BUK – Glasnik Javne Ustanove “Nacionalni Park Krka”, ISSN 1847-6511 Bukšibenik, Listopad 2019

BUK – Glasnik Javne ustanove “Nacionalni park Krka”, ISSN 1847-6511 BUKŠibenik, listopad 2019. | godište X. | broj 20

1 Nakladnik: Javna ustanova “Nacionalni park Krka”

Za nakladnika: Nella Slavica

Glavni urednik: Drago Marguš

Uredništvo: Doris Banić, Mate Bačić, Ivona Cvitan, Silvija Čaleta, Zrinka Čatlak, Gordana Goreta, Tihana Jurić, Drago Marguš, Nella Slavica, Nataša Zaninović, Katia Župan

Lektor: Vilijam Lakić

Korektor: Zrinka Čatlak

Fotografije: arhiva NP „Krka“, H. Bilandžija, K. Čulinović, D. Jelić, J. Marasović, M. Marguš, M. Milović, M. Pavlek, M. Romulić, W. Stani, M. Turkalj, J. Zaninović

Prijelom i grafičko oblikovanje: Ante Filipović Grčić

Tisak: Kerschoffset Zagreb d.o.o.

Naklada: 600

Adresa uredništva: Trg Ivana Pavla II. br. 5, 22 000 Šibenik

Kontakt: tel. 022 201-777; fax. 022 336 836; e-mail: info@)npk.hr; www.npkrka.hr

Šibenik, listopad 2019. ISSN 1847-6511

2 BUK

Poštovane čitateljice i čitatelji, telja, koji je u nju utkao ljubav i pažnju prema rijeci Krki objedinivši svoje iskustvo, znanje i spoznaje koje je stekao proučavajući Krku. srdačno vas pozdravljam u dvadesetom, slavlje- Dr. sc. Drago Marguš nakon dvadeset sedam ničkom izdanju časopisa Buk, koji izlazi već deset godina rada kao stručni voditelj, odnosno voditelj godina. Pokrenut je s ciljem da omogući cjelovit Službe stručnih poslova zaštite, održavanja, očuva- pogled na stanje istraženosti prirodne i kulturne nja, promicanja, korištenja i nadzora Nacionalnog baštine Nacionalnog parka „Krka“, a namijenjen je parka „Krka“ odlazi u mirovinu. O Dragi najbolje regionalnoj i lokalnoj samoupravi Šibensko-knin- govore njegov rad i brojne kolege diljem Hrvatske ske županije, lokalnom stanovništvu na području s kojima je godinama surađivao na projektima pro- Parka i djelatnicima Javne ustanove „Nacionalni učavanja i zaštite prirode da bi budućim generaci- park Krka“. Tiskanjem svoga glasila JU „NP Krka“, jama znanstvenika u naslijeđe ostavio bogat bibli- kojoj je područje kojim protječe rijeka Krka dano ografski opus. Objavio je 410 popularnih, stručnih na upravljanje, prije svega želi doprinijeti podiza- i znanstvenih radova, sudjelovao, sa 113 izlaganja, nju svijesti o važnosti očuvanja prirode. Stoga je kao autor ili suautor na znanstvenim skupovima i Buka osnovna namjena informiranje čitatelja o javnim predavanjima te u izradi jedanaest studija, brojnim aktivnostima koje se s tim ciljem provode devet elaborata i projekata i jednog patenta. Autor a nisu na prvi pogled vidljive. je ili suautor sedamnaest knjiga, stručni suradnik ili Izdavačka djelatnost Javne ustanove „Nacional- urednik trinaest knjiga, stručni suradnik u jednom ni park Krka“ vrlo je plodna. Objavljuju se naslovi a autor scenarija u trima filmovima o NP „Krka“, u kojima je, često opsežna, znanstvena građa pri- organizator četiri prirodoslovne izložbe. Upravo kazana na način razumljiv i zanimljiv široj čitatelj- je Drago Marguš pokretač i glavni urednik glasila skoj publici. U 2019. godini imali smo zadovoljstvo Buk. Za sve čime je pridonio zaštiti, inventarizaciji predstaviti dva vrijedna nova izdanja. Riječ je o fo- i unaprjeđenju upravljanja u Javnoj ustanovi „Na- tomonografiji Ime mi je Krka i prirodoslovnoj mo- cionalni park Krka“ – hvala, a u svim budućim iza- nografijiRijeka Krka: dar prirode. zovima, a vjerujemo da će ih biti jer znatiželjan um nikada ne spava – sretno! Jedinstvene vrijednosti ove krške ljepotice sto- ljećima su se usijecale u sjećanja onih koji su je A mi nastavljamo dalje, provoditi, slijedeći Go- promatrali, ali svu njezinu veličanstvenost i sna- dišnji plan upravljanja, brojne vrijedne projekte. gu tek je moderni čovjek uspio trajno zabilježiti – Pored onih infrastrukturnih, kulturnih i edukativ- pogled na Krku kroz fotoaparat istaknutih autora nih, koji su javnosti najvidljiviji, a nerijetko u njima čini osnovu izvanredne fotomonografije Ime mi je i sudjeluje, Javna ustanova „Nacionalni park Krka“ Krka. Brojni su putopisci, istraživači i znanstvenici provodi, samostalno ili u suradnji s eminentnim proučavali Krku i o njoj ostavili mnoge pisane tra- stručnjacima, projekte važne za zaštitu okoliša, za gove. Tom eminentnom društvu sada se pridružila očuvanje bioraznolikosti, kakvoće vode i procesa i Javna ustanova „Nacionalni park Krka“. taloženja sedre. O rezultatima tih projekata može- te čitati i na stranicama Buka. Među knjigama koje na jedinstven način opisuju neprocjenjivu biološku raznolikost našla se Zato vas ostavljam da se u miru i dobrom ras- i prirodoslovna monografija Nacionalnog parka položenju posvetite stranicama o Krki koje slijede. „Krka“, objavljena kao 57. naslov u našem izdanju. Do idućeg broja, pozdravljam vas! Rijeka Krka : dar prirode veličanstveno je djelo Dra- ge Marguša, našeg dugogodišnjeg stručnog vodi- Nella Slavica, ravnateljica JU „NP Krka“

BUK

Poštovane čitateljice i čitatelji, slapu kulturnim dobrom i otvorenje izložbenog paviljona in situ na Skradinskom buku. Rubrika „Izvješća” donosi tri priloga: o znanstveno-struč- dvadeseti, jubilarni broj glasnika Buk sadrži nim prirodoslovnim istraživanjima u NP „Krka“ od dvanaest rubrika. Rubrika „Zaštita“ donosi prilog 1987. do 2019., kojih je u protekle trideset četiri o izradi multikriterijskog modela održivog uprav- godine provedeno sto pedeset tri, o izdavačkoj ljanja u okviru projekta „Upravljanje i održavanje djelatnosti JU “Nacionalni park Krka” od 1994. do makrovegetacije na sedrenim barijerama Skradin- 2019., koja sadrži pedeset devet jedinica, od kojih skog buka“, koji se provodi s ciljem izrade modela četrdeset na hrvatskom, a devetnaest na jednom koji će omogućiti dugoročno i održivo upravljanje od svjetskih jezika, i o prvim podacima s plutače sedrenim barijerama NP „Krka“, te priloge o rana Visovačkom jezeru, opremljene senzorima za sprostranjenosti ambrozije i njezinom uklanjanju iz mjerenje fizikalno-kemijskih parametara vode. Ru- NP „Krka“ i o invazivnim stranim vrstama u Hrvat- brika „Biološka raznolikost” donosi prilog o prvom skoj i NP „Krka“. Rubrika „Upravljanje“ sadrži dva nalazu zlatovrane u NP „Krka“, s kojom se broj pti- priloga: „Utjecaj zaštićenih područja na razvoj lo- ca popeo na 229 vrsta, i o monitoringu jadranske kalne zajednice kroz održivi turizam“, u kojemu se kozonoške, koja se u NP „Krka“ nalazi samo na Žu- može saznati da, zbog sve većeg broja posjetitelja rića brdu (nekoliko primjeraka), u gustoj sastojini i socio-ekonomske važnosti zaštićenog područja alepskog bora, i sjeveroistočno od ulaza „Lozovac“ za razvoj zajednice, turizam u zaštićenim područ- (oko 300 jedinki), na suhom kamenjarskom trav- jima treba planirati i provoditi na održivi način, i njaku koji rubno zaraštava sastojinama alepskog „Burnum, grad brend doživljaja i sjajne turističke bora. U rubrici „Speleologija” objavljen je prilog budućnosti ‘365’“, u kojem se tvrdi da budućnost o jami na Bibinovcu, u kojoj su grinje najbrojnija turizma zasnovana na doživljajima blagostanja čo- skupina životinja, zastupljena s četiri vrste. Rubri- vjeka postaje pokretač novog svjetskog razvoja, pa ka „Galerija” donosi nagrađene radove s likovnog tako i razvoja destinacije Burnum. Rubrika „Prirod- natječaja provedenog 2011. u dječjim vrtićima u na baština” donosi popis gmazova u NP „Krka“, koji Šibensko-kninskoj županiji i slike Zdenke Bilušić s sadrži dvadeset dvije vrste, od kojih je devet uvr- izložbe Nosi me more, posvećene Mladenu Bjažiću. šteno u neku od kategorija ugroženosti. Rubrika Rubrika „Povijesna fotografija” donosi fotografije „Kulturna baština” donosi priloge o povijesti turi- Jerolima Marasovića snimljene koncem 19. stolje- stičke djelatnosti na Roškom slapu, koju je počet- ća, iz bogate arhive skradinske obitelji Marasović, kom 20. stoljeća pokrenuo drniški veleposjednik koja se danas čuva u Znanstvenoj knjižnici Zadar. Ivan (Đovanin) Skelin, o posjetu slavnoga njemač- U rubrici „Zaštićena područja”, namijenjenoj pred- kog povjesničara i epigrafičara Theodora Momm- stavljanju zaštićenih objekata prirode u Republici sena arheološkom lokalitetu Burnum i o povijesti Hrvatskoj, predstavljen je Nacionalni park „Plitvič- vodenica na rijeci Krki. Rubrika „Događanja” dono- ka jezera“. U posljednjoj rubrici, “Poezija”, objav- si vijesti o dvadeset jednom događanju vezanom ljeni su stihovi Ivice Sušića, preuzeti iz knjige Tija za NP „Krka”, među kojima se ističu predstavlja- bi te jubit – Skradinu moj!, tiskane 2019. u povodu nje prve prirodoslovne monografije NP „Krka“, desete obljetnice njegove smrti u izdanju Ogranka Rijeka Krka : dar prirode, autora Drage Marguša, Matice hrvatske u Skradinu. Dijatomeje rijeke Krke – od predstavljanje projekta I dalje čitajte Buk! izvora do ušća, učenje za život u vrtićkoj šumskoj radionici NP „Krka“, proglašenje etnografske zbir- Drago Marguš, glavni urednik ke u vodenicama na Skradinskom buku i Roškom

5 Sadržaj

6 Zaštita S radom počela nova suvenirnica u Kninu Realizacija projekta Upravljanje i održavanje Informativna brošura – planirajte svoj makrovegetacije na sedrenim barijerama dolazak u Park Skradinskog buka – izrada multikriterijskog Krš, sedra i slapovi – multimedijski filmovi za modela održivog upravljanja inovativno podučavanje Ambrozija (Ambrosia artemisiifolia L.) u NP Verifikacija edukativnih programa „Krka“ Hrvatski proizvođači suvenira Invazivne strane vrste u Hrvatskoj i NP „Krka“ Otvorena suvenirnica u Kninu 3. Green Eye Festival 21 Upravljanje Zvuci Krke 2019. Utjecaj zaštićenih područja na razvoj lokalne Dan planeta Zemlje zajednice kroz održivi turizam Svjetski dan zaštite okoliša Burnum, grad brend doživljaja i sjajne Svjetski dan žaba turističke budućnosti „365“ Zelena čistka 2019.

31 Prirodna baština 76 Izvješća Popis ugroženih i strogo zaštićenih gmazova Znanstveno-stručna prirodoslovna u NP „Krka“ istraživanja u NP „Krka“ od 1987. do 2019. Izdavačka djelatnost JU “Nacionalni park 36 Kulturna baština Krka” (1994. – 2019.) Povijest turizma na Roškom slapu Prvi podaci s plutače na Visovačkom jezeru Slavni njemački povjesničar i epigrafičar Theodor Mommsen u Burnumu 98 Biološka raznolikost Povijest vodenica na rijeci Krki Zlatovrana nova vrsta ptice u NP „Krka“ Jadranska kozonoška 51 Događanja Predstavljena prva prirodoslovna 101 Speleologija monografija NP „Krka“,Rijeka Krka: dar Jama na Bibinovcu prirode, autora Drage Marguša Predstavljen projekt Dijatomeje rijeke Krke – 102 Galerija od izvora do ušća Likovni natječaj NP „Krka“ Učenje za život u vrtićkoj šumskoj radionici Izložba slika Nosi me more 2 NP „Krka“ Etnografska zbirka u vodenicama na 104 Povijesna fotografija Skradinskom buku i Roškom slapu Plovila na Krki 3 – fotografska zbirka proglašena kulturnim dobrom Marasović Izložbeni paviljon in situ Operation Wallacea 2019. 106 Zaštićena područja 13. Burnumske Ide Plitvička jezera: „dragocjeni prirodni dar“ i Interpret Europe – European Association for „vodena čudesa“ u samome kršu Heritage Interpretation Sto sedamdeset pet godina od dolaska 116 Poezija prvog turističkog broda u Dalmaciju Skradinu, oče moj

6 7 ZAŠTITA

Realizacija projekta Upravljanje i održavanje makrovegetacije na sedrenim barijerama Skradinskog buka – izrada multikriterijskog modela održivog upravljanja

Očuvanje sedrenih barijera rijeke Krke, kao te- najbolji, učinkovit i održiv način na koji bi se aktiv- meljnog fenomena, prioritet je u provođenju za- no zaštitilo zaštićeno područje, bez narušavanja štite toga područja zbog njihove osjetljivosti na ekološke ravnoteže i ugrožavanja samog staništa. promjene u okolišu. Zarastanje sedrenih barijera Godine 2017. godine počela je realizacija inter- makrovegetacijom veliki je problem na cijelom disciplinarnog znanstvenog projekta Upravljanje i toku Krke, a ne samo na području Skradinskoga održavanje makrovegetacije na sedrenim barije- buka. Rast makrovegetacije dovodi do zaustavlja- nja procesa osedravanja ili do potpunog prestan- rama Skradinskog buka – izrada multikriterijskog ka toka vode na pojedinim dijelovima rijeke. Osim modela održivog razvoja. Cilj projekta je razviti, toga, prorastanje korijenja narušava stabilnost na temelju rezultata multidisciplinarnih znanstve- barijera, što može rezultirati odlamanjem većih nih istraživanja, model koji će omogućiti dugo- dijelova sedre. Negativan utjecaj makrovegetacije ročno i održivo upravljanje sedrenim barijerama pojačava se pojavom invazivnih vrsta, koje uglav- NP „Krka“. Planirano je da projekt traje tri godine. nom imaju brzi rast i potiskuju autohtonu vege- U projekt je, osim stručne službe Parka, uklju- taciju. čen niz znanstvenika različitih profila, koji isto- Stoga se pojavila potreba da se aktivnim mje- vremeno provode istraživanja kako bi prikupili rama zaštite smanji negativan utjecaj makrove- što veći broj relevantnih znanstvenih podataka getacije na sedrene barijere. Odabrana je testna za bazu podataka na temelju koje će se ustano- ploha na Skradinskom buku, kao pilot-područje viti „model upravljanja“ primjenjiv ne samo za NP na kojemu bi se istražilo kako uklanjanje dijela „Krka“, već i za ostala područja u kojima je prisut- vegetacije utječe na proces sedrenja i pronašao no sedrenje i problem zarastanja.

Slika 1. Skradinski buk 1925. godine

8 BUK

Slika 2. Skradinski buk 2019. godine Slika 4. Prikaz kartirane testne plohe

Za testnu plohu izabran je mikrolokalitet na Na zahtjev Javne ustanove „Nacionalni park Skradinskom buku, na desnoj obali rijeke Krke, Krka“, Ministarstvo zaštite okoliša i energetike iz- površine 8 000 m². Dio lokaliteta ima stalan tok dalo je dopuštenje da se na testnoj plohi može izvode, dio povremeni tok a dio je područje potpu- vršiti selektivno uklanjanje vegetacije, prije svega no zaraslo makrovegetacijom na kojemu je preki- pajasena, kao invazivne vrste, koja je, uz crni grab, nut tok vode. najzastupljenija na plohi (20,11 %). Prema dostupnoj metodologiji za kontrolu ši- renja i iskorjenjivanja pajasena, jedino prihvatljivo rješenje, s obzirom da se radi o zaštićenom po- dručju, mehaničko je uklanjanje te invazivne vrste (sječom, čupanjem ili iskopavanjem biljaka). Da bi se spriječilo stimuliranje izbijanja novih izdanaka, metodu je potrebno redovito ponavljati sve dok se korijen ne iscrpi, tj. dok se potpuno ne zaustavi regeneracija. Iako je to dugotrajan posao, para- lelno s provedbom projekta praćenja obnove sedrenja pratit će se i vrijeme potrebno za potpuno uklanjanje pajasena s plohe. S ciljem zaštite ostalih vegetacijskih vrsta, napravljen je plan sječe, u skladu s prethodno određenim vegetacijskim zo- Slika 3. Testna ploha na Skradinskom buku nama na plohi. U prvoj fazi istraživanja napravljeno je detalj- Uklanjanje pajasena počelo je krajem svibnja 2017. godine. Uz lipanj i srpanj, svibanj je najbolji no aerofotogrametrijsko snimanje plohe s visine mjesec za tu aktivnost jer su rezerve hrane iz ko- od 40 m. Prikupljeno je ukupno 169 snimaka, koji rijenja potrošene za rast izbojaka i listova. Zbog su naknadno obrađeni. Zatim je izvršeno detalj- velike količine pajasena, prva faza uklanjanja tra- no kartiranje svih vrsta drveća i grmlja kako bi jala je pet dana. Pod nadzorom stručne službe, se dobilo „nulto stanje“. Ukupno je kartirano 358 hortikulturni radnici Parka sjekli su veća stabla, a stabala i grmova, s 15 determiniranih vrsta, na os- manje izdanke čupali. novi čega je izrađena GIS baza podataka i karta Prije početka fizičkog uklanjanja pajasena izvr- snimljenog područja. Inventarizacijom plohe utvr- šena je kategorizacija podloge. Detaljnom pros- đena je dominacija pajasena (Ailanthus altissima pekcijom terena određeno je „nulto stanje“ tla, (Mill.) Swinge), izrazito invazivne vrste. nakon čega je uslijedilo određivanje elementnog

9 ZAŠTITA

Slika 5. Sječa pajasena Slika 7. Mladice pajasena sastava i mikrobiološke zajednice testne plohe. ćinom bio pod vodom. Sedra je (u kombinaciji sa Rezultati kategorizacije pokazali su dominaciju sedimentom ili s tlom i sedimentom) utvrđena u elemenata karbonatnog porijekla u tlu te ostat- južnom dijelu plohe, na području oko Marasovića ke starog poljoprivrednog tla i izmiješanost tla i jezera i drugih aktivnih ili suhih vodenih depre- sedre na više od 60 % površine. Takva podloga sija. Za mikrobiološku analizu korištene su nove prevladava u sjevernom i sjeveroistočnom dijelu, molekularne metode u istraživanju bioraznoliko- dok u zapadnom prevladava sediment koji je ve- sti bakterija. Prvi rezultati pokazali su brojnost mi- krobiološke zajednice, u kojoj dominiraju Proteo- bacteria, koje su vezane za razgradnju organske tvari. Na temelju detaljnog terenskog istraživanja izrađena je karta klasifikacijske podloge, sa- se dam osnovnih kategorija, uz dodane atribute W i A (prisutnost vode i antropogenog utjecaja). Od svibnja do kolovoza 2017. provedeno je, u prosjeku svaka dva tjedna, intenzivno uklanjanje pajasena čupanjem. Nakon prvog uklanjanja doš- lo je do vrlo intenzivnog rasta mladica, koje su redovito čupane. Čišćenjem terena otvorilo se potpuno novo područje. Uočeni su dijelovi presušenih tokova na kojima je bila vidljiva sedra, što je potvrdilo da je to područje imalo aktivan tok koji je zarastanjem vegetacije potpuno prekinut. Istovremeno su uo- čene mikromorfološke i hidrološke promjene jer je voda ponovo krenula pa je došlo do obnavlja- nja toka i hidrološke mreže. Godine 2018. istraživanje je nastavljeno pa su na obnovljenim tokovima postavljene umjetne karbonatne pločice. Izabrano je četrnaest lokacija, na kojima su postavljene po dvije pločice, jedna koja će se periodički vaditi (nakon tri mjeseca, šest mjeseci i jedne godine) i jedna stalno uronjena u Slika 6. Kategorizacija podloge vodu, uz istovremeno praćenje fizikalno-kemijskih

10 BUK

Slika 8. Hidrološka mreža prije (a) i nakon uklanjanja pajasena (b) parametara kakvoće vode. Na pločicama – umjet- vegetacije došlo do obnove toka i da je odmah nim podlogama – praćena je dinamika osedrava- počelo naseljavanje mikrofaune. Sedrotvorne za- nja a detaljno je analiziran, metodom makrofoto- jednice počele su se obnavljati i uspostavljen je grametrije, i sastav sedre. funkcionalni sedrotvorni sustav. Mjerenje fizikalno-kemijskih parametara pokazalo je da nema ra- U tom razdoblju u projekt se uključio i Biološ- zlike između kontrolnih i obnovljenih tokova. ki odsjek Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koji je izabrao sedam lo- Dobivene vrijednosti precipitacije sedre na kacija (s povremenim, novoformiranim i stalnim umjetne podloge pokazale su da je osedravanje tokom), na kojima je pratio oporavak perifitona i manje na lokacijama bez mahovinske vegetaci- makrozoobentosa. Zajednice perifitona i makro- je i da u ujezerenim dijelovima nije ni došlo do zoobentosa iznimno su važne u procesima se- osedravanja. Najjače osedravanje događa se na drenja, pa se željelo ustanoviti što se događa s stepenastim kaskadama i brzoprotočnoj vodi, uz obnovom i dinamikom oporavka tih zajednica u napomenu da je sedra u protočnoj vodi puno tvr- obnovljenim tokovima i po čemu se razlikuju od đa od one na stepenastim kaskadama. onih u stalnome toku. Rezultati praćenja oporavka zajednica pokazali Istovremeno se odvijao projekt inventarizaci- su da je nakon tri mjeseca broj svojti perifitona je vaskularne flore i mahovina sedrenih barijera bio nešto manji, ali je već nakon šest mjeseci nji- na svim slapovima rijeke Krke, koji je dao uvid u hova brojnost bila znatno veća. Determinirano je stanje sedrotvornih mahovina i promjenu koja je 57 svojti, od toga 46 svojti praživotinja i 11 svojti nastala u odnosu na istraživanja provedena 50-ih mikrometazoa. godina prošloga stoljeća. Oporavljeni makrozoobentos pokazao je veću Nakon godinu dana dobiveni su prvi rezulta- brojnost na obnovljenim tokovima u odnosu na ti, koji su pokazali da je nakon uklanjanja makro- kontrolni, što se povezuje s manjom kompeti-

11 ZAŠTITA

Srednja godišnja Fluvijalno okruženje Pločice akumulacija (mm)

Stepenasta kaskada 13, 14, 9 11,439

Brzoprotočna voda 11, 4, 12 5,749

Srednje protočna voda 8, 6, 3 4,273

Zona prskanja 7, 5 4,268

Sporo protočna voda 2, 10 3,775

Stajaća voda 1 0,327

Tablica 1. Prosječan rast sedre na pločicama Slika 9. Zarastanje Ogrlica na Roškom slapu

cijom i predatorstvom, ali i, možda, s dodatnim živanje proširiti i na Roški slap. Usporedno će se izvorom hrane iz šumskoga tla. U makrozooben- pratiti što se događa na oba lokaliteta, koje su tosu na istraživanim postajama utvrđeno je uku- poveznice i razlike između njih. Veći broj podata- pno trinaest skupina (na razini porodice ili reda). ka omogućit će bolji uvid u ono što se događa, a Naknadno će biti detaljno determinirane. samim tim znat će se i što treba napraviti da bi se barijere očuvale. Nakon godine dana praćenja pajasena pokazalo se da je s obnovom toka došlo do njegova Rezultati inventarizacije sedrotvornih mahovi- povlačenja, čime je vrijeme potrebno za njegovo na rijeke Krke vrlo su važni za ovaj projekt jer su uklanjanje znatno smanjeno. pokazali da s rastom makrovegetacije dolazi do zasjenjenosti slapišta, čime se smanjuje brojnost S obzirom na veliku količinu podataka priku- i raznolikost sedrotovornih mahovina, a smanjuje pljenih u godinu dana istraživanja, napravljena je se i površina otvorenih slapišta i potiskuje vege- interna web-stranica s bazom podataka u koju se tacija sedrenih barijera. Tako je vrsta Didymodon pohranjuju svi rezultati istraživanja. Ti su podaci tophaceus, koju Pavletić 50-ih godina navodi kao zasad dostupni samo znanstvenicima uključenim dominantnu mahovinsku vrstu na barijerama, da- u projekt, no planirano je da, kad projekt bude nas nađena samo mjestimično, dok istovremeno završen, ta baza bude dostupna svim zainteresi- biomasa makrovegetacije ubrzava eutrofikaciju ranim znanstvenicima. staništa. U projekt se uključio i tim Instituta Ruđer Boš- Projekt je pokazao da je nakon kontroliranog ković iz Zagreba, koji će analizirati sve dobivene uklanjanja makrovegetacije došlo do obnove toka, podatke, rekognosticirati najvažnije indikatore i a samim tim i do oporavka hidrološke mreže, što pomoći u stvaranju modela primjenjivog u dalj- je rezultiralo formiranjem sedrotvornih zajednica i njem upravljanju i održavanju sedrenih barijera. nastavkom sedrenja. Stoga projekt svakako treba To je iznimno važno jer se sedrene barijere nalaze nastaviti a rezultate primijeniti u izradi metodolo- na popisu Natura 2000 staništa, pa je potrebno gije koja će pomoći očuvanju temeljnog fenome- izraditi metodologiju sa smjernicama i mjerama na, sedre, ne samo na rijeci Krki, već i u ostalim za njihovo očuvanje. Rezultati ovog projeka mogu područjima u kojima postoje sedrene barijere. znatno pomoći u realizaciji i stvaranju te metodologije. Gordana Goreta Projekt se nastavlja monitoriranjem pločica i cijele pokusne plohe. Međutim, problem zarastanja barijera nije lokaliziran samo na područje Skradinskog buka: istu situaciju nalazimo na svim sedrenim slapovima rijeke Krke. Stoga će se istra-

12 BUK

Ambrozija (Ambrosia artemisiifolia L.) u NP „Krka“

13 ZAŠTITA

Porijeklo i osobine ambrozije Na području svoga Ambrozija (Ambrosia artemisiifolia L.) biljka je prirodnog areala (Sje- iz porodice glavočika (Asteraceae), porijeklom iz verne Amerike) i na Sjeverne Amerike, odakle je slučajno unesena u područjima sekunda- Europu krajem 19. st. U Hrvatskoj je prvi put pro- rnog unosa (Europe, nađena 1941. u Slavoniji, u okolici Pitomače. Od Azije, Australije) raste tada se invazivno proširila u kontinentalnom po- uz riječne obale, na dručju (naročito u Slavoniji), dok je u mediteran- travnjacima i suhim skom području Hrvatske rjeđa i vezana uglavnom livadama, ali je ipak za vlažnija staništa uz riječne doline i vlažne obra- najčešća na zapušten- dive površine. Nalazi se na popisu invazivnih bilja- im sunčanim staništi- Slika 2. Sjemenke ambrozije (UBC Botanical Garden Seed ka Republike Hrvatske. ma narušenim čovje- kovim djelovanjem. Collection) Ambrozija (pelinolisni limundžik, obični limu- Pojavljuje se na tzv. ruderalnim staništima uz nase- ndžik, partizanka) jednogodišnja je zeljasta biljka lja, ceste, pruge, smetlišta, gradilišta, ali i kao česti (terofit) koja može narasti i više od 150 cm (Sl. 1 korov na obradivim površinama (na poljima sun- A). Ima plitki vretenasti korijen i uspravnu četve- cokreta, kukuruza, soje i žitarica, u vinogradima, robridnu i dlakavu stabljiku, bogato razgranjenu voćnjacima i sl.). Prilagođena je različitim uvjetima u gornjem dijelu. Svijetlozeleni listovi, raspoređe- okoliša te podnosi velike oscilacije osnovnih abio- ni nasuprotno, jajolika su oblika i mekano dlaka- tičkih faktora, naročito temperature i vlage. Stoga vi, osobito u mladih biljaka. Dugački su 5-10 cm, je rasprostranjena na područjima s kontinental- duboko perasto razdijeljeni, s karakterističnim nom i mediteranskom klimom. suličastim odsječcima. Biljka je jednodomna, sitnih neuglednih jednospolnih cvjetova. Muški i ženski cvjetovi odvojeni su, ali smješteni na istoj biljci. Muški cvjetovi sastoje se od pet prašnika, sraslih prašnicama, a ženski od podrasle plodnice s jednim sjemenim zametkom. Cvjetovi su skupljeni u glavičaste cvatove. Muške su glavice polukuglaste a sastoje se od ovojnih listića, ponekad prošara- nih tamnim žilama, koji obavijaju desetak žućka- stih cvjetova. Brojne glavice grupirane su na vrhu stabljike u produžene klasove (Sl. 1 B). Dvije do tri ženske glavice razvijaju se u pazušcima gornjih listova a najčešće imaju jedan do tri svijetlozelena cvijeta (Sl. 1 C). Plodići su suhe, okruglaste do kruš- kolike jednosjemene roške, veličine oko 3 mm, s pet do sedam nejednakih trnastih nastavaka („zu- bića“) u gornjem dijelu (Sl. 2).

Slika 3. Životni ciklus ambrozije (preuzeto iz publikacije Ambrozija, Gradski ured za zdravstvo, rad i socijalnu skrb, Grad Zagreb, 2005.)

14 BUK

Na području srednje Europe ambrozija obič- ogromne količine sitnog i laganog polena, koji se no niče od travnja do lipnja, cvjeta od srpnja do efikasno prenosi zrakom na velike udaljenosti, pa listopada (Sl. 3) a sjemenke (plodići) sazrijevaju i može izazvati pojavu alergija u područjima uda- otpadaju od polovice kolovoza do studenoga. ljenim i više od 200 km od mjesta njezina rasta. Ambrozija se razmnožava isključivo sjemenom. Zbog njezina štetnog djelovanja na ljudsko zdrav- Jedna biljka može proizvesti 3 000-4 000 sjemenki, lje (alergije), u Hrvatskoj je uvedena zakonska ob- a zabilježena je proizvodnja i do 32 000 sjemen- veza uklanjanja ambrozije sa svih javnih površina ki po biljci. Sjemenke u tlu zadržavaju sposobnost (Narodne novine 72/07). klijanja i više od četrdeset godina. Trajno odstra- Kontrola i suzbijanje njivanje ambrozije sa zahvaćenih površina oteža- va njezin izuzetno veliki reproduktivni potencijal Zbog velikog reproduktivnog potencijala, am- te nakupljanje i dugotrajno zadržavanje klijavog broziju je vrlo teško ukloniti s područja na kojemu sjemena u tlu – „banka sjemena“. Na poljima ku- se udomaćila i stvorila stalnu banku sjemena, na- kuruza u ravnici Padaniji u talijanskoj regiji Veneto ročito kada zahvati velike površine. Zbog toga je utvrđena je prosječna količina od 10 000 sjemen- neobično važno provoditi mjere prevencije: izbje- ki po četvornom metru na dubini do 40 cm, a u gavati transport kontaminiranog tla i kontamini- centralnoj Italiji, u dolini Tibra, u prvih 15 cm tla rane ptičje hrane i žitarica, dekontaminirati poljo- količina sjemena varirala je od 20 000 do 50 000 privredne strojeve i vozila prilikom premještanja sjemenki po m2. ambrozije iz zahvaćenih područja u ona koja nisu zahvaćena njome. Kada se ambrozija useli u neko Sjemenke ambrozije rasprostranjuju se duž rijeka i kanala plutajući na površini vode i po nekoliko područje, uklanjanje treba započeti čim prije, dok sati. U rasprostranjivanju sudjeluju i male ptice i biljka još nije stvorila banku sjemena. Tri su sku- životinje koje se hrane sjemenom ambrozije. Naj- pine metoda uklanjanja ambrozije: mehaničke, ke- veću ulogu u rasprostranjivanje ambrozije imaju mijske i biološke. različite ljudske aktivnosti. Sjeme ambrozije može Mehaničko uklanjanje se naći kao primjesa u zrnima žitarica, u hrani za U slučaju nalaska pojedinačnih biljaka i manjih ptice, baliranom sijenu i slami, iskopanom mate- populacija preporuča se da se biljke iščupaju s ko- rijalu, građevinskoj opremi, poljoprivrednim stro- rijenom. Preporučuje se korištenje zaštitnih ruka- jevima, blatu na vozilima, gumama vozila (u gume vica prilikom čupanja, kako ne bi došlo do ošte- se sjemenke usade pomoću trnastih nastavaka) i sl. ćenja kože i kontaktnog dermatitisa. U slučaju ve- Osim što predstavlja problem kao raširena ko- ćih površina preporučuje se ručna košnja, koju je rovna vrsta, najnegativniji utjecaj ambrozija ima na potrebno provesti prije cvatnje, koseći oko 2 cm. ljudsko zdravlje. Njezina peludna zrnca predstav- Prilikom suzbijanja ambrozije košenjem postupak ljaju najjače poznate alergene, koji uzrokuju ogro- je potrebno obaviti 3-4 puta tijekom vegetacijske mne zdravstvene probleme velikom dijelu ljudske sezone, zbog brze regeneracije, tj. izbijanja po- populacije, a time i znatne gospodarske gubitke. stranih ogranaka iz odrezanih stabljika. Na zahva- Također potiskuje zavičajnu floru ruderalnih sta- ćenim poljoprivrednim površinama populacije se ništa i okopavina, čime smanjuje njezinu prirod- mogu kontrolirati zaoravanjem sastojina ambro- nu raznolikost. Gram polena ambrozije sadrži od zije, prije cvatnje. Dubokim oranjem sjemenke se trideset do trideset pet milijuna polenovih zrna, a premještaju u dublje slojeve tla, što onemogućuje jedna biljka tokom godine može proizvesti više od ili smanjuje efikasnost klijanja. U pravilu se s velikih 45 grama (< 1 350 milijuna polenovih zrna) polena. područja ambrozija ne uspijeva potpuno odstrani- Činjenica da svega desetak polenovih zrna ambro- ti, već se znatno smanjuje količina polena i produk- zije u kubičnom metru zraka, u odnosu na pedeset cija sjemenki. polenovih zrna trava po m3 zraka, izaziva alergij- sku reakciju kod ljudi osjetljivih na polen govori o Kemijsko uklanjanje izuzetnom alergijskom potencijalu te biljke. Štetan Primjenjuje se u kontroli i suzbijanju ambrozije utjecaj na ljudsko zdravlje nije ograničen samo na na većim površinama. Za to se koristi veliki broj ne- područja zahvaćena ambrozijom. Biljka producira selektivnih herbicida, na bazi glikofosfata, glikofo-

15 ZAŠTITA

sfinatamonija, diklorbenila ili imazapira, a primje- nica Parka zabilježen je 2007., i to na području ma- njuje se u ranim fenofazama prije stvaranja polena nastira Krka, a zatim su 2015. pojedinačni primjerci i sjemenki ili na kraju vegetacijskog ciklusa (uje- pronađeni na otočiću Visovcu (Sl. 4). sen), kako bi se reducirala banka sjemena i smanjila klijavost. U odnosu na mehaničko uklanjanje košnjom, kemijska kontrola efikasnija je i jeftinija jer je često dovoljan jedan tretman na kraju vegetacijske sezone (ujesen) za dobar učinak. Još je efikasnija kombinacija mehaničke i kemijske metode, kada se herbicidi apliciraju nakon odstranjivanja ambrozije košnjom. U novije vrijeme pojavljuju se populacije ambrozije koje su višestruko rezisten- tnije na tretman glifosatima od uobičajenih. Upo- treba herbicida rezultira onečišćenjem tla, pa se oni ne smiju koristiti na površinama po naseljima, površinama za ekološku proizvodnju hrane i zašti- ćenim područjima. Slika 4. Ambrozija uz posađeni bambus na otočiću Visovcu Biološke metode (22. 6. 2015.) (foto: M. Milović) Već duže vrijeme ambrozija se pokušava suzbi- U razdoblju od 2015. do 2018. godine Milen- jati uz pomoć različitih vrsta fitofagnih kukaca koji ko Milović proveo je detaljno istraživanje neofi- se hrane ambrozijom, kao što je zlatica (Zygogram- ta, među kojima i ambrozije, na cijelom području ma suturalis), koja je autohtona na području pri- Parka. Obavljeno je geokodiranje svih nalazišta, rodnog areala ambrozije (Sjeverne Amerike). Učin- prikupljeni su podaci o vrstama zahvaćenih stani- kovitost toga kukca na površinama zahvaćenim šta i gustoći populacija a procijenjena je i veličina ambrozijom ispitivana je u Rusiji, Kini, Australiji i zahvaćenih površina. Rezultati s preporukama za srednjoj Europi, kao i u Hrvatskoj. Odnedavno se suzbijanje ambrozije dostavljeni su stručnoj službi na području Europe intenzivno proučava moguć- Parka. Ambrozija je pronađena na sedam lokaliteta nost biokontrole ambrozije primjenom sjevernoa- (Sl. 5): meričkog tvrdokrilca Ophraella communa. Biološ- 1. Oćestovo – zapuštene površine uz Krku ispod ka metoda kontrole ambrozije za sada ne pokazuje Tanjgine glavice (Sl. 6) zadovoljavajući učinak pa nema širu primjenu. 2. Liver – košene livade lucerne i zapuštene povr- Rasprostranjenost ambrozije u NP „Krka“ šine uz desnu obalu Krke (Sl. 7) Naseljavanje ambrozije na područje uz rije- 3. Radučić, Donji Radići, okolica Nikoletića – uz ku Krku novijeg je datuma. U sklopu šireg istra- nadvožnjak iznad željezničke pruge (Sl. 8) živanja flore NP „Krka“, skupina botaničara s Pri- 4. Radučić, Donji Radići – zapuštene površine na rodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u području Carigrada (Sl. 9) Zagrebu pronašla je ambroziju na širem područ- 5. Brljanskg jezeo – uz rub ceste (Sl. 10) ju grada Skradina, izvan današnjih granica Parka. 6. Rupe – polje uz obalu Visovačkog jezera (Sl. 11) Guste populacije ambrozije i veće zahvaćene po- 7. Čikola, Ključica – suho korito ispod mosta preko vršine u Šibensko-kninskoj županiji zabilježene su Čikole (Sl. 12). na području Knina i Drniša, dok se za priobalno Prethodno zabilježeni nalazi za manastir Krka i i otočno područje navode samo sporadični nalazi za otočić Visovac nisu potvrđeni. Ti lokaliteti izlo- pojedinačnih primjeraka ili manjih sastojina koje ženi su sve većem broju posjetitelja, što povećava se održavaju kraće vrijeme a zatim isčeznu (povre- vjerojatnost ponovnog pojavljivanje ambrozije. Na menih svojti ili efemerofita). Upravo su zahvaćene tim lokalitetima treba stalno pratiti moguće use- površine na području Knina, Drniša i Skradina bile ljavanje biljke kako bi se na vrijeme uklonila i tako izvorišta za useljavanje ambrozije na područje NP spriječilo njezino udomaćivanje i širenje na okolna „Krka“. Prvi nalaz ambrozije unutar sadašnjih gra- područja.

16 BUK

Slika 7. Detalj nepokošene livade s ambrozijom na području Livera (9. 9. 2018.) (foto: M. Milović)

Slika 5. Nalazišta ambrozije na području NP „Krka“

Slika 8. Ambrozija uz rub nadvožnjaka na području Donjih Radića (9. 9. 2018.) (foto: M. Milović)

Slika 6. Nalazište ambrozije na zapuštenoj livadi ispod Tanjgine glavice (12. 9. 2015.) (foto: M. Milović)

Slika 9. Gusta populacija ambrozije uz rub rijeke na području Carigrada (9. 9. 2018.) (foto: M. Milović)

17 ZAŠTITA

Slika 12. Ambrozija u suhom koritu Čikole uz most na Slika 10. Ambrozija uz rub ceste iznad Brljanskog jezera području Ključice (18. 9. 2018.) (foto: M. Milović) (15. 9. 2018.) (foto: M. Milović) Na četiri lokaliteta – u okolici Nikoletića (Donjih Radića, Radučića), u okolici mosta preko Brljanskog jezera, na području Rupa (Polje) i na Čikoli (Ključi- ce) – ambrozija je dospjela nedavno a zahvaćene površine pojedinačno su manje od 100 m2. Na tim lokalitetima ambrozija vjerojatno još nije stvorila brojnu i stalnu banku sjemena, pa se pravovre- menim odstranjivanjem može potpuno iskorijeni- ti. Pojedinačni primjerci ambrozije (10-20 jedinki) zabilježeni su na zapuštenim površinama uz Krku ispod Tanjgine glavice (na području Oćestova). Unatoč stalnom rastu posjetitelja, na području Skradinskoga buka i Roškoga slapa ambrozija nije Slika 11. Ambrozija u sjevernom dijelu rupljanskog polja zabilježena. U sklopu pripreme za turističku sezo- (16. 9. 2017.) (foto: M. Milović) nu i redovitoga održavanja, na tim se lokalitetima obavlja košnja vegetacije uz rubove cesta i putova Od prvog nalaza ambrozije na području mana- i uz rubove rijeke. Ako sjemenke ambrozije i dos- stira Krka (2007.) ta invazivna svojta u znatnoj se piju na te lokalitete, redovitom košnjom prekida se mjeri proširila unutar današnjih granica NP „Krka“. vegetacijski ciklus biljke prije faze cvjetanja i plo- Najveće zahvaćene površine pod ambrozijom i naj- donošenja, a time i stvaranje trajne banke sjemena veća gustoća populacija zabilježeni su uz gornji tok u tlu. Krke i na području Livera i Carigrada. U dolinskom Može se zaključiti da ambrozija, iako je već duže proširenju uz desnu obalu Krke na području Livera prisutna na području Nacionalnog parka „Krka“, ambrozija se uselila na livade lucerne i zapuštene još uvijek nije zahvatila velike površine. Uzimajući travnjake i uz šikare uz rubove rijeke. Zahvaćena je u obzir visoki reproduktivni potencijal biljke te na- površina od približno 3,5 ha. Znatne površine (≈ čine transporta vodom i ljudske aktivnosti, može 0,5 ha) pod ambrozijom zabilježene su uz desnu se očekivati daljnje širenje ambrozije uz ceste i obalu Krke na području Carigrada (Donjih Radića, putove, na poljoprivrednim površinama i uz rubo- Radučića). Ambrozija tu raste kao korov na obra- ve rijeke, naročito u dolinskim proširenjima Krke. đenim i zapuštenim povrtnjacima te uz živice uz Nekontrolirano širenje ambrozije na području uz obalu rijeke. Vjerojatno je ambrozija na tim dvama rijeku Krku uzrokovalo bi rast koncentracije njezi- lokalitetima prisutna duže vrijeme te je već stvorila na alergogenog polena u zraku, što bi se odrazilo zalihe sjemena u tlu (banku sjemena), pa će njena zdravlje stanovništva cijele Šibensko-kninske zino suzbijanje biti otežano a potpuno uklanjanje županije, zbog veće učestalosti i jačih simptoma možda i nemoguće. alergije.

18 BUK

Preporuke za suzbijanje ambrozije faze cvjetanja, obično traje šest tjedana. Kako nica- u NP „Krka“ nje započinje sredinom travnja i traje kontinuirano sve do kraja lipnja, postupak mehaničkog uklanja- Prilikom izrade programa kontrole ambrozije nja treba ponoviti najmanje dva-tri puta u vegeta- potrebno je, među ostalim, poznavati životni ci- cijskoj sezoni. Zbog najboljega učinka, predlaže se klus biljke te podatke o lokalitetima zahvaćenih mehaničko uklanjanje u trima turnusima: sredinom širenjem ambrozije i veličini zahvaćenih površina. svibnja (za biljke iznikle u travnju), krajem lipnja (za Kako se radi o zaštićenom području, metodu ke- biljke iznikle u svibnju) i krajem srpnja (za biljke mijskog suzbijanja treba isključiti zbog toksičnog učinka herbicida na okoliš. Mogućnost primjene iznikle u lipnju). Ako se odstranjivanje obavlja u fitofagnih kukaca (biološka metoda) tek se istra- dvama turnusima, tada prvi treba planirati za kraj žuje, pa je kao jedina prikladna odabrana metoda svibnja, a drugi za sredinu srpnja. Faze životnog ci- mehaničkog uklanjanja. Kako se radi o lokaliteti- klusa ambrozije ovise o klimatskim prilikama, pa za ma s razmjerno malim površinama, kao najefika- toplijeg razdoblja mogu započeti tjedan-dva rani- sniji postupci predlažu se plijevljenje i čupanje cije, a za hladnijeg vremena tjedan-dva kasnije. Kako jelih biljaka s korijenom. Košnja je manje efikasna bi početak svakog turnusa uklanjanja bio pravo- metoda jer se iz odrezanih stabljika regeneriraju vremen, potrebno je prethodno obaviti terenski bočni ogranci, koji također razvijaju cvatove, a za- obilazak lokaliteta i utvrditi stvarno stanje u razvo- tim i sjemenke. Samo u slučaju kada ambroziju ju ambrozije. Nakon nekoliko godina mehaničkog na većim površinama s gustim populacijama (na uklanjanja neke manje populacije vjerojatno će biti području Livera i Carigrada) nije moguće odstra- potpuno odstranjene, a na lokalitetima na kojima niti čupanjem može se primijeniti ručna košnja, ali su zahvaćene površine veće bar će se smanjiti nji- tada treba kositi manje od 5 cm od površine tla hova gustoća. – idealno bi bilo do 2 cm – kako bi se smanjila mo- Akcije uklanjanja ambrozije u 2019. gućnost regeneracije bočnih ogranaka. Djelatnici Javne ustanove „Nacionalni park Ambroziju treba ukloniti prije nego što iz vege- Krka“ u lipnju su mehanički (čupanjem stabljike) tativne faze pređe u reproduktivnu, tj. prije nego uklonili ambroziju na lokalitetu Čikola (Ključica, što počne cvjetati. Na taj se način onemogućuje uz most sjeverno od Torka), a u suradnji s volon- stvaranje alergogenog polena i sjemena, koje u tlu terima Kauflanda i na lokalitetu Carigrad (Donji zadržava klijavost više od četrdeset godina. Indi- Radići) (Sl. 13). vidualni razvoj biljke od nicanja do punog razvoja habitusa (razvoj listova i grananje stabljike), a prije Milenko Milović i Mate Bačić

Slika 13. Volonteri Kauflanda čupaju stabljike ambrozije (foto: M. Bačić)

19 ZAŠTITA

Invazivne strane vrste u Hrvatskoj i NP „Krka“

Strana (alohtona, nenativna, nezavičajna, egzo- tična, introducirana ili unesena) vrsta je vrsta koja prirodno ne obitava u određenom ekosustavu, nego je u njega dospjela namjernim ili nenamjer- nim unošenjem. Ako naseljavanje ili širenje strane vrste negativno utječe na bioraznolikost ili zdravlje ljudi ili čini ekonomsku štetu na području na koje je unesena, tada se ona smatra invazivnom. Problem invazivnih vrsta nije pojava modernog vremena, već postoji od vremena kolonizacije No- voga svijeta. U dvadesetom stoljeću, zbog rasta Bezribica Pseudorasbora parva (Temminck & Schlegel, 1846) (foto: D. Jelić) trgovine, transporta i putovanja, broj stranih vrsta unesenih na nova područja kontinuirano je rastao. Zbog prijetnje bioraznolikosti, 22. listopada 2014. U dvadeset prvom stoljeću rastu njihova broja pri- Europski parlament donio je Uredbu br. 1143/2014 družuju se i prirodne migriracije vrsta zbog promje- o sprječavanju i upravljanju unošenja i širenja inva- na u okolišu uzrokovanih klimatskim promjenama. zivnih stranih vrsta, koja uređuje problematiku invazivnih stranih vrsta na teritoriju država članica EU. Prema toj uredbi, invazivne strane vrste koje izazivaju zabrinutost u Uniji ne smiju se namjerno unositi na njezino područje, držati, uzgajati, prevoziti u Uni- ju, iz nje ili unutar nje, stavljati na tržište, upotreblja- vati ili razmjenjivati, niti se smije omogućiti njihovo razmnožavanje i uzgoj i puštati ih u okoliš. Prva Provedbena uredba Komisije (EU) 2016/1141 оd 13. srpnja 2016. donosi popis od trideset sedam invazivnih stranih vrsta koje izazivaju zabrinutost u

Žljezdasti pajasen (Ailanthus altissima (Mill.) Swingle) Sunčanica Lepomis gibbosus (Linnaeus, 1758) (foto: M. Milović) (foto: D. Jelić).

20 BUK

Uniji. Dvanaestog srpnja 2017. godine Unijin po- vazivnih stranih vrsta. Od šezdeset šest invazivnih pis dopunjen je, Provedbenom uredbom komisije stranih vrsta koje izazivaju zabrinutost u EU (na (EU) 2017/1263, s dvanaest novih invazivnih stranih Unijinom popisu) u Hrvatskoj je sa sigurnošću za- vrsta a 25. srpnja 2019., Provedbenom uredbom bilježena dvadeset jedna (Tab. 1). U Nacionalnom komisije (EU) 2019/1262, sa sedamnaest novih in- parku „Krka zabilježene su četiri vrste: od biljaka,

Tablica 1. Popis invazivnih stranih vrsta koje izazivaju zabrinutost u EU

Prisutna u Br. Vrsta – znanstveni naziv Vrsta – hrvatski naziv EU Uredba Hrvatskoj 1 Baccharis halimifolia L. istočnoamerički baharis Ne 2 Cabomba caroliniana Gray kabomba Ne 3 Callosciurus erythraeus Pallas, 1779. Pallasova vjeverica Ne 4 Corvus splendens Viellot, 1817. indijski gavran Ne 5 Eichhornia crassipes (Martius) Solms vodeni zumbul Ne 6 Eriocheir sinensis H. Milne Edwards, 1854. kineski rak Ne 7 Heracleum persicum Fischer perzijski svinjski korov Ne 8 Heracleum sosnowskyi Mandenova Sosnowskijev svinjski korov Ne 9 Herpestes javanicus É. Geoffroy Saint-Hilaire, 1818. mali indijski mungos Da 10 Hydrocotyle ranunculoides L. f. žabnjački ljepušak Ne Lagarosiphon major (Ridley) Moss veliki lagarosifon (afrička Ne 11 vodena kuga) 12 Lithobates (Rana) catesbeianus Shaw, 1802. sjevernoamerička žaba bukača Ne 13 Ludwigia grandiflora (Michx.) Greuter i Burdet velecvjetna močvarna mekčina Ne 14 Ludwigia peploides (Kunth) P.H. Raven plutajuća močvarna mekčina Ne 15 Lysichiton americanus Hultén and St. John američki lisihiton Ne 16 Muntiacus reevesi Ogilby, 1839. jelen muntjak Ne 17 Myocastor coypus Molina, 1782. barska nutrija Da 18 Myriophyllum aquaticum (Vell.) Verdc. vodeni krocanj Ne 19 Nasua nasua Linnaeus, 1766. nosati rakun ili koati Ne 2016/1141 20 Orconectes limosus Rafinesque, 1817. bodljobradi rak Da 21 Orconectes virilis Hagen, 1870. virilni rak Ne 22 Oxyura jamaicensis Gmelin, 1789. grimizna patka Ne 23 Pacifastacus leniusculus Dana, 1852. signalni rak Da 24 Parthenium hysterophorus L. partenium Ne 25 Perccottus glenii Dybowski, 1877. rotan Da 26 Persicaria perfoliata (L.) H. Gross (Polygonum perfoliatum L.) prorasla perzikarija Ne 27 Procambarus clarkii Girard, 1852. crveni močvarni rak Ne 28 Procambarus fallax (Hagen, 1870.) f. virginalis mramorni rak Da 29 Procyon lotor Linnaeus, 1758. rakun Da 30 Pseudorasbora parva Temminck i Schlegel, 1846. bezribica Da Pueraria montana (Lour.) Merr. var. lobata(Willd.) (Pueraria penjačica kudzu Ne 31 lobata (Willd.) Ohwi) 32 Sciurus carolinensis Gmelin, 1788. siva vjeverica Ne 33 Sciurus niger Linnaeus, 1758. Bryantova vjeverica Ne 34 Tamias sibiricus Laxmann, 1769. sibirska vjeverica Ne 35 Threskiornis aethiopicus Latham, 1790. sveti ibis Ne 36 Trachemys scripta Schoepff, 1792. crvenouha/žutouha kornjača Da 37 Vespa velutina nigrithorax de Buysson, 1905. azijski stršljen Ne

21 ZAŠTITA

Prisutna u Br. Vrsta – znanstveni naziv Vrsta – hrvatski naziv EU Uredba Hrvatskoj 38 Alopochen aegyptiacus Linnaeus, 1766. egipatska guska Da 39 Alternanthera philoxeroides (Mart.) Griseb. aligatorski korov Ne 40 Asclepias syriaca L. cigansko perje Da 41 Elodea nuttallii (Planch.) St. John Nuttallova vodena kuga Da 42 Gunnera tinctoria (Molina) Mirbel čileanska gunera Ne 43 Heracleum mantegazzianum Sommier i Levier divovski svinjski korov Da 2017/1263 44 Impatiens glandulifera Royle žljezdasti nedirak Da 45 Microstegium vimineum (Trin.) A. Camus japanska štulavka Ne 46 Myriophyllum heterophyllum Michaux raznolisni krocanj Da 47 Nyctereutes procyonoides Gray, 1834. rakunopas ili kunopas Da 48 Ondatra zibethicus Linnaeus, 1766. bizamski štakor Da 49 Pennisetum setaceum (Forssk.) Chiov. čekinjasta trava Ne 50 Acacia saligna (Labill.) H.L.Wendl. (Acacia cyanophylla Lindl.) akacija Da 51 Acridotheres tristis Linnaeus, 1766. smeđa mina Ne 52 Ailanthus altissima (Mill.) Swingle žljezdasti pajasen Da 53 Andropogon virginicus L. virginia Ne 54 Arthurdendyus triangulatus (Dendy, 1894.) Jones & Gerard (1999.) novozelandska glista Ne 55 Cardiospermum grandiflorum Sw. srcoliki grašak Ne 56 Cortaderia jubata (Lemoine ex Carrière) Stapf trava andskih stepa Ne 57 Ehrharta calycina Sm. obična erharta Ne 58 Gymnocoronis spilanthoides (D. Don ex Hook. & Arn.) DC. senegalski čaj Ne 2019/1262 59 Humulus scandens (Lour.) Merr. japanski hmelj Da 60 Lepomis gibbosus Linnaeus, 1758. sunčanica Da Lespedeza cuneata (Dum. Cours.) G. Don (Lespedeza juncea var. kineska lespedeza Ne 61 sericea (Thunb.) Lace & Hauech) 62 Lygodium japonicum (Thunb.) Sw. japanska paprat Ne 63 Plotosus lineatus (Thunberg, 1787.) prugasti jeguljasti som Ne 64 Prosopis juliflora (Sw.) DC. algaroba Ne 65 Salvinia molesta D. S. Mitch. (Salvinia adnata Desv.) divovska salvinija Ne 66 Triadica sebifera (L.) Small (Sapium sebiferum (L.) Roxb.) kinesko drvo Ne

žljezdasti pajasen Ailanthus altissima (Mill.), od ži- nim vrstama, uključujući i invazivne strane vrste votinja, dvije ribe, bezribica Pseudorasbora parva koje izazivaju zabrinutost u Republici Hrvatskoj, (Temminck & Schlegel, 1846) i sunčanica Lepomis kako bi se spriječio ili ublažio njihov štetni utjecaj gibbosus (Linnaeus, 1758), i jedan sisavac, bizamski na bioraznolikost, usluge ekosustava i/ili zdravlje štakor Ondatra zibethicus (Linnaeus, 1766). ljudi, uzimajući u obzir i mogući štetni utjecaj na gospodarstvo kao pogoršavajući činilac. Zabranje- U Hrvatskoj je unošenje stranih vrsta uređeno no je uvođenje stranih vrsta u prirodu i/ili u ekosu- Zakonom o sprječavanju unošenja i širenja stranih stave u kojima prirodno ne obitavaju, uzgoj stranih te invazivnih stranih vrsta i upravljanju njima (NN vrsta i njihovo stavljanje na tržište Republike Hr- 15/18) i Zakonom o izmjenama i dopuni Zakona o vatske bez dopuštenja Ministarstva. sprječavanju unošenja i širenja stranih te invazivnih stranih vrsta i upravljanju njima (NN 14/19). Tim zakonima uređuje se pitanje sprječavanja unošenja Drago Marguš i širenja te upravljanja invazivnim stranim vrstama koje izazivaju zabrinutost u Europskoj uniji te stra-

22 BUK

Utjecaj zaštićenih područja na razvoj lokalne zajednice kroz održivi turizam

Zaštićena područja i turizam element o kojem treba voditi računa u upravljanju zaštićenim područjem. Zaštićena su područja „geografski jasno određen prostor koji je namijenjen zaštiti prirode i kojim se Turizam je „spona“ kojom zaštićena područja upravlja radi dugoročnog očuvanja prirode i prate- dolaze u direktni kontakt s društvom, koja omo- ćih usluga ekološkog sustava“. Prema posljednjem gućuje prezentiranje vrijednosti toga područja, izdanju Liste zaštićenih područja Ujedinjenih naro- osiguravajući njegovo postojanje, direktno dopri- da, u svijetu su trenutno zaštićena 102 102 pod- noseći blagostanju kroz različite vidove rekreacije. 2 ručja, koja pokrivaju 18 763 407 km . Ukupno je Posljednjih desetljeća turizam je najbrže rastu- zaštićeno 11,5 % kopnene i 0,5 % morske površine ća grana svjetske ekonomije, u kojoj potrošnja ra- Zemlje. ste 20 % godišnje. U tom sektoru u 2014. godini Prema Upisniku zaštićenih područja Ministar- ostvarena je više od 1,1 milijarda turističkih dola- stva zaštite okoliša i prirode, u Republici Hrvatskoj zaka (Sl. 1). Predviđa se da će do 2020. taj iznos ukupno je zaštićeno 408 područja u različitim ka- premašiti 1,6 milijardi. Zaštićena prirodna područ- tegorijama. Zaštićena područja danas obuhvaćaju ja kao jedna od najatraktivnijih područja za razvoj 8,56 % ukupne površine Republike Hrvatske, od- turizma prate rast posjećivanja. Prema podatcima nosno 12,23 % kopnenog teritorija i 1,94 % teri- Instituta za turizam, potražnja za turizmom teme- torijalnog mora. Najveći dio zaštićene površine ljenim na prirodi čini 7 % ukupne svjetske turističke jesu parkovi prirode (4,56 % ukupnog državnog potražnje, dok joj je godišnja stopa rasta između teritorija), dok nacionalni parkovi obuhvaćaju 1,10 10 % i 30 %. % površine (Upisnik zaštićenih područja – stanje 9. Prema podatcima Državnog zavoda za statisti- rujna 2015.). ku iz 1997. godine, u svih osam nacionalnih parkova Hrvatske u poslijeratnom razdoblju zabilježeno Pojam „Usluge ekološkog sustava“ označa- je 659 000 posjetitelja, 2010. godine njihov broj va usluge ekosustava koje su vezane za očuvanje popeo se na 2,1 milijun, uz godišnju stopu rasta prirode, i ne kose se s očuvanjem. One uključuju od 13 % u promatranom razdoblju. Godine 2012. osnovne usluge, kao što su opskrba hranom i vo- broj posjeta nacionalnim parkovima i parkovima dom, regulirajuće usluge, npr. zaštitu od poplava, prirode dosegnuo je 2,58 milijuna. Navedeni po- suša i bolesti, popratne usluge, kao što su formi- daci rezultat su globalnog trenda porasta intere- ranje zemljišta i kruženje hranjivih tvari, i kulturne sa za posjet zaštićenim područjima, njihove bolje usluge kao što su rekreacija i turizam, duhovne i i učinkovitije promocije i porasta broja turističkih nematerijalne koristi. agencija koje u svojoj ponudi nude specijalizirane „Zaštićena područja trebaju turizam – turizam programe ili organizirane posjete zaštićenim potreba zaštićena područja.“ Iako su njihovi odno- dručjima. si kompleksni i ponekad štetni, turizam je ključni

23 UPRAVLJANJE

Turizam u zaštićenim područjima je paradoks – donosi koristi i štete. Ti su efekti u međusobnoj in- terakciji na različite načine. Potencijalne koristi od turizma u zaštićenim područjima jesu: porast za- pošljavanja za lokalno stanovništvo, porast dohot- ka, stimuliranje i diversifikacija lokalne ekonomije, poticanje lokalne proizvodnje, doprinos očuvanju prirodnog i kulturnog nasljeđa, podrška istraži- vanju i razvoju dobrih ekoloških navika, podrška ekološkoj edukaciji posjetitelja i lokalnog stanov- Slika 1. Kretanje broja posjetitelja u svijetu (u milijunima) ništva itd. Negativni učinci proizlaze iz samih turi- (UNWTO) stičkih posjeta, ali mnogima se može kompeten- tno upravljati, a time ih i umanjiti. Trošak turizma u Tablica 1 prikazuje kretanje broja posjetitelja u zaštićenim područjima poprima tri oblika: financij- PP „Lonjsko polje“, PP „Medvednica“ i NP „Kornati“ sko-ekonomski (porast troškova sigurnosti, zapo- u razdoblju od 2008. do 2014. godine. Iako se radi šljavanje dodatnog osoblja, gradnju objekata po- o procjenama na temelju različitih metodologija, trebnih turistima itd.), društveno-kulturni (različite porast broja posjetitelja u navedenom razdoblju je konflikte između turista, ciljeva turističkog razvoja i očit. Znatno manja procjena broja posjetitelja za lokalnog stanovništva) i ekološki (degradaciju oko- PP „Lonjsko polje“ u 2013. godini posljedica je veli- liša, gubitak biološke raznolikosti itd.). kih poplava tijekom svibnja 2014. godine na širem području toga parka zbog kojih je područje bilo Kako bi se troškovi turizma u zaštićenim po- zatvoreno za posjetitelje. dručjima, ali i u ostalim turistički zanimljivim po- dručjima, sveli na minimum, potrebno je promi- Tablica 1. Procijenjen broj posjetitelja u PP „Lonjsko polje“, PP „Medvednica“ i NP „Kornati“ u razdoblju od 2008. do jeniti pristup upravljanju, odnosno planiranju i 2014. godine (Izvor: podatci javnih ustanova) provedbi turističkih aktivnosti. Održivi turizam nije vrsta turizma, već način planiranja i provedbe turi- PP „Lonjsko PP NP stičkih aktivnosti. Godina polje“ „Medvednica“ „Kornati“ Održivi turizam podrazumijeva postizanje rav- 2008. 13 000 14 252 138 442 noteže između ekoloških, društvenih i gospodar- skih aspekata turističkog razvoja, odnosno para- 2009. 13 500 11 308 146 094 lelno očuvanje prirodne baštine i bioraznolikosti, 2010. 14 650 17 124 153 752 očuvanje materijalnog i kulturnog naslijeđa i odgovorno korištenje resursa radi ostvarivanja profita 2011. 14 600 21 806 155 354 i društveno-ekonomske dobrobiti svih dionika. Uz 2012. 15 600 21 620 164 242 očuvanje prirodnih i kulturnih vrijednosti, učinko- 2013. 11 850 20 560 173 795 vito upravljanje zaštićenim područjem uključuje i socijalnu i ekonomsku održivost na tim područji- 2014. 12 320 26 191 183 288 ma. Preduvjet takvom upravljanju nalazimo u za- jedničkom planiranju sa svim dionicima i njihovom Strategija razvoja turizma u Hrvatskoj do 2020. uključivanju u planiranje i donošenje odluka. navodi nekoliko kvalitativnih globalnih megatren- Očuvanje vrijednosti zaštićenog područja naju- dova odnosno kretanja na turističkom tržištu koja činkovitije je kad se zaštićenim područjem upravlja određuju konkurentnost turističkih destinacija, u kontinuiranom dijalogu i dogovoru s lokalnim među kojima je istaknut i okoliš (priroda). Optimi- stanovništvom, pri čemu dolazi i do podjele od- zacija razvoja turizma bliskog prirodi u zaštićenim govornosti. Tijekom suradnje vrednuju se lokalna područjima, kao i poboljšanje kvalitete, opsega i znanja, vrijednosti i prakse očuvanja potrebni za tipa turističkih proizvoda i usluga, u Strategiji je učinkovito upravljanje zaštićenim područjem. Do- posebno naglašena. sezanje održivosti turizma trajan je proces koji traži

24 BUK

stalno praćenje učinaka i uvođenje potrebnih pre- 1. Očuvati, unaprijediti i dodati vrijednost okolišu i ventivnih i/ili korektivnih mjera. Provedba održivog baštini turizma mora voditi do visokog stupnja zadovolj- 2. Povećati ekonomsku i društvenu korist od turiz- stva turista, uz istovremeno podizanje svijesti o ma održivosti i promicanje prakse održivog turizma 3. Zaštititi i poboljšati kvalitetu života lokalnog među njima. stanovništva 4. Posvetiti se djelotvornom upravljanju posjetiteljima i poboljšati kvalitetu turističke ponude. Europski certifikat za održivi turizam – sredstvo za uspostavu održivog turizma u Iz teksta Certifikata (Chartera) proizlaze dva glavna zaštićenim područjima cilja održivog turizma u zaštićenim područjima: Skupina zaštićenih područja, djelatnici u turiz- 1. Povećati svijest o europskim zaštićenim po- mu i njihovi partneri, pod vodstvom EUROPARC dručjima kao temeljnom dijelu naše baštine, Federacije, uočila je potrebu za izdvajanjem po- koji treba sačuvati za buduće generacije, i pota- dručja koja primjenjuju održivi razvoj u svom knuti njihovo održivo korištenje upravljanju. Tako je razvijen Europski certifikat 2. Poboljšati održivi razvoj i upravljanje turizmom za održivi turizam (European Charter for Sustai- u zaštićenim područjima, uzevši u obzir potrebe nable Tourism) u zaštićenim područjima, koji, kao očuvanja prirode, lokalnog stanovništva, lokal- praktično sredstvo za upravljanje, omogućuje da nog poduzetništva i posjetitelja. turizam pridonosi uravnoteženom gospodarskom, društvenom i ekološkom razvoju zaštićenih pod- Ti ciljevi opisani su u deset principa koji služe ručja u Europi. kao smjernice za uspostavljanje potrebnih struktura i aktivnosti. Principi su sljedeći: Europska Charter mreža danas broji 131 zašti- ćeno područje iz 16 europskih država, s daljnjom 1. Uključiti sve dionike obuhvaćene turističkim tendencijom širenja. Prepoznajući vrijednost cer- djelatnostima u samom zaštićenom području i tifikata kao pomagala u procesu održivog regio- njegovoj okolici u razvoj i upravljanje zaštiće- nalnog razvoja, mnoga zaštićena područja žele nim područjem u svom upravljanju primijeniti metodologiju koja 2. Pripremiti i implementirati strategiju održivog omogućuje dobivanje certifikata. Osim što kan- turizma i akcijski plan za zaštićeno područje didati dobivaju razrađen sustav politike održivog 3. Zaštititi i obnavljati prirodnu i kulturnu baštinu razvoja, imaju i potporu Charter područja kroz raz- zaštićenog područja kroz turističke djelatnosti i mjenu iskustva, znanja i studijskih posjeta. zaštititi je od preintenzivnog turističkog razvoja 4. Pružiti svim posjetiteljima visokokvalitetno isku- Chartera Održivi turizam u okvirima definira se stvo u svim aspektima posjeta kao „svaki oblik turističkog razvoja, upravljanja ili 5. Učinkovito informirati posjetitelje o posebnosti aktivnosti, koji osigurava dugoročnu zaštitu i oču- zaštićenog područja vanje prirodnih, kulturnih i socijalnih resursa, te na 6. Poticati razvoj specifičnih turističkih proizvoda pozitivan i pravedan način doprinosi ekonomskom koji potiču istraživanje i upoznavanje zaštiće- napretku i dobrobiti osoba koje žive, rade ili po- nog područja sjećuju zaštićena područja“. Kako bi se takav oblik 7. Podizati razinu znanja o zaštićenom području i Charter turizma praktično proveo, Europski stavlja o održivosti općenito kod svih dionika uključe- naglasak na usklađivanje potreba zaštite prirode, nih u turističke djelatnosti lokalnih gospodarstvenika, posjetitelja i stanovni- 8. Osigurati da turizam djeluje pozitivno, nikako ka koji žive u zaštićenom području. negativno, na kvalitetu života lokalnog stanov- Potrebno je očuvati, istaknuti i promovirati po- ništva sebne kvalitete pojedinog zaštićenog područja kao 9. Povećati koristi od turizma za lokalno gospo- bazu njegove turističke ponude. Četiri su ključna darstvo cilja na koje se trebaju referirati sve strategije odr- 10. Pratiti i utjecati na protok posjetitelja, kako bi se živog turizma: izbjegli ili smanjili mogući negativni utjecaji.

25 UPRAVLJANJE

Posebni zahtjevi Chartera odnose se na: vrijednostima zaštićenog područja. Upravo su te informacije dale smjernice za razvijanje strategije · uspostavljanje stalne strukture koja će jamči- održivog turizma za pojedina zaštićena područja. ti zajedničko upravljanje održivim turizmom u Proces i rezultati podjednako su važni. Strukturi- zaštićenom području – foruma/savjeta u kojem rani dijalog i aktivno sudjelovanje lokalnih dionika će sudjelovati predstavnici upravljačkog tijela, ključ su za bolje upravljanje zaštićenim područji- lokalnih samouprava, organizacija za očuvanje ma, koji omogućuje društveni i gospodarski razvoj prirode i okoliša te ostalih organizacija, kao i u skladu s potrebama očuvanja prirode. predstavnici turističkog sektora Slika 2 daje pregled vrijednosti zaštićenih po- · izradu strategije razvoja održivog turizma u za- dručja od kojih dionici imaju najveći prihod i u štićenom području, koja će biti u skladu s četiri kojima vide potencijal za daljnji razvoj. Uočeno je ključna cilja Chartera da sačuvana zaštićena područja, kojima se dobro · akcijski plan za idućih pet godina koji mora upravlja, najveće vrijednosti daju kroz turizam i re- identificirati odgovornosti različitih dionika kreaciju te edukaciju i kulturnopovijesne vrijedno- i osigurati provedbu osnovnih ciljeva i deset sti. Grupe dionika koje su sudjelovale u procjeni principa u zaštićenom području. navedene su na Slici 3. Uz njih, u procjenu su bili uključeni i stručnjaci/znanstvenici i predstavnici nacionalnih i međunarodnih organizacija. Hrvatski Charter parkovi Vrijednosti koje zaštićeno područje omogućuje „Parkovi Dinarskog luka“ projekt je koji je WWF a povezujemo ih s turizmom uglavnom se odnose provodio u regiji Dinarskog luka od 2012. godine a na rekreaciju, lovni turizam, edukaciju i kulturne i imao je za cilj stvaranje platforme zaštićenih pod- povijesne vrijednosti. Zanimljivo je istaknuti kako ručja Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hr- je ekonomska vrijednost usmjerena prema grupa- vatske, Kosova, Makedonije, Slovenije i Srbije, kroz ma dionika (Sl. 3). O načinu upravljanja zaštićenim umrežavanje parkova, studijska putovanja i razmje- područjem ovisi koji dionici imaju mogućnosti nu iskustava, te zajedničku edukaciju za djelatnike za ostvarivanje prihoda i od kojih vrijednosti, što parkova na teme održivog turizma, EU integraci- može podjednako utjecati na lokalnu ekonomiju ja i klimatskih promjena. Osnovana je i asocijacija kao i na očuvanje prirode. Iz istog prikaza vidlji- „Parkovi Dinarida – mreža zaštićenih područja Di- vo je također da zaštićeno područje može koristiti narida“. Prvi put je provedena procjena vrijednosti više vrijednosti oko kojih je moguće razvijati odr- i dobrobiti zaštićenih područja (PA BAT – Protected živi turizam. Takva diversifikacija posebno je vid- Areas Benefit Assesment Tool), koja je uključivala ljiva kod parkova prirode „Medvednica“ i „Lonjsko prikupljanje, izravno od lokalnih dionika, stručnja- polje“, koji imaju manje prirodnih atrakcija i nisu u ka i znanstvenika, korištenjem standardne meto- turistički najatraktivnijem području, pa samim tim dologije, informacija o trenutnim i potencijalnim imaju manji broj posjetitelja.

Slika 2. Izvor prihoda za dionike u zaštićenim područjima PP „Lonjsko polje“, PP „Medvednica“ i NP „Kornati“

26 BUK

Tablica 2. Opći podatci o PP „Lonjsko polje“, PP „Medvednica“ i NP „Kornati“

PARK PRIRODE „LONJSKO PARK PRIRODE „MEDVEDNICA“ NACIONALNI PARK „KORNATI“ POLJE“

Park prirode Park prirode Nacionalni park Stupanj zaštite V. kategorija prema IUCN V. kategorija prema IUCN II. kategorija prema IUCN definiciji definiciji definiciji Park prirode 1990. Park prirode 1983. Nacionalni park 1980. Godina osnivanja Javna ustanova 1996. Javna ustanova 1998. Javna ustanova 1982.

Površina (ha) 50 650 17 983 21 700

Broj stanovnika 4 324 7 400 21

Godišnji budžet 2.809.100 2.769.985 7.332.732 ustanove (kn) Prihod od turizma 9,5 % 17 % 30 % (%)

Broj djelatnika: 13 15 23

Slika 3. Raspodjela prihoda dionika od vrijednosti zaštićenog područja vezanih za turizam za PP „Lonjsko polje“, PP „Med- vednica“ i NP „Kornati“

27 UPRAVLJANJE

Tablica 3. Pregled elemenata na kojima se temeljio proces izrade strategije razvoja održivog turizma i osnovne informacije o dokumentu za PP „Lonjsko polje“, PP „Medvednica“ i NP „Kornati“

PP „LONJSKO POLJE“ PP „MEDVEDNICA“ NP „KORNATI“

Izazovi u · napuštanje sela · sezonalnost · kopneni dio Parka u privatnom upravljanju · zarastanje travnjaka · posjećenost iznad prihvatnog vlasništvu · zakup državnog poljoprivrednog kapaciteta · sezonalnost zemljišta · rješavanje sigurnosnih uvjeta lokaliteta i · dislociranost Parka od kopna · needuciranost stanovništva posjetitelja · loša komunikacija između · dotrajala infrastruktura i prometna Javne ustanove i vlasnika nedostupnost posjeda u Parku · nedovoljni tehnički kapaciteti za · pristup Parku isključivo organizaciju većih manifestacija plovilom · preklapanje više nadležnih institucija · napuštanje tradicijskih · nedostatak ulaganja u revitalizaciju djelatnosti · oštećivanje baštine i vandalizam · depopulacija otoka

Polazišna točka: Nastavak dosadašnje suradnje s Potreba jačanja suradnje s dionicima, Dugogodišnji izostanak dionicima: Suradničko vijeće za posebice s poslovnim sektorom kontinuiteta u dijalogu s lokalnim Park prirode „Lonjsko polje“ (04.) dionicima Suradničko vijeće za srednju Posavinu (06.)

Područje Uz PP „Lonjsko polje“, uključuje i Područje obuhvata Chartera je područje PP Uz područje NP „Kornati“, u obuhvata značajne krajobraze Sunjsko polje i „Medvednica“ Charter ulazi i značajni krajobraz Charter Odransko polje, park-šumu Djed, dio Žutsko-Sitska skupina otoka, područja regionalnog parka Moslavačka gora, područje mjesta Murtera i mjesto NATURA 2000 – dolinu Une, ribnjake Betina Lipovljani i Sloboštinu, rijeku Savu te okolne općine i gradove

Proces forum/savjet osnovan 2012., izrađena forum/savjet osnovan 2013., izrađena forum/savjet osnovan 2014., pripreme strategija strategija strategiju usvojilo Upravno vijeće u veljači 2015.

Broj dionika 86 dionika 70 dionika 66 dionika i potpisnika 42 potpisnika 27 potpisnika 40 potpisnika sporazuma

Profil dionika 23 : 9 : 10 14 : 2 : 11 12 : 13 : 15 javni : poslovni : civilni :

Razdoblje 2016. – 2020. 2014. – 2018. 2016. – 2020. provedbe strategije

Cilj Razviti održivi turizam koji će se 1. Očuvanje prirodne cjelovitosti, Održivi turizam na širem temeljiti na očuvanom krajoliku, krajobraznih značajki i pojedinačnih području NP „Kornati“ doprinosi prirodnoj i kulturnoj baštini kao sastavnica prirodne i kulturne baštine, očuvanju i promociji prirodnih, temelju za privlačenje posjetitelja posebno Natura 2000 vrsta i staništa, te kulturnopovijesnih i tradicijskih u PP „Lonjsko polje“ i širu regiju. praćenje njihova stanja vrijednosti, aktivnom uključivanju Razviti suradnju među dionicima, lokalnih dionika u vrednovanje koji će svojim resursima razviti novu 2. Promicanje primarne ekološke, lokalnih resursa i dolasku većeg ili poboljšati postojeću turističku rekreacijske i edukativne funkcije parka broja zadovoljnih posjetitelja, što ponudu individualiziranom ili osigurava ekonomsku održivost poduzetničkom ponudom u turizmu, 3. Povećanje opće kvalitete usluga i zajednice. čime će se podići kvaliteta života. sadržaja za posjetitelje Životni standard u regiji poboljšat će se a stanovništvo će željeti ostati 4. Povećanje suradnje s dionicima Parka, i samoinicijativno prihvaćati nove lokalnim stanovništvom, i privatnim mogućnosti sektorom

Procijenjena 2.489.000 237.192.750 30.226.000 vrijednost (kn)

28 BUK

Park prirode „Lonjsko polje“ i Park prirode turizma s petogodišnjim akcijskim planom naprav- „Medvednica“ prva su zaštićena područja u Hrvat- ljen je iskorak u upravljanju zaštićenim vrijedno- skoj koja su, krajem 2014. godine, dobila Europski stima tih područja, što jamči gospodarski razvoj certifikat za održivi turizam. Javna ustanova Naci- zajednice, odnosno unapređenje življenja na tom onalni park „Kornati“ u proces je krenula godinu području. Uspostava suradnje i dijaloga i uključiva- kasnije pa rezultate verifikacije očekuje. Osnovne nje lokalnih dionika u donošenje i provedbu odlu- informacije o zaštićenim područjima koja su se od- ka kod lokalnih dionika stvara osjećaj „vlasništva“ lučila na participativan način upravljanja u suradnji i čini ih odgovornim za provedbu tog strateškog s lokalnim dionicima nalaze se u Tablici 2. Osim po dokumenta. S druge strane, lokalna znanja i vješti- stupnju zaštite, ustanove se razlikuju i po površini ne i informacije s terena dobivene od lokalnih di- kojom upravljaju, broju stanovnika unutar granica onika upravljanje zaštićenim područjem čine učin- parka i operativnim kapacitetima (budžetu ustano- kovitijim. Aktivnim uključivanjem u upravljanje za- ve, broju djelatnika i prihodu od turizma). štićenim područjem, lokalni dionici postaju najbolji Sva područja tijekom procesa uspostavila su čuvari i promotori „svog“ zaštićenog područja. stalne strukture forume/savjete, koji su izradili Zajedničkim planiranjem i provedbom turistič- Strategije razvoja održivog turizma i akcijski plan kih aktivnosti u zaštićenim područjima raste stu- za razdoblje od pet godina, koji identificira aktiv- panj zadovoljstva turista i njihova svijest o održivo- nosti i odgovornosti različitih dionika i financijske sti i prakticiranju održivog turizma. Njihovo zado- okvire za provedbu. U Charter područja pojedinih voljstvo osigurava ekonomsku održivost zajednice. parkova ulaze i okolna područja, ovisno o interesu dionika i važnosti okolnih područja za upravljanje Dobivanje prestižnog Europskog certifikata za zaštićenim područjem. Tablica 3 daje pregled ele- održivi turizam smješta Park prirode „Lonjsko po- menata na kojima se temeljio proces izrade strate- lje“, Park prirode „Medvednicu“ i Nacionalni park gije razvoja održivog turizma i osnovne informaci- „Kornati“ na europsku listu posebnih zaštićenih je o dokumentu. područja i jamči prepoznatljivost na europskom nivou.

Zaključak Martina Markov, Valerija Hima, Snježana Malić Limari, Zbog sve većeg broja posjetitelja i socio-eko- Andrea Štefan i Valentina Bračanov nomske važnosti zaštićenog područja za razvoj zajednice, turizam u zaštićenim područjima treba planirati i provoditi na održivi način. Uspostavom Napomena: Izlaganje na Znanstveno-struč- kontinuirane dvosmjerne komunikacije između nom skupu Vizija i izazovi upravljanja zaštićenim zaštićenih područja i lokalnih dionika u formi fo- područjima prirode u Republici Hrvatskoj : aktivna ruma/savjeta za održivi turizam i zajedničkom pri- zaštita i održivo upravljanje u Nacionalnom parku premom i provedbom strategije razvoja održivog “Krka” Šibenik, 28. rujna – 3. listopada 2015.

29 UPRAVLJANJE

Burnum, grad brend doživljaja i sjajne turističke budućnosti „365“

Burnum destinacija doživljaja bogate destinaciju Burnum, grad brend sjajnih cjelogodiš- povijesti i sjajnih melodija Krke njih doživljaja, doživljaja „365“. Ideju ekonomije ponude doživljaja, koja postaje važna u 21. stoljeću, prati određeno društveno i Sinergijom kulture i prirode tržišno prihvaćeno ponašanje, odnosno konkretni do doživljaja visoke praktični rezultati – ekonomske i društvene reper- emocionalne vrijednosti za turizam „365“ kusije. Dvije su verzije razvoja nove „tehnologi- Ekonomija doživljaja ili iskustvena ekonomije“ suvremene ponude doživljaja: jedna je realna, ja najnovija je faza u povijesti razvoja ekonomije. opipljiva stvarnost, a druga virtualna, koja postoji Ona se zasniva isključivo na doživljaju ili iskustvu samo na internetu. Radi se i o stvarnom i o virtu- pojedinca. Danas se nova „tehnologija“ doživljaja alnom identitetu „proizvođača-prodavača“ i „kup- najviše veže za turizam, kulturu, kreativno privre- ca-korisnika“ doživljaja. đivanje. Doživljaji/iskustva danas postaju ključnim Prometnica koja preko Oklaja ide prema Za- diferencijatorima na globalnom tržištu: ništa se dru i Zagrebu vodi nas kroz drevne „svjetove“, od na globalnom tržištu ne može tako naplatiti kao Delmata, Ilira i Rimljana, preko hrvatskih kneževi- emocionalna vrijednost, kao emocionalno isku- na i feuda i osmanlijskih i mletačkih kolonija, do stvo, koje gostima/kupcima doživljaja dugo pruža moderne Republike Hrvatske. Pozornica je to fas- osjećaje ugode, zadovoljstva i sreće. cinantne prirode, bučnih slapova Krke, destinacija brojnih povijesnih spomenika i istinitih događaja, ali i legendi, bajki, narodnih pjesama i uzbudljivih priča. Nalazi se tu pravo bogatstvo prirodnih i kulturnih darova, od čiste prirode do ruralne i tradi- cijske kulture života i jedinstvenoga gostoprimstva i gostoljublja domaćina, lokalnih stanovnika. Za- hvaljujući bogatstvu darova prirode i materijalne i duhovne kulture, uz dodatak ugostiteljstva i trgovine, tradicionalne ljubaznosti i predanog gostoprimstva, Burnum će, kao veliki potencijal za razvoj turizma, postati pozornica turističkih doživljaja. Pozivnica je ovo kreatorima i poduzetnicima da novom „tehnologijom“ ponude doživljaja melodijama slapova Krke i slavnom prošlosti Burnuma, Bukovice i Promine, Dalmacije i Hrvatske ostvare Prikaz 1. Atrakcije destinacije Burnum 5 +5 + 2

30 BUK

Za očekivati je da će doživljaji, kao trend u novoj ekonomiji, prerasti i prestići brendove i cijene kao ključni diferencijatori na globalnom tržištu, te postati glavni činitelji potražnje, odnosno odluči- vanja prilikom izbora na tržištu ponude i prodaje. Melodije pet slapova: Bilušića buka, Brljana, Manojlovačkog slapa, Rošnjaka i Miljacke, s pet „destinacijskih“ spomenika: rimskoga logora i amfiteatra i srednjovjekovnih utvrda: Nečvena, Troše- nja i Bogočina, te hidroelektrane Miljacka i manastira Krka sinergijski čine sjajne prirodne i kulturne atrakcije. One gostima destinacije Burnum pružaju sjajne doživljaje i emocionalne vrijednosti, koje se Prikaz 2. Burnumske Ide – uprizorenje starorimskih visoko cijene i dugo pamte. svetkovina punog mjeseca Uprizoreni povijesni događaji, legende, bajke, pjesme i priče Burnuma, Nečvena, Trošenja i Bo- na legionara... – jedinstvena je kulturnopovijesna gočina, po uzoru na Burnumske Ide, koje teatralno atrakcija i snažan izazov kako za domaće ljude tako oživljavaju vrijeme staroga Rima – careve, legije, i za brojne turiste već danas, a to mogu biti i u igare, zabavljače, vojnike, sluge, obrte, jela i pića... budućnosti. Umjetnički osmišljene i izvedene bur- – na autentičnim lokacijama, predstavljaju veliko numske manifestacije mogu uvijek, dnevno, tjed- bogatstvo ponude realnih, fizičkih, racionalnih, ali i no, mjesečno, cijelu godinu, „365“ turističkih dana, umjetničkih, emocionalnih i duhovnih doživljaja u oživljavati običaje civilnog stanovništva i vojnika iz očuvanoj prirodi i spomenicima Burnuma za cjelo- vremena „naših“ Rimljana koji su živjeli i službovali godišnji turizam – turizam „365“. upravo na ovim prostorima. Danas Burnumske Ide domaćim i stranim gosti- Rimska događanja u Vespazijanovu ma pružaju brojne „rimske“ doživljaje jednom go- Koloseumu za turizam „365“ dišnje. Glazbeno-scenske programe, legionarske i gladijatorske ophodnje i ratničke vještine, obr- Graditelj veličanstvenog Koloseuma u Rimu, car te, jela i pića, mirisne i ljekovite pripravke, dječje Vespazijan (9. – 79.), Burnumu je podario dva ve- igračke, odjeću, sredstva za uljepšavanje i drugo lika graditeljska i umjetnička djela Rimskoga Car- pružaju očaravajuće doživljaje posjetiteljima. U stva: prvo, logor u kojem je boravila prvo XI. legija, doba staroga Rima u Burnumu te su se aktivno- počasnog naziva Claudia pia fidelis, a potom IV. sti odvijale svakodnevno, tijekom cijele godine, pa legija, Flavia felix; drugo, amfiteatar u kojemu su zašto ne bi i danas i sutra u turistički obnovljenom legionari vježbali i priređivali igre za pučanstvo. gradu Burnumu, za ponudu „365“. Veličanstveni lukovi ulaza u zgradu zapovjed- ništva logora danas svjedoče o izvornom sjaju te građevine, a i amfiteatar zadivljuje svojom monu- Melodije slapova za Burnumski turizam mentalnošću i veličinom: mogao je primiti šest ti- doživljaja „365“ suća gledatelja, po nekima i više. Čarolije Krkinih slapova spadaju među najve- Uprizorenje života starih Rimljana – rada, zaba- ća prirodna čudesa, koja posjetitelje i promatrače ve, običaja, manifestacija pučana, x ratničkih vješti- ispunjavaju velikim strahopoštovanjem. Doživljaji

31 UPRAVLJANJE

Doživljaji – sjajni doživljaji, doživljaji oduševlje- nja i gostiju i domaćina – danas postaju primarni- ma. Ali, kako ostvariti doživljaje zadovoljstva i odu- ševljenja, „koktel zadovoljstava i sreće“? Domaćini potencijalne goste moraju privući u svoju destinaciju i potom im pružiti destinacijske „darove“: prirode, materijalne i duhovne kulture, ugostiteljstva i trgovine i, najvažnije od svega, svojega gostoprimstva i gostoljublja. Većina ljudi pokušava se ponašati racionalno, međutim u stvarnosti svi smo prožeti emocijama. Emocije u životu uvijek imaju prednost jer rezulti- raju akcijom, a razum zaključcima. Prikaz 3. Burnum – destinacija sjajne budućnosti Burnum u turizmu doživljaja 3. milenija, kao slika i melodija Bilušića buka, Brljana, Manojlovač- socio-psihološka filozofija življenja, putovanja, od- kog slapa, Rošnjaka i Miljacke, tih pet „burnumskih“ maranja i zabave, nezaobilazna je ljudska fizička, slapova, darova prirode, oduševljavaju posjetitelje i racionalna, emocionalna i duhovna želja, potreba pružaju im doživljaj za dugo pamćenje. i motiv. Putovanje i odmaranje, zabava i rekreacija na turistički način omogućavaju doživljaje i re- Zaštićena priroda, sa živopisnim kanjonom i pet generiranje fizičkog, racionalnog, emocionalnog i slapova, uz postojeće (i buduće) stotine kilometara duhovnog potencijala čovjeka. Bez ugostiteljskih cesta, lokalnih putova i pješačkih i biciklističkih sta- sadržaja: hotela, kampova, naselja i zabavišta, bez za, uz vidikovce, promatračnice, „slušaonice“ i „po- signalizacije i prometnica: autocesta, cesta, lokal- zornice“, uz burnumska naselja uz Krku, turistički je nih putova, staza i šetnica, vidikovaca, bez luka i potencijal prirode ove ekološki očuvane destinaci- pristaništa i drugih sadržaja gostoprimstvo je neo- je. Dogradnjom i inoviranjem postojećih i kreira- stvarivo a razvoj turizma Burnuma nezamisliv. njem novih staza i putova i ugostiteljskih objekata, novih trgovačkih sadržaja, zapošljavanjem novih (i Budućnost turizma zasnovana na doživljajima pravih) animatora može se živjeti, pružati, nuditi i blagostanja čovjeka postaje pokretač novog svjet- prodavati više i bolje, mogu se stvoriti još sjajniji skog razvoja, pa tako i razvoja destinacije Burnum, doživljaji s „melodijama“ pet burnumskih slapova ekološki osviještene destinacije, s čistom zemljom, u NP „Krka“. vodom i zrakom, s prikladnom infrastrukturom i s bogatom kulturom i pravim domaćinima, bit će Čarobna stvarnost prirode i kulture Burnuma i pravi mamac za turiste doživljaja Burnuma 3. mi- oduševljenje doživljenim kamen je temeljac Bur- lenija. numa kao destinacije sjajne budućnost i ekonomije doživljaja Krke u 21. stoljeću. Iskustvo putovanja Petar Gardijan Krkom pokazuje zadovoljstvo ostvarenim, pokazuje da je boravak bio vrijedan truda, vremena i ulo- ženoga novca.

32 BUK

Popis ugroženih i strogo zaštićenih gmazova u NP „Krka“

U svijetu živi oko sedam tisuća vrsta gmazova, u Hrvatskoj 39, u NP „Krka“ 22, od kojih su 3 kor- njače, 9 gušteri a 10 zmije, što je oko 56 % od ukupnog broja vrsta zabilježenih u Hrvatskoj. Prema Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama (NN 144/2013), Zakonom o zaštiti prirode strogo je zaštićeno osamnaest vrsta gmazova. Devet ih je uvršteno u neku od kategorija ugroženosti: glavata želva Caretta caretta (Linnaeus, 1758) u kategoriju osjetljive vrste (VU), kopnena kornjača Testudo hermanni Gmelin, 1789, barska kornjača Emys orbicularis (Linnaeus, 1758), šilac Platyceps najadum (Eichwald, 1831), crvenkrpica Zamenis situla (Lin- naeus, 1758), četveroprugi kravosas Elaphe quatuorlineata (Bonnatere, 1790) i crnokrpica Telesco- pus fallax (Fleischmann, 1831) u kategoriju gotovo ugrožene vrste (NT) a krška gušterica Podarcis melisellensis (Braun, 1877) i primorska gušterica Barska kornjača Emys orbicularis (Linnaeus, 1758) (foto D. Jelić) Podarcis siculus (Rafinesque-Schmaltz, 1810) u kategoriju najmanje zabrinjavajuće vrste (LC). Pet vrsta su endemi (Tab. 1). Drago Marguš

Kopnena kornjača Testudo hermanni (Gmelin, 1789.) Krška gušterica Podarcis melisellensis (Braun, 1877) (foto D. Jelić) (foto D. Jelić)

33 PRIRODNA BAŠTINA

Tablica 1. Popis gmazova NP „Krka“

Br. Vrsta – znanstveni naziv Vrsta – hrvatski naziv Red Porodica Ugroženost Endem

1 Caretta caretta (Linnaeus, 1758) glavata želva Chelonidae VU

Kornjače 2 Testudo hermanni Gmelin, 1789 kopnena kornjača Testudinidae NT (Testudines)

3 Emys orbicularis (Linnaeus, 1758) barska kornjača Emydidae NT

4 Hemidactylus turcicus (Linnaeus, 1758) kućni macaklin Gekkonidae

5 Anguis fragilis (Linnaeus, 1758) sljepić Anguidae 6 Pseudopus apodus (Pallas, 1775) blavor

7 Algyroides nigropunctatus (Dumeril et Bibron, 1839) mrki ljuskavi gušter DA Ljuskaši (Squamata) 8 Lacerta trilineata Bedriaga, 1886 veliki zelembać Podred: Gušteri (Sauria) 9 Lacerta viridis (Laurenti, 1768) zelembać Lacertidae 10 Dalmatolacerta oxycephala Dumeril et Bibron, 1839 oštroglava gušterica DA

11 Podarcis melisellensis (Braun, 1877) krška gušterica LC DA

12 Podarcis siculus (Rafinesque-Schmaltz, 1810) primorska gušterica LC

13 Hierophis gemonensis (Laurenti, 1768) šara poljarica Colubridae DA

14 Platyceps najadum (Eichwald, 1831) šilac NT

15 Zamenis longissimus (Laurenti, 1768) bjelica ili Eskulapova zmija

16 Zamenis situla (Linnaeus, 1758) crvenkrpica NT

17 Elaphe quatuorlineata (Bonnatere, 1790) četveroprugi kravosas Ljuskaši NT DA (Squamata) Podred:Zmije 18 Natrix natrix (Linnaeus, 1758) bjelouška (Serpentes)

19 Natrix tesselata (Laurenti, 1768) ribarica

20 Malpolon monspessulanus (Hermann, 1804) zmajur

21 Telescopus fallax (Fleischmann, 1831) crnokrpica NT

22 Vipera ammodytes (Linnaeus, 1758) poskok Viperidae

Opis kratica: VU – osjetljiva vrsta, NT – gotovo ugrožena vrsta, LC – najmanje zabrinjavajuća vrsta

34 BUK

Oštroglava gušterica Lacerta oxycephala Kućni macaklin Hemidactylus turcicus (Linnaeus, 1758) Dumeril et Bibron, 1839 (foto: D. Jelić) (foto: D. Jelić)

Veliki zelembać Lacerta trilineata Bedriaga, 1886 (foto: D. Jelić)

Zelembać Lacerta viridis (Laurenti, 1768) Mrki ljuskavi gušter Algyroides nigropunctatus (foto: D. Jelić) (Dumeril et Bibron, 1839) (foto: D. Jelić)

35 PRIRODNA BAŠTINA

Krastača Bufo bufo (Linnaeus 1758) Bjelouška Natrix natrix (Linnaeus, 1758) (foto: D. Marguš) (foto: D. Jelić)

Šilac Platyceps najadum (Eichwald, 1831) (foto: D. Jelić)

Poskok Vipera ammodytes (Linnaeus, 1758) (foto: D. Jelić).

36 BUK

37 KULTURNA BAŠTINA

38 BUK

Povijest turizma na Roškom slapu

Zahvaljujući putopiscima koji su pohodili Roški pružao, Skelin je 1912. godine tiskao dvojezični slap tijekom 18., 19. i 20. stoljeća, danas imamo promidžbeni plakat (70 x 50 cm), na njemačkom i vrijedne opise prirodnog i životinjskog svijeta, lju- francuskom jeziku, s cijenama i uslugama koje su di i običaja na tom području. Putopisci su vjesnici se nudile posjetiteljima. Prvi izletnički brod koji je suvremenih turista i turizma. Premda s velikim vre- prevozio turiste i posjetitelje od Roškog slapa do menskim odmakom, njihova su bilježenja i danas Visovca i Skradinskog buka zaplovio je 31. ožujka aktualna, a njihove priče i zapažanja interpretirani 1912. godine. na suvremen način privlače velik broj posjetitelja Hotel je u vlasništvu obitelji Skelin bio do 1945. i turista na Roški slap. Od znamenitih ljudi koji su godine, kada je najvećim dijelom nacionaliziran, a boravili na Roškom slapu posebno mjesto ima- stvarnim je vlasnicima ostavljen samo manji dio, ju saksonski kralj Friedrich August II., koji je Roški kojim nisu mogli upravljati. Poslije Drugoga svjet- slap posjetio koncem svibnja 1838. godine, i čla- skog rata, u novim okolnostima i s novim vlasni- novi austrougarske carske i kraljevske vladajuće kom, hotel je nekoliko puta do 1980. godine gra- obitelji. Na Roškom slapu su od 14. do 20. lipnja đevinski adaptiran i dijelom nadograđen. U tom 1913. godine boravile nadvojvotkinja Maria There- je razdoblju bio u vlasništvu URO-a „Roški slap” iz sa, supruga nadvojvode Karla Stephana, i Alice od Drniša. Za vrijeme Domovinskog rata u rujnu 1991. Toskane sa kćerima, u pratnji kontraadmirala Huga godine Roški slap zaposjela je JNA i paravojne srp- Zacharije i kapetana bojnog broda Dragutina Pri- ske snage, koje su opljačkale i spalile zgradu hote- ce. I nadvojvoda Friedrich posjetio je Roški slap la. Današnji hotel „Roški slap”, ponovno izgrađen 19. svibnja 1914. godine, pred sam početak Prvog na izvornom mjestu u privatnom je vlasništvu. svjetskog rata. Nataša Zaninović Razvoj suvremenog turizma na Roškom slapu započeo je početkom 20. stoljeća. Drniški veleposjednik Ivan (Đovanin) Skelin, ujedno i najveći zemljoposjednik na Roškom slapu, potaknut brojnim posjetiteljima koji su željeli duže ostati na tom prostoru, došao je na ideju o izgradnji smje- štajnog objekta. Na lokaciji Paljevina sagradio je 1909. godine luksuzni hotel s električnom rasvje- tom i tekućom vodom, koje u to vrijeme nisu imali ni mnogo razvijeniji gradovi (poput Splita, Zadra i Dubrovnika). Ivan Skelin ishodio je tu povlasticu zahvaljujući logističkim radovima prilikom gradnje obližnje elektrane. Hotel je bio podignut na se- drenoj barijeri i od sedrenih blokova, prema preporukama građevinskih inženjera. Radi promocije hotela i cjelokupne turističke usluge koju je tada

39 KULTURNA BAŠTINA

40 BUK

Slavni njemački povjesničar i epigrafičar Theodor Mommsen u Burnumu

Najpoznatiji svjetski povjesničar Rimskoga Car- stva, Nijemac Theodor Mommsen, u sklopu studij- skog putovanja po Dalmaciji 1862. godine posjetio je arheološki lokalitet Burnum. Njegova nazočnost u našim krajevima popraćena je kratkim izvješći- ma u onovremenim tiskovinama. U Dalmaciju je došao iz Italije, gdje je godinama u više navrata boravio, usmjerivši svoj interes na rimsko pravo, a potom i na povijest Rima i Rimskoga Carstva. Je li njegov posjet Dalmaciji i Burnumu bio slu- čajan? Naravno da nije. Poznato je da se Momm- sen dopisivao s don Franom Bulićem i Mihovilom Glavinićem, ravnateljem Arheološkog muzeja u Splitu. Je li se susreo s njima, nije poznato. Znamo također da se dopisivao i s Josipom Ferrarijem Cu- pillijem iz Zadra, koji mu je bio domaćin tijekom njegova boravka u Dalmaciji, i dr. Franom Lanzom, liječnikom i arheologom, ravnateljem Arheološ- kog muzeja u Splitu od 1863. do 1872. Theodor Mommsen, punim imenom Christian Matthias Theodor Mommsen, rođen je 30. studenoga 1817. u Gardingu u Schleswigu (danas u Njemačkoj), a umro 1. studenoga 1903. u Charlo- ttenburgu blizu Berlina. Bio je sin protestantskog pastora u Gardingu. Odrastao je u Oldesloeu (sada Bad Oldesloe). Osnovno klasično obrazovanje stekao je u višim razredima gimnazije Christianeum u Altoni, tada dijelu vojvodstva Holstein. Od 1838. do 1843. godine studirao je pravo na Sveučilištu u Kielu. Ta- dašnji studij prava u Njemačkoj najviše se bavio proučavanjem rimskog prava, što je uvelike utje- calo na njegov budući rad. Ideju za koju se zdušno

41 KULTURNA BAŠTINA

zalagao, o uskoj pove- lucije 1848. godine. Krajem 1848. ponuđeno mu zanosti prava i povijesti, je mjesto predavača civilnog prava na sveučilištu dugovao je svojim pro- u Leipzigu. Bio je zamjenik u pruskom Landtagu fesorima prava te rado- od 1873. do 1879. i u njemačkom Reichstagu od vima Friedricha Karla 1881. do 1884. Političkom aktivnošću više je puta von Savignyja, jednog ugrozio svoju sjajnu znanstvenu karijeru. Zbog su- od utemeljitelja povije- djelovanja u ustanku u Saksoniji u svibnju 1849. sne pravne škole. godine, izgubio je profesorsko zvanje u Leipzigu i gotovo završio u zatvoru. Nakon stjecanja zva- nja magistra i dokto- Godine 1852. pozvan je u Zürich (Švicarska), Theodor_Mommsen ra, stipendija danskog gdje je predavao na pravnom fakultetu. Već 1854. oko 1862. godine kralja omogućila mu je godine ponuđeno mu je mjesto profesora na Sve- boravak od tri godine učilištu u Breslauu, u Prusiji. Za remek-djelo Römis- (1844. –1847.) u Italiji, gdje je u Njemačkom arhe- che Geschichte (Povijest Rima) dobio je Nobelovu ološkom institutu u Rimu istraživao. To je vrijeme nagradu za književnost 1902. godine. kada je Mommsen osmislio polazni okvir za budu- Theodor Mommsen posjetio je Burnum kon- ći Corpus inscriptionum latinarum, opsežnu zbirku cem travnja 1862. Zahvaljujući nedavno objavlje- antičkih natpisa u kamenu, bronci i drugom traj- nom članku M. Baratte, doznajemo što se u Bur- nom materijalu, uređenih u skladu s osnovnim na- numu događalo od 1850. do 1861. godine, uoči čelima filološke metodologije. Za taj pothvat pri- njegova posjeta. premao ga je epigrafičar i latinist Otto Jahn. Ubrzo U arhivu Njemačkog arheološkog instituta u je postao majstor epigrafike, a proučavanjem, či- Rimu Baratta je među dokumentima i pismima tanjem i interpretacijom natpisa bavio se i s Barto- Theodora Mommsena pronašla zapis koji se odno- lomeom Borghesijem, eruditom i klasičarem, koji si na Burnum. Radi se o tekstu napisanom na trima je izradio obrazac za sustavnu obradu svih latin- stranicama formata koji odgovara današnjemu A4, skih natpisa rimskog svijeta. U sljedećih nekoliko gotovo u cijelosti na talijanskom jeziku, kojim se desetljeća Mommsen je korpus latinskih natpisa Mommsen odlično služio. Na pojedinim mjestima (CIL) pretvorio u izvorno djelo koje je bilo ključno ubacivao je poneku njemačku riječ, a negdje je i za dopunjavanje jednostrano književne tradicije i čitave odlomke napisao na njemačkom. Baratta koje je prvi put omogućilo sveobuhvatno razumijevanje života u antičkom svijetu. Vrativši se iz Italije, Mommsen je svoju zemlju zatekao u nemirima. Rođen u Schleswigu, bio je podanik danskog kralja jer je taj dio Njemačke bio u danskim rukama. Kao Nijemac, težio je jedinstvu njemačke države. Za njega je sloboda značila ne samo neovisnost njemačkih država od stranog utjecaja, nego i slobodu njemačkog građanina da se prilagodi bilo kojoj vrsti ustava, osim des- potizmu ili policijskoj državi. Kao liberal, republi- ku je smatrao idealnom državom, ali je prihvaćao i ustavnu monarhiju sve dok nije bila pokriće za neku vrstu pseudoustavne autokracije. Mommsenova politička aktivnost počela je uređivanjem Schleswig-Holsteinische Zeitung za Crtež burnumskih lukova iz prvotiska Fortisovog privremenu vladu uspostavljenu tijekom revo- Puta po Dalmaciji iz 1774. godine

42 BUK

kaže da se radi o skici ili podsjetniku. Nedvojbe- no je da se radi o prijepisu službenih dokumenata BARTOLOMEO BORGHESI (1781. – koji su Mommsenu predočeni u zgradi Općinskog 1860.), talijanski staretinar, rođen je u Savi- poglavarstva u Kistanjama. Nažalost, izvorni doku- gnanu, nedaleko od Riminija, 11. srpnja 1781. menti izgubljeni su ili nestali. Zahvaljujući tim bi- Studirao je u Bologni i Rimu. Oslabljenoga lješkama, doznajemo dvije vrlo važne informacije vida, kao posljedice proučavanja dokume- o Burnumu. Prva se odnosi na stanje lukova prin- nata srednjeg vijeka, pozornost je usmjerio cipija (bazilike) i prvim arheološkim istraživanjima na epigrafiju i numizmatiku. U Rimu je ure- na prostoru principija. dio i kataloški obradio nekoliko zbirki novca, U Burnum se Mommsen uputio iz Zadra. Nije među kojima i one iz Vatikana, a od njega je poznato je li obišao još koji arheološki lokalitet na to zatražio osobno papa Pio VII. Uslijed ne- putu za Burnum (Asseriju, Varvariju ili Scardonu), mira zbog napuljske revolucije 1821. godine, ali znamo da je posjetio franjevački samostan na Borghesi se povukao u San Marino, gdje je Visovcu i upisao se u knjigu dojmova. Visovac je umro 16. travnja 1860. godine. Napisao je vjerojatno posjetio u potrazi za antičkim natpisi- monumentalno djelo Nuovi frammenti dei ma, jer su samostani i župni dvorovi u to vrijeme fasti consolari capitolini illustrati (1820.). Po- udomili i sačuvali velik broj tih spomenika. zornost povjesničara i arheologa privukao je metodikom kronologije rimske povijesti. Prije negoli je stigao u Burnum Mommsen je Neposredno pred smrt Borghesi je izradio posjetio Kistanje, i to zgradu Općinskog pogla- obrazac za sustavnu obradu svih latinskih varstva, te razgledao antičke spomenike, posebice natpisa rimskoga svijeta, koji je preuzela one epigrafske, iz Burnuma izložene na središnjem Berlinska akademija pod okriljem Theodora mjesnom trgu, osobito one pronađene 1859. go- Mommsena, koji je prijateljevao s Borghe- dine tijekom prvih istraživanja. sijem. Rezultat toga rada monumentalno je Najraniji dokument koji je Mommsen prepisao djelo Corpus inscriptionum latinarum. Fran- upućen je iz Okružnog suda u Kninu 17. svibnja cuski car Napoleon III. zapovjedio je da se 1850. godine Okružnom kapetanatu u Zadru. U objavi cjelovito Borghesijevo djelo. Prvi sve- njemu je opisano stanje burnumskih lukova prin- zak toga izdanja pojavio se 1862. a posljed- cipija/bazilike: „Lukovi (u Šupljaji blizu Ivoševaca) nji, deseti 1897. nalaze se u tako lošem stanju da im prijeti potpuno urušavanje, pošto su skinuti iz morlačke pohle- na koja je snašla prošle zime jedan od njegovih pe potpornji i pomoćna sredstva od željeza koja stupova, koji prevrnut bijesom bure sad služi kao su tamo postavljena prije mnogo godina, tako da kamenolom lokalnim Vandalima.“ Iz toga izvješća će bez hitre pomoći ovaj spomenik stići sudbi-

Urušeni središnji luk burnumske bazilike

43 KULTURNA BAŠTINA

i pol Klaftera otkriven je jedan prostor, koji mora da je pripadao nekoj većoj zgradi. Bočni zidovi su negdje u visini od dva, a negdje u visini od četi- ri hvata izvrsno očuvani, i dan danas je na njima žbuka na unutarnjim zidova. S južne strane izvrsno očuvane nalazimo tri stepenice, koje omogu- ćuju ulaz u prostoriju, i čak je netaknut donji prag okvira ulaznih vrata. Pod prostorije izrađen je od terrazzo poda crne boje još uvijek netaknutog ci- Idealna rekonstrukcija burnumske bazilike s principijem jelom svojom površinom. Zvuk, međutim, koji se doznajemo da se 1849. godine desna strana sre- čuje na samom podu da naslutiti da bi se ispod dišnjega luka „prevrnula bijesom bure“ i da je ka- istog trebao nalaziti još jedan prostor koji do sad men raznesen. još nije otkriven. Važnije od svega toga je materijal pronađen pri samom iskapanju. Komadi stupova, Sljedeći je prijepis dokumenta upućenog 19. obrađeni kapiteli istih i ploče koje pronađosmo u lipnja 1850. godine iz Ureda za javne radove Car- velikom broju, sve međutim kolosalnih dimenzija skog i kraljevskog namjesništva u Zadru na adresu .... Među ostalim stvarima pronađena je i jedna bi- Vlade Dalmacije. Sastavljač izvješća, čije ime nije sta, gotovo netaknuta, jedna nadgrobna ploča na poznato, piše sljedeće: „Osobno sam vidio jako kojoj je uklesano stablo, iz čijeg debla izlazi zmi- blizu lukova nekoliko komada kamena obrađenog ja, i na čijem vrhu se odmara jedna ptica. Druga za stranice okvira vrata i jedan komad kapitela ko- nadgrobna ploča na kojoj su uklesane dvije figure, jeg je s male dubine jedan seljak izvadio dok je ko- jedna muškarca i druga žene, prva gotovo potpu- pao kamenje kojima bi ograničio svoj teren. Sve- no uništena, sve radovi gotovo savršene izvedbe.“ mu tome se dodaje, da su u blizini lukova tragovi antičke ceste i uz to i tragovi jednog pravilnog Mommsenov prijepis toga izvješća iznimno je važan za sva dosadašnja arheološka istraživanja na povišenja terena savršeno kružnog oblika, koji je prostoru vojnoga logora u Burnumu. Prvo, done- nastao kako se čini, tamo gdje, kako tradicija nala- davno se nije ni znalo za istraživanja iz 1859. go- že, bi bilo parilište za životinje...“ dine. Smatralo se da je prva istraživanja u Burnu- Iz ovoga izvješća dobili smo informaciju da su mu provodio Austrijski arheološki institut iz Beča prvi zaštitni zahvati na lukovima izvedeni tijekom 1912. i 1913. godine na čelu s arheologom Emilom 1834. i 1835. godine i da su tada ugrađene brojne Reischom. Reisch je proveo revizijska istraživanja željezne spojnice (klanfe) koje su povezivale ka- na mjestu gdje je Sundećić kopao 1859. Nije is- mene blokove i držale ih na okupu. ključeno da je on ipak imao određena saznanja o Sljedeći dokument datiran je 18. studenoga tim istraživanjima. Ipak, zahvaljujući Mommsenu, 1859. godine. Načelnik općine Kistanje izvijestio je sačuvani su arhitektonski tloris i presjek istraženo- okružnog kapetana u Zadru da je za iskopavanja ga objekta iz 1859. Drugo, u izvješću se spominju i Općina imenovala kustosa (?) Sundečića (Đuru), nalazi s tih istraživanja, posebice kamenih spome- da ih provede. Mommsen je prepisao Sundečiće- nika, od kojih su neki sačuvani i danas. vo izvješće o istraživanjima koja je proveo na pro- Dalje, Mommsen u prijepisu donosi i zahtjev storu mlađega principija, između državne ceste i ing. Iàgosa iz Okružnog građevinskog ureda u Ši- lukova: „Nasumično je odabrano za rad zemljano beniku upućenog Okružnom kapetanatu u Zadru povišenje koje se nalazi između glavne ceste i sa- 10. veljače 1860. godine: “10. veljače 1860. glavni mih lukova. Dočim smo iskopali nešto zemlje na- inžinjer Iàgos uputio je iz Okružnog građevinskog iđosmo na tvrd zid, izvrsno očuvan, polukružnog ureda u Šibeniku u Okružni kapetanat u Zadru oblika, debljine skoro hvata i pol. U dijelu koji bi plan i novčanu procjenu restauracije lukova ne bi odgovarao promjeru polukruga samog zida vidio li se izbjegao neizbježan pad samih lukova, starine se drugi zid. Vezano za njega na dubini od osam koja zaslužuje da bude sačuvana; što bi se moglo

44 BUK

Tloris otkopanog objekta iz 1859. godine tijekom istraživanja koja je financirala općina Kistanje ostvariti uz trošak od 199 forinti i 82 solda. Pri- sredstvima“, odnosno privatnim sredstvima, i da ložen je i nacrt podzemne prostorije otkrivene u niti općina Kistanje niti državna riznica ne mogu iskapanjima koji je naručila općina Kistanje – Isko- podnijeti takav trošak. pane prostorije su pokrivene stijenama od tufa u Mommsenove bilješke prate dva nacrta na kar- pravilnim slojevima. Pošto se iskapanje, međutim, bonskom papiru koji odgovaraju onima spomenu- nije nastavilo, tako se nije moglo otkriti, odakle bi tim u tekstu povjesničara a koje je inženjer Iàgos bio ulaz u stražnji polukružni prostor iza dvije pra- 10. veljače 1860. poslao Okružnom kapetanatu u vokutne ograđene prostorije, koji su nadsvođene Zadru. Jedan prikazuje presjek, fasadu i plan ta- voltima i u koje se silazilo pomoću tri stube. Otkri- kozvanih „rimskih lukova“. Na njemu je dobro vene nadgrobne ploče prevezene su u Kistanje na označen ojačani dio na istočnom luku, onaj koji se korištenje Općini.“ naslanja na stupove, dok su najviše oštećeni ka- Kronološkim redom Mommsen donosi i po- meni blokovi, koje bi trebalo zamijeniti kako bi se sljednju zabilježenu aktivnost vezanu za Burnum. jamčila statika i očuvao spomenik, označeni žutim, Devetoga ožujka 1861. godine Vlada Kraljevine baš kako kaže Mommsen na početku treće strani- Dalmacije izvijestila je Okružni kapetanat u Za- ce, na kraju „odlomka“ posvećenog događanjima dru da je 1. veljače Carsko kraljevsko ministarstvo od 10. veljače 1860. godine: „(...) die vernichteten Države odbilo zahtjev za dvjestotinjak forinta po- und durch andere zu ersetzenden Steine sind gelb trebnih za restauraciju burnumskih lukova, do- gezeichnet.“ davši da se to može „ostvariti samo spontanim Joško Zaninović

45 KULTURNA BAŠTINA

Povijest vodenica na rijeci Krki

Vodenice na Roškom slapu Mlinovi na Roškom slapu tipološki pripadaju RIMLJANI I VODENICE mlinovima na vodeni pogon, koji se nazivaju vo- Mlin s vodoravnim pogonskim kolom Ri- denice. Vodenice su, uz ručni žrvanj, najrasprostra- mljani su vidjeli u Armeniji za vrijeme rata njenija vrsta mlina, zbog mnoštva rijeka, potoka i protiv Mitridata (89. – 66. prije Krista). Po- kanala, koji pokreću pogonske kotače s lopatica- malo su ih preuzimali, ali su ih, zbog veli- ma (žlicama). Prvi mlin na vodeni pogon imao je kog broja robova u kasnoj Republici i ranom vodoravno postavljene pogonske kotače. Nazivaju Carstvu, malo upotrebljavali. Sa stagnacijom ga grčki (jer je nastao u staroj Grčkoj) ili skandinav- Carstva smanjivale su se zalihe jeftine radne ski (jer se dugo zadržao u Skandinaviji). Mlinovi te snage (robova) pa je vodena snaga eksplo- vrste na rijeci Krki i na većini dalmatinskih rijeka atirana kao dodatak životinjskoj ili ljudskoj. i potoka u funkciji su i danas. Mlinove s okomito Matematički je izračunato da je čovjek dnev- postavljenim pogonskim kotačima ne nalazimo u no mogao samljeti oko sedam kilograma našim krajevima. žitarica na sat, mazga oko dvadeset osam Kad su se pojavili prvi mlinovi (vodenice) na kilograma, a vodenica oko sto pedeset. U ar- području Roškog slapa, nije točno poznato. Da su heološkim istraživanjima na antičkom lokali- postojali na prostoru rijeka Krke i Čikole još u an- tetu Burnumu otkriveno je nekoliko ulomaka tičko vrijeme, poznato nam je iz rimskog natpisa kamenja koje je pripadalo ručnome mlinu. na brončanoj pločici koji potječe s područja antič- Poznato je da su rimski vojnici tjedno slje- ke Promone, ali arheološki ostaci rimskih mlinova dovali određenu količinu žitarica. Mogli su ih na rijeci Krki do danas nisu pronađeni. sami mljeti i peći kruh ili ih mijenjati za gotov kruh. Izum mlina s okomitim pogonskim kolom pripisuje se Rimljanima. Javljaju se u prvom stoljeću prije Krista. Gibanje koje prenosi zupčanik postaje vodoravno, što omogućava da se mlinski kamen okreće pet puta brže od pogonskog kotača. U Barbegalu, nedaleko od francuskog grada Arlesa, arheolozi su ot- krili zadivljujuće rimske instalacije: akvedukt duži od 10 km, “pod potisnom vodom”, i, na njegovu kraju, osamnaest kotača u slijedu.

Roški slap 1935. godine BUK

Dozvola za mljevenje žita na Roškom slapu iz 1918. godine

nju žita, postao je osnovni instrument vlasteoske ekonomije. Vlastelin je taj koji odlučuje o njegovoj izgradnji, kupuje mlinski kamen, isporučuje drvo, kamen; seljaci daju svoj rad. Vlasteoska ekonomija sastoji se od niza osnovnih jedinica koje su same sebi dostatne (…)” Mlinove na Roškom slapu po- sjedovali su i visovački franjevci. Karta vodotoka rijeke Krke na Roškom slapu s ucrtanim Kada je početkom 16. stoljeća prostor Roškog vodenicama i jarugama slapa pao pod osmanlijsku vlast, vodenice su pre- Srednjovjekovni mlinovi prethodili su današnji- uzeli Turci jer su im bile neophodne za opskrbu ma. Pisanih izvora i podataka o mlinovima na Roš- vojske brašnom. Sve one, uključujući i visovačke, kom slapu gotovo i da nema, za razliku od onih na promijenile su gospodare, a ista voda nastavila je Skradinskom buku, koji se često spominju u povi- pogoniti njihova mlinska kola. Pod turskom vlašću jesnim izvorima. Možda je problem u tome što se ostali su do konca 17. stoljeća kada je taj prostor u srednjem vijeku Roški slap zvao drugim imenom. osvojila Mletačka Republika. Roški slap je najduže bio u posjedu velikaške obi- Čitavo 18. stoljeće proteklo je u miru, osim u telji Nelipić, koja je, prema tradiciji i pisanim izvo- kraćem razdoblju kada su Turci ponovno pokušali rima, starosjedilačka na lijevoj obali rijeke Krke. U osvojiti izgubljene teritorije. Venecija je nastojala zemljopisnom pogledu čitav prominsko-miljevački urediti odnose oko korištenja zemlje, koju je pret- prostor bio je njihov posjed sve do sredine 15. sto- hodno podijelila doseljenicima, te je regulirala i ljeća, kada ga je hrvatsko-ugarski kralj stavio pod daću. Tako je bilo i s mlinovima, koji su zakupnici- bansku vlast i razdijelio drugoj hrvatskoj vlasteli. ma donosili velik profit. Zakupnici su, uz dobivanje Mlinovi su imali veliko ekonomsko značenje i do- odgovarajuće investiture, bili dužni u državnu ri- nosili znatne prihode svojim vlasnicima (primje- znicu davati 1 od ušura stečenog na račun meljave, rice, oni na Skradinskom buku). Na koji su način koji je u pravilu iznosio 6 % od samljevena žita. Nelipići gospodarili tim mlinovima i koliki su bili Drugi izvor kaže da su vlasnici mlinova bili dužni u njihovi prihodi od mlinova, nije poznato. Francu- državnu blagajnu predavati godišnje desetinu od ski povjesničar srednjovjekovlja Robert Philippe ubranog ušura, a dug su mogli isplatiti i u novcu. donosi zanimljivu tezu, primjenjivu i na hrvatsku Koncem 18. stoljeća došlo je do nereda u susta- vlastelu: „Mlin, prvenstveno namijenjen mljeve- vu državne uprave. Iako su vlasti činile sve da to

47 KULTURNA BAŠTINA

spriječe, nered je zahvatio i mlinarsku djelatnost pa su tako i mnogi mlinovi na rijeci Krki korišteni bez davanja ikakve naknade državi. Za vrijeme prve austrijske uprave u Dalmaciji (1797. – 1805.) mlinari koji su nudili svoje usluge bili su podložni renti državnoj blagajni (u naturi ili novcu). Postojala su dva načina ili dvije skupine poreza: jedna od godišnjeg poreza (kanona), druga od postotka meljave koji je država uzimala po- sredstvom zakupnika desetine. Mlinovi na Roškom slapu nalazili su se u prvoj skupini. Kratkotrajna francuska vladavina na ovim prostorima (1806. – 1813.) nije učinila veće pomake u uspostavljanju i gradnji novih vodeničarskih postrojenja za mljevenje žita, ali se pokušalo s gradnjom pilana na rijeci Krki. Koliko je poznato, na Roškom slapu nije ih bilo premda su se preko njega distribuirali trupci prema donjem toku rijeke Krke. Na početku druge austrijske vladavine (1913. – 1918.), Carskim patentom o mlinovima od 5. svibnja 1817. godine, uređeno je pitanje mlinara Mlin (foto: J. Zaninović) i mlinova u Austriji. Taj je patent u Dalmaciji pri- području Drniša bilo je sedam mlinova i četrdest mjenjivan samo djelomično. Za taj su se problem dva kola (žrvnja), a 1865. godine trinaest mlinova državne vlasti zanimale u onolikoj mjeri u kojoj su s isto toliko kola (žrvnjeva). U drugoj polovici 19. očekivale korist od javnih tekućih voda i davanja stoljeća vodenice (mlinovi) na Roškom slapu u vla- nagrada onima koji su ih na bilo koji način koristili. sništvu su pojedinih obitelji i franjevačkog samo- Inventura mlinova u Dalmaciji učinjena je po- stana na Visovcu. četkom druge austrijske uprave. Ustanovljeno je Godine 1902. na prostoru pokrajine Dalmacije postojanje 97 mlinova za žitarice na rijekama Krki radila su 403 mlina na vodeni pogon, sa 687 zapo- i Zrmanji. To je mnogo manje od broja koji može- slenih mlinara ili njihovih pomoćnika. Razvoj novih mo pratiti prema povijesnim izvorima. Zbog toga pogonskih tehnologija (vodene pare i električne je vlast posvetila veću pozornost toj gospodarskoj energije) učinio je vodeničarsku industriju nekon- djelatnosti, koju je zatekla u jadnom stanju. Gra- đeni su novi mlinovi, a stari obnavljani zajedno s čitavim mlinskim postrojenjima. Godine 1839. u MLIN Dalmaciji je bio aktivan 541 mlin na vodeni pogon. Početkom 1859. godine Pokrajinska vlada u Zadru Mlin ili žrvanj naprava je koja usitnjuje ži- dopustila je Mati Galiću iz sela Bogatića da sagradi tarice do finoće praška (brašna). Način rada mlin na rijeci Krki (na Roškom slapu) u blizini viso- žrvnja: materijal se trlja i siječe između dva vačkog samostana i uspostavi suknaru i praonicu mlinska kamena, od kojih se jedan okreće. rublja – muljaču, za čije će korištenje državi plaćati Površina oba kamena hrapava je i izbrazdana propisani namet. Kako se prostor Roškog slapa ad- žljebovima oštrih rubova. Mljevenje je teh- ministrativno nalazi na drniškom području, u svim nološki proces sitnjenja krupnih i čvrstih ma- statistikama i izvješćima spominje se pod Drnišom. terijala – žitarica. Prema službenim izvješćima iz 1858. godine, na BUK

kurentnom i skupom u odnosu na paromlin i elek- Obnovljena zgrada vodenice Šostera (foto: J. Zaninović) trični mlin. Nova tehnologija omogućila je daleko veću produkciju nego klasičan način meljave. Ana- liza mlinarske djelatnosti pokazuje da odnosi izme- đu mlinara i države nisu uvijek bili do kraja uređe- VODENICA ni. Premda je 1859. godine donesen novi Pravilnik Vodenica je zgrada u kojoj se mljevenjem za uređenje mlinova i suknara u cijeloj pokrajini, sjemenki žitarica proizvode brašno, krupica i on u mlinarstvu nije donio ništa novo. Tim pravil- sl. Za pogon joj služi služila snaga vode. Prvi nikom uveden je i reguliran „industrijski porez” na mlin na vodu imao je vodoravno postavljene većinu naprava pogonjenih vodom, i to isključivo pogonske kotače, neku vrstu osnovne turbi- radi slijevanja novca u pokrajinsku riznicu, dok je ne. Ponekad se zove grčki mlin (jer se po- promicanje vodeničarstva i tehnologije rada kla- javio u staroj Grčkoj) ili skandinavski (jer se sičnoga mlina bio je njegov sporedni cilj. Njime su dugo zadržao u Skandinaviji), ali jednako bi jedino mlinovi na rječicama Jadru i Žrnovnici i oni u se tako mogao nazvati i hrvatskim jer takva južnoj Dalmaciji ostali povlašteni, odnosno izuzeti vrsta mlina i danas postoji u Hrvatskoj. od bilo kakvih davanja u pokrajinsku riznicu. Rad KULTURNA BAŠTINA

vodenica i ostalih hidrauličkih uređaja na Roškom je prvi iz ove obitelji slapu ugrozila je hidroelektrana koju je 1909. go- koji se bavio jav- dine izgradilo društvo za iskorištavanje ugljena iz nom službom. Bio Siverića. je za mnogo godina besplatno načelni- Mlinovi danas imaju imena starih i novih vla- kom Skradinskim. snika. Mlinica Kulušić nosi staro ime Marasović. Njegovo je djelo Pogon joj dotječe iz kraka jaruge Skelin – Mara- današnja općinska sović. Podno mlinice Marasović nalazi se mlinica zgrada (zapaljena i Samodol, nekoć u posjedu Mine Skelin, pok. Gio- popravljena između vanina, koja ga je prodala Marku Skelinu, a danas dva rata) i župska je u vlasništvu njegovih nasljednika. Podno mlinice kuća. Njegov dar Samodol nalazi se mlinica Jović, nekoć također u mjestu jest aleja iza vlasništvu Mine Skelin, koja ga je prodala Pili Pleti- vrtala (put sa drvo- kosi. Pogon joj dotiče iz jaruge Jović, kao i vodenici redom murava) što Ivić, nekoć u vlasništvu Jasne Skelin, a poslije Frane Grb obitelji Marasović je napravio svojim Šostera. Stara fratarska mlinica pogoni se vodom troškom. Njegovom iz jaruge Babić. Tijekom Domovinskog rata (1991. iniciativom učinjene su ceste za Rupe i za Slapove – 1995.) srpski je okupator na Roškom slapu po- Krke. Ova posljednja uz pomoć države preko na- činio velike štete: devastirao je gotovo sve objek- mjesnika Lazara Mamule, s kojim je Ivan Marasović te, među njima i mlinove. Da nije bilo mlinara, ni bio usko povezan. Godine 1875. kad je car Franjo vodenice nikada ne bi radile. Nabrajamo neke od Josip bio u Skradinu svojim posjetom počastio je njih, koje današnje starije generacije pamte: Ćiro kuću Ivana Marasovića, iako ovaj tada nije bio na- Mazalin, Ante Verović zvani Pane, Ćiva Verović, čelnikom nego jedan Hrvat. Car Franjo Josip dodi- Ante Samac, Maćo Samoac, Bariša Deronja, Paško jelio mu je za zasluge u korist Domovine kao gra- Galić zvani Prpac, Marko Galić, Šime Radnić, Karun donačelniku viteški i plemićki naslov s naslovnom (Bačić), Ante Benković. titulom Roškog slapa.” Dalje piše: „(…) godine 1400. (koja je prekrižena pa napisana 1640., ne sjeća se Skradinska obitelj Marasović i Roški slap točno godine) njihovi pređi došli su iz Bosne na Roški Slap. Tu su imali mline (dobili su feude koji Glasovita skradinska obitelj Marasović posje- su bili od njezina oca i strica prodani 1929. god.) i dovala je zemlje i mlinove na Roškom slapu. Naj- od Mletačke Republike dobili su u feud ono brdo istaknutiji predstavnik te obitelji bio je skradinski što se diže sa strane Skradina. God. 1640. preseliše gradonačelnik Ivan Marasović. „Mnogobrojne su se u Skradin, ali zadržaše posjed u Roškom Slapu zasluge ovoga neumornoga muža na korist Op- imajući tu svoga upravitelja. Za vrijeme francuske ćine kojoj je dostojan načelnik. Za procijeniti nje- Revolucije pobjegoše u Rupe gdje su imali svoju gove zasluge dosta je vidjeti sada Skradin pa ga poljsku kuću, ali se g. 1811. povratiše u Skradin sravniti s onim što bijaše 20 godina nazad. Za do- gdje su dobili današnju kuću koju su dotjerali od stojnu nagradu njegova truda Premilostivi naš car zapaljenih zidina. Iz ovoga je nastala legenda da je Franjo Josip obdari ga zlatnim križem zasluga pak ova obitelj iz Rupa. Poslije II. rata razišli su se, više redom Franje Josipa. Čast na koju je crkva opet po- ih u Skradinu nema. Bila je to bogata građanska dignula jest plod osobitoga nastojanja velezasluž- obitelj od kojih je bilo svećenika i časnih sestara. noga muža. Živio!” (La chiesa abaziale di Scardona, Visovcu darovaše oltar Sv. Križa, a šibenskom mu- 1868.). zeju knjižnicu.“ Unuka Ivana Marasovića Nora (Anđelina) Ma- Joško Zaninović rasović, časna sestra klarisa u Sesvetama kod Za- greba, u pismu na talijanskom jeziku fra Gabri Be- drici od 9. 1. 1975. o svom djedu Ivanu piše: „On

50 BUK

Šosterina mlinica interijer (foto: J. Zaninović)

Mlinovi (foto: J. Zaninović) 51 52 Događanja

53 DOGAĐANJA

Predstavljena prva prirodoslovna monografija NP „Krka“, Rijeka Krka: dar prirode, autora Drage Marguša

Rijeka Krka, na svom toku od Zvonimirova Kni- na do Krešimirova Šibenika, oblikovala je sedam veličanstvenih slapova, raznolik i živopisan biljni i životinjski svijet te špilje i jame prepune čudesa. Sve to čini bogatu prirodnu baštinu Nacio- nalnog parka „Krka“, koju je u svojoj novoj knjizi znanstveno opisao, ali i predstavio s puno ljubavi i Uprava NP „Krka“ 1994. Od tada je prošlo dvadeset pažnje, dr. sc. Drago Marguš, stručni voditelj Javne pet godina, tijekom kojih je JU „NP Krka“ izdala pe- ustanove „Nacionalni park Krka“. deset sedam knjiga, od kojih je dr. sc. Drago Mar- Prirodoslovna monografija Nacionalnog -par guš napisao dvadeset. ka „Krka“ Rijeka Krka: dar prirode realizirana je u „Knjiga ima 223 stranice i podijeljena je u de- sklopu projekta „Nepoznata Krka: skrivena blaga vet poglavlja. U njoj su sadržani rezultati trideset gornjeg i srednjeg toka rijeke Krke“, sufinanciranog tri godine istraživanja u Nacionalnom parku ‘Krka’. iz europskih strukturnih i investicijskih fondova. U Velika pozornost posvećena je endemičnim, za- fotografijama bogato ilustriranoj monografiji Mar- štićenim i ugroženim vrstama. Posebna vrijednost guš donosi detaljan uvid u prostor Nacionalnog jesu zadnja dva poglavlja: Izvori i Dodatak, koja parka „Krka“, koji je nezamjenjiv dom tisućama sadrže 243 prirodoslovne reference i 23 tablice s biljnih i životinjskih vrsta, koje ga čine jednim od popisom flore i faune, koje će biti od velike koristi najvrjednijih staništa u Europi. svim budućim istraživačima Krke. U knjizi se nala- „Uz to što skrbi o zaštiti iznimnih prirodnih vri- zi 446 fotografija četrdeset devet autora, većinom jednosti i bogate kulturnopovijesne baštine za- znanstvenika i stručnjaka koji su radili na Krki i pro- štićenog područja kojim upravlja, Javna ustanova fesionalnog fotografa Marija Romulića. Zahvalju- ‘Nacionalni park Krka’ njeguje i zavidnu izdavačku jem svima koji su sudjelovali u izradi ove knjige, djelatnost. Među izdanjima koja na jedinstven na- kolegama prirodoslovcima koji su mi ustupili svoje čin opisuju neprocjenjivu biološku raznolikost prvi knjige i, na kraju, mom dugogodišnjem suradni- put se našla prirodoslovna monografija Nacional- ku i velikom prijatelju, ravnatelju Gradske knjižnice nog parka ‘Krka’, kao naš 57. naslov. Riječ je o ve- „Juraj Šižgorić“ Vilijamu Lakiću, koji je lektorirao ličanstvenom djelu Drage Marguša, našeg dugo- svih dvadeset mojih knjiga, koje smo, svih dvade- godišnjeg stručnog voditelja, koji je u njega utkao set, predstavili u ovom hramu knjige“, kazao je dr. pažnju i ljubav prema rijeci Krki objedinivši svoje sc. Drago Marguš. iskustvo, znanje i spoznaje koje je stekao prouča- Knjigu su predstavili dugogodišnji suradnici vajući tu kršku ljepoticu“, istaknula je ravnateljica Javne ustanove „Nacionalni park Krka“, dr. sc. Gor- JU „NP Krka“ Nella Slavica na predstavljanju knjige dan Lukač, stručni voditelj Javne ustanove „Naci- u šibenskoj gradskoj knjižnici. onalni park Paklenica“, i prof. dr. sc. Vladimir Hr- Bibliografija radova o rijeci Krki Drage Marguša šak, botaničar, koji već desetljećima s puno ljubavi prva je knjiga objavljena u nakladi Javne ustano- istražuju rijeku Krku. ve „Nacionalni park Krka“. Objavili su je zajedno „Poglavlje o biljnom pokrovu jako dobro ilu- Gradska knjižnica „Juraj Šižgorić“ Šibenik i tadašnja strira biljne vrste i zajednice koje obitavaju u Na-

54 BUK

cionalnom parku ‘Krka’. Biljnogeografski položaj rijeke Krke vrlo je zanimljiv jer se nalazi na granici dviju biljnogeografskih pokrajina, submediteran- ske i mediteranske. Knjiga sadrži podatke o tipovima vegetacije, pogotovo o sekundarnim tipovima, onima nastalim pod utjecajem čovjeka. Osim popisa vrsta, predstavljena je i analiza flore prema ra- zličitim kriterijima: taksonomski, endemične vrste, zakonom zaštićene i ugrožene vrste, te invazivne (alohtone vrste)“, kazao je prof. dr. sc. Vladimir Hr- šak. „U ovoj monografiji popisano je 1 500 životinj- skih vrsta, što s biljnima čini gotovo 2 600 vrsta, a to je zaista veliko bogatstvo. Najbrojniji su i najra- znolikiji beskralježnjaci, među kojima su neki kukci jako dobri indikatori kvalitete vodenih ekosustava. Monografija donosi i popis 38 vrsta vretenaca, od kojih su neka prikazana iznimnim fotografijama. U Parku ćete najčešće zamijetiti danje leptire. Ovdje je prikazana 81 vrsta, primjerice, prekrasni uskršnji leptir ili lastin rep. Zabilježena je i 331 vrsta kralje- dijatomejama, čije su stanice obavijene silicijevim žnjaka, od toga 22 vrste gmazova i 229 vrsta ptica, dioksidom, glavnom komponentom stakla, koji, hi- među kojima su posebno važne ptice grabljivice dratiziran malom količinom vode, postane opalna poput orla zmijara ili surog orla jer pokazuju oču- kuća algama. vanost staništa, a prije dvije godine zabilježen je U sklopu projekta Dijatomeje rijeke Krke – od i krški sokol, kritično ugrožena vrsta na području izvora do ušća, koji su zajedno proveli Hrvatsko cijele Hrvatske. Sisavaca je 45 vrsta, od kojih po- botaničko društvo, Biološki odsjek Prirodoslov- sebno ističemo divlju mačku i vidru“, istaknuo je dr. no-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, sc. Gordan Lukač, stručni voditelj u Javnoj ustanovi Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta sv. „Nacionalni park Paklenica“. Ćirila i Metoda u Skopju, Institut Ruđer Bošković Knjiga je tiskana u sedamsto primjeraka na hr- i Javna ustanova „Nacionalni park Krka“, u prote- vatskom jeziku i tristo primjeraka na engleskom a kle dvije godine obavljeno je istraživanje s ciljem može se pronaći u županijskim matičnim narod- prikupljanja dosadašnjih spoznaja te sistematizira- nim knjižnicama. nja i revidiranja popisa i rezultata uzorkovanja od izvora do ušća rijeke Krke. Glavni cilj bilo je do- Zrinka Čatlak bivanje sustavnog popisa dijatomeja na području rijeke Krke, te izrada trajnih preparata u svrhu njihova pohranjivanja u Hrvatsku nacionalnu zbirku Predstavljen projekt dijatomeja. Rezultati istraživanja predstavljeni su Dijatomeje rijeke Krke – 18. listopada 2019. u Interpretacijskom centru ka- tedrale sv. Jakova „Civitas sacra“ u Šibeniku. Tom od izvora do ušća prigodom ravnateljici JU „NP Krka“ Nelli Slavici svečano su uručeni trajni preparati. Koji su to zagonetni jednostanični organizmi „Jedan od naših dugoročnih ciljeva upravljanja koji žive u gotovo svakom vodenom okolišu na jest očuvanje kakvoće vode rijeke Krke i procesa Zemlji i zaslužni su za polovicu svjetske primarne taloženja sedre. Ti su procesi jedinstveni i iznimno proizvodnje? Riječ je o algama kremenjašicama ili osjetljivi pa su zato ovakva istraživanja vrlo važna

55 DOGAĐANJA

jer nam omogućavaju da upoznamo ono što je suradnji sa znanstvenom zajednicom, na obostra- ljudskom oku nevidljivo, a ponekad presudno u nu korist: Park rezultate implementira u aktivno održavanju biološke ravnoteže i raznolikosti. Ovaj provođenje zaštite, a znanstvenici u objavljivanje projekt jedna je od aktivnosti predviđenih godiš- znanstvenih radova. I ovaj projekt rezultat je takve njim programom kojim provodimo akcijske plano- suradnje. Vrlo smo ponosni na zbirku dijatomeja ve uspostavljene desetogodišnjim Planom uprav- rijeke Krke, koja je inicirala formiranje nacionalne ljanja. Upravo su promišljanje, planiranje i odgo- zbirke“, istaknula je rukovoditeljica Odsjeka za za- vorno provođenje osnova za održivo upravljanje štitu voda, sedrenih barijera i biološku raznolikost zaštićenim područjem“, kazala je Nella Slavica. mr. sc. Gordana Goreta. Na istraživanim lokalitetima u rijeci Krki zabilje- Dijatomeje ili alge kremenjašice jednostanični ženo je ukupno 276 svojti dijatomeja, s njihovim su autotrofni organizmi koje karakterizira silicifici- varijantama i formama, svrstanih u 69 rodova. Naj- rana ljušturica zvana frustula. Čine i do 70 % uku- zastupljenije vrste imaju sličnu frekvenciju pojav- pne autotrofne komponente u obraštajnim zajed- ljivanja na istraživanim područjima, što ukazuje na nicama, koje imaju važnu ulogu u fiksaciji ugljika. to da su te vrste karakteristične za rijeku Krku. Naj- Možemo ih pronaći u gotovo svakom vodenom učestaliji rodovi u rijeci Krki jesu Navicula, Gomp- okolišu, a dominantan su oblik biljnog života u honema i Cymbella. ekosustavima leda. „Ciljevi Hrvatskog botaničkog društva, uteme- „Projekt Dijatomeje rijeke Krke predstavlja isho- ljenog 2002., jesu sudjelovanje njegovih članova u dišnu ideju i začetak Hrvatske nacionalne zbirke znanstvenim i stručnim projektima, osmišljavanje i dijatomeja. Riječ je o kolekciji trajnih mikroskop- provedba edukacijskih sadržaja te promicanje svih skih preparata uzoraka dijatomeja sakupljenih na botaničkih disciplina u najširoj javnosti. Jedna od području Hrvatske, prvoj institucionalnoj zbirci važnijih uloga Društva jest i poticanje istraživanja alga kremenjašica u Hrvatskoj. Zbirka se nalazi vezanih za terenski rad i obogaćivanje različitih u Botaničkom zavodu Biološkog odsjeka Priro- zbirki. Mi smo mala zemlja, ali s dugom tradicijom doslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Za- istraživanja algi i u svijetu poznatim znanstvenici- grebu i za sada broji preko 6 000 preparata. Zbirka ma – algolozima, tako da su rezultati projekta pro- se kontinuirano nadopunjuje novim preparatima, vedenog u NP „Krka“ dali znatan doprinos stjeca- što je najvažnije: tipskim materijalima novih vrsta nju spoznaja o dijatomejama, a poglavito obogaći- za znanost, pa oni više ne odlaze u druge europ- vanju Nacionale zbirke dijatomeja RH“, istaknuo je ske zbirke, već ostaju u Hrvatskoj kao nacionalna prof. dr. sc. Nenad Jasprica, predsjednik Hrvatskog vrijednost raznolikosti vrsta, što one izvorno i jesu“, botaničkog društva, nositelja projekta. rekla je voditeljica projekta, izv. prof. dr. sc. Marija Prisutnost algi i mahovina važan je preduvjet Gligora Udovič. za stvaranje sedre, posebice za njezin oblik. Vege- Zrinka Čatlak taciju obraštajnih algi na busenovima mahovina i nitastim algama i na kamenitim podlogama čine alge kremenjašice. Zbog svoje osjetljivosti i br- Učenje za život u vrtićkoj zog odgovaranja na fizikalno-kemijske i biološke promjene u vodi, one su izvrsni biološki indikato- šumskoj radionici ri. Upravo su mikrostaništa kakva su prisutna na Krki hotspot raznolikosti slatkovodnih algi. Nacionalnog parka „Krka“ „Služba zaštite JU ‘Nacionalni park Krka’ provodi brojne projekte kojima je cilj očuvati i zašti- Poznat kao vrlo sadržajan i raznolik, bogati titi područje Parka, koristeći pritom nova znanja i program edukacije u Nacionalnom parku “Krka” metodologiju. Vodeni sustav osobito je osjetljiv pa nedavno je dobio novu zanimljivu sastavnicu – se njemu posvećuje posebna pozornost. Izuzet- vrtićku šumsku radionici. Služba za edukaciju NP no smo ponosni što ta istraživanja provodimo u “Krka” već godinama provodi različite edukativne

56 BUK

programe za djecu s ciljem da se ona kroz izravni najrazličitija pitanja, čime se potiče njihova želja za doživljaj lokaliteta u Parku, učenje i igru upoznaju promatranjem prirode oko sebe. s bogatom prirodnom i kulturnopovijesnom bašti- Koji su najčešći sadržaji šumskih radionica? U nom Parka. U suradnji sa Šumarskim fakultetom šumskoj učionici djeca: Sveučilišta u Zagrebu, za razdoblje 2017. – 2019. • uče o živim bićima i okolišu u kojem žive osmišljen je program šumskih radionica namije- • uče da su živa bića povezana među sobom i s njenih različitim uzrastima djece, od one vrtićke do okolišem one tinejdžerske dobi. Sve se radionice temelje na • razvijaju fizičke i funkcionalne sposobnosti aktivnostima i praktičnom radu djece izvan učio- • dobivaju nova iskustva nice, u zaštićenoj prirodi NP “Krka”. Najučinkoviti- • preuzimaju odgovornost za sebe i za druge jima su se pokazali oni oblici edukacije koji podu- • jačaju samopouzdanje i razvijaju spremnost za čavanje spajaju s kretanjem djece kroz šumu. Takve suradnju aktivnosti jačaju kod djece poštovanje prema šumi • otkrivaju sebe, razvijaju solidarnost i brigu za nju. • razvijaju kreativnost i sposobnost improvizira- Zašto biramo šumu kao mjesto učenja? Drži se nja da iskustvo boravka u šumi, više od drugih oblika • razvijaju komunikacijske vještine, nastupaju, edukacije, omogućuje djeci dojmljiv doživljaj i do- igraju igre datnu emocionalnu povezanost s prirodom. Uče- • pjevaju, stvaraju, izmišljaju razne zvučne sadr- nje u šumi: žaje – omogućuje povezivanje različitih sadržaja, od- • uče se slušati (čuti) nosno neposredno učenje promatranjem i ispi- • otkrivaju konflikte i rješavaju ih. tivanjem Važan dio šumskih radionica jest igra. Zašto je – potiče stvaralaštvo, djeca kroz igru spoznaju ona važna? Igra je najbolji put do znanja jer potiče same sebe i stječu socijalne vještine znatiželju, promatranje, testiranje, imitiranje, usva- – čini djecu misaono i fizički aktivnom, što znači janje vještina, ona pojedincu omogućuje da uči na da provjeravaju vlastite sposobnosti i razvijaju “svoj”, ona je sredstvo učenja koje, kao dopuna, vještine komuniciranja i sudjelovanja ima opuštajuće djelovanje, ona je “ljepilo” koje po- – potiče želju za istraživanjem nepoznatoga, mo- vezuje skupinu i stvara osjećaj ugode. tivira djecu da prepoznaju vlastite mogućnosti, da budu odgovorna i da samostalno razmišljaju Radionica “Vrtićka šumska avantura”, i prosuđuju. Stinice, 18. listopada 2019. Zašto je učenje u šumi dragocjeno? Boravak Jedna iz serije šumskih radionica iz edukativ- u šumi znači odvojenost djeteta od obitelji, pri nog programa „Vratimo djecu prirodi – po znanje čemu se djeca u poznatom socijalnom okruženju u šumu“ održana je 18. listopada 2018. godine. Na osamostaljuju kroz brigu i zalaganje za sebe, uče njoj je sudjelovalo dvadeset dvoje djece s odgojite- se pridržavanju pravila i dogovaranju, boljem ra- ljicama iz Dječjeg vrtića Drniš. Edukatori NP “Krka” zumijevanju vlastitih interesa i emocija i uvažava- dočekali su djecu ispred info-centra “Stinice”. U nju drugih. Dalje, potaknuto doživljajima u prirodi, amfiteatru iznad info-centra edukatori su djecu učenje u šumi potiče spontano stvaralačko izra- upoznali s lokalitetom i pojmom nacionalnog par- žavanje i utječe na razvijanje ekološke osjetljivosti ka. Svako dijete dobilo je privjesak, drvenu pločicu kod djece. Kroz upoznavanje prirode, djeca je uče s logotipom šumske radionice i svojim imenom, cijeniti, u svim njezinim oblicima, i otkrivaju kako je što je edukatorima omogućilo lakše komuniciranje mogu zaštititi, očuvati i unaprijediti. s njima (Sl. 1 i 2). Potom su se svi uputili stazom Šuma je najbolja učionica kad treba djeci poka- kroz dobro očuvanu stoljetnu šumu hrasta medun- zati da u njoj žive mnogi organizmi, od kojih velika ca. Putem su ih edukatori učili o šumskom bonto- većina nisu opasna stvorenja kojih se treba bojati. nu i pravilima prikladnog odijevanja i opremanja Upravo u šumi mališani mogu dobiti odgovore na za boravak u šumi. U ovoj fazi radionice djeca su

57 DOGAĐANJA

Slika 1. Doček u amfiteatru pred početak radionice Slika 3. Početak staze, šumski bonton

Slika 2. Drvene ploćice s imenom sudionika radionice Slika 4. Radnje u šumi

iz “panja” izvlačila kartice s ilustriranim dopušte- cigareta. Svi su se složili da ostavljanje tih pred- nim i nedopuštenim aktivnostima u šumi. Na po- meta u šumi nikako ne pripada dobrom ponašanju ziv edukatora rado su sudjelovala o raspravi “do- prema šumi i da ih treba ukloniti (Sl. 6 i 7). pušteno-nedopušteno”. Za svladavanje šumskog Posebnu pažnju djece tražila je igra “Čudesni bontona trebalo je upamtiti što smijemo, a što ne zvukovi prirode”: nakon pljeska edukatora mali- smijemo raditi u šumi. Uzbuđenje je tijekom šet- šani su trebali zatvoriti oči i tridesetak sekundi u nje sve više raslo, a tako i moć zapažanja, gljiva, potpunoj tišini osluškivati zvukove u okruženju. žirova i odvaljenih stabala obraslih mahovinom Mališani su potom govorili koje su sve zvukove (Sl. 3, 4 i 5). čuli: neki su čuli ptice, neki automobile, a neki čak Šetnja ispod stoljetnih stabala obogaćena je još i traktor (Sl. 8). jednim ispitom: podijeljeni u dvije skupine, mališa- Nakon šetnje djeca su prvo zastala na “pristani su iz “panja” izvlačili kartice sa slikama životinja ništu”, gdje su kroz povećalo promatrala šumske i plodove, pri čemu su trebali reći što pripada, a plodove i lišće, opipavala koru drveća, očima ku- što ne pripada šumskom staništu. Razgovaralo se kaca promatrala svijet oko sebe i na koncu zaigrala o šumskim životinjama, gdje točno žive i čime se “šumski memory” (Sl. 9, 10 i 11). hrane. U pokrovu šumskog tla djeca su uočila ot- Već pomalo gladni i umorni, mali šumski istraži- pale žirove i gljive, ali i plastične čepove i kutije od vači ušli su u dvorište Lugareve kuće, gdje su ih do-

58 BUK

Slika 5. Šetnja kroz šumu

Slika 6. Životinje u šumi, šumski plodovi Slika 7. Važnost šume i koristi od nje

Slika 8. Igra „Zvukovi prirode“ Slika 9. Pristanište, šumski plodovi

59 DOGAĐANJA

Slika 12. Dvorište Lugareve kuće Slika 10. Svijet očima kukaca

Slika 11. Šumska memory-igra

60 BUK

Slika 13. Izložba „Lugareva kuća“ Slika 15. Potvrda o sudjelovanju fo-centra, gdje su dobili potvrdu o sudjelovanju u šumskoj avanturi, ali i prigodne poklone NP “Krka” (Sl. 14). Ukupni dojmovi, uzbuđenje tijekom cijele radionice i osmijeh na dječjim licima rječito govore da je radionica postigla ono željeno: djeca su mogla upoznati i razumjeti ekosustav šume i kritički pro- mišljati njezin život. Upravo je takvo znanje jedna od temeljnih vrijednosti prema Nacionalnom kuri- kulumu za rani i predškolski odgoj, koji ističe da je posebno važno djetetu osigurati radost otkrivanja i učenja koje se najviše oslanja na igru i druge do- življajne aktivnosti. Ekološka edukacija od najvećeg je značaja za kvalitetno upravljanje zaštićenim područjima. Ja- čanjem svijesti o prirodnim i kulturnim vrijednostima i njegovanjem načela zavičajnosti moguće je razvijati odgovorno ponašanje prema prirodi kod budućih naraštaja. Šuma u tom kontekstu pruža Slika 14. Vučja staza, djevojčica najveću vrijednost u smislu promicanja autono- čekale mudra sova i mala šumska knjižnica. Nakon mije, dječje mašte i kreativnosti, kao i razvijanja što su se okrijepili, mališani su obišli izložbeni po- motoričkih sposobnosti. Ona je oduvijek bila predstav Lugareve kuće, saznavši, među ostalim, čime met divljenja, a promatramo li je kroz edukativnu, se to nekoć bavio naočiti brkati lugar (Sl. 12 i 13). zdravstvenu i estetsku dimenziju, njezina vrijed- Na završetku šumske avanture male je istraživa- nost postaje još veća (Sl. 15). če čekao najteži ispit – “vučji ispit”: trebali su opre- zno i nečujno, poput vuka koji vreba svoj plijen, Voditelj programa šumarske edukacije: svladati vučju stazu punu nepredviđenih prepre- Ivan Martinić ka i zamki. Na svoje oduševljenje, svi su uspješno Edukatori: savladali sve prepreke i tako položili ispit. Nakon Silvija Čaleta, Marija Gundić, toga vratili su na mjesto s kojega su pošli, kod in- Michaela Lemac, Branka Telenta

61 DOGAĐANJA

„Predmeti iz ove etnografske zbirke skupljeni su Etnografska zbirka u ponajviše otkupom i donacijama stanovnika okol- vodenicama na Skradinskom nih sela, a neki od njih nađeni su u napuštenim ku- ćama. Inventar, iako je skroman, predstavlja način buku i Roškom slapu stanovanja i privređivanja stanovništva uz rijeku Krku do kraja 70-ih godina 20. stoljeća. Stoga je proglašena kulturnim ova zbirka lokalnog značaja zavrijedila upis u Re- dobrom gistar kulturnih dobara Republike Hrvatske“, stoji u Rješenju. Na Listi zaštićenih kulturnih dobara nalazi se pod brojem Z-7303. Etnografska zbirka Etnografska zbirka Nacionalnog parka „Krka“, Nacionalnog parka „Krka“ smještena je na dvjema smještena na Roškome slapu i Skradinskome buku, najposjećenijim lokacijama u Parku: dio je smje- ima svojstvo kulturnog dobra. Utvrđeno je to Rje- šten u obnovljenoj vodenici (Šosterinoj mlinici) na šenjem koje je 5. ožujka 2019. donijelo Ministar- Roškome slapu, a dio u vodenicama na Skradin- stvo kulture Republike Hrvatske. skome buku. Zbirka se sastoji od sto devedeset predmeta, Na šest od sedam slapova Nacionalnog parka kataloški podijeljenih u nekoliko tematskih cjelina: „Krka“ nalaze se vodenice i stupe, koje govore o sobni inventar, posuđe, mjere za žito, predmete drevnoj čovjekovoj prisutnosti na tom prostoru i vezane za osobnu higijenu, pomagala za obradu o načinima na koji je koristio vodenu snagu rijeke. tekstilnih sirovina i proizvodnju tekstila, tkani- Tijekom burne povijesti vodenice su često bile ru- ne, poljodjelske sprave, drveno zaprežno vozilo i šene i ponovno građene, a današnje su izgrađene opremu za magarce, te kovačke alate i proizvode. krajem 19. st. Kao svjedočanstva ruralnog gradi- teljstva i gospodarske prošlosti, danas one imaju kulturnopovijesno značenje pa se, s obzirom na način njihova korištenja i pučki izraz, smatraju et- nografskim spomenicima. Javna ustanova „Nacionalni park Krka“ na takav ih način i valorizira. Najprije je sanirano i obnovlje- no nekoliko vodenica na Skradinskome buku, koje su dobile novu namjenu, muzejsku i ugostitelj- sko-posjetiteljsku. U vodenicama su također primi- jenjena nova svjetlosna rješenja, koja njihov sadr- žaj i izložene primjerke prikazuju na nov, poseban način. Na Roškome slapu obnovljene su tzv. fratarska vodenica, odnosno vodenica franjevačkog samostana na Visovcu, i vodenica miljevačke obitelji Šostera. U potonjoj vodenici uređena je, iznad mlinova, kužina, opremljena kompletnim tradicijskim namještajem i priborom vezanim za ognjište, mije- šenje i pečenje kruha, kuhanje jela, sjedenje i bla- govanje. Tu je i ambar s trima pregradama, u koje je mlinar spremao ujam, koji je uključivao tri vrste brašna: ječmeno, pšenično i kukuruzno. Mlinareva soba također je opremljena potrebnim posobljem: tu su krevet, stol sa stolicama, manji sanduk za dr- žanje hrane, škancija (polica za posuđe), umivao- nik, ogledalo...

62 BUK

Vodenice, otvorene za posjećivanje, gotovo kod svih posjetitelja izazivaju divljenje i oduševljenje. U njima ćete susresti mlinara, kovača i tkalju, koji će vam prenijeti svoje znanje i ljubav prema tradiciji i životu čovjeka uz rijeku. Među brojnim tradicional- nim predmetima mogu se vidjeti sumpreš, metalno glačalo s podnožjem u obliku trokuta i otvorima za razgorijevanje žara, sukanac, debeli zimski po- krivač za krevet, izrađen od bijele vune, s crvenim i crnim prugama pravilno raspoređenim po cijeloj dužini, samar, drveno sedlo za magarca, baba, ruč- ni mijeh za raspirivanje kovačke vatre, i zobnica, torba „gasne“ (tamne) boje s utkanim paralelnim žutim, zelenim i bijelim prugama. Zrinka Čatlak Petar Sabol fotografijom se bavi od 2007. godine. Ubraja se u najuspješnije i najpriznatije hrvatske fotografe prirode, čija ostvarenja inspirira- Izložbeni paviljon in situ ju brojne umjetnike i dizajnere. Kadrovi njegovih fotografija nevjerojatni su, kompozicije savršene Na Skradinskom je buku 2018. godine postav- a boje i detalje do mjere usklađeni da pomislite ljen izložbeni paviljon, koji sadrži dvanaest drvenih da se koristio fotošopom. Osobito su upečatljive štafelaja. Paviljon je osmišljen s ciljem da posjeti- njegove makrofotografije, koje ljudskom oku pri- teljima Skradinskog buka (kojih je više od milijun kazuju skrivene i neuhvatljive detalje. Sabol od godišnje) predstavi uzvodne lokalitete Parka. Tako 2012. sudjeluje na brojnim međunarodnim izlož- su te godine fotografijama predstavljeni Visovac, bama umjetničke fotografije pod visokim patro- Roški slap i Burnum i manifestacije Burnumske Ide natom FIAP-a (Fédération Internationale de l’Art i Legendfest. Ove su godine makrofotografijama Photographique). Sedam je puta proglašen najbo- fotografa Petra Sabola predstavljene ljepote priro- ljim autorom međunarodnog salona. Nagrađen je de NP „Krka“. Organizirane su tri izložbe fotogra- FIAP-ovom plavom značkom. Nagrađivan je i na fija: vretenaca, ptica i leptira, s ciljem da prikazom drugim specijaliziranim fotografskim natjecanjima ljepote tih skupina životinja potaknemo posjetite- diljem svijeta, tako da ukupan broj nagrada koje je lje na promišljanje o odgovornosti i potrebi njiho- dobio premašuje brojku petsto. Imao je i sedam ve zaštite, ali i ostalih vrsta na naše planetu. samostalnih izložbi. Redoviti je član žirija na među- narodnim izložbama i fotografskim natjecanjima. Njegova fotografija Natural abstract nagrađena je FIAP-ovom zlatnom medaljom u makrokategoriji na 7. Salonu fotografije u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, te je trajno pohranjena u Nacionalnoj biblioteci u Parizu. Silvija Čaleta

63 DOGAĐANJA

Operation Wallacea 2019.

Tijekom lipnja i srpnja 2019. tristo studenata s prestižnih sveučilišta iz sedamnaest zemalja sudjelovalo je u programu istraživanja biološke raznolikosti u Nacionalnom parku „Krka“. Međunarodni kamp organiziran je u suradnji tvrtke BIOTA j.d.o.o., koja djeluje kao gospodarski subjekt Hrvatskog instituta za biološku raznolikost, i britanske kompanije Operation Wallacea Ltd pri prestižnom Sveučilištu u Oxfordu. Uz to što su potvrdili nazočnost visovačke pa- strve u rijeci Krki, višegodišnjim istraživanjima popis vrsta prisutnih u Parku proširen je za dvadese- tak: primjerice, zabilježen je prvi nalaz zlatovrane. Također su detektirane iznenađujuće male popula- stupačnih i netaknutih dijelova kanjona rijeke Krke cije vuka, divlje mačke, ilirskog klena i drugih važ- od jezera Brljan do Roškoga slapa. U sklopu ovo- nih vrsta. Prikupljeni podatci služe JU „NP Krka“ za godišnjeg međunarodnog kampa održano je i sa- efikasnije upravljanje Parkom. kupljanje i selektiranje otpada na području jezera Od otvaranja kampa 2017. godine, više od de- Brljan. vetsto studenata na taj je način upoznalo biora- Studentima i mentorima želimo uspješan nasta- znolikost Nacionalnog parka „Krka“ zahvaljujući vak znanstvene i istraživačke karijere. Veselimo se volontiranju u znanstveno-istraživačkom projektu. ponovnom susretu sljedeće godine. BIOTA j.d.o.o. je za potrebe toga projekta razvila i Katia Župan aplikaciju za pametne telefone Android i iOS po- moću koje svaki sudionik može izravno na terenu unositi podatke, koji su vidljivi i svima ostalima. Bio 13. Burnumske Ide je to pilot-projekt čiji će rezultati pokazati u kojoj će se mjeri i na koji način kamp za strane studente Nacionalni park „Krka“ 2011. godine na područ- održati idućih godina. Studenti su od ove godine ju nekadašnjega rimskog vojnog logora i amfite- smješteni u BIOTA-inom istraživačkom centru u atra Burnum ponudio je novu atrakciju: na jedan Puljanima, a dio njih bit će i prvi posjetitelji vo- dan oživio je vrijeme staroga Rima kroz različita lonterskog centra Eko kampusa „Krka“ u Puljanima događanja kojima je cilj posjetiteljima prikaza- nakon završetka radova. ti svakidašnjicu stanovnika logora: rad, zanate, Visoko Dinarsko gorje predstavlja prirodnu pre- običaje, igre i zabavu. preku koja razdvaja kontinentalnu i mediteransku Tema ovogodišnjih, 13. po redu Ida, održanih 13. floru i faunu. Međutim, krška rijeka Krka spaja Po- kolovoza 2019., bila je ljubav. Glazbeno-scenskom dinarje i podzemlje s Jadranskim morem, što je čini programu prethodio je tradicionalni sajamski dio, osobitim prirodnim fenomenom. Specifični ciljevi na kojemu su posjetitelji mogli upoznati način ži- istraživanja u Nacionalnom parku „Krka“ bili su vota starih Rimljana kroz prezentaciju različitih za- određivanje broja sisavaca, posebno čagljeva, li- nata iz toga doba, sudjelovati u brojnim edukativ- sica i vukova, određivanje utjecaja visine kanjona nim radionicama, ali i “saznati” od gatare kakva ih na zajednice ptica i gmazova, određivanje biološ- sudbina čeka kad je ljubav u pitanju. Onima koji su ke raznolikosti u špiljama i određivanje zajednica to htjeli, gatara je spravljala i ljubavni napitak. riba specifičnih za područje Krke i njihovih staništa. Prezentacija rimskih recepata u gastronomskom Veći dio istraživanja odvijao se na području nepri- kutku ove je godine imala natjecateljski karakter:

64 BUK

održan je gastronomski troboj između muzeja s područja Šibensko-kninske županije, Radija Drniš i Javne ustanove „Nacionalni park Krka“, koji su an- tička jela spremali prema receptima dr. sc. Ivane Ožanić Roguljić. Žiri, čiji članovi su bili slučajni posjetitelji manifestacije, odabrali su jelo ekipe Radija Drniš, koja je spremila “dagnje iz Čikole”. Arijana Čulina i Mirella Meić u amfiteatru su iz- vele kabaret „Varaš ga, ne ostavljaš ga“, prikazavši njime na duhovit način svoj pogled na komplicira- ne muško-ženske odnose. Nakon vatrenog performansa, na pozornicu amfiteatra popela se grupa Urban&4, oodnosno glazbeni umjetnik Damir Urban i njegova Četvorka, koju čine sjajni glazbenici: gitarist Luka Toman, ba- sist Sandi Bratonja, bubnjar Marco Bradaschia i klavijaturist Saša Markovski. Kao i svake godine, naši prijatelji iz Splita, udruga Dioklecijanova legija, ponovno su oduševili posjetitelje prikazom formacija rimskih legija i bor- be gladijatora. Da je manifestacija Burnumske Ide događaj koji se bilježi u kalendar govori činjenica da je na ovo- godišnjim Idama bilo više od dvije tisuće posjetitelja. Večer je to na kojoj zanimljive sadržaje mogu pronaći svi uzrasti, od najmlađih do najstarijih. Nakon što su se svi razišli, ugasila posljednja svjetla reflektora, uklonila pozornica i posljednja sjedalica, već se počelo razmišljati o pripremanju sljedećih, 14. po redu Burnumskih Ida, istoga datuma, na istoj lokaciji, ali s nekom novom temom.

Doris Banić

65 DOGAĐANJA

Interpret Europe – European Association for Heritage Interpretation

Interpretacija baštine znači promišljanje i vrednovanje onoga što je naslijeđeno iz prošlosti. To se ne odnosi samo na atraktivna kulturna dobra, već već i na osjetljive koncepte, kao što je, primjerice, rat. Kulturna baština temelj je europskoga identite- ta (CHCfE Consortium 2015:34), pa je način na koji se ona interpretira važna za budućnost Europe. O tomu govori i brošura “Engaging citizens with Eu- rope’s cultural heritage : how to make best use of the interpretive approach” Europskog udruženja za interpretaciju baštine (Europen Association for a prije svega interpretatorima, odnosno vodičima. Heritage Interpretation), objavljena u lipnju 2017. Koliko je važna uloga vodiča lako će se uvjeriti onaj za Europsku komisiju (European Commission). tko pokuša razgledati neki fenomen, grad ili izlož- Javna ustanova „Nacionalni park Krka“ ove je bu bez njegove pomoći. godine postala članom Interpret Europe, udruženja Članstvo u Interpret Europe omogućuje JU „NP za interpretiranje naslijeđa, koje oživljava kulturno Krka“ da s ostalim članovima razmjenjuje iskustva naslijeđe povezujući organizacije, sveučilišta i pro- u pogledu zaštite i prezentiranja baštine i da njezi- fesionalce diljem Europe i svijeta. Ta mreža, osno- ni djelatnici pohađaju tečajeve i edukacije koje to vana 2010. godine, danas broji više od sedamsto udruženje organizira, kako bi što kvalitetnije pred- članova iz pedeset država, no neprestano raste i stavljali Krkinu bogatu prirodnu i kulturnopovije- dobiva na značenju, ne samo zbog geografske, već snu baštinu. i zbog kulturnopovijesne različitosti svojih članova. Stoga smo kao novi članovi sudjelovali na go- Primarni joj je cilj bio da posluži svima onima koji dišnjoj konvenciji toga udruženja, održanoj u Sa- izravno interpretiraju kulturnu i prirodnu baštinu: rajevu od 31. svibnja do 3. lipnja. Sudjelovala su sveučilištima, parkovima, muzejima, zoološkim i osamdeset četiri člana iz dvadeset šest zemalja s botaničkim vrtovima, konzultantima, kustosima, pet kontinenata. Svi su oni interpretatori po zani- freelancerima, dizajnerima muzejskih postava itd., manju ili pak svoja znanstvena istraživanja i radove baziraju na interpretaciji kako materijalne tako i nematerijalne baštine. Moto konvencije bio je “United in diversity” (“Ujedinjeni u različitosti”), što je prikladno s obzirom na to da je održana u gradu u kojemu se Istok i Zapad susreću u jednoj ulici, tako da samo korak dijeli dvije različite kulturne vizure. Ove godine priključili smo se i obilježavanju Međunarodnog dana vodiča, pa smo članovima Kluba prijatelja Krke omogućili besplatan razgled Krke u pratnji vodiča, što je onima koji su došli, a većina je često na Krki, omogućilo da Krku vide i dožive očima drugog. Silvija Čaleta

66 BUK

Sto sedamdeset pet godina od dolaska prvog turističkog broda u Dalmaciju

Danas, kada su Šibensko-kninska županija, grad Šibenik i Nacionalni park „Krka“ domaćini milijunima posjetitelja iz cijeloga svijeta, kada se pono- simo dvama UNESCO-ovim spomenicima, kada predstavljamo svijetu našu vrijednu prirodnu i kulturnopovijesnu baštinu, kada posjetitelje Parka vodimo uređenim stazama i rutama, valja se pri- žio je da su redovitom brodskom prugom u grad sjetiti trenutka kada je sve to počelo. Jer sve ima stigla 153 putnika, među kojima je bilo i onih koje svoj početak, pa tako i turizam. U Šibenik su prvi je opisao kao „passagieri della gita di piacere“, tj. „furešti“ organizirano došli na feštu sv. Petra i Pavla kao putnike koji putuju iz razonode. Zanimljivo je 29. lipnja 1844. parobrodom Imperatore u vlasniš- i da Hrvatska turistička zajednica 1844. smatra go- tvu tršćanskog parobrodarskog društva Austrijski dinom u kojoj je počeo turizam u Hrvatskoj jer je te Lloyd. Iz Šibenika su manjim parobrodom zaplovili godine u Opatiji otvorena Villa Angiolina. do Skradinskog buka, a na povratku u Trst posjetili Sto sedamdeset pet godina nakon dolaska su Zadar. prvog kruzera u Šibenik, što je označilo početak Upravo smo tu plovidbu obilježili 1. srpnja turizma u Dalmaciji, Šibensko-kninska županija, 2019. na brodu Jastog, koji je s mula „Krka“ krenuo Šibenik i Nacionalni park „Krka“ prepoznati su u prema Skradinskome buku, vozeći, umjesto turista, svijetu kao destinacije u kojima se savršeno nado- predstavnike Grada, Županije, Javne ustanove „Na- punjavaju prirodna i kulturna baština nulte kate- cionalni park Krka“, turističkih zajednica, hotelijera gorije. i turističkih agencija. Tamo ih su ih dočekali skra- Kad smo već kod važnih brojki, na prostoru dinski glazbari da bi potom organizirano, u pratnji Šibensko-kninske županije nalazi se šest stotina vodiča, obišli Buk kako bi se, iako iskusni djelatnici arheoloških nalazišta, dvjesto trideset spomenika u turizmu, u toj prigodi osjećali kao pravi turisti. kulture, jedanaest srednjovjekovnih utvrda, dva Prema podatcima koje je pronašao šibenski nacionalna parka i dva lokaliteta na UNESCO-ovu kroničar Darko Gulin, austrijska brodarska tvrtka Popisu svjetske baštine. Za grad koji je nedavno Austrijski Lloyd 20. kolovoza 1838. počela je održa- proslavio 950. rođendan domaći će teško reći da vati redovitu putničku brodsku prugu Trst – Kotor. je novootkriven, ali u očima svijeta on je upravo to Godine 1844. tvrtka Lloyd počela je, pored redo- – posjetiteljska destinacija koja, na temelju svojih vitih brodskih pruga, organizirati i izletničke ture: četiriju tvrđava i jedinstvene stare gradske jezgre, s u svibnju te godine priredila je izlet u Veneciju (na dvadeset četiri crkve i 2 851 stepenicom, gradi pri- regatu gondola), Ankonu (posjet svetištu Loreto) i ču kulturnog turizma koja svake godine privlači sve Pulu (obilazak Arene). više i više „putnika iz razonode“, kako ih je onomad Dana 28. lipnja 1844. turisti su novim parobro- nazvao dubrovački kapetan. dom Imperatore krenuli na izlet u Dalmaciju, tj. u Nastavimo li brojiti atrakcije koje nas okružuju, Šibenik (na feštu sv. Petra i Pavla – 29. lipnja), oda- pred očima nam se odmah nižu i one na području kle su (manjim parobrodom) otišli na Skradinski Nacionalnog parka „Krka“: sedam sedrenih slapo- buk, a na povratku su obišli Zadar. Bio je to prvi va, neprocjenjivi dar rijeke Krke krškome kraju, pet brod u Dalmaciji na kojem su putnici bili isključi- srednjovjekovnih utvrda, dva duhovna središta, je- vo turisti, modernim rječnikom: prvi kruzer. Lučki dan starorimski vojni logor, 47 km pješačkih staza kapetan u Dubrovniku 10. kolovoza 1844. zabilje- i 470 km biciklističkih ruta, sve u okruženju jedin-

67 DOGAĐANJA

stvene prirode. To su temelji na kojima danas gra- nepresušno vrelo rijeke Krke nalazi se tri i pol kilo- dimo turističku priču o Šibeniku, Šibensko-knin- metra sjeveroistočno od Knina, na rubu Kninskoga skoj županiji, Skradinu, Skradinskome buku i dru- polja, podno dvadeset dva metra visoka strmca. gim lokalitetima u NP „Krka“, koja je počela prije To je Topoljski slap (Veliki buk ili Krčića slap), zimi 175 godina. bučan jer se kupa u obilju vode, a ljeti bezvodan i Sto sedamdeset petu obljetnicu dolaska prvog tih. Šesnaest kilometara od izvora a devet od Knina turističkog broda u Dalmaciju organizirale su Tu- nalazi se prvi slap na rijeci Krki, Bilušića buk. ristička zajednica Šibensko-kninske županije, Turi- Nacionalni park „Krka“ i područje na kojemu stička zajednica grada Šibenika, Turistička zajedni- se nalazi, s njegovim ljudima i običajima, jedan su ca grada Zadra i Javna ustanova „Nacionalni park entitet, stvaran međudjelovanjem čovjeka i rije- Krka“. ke tijekom višestoljetne burne povijesti. Zato da- Zrinka Čatlak nas, kada govorimo o djelovanju Javne ustanove „Nacionalni park Krka“, ne možemo ne spomenuti lokalne jedinice, tim više što gradovi i općine uz S radom počela nova granicu Parka, osim što se njime ponose, surađu- ju s njegovom upravom na brojnim projektima od suvenirnica u Kninu zajedničkog interesa. Suvenirnica na kninskoj tvrđavi otvorena je od 9 Uspomenu na Nacionalni park „Krka“ od sada do 19 sati. U njoj je uređen i kutak za djecu, kako bi možete ponijeti i iz Knina. U prostoru slavne knin- se male ručice zabavile dok odrasli izaberu nešto iz ske tvrđave otvorena je nova suvenirnica Javne raznolike ponude tradicionalnih, suvremenih, upo- ustanove „Nacionalni park Krka“, u kojoj posjetite- rabnih, umjetničkih i prehrambenih suvenira. Prije lji koji u Park ulaze s njegove sjeverne strane, ali i nego što stignu do suvenirnica ti se predmeti oda- Kninjani i njihovi gosti, mogu pronaći i neke od au- biru prema kriterijima kvalitete i prepoznatljivosti, tohtonih suvenira koji govore o povijesti i tradiciji ali i stupnja povezanosti s kulturnopovijesnom i toga mjesta. Dobrodošlicu Javnoj ustanovi „Naci- prirodnom baštinom, originalnosti i ekološke pri- onalni park Krka“ i njezinoj ravnateljici Nelli Slavici hvatljivosti, kako biste kući mogli ponijeli uspome- poželjeli su gradonačelnik Knina dr. sc. Marko Jelić nu koja će vas uvijek podsjećati na Krku. i njegov zamjenik Marijo Ćaćić. Povijest Krke, s kojom je grad Knin neraskidivo Zrinka Čatlak povezan, mnogo je starija od čovjeka. Krka i Krčić u geološkoj prošlosti bili su jedna rijeka. Glavno, Informativna brošura – planirajte svoj dolazak u Park

Na mrežnim stranicama Nacionalnog parka „Krka“ nalazi se nova informativna brošura namije- njena posjetiteljima, medijima, istraživačima... svima onima koji prije nego što posjete Nacionalni park „Krka“ žele detaljno isplanirati svoj obilazak kako bi Krku što bolje upoznali. Brošura sadrži brojne praktične i servisne informacije potrebne za jednostavno snalaženje u Parku. Kao novi alat u planiranju posjeta Parku, prvi put donosi deset različitih mogućnosti obi-

68 BUK

mnoštvo informacija o zanimljivostima u Parku i njegovoj neposrednoj blizini i odgovore na neka od pitanja što su ih postavili brojni posjetitelji. Albert Einstein je rekao: „Pogledaj duboko u prirodu i onda ćeš sve bolje razumjeti.“ Nadamo se da ćete uz pomoć ove informativne brošure bolje upoznati Park i otkriti ljepote koje u svom kršu skriva. Informativna brošura dostupna je na hrvatskom i engleskom jeziku a možete je pogledati i na služ- benim mrežnim stranicama Javne ustanove „Naci- onalni park Krka“ i preuzeti s njih.

Zrinka Čatlak laska, koje možete kombinirati ovisno o svojim sklonostima i vremenu kojim raspolažete, a i da biste izbjegli moguću gužvu i mogli uživati u ra- zličitim predjelima Parka. U međuvremenu možete Krš, sedra i slapovi – upoznati gradove i općine u okolici Parka i kušati multimedijski filmovi za tradicionalne proizvode ovoga kraja u obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima uz Krku. inovativno podučavanje S obzirom na veličinu Parka i dislociranost njegovih lokaliteta, najbolji način za upoznavanjem Na službenim mrežnim stranicama Javne usta- toga zaštićenog područja prije posjeta jesu kar- nove „Nacionalni park Krka” možete pogledati tri te. Upravo zbog specifičnosti Nacionalnog parka nova edukativna filma o fenomenima zaštićenog „Krka“, brošura sadrži više specijaliziranih mapa, područja. Filmovi traju do pet minuta a namije- koje, zahvaljujući kreativnim grafičkim rješenjima, njeni su prikazivanju u formalnom i neformalnom uz minimalne tekstualne informacije, pregledno obrazovanju. Projekt je to Službe za zaštitu, kako prikazuju sadržaje u Parku, njihovu lokaciju i nači- bi se javnost, prije svega djeca i mladi, upoznala ne na koje se do njih može doći. s osjetljivim prirodnim procesima o čijoj se zaštiti Područje Parka dijeli se na donji, srednji i gornji brinemo. tok Krke pa je i obilazak podijeljen po tim cjeli- Nove tehnologije, koje su danas nezaobilazan nama, kako bi posjetitelji, ovisno o raspoloživom dio života, daju alate koji omogućuju drugačiji privremenu, mogli isplanirati svoj posjet tako da stup podučavanju. Krš, sedra i slapovi, kao kom- obuhvate što više lokaliteta. Brošura sadrži i kar- ponente koje čine fenomen Nacionalnog parka tu s ucrtanim pješačkim stazama, te informacije o „Krka“, teme su tih filmskih uradaka. U svakom se tomu kako do svake od dvadeset dviju staza doći i izmjenjuju prekrasni kadrovi prirode, uz kratke in- napomene vezane za njihov obilazak. Zaljubljeni- formacije o važnosti onoga što se upravo gleda ci u vožnju na dvama kotačima mogu saznati koje i opuštajuću glazbu u pozadini. Filmovi se mogu biciklističke rute postoje u Parku i kuda sve prola- koristiti kao nadopuna pojedinim nastavnim cje- ze. Vjerujemo da će brošura biti korisna i osobama linama ili samostalno kada se govori isključivo o smanjene pokretljivosti jer za njih prvi put dono- rijeci Krki. Takav način edukacije privlači pozornost si detaljne informacije o mogućnostima obilaska učenika i omogućuje bolje razumijevanje i pamće- Parka. nje sadržaja, a idealan je za nadopunjavanje teren- Informativna brošura bogato je ilustrirana fo- ske nastave u samom Parku. tografijama Parka. Donosi i sažete prikaze vrijed- Krš, sedra i slapovi neraskidivo su povezani u ne prirodne i kulturnopovijesne baštine Parka, te stotinama tisuća godina dugim procesima stva-

69 DOGAĐANJA

koji rastu i mijenjaju se u procesima nevidljivima golom oku. Zato svaki od filmova o kojima je riječ na kraju poručuje da treba (o)čuvati osjetljive uvjete potrebne za proces sedrenja kako bi se osigurala opstoj- nost cijelog bazena rijeke Krke. Tome je posvećen i niz edukacija koje Javna ustanova „Nacionalni park Krka“ provodi s djecom kako bi upoznala područje na kojemu žive i uvidjela koliko je važno (o)čuvati ga za dobrobit svih nas.

Zrinka Čatlak i Gordana Goreta

ranja jedinstvene ljepote koju danas vrednujemo Verifikacija edukativnih i štitimo kao Nacionalni park „Krka“. Voda razara i programa mijenja oblik stijena i izgled ovog područja. Prvo je nastala zaravan, potom je rijeka u nju urezala Zaštita, očuvanje i promicanje prirodnih i kul- kanjon a onda su se izdignule sedrene barijere oko turnih vrijednosti zaštićenog prostora temeljna je kojih je istkan cijeli ekosustav današnjeg nacional- djelatnost Javne ustanove „Nacionalni park Krka“. nog parka. Upravo stoga je videouradak o sedre- Uz navedene djelatnosti, važan segment djelat- nim barijerama prvi u nizu filmova koje predstav- nosti ustanove je i edukacija, na kojoj se sustavno ljamo. radi od samog osnivanja ustanove, a od 2008. go- Kada je velika i moćna rijeka Krka umirila svoje dine intenzivno. Osim što ih uključujemo u obilje- vode, iz dubina je iznjedrila sedam sedrenih sla- žavanje važnih datuma vezanih za zaštitu i očuva- pova. Prvi, Bilušića buk, nalazi se, stisnut u kanjo- nje prirode, kao što su Međunarodni dan biološke nu, šesnaest kilometara nizvodno od izvora rijeke raznolikosti, Dan planeta Zemlje, Svjetski dan voda a devet od Knina. Preko njega prelijeva se ukupan i sl., za djecu osmišljavamo posebne edukativne dotok rijeke Krke, a u filmu možete vidjeti kako je programe. Prvi od njih bio je program Mali čuva- izgledao nekada, prije nego što je miniran zbog ri prirode, a pozitivne reakcije djece i obrazovnog plavljenja okolnog područja. Potom se redaju Br- osoblja bile su nam poticaj da nastavimo dalje. U ljan, Manojlovac, Rošnjak i Miljacka, sve vodeni 2018. godini odradili smo 114 edukativnih radi- biseri suhog i krševitog gornjeg toka rijeke Krke. onica, u koje su bila uključena 3 204 djeteta. Us- Brljan je okružen bujnom šumskom vegetacijom. poredbe radi, ove školske godine (2019./2020.) u Manojlovac je poznat kao najviši slap na rijeci Krki, našoj se županiji upisalo 814 prvašića, tako da s a Rošnjak kao najmanji. Miljacka je po broju vr- ponosom možemo reći da se svake godine u naše sta mahovina najbogatiji slap pa se može smatrati programe uključi povelik broj djece. Istina je da su središtem njihove raznolikosti. Na samoj sredini to mahom predškolska djeca i učenici nižih razreda toka rasuo se niz sedrenih kaskada, koji je narod osnovne škole, ali su sad već generacije na kojima prozvao Ogrlice. Nakon što u širokoj lepezi Roškog se radi posljednjih desetak godina. Nadamo se da slapa voda prijeđe preko njih, ruši se u jezero. Prije ćemo jednog dana uspjeti ostvariti našu prvotnu nego što Krka iščezne u moru njezine će se vode, zamisao, a to je da djeca dolaze u Nacionalni park združene s vodama Čikole, preliti preko sedamna- „Krka“ i da u njemu obrađuju dio svojih školskih est stepenica najpoznatijeg i najposjećenijeg slapa programa. na rijeci Krki – Skradinskoga buka. Iako se slapo- Od 2008. godine, kad smo počeli s njima, do vi doimaju kao spomenici, kao izvanvremenska danas razvio se niz besplatnih edukativnih pro- umjetnička djela, oni su zapravo živi organizmi, grama za djecu u našoj županiji. Početkom školske

70 BUK

hrvatskim proizvođačima suvenira, objavljena u 14. broju Buka, govorila je o Borovu i startasicama. Pri- mjer Borova pokazuje da mnogi u svom proizvod- nom pogonu mogu proizvesti predmet koji može postati suvenir, samo ga treba znati tako plasirati. Startasice kao suvenir svjedoče o domaćoj proi- zvodnji, ali i sretnom završetku nekad tužne priče. Ponovit ćemo priču o suveniru za one koji prvi put čitaju ovaj serijal. Dakle, suvenir je internacio- nalna riječ a odnosi se na predmet koji nas pod- sjeća na neko putovanje, na kraj koji smo posjetili ili događaj kojemu smo nazočili. Ova definicija odmah nam daje do znanja da označiti nešto su- venirom i nije baš lako. Dok je za nekoga suvenir majica ili keramička šalica s motivom grada koji je posjetio, za drugoga je to domaći sir, med ili mar- melada, za nekoga trećeg to je nakit ili umjetnička slika ili nešto još unikatnije. Sjetite se spomenutih startasica, pa upitajte kolege, roditelje, susjede, ili možda sama sebe, na što vas asociraju: bit će vam jasno zašto su one danas, osim obuće, i suvenir. Danas apsolutno sve može biti i jest suvenir – važ- na je priča koju taj predmet priča ili poručuje ne- godine uputimo poziv školama da nas kontaktiraju kom. i izaberu neku od ponuđenih radionica. Za šest ra- U vrijeme u kojemu je selfie-suvenir zamijenio dionica zatražili smo stručno mišljenje i verifikaciju razglednicu a magnet postao najprodavaniji suve- Ministarstva znanosti i obrazovanja i Agencije za nir, nije lako proizvođačima suvenira. Dok unifor- odgoj i obrazovanje. Ministarstvo i Agencija dali mirani suveniri s kineskog tržišta preplavljuju sve su im pozitivno mišljenje, zaključivši da radionice svjetske turističke lokacije – na njima se mijenja zadovoljavaju stručne uvjete za provedbu. samo ime lokacije, teško je biti unikatan i profita- Pozivamo odgojno-obrazovno osoblje da nam bilan. se jave i da na linku http://www.npkrka.hr/strani- Jedna takva priča jest ova o našem sugrađaninu, ce/edukativne-radionice-za-djecu/41.html izaberu zlataru Ljazeru Čivljaku, vlasniku Zlatarne Simon neku od ponuđenih radionica. Djeca će uživati, a i Čivljak. Iz njegove radnje izašla su mnoga umjet- odrasli s njima. nička djela, ali i suveniri, i to kao unikatni proizvodi. Izradio je bagatin, novčić koji se koristio u Šibeniku Silvija Čaleta u vrijeme mletačke uprave, botun, dio muške noš- nje, koji se koristio za sve komade ženskoga nakita, Hrvatski proizvođači pa je kao takav postao statusni simbol svakih „pravih“ Šibenčana, i boule, motiv sa šibenske kape. suvenira Ovaj lokalni umjetnik osvojio je mnoga priznanja, među njima „Plavi cvijet“ Hrvatske turističke zajed- Do sada ste u našem Buku mogli čitati o hr- nice i „Zlatne ruke“ Hrvatske obrtničke komore, ali vatskim proizvođačima suvenira, od kojih su neki ono što mu je svakako najvrjednije jest zadovolj- naši poslovni partneri i više od dvadeset godina. stvo kupca. Njegov rad kazuje da je važna priča, Tako ste mogli upoznati Bajkru iz Krapine, Tehno- ali ne bilo koja, već priča puna ljubavi i vjere. Vjera trade iz Brdovca i Jadran iz Matulja. Prva priča o u svoju ideju, u sebe i uspjeh u realizaciji te ideje,

71 DOGAĐANJA

Otvorena suvenirnica u Kninu

ljubav prema onomu što se radi, osjeti se i u ko- načnom proizvodu, pa to onda osjete i kupci. Kad stranci vide s kojim ponosom domaći ljudi nose ši- benski botun, postanu svjesni snage toga simbola i prihvate ga kao suvenir, bilo na šalici bilo na maji- ci bilo na rećinama (naušnicama). Ljazer Čivljak ut- Javna ustanova „NP Krka“ u svojim suvenirni- kao je tu ljubav, tu priču, u svoje suvenire, koje s cama nudi, kao dio svoje promidžbe, proizvode ponosom prodajemo u našim suvenirnicama. hrvatskih proizvođača suvenira, omogućujući im Za Javnu ustanovu „Nacionalni park Krka“ suve- tako pristup velikom tržištu. Suveniri su specifični nir znači promociju, a nikako izvor prihoda, njime predmeti koji kupce podsjećaju na mjesta koja su odaje počast malim obrtnicima i umjetnicima, za- posjetili. Suvenir na sebi najčešće ima logo ili ista- ljubljenicima u lokalno. Na taj im način omoguću- knutu znamenitost toga lokaliteta, što ga čini pro- jemo da, naslanjajući se na brend Krke, svoje pro- midžbenim sredstvom, a iz toga je razloga često i izvode plasiraju na itekako veliko tržište. U nešto malo umjetničko djelo. više od dvadeset godina otvorili smo na desetke U Kninu smo suvenirnicu otvorili, podalje od suvenirnica, od kojih su neke specijalizirane za pro- naše pomalo skrivene ispostave, na atraktivnom daju suvenira s određenom tematikom. Pružili smo mjestu: na kninskoj tvrđavi. Otvorili smo je 1. kolo- priliku za uspjeh stotinama velikih i mlih dobavlja- voza, uoči Dana pobjede i domovinske zahvalnosti. ča, firmi, obrta ili pojedinaca, onima s jednim suve- U njoj će kupci moći nabaviti i suvenir Knina, za nirom i onima s cijelom paletom proizvoda. Trudili uspomenu na posjet tome gradu i njegovoj impo- smo se zajedno s njima pronaći idealnu formu nji- zantnoj tvrđavi. hovih proizvoda, neke smo dorađivali, neki su tu u istom obliku kao i prvoga dana. Ovoga ljeta otvorili smo novo prodajno mjesto u Kninu, i to na kninskoj tvrđavi, simbolu grada. Pozivamo proizvođače suvenira da se jave na poziv na našim mrežnim stranicama: http://www. npkrka.hr/upload/stranice/2014/07/2014-07 31/5/javnipozivproizvoaimasuvenira2018.pdf, koji je otvoren kroz cijelu godinu. Umjetnici, obrtni- ci, udruge, tvrtke, samostalni umjetnici, ponudite nam svoje proizvode, a mi ćemo ih prezentirati posjetiteljima Nacionalnog parka „Krka“. Silvija Čaleta

72 BUK

U suvenirnici se nalazi i prostor namijenjen djeci, u kojemu se ona mogu poigrati na velikoj pod- noj igri ili zabaviti nekim drugim sadržajem. Vjeru- jemo da će naša suradnja s Muzejom grada Knina i Gradom Kninom biti na obostrano zadovoljstvo.

Silvija Čaleta 3. Green Eye Festival Green Eye Festival – Nature Is Watching You / Priroda te gleda, festival dokumentarnih filmova na temu ekologije, koji organizira Javna ustanova „Nacionalni park Krka“, a čiji je umjetnički direktor oceana, koji nas hrane, da bi na kraju poslao poruku Hrvoje Petek, održan je od 11. do 13. listopada u čovječanstvu da reba poštivati i čuvati to naše veliko prostorijama Muzeja grada Šibenika. Tema ovogo- plavetnilo. U panel-raspravi sudjelovali su prof. dr. dišnjeg festivala bila je voda. Za JU „NP Krka“, koja sc. Irena Ateljević, Vladislav Mihelčić, dipl. ing. geo- upravlja vodama rijeke Krke i brine se o njima, ta je logije, Milena Ramov, dipl. ing. biologije i ekologije, tema osobito važna. Sa svojim pritocima rijeka Krka i mr. sc. Anita Babačić Ajduk. čini nadzemni slijev površine 2 450 km² a s hidro- Druge večeri festivala prikazan je nagrađivani geološkim slijevom zauzima područje od 2 650 km². dokumentarac RiverBlue, koji prati svjetski pozna- Tijekom tri dana festivala posjetitelji su pogledali tri tog zaštitnika rijeka, Marka Angela, na putu koji ot- filma na temu zaštite okoliša, s naglaskom na vode- kriva mračne strane modne industrije. Putujući ne- ne površine, kojima su autori neki od najpoznatijih kima od najvažnijih, ali i najzagađenijih plovnih pu- producenata i režisera. Nakon projekcija održane su tova na svijetu, Angelo gledateljima otkriva tragično edukativne panel-rasprave s uvaženim gostima iz zanemaren problem onečišćenja vode, skriven iza institucija koje se bave upravljanjem tim najvažnijim kulisa svjetski poznatih industrija. Na primjeru jed- resursom na planetu. nog od kultnih odjevnih predmeta, svima omiljenih Prvog dana festivala prikazan je dokuentarni traperica, pokazuje nam kako, zbog kemikalija koje film Planet Ocean, u režiji Yanna Arthus-Bertranda i koristi u procesu proizvodnje i neodgovornog odla- Michaela Pitiota, u kojem su sudjelovali neki od vo- ganja otrovnog kemijskog otpada, industrija odjeće dećih podvodnih snimatelja, oceanografa i biologa. pridonosi zagađenju rijeka diljem svijeta. U panel Dokumentarac nas je upoznao s nepoznatim pre- raspravi sudjelovali su mr. sc. Tanja Radić Lakoš, mr. djelima našega planeta, približivši nam ekosustav sc. Neven Bujas i mr. sc. Gordana Goreta.

73 DOGAĐANJA

Zvuci Krke 2019.

U srpnju i kolovozu Javna ustanova “Nacionalni park Krka” za svoje posjetitelje i lokano stanovništvo već tradicionalno, od 2011. organizira manifestaci- ju Zvuci Krke, glazbene večeri koje spajaju prirodu i glazbu. Jedan od ciljeva manifestacije je ukazati na važnost očuvanja okoliša jer je potreba očuvanja prirode jedan od najvećih izazova našega doba. I ove godine na Zvucima Krke nastupila su neka od najpoznatijih imena hrvatske glazbene scene. Manifestacija je počela 12. srpnja u Drnišu, na Po- Festival je zatvorio film Anote’s Ark, redatelja, ljani, ispred poslovnice Javne ustanove “Nacional- scenarista i producenta Matthieua Rytza. Republi- ni park Krka”, nastupom rock-benda Vatra, koji se ka Kiribati, otočna država u središnjem dijelu Tihog u dvadeset godina postojanja isprofilirao u jedan oceana, suočava se s nezaustavljivim podizanjem od najboljih hrvatskih live bendova. Iza sebe ima razine mora, koje će ubrzo progutati cijelo otočje. čak osam albuma i brojne hitove, od „Bilo je dobro Kiribati je jedno od najudaljenijih mjesta na planetu, dok je trajalo“, na samom početku karijere, preko naizgled lišeno pritisaka modernog života. Pa ipak, „Ruske“, „Eskima“ i „Ima li budnih“, do recentnih to je jedna od prvih zemalja koja se mora suočiti s uspješnica kao što su „Tango“ i „Nama se nikud ne najvećim egzistencijalnim izazovom našega vreme- žuri“, zahvaljujući kojima je stekao mnoge fanove. na: neposrednim uništenjem uslijed porasta razine Nakon rocka došao je red na klasiku: 30. srpnja mora. Dok se predsjednik Kiribatija Anote Tong utr- na Stinicama je, u ozračju mirnog visovačkog je- kuje s vremenom tražeći način da zaštiti svoj narod zera i otočića Visovca, nastupio Gradski komorni i njegovo dostojanstvo, mnogi stanovnici Kiribatija orkestar Šibenik. Taj amaterski orkestar, sastavljen već traže sigurnu luku u inozemstvu u koju će se od učenika osnovne i srednje Glazbene škole Ivana skloniti. U panel-raspravi sudjelovali su dr. sc. Sanja Lukačića Šibenik, pravi je glazbeni dragulj u moru Slavica Matešić, Zoran Smolić, prof., i Sandra Hržić. talenata šibenskoga kraja. Na njegovu repertoaru U panel-diskusijama aktivno su sudjelovale i našle su se skladbe velikih majstora klasične glaz- dvije učenice Gimnazije Antuna Vrančića Šibenik, be, ali i obrade djela modernih skladatelja. Petra Lena Skelin i Lucija Ondrik, zajedno s Fran- Koncert 4 Tenora, koji je prethodno bio odgođen kom Bujas, njihovom profesoricom, pokazavši da zbog loših vremenskih prilika, održan je 26. kolovo- su i mladi zainteresirani za ekološke teme, u ovom za u Skradinu. Privukao je velik broj posjetitelja, lju- slučaju za negativne utjecaje koje pojedine gospo- bitelja opernih arija u kombinaciji s a capella pjeva- darske djelatnosti mogu imati na okoliš. Nakon projekcija i panel-rasprava posjetitelji festivala uživali su u glazbenom programu, komenti- rajući u neformalnom druženju u opuštenom ras- položenju teme iz filma. Osobito nas je obradovao nastup poznatog glazbenika Darka Rundeka, koji je prije glazbene izvedbe zajedno s posjetiteljima pogledao cijeli film. Zahvaljujemo Muzeju grada Šibenika na pomo- ći u realizaciji festivala. Zelenooki pozdrav svima od Green Eye tima!!!

Doris Banić

74 BUK

su ih vidjeli na drugačiji način. Nije to bila izložba o veličanstvenom Skradinskom buku ili predivnom Visovcu, impozantnim Ogrlicama ili impozantnom Manojlovcu, već izložba posvećena svakoj kapljici, vlati trave ili skrivenoj jedinki životinjske vrste. To je bila izložba Krki u čast, ali i Zemlji u čast, da slavimo i čuvamo svaku kap, vlat trave ili jedinku životinjske vrste. A kad gledate tu izložbu dok moćni glasovi ženske klape Skradinke pjevaju „Krka moja“ ili „To je tvoja zemlja“, onda je to proslava Dana planeta Zemlje. Nakon svečanog otvorenja izložbe održali smo radionicu za korisnike Udruge za pomoć djeci s teškoćama u učenju Šibensko-kninske županije njem. Marko Pecotić, Đani Stipaničev, Vladimir Garić “Izvor ljubavi” Šibenik, koja se bavi djecom s pore- i Filip Huzjak izveli su – uz neprestanu interakciju s mećajem u učenju. Radili smo, s recikliranim ma- publikom i s mnogim pošalicama u pauzi između terijalom, kviling (quilling), posebnu tehniku na- pojedinih skladbi – evergrine poput „Cesarice“ ili matanja papira i slaganja u umjetničke slike. Za tu „Vilo moja“, kancone i operne arije, stvorivši na taj prigodu napravili smo i posebnu instalaciju: veliku način poseban suvremeno-klasični ugođaj. kutiju s rupama, u kojoj se moglo rukom opipati predmete koji ne pripadaju prirodi i eliminirati ih. Doris Banić Silvija Čaleta Dan planeta Zemlje

Svi znamo kad se i s kojim ciljem obilježava Dan planeta Zemlje. Svi smo svjesni toga da taj da- tum treba obilježiti. Mi smo ga obilježili jednom izložbom: u studiju Galerije sv. Krševana, odnosno Galeriji Matija, u Šibeniku postavili smo izložbu fotografija članova Fotokluba Šibenik, našeg du- gogodišnjeg suradnika u projektu „Krka puna de- talja“. Članovi toga fotokluba, svi fotoamateri, ali i zaljubljenici u umijeće fotografiranja, predstavili su detalje s Krke, one koje su samo oni vidjeli ili

75 DOGAĐANJA

Svjetski dan zaštite okoliša

Prije tri godine odlučili smo da nam obilježa- vanje Svjetskoga dana zaštite okoliša, 5. lipnja, bude, uz Noć šišmiša, jedan od važnijih događaja koje organizira Javna ustanova „Nacionalni park Krka“. Lipanj je mjesec koji nas svojom toplinom uvodi u ljeto dok su proljetne boje Dalmacije još zelene, škola se bliži kraju i svi smo u nekom vi- sokoenergetskom raspoloženju. Sedmoga lipnja u Skradinu smo okupili sportske klubove, društva i udruge da demonstriraju svoje sportove i vješti- ne. Htjeli bismo da se svi bave nekim sportom i da pritom borave u prirodi, jer nema boljega sporta i Dobrovoljnog vatrogasnog društva Skradin i Du- od onoga koji se prakticira na otvorenom. Borav- bravice, koji su pokazali praktične vježbe u obliku kom na otvorenom postajemo svjesni toga da tre- vatrogasnih poligona. Mi, djelatnici JU „NP Krka“, ba štititi okoliš i čuvati njegov izvorni izgled. Tako osmislili smo i održali niz radionicai igara, od ko- smo bavljenje sportom povezali sa Svjetskim da- odbojke, poligona i potezanja konopa do „križića nom zaštite okoliša. Priključili su nam se Hrvatski kružića“, „šišmiš-lova“, „čovječje ribice“ i sl. planinarski klub „Sveti Mihovil“ iz Šibenika, Ma- Na koncu je lutkarsko kazalište Produkcija Z iz lonogometni klub Crnica, Plivački klub „Šibenik“, Splita izvelo interaktivni mjuzikl Keko eko, ekološku Ženski košarkaški klub Šibenik, Taekwondo klub lutkarsku priču za djecu o očuvanju okoliša i zbri- Div Knin, Građanski košarkaški klub „Šibenik“, Va- njavanju otpada. terpolski klub Solaris, Biciklistički klub Krka – Skra- Uglavnom, trčali smo na sve strane, skakali i ve- din, Hrvatski nogometni klub Šibenik, Teniski klub liki i mali, jednom riječju: uživali smo nekoliko sati Šubićevac Šibenik, Gimnastički klub „Dišpet“ Šibe- na otvorenom, kako bi i inače trebalo biti, a mobi- nik, Taekwondo klub „Solaris – Šibenik“, Hrvatski teli su nam pritom služili samo za to da se ovjeko- kajakaški savez, Škola košarke Dražen Petrović Ši- vječe pojedini trenuci toga događanja. benik i Malonogometni klub „Mirlović Zagora“. Uz te sportske klubove, priključili su nam se i članovi Silvija Čaleta triju udruga: Ekološke udruge „Krka“ Knin, koji su s djecom izrađivali vjetrenjače, Vertikale iz Vodica, koji su demonstrirali sportsko penjanje i slackline, Svjetski dan žaba

Svjetski dan žaba proslavili smo krajem travnja, kad se nakon zimskog mirovanja ponovno mogao čuti njihov kreket. Većina ljudi možda se ne bi slo- žila s tim da one zaslužuju svoj dan. Upravo je takav stav prema tim vodozemcima doveo do toga je više od 30 % vrsta žaba izumrlo jer ih nebriga za njihova staništa sve više ugrožava. Obilježavanje njihova dana nije baš u trendu – ne obilježavamo ga da bismo vas nagovorili da kupite zeleni komad odjeće ili plišanu žabu, već da biste bili svjesni njihove ugroženosti, odnosno da biste odgovornim ponašanjem pomogli da se zaštiti još jedna vrsta,

76 BUK

Zelena čistka 2019.

Javna ustanova „Nacionalni park Krka” pridružila se globalnoj volonterskoj akciji „Zelena čistka“. Ak- cija čišćenja održana je u petak, 20. rujna 2019. na području naselja Lozovac, Goriš i Brnjica, u neposrednoj blizini granice Nacionalnog parka, na lijevoj obali Krke. Djelatnici Nacionalnog parka „Krka“ u suradnji s volonterima iz Odjela za književnost Matice hrvatske i Komisije za zaštitu prirode Hrvat- skog planinarskog saveza i uz pomoć lokalnog sta- novništva očistili su hektar nelegalnog odlagališta u dalmatinskom kršu. Prikupljen je većinom sitni i srednji kućanski otpad, plastične i staklene posude i boce te nešto građevinskog otpada. koja je važan dio planetarnog bogatstva koje uži- „Zelena čistka“ zajednička je jednodnevna akci- vamo. Žabe su jako važne jer se nalaze u sredini ja čišćenja nelegalnih odlagališta otpada i najveći hranidbenog lanca, između kukaca, kojima se hra- volonterski eko-projekt u Hrvatskoj, koji okuplja ne, i ptica, na čijem su meniju svakodnevno. Sma- aktivne građane i organizacije a dio je velike glo- njenjem populacije žaba dolazi do poremećaja u balne akcije „World cleanup“, pokrenute 2008. Te- prirodi: kukci se pretjerano razmnožavaju, dok se melji se na buđenju svijesti o važnosti odgovornog broj ptica smanjuje. gospodarenja otpadom s ciljem očuvanja okoliša, Ove godine u obilježavanju Svjetskog dana prirode i planeta Zemlje. žaba pridružila su nam se djeca iz Dječjeg vrtića Let’s do it Croatia! Jedan dan. Jedan planet. Je- Radost, čije ime kao da poziva da se taj dan pro- dan cilj. Milijuni ljudi u sto pedeset zemalja ujedinili slavi upravo s djecom. Tako smo – kroz igru, kviz, su se u najvećoj civilnoj akciji u povijesti čovječan- skakanje po „lopočima“, izradu maski... – na kraju stva kako bi očistili naš planet. Dvadeset prvoga zaključili, i mi odrasli i djeca, da obožavamo žabe, rujna volonteri i organizacije diljem svijeta zajedno da nas veseli njihov bučni kreket. su skupljali otpad s plaža, rijeka, šuma i ulica. Moć- ni „zeleni val“ čišćenja počeo je na Novom Zelandu Silvija Čaleta a završio trideset šest sati kasnije na Havajima. U njemu su milijuni ljudi zajedno djelovati da bi po- stigli jedan cilj: čišći i zdraviji planet. Svim volonterima zahvaljujemo na vremenu, pomoći i dobrom raspoloženju! Katia Župan

77 IZVJEŠĆA

Znanstveno-stručna prirodoslovna istraživanja u NP „Krka“ od 1987. do 2019.

Istraživanja flore i faune porječja rijeke Krke po- Broj istraživanja i obuhvat tema raste od 2008. čela su u 19. stoljeću. Budući da je riječ o povreme- Velika pozornost posvećuje se speleološkim i bio- nim i nesustavnim istraživanjima, njihovi relativno speleološkim istraživanjima, inventarizaciji vrsta i brojni podaci danas imaju više povijesnu nego pri- staništa, istraživanjima antropogenog utjecaja na rodoslovnu vrijednost. ekosustav rijeke Krke i praćenju šumskih zajednica. Prva sustavna istraživanja kakvoće vode, riba, Posebno se ističe istraživanje prihvatnog kapacite- ptica, školjkaša, vodozemaca, gmazova, sisavaca, ta NP „Krka“, u kojem je po prvi put precizno de- vodotoka Guduče i speleoloških objekata počela finiran prihvatni kapacitet i izrađena metodologija su 1988. na Prukljanu i ušću rijeke Krke, a vodenih njegovog izračuna. biljaka i flore papratnjača i sjemenjača 1989. (Tab. Rast broj tema i istraživanja nastavlja se i dalje. 1). Od 2015. velika pozornost posvećuje se podrijetlu Zbog Domovinskog rata, tijekom kojega je dio i taloženje sedre, krajobrazu i njegovoj revitaliza- Parka bio okupiran, i nedostatka financijskih sred- ciji (posebice revitalizaciji kamenjarskih travnjaka), stava, prirodoslovna istraživanja obustavljena su alohtonim životinjama, neofitima i monitoringu sve do 1998., kada su završena istraživanja vrete- flore i faune. naca NP „Krka“ i biospeleološka istraživanja špilja Miljacka, započeta 1990. Prirodoslovna istraživanja ponovno su pokrenuta, u suradnji s Institutom „Ruđer Bošković“, 2000. godine, geokemijskim istraživanjima sedrenih barijera, i nastavljena 2005., istraživanjima ekotok- sičnih metala na području NP-a. Potom se nižu istraživanja potaknuta izmjenom granice NP „Krka“ 1997. godine: inventarizacija i valorizacija ptica i njihovih staništa, istraživanja šuma i šumskog ze- mljišta, istraživanja vodozemaca i istraživanja flore u novom, sjevernom dijelu Parka. Godine 2004. počela su i vrlo važna speleološka i biospeleološka istraživanja, kojima je zabilježena velika raznolikost živog svijeta podzemlja (91 svojta) i prisutnost vrlo važnih endemičnih i rijetkih životinja. Godine 2007. Miljacka 2 (foto: H. Bilandžija) počela su istraživanja gljiva, kojima je otkriveno 37 novih gljiva u Hrvatskoj.

78 BUK

Tablica 1. Znanstveno-stručna istraživanja u „NP Krka“ u razdoblju od 1987. do 2019.

1987. ka Krka : izvještaj o izvršenju programa za prvu godinu 1. HABDIJA, Ivan 1988./1989. / Vera Žutić, Marijan Ahel, Marko Branica, Utjecaj onečišćenja na stanje biocenoza u rijeci Krki / Božena Ćosović, Dubravka Hršak, Milivoj Kuzmić, Tarzan Ivan Habdija. Zagreb: Prirodoslovno-matematički fakul- Legović, Andrija-Želimir Lovrić, Drago Marguš, Darko tet, Zagreb, 1987. 35 str. Martinčić, Nevenka Mikac, Zvonko Modrušan, Bogdan Ukupno 1 Sekulić, Emin Teskeredžić, Jadranka Tomaić, Vjeročka Vojvodić, Branislav Iljadica, Zvonko Kodba, Željko Kwo- kal, Donat Petricioli, Andrija Roman, Željko Stipić, Sen- 1988. ka Varkašević, Nedžad Limić, Danilo Degobbis, Robert 2. MRAKOVČIĆ, Milorad Precali, Nika Kuzmanović, Zvonko Gržetić, Damir Viličić. Ekološka analiza stanja ihtiofaune unutar Nacionalnog Zagreb : Institut “Ruđer Bošković”, 1989. 22 str. parka “Krka” / Milorad Mrakovčić, Stjepan Mišetić, Da- 10. TESKEREDŽIĆ, Emin gmar Šurmanović, Krešimir Fašaić, Željka Matašin. Za- Preliminarna istraživanja biologije i ekologije školjkaša greb : Fakultet poljoprivrednih znanosti, Istraživačko dijela ušća rijeke Krke / Emin Teskeredžić, Zlatica Teske- razvojni centar za ribarstvo, 1988. 98 str. redžić, Drago Marguš, Marija Tomec, Leon Malnar, Mato 3. SUŠIĆ, Goran Hacmanjek, Zvonko Modrušan, Željka Štancl, Zdenko Ptice Nacionalnog parka “Krka” : (preliminarna fauni- Roman. Zagreb : Institut “Ruđer Bošković”, 1989. 117 str. stička analiza) / Goran Sušić, Vladimir Bartovsky, Dra- Ukupno 7 gan Radović. Zagreb : Zavod za ornitologiju JAZU, 1988. 133 str. Ukupno 2 1990. 11. LUKIĆ, Ozren Speleološke pojave Nacionalnog parka “Krka” / Ozren 1989. Lukić, Branko Jalžić, Nikola Tvrtković. Zagreb : Hrvatski 4. SUŠIĆ, Goran prirodoslovni muzej, 1990. 90 str. Struktura zajednica ptica vodenih staništa NP “Krka” : 12. BLAŽENČIĆ, Jelena (turistička valorizacija) / Goran Sušić, Mauricio Stipčević, Florističko-vegetacijska i ekološka istraživanja vode- Dragan Radović, Vladimir Bartovsky. Zagreb : Zavod za nih biljaka na području NP “Krka”, od Roškog slapa do ornitologiju JAZU, 1989. 36 str. Skradinskog buka / Jelena Blaženčić, Živojin Blaženčić, 5. DE LUCA, Nina Ljubinka Ćulafić, Mirko Cvijan, Olga Urbanc-Berčić, Vla- Vodozemci i gmazovi Nacionalnog parka “Krka”/ Nina dimir Ranđelović. Beograd : Prirodoslovno-matematički De Luca, Beatrica Đulić. Zagreb : Prirodoslovno-mate- fakultet, Institut za botaniku, 1990. 16 str. matički fakultet, Zoologijski zavod, 1989. 78 str. Ukupno 2 6. KOVAČIĆ, Darko Sisavci Nacionalnog parka “Krka” / Darko Kovačić, Bea- trica Đulić. Zagreb : Prirodoslovno-matematički fakultet, 1992. Zoologijski zavod, 1989. 107 str. 13. HORVATINČIĆ, Nada 7. MINČIR, Želimir Ispitivanja ekološkog stanja rijeke Krke i sedrenih bari- Vodotok Guduča / Želimir Minčir. Zagreb : Republički jera : izvještaj za period 1990.-1991. / Nada Horvatin- hidrometeorološki zavod SR Hrvatske, Centar za hidro- čić, Dušan Srdoč, Ines Krajcar-Bronić, Anđelka Plenko- loška mjerenja i istraživanja, 1989. 18 str. vić-Moraj. Zagreb : Institut “Ruđer Bošković”, 1992. 6 str. 8. POSARIĆ, Juraj Ukupno 1 Izvješće o prethodnim radovima za uređenje Martine jame kod Bićina u NP “Krka” / Juraj Posarić, Ozren Lukić, 1993. Mladen Kuhta, Branko Jalžić, Vladimir Lindić, Boris Vr- 14. MARKOVIĆ, Ljerka bek, Ivan Uršić. Zagreb : Speleološki klub “Željezničar”, Kvalitativni sastav flore papratnjača i sjemenjača Nacio- 1989. 17 str. nalnog parka “Krka” / Ljerka Marković, Ljudevit Ilijanić, 9. ŽUTIĆ, Vera Gordan Lukač, Vladimir Hršak. Zagreb : Prirodoslov- Istraživanje prirodnih karakteristika i stupnja zagađenja no-matematički fakultet, Botanički zavod, 1993. 102 str. akvatorija prokljanskog područja radi zaštite, unapređe- Ukupno 1 nja i optimalnog korištenja prostora Nacionalnog par-

79 IZVJEŠĆA

1998. 23. BEDEK, Jana Biospeleološka istraživanja NP “Krka” / Jana Bedak, 15. JALŽIĆ, Branko Biospeleološka i speleološka istraživanja špilja izvorišta Daniela Hamidović, Branko Jalžić, Marko Lukić, Roman Miljacka : elaborat / Branko Jalžić, Damir Lacković. Za- Ozimec, Rajko Slapnik. Zagreb : Hrvatsko biospeleološ- greb : Hrvatski prirodoslovni muzej, 1998. 19 str. ko društvo, 2005. 92 str. Ukupno 1 Ukupno 5

1999. 2006. 16. FRANKOVIĆ, Matija 24. GRBAC, Irena Vretenca Nacionalnog parka “Krka” / Matija Franković. Vodozemci i gmazovi NP “Krka” / Irena Grbac. Zagreb : Zagreb : ANT-laboratorij za analitiku i toksikologiju, Natura, 2006. 47 str. 1999. 44 str. Ukupno 1 Ukupno 1 2007. 2000. 25. BARIŠIĆ, Teo 17. NIKOLIĆ, Toni Projekt uređenja sportskog penjališta na području NP Nacionalni park “Krka” : geografski informacijski sustav “Krka” / Teo Barišić, Vladimir Vračar, Ivica Ninić. Šibenik / Toni, Nikolić, Dragan Bukovec, Sven Jelaska, Dalibor : Hrvatska gorska služba – stanica Šibenik, 2007. 18 str. Hatić, Željko Hećimović, Josip Križan, Oleg Antonić, Dar- 26. BARIŠIĆ, Teo ko Tominić, Darko Car, Ljiljana Aleksić. Zagreb : Sveu- Istraživanja speleoloških pojava NP “Krka” / Teo Barišić, čilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, Mate Protega. Šibenik : Hrvatski planinarski klub “Sveti Biološki odsjek, 2000. 19 str. Mihovil”, 2007. 17 str. 1 Ukupno Ukupno 2 2002. 2008. 18. CUKROV, Neven Geokemijska istraživanja sedrenih barijera u Nacional- 27. CUKROV, Neven nom parku “Krka” / Neven Cukrov, Marko Branica, Delko Geokemija ekotoksičnih metala na području NP “Krka” / Barišić, Sonja Lojen, Goran Mihelčić, Zdenko Roman. Za- Neven Cukrov, Delko Barišić, Petra Cmuk, Vlado Cuculić, greb : Institut “Ruđer Bošković”, 2002. 46 str. Ivan Grabar, Željko Kwokal, Sonja Lojen, Marina Mlakar, Ukupno 1 Dario Omanović, Željko Peharec, Ivanka Pižeta, Vesna Žic. Zagreb : Institut “Ruđer Bošković”, 2008. 102 str. 2005. Ukupno 1 19. RADOVIĆ, Dragan Inventarizacija ornitofaune, kategorizacija i valorizacija 2009. ptičjih vrsta i staništa Nacionalnog parka “Krka” / Dra- 28. HRŠAK, Vladimir gan Radović, Krešimir Leskovar, Robert Crnković, Vesna Flora novog dijela Nacionalnog parka “Krka” / Vladimir Tutiš, Jelena Kralj. Zagreb : Zavod za ornitologiju HAZU, Hršak. Zagreb : Prirodoslovno-matematički fakultet, 2005. 92 str. Biološki odsjek, Botanički zavod s botaničkim vrtom, 20. BENKO, Miroslav 2009. 23 str. Istraživanje i kartiranje šuma i šumskog zemljišta Na- 29. TKALČEC, Zdenko cionalnog parka “Krka” / Miroslav Benko, Boris Vrbek, Istraživanje gljiva na području Nacionalnog parka “Krka” Tomislav Dubravac, Dijana Vuletić, Vladimir Novotny, / Zdenko Tkalčec. Zagreb : Hrvatsko mikološko društvo, Vlado Krejči, Ivan Pilaš, Jasnica Medak, Vinko Viličić, 2009. 31 str. Elvis Paladinić, Vladimir Lindić. Jastrebarsko : Šumarski 30. SELETKOVIĆ, Ante institut Jastrebarsko, 2005. 126 str. Vizualna interpretacija aerosnimaka s ciljem klasifikacije 21. LACKOVIĆ, Damir zemljišta NP “Krka” / Ante Seletković. Zagreb : Šumarski Geologija Nacionalnog parka Krka / Damir Lacković. Za- fakultet, Sveučilište u Zagrebu, 2009. 11 str. greb : Hrvatski prirodoslovni muzej, 2005. 50 str. 31. DUBRAVAC, Tomislav 22. BARIŠIĆ, Teo Stanje šumskih ekosustava i mogućnost prirodne obno- Inventarizacija speleoloških pojava u NP “Krka” / Teo ve šuma hrasta crnike i medunca u NP “Krka” / Tomislav Barišić. Šibenik : Hrvatski planinarski klub “Sveti Miho- Dubravac, Stjepan Dekanić. Jastrebarsko : Hrvatski šu- vil”, 2005. 18 str. marski institut, 2009. 48 str.

80 BUK

32. PERNEK, Milan 40. ŠERIĆ JELASKA, Lucija Istraživanje biljnih bolesti i štetnika u šumskim ekosu- Inventarizacija kornjaša (Coleoptera, Insecta) na po- stavima NP “Krka” / Milan Pernek, Dinka Matošević, Sa- dručju Nacionalnog parka „Krka“ / Lucija Šerić Jelaska, nja Novak-Agbaba, Boris Liović. Jastrebarsko : Hrvatski Martina Temunović, Vlatka Mičetić-Stanković, Sven Jela- šumarski institut, 2009. 108 str. ska, Krešimir Mikulić, Mladen Kučinić. Zagreb : Udruga Ukupno 5 za biološka istraživanja BIOM, 2011. 41 str. 41. MIKŠA, Goran 2010. Fosilna fauna i flora NP „Krka“ i susjednih područja / 33. GRACIN, Joso Goran Mikša, Ervin Mrinjek. Zagreb : Udruga za biološ- Inventarizacija špilja i jama na području Nacionalnog ka istraživanja BIOM, 2011. 123 str. parka „Krka“ / Joso Gracin, Marija Marguš. Šibenik : Hr- 42. TESKEREDŽIĆ, Emin vatski planinarski klub „Sveti Mihovil“, 2010. 78 str. Ihtiološka istraživanja rijeke Krke / Emin Teskeredžić, 34. JALŽIĆ, Vedran Zlatica Teskeredžić, Marija Tomec, Božidar Kurtović, Da- Izvješće o istraživanjima glavnog kanala špilje Miljacka mir Kapetanović, Irena Vardić Smrzlić, Damir Valić, Bran- II. / Vedran Jalžić, Petra Kovač-Konrad, Nenad Buzjak, ko Španović, Zvjezdana Šoštarić Vulić, Zdenko Roman. Ivan Mišur, Bernard Bregar. Zagreb : Hrvatsko biospele- Zagreb : Institut “Ruđer Bošković”, Zavod za istraživanje ološko društvo, 2010. 50 str. mora, 2011. 190 str. 35. JEREMIĆ, Jasna 43. MRAKOVČIĆ, Milorad Procjena i valorizacija zapuštenih staništa područja NP Ihtiološka istraživanja na rijeci Krki s ciljem očuvanja „Krka“ pogodnih za revitalizaciju uz uključivanje stručne ihtiofaune rijeke / Milorad, Mrakovčić, Mladen Kerovec, i nadzorne službe NP „Krka“ i lokalne zajednice, utvrđi- Zlatko Mihaljević, Ivančica Ternjej, Perica Mustafić, Da- vanje ciljeva za zaštitu i izrada Plana upravljanja / Jasna vor Zanella, Marko Ćaleta, Zoran Marčić, Ivana Buj, An- Jeremić, Ivana Ilijaš, Anamarija Partl, Nikica Skroza, Du- dreja Brigić, Tanja Mihinjač, Siniša Vajdić. Zagreb : Pri- šan Jelić, Igor Boršić, Drago Marguš, Mate Bačić, Ani- rodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, ta Jurković. Zagreb : Državni zavod za zaštitu prirode, 2011. 143 str. 2010. 58 str. 44. KUTNJAK, Hrvoje 36. PLENKOVIĆ-MORAJ, Anđelka Travnjačke površine na području NP „Krka“ / Hrvoje Kut- Perifitonske zajednice na sedrenim barijerama i njiho- njak, Josip Leto, Krešimir Bošnjak, Marina Vranić, Goran va uloga u stvaranju sedre / Anđelka Plenković-Moraj, Perčulija. Zagreb : Agronomski fakultet, 2011. 50 str. Mladen Kerovec, Ivančica Ternjej, Zlatko Mihaljević, Ma- rija Gligora Udovič, Koraljka Kralj Borojević, Vladimir 45. BORŠIĆ, Igor Bartovsky, Gordana Goreta. Zagreb : Prirodoslovno-ma- Istraživanje lokvi Nacionalnog parka „Krka“ u 2011. tematički fakultet, 2010. 63 str. godini / Igor Boršić, Dušan Jelić, Vida Posavec Vukelić, 37. MICULINIĆ, Kazimir Aljoša Duplić, Luka Katušić, Davorin Marković. Zagreb : Inventarizacija špiljske faune speleoloških objekata Na- Državni zavod za zaštitu prirode, 2011. 38 str. cionalnog parka „Krka“, njihova zoogeografska raščlam- 46. MARKOVIĆ, Davorin ba, ugroženost i status / Kazimir Miculinić, Ana Kome- Idejno rješenje za Put maslina / Davorin Marković. Za- rički, Jana Bedek, Tvrtko Dražina, Marko Lukić, Roman greb : Državni zavod za zaštitu prirode, 2011. 7 str. Ozimec, Martina Pavlek. Zagreb : Hrvatsko biospeleo- 47. GRACIN, Joso loško društvo, 2010. 80 str. Špilje i jame šireg područja Nacionalnog parka „Krka“ 38. BOGDANOVIĆ, Tomislav / Joso Gracin. Šibenik : Hrvatski planinarski klub „Sveti Inventarizacija vretenaca (Odonata) Nacionalnog parka Mihovil“, 2011. 36 str. „Krka“ / Tomislav Bogdanović. Osijek : Sveučilište J. J. 48. RUBINIĆ, Josip Strossmayera, 2010. 88 str. Hidrologija krškog hidrosustava rijeke Krke – analiza Ukupno 6 recentnih procesa i sintezni prikaz osnovnih značajki / Josip Rubinić. Rijeka : Građevinski fakultet, 2011. 103 str. 2011. 49. MICULINIĆ, Kazimir 39. CUKROV, Neven Arheozoološka analiza faune Oziđane pećine u NP Ispitivanja antropogenog utjecaja (ekotoksični metali) „Krka“ / Kazimir Miculinić. Zagreb, 2011. 38 str. na sedimente Brljana i nizvodnih jezera / Neven Cukrov, 50. MICULINIĆ, Kazimir Ana-Marija Blatarić, Vlado Cuculić, Ivan Grabar, Željko Arheozoološka analiza faune špilje Jazinke u NP „Krka“ Kwokal, Marina Mlakar, Dario Omanović, Ivanka Pižeta. / Kazimir Miculinić. Zagreb, 2011. 50 str. Zagreb : Institut “Ruđer Bošković”, Zavod za istraživanje 51. JALŽIĆ, Branko mora, 2011. 58 str. Speleoronilačka istraživanja Jame nasuprot Torka u

81 IZVJEŠĆA

kanjonu Čikole / Branko Jalžić, Vedran Jalžić, Petra Ko- 2013. vač-Konrad. / Zagreb : Društvo za istraživanje Krša FRE- 60. CIGLENEČKI-JUŠIĆ, Irena ATIK, 2011. 17 str. Istraživanje prirodnih značajki i procjena antropogenog Ukupno 13 utjecaja na kvalitetu ekosustava rijeke Krke u području 2012. Visovačkog jezera / Irena Ciglenečki-Jušić, Marijan Ahel, Nevenka Mikac, Dario Omanović, Neda Vdović. Zagreb : 52. CIGLENEČKI-JUŠIĆ, Irena Institut „Ruđer Bošković“, 2013. 94 str. Utjecaj HE Miljacka na ekosustav jezera Brljan / Irena 61. MAGUIRE, Ivana Ciglenečki-Jušić, Elvira Bura-Nakić, Marta Plavšić, Vje- Genetske i morfološke osobitosti slatkovodnih rakova iz ročka Vojvodić, Marija Gligora Udovič, Slađana Strmeč- porodice Astacidae na području NP Krka / Ivana Magui- ki, Marija Marguš, Jelena Dautović, Ivana Milanović, re, Goran Klobučar. Zagreb : Prirodoslovno-matematički Zdeslav Zovko, Zdenko Roman. Zagreb : Institut „Ruđer fakultet, 2013. 32 str. Bošković“, 2012. 22 str. 62. LEGOVIĆ, Tarzan 53. PARTL, Anamarija Prihvatni kapacitet okoliša za posjetitelje Nacionalnog Inventarizacija i vrednovanje lihenoflore Nacionalnog parka „Krka“ / Tarzan Legović, Neven Cukrov, Zoran parka „Krka“ / Anamarija Partl. Zagreb : Državni zavod Ereš, Sunčana Geček, Damir Kasum, Jasminka Klanjšček, za zaštitu prirode, 2012. 25 str. Tin Klanjšček, Nina Marn, Jadranka Pečar-Ilić, Barbara 54. JELIĆ, Dušan Zagajšek. / Zagreb : Institut „Ruđer Bošković“, 2013. 87 Istraživanje rijetke i ugrožene ihtiofaune rijeke Krke i str. pritoka na području NP Krka s posebnim naglaskom na 63. LAJTNER, Jasna visovačku pastrvu, Salmo visovacensis / Dušan Jelić. Za- Slatkovodna malakofauna Nacionalnog parka „Krka“ / greb : Hrvatsko društvo za biološka istraživanja, 2012. Jasna Lajtner, Krešimir Žganec, Sandra Hudina, Andreja 23 str. Lucić, Luboš Beran, Petar Crnčan, Natalija Vučković. / Za- 55. KRAPINEC, Krešimir greb : Prirodoslovno-matematički fakultet, 2013. 10 str. Program zaštite divljači za Nacionalni park „Krka“ za 64. POPIJAČ, Aleksandar razdoblje 2011./2012. – 2020./2021. / Krešimir Krapinec. Faunističke i ekološke značajke obalčara (Insecta: Ple- Zagreb : Šumarski fakultet, 2012. 107 str. coptera) Nacionalnog parka „Krka“ / Aleksandar Popi- 56. DUBRAVAC, Tomislav jač, Ignac Sivec. Zagreb : Oikon, 2013. 34 str. Informiranje posjetitelja NP „Krka“ o posebnostima 65. MICULINIĆ, Kazimir šumskih ekosustava na području Parka i važnosti njiho- Istraživanje rijetkih i novih svojti za znanost u speleološ- voga očuvanja / Tomislav Dubravac, Stjepan Dekanić, kim objektima NP „Krka“ / Kazimir Miculinić, Ana Kome- Željko Španjol, Damir Barčić. Jastrebarsko : Hrvatski šu- rički, Jana Bedek, Tvrtko Dražina, Marko Lukić, Roman marski institut, 2012. 25 str. Ozimec, Martina Pavlek. Zagreb : Hrvatsko biospeleo- 57. JELASKA, Sven loško društvo, 2013. 75 str. Terensko istraživanje šumske vegetacije Nacionalnog parka „Krka“ / Sven Jelaska. Zagreb : Prirodoslovno-ma- 66. DELIĆ, Antun faunističkih i biogeografskih značajki tematički fakultet, 2012. 12 str. Istraživanja uhola- 58. MIHALJEVIĆ, Zlatko ža, bogomoljki, zrikavaca i skakavaca na području Na- Makrozoobentos jezera Brljan i Visovačkog jezera / cionalnog parka „Krka“ / Antun Delić, Josip Skejo, Iva Zlatko Mihaljević, Mladen Kerovec, Ivančica Ternjej, Sa- Mihoci, Mladen Kučinić. Zagreb : Udruga BIOM, 2013. nja Gottstein, Ana Previšić, Marija Ivković, Vladimir Bar- 57 str. tovski, Mirjana Jelenčić, Martina Poljak, Marina Vilenica, 67. BUZJAK, Nenad Jasna Lajtner. Zagreb : Prirodoslovno-matematički fa- Geomorfološka i ekološka istraživanja špilje Miljacka kultet, 2012. 61 str. III. / Nenad Buzjak, Petra Kovač-Konrad, Damir Lacko- 59. PERNEK, Milan vić, Petra Bajo, Kristina Pikelj, Roman Ozimec. Zagreb : Istraživanje štetnosti i opasnosti od širenja patogene Društvo za istraživanje Krša FREATIK, 2013. 30 str. gljive Phellinus pini na boru i praćenje bioekologije i Ukupno 8 prognoza populacije jasenove grbice u NP „Krka“ / Mi- lan Pernek, Nikola Lacković, Sanja Novak-Agbaba, Dinka 2014. Matošević, Boris Liović, Zlatko Huljina, Blaženka Ercego- 68. POSAVEC, Stjepan vac. Jastrebarsko : Hrvatski šumarski institut, 2012. 79 Analiza općekorisnih funkcija šuma NP „Krka“ / Stjepan str. Posavec, Karlo Beljan. Zagreb : Šumarski fakultet, 2014. Ukupno 8 75 str.

82 BUK

69. ŠILJEG, Ante „Krka“ – Metoda putnih troškova / Stjepan Posavec, Kar- Batimetrijski premjer i izrada digitalnih modela jezera lo Beljan. Zagreb : Šumarski fakultet, 2015. 44 str. na Skradinskom buku / Ante Šiljeg, Vlatko Roland. Za- 79. MILOVIĆ, Milenko greb : Institut za GIS, 2014. 23 str. Povijesni pegled istraživanja flore i vegetacije područja 70. ŠILJEG, Ante uz rijeku Krku / Milenko Milović. Šibenik, 2015. 31 str. Analiza i vizualizacija rezultata batimetrijskog snima- 80. MILOVIĆ, Milenko nja jezera na Skradinskom buku, interpretacija i izračun Analiza vaskularne flore NP „Krka“ / Milenko Milović. Ši- površine i volumena jezera / Ante Šiljeg, Vlatko Roland. benik, 2015. 28 str. Zagreb : Prehnit d.o.o., 2014. 24 str. 81. ŠIJAN, Milena 71. SELETKOVIĆ, Ivan Praćenje stanja vidre (Lutra lutra L.) na području Nacio- Stupanj onečišćenja, zdravstveno stanje i vitalnost šum- nalnog parka „Krka“ / Milena Šijan. Split : Sunce – Udruga skih ekosustava na području NP „Krka“ / Ivan Seletković, za prirodu, okoliš i održivi razboj, 2015. 12 str. Zvonko Seletković. Zagreb : Hrvatski šumarski institut, 82. KRKLEC, Kristina 2014. 27 str. Geokronologija i evolucija pleistocenske sedre odabranih 72. DUBRAVAC, Tomislav lokaliteta na području Nacionalnog parka „Krka“ / Kristi- Praćenje stanja reprezentativnih šumskih zajednica na Krklec, David Domínguez-Villar. Zagreb : Agronomski i mjere zaštite u cilju očuvanja biološke raznolikosti / fakultet, 2015. 28 str. Tomislav Dubravac, Milan Pernek, Dinka Matošević, Sa- nja Novak-Agbaba, Jasnica Medak, Boris Liović, Nikola 83. RNJAK, Dina Monitoring porodiljnih kolonija šišmiša na području NP Lacković, Josip Milašinčić, Blaženka Ercegovac, Danko „Krka“ 2015. godine / Dina Rnjak, Goran Rnjak, Vida Diminić, Željko Španjol, Damir Barčić. Jastrebarsko : Hr- Zrnčić, Nikola Hanžek. Zagreb : vatski šumarski institut, 2014. 69 str. Geonatura d.o.o., 2015. 73. MEDAK, Jasnica 24 str. Florni sastav šumskih zajednica i odabir sastojina za 84. CIGLENEČKI-JUŠIĆ, Irena praćenje stanja šuma / Jasnica Medak, Tomislav Du- Istraživanje prirodnih značajki i procjena antropogenog bravac, Sanja Perić, Ivan Pilaš, Željko Zgrablić, Martina utjecaja na kvalitetu ekosustava rijeke Krke u području Tijardović. / Jastrebarsko : Hrvatski šumarski institute, Visovačkog jezera: Faza II. / Irena Ciglenečki-Jušić, Mari- 2014. 49 str. jan Ahel, Nevenka Mikac, Dario Omanović, Marija Mar- 74. LANDEKIĆ, Matija guš, Milan Čanković, Jelena Dautović, Zdeslav Zovko, Upravljanje rizicima pri posjećivanju Nacionalnog parka Neven Cukrov, Ana-Marija Blatarić, Nuša Cukrov, Jasim „Krka“ – ispitivanje sigurnosti staza / Matija Landekić, Pađan, Ivan Grabar, Senka Terzić, Vedranka Hodak-Ko- Ivan Martinić, Matija Bakarić. Zagreb : Šumarski fakultet, basić, Ivan Senta, Iva Mikac, Ivona Krizman, Nenad Mu- 2014. 60 str. hin, Goran Kniewald, Neda Vdović, Niko Bačić, Martina 75. BOGDANOVIĆ, Tomislav Furdek, Željka Fiket, Mavro Lučić, Delko Barišić. Zagreb : Inventarizacija kopnenih sisavaca (Mammalia) NP Institut „Ruđer Bošković“, 2015. 55 str. „Krka“, njihova zoogeografska raščlamba, ugroženost i 85. MIHALJEVIĆ, Zlatko status, u pripremi je završno izvješće / Tomislav Bogda- Inventarizacija i uloga životinjske komponente u proce- nović. Osijek : Sveučilište J. J. Strossmayera, 2014. 93 str. su taloženja sedre u Nacionalnom parku „Krka“ / Zlatko Ukupno 8 Mihaljević, Renata Matoničkin Kepčija, Marija Ivković, Marko Miliša, Vladimir Bartovsky, Sanja Gottstein, Mirja- 2015. na Jelenčić Mladen Kerovec, Jasna Lajtner, Ana Previšić, 76. PLENKOVIĆ-MORAJ, Anđelka Anamarija Ridl, Marina Vilenica. Zagreb : Prirodoslov- Uloga obraštajne zajednice alga i inventarizacija ma- no-matematički fakultet, 2015. 94 str. hovina u fitogenoj sedri NP „Krka“ / Anđelka Plenko- 86. ANDLER, Goran vić-Moraj, Antun Alegro, Marija Gligora Udovič, Koraljka Krajobrazna osova Nacionalnog parka „Krka“ / Goran Kralj Borojević, Petar Žutnić, Gordana Goreta. Zagreb : Andlar, Višnja Šteko, Dora Tomić, Kristina Krklec, Marija Prirodoslovno-matematički fakultet, 2015. 32 str. Kušan, Jure Čulić, Ana Knežević, Nikolina Krešo, Anita 77. JELIĆ, Dušan Trojanović. Zagreb : Agronomski fakultet, 2015. 146 str. Istraživanja učestalosti i određivanje indeksa invazivno- 87. CUKROV, Neven sti alohtonih vrsta slatkovodnih riba rijeke Krke i pritoka Peleo-okolišne interpretacije rijeke Krke / Neven Cukrov, na području NP „Krka“ / Dušan Jelić, Ivan Špelić. Zagreb Nuša Cukrov, Dario Omanović. Zagreb : Institut „Ruđer : Hrvatsko društvo za biološka istraživanja, 2015. 23 str. Bošković“, 2015. 27 str. 78. POSAVEC, Stjepan 88. LANDEKIĆ, Matija Analiza općekorisnih funkcija šuma Nacionalnog parka Bioraznolikost šuma u Nacionalnom parku „Krka“ – pri-

83 IZVJEŠĆA

prema stručnog priručnika / Matija Landekić, Ivan Mar- Tin Rožman, Alen Kirin, Nikolina Kuharić, Petra Novina, tinić, Matija Bakarić, Fabijan Martinić. Zagreb : Šumarski Helena Bilandžija. Zagreb : Hrvatsko biospeleološko fakultet, 2015. 41 str. društvo, 2016. 285 str. Ukupno 13 98. MICULINIĆ, Kazimir Biospeleološki monitoring triju specifičnih speleološ- 2016. kih objekata na području Nacionalnog parka „Krka“ / 89. SUŠIĆ, Goran Kazimir Miculinić, Ana Komerički, Tvrtko Dražina, Jana Monitoring rasprostranjenosti orlova iz rodova Aquila Bedek, Petra Bregović, Petra Kutleša, Marko Lukić, Mar- i Hieraeetus na području Nacionalnog parka „Krka“ ” / tina Pavlek. Zagreb : Hrvatsko biospeleološko društvo, Goran Sušić, Marin Sušić. Senj : Grifon - Centar za zašti- Zagreb, 2016. 57 str. tu ptica grabljivica, 2016. 22 str. 99. HRŠAK, Vladimir 90. LANDEKIĆ, Matija Utvrđivanje nultog stanja vegetacije na odabranom di- Sigurnost i opterećenje posjetitelja na pješačkim stazama jelu Skradinskog buka (pokusna ploha) / Izrada višekri- u NP “Krka” (VRM model) – ocjena staze »Niz ploču« na terijskog modela održivog upravljanja / Vladimir Hršak, Roškom slapu / Matija Landekić, Ivan Martinić, Matija Ante Šiljeg, Vlatko Roland, Ivan Marić, Anja Batina, Za- Bakarić. Zagreb : Šumarski fakultet, 2016. 57 str. greb : Hrvatsko botaničko društvo i Prehnit d.o.o., 2016. 91. DUBRAVAC, Tomislav 7 str. Praćenje stanja i strukture šumskih ekosustava u cilju 100. RNJAK, Dina očuvanja biološke raznolikosti NP „Krka“ / Tomislav Du- Stručna podloga za Plan upravljanja speleološkim bravac, Milan Pernek, Tamara Jakovljević, Dinka Mato- objektima na širem području NP „Krka“ u svrhu praće- šević, Sanja Novak-Agbaba, Jasnica Medak, Sanja Perić, nja i očuvanja faune šišmiša / Dina Rnjak, Goran Rnjak, Martina Tijardović, Boris Liović, Nikola Lacković, Božidar Maja Maslać, Nikola Hanžek. Zagreb : Geonatura, 2016. Hrvoj, Dario Fabina, Blaženka Ercegovac, Danko Dimi- 63 str. nić, Željko Španjol, Damir Barčić. Zagreb : Šumarski fa- 101. KLANJŠČEK, Tin kultet, 2016. 51 str. Strategija povećanja prihvatnog kapaciteta okoliša za 92. SUŠIĆ, Goran posjetitelje NP „Krka“: vrednovanje usluga ekosustava / Monitoring gniježđenja i prijedlog mjera zaštite surog Tin Klanjšček, Tarzan Legović, Sunčana Geček, Jasminka orla na području Nacionalnog parka “Krka” / Goran Su- Klanjšček. Nina Marn. Zagreb : Institut Ruđer Bošković“, šić, Drago Marguš. Senj : Grifon - Centar za zaštitu ptica 2016. 57 str. grabljivica, 2016. str. 93. 102. KOVAČ-KONRAD, Petra 93. SUŠIĆ, Goran Nastavak populacijskih istraživanja čovječje ribice (Pro- Reintrodukcija bjeloglavog supa (Gyps fulvus) na po- teus anguinus) u špiljama Miljacka IV, I, V i III / Petra dručje NP “Krka” – preliminarna studija izvodljivosti / Kovač-Konrda, Vedran Sudar, Ante Sušić, Dušan Jelić, Goran Sušić, Darko Fucijaš, Drago Marguš. Senj : Grifon Marko Budić, Goran Rnjak, Branko Jalžić. Zagreb : Udru- – Centar za zaštitu ptica grabljivica, Rijeka : Ornitološka ga Hyla, 2016. 29 str. postaja Rijeka, HAZU, Zagreb : Span d.o.o., 2016. 104 str. Ukupno 14 94. RUBINIĆ, Josip Hidrološka istraživanja vode rijeke Krke – trendovi i utje- 2017. caj klimatskih promjena/varijacija / Josip Rubinić, Maja 103. HRŠAK, Vladimir Radišić, Ivan Güttler, Ksenija Cindić Kalin, najla Baković. Inventarizacija travnjaka i odabir trajnih ploha za praće- Rijeka : Građevinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, 2016. nje stanja u Nacionalnom parku Krka“ / Vladimir Hršak, 153 str. Antun Alegro, Vedran Šegota, Zorana Sedlar. Zagreb : 95. MILOVIĆ, Milenko Hrvatsko botaničko društvo, 2017. 20 str. Neofiti u flori Nacionalnog parka „Krka“ / Milenko Milo- 104. vić. Šibenik, 2016. 60 str. MILOVIĆ, Milenko Himantoglossum 96. MILOVIĆ, Milenko Monitoring jadranske kozonoške ( Monitoring jadranske kozonoške (Himantoglossum adriaticum H. Baumann) u Nacionalnom parku „Krka“ / adriaticum H. Baumann) u Nacionalnom parku „Krka“ Milenko Milović. Šibenik, 2017. 15 str. / Milenko Milović. Šibenik, 2016. 19 str. 105. MILOVIĆ, Milenko 97. MICULINIĆ, Kazimir Program suzbijanja pajasena (Ailanthus altissima) u NP Istraživanje podzemne faune beskralješnjaka Šiben- „Krka“ / Milenko Milović. Šibenik, 2017. 34 str. sko-kninske županije u svrhu razvoja metodologije mo- 106. MILOVIĆ, Milenko nitoringa / Kazimir Miculinić, Ana Komerički, Jana Be- Monitoring livadskog procjepka (Chouardia litardierei dek, Petra Bregović, Tvrtko Dražina, Branko Jalžić, Petra (Breistr.) Speta) u Nacionalnom parku „Krka“ / Milenko Kutleša, Marko Lukić, Martina Pavlek, Hrvoje Cvitanović, Milović. Šibenik, 2017. 28 str.

84 BUK

krov, Elvira Bura Nakić, Nuša Cukrov, Sonja Lojen, Marija 107. SUŠIĆ, Goran Marguš, Dario Omanović. Zagreb : Institut „Ruđer Boško- Monitoring rasprostranjenosti orlova iz rodova Aquila i vić“, 2017. 34 str. Hieraaetus na području Nacionalnog parka “Krka” / Go- ran Sušić, Drago Marguš. Rijeka : Grifon – Udruga za 120. LUKAČ, Gordan zaštitu ptica grabljivica, 2017. 16 str. Zimsko prebrojavanje ptica močvarica u Nacionalnom 108. SUŠIĆ, Goran parku „Krka“ u 2017. god. / Gordan Lukač, Drago Mar- Monitoring gniježđenja surog orla na području Nacio- guš. Starigrad Paklenica, 2017. 9 str. nalnog parka “Krka” / Goran Sušić, Drago Marguš. Senj Ukupno 18 : Grifon – Centar za zaštitu ptica grabljivica, 2017. 28 str. 109. JELIĆ, Dušan 2018. Istraživanje pijora (Phoxinus phoxinus) (Linnaeus, 1758)) 121. KOVAČ KONRAD, Petra na području Nacionalnog parka „Krka“ / Dušan Jelić, Nastavak speleoronilačkih istraživanja špilje Miljacka I Matej Vucić, Mišel Jelić. Zagreb : Hrvatski institut za bi- i V i monitoring čovječje ribice (Proteus anguinus): do- ološku raznolikost HIB, 2017. 26 str. punska istraživanja za potrebe izrade monografije o 110. JELIĆ, Dušan špiljama Miljacka II, I, IV, V i III / Petra Kovač Konrad, Uklanjanje štuke, Esox lucius, iz rijeke Krke / Dušan Jelić. Damir Basara, Katarina Koller Šarić, Branko Jalžić, Đenis Grubišino Polje : BIOTA j. d. o. o., 2017. 15. str. Barnjak, Danko Cvitković, Tin Rožman. Zagreb : Udruga 111. LUKAČ, Gordan Hyla, 2018. 13 str. An- Monitoring ševa (Alaudidae) i primorske trepetljike ( 122. LANDEKIĆ, Matija thus campestris ) na okolnom platou rijeke Krke u NP Razvoj sustava znakovne signalizacije za povećanje „Krka“ i ekološkoj mreži / Gordan Lukač, Drago Marguš. sigurnosti na pješačkim stazama u NP „Krka“ – studij Starigrad Paklenica, 2017. 11 str. slučaja Roški slap / Matija Landekić. Zagreb : Šumarski 112. LUKAČ, Gordan fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2018. 43 str. Monitoring svračka (Laniidae) na okolnom platou rijeke 123. RNJAK, Dina / Monitoring porodiljnih kolonija šiš- Krke u NP „Krka“ i ekološkoj mreži / Gordan Lukač, Dra- miša na širem području NP Krka 2018. godine / Dina go Marguš. Starigrad Paklenica, 2017. 9 str. Rnjak, Goran Rnjak, Dino Grozić, Stipe Maleš. Zagreb : 113. LUKAČ, Gordan Geonatura d.o.o., 2018. 30 str. Monitoring riđe i sive štijoke (Porzana porzana, Porzana 124. BURA-NAKIĆ, Elvira / Vapnenci – krajnje odredi- parva) u NP „Krka“ / Gordan Lukač, Drago Marguš. Sta- šte i,i izvor CO / Elvira Bura-Nakić, Tomislav Bulat, Nuša rigrad Paklenica, 2017. 11 str. 2 Cukrov, Neven Cukrov, Dario Omanović. Zagreb : Insti- 114. LUKAČ, Gordan tut “Ruđer Bošković”, 2018. 8 str. Monitoring ćukavice (Burhinus oedicnemus) na okolnom platou rijeke Krke u NP „Krka“ i ekološkoj mreži / 125. LUKAČ, Gordan / Zimsko prebrojavanje ptica mo- Gordan Lukač, Drago Marguš. Starigrad Paklenica, 2017. čvarica u Nacionalnom parku „Krka“ u 2018. god. / Gor- 10 str. dan Lukač, Drago Marguš. Starigrad Paklenica, 2018. 7 115. LUKAČ, Gordan str. Monitoring bukavca (Botaurus stellaris) u NP „Krka“ / 126. LUKAČ, Gordan Porzana porzana Porzana Gordan Lukač, Drago Marguš. Starigrad Paklenica, 2017. Monitoring riđe i sive štijoke ( , 10 str. parva) u NP „Krka“ / Gordan Lukač, Drago Marguš. Sta- 116. KRKLEC, Kristina rigrad Paklenica, 2018. 11 str. Izotopna analiza ostataka starijih sedrenih barijera na 127. LUKAČ, Gordan području Roškog slapa / Kristina Krklec, David Domín- Monitoring vodomara (Alcedo atthis) u NP „Krka“ / Gor- guez-Villar. Zagreb : Agronomski fakultete Sveučilišta u dan Lukač, Drago Marguš. Starigrad Paklenica, 2018. 9 Zagrebu, 2017. 24 str. str. 117. LUKIĆ, Marko 128. LUKAČ, Gordan DNA analize nove stenoendemske vrste skokuna iz roda Monitoring ševa (Alaudidae) i primorske trepetljike (An- Heteromurus s područja NP „Krka“ / Marko Lukić. Za- thus campestris) na okolnom platou rijeke Krke u NP greb : Hrvatsko biospeleološko društvo, 2017. 55 str. „Krka“ i ekološkoj mreži 2018. god./ Gordan Lukač, Dra- 118. MICULINIĆ, Kazimir go Marguš. Starigrad Paklenica, 2018. 13 str. Morfološka i genetička analiza i opis nove vrste dvorep- 129. LUKAČ, Gordan ca iz špilje Jazinke / Kazimir Miculinić, Zagreb : Hrvatsko Monitoring ćukavice (Burhinus oedicnemus) na okol- biospeleološko društvo, 2017. 16 str. nom platou rijeke Krke u NP „Krka“ i ekološkoj mreži / 119. CUKROV, Neven Gordan Lukač, Drago Marguš. Starigrad Paklenica, 2018. Utjecaj podzemnog dotoka rijeke Zrmanje / Neven Cu- 11 str.

85 IZVJEŠĆA

130. LUKAČ, Gordan parku „Krka“ kontroliranim paljenjem / Vladimir Hršak, Monitoring svračka (Laniidae) na okolnom platou rijeke Antun Alegro, Vedran Šegota, Zorana Sedlar. Zagreb : Krke u NP „Krka“ i ekološkoj mreži / Gordan Lukač, Dra- Hrvatsko botaničko društvo, 2019. 34 str. go Marguš. Starigrad Paklenica, 2018. 11 str. 141. GLIGORA UDOVIČ, Marija 131. LUKAČ, Gordan Dijatomeje rijeke Krke, od izvora do ušća / Marija Gli- Monitoring bukavca (Botaurus stellaris) u NP „Krka“ / gora Udovič, Anđelka Plenković-Moraj, Petar Žutinić, Gordan Lukač, Drago Marguš. Starigrad Paklenica, 2018. Zrinka Lubešić, Sunčica Bosak, Antonija Kukaš, Gorda- 11 str. na Goreta, Zlatko Levkov, Savica Tofilovska, Sandi Orlić, 132. BUDINSKI, Ivan Damir Valić, Jakov Žunić, Mirela Šušnjara, Stefani Kukić. Praćenje stanja populacija ciljanih vrsta ptica zna- Zagreb : Hrvatsko botaničko društvo, 2019. 42 str. čajnih za Natura 2000 područje Krke i okolni plato 142. LUKAČ, Gordan (HR1000026) – preliminarni obilazak terena i definiranje Zimsko prebrojavanje ptica močvarica u Nacionalnom metodologije / Ivan Budinski, Sven Kapelj, Ivan Katano- parku „Krka“ u 2019. god. / Gordan Lukač, Drago Mar- vić Mile. Zagreb : Udruga BIOM, 2018. 17 str. guš. Starigrad Paklenica, 2019. 9 str. 133. KAPELJ, Sven 143. LUKAČ, Gordan Praćenje stanja populacija ptica značajnih za Nacionalni Monitoring bukavca (Botaurus stellaris) u NP „Krka“ u park „Krka“ / Sven Kapelj, Josip Turkalj, Ante Kodžoman, 2019. god. / Gordan Lukač, Drago Marguš. Starigrad Pa- Iva Šoštarić, Bolesław Słociński. Zagreb : Udruga BIOM, klenica, 2019. 11 str. 2018. 13 str. 144. LUKAČ, Gordan 134. MILOVIĆ, Milenko Monitoring ćukavice (Burhinus oedicnemus) na okol- Uklanjanje pajasena (Ailanthus altissima (Mill.) Swingle) nom platou rijeke Krke u NP „Krka“ i ekološkoj mreži / na području Rošlog slapa i Skradinskog buka / Milenko Gordan Lukač, Drago Marguš. Starigrad Paklenica, 2019. Milović. Šibenik, 2018. 10 str. 10 str. 135. MILOVIĆ, Milenko 145. LUKAČ, Gordan An- Ambrozija (Ambrosia artemisiifolia L.) u NP „Krka“ – sta- Monitoring ševa (Alaudidae) i primorske trepetljike ( thus campestris nje rasprostranjenosti i program suzbijanja/ Milenko ) na okolnom platou rijeke Krke u NP Milović. Šibenik, 2018. 32 str. „Krka“ i ekološkoj mreži 2019. god./ Gordan Lukač, Dra- 136. SUŠIĆ, Goran go Marguš. Starigrad Paklenica, 2018. 13 str. Monitoring rasprostranjenosti orlova iz rodova Aquila i 146. LUKAČ, Gordan Hieraaetus na području Nacionalnog parka “Krka” / Go- Monitoring svračka (Laniidae) na okolnom platou rijeke Krke u NP „Krka“ i ekološkoj mreži / Gordan Lukač, Dra- ran Sušić, Drago Marguš. Kastav : Grifon - udruga za go Marguš. Starigrad Paklenica, 2019. 10 str. zaštitu ptica grabljivica, 2018. 16 str. 147. MATIJEVIĆ, Dalia 137. GRGUREV, Marino Etika zaštite prirode u Nacionalnom parku „Krka“ / Dalia 3D skeniranje „Oziđana pećina“ u NP „Krka“ / Marino Matijević, Ivan Martinić, Tarzan Legović, Gojmir Klanj- Grgurev. Zadar : GEO LOG j. d. o. o. za snimanje i izradu šček. Zagreb : Programska kuća d. o. o., 2019. 162 str. softwarea, 2018. 9 str. / 138. SUŠIĆ, Goran 148. SUŠIĆ, Goran Monitoring gniježđenja surog orla na području Nacio- Monitoring rasprostranjenosti orlova iz rodova Aquila i nalnog parka “Krka” / Goran Sušić, Drago Marguš. Ka- Hieraaetus na području Nacionalnog parka “Krka” / Go- stav : Grifon - Centar za zaštitu ptica grabljivica, 2018. ran Sušić, Drago Marguš. Kastav : Grifon - udruga za 15 str. zaštitu ptica grabljivica, 2019. 16 str. 139. DUBRAVAC, Tomislav 149. SUŠIĆ, Goran Praćenje stanja i strukture reprezentativnih šumskih Monitoring gniježđenja surog orla na području Nacio- zajednica i mjere zaštite u cilju očuvanja biološke ra- nalnog parka “Krka” / Goran Sušić, Drago Marguš. Ka- znolikosti NP „Krka“ / Tomislav Dubravac, Milan Pernek, stav : Grifon - Centar za zaštitu ptica grabljivica, 2018. Tamara Jakovljević, Jasnica Medak, Sanja Perić, Marti- 12 str. na Tijardović, Nikola Lacković, Boris Liović, Matej Turk, 150. MILOVIĆ, Milenko Marta Matek, Marin Horovski. Jastrebarsko : Hrvatski Monitoring jadranske kozonoške (Himantoglossum šumarski institut, 2018. 40 str. adriaticum H. Baumann) u NP „Krka“ / Milenko Milović. Ukupno 19 Šibenik, 2019. 15 str. 151. LUKAČ, Gordan 2019. Monitoring vodomara (Alcedo atthis) u NP“ Krka“ / Gor- 140. HRŠAK, Vladimir dan Lukač, Drago Marguš. Starigrad Paklenica, 2019. 10 Revitalizacija kamenjarskih travnjaka u Nacionalnom str.

86 BUK

152. LUKAČ, Gordan Monitoring riđe i sive štijoke (Porzana porzana, Porzana parva i P. pusilla) u NP „Krka“ / Gordan Lukač, Drago Marguš. Starigrad Paklenica, 2019. 11 str. 153. JELIĆ, Dušan Ciljno uklanjanje invazivne vrste, štuke (Esox lucius) iz rijeke Krke na području Nacionalnog parka „Krka“ / Dušan Jelić. Grubišino Polje : BIOTA j.d.o.o., 2019. 22 str. Ukupno 14 SVEUKUPNO 153

Umjesto zaključka Od proglašenja NP „Krka“ (1985.), u proteklih trideset četiri godine provedena su sto pedeset tri znanstveno-stručna projekta. U razdoblju od 1986. do 1995. provedeno je četrnaest projekata (Sl. 1), a od 1996. do 2005. svega devet (Sl. 2), od kojih su dva započeta 1990., prije Domovinskog rata. Zbog ulaganja u obnovu Parka, istraživanja ponovno po- činju 2000. da bi se intenzivirala tek 2008., pa je u razdoblju od 2006. do 2015. završeno šezdeset pet projekta (Sl. 3). Od 2011. broj istraživanja po- stupno opada zbog velikih kapitalnih ulaganja u uređenje Eko kampusa Puljane na prostoru bivše vojarne „Miljacka“, koju je 2005. Vlada RH dala u vlasništvo Javnoj ustanovi „Nacionalni park Krka“, a dijelom i zbog ugovaranja dugoročnih istraživa- nja. Od 2016. do listopada 2019. završeno je šezde- set pet projekta (Sl. 4), među kojima najviše moni- toringa flore i faune. Studije sadrže ukupno 6 999 stranica teksta, koje su – uz tekstove objavljene u zbornicima Nacionalni park „Krka“ : zbornik radova sa Simpozija „NP Krka – stanje istraženosti i proble- mi zaštite ekosistema, (ur. M. Kerovec, Zagreb, 1990., 604 str.), Rijeka Krka i Nacionalni park „Krka“ : zbornik radova sa Simpozija rijeka Krka i Nacionalni park „Krka“ : prirodna i kulturna baština, zaštita, održivi razvitak (ur. D. Marguš, Šibenik, 2007., 1 192 str.) i Rijeka Krka i Nacionalni park „Krka“ : zbornik radova sa Simpozija Vizija i izazovi upravljanja zaštićenim područjima prirode u Republici Hrvatskoj : aktivna zaštita i održivo upravljanje u Nacionalnom parku „Krka“ (ur. Drago Marguš, Šibenik, 2017., 1 067 str.) i 2 138 stranica teksta u prirodoslovnim knjigama u nakladi Javne ustanove „Nacionalni park Krka“ – temelj sadašnjeg poznavanja istraženosti prirodne baštine Nacionalnog parka „Krka“. Drago Marguš

87 IZVJEŠĆA

Izdavačka djelatnost JU “Nacionalni park Krka” (1994. – 2019.)

Izdavačka djelatnost JU „Nacionalni park Krka“ sadrži pedeset devet jedinica, od kojih je četrdeset tiskano na hrvatskom, a devetnaest prevedeno na jedan od svjetskih jezika (Tab. 1). Prva knjiga, Bibli- ografija radova o rijeci Krki, tiskana je 1994., u ediciji Bibliographia Sibenicensis, zajedno s Gradskom knjižnicom „Juraj Šižgorić“ Šibenik, koju je za izda- vača potpisao Milivoj Zenić. U razdoblju od 1994. do 2003. (u prvih deset godina) tiskane su svega tri knjige, od kojih je jedna prevedena na tri svjetska jezika (Sl. 1). U razdoblju od 2004. do 2013. (u drugih deset godina) tiskano je dvadeset knjiga, od toga devet prijevoda (Sl. 2). Dvije, Rijeka Krka na starim razglednicama i Marasović : fotografska zbirka, tiskane su zajedno s Gradskim muzejom Drniš. U razdoblju od 2014. do 2019. tiskano je sedamnaest knjiga, od toga sedam prijevoda (Sl. 3). Knjigom Amfiteatar u Burnumu : stanje istraživanja 2003. – 2005. 2006. pokrenuta je edicija Katalozi i monografije. Edicija Biološka raznolikost rijeke Krke pokrenuta je 2008. knjigom Vodozemci Nacionalnog parka „Krka“.

88 BUK

Tablica 1. Izdavačka djelatnost JU „NP Krka“ u razdoblju od 2005. do 2017.

1994. 2007. 1. Marguš, Drago. 1994. Bibliografija radova o rijeci Krki. 13. Slukan-Altić, Mirela. 2007. Povijesna geografija ri- Gradska knjižnica „Juraj Šižgorić“ – Uprava nacionalnog jeke Krke: Kartografska svjedočanstva. Javna ustanova parka „Krka“. Šibenik. 96 str. „Nacionalni park Krka“. Šibenik. 223 str. Ukupno 1 14. Simpozij rijeka Krka i Nacionalni park „Krka“: Prirod- na i kulturna baština, zaštita i održivi razvitak: Zbornik 1998. radova. 2007. Ur. Drago Marguš. Javna ustanova „Naci- 2. Marguš, Drago. 1998. Školjkaši ušća rijeke Krke. onalni park Krka“. Šibenik. 1192 str. Javna ustanova „Nacionalni park Krka“. Šibenik. 168 Ukupno 2 str. Ukupno 1 2008 15. Marguš, Drago. 2008. Vodozemci Nacionalnog par- 2000. ka „Krka“. Javna ustanova „Nacionalni park Krka“. Šibe- nik. 51 str. 3. Ferić, Stanko. 2000. Krka: Vodič rijekom Krkom i Na- Ukupno 1 cionalnim parkom „Krka”. Javna ustanova „Nacionalni park Krka“. Šibenik. 111 str. 2009. 4. Ferić, Stanko. 2000. Krka: Reiseführer Fluss Krka und Gmazovi Nacionalnog parka der Nationalpark „Krka“. Javna ustanova „Nacionalni park 16. Marguš, Drago. 2009. „Krka“ Krka“. Šibenik. 111 str. . Javna ustanova „Nacionalni park Krka“. Šibenik. 5. Ferić, Stanko. 2000. Krka: A guide to the river Krka and 99 str. Mara- Krka National Park. Javna ustanova „Nacionalni park 17. Zaninović, Joško; Zaninović, Nataša. 2009. Krka“. Šibenik. 111 str. sović: Fotografska zbirka. Javna ustanova „Nacionalni 6. Ferić, Stanko. 2000. Krka: Guide del fiume Krka e del park Krka“ Šibenik – Gradski muzej Drniš. Šibenik. 344 Parco nazionale “Krka”. Javna ustanova „Nacionalni park str. Krka“. Šibenik. 111 str. Ukupno 2 Ukupno 4 2010. 2005. 18. Barbieri, Veljko; Šarić Davor. 2010. Legenda o Krki. 7. Simpozij rijeka Krka i Nacionalni park „Krka: Prirodna i Javna ustanova „Nacionalni park Krka“. Šibenik. 212 str. kulturna baština, zaštita i održivi razvitak: Knjiga sažeta- 19. Barbieri, Veljko; Šarić, Davor. 2010. Legend of the ka. 2005. Ur. Drago Marguš. Javna ustanova „Nacionalni Krka. Javna ustanova „Nacionalni park Krka“. Šibenik. park Krka“. Šibenik. 80 str. 212 str. Ukupno 1 20. Marguš, Drago. 2010. Šišmiši Nacionalnog parka „Krka“. Javna ustanova „Nacionalni park Krka“. Šibenik. 79 2006. str. 8. Prirodoslovni vodič. 2006. Ur. Drago Marguš. Javna Ukupno 3 ustanova „Nacionalni park Krka“. Šibenik. 148 str. 9. Natural science guide. 2006. Ur. Drago Marguš. Javna 2011. Slatkovodne ribe Nacionalnog ustanova „Nacionalni park Krka“. Šibenik. 148 str. 21. Marguš, Drago. 2011. parka „Krka“ 10. Cambi, Nenad; Glavičić, Miroslav; Maršić, Dražen; . Javna ustanova „Nacionalni park Krka“. Ši- benik. 99 str. Miletić. Željko; Zaninović, Joško. 2006. Amfiteatar u Bur- 22. Bulat, Željko; Cambi, Nenad; Glavičić, Miroslav; numu: Stanje istraživanja 2003. – 2005. Javna ustanova Miletić, Željko; Zaninović, Joško. 2011. Burnum: Arheo- „Nacionalni park Krka“. Šibenik. 32 str. logija kao prednost na zaštićenom prostoru. Javna usta- 11. Cambi, Nenad; Glavičić, Miroslav; Maršić, Dražen; nova „Nacionalni park Krka“. Šibenik. 60 str. Miletić. Željko; Zaninović, Joško. 2006. Amphitheatre at 23. Bulat, Željko; Cambi, Nenad; Glavičić, Miroslav; Mi- Burnum: Excavations 2003 – 2005. Javna ustanova „Naci- letić, Željko; Zaninović, Joško. 2011. Burnum: Archaeo- onalni park Krka“. Šibenik. 32 str. logy as an adventage in a protected area. Javna ustanova 12. Zaninović, Joško; Zaninović, Nataša. 2006. Rijeka „Nacionalni park Krka“. Šibenik. 60 str. Krka na starim razglednicama. Javna ustanova „Nacional- 24. Bulat, Željko; Cambi, Nenad; Glavičić, Miroslav; Mi- ni park Krka“ – Gradski muzej Drniš. Šibenik.163 str. letić, Željko; Zaninović Joško. 2011. Burnum: L’archeolo- Ukupno 5

89 IZVJEŠĆA

gia come vantaggio nel territorio protetto. Javna ustano- Soldaten. Javna ustanova „Nacionalni park Krka“. Šibe- va „Nacionalni park Krka“. Šibenik. 60 str. nik. 60 str. Ukupno 4 Ukupno 7

2012. 2014. Čarobni svijet Nacionalnog 25. Stošić, Krsto. 2012. Rijeka Krka sa 54 slike. [Pretisak]. 36. Sablić, Jagoda. 2014. parka “Krka” Javna ustanova “Nacionalni park Krka”, Šibenik. 121 str. . Javna ustanova „Nacionalni park Krka“. Ši- [Sadrži i studiju Drage Marguša „Rijeka Krka sa 108 sli- benik. 78 str. Magical world of the Krka Na- ka“) 37. Sablić, Jagoda. 2014. tional Park 26. Bilušić, Zdenka. 2012. Putovanje jedne kornjače. Jav- . Javna ustanova „Nacionalni park Krka“. Ši- na ustanova „Nacionalni park Krka“. Šibenik. 32 str. benik. 78 str. 27. Marguš, Drago; Lakić, Vilijam. 2012. Bibliografija 38. Cambi, Nenad; Glavičić, Miroslav; Miletić, Željko; Burnum – Imperatores milite- radova o rijeci Krki. Drugo, dopunjeno izdanje. Javna Zaninović, Joško. 2014. sque ustanova „Nacionalni park Krka“ – Gradska knjižnica . Javna ustanova „Nacionalni park Krka“. Šibenik. 60 „Juraj Šižgorić“. Šibenik. 280. str. str. 28. Marguš, Drago; Barišić, Teo; Bedek, Jana; Draži- 39. Cambi, Nenad; Glavičić, Miroslav; Miletić, Željko; Burnum – Imperatores militesque na, Tvrtko; Gracin, Joso; Hamidović, Daniela; Jalžić, Zaninović, Joško. 2014. . Branko; Komerički, Ana; Lukić, Marko; Marguš, Marija; Javna ustanova „Nacionalni park Krka“. Šibenik. 60 str. Menđušić, Marko; Miculinić, Kazimir; Mihelčić, Goran; 40. Borzić, Igor; Cambi, Nenad; Glavičić, Miroslav; Ozimec, Roman; Pavlek, Martina. 2012. Tajne podze- Miletić, Željko; Jadrić Kučan, Ivana; Zaninović, Joško. Arheološka zbirka Burnum mlja. Javna ustanova „Nacionalni park Krka“. Šibenik. 2014. . Javna ustanova „Naci- 237 str. onalni park Krka“. Šibenik. 299 str. Ukupno 4 Ukupno 5 2015. 2013. 41. Lukač Gordan, Vujčić-Karlo, Snježana; Stani, Willi; 29. Bogdanović, Tomislav; Franković, Matija; Marguš, Marguš, Drago. 2015. Ptice Nacionalnog parka „Krka“. Drago. 2013. Vretenca Nacionalnog parka „Krka“. Javna Javna ustanova „Nacionalni park Krka“. Šibenik. 534 str. ustanova „Nacionalni park Krka“. Šibenik. 106 str. 42. Jadrić Kučan, Ivana; Zaninović, Joško. 2015. Fibule 30. Marguš, Marija; Bedek, Jana; Dražina, Tvrtko; Gra- iz arheološke zbirke Burnum. Javna ustanova „Nacionalni cin, Joso; Jalžić, Branko; Komerički, Ana; Lukić, Marko; park Krka“. Šibenik. 142 str. Marguš, Drago; Miculinić, Kazimir; Mihelčić, Goran; 43. Glavičić, Miroslav; Miletić, Željko; Zaninović, Joško. Ozimec, Roman; Pavlek, Martina. 2013. Speleološki vo- 2015. Jedan dan iz života rimskog vojnika u Burnumu. Jav- dič Nacionalnog parka „Krka“. Javna ustanova „Nacio- na ustanova „Nacionalni park Krka“. Šibenik. 60 str. nalni park Krka“. Šibenik. 124 str. 44. Glavičić, Miroslav; Miletić, Željko; Zaninović, Joško. 31. Marguš, Marija; Bedek, Jana; Dražina, Tvrtko; Gra- 2015. Un giorno nella vita di un soldato Romano di Bur- cin, Joso; Jalžić, Branko; Komerički, Ana; Lukić, Marko; num. Javna ustanova „Nacionalni park Krka“. Šibenik. 60 Marguš, Drago; Miculinić, Kazimir; Mihelčić, Goran; str. Ozimec, Roman; Pavlek, Martina. 2013. Speleological Ukupno 4 guide to Krka National Park. Javna ustanova „Nacionalni park Krka“. Šibenik. 124 str. 2016. 32. Borzić, Igor; Glavičić, Miroslav; Miletić, Željko; Za- 45. Olujić Tomaić, Svjetlana; Ostović Zrinka. 2016. Taj- ninović, Joško. 2013. Burnum – Kuhinja rimskog vojnika. na burnumske kockice. Javna ustanova „Nacionalni park Javna ustanova „Nacionalni park Krka“. Šibenik. 60 str. Krka“. Šibenik. 16 str. 33. Borzić, Igor; Glavičić, Miroslav; Miletić, Željko; Za- 46. Olujić Tomaić, Svjetlana; Ostović Zrinka. 2016. Bur- ninović, Joško. 2013. Burnum – La cucina del soldato num for kids. Javna ustanova „Nacionalni park Krka“. Ši- romano. Javna ustanova „Nacionalni park Krka“. Šibenik. benik. 24 str. 60 str. 47. Olujić Tomaić, Svjetlana; Ostović, Zrinka. 2016. NP 34. Borzić, Igor; Glavičić, Miroslav; Miletić, Željko; Za- „Krka“ i Rimljani: Arheologija za znatiželjnu djecu. Javna ninović, Joško. 2013. Burnum – Cuisine of the Roman ustanova „Nacionalni park Krka“. Šibenik. 28 str. soldier. Javna ustanova „Nacionalni park Krka“. Šibenik. 48. Cambi, Nenad; Glavičić, Miroslav; Miletić, Željko; 60 str. Zaninović, Joško. 2016. Antička baština na novčanica- 35. Borzić, Igor; Glavičić, Miroslav; Miletić, Željko; Za- ma mediteranskih zemalja. Javna ustanova „Nacionalni ninović, Joško. 2013. Burnum – die Küche des römischen park Krka“. Šibenik. 400 str.

90 BUK

49. Cambi, Nenad; Glavičić, Miroslav; Miletić, Željko; Za- Bibliografija radova o rijeci Krki Drage Marguša, ninović, Joško. 2016. The legacy of antiquity on the ban- tiskana 1994., sadrži petsto, uglavnom znanstvenih kontes of the mediterranean i stručnih, prirodoslovnih radova o rijeci Krki i Naci- countries . Javna ustanova „Nacionalni park Krka“. Šibe- onalnom parku „Krka“ tiskanih u razdoblju od 1927. nik. 400 str. do 1993. godine (Sl. 4). U predmetnom kazalu rado- 50. Basić, Renata; Šarić, Nikolina; Slavica, Marianne. 2016. Kanjon vođen zvijezdama. Javna ustanova „Nacio- vi su razvrstani prema petnaest predmetnica. Autor- nalni park Krka“. Šibenik. 76 str. ski niz sadrži 338 autora i koautora. Radovi istog au- 51. Sablić, Jagoda. 2016. Zagonetni svijet Nacionalnog tora poredani su po godini izdavanja. Kada pojedini parka „Krka“. Javna ustanova „Nacionalni park Krka“. Ši- rad upućuje na publikaciju u kojoj je sadržan (čiji je benik. 87 str. dio), bibliografski opis te publikacije reduciran je na 52. Martinić, Ivan; Landekić, Matija; Marguš, Drago; sljedeće elemente: naslov, podatak o odgovornosti, Bioraznolikost Bakarić, Matija; Martinić, Fabijan. 2016. godinu izdavanja i materijalni opis. šuma u Nacionalnom parku “Krka”: Tematski edukacijski vodič. Javna ustanova „Nacionalni park Krka“. Šibenik. 47 str. Ukupno 8

2017. 53. Znanstveno-stručni skup Vizija i izazovi upravljanja zaštićenim područjima prirode u Republici Hrvatskoj: Ak- tivna zaštita i održivo upravljanje u Nacionalnom parku „Krka“: Zbornik radova. 2017. Ur. Drago Marguš. Javna ustanova „Nacionalni park Krka“. Šibenik. 1067 str. 54. Olujić Tomaić, Svjetlana; Ostović, Zrinka; Dominić; Valentina. 2017. Vodič za djecu NP „Krka“ 4 kids. Javna ustanova „Nacionalni park Krka“, Šibenik, 32 str. Slika 4. Prednje korice Ukupno 2 Bibliografije radova o rijeci Krki (1994.) 2018. 55. Romulić, Mario; Stojčić, Dražen; Zvonarek, Dobrila. Prirodoslovni vodič, četrnaestero autora, tiskan 2018. Ime mi je Krka. Javna ustanova „Nacionalni park 2006., prva je publikacija o prirodnim vrijednosti- Krka“. Šibenik. 265 str. ma rijeke Krke koja je na jednom mjestu obuhvatila 56. Romulić, Mario; Stojčić, Dražen; Zvonarek, Dobrila. cjelovit pregled važnih spoznaja o prirodnoj bašti- 2018. My name is Krka. Javna ustanova „Nacionalni park Krka“. Šibenik. 265 str. Ukupno 2

2019. 57. Marguš, Drago. 2019. Rijeka Krka: Dar prirode. Javna ustanova „Nacionalni park Krka“. Šibenik. 223 str. 58. Marguš, Drago. 2019. The Krka River: A gift of nature. Javna ustanova „Nacionalni park Krka“. Šibenik. 223 str. 59. Lučić, Nikolin; Bilušić, Zdenka; Marija, Gundić. 2019. Mali čuvari prirode. Javna ustanova „Nacionalni park Krka“. Šibenik. 16 str. Ukupno 3

SVEUKUPNO 59

Slika 5. Ovitak Prirodoslovnog vodiča (2006.)

91 IZVJEŠĆA

ni te ljepotice. Vodič sadrži brojne fotografije bilja- nost „Oton Kučera“ 2004. godine (Sl. 7). Tiskana ka i životinja, geoloških osobitosti i malo poznatih je 2007. Sadrži kartografska svjedočanstva o rijeci krajobraza, snimanih tijekom četiri godišnja doba, Krki, od najstarije sačuvane karte, Pete karte Euro- često iz neobična kuta, koje nam dočaravaju začu- pe (Quinta Europe tabula) Klaudija Ptolemeja (oko đujuće ljepote Krke (Sl. 5). 150. godine poslije Krista), do francjozefskih topo- grafskih karata (kartiranja područja oko rijeke Krke Knjigom Amfiteatar u Burnumu : stanje istraživa- od 1881. do 1884.), koje su dopunjavane sve do nja 2003. – 2005. Nenada Cambija, Miroslava Glaviči- 1914. godine. ća, Dražena Maršića, Željka Miletića i Joška Zanino- vića, tiskanom 2006., pokrenuta je edicija Katalozi i Kapitalno djelo Rijeka Krka i Nacionalni park monografije (Sl. 6). Knjiga sadrži vrijedne nalaze “Krka” : prirodna i kulturna baština, zaštita i održivi arheoloških istraživanja, među kojima se ističe razvitak zbornik je radova s istoimenog simpozija monumentalni natpis cara Vespazijana datiran koji je, u organizaciji Javne ustanove “Nacionalni u 76. ili 77. godinu. Pronađeni su i brojni sitni park Krka” i Šibensko-kninske županije, održan u Šibeniku od 5. do 8. listopada 2005. u povodu 20. obljetnice proglašenja Nacionalnog parka “Krka” (Sl. 8). Ta sveobuhvatna knjiga na 1 192 stranice donosi 85 priopćenja 136 autora, u kojima su obrađene recentne teme iz geologije, hidrologije, geografije, meteorologije, arheologije, etnologije,

Slika 6. Prednje korice knjige Amfiteatar u Burnumu : stanje istraživanja 2003. – 2005. (2006.)

nalazi: novac, staklo, fibule, privjesci, okovi, poja- sne garniture, konjska oprema, oprema zaprežnih kola, keramika, opeke, krovne cigle i sl. Ti su nalazi Slika 8. Zbornik Rijeka Krka očišćeni, većinom konzervirani i izloženi u arheo- i Nacionalni park “Krka” : loškom postavu u Eko kampusu Puljane. prirodna i kulturna baština, zaštita i održivi razvitak Veliku pozornost privukla je knjiga Povijesna (2007.) geografija rijeke Krke : kartografska svjedočan- stva, koju je napisala Mirela Slukan-Altić, istaknuta biologije, sociologije, pedagogije, teologije, tu- znanstvenica, dobitnica godišnje nagrade za zna- rizma, menadžmenta, marketinga, oceanologije, šumarstva, pedologije, poljoprivrede, ribarstva i akvakulture, povijesti i kartografije, ekologije, za- štite prirode i okoliša te prostornog uređenja. Knjiga Vodozemci Nacionalnog parka “Krka” Drage Marguša, tiskana 2008., prva je u ediciji Bi- ološka raznolikost rijeke Krke (Sl. 9). Nije slučajno da prva knjiga iz te edicije obrađuje faunu vodozemaca jer su oni danas, na globalnoj razini, jedna od najugroženijih skupina životinja. Knjiga sadrži opis devet svojti vodozemaca koji obitavaju u Nacio- Slika 7. Prednje korice knjige Povijesna geografija nalnom parku “Krka”, među kojima su tri ugrožene rijeke Krke : kartografska i uvrštene u Crvenu knjigu vodozemaca i gmazova svjedočanstva (2007.) Hrvatske.

92 BUK

Krke (Sl. 11). Popratna studija Drage Marguša sli- jedi izvorni tekst i napisana je ne kao ocjena ili kri- tika, već kao dopuna izvornika novim spoznajama. Time je široj čitalačkoj publici omogućen užitak u iznimnom djelu rukopisne ostavštine don Krste Stošića, istinskog svjetionika brojnim putopiscima, ali i svjetla i putokaza znanstvenicima koji se danas zalažu za zaštitu i očuvanje rijeke Krke.

Slika 9. Ovitak knjige Vodozemci Nacionalnog parka “Krka” (2008.) Povijesnom i kulturnom vrijednošću ističe se i knjiga Marasović : fotografska zbirka Joška i Nata- še Zaninović, objavljena 2009. zajedno s Gradskim muzejom Drniš. Knjiga sadrži 356 fotografija iz bo- Slika 11. Prednje korice gate arhive skradinske obitelji Marasović, koja se knjige Rijeka Krka sa 54 najvećim dijelom čuva u Znanstvenoj knjižnici Za- slike (2012.) dar. U knjizi dominiraju pejsažne fotografije s kraja Godine 2012. u suradnji s Gradskom knjižnicom 19. i početka 20. stoljeća – fotografije Skradinskog “Juraj Šižgorić” tiskano je drugo, dopunjeno izda- buka prije gradnje hidroelektrane (1895.), kada se nje, Bibliografije radova o rijeci Krki Drage Marguša na desnoj obali do vodenica dolazilo brodovima, i i Vilijama Lakića (Sl. 12). Knjiga donosi 1 359 jedi- neke, nikad viđene, vizure Visovca. Zahvaljujući tim nica – uglavnom znanstvene, stručne i popularne fotografijama možemo se prošetati ulicama Skra- radove prirodoslovnog i ekološkog karaktera – 928 dina s kraja 19. stoljeća i vidjeti ljude u obavlja- autora i/ili koautora, gotovo dva i pol puta više je- nju svakodnevnih poslova. Posebnu cjelinu u knjizi dinica u odnosu na prvo izdanje. Radovi obuhva- čine portreti nepoznatih ljudi, seljaka, siromaha, ćaju razdoblje od 1927. do 2010. godine, i to isklju- časnika i vojnika i sl. (Sl. 10). čivo knjige i radove objavljene u časopisima, bez članaka iz dnevnog tiska i radova objavljenih samo u elektroničkom obliku.

Slika 10. Prednje korice knjige Marasović : fotografska zbirka (2009.) Slika 12. Ovitak dopunjenog izdanja Bibliografije radova o rijeci Krki (2012.) Pretisak knjige Rijeka Krka sa 54 slike tiskan je 2012. u povodu 85. obljetnice njezina izdanja, prije zbog aktualnosti teksta i slikovitih opisa rijeke

93 IZVJEŠĆA

Slika 13. Ovitak monografije Tajne podzemlja (2012.)

Monografija Tajne podzemlja Drage Marguša, Tea Barišića, Jane Bedek, Tvrtka Dražine, Jose Graci- na, Daniele Hamidović, Branka Jalžića, Ane Komerič- ki, Marka Lukića, Marije Marguš, Marka Menđušića, Slika 14. OvitakSpeleološkog vodiča Nacionalnog Parka Kazimira Miculinića, Gorana Mihelčića, Romana Ozi- „Krka“ (2013.) meca i Martine Pavlek prvo je sveobuhvatno djelo ekosustavi ugroženi zbog sve učestalijih onečišćenja o speleološkim i biospeleološkim saznanjima u NP i odlaganja komunalnog otpada: u njima su, zbog „Krka“, tiskano 2012. (Sl. 13). Knjiga ima 238 strani- izgradnje hidroenergetskih i melioracijskih sustava, ca, a podijeljena je u deset poglavlja: Uvod, Zemljo- poremećeni i osiromašeni stoljetni tokovi podze- pisni smještaj rijeke Krke, Geotektonski i geokemij- mnih voda i redoviti ciklus plavljenja podzemlja, pa ski aspekti nastanka rijeke Krke i sedrenih barijera, su ugrožene i brojne podzemne vodene životinje. Hidrogeološka obilježja, Izvori i podrijetlo voda rije- Ptice Nacionalnog parka “Krka” ke Krke, Povijesni pregled speleoloških i biospeleo- Knjiga Gordana loških istraživanja, Špilje i jame Nacionalnog parka Lukača, Snježane Vujčić-Karlo, Willija Stanija i Dra- “Krka”, Špilje i jame izvan granica Nacionalnog par- ge Marguša, tiskana 2015. u ediciji Biološka razno- ka “Krka”, Podzemna fauna, Arheozoološka analiza likost rijeke Krke, sadrži opis dvjesto dvadeset pet faune, Arheološki nalazi u speleološkim objektima vrsta ptica koje obitavaju u NP, od kojih su sto četiri NP “Krka” i Literatura. Kao rezultat dugogodišnjeg uvrštene u neku od kategorija ugroženosti (Sl. 15). rada, donosi opise 65 špilja unutar i 15 izvan granica Izumrlih gnjezdarica je sedam vrsta, kritično ugro- NP te opise 130 podzemnih životinja, među njima ženih jedanaest, ugroženih osamnaest, a osjetljivih tridesetak endema Dinarida i Hrvatske i dvaju sti- deset. Kategoriji niskorizičnih vrsta pripada pede- gobiontnih puževa, Dalmatella sketi Velkovrh 1970 set jedna, a kategoriji nedovoljno poznatih sedam. i Lanzaia skradinensis Bole 1992, stenoendema NP Skupina stabilnih broji sto dvadeset jednu vrstu. „Krka“, nađenih do sada samo na tipskom nalazištu u izvoru kod Skradinskog buka. Godine 2013. tiskan je i Speleološki vodič Naci- onalnog parka „Krka“ Marije Marguš, Jane Bedek, Tvrtka Dražine, Jose Gracina, Branka Jalžića, Ane Komerički, Marka Lukića, Drage Marguša, Kazimira Miculinića, Gorana Mihelčića, Romana Ozimeca i Martine Pavlek, opsega 124 stranice (Sl. 14). Vo- dič donosi opise 65 špilja unutar granica NP i 129 podzemnih životinja (osim dvaju puževa, stenoendema rijeke Krke, Dalmatella sketi i Lanzaia skradinensis, s tipskog lokaliteta, izvora podno Skradin- skog buka), među kojima je i nekoliko za znanost Slika 15. Ovitak knjige Ptice Nacionalnog parka “Krka” novih svojti. Vodič nas upozorava da su podzemni (2015.)

94 BUK

U knjizi Antička baština na novčanicama medite- jenjen približavanju važnih aspekata šuma i šum- ranskih zemalja Nenada Cambija, Miroslava Glaviči- skih ekosustava širokom krugu korisnika i čitatelja, ća, Željka Miletića i Joška Zaninovića, tiskanoj 2016., uključujući posjetitelje zaštićenog područja, par- na 400 stranica predstavljena je privatna zbirka pa- kovne stručnjake, turističke djelatnike i prosvjetne pirnatih novčanica Joška Zaninovića. Izložena građa radnike, ali i lokalno stanovništvo (Sl. 17). Sedma zorno pokazuje koliko su arheologija i kulturna ba- je to po redu, i zadnja, publikacija u biblioteci „Bi- ština važne za državni suverenitet i narodni identitet ološka raznolikost rijeke Krke“, kojom NP „Krka“ u te za gospodarsku politiku mediteranskih zemalja, ulozi izdavača najširoj javnosti predstavlja svu ra- koje svoj prosperitet temelje na turizmu (Sl. 16). U znolikost prirode zaštićenog područja rijeke Krke. knjizi su prikazane novčanice Albanije, Alžira, Arme- Riječ je stručnom vodiču – čiji je tekst istodobno nije, Cipra, Egipta, Francuske, Grčke, Hrvatske, Italije, namijenjen i najširoj publici – koji daje kvalitetno Jordana, Libanona, Libije, Makedonije, Rumunjske, tumačenje šuma kao temeljnog okvira bioraznoli- Sirije, Tunisa, Turske i Ukrajine. Sve te države na či- kosti rijeke Krke. jem su prostoru bile rimska i grčka civilizacija na Godine 2017. tiskan je zbornik radova Vizija i svom papirnatom novcu predstavljaju arheološke izazovi upravljanja zaštićenim područjima prirode u spomenike iz tog vremena zbog kuturne i turističke Republici Hrvatskoj: aktivna zaštita i održivo uprav- promidžbe svoje zemlje. ljanje u Nacionalnom parku „Krka“. Knjiga je rezultat istoimenog znanstveno-stručnog skupa održa- nog od 28. rujna do 3. listopada 2015. u povodu tridesete obljetnice proglašenja Nacionalnog parka „Krka“ (Sl. 18). Ta znanstvena publikacija sadrža- va 66 priopćenja 134 autora, s recentnim znanstveno-stručnim podacima, prikupljenim s ciljem da dadu ocjenu stanja istraženosti prirodne i kulturne baštine i analiziraju pitanja upravljanja, očuvanja i Slika 16. Ovitak knjige Antička baština na novčanicama održiva gospodarskog razvitka NP „Krka“. mediteranskih zemalja (2016.)

Knjiga Bioraznolikost šuma Nacionalnog parka „Krka“ Ivana Martinića, Matije Landekića, Drage Marguša, Matije Bakariće i Fabijana Martinića, tiskana 2016., edukacijski je tematski vodič nami-

Slika 18. Ovitak zbornika Vizija i izazovi upravljanja zaštićenim područjima prirode u Republici Hrvatskoj: aktivna zaštita i održivo upravljanje u Nacionalnom parku „Krka“ (2017.) Fotomonografija Ime mi je Krka Marija Romuli- ća i Dražena Stojčića, popraćena nadahnutim pro- zno-pjesničkom tekstom Dobrile Zvonarek, tiskana 2018., na 264 stranice donosi 218 fotografija, od kojih su mnoge snimljene noću (Sl. 19). Svojim ča- Slika 17. Ovitak knjige Biološka raznolikost šuma (2016.) robnim fotografijama autori nam na nesvakidašnji

95 IZVJEŠĆA

vrsta, izdvojena je iz životinjskog svijeta u poglavlje „Speleološki objekti – tajne podzemlja“, u kojemu su opisani i neki od 65 speleoloških objekata formira- nih u raznim vrstama geološkog supstrata. Posebna vrijednost knjige jesu poglavlja „Dodatak“ i „Izvori“. „Dodatak“ donosi dvadeset tri tabelarna prikaza popisa flore, faune i speleoloških objekata NP „Krka“, a „Izvori“ popis 243 rada prirodoslovnog karaktera.

Slika 19. Ovitak fotomonografije Ime mi je Krka (2018.) način otkrivaju jedinstvenu, očaravajuću i bezvre- menu ljepotu toka Krke, njezine flore i faune i neza- obilazne kulturne baštine, od njezina izvora do ušća. Prirodoslovna monografijaRijeka Krka : dar prirode Drage Marguša, sveobuhvatan je prikaz rezultata tridesettrogodišnjih prirodoslovnih istraživanja pro- vedenih u NP „Krka“ (Sl. 20). Tiskana 2019. na 223 stranice, podijeljena je u sedam poglavlja: „Uvod“, „Rijeka Krka – vilinske vlasi bezvodnog krša“, „Bilj- ni pokrov – ures prirode“, „Životinjski svijet – divo- Slika 21. Ovitak prvog broja gasila Buk (2010.) ta prirode“, „Speleološki objekti – tajne podzemlja“, Buk, glasilo Javne ustanove “Nacionalni park „Dodatak“ i „Izvori“. „Uvod“ sadrži kratki opis trago- Krka” za zaštitu i očuvanje prirodne i kulturne ba- va ljudskog življenja uz Krku od pretpovijesti do da- štine Nacionalnog parka „Krka“, pokrenut je 2010. s nas. „Poglavlje Rijeka Krka – vilinske vlasi bezvodnog ciljem da dade cjelovit pogled na stanje istraženosti krša“ donosi opis položaja, dužine toka, porječja, prirodne i kulturne baštine, da potakne odvažni- hidroloških i geoloških osobitosti. Poglavlje „Sedra – ja pitanja i preispitivanje sadašnjeg stanja zaštite i voda gradi kamen“ donosi odgovor na pitanja „Što je očuvanja NP i da pozove sve dionike na aktivnije su- sedra? Kako je i kada nastala?“ U poglavlju „Slapovi djelovanje u planiranju njegova razvoja. Namijenjen rijeke Krke – vilinska igra“ opisano je sedam slapova je regionalnoj i lokalnoj samoupravi Šibensko-knin- Krke i geomorfološke zanimljivosti vezane za njih. Po- ske županije, domicilnom stanovništvu na području glavlje „Biljni pokrov – ures prirode“ donosi opis bilj- Parka i djelatnicima Javne ustanove. Izlazi dva puta nih zajednica i staništa, te popis neofita, endemičnih i godišnje. Prvi broj tiskan je u povodu dvadeset pete ugroženih biljaka. Poglavlje „Životinjski svijet – divota obljetnice proglašenja Nacionalnog parka „Krka“ prirode“ donosi podatke o brojnosti beskralježnjaka (Sl. 21). Imao je, na 112 stranica, osam rubrika: „Za- vodenih i kopnenih staništa i kralježnjaka. Podzemna štitu“, „Upravljanje“, „Prirodnu baštinu“, „Kulturnu fauna, zbog svoje specifičnosti i brojnih endemičnih baštinu“, „Događanja“, „Izvješća“, „Biološku raznolikost“ i „Speleologiju“, u kojima je objavljeno 127 fotografija iz arhive NP „Krka“. Dvadeseti, zadnji broj, tiskan u listopadu 2019., tiskan također na 112 stranica, sadrži dvanaest rubrika. Te četiri nove rubrike – u odnosu na prvi broj – jesu „Poezija“, pokrenuta u drugom broju (2010.), „Galerija“, pokrenuta u tre- ćem broju (2011.), „Povijesna fotografija“, pokrenuta u četvrtom broju (2011.), i „Zaštićena područja“, pokrenuta u desetom broju (2014.). Slika 20. Ovitak prirodoslovne monografijeRijeka Krka: dar Drago Marguš prirode (2019.)

96 BUK

Prvi podaci s plutače na Visovačkom jezeru

Omeđeno dvjema sedrenim barijerama, uzvod- mjerenje fizikalno-kemij- no Roškim slapom, a nizvodno Skradinskim bu- skih parametara vode (Sl. kom, smjestilo se drugo najveće jezero u Dalmaciji, 1). Senzori prate parame- Visovačko jezero. Svojom površinom od 7,9 km2 tre (temperaturu vode, pripada tipu HR-J_5, nizinskim, srednje velikim i otopljeni kisik, klorofil a, srednje dubokim monomiktičkim jezerima na kar- pH, zamućenost i vodlji- bonatnoj podlozi. Jezero je protočno, ima izraženu vost) svakih 15 minuta te termičku stratifikaciju od lipnja do rujna sa zim- sustavom za automatsku skom izotermijom, maksimalna dubina iznosi 26 m, dojavu dostavljaju izmje- prema stupnju trofije svrstava se u oligo-mezotro- rene vrijednosti. Prikuplje- fna jezera. Zbog izrazite važnosti toga ekosustava ni podaci vrlo su važni jer i njegove osjetljivosti, Javna ustanova „Nacionalni se dobivaju u stvarnom park Krka“ bila je partner na projektu EcoSUSTAIN, vremenu, što omogućuje koji je financirala EU iz programa Interreg Medi- pravovremenu reakciju na Slika 1. Energetski terranean 2014-2020, čiji je glavni cilj očuvanje vo- sve promjene koje mogu samoodrživa plutača na denih ekosustava i bolje upravljanje njima. narušiti kvalitetu vode. Visovačkom jezeru U svibnju 2018. godine postavljena je energet- Podaci prikupljeni s plutače, u razdoblju od ski samoodrživa plutača opremljena senzorima za svibnja 2018. godine do danas, obrađeni su u skla-

Tablica 1: Srednje vrijednosti parametara izmjerenih u razdoblju od svibnja 2018. do lipnja 2019.

97 IZVJEŠĆA

du sa vrijednostima parametara zadanim prema če na većinu kemijskih procesa u vodi te određuje propisanim zakonskim odredbama: prema Uredbi strukturu životnih zajednica. Vrijednosti pH ispod 4 o standardu kakvoće voda (NN 73/13 i 151/14) i i iznad 10 predstavljaju uvjete nepovoljne za život Uredbi o klasifikaciji voda (NN 137/08 i 89/10). u vodi. Vrijednosti izmjerene na Visovačkom jezeru kreću se od 8,11 do 8,76, što je unutar propisanih Prema navedenim uredbama, stanje površin- vrijednosti. skih voda određuje se na temelju ekološkog i kemijskog stanja tijela površinskih voda. Biološki, Klorofila pigment je koji pokazuje koncentraciju hidromorfološki i fizikalno-kemijski elementi uka- fitoplanktona. Visoka koncentracija toga pigmenta zuju na opće ekološko stanje i međusobno su ovi- ukazuje na lošu kvalitetu vode. Zajedno s koncen- sni. Dobiveni rezultati podrazumijevaju vrijednosti tracijom i postotnim udjelom kisika, upućuje na izmjerene u površinskom sloju vode, obrađene na razinu primarne produkcije pa je direktan poka- dnevnoj i mjesečnoj bazi (Tab. 1). zatelj stupnja trofije. Stupanj trofije jest intenzitet primarne produkcije u kopnenim vodama, a obu- Temperatura vode ima veliki utjecaj na količi- hvaća oligotrofiju, mezotrofiju, umjerenu eutrofi- nu i raznolikost živog svijeta u njoj: metabolizam ju, eutrofiju i hipertrofiju, na osnovi čega možemo živih organizama povećava se s rastom tempera- donijeti zaključak o vrsti, tj. kvaliteti vode. Prema ture vode a pokreću se i mehanizmi rasta i raz- podacima, maksimalna koncentracija klorofila a množavanja flore i faune. U razdoblju zagrijavanja iznosila je 6,80 mg/L tijekom ljetnih mjeseci 2018., dolazi do termičke stratifikacije vode, pri čemu se a minimalna 0,71 mg/L u hladnijem dijelu godine topliji slojevi nalaze iznad hladnijih. U skladu s tim, (Sl. 3). Maksimum doseže zbog izraženije primarne najviša temperatura vode izmjerena je u ljetnom produkcije u ljetnom periodu, kada je i tempera- razdoblju, u kolovozu 2018. kada je izmjereno tura vode viša. Usporedimo li dobivene rezultate 24,95 ̊C, dok je najniža temperatura vode zabilje- s propisanim vrijednostima, možemo zaključiti da žena zimi, u siječnju 2019. kada je izmjereno 8,08 ̊C Visovačko jezero prema stupnju trofije pripada oli- (Sl. 2). Tijekom ljetnog perioda temperatura zraka, go-mezotrofnom tipu. pojačana insolacija i smanjen protok Krke utječu na brže zagrijavanje površinskog sloja, dok u zim- skom periodu povećan protok Krke uz atmosfer- ske prilike dovodi do hlađenja površinskog sloja. O temperaturi vode ovise i koncentracija otopljenog kisika, postotni udio kisika, provodljivost i pH.

Slika 3. Prosječne mjesečne koncentracije klorofila a u od svibnja 2018. do lipnja 2019.

Koncentracija i postotni udio kisika spadaju u fizikalno-kemijske parametre koji pokazuju stupanj Slika 2. Prosječne mjesečne temperature od svibnja 2018. primarne produkcije u vodi. Kisik se u vodi stvara do lipnja 2019. djelovanjem fotosintetskih organizama i ulaskom iz atmosfere, a troši se disanjem biljnih i životinj- Većina jezera i tekućica ima pH između 6,5 i 8,5, skih organizama, ali i drugim oksidacijskim proce- što se smatra optimalnim uvjetom za život većine sima. Topljivost kisika u vodi vezana je za tempera- biljnih i životinjskih vrsta. Vode na vapnenačkim turu vode: više kisika otopit će se u hladnoj nego podlogama prirodno su blago bazične. pH utje- u toploj vodi.

98 BUK

Postotni udio kisika omjer je količine otoplje- Voda za piće može imati maksimalno 4 NTU, što nog kisika u vodi i maksimalno moguće količine ukazuje da je voda Visovačkog jezera dobre kva- otopljenog kisika pri istoj temperaturi. Postotni litete jer su izmjereni podaci unutar vrijednosti od udio kisika od 80 do 120 % smatra se izvrsnim, za- 1,08 do 3,35 NTU. sićenost ispod 80 % ukazuje nam na povećanu po- Vrijednosti svih parametara međusobno ovise, trošnju kisika, a iznad 120 % na prezasićenje. Kri- pokazuju stanje vode i omogućavaju nam praćenje tični uvjeti često se javljaju ljeti u stajaćicama zbog i pravovremenu reakciju u slučaju odstupanja od kumulativnog efekta visokih temperatura (manje propisanih vrijednosti (Sl. 5). Izmjerene vrijednosti otopljenog kisika), pojačane razgradnje organske ukazuju da je Visovačko jezero prema stupnju tro- tvari i bržeg metabolizma čitave zajednice. fije oligo-mezotrofno jezero, da je voda unutar I Vrijednosti količine otopljenog kisika iznad 7 i II vrste, ovisno o dobu godine, tj. da je tijekom mg/L karakteriziraju vodu I vrste, što odgovara vri- ljetnih mjeseci izraženija primarna produkcija, na jednostima izmjerenim na Visovačkom jezeru. Za- što nam ukazuju povišene vrijednosti koncentraci- sićenje kisikom u površinskom sloju izmjereno je je klorofila a, prezasićenje kisikom i više vrijedno- od minimalnih 91,27 % do maksimalnih 136,13 %. sti mutnoće, sve u skladu sa višom temperaturom Prezasićenje kisikom vidljivo je u ljetnim mjeseci- vode u tom razdoblju. ma, što ukazuje na izraženiju primarnu produkciju unutar jezera (Sl. 4).

Slika 5. Međusobna ovisnost parametara izmjerenih od svibnja 2018. do lipnja 2019.

Postavljena plutača iznimno je važna jer omo- gućuje dostupnost izmjerenih vrijednosti u stvar- Slika 4. Mjesečni prosjeci postotnog udjela kisika od svibnja 2018. do lipnja 2019. nom vremenu, a s tim i praćenje stanja i kvalitete vode, što omogućuje pravovremenu reakciju u slu- Provodljivost ili konduktivitet indirektna je mje- čaju bilo kakvih odstupanja od vrijednosti propisa- ra količine otopljenih tvari u vodi, tj. mjera spo- nih za navedene parametre. sobnosti vode za provođenje električne struje. Pod Nikolina Smolić utjecajem je otopljenih anorganskih tvari i ovisi o temperaturi vode. Prirodne vode imaju veću vod- ljivost ako se nalaze na podlozi od topljivih stijena, kao što su vapnenci. Vrijednosti za provodljivost su, izuzev u svibnju i lipnju 2018., konstantno ispod 500 µS/cm, što prema MDK (maksimalno dopušte- nim vrijednostima propisanim pravilnikom) ukazuje na vodu I vrste. Zamućenje vode može biti uzrokovano suspen- diranim tvarima kao što su mulj i pijesak, fino otopljenim organskim i anorganskim tvarima, plan- ktonom i drugim mikroskopskim organizmima.

99 BIOLOŠKA RAZNOLIKOST

Zlatovrana nova vrsta ptice u NP „Krka“

Zlatovrana (Coracias garrulus Linnaeus, 1758) pripada porodici smrdovrana (Coracidae). Uz pče- laricu, vodomara i pupavca, jedan je od šarenijih predstavnika ptičjeg svijeta Hrvatske, koji sjajnim bojama svoga perja ne zaostaje za tropskim pticama. Prsa i glava plavozelenkaste su boje, leđa smeđa, a krila tamnoplava s donje, a crna s gornje strane. Trtica je tirkizne, tamnoplave boje, kao i pokrovna pera gornje strane krila. Noge su naran- častocrvenkaste boje. Duga je od 29 do 32 cm, ras- pona krila iznosi od 52 do 58 cm a težina od 127 do 160 g. Snažan kljun odaje pravog lovca na kuk- ce, ali i na sitne glodavce, žabe i zmije. Najčešće lovi s povišenog mjesta, sa suhe grane ili sa žice dalekovoda. Nastanjuje šumske rubove, livadna Podravini. Prvi primjerci u gnjezdilišta stižu polovi- staništa ispresijecana šumarcima i starim stablima, com travnja ili u prvoj dekadi svibnja. Nakon sezo- topolama i vrbama. Gnijezdi se u napuštenim gni- ne gniježđenja, sredinom kolovoza i u rujnu seli se jezdima djetlova i žuna ili u pukotinama i šupljim u afrička zimovališta. Zimuje u zapadnoj Africi, od granama starih stabala. Često kopa gnijezdo u str- ekvatora do krajnjeg juga. U tom području zimuju mim zemljanim odronima, 50 do 60 cm dubokim, i ptice iz zapadne Europe, Španjolske i Portugala. koji završavaju proširenjem u kojem je smješteno Za selidbe strada veliki broj ptica jer ih love i jedu gnijezdo. Gnijezdo može biti i u pukotini između kamenja ili u rupama starih kuća. Ženka polaže od u Omanu i Libanonu. četiri do šest bijelih, ovalnih jaja na kojima leži osa- Cjelokupna europska i srednjoazijska popula- mnaest dana. Mladi ostaju u gnijezdu do mjesec cija broji od sto do petsto tisuća odraslih jedinki. dana. Kako se gnijezdo ne čisti od izmeta, osjeća Brojnost je u laganom padu, a u pojedinim dije- se neugodan miris, koji predatore odbija od gni- lovima srednje Europe nestaje. Malobrojne popu- jezda i mladih. Mladi su bljeđe obojeni od odraslih. lacije u Sloveniji i Austriji na granici su nestanka. U Europi nastanjuje nadmorske visine do 1 000, Njihov broj nastoji se očuvati postavljanjem umjet- u Španjolskoj do 1 200, a u Maroku do 2 300 m. nih kućica, kojima se povećava mogućnost njihova Aktivna je u jutarnjim satima i poslijepodne, kada gniježđenja. Na globalnoj razini zalatovrana je go- se može vidjeti na žici uz cestu kako vreba plijen. tovo ugrožena (NT). U Crvenoj knjizi ptica Hrvat- U Hrvatskoj obitava u Ravnim kotarima, gdje se ske uvrštena je u kategoriju kritično ugrožene (CR) gnijezdi od 25 do 30 parova. Krajem 20. st. bila gnijezdeće populacije. Zaštićena je Zakonom o za- je gnjezdarica u Međimurju, Hrvatskom zagorju i štiti prirode i međunarodnim propisima: Bernskom

100 BUK

konvencijom (Dodatak II), Bonskom konvencijom 221 vrsta ptica jer su u popis uvrštene i vrste sa (Dodatak II) i Direktivom o pticama (Dodatak I). šireg područja Šibenika. Revizijom tih istraživanja, Ugrožena je gubitkom staništa, upotrebom pesti- zbog promjene granica NP “Krka” 1997., iz pret- cida i intenzivnom poljoprivredom. hodnog popisa isključene su 24 vrste (među njima i zlatovrana) koje se nalaze u okolici Šibenika ili U Hrvatskoj (na širem području Vranskoga jezera na području izvan nove granice Parka a dodano je i na Bokanjcu, nedaleko od Zadra) broj zlatovrana u 14 novih pa je novi popis sadržavao 211 vrsta. Za laganom je porastu zahvaljujući postavljanju drve- potrebe popularno-stručne publikacije Ptice Naci- nih kućica u okviru projekta ornitologa Zavoda za onalnog parka „Krka“ G. Lukača, S. Vujčića-Karla, ornitologiju HAZU. Drvene kućice postavljene su i u W. Stanija i D. Marguša, tiskane 2015., provedena Međimurju, delti Neretve i Hrvatskom zagorju. su dodatna istraživanja ptica. Uzevši u obzir sve do Prvi sporadični podaci o sastavu ornitofaune šire tada poznate i provjerene podatke iz literature, na okolice rijeke Krke nalaze se u radovima objavlje- širem području NP „Krka“ zabilježeno je 226 ptičjih nim u prvoj polovici 20. st. Najobuhvatniji rad, pod vrsta. Godine 2017., u sklopu projekta „Monitoring naslovom Ornitofauna okolice Šibenika, napisao rasprostranjenosti orlova iz rodova Aquila i Hieraa- je Krpan sedamdesetih godina 20. stoljeća. Iako u etus na području Nacionalnog parka ‘Krka’“, G. Su- njemu navodi 163 vrste, praktična vrijednost toga šić i D. Marguš u kanjonu iznad Roškog slapa pro- rada umanjena je zbog toga što u njemu nisu na- matrali su patuljastog orla (Hieraaetus pennatus) vedene točne naznake nalaza pojedinih vrsta. Su- i eju livadarku (Circus pygargus) a G. Lukač 2018. stavna istraživanja ptica proveo je, na inicijativu JU utvu (Tadorna tadorna), nove vrste u Parku, pa se s „NP Krka“, Zavod za ornitologiju HAZU od 1987. do tim nalazima broj popeo na 229 ptičjih vrsta. 1989. a njihovu reviziju od 2002. do 2004. godine. U Za terenske nastave sa studentima, engleski istraživanjima 80-ih godina zabilježena je ukupno promatrač ptica Alex Torr u srpnju 2018. u Nacio- nalnom parku „Krka“ zabilježio je zlatovranu. Nalaz je potvrdio Gordan Lukač, koji je 4. srpnja 2019. kod manastira Krka nedaleko od Kistanja, na žici dalekovoda uz cestu, zabilježio odrasli par zlatovrana, koji se na tom području vjerojatno gnijezdio i hranio mlade. S tim nalazom broj ptičjih vrsta popeo se na 230, što NP „Krka“ uvrštava među najbo- gatija ornitološka područja u Hrvatskoj i važna od- morišta za ptice preletnice, ali i za neke zimovalice.

Tekst: Gordan Lukač i Drago Marguš Fotografije: Willi Stani

101 BIOLOŠKA RAZNOLIKOST

Jadranska kozonoška

Jadranska kozonoška (Himantoglossum adria- Bakarskom zaljevu) i u Dalmaciji (okolici Šibenika i ticum H. Baumann; istoznačnice: Himantoglossum Splita, otoku Braču i okolici Slanog). adriaticum f. albiflorum Vöth, Himantoglossum Raste na suhim, sunčanim do polusjenovitim hircinum Spreng. ssp. adriaticum (Baumann) H. staništima, najčešće na vapnenačkim tlima, na za- Sund) biljka je iz porodice kaćunovki ili orhideja puštenim travnjacima i livadama južnih ekspozici- (Orchidaceae). Kao nova vrsta za znanost opisana ja, u rijetkim listopadnim šikarama i na njihovim je 1978. prema primjercima iz Trentina, u Italiji. rubovima, do 1 600 m nadmorske visine. Jedini je predstavnik roda Himantoglossum u hrvatskoj flori. U NP „Krka“ nalazi se na Žurića brdu (samo ne- Rasprostranjena je u istočnim i jugoistočnim koliko primjeraka) u gustoj sastojini alepskog bora Alpama, na Apeninskom poluotoku, zapadnom i sjeveroistočno od ulaza „Lozovac“ (oko 300 jedin- Balkanu i u dijelovima srednje Europe. Nalazi se ki) na suhom kamenjarskom travnjaku koji rubno na području Austrije, Hrvatske, Češke, Italije, Ma- zaraštava sastojinama alepskog bora. đarske, Slovačke i Slovenije. Na cijelom području Zeljasta je trajnica s dva podzemna gomolja rasprostranjenosti jadranska kozonoška je rijetka a (geofit) iz kojih izbija uspravna i snažna stabljika njezine populacije uglavnom malobrojne. U Hrvat- (30-100 cm) koja je u donjem dijelu ljubičasto na- skoj se nalazi u kontinentalnom i mediteranskom hukana. Listovi (šest do deset), prizemni, skuplje- području: u zapadnoj Hrvatskoj (Strahinjščici, Ma- ni u rozetu, donjim dijelom obuhvaćaju stabljiku. celjskoj gori, Medvednici, Žumberku, Samobor- Bazalni listovi, dugački od 9 do 16 cm, široki od skom gorju, Kalniku i okolici Karlovca), u Slavoniji 1,5 do 3,5 cm, u gornjem dijelu prelaze u brakteje (Požeškoj kotlini), u Istri i na Kvarneru (otoku Cresu, (zaliske). Stabljika u gornjem dijelu nosi produženi rahli cvat s 30 do 40 cvjetova. Cvjetovi su dvospol- ni, neugodna mirisa, prepoznatljiva izgleda. Listići ocvijeća grade zatvorenu „kacigu“, koja je izvana bijela do svijetlozelena, ponekad sa širokim ljubi- častim rubom. Medna usna u sredini je bijela s lju- bičastim točkicama, dlakava, na rubovima smeđe crvena do ljubičasta (rijetko zelena). Izrazito je tro- dijelna. Srednji dio dug je od 5 do 7 cm, jako uzak i nekoliko puta spiralno zavijen, na vrhu zarezan 5 do 18 mm duboko. Postrani dijelovi su mnogo kra- ći (od 5 do 25 mm), linearni, crvene boje. Ostruga je kratka (od 2,5 do 3,5 mm), svinuta prema dolje. Cvate od svibnja do kraja lipnja, ovisno o geograf- skom području. Plod je tobolac. Sadrži veliki broj sitnih sjemenki. Jadranska kozonoška nalazi se na popisu biljnih vrsta zaštićenih na temelju Bernske konvencije i Di- rektive o staništima Prilog II i IV/ Habitat Directive Annex II and IV. Slika 1. Jadranska kozonoška: A: habitus, B: cvjetovi, C: bazalni listovi, D: detalj staništa (foto: M. Milović) Drago Marguš

102 BUK

Jama na Bibinovcu

Nalazi se na desnoj obali Krke, na rubu brine koja se spušta od Laškovice prema Roškom slapu, na nadmorskoj visini od 208 m. Manji je spele- ološki objekt, koljenastog tipa, oblikovan unutar prijelaznih naslaga konglomerata i laporovitih vapnenaca, dubok 17, dug oko 16 m. Na dnu jame nađene su kosti domaćih životinja, kućni otpad i odbačena vojna oprema. Od životinja, u jami je od skupine puževa nađen troglobiontni puž Cecilioides spelaea A. J. Wagner, 1914, a od pauka jedinke porodice baldahinskih pauka (Linyphiidae), koji pletu pravilne i nježne mreže, s kojih naopačke vise čekajući pljen. Grinje Bryaxis sp. (foto: M. Pavlek) su najbrojnija skupina nađena u jami, zastupljena s četiri vrste. Fauna grinja reda Mesostigmata sadrži vrste Geholaspis pauperior Berlese, 1918 i Podoc- inum pacificum Berlese, 1895 a reda Prostigma- ta (porodice Rhagidiidae) Foveacheles cegetensis Zacharda, 1983 i Poecilophysis pratensis (C.L. Koch, 1835). Skupina striga zastupljena je trogloksen- om vrstom Scutigera coleoptrata (Linneaus, 1758), poznatom kao „kućna striga“, lako prepoznatl- jivom zbog svoga oblika i vrlo dugih nogu. Skupna dvojenoga zastupljena je subtroglofilnom vrstom Glomeris pulchra C.L. Koch, 1847, a dvorepaca troglobiontnim jedinkama roda Plusiocampa. Od kornjaša (Coleoptera) u jami su, iz porodice ku- sokrilaca (Staphylinidae), nađene subtroglofilna vrsta Atheta spelaea (Erichson, 1839), koja nema nikakve prilagodbe za život u podzemlju, i jedinke roda Bryaxis. Jama na Bibinovcu (foto: M. Marguš) Marija Marguš i Drago Marguš

103 GALERIJA

Likovni natječaj NP „Krka“

U okviru obilježavanja Međunarodne godine šuma i Godine šišmiša Javna ustanova „Nacionalni park Krka“ 2011. godine provela je likovni natje- čaj u vrtićima Šibensko-kninske županije na temu „Zastavice s motivom lista“ (stabala koja rastu na području NP „Krka“). Prikupljena su 162 likovna rada u tehnikama slikanja, vezenja, aplikacija od tkanina, kombiniranih tehnika i sl. Rukovodeći se kriterijima originalnosti i kvalitete likovno-tehničke izvedbe, uvažavajući dob djece, povjerenstvo u sastavu: Antonija Modrušan, akad. slikarica grafičar- ka, ravnateljica Galerije sv. Krševana, Pavao Roca, umirovljeni ravnatelj Galerije sv. Krševana, Zdenka Bilušić, prof. likovne kulture, voditeljica Odjela za vizualnu kulturu Gradske knjižnice „Juraj Šižgorić“, te Silvija Čaleta, voditeljica Odsjeka promidžbe, i Doris Banić, voditeljica Odsjeka ugostiteljstva Jav- ne ustanove „Nacionalni park Krka“, u kategoriji dječjih vrtića nagradilo je sljedeće vrtiće: 1. DV Građa za dva grupna rada i pedeset četiri in- dividualna rada (mentori: Gordana Kalauz, Lidija Sekulić, Anči Blaće, Adrijana Dikić, Mila Kovač i Željana Ljubić) 2. DV Žižula, Skradin, za deset individualnih radova (mentori: Ivana Gulin, Mirjana Mikulandra, Marija Vukušić i Marina Skorić). Čestitamo nagrađenima! Silvija Čaleta

104 BUK

Izložba slika Nosi me more 2

Izložba Nosi me more posvećena je Mladenu Bjažiću. Stilski i konceptualno nastavak je to mojih ciklusa „Homines volantes“ i „Libri“, u kojima se ba- vim knjigom kao artefaktom, senzacijom, tajnom i poticajem. Čovjek kojemu je knjiga neizmjerno puno značila bio je svakako Mladen Bjažić, čovjek koji je mnogima bio iskren prijatelj, čovjek koji je volio ljude i beskrajno im vjerovao, čovjek koji je imao duha i svojom duhovitošću tjerao od sebe nedaće i zle duhove, jednostavno: čovjek. Stoga moja nakana da upravo njemu posvetim ove „neo- zbiljne“ risarije nije bez osnove. Ako bilo koga od posjetitelja ove izložbe dirne i pogled mu zaustavi neki detalj s ovih smiješnih slika, znajte da je on uvijek imao vremena za svakoga i duha za sve, pa i za one koji bi znali upasti u zamke sebične samo- dopadnosti ili samosažaljevanja ili samokontrole ili… imao je on uvijek kakvu duhovitu doskočicu, kakav darak odsrca. A Zlarin – Zlarin je bio njegova tiha luka, vrelo snage i nadahnuća, zavičaj, i zato neka nas sve nosi more, svakoga svome zavičaju. Zdenka Bilušić Napomena: Tekst iz kataloga izložbe slika Nosi me more Zdenke Bilušić posvećene Mladenu Bja- žiću, suradniku JU „Nacionalni park Krka“, održane u Zavičajnom muzeju Vesne Parun na Zlarinu 28. srpnja – 6. kolovoza 2018.

105 POVIJESNA FOTOGRAFIJA

Plovila na Krki 3 – fotografska zbirka Marasović

Fotografije pripadaju bogatoj arhivi skradinske obitelji Marasović, koja se danas čuva u Znanstvenoj knjiž- nici Zadar. Snimio ih je koncem 19. stoljeća Jerolim Marasović, skradinski posjednik, sin Ivana Marasovića, gradonačelnika Skradina. Jerolim Marasović fotografijom se bavio amaterski pa one na sebi imaju oznakudilletante , kojom su u pri- morskom području amateri označavali svoje radove. Fotografije prikazuju plovila na Krki. Fotografska zbirka Marasović u cijelosti je prikazana u knjizi koja je 2009. godine objavljena u nakladi Javne ustanove „Nacionalni park Krka“ i Gradskog muzeja Drniš. Nataša Zaninović

106 BUK

107 ZAŠTIĆENA PODRUČJA

108 BUK

Plitvička jezera: „dragocjeni prirodni dar“ i „vodena čudesa“ u samome kršu

Veliki prštavac (foto: M. Turkalj)

109 ZAŠTIĆENA PODRUČJA

Zimski detalj (foto: M. Turkalj)

Svatko tko se sjeti Nacionalnog parka „Plitvič- napisati, a na neke činjenice kojiput jednostavno ka jezera“ odmah pomisli na tirkizna jezera, vo- treba samo podsjetiti. žnju elektrobrodom po najvećem jezeru Kozjak Površina Nacionalnog parka „Plitvička jezera“ i huk slapova, među kojima dominira Veliki slap, iznosi nešto više od 296 km² pa je on najveći naci- no Plitvička jezera puno su više od tih romantičnih onalni park u Republici Hrvatskoj. asocijacija. Ona su i let škanjca ili sove jastrebače, Legenda koja se zadržala u narodu a koja govori glasanje žune i kuckanje djetlića, šareni let leptira o postanku Plitvičkih jezera kaže da su ona, odno- plavca i brundanje medvjeda, nepregledna šumska sno izvori Crne i Bijele rijeke, potekli od suza Crne prostranstva i cvjetne livade, jedinstven i dijelom Kraljice, koja je nakon suše i molitvi – prošnji (po još neistražen podzemni svijet... kojima je ime dobilo i Prošćansko jezero) – žed- Dragutin Franić, profesor geografije, publicist, nom narodu poslala kišu. Naziv Plitvice nastao je pisac popularnih i stručnih članaka te strastveni od „pličina“, „plitvica“, plitkih udubina nastalih de- planinar, u svom znamenitom djelu Plitvička jeze- ranjem i pregrađivanjem nataloženim vapnencom. ra i njihova okolica, objavljenom još daleke 1910. Plitvička jezera smještena su u Lici, između juž- godine, Plitvička jezera naziva „dragocjeni prirodni nih padina Male Kapele i sjeverozapadnih obrona- dar“ i „vodena čudesa“ u samome kršu. Jednako ka Ličke Plješivice. Dio su krškoga područja Dina- lijepa i upečatljiva, svoje posjetitelje ne ostavljaju rida, u čijoj građi prevladavaju karbonatne stijene ravnodušnima ni nakon gotovo sto dvadeset godi- pretežno okršenih vapnenaca i slabije okršenih dona od Franićeva opisa. Iako je o Plitvičkim jezerima lomita, tvoreći specifičnu kršku morfologiju. Uglji- mnogo toga rečeno i napisano, a napravljeni su i kovim vodikom obogaćena voda prodire u pukoti- milijuni fotografija njihovih slapova, o toj povorci ne karbonatne podloge, razarajući je i otapajući pri jezera smještenih u kršu još se toliko toga može čemu nastaju površinske (krška polja, vrtače, kuko-

110 BUK

Zimska idila (foto: M. Turkalj) vi, tornjevi, stupovi, škrape i kamenice) i podzemne Nastanak jezera omogućile su sedrene barije- (jame, špilje, kaverne) krške forme. re preko kojih se voda prelijeva iz jednog jezera u Priča o toj zanimljivoj hidrološkoj pojavi u kršu, drugo u vidu manjih ili većih slapova. Stvaranje i koji je uglavnom surov i bezvodan, započinje dvje- taloženje sedre te postupan rast sedrenih barijera ma rijekama, bolje rečeno rječicama: Crnom rije- iznimno je složen proces, za čije je kontinuirano kom, čije je dno prekriveno tamnosmeđim maho- odvijanje potrebno da budu zadovoljeni određe- vinama, i Bijelom rijekom, kod koje se prilikom izvi- ni fizikalno-kemijski i biološki čimbenici. Prolaze- ranja kovitla bijelosivi dolomitni pijesak prekriva- ći kroz šumsko tlo (humus), oborinska voda (kiša, jući njezino korito pa joj je narod po tomu dao to snijeg) apsorbira ugljikov dioksid (CO₂) stvarajući ime. Te dvije rječice spajaju se u nešto veću Maticu ugljičnu kiselinu (H₂CO₃), koja otapa kršku pod- u Plitvičkom Ljeskovcu, a Matica se ulijeva u Pro- logu. Kad voda bogata otopljenim kalcijevim kar- šćansko jezero, prvo u povorci od šesnaest Plitvič- bonatom (CaCO₃) izvire na površinu, na mjestima kih jezera koja imaju ime. Prema geološkoj podlozi gdje se ona intenzivno rasprskava iz nje se isplinja- jezera se dijele na Gornja i Donja. U skupinu od va ugljikov dioksid, dok se kalcijev karbonat taloži dvanaest Gornjih jezera, smještenih na dolomitu, u obliku kristalića. Mahovine, alge i mikroorganiz- ubraja se i Kozjak, najveće plitvičko jezero i jedino mi „hvataju“ kristaliće kalcijeva karbonata stvaraju- po kojemu plove elektrobrodovi. Četiri Donja jeze- ći sedru. Taloženje sedre intenzivnije je u toplijem ra udubljena su u vapnenačkom kanjonu. dijelu godine (ljeti) i na sedrenim barijerama i izno- Osim tih šesnaest jezera koja imaju ime, postoje si između 10 i 30 mm godišnje, dok je taloženje i brojna neimenovana jezera. Osim toga, sedrene kalcita u jezerima sporije i iznosi 1 mm godišnje. barijere nisu uvijek granice jezera, nego se među Zanimljivo je da, unatoč blizini Jadranskog barijerama nalaze manja neimenovana jezerca. mora, udaljenog šezdesetak kilometara zračnom

111 ZAŠTIĆENA PODRUČJA

Veliki Prštavac – ledena koprena (foto: M. Turkalj)

linijom, vode Plitvičkih jezera pripadaju crnomor- ristike boje voda Plitvičkih jezera: jesu li „crne“ ili skom slijevu. Potok Plitvica, koji tvori Veliki slap, „bijele“ boje, kako je to narod vidio kod Crne i Bije- najveći vodopad u Republici Hrvatskoj, nije izravno le rijeke, ili pak sve nijanse kristalno zelene, modre povezan sa sustavom jezera, ali njegove vode, koje i tirkizno plave, ovisi o otopljenim ionima kalcijeva se sa vodama jezera obrušavaju prema Sastavcima, karbonata u vodi, igri svjetla i sjene, dubini jezera, stvaraju rijeku Koranu. toplini sunčanog dana ili vegetaciji. Ono što, osim slapova i jezera, posjetitelji za- NP „Plitvička jezera“ poznata su i kao „park mijete jest boja vode. Teško je opisati sve karakte- vode“, no vodene površine obuhvaćaju ukupno

Čorkova uvala (foto: M. Turkalj) Uzduž Kozjaka - jesenska idila (foto: M. Turkalj)

112 BUK

Detalj slapa (foto: M. Turkalj) manje od 1 % površine Parka (218 ha). Geološka vrsta drveća plitvičkih šuma jest bukva, potom jela, podloga uvjetuje i pojavnost različitih oblika vege- smreka, bor i različite vrste javora, zatim voćkarice tacije te iznimno bogatstvo flore. Najveći ekosustav poput trešnje, mukinje, brekinje i jarebike. Šum- u parku jest šuma, koja prekriva preko 4/5 njegove ski ekosustavi stanište su velikih europskih zvijeri: površine. Najzanimljiviji šumski ekosustav jest pra- medvjeda, vuka i risa. Smeđi je medvjed, uz jezera šuma Čorkova uvala, posebni rezervat šumske ve- i slapove, najprepoznatljiviji simbol NP „Plitvička getacije, jedna od najljepših iskonskih nedirnutih jezera“ te se nalazi na logu Parka. bukovo-jelovih prašuma u Europi. Najzastupljenija

Drveni mostići (foto: M. Turkalj) Elektrobrodovi na jezeru Kozjak (foto: M. Turkalj)

113 ZAŠTIĆENA PODRUČJA

Galovac (foto: M. Turkalj) I pršti, pršti slap (foto: M. Turkalj) Od ostalih ekosustava, posebno su zanimljivi Izgradnjom prvih prometnica u drugoj polovici travnjaci i livade, koji obiluju raznolikim biljnim i ži- devetnaestog stoljeća Plitvička jezera otvaraju se votinjskim svijetom. U NP „Plitvička jezera“ zabilje- posjetiteljima i putnicima namjernicima: gradi se ženo je više od 1 400 različitih biljnih vrsta, među prvi hotel, uređuju svratišta i skloništa, pješačke i kojima čak 58 vrsta orhideja. Od faune, zabilježeno planinarske staze. Prvi posjetitelji bili su pripadni- je i 90 vrsta danjih leptira, 168 vrsta ptica i 22 vrste ci europskih carskih i kraljevskih obitelji. Tako su šišmiša. Plitvička jezera posjetili austrijski car Josip II., au- Iako je okolica Plitvičkih jezera bila nastanje- strijske princeze Stefanija, Dorotea i Blanka, a saski na još u prapovijesti, o čemu svjedoče gradine kralj Fridrik August II. proučavao je floru Plitvičkih na uzvisinama i uz rubove krških polja u jugo- jezera i obližnje planine Ličke Plješivice. zapadnom dijelu Parka, malo je ostataka iz toga U Zagrebu je 1893. godine osnovano Društvo razdoblja. Srednjovjekovne utvrde i naselja često za uređenje i poljepšanje Plitvičkih jezera i okolice, građeni na mjestima starih japodskih gradina. Sva- čiji je zadatak bio da se „na Jezerima stvori prilike kako najzanimljiviji arheološki lokalitet razvijenog za primanje i boravljenje velikog svijeta, da se traj- srednjeg vijeka u Parku jest Krčingrad, smješten no očuvaju krasote jezera i okolice, da se prouče na poluotoku između Gradinskog jezera i jezera prirodne prilike toga kraja...“ Zajedno s Kraljevskim Kozjak, čije će daljnje iskapanje pridonijeti novijim šumarskim erarom, Društvo je izgradilo prve šetni- spoznajama o životu uz jezera u tomu razdoblju. ce, vidikovce, planinarske staze i skloništa za tada Sve do sredine devetnaestog stoljeća Plitvička je- još rijetke putnike namjernike i posjetitelje. zera bila su nepoznat i izoliran kraj na granici Ha- Za djelatnost toga društva vezane su mnoge bsburškog i Osmanskog Carstva, u narodu nazivan poznate hrvatske ličnosti toga vremena, poput Vražji vrtal. Gustava Janačeka, Ivana Trnskog, grofa Ladislava

Kozjak zimi (foto: M. Turkalj) Kozjak (foto: M. Turkalj)

114 BUK

Sastavci, jezero Novakovića brod i Kaluđerovac (foto: M. Turkalj) Pejačevića i drugih. Među njima je i Milka Trnina, Krajem devetnaestog stoljeća Stjepan Širola hrvatska operna diva, koja se bavila i humanitar- u putopisu Na Plitvička jezera navodi: „Danas su nim radom te je, primjerice, sav prihod od kon- Plitvice poznate na daleko i izvan naše domovine. certa održanog u Hrvatskom narodnom kazalištu Posjećuju ih stranci sa svih strana, pa i naši ljubitelji 1897. darovala Društvu za poljepšanje i uređenje prirode dadoše se sklonuti i putuju onamo i nitko Plitvičkih jezera i okolice, koje je, u njenu čast, je- još nije požalio ni truda ni troška, što je zašao u dan od najljepših slapova Donjih jezera nazvalo onaj pitomi gorski kraj, u tihu šumsku zabit, gdje Slapovi Milke Trnine. je uživao neopisive slasti, koje su mu se duboko usadile u dušu“.

Pogled na Kaluđerovac, Novakovića brod, Sastavke i Veliki slap (foto: M. Turkalj Veliki prštavac (foto: M. Turkalj)

115 ZAŠTIĆENA PODRUČJA

Pogled na jezero Kozjak, Milanovačku barijeru i jezero Milanovac (foto: M. Turkalj)

Početak dvadesetog stoljeća razdoblje je dje- drotvorne biljke odnosno sedrotvorne zadruge. (...) lovanja akademika Ive Pevaleka, koji je tadašnjem Samo u progresivnom stanju tog biodinamičkog Ministarstvu ruda i šuma ukazivao na potrebu oču- sistema leži budućnost Plitvičkih jezera. (...) Vode vanja Plitvičkih jezera. Pevalek je svojim istraživač- jezera, slapova i šuma ima i drugdje, a ipak su Pli- kim radom najviše zadužio Plitvička jezera. Njego- tvička jezera na čitavom svijetu samo jedna.“ ve riječi uklesane su na spomen-ploči na Gornjim Plitvička jezera prvi put su nacionalnim parkom jezerima: „Plitvička jezera predstavljaju biodina- proglašena 1928. godine, zajedno s Paklenicom i mički sistem u kojemu vrlo važnu ulogu imaju se- Štirovačom na Sjevernom Velebitu, no to je bilo kratka vijeka: samo na jednu financijsku godinu. Tek poslije Drugog svjetskog rata, 8. travnja 1949. godine, područje Plitvičkih jezera zaštićeno je od- lukom Sabora i proglašeno nacionalnim parkom. (Predsjednik Sabora tada je bio pjesnik i književnik Vladimir Nazor.) Pod vodstvom inž. Josipa Movčana i uz sugla- snost akademika Pevaleka, 70-ih godina kao odgovor na nagli porast broja posjetitelja i pritisak na ekosustave, a u skladu s Pevalekovom vizijom približavanja vodenih ekosustava posjetiteljima, uspostavljen je sustav posjećivanja koji se sastoji od staza i drvenih mostića. Kretanje posjetitelja Spomen ploča akademiku Ivi Pevaleku na Gornjim ograničeno je isključivo na staze i mostiće naprav- jezerima (foto: K. Čulinović) ljene od kestenovih oblica. Uvedena su i panoram-

116 BUK

Veliki slap, Sastavci i Novakovića brod okovani ledom (foto: M. Turkalj) ska vozila, kasnije nazvana plitvički vlakovi, te elek- Plitvičkih jezera. Znanstveno stručni centar „Dr. Ivo trobrodovi na jezeru Kozjak. Pevalek“ otvoren je 1. srpnja 2003. godine. U nje- Godine 1975. osnovana je Znanstvena stanica mu je smještena Služba zaštite, održavanja, očuva- „Ivo Pevalek“, nazvana u znak zahvalnosti akade- nja, promicanja i korištenja. miku Pevaleku, koji je svojim autoritetom u mno- Godina 2019. važna je za Nacionalni park „Pli- gome pridonio maksimalno mogućem očuvanju tvička jezera“: naime, prije sedamdeset godina, 8. travnja 1949., ta jedinstvena geološka i hidro- loška pojava i jedna od najdojmljivijih krških cjelina u svijetu proglašena je nacionalnim parkom, a trideset godina kasnije, 26. listopada 1979., kao jedinstvena prirodna znamenitost uvrštena je na UNESCO-ovu Listu svjetske baštine. U sedamdeset godina postojanja nacionalnog parka i četrdeset godina na UNESCO-ovoj Listi, Plitvičkim jezerima prošlo je mnoštvo posjetitelja. Danas su Plitvička jezera najposjećeniji hrvatski nacionalni park. Pozi- vamo vas da ih obiđete i budete dio ove zanimljive, jubilarne priče!

Tekst: Krešimir Čulinović Spomen-ploča s medaljom Milke Trnine, hrvatske operne Fotografije: dive (foto: K. Čulinović) Miroslav Turkalj i Krešimir Čulinović

117 Skradinu, oče moj

Prid lišcen tvojin bonaca je kano uje, Poslin zlokobne grmljavine, razorne, ratne. U plavetnilu neba gledan te grade, Vidin di lišca tvoga odsjaj treperi nade. I tu glas ti čujen koji mi potiho zbori, Vrati se, sine, ma ti ovdi stojiš.

Tisuć se godin’ čuje, buči niz brinu Od davni nan lita, mili, Skradinski buk. Ozaren mirison friškine jutarnje, Oplakuje hridi lipotice kraške. I tu glas ti čujen koji mi potiho zbori, Vrati se, sine, ma ti ovdi stojiš.

Na rivi, sa idriman bilin Krka ti gladi pramene side, Miluje ti lice naborano, staro, Šta je za dicu tvoju vično mlado. I tiho, teplo ona ti šapje, Skradinu, dični moj grade, Ponos si roda svog, Jedini oče moj, Roda nan hrvatskog!

Ivica Sušić

* Preuzeto iz knjige: Tija bi te jubit – Skradinu moj!: priče, tiskane 2019. u povodu desete obljetnice smrti Ivice Sušića (2009. – 2019.) u izdanju Ogranka Matice hrvatske u Skradinu 119 BUK – Glasnik Javne ustanove “Nacionalni park Krka”, ISSN 1847-6511, Šibenik, X. 2019. | godište Krka”, listopad “Nacionalni park 20 | broj ustanove BUK – Glasnik Javne

120