20. decembar 1999. SLU@BENI LIST GRADA NOVOG SADA Broj 15 - Strana 365 241 opadawem nataliteta i porastom mortalitata usled Na osnovu ~lana 35. stav 2. Zakona o planirawu i procesa starewa poqoprivrednog stanovni{tva. ure|ewu prostora i naseqa ("Slu`beni glasnik Repub- Demografska tranzicija se ispoqavala u Koviqu putem like Srbije", broj 44/95, 16/97 i 46/98) i ~lana 23. ta~ka smawivawa fertiliteta ~iji uzroci se nalaze u te`wi 3. Statuta Grada Novog Sada ("Slu`beni list grada poqoprivrednih doma}instava za o~uvawem poseda. Novog Sada", broj 9/93 - pre~i{}en tekst i 17/97), Prisilne migracije (izbeglice) doprine}e Skup{tina grada Novog Sada na XXXII sednici 8. decem- poboq{awu vitalnog razvoja, ali }e ovo delovawe biti bra 1999. godine, donosi sa ograni~enim dejstvom. U Koviqu }e ovaj efekat biti mawi usled wegove male privla~nosti za izbegli~ko stanovni{tvo. REGULACIONI PLAN NASEQA KOVIQ Broj izbeglica 1996. godine u Koviqu je iznosio 374 lica, {to je ~inilo oko 7% naseqske populacije. Pret- postavqa se da }e se demografska situacija u Koviqu Regulacionim planom naseqa Koviq (u daqem tek- popraviti, ali }e nakon 10-godi{weg porasta stu - Regulacioni plan) obra|uje se podru~je koje je stanovni{tvo nastaviti da opada. Prostornim planom grada Novog Sada i op{tine Srems- Projekcija broja stanovnika Koviqa je zasnovana na ki Karlovci ("Slu`beni list op{tine ", broj slede}im hipotezama: o polnoj strukturi `ivoro|enih 5/74 i "Slu`beni list grada Novog Sada", broj 9/95) (105 de~aka/100 devoj~ica), o mortalitetu (pove}awe nameweno za dugoro~ni razvoj naseqa i utvr|uje se kon- sredweg trajawa `ivota sa 74 na 80 za `ene i 66,7 na cepcija ure|ewa, osnovna namena povr{ina i regulacija 73,9 godina za mu{karce), rastu}em fertilitetu (2,06 prostora za stanovawe, centar naseqa sa povr{inama dece po majci do 2021. godine), o migracijama - izbegli- za javne namene i usluge i proizvodwu, kao i cama po kojima }e 50% izbegli~kog stanovni{tva saobra}ajne i komunalne delatnosti i granica podru~ja ostati trajno da `ivi u nasequ. obuhva}ena Regulacionim planom. Izme|u tri varijante (opadaju}eg, konstantnog i rastu}eg) smatra se da je potrebno ra~unati sa varijan- 1. KONCEPCIJA RAZVOJA NASEQA tom rastu}eg fertiliteta zbog toga {to o~ekivani migranti i postoje}e izbeglice dolaze iz krajeva gde je Koncepcija razvoja Koviqa polazi, pre svega, od toga fertilitet ne{to vi{i. da se aktiviraju postoje}i potencijali naseqa i da se u Ova projekcija Koviqa se razlikuje od projekcije granicama demografske zakonitosti obezbedi Koviqa do 2011. predvi|ene u "Izmenama i dopunama dugoro~ni optimalan razvoj naseqa. Prostornog plana op{tine Novi Sad" iz 1995. godine. Prema tzv. ekspertskim procenama uticaja izbegli{tva 2. PROJEKCIJA DEMOKRAFSKOG na demografski razvoj (bez ta~nih podataka o broju i starosno polnoj strukturi izbeglica) broj stanovnika RAZVOJA KOVIQA do 2011. u Koviqu bi iznosio 5790. Na osnovu podataka iz popisa izbeglica 1996. godine i primewenog Demografski razvoj Koviqa nije bio dinami~an jer metodolo{kog postupka koji obezbe|uje validnost pro- je u ~itavom posleratnom periodu do`ivqavao vitalnu jekcije, broj stanovnika Koviqa do 2011. godine je mawi stagnaciju, ali se pozitivni demografski razvoj za 229 stanovnika u odnosu na zvani~no usvojenu projek- odr`ao zahvaquju}i malim odseqavawima. U posled- ciju u "Izmenama i dopunama prostornog plana op{tine woj popisnoj dekadi 1981-1991. godine Koviq je u fazi Novi Sad". Od 2011. do 2021. godine broj stanovnika se vitalne stagnacije, ali ne i depopulacije. Ovakav smawuje za 33. Trend sporijeg opadawa je rezultat nave- demografski razvoj naseqa uslovqen je sporijim denih uzroka takvog demografskog razvoja.

Tabela broj 1 Kretawe broja stanovnika u Koviqu 1948-1991.

1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 1996.R Broj 5.368 5.436 5.448 5.290 5.279 5.239 5.476 Stopa rasta - 0,25 0,03 -0,29 -0,02 -0,08 0,95

Projekcija broja stanovnika Koviqa do 2021.

P R O J E K C I J E Popis Registar Izbeglice 2001. 2006. 2011. 2016. 2021. 1991. 1996. 1996. 5242 5476 374 5540 5563 5561 5524 5528

______R - Registar stanovni{tva 1996. 366. strana - Broj 15 SLU@BENI LIST GRADA NOVOG SADA 20. decembar 1999. 3. OP[TI USLOVI PROSTORNOG RAZVOJA toku po jugozapadnoj me|i magistralnog puta do trome|e parcela broj 6854, 3308 i 1099, zatim skre}e ka jugoza- Na osnovu izvr{ene analize prirodnih karakteris- padu po jugoisto~noj me|i poqskog puta broj parcele tika podru~ja koje zauzima naseqeno mesto Koviq sa 3308 do trome|e parcela broj 3308, 1181 i 1191. Idu}i svojom najbli`om okolinom mogu}e je izvr{iti odgo- daqe u pravcu jugoistoka granica se poklapa sa jugoza- varaju}u valorizaciju prostora, odrediti pravce za padnom me|om parcela broj 1181, 1183, zatim preseca budu}i razvoj naseqa i u okviru tako odre|ene teri- put broj parcele 3309 i po wegovoj jugoisto~noj me|i a u torije sagledati pogodnosti pojedinih lokaliteta za pravcu jugozapada dolazi u trome|u parcela broj 3309, razli~ite namene. 2026 i 1971. Od ove trome|e granica se pru`a ka jugois- toku po severoisto~noj me|i puta broj parcele 1971 do Analiza zemqi{ta, prema pogodnostima za gradwu trome|e parcela broj 1971, 2014 i 1981, zatim se lomi pokazala je da je Dunavac izrazita prirodna granica ka severoistoku po jugoisto~noj me|i parcela broj 2014, izme|u terena sredwe pogodnih za izgradwu isto~no od 2 2013, 2043 i 2042 i u tom pravcu preseca poqski put wega (nosivost zemqi{ta 1-2 kP/cm ), i onih krajwe broj parcele 3310. Iz ove ta~ke granica se lomi ka jugu 2 nepovoqnih, zapadno (nosivost ispod 0,5 kP/cm ). Ovak- po isto~noj me|i poqskog puta broj parcele 3310 do va podela se poklapa i sa hidrogeolo{kim uslovima na me|ne belege broj 10, pa preko me|nih belega broj 11 i terenu. Naime, tereni zapadno od Dunavca, pored toga 12 granica se poklapa sa isto~nom me|om poqskog puta {to su veoma male nosivosti, nalaze se na koti ni`oj za broj parcele 2132, a zatim se lomi ka jugozapadu po me|i 6 - 7 m od terena isto~no od Dunavca na kojima je parcela broj 2146 i 5863, pa preko me|nih belega 13, 14 najve}i deo naseqa izgra|en, pa su zbog toga izlo`eni i 15 dolazi na severoisto~nu me|u poqskog puta, broj plavqewu - Ada, Viwerac, Ribarska ulica. parcele 3240. Idu}i zatim prema jugoistoku granica se Granica izme|u povoqnih i nepovoqnih terena na poklapa sa me|om puta broj parcele 3240 do me|ne jugu naseqa predstavqa linija nasipa za odbranu od belege broj 16 i u tom pravcu produ`ava preko me|nih poplava. Tereni ju`no od ovog nasipa ugro`eni su belega broj 17, 18, 19, 20 do 21. Iz me|ne belege broj 21 visokim vodama Dunava i poznati su kao prirodni re- granica se pru`a ka zapadu po ju`nim me|ama parcela zervat Koviqski rit. broj 3279, 3280, 3284, 3285, 3287, 3286, 3288, 3290, 3289, 3291, 3293 i 3302 do me|ne ta~ke broj 23 zatim se pok- Severoisto~no i isto~no od Koviqa prolazi trasa lapa sa postoje}om granicom gra|evinskog podru~ja saobra}ajnice Novi Sad - Beograd, koja tangira naseqe preko ta~aka 24 i 25, prelazi nasip do me|ne belege i predstavqa ograni~avaju}i faktor wegovom {irewu broj 26 i produ`ava obalom Dunavca, broj parcele 6831 na tu stranu. Me|utim, za sada, u situaciji usporenog u pravcu severozapada preko me|nih belega broj 27, 28, porasta broja stanovni{tva (u posledwih dvadesetpet 29 i 30. Idu}i daqe u pravcu severa i severoistoka godina, odnosno od 1971. do 1996. godine ukupan broj granica se poklapa sa obalom do me|nih belega broj 31 stanovnika uve}ao se za oko 200), {irewe gra|evinskog i 32, pa prelazi na desnu obalu Dunavca broj parcele podru~ja nema opravdawa. 3298 do me|ne belege broj 33, zatim se lomi ka zapadu U prostornoj strukturi postoje}eg naseqa jo{ uvek je po ju`noj me|i parcele broj 3317 do me|ne belege broj uo~qivo da je dana{wi Koviq nastao spajawem dve 34. Iz ove ta~ke granica se lomi ka severu preko me|ne odvojene prostorne celine - Doweg i Gorweg Koviqa. belege broj 35 do me|ne belege broj 36, zatim se lomi ka Oba naseqa imaju svoje grobqe i crkvu, a danas ih spaja zapadu do me|ne belege broj 37 i ponovo skre}e ka relativno uzana prevlaka {irine oko 350 m. severu do me|ne belege broj 38 prate}i isto~nu me|u puta broj parcele 5926. U pravcu severa granica Pro{irewe naseqa na istok na tom delu doprine}e gra|evinskog podru~ja odre|ena je me|nim belegama broj ~vr{}oj povezanosti ovih nekada odvojenih prostornih 39 i 40 do trome|e parcela broj 1504, 1505 i 7150, zatim celina i omogu}iti boqe funkcionisawe naseqa kao skre}e ka severoistoku po me|i parcela broj 1504 i sistema. 1505 i pod pravim uglom preseca ulicu Ada do me|e parcela broj 3317 i 1503. Iz ove ta~ke granica se lomi 4. GRA\EVINSKO PODRU^JE ka jugoistoku po me|i parcela broj 3317 i 1503 do se- verne regulacije ulice Lole Ribara broj parcele 1605, 4.1. Opis granice gra|evinskog podru~ja Koviqa tu se lomi ka istoku po me|i parcela broj 1503 i 1605 i u tom pravcu preseca Dunavac do trome|e parcela broj Podru~je za koje se donosi Regulacioni plan nalazi 3298, 1502 i 3313. Od ove trome|e granica se lomi ka se u KO Koviq. Za po~etnu ta~ku opisa granice severozapadu po levoj obali Dunavca preko me|ne gra|evinskog podru~ja utvr|uje se trome|a parcela broj belege broj 43 do trome|e parcela broj 411, 1502 i 6803. 401, 402 i 3316. Idu}i u pravcu severoistoka, granica U ovoj trome|i granica skre}e ka severoistoku po me|i se poklapa sa severozapadnom me|om parcele broj 401, parcela broj 411 i 1502; 411 i 412 do preseka sa 374, preseca put parcela broj 320 i produ`ava me|om produ`enim pravcem me|e parcela broj 413 i 414, tu parcela broj 333, 334, 336 do lokalnog puta Ka} - preseca ulicu Ilije Ne{ina broj parcele 412 i pokla- Koviq, broj parcele 3303. Iz ove ta~ke granica se lomi pa se sa me|om parcela broj 413 i 414 do trome|e ka jugu po zapadnoj me|i lokalnog puta broj parcele 3303 parcela broj 413, 414 i 416. Iz ove trome|e granica do trome|e parcela broj 329, 326 i 3303, zatim se lomi preseca parcelu broj 413 i put broj parcele 3316 do ka istoku u pravcu me|e parcela broj 3 i 16, pri ~emu trome|e parcela broj 401, 402 i 3316 koja je uzeta za preseca put Ka} - Koviq broj parcele 3303. Idu}i ka po~etnu ta~ku opisa granice podru~ja za koje se donosi istoku granica obilazi parcelu broj 3 sa severne i Regulacioni plan. zapadne strane, do me|ne ta~ke broj 1 na jugozapadnoj me|i puta - Koviq broj parcele 6861 i u tom pravcu ga preseca do severoisto~ne me|e, zatim se 4.2. Stanovawe lomi ka severozapadu do preseka sa jugozapadnom me|om magistralnog puta dr`avna granica - Beograd broj Namena stanovawa obuhvata povr{inu od oko 345 ha, parcele 6854. Iz ove ta~ke granica se pru`a ka jugois- {to iznosi preko 60% ukupnog gra|evinskog podru~ja. 20. decembar 1999. SLU@BENI LIST GRADA NOVOG SADA Broj 15 - Strana 367 Najve}i deo podru~ja predstavqa postoje}e stanovawe Za po~etnu ta~ku opisa granice utvr|uje se ukrsna ~ije su najbitnije karakteristike da je zastupqeno ta~ka osovine Partizanske ulice broj parcele 3311 i iskqu~ivo porodi~no stanovawe, da preovla|uju produ`enog pravca me|e parcela broj 1829 i 1830. prizemne ku}e, naj~e{}e tradicionalne vojvo|anske, Idu}i ka jugoistoku granica se poklapa sa severois- locirane na regulacionoj liniji koja je istovremeno i to~nom me|om parcela broj 1830 i 1831, pa sa severoza- gra|evinska i na jednoj granici prema susedu. U ulica- padnom me|om parcela broj 1832 i 1833 do trome|e ma novijeg stanovawa odstupa se od ovih pravila, ali parcela broj 1825, 1826 i 1833. Iz ove trome|e granica to nije obele`je karakteristi~no za ovo naseqe. se pru`a u pravcu jugoistoka, pri ~emu preseca parcele Kori{}ewe parcela je prilago|eno poqoprivrednim broj 1833 i 1837, poklapa se sa severoisto~nom me|om doma}instvima, {to omogu}avaju parcele prose~ne parcela broj 1838, 1850 i 1852 do poqskog puta broj veli~ine 1600 m. parcele 1853. Iz trome|e parcela broj 1853, 1852 i Regulacionim planovima se utvr|uju slede}e potce- 1849 granica se pru`a u pravcu trome|e parcela broj line stanovawa: 1856, 1864 i 1865, pri ~emu preseca parcele broj 1854, 1855 i 1856, zatim se poklapa sa severoisto~nom me|om parcela broj 1865 i 1866, severozapadnom i severois- A. Postoje}e stanovawe unutar koga se identifikuju: to~nom me|om parcela broj 1867 i 1868 i - stanovawe u centru, severoisto~nom me|om parcela broj 1873 i 1874, pa - stanovawe na pogodnim terenima, se~e parcelu broj 1877 u pravcu me|e parcela broj 1874 - stanovawe na niskim terenima i i 1877 a u du`ini 17 m. Zatim se lomi u pravcu trome|e - novije stanovawe nastalo po obodu izgra|enog parcela broj 1378/2, 1881/1 i 1880, pri ~emu preseca podru~ja. parcele broj 1877, 1378/1 i 1378/2. Granica se daqe pok- lapa sa severozapadnom me|om parcele broj 1881/1, B. Planirano stanovawe: prati daqe jugoisto~nu regulaciju puta broj 1861 do - na severoisto~nom delu naseqa, ta~ke preseka regulacije puta i severoisto~ne me|e - na isto~nom delu naseqa, parcele broj 1891, skre}e na severoistok linijom me|e - izme|u ulica Partizanske i Bra}e Baji}a i parcela broj 1889 i 1893, zatim se lomi na jugoistok i - uz ulicu Branka Radi~evi}a. poklapa sa linijom severoisto~nih me|a parcela broj 1893 i 1894. U tom pravcu dolazi do osovine ulice Pro- leterske i tu se lomi ka jugu po osovini ulice do pre- Ovim Regulacionim planom se utvr|uju pravila regu- seka sa produ`enim pravcem me|e parcela broj 2312 i lacije i parcelacije koja se primewuju na celom 2304/2. Iz ove ta~ke granica se lomi ka zapadu po ju`noj podru~ju stanovawa, kao i posebna koja }e se primewi- me|i parcela broj 2312, 2313, 2318/1, 2318/2 i 2318/3 i u vati unutar odre|enih potcelina. tom pravcu produ`ava preko parcele broj 2328 i po ju`noj me|i parcele broj 2333, isto~noj i ju`noj me|i Pravila parcelacije za podru~je postoje}eg parcele broj 2335 i daqe u tom pravcu preseca parcele stanovawa broj 2336, 2337/1, 2337/2 i 2338. Lomi se ka severu i prati zapadnu me|u parcele broj 2338 do ta~ke gde se U svim potcelinama postoje}eg stanovawa zadr`ava ova me|a dodiruje sa ju`nom me|om parcele broj 2340, se postoje}a parcelacija. zatim prati ju`nu me|u slede}ih parcela: 2342, 2346, 2352/1, 2352/2, 2352/3, 2354, 2356, 2358 i 2361 i u tom Kod promene granica parcela mogu}a je deoba pravcu izlazi do osovine ulice broj parcele 1686. parcela do minimalnih povr{ina utvr|enih Pravil- Zatim se lomi ka severu do preseka sa osovinom ulice nikom o op{tim pravilima urbanisti~ke regulacije i Branka Radi~evi}a, pa se u pravcu zapada poklapa sa parcelacije ("Slu`beni glasnik Republike Srbije", osovinom ulice Branka Radi~evi}a, do preseka sa oso- broj 37/98) za parcele u seoskim naseqima koje odgo- vinom ulice Partizanske i u pravcu severa poklapa se varaju nepoqoprivrednim, me{ovitim i poqoprivred- 2 2 2 sa osovinom Partizanske ulice do preseka sa nim doma}instvima (400 m , 800 m , 1200 m ) ili spa- produ`enim pravcem me|e parcela broj 1829 i 1830 koja jawe do maksimalnih povr{ina za navedene vrste je utvr|ena kao po~etna ta~ka opisa podru~ja. doma}instava (600 m2, 1200 m2, 2500 m2). U zavisnosti od veli~ine i potreba doma}instva, Plan parcelacije za stanovawe uz ulicu parcela se koristi kao iskqu~ivo stambena, stambena Branka Radi~evi}a sa ekonomskim delom sa ili bez oku}nice i stambena sa oku}nicom. Najmawa parcela kod koje se pored stam- Zona na istoku naseqa uz ulicu Branka Radi~evi}a benog mo`e organizovati i ekonomski deo ili oku}nica povr{ine od oko 8 ha planirana je sa parcelama od 400 2 ima povr{inu 600 m i {irinu uli~nog fronta 12 m. do 2000 m2 (preovla|uju parcele od 1000 do 1200 m2), {to omogu}ava izgradwu oko 60 stambenih objekata. Pravila i plan parcelacije u podru~ju Mogu}e je spajawe dve parcele u jednu celinu. planiranog stanovawa Stanovawe izme|u ulica Partizanske i Branka Stanovawe uz ulicu Branka Radi~evi}a Baji}a (I faza realizacije) (I faza realizacije) Opis granice Opis granice Kao po~etna ta~ka opisa granice datog lokaliteta Podru~je povr{ine od oko 8 ha koje se obuhvata usvojena je ta~ka na trome|i parcela broj 1021, 1016 i planom parcelacije nalazi se u KO Koviq unutar 1015. Granica daqe ide sa severoisto~ne strane slede}e granice: parcela broj 1017, 1014, 1012, 1010, 1008, 1006 i 1004 do 368. strana - Broj 15 SLU@BENI LIST GRADA NOVOG SADA 20. decembar 1999. trome|e parcela broj 1015, 1004 i 1003, gde se granica postavqenog i mogu}nost da parcele koriste poqo- lomi, skre}e ka jugozapadu me|om parcela i to sa privredna doma}instva na na~in koji }e odgovarati severozapadne strane parcela broj 1015, a sa jugois- vremenu u kome }e se realizovati i sl. to~ne parcela broj 1003 do trome|e parcela broj 1015, 1003 i 990. Na tom mestu granica se lomi, skre}e ka jugo- Pravila regulacije istoku me|om parcela i to sa jugozapadne strane parcele broj 990 i 991, a sa severoisto~ne parcele broj Na ukupnom podru~ju stanovawa planira se poro- 1003, 1001, 999, 997, 995 i 993 do sredine poqskog puta, di~no stanovawe sa objektima postavqenim na parcela broj 3308. Tu se granica lomi, skre}e ka jugoza- gra|evinskoj liniji koja se poklapa sa regulacionom. padu sredinom poqskog puta do preseka sa produ`etkom U formiranim blokovima prilikom rekonstrukcije i me|ne linije parcela i to sa jugozapadne strane izgradwe objekata po{tovati pravila i odnose iz parcela broj 1258 i 1257, a sa severoisto~ne strane bli`eg okru`ewa: objekte locirati na jednoj od grani- parcele broj 3311. Na tom mestu se granica lomi, skre}e ca prema susedu tako da prema ulici ~ine prekinuti ka severozapadu pomenutom me|nom linijom i u tom ili neprekinuti niz. Obavezno je da se svakoj paraceli pravcu preseca ulicu Partizansku do jugoisto~ne me|e obezbedi pristup vozila i mehanizacije. Po`eqno je u parcele broj 973, gde se granica lomi, skre}e ka ovim blokovima graditi prizemne objekte. Ukoliko se severoistoku me|om parcela broj 974 i 977 i u tom grade objekti dopu{tene spratnosti Su ili Po+P+1 i pravcu produ`ava do ta~ke na 50 m od preseka maks. Su ili Po+P+1+Potk, na~in prilago|avawa produ`etka linije granice izme|u parcela broj 975 i odnosima i karakteru okru`ewa utvr|uje se u svakom 959 (ulica Branka Baji}a). Na tom mestu granica skre}e slu~aju prilikom izdavawa urbansti~ke dozvole. ka severozapadu do ta~ke na trome|i izme|u parcela broj 956, 957 i 958, daqe ide na sever me|om izme|u KIZ je maks. 0,6, a Si stambenog dela do 30%. Mogu}e parcela broj 958 i 956 do ta~ke trome|e parcele broj je, uz po{tovawe maks. dozvoqenog KIZ-a, razvijaju}i 955, 958 i 959 (ulica Branka Baji}a), zatim skre}e na tradicionalnu ku}u dogradwom, rekonstrukcijom, ka jugoistok me|om parcela 958, 960, 967, 968 i 975, gde atrijumskom na~inu kori{}ewa, dosti}i Si od 50 do skre}e na severoistok do trome|e parcela 975, 1015 i 60%. 1016. Daqe se lomi ka severozapadu me|om parcele Na parcelama se dozvoqava izgradwa prostorija za 1016 do ta~ke trome|e parcela broj 959, 1020 i 1016 i potrebe uslu`nog zanatstva, trgovine, ugostiteqstva i ide na severoistok me|om parcele broj 1016 do po~etne snabdevawa. Poslovni prostor za delatnosti koje ne ta~ke opisa granice datog lokaliteta. ugro`avaju stanovawe mo`e se graditi u sastavu stam- benog objekta ili kao samostalni objekat, udaqen od Plan parcelacije stambenih 7 m. Prostorije za delatnosti koje ugro`avaju stanovawe Zona se nalazi na severoistoku naseqa izme|u bukom, gasovima i vibracijom mogu se locirati min. 15 m ulica Partizanske i Branka Baji}a, povr{ine oko 11,50 od najbli`eg stambenog objekta. ha. Zona je planirana kao stanovawe na parcelama od 650 do 1200 m2 (preovla|uju parcele od 700 do 850 m2), Pravila regulacije za stanovawe u centru {to omogu}ava izgradwu oko 100 stambenih objekata. Mogu}e je spajawe dve parcele u jednu celinu. Porodi~no stanovawe kako u ovoj zoni, tako i u zoni drugog dela u`eg centra - od Trga solunskih dobrovo- Planirano stanovawe - II faza realizacije qaca do Trga Bra}e Jovanovi}, zadr`ava {to auten- ti~niji izgled, {to }e se posti}i gradwom novih objeka- U gra|evinskom podru~ju naseqa Koviq planira se ta na regulacionoj liniji, gradwom objekata po celoj pro{irewe podru~ja stanovawa: {irini uli~nog fronta (sa ajnfort kapijom), gradwom stambenih objekata "na kiblu", tj. gradwom po du`ini - uz ulicu \or|a Be{lina na oko 2,5 ha, sa parcela- parcele sa elementima vojvo|anske ku}e ("kibla"), ma veli~ine od 1000 do 2500 m2; gradwom prizemnih objekata, sa potkrovqima sa - na severu naseqa na oko 13,8 ha, sa veli~inama dvori{ne strane. parcela i do 1 ha, {to omogu}ava formirawe mini- farmi sa stanovawem na parceli; Pravila regulacije za Adu, Viwerac i deo Ribarske ulice - na istoku naseqa 46 ha sa veli~inama parcela od 2 700 do 2.500 m . Ovim Regulacionim planom predvi|eno je da ove Pro{irewe stambenog podru~ja realizova}e se uko- zone imaju status "postoje}eg stanovawa" uz jednu speci- liko demografski razvoj bude br`i od pret- fi~nost: izgradwa novih stambenih objekata je mogu}a postavqenog ili ako se potrebe poqoprivrednih samo uz postoje}e uli~ne pravce (probijawe novih ulica doma}instava ne budu mogle zadovoqavati na posto- se ne dozvoqava), jer je teren podlo`an plavqewu - je}im parcelama (promena na~ina proizvodwe, speci- kota terena 74 m. Kod izdavawa urbanisti~ke dozvole jalizacija i sl.). po{tuju se pravila i urbanisti~ki kriterijumi kao i u drugim potcelinama stanovawa. Za wihovu realizaciju potrebno je doneti plan parcelacije, odnosno obezbediti drugu vrstu razrade u zavisnosti od zahteva investitora, dok demografski Organizacija parcele poqoprivrednog doma}instva razvoj ukazuje na spori porast (1996. god. - 5476 Poqoprivredna parcela je podeqena na: stanovnika - 2021. god. - 5528 stanovnika, porast svega 52 stanovnika), {to ukazuje da, i pored smawewa - stambeni deo - izgra|enost maks. 30%, gra|evinskog podru~ja za 90 ha, postoje rezerve u pros- - ekonomski deo - izgra|enost maks. 50%, toru za eventualni br`i demografski razvoj od pret- - oku}nicu (vo}wak, povrtwak). 20. decembar 1999. SLU@BENI LIST GRADA NOVOG SADA Broj 15 - Strana 369 Oku}nica nije obavezni deo parcele poqoprivred- Poslovno-administrativni centar predvi|en je na nog doma}instva. parceli broj 1653, kao i parceli broj 1652 i jedan deo a) Stambeni deo predstavqa ~isti deo dvori{ta (ju`ni) parcele broj 1650. Za ovaj prostor obavezna je individualnog poqoprivrednog gazdinstva u kome se izrada urbanisti~kog projekta. nalazi stambeni objekat i eventualno neki pomo}ni Re`imi za izgra|enost parcele su isti kao u ta~ki objekti ~ija neposredna blizina ne ugro`ava stanovawe 4.2. "Stanovawe". (letwa kuhiwa, mlekara, gara`a, ostava i sl.), uz uslov da izgra|enost ne pre|e 30%. Spratnost objekata je P, do Su ili Po+P+1+Potk. Minimalna povr{ina stam- 4.4. Javne slu`be benog dela parcele je 300 m2. 4.4.1. De~ije ustanove b) Ekonomski deo je po pravilu prqaviji deo parcele u kome se grade objekti potrebni za obavqawe aktivnosti poqoprivrednih proizvo|a~a, kao {to su: Prema sada{wem broju pred{kolske dece (uzrast od gara`a za poqoprivrednu mehanizaciju, staje, radio- 0 do 7 godina) od 391 deteta i projekcije do 2021. godine nice, ostave, ko{evi, uz uslov da izgra|enost ne pre|e sa 467 dece, u nasequ Koviq potrebe za de~ijim 50%. Polo`aj objekata mora zadovoqiti va`e}e ustanovama su slede}e: propise sanitarne i protivpo`arne za{tite. Najmawa udaqenost ekonomskih objekata od stambenih je 7 m. Broj dece 1996. 2021. % Broj Staje, nu`nik, |ubri{te i sli~ni objekti (u daqem po uzrastu tekstu: objekti zaga|iva~i) moraju biti udaqeni od 0 - 3 god. 206 263 15-30% - oko 50 dece bunara najmawe 20 do 25 m ako je bunar izgra|en po sani- uzeto 20% tarno-tehni~kim propisima i ako su objekti zaga|i-va~i 3 - 5 god. 95 104 50% oko 50 dece izgra|eni po sanitarno-higijenskim propisima. 5 - 7 god. 90 100 100% 100 dece Staje, sviwci i `ivinarnik moraju biti udaqeni od bilo kog stambenog objekta najmawe 20 m. \ubri{te i nu`nik moraju biti udaqeni od bilo kog Normativ: broj dece prema broju stanovnika stambenog objekta najmawe 25 m. Objekti za dr`awe stoke i nu`nici moraju imati 0 - 3 god. - 3,3% septi~ku jamu sa poklopcem, koja mora biti ozidana 3 - 7 god. - 3,7% nepropusna jama i imati obezbe|eno odvo|ewe preliv- Objekat de~ije ustanove u nasequ ima 952 m2 ne vode ili weno biolo{ko pre~i{}avawe. zatvorenog prostora na parceli od oko 1 ha, {to u peri- \ubri{te mora imati pored septi~ke jame i oso~aru. odu od 1996. do 2021. godine zadovoqava normativ od 25 do 30 m2 otvorenog prostora po detetu, dok je Svi objekti moraju biti izgra|eni od ~vrstog mate- povr{ina zatvorenog prostora po detetu od 5,8 m2 u rijala i u skladu sa sanitarno-higijenskim zahtevima. ovom momentu ve}a od proseka u op{tini (3,51 m2/dete- Ostava za skladi{tewe sto~ne hrane i drugog tu), ali je mawa od 8 m2 {to je normativ. zapaqivog materijala mora biti udaqena najmawe tri Regulacionim planom odre|uje se jo{ jedan metra od granice prema susednoj parceli i 10 m od bilo lokalitet za de~iju ustanovu u severoisto~nom delu kog objekta. naseqa povr{ine od oko 1 ha, {to }e, kao najva`nije, smawiti razdaqine do najudaqenijeg stanovawa (nor- 4.3. Zona centra naseqa mativ 1000 m), a i povr{ine zatvorenog prostora po detetu }e dosti}i normativ 8 m2. Za u`i deo centra naseqa Regulacionim planom su planirane slede}e namene prostora: 4.4.2. Osnovna {kola - kompleks osnovne {kole, - dru{tveni dom, Naseqe Koviq sa sada{wih 5476 stanovnika, od - parkovska povr{ina, ~ega su 374 izbeglice, od kojih }e se, procena je, oko - poslovno-administrativni centar, 50% stalno nastaniti u selu, ima 578 {kolske dece, te - tr`ni centar, su potrebe za {kolskim prostorom slede}e: - individualno stanovawe. a) Broj {kolske dece u nasequ - stawe i plan Kompleks osnovne {kole je jednim delom realizovan (objekti i deo kompleksa). Za kona~nu realizaciju kom- 2021. sa 50% pleksa obavezna je izrada urbanisti~kog projekta. 1996. popis sa nastaw enih izbeglicama Dru{tveni dom se planira na mestu sada{weg izbeglica omladinskog doma (dotrajali objekat) i u delu parcele 7-14 individualnog stanovawa, parcela broj 1655. Obavezna 578 576 je izrada urbanisti~kog projekta. godina Tr`ni centar je mogu}e realizovati na parcelama individualnog stanovawa broj 2539, 2540, 2541 i 2542. Postoje}i objekat osnovne {kole sa 2639 m2 Pijaca bi tada u{la u sadr`aj tr`nog centra, te bi zatvorenog prostora i mogu}no{}u izvesnog pro{irewa parkovska povr{ina bila pro{irena i na lokaciju prema dru{tvenom domu, i sa parcelom od oko 1,9 ha (sa sada{we pijace. Obavezna je izrada urbanisti~kog pro- zonom za odmor i rekreaciju isto~no od de~ije jekta. ustanove), u vremenu od 1996. do 2021. godine ne zadovo- 370. strana - Broj 15 SLU@BENI LIST GRADA NOVOG SADA 20. decembar 1999. qava normativ ni otvorenog ni zatvorenog prostora ako Za planiranih 5528 stanovnika (2021. god.) potrebno bi {kola radila u jednoj smeni. je obezbediti oko 1100 m2. Primeweni normativi za izgradwu osnovnih {kola: Posebnu pa`wu treba obratiti (I faza realizacije) - u~ioni~ki prostor po u~eniku 2,0 m2, izgradwi prostorija za okupqawe omladine, jer je Omladinski dom sme{ten u starom neodgovaraju}em - izgra|eni prostor po u~eniku 10,0 m2, objektu. - povr{ina kompleksa po u~eniku 30,0 m2, - rad u jednoj smeni 4.4.7. Trgovina - broj u~enika u jednoj u~ionici 30, - obuhvat 100% Normativ za zadovoqewe potreba stanovnika u oblasti trgovine je 0,4 m2 prodajnog prostora po S obzirom da razdaqina od najudaqenijeg stanovawa stanovniku, tako da je za naseqe od 5528 stanovnika do postoje}eg {kolskog kompleksa ne sme biti ve}a od (2021. god.) potrebno oko 2200 m2. 1500 m, kao i zadovoqewe normativa sa radom {kole u jednoj smeni, predla`e se locirawe nove {kolske zgrade do ~etvrtog razreda osnovnog obrazovawa na 4.4.8. Uslu`no zanatstvo parceli od oko 2,3 ha u severoisto~nom delu naseqa. Normativ za zadovoqewe potreba gra|ana u oblasti uslu`nog zanatstva je 0,16 m2 po stanovniku, {to je za 4.4.3. Sport i rekreacija Koviq do 2021. godine oko 900 m2 kako za li~ne usluge i usluge doma}instvu, tako i za gra|evinske uslu`ne Bavqewe sportom i aktivna rekreacija po~iwu jo{ u delatnosti i usluge vozilima. pred{kolskom dobu, preko fizi~kog obrazovawa u {kolama do aktivne rekreacije u toku radnog veka i posle wega. 4.4.9. Ugostiteqstvo Za pred{kolski uzrast potrebno je organizovati Ra~unaju}i sa 12 stanovnika na jedno sedi{te u ugos- de~ija igrali{ta u okviru de~ijih ustanova. [kolska titeqskim objektima i sa 1,8 m2 po sedi{tu, u samom deca imaju obaveznu nastavu fizi~ke kulture u nasequ bi do 2021. godine bilo potrebno oko 1000 m2 zatvorenim sportskim salama i na otvorenim terenima prostora za ugostiteqske kapacitete. u okviru {kolskih kompleksa. Zna~ajna fizi~ka aktivnost odvija se u okviru sportskih dru{tava. Za potrebe naseqa pro{iruje se postoje}i lokalitet 4.4.10. Komunalne namene - grobqa (2,02 ha) za sport i rekreaciju na 3,95 ha, {to }e kako za postoje}i broj stanovnika od oko 5476, tako i za plani- Postoje}a grobqa u nasequ Koviq se zadr`avaju i rani od 5528 zadovoqiti normativ od oko 6 m2 po pro{iruju. Za funkcionisawe postoje}ih grobqa stanovniku, a tako|e i omogu}iti formirawe sportskog potrebno je obezbediti minimum opremawa (izgraditi centra umesto sada{weg samo fudbalskog igrali{ta. staze i druge elemente ure|ewa). Izgradwa kapele sa mrtva~nicom je u toku. 4.4.4. Zdravstvene ustanove 4.4.11. Zelenilo Zdravstvena ustanova u Koviqu u ulici Svetozara Mileti}a zadovoqava potrebe naseqa do 2021. godine, Planirana koncepcija prostornog razme{taja jer je pove}awe stanovnika neznatno. zelenih povr{ina ima za ciq da ostvari unapre|ivawe `ivotnih uslova u nasequ, zadovoqi potrebe pasivne i 4.4.5. Ustanove socijalne za{tite aktivne rekreacije stanovnika svih starosnih grupa i da ostvari vizuelne i ambijentalne zahteve sredine. Prognozirani broj stanovnika i broj stanovnika Kategorije planiranog zelenila obuhvataju javne starijih od 65 godina prema normativima ne zahteva zelene povr{ine i zelene povr{ine sa ograni~enim izgradwu doma za stare i doma penzionera kao javnih kori{}ewem, odnosno specijalne namene. Planirano slu`bi za koje se Regulacionim planom odre|uju javno zelenilo naseqa obuhvata slede}e kategorije: lokacije. Me|utim, izgradwa ovih sadr`aja se - park, omogu}ava u podru~ju stanovawa, ako se za to uka`e - skver, potreba. - uli~no zelenilo, - za{titno zelenilo. 4.4.6. Kultura i obrazovni centri Kategoriji zelenila sa ograni~enom namenom kori{}ewa pripada zelenilo u okviru kompleksa: 2 Normativ: m na 1000 stanovnika - {kole, - klubovi i dru{tva 20 - de~je ustanove, - univerzalne dvorane 40 - pijace, - biblioteke i ~itaonice 30 - sportskog centra, - omladinski klubovi 50 - zone rekreacije, - dru{vene organizacije 20 - industrijskih kompleksa, - ostale potrebe 30 - grobqa, - crkve, 190 m2/1000 stanovnika. - manastirskog kompleksa. 20. decembar 1999. SLU@BENI LIST GRADA NOVOG SADA Broj 15 - Strana 371 U Regulacionom planu dominantan vid stanovawa je - spomenik posve}en ratnicima Prvog svetskog rata individualno stanovawe na parcelama. Zelenilo vrto- podignut 1924. god. - Trg solunskih dobrovoqaca; va, ba{ti, oku}nica i mawih vo}waka vrlo je zna~ajno i - gorwokoviqska crkva Vaznesewa, klasicisti~ka daje veliki doprinos ukupnom izgledu ure|enosti nase- gra|evina iz 1824-1829. godine, bunar u porti iz 1827. qa. Naro~ito je va`na obrada predba{ti, ulaza i godine; uli~nih ograda. Ozeleweni skverovi nalaze se na tri lokaliteta u - dowokoviqska crkva, klasicisti~ka gra|evina iz sredi{wem delu Koviqa. Ova tri zelena repera treba 1846. godine; ujedno da predstavqaju i najdekorativnije ure|ene - kapela tzv. "vodice" u blizini manastira; zelene povr{ine sa funkcijama zadr`avawa i odmora. - rodna ku}a Laze Kosti}a sa plo~om na fasadi u Postoje}e ure|ewe dopuniti novom vegetacijom i koloritom cve}a. ulici Laze Kosti}a 82. Uli~no zelenilo, pre svega, drvoredi najmo}niji su Spomenici iz Drugog svetskog rata: ~inioci povezivawa sistema zelenila u nasequ. Potrebno je uspostaviti wihov kontinuitet, - rodna ku}a Ilije Ne{ina u kojoj je formiran prvi poboq{ati kvalitet i izvr{iti dopunu na vi{e aktiv SKOJ-a, ulica Bra}e Vukov 1; poteza. Sve nove ulice treba da imaju obostrane - nadgrobni spomenici na Gorwokoviqskom grobqu drvorede. palim borcima u Drugom svetskom ratu - Iliji Ne{inu, Za{titni zeleni pojasevi pojavquju se na vi{e Du{anu Stoj{inu, Uro{u i Stevanu Vukov. lokaliteta sa osnovnom meliorativno-ekolo{kom za{titom izme|u pojedinih namena - uz autoput, grobqe Arheolo{ka nalazi{ta: i dr. Zeleni pojas uz dolmu prete`no je travnog karak- - potes "Nova zemqa", mesto tzv. "Beli breg" - prais- tera, gde uslove sadwe treba uskladiti sa funkcijom torijska, sarmatska i sredwovekovna nalazi{ta; odbrambenog nasipa. - lokalitet "Vinogradi" i "\uragi} rogaq" - Kompleksi {kole, de~ije ustanove, sportskog centra nalazi{ta bronzanog i sredwovekovnog doba; i industrijskih kompleksa treba da se karakteri{u zelenilom na 20-50% od ukupnog prostora. Najbitniji - lokalitet "Jarak" - nekropola iz sarmatskog perioda. koncept je formirawe obodnog zelenog poteza i deko- rativno hortikulturno ure|ewe ulaznih delova. Pros- 4.4.13. Kvanta{ka pijaca tor pijace treba da se nalazi pod kro{wama visokog drve}a (platan, koprivi} i dr.). Polo`aj Koviqa u odnosu na sela kao i u odnosu na Prostori uz crkve oduvek su bili ure|ene zelene velike centre (20 km od Novog Sada i 60 km od Beogra- povr{ine, gde se naj~e{}e sre}e lipa i platan. da), kao i veli~ina rubnog predela atara (najve}i u Grobqa treba da imaju formirano obodno za{titno gradu Novom Sadu), opravdava locirawe takve namene. zelenilo (li{}ari, ~etinari, `ivice), naro~ito na delu prema stambenim zonama i saobra}ajnicama. Uz glavne staze podi}i alejno zelenilo. 4.4.14. Kompleks zemqoradni~ke zadruge Manastirski kompleks predstavqa ujedno i zna~ajnu vegetacionu celinu sastavqenu od vi{e segmenata: Zemqoradni~ka zadruga - ekonomija ima povr{inu od manastirsko dvori{te, vo}wak, manastirska {uma i dr. 14 ha obradivog zemqi{ta (na jednom delu je planta`a Pejza`no povezivawe ovih prostora treba da karak- hmeqa) i oko 4 ha ogra|enog prostora sa objektima. teri{u autohtoni elementi vegetacije i ure|ewa pre- dela. 4.4.15. Radna zona

4.4.12. Kulturno-istorijski spomenici i Na delu terena koji je severno od naseqa (trougao arheolo{ka nalazi{ta izme|u puta za Budisavu i Autoputa) planirana je radna zona, kao i na terenu isto~no od kvanta{ke pijace. U Koviqu postoje slede}i kulturno-istorijski spomenici i arheolo{ka nalazi{ta: 4.5. Bilans povr{ina gra|evinskog podru~ja - koviqski manastir iz XVI veka, kao kulturno- Koviqa -istorijski spomenik na kompleksu od 3,6 ha (ogra|eni prostor), sa jo{ oko 13 ha plodnog zemqi{ta (u Prema Regulacionom planu gra|evinsko podru~je gra|evinskom podru~ju) okru`en je teritorijom od oko Koviqa ima povr{inu od 626 ha, koju ~ine slede}e 48 ha (u gra|evinskom podru~ju) koja ima namenu kao namene: "za{ti}ena okolina kulturno-istorijskog spomenika"; - ikonostas i {est ikona u manastirskoj crkvi iz 1707. godine; - predmeti primewene umetnosti u crkvi manastira; 372. strana - Broj 15 SLU@BENI LIST GRADA NOVOG SADA 20. decembar 1999.

Namena prostora ha - Povr{ina gra|evinskog podru~ja 626 ha - Postoje}e stanovawe na vi{em terenu (kote terena 80-81 m) 232,10 ha - Postoje}e stanovawe - Ada (kota terena 74 m) 12,8 ha + planirano 1,5 ha 14,3 ha - Postoje}e stanovawe - Vewerac (kota terena 74 m) 14,80 ha - Postoje}e stanovawe - Ribarska ulica (kota terena 74 m) 6,20 ha - Planirano stanovawe na ve}im parcelama (do 1 ha) na severu naseqa 13,77 ha - Planirano stanovawe na parcelama od 1000 m2, 2500 m2 (severoistok naseqa) 2,50 ha - Planirano stanovawe na parcelama od 700 m2 do 2500 m2 (isto~ni deo naseqa) 46 ha - Planirano stanovawe obuhva}eno "Planom parcelacije" 2 11,47 ha izme|u Partizanske i ul. B.Baji}a na parcelama od 650 do 1200 m - Planirano stanovawe obuhva}eno "Planom parcelacije" uz 2 8 ha ulicu Branka Radi~evi}a na parcelama od 300 do 2000 m - Osnovna {kola "Laza Kosti}" 1,60 ha - De~ija ustanova 1 ha - Lokalitet za planiranu osnovnu {kolu i de~iju ustanovu 3,30 ha - Gorwokoviqska crkva 0,40 ha - Dowokoviqska crkva 0,20 ha - Apoteka i ambulanta 0,20 ha - Op{tina i mesna zajednica 0,17 ha - Zadruga 0,76 ha - Dru{tveni dom 0,10 ha - Trg oslobo|ewa sa parkom 0,10 ha + 0,14 ha 0,24 ha - Pijaca 0,12 ha - Trg solunskih dobrovoqaca 0,30 ha - Po{ta 0,08 ha - Mlin 0,11 ha - Radna zona 56,15 ha - Ekonomije 18,00 ha - Kvanta{ka pijaca 2,50 ha - Va{ari{te 0,70 ha - Kulturno obrazovni centar (biv{a {kola na Trgu solunskih 0,35 ha dobrovoqaca i parcela biv{e O[ u Dowem Koviqu) - Trgovina (biv{a {kola na Trgu solunskih dobrovoqaca) 0,20 ha - Klanica 0,09 ha - Veterinarska stanica 0,10 ha - Benzinska pumpa 0,23 ha - Sportski centar u Adi (potoje}i + pro{irewe) 2,02 ha + 1,93 ha 3,95 ha - Pojas Dunavca 12 ha - Zeleni pojas uz Ribarsku ulicu (zabrawena gradwa) 1,90 ha - Zona nasipa (dolme) 1 ha - Gorwokoviqsko grobqe (postoje}e + pro{irewe) 3,74 ha + 1,30 ha 5,00 ha - Za{titni pojas od grobqa do stambene zone 0,65 ha - Za{titni zeleni pojas uz autoput 7,80 ha - Dowokoviqsko grobqe (postoje}e + pro{irewe) 2,31 ha + 2,42 ha 4,73 ha - Za{titni pojas od grobqa do stambene zone 1 ha - Manastirski kompleks (ogra|eni deo) 3,6 ha - Manastirsko zemqi{te oko 13 ha 20. decembar 1999. SLU@BENI LIST GRADA NOVOG SADA Broj 15 - Strana 373 Veli~ina povr{ina u "Bilansu povr{ina" odnosi se 4.7.2. De~ija ustanova na parcele zajedno sa gabaritima objekata na wima. Regulacionim planom smaweno je gra|evinsko Kompleks za novu de~iju ustanovu je uz planirani podru~je (pove}awe atara) za oko 90 ha. {kolski kompsleks. Gradwom nove de~ije ustanove omogu}i}e se normativ od 8 m2 po detetu zatvorenog prostora, kao i smawiti razdaqina od najudaqenijeg 4.6. Smernice za realizaciju Regulacionog plana stanovawa do de~ije ustanove, koja ne sme biti ve}a od 1000 m. 4.6.1. Stanovawe

Ukupna povr{ina namewena za stanovawe iznosi 345 4.7.3. Sport i rekreacija ha i ima slede}e re`ime realizacije: Predvi|a se ure|ewe kompleksa postoje}eg fudbal- 4.6.2. Zone postoje}eg stanovawa - Ada, Viwerac i skog igrali{ta i izgradwa drugih sportskih sadr`aja deo Ribarske ulice na oko 35,3 ha povr{ine na lokalitetu u Adi, kao i ure|ewe sportskih terena na zadr`avaju tu namenu, sa mogu}no{}u zamene dotrajalih lokalitetu osnovne {kole "Laza Kosti}". objekata, nadogradwe i dogradwe postoje}ih objekata stepena iskori{}enosti stambenog dela parcele od 4.7.4. Zelenilo 30% (izuzetno 50-60%) a poqoprivrednog do 50% (ako je parcela 600 m2 i vi{e). Izgradwa novih stambenih Povr{inu na skveru u centru naseqa, kao i na Trgu objekata je mogu}a na postoje}im parcelama (uz posto- solunskih dobrovoqaca obavezno urediti. Tako|e je}e uli~ne pravce). Probijawe novih ulica, da bi se obnoviti, dopuniti i podi}i novo uli~no zelenilo. oformile nove gra|evinske parcele, nije mogu}e zbog mogu}nosti plavqewa tih terena (kota terena 74m). 4.7.5. Zona "re`ima za{ti}ene okoline kulturnog 4.6.3. Zona postoje}eg stanovawa na "vi{oj" koti dobra" - manastir Koviq terena (80 m n.v.) zauzima povr{inu od 232 ha i ima prose~nu gustinu stanovawa do 20 stanovnika po hek- taru, koju i ovaj plan zadr`ava. Prostor u jugoisto~nom delu gra|evinskog podru~ja, koji obuhvata namene: pejza`no zelenilo, za{titni Postoje}e parcele se mogu usitwavati do {irine pojas (odbrana od poplava), vodene povr{ine (deo 2 uli~nog fronta od 12 m i min. povr{ine od 400 m . Dunavca, a okru`uje kulturno-istorijski spomenik - Mogu}e je i spajawe postoje}ih parcela u jednu ve}u do manastir Koviq, stavqa se pod posebnu za{titu i 2 2500 m . dobija namenu "re`im za{ti}ene okoline kulturnog Kod pojedinih blokova ili delova blokova ove zone, dobra". ako nije mogu}a realizacija kroz navedene uslove Izgradwa na svom podru~ju je mogu}a za sadr`aje u parcelacije, treba doneti plan parcelacije. funkciji manastira ili uz odobrewe manastira. Isti uslovi va`e i za sadwu zelenila. Za ovaj prostor 4.6.4. Zone planiranog stanovawa za koje je potrebno je doneti urbanisti~ki projekat. prikazan plan parcelacije uz ulicu Branka Radi~evi}a i izme|u ulica Partizanske i Branka Baji}a kao i planirana zona, isto~no od postoje}eg stanovawa, imaju 4.7.6. Kvanta{ka pijaca ve}e gustine stanovawa od 45 do 50 st/ha i veli~ine parcela od 400 do 2000 m2 i vi{e. Mogu}e je spajawe dve Ure|ewe terena, sa prate}im sadr`ajem, }e se rea- parcele u jednu celinu. lizovati na parcelama br. 1094 i 1095 na povr{ini od oko 2,5 ha. 4.6.5. Zone planiranog stanovawa na parcelama od 700 m2 do 1 ha mogu na parceli realizovati mini-farmu ako je mogu}a organizacija proizvodwe. Izgra|enost 4.7.7. Za{tita od ratnih dejstava parcele - stambenog dela je 30%, a proizvodnog 50%. Koviq je u zoni III stepena ugro`enosti. U ovoj zoni Udaqenost prostorija (objekata) u kojima se stvaraju se u ugro`enim delovima (centar, privreda, javni objek- buka, gasovi i vibracije mora biti min. 15 m od ti) grade skloni{ta dopunske za{tite, otpornosti 30 najbli`eg stambenog objekta. kRa. U ostalim delovima - zakloni. Visina stambenih objekata kako postoje}ih, koji se mogu nadograditi, tako i planiranih je maks. Su ili 5. SAOBRA]AJ Po+P+1+Potk. Kao uslov za realizaciju potrebno je doneti plan ili planove parcelacije. Prostornim planom grada Novog Sada i Op{tine definisana je projekcija razvoja 4.7. Javne slu`be kako u demografskom, privrednom, tako i u saobra}ajnom pogledu. Osnovu razvoja predstavqa 4.7.1. Osnovna {kola demografska prognoza. Da bi se omogu}ilo ostvarewe navedenih ciqeva, Kako bi se omogu}ila nastava u jednoj smeni, kao i sprovo|ena su egzaktna istra`ivawa, koja su uva`avala "skratile" razdaqine na oko 1500 m2 od ku}e do {kole, stvorene uslove, atraktivnost pojedinih delova grada za |ake do ~etvrtog razreda osnovne {kole, planiran je i pretpostavku razvoja odre|enih aktivnosti. U tom lokalitet za jo{ jednu {kolsku zgradu na severo- smislu naseqe Koviq svrstano je u naseqa koja imaju -isto~nom delu naseqa. izvanredne pretpostavke razvoja, pre svega, zbog: 374. strana - Broj 15 SLU@BENI LIST GRADA NOVOG SADA 20. decembar 1999. - povoqnog polo`aja u odnosu na autoput (E-75); U zoni centra predvi|ene su povr{ine za sta- - izuzetne vrednosti priobaqa Dunava, koje }e cionarni saobra}aj (parkirali{ta) pored kolovoza privu}i veliki broj korisnika u sportske, rekreativne postoje}ih ulica. i druge svrhe; Dimenzionisawe potreba na neizgra|enim delovima - stvorenih uslova naseqa u racionalnom budu}eg naseqa zasnovano je na zahtevima saobra}aja i kori{}ewu zemqi{ta, {to pretpostavqa stimulaciju u komunalne infrastrukture. Tako se Regulacionim razvoju naseqa; planom predvi|a da budu}e ulice budu minimalne {irine 12 m, a wihove saobra}ajno-tehni~ke karakteri- - povoqnog polo`aja Koviqa u odnosu na Novi Sad stike definisa}e se u okviru urbanisti~ko-tehni~kih naro~ito u uslovima funkcionisawa savremenog sao- uslova. bra}ajnog sistema, {to podrazumeva kori{}ewe automo- bila i javnog prevoza visokog nivoa usluge; Na grafi~kom prikazu "Plan regulacije i nivelacije" utvr|eni su osnovni elementi, koji defi- - ekolo{ke predispozicije naseqa i okru`ewa, koja ni{u ulice u horizontalnom i vertikalnom pogledu. }e u budu}nosti znatno uticati na izbor mesta `ivota i rada. 6. TELEKOMUNIKACIJE Uz pretpostavku da }e se ostvariti i iskoristiti navedene prednosti i prognoze, prostorni razvoj treba usmeriti na kvalitativno zadovoqewe odre|enih Naseqe Koviq povezano je sa telekomunikacionim zahteva. U oblasti saobra}aja to se odnosi prven- sistemom AP Vojvodine me|umesnom kablovskom stveno na: mre`om koja se prote`e od automatske telefonske cen- trale du` lokalnog puta Koviq - Budisava i puta - dostizawe visokog kvaliteta uli~ne mre`e za - Novi Sad. odvijawe motorizovanog saobra}aja; Postoje}a mesna mre`a i kapaciteti centrale - razvoj javnog prevoza putnika (prigradski sao- zadovoqavaju potrebe, a u budu}nosti treba planirati bra}aj) u skladu sa potrebama stanovnika visokog stan- zna~ajne izmene. darda; Prema planiranom broju stanovnika i o~ekivanom - intenzivirawe kori{}ewa priobaqa Dunava, {to ekonomskom razvoju, krajem planskog perioda za Koviq podrazumeva i odgovaraju}u saobra}ajnu mre`u; treba obezbediti oko 2100 telefonskih prikqu~aka. - povezivawe uli~ne mre`e delova naseqa na fuk- cionalan i racionalan na~in; To }e se obezbediti pro{irewem postoje}e tele- fonske centrale (ili izgradwom nove), pro{irewem i - planirawe daqeg prostornog razvoja naseqa u izgradwom podzemne kablovske uli~ne mre`e. skladu sa stvorenom uli~nom mre`om i mre`om infrastrukture, prirodnim pogodnostima zemqi{ta i realnom osnovom etapne realizacije. 7. HIDROTEHNIKA Da bi se zadovoqili navedeni zahtevi, treba plani- Snabdevawe vodom rati znatne intervencije u prostoru, koje se podrazumevaju i u oblasti saobra}aja. Snabdevawe vodom naseqa Koviq re{i}e se preko Projekcija potreba pokazuje da }e u Koviqu (krajem postoje}e mre`e sa planiranim pro{irewem. planskog perioda) biti oko 1800 putni~kih automobila, {to zna~i da }e svaka porodica posedovati automobil. Naseqska vodovodna mre`a Koviqa bi}e vezana na To zna~i da se u okviru plana mora predvideti prostor vodovodni sistem grada Novog Sada. za parkirawe (na parceli) i da se u svim ulicama Planirana uli~na mre`a bi}e profila ∅ 100 mm. planiraju kolovozi za odvijawe dvosmernog saobra}aja Glavni dovodnik vode do naseqa bi}e ∅ 200 mm, a - {irine od 5 do 7 m. glavni naseqski vod ∅ 150 mm. Funkcionisawe saobra}aja podrazumeva i bezbed- Planirana i rekonstruisana postoje}a vodovodna nost u~esnika u wemu, a da bi se to ostvarilo, treba mre`a u potpunosti }e zadovoqiti sve potrebe za planirati izgradwu elektro i telefonskih kablovskih vodom planiranog broja korisnika i sadr`aja. instalacija (podzemnih) kako bi se obezbedila mogu}nost izgradwe kolovoznih povr{ina u skladu sa propisima ({irina, gabarit, bankine, krivine u Odvo|ewe otpadnih i atmosferskih voda raskrsnicama i dr.). Regulacionim planom se predvi|a rekonstrukcija Otpadne i atmosferske vode odvodi}e se separatno. puta za Arkaw i wegovo pro{irewe na 6 m, kao i izgrad- Odvo|ewe otpadnih voda re{i}e se preko planirane wa savremenog kolovoza za [ajka{. Pored toga, plani- kanalizacione mre`e otpadnih voda sa ukupnom ori- rana je izgradwa kolovoza za [lajz, sa vezom na jentacijom prema lokalnom postrojewu za Kali{te, Subi} i odbrambeni nasip pored Dunava do pre~i{}avawe otpadnih voda. Novog Sada. Pre~i{}ene otpadne vode upusti}e se u glavni Iako se o~ekuje visok stepen motorizacije i upotre- otvoreni meliorativni kanal D-800 meliorativnog ba individualnog putni~kog automobila, dominantnu sliva "Dunavac". ulogu ima}e javni prigradski prevoz putnika izme|u Novog Sada i Koviqa. U tom smislu planira se izgrad- Planirana kanalska mre`a otpadnih voda bi}e pro- wa stajali{ta i okretnica, kao i prate}ih objekata u fila ∅ 250 mm osim glavnog naseqskog odvodnika koji funkciji ovog vida prevoza. }e biti profila ∅ 300 mm. 20. decembar 1999. SLU@BENI LIST GRADA NOVOG SADA Broj 15 - Strana 375 U okviru planirane kanalizacione mre`e planira Napajawe Koviqa elektri~nom energijom je re{eno i se vi{e crpnih stanica, koje treba da savladaju re{ava}e se zajedno sa Ka}om i Budisavom, koji se denivelaciju odre|enih slivnih podru~ja i pove`u nalaze u isto~nom delu prostora koji pripada gradu planiranu naseqsku kanalizacionu mre`u u jednu Novom Sadu. Trenutno ka ovim naseqima vode dva celinu. 20(10) kV voda koji ova naseqa povezuju na postoje}i Do izgradwe planirane kanalizacione mre`e otpad- elektroenergetski sistem grada Novog Sada. nih voda, otpadne vode }e se i daqe re{avati lokalno Jedan pravac napajawa je sa TS 35/10(20) kV "Rimski - preko vodonepropusnih septi~kih jama. [an~evi", a drugi iz TS 110/20 kV "Rafinerija". TS 110/20 kV "Rafinerija" ima dovoqno kapaciteta za Atmosferske vode prihvati}e se rigolima i snabdevawe naseqa Koviq elektri~nom energijom. otvorenim uli~nim kanalima uz saobra}ajnice. Postoje}a dva dalekovoda se neposredno iza naseqa Kanalima prihva}ene atmosferske vode orijenti- Budisave spajaju i jedan 20 kV vod vodi do Koviqa. Na sa}e se prema ni`im delovima naseqa na zapadu, ovaj 20 kV vod su povezane sve postoje}e 20/0,4 kV dis- odnosno prema otvorenom kanalu D-800 meliorativnog tributivne transformatorske stanice. sliva "Dunavac" i prema jugoistoku, odnosno prema U narednoj tabeli je prikazana veli~ina elek- otvorenim kanalima meliorativnih slivova "Rutavi- trokonzuma Koviqa. ca" i "Dunavac". Uz ivicu kanala ostavqa se za{titni pojas {irine Stawe Projekcija 14 m obostrano. 1991. 2006. 2021. Broj stanovnika 5.242 5.563 5.528 Odbrana od poplava Kriterijum za ocenu veli~ine elektro- 0,70 0,84 0,92 Odbrana od poplava re{i}e se preko postoje}eg konzuma (kW) nasipa za odbranu od visokih voda Dunava. Ukupna veli~ina 3.669 4.685 5.041 Postoje}i nasip omogu}ava stalnu odbranu od stogo- konzuma (MW) di{wih visokih voda Dunava. Pove}awe konzuma 1,0 1,4 Karakteristike nasipa ({irina krune) omogu}avaju (MW) plansko nadvi{ewe i formirawe vi{eg stepena Potrebno izgraditi odbrane. 20/0,4 kV TS snage 3 4 Najve}i deo naseqa Koviq nije ugro`en visokim 400 kVA vodostajem Dunava (stogodi{wa visoka voda), ali je visok stepen odbrane neophodan radi za{tite od Prema podacima o veli~ini rasta elektrokonzuma visokih voda privredne zone "Sever IV" u Novom Sadu. ove grupe naseqa potrebno je do kraja planskog perioda Na odgovaraju}em grafi~kom prikazu definisan je izgraditi jo{ jedan 20 kV dalekovod iz pravca TS za{titni pojas nasipa a prema uslovima JBP "Srbi- 110/20 kV "Rafinerija". javode", Beograd, VPC "Dunav" iz Novog Sada. Postoje}e i planirane 20 kV vodove na podru~ju naseqa graditi kablirawem. Podzemne vode Planirana elektroenergetska mre`a je prikazana na grafi~kom prikazu "Plan energetike" u R 1 : 2500. Pravac vodnog ogledala podzemnih voda na prostoru Koviqa je jugozapad-severoistok sa smerom (padom) Snabdevawe toplotnom energijom prema jugozapadu. Merodavni nivoi podzemnih voda su: Koviq nema razvijen sistem za cenralizovano - maksimalni nivo podzemnih voda od 75 do 76,50 m n.v. snadevawe toplotnom energijom. Trenutno se problem - minimalni nivo podzemnih voda od 72,50 do 74 m n.v. grejawa re{ava kori{}ewem individualnih lo`i{ta. Najugro`eniji delovi podzemnim vodama su uz melio- Idejnim projektom gasifikacije op{tine Novi Sad i rativni kanal D-800, odnosno najni`i delovi prostora u Koviqu je predvi|ena izgradwa gasifikacionog sis- na Adi i Viwercu gde se najve}im delom godine tema za snabdevawe toplotnom energijom. zadr`ava voda. Prema ovom re{ewu Koviq }e se snabdevati gasom Zadr`avawe vode na najni`im delovima nije sa planirane GMRS (glavne merno-regulacione stanice) uslovqeno iskqu~ivo nivoom podzemnih voda nego i "Budisava" koja je izgra|ena u 1996. godini i preko koje re`imom rada crpne stanice "Koviq II" koja prepumpa- }e biti povezan na sistem magistralne gasne mre`e va vodu (pri visokom vodostaju Dunava) iz meliora- Jugoslavije. tivnog sliva "Dunavac" u Dunav. Samo naseqe }e biti re{eno izgradwom RS (regula- cione stanice) "Koviq" koja }e gasovodom sredweg pri- 8. ENERGETIKA tiska biti povezana na GMRS "Budisava". Planirana regulaciona stanica i prikqu~ni Snabdevawe elektri~nom energijom gasovod bi}e gra|eni za planirani broj stanovnika, dok }e gasna distributivna mre`a biti gra|ena u odnosu na Snabdevawe elektri~nom energijom Koviqa bi}e iz trenutne potrebe. jedinstvenog elektroenergetskog sistema. 376. strana - Broj 15 SLU@BENI LIST GRADA NOVOG SADA 20. decembar 1999. Regulacionim planom je predvi|eno da ve}i - zona poqoprivrednog zemqi{ta, potro{a~i u Koviqu imaju direktno prikqu~ak na - zona poqoprivrednog zemqi{ta - mini-farme, gasovod sredweg pritiska preko sopstvene MRS (merno- - zona deponije, -regulacione stanice). - zona autoputa, Primarna gasna mre`a je prikazana na grafi~kom - zona potencijalnog kapta`nog podru~ja, prikazu "Plan energetike" R 1:2500. - zona ribwaka, - ciglana, Da bi se Koviq kvalitetno snabdevao toplotnom - zona sporta, rekreacije i turizma sa vikend-zonom, energijom, potrebno je izgraditi planiranu gasnu dis- - zona rita. tributivnu mre`u. Da bi se ovo re{ilo, potrebno je izgraditi sistem 9.1. Zona poqoprivrednog zemqi{ta planiranih objekata za dopremawe gasa do Koviqa: Prema podacima o zemqi{tu iz 1987. godine od - GMRS "Budisava" sa povezanim gasovodom do magis- 10644 ha 5285 ha je u privatnoj i 5364 ha u dru{tvenoj tralnog gasovoda (izgra|ena u 1996. godini); svojini. - RS (regulacionu stanicu) "Koviq" sa vezom na U periodu od 1989. do 1993. godine izvr{en je GMRS "Budisava". povra}aj zemqi{ta oko 500 ha, tako da se bilans zemqi{ta u privatnoj svojini uve}ao za 4%. Kapacitete navedenih objekata odrediti tako da zadovoqe planirani razvoj Koviqa. Zone mini - farmi Veli~ina toplotnog konzuma i maks. ~asovna Zone mini-farmi su planirane Prostornim planom potro{wa gasa dati su u narednoj tabeli. grada Novog Sada i Op{tine Sremski Karlovci, a

Stawe Projekcija 1991.god. 2006.god. 2021.god. Broj stanovnika 5.242 5.563 5.528 Kriterijum za ocenu veli~ine toplotnog konzuma (kW/ 2,8 3,1 3,4 stanovniku) Ukupna veli~ina toplotnog konzuma MW 14,70 17,30 18,80 Maks.~asovna potro{wa gasa (cm3/h) 1.840 2.160 2.340

Urbanisti~ko-tehni~ki uslovi za izgradwu uslovi wihove izgradwe ure|eni su i u Prostornom objekata energetike planu podru~ja namewenog za poqoprivredu. Zona mini-farmi se planira na poqoprivrednom Snabdevawe elektri~nom energijom re{iti prikqu- zemqi{tu na podru~ju KO Koviq i severno od autoputa ~ewem na jedinstvenu elektroenergetsku mre`u. Da bi E-5 do granice op{tine Novi Sad na istoku, i do se ostvarilo kvalitetno snabdevawe, potrebno je rea- granice KO Budisava. Ovde su predvi|ene mini-farme lizovati deo planirane elektroenergetske mre`e. sala{arskog tipa za uzgoj i tov sitne i krupne stoke. Uslove prikqu~ewa je potrebno tra`iti od JP Elek- Izme|u zone mini-farmi i deponije sme}a uspostavqa trodistribucija "Novi Sad". se zeleni za{titni pojas. Pristup zoni mini-farmi Snabdevawe toplotnom energijom planiranih planira se sa puta Koviq-Budisava i Koviq-[ajka{. sadr`aja predvi|eno je prikqu~ewem na gasnu dis- Osim na sala{ima, ukoliko se ne mewa namena na tributivnu mre`u (trenutno je u izgradwi). Uslove tom lokalitetu - zoni, mogu}e je otvarawe mini-farmi prikqu~ewa pojedinih objekata tra`iti od JDP "Novi Sad - Gas". i na pojedina~nim lokalitetima. Planirani energetski objekti gradi}e se u skladu sa Mini-farme na pojedina~nim lokalitetima mogu se planom wihove realizacije. Urbanisti~ko-tehni~ki realizovati pod odre|enim uslovima: uslovi za izgradwu ovih objekata dava}e se posebno u - prvenstveno na mawe kvalitetnim tipovima skladu sa Regulacionim planom. zemqi{ta i uz meliorativne kanale, Deo postoje}e energetske infrastrukture koji delom - kompleks treba da ima obezbe|enu infrastrukturu prelazi preko prostora predvi|enog za pro{irewe (put, voda, struja i dr.), naseqa (postoje}i 20 kV nadzemni vod) potrebno je izmestiti u za to predvi|enom mestu u profilu ulice. - snabdevawe toplotnom energijom poqoprivrednih Za izme{tawe objekata energetike potrebno je priba- kompleksa (sala{i, mini-farme), koji bi se gradili ili viti uslove i saglasnost od nadle`nih komunalnih pre- postoje izgra|eni van gra|evinskih celina naseqa, duze}a. treba da je osloweno maksimalno na postoje}e resurse, kao {to su kori{}ewe bio-mase i primena bio-gasa tamo gde je to mogu}e, 9. RUBNI PREDEO NASEQA KOVIQ - snabdevawe vodom mini-farmi treba re{iti preko Naseqe Koviq ima najve}u KO u gradu Novom Sadu od lokalnih bunara, a otpadne vode, ako su orijentisane 10644 ha. Gra|evinsko podru~je obuhvata 626 ha, a rubni prema meliorativnim kanalima kao recipijentu, treba predeo 10.018 ha, u ~ijem su sastavu: da imaju prethodni tretman. 20. decembar 1999. SLU@BENI LIST GRADA NOVOG SADA Broj 15 - Strana 377 Mini-farme ne podrazumevaju stalno stanovawe, ve} Pre~i{}ene otpadne vode orijentisa}e se prema eventualno stan za ~uvara. otvorenom meliorativnom kanalu D-800 meliorativnog Zavisno od kapaciteta mini-farmi, odnosno farmi sliva "Dunavac". (preko 500 uslovnih grla), pre pristupawa izgradwi obavezna je izrada analize uticaja, odnosno radova na b. Lokalitet za potencijalni zahvat i preradu `ivotnu sredinu prema va`e}im propisima. povr{inskih voda

9.2. Zona autoputa Na jugozapadnom delu, u odnosu na gra|evinsko podru~je, rezervisan je prostor od oko 300 ha za [irina autoputa je 60 m, a za{titni pojas je 20 m sa potrebe povr{inskog zahvatawa i pre~i{}avawa vode svake strane trase (100 m). U zoni za{titnog pojasa, Dunava. kroz rubni predeo, nije dozvoqena gradwa. U severois- Rezervisani prostor }e se koristiti za sme{taj kom- to~nom delu gra|evinskog podru~ja Koviqa granica pletne tehnolo{ke linije zahvatawa i pre~i{}avawa prema rubnom predelu je na ju`noj regulaciji autoputa, povr{inske vode Dunava. tako da je na tom potezu za{titni pojas autoputa, u gra|evinskom podru~ju, gde va`e isti uslovi (zabrana) Lokalitet za zahvatawe i pre~i{}avawe povr{in- gradwe kao i na delu trase kroz rubni predeo. ske vode planira se kao razvoj ukupnog vodovodnog sis- tema "Novi Sad" u smislu obezbe|ewa novih koli~ina vode za snabdevawe vodom u okviru planiranog regio- 9.3. Zona ribwaka nalnog vodovodnog sistema.

U jugozapadnom delu rubnog predela Koviqa uz c. Potencijalna kapta`na podru~ja Dunavac (sada pa{wak) planiran je lokalitet za izgradwu ribwaka na povr{ini od oko 15 ha. Prostornim planom grada Novog Sada i Op{tine Sremski Karlovci predvi|eno je da je ukupna du`ina 9.4. Zona sporta, rekreacije i turizma priobaqa, ju`na granica rubnog predela, potencijalno kapta`no podru~je. Na povr{ini od oko 37 ha uz odbrambeni nasip i Me|utim, naknadno je Uredbom o za{titi specijalnog ju`nu granicu gra|evinskog podru~ja (do za{ti}ene zone rezervata prirode "Koviqsko-petrovaradinski rit" na manastira) planirana je zona sporta i rekreacije. celom podru~ju rita zabraweno je: Isto~no od zone za{ti}enog manastirskog kompleksa izgradwa objekata i izvo|ewe hidrotehni~kih rado- do "Arkawa" planirana je zona za sport, rekreaciju i va kojima bi se onemogu}ilo periodi~no plavqewe, turizam na povr{ini od oko 80 ha. izazvalo sni`ewe nivoa podzemnih voda (naro~ito izgradwom reni-bunara) i trajne promene orografskih i Najudaqeniji lokalitet na "Arkawu" je vikend-zona hidrografskih karakteristika prirodnog dobra, pret- sa mogu}no{}u gradwe lakih monta`nih objekata - varawe mo~varno-barskih ekosistema u suvozemne i ~vrsta gradwa nije dozvoqena. ugrozile zone prirodnih mrestili{ta. Za realizaciju zone se uslovqava izrada odgovara- S obzirom na dva, ovako kontradiktorna, re{ewa u ju}eg plana (plan predela, urbanisti~ki projekat). dokumentima koja Regulacioni plan Koviqa mora da uva`ava, kona~no utvr|ivawe kapta`nog podru~ja }e 9.5. Ciglana uslediti naknadno usagla{avawem navedenih dokume- nata u momentu kada to bude neophodno. Na isto~nom delu naseqa, uz samu liniju gra|evin- skog reona, planira se ciglana, na terenu ve} postoje}eg 11. ENERGETIKA pozajmi{ta. Atarsko podru~je nije interesantno s aspekta snab- 10. HIDROTEHNIKA devawa energetskom potro{wom, ve} samo sa aspekta prolaska krupne energetske infrastrukture (magis- tralnih i regionalnih energetskih vodova), kao i dis- Na prostoru rubnog predela rezervisani su prostori tributivne gasne i elektroenergetske mre`e. za potrebe hidrotehni~kih objekata i to za: Severno od Koviqa kroz atar prolaze dalekovodi i to dva za vod na 400 kV naponskom nivou i jedan 220 kV- a. Lokalitet za pre~i{}avawe otpadnih tni. Oko ovih dalekovoda postoji za{titni energetski voda naseqa Koviq koridor. Kroz atar od elektroenergetskih instalacija pro- Na severozapadnom delu, u odnosu na gra|evinsko laze i 20 kV vodovi i slu`e za napajawe Koviqa elek- podru~je, rezervisan je prostor od oko 1,6 ha, odnosno tri~nom energijom. parcela broj 345 KO Koviq za potrebe locirawa Sa 20 kV vodova postoji mogu}nost snabdevawa elek- lokalnog postrojewa za pre~i{}avawe otpadnih voda tri~nom energijom eventualnih potro{a~a koji bi se sa ukupnog prostora naseqa Koviq. putem sopstvene TS 20/0,4 kV snabdevali elektri~nom Rezervisani prostor }e se koristiti za sme{taj kom- energijom. pletne tehnolo{ke linije i za potrebe u okviru proce- Tako|e kroz atar prolaze izgra|eni magistralni sa pre~i{}avawa. naftovod i gasovod. 378. strana - Broj 15 SLU@BENI LIST GRADA NOVOG SADA 20. decembar 1999. Ovi objekti su sme{teni u za{titnim energetskim U okviru elaborata Koviqsko-petrovaradinskog koridorima i prikazani su na grafi~kom prikazu "Plan rita obra|eni su re`imi i mere za{tite koje treba energetike" u R 1:2500. sprovoditi i time sa~uvati prepoznatqive predeone Od zna~ajnih energetskih objekata potrebno je izgra- kvarakteristike. U odnosu na {umska i rekreativna diti dovodni gasovod sredweg pritiska od Budisave do podru~ja, obavezno je izvr{iti konverziju zasada Koviqa. monokulture euroameri~kih topola autohtonim vrstama nakon se~e (ophodwe). Nove ure|ajne osnove potrebno je 12. DEPONIJA OTPADAKA I STO^NO GROBQE uskladiti sa svim zahtevima {umarstva i za{tite i stru~ne provere ovako predlo`enih intervencija. Deponija "Koviq - autoput" zadovoqava najve}i broj Dozvoqeno je (u okviru II i III zone za{tite rita): kriterijuma sadr`anih u Pravilniku o kriterijumima ukqu~ivawe Hrqaka i Harkawa u turisti~ko-rekrea- za odre|ivawe lokacija i ure|ewe deponija otpadnih tivnu ponudu, ribolov, se~a neautohtonih {uma sa materija ("Slu`beni glasnik Republike Srbije", broj ponovnim po{umqavawima gde u rastojawu od 30 m od 54/92). obale vode koristiti iskqu~ivo vrbu, kori{}ewe Polo`aj kanala, autoputa i karakteristike depresi- pe{~anih obala kao pla`a, lovni turizam, namenska je odredili su pravac i smer pru`awa ove deponije izgradwa turisti~kih punktova u funkciji kori{}ewa prema istoku. Kori{}ewe ovog prostora za deponovawe prirodnog dobra i to na obodnom delu, gazdovawe otpadaka podrazumeva obezbe|ivawe neophodnih mera, {umama prema verifikovanim {umskim osnovama, sani- kao {to su izgradwa obodnih nasipa, nepropusne pod- tarne i uzgojne mere u ciqu odr`avawa stabilnosti loge, drena`nog sistema, nasipnog materijala za preli- {umskih zajednica. vawe odlo`enog otpada i drugih uslova koji }e se Zabraweno je: novo podizawe {uma euroameri~kih utvrditi u projektnoj dokumentaciji. topola na udaqenosti 30 m od obale vodenih tokova, Tako|e je neophodno podizawe kompaktnog zelenog pretvarawe mo~varnih i barskih ekosistema u za{titnog pojasa sa sva tri sprata biqne vegetacije. suvozemne, paqewe trske, ispa{a stoke, kampovawe na Jugozapadni deo deponije koji je i najbli`i nasequ divqim pla`ama, uni{tavawe stani{ta retkih biqnih treba oivi~iti zelenim za{titnim pojasom u {irini od i `ivotiwskih vrsta, se~a autohtonih vrsta, kretawe 80 m. Frontalni deo pojasa prema autoputu ozeleniti kolima, izvo|ewe svih radova koji nisu u funkciji dekorativnim zelenilom, a severni i isto~ni deo oko o~uvawa i unapre|ewa rezervata. deponije ozeleniti u {irini od 30 m. 14. PRIMENA REGUALCIONOG PLANA Sto~no grobqe je locirano na jednom delu ovog lokaliteta. 14.1. Regulacioni plan je osnov za izdavawe urba- nisti~ke dozvole, osim za delove naseqa za 13. VEGETACIJA koje je utvr|eno da je uslov za realizaciju od- re|enog podru~ja dono{ewe plana parcelacije Koviqski rit nalazi se u inundaiconom podru~ju ili urbanisti~kog projekta. leve obale Dunava. Ornitolo{ki rezervat "Kozjak" za{ti}en je kao prirodno dobro. Zavod za za{titu 14.2. Ure|ewe prostora naseqa Koviq i izgradwa prirode Srbije 1995. godine izradio je elaborat o svih objekata, rekonstrukcija, dogradwa, nad- prirodnim vrednostima Koviqsko-petrovaradinskog zi|ivawe, promena namene objekata ili dela rita. Prostor se karakteri{e u razvijenom mikroreqe- objekata, kao i promena namene gra|evinskog fu, proticajnim vodama i kanalima i zastupqeno{}u zemqi{ta i parcelacija sprove{}e se na {umskog fonda na aluvijalnim zemqi{tima. osnovu urbanisti~ko-tehni~kih uslova utvr- Najzastupqenije vrste drve}a su euroameri~ke |enih ovim Regulacionim planom, odnosno topole i vrbe, bela i crna topola, ameri~ki jasen, prema planu parcelacije ili urbanisti~kom ostale vrste topola i tvrdih li{}ara. Degradacija projektu ukoliko takav plan kao poseban akt prostora uslovqena je izdizawem terena i zatr- predstavqa uslov za pristupawe realizaciji. pavawem kanala, {to bitno uti~e na odr`avawe Na podru~ju naseqa na kome je ovim Regula- za{tite ptica, riba, `ivotiwa i flore - ritskih {uma, cionim planom predvi|ena druga namena livada, trstika, {evara. zemqi{ta od postoje}e, na postoje}im objekti- Jedna od bitnih karakteristika je o~uvawe sta- ma dozvoqava se samo teku}e odr`avawe - bilnog {umskog ekosistema u celini sa o~uvawem seg- re`im zabrane gradwe. menata ritske {ume sa vrbom u najni`im delovima, Izuzetno od prethodnog stava, na podru~ju crnom topolom, brestom, hrastom, jasenom na vi{im naseqa na kome se primewuje re`im zabrane gredama. Potpuna zamena euroameri~kih topola gradwe, a ~ija izgradwa se ne planira teku}im iskqu~ivo autohtonim vrstama na celini prostora se programom ure|ewa gra|evinskog zemqi{ta, ne preporu~uje iz zdravstvenih razloga i zbog {irewa mo`e se kod stambenih objekata dozvoliti ameri~kog jasena kojeg treba uklawati. unutra{wa adaptacija, minimalna dogradwa Forsirati {ume me{ovitog sastava i vi{espratne do 6 m2 i to iskqu~ivo kupatila i WC-a u sastojine. Radi {to potpunijeg ispoqavawa svih ciqu obezbe|ewa sanitarno-higijenskih uslo- funkcija {uma i za{tite prirodnih vrednosti ekosis- va stanovawa, zatvarawe natkrivenih prosto- tema na ovom podru~ju treba zadr`ati duga~ak ra (tremova), rekonstrukcija zidova i izgrad- proizvodni proces (ophodwu). Stru~ni pristup u daqem wa onoliko pomo}nih objekata koliko ima razvoju {umarstva, ribolova, lova, rekreacije i turiz- stanova u stambenom objektu, s tim da se ma treba utvrditi izu~avawem i programom za{tite i po{tuje maksimalni procenat izgra|enosti. razvoja Koviqskog rita. Pove}awe stambenog prostora se ne mo`e 20. decembar 1999. SLU@BENI LIST GRADA NOVOG SADA Broj 15 - Strana 379 dozvoliti. Ukoliko je postoje}i objekat sklon 6a.1-6a.8. Parcelacija za javne namene R 1 : 1000 padu, mo`e se odobriti i wegova rekonstruk- 6b. Plan parcelacije individualnog cija ili izgradwa novog istih dimenzija i iste stanovawa u ul. Branka Radi~evi}a R 1 : 1000 spratnosti. 6.v. Plan parcelacije individualnog 14.3. U ciqu za{tite nepokretnih kulturnih dobara stanovawa izme|u ulica Parti- pri izradi urbanisti~ko-tehni~kih uslova za zanske i Branka Baji}a R 1 : 1000 izvo|ewe radova na objektima koji su stavqeni pod za{titu kao kulturna dobra, 7.1-7.4. Plan vodovoda i kanalizacije R 1 : 2500 evidentirani kao objekti pod prethodnom 8.1-8.4. Plan energetike R 1 : 2500 za{titom, kulturno-istorijske celine, arheo- 8a. 1-8a.2. Parcelacija za TS R 1 : 1000 lo{ka nalazi{ta i znamenita mesta, obavezno je pribavqawe mi{qewa, uslova, odnosno 14.7. Grafi~ki prikazi elaborata Regulacionog saglasnosti slu`be nadle`ne za za{titu plana naseqa Koviq izra|eni su u pet spomenika kulture. primeraka originala i po overi }e se ~uvati u 14.4. Parcelacija i preparcelacija gra|evinskog Skup{tini grada Novog Sada, Gradskoj upravi zemqi{ta mo`e se vr{iti samo u ciqu - Sekretarijatu za urbanizam, stambene privo|ewa zemqi{ta planiranoj nameni poslove i za{titu `ivotne sredine i Sekre- utvr|enoj ovim Regulacionim planom. tarijatu za inspekcijske poslove, Javnom pre- Izgradwa objekata na gra|evinskom zemqi{tu duze}u "Zavod za izgradwu grada" u Novom mo`e se odobriti samo ako je izvr{ena Sadu i u Javnom preduze}u "Urbanizam" Zavod parcelacija zemqi{ta na gra|evinske za urbanizam Novi Sad. parcele. Gra|evinska parcela mora imati 14.8. Stupawem na snagu ovog Regulacionog plana povr{inu i oblik koji omogu}uju izgradwu prestaje da va`i Odluka o urbanisti~kom objekta u skladu sa ovim Regulacionim planu mesne zajednice naseqenog mesta planom. Koviq ("Slu`beni list grada Novog Sada", Uslovima za parcelaciju i preparcelaciju broj 20/85), Odluka o sprovo|ewu urbanisti- utvr|uje se veli~ina, oblik i polo`aj ~kog plana mesne zajednice naseqenog mesta parcela, pristup parcelama, regulaciona li- Koviq ("Slu`beni list grada Novog Sada", nija, gra|evinska linija, povr{ina za javne broj 20/85) i Detaqni urbanisti~ki plan cen- namene, a sadr`e situacioni plan sa regula- tra u Koviqu ("Slu`beni list grada Novog cionim linijama i parcelama. Sada", broj 19/92). 14.9. Regulacioni plan stupa na snagu osmog dana od 14.5. U podru~ju naseqa na kome je ovim Regula- dana objavqivawa u "Slu`benom listu grada cionim planom predvi|ena druga namena Novog Sada". zemqi{ta od postoje}e, ukoliko se ne}e privoditi nameni po teku}em programu REPUBLIKA SRBIJA ure|ewa gra|evinskog zemqi{ta, mogu se AUTONOMNA POKRAJINA odobriti privremeni uslovi za postavqawe GRAD NOVI SAD objekta nestambene namene i instalacija, kao SKUP[TINA GRADA NOVOG SADA i za privremeno ure|ewe prostora, odnosno za Broj: 35-47/97-I-9 privremenu promenu namene objekata. 8. decembar 1999. godine Urbanisti~kom dozvolom za privremeno NOVI SAD Predsednik ure|ewe prostora mora se odrediti: Dr Stevan Vrba{ki, s.r. - rok va`ewa uslova koji ne mo`e biti du`i od 5 godina; - obaveza investitora da }e objekat, odnosno instalacije po isteku odre|enog roka uklo- niti bez prava na naknadu i da }e zemqi{te dovesti u prvobitno stawe.

14.6. Sastavni deo ovog Regulacionog plana su slede}i grafi~ki prikazi:

1. PP grada Novog Sada i Op{tine Sr.Karlovci - namena povr{ina A - 4 2. Plan organizacije i ure|ewe KO Koviq R 1 :10000 3. 1-3.4. Granica gra|evinskog podru~ja naseqa R 1 : 2500 4. Plan namene povr{ina R 1: 5000 5. 1-5.4. Plan regulacionog i nivelacionog re{ewa saobra}aja R 1 : 2500 6. 1-6.4. Plan namene povr{ina i re`imi izgradwe R 1 : 2500