Ženski Studiji 2014 15 (1. Semestar)

ŽENSKI STUDIJI 2014_15 (1. SEMESTAR)

Program se izvodi uz potporu Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, Ministarstva kulture, Grada Zagreba, Gradskog ureda za kulturu i Global Fund for Women

1.UVOD U ŽENSKE STUDIJE (UŽS)

1.1.Feministicka terminologija Ženski studiji i feminizam: razvoj i perspektive – Željka Jelavić (5) Osnovni pojmovi: spol, rod, patrijarhat - Željka Jelavić (5) Spol/rod - Rada Borić (6) Feministička kritika jezika- Rada Borić (7) Nastanak teorije (filozofije) i mjesto žena - Nadežda Čačinovič (8) Feminizam - politika - ekonomija - Ankica Čakardić(8)

1.2. Feministička epistemologija Klasična i feministička epistemologija - Adriana Zaharijević (10) Paradigme znanja i diskurzivna proizvodnja znanja - Adriana Zaharijević (11)

2. FEMINISTIČKA TEORIJA I PRAKSA (FTP)

2.1.Historija feminizma - Povijesti feminističkog organiziranja na području Hrvatske i Jugoslavije Protofeminizam i Marija Jurić Zagorka - Rada Borić (11) Uloga AFŽ-a u povijesti jugoslavenskog i hrvatskog ženskog organiziranja te političkog djelovanja - Renata Jambrešić Kirin (12) Pregled feminističkog organiziranja u Jugoslaviji i Hrvatskoj od 1978. do danas - Nela Pamuković (13) Femistički lezbijski pokret od socijalizma kroz nacionalizam i rat do danas - Lepa Mlađenović i Nela Pamuković (14) Odabrane teme iz povijesti domaćih feminizama i ženskog organiziranja - Sandra Prlenda (15)

2.2. Feministički pravci Ekofeminizam - Karmen Ratković (18) Cyberfeminizam - Katarina Peović Vuković(19) Crne pantere: primjer paralelnih struktura i ženskog organiziranja - Maja Čačić i Milena Ostojić (20)

Liberalni feminizam: strategije i dosezi - Vedrana Bibić (21) Radikalni feminizam - Tina Tešija (22) Socijalistički feminizam - Mario Kikaš (23) Feminizam i socijalna politika - Karolina Leaković (24)

2.3.Pravo i feminizam Pravo i feminizam - Ivana Radačić (25)

3. TIJELO - SPOL - SEKSUALNOST (TSS)

3.1. Feministička kritika nasilja Feministička kritika nasilja - Maja Mamula i Maja Vukmanić Rajter (26)

3.2. Reprodukcija i spol O majčinstvu i porodu iz ženske perspektive - Željka Jelavić (27) Subverzivni potencijal pornografije i njezino feminističko čitanje - Asja Bakić (28) Umjetna oplodnja - Hrvoje Jurić (29) Abortus - Hrvoje Jurić (30) Prostitucija: na čemu se bazira moj stav? - Đurđica Kolarec (33)

1. UVOD U ŽENSKE STUDIJE (UŽS)

1.1. Feministička terminologija 1.2. Feministička epistemologija 1.3.. Queer epistemologija 1.4. Proseminar: Beauvoir-Wittig-Butler

1.1. FEMINISTIČKA TERMINOLOGIJA

ŽELJKA JELAVIĆ Ženski studiji i feminizam: razvoj i perspektive Predavanje će predstaviti ključne aspekte razvoja ženskih studija i feminističkog djelovanja tijekom druge polovice 20. stoljeća. Razmotrit će se odnos akademskog i izvanistitucionalnog feminističkog obrazovanja u nas i odnos spram aktivizma.

Obavezna literatura: Jelavić, Željka. (2007) Feminističko obrazovanje: moć promjene? u: Kategorički feminizam- Nužnost feminističke teorije i prakse. (ur. Čakardić, a. et all.) Zagreb: Centar za ženske studije. str. 158 – 166. Potkonjak, Sanja; Arsenijević, Damir; Demiragić, Ajla; Petrović, Jelena.(2008) Između politike pokreta i politike znanja: feminizam i ženski/rodni studiji u hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Sloveniji. Studia ethnologica Croatica, 20,1, str. 57-96.

Ostala literatura: Legerman, Patricia Madoo i Jill Niebrugge-Brantley.(1997) Suvremena feministička teorija u George Ritzer. Suvremena sociologijska teorija. Zagreb: Globus. str. 297-343.

Osnovni pojmovi: Spol, rod, patrijarhat Predavanje će predstaviti kategorije spola, roda i patrijarhata ključne za feminističku analizu koja nije jednoznačna. Analizirat će se i kategorija rodne ideologije Gabriele Kuby koja se u posljednje vrijeme intenzivno koristi od strane pripadnika konzervativaca i crkve u svrhu očuvanja postojećih heteronormativnih patrijarhalnih odnosa.

Obavezna literatura: Anić, Jadranka Rebeka. (2011) Kako ruzmjeti rod? Povijest rasprave i različita razumijevanja u Crkvi. Zagreb: Institut Ivo Pilar. str. 17-60. Ostala literatura: Bovoar, Simone (de Beauvoir) (1982) Drugi pol I/II. BIGZ. Beograd. Butler, Judith (2001) Nevolje s rodom. Ženska infoteka. Zagreb.

O predavačici: Željka Jelavić diplomirala je etnologiju i sociologiju, magistrirala rodne studije. Viša kustosica u Etnografskom muzeju u Zagrebu. Područje profesionalnog rada je muzejska edukacija, a istraživački interesi usmjereni su antropologiji tijela i seksualnosti te feminističkoj antropologiji. Priprema doktorski rad o kulturnim aspektima rađanja. Predavačica, koordinatorica (1995 -2005) i suosnivačica Centra za ženske studije u Zagrebu.

RADA BORIĆ Spol/rod Predavanje će predstaviti prijepore oko definiranja spola/roda, tj. gdje jedan/o prestaje, a drugi/o/treće počinje. Odvajanjem roda od spola stvoren je prostor za preraspodjelu rodnih uloga zacrtanih spolnim ugovorom (Pateman), a čitanjem/tumačenjem feminističkih teoretičarki (Wittig/Butler) dekonstrukcijom spola omogućeni su uvidi izvan heteronormativne dihotomije žene i muškarca/muškosti i ženskosti.

Literatura: Bovoar, de S. (1982), Drugi pol, Beograd BIGZ. Butler, J. (1999), Izvedbeni činovi i tvorba roda: esej iz fenomenologije feminističke teorije, Frakcija 12/13, str. 147-153. Čale Feldman, L. (1999), Nevolje s izvedbom, Frakcija 12/13, str.155-165. Pateman, C. (2000), Spolni ugovor, Ženska infoteka

Feministička kritika jezika Predavanje će propitivati odnos jezika i roda te kako njihovu interakciju vide lingvistkinje drugoga i trećeg vala feminizma. ‘Ženski’ se jezik razlikuje prema kontekstu i činjenicama kao što su klasa, etnička ili regionalna pripadnost ili seksualne preferencije, pri čemu jezik označava upravo tu različitost pripadanja. Pa ipak, iako žene nisu homogena skupina, jezik ih reprezentira u poopćenim rodnim stereotipima i prepun je seksizama. Na primjerima iz hrvatskih jednojezičnih rječnika pokazat ćemo kako jezični stereotipi i seksizmi mogu biti dijelom opasne jezične ideologije.

Literatura: Borić, R. (2010), Rod kao glagol ili o jeziku i rodnim identitetima, Privilegiranje rubova, Zagreb: Centar za ženske studije, str. 91-109. Borić, R. (1998), Ženski identitet u jeziku, Treća, br. 1/vol.1. Zagreb: Centar za ženske studije, str. 37-44. Bucholtz, M. (2003, 2005). Theories of Discourse as Theories of Gender: Discourse Analysis in Language and Gender Studies, The Handbook of Language and Gender Holmes, J. i Meyerhoff, M. (ur.), Malden/Oxford/Carlton: Blackwell, str. 43-68.

O predavačici: Rada Borić je izvršna direktorica Centra za ženske Studije Zagreb. Rođena je u Zagrebu, gdje je završila Filozofski fakultet (dodiplomski i poslijediplomski studij – smjer književnost). Radila je kao lektorica hrvatskog jezika i književnosti na Indiana University, Bloomington, USA i Filozofskom fakultetu u Zagrebu, te kao predavačica hrvatskog jezika i kulturne povijesti Balkana na Sveučilištu u Helsinkiju. Jedna je od osnivačica Centra za ženske studije. Predavačica kolegija Jezik i rod i Uvod u feminističku epistemologiju na Ženskim studijima i sudirektorica je poslijediplomskog seminara Feminism(s) in a Transnational Perspective pri IUC-u Dubrovniku. Aktivna je na ženskoj sceni Hrvatske te predstavlja Žensku mrežu Hrvatske u Europskom ženskom lobiju (EWL, kojega je potpredsjednica. Regionalna je koordinatorica Vday-a globalnog pokreta protiv nasilja nad ženama i djevojčicama. Piše o ženskim temama i jezičnim temama s rodnog motrišta za časopise i knjige. Nominirana je za Amnesty International Ginetta Sagan Gender Award 2002. Autorica je prvoga Finskohrvatsko- finskog rječnika (WSOY, Helsinki, 2007.) i nositeljica visokog finskog odličja za kulturu Vitezica reda bijele ruže Finske 2007. Odlikovana je Redom hrvatskog pletera za doprinos u promicanju ženskih ljudskih prava 2013.

NADEŽDA ČAČINOVIČ Nastanak teorije (filozofije) i mjesto žena

Literatura: G.Lloyd, Razum, znanost i vladanje materijom, zbornik Žene i filozofija, CŽS, 2006 Simone de Beauvoir, zbornik Žene i filozofija, CŽS, 2006 Predavanje Nadežda Čačinovič Tipovi teorija J.Radcliffe Richards, Plodovi ne-razuma, zbornik Žene i filozofija, CŽS, 2006 Judith Butler Subjekti spola/ roda/ žudnje, zbornik Žene i filozofija, CŽS, 2006

O predavačici: Nadežda Čačinovič je rođena 01. 04.1947. u Budimpešti. Školovala se u Zürichu, Bernu, Beogradu, Murskoj Soboti i Ljubljani. Studirala filozofiju, komparativnu književnost, povijest umjetnosti i lingvistiku u Ljubljani, Bonnu i Frankfurtu. Diplomirala na Filozofskom fakultetu u Ljubljani (filozofiju i komparativnu književnost). Doktorat iz filozofije obranila na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.Od 1976. zaposlena na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, najprije kao asistentica pa kao docentica (1985), izvanredna profesorica (1989) te redovna profesorica (1998). Predsjednica Hrvatskoga centra PEN-a. Objavila slijedeće knjige: Subjekt kritičke teorije, Zagreb 1980; Pisanje i mišljenje Zagreb 1981; Estetika njemačke romantike Zagreb 1887; Estetika Zagreb 1988; Ogled o pismenosti, Zagreb 1994; U ženskom ključu, Zagreb 2001; Doba slika u teoriji mediologije, Zagreb 2001, Parvulla aesthetica, Zagreb 2004, Vodič kroz svjetsku književnost za inteligentnu ženu, Zagreb 2007, Zašto čitati filozofe, Zagreb 2009 i uredila zbornik Žene i filozofija (Zagreb 2006).

ANKICA ČAKARDIĆ Feminizam – politika – ekonomija Na predavanju će biti riječi o povezivanju historijsko-materijalističke analize položaja žena i pregleda feminističkih praksi otpora. Proći ćemo osnovne pojmove vezane uz materijalistički, socijalistički i marksistički feminizam te se uputiti u problematiku ženskih radnih i socijalnih prava, u lokalnom i svjetskom kontekstu. U fokusu predavanja je kritička analiza patrijarhalne i kapitalističke političke ekonomije, kritika identitarne teorije, teorija subjekta, spola i klase. Predavanja kombiniraju uvodna izlaganja, dijaloške metode, kritičke razgovore i radionički rad na tekstovima. Razradit ćemo načela feminističke ekonomike Geoffa Schneidera i Jeana Shackelforda:

- ne postoji takva stvar kao “konačan popis” načela feminističke ekonomike - vrijednosti ulaze u ekonomsku analizu na više različitih razina - domaćinstvo/kućanstvo je mjesto gospodarske aktivnosti - “netržišne” aktivnosti su važne za gospodarstvo - odnosi moći su važni za gospodarstvo - spolna perspektiva je središnje mjesto za studij ekonomije - ljudi su složena bića, natječu se, surađuju i brinu jedni o drugima - državne “akcije” mogu poboljšati tržišne rezultate - istraživački opseg ekonomije mora biti interdisciplinaran.

Prijedlozi za čitanje: Silvia Federici: Precarious Labor: A Feminist Viewpoint http://inthemiddleofthewhirlwind.wordpress.com/precarious-labor-a-feminist-viewpoint/ Intervju s Richardom Seymourom (razgovarale Ankica Čakardić i Nikolina Rajković) http://www.zarez.hr/clanci/pravi-odgovori-na-prava-pitanja Ostala literatura: http://gerusija.com/ankica-cakardic-zenski-problem-u-politickoj-ekonomiji-od- jugoslavenskog-samoupravljanja-do-mjera-stednji/ Debate on patriarchy & the capitalist mode of production - See more at: http://left- flank.org/2013/01/15/debate-on-patriarchy-the-capitalist-mode-of- production/#sthash.2sf6BaTb.L1KIVC7q.dpuf

O predavačici: Ankica Čakardić (Rijeka, 1977.) doktorirala je na Odsjeku za filozofiju Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu gdje od 2010. godine radi kao docentica i predstojnica Katedre za socijalnu filozofiju. Tu ostvaruje interese za socijalnu filozofiju, političku filozofiju, filozofiju roda i filozofiju kulture. Od 2007.-2010. predavala je na Kulturalnim studijima Filozofskoga fakulteta u Rijeci gdje je bila predstojnica Katedre za kulturnu teoriju i diskursne studije. Od 2007. godine predaje u Centru za ženske studije, a od 2011. u njemu vodi obrazovni program. U Centru za mirovne studije predaje od 2006. godine. Uredila je dvije knjige, znanstvene i stručne članke, eseje te prijevode objavljuje u domaćim i međunarodnim časopisima i zbornicima. Članica organizacija Baza za radničku inicijativu i demokratizaciju (BRID), Feministički front (Femfront) te Ženska fronta za radna i socijalna prava.

1.2. FEMINISTIČKA EPISTEMOLOGIJA

ADRIANA ZAHARIJEVIĆ Klasična i feministička epistemologija Predavanje treba da ukaže na bitne razlike između tradicionalno shvatane epistemologije i feminističke epistemologije. Ono postavlja pitanja o tome šta je znanje, ko saznaje, kako se saznaje, da li je znanje zasićeno normama ili je vrednosno neutralno, da li mislimo u zajednici ili kao izolovane jedinke.

Obavezna literatura: Lloyd, G., The „Maleness“ of Reason, The Man of Reason: "Male" and "Female" in Western Philosophy, Routledge, 1993, 387-391. Ostala literature: Lončarević, K. (2012), Feministička epistemologija: nastanak, razvoj i ključni problemi, Godišnjak Fakulteta političkih nauka, br. 7, 41-59. http://www.fpn.bg.ac.rs/wp-content/uploads/03-Katarina-Lon%C4%8Darevi%C4%87- Feministi%C4%8Dka-epistemologija-Nastanak-razvoj-i-klju%C4%8Dni-problemi.pdf Descartes, R. Meditacije o prvoj filozofiji (prva Meditacija) Alcoff, L. And Porter E. (Eds.) (1993), Feminist epistemologies, Routledge.

Paradigme znanja i diskurzivna proizvodnja znanja Predavanje će na primeru ženskog orgazma ukazati na način na koji „naučno“ znanje organizuje naše najintimnije živote posredstvom različitih zakona, institucija, praksi i verovanja. Predstavljena genealogija ženskog orgazma počinje od antike i završava se tekstom s početka drugog talasa feminizma.

Obavezna literatura: Laker, T., Otkriće polova (delovi), Ženske studije 2/3. Ostala literature: Freud, S. (1933), Femininity, New Introductory Lectures on Psychoanalysis. Koedt, A. (1970), The Myth of the Vaginal Orgasm http://www.uic.edu/orgs/cwluherstory/CWLUArchive/vaginalmyth.html Laqueur, T. (1992),

Making Sex: From Greeks to Freud, Harvard University Press. Jagose, A. (2012), Orgasmology, Duke University Press.

O predavačici: Adriana Zaharijević (1978, Beograd) je istraživačica na Institutu za filozofiju i društvenu teoriju Univerziteta u Beogradu. Diplomirala je filozofiju na Filozofskom fakultetu, specijalizirala, magistrirala i doktorirala na Fakultetu političkih nauka iz oblasti političke filozofije i studija roda. Autorka je knjige Postajanje ženom (RŽF, 2010) i priređivačica zbornika Neko je rekao feminizam? (2007, 2008, 2012 BiH izdanje). Prevodi sa engleskog (poslednje prevedene knjige: Nevolja s rodom Džudit Batler, [Karpos, Loznica 2010] i Život duha Hane Arent [Službeni glasnik, Beograd 2010]). Oblasti interesovanja: politička filozofija, savremena feministička teorija i istorija feminizma, viktorijanske studije.

2. FEMINISTIČKA TEORIJA I PRAKSA (FTP)

2.1. Historija feminizma 2.2. Feministički pravci 2.3. Pravo i feminizam 2.4. Feministička kritika političke ekonomije 2.5. Ženska radnička i socijalna prava

2.1. HISTORIJA FEMINIZMA

Povijest feminističkog organiziranja na području Hrvatske i Jugoslavije - Rada Borić, Renata Jambrešić Kirin, Nela Pamuković, Lepa Mlađenović i Sandra Prlenda

Šest predavanja pod zajedničkim nazivom „Historija feminizma: Povijest feminističkog organiziranja na području Hrvatske i Jugoslavije“ bit će posvećena povijesti ženskog i feminističkog organiziranja kod nas, od sredine 19. stoljeće, preko odnosa feminizma i

11 ljevice, odnosno spola i klase tijekom 20. stoljeća, do suvremenih praksi feminističkog djelovanja. Cilj predavanja je upoznati i razumjeti lokalne uvjete i kontekst ženskog i feminističkog organiziranog djelovanja, osnovne modele organiziranja i pravce djelovanja, teorijske i praktične dileme povijesnih subjekata u konkretnom povijesnom kontekstu, pojavu i razvoj feminističke teorijske misli i feminističke prakse te razumjeti djelovanje povijesnih kontinuiteta, prekida i generacijskih naracija. Uz to, cilj nam je povećati razumijevanje osnovnih historiografskih problema (izvori, okvir interpretacije, usmena povijest i sjećanje, dokumentarni film).

Rada Borić Protofeminizam i Marija Jurić Zagorka Tijekom predavanja dat će se kratak uvod u protofeministička strujanja u Hrvatskoj krajem 19. i početkom 20 stoljeća, a posebno će se raditi na dva teksta Marije Jurić Zagorke vezana uz žene i politička prava. Obavezan tekst za čitanje: ‘Adresa hrvatskih žena upućena 1917. Hrvatskom Saboru (1 str.) i Hrvatska izborna reforma i žene (2 str.) (Ženski svijet, I, 1917, br.4)

Renata Jambrešić Kirin Uloga AFŽ-a u povijesti jugoslavenskog i hrvatskog ženskog organiziranja te političkog djelovanja Predavanje će naglasiti novi tip revolucionarnog samoorganiziranja i političkog djelovanja žena u platformi AFŽ-a od 1941.-1945. kao i birokratske mjere kojima se komunistički establišment od 1945-1953. suprotstavio ovom najmasovnijem obliku poratnog emancipacijskog djelovanja odozdo (kontrola, instrumentalizacija, atomizacija i ukidanje). Bit će riječi i o tenzijama te konfliktnim komplementarnostima revolucionarnog i hladnoratovskog liberalnog modela oblikovanja „nove žene“ u agitpropovskoj medijskoj kulturi navedenog razdoblja. Cilj predavanja je upoznati i razumjeti specifičnosti masovnog organiziranja i političkog djelovanja žena u platformi AFŽ-a s obzirom na dotadašnje i buduće oblike ženskog organiziranja i javnog djelovanja.

Obavezni tekstovi za čitanje: Lydia Sklevicky, "Antifašistička fronta žena: kulturnom mijenom do žene ‘novog tipa’", u Konji, žene, ratovi, Zagreb, 1996., str. 25-62. Renata Jambrešić Kirin. "Žene u formativnom socijalizmu". Refleksije vremena 1945.-1955. Galerija Klovićevi dvori 12. prosinca 2012.-10. ožujka 2013. (katalog prir. Jasmina Bavoljak). Zagreb, 2012, str. 182-201, 338-342. http://www.galerijaklovic.hr/sites/default/files/katalog_pdf/katalog_refleksije-vremena.pdf Ostala literatura (preporuka za čitanje): Neda Božinović, Žensko pitanje u Srbiji u XIX i XX veku, Beograd, 1996. Jovanka Kecman, Žene Jugoslavije u radničkom pokretu i ženskim organizacijama 1918- 1941., Beograd, 1978. Ivana Pantelić, Partizanke kao građanke. Društvena emancipacija partizanki u Srbiji 1945 – 1953. Beograd, 2011. Renata Jambrešić Kirin. Dom i svijet: o ženskoj kulturi pamćenja. Zagreb: Centar za ženske studije i IEF, 2008 (posebice Moderne vestalke u kulturu pamćenja Drugoga svjetskog rata, 19-53). Dubravka Peić-Čaldarović, "Osnovne karakteristike profesionalne djelatnosti žena u Hrvatskoj između dvaju svjetskih ratova (1918.-1941.)", Časopis za suvremenu povijest 29 (1997)3, str. 491-503.

Nela Pamuković Pregled feminističkog organiziranja u Jugoslaviji i Hrvatskoj od 1978. do danas Predavanje će omogućiti uvid u razvoj feminističkog pokreta od Međunarodne konferencije „Drug-ca žena“ 1978. godine, nakon koje je uslijedilo osnivanje feminističkih grupa u Zagrebu, Beogradu i Ljubljani, tada u okviru socijalističke Jugoslavije, a kasnije u različitim državama. Također će se pružiti uvid u feminističke konferencije i susrete koji su davali poticaja razvoju feminističke analize i politike. Dat će se uvid i u nastanak mirovnih, antiratnih i grupa protiv nasilja nad ženama u kojima su feminističke aktivistkinje djelovale tokom rata.

Obavezna literatura: Mojca Dobnikar i Nela Pamuković (ur.), Jaz ti one … za nas. Dokumenti jugoslovanskih feminističnih srečanj 1987-1991. Dokumenti jugoslavenskih feminističkih susreta 1987-1991. Dokumenti jugoslovenskih feminističkih skupova 1987-1991. Dokumenti od jugoslovenskite

13 feministički srekjavanja 1987-1991. Dokumentet e takimeve feministe jugosllave 1987-1991. Ljubljana; Zagreb, 2009.

Ostala literatura (preporuke za čitanje): Jasenka Kodrnja i Katarina Vidović, "SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja: jedan od oblika samoorganizirane pomoći žena", Žena, 1988/5, str. 68-77 (dostupno i na www.fragen.nu, Croatia) Web stranica Centra za žene žrtve rata-ROSA: www.women-war-memory.org Vesna Kesić (ur.), Žene obnavljaju sjećanja. Centar za žene žrtve rata deset godina poslije, Zagreb, 2003. Ad hoc koalicija za praćenje i utjecanje na izbore '97 u Republici Hrvatskoj, Ženska izborna platforma (dostupno i na www.fragen.nu, Croatia) Lydia Sklevicky, Konji žene, ratovi, itd.: Problem utemeljenja historije žena u Jugoslaviji, Žena i društvo - kultiviranje dijaloga: zbornik radova, 1987., Zagreb, str. 51-60 Rada Iveković, Žene, nacionalizam i rat: "Vodite ljubav a ne rat": http://www.womenngo.org.rs/sajt/sajt/izdanja/zenske_studije/zs_s2/rada.html

Lepa Mlađenović & Nela Pamuković Feministički lezbejski pokret od socijalizma kroz nacionalizam i rat do danas Interaktivno predavanje će omogućiti upoznavanje sa feminističkim vrednostima u lezbijskom pokretu od osamdesetih prošlog vijeka do danas na teritoriji Jugoslavije, posebno Hrvatske, Srbije i Slovenije gdje je pokret započet i kuda se i kako širio, uprkos promijenama društvenih sistema. Posebno će se razmatrati značaj feminističke politike u razbijanju patrijarhalnih mehanizama lezbofobije, kroz primere i fotografije iz lezbejskih akcija i susreta.

Obavezna literatura: Lepa Mladjenović, „Kako smo počele da mislimo o patrijarhatu, Žudnja za feminističkom politikom“, Beograd, 2000, 2008 http://amazonke.wordpress.com/2014/10/09/kako-smo-pocele-da-mislimo-o-patrijarhatu- zudnja-za-feministickom-politikom/ Ostala literatura: Lepa Mladjenović, „Žudnja za aktivizmom“, 2000 http://www.libela.org/sa-stavom/4025-zudnja-za-aktivizmom/

Lepa Mladjenovic „Igbali Rogova o našim lezbejskim telima prelazeći linije“, 2012 http://amazonke.wordpress.com/2014/01/23/igbali-rogova-o-nasim-lezbejskim-telima- prelazeci-linije/ Igballe Rogova „Ljubav izvan granica: Pismo Lepi, Mojoj Feminističkoj Mentorki“, 2012 http://amazonke.wordpress.com/2014/01/22/ljubav-izvan-granica-pismo-lepi-mojoj- feministickoj-mentorki/ Lepa Mladjenović, „Beleške feminističke lezbejke za vreme rata“, European Journal for Women’s Studies, 2001. http://amazonke.wordpress.com/2014/10/09/beleske-feministicke-lezbejke-za-vreme-rata/

Sandra Prlenda Odabrane teme iz povijesti domaćih feminizama i ženskog organiziranja Tijekom dva predavanja polaznice/i će se upoznati s dva razdoblja i modela ženskog organiziranja na području Hrvatske i Jugoslavije: (1) kontekst, uvjeti pojave i oblici djelovanja tzv. građanskog feminizma prvog vala (od druge polovice 19. stoljeća do Drugog svjetskog rata) i (2) socijalističke ženske organizacije i državne politike prema ženama (1953- 1980).

Obavezan tekst za čitanje: Ida Ograjšek Gorenjak, "'On uči, ona pogađa, on se sjeća, ona prorokuje' – pitanja obrazovanja žena u sjevernoj Hrvatskoj krajem 19. stoljeća", Žene u Hrvatskoj. Ženska i kulturna povijest (prir. Andrea Feldman), Zagreb, 2004., str. 157-179. V. konferencija KPJ održana studenog 1940. u Zagrebu o radu sa ženama, Izvaci iz referata Vide Tomšič, članice CK KPJ Ostala literatura: Lydia Sklevicky, "Emancipacija i organizacija: Uloga Antifašističke fronte žena u postrevolucionarnim mijenama društva i kulture (NR Hrvatska 1945-1953)", u Konji, žene, ratovi, Zagreb, 1996., str. 63-152 Chiara Bonfiglioli, "Povratak u Beograd 1978. godine. Istraživanje feminističkog sjećanja", Glasom do feminističkih promjena – Voicing Feminist Concerns (ur. Renata Jambrešić Kirin i Sandra Prlenda), Zagreb, 2009, str. 120-130. Dragojla Jarnević, Dnevnik, Karlovac, 2000. Dinko Župan, "'Uzor djevojke': obrazovanje žena u Banskoj Hrvatskoj tijekom druge polovine 19. st.", Časopis za suvremenu povijest 33(2001)2, str. 435-452.

Dinko Župan, Mentalni korzet. Spolna politika obrazovanja žena u Banskoj Hrvatskoj (1868- 1918), 2013. Lucija Benyovsky, "Dobrotvorna gospojinska (ženska) društva u Hrvatskoj od osnivanja do Prvog svjetskog rata", Časopis za suvremenu povijest 30 (1998) 1, str. 73-93. Branka Boban, "Stradanje žena u Prvome svjetskom ratu. Zauzimanje Stjepana Radića za pravo glasa žena i njihov ravnopravan položaj u društvu", Kruh i ruže 15 (2001) Dubravka Peić-Čaldarović, "Osnovne karakteristike profesionalne djelatnosti žena u Hrvatskoj između dvaju svjetskih ratova (1918.-1941.)", Časopis za suvremenu povijest 29 (1997)3, str. 491-503. Jovanka Kecman, Žene Jugoslavije u radničkom pokretu i ženskim organizacijama 1918- 1941., Beograd, 1978. Neda Božinović, Žensko pitanje u Srbiji u XIX i XX veku, Beograd, 1996. Lydia Sklevicky, "Antifašistička fronta žena: kulturnom mijenom do žene «novog tipa»", u Konji, žene, ratovi, Zagreb, 1996., str. 25-62. Ivana Pantelić, Partizanke kao građanke. Društvena emancipacija partizanki u Srbiji 1945 – 1953. Beograd, 2011. Đurđa Knežević, "Kraj ili novi početak? – Feminizam od šezdesetih do danas u Jugoslaviji/Hrvatskoj", Žene u Hrvatskoj. Ženska i kulturna povijest (prir. Andrea Feldman), Zagreb, 2004., str. 247-260 Sandra Prlenda, "Prema povijesti jugoslavenskih feminizama", Kako je bilo… O Zagorki i ženskoj povijesti (ur. Sandra Prlenda), Zagreb, 2011., str. 191-201. Chiara Bonfiglioli, Belgrade, 1978. Remembering the conference “Drugarica Žena. Žensko Pitanje – Novi Pristup?“ [sic] [„Comrade Woman. The Women’s Question: A New Approach?“] thirty years after. MA Thesis, 2008. Dostupno na: http://igitur- archive.library.uu.nl/student-theses/2008-1031-202100/UUindex.html Vesna Barilar et al. (ur.), Aktivistkinje. Kako 'opismeniti' teoriju, Zagreb, 2000. (dostupno i na www.fragen.nu, Croatia)

Filmovi: Iron Jawed Angels, red. Katja von Garnier, 2004. Borovi i jele, red. Sanja Iveković, 2003.

O predavačicama: Rada Borić Jedna od osnivačica Centra za ženske studije, izvršna direktorica Centra i sudirektorica poslijediplomskog seminara Feminism(s) in a Transnational Perspective pri IUC-u Dubrovniku. Bavi se feminističkom kritikom jezika, kritikom ratni(čko)g nasilja i rodne (ne)jednakosti. Aktivna je u nacionalnom i međunarodnom ženskom pokretu.

Renata Jambrešić Kirin Djelatnica Instituta za etnologiju i folkloristiku i suradnica Centra za ženske studije u Zagrebu. Članica je uredništava časopisa Ethnologia Europaea, Macedonian Folklore i Treća: časopis Centra za ženske studije. Autorica je knjige Dom i svijet: o ženskoj kulturi.

Nela Pamuković Feministička aktivistica od 1987. godine, članica Ženske grupe Trešnjevka, su-osnivačica SOS – telefona za žene i djecu žrtve obiteljskog nasilja, Ženske pomoći sada, Autonomne ženske kuće Zagreb – Skloništa, Ženskog savjetovališta, Centra za žene žrtve rata-ROSA, Zagrebačkog ženskog lobby-ja, Antiratne kampanje Hrvatske, Centra za ženske studije, Koordinacije ženskih grupa SEKA, Lezbijske grupe Kontra. Su-koordinatorica kampanja STOP nasilju protiv žena, i dr. Članica Evropskog observatorija za praćenje nasilja protiv žena – u Evropskom ženskom lobiju od 2006. godine. Članica Organizacijskog odbora regionalne Inicijative za Ženski sud.

Lepa Mlađenović Feministička, lezbijska i anti-ratna aktivistica, feministička konsultantica za žene koje su preživjele nasilje, i lezbijke. Su-osnivačica Feminističke grupe Žene i društvo, SOS – telefona zene i decu žrtve nasilja, Autonomnong ženskog centra protiv seksualnog nasilja, Arkadija - gej lezbejskog lobija, Labris-organizacije za ljudska prava lezbejki, Žene u crnom protiv rata, Konsultacije za lezbejke. Su-osnivačica WAVE Women Against Violence Europe. Predavačica u Centru za ženske studije, i Kvir studije, Beograd.

Sandra Prlenda Diplomirala je povijest i francuski jezik i magistrirala povijest, a školovala se u Zagrebu, Budimpešti i Parizu. U Centru za ženske studije radila je od 2006. godine na projektima vezanim uz izdavaštvo, povijesne teme i kulturu. Trenutno priprema doktorski rad na temu

17 socijalističkih ženskih organizacija. Njezini su stručni interesi povijest i pamćenje, povijest ženskog organiziranja, socijalnog rada i nacionalizma. Sa suradnicama ili samostalno uredila je deset zbornika i publikacija, a s francuskog prevela pet knjiga.

2.2. FEMINISTIČKI PRAVCI

KARMEN RATKOVIĆ Ekofeminizam Predavanje je usmjereno na središnju temu ekofeminizma - istraživanje i raskrinkavanje predodžbi i mitova koje u zapadnoj/patrijarhalnoj kulturi postoje o ženi i prirodi, a jednim su od bitnih uzroka današnje ekološke krize. Na tragu tekstova Ariel Salleh istraživat će se filozofijski i politički dosezi ekofeminizma, te prikazati ekofeministička dekonstrukcija duboke ekologije, socijalne ekologije, eko- socijalizma i postmodernog feminizma. Uz teorijski rad, polaznice se ohrabruju da predložene teme na mnogostruke načine očitavaju/osvještavaju/artikuliraju iz osobnoga iskustva kroz procesni rad. Metoda procesnog rada proizlazi iz tradicija koje afirmiraju rad s nesvjesnim i ženskim (alkemiji, šamanizmu, taoizmu i Jungijanskoj psihologiji), i u velikoj mjeri omogućuje primjenu onog što zagovara ekofeministička epistemologija: metaforički govor, afirmaciju marginalnih aspekata našega iskustva, njihovo osvještavanje, artikulaciju i prihvaćanje.

Obavezan tekst za čitanje: Treća, br.2/vol.2, 2000., 1-119 str. (tematski broj posvećen ekofeminizmu) Ostala literatura: Salleh, Ariel: Ecofeminism as Politics: nature, Marx and the postmodern, London, Zed Books, 1997.

O predavačici: Rođena 1965. u Zagrebu. Diplomirala je povijest umjetnosti i filozofiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i studirala arhitekturu na arhitektonskom fakultetu u Zagrebu. Na Interuniverzitetskom studiju u Dubrovniku pohađala je postdiplomski studij Filozofija znanosti (ak.god. 1990/1991.). Na Central European University u Budimpešti pohađala je kurs Theories of Gender in Culture (1996.), te postdiplomski studij Gender Studies

(2003/04). Od 1989. do 2002. godine predavala je na XV. gimnaziji u Zagrebu i na International Baccalaureate School. Kooautorica je udžbenika likovne umjetnosti za 4. razred gimnazije Likovna umjetnost XX. stoljeća, te autorica istoimenog priručnika. Aktivno djeluje u projektu Community Art – Umjetnost zajednice u kojem koordinira rad Škole umjetnosti zajednice. Jedna je od osnivačica nevladine udruge Mali korak u kojem je sada članica projektnog tima i koordinatorica programa. Na civilnoj sceni je od 1992. godi i vodi treninge iz nenasilne komunikacije i mirnog rješavanja sukoba metodom procesnog rada Arnolda Mindella.

KATARINA PEOVIĆ VUKOVIĆ Cyberfeminizam Predavanje će mapirati odnos feminizma i heterogenih politika Mreže, od koncepata javne sfere, cyberkomunizma, do cyberliberalizma. Izložili će se neki feministički koncepti, poput cyberfeminizma, čija je veza s politikom Mreže kao polazišnu točku uzela specifično rastjelovljenje subjekata u simetričnim komunikacijskim odnosima. Antiesencijalizacija roda, odnosno teorijske reakcije na komunikacijsku situaciju rastjelovljenja, dovesti će se u vezu s problemom tehnološkog esencijalizma.

Obavezna literatura: Haraway, Donna (1991) "Kiborški manifest: znanost, tehnologija i socijalistički feminizam krajem dvadesetog stoljeća", Književna smotra, br. 114 (4), 35-45. str. Ostala literatura: Butler, Judith (1993) Bodies that Matter: On the Discursive Limits of "sex", Routledge, New York Cyberfeminizam [ver 1.0] (1999) uredio Igor Marković, Centar za ženske studije, Zagreb Federici, Silvia (2012) "Feminizam i politika zajedničkog", Libra Libera 31, Zagreb Mouffe, Chantal (1993) The Return of the Political, Verso, London:New York Nakamura, Lisa (2002) «Race In/For Cyberspace: Identity Tourism and Racial Passing on the Internet», Cybertypes: Race, Ethnicity, and Identity on the Internet, Routledge, New York Rheingold, Howard (1993) The Virtual Community: Homesteading on the Electronic Frontier, 1. izdanje Addison-Wesley Pub. Co. Turkle, Sherry (1995) The Second Self, Life on the Screen: Identity in the Age of the Internet Plant, Sadie (2001) "Budućnost izviruje: 'Protkivanje žena i kibernetike'", u Kiberprostor, kibertijela, cyberpunk, Jesenski i Turk, Zagreb

Žižek, Slavoj ([1997] 2008) The Plague of Fantasies, 2. izd., Verso, London:New York

O predavačici: Katarina Peović Vuković docentica je na Odsjeku za kulturalne studije Filozofskog fakulteta u Rijeci gdje od 2005. godine predaje na kolegijima iz područja kulturalne teorije. Magistrirala je i doktorirala na Odsjeku za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Urednica je časopisa Libra Libera koji je posvećen književnosti i teoriji. Priredila je zbornik tekstova američkog teoretičara Hakima Beya Privremene autonomne zone i drugi tekstovi (Naklada Jesenski i Turk, Zagreb, 2003). Objavila je studiju Mediji i kultura. Ideologija medija nakon decentralizacije (Nalada Jesenski i Turk, Zagreb, 2012).

MAJA ČAČIĆ I MILENA OSTOJIĆ Crne pantere: Primjer paralelnih struktura i ženskog organiziranja

Povijesni pregled borbe Crnih pantera s posebnim osvrtom na rodne odnose i rodne politike unutar same organizacije; uvid u problem organiziranja paralelnih struktura koje obično padaju na članice organizacije (briga o starijima i djeci, organizacijski dio posla umjesto određivanja politika organizacije, pitanje društvene reprodukcije u društvu i organizaciji); kontekstualiziranje paralelnih struktura Crnih pantera u borbe za očuvanje socijalne infrastrukture u Oaklandu danas; primjena saznanja na današnje borbe za "zajednička dobra" i diskusija o odnosu feminizma na žensku participaciju u organiziranju paralelnih struktura unutar političkih organizacija.

Obavezna literatura: Spencer, Robyn C.; "Engendering the Black Freedom Strugge: Revolutionary Black Womanhood and the Black Panther Party in Bay Area, California" Ostala literatura: Abron, JoNina M.; "'Serving the People'. The Survival Programs of the Black Panther Party" Jennings, Regina; "Why I joined the Party An Africana womanist reflection" Matthews, Tracye A.; "No One Ever Asks What a Man’s Role in the Revolution Is. Gender Politics and Leadership in the Black Panther Party, 1966–71"

O predavačicama: Marija Ćaćić je prevoditeljica i glavna urednica Zareza. Članica je Feminističkog fronta.

Milena Ostojić je prevoditeljica i članica Mladih antifašistkinja Zagreba te Feminističkog fronta.

VEDRANA BIBIĆ Liberalni feminizam – strategije i dosezi U ovom predavanju napravit ćemo historijski presjek liberalnofeminističkih tendencija od 18. stoljeća naovamo te kritički odrediti njegovu današnju poziciju naspram kako ostalih feminizama tako i društvenopolitičke stvarnosti.

Obavezna literatura: Betty Friedan: The Feminine Mystique (Chapter I: The Problem That Has No Name) http://nationalhumanitiescenter.org/ows/seminars/tcentury/FeminineMystique.pdf Rosmarie Tong: Feminist thought – a more comprenhensive introduction (Liberal Feminism) Ostala literatura: Alison Jaggar: Feminist politics and human nature (Chapter 2 Political Philosophy and Human Nature, Chapter 3 Liberal Feminism and Human Nature) Josephine Donovan: Feminist Theory: The Intellectual Traditions (Enlightement. Liberal Feminism) Betty Friedan: It Changed My Life: Writings on the Women's Movement Nancy Fraser: How feminism became capitalism's handmaiden - and how to reclaim it http://www.theguardian.com/commentisfree/2013/oct/14/feminism-capitalist-handmaiden- neoliberal?CMP=twt_gu Sarah Jaffe: Trickle-Down Feminism http://www.dissentmagazine.org/article/trickle-down-feminism

O predavačici: Vedrana Bibić je vječna studentica filoloških grupa Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Producirala je Subversive Festival i Festival europske kratke priče te je jedna od koordinatorica Ženske sindikalne škole.

TINA TEŠIJA Radikalni feminizam Kroz predavanje će se nastojati pozicionirati radikalno feminističke tendencije u historijskom kontinuumu feminističkog pokreta i njihov odnos s drugim feminističkim pravcima te prema emancipaciji žena u širem smislu.

Obavezna literatura: Shulamith Firestone, (1979) The Dialectic of Sex, The Women's Press , first Chapter http://www.marxists.org/subject/women/authors/firestone-shulamith/dialectic-sex.htm Kate Millet, Teorija politike polova, u Marksizam u svetu br 8-9 (1981) http://www.uciteljneznalica.org/upload/ebook/505_Vuletić, Ljiljana (ur.) Marksizam u svetu br. 8-9 - Studije o ženi i ženski pokreti NIRO Komunist 1981.pdf Ostala literatura: Josphine Donovan,(2000) Feminist Theory – The Intellectuall Tradiitions, Continuum New York, London Nensi Frejzer Feminizam, kapitlizam i lukavstvo istorije , Perspektive br 2, (2011), Rosa Luxemburg Stifftung SE http://www.rosalux.rs/userfiles/files/Perspektive 02 Fraser.pdf Alison Jaggar (1983) Feminist politics and human nature, Rowman and Allanheld Publishers, The Harvester Press, Sussex – Chapter 5 – Radical feminism and human nature Kate Millett (2000) Sexual Politics, University Illinois Press Linda Nicholson (1997)The Second Wave: A Reader in Feminist Theory, Rutledge, New York and London Rosmarie Tong (1989) Feminist thought – a more comprenhensive introduction London & New York: Routledge Press - Chapter 2 - Radical Feminism: Libertarian and Cultural Perspectives str 48-96 Adrijana Zaharijević Radikalni feminizam, u Milojević, I., Markov, S. (ur.) Uvod u rodne teorije. Novi Sad: Mediterran Publishing. Str. 139-153

O predavačici: Tina Tešija je profesorica sociologije, članica Centra za ženske studije i nekadašnja koordinatorica obrazovnog programa Ženskih studija. Zaposlena je na regionalnom portalu

Bilten. Aktivna je unutar Baze za radničku inicijativu i demokratizaciju, Ženske fronte za radna i socijalna prava i Feminističkog fronta u Zagrebu.

MARIO KIKAŠ Socijalistički feminizam Predavanje će socijalistički feminizam predstaviti ne kao etapu u sklopu drugog vala feminizma, nego kao dio suvremenog konteksta, odnosno kao odgovor na neoliberalne političke i ekonomske tendencije posebice na globalnom jugu. Pitanja koja su postavljena tijekom sedamdesetih i osamdesetih godina postaju aktualna u vremenu odumiranja socijalne države na Sjeveru ili oduzimanja zajedničkih dobara te katastrofalnih radnih uvjeta za žene na Jugu. Stoga je jedno od središnjih mjesta suvremenih feminističkih rasprava upravo odnos ženskog pitanja u centru i na periferiji s obzirom na globalizam i jasnu podjelu rada koja proizlazi iz tih odnosa.

Obavezna literatura: Silvia Federici (2012) "Feminizam i politika zajedničkog" u Libra Libera, prev. Ana Vilenica, br. 31, str. 57-65 Juliet Mitchell (1981) "Pokret za oslobođenje žena" u Marksizam u svetu, prev. Jovana Pajević, br. 8/9 Ostala literatura: Maria Mies (1986) Patriarchy & Accumulation on a World Scale. Women in the International Divison of Labour, London: Zed Books. Silvia Federici (2013) Kaliban i veštica. Žene telo i prvobitna akumulacija, prev. Aleksa Golijanin, Beograd: Burevesnik. Immanuel Wallerstein (1986) Suvremeni svjetski sistem, Zagreb: Centar za kulturnu djelatnost.

O predavaču: Mario Kikaš je prekarni radnik, politički aktivist i član Baze za radničku inicijativu i demokratizaciju. Piše za nekoliko medija iz zemlje i regije (Bilten, Zarez, Kulturpunkt). Stručne tekstove o kulturnoj i obrazovnoj politici objavljivalo je u Teoriji koja hoda, Frakciji i Le Monde diplomatiqueu.

KAROLINA LEAKOVIĆ Feminizam i socijalna prava U osnovnim crtama predstavit će se temelji socijalne politike i pojam socijalne države te potom problematizirati reducirana uloge države u ostvarivanju njezinih funkcija. Na primjeru komodifikacije prava na predškolski odgoj i obrazovanje uvođenjem usluge dadilje, razmotrit ćemo posljedice koje takva praksa ima na status žena.

Obavezan tekst za čitanje: Davor Topolčić (2008): Udio žena u tržištu rada, obrasci radne karijere i uloga države, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb (priložen)

Ostala literature: Davor Topolčić (2001): Muškarci to ne rade: rodno segregirana podjela rada u obitelji, Institut društvenih znanosti Ivo PIlar, Zagreb (priložen); Christine Vanden Doelen (2013): Žene plaćaju krizu (preneseno sa slobodnifilozofski.com), http://www.libela.org/prozor-u-svijet/3611-zene-placaju-krizu/ Lilijana Burcar (2013): Žene u kapitalizmu ne mogu dobiti važna socijalna prava (intervjuirao Dragan Grozdanić, preneseno iz Novosti); http://www.libela.org/razgovor/3294- zene-u-kapitalizmu-ne-mogu-dobiti-vazna-socijalna-prava/ Vesna Leskošek (2012): U ratu sa socijalnom državom (razgovor vodila Tamara Opačić); http://www.e-novine.com/mobile/intervju/intervju-drustvo/59136-ratu-socijalnom- dravom.html Sonja Lokar (2013): Kako se kalio feminizam (razgovarala Darija Žilić, http://www.h- alter.org/vijesti/ljudska-prava/kako-se-kalio-feminizam Adrienne Roberts (2013): Ženski pokreti su glavni pokretači progresivne društvene promjene (razgovor vodile Ankica Čakardić, Vedrana Bibić i Tina Tešija); http://www.slobodnifilozofski.com/2013/04/adrienne-roberts-zenski-pokreti-su.html Jelena Miloš (2014): Vrtići - servisiranje društvenih potreba ili privatnih interesa, http://www.bilten.org/?p=2270 Ana Čekerevac (2010): Komparativne analize socijalnih politika, Fakultet političkih nauka, Beograd (priložen).

O predavačici: Karolina Leaković međunarodna je tajnica SDP-a Hrvatske i potpredsjednica njegova ženskog političkog krila - Foruma žena. Od srpnja 2014. godine zastupnica u Hrvatskom saboru. Aktivna u propitivanju te kritički nastrojena spram neoliberalnih tendencija u strankama lijevoga centra, niz godina osmišljava i organizira obrazovne programe u okviru Udruge za razvitak socijalne demokracije Novo društvo. I sama polazila Ženske studije.

2.4. PRAVO I FEMINIZAM

IVANA RADAČIĆ Pravo i feminizam Kolegij će se baviti odnosom roda i prava, propitujući na koji način pravo podržava neravnopravne rodne odnose i konstruira rodne identitete, posebice identitete žena, te je li i na koji način moguće koristiti pravo – posebice međunarodni sustav zaštite ljudskih prava – za poboljšavanje položaja žena. Teme koje će se obrađivati su: feminističke pravne teorije, ljudska prava žena – instrumenti i mehanizmi zaštite, nasilje nad ženama, diskriminacija te seksualna i reproduktivna prava.

Obavezna literatura: Radačić, I. (2009). Feministička pravna znanost: Neka neriješena pitanja, u. I. Radačić (ur.) Žene i pravo. Zagreb: Centar za ženske studije Ostala literatura: Radačić, I. (ur.) Žene i pravo. Zagreb: Centar za ženske studije. Radačić, I. (2014). Rape Myths and Gender Stereotypes in Croatian Laws and Judicial Practice, Feminist Legal Studies 22, 67-87. Radačić, I. (2008). Feminism and Human Rights: The Inclusive Approach to Interpreting International Human Rights Law. UCL Jurisprudence Review, 14, 238 – 277. MacKinnon, C. A. (1987) Difference and Dominance: On Sex Discrimination. U: C.A. MacKinnon (ur.) Feminism Unmodifed: Discourses on Life and Law. Smart, C. (1989) Feminism and the Power of Law. London: Routladge Conaghan, J. (2000) Reassesing the Feminist Theoretical Project in Law. Journal of Law and Society 27, 351-385.

O predavačici: Ivana Radačić doktorirala je pravo 2008. godine na Sveučilištu u Londonu, magistrirala je pravo na Sveučilištu u Michiganu 2003. i Sveučilištu u Zagrebu 2001. te kriminologiju na Sveučilištu Cambridge 2002. godine. Zaposlena je kao znanstvena suradnica u Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar, a predavačica je na Centru za hrvatske studije Sveučilišta u Zagrebu, Sveučilištu u Osijeku, Europskom inter-sveučilišnom centru za ljudska prava i demokratizaciju (Venecija) te University College London. Bila je gošća predavačica na Sveučilištu za mir UN-a (Kostarika), te istraživačica pri Sveučilištu u Kentu (Velika Britanija) i Sveučilištu u Melbournu (Australija). Pored toga, predaje na Centru za mirovne studije i Centru za ženske studije, Zagreb, te Institutu za ženska ljudska ljudska prava te surađuje s raznim udrugama. Nije baš uvijek u glavi; pleše ples 5 ritmova i svira djembe. Veseli se ovom kolegiju.

3. TIJELO - SPOL – SEKSUALNOST

3.1. Feministička kritika nasilja 3.2. Reprodukcija i spol 3.3. Psihoanaliza 3.4. Radionice

3.1. FEMINISTIČKA KRITIKA NASILJA

MAJA MAMULA I MAJA VUKMANIĆ RAJTER Feministička kritika nasilja Nasilje prema ženama je najeklatantniji oblik kršenja ženskih ljudskih prava. Brojni njegovi oblici još uvijek su neprepoznati i nesankcionirani, a žene koje su preživjele nasilje zbog brojnih razloga ga ne prijavljuju. Kroz predavanja upoznat ćemo se s različitim teorijskim perspektivama koje preispituju uzroke nasilja nad ženama, s naglaskom na feminističke teorije. Također, upoznat ćemo se sa najčešćim oblicima, dostupnim izvorima o rasprostranjenosti nasilja, razlozima

26 neprijavljivanja nasilja, njegovim posljedicama, kao i mogućim oblicima pomoći i podrške žrtvama nasilja.

Obavezan tekst za čitanje: Mamula, M. (2005.). Nasilje protiv žena. U: Singer, M. (ur.) Kriminologija delikata nasilja - Nasilje nad djecom i ženama, maloljetničko nasilje, (str.217-247). Zagreb: Nakladni zavod Globus. Weygandt White, J., Bondurant, B. and Donat P.L.N. (2004. ). Violence against Women. In: Crawford, M. and Unger, R. (ed.). Women and gender: A feminist psychology (4rd Ed.). New York: McGraw-Hill. Ostala literatura Barada, V. i Jelavić, Ž. (ur.) (2004.).Uostalom, diskriminaciju treba ukinuti!: Priručnik za analizu rodnih stereotipa. Zagreb: Centar za ženske studije. Brownmiller, S. (1995.): Protiv naše volje. Zagreb: Zagorka. Bukvić, A. (ur.) (2008.). Priručnik za rad sa ženama sa traumom muškog nasilja – feministički pristup. Beograd: Autonomni ženski centar. Hanmer, J. and Maynard, M. (ed.) (1991.). Women, Violence and Social Control. Humanities Press International, Inc. Hanmer, J. and Itzin, C. (2000.). Home Truths About Domestic Violence - Feminist influences on policy and practice. Routledge Press, London and New York. Kelly, L. and Radford, J. (1996.). „Nothing Really Happened": The Invalidation of Women's Experiences of Sexual Violence. In: Hester, M., Kelly, L. and Radford, J. (1996.). Women, Violence and Male Power. Open University Press, Buckingham. Kelly. L. (2008.). Preživjeti seksualnog nasilje. Zagreb: Ženska soba i Kruzak. Mamula M. i Komarić, N. (ur.) (2005.). Seksualno nasilje – teorija i praksa. Zagreb: Ženska soba. Mamula, M. (2010.). Žrtve seksualnog nasilja. U: Mužinić, L. i Vukota, LJ. (ur.) Tretman seksualnih delinkvenata i zaštita zajednice, (str. 227-247). Zagreb: Medicinska naklada i Psihijatrijska bolnica Vrapče. Mamula, M., Vukmanić, M., Hojt, A. i Zore, P. (2011.). Seksualno nasilje u Hrvatskoj 2000.- 2010. Zagreb: Ženska soba. Tjaden, P. and Thoennes. N. (2000.). Full report of the Prevalence, Incidence, and Consequences of Violence Against Women: Findings From the National Violence Against Women Survey. National Institute of Justice, U.S. Department of Justice.

O predavačici: Maja Mamula završila je psihologiju na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, gdje je magistrirala (2000.) i doktorirala (2012.) s temama iz područja ljudske seksualnosti i nasilja. U svom radu bavi se područjem rodno uvjetovanog nasilja i seksualnosti, spajajući aktivističku praksu i akademski rad, kroz rad u civilnom sektoru (Centar za žene žrtve rata, 1995.-2002. i Ženska soba, 2003. do danas) i na fakultetima (Hrvatski studiji - izborni kolegij Psihologija spolnosti, od 2001. do danas; Filozofski fakultet u Osijeku - izborni kolegiji Psihologija spolnosti i Psihologija roda i spola, 2007. do danas). Od 2001. surađuje i predaje u Centru za ženske studije (Žene, sigurnost i nasilje, Tijelo i seksualnost – privatno i političko, Nasilje prema ženama). Članica je i/ili predsjednica brojnih radnih tijela, grupa i povjerenstava vezano uz ravnopravnost spolova i zaštitu od nasilja. Za svoj rad dobila je i nekoliko priznanja, uključujući nagradu Gradske skupštine Grada Zagreba „ZAGREPČANKA GODINE“ za afirmaciju žena i zaštitu ženskih ljudskih prava (2010.) i nagradu Hrvatskog psihološkog društva „MARULIĆ: FIAT PSYCHOLOGIA“ za osobito vrijedan doprinos razvitku i promicanju hrvatske primijenjene psihologije (2010). Objavila je 6 knjiga, 6 priručnika, 16 poglavlja u knjigama, 2 znanstvena i 16 stručnih radova iz područja nasilja i seksualnosti. Izlagala je na 36 domaćih i međunarodnih konferencija i kongresa. Inicirala je i organizirala provođenje desetak pionirskih istraživanja u Hrvatskoj na području suzbijanja nasilja nad ženama i mladima. Sudjelovala je na tematskim sjednicama Vijeća Europe (London, 2012.; Madrid, 2013.) kao nezavisna predstavnica za Hrvatsku za područje suzbijanja nasilja nad ženama.

3.2. REPRODUKCIJA I SPOL

ŽELJKA JELAVIĆ O majčinstvu i porodu iz feminističke perspektive Predavanje će predstaviti odnos feminizma prema majčinstvu i porodu koji nije jednoznačan. Predstavit će odnos nadzora nad tijelom i ženskom reproduktivnom ulogom i seksulanošću, kao i pravom na izbor načina porađanja u patrijarhalnom društvu.

Obavezna literatura: Marjanić, Suzana. „Razgovor sa Željkom Jelavić ili o majčinstvu, kapitalu i Konvenciji za prava majke“ Treća, 11 (2009), 1 ; str. 67-80 Ostala literatura: Vilenica, Ana. (ur.) Postajanje majkom u vreme neoliberalnog kapitalizma.(2013). Beograd: uz) bu))na))). Novi Sad: Daniel print). Hooks, Bell. Feminizim je za sve: strastvena politika. Zagreb: Centar za ženske studije, 2004. Jelavić, Željka. Porod kao feminističko pitanje. u: (Drandić, Daniela ur.) Zbornik radova s konferencije prePOROD 2013. Izazovi i trendovi u maternalnoj skrbi u Hrvatskoj i Europskoj uniji. Zagreb: Roda, 2013. str.7 -12. http://issuu.com/quipos.art/docs/zbornik_preporod_2013/9#print

O predavačici: Željka Jelavić je predavačica, koordinatorica (1995 -2005) i suosnivačica Centra za ženske studije u Zagrebu. Diplomirala etnologiju i sociologiju, magistrirala rodne studije. Viša kustosica u Etnografskom muzeju u Zagrebu. Područje profesionalnog rada je muzejska edukacija, a istraživački interesi usmjereni su antropologiji tijela i seksualnosti te feminističkoj antropologiji. Priprema doktorski rad o kulturnim aspektima rađanja.

ASJA BAKIĆ Subverzivni potencijal pornografije i njezino feminističko čitanje Afirmativno čitanje pornografije u kontekstu suvremene hrvatske politike, ali i feminizma danas. Beneficije pornografskog žanra za suvremeni feministički angažman, ali i negativne strane pornifikacije u popularnoj kulturi. Kratak osvrt na ženski subjekt u suvremenoj pornografskoj produkciji te osvrt na parafilije i fetiše kojima su žene izvan pornografije svakodnevno izložene.

Obavezna literatura: Obaveza je svake polaznice/ka programa pogledati na internetu nešto od dostupne pornografske građe: video isječke, neke od dugometražnih pornografskih uradaka te prostudirati fotografske blogove posvećene eksplicitnim pornografskim, ali i erotskim

29 sadržajima. Preporučljivo je također pročitati nešto od pisane erotike i pornografije kako bismo ova dva medija mogle kratko usporediti. Na primjer: - http://www.xvideos.com/ - http://www.redtube.com/ Ili moj tumblr blog s kojeg ćemo, uostalom, neke fotografije preuzeti i za samo predavanje: - http://svrshoteka.tumblr.com/ Eksplicitne tekstove možete pronaći u starim brojevima Erotike. Ostala literatura: The Feminist Porn Book: The Politics of Producing Pleasure, grupa urednica, 2013. -Porn Studies, urednica Linda Williams, 2004.

O predavačici: Profesorica B/H/S jezika i književnosti (Odsjek za Bosanski jezik i književnost, Univerzitet u Tuzli).

HRVOJE JURIĆ Umjetna oplodnja Koliko god se pravo na "umjetnu oplodnju", tj. medicinski potpomognutu oplodnju (MPO), činilo samorazumljivim i neproblematičnim segmentom reproduktivnih prava, bioetičke su rasprave o toj temi vrlo intenzivne i uključuju brojna biologijska, medicinska, etička, socijalna i politička, kao i rodna pitanja. U predavanju će se nastojati prikazati osnovne znanstveno-medicinske činjenice vezane uz MPO, glavne argumentacijske sklopove u polju etike i teorijsko-ideološka razmimoilaženja, te ukazati na socijalno-politički kontekst rasprave i pravnu regulaciju u Hrvatskoj. Pritom će biti riječi o raznim tipovima MPO, o liberalnom i konzervativnom pogledu na ovu problematiku, o MPO u starijoj životnoj dobi, o MPO u istospolnim zajednicama, o surogatnom majčinstvu, te o kloniranju kao jednoj još uvijek nerealiziranoj, ali sve izvjesnijoj mogućnosti reprodukcije.

Obavezna literatura: Rosemarie Tong, "Feminist Bioethical Perspectives on Artificial Insemination", u: Rosemarie Tong, Feminist Approaches to Bioethics. Theoretical Reflections and Practical Applications, Westview Press, Boulder, 1997, str. 162-173.

Ostala literatura: Susan Bewley, "In vitro Fertilization is Rarely Successful in Older Women", u: Helga Kuhse i Peter Singer (ur.), Bioethics. An Anthology, Blackwell, Malden – Oxford – Carlton, 2003, str. 119. Gillian Hanscombe, "The Right to Lesbian Parenthood", u: Ronald Munson (ur.), Intervention and Reflection. Basic Issues in Medical Ethics, Wadsworth Publishing Company, Belmont, 1992, str. 506-509. Jennifer Jackson, "Can Older Women Cope with Motherhood", u: Helga Kuhse i Peter Singer (ur.), Bioethics. An Anthology, Blackwell, Malden – Oxford – Carlton, 2003, str. 118. Hrvoje Jurić, "Rađanje s predumišljajem. Ili: Sjećaš li se Louise Brown", u: Treća, br. 4/2002, str. 128-151. Ronald Munson, "Reproductive Control: In Vitro Fertilization, Artificial Insemniation and Surrogate Pregnancy", u: Ronald Munson (ur.), Intervention and Reflection. Basic Issues in Medical Ethics, Wadsworth Publishing Company, Belmont, 1992, str. 465-479. Ronald Munson, "Artificial Insemination and Donor Responsibility", u: Ronald Munson (ur.), Intervention and Reflection. Basic Issues in Medical Ethics, Wadsworth Publishing Company, Belmont, 1992, str. 510-515. Laura M. Purdy, "Surrogate Mothering: Exploitation or Empowerment?", u: Helga Kuhse i Peter Singer (ur.), Bioethics. An Anthology, Blackwell, Malden – Oxford – Carlton, 2003, str. 103-112. Rosemarie Tong, "Feminist Bioethical Perspectives on In-Vitro Fertilization", u: Rosemarie Tong, Feminist Approaches to Bioethics. Theoretical Reflections and Practical Applications, Westview Press, Boulder, 1997, str. 181-186.

Abortus Abortus spada među prve i do danas najintenzivnije raspravljane teme u okviru bioetike, kao i među one teme oko kojih su se kristalizirali opći feministički stavovi o bioetičkim pitanjima, odnosno formirala feministička bioetika. Jedan od razloga jest to što se preko pitanja o abortusu dolazi do temeljnih bioetičkih pitanja o životu i smrti, do osnovnih bioetičkih pozicija, tzv. pro-choice i pro-life, te do suštine rasprave o ženskoj tjelesnosti, reproduktivnim pravima, slobodi i autonomiji. Osim toga, abortus nije samo etičko, nego i važno socijalno i političko pitanje. U predavanju će biti razmotrene različite dimenzije ove problematike, od biologijsko-medicinske, preko filozofijske i teologijske, do socijalne,

31 političke i pravne, a na temelju reprezentativnih i ilustrativnih tekstova ukazat će se na ključne argumente za i protiv prava na pobačaj, te širi kontekst rasprave.

Obavezna literatura: Judith Jarvis Thomson, "Obrana pobačaja", u: Snježana Prijić (ur.), Pobačaj – za i protiv, Hrvatski kulturni dom, Rijeka, 1995, str. 58-72. Ostala literatura: Margaret Olivia Little, "The Moral Permissibility of Abortion", u: Andrew I. Cohen i Christopher Heath Wellman (ur.), Contemporary Debates in Applied Ethics, Blackwell, Malden – Oxford – Carlton, 2005, str. 27-39. Mary Anne Warren, "O moralnom i zakonskom statusu pobačaja", u: Snježana Prijić (ur.), Pobačaj – za i protiv, Hrvatski kulturni dom, Rijeka, 1995, str. 43-57. Jane English, "Pobačaj i pojam osobe", u: Snježana Prijić (ur.), Pobačaj – za i protiv, Hrvatski kulturni dom, Rijeka, 1995, str.73-81. Sacred Congregation for the Doctrine of the Faith, "Declaration on Abortion", na: http://catholicinsight.com/online/church/vatican/article_460.shtml. Patrick Lee i Robert P. George, "The Wrong of Abortion", u: Andrew I. Cohen i Christopher Heath Wellman (ur.), Contemporary Debates in Applied Ethics, Blackwell, Malden – Oxford – Carlton, 2005, str. 13-26. John T. Noonan, Jr., "Gotovo apsolutna povijesna vrijednost", u: Snježana Prijić (ur.), Pobačaj – za i protiv, Hrvatski kulturni dom, Rijeka, 1995, str. 36-42. Don Marquis, "Why Abortion is Immoral", u: Helga Kuhse & Peter Singer (ur.), Bioethics. An Anthology, Blackwell, Malden – Oxford – Carlton, 2003, str. 46-57.

O predavaču: Hrvoje Jurić je rođen 1975. u Bihaću. Diplomirao je filozofiju na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu 1998., a doktorirao 2007. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od 2000. je zaposlen na Odsjeku za filozofiju zagrebačkog Filozofskog fakulteta, trenutno u zvanju izvanrednog profesora, gdje predaje etiku i bioetiku. Zamjenik je glavnog i odgovornog urednika časopisa Filozofska istraživanja i Synthesis philosophica, te suaradnik brojnih znanstvenih, kulturnih i socijalnih projekata. Kao filozof se posebno bavi etikom, bioetikom, feminističkom i rodnom teorijom, te utopijskim studijima. Osim toga, piše poeziju i sklon je društvenom aktivizmu.

ĐURĐICA KOLAREC Prostitucija – na čemu se bazira moj stav? Budući da se oko problema prostitucije i pristupa toj temi čak ni feministkinje ne mogu složiti, predavanje se neće baviti pitanjima ZA ili PROTIV, razmatranjem je li to pravo žena na samoodređenje ili je nasilje, već će predstaviti abolicionistički pristup za koji se opredijelila Mreža PETRA i Ženska mreža Hrvatske koje zajedno sa Evropskim ženskim lobijem sudjeluju u kampanji „Za Evropu bez prostitucije“. U toku predavanja s polaznicama /polaznicima pričat ćemo i o vezi prostitucije i trgovanja ženama, a bit će prikazan jedan kraći dokumentarni film.

Obavezna literatura: http://www.womenlobby.org/get-involved/ewl-campaigns/together-for-a-europe-free- from/?lang=en Ostala literatura: Angel K - www.survivingprostitutionandaddiction.blogspot.com Rebecca Mott - http://en.wordpress.com/tag/rebecca-mott/

Testimonies from survivors in campaign websites: Demand Change, UK: www.demandchange.org.uk End Prostitution Now, Scotland - www.endprostitutionnow.org and the resource website: www.prostitutionresearch.com

O predavačici: Rođena 1958.g., završila Fakultet za defektologiju, smjer poremećaji u ponašanju i penologija, radila 13 godina kao odgajateljica u Domu za djecu i mlade s poremećajima u ponašanju, godinu dana u SOS dječjem selu kao voditeljica Kuće za mladež. Na ženskoj nevladinoj sceni od 1998, od prve zaljubljena u aktivizam i feminizam, u Centru za žene žrtve rata radi na programu suzbijanja trgovanja ženama i direktnoj podršci žrtvama trgovanja ljudima i prostitucije. Koordinatorica 13 organizacija Mreže PETRA (Prevencija i Eliminacija TRgovanja ženamA) i jedna od pet koordinatorica Ženske mreže Hrvatske.