješice. Uživajuæi u aktivnih skijašica SK »Goranin« iz Delnica kojima je sunèanom ozraèju i blagom vjetriæu naišli smo na prvu taj pohod bio trening. prepreku, izvalu jelovog stabla preko markiranog puta. Veæ iduæeg dana pohodili smo Skradski vrh (1044 m). To nas nije nimalo omelo da se popnemo na vrh. Sni- Za uspon nam je trebalo èetrdesetak minuta. Toni je jega je bilo samo u dubokim uvalama. I tako, korak po veæ ranije imao nekoliko planinarskih pohoda na goranske vrhove, ali uz našu roditeljsku pomoæ, a sada se penje samostalno. Sa šesnaest mjeseci veæ je bio na krovu Gorskog kotara, Bjelolasici (1534 m). Tom se prigodom na taj isti vrh popeo i najstariji, ak- tivni osamdesetdvogodišnji pla- ninar HPD »Bijele stijene« Branko Blaževiæ. Sa osamnaest mjeseci Toni je bio na Snježniku (1506 m), a s trinaest mjeseci Zagradskom vrhu (1187 m). Toni do sada ima osvojenih pet vrhova iznad tisuæu metara nad- morske visine. A bilo je tu još i nebrojeno mnogo manjih izleta... Silvana Skender

Na Zagradskome vrhu foto: Silvana Skender HP 06-2003 novi.qxd 22. 05. 03 07:52 Page 195

6, 2003 195

»SPELELOLOG« tlocrt, po prvi put u boji), a slijede BROJ 48-49 èlanci o hrvatskih špiljama na Biokovu (jama Amfora), Rovan- Ovo glasilo Speleološkog od- jskoj punti, Crnopcu, Braèu (Min- sjeka HPD »Željeznièar« iz Zagre- jera), Visu, Dubrovniku (Betina) i ba, koje je tijekom pola stoljeæa o Zviru kod Rijeke. Povijesni je svojim znanstvenim prilozima ste- prilog Vlade Božiæa o prvom oz- klo ugled najvrednijeg hrvatskog naèavanju špilja na kartama Hr- planinarskog èasopisa, nedavno je vatske. Osim njega, najviše je pri- objavilo dvogodišnjak za 2000- loga Mladena Kuhte, koji je i 2001. godinu. Na 119 stranica re- glavni urednik glasila. Broj zavr- daju se èlanci o rezultatima istra- šava nekrolozima Beatrice Ðuliæ, živanja hrvatskog i inozemnog Janku Debeljaku i Antunu Markiæu. podzemlja, prikazi knjiga i èasopi- U ovom broju je osobito atraktiv- sa, te razne vijesti, posebno o radu na naslovnica s Božiæevom foto- Odsjeka, sve bogato ilustrirano. grafijom ljutoga krša u krasu Uvodnik je posveæen jami Kruberi Crnopca. u Arabièkom gorju (priložen je i prof. dr. Željko Poljak

PAPUÈKI JAGLACI U ZNAKU planinarskih društava iz Slavonije. Istine radi, najbroj- niji su bili studenti Požeškog veleuèilišta. Okupljene je OÈUVANJA OKOLIŠA I VODA u ime domaæina pozdravio Boris Miler, predsjednik Prije 21 godinu bilo je teško zamisliti da æe pro- HPD »Sokolovac« iz Požege. ljetni izlet slavonskih planinara i ostalih ljubitelja pri- Uz tradicionalnu stazu preko Lapjaka, izletnicima rode nazvan »Papuèki jaglaci« prerasti u dogaðaj koji su bila ponuðena još tri smjera prema lokalitetima u veæ godinama okuplja više od dvije tisuæe sudionika. Papuku (Èešljakovaèki vis, Jankovac i Mališæak). I ove Tako je bilo i ove godine. Po lijepom, ali prohlad- godine su se iskazali službenici Parka prirode Papuk, te nom vremenu u nedjelju, 23. ožujka u Velikoj se oku- èlanovi Udruge ekoloških proizvoðaèa i potrošaèa pilo mnoštvo planinara iz dvadesetak društava. Najviše »Ekomp 21« iz Požege, koji su organizirali radionicu ih je došlo iz Osijeka, a brojni su bili i izletnici iz Sla- »Oèuvajmo Park prirode Papuk« s naglaskom na oèu- vonskog Broda. Treba pozdraviti dolazak planinara iz vanju voda na tom prostoru. Oni su okupljenima ujutro Èakovca, Varaždina, Zagreba i Siska, te gotovo svih ponudili kolaèe i èaj s medom, a za ruèak je podijeljeno HP 06-2003 novi.qxd 22. 05. 03 07:52 Page 196

196 6, 2003

venije. I ove godine ponovila se uobièajena slika - ve- lik broj slovenskih planinara, èak 122 odnosno 45% od ukupnog broja sudionika. Posebno su bili brojni èlanovi mariborske »Planike« i planinske sekcije »An- draž« iz Andraža pri Polzeli. Od hrvatskih planinara najbrojniji su, uz domaæine, bili zagrebaèki »željez- nièari«, a posebno zadovoljstvo organizatorima bilo je sudjelovanje planinara iz šibenskog »Kamenara«, osjeèkog »Zanatlije« i uvijek vjernih sudionika iz PD »Sokol« iz Ferièanaca. Uz ugodu koju pruža druženje u planini, sudionici pohoda obavljali su i koristan po- sao - èišæenje dijela Medvednice od plastiène ambalaže i sliènog otpada u dogovoru s Parkom prirode. Tijekom pohoda, na terasi hotela »Janica« na Hunjki potpisana je Povelja o prijateljstvu i suradnji izmeðu PD »Planika« iz Maribora i PD »Ericsson - Svake je godine sve viðe mladih na Papuèkim jaglacima Nikola Tesla« iz Zagreba. Povelja istog sadržaja pot- foto: D. Mirkoviæ pisana je u rujnu prošle godine na Pohorju na sloven- skom jeziku, a sada je potpisana inaèica na hrvatskom više od 150 obroka »proljetnog eko-lonca«. Iako se u jeziku. Povelju su potpisali predsjednici društava - »eko-loncu« našlo i mesa, prevladavali su zdravi biljni Franci Rajh (»Planika«) i Damir Kuzmaniæ (»Ericsson- proizvodi ovoga kraja, uz sastojke kao što su kopriva, Nikola Tesla«) i time formalno potvrdili dugogodišnje majèina dušica, radiè, izdanci gaveza... Mogao se tu prijateljstvo i suradnju dvaju društava. Poveljom se kupiti i bedž »Papuèkih jaglaca«, te graševina istog naglašava pozitivna tradicija planinarstva u smislu oèu- imena. No, umjestan je i prigovor sudionika izleta iz vanja prirode, humanizma i solidarnosti u planinama. inozemstva, koji su se našli u domovini, što nema raz- Poslije sveèanog èina, kojem su prisustvovali brojni novrsnije ponude, s obzirom na tako velik broj izlet- èlanovi dvaju društava i drugi sudionici pohoda izmi- nika. Ivan Jakovina jenjeni su pokloni, a potom je, uz burno odobravanje, nazdravljeno prigodnim šampanjcem. ODRŽAN 11. POHOD PD »ERICSSON - N. TESLA« U subotu 26. travnja 2003. godine održan je tradicionalni 11. pohod PD »Ericsson - Nikola Tesla« na Medved- nicu pod nazivom »Rusov pohod«. Pri- jašnjih godina pohod je bio poznat pod nazivom »NT Pohod«, a ove godine preimenovan je po nadimku inicijatora i osnivaèa pohoda Antuna Željka Mati- šina-Rusa koji je preminuo prošle godi- ne. Trasa pohoda prolazi najatraktivni- jim i najposjeæenijim dijelovima središ- nje Medvednice. Poèetak je kod potoka Blizneca, a zatim se preko Njivica i Hunjke uspinje do Sljemena i dalje spu- šta do proplanka Falata izmeðu plani- narskih domova »Grafièar« i »Risnjak«. Po izuzetno lijepom vremenu po- hodu se odazvalo 267 planinara iz 31 planinarskog društva iz Hrvatske i Slo- Sveèano potpisivanje povelje o suradnji na Hunjki foto: Zdenko Galiæ HP 06-2003 novi.qxd 22. 05. 03 07:52 Page 197

6, 2003 197

Po završetku sveèanosti nastavljen je pohod, a na cilju je, uz jelo i piæe, produženo druženje do veèer- njih sati. Na kraju je potrebno reæi da se broj sudionika pohoda poveæava iz godine u godinu, pa je izvjesno da organiziranje ovakvih susreta ima puno opravdanje. Ostvaruju se brojni susreti, stvaraju i obnavljaju poz- nanstva, raðaju ideje o suradnji, izletima, akcijama, a sve u korist i dobrobit hrvatskog planinarstva i plani- narstva opæenito. Damir Kuzmaniæ ŠKOLA ZA PLANINARSKI PODMLADAK U BELCU HPD »Belecgrad« iz Belca osnovano je 1998. go- 80 GODINA »JAPETIÆA« dine i ima 250 èlanova, a meðu njima osamdesetoro Planinarstvo u Samoboru ima dugu i bogatu mladih. Ove je godine prvi put organizirana škola za tradiciju. Veæ od osnutka prvog planinarskog dru- planinarski pomladak koja se održavala od 7. sijeènja štva, HPD-a 1874., u Samoboru djeluje društveni do 26. travnja. U školu se ukljuèilo tridesetpetoro djece povjerenik, koji svojim radom na samoborskom u dobi od 10 do 16 godina. Predavanja su se održavala podruèju pokazuje lijepe uspjehe. I makar su u OŠ »Ante Kovaèiæa«, u planinarskoj kuæi »Belec- Samoborci kao pojedinci bili èlanovi HPD-a de- grad« te u njenoj okolici. Predavanja su obuhvatila os- setljeæima, ipak je samostalno društvo u Samo- novna planinarska znanja o boravku u planini, povijesti boru osnovano tek 1. srpnja 1923. godine, kao planinarstva, opremi, prehrani, osnovama orijentacije, HPD-ova podružnica »Japetiæ«. Od tada zapo- opasnostima i prvoj pomoæi, stazama i markacijama i èinje bujan planinarski rad na samoborskom po- zaštiti prirode. Ostvareni su izleti na Kalnik, Ravnu druèju: grade se i otvaraju planinarske kuæe i goru, Strahinjèicu, Klek te u Samoborsko i Žumberaèko skloništa, ureðuju planinarski i kulturo-povijesni gorje. Voditeljice škole su uèiteljice Katica Bucifal i objekti (Cerinski vir, ruševine srednjovjekovnih Verica Havoiæ, a predavaèi iskusni planinari iz susjed- gradina Samobora, Okiæa i Lipovca), postavljaju nih društava Milan Turkalj, Ivan Šantek, Zlatko Pap, piramide i vidikovci na Plešivici, Japetiæu i Tep- Darko i Maja Domišljanoviæ, kojima se ovim putem cu, markiraju se deseci kilometara staza i putova, zahvaljujemo na svestranoj pomoæi. propagiraju se planine radom foto-sekcije, odga- Zaslužene diplome o završenoj planinarskoj školi jaju stotine skijaša u skijaškoj sekciji, i konaèno, i priruènici »Osnove planinarstva« sveèano su uruèene organiziraju se tisuæe izleta po planinama Lijepe svima koji su završili školu 25. svibnja, na dan HPD Naše. »Belecgrad«. S obzirom da u ovoj godini HPD »Japetiæ« Verica Havoiæ slavi 80. obljetnicu osnutka, prireðen je niz prigodnih dogaðanja. Središnja proslava održat SKUPŠTINA HPD »KOZJAK« æe se 28. lipnja u planinarskom domu »Šoiæeva HPD »Kozjak« iz Kaštel Suæurca održalo je 24. kuæa«. U 9 sati je poèetak organiziranog uspona travnja svoju skupštinu. Tajnica društva Darija Ivaniše- na Japetiæ (predviðena su 3 smjera); u 13 sati je viæ podnijela je izvješæe o prošlogodišnjem radu. okupljanje u planinarskom domu, a u 13:30 Posebno valja istaknuti da su, osim organiziranih poèetak proslave i otkrivanje spomen-ploèe za- izleta, èlanovi dali oko 500 radnih sati u radnim akci- hvale svim èlanovima. U 14 sati predviðen je jama, kako u ureðenju okoliša tako i u održavanju svo- ruèak, besplatan grah za sve sudionike pohoda, jeg planinarskog doma »Putalj«. Pedeset troje mladih a od 15 sati zapoèinje zabavni program. HPD èlanova završilo je planinarsku školu. Nažalost, malo »Japetiæ« poziva sva planinarska društva i pla- ih se ukljuèilo u rad društva, tako da je i dalje prisutan ninare da u subotu 28. lipnja 2003. organiziraju problem pomlaðivanja èlanstva. Naš èlan, svjetski pe- izlete u Samoborsko gorje i svojim prisustvom njaè Ivica Matkoviæ oznaèio je istoèno od našeg doma uvelièaju našu proslavu. Pa, na kraju, ne slavi se »Putalj« na stijenama Kozjaka sedam penjaèkih staza svaki dan 80. roðendan! za sve uzraste. Vrlo aktivna sekcija veterana završila je, HP 06-2003 novi.qxd 22. 05. 03 07:52 Page 198

198 6, 2003

uz sportski teren podno doma, objekt koji æe im služiti Društvo djeluje godinu dana i jedno je od najm- za još aktivnije druženje. Tajnica se u svojem izvješæu laðih planinarskih društava u Lijepoj Našoj. U planu posebno zahvalila dosadašnjem predsjedniku Anti aktivnosti za ovu godinu su teèaj za markaciste, plani- Dadiæu, koji je veoma uspješno vodio društvo od 1996. narska škola, markiranje nove staze na Bilogori i broj- godine. ne druge djelatnosti. Društvo održava sastanke svake Za novog predsjednika jednoglasno je izabran druge srijede u mjesecu u 20 sati u ulici Antuna Radiæa 8 višegodišnji èlan Tihomir Šiškov, za dopredsjednika u Ðurðevcu. Društvo broji èetrdeset i dva èlana. Zain- Ladislav Bariæ, za tajnika Špirko Domljanoviæ, a za teresirani za suradnju s Društvom mogu se javiti Željku blagajnika Ljubomir Bariæ. U Upravni odbor je iza- Oraèu, tel. 048/812-772 ili Ðuri Petroviæu na tel. brano još pet èlanova, a u Nadzorni odbor i Sud èasti 048/893-218. Anto Lonèariæ po tri èlana. Po ustaljenoj tradiciji, skupština je završila u ugodnom druženju uz prigodni domjenak. ODRŽAN SABOR Špirko Domljanoviæ PLANINARSKOG SAVEZA ZAGREBA Sabor, zapravo skupština Planinarskog saveza Za- PRVA GODINA PD »BORIK« greba održana je u ponedjeljak 28. travnja u Zagrebu. U nedjelju 16. ožujka 2003. u selu Mièetincu PD Bila je to prilika za podsjeæanje na aktivnosti zagre- »Borik« iz Ðurðevca održalo je redovnu godišnju baèkog planinarskog saveza u proteklom razdoblju i skupštinu. Prisutnim gostima i èlanovima društva »Bo- za izbor novih tijela i dužnosnika za iduæe èetiri go- rik« obratio se predsjednik društva Ðuro Petroviæ, te dine. Od 42 planinarska društva na podruèju grada Za- potpredsjednik prof. Marijan Paniæ. Meðu gostima su greba koja su èlanovi PSZ, Saboru su se odazvali pred- bili gradonaèelnik grada Ðurðevca Mladen Roštan, te stavnici 17 društava. Za predsjednika je ponovno iza- predstavnici planinarskih društava HPD »Bilogora« iz bran Zdravko Ceraj, a za dopredsjednika Mladen Gru- Bjelovara, PD »Papuk« iz Virovitice, PD »Pevec« iz banoviæ. Nakon radnog dijela Sabora, prezentirane su Koprivnice i PD »Kamenjak« iz Rijeke. web-stranice Planinarskog saveza Zagreba te Saveza gorskih vodièa, koji takoðer ima sjedište na adresi Rib- njak 2, kao i PSZ. Posljednjih je godina, nažalost, izostala jaèa or- ganizacijska aktivnost i suradnja Planinarskog saveza Zagreba sa zagrebaèkim planinarskim društvima. PSZ je uglavnom orijentiran tek prema nekolicini društava koja se bave sportskim penjanjem, orijentacijskim trèa- njem i vodièkom djelatnošæu, ukljuèujuæi èak i neke udruge koje nisu u ustroju HPS-a, dok se suradnja s veæinom planinarskih društava sastoji tek od dodjele priznanja zaslužnim èlanovima. Pred tijelima i dužnos- nicima PSZ u iduæem je razdoblju složena zadaæa ob- nove planinarske aktivnosti za zajednièku dobrobit društava na podruèju grada Zagreba. Alan Èaplar

POPUST ZA PLANINARSKE SKUPINE NA PLITVIÈKIM JEZERIMA Nacionalni park Plitvièka jezera prošle je godine, u znaku Meðunarodne godine planina uredio planinar- sku stazu na obližnji vrh Medvjeðak i izdao prikladan letak. Takoðer je za planinarske skupine osigurano pra- vo na povoljnije cijene ulaznica. Tako je u zimskim mjesecima (od studenog do svibnja) cijena ulaza za planinarske skupine 3 eura odnosno 22 kn po osobi, u HP 06-2003 novi.qxd 22. 05. 03 07:52 Page 199

6, 2003 199

proljetnim i jesenskim mjesecima (5., 6., 9. i 10.) 6 eura ili 45 kn po osobi, a u srpnju i kolovozu 7 eura ili 55 kn po osobi. Za ostvarenje prava na povoljniju cijenu dovoljno je priložiti dopis planinarskog društva koje organizira izlet, s naznaèenim brojem osoba i datumom posjeta. Najave se mogu izvršiti u predstavništvu u Zagrebu, Trg Kralja Tomislava 19, tel. 01/46-13-586, fax. 01/49- 22-270 ili na ulazu 1 (kod Lièke kuæe), tel. 053/75-102. Sve obavijesti mogu se potražiti na Internetu na adresi: http://www.np-plitvice.com, ili posredstvom e-maila [email protected].

POPUSTI ZA NOÆENJE U SLOVENSKIM PLANINARSKIM KUÆAMA Upravni odbor Planinske zveze Slovenije je na svojoj 5. sjednici 7. ožujka 2003. donio odluku o po- pustima na noæenje u planinarskim domovima u Slo- veniji. Utvrðeno je da popust od 30% na punu cijenu noæenja imaju u sobama i na skupnim ležajevima svi èlanovi Planinske zveze Slovenije, èlanovi Hrvatskog planinarskog saveza na temelju uzajamnog sporazuma o reciprocitetu iz 1992. godine i èlanovi UIAA s koji- ma je Slovenija potpisala sporazum o reciprocitetu. Hrvatski planinari i prije su se èesto koristili istim po- pustom u Sloveniji, no PZS je sada obnovila ovu odluku.

Na trasi pohoda svladava se visinska razlika od STALNA DUŽURSTVA 300 metara, a put je srednje zahtjevan. Okupljalište i U KUGINOJ KUÆI polazište je središte Brod Moravica, odakle se, uz or- PD »Željeznièar« iz Gospiæa, koje iz godine u ganizirano voðenje, kreæe u 9 sati. Pozivamo sve zain- godinu poveæava svoju aktivnost, ove æe godine orga- teresirane planinare i ljubitelje prirode da doðu i nizirati stalna dežurstva u Kuginoj kuæi, i to u lipnju, provedu ugodne trenutke uz druženje i šetnju. Sve do- srpnju i kolovozu. U rujnu æe èlanovi društva dežurati datne obavijesti mogu se dobiti od Damira Nagliæa vikendom, a po najavi planinarskih grupa dežurni èla- (051/817-202) i Emila Tušeka (051/817-141). novi društva æe biti spremni doæi bilo kojim danom u Damir Nagliæ svim ostalim mjesecima. Inaèe, rezervacije smještaja u Kuginoj kuæi mogu se izvršiti na telefon 053/574-053 POHOD NA DINARU 28. LIPNJA kod predsjednika društva Tomislava Èaniæa, ili 053/ Organizirani uspon na najviši vrh Hrvatske, Sinjal 574-305 kod tajnika Andrije Benkoviæa. (1831 m) na Dinari, održati æe se u subotu 28. lipnja. Tomislav Èaniæ Pohod organiziraju Hrvatski planinarski savez, Stanica vodièa Split, Stanica GSS Split, te HPD »Sinjal 1831« 6. POHOD U KANJON KUPE iz Kijeva. Okupljanje sudionika bit æe od 6 do 7 sati u PD »Vršak« iz Brod Moravica 25. lipnja orga- selu Glavašu, kada zapoèinje organizirani uspon. Po- nizira šesti planinarski pohod u kanjon rijeke Kupe. hod završava u 19 sati u Glavašu. Pohod prolazi prekrasnim kanjonom rijeke Kupe, ima Pohod na Dinaru, ove æe se godine održati 6. put. nekoliko vidikovaca s pogledom na susjednu Sloveniju Informacije o pohodu mogu se dobiti u Hrvatskom pla- i netaknutu prirodu uz rijeèni tok. Na pohodu se re- ninarskom savezu, tel. 01/48-24-142 i 01/48-23-624. dovito okuplja oko 300 planinara. HP 06-2003 novi.qxd 22. 05. 03 07:52 Page 200

Planika d.o.o. PLANINARSKA

Trg kralja Tomislava 2 GOJZERICA

52100 Pula, Hrvatska Nije svaka cipela za svaku pri- liku. Zato je kolekcija obuæe Planika tel. 052-214-751 Trekking podijeljena u skupine prema namjeni upotrebe. Svaka se skupina [email protected] može prepoznati po odgovarajuæem simbolu, koji æete prepoznati u svakoj http://www.planika.si trgovini s Planikinim gojzericama. Èetiri su osnovna simbola (upoz- najte ih desno na ovoj stranici), a predstavljaju alpinistièku obuæu, pla- ninarsku obuæu, obuæu za dugotrajno hodanje i za laganu obuæu za dugo- trajno hodanje.

Planinarska obuæa je u ovoj ko- lekciji najviše zastupljena, s jedne strane zato što ima najširi raspon upo- trebe, a s druge strane zato što se lju- dima sviða oblik gornjeg dijela. To je obuæa namijenjena klasiènim planin- skim, ali i svakodnevnim izletnièkim prilikama. S jedne strane dovoljno je udobna pri dužem nošenju, a s druge strane omoguæuje dobar otpor po za- htjevnim terenima i neravnom tlu.

Obuæa Planika Trekking je na- pravljena na kalupima izraðenim na temelju višegodišnjih iskustava i ste- èenog znanja o udobnosti i ugodnom osjeæaju noge. Planikine gojzerice za- hvaljujuæi svojoj kvaliteti predstav- ljaju hit u Europi. HP 06-2003 korice.qxd 21. 05. 03 17:39 Page 3

Dabarski kukovi, foto: Vlado Prpiæ HP 06-2003 korice.qxd 21. 05. 03 17:39 Page 4

XENONHALOGÈNE100m

L.E.D.AUTONOMIEJUSQU’À 340h MYO

DISTRIBUTER ZA HRVATSKU: »HIMALAYA SPORT« d.o.o. Vrazova 8c, 42000 Varaždin, Tel./fax: 042/313-701 e-mail: [email protected]