PPrroojjeekktt uukkuuppnnooggaa rraazzvvoojjaa

ggrraaddaa PPrreeggrraaddee

ii ooppććiinnee HHuumm nnaa SSuuttllii

11.. ssvveezzaakk

Projekt ukupnoga razvoja izradio:

Dugo Selo rujan, 2006. godine

Kazalo:

Kazalo...... 1 Republika Hrvatska – osnovni podaci...... 3 Županije Republike Hrvatske...... 4 Krapinsko-zagorska županija...... 5 Predgovor ...... 6 Riječ autora...... 7 Uvodni dio PUR-a za grad Pregradu...... 8 Poruka gradonačelnice – „Za lijepu i uspješnu Pregradu“ ...... 9 Prvi svezak – Uvod u Projekt ukupnoga razvoja...... 11 Stanje jedinica lokalne samouprave ...... 12 Jedinice lokalne samouprave u poticanju svojega ukupnoga razvoja...... 13 Jedinice lokalne samouprave u poticanju razvoja gospodarstva...... 13 Drugi svezak...... 14 Poljoprivreda ...... 14 Turizam...... 15 Prvi svezak ...... 16 1. Uvod...... 16 1.1 Prikaz potrebitosti i mogućih učinaka PUR-a...... 17 1.2 Razvojni nacrti općine i grada Pregrade...... 18 Ispunjena anketa – Hum na Sutli...... 19 Ispunjena anketa – ...... 24 1.3. Stanje jedinice lokalne samouprave...... 29 1.3.1. Smještaj i prirodno-zemljopisna osnova...... 29 1.3.2. Prometno-zemljopisni položaj...... 33 1.3.2.1 Prometno-zemljopisni položaj općine Hum na Sutli ...... 35 1.3.2.2 Prometno-zemljopisni položaj grada Pregrade ...... 36 1.3.3. Demografska obilježja...... 38 1.3.4. Dinamička obilježja stanovništva...... 45 1.3.5. Strukturna obilježja stanovništva...... 48 2. Jedinice lokalne samouprave u poticanju svojega ukupnoga razvoja ...... 70 2.1. Regionalni razvoj i regionalna politika...... 71 2.1.1. Modeli regionalnoga razvoja...... 72 2.1.2. Načela pristupa područnomu razvoju...... 73 2.1.3. Elementi konkurentnosti...... 75 2.1.4. Ciljevi regionalnoga razvoja...... 77 2.2. Vlastiti model razvoja - Primjeren vlastitoj posebnosti i različitosti od drugih ...... 79 2.3. Partnerstvo privatnoga i javnoga sektora ...... 80 2.4. Područni razvoj u Republici Hrvatskoj ...... 83 2.5. Razvojni problemi i razvojna ograničenja ...... 84 2.6. Održivi razvoj ...... 86 2.7. Područni kapital - Razvoj i poticanje područne konkurentnosti ...... 91 2.8. SWOT analiza grada Pregrade...... 92

1 Kazalo:

2.9. Vizija grada Pregrade...... 101 2.10. Dugoročni ciljevi razvoja ...... 102 2.11 “Project Cycle Management” ...... 103 2.12. Ruralni razvoj - Potrebne razvojne mjere i djelatnosti ...... 104 2.13. Financiranje razvoja ...... 107 2.14. Vrijednosni papiri - Razvojno sredstvo i zamašnjak razvoja ...... 109 2.15. Jedinice regionalne i lokalne samouprave na tržištu kapitala ...... 112 2.16. Municipalne obveznice - Obveznice jedinica lokalne samouprave za prikupljanje sredstava za razvoj ...... 114 2.16.1. Obveznica –bolji način financiranja jedinica lokalne i regionalne samouprave ...... 119 2.16.2. Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA) i Središnja depozitarna agencija (SDA) ...... 120 2.16.3. Javna informacijska knjižnica ...... 123 3. Jedinice lokalne samouprave u poticanju razvoja gospodarstva ...... 125 3.1. Odluke o radnomu vremenu prodavaonica i drugih oblika trgovine . . . . 127 3.2. Poduzetnička čitaonica ...... 128 3.3. Prepoznatljivi vizualni ili grafički identitet ...... 130 4. Regionalni marketing ...... 131 4.1. Vizualni identitet u službi regionalnoga marketinga ...... 132 4.2. Panoi uz prometnice ...... 133 5. Što poticati kao jedinica lokalne samouprave? ...... 134 5.1. Stare djelatnosti-nadahnuće za novi razvoj ...... 136 5.2. Otkrića, izumi, patenti i inovacije ...... 136 6. Razvojni i prateći gospodarski subjekti ...... 139 7. Općine i gradovi u izgradnji ljepšega okoliša - Izvor sredstava za zaštitu i uređenje okoliša ...... 141 Zaključak - Što činiti? Kako poticati i upravljati gospodarskim razvojem na svojemu području? ...... 149 Dodatak – Razvojni nacrt za izradu i trajno dopunjavanje Projekta ukupnoga razvoja zadanoga područja ...... 151 Dodatak – Prikaz potreba i ciljeva Projekta ukupnoga razvoja (prezentacija) . 163

2

REPUBLIKA HRVATSKA

Osnovni podaci*

Zemljopisni položaj: Hrvatska se prostire od krajnih istočnih rubova Alpi na sjeverozapadu do Panonske nizine i obala Dunava na istoku, središnji joj dio pokriva planinski masiv Dinare, a južni joj dio završava na obali Jadranskog mora.

Površina: Kopneni dio iznosi 56.542 km2, a površina teritorijalnoga mora 31.067 km2.

Napučenost: 4.437.460 stanovnika

Državno uređenje: višestranačka parlamentarna republika.

Glavni grad: (779.145 stanovnika) gospodarsko, prometno, kulturno i akademsko središte zemlje.

Dužina morske obale: 5.835 km, od toga 4.058 km obale otoka, hridi i grebena.

Broj otoka, hridi i grebena: 1.185, najveći otoci Krk i Cres; nastanjenih otoka je 50.

Najveći vrh: Dinara 1.831 m/nm

Novac: kuna (kuna=100 lipa)

*Izvor: Hrvatska turistička zajednica 3

ŽUPANIJE REPUBLIKE HRVATSKE COUNTIES OF THE REPUBLIC OF

I. Zagrebačka županija I. County of Zagreb II. Krapinsko-zagorska županija II. County of -Zagorje III. Sisačko-moslavačka županija III. County of Sisak-Moslavina IV. Karlovačka županija IV. County of Karlovac V. Varaždinska županija V. County of Varaždin VI. Koprivničko-križevačka županija VI. County of Koprivnica-Križevci VII. Bjelovarsko-bilogorska županija VII. County of Bjelovar-Bilogora VIII. Primorsko-goranska županija VIII. County of Primorje-Gorski kotar IX. Ličko-senjska županija IX. County of Lika-Senj X. Virovitičko-podravska županija X. County of Virovitica-Podravina XI. Požeško-slavonska županija XI. County of Požega-Slavonia XII. Brodsko-posavska županija XII. County of Sl. Brod-Posavina XIII. Zadarska županija XIII. County of Zadar XIV. Osječko-baranjska županija XIV. County of Osijek-Baranja XV. Šibensko-kninska županija XV. County of Šibenik-Knin XVI. Vukovarsko-srijemska županija XVI. County of Vukovar-Srijem XVII. Splitsko-dalmatinska županija XVII. County of Split-Dalmatia XVIII. Istarska županija XVIII. County of Istria XIX. Dubrovačko-neretvanska županija XIX. County of Dubrovnik-Neretva XX. Međimurska županija XX. County of Međimurje Grad Zagreb City of Zagreb

4

KRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJA COUNTY OF KRAPINA-ZAGORJE

GRADOVI

Donja Stubica Pregrada Krapina Zlatar

OPĆINE

Bedekovčina Mače Budinščina Desinić Mihovljan Đurmanec Hraščina Hum na Sutli Stubičke Toplice Sveti Križ Začretje Konjščina Veliko Trgovišće Zlatar Bistrica

5

Predgovor

Dok rijetka urbana središta Hrvatske rastu i razvijaju se, 77 % neurbanih područja danas stagnira, nazaduje, a velikim dijelom i praktički izumire. Budućnost naša više ne ovisi o odluci neke osobe „odozgora“, moćnoga sekretarijata ili funkcionara.

Na nama je samima da još danas odlučimo: Hoćemo li dosadašnje prakse nastaviti nepromijenjene s istim rezultatima? Hoćemo li razvijati posebno prilagođene projekte, obrte, poseban turizam, poljoprivredu, zaposliti domaće ljude i pozvati one koji su otišli da se polako vrate?

Zastanite i zamislite, ako ništa ne učinimo kako će izgledati ovaj naš kraj za 5 ili 10 godina. Tko će ovdje i kako živjeti? Tko će se od nas odseliti, koliko će ih umrijeti, a koliko će ih se roditi, tko će nas i našu djecu i na kojim poslovima zaposliti? A sada opet zamislite kako bi ovaj grad Pregrada ili općina Hum na Sutli mogli izgledati za 10 godina, skupimo li glave i pokrenemo li razvoj danas. Možda bi ipak grad Pregrada i općina Hum na Sutli mogli izgledati sličnije nekomu bavarskomu gradiću ili sjeverno - talijanskoj pokrajini zadržavajući svoj stari dobri zagorski „štih“. Sve od navedenih mogućnosti jednako su stvarne i najviše ovise o nama samima, našoj odluci, našoj pameti i našem trudu. Kako si napravimo tako će nam i biti,... i ne samo nama, već i našoj djeci. Razvoj, a posebno toliko željeni ubrzani razvoj, poglavito je stanje svijesti i osobne odluke da krenemo naprijed. Pokretanje naprijed podrazumijeva, ne svatko sam za sebe, već svi zajedno u istom smjeru i mladi i stari i lijevi i desni. Bez potpunoga suglasja velikoga broja građana i političkih stranaka o pokretanju razvojnih ciklusa, sve će ostati isto, a nama će ostati samo da jedni na druge upiremo prstom, gunđamo ili zajedljivo prigovaramo.

Dakle: mirenje s postojećim

ili djelovanje - borba za novo i bolje?

6

Riječ autora

U mnogim našim krajevima i dalje bi bio popraćen infrastrukturnim, kulturnim, zaostaju i tiho egzistiraju nerazvijena društvenim, obrazovnim i drugim vidovima ruralna područja, na kojima stanovništvo razvoja, u bliskoj budućnosti počela bi se trpi sve veće zaostajanje i siromaštvo, a to stvarati uska grla i problemi, koji bi pak ubrzava odlazak s tih područja. Polako područje ponovno učinili neprivlačnim za zapuštena i zaboravljena, ne privlače život i rad. nikoga, a posebno ne mlade, stručne i Dakle, ulaganje u gospodarstvo, bez kvalificirane, čija bi znanja i sposobnosti ulaganja u kulturnu ili socijalnu strukturu, mogli biti osnovni zamašnjak razvoja. neće donijeti željeni razvoj. Jednako tako, Ne potičući dovoljno brzi razvoj, i ne razvojne karike neće biti dovoljno snažne koristeći zadovoljavajuće mjere za poticanje da potaknu uspješan razvoj, ako u razvoj razvoja, sve više ćemo kasniti za razvijenim nisu uključeni svi bitni nositelji razvoja svijetom. Samo 8% neurbanih regije: gospodarstvenici, čelnici lokalne (vangradskih) područja naše zemlje razvija samouprave, voditelji građanskih udruga, se uravnoteženo, a tek 4% bilježi rast. nositelji obrazovanja i svi ostali Poljoprivreda više neće i ne može biti jedina zainteresirani čiji probici i djelatnosti djelatnost, koja će omogućiti vitalnost već moraju biti čvrsto isprepleteni i usmjereni u industrija, trgovina, turizam, samo su neke istom smjeru k istim ciljevima. od djelatnosti, koje će sve više oblikovati Postojeći uspješni primjeri nekih razvoj izvan velikih gradova. zapadnoeuropskih zemalja, poput onih u Promjena trenda od nazadovanja spram Bavarskoj i nekim drugim pokrajinama, ubrzanomu razvoju ne može biti plod omogućuju nam da u dobroj mjeri koristimo inspiracije i kampanje, već jedino rezultat već prokušane «recepte» cjelovitoga razvoja sustavnoga sveobuhvatnoga planiranja i općina, gradova i regija. Prilagođujući ih provedbe razvojnih mjera. našim uvjetima imamo priliku njihove Preduvjet razvoja je, baš kao što je rezultate i poboljšati. definirano u naslovu ovoga rada, «Ukupnost Primjene li se sustavno i cjelovito razvoja». Ukupnost razvoja nekoga koncepti opisani u ovom tekstu, općina područja, može se usporediti s konceptom Hum na Sutli i grad Pregrada osjetno će se i karika u lancu. Sam lanac razvoja bit će u mjerljivo pomaknuti, ubrzati svoj razvoj i konačnici toliko jak, koliko će biti jaka postati jednim od najpoželjnijih mjesta za najslabija karika u lancu razvoja. život, pokretanje tvrtki i poslova. Kada bi se dakle, neki kraj naglo industrijalizirao, a taj industrijski razvoj ne

7

U v o d n i d i o

Projekta

ukupnoga razvoja

za

grad Pregradu

Struktura i teme

Projekta ukupnoga razvoja

8

Prvi svezak

Uvod u projekt ukupnoga razvoja

Iako bi Projekt ukupnoga razvoja program Krapinsko-zagorske županije još (PUR) za jedinice lokalne samouprave nije dovršen. trebao biti konkretizacija županijskoga U nastavku su naslovi i opis cjelina od Regionalnoga operativnoga programa, ovdje kojih će biti sastavljen Projekt ukupnoga će Projekt ukupnoga razvoja biti podloga za razvoja. njegovu izradu, jer Regionalni operativni

Prikaz potrebitosti i mogućih učinaka PUR-a

U ovom dijelu bit će opisan Projekt jedinice lokalne samouprave i svim ukupnoga razvoja, kao početak puta do zainteresiranim građanima da se upoznaju s novoga razvojnoga ciklusa. Dakle, tu će biti izradom PUR, kao osnovnoga razvojnoga opis potrebitosti i učinaka, kojima bi PUR pomagala. trebao rezultirati. Ovaj prikaz služi čelništvu

Razvojni nacrt - anketa

Razvojni nacrt oblikovan je kao anketa razvijati ono, što je utvrđeno u razvojnomu svih, koji su zainteresirani za razvoj i žele u nacrtu. njemu djelatno sudjelovati. Ova anketa treba Iako je ova anketa logički dio poglavlja biti trajna, što znači da bi se trebala češće o zadacima jedinice lokalne samouprave u provoditi (jednom godišnje). Razvojni nacrt svojemu razvoju, jer je treba trajno je podloga izrade i provedbe PUR-a. On će provoditi, ona će u PUR biti na samom odrediti razvojne prioritete, to jest, što će se početku, jer je to u samoj konstrukciji PUR razvijati, da bi PUR odredio kako će se prva djelatnost.

11

Stanje jedinica lokalne samouprave

Svrha ovoga dijela PUR-a je upoznati naseljima, koristeći posljednji popis sve zainteresirane sa stanjem onih činitelja, stanovništva. koji izravno utječu na razvoj i prethode Dinamička obilježja stanovništva - svakom promišljanju razvoja. Iako dobar ovaj dio opisuje Odrednice prirodnoga dio obrađenih podataka čelništvo i dio kretanja stanovništva na području županije i građana jedinice lokalne samouprave zna, jedinice lokalne samouprave. potrebno ih je sustavno iznijeti, kako bi svi Strukturna obilježja stanovništva oni koji će sudjelovati u provedbi razvoja, a opisuju odnos muškoga i ženskoga osobito ulagači, imali sve potrebite podatke stanovništva općenito i kao pokazatelje na jednom mjestu točno prikazane. stupnja gospodarske razvijenosti, udio Osnovnih šest poglavlja ovoga dijela PUR-a su: muškoga i ženskoga stanovništva u državi, • smještaj i prirodno zemljopisna osnova, županiji i u jedinici lokalne samouprave po • prometno-zemljopisni položaj, karakterističnim dobnim skupinama. Prikazat će se udio djece, roditelja i • demografska obilježja, praroditelja u ukupnom stanovništvu. • dinamička obilježja stanovništva, U ovom dijelu će biti prikazane dobno • strukturna obilježja stanovništva, spolne piramide stanovništva na razini • prirodno i kulturno naslijeđe. države, županije i jedinice lokalne Smještaj i prirodno zemljopisna osnova opisuju položaj Krapinsko-zagorske samouprave, kako bi se pomoću županije u Republici Hrvatskoj, površinu, deformiranosti ili okljaštrenosti ovih tlo, reljef, vodotoke, klimu, biljni pokrov, ... piramida zorno pokazalo demografsko Dakle, uglavnom opisuje prirodni ili stanje. naslijeđeni dio područnoga kapitala. Bitno strukturno obilježje stanovništva je Prometno zemljopisni položaj opisuje školska sprema, pa će se iznijeti podaci o prometnice, povezanost područja s drugim brojnom stanju stanovništva bez škole, sa hrvatskim i inozemnim područjima, završenom srednjom školom, te više i smještaj obrađivane jedinice lokalne visoko obrazovano stanovništvo u Republici samouprave u županiji, u odnosu na Hrvatskoj, županiji i jedinici lokalne susjedne jedinice lokalne samouprave, te u samouprave, jer su uz kapital prijeko odnosu na susjedne županije. potrebni visoko obrazovani stručnjaci za Uz spomenuto ovaj dio daje prikaz jači društveno gospodarski razvoj. Također upravno-područnoga ustroja općina i je bitan broj aktivnoga stanovništva i opća gradova Krapinsko-zagorske županije i stopa aktivnosti u jedinici lokalne mreže naselja unutar jedinice lokalne samouprave, te udio aktivnoga stanovništva samouprave. u ukupnom stanovništvu, jer je aktivno Demografska obilježja opisuju značaj stanovništvo, radna snaga nositelj stanovništva za razvoj, utjecaj proizvodnje, gospodarskoga i društvenog gospodarskoga razvoja na demografsko stanje i kretanja, na razvoj naseljenosti i razvoja. razmještaj naselja, broj stanovnika i gustoću Zato će se obraditi svi ti podaci, te tomu naseljenosti, te utjecaj blizine Zagreba na dodati prikaz zaposlenih po djelatnostima u demografska kretanja. županiji i jedinici lokalne samouprave. Opisuje promjene ukupnoga broja Prirodno i kulturno naslijeđe opisuje stanovnika Krapinsko-zagorske županije i slikovita područja i zanimljivosti, te jedinice lokalne samouprave ukupno i po kulturno-povijesne objekte. 12

Jedinice lokalne samouprave u poticanju svojega ukupnoga razvoja

Ovdje će biti obrađeni razvojni postupci i • Održivi razvoj znanja koja trebaju usvojiti čelništva • Područni kapital jedinica lokalne samouprave i svi koji žele • SWOT analiza djelatno sudjelovati u njihovom razvoju. • Vizija U skladu s jedinstvenom metodologijom • Dugoročni ciljevi razvoja izrade projekata ukupnoga razvoja jedinica • „Project Cycle Management“ lokalne samouprave biti će u obliku • Ruralni razvoj posebnih podpoglavlja obrađene slijedeće • Financiranje razvoja jedinica lokalne teme: samouprave • Regionalni razvoj, razvojni činitelji i • Vrijednosni papiri elementi konkurentnosti • Pristup jedinica lokalne samouprave • Vlastiti model razvoja (jedinica lokalne tržištu kapitala samouprave) primjeren vlastitoj • Municipalne obveznice u službi razvoja posebnosti i različitosti od drugih jedinica lokalne samouprave. • Partnerstvo privatnoga i javnoga sektora • Područni razvoj u Republici Hrvatskoj • Razvojni problemi i razvojna ograničenja

Jedinice lokalne samouprave u poticanju razvoja gospodarstva

Velika je i nezamjenjiva uloga jedinice • Regionalni marketing lokalne samouprave u svomu ukupnomu, a • Obilježavanje vlastitoga područja posebno u gospodarskomu razvoju. Upravo povezano s reklamama i vanjskim u gospodarskom razvoju jedinica lokalne vizualnim konstantama jedinica lokalne samouprave mora preuzeti vodeću i ključnu samouprave i gospodarskih subjekata ulogu. Ona štiti probitke građana, pa na • Odabir onoga što će se poticati u dulji rok treba osmisliti svoj razvoj, jer time gospodarstvu osmišljava budućnost svih svojih građana. • Inovacije kao poticaj novomu gospodar- Onaj tko je izravno zainteresiran za svoju skomu razvoju budućnost, taj treba upravljati razvojem. To • Razvojni i prateći gospodarski subjekti - su, dakle, građani putom tijela svojih definicije i njihova razgraničenja, kao jedinica lokalne samouprave. budućih nositelja gospodarskoga razvoja Zato će ovaj dio PUR obraditi slijedeće cijeloga područja. teme u obliku samostalnih podpoglavlja:

13

Drugi svezak

U drugomu svesku ili cjelini Projekta samouprave, to nije nikakvo ograničenje. ukupnoga razvoja ovoga područja bit će Razlog tomu je što hrvatska područja obrađen razvoj gospodarstva. Stoga će taj upravo imaju mogućnosti razvoja ovih svezak biti Gospodarski razvojni projekt, gospodarskih grana, te upravo po njihovim kao dio Projekta ukupnoga razvoja proizvodima gospodarski subjekti mogu zadanoga područja. Tu će biti obrađene ostvariti onu posebnost, koja će im dvije glavne gospodarske grane: omogućiti stalnu, uspješnu tržišnu utakmicu - poljoprivreda i na cijelomu europskomu tržištu. - turizam. Ove dvije djelatnosti se logički i Razvoj ovih dviju gospodarskih grana proizvodno nadopunjuju, pa upravo njihov možemo sa sigurnošću ocijeniti kao usklađen razvoj može označiti početak razvojne prioritete. Iako su oni razvojni gospodarskoga razvoja ovoga područja. prioriteti mnogih hrvatskih jedinica lokalne

Poljoprivreda

Budući da su većina ukupnih hrvatskih Teme, koje će biti obrađene kao prostora, a jednako tako i prostora posebna podpoglavlja možemo podijeliti na obrađivanih jedinica lokalne samouprave slijedeće cjeline: (grad Pregrada i općina Hum na Sutli) • Potrebita znanja, pomagala, alati, potpore ruralni prostori, poljoprivreda se uvijek i djelatnosti (jedinica lokalne samo- nameće kao osnovna djelatnost. Ona nije uprave i države) za razvoj poljoprivrede, samo mogućnost zapošljavanja, nego mora • Profitnija poljoprivredna proizvodnja, postati izvor hrane visoke kakvoće po • Razvojni prioriteti u poljoprivredi i tržištu prihvatljivim cijenama, a jednako isplative prerade (proizvodni modeli u tako i izvor sirovina za niz preradbenih profitnomu razvoju poljoprivrede, djelatnosti, jednako tako po prihvatljivim skladištenje i prerada poljoprivrednih cijenama. proizvoda), • Proizvodnja hrane, kakvoća hrane, HACCP, 14 • Ekološka poljoprivreda, Razvojni prioriteti u poljoprivredi i • Organizacijski oblici profitnije isplative prerade (proizvodni modeli u poljoprivrede (zadrugarstvo). profitnomu razvoju poljoprivrede, skladi- Potrebita znanja, pomagala, alati i štenje i prerada) će kao posebna cjelina djelatnosti za razvoj poljoprivrede kao PUR obraditi detaljno proizvodne modele dio PUR će obraditi općenito hrvatsku za preporučive proizvodnje upravo na poljoprivredu, ukratko njezino stanje, te području grada Pregrade i općine Hum na proizvodnje i prerade, kojih nedostaje, pa ih Sutli. se može razviti kao profitne djelatnosti. Poglavito će se obraditi proizvodni Posebno će se tu naglasiti uloga jedinica modeli u povrtlarstvu (uzgoj u zatvorenim lokalne samouprave u razvoju poljoprivrede i države obradivši potpore i poticaje, u prostorima, na otvorenim prostorima, uzgoj poljoprivredi. za preradu), voćarstvu i stočarstvu. Nezamjenjiva je uloga informacijskoga Hladnjača je neizostavna u profitnomu sustava TISUP, pa će i on biti obrađen. voćarstvu i povrtlarstvu, pa će se i ona Profitnija poljoprivredna proiz- obraditi. vodnja obuhvaća mogućnosti dodatnih ili Budući da samo kompletni proizvodni viših prihoda iz poljoprivrede, radi li se modeli jamče višu profitnost, bit će osmišljenije, novim metodama ili obrađena priprema tla, prihrana i zaštita u prokušanim, ali na nov način, kako bi se, povrtlarstvu i voćarstvu, a uzgoj krme, kao često manje površine vrhunski koristile. jeftine stočne hrane u razvoju stočarstva. Najvažnije teme ovoga dijela PUR su: Ekološka poljoprivreda osim same • Plastenici proizvodnje, obradit će propise o njoj • Novija sredstva prihrane i zaštite (zakona i pravilnika), te Međunarodnu • Natapanje ili navodnjavanje federaciju pokreta ekološke poljoprivrede. • Zaštita od tuče, ptica, mraza

Turizam

Budući da se radi o ruralnim zdravstveni turizam. Međutim svi oblici prostorima, obradit će se seoski turizam u turizma na ovomu području moraju biti u onim pojavnim oblicima, koji su upravo službi i drugih gospodarskih grana, dakle, primjenjivi za područje grada Pregrade i prije svega u službi razvoja poljoprivrede i općine Hum na Sutli. plasmana njezinih proizvoda. Također će se obraditi ono što je potrebno da bi se jače razvio izletnički i

15 Prvi svezak

1. Uvod

Grad Pregrada i općina Hum na Sutli Tu su još i pojedini specifični oblici potpisali su zajednički sporazum o izradi preradbene industrije koja može koristiti Projekta ukupnoga razvoja (PUR) u siječnju postojeće šumske resurse, proizvodnja 2007. godine. Temeljni cilj izrade ovoga hrane,... dokumenta je stvaranje razvojne osnovice Iz navedenoga možemo zaključiti da na općine Hum na Sutli i grada Pregrade, kojoj području općine Hum na Sutli i grada nije trenutno značajnije razvijeno Pregrade postoje resursni temelji mogućega gospodarstvo i u kojoj su zbog toga izrazito razvoja toga područja. Projekti ovoga PUR- nazočno smanjivanje broja stanovnika. a trebaju postati inicijalni pokretači Pored toga, obilježje ovih jedinica realizacije toga razvoja. lokalne samouprave (JLS) su značajna Ovaj dokument predstavlja separat dnevna migracijska kretanja uzrokovana projekta ukupnoga razvoja koji obrađuje nedovoljnom mogućnošću zapošljavanja SEA (Socioekonomska) analizu, SWOT stanovništva na njihovim područjima. (Strenghts, snage, Weaknesses, slabosti, Na ovomu području neiskorišteni su Opportunities, prilike, Threats, prijetnje) poljoprivredni i šumski resursi, te osobito analizu, viziju, misiju, dugoročne ciljeve, turistički, koji predstavljaju dobre temelje razvojni nacrt, prioritetne ciljeve, te mjere i za razvoj specifičnih i atraktivnih oblika projekte koji se odnose na područje općine turizma, koji se trenutno traže na tržištu. Hum na Sutli i grada Pregrade. Prisutnost ovih resursa određuje Kroz informacije i podatke prezentirane moguće pravce razvoja općine Hum na Sutli u navedenim dijelovima ovoga dokumenta i grada Pregrade, a to su poljoprivredna mogu se odrediti vizija i ciljevi razvoja djelatnost, i to temeljena na ekološkim općine Hum na Sutli i grada Pregrade, načelima, te turizam za koji postoje velike mjere i projekti koji ih trebaju realizirati, te mogućnosti (prirodne ljepote, kulturno i pozicija Općine i Grada u provedbi povijesno naslijeđe, kulinarska tradicija, ...). projekata.

16 1.1. Prikaz potrebitosti i mogućih učinaka PUR-a

Metodologija izrade Projekata ukupnoga potrebne elemente. razvoja jedinica lokalne samouprave (grupa Definiranjem ocjene postojećega stanja, autora), temelj je za metodološki pristup SWOT analize, razvojnoga nacrta JLS, te izrade Projekta ukupnoga razvoja općine pravaca razvoja i popisa projekata, stvorene Hum na Sutli i grada Pregrade. Prema ovoj su mogućnosti za definiranje Projekta metodologiji podrazumijeva se nekoliko ukupnoga razvoja općine Hum na Sutli i faza u izradi PUR-a. grada Pregrade. Prva faza odnosi se na: pripreme za Glavni izrađivač projekta bila je tvrtka izradu PUR-a koje obuhvaćaju pokretanje Proventus d.o.o., Dugo Selo. inicijative za izradu PUR-a, donošenje Glavni koordinator projekta na razini odluke JLS o izradi PUR-a ili sporazuma, općine Hum na Sutli bio je Božidar ako se radi o više JLS, sklapanje ugovora s Brezinščak Bagola, prof. načelnik. izvođačem usluge i imenovanje Aktivno su sudjelovali u pripremi i koordinatora. realizaciji projekta ostali članovi Druga faza odnosi se na uvođenje PUR- Poglavarstva i Vijeća općine Hum na Sutli. a, a sastoji se od postupka prikupljanja Sudionici realizacije Projekta ukupnoga sekundarnih podataka iz različitih izvora: razvoja općine Hum na Sutli održali su dokumentacija JLS, statistički izvori i sastanke i kontakte s pojedinim stručna literatura i izvori, te izrade gospodarstvenicima i predstavnicima razvojnoga nacrta koji se temelji na organizacija društvene infrastrukture u prikupljanju primarnih podataka. razdoblju od travnja 2006. godine, na Ovime su stvorene podloge za kojima se razmatrala problematika definiranje razvojnoga nacrta JLS, te postojećega stanja Općine i procjena podloge za definiranje pravaca njihovoga razvojnih pravaca i prioriteta. razvoja, ali i zajedničkih smjerova razvoja Pri tomu se nastojalo maksimalno temeljenih na pojedinim projektima usuglasiti partnerstvo javnoga i privatnoga zajedničkoga karaktera. sektora, te se koristila brojna stručna, Opredjeljenja o pravcima razvoja statistička literatura i izvori, kao i definirana su kroz raspravu na Poglavarstvu dokumentacija JLS. i Općinskom vijeću, a istovremeno su Konzultanti tvrtke Proventus d.o.o., određeni i popisi projekata koji će biti Dugo Selo i njihovi vanjski suradnici, temelj za realizaciju ukupnoga razvoja neposredno su kontaktirali koordinatore u općine Hum na Sutli i grada Pregrade. općini Hum na Sutli i gradu Pregrada zbog Za svaki od nominiranih zajedničkih, prikupljanja podataka i davanja gradskih i pratećih razvojnih projekata razjašnjenja, dok se razmjena podataka i izradit će se konkretan poslovni plan koji će mogućih projekata vršila i drugim precizno sadržavati potrebna financijska sredstvima komunikacije. sredstva za njihovu realizaciju, kao i ostale

17 1.2. Razvojni nacrti općine Hum na Sutli i grada Pregrade za izradu i trajno dopunjavanje Projekta ukupnoga razvoja zadanoga područja

Želimo li pokrenuti ubrzani razvoj • Prostor, određenoga područja, prvo moramo odrediti • Stanovništvo, što ćemo razvijati, a tek nakon toga kako • Prirodno i kulturno naslijeđe, te njihovu ćemo to razvijati. zaštitu, Što će se razvijati odredit će Razvojni • Gospodarstvo i gospodarsku infra- nacrt. Osim stručnjaka, u njegovoj izradi strukturu, mora sudjelovati što više zainteresiranih • Stanovanje, javne zgrade i površine, građana i subjekata odnosnoga područja. • Komunalnu infrastrukturu, Projekt ukupnoga razvoja će odrediti • Društvenu infrastrukturu, kako će se razvijati ono, što je utvrđeno u • Katastar i zemljišne knjige, Razvojnom nacrtu. • Prostorno urbanističke spise, Dakle, na početku cijeloga razvojnoga • Proračun jedinice lokalne samouprave. posla, potrebno je utvrditi Razvojni nacrt. On određuje koja područja i/ili koje dje- Razvojni nacrt (neispunjene njegove latnosti treba razviti. Stoga ćemo Razvojni stranice ili tiskanice) treba jednom godišnje nacrt konstruirati po slijedećim točkama: davati na popunjavanje djelatnicima

samouprave, poglavarstvu, vijećnicima, • Područje djelatnosti udrugama, gospodarstvenicima, te svim • Prioriteti zainteresiranima, kako bi se od njih

• Problemi dobivalo svježe obavijesti o onomu što još • Prijedlozi rješenja. treba učiniti. To je najbolji oblik ažuriranja

Ubrzani razvoj se neće ostvariti ne razvojnih spisa, što je posao provoditelja razvijamo li paralelno slijedeća područja razvoja. Ujedno je to trajan oblik ankete o i/ili djelatnosti: učinjenom.

18 ISPUNJENA ANKETA – HUM NA SUTLI

PROSTOR Prioriteti: - Ujednačavanje pretpostavki za razvoj cijeloga područja - Bolja procjena prirodnih izvora i bolje raspolaganje njima - Osobita pozornost posebnim područjima (uz vode, prometnice, granicu,...) - Izrada i provedba posebnoga programa prekogranične suradnje

Problemi: - Zakonska određenja - Vlasništvo

Prijedlozi i rješenja: - Značajniji sustavni poticaji - Decentralizacija upravljanja - Posebni poticaji

STANOVNIŠTVO Prioriteti: - Zadržavanje mlađega (radno sposobnoga) stanovništva - Zadržavanje školanoga stanovništva - Povećanje broja stanovnika ukupno i po strukturi - Razvoj poljoprivrede i obiteljskih gospodarstava

Problemi: - Nepostojanje poticaja za određene grupe stanovništva

Prijedlozi i rješenja: - Otvaranje radnih mjesta - Poticaji za ostanak - Poticaji za naseljavanje - Povećanje kakvoće i opće atraktivnosti područja za život - Poticaji za poljoprivredne djelatnosti

19 PRIRODNO I KULTURNO NASLIJEĐE Prioriteti: - Zaprijeke svim onečišćenjima

Problemi: - Spore aktivnosti - Nedovoljna sredstva

Prijedlozi i rješenja: - Odrediti nositelje poslova - Osigurati sredstva

GOSPODARSTVO Prioriteti: - Zadruge - Razvojna središta - Gospodarska (obrtnička), mala poslovna, industrijska zona

Problemi: - Nedovoljna sredstava - Nedovoljno stručnjaka - Neutvrđeni pravci razvoja

Prijedlozi i rješenja: - Obrazovati stručnjake - Privuči stručnjake - Ustrojiti razvojne grupe - Ustrojiti razvojno središte - Izraditi poljoprivredni razvojni projekt za cijelo područje

STANOVANJE Prioriteti: - Obnova zapuštenih privatnih zgrada - Uređenje okoliša oko zgrada Problemi: - Nedostatak propisa - Nedovoljna sredstva 20 - Vlasnički problemi

Prijedlozi i rješenja: - Osiguranje dodatnih sredstava

KOMUNALNA INFRASTRUKTURA Prioriteti: - Vodoopskrbni sustav - Otpadne vode - Elektroopskrba - Državne, regionalne i lokalne ceste, poljski putovi, mostovi,... - Autobusne postaje - Prometno povezivanje sa središtima

Problemi: - Nedovoljna sredstva

Prijedlozi i rješenja: - Osiguranje dodatnih sredstava - Usvajanje znanja o novijim i jeftinijim rješenjima

DRUŠTVENA INFRASTRUKTURA Prioriteti: - Obrazovanje - Socijalna skrb (domovi umirovljenika, potpuna građanska skrb,...) - Građanske udruge, volonterstvo - Turizam

Problemi: - Nedovoljna sredstva - Nedovoljno stručnjaka Prijedlozi i rješenja: - Osiguranje dodatnih sredstava - Školanje i izobrazba stručnjaka - Poticaji za privlačenje stručnjaka

21 KATASTAR I ZEMLJIŠNE KNJIGE Prioriteti: - Provedba katastarsko-geodetskih snimanja nesnimljenih područja - Opremanje i stavljanje u potpunu funkciju gruntovnice

Problemi: - Nedovoljna sredstva

Prijedlozi i rješenja: - Osiguranje dodatnih sredstava

PROSTORNO URBANISTIČKI SPISI Prioriteti:

Problemi: - Nepostojanje razvojnih projekata za gospodarski prostorni plan - Nepostojanje razvojnih projekata za poljoprivredni prostorni plan

Prijedlozi i rješenja: - Osiguranje dodatnih sredstava - Usvajanje razvojnoga projekta ukupnoga područja - Donošenje gospodarskoga prostornoga plana - Donošenje poljoprivrednoga prostornoga plana

PRORAČUN JLS Prioriteti: - Osiguranje dodatnih sredstava od šire zajednice, državnih uprava, ...

Problemi: - Nedovoljna sredstva u fondovima koji nisu vlastiti 22

Prijedlozi i rješenja: - Suradnja s novčarskim kućama u svrhu sudjelovanja na tržištu novca

VLASTITE PRIMJEDBE I PRIJEDLOZI Prioriteti: - Projekt ukupnoga razvoja (PUR) općine Hum na Sutli - Uključivanje tematskih dijelova PUR-a u ROP (županijski)

Problemi: - Inertnost županijskih službi (u pogledu izrade ROP-a)

Prijedlozi i rješenja: - Povezivanje s okolnim razvojnim agencijama (Krapina, Celje)

23 ISPUNJENA ANKETA – PREGRADA

Prostor Prioriteti: – Ujednačavanje pretpostavki za razvoj cijeloga područja – Osobita pozornost posebnim područjima (uz vode, prometnice, granicu,...)

Problemi: – Vlasništvo – Demografski problemi

Prijedlozi i rješenja: – Značajniji sustavni poticaji – Posebni poticaji

Stanovništvo Prioriteti: – Zadržavanje mlađega (radno sposobnoga) stanovništva – Zadržavanje školanoga stanovništva – Povećanje broja stanovnika ukupno i po strukturi

Problemi: – Nepostojanje poticaja za određene grupe stanovništva

Prijedlozi i rješenja: – Otvaranje radnih mjesta – Poticaji za ostanak – Povećanje kakvoće i opće atraktivnosti područja za život

Prirodno i kulturno naslijeđe Prioriteti: – Zaštita spomenika kulture – Zaprijeke svim onečišćenjima

24 Problemi: – Nedovoljna sredstva – Nepostojanje sustava gospodarenja otpadom

Prijedlozi i rješenja: – Osigurati sredstva – Uspostaviti sustav gospodarenja otpadom

Gospodarstvo Prioriteti: – Zadruge – Gospodarska (obrtnička), mala poslovna, industrijska zona – Razvoj turizma

Problemi: – Nedovoljna sredstava – Nedovoljno stručnjaka – Neutvrđeni pravci razvoja

Prijedlozi i rješenja: – Osigurati dodatna sredstva – Obrazovati stručnjake – Izraditi gospodarski razvojni projekt za cijelo područje – Ustrojiti povezane gospodarske programe – Izrada detaljnoga plana poslovne zone

Stanovanje Prioriteti: – Obnova zapuštenih privatnih zgrada – Uređenje okoliša oko zgrada – Izgradnja novih stambenih jedinica

Problemi: – Nedovoljna sredstva

Prijedlozi i rješenja: – Donošenje lokalnih planova obnove – Osiguranje dodatnih sredstava 25 Komunalna infrastruktura Prioriteti: – Vodoopskrbni sustav – Otpadne vode – Državne, regionalne i lokalne ceste, poljski putovi, mostovi,... – Prometno povezivanje sa središtima – Infrastruktura Poslovne zone (prometnice, kanalizacija, struja, plin) – Pročistač otpadnih voda i kolektor

Problemi: – Nedovoljna sredstva – Nepostojeći i nedovoljni projektni, planski i tehnički spisi

Prijedlozi i rješenja: – Osiguranje dodatnih sredstava – Donošenje obvezujućih planskih i tehničkih spisa – Donošenje razvojnih programa

Društvena infrastruktura Prioriteti: – Obrazovanje – Socijalna skrb (domovi umirovljenika, potpuna građanska skrb,...) – Kultura

Problemi: – Nedovoljna sredstva – Nedovoljno stručnjaka

Prijedlozi i rješenja: – Osiguranje dodatnih sredstava – Školanje i izobrazba stručnjaka – Donošenje razvojnih planova za djelatnosti

Katastar i zemljišne knjige Prioriteti: – Provedba katastarsko-geodetskih snimanja nesnimljenih područja – Usklađivanje katastra i gruntovnice

26 Problemi: – Nedovoljna sredstva – Metode rada

Prijedlozi i rješenja: – Osiguranje dodatnih sredstava – Kompjutorizacija

Prostorno urbanistički spisi Prioriteti: – Donošenje prostornih planova

Problemi: – Nedovoljna financijska sredstva – Nepostojanje razvojnih projekata za gospodarski prostorni plan

Prijedlozi i rješenja: – Osiguranje dodatnih sredstava – Usvajanje razvojnoga projekta ukupnoga područja – Donošenje gospodarskoga prostornoga plana

Proračun JLS Prioriteti: – Osiguranje većih vlastitih prihoda jedinice lokalne samouprave – Osiguranje dodatnih sredstava od šire zajednice, državnih uprava, ...

Problemi: – Nedovoljna razvijenost i spor razvoj izvora prihoda – Nemogućnosti naplate prihoda

Prijedlozi i rješenja: – Razvojnim projektom brže razvijati izvore prihoda – Izravno sudjelovati u nastajanju i razvoju izvora prihoda – Poboljšati naplatu vlastitih prihoda jedinice lokalne samouprave

27 Vlastite primjedbe i prijedlozi Prioriteti: – Poslovna zona – Poljoprivreda • obiteljska gospodarstva • zadruge – Školstvo • srednje i visoko za djelatnost medicine • đački dom – Turizam • Pregrada, turistička destinacija • Kunagora, žičara • Kostelgrad, “Kostelska pištola” • Plemenšćina, vinska cesta • Muzej, numizmatika, zavičaj

Problemi: – Prometna nepovezanost – Kadrovi

Prijedlozi i rješenja: – Osiguranje financijskih sredstava – Edukacija kadrova – Povezivanje turističkih destinacija

Posebni prijedlozi: – Turistička karta

28 1.3. Stanje jedinica lokalne samouprave

1.3.1. Smještaj i prirodno-zemljopisna osnova

Područje grada Pregrade i općine Hum međa Županije podudara se s na Sutli sastavni su dijelovi Krapinsko- vododjelnicom porječja Krapine i Lonje, zagorske županije. Krapinsko-zagorska dok je rijeka zapadna granica. Ta županija nalazi se u sjeverozapadnomu zapadna granica Županije na rijeci Sutli dijelu Republike Hrvatske i dio je prostora ujedno je i međudržavna granica Republike središnje Hrvatske. Granice županije čine Hrvatske s Republikom Slovenijom. Prostor vrhovi Maceljskoga gorja i Ivanščice, te Županije podudaran je s prirodno- obronci Strahinjčice na sjeveru, odnosno geografskom cjelinom Donjega Zagorja. padine Medvednice na jugoistoku. Istočna

Slika 1. Položaj Krapinsko-zagorske županije u Republici Hrvatskoj

29 Površinom od 1.231 km2, Krapinsko- koja čine izdvojene reljefne cjeline. Za zagorska županija čini 2,2 % ukupne razliku od uglavnom šumom prekrivenih površine Republike Hrvatske. Površinom je prigorskih dijelova, pobrđa u gospodarskom na pretposljednjemu mjestu među hrvatskim smislu predstavljaju značajniji prostor, s županijama, manja je jedino Međimurska obzirom na manju zastupljenost šumskih, a županija (724 km2). Na istoku se njena veću poljoprivrednih površina. Njihovo administrativna međa naslanja na prostor gospodarsko vrednovanje ogleda se Varaždinske i Zagrebačke županije, na poglavito kroz uzgoj voća i vinove loze. sjeveru graniči također dijelom s U površju Županije posebno se ističu Varaždinskom županijom, ali i Republikom gore, ne samo zbog visine, već i zbog Slovenijom, s kojom ima zajedničku i različitoga izgleda i sastava. Gorski masivi zapadnu granicu. Na jugu Krapinsko- Macelj gore, Ivanščice, Strahinjčice i zagorska županija graniči s administrativno- Medvednice, najviši su dijelovi Županije. teritorijalnim područjem Zagrebačke Sastavljene su od starijih i otpornijih stijena županije i grada Zagreba. i to je jedan od razloga njihova stršenja Unatoč činjenici da površinom iznad rubnih pokrova tercijarnih naslaga predstavlja relativno mali prostor, koje se lakše ispiru. Pokrivene su šumom, Krapinsko-zagorsku županiju karakterizira dok im se gospodarski značaj veže čitav niz prirodno-zemljopisnih posebnosti, uglavnom uz eksploataciju kamena za poglavito glede reljefnih i hidroloških graditeljstvo, prisutnu na više lokacija. Sve obilježja. je izraženija i turistička valorizacija Geomorfološki, Županija nije homo- šumovitih predjela s brojnim izvorima pitke gena. U reljefno vrlo dinamičnomu prostoru vode, što je posve razumljivo s obzirom na uočljiva su tri tipa različitih geomorfoloških blizinu Zagreba, velikoga emitivnoga obilježja: naplavne ravni, brežuljkasti turističkoga žarišta. krajevi, i gorski masivi. Geološka obilježja prostora vrlo su Naplavne ravni rijeke Krapine i rijeke raznolika i ukazuju na složenost nastanka. U Sutle čine fine gline manjih debljina. Sastav geološkoj osnovi ovoga prostora javljaju se naplavnih ravni, njihov mali nagib i reljefni elementi alpske, te manjim dijelom činjenica da bogate savske naplavine obilježja panonske građe. Sa zapada šljunčanim i pjeskovitim nanosima elementi alpske građe i reljefa završavaju zatvaraju doline rijeka Krapine i Sutle, Ivanščicom i Strugačom, te Cesargradskom uzrokuju slabo otjecanje i dugo zadržavanje i Desinićkom gorom kao posljednjim oborinskih voda. Naplavna ravan rijeke alpskim ograncima. U lancu Ivanščica – Krapine valorizirana je danas kao Strahinščica – Kuna gora izbija jezgra poljoprivredni prostor, ali i područje mezozojskih vapnenaca i dolomita. intenzivne kako gradske tako i Mezozojske jezgre su dobro okružene infrastrukturne izgradnje, dok na manjim serijom oligomiocenskih lapora, glinenaca, naplavnim ravnima rječica Horvatske, vapnenaca, konglomerata i pješčenjaka. Te Krapinice, Kosteljine, Reke, prevladavaju naslage prevladavaju u valovitim uglavnom poljoprivredne površine. brežuljkastim područjima koji se nastavljaju Analiza reljefa brežuljkastih krajeva ili istočno od Macelja. U sastavu srednjega prigorja, podgorja i zasebnih pobrđa, gorskoga dijela Medvednice dominiraju ukazuje da je u procesu modeliranja ovih škriljavci, litavski vapnenci i lapori dijelova Županije bilo nekoliko različitih paleozojske starosti. U sastavu južnoga krila faza. Prigorska su područja Ivanščice, lignitom bogate velike Konjščinske Strahinjčice i Macelj gore, podgorja na sinklinale, naslonjene na masiv osojnim stranama Medvednice i Medvednice, koja se pruža u širini od četiri Strahinjčice, a tu spadaju i brojna pobrđa do sedam kilometara od Zaboka do 30 Hraščine, dominiraju gline pontijske U klimatskomu pogledu, prostor starosti. Krapinsko-zagorske županije dio je širega Kao popratna pojava postvulkanske prijelaznoga područja u kojemu se, osim aktivnosti i postojećih uzdužnih i poprečnih utjecaja opće cirkulacije karakteristične za rasjeda javljaju se brojni termalni izvori. ove geografske širine, osjeća jak Termička i mineralna vrela, koja su uz modifikatorski utjecaj niske Panonske seizmičnost dokazi tektonske mladosti, nizine i velikoga planinskoga sustava Alpa, osobito su prisutni na sjeverozapadnoj strani pa i Dinarida. horsta Medvednice, te u prigorju Ivanščice. Krapinsko-zagorska županija ima U vrlo razgranatoj hidrološkoj mreži povoljne temperaturne i padalinske prilike. Županije dominantno značenje imaju rijeke Godišnji hod temperature, padalina, kao i Krapina i . One prikupljaju najveći dio sva druga klimatska obilježja ukazuju na površinskih voda i odvodnjavaju najveći dio kontinentalno - humidni tip klime. županijskoga prostora. Kontinentalnost se očituje između ostaloga i Kako površinska hidrografija ovisi i o u relativno malenomu horizontalnomu razmještaju i režimu podzemnih voda, gradijentu temperature. Naime, cijeli je obilje površinskih voda i hidromorfološki prostor gotovo čitave zime ispunjen izgled kraja više je rezultat sastava zemljišta hladnim zrakom i vrlo su malene razlike u i njegovih hidrogeoloških osobina, nego srednjoj siječanjskoj temperaturi pojedinih hidrometeoroloških prilika. Hidrogeološke dijelova županije. Nešto nižu temperaturu, - prilike rebrasto brežuljkastih predjela, 2 oC ili još nižu, imaju samo najviši dijelovi pretežno u tercijarnim, a rjeđe i u Medvednice i Ivanščice. Kao i u ostalomu kvartarnim sedimentima, karakteriziraju dijelu rečenoga prijelaznoga područja, zime vodonosne stijene primarne poroznosti. To su u pravilu oštre a ljeta vruća, pa su su porječja Sutle i Krapine, te manjih godišnja temperaturna kolebanja relativno tekućica na prigorjima Medvednice i velika. Najtopliji je mjesec srpanj sa Ivanščice. Vodna ploha temeljnice prati srednjom temperaturom oko 20oC, a reljef terena i u skladu je s hidrolitološkim najhladniji siječanj, sa srednjim osobinama stijena. Prvi vodonosni sloj temperaturama između -0,8 i 1 oC. Kako su najčešće je isprekidan, što ovisi o geološkim kod klimatskih obilježja nekoga prostora, i reljefnim preduvjetima. Dubina na kojoj se poglavito zbog gospodarskih aktivnosti vrlo nalazi podzemna voda naglo se mijenja. bitni ekstremi, odnosno kretanje apsolutnih Izvori su silaznoga tipa i zbog čestih temperaturnih vrijednosti, treba reći da su izmjena stijena različite su propusnosti i na ovomu području u srpnju zabilježene kapaciteta (do 1 l/s) S obzirom da ih je temperature i više od 30 oC, a u veljači, dosta velik broj, unatoč svojoj maloj temperature i od -22 oC. Samo u tri ljetna izdašnosti, konstantno vodom opskrbljuju mjeseca, lipnju, srpnju i kolovozu, nikada brojne male tekućice. nisu zabilježene negativne temperaturne U površinskomu otjecanju vode vrijednosti. prevladava južni smjer, a skretanja su Veliko praktično ili gospodarsko uvjetovana izdizanjem izoliranih gorja. značenje ima (zbog poljoprivredne Izvorišni dijelovi i pritoci rijeke Krapine proizvodnje, vodnoga režima tekućica, teku od sjevera prema jugu, ali pred podzemnih voda,...) godišnji hod, odnosno Medvednicom skreću prema jugozapadu. godišnja raspodjela padalina po mjesecima. Male tekućice poput Sutle, Kosteljine, Krapinsko-zagorska županija je područje s Krapinice,... počinju teći usporedničkim kontinentalnim režimom padalina, s više smjerom, a potom naglo skreću prema jugu padalina u toplom dijelu godine (svibanj, usijecajući u mezozojskim karbonatnim lipanj i srpanj), nego u hladnoj polovici stijenama slikovite sutjeske. godine. U godišnjem hodu padalina ističu se 31 dva maksimuma: krajem proljeća i sloja lako topljive sastojke i sitne čestice i početkom ljeta i u jesen. Između se nalaze taloži ih u dubljemu horizontu. Tako se dva minimuma padalina: glavni minimum u stvara površinski isprani sloj i dublji, veljači i ožujku, te sporedni minimum ljeti. iluvijalni. Ispiranjem topljivih sastojaka i Najvažnije su padaline krajem proljeća i sitnih čestica povećava se kiselost početkom ljeta jer su tada najpotrebnije površinskoga sloja. Humusni pokrov, poljodjelskim kulturama. Unatoč prosječno odnosno kiseline koje tu nastaju, pojačava dovoljnim količinama padalina, zbog velike procese otapanja i ispiranja na površini. varijabilnosti padalina stalno je prisutna Tako šumski pokrov pogoduje procesu opasnost od moguće suše. podzolizacije. Iako proces podzolacije ovisi S obzirom da padaline u pravilu donose prije svega o ekološkim, poglavito zapadni vjetrovi, količina padalina se klimatskim prilikama, na njegovu brzinu smanjuje od zapada prema istoku. utječu i osobine stjenovite osnove ili Odstupanja od toga pravila nastaju pod naplavnoga materijala. Proces je brži na utjecajem reljefa, tako da se svaka planina, kiselim granitima i škriljavcima, a vrlo je primjerice ili Ivanščica, javlja spor na karbonatnim stijenama. Stoga je kao svojevrsni otok s više padalina u laporasta i vapnenačka podloga i ovdje odnosu na okolne niže krajeve. Utjecaj bitno ograničavala razvitak plodnijega tla reljefa na raspodjelu padalina vidljiv je i na pogodnoga za poljoprivrednu valorizaciju. mnogo manjim reljefnim oblicima, kakva je Na strmim padinama i valovitim primjerice dolina rijeke Krapine, gdje je obroncima brežuljaka prevladavaju mnogo manje padalina nego na Medvednici pjeskovita ilovasta tla, pogodna za uzgoj i Ivanščici koje ju obrubljuju. Godišnji vinove loze i voća. prosjek padalina u nizinskomu U najnižim dijelovima, poglavito u ravničarskomu dijelu Županije kreće se od dolini rijeke Krapine prevladavaju 940 do 990 mm. aluvijalna tla pod travnatom livadskom Ovom tipu klime primjerena je i česta vegetacijom. Nekada močvarno tlo, pojava magle, poglavito u zimskoj polovici regulacijom vodotoka i uz adekvatne godine, od rujna do prosinca. Godišnje je na agrotehničke mjere pretvoreno je u prostoru Županije 56 dana s maglom. Magle poljoprivredno, čime je i taj nizinski prostor su obilježje nižih krajeva, ali se javljaju i u uz rijeku dobio novu namjenu. udolinama vodenih tokova usječenih u Ljudskom aktivnošću vegetacijski padine višega prigorskoga dijela Županije. pokrov, prije svega šumski, i na ovomu je Strujanje vjetrova, koji su pretežno prostoru znatno izmijenjen, kako lokalnoga značaja, bitno je modificirano kvantitativno tako i kvalitativno. Tako je reljefom. Najučestaliji su zapadni vjetrovi, primjerice danas vrlo jasno vidljiva razlika dok im je jakost najizraženija koncem jeseni između naseljenijega i jače iskrčenoga i zimi. prigorja Ivanščice i osojnijega podgorja Pedološke osobine županijskoga Medvednice. prostora u skladu su s klimatskim prilikama, U vegetacijskomu pokrovu Županije, biljnim pokrovom i reljefnim obilježjima. zastupljenost šumskih površina kreće se oko Pedogenetskim procesom tu su se postupno 35 %. Najšumovitiji su gorski predjeli razvijala podzolasta tla. Podzolacija je Macelja, Strahinjčice i Ivanščice, te omogućena vlažnom kontinentalnom sjeverne padine Medvednice. U nižim klimom u kojoj je količina padalina veća od dijelovima, u dolinama rijeka Krapine i prosječnoga ishlapljivanja. U procesu Sutle dominiraju šume johe i hrasta razvoja podzola bitnu ulogu ima i biljni lužnjaka, te vrbe u vlažnim plavljenim pokrov, u ovom slučaju listopadne šume. područjima. U nešto višim dijelovima Procijeđena voda odnosi iz površinskoga javljaju se grab i hrast kitnjak, te pitomi 32 kesten, poglavito na sjevernim obroncima šumu hrasta i graba u višim se dijelovima Medvednice u stubičkom kraju. Danas su javlja i bukva, koja je u najvišim šume hrasta kitnjaka i običnoga graba područjima izmiješana sa smrekom i jelom, velikim dijelom iskrčene, a primarne gorske tipičnim predstavnicama predplaninske i šume uvelike posječene, pa se i tu sada planinske šumske zajednice. javlja sekundarna obnovljena šuma. Uz

1.3.2. Prometno-zemljopisni položaj

Prometno-zemljopisni značaj Krapinsko od tri paneuropska koridora koji prolaze -zagorske županije temelji se na njenomu teritorijem Republike Hrvatske, zemljopisnomu položaju. Pritom treba istaći paneuropski koridor X, točnije njegov da je on, kao uostalom i kod drugih dijelova ogranak Graz - Maribor - Zagreb (Xa). Republike Hrvatske, uvelike determiniran Transverzalni prometni pravac, autocesta osobinama reljefa. Dugotrajna prometna Zagreb – Macelj, izgradnjom završne izoliranost ovoga područja dobrim je dionice Macelj - Krapina u potpunosti će dijelom posljedica zagorskih planina, koje postati dio suvremenoga integralnoga sustava mreže europskih cestovnih se pružaju pravcem istok-zapad. prometnica. Ova autocesta, kao jedna od Geomorfološka obilježja ili rebrasti reljef dionica europske prometnice E 59, čini dio ovoga prostora oduvijek je otežavao prometnoga sustava koji povezuje unutrašnju povezanost. Uslijed tih i takvih sjeverozapadnu Europu s njenim činjenica posve je razumljivo da su glavni jugoistočnim dijelom i Bliskim istokom. prometni pravci, koji su za cilj imali Prometne povezanost u okviru povezati sjeverne i srednjeeuropske prostore županijske cestovne mreže kvalitativno s jugom, uglavnom zaobilazili ovaj kraj ili upotpunjuju i cestovni prometni pravci su prolazili istočno ili zapadno od prostora longitudinalnoga smjera pružanja, poput današnje Krapinsko-zagorske županije. Tek primjerice prometnice Sv. Križ Začretje- nakon drugoga svjetskoga rata izgradnjom Ivanec-Varaždin-Goričan (Mađarska). željezničke pruge dolinom rijeke Sutle Osobit značaj za gospodarski i ukupan omogućeno je preko ovog prostora društveni razvoj ovoga kraja imaju ostvarivanje neposredne i najkraće prometnice koje ga povezuju sa Zagrebom. prometne povezanosti Zagreba s Dijelovi ovoga prostora funkcionalno su Mariborom, Bečom i srednjom Europom. povezani s hrvatskom metropolom i Izgradnjom suvremene cestovne predstavljaju integralni dio njegove komunikacije dolinom Krapine i Krapinčice regionalne urbane cjeline u širem smislu. preko Macelja, transverzalnoga cestovnoga Eventualnom realizacijom davne ideje o gradnji tunela kroz Medvednicu, poglavito pravca “zagorske magistrale”, uspostavljena južni dijelovi, ali i prostor Županije u je prometno najpogodnija veza Zagreba i cjelini, neposredno bi se povezali s središnjega dijela Hrvatske s mrežom aglomeracijom grada Zagreba. Time bi ovaj srednjeeuropskih cestovnih prometnica. kraj sa svojim resursima bio još Time je ovaj kraj nakon dugotrajne neposrednije uključen u cjelinu sadržaja prometne izolacije postao i značajno suvremenoga života i razvoja glavnoga tranzitno područje. grada Republike Hrvatske. Za današnji prometno-zemljopisni Svakodnevnoj komunikaciji unutar položaj Županije od ključnoga je značaja županijskoga prostora i sa zagrebačkim činjenica da njenim prostorom prolazi jedan 33 područjem pridonosi i lokalna željeznička dokumentima razvoja ovoga područja. Ona mreža. Najveće značenje u današnjemu pridonose jačanju gospodarske infra- željezničkomu prometnomu sustavu strukture i općemu rastu društvenoga Županije ima pruga koja je i najranije značenja prostora Županije, a što dakako izgrađena: pruga Zagreb – Zaprešić – Zabok rezultira i snažnijim procesom prostorne – Varaždin, s odvojkom Zabok – Krapina. diferencijacije. Važnost prometnoga značaja ove Zakonom o područjima županija, Županije naglašava i izuzetno prometan gradova i općina u Republici Hrvatskoj međunarodni granični prijelaz Macelj. (“Narodne novine”, br. 10/97, 127/97, Predočena obilježja prometno-zemljo- 68/98, 22/99, 44/00 i 92/01), prostor pisnoga položaja Krapinsko-zagorske Krapinsko-zagorske županije podijeljen je županije svakako su bitan element o kojemu na 32 jedinice lokalne samouprave: sedam je nužno voditi računa u viziji razvoja gradova i 25 općina. Županije i svim programsko-planskim

Slika 2. Prikaz upravno-prostornoga ustroja (općina i gradova) Krapinsko-zagorske županije

34 1.3.2.1. Prometno-zemljopisni položaj općine Hum na Sutli

Općina Hum na Sutli jedna je od Općinu Hum na Sutli čini osamnaest jedinica lokalne samouprave Krapinsko - naselja: Brezno Gora, Donje Brezno, zagorske županije, točnije, jedna od njezinih Druškovec Gora, Druškovec Humski, 25 općina. Površinom nešto manjom od 37 Gornje Brezno, Grletinec, Hum na Sutli, četvornih kilometara predstavlja 3 % Klenovec Humski, Lastine, Lupinjak, Mali ukupnoga područja Županije i spada u Tabor, Orešje Humsko, Poređe, Prišlin, srednje velike jedinice lokalne samouprave Rusnica, Strmec Humski, Vrbišnica, Zalug. u Županiji. Trinaest općina, ali i tri grada Sjedište općine je u Humu na Sutli, koji je s (Klanjca, Oroslavlja i Zaboka), su 1.238 stanovnika i daleko najveće naselje. površinom manji od općine Hum na Sutli. S obzirom na prirodno-zemljopisna Smještena je u zapadnomu, preciznije obilježja općina Hum na Sutli pravi je sjeverozapadnomu dijelu Krapinsko- predstavnik Županije kojoj pripada. Rečena zagorske županije. Sjeverna i zapadna prirodno-zemljopisna obilježja Županije, granica ove općine (rijeka Sutla i Sutlansko poglavito geološka, geomorfološka, jezero), u dužini od 27 kilometara, ujedno je klimatska i pedološka, u potpunosti i međudržavna granica Republike Hrvatske karakteriziraju i prostor Općine. Brojna i Republike Slovenije. Slovenske općine reljefna uzvišenja odvojena proplancima i Rogatec, Rogaška Slatina i Podčetrtek manjim udolinama, s visinskim razlikama sjeverni i zapadni su joj susjedi, dok se na od tristotinjak metara, naglašavaju reljefnu istoku Općina svojim područjem naslanja na dinamiku prostora, dok njegova klimatska prostor općine Đurmanec. Na jugu općina obilježja imaju sve značajke kontinentalne Hum na Sutli graniči s općinama Zagorska klime. Sela i Desinić, te gradom Pregradom.

Slika 3. Prostor općine Hum na Sutli s mrežom naselja

REPUBLIKA SLOVENIJA

ÐURMANEC Mali Tabor Hum na Sutli Strmec # # Klenovec Humski Prišlin # # # Humski Vrbišnica # # Orešje Lastine # Zalug # Lupinjak Humsko # # # Poredje # Grletinec Rusnica # # Gornje # Brezno Druškovec Humski Donje Brezno # # Druškovec Gora PREGRADA #Brezno Gora

DESINIÆ

ZAGORSKA SELA

1120 km

35 U prometno-zemljopisnomu pogledu dionicama, s obzirom na brojne udarne treba poći od činjenice da je prostor ove rupe, kvalitetom ne zadovoljava. Poglavito općine rubno položen u odnosu na se to odnosi na neasfaltirani dio mreže ovih županijski teritorij, uz granicu sa cesta, no problemi vezani za mrežu Slovenijom. O prometno-zemljopisnomu nerazvrstanih cesta prisutni su i na razini značenju takvoga smještaja Općine kazuje i Županije u cjelini pa je i potreba njihova činjenica da su tu otvorena četiri granična proširenja, modernizacije i primjerenoga prijelaza. Svakako poseban značaj ima održavanja preduvjet uspješnijega i bržega međunarodni granični prijelaz u Lupinjaku, gospodarskoga razvoja kako ove upravno- te međudržavni u Humu na Sutli, ali za teritorijalne jedinice tako i Županije u odvijanje lokalnoga prometa bitni su i cijelosti. Izgradnja novih i poboljšanje malogranični prijelazi u Malomu Taboru i stanja postojećih prometnica jedna je od Klenovcu Humskom. mjera jačanja gospodarske infrastrukture, Sustavu prometne povezanosti unutar prioriteta u okviru izgradnje infrastrukture, granica općinskoga područja, između neupitnoga strateškoga cilja i na razini pojedinih naselja, imaju lokalne cestovne Županije. prometnice, te mreža nerazvrstanih cesta. Mreža nerazvrstanih cesta, odnosno kvaliteta njihovih kolnika na pojedinim

1.3.2.2. Prometno-zemljopisni položaj grada Pregrade

Grad Pregrada jedna je od jedinica Statistički, grad Pregradu čini 26 naselja: lokalne samouprave Krapinsko - zagorske Benkovo, Bregi Kostelski, Bušin, Cigrovec, županije, točnije, jedan od njenih sedam Donja Plemenšćina, Gabrovec, Gorjakovo, gradova. Površinom od 67,3 četvornih Gornja Plemenšćina, Klenice, Kostel, kilometara predstavlja 5,5 % ukupnoga Kostelsko, Mala Gora, Morinec, Martiša područja Županije i površinom je jedna od Ves, Pavlovec Pregradski, Pregrada, Sopot, najvećih administrativno – teritorijalnih Stipernica, Svetojurski Vrh, Valentinovo, jedinica u Županiji. Samo je grad Zlatar Velika Gora, Vinagora, Vrhi Vinagorski, površinom veći od grada Pregrade. Višnjevec, Vojsak i Vrhi Pregradski. Grad Pregrada smješten je u Sjedište grada je u Pregradi, koja je s 1.654 sjeverozapadnomu brežuljkastomu dijelu stanovnika i daleko najveće naselje. Krapinsko – zagorske županije. Na istoku se Prirodno-zemljopisna obilježja prostora naslanja na prostor općina Petrovsko i grada Pregrade, kako geološka i Đurmanec, dok mu je sjeverni susjed općina geomorfološka, tako i klimatska i pedo- Hum na Sutli. Na zapadu graniči s loška, u potpunosti su podudarna s rečenim administrativno – teritorijalnim područjem prirodno-zemljopisnim značajkama Krapin- općine Desinić, a na jugu s općinom Tuhelj sko – zagorske županije čiji je sastavni dio. i općinom Krapinske Toplice na jugoistoku. Na području grada Pregrade nalazi se osamdesetak, što naselja što zaseoka.

36 Slika 4. Prostor grada Pregrade s mrežom naselja

Kostelsko # # HUM NA SUTLI Bregi Kostelski ÐURMANEC # Gornja # Plemenšæina Kostel # Velika Gora # Mala Vrhi Donja # Gabro- Vojsak Gora# Pregradski Plemen- Vinagora vec # # šæina # # Viš- # Klenice # Vrhi nje- Martiša # Sopot # Ves Vina- vec # Pregrada PETROVSKO gorski # Bušin Pavlovec # Valen- Pregradski # tinovo

Benkovo # DESINIÆ # Stipernica # Gorjakovo Sveto- # Cigrovec jurski Marinci # # Vrh

KRAPINSKE TOPLICE

1120 km TUHELJ

Treba naglasiti da je prostor ovoga na brojne udarne rupe, kvalitetom ne grada, u prometno – zemljopisnomu zadovoljava. Poglavito se to odnosi, kao i pogledu sve do 1994. godine, ponajprije na podučju Huma na Sutli, na neasfaltirani zbog vrlo izražene dinamike reljefa, bio dio mreže ovih cesta, no problemi vezani za izvan svih trasa magistralnih prometnih mrežu nerazvrstanih cesta prisutni su i na pravaca. Otvaranjem magistralnoga razini Županije u cjelini. Potreba njihova prometnoga pravca Pregrada – Krapinske proširenja, modernizacije i primjerenoga Toplice 1994. godine, omogućeno je održavanja preduvjet je uspješnijega i kvalitetnije povezivanje ovoga prostora s bržega gospodarskoga razvoja kako ove širim okruženjem, između ostaloga i s upravno – teritorijalne jedinice tako i urbanim prostorom Zagreba. Bitnu ulogu u Županije u cijelosti. Izgradnja novih i prometnomu povezivanju unutar gradskoga poboljšanje stanja postojećih prometnica područja, između pojedinih naselja, imaju jedna je od mjera jačanja gospodarske lokalne cestovne prometnice, a prometni infrastrukture, prioriteta u okviru izgradnje sustav unutar granica grada upotpunjuje i infrastrukture, neupitnoga strateškoga cilja i mreža nerazvrstanih cesta. Mreža na razini Županije. nerazvrstanih cesta i kvaliteta njihovih kolnika na pojedinim dionicama, s obzirom 37 1.3.3. Demografska obilježja

Značenje stanovništva za društveno- Vremenom je, dakako, utjecaj prirodnih gospodarski razvoj određenoga prostora je čimbenika na razmještaj stanovništva višestruko i od izuzetno je velike važnosti. slabio, a jačalo je značenje društvenih Obilježja kakvoće stanovništva osnova su i faktora. Izuzetno velike prosječne gustoće pokretač društveno-gospodarskoga razvoja. naseljenosti pojedinih dijelova ovoga No povezanost društveno-gospodarskih i prostora u uvjetima nekadašnje vrlo demografskih procesa vidljiva je i kroz naglašene usmjerenosti prema poljoprivredi, utjecaj gospodarskoga razvoja na razvoj i za koju prirodni uvjeti nisu bili osobito obilježja stanovništva. Promjene broja i pogodni, bio je stalan poticaj za iseljavanje. obilježja stanovništva temeljni su Agrarna prenapučenost s jedne i demografski izraz društveno-gospodarskih gospodarski snažan razvoj grada Zagreba s procesa koji ukazuju na gospodarsku druge strane, imao je za rezultat jake dinamiku i društvena kretanja. migracijske struje prema Zagrebu, čemu je Na razvoj i razmještaj naselja i bitno pridonosio i razvoj prometa. Osobito naseljenosti, ukupan broj stanovnika ili snažna je svojevremeno bila dnevna opću gustoću naseljenosti, bitno utječu migracija radnika u Zagreb s područja prirodno-zemljopisni čimbenici, poglavito doline Krapine, Krapinčice i Toplice. reljef, hidrografska i pedološka obilježja, Gospodarske promjene u društvu imale su društveno-gospodarski čimbenici, odnosno za rezultat iniciranje procesa deagrarizacije obilježja gospodarske politike i društvena i industrijalizacije ili deruralizacije i organizacija, ali i politički, kao i čisto urbanizacije. Zbog agrarne prenapučenosti demografski čimbenici, poput primjerice tradicijska poljodjelska usmjerenost migracija ili pak stopa rodnosti i smrtnosti. populacije, vremenom je izgubila na Na razvoj naseljenosti i oblikovanje značenju, a ojačala je usmjerenost sadašnjega prostornoga razmještaja gospodarstva k industriji, razvoju manjih stanovništva Krapinsko - zagorske županije, industrijskih pogona, što je rezultiralo kao i pojedinih njenih jedinica lokalne prostornim prerazmještajem stanovništva, samouprave, također je utjecao veći broj odnosno njegovim preseljenjem iz seoskih čimbenika. Od prirodno-zemljopisnih naselja prema većim centrima rada poput faktora osobito su reljef i hidrološka Krapine, Zaboka i Oroslavlja. Tako su obilježja bitno utjecali na razmještaj pored migracija u Zagreb jačale i unutrašnje stanovništva i naselja, dok od društveno – dnevne migracije, što se dakako odražavalo zemljopisnih čimbenika treba posebno i na prostorni razmještaj i na strukturna izdvojiti složeni utjecaj grada Zagreba na obilježja stanovništva. Zamiranje rudarstva, demografske značajke ovoga prostora. nekad bitne gospodarske grane u ovomu Neravnomjernost razmještaja naselja i kraju, također je svojevremeno utjecalo na stanovništva u Županiji lako je uočljiva. podizanje manjih industrijskih pogona i Raspršena naseljenost stanovništva s promjene demografskih obilježja ovoga brojnim relativno malim naseljima, jedno je kraja. od obilježja naseljenosti ovoga kraja. Povezanost prostora Krapinsko – Najgušće je naseljen središnji prostor gdje zagorske županije sa Zagrebom danas se stječu rječice Krapina, Krapinčica i naglašava i turistička valorizacija Horvatska, sa središtem u Zaboku, te županijskoga prostora, poglavito kroz lječilišnu i turističku ponudu brojnih izvorišno područje Sutle, Krapinčice i zagorskih toplica, poput Krapinskih, Horvatske s težištem naseljenosti u Krapini. Tuheljskih, Stubičkih,..., čemu blizina

38 Zagreba kao snažnoga emitivnoga dominantno značenje u društvenomu i turističkoga centra osobito pogoduje. gospodarskomu životu Općine. Suvremeni razvoj prometa bitno je U prostornomu razmještaju izmijenio gospodarsko značenje pojedinih stanovništva Pregrade, također je uočljiva dijelova današnje Krapinsko – zagorske koncentracija stanovništva u središnjemu županije. Težište naseljenosti preneseno je naselju ove jedinice lokalne samouprave. U uz tokove Krapine i Krapinčice, na Pregradi živi 1.654 stanovnika ili gotovo pristranke što zatvaraju njihove doline. Nisu četvrtina stanovnika (23,1 % ukupnoga stvoreni veliki urbani centri, već je došlo do stanovništva grada). Ovo naselje ima formiranja nizova naselja koji su spojeni u dominantno značenje u društvenomu i područja kontinuirane naseljenosti s gospodarskomu životu ove upravno- obilježjima gradske zajednice stanovništva. prostorne jedinice, čemu pridonosi i Prostorni razmještaj stanovništva njegova urbaniziranost i za hrvatske uvjete, općine Hum na Sutli i grada Pregrade relativno dobra komunalna opremljenost. također je rezultat utjecaja prirodnih Osnovne se tendencije u čimbenika, poglavito reljefnih i pedoloških, demografskomu razvoju nekoga prostora ali jednako tako i društvenih faktora, poput zrcale u brojčanoj dinamici stanovništva ili valorizacije prometno-zemljopisnih u promjenama broja stanovnika u obilježja prostora. određenomu razdoblju. U brojčanoj Hum na Sutli obilježava prostorni dinamici stanovništva prožimaju se razmještaj stanovništva naglašena najvažnije odrednice ukupnoga koncentracija stanovništva u općinsko populacijskoga, ali i širega društveno- središte, ujedno i najveće naselje. U tom gospodarskoga razvoja. Kretanje broja naselju živi 1.238 stanovnika, dakle skoro stanovnika istodobno je i pokazatelj stupnja četvrtina ukupnoga stanovništva Općine, a društveno-gospodarskoga razvoja ili što je i razumljivo s obzirom na njegovo gospodarske razvijenosti određenoga područja.

Tablica 1. PROMJENA UKUPNOGA BROJA STANOVNIKA KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE I REPUBLIKE HRVATSKE 1991/2001 Krapinsko-zagorska županija Republika Hrvatska Godina Broj Indeks promjene Broj Indeks promj. Udio stan. županije br.st.2001/1991 stanovnika br.st.2001/1991 u stan. RH (%) stanovnika 1991. 149.141 4.784.265 3,12 95,50 92,75 2001. 142.432 4.437.460 3,21 Izvor: Popis stanovništva 2001., DZS, Zagreb, 2002

Krapinsko - zagorska županija, kao dijela Hrvatske smanjena s 121,2 na 115,7 uostalom i prostor Republike Hrvatske u stanovnika po četvornomu kilometru. Ipak, cjelini, u posljednjemu međupopisnomu unatoč tomu, prosječna opća gustoća razdoblju bilježi negativnu promjenu naseljenosti Županije još uvijek je, kao ukupnoga broja stanovnika. Godine 2001. uostalom i prije deset godina, veća nego u na području Županije popisano je 142.432 državi (78,5 st./km2 ). stanovnika (tablica 1.), što u odnosu na Kako je negativna promjena ukupnoga prethodni popis stanovništva predstavlja broja stanovnika u Županiji u odnosu na smanjenje ukupnoga broja za 6.709 1991.godinu niža nego na razini Republike stanovnika ili 4,5 % u odnosu na ukupno Hrvatske, udio stanovništva Županije u pučanstvo Županije prije deset godina. ukupnomu stanovništvu države je povećan. Time je i opća gustoća naseljenosti ovoga

39 Tablica 2. PROMJENA UKUPNOGA BROJA STANOVNIKA GRADOVA I OPĆINA ŽUPANIJE, GRADA PREGRADE I OPĆINE HUM NA SUTLI U RAZDOBLJU 1991. DO 2001. GODINE 1991 2001 Promjena broja stanovnika. aps. broj % aps. broj % aps. broj % Gradovi 52.506 35,21 51.403 36,09 -1.103 -2,10 Općine 96.635 64,79 91.029 63,91 -5.606 -5,80 Županija ukup. 149.141 100,00 142.432 100,00 -6.709 -4,50 Grad Pregrada 7.391 4,96 7.165 5,03 -226 -3,06 Općina Hum na Sutli 5.740 3,85 5.476 3,84 -264 -4,60 Izvor: Popis stanovništva 2001., DZS, Zagreb, 2002.

Negativna promjena ukupnoga broja gradovima. Samo pet općina (Kraljevec na stanovnika u razdoblju od 1991. do 2001. Sutli, Stubičke toplice, Zlatar Bistrica, prisutna je u većini administrativno- Konjščina i Tuhelj) imaju povećanje teritorijalnih jedinica Krapinsko - zagorske ukupnoga broja stanovnika. Rezultat je to županije. Gotovo četiri petine deagrarizacije i deruralizacije ili administrativno-teritorijalnih jedinica je, urbanizacije, glavnih indikatora procesa poput županija u cjelini, u posljednjemu polarizacije prostora. No razlog preseljenja desetljeću prošloga stoljeća imalo stanovništva u gradske sredine, dakle, smanjenje ukupnoga broja stanovnika. Tek urbanizacije, više nije posljedica jačanja je svaka četvrta jedinica lokalne gradova kao industrijskih središta. S samouprave u promatranomu razdoblju obzirom na obilježja industrijske imala pozitivnu promjenu ukupnoga broja proizvodnje i stanje u ukupnomu stanovnika. sekundarnomu sektoru gospodarstva sasvim Smanjenje ukupnoga broja stanovnika je sigurno da je u zadnjemu izraženije je u ruralnim dijelovima, u međupopisnomu razdoblju utjecaj industrije općinama (-5,8 %), nego u gradskim na pozitivnu promjeni ukupnoga broja sredinama (-2,1%), odnosno stanovnika u Zaboku, Donjoj Stubici i urbaniziranim područjima Županije (tablica županijskomu središtu Krapini, u potpunosti 2.). Iako i među gradovima samo tri grada izostao. Na primjeru grada Krapine (Zabok, i Krapina) imaju najvidljivije su promjene koje su se pozitivnu promjenu ukupnoga broja dogodile nakon 1991. godine. Za razliku od stanovnika, rast ukupnoga broja stanovnika Klanjca, Zlatara, Oroslavlja ili Pregrade taj tih urbanih središta ukazuje na prisutnost je grad ipak imao malo povećanje ukupnoga procesa polarizacije, odnosno ruralno- broja stanovnika u prošlomu urbanoga podvajanje prostora Županije. međupopisnomu razdoblju. Činjenica da je Urbane upravno-teritorijalne jedinice imaju Krapina postala županijsko središte, slabije izraženo smanjenje ili čak povećanje rezultirala je između ostaloga i naglašenom ukupnoga broja stanovnika, dok se ruralni koncentracijom administrativno-političkih prostori (općine) demografski prazne i funkcija, što je u konačnici imalo pozitivan bilježe gotovo trostruko veće smanjenje odraz i na jačanje gospodarstva, poglavito ukupnoga broja stanovnika u usporedbi s kroz razvoj obrtništva i uslužnih djelatnosti. 40 Na taj je način nadomješten nekadašnji relativno smanjenje ukupnoga broja značaj posrnulih nekad relativno brojnih stanovnika u odnosu na Županiju (- 4,5 %), industrijskih pogona, a što je uz bolju ali i za trećinu veće od relativnoga komunalnu opremljenost ili kvalitetnije smanjenja ukupnoga broja stanovnika na uvjete življenja i veće mogućnosti makar i gradskomu području Županije (-2,1 %). povremenoga zapošljavanja u tomu Opća gustoća naseljenosti kao odraz najvećemu županijskomu naselju, razlog prirodno-zemljopisnih značajki i društveno slaboga, ali ipak povećanja ukupnoga broja povijesnih zbivanja, u ovomu je kraju stanovnika. tradicijski visoka. U Županiji (115,7 U općinama ili ruralnomu dijelu stanovnika po četvornomu kilometru), ali i Županije, deagrarizacija je, uz smanjenje u Gradu (106,5 stanovnika po četvornomu prirodnoga priraštaja i napuštanje sela, kilometru), opća gustoća znatno je iznad uzrokovala prostorni prerazmještaj opće gustoće naseljenosti države (78,5 stanovništva i značajno smanjivanje broja stanovnika po četvornomu kilometru). stanovnika u velikomu broju zagorskih Opća gustoća naseljenosti u općini Hum seoskih naselja. Taj trend depopulacije na Sutli (148 stanovnika po četvornomu uočen je i ranije, ali je u zadnjemu kilometru) gotovo je dvostruko veća u desetljeću prošloga stoljeća osobito vidljiv. odnosu na gustoću naseljenosti Stanovništvo napušta sela uz popratne cjelokupnoga državnoga prostora. Ova je negativne posljedice za Općina jedna od najgušće naseljenih demoreprodukcijske, biološke i ekonomske jedinica lokalne samouprave Krapinsko- značajke populacije tih naselja. zagorske županije. Opća gustoća Na području općine Hum na Sutli živi naseljenosti joj je znatno iznad opće gustoće 5.476 stanovnika, pa je njen udio u naseljenosti Županije. Među 32 jedinice ukupnomu stanovništvu Županije (3,84 %) lokalne samouprave Krapinsko-zagorske iznad njenoga udjela u ukupnoj površini županije, brojem stanovnika po jedinici Županije (3,0 %). Kao i u Županiji, i u ovoj površine, općina Hum na Sutli je na 7. je općini u prošlomu desetljeću smanjen mjestu. Samo tri grada i tri općine imaju ukupan broj stanovnika. Negativna veću opću gustoću naseljenosti. promjena općega kretanja stanovništva u Analizom promjene broja stanovnika u općini Hum na Sutli je -4,6 %, dakle tek je zadnjemu međupopisnomu razdoblju po nešto veće u odnosu na smanjenje ukupnoga naseljima (tablica 3.) vidljivo je da je proces broja stanovnika na razini Županije (-4,5%), depopulacije prisutan u gotovo svim no to je ipak manje smanjenje ukupnoga naseljima Općine. Samo u četiri naselja broja stanovnika u odnosu na negativnu (Lastine, Poređe, Vrbištica i Zalug) ukupan demografsku promjenu u općinama, tj. broj stanovnika je veći nego 1991. godine. ruralnomu dijelu Županije (-5,8 %). Kako se radi o malomu relativnomu Na području grada Pregrade živi 7.165 povećanju (od 1,8 do 8,7 %) i naseljima s stanovnika, pa je udio Grada u ukupnomu malim brojem stanovnika, apsolutno stanovništvu Županije (5,0 %), što je ispod povećanje je gotovo neznatno, od 3 njegovoga udjela u ukupnoj površini (Lastine) do 17 stanovnika (Vrbišnica). Županije (5,5 %). Kao i u Županiji i u Najveće relativno povećanje ukupnoga Gradu je u prošlomu desetljeću smanjen broja stanovnika je u naselju Zalug, 8,7 % u ukupan broj stanovnika. Relativno odnosu na 1991.godinu, što čini povećanje smanjenje ukupnoga broja stanovnika od ukupnoga broja stanovnika toga naselja za -3,1 % predstavlja za trećinu manje samo 9 stanovnika.

41 Tablica 3. DEMOGRAFSKI POKAZATELJI NASELJA OPĆINE HUM NA SUTLI Promjena broja st. 1991 2001 Naselje 1991-2001. aps.br. % aps. br. % aps. broj % Brezno Gora 124 2,2 88 1,6 -36 -29,03 Donje Brezno 132 2,3 128 2,3 -4 -3,03 Druškovec Gora 141 2,5 112 2,0 -29 -20,57 Druškovec Humski 413 7,2 408 7,5 -5 -1,21 Gornje Brezno 340 5,9 331 6,0 -9 -2,65 Grletinec 240 4,2 217 4,0 -23 -9,55 Hum na Sutli 1.282 22,3 1238 22,6 -44 -3,43 Klenovec Humski 457 8,0 423 7,7 -34 -7,44 Lastine 167 2,9 170 3,1 3 1,80 Lupinjak 401 7,0 376 6,9 -25 -6,24 Mali Tabor 379 6,6 370 6,8 -9 -2,38 Orešje Humsko 213 3,7 205 3,7 -8 -3,76 Poređe 221 3,9 231 4,2 10 4,52 Prišlin 415 7,2 399 7,3 -16 -3,86 Rusnica 223 3,9 209 3,8 -14 -6,28 Strmec Humski 231 4,0 184 3,4 -47 -20,35 Vrbišnica 258 4,5 275 5,0 17 6,59 Zalug 103 1,8 112 2,0 9 8,73 UKUPNO 5.740 100,0 5.476 100,0 -264 -4,60 Izvor: Popis stanovništva 2001., DZS, Zagreb, 2002.

U ostalih 14 naselja, među kojima je i promjene u naseljskoj strukturi Općine, tj. općinsko središte, vrijednosti promjene vrlo je upitna mogućnost održanja postojeće ukupnoga broja stanovnika su negativne. mreže naselja. Kako je u razvoju prostora Raspon vrijednosti relativnoga smanjenja nužno voditi računa prije svega o kvaliteti ukupnoga broja stanovnika kreće se od -1,2 ljudskoga življenja, a što podrazumijeva do -29,0 %. Najviša negativna vrijednost osiguranje određenih blagodati urbanoga relativne promjene ukupnoga broja života, odnosno urbane infrastrukture, to se stanovnika je u jednomu od najmanjih “prorjeđivanje” mreže naselja javlja kao naselja Brezno Gora. S obzirom na neminovnost. U ruralnomu prostoru, kakav vrijednost negativne promjene ukupnoga je zasigurno i prostor općine Hum na Sutli, broja stanovnika u prethodnomu razdoblju i može se očekivati “prorjeđivanje” mreže veličinu ovoga naselja, realno je očekivati naselja, jer neka naselja vjerojatno neće biti daljnje ubrzanje prisutnoga procesa depopulacije. moguće “spasiti”. U naseljima u kojima nije Imajući u vidu prisutni proces moguće stvoriti kvalitetne životne uvjete depopulacije i rapidno smanjivanje primjerene suvremenomu načinu života, ukupnoga broja stanovnika, poglavito nekih poglavito ako su ona još i prometno naselja, sasvim je realno očekivati i izolirana, iseljavanje se javlja kao prirodan 42 proces koji ima vremenski nedvojbenu povezivanje Pregrade s naseljima poput društvenu opravdanost. Sopota, Vrha Pregradskoga, Valentinova i Vrlo naglašeno demografsko pražnjenje Benkova ili pak dijelova Bušina koji je na gotovo cijelom području općine Hum na praktički i fizički postao dio gradskoga Sutli osim na ukupni demografski potencijal tkiva Pregrade. Središnje funkcije naselja toga područja, negativno utječe i na Pregrade, njegova socijalna i komunalna dinamička i strukturna obilježja infrastruktura, odnosno urbani sadržaji koji stanovništva, a samim time i na mogućnosti omogućuju višu razinu kvalitete življenja u gospodarskoga jačanja prostora. odnosu na ostala naselja, privlačan su razlog Grad Pregrada je po gustoći naseljenosti za doseljavanje, poglavito stanovništva iz jedna od srednje naseljenih jedinica lokalne okolnih ruralnih naselja, a jednako vrijedi i samouprave Krapinsko – zagorske županije. za Hum na Sutli. Opća gustoća naseljenosti mu je ispod U ostalim naseljima (21) u vrijednosti prosječne opće gustoće naseljenosti promjene ukupnoga broja stanovnika su Krapinsko - zagorske županije i među negativne. Raspon vrijednosti relativnoga njenih 32 jedinice lokalne samouprave smanjenja ukupnoga broja stanovnika kreće gustoćom naseljenosti se nalazi na 16 se od -0,9 do -45,7%. Najviša negativna mjestu. Osim grada Zlatara svi ostali vrijednost relativne promjene ukupnoga gradovi imaju veću opću gustoću broja stanovnika je u najmanjem naselju naseljenosti, kao i deset općina. Martiša Ves. S obzirom na tako veliku S obzirom na smanjenje ukupnoga broja negativnu promjenu ukupnoga broja stanovnika na razini cijele upravno- stanovnika u prethodnomu razdoblju i teritorijalne jedinice, sasvim je razumljivo veličinu ovoga naselja, realno je očekivati da je proces depopulacije prisutan u većini daljnje ubrzanje prisutnoga procesa naselja, točnije u čak 81 % naselja. Tek depopulacije. svako peto naselje nije depopuliralo u Demografsko pražnjenje pojedinih zadnjemu međupopisnomu razdoblju. dijelova prostora grada Pregrade, poglavito (tablica 4.). Samo u pet naselja (Pregrada, naselja u zapadnomu dijelu: Martiša Ves, Pavlovec Pregradski, Stipernica, Višnjevec i Vrhi Vinagorski, Vinagora, Gabrovec, Vrhi Pregradski) ima pozitivnu promjenu odražava se na ukupni demografski ukupnoga broja stanovnika. potencijal i negativno utječe na dinamička i Relativno povećanje ukupnoga broja strukturna obilježja stanovništva, a samim stanovnika u naseljima Pavlovec time i na mogućnosti gospodarskoga jačanja Pregradski, Stipernica, Višnjevec i Vrhi poglavito tih naselja. Pregradski kreće se od 0,2 do 1,8 % i s Proklamirano društveno opredjeljenje s obzirom na veličinu tih naselja u tržišnom ekonomijom kao temeljnim apsolutnomu iznosu je gotovo zanemarivo, gospodarskim opredjeljenjem, ostavlja malo budući se radi o povećanju od 1 do 4 nade za te dijelove općine Hum na Sutli i stanovnika. grada Pregrade. Svakoj odluci o ulaganjima Najveće apsolutno i relativno povećanje potencijalnih investitora prethodi analiza ukupnoga broja stanovnika ima središnje svih čimbenika bitnih za realizaciju naselje Pregrada, 263 stanovnika ili 18,9 %. investicije i njenu ekonomsku opravdanost, Demografski rast ovoga najvećega naselja pri čemu je bitan element i raspoloživost i vidljiv je i kroz promjene njegovih kvalitativna obilježja ljudskih resursa fizionomskih i funkcionalnih obilježja. U prostora. zapadnomu i južnomu dijelu sve je očitije

43 Tablica 4. PROMJENE UKUPNOGA BROJA STANOVNIKA U GRADU PREGRADI PO NASELJIMA, U RAZDOBLJU OD 1991. DO 2001. GODINE Stopa rasta 1991. 2001. Br. Naselje 1991-2001. aps. % aps. % aps. % 1. Benkovo 402 5,4 359 5,0 -43 -10,7 2. Bregi Kostelski 351 4,7 337 4,7 -14 -4,0 3. Bušin 244 3,3 229 3,2 -15 -6,1 4. Cigrovec 625 8,5 533 7,4 -92 -14,7 5. Donja Plemenščina 144 1,9 125 1,7 -19 -13,2 6. Gabrovec 91 1,2 74 1,0 -17 -18,7 7. Gorjakovo 442 6,0 391 5,5 -51 -11,5 8. Gornja Plemenščina 321 4,3 316 4,4 -5 -1,6 9. Klenice 132 1,8 109 1,5 -23 -17,4 10. Kostel 164 2,2 149 2,1 -15 -9,1 11. Kostelsko 300 4,1 254 3,5 -46 -15,2 12. Mala Gora 210 2,8 200 2,8 -10 -4,8 13. Marinec 175 2,4 157 2,2 -18 -10,3 14. Martiša Ves 35 0,5 19 0,3 -16 -45,7 15. Pavlovec Pregradski 224 3,0 228 3,2 4 1,8 16. Pregrada 1.391 18,8 1.654 23,1 263 18,9 17. Sopot 347 4,7 344 4,8 -3 -0,9 18. Stipernica 207 2,8 209 2,9 2 1,0 19. Svetojurski Vrh 222 3,0 214 3,0 -8 -3,6 20. Valentinovo 186 2,5 169 2,4 -17 -9,1 21. Velika Gora 142 1,9 125 1,7 -17 -12,0 22. Vinagora 75 1,0 62 0,9 -13 -17,3 23. Višnjevec 195 2,6 198 2,8 3 1,5 24. Vojsak 171 2,3 161 2,2 -10 -5,8 25. Vrhi Pregradski 411 5,6 412 5,8 1 0,2 26. Vrhi Vinagorski 184 2,5 137 1,9 -47 -25,5 UKUPNO 7.391 100,0 7.165 100,0 -226 -3,1 Izvor: Popis stanovništva 2001., DZS, Zagreb, 2002.

Imajući u vidu prisutni proces životne uvjete visoke kakvoće primjerene depopulacije i ubrzano smanjivanje suvremenomu načinu života, poglavito ako ukupnoga broja stanovnika poglavito nekih su ona još i prometno izolirana, iseljavanje naselja, realno je očekivati i promjene u se javlja kao prirodna posljedica koja ima ustroju naselja grada Pregrade, jer je vrlo vremenski nedvojbenu društvenu upitna mogućnost održanja postojeće mreže opravdanost. naselja. Jednako tako, na području grada Proces napuštanja sela kao mjesta Pregrade može se očekivati “prorjeđivanje” življenja, nedvojbeno je dominantan na mreže naselja, jer neka naselja vjerojatno se području ovoga dijela Krapinsko - zagorske neće moći “održati”. Dakle, ponovimo, u županije. Neka naselja sve više gube svoje naseljima u kojima nije moguće stvoriti pozitivno demografsko i društveno-gospo-

44 darsko značenje, negativni populacijski i stanovnika, no došlo je i do znatnih i društveni procesi sve su snažniji, a značajnih poremećaja u prirodnoj dinamici, nepovoljne sociodemografske posljedice te dobno-spolnoj i gospodarskoj strukturi prisutnih procesa sve izraženije. To je pučanstva najvidljivije kroz smanjenje ukupnoga broja

1.3.4. Dinamička obilježja stanovništva

Neprestalnomu smanjivanju vrijednosti određena buduća demografska slika ovoga stopa prirodnoga priraštaja stanovništva u područja, kao uostalom i regionalna Hrvatskoj pridonosi i niska stopa rodnosti demografska slika Hrvatske. Naime, unatoč na prostoru Krapinsko - zagorske županije. činjenici da Krapinsko – zagorska županija Prirodna depopulacija prisutna na području ima pozitivan saldo ukupne migracije, ona Županije posljedica je prije svega izrazito ne kompenzira smanjenje koje se javlja kao niske stope rađanja. Opća stopa nataliteta u posljedica prirodne depopulacije. Za razliku Županiji, kao uostalom i u cijeloj državi, je od vanjske migracije sa stalnim pozitivnim vrlo niska. Graničnom razinom za saldom u zadnjih pet godina (iz inozemstva osiguranje jednostavne reprodukcije je više doselilo nego što je iselilo), stanovništva smatra se stopa nataliteta od 14 unutarnja migracija ima negativan predznak promila, a natalitet u Hrvatskoj u zadnjih (2004. godine je u Županiju doselilo 615 pet godina nije dosizao niti vrijednost od 10 stanovnika, ali je u druge županije i grad promila. Vrijednosti stopa rađanja i u Zagreb odselilo 648 stanovnika). Iako je Županiji i u državi u cjelini bile bi zbog jačega doseljavanja iz inozemstva primjerenije nekim visokorazvijenim saldo ukupne migracije pozitivan, on nema zemljama Europe, dok istovremeno ostale vrijednosti koje bi mogle pokriti i gubitak značajke njihovoga gospodarskoga razvoja stanovništva uzrokovan negativnom znatno zaostaju za obilježjima tih zemalja. prirodnom promjenom stanovništva u Poglavito zbog gospodarskoga stanja ovomu dijelu Hrvatske, u prošlosti društva i izostanka konkretnih poticajnih poznatom i u demografskoj literaturi mjera u svrhu povećanja stope rađanja i isticanom kao primjer područja s visokom broja djece u obitelji, već 1991. godine na stopom rađanja. prostoru Hrvatske zabilježena je negativna Podaci vitalne statistike pokazuju da je prirodna promjena broja stanovnika (-0,6 2004. godine u Županiji živorođeno 1.224 promila). Sve hrvatske županije, pa tako i djeteta. Iste godine evidentirano je 1.973 Krapinsko-zagorska, imale su pokazatelje umrle osobe, čime je prirodnim putom broj reprodukcije stanovništva ispod vrijednosti stanovnika smanjen za 749 (tablica 5.). potrebne za jednostavno obnavljanje, što ukazuje na reprodukcijsku depopulaciju. Sadašnjim, a i budućim stupnjem reprodukcijske depopulacije uvelike će biti

45 Tablica 5 ODREDNICE PRIRODNOGA KRETANJA STANOVNIŠTVA NA PODRUČJU KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE, GRADA PREGRADE I OPĆINE HUM NA SUTLI 2004. GODINE Prirodna promjena Rođeni u 2004. Umrli u 2004. 2004. aps.br. ‰ aps.br. ‰ aps.br. ‰ Krapinsko-zagorska žup. 1.224 8,6 1.973 13,9 -749 -5,3 -gradovi 424 8,2 654 12,7 -230 -4,5 -općine 800 8,8 1.319 14,5 -519 -5,7 Grad Pregrada 53 7,4 98 13,7 -45 -6,3 Hum na Sutli 39 7,1 53 9,7 -14 -2,6 Izvor: Prirodno kretanje stanovništva u 2004., DZS, Zagreb, 2005.

S godišnjom stopa rodnosti od samo 8,6 Prirodno kretanje stanovništva u općini promila i smrtnosti od visokih 13,9 promila, Hum na Sutli je povoljnije u odnosu na Županija je 2004. godine imala negativnu Županiju u cjelini. Godišnja stopa nataliteta prirodnu promjenu stanovništva od čak -5,3 je doduše nešto niža, 7,1 promila, što je još promila, što je 2,5 puta viša negativna uvijek daleko od granične vrijednosti za vrijednost u odnosu na negativnu vrijednost osiguranje jednostavne reprodukcije prirodnoga kretanja stanovništva na razini stanovništva, ali je znatno niža i stopa države (-2,1 promila). Smanjenje mortaliteta (9,7 promila), pa je stopa bioreproduktivne moći stanovništva osobito prirodnoga smanjenja stanovništva niža, te iznosi samo (-2,6 promila). U usporedbi s je naglašeno u ruralnim naseljima pa je obilježjima prirodnoga kretanja prostorno, prirodna, reprodukcijska stanovništva ruralnoga dijela Krapinsko - depopulacija izraženija u ruralnim zagorske županije (općine), Hum na Sutli područjima (općinama) nego u urbanim ima nižu stopu nataliteta, ali i puno nižu (gradovima). U općinama, dakle ruralnim stopu mortaliteta. Vrijednost prirodne dijelovima Županije, negativna je vrijed- depopulacije je znatno niža u usporedbi s nost prirodne promjene čak -5,7 promila. U vrijednošću prirodne depopulacije ruralnoga urbanim sredinama (gradovima), odnos dijela Županije. U odnosu na urbani dio broja rođenih i umrlih ipak je nešto Županije (gradove) općina Hum na Sutli povoljniji, pa je i negativna vrijednost ima također nižu stopu nataliteta kao i stopu prirodne promjene nešto manje izražena, a mortaliteta za gotovo trećinu, pa je rezultat je poglavito koncentracije u negativna vrijednost prirodne promjene gradove mlađega, vitalnijega stanovništva iz dvostruko niža u odnosu na negativnu okolnih ruralnih područja. vrijednost prirodne promjene u urbanomu Pored niske vrijednosti stope rodnosti, dijelu Županije. važna odrednica negativnoga prirodnoga Prirodno kretanje stanovništva u gradu kretanja stanovništva i bitan čimbenik Pregradi sličnih je značajki, no još depopulacije sve je više i smrtnost, kao nepovoljnijih nego na razini Županije kao odraz nepovoljne dobne strukture cjeline. Godišnja stopa nataliteta je osjetno stanovništva. Izuzetno visoka stopa niža (7,4 promila) nego u Županiji, i njena umiranja u ruralnomu dijelu Županije (14,5 je vrijednost gotovo upola manja od stope promila) odraz je ostarjele dobne strukture rađanja koja se smatra graničnom seoskoga stanovništva. vrijednošću za osiguranje jednostavne

46 reprodukcije stanovništva. Kako istodobno stanovništvom 3.041 ih je doselilo iz ino- stopa mortaliteta ima gotovo jednaku zemstva, dakle, gotovo petina ukupno dose- vrijednost kao u Županiji, stopa prirodnoga ljenih osoba (19,9%). Od toga je 3.041 smanjenja stanovništva je veća nego u doseljena osoba iz Republike Bosne i Her- Županiji, te iznosi -6,3 promila. U odnosu cegovine ili 44,1 % inozemnih doseljenika, na obilježja prirodnoga kretanja stanov- što upućuje da se dijelom radi i o ratom ništva ruralnoga dijela Krapinsko - zagorske uzrokovanim migracijama. županije (općine), grad Pregrada ima nižu Na području općine Hum na Sutli stopu nataliteta, ali i nešto nižu stopu domorodno stanovništvo čini 79,9 % mortaliteta. Zbog toga je vrijednost prirodne ukupne općinske populacije. Svaki peti depopulacije nešto viša u odnosu na stanovnik općine Hum na Sutli doselio je iz prirodnu depopulaciju ruralnoga dijela druge županije ili inozemstva. Udio Županije. U odnosu na urbani dio Županije doseljenoga stanovništva u ukupnomu (gradove), grad Pregrada ima još nepo- pučanstvu Općine je dvostruko viši od voljnija obilježja prirodnoga kretanja sta- udjela doseljenih u Županiji. Istodobno, novništva. Stopa rađanja je niža u gradu udio doseljenih iz inozemstva u ukupnoj Pregradi u odnosu na stopu nataliteta u populaciji Općine čini 8 %, što je skoro gradovima Županije, a stopa smrtnosti je upola manji udio nego u Županiji. Za viša, pa je i prirodna depopulacija kao razliku od Županije gdje je najviše rezultat takvih odnosa u gradu Pregradi inozemnih doseljenika iz Republike Bosne i znatno viša u odnosu na urbani dio Hercegovine, u općini Hum na Sutli svaki Županije. četvrti doseljeni stanovnik iz inozemstva Migracije su bitna odrednica brojčanoga doselio je iz Republike Slovenije. razvoja stanovništva, ali i oblikovanja svih Na području grada Pregrade domorodno njegovih značajki, poglavito strukturnih stanovništvo čini 79,5 % ukupne gradske obilježja. U širem smislu migracija populacije. Doseljenici iz druge županije ili označava prostornu pokretljivost inozemstva čine nešto preko petine stanovništva koja se odvija u različitim ukupnoga stanovništva Grada (20,5 %). oblicima: od povremenoga radnoga Udio doseljenoga stanovništva u ukupnomu angažiranja stanovništva izvan svoje sredine stanovništvu Grada je dvostruko viši od (sezonska migracija), svakodnevnoga udjela doseljenih u Županiji. Doseljeno putovanja na posao (dnevna migracija), stanovništvo iz inozemstva u ukupnoj privremenoga rada i boravka u drugoj populaciji grada čini samo 2,2 %, dakle, sredini (bilo u zemlji ili inozemstvu), do gotovo desetorostruko manje nego u definitivnoga (trajnoga) preseljenja (u Županiji. Među doseljenicima iz inozemstva zemlji ili inozemstvu). U kojemu se god i na razini Grada je najbrojnije stanovništvo funkcionalnomu obliku javlja, uzrok je i doseljeno iz Republike Bosne i posljedica prostornih i vremenskih Hercegovine, koje čini približno trećinu varijacija i promjena u organizaciji društva. ukupno doseljenoga stanovništva iz Prema podacima popisa stanovništva iz inozemstva. 2001. godine, 15.277 je doseljenih stanov- nika u ovu Županiju, što čini 10,7 % ukupnoga pučanstva. Među doseljenim

47 1.3.5. Strukturna obilježja stanovništva

Promjene u strukturama stanovništva su se odvijali i koji su doveli do možebitne prema spolu, dobi, ekonomskim i drugim neravnoteže po spolu i “osakaćenosti” po obilježjima, primarna su odrednica dobi. Jednako tako, dobno-spolna struktura prirodnoga kretanja stanovništva. Upravo stanovništva bitna je i za ostale strukture navedene strukture, posebno ekonomsko- stanovništva, posebno za pojedine socijalna, odražavaju promjene društvenih i parcijalne strukture u okviru društvenih gospodarskih uvjeta života i izravno utječu struktura. na natalitet i mortalitet. Proučavanje Na strukturu stanovništva prema spolu i struktura stanovništva omogućuje spoznaju u ovoj je županiji, iako nešto manje nego u bitnih značajki i odrednica ukupnoga nekim drugim hrvatskim županijama, pored kretanja stanovništva, cjelokupnoga razvoja višegodišnjega utjecaja prirodnoga i stanovništva, te određivanje uloge ljudskoga mehaničkoga kretanja stanovništva, utjecao faktora u gospodarskomu razvoju i rat kao vanjski čimbenik. određenoga prostora. Struktura stanovništva prema spolu, U okviru strukturnih obilježja odnosno brojčani odnos muškoga i stanovništva posebno značenje za gospo- ženskoga stanovništva u ukupnoj populaciji, darski i demografski razvoj imaju biološka izražen je udjelom žena u ukupnoj (demografska) struktura, te neke druge u populaciji ili koeficijentom feminiteta, tj okviru društvenih struktura, poglavito brojem žena na 100 muškaraca, ujedno je i obrazovna i gospodarska struktura prema pokazatelj stupnja gospodarske razvijenosti. aktivnosti i djelatnosti. Veći udio žena, odnosno viši koeficijent Biološka struktura stanovništva obu- feminiteta, obilježje je gospodarski hvaća stanovništvo prema spolu i prema razvijenijih područja dobi. Izuzetno je bitna za sadašnji i budući . razvoj stanovništva, kao i za ukupan gospodarski razvoj. Odražava procese koji

Tablica 6. STRUKTURA STANOVNIŠTVA PREMA SPOLU U REPUBLICI HRVATSKOJ, KRAPINSKO - ZAGORSKOJ ŽUPANIJI I GRADU PREGRADI 2001.GODINE. Broj žena % u uk. st. kf Republika Hrvatska 2.465.642 51,9 107,8 Krapinsko-zagorska žup. 73.019 51,3 105,2 Grad Pregrada 3.634 50,7 102,9 Općina Hum na Sutli 2.816 51,4 105,9 Izvor: Popis stanovništva 2001., DZS, Zagreb, 2002.

Prema podacima posljednjega popisa feminiteta je niži nego na razini države stanovništva na području Krapinsko-za- (tablica 6.). gorske županije, iako je vrijednost koe- Vrijednost koeficijenta feminiteta u ficijenta feminiteta zasigurno nešto viša općini Hum na Sutli je niža od koeficijenta zbog diferencijalnoga mortaliteta uslijed feminiteta u državi, i znatno je bliža ostarjelosti ukupne populacije, koeficijent vrijednosti koeficijenta feminiteta u 48 Županiji. Općina ima i niži udio žena u Vrijednost koeficijenta feminiteta u ukupnomu pučanstvu u odnosu na državu, a gradu Pregradi, također je znatno niža od viši u odnosu na Županiju čiji je sastavni koeficijenta feminiteta u državi, a niža je i u dio. odnosu na Županiju. Grad ima i niži udio Odnos muškoga i ženskoga stanovni- žena u ukupnomu pučanstvu i u odnosu na štva po karakterističnim dobnim skupinama državu, i u odnosu na Županiju čiji je na prostoru Županije, prikazan je na slici 5. sastavni dio.

Slika 5. Udio muškoga i ženskoga stanovništva u Krapinsko-zagorskoj županiji po karakterističnim dobnim skupinama 2001. godine

40,0 36,4 33,7 35,0 32,1 30,8 30,0

25,0 20,8 % 20,0 18,0 m 16,3 ž 15,0 11,9 10,0

5,0

0,0 0-14 15-39 40-64 65 i više

Vidljiva neravnoteža po spolu unutar Županije), a odraz je diferencijalnoga danih dobnih skupina, ima donekle opće mortaliteta u uvjetima izražene ostarjelosti obilježje karakteristično za društveno- ukupnoga pučanstva tih dijelova Županije. gospodarski razvijena područja: manjak Na razini općine Hum na Sutli odnos žena u najmlađim dobnim skupinama (diferencijalni natalitet) i višak žena u muškoga i ženskoga stanovništva prema starijim kohortama (diferencijalni izdvojenim dobnim skupinama (slika 6) mortalitet). U dobnoj skupini 15 do 39 dijelom je podudaran s onim na razini godina više je muškoga stanovništva. To se Županije. U dobnoj skupini od 15 do 39 djelom može objasniti tradicijom i agrarnim godina na razini Općine manjak ženskoga ili ruralnim obilježjima prostora, gdje je stanovništva nešto je manje vidljiv nego u vezanost muškoga stanovništva za svoje (poljoprivredno) imanje vrlo izražena. Županiji. I u slijedećoj dobnoj skupini Koeficijent feminiteta općenito raste s debalans je na štetu ženskoga stanovništva, porastom životne dobi. Neravnoteža je za razliku od kontingenta stanovništva najočitija kod najstarije dobne skupine gdje preko 65 godina gdje je uslijed je znatno veći broj žena u odnosu na mušku diferencijalnoga mortaliteta, a s obzirom na populaciju, što je uobičajena posljedica visoku starost ukupne populacije, udio diferencijalnoga mortaliteta. ženskoga stanovništva u Općini dvostruko Višak žena osobito je izražen u ukupnoj veći od udjela muških. populaciji općina (ruralnih dijelova 49

Slika 6. Udio muškoga i ženskoga stanovništva u općini Hum Na Sutli, u ukupnomu stanovništvu po karakterističnim dobnim skupinama, 2001. godine

40,0 36,4 35,0 33,7 32,1 30,8 30,0

25,0 20,8 m 20,0 18,0 % 16,3 ž 15,0 11,9 10,0

5,0

0,0 0-14 15-39 40-64 65 i više

50 S demografskoga, ali svakako i širega stanovništva u okviru dobne skupine 20 do društveno-gospodarskoga aspekta posebno 34 godine, koja se može uvjetno nazvati je bitan odnos muškoga i ženskoga udajno-ženidbenim kontingentom (slika 7).

Slika 7. Muško i žensko stanovništvo dobne skupine 20-34 godine u Krapinsko-zagorskoj županiji i općini Hum na Sutli, 2001.godine 52,0 52,0 51,6

51,0

50,0

% 49,0 m 48,4 ž 48,0 48,0

47,0

46,0 Županija Općina

Prisutna neravnoteža između broja skupini još nepovoljniji u odnosu na muškoga i ženskoga stanovništva u ovoj Županiju; 52,0 % je muških, a 48,0 % čine dobnoj skupini na razini Županije ukazuje žene. Trend smanjivanja broja žena u na dominirajuća ruralna obilježja prostora u udajno-ženidbenoj skupini nedvojbeno cjelini. Žene (zapravo djevojke, jer odlaze pridonosi daljnjemu jačanju procesa prije udaje) napuštaju ruralna naselja u depopulacije. Manjak ženskoga većemu broju nego muškarci, koji su stanovništva ne odražava se negativno samo nasljeđivanjem jače vezani za imanje na demografski, već i na ukupni („grunt“). gospodarski razvoj Općine. U općini Hum na Sutli je odnos muškoga i ženskoga stanovništva u toj

51 U općini Hum na Sutli najveća 39, od 40 do 44 i od 45 do 49 godina koncentracija stanovništva prema dobnoj (tablica 7.), tako da je stanje nešto strukturi je u dobnim skupinama od 35 do nepovoljnija nego u gradu Pregradi.

Tablica 7. STANOVNIŠTVO OPĆINE HUM NA SUTLI PO DOBNIM SKUPINAMA 2001. GODINE

Br. Dobna skupina Broj stanovnika % 1. 0-4 271 4,95 2. 5-9 308 5,63 3. 10-14 361 6,59 4. 15-19 368 6,72 5. 20-24 399 7,29 6. 25-29 383 6,99 7. 30-34 401 7,32 8. 35-39 439 8,02 9. 40-44 427 7,80 10. 45-49 431 7,87 11. 50-54 350 6,39 12. 55-59 295 5,39 13. 60-64 287 5,24 14. 65-69 275 5,02 15. 70-74 226 4,13 16. 75-79 160 2,92 17. 80-84 48 0,88 18. 85-89 34 0,62 19. 90-94 9 0,16 20. 95 i više 0 0,00 21. Nepoznato 4 0,07 Ukupno 5.476 100,00 Izvor: Popis stanovništva 2001., DZS, Zagreb, 2002.

52

Na razini grada Pregrade podjela godina (tablica 8.), što ukazuje na relativno stanovništva prema dobnoj strukturi ukazuje pozitivna kretanja unatoč smanjivanju broja na koncentraciju stanovnika u dobnim stanovnika. skupinama od 30 do 34 i od 35 do 39

Tablica 8. STANOVNIŠTVO GRADA PREGRADE PO DOBNIM SKUPINAMA 2001.GODINE Broj Dobna skupina Broj stanovnika % 1. 0-4 439 6,13 2. 5-9 440 6,14 3. 10-14 477 6,66 4. 15-19 467 6,52 5. 20-24 391 5,46 6. 25-29 467 6,52 7. 30-34 538 7,51 8. 35-39 539 7,52 9. 40-44 487 6,79 10. 45-49 467 6,52 11. 50-54 442 6,16 12. 55-59 367 5,12 13. 60-64 414 5,78 14. 65-69 414 5,78 15. 70-74 372 5,19 16. 75-79 253 3,53 17. 80-84 115 1,61 18. 85-89 41 0,57 19. 90-94 15 0,21 20. 95 i više 2 0,03 21. nepoznato 18 0,25

UKUPNO 7.165 100,00

Izvor: Popis stanovništva 2001., DZS, Zagreb, 2002.

53 Slika 8. Udio muškoga i ženskoga stanovništva u gradu Pregradi, po karakterističnim dobnim skupinama 2001. godine

40 36,1 35 32,3 31,2 30 28,7

25 21,5 % 20 19,3 18,6 m ž 15 12,3 10

5

0 0-14 15-39 40-64 65 i više

Na razini grada Pregrade odnos preko 65 godina, gdje je uslijed muškoga i ženskoga stanovništva prema diferencijalnoga mortaliteta, a s obzirom na izdvojenim dobnim skupinama (slika 8.) visoku starost ukupne populacije, gotovo samo je dijelom podudaran s onim na razini dvostruko veći udio ženskoga stanovništva. Županije. Jednako tako kao i u općini Hum Stoga ponovno naglašavamo, da je s na Sutli, dobnoj skupini od 15 do 39 godina demografskoga, ali svakako i širega na razini grada vidljiv je nešto izraženiji društveno-gospodarskoga aspekta posebno manjak ženskoga stanovništva nego u bitan odnos muškoga i ženskoga Županiji. I u slijedećoj dobnoj skupini stanovništva u okviru dobne skupine 20 do debalans je na štetu ženskoga stanovništva, 34 godine, koja se može uvjetno nazvati za razliku od kontingenta stanovništva udajno-ženidbenim kontingentom (slika 9.).

54 Slika 9. Muško i žensko stanovništvo dobne skupine 20 do 34 godine u Krapinsko- zagorskoj županiji i gradu Pregradi 2001. godine

53,0 52,7

52,0 51,6

51,0

50,0

49,0 48,4 m 48,0 47,3 ž 47,0

46,0

45,0

44,0 Županija Grad

U gradu Pregradi je odnos muškoga i stupanj ostarjelosti stanovništva viši nego ženskoga stanovništva u toj skupini još na razini države (tablica 9.). Vrijednost nepovoljniji u odnosu na Županiju, jer je indeksa starosti, koji pokazuje brojčani 52,7 % muških, a 47,3 % čine žene. omjer stanovništva starijega od 59 godina i Dobna struktura stanovništva je odraz mlađega od 20 godina, je viša od indeksa razvoja stanovništva tijekom dužega starosti stanovništva države, iako je još razdoblja i po svojim je socio-ekonomskim uvijek u okviru vrijednosti tipa dobnoga implikacijama jedna je od najvažnijih sastava koji se u demografiji označava kao struktura stanovništva. Odražava biodi- tip dobnoga sastava „duboka starost“. S namiku i potencijalnu vitalnost stanovništva udjelom mladih (0 do 19 godina) od 23,7 % određenoga područja. i starih (60 i više godina) od 22,4 %, dobna Povećani udio staroga (60 i više godina) struktura stanovništva Županije je u ukupnom stanovništvu ukazuje da je nepovoljnija u odnosu na dobnu strukturu značajan opći činilac promjena u dobnoj stanovništva cijele države. strukturi proces starenja stanovništva. Dobnu strukturu stanovništva Županije obilježava vrlo izražen proces starenja, pa je

55 Tablica 9. DOBNA STRUKTURA STANOVNIŠTVA REPUBLIKE HRVATSKE, KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE, GRADA PREGRADE I OPĆINE HUM NA SUTLI 2001. GODINE 0-19 20-59 60 i više Indeks Tip rel. rel . rel. starosti dobnoga aps. broj aps. broj aps. broj (%) (%) (%) (%) sastava Duboka Hrvatska 1.053.240 23,8 2.409.359 54,6 955.556 21,6 90,7 starost Duboka KZŽ. 33.643 23,7 76.585 53,9 31.869 22,4 94,7 starost Duboka Pregrada 1.823 25,5 3.698 51,7 1.626 22,8 89,1 starost Hum na Duboka 1.308 23,9 3.125 57,1 1.039 19,0 79,4 Sutli starost Izvor: Popis stanovništva 2001., DZS, Zagreb, 2002.

Vrijednost indeksa starosti stanovništva ukupne društvene aktivnosti određenoga općine Hum na Sutli niža je u odnosu na područja. S obzirom na izuzetan značaj indeks starosti stanovništva države, te dobne strukture stanovništva za osobito u odnosu na vrijednost indeksa gospodarsku moć, u planiranju budućih starosti stanovništva Županije. Ipak i općina aktivnosti ova se činjenica mora imati u Hum na Sutli ima dobnu strukturu vidu. U sredini u kojoj je udio staroga stanovništva tipa „duboka starost“ sa svim stanovništva jako velik vrlo je teško negativnim obilježjima koje su značajka uspostaviti zadovoljavajući i uravnotežen toga tipa dobnoga sastava stanovništva. Na socijalni život. Štoviše može se reći da 1.308 stanovnika mlađih od 20 godina starenje ima negativne posljedice na (23,9%) Općina ima 1.039 stanovnika mentalitet, na razinu optimizma i duh starijih od 60 godina (19,0 %). poduzetništva stanovništva. Takvo stanje Vrijednost indeksa starosti stanovništva nedvojbeno utječe kod preostaloga mladoga grada Pregrade, također je nešto niža u naraštaja na odluku o napuštanju takve odnosu na indeks starosti stanovništva sredine, produbljuje demografsku i države i u odnosu na vrijednost indeksa socijalnu depresiju i tako ograničava starosti stanovništva Županije. Međutim, i mogućnosti stabiliziranja i preokreta grad Pregrada ima tip dobnoga sastava nepovoljnih kako demografskih, tako i „duboka starost“ sa svim negativnim općerazvojnih tendencija. obilježjima koje su značajka toga tipa Uobičajeni grafički prikaz skupnih dobnoga sastava stanovništva. Broj strukturnih obilježja stanovništva po spolu i stanovnika mlađih od 20 godina tek je za dobi jesu tzv. dobno-spolne piramide. dvjestotinjak viši od broja stanovnika starih Usporedbom dobno-spolnih piramida preko 60 godina. Mladi čine četvrtinu Republike Hrvatske, Županije, općine Hum stanovništva grada no udio starih je tek na Sutli i grada Pregrade, iz 2001. godine nešto niži (22,8 %). (slike 10., 11., 12. i 13.), uočljivo je niz Dobni sastav stanovništva je strukturno posebnosti. One su osobito dobro vidljive obilježje koje će imati presudno značenje u prilikom usporedbe tri karakteristične dobne budućemu kretanju broja stanovnika. skupine: “djeca” (0 do 14 godina), Obilježja dobne strukture odražavaju se “roditelji” (15 do 49 godina) i “praroditelji” kako na gospodarske, tako i na kulturne i (50 i više godina).

56 Slika 10. Dobno-spolna struktura stanovništva Republike Hrvatske, 2001. godine

godine starosti

95 i više

90 - 94

85 - 90

80 - 84

75 - 79

70 - 74

65 - 69

60 - 64

55 - 59 M 50 - 54 Ž 45 - 49

40 - 44

35 - 39

30 - 34

25 - 29

20 - 24

15 - 19

10 - 14

5 - 9

0 - 4

%5634 21 0 0123456%

Slika 11. Dobno-spolna struktura stanovništva Krapinsko-zagorske županije2001. godine

godine starosti

95 i više

90 - 94

85 - 90

80 - 84

75 - 79

70 - 74

65 - 69

60 - 64

55 - 59 M 50 - 54 Ž 45 - 49

40 - 44

35 - 39

30 - 34

25 - 29

20 - 24

15 - 19

10 - 14

5 - 9

0 - 4

%5634 21 0 0123456%

57 Iako je za grad Pregradu i Županiju a očit je i “manjak” ženskoga stanovništva u baza piramide šira nego za Hrvatsku, za udajno-ženidbenomu kontingentu, kao i Županiju i posebno za Grad i Općinu dobnim skupinama radnoaktivnoga uočljiva je regresija, odnosno tendencija stanovništva. Iako je odnos udjela “djece” sužavanja tzv. dječje baze (0 do 4 godine). (17,1 %) i “praroditelja” (30,8 %) Na regresivni ili kontraktivni tip dobne povoljniji nego na razini države, a poglavito strukture stanovništva Županije (slika 11.) u odnosu na stanje u Županiji, upozorava sužavanje baze piramide u “deformiranost” dobno - spolne piramide odnosu na njen središnji dio, dok je udio kao rezultat djelovanja brojnih društvenih “praroditelja” (41,0 %) više nego dvostruko faktora, temeljna je značajka stanovništva i veći od udjela “djece” (17,1 %). ove jedinice lokalne samouprave, te je Udio „djece“u ukupnomu stanovništvu ujedno i pokazatelj budućih demografskih i Županije identičan je udjelu „djece“ u općedruštvenih kretanja na tomu prostoru. ukupnomu pučanstvu države, no udio “Deformiranost” dobne piramide ili „praroditelja“ je znatno viši u odnosu na njena osakaćenost vidljivija je i na prikazu njihov udio u starosnoj strukturi pučanstva dobno-spolne strukture stanovništva grada cijele države (33,6 %). Osakaćenost Pregrade (slika 13.). Tendencija sužavanja strukture naglašava smanjenje broja dječje baze još je očitija, a vidljiv je i stanovnika u mlađim petogodištima radnoga “manjak” stanovništva u mlađim dobnim kontingenta stanovništva, poglavito skupinama radnoaktivnoga stanovništva, ženskoga. poglavito ženskoga. Iako je odnos udjela “Deformiranost” dobne piramide, “djece” (19,0%) i “praroditelja” (34,1%) odnosno njena „okljaštrenost“ vidljivija je i povoljniji nego na razini države, a poglavito na prikazu dobno-spolne strukture stanov- u odnosu na stanje u Županiji, ipak je ništva općine Hum na Sutli (slika 12). pokazatelj budućih demografskih kretanja Vidljiva je tendencija sužavanja dječje baze, na prostoru grada Pregrade.

Slika 12. Dobno-spolna struktura stanovništva općine Hum na Sutli, 2001. godine

više

0 – 94

5 - 90

0 - 84

5 - 79

0 - 74

5 - 69

0 - 64

5 - 59

0 - 54

5 - 49

0 - 44

5 - 39

0 - 34

5 - 29

0 - 24

5 - 19

0 - 14

- 9

- 4

58 Slika 13. Dobno-spolna struktura stanovništva grada Pregrade, 2001. godine

godine starosti

95 i više

90 - 94

85 - 90

80 - 84

75 - 79

70 - 74

65 - 69

60 - 64

55 - 59 M 50 - 54 Ž 45 - 49

40 - 44

35 - 39

30 - 34

25 - 29

20 - 24

15 - 19

10 - 14

5 - 9

0 - 4

%5634 21 0 0123456%

Bitan preduvjet snaženja gospodarskih poslova, ono je ujedno i pretpostavka i aktivnosti na nekomu prostoru svakako je posljedica promjena u strukturi stanovništva adekvatna obrazovna struktura stanovništva. prema aktivnosti, djelatnosti i zanimanju, Budući da je obrazovanje ključna koje nastaju usporedo s gospodarskim pretpostavka za obavljanje složenijih razvojem.

Tablica10. OBRAZOVNA STRUKTURA STANOVNIŠTVA STARIJEGA OD 15 GODINA U HRVATSKOJ, ŽUPANIJI, PREGRADI I HUMU NA SUTLI U 2001. GODINI Ukupno Bez škole SSS VŠS i VSS stanovnika aps. % aps. % aps. % Republika Hrvatska 3.682.826 105.332 2,9 1.733.198 47,1 438.034 11,9 Krapinsko-zagorska ž. 118.139 2.465 2,1 48.345 40,9 6.861 5,8 Grad Pregrada 5.809 140 2,4 1.827 31,5 216 3,7 Općina Hum na Sutli 4.536 47 1,0 1.939 42,7 226 5,0 Izvor: Popis stanovništva 2001. DZS, Zagreb, 2002.

Iz podataka u tablici 10. vidljivo je da ukupnomu stanovništvu više nego upola Krapinsko – zagorska županija ima niži udio manji od udjela te kategorije na nacionalnoj stanovništva starijega od 15 godina bez razini. škole, u odnosu na udio te kategorije na Obrazovna struktura stanovništva općine razini države, ali je istovremeno udio Hum na Sutli zaostaje za obrazovnom stanovništva starijega od 15 godina s strukturom stanovništva starijega od 15 završenom višom i visokom školom u godina u državi. Udio stanovništva bez škole 59 u stanovništvu Općine starijem od 15 godina obrazovnom strukturom stanovništva je doduše znatno manji od udjela te starijega od 15 godina u državi. Udio kategorije stanovništva u državi, no udjelom stanovništva bez škole u stanovništvu grada stanovništva sa završenom srednjom i starijem od 15 godina je doduše manji od posebno višom i visokom školom Općina udjela te kategorije stanovništva u državi, no jako zaostaje u odnosu na udio tih kategorija udio stanovništva sa završenom višom i u populaciji starijoj od 15 godina na razini visokom školom je znatno niži u odnosu na države. Općina ima udio visoko- udio tih kategorija u populaciji starijoj od 15 obrazovanoga stanovništva više nego upola godina na razini države. Grad ima za trećinu manji u odnosu na udio te kategorije niži udio stanovništva sa završenom stanovništva u stanovništvu Hrvatske. U srednjom školom i zaostajanje udjela usporedbi sa Županijom Općina također ima visokoobrazovanoga stanovništva čak za niži udio stanovništva sa završenom više od dvije trećine u odnosu na udio te srednjom, te višom i visokom školom, no kategorije stanovništva u stanovništvu razlike su ipak znatno manje. Jedino je Hrvatske. U usporedbi sa Županijom, grad udjelom stanovništva bez škole u Pregrada također ima niži udio stanovništva stanovništvu starijem od 15 godina Općina u sa završenom srednjom, te višom i visokom povoljnijem položaju u odnosu i na Županiju školom, no razlike su ipak znatno manje. i na državu. Pored toga i udio stanovništva bez škole u Obilježje obrazovanja žitelja općine stanovništvu starijem od 15 godina je viši u Hum na Sutli čini osnovno (23%) i Gradu nego u Županiji. srednješkolsko čak 43%, dok je fakultetski Temeljno obilježje u pogledu obrazovanih (viša škola i fakultet) 5 %, što obrazovanja stanovnika grada Pregrade je može neposredno utjecati na razvoj Općine osnovno obrazovanje i srednja razina s (Tablica 11.). relativno malim brojem fakultetski Obrazovna struktura stanovništva grada obrazovanih stanovnika, što neposredno Pregrade (tablica 10.) također zaostaje za utječe na razvoj Grada (Tablica 12.).

Tablica 11. OBRAZOVNA STRUKTURA STANOVNIŠTA OPĆINE HUM NA SUTLI 2001. GODINE Broj Br. Obrazovanje % stanovnika 1. Bez škole 47 1,04 2. 1-3 razreda osnovne 274 6,04 3. 4-7 razreda osnovne 985 21,72 4. Osnovna škola 1.065 23,48 5. Srednja škola 1.939 42,75 5.1. U trajanju od 1-3 godine i škole za KV i VKV radnike 1.377 30,36 5.2. Škole za zanimanje u trajanju od 4 ili više godina 463 10,21 5.3. Gimnazija 99 2,18 6. Viša škola 109 2,40 7. Fakultet 110 2,42 8. Magisterij 3 0,06 9. Doktorat 0 0,00 10. Nepoznato 4 0,09 UKUPNO: 4.536 100,00 Izvor: Popis stanovništva 2001., DZS, Zagreb, 2002.

60 Tablica 12. OBRAZOVNA STRUKTURA STANOVNIŠTVA GRADA PREGRADE OD 15 I VIŠE GODINA 2001.GODINE Broj Br. Dobna skupina % stanovnika 1. Bez škole 140 2,41 2. 1-3 razreda osnovne škole 399 6,87 3. 4-7 razreda osnovne škole 1.541 26,53 4. Osnovna škola 1.672 28,78 5. Srednja škola 1.827 31,45 5.1. U trajanju od 1-3 godine i škole za KV i VKV radnike 1.296 22,31 5.2. Škole za zanimanje u trajanju od 4 godine ili više godina 446 7,68 5.3. Gimnazija 85 1,46 6. Viša škola 102 1,76 7. Fakultet 111 1,91 8. Magisterij 3 0,05 9. Doktorat 0 0,00 10. Nepoznato 14 0,24 UKUPNO 5.809 100,00 Izvor: Popis stanovništva 2001., DZS, Zagreb, 2002.

Ovakvim obilježjima obrazovne ocjenjuje kao nepovoljna s razvojnoga strukture dijelom je pridonijela i blizina stajališta. Kvalitetna obrazovna struktura je županijskoga središta, Krapine, ali još više i bitan element za proces gospodarskoga velikoga Zagreba. U njemu je, s obzirom na oživljavanja prostora, te se ona ovakva, u veće mogućnosti zapošljavanja i prednosti ovomu trenutku javlja kao ograničavajući života u urbanoj sredini, ovaj prostor čimbenik. Ovomu je području uz kapital, “gubio” dio svoje poglavito visoko- upravo prijeko potreban i visokoobrazovan, obrazovane populacije, njihovim trajnim stručan ljudski potencijal koji će biti u ostankom nakon školovanja, odnosno stanju pokrenuti brži i snažniji razvoj trajnim napuštanjem prostora Grada, Općine gospodarskih i društvenih aktivnosti. i Županije. Sadašnja obrazovna struktura uz postojeća U svezi obilježja obrazovne strukture obilježja biološke strukture stanovništva, ne stanovništva općine Hum na Sutli i grada ostavlja puno mjesta optimizmu glede Pregrade treba naglasiti osobito nepovoljnu potrebitoga snažnijega društveno- činjenicu zaostajanja u odnosu na Županiju gospodarskoga razvoja. Kako je ovaj i još više Hrvatsku, glede udjela problem prisutan i na razini Županije, visokoobrazovanoga stanovništva u stanov- nedostatak primjerenih ljudskih resursa biti ništvu starijem od 15 godina. Naime, će zasigurno naznačen kao jedna od slabosti nedovoljna zastupljenost visokoobrazovanih u SWOT analizi županijskoga Regio- kadrova mora se ocjenjivati po njihovoj nalnoga operativnoga programa. ključnoj ulozi u generiranju znanja i tehničkoga napretka, pa se takva struktura

61 Tablica 13. BROJ AKTIVNOGA STANOVNIŠTVA U GRADU PREGRADI, OPĆINI HUM NA SUTLI, KRAPINSKO–ZAGORSKOJ ŽUPANIJI I REPUBLICI HRVATSKOJ U 2001. GODINI Stanovništvo Opća stopa Ukupan broj Aktivno aktivnosti (%) Republika Hrvatska 4.437.460 1.952.619 44,0 Krapinsko-zagorska ž. 142.432 69.480 48,8 Grad Pregrada 7.165 3.960 55,3 Općina Hum na Sutli 5.476 2.593 47,4 Izvor: Popis stanovništva 2001., DZS, Zagreb, 2002.

Struktura gospodarstva nekoga područja poglavito vrlo jakom gospodarskom dolazi izravno do izražaja preko ekonomske usmjerenošću prema poljoprivredi, gdje su strukture stanovništva, tako da je ona upravo više stope aktivnosti jedno od osnovna spona između promjena obilježja. proizvodne strukture i promjena strukture U 2001. godini 3,7 % aktivnoga stanov- stanovništva prema ekonomskim ništva Krapinsko-zagorske županije živjelo obilježjima. Promjene u gospodarskoj je na području općine Hum na Sutli, što je strukturi stanovništva sastavni su dio i bitno više od njenoga udjela u površini i gotovo su određene procesom gospodarskoga jednako njenomu udjelu u ukupnomu razvoja i promjenama u strukturi stanovništvu Županije. Podaci u tablici 13., gospodarstva. pokazuju da je opća stopa aktivnosti Struktura aktivnoga stanovništva čini stanovništva u općini Hum na Sutli viša od polaznu osnovu za proučavanje opće stope aktivnosti u državi i tek nešto gospodarske strukture ukupnoga niža od opće stope aktivnosti u Županiji. To stanovništva, budući je upravo aktivno se može objasniti nekim društvenim i stanovništvo, radna snaga, nositelj gospodarskim čimbenicima, između proizvodnje i svekolikoga gospodarskoga i ostaloga i relativno jačom gospodarskom društvenoga razvoja. Stoga je vrlo bitan broj usmjerenošću prema poljoprivredi, gdje su ili udio aktivnoga stanovništva u ukupnomu upravo više stope aktivnosti jedno od stanovništvu, tj. opća stopa aktivnosti obilježja. stanovništva. Prema udjelu zaposlenih prema Godine 2001. Krapinsko - zagorska pretežitoj aktivnosti po djelatnostima (slika županija je s 69.480 aktivnih stanovnika 14.) na prostoru Županije dominantno je činila 3,6 % aktivne populacije Republike značenje poljoprivrede i preradbene Hrvatske i imala je višu opću stopu industrije. Unatoč procesu deagrarizacije aktivnosti stanovništva u odnosu na državu ovaj prostor ima četvrtinu zaposlenoga u cjelini. Pritom je 5,7 % aktivnoga stanov- stanovništva u poljoprivredi, što je više ništva Krapinsko–zagorske županije živjelo nego dvostruko veći udio zaposlenoga na području grada Pregrade, što je više od stanovništva u toj djelatnosti u odnosu na njenoga udjela u površini i njenog udjela u njen udio na razini države (11,0 %). Uz ukupnomu stanovništvu Županije. Podaci u poljoprivredu i preradbenu djelatnost, u tablici 13. pokazuju da je opća stopa odnosu na ostale djelatnosti ističe se i aktivnosti stanovništva u gradu Pregradi graditeljstvo, djelatnost koju zadnjih godina viša od opće stope aktivnosti u državi i i na razini države obilježava visok rast Županiji. To se može objasniti nekim zaposlenosti, te trgovina. društvenim i gospodarskim čimbenicima,

62 Slika 14. Zaposleni prema pretežitoj aktivnosti po djelatnostima u Krapinsko-zagorskoj županiji 2001. godine

0% 0% 2% 6% 1% 5% 5% 25% 3% 2% 1%

0% 5% 0% 3% 8% 24% 8% 2%

Poljoprivreda, lov i šumarstvo

Ribarstvo

Rudarstvo i vađenje min.sirovina

Prerađivačka industrija

Opskrba električnom energijom, plinom i vodom

Građevinarstvo

Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikla te predmeta za osobnu i kućnu upotrebu Hoteli i restorani

Prijevoz, skladištenje i veze

Financijsko posredovanje

Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge

Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje

Obrazovanje

Zdravstvena zaštita i socijalna skrb

Ostale društvene, socijalne i osobne uslužne djelatnosti

Privatna kućanstva sa zaposlenim osobljem

Izvanteritorijalne organizacije i tijela

Na radu u inozemstvu

Nepoznata djelatnost

63 Slika 15. Zaposleni prema pretežitoj aktivnosti po djelatnostima u općini Hum na Sutli, 2001. godine

1% 10% 0% 0% 27%

0% 33%

0% 3% 1% 3% 6% 0% 1% 2% 4% 3% 3% 0%

Poljoprivreda, lov i šumarstvo Ribars tvo Rudarstvo i vađenje min. sirovina Preradbena industrija Opskrba električnom energijom, plinom i vodom Graditeljstvo Trgovina na malo i veliko Hoteli i restorani Prijevoz, skladištenje i promet Financijsko posredovanje Posredovanje nekretninama i iznajmljivanje Javna uprava Obrazovanje Zdravstvo i socijalna skrb Ostale društvene i socijalne usluge Privatna kućanstva sa zaposlenim osobljem Izvanteritorijalne organizacije i tijela Na radu u inozemstvu Nepoznato

U općini Hum na Sutli gospodarska djelatnost. S deset posto zaposlenih usmjerenost stanovništva (slika 15. i tablica poljoprivreda je tek treća djelatnost u 14.) znatno se razlikuje u odnosu na Općini. Karakteriziraju je i nadalje mali gospodarsku usmjerenost stanovništva posjed i često upitna stručna obrazovanost i Županije. Za razliku od Županije gdje je, profesionalnost poljoprivrednika, što su, uz sudeći po broju zaposlenih stanovništvo problem ostarjelosti obiteljskih uglavnom podjednako vezano za poljoprivrednih gospodarstava, problemi poljoprivredu i za preradbenu industriju, u prisutni na prostoru Općine, ali i Županije u općini Hum na Sutli usmjerenost cjelini, pa ih je kao takve nužno akceptirati i stanovništva prema preradbenoj industriji je kod izrade županijskoga Regionalnoga dominantna. Čak trećina zaposlenih prema operativnoga programa. „Na radu u pretežitoj aktivnosti vezano je uz tu inozemstvu“ je 27 % zaposlenih, pa je to po

64 tom kriteriju druga „djelatnost“ u općini je činjenica smještaja odnosno položaja Hum na Sutli. Za ovako visoki udio Općine uz granicu i tradiciju rada u zaposlenih na radu u inozemstvu presudna Republici Sloveniji.

Tablica 14. ZAPOSLENI PO GRANAMA DJELATNOSTI U OPĆINI HUM NA SUTLI 2001. GODINE

Br. Grana djelatnosti Broj zaposlenih %

1. Poljoprivreda, lov i šumarstvo 225 10,08 2. Preradbena industrija 731 32,74 3. Rudarstvo i vađenje 0 0,00 4. Opskrba el. energijom, plinom i vodom 8 0,36 5. Graditeljstvo 69 3,09 6. Trgovina na malo i veliko 82 3,67 7. Hoteli i restorani 55 2,46 8. Prijevoz, skladištenje i promet 142 6,36 9. Financijsko posredovanje 8 0,36 10. Posredovanje nekretninama i iznajmljivanje 29 1,30 11. Javna uprava 75 3,36 12. Obrazovanje 68 3,05 13. Zdravstvo i socijalna skrb 68 3,05 14. Ostale društvene i socijalne usluge 30 1,34 15. Na radu u inozemstvu 613 27,45 16. Privatna kućanstva sa zaposlenim osobljem 0 0,00 17. Nepoznato 30 1,34 Ukupno 2.233 100,00 Izvor: Popis stanovništva 2001., DZS, Zagreb, 2002.

U gradu Pregradi gospodarska usmje- zemljopisnim obilježjima kraja, pa i nekim renost stanovništva (slika 16. i tablica 15.) nije društveno-povijesnim čimbenicima. U podudarna s gospodarskom usmjerenošću brojnim se domaćinstvima poljoprivreda javlja stanovništva Županije. Za razliku od Županije kao dopunska djelatnost, ali s obzirom na gdje je, sudeći po broju zaposlenih, stanje gospodarstva i ograničene mogućnosti stanovništvo uglavnom podjednako vezano za zapošljavanja u sekundarnim ili uslužnim poljoprivredu i za preradbenu industriju, u djelatnostima, očito često i kao osnovna gradu Pregradi usmjerenost stanovništva gospodarska aktivnost stanovništva. Ipak, prema poljoprivredi je apsolutno unatoč tomu nužan proces snažnijega dominirajuća. Čak 42,4 % zaposlenih prema osuvremenjivanja i profesionalizacije pretežitoj aktivnosti vezano je uz tu djelatnost. poljoprivrede nije se dogodio, pa su mali To se dijelom može objasniti prirodno- posjed i često upitna stručna obrazovanost i 65 profesionalnost poljoprivrednika i dalje Preradbena industrija koja je u Županiji obilježja ove djelatnosti. Sve to, uz problem brojem zaposlenih gotovo izjednačena s ostarjelosti obiteljskih poljoprivrednih gospo- poljoprivredom, u gradu Pregradi je također darstava, problemi su prisutni na prostoru druga djelatnost po značenju, ali sa znatno grada Pregrade, ali i Županije, pa ih je kao manjim udjelom zaposlenih (19,88 %). Treća takve nužno akceptirati i kod izrade županij- djelatnost po značenju temeljom pokazatelja skoga Regionalnoga operativnoga programa. je graditeljstvo s udjelom od 8,61%.

Slika 16. Zaposleni prema pretežitoj aktivnosti po djelatnostima u gradu Pregradi 2001. godine

0% 3% 0% 1% 1% 1% 6% 0% 2% 3% 3% 3% 42%

5%

9% 1% 0% 20% 0% Poljoprivreda, lov i šumarstvo

Ribarstvo

Rudarstvo i vađenje min.sirovina

Prerađivačka industrija

Opskrba električnom energijom, plinom i vodom

Građevinarstvo

Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikla te predmeta za osobnu i kućnu upotrebu Hoteli i restorani

Prijevoz, skladištenje i veze

Financijsko posredovanje

Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge

Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje

Obrazovanje

Zdravstvena zaštita i socijalna skrb

Ostale društvene, socijalne i osobne uslužne djelatnosti

Privatna kućanstva sa zaposlenim osobljem

Izvanteritorijalne organizacije i tijela

Na radu u inozemstvu

Nepoznata djelatnost

66

Tablica 15. ZAPOSLENI PO GRANAMA DJELATNOSTI U GRADU PREGRADI 2001. GODINE

Br. Grana djelatnosti Broj zaposlenih %

1. Poljoprivreda, lov i šumarstvo 1542 42,40 2. Preradbena industrija 723 19,88 3. Rudarstvo i vađenje 5 0,14 4. Opskrba el. energijom, plinom i vodom 34 0,93 5. Graditeljstvo 313 8,61 6. Trgovina na malo i veliko 192 5,28 7. Hoteli i restorani 92 2,53 8. Prijevoz, skladištenje i promet 97 2,67 9. Financijsko posredovanje 25 0,69 10. Posredovanje nekretninama i iznajmljivanje 44 1,21 11. Javna uprava 117 3,22 12. Obrazovanje 76 2,09 13. Zdravstvo i socijalna skrb 95 2,61 14. Ostale društvene i socijalne usluge 46 1,26 15. Na radu u inozemstvu 222 6,10 16. Privatna kućanstva sa zaposlenim osobljem 1 0,03 17. Nepoznato 13 0,36 Ukupno 3.637 100,00 Izvor: Popis stanovništva 2001., DZS, Zagreb, 2002.

Suvremena demozemljopisna obilježja i stanovništva. Vrijednost indeksa starosti je procesi u općini Hum na Sutli i gradu Pregradi relativno visoka i uz takvu starosnu strukturu ne zrače optimizmom. Uočeni procesi sve su stanovništva teško je očekivati veću manje posljedica, a sve više čimbenik društ- inventivnost i snažniji razvoj poduzetništva. U veno-gospodarskoga razvoja općine Hum na nekim je naseljima broj stanovnika znatno Sutli i grada Pregrade. Pored niskih vrijednosti smanjen, čime je otežan i svaki pokušaj stopa nataliteta i visokih stopa mortaliteta, suvremene organizacije gospodarskih aktiv- emigracijom i negativnom selekcijom stanov- nosti i društvenoga života. Mogućnosti ništva pogoršane su i biološka i obrazovna snažnijega gospodarskoga oživljavanja s struktura stanovništva. Stoga je, s obzirom na postojećim ljudskim resursima vrlo su upitne, sadašnja dinamička i strukturna obilježja a upitna je i gospodarska atraktivnost prostora, stanovništva, razumljiv izostanak pretjeranoga koja bi kao takva mogla pozitivno djelovati optimizma glede demografske i gospodarske kroz ekonomsku imigraciju na usporavanje perspektive ovoga prostora. Dobna i uočenih negativnih demografskih procesa i obrazovna struktura naglašavaju činjenicu utjecati na demografski oporavak. nedostatka mlađega i obrazovanijega 67 Demografsko i gospodarsko oživljavanje pri čemu gospodarski razvoj, kako je to pasivnijih dijelova Županije bit će potrebno vidljivo i iz iskustava razvijenih europskih istaći kao prioritet i u županijskom zemalja, mora biti baziran na multi- Regionalnomu operativnomu programu. sektorskomu konceptu, uz uvažavanje Moguće rješenje za prevladavanje postojećega konkretnih uvjeta i mogućnosti. Osiguranje stanja i usporavanje i zaustavljanje uočenih kvalitetnijih uvjeta života rezultiralo bi negativnih procesa sadržano je u međusobnoj optimalnim brojem stanovnika i stabilnim uzročno-posljedičnoj povezanosti gospodar- dinamičkim i strukturnim demografskim skoga, društvenoga i demografskoga razvoja, značajkama.

1.3.6.Prirodno i kulturno naslijeđe

Područje grada Pregrade bogato je (ruševina zidina građenih od isklesanih graditeljskim naslijeđem prošlosti i ljepotom kamenih blokova), dvorac Gorica prirodnoga krajobraza. Čitav je ovaj kraj (kasnorenesansni kaštel izgrađen krajem spomeničko područje zbog bujnosti i 16.stoljeća, a spada u prvu spomeničku rasprostranjenosti arhitektonskih spomenika kategoriju), dvorac Dubrava, dvorac okruženih prirodnim ili kultiviranim Bežanec (ugostiteljsko turistički objekt krajobrazom. namjenjen elitnomu turizmu), kurija Janka Prirodni resursi ovoga područja i Leskovara,... njihovo korištenje utjecali su na dosadašnji U Pregradi je osnovana prva kemijsko- razvoj gospodarskih i društvenih djelatnosti. farmaceutska tvrtka u jugoistočnoj Europi. Sastav tla omogućio je razvoj rudarstva Tvrtku je osnovao Adolf Alfons Thierry de na ovomu prostoru. Nekad poznati Chateauvieux, te je 1892. godine dobio „Ugljenokop Pregrada“ zapošljavao je veći dozvolu za rad ljekarne u Pregradi. broj radno sposobnoga stanovništva. Thierryev balzam iz Pregrade prodavao se Sedamdesetih godina ugljen je kao energent diljem Europe. počeo gubiti svoj primat, pa ustupa mjesto Od sakralnih objekata područja grada modernijim energentima, te je rudnik Pregrade, ali i čitavoga Hrvatskoga zagorja, definitivno prestao s radom 1975.godine. najveća je crkva Uznesenja Blažene Djevice Od povijesnoga i kulturnoga naslijeđa Marije u Pregradi koja pobuđuje veliko (Tablica 16.) postoje značajni ostaci, ali i zanimanje kao veličanstvena građevina sačuvani i obnovljeni objekti svjetovne i neobična po obliku i veličini za župnu crkvu, sakralne arhitekture. Ostaci spomenika pa je često nazivaju i „Zagorskom kulture govore o značaju ovoga kraja u katedralom”. prošlosti. Najpoznatiji su Kostel-grad

68 Tablica 16. KULTURNO-POVIJESNI OBJEKTI NASELJA GRADA PREGRADE Br. Opis/naziv SVJETOVNI SPOMENICI KULTURE Kostel-grad-ruševina zidina građenih od isklesanih kamenih blokova, smješten 1. sjeverno od Pregrade 2. Thierry-eva apoteka, prva kemijsko-farmaceutska tvrtka u jugoistočnoj Europi 3. planinarski dom na Kunagori 4. Dvorci a dvorac Bežanec, jugoistočno od Pregrade b dvorac Gorica, jugoistočno od Pregrade, sagradili grofovi Keglevići krajem 17.st. c dvorac Dubrava, jugoistočno od Pregrade d dvorac Kostelgrad, plemićki grad 5. Župne kurije a župna kurija u Pregradi b župna kurija Kostel c župna kurija Vinagora d kurija Janka Leskovara SAKRALNI SPOMENICI KULTURE 6. Crkve a Župna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Pregradi (Zagorska katedrala) b Župna crkva Sv.Mirka ili Emerika u Kostelu, sjeverno od Pregrade c crkva Sv.Marije od Pohoda u Vinagori, sagrađena u 18.st. 7. Kapele a Sv.Ana, barokizirana kapela u Gornjoj Plemenšćini b Sv.Mihael u Sopotu, jugozapadno od Pregrade c Sv.Štefan, sjeveroistočno od Kostela u zaseoku Kostelski Bregi d Sv.Donat, južno od Pregrade u Pavlovcu e Sv.Leonard, na vrhima Pregradskim f Kapela Trpećega Isusa

Iz navedenih podataka vidljivo je da razvoja povijesno-kulturnoga turizma grad Pregrada raspolaže s raznovrsnim („living history“). mogućnostima korištenja prirodnoga i povijesno-kulturnoga naslijeđa u cilju

69 2. Jedinice lokalne samouprave u poticanju svojega ukupnoga razvoja

Naslijeđena i produbljena dugogo- poticaje budućem razvoju. U izboru dišnja nerazvijenost, infrastrukturno, pozitivnih razvojnih inicijativa preporučit kulturno, socijalno, a pogotovo gospo- će se: tečajevi za knjigovodstvo, knjigo- darsko nazadovanje, nameće kao nužnost vodstveni savjetnici, savjetnici za ubrzani razvoj na područjima jedinica pokretanje maloga i srednjega gospodarstva, lokalne samouprave. financijska i agronomska savjetodavna Specifična znanja i obrazovanje potpora poljoprivrednicima, savjetodavna najjeftinije su i najdjelatnije sastavnice potpora umirovljenicima i gospodar- razvoja. Postupno uvođenje trajnoga stvenicima, braniteljima, s ciljem opti- usavršavanja poduzetnika i poljoprivrednika malizacije poreznoga tereta, te trening kroz kroz ustroj obrazovnih jezgara i prakse pri radionice za nove oblike proizvodnje, uzornim tvrtkama ili na uzornim udruživanja i nastupa na tržištu. gospodarstvima ključni su za pokretanje razvoja, baš kao i specifična znanja o obnovi i razvoju prostora, zajedničkoga Bez zajedništva i usugla- djelovanja i zadrugarstva. šenoga stava velikoga broja Animiranjem i poticanjem skupina zainteresiranih za razvoj (poduzetnika, građana i stranaka o poljoprivrednika, nezaposlenih, žena pokretanju razvojnih ciklusa, znanstvenika, mladeži, i ostalih…) želi se sve će ostati isto, a nama će postići djelatno sudioništvo u ostvarenju razvojnih rješenja. Specifična obrazovanja ostati samo da jedni na druge mogu se provoditi putom lokalnih upiremo prstom, gunđamo i obrazovnih središta kroz uključivanje zajedljivo prigovaramo! specijalista i stručnjaka za obrazovanje i savjetovanje. Programi će se postupno od Modernizacija, kao i uvođenje novih poljoprivrednih proširiti na osposobljavanje tehnologija, uz poticanje poduzetništva s za deficitarna zanimanja, obuku za ciljem povećanja konkurentnosti, kao i osnivanje i vođenje tvrtki, za marketing, poticanje proizvodnje neprehrambenih financije, tradicijske obrte kao i ekološki proizvoda, poboljšanje stanja šumskoga i turizam, osnivanje i vođenje zadruga, poljoprivrednoga zemljišta, razvijanjem očuvanje naslijeđa, prirode i okoliša. alternativnih izvora privređivanja, kao što je Predviđene su potpore za pokretanje seoski turizam, poboljšanje radnih i životnih poduzetništva, te moguća osiguranja uvjeta (obnova, očuvanje izvorne jamstava kao ključne i važne sastavnice arhitekture, očuvanje narodnoga blaga, …), širenja poduzetništva. Subvencioniranje očuvanje i promoviranje prirodnoga kamata na kredite također pretpostavlja okruženja daljnji su razvojni poticaji. 70 2.1. Regionalni razvoj i regionalna politika

Nametanje direktiva pa i modela poticati i upravljati gospodarskim razvoja «odozgo» s hijerarhijski viših razvojem na svomu području. U izradi jedinica i instanca na jedinice lokalne razvojnih projekata jedinica lokalne samouprave nije se pokazalo uspješno u samouprave pomažu razvojni timovi prošlosti, a različitost uvjeta života i stručnjaka i savjetnika i to po usklađenoj gospodarenja u raznolikim regijama metodologiji koja pretpostavlja određene Republike Hrvatske onemogućava obvezne - opće dijelove, kao i posebne primjenjivanje jedinstvenih mjera koje bi dijelove koja se odnose na specifičnosti jednako uspješno bile primjenjive u razvojnih potreba područja koja se mediteranskim kao i u ravničarskim ili pak razvojnim studijama i projektom obrađuju. planinskim dijelovima Lijepe Naše. Države, u provedbi svoje razvojne Iz tih je razloga nužno početi sa politike (u gospodarstvu, preraspodjeli sveobuhvatno smislenim, cjelovitim dohotka, restrukturiranju i poticanju programom ubrzanoga razvoja koji je zapošljavanja), više nisu usredotočene na sastavljen i iniciran «odozdo», od same uklanjanje uzroke neravnomjernoga razvoja lokalne jedinice, koja tim činom svjesno preuzima odgovornost i sav autoritet za vlastitu budućnost. Svaka jedinica lokalne Umjesto da postavljamo samouprave treba osmisliti razvojne mjere i pitanje: «Što će država učiniti djelatnosti, uskladiti ih s mjerama i za nas?» moramo se zapitati: djelatnostima susjednih jedinica lokalne samouprave, ako je ikako moguće, «Što mi možemo učiniti za brži objediniti ih na razini županija i tek tako razvoj svoga područja, a usklađeni županijski razvojni planovi mogu samim time i za prosperitet postati ostvariva razvojna politika i Republike Hrvatske. Lijepe Naše» Dakle, umjesto da postavljamo pitanje: svih područja. One ublažavaju posljedice, «Što će država učiniti za mene?» moramo ali znajući da se uzroci uglavnom ne mogu preokrenuti pitanje i pitati se: «Što ja i što ukloniti uredbom ili administrativnom mi možemo učiniti za brži razvoj svoga intervencijom, osmišljavanje i provedbu područja, a samim time i za prosperitet razvojne politike prepuštaju samoj lokalnoj Lijepe Naše». samoupravi, koja pronalazi vlastite putove Odgovor je moguć jedino kroz realno i razvoja, uz poticaj i prisutnost razvojnoga znanstveno utvrđene ciljeve, te pomno tima stručnjaka za različita područja. zacrtane i isplanirane putove ostvarenja tih Lokalna samouprava mora se sama istih ciljeva. Da bi dobar plan i bio izrađen dogovarati s vlasnicima kapitala o uvjetima neophodna je puna suradnja stručnjaka za smještaja i poticanja svih poduzetničkih regionalni razvoj, sa zainteresiranim pothvata na svom području. U privlačenju građanima i zainteresiranim gospodar- poduzetništva, a time i povećanju stvenicima i nositeljima razvoja regije kao i lokalne samouprave. zaposlenosti i standarda svojega pučanstva, Kao što prostorni plan regulira lokalna samouprava mora biti što više gospodarenje i uređenje prostora, tako će i samostalna u oblikovanju gospodarskih Projekt ukupnoga razvoja regulirati načine poticaja. na koji će jedinica lokalne samouprave 71 Lokalna samouprava mora ciljano lokalna samouprava može obaviti barem stvarati mreže suradnje gospodarskih jednako dobro. subjekata međusobno, kao i suradnje s U globalizaciji, usprkos bogatim tijelima lokalne samouprave. Ta tijela prirodnim izvorima i komparativnim moraju preuzeti dio poslova potrebnih svim prednostima, mnoga razvijena područja gospodarskim subjektima sa svoga gube primat. Prva mjesta u razvojnoj područja. utakmici zauzimaju područja, koja se Država se tako sve više isključuje uspijevaju okoristiti znanjem i pomoću poštujući načelo supsidijarnosti, to jest znanja i osmišljavanja trajnoga razvoja brzo načelo da se viša razina ne bavi onim, što prilagoditi novonastalim stanjima.

2.1.1. Modeli regionalnoga razvoja

U ostvarivanju željenoga razvoja, osposobljene lokalne samouprave, bez regionalne politike različitih zemalja poštivanja ciljeva lokalnih boljitaka i politički razmještaju resurse ili potiču kroz nadzora nad ukupnim razvojem od strane aktivne politike raznovrsne oblike korištenja lokalnih subjekata. regionalnih mogućnosti. Mjere, koje dolaze iz jednoga središta, ili Iz spomenutih načina ostvarivanja su ujednačene za sve, ili pak favoriziraju ciljeva proizlaze i dva različita modela razvoj jedne regije na štetu neke druge, te razvoja: tako ne mogu djelotvorno riješiti niti jedan • model planskoga razvoja (sredstva rasta poseban problem pojedine regije. Zbog te i planski se raspodjeljuju na pojedine niza drugih nedjelotvornosti, prevladao je regije), područni pristup. Iako kao trajan problem • model generativnoga razvoja (svaka ostaje nedostatak novca, lokalna samouprava regija neovisno o drugima ostvaruje postaje nositeljom područnoga razvoja. Na vlastiti razvoj). taj način, ona potiče partnerstvo javnih s privatnim subjektima, potičući stvaranje U odnosu na model, koji se koristi, novih mogućnosti. razvojne djelatnosti dijelimo na: Takav razvoj «odozdo» čini lokalne • političko smještanje i premještanje činitelje temeljem razvoja, i sam razvoj resursa od strane središnje vlade, usmjerava na područno pučanstvo, njegovim • poticanje učinkovitosti područnoga razvojnim problemima kao i potencijalima, gospodarstva (školanje, stjecanje novih usmjeren je ciljano na samopomoć, na znanja i vještina, razvoj područnih područne inicijative, na područne subjekte i financija, prometa, te telekomunikacija i samoupravu. samostalnosti područnih subjekata). Međutim, taj pristup uključuje i Središnje odlučivanje najviše se koristilo povećanje odgovornosti tih regionalnih nakon Drugoga svjetskoga rata i pokazalo se činitelja. Nije više središnja vlast kriva za nedjelotvornim. Usklađivalo je razvoj, ali sve, već razvojne odluke, poticaji, te nije moglo pokrenuti ni područno razvojni programi, njihov odabir, stvaralaštvo niti usklađivati sve područne usklađivanja kao i ocjenjivanje postaju mogućnosti. Trajan područni razvoj posao samouprave. Regije se same pokreću, neostvariv je bez inovativnoga sudjelovanja pa i nastupaju u inozemstvu. Država sve više područnih subjekata, bez neovisne i razvojno gubi te funkcije i uloge. 72

2.1.2. Načela pristupa područnomu razvoju

Područnomu se razvoju može pristupiti plaća je dodatni činitelj napuštanja slabije na više načina. Najpoznatije su prirodna i razvijenih krajeva. Mali broj radnih mjesta, funkcionalna regionalizacija. Po prirodnoj i višak onih koji posao traže, dodatno podjeli hrvatski bi se prostor podijelio na: smanjuju razinu plaća, pa osobito mladež, panonski, gorski i jadranski. Funkcionalna odlazi u druga područja, a i u inozemstvo. bi pak regionalizacija podijelila Republiku Stoga visoka ponuda rada može izravno Hrvatsku po usmjerenju područja ka nekom utjecati na stope razvoja. Ako je plaća, a i središtu u kojemu se ostvaruju neke trošak života jednak u velikomu središtu administrativno političke i određene kao i u unutrašnjosti, rezultat će biti odlazak gospodarske funkcije na: Slavonsku, najsposobnijih u gradove, zbog privlačnosti Srednje-hrvatsku, Primorsko-ličku i gradova i šarolikih mogućnosti koje gradovi Dalmatinsku subregiju. Dakle, Republika pružaju. Slijedeća uzročno-posljedična veza Hrvatska je sredozemna, panonska, podunavska i srednjo-evropska država, a Zagreb jedno od ključnih čvorišta Njemačka je pokazala da jugoistoka srednje Europe. Zbog toga naše razvoj ne čine pojedina regije, sa svom šarolikošću kulturnoga trgovačka društva, nego naslijeđa, treba smatrati bogatstvom. Stanovništvo je stalan i ključni razvojni udruge, koje osnažuju potencijal. Njegov broj, razmještaj i gospodarski rast velikoga struktura su temelji razvojnih mogućnosti. broja pratećih trgovačkih Prirodne i druge razvojne mogućnosti, bez ljudi su "mrtvi kapitali". Što su više prirodni društava izvori ograničeni, stanovništvo ima sve veći bit će da će ulagači otići u veća središta. značaj u razvoju. Trajan razvoj traži stalnu Dodatni razlog za odlazak poduzetnika u profesionalnu prilagodbu stanovništva velika središta bit će to što tamo lakše promjenama, a kretanje stanovništva često umreže svoje djelatnosti u već postojeće određuju i razmještaj gospodarskih strukture i udruge, nego što to mogu u potencijala. Tako raspoloživa radna snaga slabije razvijenim krajevima. Takove postaje kreativna sastavnica ukupnoga strukture i udruge omogućuju poduzet- razvoja. Tržištima rada teško je odrediti nicima ostvarivanje boljih kontakata s granice. Privlačnost pojedinih područja dobavljačima i kupcima, veću dostupnost često je rezultat povijesne uhodanosti. Neka podacima i informacijama o novim druga su pak područja trajno emitivna, jer tehnologijama, brži pristup osjetljivim i ne stvaraju nova zaposlenja. Ona svoja značajnim informacijama o tržištu i radna mjesta pune manjim brojem manje konkurenciji. poduzetnih ljudi, nesklonih riziku i Područni nositelji razvoja su posebno i prilagodbi. Takvo stanovništvo postaje sve konkretno: službenici u upravnim tijelima slabiji oslonac razvoju. općine, grada ili županije i istaknuti, Budući da se obrazovaniji, spretniji i motivirani pojedinci, koji znaju i mogu mlađi lakše uključuju u područja potaknuti područne razvojne inicijative. Te useljavanja, njihov povratak u demografski su inicijative usmjerene na utvrđivanje emitivna područja teško je očekivati. Uz novih razvojnih mogućnosti, razvoj nedostupnost radnih mjesta, niska razina okruženja i regionalni marketing 73 (promicanje područja, kao dobroga mjesta iseljavanje iz tih krajeva. Manje jedinice za život i poduzetništvo). lokalne samouprave, ako su i usmjerene na Dodatnu ulogu u stvaranju područnih preradu, najvećim dijelom na preradbenu neravnoteža, odigrala je privlačnost industriju samo onih proizvoda koji se gradova. Međutim, provodi li jedinica proizvode na bliskim područjima, uglavnom lokalne samouprave djelatno urbanu poljoprivrednih. Zato je tu gospodarstvo obnovu, stambenu i komunalnu izgradnju, često monokulturno. Tu često prevladava može se pretvoriti iz područja iseljavanja, statička usmjerenost na održavanje čak u useljeničko područje. Austrija je postojećih struktura i postojeće proizvodnje, tipičan primjer uspješne urbane obnove, bez ulaženja u nove rizike i razmišljanja o gdje su čak i planinska sela ostvarila nužne novim razvojnim procesima. preduvjete urbanizacije, ne gubeći pritom Zbog ograničenosti izvora, osmišljen, svoju ljupkost i izvornost. Time su ta stručan, znanstveno utemeljen pristup područja prestala biti emitivna već i razvoju ima toliko veći značaj, koliko su sezonski i tijekom cijele godine privlače sadašnje mogućnosti manje, a izvori stanovništvo iz gradova kao i turiste. oskudniji. Jer, velike strukturne promjene, Djelatno vodeći demografsku politiku i osobito u našem bližem okruženju su dovele politiku gospodarskoga razvoja jedinice do gubitka značajnih tržišta, velikoga pada lokalne samouprave morale bi nastojati izvoza, i našega sve većega tehnološkoga utjecati na konkurentnost cijene radne zaostajanja. snage, a niže plaće nadoknađivati Osnovna načela novoga pristupa socijalnim povlasticama (stipendijama i područnomu razvoju su: naknadama za prijevoz za đake i studente, • decentralizacija, naknadama za djecu, starije, ...). • supsidijarnost (viša razina ne obavlja Svakako se ne smije zanemariti životni poslove koje može obaviti niža, jer je standard stanovništva. Kao što on ovisi o ona bliže problemima, pa središnjoj dostignutom stupnju razvoja određenoga državnoj razini ostaje samo ono, što područja, tako i on povratno djeluje na samouprava ne može obaviti), razvoj. U nastojanju da se zadrži • regija postaje gospodarski i socijalno- stanovništvo na nekomu području treba kulturni pojam, a ne više samo politički, pravilno procijeniti potrebit stupanj • o razvoju odlučuju socijalno kulturni standarda za to područje, budući da ne činitelji (tradicija, mentalitet i običaji, postoje jedinstvene potrebe stanovništva na područno poduzetništvo, okruženje i svim područjima, pa će negdje čovjek biti kultura, javne usluge), koji privlače zadovoljan s onim što se na drugom kvalificirane ljude, području smatra daleko ispod potrebite • ljudi postaju osnovni činitelj razine. područnoga razvoja, Utjecaj obilnosti izvora (energije i • privatni i javni sektor sve više surađuju, sirovina) na razvoj u Republici Hrvatskoj • rađaju se različiti oblici nehijerarhijskih se nije pokazao presudnim. U područjima, partnerstava i suradnje svih sudionika koja su bogata poljoprivrednim razvoja, proizvodima, to bogatstvo nije dovelo do • država ne daje prednost niti jednoj razvoja, jer nitko nije organizirao preradu gospodarskoj grani, nego podržava sve na tim područjima, pa su nakupci kupovali jednako. sirovinu i odvozili je u razvijena područja.

Seleći tako stvaranje viška vrijednosti u Iskustva u razvoju talijanske pokrajine druge krajeve, oni su selili i preduvjete Emilie Romagne pokazuju da se ne smije razvoja, a u poljoprivrednim krajevima je zanemariti važnost većih poduzeća, koja standard padao. To je prouzročilo veliko 74 daju početni poticaj malim tvrtkama putom se na određena segmentirana tržišta, uz velikih podugovaranja poslova. Iskustva suradnju nadopunjujući proizvodnji, koje drugih također pokazuju da razvoj ne čine jačaju jedna drugu. Samo osmišljeni pojedina trgovačka društva, već da na nadopunjujući proizvodni procesi mogu razvoj najviše utječu udruge koje postaju omogućiti razvoj. razvojni subjekti s puno pratećih trgovačkih Tradicijski činitelji razmještaja dje- društava. Tu se državna podrška gospo- latnosti (bliskost sirovina, niski troškovi darstvu ne smatra iznimkom, nego prijevoza, jeftina radna snaga, ...), za koje se rutinskom odgovornošću Vlade, ali i dugo vjerovalo da su glavni preduvjeti jedinica područne samouprave. konkurentnosti i osiguravatelji ubrzanoga Dakle, položaj jednoga područja u razvoja, više nisu presudni u gospodarskim odnosu na druga je sve više rezultat subjektima s visokom tehnologijom. sposobnosti i umijeća svih područnih Informatičko doba omogućuje «pre- činitelja. O tomu rječito govori dinamičan skakanje» tradicijskih industrijskih faza razvoj područja i država, koji su razvoja, za razliku od vremena kada su promišljeno odabrali poslovna područja. U velika infrastrukturna ulaganja zahtijevala njima konkuriraju i razvijaju se, usmjerivši ogromne investicije i desetljeća razvoja.

2.1.3. Elementi konkurentnosti

Najznačajnije sastavnice današnjega U prvom koraku mora ustanoviti koji su poimanja konkurentnosti su: kakvoća to gospodarski, socijalni, tehnološki, obrazovanja i osposobljavanja, dobra kulturni, pravni i drugi problemi, koji organizacija, stalna unaprjeđenja pro- usporavaju razvoj, a koji su pospješitelji izvodnih i neproizvodnih postupaka, razvoja. U drugom koraku ona mora obujam istraživanja, raspoloživost odrediti koji bi to mogli biti razvojni infrastrukture, vezane i podržavajuće gospodarski subjekti, na koje će se osloniti proizvodnje. Sposobnost dobroga kom- prateći subjekti u provedbi željenoga biniranja svih ovih činitelja rezultira razvoja. Razvojni gospodarski subjekti su konkurentnošću određenoga područja. osnovni činitelji regionalne ili područne Lokalna samouprava treba omogućiti konkurentnosti, jer ne postoji razvijena promjene, te smanjiti ili ukloniti otpore regija bez dobro poznatih gospodarskih promjenama koje dovode do ubrzanoga subjekata koji su u biti temelj toga razvoja. razvoja. Ona mora na svomu području Izvozna usmjerenost, izvozna sposobnost i stvarati pozitivnu poslovnu klimu: izvozni rezultati najveća su moguća • jačati partnerske odnose gospodarskih priznanja konkurentske sposobnosti subjekata, gospodarskim subjektima a time i cijelim • smanjivati institucionalne i admi- područjima. nistrativne zapreke i ograničenja, Danas na konkurentnost bilo kojega • pomagati trgovačkim društvima, osobito područja utječe dugi niz činitelja: manjima i srednjima u nabavi znanja i • regionalni marketing, izvora. • suradnja lokalnih samouprava, • poticaji od lokalne samouprave, 75 • mentalitet ljudi i društveno okruženje, • organizirati obrazovanje vlastitih dje- • poduzetničko okruženje, latnika (u upravi i samoupravi), • gospodarska podržavajuća infrastruktura, • organizirati dodatno obrazovanje • dostupnost promotivnih i savjetodavnih poslovodstava sa svojega područja, usluga, • organizirati obrazovanje mogućih novih • dostupnost pravnih usluga, poduzetnika. • servisna mreža, Daljnji nezaobilazan činitelj razvoja je • veće podržavajuće industrije, umrežavanje gospodarskih subjekata, to • mreža dopunjujućih djelatnosti, jest njihova djelatna suradnja. • sveučilišno i znanstveno okruženje, Nezaobilazan činitelj raz- • pogodnosti za obrazovanje, • protok inovativnih informacija i pristup voja je umrežavanje gospo- tehnološkomu znanju, darskih subjekata, to jest • ulaganja u stjecanja novih znanja, njihova djelatna suradnja. • novi oblici organizacija i upravljanja, Osobito je značajno • poslovna kultura, umrežavanje većega broja • suradnja s financijskim institucijama, manjih s nekim velikim • raspoloživost kvalificirane radne snage, gospodarskim subjektom • troškovi radne snage, • socijalne pogodnosti i jedinstvenost, Umrežavanje većega broja • kulturni sadržaji i veći kulturni projekti, gospodarskih subjekata s velikim • blizina rekreativnih pogodnosti, gospodarskim subjektom osobito je značajno. Ključne poluge ili pomagala • uređenje okoliša, gospodarske infrastrukture na razini lokalne • smještaj u odnosu na šire područje, samouprave mogu biti tehnološka središta, • blizina dobavljača, poduzetnički inkubatori, znanstveni i • blizina potrošača, tehnološki parkovi, te kao kruna svemu • prometne veze, područna razvojna središta. Vladina i • raspoloživost energije, središnja državna tijela nemaju toliko • komunalna infrastruktura, interesa niti motivacija za razvoj • komunikacije, određenoga područja kao što to imaju ljudi, • prirodni izvori, koji tamo žive. • lokalni (područni) porezi. Odgovarajuće područno tijelo u Svaki od činitelja može ili pridonositi nerazvijenomu području osjetljivije je na razvoju ili pak usporiti ga i onemogućavati ga. potrebe i probleme, a i bolje poznaje Kako bi potakle dugoročni ubrzani razvoj i mogućnosti svojega područja. Stoga je učinile se konkurentnijima, jedinice lokalne područno razvojno središte bitan element samouprave u ostvarivanju razvoja svojega razvoja ocjenjujući područne mogućnosti i područja morale bi: uspostavljajući veze s okruženjem • organizirati obučavanje i stručno ospo- sobljavanje vlastitoga stanovništva,

76 2.1.4. Ciljevi regionalnoga razvoja

Glavni ciljevi regionalnoga razvoja, a • središnjim državnim tijelima, ujedno i glavne djelatnosti područnoga pomoću umrežavanja sa svim sudionicima razvojnoga središta izrada su i provedba razvoja na područnoj, državnoj i područnoga razvojnoga projekta. Ciljevi međunarodnoj razini u svrhu razmjene razvoja mogu biti: informacija, znanja, iskustava i stručnjaka. • zaustaviti odlazak ljudi, U funkciji posrednika između • otvarati nova mjesta za mlade, gospodarstva i sveučilišta utemeljuju se • privući školovane ljude i iz drugih tehnološka središta. Znanstveni i tehnološki krajeva, parkovi potiču primjene novih tehnologija. • privući tehnološka znanja i inovacije, te Neki su neprofitni, pa ih financiraju ih prilagoditi područnim potrebama i središnja ili područna tijela vlasti ili osobitostima, komore. U svrhu pomoći novim malim • osvijestiti područno pučanstvo o trgovačkim društvima osnivaju se vlastitim razvojnim mogućnostima, poduzetnički inkubatori. Tijekom kritičnoga • poticati područno stvaralaštvo, razdoblja, od osnivanja do uhodavanja, oni • poticati područno poduzetništvo, pružaju novim gospodarskim subjektima • podići područnu samosvijest, jeftin ili besplatan smještaj, administrativne • privući ulagače iz inozemstva i usluge, obuku, marketing, financije, ..., tuzemstva. bitno im smanjujući troškove utemeljenja vlastitoga mjesta na tržištu. Važno je definirati i odrediti prioritetne Male poslovne zone su prostori, gdje razvojne ciljeve, biti ih uvijek svjestan i lokalna samouprava daje prostor i svaku razvojnu inicijativu ili plan usporediti komunalnu infrastrukturu da bi privukla s zadanim ciljevima. Pokretanje aktivnosti poduzetnike i omogućila otvaranje novih ili uspostava planova koji nisu usklađeni ili radnih mjesta. ne vode ka zadanim ciljevima mogu lako Poslovna uslužna središta osnivaju, dovesti do razbacivanja rijetkih resursa, financiraju i koriste mala i srednja smanjenja efikasnosti i postizanja neželjenih ciljeva s mogućim neželjenim trgovačka društva. Ova središta pružaju posljedicama. informacije, spajaju domaće i inozemne Razvoj, potiče involviranost pojedi- subjekte, ... naca, a time širenje i «demokratizaciju» U razvojnu podržavajuću infra- razvoja regije, pa i cijele države putom: strukturu pripadaju i područni razvojni suradnje s: fondovi, kojima je glavna zadaća pružanje • udrugama, školama, fakultetima i financijske podrške. znanstvenim ustanovama, U zapadnoj Europi razvila su se • gospodarskim subjektima, poslovno inovacijska središta (Business • društvenim organizacijama, Innovation centre - BIC). Po uzoru na njih • neformalnim grupama, Ministarstvo znanosti i tehnologije • pojedincima, utemeljilo je u Zagrebu BICRO.

77 U razvoju određenih područja značajnu smjernica, održavanja kontakata. Jedan od ulogu mogu odigrati zadruge, jer povezuju zadataka područnih razvojnih središta je i male poduzetnike u obavljanju zajedničkih osiguranje tržišta i tržišnih cijena, poslova. Značajni su za razvoj županijski stvaranjem sustava i mehanizama koji uredi za gospodarstvo, a također odjeli i osiguravaju potražnju za lokalno uredi na razini jedinica lokalne proizvedenim robama i uslugama . Također samouprave. Baveći se gospodarstvom, oni zadatak je Područnog razvojnoga središta mogu obaviti niz savjetodavnih poslova priskrbiti najjeftinije oblike financiranja, korisnih i potrebnih osobito malim i locirati najbolje izvore sirovina, pomoći srednjim trgovačkim društvima. Postoji i pronaći optimalne proizvodne kapacitete i velik broj privatnih savjetodavnih agencija. općenito omogućavati i pospješivati Dakle, sve što poduzetniku treba za razmjenu kvalitetnih i bitnih informacija. uspješan razvoj vlastite djelatnosti, jako je Bez stalnoga djelovanja područnih raspršeno po različitim institucijama, često razvojnih središta neformalne mreže gotovo nekompletno, nejasno. Upravo zato važna je se nikako ne uspostavljaju, a uspostavljene uloga JLS, koja treba razvijati područna se brzo prekidaju. razvojna središta, kao institucije Hrvatska se ubraja u vrlo rijetke kompletnoga servisa za poduzetnike i Europske zemlje, gotovo bez područnih lokalnu samoupravu u razvojnim naporima. razvojnih središta, koja bi trebala brinuti o Oni postaju zamašnjak šire mreže odnosa integralnom razvoju hrvatskih mikroregija, između gospodarstva i vlasti, između bez obzira da li se one sastoje od jedne ili lokalnih, područnih i središnjih vlasti. U više jedinica lokalne samouprave. takva središta potrebno je zaposliti ambiciozne nadahnute ljude, (nikako ne birokrate) koji će pomoći u najvažnijim aktivnostima, prikupljanja znanja, savjeta,

Da zaključimo:

Regionalna politika države više ne može samo pokušavati ujednačiti podjednaki razvoj svih područja! Država mora poticati najveći mogući doprinos svake od regija ukupnomu državnomu razvoju (bez obzira na relativni ili apsolutni potencijal doprinosa pojedine regije). Za taj i takav razvoj potrebna je veća inicijativa lokalnih zajednica i preuzimanje odgovornosti za vlastitu sudbinu.

78 2.2. Vlastiti model razvoja

Primjeren vlastitoj posebnosti i različitosti od drugih

Zadatak je svakoga područja ostvariti • popis i osnovni podaci o svakom vlastiti model razvoja primjeren vlastitim subjektu gospodarske i tehnološke specifičnostima i posebnostima. Iz toga podržavajuće infrastrukture, razloga općina Hum na Sutli i grad Pregrada • obrazovna infrastruktura: srednje i više angažirali su stručni tim, koji izrađuje škole, fakulteti, druge specijalizirane razvojne spise, kao temelj za provedbu svih institucije, instituti, razvojno istra- zamišljenih i opisanih mjera i modela. živačka središta, U prvom koraku izrade Projekta • popis i opis djelovanja svih državnih ukupnoga razvoja potrebni su slijedeće ureda i institucija, gospodarske i podaci: obrtničke komore, • zemljopisni i geoprometni podaci, • popis postojećih i mogućih investitora, • naseljena mjesta i njihova napučenost, osobito inozemnih, • struktura pučanstva (broj, gustoća • osnovne konkurentske prednosti ovoga naseljenosti, dob, spol, zaposlenost), područja. • struktura gospodarstva i gospodarska kretanja, Razvojnom timu, angažiranom izvan • obilježja gospodarstva po granama, područja vlastite samouprave, treba • ocjena razvijenosti javne infrastrukture, pridodati i sve zainteresirane stručnjake s • osnovni prirodni izvori, vlastitoga područja. Razvojni tim samo od • makroekonomski pokazatelji, stručnjaka s vlastitoga područja ne • stanje okoliša. preporuča se iz dva razloga: U drugom koraku bit će potrebni • Republika Hrvatska je premala da bi podaci: mogla imati puno vrhunskih razvojnih • broj i podjela gospodarskih subjekata po timova. grani, broju zaposlenih, ukupnomu • Vlastiti stručnjaci ne pristupaju kritički prihodu, prema stanjima na koje su navikli i koja • potpun popis gospodarskih subjekata uz ih svakodnevno okružuju, koja odbijaju osnovne djelatnosti i smještaj, poduzetnike «izvana», a upravo će to • popis svih vladinih i nevladinih udruga, dobro uočiti razvojni tim angažiran grupa, fondacija, zaklada, «izvana».

79 2.3. Partnerstvo privatnoga i javnoga sektora

Nekoliko, danas visoko razvijenih samouprava mora dobiti smjernice od za to zemalja Europe ne tako davno nisu bile osposobljenoga razvojnoga tima. Trajno ravnomjerno razvijene, već su mnoge od partnerstvo uprave i struke neophodan je njih imale i po nekoliko značajnih preduvjet razvoja, baš kao što je nužno i područja koja su bitno zaostajala u povezivanje lokalne samouprave s privatnim razvoju. Šezdesetih godina dvadesetoga sektorom (horizontalno povezivanje) u svrhu stoljeća te su zemlje krenule u prave izrade i provedbe lokalnih razvojnih razvojne kampanje nerazvijenih područja i projekata. Ovakvo povezivanje predstavlja već za nekoliko godina ostvarile su osjetne mobilizaciju svih postojećih snaga na zadatku pozitivne pomake. Neka su područja već u razvoja područja jedinice lokalne pet godina uspjela dostići prosjeke, a za samouprave. desetak godina dostigla i najrazvijenija Partnerstvo privatnoga i javnoga sektora područja svojih zemalja. podrazumijeva suradnju između tijela

Hrvatska država naslijedila je od bivše države potpuno neujednačen razvoj svojih područja. Nakon ratnih razaranja, uslijed Trajno partnerstvo uprave i nerazvijenosti i prividne besperspek- struke neophodan je preduvjet tivnosti pojedina područja započela su razvoja, baš kao što je nužno i odumirati. Nažalost, malobrojni pokušaji da se potakne razvoj nisu bili učinkoviti, a povezivanje lokalne iskustva razvijenih zemalja, koje su samouprave s privatnim uspjele ubrzano razviti svoja slabije sektorom u svrhu izrade i razvijena područja nisu korištena. Proglašena područja posebne državne provedbe lokalnih razvojnih skrbi okoristila su se tek nekim projekata. subvencijama, čiji je učinak na ukupan razvoj ostao nedostatan. Kao rezultat jedinica lokalne samouprave (JLS) i nastavljen je sada već potpuno vidljivi privatnoga sektora s ciljem zadovoljavanja proces sve veće koncentracije ljudi i neke javne potrebe. Prema procjenama djelatnosti u nekoliko većih središta, a Svjetske banke privatni sektor financira oko poglavito u glavnomu gradu. Nastavi li se 15% investicija u infrastrukturu. Predviđa se tako, veliki dijelovi unutrašnjosti države da će tijekom idućega desetljeća biti potrebno mogli bi ostati pusti. još oko 250 milijardi dolara za infrastrukturne Konkurentnost i razvoj svih hrvatskih projekte, očita je potreba za većim područja mogu se poboljšati sveobuh- angažmanom privatnoga sektora u tomu vatnim razvojnim projektima. Srž svih području. Partnerstvo privatnoga i javnoga razvojnih projekata sveobuhvatne su javne sektora skupina je zajedničkih inicijativa investicije koje usklađeno razvijaju javnoga sektora i privatnoga profitnoga i infrastrukturu, kulturno i prirodno neprofitnoga sektora u kojima svaki subjekt naslijeđe, socijalnu koheziju, izobrazbu i pridonosi određene resurse i sudjeluje u napose razvoj lokalnih institucija. planiranju, alokaciji resursa, rizika i nagrada Da bi mogla odrediti lokalne ciljeve i kako bi zadovoljili neku javnu potrebu. razvojne projekte, te provesti ih, lokalna 80 Takvo partnerstvo obuhvaća dvije generiranja novih izvora dohotka JLS, dimenzije: stratešku i operativnu. Na izgradnjom nove infrastrukture, stvaranjem strateškoj razini koordiniraju se politički novih usluga, poticanjem industrijskoga ciljevi, a operativna dimenzija bavi se razvoja, porastom poreznih prihoda, boljim realizacijom i provedbom projekata. Javno usmjeravanjem javnih sredstava. Part- privatno partnerstvo može se razviti u nerstvom se infrastruktura izgrađuje brže, te nekoliko oblika ovisno o stupnju javni sektor može pristupiti izgradnji većega uključenosti javnoga sektora odnosno broja infrastrukturnih projekata koji bi inače privatnoga sektora i o alokaciji rizika. Čim bili izvan proračunskih ograničenja. Provedba je stupanj uključenosti privatnoga sektora takovih projekata je brža, a i manji su ukupni viši, povećava se i stupanj rizika za troškovi, bolja je alokacija rizika, a dobivene privatni sektor. usluge često su kvalitetnije, dok je Najniži i najjednostavniji oblik upravljanje projektima često učinkovitije. suradnje je taj, u kojem privatni sektor Ključni organizacijski princip potreban sudjeluje dizajnom (osmišljavanjem) i za upravljanje javnom uslugom putom izgradnjom infrastrukturnoga projekta, a ugovora je razdvajanje funkcija demokratske takav se oblik može unaprijediti kontrole i operativnoga pružanja usluge. omogućavanjem privatnoga sektora da Operativnim se funkcijama počinje upravljati upravlja i održava infrastrukturnim pomoću ugovora radije nego li neposrednim projektom, a u oba slučaja JLS financira izdavanjem naredbi od strane JLS. projekt. Još viši stupanj predstavlja oblik u Partnerstvo privatnoga i javnoga sektora kojem privatni sektor osmišljava, financira mora osigurati otvoreni pristup tržištu i i gradi infrastrukturu odnosno javno tržišno natjecanje, zaštititi javni interes i dobro, te ga uzima u dugoročni najam i maksimalizirati dodanu vrijednost, definirati njime upravlja, a nakon isteka najma optimalne razine subvencija, te osigurati predaje ga javnomu sektoru. Varijanta izbor najprimjerenije vrste partnerstva za ovoga modela je model u kojemu privatni određeni projekt. sektor financira, gradi i upravlja dobrom u Dobrom suradnjom lokalne samouprave i svojemu vlasništvu, a JLS trajno regulira privatnoga sektora, te ostvarivanjem ugovorne stavke (cijene i sl.). Daljnja istinskoga partnerstva stvaraju se sinergije, varijanta partnerstva je ta u kojoj JLS povoljni uvjeti koji potiču i razvoj lokalne prodaje imovinu privatnomu sektoru koji samouprave i privatnoga sektora. Stvaranjem se ugovorno obvezuje unaprijediti ga i takvoga partnerstva može se postići da se njime upravljati. Nadalje modeli uključuju lokalna područja učine zanimljivim za davanje licenci i koncesija gdje privatni osnivanjem tvrtki, a to će pozitivno djelovati operater dobiva dozvolu i pravo da pruža na privlačnost kraja, ostajanje mladih, javnu uslugu (takav model prikladan je za dolazak obrazovanih ljudi i multiplicirajuće IT projekte). Najgrublji oblik suradnje je pozitivne efekte suradnje i na JLS i na potpuna privatizacija javnoga dobra privatne tvrtke. odnosno prodaja privatnomu sektoru. U privitku je prikaz tipičnoga oblika Javno-privatnim partnerstvom znatno odnosa između sudionika partnerstva se utječe na javne financije putom: privatnoga i javnoga sektora.

81

Zaključak:

Suradnja lokalne samouprave i privatnoga sektora u svrhu izrade i provedbe lokalnih razvojnih projekata nezamjenjiva je. Koliko će on biti dobar ovisit će o širini i stupnju ove suradnje. Partnerstvo u pokretanju svih postojećih snaga, a poglavito znanja i struke, lokalne samouprave i privatnoga sektora temelj je nove razvojne politike. U konkretnomu slučaju općine Hum na Sutli i grada Pregrade moguća je izgradnja kanalizacijske mreže kroz partnerstvo privatnoga i javnoga sektora. Davanjem koncesije za eksploataciju kanalizacije privatnoj tvrtci na određen broj godina JLS dobivaju nakon inicijalnoga proteka vremena trajnu infrastrukturu, osigurano financiranje značajne investicije i zadovoljstvo svojih građana bez uloženoga općinskoga i gradskoga proračuna.

82 2.4. Područni razvoj u Republici Hrvatskoj

Razvoj jedinice lokalne samouprave postojeća gospodarstva najčešće imaju ili pak čitave regije države ovisi o tri graničnu profitabilnost, nude tek manji broj grupe činitelja: privlačnih radnih mjesta i omogućuju tek • postojećim mogućnostima, slabu vjerojatnost dugoročnoga zaposlenja. • postojećim ograničenjima, Infrastruktura je djelomično razvijena, a često • razvojnim mjerama i razvojnim i potpuno nerazvijena. djelatnostima. Prilikom definiranja razvojnih mjera lako Dok su mogućnosti i ograničenja je učiniti propuste, a takvi propusti rezultiraju zadani i na njih nije moguće bitno utjecati, uskim grlima, nedjelotvornošću, propuštenim razvojne mjere predstavljaju najvažniji i prilikama, a često i promašenim ulaganjima. najbitniji faktor. Uz to što je na razvojne Iz toga razloga potrebno je i povezati i mjere najlakše utjecati, razvojne mjere i uskladiti razvojne mjere kako se one ne bi djelatnosti imaju multiplicirajući učinak. međusobno sukobljavale ili preklapale. Te mjere umnažaju postojeće mogućnosti, Kako bi se ustanovile postojeće a i ublažavaju i ograničavaju postojeća mogućnosti potrebno je i definirati ili pak ograničenja. Da bi se definirale razvojne mjere potrebno je realno procijeniti uskladiti: mogućnosti i ograničenja, a ona se • opća obilježja lokalne samouprave, temelje na realnoj procjeni: stanovništva • povijesna obilježja, (dobne i obrazovne strukture), kretanja • društveno naslijeđe, stanovništva, zapošljavanja (postojećega i • gospodarsko naslijeđe, mogućega), mogućnosti razvoja • razvojnu i ukupnu politiku, proizvodnih, preradbenih i uslužnih • planove i programe socijalnoga razvoja, djelatnosti, društvenih mogućnosti, komu- • planove i programe gospodarskoga nalne i društvene infrastrukture, zaštite razvoja (na državnoj razini), okoliša i zaštite zdravlja, kvalitete života, • planove i programe razvoja širega ostalih konkretnih sastavnica života na određenomu području. područja (županije ili zajednice općina), Najčešće analiza stanovništva • planove i programe razvoja susjednih prikazuje ubrzano starenje, smanjen područja, natalitet, odlazak radno sposobnoga • prednosti (komparativne i kompetitivne), stanovništva u veće centre i gradove, te • svojstva, mogućnosti i razvojne namjere polagano izumiranje ruralnih regija. područja općenito. Smanjuje se i broj seoskih gospodarstava,

83 2.5. Razvojni problemi i razvojna ograničenja

Uspostava projekta regionalnoga • smještaj i fizički zemljopis proučavanoga razvoja limitirana je postojećim razvojnim područja, problemima kao i potencijalnim razvojnim • stanovništvo proučavanoga područja, ograničenjima. Stoga je potrebno uključujući sva njegova obilježja. definirati i čimbenike koji mogu osujetiti ili pak potaknuti razvoj: • sve probleme, koji sprječavaju razvoj Uspjeh ubrzanoga razvoja zadanoga područja, • sve što može potaknuti razvoj regije temelji se na mogućnosti područja u sadašnjem trenutku, mobilizacije svih resursa, a • sve što može potaknuti razvoj posebice stanovništva. područja u budućnosti, • sve što može potaknuti razvoj područja trajno ili na dugi rok. Za svaku od ovdje navedenih Jednom kada smo ih razumjeli i definirali čimbenika koji potiču ili sprječavaju potrebno je osmisliti korištenje tih dvaju razvoj potrebno je kako na njih djeluju ili razvojnih činitelja, a posebno stanovništva, mogu djelovati: strategije, planovi i jer je ono kao nositelj svih djelatnosti programi države, posebnosti tog područja neizmjerno važno i bez djelatnoga dobro u odnosu na druga područja u državi, osmišljenoga uključenja stanovništva u posebnost same regije u odnosu na druge, razvojne djelatnosti, sva druga bogatstva posebnost područja unutar same regije. regije ostat će neiskorištena. Dakle bitna Ovo se čini da bi se spriječilo pre- obilježja stanovništva koja treba ocijeniti su : klapanje strategija zadanoga razvoja sa • brojnost, strategijama drugih područja i time • rast ili pad broja stanovnika, bespotrebno ostvarila konkurencija, i • migracijski tijekovi, trošila sredstva i napori na međusobnoj • dobna struktura stanovništva, utakmici, umjesto na usklađenomu • spolna struktura stanovništva, razvoju i međusobnoj komplemen- • odnos gradskoga i seoskoga stanovništva, tarnosti. • udio radno sposobnoga stanovništva, • odnos zaposlenoga stanovništva i Mogućnosti i ograničenja uzdržavanoga dijela, • veličina i rast radno sposobnoga sta- zadani su i na njih nije novništva, moguće bitno utjecati, • obrazovna struktura stanovništva. razvojne mjere pravilno U određenju gospodarskoga razvoja treba primijenjene umnažaju proučiti: postojeće izglede. • koncentraciju gospodarskih djelatnosti i njihovo usmjerenje, Napose je važno i potrebno proučiti i • strukturu gospodarskih djelatnosti, spoznati prednosti, a i nedostatke, dva • prirodne izvore, razvojna činitelja: 84 • postojeće i moguće poljoprivredne i industrijske proizvode, Pet je osnovnih postavaka područnoga • položaj postojećih i mogućih poljo- razvoja, a sva se temelje na znanju: privrednih i industrijskih proizvoda na • Područni razvoj može uspjeti samo ako se domaćem i inozemnim tržištima. temelji na znanju!

U analizi socijalne i tehničke • Znanje razvijamo u lokalnoj sredini, a infrastrukture treba proučiti i razumjeti temeljimo ga na općim znanjima! podatke o: • Znanje u lokalnoj sredini neće se samo • obrazovnoj infrastrukturi, organizirati! • zdravstvenoj infrastrukturi, • Razvojni tim mora sam organizirati • komunalnoj infrastrukturi, prikupljanje i raspoređivanje znanja! • irigacijskim sustavima, • Razvoj mora organizirati sama jedinica • cestovnoj mreži, lokalne samouprave, jer potrebita pomoć • energentima, središnjih državnih tijela može izostati! • telekomunikacijama.

Zaključak:

Ukupni razvojni izgledi bilo kojega područja ne ovise poglavito o izvorima, mogućnostima ili ograničenjima područja, već najviše o njihovom osmišljenom pokretanju. Najveća ograničenja mogu biti uzrokovana manjkom volje i manjkom znanja.

85

2.6. Održivi razvoj

Kod stručnjaka raznih profila pojavila aktivnosti, predmeta i posljedica tih se upitnost dosadašnjih usmjerenja i počinje aktivnosti. Nulti rast predstavlja ograničenje se govoriti o granicama razvoja. Nije više u rasta ili ograničenje aktivnosti i posljedica pitanju rast granica već se govori o tih aktivnosti. Održivi razvoj predstavlja granicama rasta. Do sada se industrijsko “balans”, ili ravnotežu između aktivnosti i društvo razvijalo u smjeru eksponen- sadržaja aktivnosti (Cifrić, 1994: 95 cijalnoga rasta. Potrošnja neobnovljivih „Napredak i opstanak“). izvora, proizvodnja, pučanstvo i kapital Naime, inauguracija danas poznatoga nezaustavljivo su rasli, a posljedice se vide „složenca“ „održivi razvoj“ pripisuje se u narušenomu globalnomu ekosustavu, Barbari Ward, koautorici znamenite knjige općenito onečišćenju s brojnim ekološkim „One Earth“ iz 1972., a još 1968. izrekla ga posljedicama (Meadows, 1973. „Granice je na međunarodnoj konferenciji o okolišu i rasta“). razvoju (Pravdić; 2001.“Gospodarenje Industrijske zemlje našle su se u krizi okolišem“, Socijalna ekologija 1-2). Tako je okoliša zbog pretjeranoga industrijskoga 1974. sa skupa u Meksiku (Cocoyocu) stigla razvoja. Prema nekima, osnovno u krizi „Cocoyoc Deklaration“ u kojoj je naznačen bilo je da su se sukobili interesi ekonomije i razvojni predložak nazvan „SUSTAI- ekologije. Ekologija je bila pod primatom NABLE DEVELOPMENT“, pa je tako ekonomije, a ekonomski sustav i ekološki slijedećih četvrt stoljeća razvijena do sustav ne slijede jednaka pravila, jer strategije ili kako neki smatraju , ekonomija ima pretjerane zahtjeve u odnosu paradigme, usklađivanja čovjeka i njegove na ekološke mogućnosti i vodi iscrpljivanju prirode. Kod nas se danas navodi u literaturi ekoloških kapaciteta (Simonis, 1991. kao: opstojni, obazrivi, potrajni, obzirni, „Oekonomie und Oekologie“). Ekonomija suzdržani, uravnoteženi, trajnostni i je dovela do konflikta s ekologijom, jer je u razumni razvoj. njezinoj prirodi tendencija rasta i zahtjev za Održivi razvoj naznačen je dvije godine rastom, a ekološki su zahtjevi nakon Stockholmske konferencije Ujedi- suprotstavljeni ekonomskim, i oni teže njenih naroda 1972., nakon koje je ravnoteži s prirodom koja treba ostati u zasnovan i „United Nations Environmental prirodnomu okolišu. Program“ – UNEP , predložak razvoja koji Zbog toga stručnjaci i znanstvenici može i treba biti održiv. Uvažavajući govore o stanju ravnoteže ili balansa gospodarski rast i prirodne ekosustave i između čovjekova djelovanja i prirode. opisujući razvoj kao proces u kojemu Postoje tri mogućnosti razvoja: svatko može, smije i treba rasti, ako to ne • eksponencijalni rast, čini na štetu okoliša bio je prihvatljiv i • nulti rast, potpuno je prevladao 1987., nakon • održivi razvoj. objavljivanja znamenitoga izvješća “Our Eksponencijalni rast predstavlja Common Future”, koji je na zahtjev Opće neograničenost rasta, odnosno rasta skupštine UN-a podnijela Svjetska komisija

86 UN za okoliš i razvoj. Posebno mjesto • zemlja je ograničena s neobnovljivim dobio je u Agendi 21 usvojenoj u Rio de resursima, Janeiru 1992. za vrijeme konferencije UN o • recikliranje i upotreba obnovljivih okolišu i razvoju i deset godina kasnije u resursa je preventiva u odnosu na Johanesburgu. (Starc, 2003.“Priroda, čovjek iscrpljivanje resursa, i figa u džepu“, Održivi razvitak Hrvatske, • životne vrijednosti nešto su više od Društvena istraživanja). zbroja bankovnoga računa, Antropocentrička pozicija je težila • cijena razvoja je znatno veća od cijene eksponencijalnomu rastu (Meadows, 1973. energije, rada i materijala. U cijenu „Granice rasta“), što znači da je industrijsko mora biti uračunata i šteta koja se društvo maksimalno, a naročito u zadnjih nanosi okolišu, pedeset godina iskorištavalo i narušavalo • moramo razumjeti i surađivati s prirodna dobra u svrhu materijalnoga prirodom, blagostanja i ekonomskoga rasta, ne • individualna nastojanja za rješavanjem uzimajući u obzir da su kapaciteti Zemlje problema moraju se kombinirati sa ograničeni. Takav pristup proizlazi iz zakonima i novim tehnologijama, vrijednosnoga sustava i djelovanja u odnosu • mi smo dijelovi prirode i nismo na poimanje napretka koji je bio izražen kao nadređeni prirodi, stalni ekonomski rast. Nasuprot eksponen- • rastrošnost nije poželjna, već štedljivost cijalnomu rastu ili antropocentrizmu javlja (Chiras, 1990.). se i zalaganje za održivi razvoj ili održivu Chiras u tomu kontekstu govori o etiku. Poimanje napretka obuhvaća slijedeće sinergiji društva ili održivomu razvoju. Za stavove: agrarna ili predindustrijska društva, bila je • zemlja ima neograničene količine karakteristična visoka sinergija. Ukoliko je resursa, čovjek i zahvaćao u prirodu (krčenje šuma • kada se iscrpe, iznaći će se drugi izvori, zbog poljoprivrede), priroda je štete koje je • život će biti bolji ako se stalno povećava uzrokovao čovjek uspijevala obnoviti, ali rast, tada je bilo brojčano malo ljudske • postoje samo ekonomski kriteriji; cijena populacije i tehnologija je bila jednostavna svega je materijal, energija i rad, (Chiras, 1990.). • priroda treba biti svladana (pobijeđena), Održivi razvoj trebao bi biti izlaz iz • novi zakoni i nove tehnologije riješit će ekološke krize industrijskoga društva. sve okolišne probleme, Rješavanje ekoloških problema je • mi smo iznad prirode, odjeljeni od nje i rješavanje društvenih problema, jer su to u superiorni smo joj, biti problemi ljudi, dakle to su društveni • rastrošnost je karakteristika ljudske problemi (Kirn 2000 „Održivi razvoj i vrste (Chiras, 1990. „Environmental environmentalistička vrijednost“). Science“, The Red Wood City, Na konferenciji OUN-a u Ottawi 1986. California). godine navedeni su uvjeti za održivi razvoj, Nasuprot antropocentrizmu i eksponen- a to su: integracija očuvanja i razvoja, cijalnomu rastu, postoji tendencija razvoja zadovoljavanje osnovnih ljudskih potreba, društva prema održivomu razvoju, natura- ubrzanje jednakosti i socijalne pravednosti, lizmu ili održivoj etici (Sustainable Ethic) zaštita društvenoga samoodređenja i koja je sadržana u slijedećim stavovima: kulturne različitosti, te održanje ekološkoga 87 integriteta (Cifrić, 1994: 93 „Napredak i proizvodnje. Nove tehnologije bi trebalo opstanak“). prenijeti svim nacijama. Na konferenciji OUN-a u Rio de • Promjena ekonomskih pravila kojima Janeiru 1992. godine (“Okoliš i razvoj”) mjerimo utjecaj naših odluka na okoliš, traženo je da se prijeđe s riječi na djela. Kao propisivanje vrijednosti o ekološkim cilj je određen rasplet ekološkoga posljedicama rutinskih odluka opterećenja i drugih društveno privrednih pojedinaca i poduzeća na tržištu i problema kao što su siromaštvo , slaba makroekonomskih odluka nacija. prehrana i glad. • Sklapanje i usvajanje nove generacije Održivi razvoj predstavlja alternativu za međunarodnih ugovora, razlike u razvoj. On uključuje sadašnje i buduće mogućnostima razvijenih i nerazvijenih generacije, odnosno zadovoljava potrebe naroda. sadašnjih generacija bez uskraćivanja • Uspostavljanje globalnoga plana za budućim generacijama (Dieren, 1995.“Mit izobrazbu svjetskoga stanovništva o der Natur rechnen“). To je okvir kojega se globalnomu okolišu poticanje novih društvo treba držati na kulturnomu, načina razmišljanja o odnosu civilizacije političkomu, gospodarskomu i tehno- prema globalnomu okolišu (Gore, 1994: loškomu planu i uključivati ekološke 235-236 „Zemlja u ravnoteži“). probleme. Održivi razvoj podrazumijeva Najčešća definicija održivoga razvoja je dinamički prijelaz od “neodrživoga” k “Održivi razvoj je razvoj koji zadovoljava održivoj formi gospodarskoga razvoja i potrebe sadašnjosti bez rizika da buduće ljudskoga djelovanja na okoliš. generacije ne bi mogle zadovoljiti svoje Pitanje održivoga razvoja nije samo potrebe…” To je “proces promjena u stav znanstvene paradigme koja bi u smislu kojemu se korištenje resursa, strukture znanosti ostala kao propitivanje znanstvenih investicija, orijentacija tehničkoga napretka činjenica. To pitanje postaje političko i institucijske strukture dovode u sklad s pitanje, jer dotiče sve sfere djelatnosti i budućim i sadašnjim potrebama”(Hauff, življenja. Jednostavno, cijeli planet Zemlja 1987:46,49 u Cifrić,2001. „Ekskurs o živi i djeluje u uvjetima ekološke krize koja održivom razvoju“, Socijalna ekologija 3). se označava kao kriza resursa, energije, Pod održivim razvojem počinju se rasta populacije, ekoloških katastrofa i koristiti obnovljivi izvori energije kao što su posljedica industrijskoga razvoja. To pitanje drvo, solarna energija ili biomasa. Biomasa postaje pitanje odnosa razvijenih i je, navodi Energetski institut “Hrvoje nerazvijenih. Neki predlažu, poput A. Požar”, obnovljivi izvor energije koju Gorea, novi globalni Marshalov plan za sačinjavaju različiti proizvodi biljnoga i održivi razvoj koji se mora organizirati oko životinjskoga svijeta kao što su ogrjevno strateških ciljeva u pet ciljeva koji moraju drvo, grane i kora drveća, piljevina, iz drvne usmjeravati i oblikovati pothvat spašavanja industrije i šumarstva, slama, kukurozovina, globalnoga okoliša: stabljike suncokreta, ostaci pri rezidbi • Stabilizacija svjetskoga stanovništva, vinove loze i maslina, koštice višanja i kore ravnoteža niske stope nataliteta. jabuka iz poljoprivrede, zatim ostaci iz • Stvaranje i razvoj ekološki prikladnih stočarstva i životinjski izmet te komunalni i tehnologija na području energetike, industrijski otpad. Biomasa je dovoljno prometa, poljoprivrede, graditeljstva i slična fosilnim gorivima tako da je moguća

88 izravna zamjena, što bi značilo da je u ukupnoj potrošnji iznosio je 4,6%, dok je biomasa najznačajniji obnovljivi izvor udio biomase u Finskoj je iznosio 25%, u energije nakon vodnih snaga i ima Austriji 13%, a u Danskoj 7%. perspektivu u bližoj budućnosti. Od Hrvatska je pristupila programu BIOEN biomase kao CO2 neutralnoga goriva, te („Bioenergy International Energy općenito bioenergetskih sustava, očekuje se Agency“) za poticanje znanstvene suradnje značajan doprinos u stabiliziranju emisije i istraživanja na području energetskoga stakleničkih plinova i ublažavanja efekta iskorištavanja biomase i otpada. Osim staklenika. Hrvatske, članice su Austrija, Belgija, Prema nekim prognozama prozvodnja Kanada, Danska, Finska, Francuska, Italija, energije iz biomase u zemljama Europske Japan, Nizozemska, Novi Zeland, zajednice u odnosu na ostale obnovljive Norveška, Švedska, Velika Britanija, SAD i izvore energije iznosit će 2010. godine Europska komisija (II. Europski dan 73%. U Hrvatskoj se dosad biomasa biomase, 1998.). iskorištavala vrlo malo i u 1996. njen udio

Održivi razvoj definira se kao razvoj • Mobilizirati i motivirati sve na području koji izlazi u susret potrebama sadašnjih lokalne zajednice za ostvarivanje generacija pri čemu se vodi računa da razvojnih djelatnosti. zadovoljavanje potreba sadašnjih genera- • Odrediti razvojne ciljeve kao plod za- cija ne dovede u pitanje mogućnosti jedničkoga suglasja većine stanovništva. zadovoljavanja potreba budućih genera- • Formirati stručnu skupinu u lokalnoj cija. zajednici, koja će uz pomoć stručne Osnovni ciljevi upravljanja razvojem projektne potpore moći planirati i provesti su stoga: pojedine razvojne projekte. • trajno održivi razvoj, • zadovoljavajuća naseljenost, Krajnji cilj razvojnih projekata općenito • ujednačeni uvjeti gospodarskih ula- je bolji, trajno održivi život pučanstva ganja u svim dijelovima Republike određenoga područja, kroz uspostavu Hrvatske, visokoprofitnoga gospodarskoga područja, • ujednačeni uvjeti života, područja trajno održive visokoprofitne • ujednačena opskrbljenost, poljoprivrede, te ustanovljenje trajno • održavanje raznovrsnosti strukture privlačnih turističkih odredišta. Život i rad u gospodarstva i domaćinstava, zagađenomu okruženju neće biti atraktivan • dostupnost svim mogućnostima svih nikomu, a prouzročit će povećanja državnih područja. neposrednih i posrednih troškova. Iako su države glavni nositelji brige o očuvanju Najveći izazov gospodarskomu okoliša i lokalne samouprave moraju razvoju je uskladiti naizgled suprotne preuzeti i nositi dio odgovornosti za ciljeve: očuvanje okoliša i ostvarenje korištenje resursa na način koji omogućuje života visoke kakvoće, čiji je preduvjet održivi razvoj. Pošto svijest o uzročno često jaka industrija. posljedičnoj povezanosti očuvanja okoliša i Istovremeno projektom želimo: održivoga razvoja nije visoka, potrebno je na lokalnoj razini čestim i stalnim porukama 89 ukazivati na tu povezanost i ovisnost. ekološke komponente brže razvijaju od onih Praktično, potrebno je osigurati odvoz koji se nedovoljno ili samo djelomično kućnoga i glomaznoga otpada, osigurati uključuju u te procese. Riječ je o globalnom dostupnost odlagališta za smeće, te “Benchmarking” indeksu koji utire putove spriječavati odlaganje opasnih otpada na novih promišljanja o budućemu razvoju i za to nepredviđena mjesta, surađivati s uspostavlja nova mjerila vodećih svjetskih državom i resornim ministarstvom u kompanija vezano uz održivi razvoj. Te sprječavanju zloupotreba, te neprimjernom kompanije ostvaruju svoju misiju kroz zagađivanju okoliša. povezivanje gospodarskih, ekoloških i Održivi razvoj, spomenimo to još socijalnih mogućnosti rasta. Ove kompanije jednom, podrazumijeva izvrsnost, dakle su, smatraju eksperti, sutrašnji pobjednici na visokokvalitetne rezultate na području svjetskomu tržištu. Između otprilike 200 poslovanja, naglašenu društvenu odgo- tvrtki koje čine Svjetski poslovni savjet vornost i stvarnu brigu za očuvanje nalaze se i dvije hrvatske: Pliva i Podravka. okoliša. Pobornici održivoga razvoja U okviru elemenata koje te organizacije zalažu se i provode razvoj koji pridonosi žele primijeniti kad je riječ o održivomu uravnoteženju gospodarskoga rasta s razvoju, spominju se izazovni ciljevi: odgovornošću prema široj društvenoj eliminacija svih povreda na radu, bolesti, zajednici i okolišu. nezgoda, otpada ili emisija unutar cijeloga Nije, međutim, dovoljna samo ideja o lanca uspostavljenih vrijednosti. Ukratko, cilj održivomu razvoju, koja je kod nas još je održivoga razvoja da biznis, dakle, ukupne uvijek dominantna u pristupu. Da bi se poslovne aktivnosti moraju rasti, ali da ideja do kraja transparentno ostvarila ona istodobno streme, naginju prema nuli mora biti i pretočena u konkretnu praksu. štetnoga utjecaja na okoliš i ljude. Ako to primijenimo na gospodarske To je, u suštini, i najkraća formula subjekte, onda ona mora biti pretočena i u održivoga razvoja i rasta, vrlo izazovna po konkretnu korist. svojim idejama i dometima, jer je to bitno Nedvojbeno je dokazano da je održivi nova poslovna filozofija u koju je uvijek razvoj ne samo koristan za biznis, već da ugrađen cilj poticanje i stimuliranje novih je rješavanje zaštite okoliša i socijalnih rješenja, uvijek vezanih uz osnovnu ideju i pitanja stvar opstanka i rasta svakoga poruku o održivomu razvoju. pojedinoga subjekta. Bez čistoga i zdravoga okoliša ubrzani i Vodeći svjetski poslovni subjekti, koji održivi razvoj je nemoguć. Nikakvih čine ”World Business Council of kompromisa na tomu polju ne može i ne Sustainable Development'”, dakle, smije biti. Ako nerazvijeno područje postane Svjetski poslovni savjet za održivi razvoj, uz to i zagađeno bit će skupo i teško moguće uspostavili su čak i poseban “Dow Jones pokrenuti njegov razvoj. Index” održivoga razvoja, koji jasno ukazuje da se firme koje žive na načelima povezanosti gospodarske, socijalne i

90 2.7. Područni kapital

Razvoj i poticanje područne konkurentnosti

Razvoj i poticanje područne konku- u razvojnomu projektu zacrtati ostvarenje rentnosti zasniva se i pretpostavlja: novih vrijednosti. • poštivanje područnih osobitosti, Da bismo procijenili područni kapital, • uključenje svih zainteresiranih subje- moramo utvrditi njegove sastavnice: • prirodni kapital, kata, • ljudski kapital, • jedinstvo, suradnju i sklad svih grana • društveni kapital, djelatnosti u ostvarenju održivoga • proizvedeni kapital. rasta, Prirodni kapital čine prirodna bogatstva, • suradnju s drugim područjima u svrhu biološka raznolikost, krajobrazi, tlo, prijem organskih tvari, plodnost, hidro-geološka korištenja zajedničkih mogućnosti i ravnoteža, vode, ... međusobnih utjecaja. Nužno treba utvrditi sustav odnosa Očuvanje okoliša i život visoke među subjektima zainteresiranima za razvoj određenoga područja, te ih suočiti kakvoće dva su komple- kako bi se izjasnili o razlozima sukoba i mentarna cilja razvoja, koja se zajedničkim ciljevima. Razvojni projekt podupiru i međusobno upot- mora poglavito uključiti područni punjuju. kapital. Taj kapital se ne sastoji samo od prirodnih izvora, nego još više od Ljudski kapital čine demografski sastav društvenih odnosa. Oni nisu statični, pa se pučanstva, znanja, iskustva, kultura i analiziraju u odnosu na vrijeme. Pravilna identitet, obrazovanje, sposobnost inicijative, zdravlje, ... procjena područnoga kapitala omogućuje Društveni kapital čini sustav područnih određen odabir najprimjerenijih načina za tijela i udruga (formalnih i neformalnih), njegovo korištenje u svrhu stvaranja administrativni sustav, propisi i običaji, dodatnih vrijednosti područja. Drugim odnosi vlasništva i korištenja, sustavi gospodarskih subjekata i gospodarskih riječima, valja odabrati ono što je ključno djelatnosti, tržište, odnosi s okruženjem. kako bi se na tomu temeljila razrada Proizvedeni kapital čine zgrade, oprema, razvojnoga projekta. Kulturni identitet je infrastruktura, podjele dobara, tla, ... ranije bio više činitelj suprotstavljanja O kakvoći odnosa između ove četiri nego dio razvoja. Ali iskustva potvrđuju sastavnice područnoga kapitala, ovisi područni razvoj, kakvoća života, vizija da upravo naslijeđe i kulturni identitet budućnosti, privlačnost i konkurentnost može biti onaj poticaj na kojemu se može područja. utemeljiti područni razvoj. Stoga moramo Osim pozitivnih, područni kapital ima i ponovno otkriti naslijeđena slabo negativnih sastavnica: bespravna izgradnja, onečišćujuće djelatnosti, organizirani krimi- korištena bogatstva, procijeniti područne nal, loše školstvo i obrazovanje, nedovoljna osobitosti i posebnosti, te polazeći od njih infrastruktura, tehnološka zaostalost, ...

91 2.8. SWOT analiza grada Pregrade

• gospodarstvo • društvene djelatnosti • komunalna infrastruktura • uređenje prostora • zaštita okoliša • lokalna uprava

Zajedništvo navedenih činitelja problemi koji stvaraju nepovoljne preduvjete. ocrtava profil područja i temelj je analize Mogućnosti, prilike (Opportunities) treba snaga i slabosti, iz koje raste Projekt ostvariti kako bi se postigao željeni uspjeh ukupnoga razvoja područja. Posebno projekta. Opasnosti, prijetnje (Threats) čini učinkovito sredstvo analize je SWOT sve ono što otežava ili što stoji na putu analiza (Strenghts, Weaknesses, uspješnom razvoju. Opportunities and Threats). Jake odlike, snage (Strenghts) su povoljni uvjeti za ostvarenje i uspjeh razvojnoga projekta. Slabosti (Weaknesses) su ograničenja i

92 SWOT ANALIZA GRADA PREGRADE – Gospodarstvo Snage: Slabosti:

• poslovna zona; potencijal, raspoloživ prostor za • manjak proizvodnih djelatnosti, izgradnju, uključene stručne snage, velik udio tekstilne industrije, • poticanje malih i srednjih poduzetnika i davanje • manjak novca u Proračunu grada, beneficija za izgradnju i zapošljavanje, • relativno mali broj visoko • otkupljen veći dio građevinskih parcela od strane obrazovanih stručnjaka, grada radi prodaje mogućim investitorima bez • smanjenje broja stanovnika, osobito prekupaca; na selu, za dio djelatnosti • mogućnost transformacije obrtnika u male i srednje (poljoprivreda, stočarstvo), poduzetnike s više zaposlenih, više ulaganja, • relativno slaba izgrađenost dijela izgradnje i proizvodnje, komunalne infrastrukture (odvodnja, • postojeći gospodarski subjekti, naročito u Poslovnoj kolektor), zoni, omogućavanje gospodarskoga razvoja snažnijim • značajna raznolikost političkih uključivanjem Niskogradnje u osposobljavanje opcija i slaba povezanost političkih mogućnosti pristupa Poslovnoj zoni i angažiranje za snaga različite opcije, neadekvatno njen gospodarski bum, razvoj djelatnosti gradnje, jedinstvo prema istomu cilju jakoga eksploatacije kamena i distribucije, razvoja pojedinih gospodarskih • postojeći potencijal turističke ponude, organizacijski djelatnosti, mogućnost opstrukcije, oblici; poticanje izgradnje hotelskoga ili drugoga podmetanja i odstupanja od smještajno-prehrambenoga dijela turističke ponude, zacrtanoga puta razvoja, • angažiranost i mogućnosti poljoprivredne i stočarske • nepovezanost čimbenika važnih za djelatnosti, tendencija grada za razvojem stočarstva i razvoj (lokalna uprava, obrazovni poljoprivrede, centri, poduzetnici, financijske • novčani poticaji, sajmovi, zadruge; vinarstvo i institucije). medarstvo, te snažan rad kroz udruge i službe grada, • vinska cesta, moguća ponuda seoskih domaćinstava domaćom proizvodnjom; poticanje organizacijskih oblika; razvijenost poljoprivredne proizvodnje u domaćinstvima, • postojanje strategije razvoja grada i programa Poglavarstva za razvoj grada od 2005. do 2009. godine. Prilike: Prijetnje :

• aktivna, velika mogućnost ulaganja u mladu Poslovnu • nagli razvoj je uzrok većih tržišnih zonu, raspoloživo zemljište, cijena građevinskoga i poljopriv- • blizina velikih tržišta, grad Zagreb i grad Varaždin, rednoga zemljišta, • mogućnost premještanja poslovnih subjekata u • poskupljenje energije na državnoj relativno povoljnije tržišno i proizvodno okružje iz razini, moguća potrebna ulaganja u centra na periferiju, komunalnu infrastrukturu kao • mogućnost korištenja financijskih aranžmana kroz preduvjet normalnoga razvoja financiranja poduzetnika iz Županije i Ministarstava proizvodnje. (Vlade) te predpristupnih europskih fondova, • kvalitetna i školana radna snaga otpuštena u Republici Sloveniji za staklarsku djelatnost, • kvalitetan kadar tekstilne industrije, • mogućnost zapošljavanja građevinskih djelatnika.

93 SWOT ANALIZA GRADA PREGRADE – Društvene djelatnosti Snage: Slabosti:

• razvijeno školstvo: osnovna škola s više • nedostatnost financijskih sredstava, područnih, srednja škola za petstotinjak • nedostatak stručnih kadrova određenih učenika, mogućnost otvaranja visoke zdrav- profila visoke stručne spreme, stvene škole, osnovna i srednja glazbena • relativan nedostatak prostora za rad udruga, škola, moguće osiguranje prostora (financije), • osnivanje, implementacija i razvoj zavičajnoga muzeja, muzeja emigracije, rudarstva i • postojanje destruktivnih elemenata kroz numizmatike, ponašanja na društvenomu i političkomu • izgradnja i otvaranje učeničkoga doma sa svim planu. karakteristikama modernoga smještaja u ljetnim mjesecima za potrebe turističkih destinacija, • uključene stručne snage i velika aktivnost za mogući razvoj nabrojenih djelatnosti, • dobra pokrivenost primarne zdravstvene zaštite, dovoljan broj stručnoga kadra, • razvoj radijskoga medijskoga prostora, osiguran smještaj, kadrovi i infrastruktura, • razvijena briga o djeci kroz predškolske djelatnosti i uključenost Grada sa stručnim potencijalima u sustav „Gradovi prijatelji djece“, • briga o socijalno ugroženim osobama, angažiranost stručnjaka, veća materijalna pomoć, • razvoj i ulaganje u knjižničarsku djelatnost, kvalitetna opremljenost, kadrovi, • postojanje raznih udruga od udruga mladeži, kulturnih udruga miješanoga stanovništva, raznih udruga tehničke i gospodarske provenijencije. Prilike: Prijetnje :

• mogućnosti decentralizacije u određenim • nedostatak novca, djelatnostima, • moguću neangažiranost svih ili većega • kvalitetnim programima dobiti stručne dijela stručnih kadrova, kadrove i ishoditi kvalitetna sredstva od • moguća opstrukcija političkih i društvenih nadležnih Ministarstava, te predpristupnih snaga grada ili šire. europskih fondova, • bolji razvoj djelatnosti od značaja za Županiju i državu njihovim uključivanjem u financiranje i planski razvoj (Visoka zdravstvena škola, Muzej, Đački dom, Srednja glazbena škola), • značajan razvoj doprinosom, odnosno aktiv- nošću i uključivanjem svih stručnih kadrova bez obzira na političke i druge različitosti.

94

SWOT ANALIZA GRADA PREGRADE – Komunalna infrastruktura Snage: Slabosti:

• potencijal stručnih kadrova i angažiranost • nepostojanje odvodnje otpadnih voda i svih, kvalitetni kadrovi na stručnim radovima, kolektora, • trgovačko društvo Niskogradnja d.o.o. u • nepostojanje reciklažnoga i eko dvorišta, vlasništvu grada kao mogući izvođač radova i • nedostatak kvalitetnih sredstava, suinvestitor komunalne infrastrukture, • preveliki broj neasfaltiranih ulica i • postojanje projekata, dozvola i riješena nerazvrstanih cesta, imovinsko-pravna pitanja, • teškoće kod preuzimanja privatnih • bazna pokrivenost komunalnom infra- vodovoda zbog protivljenja građana strukturom, veliki resursi i dobri aspekti (pojedinci), razvoja, • tlo podložno klizanju, veliki problemi • snažna želja političkih snaga i građana kroz nakon oluja i nevremena, domaćinstva i poslovne subjekte za • nepostojanje zaobilaznice, loša planirana rješavanjem komunalnih problema od trasa iste. uređenja ulica i nerazvrstanih cesta, preko javne rasvjete, vodopskrbe i plinoopskrbe, • mogućnost i volja za uređenje reciklažnoga i eko dvorišta za zbrinjavanje različitoga kućnoga i glomaznoga otpada.

Prilike: Prijetnje :

• veća angažiranost komunalnoga trgovačkoga • opstrukcije od strane pojedinaca među društva u vlasništvu grada za izgradnju i građanstvom i stručnim kadrovima i suinvestiranje u komunalne objekte, političkih snaga iznutra, • mogućnost dobivanja kvalitetnih sredstava od • moguće kašnjenje u pripremi stručnih državnih tijela angažiranjem stručnjaka u podloga i rješavanju imovinsko-pravnih pripremi dokumentacije, odnosa zbog opstrukcije građana, • postojanje projekata, znatnoga dijela • enormno povećanje cijene roba i usluga lokacijskih i građevinskih dozvola kao prilika uvjetovano vanjskim i unutarnjim za suinvestiranje od države i predpristupnih čimbenicima trgovine i tržišnih odnosa u europskih fondova, Gradu. • angažiranost i aktivnost građana u sufinanciranju objekata.

95

SWOT ANALIZA GRADA PREGRADE – Uređenje prostora Snage: Slabosti:

• angažiranost političkih struktura i stručnih • nedostatak novčanih sredstava, kadrova, te želja za uređenjem Pregrade kao • moguća opstrukcija uglavnom političkih moderne urbane sredine, snaga, • postojanje Plana prostornoga uređenja, GUP-a • neusklađenost u jednomu dijelu gradskih i rad na novomu urbanističkomu planu prostornih planova sa županijskim. uređenja grada Pregrade, izvršene potrebite izmjene PUP-a, • postojanje arhitektonskoga rješenja i plana razvoja Gospodarske zone, • aktivnosti oko uređenja kružnoga toka na državnoj cesti kroz Pregradu, izgradnja, • aktivnosti za urbanističko, prostorno uređenje Trga Gospe Kunagorske, • adekvatno uređeni tereni, sportska igrališta za nogometne klubove i dječje igralište, • dobar prostorni položaj područja Grada, a os obito naselja Pregrada.

Prilike: Prijetnje :

• osiguranje sredstava kroz aktivne i kvalitetne • moguće neostvarenje financijskih sredstava programe od Ministarstva prostornoga unatoč kvalitetnim programima, uređenja i europskih predpristupnih fondova, • moguća opstrukcija pojedinim programima • aktivan politički i društveni trenutak za prostornoga uređenja i razvoja, prostorno uređenje kao težnja svih građana • kašnjenje zbog nedostatka stručnih kadrova Pregrade. na izradi programa ili preopterećenost angažiranih stručnjaka sa strane koji su značajno angažirani u svomu poslu.

96

SWO T ANALIZA GRADA PREGRADE – Zaštita okoliša Snage: Slabosti:

• elaborat sanacije glomaznih odlagališta smeća • otežano usklađenje i okupljanje svih zbog na cijelomu području Grada; angažiranost koordinacije s više sudionika i investitora, stručnih kadrova, dogovor s Fondom za zaštitu • moguća opstrukcija pojedinih sudionika, okoliša i energetsku učinkovitost o sanaciji, • mogući nedostatak financijskih sredstava • sanacija kamenoloma sukladno Zakonu; prema potrebama. angažiranost društvenih snaga i komunalnoga trgovačkoga društva Niskogradnja koje vrši eksploataciju i potrebitu sanaciju kroz mogućih 30 godina, postojanje sanacijskoga plana, • angažiranost za uređenje reciklažnoga i eko dvorišta za zbrinjavanje različitoga kućnoga i glomaznoga otpada, • angažiranost oko reguliranja i sanacije potoka Kosteljina; izgradnja kolektorske cijevi i pročištača otpadnih voda, zidana sanacija obale i korita potoka, • angažiranost učenika Srednje i osnovne škole oko uređenja eko-staze od podnožja do vrha Kunagore, sređivanje oglasnih ploča, označivanje drveća, bilja i ostaloga raslinja kako autohtonoga tako i ostaloga, • angažiranost oko uređenja klupa na području naselja Pregrada uz dječja igrališta, škole, parkove i okupljališta mladih i umirovljenika, nabavka kvalitetnih košarica za smeće pored svih klupa i na drugim potrebnim mjestima.

Prilike: Prijetnje :

• rješavanje divljih odlagališta komunalnoga • izostanak regionalnoga povezivanja, kućnoga i glomaznoga otpada uređenjem i • neostvarivanje dovoljnih sredstava izgradnjom reciklažnoga i eko dvorišta, planiranih iz Fonda i pretpristupnih • mogućnost korištenja sredstava Fonda za fondova, zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, te • opstrukcija građana zbog nedovoljno pretpristupnih fondova EU, izgrađene eko svijesti. • posredna mogućnost rješavanja pročistača otpada i izgradnje kolektora u cijelomu naselju, te mogućnost za rješavanje odvodnje otpadnih voda na cijelomu području naselja Pregrada.

97

SWOT ANALIZA GRADA PREGRADE – Lokalna uprava Snage: Slabosti:

• politička klima koja podržava ulaganja u • nedovoljna stručna kvaliteta kroz nedo- razvoj, voljnu stručnu spremu, struktura službenika • sistematizirana i kvalitetno uređena radna ne zadovoljava u potpunosti, mjesta, • nedovoljno informatičko znanje, • izvršena informatizacija, umrežavanje i • slaba motiviranost zbog relativno niske arhivirano, te uređeno prikupljanje podataka i vrijednosti rada (plaće). drugih informacija, • kohezijska snaga uređena jedinstvenim upravnim odjelom, kvalitetno razdijeljena i originalno izvršena kohezija upravnoga odjela i izvršne vlasti, operacionaliziran odjel uprave kroz sistematizirana radna mjesta, • veliko radno iskustvo službenika.

Prilike: Prijetnje :

• mogućnost obuke u informatičkomu znanju, • opstrukcija pojedinih službenika u • pospješiti kvalitetu uparivanjem službenika na provođenju programa obuke, obavljanju zadataka na dva radna mjesta, • mogućnost gubljenja dobrih međuljudskih • korištenje stručnih kadrova kao civilnih odnosa zbog različitih okolnosti. ročnika, vježbenika, te učenika i studenata na praksi, • obučavanje na seminarima i predavanjima po stručnim pitanjima.

U razdoblju između dva svjetska rata od lon proizvodnje prešla na vlastitu Pregrada je bila prema broju stanovnika prozvodnju. najjače obrtničko središte u Hrvatskoj. U to Na području bivšega rudnika vrijeme imala je i svjetski poznatu tvornicu 1971.godine osnovan je pogon za preradu lijekova Thierry. plastike u sastavu OKI-ja iz Zagreba koji i Pregrada je i danas jako gospodarsko i danas postoji pod nazivom OKIROTO obrtničko središte: EMKA, KOSTEL- Pregrada. PROMET, OKIROTO, NISKOGRADNJA, NISKOGRADNJA je po svom statusu KUNATEKS, a tu je i priličan broj manjih gradsko trgovačko društvo za graditeljstvo, tvrtki i obrta. a registrirano je za eksploataciju mineralnih EMKA drži prvo mjesto u Gradu po sirovina (kamena), za graditeljstvo i za broju zaposlenih. Bavi se lon poslovima, ali komunalne poslove (distribuciju vode, proizvodi i modnu konfekciju za domaće upravljanje grobljima, održavanje javno- tržište. Vlasnik je ugledne robne marke La prometnih površina). Niskogradnja posebnu Divina. pažnju posvećuje zaštiti okoliša, izvorištima KOSTELPROMET je druga tvrtka u vode, te održavanju urednosti grada. Gradu po broju zaposlenih. Usko je speci- KUNATEKS proizvodi zaštitnu odjeću. jalizirana za izradu navlaka naslona za STAKLOREZ-BURIĆ najjača je sta- glavu u automobilskoj industriji. Također je klorezačka tvrtka u Zagorju i među najjačima u Hrvatskoj. Proizvodi izolacijska 98 stakla za graditeljstvo, sjenila za rasvjetna Prema popisu poljoprivrede iz 2003. tijela, stakleni namještaj i sigurnosna stakla. godine broj poljoprivrednih domaćinstava Najveća trgovačka tvrtka u Pregradi je na području grada Pregrade iznosio je 1.498 KUNAGORA. MK-BONA FIDE bavi se što je 68,97% od ukupnoga broja graditeljstvom i trgovinom, a trgovačka domaćinstava. tvrtka TENA-G je logistika poduzećima i Poljoprivredna domaćinstva raspolažu s obrtnicima metalskoga usmjerenja, jer je 2.756 ha površine zemljišta. pouzdan dobavljač profesionalnih alata i Iz navedenoga možemo zaključiti da je pribora. područje Grada po stanovništvu poljodjelski Od tvrtki koje prodaju sofisticiranije kraj, što predstavlja solidnu podlogu za usluge izdvajaju se: KOSTELGRAD- poticanje jačega razvoja ove grane, te s PROJEKT za projektiranje, konzalting i obzirom na resurse pokazuje punu inženjering, FOTON za prodaju hardwarea i opravdanost takvoga opredjeljenja. proizvodnju softwarea, GORUP računo- U poljoprivrednoj djelatnosti Grada, vodstveni i knjigovodstveni servis, MATIS zastupljeno je ratarstvo s proizvodnjom za izradu grafičke forme i mnoga druga. žitarica. 1986.godine osnovana je zanatska Prisutna je i voćarska proizvodnja zadruga KUNAGORA s ciljem (šljive 7.357 rodnih stabala, jabuke 11.723 zajedničkoga nastupa obrtnika na tržištu. rodnih stabala, kruške 1.718 stabala, trešnje Na području grada Pregrade registrirano 909, višnje 549, marelice 335), ali je 176 obrtnika, uz koje je zaposleno još uglavnom za vlastite potrebe i povremenu oko 350 radnika što je više od polovice prodaju viškova na tržnicama, bez ukupnoga broja radnih mjesta na području organizacije plasmana i gradskoga nositelja, grada Pregrade. Značajnije obrtničke radnje te intenzivnijega razvoja. po prometu i broju zaposlenih su U Gradu je zastupljeno i vinogradarstvo KRAČUN-limarsko-vodoinstalaterski i s 662.000 rodnih trsova i površinom od 155 graditeljski obrt, METALMONT, ETIM- ha, što također čini značajnu osnovu za elektrotehnika i mehanizacija, GRAMONT razvoj ove grane. graditeljstvo, HAJDINJAK ugostiteljstvo, Razvijeno je i stočarstvo s KUNAPETROL benzinska pumpa, proizvodnjom mlijeka, junadi i teladi. U govedarstvu se raspolaže s 1.673 govedom, soboslikar BUKOVŠAK,… s 1.120 muznom kravom. Važnu ulogu u dosadašnjemu Prema popisu poljoprivrede iz 2003. gospodarskomu razvoju grada Pregrade godine, svinjogojstvo je zastupljeno s 3.012 trebala je imati poljoprivreda. svinja i odojaka, konjarstvo je, kao i Međutim, poljoprivreda se kao i u općenito u Županiji, nedovoljno razvijeno, drugim JLS Krapinsko-zagorske županije jer na prostoru Grada ima samo 17 konja. uglavnom koncentrirala samo na Peradarstvo ima 36.008 komada peradi i to proizvodnju za vlastite potrebe, a ne i na s uzgojem zagorskoga purana, kokoši, organiziranu proizvodnju za tržište. Na gusaka i pataka, dok je pčelarskih zajednica ovakvomu terenu ne može se primjenjivati 310. suvremena teška poljoprivredna meha- Na području grada Pregrade ima i 273 nizacija, pa će pregradsko područje naći koze što govori o nedovoljnoj razini prosperitet u drugim djelatnostima, razvijenosti ove grane u odnosu na prvenstveno u turizmu, proizvodnji hrane, potencijale. Ovčarstvo praktički i ne postoji. voćarstvu, vinogradarstvu i vinarstvu, Navedeni podaci pojedinih djelatnosti stočarstvu, pčelarstvu i drugim uslužnim poljoprivrede grada Pregrade prikazuju djelatnostima. nedovoljno iskorišten poljoprivredni potencijal Grada i stanovništva, pa ju prema 99 tomu smještaju u područja koja mogu -na jugu: cesta za Cigrovec (dionica od ostvariti značajniji razvoj poljoprivrede u ulice Janka Leskovara do potoka Krapinsko-zagorskoj Županiji. Kosteljine), Bitni nedostaci su organizacija -na sjeveru: do parcele pogona intenzivnije povrtlarske proizvodnje i Županijskih cesta, voćarstva, te stočarstva za tržište i -na istoku: državna cesta Pregrada- osiguranje prodaje. Krapinske Toplice, Prostorne i prirodne pretpostavke -na zapadu: do zaštitnoga pojasa potoka omogućuju daljnji gospodarski razvoj Kosteljine (oko 60 metara od potoka Pregrade u proizvodnim i uslužnim Kosteljine). djelatnostima, posebice u turizmu. Pregrada Površina gospodarske zone iznosi oko ima prvu vinsku cestu u Hrvatskoj, 430,0 metara x 900,0 metara, odnosno planinarski dom u Kunagori, elitni turizam 387.000,00 m². u dvorcu Bežanec, te veličanstvene sakralne U području obuhvata plana predviđeno objekte. je 15 stambenih objekata uz državnu cestu Pregradsko područje se promovira kroz (ul.Janka Leskovara) i cestu za Cigrovec razne manifestacije i kulturna zbivanja. U (ul.Stjepana Vukine). Od većih objekata na Pregradi se svake jeseni održava tradicijska tomu području su OKIROTO Pregrada, manifestacija „Branje grojzdja” unutar koje Kuna-petrol benzinska stanica, skladišni se održavaju sportske priredbe, gospodarske objekt (mlin), Panda-S” Pregrada trgovačke izložbe, glazbena i ostala kulturna namjene, objekt investitora „Kostel- događanja. prometa” i „Kunagora”. U tijeku je Prema službenim statističkim podacima postupak za izgradnju stambeno-poslovnoga iz popisa stanovništva 2001. godine, od i skladišnoga objekta investitora „Grilec” ukupnoga broja stanovnika u gradu Pregradi Zagreb, te skladišno-prodajnoga objekta je zaposleno 3.637 stanovnika ili 83,46 % investitora „Plast-trgovina” Pregrada. radno sposobnoga stanovništva. Područje grada Pregrade su do 1994. Grad Pregrada pristupio je izradi godine zaobilazili svi magistralni prometni urbanističko-arhitektonskoga idejnoga pravci zbog konfiguracije terena, te stanja i rješenja-studije gospodarske zone u razvijenosti prometnoga sustava. Pregradi zbog pojačanoga interesa za 1994. godine otvoren je magistralni izgradnju poslovno-gospodarskih objekata i pravac Pregrada-Krapinske toplice, što potrebe organizirane i planske izgradnje. znači bolju povezanost sa Zagrebom. Program razvoja „Poslovne zone” Pregrada Pravac sjever-jug povezuje cesta Krapinske definira projekt gospodarske zone kojim se Toplice-Pregrada-Hum na Sutli-Rogatec, a želi potaknuti razvoj gospodarstva na pravac istok-zapad cesta Krapina-Pregrada- području grada Pregrade, te riješiti Desinić-Miljana. Opće stanje unutarnje prostorne probleme poduzetnika i poticati cestovne mreže (lokalne i regionalne) je buduće poduzetnike. zadovoljavajuće, međutim te ceste ne Lokacija gospodarske zone predviđena povezuju Pregradu s većim gradovima, je prostorno planskom dokumentacijom, te regijama, te sa susjednim državama, već je smještena u tzv. južnoj zoni užega povezuju manja naselja u okolici Pregrade područja grada Pregrade. Obuhvat sa samom Pregradom. gospodarske zone određen je Prostornim planom uređenja grada Pregrade:

100 2.9. Vizija grada Pregrade

VIZIJA GRADA PREGRADE

Želimo da Grad Pregrada bude uspješna koliko je lijepa s razvijenim turizmom, voćarstvom i uzgojem stoke, te malim i srednjim poduzetništvom. Pregrada mora postati obrazovni centar Krapinsko-zagorske županije za područje zdravstva i srednjoeuropski grad zadovoljnih građana s osiguranim radnim mjestima i boljim standardom življenja, a svaka kuća mora i mati pitku vodu i asfalt.

Vizija je konačni ujedinjeni cilj koji • obnovom zapuštenih privatnih zgrada, određuje svaki strateški program razvoja. uređenim okolišem, izgradnjom novih Vizija je određena kroz raspravu na temelju stambenih jedinica, SEA i SWOT analize i jasno određuje stanje • obnovom ili osnivanjem zadruge, prema kojemu treba dugoročno težiti grad • osnovanom gospodarskom (obrtničkom) Pregrada. Iz vizije proizlazi rješavanje poslovnom zonom ključnih problema zaposlenosti pomoću • utemeljenim muzejom, razvoja kvalitetnoga gospodarstva u • poticanjem udruga za očuvanje okoliša, turizmu, poljoprivredi i industriji. • podrškom održanju starih zanata, Vizija označava, posebice, usmjerenu • stvaranjem optimalnih uvjeta za gradsku upravu razvoju čiji su proračuni promjene, uklanjanje otpora okrenuti razvoju, ali istovremeno i promjenama ubrzanoga razvoja, stanovništvu u cilju zajedničkoga rješavanja problema uz ekološko obrazovanje • smanjenjem administrativnih i birokratskih zapreka i ograničenja. pučanstva i zaštitu okoliša.Vizijom se određuje briga: za stanovnike i njihov Važno je s tom vizijom stalno socijalni status, za održivi ekonomski razvoj upoznavati sveukupno stanovništvo, te i za gospodarstvo s prepoznatljivim robnim stvoriti konsenzus ili slaganje (slogu, markama. Grad Pregrada ima jasnu viziju odobravanje i prihvaćanje) vizije u stanja i funkcioniranja grada na početku većinskomu dijelu stanovništva, a osobito pristupa Hrvatske u EU. kod mladeži. Široko razumijevanje vizije od Stoga se grad Pregrada odredio da strane stanovništva, osoblja gradske uprave dugoročno gledano postane grad toliko i izabranih nositelja funkcija osnovni je uspješan koliko je lijep s: preduvjet za stvaranje dugoročne i • završenom plinofikacijom, kratkoročne razvojne strategije. Važnu • završenim magistralnim vodom za ulogu kod stvaranja razvojne strategije ima vodoopskrbu, timski rad, timovi i partnerstva, osobito • izgrađenom trafostanicom, partnerstva. • stalnom potporom poduzetnicima i Dugoročnu strategiju ostvarivanja vizije mogućim ulagačima, vodi gradsko čelništvo u suradnji s • ujednačavanjem pretpostavki za razvoj vanjskim timom stručnjaka, a kratkoročna cijeloga područja, strategija ili utvrđivanje proračunskih • obrazovnim centrom Krapinsko- prioriteta za svaku godinu ostvaruje se zagorske županije za područje putom javnoga komuniciranja sa zdravstva, stanovništvom. • zaštitom spomenika kulture i brigom za okoliš, 101

2.10. Dugoročni ciljevi razvoja

Dugoročni ciljevi razvoja osiguravaju omogućuje standard i razvoj postojećim smjer Projekta ukupnoga razvoja i određuju generacijama, ali ujedno i čuva okoliš, a sve aktivnosti. Određeni dugoročni ciljevi time i mogućnosti razvoja za nadolazeće kreću se u područjima gospodarskoga rasta, naraštaje. ekološke održivosti i društvene stabilnosti. Društvena stabilnost je dugoročni cilj Ciljevi su međusobno uvjetovani. koji treba izjednačiti odnose među Svaki od ta tri cilja ima jednaku težinu i interesnim grupama, spolovima, sporednim važnost. Međutim, govorimo o tri grupama, i osigurati ravnopravnost svima dugoročna cilja koji se moraju visoko bez obzira na razlike po bilo kojem kriteriju vrednovati kao načela. ili ključu. Gospodarski rast je uvjet i strateški Samo stabilne društvene zajednice koje dugoročni cilj bez kojega nema razvoja. imaju vremenska razdoblja mira i suradnje, Samo jak i kvalitetan rast gospodarskih mogu ostvarivati značajne gospodarske, ali i aktivnosti može pomoći rješavanju svih ekološki održive ciljeve. problema u JLS i poticati njihov razvoj, te U suprotnome, društvena nestabilnost u je, stoga, jedan od važnih prioriteta. gradskim strukturama, sukobi stranaka, Gospodarski rast, ukoliko se ostvaruje bez dovode do usporavanja i ometanja razvoja, promatranja, što se događa s prirodom i a time su i zapreka ostvarivanju dugoročnih okolišem, nije prihvatljiv, jer će se budućim i kratkoročnih ciljeva razvoja. naraštajima ostaviti uništen okoliš koji neće Temeljem analize otkrivenih problema i omogućavati daljnji razvoj. postavljene vizije, dugoročni ciljevi ovoga Razvoj JLS mora se temeljiti na PUR-a su: održivomu rastu, dakle onom koji

DUGOROČNI CILJEVI RAZVOJA GRADA PREGRADE

Cilj 1:

Gospodarstvo s posebnim naglaskom na razvoj turizma s prepoznatljivim robnim markama iz poljoprivrede i preradbene industrije.

Cilj 2:

Visoki standard servisiranja komunalnih potreba gospodarstva, društvenih djelatnosti i domaćinstava, uređenje prostora, te zaštita okoliša nacrtu održivoga razvoja.

Cilj 3:

Rješavanje demografskih problema uz osposobljavanje institucija društvene infrastrukture za zadovoljavanje potreba visoke kakvoće stanovništva i gospodarstva.

102 Gospodarstvo je usredotočeno na bogatstava za generacije koje dolaze. Samo strukturu tvrtki s prepoznatljivim robnim rast na bazi ekološke održivosti ima markama koje to mogu biti s obzirom na racionalnost i smisao. izvore i postojeću tradiciju: ruralni turizam, Društvene djelatnosti: obrazovanje, voće, povrće, vino, mlijeko, meso,... zdravstvo, školstvo, kultura, informiranje, i Prema tomu, samo tvrtke čije se marke lokalna uprava moraju biti osposobljene za proizvoda prepoznaju na domaćemu i pružanje najviše kakvoće usluge stranomu tržištu, mogu ostvariti koncept stanovništvu i gospodarstvu. postavljene vizije. Za takva razvojna Demografski problemi (treći dugoročni opredjeljenja postoje osnove u resursima cilj) su izraženi na području grada Pregrade, grada Pregrade. a PUR određuje i njihovo rješavanje kojim U cijelosti razvijena infrastruktura za se osigurava društvena stabilnost, što je zadovoljavanje potreba stanovništva i povezano i s ostvarivanjem prethodna dva gospodarstva, te uređen prostor, uvjeti su dugoročna cilja. Potrebno je naglasiti da su bez kojih se ne može. svi ciljevi međusobno čvrsto povezani. Gospodarski rast nije opravdan ako je temeljen na uništavanju prirodnih

2.11. “Project Cycle Management”

Projektantima razvoja stoji na (primjerena uporaba područnih izvora koja raspolaganju “Project Cycle Manage- omogućuje korištenje izvora slijedećim ment”, metodologija i vrijedan alat u naraštajima). osmišljavanju razvoja. Ovaj projektni Uporabu instrumenata programiranja ciklus ima šest koraka: određuje razvojni tim koji mora: biti • programiranje (utvrđivanje osnovnih operativan (ni preveliki, niti premaleni, s ciljeva), dovoljno stručnjaka), imati sve potrebne • identifikacija (svi zainteresirani i specifične sposobnosti, imati iskustvo mogući korisnici utvrđuju ideje i programiranja razvoja, imati dovoljno akcije), raspoloživoga novca. Razvojni tim formulira • oblikovanje ideja i programa (pro- planske i projektne spise, te organizira cjenjujući ostvarivost, oblikuje ih se u obrazovanje određenih ljudi u svrhu širenja spise), znanja potrebnih u razvoju, daje potporu u • financiranje (odrediti moguće pod- provedbi razvoja, tijekom provedbe određuje ručne, domaće i inozemne ulagače), dodatne mjere. • ostvarenje, Razvojni spisi koje sastavlja razvojni tim • ocjena. sadrže: analitičku podlogu, polazišta i razloge Ova metoda usmjerava pozornost pokretanja projekta razvoja, opće i posebne razvojnih projektanata na stvarne potrebe razvojne ciljeve, zadatke izvršnih tijela i svih područja uz stalno jako uključenje svih drugih sudionika u razvoju, detaljne opise zainteresiranih, poštovanjem načela: ulagačkih programa. utvrđivanja ljestvice prioriteta Za ostvarivanje jednoga ovakvoga zadovoljenja potreba pučanstva, projekta neophodno je ustanoviti osobe koje utvrđivanja zahvata koji stvaraju stvarne će biti članovi koordinacijske skupine. Ta je mogućnosti razvoja, poštivanje održivosti skupina isključivo tehničko tijelo, koje opskrbljuje razvojni tim sa svim potrebnim, a 103 čine je ljudi sa specifičnim poznavanjem različite tehničke struke, stručnjaci za područja, te istaknutim organizacijskim i planiranje. Oni mogu čak i ući u profesionalni pokretačkim sposobnostima. U skupinu razvojni tim, koji dolazi u područje koje mogu ući djelatnici lokalne samouprave, treba razviti.

2.12. Ruralni razvoj

Potrebne razvojne mjere i djelatnosti

Ruralna područja Hrvatske čine više sama lokalna zajednica. Ona je uglavnom od 90% kopnenoga dijela Hrvatske (ili slaba, nedovoljno ekipirana stručnjacima, 61% naseljenoga dijela Hrvatske). U tim uglavnom joj nedostaju pravnici i ekonomisti, područjima živi oko 47% ukupnoga zaposlenoga osoblja je malo, a zaposlenici se stanovništva Hrvatske. Ova područja ne obrazuju i usavršavaju trajno. Najvažnije uglavnom su neatraktivna za život i rad, te je ulagati u stanovništvo, poglavito u mlade, zbog opće nezainteresiranosti ostaju ali ne zaboraviti obrazovanje odraslih (zapo- nerazvijena. slenih i nezaposlenih). Kako se zna da je Mjere ruralnoga razvoja čine: donošenje škola snažan emigracijski i deruralizacijski i usvajanje Strategije ruralnoga razvoja, činitelj, mora se diljem ruralnih područja usvajanje razvojnoga modela, utemeljenje osnovati što više škola i obrazovnih centara, ruralnoga razvojnoga središta, tvorba te omogućiti učenje temeljem interneta. razvojnih projekata za pojedine grupe Posebno treba naglasiti stalno stručno jedinica lokalne samouprave (regije), usavršavanje zaposlenih u općinskim i osnivanje razvojnih agencija, provedba gradskim upravama, te upoznavanje s razvojnih projekata. iskustvima alpskih sela u kojima se uspješno Prioritet u razvoju ruralnoga prostora razvija seoski i seljački turizam. Povezivanje je ''izgradnja pozitivnoga odnosa prema s njima potaklo bi brže i bolje uključenje u tu nacionalnomu prostoru''. profitnu djelatnost, kao i zapošljavanje žena, Hrvatska ima četiri prepoznatljive i po koje su sada većinom nezaposlene, privući osobinama različite regije. Zato univer- doseljenike ili vratiti odseljene. Suvremene zalna primjena razvojnih projekata za sve razvojne ideje, poput održivoga razvoja, regije nije moguća, a niti primjena ruralne renesanse, alternativnoga turizma, inozemnih projekata bez prilagodbe. proizvodnje zdrave hrane i slično, moguća su Poglavito treba podržavati razvojne konceptualna uporišta oživljavanju gospo- projekte s niskim početnim ulaganjima. darskoga i društvenoga života na obrađivanim Nažalost često ograničenje razvoju je ruralnim područjima.

104 POPIS MOGUĆIH DJELATNOSTI ZA RURALNE PROSTORE Primarna Sekundarne REGIJA Popis poduzetničkih djelatnosti djelatnost djelatnosti Pašni uzgoj goveda Uzgoj divljači Turizam na seoskom gospodarstvu Ekološka Avanturistički turizam Lika – Gorski Kotar Turizam poljoprivreda i Tranzitni turizam malo gospodarstvo Kamping turizam Eko turizam Lovni - ribolovni turizam Turizam na seoskom gospodarstvu Kamping turizam Ekološka Rezidencijalni turizam Istra Turizam poljoprivreda i Kulturni turizam malo gospodarstvo Vinsko-gastronomski turizam Gostinstvo Vinogradarstvo i voćarstvo Vinsko-gastronomski turizam Ovčarstvo i kozarstvo Voćarstvo i povrtlarstvo Ljekovito bilje Ekološka Turizam na seoskom gospodarstvu Dalmatinsko zaleđe Turizam poljoprivreda i Avanturistički turizam malo gospodarstvo Tranzitni turizam Kamping turizam Eko turizam Lovni - ribolovni turizam Turizam na seoskom gospodarstvu Kamping turizam Rezidencijalni turizam Eko turizam Lovno - ribolovni turizam Voćarstvo Pokuplje – Kordun Ekološka Turizam i Proizvodnja i prerada zdrave hrane - Banovina poljoprivreda mala privreda Ljekovito bilje Konjogojstvo Uzgoj divljači Pašni uzgoj goveda Ovčarstvo i kozarstvo Proizvodnja mlijeka Turizam na seoskom gospodarstvu Kamping turizam Rezidencijalni turizam Rekreacijski turizam Kulturni turizam Ekološka Vinsko-gastronomski turizam Zagorje Turizam poljoprivreda i Voćarstvo i prerada voća malo gospodarstvo Vinogradarstvo i vinarstvo Sušenje voća i povrća Ljekovito bilje Uzgoj divljači Gostinstvo

105 POPIS MOGUĆIH DJELATNOSTI ZA RURALNE PROSTORE Primarna Sekundarne REGIJA Popis poduzetničkih djelatnosti djelatnost djelatnosti

Turizam i Turizam na seoskom gospodarstvu Međimurje – Podravina Poljoprivreda malo gospodarstvo Lovno - ribolovni turizam Voćarstvo i prerada voća Sve djelatnosti u poljoprivredi Vinsko - gastronomski turizam Turizam i Nautički kontinentalni turizam Posavina – Slavonija Poljoprivreda malo gospodarstvo Proizvodnja mlijeka Sušenje voća i povrća

Ljudski resursi nisu prebogati, ali u drugim gospodarskim granama moraju njihovo moguće povezivanje, bolje biti stvorene u samim ruralnim područjima. organiziranje i sinergijsko djelovanje Iskustvo drugih zemalja u razvoju seoskoga presudno je za pozitivan tijek oživljavanja. turizma, biološkoj proizvodnji hrane, Razjedinjavanje i sukobi lokalnih socijalnih vraćanja autohtonih djelatnosti i postupnoga aktera, a posebno lokalnih elita, blokiraju uvođenja uslužnih djelatnosti, lako je napredak, okreću ljude od pitanja razvoja primjenjivo u našim područjima. lokalne zajednice. Rad na napretku lokalne Turistička logistika na području Zagorja zajednice, ruralnoga prostora, mora ima tradiciju i uspjehe, ali ne ostvaruje konceptualno biti ''rad na općemu dobru'', željeni rast. Ostavlja mogućnosti dodatnih rad svih za sve, inače se motivacija za sadržaja: od lijepo uređenih sela, označenih djelovanje rastače i gubi. U samoj pješačkih i izletničkih putova, dobro koncepciji ruralnoga razvoja treba svakako opskrbljenih izletničkih i lovačkih domova, naglasiti njegovu održivost. On treba zadovoljiti potrebe sadašnje generacije, a restorana, standardizirane kuhinje, ponude istovremeno ne ugroziti potrebe budućih lokalnih prehrambenih proizvoda dovoljne naraštaja. količine i ujednačene kakvoće, do dobro

označenih cesta i razvijanje prilagođenoga Treba odmah krenuti s moti- oblika javnoga prijevoza. Trebalo bi odmah krenuti s motiviranjem i odabirom seoskih viranjem i odabirom seoskih gospodarstva za dopunsku turističku gospodarstva za dopunsku djelatnost. Ništa ne priječi da se u selima s turističku djelatnost. Ništa ne autohtonim obilježjima osmisli turistička priječi da se u selima i ponuda. Svako seosko domaćinstvo može naseljima s autohtonim razvijati posebne oblike turističke ponude, među kojima su najčešće: obilježjima osmisli turistička • smještaj gostiju na vlastitom gospo- ponuda. darstvu, Iako je poljoprivreda dominantna • ponuda vlastitih proizvoda, gospodarska djelatnost ruralnih područja, • ponuda jela iz vlastite kuhinje (pušnice ona neće ponuditi bitno više radnih mjesta ili sušare), od onih koje već nudi, pa neće apsorbirati • ponuda vlastitoga pića, dodatni rad. Nove mogućnosti zapošljavanja • organiziranje izleta u okolicu, 106 • pružanje usluga organiziranim najav- ovaj prostor će imati kao primarnu ljenim grupama, djelatnost turizam, a sekundarno poljo- • kampiranje na posjedu. privredu. Svaka djelatnost može biti obogaćena s Vlasnici seoskih gospodarstva koji se onoliko sadržaja, koliko ih nudi obiteljsko žele baviti turizmom i pružati turističke gospodarstvo, turističko okruženje, usluge na svojemu obiteljskomu gospo- kreativnost domaćina i gosta. Iskustva darstvu moraju procijeniti jesu li njihova drugih regija govore da turist u ovakvomu gospodarstva za to pogodna. okruženju nije samo gost. On plaća uslugu Uvjeti koji se daju nisu zadani da bi bili boravka i svih ponuđenih sadržaja u klimi ograničavajućim čimbenikom, već su dati prijateljske, obiteljske sredine. Zbog toga se kao smjernice u promišljanju strategije i često vraća u mjesta gdje je proveo ugodne razvoja budućega gospodarstva koje teži trenutke. Ovaj viši i humaniji odnos koji se pružanju turističke usluge. Da bi se vlasnik očituje u novomu obliku turističke ponude, obiteljskoga gospodarstva opredijelio za znači novi korak u ostvarivanju načela ovu djelatnost ili odustao svjestan svojih održivoga razvoja. Od različitih oblika mogućnosti, treba dobiti savjetodavnu turističke ponude na ruralnom prostoru se pomoć institucija. može brzo i odmah realizirati: turizam na Savjetodavna pomoć omogućuje lakše seoskim gospodarstvima i zavičajni dolaženje do izvora financiranja, poreznih i turizam, športsko rekreacijski i edukacijski drugih olakšica, i uz to ubrzava vrijeme turizam, tranzitni turizam, kamping, lovni i prilagođavanja domaćinstva novoj djelat- ribolovni turizam, prirodi blizak, eko nosti, bržem početku rada, boljem turizam. Najznačajnije karakteristike ove planiranju aktivnosti te ostvarivanju vrste turizma je čistoća, autohtonost, i dobra prihoda. usluga. Ideja je vodilja u razvijanju ovakvih oblika turističke ponude zaštita resursne osnovice, te poticanje razvoja hrvatskoga gospodarstva u suglasju s okolinom. U tom je smislu proizvod s turističkoga seoskoga obiteljskoga gospodarstva Zagorja novi oblik hrvatske turističke ponude koji će zasigurno obogatiti hrvatsko turističko tržište, te s vremenom postati zaštićeni ekološki prostor, jer dugoročno gledano

2.13. Financiranje razvoja

Općine i gradovi se financiraju iz više • dotacije iz Državnoga i Županijskih različitih izvora: proračuna, • vlastiti izvori, • posudbom novca. • udjeli u zajedničkim porezima, Financiranje razvoja bit će uvijek i primarno povezano s kvalitetom samim 107 razvojnih projekata, odnosno planom, • Zakon o lokalnoj samoupravi i upravi, pripremom i adekvatnom dokumentacijom • Zakon o područjima županija, gradova i željenih investicija, kao i reputaciji i općina u Republici Hrvatskoj, dokazanim uspjesima nositelja tih projekata. • Zakon o financiranju jedinica lokalne Mobilizirajući i koncentrirajući novac, samouprave i uprave (određuje način financijsko tržište djelatno razmješta financiranja i prihode jedinica lokalne sredstva u najprofitabilnije projekte. Svoju samouprave i uprave). atraktivnost i profitabilnost projekti Zakon o vrijednosnim papirima dokazuju učesnicima financijskoga tržišta uređuje sva pitanja oko izdavanja, kroz dobro pripremljene planove, uz posjedovanja i korištenja vrijednosnih dokazane, sposobne i odgovorne nositelje papira, pa tako i municipalnih obveznica. projekata. Prema tom Zakonu jedinice lokalne i Dobro pripremljeni i dokumentirani područne samouprave mogu se po projekti s dokazanim uspješnim nositeljima odobrenju Ministarstva financija RH uvijek će naći izvore financiranja. Uz zaduživati za financiranje izgradnje, bankarske kredite, programe ministarstava, dogradnje, preuređenja ili prilagodbe EU predpristupnih fondova, postoje sve objekata, nabavu opreme, djelovanje svojih veće mogućnosti financiranja putem tijela, raspisivanjem javnoga zajma ili izdavanja vrijednosnih papira kao što su izdavanjem obveznica. obveznice i dionice. Svaki oblik Za izdavanje obveznica potrebno je financiranja ima svoje prednosti i mane, a ispuniti sljedeće vrste uvjeta: samo izdavanje i promet vrijednosnim • uvjete vezane za nastup na primarnomu papirima strogo su zakonski regulirani, a i tržištu za izdavatelja, zaštitu investitora kontrolirani od strane Agencije za nadzor na primarnomu tržištu, uvjete za oblik financijskih ustanova. obveznice, Sredstva proračuna jedinica lokalne • uvjete vezane za sekundarno tržište samouprave zakonom su ograničena, no vrijednosnih papira, zaštitu investitora aktivnim vođenjem vlastitih proračuna u na sekundarnomu tržištu, te uvjeti cilju budućega povećanja proračuna, potrebni za izlistavanje na burzu jedinice lokalne samouprave mogu vrijednosnih papira. efektivno djelovati na djelatno korištenje raspoloživih financijskih instrumenata koji U pravilu obveznice se izdaju javnom pravilno upotrijebljeni mogu djelovati ponudom, a iznimno mogu se kao privatno stimulativno na provedbu vlastitoga razvoja. izdanje ponuditi poznatim investitorima Na taj način jedinice lokalne samouprave (kupcima obveznica). mogu doći do mnogostruko većih sredstava Uz svako izdavanje obveznica potrebno od onih koja im stoje na raspolaganju u je sastavljanje «prospekta» u kojemu se «organski» prikupljenim prihodima. navode svi važni podaci o imovini, Uz prihode koje sami određuju, općine i obvezama, dobiti, financijskomu položaju, gradovi imaju udio u porezu na dohodak, planovima izdavatelja, rizicima kao i porezu na dobit i porezu na promet olakšicama za investitore. nekretnina. Svaka porezna povlastica koja Tako prospekt o izdavanju obveznica se uvodi za nerazvijena područja smanjuje sadrži informacije o: prihode lokalne samouprave. • upisu i uplati obveznica, Razvojni projekti u svijetu se najčešće • razdoblju upisa i uplate obveznica, financiraju izdavanjem vrijednosnih papira, • pokrovitelju, municipalnih obveznica. Izdaju ih jedinice garancijama za obveze izdavatelja, lokalne samouprave putom ovlaštenih • agencija, a temeljem nekoliko zakona: 108 • nazivima i adresama institucija putom Za financiranje svih javnih potreba, kojih se odvija naplata obveza izda- kojih je u razvijenim društvima sve više, a vatelja, poglavito za poticanje gospodarskoga • cijeni i načinu određivanja cijene razvoja potrebna su velika sredstva. obveznica, Postojeći prihodi jedinica lokalne • postupku prijenosa prava, samouprave, pa ni Državni proračun, nisu • izjavi koja potvrđuje da je izdavanje za to dovoljni. Stoga je tu potrebno obveznica odobrilo ovlašteno tijelo, uključenje suvremenih financijskih vještina. • izdavatelju, imovini,bonitetu i odgovor- Mobilizirajući i koncentrirajući novac, nim osobama, financijsko tržište djelatno razmješta • davatelju garancije. sredstva u najprofitabilnije projekte. Takva vrsta financiranja omogućuje

Sekundarna prodaja obveznica (daljnja ubrzanje razvoja, stvarajući infrastrukturne i prodaja nakon inicijalne prodaje prvim druge preduvjete za ostvarivanje privatnih kupcima) odvija se na tržištu bez posebnih inicijativa razvoja. Jedinice lokalne uvjeta. Lokalna samouprava mora biti sve samouprave, uključujući se djelatno u više prilagodljiva i sposobna stvarati uvjete vođenje financija, to korigiraju, usmje- i mreže suradnje gospodarskih subjekata ravajući novac prema onomu što ocijene da međusobno, kako bi ohrabrili i poticali trenutno možda i nije najprofitabilnije, ali je investiciju u vlastito područje kao i najpotrebnije za ostvarenje budućega investicije u same institucije lokalne razvoja. samouprave.

2.14. Vrijednosni papiri

Razvojno sredstvo i zamašnjak razvoja

Rijetko koje područje bilježi tako tehnike donošenja poslovnih i financijskih brojne inovacije kao financijski sustav. odluka. Sve to se očituje u pojavi novih Nijedno područje u ekonomskoj znanosti i financijskih instrumenata. Financijske praksi unatrag stotinu godina nije doživjelo transakcije u platnomu prometu i po obujmu tako intenzivne promjene, a financijska i po vrijednosti rastu nekoliko puta brže od teorija i praksa i dalje se ne prestaju rasta bruto proizvoda. Sjetimo se da se mijenjati. ljetina ili urod mogu nekoliko puta Financije jasno pokazuju sve probleme prodavati prije nego što su posijani, gospodarstva, ali su i njihova posljedica. zasađeni, pobrani, a jednako tako i Iako razumljive samo nekima, složene neograničeno puta dok su na putu od financijske institucije utječu na sve. Zato proizvođača do krajnoga potrošača. Jedna nije moguće ostvariti razvijeno jedinica novostvorene vrijednosti može biti gospodarstvo bez složene primjene neograničeno puta predmet financijske financijskih instrumenata. U tomu su transakcije. osobito značajna financijska tržišta. Financijski sustav je jedan od Financijska tržišta su od 1980. godine najvažnijih izuma modernoga društva. On doživjela neusporediv razvoj, a jednako nudi sredstva za gomilanje kupovne moći, tako, i tehnike upravljanja rizicima, te sredstva za smanjenje rizika i sredstva za

109 plaćanje dobara i usluga. On omogućuje sredstava. Rast poduzeća čini ulaganje u provedbu politike ostvarenja velikih dionice atraktivnim. Za investicijske gospodarskih pomaka i rasta, pune projekte, a osobito u slučajevima tvrtki koje zaposlenosti i međunarodne platne planiraju ubrzani rast, te za modernu stabilnosti. Sve to radi na način da pokreće opremu, koja povećava produktivnost rada, novac od onih koji ga štede prema onima traže se ogromna sredstva, koja nadmašuju koji posuđuju za potrošnju i investicije. ono čime investitor raspolaže. Prodajom Time gospodarstvo raste, a slijedom toga i financijskih prava (obveznica, dionica, ...) životni standard. na financijskomu tržištu brzo se dolazi do Financijski sustav svojim mehanizmima novca, a zajmovi se vraćaju od budućih određuje cijenu, a time i količinu kredita. prihoda. Tako financijsko tržište omogućuje Skuplji kredit znači pad potražnje za da se budući prihod sada zamijeni za novac, dobrima i uslugama, smanjenje proizvodnje koji se pretvori u investiciju. i investicija, te rast nezaposlenosti. Novac, jedini perfektno likvidan Negdašnji pristup financijama nestaje. financijski instrument, zarađuje najniže Financijski “manager” se više ne bavi stope povrata, jer ga nagriza inflacija. Zato izvješćima, novčanim stanjima, plaćanjima štediše minimiziraju držanje novca, i ulažu računa i pribavljanjem sredstava za to. On u druge financijske instrumente, dok pronalazi najbolje kombinacije investiranja, nemaju potrebu trošiti. tako da kapital ulaže u najprofitabilnija Štednja je odgoda potrošnje, što znači područja s najboljim i najprofitabilnijim da je sada potrošnja manja od sadašnjega projektima. prihoda. Domaćinstvo štedi ono što mu Na globalnomu planu nastaju novi ostane od prihoda nakon tekućih izdataka. U oblici međunarodnih plaćanja i novi gospodarstvu štednja se odnosi na ostatak financijski instrumenti, koji bolje neto zarade po plaćanju poreza, dividendi i odgovaraju novim financijskim tijekovima. drugih izdataka. Ušteđevina nastaje kada Grupe poslovnih banaka (Pariški klub, tekući prihodi nadmašuju tekuće izdatke. Londonski klub, ...) daju suverenim, osobito Vrsta investicije ovisi o vrsti štednje. tranzicijskim, državama konzorcijske Dugoročne investicije koriste štednju kredite. Tako štednja prelazi iz države u gospodarskih subjekata i vlade. Prodajom državu, jer se prikupljena štednja u jednoj, financijskih prava (obveznice, dionice, koristi za investiranje u drugoj državi. blagajnički zapisi) na financijskomu tržištu Povjerenje u prenosive, utržive vrijednosne prikupe se velike svote, koje omogućuju papire proizašle iz takvih poslova sve više velika ulaganja. Olakšavajući pretvorbu raste, pa su oni sve traženiji. štednje u investicije financijsko tržište nudi Na tržištu vrijednosnih papira nastale su kredite gospodarstvu, državi i lokalnim različite obveznice: s varijabilnom stopom, samoupravama za potrošnju i investicije. bez kupona, s mogućnošću ponude, s Kreditni volumen je velik i raste. kuponima, denominirane u dvije valute, Mijenjanjem kamatnih stopa i kredi- vezane na indeks, hipotekarne, … Nekada tiranjem, vlada utječe na posuđivanje i najvažniji, krediti banaka su potisnuti kao potrošnju, te time na rast zaposlenosti, izvor financiranja. proizvodnje i cijena. Zbog strogih propisa Trgovačka društva, koja kotiraju na koji određuju područje vrijednosnih papira, burzi, lakše dolaze do sredstava, a velika instrumenti novčanoga tržišta se smatraju društva koriste međunarodne izvore kapitala visoko kvalitetnima. Oni su surogati novca. posudbom ili emisijom vrijednosnica i Najznačajniji instrument je mjenica. Velike preko euro tržišta. Uz konvencionalne, korporacije posuđuju novac putom koriste se kombinirani vrijednosni papiri. I bankarskih akceptata “banker acceptances” i prodajom dionica realizira se značajan dio komercijalnih papira “comercial paper”. 110 Značajni su rezidencijalni i komercijalni, rizik. Najmanji rizik, dakle najveću hipotekarni zajmovi za izgradnju kuća, sigurnost, daju vrijednosni papiri u obliku poslovnih prostora “shopping” centara, .... vladinih obveznica i instrumenti novčanih Financijsko tržište dijeli se na primarno tržišta visoke kakvoće. Hrvatske financije “primary markets” i sekundarno tržište su još u tranziciji, što znači da se hrvatsko “secondary markets”. Na primarnomu se financijsko tržište još uvijek razvija i još trguje novim vrijednosnim papirima, koji su nije to postalo. Hrvatska financijska emitirani da bi se prikupio kapital za nove infrastruktura se obogaćuje i razvija. Sve investicije. Na sekundarnomu tržištu veći značaj će imati neformalna tržišta, imatelji vrijednosnih papira osiguravaju osiguravajuća društva, mirovinski fondovi i vlastitu likvidnost konvertiranjem devizno tržište. financijskih instrumenata u gotov novac. Tu Hrvatska financijska praksa pozna se trguje vrijednosnim papirima koji su već mjenice, čekove, obveznice, blagajničke ranije bili emitirani, a ne podupiru se nove zapise, … Svijest o značaju uporabe investicije. Danas se sve češće trguje samo vrijednosnih papira kao sredstva plaćanja, elektronskim oblikom odnosno kompju- sredstva kredita i sredstva robnoga prometa terskim zapisom vrijednosnoga papira, a u gospodarstvu raste, jer oni omogućuju vrijednosni papiri u fizičkom papirnatom najveću moguću uporabu i brzinu obrta obliku sve su više stvar prošlosti. Neka novca. Razlog tomu je što se lako i bez prava se lako mijenjaju u drugi oblik. većih teškoća prenose s osobe na osobu. To Primjerice obveznica ili dionica lako i brzo poglavito vrijedi za vrijednosne papire koji se konvertiraju u druge oblike financijske glase na donositelja. aktive. Kakvoća vrijednosnih papira izražava U principu sve vrste vrijednosnih papira se u sigurnosti očuvanja realne vrijednosti, dijele se na dužničke i vlasničke profitabilnosti i likvidnosti. Sigurnost vrijednosne papire. Dužnički vrijednosni ulaganja u vrijednosne papire ovisi o papiri predstavljaju dokument ugovora bonitetu emitenta ili izdavatelja i o kojim vjerovnik obećava kreditoru vratiti gospodarskoj opravdanosti ulaganja određenu glavnicu uz određene fiksne ili prikupljenoga novca, jer se uglavnom varijabilne iznose kamata. Vlasnički očekuje uvećanje uloga. Ima li inflacije, vrijednosni papiri označavaju udjel imatelja produktivnije i ekonomičnije je raspoloživ toga vrijednosnoga papira u nekom društvu. novac ulagati u kratkoročne financijske Nominalna vrijednost vlasničkoga vrijed- instrumente. nosnoga papira nije presudna, jer vrijednost Ostvarena dobit iz ulaganja u takvoga vrijednosnoga papira određuje vrijednosne papire ovisi o: prvenstveno tržište, a naknada investitoru • veličini i trajanju ulaganja, dolazi kroz dividendu i eventualan porast • općem stanju gospodarstva, tržišne vrijednosti samoga vlasničkoga • opravdanosti investicija i vrijednosnoga papira (najčešće dionica). • veličini obveza vezanih uz izdavanje i Dužnički vrijednosni papiri ili promet vrijednosnih papira. financijska prava imaju oblik obveznica, zapisa, plaćevnih računa, štednih depozita. Da bi bila atraktivna investitorima, Dužničke vrijednosne papire dijelimo na dobit iz ulaganja u vrijednosne papire mora negocijabilne, koji se mogu lako prenijeti na biti veća od kamata na deponirani novac u drugoga vlasnika kao tržišni vrijednosni bankama. papir i ne-negocijabilne, koji se ne mogu Likvidnost vrijednosnih papira je lako prenositi na novoga vlasnika. sposobnost pretvorbe potraživanja iz papira Financijski “management” želi ostvariti u gotovinu. Važna je brzina pretvorbe. Na najveći mogući profit uz najmanji mogući 111 suvremenom financijskom tržištu To pretpostavlja tri oblika demokracije: vrijednosni papiri su lako unovčivi. Upravo političku demokraciju, vlasničku je danas za Hrvatsku životno važno da se demokraciju i tržišnu demokraciju. Ova tri novac, koji se prikuplja u različitim oblika demokracije moraju proizlaziti iz tri fondovima, pomoću vrijednosnih papira oblika neovisnosti: gospodarske, finan- stavi na raspolaganje razvoju. Bez cjelovite cijske i političke. Jer, gospodarska i vješte uporabe vrijednosnih papira nema ni financijska neovisnost su preduvjeti potrebnoga odabira najboljih investicijskih političke. Stoga političke neovisnosti nema projekata. Strateška nužnost Hrvatske je bez gospodarske i financijske neovisnosti. tržišno usmjerenje njezinoga gospodarstva.

2.15. Jedinice regionalne i lokalne samouprave na tržištu kapitala

Jedinice lokalne samouprave (JLS), kao Prema tomu Zakonu izvori prihoda i jedinice područne samouprave (JPS) na županijskoga proračuna su: tržište kapitala dolaze uglavnom kao • prihodi od vlastite imovine, zajmotražitelji. Poslovi iz samoupravnoga • županijski porezi (na nasljedstva i djelokruga ovih jedinica određeni su darove, na cestovna motorna vozila, zakonom. On određuje poslove koji se plovila, automate za zabavne igre), odnose na (ali ne zabranjuje i druge): • novčane kazne i oduzeta imovinska poljoprivredu, šumarstvo, vodoprivredu korist za prekršaje koje županija trgovinu, turizam, ugostiteljstvo, propiše, pomorstvo, promet, željeznički promet, • prihodi utvrđeni posebnim zakonima, prostorno uređenje, zaštitu okoliša, • udio u porezu na dohodak (promjenjiv), stambeno komunalnu djelatnost, kulturu i • udio u porezu na dobit (10%). šport, imovinsko pravne poslove, te opću upravu. U proračunima JLS osiguravaju se Punu pozornost jedinica sredstva produženoga boravka i prehrane učenika, te druge namjene koje ne utvrđuje lokalne samouprave mora predškolski standard. posvetiti naplati proračunskih Upravljajući svojom imovinom u cilju prihoda, poglavito od komu- ostvarenja svekolikih interesa svojih građana, JLS osniva javne osobe i druge nalnih naknada, doprinosa i pravne osobe, a JPS (županija) usklađuje slično. interese gradova i općina na svojemu području. Financiranje javnih potreba vrlo Izvori prihoda JLS (općina i je bitno, pa je potrebno pronaći optimalno gradova) su: rješenje između izvora sredstava i troškova. • prihodi od vlastite imovine, Izvori financiranja su utvrđeni Zakonom o financiranju jedinica lokalne i područne • gradski ili općinski porezi (na potrošnju, (regionalne) samouprave. na kuće za odmor, reklame, tvrtku ili naziv, korištenje javnih površina,

112 neobrađeno obradivo poljoprivredno zaduživanje, računovodstvo, nadzor i zemljište, nekorištene poduzetničke reviziju. nekretnine, neizgrađeno građevinsko Jedinice lokalne samouprave obvezne zemljište), su donijeti proračune za svaku fiskalnu • novčane kazne i oduzeta imovinska godinu (kalendarska godina). korist za prekršaje koje jedinice lokalne Proračun je, ustvari, procjena godišnjih samouprave same propišu, prihoda i izdataka koji donosi predstavničko • upravne pristojbe u skladu s posebnim tijelo lokalne samouprave u skladu s zakonom, odredbama Ustava i zakona. • boravišne pristojbe u skladu s posebnim U proračunu moraju biti realno zakonom, procijenjeni svi prihodi koji su posebnim • komunalne naknade, doprinosi i druge propisima utvrđeni kao izvori financiranja naknade utvrđene posebnim zakonom, javnih izdataka, te prikazani po izvorima, a • naknade za uporabu javnih općinskih i izdaci moraju biti uravnoteženi s prihodima. gradskih površina, Punu pozornost jednica lokalne samouprave • drugi prihodi utvrđeni posebnim mora posvetiti naplati proračunskih prihoda, zakonom, poglavito od komunalnih naknada, doprinosa i drugih naknada utvrđenih • udio u porezu na dohodak (promje- posebnim propisima, na prihode koje su njivo), same uvele, te naplati kapitalnih prihoda. • udio u porezu na dobit (20%), Posebno to treba stoga, što je većina • udio u prihodu od naknada za koncesiju prihoda namjenska, pa bi nepravodobno za crpljenje mineralnih i termalnih voda ubiranje dovelo u pitanje zadovoljavanje (50%), javnih potreba u fiskalnoj godini na koju se • udio u prihodu od naknade za koncesiju oni odnose. za zahvaćanje voda za javnu vodo- Većina tekućih izdataka slabo je opskrbu (30%), promjenjiva, jer su to troškovi zaposlenika, • udio jedinica lokalne samouprave u materijala, energije, usluga, ... U dijelu porezu na promet nekretnina (60%), proračuna koji se odnosi na financiranje • prirez porezu na dohodak. kapitalnih izdataka, kao podlogu za izradu proračuna, jedinica lokalne samouprave JLS može dobivati tekuće potpore za mora osigurati sve potrebne spise, projekte i zadovoljavanje javnih potreba, te kapitalne planove ulaganja najmanje za dvije fiskalne potpore za financiranje ili sufinanciranje godine unaprijed. Kapitalni izdaci se poslova od javnoga interesa. Kada se financiraju iz namjenskih proračunskih prihodi županije, grada ili općine ostvaruju prihoda, raspoloživih sredstava i ispod republičkoga i županijskoga prosjeka, zaduživanjem. JLS može dobivati dotacije. Uobičajeno je U skladu sa Zakonom o financiranju da se uredbama propisuju mjerila za jedinica lokalne i područne samouprave, korištenje dotacija iz državnoga proračuna JLS i JPS mogu financirati kapitalne za obavljanje poslova iz njihovoga izdatke raspisivanjem javnoga zajma ili djelokruga. Osim toga JLS može dobivati i izdavanjem (municipalnih) obveznica po potpore iz državnoga proračuna za određene odobrenju Ministarstva financija. One se poslove od interesa za Republiku Hrvatsku. mogu zaduživati i kod drugih jedinica Zakon o proračunu je osnovni zakon, lokalne samouprave, kod državnoga koji određuje financiranje javnih potreba proračuna, bankarskoga i nebankarskoga jedinica lokalne samouprave. On određuje sektora na tuzemnom i inozemnom tržištu sadržaj proračuna, njegovo planiranje, kapitala. Ukupne godišnje obveze po izradu i donošenje, izvršavanje, zaduživanjima mogu iznositi najviše 20% 113 njihovih vlastitih proračunskih prihoda. To Uredba o računovodstvu proračuna znači da se prihodi umanjuju za domaće i propisuje račun zaduživanja kao jedno od inozemne potpore, mjesne samodoprinose i glavnih financijskih izvješća koje jedinice primitke od sufinanciranja građana, te za lokalne samouprave obvezno daju tuzemna i inozemna zaduženja. Državnom uredu za reviziju. Sustavno Odluku o zaduživanju donosi pred- praćenje podataka o zaduživanju počinje od stavničko tijelo jedinice lokalne 1995. godine donošenjem provedbenih samouprave, čime se ovlašćuje nositelj propisa za Zakon o proračunu. izvršne vlasti za obavljanje potrebnih Od konca 1997. godine nadziru se i poslova u svezi zaduživanja. Potom jedinica prikupljaju podaci o zaduživanjima kod lokalne samouprave mora podnijeti zahtjev izvoditelja radova. Jedinica lokalne za suglasnost Ministarstvu financija, a samouprave može i pozajmljivati jednako tako i pri davanju jamstava i proračunska sredstva o čemu mora voditi izdavanju vrijednosnih papira. evidenciju, kao i o kamatnim stopama po Zahtjev mora sadržavati podatke o kojima su pozajmice dane. Revizija neotplaćenim obvezama po kreditima proračuna jedinica lokalne samouprave bankama i drugim pravnim osobama obavlja se u skladu sa Zakonom o državnoj (primjerice izvoditeljima radova), jamstva i reviziji, sukladno standardima Međuna- preuzete obveze bivših izvan proračunskih rodne organizacije vrhovnih revizijskih fondova, javnih poduzeća i ustanova u institucija - INTOSAI revizijski standardi. pretežitom vlasništvu jedinice lokalne Pri reviziji se poglavito utvrđuje tko je samouprave, primljene pozajmice, obveze donio odluku o pozajmljivanju, jesu li po izdanim vrijednosnim papirima, dokaze pozajmljivanje i povrat pravilno knjigo- o iskorištenosti kredita i namjeni za koju su vodstveno evidentirani, sadržaj i bitni krediti iskorišteni. Očito je da Ministarstvo dijelovi ugovora o pozajmljivanju, te visina financija u odobravanju zaduživanja stavlja kamate. težište na raspolaganje i namjensko trošenje proračunskih sredstava.

2.16. Municipalne obveznice

Obveznice jedinica lokalne samouprave za prikupljanje sredstava za razvoj

Uz bankovni kredit, jedan od složen postupak odobravanja kredita kod prevladavajućih načina prikupljanja poslovnih banaka otvara prednosti potrebitih sredstava, osobito za financiranje emisijama vrijednosnih papira. rasta i razvoja jedinica lokalne samouprave, Jedno od glavnih obilježja financiranja je emitiranje municipalnih obveznica. zajedničkih potreba užih i širih zajednica, Redovito je to povoljniji način od uzimanja dakle javnoga financiranja u tržišnim kredita. Ono što je najbitnije je da jedinica gospodarstvima, je kreditiranje. Pod tim ne lokalne samouprave pri emitiranju podrazumijevamo samo uzimanje kredita od municipalnih obveznica sama određuje komercijalnih banaka, nego i izdavanje uvjete pod kojima će dobiti novac. Uz to, vrijednosnih papira, primjerice municipal- viša i promjenjiva kamatna stopa, te vrlo nih obveznica.

114 Lokalna samouprava poseže za posebno dobar način plasmana novca za kreditnim financiranjem da bi osigurala institucijske investitore. To su, i u Hrvatskoj potrebit novac za izgradnju objekata sve značajniji investicijski, privatizacijski i komunalne i društvene infrastrukture, mirovinski fondovi, ..., koji rapidno rastu, izgradnju ili dovršenje kapitalnih objekata, traže isplative investicije, a usmjereni su ka uravnoteženje proračuna, refinanciranje ulaganju u niskorizične vrijednosne papire, obveza preuzetih ranije pod nepovoljnijim od kojih su na prvom mjestu državne i uvjetima, te za druge razvojne projekte. municipalne obveznice. Potencijalni Kreditno financiranje izgradnje izdavatelji, osobito municipalnih obveznica kapitalnih objekata, s obzirom na njihov (jedinice lokalne samouprave), često se boje vijek trajanja i korištenja, smatra se neuspjeha prodaje obveznica, a posebno opravdanim, jer će sadašnje korištenje neuspjeha primarne prodaje vrijednosnih plaćati (otplaćivati) sadašnji korisnici, a papira. Kako u Republici Hrvatskoj više buduće korištenje će plaćati (otplaćivati) nema manjka novčanih sredstava, problem budući korisnici. Dakle neće sav teret je samo sigurnost plasmana novca. Stoga financiranja pasti samo na sadašnje možemo računati sa zanimanjem većega korisnike, a budući će koristiti bez da za to broja financijskih institucija za ulogu nešto plate. Tako se trošak prilagođuje pokrovitelja izdanja obveznica. To znači da korištenju. će otkupiti cijelo izdanje (primarna Emisijom obveznica poglavito je prodaja). isplativo financiranje gospodarskih Ovisno o ciljevima izdanja obveznica i razvojnih projekata. Međutim, u svim namjeni tako prikupljenoga novca, tranzicijskim zemljama lokalna samouprava izdavatelj obveznica u suradnji s emisijskim se tek počela samostalno pojavljivati na savjetnikom (brokerom) utvrđuju različita financijskom tržištu, pa se najčešće koriste obilježja obveznica pojedinih emisija. O krediti od financijskih institucija. Praksa obilježjima ovise konačni uspjesi i učinci emitiranja obveznica tek je u začetku. emisije. Obilježja koja određuju vrijednosni Glavni razlog tomu je nedovoljno papir su: poznavanje vrijednosnih papira i mogućnosti koje oni pružaju. Iz neznanja • veličina emisije, proistječe nepovjerenje u sve što je "novo", • rok dospijeća, iako razvijene zemlje poznaju obveznice • visina kamate, već više od stoljeća. • način amortizacije obveznice, Ipak stanje se i u tomu u Republici • oznaka vlasnika obveznice, Hrvatskoj mijenja u pozitivnom smjeru. Sve • sredstva zaštite uloženoga kapitala. je više onih koji su svjesni da municipalne Za razliku od zajma, gdje vjerovnik obveznice mogu postati snažan zamašnjak utvrđuje uvjete, izdavanje obveznica je u razvoja. Osobito je to stoga, što je u puno većoj mjeri pod izravnim utjecajom Hrvatskoj jako izražen manjak sigurnih izdavatelja, dakle, vjerovnika. Upravo to vrijednosnih papira, a ove obveznice su u čini obveznice zanimljivijim oblikom cijelomu svijetu prihvaćene kao jedan od financiranja. najsigurnijih. Zato je kupnja tih obveznica

115 godišnjim anuitetima ili na kraju razdoblja

uz polugodišnje plaćanje kamate. Slijedom Novac u investicijskim i miro- toga, obveznice mogu biti anuitetne ili vinskim fondovima ubrzano kamatne. Vraćanje obveze anuitetnim raste, i „traži” isplative raz- obveznicama slično je otplati komercijalnih kredita. Svaki anuitet sadrži dio glavnice i vojne investicije, a usmjeren je dio kamata. Međutim, prednosti izdavanja ulaganju u niskorizične obveznica pred uzimanjem bankarskih kredita, lokalna samouprava osjetit će kada vrijednosne papire države i izda kamatne obveznice s isplatom na kraju stoga možemo računati sa tzv. “Bullet payment”. Financira li se izgradnja kapitalnih objekata, kamatna zanimanjem većega broja obveznica s isplatom na kraju ima goleme financijskih institucija. prednosti. Cijelo razdoblje plaćaju se samo kamate, pa cijelo razdoblje možemo Dobro proračunatim određenjem smatrati “grace” periodom ili onim što je spomenutih obilježja vrijednosnoga papira, poček pri uzimanju bankarskoga kredita. ovaj oblik financiranja moguće je Jedinica lokalne samouprave ne plaćajući maksimalno prilagoditi interesima svih stalno dio glavne obveze, nego samo sudionika na tržištu kapitala (i izdavatelja i kamatu, dobiva predah, što znači da kupca obveznica). Posebnu pozornost mora sredstva za povrat "glavnice" koja bi inače se obratiti uspjehu prve emisije, jer ona morala redovito davati može koristiti za stvara polazište za sve slijedeće emisije, pa trenutno hitnije potrebe. Ovakav način se mogu planirati češće emisije s različitim isplate obveznice podrazumijeva i rokovima dospijeća. jednostavnije trgovanje na sekundarnomu tržištu. Investicijske projekte obilježava Jedan od razloga za primjenu kamatne, određena dinamika troškova (radovi i a ne anuitetne obveznice je to, što ono što se oprema ne plaćaju se odjednom, nego u financira, obično ne donosi prihode odmah, intervalima). Zato se i ukupna emisija nego nakon nekoga vremena. To je vrlo obveznica, koja odgovara ukupnim bitno, budući da financirani projekt u troškovima ulaganja, može podijeliti u više pravilu ne bi smio biti novi teret za jedinicu serija, sukladno predviđenoj dinamici lokalne samouprave, nego bi on morao troškova. Tada se ostvaruju manji kamatni vraćati obveze preuzete izdavanjem troškovi, te manje druge naknade, a obveznica. Financijska disciplina emitenta obilježja svake serije mogu se prilagođavati je bitan činitelj vrijednosti obveznica, jer trenutnom stanju na tržištu kapitala izravno utječe na uspjeh daljnjih emisija, na (primjerice, smanjuje se kamatna stopa). koje treba svakako računati, budući da Odluči li se na izdanje obveznica odjednom izdavanje obveznica treba postati trajan za ukupan trošak ulaganja, a novac se troši oblik prikupljanja sredstava. periodično, nepotrošen novac može se Sekundarno trgovanje (sekundarno uložiti u banku i dobiti za to određenu tržište) je ono što obveznicu bitno razlikuje kamatu od banke. od zajma. Mogućnost da se cjelokupni Kamatna stopa ili prinos po obveznici treba biti oko jedan posto veća od one, koju kredit podijeli u manje potpuno samostalne imaju državni vrijednosni papiri, uz još dijelove omogućuje vjerovniku (kupcu uvijek izraženo smanjenje kamatnih stopa. obveznica) da neovisno o volji emitenta Takva kamata, uz moguću valutnu klauzulu, obveznice (izdavatelja obveznice, tj. dobar je temelj za planiranje emisije. njegovoga dužnika) raspolaže s Obveznica se može amortizirati (vraćati vrijednosnim papirima. Drugim riječima on glavnica) u jednakim, u pravilu, polu- ih može slobodno dalje prodavati.

116 što se ulaže novac iz emisije, vraća Prije izdavanja obveznica izdavatelju sve obveze po obveznicama, iz obvezno se mora utvrditi kako prihoda koji ostvari svojim radom. Tako troškovi razvoja neće smanjivati prihode dobivenim novcem od emisije drugim korisnicima proračuna. Naprotiv, povećati prihode izdavatelja, razvoj će plaćati sam sebe, a na kraju i kako bi on mogao podmirivati povećavati prihode svih drugih korisnika proračuna. preuzete obveze iz emisije Municipalne financije, odnosno lokalne obveznica. javne financije i decentralizacija javnih financija dobivaju sve veće značenje s Jednako tako, izdavatelj može putom obzirom na to da je za razvoj lokalne svojega brokera sudjelovati na tržištu infrastrukture i imovine odgovorna lokalna vrijednosnih papira, te ostvariti dodatne vlast. Povjesno gledano, lokalne javne prednosti amortizirajući obveznice u potrebe uglavnom su se financirale trenutku povoljne cijene, prije isteka prihodima od poreza i državnim njihovoga dospijeća. transferima. Danas su s nedostatkom To znači da izdavatelj može, primjerice, financijskih sredstava za podmirenje u slučaju pada kamatne stope izdati novu lokalnih javnih potreba suočene gotovo sve emisiju s manjim kamatama, te dobivenim lokalne javne vlasti, pa se rješenja traže u novcem otkupiti staru emisiju, te si tako novim oblicima financiranja javnih potreba, smanjiti obveze. Uloži li izdavatelj dobro uz ostalo municipalnim vrijednosnim novac od ranije emisije, proračun jedinice papirima. lokalne samouprave će se povećati. Stoga se Nove emisije municipalnih obveznica ona može nakon nekoga vremena odlučiti predstavljaju najvažniji segment na veće izdanje s kojim će otkupiti stari municipalnoga tržišta. One određuju dug. U tomu slučaju ostat će joj ono u što je aktivnost municipalnoga tržišta i ukupnu uložila novac iz prve emisije, a dobit će još profitabilnost. Početna točka "municipalne i dodatna sredstva iz druge emisije. Ovaj industrije" je emitent, i od njegovih potreba postupak može u određenim vremenskim za financiranjem započinje proces nastanka razmacima neprekidno ponavljati. Možemo municipalnih vrijednosnih papira, odnosno primijetiti da u ovakvom poslu izdavanja municipalnoga tržišta. U osnovi, na kamatnih obveznica sa svakim novim municipalnom tržištu razlikuju se dvije izdanjem odgađamo povrat iznosa staroga skupine sudionika: emitenti i investitori u (prvoga) duga, čiji je povrat svakom municipalne obveznice. No, na putu od izdavatelju najteži. Drugim riječima, poček emitenta do investitora pojavljuje se niz iz prvoga zaduživanja (iz prve emisije) stručnjaka čija je uloga na municipalnomu može trajati tako dugo dok se izdaju nove i tržištu također značajna. To su investicijski nove obveznice. Obveznice se prema bankari, potpisnici emisija, dileri, brokeri, Zakonu o prometu i izdavanju vrijednosnih financijski savjetnici, računovođe, papira izdaju u nematerijaliziranom obliku, zakonodavci i mnogi drugi. Svima njima pa je potrebno voditi Registar vlasnika cilj je prikupljanje potrebnih sredstava i obveznica. Vodi ga Središnja depozitarna podržavanje sekundarnoga tržišta dužničkih agencija. vrijednosnih papira, to jest municipalnih Prije izdavanja obveznica obvezno se obveznica. mora utvrditi kako dobivenim novcem od Da bi se zadovoljile rastuće potrebe, emisije povećati prihode izdavatelja, kako odnosno omogućilo njihovo financiranje, bi on mogao podmirivati preuzete obveze iz mnoge države nastoje razviti tržište emisije obveznica. Pravi pristup je da ono, u dugoročnih obveznica emitirane od strane 117 lokalnih vlada i poduzeća u vlasništvu vodoopskrbni i kanalizacijski sustavi lokalnih vlada, tj. municipalnih obveznica. financirali su se uglavnom iz proračuna Primjer američkoga municipalnoga tržišta centralnih vlasti. Privatno financiranje ove sugerira zemljama u tranziciji da upravo infrastrukture bilo je neznatno. Uključivanje municipalne obveznice omogućuju lokalnim privatnoga sektora u financiranje i vladama financiranje njihovih rastućih upravljanje sustavima vodoopskrbe i potreba. Kao nezaobilazan dio muni- kanalizacije i potencijalne javne koristi bile cipalnoga tržišta, i u razvijenim i u su primjetne. Od 1990. godine trend tranzicijskim zemljama, javljaju se rejting privatnoga financiranja vodoopskrbe i agencije, odnosno proces dodjele kreditnoga kanalizacije postaje eksponencijalan. Do rejtinga. S pojavom prvih naznaka razvoja 1997. godine privatno je financirano 97 municipalnoga tržišta javila se potreba za projekata ukupnoga volumena investicije 25 procjenjivanjem kreditnoga rizika pojedinih milijardi USD. emitenata municipalnih obveznica. Da bi Prije svakoga ulaganja nužno je municipalno tržište moglo funkcionirati, napraviti analizu rizika. Analizu rizika treba potrebna je odgovarajuća zakonska regu- napraviti s gledišta ulaganja kapitala lativa i transparentno financijsko tržište. investitora, značenja novoga objekta za Tijekom 1993. godine donesen je Zakon o zajednicu, vjerojatnosti povrata odobrenih financiranju jedinica lokalne samouprave i kredita i slično. Kao i kod svakoga drugoga uprave kojim je ustanovljena mogućnost ulaganja u dugoročne projekte, kreditori dugoročnoga zaduživanja jedinica lokalne neće odobriti kredite, ako nisu u mogućnosti samouprave i uprave. Zaduživati se mogu strukturirati i procjeniti rizike vezane za županije kao jedinice lokalne uprave, ali projekt. Među najvažnijim rizicima mogu se isto tako gradovi i općine kao jedinice istaći: rizik završetka izgradnje, tehnološki lokalne samouprave. Osim Zakona, rizik, rizik nabavke sirovina, ekonomski doneseni su i drugi važni zakoni kojima se rizik, financijski rizik, valutni rizik, regulira problematika emisije municipalnih politički i operativni rizik. obveznica. Svaki projekt relativno je ograničen u Javni prihodi lokalnih vlasti često nisu ostvarivanju prihoda i generiranju rashoda, dostatni za pokriće troškova izgradnje i pa je s obzirom na ta ograničenja potrebno održavanja javnih objekata. Raznim izračunati dužnički kapacitet projekta. oblicima udruživanja poduzetništva i Maksimalni iznos duga, a samim time i lokalnoga javnoga sektora u financiranju, struktura izvora financiranja, ovisit će o izgradnji i upravljanju projekata, omogućuje sposobnosti projekta da likvidira godišnji se izgradnja infrastrukturnih objekata i iznos duga ostvarenim novčanim tokovima. zadovoljavanje interesa obje strane: visoke Dužnički kapacitet određuje se pomoću stope povrata na uloženi kapital, te rast financijske tehnike diskontiranja utemeljene standarda i blagostanja građana. Projektno na očekivanim novčanim tokovima. Ako se financiranje poznata je financijska tehnika u tom smislu može predvidjeti prihvatljiva koja se može primjeniti u većini masa profita, projektno društvo može infrastrukturnih projekata. Ako je projekt financirati izgradnju koja u sebi uključuje profitabilan i ako može djelovati kao pribavljanje vlasničke glavnice i zasebna ekonomska jedinica, pogodan je za pribavljanje duga zaduživanjem kod neki od oblika projektnoga financiranja. financijskoga sektora. Prije 1990. godine u zemljama u razvoju

118 2.16.1. Obveznica –bolji način financiranja jedinica lokalne i regionalne samouprave

Obveznice su kreditni vrijednosni pronaći investitore i uplatiti ukupan iznos papiri, u pravilu dugoročni. Izdaju li se na emisije na žiro račun izdavatelja. rok do tri godine smatraju se kratkoročnim. Važno je naglasiti da interesi Obveznice s dospijećem na rok od tri do izdavatelja i brokera nisu u suprotnosti (ne deset godina smatraju se srednjoročnim, a postoji konflikt interesa), jer broker zastupa na rokove iznad deset godina dugoročnim. izdavatelja, pa njegov uspjeh nije vezan uz Izdavatelj obveznica se obvezuje visinu kamate, nego uz uspješnost prodaje. budućemu vlasniku obveznica (investitoru u Po uplati iznosa emisije na žiro račun obveznice) vratiti uloženi novac u unaprijed izdavatelj slobodno raspolaže novcem, ali utvrđenim rokovima uz isplatu kamate. strogo namjenski. Trenutno nepotrošen Izdavatelji mogu biti: država, županije, novac on može uložiti u banku kao depozit, gradovi i općine. Gospodarski subjekti kako bi ostvario određene kamate, te tako mogu izdavati korporacijske obveznice. pokrio dio troškova emisije. Pri Izdaju li obveznice, primjerice, pozajmljivanju od banaka to nije moguće, gospodarski subjekti, investitor u obveznice jer banka ne odobrava dužniku ukupan (kupac) obično traži dodatna osiguranja iznos zajma, nego mu odobrava novac po povrata. Pri izdanju državnih i municipalnih pristizanju računa za dijelove investicije. obveznica to nije potrebno budući da Hodogram izdavanja obveznica je kako izdavatelji jamče povrat svojim slijedi: proračunom. Traže li se investitori u • broker analizira proračun, obveznice na otvorenomu tržištu, mogu se • broker kalkulira izdanje i predlaže ga tražiti dodatna osiguranja (bankarske izdavatelju, garancije, zalog imovine, fiducijarni • izdavatelj donosi odluku o izdavanju, prijenos imovine, ...). To neće biti potrebno • broker preuzima sve daljnje poslove kod privatnih izdanja, gdje se unaprijed zna (izradu elaborata o emisiji i prospekta, investitor. dobavu svih rješenja i dozvole, Visina kamate i dospijeće ovise o kre- pronalaženje investitora, prodaju ditnom rejtingu izdavatelja (viši kreditni ukupne emisije, organizaciju osiguranja rejting, niža kamata). Izdavanje obveznica emisije, tiskanje certifikata obveznica, je relativno složen posao, pa izdavatelj odnosno uvrštenje obveznica u depozit angažira za to stručnjaka (brokera), koji Središnje depozitarne agencije, uplatu poznaje postupak, te je ovlašten za pristup novca dobivenoga emisijom na žiro tržištu kapitala. Posao izdavatelja se svodi račun izdavatelja obveznica). na donošenje odluke o izdavanju i odabiru brokera s kojim sklapa ugovor. Potom mu dostavlja sve potrebne podatke o prihodima i rashodima (proračun). Broker će ishoditi svu potrebnu dokumentaciju i dozvole,

119 2.16.2. Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA) i Središnja depozitarna agencija (SDA)

Zakonom o Hrvatskoj agenciji za fondovima i društvima za upravljanje nadzor financijskih usluga 8. studenoga investicijskim fondovima u svezi 2005. godine (Narodne Novine broj 140/05) obavljanja poslova koji se odnose na osnovana je Hrvatska agencija za nadzor vrijednosne papire, ..., financijskih usluga koja je preuzela • organiziranje, poduzimanje i nad- funkcije Komisije za vrijednosne papire gledanje mjera kojima se osigurava RH, Agencije za nadzor mirovinskih učinkovito djelovanje tržišta vri- fondova i osiguranja i Direkcije za nadzor jednosnih papira i zaštita investitora, društava za osiguranje. U radu je • vođenje knjige i registra u skladu s samostalna i neovisna, a za svoj rad odredbama Zakona o izdavanju i odgovara Hrvatskom saboru, koji imenuje prometu vrijednosnim papirima, članove Agencije na prijedlog Vlade • donošenje pravilnika i naredaba, kojima Republike Hrvatske. se uređuju djelovanje i rad Središnje Članovi HANFA-e ne mogu biti članovi depozitarne agencije, djelovanje i rad uprave, nadzornih i upravnih odbora ni operatora računa, drugih tijela izdavatelja vrijednosnih papira • propisivanje obveznoga sadržaja niti obavljati drugu službu ili posao, koji bi informacija, koje se objavljuju javnosti, mogli utjecati na njihovu samostalnost, • utvrđivanje općih uvjeta, koje moraju nepristranost i neovisnost. HANFA pri zadovoljiti svi, koji se profesionalno obavljanju svojih zadaća odlučuje na bave trgovinom vrijednosnim papirima, sjednicama. • pokretanje građanskopravnih sporova HANFA je obvezna najmanje jednom u radi naknade štete od izdavatelja, kalendarskoj godini podnijeti izvješće o društva za poslovanje s vrijednosnim svojemu radu i stanju na tržištu vrijednosnih papirima, investicijskih fondova, papira u Republici Hrvatskoj, Vladi RH i pokrovitelja izdanja, te drugih pravnih Hrvatskom saboru. subjekata i fizičkih osoba za koje smatra Glavni poslovi HANFA-e su: da su svojim postupcima protupravno • donošenje propisa o provedbi Zakona o oštetile vlasnike vrijednosnih papira, te izdavanju i prometu vrijednosnim u takvom sporu ima status stranke, papirima, oštećenika, iako nije vlasnik • izdavanje dozvola i odobrenja, vrijednosnih papira i nije izravno • nadgledanje poštivanja pravila uobi- oštećena. čajene trgovine i lojalne utakmice u HANFA je još dok je poslovala kao trgovini vrijednosnim papirima, Komisija za vrijednosne papire 4. • provođenje nadzora nad društvima za studenoga 1997. godine postala redovitim poslovanje vrijednosnim papirima, članom “International Organisation of burzama, uređenim javnim tržištima, Securities Commissions” (IOSCO). izdavateljima vrijednosnih papira, ban- Svi spisi koje donosi HANFA su kama u dijelu poslova na tržištu konačni. Protiv njih nezadovoljna strana vrijednosnih papira, investicijskim može pokrenuti upravni spor. HANFA je

120 izradila niz propisa i prijedloga. Jedan od Tržište kapitala ne može dobro djelovati njih je Prijedlog Zakona o izmjenama i bez organizirane depozitarne agencije. dopunama Zakona o izdavanju i prometu Jednako tako, važno je postojanje vrijednosnim papirima (Narodne Novine dovoljnoga broja vrijednosnih papira u koje broj 142/98). Ovim Zakonom je određeno se može ulagati. U tu svrhu je određena djelovanje Središnje depozitarne agencije obveza tromjesečnoga objavljivanja poda- (posebno obavljanje poslova prijeboja i taka za sva dionička društva, koja se po namire za sudionike tržišta kapitala). Zakonu o računovodstvu smatraju velikima Svi vrijednosni papiri, kojima se javno ili koja imaju najmanje stotinu dioničara ili trguje ili koji se izdaju uz javni poziv, temeljni kapital od najmanje trideset moraju se izdati u nematerijaliziranomu milijuna kuna, a u njima Republika obliku sukladno pravilima Središnje Hrvatska nije jedini dioničar. Sve banke i depozitarne agencije. To znači da se sve sva osiguravajuća društva smatraju se kupnje i prodaje, koje se obavljaju putom velikim poduzetnicima. Više od stotinu burze i uređenoga javnoga tržišta moraju dioničara, u smislu obveze izvješćivanja, provesti preko Središnje depozitarne ima ono dioničko društvo, koje je u agencije. razdoblju od tri mjeseca prije tromjesečja za koje se izrađuje izvješće, u svakomu

Sve kupnje i prodaje vrijed- trenutku imalo više od stotinu dioničara. Od svih navedenih društava zahtijevaju se nosnih papira, koje se obav- podaci o ostvarenim prihodima po ljaju putom burze i uređenoga djelatnosti, kako bi potencijalni ulagatelji javnoga tržišta moraju se pro- mogli ocijeniti isplativost ulaganja. vesti preko Središnje depozi- Međunarodni računovodstveni standardi MRS-14 i MRS-34 (Narodne Novine broj tarne agencije. 3/99) propisuju način izvješćivanja o dije- Provođenje obuhvaća sravnjivanje lovima dioničkih društava i financijskoga računa posrednika, koji sudjeluju u izvješćivanja u međurazdobljima. HANFA transakcijama (društva za poslovanje te podatke prikuplja i stavlja na vrijednosnim papirima, brokeri), plaćanje s raspolaganje javnosti. Zainteresirani mogu računa brokera od kupca putom depozitne doći na za to određeno mjesto i dobiti te agencije na račun brokera od prodavatelja i podatke. knjiženje vlasništva (prijenos vrijednosnih papira) s prodavateljovoga računa na račun HANFA nadzire i odobrava kupca, koji se vodi u Središnjoj izdavanje vrijednosnih papira. depozitarnoj agenciji. Sve dionice dioničkih društava, koja su provela pretvorbu Odjel za praćenje izdavanja vrijed- društvenoga kapitala, su vrijednosni papiri nosnih papira odobrava prospekte o izdani uz javnu ponudu. To znači da moraju izdavanju vrijednosnih papira, daje stručna postojati u obliku nematerijaliziranih mišljenja i tumačenja u svezi toga posla, te vrijednosnih papira, to jest isključivo kao prati primjenu Zakona o preuzimanju elektronički zapis kod Središnje depozitarne dioničkih društava. On, analizira spise koji agencije. mu se podnose uz zahtjev za izdavanje prospekta. Prije odobrenja zahtjeva traži

121 odgovarajuće podatke od HNB, HFP, odobrenju ANNA - “Association of Direkcije za nadzor društava za osiguranje i National Numbering Agency”). ISIN drugih investicija. broj se sastoji od dvanaest znakova: Odjel za uređenje tržišta vrijednosnih prva dva su oznaka države, slijedećih papira obrađuje zahtjeve za izdavanje devet je oznaka vrijednosnoga papira dozvola društvima za poslovanje (oznaka izdavatelja, vrsta vrijednosnoga vrijednosnim papirima, ovlaštenim papira, pobliža oznaka vrijednosnoga posrednicima (Burze, Agencija) i drugim papira), zadnji znak je kontrolna sudionicima tržišta vrijednosnih papira, daje znamenka. prijedloge HANFA-i u svezi izdavanja dozvola, te zainteresiranima daje podatke i Korporativne akcije dijelimo na: mišljenja u svezi osnivanja društava za • distribucijske korporativne akcije: pod- poslovanje vrijednosnim papirima. Odjel jela dividendi u novcu i u vrijednosnim vodi registar izdanih dozvola društvima za papirima, podjela bonusnih dionica, poslovanje vrijednosnim papirima, registar plaćanje kamata na obveznice, plaćanje izdanih dozvola ovlaštenim posrednicima i glavnica iz obveznica, izdavanje prava i registar posrednika u trgovini vrijednosnim varanata, papirima. Obavljanjem poslova u svezi • privilegijske korporativne akcije: ostva- vrijednosnih papira mogu se baviti samo rivanje prava i varanata, zamjena ona trgovačka društva koja HANFA za to vrijednosnih papira drugima, ponude za ovlasti, te koja su temeljom rješenja kupnju dionica, HANFA-e registrirana za tu djelatnost kod • kapitalizacijske korporativne akcije: suda. Odjel za nadzor prikuplja podatke na povećanje ili smanjenje kapitala, podjela temelju kojih odlučuje da li će predmet ili spajanje dionica, javna ponuda za proslijediti članovima HANFA-e na daljnje kupnju dionica, pripajanje, spajanje i razmatranje. preoblikovanje dioničkih društava, Središnja depozitarna agencija, sre- promjena tvrtke. dišnji je depozitorij za sve nemateri- Osim mjesečnoga izvoda iz računa jalizirane vrijednosne papire pruža slijedeće vrijednosnica, promjene koje se pohranjuju usluge: u depozitoriju Središnje depozitarne • usluge depozitorija (vođenje podataka o agencije su: vlasnicima vrijednosnih papira i • promjene podataka o investitoru, skrbničkih banaka, koje drže • promjene podataka za isplatu dividende, vrijednosne papire za treće osobe), • promjene podataka o punomoćnicima, • usluge provođenja korporativnih akcija, • promjene podataka o ispravama i • usluge prijeboja i namire, postupku dematerijalizacije isprava, • osiguranja od rizika glede upisa, • promjene podataka o upisu i prestanku prijeboja i namire poslova s zaloga vrijednosnica, vrijednosnim papirima, • promjene podataka o upisu i prestanku • usluge ovlaštene institucije za izdavanje fiducijarnoga vlasništva, Međunarodnoga identifikacijskoga broja • promjene podataka o upisu sudske vrijednosnoga papira (“International ovrhe, Securities Identification Number” - • promjene podataka o upisu suvlasništva ISIN) u skladu s odredbama Zakona i nad vrijednosnicama, 122 • promjene podataka o stanju otplaćenih i za trgovanje vrijednosnim papirima. Naime, neotplaćenih vrijednosnica. kada jedan ili više sudionika tržišta vrijednosnica iz bilo kojih razloga ne mogu Investitora se redovito pismeno ispuniti preuzete obveze (ne mogu isplatiti izvješćuje o svakoj kupnji i prodaji novac koji duguju ili isporučiti vrijednosne vrijednosnih papira koje je u njegovo ime papire) dolazi do rizičnosti ulaganja. obavilo društvo. Na kraju godine Članovi Središnje depozitarne agencije, investitorima se dostavlja godišnje izvješće. koji koriste usluge ugovorne namire, Središnja depozitarna agencija može po obvezni su uplaćivati doprinos u jamstveni dogovoru i na zahtjev za dionička društva fond, koji osigurava potrebna sredstva (izdavatelje) raditi i niz korporativnih Agenciji za namiru u slučaju neispunjenja akcija: obveza, bez obzira da li je neispunjenje • popise dioničara za godišnje skupštine, privremeno ili trajno. Veličina doprinosa • slanje poziva za godišnje skupštine, razmjerna je riziku koji sudionik unosi na • isplatu dividendi na račun investitora, tržište (razmjerna razini njegovih trgovanja • isplatu dividendi investitoru u novcu i namire). Razina rizika se procjenjuje putom poštanskih ureda, svakodnevno korištenjem metodologije za • spajanje i podjelu vrijednosnica, procjenu iz Sjedinjenih Američkih Država. • nova izdanja, Međunarodni jedinstveni identifika- • povećanje ili smanjenje kapitala, ... cijski broj ISIN je oznaka vrijednosnoga papira određena sukladno međunarodnim Prijeboj su poslovi potrebni za pripremu ISO standardima. Oznaka se koristi u namire svih oblika trgovanja dionicama, međunarodnom trgovanju vrijednosnim obveznicama i drugim instrumentima papirima. ISO standardi propisuju novčanoga tržišta obavljenih na tržištu. jedinstveni način označavanja različitih Namira je zamjena vrijednosnih papira vrsta vrijednosnih papira u cilju postizanja za novac sukladno obvezama iz sklopljene transparentnosti u međunarodnomu transakcije. Osiguranje od rizika glede trgovanju. upisa, prijeboja i namire poslova s vrijednosnim papirima je iznimno značajno

2.16.3. Javna informacijska knjižnica

Pravilnikom o javnoj informacijskoj Uz financijska i poslovna izvješća u knjižnici HANFA utvrđuje svoju obvezu da Javnoj informacijskoj knjižnici dostupni su: izvješća propisana Pravilnikom o obveznom svi spisi za koje HANFA smatra da ne obliku i sadržaju tromjesečnih financijskih i zadiru u poslovne tajne subjekata na koje se poslovnih izvješća učini dostupnima odnose, svi prospekti o izdavanju vrijed- javnosti. Javna informacijska knjižnica se nosnih papira javnom ponudom u pred- nalazi u prostorijama HANFE, a radi svaki metima u kojima je postupak okončan radni dan u određeno vrijeme. pravomoćnim rješenjem, zakoni i

123 podzakonski akti, kojima se uređuje tržište kvalitetno upravljati portfeljom, jer kapitala,ostali spisi po odluci HANFE. svaki promašaj bitno može utjecati na Broj podataka u koje korisnici žele smanjenje imovine fonda, obaviti uvid nije ograničen i ne plaća se • zaposlenici i sindikat (za procjenu naknada za to. Dakle, bilo koji korisnik mogućnosti uspjeha u traženju nagrada, smije doći u Javnu informacijsku knjižnicu i povećanja plaća, mirovinskih prava i pregledati podatke za bilo koji broj društava zapošljavanja u određenim trgovačkih bez naknade. U slučaju većega broja društvima), zainteresiranih, budući da je ograničen broj • dobavljači i vjerovnici (procjenjuju da li računala putom kojih se može dobiti uvid u će im potraživanja biti na vrijeme podatke, HANFA ograničava vrijeme plaćena), zadržavanja na računalu. Ako nema onih • kupci (kada sklapaju dugoročne ugovore koji čekaju, vrijeme zadržavanja na žele biti sigurni u poslovnu sposobnost računalu nije ograničeno. Za ispise svojega nabavljača), podataka plaća se naknada u visini stvarnih • državne institucije (zainteresirane su za troškova. Korisnici mogu poslati HANFA-i stanje u trgovačkim društvima na pismeni zahtjev za poštansku dostavu njihovim područjima zbog statističkoga, podataka za neko društvo. To se plaća u ekonomskoga, socijalnoga, poreznoga visini stvarnih troškova uvećanih za značaja, te kao njihovu posljedicu poštarinu. Želi li netko preuzeti cijelu bazu planiranja vlastite djelatnosti), podataka i javno ih objaviti, HANFA s njim • javnost (trgovačko društvo, osobito u sklapa poseban ugovor. Sve naknade se manjim sredinama, bitno utječe na uplaćuju u korist proračuna Republike javnost i odvijanje različitih javnih Hrvatske. HANFA ne odgovara za točnost poslova), podataka, kao niti za istinitost i potpunost • uprave trgovačkih društava. podataka u odobrenim prospektima uvrštenim u dokumentaciju Javne Korisnički program na računalima informacijske knjižnice. Jednako tako ne Javne informacijske knjižnice daje na odgovara za točnost podataka koji nastanu hrvatskom jeziku mogućnost pretraživanja obradom spisa iz Javne informacijske po različitim atributima i njihovim knjižnice. kombinacijama: djelatnost, županija, Korisnici usluga ove knjižnice su: općina, grad, naziv društva, žiro račun, ... • ulagači kapitala i njihovi savjetnici (vodeći računa o rizicima ulaganja oni trebaju podatke za odluku o kupnji, prodaji ili držanju vrijednosnih papira), • brokeri (sudjelujući na tržištu kapitala za svoj račun ili kao nalogoprimci moraju imati točne, ažurne podatke), • manageri otvorenih i zatvorenih investicijskih fondova da bi mogli

124 3. Jedinice lokalne samouprave u poticanju razvoja gospodarstva

Općina, grad ili županija imaju mnoge subjekte informirati o svemu što im može mogućnosti za poticanje razvoja pomoći u proizvodnji, a osobito u plasmanu gospodarstva na svojemu području. Uz proizvoda i usluga. uobičajena razumijevanja tih mogućnosti kao što su povoljniji krediti i bespovratne pomoći, značajnija pomoć, koju gospo- Prvi korak u poticanju darstvenici trebaju su razvoj i stručna razvoja gospodarstva je pomoć kojom lokalne samouprave mogu izrada i usvajanje dugo- rasteretiti dio poslova. Dakle, jedinica lokalne i područne ročnoga projekta razvoja samouprave prvo mora utvrditi koje su to razvojne djelatnosti njezinoga područja, a Jedinica lokalne samouprave mora potom koje su moguće prateće djelatnosti provoditi trajan, agresivan regionalni uz glavne razvojne. To ne može utvrditi, marketing. U drugomu vidu informiranja nema li konzistentan projekt ukupnoga ona mora utemeljiti gospodarsku čitaonicu. vlastitoga razvoja. Zato je prvi korak u Tu bi se sastajali gospodarstvenici kao u poticanju razvoja gospodarstva izrada i svojemu klubu, održavali tribine, usvajanje dugoročnoga projekta razvoja. razmjenjivali iskustva, predlagali određene Ovaj projekt mora odmah naznačiti i mjere čelnicima lokalne samouprave, tu bi opisati, osim razvojnih i pratećih djelatnosti, se organizirala predavanja i seminari o niz mjera koje treba poduzimati lokalna gospodarskim novostima, primjeni samouprava, te nositelje provedbe utvrđenih propisa,… mjera. On ne može predvidjeti sve mjere za Jedinica lokalne samouprave može kojima će se ukazati potreba tijekom sklopiti stalan aranžman sa savjetničkom vremena, ali će inicijativu za nove mjere s kućom, koja bi joj napravila plan vremenom davati samo gospodarstvo putom predavanja. Pomoć gospodarskim svojih predstavnika u tijelima lokalne i subjektima može biti sufinanciranje izrade područne samouprave. poslovnih planova, kreditnih i investi- Važan zadatak lokalne samouprave u cijskih elaborata. Nešto sufinancira i razvoju gospodarstva na vlastitomu državna razina, pa koji puta informacija o području je redovita i trajna opskrba tomu može uštedjeti značajna sredstva. gospodarskih subjekata sa što je moguće Dovođenjem ulagača izravno i više korisnih informacija. Sama ili putom neizravno se pomaže postojećim područnoga razvojnoga središta mora gospodarskim subjektima, a također i informirati uže i šire tržište o postojanju rađanju novih iz vlastite sredine koji će se gospodarskih subjekata, njihovim oslanjati na novopridošle. proizvodnim programima, kakvoći proizvoda, prednostima uporabe baš njihovih proizvoda, ali i svoje gospodarske 125 Predstavljanje gospodarskih subjekata ulaganja. To je upravo zbog toga što se na izložbama, promocijama, skupovima, poticaji gospodarstvu svode na početna sajmovima još je jedna vrsta konkretne ulaganja, a ne i dalje praćenje subjekata. potpore. Jedinica lokalne samouprave može Zato na svojemu području općina, grad pokrenuti izradu projekta predstavljanja ili županija moraju više misliti o vlastitih gospodarskih potencijala. postojećim gospodarskim subjektima, kako Jednako tako, uređenje mjesta i ne bi dolazilo do zastoja kod njih. ostvarenje njegovih atraktivnijih vizura, Razvijajući novo, nikako ne smijemo također je znatna pomoć u poticanju razvoja dopustiti da propada staro. Inače radna gospodarstva. To se svakako odnosi na snaga seli iz staroga u novo, gdje neko razvoj turističkih djelatnosti, ali ne samo na vrijeme svakako neće biti tako djelatna kao njih. Prije svega zato, što odvijanje na staromu mjestu, pa time u prosjeku turističke djelatnosti pokreće razvoj cijeloga niza pratećih djelatnosti, ali i zato, što će Zdrav postojeći gospodarski svaki poslovni partner, koji dolazi zaključiti bilo koji posao, s bilo kojim gospodarskim subjekt treba što više razvijati. subjektom, radije ponovno doći naiđe li na planski i lijepo uređeno mjesto u kojemu se smanjujemo konkurentnost vlastitoga ugodno osjeća, gdje ima što i pogledati, gospodarstva. Zdrav postojeći gospodarski ugodno provesti dio slobodnoga vremena subjekt treba što više razvijati, kako bi koristeći ne samo ugostiteljske usluge, nego dodatno zapošljavao u djelatnosti za koju je primjerice, čak i športske objekte. očito da na tomu području ima budućnost. Ne treba niti naglašavati da samo Uz takve gospodarske subjekte, za koje djelatnici iz uređenih sredina, koje im možemo reći da su razvojni, sami od sebe pružaju ugodan život, ostvaruju onu nastaju drugi manji, koji preuzimaju dio produktivnost, kreativnost i inovativnost, poslova za razvojni subjekt. Osnivanje i koja omogućuje njihovim gospodarskim razvoj nekih poticat će i sam veći subjektima trajnu opstojnost i napredak na gospodarski subjekt, kako bi se rasteretio sve širem i dinamičnijem tržištu. poslova koje drugi može učiniti bolje, brže, Općina, grad i županija mogu puno jeftinije ili kako bi ti mali subjekti na sebe učiniti u poticanju razvoja gospodarstva na preuzeli dio plasmana njegovih proizvoda svojemu području, osim što redovito daju bilo izravno na tržištu, bilo kao sirovinu za verbalne podrške osobito malomu i vlastitu djelatnost. srednjemu poduzetništvu. Uobičajeno je, Dakle jedinica lokalne i područne kada se govori o poticanju gospodarstva, samouprave prvo mora utvrditi koje su to misliti na što povoljnije kredite (što niža razvojne djelatnosti njezinoga područja, a kamatna stopa, što dulji poček i rok potom koje su moguće prateće djelatnosti vraćanja) ili na bespovratne pomoći (koje uz glavne razvojne. To ne može utvrditi ne mogu biti visoke) za zapošljavanje i nema li konzistentan projekt ukupnoga slično, osobito za poduzetnike početnike. vlastitoga razvoja. Drugim riječima, prvi Zaboravilo se da je značajnija pomoć, koju korak u poticanju razvoja gospodarstva na gospodarstvenici trebaju nakon što poslije vlastitomu području mora biti izrada i prvoga zamaha dolazi vrijeme stagnacije. usvajanje dugoročnoga projekta razvoja. Često poduzetnici, kojima se pruži Ovaj projekt mora odmah naznačiti i prilika za povoljan kredit, uzmu ga, ubrzano opisati, osim razvojnih i pratećih djelatnosti, ga utroše, a poslije zapadnu u teškoće. Tada niz mjera koje treba poduzimati lokalna dolazi do ovrha, aktiviranja jamstava, samouprava, građanske udruge na kon- hipoteka, pa postoji mogućnost da ostanu i kretnomu području, gospodarski subjekti i bez onoga što su imali prije početka sami građani, te nositelje provedbe 126 utvrđenih mjera. Jasno je da dugoročni mjestima koja svojim propisom odredi tijelo razvojni projekt ne može predvidjeti sve lokalne samouprave. potrebne mjere za kojima će se ukazati Dakle, takva mjesta treba odrediti u potreba tijekom vremena, ali će inicijativu skladu s prostornim planom, prometnicama za nove mjere s vremenom davati samo i njihovom frekvencijom, planiranom gospodarstvo pomoću svojih predstavnika u izgradnjom gospodarskih objekata, osobito predstavničkim ili savjetodavnim tijelima turističkih. Svakako se ne smiju zaboraviti lokalne i područne samouprave. Stoga ćemo predviđena događanja (dan općine, grada, upozoriti samo na neke od stalno potrebnih proštenja, događanja koja organiziraju mjera o kojima treba misliti i početi ih udruge ili gospodarski subjekti u svrhu primijenjivati odmah. vlastite promocije ili obavljanja svojih Jedna od mjera, koje za proizvođača u povremenih djelatnosti), kako bi se seljačkomu domaćinstvu nikako nisu unaprijed odredila i rasporedila prodajna banalne, jest primjena Zakona o trgovini. mjesta u cilju privlačenja turista na dulji Naime, uvijek ima dosta proizvođača koji bi rok. prigodno, a neki i stalno htjeli sami Zato prodajna mjesta moraju biti lijepa, prodavati vlastite proizvode. privlačna, opskrbljena sa svime što im je Zakon tretira fizičke osobe koje se bave potrebno, da mjesto i nakon svršetka poljoprivrednom proizvodnjom, kada svoje događanja ostane u dobromu stanju. Stoga proizvode prodaju u prodavaonicama, te treba tipizirati “štandove”, odrediti stalno način i uvjete obavljanja trgovine na malo i poželjne i one koje će se postavljati po vrstu robe koju mogu prodavati fizičke zahtjevu. Oni, koje jedinica lokalne osobe bez zasnivanja radnoga odnosa samouprave želi pri svakom događanju, koji (akviziteri). Međutim, prodaja robe na ju predstavljaju nečim izvornim ili klupama izvan tržnice, u kioscima, jedinstvenim, moraju dobiti bolje mjesto uz automatima, pokretnim prodavaonicama i nižu naknadu, te možda čak moraju biti i prigodna prodaja mogu se obavljati samo na sufinancirani.

3.1. Odluke o radnomu vremenu prodavaonica i drugih oblika trgovine

Jedinica lokalne samouprave donosi rujna tekuće godine, a zimsko računanje Odluke o radnomu vremenu svih radnoga vremena obuhvaća razdoblje od 01. prodavaonica i drugih oblika trgovine na listopada do zaključno 31. svibnja slijedeće svojemu području. To čini temeljem članka godine. Tako se može primjerice odrediti da 19. Zakona o komunalnom gospodarstvu radnim danom radno vrijeme u ljetnom (Narodne Novine broj 36/95, 70/97 i razdoblju traje od 6.30 sati do 19.30 sati, a u 128/99), te određenoga članka statuta svoje zimskom razdoblju od 7.00 do 19.00 sati, te općine ili grada. Odluke se odnose i na radno vrijeme nedjeljom u oba vremenska benzinske crpke, što je značajno ako se razdoblja (ljetno i zimsko) od 8.00 do 12.00 misli u svojemu kraju razvijati turizam. sati. Radno vrijeme treba odrediti u odnosu na U dane državnih blagdana može se ljetno i zimsko računanje vremena. Ljetno ostaviti slobodan izbor duljine, odnosno računanje radnoga vremena obuhvaća početka i svršetka radnoga vremena, ali se u razdoblje od 01. lipnja do zaključno 30. svrhu razvijanja turizma može određivati 127 točno i dulje radno vrijeme jednako regionalnoga marketinga. U drugomu vidu nedjeljom kao i blagdanima. U svakom informiranja, preporučljivo je da ona ili slučaju, traju li državni blagdani dva ili više područno razvojno središte utemelje dana, moralo bi se odrediti da su neke gospodarsku čitaonicu, što je već navedeno trgovine, a posebno ovlašteni posjednici u poglavlju Javna informacijska knjižnica, benzinskih crpki, dužni barem drugoga dana međutim, dobro je to ponoviti i naglasiti i blagdana pružati usluge u određenomu ovdje. Naime, u toj bi se čitaonici područni vremenu, a ovisno o želji da mogu to činiti i gospodarstvenici sastajali kao u svojemu duže od određenoga vremena. Sve se klubu, održavali sastanke i tribine na jednako odnosi na prodavaonice živežnih područnoj razini u svrhu međusobne namirnica, a osobito na prodavaonice čije razmjene iskustava, kao i predlaganja usluge služe razvoju turizma. Sada je već određenih mjera čelnicima lokalne stara istina da gospodarski subjekt bez samouprave koje bi pomogle razvoju dobrih informacija neće dugo izdržati na gospodarstva. Tu bi se organizirala tržištu. To se jednako odnosi na predavanja i seminari o gospodarskim informiranje cijeloga užega i širega tržišta o novostima, primjeni propisa, ... Preporuča postojanju određenih gospodarskih subje- se da jedinica lokalne samouprave sklopi kata, njihovim proizvodnim programima, stalan aranžman s nekom savjetodavnom kakvoći proizvoda, prednostima uporabe kućom koja bi napravila plan predavanja, baš njihovih proizvoda i slično, kao i na seminara i radionica, te taj plan i provodila informiranje samih gospodarskih subjekata pomoću kompetentnih stručnjaka i na vlastitomu području o svemu onomu što predavača. Ujedno bi na zahtjev korisnika im može pomoći u bilo kojemu dijelu organizirala traženu obuku, predavanja, proizvodnoga ciklusa, a posebno u prezentacije i određena savjetovanja za plasmanu proizvoda i usluga. pojedine gospodarske subjekte. Ukoliko to U prvomu vidu informiranja, jedinica financira jedinica lokalne samouprave, lokalne samouprave se mora djelatno izravno pomaže svojim poduzetnicima. uključiti u provedbu trajnoga i agresivnoga

3.2. Poduzetnička čitaonica

Poduzetnička čitaonica morala bi ponekad informacija o tomu može uštediti redovito dobivati svu potrebnu stručnu značajna sredstva. Središte i takve literaturu (osobito gospodarske časopise djealtnosti može biti gospodarska čitaonica. koji redovito izlaze). Svaki gospodarstvenik Dovođenjem ulagača izravno i nije u stanju kupovati sva ta izdanja, pa bi neizravno se pomaže postojećim bilo dobro da mu bude sve to ipak dostupno gospodarskim subjektima, a također i na jednomu mjestu, kao i svim drugim rađanju novih iz vlastite sredine koji će se zainteresiranim osobama. Za jedinicu oslanjati na novopridošle. U vlastitoj lokalne samouprave pretplata nije značajna promidžbi, kao dobrom mjestu za ulaganja, stavka, dok za svakoga gospodarstvenika, u privlačenju ulagača iz tuzemstva i osobito maloga, to može biti nedostižan inozemstva, lokalne samouprava treba “luksuz”. Pomoć gospodarskim subjektima angažirati vrhunskoga promidžbenoga može biti sufinanciranje izrade poslovnih stručnjaka i dizajnera za kreiranje svoje planova, kreditnih i investicijskih elaborata. stranice na internetu. Jednako tako bi mogla Državna razina sufinancira nešto, pa 128 pomoći i u kreiranju stranica subjekata sa Ima više poslovno financijskih časopisa svojega područja. Takav način bi bio znatno i magazina od kojih možemo izdvojiti dva jeftiniji svima, a sadržavao bi zajedničke mjesečnika: “Banka” i “Kapital”. “Pravo elemente prepoznatljivosti, koji bi bili u gospodarstvu” vrlo je stručan časopis i korisnicima pamtljivi, pa bi stranica bilo uporabiv zbog vrlo konkretnih odgovora na kojega gospodarskoga subjekta promicala niz problema s kojima se susreću cijelo područje, a gradeći pozitivan „image” poduzetnici u svakodnevnoj praksi. “Pravo o njemu, pomagala u promidžbi svih i porezi” bit će zanimljiv časopis svakomu gospodarskih subjekata. tko želi koristiti sve mogućnosti razvoja uz Ono što bi svakako trebala biti briga što manje troškove. svake jedinice lokalne samouprave jest “Hrvatska gospodarska revija” predstavljanje njezinih gospodarskih donosi niz aktualnosti vrlo primjenjivih u subjekata na izložbama, promocijama, praksi. Ovo se odnosi i na poslovno skupovima, tuzemnim i inozemnim financijski tjednik “Privredni vjesnik”. U sajmovima. U tu svrhu trebala bi putom poljoprivrednim krajevima bit će jako područnoga razvojnoga središta, gospo- zanimljiv i čitan časopis “Zadrugar”. darske udruge (ili gospodarske čitaonice) Jednako tako će u tim krajevima biti izraditi program predstavljanja vlastitoga zanimljiv i časopis za istraživanje gospodarstva. Odlična polazna osnovica za prostornoga i sociokulturnoga razvoja sela izradu toga programa je ukupni razvojni “Sociologija sela”. projekt cijeloga područja. Međutim, on sam “HOB” (Hrvatski obrtnik) je mjesečnik za to nije dovoljan. Potrebno je u programu za poduzetništvo i obrt. Uz niz aktualnosti predstavljanja prvo napraviti plan redovito donosi popise (pa i tekstove) novo nastupanja na domaćim događanjima, a usvojenih propisa, te osvrte na nove propise posebno na inozemnim. Nastupanje na s mogućom primjenom. domaćim je jednostavnije, dok na “BUG” će biti zanimljiv osobito inozemnim zahtijeva sveobuhvatniju mlađima koji se bave računalima. pripremu. Ta priprema uključuje i Brz i stručan razvoj gospodarskih nacionalne oznake, a unutar njih isticanje subjekata također je nezamisliv bez stalnoga vlastitih obilježja. Potrebno je poznavanje korištenja časopisa: “RRIF”, “Suvremena jezika i običaja onih kojima se obraća. trgovina” i “Marketing u praksi”. Pažljivo i stručno treba osmisliti vlastite Svakako treba redovito nabavljati sva načine nastupanja kako bi se ostvarila izdanja Hrvatske gospodarske komore od prepoznatljivost. Zato je potrebno osmisliti kojih izdvajamo “HGK INFO”. “Narodne vlastito znakovlje, redoslijede promidžbe, novine” su list bez kojih je svaki posao pa čak i suvenire. nezamisliv. U gospodarskoj čitaonici mora Za nastupanje na domaćim događanjima biti omogućeno fotokopiranje, kako se ne bi dobro je objediniti više gospodarstvenika, dijelovi literature odnosili, nego kopiralo te osmisliti njihov zajednički nastup na samo ono što je pojedincu potrebno, a posebnom, vlastitom izložbenom prostoru. jednako tako preporuča se i orijentacija, te Ti gospodarstvenici mogu biti srodnih stavljanje svih važnih sadržaja na računalo i djelatnosti, ali i raznorodnih, osmisli li se omogućavanje pristupa internetom svim logički slijed prezentacije. zainteresiranim subjektima.

129 3.3. Prepoznatljivi vizualni ili grafički identitet

Prvi dojam koji gospodarski subjekt područja u tomu bi im morala pomoći ostavlja vrlo lako može biti i posljednji. jedinica lokalne samouprave. Zašto je to tako? Znak na posjetnici, Zbog skupoće i kompleksnosti, na jednako kao i na zgradi, automobilu, koverti inozemnim događanjima će zasigurno biti ili pismu stvaraju dojam. On može biti bolje osmisliti zajednički nastup s pozitivan, optimistički koji govori: “Dođite gospodarstvenicima šire regije. U tu svrhu zajedno ćemo uspjeti ono što niste niti dobro je ostvariti suradnju s Udrugom sanjali!”. Nažalost kod nas je on često malih i srednjih poduzetnika koja je već bolesno blijed, skoro ili gotovo uopće organizirala nastupe na Europartnairat nepamtljiv. sajmovima. To su bila najveća okupljanja Hrvatski poduzetnici premalo pridaju (sajmovi) malih i srednjih poduzetnika, koja pozornosti vizualnomu ili grafičkomu su se svake godine održavala u drugoj identitetu. Uobičajeno je da se vlastiti državi. natpisi i znakovi rješavaju kod kuće za Međutim, iako se nastupa koji puta računalom, umjesto da se koriste udruženo, uvijek treba unutar zajedničkoga profesionalni dizajneri. imati osmišljen vlastiti nastup, kako bi se Puno je pitanja na koja se mora privukla pozornost onih prema kojima odgovoriti prilikom kreiranja vlastitoga upućujemo naše promidžbene poruke. vizualnoga nastupa na tržištu. To mogu biti, Jasno je iz svega iznesenoga da, čim se primjerice, pitanja: Što želimo postići na ukaže prilika, jedinica lokalne samouprave tržištu? Kakvu promjenu želimo ostvariti u mora pokrenuti izradu cjelovitoga projekta dugoročnomu, a kakvu u kratkoročnomu predstavljanja vlastitih gospodarskih razdoblju? Kakav je naš trenutni „image“? potencijala. Pri izradi treba kreatorima Kakav želimo da bude naš „image“? U projekta ukazati na potrebu fleksibilnosti odnosu na trenutni i kakav bismo htjeli, projekta, kako bi bio prilagodljiv za želimo li ga mijenjati i u kojemu smjeru? samostalno nastupanje, kao i za nastupanje Kakav je „image“ konkurencije, mijenja li zajedno s drugima. se i u kojemu smjeru? Kojoj se grupi U sklopu projekta treba izraditi i više potencijalnih klijenata obraćamo? Što će vrsta promidžbenoga materijala. Izrada biti dugoročno naša osnovna djelatnost, a panoa, koji se temama i funkcijama što prateće djelatnosti? Hoćemo li širiti nastavljaju jedan na drugi, je neophodna. asortiman, servis, osvajati nova tržišta? Svakako treba misliti i o tiskanim Kojim se sredstvima i medijima želimo materijalima na više jezika, kao i o služiti u promidžbi i marketingu, a kojim se umanjenicama, malim pakiranjima služi sadašnja i potencijalna buduća proizvoda onih gospodarskih subjekata koji konkurencija? Koliko sredstava predviđamo će se predstavljati, uz obvezan nacionalni da bi trebalo i koliko možemo odvojiti za znak, te obvezan znak onoga područja za grafičko oblikovanje vlastitoga vizualnoga koje se radi regionalni marketing ili identiteta i njegov razvoj? razvojni projekt. Zadnje pitanje je za svakoga Na posljetku treba ponovno istaknuti da poduzetnika najosjetljivije, jer mu obično je uređenje mjesta i ostvarenje njegovih nedostaje dovoljno novaca. Čuvajući i atraktivnijih vizura također znatna pomoć u razvijajući ugled poduzetnika sa svojega poticanju razvoja gospodarstva. To se svakako odnosi na razvoj turističkih 130 djelatnosti, ali ne samo na njih. Prije svega zato, što odvijanje turističke djelatnosti Zainteresirane ulagače mora- pokreće razvoj cijeloga niza pratećih mo upoznati s cjelokupnom djelatnosti, ali i zato, što će svaki poslovni partner, koji dolazi zaključiti bilo koji lokacijom i postupkom posao, s bilo kojim gospodarskim ulaganja, kao i prednostima subjektom, radije ponovno doći naiđe li na koje upravo ona nudi. planski i skladno uređeno mjesto, što je već ranije spomenuto, u kojemu se ugodno pružaju ugodan život, ostvaruju onu osjeća, gdje ima što i pogledati, ugodno produktivnost, kreativnost i inovativnost, provesti dio slobodnoga vremena koristeći koja omogućuje njihovim gospodarskim ne samo ugostiteljske usluge, nego subjektima održivost i napredak na sve primjerice športske ili zabavne objekte. širemu i dinamičnijemu tržištu. Nepotrebno je naglašavati da samo djelatnici iz uređenih sredina, koje im

4. Regionalni marketing

Regionalni marketing određujemo kao Negdje u regiji mora postojati ažurirana skup ili niz usklađenih djelatnosti banka podataka o nekretninama (cijene i usmjerenih pozitivnomu predstavljanju drugi uvjeti). Regija mora pokazati određenoga zemljopisnoga područja. On je spremnost pomagati ulagaču u rješavanju usmjeren prema vanjskim ciljnim svih problema koje će susresti. Obraćajući skupinama, koje mogu biti grupe se ciljnim grupama, kao i konkretnim poduzetnika, ulagača i turista, mogući novi kandidatima za ulaganje, mora ih upoznati s stanovnici regije, međunarodne ili cjelokupnom lokacijom i postupkom nacionalne organizacije, donatori, ... Sve je ulaganja, kao i prednostima koje upravo ona to u cilju povećanja zaposlenosti, veće nudi. potražnje, te na posljetku u cilju podizanja Regionalne i lokalne vlasti mogu blagostanja vlastitoga pučanstva. utjecati na određivanje cijena proizvoda i Za svaku od ovih ciljnih skupina, usluga (cijene četvornoga metra prostora u nositelj regionalnoga marketinga mora poslovnim zonama, troškova stjecanja osmisliti poseban marketinški plan. dopuštenja, lokalnih poreza). Vlasti moraju Marketing regije je instrument jačanja upoznati svoje poslovne ljude i građane s gospodarskoga blagostanja određenoga informacijama o cijenama. Lokalna vlast područja. Potičući razvoj, pruža potporu i mora utvrditi partnere unutar regije koji bi poduzetništvu. Profesionalni regionalni djelatno sudjelovali u regionalnomu marketing kreće od kritičke studije same marketingu (predstavnici poslovne regije. Utvrđuje dobre i slabe strane regije, zajednice, Gospodarske komore, Obrtničke gospodarske djelatnosti, moguće lokacije, komore, poslovnih udruga, pojedinačnih kakvoću i količinu radne snage, mogućnost tvrtki, posebice izvoznih, škole, turističke stanovanja, obrazovne ustanove, poreze,… agencije, područna turistička informativna Regija mora ponuditi raznolike lokacije središta, vlasnici kampova, hotela, za razvoj poslovanja, više postojećih zgrada turističkih središta, organizatori kulturnih na nekoliko lokacija (različite kakvoće). događanja, razvojna središta). 131 Ako nema područnoga razvojnoga regionalnoga marketinga može preuzeti i središta treba osnovati regionalnu tvrtku za područno razvojno središte. Početna marketing ili angažirati marketinšku tvrtku. sredstva za regionalni marketing mora Ona bi morala: provesti SWOT analizu, osigurati osnivač, a daljnje financiranje se analizu konkurencije i prepoznati ciljne mora temeljiti na planovima djelovanja. grupe, osigurati informacije o vlastitom Osnivači provjeravaju uspješnost rada i području svima zainteresiranima temeljem odlučuju hoće li nastaviti s financiranjem. podataka o gospodarskom, društvenom i Za marketing se mogu koristiti: vele- političkom razvoju, te nekretninama, poslanstva, mediji, „business to business“ proizvesti promidžbene materijale za sve kontakti, a osobito internet. ciljne grupe, pokrenuti turistički razvoj, U Republici Hrvatskoj regionalni osnovati ured za poslovne veze, davati marketing je tek u povojima. Turističke prijedloge za prilagodbu lokalnih propisa zajednice su izdale prospekte visoke zahtjevima ulagača. kakvoće. Međutim, to je samo mali dio Regionana tvrtka za marketing može potrebnoga. Osobito stoga, što često turist, biti dioničko društvo, ako ima puno potaknut slikama i tekstovima iz prospekta, osnivača (npr. više jedinica lokalne dođe i ustanovi da ne može popiti niti kavu, samouprave) uz sudjelovanje javnoga i da nema niti izvornih suvenira niti gdje privatnoga sektora. Međutim poslove odsjesti.

4.1. Vizualni identitet u službi regionalnoga marketinga

Tko na svijetu u poslovnim krugovima jednako tako da im u najviše slučajeva ne zna za jabuku kao simbol. Dovoljno je nedostaje sredstava za njegovo vrhunsko reći “Apple” pa da svi odmah pomisle na kreiranje. Također smo spomenuli da bi im New York. Koju riječ ili znak možemo reći, u tomu morala pomoći jedinica lokalne napisati ili nacrtati pa da netko pomisli na samouprave. Ona to može učiniti izravno ili neko mjesto, općinu ili grad u Hrvatskoj? putom gospodarske udruge s vlastitoga Kod nas je neki grad pamtljiv jedino po područja. Kreirajući vlastiti regionalni imenima nogometnih stadiona. I to je nešto, marketing i vlastiti znak, ona vrlo lako ali za one koji nemaju uspješne nogometne može dio svojega marketinga, a svakako klubove u prvoj ligi to ne znači ništa. znaka, prepustiti i svim svojim Ovakvo stanje je kod nas opće vladajuće, gospodarskim subjektima. Osim toga, jer jedinice područne i lokalne samouprave, angažirajući vrhunskoga stručnjaka za a pogotovo jedinice područne samouprave regionalni marketing i dodajući mu posao ne razmišljaju o vlastitom regionalnom kreiranja vizualnoga identiteta gospodarskih marketingu. Po određenim gospodarskim subjekata, ona bitno pojeftinjuje ukupan subjektima pamte se neka mjesta. Ako su posao. Koristeći znak jedinice lokalne oni nositelji razvoja toga kraja, tada ga oni i samouprave gospodarstvo će provoditi predstavljaju. Jedinici lokalne samouprave, regionalni marketing, a jedinica lokalne stoga, nipošto nije nebitno kako se na tržištu samouprave će u svakomu svojemu predstavljaju njezini gospodarski subjekti. predstavljanju promicati vlastito gospo- Već smo spomenuli da poduzetnici ne darstvo. Promidžbe će se međusobno raspolažu vlastitim stručnjacima za dizajn, a dopunjavati i pomagati. 132

4.2. Panoi uz prometnice

Mnogo je vizualnih konstanti, a na koje ni lokalna čelništva, niti naši gospo- Poželjno je da jedinice lokal- darstvenici još ne gledaju s potrebitom ne samouprave donesu pro- pozornošću koje omogućuju promidžbu i upoznavanje s njima i njihovim, osobito, pise o putokazima za pojedine gospodarskim mogućnostima što šire gospodarske subjekte. Ti bi slojeve domaćega i inozemnoga građanstva, propisi ili pravilnici uključi- te poslovnih ljudi. Suvremeni marketing ne trpi propuste i promašaje. Svaku mogućnost vali oblik, standardne veli- pozitivne i negativne promidžbe mora se čine, boje, te obvezan sadržaj. detaljno razmotriti, negativnosti ukloniti, a pozitivnosti potencirati što je moguće općina ili grad, budući da oni i onako više. Svakako u vlastitu promidžbu ili moraju voditi brigu o izgledu vlastitoga marketing moramo ubrojiti i izgled mjesta, područja, a uz to pokušati pomoći razvoju pogotovo ulaza i izlaza iz njega, te svojih gospodarskih subjekata. neposrednoga okoliša prometnih površina. Poželjno je da odmah, jer će ubuduće to Zato su bitni promidžbeni mediji: panoi, biti nužnost, jedinice lokalne samouprave putokazi i reklame uz rubove kolnika, te donesu propise o putokazima za pojedine posebice na javnim zgradama. gospodarske subjekte. Ti bi propisi ili Svakodnevno uz ceste gledamo brojne pravilnici uključivali oblik, standardne panoe, uglavnom vrlo neskladno obojene, veličine, boje, te obvezan sadržaj. Obvezan na kojima je poruka jasna vjerojatno samo sadržaj morao bi biti znak jedinice lokalne onomu tko ju je napisao. Uz to, poruke ili samouprave. Standardne veličine panoa nisu potpune (najčešće nedostaje adresa i ovisne su od veličine pojasa uz cestu. Rub gotovo uvijek ime mjesta), ili je pano panoa može biti različite boje od podloge. pretrpan tolikim detaljima, da prolaznik, Podloga bi trebala biti standardnih boja. osobito u vožnji, odmah odustane od Rub bi trebao biti one boje za koju se pokušaja čitanja i onoga što je bitno, što je jedinica lokalne samouprave odluči kao na njemu. Ako prolaznik i uspije upamtiti svoju boju (boje znaka lokalne djelatnost na koju upućuje pano, a koja i samouprave). Znak mora biti na svakomu njemu treba, on će već za nekoliko dana panou u vrhu ili dnu. Pri dnu svakoga panoa zaboraviti gdje je tu poruku vidio, jer u moralo bi biti napisano ime jedinice lokalne najvećem broju slučajeva poruka s panoa samouprave manjim slovima od glavne nije već na njemu bila vezana uz mjesto. U gospodarske poruke. Ostale poruke treba takvom slučaju cijela poruka je promašena, prepustiti subjektu čiji je pano. Međutim, a troškovi izrade i postavljanja panoa svejedno bi općina ili grad trebali angažirati uzalud bačeni novac. stalnoga dizajnera koji bi rješavao izgled Razlog je nestručnost i nepoznavanje svih panoa njihovoga području. marketinga njihovih izvođača. Naručitelj ne Ovako usvojeni standard, kada se mora znati sva likovna i grafička pravila, poštuje, omogućuje da poruke sa znakova kojih se mora pridržavati pri izradi ostanu u sjećanju svakom prolazniku. promidžbenih medija, ali izvođači bi ih Naime, znak i naziv mjesta, ponovljeni na trebali poznavati. Kako to kod nas u praksi više ploča i putokaza uz cestu pomažu u nije potvrđena stvarnost, najbolji način je da promidžbi svakoga gospodarskoga subjekta brigu o njihovom izgledu preuzmu na sebe koji ima tu sjedište. Ujednačeni, kvalitetno 133 načinjeni putokazi, pogotovo za mnogo toga interesu. Jer, neujednačeni panoi imaju što će se s vremenom tu razviti, počet će gotovo isključivo učinak samo onda kada se značiti visoku kakvoću svega što se tuda prolazi, a vrlo brzo se zaboravljaju. poručuje uz taj znak. Tako će i slučajnom Istovremeno, ujednačeni panoi služe stalnoj prolazniku ostati u sjećanju mjesto s panoa, promidžbi samoga mjesta i svega što je u te će mu u slučaju bilo kakve potrebe za njemu. određenim proizvodom ili uslugom na Kako bi poduzetnicima smanjili pamet prvo pasti ta općina ili grad kao troškove zamjene panoa, u troškovima mjesto gdje bi tu svoju potrebu mogao zamjene morala bi sudjelovati jedinica zadovoljiti. Stoga i naizgled beznačajna lokalne samouprave. Dodatni poticaj sitnica, kao što su panoi uz cestu, u zamjeni i standardizaciji morala bi biti promidžbi i marketingu može biti naknada koju plaćaju gospodarski subjekti odlučujuća u uspjehu određenih, osobito za javno isticanje reklama uz javne površine manjih gospodarskih subjekata. i na njima. Za one koji bi usvojili novi Niti jednom poduzetniku nije svejedno standard, ta bi naknada trebala biti čak i iz kojega je mjesta. Ako je iz poznatijega, toliko niža da tijekom zadanoga broja koje gostima uvijek ostaje u ugodnom godina nadoknadi troškove zamjene sjećanju, lakše će na tržištu plasirati svoje postojećih panoa. robe i usluge, nego onda kada mora dugo i Ovaj, samo prividan trošak ili široko objašnjavati gdje je mjesto u kojemu smanjenje prihoda proračuna jedinice on razvija svoju djelatnost ili kada mu mora lokalne samouprave, višestruko će se vratiti još u prilogu dostaviti i zemljovid. Kupac će putom razvoja cijeloga mjesta kao radije sklapati posao s nekim iz poznatijega posljedice razvoja područnoga mjesta, nego s onim tko je u mjestu za koje gospodarstva. Uostalom, promidžba vlastite nije nikada ništa dobro čuo, te u njemu jedinice lokalne samouprave i vlastitih nikada boravio. Naravno da će poduzetnici gospodarskih subjekata trebala bi i biti dosta teško prihvatiti mijenjanje već stalna briga njezinoga čelništva. Zbog svega postojećih panoa zbog troškova. Međutim, toga nije nebitno s kakvih će se panoa čitati čelništvo jedinice lokalne samouprave mora poruke, kakve će one biti, te gdje će i kako im objasniti kako je to upravo u njihovom panoi biti postavljeni.

5. Što poticati kao jedinica lokalne samouprave?

Što proizvoditi, čime se baviti, koji Odgovor na postavljeno pitanje posao pokrenuti, kada izgleda da se već sve zahtijeva prethodan dobar studij. Naime, proizvodi, da već sve postoji, da već svega kada se jednom donese odluka što će se na ima previše, da se sve teže plasira vlastiti svojemu području poticati, tada sve dalje proizvod ili usluga, a još teže naplati? radnje ostavljaju dugoročne tragove i Jasno je da je najlakše uspjeti onomu posljedice na ukupan razvoj vlastitoga, ali i tko je originalan. Ali, kako biti originalan i niza susjednih područja. Šteta je ne uložiti i onda, kada nemamo potpuno novi onako uvijek nedovoljna sredstva u ono što proizvod? 134 nam donosi brz razvoj, ali je još veća šteta privlačne krajobraze s jedinstvenim uložiti krivo. vizurama, kao izvanrednim i neponovljivim Odgovornost djelatnoga odgovora na prirodnim resursom. Krajevi jedinstvene postavljeno pitanje leži na predstavničkom ljepote nužno, ako se za njih zna, privlače tijelu jedinice lokalne samouprave. Najčešći ljude, posjetitelje. Stoga se u razvoju nužno odgovor jedinica lokalne samouprave na mora računati na turizam u barem nekim od ovo pitanje je: "poljoprivreda i turizam". njegovih pojavnih vidova i oblika. Uglavnom je takav odgovor točan, ali je Dakle, za pravi odgovor na postavljeno pitanje da li je uvijek i najbolji. Ali, uvijek pitanje nužno je razraditi vlastiti razvojni se nakon ovoga općenitoga odgovora projekt, koji će odgovoriti na to i niz pitanja nameće niz slijedećih pitanja: koju vrstu koja slijede iz prvoga odgovora. To može poljoprivrednih djelatnosti, na koji način, do dobro izraditi samo stručan razvojni tim, kojega stupnja poticati i koju preradu kojega će angažirati jedinica lokalne primarnih poljoprivrednih proizvoda samouprave, te mu pridodati odabrane poticati, koje vrste turizma, na kojemu zainteresirane ljude i stručnjake sa svojega području, gdje i kako poticati, ... područja, kako bi se posao odvijao u zaista U odabiru djelatnosti, koju će lokalna željenom smjeru. samouprava poticati, kao i u odabiru Drugo je pitanje čime se baviti, dakle djelatnosti kojom se mislimo baviti kao što proizvoditi, koji posao pokrenuti ili poduzetnici ili djelatnosti kojom ćemo razvijati, kada izgleda da se već sve proširiti vlastitu djelatnost prvo moramo proizvodi, da već sve postoji, da već svega utvrditi za koje djelatnosti postoje prirodni i ima previše. Jasno je da je najlakše uspjeti društveni preduvjeti. Zatim moramo utvrditi onomu tko je originalan. Ali, kako biti djelatnosti čiji rezultati mogu dobiti tržišnu originalan i onda, kada nemamo potpuno potvrdu na domaćemu i inozemnomu novi proizvod? Iako su inovacije odgovor tržištu. na dobar dio ovih pitanja, sam poduzetnik Tek potom odabiremo djelatnosti iz mora naći niz odgovora na niz pitanja. slijedećih grupa: Njemu će biti olakšan odgovor, znade li • industrija i rudarstvo, koje djelatnosti koja jedinica lokalne • poljoprivreda i ribarstvo, samouprave potiče na svojemu području. • šumarstvo i lovno gospodarstvo, Naime, odabere li djelatnost koju jedinica • vodoprivreda, lokalne samouprave snažnije potiče, • graditeljstvo, sigurniji je u uspjeh, jer na putu prema • promet i veze, uspjehu ima stalno zainteresiranoga partnera. • trgovina, ugostiteljstvo i turizam, Da bi se jedan kraj ubrzano razvijao, a u • intelektualne, financijske i druge usluge, njemu i naša djelatnost, potrebno je izraditi

• obrazovanje i kultura, vlastiti ulagački program, koji će biti • zdravstvo i socijalna zaštita, usklađen s drugim programima. Logički • stambeno komunalna djelatnost, skup takvih programa može planskom • državna uprava i samouprava. usklađenom primjenom dovesti do

Ako je teško donijeti odluku o ukupnoga razvoja određenoga područja, čak prioritetnim djelatnostima u ukupnomu znatno bržega od prosječnoga razvoja cijele razvoju, tada treba vidjeti što obilježava države. obrađivano područje, čime je ono Sa stajališta jedinice lokalne najbogatije, te po čemu se izdvaja od samouprave, u tvorbi takvih programa, drugih. Polazeći tako vidjet ćemo da gotovo nužno je prvo sagledati sve mogućnosti svaki dio Hrvatske ima prelijepi okoliš, (nerealizirana bogatstva, naslijeđe i

135 raspoložive materijalne i ljudske resurse) i Kako bi u ROP ušlo ono, što želi kao ograničenja konkretnoga područja. prioritet neka jedinica lokalne samouprave, U skladu s prikupljenim podacima, svaka bi jedinica lokalne samouprave razvojni tim odabire razvojne djelatnosti za morala imati već prije izrade ROP-a koje će se izraditi programi. Po njihovom usvojen vlastiti razvojni projekt (barem usvajanju od strane predstavničkoga tijela gospodarski razvojni projekt). Tako će u jedinice lokalne samouprave te će prioritete županije biti ugrađeni prioriteti djelatnosti postati razvojne djelatnosti jedinica lokalne samouprave. To je jedini jedinice lokalne samouprave. Svakako treba način da razvojni spisi županija ne ostanu reći da će svaka županija izraditi i usvojiti samo skup papira iz kojih se gotovo ništa ne vlastiti razvojni operativni programe (ROP), provodi, jer su ti razvojni spisi bili rađeni koji će određivati što će joj biti razvojni bez sudjelovanja jedinica lokalne prioriteti u zdravstvu, školstvu, kulturi, samouprave, dakle bez onih za koje se izgradnji infrastrukture, gospodarstvu, te provodi razvoj. mjere za ostvarenje usvojenih prioriteta.

5.1. Stare djelatnosti-nadahnuće za novi razvoj

Ostavimo stare zablude da sve što je otpisivali kao staru kramu, najtraženije su i staro ne valja! u unutrašnjosti i na Jadranu i u Oživimo još stariju istinu da valja samo mediteranskim i kontinentalnim dijelovima ono, što ima tradiciju, te za budućnost Francuske. Stari zanati i njihovi proizvodi učimo i od prošlosti! kovačnica, tkalačkih stanova sve su traženiji Stari zanati, stare ruralne i gradske kuće i donose kraju pečat tradicije i povjerenja. odišu romantikom i privlače ljepotom i Jedinice lokalne samouprave moraju turiste i potencijalne ulagače. Svojom identificirati sve postojeće, pa čak i nedavno tradicijom svako će mjesto privući nove zamrle stare djelatnosti svoga kraja, te ljude i nova nadahnuća. Stare hiže, stari potaknuti njihov ponovni razvoj. U zanati, ostavština su doba koje izumire, a s zaustavljanju propadanja tih bisera veliku njime venu korijeni i uspomene. Baš takve važnost imaju JLS. starinske kuće, koje smo do nedavna

5.2. Otkrića, izumi, patenti i inovacije

Golemu, nezamjenjivu ulogu u razvoju mogu u novim proizvodnjama zaposliti. imaju inovacije (nove kombinacije Inovacije mogu biti uvođenje novih proizvodnih čimbenika). One mogu biti postupaka. Budući da su oni obično jeftiniji, proizvodnja novih dobara. Ako se ne oslobađaju dio novca pučanstva za druge poveća kupovna moć ljudi, tu dolazi samo proizvode. Nove proizvodnje, koje se do seljenja zarada iz jedne proizvodnje u otvaraju zbog oslobođene količine kupovne drugu, do otkaza radnicima, koji se svi ne moći, mogu upiti viškove radnika. Inovacije 136 mogu biti otvaranja novih tržišta. Kako su modelima i uzorcima, te Zakonom o tržišta već “podijeljena”, novi proizvođač se zemljopisnim oznakama podrijetla može ugurati, ako je ostvario nov, jeftiniji proizvoda, on tvori cjeloviti sustav proizvod koji zamjenjuje više drugih ili koji industrijskoga vlasništva. Određeno je što je jedinstvene i neponovljive kakvoće. se smatra patentom, određen je pojam Svakoj inovaciji su kočnica izumitelja, tko ima pravo na stjecanje proizvođači, koji ne razvijaju svoju patenta, utvrđen je postupak njegove proizvodnju. Svaka inovacija izaziva val dodjele. Postupak uključuje prijavu, javnu novih, kod konkurenata, kako bi se u objavu prijave patenta, ispitivanja utakmici održali. Tako gospodarstvo stalno razmatrane prijave (potpunoga ili prolazi kroz cikluse rasta i padova, a država koncenzualnoga) i dodjelu patenta. Nakon brine da padovi budu što slabiji i kraći. ustanovljenja patenta, propisani su učinci Inoviranjem se mijenjaju obilježja patenta: zaštita u zemlji i inozemstvu, proizvoda. On se prilagođava novim trajanje, održavanje i prestanak, te zahtjevima ciljanoga tržišta, mijenjaju mu građansko pravna zaštita u odnosu na se uporabna i tehnička svojstva, a dizajn i patentni sustav. Provede li se po zahtjevu za ambalaža se prilagođavaju drugačijem dodjelu patenta potpuno ispitivanje skladištenju, prijevozu i prodaji. Neke patentne prijave (provjera svih dostupnih funkcije proizvoda nisu svima potrebne ili baza podataka o patentima), trajnost patenta se mogu ispustiti, pa se proizvedu slabije je 20 godina. Ne provede li se potpuno kopije skupljega originala za kupce s manje ispitivanje patentne prijave (ako se patent novca. dodijeli konsenzualno, dogovorom Hrvatska je prava svjetska inovacijska zainteresiranih, iako izum nije potpuno velesila. Od osamostaljenja Hrvatske, ispitan), trajnost patenta je 10 godina. Ne hrvatski inovatori su po svim izložbama ispituje se funkcionalnost, nego novost, dobili oko 12 % svih dodijeljenih nagrada. I inventivnost, industrijska primjenjivost. Ministarstvo gospodarstva, rada i Patentnu prijavu (zahtjev za dodjelu poduzetništva je pokrenulo projekt patenta i zaštitu izuma, opis, sažetak i “Komercijalizacija inovacija”, namijenjen eventualno crtež) Zavodu podnosi izumitelj onima, koji uz stvaralački imaju i ili pravna osoba. Formalno ispitivanje poduzetnički duh (povoljni krediti). patentne prijave i upis u registar obavlja Izumi i njihova zaštita patentom, kao Zavod. Nakon toga i proteka roka od 18 oblikom industrijskoga vlasništva, imaju mjeseci (a najmanje tri), moguće je veliku nacionalnu, ali i međunarodnu objavljivanje u službenomu glasilu Zavoda. gospodarsku važnost. Usklađujući se s Time izum postaje dijelom “stanja tehnike”, međunarodnim standardima u Zakon o prestaje biti “nov”, otkriva se potpuno, patentima ugrađene su postavke Pariške jasno i detaljno, da ga stručna osoba može konvencije koju je prihvatila Republika razumjeti. Patentna prijava se može u Hrvatska, a također su odredbe Zakona cijelosti razgledati u prostoru Zavoda. usklađene sa Sporazumom o trgovinskim Rješenje o dodjeli patenta izdaje Zavod. aspektima intelektualnoga vlasništva Patentnu zaštitu izdaje Zavod na 10 godina. (TRIPS). U Zakon su uvedene i odredbe Održavanje patenta u zemlji čini zbroj Međunarodnoga ugovora (Narodne novine godišnjih naknada za prvih 10 godina broj 3/98.) o suradnji na području patenata (jeftinije), te za idućih 10 godina (viši (PCT – međunarodna prijava patenata). iznosi). Pravne osobe plaćaju oko četiri puta Zakon o patentima uspostavlja novi patentni skuplje od fizičkih. Nakon prijave patenta u sustav RH. Zajedno sa Zakonom o zaštiti zemlji, u roku od 12 mjeseci, radi planova rasporeda integriranih krugova, međunarodne zaštite obavlja se Zakonom o žigovima, Zakonom o međunarodna prijava patenta. Dvije su 137 inačice međunarodne prijave: tradicijska i zaštićenoga podrijetla, objavljuje PCT. Kod prve se nakon isteka 12 mjeseci znanstvene i stručne radove, preglede, od prijave u zemlji, mora pokrenuti prikaze domaćih i inozemnih stručnih postupak prijavljivanja pojedinačno za izdanja, skupova i izložbi, društvene vijesti svaku zemlju u kojoj želimo ostvariti i oglase vezane uz industrijsko vlasništvo). zaštitu. Tada se u svakoj zemlji plaćaju Suvremeni pristup tržištu roba i usluga troškovi prijave, prijevodi i obvezni podrazumijeva uklanjanje što više zastupnik, a da nije sigurno da li prijava nepotrebnih rizika slučajne povrede tuđih udovoljava uvjetima za dodjelu patenta. prava poznavanjem zatraženih i dodijeljenih PCT prijava omogućuje podnesak jedne prava na patente, robne i uslužne žigove, međunarodne prijave s istodobnim učinkom modele, uzorke, oznake podrijetla. I u svim državama potpisnicama PCT nehotična povreda bilo čijih stečenih prava Ugovora. Podnositelj dobiva izvješće o industrijskoga vlasništva može upropastiti međunarodnom pretraživanju i prekršitelja. preliminarnom ispitivanju, što je izvješće o Hrvatski savez inovatora je krovna mogućnosti patentiranja izuma. Temeljom institucija, koja okuplja inovatore, utvrđuje toga i dalje provedbe postupka mogu se njihove potrebe i interese, te svojim dobiti zasebno od svakoga pojedinoga ureda članovima stvara poticajno okruženje putom patentna prava. informativne mreže, kako s vladinim, tako i TII mreža tehnoloških inovacija nevladinim institucijama u zemlji i („Transfer, Inovation, Information“) je inozemstvu. Provedbom programa udruga, koja pomaže svojim članicama u "Komercijalizacija inovacija" stvara se transferu tehnologija, unaprijeđenju pozitivna klima inovativnom poduzetništvu inovacijskih djelatnosti, razmjeni poslovnih putom trajne suradnje s ministarstvom obavijesti i uspostavi poslovnih odnosa. zaduženim za malo i srednje poduzetništvo, Osnovana je 1984. godine uz podršku EU, Državnim zavodom za intelektualno vlas- ima više od 450 članica iz više od trideset ništvo, Hrvatskom gospodarskom komo- zemalja (uslužno središte je u rom, Hrvatskom obrtničkom komorom, te Luxemburgu). Udruga izdaje časopis, popis jedinicama lokalne i područne samouprave. članica i održava godišnje konferencije. Budući da poslovne banke nisu Članice udruge, koje uz naknadu pružaju pokazale osobito zanimanje za kreditiranje usluge, su ministarstva, vladine i stručne pokretanja poduzetničkih pothvata organizacije, poduzeća i organizacije koje temeljenih na inovacijama, ministarstvo se bave nekim od oblika unaprjeđivanja zaduženo za malo i srednje poduzetništvo u transfera tehnologije i inovacija. suradnji s Hrvatskim savezom inovatora Za razmjenu informacija postoji i pokrenulo je dodjelu nepovratnih potpora i Mreža za ponudu tehnologija (TRN kredita za pokretanje poduzetničkih „Transfer, response network“). Sadržaj se pothvata temeljenih na inovacijama. može vidjeti putom glasila TRN vijesti i na Iako postoji institucijska potpora internetu (www.tub.@t/tii/secret/trn/index.htm). (tehnološki i „business“ centri, zone maloga Hrvatska gospodarska komora članica je gospodarstva, …), kod inovatora postoji TII. Sektor za industriju uključen je u TRN i otpor obraćanju tim institucijama kao objavljuje popis ponude i potražnje mogućim informacijskim mjestima. Te tehnologija i inovacija tromjesečno. institucije već samim imenom često Hrvatski patentni glasnik, kao glasilo sugeriraju visokoučenost, što izaziva Državnoga zavoda za patente, izvješćuje o odbojnost potencijalnih korisnika. Hrvatski industrijskom vlasništvu (prijave i savez inovatora je zato pokrenuo besplatno dodijeljeni patenti, registrirani žigovi, savjetovalište za inovatore i inovatore zaštićeni modeli i uzorci, proizvodi poduzetnike, kao mjesto na kojemu su 138 dostupne sve informacije vezane za zaštitu poduzetnicima. Proteklih godina HSI industrijskoga vlasništva, zakonodavstva i poklanja veliku pozornost programu rada s pokretanja inovativnoga poduzetništva. mladima, koji je dobio zamah podizanjem Bitan činitelj informacijskoga lanca je i županijske izložbe maturalnih radova u Puli WEB stranica www.inovator.hr na kojoj su na nacionalnu razinu, organiziranjem dostupne različite informacije. Opširnije o izložbe radova mladih inovatora na INOVI i inovatorstvu se može naći u glasilu predstavljanjem nagrađenih radova na "Hrvatski inovator", koji se tiska svjetskim izložbama inovacija IENI u tromjesečno. Specijalizirani sajmovi su Nürnbergu, EURECI u Bruxellesu i najpovoljniji način predstavljanja inovacija Ženevskom salonu inovacija. i inovativnih proizvoda. Ti su sajmovi: Hrvatski savez inovatora organizira niz „Building Technologies and Material“, predavanja po većim središtima, upoznaje „Archimedes“, „World trade Expo“, poduzetnike s propisima na području zaštite „International Exhibition of Inventions proizvoda, mogućnostima kreditiranja Geneve“, „Invention/product exposition – poduzetničkih pothvata temeljenih na the invention show“, „Marocco exhibition“, inovacijama, upoznaje s normama i „East – West Euro Intellect“, „Inter Build – njihovim ispunjenjem u postupku Egypt“, „Sphinx“, „Iena“, „Brussels proizvodnje. Takvi skupovi su prijeko Eureka“, „Inpex“. potrebni, zbog potrebe za informacijama Posebno mjesto među sajmovima ima kako ideju pretvoriti u poduzetnički INOVA, kao nacionalni salon inovacija na pothvat. kojemu se domaće ideje nude domaćim .

6. Razvojni i prateći gospodarski subjekti

Što je to razvojni, a što prateći uvjetno možemo smatrati i one, koji su na gospodarski subjekt? Što ih razlikuje? kraju nekih od proizvodno-tržišnih lanaca Već sam naziv govori da prateći (primjerice prikupljaju otpad kao sirovinu gospodarski subjekti prate one koje za svoje gotove proizvode), ali su ujedno i smatramo nositeljima razvoja određenoga na početku ili sredini drugih proizvodno područja. Praćenje znači da proizvode tržišnih lanaca, omogućujući gospodarskim proizvode, sirovine i poluproizvode i subjektima tih drugih proizvodno-tržišnih usluge, potrebne nekom gospodarskom lanaca veću profitnost. subjektu u proizvodnji finalne, tržišne Razvojna zadaća svakoga područja je vrijednosti. prepoznati i pomoći razvoju sebi Zato su prateći gospodarski subjekti na karakterističnih razvojnih subjekata, jer će početku ili u nekom dijelu proizvodno- oni i sami svojim razvitkom potaknuti tržišnih lanaca, a razvojni na njihovom djelatnost niza pratećih gospodarskih kraju. Razvojnim gospodarskim subjektima subjekata. Oni, ne moraju nužno biti veliki

139 gospodarski subjekti (po računovodstvenim pokrivati. Budući da se ljudski život sastoji standardima), nego mogu biti i srednji. Ali, od radnoga dijela i slobodnoga vremena, to znači da jedinica lokalne samouprave tada ti budući izvori moraju omogućavati svoju pretežitu pozornost i pomoć mora razvoj gospodarstva, povećanje posvetiti razvojnim gospodarskim sub- zaposlenosti, a jednako tako i sve jektima, a ne se izgubiti u stalnim sitnim kvalitetniju provedbu slobodnoga vremena. koracima pomaganja malim gospodarskim Zadovoljavajuću provedbu slobodnoga subjektima. Naime, mali, koji nisu umreženi vremena, dakle i sve društvene djelatnosti u proizvodno-tržišne lance, nemaju potrebne kakvoće i razine, uz sav dugotrajnu uspješnu budućnost, pa ne mogu dragovoljan rad, nisu ostvarive bez biti nositelji razvoja, niti zapošljavanja. dovoljno novca, koji ostvaruje gospo- Postojeći izvori proračunskih sredstava darstvo. Nikakav trajan razvoj nije moguć, nisu zauvijek stabilni, a kamoli sve veći, ako se dugoročno oslanja samo na kako bi to jedinica lokalne samouprave nepovezane subjekte maloga gospodarstva željela. Razvojni gospodarski subjekti ili nepovezana obiteljska poljoprivredna rasterećuju i pune lokalni proračun. gospodarstva. Da bi se malo gospodarstvo Razvojni gospodarski subjekti povećavaju uspješno razvijalo, ono mora biti oslonjeno ukupnu zaposlenost i stvaraju blagostanje barem na gospodarske subjekte srednje pučanstva. veličine koji su tržište za proizvode malih, Značajne dijelove proračuna jedinice dakle kupci njihovih tržišnih viškova. lokalne samouprave pune izvori za koje ne Međutim, u današnjoj globalizaciji niti možemo tvrditi da su potpuno stalni. Za srednji gospodarski subjekti ne mogu neke i sigurno znamo da nisu obnovljivi, a računati na svoju trajnu opstojnost i za druge da mogu u velikoj mjeri varirati. uspješnost bez oslanjanja na poneki veliki Danas i takvi nestalni prihodi omogućuju gospodarski sustav, koji je tržište za njihove izvođenje niza djelatnosti, pomaganje proizvode. djelatnosti građanskih udruga, te provedbu Uzaludni su i najveći napori malih i određenih socijalnih programa. srednjih, ako nema velikoga, koji troši Međutim, što se može dogoditi kada se njihove proizvode ili ih objedinjuje i plasira sadašnji izvori počinju samo smanjivati? njihove proizvode na široko državno, Niz navedenih djelatnosti tada bi mogao međudržavno, pa i svjetsko tržište. Jer, i potpuno prestati. Zato sadašnje izvore treba mali i srednji teško se mogu trajnije nositi s iskoristiti za otvaranje novih koji će konkurencijom, a redovito im nedostaje omogućiti, ne samo nastavak svih dovoljno sredstava za istraživanje tržišta i dosadašnjih djelatnosti, nego i njihovo samostalan marketing. poboljšanje, proširenje i povećanje njihovoga obujma. Analizirajući današnje proračunske izdatke doći ćemo do onoga, što bi budući izvori, koje je potrebno otvoriti, morali

140 7. Općine i gradovi u izgradnji ljepšega okoliša

Izvor sredstava za zaštitu i uređenje okoliša

Fond za zaštitu okoliša i energetsku osobe s javnim ovlastima utvrđenim učinkovitost osnovan je Zakonom o fondu Zakonom o Fondu za zaštitu okoliša i za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost energetsku učinkovitost. (Narodne Novine broj 107/03), temeljem Fond je postao temeljni mehanizam odredbi članka 60. stavka 5. Zakona o prikupljanja izvanproračunskih sredstava zaštiti okoliša (Narodne Novine broj 82/94 i (naknade i dr.), te ulagač tih sredstava u 128/99), te članka 11. Zakona o energiji projekte i programe zaštite okoliša i (Narodne Novine broj 68/01), a njegovo je energetske učinkovitosti. Sredstva za osnivanje predviđeno i Nacionalnom financiranje Fonda osiguravaju se iz strategijom zaštite okoliša (Narodne Novine namjenskih prihoda propisanih zakonom a broj 46/02), kao i Sporazumom o to su: stabilizaciji i pridruživanje Hrvatske • naknada onečišćivača okoliša, Europskoj Uniji. Fond je osnovan radi • naknada korisnika okoliša, financiranja pripreme, provedbe i razvoja • naknada za opterećivanje okoliša programa, projekata i djelatnosti u području otpadom, očuvanja, održivoga korištenja, zaštite i • posebne naknade za okoliš na vozila na unaprjeđivanja okoliša, energetske motorni pogon, učinkovitosti korištenje obnovljivih izvora • proračuni jedinica područne (regionalne) energije. i lokalne samouprave sukladno Osim toga, Fond obavlja stručne i druge zajednički utvrđenim programima, poslove u svezi s pribavljanjem, • prihodi ostvareni na temelju među- upravljanjem i korištenjem sredstava, narodne bilateralne i multilateralne posredovanje u svezi financiranja zaštite suradnje na programima, projektima i okoliša iz sredstava stranih država, sličnim aktivnostima u području zaštite međunarodnih organizacija, financijskih okoliša i energetske učinkovitosti, tijela i institucija, te ostalih pravnih i • prihodi i primici od upravljanja fizičkih osoba, kako stranih tako i domaćih. slobodnim novčanim sredstvima Fonda, Fond je obvezan voditi bazu podataka o • donacije, programima, projektima i sličnim • pomoći i slično, aktivnostima u području zaštite okoliša i energetske učinkovitosti, te potrebnim • drugi izvori u skladu sa Zakonom. sredstvima za njihovo ostvarivanje. Istovremeno dužnost Fonda je poticanje, Sredstva Fonda, bez obzira radi li se o uspostavljanje i ostvarivanje suradnje s izravnom ili neizravnom financiranju, imaju međunarodnim i domaćim financijskim namjenski karakter. Zato moraju biti institucijama, te drugim pravnim i fizičkim korištena sukladno njihovoj namjeni i u osobama radi financiranja zaštite okoliša i rokovima korištenja kako je utvrđeno energetske učinkovitosti. Fond je izvan- natječajem ili ugovorom. U protivnom, proračunski fond, sa svojstvom pravne nenamjenski utrošena sredstva korisnik je

141 dužan vratiti Fondu zajedno s pripadajućom • servisnih službi sustava, edukacije kamatom i nadoknaditi nanesenu štetu stručnjaka i javnosti. Fondu. Jedinice područne (regionalne) Postupno smanjivanje količina otpada samouprave i jedinice lokalne samouprave na izvoru, te otpada kojega se mora odložiti, mogu ostvariti sredstva Fonda: uz materijalnu i energetičku uporabu • do 80% zaokružene financijske kon- otpada, koji se sastoji od prevencije strukcije ulaganja, ako se nalaze na nastajanja otpada na mjestu proizvodnje – područjima od posebne državne skrbi, programi čistije proizvodnje, separacije • do 60% zaokružene financijske konstruk- otpada na izvoru nastanka: industrija i cije ulaganja, ako se nalaze na otocima i domaćinstva, izgradnje podsustava prikup- u brdsko-planinskim područjima, te ako ljanja i zbrinjavanja prioritetnih vrsta otpada su im financijske mogućnosti ograničene (ambalažni otpad, stari automobili, (prihod po glavi stanovnika manji od elektronički i električki otpad, biorazgradivi 65% prosjeka RH), otpad, gume, papir,...). • do 40% zaokružene financijske kon- strukcije ulaganja na ostalim područjima. Postupno smanjivanje rizika od otpada saniranjem i postupnim zatvaranjem Fond prati izvođenje projekata, odlagališta komunalnoga otpada, programa i sličnih djelatnosti, sudjeluje u zbrinjavanjem svih točaka visokoga rizika nadzoru izvođenja zahvata i namjenskoga opasnoga otpada, te uspostavom sustava za korištenja sredstava koje je dodijelio, termičku obradu onoga dijela otpada, koji se sukladno zaključenom ugovoru, bez obzira tako može obrađivati u postojećim da li su sredstva dodijeljena kao zajam, kapacitetima. subvencija, financijska pomoć ili donacija. U cilju zaštite okoliša date su odrednice Ima pravo uvida u svu dokumentaciju radi praćenja stanja okoliša, pregled vezanu uz procjenu izvedivosti ulaganja i područja na kojima je potrebno provesti očekivanih učinaka na okoliš, odnosno sanaciju ugroženoga okoliša i osnovni uvjeti energetsku učinkovitost. Nacionalnom za njezinu provedbu, izvori i procjena strategijom zaštite okoliša definirane su potrebnih sredstava za provedbu mjera osnove za usmjeravanje i usklađivanje zaštite okoliša, osnove za usmjeravanje i gospodarskih, tehničkih, znanstvenih, unaprjeđivanje odgoja, izobrazbe i obrazovnih, organizacijskih i sličnih mjera, znanstveno istraživačkoga rada za okoliš, te te provođenja međunarodnih obveza s prioriteti koji obuhvaćaju: ciljevima zaštite okoliša.. • prijedloge za rješavanja pitanja kao što Nacionalni strateški ciljevi zaštite su odvojeno prikupljanje otpada, okoliša temelje se na načelima održivoga • konačno odlaganje otpada nakon razvoja, te postojećim i budućim pritiscima korištenja njegovih vrijednih svojstava, na okoliš, kao i zahtjevima koji se moraju • osiguravanje uređaja za uporabu otpada, ispuniti u pogledu zaštite okoliša. Oni su • uspostavu kontrole skupljanja, podijeljeni u nekoliko skupina: zbrinjavanja i gospodarenja otpadom i

osiguranje potrebitih financijskih Razvoj infrastrukture za cjelovit sustav sredstava. gospodarenja otpadom, koji se sastoji od: Sukladno utvrđenim ciljevima i • usuglašavanja propisa (provedba EU zadaćama u Nacionalnoj strategiji zaštite propisa o otpadu), okoliša i propisanim Zakonom, Fond će • dogradnje infrastrukturnih postrojenja i zadaće i ciljeve planirati kroz ostvarivanje sustava, izgradnje kapaciteta, sljedećih grupa poslova: 142 • sanacija odlagališta otpada, izbjegavanja preostalim kapacitetima kao i utjecaju na i smanjivanja nastajanja otpada i okoliš, iskorištavanja vrijednih svojstava otpada, • postupno zatvaranje postojećih »služ- • sanacija odlagališta opasnoga otpada – benih» odlagališta komunalnoga otpada neuralgične točke visokoga rizika, do otvaranja regionalnih centara za • zaštita, očuvanje i poboljšanje kakvoće gospodarenje otpadom, zraka, tla, voda i mora, • sprječavanje nenadziranoga odlaganja • ublažavanje klimatskih promjena i zaštita otpada, ozonskoga omotača, • poboljšanje upravljanja odlagalištima, • poticanje čistije proizvodnje, odnosno • sanaciju odlagališta građevinskoga izbjegavanje i smanjenje nastajanja otpada, divljih odlagališta koja svojim otpada i emisija u proizvodnomu postojanjem predstavljaju opasnost za procesu, okoliš i zdravlje ljudi, • zaštita i očuvanje biološke i krajobrazne • zbrinjavanje ostaloga otpada. raznolikosti, Fond će poticati izbjegavanja i • poticanje održivoga korištenja prirodnih smanjivanja nastajanja otpada, te podupirati dobara, projekte uspostave sustava odvojenoga • poticanje održivoga razvoja ruralnoga prikupljanja i reciklaže otpada kao prostora, osnovnoga preduvjeta za smanjenje • poticanje održivih gospodarskih opterećenja okoliša, poglavito opasnim djelatnosti, odnosno održivoga otpadom (baterije, akumulatori, elektronički gospodarskoga razvoja, otpad, gume, ambalažni otpad, ...) putom • poticanje obrazovnih, istraživačkih i projekata primarne reciklaže, kao što su: razvojnih studija, programa, projekata i • postavljanje zelenih otoka radi odvo- drugih djelatnosti, uključujući i jenoga prikupljanja u kontejnerima demonstracijske aktivnosti, komunalnoga otpada (za staklo, papir, • međunarodni projekti u zaštiti okoliša. pet ambalaže, PVC ambalaže i bioraz-

Kako bi se zatečeno stanje u sustavu gradivi otpad), odlaganja komunalnoga otpada promijenilo, • odvojeno prikupljanje baterija i potrebno je ponajprije uspostaviti akumulatora i prikupljanje bioraz- suvremeni način gospodarenja otpadom, gradivog otpada, koji će utvrditi tijekove otpada kao i utjecaj • uspostava reciklažnih dvorišta za otpada na okoliš. odvojeno prikupljanje guma, stakla, U cilju toga, Fond će svoju djelatnost papira, starih automobila, elektroničkoga usmjeriti na: otpada, kućanskih aparata, metala, • sanaciju postojećih odlagališta biološki razgradivoga otpada, komunalnoga otpada i postupno • izgradnju regionalnih reciklažnih zatvaranje, dvorišta za biološku obradu i za obrade • sanaciju otpadom onečišćenoga tla radi drugih vrsta otpada, smanjenja utjecaja na okoliš, • odvojeno prikupljanje otpada na otocima.

• poticanje izrade studija utjecaja na Osnovna zadaća i cilj sanacije okoliš, odlagališta je stvaranje uvjeta za • ishođenje lokacijskih uvjeta i rješavanje gospodarenje otpadom. Zato će Fond putom imovinsko pravnih odnosa, projekata sanacije dio sredstava ulagati u • provedbu sustavnih analiza na konkretne projekte i programe koji su regionalnoj razini stanja odlagališta vezani za gospodarenje otpadom (reciklažna komunalnoga otpada, opremljenosti, dvorišta, kompostane, prerade stakla, PET 143 ambalaže, PVC ambalaže, otpadne gume, lokaliteta napuštenih industrijskih pogona, ...), a posebno će se participirati i dio poticanje uspostave kontrole tijeka sredstava sukladno prioritetima koje utvrdi opasnoga otpada, izrade stanja i količina Ministarstvo zaštite okoliša, prostornoga proizvedenoga opasnoga otpada, korištenja uređenja i graditeljstva u projekte izgradnje raspoloživih proizvodnih kapaciteta, novih regionalnih centara za gospodarenje tehnologija u obradi opasnoga otpada, otpadom (Lećevica-Split, Marišćina – poticanje izgradnje spalionica za opasni Rijeka, ZiOS-centar za gospodarenje otpad, sanaciji devet točaka opasnoga otpadom Istočne Slavonije, Bikarac- otpada: Lemić brdo kod Karlovca, bazeni Šibenik, Centar za gospodarenje otpadom lužnate vode i crvenoga mulja na lokaciji sjeverozapadne Hrvatske), izgradnja bivše tvornice glinice kod Obrovca, Jama građevina namijenjenih skladištenju, «Sovjak» kod Rijeke i odlagalište azbesta u obrađivanju i/ili odlaganju otpada, izgradnja Mravinačkoj kavi kod Splita, odlagalište centara za zbrinjavanje opasnoga otpada i šljake TE Plomin I, Koksara Bakar, izgradnja odlagališta za graditeljski otpad. odlagalište šljake u Kaštelanskom zaljevu, Uporaba otpada i iskorištavanje odlagalište zauljenih muljeva u Botovu, te vrijednih svojstava otpada jedan je od odlagalište fosfogipsa u Kutini. najznačajnijih ciljeva u gospodarenju Fond će u okviru zaštite, očuvanja i otpadom. Fond će pratiti projekte za poboljšanje kakvoće zraka, tla, voda i mora uporabu i iskorištavanje vrijednih svojstava te ublažavanje klimatskih promjena i zaštite otpada, te poticati i pomagati takav vid ozonskoga omotača podupirati projekte: gospodarenja otpadom. Fond za zaštitu • uvođenje sustava mjerenja kakvoće okoliša i energetsku učinkovitost će zraka, raspisivati natječaje za potporu slijedećim • mjerenja emisije plinova, projektima: • automatsko evidentiranje prekoračenja • uporaba ambalažnoga otpada (staklo, nedopuštenih emisija, PVC ambalaža, PET ambalaža, papir), • poboljšanje katastra emisija, • uporaba otpadnih guma, • programi sanacije onečišćenoga zraka • uporaba biorazgradivoga otpada na županijskoj razini, (kompostiranje, bioplinifikacija), • uvođenje sustava mjerenja benzena u • uporaba aluminijske ambalaže, zraku, elektroničkoga otpada, otpadnih ulja, i • korištenje obnovljivih izvora energije, zbrinjavanje baterija i akumulatora, • izgradnju termoenergetičkih postrojenja ambalaže otpadnih boja i lakova, u skladu s postojećim regulativama i žarulja, ambalaže koja je sadržavala smjernicama EU, opasne tvari, građevinskoga otpada, • korištenje niskosumpornih goriva, medicinskoga otpada, otpadne vune, • smanjenje emisija čestica u • termička obrada otpada. postrojenjima na tekuća goriva, • ugradnju filtara, U suradnji s Ministarstvom zaštite • smanjenje ekscesnih emisija, okoliša, prostornoga uređenja i graditeljstva • povećanje proizvodne djelotvornosti Fond će sudjelovati svojim sredstvima u postojećih postrojenja kao i djelo- sanaciji odlagališta opasnoga otpada, koja tvornost prijenosa električne energije i svojim postojanjem predstavljaju visok rizik njezine distribucije, za okoliš i zdravlje ljudi. Ciljevi i zadaće bit poboljšanja kakvoće goriva, će usmjereni sanaciji otpadom onečišćenoga • tla, sanaciji visoko opterećenih lokaliteta • smanjenje hlapivih plinova, starih odlagališta opasnoga otpada, sanaciji • uporabu alternativnih goriva,

144 • uporabu organskih sredstava za čišćenje Nacionalna strategija i akcijski plan u domaćinstvima, zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti • smanjenje opterećenja industrijskih odredili su osnovna polazišta Hrvatske otpadnih voda i smanjenje količine uvažavajući zaštitu i očuvanje biološke otpadnih voda s odlagališta, krajobrazne raznolikosti. Prirodne • donošenje mjerila za iskorištavanje voda vrijednosti, te očuvana biološka i vezanih za zaštitu ekosustava pojedinih krajobrazna raznolikost na području vrsta, Hrvatske su jedan od značajnih izvora u • projekte analiziranja degradacije tla, razvojnoj politici Hrvatske, posebno onih • pošumljavanje ugroženih područja ili područja koja su vezana za turizam, požarom opustošenih područja. poljoprivredu i zaštitu naslijeđenih Fond će poticati čistije proizvodnje, vrijednosti. Zaštita prirode mora se temeljiti odnosno izbjegavanje i smanjenje nastajanja na zaštiti vrsta i njihovih staništa zaštićenim otpada i emisija štetnih plinova u okoliš. područjima. Čistija proizvodnja podrazumijeva kontinu- Oni postupci koji ugrožavaju biološku i iranu primjenu i provođenje preventivnih krajobraznu raznolikost, moraju se posebno aktivnosti i mjera na proizvodne postupke, nadzirati. S obzirom na iznimno visoku proizvode i usluge, u svrhu povećanja vrijednost Hrvatske sa stajališta bogatstva i učinkovitosti, te smanjenje negativnoga očuvanosti biološke i krajobrazne razno- utjecaja za zdravlje ljudi i okoliš. likosti, imamo sve preduvjete da upravo to Poticat će se i sufinancirati projekti i bogatstvo bude temelj za daljnji gospo- programi koji imaju za cilj uspostavu čistije darski razvoj. tehnologije, učinkovitije korištenje sirovina Stoga će Fond sufinancirati programe, i korištenje energije, sprječavanje nastanka projekte i djelatnosti zaštite okoliša, zaštitu opasnih i otrovnih tvari iz proizvodnji, biljnih i životinjskih vrsta, te zaštite smanjenje štetnih emisija i količine otpada područja. Dakle, poticat će se i sufinancirati na mjestu nastanka, proizvodnju ekološki očuvanje postojeće biološke i krajobrazne prihvatljivih proizvoda, korištenje otpada raznolikosti biljnih, gljivarskih i kao energenata, uvođenje sustava životinjskih vrsta i podvrsta, zaštita upravljanja zaštitom okoliša i ugradnju ekoloških sustava i staništa, očuvanje filtara u proizvodne procese. postojećih prirodnih močvara, svih vlažnih Gospodarski objekti moraju biti staništa, te zaštita genetičke raznolikosti. uključeni u postupak zbrinjavanja nastaloga Fond će poticati projekte, programe i otpada, odnosno u zatvaranje životnoga djelatnosti u cilju održivoga korištenja ciklusa tvari, komponenata i produkata, prirodnih dobara vezano za iskorištavanje i kroz njihov uporabni vijek, sve dok ne istraživanje mineralnih sirovina, šljunka i postanu otpad. Također je važno da se otpad pijeska, očuvanje krških ekoloških sustava, zbrinjava u blizini svojega nastanka, koliko eksploataciju šuma, te zaštitu otoka, je to moguće. priobalja, mora i podmorja. U svrhu postupnoga smanjivanja Sve djelatnosti koje koriste prirodne količine otpada, treba podupirati provedbu izvore (šumarstvo, poljoprivreda, lov, postupaka čistije proizvodnje, te pružiti ribarstvo, ...), kao i prostorno planiranje punu potporu i poticaje. Strategija čistije razvojnih programa mora biti u skladu s proizvodnje usmjerena je na sveukupno temeljnim odredbama Zakona o zaštiti smanjenje utjecaja tijekom cijeloga prirode, pa ih se mora provoditi tako da što životnoga ciklusa proizvoda i usluga, od manje utječu na održivosti prirodnih izvora. dizajna do uporabe i konačnoga odlaganja. Kako bi se doprinijelo prevladavanju poteškoća u ruralnim područjima i osigurao povratak stanovništva s uvjetima za trajni 145 život uz osiguranje primjerenoga standarda energije (iskorištavanje otpadne topline, života, Fond će poticati programe razvoja kogeneracija), gdje se mogu postići uštede i seoskih prostora (graditeljskoga naslijeđa, do 30 %. seoskoga turizma, ekološke poljoprivrede, U sektoru komercijalnih usluga (hoteli, autohtonih zanata, ...), promicanje drugi turistički objekti, trgovine,...), kvalitetnih autohtonih proizvoda, uzgoj dugoročno gledano, više od polovice izvornih i zaštićenih pasmina, prilagodbu objekata biti će novogradnje. U tom sektoru proizvodnih prostora standardima i dobroj je izražen jasan gospodarski interes, jer praksi EU. povećanje energetske učinkovitosti izravno Fond će poticati održive gospodarske smanjuje troškove poslovanja. Zbog toga će djelatnosti, odnosno održivi gospodarski se energetska učinkovitost moći postići razvoj, te ulagati u projekte, programe i preciznom regulativom o toplinskoj izolaciji djelatnosti, koji će osigurati održivo i normativima toplinske potrošnje za takve korištenje prirodnih dobara, racionalnu objekte. uporabu energije, te korištenje obnovljivih Potencijali povećanja energetske učin- izvora energije. kovitosti u sektoru komercijalnih usluga Jasno određeni ciljevi, te sustavno leže poboljšanju učinkovitosti korištenja djelovanje u cilju zaštite okoliša i održivoga energije kod sustava za grijanje, klima- gospodarskoga razvoja u skladu s tizacije, mjerama uštede na rasvjeti, direktivama EU i primjenom dobre prakse izvođenju pasivne solarne arhitekture i (kod EU mogu dugoročno osigurati da društveni novogradnje) toplinskoj izolaciji (novo- i gospodarski razvoj budu usmjereni gradnja i rekonstrukcije). održivom razvoju. Optimalni zahvati za racionalizaciju Fond će ulagati znatne napore na potrošnje energije u sektoru turizma informiranju javnosti o djelatnostima koje podrazumijevaju uštedu električne energije provodi u području zaštite okoliša, putom optimizacije i automatizacije energetskoj učinkovitosti i korištenju rasvjete, klime, uštede na pripremi sanitarne obnovljivih izvora energije. Fond će ulagati tople vode uvođenjem štednih armatura uz u projekte i programe zaštite okoliša koji elektronički regulirane ventile i termostate, nisu izrijekom navedeni, a za koje se utvrdi te kombiniranim korištenjem solarnih da su od interesa za ostvarivanje ciljeva i kolektora, uštedu goriva za grijanje putom zadaća Fonda. Za takve projekte svake će se analize potrošnje, automatizirane regulacije, godine planirati do 2 % sredstava revitalizacije kotlovskih postrojenja, namijenjenih za zaštitu. ugradnje solarnih kolektora i smanjenje Ciljane skupine za provedbu programa i potrošnje vode analizom gubitaka, djelatnosti u području energetske učin- redukcijom tlaka po katovima, uvođenjem kovitosti su industrija, sektor usluga i javni sektor. Potiče se povećanje učinkovitosti na štednih armatura. U sektoru javnih i strani potrošača energije dok je povećanje nekomercijalnih usluga bolnice su učinkovitosti u proizvodnji, prijenosu i najznačajniji potrošači zbog njihovoga distribuciji izravni interes proizvođača, neprekidnoga rada tijekom cijele godine. prijenosnih tvrtki i tvrtki koje se bave Nakon bolnica, po značaju su škole, distribucijom i trgovinom. Sektor usluga i predškolske ustanove, svi ostali objekti javni sektor se mogu svrstati po grupama socijalne skrbi, objekti vladinih institucija potrošnje energije (grijanje, rasvjeta, uključujući i vojarne, te druge javne hlađenje, ventilacija, priprema sanitarne ustanove na svim razinama. Najvažniji tople vode.) zahvati povećanja energetske učinkovitosti Kod energetske učinkovitosti u u ovoj skupini su zahvati na toplinskim industriji prioritet je ušteda toplinske instalacijama i kompenzacija jalove snage, 146 vremensko vođenje vršnih opterećenja i gubitka medija i toplinske energije pri uvođenje apsorpcijskih rashladnih uređaja. transportu i distribuciji, racionalno Za postojeće objekte treba smanjiti korištenje i smanjenje potrošnje toplinske potrošnju toplinske energije i električne energije kod potrošača, uvođenje mjerenja i energije primjenom postupaka upravljanja registracije potroška kod svakoga potrošača, sa strane potrošnje. te obračun troškova toplinske energije U svim postrojenjima za proizvodnju isključivo prema izmjerenim vrijednostima, toplinske energije treba težiti i zamjeni uvođenje promocijsko edukacijskih mjera. postojećih fosilnih goriva, kako radi Fond će također poticati korištenja ograničenih raspoloživih količina, tako i obnovljivih izvora energije kao što je zbog izravnoga smanjenja emisija u zrak i sunčana energija, jer samo pasivno okoliš. Potpora povećanju energetske korištenje sunčane energije u Hrvatskoj, učinkovitosti provodit će se realizacijom kod grijanja objekata u turističko individualnih projekata i grupih projekata. ugostiteljskom i stambenom sektoru, može U Republici Hrvatskoj domaćinstva troše donijeti uštede na razini od 50 % do 75 % u oko 30 % ukupne primarne energije, od odnosu na sadašnju potrošnju. čega značajan dio (oko 65 %) otpada na Najveći potencijal za grijanje, hlađenje i grijanje i pripremu potrošne tople vode. pripremu potrošne tople vode prepoznat je Sustav područnoga grijanja (ili kod većih grupa potrošača poput turističkih daljinskoga grijanja) je sustav opskrbe smještajnih kapaciteta, domaćinstava, toplinom proizvedenom centralno i javnoga sektora, sektora usluga, industrije i distribuiranoj putom vrelovodne ili poljoprivrede. parovodne mreže do potrošača. Cilj Fond će također poticati korištenja nacionalnoga energetskoga programa je obnovljivih izvora energije kao što je smanjenje gubitaka i racionalizacija energija vjetra. Prirodni potencijal energije proizvodnje, transporta, distribucije i vjetra lokalno je uvjetovan i ovisi o: potrošnje toplinske energije (vrele vode i utjecaju oblika terena (orografiji), vodene pare). hrapavosti zemljine površine i objektima Odrednice strategije su razvoj i koji u neposrednoj blizini remete strujanje poboljšanje postojećih sustava, povezivanje zraka, korištenju energije iz biomase. lokalnih toplana u centralizirane sustave U Hrvatskoj postoji veliki potencijal opskrbe (po mogućnosti uz korištenje biomase kao otpada pri sječi i održavanju viškova toplinskih kapaciteta u industriji), šuma, otpada koji nastaje u drvnoj te uvođenje i razvoj sustava centralizirane proizvodnji, te poljoprivredi i prehrambenoj opskrbe toplinskom energijom u naseljima i industriji. Postoji i potencijal korištenja gradovima, gdje danas takvih sustava nema. energetskih svojstava komunalnoga otpada, Djelatnosti na poboljšanju energetske te bioplina. Fond će poticati revitalizaciju i učinkovitosti su zamjena i rekonstrukcija uvođenje novih sustava biomase u sklopu zastarjelih i neučinkovitih postrojenja i gospodarskih subjekata i velikih umreženih tehnologija, uvođenje boljih tehnologija sustava, a potom i kod individualnih spaljivanja goriva, prelazak na zamjenska i korisnika. Poticat će se i proizvodnja svih dopunska goriva (prirodni plin, korištenje vrsta bio goriva kao i proizvodnja opreme otpadne topline), uključivanje obnovljivih za njihovu proizvodnju, te izgradnja malih izvora u sustav (otpad, biomasa,...), hidroelektrana ukupne instalirane snage od optimiranje proizvodnih postrojenja oko 100 MW. toplinske energije i korištenja akumulatora U Hrvatskoj postoji više stoljetna topline, poticanje korištenja kogregacijske tradicija iskorištavanja geotermalne energije proizvodnje, standardizacija instalacija, iz prirodnih izvora u medicinske svrhe i za opreme, uređaja i procedura, smanjenje kupanje (Geotermalna energija). Stoga će 147 Fond sudjelovati na programima i obnovljive izvore energije ulagat će napore projektima istraživanja i razrade postojećih i na informiranju javnosti o djelatnostima novih geotermalnih izvora. koje provodi na području energetske Fond će pomagati pilot projekte učinkovitosti i korištenju obnovljivih izvora poticanja održive gradnje, u smislu energije, te poticati projekte, programe i racionalnoga korištenja energije, a u slične djelatnosti u cilju poboljšavanja području poticanja pasivne i aktivne solarne sustava informiranja o energetskoj arhitekture pomagat će se projekti uvođenja učinkovitosti i korištenju obnovljivih izvora energetski i ekološki efikasnih građevinskih energije. Poticanje obrazovnih, istraživačkih materijala i elemenata, aktivnih pasivnih i razvojnih studija, programa, projekata i solarnih elemenata i sustava. sličnih djelatnosti, uključujući i demon- Mjere energetske učinkovitosti (i stracijske djelatnosti na području energetske smanjenja emisije štetnih plinova) u sektoru učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora prijevoza odnose se na potpore primjene energije ključno je za promicanje i širenje tehničkih i organizacijskih mjera u saznanja i spoznaja o važnosti racionalnoga putničkom i teretnom prometu. Posebno se i održivoga korištenja energije. to odnosi na organizaciju javnoga prijevoza Zaštita okoliša, energetska učinkovitost u gradskim središtima, gdje se primjenom i i korištenje obnovljivih izvora energije su zamjenom goriva mogu postići značajni jedno od važnih strateških opredjeljenja u rezultati na smanjenju emisija u zrak. To strategiji gospodarskoga razvoja Hrvatske i uključuje i uporabu motora koji koriste u postupku priključenja EU. Radi najnovija tehnička rješenja. ostvarivanja svih planiranih programa, U cestovnom prometu, putničkom i projekata i djelatnosti, Fond će raspisivati teretnom, Fond će poticati uvođenje i odgovarajuće natječaje za korištenja korištenje alternativnih goriva kao što su njegovih sredstava. Također je obvezan vodik, ukapljeni naftni plin, stlačeni uspostaviti i stručnu suradnju sa stručnim i prirodni plin, bioplin, biodiesel, bioetanol, znanstvenim institucijama, kako bi se biometanol, emulzija diesel-voda, pogon ostvarili planirani ciljevi u zaštiti okoliša i opremljen baterijama i gorive ćelije. Fond energetskoj učinkovitosti na najracionalniji za zaštitu okoliša, energetsku učinkovitost i i najučinkovitiji način.

148 Zaključak

Općina Hum na Sutli i grad Pregrada su sporazumom dogovorile izradu Zajedničkoga projekta ukupnoga razvoja u cilju stvaranja početne razvojne osnove. Projekt ukupnoga razvoja će odrediti tko mora što učiniti, gdje se mora i kada nešto učiniti, zašto se mora nešto učiniti (ciljevi koje se mora ostvariti), kako i na koji način se mora zacrtani zadatak izvesti, učiniti ili provesti.

Što činiti? Kako poticati i upravljati gospodarskim razvojem na svojemu području?

• Identificirati sve nositelje regionalnoga razvoja, a posebno motivirane pojedince, koji znaju i mogu potaknuti područne razvojne inicijative, • stvoriti mreže suradnje između tih pojedinaca i gospodarskih subjekata, • inicirati ključne elemente urbane obnove (kako pozitivne elemente urbane – gradske sredine uklopiti u JLS (jedinice lokalne samouprave) – kao što su to uspješno učinile JLS Austrije i Bavarske), • predložiti politiku socijalnih povlastica – stipendija, sponzorstava, naknada za đake studente, mlade obitelji i perspektivne kadrove, • ustanoviti koji su to gospodarski, socijalni, tehnološki, kulturni, pravni i drugi problemi, koji usporavaju razvoj, a koji su pospješitelji razvoja, • odrediti koji će to biti razvojni subjekt, i institucije na koje će se osloniti prateći subjekti u provedbi željenoga razvoja, • stvoriti uvjete za promjene, ukloniti otpore promjenama koje dovode do ubrzanoga razvoja, smanjivati institucionalne i administrativne zapreke i ograničenja, pomagati trgovačkim društvima, osobito manjima i srednjima u nabavi znanja i izvora, • obučavati i stručno osposobiti vlastito stanovništvo: o organizirati obrazovanje vlastitih djelatnika (u upravi i samoupravi), o organizirati dodatno obrazovanje poslovodstava sa svojega područja, o organizirati obrazovanje mogućih novih poduzetnika, • razmotriti mogućnost uspostave malih poslovnih zona i poslovnih uslužnih središta, te identificirati postojeća poslovno inovacijska središta u regiji ili u blizini vlastite regije, • razmotriti mogućnost uspostave Područnoga razvojnoga središta, • obnoviti ili uspostaviti zadrugu, 149 • identificirati raspoložive područne razvojne fondove, razmotriti uključivanje u projekte županijskoga ureda za gospodarstvo, • sačiniti popis i procjenu razvojnih ograničenja i problema, • identificirati mogućnosti suradnje privatnoga i javnoga sektora, npr. izgradnji kanalizacijske mreže kroz partnerstvo privatnog i javnog sektora, na način da davanjem koncesije za eksploataciju kanalizacije privatnoj tvrtci na određen broj godina općine dobivaju nakon inicijalnoga proteka vremena trajnu infrastrukturu, osigurano financiranje značajne investicije i zadovoljstvo svojih građana bez uloženoga općinskog odnosno gradskoga proračuna, • napraviti Forum znanja – planiranjem koncentracije razvojnih znanja, i iskustava, te distribuciju znanja, iskustava, obrazovanja i obuka ključnih za razvoj regije, • pružiti ruku udrugama za očuvanje okoliša i uključiti ih u održivi razvoj, • identificirati sastojke regionalnoga kapitala, • odabrati i krenuti s motiviranjem seoskih gospodarstva za dopunsku turističku djelatnost, • u selima s autohtonim obilježjima osmisliti turističku ponudu, • identificirati projekte koji bi doprinijeli ubrzanomu razvoju, a koji bi bili prikladni za financiranjem putom municipalnih obveznica, • osnovati poduzetničku čitaonicu, • stvoriti prepoznatljivi vizualni identitet općine Hum na Sutli i grada Pregrade, • podignuti panoe i putokaze, • utvrditi djelatnosti koje treba poticati, • specificirati načine korištenja Fonda za zaštitu okoliša.

150 Dodatak

Razvojni nacrt

za izradu i trajno dopunjavanje Projekta ukupnoga razvoja zadanoga područja

Želimo li pokrenuti ubrzani razvoj određenoga područja, prvo moramo odrediti što ćemo razvijati, a tek nakon toga kako ćemo to razvijati. Što će se razvijati odrediti će Razvojni nacrt. Osim stručnjaka, u njegovoj izradi mora sudjelovati što više zainteresiranih građana i subjekata odnosnoga područja. Projekt ukupnoga razvoja će odrediti kako će se razvijati ono, što je utvrđeno u Razvojnom nacrtu. Dakle, na početku cijeloga razvojnoga posla, potrebno je utvrditi Razvojni nacrt. On određuje koja područja i/ili koje djelatnosti treba razviti. Stoga ćemo Razvojni nacrt konstruirati po slijedećim točkama: • - Područje djelatnosti • - Prioriteti • - Problemi • - Prijedlozi rješenja.

Ubrzani razvoj se neće ostvariti ne razvijamo li paralelno slijedeća područja i/ili djelatnosti: • - Prostor • - Stanovništvo • - Prirodno i kulturno naslijeđe, te njihovu zaštitu • - Gospodarstvo i gospodarsku infrastrukturu • - Stanovanje, javne zgrade i površine • - Komunalnu infrastrukturu • - Društvenu infrastrukturu • - Katastar i zemljišne knjige • - Prostorno urbanističke spise • - Proračun jedinice lokalne samouprave.

151 Razvojni nacrt (neispunjene njegove stranice ili tiskanice) treba jednom godišnje davati na popunjavanje djelatnicima samo- uprave, poglavarstvu, vijeć nicima, udrugama, gospo- darstvenicima, te svim zainteresiranima, kako bi se od njih dobivalo svježe obavijesti o onomu što još treba uč initi. To je najbolji oblik ažuriranja razvojnih spisa, što je posao provo- ditelja razvoja. Ujedno je to trajan oblik ankete o uč injenom.

Novi razvojni skok

I. PROSTOR

1. Prioriteti:

a) ujednačavanje pretpostavki za razvoj cijeloga područja b) bolja procjena prirodnih izvora i bolje raspolaganje njima od JLS c) osobita pozornost posebnim područjima (uz vode, prometnice, granicu, ...) d)

2. Problemi:

a) zakonska određenja b) vlasništvo c) demografski problemi d)

3. Prijedlozi, rješenja:

a) značajniji sustavni poticaji b) decentralizacija upravljanja c) posebni poticaji d)

Za bogatiji i bolji život svih građana

152 Novi razvojni skok

II. STANOVNIŠTVO

1. Prioriteti: a) zadržavanje mlađega radno sposobnoga stanovništva na području b) zadržavanje školanoga stanovništva c) povećanje broja stanovnika ukupno i po strukturi d)

2. Problemi: a) nepostojanje primjerenih radnih mjesta b) nedostaci područja za život i njegove određene neprivlačnosti c) nepostojanje poticaja za određene grupe stanovništva d)

3. Prijedlozi, rješenja: a) otvaranje radnih mjesta b) poticaji za ostanak c) poticaji za naseljavanje d) povećanje kakvoće i opće atraktivnosti područja za život e)

Za bogatiji i bolji život svih građana

153 Novi razvojni skok

III. PRIRODNO I KULTURNO NASLIJEĐE, TE NJIHOVA ZAŠTITA

1. Prioriteti: a) zaštita spomenika kulture b) zaštita prirodnih znamenitosti c) zaprijeke svim onečišćenjima d)

2. Problemi: a) spore aktivnosti b) nedovoljna sredstva c) nepostojanje sustava gospodarenja otpadom d)

3. Prijedlozi, rješenja: a) odrediti nositelje poslova b) osigurati sredstva c) uspostaviti sustav gospodarenja otpadom d)

Za bogatiji i bolji život svih građana

154

Novi razvojni skok

IV. GOSPODARSTVO I GOSPODARSKA INFRASTRUKTURA

1. Prioriteti: a) udruge proizvođača b) zadruge c) inkubatori d) razvojna središta e) savjetnici (poslovni, financijski, pravni, porezni, ...), treneri poduzetništva f) gospodarska zona (obrtnička), mala poslovna zona, industrijska zona g)

2. Problemi: a) nedovoljna sredstva b) nedovoljno stručnjaka c) nedovoljni ustrojbeni oblici d) neutvrđeni pravci razvoja e)

3. Prijedlozi, rješenja: a) osigurati dodatna sredstva b) obrazovati stručnjake c) privući stručnjake d) ustrojiti razvojne grupe e) ustrojiti razvojno središte f) izraditi gospodarski razvojni projekt za cijelo područje g) ustrojiti povezane gospodarske programe h)

Za bogatiji i bolji život svih građana

155

Novi razvojni skok

V. STANOVANJE, JAVNE ZGRADE I POVRŠINE

1. Prioriteti: a) obnova zapuštenih javnih zgrada b) obnova zapuštenih privatnih zgrada c) uređenje okoliša oko zgrada d)

2. Problemi: a) nedostatak propisi b) nedovoljna sredstva c) vlasnički problemi d)

3. Prijedlozi, rješenja: a) donošenje lokalnih planova obnove b) donošenje lokalnih propisa c) osiguranje dodatnih sredstava d)

Za bogatiji i bolji život svih građana

156 Novi razvojni skok

VI. KOMUNALNA INFRASTRUKTURA

1. Prioriteti: a) vodoopskrbni sustav b) otpadne vode c) elektroopskrba d) plinoficiranje e) državne, regionalne i lokalne ceste, poljski putovi, mostovi, ... f) autobusne i željezničke postaje g) prometno povezivanje sa središtima h)

2. Problemi: a) nedovoljna sredstva b) nepostojeći i nedovoljni projektni, planski i tehnički spisi c) neodređeni pravci razvoja stambenih naselja d) neodređeni pravci razvoja gospodarskih područja e)

3. Prijedlozi, rješenja: a) osiguranje dodatnih sredstava b) usvajanje znanja o novijim i jeftinijim rješenjima c) donošenje obvezujućih planskih i tehničkih spisa d) donošenje razvojnih programa e)

Za bogatiji i bolji život svih građana

157 Novi razvojni skok

VII. DRUŠTVENA INFRASTRUKTURA

1. Prioriteti: a) obrazovanje b) zdravstvo c) socijalna skrb ( domovi umirovljenika, potpuna građanska skrb, ...) d) kultura e) šport f) građanske udruge, volonterstvo g)

2. Problemi: a) nedovoljna sredstva b) nedovoljno stručnjaka c) nepostojanje razvojnih planova d)

3. Prijedlozi, rješenja: a) osiguranje dodatnih sredstava b) školanje i izobrazba stručnjaka c) poticaji za privlačenje stručnjaka d) organiziranje postojećih stručnjaka e) donošenje razvojnih planova za djelatnosti f)

Za bogatiji i bolji život svih građana

158 Novi razvojni skok

VIII. KATASTAR I ZEMLJIŠNE KNJIGE

1. Prioriteti: a) provedba katastarsko geodetskih snimanja nesnimljenih područja b) opremanje i stavljanje u potpunu funkciju gruntovnice c)

2. Problemi: a) nedovoljna sredstva b) nepostojanje potrebitih spisa c) metode rada d)

3. Prijedlozi, rješenja: a) osiguranje dodatnih sredstava b) kompjutorizacija c) školanje stručnjaka d)

Za bogatiji i bolji život svih građana

159 Novi razvojni skok

IX. PROSTORNO URBANISTIČKI SPISI

1. Prioriteti: a) donošenje prostornih planova b)

2. Problemi: a) nedovoljna financijska sredstva b) nedostatak podloga za prostorne planove c) nepostojanje razvojnih projekata za gospodarski prostorni plan d)

3. Prijedlozi, rješenja: a) osiguranje dodatnih sredstava b) usvajanje razvojnoga projekta ukupnoga područja c) donošenje gospodarskoga prostornoga plana d)

Za bogatiji i bolji život svih građana

160 Novi razvojni skok

X. PRORAČUN JEDINICE LOKALNE SAMOUPRAVE

1. Prioriteti: a) osiguranje većih vlastitih prihoda jedinice lokalne samouprave b) osiguranje dodatnih sredstava od šire zajednice, državnih uprava, ... c) izlazak na tržište kapitala d)

2. Problemi: a) nedovoljna razvijenost i spor razvoj izvora prihoda b) nemogućnosti naplate prihoda c) nedovoljna sredstva u fondovima koji nisu vlastiti d)

3. Prijedlozi, rješenja: a) razvojnim projektom brže razvijati izvore prihoda b) izravno sudjelovati u nastajanju i razvoju izvora prihoda c) poboljšati naplatu vlastitih prihoda jedinice lokalne samouprave d) obrazovanje vlastitih stručnjaka za korištenje tuđih sredstava e) suradnja s novčarskim kućama u svrhu sudjelovanja na tržištu novca f)

Za bogatiji i bolji život svih građana

161 Novi razvojni skok

XI. VLASTITE PRIMJEDBE I PRIJEDLOZI

1. Prioriteti: a) b)

2. Problemi: a) b)

3. Prijedlozi, rješenja: a) b)

4. Posebni prijedlozi

Za bogatiji i bolji život svih građana

162 Prikaz potreba i ciljeva

Projekta ukupnoga razvoja

Ključni koraci

163 Obilježja sadašnjega stanja regionalnoga razvoja

• Gospodarska stagnacija: Smanjenje broja gospodarskih subjekata, smanjenje broja seoskih gospodarstava, granična profitabilnost, malen broj privlačnih radnih mjesta, slaba mogućnost zaposlenja.

• Demografski trendovi: Ubrzano starenje stanovništva, smanjen natalitet, odlazak radno sposobnoga stanovništva u veća središta i gradove, izumiranje pojedinih ruralnih regija.

• Infrastruktura: Nerazvijena ili samo djelomično razvijena.

• Socijalna i kulturna aktivnost: Uglavnom nepostojeća, nerazvijena.

• Okoliš: Očuvan, ali većim dijelom zapušten, nestručnom upotrebom kemikalija (pesticida i gnojiva), potentna poljoprivredna područja zagađuju se.

GospodarskiGospodarski potencijali potencijali hrvatskih hrvatskih regija regija i inapose napose ruralnihruralnih podru područčjaja ostaju ostaju neiskorišteni neiskorišteni i ivrijednost vrijednost im im besprekidnobesprekidno propada propada

164 Ako nastavimo i dalje kao i do sada …

• Status quo: Dovest će do daljnjih negativnih gospodarskih i demografskih kretanja, promjena i u skoroj budućnosti do potpunog propadanja i napuštanja većeg broja naselja, pa čak i cijelih regija. • Procesni trendovi: Negativni trendovi ubrzat će se i ne učini li se ništa postat će ireversibilni (na njih se više neće moći utjecati).

77% neurbanih cjelina RH izrazito nazaduje u razvoju

OdržavanjeOdržavanje “status “status quo” quo” nije nije prihvatljiva prihvatljiva dugoro dugoroččnana opcijaopcija ni ni za za Državu Državu u u cjelini, cjelini, niti niti za za lokalne lokalne zajednice.zajednice.

165 Postoji li alternativa?

• Postoji … alternativna rješenja već su prokušana i implementirana: Najbolje prakse i praktične primjene programa provedenih u Bavarskoj, ttalijanskoj pokrajini Emilia Romagna-i, te u našem Međimurju, tek su neki od iznimnih primjera implementacije inteligentnih i potentnih ruralnih razvojnih strategija.

• Kroz smisleni, sveobuhvatni integralni i sistematski primjenjen program moguće je ....

Pokrenuti i ubrzati održivi područni razvoj.

IskustvaIskustva pokrajina pokrajina i ineurbanih neurbanih krajeva krajeva koji koji su su sustavnosustavno pristupili pristupili implementaciji implementaciji razvojnih razvojnih strategijastrategija dokazuju dokazuju da da je je mogu moguććee pokrenuti pokrenuti pozitivnepozitivne gospodarske gospodarske i idemografske demografske trendove trendove

166 Ciljevi regionalnog razvoja izrada i provedba područnoga razvojnoga projekta s ciljem:

• zaustaviti odlazak ljudi,

• otvarati nova mjesta za mlade,

•privući školane ljude i iz drugih krajeva,

•privući tehnološka znanja i inovacije, te ih prilagoditi područnim potrebama i osobitostima,

• osvijestiti područno pučanstvo o vlastitim razvojnim mogućnostima,

• poticati područno stvaralaštvo i poduzetništvo, te podići područnu samosvijest,

•privući ulagače iz inozemstva i tuzemstva.

167 Imaju li manja mjesta potrebne razvojne kapacitete ? • Tehnički preduvjeti razvoja ruralnih područja postoje: minimalni infrastrukturni, demografski i gospodarski preduvjeti postoje, ali svaki od njih mora se sistematski razvijati i jačati.

Razvojni • Nedostaju važni činitelji elementi: konceptualne razvojne strategije Socijalno Demografske Gospodarske kulturološke prilike prilike i planovi, prilike obrazovne i savjetodavne Dobna Broj aktivnih struktura gospodarski Poticanje institucije, (starost h obrazovanja stanovniљtva organizacijske subjekata ) platforme

Edukacijska Formalne i Brojnost okupljanja struktura neformalne radnih (obrazovano Udruge zainteresiranih mjesta st) razvoja grupacija (formalne i neformalne), financiranje.

RuralnaRuralna podru područčjaja imaju imaju minimalno minimalno zadovoljavaju zadovoljavajuććee interneinterne resurse resurse i ipreduvje preduvjete,te, no no njihov njihov snažniji snažniji razvojrazvoj ne neććee biti biti mogu moguććoslanjajuoslanjajućći ise se samo samo na na vlastitevlastite snage snage i iresurse. resurse.

168 Modeli regionalnoga razvoja

• model konkurentnoga razvoja (sredstva rasta planski raspodjeljuje regijama),

• model generativnoga razvoja (svaka regija neovisno o drugima ostvaruje vlastiti razvoj).

U odnosu na model, koji se koristi, razvojne djelatnosti dijelimo na:

• političko smještanje i premještanje resursa od strane središnje vlade,

• poboljšavanje učinkovitosti područnoga gospodarstva (školanje, stjecanje novih znanja i vještina, razvoj područnih financija, prometa, telekomunikacija i samostalnosti područnih subjekata).

169 Elementi konkurentnosti

• kakvoća obrazovanja i osposobljavanja, • dobra organizacija, • stalna unaprjeđenja proizvodnih i neproizvodnih postupaka, • obujam istraživanja, • raspoloživost infrastrukture, • vezane i podržavajuće proizvodnje.

Lokalna samouprava mora na svomu području stvarati pozitivnu poslovnu klimu:

•jačati partnerske odnose gospodarskih subjekata, • smanjivati institucionalne i administrativne zapreke i ograničenja, • pomagati trgovačkim društvima u stjecanju znanja i izvora.

170 Konkretne mjere:

• poduzetnički inkubatori,

• male poslovne zone,

• poslovna uslužna središta,

•područni razvojni fondovi,

• poslovno inovacijska središta (Business Innovation centre – BIC),

•područna razvojna središta.

RegionalnaRegionalna politika politika države države više više ne ne može može samo samo pokušavatipokušavati ujedna ujednaččitiiti podjednaki podjednaki razvoj razvoj svih svih podrupodruččja!ja! Država Država mora mora poticati poticati najve najvećći imogu mogućći i doprinosdoprinos svake svake od od regija regija ukupnomu ukupnomu državnomu državnomu razvojurazvoju (bez (bez obzira obzira na na rela relatitivnivni ili ili apsolutni apsolutni potencijal potencijal doprinosadoprinosa pojedine pojedine regije). regije). Za Za takav takav razvoj razvoj potrebna potrebna jeje ve veććaa inicijativa inicijativa lokalnih lokalnih zajednica zajednica i ipreuzimanje preuzimanje odgovornostiodgovornosti za za vlastitu vlastitu sudbinu. sudbinu.

171 Održivi razvoj, ciljevi:

• trajno održivi razvoj, • zadovoljavajuća naseljenost, •ujednačeni uvjeti gospodarskih ulaganja u svim dijelovima Hrvatske, •ujednačeni uvjeti života, •ujednačena opskrbljenost, • održavanje raznovrsnosti strukture gospodarstva i domaćinstava, • dostupnost svim mogućnostima svih državnih područja, • mobilizirati i motivirati sve na području lokalne zajednice za ostvarivanje razvojnih djelatnosti, • odrediti razvojne ciljeve kao plod zajedničkoga suglasja većine stanovništva, • formirati stručnu skupinu u lokalnoj zajednici, koja će uz pomoć stručne projektne potpore moći planirati i provesti pojedine razvojne projekte.

OOččuvanjeuvanje okoliša okoliša i iživot život visoke visoke kakvo kakvoććee dva dva su su komplementarnakomplementarna ciljacilja razvoja, razvoja, koja koja se se me međđusobnousobno podupiru podupiru i i upotpunjuju.upotpunjuju.

172 Financiranje razvoja:

• Vlastiti izvori, • Udjeli u zajedničkim porezima, • Dotacije iz državnoga i županijskih proračuna,

• Posudbom novaca: izdavanjem vrijednosnica na tržištu kapitala.

UU skladu skladu sa sa Zakonom Zakonom o o financiranju financiranju jedinica jedinica lokalne lokalne i i podrupodruččnene samouprave, samouprave, JLS JLS i iJPS JPS mogu mogu financirati financirati kapitalnekapitalne izdatke izdatke raspisivanjem raspisivanjem javnoga javnoga zajma zajma ili ili izdavanjemizdavanjem (municipalnih) (municipalnih) obveznica obveznica po po odobrenju odobrenju MinistarstvaMinistarstva financija. financija. One One se se mogu mogu zaduživati zaduživati i ikod kod drugihdrugih jedinica jedinica lokalne lokalne samouprave, samouprave, kod kod državnoga državnoga proraproraččuna,una, bankarskoga bankarskoga i ineba nebankarskogankarskoga sektora sektora na na domadomaććemuemu i istranomu stranomu tržištu tržištu kapitala. kapitala.

173 OSNOVE PROCESA PLANIRANJA RAZVOJA

Planiranje i implementacija poslovnog plana

I. Odabir modela gospodarskoga razvoja Implementacija

II. Studija isplativosti (Feasibility study) IDENTIFIKACIJA RESURSA (Ljudskih financijskih itd) III. Poslovni plan (Business

Plan) Poslovni Plan

Razmatranje izvedivosti (ukupne tehničke i sl)

Skeniranja -pretraživanje mogućnosti i oporunitetarazvoja

PoPo definiranjudefiniranju modelamodela gospodarskogagospodarskoga razvojarazvoja ii izradeizrade studijestudije isplativostiisplativosti izraizrađđujeuje sese konkretankonkretan poslovniposlovni planplan

174 Kako iskoristiti prednosti i mogućnosti regionalnoga razvoja?

• Znanje: prikupljanje znanja, savjetodavnih iskustava, rafiniranje i prilagodba uspješnih projekata lokalnim uvjetima, “skeniranje” i precizno identificiranje oportuniteta razvojnih mogućnosti, odabir djelatnosti koje će regija poticati (“sunrise economic activities”). • Identifikacija nositelja razvoja: identifikacija postojećih i potencijalnih gospodarskih subjekata u regiji i onih gospodarskih subjekata koji su potekli iz regije. • Formiranje formalnih i neformalnih platforma suradnje: gospodarskih subjekata s lokalnom samoupravom, savjetodavnim i znanstvenim službama, investitorima. • Razvoj prostora, urbane infrastrukture i institucija: u okvirima mogućnosti razviti planove razvoja infrastrukture (promet, energija, voda ...) kulturnih institucija, medija. • Stvoriti uvjete za promjene: ukloniti otpore promjenama ubrzanoga razvoja, smanjivati administrativne zapreke i ograničenja, pomagati trgovačkim društvima. • Uspostaviti poslovnu zonu. • Identificirati raspoložive razvojne fondove:priključiti se projektu županijskoga razvoja

PostojiPostoji ‘prozor ‘prozorččićićoportuniteta’oportuniteta’ koji koji otvara otvara mogu moguććnostnost svakojsvakoj op opććiniini i ilokalitetu lokalitetu da da pokrene pokrene razvoj razvoj svoje svoje regije regije krozkroz aktivnu aktivnu smišljenu smišljenu politiku politiku poticanja. poticanja.

175 Daljnji koraci ?

• Obnoviti ili uspostaviti zadrugu: stvaranje zajedništva i zajednički pristup malih subjekata, primijenjen pravilno, ojačat će pregovaračku poziciju pri nabavi i prodaji proizvoda i usluga. • Utvrditi mogućnosti suradnje privatnoga i javnoga sektora: u konkretnomu primjeru suradnje izdavanjem koncesije radi izgradnje kanalizacije. • Uspostaviti forum znanja: planiranjem koncentracije razvojnih znanja i iskustava te, distribucije tih znanja. • Ohrabrivati udruge za očuvanje okoliša i uključiti ih u održivi razvoj. • Odabrati gospodarstva za dopunsku turističku djelatnost. • Razviti vlastiti vizualni identitet. • Obogatiti prometnice panoima. • Poticati stare djelatnosti. • Ohrabriti inovacije, otkrića i patente.

SustavnimSustavnim planiranjem, planiranjem, uspo uspostavomstavom razvojnih razvojnih ciljeva ciljeva i i strategijastrategija razvojrazvoj regije regije postaje postaje stvaran, stvaran, brz brz i imogu mogućć..

176 Zaključak

•Područni razvoj može uspjeti samo ako se temelji na znanju!

• Znanje razvijamo u lokalnoj sredini, a temeljimo ga na općim znanjima!

• Znanje u lokalnoj sredini neće se samo organizirati!

• Razvojni tim mora sam organizirati prikupljanje i raspoređivanje znanja!

UkupniUkupni razvojnirazvojni izglediizgledi bilobilo kojegakojega podrupodruččjaja nene oviseovise poglavitopoglavito oo izvorima,izvorima, mogumoguććnostimanostima iliili ograniograniččenjimaenjima podrupodruččja,ja, veveććnajvišenajviše oo njihovomnjihovom osmišljenomosmišljenom pokretanju.pokretanju. NajveNajveććaa ograniograniččenjaenja mogumogu bitibiti prouzroprouzroččenaena manjkommanjkom voljevolje ii manjkommanjkom znanja.znanja.

177