Pity, Protest and Profit: Local Perceptions of Transit Migrants in Bogovađa, Serbia
Total Page:16
File Type:pdf, Size:1020Kb
Load more
Recommended publications
-
O Naknadama Za Korišćenje Javnih Dobara
ZAKON O NAKNADAMA ZA KORIŠĆENJE JAVNIH DOBARA ("Sl. glasnik RS", br. 95/2018) I UVODNE ODREDBE Predmet uređivanja Član 1 Ovim zakonom uređuju se naknade za korišćenje javnih dobara, i to: obveznik plaćanja, osnovica, visina, način utvrđivanja i plaćanja, pripadnost prihoda od naknade, kao i druga pitanja od značaja za utvrđivanje i plaćanje naknada za korišćenje javnih dobara. Definicije Član 2 Pojedini izrazi upotrebljeni u ovom zakonu imaju sledeće značenje: 1) naknada je javni prihod koji se naplaćuje za korišćenje određenog javnog dobra; 2) javno dobro je prirodno bogatstvo, odnosno dobro od opšteg interesa i dobro u opštoj upotrebi (u daljem tekstu: javno dobro); 3) korišćenje javnog dobra, u smislu ovog zakona, podrazumeva neposredno korišćenje javnog dobra na osnovu zakona ili ugovora ili vršenje neposrednog uticaja na raspoloživost, kvalitet ili neku drugu osobinu javnog dobra činjenjem ili nečinjenjem; 4) obveznik plaćanja naknade za korišćenje javnog dobra je pravno lice, preduzetnik ili fizičko lice (u daljem tekstu: obveznik naknade) koje koristi javno dobro; 5) osnovica za utvrđivanje naknade za korišćenje javnog dobra (u daljem tekstu: osnovica) je jedinica mere, vrednost dobra koje se koristi ili prihod koji se ostvaruje; 6) visina naknade je novčani iznos za korišćenje javnog dobra (u daljem tekstu: visina naknade). Uvođenje naknada Član 3 Naknade za korišćenje javnih dobara mogu se uvoditi samo ovim zakonom. II VRSTE NAKNADA ZA KORIŠĆENJE JAVNIH DOBARA Vrste naknada Član 4 Ovim zakonom uvode se naknade za korišćenje javnih -
Na Osnovu Člana 191. Zakona O Vodama („Službeni Glasnik RS”, Br
Na osnovu člana 191. Zakona o vodama („Službeni glasnik RS”, br. 30/10, 93/12 i 101/16) i člana 42. stav 1. Zakona o Vladi („Službeni glasnik RS”, br. 55/05, 71/05 – ispravka, 101/07, 65/08, 16/11, 68/12 – US, 72/12, 7/14 – US i 44/14), Vlada donosi UREDBU o visini naknada za vode "Službeni glasnik RS", broj 14 od 23. februara 2018. 1 . Uvodna odredba Član 1. Ovom uredbom utvrđuje se visina naknade za korišćenje voda, naknade za ispuštenu vodu, naknade za odvodnjavanje, naknade za korišćenje vodnih objekata i sistema i naknade za izvađeni rečni nanos, u skladu sa kriterijumima utvrđenim Zakonom o vodama. 2 . Naknada za korišćenje voda Član 2. Naknada za korišćenje voda utvrđuje se u visini, i to za: 1 ) sirovu vodu koja se koristi za pogonske namene 0,2762 dinara po 1 m ³ vode; 2 ) vodu kvaliteta za piće koja se koristi za svoje potrebe 0,3782 dinara po 1 m ³ vode; 3 ) vodu koja se koristi za navodnjavanje: (1 ) ako postoji uređaj za merenje količine isporučene vode 0,1132 dinara po 1 m ³ vode, (2 ) ako ne postoji uređaj za merenje količine isporučene vode 679,1678 dinara po hektaru; 4 ) vodu koja se koristi za uzgoj riba u: (1 ) hladnovodnim ribnjacima , ako postoji uređaj za merenje količine isporučene vode,0,0227 dinara po m ³ vode, a ako ne postoji mogućnost merenja količine isporučene vode prema projektovanom kapacitetu zahvaćene vode na vodozahvatu, (2 ) toplovodnim ribnjacima 5.659,7321 dinar po hektaru ribnjaka, (3 ) ribnjacima za sportski ribolov 2.829,8661 dinar po hektaru ribnjaka; 5 ) vodu za piće koja se sistemom javnog vodovoda -
O Naknadama Za Korišćenje Javnih Dobara
ZAKON O NAKNADAMA ZA KORIŠĆENJE JAVNIH DOBARA ("Sl. glasnik RS", br. 95/2018) I UVODNE ODREDBE Predmet uređivanja Član 1 Ovim zakonom uređuju se naknade za korišćenje javnih dobara, i to: obveznik plaćanja, osnovica, visina, način utvrđivanja i plaćanja, pripadnost prihoda od naknade, kao i druga pitanja od značaja za utvrđivanje i plaćanje naknada za korišćenje javnih dobara. Definicije Član 2 Pojedini izrazi upotrebljeni u ovom zakonu imaju sledeće značenje: 1) naknada je javni prihod koji se naplaćuje za korišćenje određenog javnog dobra; 2) javno dobro je prirodno bogatstvo, odnosno dobro od opšteg interesa i dobro u opštoj upotrebi (u daljem tekstu: javno dobro); 3) korišćenje javnog dobra, u smislu ovog zakona, podrazumeva neposredno korišćenje javnog dobra na osnovu zakona ili ugovora ili vršenje neposrednog uticaja na raspoloživost, kvalitet ili neku drugu osobinu javnog dobra činjenjem ili nečinjenjem; 4) obveznik plaćanja naknade za korišćenje javnog dobra je pravno lice, preduzetnik ili fizičko lice (u daljem tekstu: obveznik naknade) koje koristi javno dobro; 5) osnovica za utvrđivanje naknade za korišćenje javnog dobra (u daljem tekstu: osnovica) je jedinica mere, vrednost dobra koje se koristi ili prihod koji se ostvaruje; 6) visina naknade je novčani iznos za korišćenje javnog dobra (u daljem tekstu: visina naknade). Uvođenje naknada Član 3 Naknade za korišćenje javnih dobara mogu se uvoditi samo ovim zakonom. II VRSTE NAKNADA ZA KORIŠĆENJE JAVNIH DOBARA Vrste naknada Član 4 Ovim zakonom uvode se naknade za korišćenje javnih -
Nadležne Veterinarske Stanice 2014 Do 2016
ODLUKA O IZBORU PRAVNIH LICA ZA POSLOVE IZ PROGRAMA MERA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE ŽIVOTINJA ZA PERIOD 2014-2016. GODINE ("Sl. glasnik RS", br. 23/2014) Poslovi iz Programa mera za period 2014-2016. godine, koji su utvrđeni kao poslovi od javnog interesa, ustupaju se sledećim pravnim licima: Grad Beograd 1. VS "Tika Vet" Mladenovac Rabrovac, Jagnjilo, Markovac 2. VS "Mladenovac" Mladenovac Amerić, Beljevac, Velika Ivanča, Velika Krsna, Vlaška, Granice, Dubona, Kovačevac, Koraćica, Mala Vrbica, Međulužje, Mladenovac, selo Mladenovac, Pružatovac, Rajkovac, Senaja, Crkvine, Šepšin 3. VS "Aćimović- Obrenovac Baljevac, Brović, Vukićevica, Grabovac, Draževac, Zabrežje, Jasenak, Obrenovac" Konatica, Ljubinić, Mislođin, Piroman, Poljane, Stubline, Trstenica 4. VS "Dr Kostić" Obrenovac Belo Polje, Brgulice, Veliko Polje, Dren, Zvečka, Krtinska, Orašac, Ratari, Rvati, Skela, Ušće, Urovci 5. VS "Simbiosis Vet" Obrenovac Obrenovac, Barič, Mala Moštanica 6. VS "Nutrivet" Grocka Begaljica, Pudarci, Dražanj 7. VS "Grocka" Grocka Umčari, Boleč, Brestovik, Vinča, Grocka, Živkovac, Zaklopača, Kaluđerica, Kamendo, Leštane, Pudarci, Ritopek 8. VS "Arnika Veterina" Lazarevac Baroševac, Prkosava, Rudovci, Strmovo, Mali Crljeni, Kruševica, Trbušnica, Bistrica, Dren 9. VS "Artmedika Vet" Lazarevac Vrbovno, Stepojevac, Leskovac, Sokolovo, Cvetovac, Vreoci, Veliki Crljeni, Junkovac, Arapovac, Sakulja 10. VS "Alfa Vet CO 2007" Lazarevac Lazarevac, Šopić, Barzilovica, Brajkovac, Čibutkovica, Dudovica, Lukovica, Medoševac, Mirosaljci, Zeoke, Petka, Stubica, Šušnjar, Županjac, Burovo 11. VS "Ardis Vet" Sopot Slatina, Dučina, Rogača, Sibnica, Drlupa 12. VS "Uniprim Vet" Barajevo Arnajevo, Rožanci, Beljina, Boždarevac, Manić 13. VS "Vidra-Vet" Surčin Bečmen, Petrovčić, Novi Beograd, Bežanija 14. VS "Srem-Vet" Surčin Surčin, Dobanovci, Boljevci, Jakovo, Progar Zemun Zemun 15. VS "Makrovet" Zemun Ugrinovci, Batajnica 16. VS "SV. Modest" Voždovac Ripanj, Zuce, Beli Potok, Kumodraž, selo Rakovica, Jajinci Grocka Vrčin 17. -
Indeks Rasta Broja Stanovnika Po Naseljenim Mestima 2002-2011
Indeks rasta broja stanovnika po naseljenim mestima 2002-2011. godine KELEBIJA ĐALA HORGOŠ BAČKI VINOGRADI SUBOTICA PALIĆ MARTONOŠ RABE SRPSKI KRSTUR HAJDUKOVO LJUTOVO LEGENDA MAJDAN MALI PESAK ŠUPLJAK SIGET MALE KANJIŽA PIJACE FILIĆ DONJI TAVANKUT MALA GORNJI BANATSKO ARANĐELOVO BOSNA TAVANKUT ZIMONIĆ NOVI KNEŽEVAC NOVO PODLOKANJ SELO BIKOVO VELEBIT VRBICA MIŠIĆEVO ADORJAN pad broja stanovnika RIĐICA OROM BAJMOK SANAD CRNA TREŠNJEVAC BARA RASTINA ĐURĐIN TOTOVO ALEKSA VIŠNJEVAC SELO BANATSKI ŠANTIĆ MONOŠTOR STANIŠIĆ STARI NOVI DOLINE ŽEDNIK ŽEDNIK ČOKA BAČKI BREG GAKOVO ČANTAVIR SENTA PAČIR MOKRIN BOGARAŠ BAČKO DUŠANOVO porast broja stranovnika KOLUT JAZOVO MALI BEOGRAD TORNJOŠ SVETOZAR MILETIĆ OSTOJIĆEVO GORNJI BREG NAKOVO STARA MORAVICA BAČKI SOKOLAC KARAĐORĐEVO ZOBNATICA BEZDAN ČONOPLJA SAJAN KEVI NOVO TOMISLAVCI MIĆUNOVO ORAHOVO PADEJ BANATSKO KRIVAJA GORNJA VELIKO SELO ROGATICA SVETIĆEVO STERIJINO KIKINDA IĐOŠ UTRINE BAČKI ADA BAČKA TOPOLA KAVILO stagnacija broja stanovnika MONOŠTOR SOMBOR KLJAJIĆEVO POBEDA TELEČKA OBORNJAČA BAJŠA NJEGOŠEVO BOGARAŠ OBORNJAČA SREDNJI SALAŠ NOVI GUNAROŠ BOČAR KOZARCI MOL PANONIJA BAGREMOVO KUPUSINA BAČKO PETROVO SELO RUSKO SRPSKA SELO CRNJA LIPAR MALI IĐOŠ RADOJEVO SIVAC MILEŠEVO NOVO MILOŠEVO bez stanovnika NOVA CRVENKA BANATSKA TOPOLA LOVĆENAC PRIGREVICA TOBA STAPAR VOJVODA STEPA CRVENKA HETIN SVILOJEVO FEKETIĆ APATIN NOVA BEČEJ CRNJA BAŠAID NOVI BEČEJ ALEKSANDROVO KRUŠČIĆ KULA BAČKI BRESTOVAC nepopisano područje Kosova i Metohije DOROSLOVO SRBOBRAN SONTA TORDA RADIČEVIĆ VRBAS SRPSKI ITEBEJ BAČKI -
Region Opština Mesto Broj Goveda (Živih) BEOGRAD BARAJEVO
Region Opština Mesto Broj goveda (živih) BEOGRAD BARAJEVO ARNAJEVO 307 BACEVAC 101 BARAJEVO 281 BELJINA 268 BOŽDAREVAC 226 GUNCATI 133 LISOVIĆ 111 MANIC 71 MELJAK 48 ROŽANCI 301 VELIKI BORAK 282 VRANIĆ 267 ŠILJAKOVAC 36 BEOGRAD-SURČIN BEČMEN 36 BOLJEVCI 111 DOBANOVCI 507 JAKOVO 193 PETROVČIĆ 257 PROGAR 79 SURČIN 51 GROCKA BEGALJICA 40 BOLEČ 5 BRESTOVIK 4 DRAŽANJ 128 GROCKA 4 KALUĐERICA 11 KAMENDOL 28 LEŠTANE 1 PUDARCI 87 UMČARI 488 VRCIN 88 ZAKLOPACA 5 ŽIVKOVAC 7 LAZAREVAC ARAPOVAC 89 BAROŠEVAC 34 BARZILOVICA 102 BISTRICA 150 BRAJKOVAC 184 BUROVO 12 CVETOVAC 64 DREN 128 DUDOVICA 247 JUNKOVAC 46 KRUŠEVICA 34 LAZAREVAC 20 LESKOVAC 146 LUKAVICA 54 MALI CRLJENI 35 MEDOŠEVAC 9 MIROSALJCI 236 PETKA 46 PRKOSAVA 7 Region Opština Mesto Broj goveda (živih) BEOGRAD LAZAREVAC RUDOVCI 26 SOKOLOVO 94 STEPOJEVAC 107 STRMOVO 52 STUBICA 33 TRBUŠNICA 286 VELIKI CRLJENI 165 VRBOVNO 114 VREOCI 26 ZEOKE 11 ČIBUTKOVICA 100 ŠOPIĆ 91 ŠUŠNJAR 39 ŽUPANJAC 35 MLADENOVAC AMERIC 183 BELJEVAC 91 CRKVINE 108 DUBONA 62 GRANICE 26 JAGNJILO 914 KORAĆICA 555 KOVAČEVAC 595 MALA VRBICA 46 MARKOVAC 161 MEĐULUŽJE 336 MLADENOVAC (SELO) 109 MLADENOVAC (VAROŠ) 128 PRUŽATOVAC 482 RABROVAC 1,109 RAJKOVAC 93 SENAJA 8 VELIKA IVANČA 960 VELIKA KRSNA 918 VLAŠKA 350 ŠEPŠIN 77 NOVI BEOGRAD NOVI BEOGRAD 22 OBRENOVAC BALJEVAC 117 BARIČ 28 BELO POLJE 64 BROVIĆ 354 DRAŽEVAC 434 DREN 389 GRABOVAC 1,109 JASENAK 316 KONATICE 93 KRTINSKA 915 LJUBINIC 436 MALA MOŠTANICA 38 MISLODIN 135 OBRENOVAC 19 ORAŠAC 573 PIROMAN 292 Region Opština Mesto Broj goveda (živih) BEOGRAD OBRENOVAC POLJANE 220 RATARI -
Annual Report for 2020 Introduction
ANNUAL REPORT FOR 2020 www.ehons.org INTRODUCTION INTRODUCTION Ecumenical Humanitarian Dear reader, Organization The report you hold in your hands is our Annual Report for 2020, which you will agree was a challenging year in every respect. No doubt we will remember this year for the COVID-19 pandemic that Address : 21000 Novi Sad, Ćirila i Metodija 21 changed our lives. Many lost people dear to them, many feared for e-mail: [email protected] their health and the lives of their loved ones, many lost their jobs web: www.ehons.org and lost their ability to travel and socialise. Phone numbers: 021/466-588 As in previous crises, the Ecumenical Humanitarian Organisation responded to the situation 021/469-683 Social and Diaconal Centre and, with the support of our donors, secured 10,000 packages of humanitarian aid for those most vulnerable, which we distributed all over Serbia. Not only that, we also succeeded in implementing more than 40 different projects, through which we supported socially vulnerable children and young people, children living and/or working on the street, elderly people, Roma men and women, returnees under the readmission agreements, migrants, people with disabilities, people fighting cancer, together with their families, women and many others. We are exceptionally proud of our more than 120 employees, more than 100 external associates and a network of around 200 volunteers. All of these people are what makes EHO one of the leading organisations in Serbia tackling social issues, for which I am immeasurably grateful to them. Director Anna Brtka Valent 2 3 ABOUT US CIVIL SOCIETY Social inclusion of Roma and Ecumenical other vulnerable groups in Humanitarian Serbia 2019-2022 n 2020 we continued with project activities targeted towards improving the Organization living conditions of Roma men and women and other people from vulnerable categories in three areas: housing, education and legal support. -
Umetost Prezivljavanja
Bo`idar Jakši} i Goran Baši}, Umetnost pre`ivljavanja. Gde i kako `ive Romi u Srbiji • Izdava~: Institut za filozofiju i društvenu teoriju, Beograd, Narodnog fronta 45 www.instifdt.bg.ac.yu • Tel./fax: (+381 11) 2646-242 • E-mail: [email protected] • Za Izdava~a: Stjepan Gredelj, direktor • Recenzenti: Nebojša Popov i Sreten Vujovi} • Likovno grafi~ko rešenje korica: Aida Spasi} • Grafi~ka obrada teksta: Nina Popov • Štampa: „Filip Višnji}“, Beograd • Tira`: 500 primeraka • Beograd 2005. ISBN Knjiga UMETNOST PRE@IVLJAVANJA – Gde i kako `ive Romi u Srbiji sadr`i rezultate rada na projektu broj 1926 Društvenorazvojne mogu}nosti Srbije/Jugoslavije u evropskim i svet- skim procesima, Instituta za filozofiju i društvenu teoriju Univerziteta u Beogradu, koje je finansiralo Ministarstvo za nauku, tehnologije i razvoj Vlade Srbije, kao i saznanja dobijena terenskim radom u okviru projekta Romska naselja, uslovi `ivota i mogu}nosti integracije Roma u Srbiji: radi poduzimanja efikasnih mera za poboljšanje uslova `ivota i ispitivanja mogu}nosti integracije, koje je finansirao OXFAM GB, kancelarija u Beogradu. Objavlji- vanje knjige omogu}ilo je Ministarstvo nauke i zaštite `ivotne sredine Vlade Srbije. Bo`idar Jak{i} Goran Ba{i} UMETNOST PRE@IVLJAVANJA Gde i kako `ive Romi u Srbiji Institut za filozofiju i dru{tvenu teoriju Beograd, 2005. Sadr`aj Bo`idar Jak{i}: Predgovor . 9 Prvi deo O poreklu, identitetu i naseljima Roma u Srbiji Goran Ba{i}: O poreklu i identitetu Roma u Srbiji . 15 Goran Ba{i}: Naselja i naseljenost Roma u Srbiji . 31 Pristup istra`ivanju romskih naselja . 32 Rasprostranjenost romskih naselja u Srbiji . -
ZAKON O NAKNADAMA ZA KORIŠĆENJE JAVNIH DOBARA ("Sl
BUDITE NA PRAVNOJ STRANI [email protected] www.paragraf.rs Preuzeto iz elektronske pravne baze Paragraf Lex Ukoliko ovaj propis niste preuzeli sa Paragrafovog sajta ili niste sigurni da li je u pitanju važeća verzija propisa, poslednju verziju možete naći OVDE. ZAKON O NAKNADAMA ZA KORIŠĆENJE JAVNIH DOBARA ("Sl. glasnik RS", br. 95/2018, 49/2019 i 86/2019 - usklađeni din. izn.) I UVODNE ODREDBE Predmet uređivanja Član 1 Ovim zakonom uređuju se naknade za korišćenje javnih dobara, i to: obveznik plaćanja, osnovica, visina, način utvrđivanja i plaćanja, pripadnost prihoda od naknade, kao i druga pitanja od značaja za utvrđivanje i plaćanje naknada za korišćenje javnih dobara. Definicije Član 2 Pojedini izrazi upotrebljeni u ovom zakonu imaju sledeće značenje: 1) naknada je javni prihod koji se naplaćuje za korišćenje određenog javnog dobra; 2) javno dobro je prirodno bogatstvo, odnosno dobro od opšteg interesa i dobro u opštoj upotrebi (u daljem tekstu: javno dobro); 3) korišćenje javnog dobra, u smislu ovog zakona, podrazumeva neposredno korišćenje javnog dobra na osnovu zakona ili ugovora ili vršenje neposrednog uticaja na raspoloživost, kvalitet ili neku drugu osobinu javnog dobra činjenjem ili nečinjenjem; 4) obveznik plaćanja naknade za korišćenje javnog dobra je pravno lice, preduzetnik ili fizičko lice (u daljem tekstu: obveznik naknade) koje koristi javno dobro; 5) osnovica za utvrđivanje naknade za korišćenje javnog dobra (u daljem tekstu: osnovica) je jedinica mere, vrednost dobra koje se koristi ili prihod koji se ostvaruje; 6) visina naknade je novčani iznos za korišćenje javnog dobra (u daljem tekstu: visina naknade). Uvođenje naknada Član 3 Naknade za korišćenje javnih dobara mogu se uvoditi samo ovim zakonom. -
Protection of Patients‟ Rights Equal for All Patients
PROTECTION OF PATIENTS‟ RIGHTS EQUAL FOR ALL PATIENTS Law Scanner Belgrade, May 2012 PROTECTION OF PATIENTS‟ RIGHTS EQUAL FOR ALL PATIENTS Publisher Law Scanner Marka Oreškovića 20/1, Belgrade Tel. 011/411 30 28 e-mail: [email protected] www.lawscanner.org For publisher Marina Mijatović Editor Vojislav Bajić Translators Katarina Bukumirić, English Toni Bislimi, Roma ISBN 978-86-915699-0-7 Printing Design print, Valjevo Content Foreword .................................................................................................................................... 4 Introduction ................................................................................................................................ 6 KOLUBARA REGION .............................................................................................................. 8 General hospital in Valjevo ........................................................................................................ 8 Health center in Valjevo ........................................................................................................... 11 General hospital in Mionica ..................................................................................................... 13 General hospital in Lajkovac .................................................................................................... 15 General hospital in Ub .............................................................................................................. 18 MAĈVA REGION .................................................................................................................. -
ZAKON O TERITORIJALNOJ ORGANIZACIJI REPUBLIKE SRBIJE ("Sl
BUDITE NA PRAVNOJ STRANI [email protected] www.paragraf.rs Preuzeto iz elektronske pravne baze Paragraf Lex Ukoliko ovaj propis niste preuzeli sa Paragrafovog sajta ili niste sigurni da li je u pitanju važeća verzija propisa, poslednju verziju možete naći OVDE. ZAKON O TERITORIJALNOJ ORGANIZACIJI REPUBLIKE SRBIJE ("Sl. glasnik RS", br. 129/2007, 18/2016 i 47/2018) I OSNOVNE ODREDBE Član 1 Ovim zakonom određuje se teritorija teritorijalnih jedinica i uređuju druga pitanja od značaja za teritorijalnu organizaciju Republike Srbije. Član 2 Teritorijalnu organizaciju Republike Srbije čine opštine, gradovi i grad Beograd kao teritorijalne jedinice i autonomne pokrajine kao oblik teritorijalne autonomije. Član 3 Teritoriju opštine, grada i grada Beograda čine naseljena mesta, odnosno područja katastarskih opština koja ulaze u sastav ovih jedinica lokalne samouprave. Granice jedinica lokalne samouprave utvrđene su granicama odgovarajućih katastarskih opština sa njene teritorije. Član 4 Osnivanje novih jedinica lokalne samouprave, spajanje, ukidanje i promena teritorije postojećih jedinica lokalne samouprave, uređuje se u skladu sa kriterijumima predviđenim zakonom kojim se uređuje lokalna samouprava, po prethodno održanom savetodavnom referendumu na teritoriji tih jedinica lokalne samouprave. Nazivi opština i gradova, nazivi naseljenih mesta i katastarskih opština, kao i način njihove promene, utvrđuju su ovim zakonom. II NASELJENA MESTA Član 5 Naseljeno mesto je deo teritorije opštine koje ima izgrađene objekte za stanovanje i privređivanje, osnovnu komunalnu infrastrukturu i druge objekte za zadovoljavanje potreba stanovnika koji su tu stalno nastanjeni. Član 6 Naseljeno mesto može biti u sastavu samo jedne jedinice lokalne samouprave. Na teritoriji jedinice lokalne samouprave dva ili više naseljenih mesta ne mogu imati isti naziv. -
Zakon O Naknadama Za Korišćenje Javnih Dobara
22.10.2020. ZAKON O NAKNADAMA ZA KORIŠĆENJE JAVNIH DOBARA ("Sl. glasnik RS", br. 95/2018, 49/2019 i 86/2019 - usklađeni din. izn.) I UVODNE ODREDBE Predmet uređivanja Član 1 Ovim zakonom uređuju se naknade za korišćenje javnih dobara, i to: obveznik plaćanja, osnovica, visina, način utvrđivanja i plaćanja, pripadnost prihoda od naknade, kao i druga pitanja od značaja za utvrđivanje i plaćanje naknada za korišćenje javnih dobara. Definicije Član 2 Pojedini izrazi upotrebljeni u ovom zakonu imaju sledeće značenje: 1) naknada je javni prihod koji se naplaćuje za korišćenje određenog javnog dobra; 2) javno dobro je prirodno bogatstvo, odnosno dobro od opšteg interesa i dobro u opštoj upotrebi (u daljem tekstu: javno dobro); 3) korišćenje javnog dobra, u smislu ovog zakona, podrazumeva neposredno korišćenje javnog dobra na osnovu zakona ili ugovora ili vršenje neposrednog uticaja na raspoloživost, kvalitet ili neku drugu osobinu javnog dobra činjenjem ili nečinjenjem; 4) obveznik plaćanja naknade za korišćenje javnog dobra je pravno lice, preduzetnik ili fizičko lice (u daljem tekstu: obveznik naknade) koje koristi javno dobro; 5) osnovica za utvrđivanje naknade za korišćenje javnog dobra (u daljem tekstu: osnovica) je jedinica mere, vrednost dobra koje se koristi ili prihod koji se ostvaruje; 6) visina naknade je novčani iznos za korišćenje javnog dobra (u daljem tekstu: visina naknade). Uvo đenje naknada Član 3 Naknade za korišćenje javnih dobara mogu se uvoditi samo ovim zakonom. II VRSTE NAKNADA ZA KORIŠĆENJE JAVNIH DOBARA Vrste naknada