UNIVERZITET CRNE GORE

FAKULTET ZA SPORT I FIZIČKO VASPITANJE

Šutović Bojan

NAJBOLJI AMERIČKI TENISERI Završni rad

Nikšić, 2018.

UNIVERSITY OF MONTENEGRO FACULTY OF SPORT AND PHYSICAL EDUCATION

Šutović Bojan

THE BEST AMERICAN PLAYERS Final work

Nikšić, 2018.

ii

UNIVERZITET CRNE GORE

FAKULTET ZA SPORT I FIZIČKO VASPITANJE

NAJBOLJI AMERIČKI TENISERI Završni rad

Mentor:doc. dr. Bojanić Danilo Student: Šutović Bojan Studijski program: Sportsko novinarstvo Broj indeksa:1708/14

Članovi komisije: Datum prijave:______Datum odbrane:______

Nikšić, 2018.

iii

Sažetak

U ovom završnom radu, glavni predmet govorenja su najbolji američki teniseri, ali prije nego počnemo govoriti o samim teniserima, u ovom radu upoznaćemo se sa kratkom istorijom tenisa, nastankom igre, osnovnim pravilima, kao i udarcima koji se koriste u igri. Takođe, ukratko govorićemo i o četiri najznačajnija turnira u tenisu, -u, Roland Garros-u, Wimbledon-u i US Open-u, tj. o takozvanim Grend Slemovima. Nakon toga, rad govori o, po mnogima četiri najveća tenisera Amerike ikada a i tenisa uopšte, Pit Samprasu, Andre Agasiju, Bil Tildenu i Džimi Konorsu. U radu se upoznajemo sa njihovim životom prije tenisa, potom karijerom, rekordima, međusobnim duelima i rivalstvu, koje su u tenis donijeli ovi nevjerovatni igrači koji i dalje važe za jedne od najvećih ikada.

Ključne riječi: američki teniseri, istorijom tenisa, grend slemovima, karijerom, rekordima, rivalstvu

iv

Abstract

In this final work the main subject of speech are the best American tennis players, but before we start talking about players themselves, we will become familiar with the brief , how the game was founded, basic rules as well as the tennis shots used in the game. The paper will also come in touch with four most important tournaments in the game, Australian Open, Roland Garros, Wimbledon and US Open, which are also known as Grand Slams. Afterwards, the paper presents four not only American best players, but the best players ever in tennis, , , Bill Tilden and . We become familiar with their early life, before tennis, their career, records, head to head matches, rivalries, which were brought to tennis by these remarkable players, which are still considered to be some of the best players in history.

Key words: American tennis players, history of tennis, grand slams, career, records, rivalries

v

Sadržaj

1. UVOD…………………………………………….………………………...1 2. ISTORIJA TENISA…………………………….………………………...... 2 2.1 Igra………………………………………….…………………………..3 2.2 Grand Slams……………………………….……………………..…...... 5 3. AMERIČKA TENISKA ASOCIJACIJA…….…………………………...... 7 4. PETE SAMPRAS…………………………….……………………….….....8 4.1 Djetinjstvo……………………………….………………………..….....8 4.2 Teniska karijera i stil igre……………………………………...………..8 4.3 Rekordi………………………………………………………………....13 5. ANDRE AGASSI…………………………………………………………..14 5.1 Rani život………………………………………………………..……..14 5.2 Stil igre……………………………………………………………...….14 5.3 Profesionalna karijera…………………………………………………..15 5.4 Rekordi………………………………………………………………....19 5.5 Rivalstvo sa Pit Samprasom…………………………………………....19 6. JIMMY CONNORS………………………...………………….……...... 21 6.1 Ranije godine…………………………………………....……….……..21 6.2 Najbolje godine………………………………………………….……...21 6.3 Stil igre…………………………………………………………….…....23 6.4 Rekordi…………………………………………………………….…....24 7. BILL TILDEN……………………………..…………………………….….25 7.1 Amaterska karijera……………………………………………………....25 7.2 Profesionalna karijera……………………………………………....…...26 7.3 Statistika i rekordi…………………………………………………….…26 8. ZAKLJUČAK……………………………..…………………...…………....28

LITERATURA………………………………………………………….…………...29

SLIKE………………………………………………………………………………..30

BIOGRAFIJA………………………………………………………………………..31

vi

1. UVOD

Tenis ili tzv. “bijeli sport” se igrao od davnina, još za vrijeme starih Grka i Rimljana i od svoje prve pojave pa do danas doživio je mnoge transformacije. Od sporta koji se samo igrao na dvorovima, koji su igrali kraljevi radi razonode, pa do olimpijskog sporta danas. Kroz istoriju, promijenjena su mnoga pravila sve u cilju usavršavanja igre. Danas, tenis je veoma popularna igra koje se prati u cijelom svijetu i to je sport koji bez prekida daje nove talente. Zbog same popularnosti sporta, raste i konkurencija kao i trud i ulaganje saveza mnogih država u svoje igrače, a samim tim, svi ulažu u tenis kao sport koji se prati na globalnom nivou.

Jedna od država koja uvijek donosi kroz mnoge generacije nove, vrhunske tenisere jeste Amerika. U ovom radu, osim sa kratkom istorijom i osnovnim informacijama o tenisu o kojima ćemo govoriti u prvom poglavlju, u drugom poglavlju ćemo se upoznati sa nekim od najboljih američkih tenisera, samim tim i najboljih tenisera uopšte, koji su ikada igrali. U samom radu govorićemo o teniskim legendama poput: Pita Samprasa, Andre Agasija, Džimi Konorsa i Bil Tildena. Po mnogim stručnjacima ova četiri igrača predstavljaju ono najbolje što je Amerika ponudila „bijelom sportu“, ali osim njih postoje još mnogi teniski virtuozi o kojima zbog same dužine rada ne možemo govoriti, kao što su: Džon Mekinro, Džim Kurijer, Don Badž, Bil Džonston i drugi.

1

2. ISTORIJA TENISA

Kao što navodi Heiner Gillimeister u svojoj knjizi „Tennis: A cultural history“, prije postanka današnjeg tenisa, postojala je igra koju su praktikovali stari Grci i Rimljani a koju su kasnije prihvatili i Francuzi. Tu igru su Francuzi nazivali Jeu de Paume (izgovor: “že de pom”) I to je preteča današnjeg tenisa. Mnogi stručnjaci smatraju da je ova igra nastala još za vrijeme Persije a i da se igrala kod Arapa. Tokom XIV vijeka igra je postala poznata pod nazivom la bud i postaje najbolji oblik zanimacije na kraljevskim dvorovima. Zbog toga se za tenis i kaže da je kraljevska igra, jer su francuski i engleski kraljevi pokazivali ogromno interesovanje za ovu igru. Tokom vremena tenis sve više dobija na značaju pa su kraljevske porodice organizovale neke vrste turnira koje bi igrali međusobno. U Francuskoj Henrik II se smatrao najboljim igračem tenisa, a koliko su tenis smatrali važnim dijelom života pokazuje činjenica da je Luj XIV ima stalno osoblje koje se brinulo o njegovim teniskim terenima. Engleski kralj Henri VIII, 1529. godine gradi svoj teniski teren u Hampton Kortu na kojem se tenis i danas igra.

Termin tenis se prvi put javlja negdje oko 1400-te godine. Sami termin tenis potiče od francuskog glagola tenir što znači držite. Mnogi teniski istoričari smatraju da su pravi počeci modernog tenisa smješteni u periodu između 1859. i 1865. godine kada su Hari Džem i Augurio Perera izumili novi oblik tenisa koji je umnogome podsjećao na badminton. Ali sa sigurnošću se može tvrditi da svoj današnji oblik tenis dobija početkom XIX vijeka u Velikoj Britaniji kada je nosio naziv lawn tennis, odnosno tenis na travnjaku. Ubrzo je stekao veliku popularnost, ne samo u Velikoj Britaniji, nego i u cijelom svijetu. Vremenom tenis je postao olimpijski sport, a pravila koja su određena još u XIX vijeku nijesu značajnije mijenjana. Jedine veće promjene su se desile nakon 1970. godine, kada je uvedeno pravilo tie-breaker, za određivanje pobjednika seta, kao i hawk-eye system, odnosno mogućnost igrača da provjere prethodnu odluku sudije. Takođe 1968. godine desila se promjena, nazvana Otvorena era (Open era), tj. Grend slem turniri su omogućili profesionalnim igračima da se takmiče sa amaterima. Do tada, samo amateri su se mogli takmičiti, ne samo na grend slem turnirima, već i mnogim drugim.

2

U tenisu postoje četiri najznačajnija turnira, koji su poznati pod nazivom turniri koji čine četiri otvorena prvenstva: Australian Open, Roland Garros, Wimbledon, US Open i predstavljaju sami vrh tenisa.

2.1 Igra

Osnova za igranje tenisa, jeste oprema. Opremu čine reketi, lopta, mreža koja teren dijeli na dvije jednake polovine. Reketi su se nekada pravili od drveta, ali zbog lake lomljivosti su izbačeni iz upotrebe, pa se danas prave od aluminijuma. Lopta se pravi od specijalnih materijala, gdje većinu lopte čini posebno obrađena guma, a površina same loptice je napravljena od posebnih vunenih vlakana, tzv. filca.

Tenis se može igrati u singlu ili dublu. Single oznčava igru između dvije osobe, dok double označava igru između dva para.

Tenis se igra na pravougaonoj površini, na travi, šljaci ili betonu. Takođe prilikom ocrtavanja terena, postoje određene dimenzije koje se moraju poštovati, pa je teren 23,77 m dugačak, 8,23 m širok kada se igra singl, a 10,97 m širok kada se igra dubl. Dodatni prostor je potreban kako bi igrači mogli da stignu „duge lopte“. Mreža je razapeta celom širinom terena, postavljena je paralelno sa osnovnom linijom. Mreža je 1,07 m visoka kod stubića koji je drže, a 914 mm visoka na centru terena.

Kao što sam već rekao, postoje tri vrste podloge terena, zemljani teren, travnati i tereni sa tvrdom podlogom. Sama podloga određuje odskok i brzinu kretanja lopte pa samim tim utiče i na igru igrača. Neki igrači bolje igraju na bržim podlogama dok drugi bolje igraju na sporijim. Šljaka, odnosno zemljani tereni se smatraju sporom podlogom, dok trava sa druge strane se smatra najbržom podlogom.

U tenisu postoje i različiti udarci. Glavni udarci, ako ih možemo tako nazvati, koji koriste igrači su: servis, forehand, backhand i drop shot. Osim ovih udaraca postoje i drugi udarci kao što su: return, smash, passing shot, lob, stopball, volley, topspin, slice, cross, longline, ace.

3

- Servis je udarac kojim igrač započinje poen. Igrač stoji ispred osnovne linije, baca loptu uvis i u silaznoj putanji je udara, sa ciljem da je pošalje u servis polje na suprotnoj strani. Servisa se dijagonalno, odnosno sa desne strane u lijevu i suprotno. Ukoliko lopta makar malo dotakne liniju servis polja, lopta se računa kao „dobra“.

- Forehand predstavlja za desnorukog igrača udarac desnom rukom i to zamahom od desne strane ka lijevoj strani tijela, tako da je dlan desne ruke okrenut licem prema lopti. U razmjeni udaraca, forhend uz backhand predstavlja glavno oružje.

- Backhand za desnoruke igrače predstavlja udarac zamahom reketa sa lijeve strane tijela prema desnoj, tako da je dlan desne ruke okrenut prema tijelu. Postoje dvije varijante ovog udarca, jednoručna i dvoručna. Ovaj udarac se smatra mnogo težim od forehand-a, a posebno varijanta jednoručnog backhand-a se smatra veoma teškom.

- Drop shot, tzv. skraćena lopta, je udarac gdje iz položaja za udarac forehand ili backhand igrač skraćuje putanju lopte ali tako da ona dobije što više povratnih rotacija ne bi li „bježala“ od protivnika nakon odskoka.

- Return predstavlja povratni udarac nakon servisa.

- Smash je udarac kada se lopta skida u vazduhu i šalje na protivniču polovinu snažnim udarcem.

- Passing shot je naziv za udarac, gdje lopta obilazi protivničkog igrača koji stoji na mreži.

- Lob je udarac gdje lopta preskače igrača i pada na teren iza njegovih leđa.

- Volley je najčešće udarac koji se izvodi kada se igrač nalazi na mreži i to zamahom reketa prema dolje.

4

- Slice je sličan udarac voleju, sa tim što su loptice udarene na ovakav način obično sporije i imaju više spina. Ovaj udarac se najčešće izvodi sa osnovne linije.

Ono što je važno za samu igru jeste i bodovanje. Meč je završen kada jedan igrač uzme više od polovine odigranih setova. Teniski mečevi se igraju na dva ili na tri dobijena seta. Set je završen kada jedan igrač stigne do šest osvojenih gemova, sa tim da ima prednost od najmanje dva gema u odnosu na protivnika. Ukoliko je rezultat 6-6 u gemovima, onda se igra tie-break. Kod bodovanja samih gemova, gem je završen onog trenutka kada jedan od igrača uzme četiri poena i ima vođstvo od najmanje dva poena u odnosu na svog protivnika. Prebrojavanje poena je sledeće: 0-0, 1-15, 2-30, 3-40, 4-gem. Pri rezultatu 40-40, nastupa djus (deuce) i kako bi neko osvojio gem, mora osvojiti dva vezana poena. Prvi poen nakon djusa, da je igraču koji ga je osvojio, prednost (advantage). Takođe, dva bitna termina za tenis su brejk lopta (break point) i meč lopta (match point). Brejk lopta je situacija u kojoj primaocu servisa fali jedan poen kako bi osvojio gem, dok meč lopta jeste situacija u kojoj jednom igraču fali jedan poen kako bi pobijedio meč.

2.2 Grand Slams

Grand slam je naziv koji se koristi za četiri najveća teniska turnira. Ta četiri turnira su:

- Otvoreno prvenstvo Australija (Australian Open) - Otvoreno prvenstvo Francuske (French Open ili Roland Garros) - Vimbldon (Wimbledon) - Otvoreno prvenstvo Amerike (US Open)

Svaki od ovih turnira se održava jednom u toku kalendarske godine. U toku održavanja turnira drže se takmičenja u muškoj i ženskoj konkurenciji, kao i u parovima. Većina tenskih turnira traje nedelju dana, dok Grand Slam turniri traju dvije nedelje.

5

- Otvoreno prvenstvo Australije je, hronološki gledano, prvi grend slem sezone. Održava se u mjesecu januaru u Melburnu. Prvi put turnir je održan 1905. godine i od tada je održan 106 puta. Turnir se sada igra na tvrdoj podlozi, a nekada se igrao na travi. Najveći broj titula na AO u muškoj Fotografija preuzeta 16.09.2018 konkurenciji imaju Novak Đoković i Rodžer sa: https://www.google.me/url?sa=i Federer, po 6, dok u ženskoj konkurenciji najviše &rct=j&q=&esrc=s&source=imag es&cd=&ved=2ahUKEwiu_oGhnZ titula ima Serena Vilijams, takođe 6. _dAhUSb1AKHbGtC84QjRx6BAg BEAU&url=https%3A%2F%2Fww - Roland Garros je drugi grend slem u godini. w.edailysports.com%2Flist- leading-mens-grand-slam- Održava se u poslednjoj nedelji maja i prvoj winners%2F&psig=AOvVaw3HzX nedelji juna u Parizu. Turnir se prvi put igrao 63s- 5_MfpPYmgs04Dv&ust=1536077 1891. godine a naziv je dobio po francuskom 582555226 heroju iz prvog svjetskog rata. Turnir se igra na crvenoj šljaci. Najviši broj titula u muškoj konkureciji ima Rafael Nadal i to 11, dok u ženskoj konkurenciji najviše titula imaju Monika Seleš i Džastin Enan, po 3. - Wimbledon je treći grend slem u sezoni. Po mnogima predstavlja i najugledniji teniski turnir. Turnir se održava šest nedelja prije prvog ponedeljka u avgustu, pa nekada se održava u junu nekada u julu u Sveengleskom klubu u Vimbldonu. Vimbldon je najstariji grend slem, prvi put održan 1877. godine i od kada je Otvoreno prvenstvo Australije prebačeno na tvrdu podlogu, ostao jedini grend slem koji se igra na originalnoj podlozi, travi. Vimbldon je jedini grend slem koji ima pravila oblačenja za tenisere, tj. svi igrači moraju nositi bijelu odjeću. Najviše osvojenih titula u muškoj konkurenciji ima Rodžer Federer, 8, dok u ženskoj konkurenciji najviše osvojenih titula ima Martina Navratilova, 9. - US Open je poslednji grend slem u sezoni. Održava se svake godine krajem avgusta i početkom septembra i naravno traje dvije nedelje.Turnir je prvi put održan 1881. godine i igra se na tvrdoj podlozi i održava se u Nju Jorku i održan je 137 puta. Najviše osvojenih titula u Otvorenoj eri imaju Džimi Konors, Pit Sampras i Rodžer Federer, po 5, dok u ženskoj konkurenciji najviše osvojenih titula imaju Kris Evert i Serena Vilijams, po 6.

6

3. AMERIČKA TENISKA ASOCIJACIJA

ATA ili American tennis association je stacionirana u Largu u Merilendu. Ova organizacija predstavlja najstariju afro-američku sportsku organizaciju u SAD-u. U ranim 1890-im, iako se tenis do tada vezivao kao sport koju praktikovali bijelci iz viših klasa, u ovom periodu tenis postaje sve više zastupljeniji na univerzitetima na kojima su se školovali crnci. Kao odgovor na zabranu USTA (United States Tennis Association), koja je vladajuće tenisko tijelo u Americi, crncima da učestvuju na turnirima širom Amerike, grupa afro- amerikanaca osniva 1916. godine novu tenisku organizaciju, odnosno ATA. Ova organizacija je umnogome doprinijela pojavljivanju vrhunskih „obojenih“ tenisera. Kao i tada, i danas postoje obije teniske asocijacije, USTA i ATA, koje međusobno sarađuju, ne bi li stvorili nove teniske legende.

Amerika, kroz individualni rad ove dvije organizacije, a kasnije i kroz njihov timski rad, je tokom godina iznjedrila ogroman broj vrhunskih tenisera. O nekima od njih ćemo govoriti u narednim poglavljima.

7

4. PETE SAMPRAS

Petros Pete Sampras je rođen 12. avgusta 1971. godine u Vašingtonu. On je bivši američki teniser, grčkog porijekla. Tokom svoje karijere osvojio je mnogobrojne titule među kojima i 14 grend slem titula. U karijeri odigrao je 18 grend slem finala, a osvojio je dva Otvorena prvenstva Poslednja Grend Slem titula za Samprasa u duelu sa Australije, sedam Vimbldona i pet Agasijem, 2002. godine na US Open-u.

Otvorenih prvenstava SAD. Dugo vremena Fotografija preuzeta 16.09.2018 sa: http://tennis- buzz.com/2002-us-open-last-grand-slam-title-for-pete- je držao rekord od 286 nedelja na prvom sampras/ mjestu na ATP listi. Imao je vrhunsku karijeru i mnogi tvrde da je najbolji američki teniser ikada, a mnogi ga čak smatraju za jednog od pet najboljih tenisera svijeta ikada. 17. jula 2007. godine Sampras je primljen u „Međunarodnu tenisku dvoranu slavnih“.

4.1. Djetinjstvo

Sampras se rodio u Vašingtonu 1971. godine i treći je sin Samija i Džordžije Sampras. Njegova majka je emigrant iz Grčke, dok otac je polu Grk, polu Jevrej. Nakon što se njegova porodica preselila u Kaliforniju, njemu je pružena šansa da mnogo više igra tenis, obzirom na klimatske uslove Kalifornije. Onog trenutka kada se pridružio lokalnom teniskom klubu, njegov talenat je primijećen. Samprasov prvi trener je bio Piter Fišer, sa kojim je sarađivao sve do 1989. godine. Upravo Fišer je zaslužan, što je Sampras, još kao dijete prešao sa dvoručnog bekhenda na jednoručni, samim tim ubrzavajući svoju igru.

4.2. Teniska karijera i stil igre

Tokom petnaest godina profesionalne karijere Sampras je osvojio ukupno 64 titule, od čega su 14 sa grend slem turnira. Osvojio je 7 Vimbldona, gdje je u dva navrata vezao prvo 3 titule Vimbldona u periodu od 1993. do 1995. a potom još 4 titule u periodu od 1997. do

8

2000. godine. Takođe, osvojio je 2 titule u Australiji kao i 5 titula u SAD, ali nikada nije uspio osvojiti titulu Otvorenog prvenstva Francuske. Prvi put u karijeri na mjestu broj jedan našao se 12. aprila 1993. godine. U karijeri bio je na prvom mjestu, ukupno 286 nedelja, od čega 102 nedelje uzastopno, od 15. aprila 1996 do 30. marta 1998. godine. Zvanično se od tenisa oprostio u 32. godini života, na ceremoniji otvaranja US Open-a 2003. godine. U karijeri od tenisa je zaradio 43 280 489 dolara.

Što se tiče stila igre Samprasa, zbog ubojitog servisa i razornog voleja Sampras je dobio nadimak „Pit Pištolj“ (eng. pistol Pete). Jedan od rekorda koje je postavio Sampras jeste broj odserviranih as udaraca u toku jedne godine, čak 1011.

Hronološko kretanje karijere Pita Samprasa bi bilo sledeće:

1988: Sampras postaje profesionalac

Sa 16 godina starosti, Sampras postaje profesionalni teniser. Svoju prvu godinu završava na 97. mjestu. Njegov prvi profesionalni meč je bio poraz od Samija Giamalve mlađeg. Ali svakako ova godina je bila dobar početak za Samprasa, jer je napredovao skoro 800 mjesta na listi.

1989: Prve pobjede na grend slemovima

Sledeće godine, Sampras opet napreduje na rang list, sada završava godinu kao 81. igrač svijeta. Na Otvorenom prvenstvu Australije, Sampras gubi u prvom kolu, na Roland Garosu prolazi u drugo kolo gdje ispada od kasnijeg šampiona. Na Vimbldonu Sampras ispada u prvom kolu, da bi na US Open-u ostvario pobjedu nad tadašnjim šampionom Mats Vilanderom.

1990: Prva grend slem titula

U ovoj godini Sampras već pokazuje da je ozbiljan igrač. Na Australian Open-u pobjeđuje dvanaestog nosioca Janik Nou (), a potom u februaru osvaja svoju prvu profesionalnu titulu na turniru Ebel U.S. Pro Indoor u Filadelfiji. Na putu do svoje prve titule Sampras je savladao šestog igrača svijeta Andre Agasija, osmog igrača svijeta Majota (Mayotte) i Andrea Gomeza koji je bio osamnaesti igrač svijeta, u finalu. Sampras nije igrao na Roland Garosu a potom na Vimbldonu je opet završio učešće u prvom kolu. Na

9 turnirima koji prethode US Open-u, Sampras je ostvario ogroman uspjeh, dolazeći do makar četvrtfinala na narednih pet turnira. Vrhunac ove sezone predstavlja US Open. To je trenutak kada Sampras stiže do svoje prve grend slem titule. Na putu do nje savladao je Tomasa Mustera (), trećeplasiranog Ivana Lendla, zatim dvadesetplasiranog sunarodnika Mekinroa (McEnroe), da bi u finalu savladao Andre Agasija sa 3-0 u setovima, postavši najmlađi šampion US Opena sa 19 godina i 28 dana.

1991: Titula na završnom turniru Ovu sezonu je obilježilo osvajanje završnog masters kupa. Ostatak sezone je manje više protekao bez velikih razlika u odnosu na prošlu sezonu. Kao prošlogodišnji šampion US Open-a, Sampras je bio pod velikim pritiskom da odbrani titulu, ali u tome nije uspio i takmičenje je završio u četvrtfinalu porazom od Džima Kurijera ().

1992: Dejvis kup titula U ovoj sezoni Sampras dolazi do trećeg uzastopnog četvrtfinala Roland Garosa, na Vimbldonu dolazi do polufinala, dok na US Openu takmičenje završava u finalu porazom od Stefana Edberga. Tek kasnije, Sampras je rekao da je taj poraz bio poziv za buđenje i napad na prvo mjesto na listi. U dublu zajedno sa Mekinroom osvaja Dejvis kup kao predstavnici Amerike.

1993: Titula na Vimbldonu i US Openu, svjetski broj 1 1993, Sampras dolazi do polufinala Otvorenog prvenstva Australije, gdje ponovo gubi od Edberga. Još jednu godinu u nizu dolazi do četvrtfinala Roland Garosa, gdje nikako ne može preskočiti taj stepenik. U aprilu 1993. Sampras po prvi put postaje svjetski broj 1. Taj podvig je izazvao mnogo buke, jer Sampras već neko vrijeme nije osvojio grend slem. Ali potvrda dominacije u tenisu je ubrzo stigla, kada Sampras uzima prvu titulu na Vimbldonu, pobijedivši bivšeg broja 1, Džima Kurijera. U istoj sezoni, Sampras uzima po drugi put US Open, a i svoju treću grend slem titulu. Završio je godinu na prvom mjestu, daleko ispred ostalih.

10

1994: Prva AO titula, još jedan Vimbldon Sampras osvaja prvi od svoja dva Australian Opena 1994, pobijedivši Toda Martina u finalu. Kasnije ove iste sezone, odbranio je titulu na Vimbldonu pobijedivši Gorana Ivaniševića u finalu. 1995: Titule na Vimbldonu i US Openu, svjetski broj 1 U ovoj sezoni, postojala je ogromna borba između Samprasa i Agasija za poziciju broj 1 u svijetu. 1995 Sampras je odigrao u četvrtfinalu Australian Opena jedan od najemotivnijih mečeva u karijeri. Njegov dugogodišnji prijatelj i trener se onesvijestio tokom meča i morao je biti hitno prebačen u Ameriku. Kasnije je uspostavljeno da je bolovao od raka, od kojeg je i preminuo godinu dana kasnije. Uzdrman tom situacijom, tokom meča sa Kurijerom počeo je plakati, ali je ipak uspio da savlada protivnika. Došao je do finala gdje je izgubio od Agasija u četiri seta. Sampras i Agasi su imali još okršaja u ovoj sezoni, gdje je Sampras slavio protiv Agasija u finalu Indijan Velsa i US Opena, a izgubio u finalu kanadskog mastersa. Osim borbe sa Agasijem, Sampras je uspio osvojiti svoj treći uzastopni Vimbldon.

1996: Titula na US Openu, poraz na Vimbldonu Na prvom grend slemu u sezoni, Sampras kao prvi nosioc, doživio je poraz u trećem kolu turnira od Marka Filipusisa (Mark Philippoussis). Zatim na Roland Garosu, konačno preskače četvrtfinale, ali odmah u polufinalu je doživo poraz od kasnijeg pobjednika Jevgenija Kafelnikova. U periodu od 1993. do 2000. godine, 1996. godina je jedina u kojoj Sampras nije uspio osvojiti Vimbldon. Doživio je poraz u četvrtfinalu turnira od Ričarda Krajičeka, kasnijeg pobjednika turnira. Na kraju, US Open i težak put do titule. U četvrtfinalu, Sampras je zbog dehidracije povratio, ali uspio da se opravi i dodje do titule. U finalu savladao je svjetskog broja 2, Majkla Čanga ().

1997: Titula na AO i Vimbldonu U ovoj sezoni, Sampras je osigurao svoju drugu titulu u Melburnu, pobijedviši Karlosa Moju (Carlos Moya) u finalu. U julu osvaja Vimbldon po četvrti put savladavši Sedrika Piolina (Cedric Pioline). Sampras je osvojio titule u San Joseu, Filadelfiji, Minhenu, Sinsinatiju, Parizu kao i završni turnir koji se igrao u Hanoveru. Odnos pobjeda sa top 10

11 igračima u ovoj sezoni je bio 10-1 u korist Samprasa, gdje je ostao neporažen u osam finala tokom godine. Zadržao je prvo mjesto na listi i postao prvi teniser nakon Džimija Konorsa koji je bio broj 1 pet godina u nizu.

1998: Titula na Vimbldonu Sampras nije uspio odbraniti AO, ali je uspio osvojiti još jedan Vimbldon i to nako teške borbe u pet setova protiv Gorana Ivaniševića. Na ostalim turnirima nije imao previše sreće u ovoj sezoni, pa je doživio poraze od Raftera u finalu Sinsinatija i polufinalu US Opena. Ali opet je uspio završiti godinu kao svjetski broj 1.

1999: Još jednom, Vimbldon Sezonu je započeo povlačenjem sa AO. Nakon toga Sampras pravi seriju od 23 uzastopne pobjede osvojivši Vimbldon i tako izjednačivši rekord Roja Emersona po broju osvojenih grend slem titula, 12. Nakon Vimbldona, zbog povrede morao je propustiti većinu turnira uključujući Sinsinati i US Open. Zbog propuštanja ogromnog broja turnira, pao je na listi tenisera, ali do kraja godine i petom pobjedom u nizu na Tenis masters kupu se uspio vratiti na treće mjesto na listi. Ali njegova vladavina kao svjetskog broja 1, je prekinuta, nakon šest godina.

2000: Grend slem broj 13, povratak na prvo mjesto Na AO, doživljava poraz od Andre Agasija u polufinalu, a zatim ispada u prvom kolu Roland Garosa. Na Vimbldonu uprkos povredi, uspijeva osvojiti svoju sedmu titulu i izjednačiti rekord Vilijama Renšoa (William Renshaw) po broju titula na Vimbldonu. Osim rekorda na Vimbldonu, Sampras ujedno obara i rekord Emersona po broju ukupno osvojenih grend slem titula, koji je bio neprikosnoven 30 godina. Na US Openu dolazi do finala, ali gubi od Marata Safina. Ovaj dolazak do finala ga vraća na kratko na prvo mjesto rang liste, što će ujedno biti i njegov poslednji put kao broj 1 u svijetu. 2001: Pad na rang listi, prva sezona bez trofeja Niz od 31 pobjede na Vimbldonu je prekinut, porazom od Rodžera Federera u četvrtoj rundi, jedini meč između dvije legende tenisa. Na US Openu stiže do finala ali gubi od Lejtona Hjuita (Lleyton Hewitt) sa 3-0 u setovima. Godinu završava na pozicij broj 10.

12

2002: 14. grend slem i opraštanje od tenisa Ova sezona je bila relativno loša za Samprasa. Poraz na Vimbldonu u drugom kolu, poraz u Sinsinatiju i mnogim drugim turnirima. Zbog toga Sampras poziva nekadašnjeg trenera Pola Anakona, uz čiju pomoć uspije osvojiti svoj poslednji grend slem na US Openu. U finalu je savladao Andre Agasija, i postavio novi rekord po broju osvojenih grend slem titula. To je bio njegov poslednji profesionalni meč, a 12 mjeseci kasnije, na ceremoniji otvaranja US Opena, je objavio zvaničnu odluku o povlačenju iz tenisa.

4.3. Rekordi - 8 uzastopnih pobjeda u finalu Vimbldona – rekord drži sam - 11 godina u nizu u finalu makar jednog grend slema – rekord drži zajedno sa Lendlom - 90% (63-7), procenat pobjeda na travi – rekord drži sam - Osvojio grend slem kao tinejdžer, u dvadesetim i tridesetim – rekord dijeli sa Rafael Nadalom i Ken Rouzvolom - 5 titula na US Openu – rekord dijeli sa Rodžer Federerom i Džimi Konorsom - Najmlađi šampion US Opena – rekord drži sam - 6 godina na kraju sezone, broj 1 u svijetu – rekord drži sam - Makar 1 „velika“ titula 11 godina u nizu – rekord dijeli sa Rodžer Federerom - 4 US Pro Indoor titule – rekord dijeli sa Džimi Konorsom, Džon Mekinroom, Rod Lejverom

13

5. ANDRE AGASSI

Andre Kirk Agassi, rođen 29. aprila 1970. godine je bivši američki teniser. Bio je svjetski broj jedan u više navrata i jedan od najdominantinjih igrača bijelog sporta u periodu od početka 1990-ih pa do sredine 2000-ih. Mnogi teniski stručnjaci smatraju da je Agassi jedan od najboljih tenisera ikada, a takođe mnogi tvrde da je najbolji riterner (returner) svih vremena. Tokom karijere osvojio je mnoge trofeje, od kojih 8 grend slem titula kao i zlato na Olimpijskim igrama 1996. godine. Agassi je jedan od 5 igrača u Otvorenoj eri koji je uspio osvojiti sva četiri grend slem turnira i jedan od samo dva igrača koji je uspio osvojiti tzv. Zlatni slem, tj. uz četiri grend slema uspio je osvojiti i zlatnu medalju na OI i jedini igrač koji uz Zlatni slem je osvojio i završni turnir u godini (ATP finals). Agassi je bio prvi igrač koji je osvojio sva četiri grend slema na tri različite podloge. U karijeri je osvojio od značajnijih turnira još 17 masters turnira serije 1000 kao i tri Dejvis kupa. Zbog svoje igre tokom karijere, stekao je nadimak „The Punisher“

5.1. Rani život

Andre Agassi je rođen u Las Vegasu, od oca Emmanuela Agassija i majke Elizabeth. Agassi je sa samo 12 godina osvojio svoj prvi turnir u paru sa svojim prijateljem Rodi Parksom (Roddy Parks). Turnir je održan 1982. godine u Čikagu pod nazivom „National Indoor Boys 14’s Double’s Championship“. Već naredne godine Agassi je otišao u tenisku akademiju Nika Boleterija (Nick Bollettieri) na Floridi. Prvi plan njegovih roditelja je bio da Agassi se zadrži na akademiji samo tri mjeseca, jer više nisu mogli priuštiti. Ali nakon kratkog posmatranja igre Agasija, Nik je pozvao Agasijevog oca i rekao mu da će on biti na akademiji besplatno. U tom trenutku je tvrdio da je Agasi imao više talenta nego ijedan teniser kojeg je on do tada vidio. Agasi je napustio školu u devetom razredu.

14

5.2. Stil igre

U početku karijere, Agasi je težio brzim poenima. Kada bi servirao, tražio je što dublji servis ne bi li natjerao protivnika na slab udarac, a potom bi direktnim udarcem završavao poen. Njegovi udarci sa osnovne linije, ritern, anticipacija, koordinacija oka i ruke su uvijek bili jedni od najboljih u tenisu. Rijetko je kada izlazio na mrežu, ali kada bi izašao, završavao je poen snažnim volej udarcem. Omiljeni udarac mu je bio ravni, dvoručni bekhend sa osnovne linije, po paraleli. Snaga njegove igre se ogledala u mogućnosti da diktira tempo sa osnovne linije. Upravo njegov otac i trener od malena su ga trenirali da ima takav stil igre. U takvoj igri, on bi svojim snažnim udarcima u stranu ili čak skraćenim loptama tjerao protivnika da što više trči i na kraju napravi grešku. Njegov dugogodišnji trener Bred Gilbert je upravo forsirao ovakav način igre, gdje nakon razornih udaraca sa osnovne linije uslijedi skraćena lopta, nakon koje ukoliko bi protivnik i dalje bio u igri, uslijedio lob ili passing shot. Iako je učio tenis da igra na tvrdoj podlozi, svoje prve uspjehe je doživio na šljaci pa na travi. Ali na kraju, najviše uspjeha je imao upravo na tvrdim podlogama, gdje je osvojio 6 od 8 grend slem titula.

5.3. Profesionalna karijera

1986-1993: Probijanje na listi i prva grend slem titula

Agasi je prešao u profesionalnce sa samo 16 godina. Svoj prvi turni je igrao u La Quinti u Kaliforniji. U prvom meču je pobijedio Džona Ostina (John Austin) ali je potom izgubio od Matsa Vilandera. Već na kraju prve godine nalazio se na 91. mjestu rang liste. Naredne godine osvaja svoje prve turnire višeg ranga i završava godinu na 25. mjestu. 1988, osvaja još šest turnira (Memphis, U.S. Men's Clay Court Championships, Forest Hills WCT, Stuttgart Outdoor, Volvo International and Livingston Open). U veoma kratkom periodu Agasi je ostvario ogroman napredak, postao je igrač koji je najbrže stigao do zarade od 1 000 000 dolara, i to nakon samo 43 odigrana turnira. Takođe, 1988, postavlja rekord, kao tinejdžer sa najviše uzastopnih pobjeda. Ovu godinu završava na 3. mjestu rang liste, iza Ivana Lendla i Matsa Vilandera. Još kao mlad, vidjelo se da će biti veliki šampion. 1988

15 stigao je do polufinala Roland Garosa i US Open-a, a takođe ’89 je stigao do polufinala US Open-a. To su ujedno bila i jedina dva grend slema koja je igrao, jer tokom prvih osam godina karijere nije učestvovao na AO, kao i dvije godine na Vimbldonu. 1990, Agasi dolazi do finala Roland Garosa, ali gubi od Andresa Gomeza, a potom iste sezone dolazi i do finala US Open-a, pobijedivši prošlogodišnjeg šampiona Borisa Bekera u polufinalu. U finalu, ponovo poraz, ovog puta od sunarodnika Pita Samprasa u tri seta. Najveća tačka 1990 za Agasija jeste osvajanje Dejvis kupa sa Amerikom i njegovog jedinog Tenis masters kupa u karijeri pobjedom nad Stefanom Edbergom. Naredne sezone, opet finale Roland Garosa, ali i još jedan poraz. U finalu se susreo sa Džimom Kurijerom (Jim Courier), gdje doživljava poraz u 5 setova. 1991, Agasi po prvi put je na Vimbldonu, ali takmičenje završava u četvrtfinalu. Ali prvi najveći uspjeh na grend slemovima za Agasija se nije desio ni na Roland Garosu ni na US Open-u, već upravo na Vimbldonu. 1992, u finalu, Agasi je savladao Gorana Ivaniševića u 5 setova i tako došao do svoje prve grend slem titule. Iste sezone, Agasi ponovo sa Amerikom osvaja Dejvis kup, njihov drugi u tri godine. 1993, nije bila godina za pamćenje. Propustio je veći dio sezone zbog povreda, iako je na Vimbldonu igrao, izgubio je u četvrtfinalu od Pita Samprasa. Nakon poraza morao je na operaciju zgloba.

1994-1997: Dolazak na vrh, Olimpijsko zlato i pad

Sa novim trenerom Bred Gilbertom, Agasi je počeo da igra sa mnogo više taktičkog pristupa. 1994. nije započeo na najbolji način, ispao je u prvoj nedelji Roland Garosa kao i Vimbldona, ali sezona na tvrdoj podlozi je bila mnogo bolja. Osvojio je , a potom kao vrhunac povratka, osvojio je US Open u 5 setova protiv Majkla Čanga i tako postao prvi čovjek koji je osvojio US Open a da nije nosioc u žrijebu. 1995. je odlično krenula, prvo učešće na AO i odmah trijumf, pobjeda u finalu protiv Samprasa, 3-1 u setovima. U istoj sezoni, ova dva igrača su se susrela u još 5 različitih finala, u kojima je Agasi slavio tri puta. Agasi osvaja još tri Mastersa a sedam titula ukupno u sezoni. Poslednji meč u sezoni odigrao je u finalu US Open-a gdje je izgubio od Samprasa. Kao rezultat dobre sezone, Agasi u aprilu 1995. stiže na prvo mjesto rang liste po prvi put i drži

16 ga do novembra, kada ga Sampras smjenjuje. Ova sezona, kada se posmatra odnos pobjeda i poraza ostaje najbolja u karijeri Agasija, 73 pobjede i samo 9 poraza. Naredna sezona nije bila uspješna kao prethodna, jer Agasi se nije našao ni u jednom grend slem finalu. Rano je ispao na Vimbldonu i Roland Garosu, a u polufinalnima AO i US Opena je ispao od Čanga. Vrhunac ove sezone je bilo osvajanje zlatne medalje na OI u Atlanti u singlu. Naredna, 1997. godina je najlošija u njegovoj karijeri. Imao je ponovo problem sa zglobom pa je zbog toga odigrao svega 24 meča. U tom periodu on je imao mnoge probleme, počeo je koristiti drogu zvanu kristal metamfetmain i pada doping kontrolu koju sprovodi ATP. Ali nakon pisma koji je uputio ATP-u, u kojem kaže da mu je drug ubacio drogu u piće, doping test je poništen. Godinama kasnije, Agasi je rekao da je to bila laž. Nije osvojio nijednu veću titulu i završio je sezonu kao 141. igrač na svijetu.

1998-2003: Povratak na staze stare slave i Super Slem karijere

Početak 1998. godine je donio novi, rigorozni trening za Agasija, kako bi se vratio u sam vrh svjetskog tenisa. Igrao je mnogobrojne Čelendžere, odnosno turnire za profesionalne tenisere rangirane ispod 50-og mjesta. I u svojoj namjeri je uspio. U ovoj sezoni, Agasi osvaja pet titula i skače sa 110. mjesta na 6. mjesto na rang listi. Na grend slemovima nije uradio puno, ali je igrao čak 10 finala u sezoni, kao rezultat toga, na kraju godine dobija nagradu ATP-a, kao igrač koji je najviše napredovao. Naredna sezona je bila od ogromnog uspjeha. Na AO je ispao u četvrtfinalu, što je bilo razočaranje, ali na narednom grend slemu Agasi ispisuje svoje ime u knjigama istorije. Osvojiviši Roland Garos preokretom sa 0-2 do 3-2 u setovima, Agasi je postao, tada peti igrač u istoriji tenisa koji je uspio osvojiti sva četiri grend slema u karijeri. Takođe, postao je prvi igrač ikada koji je osvojio ove grend slemove na tri različite podloge. Osim toga, on postaje i jedini igrač sa Super slemom, odnosno jedini koji je osvojio sva četiri grend slema i OI zlato, a uz to i završni turnir. U istoj sezoni dolazi do finala Vimbldona ali gubi od Samprasa, ali nakon toga osvaja US Open i završnmi turnir u Parizu. 2000. godinu Agasi otvara osvajanjem svoje druge AO titule i postao je prvi igrač nakon Lavera koji je uspio vezati četiri uzastopna grend slem finala kao i četvrti igrač koji u jednom trenutku je osvajač tri različita grend slema.

17

Naredna sezona, opet počinje osvajanjem AO titule, u fnalu je savladan Arnaud Clement. Na ostalim grend slemovima nema najvećeg uspjeha, najviše je uradio na Vimbldonu, stigao do polufinala. 2001. Agasi završava kao treći igrač u svijetu. 2002. godina je loše počela za Agasija, povreda ga je natjerala da preskoči AO. Uspio je da se oporavi i da odbrani titulu u Key Biscayne-u, pobijedviši tada zvijezdu u usponu, Federera. Ove sezone, Agasi i Sampras igraju svoj poslednji duel, u finalu US Open-a u kojem slavi Sampras, popravljajući međusobni skor na 20-14. Takođe, Agasi ove godine osvaja još masters titule u Madridu i Rimu i godinu završava kao najstariji broj 2 u svijetu ikada, sa 32 godine i 8 mjeseci. 2003. godine Agasi osvaja svoju poslednju i osmu grend slem titulu na AO. U martu je ponovo odbranio Key Biscayne i tako je postao ujedno najmlađi (19 godina) i najstariji osvajač ovog turnira (32). 18. aprila Agasi ponovo dolazi na prvo mjesto kao najstariji igrač ikada na toj poziciji sa 33 godine i 13 dana. U međuvremenu, Hjuit je maju preuzeo prvu poziciju da bi je Agasi ponovo vratio u junu i tu se zadržao do septembra. Zbog povreda morao je propustiti neke turnire, pa je nakon polufinala na US Open-u kao i poraza od Federera u finalu završnog turnira, godinu završio na poziciji broj 4.

2004-2006: Poslednje godine

2004. godinu Agasi ne može pamtiti po mnogo čemu. Osvojio je Sinsinati i stigao do titule broj 59, uz 17 mastersa serije 1000 i postao drugi najstariji osvajač Sinsinatija. Godinu je završio na osmoj poziciji i nakon Konorsa postao je najstariji igrač koji je završio godinu u najboljih 10, sa 35 godina. Narednu sezonu je obilježio nevjerovatan dolazak do finala US Opena. Savladao je tri protivnika uzastopno prije nego je došao do finala i susreta sa Federerom, ali više nije mogao. Švajcarac ga je savladao sa 3-1 u setovima i uzeo svoj šesti grend slem u dvije godine. Sezonu 2005 je završio kao 7. igrač u svijetu i tako je 16-ti put završio godinu kao jedan od deset najboljih igrača u svijetu. 2006. godina je poslednja sezona za Agasija i počela je teško. Povreda zgloba se vratila pa se morao povući sa AO. Uz mnoge druge povrede, Agasi je morao preskočiti čitavu sezonu na šljaci. Sezonu na travi je odigrao, na Vimbldonu je ispao u trećoj rundi od Rafaela

18

Nadala. Loši rezultati i dosta turnira na kojima nije mogao učestvovati, su po poslednji put poslali Agasija van top 10. Na Vimbldonu je objavio da će se oprostiti nakon US Open-a. Upravo tamo, uprkos povredi prošao je prva dva teška kola, ali je ispao u trećoj rundi kada se i oprostio od profesionalnog tenisa.

5.4. Rekordi

- Super slem karijere – rekord drži sam - Zlatni slem karijere – rekord dijeli sa Rafael Nadalom - Grend slem karijere – rekord dijeli sa Rod Lejverom, Rodžer Federerom, Rafael Nadalom i Novakom Đokovićem - Trenutni osvajač zlatne medalje na OI i 3 grend slema – rekord dijeli sa Nadalom - 26 uzastopnih pobjeda na AO – rekord drži sam - 90.57% (48-5) procenat pobjeda na AO – rekord drži sam - 21 uzastopno učešće na US Open-u – rekord drži sam - 6 titula mastersa u Majamiu – rekord dijeli sa Novakom Đokovićem - 63 pobjede na mastersu u Majamiju – rekord drži sam - 16 godina među 10 najboljih tenisera – rekord dijeli sa Džimi Konorsem

5.5. Rivalstvo sa Pit Samprasom

Sampras i Agasi su godinama vodili borbu za prvo mjesto. Sampras je držao prvo mjesto, tada rekordnih 286 sedmica, dok Agasi je bio na toj poziciji 101 sedmicu. Dva potpuno različita temperamenta i stila igre, susreli su se 34 puta od 1989. do 2002. godine i u međusobnim susretima Sampras vodi sa 20-14. Ovo rivalstvo se smatra jednim od najvećih u istoriji tenisa. Na grend slem turnirima, igrali su pet finala u kojima je Sampras slavio četiri puta. Njihov prvi susret je bio u finalu US Open-a, gdje je Sampras slavio. Naredni put u finalu se susreću na AO 1995. godine u kojem slavi Agasi u četiri seta. Iste godine našli su se u finalu US Open-a, ovog puta Sampras odnosi prevagu. Tek četiri godine kasnije ponovo igraju finale jednog grend slema, ovog puta Vimbldona. U finalu ponovo slavi Sampras sa 3-0 u setovima. Njihov poslednji međusobni duel se odigrao u finalu US

19

Open-a 2005. godine, finale u kojem ponovo slavi Sampras i uzima još jedan grend slem kada se i oprostio od profesionalnog tenisa. Agasi se oprostio 2006. godine, nakon 20 godina provedenih na turu. Naravno, osim grend slem finala, Agasi i Sampras su se mnogo put susreli i u ranijim fazama kako grend slemova tako i ostalih turnira u koji je blago uspješniji bio Sampras. Osim međusobnih duela, ova dva fenomenalna igrača donijela su zajedno dva Dejvis kupa Americi, 1992. i 1995. godine. Odnos u međusobnim duelima bi izgledao ovako: - Svi mečevi: Sampras 20–14 - Tvrda podloga: Sampras, 11–9 - Trava: Sampras, 2–0 - Šljaka: Agassi, 3–2 - Gumeni tepih: Sampras, 5–2 - Mečevi Masters serije: Tied, 5–5 - Finala Masters serije: Agassi, 3–2 - Grend slem mečevi: Sampras, 6–3 - Finala grend slemova: Sampras, 4–1 - Mečevi na završnom turniru: Sampras, 4–2 - Finala na završnom turniru: Sampras, 1–0 - Sva finala: Sampras, 9–7

20

6. JIMMY CONNORS

James Scott Connors, rođen 2. septembra 1952. godine, je američki teniser u penziji. Mnogi ga smatraju jednim od najboljih igrača tenisa ikada. Iako je mnogo vremena prošlo od kada je prestao da se bavi tenisom, Konors i dalje drži neke rekorde, poput: 109 singl titula (ujedno i jedini igrač koji je osvojio makar 100), 1535 odigranih mečeva i 1256 pobjeda. Među njegovim trofejima se nalazi i 8 grend slemova ( 5 US Open-a, 2 Vimbldona, 1 AO), 3 završna turnira kao i 17 Grand Prix Super Series turnira. 1974. godine Konors je postao tek drugi igrač koji je osvojio tri grend slema u jednoj godini. Bio je poznat kao veliki takmičar, ali i velikodušan čovjek sa neobičnim ponašanjem koje je posmatrala najviše američka publika jer se većina turnira tada održavala u Americi.

6.1. Ranije godine

Konors je odrastao u Ilinoisu. Dok je bio mali, trenirali su ga majka i baka. Svoj prvi turnir je igrao sa devet godina. Nekoliko godina kasnije, njegova majka ga vodi u Kaliforniju kako bi trenirao sa Pančom Segurom (Pancho Segura) od 1968. godine. Konors je osvojio Junior orange bowl turnir dva puta i postao jedan od devet tenisera koji su to uspjeli uraditi među kojima se nalaze neki od najboljih tenisera u istoriji. 1970. godine Konors bilježi svoju prvu pobjedu u prvoj rundi Pacific Southwest Open-a pobjeđujući Roja Emersona. Naredne godine, kao brucoš osvaja NCAA titulu. 1972. godine prelazi u profesionalce i osvaja svoj prvi turnir, Jacksonville Open. On je na početku odbio biti dio ATP-a, organizacije prihvaćene od većine tenisera, samo kako bi mogao igrati na turnirima koje je organizovao njegov menadžer Bill Riordan. Svoju prvu veću titulu osvaja 1973. godine na US Pro turniru.

6.2. Najbolje godine

U svojoj karijeri Konors je osvojio osam grend slem titula, tri od moguća četiri. Na Roland Garosu nikada nije ni učestvovao. Od 1974-78 kada je bio na vrhuncu, nije mogao igrati jer je bio pod zabranom igranja zbog njegove veze sa organizacijom World Team Tennis,

21 a u narednim godinama je birao da ne igra turnir ili je opet imao zabranu. Na AO je učestvovao samo dva puta, 1974. godine kada ga je osvojio i naredne godine kada je došao do finala. To je bilo vrijeme kada je rijetko koji igrač osim Australijanaca išao da igra AO. 1974. Konors je bio dominatan u svijetu i završio je godinu kao broj 1. Odnos pobjeda i poraza u ovoj sezoni je bio 99-4 i ovoj godini je osvojio 15 turnira od 21 na kojima je učestovao, uključujući i tri grend slem titule. Osvojio je AO, potom nije mogao igrati Roland Garos, a onda osvaja Vimbldon i US Open, igrajući oba puta protiv Kena Rozvela (). Odbio je da nastupa na završnom masters kupu. U open eri, Konors Džimi Konors na Vimbldonu 1974. godine. je jedan od šest igrača koji su uspjeli osvojiti Fotografija preuzeta 16.09.2018 sa: https://img.vavel.com/connors-1974-6926474715.jpg makar 3 grend slema u godini. Konors je uspio doći do finala US Open-a pet godina u nizu, od 1974-78, osvajajući ga tri puta i to na tri različite podloge (trava, šljaka, tvrda podloga). Takođe, dolazi do četiri finala Vimbldona u pet godina. 1975. godine, Konors dolazi do finala sva tri grend slema, ali ne osvaja nijedan. Te godine osvaja devet drugih turnira i ima 82-8 odnos pobjeda i poraza. Artur Eš () koji ga pobjeđuje u finalu Vimbldona je proglašen za igrača godine. Konors ponovo odlučuje da ne igra završni masters kup. Naredna sezona donosi još jednu titulu na US Open-u gdje pobjeđuje Bjorna Borga i to je jedini grend slem u ovoj sezoni. Osvaja 12 titula u ovoj sezoni, uključujući US Pro Indoor, Palm Springs i ima 90-8 odnos pobjeda i poraza. U svakom duelu sa Bjornom Borgom je slavio i završio godinu kao prvi igrač svijeta. Većina teniskih organizacija ga imenuje za igrača godine, osim ATP-a, koji imenuje upravo Borga. 1977. godina donosi dva finala, na Vimbldonu i US Open-u ali i dva poraza za Konorsa. Ali u ovoj godini odlučuje da igra završni masters kup i WTC finale, koje osvaja pobjeđujući oba puta Borga. Iako po poenima je držao prvo mjesto na listi, ATP i drugi teniski izvori imenuju Borga kao najboljeg igrača. Naredna sezona ponovo donosi susrete sa Borgom. Borg pobjeđuje u finalu Vimbldona, Konors u finalu US Open-a. Takođe Konors osvaja US Pro Indoor još jednom i zadržava

22 prvo mjesto na kraju godine, ali opet ATP proglašava Borga za najboljeg igrača sezone, kao da ono prkošenje Konorsa na početku karijere i dalje mu donosi probleme. Od 1979- 81, Konors je stalno dolazio do polufinala grend slemova i mastersa ali ih nikako nije osvajao. 1980. osvojio je WTC još jednom. 1982. godina i povratak Konorsa, kada pobjeđuje Mekinroa u finalu Vimbldona i Lendla u finalu US Open-a što ga vraća na prvo mjesto. Došao je do polufnala WTC-a i osvojio još pet drugih turnira. Godinu završava na drugom mjestu, ali ATP ga ovaj put proglašava za najboljeg igrača zbog osvajanja dvije grend slem titule. Naredne sezone, Konors, Mekinro i Lendl se mijenjaju na prvoj poziciji, a Konors osvaja peti, rekordni US Open i završaa godinu kao trećeplasirani igrač. U narednim godinama, Konors ispada iz vrha tenisa. Mekinro i Lendl preuzimaju vrh tenisa, a Konors igra protiv mlađih igrača na manjim turnirima. Sa vremena na vrijeme ostavrio bi ogromne pobjede ali nije mogao do titule ni na jednom grend slemu. 1989. pobjeđuje Stefana Edberga u četvrtoj rundi. U međuvremenu Konors osvaja druge turnire poput Sovran Bank Tennis Classic. Konorsov vrhunac je bio sredinom 70ih i prošao je. 1990. se čini da je to kraj za Konorsa, kada zbog povrede pada na 936. poziciju. Ali naredne sezone on pravi možda najveći podvig u karijeri. Konors skoro 10 godina kasnije u odnosu na svoje najveće uspjehe, sa 39 godina, 1991. godine dolazi do polufinala US Open-a, ali više od toga nije mogao. On i u narednim godinama nastavlja sa igrama, čak 1995. sa 43 godine dolazi do četvrtfinala Halle-a u Njemačkoj. Poslednji meč je odigrao u aprilu 1996. godine.

6.3. Stil igre

Udarci Konorsa su često nazivani uticajnim na igru, posebno njegovo uvođenje ravnog backhanda. Njegov ritern, backhand i čelična volja je ono što ga je učinolo šampionom. Koliko god su mu se divili zbog njegove borbenosti, često su ga mnogi kritikovali zbog neprihvatljivog ponašanja na terenu. Često nešto što bi radio bi bilo smiješno, ali često u najmanju ruku, vulgarno. U ranijoj fazi karijere, Konors bi se često svađao sa sudijama, sa publikom, ali to je bio njegov stil igre. Zbog toga su ga mnogi prozvali „razmaženkom“ tenisa.

23

Još dok je bio mali, njegova majka ga je učila da loptu uvijek udara u uzlaznoj putanji i to je tehnika koju je dugo vremena koristio u savlađivanju protivnika. Na taj način on je koristio brzinu i snagu udarca protivnika, protiv njega. U vremenu kada su svi igrali „serve and volley“, Konors je bio jedan od rijetkih koji su igrali sa osnovne linije. Konors je udarao ravne udarce, koji su išli tik preko preže, posebno njegov forehand. Mnogi komentatori su upravo njegov forehand nazivali najslabijom tačkom, posebno u poenima gdje se mora braniti, jer bez spina, njegovi udarci su imali više šanse da završe u mreži, nego preko nje. Iako je imao dobar i precizan servis, on nikada nije bio njegovo najjače oružije jer je uvijek bio ispod nivoa drugih igrača.

6.4. Rekordi

U ovom poglavlju navešću neke od značajnijih rekorda koje je postavio Konors, iako ih mnogo više: - 1974 - 100% (20–0) odnos pobjeda i poraza u jednoj sezoni – rekord dijeli sa Rod Lejverom - 1972 – 1991 Wimbledon – 107 pobjeda na travi – rekord drži sam - 1974–1985 - 12 uzastopnih godina sa procentom pobjeda od najmanje 80% - rekord drži sam - 1974 US Open – najkraće finale, po broju gemova i vremenskom trajanju - 1971 - 1992 US Open - 98 pobjeda na turniru – rekord drži sam - US Open – 5 titula – rekord dijeli sa Rodžer Federerom i Pit Samprasom - US Open – 12 uzastopnih polufinala – rekord drži sam - US Open – 115 mečeva odigranih – rekord drži sam - US Open – 22 učešća na turniru – rekord drži sam - 1972 – 1989 – 109 titula – rekord drži sam - 1972 – 1989 – 164 finala u karijeri, 1256 pobjeda, 1535 odigranih mečeva – rekorde drži sam - 1973 – devet titula na tvrdoj podlozi u jednoj sezoni – rekord dijeli sa Rodžer Federerom

24

7. BILL TILDEN

William Tatem Tilden, rođen 10. februara 1893. godine, preminuo 5. juna 1953. godine, poznat kao „Big Bill“ je bivši američki teniser koji se smatra jedinim od najboljih igrača tenisa ikada. Tilden je bio svjetski broj 1 šest godina, u periodu od 1920. do 1925. godine. Osvojio je 15 većih titula, među kojima deset grend slem titula, jednu WHCC (World hard court championship) i četiri Pro Slam turnira. Tilden je bio prvi Amerikanac koji je osvojio Vimbldon, 1920. godine. Takođe, osvojio je rekordnih sedam titula na US Open-u. Tilden je dominirao tenisom u prvoj polovini 1920-ih i tokom svoje amaterske karijere od 1912 do 1929 je osvojio 138 od 192 turnira na kojima je učestvovao. 1929. godine, na US Open-u, postao je prvi igrač koji se našao u 10 finala jednog grend slema, rekord koji je oboren tek 2017. godine kada je Federer došao do svog 11-og finala Vimbldona. Tilden koji je često imao problema sa USTA oko svog statusa kao teniskog amatera, poslednji grend slem je osvojio 1930. godine na Vimbldonu kada je imao 37 godina. Te iste godine je konačno prešao u profesionalce i nastavio je igrati na pro turu još 15 godina.

7.1. Amaterska karijera

Tilden je napustio koledž 1910. godine i odmah počeo sam vježbati tenis. Svoju igru je unapređivao udarajući loptu u zid. Već naredne godine, Tilden osvaja svoje prve sing i dubl turnire u Germantown-u za juniore. U samo tri godine, napravio je ogroman napredak. Već prva titula na nacionalnom nivou dolazi 1913. godine u dublu sa Meri Braun (Mary Browne) kada uzima US Open, a potom uspijevaju i da je odbrane 1914. godine. U naredne tri godine, Tilden osvaja šampionat Filadelfije, kao i mnogobrojne titule u dublu. U ovom periodu gubi dva US Open finala 1918. i 1919. godine od Robert Mareja (Robert Murray) i „Malog Bila“ Džonstona (Little Bill Johnston), oba u tri seta. U periodu od 1920. do 1925. godine, Tilden osvaja šest vezanih US Open-a, a 1929. godine uzima i sedmu titulu, što je najviše u istoriji. 1919. godine, Tilden odlučuje da radi na svom backhand udarcu, koji je bio njegova glavna slabost. Sa tim unapređenjem, Tilden dolazi do pozicije broj 1 u svijetu, a takođe postaje i prvi Amerikanac koji je osvojio Vimbldon, 1920. godine i koji uspijeva odbraniti u narednoj sezoni. U ovom istom periodu počinje i dominacija Amerike,

25 predvođene Tildenom, u Dejvis kupu. Oni vezuju sedam uzastopnih titula, sve dok ih Francuska 1927. godine nije savladala. Tilden, iako na vrhunskom nivou, dugo je bio u problemu sa direktorima USTA oko njegovog statusa u svijetu tenisa, svoju poslednju grend slem titulu uzima na Vimbldonu 1930. godine sa 37 godina, kada i konačno prelazi u profesionalce, ali to više nije bio onaj Tilden iz ranijih sezona.

7.2. Profesionalna karijera

Iako je zarađivao dosta od teniske karijere, njegov stil života zahtijevao je još novca, pa zbog toga prelazi u profesionalce. U narednih 15 godina, on sa grupom drugih tenisera obilazi Ameriku i Evropu, gdje organizuju razne mečeve. Igrao je protiv velikana poput Don Badža (Don Budge), Fred Perija (Fred Perry), ali ljudi su i dalje većinom dolazili da gledaju Tildena. Sa 41. godinom, 1934. Bil Tilden na US Open-u 1921. godine. Tilden je mislio da je dostigao vrhunac Fotografija preuzeta 16.09.2018 sa: http://edition.cnn.com/2009/SPORT/09/04/tennis.fede karijere, ali u toj sezoni, Elsvort Vajns rer.tilden.sears/index.html (Ellsworth Vines) ga je samleo. U prvom dijelu sezone dva igrača su bila izjednačena u međusobnim duelima, ali drugom dijelu sezone Vajns je imao 19 pobjeda više, pa je međusobni skor na kraju godine bio 36-17 u korist Vajnsa. 1945. godine, sa 52. godine u dublu sa Vinijem Ričardsom (Vinnie Richards) osvaja profesionalnu šampionat za dublove, titulu koju su uzeli kao amateri 1918., odnosno 27 godina ranije.

7.3. Statistika i rekordi

Prema Bad Kolinsu (), američkom novinaru, kao amater (1912-1930) Tilden je osvojio 138 od 192 turnira na kojima je učestovao, izgubio je 28 finala i imao 907-62 odnos pobjeda i poraza. Tilden se pridružio profesionalcima 1930. godine, pa nije više mogao učestovati na grend slem turnirima, iako je možda mogao uzeti još titula. Procenat

26 pobjeda u karijeri je 93.6%, dok na US Open-u imao je 90.7%, što je najviše ikada. Takođe ostvario je 95 uzastopnih pobjeda u periodu od 1924. do 1925. što je takođe najviše ikada. Njegova najbolja sezona po odnosu pobjeda i poraza je bila 1920., kada je imao odnos od 78-1, tj. 98.73% pobjeda. Tilden, Federer i Nadal su jedini igrači do danas koji su uspjeli doći do 10 finala na jednom grend slem turniru, Tilden na US Open-u, Federer na Vimbldonu, Nadal na Roland Garosu. Neki od rekorda svih vremena koje je postavio Bil Tilden su: - Grend slem: 51 uzastopna pobjeda – rekord drži sam - Grend slem: 8 uzastopnih finala – rekord dijeli sa Pit Samprasom - US Open – 7 titula – rekord dijeli sa Ričard Sirsom (Richard Sears) i Vilijam Larndom (William Larned) - US Open - 10 finala – rekord drži sam - US Open – 8 uzastopnih finala – rekord dijeli sa Ivanom Lendlom - US Open – 42 uzastopne pobjede – rekord drži sam - Karijera – 98 vezanih pobjeda – rekord drži sam - Karijera – 68-0 (100%) odnos pobjeda i poraza u sezoni (1924-25) – rekord drži sam - Karijera – 19 osvojenih uzastopnih titula – rekord dijeli sa Entoni Vajldingom (Anthony Wilding) - Karijera – 52 uzastopna finala – rekord drži sam - Karijera – 43 uzastopna finala na šljaci – rekord drži sam - Karijera – 23 uzastopna finala na travi – rekord drži sam

27

8. ZAKLJUČAK

Na osnovu statistika i broja različitih rekorda o kojima mnogi ljudi vode računa, sa sigurnošću možemo tvrditi da je tenis prešao ogromni put od svog postanka i rekreacije, pa do profesionalnog zanimanja koji donosi višemilionske zarade. Ogroman je broj ljudi koji se bavi ovim sportom, pa kao što danas imamo vrhunske tenisere poput Federera, Nadala, Đokovića o kojima će se tek govoriti nakon njihovo opraštanja, nekada smo imali druge igrače. O nekim od tih igrača koji su igrali u prošlosti i postali legende, smo govoril u radu. Većina stručnjaka se slaže, kada govorimo o američkim teniserima, da njihov najbolji teniser jeste Pit Sampras. Kao razlog se navodi broj osvojenih grend slem titula, 14, što je neko vrijeme bilo najviše ikada. Takođe, mnogi drugi rekordi, dominacija po broju sedminca na prvom mjestu su doprinijeli toj tvrdnji. Na drugom mjestu se našao Andre Agasi. Prvi razlog takvog plasmana je manji broj grend slem titula, 8. Takođe, broj sedmica provedenih na prvom mjestu kao i slab međusobni skor sa Samprasom ga stavlja upravo iza Samprasa. Neki drugi rekordi kao što je grend slem karijere, ga stavljaju ispred Konorsa ili Tildena. Džimi Konors, izvanredan igrač, koji se po mnogima nalazi iza Agasija, upravo zbog toga što nije uspio kompletirati grend slem karijere. U tome nije imao sreće, ali to ne umanjuje njegov uspjeh i 109 titula u karijeri. Konors drži i danas mnoge rekorde i jedini je igrač koji je uspio osvojiti US Open na sve tri različite podloge. Na poslednjem mjestu ove liste od četiri igrača našao se Bil Tilden. Ukoliko gledamo grend slem titule, kojih ima deset, on bi se mogao naći odmah iza Samprasa. Takođe, sedam osvojenih Dejvis kupova kao i mnogi drugi trofeji mu daju za pravo da bude visočije na listi. Kao glavni razlog malo nižeg plasmana navodi se samo vrijeme igranja tenisa, tj. poređenje između konkurencije tada i konkurencije u open eri, kao i sama činjenica da na grend slemovima samo amateri su se mogli takmičiti za ove prestižne trofeje. Danas, profesionalni teniseri dominiraju grend slem turnirima. O ovoj listi, kao i o mnogim drugim listama najboljih američkih tenisera se može raspravljati, jer svako ima svoju tačku posmatranja elemenata koje oni smatraju važnijim za rangiranje, a ovo je bila moja.

28

Literatura

1. Disraeli, B. (1845). Sybil. United Kingdom 2. Gillmeister, H. (1998). Tennis: A Cultural History, Washington Square, N.Y.: New York University Press 3. Heathcote, J., Heathcote, C., Pleydell-Bouverie, E., Ainger, A. (1901). Tennis. Longsman, Green and Company 4. Jensen, J. (2002). Great Athletes. Salem Press 5. https://en.wikipedia.org/wiki/Pete_Sampras 6. https://en.wikipedia.org/wiki/Andre_Agassi 7. https://en.wikipedia.org/wiki/Bill_Tilden 8. https://en.wikipedia.org/wiki/Jimmy_Connors 9. https://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%A2%D0%B5%D0%BD%D0%B8%D1%81 10. https://www.atpworldtour.com 11. https://web.archive.org/web/20130126063425/http://sportsillustrated.cnn.com/200 9/extramustard/10/30/chad-ochocinco-andre-agassi-tale/index.html 12. https://bleacherreport.com/articles/1735950-ranking-the-10-greatest-american- mens-tennis-players-in-history#slide6

29

Slike: Slika 1. izvor: https://www.google.me/url?sa=i&rct=j&q=&esrc=s&source=images&cd=&ved=2ahUKEwiu_o GhnZ_dAhUSb1AKHbGtC84QjRx6BAgBEAU&url=https%3A%2F%2Fwww.edailysports.com %2Flist-leading-mens-grand-slam-winners%2F&psig=AOvVaw3HzX63s- 5_MfpPYmgs04Dv&ust=1536077582555226 Slika 2. izvor: http://tennis-buzz.com/2002-us-open-last-grand-slam-title-for-pete-sampras/ Slika 3. izvor:https://img.vavel.com/connors-1974-6926474715.jpg

Slika 4. izvor: http://edition.cnn.com/2009/SPORT/09/04/tennis.federer.tilden.sears/index.html

30

Biografija:

Šutović Bojan, rođen 02.04.1995. godine u Beranama. Osnovnu i srednju školu završio u Bijelom Polju, upisan je na Fakultet za sport i fizičko vaspitanje u Nikšiću, studijski program – sportsko novinarstvo – 2014. godine. Član, teniskog kluba „Elitte“ iz Bijelog Polja.

31