Publikacija JP ELEKTROPRIVREDA HZ HB D.D Mostar

publikacija JP ELEKTROPRIVREDA HZ HB d.d Mostar

Ulica Mile Budaka 106a 88000 Mostar Bosna i Hercegovina tel.: +387 36 335 700 faks: +387 36 335 777 [email protected] www.ephzhb.ba

2 3 Sadržaj

UVOD ...... 7 Karta elektroenergetskoga sektora u Bosni i Hercegovini 9

I. POVIJEST ELEKTROENERGETIKE U BOSNI I HERCEGOVINI...... 11 Hidroelektrane (pregled hidroelektrana u BiH 1954.-1981.) 14

II. JP ELEKTROPRIVREDA HZ HB d.d. Mostar – poslovna politika...... 19 Vizija 20 Misija 20 Strategija 20 Temeljne odrednice poslovne politike 20 Izdaje: Politika zaštite okoliša 21 JP Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne d.d. Mostar Aktivnosti na zaštiti okoliša 22 Ulica Mile Budaka 106a / 88000 Mostar / BiH Tel.: +387 36 33 57 00 / Faks: +387 36 33 57 77 / [email protected] III. PRAVNE ODREDNICE i UPRAVLJAČKA STRUKTURA...... 23 Pravne odrednice 23 Organi upravljanja 25 Priprema: Direkcija Društva 28 Sektor za odnose s javnošću Ekonomski poslovi 28 Pravni poslovi 28 Naklada: Razvoj 28 1.000 primjeraka Proizvodnja električne energije 29 Distribucija električne energije 50 Opskrba električnom energijom 56 Fotografije: Arhiv JP Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne d.d. Mostar IV. LJUDSKI POTENCIJALI ...... 61

Grafičko oblikovanje i tisak: V. FINANCIJSKI POKAZATELJI ...... 65 Fram Ziral, Mostar VI. PLANIRANI PROZVODNI OBJEKTI ...... 69 Energetsko korištenje vjetra 71 Mostar, 2012. godine Energetsko korištenje vode 72 Energetsko korištenje fosilnih goriva 74

4 5 UVOD

avno poduzeće Elek- Mostar jedino elektroprivredno poduzeće u regiji koje je u pro- Jtroprivreda Hrvatske teklih 30 godina izgradilo nove hidroelektrane u svom sustavu. zajednice Herceg Bosne Sada raspolaže sa sedam hidroelektrana iznimne pogon- dioničko društvo Mostar ske spremnosti i instalirane snage od 852 MW (HE Rama, HE jedno je od tri javna elek- Mostar, CHE Čapljina, HE Jajce I, HE Jajce II, HE Peć Mlini i HE troenergetska poduzeća u Mostarsko blato). Bosni i Hercegovini. U središtu je poslovne politike razvoj i izgradnja novih Od osnutka 17. stude- proizvodnih objekata što je i sastavni dio strateškoga plana noga 1992. godine djelu- energetskoga sektora Federacije BiH. Planovi su za budućnost je u 35 općina Federacije svakako nastavak realizacije razvojnih projekta, daljnja mo- BiH i danas opskrbljuje dernizacija ukupnoga poslovanja i nastavak prilagođavanja oko 200.000 kupaca. zahtjevima otvorenoga tržišta primjenom međunarodnih i eu- Glavna je djelatnost JP ropskih standarda. Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar proizvodnja, distribucija, Još od 2004. godine intenzivno se radi na projektima opskrba, trgovanje, zastupanje i posredovanje na domaćemu iskorištenja vjetroenergije, očekuje se završetak projekta VE tržištu električnom energijom, uvoz i izvoz električne energije. Mesihovina čijom bi izgradnjom JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Po osnutku vlasnik Poduzeća bile su općine s većinskim Mostar potvrdila svoj primat u regiji u korištenju obnovljivih hrvatskim stanovništvom, dok je sadašnji većinski vlasnik, od izvora. 2001. godine (90% državnoga kapitala, a ostalo su mali dio- Uz razvojnu politiku, velika se poslovna pozornost usmjerila ničari) Vlada Federacije BiH. na kvalitetnu i sigurnu opskrbu nekvalifiriranih kupaca čiji je JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar ratnim razaranjima godišnji broj u porastu s bruto potrošnjom, u 2011. godini, od pretrpjela je znatne štete na svim objektima i prvih godina rada 1.363 GWh, a opskrbljuju se i tri kvalificirana kupca s potroš- dizala se iz ratnoga pepela da bi danas, 20 godina kasnije, bila njom od 1.340 MWh. respektabilno i uspješno javno poduzeće. Za podmirenje potrošnje na prostorima svoga djelovanja, Obnova elektroenergetskoga sustava, rekonstrukcija ratom kako za javnu potrošnju tako i za kvalificirane kupce, nedosta- uništenih elektrana, rekonstrukcija prijenosne i distribucijske juća energija kupuje se na tržištu električne energije. mreže bila je prioritet poslovanja po osnutku za što je JP Elek- Kvalitetna opskrba kupaca moguća je dobrom distribu- troprivreda HZ HB d.d Mostar uložila stotine milijuna konverti- cijskom mrežom u koju JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar bilnih maraka, vlastitih i kreditnih sredstava. redovito ulaže znatna sredstva. Godišnjim kontinuiranim po- Potpuno uništena HE Mostar, oštećene HE Rama, HE Jajce I i većanjem distribucijske zračne i podzemne mreže za 20 godina HE Jajce II, godine 1992. nisu pokolebale viziju poduzeća da uz Poduzeće raspolaže s 11.668 kilometara mreže naponske razi- obnovu postojećih gradi i nove objekte HE Peć Mlini (2004.) i HE ne 10, 20 i 0,4 kV; 285 kilometara 35 kV mreže; 3.543 TS-ova Mostarsko blato (2010.). Time je JP Elektroprivreda HZ HB d.d. ukupne instalirane snage 1.037 MVA.

6 7 Uz sve poteškoće JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar do 31.12.2011. upo- KARTA ELEKTROENERGETSKOGA SEKTORA U BOSNI I HERCEGOVINI* ustrajna je i usmjerena na rad koji će pridonositi još većem za- šljava 1.880 uposlenika od čega je više od 500 uposlenika vi- dovoljstvu njezinih kupaca, vlasnika, partnera, društvene za- soke i više stručne spreme. jednice i svih uposlenika čiju zavidnu razinu ostvarenih prava Sustavno se stipendiraju i sukladno potrebama upošljavaju neprestano održava i poboljšava. U redovitom poslovanju JP visokoobrazovani kadrovi različitih profila i struka, što je jam- Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar surađuje s državnom i fede- stvo uspješnoga rada i razvoja. ralnom regulatornom komisijom (Državna regulatorna komi- Ova se publikacija objavljuje u povodu 20 godina postoja- sija za električnu energiju i Regulatorna komisija za električnu nja JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar i prikazat će se samo energiju u FBiH), ostalim elektroprivredama u BiH (Elektropri- osnovne smjernice rada. vreda BiH i Elektroprivreda RS), državnim prijenosnim poduze- ćem (Elektroprijenos a.d. Banja Luka) i Nezavisnim operatorom generalni direktor, sustava BiH (NOS BiH). Nikola Krešić, dipl.ing.el.

* Karta preuzeta s mrežne stranice Državne regulatorne komisije za električnu energiju (DERK) http://www.derk.ba/ba/ees-bih/karta-ees.

8 9 I. POVIJEST ELEKTROENERGETIKE U BOSNI I HERCEGOVINI*

ve se godine navršava 124 godine Ood prve primjene električne energije u Bosni i Hercegovini. Prvo energetsko postrojenje na parni pogon i prvi parni stroj za pogon istosmjerne diname, koja je služila za osvjetljavanje direkcije, monti- rana je u Rudniku mrkoga ugljena u Ze- nici, daleke 1886. godine. Prva električna rasvjeta u BiH bila je dvije godine poslije, također u Zenici, a izgradnjom prve javne termoelektrane 1895. godine u Sarajevu (220 kV) započelo je razdoblje komercijal- ne uporabe električne energije u BiH. U pogledu vrste napona i struje elektrana i njihove pripadnosti, u prvim godinama elektrifikacije, uglavnom su kori- šteni istosmjerni generatori, koji su poslije zamijenjeni izmjeničnim. Već 1899. godine u Jajcu je puštena najveća hidroelektrana u pogon, HE Elek- trobosna, dugo najveća hidroelektrana Prijenosna mreža 30 i 35 kV u BiH. Godine 1905. u Jajcu je bilo već Prvi kilovatsati električne energije pro- izgrađena do 1940. godine šest uličnih električnih svjetiljki, a 1912. izvedeni u Mostaru bilježe se 1912. iz dvostruko više. Godine 1922. električnu dizel-agregata snage oko 250 kW. Deset- energiju u Jajcu imaju i kućanstva. ljeće kasnije (1922.) u Mostaru je puštena termoelektrana snage 2x1,5 MW. * Za ovo poglavlje korišteni su podatci iz: 100 Postoji dokument iz 1888. godine, o godina električne energije u Bosni i Hercegovi- ponudi tt Gaz iz Budimpešte, o elektri- ni, Elektroprivreda Bosne i Hercegovine, štampa Energoinvest-Birotehnika, (1988); Godišnje iz- fikaciji Tuzle. Međutim, tek 1906. godi- vješće 2000., JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mo- ne Tuzla je dobila svjetlo iz Rudnika TE star, Mostar, 2001.; Pola vijeka Elektroprenosa u Bosni i Hercegovini, Banja Luka:Grafid, 2003. Kreka.

10 11 tako da je od dvanaest elektrana instalirane snage preko 1000 kVA, krajem rata samo njih pet bilo u funkciji. Već 30. kolovoza 1945. godine, Ured- bom** je formirano poduzeće Elektrobih, a s više ili manje poteškoća gradile su se nove elektrane i dalekovodi. Prvi DV 110 kV bio je Mostar-Gorica iz- građen 1951. godine, ali u pogonu pod 30 kV. Izgradnjom DV 110 kV Mostar-Gru- de-Kraljevac 1955. godine povezani su elektroenergetski sustavi BiH i Hrvatske. Stavljanje u pogon dvosustavskoga DV 110 kV HE Jajce 1-Resnik, od 185 km, spojen je 22. prosinca 1957. godine za- padni i istočni dio elektroenergetskoga sustava nekadašnje Jugoslavije u sinkro- nu cjelinu. Prvi DV 220 kV bio je Mostar-Split iz- građen 1957. godine, ali u pogonu pod 110 kV do 1965. godine (kada ulazi u pogon HE Zakučac). Prijenosna mreža 35 i 110 kV Prvi DV 400 kV bio je Mostar-Konjsko, izgrađena do 1954. godine pušten u pogon 1976. godine, a prva TS 400 kV bila je TS 400/220/110/35 kV Mo- star 4 (Čule) u pogonu od 1977. godine. U razdoblju između dva svjetska rata, U razdoblju od 1945. do 1960. godi- teško se realiziraju planovi elektrifikacije, ne, ukupna instalirana snaga elektrana a zanimljivo je da se javljaju privatna lica u BiH iznosila je 449 MW i bila je devet kao graditelji komunalnih hidroelektra- puta veća nego 1945. godine. U tom su na (HE Ljuta – Konjic 1936., HE Bugoj- razdoblju puštene u pogon HE Jajce II, HE no 1938.), te crkva (HE Kraljeva Sutjeska Jablanica i HE Jajce I. 1921., HE Čajniče 1928. i HE Široki Brijeg

1935.). ** Uredba o osnivanju električnog preduzeća Prijenosna mreža 110, 220, 400 kV Bosne i Hercegovine od 30. augusta 1945. (u Tijekom Drugoga svjetskog rata, uni- izgrađena do 1992. godine 100 godina električne energije u Bosni i Herce- šteni su brojni elektroenergetski objekti govini, 1988: 15).

12 13 HIDROELEKTRANE (pregled hidroelektrana u BiH 1954.-1981.) 3 /s 3 Hidroelektrana Rijeka pad m pad m pad Tip turbine protok m protok Faktor snage Faktor elektrane MW elektrane MW elektrane Vrsta elektrane Vrsta snaga aspoloživa Srednja godišnja godišnja Srednja Puštena u pogon Puštena Instalirana snaga snaga Instalirana proizvodnja GWh proizvodnja Konstruirani neto neto Konstruirani Maksimalni bruto bruto Maksimalni R Korisna zapremina zapremina Korisna Srednji višegodišnji višegodišnji Srednji akumulacije mil.m akumulacije 2x54 Trebinje I 100% Trebišnjica 1968. PA Frencis 1100 105 86,5 81,2 538 0,9 180 1x60 Dubrovnik (100%) Trebišnjica 1965. DA Francis 9 295 270,0 93,5 1651 0,9 2x105 210 Trebinje II Trebišnjica 1981. F Kaplan 21 20,0 93,5 24 0,8 1x8 8 Čapljina Trebišnjica 1979. RHE Francis 5 227 220,0 28,9 625 0,9 2x215 430 Rama Rama 1968. DA Francis 466 325 285,0 33,1 731 0,9 2x80 160 Jablanica Neretva 1955. DA Francis 288 111 93,7 111,8 792 0,7 6x24 150 Grabovica Neretva 1982. PA Kaplan 5 37 34,0 136,0 342 0,9 2x57 114 Salakovac Neretva 1982. PA Kaplan 16 43 42,0 182,7 593 0,9 3,70 210 Mostar Neretva 1987. PA Kaplan 6 24 21,5 194,0 310 0,8 3x25 75 Jajce I Pliva 1957. DP Francis 2 98 88,4 40,0 247 0,8 2x24 50 Jajce II Vrbas 1954. DP Francis 2 49 42,5 71,7 165 0,57 3x10 28 Bočac Vrbas 1981. PA Francis 43 54 52,0 78,4 307 0,88 2x55 110 UKUPNO HE 1.942 1.144,8 6.325 1.725

U razdoblju od 1960. do 1980. godine izgrađene su HE Rama energetski deficitarno razdoblje, počevši od 1981. godine. Zbog i HE na Trebišnjici, kao i prva reverzibilna hidroelektrana u ta- toga od 1976. do 1980. godine nije bilo pravih energetskih re- dašnjoj državi, CHE Čapljina. dukcija, osim1976. i 1978. godine, kada je dolazilo do kratko- Bruto potrošnja električne energije (potrošnja + gubitci) elek- trajnih redukcija snage, najvećim dijelom kod specijalnih potro- troenergetskoga sustava Bosne i Hercegovine od 1976. do 1987. šača, a na temelju odredaba međusobnoga ugovora. godine rasla je po prosječnoj godišnjoj stopi od 7,5%, dok je Kratki prikaz povijesti električne energije na našim prostori- u tomu razdoblju proizvodnja električne energije rasla po pro- ma završavamo Radnom organizacijom Elektro-Hercegovina sa sječnoj godišnjoj stopi od 4,7%. Kao rezultat takva nerazmjerna sjedištem u Mostaru, koja je poslovala u sastavu SOUR-a za proi- rasta potrošnje i proizvodnje električne energije prešlo se iz ener- zvodnju, prijenos i distribuciju električne energije Elektroprivrede getski suficitarnoga razdoblja, koji je trajao do 1980. godine, u Bosne i Hercegovine Sarajevo.

14 15 Okolnosti nastanka JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar RO Elektro-Hercegovina naj- većim je dijelom Odlukom Vlade Hrvatske zajednice Her- ceg-Bosne (Narodni list HZ Herceg-Bosna, 1992, br.2/ rujan, str.33/34.) ušla u sastav novoosnovanoga podu- zeća Javnoga poduzeća elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg- Bosna, poduzeća za proizvodnju, prijenos i distribuciju električne energije. Poduzeće je osnovano radi opskrbe električnom energijom i stvaranja osnovnih uvjeta života i rada građana, te gospodarskih subjekata i organizacija na prostorima Hrvatske zajednice Herceg- Bosna. Sačinjavale su ga, osim s prostora Hercegovine i sve elektroprivredne orga- nizacije iz Središnje Bosne i Posavine, odnosno iz općina u sastavu Hrvatske zajednice Herceg-Bosna. Riječ je o ukupno 35 općina na kojima i danas JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar obavlja svoje djelatnosti.

16 17 II. JP ELEKTROPRIVREDA HZ HB d.d. Mostar – poslovna politika

vihoru je rata 1992. godine došlo do 1996. godine Javno poduzeće Elektro- Uprekida funkcioniranja svih razina privreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne vlasti i lokalne zajednice bile su prepu- s.p.o. Mostar preregistrirano je u d.o.o. štene same sebi. U takvim je okolnostima Mostar. predsjedništvo Hrvatskoga vijeća obrane Početkom 2004. godine izvršena je donijelo Odluku o formiranju Javnoga po- privatizacija 10% državnoga kapitala duzeća Elektroprivreda HZ HB Mostar na Poduzeća, početkom ožujka iste godine područjima pod svojom kontrolom. promijenjen je pravni status u dioničko 17. studenoga 1992. godine regi- društvo Mostar. strirano je Javno poduzeće Elektropri- Djelatnost JP Elektroprivreda HZ HB vreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne d.d. Mostar do ožujka 2006. godine bila s.p.o.Mostar, te se taj dan svake godine je i prijenos električne energije, kada for- obilježava kao Dan poduzeća. miranjem prijenosne kompanije na razini Radnici su istodobno radili na osigu- države BiH prijenos el. energije izlazi iz ranju proizvodnje i isporuke električne sustava Poduzeća. energije tamo gdje je to bilo moguće. Uz pomoć sredstava Svjetske banke i U isto vrijeme radna mjesta smjenjivali Europske investicijske banke do 2006. su s bojišnicama gdje su bili ranjavani i godine JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mo- gubili živote. star obnovila je prijenosnu mrežu čime Treba odati dužno poštovanje i za- se bitno doprinijelo sinkronizaciji europ- hvalnost za više od 40 radnika koji su skoga elektroenergetskoga sustava. Uz u ratu, ali obavljajući i radne zadatke obnovu izgrađene su i nove prijenosne u miru utkali svoje živote za ono što se trafostanice i stotine kilometara vodova danas s ponosom zove JP Elektroprivreda visokonaponske mreže. HZ HB d.d. Mostar. Kraj rata dočekan je Od svoga osnutka do danas Poduzećem s potpuno razorenim elektroenergetskim su rukovodila četiri generalna direktora: sustavom. Mate Jurković (1992.-1999.); Matan Ža- Uz intenzivnu obnovu sustava i ospo- rić (1999.-2003.); Vlado Marić (2003.- sobljavanje elektroenergetskih objekata 2008.); Matan Žarić (2008.-2011.) i Elektroprivreda je rasla i jačala. U ljeto Nikola Krešić (2011.- danas).

18 19 VIZIJA potrebama korisnika, a u skladu s plano- STRATEGIJA JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar želi vima razvoja Bosne i Hercegovine. Prioritetni srednjoročni poslovni cilj JP postati temeljnim pokretačem ukupnoga U ostvarenju misije slijedit će se: Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar odnosi gospodarskog razvitka na područjima svoje • opredjeljenja održivosti ukupnoga se na iznalaženje rješenja uravnoteže- djelatnosti, a u Bosni i Hercegovi želi biti razvoja, nja proizvodnje prvenstveno obnovljivim konstruktivni čimbenik ukupnoga razvitka. • opredjeljenja implementacije svjet- izvorima i rastućih potreba za električnom Svi programi razvoja moraju otvarati skih iskustava i spoznaja u elektro- energijom, uz uvažavanje načela održivo- vizije ukupnoga razvoja drugih djelat- energetskim djelatnostima, sti, a time i smanjenja uvoza energije. To nosti, a time i boljitka građana Bosne i • opredjeljenja ekonomičnosti u po- će opredjeljenje biti popraćeno uspostav- Hercegovine i to prvenstveno kroz viđenje slovanju, ljanjem sustava upravljanja kvalitetom, svoga napretka razvojem elektroenerget- • opredjeljenja razvoja kadrova po- okolišem i rizicima poslovanja u postoje- skoga sustava trebnih elektroprivrednim djelat- ćim procesima i investicijskim projektima. nostima i • opredjeljenja pomoći partnerima u TEMELJNE ODREDNICE MISIJA sličnim djelatnostima. Misija JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mo- POSLOVNE POLITIKE star je kvalitetna, pouzdana i sigurna pro- JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar • osiguranje nedostajuće količine izvodnja, distribucija i opskrba električ- ima posebnu ulogu u procesu integracije električne energije, nom energijom te razvoj novih elektro- Bosne i Hercegovine u europski elektroe- • razvoj distribucijske mreže i opskr- POLITIKA ZAŠTITE OKOLIŠA energetskih kapaciteta prema razvojnim nergetski gospodarski prostor. be, • širenje poslovanja, JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar sve Politika zaštite okoliša temelji se na • optimalno odnosno odgovorno i • povećanje konkurentnost na tržištu svoje poslovne aktivnosti temelji na nače- načelima preventivnoga djelovanja i racionalno korištenje prirodnih re- BiH i elektroenergetskome tržištu lima održivoga razvoja koji podrazumijeva opreza, a ta su načela: sursa, jugoistočne Europe, odgovorno upravljanje, pozitivno poslova- • poštivanje zakonskih propisa, stan- • prioritetno i intenzivno korištenje • smanjenja gubitaka, nje, zadovoljstvo svih zainteresiranih stra- darda i direktiva Europske unije iz obnovljivih izvora energije, • poboljšanje učinka naplate elek- na kao i dinamičan razvoj koji ne ugrožava područja zaštite okoliša, • stalno smanjenje, kontrola i nadzor trične energije, okoliš. • odgovorno ponašanje prema okolišu emisija u zrak, vodu i tlo, smanje- • pouzdana i kvalitetna opskrba ku- Poduzeće teži neprestanom postiza- kroz djelotvornu provedbu politike nje buke i očuvanje biodiverziteta, paca, nju boljih rezultata zaštite okoliša, te će zaštite okoliša na načelima održivo- • kontinuirana procjena rizika i mo- • kontrola troškova poslovanja, kontinuirano poduzimati sve raspoložive ga razvoja, gućih incidentnih utjecaja na oko- • uspješno upravljanje resursima, mjere koje će poboljšati zaštitu okoliša u • razvijanje svijesti o potrebi odgo- liš, prevencija te eventualna sa- • zaključivanje fleksibilnih ugovora o svim svojim organizacijskim dijelovima i vornoga odnosa prema okolišu kod nacija nastalih šteta u cilju zaštite kupoprodaji električne energije, aktivnostima. Neprekidno se prate učinci svih uposlenika, stanovništva i ugroženoga okoliša, • restrukturiranje sukladno Akcijsko- djelatnosti na okoliš i revidiraju postup- • primjena najboljih raspoloživih • uključivanje zahtjeva vezanih za me planu restrukturiranja elektroe- ci kako bi se smanjili štetni utjecaji toga tehnologija (čiste, okolišu prijatelj- zaštitu okoliša u razvojne plano- nergetskoga sektora u Federaciji BiH. djelovanja. ske tehnologije i materijala), ve i projekte i uključivanje kriterija

20 21 III. PRAVNE ODREDNICE i UPRAVLJAČKA STRUKTURA

PRAVNE ODREDNICE

Temeljni kapital sastoji se od privatiziranoga kapitala (dionice) • izvoz električne energije, roba i pružanje usluga iz okvira od 10% i državnoga od 90%. Iznos temeljnoga kapitala izno- registrirane djelatnosti, si 736.166.000 KM od čega je 7.361.660 redovnih (običnih) • posredovanje i zastupanje u prometu roba i usluga i dionica. • uvoz rezervnih dijelova, repromaterijala i opreme za zaštite okoliša u postupke donoše- ciljeve upravljanja zaštitom okoliša. Kroz s posebnim naglaskom zaštite ka- Nominalna vrijednost dionice iznosi 100,00 KM. obavljanje djelatnosti. nja odluka, informiranje i javne rasprave o pojedinač- kvoće i količine voda; • smanjenje štetnosti i količine proi- nim projektima osigurati komunikaciju • dobivanjem okolišnih dozvola za zvedena otpada te pravilno uprav- s udrugama građana koje brinu o zaštiti novoizgrađene objekte do dobivanja Djelatnost Društva U unutarnjem prometu: Struktura dioničara Društva ljanje njime kroz odlaganje, po- okoliša i s drugim zainteresiranim stra- okolišnih dozvola za objekte koji su proizvodnja i distribucija električne energije, opskrba električ- Godine 2002. godini proveden je Javni upis dionica u dru- novnu uporabu i zbrinjavanje, nama. Od isporučitelja opreme, konzul- pušteni u pogon prije stupanja na nom energijom, trgovanje, zastupanje i posredovanje na do- gi krug i prodano je 10% ukupnoga kapitala u iznosu od • smanjenje energetskih gubitaka u tantskih i projektantskih te ostalih surad- snagu zakona o zaštiti okoliša, maćem tržištu električne energije, proizvodnja opreme za kon- 73.616.600 KM. proizvodnji i distribucijskoj mreži, ničkih tvrtki i poslovnih partnera tražit će • redovitim poribljavanjem akumu- trolu distribucije električne energije, proizvodnja ostale elek- Vlada Federacije BiH, kao pravna osoba, ima najveći udio te promoviranje energetske učinko- se primjena odgovarajuće politike zaštite lacija. trične opreme, proizvodnja hidroelektrične, termoelektrične i 6.626.306 dionica ili 90%, a ostatak je u vlasništvu investi- vitosti svojim kupcima, okoliša. električne energije iz drugih izvora, prijenos, prodaja i distri- cijskih fondova, banaka i ostalih pravnih osoba rezidenata i • informiranje javnost o stanju zaštite U JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar bucija električne energije, izgradnja i održavanje objekata ni- nerezidenata u iznosu od 10 %. okoliša u Poduzeću putem javnih Aktivnosti na provodi se sustavno obrazovanje i os- skogradnje, visokogradnje i njihovih dijelova, izgradnja i odr- sredstava informiranja i izradom posobljavanje uposlenika za pripremu i žavanje hidrograđevinskih objekata, postavljanje električnih redovitih godišnjih izvješća. zaštiti okoliša uvođenje sustava zaštite okoliša. instalacija i opreme i drugi instalacijski poslovi, posredništvo Trgovanje na Burzi – SASE JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar kon- U cilju odgovornoga i okolišno prihvat- za trgovinu određenim proizvodima, trgovina na veliko ostalim JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar uvrštena je na SASE (Sa- U skladu s promoviranim načelima tinuirano kroz sve svoje djelatnosti provo- ljiva upravljanja otpadom prema usvo- strojevima za industriju i druge ostale poslovne djelatnosti. rajevsku burzu vrijednosnih papira) pod simbolom emitenta politike okoliša, vršit će se obrazovanje i di mjere zaštite okoliša s posebnim nagla- jenome Postupku upravljanja otpadom JPEMR 15.9.2004. godine. Početkom 2007. godine JPEMR osposobljavanje uposlenika kroz program skom na vode: zbrinjava se elektronički i električni otpad uvršten je na MFTS-raspored trgovanja, tj. kontinuirani način obrazovanja o zaštiti okoliša, te ih poti- • uvođenjem hidrološkoga sustava koji vrši odabrana ovlaštena i certificirana Djelatnost Društva u trgovanja samo za dionice koje posjeduju određenu razinu li- cati na rad na ekološki odgovoran način. automatiziranih mjernih postaja tvrtka. Pokrenute su aktivnosti za izradu vanjskotrgovinskom prometu kvidnosti, učestalosti i intenziteta trgovanja na burzi. JPEMR je Postojeći sustav nadzora zaštite okoliša kroz razvojne projekte čiji su va- Projektnoga plana izgradnje privremenih • uvoz električne energije, roba i pružanje usluga iz okvira ušao u sastav SAX-10, tj. u red 10 emitenata s najvećom vrijed- održavati i poboljšavati te postaviti jasne žan dio studije utjecaja na okoliš odlagališta opasnoga i neopasnoga otpada. registrirane djelatnosti, nošću tržišne kapitalizacije.

22 23 Udjeli u povezanim pravnim 350 ORGANI UPRAVLJANJA osobama 300 JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar posjeduje udio u temeljnome kapitalu poduzeća 250 Konstruktor-Neretva d.o.o. Čapljina u visini od 859.665 KM. 200 Godine 2006. došlo je do povećanja temeljnoga kapitala ulaganjem člana Konstruk- 150 tor- inženjering d.d. Split, što je rezultiralo smanjenjem udjela JP Elektroprivreda HZ HB 100 SKUPŠTINA na 14,00%. Ovlasti Skupštine, koju čine dioničari, propisane su zakonom U temeljnome kapitalu poduzeća Elek- 50 i Statutom. Skupština se održava najmanje jedanput godišnje trokontrol HZ HB d.o.o. Čapljina koji iznosi radi izvještavanja o radu poduzeća kroz tzv. godišnje izvješće, 432.500,00 KM JP Elektroprivreda HZ HB 0 koji uključuje financijsko izvješće, izvješće revizora, izvješće 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 d.d. Mostar posjeduje udio od 247.139 KM Nadzornoga odbora i izvješće Odbora za reviziju. ili 57,14%.

NADZORNI ODBOR Nadzorni odbor čine predsjednik i 6 članova, koje imenuje i Vrijednosti dionica 2004.-2011. razrješava Skupština sukladno zakonu. Nadzorni odbor nadzire rad i poslovanje i ima druge nadležnosti propisane zakonom Godina 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. i Statutom. Sjednice Nadzornoga odbora održavaju se prema Na početku godine (srednji tečaj KM) 25,00 27,50 61,00 154,10 180,00 55,00 55,00 59,00 potrebi, a najmanje jednom u tri mjeseca. Na kraju godine (srednji tečaj KM) 29,00 61,98 147,74 177,38 55,00 61,00 54,00 48,00 Maksimalna vrijednost tijekom godine (srednji tečaj KM) 50,00 88,02 162,04 299,84 180,00 61,99 59,97 72,51 ODBOR ZA REVIZIJU Odbor za reviziju sastoji se od tri člana uključujući i predsjed- nika. Obveze i odgovornosti Odbora za reviziju propisane su zakonom i Statutom.

UPRAVA Uprava, koju čine generalni direktor i izvršni direktori, organizira rad i rukovodi poslovanjem, zastupa i predstavlja i odgo- vara za zakonitost poslovanja, sukladno važećim propisima i aktima.

24 25 Organizacijski ustroj JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar prema Pravilniku o unutarnjoj organizaciji, lipanj 2012. godine.

26 27 DIREKCIJA DRUŠTVA PROIZVODNJA Direkcija Društva organizira se u sjedištu radi pružanja podrške ELEKTRIČNE ENERGIJE i pomoći u organizaciji rada i rukovođenja poslovanjem, zastu- panju i predstavljanju Društva od Uprave Društva, obavljanja poslova za potrebe Društva kao cjeline i pojedinih poslova za U Proizvodnji električne energije potrebe organizacijskih dijelova i stručnoga rukovođenja i ko- obavljaju se poslovi pripreme, pla- ordinacije poslovnih funkcija koji se obavljaju u organizacijskim niranja i sjedinjavanja proizvodnje dijelovima. električne energije; poslovi redovitoga i investicijskoga održavanja; revitalizacije postojećih i pripreme i izgradnje novih objekata i drugi EKONOMSKI POSLOVI poslovi. Organizacijska jedinica za ekonomske poslove rad organizira i Cjelokupna proizvodnja elektri koordinira izvršni direktor za ekonomske poslove. Organiziran čne energije ostvaruje se u sedam je kroz četiri sektora: Sektor za računovodstvene poslove i kon- hidroelektrana koje imaju ukupnu troling, Sektor za financijske poslove, Sektor za nabave, Sektor instaliranu snagu od 852 MW i mo- za implementaciju (PIU). guću godišnju proizvodnju od 2.277 GWh.

PRAVNI POSLOVI Organizacijska jedinica za pravne poslove čiji rad organizira i Tehničke karakteristike proizvodnih objekata koordinira izvršni direktor, poslove iz svog djelokruga obavlja Raspoloživa snaga Korisni volumen Srednja godišnja HE Puštena u pogon 3 Tip kroz: Ured izvršnoga direktora, Sektor za imovinsko-pravne po- Generator (MW) Ukupno (MW) akumulacije (hm ) proizvodnja (GWh) slove, Sektor za kadrovske i opće poslove, Sektor za odnose s Rama 1968. 2x80 160 466 DA 710 javnošću i Sektor za zaštitu. Čapljina 1979. 2x210 440 6,5 CHE 600 Mostar 1987. 3x24 72 6,4 PA 310 Jajce 1 1957. 2x30 60 3,3 DP 233 RAZVOJ Jajce 2 1954. 3x10 30 1,3 DP 175 Peć Mlini 2004. 2x15 30 0,8 DP 82 Organizacijska jedinica za razvoj, čiji rad organizira i koordinira Mostarsko blato 2010. 2x30 60 1 DP 167 izvršni direktor za razvoj, poslove iz svoga djelokruga obavlja Ukupno 852 852 479,45 2.277 kroz Ured izvršnoga direktora za razvoj i Sektor za standarde i zaštitu okoliša u kojem su organizirane Služba za standarde i DA- derivacijsko-akumulacijska CHE – reverzibilno-crpna akumulacijska Služba za zaštitu okoliša. PA – pribransko-akumulacijska DP – derivacijsko - protočna

28 29 Ukupna proizvodnja u razdoblju 1991.-2011. (GWh) HIDROELEKTRANE - SLIV NERETVA 1991. 1992.** 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. HE Rama 540,00 291,00 205,00 263,00 478,00 885,00 624,00 622,00 624,00 653,80 722,90 CHE Čapljina 482,00 310,00 346,00 225,00 109,00 362,00 177,00 84,00 159,00 121,65 283,18 HE Mostar 239,00 5,00 0,00 0,00 0,00 0,00 24,00 191,00 218,00 181,13 197,34 HE Jajce I* 251,00 102,00 0,00 0,00 0,00 125,00 198,00 181,00 233,00 197,95 226,81 HE Jajce II* 176,00 85,00 0,00 0,00 9,00 112,00 151,00 148,00 162,00 152,63 170,31 HE Peć Mlini HE M. blato Ukupno 1.688,00 793,00 551,00 488,00 596,00 1.484,00 1.174,00 1.226,00 1.396,00 1.307,00 1.600,00

2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 455,00 570,00 674,98 729,26 864,64 467,03 557,31 805,82 882,91 712,10 117,00 162,00 327,20 317,59 331,68 111,24 115,42 386,28 794,24 163,80 199,00 200,00 257,10 239,02 242,47 193,33 250,25 257,33 320,31 182,30 229,00 163,00 241,48 240,63 229,07 170,90 209,21 232,64 257,75 133,40 173,00 137,00 161,00 173,65 161,70 141,79 152,38 166,72 184,69 127,00 6,89 68,53 55,22 39,79 71,08 91,03 123,72 41,90 41,05 34,70 1.173,00 1.232,00 1.668,65 1.768,68 1.884,78 1.124,00 1.355,65 1.939,82 2.604,67 1.395,20

2700 Ukupno

2160 HE M. blato

1620

HE Jajce II*

1080 HE Jajce I*

540 HE Mostar

0 1991 1992.**1993 1994 1995 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 HE Rama * Od 1992. do 1995. hidroelektrane nisu u sastavu JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar ** Proizvodnja u razdoblju od 1.1.1992. do 7.5.1992.

30 31 HE RAMA TEHNIČKE KARAKTERISTIKE HE RAMA Od početka proizvodnje prvih kilovata električne energije, postrojenja 35 kV do portala 35 kV pred strojarnicom. Broj agregata 2 neprestano je radila s kratkim prekidima u vrijeme rata 1993. Nabava i ugradnja novoga dizel-agregata na brani. Instalirana snaga 160 MW Hidroelektrana Rama je najvažnije po- Instalirani protok 64 m3/sec godine. 2004. AKZ i revitalizacija opreme za pregled i radove u tlačno- strojenje u sustavu hidroelektrana na Ne- Tehnički minimum 55 MW Jako je važna ne samo po instaliranoj snazi od 160 MW i me cjevovodu. Kapitalni remont generatora broj 2. Srednja godišnja proizvodnja 731 GWh retvi i u elektroenergetskome sustavu JP Stupanj korisnoga djelovanja agregata (nt X ng X ntr) 89 % prosječnoj godišnjoj proizvodnji električne energije od 650 2005. Povezivanje optičkim kabelom objekata strojarnice, Energija od 1 m3 vode 0,7 kWh Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar. Smje- Količina vode za 1 kWh 1,43 m3 GWh što čini oko 50% godišnje proizvodnje ovoga poduzeća, brane i upravne zgrade. Biološki minimum 0 m3/sec štena je u Hercegovačko-neretvanskoj žu- Srednji godišnji dotok 33,1 m3/sec nego i po svojoj specifičnoj izgradnji, prirodnim preljevom vode 2007. Sanacija dalekovoda 35 kV strojarnica- Gračac. Remont Energetska vrijednost akumulacije 303 GWh paniji. Njezina izgradnja počela je 1964. 3 na branu s armirano - betonskim ekranom, koja je u to vrijeme generatora broj 2. OSNOVNI PODACI OSNOVNI Volumen akum. do kote norm. uspora (ukupna) 487 hm godine, a završena je i puštena u pogon Korisni volumen akumulacije 466 hm3 bila najveća u Europi. 2012. Proširenje postojećega GIS-postrojenja s dva nova 220 Bruto pad - maksimalni 325 m 1968. godine. Bruto pad - normalni 297,5 m Od kada pripada proizvodnom sustavu Elektroprivrede HZ kV polja. Ugradnja nove sabirničke zaštite. Početak Bruto pad - minimalni 266 m Postrojenje je akumulacijsko-deriva- Kota donje vode 270 m.n.m HB u njezinu sanaciju uložena su znatna financijska sredstva. radova na revitalizaciji agregata broj 1. Radovi na re- Tip Trofazni sinkroni S-4758-16 cijskoga tipa i koristi vode rijeke Rame na Proizvođač Končar HE Rama je danas na visokoj razini pogonske spremnosti. vitalizaciji agregata broj 1 i blok transformatora broj 1 Godina stavljanja u pogon 1968 padu 325 m. Prividna snaga 90 MVA počeli su početkom mjeseca rujna 2012. godine. Faktor snage (cos φ) 0,9 Maksimalna reaktivna snaga 55 MVAr Nominalni stupanj iskorištenja 97,9 % Sanacija i modernizacija građevinski radovi

GENERATORI Napon statora 15,65 kV Način hlađenja statora zrak radovi na strojarnici vodostan - sanacijski radovi Način hlađenja rotora zrak Broj polova 16 1994. Remonti agregata 1 i agregata 2. Obrada zvona na padina Tip Francis Proizvođač Litostroj agregatu 2. 1994. Ugradnja tri drenažne bušotine. Dubina drenažnih bu- Instalirana snaga 80 MW 1995. Zamjena niskonaponskoga postrojenja u objektu stro- šotina DB-1=75 m, DB-2= 90 m, DB-3= 80 m. Tehnički minimum 55 MW Instaliraniprotok 32 m3/sec jarnice. 1996. Konsolidacijsko injektiranje stijene. Izvedeno pet Minimalni protok 29,8 m3/sec Broj obrtaja - nominalni 375 obr/min 1996. Zamjena sekundarne opreme na agregatima 1 i agregata injekcijskih zavjesa. Urađeno je 39 bušotina uku- TURBINE Broj obrtaja (pobjega) 660 obr/min Stupanj iskorištenja, nom. 91,6 % 2 (upravljanje, uzbuda, zaštita i turbinska regulacija). pne duljine 2.434 m. Konsolidacijsko injektiranje Dijametar pokretača 1900 mm Materijal pokretača Nehrđajući čelik 1998. -1999. Kapitalni remont agregata broj 1 i 2. padine. Urađeno 15 bušotina, duljine bušenja od Građevinska visina brane 103 m 2000. Izgradnja zgrade novoga GIS-postrojenja pred strojarni- 45-90 m, ukupne duljine bušenja 1.957 m, promje- Konstruktivna visina brane 100 m Geodetska visina (visina brane od temelja) 96 m com. Montaža kompletne opreme novoga GIS-postroje- ra 76 mm. Sidrenje padine: urađeno je 8 bušotina Hidraulička visina 89 m Duljina u kruni brane 230 m nja u novoizgrađenoj zgradi. Zamjena starih uljnih kabela (S6,S7,S8,S9,S10,S11,S12 i S13) za sidra promjera Kota krune brane 598 m.n.m Širina krune brane 6 m između blok transformatora i vanjskoga novoga GIS-po- 146 mm. Sidra čini snop čeličnih strukova 18 kom. Kota maksimalne razineakumulacije 596,8 m.n.m Volumen akumulacije do kote max. uspora 515 hm3 strojenja novim kabelima od umreženoga polietilena. promjera 0,52”. Duljina 82-112 m. Maksimalna radna kota 595 m.n.m Zamjena postrojenja 35 kV pred strojarnicom. Prilago- Urađena 4 pijezometra: P8 na 593,95 dubine 70m, Minimalna radna kota 536 m.n.m 2001. 1998. Kota dna akumulacije 502 m.n.m đavanje postojećih ćelija 35 kV novoj opremi. P10 na 552,89m.n.m. dubine 45m, P11-kota 555,20 Volumen brane 1450 m3 Površina ekranabrane 19080 m2 2002. Radovi na ugradnji transformatora 220/35 kV pred stro- m.n.m. dubine 55m, i P12-kota 560,00 m.n.m. dubine Površina slivnog područja 550 km2 2

BRANA BRANA I AKUMULACIJA Površina jezera pri koti normalnga uspora 14,74 km jarnicom. Iskopi kabelski kanala, temelja i uljne jame. 55m. Maksimalna propusna moć preljeva 400 m3/sec Maksimalna propusna moć temeljnoga ispusta 300 m3/sec Montaža transformatora i puštanje u pogon. Zamjena 2002. Radi definiranja stanja rada stjenskoga masiva izve- Maksimalni protok svih evakuacijskih organa 700 m3/sec opreme stabilnoga sustava CO za gašenje požara. dene 2 istražne bušotine: E1 na koti 573,48 m.n.m. Zona pljavljenja u slučaju rušenja brane 150 km 2 Maksimalna širina brane u nožici 305 m 2003. Montaža i puštanje u pogon video nadzora na objek- i E2 na 563,18 m.n.m. u koje su ugrađeni dugobazni Uzvodni nagib 1:1 - 1:3 Nizvodni nagib 1 : 1.5 tima HE Rama. Zamjena 35kV kabela na strojarnici od ekstenzometri s 5 mjernih štapova.

32 33 vertikalno okno injektiranje, ukupno 60 bušotina, duljine 200 cm, pro- 1998. Sanacija AB ekrana, nastavak sanacije iz 1996. god. II. i III. 2008. Sanacija konstrukcije za prohodnost u drenažnoj galeriji bra- 1994. Sanacija od dna vodostana do kote 540,90 m.n.m. Uku- mjera 46 mm. Konsolidacijsko injektiranje zaštitne rozete, reda ploča od kote 580,00 – 571,00 m.n.m. Radovi i na ne; sanacija slapišta I. faza, radovi na izradi zaštite dna korita pna visina sanacije 29 m. Bušotine su duljine 60-100 cm, ukupno 36 bušotina duljine 15m, promjera 56 mm. Uku- zaštiti bokova brane. slapišnog dijela s tri praga i deflektorima na pragovima. Ra- promjera 22mm, ukupan broj bušotina 172. Izvedba bu- pna je duljina bušenja 540 m. 1999. Sanacija injekcijske zavjese II. faza, probno polje B161 dovi na temeljenju konstrukcije zaštite lijeve obale nasuprot šotina za sidra i injektiranje stijene. Urađeno je 590 bušo- 1995. Od st. 0+400 do 1+450 izvedena su mjestimično kontak- - B168. izlaza temeljnoga ispusta, kao i izradi pristupnoga puta tina duljine 6m, promjera 46 mm i 4 kontrolne bušotine tna i konsolidacijska injektiranja, sanacija betonske obloge 2003. Sanacija AB ekrana, saniranje i obrada pukotina ploča i 2009. Proširenje 220 kV postrojenja (građevinski radovi, kabelski duljine 3,5m. Ugrađeno je 390 komada štapnih sidara od od koncentričnih prodora vode i sanacija oštećenih be- fuga između njih, obnova folije i zaštitnoga lima na spoju kanal); uređenje partera ispred strojarnice. RA 400/500, promjera 25mm, duljine 570cm. Predna- tonskih površina betonske obloge. Opseg je radova bio u AB ekrana i obodne galerije, te saniranje mjesta degradira- 2010. Sanacija slapišta II. faza, radovi na izradi konstrukcije zašti- pregnuta sidra rađena po čitavoj visini vertikalnog okna okviru interventnih popravaka. noga betona na rubovima ploča. te lijeve obale nasuprot izlaza temeljnog ispusta; sanacija (npr. = 70 kN na svim sidrima). 1996. Od st. 1+085 do1+622,50 kontaktno i konsolidacijsko 2005. Izvođenje radova na sanaciji putova po obodu akumulacije. klizišta po obodu akumulacije. 1998. Konsolidacijsko injektiranje sanirane su pukotine od kote injektiranje betonske obloge i stijene i sanacija betonske 2006. Sanacija injekcijske zavjese II. faza, štolna, put i lepeza 2011. Zamjena stropne obloge lučnoga svoda strojarnice; zgrada 544,0-559,0 mn.m. Izvedeno je 86 bušotina promjera obloge na mjestima koncentriranih prodora vode. (B216-B237). drvenih krovišta na objektima pogonske zgrade i oskulta- 32mm, dubine 1; 1,5 i 2m, ukupne duljine 107m+ 42 bu- 1997. Kontaktno injektiranje od stac. 0+395 do 1+600. Bušo- 2007. Sanacija seizmološke stanice na brani (GeoSIG instru- cije na brani; izrada metalnih nadstrešnica za parkirališni šotine promjera 32mm dubine 3m ukupne duljine 126m. tine su dubine 1,5m, promjera 46mm i 56mm. Sanacija menti); meteorološke stanice na brani (OTT instru- prostor i objekt vodospreme na brani; održavanje putova pukotina izvršena je na 4 profila i uz tlačna vrata. Ukupna menti) i automatizacija opreme za oskultaciju (PIZZI i prometnica oko hidrograđevinskih objekata; sanacija gornja vodna komora je duljina saniranih pukotina u tunelu 63m, a uz tlačna instrumenti). injekcijske zavjese II. faza, u obodnoj galeriji, realizirana 1994. Kontaktno injektiranje bušotina dubine ~ 60cm. Betoni- vrata 10m. od ožujka do listopada. ranje ploča dna bazena d=10cm. Brtvljenje sljubnica plo- 1998. Konsolidacijsko injektiranje na stac. 1+085 do 3+875. ča. Kontaktno injektiranje temeljnih stopa kontrafora. Bušotine promjera 46mm i 56mm, dubine 3,5,8 i 12m. Ukupna duljina izvedenih bušotina u 1997. i 1998.god. donja vodna komora iznosi 1.596m. Kontaktno injektiranje na stac. 1+085 do 1994. Kontaktno injektiranje kemijskim smjesama, bušotine su 3+875. Bušotine su dubine 1,5m, promjera 46 i 56 mm. duljine 80-100cm, promjera 22mm. Ukupan broj bušoti- Ukupna duljina izvedenih bušotina u 1997. i 1998. god. na 496. Kontaktno injektiranje cementnim smjesama, bu- iznosi 2.790m. šotine su duljine 600-100 cm, promjera 22 mm. Ukupan broj bušotina 172. Konsolidacijsko injektiranje, ukupno koljeno 66 bušotina, duljine 200 cm, promjera 46 mm. Bušotine 1994. Izbušeno 77 bušotina duljine 80-100 cm, promjera 22 min. promjera 16 mm duljine 20 cm za dodatno osigura- mm, raspoređenih u 9 prstenova. nje pukotina injektiranjem. Izbušeno je 750 bušotina. 1995. Reprofiliranje cijele donje vodne komore i injektiranje pristupni tunel okolne stijene iz tunela. 1994. Izvedeno 17 bušotina, duljine 80-100 cm, promjera 22mm. dovodni tunel 1994. Kontaktno injektiranje, ukupno 160 bušotina, bušotine sanacijski radovi su duljine 80-100cm, promjera 22mm. Razmak je prste- 1996. Sanacija AB ekrana, pjeskarenjem i reprofiliranjem, sanira- nova 200 cm, a duljina zahvata ~ 40m. Konsolidacijsko nje mjesta degradiranog betona.

34 35 ChE ČaPLjINa TEhNIČKE KaraKTErISTIKE ChE ČaPLjINa S dvije vertikalno postavljene crpke - turbine CHE Čapljina 2009. Izvršena je zamjena pneumatskih rastavljača u postro- Broj agregata 2 u razdobljima malih voda i za vrijeme manjega opterećenja jenju 220 kV i polaganje optičkoga kabela od ulazne Crpna HE Čapljina nalazi se u Hercegovač- Instalirana snaga 420 MW sustava može raditi kao reverzibilna elektrana crpeći vodu iz građevine Hutovo do strojarnice u duljini 9 km, a ura- Instalirani protok 225 m3/sec ko-neretvanskoj županiji. Puštena je u Tehnički minimum po agregatu 140 MW donjega u gornji kompenzacijski bazen. đena je i AKZ-a postrojenja 220 kV; Srednja godišnja proizvodnja 620 GWh pogon 25. studenoga 1979. godine i po Stupanj korisnoga djelovanja agregata (nt X ng X ntr) 90,6 % Predstavlja hidroenergetski objekt donjega dijela Trebišnjice 2010. (tijekom ljeta) Urađeno je više radova na zamjeni stare Energija od 1 m3 vode 0,52 kWh mnogo čemu je jedinstvena u elektroe- Količina vode za 1 kWh 1,93 m3 koristeći uglavnom vode rijeke Trebišnjice kroz Popovo polje i opreme novom i to: nergetskom sustavu JP Elektroprivreda HZ Ukupan stupanj korisnog djelovanja (crpka-turbina) 74% vlastitoga slivnog područja. Rad CHE Čapljina ima utjecaja i na – zamjena 220 kV uljnih kabela, zamjena sustava Energetska vrijednost akumulacije 3,4 GWh

HB, d.d. Mostar. PODACI OSNOVNI Volumen akum. do kote norm. uspora (ukupna) 7,12 hm3 donji dio toka rijeke Neretve, čime se pri planiranju rada elek- uzbude, zamjena 35 kV postrojenja, te zamjena Korisni volumen akumulacije 6,5 hm3 U vrijeme kada je izgrađena bila je Bruto pad - maksimalni 229,2 m trane i samoga upravljanja elektranom treba uzeti u obzir i tok svih mjernih strujnih i naponskih transformatora Bruto pad - normalni 227 m prva reverzibilna elektrana na prostoru Bruto pad - minimalni 227,7 m rijeke Trebišnjice i rijeke Neretve. kao i odvodnika prenapona u vanjskom postroje- Jugoslavije. Tip Trofazni sinkroni Donji kompenzacijski bazen Svitava napravljen je na dijelu nju 220 kV. Proizvođač AEG Sa svoja dva motor – generatora je- Godina stavljanja u pogon 1979. Deransko-svitavskog blata, izgradnjom nasipa s ciljem osigura- 2011. Izvršena je zamjena starih električnih zaštita na motor/ Prividna snaga 240 MVA dinične snage 240 MVA elektrana daje Faktor snage (cos φ) 0,85 nja akumulacije potrebne za crpni rad postrojenja. generatorima i transformatorima u strojarnici, a u ko- svoj doprinos sigurnosti elektroenerget- Maksimalna reaktivna snaga-kompenzatorski pogon ±160 MVAr lovozu i rujnu mjesecu iste godine saniran je dovodni Nominalni stupanj iskorištenja 98,5 % skoga sustava kao i pokrivanju vršnih Napon statora 15,75 kV kanal i gornji kompenzacijski bazen CHE Čapljina. Napon uzbude 344 V SANACIJA I MODERNIZACIJA opterećenja. GENERATORI Struja uzbude 1910 A Nazivna struja 8738 A Način hlađenja statora zrak -voda Nakon Domovinskoga rata pristupilo se saniranju uglavnom Način hlađenja rotora zrak neizravnih ratnih šteta. Broj polova 20 Broj okretaja 300 o/min 1998. Zamijenjena je klimatizacija komandne zgrade u Tip Francis Proizvođač Riva - Calconi strojarnici. Instalirana snaga 250 MW 1999. Revitalizacija leptirastoga zatvarača agregata broj 1. Tehnički minimum 140 MW Broj obrtaja - nominalni 300 obr/min 2003. Izvršena je: Broj obrtaja (pobjega) 480 obr/min TURBINE Promjer radnog kola 4500 mm – zamjena kompresora za odvodnju, Nominalni protok-turbinski rad 112,5 m3/sec Nominalni protok-crpni rad 85 m3/sec – ugradnja novoga KRD-a (kronološki registrator Maksimalna radna kota 231,5 m.n.m događaja), Minimalna radna kota 224 m.n.m Duljina dovodnoga tunela 8,1 km – zamjena 220 kV pneumatskih prekidača u vanj- Promjer dovodnoga tunela 8 m Duljina tlačne cijevi 310 m skom 220 kV postrojenju Promjer tlačne cijevi 5,25 m – zamjena klimatizacije strojarnice, Duljina odvodnoga tunela 630 m Promjer odvodnoga tunela 9 m – zamjena dizala u strojarnici, Volumen donjega kompezacijskog bazena - ukupna 44 m3x106 Duljina dovodnoga kanala Trebinje - Hutovo 65 km – instalacija novoga sustav video nadzora i Nominalni protok dovodnoga kanala 50 m3/sec Maksimalna razina jezera - turbinski rad 244 m.n.m vatrodojave,

BRANA BRANA I AKUMULACIJA Minimalna kota donjega kompenzacijskoga bazena 2,3 m.n.m – sanacija i asfaltiranje pristupnoga puta prema zgra- Maksimalna kota donjega kompenzacijskog bazena 5,8 m.n.m Duljina nasipa uz obodni kanal 5650 m di ulazne građevine Duljina nasipa uz rijeku Krupu 1860 m Duljina pregradnoga nasipa ustava - obodni kanal 1680 m – ugradnja novih zaštita i upravljanje za 220 kV po- Nazivna snaga 225 MW strojenje (SCADA) Faktorna snaga (cos φ) 0,9

MOTOR Vrsta zaleta izravni asikroni

36 37 HE MOSTAR TEHNIČKE KARAKTERISTIKE HE MOSTAR Sanacija i modernizacija − Uređenje obalnog područja akumulacije. Broj agregata 3 1992.-1996. − Hidroelektrana Mostar je u zoni ratnih 2001. − Produbljenje korita rijeke Neretve nizvodno od elek- Hidroelektrana Mostar je posljednje po- Instalirana snaga 72 MW djelovanja. trane (2. faza) Instalirani protok 360 m3/sec strojenje u nizu elektrana izgrađenih na Tehnički minimum 12 MW − Minirana, oštećena, devastirana, strojarnica potpuno − Instalacija sustava oskultacija. Srednja godišnja proizvodnja 310 GWh rijeci Neretvi, a smješteno je 6 km uzvod- Stupanj korisnoga djelovanja agregata(nt X ng X ntr) 91 % potopljena. 2002. − Sanacija jednoga servomotora privodnoga kola i dva no od grada Mostara u Hercegovačko-ne- Energija od 1 m3 vode 0,05 kWh 1995.-1996. − Pripreme za obnovu i obnova građevinskih servomotora brava agregata br. 1. Količina vode za 1kWh 20 m3 retvanskoj županiji. Biološki minimum 50 m3/sec objekata hidroelektrane. − Zamjena obloga kape radnoga kola na sva tri agrega- Puštena je u pogon 1987. godine, a Srednji godišnji dotok 197,4 m3/sec 1997.-1998. − Ispumpavanje vode, raščišćavanje; obnova ta. Energetska vrijednost akumulacije 0,4 GWh tijekom rata postrojenja su bila devasti- PODACI OSNOVNI Volumen akum. do kote norm. uspora (ukupna) 10,9 hm3 agregata; obnova građevinskih objekata hidroelektrane 2003. − Sanacija regulacijskoga zatvarača temeljnoga ispusta. Korisni volumenakumulacije 6,4 hm3 rana, najvećim dijelom uništena, jer je Bruto pad - maksimalni 24 m (obnova krova elektrane, izrada nove aluminijsko-sta- − Sanacija segmentnoga zatvarača preljevnog polja br. 3. kompletna strojarnica bila potopljena, a Bruto pad - normalni 21,7 m klene fasade na dijelu uredskih prostora i komandne 2004. − Sanacija krova strojarnice poslije elementarne nepo- Bruto pad - minimalni 15 m ostala oprema oštećena. Ponovno je pu- Kota donje vode 57 m.n.m zgrade, obnavljanje kompletne fasade, izgradnja mo- gode (jako olujno nevrijeme uništilo je krovne svjetlar- štena u rad 1997. godine. Tip trofazni sinkroni S-6546-40 sno-prometnog dijela iznad preljeva); ugradnja rasklo- nike i natopilo sva tri generatora). Proizvođač Končar Godina stavljanja u pogon 1987./1988. pnih postrojenja: RP 110 kV SF6, RP 35 kV, RP 10 kV, − Sanacija sva tri agregata strojarnice poslije elemen- Prividna snaga 30 MVA RP 0,4 kV; ugradnja istosmjernih razvoda: IR 220 VDC, tarne nepogode. Faktor snage (cos φ) 0,8 Maximalna reaktivna snaga 18 MVAr IR 24 VDC; zamjena ormara upravljanja i zaštita agrega- − Povezivanje HE Mostar s CUP-om Mostar u svrhu da- Nominalni stupanj iskorištenja 97,86 %

GENERATORI Napon statora 10,5 kV ta i postrojenja; ugradnja uzbuda na svim agregatima; ljinskoga očitanja parametara i upravljanja snagom. Način hlađenja statora Zrak ugradnja SCADA sustava za nadzor i upravljanje (potpuna 2005. − Sanacija lijeve obale Neretve nizvodno od elektrane. Način hlađenja rotora Zrak Broj polova 40 automatizacija); sanacija svih energetskih transformato- − Zaštita objekata u lijevom zaobalju pri koti akumula- Tip Kaplan K - 5 Proizvođač Litostroj ra; rekonstrukcija, obnova i modernizacija (potpuna au- cije 78,00 m.n.m. Instalirana snaga 23,6 MW tomatizacija) turbinske regulacije; sanacija servomotora: − Ugradnja usmjerivača ulaza na preljevno polje br. 2 i Tehnički minimum 12 MW Instaliraniprotok 120 m3/sec ulazne građevine, zatvarača preljevnih polja i temeljnog sanacija revizijske opreme. Minimalni protok 50 m3/sec ispusta; izrada novoga i montaža segmentnoga zatvarača − Obrada kliznih koluta na sva tri agregata. Broj obrtaja - nominalni 150 obr/min TURBINE Broj obrtaja - pobjega 405 obr/min s klapnom na preljevnom polju br. 2; sanacija kranova 2006. − Obnova krana 2x10/2 t . Stupanj iskorištenja, nom. 93,5 % Dijametar pokretača 4000 mm i segmentnih zatvarača preljevnih polja br. 1 i 3 kao i − Pokus podizanja akumulacije na maksimalnu kotu Materijal pokretača čelik opreme zajedničkih pogona. 78,00 m.n.m. Građevinska visina brane 44 m Geodetska visina (visina brane od temelja) 28 m − 17.11.1997. puštanje agregata br. 3 u pogon. 2007. − Sanacija štete na agregatu br. 1 poslije požara. Duljina u kruni brane 255,6 m − Prosinac 1997. puštanje agregata br.2 u pogon. − Izgradnja skladišta u krugu elektrane. Kota krune brane 81 m.n.m Kota maksimalna razina akumulacije 78 m.n.m − Početak 1998. puštanje agregata br. 1 u pogon. 2008. − Zamjena baterijskih članaka u postrojenju IR 220 VDC Volumen akumulacije do kote max. uspora 10,92 hm3 Kota normalne akumulacije 78 m.n.m 1999. − Sanacija desne obale Neretve nizvodno od elektrane i IR 24 VDC. Kota minimalnog radne razine 72 m.n.m (potporni zaštitni obalni zid). − AKZ servomotora ulaznih građevina i kranova 2x16 t Kota dna akumulacije 53 m.n.m Volumen brane bet.256 ; nas. 110 103 x m3 − Isporuka, montaža i puštanje u pogon novog dizel- i 2x10/2 t. Površina jezera pri koti normalnga uspora 1,908 km2 3 agregata 440 kVA. 2009. − Izrada i montaža plutajuće i pomoćne plutajuće

BRANA BRANA I AKUMULACIJA Maksimalna propusna moć preljeva 3070 m /sec Maksimalna propusna moć temeljnoga ispusta 180 m3/sec 2000. − Produbljenje korita rijeke Neretve nizvodno od elek- brane. Maksimalni protok svih evakuacijskih organa 3250 m3/sec Zona plavljenja u slučaju rušenja brane 75 km trane (1. faza). − Podizanje maksimalne kote akumulacija na 78,00 Širina nasipa u kruni 7 m − Sanacija tlačnoga spremnika PPZ blok transformatora. m.n.m.

38 39 2010. − Sanacija kanalizacijske mreže i pristupnoga platoa. − Sanacija obrambenoga nasipa. − Revizija servomotora regulacijskoga zatvarača temeljnoga ispusta. − Revizija RP 35 kV. − Revizija RP 10 kV. − Ugradnja transformatora opće potrošnje 10/0,4 kV TOP2. 2011. − Dijagnostičko ispitivanje prekidača i kontrola kvalitete plina u RP 110 kV SF6. − Remont i sanacija kavitacijskih oštećenja na turbini br. 3. − Revitalizacija i nadogradnja klimatizacije strojarnice. − AKZ dijela opreme sve tri turbine i rashladnoga sustava. − Sanacija dijafragme na nasutom dijelu brane. − Rekonstrukcija svjetlosnih kupola na krovu strojarnice. − Sanacija oštećenja lijeve i desne obale nizvodno od elektrane, koja su nastala uslijed pojave velikih voda u zimu 2010. g. − Modernizacija SCADA sustava za nadzor i upravljanje.

Redovito se obavljaju poslovi preventivnoga i prediktivno- ga održavanja (revizije agregata, mjesečni pregledi agregata, pregledi rasklopnih postrojenja, ispitivanja električnih zaštita, ispitivanja transformatorskih i turbinskih ulja, dubinsko pra- žnjenje aku-baterija, ispitivanje izolacijskih svojstava generatora i blok transformatora itd.) na mjesečnoj, tromjesečnoj, polugodišnjoj, godišnjoj i višegodišnjoj bazi u cilju održavanja visoke pogonske spremnosti elektrane. Budući da je HE Mostar posljednja na slivu, mora konstantno puštati biološki minimum od 50 m3/s i ima planirano godišnje stajanje od samo 6 sati. Od završetka obnove 1997. do 2011. godine HE Mostar proizvela oko 3.182 GWh, a rekordna godišnja proizvodnja ostvarena je 2010.g. i iznosila je 320 GWh.

40 41 HE PEĆ MLINI TEHNIČKE KARAKTERISTIKE HE PEĆ MLINI – Vrlika dovode u akumulacijski bazen za jednodnevno izravnavanje voda površine Broj agregata 2 3 Hidroelektrana Peć Mlini nalazi se u Za- Instalirana snaga 30 MW 40 ha i volumena 800.000 m . Puštena padnohercegovačkoj županiji, u općini Instalirani protok 30 m3/sec je u pogon 2004. godine. Grude i energetski koristi vode rijeke Ti- Tehnički minimum 4,8 MW Kao prva hidroelektrana izgrađena na haljine na prirodnoj visinskoj razlici od Srednja godišnja proizvodnja 80 GWh prostoru bivše Jugoslavije nakon ratnih 107 metara između Imotsko-grudskoga Stupanj korisnoga djelovanja agregata (nt X ng X ntr) % djelovanja. S oko 500 GWh proizvedene polja – Nuga i strojarnice u podnožju brda Energija od 1 m3 vode 0,27 kWh električne energije (70 GWh srednje godiš- Petnik na lokaciji Peć Mlina. HE Peć Mli- Količina vode za 1kWh 3,6 m3 nje proizvodnje) ta hidroelektrana oprav- 3 ni koristi vode rijeke Vrlike koja teče ju- Biološki minimum m /sec dala je projektna rješenja stara više od pola Srednji godišnji dotok 197,4 m3/sec gozapadnim dijelom Imotsko-grudskoga PODACI OSNOVNI stoljeća. Izgradnja je počela 2001. godine Energetska vrijednost akumulacije 0,4 GWh polja, te sa sjevera vode Grudskoga vrila Korisni volumen akumulacije 0,8 hm3 prema projektu Elektroprojekta Zagreb i koje se dovodnim kanalom Grudsko vrilo Bruto pad - maksimalni 120 m trajala je dvije i pol godine. Financirana je Bruto pad - normalni 21,7 m iz vlastitih sredstava i kreditom u omjeru Bruto pad - minimalni 15 m 50:50. Godine 2012. otplaćen je kredit Kota donje vode 57 m.n.m za tu investiciju koja je ukupno iznosila Tip trofazni sinkroni 62 milijuna maraka. Osim energetskoga Proizvođač Končar iskorištenja, ona je višenamjenski objekt Godina stavljanja u pogon s mogućnošću korištenja velike obradive Prividna snaga 18 MVA površine za poljodjelstvo i pouzdan do- Faktor snage (cos φ) 0,8 prinos sustavu zaštite od poplava i razvoju Maksimalna reaktivna snaga MVAr Nominalni stupanj iskorištenja % turizma. GENERATORI Napon statora 10,5 kV Način hlađenja statora Zrak Način hlađenja rotora Zrak Broj polova Tip Francis K - 5 Proizvođač Litostroj Instalirana snaga 15,88 MW Tehnički minimum 4,8 MW Instaliraniprotok 120 m3/sec Minimalni protok m3/sec

TURBINE Broj obrtaja - nominalni obr/min Broj obrtaja - pobjega obr/min Stupanj iskorištenja, nom. % Dijametar pokretača mm Materijal pokretača čelik

42 43 HE MOSTARSKO BLATO TEHNIČKE KARAKTERISTIKE HE MOSTARSKO BLATO HIDROELEKTRANE - SLIV VRBAS Broj agregata 2 units Hidroelektrana Mostarsko blato smještena Instalirana snaga 60 MW je jugozapadno od Mostara i energetski Instalirani protok 40 m3/sec Tehnički minimum 10 MW koristi prirodnu visinsku razliku od 176 m Srednja godišnja proizvodnja 167 GWh između Mostarskoga blata i Bišća polja, Stupanj korisnoga djelovanja agregata (nt x ng x ntr) 90,89 % tj. doline rijeke Neretve. HE Mostarsko Energija od 1 m3 vode 0,416 kWh Količina vode za 1 kWh 2,4 m3 blato koristi vode sliva rijeke Lištice. Kao Biološki minimum - m3/sec višenamjenski objekt osim energetskoga Srednji godišnji dotok 14 m3/sec iskorištenja vode, služi i za povećanje za- PODACI OSNOVNI Energetska vrijednost akumulacije 0,4 GWh Volumen akum. do kote norm. uspora (ukupna) 1,0 hm3 štite polja od poplava. Izgradnja je počela Korisni volumen akumulacije 0.96 hm3 2006. godine, investicija je iznosila 140 Bruto pad - maksimalni 181 m milijuna KM, a hidroelektrana se sastoji Bruto pad - normalni 178,2 m Bruto pad - minimalni 173,5 m od 9 građevinsko-energetskih objekata. Kota donje vode 47 m.n.m To su: akumulacijski bazen, ulazna gra- Tip trofazni sinkroni đevina, dovodni tlačni tunel, vodna i za- Proizvođač končar Godina stavljanja u pogon 2010 sunska komora, tlačni cjevovod, strojarni- Prividna snaga 35,3 MVA ca, donji kompenzacijski bazen, odvodni Faktor snage (cos φ) 0,85 zatvoreni kanal i priključni dalekovod. Maksimalna reaktivna snaga 18 MVAr Nominalni stupanj iskorištenja 98,1 % GENERATORI Napon statora 10,5 kV Način hlađenja statora voda Način hlađenja rotora zrak Broj polova 12 Tip FvT 1,43/160-15 Proizvođač Litostroj Instalirana snaga 29,960 MW Tehnički minimum 10 MW Instaliraniprotok 18 m3/sec Minimalni protok 7,2 m3/sec TURBINE Broj obrtaja - nominalni 500 obr/min Broj obrtaja - pobjega 850 obr/min Stupanj iskorištenja, nom. 93,5 %

Kota maximalne razineakumulacije 224,5 m.n.m Volumen akumulacije do kote maks. uspora 1,2 hm3 Maksimalna radna kota 231,50 m.n.m Normalna radna kota 223,50 m.n.m Minimalna radna kota 221,50 m.n.m Kota dna akumulacije 219,00 m.n.m AKUMULACIJA Maksimalna propusna moć preljeva 20 m3/sec Maksimalni protok svih evakuacijskih organa 60 m3/sec

44 45 Sanacija i modernizacija HE JAJCE I TEHNIČKE KARAKTERISTIKE HE JAJCE I 1995.–1996. Sanacija šteta od požara i pripreme za ob- Broj agregata 2 Hidroelektrana Jajce I nalazi se u Srednjo- Instalirana snaga 60 MW novu elektrane. bosanskoj županiji na lijevoj strani rijeke Instalirani protok 74 m3/sec 1998. Prva rekonstrukcija agregata kada je izvršena Vrbas, na cesti Jajce-Banjaluka. Od grada Tehnički minimum 17 MW zamjena sustava turbinske regulacije, zamjena Srednja godišnja proizvodnja 220 GWh Jajca udaljena je 7 km. Hidroelektrana je Stupanj korisnog djelovanja agregata 90 % upravljanja, zaštita i mjerenja sa svom opremom derivacijskoga tipa i koristi vodu prirodne Energija od 1 m3 vode 0,23 kWh i razvodom opće potrošnje 0.4 kV, kao i zamje- 3 akumulacije Velikoga plivskog jezera čija Količina vode za 1 kWh 4,23 m na istosmjernoga razvoda sa stacionarnom 220 V Biološki minimum 3 m3/sec je nadmorska visina 428 m.n.m. Srednji godišnji dotok 44 m3/sec baterijom.

Puštena je u pogon 1957. godine. Ti- PODACI OSNOVNI Energetska vrijednost akumulacije 0,51 GWh 1999. Uveden SCADA sustav nadzora upravljanja i mje- 3 jekom 90-tih bila je oštećena. Postrojenja Volumen akum. do kote norm. uspora (ukupna) 24 hm renja. Urađena rekonstrukcija krana 100+5 t. Korisni volumen akumulacije 4,2 hm3 i oprema bili su u vrlo lošem stanju zbog Bruto pad - maksimalni 98,6 m 2000. Kompletna zamjena 110 kV i 35 kV rasklopnih plavljenja turbinskoga prostora i požara Bruto pad - normalni 98,4 m postrojenja sa svom pratećom opremom zaštite, izazvanoga ratnim djelovanjima. Bruto pad - minimalni 88,4 m upravljanja i mjerenja. Kota donje vode 328,5 m.n.m Tip trofazni sinkroni 2001. Remonti oba agregata, nabavljen i instaliran di- Proizvođač Končar zel-agregat, zamijenjen sustav CO za gašenje po- Godina stavljanja u pogon 1957 2 Prividna snaga 36 MVA žara, te instalirana nova vatrodojavna centrala. Faktor snage (cos φ) 0,8 2005. Zamjena uzbude na oba agregata s ABB statičnom Maximalna reaktivna snaga 20 MVAr uzbudom s dva punoupravljiva tiristorska mosna Nominalni stupanj iskorištenja 91,5 % Napon statora 10,5 kV spoja i regulatorom UNITROL 5000; zamijenje- GENERATORI Način hlađenja statora zrak (hlađen vodom) ni transformatori za uzbudu i električno kočenje Način hlađenja rotora zrak (hlađen vodom) generatora. Broj polova 20 Tip Francis 2006. Kapitalni remonti agregata sa sanacijom svih le- Proizvođač KMW žajeva; zamijenjeno 6 jednofaznih transformato- Instalirana snaga 30 MW ra s dva trofazna blok transformatora 10,5/110 Tehnički minimum 20 MW Instaliraniprotok 35 m3/sec kV. Minimalni protok 12 m3/sec 2007. Zamjena tlačne naprave vodostanskog zatvarača; Broj obrtaja - nominalni 300 obr/min napravljen i pušten u rad Centar za upravljanje -

TURBINE Broj obrtaja - pobjega 540 obr/min Stupanj iskorištenja, nom. 94 % Sliv Vrbas. Dijametar pokretača. 2230/ 2190/ 2050 mm 2009. Zamjena stacionarnih baterija 2x220 V. Materijal pokretača Krom - Nikl 13 - 4 2010. Dogradnja i prilagođavanje opreme zatvarača Minimalna radna kota jezera 425,8 m.n.m Maksimalna radna kota jezera 427,1 m.n.m ulazne građevine za prijenos podataka do uklo- Duljina dovodnoga tunela 5700 m pnice HE Jajce I; izvršena zamjena jednoga regu- Promjer dovodnoga tunela 5,4 m lacijskog transformatora 35/110 kV. Maksimalni protok kroz tunel 60,8 m3/sec Maksimalna brzina kroz dovodni tunel 2,64 m/sec 2011. Zamijenjen drugi regulacijski transformator

BRANA BRANA I AKUMULACIJA Srednji neto pad 92,5 m 35/110 kV.

46 47 SANACIJA I MODERNIZACIJA HE JAJCE II TEhNIČKE KaraKTErISTIKE hE jajCE II 2009. Sanacija i automatizacija krana; sušenje i filtriranje ulja Elektrana se postupno revitalizira. i sušenje aktivnog dijela blok-transformatora. Broj agregata 3 Hidroelektrana Jajce II izgrađena je na ri- Instalirana snaga 30 MW 2000.-2001. Zamjena staroga sustava električnih zaštita agre- 2009.-2012. Zamjena kućnih transformatora. jeci Vrbas 17 km nizvodno od grada Jajca. Instalirani protok 79,8 m3/sec gata i dalekovoda i ugradnja novoga 35 kV rasklopnoga 2008.-2010. Remont pomoćnih i glavnoga zatvarača optoč- U strojarnici su ugrađene tri Francis tur- Tehnički minimum 5,5 MW postrojenja. noga tunela. Srednja godišnja proizvodnja 175 GWh bine i tri sinkrona vertikalna generatora Stupanj korisnoga djelovanja agregata(nt X ng X ntr) 81 % 2001. Zamjena hidrauličke jedinice vodostana. 2011. Remont zatvarača ulazne građevine; sanacija pristu- snage 12,5 MVA, napona 6 kV. Instalirani Energija od 1 m3 vode 0,103 kWh 2003. Ugradnja nove upravljačke, kontrolne i regulacijske pnoga mosta. 3 je protok za turbinu 27 m3/s, a srednja Količina vode za 1 kWh 9,7 m opreme agregata. Biološki minimum 0 m3/sec visina pada 46 m. Srednja godišnja pro- Srednji godišnji dotok 67 m3/sec 2004. Sanacija 35 kV dalekovoda. Planira se zamjena sva tri blok-transformatora.U cilju proizvodnja iznosi 175 GWh. Puštena je u Energetska vrijednost akumulacije 0,13 GWh 2005. Zamjena sustava istosmjernog napajanja. duljenja životna vijeka elektrane, te većega i boljega elektroe- 3 pogon 1954. godine. Volumen akum. do kote norm. uspora (ukupna) 2,1 hm 2006. Zamjena opreme 0,4 kV postrojenja; pražnjenje aku- nergetskoga iskorištenja postrojenja izrađena je projektna do- Korisni volumen akumulacije 1,3 hm3 OSNOVNI PODACI GENERATORI OSNOVNI PODACI Bruto pad - maksimalni 49 m mulacijskog jezera; zamjena sustava uzbude sa analo- kumentacija za revitalizaciju HE Jajce II. Revitalizacijom je pla- Bruto pad - normalni 46 m gnim regulatorima s novim, u tom trenutku, na tržištu nirana zamjena opreme u hidroelektrani (turbina, generator, Bruto pad - minimalni 39 m Kota donje vode 279,8 m.n.m najmodernijim sustavom uzbude generatora s digital- rashladni sustav i itd.), nadvišenje brane za 3 m te izgradnja Tip trofazni sinkroni nim regulatorom napona. male hidroelektrane na optočnom tunelu. Proizvođač Končar 2005, 2006. i 2010. Kapitalni remonti na sva tri agregata. Godina stavljanja u pogon 1954 Prividna snaga 12,5 MVA 2007. Ugrađena je hidraulička čistilica na ulaznoj građevini; Faktor snage (cos φ) 0,8 automatizacija sustava tehničkoga promatranja brane. Maksimalna reaktivna snaga 7,5 MVAr 2008. Zamjena sustava klimatizacije i instaliranje sustava za Nominalni stupanj iskorištenja 97 % Napon statora 6,3 kV odvlaživanje.

TURBINE Način hlađenja statora zrak (hlađen vodom) Način hlađenja rotora zrak Broj polova 24 Tip Francis Proizvođač Voith + Litostroj Instalirana snaga 10 MW Tehnički minimum 5,5 MW Instalirani protok 26,6 m3/sec Minimalni protok 14,6 m3/sec Broj obrtaja - nominalni 250 obr/min Broj obrtaja - pobjega 355 obr/min Stupanj iskorištenja, nom. 90 % Dijametar pokretača 1460 mm Materijal pokretača nehrđajući čelik Maksimalna radna kota 328,5 m.n.m

BRANA I AKUMULACIJA BRANA Maksimalna radna kota 321,5 m.n.m Kota katastrofalnih voda 331,1 m.n.m Duljina dovodnoga tunela 2804 m Promjer dovodnoga tunela 5,5 m Srednji pad 42,5 m Instalirani protok za jedan agregat 26,6 m3/sec

48 49 DISTRIBUCIJA ELEKTRIČNE ENERGIJE TEHNIČKI PODATCI O ELEKTROENEGETSKIM OBJEKTIMA DISTRIBUCIJSKIH MREŽA

Podatci o trafostanicama Podatci o elektroenergetskim vodovima U Distribuciji električne energije obavljaju se poslovi distri- distribucije, Distribucijsko područje Jug, Distribucijsko područje TS X/10(20) TS 35/10(20) 10(20) TS 35/04 kV TS 10(20)/0,4 kV SN 35 kV vodovi SN 10(20) kV vodovi NN 0,4 kV vodovi bucije električne energije do potrošača, poslovi eksploatacije, Centar i Distribucijsko područje Sjever. kV kV kV Distri- redovitoga (pregledi, revizije i remonti vodova i postrojenja) i Distribucija raspolaže s 11.668 kilometara distributivne bucijsko investicijskoga održavanja distribucijskih vodova i postrojenja, zračne i podzemne mreže, naponske razine 10, 20 i 0,4 kV, područje pripadajući poslovi telekomunikacija i informacijskoga sustava, te 285 kilometra 35 kV mreže. Ukupna instalirana snaga dis- te drugi poslovi sukladno Pravilniku o unutarnjoj organizaciji JP tribucijskih trafostanica TS 35/10(20) kV iznosi 85,5 MVA, a TS Ukupan broj TS broj Ukupan snaga Instalirana TS broj Ukupan snaga Instalirana TS broj Ukupan snaga Instalirana Rasklopnica TS broj Ukupan snaga Instalirana ZV Dužina PV Dužina dužina Ukupna ZV Dužina PV Dužina dužina Ukupna ZV Dužina PV Dužina dužina Ukupna

Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar. 10(20)/0,4 kV 1.037 MVA. Ukupan je broj TS-ova 3.543. O N [MVA] N [MVA] N [MVA] N N [MVA] [km] [km] [km] [km] [km] [km] [km] [km] [km] Osnovnu unutarnju organizaciju Distribucije električne kvalitetnoj isporuci električne energije brine se 991 uposlenik energije čine organizacijski dijelovi Ured izvršnog direktora Distribucije električne energije. 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 9 10 11=9+10 12 13 14=12+13 15 16 17=15+16

DP JUG 0 0 10 31 0 0 5 2.472 724,025 202,172 1,055 203,227 2.333,196 642,888 2.976,084 4.695,920 540,295 5.236,215

DP CENTAR 0 0 3 18,5 3 1,65 0 743 228,350 58,970 2,030 61,000 585,910 115,850 701,760 1.850,740 125,170 1.975,910

DP SJEVER 0 0 3 36 0 0 0 302 84,710 20,000 1,000 21,000 226,500 52,700 279,200 476,000 23,500 499,500

Sveukupno 0 0 16 85,5 3 1,65 5 3.517 1.037,085 281,142 4,085 285,227 3.145,61 811,44 3.957,04 7.022,660 688,965 7.711,625

Cilj je poslovanja toga organizacijskoga dijela distribucijsku u iznosu oko 12,5 milijuna KM. Projekt je obuhvaćao osam mrežu i njezino upravljanje kontinuirano poboljšavati kroz re- transformatorskih stanica 10(20)/0,4 kV montažno-beton- konstrukciju i izgradnju novih kapaciteta kao i elektrifikaciju skoga tipa, dvadeset devet stupnih transformatorskih stanica područja u kojima djeluje. 10(20)/0,4 kV, oko 55 km srednjonaponskih zračnih i kabelskih Prve godine svoga djelovanja djelatnost Distribucije elek- vodova 10(20) i 35 kV- nenaponske razine i oko 200 km nisko- trične energije bila je usmjerena na rekonstrukciju i sanaciju naponskih mreža 0,4 kV naponske razine s kućnim priključcima. ratom porušenih i devastiranih objekata. Sanacija i rekonstrukcija financirane su vlastitim sredstvima i sredstvima međuna- rodnih organizacija u suradnji s lokalnim općinskim vlastima u Objekti iz sredstava EBRD-a cilju osiguranja uvjeta za povratak raseljenih i izbjeglih. Kreditnim sredstvima Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD), Za osiguranje optimalnih uvjeta rada i poslovanja kontinu- u razdoblju od prosinca 2006. godine do ožujka 2009. godine, irano su rekonstruirani i izgrađeni distribucijski objekti i mreža, u izgradnju i rekonstrukciju distribucijskih objekata JP Elektropri- te poslovni objekti i skladišta. vreda HZ HB d.d. Mostar investirala je oko 33 milijuna KM. Tim je sredstvima financirana izgradnja dvije trafostanice 35/x kV i jedan 35 kV dalekovod, rekonstrukcija i izgradnja većega broja daleko- Projekt III. elektrifikacije voda 10(20) kV naponske razine s čelično-rešetkastim stupovima, Kroz projekt III. elektrifikacije, studeni 2004.godine – kolovoz izgradnja i rekonstrukcija većeg broja 10(20) kV zračnih i kabelskih 2006. godine, izvršena je rekonstrukcija distribucijskih objekata mreža, izgradnja i rekonstrukcija rasklopnica 10(20) kV naponske

50 51 razine, te rasklopnica koje posjeduju transformaciju, izgradnja KM. Financirana je rekonstrukcija i izgradnja dalekovoda povećava i trenutačno sadrži mjerne podatke za oko 10.000 Za realizaciju toga projekta pot- i rekonstrukcija većega broja transformatorskih stanica prijeno- 10(20) kV naponske razine na čelično-rešetkastim stupovi- obračunskih mjernih mjesta. pisan je ugovor s KfW bankom, pri snog omjera 10(20)/0,4 kV, bilo da se radi o zidanim objektima ma, izgradnja i rekonstrukcija većega broja 10(20) kV zrač- Osim redovitih aktivnosti na smanjenju distributivnih gu- čemu su kreditom osigurana sredstva ili stupnim trafostanicama. Izgrađen je i rekonstruiran veći broj ki- nih i kabelskih mreža, rekonstrukcija nekoliko rasklopnica, bitaka kroz različite vrste kontrola provodi se kontinuirano u iznosu oko 12,5 milijuna KM, dok lometara niskonaponske zračne i kabelske mreže. Ukupno je tim izgradnja i rekonstrukcija većega broja transformatorskih premještanje mjernih mjesta i priključaka te se razvija sustav grant sredstva iznose oko 2 milijuna ugovorom bilo obuhvaćeno 212 distribucijskih objekata. Izvršena stanica prijenosnog omjera 10(20)/0,4 kV, bilo da se radi o daljinskoga očitanja u svim kategorijama potrošnje. KM. Provedba bi trebala biti u sljede- je ugradnja i montaža 58 komada daljinski upravljivih i nadziranih zidanim objektima ili stupnim trafostanicama. Izgrađen je ćih pet godina. rastavnih sklopki (SECTOS-a). i rekonstruiran veći broj kilometara niskonaponske zračne i Iz istoga je kreditnog aranžmana financirana nabava i im- kabelske mreže. Ukupno je tim ugovorom bilo obuhvaćeno PROJEKT- SCADA SUSTAV plementacija AMR centra, kao i nabava oko 3000 komada su- 225 distribucijskih objekata. Također je izvršena ugradnja i U cilju osiguranja pouzdanosti isporuke električne energije u PROJEKT - GIS/TIS SUSTAV vremenih elektroničkih brojila i prateće opreme u iznosu oko 4 montaža 10 komada daljinski upravljivih i nadziranih rastav- elektrodistributivnomu sustavu, JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Cijeneći bitnost uspostave jedin- milijuna KM. nih sklopki (SECTOS-a). Mostar pristupa automatizaciji elektrodistributivne mreže uvo- stvene tehničke i prostorne baze đenjem telekomunikacijskih i informatičkih tehnologija u pro- podataka neophodne za svakod- ces nadzora i upravljanja sustavom. nevni rad, analizu i izvještavanje o OBJEKTI IZ SREDSTAVA EIB-a PrOjEKT daLjINSKOGa OČITaNja Uložena su znatna sredstva u modernizaciju primarne i se- svim informacijama položaja i stanja Kreditnim sredstvima Europske investicijske banke (EIB), u - AMR SUSTAV kundarne opreme, te širenje telekomunikacijske mreže, kako elektroenergetske infrastrukture, te razdoblju od srpanja 2009. godine do ožujka 2011. godine, Nova tehnološka rješenja elektroničkih brojila električne ener- bi se pripremila za uvođenje novijih tehnologija automatskoga svih događaja vezanih za energetsku u izgradnju i rekonstrukciju distribucijskih objekata JP Elek- gije omogućuju primjenu suvremenih načina komunikacije i vođenja elektrodistributivnoga sustava. infrastrukturu na bazi stvarnoga pro- troprivreda HZ HB d.d. Mostar investirala je oko 21 milijun prihvata parametara kvalitete električne energije, pohranjiva- Izgrađena su nova postrojenja i rekonstruiran je veći broj po- stora JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar kroz organizacijsku nje i analizu bez pristupa čovjeka brojilu. stojećih postrojenja na 35 i 10 kV naponskoj razini. Ukupna dulji- jedinicu Distribucija električne energije krenula je u provedbu Taj je projekt omogućio: automatsko očitavanje brojila, dana ugrađenih optičkih vodova bitno je povećana, te je postavlje- tehničkoga/geo-informacijskoga sustava (GIS/TIS). ljinsko isključenje i uključenje, upravljanje prekidima, praćenje no 68 daljinski upravljivih i nadziranih rastavnih sklopki (DUNRS). Provedbom toga sustava omogućit će se: uspostava jedin- kakvoće električne energije, upravljanje kupčevom potroš- Radi iskorištavanja šire funkcionalnosti DUNRS-a, implementirana stvene tehničke i prostorne baze podataka o elektroenerget- njom, lakše praćenje gubitaka, detekcija manipulacije mjernim su tri sustava daljinskoga vođenja (mini SCADA) u distribucijske skim objektima, centralizacija i unifikacija podataka za elektro- uređajem, praćenje osobne potrošnje putem Interneta. dispečerske centre u Pogonima Mostar, Grude i Livno. energetsku infrastrukturu, stvaranje pretpostavki za primjenu Također su smanjeni troškovi očitanja, smanjeni su gubitci i Kao dio priprema JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar ulazi sustava u cilju: omogućeno je praćenje parametara kvalitete električne energi- u nabavu projektne dokumentacije za izradu koncepcijskoga, • Planiranja i razvoja mreže, je. Postupak je isključenja jednostavniji i učinkovitiji, a ubrzan analitičkoga i tehničkoga rješenja izrade SCADA/DMS/OMS su- • Planiranja i vođenja poslova održavanja mreže, je i postupak obračuna i ispostave računa. stava s komunikacijskom opremom. Projektna dokumentacija • Analize mreža, Nastavljene su aktivnosti na ugradnji brojila s daljinskom dat će detaljan uvid u opseg tehničkih mogućnosti primjene • Nadzora i upravljanja mrežom, komunikacijom i uključivanjem u sustav daljinskoga očitanja daljinskoga vođenja u elektrodistributivnom sustavu JP Elek- • Upravljanja dokumentima koji se odnose na stanje i do- (AMR sustav), izvršena je zamjena velikoga broja starih mjernih troprivreda HZ HB d.d. Mostar, detaljnu sliku postojećega stanja gađaje vezane za elektroenergetske mreže i postrojenja, uređaja novim uređajima kod kupaca kojima se potrošnja elek- opreme namijenjene daljinskome vođenju i detaljan opis mo- uvođenje standardizacije procesa, održavanje i unaprje- trične energije registrira na srednjemu naponu. Jedinstvena se gućnosti nadogradnje opreme i proširenja postojećih sustava đenje sustava kvalitete, dostupnost i transparentnost baza daljinski očitavanih mjernih mjesta kupaca kontinuirano do željene funkcionalnosti sustava daljinskoga vođenja. podataka, te smanjenje troškova poslovanja.

52 53 ELEKTROENERGETSKE STUDIJE RAZVOJA OSTALO OSTVARENE INVESTICIJE 1994. - 2011. dISTrIBUCIjSKIh POdrUČja Distribucija električne energije ispunila je sve obveze preuzete Po završetku rata obnavljali su se i izgrađivali distribucijski U suradnji s eminentnim institutima iz susjednih država izrađe- iz Memoranduma o priključenju povratnika i Memoranduma objekti u cilju normalizacije života, kao i stvaranje preduvjeta ne su ili su u fazi izrade elektroenergetske studije razvoja distri- o razumijevanju i suradnji na elektrifikaciji lokacija/objekata za gospodarski rast i razvoj. Osim vlastitih sredstava, važan do- bucijskih područja općina na kojima djeluje Distribucija elek- realiziranoga povratka, kojega je JP Elektroprivreda HZ HB d.d. prinos u ostvarenju toga cilja dali su razni donatori među koji- trične energije, za razdoblje do 2020. godine, a sve na temelju Mostar bila potpisnicom. ma se ističu vlade: SAD-a, Velike Britanije, Španjolske, Japana, Integralne studije razvoja JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar Distribucija električne energije čini sve da svojim korisnicima Kanade Austrije i Italije. od 2006. godine do 2010. godine s projekcijom na 2020. go- pruži kvalitetnu uslugu te omogući nepristran i nediskriminira- Također, korištena su i kreditna sredstva Svjetske banke (WB) dinu. Osim navedenoga, u fazi izrade su studije: jući pristup distribucijskoj mreži, uvažavajući Odredbe europske i Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD). • Perspektiva i tehno-ekonomski uvjeti prelaska distribu- norme EN 50160 i otvaranje tržišta u 2015. godini. cijske mreže na 20 kV-ni pogonski napon i • Plan prelaska distribucijske mreže s 10 kV na 20 kV pogonski napon Poslovnice Elektro Grude. GUBITCI Na dISTrIBUCIjSKOj MrEžI OSTVARENJE INVESTICIJA 1994. - 2011. GODINE U posljednje je vrijeme sve veći broj zahtjeva za priključe- Preuzeto Fakturirano Gubitci Gubitci Treće osobe Godina Vlastita sredstva Krediti Donacije Ukupno nje na elektrodistribucijsku mrežu objekata koji će električnu MWh MWh MWh % (općine i dr. ) energiju proizvoditi iz obnovljivih izvora energije. Cijeneći oz- 1995. 771.121 522.848 248.273 32,20 1994. 2.195.813,00 1995. 6.948.648,00 biljnost situacije i očekujući ekspanziju u tom području naru- 1996. 885.803 604.981 280.822 31,70 1996. 4.077.547,00 2.038.770,00 119.104,00 6.235.421,00 čena je studija Utjecaj distribuirane proizvodnje (elektrana) na 1997. 938.448 667.478 270.970 28,87 distribucijsku mrežu, čiji se završetak očekuje početkom 2013. 1997. 9.367.173,00 1.825.173,00 1.296.513,00 12.488.859,00 1998. 1.023.444 742.774 280.670 27,42 godine. 1998. 8.753.043,00 8.430.757,00 1.458.119,00 18.641.919,00 1999. 1.084.719 810.187 274.532 25,31 1999. 9.699.892,00 410.402,00 11.555.009,00 802.900,00 22.468.203,00 2000. 1.103.685 820.958 282.727 25,62 2000. 8.972.803,00 955.895,00 9.359.407,00 240.373,00 19.528.478,00 1500000 2001. 1.150.943 843.024 307.919 26,75 2001. 6.574.993,00 109.301,00 16.085.314,00 31.826,00 22.801.434,00 Gubitci MW Gubitci MWh 2002. 1.152.009 871.189 280.820 24,38 2002. 4.242.765,00 10.669.275,00 64.083,00 14.976.123,00 1200000 2003. 1.209.827 935.176 274.651 22,70 2003. 3.742.683,00 2.575.148,00 974.838,00 7.292.669,00 FakturiranoFakturirano MWhMW 2004. 1.222.955 962.276 260.679 21,32 2004. 5.816.042,00 3.849.567,00 428.073,00 10.093.682,00 Preuzeto MW 2005. 19.931.060,00 1.720.494,00 21.651.554,00 900000 Preuzeto MWh 2005. 1.232.561 986.557 246.004 19,96 2006. 6.202.632,00 4.509.230,00 145.000,00 10.856.862,00 2006. 1.277.918 1.015.530 262.388 20,53 2007. 10.151.476,00 17.039.680,00 57.480,00 27.248.636,00 600000 2007. 1.302.239 1.057.824 244.415 18,77 2008. 10.339.708,00 15.239.228,00 232.243,00 25.811.179,00 2008. 1.339.851 1.096.773 243.078 18,14 2009. 8.190.774,00 11.141.137,00 94.500,00 19.426.411,00 2009. 1.349.972 1.107.783 242.189 17,94 300000 2010. 7.580.289,00 19.625.281,00 27.205.570,00 2010. 1.362.930 1.137.670 225.260 16,53 2011. 24.598.283,00 1.184.190,00 25.782.473,00

0 2011. 1.363.060 1.160.624 202.436 14,85 Ukupno 148.241.163,00 87.308.334,00 49.294.430,00 7.665.546,00 301.653.934,00 2011 2001 2005 2003 2002 2007 2008 2010 2009 2000 2006 2004 1995 1997 1998 1999 1996 Zbog ratnih okolnosti ne raspolaže se podatcima za razdoblje 1991.-1993. Zbog ratnih okolnosti ne raspolaže se podatcima za razdoblje 1991.-1993.

54 55 OPSKRBA ELEKTRIČNOM ENERGIJOM

Organizacijski ustroj

Opskrba električnom energijom noviji je organizacijski dio, ute- Svako opskrbno područje ima sljedeće sektore: meljen 2006. godine kao odvojen organizacijski dio u okviru JP • Sektor za obračun, Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar. • Sektor za naplatu, Prema prirodi svoga poslovanja, taj je dio najizloženiji široj • Sektor za ekonomske poslove, javnosti, a u njemu su osnovna poslovna načela: timski rad i • Sektor za pravne, kadrovske i opće poslove i stalna i nepristrana komunikacija s kupcima električne energi- • Sektor za poslovno-informacijski sustav. je. Poštivanje je tih načela preduvjet za ostvarenje dobrih poslovnih rezultata, odnosno visokoga stupnja naplate. U Opskrbi električnom energijom obavljaju se: • poslovi vezani za opskrbu električnom energijom tarifnih kupaca, • poslovi obrade obračunskih elemenata radi isporuke električne energije, • poslovi obračuna potrošnje električne energije, • poslovi ispostave računa kupcima i • poslovi naplate obračunate električne energije. O kvalitetnom i učinkovitom obavljanju djelatnosti opskrbe električnom energijom brinu se uposlenici Opskrbe, a kojih je na dan 31. prosinca 2011. godine bilo 373. Tijekom 2012. godine Opskrba je uspješno pružala svim svojim kupcima kvalitetnu i pouzdanu uslugu opskrbe elek- tričnom energijom. Osnovnu unutarnju organizaciju Opskrbe električne energije HEPBilling sustav čine organizacijski dijelovi: Prilagođavajući se zahtjevima suvremenoga poslovanja i na Opskrbe električnom energijom. Izgrađen je u troslojnoj arhi- • Ured izvršnoga direktora opskrbe, području informacijskih tehnologija Opskrba električnom ener- tekturi i na Oracle platformi (Oracle Database Server 9 i R2 i • Služba za odnose s kupcima, gijom u svome radu koristi sustave za obračun i fakturiranje Oracle Application Server 10g). • Opskrbno područje Jug, električne energije – Hepbilling, i sustav za poslovno izvješći- Aplikacija je napisana u Oracle Forms programsko- • Opskrbno područje Centar, vanje - biNs2. me jeziku, dok je sigurnost produkcijskih podataka riješe- • Opskrbno područje Sjever. Sustav HEPBilling podržava poslovne procese obračuna, na kroz standardne sigurnosne funkcionalnosti Oracle baze. Opskrbna područja obavljaju svoju djelatnost kroz sektore, fakturiranje i naplate električne energije, a implementiran je HEP Billing se svake godine kontinuirano nadograđuje sukladno pogone, službe i poslovnice. 2006. godine u svim poslovnicama organizacijske jedinice potrebama korisnika. Tim sustavom napravljen je važan iskorak

56 57 u modernizaciji i unapređenju poslovanja u okviru opskrbne Ta je mrežna usluga besplatna i namijenjena je fizičkim oso- Informativni centar za kupce djelatnosti. Informatizirani su poslovni procesi, izbjegnuta de- bama, odnosno kupcima JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar Informativni centar za kupce u funkciji je od 1. srpnja 2011. stupiti u izravni kontakt s našim agentima svakim radnim centraliziranost starih sustava, postignuta bolja učinkovitost u iz kategorije potrošnje - kućanstvo. godine kojim se želi održati kontinuirani kontakt i unaprijediti danom od 7.00 do 15.30 sati i tako dobiti sve potrebne in- radu uposlenika, te osjetno poboljšano praćenje strukture po- Putem internetskoga pristupa kupcima dostupan je pregled odnose s kupcima i njihovo pravodobno informiranje. formacije i objašnjenja. Osim toga, 24 sata dnevno kupcima traživanja i naplate dugovanja. njihove ostvarene potrošnje električne energije, očitanja broji- Rad Informativnoga centra temelji se na pružanju točnih i je dostupna i opcija ostavljanja poruka u glasovnom pretin- la, stanja računa i uplata u posljednjih 12 mjeseci kao i pregled jasnih informacija, pomoći i usmjeravanju kupaca, te brzom i cu, koji se potom obrađuju u najkraćim mogućim rokovima. trenutačnoga stanja duga. stručnom reagiranju na njihove specifične potrebe, pri čemu Kupci mogu i putem e-maila: [email protected] uputiti biNs2 sustav Uvođenje provjere stanja računa putem mrežne stranice se registriraju svi kontakti, prikupljaju i analiziraju podatci o primjedbu, prijedlog, sugestiju, ideju ili pohvalu, izraziti mi- Sustav za poslovno izvješćivanje biNs2 sustav uveden je počet- ostvarilo je brojne pozitivne reakcije kupaca, posebice onih koji podnesenim i riješenim zahtjevima kupaca. Putem besplat- šljenje o načinu rada i pružanja usluga, prijaviti neovlaštenu kom 2008. godine i predstavlja nadogradnju Hepbilling su- žive u inozemstvu, koji su od uvođenja te usluge u mogućnosti noga telefonskog broja 080 080 001 kupci su u mogućnosti potrošnju i sl. stava sa izvještajnim modulom. Podloga mu je Oracle BI Stan- brže i jednostavnije doći do traženih informacija. dard Edition platforma. Njegova fleksibilnost omogućava brzo ostvarena prosječna cijena pf/kWh kupaca na distribucijskim naponskim razinama i učinkovito korištenje podataka, dok svojim performansama pridonosi ekonomičnosti i efikasnosti poslovanja navedenih 20 opskrbnih aktivnosti. Ostvarena prosječna cijena pf/kWh kupaca na distribucijskim Aktivnosti odnosa s kupcima 18 naponskim razinama Za Opskrbu električnom energijom, a u skladu s poslovnom politikom kupci su u središtu poslovnoga interesa, a čime se i 16 cijela strategija poslovanja prilagođava tome segmentu. U posljednje se vrijeme kontinuirano radi na intenziviranju i po- boljšanju cjelokupne komunikacije s kupcima kroz razvoj svih vidova podrške, a prije svega kroz poboljšanje poslova infor- 14 miranja kupaca te poboljšanja kvalitete pisane, elektroničke i telefonske korespondencije. 12 Mrežna usluga - Provjera stanja računa 10 Uzimajući u obzir važnost kvalitetnoga vođenja brige o kupci- 2006 2007 2008 2009 2010 2011 ma JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar uvela je 2010. godine mrežnu uslugu pod nazivom Provjera stanja računa koja kup- Godina 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. cima omogućava brz i jednostavan pregled informacija. Ostvarena prosječna cijena pf/kWh kupaca na distribucijskim 14,02 14,52 15,66 15,61 15,41 15,29 naponskim razinama

58 59 Broj kupaca PREMA kategorijama potrošnje IV. LJUDSKI POTENCIJALI 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. % 2011. 35 kV 3 3 3 3 3 3 0,00 10 kV 100 111 119 125 140 151 0,08 JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar na 31.12.1011. upošlja- Kućanstva 166.518 165.777 167.101 168.736 169.851 171.156 91,21 va 1.880 uposlenika od čega ih je više od 500 visoke i više Ostala potrošnja 14.920 14.636 14.870 14.847 14.689 14.683 7,83 stručne spreme. Nastavljena je praksa prijama određenoga broja pripravni- Javna rasvjeta 1.232 1.323 1.474 1.484 1.611 1.649 0,88 ka radi stjecanja iskustava u struci kao i stipendiranja studenata Ukupno 182.773 181.850 183.567 185.195 186.294 187.642 100,00 različitih zanimanja i edukacije uposlenih kroz različite oblike stručnoga usavršavanja. broj kupaca PREMA opskrbnim područjima Takav način upravljanja ljudskim potencijalom omogućuje 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. % 2011. bolje usklađivanje rada s modernijim i profitabilnijim poslo- 120.159 118.406 119.371 120.387 121.063 122.010 OP Jug 65,02 vanjem, a čiji je krajnji rezultat uspješnije izvršavanje radnih 45.974 46.609 47.190 47.542 47.937 48.242 OP Centar 25,71 zadataka. OP Sjever 16.640 16.835 17.006 17.266 17.294 17.390 9,27 Ukupno 182.773 181.850 183.567 185.195 186.294 187.642 100 Broj uposlenih na dan 31.12.

Broj uposlenih na 2000 Godina dan 31.12. 1800 1994. 975 1995. 1.154 1600 1996. 1.348 1400 1997. 1.462 1998. 1.501 1200 1999. 1.618 2000. 1.698 1000 2001. 1.744 800 2002. 1.781 2003. 1.739 600 2004. 1.726 400 2005. 1.799 2006. 1.558 200 2007. 1.615 2008. 1.729 0 1995 1997 2005 2002 2003 2007 1996 1999 1998 2011 2001 2006 2009 2008 2010 2000 1994 2009. 1.752 2004 2010. 1.815 2011. 1.880

Zbog ratnih okolnosti ne raspolaže se podatcima za razdoblje 1991.-1993.

60 61 PREGLED UPOSLENIKA PREMA STAROSNOJ STRUKTURI U 2011. KVALIFIKACIJSKA STRUKTURA UPOSLENIH U 2011. Proizvodnja Distribucija Opskrba Direkcija Društva i Direkcija Društva i ost. UKUPNO Proizvodnja Distribucija Opskrba el.energije el.energije el.energijom ost.org. jedinice organ. UKUPNO Starosna struktura el.energije el.energije el.energijom

u % Stupanj 31.12. 31.12. 31.12. 31.12. 31.12. jedinice Struktura u %

Struktura Struktura obrazovanja 2011. 2011. 2011. 2011. 2011. 31.12. 31.12. 31.12. 31.12. 31.12. ispod 30 godina 55 116 60 52 283 15 2011. 2011. 2011. 2011. 2011. od 30-39 godina 89 222 102 40 453 24 NK 31 37 4 1 73 3,9 od 40-49 godina 107 300 109 29 545 29 PK 2 14 3 0 19 1,0 od 50-59 godina 149 240 93 33 515 27 KV 65 160 38 4 267 14,2 preko 60 godina 40 33 9 2 84 5 SSS 132 242 178 18 570 30,3 Ukupno 440 911 373 156 1880 100 VK 74 267 52 1 394 21,0 VŠ 30 53 21 12 116 6,2 PrEGLEd UPOSLENIKa PrEMa radNOME STažU U 2011. VSS 102 134 76 117 429 22,8 Proizvodnja Distribucija Direkcija Društva i ost. Opskrba el.energijom UKUPNO Mr 3 4 1 2 10 0,5 el.energije el.energije org. jedinice Starosna struktura 31.12. 31.12. 31.12. 31.12. 31.12. u % Dr 1 0 0 1 2 0,1 2011. 2011. 2011. 2011. 2011. Struktura Ukupno 440 911 373 156 1.880 100 ispod 10 godina 98 234 114 88 534 29

od 10-19 godina 126 298 127 34 585 31 35 od 20-29 godina 98 229 86 24 437 23 30,3 od 30-35 godina 73 99 28 7 207 11 30 preko 35 godina 45 51 18 3 117 6 Ukupno 440 911 373 156 1880 100 25 22,8 21,0

14,2

10 6,2 3,9 5 1,0 0,5 0,1 0 NK PK KV SSS VK VŠ VSS Mr Dr

62 63 v. FINANCIJSKI POKAZATELJI

U nastavku je prikaz financijskih pokazatelja za razdoblje SAP sustav - Projekt FMIS 1994.-2011. JP Elektroprivreda HZ HB d. d. Mostar je prvo elektroprivredno poduzeće u regiji koje je uvelo SAP sustav kao informatičku po- Bruto dobit (+) / Ukupan prihod Ukupan rashod dršku poslovnim procesima. Godina gubitak (-) (KM) (KM) SAP sustav je pušten u produktivni rad 2009. godine, (KM) uspješnom provedbom Projekta FMIS. 1994. 41.822.577 47.472.325 -5.649.748 Postignut je osnovni cilj uvođenja ERP sustava, a to je inte- 1995. 73.840.192 68.388.846 5.451.346 griranosti poslovnih procesa nabave, upravljanja materijalima, financija, vođenja stalne imovine, kontrolinga itd. 1996. 112.015.639 111.319.730 695.909 Poduzeće već četvrtu godinu posluje na transparentnome 1997. 148.277.000 147.975.000 302.000 sustavu (postignuta je bolja vidljivosti i usklađenost poslovnih 1998. 129.691.000 123.818.000 5.873.000 procesa) na zadovoljstvo svih korisnika informacija osobito re- vizorskih kuća. 1999. 139.112.321 138.314.522 797.799

2000. 145.411.621 144.873.886 537.735 Instalirani SAP R/3 moduli 2001. 197.778.869 196.775.737 1.003.132 Središnji sustav temelji se na SAP R/3 sustavu. 2002. 171.245.078 170.551.115 693.963 Sustav obuhvaća sljedeće SAP R/3 module, koji pokrivaju 2003. 198.460.305 233.707.792 -35.247.487 pojedine segmente poslovanja: • FI - Financijsko računovodstvo: glavna knjiga (GL), sal- 2004. 279.180.918 299.446.696 -20.265.778* dakonti kupaca (AR), saldakonti dobavljača (AP), uprav- 2005. 304.906.244 299.690.519 5.215.725 ljanje kreditima (kroz AP); 2006. 370.258.137 369.255.918 1.002.219 • FA - Računovodstvo stalnih sredstava (FA); • CO - Upravljačko računovodstvo; 2007. 345.499.374 404.770.467 -59.271.093 • MM - Upravljanje materijalima: nabava (PC), planiranje 2008. 339.296.892 331.963.761 7.333.131 potreba materijala (MRP); upravljanje zalihama i logi- 2009. 311.864.900 288.520.999 23.343.901 stička verifikaciju računa; • SD - Prodaja i Distribucija, pokriva samo prodajne aktiv- 2010. 382.991.119 342.244.604 40.746.515 nosti usluga. 2011. 364.983.193 379.977.868 -14.994.675 SAP ima razvijena sučelja za učitavanje elektroničkih izvoda za obračun plaća (KEP), za obračun i naplatu električne energije (Bi- * Gubitak nastao nakon provedene revalorizacije (31.12.2004.) ling) i za elektroničku razmjenu podataka (dnevnih izvoda i platnih Zbog ratnih okolnosti ne raspolaže se podatcima za razdoblje 1991.-1993. naloga) putem internet bankarstava s komercijalnim bankama.

64 65 (KM) Pregled bruto dobiti i gubitka po godinama Ukupno ostvarene investicije 1994.-2011. OSTVARENE INVESTICIJE I VRIJEDNOST 50000000 80000000 IMOVINE 1994.- 2011. 40000000 Ukupno ostvarene Godina Vrijednost imovine 70000000 investicije 30000000

20000000 60000000 1994. 12.279.225 558.684.864 10000000 50000000 1995. 21.372.290 577.714.000

0 1 1996. 27.216.066 663.473.000 1995 1997 2005 2002 2007 2003 1996 1999 1998 201 2006 2009 2001 2008 2010 2000 1994 -10000000 2004 40000000 1997. 70.641.365 704.703.000 -20000000 30000000 1998. 52.541.365 880.663.000 -30000000

-40000000 20000000 1999. 53.290.637 928.669.760

-50000000 2000. 61.634.391 936.242.963

10000000 1 1995 1997 2005 2002 2007 2003 1996 1999 1998 201 2006 2009 2001 2008 2010 2000 1994 -60000000 2004 2001. 40.007.103 959.942.308

(KM) Vrijednost imovine 1994.-2011. 2002. 46.264.764 1.000.084.725 Ukupan prihod, rashod i bruto dobit/gubitak po godinama 1500000000 500000000 2003. 67.450.871 973.447.718 Ukupan prihod (KM) Ukupan rashod (KM) Bruto dobit (+) /gubitak (-) (KM) 2004. 62.215.032 996.292.275 400000000 1200000000

2005. 45.268.648 1.357.248.605 300000000 900000000 2006. 40.058.630 1.170.161.795

2007. 63.605.180 1.152.140.047 200000000 600000000 2008. 72.591.576 1.181.281.837 100000000 2009. 73.841.158 1.203.081.912 300000000 2010. 59.390.013 1.250.572.538 0

2011. 48.099.453 1.234.808.706 0

-100000000 1 1995 2005 1997 2002 2003 2007 1996 1999 1998 201 2001 2006 2009 2008 2010 2000 1994 2004 Zbog ratnih okolnosti ne raspolaže se podatcima za razdoblje 1991.-1993. 1995 2005 1997 2002 2007 2003 1996 1999 1998 2011 2006 2009 2001 2008 2010 2000 1994 2004

66 67 ukupna naplata el.energije (%) 1994.-2011. VI. PLANIRANI 120 PROZVODNI OBJEKTI 100 Za osiguranje vlastitoga razvoja i napretka kao i potreba kupa- Strateškim planom i programom za energetiku BiH razvojni 80 ca, JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar dulji niz godina radi na projekti JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar uvršteni su u priori- projektima energetskoga korištenja obnovljivih izvora: vjetra, tetne projekte BiH. Prema Odluci Vlade FBiH od 15. veljače 2010. 60 vodnih resursa i fosilnih goriva. godine o proglašenju javnoga interesa i pristupanju pripremi i Vrše se pripreme i za korištenje potencijala solarne ener- izgradnji 28 prioritetnih elektroenergetskih objekata u FBiH, JP 40 gije kao i moguće plinofikacije područja na kojem djeluje Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar nositelj je aktivnosti pripreme Poduzeće. izgradnje i izgradnje 11 prioritetnih elektroenergetskih objekata. 20

0 1994 1995 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 Vrijeme realizacije Angažirani radnici Naziv Instalirana snaga Proizvodnja Investicija Nova radna mjesta Godina 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. projekata tijekom izgradnje Ukupna naplata 38,60 47,37 69,10 72,00 68,6 83,99 90,20 63,55 90,18 94,62 95,09 96,40 97,34 99,95 97,83 100,66 96,83 102,88 el.energije (%) MW GWh god. Mil. € čovjek/godina radno mjesto TERMOELEKTRANE 550,00 3.000,00 1.100,00 6.000 790 prosječna cijena el. energije za ukupnu potrošnju (pf/kWh) 1994.-2011. RiTE Kongora 550,00 3.000,00 5 1.100,00 6.000 790 HIDROELEKTRANE 162,60 445,70 203,76 2.050 81 14 CHE vrilo 64,00 242,96 4,5 89,11 400 25

12 CHE Kablić 52,00 73,13 3 58,42 400 25

10 HE Han Skela 12,00 52,00 2 29,50 300 10 HE Ugar ušće 11,60 33,19 2 12,87 350 7 8 HE Vrletna kosa 11,20 22,54 2 6,93 300 7

6 HE Ivik 11,20 21,88 2 6,93 300 7

4 VJETROELEKTRANE 200,00 626,11 316,72 1.270 62 VE Borova Glava 52,00 149,62 3 78,00 350 16 2 VE Mesihovina 44 - 66 128,53 - 146 3 78,00 300 14

0 VE Velika Vlajna 32,00 89,36 3 52,72 220 10 1994 1995 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 VE Poklečani 72,00 258,60 3 108,00 400 22 Godina 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. Prosječna cijena el.en. za 5,80 7,50 10,55 10,95 7,94 7,59 7,39 10,30 8,29 10,20 8,13 8,22 9,00 10,91 13,12 12,23 10,65 11,93 UKUPNO 912,6 4.071,81 1.620,48 9.320 933 ukupnu potrošnju (pf/kWh) Zbog ratnih okolnosti ne raspolaže se podatcima za razdoblje 1991.-1993. Nisu uvrštene male hidroelektrane (MHE)

68 69 ENERGETSKO KORIŠTENJE VJETRA

VE MESIHOVINA – POGON U IZGRADNJI

Vjetroelektrana Mesihovina, kod Tomislavgrada, kao prva vjetroelektrana u BiH, imat će 22 vjetroturbine, pojedinačne instalirane snage od 2 do 3 MW, što će činiti ukupnu instaliranu snagu od 44 do 66 MW ovisno o izboru odnosno snazi pojedine vjetroturbine. Očekivana godišnja proizvodnja bit će od 128 do 146 GWh električne energije. Investicija je vrijedna 78 milijuna eura, a financijska sredstva su osigurana potpisanim Ugovorom o projektu i kreditu, te Ugovorom o financiranju projekta između Njemačke razvojne banke KfW, Bosne i Hercegovine, Federacije BiH i JP Elektro- privreda HZ HB d.d. Mostar. Kreditna su sredstva: 71 milijuna eura, 1 milijun eura grant sredstava (za konzultantske usluge) i vlastita sredstva poduzeća su 6 milijuna eura. Na međunarodnome natječaju od 13 europskih ponudi- telja, odabrana je njemačka tvrtka Fichtner GmbH &CO KG za konzultanta. U postupku je izbor isporučitelja opreme, a 2014. godine planirano je njezino puštanje u pogon. Sukladno Poslovnom planu za 2010. god. i Odlukama Vla- de FBiH intenzivirane su aktivnosti na realizaciji projekta VE Poklečani. VE VELIKA VLAJNA Instalirana snaga vjetroelektrane iznosit će 32 MW, godišnje će proizvoditi 89,36 GWh, a investicija iznosi 52,72 milijuna VE BOROVA GLAVA eura. Instalirana snaga vjetroelektrane iznosit će 52 MW, godišnje će proizvoditi 149,62 GWh, a investicija iznosi 78 milijuna eura. VE Borova glava prostire se na području dvije općine, Livno VE POKLEČaNI (16 vjetroturbina) i Tomislavgrad (10 vjetroturbina) i smještena Instalirana snaga vjetroelektrane iznosit će 72 MW, godišnje je najvećim dijelom na zemljištu u privatnome vlasništvu. 26 će proizvoditi 258,6 GWh, a investicija iznosi 110,6 milijuna lokacija vjetroturbina VE Borova glava predviđene su postoje- eura. ćim rješenjem Studije izvodljivosti koju je izradila NYPSA Madrid 2006. god.

70 71 ENERGETSKO KORIŠTENJE VODE snage 11,6 (2x5,8) MW, godišnje će proizvoditi 33,188 GWh, a investicija iznosi 12,87 milijuna eura. Predstudiju izvodljivosti izradio je Elektroprojekt d.d. Zagreb CHE VRILO 2007. godine.

Crpna reverzibilna hidroelektrana Vrilo razvojni je projekt na Ukupna godišnja proizvodnja električne energije ovisit će o području općine Tomislavgrad, koristit će vodne potencijale mogućem broju sati crpnoga rada tijekom dana, te bi za 6 sati HE IVIK Duvanjskoga polja odnosno rijeke Šuice, a za vrijeme smanje- crpljenja iznosila oko 170,58 GWh, a za 12 sati oko 242,96 HE Ivik nalazi se na području općine Dobretići i koristi vodne noga dotoka u Duvanjskome polju crpit će vodu iz Buškoga bla- GWh. potencijale rijeke Ugar. Pregradni profil smješten je 13,3 km ta u akumulacijski prostor gornjaga bazena, kako bi je mogla Ukupna vrijednost investicije procjenjuje se na oko 89,11 uzvodno od ušća Ugra u rijeku Vrbas. Elektrana je akumulacij- koristiti u vrijeme kada nedostaje energije u sustavu. milijuna eura. sko-protočnoga tipa, instalirane snage 11,2 MW, godišnje će Ta će hidroelektrana elektroenergetskome sustavu ponuditi Njemačka razvojna banka KfW odobrila je kreditna sredstva proizvoditi 22,88 GWh, a investicija iznosi 6,75 milijuna eura. novu dodatnu proizvodnju vršne energije i pridonijet će sma- za izgradnju elektrane u visini od 70 milijuna eura. Predstudiju izvodljivosti izradio je Elektroprojekt d.d. Zagreb njenju zagađenja štetnim plinovima. 2007. godine Energetsko postrojenje Vrilo koristit će bruto pad od oko 155 m od Duvanjskoga polja do Buškoga jezera. MHE MOKRONOGE Instalirana snaga iznosit će 64 MW (dvije turbine-crpke Mala hidroelektrana Mokronoge smještena je u kanjonskome HE VRLETNA KOSA (MILAŠEVCI) snage po 32 MW) s instaliranim protokom 2x25 m3/s. dijelu Tomislavgrada i koristila bi vodne potencijale sliva Cetine, HE Vrletna Kosa nalazi se uzvodno 9,2 km od ušća rijeke Ugar. tj. rijeke Šuica. Elektrana je akumulacijsko-protočnoga tipa, instalirane sna- Prema Predstudiji energetskoga iskorištenja sliva rijeke Šu- ge 11,2 (2x5,6) MW, godišnje će proizvoditi 22,538 GWh, a ice na profilu Mokronoge izrađenoj 2010. u JP Elektroprivreda investicija iznosi 6,93 milijuna eura. Predstudiju izvodljivosti HZ HB d.d. Mostar potvrđena je isplativost izgradnje toga proi- izradio je Elektroprojekt d.d. Zagreb 2007. godine. zvodnoga objekta te njezina višenamjenskoga doprinosa.

HE HAN SKELA (BRAVNICE) ChE KaBLIĆ HE Han Skela nalazi se na području općine Jajce i koristi vodne Reverzibilna hidroelektrana Kablić smještena je u Glamočko- potencijale rijeke Vrbas. Elektrana je akumulacijsko-protočno- me polju i Livanjskome polju. Planirana je instalirana snaga ga tipa, instalirane snage 12 MW, očekivana je godišnja proi- 56 (2x26) MW, ukupna godišnja proizvodnja 73,44 GWh, a zvodnja oko 52 GWh, a investicija iznosi 57,70 milijuna KM. investicija iznosi 58,42 milijuna eura. Predstudiju izvodljivosti izradio je Elektroprojekt d.d. Zagreb 2007. godine.

Objekti od javnoga interesa JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar (HE Han hE UGar UšĆE Skela, HE Ivik, HE Vrletna Kosa, HE Ugar Ušće) na rijeci Vrbas bit će dodatno HE Ugar nalazi se 1,9 km uzvodno od ušća rijeke Ugar u rijeku procijenjeni u studiji Svjetske banke Water Resources Study for the Vrbas River čiji se završetak očekuje u veljači 2013. Vrbas. Elektrana je akumulacijsko-protočnoga tipa, instalirane

72 73 ENERGETSKO KORIŠTENJE FOSILNIH GORIVA

RiTE KONGORA Integralni projekt RiTE Kongora je tip termoelektrane koja bi se cilju preciznoga utvrđivanja kvantitete i kakvoće ugljenoga po- gradila na Duvanjskome polju kod Tomislavgrada. Instalirana tencijala, provela je istraživanja i izradila elaborate nužne za je snaga na pragu 2x275 MW, ukupna godišnja proizvodnja priznavanje rezervi ležišta lignita Kongora, te pokrenula druga 3.000,00 GWh i ukupni troškovi iznosili bi 1.100,00 milijuna istraživanja za njezinu realizaciju. eura. Ishođeno je Rješenje o priznavanju rezervi ugljena na leži- Nakon što je 1998. godine Rheinbraun Enginering und Wa- štu lignita Kongora. sser GmbH Köln iz Njemačke izradio studiju predizvodljivosti, Budući da bi za sljedeće faze istraživanja i izrade projektne JP Elektroprivreda HZ HB d. d. Mostar u razdoblju od 2006. i studijske dokumentacije Projekta RiTE Kongora bilo potrebno do 2009. izvršila je sveobuhvatna istraživanja na lokalitetu u investirati znatna sredstva, odlučeno je da se u sljedećoj fazi razvoja Projekta pristupi izradi Strateške procjene utjecaja na okoliš sa sveobuhvatnom multikriterijalnom analizom uva- žavajući okolišni, tehnološki, socijalni, energetski i financijski aspekt moguće realizacije. Studiju strateške procjene utjecaja na okoliš RiTE Kongora izradio je konzorcij Ecoplan Mostar – Ekonerg Zagreb – Rudar- ski institut Tuzla.