Grad Rijeka Mandatno izvješ}e 2005.–2009. Izdava~: Grad Rijeka

Za izdava~a: mr. sc. Vojko Obersnel

Uredništvo: Doris Šajn, prof., Lea Stoiljkovi} Medved, prof., Smiljana Radovi}, prof.

Glavna urednica: dr. sc. Nataša Zrili}

Suradnici: odjeli gradske uprave, trgova~ka društva, ustanove, mjesni odbori i Turisti~ka zajednica Grada Rijeke

Fotografije: Željko Stojanovi}, arhiva Grada Rijeke, Dražen Šok~evi}, Tomislav ^uveljak, Dean Miculini}

Grafi~ka urednica: Vesna Rožman

Lektorica i korektorica: Gordana Ožbolt

Priprema i tisak: Tisak Zambelli, Rijeka 2009.

CIP zapis dostupan u ra~unalnom katalogu Sveu~ilišne knjižnice Rijeka pod brojem 120214084 ISBN 978-953-7466-12-1 Grad Rijeka Mandatno izvješ}e

2005.–2009.

Rijeka, o`ujak 2009.

Uvodna rije~ Gradona~elnika 7 5.2. Odjel gradske uprave za komunalni sustav 376 Uvodna rije~ Predsjednice Gradskog vije}a 13 5.3. Odjel gradske uprave za provedbu dokumenata prostornog ure|enja i gra|enje 390 1. Rezultati lokalnih izbora i sustava odlu~ivanja u 5.4. Odjel gradske uprave za poduzetništvo 396 Gradu Rijeci 17 5.5. Odjel gradske uprave za odgoj i školstvo 404 1.1. Rezultati lokalnih izbora 2005. 19 5.6. Odjel gradske uprave za zdravstvo i socijalnu skrb 414 1.2. Izvješ}e o radu Gradskog vije}a u razdoblju 5.7. Odjel gradske uprave za kulturu 422 2005.–2009. 23 5.8. Odjel gradske uprave za sport i tehni~ku kulturu 432 1.3. ^lanovi Poglavarstva Grada Rijeke 39 5.9. Odjel za gradsku samoupravu i upravu 442 1.4. Izvješ}e o radu Poglavarstva Grada Rijeke 41 5.10. Odjel gradske uprave za financije 450 1.5. Pro~elnici odjela gradske uprave 47 5.11. Ured Grada 454 2. Grad Rijeka – okruženje i razvojni potencijali 49 5.12. Ured za unutarnju reviziju 462 2.1. Gospodarska slika Grada Rijeke 51 5.13. Ured za financijsko upravljanje i kontrole 2.2. Socijalna i demografska slika Grada Rijeke 65 Grada Rijeke 466 2.3. Socijalna politika Grada Rijeke 71 5.14. Zavod za informati~ku djelatnost 470 2.4. Grad Rijeka – projekti razvoja lokalne i mjesne 6. Trgova~ka dru{tva, ustanove i mjesni odbori samouprave 81 Grada Rijeke 479 2.5. Suradnja Grada Rijeke i civilnog sektora 91 6.1. Komunalna i trgova~ka društva s ve}inskom 2.6. Grad Rijeka partner u europskim i me|unarodnim vlasni~kim udjelom Grada Rijeke 480 projektima 97 6.2. Ustanove u kulturi 488 2.7. Promocija Grada Rijeke 109 6.3. Ustanove odgoja i obrazovanja 496 3. Financijski potencijali i imovina Grada Rijeke 123 6.4. Ustanove zdravstva i socijalne skrbi 504 3.1. Financijska slika sustava Grada Rijeke 125 6.5. Mjesni odbori 506 3.2. Prora~un Grada Rijeke 127 6.6. Javna vatrogasna postrojba 520 3.3. Imovina Grada Rijeke 131 6.7. Agencija za društveno poticanu stanogradnju 522 3.4. Modeli financiranja gradskih projekata 137 7. Prilozi 525 4. Realizacija strateških projekata Grada Rijeke 147 7.1. ^lanovi Vije}a nacionalnih manjina 526 4.1. Raspetljavanje rije~koga prometnog ~vora 149 7.2. Vije}nici mjesnih odbora 528 4.2. Nastavak razvoja komunalne infrastrukture 183 7.3. Javna priznanja Grada Rijeke 534 4.3. Revitalizacija starih industrijskih prostora – 7.4. Stipendisti Grada Rijeke 537 razvoj novog poduzetništva 209 7.5. Nagrade i postignu}a u obrazovanju 544 4.4. Unapre|enje zdravstva i socijalne skrbi 223 7.6. Nagrade Zaklade Sveu~ilišta u Rijeci 552 4.5. Novi stanovi za gra|ane Rijeke 235 7.7. Nagrade i postignu}a u podru~ju kulture i 4.6. Ulaganje u znanje mladih 249 umjetnosti 553 4.7. Stvaranje uvjeta za novu kulturnu scenu 275 7.8. Nagrade i postignu}a u sportu 556 4.8. Grad u kojem uživaju Rije~ani i gosti 287 7.9. Nagrade i postignu}a u tehni~koj kulturi 560 4.9. Razvoj sporta i rekreacije 317 7.10. Nagrade za ostvarenja u zdravstvu i socijalnoj skrbi 562 4.10. Pove}anje efikasnosti gradskog sustava 347 7.11. Nagrade volonterima 563 5. Izvješ}a odjela gradske uprave 357 7.12. Nagrade MO – Birajmo najljepšu oku}nicu, 5.1. Odjel gradske uprave za razvoj, urbanizam, balkon i prozor 564 ekologiju i gospodarenje zemljištem 358 7.13. Nagrade i priznanja za razvoj gradskog turizma 568

Uvodna rije~ Gradona~elnika

ve redove pišem s osje}ajem zadovoljstva zbog dobro obavljena posla. OKada bih jednom rije~ju trebao opisati što se s Rijekom doga|alo u po- sljednje ~etiri godine, ta bi rije~ svakako bila – promjene. Kakve promjene? Jer nije ih lako vidjeti kada ste u njima svaki dan, kada za njih živite i radite, kao što roditelji najmanje vide kako njihovo dijete raste i mijenja se. Siguran sam da je promjena mnogo, i da se odvijaju u dobrom smjeru. Samo iznimno cini~an promatra~ rekao bi da se ništa ne doga|a, a na takve ovdje ne}u potrošiti ni retka. Vjerujem da je moja osobna vizija prepoznata: izbalansiran razvoj u svim bitnim segmentima, s tim da }e objektivan promatra~ primijetiti kako je naglasak pro- teklih godina bio na pouzdanome komunalnom sustavu te kapitalnim objektima i projektima kulture i sporta. Razlog je takvu odabiru prioriteta taj što je jednodimenzionalan razvoj Rijeke u proteklim desetlje}ima u tim segmentima ostavio prazninu koju je svakako treba- lo ispuniti da bi se naš grad doista mogao nazvati gradom! No one najvažnije promjene nisu opipljive – promjene svijesti i vizija. ^ija svijest i ~ije vizije? Naravno da mogu krenuti od svojih osobnih, no to me u ovom trenutku pretjerano ne zanima. Mislim prije svega na gra|ane Rijeke, njihovu rastu}u svijest o gradu koji se mijenja, postaje bolji i potpuniji. 8 Q Uvodna rije~ Gradona~elnika

O gradu koji više nije samo mjesto rada i spavanja, nego mjesto života, zabave, ugode, maštanja, kupovanja. O gradu u kojem se ugodno živi i u koji se rado dolazi.

Govorim o svijesti o jednoj novoj Rijeci.

Na~in života

Zapo~nimo ležerno.

Ure|ivanje Staroga grada, budu}i arheološki park i novo spektakularno nalazište uz Kosi toranj unijeli su pot- puno novo zna~enje i život u, ne tako davno, derutnu ~etvrt koju smo ~esto zaobilazili ako je to bilo mogu}e.

Nekoliko šetnji Molo Longom uz atraktivnu zgradu novoga Putni~kog terminala otvorili su potpuno novu per- spektivu i doživljaj strogoga gradskog središta, na moru.

Iznimno ostvarenje, Aula Ivana Pavla II., Atletska dvorana i gradski Planetarij te naznake preobrazbe na podru~ju budu}eg Muzeja moderne i suvremene umjetnosti, govore nam da je Rijeka po svojim obilježjima, ali i na~inu na koji doživljavamo grad, zakora~ila u novo doba.

Tower centar postao je prepoznatljiva trgova~ka meka širom regije pa i ~itave Hrvatske, ~ime je Rijeka zauvijek napustila eru u kojoj je Trst bio gradski opskrbni centar.

Sportski centar Zamet dobiva završne konture, a sadržaji koje }e udomiti, uz, dakako, sportske, potpuno }e promijeniti na~in funkcioniranja ovoga dijela grada.

I posljednji, a možda i najvažniji, svakako su Bazeni Kantrida koje nipošto ne želim svrstati samo pod sport.

Energija vrhunskoga sportskog doga|anja – Europskoga pliva~kog prvenstva, ali i svakodnevno bavljenje spor- tom stotina djece koja se novim bazenima koriste kao svojim vlastitim igralištem, pokazuje kako se stvara nova vrijednost. Vrijednost kvalitete svakodnevnog života gra|ana.

Ljudsko lice grada

Socijalni program Grada Rijeke uklju~uje 14.804 gra|ana, što je više od 10% stanovništva. Takav sveobuhvat- ni program jedan je od najja~ih u Hrvatskoj, uza znatno višu razinu socijalne zaštite od one koju nudi država.

Neprestano prate}i nerazmjeran rast troškova života u odnosu na rast mirovina, pove}avamo cenzuse, ~ime se aktivno brinemo za standard naših umirovljenika.

Otvorena su i ~etiri nova kluba za starije osobe i umirovljenike: Srdo~i, Drenova, Krimeja i Trsat.

Roditelje bez sumnje raduju donacije za novoro|en~ad, vrti}i koje sufinanciramo u prosjeku s ~ak 70% od tr- žišne cijene, te besplatan produženi boravak u osnovnim školama.

Izgradili smo 124 stana i zapo~eli izgradnju još 80 stanova na Rujevici te realizirali natje~aj za projekt stanogradnje na Drenovi i Škurinjskom Plasu, ~ime znatno utje~emo na regulaciju cijena na tržištu stanova.

Financiramo brojne programe iz podru~ja zdravstvene prevencije i psihosocijalne pomo}i. Uvodna rije~ Gradona~elnika Q 9

Život u Rijeci svojim se standardom doista bitno razlikuje od drugih hrvatskih gradova, i na to sam otvoreno ponosan.

Kvaliteta za sve

Nastavili smo marljivo graditi oku nevidljive, ali bitne gradske temelje.

Kontinuiranim ulaganjem u vodoopskrbu jedini smo u Hrvatskoj postigli da gubici budu ispod 20%, na razini Europske unije. Cjevovodi na podru~ju Grobnika, povezivanje vodosprema Kozala i Streljana te rekonstrukcija sustava na podru~ju Kantride znatno su povisili kvalitetu i pouzdanost vodoopskrbe grada.

Projektom vodoopskrbe otoka Krka i izgradnjom sustava odvodnje Grobnika napravili smo zna~ajan iskorak prema integraciji komunalne infrastrukture na regionalnoj razini.

Impresivnih 215 kilometara plinske mreže i dolazak prirodnog plina podaci su koji govore sami za sebe, a ekološka javna rasvjeta zna~ajno je smanjila potrošnju elektri~ne energije i svjetlosno zaga|enje.

Uz ove uspjehe, ne}u prikrivati nešto što }e mnogi opisati kao neuspjeh, a to je rije~ki promet.

Trebamo biti realni i svjesni da nam se u borbi za kvalitetniji promet suprotstavlja mo}an protivnik – stvarnost. Živimo u uvjerljivo najguš}e naseljenom gradu u Hrvatskoj, na strmom terenu, gotovo u potpunosti izgra|enom, tako da nema jednostavnih rješenja. Rije~ke je ulice nemogu}e širiti, broj automobila posljednjih se godina gotovo udvostru~io i svi koji misle da postoje brza i jeftina rješenja, obi~ni su demagozi, a ja to ne želim biti!

Uložili smo zaista mnogo u standard javnog prijevoza, kupljeno je 66 novih autobusa, uvedene su nove linije.

Rekonstruirana je Osje~ka ulica s novim rotorom, probija se potpuno nova cesta do Kastva, kao i nova cesta prema Marini}ima. Dovršava se zaobilaznica i cesta D-404. Njezin završetak rasteretit }e grad od lu~kog prome- ta i ponuditi potpuno nov isto~ni ulaz izravno u središte grada. Upravo je moje inzistiranje na realizaciji ceste D- 404 urodilo plodom, uz ~esto mukotrpnu borbu s vjetrenja~ama državne birokracije.

Dovršena je pripremna faza za izgradnju novog Autobusnoga kolodvora. Istina, “nevidljiva” je, ali možda i važnija od samog procesa gradnje. Taj projekt, uz spajanje Ciottine i Dežmanove ulice koje }e prolaziti uz centar Zagrad, bitno }e utjecati na kvalitetu prometa u gradskom središtu.

Nova lica kulture Rije~ka }e kultura po dobru pamtiti protekle ~etiri godine, kako umjetnici i ustanove, tako i publika.

Teško mi je odabrati trenutak ili doga|aj koji bih izdvojio, ali s radoš}u evociram svježe sje}anje na otvorenje Art-kina koje je ve} u prvim mjesecima rada potpuno opravdalo svoje postojanje. Užitak gledanja filmova u središtu grada, u povijesnom prostoru kina, nezamjenjiv je! I još me nešto posebno raduje – otvaranje knjiža- ra u središtu grada, tu gdje im je i mjesto.

Brojni nezavisni akteri svoj su dom pronašli u Molekuli, u zgradi Ivexa na Delti, marljivi golobradi bendovi prve stvari slažu u gradskom Music boxu na Kozali. 10 Q Uvodna rije~ Gradona~elnika

Palach plovi novim sigurnim kursom, Stereo dvorana se svojim standardima produkcije doga|anja nametnula kao lider na podru~ju ~itave države, a Jazz tunel postao je mali, ali slasni zalogaj rije~ke klupske scene. Nije onda ~udno što rije~ka glazbena obitelj s tako sigurnom bazom redovito donosi hrpe nagrada u svoj grad, na moje veliko zadovoljstvo. Nova zbivanja, razinom programa i ambicijama donedavno nezamisliva, poput Rije~kih ljetnih no}i i Hartera festivala, postala su must see ne samo za Rije~ane, nego i za brojne goste. Mnogobrojni trenuci za pam}enje poput ambijentalne Tosce, otkrivanja sve~anog zastora Matka Treboti}a, nastupa Josea Cure u Trsatskom perivoju, retrospektive Mirka Ili}a ili slavljeni~kog koncerta Leta 3, zauvijek su se usjekli u kolektivnu memoriju kulturnih poklonika, bez obzira na dob, medij i žanrovske preferencije. Veliku snagu rije~ka je kulturna produkcija pokazala ulogom putokaza za bolje upoznavanje grada, poput pioni- ra, što i jest odlika umjetnosti. Pritom mislim na uporabu bivših industrijskih prostora, plaža, ribarnice, Trsatske gradine ili Marijina svetišta, koja su mnogim Rije~anima otkrila dotad neotkrivenu dimenziju najdražega grada.

Gospodarstvo i znanje Rije~ko je gospodarstvo postojano raslo u ovome mandatu, stopom bitno ve}om od nacionalnog prosjeka, i to u svim bitnim pokazateljima, broju poduzetnika, prihodima, broju zaposlenih. Iako mi neki spo~itavaju da zapostavljam poticanje poduzetništva zbog velikih investicija u kulturu i sport, ekonomski pokazatelji govore potpuno suprotno. Posebno me veseli podatak da mali poduzetnici prvi put zapošljavaju više djelatnika nego srednja i velika poduze}a zajedno. To je siguran pokazatelj dovršetka tranzicije rije~koga gospodarstva koje je desetlje}ima po~ivalo na velikim poduze}ima koja, nažalost, nisu izdržala kušnje tranzicije. Neki od tih uspješnih malih poduzetnika pozitivne su impulse dobili od naše Regionalne razvojne agencije ili putem nekih, od niza dostupnih, poticaja, kao i gradskim sustavom kreditiranja. Brojni start-up projekti ponikli su u našim poduzetni~kim inkubatorima i tehnološko-inovacijskom centru. Posebno me raduje snažan uzlet rije~ke luke, koji smo nedvojbeno pomogli brojnim inicijativama i me|unarodnom promocijom projekta Rijeka Gateway. Raduje me i ~injenica da je porasla svijest o važnosti razvoja gradskog turizma. Nikada nisam tvrdio da je to djelatnost koja u Rijeci može biti dominantna, samo sam se uporno borio dokaza- ti da postoje vrijednosti koje možemo uobli~iti u bitnu granu našeg lokalnoga gospodarstva, ali i oja~ati vlasti- ti identitet. Mislim da sam u tome i uspio. Rije~ani se više ne ~ude turistima na Korzu, osvojili smo nagrade poput Plavog cvijeta za najljepši park – Ka- zališni park 2008. i Turisti~ki cvijet za najbolje turisti~ko mjesto u kategoriji do 5.000 ležaja – 2007. godine. Britanski Sunday Times uvrstio je Rije~ki karneval me|u 24 najegzoti~nija doga|aja u svijetu. Uvodna rije~ Gradona~elnika Q 11

Svi rije~ki hoteli u ovom su mandatu ulagali u kvalitetu svoje usluge i u objekte, što je jasan znak prepoznava- nja tržišnog potencijala Rijeke kao turisti~kog odredišta.

Završit }u onime ~ime bi netko drugi zasigurno zapo~eo ovu retrospektivu. Sveu~ilišni kampus, kao še}er na kraju jer to je projekt u koji smo uložili najljepši teren u našem vlasništvu s možda najdalekosežnijim, ali i najdugoro~nijim ciljem. Upravo }e to biti generator znanja koja }e dati presudan zamah rije~kome gospodar- stvu i rije~koj konkurentnosti u vremenima koja dolaze.

Na samom kraju, želio bih se zahvaliti ~lanovima Gradskog vije}a, svim suradnicima, tvrtkama s kojima Grad Rijeka sura|uje, novinarima koji prate rad Grada, onima koji me podržavaju, ali i oponentima.

No, prije svega, ili povrh svega, želio bih se zahvaliti gra|anima Rijeke na velikoj podršci i velikoj ljubavi prema Rijeci. Njihovo mišljenje bilo je i ostat }e presudno u oblikovanju mojih vizija.

Vojko Obersnel

Uvodna rije~ Predsjednice Gradskog vije}a

igdje kao na lokalnoj razini vlast nije toliko bliska gra|anima. Sre}emo se Nsvakodnevno na Korzu, na parkingu, u trgovinama, živimo zajedno i dijeli- mo iste interese u rješavanju zajedni~kih problema. Dijelimo i zajedni~ke vizije o Rijeci kao gradu po mjeri ~ovjeka, o Rijeci kao gradu koji se vra}a moru, koji se razvija i koji je dobar doma}in mnogim gradskim doga|anjima i svima koji ovamo do|u kao gosti. Ipak, mi u Gradskom vije}u bavimo se politikom jer nam je javni interes važan i iskreno držimo do dobrobiti gra|ana, a kako smo i sami gra|ani, jako dobro uspijevamo prenijeti bilo svakodnevice u gradsku vije}nicu. No nije lako ni jed- nostavno biti odgovoran za donošenje strateških odluka, kao što nije lako ni rješavati konkretne probleme gra|ana. A upravo je to naš zadatak koji u kona~- nici predstavlja oživotvorenje ideje o demokraciji – sustavu koji je blizak ljudima i koji služi ljudima. Rijeka je veliki grad sa zna~ajnim prirodnim, ljudskim, gospodarskim, znanstve- nim i kulturnim resursima. Stoga su svi napori ovoga Gradskog vije}a bili usmje- reni prema što efikasnijem korištenju svih tih resursa. Cilj je bio stvoriti suvre- men i lijep grad, ugodan za život svim gra|anima i zanimljiv svim rije~kim gostima. Upravo to je i bila temeljna misao koalicije koja je ve}inom bira~kih glasova za program Ho}u Ri dobila mandat da konstituira gradsku vlast. Naš ambiciozan program nije se mogao realizirati bez svekolike podrške gra|ana, investitora i poduzetnika, ali i kulturnih inicijativa, udruga gra|ana te suradnje s europskim gradovima i regijama. 14 Q Uvodna rije~ Predsjednice Gradskog vije}a

Veoma je važno da se rije~ki gospodarstvenici te srednji i mali poduzetnici svojim ulaganjima i udruživanjima pripreme za europsku konkurenciju. Rijeka }e se kao multieti~an i multikulturalan grad brzo prilagoditi europ- skim procesima i kriterijima, a na svima je nama da tome damo svoj puni doprinos. Za daljnji razvoj Rijeke iznimno je važno pitanje daljnje decentralizacije države. Ve} dosadašnje prepuštanje pojedinih državnih funkcija lokalnoj razini pokazalo je u Rijeci zna~ajne rezultate. Primjerice, funkcija decentra- liziranog osnovnog školstva postigla je puni uspjeh ne samo u obnavljanju svih uvjeta, ve} i u mnogim novim školskim programima. Pokazalo se i dokazalo da se problematika osnovnog školstva može mnogo uspješnije riješiti s lokalne razine, uz punu podršku roditelja i udruga. Svi smo svjesni tranzicijskih promjena u Republici Hrvatskoj, posebno njezine prilagodbe kriterijima Europske unije. ^itav niz zakona odre|uje naš rad u saborskoj proceduri, a mnogi }e se izmijeniti upravo u postupcima pregovora s Europskom unijom. Važnu ulogu u pozicioniranju Rijeke kao predvodnice tih promjena ima upravo Gradsko vije}e. U njemu se osje}a velika politi~ka hrabrost i osobna odgovornost vije}nika koji žele i mogu pratiti te promjene. ^ast mi je biti predsjednicom takvog vije}a – u kojem nema tabu-tema i u kojemu se o svakom pitanju može otvoreno razgovarati. Velik doprinos u pripremi takvog otvorenoga rada daju odbori Gradskoga vije}a koji živo raspravljaju o aktual- nim temama, daju}i mnogobrojne inicijative za nove aktivnosti u Gradu Rijeci. Velik broj projekata koji su u realizaciji, od nas zahtijeva ~vrstu suradnju s gradskim Poglavarstvom i aktivnu uklju~enost u pra}enju te u~inkovitost u donošenju najboljih odluka. Neizmjerno sam ponosna što se o našoj najdražoj Rijeci svagdje lijepo ili barem s velikim respektom govori. ^ujemo to u Zagrebu, u drugim krajevima Hrvatske, ali i u inozemstvu – od uglednika, ali i od obi~nih ljudi. To je lijepo ~uti, ali još više – to je stvarna potvrda našeg rada i svih naših zajedni~kih napora da Rijeku u~inimo najbo- ljom i najljepšom. Svake subote na Korzu, bez obzira na godišnje doba, netko se potrudi organizirati nešto novo i jedinstveno. I upravo ta golema energija gra|ana, institucija, udruga, ~ini neizmjerno bogatstvo našega grada. Kao da se silna ljudska energija slila u jedan veliki projekt – kako uljepšati Rijeku i svima pokazati da ovaj grad može više i bolje od onoga tradicionalnog lu~ko-industrijskoga grada. Upravo taj spoj tradicije, ponajprije luke i industrije, oživljen novim aktivnostima i inicijativama, daje Rijeci svježinu i originalnost, poseban šarm. Željela bih se ovom prigodom zahvaliti Gradona~elniku i Poglavarstvu Grada Rijeke na konstruktivnoj suradnji u pripremi svih odluka i inicijativa. Koristim prigodu da se zahvalim i svim komunalnim društvima te svim usta- novama u vlasništvu i suvlasništvu Grada Rijeke, kao i svim nadležnim odjelima gradske uprave preko kojih se svakodnevno realiziraju odluke koje je donijelo Gradsko vije}e. Nemogu}e je ovdje navesti pojedina~no i sve gra|anske udruge te sve pojedince koji svojim inicijativama daju velik doprinos radu Gradskog vije}a, ali svakako želim izraziti zahvalnost i spremnost za daljnju suradnju. Treba istaknuti i dobru medijsku popra}enost rada Gradskog vije}a, a zato su zaslužni novinari koji su pratili naš rad. Iako znamo da su naše sjednice katkad bile duge i zamorne ljudima koji nisu dio procesa demokratskog odlu~ivanja, veliko je bilo zanimanje javnosti za naš rad. To dokazuju i mediji, ali i stalne najave gra|ana, stu- denata, udruga i u~enika, koji žele neposredno pratiti sjednice Gradskog vije}a. Uvodna rije~ Predsjednice Gradskog vije}a Q 15

Iskreno vjerujem da je to posljedica svijesti o tome da se odluke Gradskog vije}a stalno provode, da naše ra- sprave i odluke nisu uzaludne, ve} da proces donošenja odluka kona~no rezultira njihovim izvršenjem. Štoviše, upravo provo|enje odluka mora imati za rezultat poboljšanje kvalitete života i rada u Gradu Rijeci. Iznimno me veseli ~injenica da donošenjem novih odluka, iako one izgledaju nebitne u okvirima op}e politike, olakša- vamo život svim kategorijama gra|ana – pri upisu djece u vrti} i osnovnu školu, preko kreativnih aktivnosti mladih, tema koje zanimaju radno sposobne generacije, kao i rješavanjem složene problematike naših umirovljenika. Grad je kao živi organizam, neprekidno se mijenja, a tako se mijenjaju i potrebe svih dobnih skupina gra|ana; mijenjaju se njihovi interesi i na~in života pa to treba uvažavati pri donošenju kona~nih odluka. Vjerujem da smo kao Gradsko vije}e uspjeli prepoznati svu raznolikost našega grada i odrediti vitalne interese naših gra|ana. Velika je ~ast biti na ~elu Gradskog vije}a koje je imalo dovoljno snage inicirati i podržati nove ideje te brojne nove programe i projekte. To zna~i da smo spremni razmišljati druk~ije, u korist generacija koje dolaze, pa ~ak i onda kada mjesta svoje mladosti ~inimo neprepoznatljivima. Na svakom koraku u Rijeci vide se naši novi projekti, vidi se Rijeka koja je rezultat naše strategije i naših napo- ra u realizaciji gradskih projekata. Moram istaknuti zadovoljstvo odgovorno{}u koja je bila vodilja Gradskom vije}u u donošenju mnogih razvojnih odluka. Želim izraziti svoje veliko zadovoljstvo što živimo u gradu u kojem djeluju brojni kreativni pojedinci, mnogobroj- ne udruge gra|ana i gra|anske inicijative, a njihov se doprinos vidi i u velikom broju programa koji oplemenju- ju svakodnevicu našega grada. Iznimno bogatstvo našega grada o~ituje se u živoj aktivnosti svih udruga nacionalnih manjina, koje svojim aktivnostima promi~u glas o multikulturalnosti i toleranciji kao bitnim obilježjima grada na Rje~ini. Dopustite da izrazim ponos što u gradu djeluju brojni vrijedni sportaši i rekreativci, koji su nas natjerali na velika ulaganja u sportsku infrastrukturu. Vjerujem da }e i brojni umjetnici, neimari u kulturi i brojne udruge mladih biti poseb- no zadovoljni što možemo najaviti po~etak novog investicijskoga ciklusa u izgradnji objekata za potrebe kultur- nih djelatnosti. Svi oni ~ine dinami~an život našega grada, a temeljna je zada}a Gradskog vije}a prona}i na~ine kako povezati sve te interese, inicijative, programe i projekte u korist svih gra|ana grada Rijeke. Ovom bih se prigodom zahvalila svima koji su sudjelovali u izradi planova i programa, kao i vrijednim djelatni- cima u gradskim i komunalnim društvima, ustanovama u predškolskom odgoju, školstvu i zdravstvu, svim našim ustanovama u kulturi te Javnoj vatrogasnoj postrojbi. Ovo Gradsko vije}e znalo je da vjerovanje u demokraciju zna~i vjerovanje u ideju da ljudi zaista mogu sudjelo- vati u kreiranju i donošenju odluka. Dorotea Peši}-Bukovac lokalnih izbora 1.

1.1. Rezultati lokalnih izbora 2005. 19

1.2. Izvješ}e o radu Gradskog vije}a u razdoblju 2005.–2009. 23

1.3. ^lanovi Poglavarstva Grada Rijeke 39

1.4. Izvješ}e o radu Poglavarstva Grada Rijeke 41

1.5. Pro~elnici odjela gradske uprave 47 Rezultati i sustava odlu~ivanja u Gradu Rijeci

1.1.

Na izborima za ~lanove Gradskog vije}a Grada Rijeke, koji su održani 15. svibnja 2005., od ukupno 130.432 bira~a upisana u popise bira~a, glasovao je 39.161 bira~ odnosno 30,02%, a više od 5% glasova dobile su sljede}e kandidacijske liste: 48,74 % Socijaldemokratska partija Hrvatske – SDP Hrvatska narodna stranka – HNS Istarski demokratski sabor – IDS Hrvatska stranka umirovljenika – HSU Hrvatska selja~ka stranka – HSS Liberalna stranka – LS Autonomna regionalna stranka Hrvatskog primorja, Gorskog kotara, otoka i Rijeke – ARS Stranka demokratske akcije Hrvatske – SDA Hrvatske 17,99 % Hrvatska demokratska zajednica – HDZ Hrvatski demokrš}ani – Demokrš}ani Hrvatska krš}anska demokratska unija – HKDU Demokratski centar – DC 9,33 % Primorsko-goranski savez – PGS Hrvatska socijalno-liberalna stranka – HSLS Demokratski savez zelenih – Zeleni 6,66 % Hrvatska stranka prava – HSP

6,50 % Bebi} Vladimir – Tre}i hrvatski blok – BV – Tre}i blok 20 Q Rezultati lokalnih izbora i sustava odlu~ivanja u Gradu Rijeci Rezultati lokalnih izbora i sustava odlu~ivanja u Gradu Rijeci Q 21

Sastav Gradskog vije}a Grada Rijeke nakon provedenih izbora

BV- HSP HDZ HDZ HDZ HSLS HNS IDS IDS SDP SDP SDP SDP SDP TB

BV- HSP HDZ HDZ HDZ PGS HNS HSU SDP SDP SDP SDP SDP TB

HDZ PGS ARS HNS HSU HSS

1.2. Izvješ}e o radu Gradskog vije}a u razdoblju 2005.–2009.

Redovni izbori za ~lanove Gradskog vije}a Grada Rijeke održani su 15. svibnja 2005. godine. Prva konstituiraju}a sjednica Gradskog vije}a Grada Rijeke održana je 7. lipnja 2005. godine. Sastav Gradskog vije}a Grada Rijeke (Konstituiraju}a sjednica – 7. lipnja 2005.)

Vladimir Bebi} BV–Tre}i blok Ivan Kirin HSP mr. sc. Vesna Buterin HDZ Sandra Krpan SDP Franco Calcich IDS Miroslav Mateši} HNS Darko Crnkovi} SDP mr. sc. Vojko Obersnel SDP mr. sc. Ernest Cukrov BV – Tre}i blok Stevan Pejnovi} PGS Ljiljana Cvjetovi} HSU Dorotea Peši}-Bukovac IDS Ivan Farkaš HSU Ðani Poropat HNS Lidija Flas SDP Gordana Radoševi} SDP Darko Frani} HDZ Loris Rak SDP mr. sc. Željko Glavan HSLS Josip Rup~i} HDZ dr. sc. Bojan Hla~a HDZ Luciano Sušanj ARS Ivan Ivaniš SDP mr. sc. Bojan Šober HDZ mr. sc. Nikola Ivaniš PGS Nela Šoi} HSS mr. sc. Šime Jagi~i} HNS dr. sc. Alan Šusti} HDZ dr. sc. Romana Jerkovi} SDP Milan Šušnjar HSP dr. sc. Željko Jovanovi} SDP Tomislava Ze~evi} Pedi} HDZ Ivana Jur~i} SDP

Na konstituiraju}oj sjednici Gradskog vije}a 7. lipnja 2005. za predsjednicu Gradskog vije}a izabrana je Dorotea Pe{i}-Bukovac, a za potpredsjednike Grad- skog vije}a izabrani su mr. sc. Željko Jovanovi} iz reda pripadnika nacionalne manjine i mr. sc. Bojan Šober. Na konstituiraju}oj sjednici izabran je mr. sc. Vojko Obersnel za gradona~elnika Grada Rijeke. 24 Q Rezultati lokalnih izbora i sustava odlu~ivanja u Gradu Rijeci

Promjene ~lanstva u politi~kim strankama O ~lan Gradskog vije}a Ernest Cukrov tijekom mandata prestao je biti ~la- nom politi~ke stranke BV – Tre}i blok te je dužnost ~lana Gradskog vije}a nastavio obnašati kao nezavisan ~lan Gradskog vije}a (listopad 2007.) O ~lan Gradskog vije}a Milan Šušnjar tijekom mandata prestao je biti ~la- nom politi~ke stranke HSP te je nakon toga neko vrijeme dužnost ~lana Grad- skog vije}a obnašao kao nezavisan ~lan Gradskog vije}a, a potom je postao ~lan politi~ke stranke HDZ (velja~a 2008.) O ~lanica Gradskog vije}a Nataša Juriša tijekom mandata prestala je biti ~lanicom PGS-a i postala ~lanica HDZ-a (prosinac 2008.) Nataša Juriša je u Gradsko vije}e ušla naknadno, nakon konstituiranja Gradskog vije}a, kao zamjena za izabranog ~lana Gradskog vije}a Nikolu Ivaniša. Statusne promjene politi~kih stranaka O Politi~koj stranci Bebi} Vladimir – Tre}i hrvatski blok Rješenjem Središnjeg državnog ureda za upravu od 24. travnja 2007. odobren je upis promjene naziva i osoba ovlaštenih za predstavljanje i zastupanje u Registar politi~kih stranaka Republike Hrvatske. Od dana upisa promjena 24. travnja 2007. godine novi naziv stranke glasi: Ljevica Hrvatske, a novi skra}eni naziv Stranke glasi: Ljevica. O Politi~ka stranka Hrvatska narodna stranka tijekom mandata promijenila je na- ziv u Hrvatska narodna stranka – Liberalni demokrati (skra}eni naziv – HNS). Sastav Gradskog vije}a promijenjen je Na 2. sjednici Gradskog vije}a održanoj 28. lipnja 2005. O ~lanu Vije}a mr. sc. Vojku Obersnelu zapo~elo je mirovanje mandata, a duž- nost je po~eo obnašati zamjenik ~lana Vije}a Dinko Tamarut Na 3. sjednici Gradskog vije}a održanoj 14. srpnja 2005. O ~lanici Vije}a dr. sc. Romani Jerkovi} zapo~elo je mirovanje mandata, a duž- nost je po~ela obnašati zamjenica ~lanice Vije}a Ana Kompari} Dev~i} O ~lanu Vije}a Ðaniju Poropatu zapo~elo je mirovanje mandata, a dužnost je po~eo obnašati zamjenik ~lana Vije}a Mate Tomljanovi} O ~lanu Vije}a Darku Crnkovi}u zapo~elo je mirovanje mandata, a dužnost je po~eo obnašati zamjenik ~lana Vije}a ^edomir Salevi} O ~lanu Vije}a mr. sc. Šimi Jagi~i}u zapo~elo je mirovanje mandata, a duž- nost je po~eo obnašati zamjenik ~lana Vije}a Ivan Lenac O ~lanu Vije}a Lucianu Sušnju zapo~elo je mirovanje mandata, a dužnost je po~eo obnašati zamjenik ~lana Vije}a Milivoj Brozina. Na 8. sjednici Gradskog vije}a održanoj 28. velja~e 2006. O umjesto ~lana Vije}a mr. sc. Nikole Ivaniša koji je podnio ostavku na duž- nost ~lana Vije}a, dužnost je po~ela obnašati zamjenica ~lana Vije}a Nataša Juriša Rezultati lokalnih izbora i sustava odlu~ivanja u Gradu Rijeci Q 25

Na 14. sjednici Gradskog vije}a održanoj 26. listopada 2006. O umjesto ~lana Vije}a Ivana Farkaša kojem je mandat prestao smr}u, duž- nost je po~eo obnašati zamjenik ~lana Vije}a Nikola Mikuli~i} Na 26. sjednici Gradskog vije}a održanoj 28. velja~e 2008. O umjesto ~lana Vije}a dr. sc. Bojana Hla~e koji je podnio ostavku na dužnost ~lana Vije}a, dužnost je po~eo obnašati zamjenik ~lana Vije}a Hrvoje Buri} O umjesto ~lana Vije}a Vladimira Bebi}a koji je podnio ostavku na dužnost ~lana Vije}a, dužnost je po~ela obnašati zamjenica ~lana Vije}a Irene Gregorovi}-Filip~i} O umjesto ~lana Vije}a Stevana Pejnovi}a koji je podnio ostavku na dužnost ~lana Vije}a, dužnost je po~eo obnašati zamjenik ~lana Vije}a Franjo Butorac O ~lanu Vije}a Ivanu Kirinu zapo~elo je mirovanje mandata, a dužnost je po- ~eo obnašati zamjenik ~lana Vije}a Goran Paveli} Na 30. sjednici Gradskog vije}a održanoj 25. rujna 2008. O umjesto ~lana Vije}a dr. sc. Alana Šusti}a koji je podnio ostavku na dužnost ~lana Vije}a, dužnost je po~eo obnašati zamjenik ~lana Vije}a Božo Vuleti} Na 31. sjednici Gradskog vije}a održanoj 28. listopada 2008. O prestalo je mirovanje mandata ~lana Vije}a Darka Crnkovi}a, koji je po- novno po~eo obnašati dužnost ~lana Gradskog vije}a, a dužnost je prestao obnašati njegov zamjenik ^edomir Salevi} Na 35. sjednici Gradskog vije}a održanoj 3. o`ujka 2009. O ^lanu Vije}a Miroslavu Mate{i}u zapo~elo je mirovanje mandata, a duž- nost je po~eo obna{ati zamjenik ~lana Vije}a Rudolf Kralj Podaci o radu Gradskog vije}a za mandatno razdoblje 2005.–2009. (podaci na dan 31. prosinca 2008.) Održane sjednice 37 Radne sjednice 33 Sve~ane sjednice 4 To~ke dnevnog reda 379 Podto~ke 176 Informacije 22 Izvješ}a 37 Doneseni akti 592 Odluke 419 Zaklju~ci 66 Rješenja 12 Ostali akti (Poslovnik, Statut, Prora~un, Smjernice, Programi, Javne potrebe i sl.) 95 26 Q Rezultati lokalnih izbora i sustava odlu~ivanja u Gradu Rijeci

Pregled važnijih akata (podaci na dan 31. prosinca 2008.)

2005. O U rujnu 2005. godine (4. sjednica) donesene su Smjernice Poglavarstva Grada Rijeke za mandatno razdoblje 2005.–2009. godine. Na istoj sjednici Gradsko vije}e donijelo je Izmjene i dopune Prostornog plana ure|enja Grada Rijeke (29. rujna).

O 27. listopada 2005. godine (5. sjednica) donesen je Detaljni plan ure|enja podru~ja Sveu~ilišnog kampusa i Klini~kog bolni~kog centra na Trsatu.

O 22. prosinca 2005. (7. sjednica) donesena je Odluka o na~inu financiranja vije}a nacionalnih manjina u Gradu Rijeci u 2006. godini.

2006. O Na sjednici 28. velja~e 2006. (8. sjednica) Gradsko vije}e donijelo je Odlu- ku o zaduživanju Grada Rijeke izdavanjem municipalnih obveznica.

O Na sjednici 30. ožujka 2006. (9. sjednica) donesena je Odluka o nagrada- ma prosvjetnim radnicima-mentorima za posebna postignu}a u~enika na državnim i me|unarodnim natjecanjima, susretima i smotrama.

O Odlukom Gradskog vije}a od 21. travnja 2006. godine (10. sjednica) osno- van je Dom za dnevni boravak djece Ti} Rijeka kao javna ustanova soci- jalne skrbi za pružanje usluga dnevnog boravka djeci bez odgovaraju}e ro- diteljske skrbi, djeci bez roditelja ili djeci koju roditelji zanemaruju ili zlorabe svoje roditeljske dužnosti.

O Na sjednici 30. svibnja 2006. godine (11. sjednica) Gradsko vije}e donijelo je Odluku o isticanju kandidature Grada Rijeke za organizaciju XVII. me- diteranskih igara 2013. godine.

O Na sjednici 13. srpnja 2006. godine (12. sjednica) Gradsko vije}e donijelo je Odluku o likovnoj nagradi Ivo Kalina.

O Na sjednici 21. rujna 2006. godine (13. sjednica) Gradsko vije}e donijelo je Odluku o Detaljnom planu ure|enja podru~ja "Ben~i}".

O Na sjednici 26. listopada 2006. godine (14. sjednica) Gradsko vije}e doni- jelo je Smjernice Poglavarstva Grada Rijeke za 2007. godinu i Odluku o Detaljnom planu ure|enja dijela stambenog podru~ja Zamet uz Ulicu Bra}e Fu}ak.

2007. O 22. velja~e 2007. na 17. sjednici Gradskog vije}a donesen je Generalni urbanisti~ki plan Grada Rijeke. Rezultati lokalnih izbora i sustava odlu~ivanja u Gradu Rijeci Q 27

O Na 18. sjednici Gradskog vije}a 1. ožujka 2007. donesene su dopune Sta- tuta Grada Rijeke kojima se propisuje da }e Grad Rijeka dodjeljivati nagra- de u~enicima osnovnoškolskih i srednjoškolskih ustanova odgoja i obrazo- vanja za posebna postignu}a na državnim i me|unarodnim natjecanjima, susretima i smotrama, slijedom ~ega je Gradsko vije}e na svojoj 19. sjed- nici održanoj 19. travnja 2007. donijelo i Odluku o nagradama u~enicima i prosvjetnim radnicima-mentorima za posebna postignu}a u~enika na državnim i me|unarodnim natjecanjima, susretima i smotrama.

O Na 19. sjednici 19. travnja 2007. Gradsko vije}e usvojilo je Prijedlog za osni- vanje trgova~kog društva Rijeka sport d.o.o Rijeka za upravljanje, održa- vanje i izgradnju sportskih i drugih objekata. Na toj je sjednici Gradsko vije}e donijelo i Program mjera za unapre|enje stanja u prostoru za razdoblje 2007.–2011. godine.

O Na 20. sjednici 31. svibnja 2007. Gradsko vije}e donijelo je Odluku o književ- noj nagradi Drago Gervais te Urbanisti~ki plan ure|enja gradskog pod- ru~ja Lukovi}i-Braš}ine-Pulac. Na istoj sjednici osnovan je i Savjet mladih Grada Rijeke kao savjetodavno tijelo Gradskog vije}a.

O Na 21. sjednici 12. srpnja 2007. Gradsko vije}e donijelo je Odluku o izradi sanacijskog programa za stacionarni izvor emisija u zrak: postrojenje Rafinerija nafte Rijeka – Lokacija Mlaka te zaklju~ak kojim je pokrenut postupak trajnog zaustavljanja rada postrojenja Rafinerije nafte Rijeka – Lokacija Mlaka do 1. sije~nja 2010. godine

O Na 23. sjednici 23. listopada 2007. Gradsko vije}e donijelo je Smjernice Poglavarstva Grada Rijeke za 2008. godinu. Na istoj sjednici, izborom ~lanova Savjeta mladih Grada Rijeke ostvareni su preduvjeti da i to tijelo zapo~ne s radom.

O Na 24. sjednici 29. studenog 2007. Gradsko vije}e donijelo je Odluku o do- nošenju Detaljnog plana ure|enja zemaljskog putni~kog terminala Za- padna Žabica.

O Na 25. sjednici 20. prosinca 2007. Gradsko vije}e donijelo je Prora~un Grada Rijeke za 2008. godinu i novu gradsku Odluku o socijalnoj skrbi.

2008. O Na 26. sjednici 28. velja~e 2008. Gradsko vije}e donijelo je Op}i Program mjera poticanja razvoja poduzetništva na podru~ju Grada Rijeke.

O Na 27. sjednici 10. travnja 2008. Gradsko vije}e donijelo je novu Odluku o izradi Detaljnog plana ure|enja središnjega gradskog parka Delta.

O Na 31. sjednici 28. listopada 2008. Gradsko vije}e donijelo je novu Odluku o na~inu financiranja djelatnosti mjesnih odbora na podru~ju Grada Ri- 28 Q Rezultati lokalnih izbora i sustava odlu~ivanja u Gradu Rijeci

jeke, Detaljni plan ure|enja trgova~kog podru~ja Martinkovac, Odluku o ure|enju prometa na podru~ju Grada Rijeke te Odluku o ustrojavanju Službeni~kog suda Grada Rijeke.

O Na 32. sjednici 27. studenoga 2008. Gradsko vije}e donijelo je Odluku o nagra|ivanju sportaša, sportskih radnika i sportskih udruga za ostvare- na postignu}a na me|unarodnim i državnim natjecanjima. Na istoj sjed- nici Gradsko vije}e razmatralo je Informaciju o stanju i mogu}nostima razvoja BI 3. maj d. d. – Rijeka.

Pregled rada radnih tijela Gradskog vije}a Grada Rijeke za mandatno razdoblje 2005.–2009. Radi prou~avanja i razmatranja pojedinih pitanja te pripreme prijedloga odluka i drugih akata iz djelokruga Gradskog vije}a, kao i davanja mišljenja i prijedloga u vezi s drugim pitanjima koja su na dnevnom redu sjednica Gradskog vije}a, Gradsko vije}e osniva stalne i povremene odbore i druga radna tijela. Sastav, broj ~lanova, djelokrug i na~in rada stalnih odbora Gradskog vije}a utvr- |eni su Poslovnikom Gradskog vije}a Grada Rijeke i odlukama o osnivanju stal- nih odbora. ] Stalni odbori Gradskog vije}a Odbor za Statut, Poslovnik i propise Odbor za izbor i imenovanja Odbor za gospodarski razvoj i poduzetništvo Odbor za promet Odbor za komunalno gospodarstvo Odbor za mjesnu samoupravu Odbor za kulturu, sport i tehni~ku kulturu Odbor za zdravstvo i socijalnu skrb Odbor za predškolski odgoj i obrazovanje Odbor za me|ugradsku i me|unarodnu suradnju Odbor za nacionalne manjine Odbor za prora~un i financije Odbor za urbanizam i prostorno ure|enje Odbor za ravnopravnost spolova ] Djelokrug stalnih odbora Gradskog vije}a Odbor za Statut, Poslovnik i propise razmatra prijedloge odluka i drugih akata koje donosi Gradsko vije}e u pogledu njihove uskla|enosti sa zakonom i Statu- tom Grada Rijeke te u pogledu njihove pravne obrade, razmatra poticaje za donošenje odluka i akata, daje mišljenje o primjeni odredaba Statuta i Poslov- Rezultati lokalnih izbora i sustava odlu~ivanja u Gradu Rijeci Q 29 nika, priprema odgovore Ustavnom sudu Republike Hrvatske u slu~aju pokretanja postupka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti op}ih akata Gradskog vije}a, utvr|uje i izdaje pro~iš}ene tekstove odluka i akata Gradskog vije}a kada je tim aktima ovlašten ili kada su ti akti najmanje tri puta izmijenjeni ili dopunjeni te obavlja i druge poslove odre|ene Poslovnikom i aktima Gradskog vije}a. Odbor za izbor i imenovanja predlaže izbor i imenovanje dužnosnika koje bira odnosno imenuje Gradsko vije}e, priprema i podnosi Gradskom vije}u prijedlog za izbor i razrješenje predsjednika, potpredsjednika i ~lanova radnih tijela, pred- laže izbor, imenovanja, razrješenja i opoziv predstavnika Gradskog vije}a u odre- |enim tijelima, pravnim osobama i udrugama te obavlja i druge poslove odre- |ene Poslovnikom i aktima Gradskog vije}a. U djelokrugu su Odbora za gospodarski razvoj i poduzetništvo poslovi koji se odnose na strategiju gospodarskog razvoja Grada Rijeke, gospodarski sustav, gospodarske ~imbenike, razvoj poduzetništva, investicijska ulaganja od zna~enja za Grad Rijeku i osiguranje uvjeta za ulaganje stranih partnera i gospodarske odnose s inozemstvom. U djelokrugu Odbora za promet su poslovi utvr|ivanja i pra}enja provo|enja politike u podru~ju pomorstva i veza, prometa i prometne infrastrukture u Gra- du Rijeci. Odbor za komunalno gospodarstvo razmatra i predlaže mjere u vezi s promi- canjem ure|enja komunalne infrastrukture i imovine u svrhu u~inkovitijeg ure- |enja naselja, kvalitete stanovanja, komunalnih objekata, obavljanja komunal- nih i drugih uslužnih djelatnosti te lokalne infrastrukture. Odbor za mjesnu samoupravu prati rad tijela mjesne samouprave, predlaže Gradskom vije}u mjere za unapre|enje rada oblika mjesne samouprave, raz- matra s tim u vezi prijedloge vije}a mjesnih odbora i daje mišljenje Gradskom vije}u te predlaže Gradskom vije}u koje bi poslove iz samoupravnog djelokruga Grada Rijeke koji su od zna~enja za mjesne odbore moglo povjeriti mjesnim odborima, razmatra i prijedloge odluka za provo|enje izbora za ~lanove vije}a mjesnih odbora, kao i druge prijedloge akata od važnosti za razvoj i funkcioni- ranje mjesne samouprave te predlaže Gradskom vije}u imenovanja odnosno preimenovanja ulica i trgova. Odbor za kulturu, sport i tehni~ku kulturu razmatra provo|enje osiguranja potre- ba gra|ana u ovim djelatnostima, predlaže mjere u vezi s promicanjem ovih djelat- nosti te obavlja i druge poslove odre|ene Poslovnikom i aktima Gradskog vije}a. Odbor za zdravstvo i socijalnu skrb razmatra provo|enje osiguravanja potre- ba gra|ana u djelatnosti primarne zdravstvene zaštite i socijalne skrbi, predla- že mjere u vezi s promicanjem ovih djelatnosti te obavlja i druge poslove odre- |ene Poslovnikom i aktima Gradskog vije}a. 30 Q Rezultati lokalnih izbora i sustava odlu~ivanja u Gradu Rijeci

Odbor za predškolski odgoj i obrazovanje razmatra provo|enje osiguravanja potreba gra|ana u predškolskom odgoju i obrazovanju, predlaže mjere u vezi s promicanjem predškolskog odgoja i obrazovanja te obavlja i druge poslove odre|ene Poslovnikom i aktima Gradskog vije}a. Odbor za me|ugradsku i me|unarodnu suradnju razmatra pitanja iz podru~ja suradnje Grada Rijeke s drugim jedinicama lokalne i podru~ne (regionalne) samo- uprave, kao i odgovaraju}im jedinicama drugih država, priprema prijedloge akata i daje mišljenje o prijedlozima drugih predlagatelja koji se odnose na to podru~je te obavlja i druge poslove odre|ene Poslovnikom i aktima Gradskog vije}a. Odbor za nacionalne manjine razmatra pitanje djelovanja vije}a i predstavnika nacionalnih manjina te udruga i društava nacionalnih manjina, razmatra pitanja u vezi s ostvarivanjem prava nacionalnih manjina, daje ocjene o stupnju ostva- rivanja prava nacionalnih manjina, predlaže mjere za unapre|ivanje položaja nacionalnih manjina, razmatra prijedloge odluka i drugih akata koje donosi Grad- sko vije}e, a kojima se ure|uju pitanja od zna~enja za nacionalne manjine, pred- laže oblike potpore djelovanju nacionalnih manjina i njihovih udruga te obavlja i druge poslove odre|ene Poslovnikom i drugim aktima Gradskog vije}a. Odbor za prora~un i financije razmatra sustav financiranja javnih potreba u Gra- du Rijeci, prijedlog prora~una, odluku o izvršavanju prora~una i godišnji obra~un prora~una Grada Rijeke, druga pitanja prora~una i financija Grada Rijeke te obav- lja i druge poslove odre|ene Poslovnikom i drugim aktima Gradskog vije}a. Odbor za urbanizam i prostorno ure|enje razmatra i predlaže elemente politike prostornog ure|enja Grada Rijeke, razmatra i predlaže provo|enje urbanisti~ke politike Grada Rijeke, razmatra pitanja koja se odnose na prostorno planiranje i zaštitu graditeljske baštine, zaštitu prostornih resursa i uskla|ivanje prostornog razvoja te rješenja zaštite i promicanja zaštite okoliša te obavlja i druge poslove odre|ene Poslovnikom i drugim aktima Gradskog vije}a. Rezultati lokalnih izbora i sustava odlu~ivanja u Gradu Rijeci Q 31

Odbor za ravnopravnost spolova razmatra provo|enje aktivnosti za unapre|i- vanje prava na ravnopravnost spolova, predlaže mjere u vezi s promicanjem ravnopravnosti spolova te obavlja i druge poslove odre|ene Poslovnikom i dru- gim aktima Gradskog vije}a. Sastav stalnih odbora Gradskog vije}a (podaci na dan 31. prosinca 2008.) ] Odbor za Statut, Poslovnik i propise U izvještajnom razdoblju Odbor je radio u sljede}em sastavu: Lidija Flas predsjednica Sanja Blatan~i} potpredsjednica Loris Rak ~lan Božo Vuleti} ~lan Nataša Juriša ~lanica Odbor je održao 31 sjednicu i razmatrao 320 to~aka dnevnog reda. ] Odbor za izbor i imenovanja U izvještajnom razdoblju Odbor je radio u sljede}em sastavu: Ivan Ivaniš predsjednik mr. sc. Šime Jagi~i} potpredsjednik do 14. srpnja 2005. Mate Tomljanovi} potpredsjednik od 14. srpnja 2005. dr. sc. Alan Šusti} ~lan do 28. velja~e 2008. Darko Frani} ~lan od 28. velja~e 2008. Nikola Mikuli~i} ~lan Nedjeljko Tomi} ~lan do 19. travnja 2007. Sr|an Srdo~ ~lan od 19. travnja 2007. Odbor je održao 41 sjednicu i razmatrao 109 to~aka dnevnog reda. Odbor je utvrdio 110 prijedloga odluka te ~etiri prijedloga zaklju~aka koje je pro- slijedio na razmatranje i usvajanje Gradskom vije}u. Sve prijedloge Odbora za izbor i imenovanja usvojilo je Gradsko vije}e. ] Odbor za gospodarski razvoj i poduzetništvo U izvještajnom razdoblju Odbor je radio u slijede}em sastavu: dr. sc. Željko Jovanovi} predsjednik mr. sc. Jasna Kuluši} potpredsjednica Rudolf Zambelli ~lan Sanjin Kuljani} ~lan Jasminka Hodži} ~lanica Hrvoje Buri} ~lan do 28. velja~e 2008. Marijan Perica ~lan od 28. velja~e 2008. Livijo Sajko ~lan Odbor je održao 33 sjednice i razmatrao 130 to~aka dnevnog reda. 32 Q Rezultati lokalnih izbora i sustava odlu~ivanja u Gradu Rijeci

Na inicijativu Odbora s 3. sjednice održane 25. listopada 2005., u godišnje smjernice Poglavarstva uvrštena je izrada marketing strategije Grada Rijeke, a radi ostvarivanja konkurentske prednosti Grada kao turisti~kog odredišta, iz- gradnje diferencijacije, ve}e prepoznatiljivosti, stvaranja pozitivne slike i s tim u vezi privla~enja posjetitelja, investicija i doga|aja. Zaklju~kom s 9. sjednice, održane 25. svibnja 2006., Odbor je inicirao da se pu- tem Saveza gradova uputi prijedlog izmjena zakonske regulative kako bi se iznos ukupno mogu}ih zaduženja jedinica lokalne samouprave pove}ao s 2% na 3%, odnosno više, a s ciljem realizacije kapitalnih projekata. Zaklju~kom s 13. sjednice, održane 23. listopada 2006. Odbor je pokrenuo inici- jativu da se u smjernicama Poglavarstva za 2007. u dijelu izrada i provedba strateških dokumenata, predvidi i izrada Op}eg programa mjera poticaja razvo- ja poduzetništva na podru~ju Grada Rijeke, kao dokumenta u kojem bi se su- stavno obradili svi oblici potpore poduzetni~kom sektoru koje pruža Grad te se pridonijelo ja~anju poduzetni~ke klime i kulture. Navedena inicijativa prihva}ena je u Smjernicama za 2007. godinu te realizira- na donošenjem Op}eg programa mjera poticaja razvoja poduzetništva na podru~ju Grada Rijeke na sjednici Gradskog vije}a 28. velja~e 2008. Odbor je održao dvije tematske sjednice, na kojoj su razmatrane tri tematske cjeline. Rezultati lokalnih izbora i sustava odlu~ivanja u Gradu Rijeci Q 33

O Na prvoj tematskoj sjednici održanoj 20. travnja 2006. održana je rasprava na temu: "Stanje, perspektive i mjere poticaja razvoja poduzetništva na podru~ju Grada Rijeke". Na toj je sjednici Odbor iskazao stav da bi se pro- gramske aktivnosti razvoja poduzetništva trebale usmjeriti prema mladima, s obzirom na to da predstavljaju budu}u bazu nositelja poduzetni~kog sek- tora. Navedena inicijativa realizirana je u suradnji Grada s Domom mladih u sklopu projekta Kreativno-edukativna škola za mlade poduzetnike, a nastav- lja se kroz suradnju Grada sa Zajednicom tehni~ke kulture, Elektroindustrij- skom i obrtni~kom školom i partnerima, kroz program U~eni~ko poduze}e. Na sjednici je razmatrana i tema Javno-privatna suradnja kao mjera moder- nizacije u upravljanju javnom imovinom, kako bi se potaknula rasprava i aktivirali ~imbenici poslovnog i javnog sektora da sagledaju nov instrument reforme javnog sektora i financiranja investicija svježim kapitalom.

O Druga tematska sjednica održana je 18. listopada 2006. na temu Poslovna politika gospodarenja poslovnim prostorom u Gradu Rijeci i utjecaj politike gospodarenja poslovnim prostorom na razvoj poduzetništva na podru~ju Grada Rijeke. Na toj sjednici Odbor je, s ciljem poboljšanja funkcioniranja sustava poduzetni~kih inkubatora, predložio odre|ene mjere (kontinuirani protok poduzetnika, pra}enje realizacije poslovnog plana poduzetnika tije- kom inkubiranja, procjena indirektnih subvencija). Odbor je u razmatranju tema iz svog djelokruga donio i niz zaklju~aka kojima je iskazao mišljenja o odre|enoj tematici s ciljem doprinosa kvaliteti rasprave o razmatranju prijedloga na Gradskom vije}u. ] Odbor za promet U izvještajnom razdoblju Odbor je radio u sljede}em sastavu: Miroslav Mateši} predsjednik Franco Calcich potpredsjednik Šime Kurtin ~lan Klement Grbac ~lan mr. sc. Ivo Brozovi} ~lan Odbor je održao 32 sjednice i razmatrao 82 to~ke dnevnog reda. ] Odbor za komunalno gospodarstvo U izvještajnom razdoblju Odbor je radio u sljede}em sastavu: Dinko Tamarut predsjednik Milan Šušnjar potpredsjednik Ljiljana Mihi} ~lanica Nela Šoi} ~lanica Marijan Vili} ~lan Odbor je održao 30 sjednica i razmatrao 141 to~ku dnevnog reda. 34 Q Rezultati lokalnih izbora i sustava odlu~ivanja u Gradu Rijeci

] Odbor za mjesnu samoupravu U izvještajnom razdoblju Odbor je radio u sljede}em sastavu: Stevan Pejnovi} predsjednik do 10. travnja 2008. Franjo Butorac predsjednik od 10. travnja 2008. Luka Šuši} potpredsjednik Patrik Šegota ~lan do 12. srpnja 2007. Ivan Bogdani} ~lan od 12. srpnja 2007. Dragan Hini} ~lan Vojmir Turak ~lan Odbor je održao 33 sjednice i razmatrao 140 to~aka dnevnog reda. Na prijedlog Odbora za mjesnu samoupravu Gradsko vije}e je donijelo Odluku o odre|ivanju imena Ulice Ivana Pavla II. (prijedlog iz ožujka 2006.) te Odluku o odre|ivanju imena prolaza na podru~ju Grada Rijeke imenom Marije Krucifikse Kozuli} (prijedlog iz listopada 2007.) ] Odbor za kulturu, sport i tehni~ku kulturu U izvještajnom razdoblju Odbor je radio u sljede}em sastavu: ^edomir Salevi} predsjednik do 27. studenoga 2008. Ana Kompari} Dev~i} predsjednica od 27. studenoga 2008. Tadija Danki} potpredsjednik Renato Ivan~i} ~lan Ismet Mešanovi} ~lan Zoran Mili~kovi} ~lan Mirko ^agljevi} ~lan Darko Frani} ~lan do 28. velja~e 2008. Igor Suši} ~lan od 28. velja~e 2008. Odbor je održao 31 sjednicu i razmatrao 120 to~aka dnevnog reda. ] Odbor za zdravstvo i socijalnu skrb U izvještajnom razdoblju Odbor je radio u sljede}em sastavu: Ivan Farkaš predsjednik do 25. rujna 2006. . Cvjetovi} Ljiljana predsjednica od 26. listopada 2006. Ivana Jur~i} potpredsjednica Ana Kompari} Dev~i} ~lanica do 27. studenoga 2008. ^edo Salevi} ~lan od 27. studenoga 2008. Vilijana Kordi} ~lanica Ana Milardovi} ~lanica Marija Crni} Martinovi} ~lanica Goran Paveli} ~lan Odbor je održao 31 sjednicu i razmatrao 82 to~ke dnevnog reda. Rezultati lokalnih izbora i sustava odlu~ivanja u Gradu Rijeci Q 35

Odbor je održao pet tematskih sjednica: O Na prvoj tematskoj sjednici na kojoj se raspravljalo o programima i financi- ranju Dje~jeg vrti}a Rijeka zaklju~eno je da je za potrebe dje~jeg vrti}a po- trebno urediti adekvatan prostor u zapadnom dijelu grada, te da je radi po- boljšanja ure|enosti okoliša dje~jih vrti}a i spre~avanja devastiranja njihove imovine potrebno, u suradnji s nadležnim tijelima, prije svega policijom, in- zistirati na intenzivnijem provo|enju konkretnih mjera radi rješavanja nave- denih problema.

O Na drugoj tematskoj sjednici je, s ciljem rješavanja problema neodgovor- nog postupanja s ku}nim ljubimcima, posebice psima na podru~ju Grada Rijeke, predloženo provo|enje niza aktivnosti radi rješavanja spomenutog problema i poboljšanja postoje}e situacije.

O Na tre}oj tematskoj sjednici, nakon održane prezentacije Socijalnog pro- grama Grada Rijeke, Odbor je istaknuo potrebu daljnjeg unapre|enja Soci- jalnog programa kako bi pratio realne potrebe gra|ana Rijeke u stanju soci- jalne potrebe, što bi u budu}nosti trebalo rezultirati i manjim brojem ko- risnika socijalne pomo}i.

O Na ~etvrtoj tematskoj sjednici Odbor je razmatrao poslovanje Psihijatrijske bolnice Lopa~a, a na petoj tematskoj sjednici održana je rasprava o poslo- vanju Klini~koga bolni~kog centra Rijeka. ] Odbor za predškolski odgoj i obrazovanje U izvještajnom razdoblju Odbor je radio u sljede}em sastavu: Tomislava Ze~evi} Pedi} predsjednica Ljiljana Cvjetovi} potpredsjednica do 28. velja~e 2008. Nada Pinduli} potpredsjednica od 28. velja~e 2008. Sandra Krpan ~lanica Nikolina Anti} ~lanica Anton Denona ~lan Marin Mileti} ~lan Nataša Pavleti} Pavlin ~lanica Odbor je održao 26 sjednica i razmatrao 40 to~aka dnevnog reda. ] Odbor za me|ugradsku i me|unarodnu suradnju U izvještajnom razdoblju Odbor je radio u sljede}em sastavu: mr. sc. Ernest Cukrov predsjednik mr. sc. Bojan Šober potpredsjednik Ana Turak ~lanica Oleg Ðakovi} ~lan Zdenka Rogulji} ~lanica Odbor je održao 12 sjednica i razmatrao 19 to~aka dnevnog reda. 36 Q Rezultati lokalnih izbora i sustava odlu~ivanja u Gradu Rijeci

] Odbor za nacionalne manjine U izvještajnom razdoblju Odbor je radio u sljede}em sastavu: Ivan Kirin predsjednik do 29. svibnja 2008. Goran Paveli} predsjednik od 29. svibnja 2008. Doris ^rnjar potpredsjednica Nazif Krupi} ~lan Erika ^ernac ~lanica Žarko Pani} ~lan Vladimir Bebi} ~lan do 10. travnja 2008. Irene Gregorovi}-Filip~i} ~lanica od 10. travnja 2008. Šuke Ramadan ~lan Odbor je održao 20 sjednica i razmatrao 39 to~aka dnevnog reda.

] Odbor za prora~un i financije U izvještajnom razdoblju Odbor je radio u sljede}em sastavu: mr. sc. Vesna Buterin predsjednica mr. sc. Branko Stoši} potpredsjednik Gordana Radoševi} ~lanica Darko Šepi} ~lan do 19. travnja 2007. Zlatko Maras ~lan od 19. travnja 2007. Ivan Šilobad ~lan Odbor je održao 32 sjednice i razmatrao 114 to~aka dnevnog reda.

] Odbor za urbanizam i prostorno ure|enje U izvještajnom razdoblju Odbor je radio u sljede}em sastavu: dr. sc. Bojan Hla~a predsjednik do 28. velja~e 2008. Josip Rup~i} predsjednik od 28. velja~e 2008. Anton Ožani} potpredsjednik Ratko Crnjak ~lan do 26. studenog 2007. Darko Mihaji} ~lan od 20. prosinca 2007. Jadran Lon~ar ~lan Vlasta Sušanj ~lanica Odbor je održao 20 sjednica i razmatrao 40 to~aka dnevnog reda

] Odbor za ravnopravnost spolova Odluku o izboru predsjednice, potpredsjednice i ~lanica Odbora za ravnoprav- nost spolova Gradsko vije}e donijelo je na sjednici 22. velja~e 2007. Rezultati lokalnih izbora i sustava odlu~ivanja u Gradu Rijeci Q 37

U izvještajnom razdoblju Odbor je radio u sljede}em sastavu: Gordana Radoševi} predsjednica Kristina Babi} potpredsjednica Sanja Bari} ~lanica Irena Vukosavljevi} ~lanica Marta Novak ~lanica Odbor je održao 17 sjednica i razmatrao 36 to~aka dnevnog reda. Odbor je održao pet tematskih sjednica kako slijedi:

O Raspravljaju}i o temi Ravnopravnost spolova u obitelji i braku, Odbor je upo- zorio na važnost ravnopravnosti spolova u obitelji i braku kao zna~ajnom druš- tvenom aspektu u kontekstu primjene Zakona o ravnopravnosti spolova.

O Nakon rasprave o temi Fenomen zlostavljanja i zanemarivanja djece, zaklju~- cima je Odbor iskazao podršku postoje}im programima i aktivnostima Gra- da Rijeke u podru~ju zaštite žene i djece od obiteljskog nasilja.

O U osvrtu na temu Rad skloništa za žene žrtve obiteljskog nasilja, zaklju~eno je da je u svrhu stvaranja sustavnog i transparentnog financiranja rada skloništa te potrebe izmjene pozitivnih propisa potrebno okupiti sve zainte- resirane predstavnike skloništa i autonomnih ku}a za zaštitu žena.

O U osvrtu na Prijedlog zakona o ravnopravnosti spolova, Odbor je istaknuo da je donošenje tog zakona od iznimne važnosti zbog daljnjeg unapre|enja ravnopravnosti spolova u Republici Hrvatskoj.

O Na tematskoj sjednici održanoj o temi Sudjelovanje žena na lokalnim izbo- rima, Odbor je ocijenio kako je od iznimne važnosti da na izborne liste bude uklju~en što ve}i broj žena. ] Savjet mladih Grada Rijeke Savjet mladih Grada Rijeke savjetodavno je tijelo Gradskog vije}a osnovano posebnom odlukom Gradskog vije}a od 31. svibnja 2007. godine. Osnivanje, djelokrug rada, postupak izbora ~lanova te druga pitanja od zna~enja za rad Savjeta mladih Grada Rijeke ure|eni su posebnom odlukom Gradskog vije}a. Djelokrug i sastav Savjeta mladih Grada Rijeke U okviru svoga djelokruga Savjet mladih:

O raspravlja o pitanjima zna~ajnim za rad Savjeta mladih O raspravlja o pitanjima iz djelokruga rada Gradskog vije}a koja su od interesa za mlade O predlaže Gradskom vije}u donošenje odluka, programa i drugih akata od zna~aja za unapre|ivanje položaja mladih 38 Q Rezultati lokalnih izbora i sustava odlu~ivanja u Gradu Rijeci

O predlaže Gradskom vije}u raspravu o pojedinim pitanjima od zna~enja za mlade te na~in njihova rješavanja

O daje mišljenje Gradskom vije}u pri donošenju odluka, mjera, programa i dru- gih akata od osobitog zna~enja za mlade

O sudjeluje u izradi i pra}enju provedbe lokalnog programa djelovanja za mlade

O izra|uje izvješ}a nadležnim tijelima o problemima mladih, a po potrebi predlaže i donošenje programa za otklanjanje nastalih problema i poboljša- nje položaja mladih

O predlaže mjere za ostvarivanje i provedbu odluka i programa o skrbi za mlade

O skrbi o informiranosti mladih o svim pitanjima zna~ajnim za unapre|ivanje položaja mladih

O poti~e suradnju sa savjetima mladih op}ina, gradova i županija u Republici Hrvatskoj te suradnju i razmjenu iskustava s odgovaraju}im tijelima drugih zemalja

O predlaže Gradskom vije}u financijski plan radi ostvarivanja programa rada Savjeta mladih

O obavlja i duge poslove od interesa za mlade. U Savjet mladih Grada Rijeke izabrani su: Vojko Braut predsjednik Davor Batagelj potpredsjednik Ervin Avdovi} ~lan Deni Vitkovi} ~lan Vuk Prica ~lan Igor Šmitran ~lan Boris Jeluši} ~lan Dunja Kranjac ~lanica Stefan Mataja Mafrici ~lan Davor Mari~evi} ~lan Andrej Poropat ~lan Savjet mladih održao je 15 sjednica na kojima je razmatrao 73 to~ke dnevnog reda. 1.3. ^lanovi Poglavarstva Grada Rijeke

Na 2. sjednici Gradskog vije}a Grada Rijeke, održanoj 28. lipnja 2005., grado- na~elnikom, zamjenicima gradona~elnika i ~lanovima Poglavarstva Grada Rije- ke imenovani su: mr. sc. Vojko Obersnel, gradona~elnik i predsjednik Poglavarstva dr. sc. Romana Jerkovi}, zamjenica gradona~elnika Grada Rijeke i ~lanica Po- glavarstva zadužena za podru~je zdravstva i socijalne skrbi

Ðani Poropat, zamjenik gradona~elnika Grada Rijeke i ~lan Poglavarstva zadu- žen za podru~je poduzetništva na temelju podnesene ostavke razrije{en du`- nosti 11. velja~e 2009. (Miroslav Mate{i} du`nost po~eo obna{ati 11. ve- lja~e 2009. – imenovan na 34. sjednici Gradskog vije}a Grada Rijeke) mr. sc. Ivica Pliši}, ~lan Poglavarstva zadužen za podru~je razvoja, urbanizma, ekologije i gospodarenja zemljištem do 26. rujna 2008., na temelju podne- sene ostavke razriješen dužnosti na 30. sjednici Gradskog vije}a Grada Ri- jeke 25. rujna 2008. (Marko Filipovi}, od 27. rujna 2008.– imenovan na 30. sjednici Gradskog vije}a Grada Rijeke)

Darko Crnkovi} ~lan Poglavarstva zadužen za podru~je komunalnog sustava do 26. rujna 2008., na temelju podnesene ostavke razriješen dužnosti na 30. sjednici Gradskog vije}a 25. rujna 2008. (Vladimir Predrag, od 27. rujna 2008. – imenovan na 30. sjednici Gradskog vije}a Grada Rijeke) mr. sc. Edita Stilin, ~lanica Poglavarstva zadužena za podru~je odgoja i školstva

Bože Mimica, ~lan Poglavarstva zadužen za podru~je kulture

Luciano Sušanj, ~lan Poglavarstva zadužen za podru~je sporta i tehni~ke kulture mr. sc. Šime Jagi~i}, ~lan Poglavarstva zadužen za podru~je financija 40 Q Rezultati lokalnih izbora i sustava odlu~ivanja u Gradu Rijeci 1.4. Izvješ}e o radu Poglavarstva Grada Rijeke

Do 31. prosinca 2008. godine, odnosno do 135. sjednice, Poglavarstvo Grada Rijeke razmatralo je 2.396 to~aka dnevnog reda i donijelo 3.797 zaklju~aka odnosno po sjednici je razmatralo prosje~no 17,7 to~aka i donijelo prosje~no 28 zaklju~aka. Poglavarstvo Grada Rijeke je prema Gradskom vije}u Grada Rijeke uputilo

O 313 prijedloga op}ih ili pojedina~nih akata

O 46 izvješ}a ili informacija

O 42 o~itovanja na prijedloge drugih ovlaštenih predlagatelja, sukladno Po- slovniku Gradskog vije}a Grada Rijeke odnosno ukupno 401 to~ku. Iz isklju~ive nadležnosti Poglavarstva razmatrano je 1.995 to~aka (od ukupno prije navedenih 2.396 to~aka dnevnog reda). U službenom glasilu (Službene novine Primorsko-goranske županije) od 7. srp- nja 2005. do 27. prosinsa 2008. godine objavljeno je ukupno 130 akata i to: 2005. godine 7 akata 2006. godine 19 akata 2007. godine 51 akt 2008. godine 53 akata.

Konstituiraju}a sjednica Poglavarstva održana je 7. srpnja 2005. godine. Od 8. sjednice Poglavarstva, održane 4. listopada 2005., uveden je sustav za pripremu, vo|enje i administriranje sjednica Poglavarstva elektroni~kim putem e-sjednice Poglavarstva te su uvedene pametne (smart) kartice koje služe za identifikaciju i kao sredstvo za potpisivanje dokumenata na- prednim elektroni~kim potpisom. Svoju 100. sjednicu Poglavarstvo Grada Rijeke u ovom je mandatu održalo 29. sije~nja 2008. godine. 42 Q Rezultati lokalnih izbora i sustava odlu~ivanja u Gradu Rijeci

Poglavarstvo je u ovome mandatnom razdoblju donijelo dvije izmjene i dopu- ne Poslovnika Poglavarstva Grada Rijeke – prvi put na sjednici održanoj 21. srpnja 2005., a drugi put na sjednici održanoj 4. listopada 2005. godine. Prve izmjene i dopune Poslovnika donijete su radi uskla|ivanja pojedinih propi- sa kojima se ure|uju pitanja koja se odnose na djelokrug poslova i zada}a Po- glavarstva i to osobito s Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina i sa Zakonom o pravu na pristup informacijama te Zakonom o zaštiti tajnosti poda- taka. Drugi put se Poslovnik o radu Poglavarstva mijenjao i dopunjavao kako bi se stvorio normativni okvir za pripremu, vo|enje i administriranje sjednica elektro- ni~kim putem (e-sjednica) odnosno radi uskla|enja sa Zakonom o elektroni~kom potpisu. Kao važniji akti koje je Poglavarstvo donijelo tijekom ovoga mandatnog razdo- blja mogu se izdvojiti: ] Odluka o osnivanju Povjerenstva za borbu protiv ovisnosti. ] Pravilnik o uvjetima i mjerilima za raspodjelu sredstava spomeni~ke rente i ostalih prihoda Prora~una Grada Rijeke za provo|enje programa sanacije i obnove pro~elja i krovova gra|evina pojedina~no registriranih kao kulturno dobro te gra|evina na podru~ju zašti}ene urbanisti~ke cjeline Grada Rijeke. ] Odluka o radnom vremenu prodavaonica i drugih oblika trgovine na malo na podru~ju Grada Rijeke. ] Odluka o davanju na privremeno korištenje poslovnog i sportskog prostora u ustanovama odgoja i školstva. ] Pravilnik o uvjetima za postavljanje predmeta i privremenih objekata. ] Rješenje o imenovanju Savjeta za zaštitu potroša~a javnih usluga i Poslov- nik o radu navedenog Povjerenstva. ] Odluka o osnivanju Povjerenstva za ocjenu arhitektonske uspješnosti idej- nog projekta. ] Program Jamstveni instrumenti za osiguranja financiranja projekata malog gospodarstva na podru~ju Grada Rijeke. ] Op}i uvjeti o na~inu parkiranja na javnom parkiralištu, Odluka o na~inu na- plate parkiranja na javnom parkiralištu, Odluka o odre|ivanju javnih parkira- lišta na kojima se obavlja naplata, Odluka o visini naknade za parkiranje, Odluka o visini troškova uklanjanja, premještanja i ~uvanja nepropisno par- kiranih vozila. ] Odluka o imenovanju zapovjednika i zamjenika zapovjednika Javne vatroga- sne postrojbe Grada Rijeke. Rezultati lokalnih izbora i sustava odlu~ivanja u Gradu Rijeci Q 43

Slijede rezultati rada savjetodavnih tijela Poglavarstva Grada Rijeke: Savje- ta za zaštitu potroša~a, Povjerenstva za ocjenu arhitektonske uspješnosti idej- nog projekta, Komisije za postavljanje predmeta i privremenih objekata i Povje- renstva za borbu protiv ovisnosti Grada Rijeke.

Savjet za zaštitu potroša~a Savjet za zaštitu potroša~a javnih usluga savjetodavno je tijelo Poglavarstva Grada Rijeke sa zada}om davanja prethodnog mišljenja o pružanju i cijeni jav- nih usluga prijevoza putnika u javnom prometu, održavanja ~isto}e u dijelu pru- žanja usluga skupljanja, odvoza i odlaganja komunalnog otpada, opskrbe pit- kom vodom te odvodnje i pro~iš}avanja otpadnih voda, kao i održavanja groblja u dijelu pružanja usluga prijevoza i ukopa pokojnika. Zaštita osnovnih prava potroša~a, pravo na informiranje i edukaciju potroša~a, pravo na udruživanje potroša~a u svrhu zaštite njihovih interesa te pravo na pred- stavljanje potroša~a i sudjelovanje predstavnika tijela potroša~a u radu tijela koja rješavaju pitanja od njihova interesa definirano je Zakonom o zaštiti potroša~a. U djelokrugu rada Savjeta isklju~ivo je davanje prethodnog mišljenja o promjenama cijena komunalnih usluga, koja navedena komunalna društva ispo- ru~uju potroša~ima budu}i da su pitanja koja su do sada bila u nadležnosti Sa- vjeta, prakti~no u nadležnosti drugih tijela (tijela komunalnih društava ili Pogla- varstva Grada Rijeke). Savjet o svome radu izvještava Poglavarstvo jednom na godinu. U Savjet za zaštitu potroša~a javnih usluga imenovani su: Vladimir Predrag, ~lan Poglavarstva Grada Rijeke zadužen za podru~je komunalnog sustava, predsjednik Lea Domijan, Udruga za zaštitu prava potroša~a Potroša~ki centar Rijeka, ~lanica Marko Paripovi}, Udruga za zaštitu prava potroša~a Potroša~ki centar Rijeka, ~lan Sonja Kinkela, Komunalno društvo Autotrolej d.o.o. Rijeka, ~lanica Snježana Šukovi}, Komunalno društvo ^isto}a d.o.o. Rijeka, ~lanica Jasna Knez, Komunalno društvo Vodovod i kanalizacija do.o. Rijeka, ~lanica Tanja Šuši}, Komunalno društvo Kozala d.o.o. Rijeka, ~lanica.

Povjerenstvo za ocjenu arhitektonske uspješnosti idejnog projekta Zakon o prostornom ure|enju i gradnji (Narodne novine broj 76/07), stupanjem na snagu 1. listopada 2007., izme|u niza novina, ~lankom 108. obvezao je ve- like gradove na osnivanje Povjerenstva za ocjenu arhitektonske uspješ- nosti idejnog projekta, ~ije je mišljenje potrebno u postupku izdavanja loka- cijske dozvole. 44 Q Rezultati lokalnih izbora i sustava odlu~ivanja u Gradu Rijeci

Temeljem Zakona o lokalnoj (podru~noj) i regionalnoj samoupravi, Grad Rijeka stekao je status "velikoga grada". Izmjenama i dopunama Odluke o ustrojstvu upravnih tijela Grada Rijeke, osnovan je Odjel gradske uprave za provedbu do- kumenata prostornog ure|enja i gra|enja, u ~ijoj je nadležnosti, me|u ostalim, i izdavanje lokacijskih dozvola, zapo~eo je s radom 1. sije~nja 2008. godine.

Povjerenstvo za ocjenu arhitektonske uspješnosti idejnog projekta Na 104. sjednici Poglavarstva Grada Rijeke, održanoj 26. velja~e 2008., Pogla- varstvo je imenovalo Povjerenstvo za ocjenu arhitektonske uspješnosti idej- nog projekta. Povjerenstvo je radno tijelo Poglavarstva koje ima pet ~lanova sastavljenih od jed- nog djelatnika/pro~elnika upravnog tijela Grada te po dva ~lana predstavnika Društva arhitekata Rijeka i Hrvatske komore arhitekata i inženjera u graditeljstvu. Odredbama Zakona o prostornom ure|enju i gradnji, rad Povjerenstva za ocje- nu arhitektonske uspješnosti idejnog projekta u funkciji je postupka izdavanja lokacijske dozvole. Povjerenstvo ima pet ~lanova u sljede}em sastavu: Društvo arhitekata Rijeka: Igor Roži}, d.i.a. Idis Turato, d.i.a. (od 22. travnja 2008. umjesto imenovanog ~lan je Sini{a Glu{ica, d.i.a.) Grad Rijeka, Odjel gradske uprave za razvoj, urbanizam, ekologiju i gospodare- nje zemljištem: Sr|an Škunca, d.i.a. Tomica Štivi}, d.i.a. Hrvatska komora arhitekata i inženjera u graditeljstvu, Razred arhitekata – Podru~ni odbor Rijeka: Nenad Kocijan, d.i.a. ^lanovi se imenuju na godinu dana, a istekom toga vremena sastav Povjeren- stva može se izmijeniti. Odgovorna osoba za rad Povjerenstva je mr. sc. Ivica Pliši}, ~lan Poglavarstva zadužen za podru~je razvoja, urbanizma, ekologije i gospodarenja zemljištem (od 28. listopada 2008. odgovorna osoba je Marko Filipovi} kao ~lan Poglavarstva). S iznimkom rješenja prihva}enih preko javnog urbanisti~ko-arhitektonskoga natje~aja, Povjerenstvo ocjenjuje arhitektonsku uspješnost idejnog projekta svakog zahvata gradnje i rekonstrukcije kojega bruto razvijena povr|ina prelazi 400 m2, uklju~uju}i i zahvate gradnje, rekonstrukcije i ure|enja javnih površina (ulice, trgovi, obale, parkovi i dr.) rukovode}i se pritom:

O uvjetima oblikovanja gra|evina i prostora, utvr|enim dokumentima pro- stornog ure|enja Rezultati lokalnih izbora i sustava odlu~ivanja u Gradu Rijeci Q 45

O uskla|enoš}u oblikovanja, izbora i zastupljenosti materijala te organizaci- jom i funkcionalnosti tlocrtnih rješenja gra|evine, odnosno zahvata u pro- storu u skladu s tipologijom

O suvremenoš}u projektnog rješenja, tj. orijentiranoš}u prema suvremenim arhitektonskim tokovima i tendencijama.

Povjerenstvo za borbu protiv ovisnosti Grada Rijeke Krajem 2005. godine osnovano je Povjerenstvo za borbu protiv ovisnosti. Povje- renstvo koje ~ine predstavnici odjela gradske uprave, ustanova, tijela državne uprave i udruga, ukupno 19 ~lanova, imenovano je na vrijeme od ~etiri godine. Tijekom 2008. godine pokazala se potreba za uklju~ivanjem u Povjerenstvo pred- stavnika drugih institucija i udruga koje su i do sada, zajedni~ki ili samostalno, sudjelovale u prevenciji ovisnosti na rije~kom podru~ju. Od lipnja 2008. godine Povjerenstvo ima ukupno 27 ~lanova. Djelokrug rada Povjerenstva jest pra}enje pojava i razmatranje pitanja u vezi s prevencijom i suzbijanjem zloporabe opojnih droga na podru~ju grada Rijeke, a posebno: prikupljanje podataka iz podru~ja ovisnosti i zloporabe opojnih droga; analiza stanja i prijedlog mjera za suzbijanje zloporabe opojnih droga; suradnja s pravosudnim i upravnim tijelima, udrugama i ustanovama na podru~ju prevencije i suzbijanja ovisnosti; uskla|ivanje aktivno- sti svih ~imbenika uklju~enih u prevenciju i suzbijanje ovisnosti na podru~ju grada Rijeke te podnošenje izvješ}a i prijedloga Poglavarstvu. Od po~etka rada u studenome 2005. do kraja 2008. godine, Povjerenstvo je održalo 11 sjednica i tri tematska sastanka o primarnoj prevenciji ovisnosti. Krajem 2006. godine Povjerenstvo je izradilo Akcijski plan za borbu protiv ovisnosti koji se temelji na nacionalnim prioritetima, formuliranim u sljede}im 46 Q Rezultati lokalnih izbora i sustava odlu~ivanja u Gradu Rijeci

dokumentima: Nacionalnoj strategiji suzbijanja zlouporabe opojnih droga 2006.– 2012. godine te posebice u Akcijskom planu suzbijanja zlouporabe opojnih droga 2006.–2009. godine. Rad Povjerenstva pridonio je boljoj i u~inkovitijoj me|usobnoj suradnji svih su- bjekata koji se u Gradu Rijeci bave rješavanjem problema ovisnosti pa je tako uspostavljena i kvalitetna suradnja sa Županijskim povjerenstvom za suzbijanje zlouporabe opojnih droga. Na web-stranicama Grada Rijeke oformio se stalni prostor Povjerenstva kako bi javnost bila bolje obaviještena o njegovu radu i cijeloj problematici. U organizaciji Povjerenstva održane su sljede}e aktivnosti:

O organizirano je više predavanja i stru~nih skupova u suradnji sa zdravstve- nim, socijalnim, odgojno-obrazovnim i penalnim ustanovama te u suradnji s civilnim sektorom (teme: problematika pušenja, pijenja alkoholnih pi}a, ovisnost o drogama, hepatitis C, penalni i postpenalni tretman ovisnika, školski preventivni programi, vršnja~ka edukacija, patološko kockanje i dr.)

O obilježavanje Me|unarodnog dana borbe protiv zlouporabe droge (26. lipnja.)

O obilježavanje Mjeseca borbe protiv ovisnosti (15. studenoga–15. prosinca)

O tiskana je i distribuirana brošura pod nazivom Grad Rijeka – za život bez ovisnosti (brošura je tiskana u 13.000 primjeraka, a distribuirana je u odgoj- no-obrazovne, socijalne i zdravstvene ustanove te u udruge na podru~ju grada Rijeke). 1.5. Pro~elnici odjela gradske uprave

Pro~elnici Odjela gradske uprave i voditelji ureda Milorad Miloševi} Odjel gradske uprave za razvoj, urbanizam, ekologiju i gos- podarenje zemljištem (od 13. rujna 2005. do 28. velja~e 2006. godine v. d. pro~elnika); Sr|an Škunca, od 24. srpnja 2007. (od 1. ožujka 2006. do 23. srpnja 2007. godine v.d. pro~elnika Odjela) Ljiljana Buljan, Odjel gradske uprave za provedbu dokumenata prostornog ure|enja i gra|enje od 26. velja~e 2008. (od 1. sije~nja do 25. velja~e 2008. godine v.d. pro~elnice Odjela) Irena Mili~evi}, Odjel gradske uprave za komunalni sustav od 13. rujna 2005. godine Andrija Vitezi}, Odjel gradske uprave za poduzetništvo od 13. rujna 2005. godine Branka Renko-Silov, Odjel gradske uprave za odgoj i školstvo od 13. rujna 2005. godine Ankica Perhat, Odjel gradske uprave za zdravstvo i socijalnu skrb od 13. rujna 2005. godine Ivanka Persi}, Odjel gradske uprave za kulturu od 13. rujna 2005. godine Veljko Karabai}, Odjel gradske uprave za sport i tehni~ku kulturu od 13. rujna 2005. godine dr. sc. Tripo Grahovac, Odjel gradske uprave za financije od 13. rujna 2005. godine mr. sc. Mladen Vukeli}, Odjel za gradsku samoupravu i upravu od 13. rujna 2005. godine Ksenija Lini}, Ured Grada od 13. rujna 2005. godine mr. sc. Vanja Smokvina, Zavod za informati~ku djelatnost od 13. rujna 2005. godine Mira Petanjek, Služba prora~unskog nadzora i unutarnje kontrole (od 27. pro- sinca 2004. do 11. studenog 2007.), Odjel gradske uprave za unutarnju reviziju (od 12. studenog 2007. do 20. lipnja 2008.), Ured za unutarnju re- viziju Grada Rijeke (od 21. lipnja 2008. godine) Nada Gunja~a, voditeljica Ureda za financijsko upravljanje i kontrole Grada Rijeke, od 1. srpnja 2008. godine Grad Rijeka Mandatno izvješ}e 2005.–2009.

2.

potencijali

2.1. Gospodarska slika Grada Rijeke 51

2.2. Socijalna i demografska slika Grada Rijeke 65

2.3. Socijalna politika Grada Rijeke 71

2.4. Grad Rijeka – projekti razvoja lokalne i mjesne samouprave 81

2.5. Suradnja Grada Rijeke i civilnog sektora 91

2.6. Grad Rijeka partner u europskim i me|unarodnim projektima 97

2.7. Promocija Grada Rijeke 109 50 Q Grad Rijeka – okruženje i razvojni potencijali 2.1. Gospodarska slika Grada Rijeke

U gospodarstvu Primorsko-goranske županije (u nastavku: PGŽ), u razdoblju od 2004. godine do danas mogu se ustvrditi pozitivna kretanja. Ukupni prihodi i rashodi u neprekidnom su porastu. Godine 2007. prihodi Županije iznosili su 36,77 milijardi kuna, a rashodi 35,73 milijardi kuna. Pritom je važno spomenuti da se broj zaposlenih stalno pove}ava te se od 2000. godine s 50.510 pove}ao na 65.097. Tako je u prosincu 2007. statisti~ka stopa nezaposlenosti bila naj- niža u posljednjih desetak godina i iznosila je 10,3%, što je niže od razine neza- poslenosti u Republici Hrvatskoj od 13,9%. Osim navedenih pokazatelja, gos- podarstvo PGŽ-a bilježi i stalan porast investicija, rast broja poduzetnika te pove}anje produktivnosti. Treba spomenuti da su najzna~ajnije grane gospo- darstva Županije trgovina s 42,7% te prera|iva~ka industrija s 21,6% udjela u ukupnim prihodima Županije. U okviru relativno stabilnoga makroekonomskog okruženja u promatranom raz- doblju, prema raspolo`ivim podacima, može se ustvrditi da poslovanje podu- zetnika na podru~ju Grada Rijeke karakteriziraju pozitivne tendencije. Rije~ki su poduzetnici u 2007. godini uspješno poslovali, ostvarivši neto-dobit od pre- ko 500 milijuna kuna, što je gotovo 6 puta više u odnosu na 2005. godinu. U 2007. godini ostvaren je porast u odnosu na 2005. godinu ukupnih prihoda za 23,9%, ukupnih rashoda 21,1%, dobiti za 64,9%, te je gubitak nakon opore- zivanja pao za 14,3%. Tome treba dodati i druge pozitivne rezultate kao što su pove}anje broja zaposlenih za 8,3%, investicija za 70,8% te prosje~nih neto- -pla}a za 13,5%, a zbog rasta cijena, realno za 7,4%. 52 Q Grad Rijeka – okruženje i razvojni potencijali

Tablica 1. Ekonomsko-financijski pokazatelji poslovanja poduzetnika Rijeke u razdoblju 2004.–2007. Indeks Opis 2004. 2005. 2006. 2007. 2007./2005. Ukupni prihodi 16.888 17.451 20.717 21.623 123,9 (u milijunima kuna) Ukupni rashodi (u milijunima kuna) 17.633 17.235 19.789 20.869 121,1 Investicije 0,0 1.445 1.819 2.468 170,8 (u milijunima kuna) Prosje~ne mjese~ne 4.497 4.621 4.876 5.243 113,5 neto-pla}e (u kunama) Broj poduzetnika 3.228 3.474 3.709 3.898 112,2 Broj zaposlenih 34.176 32.583 34.570 35.302 108,3 Izvor: Sumarni izvještaji obrade statisti~kih izvještaja, FINA, 2005., 2006. i 2007. godina

U 2007. godini aktivno je poslovalo najviše poduzetnika, obveznika poreza na do- bit u posljednje ~etiri godine. Njih 3.898 zapošljavalo je ukupno 35.302 radnika, što je, uzevši 2005. godinu, pove}anje od 8,3%. Podaci u ~etiri posljednje godine pokazuju neprekidan rast broja poduzetnika, što ilustrira živost rije~koga gospo- darstva. Dodajmo ovome i podatak da pove}anje broja poduzetnika u prvih devet mjeseci 2008. godine, u odnosu na isto razdoblje prethodne godine iznosi 7%, dok pove}anje u odnosu na kraj 2007. iznosi 2,4%. Pove}anje broja poduzetnika u prva tri kvartalu 2008. dovelo je do pove}anja broja zaposlenih koji je iznosio 36.993 radnika, što je u odnosu na kraj 2007. godine pove}anje za 3,7%.

Ukupni prihodi rije~kih poduzetnika u 2007. godini od 21 milijarde i 623 milijuna kuna bili su ve}i od ukupnih rashoda koji iznose 20 milijardi i 869 milijuna kuna. U odnosu na 2005. godinu, ukupni prihodi nešto su brže rasli (23,9%) od ukupnih rashoda (21,1%), pa je na ostvarenih 100 kuna ukupnih rashoda, ostvareno 103,65 kuna ukupnih prihoda.

Pozitivna je karakteristika kretanja ukupnih prihoda i rashoda u tome što su nakon 2004. svake godine prihodi nadmašili rashode i što su se pove}ali ne samo zbog rasta cijena, nego i zbog fizi~kog rasta poslovnih aktivnosti poduzet- nika. U prvih devet mjeseci 2008. ostvareno je 16 milijardi i 707 milijuna kuna prihoda u odnosu na prvih devet mjeseci 2007. godine kada je ostvareno 15 mi- lijardi i 470 milijuna kuna prihoda. Prihodi su u prvih devet mjeseci 2008., u od- nosu na godinu prije, rasli 8%, što u uvjetima smanjenja gospodarske aktivnosti na dr`avnoj razini pokazuje pozitivan trend u rije~kom gospodarstvu.

Zaposleni kod rije~kih poduzetnika primili su u 2007. godini prosje~ne neto-pla- }e u iznosu od 5.243 kune, što je prema prosje~noj neto-pla}i od 4.621 kunu iz 2005. godine, nominalni rast od 13,5% ili realno 7,4%. Ovdje treba spomenuti kako su prosje~ne neto-pla}e u navedenim godinama bile za prosje~no 23% ve}e od nacionalnog prosjeka, ali i ve}e od prosjeka Primorsko-goranske županije. Grad Rijeka – okruženje i razvojni potencijali Q 53

Važno je upozoriti i na strukturu poslovnih prihoda, koju ~ine prihodi ostvareni na doma}em i inozemnom tržištu i ostali prihodi koje najve}im dijelom ~ine prihodi od kompenzacije i subvencija. Analiza strukture poslovnih prihoda u protekle tri godine pokazuje stabilnu strukturu poslovnih prihoda s malim oscilacijama. U od- nosu na 2005. godinu, u 2007. godini došlo je do blagog pove}anja udjela priho- da na doma}em tržištu, smanjenja prihoda od kompenzacija, subvencija i ostalih prihoda i gotovo istog udjela prihoda s inozemnog tržišta. Podaci pokazuju da su poduzetnici najve}i dio poslovnih prihoda ostvarili na doma}em tržištu na kojem se susre}u s manjom konkurencijom u odnosu na inozemno tržište. Prihodi ostva- reni na doma}em tržištu ~ine oko 78% ukupnih poslovnih prihoda, prihodi ostva- reni na inozemnom tržištu ~ine oko 16%, dok prihodi od kompenzacija i subven- cija i ostali prihodi ~ine oko 6% ukupnih poslovnih prihoda.

Tablica 2. Poslovni prihodi poduzetnika Rijeke ostvareni na doma}em i inozemnom tržištu u razdoblju 2005.–2007.

Opis 2005. 2006. 2007. Prihodi na stranom tržištu 2.783 3.153 3.331 Prihodi na doma}em tržištu 12.749 15.232 16.051 Prihodi od kompenzacija, 1.120 1.082 1.167 subvencija i ostali Ukupni poslovni prihodi 16.653 19.468 20.549 Izvor: Sumarni izvještaji obrade statisti~kih izvještaja, FINA, 2005., 2006. i 2007. godina

Najviše je poduzetnika iz djelatnosti trgovine, njih 1.277 (34,45 svih poduzetni- ka), u kojoj ima 9.207 zaposlenih (26,4% ukupno zaposlenih). Na drugom je mjestu djelatnost poslovanja nekretninama i iznajmljivanja s 1.018 poduzetni- ka (27,4% svih poduzetnika) koja posljednjih godina bilježi velik rast i sa znat- nim udjelom broja zaposlenih od 14,65% odnosno 5.117 zaposlenih. Prera|i- va~ka industrija je s 416 poduzetnika na tre}emu mjestu (11,2% svih podu- zetnika) a od 8.349 zaposlenih, velik broj (23,9% ukupno zaposlenih) otpada na brodogradnju. ^etvrto mjesto drži djelatnost prijevoza, skladištenja i veza s 249 poduzetnika (6,7% svih poduzetnika) i 6.049 zaposlenih, odnosno 17,3% od ukupnog broja zaposlenih kod rije~kih poduzetnika. U strukturi rije~koga gos- podarstva ove ~etiri djelatnosti ~ine oko 80% ukupnog broja poduzetnika, odno- sno ukupnog broja zaposlenih.

Rije~ki poduzetnici imali su na kraju 2007. godine vrijednost ukupne aktive od 26,8 milijarde kuna. U strukturi ukupne aktive najve}i udjel od 46,4% ima dugo- trajna imovina, slijedi kratkotrajna imovina s udjelom od 36,5%, gubitak iznad vi- sine kapitala od 14,9% te vremenska razgrani~enja s 2,3%. Usporedimo li podatke za razdoblje kraj 2005. i kraj 2007. godine, vidimo da je došlo do blagog pove}anja udjela dugotrajne imovine, relativno stabilnog udjela kratkotrajne imovine i vre- menskih razgrani~enja te pada udjela gubitka iznad visine kapitala. 54 Q Grad Rijeka – okruženje i razvojni potencijali

Tablica 3. Imovina poduzetnika Rijeke u razdoblju 2005.–2007. iznosi u milijunima kuna Stanje 31. prosinca Indeks Imovina 2005. 2006. 2007. 2007.–2005. Dugotrajna imovina 8.615 9.883 12.425 144,2 Kratkotrajna imovina 7.247 8.652 9.771 134,8 Vremenska razgrani~enja 661 542 607 91,9 Gubitak iznad visine kapitala 3.677 3.675 3.980 108,2 Ukupna aktiva 20.199 22.752 26.783 132,6

Izvor: Sumarni izvještaji obrade statisti~kih izvještaja, FINA, 2005., 2006. i 2007. godina

Kao i kod broja poduzetnika i broja zaposlenih, tako je i prema ostvarenom ukupnom prihodu i ukupnom rashodu dominantna uloga djelatnosti trgovine, slijedi prera|iva~ka industrija, poslovanje nekretninama i iznajmljivanje, prije- voz, skladištenje i veze te gra|evinarstvo koje zajedno ostvaruje više od 90% ukupnih prihoda i rashoda. Prema veli~ini ukupnih prihoda i ukupnih rashoda najve}i udjel, gotovo polovicu, ima djelatnost trgovine s 45,7% ukupnih prihoda (9.879 milijardi kuna) te 46,3% ukupnih rashoda (9.652 milijarde kuna). Slijedi prera|iva~ka industrija s 19,8% ukupnih prihoda (4.275 milijardi kuna) i 20,6% ukupnih rashoda (4.303 milijarde kuna). Od ostalih važnih podru~ja djelatnosti slijedi djelatnost nekretnina i iznajmljivanja s udjelom od 12,2% ukupnih priho- da (2.630 milijardi kuna) i 10,6% ukupnih rashoda (2.211 milijardi kuna). Slijede djelatnosti prijevoza, skladištenja i veza s udjelom od 11,8% ukupnih prihoda (2.547 milijardi kuna) i 11,9% ukupnih rashoda (2.486 milijardi kuna) te djelat- nost gra|evinarstva s udjelom od 5% ukupnih prihoda (1.071 milijarda kuna) i 4,9% ukupnih rashoda (1.026 milijardi kuna). Grad Rijeka – okruženje i razvojni potencijali Q 55

Tablica 4. Ukupni prihodi i ukupni rashodi poduzetnika Rijeke u 2007. po djelatnostima iznosi u milijunima kuna Indeks Ukupni Ukupni Podru~je i potpodru~je djelatnosti 2005.=100,0 prihodi rashodi Prihodi Rashodi Poljoprivreda, lov šumarstvo 65,1 40,8 167,1 119,0 Ribarstvo 27,0 26,6 126,3 137,3 Rudarstvo i va|enje 119,8 115,1 141,9 137,8 Prera|iva~ka industrija 4.275,5 4.303,5 106,1 105,7 Opskrba elektri~nom energijom, plinom i 255,1 260,6 107,5 110,4 vodom Gra|evinarstvo 1.071,6 1.026,7 118,2 116,2 Trgovina na veliko i na malo 9.879,9 9.652.7 123,9 123,3 Hoteli i restorani 266,9 279,1 154,0 150,4 Prijevoz, skladištenje i veze 2.547,3 2.486,5 117,7 117,0 Financijsko poslovanje 129,2 118,0 282,8 316,5 Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje 2.630,7 2.211,5 190,3 181,1 Javna uprava i obrana; obvezno socijalno 4,5 2,8 125,7 117,8 osiguranje Obrazovanje 27,0 27,4 141,1 146,4 Zdravstvena zaštita i socijalna skrb 117,4 95,0 168,5 154,9 Ostale društvene, socijalne i osobne 212,4 222,3 70,9 52,2 uslužne djelat

Izvor: Sumarni izvještaji obrade statisti~kih izvještaja, FINA, 2005., 2006. i 2007. godina Analiza podataka za protekle tri godine o visini ostvarene dobiti i gubitka nakon oporezivanja te njihove neto-dobiti – konsolidiranoga financijskog rezultata, potvrdila je da su tri najuspješnije djelatnosti: poslovanje nekretninama, trgovi- na i prijevoz te skladištenje i veze. 56 Q Grad Rijeka – okruženje i razvojni potencijali

Prema visini ostvarene dobiti i prema visini ostvarenog gubitka u 2007. godini, redoslijed prve tri djelatnosti ostao je isti. Djelatnost poslovanja nekretninama i iznajmljivanja u 2007. godini ostvarila je 374,2 milijuna kuna dobiti, 43,6 milijuna kuna gubitaka te 330,6 milijuna kuna neto-dobiti, slijedi trgovina s 256,4 milijuna kuna dobiti i 86,7 milijuna kuna gubitaka te 169,7 milijuna kuna neto-dobiti, te djelatnost prijevoza, skladištenja i veza s ostvarenih 62,2 milijuna kuna dobiti, 16,7 milijuna kuna gubitaka i 45,5 milijuna kuna neto-dobiti.

Tablica 5. Dobit i gubitak poduzetnika Rijeke u 2007. po djelatnostima iznosi u tisu}ama kuna Konsolidirani Dobit nakon Gubitak nakon Podru~je i potpodru~je djelatnosti financijski oporezivanja oporezivanja rezultat Poljoprivreda, lov šumarstvo 19.286,7 24,8 19.261,9 Ribarstvo 309,8 23,4 286,5 Rudarstvo i va|enje 3.715,6 128,0 3.587,6 Prera|iva~ka industrija 142.347,9 204.299,4 -61.951,4 Opskrba elektri~nom energijom, plinom i 2.076,9 7.553,3 -5.476,4 vodom Trgovina na veliko i na malo 256.410,6 86.706,1 169.704,5 Hoteli i restorani 9.665,9 23.096,9 -13.431,1 Prijevoz, skladištenje i veze 62.232,5 16.686,7 45.545,7 Financijsko poslovanje 9.236,2 488,4 8.747,7 Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje 374.240,7 43.607,9 330.632,8 Javna uprava i obrana; obvezno socijalno 367,2 1.407,0 -1.039,8 osiguranje Obrazovanje 1.034,3 1.594,9 -560,7 Zdravstvena zaštita i socijalna skrb 18.227,3 90,8 18.136,5 Ukupno 899.151,6 385.707,8 513.443,8

Izvor: Sumarni izvještaji obrade statisti~kih izvještaja, FINA, 2005., 2006. i 2007. godina U 2007. godini rije~ki su poduzetnici u dugotrajnu imovinu uložili više od dvije milijarde kuna ili 70,8% više nego u istom razdoblju 2005. godine, što je izni- mno važno s obzirom na to da je to preduvjet budu}eg rasta poslovanja. U pr- vom kvartalu 2008. godine rast ulaganja je brži pa je u odnosu na prva tri mjeseca 2007. godine, kada je uloženo nešto više od 720 milijuna kuna, ulože- no više od milijardu i 11 milijuna kuna, što je pove}anje od 40,5%. Uzme li se cjelokupno razdoblje od protekle tri godine ulaganja u dugotrajnu imovinu prema kriteriju veli~ine, prednja~e mali poduzetnici. U 2007. godini malo su ve}a bila ulaganja velikih poduzetnika pa je i stopa ulaganja u njih bila naj- ve}a, i to za 104% više u 2007. u odnosu na 2005. godinu. Vidljiv je blagi pad ulaganja u dugotrajnu imovinu srednjih poduzetnika, no veseli konstantan rast ulaganja malih poduzetnika koji je u 2007. bio za 70% ve}i od ulaganja u 2005. godini. Ako se promatraju udjeli ulaganja poduzetnika prema kriteriju veli~ine, primjetno je da je taj postotak u 2005. i 2006. godini bio najve}i kod malih Grad Rijeka – okruženje i razvojni potencijali Q 57 poduzetnika (44,2% u 2005. i 43,6% u 2006.), da bi se ta konstanta održala i u 2007. godini s udjelom ulaganja od 44%. Zbog smanjenja realnih ulaganja u 2007. godini srednjih poduzetnika, udio u ukupnim ulaganjima u dugotrajnu imovinu pao je sa 17,1% na svega 9,7%. Zbog pove}anja realnih ulaganja veli- kih poduzetnika u 2007. godini, udio ulaganja pove}ao se na 46,3% u odnosu na 38,7%, koliki je bio u 2005., tako da su veliki poduzetnici preuzeli prvo mje- sto i prema pokazatelju udjela ulaganja u dugotrajnu imovinu. U posljednje tri godine, u ostvarenim financijskim rezultatima rije~kih poduzet- nika, prema njihovoj veli~ini, vrlo ujedna~enu utrku u poboljšanju ekonomskih pokazatelja vode mali i veliki poduzetnici, dok srednji zaostaju.

Tablica 6. Financijski rezultati poslovanja poduzetnika Rijeke u 2007. po veli~ini poduzetnika

Opis Ukupno Mali Srednji Veliki Broj poduzetnika 3.898 3.836 42 20 Broj zaposlenih 35.302 17.688 4.409 13.205 Ukupni prihodi (u milijunima kuna) 21.629,5 9.075,2 3.121.7 9.432,6 Ukupni rashodi (u milijunima kuna) 20.868,7 8.536,9 3.006,9 9.324,9 Porez na dobit (u milijunima kuna) 225,1 146,8 22,9 55,3 Dobit nakon oporezivanja 957,2 646,6 108,2 202,4 (u milijunima kuna) Gubitak nakon oporezivanja 421,5 255,1 16,4 150.0 (u milijunima kuna) Konsolidirani financijski rezultat – 535,7 391,5 91,8 52,4 neto-dobit (u milijunima kuna) Investicije 2.467,7 1.085,4 239,2 1.143,0 Indeks 2005. godina = 100,0 Broj poduzetnika 112,2 115,0 41,2 57,1 Broj zaposlenih 108,3 109,7 78,4 125,2 Ukupan prihod 123,9 120,1 103,5 137,2 Ukupni rashodi 121,1 116,9 98,6 135,4 Porez na dobit 177,2 149,9 133,2 465,9 Dobit nakon oporezivanja 164,9 155,2 103,4 342,4 Gubitak nakon oporezivanja 85,7 99,2 10,6 187,2 Konsolidirani financijski rezultat 603,8 245,4 0,0 0,0 Investicije u dugotrajnu imovinu 170,8 170,0 96,7 204,3

Izvor: Sumarni izvještaji obrade statisti~kih izvještaja, FINA, 2005., 2006. i 2007. godina Iz podataka u tablici 6. vidljivo je da se dobit nakon oporezivanja u 2007. godi- ni u odnosu na 2005. znatno pove}ala, i to za više od 60%, ali uz blagi pad u odnosu na 2006. godinu od 6,8%. Pritom je važno uo~iti da je došlo do smanje- nja gubitaka nakon oporezivanja za više od 14%. Iz tablice se vidi pove}anje konsolidiranoga financijskog rezultata, odnosno neto-dobiti rije~kih poduzetni- ka za više od 600% u 2007. godini u odnosu na 2005. godinu. 58 Q Grad Rijeka – okruženje i razvojni potencijali

Rezultati poslovanja poduzetnika Rijeke za 2007. godinu, prema kriterijima ve- li~ine, pokazuju da su veliki poduzetnici sudjelovali s 0,5% udjela u broju podu- zetnika i 37,4% u broju zaposlenih, ali istovremeno s 43,6% u ukupnom priho- du, s 21,1% u dobiti nakon oporezivanja, s 35,6% u gubitku nakon oporezivanja, s 9,8% u neto-dobiti i s 46,3% u investicijama u dugotrajnu imovinu. Iako je preokrenut loš rezultat iz 2005. godine, kada je gubitak bio ve}i od dobiti, veli- ki poduzetnici još uvijek sudjeluju s malim udjelom u ukupnoj neto-dobiti. Ra- zlozi su tome veliki troškovi nabave sirovina i materijala te energenata, osobito u segmentu brodogradnje, koji smanjuju rentabilnost poslovanja, odnosno odra- žavaju se na kona~nom financijskom rezultatu. Nakon loše 2005. godine, srednji poduzetnici dvije godine za redom ostvaruju pozitivnu neto-dobit, ali s još uvijek razmjerno malim udjelom u neto-dobiti od 17,1%. Razlog je tome i mali broj srednjih poduzetnika, njih 42 s udjelom u ukupnom broju od 1,1%. U ukupnom broju zaposlenih sudjeluju s 12,5% udjela, dok je udjel u ukupnim prihodima i rashodima 14,4%. Relativno dobri rezultati u 2007. godini mogu se iš~itati iz ~injenice da ~etiri puta manje zaposlenih kod srednjih poduzetnika ostvaruje samo tri puta manje prihode i rashode od malih poduzetnika, a treba spomenuti i kako su prihodi u 2007. godini porasli za 3,5% u odnosu na 2005. godinu, odnosno rashodi su smanjeni za 1,4%. Sve tri godine za redom mali poduzetnici bilježe dobre rezultate. Broj poduzetnika je u 2007. u odnosu na 2005. godinu pove}an za 15% (u 2007. iznosio je 98,4% od ukupnog broja), broj zaposlenih za 9,7% (u 2007. iznosio je više od 50% od ukupnog broja), a budu}i su ukupni prihodi porasli više od 20% u odnosu na uku- pne rashode koji su porasli za 17%, neto-dobit je u 2007. u odnosu na 2005. godinu porasla ~ak za 145,4%, što je 67,6% ukupne dobiti rije~kih poduzetnika.

Grafikon 1. Izabrani pokazatelji poslovanja poduzetnika Rijeke prema veli~ini poduzetnika u 2007.

veliki Q srednji Q mali Q

Ako pogledamo ukupnu neto-dobit rije~kih poduzetnika u 2007. godini, vidimo da je ostvareno 535,7 milijuna kuna, od ~ega malim poduzetnicima pripada 391,5 milijuna kuna, srednjim 91,8 milijuna kuna, dok na velike otpada 52,4 mi- Grad Rijeka – okruženje i razvojni potencijali Q 59 lijuna kuna. U usporedbi s 2005. godinom, ostvareno je pove}anje ukupne neto-dobiti od preko 600%, što je impozantan rezultat. Razlog je tome skoro 150% pove}anje neto-dobiti malih poduzetnika, dok su u segmentu srednjih i velikih poduzetnika gubici koji su u 2005. bili ve}i od dobitaka u 2007. godini, ostali daleko ispod dobitaka tih segmenata. Ti podaci govore da je 2007. godi- na bila uspješna za sve sektore prema veli~ini poduzetnika, a posebno treba istaknuti sektor malog poduzetništva koji udjelom u ukupnoj neto-dobiti od 71,3% sve više preuzima dominantnu ulogu u rije~kom gospodarstvu. Dakako, ovdje treba istaknuti da bi ovi podaci sigurno bili povoljniji kada bi se u analizu mogli uklju~iti gospodarski subjekti sa sjedištem izvan Rijeke (gdje iskazuju svoje rezultate poslovanja), koji se uglavnom nalaze u segmentu velikih podu- zetnika, te obrti i djelatnosti slobodnih profesija, koji spadaju u segment malo- ga gospodarstva. U uslu`nom sektoru posebno se izdvaja turizam. Koncept razvoja urbanog turizma podrazumijeva ulaganje u raznolike gradske doga|aje koji privla~e velik broj posjetitelja i pružaju ~itav niz dodatnih usluga. Upravo u Rijeci postoji višestoljetna tradicija gradskih doga|anja koja se zbog pogodne klime uglavnom održavaju na javnim gradskim prostorima. Navedeni podaci prikazuju tek dio aktivnosti u razvoju urbanog turizma, nipošto ne pokazuju cjelinu ulaganja u složeni koncept razvoja urbanog turizma u Gradu Rijeci. Najbolji je primjer za to karneval koji je u 26 godina stalnog održavanja prera- stao u manifestaciju me|unarodnog karaktera. 26. me|unarodni rije~ki karne- val održan u velja~i 2009., okupio je približno 9.000 sudionika u karnevalskoj povorci i oko 100.000 posjetitelja. Podaci pokazuju da hotelski kapaciteti Rijeke tijekom karnevala nisu dovoljni da prime sve potencijalne goste. Turisti~ki promet u Gradu Rijeci u razdoblju od 2005. do 2009. godine bilježi zna~ajno pove}anje. Ako se usporede podaci vezani za turisti~ke i smje- štajne kapacitete u promatranom razdoblju, uo~ava se da nije bilo zna~ajnih 60 Q Grad Rijeka – okruženje i razvojni potencijali

promjena. Na podru~ju Turisti~ke zajednice Grada Rijeke ukupni raspoloživi broj ležaja u 2005. godini iznosio je 1.572 ležaja, a u prosincu 2007. taj se broj po- ve}ao na 1.697. Godine 2005. u funkciji su bila ~etiri hotela s 500 ležaja, 1 pre- no}ište s 504 ležaja i privatni smještaj sa 73 ležaja (Kamp Preluk s 305 kamp- jedinica, odnosno 495 ležaja, bio je otvoren od 30. travnja do 15. listopada 2005.). Godine 2007. kapacitet je malo ve}i. U funkciji su bila ~etiri hotela s 532 ležaja, jedan hostel sa 61 ležajem, jedno preno}ište s 504 ležaja, privatni smještaj sa 105 ležaja te kamp s 495 ležaja, koji je za ovu sezonu otvoren 15. travnja 2007., a zatvorio se 15. listopada 2007. godine. Na grafikonu 2. dan je pregled po vrsti smještaja za razdoblje od 1. sije~nja do 31. kolovoza 2008. godine. Uo~ava se zna~ajna dominacija hotela u okviru smještajnih kapaciteta.

Grafikon 2. Udio u strukturi vrste smještaja no}enja za razdoblje od 1. sije~nja do 31. kolovoza 2008.

hoteli Q preno}i{te Q hostel Q kamp Q privatni smje{taj Q Grad Rijeka – okruženje i razvojni potencijali Q 61

Ipak, unato~ neznatnim pove}anjima u smještajnim kapacitetima, treba ista- knuti pove}anje turisti~kog prometa. Kretanje broja stranih i doma}ih dolazaka te no}enja u razdoblju od 2004. do kolovoza 2008. godine prikazano je tabli- com. Uo~ava se da je u 2007. u odnosu na 2004. godinu osobito pove}an broj dolazaka i no}enja stranih turista, što upu}uje na sve ve}u prepoznatljivost Rijeke kao turisti~kog odredišta u inozemstvu. U skladu s tim, mijenja se i turi- sti~ka struktura grada pa je i apsolutno i relativno gledano sve više stranih u odnosu na doma}e goste. Tablica 7. Kretanje dolazaka i no}enja turista na podru~ju Grada Rijeke od 2004. do 2008. Dolasci No}enja Godina Strani Doma}i Ukupno Strani Doma}i Ukupno 2004. 34.226 19.665 53.891 72.441 33.355 105.796 2005. 30.889 19.763 50.652 65.750 33.466 99.216 2006. 40.582 22.177 62.759 78.838 38.988 117.826 2007. 48.522 21.132 69.654 91.802 37.828 129.630 2008.* 34.062 13.731 47.793 59.882 23.919 83.801 2007./2004. 141,8 107,5 129,2 126,7 113,4 122,5

*Razdoblje od 1. sije~nja do 31. kolovoza 2008. godine. U Rijeku prvenstveno dolaze gosti iz Italije, Njema~ke, Francuske, Ma|arske, Velike Britanije i Slovenije. U pogledu gostiju iz ostalih zemalja, me|utim, pri- sutne su zna~ajne oscilacije. Iznena|uje je visok broj gostiju iz udaljenih zema- lja – Japana i SAD-a. Cilj razvoja urbanog turizma svakako je produ`iti prosje~no vrijeme boravka turista u Rijeci (u 2008. godini iznosi prosje~no 1,7 dana). Za gradski turizam iznimno je va`no pove}anje smje{tajnih kapaciteta. 62 Q Grad Rijeka – okruženje i razvojni potencijali

U mandatnom razdoblju 2005.–2009. zna~ajno su pove}ani i oboga}eni hotel- ski kapaciteti u Gradu Rijeci. Grand hotel Bonavia svojom opremljenoš}u i kvalitetom nudi mnogo više od standardnog hotela s ~etiri zvjezdice. Uza sobe koje su ure|ene tako da zado- voljavaju najviše zahtjeve, ekskluzivnu gastronomsku ponudu te hotelsko par- kiralište u samome središtu grada, hotel nudi sve pogodnosti za poslovne lju- de, ali i ugodan boravak u gradu. Hotel Jadran na samoj je obali mora. Iako je to hotel s dugom tradicijom, ponovno je, nakon rekonstrukcije, otvoren u prosincu 2005. godine. U 66 moderno ure|enih i opremljenih jednokrevetnih i dvokrevetnih soba te tri luksuzna hotelska apartmana ostvarena je povezanost ugo|aja starog Medite- rana sa suvremenom ponudom turistima i poslovnim gostima. Dogradnjom dvaju katova 1964. godine pove}an mu je kapacitet, a rekonstruk- cijom od rujna 2004. do studenoga 2005. uskla|en je s aktualnim zahtjevima za razinu kvalitete ~etiri zvjezdice. U sklopu hotela posebno je zna~ajna kongre- sna dvorana kapaciteta oko 150 mjesta. Hotel Neboder dio je kompleksa Hrvatskoga kulturnog doma i ~ini njegov naj- viši segment – zgradu visoku 14 katova koja dominira središnjim dijelom Rije- ke, okrenutu prema moru. Položaj i visina hotela omogu}avaju pogled na cijeli Kvarnerski zaljev. Hotel se isti~e po mnogim arhitektonskim elementima te je danas ~itav kompleks zašti}en spomenik kulture. Temeljnom rekonstrukcijom, hotelu je 2007. vra}en nekadašnji sjaj, a kategori- ziran je s tri zvjezdice. Tvrtka Jadran hoteli d.d. koncem 2008. godine privela je kraju projekt rekon- strukcije posljednjeg od tri gradska hotela koji posluju u njezinu sastavu. Uz hotele Jadran i Neboder, adaptiran je i Hotel Continental (kategoriziran s tri zvjezdice). Hotel Continental tijekom radova na obnovi nije zatvarao svoja vrata, ve} je radio sa smanjenim kapacitetom, a nakon temeljite obnove gostima je na ras- polaganju 69 soba, od toga 50 dvokrevetnih, 13 jednokrevetnih i jedna trokre- vetna te 1 junior suite i 4 suite. Klimatizirane i dopadljivo ure|ene sobe u skladu su sa zahtjevima modernog poslovnoga gosta. Hotel Continental najstariji je rije~ki hotel (svoju je povijest zapo~eo davne 1888. godine). Postupno je ovaj mali gradski hotel, danas spomenik kulture i urbanog života, izrastao u simbol starog Sušaka i grada na Rje~ini, a nakon preure|enja nastav- lja oboga}ivati turisti~ku ponudu Grada Rijeke i svojom prepoznatljivoš}u zao- kružuje sliku Jadran hotela d.d. kao jednog od lidera turisti~ke ponude u regiji. Grad Rijeka – okruženje i razvojni potencijali Q 63

Osim hotelskih kapaciteta, važna je i uloga novog hostela, kao i porast privatnih smještajnih kapaciteta. Za potrebe otvaranja hostela, kao zna~ajnog dijela turisti~ke ponude za mla|e posjetitelje, Grad Rijeka namijenio je prostore nekadašnje Ville Kozulich u kojoj je do prije nekoliko godina djelovao dje~ji vrti}. Hrvatski ferijalni i hostelski savez, kao zakupac i investitor, uz potporu Grada Rijeke, uložio je u ure|enje rije~kog hostela oko 3 milijuna kuna. Time je Rijeka obogatila svoju turisti~ku ponudu i dobila hostel koji je ure|en u skladu s najsu- vremenijim standardima za mla|e goste. Hostel Rijeka sve~ano je otvoren 22. velja~e 2006. na Pe}inama u nazo~nosti brojnih uzvanika iz zemlje i inozemstva. Uz iznimno povoljne cijene no}enja s doru~kom, Rijeka je kona~no dobila smje- štajne kapacitete koji su joj u kontekstu razvoja grada kao odredišta urbanog turizma nedostajali. Privatni smještaj na podru~ju Grada Rijeke porastao je od 30 postelja 2004. na 123 postelje 2008. godine. Tijekom 2008. godine ukupni kapacitet privatnog smještaja iznosio je: 21 apar- tman, 4 jednokrevetne sobe, 18 dvokrevetnih soba, 3 trokrevetne soba i 1 ~etve- rokrevetna soba, što ukupno iznosi 123 postelje. Uza sve navedeno, u planu je i izgradnja novih hotela na Delti i Porto Barosu u okviru projekta Rijeka Gateway, te na gradskim lokacijama Ben~i} i Preluka. Sve to govori u prilog daljnjem razvoju koncepta urbanog turizma. Ulaganja Grada Rijeke u urbani turizam u turisti~koj 2007. godini iznosila su 323.342.850,00 kuna, a u turisti~koj 2008. godini 698.686.330,00 kuna. Nave- deno se odnosi na projekte i programe koji su u funkciji razvoja turizma. Za daljnji razvoj gospodarstva na podru~ju Grada Rijeke iznimno su bitne odluke Vlade Republike Hrvatske, koje }e se odnositi na dovršetak izgradnje rije~koga prometnog pravca (cestovni, željezni~ki, pomorski i zra~ni promet), moderniza- ciju rije~ke luke i restrukturiranje brodogra|evne industrije. Projekt Rijeka Ga- teway u potpunosti se pokazuje opravdanim. Rije~ka luka je 2008. pretvorila 169.000 TEU-a, što je apsolutni rekord u kontejnerskom prometu, ~ak i ako se ra~unaju "zlatne godine", od kojih je najbolja bila 1989. sa svega 55.000 TEU-a. I privatizacija velikih hotelskih tvrtki u okolici Rijeke bitno }e utjecati na daljnji razvoj urbanog turizma u Rijeci. Potpora razvoju velikih logisti~kih zona kao što je Miklavlja na podru~ju Matulja zna~ajno }e utjecati na daljnji razvoj industrije i prate}eg poduzetništva. Razvoju rije~koga gospodarstva potrebno je povezi- vanje strateških gospodarskih grana i djelatnosti kao što su, primjerice, priva- 64 Q Grad Rijeka – okruženje i razvojni potencijali

tizacija hotelskih lanaca u Crikvenici i Opatiji s razvojem Zra~ne luke Rijeka na otoku Krku kao va`ne turisti~ke aviodestinacije. Bez tih potrebnih veza ne mogu se ostvariti sinergijski u~inci gospodarstva ni na lokalnoj ni na nacionalnoj razi- ni. U uvjetima globalne ekonomije i pove}ane konkurencije unutar Europske unije, rije~ko gospodarstvo mora razviti strategiju zajedni~kog nastupa i surad- nje, a to je svakako nov izazov za sve gospodarske subjekte. Kraj 2008. i po~etak 2009. godine obilježila je neizvjesnost o daljnjoj sudbini hrvatskih brodogradilišta zbog pregovora s Europskom unijom. Brodogradnja je iznimno važna za gospodarstvo Županije i Grada Rijeke. Dovoljno je spomenuti da brodogradnja u okviru izvoza po pojedinim djelatnostima u PGŽ-u ima udio od 38,85% robnog izvoza ili oko 1 milijardu kuna. Subjektivni i objektivni proble- mi poslovanja, od problema u financiranju poslovanja, odljevu likvidnosti zbog te~ajnih razlika i kamata, ovisnosti o državnim subvencijama te brojni drugi, onemogu}avali su postizanje pozitivnih poslovnih rezultata brodogra|evne in- dustrije na podru~ju Grada i Županije. Ipak, unato~ pritiscima Europske unije, brodogra|evni sektor u Hrvatskoj nije se restrukturirao u prethodnom razdoblju i ustrojio kao samostalna i rentabilna industrija. Stoga je 2008. godine Europ- ska unije izvršila dodatni pritisak prema Hrvatskoj u smislu restrukturiranja sek- tora, ukidanja subvencija i smanjenja postoje}ih kapaciteta. Nepovoljan razvoj doga|aja imao bi iznimno negativan utjecaj na gospodarska kretanja Grada Rijeke i šireg podru~ja u idu}im godinama. Iz svega navedenog, vidljive su velike promjene u strukturi rije~koga gospodar- stva. No zavr{etak procesa tranzicije u rije~kom gospodarstvu ponajprije ovisi o restrukturiranju velikih dr`avnih gospodarskih sustava. 2.2. Socijalna i demografska slika Grada Rijeke

Grad Rijeka sa 144.043 stanovnika, prema zadnjem je popisu stanovništva iz 2001. godine, prostor s prosje~nom gusto}om naseljenosti od 3.274 stanovni- ka na 1 km². U Rijeci živi nešto više žena (52,4%) nego muškaraca (47,6%). Iz analize podataka vidljivo je kako Rijeka ve} niz godina bilježi prirodno smanje- nje broja stanovnika ili prirodnu depopulaciju. Odnosno, vidljivo je kako je u našem gradu umiranje u~estalija pojava od ra|anja.

Grafikon 1. Natalitet i mortalitet u Rijeci

Q natalitet Q mortalitet

Budu}i da je populacija Rijeke uz to izrazito otvorenog tipa, na demografska kretanja u njoj, osim trendova prirodnog kretanja stanovništva (ra|anja i umi- ranja), zna~ajno su utjecali i dinami~ni trendovi mehani~kog kretanja stanov- ništva, koji upu}uju na to da je, op}enito gledaju}i, iseljavanje ~eš}a pojava od useljavanja stanovništva. U zadnje su vrijeme migracije izme|u Grada Rijeke i ostalih op}ina i gradova PGŽ-a generirale najve}i odljev stanovišta iz grada, što zna~i da iako je dio stanovnika grada iselio izvan njegovih administrativnih gra- nica, u životnom smislu dio njih je zasigurno ostao vezan uza sam grad. Zanimljivo je istaknuti i kako je od ukupnog broja odseljenih stanovnika, njih ~ak 71,3% pripadalo kontingentu zrelog stanovništva, starosti od 20 do 60 godina, njih 20% kontingentu mlade populacije do 20 godina, a tek njih 8% kontingentu starije populacije. Sli~no je stanje i u strukturi doseljenog stanovništva te se udjeli kontingenata pojedinih grupa mladog, zrelog i starog stanovništva razlikuju u tek nekoliko postotnih bodova. Budu}i da je ukupna bilanca mehani~kog kreta- 66 Q Grad Rijeka – okruženje i razvojni potencijali

nja stanovništva ipak negativnog predznaka, važno je istaknuti da gubljenjem di- jela svoje mlade i zrele populacije Rijeka, dugoro~no gledano, smanjuje i svoje biološke potencijale nužne za ostvarivanje prirodnoga rasta stanovništva.

Tablica 1. Migracije od 2001. do 2007. – odseljeno stanovništvo

U drugi grad ili Odselili izvan

Ukupno op}inu PGŽ-a PGŽ-a U inozemstvo 2001. 2.913 1.884 749 280 2002. 3.133 1.974 864 295 2003. 3.551 2.354 969 226 2004. 3.078 2.065 833 173 2005. 3.069 2.132 786 141 2006. 3.186 2.220 795 164 2007. 3.413 2.298 937 159 Ukupno 22.343 14.927 5.933 1.438

Tablica 2. Migracije od 2001. do 2007. – doseljeno stanovništvo

Iz drugih Ukupno Iz PGŽ-a županija Iz inozemstva 2001. 2.108 906 767 382 2002. 1.995 855 773 367 2003. 2.234 1.072 789 371 2004. 1.936 896 663 370 2005. 2.002 967 757 268 2006. 2.242 1.099 842 294 2007. 1.912 879 749 265 Ukupno 14.429 6.674 5.340 2.317

Opisani trendovi prirodnog i mehani~kog kretanja stanovišta generirali su pro- cese denataliteta i depopulacije te tendenciju dodatnog starenja populacije Grada Rijeke.

Tablica 3. Pokazatelji dobne strukture stanovništva u Gradu Rijeci (popis 2001.)

Koeficijent Koeficijent Koeficijent ukupne dobne dobne Prosje~na Koeficijent Indeks dobne ovisnosti ovisnosti starost starosti starenja ovisnosti mladih starih Muški spol 39,7 20,1 95,4 54,1 32,6 21,5 Ženski spol 42,5 24,7 134,2 58,7 29,4 29,3 Ukupno 41,2 22,25 114,5 56,5 31,0 25,5

Sagledavanjem prosje~ne starosti populacije, uo~ava se da je prosje~na starost populacije viša od 30 godina. Op}enito se smatra kako populacija po~inje starje- ti kada njezina prosje~na starost prije|e vrijednost od 30 godina. Populacija Rije- ke s prosje~nom staroš}u od 41,2 godine, starija je od prosjeka populacije Repu- blike Hrvatske i Primorsko-goranske županije, ~ije su prosje~ne starosti njihovih populacija prema popisu iz 2001. godine bile 39,3 godine i 41,0 godinu. Grad Rijeka – okruženje i razvojni potencijali Q 67

Ako se uz prosje~nu starost populacije sagledaju i neki kompleksniji pokazate- lji dobne strukture stanovništva, kao što je, primjerice, koeficijent starosti koji pokazuje udio kontingenta populacije starije od 60 u ukupnom stanovištu, vid- ljivo je kako u Rijeci na jednog stanovnika starijeg od 60 godina dolazi niti 5 stanovnika svih ostalih dobnih kontingenata. Tako|er, indeks starenja, koji poka- zuje odnos izme|u kontingenta starijih od 60 godina i kontingenta mla|ih od 19 godina, pokazuje kako u Rijeci na sto mla|ih stanovnika dolazi ~ak 114 starijih stanovnika.

Pla}e Prema podacima FINA-e, prosje~na neto-pla}a u 2008. godini u Gradu Rijeci iznosila je 5.206 kuna. To je za 20% više nego 2005. godine, kada je iznosila 4.327 kuna.

Nezaposlenost Prema podacima Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje, Podru~na služba Rijeka, na podru~ju (bivše op}ine) Rijeke nezaposlenost se neprestano smanjuje. Kra- jem prosinca 2008. bila je nezaposlena 8.881 osoba, što je u usporedbi s 2005. godinom za 25% manje.

Grafikon 2. Broj nezaposlenih u razdoblju 2005.–2008. Q prosjek Q stanje 31. prosinca 2008.

Me|u nezaposlenim osobama više je osoba ženskog spola (66%) nego muš- kog (34%). Najve}i broj nezaposlenih je u dobi od 50 do 59 godina (33% od ukupnog broja nezaposlenih) te u dobi od 25 do 29 godina (13% od ukupnog broja nezaposlenih). Što se ti~e obrazovanja, me|u nezaposlenima najviše je onih sa završenom trogodišnjom srednjom školom i školom za KV i VKV radnike (33% svih nezaposlenih) te sa završenom ~etverogodišnjom srednjom školom za zanimanja (26%). Treba, me|utim, istaknuti da dio nezaposlenih osoba nije evidentiran na Hrvat- skom zavodu za zapošljavanje, što dolazi do izražaja pri potraživanju prava na socijalnu skrb tih osoba, koje, unato~ nezaposlenosti, ne mogu ostvariti. 68 Q Grad Rijeka – okruženje i razvojni potencijali

Umirovljenici Zna~ajan dio populacije grada ~ine umirovljenici (26%), odnosno nešto više od ~etvrtine stanovništva ima status umirovljenika. U ovome mandatnom razdoblju, prema podacima Hrvatskog zavoda za miro- vinsko osiguranje, prosje~na mirovina u Gradu Rijeci pove}ala se za 19%. Najve}i broj rije~kih umirovljenika trenuta~no ima mirovinu u iznosu od 2.000,01 do 3.000,00 kn (35,83%). Mirovine niže od 1.500,00 kn prima 8,5% umirovlje- nika, a mirovine ve}e od 4.000,00 kn ima 12,14% umirovljenika.

Tablica 4. Broj umirovljenika i prosje~na mirovina za razdoblje 2005.–2008.

2005. 2006. 2007. 2008. Indeks lipanj rujan kolovoz kolovoz 2005./2008. Broj umirovljenika 37.911 37.242 37.064 37.216 98,2 Prosje~na mirovina 2.346,88 2.484,85 2.555,72 2.783,01 118,6 Izvor: HZMIO obrazac OS-13

U protekle ~etiri godine broj umirovljenika s mirovinom do 3.000,00 kn smanjio se za 23%, a pove}ao se broj onih s mirovinom iznad 3.000,01 kn za 76%.

Tablica 5. Broj umirovljenika prema visini mirovine u razdoblju 2005.–2008.

Visina mirovine po grupama 2005. % 2006. % 2007. % 2008. % do 1.500,00 kn 4.491 11,85 3.969 10,66 3.919 10,57 3.162 8,50 1.500,01 do 10.032 26,46 8.816 23,67 7.864 21,22 6.383 17,15 2.000,00 kn 2.000,01 do 15.233 40,18 14.294 38,38 14.174 38,24 13.333 35,83 3.000,00 kn 3.000,01 do 6.226 16,42 7.606 20,42 8.192 22,10 9.817 26,38 4.000,00 kn preko 4.000,00 kn 1.929 5,09 2.557 6,87 2.915 7,87 4.521 12,14 Ukupno 37.911 100,00 37.242 100,00 37.064 100,00 37.216 100,00 Izvor: HZMIO obrazac OS-13

Studentska populacija Budu}i da je Rijeka jedan od sedam gradova u Republici Hrvatskoj koji ima sve- u~ilište s 13 redovitih studija te Veleu~ilište s 10 studija, važno je istaknuti i njegovu studentsku populaciju. Na preddiplomske, diplomske (prije dodiplom- ski) i stru~ne studije u akademskoj godini 2008./2009. upisana su 18.264 stu- denta, od ~ega 12.729 redovnih i 5.535 izvanrednih studenata. Treba istaknuti da dio studenata (oko 45%) dolazi na rije~ko Sveu~ilište iz drugih krajeva Repu- blike Hrvatske, a me|u njima je i 65 stranih državljana. Na Veleu~ilište je upi- sano 2.296 studenata. Grad Rijeka – okruženje i razvojni potencijali Q 69

Ususret populacijskoj politici

Na osnovi demografskih podataka i analiza može se konstatirati da je potrebno poduzimati niz mjera za poticanje populacijskog oživljavanja i njezina pomla|i- vanja kako bi se u kona~nici došlo do stvaranja "povoljnije" dobne strukture, sprije~ila daljnja depopulacija odnosno, dugoro~no gledano, osiguralo predu- vjete daljnjega demografskog, ekonomskog i op}edruštvenog razvoja grada. U svrhu ostvarivanja željenih demografskih i društvenih trendova koji bi umanji- li u~inke trenuta~nih negativnih trendova demografskog razvoja grada, te pota- knuli i u svojoj kona~nici osigurali društveni kontekst koji }e dovesti do procesa demografskog rasta i pomla|ivanja populacije Rijeke, nužno je osmisliti i pro- vesti konkretne mjere. Njima valja stvoriti stimulativan društveni kontekst koji }e, kratkoro~no gledano, destimulirati njegove stanovnike da se iz njega iselja- vaju, odnosno stimulirati (posebno mlade) ljude da se u Grad Rijeku doseljava- ju te }e, dugoro~no gledano, poticati stanovnike grada da se odlu~uju na ve}i broj prinova u obitelji. Grad Rijeka ve} provodi neke mjere kako bi usmjerio kretanje stanovništva u željenom smjeru, svjestan toga da }e ono što ~inimo danas, imati u~inak tek za dvadeset do trideset godina:

O sustavno pra}enje trendova prirodnog (natalitet/mortalitet) i mehani~kog (emigracija/imigracija) kretanja stanovništva

O poticanje stanogradnje u funkciji rješavanja stambenih problema mladih kao {to je izgradnja novog vrti}a na Srdo~ima i stvaranje uvjeta za ve}i obuhvat djece predškolske dobi u dje~jim vrti}ima (izgradnjom novih i dogradnjom postoje}ih vrti}a, poticanjem drugih osniva~a na otvaranje predškolskih ustanova u privatnom vlasništvu i sufinanciranjem boravka djece u tim ustanovama)

O zadržavanje utvr|ene cijene za roditelje redovitog programa dje~jeg vrti}a, uz utvr|ena smanjenja mjese~nog iznosa cijene za drugo dijete za 30%, za tre}e dijete za 60%, za ~etvrto i svako sljede}e dijete za 100%

O organiziranje smjenskog rada u vrti}ima u kojima za to postoji zanimanje roditelja

O stvaranje uvjeta da sve osnovne škole rade u jednoj smjeni

O osiguravanje produženog boravka za u~enike nižih razreda u svim osnovnim školama

O uvo|enje nov~ane donacije u iznosu od tisu}u kuna za svu novoro|enu djecu

O pružanje potpore Klini~kome bolni~kom centru Rijeka, Klinika za ginekologi- ju i porodništvo, u osiguravanju uvjeta zbog kojih je upravo rije~ko rodilište UNICEF proglasio "Bolnicom/rodilištem – prijatelja djece" 70 Q Grad Rijeka – okruženje i razvojni potencijali

O pružanje potpore radu Centra za mlade – savjetovalište otvorenih vrata, koji djeluje pri Nastavnom zavodu za javno zdravstvo PGŽ-a, Odjel školske medicine, u provedbi programa kojim se nastoji podi}i svijest i obaviješte- nost mladih o reproduktivnom zdravlju, planiranju obitelji, spolno prenosi- vim bolestima, te promi~e i zašti}uje op}e i reproduktivno zdravlje djece i mladih

O temeljem Odluke o socijalnoj skrbi Grada Rijeke, socijalno ugroženim obite- ljima s djecom, uz podmirenje troškova stanovanja i drugih troškova, osigu- rava se dodatna pomo} namijenjena zaštiti djece i izjedna~avanju njihovih mogu}nosti s drugom djecom – poklon-bon za opremu novoro|en~eta u iznosu od tisu}u kuna, mogu}nost dobivanja besplatnih savjeta u vezi s prehranom te besplatne hrane za dojen~ad (uz medicinsku indikaciju), dje- lomi~no ili potpuno besplatan smještaj u jaslice i vrti}e, prvaši}i su dobili poklon-bon, djeci osnovnoškolske dobi omogu}ena je djelomi~no ili potpu- no besplatna marenda i prehrana u produženom i cjelodnevnom boravku, u~enici srednje škole dobili su besplatne školske knjige te im je, kao i stu- dentima, omogu}en besplatan gradski prijevoz. 2.3. Socijalna politika Grada Rijeke

Socijalna politika Grada Rijeke obuhva}a sustav izravnih i neizravnih mjera te kapitalnih projekata, programa i aktivnosti koje imaju isti cilj – poboljšanje ži- votnih uvjeta svih gra|ana Rijeke. Pove}anjem ulaganja u izgradnju novih sta- nova, sportskih objekata, objekata u kulturi, odgoju i obrazovanju te komunalnoj infrastrukturi, Grad Rijeka napravio je zna~ajan iskorak u provedbi socijalne po- litike. Naime, suvremeni pristup socijalnoj politici podrazumijeva raznolike ak- tivnosti usmjerene poboljšavanju životnih uvjeta svih kategorija gra|ana.

Va`an je dio socijalne politike Socijalni program Grada Rijeke. U skladu sa Zakonom o socijalnoj skrbi, Grad Rijeka od 1993. godine svojim so- cijalno ugroženim gra|anima osigurava ostvarivanje socijalnog prava na pod- mirenje troškova stanovanja (najamnina, komunalna naknada, elektri~na ener- gija, plin, centralno grijanje, voda i odvodnja i odvoz sme}a). Uz ovaj zakonski minimum socijalnih prava koje je Grad Rijeka dužan osigurati, gra|anima se putem Socijalnog programa Grada Rijeke osiguravaju i druga socijalna prava u ve}em opsegu nego što predvi|a Zakon, pa ~ak i neki oblici pomo}i koji uop}e nisu predvi|eni Zakonom. Ta se socijalna prava uvode na osnovi sustavnog pra- }enja socioekonomskih pokazatelja i istraživanja socijalnih potreba gra|ana. Jedan od glavnih strateških ciljeva u ovome mandatnom razdoblju bio je odr- žavanje postignute razine socijalne zaštite za pojedine kategorije korisnika dr- žavne socijalne skrbi, pojedince i obitelji bez prihoda ili s niskim prihodima, stradalnike rata i ~lanove njihovih obitelji, pojedine kategorije osoba s invalidi- tetom ili teže oboljelih osoba i pojedine kategorije (nezaposleni i umirovljenici) dragovoljnih darivatelja krvi putem Socijalnog programa Grada Rijeke. Održavanje postignute razine zaštite ostvareno je: O dugogodišnjim osiguranjem prava gra|anima na pomo} za podmirenje troš- kova stanovanja, troškova prehrane, troškova javnoga gradskog prijevoza, troškova zdravstvenih i socijalnih usluga, tro{kova redovitog programa pred- {kolskih ustanova, nov~ane potpore te na razli~ite jednokratne potpore.

O višekratnim prilago|ivanjem visine gradskog uvjeta prihoda porastu visine prosje~ne mjese~ne pla}e i mirovine, kao i porastu životnih troškova (pove- 72 Q Grad Rijeka – okruženje i razvojni potencijali

}anje cenzusa prihoda od 2004. godine s 1.500,00 na 2.000,00 kn za sam- ca, s 2.300,00 na 2.900,00 kn za dvo~lano doma}instvo, s 3.150,00 na 3.900,00 kn za tro~lano doma}instvo, s 4.000,00 na 5.000,00 kn za ~etve- ro~lano doma}instvo te s 500,00 na 700,00 kn za svakog daljnjeg ~lana, što je prosje~no pove}anje od 30%)

O uvo|enjem novih oblika pomo}i na osnovi provedene evaluacije Socijalnog programa Grada Rijeke (redovita mjese~na nov~ana pomo} za umirovljeni- ke s niskim mirovinama u po~etku u iznosu od 100 kuna mjese~no – uvo- |enjem novih oblika pomo}i na osnovi provedene evaluacije Socijalnog pro- grama Grada Rijeke (redovita mjese~na nov~ana pomo} za umirovljenike s niskim mirovinama u po~etku u iznosu od 100 kuna mjese~no, dok se tre- nuta~no svakom umirovljeniku s mirovinom nižom od 1.400,00 kuna dodje- ljuje mjese~na nov~ana pomo} u iznosu razlike stvarne mirovine i iznosa od 1.200,00 kuna za jednu kategoriju umirovljenika, dok se ostalima dodjeljuje mjese~na nov~ana pomo} u iznosu od 150,00 kuna),

O pove}anjem sredstava za ostvarivanje pojedinih prava (podmirenje troško- va slobodno ugovorene najamnine za stan u vlasništvu fizi~ke osobe s 500,00 kn na 750,00 kn za obitelji, troškova elektri~ne energije, pomo}i i njege u ku}i i troškova smještaja i lije~enja u Psihijatrijskoj bolnici Lopa~a). Održavanje postignute razine socijalne zaštite gra|ana odražava se u približno stalnom broju korisnika (broj korisnika po~eo se prema novoj metodologiji evi- dentirati 2007.) i broju prava koje su korisnici ostvarili u ovome mandatnom razdoblju, što se vidi na sljede}emu grafi~kom prikazu.

Grafikon 1. Socijalni program Grada Rijeke broj ostvarenih oblika pomo}i Q broj korisnika Q

Razli~ite oblike pomo}i u okviru Socijalnog programa Grada Rijeke koristilo je godišnje više od deset tisu}a korisnika (samaca i obitelji), odnosno više od 14 ti- su}a gra|ana u dobi od 0 do 93 godine života (oko 10% ukupne gradske popula- cije), koji su u prosjeku godišnje ostvarivali 16.413 razli~itih oblika pomo}i. Grad Rijeka – okruženje i razvojni potencijali Q 73

Najve}i broj korisnika Socijalnog programa Grada Rijeke pripada kategoriji sa- maca i obitelji s niskim prihodima, odnosno onih koji zadovoljavaju gradski uvjet prihoda (oko 45% od ukupnog broja korisnika), a ista skupina ostvaruje i ukupno najve}i broj prava (oko 47% od ukupnog broja ostvarenih prava). Treba ipak spomenuti da kategorija korisnika državne socijalne skrbi, tj. ona koja ispu- njava gradski socijalni uvjet, prosje~no po korisniku ostvaruje najve}i broj pra- va. Ovi podaci pokazuju da se Socijalnim programom Grada Rijeke najbolje štite upravo oni gra|ani o kojima je Grad zakonski dužan skrbiti (korisnici držav- ne socijalne skrbi), kao i oni koji tu pomo} trebaju zbog materijalne deprivacije (korisnici s prihodima nižim od gradskih cenzusa prihoda). Najve}i broj korisnika ostvaruje pravo na podmirenje troškova javnoga grad- skog prijevoza (oko 29% od ukupnog broja ostvarenih prava), pravo na podmi- renje troškova organizirane marende za u~enike osnovne škole (oko 14% od 74 Q Grad Rijeka – okruženje i razvojni potencijali

ukupnog broja ostvarenih prava) te pravo na podmirenje troškova vode i od- vodnje otpadnih voda (oko 12% od ukupnog broja ostvarenih prava) i odvoza sme}a (oko 12% od ukupnog broja ostvarenih prava).

Tablica 1. Broj ostvarenih oblika pomo}i prema Odluci o socijalnoj skrbi Grada Rijeke u 2005., 2006., 2007. i 2008. (stanje na dan 31. prosinca) Oblici pomo}i 2005. 2006. 2007. 2008. Naknada troškova stanovanja Najamnina 341 336 312 330 Podstanarina 382 426 425 492 Elektri~na energija 184 188 162 156 Komunalne usluge (voda, plin, odvoz sme}a) 2230 2131 1844 1878 Centralno grijanje 480 471 404 438 Komunalna naknada 468 465 451 486 Naknada troškova javnoga gradskog prijevoza Javni gradski prijevoz 4654 4809 4775 4580 Prijevoz osoba s invaliditetom specijalnim 162 233 148 236 kombi vozilom Naknada troškova prehrane Prehrana dojen~adi 155 138 102 187 Marenda u OŠ 2397 2272 2299 2269 Prehrana u produženom boravku u OŠ 626 611 675 755 Pu~ka kuhinja 680 698 730 668 Ru~ak za umirovljenike 150 119 88 91 Naknada troškova zdravstvenih i socijalnih usluga Usluga pomo}i i njege u ku}i 60 63 68 76 Smještaj u Psihijatrijsku bolnicu Lopa~a 30 30 34 37 Naknada troškova redovitog programa predškolskih ustanova Boravak djece u jaslicama i vrti}ima 1198 1102 1133 1072 Nov~ane potpore Mjese~na nov~ana potpora za umirovljenike --- 779 714 813 Jednokratne potpore** Poklon-bon – oprema za novoro|en~ad 210 203 208 217 Poklon-bon – školski pribor za u~. I. razreda OŠ 338 271 316 287 Poklon-bon – školski udžbenici za u~. OŠ i SŠ 384 1241 40* 29* Nov~ana potpora djeci (srednjoškolcima i 67 72 77 71 studentima) poginulih branitelja u DR Nov~ana potpora za ogrjev 784 791 710 669 Naknada troškova pogrebnih usluga 14 11 20 27 Ukupno 15.994 17.460 15.735 15.864

* u~enici srednje {kole kojima ud`benike nije osiguralo resorno ministarstvo ** ukupno godišnje Grad Rijeka – okruženje i razvojni potencijali Q 75

Grad Rijeka raspolaže i odre|enim objektima, na tri gradske lokacije, koji služe za nužni privremeni smještaj socijalno ugroženih gra|ana. Ugovori s korisnici- ma nužnog smještaja sklapaju se na vrijeme od dvije godine, a mogu se u slu- ~aju potrebe i obnoviti odlukom Poglavarstva Grada Rijeke. Uz to se tim korisni- cima subvencioniraju troškovi najamnine i troškovi stanovanja. Kapaciteti nužnog smještaja u potpunosti su popunjeni, a trenuta~no u njima stanuje 435 osoba, od ~ega oko 60% samaca i 40% obitelji.

Nakon evaluacije Socijalnog programa Grada Rijeke provedene 2006. godine, koja je pokazala da je obaviještenost gra|ana i korisnika o ovome programu niska, posebna pažnja posvetila se informiranju gra|anstva o oblicima pomo}i koji se pružaju socijalno ugroženim gra|anima u okviru tog programa.

Osim zaštite socijalno najugroženijih skupina stanovništva, socijalna politika podrazumijeva i provedbu programa psihosocijalne zaštite gra|ana te brigu o zdravlju stanovništva.

Aktivnosti pružanja psihosocijalne zaštite pripadaju podru~ju zaštite i unapre- |enja mentalnog zdravlja. Grad Rijeka pruža potporu brojnim projektima i pro- gramima ustanova i udruga radi dodatne psihosocijalne zaštite pojedinih po- sebno osjetljivih skupina gra|ana (djeca i mladi, žene i obitelji, osobe s invalidite- tom, osobe starije životne dobi, branitelji i stradalnici rata, besku}nici i drugi).

U ovome mandatnom razdoblju najviše se pažnje posvetilo prevenciji obitelj- skog nasilja i nasilja me|u djecom i mladima; stoga je u navedenom razdoblju, uz postoje}i smještaj žrtava nasilja u državnu ustanovu socijalne skrbi (Carita- sov dom za žene i djecu – žrtve obiteljskog nasilja) koja djeluje u gradu, žena- ma i djeci koja su izložena obiteljskom nasilju omogu}en cjelodnevni privreme- ni smještaj i psihosocijalna pomo} u prihvatilištu u okviru djelovanja udruge U.Z.O.R. Stalna popunjenost prihvatilišta svjedo~i o opravdanosti njegova osni- vanja. Jedna je od djelatnosti spomenute udruge, koja se tako|er realizira uz financijsku potporu Grada Rijeke, pružanje stru~noga psihosocijalnog tretmana po~initeljima nasilja, kojim se pokušava zaustaviti i sprije~iti njihovo budu}e nasilni~ko ponašanje. Djeci izloženoj nasilju u obitelji ili vršnja~kom nasilju te djeci koju roditelji zanemaruju i/ili zlostavljaju, kao i u slu~aju niza drugih proble- ma, pruža se stru~na psihosocijalna pomo} u Domu za dnevni boravak djece Ti} Rijeka, ~iji je osniva~ upravo Grad Rijeka. U osnovnim školama provode se i programi primarne prevencije zlostavljanja djece. Puno se pažnje posve}uje i razvijanju socijalnih i komunikacijskih vještina u djece i mladih kako bi se sprije~ili mogu}i problemi vezani uz nedostatak tih vještina i dodatno unaprije- dio razvoj njihovih osobnih potencijala. 76 Q Grad Rijeka – okruženje i razvojni potencijali

Istraživanje vezano uz mentalno zdravlje gra|ana, provedeno 2008. godine, potvrdilo je važnost pružanja podrške udrugama koje okupljaju osobe s invalidi- tetom. Uz brojne programe (kreativne radionice, edukativne radionice, grupe samopomo}i, socijalna integracija i sl.) koji su usmjereni na sprje~avanje soci- jalne izolacije ove skupine stanovništva (rije~ je o 8% stanovništva), posebno treba istaknuti besplatan prijevoz osoba s invaliditetom specijalno prilago|enim vozilima, koji ovoj skupini gra|ana omogu}ava ve}u dostupnost pojedinim sa- držajima, te razne rekreacijske sadržaje, kao što je plaža za osobe s invalidite- tom koja se stalno oboga}uje novim sadržajima i uslugama (npr. spasila~ka služba). Ne treba zaboraviti ni razne programe koji omogu}uju stru~nu pomo} osobama s invaliditetom. Kako je populacija starijih osoba u gradu sve dominantnija i po brojnosti i po potrebama koje iskazuju, ova je skupina gra|ana postala jednom od prioritet- nih. Starijim osobama omogu}uju se brojni sadržaji, uglavnom u okviru djelova- nja njihovih klubova kojih trenuta~no ima trinaest na podru~ju grada. Osnovni je cilj njihova djelovanja sprje~avanje društvene izolacije i osnaživanje osoba tre}e dobi, ali i omogu}avanje cjeloživotnog u~enja. Braniteljima i stradalnicima rata omogu}ava se okupljanje u udrugama s oso- bama s kojima imaju zajedni~ke interese, a u kojima mogu dobiti podršku od stru~njaka; omogu}avaju im se susreti i sportska natjecanja za koje pokazuju zanimanje. U novije vrijeme zapo~et je program namijenjen zaštiti besku}nika, odnosno rad prihvatilišta koje pruža privremeni smještaj i skrb potrebitima (besku}nici, siromašni, osobe s posebnim potrebama), bez obzira na dob, spol, rasu i vje- roispovijest. Korisnike se priprema i osposobljava za ponovno uklju~ivanje u društvenu zajednicu putem radne terapije i pružanjem podrške i pomo}i na duhovnoj i psihosocijalnoj razini te drugim razinama. Grad Rijeka u provedbi ovoga programa ima iznimno dobre partnerske odnose s ustanovama socijalne skrbi, zdravstvenim ustanovama, vjerskim i humanitar- nim organizacijama te udrugama. Program zaštite tjelesnog i mentalnog zdravlja najve}im je dijelom usmjeren na preventivnu zdravstvenu zaštitu s ciljem smanjenja u~estalosti pojave bolesti u ~ijem nastanku i tijeku važnu ulogu imaju razli~ita za zdravlje rizi~na ponaša- nja (pušenje, uporaba alkohola, uporaba droga, nepravilna prehrana, sjedila~ki na~in života, rizi~na spolna ponašanja i ostali ~imbenici rizika) i za zdravlje kori- sna ponašanja. Program zaštite tjelesnog i mentalnog zdravlja provodio se u partnerstvu sa zdravstvenim ustanovama, udrugama (prosje~no se na godinu sura|ivalo s 15-ak udruga) te akademskom zajednicom (Sveu~ilište u Rijeci, Medicinski fakultet, Filozofski fakultet). Grad Rijeka – okruženje i razvojni potencijali Q 77

U razdoblju 2005.–2009. godine Program zaštite tjelesnog i mentalnog zdravlja obuhva}ao je:

O promociju zdravlja, provo|enje zdravstvenog odgoja i prosvje}ivanje sta- novništva (tiskanje ~asopisa, letaka, održavanje tematskih predavanja, te- ~ajevi za trudnice i dr.)

O prevenciju bolesti ovisnosti, s posebnim naglaskom na prevenciju zlopora- be droga (podržavanje projekata i programa ustanova i udruga koje se bave svim aspektima prevencije zloporabe droga, bilo na primarnoj, sekundarnoj ili tercijarnoj razini, pružanje podrške u radu Povjerenstvu za borbu protiv ovisnosti Grada Rijeke)

O prevenciju i suzbijanje zaraznih bolesti (posebno spolno prenosive bolesti – u 2008. godini zapo~ela je provedba programa Cijepljenjem i dodatnom edukacijom protiv infekcije HPV-om; pra}enje provedbe preventivnih mjera za suzbijanje bjesno}e i drugih bolesti koje se mogu prenijeti sa životinja na ~ovjeka, pra}enje obvezatnih mjera preventivne dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije i dr.)

O prevenciju i suzbijanje masovnih kroni~nih bolesti te drugih zna~ajnih zdrav- stvenih problema (osobito kardiovaskularnih bolesti, zlo}udnih novotvorina, še}erne bolesti, psihi~kih bolesti, bolesti miši}no-koštanog sustava i veziv- nog tkiva itd.)

O prevenciju i suzbijanje ozljeda i invaliditeta (edukacija ~lanova Hrvatske gorske službe spašavanja – stanice Rijeka i dr.) 78 Q Grad Rijeka – okruženje i razvojni potencijali

O zaštitu posebno osjetljivih i specifi~nih skupina stanovništva s pove}anim rizikom za zdravlje (npr. starijih osoba, osoba s invaliditetom, socijalno ugro- ženih, umiru}ih osoba itd.)

O nadzor nad ~imbenicima okoliša koji utje~u na zdravlje (pra}enje kakvo}e mora na plažama, kakvo}e zraka, pra}enje vrsta i koncentracije peludi u zraku na podru~ju grada Rijeke). Odjel je prosje~no godišnje financirao i sudjelovao u provedbi pedesetak proje- kata/programa iz navedenog podru~ja. U program zaštite tjelesnog i mental- nog zdravlja prosje~no je godišnje bilo uklju~eno približno 12.000 korisnika. Kapitalnim ulaganjima nastoji se poboljšati ili održati standard prostora i opre- me ustanova i drugih pravnih osoba iz podru~ja zdravstvene zaštite i socijalne skrbi. Ulaganje u prostor i opremu rezultira poboljšanjem standarda za korisni- ke, kao i uvjeta rada za zaposlenike koji gra|anima mogu pružiti kvalitetniju uslugu. Od zna~ajnijih ulaganja u protekle ~etiri godine isti~e se sljede}e:

O ure|en je prostor u kojem je zapo~elo s radom Sklonište za žene – žrtve obiteljskog nasilja, kapaciteta 10 kreveta

O ure|ena su i otvorena 4 nova kluba za starije osobe i umirovljenike: Srdo~i, Drenova, Krimeja i Trsat

O završena je dogradnja i opremanje kata u paviljonu A Psihijatrijske bolnice Lopa~a

O rekonstruirana je kotlovnica Psihijatrijske bolnice Lopa~a (prelazak s lož-ulja na plin kao energetski izvor grijanja)

O izra|en je idejni projekt rekonstrukcije bazena na Školji}u kao rekreacijsko- rehabilitacijskog centra

O izra|ena je Prostorna studija mogu}nosti izgradnje nove socijalne ustanove ili dogradnje postoje}eg kompleksa Doma za starije i nemo}ne osobe Kan- trida, koja }e služiti za donošenje odluke o proširenju kapaciteta za smještaj starijih i nemo}nih osoba

O nabavljena su dva ure|aja za svladavanje arhitektonskih barijera osoba s invaliditetom (scalamobil)

O osnovana je druga stambena zajednica za nezbrinutu djecu koja je dana na uporabu Domu za djecu Ivana Brli} Mažurani}

O nabavljeno je novo kombi-vozilo za prijevoz djece s poteško}ama u razvoju

O sanirana su dva, od potrebna ~etiri, krova na objektima nužnog smještaja u ul. A. Mihi}a

O sufinancirana je nabava opreme i ure|enje prostora KBC-a Rijeka u vrijed- nosti iznad 6.400.000,00 kn

O sufinancirana je nabava opreme Medicinskom fakultetu Sveu~ilišta u Rijeci u iznosu od 560.000,00 kuna. Grad Rijeka – okruženje i razvojni potencijali Q 79

Pružanje potpore stru~nom usavršavanju djelatnika važan je preduvjet održava- nja kvalitete rada u zdravstvenoj i socijalnoj djelatnosti; stoga je Grad Rijeka pružio financijsku potporu dodatnom stru~nom usavršavanju brojnim zdravstve- nim radnicima te omogu}io izdavanje stru~ne literature i podržao organizaciju niza stru~nih skupova koje su organizirali zdravstveni i socijalni djelatnici na našem podru~ju. Ususret zdravom starenju Na temelju zdravstveno-statisti~kih i sociodemografskih podataka te sustav- nih istraživanja o ponašanjima u vezi sa zdravljem (prehrana, tjelesna aktiv- nost, pušenje, uporaba alkohola, izlaganje suncu, odlasci na zdravstvene pre- glede, uzimanje lijekova, ponašanje u prometu), mentalnom zdravlju gra|ana (depresivnost, anksioznost, usamljenost, stres, socijalna podrška, optimizam, zadovoljstvo životom i subjektivni osje}aj dobrobiti) te potrebama i indikatori- ma kvalitete života (npr. dostupnost pojedinih sadržaja i usluga, kvaliteta sta- novanja, percepcija sigurnosti itd.) gra|ana Rijeke starijih od 50 godina i osoba koje skrbe o starijim i nemo}nim ~lanovima obitelji, donesena je Strategija zdra- vog starenja 2009.–2013. U njezinoj izradi sudjelovali su sami umirovljenici, ali i stru~njaci razli~itih profila. Sadrži niz konkretnih mjera ~ija }e realizacija dovesti do javnosti senzibilizirane za zdravo starenje, okoline koja podupire zdravo starenje, ve}e dostupnosti zdravstvenih i socijalnih usluga te pojedinaca koji optimalno funkcioniraju i na osobnom i na društvenom planu, odnosno do preduvjeta za dug, zdrav i aktivan život Rije~ana.

Grad Rijeka se i u ovome mandatnom razdoblju brinuo o ovom rastu}em dijelu svoje populacije, pružaju}i im sljede}e mogu}nosti:

O besplatan javni gradski prijevoz za osobe iznad 65 godina života

O besplatno informati~ko obrazovanje

O u~lanjivanje uz simboli~nu ~lanarinu u klubove za umirovljenike i starije oso- be u gotovo svakom dijelu grada. Klubovi nude mnogobrojne zabavne i ko- risne sadržaje (ples, društvene igre, besplatne tiskovine, zdravstvena pre- davanja i sl.), a okupljaju oko 2.500 umirovljenika

O besplatno pravno savjetovalište za umirovljenike pri Udruzi umirovljenika Rijeka

O besplatno savjetovalište za zdravstvena pitanja i kontrolu zdravlja (mjerenje tlaka, odre|ivanje še}era u krvi) pri Udruzi umirovljenika Rijeka

O uslugu Halo pomo} za nemo}ne, starije osobe koje ve}i dio dana provode same, a koja omogu}ava stalnu povezanost s dežurnom osobom (operate- rom) koja u slu~aju potrebe nalazi najbrži put dolaska pomo}i 80 Q Grad Rijeka – okruženje i razvojni potencijali

O sudjelovanje u stru~no vo|enoj organiziranoj tjelovježbi za osobe srednje i starije dobi s ciljem poboljšanja psihofizi~kog zdravlja te za osobe s odre|e- nim zdravstvenim problemima (osteoporoza, dijabetes)

O pokretanje projekta Rije~ke šetnice kojim }e gra|ani Rijeke dobiti znatno ve}e mogu}nosti za aktivno i zdravo provo|enje slobodnog vremena

O plesne ve~eri u organizaciji Udruge umirovljenika Rijeka

O pokretanje projekta Sveu~ilište za tre}u dob u suradnji sa Sveu~ilištem u Rijeci koje }e vrlo skoro gra|anima starije dobi ponuditi programe edukaci- je iz podru~ja za koje su starije osobe iskazale najve}i interes – zdravo starenje, vo|enje osobnih financija i hortikultura

O stvaranje uvjeta za osnivanje institucionalne dnevne skrbi za starije osobe (tzv. dnevnog boravka) koji }e omogu}iti duži ostanak starijim osobama u obiteljskom okruženju i pomo} obiteljima koje skrbe o starijem i nemo}nom ~lanu obitelji

O stvaranje uvjeta za proširenje kapaciteta za trajni institucionalni smještaj osoba starije životne dobi

O privremeni smještaj za odrasle i starije osobe koje su nesposobne za rad te se nalaze u posebno teškim životnim prilikama koje se ne mogu otkloniti na druk~iji na~in ili su žrtve nasilja, u Kriznom centru pri Domu za starije i nemo}ne osobe PGŽ Kantrida

O volonterska pomo} u nabavi hrane, spremanju drva za zimu i sl.

O socijalno ugroženim umirovljenicima su, uz podmirenje troškova stanova- nja, preko Socijalnog programa Grada Rijeke kontinuirano osiguravane do- datne pomo}i – svakome rije~kom umirovljeniku s mirovinom nižom od 1.400,00 kuna dodjeljuje se redovita mjese~na nov~ana pomo} (svima su zajam~eni prihodi od minimalno 1.200 kuna mjese~no), dodjeljuju im se poklon-bonovi u povodu boži}nih blagdana, osigurava ru~ak po vrlo povolj- noj cijeni u restoranu u središtu grada, omogu}ava besplatna pomo} Služ- be za pomo} i njegu u ku}i (organiziranje prehrane, održavanje osobne hi- gijene, organiziranje ku}anskih poslova i podmirivanje svakodnevnih potreba), prijevoz specijalnim kombi-vozilom za starije osobe s invaliditetom te dje- lomi~no ili potpuno besplatan smještaj i lije~enje kroni~nim psihijatrijskim i psihijatrijsko-gerijatrijskim bolesnicima u Psihijatrijskoj bolnici Lopa~a. Iz navedenoga je vidljivo da Grad Rijeka posve}uje veliku pozornost ostvarenju socijalne politike. 2.4. Grad Rijeka – projekti razvoja lokalne i mjesne samouprave

Hrvatska je Ustavom odre|ena kao parlamentarna demokracija s tri razine javne vlasti. Prihva}anjem Europske povelje o lokalnoj samoupravi, Republika Hrvatska odredila je smjer pove}anja uloge lokalnih vlasti u ponudi javnih dobara i usluga. Valja istaknuti da je od samog po~etka proces decentralizacije tekao sporo i sti- hijski. Malo zna~ajniji pomaci zabilježeni su 2001. godine, kada po~inje ve}a de- centralizacija. Tako se od 2002. godine udio lokalne države u op}oj konsolidiranoj državi pove}ao s 12% na oko 16%, a na toj se razini kre}e i danas.

Još od uspostave op}ina, gradova i županija, u Hrvatskoj je prisutan trend frag- mentacije hrvatskoga nacionalnog prostora koji traje i danas. Tako je 2006. go- dine osnovano šest novih op}ina, a tri dosadašnje op}ine dobile su status grada. Stoga na teritoriju Republike Hrvatske danas djeluje 576 jedinica lokalne i podru~ne (regionalne) samouprave, od ~ega 429 op}ina, 126 gradova te 20 županija i Grad Zagreb, s posebnim statusom grada i županije.

Upravo tako visoka fragmentacija hrvatskoga nacionalnog prostora predstavlja problem, jer je dovela do velike heterogenosti lokalnih jedinica s obzirom na fiskalne, tehni~ke i kadrovske kapacitete. Uz to, odgovornosti i funkcije povje- rene pojedinim lokalnim jedinicama nisu se razlikovale te su ve}e i razvijenije lokalne jedinice bile ograni~ene, a one manje nisu bile u stanju izvršavati po- jedine obveze. Stoga je potkraj 2005. godine Zakonom o izmjenama i dopuna- ma Zakona o lokalnoj i podru~noj (regionalnoj) samoupravi propisan razli~it djelo- krug poslova izme|u op}ina i gradova te gradova županijskih sjedišta, i nove kategorije, velikih gradova. Tim su zakonom veliki gradovi definirani kao jedini- ce koje su ujedno gospodarska, financijska, kulturna, zdravstvena, prometna i znanstvena središta razvitka šireg okruženja, a imaju iznad 35.000 stanovnika, kao i gradovi sjedišta županija.

Uz dosadašnje poslove lokalnog zna~enja, veliki gradovi obavljaju i nove poslo- ve. Veliki gradovi i gradovi sjedišta županija na svom podru~ju mogu obavljati i poslove iz djelokruga županije: poslove iz djelokruga prometa na svom podru~ju, održavanje javnih cesta, izdavanja gra|evinskih i lokacijskih dozvola i drugih akata vezanih uz gradnju te provedbu dokumenata prostornog ure|enja. 82 Q Grad Rijeka – okruženje i razvojni potencijali

Uz dosadašnje poslove, županije obavljaju i nove poslove vezane uz obrazovanje, zdravstvo, prostorno i urbanisti~ko planiranje, gospodarski razvoj, promet i pro- metnu infrastrukturu, planiranje i razvoj mreže obrazovnih, zdravstvenih, socijal- nih i kulturnih ustanova. Uz to, op}ine, gradovi i županije obavljaju i poslove držav- ne uprave koji su im posebnim zakonima preneseni, a za koje se sredstva osi- guravaju iz Državnog prora~una: održavanje javnih cesta, izdavanje gra|evinskih i lokacijskih dozvola i drugih akata vezanih uz gradnju te provedba dokumenata prostornog ure|enja za podru~je županije izvan podru~ja velikoga grada. Op}ine i gradovi u svome samoupravnom djelokrugu obavljaju poslove lokal- nog zna~enja kojima se neposredno ostvaruju potrebe gra|ana, a koji nisu Ustavom ili zakonom dodijeljeni državnim tijelima, a to su: ure|enje naselja i stanovanje, prostorno i urbanisti~ko planiranje, komunalno gospodarstvo, briga o djeci, socijalna skrb, primarna zdravstvena zaštita, odgoj i osnovno obrazova- nje, kultura, tjelesna kultura i šport, zaštitu potroša~a, zaštita i unapre|enje prirodnog okoliša, protupožarna i civilna zaštita, promet na svome podru~ju te ostale poslove u skladu s posebnim zakonima. Godine 2007. došlo je do promjene u sustavu zajedni~kih prihoda Republike Hrvatske. Izmjene Zakona nisu donijele željeno pove}anje prihoda lokalnog sektora, ve} su bile orijentirane ponajprije na pravedniju raspodjelu prihoda u okviru sustava zajedni~kih poreza. U tablici su prikazane promjene u raspodjeli prihoda od poreza na dohodak i dobit.

Tablica 1. Promjene u sustavu zajedni~kih poreza od 2007. (u postotku, %)

Porez na dohodak Porez na dobit do 2006. od 2007. do 2006. od 2007. Središnja država 24,6 - 70 100 Županije 10 15 10 - Op}ine i gradovi 34 52 20 - Decentralizirane funkcije 10,4 12 - - Fond za izravnanje 21 21 - -

Iako se zakonskim izmjenama ciljalo na pove}anje prihoda lokalnoga javnog sektora, to se nije dogodilo. Zbog ve}eg rasta prihoda od poreza na dobit od 2007. godine, u odnosu na prihode od poreza na dohodak, središnji Državni prora~un ostvario je ve}e prihode u odnosu na prethodnu raspodjelu. Stoga su rezultati reforme prije svega ostvareni kroz preraspodjelu u okviru lokalnoga javnog sektora u kojem su ve}e prihode ostvarile lokalne jedinice s visokom razinom zaposlenosti, dok su lokalne jedinice koje su ostvarivale ve} prihode od poreza na dobit, znatno izgubile. Bitne promjene doga|aju se i u podru~ju financiranja investicija na lokalnoj ra- zini. Razvija se regulativa o javno-privatnom partnerstvu te zaduživanju jedinica Grad Rijeka – okruženje i razvojni potencijali Q 83 lokalne i podru~ne (regionalne) samouprave. Zaduživanje lokalnog sektora duže je vrijeme ograni~eno uredbom o najve}emu maksimalnom zaduženju cijeloga lokalnog sektora u iznosu 2–2,3% prihoda poslovanja u prethodnoj godini. Uz tu odredbu propisan je i maksimalan iznos anuiteta pojedine lokalne jedinice od 20% ostvarenih prihoda prethodne godine, od koje se oduzimaju preuzete ob- veze. Zbog pove}anih potreba za investiranjem na lokalnoj razini, nastoji se razviti regulativa o javno-privatnom partnerstvu. Tako se potkraj 2006. donosi Uredba kojom se ure|uju ugovori o javno-privatnom partnerstvu u Republici Hr- vatskoj, a u pripremi je i Zakon o javno-privatnom partnerstvu koji bi trebao biti donesen u idu}em razdoblju. Novim Zakonom o prora~unu koji stupa na snagu 1. sije~nja 2009., predvi|aju se daljnje restrikcije i ograni~avanje lokalnog zaduživanja. Novi Zakon o prora- ~unu donosi dvije zna~ajne novine za financiranje lokalnoga javnog sektora. Prva je uklju~ivanje ustanova i pravnih osoba, ~iji je vlasnik ili osniva~ jedinica lokalne i podru~ne (regionalne) samouprave, u opseg mogu}eg zaduženja, što znatno smanjuje kapacitet za financiranje lokalnih investicija. Druga je da se zaduživanje za sufinanciranje projekata iz pretpristupnih fondova i fondova Eu- ropske unije ne ura~unava u opseg zaduženja, što je svakako zna~ajan poticaj iskorištenju navedenih izvora financiranja. Grad Rijeka zalaže se za daljnji razvoj decentralizacije u Republici Hrvatskoj te u tom smislu preko Udruge gradova pri Savezu gradova i op}ina Republike Hr- vatske predlaže nova sustavna rješenja i razmjenjuje svoja iskustva s gradovi- ma u zemlji i inozemstvu. Konceptom Rijeka – inteligentni grad, zacrtanim u smjernicama, otvara se niz projekata usmjerenih na upotrebu suvremene informacijsko-komunikacijske tehnologije u službi dionika grada (gra|ani, poduzetnici, institucije, udruge...). Krajnji je cilj omogu}iti svima, zahvaljuju}i suvremenoj tehnologiji, da usluge i informacije iz domene gradske uprave, komunalnih i trgova~kih društava u su- vlasništvu Grada te institucija kojima je Grad osniva~, dobivaju na mjestu i u vrijeme kada im to najviše odgovara. Upravo su originalna rješenja Grada Rijeke, koja se naslanjaju na trendove ra- zvoja interneta, pridonijela tome da je web-portal Grada Rijeke (www.rijeka.hr), ~iji je cilj brzo informiranje gra|ana, poduzetnika i turista o radu gradske upra- ve, ali i omogu}avanje dvosmjerne komunikacije sa svim korisnicima, u Hrvat- skoj prepoznat kao primjer kako treba izgledati internetska stranica jedinice lokalne samouprave. Ovaj portal stalno se prilago|uje potrebama korisnika, bilježe}i svaki dan pro- sje~no 4000 posjeta. Uz svakodnevne informacije o radu gradske uprave, ustanova, komunalnih i trgova~kih društava u vlasništvu Grada, ali i o aktivnostima nevladinih organi- 84 Q Grad Rijeka – okruženje i razvojni potencijali

zacija, gra|anima se nude korisne informacije o uslugama grada, s pripadaju}im elektroni~kim obrascima koji se lako mogu ispuniti i dostaviti elektronskim ili drugim putem. Dostupne e-usluge stalno se dopunjuju, a krajnji je cilj da gra|ani u budu}nosti svoje zahtjeve i podneske gradskoj upravi mogu predavati, preu- zimati i pratiti preko interneta. Velika je pažnja posve}ena komunikaciji s gra|a- nima koji od gradske uprave mogu zatražiti odgovor na pitanja preko e-maila, koriste}i aplikaciju "Pitajte, odgovorit }emo" ili pak izre}i svoje mišljenje preko chata i foruma te biti obaviješteni o najzna~ajnijim doga|ajima preko newslettera. U okviru procesa decentralizacije, Zakonom o lokalnoj i podru~noj (regionalnoj) samoupravi definirana je mogu}nost uspostave i djelovanja mjesnih odbora kao najbližih subjekata u okviru javnog sektora samim gra|anima. Iako je Hr- vatska izrazito centralizirana država, djelovanje mjesne samouprave u okviru Grada Rijeke pokazuje da se i u takvim uvjetima može doprijeti do gra|ana i omogu}iti ostvarenje njihovih ideja, želja te stavova. U tom smislu mjesna sa- mouprava u okviru Grada dobila je punu podršku, a karakterizira je izrazito na- predan model organizacije te upravljanja koji omogu}ava veliku demokratizaci- ju u namirivanju uskog dijela javnih potreba. Na podru~ju Grada Rijeke djeluju 33 mjesna odbora. Njihova je djelatnost doi- sta impresivna. U mandatnom razdoblju održano je 616 sastanka s djelatnici- ma odjela gradske uprave, komunalnih i trgova~kih društava, s predstavnicima MUP-a, Županijske uprave za ceste, carine, lu~ke uprave, udruge stanara, sta- narima, školama, vrti}ima, te 37 mjesnih zborova gra|ana i 1427 sjednica vi- je}a sa 6.639 to~aka dnevnog reda. Vije}a mjesnih odbora u zajedni~kim su susretima s gra|anima ustanovila broj- ne probleme i potrebe gra|ana u komunalnom opremanju te prioritete u njiho- vu rješavanju; odredila aktivnosti na poboljšanju kvalitete stanovanja i ure|enja podru~ja mjesnog odbora stalnim pra}enjem i prijavljivanjem komunalnog ne- reda i ošte}enja objekata komunalne infrastrukture; organizirala ekološke akci- je; ustanovila potrebe i interese gra|ana iz podru~ja zdravstva i socijalne skrbi, održivog razvoja, kulture, sporta i rekreacije, brige o djeci te informiranja. Radi zadovoljenja utvr|enih interesa i potreba gra|ana, svake se godine izra|uju prijedlozi programa koji se dostavljaju nadležnim odjelima gradske uprave na usvajanje, nakon ~ega se usvajaju financijski planovi i planovi aktivnosti. Treba upozoriti na to da važnost djelovanja mjesne samouprave nije samo u demokratizaciji djelovanja u okviru javne vlasti; važni se društveni i ekonom- sko-financijski u~inci iskazuju u okviru aktivnosti. Financijska snaga mjesnih odbora prikazana je grafikonom na kojemu se vidi da ukupna sredstva o ~ijoj potrošnji odlu~uju mjesni odbori, ~ine 1,3% gradskog prora~una. Od tih sred- stava ve}ina potrošnje namijenjena je komunalnim investicijama i održavanju Grad Rijeka – okruženje i razvojni potencijali Q 85 koje u ukupnim takvim izdacima ~ine 4,8%. Treba spomenuti da je rije~ o malim komunalnim zahvatima ~iji prioritet predlažu mjesni odbori, a prema usvoje- nom planu realizira ih Grad Rijeka. Za sve ostale programe vije}a pribavljaju sredstva tako da dostavljaju nadlež- nim odjelima gradske uprave projekte (programe), a odobrena sredstva za nji- hovu realizaciju prenose se na ra~un mjesnih odbora. Pritom je trošak administriranja zanemariv, a postupak izbora projekata koji je u nadležnosti gradske uprave, provodi se prema metodologiji koja služi kao uzor ne samo mjesnim odborima u ostalim lokalnim jedinicama, ve} i fiskalno važnijim subjektima javnog sektora. 86 Q Grad Rijeka – okruženje i razvojni potencijali

Putem utvr|enog sustava Grada realizirani su brojni predlo`eni komunalni prio- riteti mjesnih odbora, pa su tako izgra|ena ili obnovljena parkirališta, staze, po- stavljena je nova signalna oprema, rasvjetna tijela, zaštitne ograde, uklonjena nepoželjna vegetacija, hortikulturno su ure|ene površine i sl.; izgra|ene su pro- metnice, asfaltirane ili sanirane nerazvrstane ceste, ulice, udarne rupe, zidovi i suhozidi, stubišta, ure|eni su pothodnici; prošireni su nogostupi i postavljani stupi}i, uklonjene fizi~ke zapreke, postavljeni prometni znakovi i ogledala; izgra- |ena su nova dje~ja igrališta i prona|ene lokacije za nova privremena ili stalna dje~ja igrališta; izra|ivana je projektna dokumentacija za komunalne zahvate.

Grafikon 1. Ekonomsko-financijsko zna~enje mjesne samouprave u Gradu Rijeci u 2007. u postotku (%)

Izvor: Obra~unObr Prora~una Grada Rijeke za 2007. godinu, izvješ}e o radu vije}a mjesnih odbo- ra nan podru~ju grada Rijeke za 2007. godinu

Osim ulaganjaulaga u održavanje kapitalnih objekata, treba navesti brojne aktivnosti u podru~jpodru~juu društvene aktivnosti mjesne samouprave Grada Rijeke. Tako je u mamandatnomndatno razdoblju održano ~ak 30 ekoloških akcija na podru~ju mjesnih od- bbora,ora, ~~itavitav niz povremenih akcija ~iš}enja okoliša škola i objekata mjesnih od- bbora,ora, djedje~jih~j igrališta, parkova, vrti}a, šuma, ulica, trgova, pothodnika, stubi- šta;štš a; odvoz krupnog otpada i saniranje deponija te postavljanje zapreka za njihovo ppoponovnonovno nastajanje;n 46 akcija darivanja krvi, 415 akcija mjerenja tlaka i še}era u krvi ((3434 predavanja, brojne aktivnosti na realizaciji programa iz zdravstva i socisocijalnejalne skrbi,s 60 akcija "Birajmo najljepšu oku}nicu, balkon i prozor", te podje- la 2.532 ssadnicea vo}aka koje je posljednji put 2005. godine sufinancirao Grad Rijeka. U nekolikon mjesnih odbora obilježavan je Dan antifašisti~ke borbe, Dan nnezavisnosti,ezavisnos Dan oslobo|enja Rijeke, Me|unarodni praznik rada, Dan mrtvih ppolaganjemolaganjem cvije}a i paljenjem svije}a uz podignute spomenike poginulim bor- cima i brabraniteljima,n Dan žena/Maj~in dan. Održano je i 212 sportskih doga|aja na turnirima u malim sportovima (mali nnogomet,ogomet, stolni tenis, šah i sl.). Aktivnosti iz podru~ja brige o djeci realizirane su kroz 11119 prigodnih priredaba i podjelu darova vezanih uz Djeda Boži}njaka i Grad Rijeka – okruženje i razvojni potencijali Q 87

Svetog Nikolu; kao i organizaciju radionica, igraonica i likovnih susreta popra- }enih izložbama dje~jih radova (97 radionica s izložbama dje~jih radova te broj- ne cjelogodišnje ra~unarske i likovne radionice). Održano je 636 kulturnih doga|anja ~iji su sadržaji posebno dojmljivi te radi ilustracije dajemo njihov prikaz samo u 2007. godini. Održano je:

O 11 pjesni~kih ve~eri (poetsko-glazbene)

O 7 predstavljanja knjiga

O 57 kulturno-umjetni~kih programa (koncerti, klapsko pjevanje, solisti, na- stupi vokalnih skupina, zborova, plesnih skupina)

O 35 predstava i priredaba (dramskih, kazališnih)

O 42 izložbe (slika – u raznim tehnikama i s raznim materijalima, fotografija, kiparskih radova, nakita, rukotvorina, glagoljice, minijatura, keramike)

O 1 ve~er prikazivanja filmova

O 2 likovna susreta

O 15 maskiranih i drugih plesova za djecu i odrasle

O prigodne manifestacije: Prole}e va Svilnom, Proli}e va Dragi, Draške jeseni, Kuzminje, Orehovica nekad i sad, Ljeto u Starom gradu – volim Školji}. Na tim brojnim akcijama iz podru~ja kulture, ekologije, zdravstva i socijalne skrbi, koje su organizirali mjesni odbori Grada, sudjelovao je izniman broj gra|ana. Važno je spomenuti da su za organizaciju takvih doga|anja utrošena izrazito mala sredstva. Pritom su društvene koristi u obliku socijalne kohezije, ja~anja lokalne pripadnosti te razvoja i unapre|enja životnog standarda nemjerljive. Zadnjih se godina velika pažnja posve}uje informiranju gra|ana o aktivnostima, ostvarenim programima, problemima vije}a mjesnih odbora. Do sada je 13 mjesnih odbora izdalo 38 informativna glasila, prema našim sa- znanjima jedini u Republici Hrvatskoj. Posljednjih godina postignut je vidljiv napredak u kvaliteti i sadržajnosti web- stranica mjesne samouprave, provedena je potpuna informatizacija mjesnih odbora i stru~no osposobljeni njihovi tajnici. Na taj na~in web-stranice mjesnih odbora postaju sve važniji na~in informiranja o aktivnostima koje vije}e mje- snih odbora, samostalno ili u suradnji s drugim subjektima, poduzima u svrhu poboljšanja uvjeta života gra|ana ili zadovoljenja njihovih interesa i potreba, kao i na~in komunikacije s gra|anima. Mjesni odbori postali su i mjesto na kojemu gra|ani se, ve}inom starije životne dobi, koji su prošli besplatne te~a- jeve informati~kog opismenjivanja u organizaciji Grada Rijeke, mogu služiti ra- ~unalom i internetom. 88 Q Grad Rijeka – okruženje i razvojni potencijali

Pritom ne treba zanemariti ni stanovite pomake u korištenju mjesnih zborova gra|ana kao oblika informiranja i neposredne komunikacije s gra|anima. Da bi se gradska uprava što uspješnije suo~ila s pove}anim opsegom poslova, odnosno da bi gra|anima mogla pružiti što kvalitetnije usluga, osmišljen je projekt sustavnog unapre|enja upravljanja ljudskim resursima (Hu- man Resource Management – HRM-projekt). Projekt je pokrenut teme- ljem rezultata istraživanja o organizacijskoj klimi i zadovoljstvu zaposlenih u gradskoj upravi iz 2005. godine. Svrha je HRM-projekta u gradskoj upravi unaprijediti ljudske uvjete za u~inkovitu realizaciju poslovnih planova, ponajprije sustavnim poboljšanjem mjerenja rad- nog u~inka (rezultata i radnog ponašanja) svih rukovoditelja i zaposlenih. Ti su sustavi temelj suvremenog pristupa upravljanju ljudskim resursima. U tu su svrhu po~etkom 2006. svi rukovoditelji i zaposlenici pripremili osobne ciljeve za tu godinu, što je poslužilo kao osnova za uvo|enje sustava godišnjeg razgovora namijenjena ocjeni u~inka u protekloj godini i planiranju idu}e godi- ne. Sredinom godine provedena je i radionica namijenjena uskla|ivanju ciljeva prioritetnih projekata gradske uprave, u koju su uklju~eni svi viši i srednji ruko- voditelji i relevantni stru~njaci gradske uprave. U 2007. godini za sve je rukovoditelje gradske uprave uveden i godišnji razvoj- ni razgovor utemeljen na procjenama rukovodnih kompetencija. Za procjenjiva- nje je rabljen instrument za pra}enje i razvoj rukovoditelja kreiran upravo za potrebe gradske uprave. Procjene ponašanja rukovoditelja prikupljene su iz više izvora: samoprocjena, procjena nadre|enog i podre|enih. Na temelju izazova u podru~ju rukovodnih kompetencija rukovoditelja razli~itih razina, planirane su po~etkom 2008. godine i edukativne aktivnosti namijenje- ne razvoju vještina rukovo|enja, da bi sredinom godine bilo ponovljeno više- smjerno procjenjivanje ponašanja rukovoditelja. Krajem godine planira se po- novno provo|enje HrOK-istraživanja organizacijske klime i zadovoljstva zaposlenih; ovaj put }e biti uklju~eni svi zaposlenici. Prema HRM-projektu, za 2009. godinu planirane su aktivnosti vezane uz pro- cjenjivanje kompetencija i uvo|enje godišnjeg razvojnog razgovora za sve za- poslenike gradske uprave. Uvedeni sustavi HRM-projekta trebali bi se poveza- ti s praksom nagra|ivanja (stimulacija) i napredovanja i rukovoditelja i zaposlenika gradske uprave, a sve se te procese pra}enja i razvoja kadrova planira i infor- mati~ki podržati uporabom odgovaraju}ih informacijsko-tehnoloških rješenja. Unapre|enjem HRM-projekta u gradskoj upravi nastoji se dobiti:

O jasne i unaprijed poznate kriterije radne uspješnosti za sve zaposlene

O pravednije nagra|ivanje i napredovanje Grad Rijeka – okruženje i razvojni potencijali Q 89

O motiviranije i zadovoljnije zaposlenike

O bolju organizacijsku klimu

O bolji u~inak u poslovanju gradske uprave, odnosno uspješnu realizaciju smjernica. Stoga i mjere u~inaka HRM-projekta nisu samo interne naravi, ve} se odnose i na ukupnu u~inkovitost gradske uprave u realizaciji kratkoro~nih i srednjoro~nih planova. Mjere u~inaka HRM-projekta u gradskoj upravi uklju~uju: 1. Subjektivne mjere poboljšanja procesa poput: O mjerenja stavova pripadnika organizacije (rukovodstva i zaposlenih u gradskoj upravi) o uspješnosti i važnosti provedenih promjena 2. Objektivne mjere poboljšanja procesa poput: O realizacije ciljeva (kratkoro~nih i srednjoro~nih) u gradskoj upravi O broja riješenih predmeta pojedinih odjela/službi u odre|enom vremen- skom razdoblju O kvalitete rada uskla|enoš}u rješenja s interesima i zahtjevima korisnika O smanjenja broja pritužbi korisnika na rad gradske uprave 3. Mjere zadovoljstva korisnika usluga gradske uprave (ankete i upitnici o za- dovoljstvu reprezentativnog uzorka korisnika). 90 Q Grad Rijeka – okruženje i razvojni potencijali

4. Objektivni u~inci – pozitivne promjene u uvjetima života i rada gra|ana na podru~ju grada Rijeke (privla~enje investicija, pronalaženje sredstava za unapre|enje infrastrukture na podru~jima od interesa gra|ana i ostala po- boljšanja u skladu s predvi|enim smjernicama Grada Rijeke). 5. Pra}enje reakcija javnosti na poboljšan rad upravnog aparata i njegovu ve}u efikasnost. Treba posebno istaknuti da je gradska uprava Grada Rijeke na neki na~in pionir u uvo|enju modernih oblika HRM-projekta u funkcioniranje lokalne samouprave u Hrvatskoj. Naime, navedeni sustavi pra}enja i razvoja kadrova karakteristi~ni su ponajprije za korporativni sektor: sve je ve}i broj poduze}a u Hrvatskoj koja u tr- žišnoj utakmici prepoznaju važnost ljudskog potencijala u ostvarivanju konkuren- tne prednosti te veliku pažnju posve}uju razvoju sustava upravljanja i razvoja ljudskih resursa. Takva praksa, me|utim, ne postoji ili je vrlo rijetka kada su u pi- tanju ljudski resursi u javnom sektoru, u organizacijama koje imaju monopol ili su u državnom vlasništvu. HRM-projekt u Gradu Rijeci na taj na~in unosi suvremene menadžerske metode u poslovanje gradske uprave. 2.5. Suradnja Grada Rijeke i civilnog sektora

Grad Rijeka godinama poti~e razvoj civilnoga društva, odnosno suradnju s ne- vladinim udrugama te drugim oblicima slobodnog udruživanja gra|ana. Još u mandatnom razdoblju 2001.–2005. Gradsko vije}e Grada Rijeke donijelo je na sjednici održanoj 25. studenoga 2004. Povelju o suradnji Grada Rijeke i nevladinog, neprofitnog sektora. U ovome mandatnom razdoblju Grad Rijeka nastavio je s primjenom Povelje koja je temelj za daljnji razvoj partnerstva s udrugama i još jedan zna~ajan ko- rak u unapre|enju partnerskog odnosa lokalne samouprave i udruga te posti- zanju potrebne razine razvoja civilnoga društva u skladu sa standardima Europ- ske unije. Cilj je Povelje postavljanje okvira suradnje Grada Rijeke i udruga, kao i okvira financiranja njihovih aktivnosti, projekata i programa. Suradnja Grada Rijeke i udruga obuhva}a razvoj i savjetovanje, informiranje i financiranje. Financiranje pretpostavlja izradu:

O Lokalnog programa suradnje – dokument kojim }e se podrobnije utvrditi podru~je suradnje Grada Rijeke i nevladinog, neprofitnog sektora, na~in fi- nanciranja udruga i na~in pra}enja realizacije programa, projekata i aktivno- sti udruga

O Pravila o kriterijima za financiranje aktivnosti, projekata i programa udruga – dokument kojim }e se urediti kriteriji za dodjelu financijskih sredstava (op}i i posebni), ocjena prijedloga, rokovi te sastav i na~in rada natje~ajnih komisija. S ciljem primjene Povelje, predvi|eno je osnivanje Odbora za koordinaciju – ti- jela koje ima sedam ~lanova (dva predstavnika Grada Rijeke i pet predstavnika nevladinog, neprofitnog sektora), a zaduženo je za uskla|ivanje svih aktivnosti nužnih za ostvarenje ciljeva koji proizlaze iz Povelje. U ovome mandatnom razdoblju Gradsko vije}e je u rujnu 2005. godine imeno- valo ~lanove prvog Odbora za koordinaciju na vrijeme od dvije godine: Igora Bajoka (GONG Rijeka), dr. sc. Denisa Stefana (Kulturno-umjetni~ko društvo Fra- 92 Q Grad Rijeka – okruženje i razvojni potencijali

tellanza), Dragicu Bojka Gergori} (Udruga socijalnih radnika Rijeka), Denisa Pešu- ta (Virtualna slobodna država Rijeka) i Oliveru Stani} (Zajednica tehni~ke kulture Rijeka), kao predstavnike neprofitnog sektora, te Karlu Muškovi} i Slobodanku Bundalo Miškovi} kao predstavnice Grada Rijeke. U rujnu 2006. godine kao za- mjena za Slobodanku Bundalo Miškovi} imenovana je Maja Tatalovi}. Odbor za koordinaciju u svom je dvogodišnjem mandatu održao sveukupno 8 radnih sastanaka na kojima su ~lanovi Odbora, me|u ostalim, sudjelovali u iz- radi i provedbi Natje~aja Ureda Grada za financiranje projekata udruga u 2006. godini, obavili procjenu pristiglih prijedloga te sudjelovali u pripremi Natje~aja u 2007. godini, obavili pripremne radnje za izradu prvog Nacrta Lokalnog pro- grama suradnje Grada Rijeke i nevladine organizacije (NVO). Nakon isteka mandata Odbora za koordinaciju u travnju 2008. godine, Gradsko vije}e imenovalo je nove ~lanove: Igora Bajoka – GONG Rijeka, Željku Mari~i} – Društvo multipleskleroze PGŽ, Maju Mihel~i} – Udruga za mlade i studente s invaliditetom PGŽ ZNAM, Zvjezdanu Schulz Vugrin – Udruga za razvoj civilno- ga društva SMART, Zorana Stevanovi}a – Udruga mladih Korak ispred te pred- stavnice Grada Rijeke: Maju Tatalovi} i Helenu Semion-Tati}. Odbor za koordinaciju nastavit }e provoditi niz aktivnosti s ciljem daljnje primje- ne Povelje o suradnji Grada Rijeke i nevladinog, neprofitnog sektora. Prema planu rada, ~lanovi Odbora predložit }e tekst Lokalnog programa i predstaviti ga odjelima gradske uprave i udrugama te donijeti njegov kona~an prijedlog. Pristupit }e se i izradi plana aktivnosti za izradu Pravila o kriterijima za financi- ranje aktivnosti, projekata i programa udruga. Važno je istaknuti da je Povelji od njezina stupanja na snagu pristupila 161 udruga s podru~ja Grada Rijeke. Za primjenu Povelje Gradu Rijeci je 2008. go- dine dodijeljeno priznanje Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva kao primjer dobre prakse. Grad Rijeka – okruženje i razvojni potencijali Q 93

U svrhu unapre|enja kvalitete života Rije~ana, Grad Rijeka kontinuirano finan- cira rad udruga na podru~ju Grada Rijeke i šire. Grad Rijeka, odnosno gradski odjeli, svake godine financira i pruža tehni~ku podršku udrugama za realizaciju raznih programa, projekata i aktivnosti koje su od op}eg interesa za Grad Rijeku i koje ujedno pridonose unapre|enju suradnje izme|u Grada Rijeke i udruga, kao i razvoju civilnoga društva. U prora~unskim godinama u razdoblju 2005.–2007. evidentno je stalno pove- }anje i broja udruga koje financiraju gradski odjeli, i financijskih sredstava koja se dodjeljuju za programe, projekte i aktivnosti udruga gra|ana, za oko 3% godišnje (vidi tablicu 1. i grafikon 1.).

Tablica 1. Broj udruga i financijska sredstva koja su im dodijelili odjeli Grada Rijeke

Sredstva u Sredstva u Sredstva u Odjeli gradske uprave Udruge 2005. kunama 2005. Udruge 2006. kunama 2006. Udruge 2007. kunama 2007. Ured Grada 59 403.514,16 73 554.958,65 83 742.564,87 Odjel gradske uprave za odgoj i školstvo 9 34.220,00 13 66.589,60 17 75.810,00 Odjel gradske uprave za poduzetništvo 10 136.500,00 7 91.000,00 10 289.640,00 Odjel gradske uprave i samouprave 74 859.438,00 82 1.127.558,00 83 840.597,89 Odjel gradske uprave za urbanizam, 15 167.867,24 6 95.500,00 6 76.000,00 ekologiju i gospodarenje zemljištem Odjel gradske uprave za komunalni sustav 1 12.481,57 1 30.000,00 3 30.000,00 Odjel gradske uprave za zdravstvo 69 1.795.500,00 63 2.419.342,85 75 3.238.815,54 i socijalnu skrb Odjel gradske uprave za sport i tehni~ku 151 17.178.907,00 190 18.619.871,35 176 20.568.195,00 kulturu Odjel gradske uprave za kulturu 78 3.703.549,00 95 3.203.730,00 100 4.584,000,00 Zavod za informati~ku djelatnost - - 1 5.000,00 1 10.000,00 Sveukupno 466 24.291.976,97 531 26.213.550,45 554 30.455.623,30

Grafikon 1. Broj financiranih udruga 2005.–2007.

Navedeni iznosi predstavljaju ukupan iznos sredstava za financiranje udruga gra|ana za obavljanje redovne djelatnosti udruga (u skladu s pozitivnim propi- 94 Q Grad Rijeka – okruženje i razvojni potencijali

sima, npr. kultura, sport i tehni~ka kultura) te za provo|enje aktivnosti, projeka- ta i programa udruga kada za to ne postoji zakonska obveza (zdravstvo, soci- jalna skrb itd.). Naime, prema pozitivnim propisima, Odjel gradske uprave za kulturu i Odjel gradske uprave za sport i tehni~ku kulturu obvezni su financirati rad udruga te- meljem programa Javne potrebe u kulturi, Javne potrebe u sportu te Javne potrebe u tehni~koj kulturi za svaku prora~unsku godinu. Važno je istaknuti da Odjel gradske uprave za kulturu, uz financijska sredstva za programe, izdvaja i sredstva za tehni~ku podršku programima u brojnim manifestacijama – naj- ~eš}e koncertima (troškovi struje, montaže i demontaže pozornice, osiguranja sanitarnih ~vorova i sli~no). Taj odjel tijekom cijele godine daje na uporabu, bez naknade, prostore Hrvatskoga kulturnog doma na Sušaku te Filodrammatice udrugama za realizaciju njihovih programa, projekata i aktivnosti. Prostore Hr- vatskoga kulturnog doma na Sušaku stalno koristi 7 udruga u kulturi te još 5 za probe, a u Filodrammatici stalno sjedište imaju još 4 udruge u kulturi te još 2 udruge koje taj prostor koriste za probe. Suradnja Grada Rijeke i udruga vrlo je bogata, a od niza projekata isti~emo samo najzna~ajnije. Od 2006. godine Grad Rijeka u suradnji s udrugom GONG provodi projekt Mi- slim globalno, djelujem lokalno – Dan akcije (pružanje financijske i tehni~ke podrške). Cilj je projekta pružanje mogu}nosti mladim ljudima izme|u ~etrna- est i devetnaest godina da razviju sposobnosti potrebne za aktivno sudjelova- nje u procesima donošenja odluka na lokalnoj razini. Naime 70-ak u~enika sred- njih škola uz podršku trenera i volontera GONG-a u prostorijama GONG-a, te djelatnika Grada Rijeke (predstavnici Odjela gradske uprave) osmišljavaju pro- jekte na odre|enu temu: 2006. Volonterstvo, 2007. Mladi pomažu starijima, 2008. Kreativno provo|enje slobodnog vremena. Na završnoj prezentaciji pro- jekata grupe srednjoškolaca, sami u~enici biraju najbolji projekt koji }e uz finan- cijsku podršku Grada Rijeke te tehni~ku podršku GONG-a realizirati nagra|ena grupa srednjoškolaca. Grad Rijeka je s Ministarstvom obitelji, branitelja i me|ugeneracijske solidarno- sti, ostvario uspješnu suradnju u okviru provo|enja pilot-projekta Info-centar za mlade u realizaciji Udruge za mlade Korak ispred. Od 2005. godine Grad Rijeka i navedeno ministarstvo sufinanciraju provo|enje aktivnosti projekta Re- gionalni info-centar za mlade. Neke od temeljnih aktivnosti Regionalnog info- -centra za mlade su: održavanje prezentacija i sastanaka s gradona~elnicima gradova i pro~elnicima odjela Grada Rijeke i PGŽ-a; daljnji razvoj standarda ko- munikacije i uspostavljanja informativnih servisa s institucijama i ustanovama na podru~ju Grada Rijeke i PGŽ-a; razvoj baza podataka, me|u kojima je i baza Grad Rijeka – okruženje i razvojni potencijali Q 95 udruga u PGŽ-u (www.udruge.hr); razvoj i priprema programa stipendiranja za stru~no usavršavanje u podru~ju informatike za darovite u~enike škola Grada Rijeke i PGŽ-a; razvoj i priprema sustava profesionalne orijentacije s ustanova- ma i u~enicima škola na podru~ju Grada Rijeke i PGŽ-a; izgradnja informativnog portala www.muv.hr te razvoj i postavljanje web-prostora za institucije, usta- nove i udruge na podru~ju Grada Rijeke i PGŽ-a. Grad Rijeka svake godine svojim aktivnostima pridonosi obilježavanju Me- |unarodnog dana volonterstva. S ciljem daljnje promocije volonterstva, Grad Rijeka u suradnji s Udrugom za razvoj civilnoga društva SMART i Volonter- skim centrom Rijeka provodi od 2006. godine niz aktivnosti kojima se obilježava Me|unarodni dan volonterstva – 5. prosinca. Od 2007. godine Grad Rijeka i Pri- morsko-goranska županija, uz Udrugu SMART i Volonterski centar Rijeka, organi- ziraju dodjelu Nagrada za volontere godine Grada Rijeke i PGŽ-a, koja uvelike pri- donosi ve}em stupnju vidljivosti i prepoznatljivosti volontera i volontiranja. Od 2008. godine Zaklada Sveu~ilišta u Rijeci, u suradnji s Gradom Rijeka, pro- vodi projekt Znanjem do sredstava, znanjem za Europu. U okviru projekta organizirana je edukacija studenata koji su željeli proširiti svoje znanje o kori- štenju sredstava iz fondova Europske unije. Ti bi studenti trebali biti na raspo- laganju gradovima i op}inama Primorsko-goranske županije pri prijavi projekata za fondove Europske unije. S obzirom na postignute pozitivne rezultate, surad- nja }e se nastaviti i u 2009. godini pružanjem tehni~ke i financijske podrške Ureda Grada Rijeke Zakladi Sveu~ilišta u Rijeci. 96 Q Grad Rijeka – okruženje i razvojni potencijali

Uz navedene projekte, Ured Grada Rijeke sura|uje s udrugama, odnosno finan- cira njihove projekte i aktivnosti i u okviru godišnjeg Natje~aja Ureda Grada te Otvorenog natje~aja Ureda Grada za male potpore. Od 2006. godine Ured Grada nastavlja s dodjelom financijskih sredstava udruga- ma gra|ana za razne aktivnosti, projekte i programe koji su od interesa za Grad Rijeku temeljem godišnjeg natje~aja Ureda Grada za financiranje projekata udru- ga gra|ana za velike potpore do 30.000,00 kuna, a od 2008. godine i temeljem otvorenog natje~aja Ureda Grada za male potpore do 5.000,00 kuna. Godišnji Natje~aj Ureda Grada predvi|a financiranje projekata i aktivnosti udru- ga iz podru~ja: mladi, Europska unija, volonterstvo, zaštita ljudskih prava, naci- onalne manjine i razvoj civilnoga društva Natje~aj je osmišljen tako da udruge tijekom cijele sljede}e godine podnose zahtjeve za sufinanciranjem aktivnosti koje su od posebnog interesa za Grad Rijeku (podru~je me|unarodne suradnje, sudjelovanja ili organiziranja raznih znanstvenih, sportskih, kulturnih, studentskih manifestacija i ostalih doga|anja i aktivnosti iz ostalih podru~ja koje su od posebnog interesa za Grad Rijeku te pridonose razvoju civilnoga društva i unapre|enju suradnje Grada Rijeke i ne- profitnog sektora u skladu s Poveljom o suradnji Grada Rijeke i nevladinog, ne- profitnog sektora), a o kojima }e na preporuku Ureda Grada odlu~ivati Pogla- varstvo Grada Rijeke. U mnogim segmentima odnosa prema udrugama, od redovitog pra}enja aktiv- nosti do potpisivanja Povelje o suradnji Grada Rijeke i nevladinog, neprofitnog sektora, Grad Rijeka primjer je ostalim gradovima u državi koji se zanimaju za rije~ki model suradnje s organizacijama civilnog društva. 2.6. Grad Rijeka partner u europskim i me|unarodnim projektima

Grad Rijeka partner je u ~itavom nizu europskih i me|unarodnih projekata. Ak- tivnosti proizlaze iz ~lanstva u me|unarodnim udruženjima te iz rada na projek- tima koji pridonose daljnjoj prilagodbi standardima Europske unije. U proteklom razdoblju nastavljena je i suradnja s USAID-om. ^lanstvo u me|unarodnim udruženjima omogu}ava Gradu Rijeci da stjecanjem i razmjenom iskustava kvalitetnije pristupa vlastitim razvojnim projektima i omogu}i njihovu me|unarodnu promidžbu. Me|unarodna udruženja ~iji je ~lan i Grad Rijeka: ] Europska mreža zdravih gradova – WHO European Health Cities Network ] Me|unarodno udruženje gradova i luka – International Association Cities and Ports (IACP) ] Me|unarodno udruženje GISIG – Geographical Information Systems Inter- national Group ] Me|unarodno udruženje EUROCITIES – Knowledge Society Forum – Tele- Cities (The Network of Major European cities) ] Udruga europskih gradova – Major cities of Europe ] Udruženje europskih gradova i regija za kulturu – Les Rencontres (Associa- tion of European Cities and Regions for Culture) ] Europska udruga karnevalskih gradova – FECC ] Me|unarodno udruženje gradova na vodi – International Centre Cities on Water ] Forum jadransko-jonskih gradova – Forum of Adriatic and Ionian Cities and Towns ] Energetski u~inkoviti gradovi – Energie Cities – Association of European local authorities promotion a local sustainable energy policy ] Gradovi za djecu – Cities For Children ] Gradovi i op}ine – prijatelji djece 98 Q Grad Rijeka – okruženje i razvojni potencijali

U nastavku navodimo najzna~ajnije europske i me|unarodne projekte koji su realizirani putem ~lanstva u navedenim udruženjima. Program Zdravi gradovi provodi Svjetska zdravstvena organizacija s ciljem poticanja i obvezivanje lokalnih vlasti na rad na unapre|enju zdravlja. Više od 1.200 gradova iz tridesetak europskih zemalja na odre|eni je na~in vezano uz ovaj program preko razli~itih nacionalnih, regionalnih ili drugih mre- ža, a najnapredniji gradovi i preko Europske mreže zdravih gradova. Da bi se (p)ostalo ~lanom spomenute mreže, potrebno je ispuniti prili~no zahtjevne uvjete koji se, uz to, svakih pet godina, odnosno prelaskom ~itavog programa u novu fazu, obnavljaju. Svaka faza zapravo utvr|uje nove probleme, odnosno teme kojima se ~lanice posve}uju i pokušavaju ih riješiti za vrijeme njezina trajanja. Grad Rijeka je od 1998. godine uklju~en u Europsku mrežu zdravih gradova, a ~etvrtoj se fazi pridružio 2005. godine. Obveze gradova koji sudjeluju u ~etvrtoj fazi vezane su uza zdravo starenje, zdravo urbanisti~ko planiranje, procjenu utjecaja na zdravlje i tjelesnu aktivnost/aktivan život. Uz to, svaki se je grad dužan posebno posvetiti jednoj od spomenutih tema. Grad Rijeka izabrao je temu zdravo starenje. Predstavnici projekta sudjelovali su na nizu sastanaka. U prosincu 2007. godi- ne i u Rijeci je organiziran dvodnevni poslovni sastanak podmreže za zdravo starenje na temu kako stvarati okolinu koja podržava zdravo starenje. Sastanku je prisustvovalo 29 predstavnika iz 15 europskih gradova. Jedna od važnijih te- ma sastanka bila je prilagodba bazena na Školji}u rekreacijskim i rehabilitacij- skim potrebama starijih osoba i osobama s invaliditetom. Jedan od akcijskih zadataka bio je izrada profila starijih osoba prema napucima Svjetske zdravstvene organizacije. Stoga je izdana publikacija 50+ u Rijeci – Starimo li zdravo u Rijeci? kako bi se omogu}io potpuniji i dublji uvid u demo- grafsko stanje grada, u dostupnost službi koje pružaju zdravstvenu i socijalnu skrb te u uvjete života osoba na pragu starosti, pa do onih u poodmakloj život- noj dobi. Publikacija je predstavljena na sastanku tematske grupe za zdravo starenje u Velikoj Britaniji, a našoj javnosti u rujnu 2006. godine. Na 2. hrvatskom gerontološkom kongresu s me|unarodnim sudjelovanjem, Grad Rijeka predstavio se radom pod nazivom Skrb Grada Rijeka o osobama starije ži- votne dobi. Tim je radom predstavljen problem starenja gradskog stanovništva te Grad Rijeka – okruženje i razvojni potencijali Q 99 programi i projekti kojima se štite starije osobe. Istaknuta je i potreba za daljnjim unapre|ivanjem skrbi za starije osobe te za demografskom obnovom grada. U okviru rada na temama zdravo starenje i procjena utjecaja na zdravlje, u su- radnji s akademskom zajednicom (znanstvenicima s Filozofskog fakulteta u Rijeci, Odsjek za psihologiju), realizirani su projekti: istraživanje o ponašanjima u vezi sa zdravljem, istraživanje subjektivne percepcije tjelesnog zdravlja i razli~itih indikatora mentalnog zdravlja i osje}aja dobrobiti kod gra|ana Rijeke, istra`ivanje o potrebama i indikatorima kvalitete `ivota gra|ana starijih od pedeset godina i osoba koje skrbe o starijim i nemo}nim ~lanovima obitelji te procjena utjecaja institucionalne dnevne skrbi za osobe starije životne dobi na zdravlje. Na temelju rezultata istraživanja na uzorku od 1.000 gra|ana o ponašanju veza- nom uza zdravlje, pripremljena je i tiskana publikacija Ponašamo li se zdravo u Rijeci?, koja je javnosti predstavljena u povodu Svjetskog dana srca 2007. go- dine. Rezultati opsežnog istraživanja, provedenog na 1.000 ispitanika s podru~ja Grada Rijeke, u vezi s mentalnim zdravljem gra|ana objavljeni su (Mentalno zdravlje Rije~ana) i predstavljeni tijekom 2008. godine stru~noj i široj javnosti. Istraživanje o potrebama i indikatorima kvalitete života (npr. dostupnost poje- dinih sadržaja i usluga, kvaliteta stanovanja, percepcija sigurnosti itd.) gra|ana Rijeke starijih od pedeset godina i osoba koje skrbe o starijim i nemo}nim ~lano- vima obitelji, provedeno je na 500 gra|ana starijih od pedeset godina i 100 gra- |ana koje skrbe o starijem i nemo}nom ~lanu obitelji. Projekt procjene utjecaja na zdravlje potvrdio je potrebu za osnivanjem institu- cionalne dnevne skrbi za starije osobe u Gradu Rijeci kao i dobivanjem smjer- nica za djelovanje takve ustanove. Rezultati tih istraživanja, uz ostale relevantne pokazatelje, bili su i osnova upra- vo donesene Strategije zdravog starenja 2009.–2013., usmjerene na senzibili- ziranje javnosti o zdravom starenju, osiguranje okoline koja podupire zdravo starenje, pove}anje dostupnosti zdravstvenih i socijalnih usluga te osnaživanje osobnog i društvenog funkcioniranja osoba u dobi od pedeset godina naviše. Glavni je cilj ove strategije omogu}iti gra|anima Rijeke dug, zdrav i aktivan ži- vot osiguranjem (pred)uvjeta za zdravo starenje, odnosno posti}i da Grad Rije- ka postane – Rijeka u kojoj i stariji "plivaju uzvodno". U okviru promicanja zdravog starenja otvorena su ~etiri nova kluba za umirov- ljenike i starije osobe (Podvežica, Drenova, Krimeja i Trsat), koji zasigurno pri- donose kvalitetnijem društvenom životu dijela starije populacije i sprje~avaju njihovu izoliranost i mogu}i nastanak problema vezanih uz mentalno zdravlje. U okviru rada na temi tjelesna aktivnost/aktivan život zapo~et je projekt pod nazivom Vježbanje za poboljšanje psihofizi~kog zdravlja osoba srednje i starije životne dobi. Projekt se provodi u suradnji s Ordinacijom za fizikalnu medicinu i 100 Q Grad Rijeka – okruženje i razvojni potencijali

rehabilitaciju – Mile Batini}, dr. med, na tri lokacije (centar, isto~ni i zapadni dio grada). U projektu je sudjelovalo približno 1.300 gra|ana. Promicanje tjelesne aktivnosti i aktivnog života nastavilo se u 2008. godini re- alizacijom projekta Rije~ke šetnice. Ure|enjem rije~kih šetnica gra|ani Rijeke imaju znatno ve}e mogu}nosti aktivnog provo|enja slobodnog vremena, što dijelom podrazumijeva i unapre|enje vlastitog zdravlja, jednog od temeljnih ci- ljeva projekta. Projekt se kontinuirano promi~e kroz razli~ite promidžbene aktivnosti (tiskane materijale, tiskovne konferencije, okrugle stolove) vezane uz djelatnosti odjela gradske uprave, odnosno njihovih partnera u provedbi gradskoga socijalnog programa i programa psihosocijalne zaštite i zaštite zdravlja gra|ana. Time se naglašava šira definicija zdravlja, odnosno važnost projekta i njegova ispreple- tenost s mnogim djelatnostima Grada Rijeke. Na kraju treba istaknuti da projekt Rijeka – zdravi grad, osim što izravno prido- nosi lokalnoj zajednici, ima svoju važnost i ugled u državnim okvirima služe}i kao pozitivan model drugim gradovima, posebice onima uklju~enima u Hrvat- sku mrežu zdravih gradova. Na me|unarodnoj razini, projekt promi~e Rijeku kao grad u kojem se gra|anima nastoji osigurati zdrav i kvalitetan život i zasigurno pridonosi široj prepoznatlji- vosti grada. Suradnja Grada Rijeke s više europskih gradova u sklopu europskog projekta E-munis te u nastavku projekta Ge.Ri.T., kao i aktivno sudjelovanje u radu me|unarodnih udruga Eurocities-Telecities (danas: Knowledge Society Fo- rum udruge Eurocities), Mayor cities of Europe i GISIG (Udruga geoinforma- cijskih sustava za gradove Europe), dovela je do koncepta Rijeka – inteligentni grad. Cilj je projekata stvaranje uvjeta za elektroni~ko uklju~ivanje gra|ana u razli~ite oblike života grada, uz njihovo poticanje da se uklju~e u procese uprav- Grad Rijeka – okruženje i razvojni potencijali Q 101 ljanja i odlu~ivanja. U sklopu Udruge Mayor cities of Europe, Grad Rijeka je 2008. godine bio doma}in godišnje konferencije IT sekcije. Kao organizator Me|unarodnoga rije~kog karnevala, Grad Rijeka aktivni je ~lan FECC-a (Europska federacija karnevalskih gradova) još od 1995. godine. Tije- kom godišnje skupštine, FECC je 2008. godine predstavniku Rijeke za poseban trud uložen u održavanje karnevala na Balkanu dodijelio zlatnu medalju udruže- nja, ~ime je rije~ki karneval dodatno promaknut diljem Europe i svijeta. Grad Rijeka je u studenome 2007. godine, prvi u Hrvatskoj, pristupio udruzi eu- ropskih energetskih gradova Energie Cities. Dosadašnjim aktivnostima na pod- ru~ju energetike, Grad Rijeka je kroz trgova~ko društvo Energo, koje je u njego- vu ve}inskom vlasništvu, zapo~eo prvi u Hrvatskoj provoditi aktivnosti vezane uz energetsku u~inkovitost i održivi razvoj. Godine 2008. potpisuje Energetsku povelju kao predvodnik ostalih hrvatskih gradova te ~etverogodišnju Energet- sku strategiju Grada Rijeke. Strategija se temelji na održivosti, pove}anoj upo- rabi obnovljivih izvora energije, ~istijemu javnom prometu te na pove}anju energetske u~inkovitosti. Savez društava Naša djeca Hrvatske i Hrvatsko društvo za preventivnu i soci- jalnu pedijatriju, pod pokroviteljstvom UNICEF-a i uz podršku Državnog zavoda za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži, zajedno su krajem 1999. pokrenuli društvenu akciju pod nazivom Gradovi i op}ine – prijatelji djece. Grad Rijeka je od 2000. godine uklju~en u tu akciju. Od stjecanja po~asnog naziva Grad Rijeka – prijatelj djece u studenome 2005. godine, na tri ulaza u Rijeku postavljene su natpisne plo~e s tim prestižnim nazivom. Na taj se na~in me|u gra|anima i svima koji su na proputovanju kroz naš grad promi~e briga Grada Rijeke za najmla|e stanovnike. Gradovi – prijatelji djece (Child Friendly Cities) globalna je inicijativa UNICEF-a pokrenuta 1996. godine s ciljem stvaranja gradova po mjeri djece, jer je upravo 102 Q Grad Rijeka – okruženje i razvojni potencijali

blagostanje djece važan pokazatelj zdravog okružja, demokratskog društva i dobrog upravljanja. Predstavnici gradskoga Koordinacijskog odbora predstavili su rije~ke aktivnosti na nizu doma}ih i stranih sastanaka mreže gradova – prijatelja djece. Svake se godine provodi i izbor Naj-akcije za djecu i mlade, kojom je poboljšan i uljepšan život djece na razini Republike Hrvatske, na kojem je Grad Rijeka redo- vito dobivao nagrade – 2005. pohvalu za projekt Doma mladih Stripolerancija, 2006. priznanje za projekt udruge GONG pod nazivom Mislim globalno, djelujem lokalno, 2007. povelju za projekt pod nazivom Ždral (Promicanje mira), te 2008. godine povelju za projekt Minuta u prometu koju realizirao Autoklub Rijeka. Zbog iznimnog zanimanja srednjoškolaca i uspješne realizacije projekta, kao i zbog dobre suradnje s udrugom GONG, projekt Mislim globalno, djelujem lokal- no prerastao je u projekt s tendencijom višegodišnje redovite provedbe. Treba istaknuti da je Grad Rijeka, u suradnji s udrugom GONG, prvi u Republici Hrvat- skoj zapo~eo (osiguranjem ljudskih i materijalnih resursa) s ovim projektom ~iji je cilj zagovaranje prava djece i poticanje aktivnog sudjelovanja djece i mladih u lokalnoj zajednici te je kao takav poslužio drugima kao model dobre prakse. Svake godine donose se izvedbeni planovi koji uklju~uju aktivnosti iz svih pro- gramskih podru~ja (dijete u sigurnom i zdravom gradu, zdravlje djece, odgoj i obra- zovanje djece, socijalna skrb za djecu, kultura i sport djece i za djecu, slobodno vrijeme i rekreacija djece, podrška i pomo} roditeljima u skrbi i odgoju djece). U srpnju 2007. godine u njema~kom gradu Stuttgartu održan je Konstituiraju}i forum Europske mreže gradova Cities for children – Gradovi za djecu. Rije~ je o projektu u koji su trenuta~no uklju~eni gradovi i partneri iz 22 europske države. Grad Rijeka jedini je grad iz Hrvatske koji je bio pozvan da sudjeluje na Forumu i koji se zajedno s drugim gradovima sudionicima, pokroviteljima i par- tnerima uklju~io u zajedni~ki rad kroz Mrežu. Mreža Gradovi za djecu osnovana je radi poticanja gradova na razvoj partner- skih odnosa usmjerenih na djecu, mlade osobe i njihove roditelje. Grad Rijeka – okruženje i razvojni potencijali Q 103

Mreža djeluje kroz radionice koje obra|uju teme: obrazovanje i edukacija, unu- tarnji i vanjski prostori prilago|eni djeci, zdravlje djece, ravnoteža izme|u privat- nog života i karijere, dijalog generacija – zajedni~ki suživot mladih i starih, par- ticipacija mladih promet i sigurnost. Uz prije navedeno aktivno djelovanje u okviru raznih me|unarodnih udruženja, Grad Rijeka je i u ovome mandatnom razdoblju nastavio uspješnu suradnju s USAID-om, Ameri~kom agencijom za me|unarodnu pomo} koja je i službeno zatvorila svoj Ured u Republici Hrvatskoj u svibnju 2008. godine. Grad Rijeka neprekidno provodi niz aktivnosti koje pridonose daljnjoj prilagodbi standardima Europske unije. Me|u ostalim, u ovom je mandatu realizirao niz pro- jekata financiranih sredstvima Europske unije i tako nastavio s pripremom, prijavom te implementacijom novih projekata koji su interesu za Grad Rijeku. Predmetni projekti proizišli su iz me|unarodne suradnje te aktivnog ~lanstva Grada Rijeke u europskim i drugim me|unarodnim udruženjima kao i iz progra- ma financiranim sredstvima EU. Naime, uz programe kao što su CARDS i IN- TERREG, programi tehni~ko-financijske pomo}i te prekograni~ne suradnje, Grad Rijeka je aktivno uklju~en i u programe pretpristupne pomo}i ISPA, SA- PARD, PHARE, a od 2007. godine i u program IPA. Koriste}i me|unarodnu suradnju i prije navedene izvore financiranja Europske unije, Grad Rijeka ostvario je niz uspješnih projekata i aktivnosti koje pridonose unapre|enju Rijeke kao uspješnog europskoga grada. Od zna~ajnijih projekata koje je koordinirao Ured Grada Rijeke, izdvajamo: Projekt Ja~anje lokalnih kapaciteta u Gradu Rijeci i Primorsko-goranskoj žu- paniji 2005./2006. financiran je sredstvima Europske komisije u okviru CAR- DS-a 2002. godine u iznosu od 42.735,00 eura. Nositelj projekta je Udruga za razvoj civilnoga društva SMART, a Grad Rijeka uklju~en je kao partner koji je osigurao 4.273,50 eura (10% od ukupnog iznosa troška provedbe projekta). Temeljni je cilj projekta osnaživanje kapaciteta lokalne samouprave i institucija te organizacija civilnoga društva nužnih za u~inkovitu identifikaciju i izradu te upravljanje projektima koji su prikladni za financiranje u sklopu EU programa, s naglaskom na CARDFS, PHARE, SAPARD, INTERREG i druge programe EU. Kao jedan od zna~ajnih rezultata projekta izdvajamo nastavak uspješne suradnje s Udrugom za razvoj civilnoga društva SMART u stalnom educiranju djelatnika gradske uprave iz podru~ja europskih integracija i EU. I projekt Svima jednako 2005./2006. financiran je sredstvima Europske komi- sije u okviru CARDS-a 2002. godine u iznosu od 96.650,00 eura. Nositelj je projekta Centar za tehni~ku kulturu koji je u suradnji s partnerom Gradom Rije- ka (Odjel gradske uprave za sport i tehni~ku kulturu) realizirao ovaj projekt s temeljnim ciljem: socijalizacija i senzibilizacija djece razli~itoga socijalnog i zdrav- 104 Q Grad Rijeka – okruženje i razvojni potencijali

stvenog statusa preko obrazovno-informati~kog i kreativnog programa. Grad Rijeka je kao partner za ovaj projekt osigurao 19.300,00 eura (20% ukupnog iz- nosa projekta). Program IPA prekograni~ne suradnje sa Slovenijom – Kandidiranje Grada Rijeke na IPA Program prekograni~ne suradnje sa Slovenijom (Grad Kopar – no- sitelj, Grad Rijeka – partner) s pilot-projektom Izrada stru~nih studija za stavlja- nje kanjona Rje~ine pod zaštitu. U podru~ju kulture bogata je suradnja s europskim i svjetskim partnerima. Grad Rijeka redovito prati i sudjeluje u radu me|unarodne kulturne mreže Les Rencontres koja okuplja gradske i lokalne predstavnike s ciljem razmjene i ra- zrade kulturnih politika i dobre prakse u Europskoj uniji. Godišnji susreti ~lanova udruge uvijek su prigoda za promociju rije~kih kulturnih programa te kulturne politike Grada Rijeke, a u proteklom se razdoblju aktivno sudjelovalo u izradi Bijele knjige kulturnih politika europskih jedinica lokalne samouprave. Ustanove u kulturi jednako su aktivne u me|unarodnim udruženjima. Tako je Me|unarodni festival malih scena Rijeka od 2004. ~lan me|unarodne mreže kazališnih festivala NETA (New European Theatre Assotiation), dok su dje- latnici kazališnih grana Hrvatskoga narodnog kazališta Ivana pl. Zajca i djelatni- ci Gradskog kazališta lutaka Rijeka aktivno uklju~eni u rad ETC-a (Europska kazališna konvencija) te UNIMA-e (Me|unarodno lutkarsko udruženje). Grad- ska knjižnica Rijeka redovito svoje aktivnosti predstavlja na skupovima svjet- ske udruge knjižni~ara IFLA-e (Me|unarodna udruga knjižni~nih društava i institucija). Muzej moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci jedini je ~lan me- |unarodne asocijacije Bijenale mladih umjetnika Europe i Mediterana – Asso- ciation Biennale des Jeunes Createurs de l’Europe (BJCEM) iz Hrvatske, ~iji je glavni cilj predstavljanje nadarenih mladih umjetnika, poticanje me|unarodne razmjene i razvoj miroljubivih odnosa diljem mediteranskog podru~ja. U ovome mandatnom razdoblju održana su dva bijenala – 12. bijenale 2005. u Napulju pod geslom Strast i 13. bijenale 2008. godine pod geslom Kairos. Grad Rijeka u podru~ju kulture podržava i brojne me|unarodne konferencije, radionice i susrete: rezidencijalni program Eastern Europe Residency Exchan- ge; Me|unarodna arhitektonska radionica KRPAnje grada – Mlaka 2008./Patc- hing the City; me|unarodna radionica Art Camp Tarsa; 7. me|unarodni okrugli stol o pokretnim knjižnicama; Skup muzealaca u Pomorskom i povijesnome muzeju; Me|unarodni skup Gradska groblja; Me|unarodna suradnja MMSU-a s francuskom organizacijom FRAC; Program me|unarodne razmjene pisaca i književnih kriti~ara; suradnja Muzeja grada s Landesmuseumom Joanneum i s Pravnim fakultetom Sveu~ilišta u Grazu, kao i s muzejskim ustanovama iz Trsta i New Yorka; Prvi susret ravnatelja i predstavnika gradskih i povijesnih muzeja srednje Europe i dr. Grad Rijeka – okruženje i razvojni potencijali Q 105

Kao dio me|unarodne promocije kulture, Grad Rijeka podržao je projekt pre- vo|enja djela rije~kog avangardnog pisaca s po~etka prošlog stolje}a Janka Poli}a Kamova na strane jezike. Zbirka Psovka prevedena je na talijanski, u ame- ri~koj periodici objavljene su kratke pri~e na engleskom jeziku, a nedavno mu je djelo prevedeno i na njema~ki jezik. Me|u zna~ajnim inozemnim gostovanjima treba istaknuti brojna gostovanja HNK Ivana pl. Zajca, GKL i HKD teatra na me|unarodnim kazališnim festivali- ma, gostovanje predstavnika rije~ke književne scene na me|unarodnim sajmo- vima knjiga, posebno na Sajmu knjiga u Leipzigu 2008., tradicionalno zapaženo predstavljanje Muzeja moderne i suvremene umjetnosti na bijenalima u Vene- ciji. Osim institucionalnog predstavljanja, tu su i brojni zapaženi me|unarodni nastupi rije~kih umjetnika. Suradnja na podru~ju razvoja urbanizma i ekologije ostvaruje se u sljede}im projektima:

O Projekt Adriatic Action Plan 2020 (AAP 2020) – uklju~eni su medite- ranski gradovi iz Hrvatske, Italije, Slovenije Crne Gore, Albanije, Španjolske i Velike Britanije (Rijeka je izabrana za pilot-grad)

O Prisustvovanje radionicama projekata AAP 2020 u Ravenni, Lloret de Maru, Kopru i Splitu – obuka za provedbu projekta

O Organizacija radionice projekta AAP2020 za EMAS (Eco-Management and Audit Scheme) u Rijeci za djelatnike gradske uprave i djelatnike gradskih komunalnih društava

O Prikupljanje i unošenje 28 indikatora održivog razvoja projekta AAP 2020 u bazu podataka projekta (rezultati na stranicama projekta www.aap2020.net)

O Izrada Plana upravljanja okolišem za održivi javni prijevoz – kao grad-pilot projekta AAP 2020

O Izvješ}e o suradnji u projektu AAP 2020 Gradskom poglavarstvu

O Javno predstavljanje rezultata projekta predstavnicima svih gradova sudio- nika na završnoj sjednici u Rijeci Projekt ENVIPLANS (plan upravljanja okolišem i održivi razvoj u gradovima) – uklju~eni gradovi iz Hrvatske, Italije, Francuske i Albanije, a Rijeka je pripad- nica grupe zadužene za provo|enje sljede}ih aktivnosti:

O Prisustvovanje predstavljanju projekta ENVIPLANS u Firenci

O Organiziranje radionice ENVIPLANS u Rijeci za djelatnike gradske uprave i gradskih komunalnih društava

O Izrada plana za upravljanje okolišem i održivi razvoj

O Predstavljanje inicijalnog stanja za ENVIPLANS projekt na radionici u Zadru 106 Q Grad Rijeka – okruženje i razvojni potencijali

O Organizacija radionice Gospodarenje otpadom u Rijeci – predava~ John Warren iz Velike Britanije, i izrada smjernica za upravljanje gospodarenja otpadom za Grad Rijeku (Waste management Road map)

O Predstavljanje inicijalnog stanja i plana gospodarenja otpadom za ENVI- PLANS projekt na radionici u Albaniji (Lezhe)

O Izrada Biodiversity road map uz pomo} Iana McCormacka iz Bristola (na te- melju "bristolskog iskustva") te predstavljanje na sastanku u Neumu, 2007.

O Predstavljanje rezultata Grada Rijeke u projektu ENVIPLANS u Parizu (UNES- CO i predstavnici Europske unije)

O Izvješ}e o suradnji u projektu ENVIPLANS Lista projekata financiranih iz programa Europske unije prikazana je u nastavku, a obuhva}a realizirane projekte Grada Rijeke ili u realizaciji; projekte Grada Ri- jeke koji su kandidirani na relevantne natje~aje iz programa Europske unije; projekte Grada Rijeke u pripremi za prijavu na relevantne natje~aje iz programa Europske unije. Realizirani projekti ] ADRIA.T.I.C.A. – Pove}anje uspješnosti prometnog sustava u podru~ju Ja- drana, INTERREG IIB; nositelj projekta je Marche regija, Italija. Vrijednost projekta je 2.250.000 eura. ] Ja~anje lokalnih kapaciteta u PGŽ i Gradu Rijeci – Razvijanje mehanizma kapaciteta regionalnih i lokalnih institucija u kontekstu EU, CARDS 2002.; nositelj projekta je Udruga SMART. Vrijednost projekta je 45.000 eura. ] SAWWATACA – Unapre|enje aktivnosti na dogradnji sustava zbrinjavanja otpadnih voda u gradovima duž jadranske obale, INTERREG IIIB; nositelj projekta je Grad Rimini, Italija. Vrijednost projekta je 908.850 eura. ] SEAS – Postavljanje modela funkcioniranja kulturnog centra, EK; nositelj projekta je udruga Drugo more. Vrijednost projekta je 100.000 eura. ] GE.RI.T. – Razvoj novih IT tehnologija, Republika Italija; nositelj projekta je Grad Rijeka, Hrvatska i Grad Genova, Italija. Vrijednost projekta je 470.000 eura. ] Nacionalna ISPA strategija – Izrada Nacionalne ISPA strategije, ISPA pret- pristupni fond; nositelj projekta je Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog ure|enja i graditeljstva. Vrijednost projekta je 120.787 eura. ] Adriatic Action Plan 2020. – Revitalizacija i integracija Jadransko-jonskog podru~ja, INTERREG IIIC; nositelj projekta je Grad Ancona, Italija. Vrijednost projekta je 835.000 eura. ] SIMCA – Izrada strategije održivoga ruralnog razvoja na temelju ekološke poljoprivrede, INTERREG IIIB; nositelj projekta je Universita di Bari, Italija. Vrijednost projekta je 2.186.604 eura. Grad Rijeka – okruženje i razvojni potencijali Q 107

] VISTORIA – Osnivanje trajnog partnerstva za problematiku povijesnog kra- jolika Europe, INTERREG IIIC; nositelj projekta je Španjolska. Vrijednost pro- jekta je 1.585.000 eura. ] PHARE 2005 SUPERSIZE EUROPE – Razvoj dijaloga u srednjim školama u kontekstu EU, PHARE 2005.; nositelj projekta je Istarska županija. Vrijed- nost projekta je 64.867,94 eura. ] Building framework for institutional volunteering – Razvoj volonterstva u institucijama koje pružaju socijalne sluge, CARDS 2004.; nositelj projekta je Udruga SMART. Vrijednost projekta je 107.659,39 eura. Kandidirani projekti ] Za mlade – Podizanje svijesti mladih ljudi o potrebi stvaranja pluralnoga otvorenog društva, PHARE 2006.; nositelj projekta je Centar tehni~ke kul- ture Rijeka. Vrijednost projekta je 74.000 eura. ] Dan akcije – Uklju~ivanje mladih u rad lokalne samouprave, PHARE 2006.; nositelj projekta je udruga Gong. Vrijednost projekta je 80.000 eura. ] Promocija Nacionalnog saveza parlamenta mladih – Promocija i razvoj vo- lonterstva, PHARE 2006.; nositelj projekta je Europski dom – Slavonski Brod. Vrijednost projekta je 30.000 eura. ] Promocija i razvoj volonterstva – Promocija i razvoj volonterstva, PHARE 2006., nositelj projekta je Udruga SMART. Vrijednost projekta je 100.000 eura. ] Energetska u~inkovitost javne rasvjete – Unapre|enje energetske u~inkovi- tosti u regiji, INTERREG IIIA; nositelj projekta je RRA Porin. Vrijednost pro- jekta je 500.000 eura. 108 Q Grad Rijeka – okruženje i razvojni potencijali

] Jadranski muzejski forum – Oboga}ivanje turisti~ke ponude u izvanpansi- onskoj usluzi valorizacijom i predstavljanjem povijesnog i kulturnog naslije- |a, INTERREG IIIA; nositelj projekta je RRA Porin. Vrijednost projekta je 200.000 eura. ] Uzgoj novih vrsta riba u sjevernom Jadranu – ADRI.INTROFISH – Uzgoj no- vih vrsta riba na sjevernom Jadranu s ciljem potvrde potencijala razvoja ribarstva na ovom dijelu Jadrana te njegov plasman na tržištu EU, INTERREG IIIA; nositelj projekta je RRA Porin. Vrijednost projekta je 600.000 eura. ] Ruralni razvoj u Gorskom kotaru – Valorizacija razvoja sto~arstva, pokreta- nje sirane i razvoj proizvoda od mlijeka, INTERREG IIIA; nositelj projekta je Grad Delnice. Vrijednost projekta je 200.000 eura. Projekti u pripremi ] Radni naziv HARTERA – Revitalizacija industrijske baštine i kulturne djelat- nosti, IPA CBC Slovenija – Hrvatska, nositelji projekta su udruga Drugo more i op}ina Ilirska Bistrica. Vrijednost projekta je 800.000 eura. Radi što uspješnijeg pripremanja i realizacije projekata Grada Rijeke u okviru pro- grama Europske unije, Grad Rijeka kontinuirano osmišljavanja nove aktivnosti koje pridonose unapre|enju administrativno-organizacijske sheme Grada Rijeke. Uz navedenu godišnju edukaciju djelatnika Grada Rijeke iz podru~ja europskih integracije zapo~etu 2005. godine, u ovome mandatnom razdoblju kao primjer prilagodbe standardima EU možemo navesti i uporabu Ureda hrvatskih regija u Bruxellesu. Grad Rijeka je po~etkom 2007. godine s Agencijom za razvoj Varaždinske županije AZRA sklopio Sporazum o suradnju koji, izme|u ostalog, osigurava korištenje Ureda hrvatskih regija u Bruxellesu te odlazak djelatnika Grada Rijeke u Bruxelles. Ured hrvatskih regija u Bruxellesu zastupa, izme|u os- talog, interese Grada Rijeke, pronalazi mogu}nosti suradnje s europskim par- tnerima te proslje|uje informacije o zna~ajnim doga|anjima iz podru~ja EU. Sve navedene aktivnosti pridonose razvoju Grada Rijeke razmjenom znanja u me|unarodnim i europskim projektima. 2.7. Promocija Grada Rijeke

Otvorenost gradske uprave, promidžba velikih gradskih razvojnih projekata, su- djelovanje na sajmovima, uporaba novih IT tehnologija, ~lanstvo u me|unarod- nim udrugama i me|unarodna suradnja, kvalitetni odnosi s medijima, doma- }instvo velikih me|unarodnih skupova i važnih sportskih natjecanja poput 12. europskoga prvenstva u plivanju u kratkim bazenima – sve su to modeli za kva- litetnu promidžbu grada u kojima Rijeka ve} sada pokazuje vrlo dobre rezultate. No nedostajale su konkretne informacije o identitetu grada kao temelju svake uspješne promocije ili marketinške strategije. Zato je ovo mandatno razdoblje iskorišteno kako bi se pokrenula izgradnja sustavnoga kompetitivnog identiteta Rijeke.

Od identiteta do promocije grada Provo|enjem ve} uobi~ajenih marketinških postupaka kojim gradovi i regije žele konkurirati na "tržištu" gradova isti~u}i vlastite snage i mogu}nosti, u ovom je mandatu zapo~eo slojevit proces izgradnje sustavnoga kompetitivnog identiteta odnosno branda Grada Rijeke. To je ambiciozan projekt kojim Grad Rijeka u upravljanje vlastitim identitetom, stvaranjem slike o sebi i razvojem implementira suvremene marketinške alate. Cilj je sustavnim procesom istražiti postoje}e stanje slike i identiteta grada i na osnovi dobivenih rezultata osmisliti marketinšku i komunikacijsku strategiju ~ijom bi realizacijom Rijeka pove}ala svoju konkurentnost me|u investitorima i posjetiteljima, ali i zadovoljstvo vlastitih gra|ana. Proces je zapo~eo pripremom istraživanja javnog mišljenja i samim istraživa- njem koje je provedeno metodom grupne diskusije (fokus grupe) na podru~ju Rijeke i okolice, Karlovca, Splita i Zagreba. Istraživanje je provela agencija Puls iz Zagreba, a javnosti je predstavljeno po~etkom 2007. godine. Na osnovi detaljne analize i rezultata istraživanja (kao i drugih dostupnih studi- ja i nekoliko manjih dodatnih istraživanja) stvorena je detaljna slika postoje}eg stanja i identiteta Rijeke. U ovom dijelu projekta na nedvosmislen su na~in ot- krivene mnoge snage, ali i slabosti Rijeke vezano uz njezin identitet te je po- stavljena ~vrsta, stru~no utemeljena polazna to~ka za nastavak projekta. 110 Q Grad Rijeka – okruženje i razvojni potencijali

Ve} prvi dio projekta, istraživanje i analiza istraživanja, upozorio je za nužnost ovog projekta. Rezultati upu}uju na zna~ajno nepodudaranje samopoimanja odnosno identiteta koji se ogleda u stavovima Rije~ana, sa stavovima ispitani- ka izvan Rijeke. Stavovi Rije~ana upu}uju na razmjerno "siromašan" identitet koji se uglavnom referira na lu~ki i industrijski identitet koji je Rijeka svojim sadržajima odavno napustila i nadogradila. S druge strane, ispitanici izvan Rijeke prepoznaju niz rije~kih kvaliteta kao što su položaj, zna~ajke okolice, snaga kulturne scene, mentalitet i ozra~je toleran- cije. Takvi rezultati upu}uju na potrebu za snažnom edukacijom i poboljšanjem sta- vova koje Rije~ani imaju o vlastitom gradu. Taj je korak nužnost da bi se uspješ- no gradila i slika grada prema vanjskoj javnosti budu}i da su stavovi samih gra|ana klju~an ~imbenik u razvoju identiteta i slike svakoga grada. Od konkretnih koraka, do sada je izgra|en sustav preporuka za daljnji razvoj slike i identiteta, analiza online prisutnosti Rijeke te preporuke za prostorno planiranje grada, s naglaskom na korištenje bivših industrijskih zona kao klju~nih resursa za razvijanje punih gradskih potencijala i novoga gradskog identiteta. U tijeku je razvoj strategije poboljšanja online komuniciranja budu}ega branda, priprema opširnog materijala za natje~aj za vizualni identitet te izrada sustava preporuka za budu}e upravljanje brandom. Završetkom projekta, koji se o~ekuje sredinom 2009., Grad Rijeka }e znatno u~inkovitije i utemeljenije mo}i pristupiti upravljanju vlastitom promocijom, ali i razvojnim projektima tako da maksimalno zadovolji unutarnju i vanjsku javnost. Grad Rijeka – okruženje i razvojni potencijali Q 111

Otvorena gradska uprava u promociji Grada Rijeke Informacije o gradskim projektima i programima redovito se gra|anima pred- stavljaju putem medija na podru~ju Rijeke, s kojima je razvijena kvalitetna su- radnja. Gradske teme zastupljene su u posebnim emisijama i prilozima na Ka- nalu Ri, Primorskom radiju, Svid radiju i Radio Trsatu, dvotjedniku Rijeka News itd. Da bi gra|ani na jednome mjestu mogli dobiti pregled svih doga|anja u gradu tijekom cijeloga mjeseca, a u suradnji s Novim listom i Turisti~kom za- jednicom Grada Rijeke, izlazi mjese~ni podlistak Novoga lista Rijeka INFO. Uz pregled doga|anja, ovaj informativni vodi~ sadrži mnogo zanimljivih informaci- ja o Rijeci, a mnogo prostora posve}eno je gradskim projektima, kulturnim do- ga|anjima i tradicionalnim gradskim manifestacijama. Svakako treba istaknuti da se sjednice Gradskoga vije}a prenose na programu Kanala Ri, a na Svid radiju emitira se i posebna emisija u kojoj se predstavlja rad rije~kih udruga civilnog sektora. Kvalitetna suradnja s medijima ostvaruje se i kroz partnerski odnos u nizu projekata i manifestacija zna~ajnih za naš grad. Tako su, primjeri- ce, s Novim listom realizirani posebni prilozi posve}eni: 100. obljetnici ŠD Pri- morje, 30. obljetnici Ri rocka, odnosno Novog vala, Me|unarodnom kongresu o bioetici, potom prilog ^udesna hodo~aš}a – Marijanska svetišta u Hrvatskoj te prilog Papa me|u nama 2003.–2008. U suradnji s tjednikom Lider realizirani su posebni prilozi o Godišnjoj konferenciji Major Cities of Europe, održanoj u Rijeci, te o rije~kome gospodarstvu i poduzetništvu. Ve}ina zna~ajnih gradskih manifestacija poput Me|unarodnoga rije~koga kar- nevala, Rije~kih ljetnih no}i, Do~eka Nove godine na Korzu, Festivala malih scena, Fiumanke i Hartere, podržana je medijskim pokroviteljstvom rije~kih ti- skanih i elektroni~kih medija, što svakako omogu}uje njihovu kvalitetniju pro- mociju u našoj regiji, ali i cijeloj Hrvatskoj. Veliku medijsku podršku imali su i zna- ~ajni gradski projekti kao što su, primjerice, izdanja municipalnih obveznica, otvorenje Art-kina u Rijeci, Europsko prvenstvo u plivanju u kratkim bazenima ili manifestacija Rijeka zove posve}ena 30. obljetnici rije~kog rocka, realizirana u suradnji sa Svid radijom. U komunikaciji s javnoš}u posebno mjesto ima Rijeka Online – web-portal gradske uprave www.rijeka.hr na kojem se nalaze iscrpne informacije o uslugama koje gradska uprava pruža, kao i dnevne vijesti o doga|ajima u gra- du. Web-portal u ovom je razdoblju sadržajno i grafi~ki ure|en tako da je prila- go|en podru~jima interesa svojih korisnika. Prema više istraživanja, ovaj je por- tal svrstan u najbolje hrvatske portale gradova, s ocjenom da ima sve sadržaje, funkcije i servise u skladu s europskim trendovima i standardima te da korisni- cima omogu}ava visoku funkcionalnost. Uz velik broj drugih komunikacijskih servisa poput Školskoga info-centra, sms-informiranja poduzetnika, besplatne wirelles zone u središtu grada te u zoni Trsata i Bazena Kantrida, Rijeka posta- je grad po mjeri svojih gra|ana. 112 Q Grad Rijeka – okruženje i razvojni potencijali

Od travnja 2005. svim je Rije~anima na raspolaganju i Informativni centar Grada Rijeke – RI INFO u kojem gra|ani mogu dobiti informacije, savjet i po- mo} u svim uslugama koje pruža gradska uprava. U RI INFO-u dostupan je besplatan pristup internetu te svi tiskani i edukativni materijali o programima i projektima koje realizira ili podupire gradska uprava, a gra|ani se mogu upo- znati i s gradskim projektima ~ija se realizacija planira ili je u tijeku. Primanje gra|ana i razgovor s gradona~elnikom nastavljeni su u redovitim terminima, dva puta na mjesec. Na taj na~in gradona~elnik godišnje primi oko 150 gra|ana koji naj~eš}e iznose svoje probleme vezane uza stanovanje, ne- zaposlenost i imovinsko-pravne odnose.

Suradnja s gradovima prijateljima Smjernicama za mandatno razdoblje 2005.–2009. godine, kao jedan od priori- teta definirana je ve}a promocija Rijeke u zemlji i inozemstvu aktivnim djelova- njem Grada Rijeke u me|unarodnim udruženjima, te organizacija i poticanje razvoja i s postoje}im prijateljskim gradovima, i s novima. Grad Rijeka zadržao je ~lanstvo u ve}ini me|unarodnih udruženja, a najdinami~nije su aktivnosti i suradnja u Mreži Europskih zdravih gradova, Me|unarodnom udruženju grado- va i luka te Organizaciji Eurocities/Telecities – Major Cites of Europe. Produblje- na je suradnja i partnerstvo s prijateljskim i pobratimljenim gradovima te uspo- stavljena suradnja s nekoliko novih gradova. Predstavnici prijateljskih gradova uvijek se rado odazivaju i sudjeluju u manifestacijama od osobitoga zna~enja za Grad Rijeku, kao što su Dani svetoga Vida, karnevalska zbivanja u gradu, je- drili~arska regata Fiumanka i druga. Grad Rijeka – okruženje i razvojni potencijali Q 113

Aktivna suradnja ostvarena je u ovome mandatnom razdoblju sa sljede}im gradovima: Kawasaki U povodu proslave 30. obljetnice prijateljske suradnje Rijeke i japanskoga gra- da Kawasakija, u Povijesnom i pomorskome muzeju u Rijeci gradona~elnici dvaju gradova potpisali su u srpnju 2007. Memorandum o nastavku prijateljske suradnje, koji se kao potvrda dobre suradnje i prijateljskih odnosa obnavlja svakih deset godina. Memorandum su potpisali gradona~elnik Grada Rijeke Vojko Obersnel i gradona~elnik Kawasakija Takao Abe, koji su u svojim govori- ma istaknuli kako je Kawasaki najstariji grad-prijatelj Rijeke, odnosno ~injenicu da se Rijeka nalazi me|u najstarijim pobratimskim gradovima nekog japansko- ga grada. Prvi sporazum o prijateljstvu potpisan je 1977., drugi 1980., a tre}i 1999. godine. Japanska verzija memoranduma potpisana je u Kawasakiju na jesen iste godine kada je delegacija Grada Rijeke, na ~elu s gradona~elnikom, boravila u tom prijateljskom gradu u pratnji glazbenika HNK Ivana pl. Zajca, koji su doma}inima zahvalili prigodnim koncertom. Aktivna suradnja ovih dvaju gra- dova u mandatnom je razdoblju bila vrlo dinami~na, osobito na podru~ju kultur- ne razmjene. Ljubljana Dugogodišnji prijateljski odnosi Ljubljane i Rijeke, temeljeni na mnogim zajed- ni~kim problemima i suradnji u projektima, nastavljeni su i u ovome ~etverogo- dišnjem razdoblju. Tako je u jesen 2005. u Rijeci boravio pro~elnik Odjela za lo- kalnu samoupravu Grada Ljubljane sa suradnicima. Cilj posjeta predstavnika Grada Ljubljane bio je upoznavanje sa zadacima, ustrojem, aktivnostima i funk- cioniranjem mjesnih odbora na podru~ju Grada Rijeke. Gradona~elnik Grada Rijeke Vojko Obersnel i direktor Turisti~ke zajednice Grada Rijeke Petar Škarpa prisustvovali su u Ljubljani sve~anom prijmu u povodu hr- vatskoga Dana državnosti 21. lipnja 2006., koji tradicionalno organizira Velepo- slanstvo Republike Hrvatske u Sloveniji. Prijam je bio prigoda za promociju kul- turno-zabavnih programa koji }e se u ljetnom razdoblju doga|ati u Rijeci te za motiviranje pripadnika diplomatskoga zbora u Ljubljani za posjet Rijeci. Ova prezentacija Grada Rijeke u povodu Dana državnosti rezultat je tradicije prija- teljstva izme|u Ljubljane i Rijeke. U rujnu 2007. gradona~elnik Ljubljane Zoran Jankovi} boravio je u Rijeci i su- sreo se s rije~kim gradona~elnikom. Razmijenili su iskustva u rješavanju pro- blema cestovne problematike i stanogradnje te razgovarali o izgradnji džamije koja predstoji u oba grada. Este Nakon što je 2004. potpisana Odluka o bratimljenju Estea i Rijeke, suradnja ovih dvaju gradova nastavila se i proširila pa je grupa rije~kih u~enika 2005. sudje- 114 Q Grad Rijeka – okruženje i razvojni potencijali

lovala na sportskoj manifestaciji Atestiadi u kojoj sudjeluju bratimljeni ili prija- teljski gradovi Grada Este iz Italije. Delegacija Grada Rijeke, koju je predvodila predsjednica Gradskoga vije}a Do- rotea Peši}-Bukovac, boravila je u listopadu 2006. u talijanskom Gradu Esteu na manifestaciji Festa Europea. Rijeka se predstavila tipi~nom primorskom ku- hinjom, glazbom i fotografskom izložbom Rijeka u cameri obscuri Fotokluba Ri- jeka. Ova se manifestacija u Esteu održava svake godine i na nju su pozvani predstavnici svih gradova prijatelja Grada Estea. Doma}ini svake godine poseb- nu pažnju posvete jednome gradu prijatelju, a 2006. godine bila je to je upravo Rijeka. Dvije godine poslije, na istoj su manifestaciju sudjelovali u~enici Prve rije~ke hr- vatske gimnazije i delegacija Grada Rijeke. Tema susreta bila je Dijalog razli~itosti. Treba svakako istaknuti da Zaklada Ileana iz prijateljskog talijanskoga grada Es- tea svake godine uru~uje nagradu od 1.250,00 eura najboljem u~eniku Prve rije~ke hrvatske gimnazije i najboljem u~eniku Srednje talijanske škole u Rijeci.

Csepel Vrlo aktivna suradnja Csepela i Rijeke u ovom razdoblju nastavljena je u listo- padu 2005. kada su u Csepelu održani Dani rije~ke kulture u sklopu kojih je u Galeriji Csepel postavljena izložba Arhitektura i urbanizam Rijeke o graditelj- skom naslije|u Rijeke od polovice 19. do polovice 20. stolje}a. Izložbu je pri- premila kustosica MMSU-a, mr. sc. Daina Glavo~i}. U Danima rije~ke kulture koncert je održao Mandolinski orkestar Kulturno-umjetni~koga društva Zajedni- ce Talijana Fratellanza. Delegacija Grada Rijeke boravila je u Csepelu u travnju 2006. godine. Kao dar Grada Rijeke tada je u novoure|enom Parku prijateljstva, nasuprot Vije}nici Csepela, prigodnom sve~anoš}u otkrivena skulptura dijela pramca broda, izra|ena u pogonima Brodogradilišta 3. maj. U delegaciji su iz Rijeke bili i zapo- slenici Brodogradilišta koji su radili na projektu i izradi skulpture. Dugogodišnje prijateljstvo Rijeke i Csepela povezalo je sportska ribolovna druš- tva Luben i Csepel koji su u travnju 2007. potpisali Povelju o prijateljstvu. Pot- pisivanju povelje prethodila je sve~anost puštanja u pogon elektrodizalice na Delti koju je SRD Lubenu darovao prijateljski klub iz Csepela Uz ovo, redovito se izmjenjuju skupine mladih koji borave u kampovima na rije~kom podru~ju i u Csepelu, a u rujnu 2008. u Rijeci je boravila i ekumenska grupa iz Csepela.

Rostock Delegacija Rijeke, predvo|ena predsjednicom Gradskoga vije}a Doroteom Pe- ši}-Bukovac, posjetila je u kolovozu 2006. i 2007. prijateljski grad Rostocku u Grad Rijeka – okruženje i razvojni potencijali Q 115 kojemu se redovito održava zna~ajna manifestacija Hanse sail, tradicionalna regata starih, originalnih i velikih brodova i jedrenjaka izgra|enih krajem 18. i po~etkom 19. stolje}a, kao i njihovih suvremenih replika. Gradona~elnik Obersnel u uzvratnom je posjetu prijateljskom gradu Rostocku boravio u travnju 2008. na poziv tamo{njeg gradona~elnika Rolanda Methlinga.

Genova U srpnju 2005. održana je u Gradskoj vije}nici Grada Rijeke završna radionica projekta GE.RI.T (Genova-Rijeka-nove tehnologije) koji su zajedni~ki realizirali gradovi Rijeka i Genova. Svrha ovoga i sli~nih projekata u kojima je Rijeka su- djelovala s partnerima u Europi, bila je pretvaranje Rijeke u digitalni grad s ci- ljem poboljšanja dvosmjerne komunikacije s gra|anima, poboljšanje usluga ko- munalnih društava, ali i podizanje informati~ke kulture ulaganjem u naobrazbu i infrastrukturu. U tom smislu bila je iznimno vrijedna suradnja i razmjena isku- stava s predstavnicima Grada Genove na ovom projektu. U sklopu toga projek- ta, a koriste}i iskustva i znanja IT stru~njaka Grada Rijeke, realiziran je u Genovi prototip geoportala, web-portala koji gra|anima nudi uvid u geografske infor- macije i servise, a koji je postao i službeni portal Grada Genove.

Neuss U suradnji ovih dvaju gradova svakako je najvažnije to što su ~etvorica pred- stavnika prijateljskoga grada Neussa – Peter Söngen, vl~. Jochen Koenig, Karl- Josef Uhe i Peter Hronsfeld – 2008. godine nagra|eni Zlatnom plaketom Grb Grada Rijeke za neumorno zalaganje u produbljivanju prijateljskih odnosa Neu- ssa i Rijeke u svim podru~jima djelovanja grada te za golemu konkretnu pomo}u koju su pružili Rijeci i Hrvatskoj za vrijeme Domovinskoga rata. U listopadu 2006. u Rijeci je boravila delegacija prijateljskoga grada Neussa koju je predvodio Peter Söhngen, zamjenik gradona~elnika zadužen za socijalnu skrb, odgoj i školstvo. Grad Neuss i Grad Rijeka gradovi su prijatelji od 1990. godine. Otad razvijaju vrlo dobru suradnju na razli~itim podru~jima. Ovom pri- godom u Rijeku su stigli predstavnici Grada Neussa te grupa mladih ljudi, vo- lontera nekoliko omladinskih organizacija. Gradona~elnik Vojko Obersnel boravio je u gradu Neussu u rujnu 2008. na tra- dicionalnoj gradskoj manifestaciji Schuetzenfest. U rujnu 2008. u Rijeci su boravili u~enici Realne škole Neuss Holzheim i ~lano- vi Crkvenoga zbora Sv. Cyriakus. U~enici Realne škole Neuss Holzheim tradici- onalno posje}uju Osnovnu školu Zamet u kojoj s rije~kim kolegama i prijatelji- ma sudjeluju u projektima u~enja stranih jezika, sportskim programima te projektu Gradovi na satu likovne kulture. 116 Q Grad Rijeka – okruženje i razvojni potencijali

Qingdao Delegacija Grada Rijeke, predvo|ena gradona~elnikom Obersnelom i predsjed- nicom Gradskoga vije}a Doroteom Peši}-Bukovac, posjetila je u travnju 2006. Qingdao te Dalian i Peking. U Qingdaou ih je primio gradona~elnik, gospodin Xia Geng, sa svojim suradnicima. Bilo je rije~i o dosadašnjoj suradnji dvaju gra- dova te o mogu}nostima njezina intenziviranja u podru~ju sporta, kulture i gos- podarstva. U srpnju iste godine rije~ka je delegacija boravila u Qingadaou i sudjelovala na Me|unarodnom sajmu elektrotehni~kih proizvoda. Delegaciju je vodio zamje- nik gradona~elnika Ðani Poropat, a sudjelovali su i ~elni ljudi rije~ke tvrtke Elek- tromaterijal. Rije~ka delegacija susrela se s vode}im osobama gradske uprave Qingdaoa. Na poziv gradona~elnika prijateljskog kineskoga grada Qingdaoa g. Xia Genga, gradona~elnik Obersnel sudjelovao je na ceremoniji otvaranja olimpijskoga pro- grama u jedrenju. Naime, prijateljski grad Qingdao jedan je od šest gradova koji su, zajedno s Pekingom, bili doma}ini 29. olimpijskih igara u kolovozu 2008. go- dine. Tom su se prigodom još jednom susrela dvojica gradona~elnika i razgo- varala o daljnjoj suradnji dvaju gradova.

Gdanjsk U ožujku 2006. u prvom je službenom posjetu Rijeci boravila delegacija poljsko- ga lu~koga grada Gdanjska, na ~elu s gradona~elnikom Gdanjska Pawelom Adamoviczem. Za gdanjsku delegaciju uprili~eno je primanje na kojem je bilo rije~i o temeljima ja~anja budu}e suradnje dvaju gradova koji su po mnogo ~emu sli~ni.

Tacoma Na poticaj Ameri~ke agencije za me|unarodni razvoj (USAID), s kojom je Grad Rijeka tijekom višegodišnje suradnje razmijenio dragocjena iskustva i ostvario uspješne projekte u podru~ju razvoja lokalne uprave i samouprave, uspostav- ljen je kontakt s regijom Greater Seattle i Gradom Tacoma iz države Washin- gton u SAD-u, ~ija je delegacija u svibnju 2008. boravila u Rijeci. Grad Rijeka, Savez za trgova~ki razvoj regije Greater Seattle (Trade Development Alliance of Greater Seattle) i Grad Tacoma procijenili su da postoje objektivne mogu}nosti za produbljivanje budu}e suradnje na obostranu korist u podru~jima vezanim uz razvoj luke, obalnog podru~ja, urbanog turizma te, posebice, me|u sveu- ~ilištima, s ciljem da se u skoroj budu}nosti uspostavi ~vrš}a prijateljska veza izme|u dva grada. U tom smislu gradona~elnik Obersnel potpisao je Inicijativu o uspostavi prijateljske suradnje izme|u Grada Rijeke, Saveza za trgova~ki ra- zvoj regije Greater Seattle i Grada Tacome. Grad Rijeka – okruženje i razvojni potencijali Q 117

Burgas Na poticaj veleposlanika Republike Hrvatske u Sofiji Dražena Vukova Coli}a, uspostavljen je inicijalni kontakt izme|u gradova Burgasa i Rijeke. Vezano uz to, potpisana je Inicijativa o uspostavi prijateljske suradnje izme|u Burgasa i Rije- ke u listopadu 2008. za vrijeme boravka u Rijeci šestero~lane službene delega- cije Grada Burgasa, na ~elu koje je bio gradona~elnik Dimitar Nikolov. Dogovo- reno je da }e oba grada u~initi sve nužne predradnje za potpisivanje Sporazuma o uspostavi prijateljske suradnje, što je Gradsko vije}e Grada Rijeke u~inilo u sije~nju 2009. godine.

Diplomatske aktivnosti u promociji Rijeke Rijeka je prema svome kulturnom i povijesnom naslije|u otvoren grad, spre- man na sve vrste komunikacija i poslovnu suradnju s cijelim svijetom. Gotovo sve aktivnosti Grada Rijeke, posebice one vezane uz me|unarodnu suradnju i promociju, potkrepljuju ovu tvrdnju. U vrlo živoj i dinami~noj me|unarodnoj su- radnji Rijeka je prepoznata kao grad poželjan za partnerstva i zajedni~ke projek- te, a svojim razvojnim potencijalima privla~i zanimanje stranih diplomata u Hrvatskoj. Njihov je interes naj~eš}e usmjeren na mogu}nosti ulaganja i surad- nje s rije~kim gospodarstvenicima, a osobito na potencijale rije~ke luke te kul- turnu suradnju. Predsjednik Republike Latvije Valdis Zatlers boravio je u Rijeci u rujnu 2008. pri- godom porinu}a latvijskoga tankera u Brodogradilištu 3. maj. Sve~ano otvorenje lektorata za makedonski jezik rije~koga Filozofskog fakulte- ta u studenome 2008., bio je povod službenom posjetu predsjednika Republike Makedonije Branka Crvenkovskoga Rijeci. Bio je to njegov drugi posjet ovome gradu. Naime, makedonski je predsjednik u sklopu svojega sudjelovanja na re- gionalnom summitu predsjednika zemalja jugoisto~ne Europe, posjetio prosto- rije Makedonskog kulturnog društva Ilinden u Rijeci, gdje se susreo i s rije~kim gradona~elnikom Obersnelom i predstavnicima makedonske manjine. U listopadu 2005. Rijeku je posjetio premijer Republike Ma|arske Ferenc Gyur- csány. Ma|arski je premijer bio nazo~an pri otkrivanju spomen-plo~e Miklosu Vásárhelyiu, povjesni~aru, politi~aru, istaknutoj osobi revolucije 1956. godine i ma|arske demokratske tranzicije, koji je ro|en u Rijeci u Ulici Fiorello la Guar- dia 8. Ma|arski se premijer tom prigodom susreo s gradona~elnikom Obersne- lom i njegovim suradnicima. Tijekom svojega službenoga posjeta Rijeci u rujnu 2007. te susreta s gradskim ~elnicima, predsjednik Vlade Šri Lanke Ratnasiri Wickremanayake poseban je interes pokazao za razvojne projekte i mogu}nosti rije~ke luke te za suradnju s hrvatskim brodogradilištima. 118 Q Grad Rijeka – okruženje i razvojni potencijali

U proteklome ~etverogodišnjem razdoblju Rijeku su službeno posjetili velepo- slanici Velike Britanije, Irske, NR Kine, Bugarske, Kraljevine Tajland, Norveške, SAD-a, Južnoafri~ke Republike, Japana, Slova~ke, Španjolske, Ruske Federa- cije, Kraljevine Nizozemske, Ma|arske, ^eške, Kraljevine Švedske, Crne Gore, Ukrajine, Slovenije, Kanade, Italije, Koreje, Makedonije i Bugarske. Humanitar- ni karnevalski bal svake godine rado posje}uju diplomatski predstavnici akredi- tirani u Republici Hrvatskoj. Tako su uz veleposlanike spomenutih zemalja, rije~- ki karneval pratili veleposlanici misije Europske unije u Hrvatskoj, Bosne i Herce- govine, Danske, Indije, Indonezije, Izraela, Južnoafri~ke Republike, Rumunjske, Srbije, Malezije i Njema~ke. Sudjelovanjem diplomata, predstavnika gradova prijatelja, poslovnih partnera grada i drugih uzvanika, na Humanitarnom su kar- nevalskom balu prikupljena zna~ajna sredstva za skrb o starijim osobama pre- ko projekta Halo pomo}, za opremanje stambenog objekta i radionica te dnev- noga boravka za djecu i osobe koje boluju od autizma, i za ure|enje prostora Udruge za sindrom Down – Rijeka 21 koja okuplja djecu s Downovim sindro- mom i njihove roditelje. Karnevalski bal 2009. godine prikuplja sredstva za opre- mu laparoskopskoga stupa u Zavodu za dje~ju kirurgiju KBC-a Rijeka. U Gradu Rijeci djeluje 12 konzularnih predstavništava sljede}ih zemalja: Austrije, Danske, Italije, Švedske, Norveške, Ma|arske i Nizozemske te Srbije, Finske, ^ilea i ^eške Republike. Koncem listopada 2007. u Rijeci je otvoren prvi po~asni konzulat Rumunjske u Republici Hrvatskoj. Otvorenost, tolerantnost i multieti~nost Rijeke i Rije~ana bili su povod dodjeli vi- sokih talijanskih dr`avnih priznanja presjednici Gradskog vije}a Dorotei Pe{i}-Bu- kovac i zamjenici gradona~elnika Romani Jerkovi}. Dodijeljeno im je odli~je Red zvijezde solidarnosti i po~asna titula Commendatore koja se dodjeljuje stranim osobama i Talijanima izvan domovine za istaknuta djela na podru~ju kulture, umjetnosti i znanosti te za promicanje talijanskog jezika i kulture u drugim sredi- nama. Gradona~elnik Vojko Obersnel isto je priznanje dobio 2003. godine. Posjeti najviših hrvatskih državnih dužnosnika Predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesi} boravio je u Rijeci u studenome 2005. u povodu 50. obljetnice osnutka Medicinskoga fakulteta u Rijeci. Teme- ljem poziva Grada Rijeke i KD Vodovod i kanalizacija na proslavu 120. obljetnice vodoopskrbe i odvodnje u Rijeci i okolici, Predsjednik je obišao i izvorište Zvir, a nakon toga je u Gradskoj upravi razgovarao s predstavnicima Vije}a nacional- nih manjina Grada Rijeke. U listopadu 2007., tijekom boravka u Rijeci, predsjednik Stjepan Mesi} polaga- njem je temeljnog kamena za objekt studentske prehrane službeno obilježio po~etak gradnje prve faze Sveu~ilišnog kampusa na Trsatu. U sije~nju 2009. Predsjednik Republike Stjepan Mesi} sudjelovao je na sve~a- nosti kojom je obilježena 65. obljetnica 11. korpusa Narodnooslobodila~ke voj- Grad Rijeka – okruženje i razvojni potencijali Q 119 ske i partizanskih odreda Hrvatske u organizaciji SABA Primorsko-goranske županije, UABA grada Rijeke, Grada Rijeke i Primorsko-goranske županije. Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Ivo Sanader boravio je u Rijeci u stude- nome 2006. kada je otvorio Akademiju primijenjenih umjetnosti koja se prva uselila u kompleks Sveu~ilišnoga kampusa na Trsatu. Rijeka na me|unarodnim sajmovima U mandatnom razdoblju 2005.–2009. intenzivno se radilo na aktivnostima koje su pridonosile prezentaciji investicijskih mogu}nosti za sve ulaga~e koji su spremni u}i u partnerski odnos s Gradom. Aktivnosti su se prije svega odnosi- le na sudjelovanje na doma}im i me|unarodnim sajmovima te na organizaciju evenata. Bilježimo tako sudjelovanje na dva Proljetna sajma i tri Sjevernojadranska saj- ma u Rijeci; ~etiri sudjelovanja na Campionariji u Trstu (predstavljanje razvojnih projekata, turisti~ke ponude i gospodarstva); dva sudjelovanja na sajmu EXPO REAL München (najve}i sajam u Europi na kojemu se predstavljaju sve grane vezane uz poslovanje nekretninama – financiranje, razvoj, izgradnja, marketing) te po jedno sudjelovanje na Zagreba~kom velesajmu (predstavljanje gospodar- stva), Boži}nom sajmu, Este u Italiji (predstavljanje turisti~ke ponude i gospo- darstva), Hanse Sail, Rostock u Njema~koj (predstavljanje turisti~ke ponude i gospodarstva), Real Vienna u Be~u (me|unarodni sajam nekretnina i investici- ja orijentiran na tržište središnje, isto~ne i jugoisto~ne Europe) i Reevolutio Direct u Budimpešti (sajam nekretnina, predstavljanje razvojnih projekata). 120 Q Grad Rijeka – okruženje i razvojni potencijali Grad Rijeka – okruženje i razvojni potencijali Q 121 Grad Rijeka Mandatno izvješ}e 2005.–2009.

3.

Grada Rijeke

3.1. Financijska slika sustava Grada Rijeke 125

3.2. Prora~un Grada Rijeke 127

3.3. Imovina Grada Rijeke 131

3.4. Modeli financiranja gradskih projekata 137 124 Q Financijski potencijali i imovina Grada Rijeke

Slika grada kroz brojeve 2005.–2008.

Ukupna Broj imovina* zaposlenih (u kn) Ukupni prihodi Ukupni prihodi Ukupni prihodi Ukupni prihodi* Naziv korisnika 31. 12. 2008. 31. 12. 2008. 2005. (u kn) 2006. (u kn) 2007. (u kn) 2008. (u kn) Grad Rijeka 454 4.461.247.484 594.530.654 738.001.251 879.538.131 891.921.007

Komunalna i trgova~ka društva 1.894 1.818.281.606 492.881.856 500.677.026 555.381.557 575.058.338

KD Autotrolej 709 80.272.880 129.856.268 136.601.828 150.418.273 158.798.887

KD ^isto}a 457 116.197.669 62.564.914 67.737.480 74.674.933 94.717.603

TD Energo 141 341.595.141 112.921.737 118.100.685 147.761.686 106.987.829

KD Kozala 111 38.930.885 29.668.720 27.015.743 27.929.930 30.464.372

KD Vodovod i kanalizacija 317 929.599.617 119.779.975 104.543.394 107.235.402 94.117.926

TD Rijeka promet 119 123.020.359 38.090.242 46.677.896 45.723.421 71.025.199

TD Rijeka sport 40 188.665.055 0 0 1.637.912 18.946.522

Ustanove u kulturi 413 52.179.776 65.605.392 68.095.258 75.565.639 82.629.392

Gradska knjižnica Rijeka 53 20.248.919 9.194.710 9.429.930 11.401.381 11.938.398

Muzej Grada Rijeke 12 4.601.145 2.702.092 3.243.571 3.135.866 3.832.334 Muzej moderne i suvremene 15 9.068.574 4.273.172 3.883.311 5.769.996 4.517.262 umjetnosti HNK Ivana pl. Zajca 310 17.220.252 45.439.236 47.431.337 50.646.548 56.709.244

Gradsko kazalište lutaka 23 1.040.886 3.996.182 4.107.109 4.611.848 5.632.154

Ustanove odgoja i obrazovanja 1.808 68.475.650 202.270.207 208.944.716 219.654.437 240.847.077

Dje~ji vrti} Rijeka 496 13.883.663 60.245.220 62.610.760 66.851.988 72.705.235

Dom mladih Rijeka 26 2.247.749 11.814.652 11.506.347 12.520.304 12.846.813 Osnovne škole (decentralizirana 1.286 52.344.238 130.210.335 134.827.609 140.282.145 155.295.029 funkcija) Ustanove zdravstva i socijale 94 15.048.585 11.399.871 11.709.254 13.610.565 17.035.832

Psihijatrijska bolnica Lopa~a 86 14.790.999 11.399.871 11.709.254 12.877.196 15.619.829

Dom za dnevni boravak djece Ti} 8 257.586 0 0 733.369 1.416.003

Mjesni odbori (33) 0 263.199 409.472 432.120 514.494 592.294

Javna vatrogasna postrojba 137 17.275.377 28.653.615 29.534.592 31.267.457 33.991.553 Agencija za društveno 2 91.959.578 0 180.761 37.632.427 128.794.127 poticajnu stanogradnju

Ukupno 4.802 6.524.731.255 1.395.751.067 1.557.574.978 1.813.164.707 1.970.869.620

Napomena: U tablici nije prikazano konsolidirano financijsko izvješ}e Grada, ve} samo pregled ukupnog broja zaposlenih, imovine i prihoda * Podaci za ukupne prihode i imovinu za 2008. godinu su privremeni jer do trenutka tiskanja publikacije nisu gotova završna izvješ}a korisnika 3.1. Financijska slika sustava Grada Rijeke

Grad Rijeka sa svojim komunalnim i trgova~kim društvima te ustanovama koje ima u vlasništvu, ve} godinama razvija specifi~an rije~ki model upravljanja koji volimo zvati – rije~ki gradski sustav. To zna~i da postoji velika samostalnost svih pravnih subjekata, ali i velika povezanost nadležnih odjela gradske uprave s njima. Na takav se na~in u~inkovitije upravlja imovinom, postiže se bolja li- kvidnost sustava i zajedni~ki se vode razvojni projekti od zna~enja za gra|ane.

Sam sustav podijeljen je na nekoliko segmenata, ovisno o tome koji je odjel gradske uprave zadužen za njegovo pra}enje i uskla|ivanje. Zdravstvene i so- cijalne ustanove sagledavaju se kroz jedan podsustav, a tako je i s ustanovama u kulturi te s odgojnim i obrazovnim ustanovama. Komunalna i trgova~ka druš- tva sagledavaju se skupno kao dio Rije~koga gradskog sustava, izuzevši druš- tvo Rijeka sport koje se zbog svojih specifi~nosti sagledava zasebno. Isti je slu~aj i s mjesnim odborima, Javnom vatrogasnom postrojbom i Agencijom za društveno poticajnu stanogradnju.

Slijedi pregled ukupnog broja zaposlenih, ukupne imovine i prihoda u rije~kome gradskom sustavu. 126 Q Financijski potencijali i imovina Grada Rijeke

Rije~ki gradski sustav zapošljavao je s 31. prosincem 2008. godine 4.802 dje- latnika, što je u odnosu na isto razdoblje prethodne godine pove}anje od 1,7%. Razlog je pove}anja zaposlenih prije svega u tome što je krajem 2007. s radom zapo~elo trgova~ko društvo Rijeka sport te Dom za dnevni boravak djece Ti}. Ako se gleda kompletan sustav prikazan u tablici, vidljivo je da vrijednost imovine iznosi više od 6,5 milijardi kuna. Na sam Grad Rijeku otpada 68%, dok se ostatak odnosi na imovinu trgova~kih i komunalnih društava te ustanova u vlasništvu Grada. Posebno valja istaknuti da tablica prikazuje knjigovodstvenu, a ne tržišnu vrijednost imovine. Ukupna vrijednost imovine pove}ana je u ovome mandatnom razdoblju za 29% ili za gotovo 1,5 milijardu kuna. Gledaju}i ukupne prihode, kako Grada Rijeke tako i društava i ustanova u njegovu vlasništvu, uo~avaju se konstantna pove}anja prihoda iz godine u godinu. U 2006. godini, u odnosu na 2005., prihodi na razini Rije~koga gradskog sustava rasli su po stopi od 11,6%, a 2007. u odnosu na godinu prije za ~ak 16,4% ili 255,6 milijuna kuna.

Ukupni prihodi pove}ani su u 2008. u odnosu na 2007. za 8,7% ili gotovo 158 milijuna kuna. Gledaju}i ukupno mandatno razdoblje, na razini ~itavog sustava prihodi su pove}ani za 575 milijuna kuna ili 41,2%. Rast vrijednosti ukupnih prihoda prisutan je u svim segmentima Rije~koga grad- skog sustava, od samog Prora~una Grada Rijeke preko prihoda komunalnih i trgo- va~kih društava do ustanova u kulturi, odgoju i obrazovanju te socijalnim i zdrav- stvenim ustanovama. 3.2. Prora~un Grada Rijeke

Prora~un jedinice lokalne i podru~ne (regionalne) samouprave je akt u kojem se procjenjuju prihodi/primici i utvr|uju rashodi/izdaci za jednu godinu, a omo- gu}ava financiranje poslova i programa koje obavljaju upravna tijela jedinice lokalne samouprave radi ostvarivanja javnih potreba i prava gra|ana koja se temeljem zakonskih propisa financiraju iz javnih prihoda. Tablica 1. Rezultat izvršavanja Prora~una u razdoblju 2005–2008. godine u kunama Red. Izvršenje za Izvršenje za Izvršenje za Izvršenje za Opis br. 2005. 2006. 2007. 2008. A. Ukupni prihodi i primici (1+2+3) 615.702.999 743.013.995 897.282.256 893.479.801 1. Ukupni prihodi 591.868.512 679.067.131 811.156.549 751.209.029 Prihodi poslovanja 559.585.068 608.635.582 740.068.082 711.994.862 Prihodi od prodaje nefinancijske imovine 32.283.444 70.431.548 71.088.467 39.214.167 2. Primici od financijske imovine i zaduživanja 2.662.142 58.934.120 68.381.582 140.711.978 3. Višak prihoda iz prethodne godine (preneseni) 21.172.345 5.012.744 17.744.125 1.558.794 B. Ukupni rashodi i izdaci (1+2) 610.690.254 725.269.870 895.723.463 892.506.571 1. Ukupni rashodi 592.911.930 697.292.316 814.440.400 859.077.730 Rashodi poslovanja 486.123.662 528.283.671 607.869.852 656.728.600 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 106.788.268 169.008.644 206.570.549 202.349.130 2. Izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova 17.778.324 27.977.554 81.283.063 33.428.841 C. Višak/manjak prihoda (A-B) 5.012.745 17.744.125 1.558.793 973.230

Iz podataka o rezultatima izvršavanja Prora~una Grada Rijeke u promatranom Izvor: Grad Rijeka razdoblju od 2005. do 2008. godine, razvidno je da se ostvareni višak Prora~una Grada Rijeke tijekom promatranog razdoblja kretao u rasponu od 1,0 do 17,7 milijuna kuna. Najzna~ajnija i najve}a skupina prihoda Prora~una jesu prihodi poslovanja (pri- hodi od poreza, prihodi od imovine i namjenski prihodi po posebnim propisima odre|eni za financiranje utvr|enih namjena) koji ~ine prosje~no 83,7% ukupnih prihoda prora~una i bilježe rast u promatranom razdoblju. Ostale skupine prihoda i primitaka po svojoj su prirodi promjenljive jer se priho- di od prodaje nefinancijske imovine planiraju u skladu s realnim tržišnim mogu}- 128 Q Financijski potencijali i imovina Grada Rijeke

nostima prodaje imovine, dok se primici od zaduživanja mogu planirati samo za dugoro~no financiranje kapitalnih projekata koje potvrdi predstavni~ko tijelo Grada. Rashodi i izdaci prora~una u promatranom razdoblju izvršavali su se u skladu s ostvarenjem prihoda i primitaka prora~una.

Tablica 2. Izvršeni prihodi i primici Prora~una Grada Rijeke u razdoblju 2005.–2008. godine u kunama Red. Izvršenje za Izvršenje za Izvršenje za Izvršenje za Opis br. 2005. 2006. 2007. 2008. 1. Prihodi poslovanja 559.585.068 608.635.582 740.068.082 711.994.862 Prihodi od poreza 234.890.303 297.703.203 339.859.187 368.187.495 Pomo}i iz inozemstva (darovnice) i od subjekata 3.548.094 2.587.868 6.970.796 14.227.042 unutar op}e države Prihodi od imovine 147.181.201 136.006.487 135.889.946 138.935.405 Prihodi od administrativnih pristojbi i po posebnim 171.244.758 171.723.124 255.735.949 185.896.575 propisima Ostali prihodi 2.720.712 614.899 1.612.205 4.748.345 2. Prihodi od prodaje nefinancijske imovine 32.283.444 70.431.548 71.088.467 39.214.167 Prihodi od prodaje neproizvedene imovine 11.358.218 44.731.498 51.817.843 21.779.105 Prihodi od prodaje proizvedene dugotrajne imovine 20.925.226 25.700.050 19.270.624 17.435.062 3. Primici od financijske imovine i zaduživanja 2.662.142 58.934.120 68.381.582 140.711.978 Primljene otplate (povrati) glavnice danih zajmova 2.662.142 2.590.244 3.906.218 17.643.216 Primici od prodaje vrijednosnih papira 0 56.343.877 56.539.365 53.617.335 Primici od prodaje dionica i udjela u glavnici 0 0 7.936.000 0 Primici od zaduživanja 0 0 0 69.451.427 Ukupno prihodi i primici (1+2+3): 594.530.654 738.001.251 879.538.131 891.921.007 4. Višak prihoda iz prethodne godine (preneseni) 21.172.345 5.012.744 17.744.125 1.558.794 Sveukupno (1+2+3+4) 615.702.999 743.013.995 897.282.256 893.479.801 Izvor: Grad Rijeka Iz podataka o ostvarenim prihodima i primicima Prora~una Grada Rijeke u pro- matranom razdoblju vidljivo je da:

Q prihodi od poreza bilježe neprekidan rast, što govori o rastu gospodarstva i rastu nominalnih bruto-pla}a i zaposlenosti u promatranom razdoblju. Na pove}anje poreznih prihoda utjecale su i Izmjene Zakona o financiranju JLP(R)S kojima je u 2007. godini pove}an udio Grada u prihodima od poreza na dohodak jer je navedim izmjenama Zakona prihod od poreza na dobit po- stao u cijelosti prihod Državnog prora~una

Q prihodi po posebnim propisima (prihodi od komunalnih doprinosa, komunal- ne naknade, prihodi iz cijene komunalnih usluga namijenjenih razvoju) odre- |eni za financiranje utvr|enih namjena, tako|er bilježe trend rasta u pro- matranom razdoblju. U 2007. godini ve}e ostvarenje prihoda po posebnim propisima rezultat je evidentiranja neutrošenih prihoda iz cijene komunalnih usluga namijenjenih razvoju ~iju naplatu obavljaju komunalna društva. Na- Financijski potencijali i imovina Grada Rijeke Q 129

mjena trošenja ovih sredstava jesu investicije u sklopu otpadnih voda, vo- doopskrbe, gospodarenja otpadom i javnog gradskog prijevoza

Q prihodi od prodaje nefinancijske imovine osciliraju od godine do godine ovi- sno o tržišnim mogu}nostima prodaje odre|ene gradske imovine, a ti se prihodi i koriste samo za održavanje ili kupnju imovine

Q primici od financijske imovine i zaduživanja tako|er osciliraju od godine do godine. Grad Rijeka je sukladno Odluci Vlade Republike Hrvatske izdao mu- nicipalne obveznice u tri tranše u razdoblju od 2006. do 2008. godine, koji- ma je financirana izgradnja Kompleksa Dvoranskog plivališta Kantrida. U 2007. godini ostvareni su, sukladno odluci Gradskog vije}a primici od pro- daje dionica Erste & Steiermarkische bank d.d., dok su u 2008. godini na obro~nu otplatu kupljene dvije stambene zgrade na Rujevici I, koje je prema programu društveno poticane stanogradnje izgradila Agencija za društveno poticanu stanogradnju Grada Rijeke.

Tablica 3. Izvršeni rashodi i izdaci Prora~una Grada Rijeke u razdoblju 2005.–2008. godine u kunama Red. Izvršenje za Izvršenje za Izvršenje za Izvršenje za Opis br. 2005. 2006. 2007. 2008. 1. Rashodi poslovanja 486.123.662 528.283.671 607.869.851 656.728.600 Rashodi za zaposlene 155.341.929 162.713.453 177.410.628 201.395.247 Materijalni rashodi 179.578.191 190.824.292 211.244.653 228.157.020 Financijski rashodi 8.687.491 6.846.590 9.623.111 13.706.750 Subvencije 27.632.809 26.594.141 35.200.275 35.811.478 Pomo}i dane u inozemstvo i unutar op}e države 2.780.847 3.133.866 6.823.067 8.172.659 Naknade gra|anima i ku}anstvima na temelju 24.686.140 29.045.429 27.742.352 30.799.219 osiguranja i dr. Naknade Ostali rashodi 87.416.255 109.125.902 139.825.765 138.686.227 2. Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 106.788.268 169.008.644 206.570.549 202.349.130 Rashodi za nabavu neproizvedene imovine 14.710.662 48.219.559 14.134.735 16.508.274 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 61.215.790 105.927.798 172.057.851 162.334.344 Rashodi za nabavu plemenitih metala i ostalih 0 9.000 0 0 pohranjenih vrijednosti Rashodi za dodatna ulaganja na nefinancijskoj imovini 30.861.816 14.852.288 20.377.963 23.506.512 3. Izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova 17.778.324 27.977.554 81.283.063 33.428.841 Izdaci za dane zajmove 350.000 3.914.041 61.036.673 12.318.703 Izdaci za dionice i udjele u glavnici 3.185.000 4.162.919 390.000 1.185.582 Izdaci za otplatu glavnice primljenih zajmova 14.243.324 19.900.594 19.856.390 19.924.556 Ukupno (1+2+3) 610.690.254 725.269.870 895.723.463 892.506.571 Izvor: Grad Rijeka Iz podataka o izvršenim rashodima i izdacima Prora~una Grada Rijeke u proma- tranom razdoblju vidljivo je sljede}e:

Q rashodi i izdaci prora~una izvršavali su se u skladu s ostvarenjem prihoda i primitaka prora~una 130 Q Financijski potencijali i imovina Grada Rijeke

Q rashodi poslovanja (rashodi za zaposlene, materijalni i financijski rashodi, naknade gra|anima prema socijalnom programu, rashodi za subvencije, pomo}i) ostvareni su sukladno ostvarenju prihoda poslovanja

Q rashodi za nabavu nefinancijske imovine ostvareni su u razdoblju od 2005. do 2008. godine u iznosima u od 106,8 do 206,6 mil. kuna, što je znatno više od ostvarenih prihoda od prodaje nefinancijske imovine, iz ~ega proi- zlazi zaklju~ak da Grad kontinuirano pove}ava vrijednost svoje imovine

Q izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova izvršeni su za otplatu glavni- ce primljenih zajmova koje se u promatranom razdoblju kre}u od 14,2 do 19,9 mil. kuna godišnje, zatim na neutrošena sredstva iz cijene komunalnih usluga namijenjenih razvoju koja se iskazuju kao dani zajmovi komunalnim društvima jer se na ra~unima posebnih namjena u komunalnim društvima vode napla}eni prihodi iz cijene komunalnih usluga. Izdaci za financijsku imovinu ostvareni su u promatranom razdoblju i za pokretanje postupaka izvlaštenja zemljišta, za realizaciju programa kreditiranja maloga gospodar- stva i za ulaganja grada u izgradnju Centralne zone za gospodarenje otpa- dom Mariš}ina kojima je pove}an udjel Grada. Radi boljeg informiranja gra|ana, Prora~un Grada Rijeke nalazi se na portalu Grada Rijeke u zasebnoj vidljivo istaknutoj rubrici. Na jednom mjestu objedinje- ne su sve potrebne informacije vezane uz Prora~un, tako da gra|ani u svakom trenutku mogu doznati koliki su, i koji su, ukupni prihodi i rashodi Grada, što sve Grad financira, koliko se novca gra|ana troši na gradsku upravu, koliko novca odlazi na komunalnu i stambenu djelatnost i ure|enje prostora, koliko se novca ulaže u kulturu, znanost i sport, koliko novca Grad izdvaja za financiranje dje~jih vrti}a, a koliko za osnovne škole i socijalnu skrb svojih gra|ana i sl. Uz Prora~un, na portalu se objavljuju i godišnje smjernice Poglavarstva te smjer- nice za mandatno razdoblje. I svaka prora~unska poruka gradona~elnika upu}ena gra|anima objavljuje se na web-portalu, a u arhivi se nalaze svi podaci o prora~unskim prihodima i rashodima prethodnih godina. 3.3. Imovina Grada Rijeke

3.3.1. Pregled stanja imovine. obveza i vlastitih izvora Grada Rijeke 2005.–2008. Tablica 1. Pregled stanja imovine, obveza i vlastitih izvora Grada Rijeke

u tisu}ama kuna Ra~un. OPIS Stanje na dan Stanje na dan Stanje na dan Stanje na dan Indeks plan 31. 12. 2005. 31. 12. 2006. 31. 12. 2007. 31. 12. 2008. (6/3*100) 1 2 34567 Aktiva – imovina 3.784.132 3.977.030 4.339.119 4.461.247 117,89 0 Nefinancijska imovina 2.456.825 2.559.421 2.668.977 2.873.998 116.98 01 Neproizvedena dugotrajna imovina 815.234 1.041.012 1.083.512 1.137.932 139,58 02 Proizvedena dugotrajna imovina 1.374.510 1.257.561 1.227.172 1.285.390 93,52 05 Nefinancijska imovina u pripremi 267.081 260.848 358.293 450.676 168,74 1 Financijska imovina 1.327.307 1.417.609 1.670.142 1.587.249 119,58 11 Novac u banci i blagajni 44.904 61.325 75.502 46.144 102,76 12 Depoziti u bankama i ostala potraživanja 4.696 40.307 84.437 82.740 >1000 13 Zajmovi 4.903 3.907 3.016 2.373 48,40 14 Vrijednosni papiri 162 48 48 48 29,63 15 Dionice i udjeli u glavnici 683.097 690.996 866.800 851.519 124,66 16 Potraživanja za prihode poslovanja 269.788 263.507 267.106 239.656 88,83 17 Potraživanja od prodaje nefinancijske imovine 297.708 284.950 253.468 232.734 78,18 19 Rashodi budu}ih razdoblja 22.049 72.569 119.765 132.035 598,83 Pasiva – obveze i vlastiti izvori 3.784.132 3.977.030 4.339.119 4.461.247 117,89 2 Obveze 165.444 259.047 375.204 470.299 284,26 23 Obveze za rashode poslovanja 47.291 94.030 152.308 170.227 359,96 24 Obveze za nabavu nefinancijske imovine 15.844 23.692 42.418 9.238 58,31 25 Obveze za vrijednosne papire 0 60.167 120.007 179.994 175,93 26 Obveze za zajmove 102.309 81.158 60.471 110.840 108,34 9 Vlastiti izvori 3.618.688 3.717.983 3.936.915 3.990.948 110,29 91 Vlastiti izvori i ispravak vlastitih izvora 3.046.184 3.151.786 3.441.786 3.517.589 115,48 92 Višak/manjak prihoda 5.013 17.744 1.559 973 19,41 93 Obra~unati rashodi poslovanja 4 4 4 4 100,00 96 Obra~unati prihodi poslovanja 269.788 263.507 267.106 239.656 88,83 97 Obra~unati prihodi od prodaje nefinancijske 297.707 284.950 253.468 232.734 78,18 imovine Izvanbilan~ni zapisi 228.588 386.287 268.709 200.732 87,81 99 Izvanbilan~ni zapisi 228.588 386.287 268.709 200.732 87,81 Izvor: Grad Rijeka 132 Q Financijski potencijali i imovina Grada Rijeke

U razdoblju od 2005. do 2008. godine vrijednost ukupne imovine Grada Rijeke pove}ala se za 677.115.432 kune ili za 17,9%, te na dan 31. prosinca 2008. iznosi 4.461.247.484 kuna.

U navedenom razdoblju nefinancijska imovina pove}ana je za 417.173.000 kuna ili 17%, dok je financijska imovina pove}ana za 259.942.000 kuna ili 19,6%.

3.3.2. Nekretnine Grada Rijeke Nakon uspješno provedene sukcesije imovine bivše op}ine Rijeka 1993. godi- ne, Grad Rijeka vodio je brigu da se tako ste~ene nekretnine i vlasni~ki upišu u zemljišne knjige Op}inskog suda u Rijeci. Postupak upisa bio je dugotrajan i još uvijek traje, ali s krajem 2008. godine Grad Rijeka u svom vlasništvu ima 24 objekta dje~jih vrti}a, 20 osnovnih škola, 11 objekata srednjih {kola, 15 objeka- ta kulture, 22 objekta zdravstva, 8 objekata socijalne skrbi, 19 objekata sporta i tehni~ke kulture te 27 prostora biv{ih mjesnih zajednica. Grad Rijeka je i vlasnik pribli`no 1.329.816 m2 zelenih povr{ina, s 237 dje~jih igrali{ta, 19 fontana i os- tale imovine.

Zanimljivi su podaci o stanju najzna~ajnijih vrsta imovine u vlasništvu Grada.

Tablica 2. Stanje poslovnih prostora u vlasništvu Grada Rijeke za razdoblje 2005.–2008.

Broj poslovnih Godina prostora Površina m² Vrijednost u kn 2005. 1.889 225.848,34 504.042.172 2006. 1.881 222.404,61 495.442.798 2007. 1.779 208.064,51 437.157.257 2008. 1.765 202.824,47 414.397.115

U 2008. godini, u odnosu na 2005. godinu, smanjio se broj poslovnih prostora u vlasništvu Grada Rijeke te se sadašnja vrijednost ukupnog broja poslovnih prostora u vlasništvu Grada Rijeke u tom razdoblju smanjila za 89.645.057 kn, odnosno za 17,78%.

Tablica 3. Stanje stanova u vlasništvu Grada Rijeke za razdoblje 2005.–2008.

Godina Broj stanova Površina m² Vrijednost u kn 2005. 2.056 92.757,71 140.094.037 2006. 1.996 89.921,53 133.662.707 2007. 1.949 88.231,59 129.377.892 2008. 1.927 87.996,43 126.345.199

Broj stanova u vlasništvu Grada Rijeke u razdoblju od 2005. do 2008. godine smanjio se za 6,27 % zbog prodaje stanova, a sadašnja vrijednost ukupnog broja stanova u vlasništvu Grada Rijeke smanjila se za 9,81%. Financijski potencijali i imovina Grada Rijeke Q 133

Tablica 4. Stanje zemljišta u vlasništvu Grada Rijeke za razdoblje 2005.–2008.

Godina Broj zemljišnih ~estica Površina m² Vrijednost u kn 3.652 3.501.867.35 783.455.140 Grad Rijeka stekao kupnjom ili nekim drugim pravnim poslom – riješeni 19.853.808 imovinsko-pravni odnosi 2005. Ukupno 803.308.948

4.085 3.792.444.52 1.008.198.965 Grad Rijeka stekao kupnjom ili nekim drugim pravnim poslom – riješeni 21.822.676 imovinsko-pravni odnosi 2006. Ukupno 1.030.021.641

4.308 3.938.206.47 1.047.784.721 Grad Rijeka stekao kupnjom ili nekim drugim pravnim poslom – riješeni 21.203.482 imovinsko-pravni odnosi 2007. Ukupno 1.068.988.203

4.452 4.089.962,93 1.091.942.496 Grad Rijeka stekao kupnjom ili nekim dru- gim pravnim poslom – riješeni imovinsko- 29.148.401 -pravni odnosi 2008. Ukupno 1.121.090.897 Preduvjet je dobrog i u~inkovitoga gospodarenja zemljištem vo|enje evidenci- je o zemljištu u koju je svrhu ustrojena baza podataka o zemljištu u vlasništvu Grada Rijeke, koja se vodi i stalno ažurira u Direkciji za gospodarenje zemljiš- tem Odjela gradske uprave za razvoj, urbanizam, ekologiju i gospodarenje zem- ljištem, a sadrži dva me|usobno povezana dijela: alfanumeri~ki i grafi~ki. Alfa- numeri~ka baza sadrži sve bitne podatke o pojedinom zemljištu (oznaka, površina, vrijednost, upisano vlasništvo, posjed, vrsta, podvrsta, kultura zemljišta) kao i dodatne informacije o pojedinom zemljištu (spor, zatražen povrat, zakup, služ- nost, parcelacija u izradi i sl.). Grafi~ki dio baze sadrži podatke o položaju i obliku pojedine zemljišne ~estice prikazanu na katastarskim i gruntovnim pla- novima, a svi podaci objedinjeni su putem GIS-tehnologije. 134 Q Financijski potencijali i imovina Grada Rijeke

Baza podataka stalno se ažurira u skladu sa svim promjenama koje nastaju na zemljištu kako u pogledu njegova obilježavanja i oznaka, grafi~kog izgleda i položaja, tako i u pogledu pravnog statusa, budu}i da se promjene na zemljištu doga|aju zbog raspolaganja zemljištem, ali i zbog uknjižbe vlasništva temeljem pravnog prednika Grada Rijeke.

3.3.3. Imovina i vlasni~ki udjeli u društvima Grada

U sagledavanju ukupne imovine Grada Rijeke važno mjesto zauzima i imovina trgova~kih i komunalnih društava, posebice dugotrajna imovina koja je njihov najbitniji dio. Stoga se u nastavku daje pregled vrijednosti dugotrajne imovine komunalnih i trgova~kih društava u ve}inskom vlasništvu Grada Rijeke te po- stotak vlasništva koji Grad ima u pojedinim društvima.

Tablica 5. Podaci o dugotrajnoj imovini komunalnih i trgova~kih društava u ve}inskom vlasništvu Grada u razdoblju 2005.–2008.

Vrijednost Vrijednost Vrijednost Vrijednost Vlasni~ki udio dugotrajne dugotrajne dugotrajne dugotrajne Društvo Grada imovine 2005. imovine 2006. imovine 2007. imovine 2008.* TD Rijeka promet 100.00 16.616.093 37.111.525 54.184.150 123.020.359 TD Rijeka sport 100.00 – – 5.424.616 164.765.815 KD Kozala 100.00 7.302.189 17.185.057 38.179.621 38.930.885 KD Vodovod i kanalizacija 87.34 767.373.235 803.835.711 856.543.041 929.599.617 KD Autotrolej 83.44 52.987.058 51.921.661 91.430.126 80.272.880 KD ^isto}a 81.23 74.374.335 75.587.629 108.354.958 116.197.669 TD Energo 56.90 222.270.881 253.989.803 336.634.790 341.595.141

Izvor: Podaci trgova~kih i komunalnih društava *Podaci za vrijednost dugotrajne imovine za 2008. godinu su privremeni jer do trenutka tiskanja publikacije nisu gotova završna izvješ}a korisnika

Iz navedenih podataka može se uo~iti konstantan rast vrijednosti dugotrajne imovine u svim navedenim društvima: TD Rijeka promet d.d. u 100%-tnom je vlasništvu Grada Rijeke. Društvo je u velikom investicijskom ciklusu gradnje novih cesta i parkirnih prostora, te je u proteklom razdoblju pove}alo svoju imovinu za 106.404.266 kuna ili 640%. TD Rijeka sport d.o.o. u 100%-tnom je vlasni{tvu Grada Rijeke, a po~elo je s ra- dom 1. listopada 2007. godine i osnovano je s ciljem održavanja i izgradnje sport- skih objekata i objekata tehni~ke kulture, (Centar Zamet, Astronomski centar Ri- jeka, Atletska dvorana Kantrida i dr.). Izgradnja navedenih objekata je u tijeku. KD Kozala d.o.o. obavlja djelatnost ure|enja i održavanja groblja, pogrebne, grobarske i klesarske usluge i u 100%-om je vlasništvu Grada Rijeke. Društvo je pove}alo vrijednost svoje dugotrajne imovine u 2008. godini u odnosu na 2005. za 31.628.695 kune ili 433%. Financijski potencijali i imovina Grada Rijeke Q 135

KD Vodovod i kanalizacija d.o.o. obavlja djelatnost vodoopskrbe i odvodnje. Društvo je u ve}inskom vlasništvu Grada (87.34%) s pojedina~no najve}im iznosom vrijednosti dugotrajne imovine u poslovnim knjigama društva. U pro- matranom razdoblju Dru{tvo je pove}alo vrijednost dugotrajne imovine za 162.226.382 kune ili 21%.

KD Autotrolej d.o.o. zajedni~ko je društvo Grada Rijeke, kao ve}inskog vlasni- ka s 83.44%, i osam susjednih gradova i op}ina. Društvo je u proteklom razdo- blju zna~ajno investiralo u nabavu novih autobusa radi pružanja što kvalitetnije usluge prijevoza svim gra|anima, što se i odrazilo na zna~ajno pove}anje vri- jednosti dugotrajne imovine za 27.285.822 kune ili 51,5%.

KD ^isto}a d.o.o. obavlja djelatnost odvoza komunalnog otpada. Grad Rijeka ve}inski je vlasnik s 81,23% udjela. Društvo je, kao i ostala društva, ostvarilo pove}anje vrijednosti dugotrajne imovine za 41.823.333 kune, što predstavlja pove}anje od 56,2%.

TD Energo d.o.o. obavlja djelatnost proizvodnje i distribucije toplinske energije i plina. U razdoblju od 2005. do konca 2008. imao je zna~ajna ulaganja u vrijednost dugotrajne imovine, što je rezultiralo pove}anjem njezine vrijednosti za 119.324.259 kuna ili 53,7%.

Osim navedenih društava, Grad Rijeka je i suvlasnik, s manjinskim vlasni~kim udjelom, u odre|enim trgova~kim društvima s obzirom na interese u ostvare- nju odre|enih projekata. U nastavku su navedena trgova~ka društva u kojima Grad Rijeka ima manjinski vlasni~ki udio. 136 Q Financijski potencijali i imovina Grada Rijeke

Tablica 6. Trgova~ka društva – manjinski vlasni~ki udjeli Grada Rijeke na dan 31. prosinca 2008.

Trgova~ko društvo Udio Grada Rijeke Ekoplus d.o.o. 38,81% Regionalna razvojna agencija Porin d.o.o. 30,00% Veletržnica ribe Rijeka d.o.o. Rijeka 25,00% Kanal RI d.o.o. 24,42% ICR d.o.o. 20,00% Tehnološko-inovacijski centar Rijeka d.o.o. 16,00% Trans RI d.o.o. 15,05% Zra~na luka Rijeka d.o.o. 10,00% Regionalna veletržnica Rijeka – Matulji d.d. 5,45% BI 3. maj d.d. 0,43% Kvarner Wiener Städtische osiguranje d.d. 0,17% Industrijska zona d.o.o. 0,05%

Izvor: Grad Rijeka

Ukupno gledaju}i, Grad Rijeka ima udjele u 19 trgova~kih i komunalnih društa- va. U 7 društava Grad ima ve}inski udio, a u 12 društava udio je Grada manji od 50%. Udio od 100.00% Grad Rijeka ima u tri društva: Komunalnom društvu Kozala, Trgova~kom društvu Rijeka promet i Trgova~kom društvu Rijeka sport. Kroz vlasni~ke udjele u trgova~kim i komunalnim društvima, Grad Rijeka osigura- va visoku kvalitetu usluga koje se pružaju gra|anima te vodi ra~una o strateškim odlukama vezanim za daljnja ulaganja u poboljšanje njihova standarda i kvalitete. 3.4. Modeli financiranja gradskih projekata

U ovome mandatnom razdoblju Grad Rijeka s ponosom može istaknuti da je postao jedan od lidera u korištenju ~itave palete novih oblika financiranja ra- zvojnih gradskih projekata, što je potvrdio i ~itav niz eminentnih stru~njaka. Svakako najvažniji i najopsežniji projekt bilo je izdavanje municipalnih (grad- skih) obveznica. Obveznice su dužni~ki vrijednosni papiri u kojima izdavatelj posu|uje odre|enu svotu od kupca te se obvezuje na isplatu te svote kupcu ili pravnom imatelju obveznice uz isplatu kamata. U obveznici se definira nominalna vrijednost ob- veznice, kamatna stopa, dinamika isplate, pokri}e i druge stavke. Emisijom i prodajom obveznica, jedinica lokalne samouprave prikuplja potreb- na sredstva za financiranje kapitalnih projekata. Grad Rijeka izdao je obveznice u 3 tranše, u razdoblju od 2006. do 2008. godi- ne. Sve tri tranše obveznica bile su istog iznosa – prva tranša izdana je 18. srpnja 2006., druga 17. svibnja 2007., a zadnja 1. travnja 2008. godine. Ukupan iznos izdanja municipalnih obveznica Grada Rijeke u tri tranše s kamat- nom stopom od 4,125% i dospije}em 2016. godine iznosio je malo više od 24,5 milijuna eura ili 180 milijuna kuna, što je najve}e izdanje vrijednosnih pa- 138 Q Financijski potencijali i imovina Grada Rijeke

pira jedinica lokalne i podru~ne samouprave u Hrvatskoj i izdanje obveznica jednoga grada s najdužom ro~nosti.

Grafikon 1. Struktura ulaga~a u obveznice Grada Rijeke

Posebno treba istaknuti da su u ukupnom izdanju gra|ani sudjelovali s uplatom od gotovo 2 milijuna kuna, što dovoljno govori o njihovoj podršci razvojnim projektima Grada. Zadovoljni smo jer udio gra|ana u uplati ~ini 1% izdanja ob- veznica, što je više od prosjeka u Hrvatskoj i najve}i udio gra|ana dosad u nekom izdanju dužni~kih vrijednosnih papira op}enito u Hrvatskoj. Svakako va- lja istaknuti da je ovo bilo prvo izdanje obveznica nekoga grada u Hrvatskoj, koje je ponu|eno gra|anima na prodaju. Obveznice Grada Rijeke denominirane su u eurima, isplata kamate je polugo- dišnja. U prvih šest isplata kamate glavnica se ne ispla}uje, u sljede}ih osam isplata kamate ispla}uje se 5% glavnice, a u posljednjih šest isplata kamate ispla}uje se 10% ukupne glavnice. Financijski potencijali i imovina Grada Rijeke Q 139

Treba istaknuti da obveznice Grada Rijeke kotiraju na Prvoj kotaciji (Službenom tržištu) Zagreba~ke burze te da je ovo prvo izdanje obveznica u Republici Hrvat- skoj s ugra|enom "call opcijom" – mogu}noš}u prijevremenog opoziva obve- znica od strane Grada kao izdavatelja. Postoji niz prednosti u financiranju razvojnih projekata izdavanjem municipalnih obveznica, od kojih posebno treba izdvojiti:

O diversifikacija izvora financiranja i širenje baze investitora O financiranje na dužu ro~nost O izdavanje obveznica u tranšama ovisno o potrebama projekta O troškovi financiranja konkurentni su tradicionalnom financiranju putem ban- karskih kredita O fiksiranje kamatnih stopa

O davanje mogu}nosti gra|anima da kroz tržište kapitala sudjeluju u razvoju svojega grada. Obveznicama Grada Rijeke financirana je izgradnja kompleksa Bazeni Kantrida, koji su otvoreni 24. srpnja 2008., a sve~anosti je prisustvovalo više od 2.000 gra|ana i gostiju. Iako posebno financiran, u funkciji je kompleksa Bazeni Kantrida i novoizgra|eni garažni objekt s popratnim sadržajima. Garaža je financirana putem modela leasinga nekretnina, a u projekt se ušlo koncem 2005. godine. Prvotno zamišljen model u financiranju garažnog objek- ta bio je operativni leasing, ali se nakon izgradnje objekta i detaljne analize izra|ene u skladu s novonastalim zakonskim propisima te zbog lakšeg stjeca- nja vlasništva, po isteku leasinga promijenio model u financijski leasing. Leasing nekretnina atraktivan je oblik financiranja koji objedinjuje prednosti na- jma i vlasništva. Pravni vlasnik predmeta leasinga je davatelj leasinga, dok ko- risnik leasinga koristi objekt koji je predmet leasinga. Mjese~na je rata leasinga 140 Q Financijski potencijali i imovina Grada Rijeke

u usporedbi s najmom ili ratom kredita u pravilu niža budu}i da se rata leasinga prilago|uje prihodima iz predmeta leasinga. Osnovne prednosti financijskog leasinga: O Financijski leasing ima obilježje kupoprodaje i po njegovu isteku korisnik stje~e vlasništvo nad objektom leasinga. O Objekt leasinga vodi se i otpisuje u knjigama korisnika leasinga i na taj na~in se smanjuje porezna osnovica. O U trošak poslovanja korisnika leasinga, uz amortizaciju, ulazi i kamata. Garažna gra|evina financirana putem leasinga nekretnina ~etveroetažni je objekt namijenjen parkiranju osobnih automobila u svim etažama, osim u dijelu prizemlja gdje se nalazi fitness-centar i drugi sadržaji. Krov garaže zamišljen je kao javni trg, a ponajprije je namijenjen posjetiteljima i korisnicima sadržaja kompleksa (ugostiteljski i drugi sadržaji). Kapacitet je garaže, bruto razvijene površine od 6.625 m², 148 parkirnih mjesta Nositelj ~itavog projekta bilo je društvo u 100%-tnom vlasništvu Grada Rijeke – Rijeka promet d.d., a ovakav na~in financiranja razvojnih projekata zna~io je u 2005. godini novost u Republici Hrvatskoj kada se govori o financiranju ne- kretnina u jedinicama lokalne samouprave i njihovim tvrtkama. Drugi važan sportski objekt, zapo~et u ovome mandatnom razdoblju je Centar Zamet – sportska dvorana, trgova~ko-uslužna gra|evina, podzemna parking- -garaža i javna površina-trg, koji je Grad odlu~io financirati putem projektnog financiranja. Investitor i nositelj projekta je Rijeka sport – dru{tvo u vlasništvu Grada, kojem je povjerena briga o održavanju sportskih objekata u Rijeci te financiranju ra- zvoja objekata sporta. Osnovne prednosti zbog kojih smo izabrali ovaj model jesu: O ve}a dužina trajanja financiranja, tj. otplate rata O ekonomsko vlasništvo nad objektom Rijeka sporta za cijelo vrijeme trajanja financiranja O pravno vlasništvo nad objektom s otplatom posljednje rate. Projektno financiranje specifi~an je oblik financiranja zasnovan na samostalno- sti razvojnog projekta, pri ~emu se zaduženje zasniva na projiciranim nov~anim tokovima projekta, a ne na bilanci ili poslovanju u prijašnjim godinama. Projektno financiranje jedan je od najkompleksnijih oblika financiranja danas. Upravo zbog velike kompleksnosti ~itave financijske konstrukcije, od samog po~etka su, uz investitora, uklju~eni i izvo|a~i radova, stru~ni i projektni nadzor, banka te leasing društvo. Gradnja Centra Zamet zapo~ela je krajem 2007., a radovi na gra|evinskom dijelu trebali bi završiti do ljeta 2009. godine. Financijski potencijali i imovina Grada Rijeke Q 141

Planirana ukupna cijena gradnje i opremanja ~itavog Centra Zamet iznosi 152 milijuna kuna, a otplata }e trajati 25 godina. Sportska dvorana projektirana je za internacionalna sportska nadmetanja pre- ma suvremenim svjetskim sportskim standardima. Dvorana je zamišljena kao vrlo fleksibilan prostor, a samo je igralište veli~ine 46 x 44 metara, s 2.100 sjede}ih mjesta. Zapadno od dvorane zamišljen je veliki javni trg, a u sklopu ~itavog Centra Zamet predvi|ene su i prostorije za mjesnu samoupravu, knjižnicu i ~itaonicu, ~ime }e Centar Zamet postati središnja to~ka okupljanja gra|ana zapadnoga dijela grada. Velik je iskorak na tržištu kapitala, uz Grad s municipalnim obveznicama, napravi- la i tvrtka Rijeka promet izdavanjem komercijalnih zapisa i korporativnih obve- znica, s ciljem realizacije niza projekata – izgradnje nekoliko cesta i garažnog objekta pod zajedni~kim nazivom Raspetljavanje rije~koga prometnog ~vora, za- crtanih Smjernicama Grada Rijeke za mandatno razdoblje 2005.–2009. Komercijalni zapis kratkoro~ni je dužni~ki vrijednosni papir dospije}a do godi- ne dana, koji izdavatelju omogu}uje podmirenje kratkoro~nih obveza ili pripre- mu tvrtke za izlazak na tržište dugoro~nog financiranja izdavanjem dužni~kih vrijednosnih papira. Prednosti financiranja putem izdavanja komercijalnih zapisa za Rijeka promet bile su:

O financiranje po tržišno konkurentnoj stopi te smanjivanje troškova financiranja

O izgra|ivanje tržišnog rejtinga izdavatelja te omogu}avanje budu}e jedno- stavnije i efikasnije provedbe izdanja vrijednosnih papira izdavatelja s dužim rokom dospije}a

O prilagodba veli~ine izdanja, ro~nosti i dinamike financiranja prema potreba- ma i zahtjevima izdavatelja

O smanjenje kreditne izloženosti prema poslovnim bankama

O osloba|anje imovine od hipoteke

O širenje baze investitora

O diversifikacija izvora financiranja. Rijeka promet je u sije~nju 2007. zapo~eo s Programom izdavanja komercijalnih zapisa u iznosu od 100 milijuna kuna s prvom tranšom od 40 milijuna kuna. Program izdavanja naišao je na veliko zanimanje investitora te je izvršen upis ~itave prve tranše. Financijska sredstava dobivena 1. tranšom Programa izdavanja komercijalnih zapisa koristila su se za pripremne radove u izgradnji prometnica (cesta 233 na Srdo~ima, cesta Rujevica-Mar~elji i tunelski priklju~ak na cestu D-404) te za kupnju zemljišta na lokaciji Zapadna Žabica za izgradnju garaže. 142 Q Financijski potencijali i imovina Grada Rijeke

U skladu sa strategijom izlaska na financijsko tržište te ohrabren uspješnim iz- davanjem komercijalnih zapisa, Rijeka promet je u sije~nju 2008. godine izdao i korporativne obveznice. Korporativne obveznice, kao dugoro~ni dužni~ki vrijednosni papir, izdane su u ukupnom iznosu od 192 milijuna kuna s rokom dospije}a od 10 godina. Obveznice Rijeka prometa denominirane su u kunama, isplata kamate je polu- godišnja. Prigodom prve ~etiri isplate kamate glavnica se ne ispla}uje, uz slje- de}e ~etiri isplate kamate ispla}uje se 2,50% glavnice, uz idu}e ~etiri isplate kamate ispla}uje se 5% glavnice, a uz posljednjih šest isplata kamate ispla}uje se 7,5% ukupne glavnice, dok se u posljednjoj godini, pri isplati zadnje dvije kamate, ispla}uje po 12,50% glavnice. Sredstva prikupljena izdanjem korporativnih obveznica, Rijeka promet }e isko- ristiti za financiranje izgradnje niza projekata – gradske sabirne prometnice na Srdo~ima, županijske prometnice 5025 Rujevica – Mar~elji, drugu fazu izgrad- nje Ulice Ivana Pavla II. i tunelski priklju~ak na cesti D 404 Rijeka, za izgradnju garaže s 308 parkirnih mjesta u poslovno-stambenom objektu Zagrad B te za izradu projektne dokumentacije i otplatu prava gra|enja za izgradnju garaže u sklopu novog autobusnoga terminala – Zapadna Žabica. Kao što je uobi~ajeno na financijskom tržištu, dio sredstava u iznosu od 40 mi- lijuna kuna upotrijebljen je za refinanciranje postoje}ih komercijalnih zapisa koji su time zatvoreni. Rijeka promet prva je tvrtka u vlasništvu neke jedinice lokalne samouprave u Hrvatskoj, koja je izašla na doma}e tržište kapitala izdavanjem komercijalnih zapisa i korporativnih obveznica. U suvremenim financijama svaki razvojni projekt treba sagledavati kao zasebnu cjelinu i prema njegovim karakteristikama odabrati primjereni model financiranja. Tako se Grad Rijeka za financiranje izgradnje i opremanja objekata kulture odlu- ~io za model javno-privatnog partnerstva (JPP). Tim }e se modelom realizirati projekt Muzeja moderne i suvremene umjetnosti i nove zgrade Gradske knjižnice. JPP podrazumijeva oblike suradnje izme|u javnih i privatnih partnera, ~iji je cilj osi- gurati financiranje, izgradnju, obnovu, upravljanje ili održavanje infrastrukture ili pru- žanje usluga. JPP je ulaganje privatnog novca za stvaranje javnog dobra ili pružanje javne usluge, tj. nije partnerstvo kojem je svrha komercijalna djelatnost. JPP podrazumijeva uklju~ivanje privatnog sektora u izvedbi investicija i preuzi- manje odgovornosti za održavanje i upravljanje izgra|enih gra|evina tijekom njihova uporabnog vijeka. Model JPP-a ima velike prednosti, ali i nedostatke, od kojih navodimo najzna- ~ajnije: Financijski potencijali i imovina Grada Rijeke Q 143

Prednosti JPP-a: O bolja alokacija rizika O u~inkovitije upravljanje O brža izgradnja infrastrukture O brža provedba O smanjenje ukupnih životnih troškova gra|evine O znatno manje prekora~enje rokova i troškova gra|enja O kapitalni troškovi javnih gra|evina ne ra~unaju se u teku}e zaduženje jav- nog sektora O kvalitetnija usluga O efikasnija upotreba resursa O razvoj gospodarstva i privatnog poduzetništva. Nedostaci JPP-a: O zahtjevna i komplicirana procedura O nužan jaki projektni tim O nedovoljna upu}enost javne administracije O poteško}e u procjeni "ukupnih životnih troškova" O potreba angažiranja stru~nih konzultanata

O nije isplativo za "male" projekte. Grad Rijeka je u pripremnoj fazi realizacije ~itavog projekta gradnje i opremanja Muzeja moderne i suvremene umjetnosti s podzemnom garažom i javnim tr- gom te nove zgrade Gradske knjižnice. Osnovan je stru~ni tim na razini Grada Rijeke koji prati sve procese realizacije navedenih projekata, od pripreme i analiza do gradnje i opremanja. Za savjetnike na realizaciji projekata anga`iran je Hrvatski institut za mostove i konstrukcije i njegov Centar za JPP, ~iji stru~ni tim jedini ima potrebne znan- stvene i stru~ne reference za razradu modela JPP-a u Republici Hrvatskoj, i to za pripremu studije i pripremu natje~aja za izbor privatnog partnera. Grad je raspisao pozivni natje~aj za iskazivanje interesa, na koji su se javila 4 ponu|a~a koja su pozvana na podnošenje kona~nih ponuda za gradnju, opre- manje i održavanje ~itavog kompleksa. U tijeku je postupak odabira. Svjesni toga da se razvoj ostvaruje realizacijom kapitalnih projekta, Grad Rijeka stalno radi na unapre|enju procesa donošenja odluka vezanih za prepoznava- nje investicija kojima se ostvaruju maksimalni u~inci. Pod time razumijevamo identifikaciju i odabir razvojnih projekata optimalno uskla|enih sa strategijom razvoja grada, a u okvirima dostupnih izvora financiranja. U sklopu navedenih aktivnosti, stru~ni tim Grada uvodi informati~ki Sustav za upravljanje portfe- ljem kapitalnih projekata koji omogu}uje bolje pra}enje aktivnosti u sklopu re- alizacije gradskih projekata. 144 Q Financijski potencijali i imovina Grada Rijeke Financijski potencijali i imovina Grada Rijeke Q 145 Grad Rijeka Mandatno izvješ}e 2005.–2009. 146 Q Realizacija strate{kih projekata Grada Rijeke Realizacija strate{kih projekata Grada4. Rijeke Q 147

Grada Rijeke

4.1. Raspetljavanje rije~koga prometnog ~vora 149

4.2. Nastavak razvoja komunalne infrastrukture 183

4.3. Revitalizacija starih industrijskih prostora – razvoj novog poduzetništva 209

4.4. Unapre|enje zdravstva i socijalne skrbi 223

4.5. Novi stanovi za gra|ane Rijeke 235

4.6. Ulaganje u znanje mladih 249

4.7. Stvaranje uvjeta za novu kulturnu scenu Rijeke 275

4.8. Grad u kojem uživaju Rije~ani i gosti 287

4.9. Razvoj sporta i rekreacije 317

4.10. Pove}anje efikasnosti gradskog sustava 347 Rijeka promet d.d. Proširenje dijela Osje~ke ulice i izgradnja kru`nog raskri`ja Gradska sabirna prometnica 233 kroz Srdo~e Druga dionica Ulice Ivana Pavla II. Fazno ure|enje pristupa Pastoralnom centru na Škurinjama Izgradnja pristupne prometnice prema novome servisnom centru Autotrans i izgradnja pješa~kog mosta na lokaciji Škurinjska draga rije~koga Pristupna cesta s rotorom u Radni~koj ulici Tunelski priklju~ci na cestu D-404 Prometnica Ž5025 Rujevica-Marini}i, prva faza Pristupne ceste 105 i 106 na lokaciji Zapadni Zamet Pristupna cesta 104 na lokaciji Zapadni Zamet Pristupna cesta GP2C na Srdo~ima Pristupna cesta do stambenog kompleksa na Krnjevu Pristupna cesta Centru Zamet Prometnica za Sveu~ili{ni kampus na Trsatu Autobusni putni~ki terminal Zapadna Žabica – oko 1.000 novih parkirnih mjesta Gomila – 700 parkirnih mjesta Zagrad II (bivša garaža Autotransa u Bar~i}evoj ulici) – oko 300 parkirnih mjesta Garaža Krimeja – 345 parkirnih mjesta Garaža Rasto~ine Kompleks Rikard Ben~i} – 260 parkirnih mjesta Garaža Brajda – 700 parkirnih mjesta Garaža na Mažurani}evu trgu – 380 parkirnih mjesta Vodovodna ulica Priprema za izmještanje autobusne baze sa Školji}a na novu lokaciju Projektiranje tzv. 3. koridora Inzistiranje Grada Rijeke na produžetku zaobilaznice do Sv. Kuzma Projek Rijeka Gateway Inzistiranje Grada Rijeke na razvoju Zra~ne luke Rijeka Prostorna i prometna integralna studija Primorsko-goranske županije i Grada Rijeke Sustav automatskog upravljanja prometom 4.1.

Raspetljavanje prometnog ~vora

rad Rijeka ima iznimno povoljan strate{ko-prometni položaj, koji je ujedno i najve}a konkurentska prednost rije~koga gospodarstva. No daljnji razvoj gospodarstva Gname}e i potrebu za kvalitetnijim prometnim vezama te za intermodalnim povezi- vanjem, odnosno integracijom cestovnog, željezni~kog, brodskog i zra~nog prometa. Na sku~enom prostoru Grada Rijeke nije mogu}a izgradnja ve}eg broja novih prometnica, a uza sve ve}i broj vozila, jedan je od ograni~avaju}ih ~imbenika taj što nadležnost nad upravljanjem razli~itim komponentama prometnoga sustava ima velik broj institucija i po- slovnih subjekata s raznolikom vlasni~kom strukturom i poslovnim interesima. U tim uvjeti- ma, suo~en s globalnom ekonomijom, Grad Rijeka nastoji što više, iskorištavaju}i svoje zakonske mogu}nosti putem gradskog sustava i gradske tvrtke Rijeka promet te u suradnji s nadležnim državnim ustanovama, riješiti neke od bitnih prepreka u daljnjem razvoju rije~- koga prometnog pravca. Jedan od klju~nih pomaka u raspetljavanju rije~koga prometnog ~vora jest odluka Grada Rijeke da se Rijeka prometu povjeri izgradnja cesta i javnih garaža vrijedna 286 milijuna kuna, a sredstva za trogodišnji investicijski program osigurana su novim modelom financiranja – izdavanjem komercijalnih zapisa i korporativnih obveznica Rijeka prometa. Izgradnjom prometnica i garaža uvelike }e se poboljšati prometno stanje u Rijeci ne samo osiguravanjem boljih uvjeta za razvoj gospodarstva, nego i pove}anjem komunalnog standarda za kvalitetniji život svih gra|ana Rijeke. 150 Q Realizacija strate{kih projekata Grada Rijeke

Kru`no raskri`je u Osje~koj ulici

X Rijeka promet d.d., trgova~ko dru{tvo u 100%-tnom vlasništvu Grada Rije- ke, temeljni je nositelj projekata razvoja prometa u Gradu Rijeci. Stoga je provedena pretvorba iz društva s ograni~enom odgovornoš}u u dioni~ko društvo, a sve u svrhu izgradnje i održavanja prometnica, upravljanja parkin- gom i izgradnje novih garaža.

Q Pretvorba Rijeka prometa u dioni~ko društvo uslijedila je nakon što mu je Grad Rijeka povjerio realizaciju Programa izgradnje cesta i javnih garaža procijenjene vrijednosti 286 milijuna kuna. Temeljni se kapital dru{tva, koji je 31. prosinca 2006. iznosio 17.961.900 kuna, podijelio na 179.619 redov- nih dionica, nominalne vrijednosti 100 kuna. Dionice ne kotiraju na tržištu, ve} Rijeka promet i dalje ostaje u 100-tnom vlasništvu Grada Rijeke.

Q Izdavanjem komercijalnih zapisa i korporativnih obveznica Rijeka promet pro- veo je nov model financiranja kojim se realizira trogodišnji investicijski pro- gram izgradnje cesta i javnih garaža. U sije~nju 2007., uz jamstvo Grada Rije- ke, izdao je prvu tranšu komercijalnih zapisa u vrijednosti od 40 milijuna kuna. Taj program komercijalnih zapisa bio je i priprema za izdanje korporativnih obveznica.

Q Izlazak na tržište kapitala izdavanjem korporativnih obveznica zna~ajan je iskorak za gradski sustav. Budu}i da se financiranje projekta ostvaruje pu- Raspetljavanje rije~koga prometnog ~vora Q 151

tem izdavanja korporativnih obveznica, Rijeka promet je prva gradska tvrtka na doma}em tržištu dugoro~nih dužni~kih vrijednosnica. Q Sredstva prikupljena izdanjem obveznica namijenjena su financiranju izgrad- nje gradske sabirne prometnice 233 na Srdo~ima, prve faze prometnice 5025 Rujevica-Mar~elji, druge faze izgradnje Ulice Ivana Pavla II., isto~noga tunelskog priklju~ka na cesti D 404 Rijeka, izgradnje garaže s 308 parkirnih mjesta u poslovno-stambenom objektu Zagrad B te izrade projektne doku- mentacije i otplate prava gra|enja za izgradnju garaže u sklopu zemaljskog autobusnoga terminala – Zapadna Žabica.

X Proširenje dijela Osje~ke ulice i izgradnja kru`nog raskri`ja Proširenjem dijela Osje~ke ulice dogradnjom tre}e trake uz izgrad- nju kružnog raskrižja – rotora osjetno se poboljšala proto~nost jedne od najoptere}enijih rije~kih prometnica. Dvotra~no kru`no raskri`je spaja ~etiri prometnice u zoni izgra|enih trgova~kih centara i stambenog naselja Škurinje. Projekt je dovršen krajem 2007. godine.

Q Rekonstruirana je prometnice dužine 487 m uz rekonstrukciju dva autobu- sna okretišta, jednog raskrižja s rije~kom zaobilaznicom (~vor Škurinje) i raskrižja kod Parkova. U centralnom dijelu izme|u dva raskrižja dodana je tre}a traka u dužini 256 m te je kompletno rekonstruiran semaforski sustav ~vora Škurinje. 152 Q Realizacija strate{kih projekata Grada Rijeke

Q Izgra|eno je kružno raskrižje (rotor) vanjskog promjera 70 m i rekonstruiran je dio Škurinjske ceste u duljini od oko 220 m, izgra|ene su dvije nove spoj- ne prometnice ukupne duljine oko 220 m i ure|en je privoz na doticaju s postoje}im prometnicama. Vrijednost radova je oko 15 milijuna kuna. Pre- ma zahtjevima Hrvatskih voda, izvedena je rekonstrukcija Škurinjskog poto- ka te separator oborinskog kolektora. Tako je rotor u Osje~koj ulici, jedan od najve}ih u Hrvatskoj, specifi~an po tome što se u njegovoj sredini nalazi retencija, odnosno udubljenje za otjecanje oborinskih voda. Ukupno je u pro- jekt uloženo oko 25.000.000 kuna.

Q Uz izvo|enje gra|evinskih radova na rekonstrukciji prometnice, obavljena je izmjena ili ugra|ivanje novih instalacija kako bi se izbjeglo eventualno ponovno prekopavanje ceste.

Q Ulaganje Grada Rijeke u rekonstrukciju Osje~ke ulice i Škurinjske ceste, koje se dijelom vode kao županijske prometnice, bilo je nužno zbog poboljšanja prometa u ovom dijelu grada iako je Grad Rijeka zadužen samo za prometnice od lokalne važnosti.

XGradska sabirna prometnica 233 kroz Srdo~e  Nova gradska sabirna prometnica 233 kroz Srdo~e bit }e važna pro- metna poveznica Grada Rijeke i Grada Kastva, a još ve}e zna~enje dobit }e Raspetljavanje rije~koga prometnog ~vora Q 153

izgradnjom planirane nove Autobaze gradskih i prigradskih autobusa na Srdo~ima. Izgradnja prometnice, koja je zapo~ela u velja~i 2009. godine, podijeljena je u 3 dionice ukupne dužine 2.147 m. Grad Rijeka, uz Rijeka pro- met kao nositelja investicije, financira 2. dionicu ceste u dužini od 997 m te pripremu 3. dionice s priklju~nim cestama. Financiranje tih aktivnosti osigu- rano je izdavanjem korporativnih obveznica Rijeka prometa d.d. Planirana vrijednost investicije iznosi 23 milijuna kuna, a dinamika financiranja prati dinamiku projekta u razdoblju 2007.–2010. godine. Izgradnja druge dionice podijeljena je u tri faze zbog složenosti koridora kroz koji prolazi, križanja s postoje}im prometnicama naselja Srdo~i te potrebom premještanja posto- je}e infrastrukture i izradom nove, a nadasve zbog kvalitetnijeg rješavanja imovinsko-pravne pripreme. XDruga dionica Ulice Ivana Pavla II.  Izgradnjom druge dionice Ulice Ivana Pavla II., koja se proteže od Ciotti- ne ulice prema križanju Dežmanove ulice i Ulice E. Bar~i}a bit }e omogu}en prilaz Dežmanovoj ulici te kompleksu Zagrad B koji }e ~initi garaža od 308 mjesta s poslovno-stambenim dijelom. Prvom dionicom, izgra|enom 2003. godine, omogu}en je prilaz kompleksu Zagrad A, odnosno garaži s poslov- no-stambenim objektom. Druga je dionica dužine 82 m, od kojih se približ- no 30 m nalazi na željezni~kom nadvožnjaku prije ulaza u željezni~ki tunel. Ukupna dužina nove gradske ulice iznosit }e 260 metara. Planirana investi- 154 Q Realizacija strate{kih projekata Grada Rijeke

Ulica Ivana Pavla II

cija za drugu dionicu iznosi 9.000.000 kuna, a financiranje je osigurano putem izdanja korporativnih obveznica Rijeka prometa.

XFazno ure|enje pristupa Pastoralnom centru na Škurinjama  Fazno ure|enje pristupa Pastoralnom centru na Škurinjama realizirano je tako da je Grad Rijeka sudjelovao u izgradnji pristupne ceste, odnosno pristupa i rekonstrukcije trga ispred Crkve i kompleksa Karitasa na Škuri- njama. Razvojni zahvat realiziran je po~etkom 2007. godine. Projektom je obuhva}eno ure|enje stubišta i dijela trga iznad objekata Karitasa. Oko 350 m2 površine trga i pristupnog stubišta oplo~eno je bijelim kamenom i sve je ogra|eno metalnim i ukrasnim ogradama. Izvedena je i javna ra- svjeta te riješena oborinska odvodnja trga i stubišta, sve u vrijednosti od oko 1.500.000 kuna. XIzgradnja pristupne prometnice prema novome servisnom centru Autotrans i izgradnja pješa~kog mosta na lokaciji Škurinjska draga Što se Škurinjske ceste ti~e, radovi na ure|enju cestovnog priklju~ka budu- }oj garaži Autotransa zapo~eli su u prosincu 2005. godine. Podru~je obu- hvata definirano je detaljnim planom ure|enja dijela podru~ja Škurinjska Raspetljavanje rije~koga prometnog ~vora Q 155

Pristupna cesta Pastoralnom centru na [kurinjama

draga i predstavlja rekonstrukciju dijela trase Škurinjske ceste u dužini od oko 210 m, pristupnu cestu novoj garaži Autotransa i izgradnju pješa~kog nat- hodnika. Po dovršenju rekonstrukcije i izgradnje omogu}en je odgovaraju}i prilaz garaži Autotransa, podru~ju koje je prije bilo neadekvatno priklju~eno na raskrižje Ulice Ive Lole Ribara, a time su stvoreni uvjeti za komercijalnu uporabu prostora. Izvedbom pješa~kog nathodnika i izmještanjem postoje}eg kolnog prilaza, omogu}eno je i kvalitetno povezivanje Osnovne škole Ivan Zajc s naseljem Škurinje. Položene su sve komunalne instalacije, asfaltiran je plo~nik, dovršeno sve asfaltiranje, polaganje horizontalne i vertikalne signali- zacije, a na pješa~kome mostu obavljena je završna obrada prilaznog stubišta te javna rasvjeta. Završnim radovima obuhva}eno je i ure|enje zelenih povr- šina i radovi uklapanja u postoje}e stanje, a na pješa~kom nathodniku ispiti- vanje mosta probnim optere}enjem. Izgradnja pješa~kog nathodnika završe- na je u srpnju 2006. godine. Cijena radova bila je oko 9.200.000 kuna.

X Pristupna cesta s rotorom u Radni~koj ulici Pristupna cesta s rotorom u Radni~koj ulici izgra|ena je za potrebe priklju- ~enja prilaznih prometnica Tower centra Rijeka na Pe}inama. Podru~je je obuhva}eno DPU-om podru~ja poslovno-trgova~kog centra na Pe}inama. Radovima je predvi|ena rekonstrukcija dijela Radni~ke ulice u Rijeci u dulji- 156 Q Realizacija strate{kih projekata Grada Rijeke

Cesta D-404

ni od 200 m, preslaganje postoje}ega mješovitog kolektora u duljini od oko 70 m, ure|enje javne rasvjete i izmještanje instalacija te prelaganje vodo- voda i polaganje plinskih instalacija. Obavljeno je polaganje završnih slojeva asfalta na kolnim površinama i postavljena vertikalna signalizacija radi us- postavljanja uvjeta za odvijanje prometa prema novom rješenju. Dovršeni su i završni radovi na ure|enju plo~nika, zelenih površina i uklapanja u postoje}e stanje. Korištenjem rotora, a zapravo kružnog raskrižja, koji je u vrijeme izgradnje bio novina u primjeni modernih prometnih rješenja te je izazvao skepsu javnosti, otklonjene su sve sumnje u opravdanost njegove izgradnje. Dapa~e, ovakvo se rješenje pokazalo vrlo dobrim te na tom podru~ju više nema prometnih gužvi, ~ak ni u vršnim satima, a propusnost raskrižja u potpunosti je zadovoljila sve prometne uvjete prilaza novome trgova~kom centru. U sklopu realizacije projekta Tower centra Rijeka, kao najve}ega poslovno-trgova~kog kompleksa u ovom dijelu Hrvatske, Grad Rijeka uklju~io se u dogradnju prometne mreže na tom dijelu Pe}ina, kojom je obuhva}ena izgradnja obodne ceste s prate}om infrastrukturom i ure|e- njem zelenih površina, uz primjenu transparentnih zidova koji štite od buke u dužini od oko 1.500 m i pripadnim komunalnim instalacijama, što je rea- lizirano u studenome 2006. godine. Radovi su bili uskla|eni s intenzitetom Pristupna cesta s rotorom u Radni~koj ulici izgradnje poslovno-trgova~kog centra. Raspetljavanje rije~koga prometnog ~vora Q 157

Cesta D-404

X Tunelski priklju~ci na cestu D-404 Tunelski priklju~ci na cestu D-404 prva faza obuhva}a izgradnju isto~- noga tunelskog priklju~ka koji }e povezati središte grada s Pe}inama i po- sredno s Vežicom (kod Tower Centra) u dužini od oko 250 m. Planirana in- vesticija za tunelski priklju~ak iznosi sveukupno oko 45.000.000 kn, a finan- ciranje je osigurano putem izdanja korporativnih obveznice Rijeka prometa d.d., uz sufinanciranje Hrvatskih cesta u iznosu od 50%. Završetak gradnje predvi|en je za prvu polovicu 2009. godine.

XPrometnica Ž5025 Rujevica-Marini}i, prva faza Županijska prometnica Ž5025 Rujevica-Marini}i, prva faza, koja }e po- vezati rije~ko naselje Rujevicu s naseljem Mar~elji u op}ini Viškovo, važna je poveznica Grada Rijeke s prigradom. Ukupna dužina 1. faze iznosi 3.100 m, a obuhva}a raskrižja Rujevica, Pilepi}i i Marini}i, ~vor Mosti, podvožnjak Tramp i nadvožnjak Trampov breg. Planirana investicija 1. faze iznosi 70.000.000 kn, a financiranje je osigurano putem izdanja korporativnih obveznica Rijeka prometa d.d. U sklopu pripreme projekta dobivena je lokacijska dozvola i izra|eni su glavni i izvedbeni projekti. Zapo~ela je izgranja prve faze prve dionice, a to je spoj Ulice Antuna Barca na novosagra|eni ~vor Rujevica; zavr{etak se predvi|a za prvu polovicu 2009. godine. Do sada je u projekt Cesta D-404 utrošeno oko 30.600.000 kuna. 158 Q Realizacija strate{kih projekata Grada Rijeke

Prva dionica budu}e prometnice Ž5025 Rujevica-Marini}i (prva faza) smještena je na rubne dijelove naselja Rujevica i Pehlin, unutar predvi|enog koridora koji povezuje rije~ku zaobilaznicu preko budu}eg ~vora Rujevica na prometnu mrežu Rijeke. Pripremni radovi na izgradnji 1. dionice zapo~eli su u sije~nju 2009. godine. Prometnica zapo~inje u Ulici Antuna Barca na Turni}u, a završava u zoni izlaza na zaobilaznicu. Cesta je projektirana s ~etiri vozne trake, u svakom smjeru dvije, a u cijeloj svojoj duljini bit }e osvijetljena javnom rasvjetom. Ukupna dužina prometnice @5025 na podru~ju Grada Ri- jeke je 2,7 km. X Pristupne ceste 105 i 106 na lokaciji Zapadni Zamet Pristupne cesta 105 i 106 na lokaciji Zapadni Zamet dio su novodogra|ene prometne mreže u gusto naseljenom dijelu Zapadnog Zameta, u skladu s DPU-om centra Gornji Zamet. Izgradnjom tih prometnica omogu}en je pri- stup do tri novosagra|ene stambene gra|evine, od kojih je jedna namijenje- na hrvatskim braniteljima. Ukupna dužine obje ceste je 280 m. U sklopu pro- jekta izvedeno je oko 250 m oborinske odvodnje, 180 m sanitarne odvodnje, 180 m vodovoda, 58 parkirnih mjesta, oko 440 m javne rasvjete, odnosno 22 stupa javne rasvjete, novoizgra|ene su i elektroinstalacija i telekomunikacij- ske instalacije. Prometnica s infrastrukturom izgra|ena je prije roka završetka izgradnje zgrade za branitelje. Projekt je dovršen 2007. godine uz uložena sredstva od 4.050.000 kuna. Raspetljavanje rije~koga prometnog ~vora Q 159

Nastavak rije~ke zaobilaznice – ~vor Ve`ica

X Pristupna cesta 104 na lokaciji Zapadni Zamet Pristupna cesta 104 na lokaciji Zapadni Zamet dovršena je kao gradska pristupna prometnica za potrebe pristupa do tri višestambene gra|evine. Ukupna je dužina ceste 150 m s pripadnim parkiralištem, javnom rasvjetom, oborinskom i sanitarnom odvodnjom i dijelom vodovoda – sve prema detalj- nom planu ure|enja Centra Gornji Zamet. Za realizaciju projekta uloženo je 1.650.000 kuna.

X Pristupna cesta GP2C na Srdo~ima Pristupna cesta GP2C na Srdo~ima nastavak je prometnog ure|enja stam- benog kompleksa u centru Srdo~a. Nalazi se na djelomi~no izgra|enome gra|evinskom podru~ju isto~no od Ulice M. Krleže te ~ini neizgra|eni dio Ulice Bartola Kaši}a. Cesta je dužine 150 metara, a planira se dovršiti u pr- voj polovici 2009. godine uz planiranu investiciju od 2.300.000 kuna. X Pristupna cesta do stambenog kompleksa na Krnjevu Pristupna cesta do stambenog kompleksa na Krnjevu direktan je pristup novome višestambenom kompleksu u centru Krnjeva. Predvi|ena je izgrad- nja dijela stambene ulice ukupne dužine oko 150 m, s kompletnom komu- nalnom infrastrukturom i pripadaju}im parkirnim površinama za potrebe stambene izgradnje u centru Krnjeva. Dovršetak radova planiran je u prvoj polovici 2009., a planirana vrijednost investicija iznosi 1.300.000 kuna. 160 Q Realizacija strate{kih projekata Grada Rijeke

Srdo~i i Zamet

X Pristupna cesta Centru Zamet Pristupna cesta Centru Zamet dužine je oko 200 m i pozicionirana je izme|u Osnovne škole Zamet i budu}eg Centra Zamet. Tijekom 2009. godi- ne planiraju se izvesti preostali zemljani radovi, dovršiti izgradnja armiranobe- tonskih potpornih zidova te sanitarne i oborinske odvodnje. Izrada kolni~ke konstrukcije, postavljanje nove javne rasvjete, prelaganje elektroinstalacija te ure|enje dijela okoliša škole izvest }e se do sredine 2009. godine. Za te se radove planira utrošiti 4.050.000 kuna. X Prometnice za Sveu~ilišni kampus na Trsatu Prometnice za Sveu~ilišni kampus na Trsatu dio su komunalne infra- strukture potrebne za realizaciju ovog važnoga gradskog projekta. Po dobi- vanju potvrde glavnih projekata, u 2009. godini planira se pristupiti izvo|enju prometnica s pripadaju}om infrastrukturom. Planirana je izgradnja u dvije faze: u prvoj fazi Sveu~ilišna avenija izvest }e se u dužini od približno 280 m, a u drugoj fazi izvest }e se produženje Ulice V. Duki}a u dužini od približ- no 400 m sa svom pripadaju}om infrastrukturom: vodovodom, sanitarnom i oborinskom odvodnjom, javnom rasvjetom, elektro- i telekomunikacijskim instalacijama te plinovodom i toplovodom. Izgradnjom navedenih promet- nica osigurat }e se kvalitetna veza novoizgra|enih gra|evina Sveu~ilišnog kampusa na infrastrukturnu mrežu Grada Rijeke. Planirana ulaganja pred- vi|ena su u iznosu od 9.500.000 kuna. Raspetljavanje rije~koga prometnog ~vora Q 161

X Dovršena je projektna dokumentacija za rekonstrukciju uskog pothodni- ka kod RIO-a, kroz koji se promet regulira semaforom i zbog kojega se u ovom dijelu grada nerijetko stvaraju manje prometne gužve. Prve procjene o troškovima iznose 20 milijuna kuna potrebnih za njegovu rekonstrukciju.

Novih 2.000 parkirnih mjesta u Rijeci S ciljem izgradnje novih 2.000 parkirnih mjesta u Rijeci obavljene su sve potrebne pripreme projekata za nove javne garaže na lokacijama: Zapadna Žabica (u sklopu novog autobusnoga terminala), Gomila (u sklopu novoga stam- beno-komercijalnog objekta koji }e graditi privatni investitor) te izgradnjom nove garaže Zagrad B (na lokaciji bivše garaže Autotransa u Bar~i}evoj ulici). X Autobusni putni~ki terminal Zapadna Žabica – oko 1.000 novih parkirnih mjesta

Q U razdoblju svibanj-listopad 2005. godine proveden je Javni natje~aj za izradu urbanisti~ko-arhitektonskog rješenja podru~ja Autobusnog kolodvora Zapadna Žabica. Iako je u prvom planu rješenje jednog od prijeko potrebnih putni~kih terminala, Natje~ajnim programom osmišljena je kompleksna pro- storna struktura koja uklju~uje i garažnu gra|evinu visokog kapaciteta od oko 1.000 parkirnih mjesta. Detaljnim planom ure|enja zemaljskog putni~- kog terminala Zapadna Žabica, donesenim krajem 2007., te idejnim projek- 162 Q Realizacija strate{kih projekata Grada Rijeke

Lokacija budu}eg Autobusnog kolodvora Zapadna @abica

tom utvr|en je kapacitet garaže na oko 1.000 parkirnih mjesta, organizirane na ~etiri nadzemne etaže. Sastavni su dio projekta i zna~ajni poslovno-komercijalni i uslužni sadržaji. U tijeku je izrada projektne dokumentacije koja se financira putem komercijalnih obveznica gradske tvrtke Rijeka promet d.d. u iznosu od 10.200.000 kn.

Q Planirani i projektirani kapacitet lokacijski optimalno pokriva potrebe naju- žega gradskog središta te }e se nakon izgradnje terminalnog kompleksa sadašnje parkirne površine na gatovima i plo~nicima unutar gravitacijskog podru~ja ukinuti u korist pješa~kog prometa.

Q Grad Rijeka je u ožujku 2008. ugovorio s tvrtkom 3LHD (autorima prvonagra- |enog rada na Javnom natje~aju) izradu idejnog, glavnog i izvedbenog pro- jekta gra|evine terminala, koja sadrži: autobusni kolodvor, garažu s oko 1.000 parkirnih mjesta, trgova~ke i poslovne sadržaje te nove pristupne prometnice terminalu (nastavak Ulice Riva), rekonstrukciju Trga Žabica i rekonstrukciju dijela Krešimirove ulice, u iznosu od 10.738.000 kuna. Izradu projektne dokumentacije prati posebno imenovani stru~ni tim u radu koje- ga sudjeluju predstavnici budu}ih korisnika, stru~njaci iz javnih poduze}a i komunalnih društava te drugi stru~njaci.

Q Projektiranje kompleksa financira se iz korporativnih obveznica tvrtke Rijeka promet, dok }e izgradnju financirati spomenuta tvrtka iz navedenih izvora Raspetljavanje rije~koga prometnog ~vora Q 163

Urbanisti~ko-arhitektonsko rje{enje budu}eg Autobusnog kolodvora Zapadna @abica

ali i nositelji prava gra|enja, tj. tvrtka Autotrans u segmentu autobusnog kolodvora, a u segmentu trgova~ko-poslovnog dijela kompleksa, investitor koji }e biti izabran po provedbi javnog natje~aja za prodaju prava gra|enja po~etkom 2009. godine.

X Gomila – 700 parkirnih mjesta

Q Izgradnja podzemne garaže na lokaciji Gomila u Starom gradu dio je ugo- vornih obveza koje je, sklapanjem Predugovora o pravu gra|enja 2006. go- dine, preuzeo talijanski investitor, tvrtka Bononia.

Q U razdoblju 2006.–2007. godine, u svrhu ispitivanja stvarnih prostornih mogu}nosti unutar urbanisti~kih rješenja koje je, poradi rekonstrukcije sta- rogradske jezgre na lokaciji Gomila, postavio Detaljni plan ure|enja Stari grad, obavljena je optimizacija projektnih rješenja podzemne garaže.

Q Multidisciplinarnom obradom idejnih projektnih rješenja, kao optimalno proizišlo je rješenje podzemne garaže s 4 podzemne etaže, kapaciteta naj- manje 700 parkirnih mjesta, koja se prometno povezuje na Ulicu žrtava fašizma i Supilovu ulicu. Specifi~nost te garaže ogleda se u kaskadnom prilago|avanju niveletama terena te u rekonstrukciji povijesno vrijednih i iz- gradnji novih gra|evina iznad završne etaže garaže koja je planirana tako da odražava povijesnu matricu nekadašnje Gomile. 164 Q Realizacija strate{kih projekata Grada Rijeke

Stari grad – Gomila

X Zagrad II (bivša garaža Autotransa u Bar~i}evoj ulici) oko 300 parkirnih mjesta

Q Osim postoje}e garaže Zagrad, u funkciji od 2005. godine, Detaljnim pla- nom ure|enja podru~ja Zagrad, na površini donedavne garaže Autotransa planirana je izgradnja još jedne podzemne garaže, u nadgradnji koje je pla- nirana poslovno-stambena gra|evina.

Q Preseljenjem garaže Autotransa na lokaciju u Škurinjama 2007. godine te daljnjim rješavanjem imovinsko-pravnih odnosa, na spomenutoj lokaciji u Bar~i}evoj stvoreni su preduvjeti za izgradnju planirane garaže koja, prema izra|enoj projektnoj dokumentaciji, na ~etiri podzemne etaže razvija kapa- citet od oko 300 parkirnih mjesta. S obzirom na izgradnju dodatnih nadze- mnih sadržaja, spomenuti kapacitet podjednako }e zadovoljiti i potrebe novih korisnika i javne potrebe u promatranome gravitacijskom podru~ju.

Q Planirana investicija je oko 44.000.000 kuna, po~etak gradnje planiran je tijekom 2009. godine, a financiranje je osigurano putem izdavanja korpora- tivnih obveznica.

Nova parkirna mjesta u gusto naseljenim gradskim ~etvrtima XGaraža Krimeja – 345 parkirnih mjesta Garaža Krimeja – 345 parkirnih mjesta – Locirana je u podnožju raskrižja ulica Krimeja – Mihanovi}eva – Ivana Gorana Kova~i}a. Garaža }e bitno Raspetljavanje rije~koga prometnog ~vora Q 165

Zagrad II (bivša garaža Autotransa u Bar~i}evoj ulici)

olakšati parkiranje u gradskom podru~ju Krimeja, koje karakterizira visoka, toranjska stambena izgradnja, s izrazitim pomanjkanjem parkirnih površina. S obzirom na strmu konfiguraciju terena, ali i druge prostorne uvjete mikro- lokacije, Grad Rijeka ispitao je rješenje gradnje djelomi~no ukopane, ali pretežno nadzemne garažne gra|evine unutar koje se na 5 etaža može do- biti oko 350 parkirnih mjesta, s time da je najviša etaža u razini raskrižja grad- skih ulica, tvore}i tako pješa~ko proširenje Pariza, oboga}eno vidikovcem, ugostiteljskim i rekreativnim sadržajima. To rješenje bit }e polazište za jav- ni natje~aj kojim }e se na realizaciju projekta pozvati privatni sektor. X Garaža Rasto~ine Lokacija bivše tvrtke Instalater na Rasto~inama izgubila je karakter radne zone, a polovicom 2007. godine postala je vlasništvo tvrtke Energoplan zainteresirane za stanogradnju. S obzirom na prostorne mogu}nosti lokaci- je, polovicom 2008. godine donesena je Odluka o izradi detaljnog plana ure- |enja dijela stambenog podru~ja Rasto~ine. Jedan od postavljenih ciljeva izrade Plana odnosi se na rješavanje nedostaju}ih parkirnih kapaciteta po- stoje}ih stambenih tornjeva, što je, temeljem prethodno izra|ene studije, mogu}e posti}i izgradnjom garažne gra|evine duž Ulice Rasto~ine, a unu- tar prirodne udoline lokaliteta koja seže gotovo do razine Tizianove ulice. U tom smislu, Detaljni plan ure|enja, ~ija je izrada pokrenuta, tretirat }e urba- nisti~ko rješenje opisanog prostora prema potrebama novog programa 166 Q Realizacija strate{kih projekata Grada Rijeke

Su{ak

gradnje i prema potrebama sadašnjih korisnika za parkiranim mjestima, te se o~ekuje izgradnja garažne gra|evine kapaciteta i do 1.000 parkirnih mjesta.

X Kompleks Rikard Ben~i} – 260 parkirnih mjesta Donošenjem Detaljnog plana ure|enja podru~ja Ben~i}, u rujnu 2006. go- dine, prihva}en je program rekonstrukcije i izgradnje nekadašnjeg industrij- skoga kompleksa u gradskom središtu, zna~ajan dio kojega ~ini rekonstruk- cija i dogradnja tzv. T-gra|evine za smještaj Muzeja moderne i suvremene umjetnosti te izgradnja trga (na razini obodnih ulica Tesline i Viktora Cara- Emina), ispod kojega se smješta i javna garaža. Glavnim projektom spome- nutog zahvata te lokacijskom i gra|evnom dozvolom izdanom po~etkom 2008., potvr|en je kapacitet garaže od 260 parkirnih mjesta javnog karak- tera, ~ime je zadovoljen velik dio potreba Muzeja kao javne gra|evine te korisnika ostalih sadržaja, to više što se drugi dio kompleksa koji obuhva}a novoplaniranu gra|evinu i rekonstrukciju dijela postoje}ih gra|evina, osla- nja na vlastiti garažni kapacitet. X Garaža Brajda – 700 parkirnih mjesta Detaljnim planom ure|enja Brajde, u podzemlju dvorišta Ekonomske škole i Ekonomskog fakulteta predvi|ena je izgradnja podzemne garažne gra- |evine na ~etiri etaže. Prva je podzemna etaža komercijalne namjene povr- šine oko 6.500 m², a preostale tri garažne namjene, površine oko 19.000 m² Raspetljavanje rije~koga prometnog ~vora Q 167

Kompleks Rikard Ben~i}

i kapaciteta do 700 parkirnih mjesta. Osim same garažne gra|evine, predvi- |ena je i rekonstrukcija Studentske ulice i Ulice Ivana Filipovi}a probojem do Ulice Ljudevita Mateši}a, ~ime se postiže puna prometna povezanost garažne gra|evine s podru~jem Brajde, Belvedera i njima gravitiraju}ih gradskih podru~ja, te javnih i školskih površina u razini Filipovi}eve ulice. S ciljem realizacije ovoga složenog projekta, Grad Rijeka proveo je u studeno- me 2008. natje~aj za prodaju prava gra|enja te je izabrana zajedni~ka po- nuda tvrtke Slatina garaža i tvrtke Kapa (tvrtke k}eri Osijek-Koteksa). Teme- ljem uvjeta natje~aja i ponude, obveza je spomenutih investitora izgraditi garažu i rekonstruirati prometnice do kraja 2011. godine. X Garaža na Mažurani}evu trgu – 380 parkirnih mjesta Ova je garaža planirana na rubu širega gradskog središta, u podzemlju Mažurani}eva trga na kojem ve} godinama prevladava dugotrajno parkir- nje. S obzirom na potencijal javnog prostora, dugoro~no održavanje takva stanja je neprihvatljivo. Grad Rijeka izradio je idejno rješenje podzemne ga- ražne gra|evine temeljem kojega je razvidno da se izgradnjom podzemne garaže na ~etiri etaže postiže kapacitet od 380 parkirnih mjesta te mogu}nost ure|enja kvalitetne javne površine trga. Ovakav pristup bit }e polazište za javni natje~aj kojim }e se pozvati privatni sektor za realizaciju projekta budu}i da se garaža nalazi na zemljištu u vlasništvu Grada Rijeke. 168 Q Realizacija strate{kih projekata Grada Rijeke

Lokacija budu}e gara`e Brajda

X Vodovodna ulica Na Školji}u je planirana izgradnja dviju garažnih gra|evina manjeg kapaci- teta, tj. do 400 garažnih mjesta javnog karaktera – jedna u podru~ju bivše Tvornice papira, druga u poslovno-stambenom kompleksu na po~etku Vo- dovodne ulice (bivši tvornica Kon~ar). Nova parkirna mjesta ure|uju se u suradnji s mjesnim odborima, a u ovom je mandatu proširena zona parkirališta koja su pod naplatom na Kozali, Belvederu, Potoku, Brajdi, dijelu Žabice (skladišta Hrvatskih željeznica) i na Brajdici. X Priprema za izmještanje autobusne baze sa Školji}a na novu lokaciju Temeljem Programa mjera za unaprje|enje stanja u prostoru za razdoblje 2004.–2006. pokrenuta je izrada Urbanisti~kog plana ure|enja komunalno- -servisnog podru~ja Srdo~i te je krajem 2006. godine utvr|en njegov ko- na~an prijedlog. Rije~ je o urbanisti~kom planu ure|enja kojim je obra|eno podru~je oznake K3-1 s dijelom pripadaju}ih pristupnih prometnica, a ko- je je Prostornim planom ure|enja Grada Rijeke utvr|eno kao lokacija za izgradnju nove autobaze za smještaj i održavanje vozila javnog prijevozni- ka. Osim spomenutog dokumenta prostornog ure|enja, za lokaciju auto- baze 2005.–2006. izra|ena je i Studija utjecaja na okoliš, ~ime su, nakon Raspetljavanje rije~koga prometnog ~vora Q 169

Vodovodna ulica

donošenja spomenutog urbanisti~kog plana ure|enja po~etkom 2009. godine, stvorene sve pretpostavke za daljnju realizaciju projekta na toj lokaciji.

X Projektiranje tzv. 3. koridora Projektiranje tzv. 3. koridora koji }e obuhvatiti izgradnju tunelske promet- nice izme|u Mlake i Školji}a je u tijeku. U suradnji s Hrvatskim cestama d.o.o., izra|uje se projektna dokumentacija glavnog projekta na dionici Školji}- -Potok s pripadaju}im ~vorovima.

X Inzistiranje Grada Rijeke na produžetku zaobilaznice do Sv. Kuzma Usporedno s izgradnjom nastavka zaobilaznice na dionici Orehovica-Sveti Kuzam, Grad Rijeka je upozoravao dr`avne tvrtke Autocesta Rijeka-Zagreb i Hrvatske ceste na potrebe grada da se obavi rekonstrukcija ~vora Orehovica, tj. da se više ne planira kao interregionalni, nego kao gradski ~vor s mogu}- noš}u priklju~aka na lokalne javne ceste. U tu je svrhu provedena elaboracija problema i potreba najprije na razini idejnih prometnih rješenja rekonstrukcije, a nakon toga je prihva}an prijedlog Grada Rijeke. Krajem 2008. sklopljen je Ugovor o izradi idejnog projekta rekonstrukcije ~vora Orehovice, kao osnova, za pokretanje postupka izdavanja lokacijske dozvole. 170 Q Realizacija strate{kih projekata Grada Rijeke

X Projekt Rijeka Gateway

Grad Rijeka aktivno sudjeluje u svim dijelovima projekta Rijeka Gateway, i to preko zajedni~kih timova koji se bave urbanom komponen- tom projekta koja podrazumijeva prenamjenu dijela lu~kog podru~ja u ja- vno-komercijalne prostore uz more (Delta i Porto Baross). Treba istaknuti da predstavnicima Grada Rijeke nije omogu}eno aktivno sudjelovanje u lu~koj i cestovnoj komponenti projekta jer su se ta pitanja rješavala unutar Lu~ke uprave Rijeka, Luke d.d. Rijeka i nadležnih ministarstava, a rezultati su na tim podru~jima ispod o~ekivanih. Projekt je zastao na projektiranju Zapadnoga lu~kog terminala te je u tijeku nov postupak projektiranja, a u podru~ju cestogradnje cesta D-403 ozbiljno se kasni s izgradnjom potrebne lu~ke i cestovne infrastrukture. Treba ocijeniti da je najdinami~niji dio pro- jekta upravo urbana komponenta koja se mora odvijati u suradnji s pred- stavnicima Grada Rijeke jer ovisi o parametrima koje je zadao Generalni urbanisti~ki plan Grada Rijeke. U tijeku je priprema natje~aja za budu}e raz- vojne investitore (developere) koji trebaju dostaviti ponude za urbanisti~ko rješenje te tehni~ku i financijsku ponudu za izgradnju novih sadržaja na Delti i Porto Barossu. Pritom je otvoreno pitanje kako }e spomenuto ur-

Cesta D-8 – dionica Orehovica-Draga-Sv. Kuzam banisti~ko rješenje koje ponudi developer tretirati Društvo arhitekata jer se Raspetljavanje rije~koga prometnog ~vora Q 171

ono može tuma~iti i kao Detaljni plan ure|enja, ali se te dvije procedure mogu voditi i odvojeno. Stoga }e u nastavku projekta biti veoma važna su- radnja s Gradom Rijeka i Društvom arhitekata Rijeke vezano uz urbanisti~ka rješenja za novi rije~ki waterfront.

Q Izgradnjom novoga pomorsko-putni~kog terminala na korijenu rije~kog lu- kobrana stvoreni su uvjeti za prihva}anje manjih i srednjih cruiserea. Sig- urno je da }e se Grad Rijeka sa svim svojim sadržajima urbanog turizma i atraktivnostima na podru~ju grada dobro pozicionirati kao luka za cruiserea u ovom dijelu Mediterana. No potrebno je dovršiti ure|enje novog terminala i urediti ga sa svim potrebnim sadržajima, a njegovo stavljanje u funkciju o~ekuje se u ljeto 2009. godine.

Q Nakon preventivne konzervatorske zaštite kompleksa starih lu~kih skladišta na Praškom pristaništu i Visinovu gatu, o~ekivale su se daljnje aktivnosti na revitalizaciji tog dijela luke. Iako se skladišta ne smiju rušiti, kao što je bilo prvotno predvi|eno, mogu}a je njihova prenamjena u razli~ite svrhe. Ote- žavaju}a okolnost za njihovu revitalizaciju svakako je ta što se skladišta na- laze na lu~kom podru~ju do kojega nije mogu} pristup gra|anima i turistima. Stoga se Lu~ka uprava treba opredijeliti za jedno od mogu}ih rješenja: izuzi- manje kompleksa skladišta Metropolis iz lu~kog podru~ja, ~ime bi se dobile 172 Q Realizacija strate{kih projekata Grada Rijeke

Delta i Porto Baross

velike mogu}nosti njihove prenamjene u stambeno-poslovne svrhe, ili pre- namjena bivših skladišnih prostora u poslovno-uslužne prostore za potrebe lu~kih operatera. No do sada Lu~ka uprava Rijeka nije pokazala zanimanje ni za jedno od tih rješenja, a veliki prostori u središtu grada (više od 30.000 m2) stoje potpuno prazni unato~ velikim potrebama za novim prostorima nami- jenjenim lu~kim i gradskim sadržajima. To je svakako jedno od zanimljivih pi- tanja koje }e bitno odrediti odnos gradskog i lu~kog prostora, o ~emu }e se voditi još mnoge rasprave u nadolaze}im godinama. Q Grad Rijeka prati realizaciju novoga Zapadnoga lu~kog terminala na Zagreba~- kom pristaništu. Projekt Rijeka Geteway obuhva}a cestovnu komponentu koja podrazumijeva: O izgradnju ceste D-404 te pripremu projektne dokumentacije za izgrad- nju ceste D-403 O pra}enje realizacije ceste Sv. Kuzam-Križiš}e. Q Vlada je u travnju 2007. godine dala suglasnost za sklapanje 35,3 milijuna eura vrijednog ugovora o zajmu izme|u Lu~ke uprave Rijeka i Svjetske banke za financiranje dodatnih troškova projekta obnove rije~koga promet- nog pravca. Dodatni troškovi projekta obnove iznose nešto više od 40 mili- juna eura, a uza zajam od 35,3 milijuna eura, dodatnih 5 milijuna eura osi- gurat }e Vlada u Državnom prora~unu. Cjelokupni projekt obnove rije~koga prometnog pravca koji bi, prema procjenama, trebao završiti 2009., vrije- dan je približno 320 milijuna eura. Raspetljavanje rije~koga prometnog ~vora Q 173

Novi pomorsko-putni~ki terminal na lukobranu

X Inzistiranje Grada Rijeke na razvoju Zra~ne luke Rijeka Zbog rasta zra~nog prometa, Grad Rijeka je pri tijelima Zra~ne luke Rijeka d.o.o. (10%-tno vlasništvo Grada) pokrenuo izradu studije u funkciji strateš- kog razvoja. Studija pod naslovom Zra~na luka Rijeka – stanje, perspektive i prijedlozi pokazala je globalne trendove u zra~nom prometu i nove izazove te nazna~ila smjer daljnjeg razvoja. No zbog nedovoljne brige države kao ve}inskog vlasnika Zra~ne luke Rijeka (55%-tno vlasništvo Republike Hrvat- ske) te nedostatka modernog menadžmenta i marketinga, izostao je prije- ko potreban investicijski ciklus i rast poslovanja. Grad Rijeka inicirao je i poslovne pregovore o letovima s niskobudžetnom zrakoplovnom kompani- jom Ryanair te pokrenuo pitanje dokapitalizacije Zra~ne luke Rijeka. Svi su pregovori za turisti~ku sezonu 2008./09. u tijeku, ali nema naznaka strateš- kog i razvojnog promišljanja države kao ve}inskog vlasnika za Zra~nu luku Rijeka. U dogovoru s ostalim manjinskim vlasnicima (Primorsko-goranskom županijom te gradovima Crikvenicom, Opatijom, Krkom i op}inom Omišalj), Grad Rijeka promovirao je Zra~nu luku Rijeka i njezinu važnost za razvoj ci- jele turisti~ke regije, ali bez stava države kao ve}inskog vlasnika taj se ra- zvoj ne može ostvariti. X Grad Rijeka i Grad Be~ zajedni~ki su organizirali simpozij o suradnji na pod- ru~ju prometa 13. ožujka 2006. budu}i da imaju zajedni~ki interes u dalj- njem razvoju koridora 5B, te inicijativu za koridor 10. U Gradu Rijeci promet- ni projekti su prioritet, a kako je o~ito da postoji velika mogu}nost novih 174 Q Realizacija strate{kih projekata Grada Rijeke

ulaganja u promet i prate}u logistiku putem javno-privatnih modela, ali i putem prijava zajedni~kih projekata za Europsku uniju, jasno je da je to put kojim bi gradovi Rijeka i Be~ trebali nastaviti svoju suradnju. X Prostorna i prometna integralna studija Primorsko-goranske županije i Grada Rijeke

Q Proces izrade izmjena i dopuna Prostornog plana Primorsko-goranske župa- nije, koji je pokrenut krajem 2007., rezultirao je, me|u ostalim, i potrebom da se za prostor Županije u cijelosti izradi prometna studija koja }e uklju~iti i povezati sve subjekte sa zajedni~kim interesom ili ovlastima u planiranju i izgradnji prometnog sustava. Budu}i da je Prostorni plan Primorsko-goran- ske županije bio polazište za izradu Prostornog plana ure|enja Grada Rijeke i Generalnog urbanisti~kog plana Grada Rijeke, redefiniranje prometnih su- stava izrazito je zanimljivo i za Grad Rijeku pa postoji veliko zanimanje Grada da se takav dokument izradi i da Grad u tome izravno aktivno sudjeluje.

Q Po~etkom srpnja 2008., nakon prethodno provedenog usuglašavanja cilje- va, opsega i sadržaja te na~ina pra}enja izrade, Poglavarstvo Grada Rijeke prihvatilo je Sporazum o sufinanciranju izrade prometne i prostorne integral- ne studije Primorsko-goranske županije i Grada Rijeke, koji supotpisuju Mi- nistarstvo mora, prometa i infrastrukture, Primorsko-goranska žu- Raspetljavanje rije~koga prometnog ~vora Q 175

^vor Orehovica na rije~koj zaobilaznici

panija, Grad Rijeka, Hrvatske autoceste d.o.o., Autocesta Rijeka-Za- greb d.d., Hrvatske ceste d.o.o. i HŽ infrastruktura d.o.o.

Q Sporazumom je odre|eno da je Ministarstvo mora, prometa i razvitka nositelj izrade Studije, a tvrtka Autocesta Rijeka-Zagreb d.d. koordinator izrade Studi- je odnosno Projektnog tima. Cjelokupnu izradu Studije, verificiranje rješenja te pra}enje financijske realizacije obavlja Projektni tim koji je sastavljen od po jednog predstavnika svake uklju~ene strane (potpisnika Sporazuma).

Q U prigodi proslave 135. obljetnice rije~koga željezni~kog ~vora 3. listopada 2008. godine, Sporazum su u Rijeci i službeno potpisali predstavnici svih navedenih sudionika.

Q Projektni zadatak za izradu Studije definira cjelovitu problematiku polazišta, ciljeva i sadržaja Studije, koji su – u osnovnim crtama – sljede}i: cjelovito sagledavanje funkcioniranja mreže autocesta i brzih cesta, državnih i županij- skih cesta, priklju~ivanje glavnih gradskih prometnica na navedene mreže, elementi realizacije integralnoga javnog prijevoza putnika na podru~ju župani- je i grada, elementi željezni~kog sustava s posebnim naglaskom na redefini- ranje željezni~kog ~vorišta unutar gradskog podru~ja, sustav lu~kih teretnih i putni~kih terminala, sustav trajektnih i javnih luka u županijskim okvirima, zra~ni promet s dogradnjom Zra~ne luke Rijeka i terminali kombiniranog prijevoza. 176 Q Realizacija strate{kih projekata Grada Rijeke

Q Uvažavaju}i prometno zna~enje Rijeke kao jadranske metropole i sjecišta prometnih tokova Europe, Studija treba:

O predložiti mrežu željezni~kog ~vora Rijeka s uklju~ivanjem gradskog i pri- gradskog prometa i spojem na lu~ki sustav na širem podru~ju, kao i na otok Krk

O razraditi priklju~ivanje nove nizinske željezni~ke pruge Zagreb-Rijeka na postoje}e i nove željezni~ke kapacitete u željezni~kom ~voru Rijeka, od- nosno veze novoga kolodvora Krasica s Rijekom, Škrljevom, Ivanima, Bakrom, otokom Krkom, Matuljima, novim tunelom prema Istri te na- stavno prema Sloveniji i Italiji

O predložiti dinami~ki plan izgradnje i rekonstrukcije cestovnih i željezni~kih prometnica, ~vorišta i objekata. Uskladiti razvoj tih vidova prometne ponude s razvojem ponude rije~ke luke, Zra~ne luke Rijeka – Krk i cje- vovodnih terminala

O valorizirati prijedlog intermodalnoga transportnog centra

O predložiti modele financiranja za realizaciju dinami~kog plana izgradnje i rekonstrukciju cestovnih i željezni~kih prometnica, ~vorišta i objekata

O predložiti odgovaraju}e institucionalne/zakonske instrumente za reali- zaciju dinami~kog plana izgradnje i rekonstrukciju cestovnih i željezni~kih prometnica, ~vorišta i objekata. Raspetljavanje rije~koga prometnog ~vora Q 177

Q Posebno zna~enje za Grad Rijeku imaju sljede}i dijelovi Studije:

O definiranje i osiguravanje preduvjeta za reorganizaciju javnog gradskog prijevoza

O redefiniranje koridora željezni~ke pruge velikih u~inkovitosti na podru~ju grada

O utvr|ivanje trase vanjske obilaznice i u tom kontekstu redefiniranje karak- tera postoje}e obilaznice i ~vorišta

O Studija treba predložiti i opravdati novu trasu obilazne autoceste oko Ri- jeke budu}i da je postoje}a zaobilaznica postala gradskom prometnicom

O redefiniranje lu~kih prostora na prostoru grada uz utvr|ivanje prioritetne realizacije spojne državne ceste do novog terminala na Zagreba~koj obali.

Q Tijekom studenoga dovršena je Natje~ajna dokumentacije u koju je uklju~en Projektni zadatak i 24. studenoga 2008. pokrenut je postupak nabave. Pla- nirani rok izrade studije je deset mjeseci, a procijenjena vrijednost projekta 8.500.000,00 kn. XSustav automatskog upravljanja prometom

Q Grad Rijeka prvi je grad u Hrvatskoj koji je uspješno razvio cjelovit sustav za nadzor i upravljanje gradskim prometom, u ~ijoj je izgradnji primijenjena 178 Q Realizacija strate{kih projekata Grada Rijeke

najsuvremenija tehnologija inteligentnih transportnih sustava (ITS).

Q Sustav automatskog upravljanja prometom (AUP) omogu}uje maksimalno iskorištenje postoje}e prometne mreže, bolju proto~nost na glavnim pro- metnim koridorima, izravan 24-satni nadzor nad odvijanjem prometa u sre- dištu grada, daljinsko upravljanje semaforskim sustavom u realnom vreme- nu, centralno preprogramiranje semafora, dijagnostiku kvarova, prikupljanje podataka o prometnim optere}enjima i uštedu u potrošnji elektri~ne ener- gija od oko 51%.

Q Osim kroz uštedu potrošnje elektri~ne energije, korist sustava može se promatrati i kroz uštedu vremena i potrošnje goriva, što direktno pridonosi ekologiji i o~uvanju okoliša.

Q U razdoblju do 2007. godine realizirane su 3 faze projekta, kojim je obuhva- }eno ukupno 37 raskrižja od 84 semaforizirana raskrižja u 5 prometnih zona.

Q Kao dopuna sustavu osmišljen je i izgra|en poseban sustav videonadzora putem kamera postavljenih na 13 klju~nih lokacija. Planom realizacije pred- vi|ene su još dvije faze (3. b i 4. faza) kojima bi, u sustav AUP-a, trebalo uklju~iti još 22 raskrižja.

Q Sustav AUP-a omogu}uje nadogradnju prometnih podsustava s ciljem pove}anja proto~nosti na širem podru~ju gradske mreže, primjerice, dava- Raspetljavanje rije~koga prometnog ~vora Q 179

@eljezni~ka remiza na Mlaci i hale Torpeda

njem prednosti vozilima javnoga gradskog prijevoza te uvo|enjem uputno parkirno-garažnog sustava, kojim bi se voza~i obavještavali o slobodnim parkirnim mjestima.

Q Sustav je razvijen suradnjom Rijeka prometa s Fakultetom prometnih znanosti Zagreb, a do sada je u realizaciju projekta utrošeno ukupno 17.738.000,00 kn, s time da je financiranje podijeljeno na Hrvatske ce- ste, Županijsku upravu za ceste i Grad Rijeku.

Rijeka prometa – sustav automatskog upravljanja prometom 180 Q Realizacija strate{kih projekata Grada Rijeke Raspetljavanje rije~koga prometnog ~vora Q 181 Nastavljena je plinofikacija i osiguran prelazak na zemni plin

Završena je izgradnja vodoopskrbnog sustava Urinj – otok Krk

Kontinuirano se unapre|uje i dogra|uje vodoopskrbni sustav rije~kog podru~ja

Rekonstrukcija vodospreme Kantrida razvoja Zamjena oko 250 m vodovodnog cjevovoda u ulicama Ante Pilepi}a i Bože Vidasa

Vodoopskrba sjevernog dijela Ulice Turan i Minakova puta

Rekonstrukcija vodovodnog cjevovoda od izvora Rje~ine do naselja Zoreti}i

Program Voda 3

Vodoopskrbni sustav centralne zone za gospodarenje otpadom u Mariš}ini

Dogradnja vodovodne mreže u tzv. sivim zonama

Certifikat ISO 22000:2005

Dogra|en je kanalizacijski sustav na rubnim podru~jima grada

Fazna izgradnja kanalizacijskog sustava Grobinštine

Obavljene su pripreme za izgradnju ure|aja vi{eg stupnja pro~i{}avanja

Sustavno snimanje kanalizacijske mreže Grada Rijeke

Sanacija starog odlagališta otpada Viševac

Izgradnja nove centralne zone za gospodarenje otpadom

Nova autobusna baza

Centralno gradsko groblje Drenova

Groblje Kozala 4.2.

Nastavak komunalne infrastrukture

rad Rijeka poznat je po stalnim ulaganjima u izgradnju kva- litetne komunalne infrastrukture. Komunalni sustav organiziran Gje preko pet nadležnih društava (Vodovod i kanalizacija d.o.o., ^isto}a d.o.o., Autotrolej d.o.o., Kozala d.o.o., Energo d.o.o.), a uz koordi- naciju Odjela gradske uprave za komunalni sustav. Komunalni sustav Grada Rijeke putem svojih projekata dobio je i regionalno zna~enje, a naj- bolji primjer za to je javni prijevoz, vodoopskrba i zbrinjavanje otpada. Ve- liki su napori uloženi u koordinaciju svih institucija i državnih tijela nadležnih za komunalni sektor, a dio financijskih sredstava osiguran je iz projekata Europske unije. Uz razvoj komunalnog sustava, potrebno je da komunalna infrastruktura bude i sastavni dio velikih kapitalnih investicija u Gradu Rijeci (Kompleks bazena na Kantridi, Centar Zamet i dr.). U suradnji s Mjes- nim odborima kontinuirano se provodi politika ure|enja mjesnih odbora, u širokom rasponu od izgradnje komunalne infrastrukture do nove komu- nalne opreme (igrališta, klupice, zelenilo itd.). Stoga se u nastavku isti~u samo najzna~ajnija ostvarenja komunalnog sustava Grada Rijeke u raz- doblju 2005.– 2009. 184 Q Realizacija strate{kih projekata Grada Rijeke

Plinofikacija XNastavljena je plinofikacija i osiguran prelazak na zemni plin na rubnim podru~jima grada te proširenje mreže i potpun prelazak gradskih kotlovnica na pogon plinom.

Q Dokapitalizacijom Energa 2003. godine, krenulo se s ubrzanom realizacijom izgradnje nove plinske mreže kojom su korisnici preba~eni s gradskog na zemni plin. Do kraja 2009. izgradit }e se ukupno 215 km novog plinovoda.

Q Priklju~kom na magistralni plinovod prešlo se na upotrebu zemnog ili prirod- nog plina u 2007. godini, ~ime se proizvodnja i distribucija gradskog plina zauvijek stavila izvan funkcije i time postala dio industrijske povijesti grada.

Q Usporedno s provo|enjem plinofikacije, Energo provodi i edukaciju korisni- ka kojom se upozorava na potrebe redovitog servisiranja instalacija i pravil- nog korištenja plina te provo|enja sigurnosnih mjera. Zakon propisuje da se odgovornost distributera, u ovom slu~aju Energa, odnosi na ispravnost plinskih instalacija do glavnog zapora za zgradu, dok vlasnik objekta snosi odgovornost za plinsku instalaciju u objektu, izuzevši plinomjer. Ovakva po- djela odgovornosti obvezuje vlasnika ili korisnika objekta na redovito ispiti- vanje unutarnje instalacije na nepropusnost. Nastavak razvoja komunalne infrastrukture Q 185

Vodoopskrba i odvodnja X Završena je izgradnja vodoopskrbnog sustava Urinj – otok Krk, kao i izgradnja popratnih gra|evina i cjevovoda, ~ime je osigurana opskrba otoka Krka rije~kom vodom.

Q Sporazumom o gradnji dvaju vodovoda Rijeka–Krk i vodovoda Tribanj–Urinj, utvr|ena je suglasnost Primorsko-goranske županije, Grada Rijeke, Hrvat- skih voda, INA-Industrije nafte d.d., Komunalnoga društva Vodovod i kanal- izacija d.o.o. Rijeka, Ponikva d.o.o. Krk i DIOKI-ja d.d, ~iji je pravni slijednik Adria procesna industrija d.d. za zajedni~ko i koordinirano vo|enje realizaci- je objekata vodovoda pitke i industrijske vode, a sve u skladu s prihva}enom koncepcijom vodoopskrbe otoka Krka i opskrbom tehnološkom vodom INA- -Rafinerije nafte Rijeka.

Q Ovim velikim poslovnim i razvojnim izazovom otok Krk riješio je na duže vrijeme problem opskrbe kvalitetnom pitkom vodom, i to s oko 130 l/s iz vo- doopskrbnog sustava Rijeka, dok je INA-Rafinerije nafte Rijeka uspostavila sustav dovo|enja tehnološke vode iz jezera Tribalj u koli~inama od 160 l/s izgradnjom svoga opskrbnog cjevovoda uskla|eno s realizacijom vodoop- skrbe Krka.

Q Cjevovodi za pitku vodu opskrbe Krka i tehnološku vodu za opskrbu INA-Ra- finerije nafte Rijeka postavili su se u zajedni~ki rov na dijelu lokacije Urinj i 186 Q Realizacija strate{kih projekata Grada Rijeke

od Rta Oštro do Mosta Krk te na podmorskoj dionici – od Uvale Mala Srš}ica do Rta Oštro. Tako su realizirane tri dionice ukupne dužine 7.069 metara, od ~ega je jedna podmorska dužine 1.060 metara.

Q Sveukupna ulaganja u te tri dionice iznose 67.700 000 kuna (bez PDV-a), od ~ega su ulaganja iz prora~una Grada i drugih jedinica lokalne samouprave 10.723.000 kuna, Hrvatskih voda 15.091 000 kuna te INA-Rafinerije nafte Rijeka 41.886 000 kuna.

Q Rije~kom vodom sada }e se opskrbljivati podru~je Op}ine Omišalj, odnosno mještani Omišlja i Njivica, te niska zona Op}ine Dobrinj, uvala Soline i mjes- to Šilo. XKontinuirano se unapre|uje i dogra|uje vodoopskrbni sustav rije~kog podru~ja

Q Izgradnja tla~nog vodovodnog cjevovoda od crpne stanice Kozala I do vodospreme Streljana II završila je u srpnju 2008. godine. Cjevovod je dug 2.500 metara, profila 700 mm, što omogu}ava kapacitet punjenja vodospreme od 500 litara u sekundi. Intenzivni radovi trajali su oko godinu dana. Ovim se tla~nim cjevovodom, posebno u ljetnim mjesecima kada presušuje dotok vode s izvora Rje~ine, osigurala maksimalna opskrbljenost najve}e vodospreme rije~kog vodoop- Nastavak razvoja komunalne infrastrukture Q 187

skrbnog sustava dovoljnim koli~inama vode za pi}e, a samim time i kvali- tetnija vodoopskrba cijelog sustava. Novim tla~nim cjevovodom, osigurana je: O kvalitetna i sigurna vodoopskrba rije~kog sustava i sjevernog dijela oto- ka Krka O potpuna iskorištenost 27,1 milijun kuna vrijedne Crpne stanice Kozala kapaciteta 500 litara u sekundi koja je u funkciji vodoopskrbe od 2006. godine te O opskrbljenost vodospreme Streljana II najve}e u sustavu Rijeke i rije~- kog prstena, maksimalnim koli~inama vode s izvorišta Zvir, pogotovo u ljetnim mjesecima. Cjevovod je najve}im dijelom položen paralelno s trasom osamnaest godi- na starog cjevovoda do vodospreme Streljana, kapaciteta 20.000 m3. U Kvarnerskoj su se ulici istodobno odvijali radovi na ure|enju oborinske odvodnje i odvodnje sanitarno otpadnih voda u uskoj prometnici s gusto položenom instalacijom (telefon, struja i plin) u dužini od 540 metara. Ovim ure|enjem razdjelne kanalizacije zapo~elo je stvaranje preduvjeta za razvoj i širenje mreže odvodnje sanitarne otpadne vode na širem podru~ju Pulca- Braš}ine (sjevernije od Kvarnerske ulice). Ukupno 25 ku}nih priklju~aka je odmah prespojeno. Istodobno je i KD Vodovod i kanalizacija d.o.o. pristupi- 188 Q Realizacija strate{kih projekata Grada Rijeke

lo i zamjeni postoje}eg starog ogranka s postoje}im vodovodnim priklju~- cima u Kvarnerskoj ulici u dužini od 200 m. Ukupna vrijednost investicije (projektiranje, imovinsko-pravna priprema, gra- |evinski i monterski radovi, nadzor i ostalo), s uklju~enim radovima na iz- gradnji 540 m razdjelne kanalizacije, iznosila je oko 13,6 milijuna kuna, za što su osigurana sredstva iz dijela cijene vode koji je namijenjen za razvoj, odnosno iz Prora~una Grada Rijeke i ostalih jedinica lokalne samouprave.

X Rekonstrukcija vodospreme Kantrida Rekonstrukcija vodospreme Kantrida, izgra|ene po~etkom 30-ih godina 20. stolje}a, izvedena je u okviru {ireg projekta izgradnje kompleksa bazena na Kantridi. Time je zapremnina nove vodospreme pove}ana s 430 m³ na 1.000 m³. Vodosprema ima dvije odvojene vodne komore, svaka zaprem- nine 500 m3, s mogu}noš}u potpune autonomije u radu. Rekonstrukcijom vodospreme omogu}ena je kvalitetnija vodoopskrba šireg podru~ja, a predvi|eno je i pove}avanje podru~ja koje }e se opskrbljivati vodom – priobalno podru~je od Kantride (BI 3. maj) do Preluka, kompleks Bazeni Kantrida i Dje~ja bolnica, uklju~uju}i najniže zone naselja Turan i po- ~etak Ljubljanske ceste. Vodosprema Kantrida prije se punila vodom samo iz vodospreme Pehlin zapremnine 3.000 m3, a njezinom rekonstrukcijom i rekonstrukcijom vodo- Nastavak razvoja komunalne infrastrukture Q 189

vodne mre`e omogu}eno je punjenje vodom priklju~nim cjevovodom na glavni transportni cjevovod iz vodospreme Streljana. Rekonstrukcije vodospreme Kantrida odvijala se od listopada 2007. do srpnja 2008. godine. Ukupna vrijednost investicije iznosila je oko 7,2 milijuna kuna.

X Zamjena oko 250 m vodovodnog cjevovoda u ulicama Ante Pilepi}a i Bože Vidasa

Rekonstrukcija vodospreme Kantrida zahtijevala je, uz navedene zamjene, i rekonstrukciju oko 970 m vodovodnog cjevovoda u Creskoj, Istarskoj, Izvi- |a~koj i Labinskoj ulici te Ulici Marina Jakomini}a. Rekonstrukcijom vodo- vodne mreže pove}ani su postoje}i profili cjevovoda, od 80 mm do 150 mm, na jedinstveni profil od 250 mm odnosno 300 mm na izlasku iz vodo- spreme Kantrida i u Labinskoj ulici do raskrižja s Izvi|a~kom ulicom. U sklopu radova obavljeno je prelaganje oko 30 m mješovitoga kanalizacijs- kog kolektora u dijelu Creske i Istarske ulice. Radovi su trajali od rujna 2007. do lipnja 2008. XVodoopskrba sjevernog dijela Ulice Turan i Minakova puta Vodoopskrba sjevernog dijela Ulice Turan i Minakova puta kvalitetnije je rije{ena rekonstrukcijom vodospreme Kantrida i prestankom opskrbljivanja 190 Q Realizacija strate{kih projekata Grada Rijeke

Bazena Kantrida iz vodospreme Brdo. Ukupna vrijednost investicije – zamjena oko 1.100 m vodovodnog ogranka te izgradnja privremene hidroforske sta- nice za nadotla~ivanje tlaka iz vodospreme Brdo – iznosila je oko 1,4 milijuna kuna. XRekonstrukcija vodovodnog cjevovoda od izvora Rje~ine do naselja Zoreti}i Rekonstrukcija vodovodnog cjevovoda od izvora Rje~ine do naselja Zore- ti}i završila je po~etkom studenoga 2008. godine. Rekonstrukcijom 3.430 m dugog cjevovoda, kojim se oko devet mjeseci u godini opskrbljuju vodom za pi}e svi korisnici usluge vodoopskrbe na podru~ju Rijeke i ostalih jedinica lokalnih samouprava na podru~ju rije~kog prstena, zamijenjen je postoje}i 26 godina star cementni cjevovod promjera 900 milimetara, novim ~eli~- nim promjera 1.220 milimetara. Q Zahtjevni razvojni zahvat, kojim se pove}ala sigurnost i poboljšala kvaliteta vodoopskrbe te iskorištenost izdašnosti izvora Rje~ine, vrijedan je gotovo 25 milijuna kuna. Sufinancirali su ga Grad Rijeka s 23.209.925 kn iz dijela ci- jene vode koji je namijenjen za gra|enje objekata i ure|aja komunalne infra- strukture, te KD Vodovod i kanalizacija d.o.o. s 1.746.983 kn iz amortizacije namijenjene razvoju. Q Radovi na rekonstrukciji zapo~eli su u srpnju 2007., a do po~etka prosinca 2007. bilo je zamijenjeno prvih 3.000 metara cjevovoda. Tijekom sušnih Nastavak razvoja komunalne infrastrukture Q 191

mjeseci 2008. godine (od svibnja do kraja listopada) položeno je zadnjih 430 metara ispred samog izvora Rje~ine. Po završetku radova uredila se zona zahvata, o~istio okoliš i uredila trasa.

Q Specifi~nost zahtjevnih radova bila je u tome što su se uz korito Rje~ine radovi mogli izvoditi samo u sušnom razdoblju, kada izvor Rje~ine presušuje. Posebnost u izvo|enju radova bila je zamjena dijela cjevovoda na ukupno ~etiri mjesta pri njegovu prijelazu s jedne obale Rje~ine na drugu, na dubini od oko 2,5 m.

Q Rekonstrukcija cjevovoda omogu}ila je ekonomi~niju distribuciju vode sta- novnika Rijeke i rije~kog prstena vodom s izvora Rje~ine, i to putem gravita- cije, ~ime }e se ostvariti znatne uštede u potrošnji elektri~ne energije.

X Program Voda 3 U sklopu programa Voda 3 u proteklih desetak godina, s ciljem poboljšanja kvalitete i sigurnosti vodoopskrbe u gradovima Rijeci, Kastvu, Bakru i Kralje- vici te op}inama Kostrena, Viškovo, Jelenje, ^avle i Klana, realizirano je 105 razvojnih zahvata. Izgradnjom vodovoda ukupne dužine 54.000 m i vri- jednosti 62,8 milijuna kuna, bez programa Voda 3, poboljšala se kvaliteta vodoopskrbe za oko 2.380 vodovodnih priklju~aka, odnosno osigurala su se potrebna kvalitetna tehni~ka rješenja za priklju~enje stambenih objekata te radnih zona na javnu vodoopskrbnu mrežu. 192 Q Realizacija strate{kih projekata Grada Rijeke

Jedinstvenost i zna~enje ovog programa leži u solidarnosti jedinica lokalne samouprave temeljenoj na njihovim stvarnim potrebama i zadovoljavanju potreba njihovih stanovnika, neovisno o njihovoj financijskoj mo}i i nov~a- nom iznosu koji je svaka pojedina jedinica lokalne samouprave osigurala iz dijela cijene vode namijenjene za razvoj komunalne infrastrukture.

Q Godina 2007. bila je rekordna, s dosad najve}im ukupnim brojem novo- uvrštenih vodovodnih ogranaka – njih 89 dužine 28.035 m.

Q Program Voda 3 zapo~eo je s realizacijom 1995. godine sa samo 29 uvršte- nih vodovodnih ogranaka dužine 14.845 m. Danas je programom obuhva}e- no ukupno 240 razvojnih zahvata dužine 98.000 m, kako bi se poboljšala kva- liteta pružanja usluge vodoopskrbe za oko 3.000 vodovodnih priklju~aka.

X Vodoopskrbni sustav centralne zone za gospodarenje otpadom u Mariš}ini

Q Realizacija vodoopskrbnog sustava centralne zone za gospodarenje otpadom u Mariš}ini zapo~ela je 2008. godine kada je ugra|en dio vodo- vodne mreže u cestu prema Studeni. Od srpnja do prosinca 2008. izgra|eno je ukupno oko 950 m gravitacijskog i tla~nog cjevovoda. U projekte, nadzor i izgradnju uloženo je 4.500.000 kuna. Nastavak razvoja komunalne infrastrukture Q 193

X Dogradnja vodovodne mreže Posebno je sagledana dogradnja vodovodne mreže u tzv. sivim zonama, odnosno na mjestima gdje je vodovodna mreža nedostatnog kapaciteta. Q S ciljem što brže realizacije, izgradnja i rekonstrukcija objekata vodoopskr- be i vodovodnog ogranka za vodoopskrbu viših zona naselja Gornjeg Pulca u Gradu Rijeci i Plase-Melnice u Gradu Bakru izdvojeni su iz programa Voda 3 te je zasebno osigurano 2,5 milijuna kuna za realizaciju vodoopskrbe Gor- nji Pulac i 4 milijun kuna za realizaciju vodoopskrbe Plase – Melnice. Pitanje vodoopskrbe naselja Plase i Melnice bit }e riješeno u idu}e dvije godine spajanjem na regionalni vodoopskrbni sustav Gorskog kotara. Vodoopskrba više zone op}ine Kostrena (zaseoci Šubati i Raspelje) riješit }e se istodob- no s izgradnjom novog cjevovoda od izvorišta Martinš}ica do vodospreme Sopalj (iznad Urinja). Tijekom ove godine utvrdit }e se i tehni~ko rješenje vodoopskrbe za više zone naselja Pavlovac-Ljubljanska ulica u gradu Rijeci. X Certifikat Q Certifikat za sustav upravljanja sigurnoš}u vode za pi}e, koji je KD Vodo- vod i kanalizacija d.o.o. dobio u ožujku 2008., potvr|eno je da je usluga vo- doopskrbe rije~kog distributera, od zahva}anja pitke vode, dezinfekcije i skla- dištenja do distribucije sustavom javne vodoopskrbe, u skladu s normom ISO 22000:2005. Potvrda je to i da gra|ani Rijeke i okolice piju kvalitetnu 194 Q Realizacija strate{kih projekata Grada Rijeke

i zdravstveno ispravnu vodu. Isporuka zdravstveno ispravne vode za pi}e postiže se kontinuiranim ulaganjem u održavanje sustava vodoopskrbe, rekonstrukcijom vodosprema, ispiranjem vodovodne mreže s poja~anim mjerama dezinfekcije i dezinsekcije, poja~anim nadzorom materijala koji se ugra|uju u vodovodni sustav i u izravnom su doticaju s vodom te pove}anim brojem mjesta u vodospremama i na vodoopskrbnoj mreži na kojima se obavlja uzorkovanje vode.

X Dogra|en je kanalizacijski sustav na rubnim podru~jima grada Dogra|en je kanalizacijski sustav na rubnim podru~jima grada i ukupno je izgra|eno 15.050 metara kanalizacijske mreže u sklopu nekoliko projekata:

Q Druga faza izgradnje kanalizacije za prihvat i odvodnju sanitarno-potrošnih otpadnih voda naselja Sv. Kuzam (stara jezgra) dovršena je u dugoj polovi- ci 2005. godine izgradnjom gravitacijskog cjevovoda dužine 636 m te tla~- nog cjevovoda dužine 444 m. Na završenu kanalizacijsku mrežu omogu}eno je spajanje 44 gra|evinska objekta. Time je mreža spojena na postoje}u kanalizaciju naselja Draga i odvodi se na središnji ure|aj za pro~iš}avanje otpadnih voda na Delti.

Q Kolektor za prihvat i odvodnju sanitarno-potrošnih i tehnoloških otpadnih voda u Ulici Milutina Bara~a završen je 2005. godine. Radi se o 1.600 m dugom kolektoru koji se proteže od zone bivše tvornice Torpedo do Mlake, s priklju~enjem na kolektor postoje}eg sustava odvodnje Grada Rijeke u Nastavak razvoja komunalne infrastrukture Q 195

Zvonimirovoj ulici. Izgra|ene su dvije crpne stanica i 50 kanalizacijskih priklju~aka te rekonstruiran postoje}i 300 m dug kolektor mješovitog tipa u kolektor za prihvat i odvodnju oborinskih voda.

Q Rekonstrukcija 340 m kanalizacijskih cjevovoda i 437 m cjevovoda vodo- vodnog ogranka u dijelu Ulice Milutina Bara~a izvedena je od sije~nja do prosinca 2007. godine. Vrijednost radova kroz podru~je biv{e tvornice Tor- pedo iznosila je oko 2 milijuna kuna.

Q Kanalizacijski kolektor u Kumi~i}evoj ulici na spoju s kanalizacijskim priklju~- kom tvrtke Galvanizacija u dužini od oko 40 m saniran je sredinom 2006. Saniran je i dio kanalizacijskog kolektora u Kumi~i}evoj ulici prema Ulici Drage Gervaisa.

Q Radovi na zamjeni kanalizacijskog cjevovoda u dužini od oko 150 m u Ulici Tome Striži}a (kod KBC Sušak) kao dio redovitog održavanja sustava javne odvodnje otpadnih voda izvedeni su u svibnju 2006. godine

Q Prva dionica kanalizacijskog kolektora u Ulici Josipa Mohori}a izgra|ena je u drugoj polovici 2007. godine. Radi se o isto~nom dijelu kolektora dužine 523 m u vrijednosti oko 770.000 kn.

Q 3. faza izgradnje sanitarne odvodnje u dijelu naselja Gornji Zamet odvijala se 2006. i 2007. godine. 196 Q Realizacija strate{kih projekata Grada Rijeke

Q U Ulici Zametski koren paralelno su izvo|eni radovi na vodovodnoj i kanali- zacijskoj mreži u dvije faze. U trup prometnice položeno je 511 m novih ka- nalizacijskih cijevi profila 250 mm i obavljena je zamjena 170 m transpor- tnog i 165 m dugog vodovodnog cjevovoda. Ukupna vrijednost investicije bila je oko 1,6 milijuna kuna.

Q Tri kanalizacijska ogranka za odvodnju sanitarno-potrošnih otpadnih voda u Ulici Andrije Peru~a izvedena su od srpnja do kraja 2007. godine. Izgrad- njom posljednjih ogranaka ukupne dužine 215 m, podru~je Vežice u cijelosti ima izgra|en sustav javne kanalizacijske mreže. Istovremeno je na novoiz- gra|eni sustav javne odvodnje spojeno 20-ak objekata koji su svoje otpad- ne vode prije zbrinjavali putem septi~kih jama, ~ime se dodatno zaštitilo izvorišta pitke vode u Martinš}ici. Ukupna vrijednost razvojnog zahvata bila je oko 350.000 kn.

Q Dio glavnog kanalizacijskog kolektora na Delti u dužini od 270 metara sani- ran je krajem 2007. godine. Vrijednost radova je 200.000 kuna. U prethod- ne tri godine investirano je 558.250 kn u saniranje ostalih 332 m glavnog kanalizacijskog kolektora na Delti.

Q Zamjena 200 metara sanitarno-potrošnog kanalizacijskog cjevovoda u na- seljenom dijelu Ulice Turan izvedena je sredinom 2008. godine. Nastavak razvoja komunalne infrastrukture Q 197

Q Rekonstrukcija 1.300 m kanalizacijskog cjevovoda u Ulici Kozala zapo~ela je u drugoj polovici 2008. godine, a završetak se o~ekuje se do srpnja 2009. godine. Rekonstrukcijom kanalizacijske mreže odvojit }e se sanitarne od oborinskih voda kao preduvjet za razvoj i širenje mreže odvodnje sanitarne otpadne vode na širem podru~ju Pulca-Braš}ine. Ugovorena vrijednost ra- dova je oko 5 milijuna kuna.

Q Šestomjese~nim radovima na potezu od raskrižja Ulice Marije Grbac s Dra- ži~kom ulicom do njezina raskrižja s Ulicom Koši}evac u dužini od 450 me- tara uredit }e se oborinska odvodnja i izgraditi sanitarni kolektor te pripre- miti 30-ak ku}nih priklju~aka. Planirani rok završetka radova je sredina travnja 2009. godine. Ugovorena vrijednost gra|evinskih radova i provo|enja stru~nog nadzora iznosi oko 3,7 milijuna kuna.

Q Po mjesnim odborima odvijali su se sljede}i radovi: O U Ulici Frkaševo na Drenovi po~etkom 2007. izgra|ena je sanitarna od- vodnja u dužini od 155 m. O Hitna zamjena kanalizacijskog cjevovoda u dužini od 75 m u Ulici Pod- murvice od ku}nog broja 18 do ku}nog broja 26 izvedena je u studeno- me 2007. godine. O Zamjena kanalizacijskog kolektora u dužini od 110 m u Šetalištu XIII. di- vizije od ku}nog broja 107 do ku}nog broja 121 izvedena je u travnju 2007. godine. 198 Q Realizacija strate{kih projekata Grada Rijeke

X Fazna izgradnja kanalizacijskog sustava Grobinštine

Fazna izgradnja kanalizacijskog sustava Grobinštine radi zaštite izvorišta pitke vode, s naglaskom na realizaciji kanalizacije u drugoj vodozaštitnoj zoni, zapo~ela je 2006. godine.

Q Radi se o realizaciji dijela projekta Jadran koji je financiran 50% iz sredstava zajma Svjetske banke (IBRD), 24% iz sredstava Državnog prora~una, 12% iz sredstava Hrvatskih voda i 14% iz sredstava jedinica lokalne samouprave putem cijene za razvoj komunalnih djelatnosti

Projekt uklju~uje tri faze: Q Prva faza obuhva}ala je izgradnju kanalizacijskih gravitacijskih kolektora:

O Kosorci – Svilno – Orehovica (dužine 3.078 m)

O Buzdohanj – Kosorci (dužine 870 m) i

O Hrastenice – Kosorci (dužine 1.932 m)

O dvije podzemne crpne stanice, Kosorci i Hrastenice, s pripadaju}im tla~- nim cjevovodima ukupne dužine 336 m.

O Radovi na izgradnji kanalizacijskog kolektora Buzdohanj-Kosorci-Hrastenice (dužine 3,1 km) zapo~eli su sredinom 2006. i završili unutar godine dana. Nastavak razvoja komunalne infrastrukture Q 199

Ukupna je vrijednost gra|evinskih radova, opreme, elektroradova, nadzora i projektiranja bila oko 13 milijuna kuna.

Q Druga faza obuhva}ala je izgradnju kolektora u Ulici Ra~ki gdje je u prvoj polovici 2008. izvedeno 2400 m spojnog kolektora od raskrižja na Orehovi- ci do Titova trga. Ukupna je vrijednost radova bila oko 10 milijuna kuna.

Q Tre}a faza obuhva}a izgradnju kanalizacijske mreže u naselju Pašac, a za- po~ela je u srpnju 2008. godine izgradnjom spojnog kolektora od Orehovice do Pašca. Istovremeno se izvode i radovi na prvoj fazi rekonstrukcije susta- va javne vodoopskrbe naselja Pašac. U 15 mjeseci trajanja radova izgradit }e se jedna crpna stanica sustava javne odvodnje, oko 2 km spojnog kolek- tora, od ~ega je 700 m tla~ni cjevovod, oko 2 km mjesne kanalizacijske mreže te rekonstruirati oko 2 km vodovodne mreže sa svim objektima i pri- klju~cima.

Q Ukupna vrijednost radova iznosi oko 17,5 milijuna kuna, od ~ega je oko 15 milijuna kuna vrijednost radova na izgradnji spojnog kolektora Orehovica-Pa- šac i kanalizacijske mreže u naselju Pašac. Vrijednost radova na 1. fazi re- konstrukcije vodoopskrbe naselja Pašac je oko 2,5 mil. kuna. X Obavljene su pripreme za izgradnju ure|aja višeg stupnja pro~iš}a- vanja otpadnih voda i izmještanja ure|aja na novu lokaciju – dovršetak analize lokacije centralnog ure|aja za pro~iš}avanje na Delti. 200 Q Realizacija strate{kih projekata Grada Rijeke

X Sustavno snimanje kanalizacijske mreže Grada Rijeke Sustavno snimanje kanalizacijske mreže Grada Rijeke vozilom za televi- zijsku inspekciju, KD Vodovod i kanalizacija pokrenuo je prvi u Hrvatskoj. Nabavljeno je specijalno vozilo te mali prijenosni sustav kompatibilan s vo- zilom, koji omogu}uje snimanje teško dostupnih kanala s 3 vrste kamera.

Q Godišnji plan snimanja kanalizacijske mreže iznosi 30 km, a osim snimanja uklju~uje ~iš}enje i premoš}ivanje protoke na kolektorima. Podaci dobiveni snimanjem kanalizacijske mre`e unose se u programski paket Geomedia, tijekom 2008. u bazu je uneseno novih 28 km kanalizacijske mre`e.

Q Nabavljena je nova oprema za detekciju korozije betonskih cijevi i detekciju odstupanja od idealnog kružnog oblika – laserprofiler; uza sve to dobavljen i implementiran novi programski paket IKIS (mrežna verzija) u kojem se pohranjuju svi podaci snimanja kanalizacijske mreže. Uvo|enjem novoga programskog paketa stvoreni su uvjeti za upravljanje kanalizacijskim sus- tavom. Cilj je vizualnom inspekcijom kodirati ošte}enja sukladno normi HRN EN 13508-2 te ih prema naputku DWA 149-3 vrednovati.

Q Na podru~ju Grada Rijeke i okolice postavljen je sustav 13 kišomjera koji sus- tavno prati kišna razdoblja te je u suradnji s Gra|evinskim fakultetom u Rijeci izra|en programski paket za pra}enje i analizu kiša na podru~ju Grada Rijeke. Nastavak razvoja komunalne infrastrukture Q 201

Q Postavljeni su i umjereni mjera~i protoke na lokacijama Mrtvi kanal – ras- teretna gra|evina, lokacija Krešimirova, Biodisk Sv. Kuzam, Biodisk Kuku- ljanovo i Klana te na glavnom isto~nom i zapadnom kolektoru Grada Rijeke. Kontinuiranim mjerenjem protoka na ovim lokacijama postat }e vidljiv utjecaj dotoka otpadnih i oborinskih voda isto~nog i zapadnog dijela grada na ure- |aj za pro~iš}avanje otpadnih voda Delta.

Za ~i{}i okoli{

X Sanacija starog odlagališta otpada Viševac Sanacija starog odlagališta otpada Viševac zapo~ela je izvedbom prob- nog polja površine oko 1500 m2, te izradom projektne dokumentacije za kompletnu sanaciju.

X Izgradnja nove centralne zone za gospodarenje otpadom Izgradnja nove centralne zone za gospodarenje otpadom na Marinš}ini zapo~ela je izgradnjom obilazne ceste za Studenu. U tijeku je odobravanje IPA aplikacije od strane nadle`nih tijela Europske komisije i Republike Hrvatske. 202 Q Realizacija strate{kih projekata Grada Rijeke

Gradski prijevoz XNova autobusna baza Priprema projektne dokumentacije nove autobusne baze na Srdo~ima kao priprema za sufinanciranje od strane europskih fondova je u tijeku i po prihva}anju urbanisti~kog plana ure|enja u 2009. izradit }e se studija izve- divosti. Aktivnosti na gradskim grobljima XCentralno gradsko groblje Drenova Izgradnja sredi{njeg objekta na Centralnom gradskom groblju Drenova završena je u 2007. godini. Rije~ je o kapitalnom projektu ~ija je izgradnja po~ela 2005. godine, financijski vrijednom oko 35 milijuna kuna, koji su zajedni~ki financirali Grad Rijeka i Komunalno društvo Kozala. Površina ob- jekta je 3.100 m2.

Q Dvoetažni sredi{nji objekt sastoji se od više cjelina – reprezentativnoga ceremonijalnog prostora, sadržaja za prihvat i pripremu pokojnika, servisnih prostorija i prostorija grobnoga gospodarstva te administrativnih prostorija s izložbenim salonom pogrebne opreme. Najsve~aniji dio objekta svakako su ceremonijalni dijelovi, smješteni na gornjem platou, koji se preko trgova s trijemovima direktno vezuju na središnju sve~anu aleju. Nastavak razvoja komunalne infrastrukture Q 203

Q Cijeli objekt oblikovan je bijelim kamenom, modrim staklom, bojanimim bbe-e- tonom i maslinovim drvom. Umjetni~kim i tehni~kim kombiniranjemm mma-a- terijala postignuta je skladnost pro~elja.

Q Najupe~atljiviji su ceremonijalni prostori velike i male odarnice s prate}imate}im sadržajima: salonima za obitelj i rodbinu, prostorijom za voditelja ceremoni-emoni- jala, pripadnike vjerskih zajednica i dr., koji su svojom veli~inom prilago|enigo|eni o~ekivanom posjetu.

Q Rije~ je o najzna~ajnijoj investiciji od otvorenja Centralnoga gradskogog grogro-- blja na Drenovi do danas, ~ijom izgradnjom je osigurano dostojanstveno po~ivalište.

XGroblje Kozala Završeni su i radovi na ure|enju ulaza za groblje Kozala, vrijedni 3,6 milijuna kuna. Tijekom radova zavr{enih 2007. godine, ure|en je dio pris- tupnog trga površine 1.104 m2 na ulazu i izvedena je rekonstrukcija servis- nih gra|evina uz dogradnju sa zapadne strane. Rekonstruirano je prizemlje i kat postoje}e zgrade, dogra|en novi dio, a u prizemlju novog dijela ure|en je natkriveni trg s ~etiri cvje}arnice u staklenim stupovima. Ure|en je i okoli{ gra|evina te dio Ulice Petra Kobeka. 204 Q Realizacija strate{kih projekata Grada Rijeke

Q Novo pro~elje jedinstvenog objekta tretira se kao kulisa trga u koji se zr- cali postoje}i zeleni fond. Na razini prve etaže razvijen je metalni prsten maslinastozelene boje, bez vidljivih nosivih elemenata, koji kruži oko cijelog gabarita objekta, zatvaraju}i ga u jedinstvenu cjelinu.

Q U sklopu ure|enja ulaza na groblju Kozala, ure|ena su i ~etiri poslovna prostora za cvje}arnice, parkiralište s deset parkirnih mjesta za obitelj po- kojnika te za osobe s posebnim potrebama, pripadnike vjerskih zajednica i slu`bena vozila KD Kozala. Ulaz u groblje reguliran je uvo|enjem besplatnih žetona. Tako je parking na samom ulazu u groblje rezerviran samo za obitelj pokojnika.

Q U izgradnju novih grobnih mjesta Komunalno društvo Kozala uložilo je i oko 5,5 milijuna kuna vlastitih sredstava. Od toga, 1,5 milijuna kuna utro- šeno je na pripremu terena i izgradnju blokova niša i obiteljskih grobova na groblju Kozala, gdje je u planu 50 novih obiteljskih grobova i 104 niše. Oko 1,3 milijuna kuna planirano je za završetak izgradnje polja grobnica i niša na Centralnom gradskom groblju Drenova, gdje je u planu 140 grobnica i 75 niša, a u pripremi je i projekt za nastavak izgradnje na istom terenu. Od ostalih investicijskih aktivnosti, priprema se teren za izgradnju desetak obi- teljskih grobova na groblju Donja Drenova. Treba istaknuti i izgradnju ukop- Nastavak razvoja komunalne infrastrukture Q 205

nih mjesta na op}im poljima na groblju Drenova gdje je prora~unskim sred- stvima Grada Rijeke u iznosu od 2 milijuna kuna izgra|eno 450 novih ukopnih mjesta.

Q Za održavanje groblja rezervirano je 3,8 milijuna kuna. Ta su sredstva planirana za ure|enje pješa~kih staza, hortikulture, zelenila, popravak pot- pornih zidova i sanaciju drugih ošte}enja.

Q Izdana je brošura pod nazivom Smrtni slu~aj i kako postupiti…, u kojoj zainteresirani mogu pro~itati sve informacije o tome što i kako napraviti kada se dogodi smrtni slu~aj. Novost u radu društva je i dolazak zaposle- nika KD Kozala u ku}u obitelji koja je imala smrtni slu~aj. Bit }e to zaposle- nik KD Kozala, koji }e, prema potrebi, ako netko tko je imao smrtni slu~aj ne želi ili ne može do}i u središte Društva, oti}i u ku}u obitelji i dogovoriti s ~lanovima obitelji pokojnika što treba u~initi. Ta se usluga za rije~ko podru~je ne}e dodatno napla}ivati.

Q Vlasništvo zemlji{ta svih gradskih groblja kontinuirano se otkupljuje, za što je tijekom planskog razdoblja utrošeno oko 600.000 kuna. 206 Q Realizacija strate{kih projekata Grada Rijeke Nastavak razvoja komunalne infrastrukture Q 207 Izgradnja poduzetni~ke infrastrukture za dizajn i nove tehnologije u Torpedu

Ure|enje prostora za Regionalnu razvojnu agenciju Porin u Torpedu

Stvaranje uvjeta za nov sajamski prostor u Torpedu – revitalizacija podru~ja bivšeg Torpeda industrijskih Poticanje izgradnje Veletr`nice ribe i ribarske lu~ice u Torpedu

Poticanje gospodarskih subjekata u razvoju vlastitih programa na lokaciji Hartere – stvaranje preduvjeta za revitalizaciju podru~ja Hartere

Izgradnja hotela i poslovnog centra unutar kompleksa Ben~i}

Izgradnja prometne i komunalne infrastrukture na lokaciji Bodulovo

Poticanje poduzetništva

Preliminarne prostorne analize podru~ja INA-Rafinerija Mlaka u kontekstu prenamjene lokaliteta

Izgradnja poduzetni~ke infrastrukture za dizajn i nove tehnologije u Torpedu

Ure|enje prostora za Regionalnu razvojnu agenciju Porin u Torpedu

Stvaranje uvjeta za nov sajamski prostor u Torpedu – revitalizacija podru~ja bivšeg Torpeda

Poticanje izgradnje Veletr`nice ribe i ribarske lu~ice u Torpedu

Poticanje gospodarskih subjekata u razvoju vlastitih programa na lokaciji Hartere – stvaranje preduvjeta za revitalizaciju podru~ja Hartere 4.3.

Revitalizacija starih prostora – razvoj novog poduzetništva

oznata po svojoj industrijskoj baštini, Rijeka je suo~ena s velikom po- trebom revitalizacije bivših industrijskih kompleksa. Pritom su najzah- Ptjevnije lokacije bivših tvornica Torpedo, Ben~i} i Tvornice papira, jer je rije~ o najve}im površinama na kojima se nekretnine prenamjenjuju iz proiz- vodne u mješovite, a pretežito uslužne djelatnosti. Osim prenamjene djelatno- sti na tim lokacijama, stare se zgrade postupno obnavljaju i dogra|uju novim zdanjima, a kona~ni je smisao stvaranje prostornih i infrastrukturnih potencija- la za razvoj novog poduzetništva. Budu}i da je rije~ o velikim zonama i izgrad- nji nove gradske infrastrukture, jasno je da i novi poduzetnici zahtijevaju druk~iji tretman Grada jer svojim privatnim investicijama sudjeluju u povijesnom pro- cesu revitalizacije. Sve to ~ini ove procese vrlo složenima, uz posebno pošto- vanje rješenja nadležnoga Konzervatorskog odjela zaduženog za zaštitu povijes- ne baštine. U mandatnom razdoblju 2005.–2009., a u suradnji s poduzetnicima i svim nadležnim ustanovama, Grad Rijeka ostvario je sljede}e rezultate na podru~ju revitalizacije bivših industrijskih zona. 210 Q Realizacija strate{kih projekata Grada Rijeke

XIzgradnja poduzetni~ke infrastrukture za dizajn i nove tehnologije u Torpedu

Q Potpisani su ugovori s korisnicima poduzetni~kog inkubatora Torpedo, uku- pno 17 tvrtki, na osnovi kojih mogu koristiti cjelokupnu poduzetni~ku infra- strukturu koju nudi Regionalna razvojna agencija Porin, a mogu i zajedni~ki sudjelovati u projektima od interesa za podru~je Primorsko-goranske župa- nije. Ti poslovni prostori daju se na korištenje na vrijeme do ~etiri godine, a prva ~etiri mjeseca novoosnovane su tvrtke oslobo|ene pla}anja naknade za korištenje poslovnog prostora, dok po~etna cijena naknade za korištenje poslovnog prostora do godine dana iznosi tri eura po metru ~etvornom, a svake sljede}e godine cijena se pove}ava na 4, 5 i 7 eura po metru ~etvor- nom. Cilj je razvijanje djelatnosti, odnosno osmišljavanje kvalitete proizvoda, marketinška aktivnost, dizajniranje proizvoda i njihovo povezivanje u clustere. XUre|enje prostora za Regionalnu razvojnu agenciju Porin u Torpedu

Q Nastojanja Grada Rijeke da od Porina stvori snažnu potpornu instituciju po- tvr|ena su njegovim uspješnim radom pa je nakon dužeg pregovaranja s Primorsko-goranskom županijom, 2004. godine odlu~eno da se Porin preo- blikuje u razvojnu agenciju. Promjenom naziva društva, pove}anjem temelj- nog kapitala i proširenjem djelatnosti, nova Regionalna razvojna agencija Porin nastavila je svojim aktivnostima i projektima pridonositi razvoju grada Revitalizacija starih industrijskih prostora – razvoj novog poduzetni{tva Q 211

i regije. Sjedište društva preseljeno je u novoure|ene prostorije kupljene od bivše tvornice Torpedo, uz koje su dodatno ure|eni i prostori za još jedan poduzetni~ki inkubator za uslužne djelatnosti te Info-centar i EU info-dom, površine 1.985 m². U kupnju prostora i njegovo opremanje uloženo je oko 8,3 milijuna kn.

Q S pokretanjem projekta Porin 1996., zapo~elo je ure|ivanje poslovnog pro- stora za potrebe poduzetnika-po~etnika, s ciljem pružanja prostorne potpo- re za proizvodne djelatnosti. Zapo~elo se s prvih 1.175 m2 i 12 radioni~kih prostora te uredskog prostora za sjedište društva. Kasnijim odlukama Po- glavarstva Grada Rijeke, poslovni se prostor proširio na 2.832 m2.

XStvaranje uvjeta za nov sajamski prostor u Torpedu – – revitalizacija podru~ja bivšeg Torpeda

Q Osim realizacije veletržnice ribe te Razvojne agencije Porin, smještaj kojih je ostvaren unutar postoje}ih gra|evina i/ili uz njihovu manju rekonstrukci- ju, realizacija ostalih željenih programa, tj. sajamskog i njemu prate}ih sa- držaja kao programa koji je, u skladu s Prostornim planom ure|enja Grada Rijeke i Generalnim urbanisti~kim planom Grada Rijeke, okosnica transfor- macije ovog dijela grada, izostala je prije svega zbog nedostatnog odaziva tržišta odnosno poduzetni~ke inicijative putem koje bi se planski osmislila, a potom i prenamijenila prostorna cjelina koju sa~injavaju tri biv{e tvorni~ke 212 Q Realizacija strate{kih projekata Grada Rijeke

hale (dvije hale vlasni{tvo su Torpeda d.d. u ste~aju, jedna je hala u privat- nom vlasni{tvu), lansirna rampa (na pomorskom dobru) te željezni~ka remi- za (u vlasništvu HŽ-a). Za to podru~je, prošireno površinom današnjih skla- dišta sjeverno od Ulice Milutina Bara~a, temeljem Programa mjera za unaprje|enje stanja u prostoru za razdoblje 2004.–2006. pokrenuta je izra- da Detaljnog plana ure|enja podru~ja Torpedo, ali je njegovo dovršenje najve}im dijelom izostalo upravo zbog nedostatka konkretnih nositelja pro- grama realizacije.

Q U okviru ste~ajnog postupka prodana je jedna od tri biv{e proizvodne hale koje jo{ od 2000. godine, otkako je ova tvornica u ste~aju, uporno tra`e kupca, i to hala biv{e tvornice motora, veli~ine 14.400 m2, za 4,8 milijuna eura tvrtki Jedinstvo iz Krapine.

Q Preostale dvije hale vrijede oko 6 milijuna eura, i kada bi se prodale po toj cijeni, radni~ka bi potraživanja gotovo u potpunosti bila podmirena i ste~ajni bi postupak time bio zavr{en. XPoticanje izgradnje Veletržnice ribe i ribarske lu~ice u Torpedu

Q Prihva}anjem prijedloga teksta Društvenog ugovora tvrtke Veletržnica ribe Rijeka d.o.o. u sije~nju 2007., u ~ijem }e temeljnom kapitalu u iznosu od 40 tisu}a kuna sudjelovati jednom ~etvrtinom, Grad Rijeka je dao veliku podrš- ku ure|enju Veletržnice ribe. Ta bi tržnica trebala postati jednim od zna~ajnih Revitalizacija starih industrijskih prostora – razvoj novog poduzetni{tva Q 213

mjesta za prodaju ribe u Hrvatskoj. Projekt Veletržnice u Rijeci ostvaruje se i zahvaljuju}i tome što su Grad Rijeka i Lu~ka uprava Rijeka na vrijeme pre- poznali vrijednost i potencijal lokacije te otkupili nekretninu od tvrtke Torpe- do u ste~aju.

XPoticanje gospodarskih subjekata u razvoju vlastitih programa na lokaciji Hartere – stvaranje preduvjeta za revitalizaciju podru~ja Hartere

Q Postindustrijski kompleks Hartere ~ini nekoliko tvorni~kih i skladišnih hala, koje se prostiru na površini od oko 35.000 m2, a za koje su Prostornim pla- nom ure|enja Grada Rijeke i Generalnim urbanisti~kim planom Grada Rijeke predložene razli~ite nove namjene i procedure koje treba provesti s ciljem prilagodbe novim poslovnim sadržajima.

Q Najsjeverniji i graditeljski i funkcionalno gotovo autonomni dio bivše tvornice sklop je skladišnih gra|evina tzv. Marganova, koji se treba prenamijeniti u kulturni centar mladih. Ova transformacija, koja je planirana bez bitnog po- ve}anja zate~enih površina i dimenzija, bit }e provedena u skladu s projek- tnom dokumentacijom ~ija je izrada u tijeku.

Q Središnji sklop gra|evina koje se pružaju od spoja na Ru`i}evu ulicu, sjever- no du` korita Rje~ine do ispod Banskih vrata, i koji ~ine srce nekada{nje tvornice, pribli`ne bruto razvijene povr{ine od 50.000 m2, predmet je De- 214 Q Realizacija strate{kih projekata Grada Rijeke

taljnog plana ure|enja podru~ja Hartera, izrada kojega je pokrenuta temeljem Programa mjera za unaprje|enje stanja u prostoru za razdoblje 2007.–2011. godine. Ciljevi izrade detaljnog plana višestruki su. Osim planiranja i dimen- zioniranja zahvata kojima }e se potaknuti integracija podru~ja u urbanu matricu grada, utvr|ivanja vrste, opsega i smještaja novih trgova~kih, usluž- nih, javnih i društvenih sadržaja te pješa~kih i javnih površina op}enito, po- trebno je valorizirati vrijednost graditeljskog naslije|a te u skladu s time utvrditi i opseg, vrstu i karakter mogu}ih zahvata unutar graditeljskih sklo- pova. Trenuta~no je detaljni plan izra|en do razine koja }e omogu}iti pro- vedbu prethodne rasprave o prijedlogu zahvata obnove, o~uvanja, rekon- strukcije i izgradnje kompleksa ~ije se kona~ne prostorne mogu}nosti mogu zaklju~iti s pribli`no 60.000 m2 bruto razvijene povr{ine.

Q U prostoru bivše Tvornice papira ~etiri godine za redom održava se Hartera festival koji svojom ve} prepoznatljivom koncepcijom na dvije pozornice dovodi najja~e izvo|a~e urbane klupske glazbe iz regije i svijeta. Budu}i da ve}ina inozemnih izvo|a~a nastupa na najve}im svjetskim festivalima, Har- tera je postala jedno od najve}ih glazbenih doga|aja u Hrvatskoj.

Q U prostorima bivše Tvornice papira održana su brojna kulturna doga|anja u sklopu Rije~kih ljetnih no}i. Proces revitalizacije prostora prezentiran je i na brojnim arhitektonskim skupovima širom Europe, me|u ostalim i na Bie- nnalu arhitekture u Veneciji 2006. godine. Revitalizacija starih industrijskih prostora – razvoj novog poduzetni{tva Q 215

Q U okviru razvoja projekta Centra za mlade Hartera putem poduzetništva i kulture, održan je okrugli stol s udrugama iz kulture.

XIzgradnja hotela i poslovnog centra unutar kompleksa Ben~i}

Q U rujnu 2006. donesen je Detaljni plan ure|enja podru~ja "Ben~i}" kojim je, uz nužne dorade i razrade, u dokument prostornog ure|enja preto~en prvo- nagra|eni rad arhitekta Darija Gabri}a s javnog natje~aja za urbanisti~ko- -arhitektonsko rješenje kompleksa, ali i stvorena osnova daljnjih postupaka. Krajem 2006. i po~etkom 2007. Grad Rijeka vodio je izradu projekata ukla- njanja gra|evina predvi|enih detaljnim planom, a potom i samo uklanjanje koje je provedeno polovicom 2007. godine. Istovremeno je naru~ena, polo- vicom 2007. izra|ena, a do polovice 2008. i provedena parcelacija ~estica u obliku i površini predvi|enoj Detaljnim planom ure|enja.

Q Polovicom 2007. proveden je natje~aj za osnivanje prava gra|enja za iz- gradnju nove poslovno-hotelske gra|evine s podzemnom garažom te re- konstrukciju dijela postoje}ih gra|evina (bivši teatrin i tzv. ciglena gra|evina) u istoj namjeni, ukupne bruto razvijene površine približno 16.000 m2. Daljnji razvoj ovog projekta povjeren je privatnom investitoru, s inozemnim par- tnerima koji su ponudili naknadu za osnivanje prava gra|enja u iznosu od 2.636.150 eura. 216 Q Realizacija strate{kih projekata Grada Rijeke

Q Program rekonstrukcije sjevernog dijela kompleksa obuhva}a rekonstrukci- ju i dogradnju tzv. T-objekta u ukupnoj bruto razvijenoj površini od približno 12.000 m² za smještaj Muzeja moderne i suvremene umjetnosti, te grad- nju novog trga, površine oko 8.000 m² s podzemnom garažom. XIzgradnja prometne i komunalne infrastrukture na lokaciji Bodulovo

Q Nakon donošenja Detaljnog plana ure|enja trgova~kog i uslužnog podru~ja – radna zona Bodulovo kojim je obuhva}eno podru~je jugoisto~no i sjeve- rozapadno od trgova~kog centra Getro, ukupne površine približno 9,4 ha, uslijedile su daljnje faze pripreme s ciljem privo|enja podru~ja planiranoj namjeni. Tako je 2005. izra|en, a 2006. i proveden parcelacijski elaborat za novoplanirane ~estice poslovne namjene, prometnica i infrastrukture u vla- sništvu Grada Rijeke, te novoplanirane brane s retencijom, ukupne površine približno 35.000 m2.

Q U nastojanju da se u cijelosti riješe preduvjeti realizacije radne zone, tj. ure- di dio Škurinjskog potoka i njegova sliva, u svibnju 2007. zaklju~en je s vlas- nicima nekretnina ugovor o otkupu ~estica namijenjenih izgradnji brane s retencijom, ukupne površine približno 10.100 m2.

Q Dio radne zone u vlasništvu Grada Rijeke predložen je za realizaciju podu- zetni~kih programa te je 2008. godine dovršeno projektiranje dijela pristu- Revitalizacija starih industrijskih prostora – razvoj novog poduzetni{tva Q 217

pnih prometnica (spoj na Škurinjsku cestu) i dijela internih prometnica s pripadaju}om infrastrukturom, kao i platoa koji trebaju biti izvedeni radi po- nude planiranih ~estica preko tržišta za realizaciju.

Q Budu}i da realizacija opisanog podru~ja name}e potrebu regulacije Škurinj- skog potoka, s Hrvatskim vodama je u srpnju 2007. zaklju~en Sporazum o izgradnji pregradne brane izme|u radnih platoa i Škurinjskog potoka, a po- ~etkom 2008., nakon dovršetka imovinsko-pravne pripreme, sastavljen je i Ugovor o realizaciji tog zahvata.

XPoticanje poduzetništva

Q Odjel za poduzetništvo je u skladu sa strateškim odrednicama Grada Rijeke pokrenuo u 2008. godini program Jamstveni instrumenti za osiguranja finan- ciranja projekata malog gospodarstva na podru~ju Grada Rijeke kao podrš- ku razvoju maloga gospodarstva i lakšem pristupu financijskim sredstvima za realizaciju poduzetni~kih pothvata.

Q Cilj je toga programa poticanje razvoja maloga gospodarstva u Gradu Rijeci u smislu pove}avanja kvalitete i konkurentnosti poduzetni~kih projekata te ulaganja u istraživanje, razvoj i primjenu suvremenih tehnologija i inovacija. Ostvarenje cilja Programa omogu}it }e se izdavanjem jamstva za nedosta- ju}i dio pokri}a glavnice poduzetni~kih kredita. 218 Q Realizacija strate{kih projekata Grada Rijeke

Q Preko programa kreditiranja i subvencioniranja poduzetnika, realizirano je sljede}e: O Komisioni krediti – kreditna linija provodila se od 2001. do 2005.; odobre- no je 5.916.927 kuna kredita, a 2005. godine realizirana su kreditna sredstava u iznosu 350.000 kuna. O Depozitni krediti – 2007. i 2008. godine za poticanje poduzetni~kih ak- tivnosti u segmentima urbanog turizma i proizvodnih djelatnosti osigu- ran je kreditni fond od 6 mil. kuna. Po ovom Programu u 2007. godini realizirano je sedam kredita u ukupnom iznosu 2.530.000 kuna. Progra- mom za 2008. godinu uz osiguranje kreditnog fonda od 3 mil. kuna, niže kamatne stope temeljem depozita, Grad Rijeka subvencionira i kamat- nu stopu za 1,6%. O S ciljem pružanja dodatne potpore korisnicima poduzetni~kih kredita, u mandatnom su razdoblju odobrene 1.538.044 kune za sufinanciranje kamata, troškova kredita i komunalne naknade. Q Krajem 2007. donesen je Op}i program mjera razvoja poduzetništva, u ko- jem su obuhva}ene sve mjere Grada Rijeke usmjerenje na poticanje i razvoj poduzetništva. Mjere Op}eg programa odnose se na pet podru~ja: O Mjere ja~anja konkurentnosti O Mjere potpore novim oblicima obrazovanja i informiranja u poduzetništvu O Mjere poticanja financiranja poduzetništva O Mjere razvoja poduzetni~ke infrastrukture O Mjere promicanja poduzetni~ke kulture. Revitalizacija starih industrijskih prostora – razvoj novog poduzetni{tva Q 219

XPreliminarne prostorne analize podru~ja INA-Rafinerija Mlaka u kontekstu prenamjene lokaliteta

Q Polovicom 2008. godine prestao je s radom pogon proizvodnje mazivih ulja INA-Rafinerije nafte Rijeka na lokaciji Mlaka. S obzirom na položaj i zna~enje lokacije u kontekstu širega gradskog središta te njezin prostorni potencijal, bio je to dovoljan razlog za usmjeravanje planerske pažnje prema širem pod- ru~ju današnje lu~ko-industrijske zone pa je u suradnji Grada Rijeke i Društva arhitekata Rijeka uprili~ena radionica Patching the City – Krpanje grada cilj koje je bio istražiti prostorne, funkcijske i druge oblike rekonstrukcije proma- tranog podru~ja i njegove integracije u ukupnost gradskog urbaniteta.

Q Od rujna do prosinca 2008. održane su radionice za sedam studentskih ti- mova, polaznika razli~itih arhitektonskih fakulteta (Winterthur, Švicarska, Tec- hniche Universitat, Be~, Austrija, Paris-La Vilette, Francuska, Arhitektonski fakultet Zagreb i Gra|evinsko-arhitektonski fakultet Split, po jedna student- ska skupina, te Arhitektonski fakultet iz Ljubljane, Slovenija, dvije student- ske skupine) i njihove profesore-mentore. Iako moramo biti svjesni ograni- ~enja dosega studentskih radova, ipak je provedba ove radionice barem na trenutak skrenula pozornost stru~ne i op}e javnosti na potencijale spome- nutog podru~ja i dugoro~ne u~inke transformacijskih procesa koji }e nei- zbježno uslijediti. 220 Q Realizacija strate{kih projekata Grada Rijeke Revitalizacija starih industrijskih prostora – razvoj novog poduzetni{tva Q 221 Izgradnja komunalne i prometne infrastrukture za novu Sveu~ilišnu bolnicu na Trsatu

Udio Grada u izgradnji Sveu~ilišne bolnice na Trsatu

Poticanje izgradnje hospicija

Osnivanje Centra za zaštitu djece Ti} i socijalne Izgradnja Skloništa za žrtve obiteljskog nasilja

Izgradnja Centra za autizam na Potoku

Poticanje izgradnje novog Doma umirovljenika

Izgradnja bazena na Školji}u

Prevencija bolesti ovisnosti

Izgradnja azila za napuštene životinje

Izgradnja komunalne i prometne infrastrukture za novu Sveu~ilišnu bolnicu na Trsatu

Udio Grada u izgradnji Sveu~ilišne bolnice na Trsatu

Poticanje izgradnje hospicija

Osnivanje Centra za zaštitu djece Ti}

Izgradnja Skloništa za žrtve obiteljskog nasilja

Izgradnja Centra za autizam na Potoku

Poticanje izgradnje novog Doma umirovljenika

Izgradnja bazena na Školji}u

Prevencija bolesti ovisnosti

Izgradnja azila za napuštene životinje 4.4. Unapre|enje zdravstva skrbi

rad Rijeka poznat je po svome sveobuhvatnome socijalnom programu koji je oduvijek bio važan dio gradskih napora da se osiguraju dostojni Guvjeti života svih gra|ana. Kao aktivan sudionik u Europskom i nacio- nalnom programu Zdravih gradova, Grad Rijeka pokrenuo je nekoliko važnih pro- grama usmjerenih na pojedine ciljne skupine stanovnika. Stoga su posebno razra|eni programi koji se ti~u zdravlja i kvalitete `ivota stanovnika tre}e životne dobi, promocije zdravlja i zdravog na~ina života te prevencije bolesti ovisnosti. Zbog potrebe stalnog pra}enja stanja u djelatnosti socijalne skrbi i zdravstva, izra|eno je više istra`ivanja i strategija kao polaznica za gradsku socijalnu i zdrav- stvenu politiku. Posebna se pozornost pridala i populacijskoj politici, a upravo ta politika ~ini vrlo složen sustav mjera i aktivnosti koje nadilaze nadležnosti poje- dinih odjela gradske uprave. Iako su socijalne, zdravstvene i populacijske politike postale dio složenog sustava razvoja Grada, u nastavku se iznose najzna~ajnija ostvarenja u mandatnom razdoblju 2005.– 2009. godina. 224 Q Realizacija strate{kih projekata Grada Rijeke

XIzgradnja komunalne i prometne infrastrukture za novu Sveu~ilišnu bolnicu na Trsatu

Q Budu}i da se Sveu~ilišni kampus i planirani Klini~ki bolni~ki centar na Trsatu oslanjaju na istu prometnu i komunalnu infrastrukturu, imovinsko-pravna priprema te izrada potrebne projektne dokumentacije za izgradnju 1. faze Sveu~ilišne avenije (275 m) i Duki}eve ulice (410 m), dovršena u drugoj polovici 2008. godine, bila je u funkciji izgradnje oba kompleksa, bez obzira na vremenski pomak izme|u investicijskih ciklusa.

Q Po~etkom 2009. godine Grad Rijeka pristupit }e realizaciji planiranih zahvata.

Q S ciljem optimizacije gradnje i pružanja dijela komunalnih usluga, u projekt izgradnje komunalne infrastrukture uklju~ena je i tvrtka Energo koja dovršava projekte izgradnje nove energane kako bi se tijekom 2009. godine pristupilo njezinoj izgradnji. Osim korištenja plina, važnost je energane u objedinjavanju proizvodnje toplinske energije i za potrebe Sveu~ilišnog kampusa i za potrebe budu}ih gra|evina Klini~koga bolni~kog centra, kao i mogu}nosti tzv. kogene- racije, tj. istodobne proizvodnje i elektri~ne energije, ~ime se postiže ve}i stupanj iskorištenosti postrojenja i ostvaruje dodatna proizvodnja elektri~ne energije te dodatni financijski u~inci po toj osnovi.

Q Posebna je pažnja posve}ena i rješavanju odvodnje oborinskih voda. U tu su svrhu razra|ena projektna rješenja sustava odvodnje, koja }e se primje- njivati u svakoj fazi izgradnje. Unapre|enje zdravstva i socijalne skrbi Q 225

XUdio Grada u izgradnji Sveu~ilišne bolnice na Trsatu Q Nova zgrada hemodijalize (za potrebe bolesnika sa zatajenjem funkcije bu- brega) kao prva faza izgradnje Klini~koga bolni~kog centra na Trsatu, vrijed- na približno 43 milijuna kuna, ~ija je izgradnja zapo~ela 2008. godine, dobi- la je svoje vanjske obrise, a u tijeku su pripreme za njezino unutarnje ure|enje. Zgrada hemodijalize raspolagat }e s oko 3.000 ~etvornih metara prostora, raspore|enih u tri etaže. U dvije nadzemne etaže bit }e smještene ordina- cije i prostori za rad s pacijentima, a u suterenskoj skladišni prostori i dio podzemne tople veze kojom }e hemodijaliza, kao i sve budu}e bolni~ke gra|evine, biti me|usobno povezane.

Q S ciljem poticanja daljnjih faza izgradnje, Grad Rijeka poduzeo je dodatne aktivnosti usmjerene na rješavanje preostalih imovinsko-pravnih odnosa koji optere}uju realizaciju projekta (npr. preseljenje radionica i depoa Hrvat- skoga narodnog kazališta Ivana pl. Zajca u nekadašnju vojarnu Draga). XPoticanje izgradnje hospicija

Q Da bi se senzibilizirali gra|ani i stru~njaci, Grad Rijeka proveo je istraživanje ~iji je cilj bio utvrditi potrebe za organizacijom palijativne/hospicijske skrbi (skrb o terminalnim pacijentima) u Rijeci kako bi se reduciralo negativne u~inke terminalnih bolesti na kvalitetu života oboljelih pacijenata i njihovih obitelji (jedan od dobivenih rezultata: lije~nici op}e medicine u Gradu Rijeci smatraju da postoji opravdana potreba za organizacijom palijativne skrbi), uspostavio je suradnju s Medicinskim fakultetom Sveu~ilišta u Rijeci, Kate- 226 Q Realizacija strate{kih projekata Grada Rijeke

dra za društvene djelatnosti, te podržao organizaciju dvaju me|unarodnih stru~nih skupova o palijativnoj medicini, u suradnji sa stru~njacima iz Velike Britanije organizirao je edukaciju o palijativnoj skrbi za mjesne stru~njake raz- li~itih profila (lije~nici, psiholozi i drugi) te osnovao radnu grupu za unapre|enje palijativne skrbi u Rijeci.

Q Važe}i zakon o zdravstvenoj zaštiti omogu}uje osnivanje ustanove za pali- jativnu skrb na primarnoj razini zdravstvene zaštite županijama i drugim pravnim i fizi~kim osobama, ali ne i gradovima. Istim je zakonom propisano da dom zdravlja, ako nije druk~ije organizirano, mora osigurati palijativnu skrb na svom podru~ju.

Q Budu}i da država nije za to osigurala potrebna financijska sredstva, Grad Ri- jeka podržao je organizaciju i provedbu palijativne skrbi unutar Doma zdravlja Primorsko-goranske županije, Ispostava Rijeka. Sredstvima Grada Rijeke u 2008. godini ure|en je prostor za Centar za palijativnu skrb na adresi Ive Ma- rinkovi}a 11, omogu}ena je edukacija interdisciplinarnih timova palijativne skrbi i kupljeno je vozilo za potrebe njihova terenskog rada. Uspostavljena je i kvalitetna suradnja s drugim subjektima na razini lokalne zajednice (KBC Rije- ka, Centar za socijalnu skrb Rijeka, lije~nici obiteljske medicine). U rujnu 2008. godine interdisciplinarni timovi, sastavljeni od lije~nika, medicinskih sestara, fizioterapeuta, psihologa i duhovnika, zapo~eli su s pružanjem usluga palija- tivne skrbi terenskog tipa. Unapre|enje zdravstva i socijalne skrbi Q 227

XOsnivanje Centra za zaštitu djece Ti}

Q Unato~ naporima Grada Rijeke da se osiguraju preduvjeti za osnivanje Cen- tra za zaštitu djece Ti}, izostala je suglasnost nadležnoga ministarstva. Zbog toga Centar nije osnovan i stavljene su izvan snage sve odluke Grada Rijeke o njegovu osnivanju. Ipak, budu}i da Grad smatra da je takva usta- nova Rijeci potrebna, moralo se pribje}i alternativnom rješenju. Stoga je Poglavarstvo usvojilo prijedlog odluke o osnivanju Doma za dnevni boravak djece Ti}, koji je zapo~eo s radom 1. svibnja 2007. godine. X Izgradnja Skloništa za žrtve obiteljskog nasilja Q Budu}i da u posljednje tri godine, prema podacima Policijske uprave Pri- morsko-goranske, broj prekršajnih prijava za nasilje u obitelji raste za otpri- like 20% na godinu, nametnula se ideja o otvaranju Skloništa za žene i djecu, žrtve obiteljskog nasilja u gradu Rijeci. Q Sklonište je otvoreno u svibnju 2007. na inicijativu Grada Rijeke, a vodi ga Udruga za zaštitu obitelji Rijeka (U.Z.O.R.). Q Sklonište se nalazi u {irem sredi{tu grada na tajnoj adresi radi {to ve}e si- gurnosti `ena i djece koji u njemu borave. Veli~ina Skloni{ta je 115 m2, a mo`e primiti 10 osoba. U Skloni{tu rade dvije stru~ne djelatnice, psihologi- nja i socijalna radnica, koje usko sura|uju s Policijskom upravom Primorsko- -goranskom i centrima za socijalnu skrb diljem zemlje budu}i da u njemu mogu biti smještene žene i djeca iz svih krajeva Hrvatske. Smještaj u Sklo- 228 Q Realizacija strate{kih projekata Grada Rijeke

ništu osiguran je isklju~ivo preko navedenih državnih ustanova, a boraviti se u njemu može najviše 6 mjeseci za koje se vrijeme sa žrtvama obiteljskog nasilja provode i psihosocijalni programi kako bi se što kvalitetnije vratili normalnom na~inu funkcioniranja i zaštitili od daljnjeg nasilja. XIzgradnja Centra za autizam na Potoku Zbog problema nedostatka prostora s kojim se susre}e Centar za autizam Za- greb, Podružnica Rijeka, Grad Rijeka namjeravao je zgradu na adresi Stane Von- ~ine 1 na Potoku preurediti za njihove potrebe. Zbog nesre|enih imovinsko-prav- nih odnosa, me|utim, preseljenje Centra za rehabilitaciju Rijeka, koji koristi dio prostora objekta Stane Von~ine 1, na drugu lokaciju nije realizirano. Budu}i da je imovinski spor još uvijek u tijeku, nije se realiziralo ulaganje u zgradu Stane Von~ine 1. Grad Rijeka bi pristao i na prenamjenu prostora novoizgra|ene Tera- pijske zajednice na Pulcu, koja ve} ~etiri godine stoji neiskorištena, za potrebe Centra za rehabilitaciju Rijeka, me|utim Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi još uvijek nije donijelo kona~nu odluku o namjeni prostora na Pulcu. U me|u- vremenu je Grad Rijeka privremeno osigurao dodatni prostor za rad Centra za autizam u Ruži}evoj 14,b površine 267 m2. X Poticanje izgradnje novog Doma umirovljenika ili dogradnja po- stoje}eg modelom javno-privatnog partnerstva Q Izra|ena je Prostorna studija kojom su analizirane ina~ice (do)gradnje novih smještajnih kapaciteta pri postoje}em Domu na Kantridi. S obzirom na op- sežnost prostorno-planske dokumentacije potrebne za provedbu zahvata Unapre|enje zdravstva i socijalne skrbi Q 229

(detaljni plan, projektna dokumentacija), do polovice 2009. godine bit }e predložen program daljnjeg ulaganja na ovoj lokaciji. X Izgradnja bazena na Školji}u kao rehabilitacijskog centra za osobe s invaliditetom Q Izgradnjom suvremenoga bazenskog kompleksa na Kantridi stvoreni su uvjeti za omasovljenje vodenih sportova u Rijeci te odgovaraju}i uvjeti za sportaše. Razmatraju}i odnos izme|u potreba i prostornih mogu}nosti za rekreaciju i rehabilitaciju gra|ana s posebnim potrebama, kao i rekreaciju gra|ana op}enito, zaklju~eno je da bi se aktiviranjem nekadašnjeg bazena Školji} stvorile pretpostavke za zadovoljavanje uo~enih potreba u samome gradskog središtu. Postoje}i bazen na Školji}u, otvoren 1965. godine, da- nas nije u upotrebi.

Q Bazen Školji} dio je kompleksa gra|enog u više razli~itih faza, što rekon- strukciju ~ini složenom. Cilj je rekonstrukcije kompleksa (koji posjeduje tri razine-etaže) aktivirati postoje}i 25-metarski bazen i uz njega izvesti mali bazen za potrebe rehabilitacije, sa svim prate}im sadržajima – wellness- -sadržaji, prostori za hidroterapiju i fizikalnu terapiju te ugostiteljski i komer- cijalni sadržaji usmjereni na ponudu zdrave (pre)hrane.

Q Izrada dokumentacije povjerena je tvrtki AG-projekt d.o.o. iz Rijeke, koja je krajem 2007. godine dovršila idejni projekt. Ve} tijekom radne faze, projekt je predstavljen sudionicima Poslovnog sastanka Europske mreže zdravih gradova, održanog 10. prosinca 2007. na temu zdravog starenja. Naišao je 230 Q Realizacija strate{kih projekata Grada Rijeke

na odobravanje, jednako kao i prigodom prezentacije 13. ožujka 2008. ra- znim udrugama i ustanovama ~iji }e šti}enici imati najve}e potrebe za ova- kvim prostorom, koja se održala poradi upoznavanja s projektom i dobivanja povratnih informacija o boljem planiranju gra|evine. Q Idejni projekt predan je u postupak izdavanja lokacijske dozvole, nakon koje }e uslijediti daljnji tijek projektiranja. X Prevencija bolesti ovisnosti Q U sklopu projekta Prevencije ovisnosti i drugih rizi~nih ponašanja, Grad Ri- jeka financijski podržava programe ustanova i udruga koje se bave svim aspektima prevencije zloporabe droga na primarnoj, sekundarnoj ili tercijar- noj razini. Prosje~no godišnje financira se oko 14 projekata/programa. Na- stavni zavod za javno zdravstvo PGŽ-a, udruge U.Z.O.R., Terra i Egzodus provode više od jednog projekata i programa.

Q Primarnih (direktnih) korisnika ovih projekata/programa ima približno 1700, a indirektnih još toliko. Q U travnju 2007. godine zapo~ela je provedba programa pod nazivom Rad toksikološkog laboratorija Zavoda za sudsku medicinu Medicinskog fakulte- ta Sveu~ilišta u Rijeci. U sklopu ovog programa obavljaju se toksikološke analize (psihoaktivne tvari) uzoraka krvi i mokra}e stradalih nasilnom smr}u, u prometnim nesre}ama i samoubojstvima. Dobiveni rezultati koriste se kao osnova za provedbu odre|enih ciljanih programa prevencije ovisnosti. Unapre|enje zdravstva i socijalne skrbi Q 231

Q Krajem 2006. godine Povjerenstvo za borbu protiv ovisnosti Grada Rijeke izradilo je Akcijski plan za borbu protiv ovisnosti koji se temelji na nacional- nim prioritetima, formuliranim u sljede}im dokumentima: Nacionalnoj stra- tegiji suzbijanja zlouporabe opojnih droga 2006.–2012. godine te, posebice, u Akcijskom planu suzbijanja zlouporabe opojnih droga 2006.–2009. godine. X Izgradnja azila za napuštene životinje

Q Izgradnja azila za napuštene životinje, odnosno Centra za dobrobit životinja na lokaciji Dolina u Op}ini Klana zapo~ela je u ljeto 2008. godine. To zna~i da bi napuštene životinje uza svu veterinarsku i drugu skrb trebale u novom Centru biti zbrinjavane najkasnije do prolje}a 2009. godina, a rije~ je o pr- vom takvom azilu u Hrvatskoj. U ovom trenutku ve} je dobivena lokacijska dozvola za Centar za dobrobit životinja, izra|en je i idejni projekt, a pri kraju je i rješavanje imovinsko-pravnih pitanja. Na lokaciji novog azila gradit }e se i pristupna, odnosno obilazna cesta duga oko 600 metara, a u ovom tre- nutku ra~una se da }e cijeli projekt stajati približno 17 milijuna kuna. Dio novca osigurat }e tri jedinice lokalne samouprave, ~iji je to zajedni~ki pro- jekt – PG@, Grad Rijeka i Op}ina Klana, a dio }e se pokušati dobiti iz bespo- vratnih sredstava fondova Europske unije kandidaturom projekta putem žu- panijske Javne ustanove Priroda.

Q Osim sufinanciranja troškova izrade dokumentacije novog azila, Grad Rijeka pružao je redovitu nov~anu pomo} za zbrinjavanje života te pla}ao režijske 232 Q Realizacija strate{kih projekata Grada Rijeke Unapre|enje zdravstva i socijalne skrbi Q 233 Izgradnja stanova na Rujevici prema programu poticane stanogradnje

Izgradnja stanova na Škurinjskom Plasu prema programu poticane stanogradnje

Izgradnja stambenog podru~ja na Rujevici i Donjoj Drenovi

Suradnja sa Sveu~ilištem u Rijeci na projektu izgradnje novih stanova za nastavnike i mlade znanstvenike za gra|ane Stambena podru~ja na Svetoj Katarini i u Osje~koj ulici

Poticanje poduzetni~kog sektora da u suradnji s Gradom Rijeka izgradi do 600 novih stanova

Izgradnja stanova na Rujevici prema programu poticane stanogradnje

Izgradnja stanova na Škurinjskom Plasu prema programu poticane stanogradnje

Izgradnja stambenog podru~ja na Rujevici i Donjoj Drenovi

Suradnja sa Sveu~ilištem u Rijeci na projektu izgradnje novih stanova za nastavnike i mlade znanstvenike

Stambena podru~ja na Svetoj Katarini i Osje~koj ulici

Poticanje poduzetni~kog sektora da u suradnji s Gradom Rijeka izgradi do 600 novih stanova

Izgradnja stanova na Rujevici prema programu poticane stanogradnje

Izgradnja stanova na Škurinjskom Plasu prema programu poticane stanogradnje

Izgradnja stambenog podru~ja na Rujevici i Donjoj Drenovi 4.5. Novi stanovi Rijeke

ranzicijsko razdoblje posve je izmijenilo sustav izgradnje i upravljanja stam- benim prostorima te se velik broj ljudi našao u problemima osiguranja pri- Tmjerenog stambenog prostora. Taj je problem posebno izražen u mladih lju- di i novih obitelji, kao i u kreditno nedovoljno sposobnih fizi~kih osoba. Uvažavaju}i prethodna pozitivna iskustva s modelom društveno-poticane stanogradnje (POS), Grad Rijeka odlu~io se i za neke nove modele financiranja stanogradnje, koje su svo- jevrsna inovacija u financiranju i upravljanju. Na gradskim zemljištima i uz gradsku infrastrukturu mogu}e je izgraditi relativno jeftine i kvalitetne stambene prostore. Gra|ani su pokazali veliko zanimanje za najam gradskih novih stanova, ali i za kupnju stanova preko programa POS-a. Grad Rijeka poti~e i prati privatne investitore koji su zainteresirani za stambenu izgradnju. Kombinacijom ovih modela, a u suradnji s fi- nancijskim i poslovnim sektorom, u razdoblju 2005.–2009. godine Grad Rijeka je napravio sljede}e: 236 Q Realizacija strate{kih projekata Grada Rijeke

X Izgradnja stanova na Rujevici prema programu poticane stanogradnje

Q Nakon donošenja Detaljnog plana ure|enja stambenog bloka Rujevica u sije~nju 2005., kojim je predvi|ena izgradnja oko 200 stanova u šest više- stambenih gra|evina s podzemnim garažama (u suterenu dvije, brojem stanova, najve}e gra|evine), parkiralištima (za ~etiri manje gra|evine) te pristupnim prometnicama s prate}om komunalnom infrastrukturom u na- stavku Ulice Branimira Markovi}a, napori u realizaciji usmjerili su se u dva smjera: projektiranje tih gra|evina i zahvata u prostoru, što je preuzeo Odjel za komunalni sustav, te provedba imovinsko-pravne pripreme koju je provo- dio i do 2008. gotovo u cijelosti dovršio Odjel za razvoj, urbanizam, ekologi- ju i gospodarenje zemljištem. Tijekom postupka imovinsko-pravne pripreme uklonjeno je nekoliko gra|evina stambene namjene, uglavnom bez pravnog statusa, i zbrinuti su njihovi korisnici, ~ime je istovremeno provedena i do- datna sanacija ovog podru~ja grada, poznatog po brojnim stambenim objek- tima (izvedenim i korištenim bez pravne osnove), a koji se ne uklapaju u koncepciju prostornog ure|enja.

Q Izgradnja 124 stana iz programa poticane stanogradnje na Rujevici rea- lizirana je u rujnu 2008., kada su se u dvije zgrade uselile socijalno ugrožene obitelji. Stambeni blok Rujevica sastoji se od dviju zrcalno simetri~nih stam- Novi stanovi za gra|ane Rijeke Q 237

beno-poslovnih gra|evina s 20 jednoipolsobnih, 46 dvoipolsobnih i 58 troipol- sobnih stanova ukupne stambene površine od 10.397,66 m2. Kao sastavni dio dviju zgrada izgra|eni su i poslovni prostori na 415 m2 te zatvorena garaža veli~ine 5.506,81 m2 sa 186 garažnih parkirnih mjesta za vozila i 67 motoci- kala. Garaže su smještene u dvije suterenske etaže, u prizemlju zgrade po- slovni prostori i sedam stanova, a na svakom od pet katova izgra|eno je 11 stanova. Zgrade su priklju~ene na instalaciju miješanog plina s razvijenom mrežom etažnoga grijanja.

Q Prema Ugovoru o gra|enju sklopljenom izme|u Agencije za poticanu stano- gradnju Grada Rijeke kao investitora i izvo|a~a radova, zgrade su izgra|ene za 540 dana. Gradnja dviju zgrada na Rujevici financirala se poticajnim sred- stvima Republike Hrvatske u iznosu od 13.586.595 kuna, kreditom od 55.864.831 kuna te sredstvima Grada Rijeke u iznosu od 2.746.125 kuna (tro{ak gradnje poslovnog prostora), a 9.962.293 kuna iznosi ulaganje za zemlji{te, komunalni i vodovodni doprinos, projektnu dokumentaciju i pri- klju~ke. Kupac stanova je Grad Rijeka koji je i jamac povrata kredita te je na taj na~in osigurao zbrinjavanje obitelji prema gradskoj listi prioriteta za da- vanje stana u najam.

Q U sklopu ure|enja stambeno-poslovnih zgrada, izgra|ene su dvije promet- nice u dužini od 120 i 160 metara te pristup garaži objekata, dok je parki- 238 Q Realizacija strate{kih projekata Grada Rijeke

ralište prošireno za oko 160 m². Na mjestu nekadašnjeg raskrižja ure|en je rotor s pet mogu}ih pristupnih cesta.

XIzgradnja stanova na Škurinjskom Plasu prema programu poticane stanogradnje

Q Donošenjem Detaljnog plana ure|enja stambenog podru~ja Škurinjsko Pla- se u ožujku 2005. predvi|ena je izgradnja oko 300 stanova u 13 višestam- benih gra|evina te parkirališta, garaže i dje~jeg vrti}a, ali i novih pristupnih prometnica s prate}om infrastrukturom.

Q Postupkom imovinsko-pravne pripreme obuhva}eno je približno 66.000 m2 zemljišta razli~itih kategorija vlasništva, odnosno vlasništvo Grada Rijeke i njegovih prednika obuhva}a oko 20.100 m2 površine, u vlasništvu Klini~kog bolni~kog centra nalazi se oko 18.400 m2 zemljišta, dok su fizi~ke osobe u vlasništvu približno 27.200 m2 potrebnog zemljišta.

Q Prema planiranoj namjeni, ~estice planiranih gra|evina obuhva}aju oko 33.500 m2 površine, dok se ceste i druge javne površine prostiru na približ- no 32.000 m2. S obzirom na faznu provedbu pripreme, Poglavarstvo Grada Rijeke pokrenulo je u studenome 2007. postupak izvlaštenja za više od 10.000 m2 zemljišta potrebnog za gradnju prometnica i javnih površina, u vrijednosti od 2,5 mil. kuna. Novi stanovi za gra|ane Rijeke Q 239

Q S obzirom na zahtjevnost lokacije, a s namjerom da se novim arhitekton- skim rješenjem u~ini bitan kvalitativni oblikovni pomak u odnosu na zate- ~enu sliku stambenog podru~ja, pripremljen je Programski zadatak teme- ljen na Detaljnom planu ure|enja dijela podru~ja Škurinjska draga u svrhu raspisa javnog natje~aja za izradu idejnog arhitektonskoga rješenja više- stambenih gra|evina.

Q Natje~aj je okon~an u svibnju 2008., a nakon završetka rada Ocjenjiva~kog suda, Poglavarstvo Grada Rijeke prihvatilo je da se trima autorima odnosno autorskim timovima povjeri izrada projektne dokumentacije.

X Izgradnja stambenog podru~ja na Rujevici i Donjoj Drenovi

Q Površine padina brijega od Pehlina do Pravnog fakulteta prostorni su poten- cijal koji omogu}uje stvaranje Stambenog podru~ja Rujevica, tj. podru~ja izrazite višestambene gradnje, procijenjenog kapaciteta oko 1.500–2.000 stanova, opremljenog prate}im sadržajima. Radi eksponiranosti lokacije i u odnosu na zate~eno stanje (podru~je pretežito bespravne gradnje, izrazito socijalnog karaktera), ali i zbog budu}eg u~inka u slici grada, dovršava se priprema materijala potrebnih za raspis javnog natje~aja za urbanisti~ko- arhitektonsko rješenje stambenog podru~ja.

Q Program društveno poticane stanogradnje u Rijeci nastavlja se izgradnjom još 80 stanova u ~etiri objekta na Rujevici te 84 stana na podru~ju Donje 240 Q Realizacija strate{kih projekata Grada Rijeke

Drenove. Stanovi su ponu|eni za kupnju gra|anima koji su ispunili kriterije za ulazak na Listu reda prvenstva kupaca. Zanimanje za kupnju bilo je veliko pa su na Javni poziv za podnošenje zahtjeva za kupnju stana u stambenim zgradama Rujevica II. faza i Drenova, prema Programu društveno poticane stanogradnje, zaprimljena ~ak 1.093 zahtjeva. Razlog tako velikom zanima- nju gra|ana zasigurno se krije u tome što je Zakonom o društveno poticanoj stanogradnji propisano da im cijena ~etvornog metra ne smije biti viša od 1.109.37 eura po m2, a što je puno povoljnije od tržišnih cijena. Kona~ne liste reda prvenstva kupaca utvr|ene su krajem sije~nja 2009., nakon ~ega su dostavljene poslovnim bankama radi provo|enja postupka utvr|ivanja kreditne sposobnosti podnositelja zahtjeva. Vode}i se željom da se kupnja strana omogu}i i mla|im obrazovanim osobama, pri utvr|ivanju uvjeta i mjerila nešto više bodova dobivali su Rije~ani u dobi od 24 do 45 godina te osobe s višim stupnjem obrazovanja.

Q Po~etkom 2009. godine zapo~ela je izgradnja 80 stanova u ~etiri objekta na sjevernom dijelu lokacije Rujevica prema programu POS-a, i to nedaleko od objekta izgra|enog po istome modelu. Predvi|a se da }e gradnja trajati otpri- like godinu dana, uz planirani trošak gra|enja od približno 37 milijuna kuna.

Q Izgradnja stanova na podru~ju Donje Drenove, u relativnoj blizini zgrada koje su izgra|ene za Rije~ko sveu~ilište, planirana je za kraj 2009. godine. Novi stanovi za gra|ane Rijeke Q 241

Na parceli površine jednog hektara izgradit }e se ~etiri objekta s ukupno 84 stana, od toga ~etiri jednosobna, 20 jednoipolsobnih, 16 dvosobnih, 24 dvoipolsobnih, 12 trosobnih i osam troipolsobnih te oko 130 parkirnih mjes- ta, a predvi|eno je da }e zgrade imati prizemlje i ~etiri kata. Tijekom 2008. godine proveden je natje~aj za izradu idejnog urbanisti~ko-arhitektonskog rješenja višestambenih gra|evina koje }e se graditi na Drenovi. Ocjenjiva~ki sud odlu~io je prvu nagradu dodijeliti rije~koj arhitektici iz Chicaga, SAD, Zoki Skorup iz studija Zoka Zola Architecture + Urban Design.

Q U zapadnom nastavku kompleksa gra|evina izgra|enih za rješavanje stam- benih potreba rije~koga Sveu~ilišta, oslanjaju}i se na izvedenu prometnu i infrastrukturnu mrežu, na površini od oko 14.000 m2, predvi|ena je izgrad- nja još 80–100 stanova prema programu POS-a. Zbog osjetljivosti lokacije i ve} postignutih urbanih vrijednosti, Grad Rijeka je, u suradnji s Agencijom za društveno poticanu izgradnju (APOS), pripremio Projektni zadatak za ras- pis javnoga urbanisti~ko-arhitektonskog natje~aja koji je proveden od trav- nja do srpnja 2008. godine. Time je prvonagra|eni rad postao osnova za izradu Detaljnog plana ure|enja, za izradu kojega je donesena Odluka o iz- radi Detaljnog plana ure|enja višestambenih gra|evina po programu POS-a na Donjoj Drenovi u prosincu 2008. godine, te za izradu projektne doku- mentacije. 242 Q Realizacija strate{kih projekata Grada Rijeke

X Suradnja sa Sveu~ilištem u Rijeci na projektu izgradnje novih stanova za nastavnike i mlade znanstvenike

Q U razvoju Rijeke kao sveu~ilišnoga grada, Grad Rijeka je Sveu~ilištu u Rijeci ustupio zemljište na Drenovi te preuzeo obvezu izgradnje potrebne infrastruk- ture, kako bi Rije~ko sveu~ilište ostvarilo najjeftiniji i najbolje koncipiran pro- gram gradnje stanova za potrebe znanstvenih novaka u Hrvatskoj. Grad je time dao svoj doprinos bržem rješavanju stambene problematike novaka, ~ime je ostvaren jedan od temeljnih uvjeta da Rijeka bude prepoznata kao kvalitetno sveu~ilišno središte, poput drugih gradova u Europi.

Q Izgradnja stanova zapo~ela je u ožujku 2005., a prvi stanari dobili su klju~eve svojih stanova u srpnju 2006. godine. U stanove novih zgrada uselilo se 50 znanstvenih novaka, 25 nastavnika i 12 administrativnih djelatnika. Stanovi u ~etirima zgradama na Drenovi imali su najnižu tržišnu cijenu za novograd- nju od 1.030 eura po m2 jer je Grad Rijeka besplatno osigurao zemljište i financirao i izgradio infrastrukturu stanova u skladu s Detaljnim planom ure|enja središta podru~ja Drenova. Za infrastrukturu je dobiveno ukupno pet gra|evinskih dozvola i to za obodne prometnice stambenog kompleksa, a za ure|enje okoliša stambenih zgrada dobivene su gra|evne dozvole za zelene površine. U prometnice s parkiralištima ugra|ene su instalacije sanitarne i oborinske odvodnje, vodovoda, javne rasvjete, plina i telekomu- nikacija. Novi stanovi za gra|ane Rijeke Q 243

Q Izgra|eno je ukupno 575 m prometnica s pripadnim kolektorima oborinskih voda i javnom rasvjetom. Ure|eno je 107 parkirnih mjesta s približno 2.900 m2 zelenih površina s javnom rasvjetom. Postavljeno je više od 300 m javne kanalizacije samo u sklopu ure|enja pristupa, te izvedena tri vanjska sepa- ratora i jedna crpna stanica. Izvan zahvata na ostalom dijelu gradske mreže izvedeno je oko 200 m dodatnog kolektora s plinskom mrežom koja je zbog izgradnje stanova gra|ena iz naselja Škurinska draga preko Drenove u dužini preko 2 km. Gradilište je bilo veoma kompleksno budu}i da su radove izvo- dila ~ak tri izvo|a~a. Vrijednost radova na izgradnji infrastrukture, koje je fi- nancirao Grad Rijeka, iznosi oko 11.000.000 kuna.

X Stambena podru~ja na Svetoj Katarini i u Osje~koj ulici Q Pogodnost mikrolokacijskih uvjeta, kao i program izgradnje stambenog pod- ru~ja višega prostornog standarda Sveta Katarina ispitani su i potvr|eni pro- vedbom Me|unarodnoga urbanisti~ko-arhitektonskog natje~aja Europan 7, na kojem je izabrano urbanisti~ko-arhitektonsko rješenje arhitektice Ines Nizi}.

Q Donošenjem Urbanisti~kog plana za ure|enje podru~ja Lukovi}i-Braš}ine- Pulac, spomenuto je rješenje ne samo uvaženo, nego je osmišljen širi pro- storno-urbanisti~ki kontekst koji prometno-infrastrukturno i sadržajno podr- žava program izgradnje najmanje 250 stambenih jedinica. U tijeku je ispiti- 244 Q Realizacija strate{kih projekata Grada Rijeke

vanje modela i mogu}nosti rješavanja imovinsko-pravnih odnosa unutar pla- niranog stambenog podru~ja budu}i da je njegov najve}i dio u državnom vlasništvu.

Q Potaknut uspjehom prethodnog natje~aja, Grad Rijeka uklju~io se i u pro- vedbu Me|unarodnoga urbanisti~ko-arhitektonskog natje~aja Europan 10, nominiraju}i lokaciju radni~kih nastamba bivšeg Kvarnera u Osje~koj ulici kao temu osmišljavanja rekonstrukcije iz degradirane mikrolokacije u stam- benu enklavu.

X Poticanje poduzetni~kog sektora da u suradnji s Gradom Rijeka izgradi do 600 novih stanova Q Javna rasprava o Detaljnom planu ure|enja stambenog naselja Martinkovac završila je po~etkom velja~e 2008. godine. Donošenjem novog plana želi se kvalitetnije riješiti javna i komunalna infrastruktura, a planom }e biti omogu- }ena i zna~ajnija stambena izgradnja za koju je zainteresiran privatni sektor.

Q Izradom i donošenjem detaljnih planova ure|enja za stambena podru~ja Martinkovac i Trsat, kojima }e se omogu}iti nastavak i dovršavanje izgrad- nje i njihova ure|enja, a pogotovo izradom Detaljnog plana ure|enja dijela stambenog podru~ja Minakovo, kojim }e se dati urbanisti~ko rješenje pot- puno nove višestambene enklave, Grad Rijeka želi potaknuti i uklju~iti po- Novi stanovi za gra|ane Rijeke Q 245

duzetni~ki sektor u rješavanje stambenih potreba svojih gra|ana, i to u ras- ponu od višeobiteljskih (Martinkovac, Trsat) do višestambenih (Martinko- vac, Minakovo) gra|evina.

Q U lipnju 2008. donesena je odluka o izradi detaljnih planova ure|enja dijela stambenog i dijela trgova~kog podru~ja Rasto~ine. Izradom planova omogu}it }e se izgradnja stambeno-poslovnog kompleksa privatne i javne namjene na prostoru na kojem se svojedobno nalazilo poduze}e Instalater. Investitor projekta je zagreba~ka tvrtka Energoplan koja je vlasnik toga podru~ja. Na razini Ulice Rasto~ine planira se multifunkcionalni pješa~ki plato s javnim prostorima, zelenilom i sportsko-rekreacijskim površinama, potom višestambene gra|evine visoke kvalitete i raznih veli~ina stanova, podzemne garaže s približno 1.100 parkirnih mjesta, poslovni i trgova~ki sadržaj, kao i dje~ji vrti} na isto~nom završetku kompleksa, odgovaraju}ih kapaciteta za postoje}e i nove stambene jedinice. Investicija je vrijedna oko 50 milijuna kuna. Dodatnu težinu imaju i Odluka o izradi Detaljnog plana ure|enja dijela stambenog podru~ja Rasto~ine te Odluka o izradi Detaljnog plana ure|enja stambenog bloka u Ulici Franje Ra~kog, temeljem kojih je pokrenuto urbanisti~ko rješavanje smještaja novih stambenih gra|evina zna~ajnih kapaciteta (oko 200 stanova na Rasto~inama, oko 70 stanova u Ulici Ra~koga) s prate}im javnim sadržajima kao programa rekonstrukcije napuštenih radnih zona. 246 Q Realizacija strate{kih projekata Grada Rijeke Novi stanovi za gra|ane Rijeke Q 247 Grad Rijeka aktivno sudjeluje u stvaranju Sveu~ilišnog kampusa na Trsatu na prostoru bivše vojarne

Znanstveno-tehnologijski park Sveu~ilišta – STEP

Sufinanciranje Zaklade Sveu~ilišta u Rijeci

Opremanje predavaonice Grad Rijeka na Hrvatskom studiju Sveu~ilišta u Zagrebu

Rekonstrukcije/adaptacije osnovnih škola Grada Rijeke

Ulaganje u ure|enje prostora i opremanje osnovnih škola

Sufinanciranje nabave glasovira za glazbenu {kolu Ivana Mateti}a Ronjgovaa, Rijeka

Zna~ajniji školski programi i projekti

Program produženog boravka i cjelodnevnog odgojno-obrazovnog rada u osnovnim školama

Projekt Rijeka pliva

Nagra|ivanje u~enika i mentora prema novim kriterijima

Programi stru~nog usavršavanja u~itelja

Programi u~enika s te{ko}ama u razvoju

Školski infocentar

Pove}anje broja stipendija srednjoškolcima i studentima

Susreti stipendista s Poglavarstvom u Staroj Sušici

Riznice za kreditiranje studenata

Izgradnja novih dje~jih vrti}a u zapadnome dijelu grada te rekonstrukcije/adaptacije postoje}ih vrti}kih objekata

Izgradnja dje~jeg vrti}a na Srdo~ima

Smjenski rad vrti}a

Otvoren punkt za djecu oboljelu od celijakije u PPO Kvarnerr – Prva bezglutenska kuhinja u Republici Hrvatskoj

Sufinanciranje vrti}a drugih osniva~a

Ulaganje u ure|enje prostora i opremanje Dje~jeg vrti}a Rijeka

Kulturni programi za djecu i mlade 4.6. Ulaganje u znanje mladih

laganje u znanje mladih podrazumijeva velik broj aktivnosti na izgradnji novih i obnovi postoje}ih objekata te nabavu suvremene opreme, edukaciju u~itelja Ui potporu raznovrsnim programskim aktivnostima za djecu i mlade. Vode}i se na~elom da u znanje treba ulagati ve} od najranijih dana, Grad Rijeka aktivno se bavi ustanovama odgoja i obrazovanja, od vrti}a do osnovnih škola i Doma mladih, svake godine stipendira u~enike i studente te ostvaruje suradnju s mnogobrojnim po- jedincima i udrugama na planu programskih aktivnosti. Posebna pažnja posve}uje se obrazovanju mladih u podru~ju kulture i umjetnosti.

S ciljem razvoja Rijeke kao sveu~ilišnoga grada, Grad Rijeka podupire i razli~ite aktivnosti Sveu~ilišta, od aktivnog sudjelovanja u planiranju i pripremi izgradnje novoga Sveu~i- lišnog kampusa na Trsatu, stvaranja stambenih uvjeta za sveu~ilišne nastavnike i podu- piranja rada Zaklade Sveu~ilišta u Rijeci do potpore novome modelu kreditiranja kojim }e studij postati dostupan širem krugu studenata.

Slijedi prikaz aktivnosti koje obilježavaju mandatno razdoblje 2005.–2009., što je rezul- tat pove}anog ulaganja u znanje na podru~ju Grada Rijeke. 250 Q Realizacija strate{kih projekata Grada Rijeke

X Grad Rijeka aktivno sudjeluje u stvaranju Sveu~ilišnog kam- pusa na Trsatu na prostoru bivše vojarne

Q Nakon donošenja Detaljnog plana ure|enja Sveu~ilišnog kampusa i Klini~- koga bolni~kog centra na Trsatu, pokrenuta je izrada Idejnog rješenja pro- metnica i komunalne infrastrukture kojim su definirana sva tehni~ka rješenja vezana za izgradnju prve faze Sveu~ilišne avenije u dužini od 275 m te Duki- }eve ulice u dužini od 410 m, s pripadaju}om komunalnom infrastrukturom.

Q U 2007. godini izra|ena je i ovjerena posebna geodetska podloga u svrhu izrade idejnog i glavnog projekta prometnica i infrastrukture, koja je povje- rena tvrtki Gra|evinski atelje, te je po~etkom studenoga 2008. izdana loka- cijska dozvola, a potom su glavni projekti predani na postupak ovjere, u skladu s novom zakonskom procedurom.

Q Usporedno s projektiranjem dovršena je imovinsko-pravna priprema zemlji- šta u spoju Sveu~ilišne avenije i nastavka Duki}eve ulice te je Grad Rijeka otkupio nekretnine ukupne površine oko 2.700 m2.

Q Realizacija prve faze Sveu~ilišnog kampusa zapo~ela je u studenome 2005. godine rekonstrukcijom Akademije primijenjenih umjetnosti, a do ožujka 2007. izra|ena je projektna dokumentacija i izdano 6 gra|evinskih dozvola. Tijekom projektiranja, ali i gradnje, predstavnici Grada Rijeke aktivno su Ulaganje u znanje mladih Q 251

sudjelovali u radu Stru~nog tima za pra}enje realizacije, posebno vezano uz uskla|ivanje izrade projektne dokumentacije te rad projektnih timova, ko- munalnih društava i javnih poduze}a.

Q U jesen 2007. godine zapo~ela je izgradnja Sveu~ilišnog kampusa na Trsa- tu, a prva faza kampusa planira se dovršiti koncem 2009. godine. Ovo je najve}i prioritet i investicija Sveu~ilišta u Rijeci i jedan od najvažnijih proje- kata za razvoj grada, koji znatno pridonosi razvoju Rijeke kao sveu~ilišnog središta. Izgradnja izvrsno napreduje pa se tako, uz ve} otvorenu Akademi- ju primijenjenih umjetnosti, vide obrisi zgrade koju }e zajedni~ki koristiti Filozofski i U~iteljski fakultet, zgrade sveu~ilišnih odjela, objekta studentske prehrane i Gra|evinskog fakulteta. Me|u zgradama koje se nalaze u izgrad- nji, prvi }e biti gotov objekt studentske prehrane s podzemnom garažom. Njegova }e izgradnja stajati 57,7 milijuna kuna, a objekt obuhva}a resto- ran, kuhinju koja }e svaki dan mo}i posluživati 4.500 tisu}a obroka, potom slasti~arnicu i kavanu te upravu doma s recepcijom. U travnju 2009. bit }e gotova gra|evina koju }e zajedni~ki koristiti Filozofski i U~iteljski fakultet, te Studentski savjetovališni centar s podzemnom garažom, vrijedni 158 mili- juna kuna, i zgrada sveu~ilišnih odjela: matematike, fizike, informatike, biotehnologije, biologije i ekologije, za ~iju }e se izgradnju izdvojiti 113 mi- lijuna kuna. 252 Q Realizacija strate{kih projekata Grada Rijeke

Q U jesen 2009. o~ekuje se dovršetak izgradnje Gra|evinskog fakulteta s pod- zemnom garažom, vrijednih 115 milijuna kuna, za koje je kamen temeljac položen u travnju 2008. godine.

Q Grad Rijeka aktivno se uklju~io u izgradnju kampusa, pa su tako u kolovozu 2005. Grad i Sveu~ilište osnovali Povjerenstvo za izgradnju koje ~ine pred- stavnici Grada, Sveu~ilišta, komunalnih društava i javnih poduze}a, a koje uskla|uje izgradnju sveu~ilišnih gra|evina u segmentu komunalne infrastruk- ture i prometnica. U listopadu 2005. izra|en je i donesen Detaljni plan ure- |enja podru~ja Sveu~ilišnog kampusa i Klini~koga bolni~kog centra na Trsatu. Od 2004. do 2006. predstavnici Grada Rijeke aktivno sudjeluju u pripremi projektnih programa i provedbi javnih natje~aja za gra|evine studentskog smještaja i prehrane, Društveno-kulturnog centra te u projektiranju Filozof- skog i Gra|evinskog fakulteta i sveu~ilišnih odjela. U lipnju 2007. Grad i Sveu- ~ilište potpisali su i Ugovor o osnivanju prava gra|enja na nekretninama u prostoru bivše vojarne Trsat, ~ime su stvoreni preduvjeti za daljnji razvoj Sve- u~ilišnog kampusa. Ujedno je potpisan Ugovor o zakupu prostora za Akade- miju primijenjenih umjetnosti Rijeka na razdoblje od 22 godine.

Q Godine 2007. Grad Rijeka pokrenuo je izradu dokumentacije za izgradnju prve faze Sveu~ilišne avenije (dionica od Krautzekove ulice do spoja s na- stavkom Duki}eve) i nastavak Duki}eve ulice s pripadaju}om infrastruktu- rom. Izgradnji prometnice planira se pristupiti 2009. godine, nakon što se dobije potvrda glavnih projekata. Ulaganje u znanje mladih Q 253

X Znanstveno-tehnologijski park Sveu~ilišta

Q Sveu~ilište u Rijeci pokrenulo je 2006. godine inicijativu za osnivanje Znan- stveno-tehnologijskog parka (u daljnjem tekstu: ZTP) kao središta sustava transfera tehnologije i znanja u Gradu Rijeci i Primorsko-goranskoj županiji.

Q U Rijeci je krajem 2008. godine osnovan kao trgova~ko društvo ZTP-STEP d.o.o. Sveu~ilišta u Rijeci. Svrha je osnivanja ZTP-a želja i namjera Sveu~ilišta i partnera u 100%-tnom vlasništvu Grada Rijeke i Primorsko-goranske župa- nije, da se kroz sinergiju znanstvenih, tehnologijskih i poduzetni~kih poten- cijala Sveu~ilišta i regije poti~u razvoj znanosti i poduzetništva te stvore nova znanja i vrijednosti koja }e pridonijeti bržem razvoju regije i zemlje. Na ovaj }e na~in i Znanstveno-tehnologijski park pridonositi ostvarivanju jedne od najvažnijih smjernica strategije Sveu~ilišta u Rijeci, a to je transformacija u društvo znanja.

Q Objekt pogodan za smještaj ZTP-a ve} je prona|en unutar Kampusa na Trsa- tu, a Grad Rijeka (koji je vlasnik nekretnina) na~elno se obvezao na ustupa- nje tog objekta na korištenje radi ustrojavanja Znanstveno-tehnologijskog parka. Grad se u potpunosti slaže s inicijativom Sveu~ilišta da se spomenu- ti objekt adaptira za potrebe ZTP-a, što je potvrdio i Pismom namjere 21. lipnja 2007., u kojem isti~e svoju spremnost da sudjeluje u osnivanju ZTP-a. Namjera je Grada Rijeke da omogu}i korištenja zgrade za potrebe ZTP-a tijekom deset godina. 254 Q Realizacija strate{kih projekata Grada Rijeke

Q Ciljevi su ZTP-a zaštita intelektualnog vlasništva i transfer tehnologije izme- |u Sveu~ilišta i gospodarskog sektora. To se namjerava posti}i osnivanjem i inkubacijom novih tvrtki, licenciranjem novih tehnologija u postoje}e regi- onalne, nacionalne i me|unarodne tvrtke te povezivanjem ~lanova sveu~iliš- ne zajednice, poduzetnika i partnera na nacionalnoj i me|unarodnoj razini.

Q Ostvarenjem ovih ciljeva male i srednje tvrtke približit }e se istraživa~kim kapacitetima i razvoju visokih tehnologija u laboratorijima na Sveu~ilištu, a znanstvenici }e istovremeno ste}i bolji uvid u potrebe i probleme realnog, tržišno orijentiranog okružja.

Q U prizemlju objekta nalazit }e se interaktivni znanstveni muzej koji }e imati veliku ulogu u popularizaciji znanosti.

X Sufinanciranje Zaklade Sveu~ilišta u Rijeci Godišnje se u Zakladu ulaže 100.000 kn, a 2008. uloženo je 150.000 kn, koliko se planira uložiti i u 2009. godini. Cilj osnivanja Zaklade Sveu~ilišta u Rijeci bio je dugoro~no utemeljenje do- datnog izvora financiranja osnovnih aktivnosti u okviru Sveu~ilišta i osigurava- nje potpore znanstvenim visokoobrazovnim i tehnologijskim programima i projektima u visokome školstvu. Posebno se željelo potaknuti i promovirati: O znanstveno-istraživa~ke projekte, programe i nove studije na Sveu~ilištu preko podrške projektima koji su važni za gospodarski i društveni razvoj Ulaganje u znanje mladih Q 255

lokalne i podru~ne (regionalne) zajednice, preko podrške u osnivanju novih studija, preko podrške projektima i prilagodbe sustavu EU i dr. O znanstvena istraživanja O izdava~ku djelatnost (objavljivanje udžbenika, knjiga i monografija važ- nih za unapre|ivanje nastave i znanstvenog rada na Sveu~ilištu, objav- ljivanje elektronskih verzija nastavnih sadržaja i dr.) O znanstveno i stru~no usavršavanje djelatnika Sveu~ilišta u znanstveno- -nastavnim i suradni~kim zvanjima O oboga}ivanje Sveu~ilišnog kampusa (opremanje laboratorija i prostora za nastavu, razvijanje knjižnica, podrška programima studentskih udruga i dr.) O potpore studentima (stipendije za studij i školovanje studenata u ino- zemstvu, poboljšanje studentskog standarda) O nagra|ivanja zna~ajnih dostignu}a na podru~ju znanosti i umjetnosti.

Q Prema preporukama osniva~a, od samog osnutka, pa tako i u posljednje tri godine, prioriteti su Zaklade bili pove}ati ukupnu svotu i broj korisnika sred- stava Zaklade, marketinški se profilirati te okupiti gra|ane, institucije i po- duze}a na zadatku širenja koncepta društva znanja. Jednako tako važan segment u radu Zaklade bila je i suradnja s civilnim sektorom te uspostav- ljanje me|usobne suradnje na razini županije, gradova i op}ina. Klju~na od- rednica u radu Zaklade bila je i promocija zakladništva i filantropske svijesti u zajednici. 256 Q Realizacija strate{kih projekata Grada Rijeke

Q Dobrotvornom akcijom Rijeka z(n)a znanje, u 2006. godini uspješno su oku- pljeni gra|ani Rijeke oko ideje društva znanja i to putem potpore i odabira projekata Zaklade. Zapo~elo se okupljanjem ~lanova podupiratelja iz redova jedinica lokalne uprave i samouprave Primorsko-goranske županije, ali i go- spodarskih institucija. Tako klub ~lanova podupiratelja do druge polovice 2008. bilježi respektabilnu brojku od ukupno 22 ~lana jedinica lokalne up- rave i samouprave te poslovnih subjekata i financijskih institucija.

Q U sklopu projekta Studenti volontiraju – razvijanje socijalne odgovornosti studenata Sveu~ilišta u Rijeci organizirane su razli~ite volonterske aktivnos- ti, izra|ena je interna baza volontera, promovirana je važnost volonterstva me|u studentima te redovito organizirano obilježavanje Me|unarodnog dana volontera.

Q Zaklada je u 2007. godini postala i dio Svjetskog sporazuma (Global com- pact), me|unarodne inicijative Ujedinjenih naroda pokrenute 2000. godine s ciljem povezivanja poslovnog sektora s agencijama Ujedinjenih naroda, vladama i civilnim društvom u podržavanju temeljnih društvenih vrijednosti iz podru~ja ljudskih i radnih prava te zaštite okoliša i suzbijanja korupcije. Zaklada se potpisivanjem sporazuma obvezala da }e u svoje poslovanje ugraditi 10 propisanih na~ela za odgovorno poslovanje te da }e njihovom prakti~nom primjenom pružati primjer drugima. Ulaganje u znanje mladih Q 257

Q Godine 2008. Zaklada je aktivno pripremala i obilježavanje svoje pete obljet- nice postojanja i aktivnog djelovanja, što je proslavila manifestacijom Dani Zaklade koja se održala od 27. do 31. listopada.

Q U pet godina djelovanja Zaklada je neposredno u akademsku zajednicu dis- tribuirala preko natje~aja, projekata i nagrada 3.087.863 kuna, izjedna~ila se u distribuciji sredstva u prošloj godini sa Zakladom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, dok je broj neposrednih korisnika sredstava na Sve- u~ilištu u Rijeci ve}i od 500.

Q Zaklada Sveu~ilišta u Rijeci stasala je u snažnu i samostalnu instituciju koja u suradnji sa svojim osniva~ima, ~lanovima podupirateljima i partnerima uspješno provodi svrhu svojega osnivanja te ispunjava zacrtane joj ciljeve.

X Opremanje predavaonice Grad Rijeka na Hrvatskom studiju Sveu~ilišta u Zagrebu u iznosu od 30.000 kn.

X Rekonstrukcije/adaptacije osnovnih škola Grada Rijeke

Q Dogradnja OŠ Srdo~i – za ovu namjenu, kojom bi se OŠ Srdo~i omogu}ilo da u potpunosti prije|e u jednosmjenski rad, ve} je utrošeno 918.667 kuna (ela- borat parcelacije zemljišta, geodetsko snimanje zemljišta, idejno rješenje do- gradnje, idejni projekt rekonstrukcije), a u 2009. godini osigurano je 11.500 kuna (glavni projekt, izvedbeni projekt, otkup zemljišta i dr.). Dobivena je loka- 258 Q Realizacija strate{kih projekata Grada Rijeke

cijska dozvola i izdana potvrda glavnog projekta. Natje~aj za radove na do- gradnji škole raspisat }e Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa jer se dio sredstava (3.500.000 kuna) za tu namjenu osiguralo iz kredita Svjetske banke.

Q Dogradnja OŠ Vežica – radi ostvarivanja osnovnoškolskog programa ba- leta, za izradu idejnog projekta dogradnje škole ve} je utrošeno 427.000 ku- na, a u 2008. godini je za otkup zemljišta utrošeno 830.000 kuna.

Q Nadogradnja OŠ-SE San Nicolo – za izradu glavnog i izvedbenog pro- jekta za rekonstrukciju dijela škole utrošeno je 78.080 kuna.

Q Izgradnja sportske dvorane O[ Turni} – za projekt geotehni~kog ispi- tivanja tla i izradu idejnog projekta školske sportske dvorane utrošeno je 110.037 kuna.

Q Ure|enje pro~elja OŠ-SE Dolac – za ovu je namjenu utrošeno 6.651.705 kuna. Zgrada u kojoj su smještene OŠ-SE Dolac i Srednja talijanska škola Rijeka nalazi se u zašti}enoj spomeni~ko-urbanisti~koj cjelini Dolac i upisa- na je u registar nepokretnih spomenika kulture. Sanacija pro~elja provede- na je u dvije faze, a financirana je 50% na teret Prora~una Grada Rijeke i 50% na teret Prora~una Primorsko-goranske županije.

Q Rekonstrukcija kotlovnica u 6 osnovnih škola – u sklopu projekta Eko škola – naša škola izra|eni su projekti za rekonstrukciju kotlovnica u Ulaganje u znanje mladih Q 259

6 osnovnih škola: OŠ Brajda, OŠ-SE Gelsi, OŠ Kantrida, OŠ Nikola Tesla, OŠ Vežica i OŠ Zamet. Za radove na rekonstrukciji u 2008. godini utroše- no je 1.370.900 kuna, a za projekte 350.000 kuna. Radovi }e biti dovršeni u 2009. godini. U ~etiri osnovne škole – OŠ Turni}, OŠ Eugen Kumi~i}, O[-SE Belveder, OŠ Podmurvice i OŠ Škurinje – društvo Energo rekonstruiralo je u 2008. godini kotlovnice za prelazak na plin.

Q Ure|enje 11 sportskih dvorana osnovnih škola (OŠ Brajda, OŠ Fran Frankovi}, OŠ Gornja Vežica, OŠ Ivana Zajca, OŠ Kantrida, OŠ Kozala, OŠ Vežica, OŠ Vladimir Gortan, OŠ Zamet) u okviru zajedni~kog projekta Grada Rijeke u ukupnom iznosu od oko 1.527.000 kuna.

Q Adaptacija OŠ Kantrida (prilagodba dijela objekta za produženi stru~ni postupak u~enika s tjelesnom invalidnoš}u) Novi punkt za redovno školovanje u~enika s tjelesnom invalidnoš}u zapo~eo je s radom školske 2008./2009. godine. Time se prilagodila još jedna škola te je ponu|en upis u~enicima s tjelesnom invalidnoš}u iz zapadnog dijela grada. Za njezinu prilagodbu utrošeno je 556.362 kuna.

X Ulaganje u ure|enje prostora i opremanje osnovnih škola Q Za ure|enje školskog prostora i opremanje škola utrošeno je ukupno 36.238.380 kuna. Time je poboljšan standard za 9.382 u~enika osnovnih škola (školska 2008./2009. godina) i 1.250 u~itelja. 260 Q Realizacija strate{kih projekata Grada Rijeke

Uloženo je u OŠ/SE Belvedere, OŠ Brajda, OŠ Centar, OŠ-SE Dolac, OŠ Eu- gen Kumi~i}, OŠ Fran Frankovi}, OŠ–SE Gelsi, OŠ Gornja Vežica, OŠ Ivan Zajc, OŠ Kantrida, OŠ Kozala, OŠ Nikola Tesla, OŠ Pe}ine, OŠ Pehlin, OŠ Podmurvice, OŠ-SE San Nicolo, OŠ Srdo~i, OŠ Škurinje, OŠ Trsat, OŠ Turni}, OŠ Vežica, OŠ Vladimir Gortan, OŠ Zamet i Centar za odgoj i obrazovanje.

Q Nabavljena su dva nova specijalizirana kombi-vozila za prijevoz u~enika s teško}ama za Osnovnu školu Gornja Vežica i Centar za odgoj i obrazova- nje, za koje je utrošeno 922.586 kuna.

Q Za ure|enje prostora i opremanje ustanove Dom mladih utrošeno je oko 1.175.366 kuna.

X Sufinanciranje nabave glasovira za Glazbenu školu Ivana Ma- teti}a Ronjgova Rijeka u iznosu od 70.000 kn.

X Zna~ajniji školski programi i projekti

Q Otvaranje prve baletne osnovne škole u Rijeci od školske 2007./2008. godine. Program se ostvaruje u OŠ Vežica, a uklju~eno je 79 u~enika u 9 odjela (3 odjela klasi~nog baleta, 4 odjela suvremenog plesa i 2 pripremna odjela). Za opremanje prostora i gra|evinsko-obrtni~ke radove na ure|enju prostora utrošeno je 280.000 kuna, a planira se i dogradnja škole. Ulaganje u znanje mladih Q 261

Q Uklju~ivanje škola u šest projekata i programa: Lijepa škola – 11 ško- la, Za sigurno i poticajno okruženje u školama – 11 škola, Prvaši} u školi – 11 škola, Debljina je bolest – hrana može biti zdravlje – 7 škola, Trening život- nih vještina – 24 škole, Eko škola – 5 škola. U ovome mandatnom razdoblju za ovu su namjenu utrošene oko 240.000 kuna.

Q Nastavak financiranja projekata koji poti~u kreativnost djece i mla- deži, a u osnovnim školama ostvaruju se putem sljede}ih programa: O Projekt informatike (2.173 u~enika prosje~no mjese~no u 24 škole) O E-matemati~ka u~ionica (103 u~enika prosje~no mjese~no) O Likovni istraživa~ki atelijer (77 u~enika prosje~no mjese~no) O kreativne-stvarala~ke radionice – školske manifestacije (29 škola) O HNOS (24 škole) O Šah u škole (15 škola) O Debata (7 škola) O Novigradsko prolje}e (119 u~enika iz 21 škole) O Dje~ji festival Kvarneri} (17 škola) i dr. O Festival znanosti u Rijeci – radionice, izložbe i predavanja za u~enike (23 škole) O gradska natjecanja (LIDRANO i PMP) O U~enje ~eškog jezika za osnovnoškolce (u OŠ Podmurvice) 262 Q Realizacija strate{kih projekata Grada Rijeke

O Slovenski jezik za u~enike osnovnih škola (u OŠ Pe}ine) O Makedonski jezik za u~enike osnovnih škola (u OŠ Centar) O Albanski jezik za u~enike osnovnih škola (u OŠ Nikola Tesla). Ukupno su za ove programe u mandatnom razdoblju izdvojene 4.840.133 kune. X Program produženog boravka i cjelodnevnog odgojno-obra- zovnog rada u osnovnim školama

Q U školskoj 2008./2009. godini ovim je programima obuhva}eno 25 osnov- nih škola (uklju~uju}i i dvije osnovne škole drugih osniva~a).

Q Programi obuhva}aju 1.903 u~enika/ce, odnosno 45 skupina produženog bo- ravka i 38 skupina cjelodnevne nastave.

Q Za ove je programe, u okviru kojih se za školsku 2008./2009. godinu osigu- ravaju sredstva za 78 pla}a u~itelja u gradskim osnovnim školama i 3 pla}e u~itelja u osnovnim školama drugih osniva~a, utrošeno u mandatnom raz- doblju 12.488.770 kuna. X Projekt Rijeka pliva Q Školske 2008./2009. godine u suradnji s Pliva~kim klubom Primorje-Croatia osiguranje zapo~elo je provo|enje projekta za u~enike drugih razreda osnovnih škola, svrha kojega je pou~avanje u~enika vještini plivanja. U Ulaganje u znanje mladih Q 263

2008. godini za ovu je namjenu osigurano 95.000 kuna, a planirano je za 2009. godinu 437.000 kuna

X Nagra|ivanje u~enika i mentora prema novim kriterijima Q U ovome mandatnom razdoblju ukupno je dodijeljena 333 nagrade u~enicima i njihovim mentorima (214 mentorima i 119 u~enicima) te je utrošeno 441.523 kuna za nagrade, a za organizaciju sve~anih podjela na- grada mentorima i u~enicima dodatno je utrošeno 46.593 kuna.

Q Prema novim kriterijima za postignu}a u~enika, po~evši od školske 2005./2006. godine, prvi put se dodjeljuju nagrade za u~enike u obliku poklon-bona (za osvojeno 1. mjesto – 2.000 kuna, 2. mjesto – 1.000 kuna, a za 3. mjesto – 500 kuna).

X Programi stru~nog usavršavanja u~itelja Q Financijska podrška u~iteljima osnovnih škola, koji se uklju~uju u 15 programa za stru~no usavršavanje (uklju~ene sve 24 škole u 14 programa). U ovome mandatnom razdoblju za ovu je namjenu utrošeno oko 450.000 kuna.

X Programi za u~enike s teško}ama u razvoju Q Po~etak rada na novom punktu za slijepu i slabovidnu djecu u OŠ Pe}ine (financiranje stru~nog suradnika defektologa – za pola radnog vre- mena – za rad u Odjelu za dodatnu defektološku pomo} za u~enike ošte}ena 264 Q Realizacija strate{kih projekata Grada Rijeke

vida), dva nova defektološka kabineta u OŠ Fran Frankovi}, defek- tološki punkt na Kantridi, nadokna|ivanje troškova prehrane i prila- go|enog prijevoza kombi-busom Centru za odgoj i obrazovanje te go- dišnja jednokratna potpora za "rije~ki model" rada s djecom u pro- duženom stru~nom postupku (odjelima za dodatnu defektološku pomo}) i otvaranje prve hrvatske specijalizirane knjižnice za slabovidnu djecu u OŠ Pe}ine.

Q U mandatnom razdoblju za ovu su namjenu utrošene 1.151.874 kune.

X Školski infocentar Q Pilot-projekt Školski infocentar odnosi se na informiranje roditelja o uspjehu u~enika i njihovu poha|anju nastave, o izostancima, ocjenama preko e- maila, SMS poruka ili fiksnog telefona. Projekt je zapo~eo kao pilot-projekt 2006. godine (~etiri razreda) u suradnji sa Zavodom za informati~ku djelat- nost. Uklju~enje u projekt za roditelje bilo je besplatno i dobrovoljno. Pilot- -projekt dobio je visoke ocjene roditelja ~ija su djeca u njemu sudjelovala, kao i izvrsne ocjene u~itelja koji su ocijenili da im takav oblik komunikacije podiže kvalitetu nastave, što je potaknulo Grad Rijeku da nastavi s razvo- jem Školskog infocentra. U školskoj 2007./2008. godini školama je pružena mogu}nost da prema svojim potrebama prijave razrede. Uvažavaju}i pri- tom slabu tehni~ku opremljenost škola, Grad je osigurao i ra~unalnu opre- Ulaganje u znanje mladih Q 265

mu potrebnu za provo|enje projekta. Na takav na~in projekt se proširio na 12 rije~kih osnovnih škola sa po jedan do dva razreda po školi. Projekt ško- le koriste bez naknade, a besplatan je i za roditelje zahvaljuju}i mobilnim operaterima kao sponzorima. S obzirom na rastu}e zanimanje roditelja i visok odaziv za uklju~enje u projekt (vi{e od 85%), projekt }e se nastaviti i dalje.

Q Prema Smjernicama Poglavarstva nastavlja se provo|enje Projekta uvo|e- njem zainteresiranih razreda iz sve 24 rije~ke osnovne škole, za što se slije- dom navedenog djelomi~no osiguravaju sredstva u Prora~unu Grada Rijeke. U školskoj godini 2008./2009. postoji zanimanje za uklju~enjem 45 novih ra- zreda, što ~ini približno 1.000 u~enika, tako da se za sada procjenjuje da bi tijekom godine u Školskom infocentru imali približno 2.500 kontakt-adresa za komunikaciju s roditeljima i drugim osobama koje prate obrazovni proces u~enika. Tijekom godine mogu}e je i priklju~enje dodatnih razreda u ovisnosti o tehni~kim mogu}nostima, a rije~ je uglavnom o opremljenosti u~ionica ra~unalima, za što je i ove godine Grad osigurao 40-ak osobnih ra~unala.

X Pove}anje broja stipendija srednjoškolcima i studentima Q Od 1. sije~nja 2006. iznos stipendije pove}an je za 10%, odnosno sa 700 na 770 kuna za školovanje u Rijeci i s 910 na 1.000 kuna za školovanje izvan Rijeke. Od školske/akademske 2005./2006. godine pove}an je i broj go- dišnjih stipendija za 10% te se godišnje dodjeljuje 150 stipendija. Od 1. rujna 266 Q Realizacija strate{kih projekata Grada Rijeke

2008. broj stipendija je dodatno pove}an za 10% te se od školske/akademske 2008./2009. godine dodjeljuje 166 stipendija. Od školske/akademske 2008./2009. godine pove}an je i iznos stipendije za prosje~no 10% tako da za stipendiste koji se školuju u Rijeci stipendija iznosi 850 kuna, a 1.100 kuna za stipendiste koji se školuju izvan Rijeke. U ovome mandatnom razdoblju dodijeljeno je ukupno 588 godišnjih stipendija u ukupnom iznosu od 4.696.894 kuna. Za rad Povjerenstva za stipendiranje i za naknade za rad psiholozima u ovome mandatnom razdoblju izdvojeno je ukupno 95.016 kuna.

Q Temeljni je kriterij za izbor korisnika stipendije darovitost, a ispravnost prim- jene takva na~ina poticanja u~enika i studenata potvr|uju zna~ajni rezul- tati koje postižu rije~ki stipendisti.

X Susreti stipendista s Poglavarstvom u Staroj Sušici održali su se u 2006. i 2008. godini, za koju se namjenu u ovome mandatnom razdoblju utrošilo 99.185 kuna. Cilj je susreta me|usobno upoznavanje kojim se na- stavlja proces povezivanja i budu}e suradnje stipendista s gradskom upra- vom. X Grad Rijeka sudjeluje u financiranju Riznice za kreditiranje studenata putem partnerstva sa Sveu~ilištem u Rijeci, Ministarstvom znanosti, obra- zovanja i športa, Primorsko-goranskom županijom, Studentskim zborom i Ulaganje u znanje mladih Q 267

poslovnim sektorom. U 2008. godini za ovu je namjenu izdvojeno 1.000.000 kuna, a toliko se planira izdvojiti i u 2009. godini. Novim modelom krediti- ranja studenata studij }e postati dostupan širem krugu studenata koji }e svoje stipendije-kredite vra}ati nakon zaposlenja. Krediti su namijenjeni svim studentima Rije~kog sveu~ilišta, ali je uvažen i specifi~an interes Grada Rijeke – kreditiranje njezinih gra|ana-studenata koji studiraju na drugim sveu~ilištima izvan Rijeke i Hrvatske, i to za programe koje rije~ke visoko- školske ustanove nemaju.

X Izgradnja novih dje~jih vrti}a u zapadnome dijelu grada te rekon- strukcije/adaptacije postoje}ih vrti}kih objekata – U proteklih neko- liko godina uo~en je nedovoljan kapacitet Dje~jeg vrti}a Rijeka na nekoliko podru~ja u Rijeci, pa je Grad Rijeka odlu~io izgradnjompove}ati prostorne kapacitete.

Q Izgradnja dje~jeg vrti}a na Srdo~ima – Prema Detaljnom planu ure- |enja dijela naselja Srdo~i, pokrenuta je izrada projektne dokumentacije za izgradnju dje~jeg vrti}a koji }e mo}i primiti 150 djece, te imovinsko-pravna priprema lokacije površine oko 3.850 m2. Dosadašnji tijek izrade projektne dokumentacije, koja je povjerena arhitektonskom uredu Penezi}-Rogina, okon~an je izdavanjem lokacijske dozvole, a ovjera glavnog projekta uslije- 268 Q Realizacija strate{kih projekata Grada Rijeke

dit }e u ožujku 2009. godine. Istovremeno je provedena i imovinsko-pravna priprema te izrada projektne dokumentacije pristupne prometnice s pra- te}om komunalnom infrastrukturom. U okviru imovinsko-pravne pripreme ve} je otkupljen ve}i dio zemljišta (2.800 m2) na kojem je planirana izgrad- nja, a za što su utrošene 1.637.309 kuna. U 2008. godini za ovaj vrti} se utrošilo: za otkup zemljišta 300.000 kuna, za izradu projekata 70.821 kunu i za komunalni i vodni doprinos 160.000 kuna. U 2009. godini planirano je 240.000 kuna.

Q Dogradnja PPO Drenova – Ve} je izra|en idejni projekt za koji je utroše- no 97.600 kuna i dobivena je lokacijska dozvola. U 2009. godini planira se dovršetak projektne dokumentacije i dogradnje vrti}a Drenova.

Q Adaptacija PPO Potok i PPO Galeb – Izra|eni su troškovnici gra|evinsko- obrtni~kih radova s tehni~kim rješenjem za adaptaciju (ure|enje) postoje}ih objekata podcentara, za što je utrošeno 173.300 kuna. Vrti}i }e biti adap- tirani u 2009. godini.

Q PPO Krijesnica – Za ure|enje kuhinje utrošeno je 127.190 kuna.

X Smjenski rad vrti}a Roditeljima se svake pedagoške godine pri upisu nudi organiziranje smjen- skog rada u vrti}ima, ako su za to zainteresirani. Ulaganje u znanje mladih Q 269

Vizualizacija dje~jeg vrti}a na Srdo~ima

X Otvoren punkt za djecu oboljelu od celijakije u PPO Kvarner – Prva bezglutenska kuhinja u Republici Hrvatskoj

X Sufinanciranje vrti}a drugih osniva~a – Nastavljeno je sufi- nanciranje pet vrti}a drugih osniva~a i u sufinanciranje su uklju~ena 3 nova vrti}a i 2 podru~na vrti}a (11 objekta): Q U 2007. godini u sufinanciranje se uklju~io Dje~ji vrti} Snjeguljica i Dje~ji vrti} Mali princ s podru~nim vrti}em Mala sirena.

Q U 2008. godini zapo~eo je s radom osmi po redu Dje~ji vrti} Zlatan, a uklju- ~en je i novi podru~ni vrti} Maza-Krnjevo Dje~jeg vrti}a Maza.

Q Za sufinanciranje djece u 8 vrti}a drugih osniva~a na podru~ju Grada Rijeke i za sufinanciranje do 50 djece iz Grada Rijeke u vrti}ima izvan podru~ja grada, u ovome mandatnom razdoblju utrošeno je 9.600.000 kuna. U man- datnom razdoblju pove}an je broj djece obuhva}ene programom predškol- skog odgoja u vrti}ima drugih osniva~a s 204 djeteta (pedagoška 2005./2006. godina) na 377 djece (pedagoška 2008./2009. godina).

X Ulaganje u ure|enje prostora i opremanje Dje~jeg vrti}a Rijeka

Q U mandatnom razdoblju u opremanje vrti}a utrošeno je 4.276.000 kuna, za nabavu nove opreme (kompletan namještaj za 25 odgojnih skupina u 5 PPO-a: 270 Q Realizacija strate{kih projekata Grada Rijeke

Krijesnica, Z. Cviji}, Rasto~ine, Galeb i Potok, oprema za centralne kuhinje u svih 5 CPO-a i dr.). Ovime je poboljšan standard za 3.068 djece (pedagoška 2008./2009. godina) i 439 djelatnika.

Q Na objektima vrti}a obavljeni su mnogi popravci i sanacije u okviru teku}eg održavanja i po hitnim intervencijama. Sanirani su i oli~eni zidovi i stropovi, popravljeni podovi i parketi (struganje i lakiranje), dijelom zamijenjena sto- larija, zamijenjene razbijene ili otpale kerami~ke plo~ice u kuhinjama i sani- tarnim ~vorovima, popravljene vodoinstalacije, obavljeno redovno servisi- ranje kotlovnica. Za ovu je namjenu utrošeno oko 6.100.000 kuna.

X Kulturni programi za djecu i mlade

Q Grad Rijeka posebno podupire mlade talente preko stru~nih specijalisti~kih seminara i drugih vrsta edukacije u glazbenoj, nakladni~koj, scenskoj, likov- noj i filmskoj djelatnosti te u novim medijima.

Q Poticalo se profesionalne edukacijske programe i projekte ustanova kako bi se popularizirala umjetnosti me|u djecom i mladima i kako bi se mladi uveli u svijet umjetnosti (npr. Mladi za mlade – ciklus godišnjih koncerata Ka- zališta namijenjen mla|oj publici, a na kojima nastupaju rije~ki talentirani mladi glazbenici s orkestrom Opere, od 2007. godine u Kazalištu zapo~inje i realizacija posebnih produkcija za djecu i mlade (npr. predstava P~elica Ulaganje u znanje mladih Q 271

Maja). Ve} dugi niz godina Gradska knjižnica uspješno razvija programe za mlade preko brojnih radionica u Dje~jem odjelu Stribor.

Q Gradsko kazalište lutaka, u skladu sa svojom osnovnom djelatnosti, upo- znaje mlade s ~itavim spektrom lutkarske umjetnosti.

Q Gradski muzeji kontinuirano realiziraju radionice za djecu i mlade te nude i stru~na vodstva po izložbama:

O Muzej grada Rijeke kontinuirano organizira prigodne radionice za mlade (npr. radionica izrade papira uz izložbu Tvornica papira) putem kojih im nastoji približiti gradsku povijest i tradicije.

O Muzej moderne i suvremene umjetnosti nastoji kreativnim pristupom tradiciji moderniteta i živoj stvarnosti suvremene umjetnosti stvoriti di- nami~no, otvoreno i kriti~ko okruženje u kojem }e mladi razumjeti i za- voljeti umjetnost današnjice (npr. vrlo uspješna izložba studenata povi- jesti umjetnosti Filozofskog fakulteta pod nazivom Osjeti ritam u sklopu velike izložbe fundusa Muzeja u povodu 60. obljetnice postojanja Muzeja)

Q U programima kulture stalno se nastoji istaknuti važnost obrazovne funkci- je s ciljem širenja kulture i umjetnosti me|u mladima, odnosno važnost stvaranja nove educirane publike, budu}ih stru~njaka i stvaratelja te zalju- bljenika u umjetnost. 272 Q Realizacija strate{kih projekata Grada Rijeke Ulaganje u znanje mladih Q 273 Izgradnja nove zgrade Muzeja moderne i suvremene umjetnosti, trga i javne garaže

Izgradnja nove zgrade Gradske knjižnice

Restauracija Pala~e {e}erane iz 18. stolje}a

Nastavak obnove reprezentativnih gradskih spomenika

Ure|enje Arheološkog parka novu Arheološka istraživanja na Trgu pul Vele crikve u Starom gradu

Restauracija zidnih slika Vilima Sve~njaka

Brod Galeb

Me|unarodna urbanisti~ko-arhitektonska radionica Krpanje grada//Patching the City

Programi u kulturi

Izgradnja nove zgrade Muzeja moderne i suvremene umjetnosti, trga i javne garaže

Izgradnja nove zgrade Gradske knjižnice

Izgradnja nove zgrade Muzeja moderne i suvremene umjetnosti, trga i javne garaže

Izgradnja nove zgrade Gradske knjižnice

Restauracija Pala~e {e}erane iz 18. stolje}a

Nastavak obnove reprezentativnih gradskih spomenika

Ure|enje Arheološkog parka

Arheološka istraživanja na Trgu pul Vele crikve u Starom gradu

Restauracija zidnih slika Vilima Sve~njaka

Brod Galeb

Me|unarodna urbanisti~ko-arhitektonska radionica Krpanje grada//Patching the City

Programi u kulturi

Izgradnja nove zgrade Muzeja moderne i suvremene umjetnosti, trga i javne garaže

Izgradnja nove zgrade Gradske knjižnice 4.7. Stvaranje uvjeta za kulturnu scenu Rijeke

nogobrojni kulturni programi ustanova u kulturi, samostal- nih umjetnika, inicijative kulturnih udruga – predmetom su Mstalnih rasprava u Rijeci. Upravo je raznovrsnost i živost kulturne ponude cilj Grada Rijeke, a to zna~i omogu}iti svim vrstama kulturne djelatnosti, kao i svim umjetnicima da slobodno izražavaju svo- je umjetni~ke ideje i ostvaruju svoja umjetni~ka postignu}a. Stoga je potrebno osigurati prostorne uvjete za održavanje razli~itih kulturnih ak- tivnosti te pribaviti dostatna financijska sredstva za poticanje programa u kulturi. Istodobno, kulturna ponuda grada postaje zna~ajan segment ukupne ponude urbanog turizma Rijeke. Me|unarodne kulturne mani- festacije, gostovanja naših umjetnika u inozemstvu postale su važan dio kulturne i ukupne promocije Grada Rijeke. Budu}i da Rijeka ima tradiciju u modernoj i suvremenoj umjetnosti, kao i kvalitetnu glazbenu scenu za mlade i naglašenu potrebu za novim prostorom za Gradsku knjižnicu, bilo je lako odrediti prioritete u izgradnji kapitalnih objekata u kulturi. Veliki su napori tijekom mandatnog razdoblja 2005.–2009. uloženi u sljede}e projekte u kulturi: 276 Q Realizacija strate{kih projekata Grada Rijeke

X Izgradnja nove zgrade Muzeja moderne i suvremene umjet- nosti, trga i javne garaže

Q Ve} više od pedeset godina u Rijeci djeluje Muzej moderne i suvremene umjetnosti. Fundus Muzeja podijeljen je u pet vrijednih i bogatih zbirki, no zbog neodgovaraju}ega izložbenog prostora nema mjesta za njihov stalni postav. Programom za ure|enje i prenamjenu napuštenih objekata u kom- pleksu tvornice Rikard Ben~i}, njegov T-objekt predvi|en je za novo sjedište i smještaj Muzeja. Q Donesen je DPU podru~ja Ben~i}. Q Završena je izrada projektne dokumentacije za gradnju: idejni, glavni i izvedbeni projekt. Q Izvedeni su pripremni radovi na uklanjanju gra|evina unutar podru~ja Ben~i}. Q Izdana je gra|evinska dozvola. Q Poglavarstvo Grada Rijeke prihvatilo je model financiranja putem ugovor- nog oblika javno-privatnog partnerstva: zbog složenosti postupka JPP-a, odabran je konzultant. U tijeku je postupak odabira ponuditelja. X Izgradnja nove zgrade Gradske knjižnice:

Q Grad Rijeka uvrstio je izgradnju nove zgrade knjižnice me|u svoje glave kapitalne projekte. Prema Idejnom projektu, prostor nove zgrade Knjižnice obuhva}at }e 6.200 m2 i zadovoljit }e sve programske potrebe sada{njih i Stvaranje uvjeta za novu kulturnu scenu Rijeke Q 277

budu}ih korisnika Knji`nice kao jednog od vitalnih središta informacijskog, obrazovnog, kulturnog, komunikacijskog i socijalnog karaktera. Q Donesen je DPU Stari grad. Q Završena je izrada projektne dokumentacije za gradnju: idejni, glavni i izvedbeni projekt. Q Izra|en je prijedlog grafi~kog dizajna vizualnog identiteta Gradske knjižnice Rijeka. Q Izdana je programska knjižica Grad i knjižnica u svrhu promocije projekta. Q Pokrenut je postupak izdavanja lokacijske dozvole. X Restauracija Pala~e {e}erane iz 18. stolje}a Q Provedena su konzervatorsko-restauratorska istraživanja ~ime je potvr|ena vrijednost pala~e bivše upravne zgrada tvornice še}era, koja svojom arhi- tekturom i interijerima pripada korpusu najistaknutijih djela kasnobarokne umjetnosti u Hrvatskoj. Q Izra|en je Elaborat konzervatorsko-restauratorskih istraživanja s prijedlo- gom smjernica za obnovu.

Q Izra|en je troškovnik konzervatorsko-restauratorskih radova. Q Imenovano je Povjerenstvo za odre|ivanje namjene. Q Izdana je prva knjiga u ediciji Grada Rijeke o provedbi programa zaštite i o~uvanja Grada Rijeke – Pala~a še}erane u Rijeci, autora Krasanke Majer i Petra Puhmajera. 278 Q Realizacija strate{kih projekata Grada Rijeke

Q Na prijedlog Poglavarstva Grada Rijeke, Ministarstvo kulture, Uprava za za- štitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Rijeci donio je u lipnju 2008. godine rješenje kojim se za Upravnu zgradu bivše rafinerije še}era u Rijeci utvr|uje kao dopustiva – reprezentativna, javna, kulturna i protokolarna na- mjena, a za dio zgrade, dva bo~na prostora visine prizemlja i polukata (me- zanina) dopustiva je poslovna namjena. Q Zapo~ela je provedba prve faze restauratorskih radova. X Nastavak obnove reprezentativnih gradskih spomenika kulture Q Obnova zgrade Filodrammaticae O 2003. zapo~elo se s realizacijom Programa zaštite i o~uvanja zgrade. O Provedena su konzervatorsko-restauratorska istraživanja i izra|en je konzervatorsko-restauratorski elaborat sa smjernicama i prijedlogom obnove i rekonstrukcije. O Izra|ena je projektna dokumentacija za rekonstrukciju zgrade, koja obu- hva}a ure|enje prostora prvog kata, ulaznog prostora i prilaznog stubišta. O Izdana je gra|evinska dozvola. O Zapo~ela je provedba prve faze restauratorskih radova. Q Obnova Dominikanskog samostana O Završena su konzervatorsko-restauratorska istraživanja. O Prema Hodogramu zaštitnih i dodatnih istražnih radova, koji je izradilo Stvaranje uvjeta za novu kulturnu scenu Rijeke Q 279

Konzervatorski odjel u Rijeci, izra|eni su glavni i izvedbeni projekt za sanaciju – drenažu sjevernog i isto~nog pro~elja te troškovnik zaštitnih i istraživa~kih radova u unutrašnjosti samostana. O Izvedeni su zaštitni i istraživa~ki radovi, koji su se odnosili na smještaj nadgrobnih plo~a u depo, fumigaciju, demontažu korskih klupa te njiho- vu restauraciju, zasipavanje vapnenice u klaustru samostana, dodatno sondiranje u prizemlju i na katu samostana, te gra|evinski radovi na drenaži duž sjevernog i isto~nog pro~elja. Q Obnova Mauzoleja Gorup na groblju Kozala O Izra|ena je konzervatorska dokumentacija, te glavni i izvedbeni projekt. O Izvedeni su radovi na kompletnoj obnovi Mauzoleja. Q Spomeni~ka baština groblja Trsat i Kozala O Izra|ena je Konzervatorska podloga i valorizacija zašti}enih urbanisti~kih cjelina groblja Trsat i Kozala. O Provedeni su hitni zaštitni radovi na groblju Kozala. Q Obnova pro~elja unutar zašti}ene Urbanisti~ke cjeline Grada Rijeke U 2006. godini zapo~ela je provedba Programa sanacije i obnove pro~elja i krovova gra|evina pojedina~no registriranih kao kulturno dobro te gra|evina na podru~ju zašti}ene Urbanisti~ke cjeline Grada Rijeke: Programom je za- vršena obnova pro~elja Srednje talijanske škole, zgrade Jadrolinije, stam- benih zgrada na adresama Titov trg 8, Korzo 23, Korzo 18, Korzo 20, Korzo 22, Meduli}eva 7, odnosno Stara vrata 8 i 10 i poslovna zgrada Strohalova 2. Prema listi prioriteta, sklopljen je ugovor o sufinanciranju s predlagatelji- 280 Q Realizacija strate{kih projekata Grada Rijeke

Mauzolej Gorup Mauzolej Gorup

ma programa koji su ispunili uvjete. Q U sklopu sufinanciranja Javnih potreba u kulturi Grada Rijeke, u dje- latnosti zaštite i o~uvanja kulturnih dobara završena je obnova rije~ke sinago- ge, a u realizaciji su višegodišnji programi obnove župne crkve Uznesenja Mari- jina, crkve Sv. Kuzme i Damjana u Sv. Kuzmu, hrama Sv. Nikole u Rijeci. X Ure|enje Arheološkog parka Q Završena je provedba zaštitnih arheoloških istraživanja i izra|en je Izvještaj o provedenim istraživanjima s prijedlogom prezentacije arheološkog lokaliteta.

Q Pretorij alpske klauzure – arhitektonskim natje~ajem odabrano je idejno rje- šenje ure|enja Principije i održana je izložba pristiglih natje~ajnih radova.

Q Promovirana je knjiga o provedenim arheološkim istraživanjima Arheološka istraživanja Tarsati~kog principija i održana izložba pokretnih nalaza s ovog lokaliteta, prona|enih tijekom istraživanja. X Arheološka istraživanja na Trgu pul Vele crikve u Starom gradu Q Završena je provedba zaštitnih arheoloških istraživanja u tri zone arheološ- Mauzolej Gorup kog lokaliteta. Q Izra|en je Izvještaj o provedenim istraživanjima s prijedlogom prezentacije arheološkog lokaliteta. X Restauracija zidnih slika Vilima Sve~njaka Q U osnovnim školama Turni} i Nikola Tesla završeni su konzervatorsko-resta- Stvaranje uvjeta za novu kulturnu scenu Rijeke Q 281

Sinagoga Sinagoga

uratorski radovi na zidnim slikama autora Vilima Sve~njaka. X Brod Galeb Q Nadležno Ministarstvo utvrdilo je da je kulturno dobro, brod Galeb, ozbiljno ugroženo jer postoji neposredna opasnost da }e se pojedini dijelovi unu- trašnjosti broda uništiti, kao i opasnost od potonu}a broda.

Q U prosincu 2007. gradsko poglavarstvo na ~ijem se podru~ju kulturno dobro nalazi, Poglavarstvo Grada Rijeke, imenovalo je Grad Rijeku, Odjel gradske uprave za kulturu, privremenim skrbnikom broda Galeb i tako se obvezalo za ra~un i na trošak vlasnika poduzeti mjere zaštite i o~uvanja kulturnog dobra. Q Izme|u Grada Rijeke i Brodogradilišta Viktor Lenac d.d. sklopljen je ugovor koji se odnosi na usluge popravaka i održavanja brodova – hitne zaštitne mjere na kulturnom dobru, brodu Galeb. Q Izvedeni su radovi kojima se sprije~ilo zadržavanje i prodor oborinskih voda u brod. X Me|unarodna urbanisti~ko-arhitektonska radionica Krpanje grada/Patching the City Q U suradnji Grada Rijeke i Društva arhitekata Rijeke pokrenut je ~etverogo- dišnji ciklus me|unarodne urbanisti~ko-arhitektonske radionice Krpanje grada/Patching the City. Q Organizirana je prva ~etverodnevna radionica s temom pokretanja ciklusa reurbanizacije podru~ja Inine rafinerije na Mlaki pod naslovom Krpanje gra- 282 Q Realizacija strate{kih projekata Grada Rijeke

da/Patching the City – Mlaka 2008. Q Održana je završna prezentacija rezultata rada studenata arhitekture sa sedam europskih sveu~ilišta, kojima su ponu|ene neke od mogu}nosti pre- obrazbe zadanog prostora. X Programi u kulturi Q Pokrenuti su novi festivali urbane, nacionalne i me|unarodne glazbene sce- ne Hartera, Hal’ All Star Guitar Festival i Festival komorne glazbe. Q Rije~ka subkulturna i alternativna glazbena scena mladih dobila je nove prostore za vježbanje na tri lokacije ure|enih gradskih skloništa. Q U novom prostoru na Delti (bivši IVEX) pod krovnom udrugom saveza udru- ga Molekula, sjedište i prostor za rad našle su brojne udruge kao što su Prostor +, TRAFIK, udruge Drugo more i Filmaktiv, Katapult i dr. Q Na ~etrdesetu obljetnicu postojanja, 2008. godine obnovljeno je i ponovno otvoreno za javnost kultno mjesto mladih s raznovrsnim programima – le- gendarni klub Palach. Q Otvorenje Superknjižare Ribook – s ciljem kreiranja kvalitetne knjižarske po- nude u Rijeci, poslovni prostor u Ulici Janeza Trdine dan je u zakup po povolj- nijim uvjetima za profiliranu knjižarsku djelatnost. Taj profil po~iva, prema prijedlogu Odjela za kulturu, na knjižnom fondu iz podru~ja umjetnosti, kultu- re, društvenih i humanisti~kih znanosti te na probranim naslovima rije~kih nakladnika. Uz to, a s ciljem afirmacije kvalitetne knjige, namjera je bila pota- knuti održavanje kulturno-animacijskih programa u prostoru, odnosno promo- cija, tribina, gostovanja autora i drugih programa kojima }e se promicati kul- tura knjige i ~itanja, osobito me|u mla|om populacijom. Stvaranje uvjeta za novu kulturnu scenu Rijeke Q 283

Q Poduprto je održavanje prvoga Sajma knjiga – KI^MA u Rijeci, koji je uspješno organizirala Udruga ParNas i knjižara VBZ.

Q U okviru projekta ^itam i uživam, sufinancirala se nabava knjiga za knjižnice osnovnih škola na podru~ju Grada Rijeke, i to najkvalitetnijih slikovnica i knjiga za djecu po izboru Hrvatskoga knjižni~arskog društva, a s namjerom poticanja stva- ranja ~itala~kih navika u djece te razvoja sklonosti prema knjizi i književnosti.

Q Otvaranje Art-kina Croatia u prosincu 2008. Grad je namijenio jedan prostor u gradu isklju~ivo filmskoj prikaziva~koj djelatnosti, u kojem bi Rijeka, kao sveu~ilišno središte i grad s jasnom kulturnom vizijom, napokon dobila art-kino. Time Rijeka odgovara na trend zatvaranja kinodvorana u središtima gradova, kao i edukacijske aktivnosti vezane uz film, s ciljem stvaranja kvali- tetne i kontinuirane filmske ponude u kojoj }e sam program objedinjavati ulogu kinoteke i art-kina. Posebno je zadovoljstvo što su se stvorili uvjeti za desetogodišnji najam upravo kina Croatia budu}i da je u njemu desetlje}ima bilo, po mnogima, najljepše ure|eno staro kino na ovim prostorima. Svakako, otvaranjem kina Croatia željelo se u gra|ana dodatno produbiti zanimanje za filmsku umjetnost, ali ujedno i pospješiti uvjete rada za filmske djelatnike u gradu. Art-kino Croatia stoga je na usluzi svim akterima u filmskoj djelatnosti tako što nudi svu potrebnu infrastrukturu za prikazivanje filmova, omogu}ava njihov daljnji razvoj u programskom smislu i osigurava stabilnost prostora za neprekidno djelovanje. Srednja talijanska {kola 284 Q Realizacija strate{kih projekata Grada Rijeke Stvaranje uvjeta za novu kulturnu scenu Rijeke Q 285 Ure|enje javnih površina na podru~ju Staroga grada

Ure|enje širega gradskog središta

Obnavljanje zelenih površina u gradu

Postavljanje komunalne opreme grada

Pokretanje projekta ure|enja podru~ja Preluk Rije~ani Kostabela

Aktivno sudjelovanje Grada Rijeke u svim dijelovima projekta Rijeka Gateway

Hostel na Pe}inama

Otvaranje Zametske pe}ine

Pastoralni centar Aula pape Ivana Pavla II.

Objekti sporta i tehni~ke kulture

Cjelogodišnji turizam

Gradski ticketing sustav

Javni prijevoz

Turisti~ki autobus

Taksi-slu`ba

Podrška radu Kongresnog ureda

Održivi razvoj grada

Redizajnirani internet portal Grada Rijeke

Zona besplatnog be`i~nog pristupa internetu

Cvjetno prolje}e

Produ`enje radnog vremena

Tower centarr Rijeka

Akcijski plan razvoja gradskog turizma 4.8. Grad u kojem u`ivaju i gosti

rad Rijeka se smjernicama svoga razvoja odredio za stvaranje prepoznatljivosti Ri- jeke kao turisti~ke destinacije, odnosno prerastanje u destinaciju jedinstvenih do- Gživljaja i doga|aja nastalih kao spoj urbanog ritma, kulture i tradicije. Promišljaju}i Rijeku kao turisti~ko odredište, Grad ipak u prvom redu razmišlja o potrebama svojih gra|ana i pove}anju njihova životnog standarda.

Razvoj turizma u gradu Rijeci obuhva}a razvoj svih njegovih segmenata kao što je sportski, kulturni i kongresni turizam. Poseban zna~aj pritom ima ure|enje javnih prostora i kvalitetna komunalna i prometna infrastruktura, parking, te da grad svojim odlukama omogu}ava razvoj privatnog sektora vezanog uz turizam. Tako|er, bitno je uspostaviti kvalitetan sustav informiranja turista, kao i dostupnost prijevoza i stru~nog vo|enja po gradskim lokalitetima. Grad Rijeka ponudio je i niz dodatnih uslugakao što su ticketing sustav te besplatni beži~ni Internet.

Posebnu pozornost treba posvetiti i kulturnim atrakcijama grada, te lokalnim obi~ajima i oživ- ljavanju zanimljivih tradicija jer suvremeni turizam u prvi plan stavlja jedinstveni doživljaj na odre|enoj lokaciji. Grad Rijeka se odlu~io na veliki investicijski ciklus u izgradnju novih i adaptaciju starih objekata za sport i kulturu upravo kako bi se osigurali prostori za sport, rekreaciju, kulturne, sportske i zabavne programe, ali za nova atraktivna gradska doga|anja. Obnova spomenika kulture, primjereno ozna~avanje i vo|enje, kao i promocija predstavljaju ulaganja u nove gradske atrakcije i direktna su ulaganja u gradski turizam.

U razdoblju 2005.–2009. godine ostvareni su zna~ajni pomaci u stvaranju Rijeke u kojoj uživaju i Rije~ani i njihovi gosti. 288 Q Realizacija strate{kih projekata Grada Rijeke

U razdoblju 2005.–2009. godine ostvareni su zna~ajni pomaci u stvaranju Rije- ke u kojoj uživaju Rije~ani i gosti. X Ure|enje javnih površina na podru~ju Staroga grada Projekti ure|enja trgova i ulica Staroga grada izra|uju se s ciljem sustavne realizacije parternog ure|enja javnih površina te rekonstrukcije postoje}e i izgradnje nove infrastrukturne mreže. Koordinaciju izrade projektne doku- mentacije i izdavanja dozvola vodi Grad Rijeka. U ovom su razdoblju obavlje- ni sljede}i radovi: O Trg Sv. Barbare 1. faza – izvedeno 2005., površina obuhvata je 830 m2. O Trg Matije Vla~i}a-Ilirika – izvedeno 2006., površina obuhvata je 500 m2. O Trg Sv. Barbare 2. faza – izvedeno 2007., površina obuhvata je 790 m2. O Ulica Andrije Meduli}a – izvedeno u srpnju 2007, površina obuhvata je 500 m2. O Užarska ulica – izvedeno u prosincu 2008., površina obuhvata je 1.100 m2. O Ure|enje Ulice Pavla Rittera Vitezovi}a – površina obuhvata je 740 m2. Izdana je pravomo}na gra|evinska dozvola. O Ure|enje Trga Ivana Koblera s fontanom – površina obuhvata je 1.310 m2. U tijeku je izdavanje gra|evinske dozvole. O Ure|enje Trga Grivica i Ulice Ðure Šporera – površina obuhvata je 3.010 m2. Komisija za ocjenu dokumentacije integralnog procesa rada prihvatila je rješenje, uza zahtjev za izradu zasebnog projekta rasvjete te uskla|ivanje daljnjega projektnog procesa s rješenjem Trga pul Vele crikve. Grad u kojem u`ivaju Rije~ani i gosti Q 289

O Ure|enje Pavlinskog trga i Ulice Janeza Trdine – površina obuhvata je 1.145 m2. X Ure|enje širega gradskog središta

Q Ure|en je Kazališni park u Verdijevoj ulici i nogostupi uza zgradu Kazališta u Ulici Ivana Zajca i Wenzelovoj ulici. U tijeku je izrada projekta za posljednju fazu ure|enja, kojom je obuhva}en prostor ispred Kazališta te prostor izme|u parka i paviljona tržnice. U sklopu ure|enja rekonstruirat }e se fon- tana i postaviti novi suvremeni kiosci za prodaju cvije}a.

Q Obnovljena zgrada Srednje talijanske škole i Osnovne škole Dolac. Sredstva za prvu fazu obnove, koja podrazumijeva unutarnje ure|enje zgrade, osigu- rali su Talijanska unija i Narodno sveu~ilište iz Trsta, dok su Grad Rijeka i Primorsko-goranska županija u 2006. i 2007. godini osigurali sredstva za ure|enje pro~elja zgrade u ukupnom iznosu od oko 6 i pol milijuna kuna. Ure|enje zgrade ujedno se uklapa u plan Grada Rijeke da Ulicu Dolac pre- tvori u pješa~ku zonu, usporednu s Korzom.

Q Provedena su arheološka istraživanja Trga pul Vele crikve i dijela Užarske ulice u spoju s Jela~i}evim trgom. Na ovome vrijednom arheološkom loka- litetu prona|eni su dijelovi ranokrš}anskog mozaika i anti~kih termi te izni- mno rijedak ranokrš}anski sarkofag iz 4.–5. stolje}a. Temeljem rezultata arheoloških istraživanja provest }e se arhitektonski natje~aj za ure|enje Trga pul Vele crikve i spojenog dijela Užarske ulice. 290 Q Realizacija strate{kih projekata Grada Rijeke

Q Proveden je arhitektonski natje~aj za izradu idejnog arhitektonskog rje{enja ure|enja Arheolo{kog parka i okolnih javnih prostora. Slijedi izrada projektne dokumentacije.

Q Na Trsatu je ispred novoizgra|enoga Pastoralnog centra ure|en manji trg i u nastavku du` Ulice fra S. Schöena do Parka heroja.

Q Dva trga u središtu grada dobila su nova imena, kao izraz zahvalnosti pri- padnicima 111. i 128. brigade HV-a.

Q Na inicijativu rije~koga nadbiskupa msgr. dr. Ivana Dev~i}a, dotad neimeno- vana ulica koja se proteže od raskrižja Ciottine ulice i Ulice Slaviše Vajnera ^i~e, uklju~uju}i i zgradu Rije~ke nadbiskupije, imenuje se Ulicom Ivana Pavla II. Time se Rijeka odužila Ivanu Pavlu II. koji je tijekom svojega jubilarnoga, stotog pastoralnog puta izvan Italije, što je ujedno bio i njegov tre}i pohod u Hrvatsku u lipnju 2003., upravo Rijeku izabrao za svoga glavnog doma}ina.

Q Grad Rijeka je u lipnju 2006. donio Pravilnik o uvjetima i mjerilima za raspo- djelu sredstava spomeni~ke rente i ostalih prihoda Prora~una Grada Rijeke za provo|enje Programa sanacije i obnove pro~elja i krovova gra|evina po- jedina~no registriranih kao kulturno dobro te gra|evina na podru~ju zašti- }ene Urbanisti~ke cjeline grada Rijeke. Donošenjem ovoga Pravilnika Grad Rijeka pruža mogu}nost svim vlasnicima i suvlasnicima gra|evina pojedi- na~no registriranih kao kulturno dobro i onih koje se nalaze unutar zašti}ene Grad u kojem u`ivaju Rije~ani i gosti Q 291

Urbanisti~ke cjeline Grada Rijeke da se sa svojim prijedlogom programa jave na Javni poziv i tako ostvare pravo na sufinanciranje troškova proved- be programa u odre|enom postotku. Iz sredstava spomeni~ke rente u 100%-tnom iznosu sufinancirana su konzervatorsko-restauratorska istraži- vanja i složeniji zahvati, u 50%-tnom iznosu troškovi izrade Izvedbenog pro- jekta sanacije i obnove pro~elja i krova, a u 25%-tom iznosu sufinanciraju se radovi na sanaciji i obnovi pro~elja i krova gra|evina u kojoj Grad Rijeka nije vlasnik ili suvlasnik. Donošenjem ovog Pravilnika potvr|eno je opredje- ljenje Grada da se zna~ajni dio spomeni~ke rente iskoristi za ure|enje zgra- da, pro~elja i krovova u središtu grada. Pravilnik je bilo prijeko potrebno donijeti kako bi se odredila prednost u korištenju sredstava. X Obnavljanje zelenih površina u gradu Javne zelene površine elementarna su potreba svakog urbanoga grada i osnova njegova održivog razvoja.

Q Dovršeno je ure|enje parka i dje~jeg igrališta u Ulici Pomerio u lipnju 2008. prema projektu brazilske umjetnice Karin Schneider. Projekt je izveden u suradnji gradske ustanove Muzeja moderne i suvremene umjetnosti Rijeka i galerije Art in General iz New Yorka, u programu Eastern European Resi- dency Exchange. Prema konceptu koji je osmislila umjetnica, napravljen je odmak od uobi~ajene opreme dje~jih igrališta te se u njihov prostor unijelo 292 Q Realizacija strate{kih projekata Grada Rijeke

elemente lokalne urbane kulture i naslije|a. Umjetnicu je inspirirala arhitek- tura modernizma u Rijeci i njezin doživljaj grada kao labirinta. Koriste}i estetiku minimalizma, Karin Schneider zamislila je park kao prostor susreta razli~itih generacija. Igralište je zamišljeno tako da razvija motoriku i psihi~ke sposobnosti djece, a u sjenici se mogu odmarati starije osobe. Iigralište ima i slavinu – skulpturu mlade rije~ke umjetnice Ivne Mavrinac, a u sklopu rekonstrukcije parka, osim postave dje~jih sprava i klupa, izveden je labirint od crvene opeke s pozornicom. Projekt je potpomognut sredstvima Grada Rijeke, Ministarstva kulture, galerije Art in General te zaklade Thrust for Mutual Understanding. Donatori su rije~ke tvrtke Autotrans, Brodokomerc Nova, Dezinsekcija, HEP – DP Elektroprimorje Rijeka, Istravino, Jadrolinija, Luka Rijeka, Novi list, PIK Rijeka, RIO Rijeka, Transadria i KD Vodovod i ka- nalizacija.

Q Polovicom 2007. Grad Rijeka ugovorio je izradu projektne dokumentacije za ure|enje parka na Zagradu, izme|u ulica Pomerio i Ive Marinkovi}a. Iako je rije~ o razmjerno maloj površini (ukupni zahvat ure|enja oko 7.500 m², par- kovna površina oko 5.500 m²), njezino }e parkovno ure|enje bitno utjecati na kvalitetu života i rada u ovom dijelu gradskog središta, a s obzirom na koncentraciju poslovnih (Centar Zagrad), javnih (škola, u~eni~ki dom, me- dicina rada) te stambenih sadržaja. Idejni projekt, usuglašen i verificiran u listopadu 2008., koncipira ure|enje parka stvaranjem niza mikroambijena- Grad u kojem u`ivaju Rije~ani i gosti Q 293

Projekt parka izme|u ulica Pomerio i Ive Marinkovi}a

ta, položenih terasasto i usmjerenih razli~itim kategorijama korisnika i na- ~inima korištenja, pri ~emu se parkovne površine jasno strukturiraju u smje- ru sjever-jug i podržavaju glavnim prostorima za okupljanje i boravak na otvorenom. U studenom 2008. idejni je projekt predan u postupak izdava- nja lokacijske dozvole.

Q Preure|en je Park Augusta Cesarca na Pe}inama, sve~ano otvoren u svibnju 2008 godine. Ure|enje parka sufinanciralo je osiguravaju}e društvo Grawe u sklopu svoje nacionalne humanitarne akcije Grawe zelene oaze, s iznosom od gotovo 100 tisu}a kuna, a u poslovima na terenu sudjelovali su zaposlenici tvrtke. Park Augusta Cesarca u historicisti~kom je dizajnu ure- dio Josip Kulfanek (1899.–1977.), legenda suša~ko-rije~koga vrtlarstva.

Q Ure|ena je površina na raskrižju ulica M. Rustambega i Ive Lole Ribara.

Q Ure|ena je zelena površina u ]i}arijskoj ulici (uz dom ^e{ke besede).

Q Park Špari}i – u rujnu 2008. prihva}eno je Idejno rješenje kojim je prostor parka, površine oko 11.300 m², unato~ topografskim i urbanisti~kim osobi- tostima, koncipiran kao cjelovita tematska sportsko-rekreativna parkovna površina. Posebna uloga stoga je vezana uz uzdužno i popre~no strukturira- nje/oblikovanje mreže staza i stuba, uz koje se razvija parkovni program pretežno namijenjen rekreativno-sportskim aktivnostima. 294 Q Realizacija strate{kih projekata Grada Rijeke

Projekt parka [pari}i

Q Ure|uje se površina izme|u Šibenske i Zvonimirove ulice. Q Ure|uje se prostor budu}eg parka na Svetom Križu. Q Zapo~elo je proširenje Parka Crvenog križa na neure|eni prostor prema istoku. Q Zapo~elo je ure|enje parka Vojak s dje~jim igralištem na prostoru ome|e- nom ulicama S. Krautzeka, D. [}itara i Mihanovi}eve ulice. Q Uz obnovu postoje}ih, ure|ena su potpuno nova igrališta na sljede}im lo- kacijama: kod sveu~ilišnih stanova na Drenovi, uza stubište B. Milanovi}a – S. Ba~i}a, u parku na Vol~i}evu trgu, u Bareti}evu na Pehlinu, kod Osnov- ne škole Srdo~i, u Ulici B. ]ikovi}a Mar~eva, u Ulici M. Step~i}a, u Fužin- skoj ulici, u Ulici B. Markovi}a, kod ambulante na Drenovi, u Ulici F. Belulovi}a i izme|u Šibenske i Zvonimirove ulice. Q U Ulici bra}e Pavlini} ure|eno je dje~je igralište s velikim vidikovcem i po- gledom na Kvarner. Q U Parku J. Vlahovi}a u Zametskoj ulici ure|en je prostrani Skate-park koji po{tuje postoje}u konfiguraciju terena. X Postavljanje komunalne opreme grada Q Nastavljeno je komunalno opremanje grada tako da je ugovorima za rekla- miranje na javnim površinama, tvrtkama za reklamiranje uvjetovana posta- va urbane opreme. Na taj su na~in u mandatnom razdoblju postavljene 42 Grad u kojem u`ivaju Rije~ani i gosti Q 295

~ekaonice, 50 oznaka stajališta, 12 javnih satova, 4 suvremena zahoda s au- tomatskim ~iš}enjem, 105 površina za oglašavanje i 10 city lighta za potre- be Turisti~ke zajednice. Isporu~eno je i 10 lakoprenosivih štandova i 20 ma- sivnih štandova koji se koriste za doga|anja u organizaciji Grada te 5 reklamnih stupova sa satom. Iz prora~unom osiguranih sredstava postavljene su do- datne 24 autobusne ~ekaonice te klupe i vaze sa zelenilom na Korzu i Gatu Karoline Rije~ke. X Za pokretanje projekta ure|enja podru~ja Preluk potrebno je: Q utvrditi model provedbe turisti~ko-kongresnoga višenamjenskog kom- pleksa Q dovršiti imovinsko-pravnu pripremu cjeline podru~ja Q formulirati cjelovit program gradnje s ciljem realizacije hotelskog smještaja ukupnog kapaciteta do 400 ležaja (600 je s Panoramom), kongresnog cen- tra, višenamjenske dvorane (arene), marine kapaciteta do 150 vezova i prate}e prometne i komunalne infrastrukture u svrhu raspisa javnoga urba- nisti~ko-arhitektonskog natje~aja za ure|enje podru~ja. X Za Kostabelu – turisti~ki kompleks i zona rekreacije – Prema provedenom natje~aju za prodaju nekretnina, koordinirati izradu prostorno-planske doku- mentacije užeg podru~ja i projektne dokumentacije s ciljem profilacije i re- alizacije kompleksa i prate}ih sadržaja. 296 Q Realizacija strate{kih projekata Grada Rijeke

X Aktivno sudjelovanje Grada Rijeke u svim dijelovima projekta Rijeka Gateway Q u realizaciji projekta ure|enja novoga rije~kog waterfronta (Delta i Porto Baross), s naglaskom na uskla|ivanje izrade planske i druge dokumentacije unutar podru~ja obuhvata Q u izboru potencijalnih investitora za podru~je Delte i Porto Barossa, kao i u oblikovanju projektnog zadatka za urbanisti~ko-arhitektonsko rješenje ovih cjelina

Q Iniciranje izuzimanja kompleksa starih lu~kih skladišta (tzv. Metropolis) iz lu~kog podru~ja i utvr|ivanje njegove namjene. Analizom razvojnih planova Lu~ke uprave, posebno u dijelu izgradnje i vo|enja interne ~etverotra~ne prometnice, Grad Rijeka je tu prometnicu ocijenio neprihvatljivom s obzi- rom na planiranu koncentraciju teretnog prometa na Žabici, pa je time oci- jenjeno nepotrebnim i rušenje skladišta Metropolisa.

Q Zalaganje za ure|enje lukobrana – budu}e šetnice za gra|ane i turiste. XHostel na Pe}inama U nazo~nosti predsjednika Me|unarodne hostelske federacije, u velja~i 2006. sve~ano je otvoren hostel na Pe}inama. Hostel raspolaže sa 60 ležajeva, ure|en je prema najvi{im standardima koji vrijede za takvu vrstu smještaja i otvoren je cijele godine. Grad u kojem u`ivaju Rije~ani i gosti Q 297

Q Prvi rije~ki hostel smješten je u novoure|ene prostorije nekadašnje Ville Kozulich u kojoj je do prije nekoliko godina djelovao dje~ji vrti}. Njegovim otva- ranjem Rijeka je kona~no dobila smještajne kapacitete koji su joj nedosta- jali u kontekstu razvoja grada kao destinacije urbanog turizma. Povoljna ci- jena i vrlo ugodan smještaj uz atraktivnu lokaciju hostela na Pe}inama privla~e mnogo turista.

Q Ovo je prvi takav objekt izgra|en u Hrvatskoj u posljednjih ~etrdeset godi- na. Ure|enje hostela stajalo je oko 3 milijuna kuna, a potrebna sredstva osi- gurao je Hrvatski ferijalni i hostelski savez. X Otvaranje Zametske pe}ine Q Tijekom 2008. izra|en je idejni projekt prve faze ure|enja Zametske pe}ine, uklju~uju}i elaborat Geološke i geomorfološke karakteristike špilje te i idej- no rješenje rasvjete.

Q Osnovni koncept ure|enja nadzemnog dijela Zametske pe}ine njezina je integracija u postoje}i sustav javnih površina, zbog ~ega je sama ulazna gra|evina projektirana sa svega 65 m² razvijene zatvorene površine, ali se oslanja na pristupne skalinade i bogato dimenzioniranu nadstrešnicu, obje u funkciji susreta i okupljanja.

Q Podzemni dio zahvata predvi|a izvedbu lijevano-asfaltne staze širine 120 cm, koja vodi posjetitelje niz pe}inu do glavne dvorane. U glavnoj dvorani 298 Q Realizacija strate{kih projekata Grada Rijeke

Zametske pe}ine – projekt postavlja se "totem" – instalacijski stup koji služi za postavljanje potrebne rasvjete i mjernih instrumenata u dvorani. Zaštita prema nedostupnim dije- lovima pe}ine planira se izvesti sustavom mreža od konopaca.

Q U tijeku je dogovor s JU Priroda o poduzimanju daljnjih aktivnosti kako bi se prišlo realizaciji. X U povodu obilježavanja pete obljetnice boravka pape Ivana Pavla II. u Rijeci, u sklopu Trsatskog svetišta otvoren je u lipnju 2008. pastoralni centar Aula pape Ivana Pavla II., ~iju je izgradnju s iznosom od milijun kuna pomogao i Grad Rijeka. Glavno mjesto u Auli zauzima velika dvorana s 300 sjedišta, a uz nju su još ~etiri manje dvorane. Nova zgrada ome|uje proši- ren hodo~asni~ki prostor koji je ve} utvr|en podizanjem novog oltara u samostanskom vrtu i ure|enjem Marijina perivoja, ponajprije u službi oku- pljanje ve}eg broja hodo~asnika. X Objekti sporta i tehni~ke kulture u funkciji su razvoja urbanog turizma. Stoga je Grad Rijeka, uz rekonstrukciju postoje}ih, pokrenuo investicijski ciklus izgradnje novih objekata, od kojih su najve}i Bazeni Kantrida, Centar Zamet i Astronomski centar Rijeka. X Cjelogodišnji turizam Ponudu gradskog turizma ~ine oni programi koji }e zadovoljiti raznolike po- trebe. To su kulturne i sportske manifestacije, stru~ni kongresi, tradicijske Grad u kojem u`ivaju Rije~ani i gosti Q 299

Aula pape Ivana Pavla II

manifestacije i bogata ponuda ustanova u kulturi (muzeji, galerije, kazali- šta, kina). Stoga je iznimno zna~ajno daljnje podržavanje postoje}ih i inici- ranje novih gradskih doga|anja. Grad Rijeka je neprestano poticao i razvijao tradicionalne gradske kulturne priredbe:

Q Me|unarodni rije~ki karneval, najzna~ajniji turisti~ki doga|aj u Rijeci i {iroj regiji, 2009. godine odr`an je 26. put. U zavr{noj povorci okupi svake godine oko 10.000 karnevalista i oko 100.000 doma}ih i inozemnih posjeti- telja.

Q Rije~ke ljetne no}i, koje se odr`avaju petu godinu za redom, nude brojne kazališne programske atrakcije; atraktivnost je bila i u posebnim izvankaza- li{nim lokacijama grada, trgovima, Korzu, Trsatu, Kantridi, gradskim plaža- ma, bivšim napuštenim tvornicama (Torpedu i Tvornici papira), Sveu~ilišnom kampusu, kojima se udahnuo život i stvorio ambijentalni teatar za desetak tisu}a posjetitelja godišnje.

Q Me|unarodni festival malih scena Rijeka obilježio je 15 godina djelo- vanja uz konstataciju da je program Festivala još uvijek u usponu. U po- sljednje ~etiri godine gostovale su predstave recentne europske kazališne produkcije, pružila se mogu}nost odmjeravanja kvalitete hrvatske kazališne produkcije s europskima, te su se u Rijeku dovela kazališta iz brojnih europ- skih zemalja s predstavama vode}ih europskih kazališnih redatelja. Rijeka 300 Q Realizacija strate{kih projekata Grada Rijeke

je tako postala nezaobilazna postaja na zemljovidu vrijednih svjetskih kaza- lišnih festivala, što je nedavno potvrdio jedan od vode}ih ameri~kih kazališ- nih ~asopisa.

Q Biennale Kvadrilaterale – Muzej moderne i suvremene umjetnosti inici- jator je Biennala Kvadrilaterala, manifestacije zasnovane na diplomatskoj inicijativi Kvadrilaterale, a cilj je Biennala – prema zamisli Branka Francesc- hija – predstaviti umjetnike iz Hrvatske, Ma|arske, Italije i Slovenije, a u selekciji kustosa iz svake od zemalja sudionica. U ovome mandatnom raz- doblju održana su dva bijenala – Relativizam i Heroj kulture.

Q Me|unarodna izložba crteža – Muzej moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci ve} ~etrdeset godina za redom organizira Me|unarodnu izložbu crteža. Ova relevantna me|unarodna manifestacija u razli~itim je izdanjima pokazala osuvremenjivanje i proširivanje klasi~nog koncepta crteža te se je koncept revijalnih izložaba tijekom godina transformirao u izložbe temat- sko-problemskog karaktera (skulptorski crtež, dizajnerski crtež, strip-crtež, crteži na zidu, crtež i animacija). Iz godine u godinu brojnim je posjetitelji- ma, likovnoj publici, umjetnicima i stru~njacima omogu}eno pra}enje novih pojava u suvremenoj umjetnosti, kao i upoznavanje s povijesnim fenomeni- ma hrvatskoga i svjetskog crteža.

Q Tjedan suvremenog plesa – u ovom se razdoblju potvrdila potreba orga- nizacije i predstavljanja dijela zagreba~ke manifestacije Tjedan suvremenog Grad u kojem u`ivaju Rije~ani i gosti Q 301

plesa, koja u organizaciji udruge Prostor + predstavlja u Rijeci reprezenta- tivne predstave velikih svjetskih koreografskih imena, kao i rezultate radio- nica pod vodstvom vode}ih hrvatskih plesnih pedagoga.

Q Ljeto na Gradini, kulturno-zabavnu manifestaciju, od 2006. organizacijski preuzima udruga Baš}inski glasi tako da se na Trsatskoj gradini od lipnja do rujna uspješno održi ~etrdesetak koncerata, klapskih doga|anja, kazališnih performera, komedija i drugih dramskih i plesnih predstava, u kojima godiš- nje nastupi dvjestotinjak izvo|a~a iz Hrvatske i inozemstva, i poprati ih oko 10.000 posjetitelja.

Q Zaj~evi dani – od 2005. u organizaciji HNK Ivana pl. Zajca, u okviru ove zna~ajne glazbene manifestacije uprili~uje se novo natjecanje mladih oper- nih pjeva~a Rijeka belcanto, jedino takvo natjecanje u Hrvatskoj. Zaj~evi dani i dalje uklju~uju brojne zna~ajne operne premijere i izvedbe doma}ih i stranih skladatelja, komorne koncerte i muzikološke skupove, poput onoga posve}enog Borisu Papandopulu, uvaženome hrvatskom skladatelju.

Q Jazz Time festival traje ve} punih sedamnaest godina u organizaciji Kon- certne agencije G.I.S. Tijekom njegova održavanja u Rijeci su gostovali broj- ni iznimni jazz-glazbenici iz zemlje, Europe i ostalog dijela svijeta. To je doi- sta rijetka prigoda da se na našim prostorima iz godine u godinu održava festival s iznimno visokim kriterijima izbora svjetskih glazbenika. Festival, 302 Q Realizacija strate{kih projekata Grada Rijeke

koji obi~no traje tri dana, prigoda je da se publici predstave i vrsni rije~ki jazz-glazbenici, što dodatno potvr|uje njegovu veliku vrijednost za Rijeku.

Q Baš}inski glasi, u organizaciji KUD-a Baš}inski glasi, smotra su naju- spješnijih hrvatskih klapa i ve} šesnaest godina okupljaju mnogobrojnu za- interesiranu publiku. Što se izbora klapa ti~e, svake godine u dvije ve~eri nastupa dvadesetak najboljih sjevernojadranskih klapa te onih hrvatskih klapa koje su ili dugogodišnje uspješne hrvatske klapske vodilje u smislu tradicije klapskoga pjevanja, ili dobivaju najviša odli~ja na hrvatskim klap- skim festivalima.

Q Ljetni Festival komorne glazbe koji se u organizaciji Glazbene agencije Haller organizira ve} tri godine, prepoznat je kao izniman izbor gostuju}ih komornih glazbenika koji su programski usmjereni na izvedbe duhovne glaz- be od renesanse do suvremenoga stvaralaštva.

Q Zaživjela je u Rijeci redovita koncertna sezona klasi~ne glazbe, koju or- ganiziraju ~ak tri organizatora: Koncertna agencija G.I.S., Glazbena agencija Haller i Kulturno-umjetni~ka udruga Artel, a postignuta je i suradnja s kon- certnom poslovnicom Artagent iz Zagreba kako bi se pove}ao broj gostova- nja inozemnih glazbenika i sastava. X Predstavljanje Grada Rijeke kao grada bogate kulturne prošlosti i di- nami~ne i vrijedne suvremene produkcije u europskim i svjetskim okvirima, Grad u kojem u`ivaju Rije~ani i gosti Q 303

kao i otvorenost rije~ke kulturne scene inozemnim umjetnicima i programi- ma, dio je me|unarodne kulturne suradnje i umrežavanja kultura. Tome se u današnjim kulturnim politikama pridaje sve ve}a važnost koju Grad Rijeka podupire i isti~e kao važan segment stvaranja slike o otvorenom i dinami~- nom gradu, ugodnom za život, ulaganje i turisti~ki boravak.

Q Bilo da govorimo o rije~kim kulturnim manifestacijama koje su ve}inom me|unarodnog karaktera, o inozemnim gostovanjima ustanova i pojedina- ca i me|unarodnim nagradama za njihov rad, ili o bilateralnoj kulturnoj su- radnji grada, s naglaskom na gradove prijatelje, o suradnji s veleposlanstvi- ma u Republici Hrvatskoj i kulturnim centrima i institutima ili o ~lanstvu u me|unarodnim kulturnim udruženjima, kulturna politika Rijeke ne može se zamisliti bez me|unarodne dimenzije.

Q Sve zna~ajne kulturne manifestacije u gradu – Bijenale crteža, Bijenale mladih, Bijenale kvadrilaterale, Me|unarodni festival malih scena Rijeka, Rije~ke ljetne no}i, Ljeto na Gradini, Revija lutkarskih kazališta, Jazz Time festival, gitaristi~ki Hal'All Star Guitar Festival, Festival komorne glazbe, Tje- dan suvremenog plesa, Festival Hartera, Festival europske kratke pri~e, filmski festival Mediteranske igre – ugoš}uju poznata europska i svjetska imena, ~ime se gra|anima pruža uvid u recentne inozemne kulturne pro- dukcije, a gostima se Rijeka istovremeno predstavlja kao izvrstan doma}in i organizator manifestacija i programa u kulturi. 304 Q Realizacija strate{kih projekata Grada Rijeke

Q Suradnja s brojnim udrugama nacionalnih manjina sa sjedištem u Rijeci i društvima prijateljstva te s veleposlanstvima u Republici Hrvatskoj rezulti- rala je predstavljanjem nacionalnih kultura te su se tako u Rijeci organizira- li dani ili festivali ~eške, rusinske i ukrajinske, poljske, romske, makedonske, srpske, slovenske, albanske, crnogorske, slova~ke, frankofone, talijanske, turske, bugarske, korejske i japanske kulture. X Gradski ticketing sustav Gradski ticketing je sustav objedinjene prodaje ulaznica za kulturne i sport- ske programe te za njihovu promidžbu, postavljen u objektima kulture i sporta kojima je osniva~ Grad Rijeka. Uz to, ticketing je instaliran na rije~kom kar- tomatu, u TIC-u, a funkcionira i na internetu. Gradski ticketing našao je mjesto u razvoju Rijeke kao grada urbanog turizma, koji nudi bogata kultur- na i sportska doga|anja kao dio turisti~ke ponude.

Q Nova, takozvana Print at Home opcija tiskanja karata na vlastitom ra~unalu omogu}it }e ulazak na priredbu preko naprednog sustava prepoznavanja karte.

Q Sustav prati standarde me|unarodnih sportskih asocijacija za borbu protiv nasilja na stadionima, pa je tako osposobljen za izdavanje personaliziranih ulaznica, tj. ulaznica na ime. Grad u kojem u`ivaju Rije~ani i gosti Q 305

Q Ticketing prati internet portal www.kulturaplus.com koji je u pet godina postojanja postao relevantno mjesto informiranja o kulturnim zbivanjima. X Javni prijevoz Vozni park Komunalnog društva Autotrolej od kolovoza 2007. bogatiji je za 32 nova autobusa vrijedna 46,4 milijuna kuna. Nabavkom autobusa pro- sje~na starost voznog parka Autotroleja smanjuje se na 10,40 godina, a korisnicima se pruža kvalitetniji javni gradski prijevoz. Nabava novih auto- busa uvjetovana je zakonskom odredbom da se nakon 2011. godine u jav- nom prijevozu ne smiju koristiti vozila starija od 18 godina. Od ukupnog broja vozila, njih 12 je niskopodnih, prvih takve vrste u javnom prometu u Rijeci. U listopadu 2008. potpisan je ugovor o nabavi deset zglobnih, nisko- podnih autobusa opremljenih klimatizacijskim ure|ajima, vrijednih 26 mili- juna kuna. Poglavarstvo je u studenome 2008. prihvatilo Energetsku strate- giju Grada Rijeke, temeljem ~ijih ciljeva bi do kraja 2012. godine ukupno 40 autobusa Autotroleja kao osnovno pogonsko gorivo trebalo koristiti plin. X Turisti~ki autobus Q U lipnju 2007. pokrenut je projekt Turisti~ki autobus u suradnji Grada Rijeke, Turisti~ke zajednice grada Rijeke i Komunalnog društva Autotrolej. Rije~ je o prvom takvom autobusu (double-decker) u Hrvatskoj koji prevozi turiste i putnike željne zanimljivih pri~a (koje mogu slušati na ~ak 10 svjetskih jezi- 306 Q Realizacija strate{kih projekata Grada Rijeke

ka) po atraktivnim lokalitetima u Rijeci i Opatiji. Cilj je stvaranje slike o Rijeci ne samo kao o industrijskom i poslovnom, ve} i turisti~kom središtu, destina- ciji s osmišljenom turisti~kom ponudom. Posebnost ovom projektu daju i vi- zualna rješenja Voje Radoi~i}a, koja su primijenjena na samom autobusu, pa tako autobus svojom vanjštinom pri~a pri~u o atraktivnim rije~kim i opatij- skim lokalitetima, stvaraju}i tako jedinstveno umjetni~ko djelo. X Taksi-služba Za gradski je turizam važno osigurati i dobru taksi-službu. U Rijeci je dodi- jeljeno više od trideset koncesija za više od 45 vozila koja prevoze putnike. Budu}i da su voza~i taksija upoznati s kulturnim, gospodarskim, turisti~kim, prometnim i drugim zna~ajnim objektima i znamenitostima u Rijeci, zna~a- jan su segment u ponudi gradskog turizma. Zbog pristupa~ne cijene i kva- litete taksi-prijevoza, ovom se uslugom ~esto koriste i gosti i Rije~ani. X Redizajnirani internet portal Grada Rijeke (www.rijeka.hr) ponudio je turistima i posjetiteljima Grada kao posebnu kategoriju niz atraktivnih sadržaja: O interaktivni plan grada s mogu}noš}u pronalaženja najkra}eg puta, obje- kata po kategorijama i sl. O kalendar doga|anja O web-kamere – Rijeka u živo i promet u Rijeci O panoramske slike grada O prodaja ulaznica putem interneta ili kartomata na Korzu. Grad u kojem u`ivaju Rije~ani i gosti Q 307

X Zona besplatnoga beži~nog pristupa internetu sa svojih 56 pri- stupnih to~aka u središtu grada (Korzo i Obala), na Trsatu, a od prosinca 2008. i na Bazenima Kantrida, osigurava istovremeni pristup za 3.500 kori- snika. Planira se širenje zone i na Centar Zamet. X Krajem 2006. godine na adresi Trpimirova 1a otvoren je izložbeno-prodajni prostor Proizvodno-trgova~ke zadruge Zeleno i plavo. Rije~ je o prvoj tr- govini u Primorsko-goranskoj županiji, u kojoj se prodaju autohtoni proizvo- di s našeg podru~ja, otvorenoj u sklopu projekta Autohtonika koji je provela Regionalna razvojna agencija Porin, uz podr{ku Grada Rijeke i Primor- sko-goranske županije. U sklopu prodavaonice otvorena je 2008. godine kušaonica u kojoj se mogu probati delicije autohtonih proizvo|a~a. Projekt Autohtonika pokrenut je s ciljem razvoja tržišta autohtonih proizvoda na ovom podru~ju. ^lanovi zadruge, koja zapošljava više od 100 osoba i uklju~uje 200-tinjak kooperanata, nude široku paletu proizvoda – od ribljih prera|evina, vina, maslinovog ulja do meda i sira. X Cvjetno prolje}e Na pješa~kome mostu preko Rje~ine i u sklopu slasti~arnice Cont ve} se tri godine za redom održava rije~ki sajam cvije}a i ure|enja nazvan Cvjetno prolje}e. Za trajanja te manifestacija Rije~ani i njihovi gosti mogu uživati u raznolikoj ponudi ukrasnog bilja i ponešto nau~iti od ljubaznih izlaga~a. Uz 308 Q Realizacija strate{kih projekata Grada Rijeke

prodajni dio, svake se godine postavljaju i cvjetne instalacije, skulpture i aranžmani, ~ime se oplemenjuju otvoreni prostori užeg središta grada. X Izmjenama Odluke o ugostiteljskoj djelatnosti, ugostiteljskim objektima iz sku- pine Restorani i Barovi, koji posluju u podru~ju koje se, prema mišljenju Turi- sti~ke zajednice Grada Rijeke, ocjenjuje najzna~ajnijim s aspekta turisti~ke ponude grada, omogu}eno je produženje radnog vremena do 02,00 sata. X Pravilnikom o uvjetima za postavljanje predmeta i privremenih objekata (Služ- bene novine br. 1/07) utvr|eni su posebni uvjeti ure|enja i opremanja ugo- stiteljskih terasa na Korzu, u Starome gradu i u povijesnoj jezgri Trsat. X Tower centar Rijeka, jedan od najve}ih trgova~kih centara u ovom di- jelu Europe, otvoren je u studenome 2006. godine. Suvremeni centar pro- teže se na osam etaža, od kojih pet trgova~kog sadržaja, a njegova je neto- površina 62.292 m². Javne galerije i trgovi zauzimaju 11.376 m2, a stam- beno-poslovni toranj koji se razvija na 15 etaža, ima ukupnu površinu od 11.800 m2. Na usluzi je posjetiteljima parkiralište na 10 razina za 2.100 vozila, ukupne površine 53.724 m2. Višenamjenski centar sadrži 8 mega- store du}ana i oko 150 trgovina, te ugostiteljske i zabavne sadržaje, od kojih se izdvaja kompleks od 8 kinodvorana s 1.800 sjedala, u kojima se godišnje prikazuje više od 130 filmova. Svojim sadržajima Centar izaziva veliko zani- manje posjetitelja. Otvaranjem Tower centra Rijeka Rije~ani su dobili pro- stor u kojem mogu uživati u trgovini i zabavi, jednako kao i stanovnici velikih europskih gradova. Grad u kojem u`ivaju Rije~ani i gosti Q 309

X Akcijski plan razvoja gradskog turizma – usvajanje i provedba mjera iz Akcijskog plana te daljnja razrada prijedloga i njegova nadogradnja

Q Grad Rijeka prvi je u Primorsko-goranskoj županiji krenuo u izradu Akcijskog plana razvoja gradskog turizma.

Q Grad Rijeka objavio je i natje~aj kojim je pozvao sve koji svojim stru~nim i znanstvenim radovima mogu pridonijeti projektu razvoja gradskog turizma u Rijeci. Namjera je bila raspisivanjem javnog poziva prikupiti projektne ide- je koje bi se rješenjima gotovih turisti~kih proizvoda implementirale u pri- jedlog Akcijskog plana razvoja gradskog turizma. Sufinancirane su projek- tne ideje: Spomeni~ka knjižnica i zbirka Mažurani}-Brli}-Ruži}, Videovodi~ Trsatskog svetišta, film o Frankopanima, Osnivanje centralnoga rezervacij- skog ureda za lokalne vodi~e na teritoriju Grada Rijeke te prva faza projekta Vidikovac rije~ke povijesti nositelja RRA Porin. Q U svrhu realizacije aktivnosti vezane za razvoj urbanog turizma grada Rije- ke, Grad Rijeka dodijelio je sredstva za osnivanje Centralnoga rezervacij- skog ureda za lokalne vodi~e na podru~ju Grada Rijeke, koji je pokrenut 2006. godine. Suradnjom s iskusnim i licenciranim vodi~ima, cilj je ureda po- dignuti kvalitetu turisti~ke usluge, odnosno omogu}iti svim potencijalnim gostima da upoznaju Rijeku i njezinu okolicu u najboljem izdanju. Centralni rezervacijski ured pruža mogu}nost on-line rezervacije turisti~kog vodi~a. 310 Q Realizacija strate{kih projekata Grada Rijeke

X Podrška radu Kongresnog ureda (u suradnji s Turisti~kom zajednicom Grada Rijeke) Q U sklopu koncepta urbanog turizma, Grad Rijeka podupire razvoj kongresne djelatnosti s ciljem oboga}enja turisti~ke ponude grada, poticanja razvoja širokog spektra turisti~kih proizvoda i usluga te pove}anja zapošljavanja i produljenja turisti~ke sezone.

Q Turisti~ka zajednica Grada Rijeke osnovala je Kongresni ured s temeljnim zadatkom da definira jedinstvenu kongresnu ponudu grada Rijeke. Kongre- sni turizam u Rijeci nije na samom za~etku, jer je grad bio doma}inom ra- znim manjim kongresima, simpozijima i konvencijama. Kulturno-povijesna baština, razne tradicionalne i sportske manifestacije, mogu}nosti aktivnog korištenja slobodnog vremena s aspekta kulture i sporta, smještajni objek- ti visoke kategorije i odre|eni kongresni kapaciteti polazišta su snažnijeg razvoja kongresne djelatnosti u Rijeci.

Q U 2008. godini u Rijeci se održao, prvi put uop}e u Europi, 9. svjetski bioeti~ki kongres i 27. konferencija udruge gradova Major Cities of Europe-IT Users Group te Konferencija Internet 10.0 u organizaciji CARNET-a i Me|unarodna konferencija o zakonodavstvu za lijekove. No da bi se ovakvi doga|aji mogli ciljano dovoditi u Rijeku, potrebno je stvoriti kongresnu ponudu, odnosno postoje}u ponudu povezati radom i djelovanjem Kongresnog ureda. Grad u kojem u`ivaju Rije~ani i gosti Q 311

Q Glavne su zada}e Kongresnog ureda: analiza turisti~kog tržišta s aspekta i kongresnog i insentiv (poticajnog) putovanja, pomo} organizatorima kon- gresnih ponuda radi dobivanja kandidatura i pomo} pri inspekcijskim posje- tima, objedinjavanje kongresne ponude i turisti~ke ponude grada i okolice, predlaganje i poduzimanje mjera i aktivnosti radi poboljšanja receptivnih uvjeta za razvoj kongresnog turizma, me|unarodna promocija te aktivno sudjelovanje u radu nacionalnih i me|unarodnih strukovnih organizacija. X Održivi razvoj grada Q Završen je projekt Adriatic Action Plan 2020, proveden u sklopu Foruma Jadransko-jonskih gradova, koji je financiran iz Interreg IIIC programa Eu- ropske unije. Cilj je projekta razvoj i uspostavljanje održivog razvoja u Ja- dranskoj regiji te prihva}anje obveze lokalnih samouprava preko implemen- tacije i koordinacije politike održivog razvoja. Projekt djeluje kao instrument decentralizacije i me|ugrani~ne suradnje, poti~u}i i podržavaju}i admini- strativnu interakciju izme|u gradova na dvije strane jadranske obale. Njime se promi~e i dobra praksa u upravljanju i zaštiti okoliša, usmjerena prema zajedni~kom scenariju u kojem je održivi razvoj nov administrativni alat i tržišni ~imbenik. Tijekom provo|enja ovog projekta, Grad Rijeka imao je obvezu pratiti odre|ene pokazatelje o gradu i regiji, kao i prihva}ene indika- tore zaštite okoliša, socioekonomske indikatore i njihov utjecaj na kvalitetu života – ACI set indikatora koji predstavlja izvješ}e o socijalnom stanju i stanju okoliša te prijedlog Plana upravljanja održivim javnim prijevozom. 312 Q Realizacija strate{kih projekata Grada Rijeke

Grad Rijeka preuzeo je obavezu stalnog pra}enja i prikupljanja indikatora održivog razvoja, posebno stoga što je održiv razvoj, kao temeljno na~elo razvoja, ugra|en u rješenja sadržana u Prostornom planu ure|enja Grada Rijeke i Generalnom urbanisti~kom planu Grada Rijeke.

Q Na utjecajnom podru~ju Rafinerije nafte Rijeka – lokacija Mlaka u 2006. i 2007. godini došlo je do pogoršanja kakvo}e zraka (prijelaz iz II. u III. kate-

goriju) zbog prekomjernog one~iš}enja zraka vodikovim sulfidom (H2S) i

sumporovim dioksidom (SO2), a posebnu zabrinutost Grad Rijeka iskazao je zbog u~estalosti prekora~enja propisanih grani~nih i tolerantnih vrijednosti one~iš}enja zraka. Izvješ}a su ustvrdila da je po~initelj prekomjernog one- ~iš}enja zraka Rafinerija nafte Rijeke – lokacija Mlaka. Grad Rijeka ocijenio je da se temeljem višegodišnjeg iskustva u provedbi Programa mjera za smanjenje one~iš}avanja zraka na utjecajnom podru~ju Rafinerije nafte Ri- jeke – lokacija Mlaka, nove pojave prekomjernog one~iš}avanja zraka po- duzetim i zakonskim mjerama zaštite zraka ne mogu pouzdano i trajno spri- je~iti. Ocjenjuje se da se naslije|eni i dugotrajni prostorni konflikt na štetu stanovništva i okoliša Grada Rijeke, koji je uzrokovan iznimno nepovoljnim smještajem takve vrste industrijskog postrojenja, trajno i pouzdano može riješiti jedino primjenom odredbe Zakona o zaštiti okoliša o trajnom zau- stavljanju rada po~initelja one~iš}avanja. Grad Rijeka je stoga 2007. godine pokrenuo postupak trajnog zaustavljanja rada postrojenja Rafinerije nafte Rijeka – lokacija Mlaka do 2010. godine. Grad u kojem u`ivaju Rije~ani i gosti Q 313

Q Radi sprje~avanja zaga|enja rije~kih plaža i u~inkovita djelovanja u slu~aju zaga|ivanja rije~kog akvatorija, nabavljeno je 810 m plutaju}ih brana. X Predstavljanjem istraživanja stavova javnosti o percepciji identiteta i imidža Rijeke u sije~nju 2006., zapo~eo je proces izgradnje rije~kog branda. Istraživanjem koje je provela agencija Puls dobiven je odgovor na pitanje što o razvoju grada misle gra|ani Rijeke, posjetitelji i turisti, odnosno kako Rijeku doživljavaju potencijalni poslovni partneri i investitori. Cilj je istraživanja, od- nosno pokretanja marketinške strategije stvaranje prepoznatljivog identiteta Rijeke u širem okruženju. Preduvjet za stvaranje takva identiteta jest razumi- jevanje grada kao složenog sustava s nizom razli~itih usluga koje pruža gra|anima, a onda i turistima, investitorima, poduzetnicima, talentima, stu- dentima i medijima. Kako se Rijeka nalazi na kraju procesa tranzicije, pokre- nute su aktivnosti ~ijim se provo|enjem želi do}i do saznanja kako razli~ite kategorije percipiraju Rijeku. Naime do branda grada dolazi se postupno, uskla|ivanjem razvojne strategije grada s percepcijom gra|ana tijekom neko- liko godina. Predstavljaju}i rezultate istraživanja istaknuto je kako bi upravlja- nje imidžom grada u budu}nosti trebalo biti temeljeno na ~etiri dimenzije identiteta Rijeke, odnosno Rijeci kao lu~kom gradu i prometnom ~vorištu, ~ije gra|ane krasi otvorenost i multikulturalnost, potom na kulturnoj ponudi, ma- nifestacijama, Rije~kom karnevalu, rock-tradiciji, alternativnoj kulturi i indivi- dualizmu, kao i na resursima koje nudi okolica Rijeke. 314 Q Realizacija strate{kih projekata Grada Rijeke Grad u kojem u`ivaju Rije~ani i gosti Q 315 Bazeni Kantrida Bazen i toranj za skokove u vodu Izgradnja Centra Zamet Izgradnja Atletske dvorane na Kantridi Astronomski centar Rijeka – dogradnja postoje}eg objekta Zvjezdarnice i nabava opreme za novi Planetarij Osnovano trgova~ko dru{tvo Rijeka sport d.o.o.

Rekonstrukcija dvorane Dinko Lukari} na Kozali Nastavak ure|enja školskih sportskih terena Kapitalna ulaganja na sportskim objektima U tijeku su i pripremni radovi za rekonstrukciju, odnosno izgradnju bo}ališta na Drenovi i Orehovici Uspjeh Snježane Pej~i} na Olimpijskim igrama u Pekingu Rijeka – doma}in velikih sportskih manifestacija U lipnju 2006. Rijeka se po ~etvrti put kandidirala za organizaciju Mediteranskih igara Poticanje ure|enja Preluke kao turisti~ko-sportsko-rekreacijske zone Bazeni Kantrida Bazen i toranj za skokove u vodu Izgradnja Centra Zamet Izgradnja Atletske dvorane na Kantridi Astronomski centar Rijeka – dogradnja postoje}eg objekta Zvjezdarnice i nabava opreme za novi Planetarij Osnovano trgova~ko dru{tvo Rijeka sport d.o.o. Rekonstrukcija dvorane Dinko Lukari} na Kozali Nastavak ure|enja školskih sportskih terena Kapitalna ulaganja na sportskim objektima U tijeku su i pripremni radovi za rekonstrukciju, odnosno izgradnju bo}ališta na Drenovi i Orehovici Uspjeh Snježane Pej~i} na Olimpijskim igrama u Pekingu Rijeka – doma}in velikih sportskih manifestacij U lipnju 2006. Rijeka se po ~etvrti put kandidirala za organizaciju Mediteranskih igara Poticanje ure|enja Preluke kao turisti~ko-sportsko-rekreacijske zone 4.9. Razvoj sporta i rekreacije

elikom broju sportaša i rekreativaca Grad Rijeka nastoji osigurati što bolje uvjete za bavljenje sportom. Budu}i da se gra|ani sve više orijentiraju na zdrave stilove života, prostori za sport i rekreaciju po~eli Vsu okupljati sve ve}i broj korisnika, mnogobrojnih udruga i poduzetnika pa se javila potreba za novim sportskim prostorima. Radi kvalitetnijeg održavanja i izgradnje novih kapitalnih objekata osnovano je trgova~ko društvo Rijeka sport d.o.o. u 100%-tnom vlasništvu Grada Rijeke, koje je preuzelo upravljanje i održavanje 10 najzna~ajnijih objekata sporta i 1 objekt tehni~ke kulture. Novi sportski objekti projektirani su tako da mogu za- dovoljiti raznolike potrebe svih generacija gra|ana Rijeke. Projektirani se kao višenamjenski objekti te se u istom prostoru mogu istodobno izvoditi razli~iti treninzi i natjecanja, a promjenom podnih podloga isti se prostor može koristiti za razli~ite sportove. Ovakav pristup omogu}io je da se na nekoliko lokacija riješi velika potreba za do- datnim sportsko-rekreacijskim prostorima, a najve}i projekti u ovome mandatnom razdoblju zasigurno su Baze- ni Kantrida i Centar Zamet. Uz sport i rekreaciju, u novim objektima nalazi se mjesta i za javna doga|anja, javne usluge (administrativne, kulturne i druge) te komercijalne svrhe. Kao multifunkcionalan prostor zamišljena je i Rije~ka zvjezdarnica na Sv. Križu, ~ijom }e rekonstrukcijom Rijeka dobiti suvremeni planetarij, ali i novi prostor za odr`avanje razli~itih programa. Svi objekti sporta i tehni~ke kulture pružaju raznolike mogu}nosti za organiza- ciju gradskih doga|anja, a time su i bitan segment urbanog turizma. 318 Q Realizacija strate{kih projekata Grada Rijeke

Tijekom mandatnog razdoblja 2005.–2009. godine u gradu Rijeci ostvareni su sljede}i impozantni rezultati u sportu i tehni~koj kulturi.

X Bazeni Kantrida Q Bazeni Kantrida izgra|eni su s prioritetima: sport i rekreacija za gra|ane svih generacija, a pogotovo za mlade. Time se omogu}ava kvalitetniji život gra|ana te korištenje i organiziranje slobodnog vremena, kao i mogu}nost sportske edukacije ve} od najranije dobi. Svojim raznolikim sadržajima kompleks Bazeni Kantrida zadovoljava potrebe svih Rije~ana za odmorom i zabavom, a zbog mogu}nosti organizacije javnih doga|anja istodobno je i važan objekt u funkciji gradskog turizma. Bazeni Kantrida okrenut }e se i gospodarskim subjektima koji }e mo}i prona}i zadovoljenje potreba za pre- zentacijom svojih proizvoda i usluga, podizanjem standarda svojih zaposle- nika i dr. Novi kompleks Bazeni Kantrida ima sve – prelijepu modernu arhi- tekturu, prostrane javne trgove, javnu garažu, novu prometnicu-poveznicu s glavnom cestom, iznimno kvalitetnu infrastrukturu i budu}u najve}u javnu rije~ku plažu sa šetnicom. Posebno je atraktivan pogled na cijeli Kvarnerski zaljev, koji se prostire i kroz pomi~ni krov bazena. Ve} su ga mnogi progla- sili najljepšim bazenskim kompleksom u Europi.

Q Bazeni Kantrida, u pravom smislu te rije~i, predstavljaju kompleks – niz ob- jekata s raznolikim sadržajima: Razvoj sporta i rekreacije Q 319

O Bazeni Kantrida izgra|eni na parceli od 20.000 m² O pet odvojenih bazena (dvoranski olimpijski bazen 25 x 53 m, otvoreni olimpijski bazen 22 x 50 m, bazen za rasplivavanje 10 x 25 m, bazen za nepliva~e 5 x 10 m i budu}i bazen za skokove u vodu 20 x 25 m) koji zauzimaju ukupno 9.000 m² O svla~ionice za sportaše i gra|anstvo (86 kabina za presvla~enje, 420 ormari}a za gra|ane i 116 ormari}a za sportaše) O najve}e dvoransko plivalište natkriveno pomi~nom krovnom konstrukci- jom O kogeneracijska plinska energana O javna garaža kapaciteta 150 parkirnih mjesta s prate}im komercijalnim sadržajima O fitness za sportaše O welness za sportaše O fitness za gra|anstvo u sklopu javne garaže O javni trg s caffe barom s unutarnjom i vanjskom terasom na vrhu garaže O restoran-slasti~arnica s terasom u razini plaže O komercijalni prostor (lokal), turisti~ki infopunkt i kiosk O sun~alište pored otvorenog olimpijskoga bazena O prostorije za klubove O prostorije za upravu Bazena Kantrida i O plaža (7.000 m²) i šetnica u dužini od 350 m. 320 Q Realizacija strate{kih projekata Grada Rijeke

Q Nakon što je u prethodnome mandatnom razdoblju okon~ana imovinsko- -pravna priprema otkupom Mini-motela te manjeg dijela zemljišta od pri- vatnih vlasnika, nakon što je okon~ano formiranje gra|evinskih ~estica za izgradnju pojedina~nih gra|evina bazenskog kompleksa, a temeljem pret- hodno usvojenog Detaljnog plana ure|enja sportsko-rekreacijskog podru~ja Kantrida, te nakon što je okon~an rad na izradi idejne i glavne, a dijelom i izvedbene projektne dokumentacije za dio gra|evina bazenskog komplek- sa, nastavljen je rad na uskla|ivanju završetka izrade izvedbenih projekata za dvoransko plivalište te je zapo~eo rad na provedbi postupka izbora izvr- šitelja te koordinaciji izrade projektne dokumentacije za rekonstrukciju otvo- renog bazena, izgradnju bazena i tornja za skokove u vodu te nasipavanje i ure|enje plažnog pojasa.

Q Projektnu dokumentaciju za izgradnju dvoranskog plivališta s okolišem iz- radili su Coning inženjering d.d. iz Varaždina i Studio Zoppini iz Milana, Italija. Nakon dobivenih dozvola za izgradnju energetskog i garažnog objekta, po- ~etkom 2005. dobivene su i preostale gra|evinske dozvole: u sije~nju za iz- gradnju infrastrukture i potpornih zidova te kolno-pješa~kih i pješa~kih površi- na, a u travnju je izdana gra|evinska dozvola za izgradnju gra|evine dvoranskog plivališta. U 2005. godini završena je izrada izvedbenih projekata te je sljede}e godine nastavljen rad na projektu elektronike, sigurnosnog sustava, videosu- stava te na projektima sportske opreme i privremene prilagodbe bazena za Razvoj sporta i rekreacije Q 321

potrebe održavanja europskog prvenstva u plivanju. Na dijelu predvi|enom za izgradnju dvoranskog plivališta dio je gra|evina u funkciji postoje}eg bazena trebalo ukloniti. Nakon što je izra|en projekt uklanjanja svih gra|evina koje su Detaljnim planom ure|enja sportsko-rekreacijskog podru~ja Kantrida bile predvi|ene za uklanjanje, u sije~nju 2005. dobivena je i dozvola za uklanjanje. Paralelno sa završetkom izrade projektne dokumentacije za gra|evine kom- pleksa dvoranskog plivališta, pokrenuti su postupci za izradu projektne doku- mentacije za rekonstrukciju i izgradnju pristupnih prometnica i infrastrukture, a postupke je vodio Grad Rijeka. Tijekom izgradnje dvoranskog plivališta, "otvorena" je mogu}nost izgradnje, odnosno ure|enja restorana u spojnom dijelu izme|u dviju dilataciju novoga dvoranskog plivališta, a s orijentacijom na obalnu šetnicu, ukupne površine 430 m2. Pristupilo se razradi idejnog rje- šenja te je projektna tvrtka Prag d.o.o. iz Rijeke izradila glavni i izvedbeni projekt rekonstrukcije dijela prostora dvoranskog plivališta – restoran, a polo- vicom 2008. isho|ena je izmjena i dopuna glavnog projekta – gra|evinske dozvole. Budu}i da je projektiranje teklo gotovo paralelno s izgradnjom, bila je nužna kontinuirana koordinacija.

Q Da bi se zadovoljio uvjet kontinuiranog rada starog otvorenoga bazena tijekom izgradnje dvoranskog plivališta, izra|en je 2005. projekt privreme- nog korištenja otvorenog bazena koji je predvi|ao rekonstrukciju postoje}eg restorana, s prenamjenom dijela gra|evine u prate}e prostorije otvorenog 322 Q Realizacija strate{kih projekata Grada Rijeke

bazena, te izgradnju privremene tople veze s postoje}im bazenom. Gra|e- vinska dozvola dobivena je u listopadu 2005. godine. Kontinuirani rad posto- je}eg bazena bio je uvjetovan i rekonstrukcijom postoje}e strojarnice koju je bilo nužno kompletno preraditi, odnosno prilagoditi i povezati na novoprojek- tirane instalacije energane. Coning inženjering d.d. izradio je 2006. glavne i izvedbene projekte, a gra|evinska dozvola dobivena je u travnju 2007. godi- ne. Organizacija Europskoga pliva~kog prvenstva u kratkim bazenima propi- sala je i uvjete za prate}e bazene te je u tom smislu bilo nužno rekonstruirati postoje}i otvoreni bazen. Izrada projektne dokumentacije za rekonstrukciju kompletnoga postoje}eg bazena povjerena je Institutu gra|evinarstva Hrvat- ske, Poslovni centar Rijeka. Planskom dokumentacijom u obuhvat postoje}eg bazena uklju~ene su i tribine bazena za skokove u vodu. Stoga je projektna dokumentacija za rekonstrukciju razdvojena u dvije faze: prva faza – glavni/ izvedbeni projekt rekonstrukcije bazenske školjke i platoa bazena završeni po~etkom 2008., i druga faza – glavni i izvedbeni projekt rekonstrukcije tribi- na postoje}eg bazena i izgradnje tribina bazena za skokove u vodu završeni krajem 2008. godine. Temeljem dokumentacije I. faze otvoreni je bazen re- konstruiran i pušten u rad u studenome, uo~i održavanja prvenstva u plivanju. Projektnom dokumentacijom druge faze predvi|ena je rekonstrukcija po- stoje}ih tribina tako da se one natkrivaju i dopunjuju prostorijama za novinare i VIP posjetitelje, te se u zapadnom dijelu djelomi~no uklanjaju radi formiranja Razvoj sporta i rekreacije Q 323

zajedni~kog ulaznog platoa za obje tribine. Tribina bazena za skokove u vodu može primiti samo 400 gledatelja zbog nužnog modificiranja i uklapanja nad ve} izveden energetski kanal. U dvije suterenske etaže predvi|eno je ukupno 170 m2 sanitarnih prostorija za gledatelje s obje tribine te 200 m2 površine garderobnih i prate}ih prostorija za sportaše. Tribina je ve}im dijelom natkri- vena i "opremljena" novinarskom i VIP prostorijom. Dozvola za njezinu izgrad- nju dobivena je krajem prosinca 2008. godine.

Q Idejni projekt za izgradnju bazena i tornja za skokove u vodu te pripadaju}ih tribina izradio je Studio Zoppini iz Italije 2005. godine. Idejnim projektom bila je predvi|ena izgradnja multifunkcionalnog bazena veli~ine 20 x 20 x 5 m za skokove u vodu, sinkronizirano plivanje i dubinsko ronjenje. Uz bazen predvi|en je toranj za skokove s pet skaka~kih platformi, najviša na 10 m, te obostrano dva platoa sa po dvije daske za skakanje s 3 m visine. Bo~no su predvi|ena i dva para mobilnih dasaka za skakanje s 1 m visine. Na platou bazena arh. Zoppini predvidio je i bazen za relaksaciju, a tribina je projektirana za približno 450 gledatelja. Institut gra|evinarstva Hrvatske d.d., Poslovni centar Rijeka, izradio je glavnu i izvedbenu projektnu dokumentaciju temeljem idejnog pro- jekta, a u suradnji sa Studijem Zoppini detaljni glavni i izvedbeni projekt tornja za skokove. Izrada projektne dokumentacije zapo~ela je u drugoj polovici 2007. godine. Tijekom projektiranja obavljene su nužne izmjene idejnog pro- 324 Q Realizacija strate{kih projekata Grada Rijeke

jekta temeljem prijedloga predstavnika FINE, krovne svjetske strukovne orga- nizacije, i primjedbe korisnika da bazen služi i pliva~ima, te je kona~na veli~ina bazena za skokove 20 x 25 x 5 m. Platforme na tornju za skokove na visinama su od 1, 3, 5, 7,5 i 10 metara, a bo~no od tornja prema gledalištu predvi|en je plato s tri daske za skakanje s 3 m visine i prema moru dvije daske za ska- kanje s 1 m visine, od kojih je jedna s hidraulikom do 3 m. Plato bazena za sko- kove, površine 1.160 m2, od ~ega na vodenu površinu bazena otpada 520 m2, nastavlja se na plato otvorenog bazena. Ispod platoa prostor je strojarnice površine 550 m2, u kojoj je smještena tehnika bazena za skokove u vodu i relaksacijskog bazena te klima-komora za kondicioniranje zraka za rad bazena u zimskim uvjetima. Glavni je projekt završen u listopadu 2008., a gra|evinska dozvola dobivena je krajem mjeseca prosinca. I na dijelu predvi|enom za iz- gradnju bazena za skokove u vodu treba ukloniti postoje}e gra|evine: resto- ran i pomo}ne prostorije otvorenog bazena. Ured ovlaštenog arhitekta Ðulija- na Zulianija izradio je projekt uklanjanja te je u rujnu 2007. dobivena i dozvola za uklanjanje. Uklanjanje }e biti provedeno istovremeno s po~etkom izgradnje bazena za skokove u vodu.

Q Ure|enje plažnog pojasa s obalnom šetnicom dio je idejnog projekta koji je 2005. izradio Studio Zoppini iz Italije. Obuhva}a površinu u podnožju bazenskog kompleksa po~evši od Dje~je bolnice do zgrade Vila Nora, uku- pne površine od 14.000 m2. Plažni pojas koncipiran je (i projektiran) kao Razvoj sporta i rekreacije Q 325

organska forma, prema obrisu definiranom Detaljnim planom ure|enja, sa zonama koje se nadovezuju od mora prema kopnu: šljun~ane plaže prekri- vaju 5.200 m2, slijede sun~ališta na površini od 2.000 m2, zatim 2.200 m2 zelenih površina i 2.000 m2 obalne šetnice. Zona plaže je stubištima, odno- sno laganom šetnicom povezana s bazenskim kompleksom, a širi se i na dio zaštitnog zelenila u zale|u dijela plaže s rekreativnim sadržajima na oko 2.400 m2 površine. Glavni i izvedbeni projekt plažnog pojasa s pripadaju}om infrastrukturom oborinske i sanitarne kanalizacije, hidroinstalacije i požarne instalacije te elektroinstalacije javne rasvjete, u razdoblju od kraja 2007. do polovice 2008., izradio je IGH d.d. Poslovni centar Rijeka. Preduvjet rada na projektnoj dokumentaciji ure|enja plažnog pojasa bila je izrada projekta nasipavanja, odnosno projekta stvaranja nove obale prema liniji definiranoj Detaljnim planom ure|enja sportsko-rekreacijskog podru~ja Kantrida. Pro- jekt je izradio IGH d.d Poslovni centar Rijeka 2005., a gra|evinska dozvola dobivena je u velja~i 2006. godine. Radovi na nasipavanju obavljeni su 2006. i 2007. godine usporedno s izgradnjom dvoranskog plivališta, da bi kona~ni oblik, odnosno završni sloj šljunka plaža dobila polovicom 2008. godine. Plaža je u kona~nom obliku snimljena i izra|en je elaborat parcelacije za formiranje gra|evnih ~estica, odnosno za uris novog kopna u katastarske planove. Postupak provedbe je u tijeku.

Q Novi kompleks bazena sve~ano je otvoren u srpnju 2008. uz prisutnost mnoštva sportaša i gra|ana, a ve} u prosincu održano je Europsko prven- 326 Q Realizacija strate{kih projekata Grada Rijeke

stvo u plivanju u kratkim bazenima. Tim je velikim natjecanjem na najbolji mogu}i na~in obilježeno stotinu godina djelovanja ŠD Primorje ~iji veliki ju- bilej (koji datira od osnivanja Športskog društva Victoria – Primorje) pokazu- je koliko su plivanje, vaterpolo i sinkronizirano plivanje ukorijenjeni u život ovoga grada. U klubu djeluje više od 350 aktivnih ~lanova, 400 djece u školama plivanja, u vaterpolu i sinkroniziranom plivanju. Velik broj djece prijavio se i u novi Pliva~ki vrti} u kojem se djeca-nepliva~i u~e vještini pli- vanja. PK Primorje CO i Grad Rijeka osmislili su i projekt Rijeka pliva, u sklopu kojega }e od listopada 2008. do lipnja 2009. godine 1.071 u~enik 2. razreda iz 23 osnovne škole Grada Rijeke pro}i školu plivanja. U tijeku je i realizacija projekta Prve tri su najvažnije gdje }e se dio aktivnosti odvijati upravo na Bazenima Kantrida, a sve u suradnji s UNICEF-om.

Q Kompleksom Bazeni Kantrida upravlja gradska tvrtka Rijeka sport. Prioritet, ve} od samoga projektiranja Bazena Kantrida, imaju sportski programi, pa je u tom dijelu važna suradnja s Gradom Rijeka, Rije~kim sportskim save- zom i sportskim klubovima i udrugama, jer se u okviru njihove nadležnosti odre|uje kvantiteta i kvaliteta programa zadovoljavanja javnih potreba u sportu i rekreaciji.

Q Sredstva za izgradnju najve}eg dijela toga sportskog kompleksa namaknu- la su se prodajom obveznica gra|anima i investitorima u vrijednosti od 180 Razvoj sporta i rekreacije Q 327

milijuna kuna. Rijeka je prvi grad u Hrvatskoj koji je modelom gradskih ob- veznica krenuo u velik investicijski ciklus izgradnje sportsko-rekreacijsko- pliva~kog kompleksa. Grad Rijeka dodatno je uložio u prate}u komunalnu infrastrukturu (vodosprema, pristupna cesta, ure|enje plažnog pojasa) 55 milijuna kuna prora~unskih sredstava. Temeljem financijskog leasinga grad- ska tvrtka Rijeka promet d.o.o. izgradila je objekt javne garaže s komercijal- nim poslovnim prostorima.

Q Završna faza ure|enja Bazena Kantrida obuhva}a:

O ure|enje dijela plažnog pojasa sa šetnicom

O ure|enje šetnice uz Vilu Noru

O ure|enje stubišta i pristup plaži na zapadnom dijelu Kompleksa (uz Ener- ganu)

O ure|enje restorana u sklopu dvoranskog plivališta (koji nije bio predvi|en prvim projektom)

O izgradnju bazena za skokove u vodu – taj }e bazen svojim dimenzijama (dužine 25 m) omogu}iti nesmetano treniranje pliva~a i treninge sinkroni- nizirano plivanja, ali prije svega treninge i natjecanje u skokovim u vodu

O obnovu tzv. starog (otvorenog) bazena. 328 Q Realizacija strate{kih projekata Grada Rijeke

Centra Zamet

X Izgradnja Centra Zamet Q Imovinsko-pravna priprema i otkup zemljišta – Provedbom parcelacije izra|ene temeljem Detaljnog plana ure|enja pokrenuti su, a sredinom 2005. godine okon~ani pregovori s dvanaest privatnih vlasnika, od kojih je Grad Rijeka otkupio 9.785 m2 zemljišta vrijednog 737.000 eura (prosje~na cijena iznosi 75,32 eura/m2). Tim su otkupom riješeni ne samo vlasni~ki odnosi na podru~ju planiranoga društveno-sportskog centra Zamet (3.472 m2 sport- ske dvorane, 3.476 m2 za komercijalne sadržaje i planirani javni park), nego i na zemljištu na kojem su izgra|ene ranije gra|evine, a za koje njihovi vla- snici nisu bili obešte}eni (2.837 m2 zemljišta postoje}eg Doma zdravlja s okolišem i pristupnom cestom, te otkup bez naknade 5.313 m2 zemljišta na kojem je izgra|en Dje~ji vrti}). Temeljem zaklju~enih ugovora po~etkom 2006. obavljen je upis Grada Rijeke na kompletnoj površini od 9.785 m2. Mogu}nost izgradnje sportske dvorane i ure|enje površina na preostalom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske, površine 14.668 m2, riješeni su temeljem Odluke o osnivanju prava gra|enja u korist Grada Rijeke, koju je na prijedlog Središnjeg ureda za upravljanje državnom imovinom donijela Vlade Republike Hrvatske 20. prosinca 2006. godine. Ugovor o pravu gra- |enja zaklju~en je polovicom 2007. godine na razdoblje od 30 godina, s naknadom od ukupno 12.000 eura.

Q Izrada projektne dokumentacije – Usporedno s imovinsko-pravnom pripre- mom pristupilo se izradi projektne dokumentacije Centra Zamet koji obuhva}a: Razvoj sporta i rekreacije Q 329

sportsku dvoranu, gra|evinu s poslovno-trgova~kim, uslužnim, društvenim (sjedište Mjesnog odbora Zameta) i kulturnim (ogranak Gradske knjižnice) sadržajima, podzemnu garažu s 250 parkirnih mjesta, javni trg, izgradnju nove sjeverne pristupne prometnice kojom se omogu}uje kolni pristup kompleksu Centra i škole, te rekonstrukciju dijela Ulice Bože Vidasa u dužini novoplanira- nog kompleksa. S obzirom na složenost lokacije i programa izgradnje, Grad Rijeka koordinirao je s tvrtkom 3LHD izradu više ina~ica idejnog rješenja te- meljem kojih je u srpnju 2007. prihva}en idejni projekt kompleksa, a ve} u rujnu 2007. godine i glavni projekt. Istovremeno, s tvrtkom AG projekt koordi- nirana je 2007. godine izrada idejnog i glavnog projekta nove sjeverne pristu- pne prometnice dužine 250 m s prate}om infrastrukturom, stubištima, pot- pornim zidom i drugim osjetljivim elementima ure|enja, jer se upravo tom prometnicom zaokružuje i ure|enje i funkcioniranje šireg podru~ja Centra Za- met. Gra|evna dozvola za gradnju Centra Zamet izdana je po~etkom prosinca 2007., a za novu pristupnu prometnicu u svibnju 2008., nakon ~ega je uslije- dila izrada izvedbenih projekata.

Q Kao preduvjet za izgradnju Centra, krajem 2007. godine izvršen je prijenos investitorstva s Grada Rijeke na trgova~ko društvo Rijeka sport d.o.o. Tr- gova~ko društvo Rijeka sport d.o.o. izgradnju kompleksa zapo~elo je u pro- sincu 2007. prema modelu operativnog leasinga, a radovi }e biti okon~ani 2009. godine. 330 Q Realizacija strate{kih projekata Grada Rijeke

Centra Zamet

Q U prosincu 2007. godine zapo~ela je gradnja Centra Zamet. Centar je objekt koji }e obuhva}ati sportsku dvoranu namijenjenu lopta~kim sportovima, po- najprije rukometu, javnu garažu, javni trg, prostorije ogranka Gradske knjižni- ce, Mjesni odbor Zamet s višenamjenskom dvoranom te komercijalne pro- store. Moderna arhitektura Centra Zamet, koju je razradio Studio 3LHD, dodatno }e naglasiti atraktivnost ovog projekta. Kapacitet sportske dvorane: O teleskopske tribine za gledatelje u dvorani = 2.184 sjede}a mjesta O posebne tribine za VIP-posjetitelja = 128 sjede}ih mjesta O ukupan kapacitet sportske dvorane = 2.312 sjede}ih mjesta O smještaj osoba s poteško}ama u kretanju = 23 sjede}a mjesta

Q Dvorana je projektirana tako da se za potrebe održavanja treninga ili uta- kmica nižih dobnih kategorija, pomicanjem teleskopskih tribina istovreme- no mogu koristiti dva popre~na rukometna igrališta.

Q Objekt }e u svom sastavu imati dvoranu povr{ine 6.800 m2, gara`u od 6.700 m2, javni trg od 4.300 m2, ogranak Gradske knji`nice od 360 m2, Mjesni odbor Zamet s dvoranom s 90 sjede}ih mjesta te komercijalni prostor – trgovina, banka i ugostiteljstvo ukupne povr{ine od 1.500 m2. Centar }e nuditi raznolike prostore u kojima se mogu odr`avati sportska dvoranska natjecanja, koncerti, kongresi, javna predavanja i razni kulturni programi. Novi }e prostor pru`iti nove mogu}nosti za sve gra|ane, posebno za sportaše, djecu, mlade i rekre- ativce. Iako je naglasak na sportskim i rekreacijskim sadržajima, blizina osnov- ne škole pruža mogu}nost prezentacije raznih oblika školskih programa za Razvoj sporta i rekreacije Q 331

Centra Zamet

širu publiku, posebice za djecu i mlade. Prije svega se to odnosi na programe organizirane prigodom Rije~kog karnevala. Ujedno, osiguran parking u javnoj garaži zasigurno }e privu}i ve}i broj ljudi mla|e i srednje dobi. Izgradnja Cen- tra Zamet realizirat }e se putem modela projektnog financiranja. Q Grad Rijeka prenio je investitorstvo na Rijeka sport d.o.o. Planirana vrijed- nost investicije iznosi 22,1 mil. eura. Iskop gra|evinske jame zapo~eo je u velja~i 2008., a prvi obrisi Centra bili su vidljivi ve} po~etkom 2009. Q Projekt Centra Zamet financijski prati S Immorent Leasing International Hol- ding d.o.o. Zagreb, a izvo|a~ radova je GP Krk. Troškovi gradnje iznosit }e 152 milijuna kuna, a dovr{etak se planira u srpnju 2009. godine.

XIzgradnja Atletske dvorane na Kantridi Q Bavljenje atletikom, osobito vrhunskom, zahtijeva kontinuitet u radu tijekom ~itave godine. Postoje}a otvorena atletska staza na Stadionu Kantrida ne udovoljava tim zahtjevima u zimskom razdoblju i pri lošim vremenskim uvje- tima. Da bi se unaprijedio trening i natjecanje atleti~ara tijekom cijele godi- ne, potrebno je izgraditi Atletsku dvoranu i proširiti prate}i objekt Atletskog kluba.

Q Atletska dvorana, osim treninga za atleti~are, omogu}ila bi i organizaciju manjih dvoranskih sportskih manifestacija u atletici, ali i drugih manifesta- cija i natjecanja u ostalim dvoranskim sportovima (rukomet, košarka, odboj- ka). Dvorana bi bila pogodna i za trening i natjecanje malonogometnih ekipa Centra Zamet 332 Q Realizacija strate{kih projekata Grada Rijeke

Atletska dvorana na Kantridi

i rekreaciju gra|ana. Budu}i da u Rijeci postoji velika potreba za višena- mjenskim prostorima, dvorana }e pružiti mogu}nost i za nove, tržišno ori- jentirane programe. Q Atletska dvorana Kantrida bit }e smještena na lokaciji postoje}eg otvorenog igrališta s betonskim tribinama, zapadno od Stadiona Kantrida, izme|u Istar- ske ulice i Ulice Pul porta, u neposrednoj blizini prostorija Atletskog kluba Kvarner Autotrans. Za to je podru~je važe}i Detaljni plan ure|enja sportske dvorane na Kantridi. Q Ovaj posve novi objekt ~ija je izgradnja zapo~ela krajem 2008., sastojat }e se od dviju gra|evina – atletske dvorane i atletskog kluba, te spojne gra|evine – mosta položenog iznad novoga javnog stubišta, koji dvoranu i klub povezu- je u funkcionalnu cjelinu za vježbanje atletskih i ostalih sportova. Q Na parteru/vje`bali{tu dvorane ukupne povr{ine 2.000 m2, planiran je smje{- taj osam trka}ih staze duljine 50 m, površine za discipline troskoka i skoka udalj i skoka uvis, te površine za vježbanje baca~kih disciplina. Q Tlocrtne dimenzije dvorane su 56 x 39 m, s dodatkom na isto~noj strani (dimenzije 25 x 10 m), kako bi se u sklopu dvorane mogle dobiti 50-metar- ske staze za tr~anje, s dodatnim prostorom za skok udalj. Q Na sjevernoj strani dvorane, na galeriji, predvi|ene su teleskopske tribine u tri reda. U svakom redu ima 96 mjesta, što ukupno ~ini kapacitet od 288 sjede}ih mjesta. Na galeriji ima i oko 80 dodatnih staja}ih mjesta. Na južnoj strani Razvoj sporta i rekreacije Q 333

Atletska dvorana na Kantridi

dvorane predvi|ena su dva reda pokretnih tribina. Kapacitet je svakog reda 50 mjesta, što ukupno daje 100 sjede}ih mjesta. Pokretne tribine mogu se jednostavno premještati po parteru dvorane u razli~ite položaje, pa se tako mogu smjestiti i izme|u teleskopskih tribina na sjevernoj strani dvorane. Uku- pni kapacitet dvorane je 388 sjede}ih mjesta. Q Prostor ispod tribina koristio bi se za pomo}ne dvoranske prostore (garde- robe, sanitarne ~vorove, fitness-dvoranu, sportsku ambulantu i drugo).

Q Dvorana }e imati i niz novih sadržaja: dvije dvorane za rekreaciju i umjetnu stijenu za sportsko penjanje. Sve to omogu}it }e istodobno izvo|enje ~ak 8 neovisnih programa u objektu.

Q U sklopu izgradnje dvorane planira se i rekonstrukcija Atletskog kluba.

Q Unutar kluba planira se smještaj funkcionalnih cjelina – sportskog i ugostitelj- skog prostora u prizemlju te garderoba na prvom katu. Gra|evina }e biti po- vezana s dvoranom spojnim mostom (topla veza) iznad javnoga pješa~kog stubišta.

Q Procijenjena vrijednost ukupnog ulaganja u Atletsku dvoranu iznosi 41 mil. kuna, a financijska sredstva osigurat }e se iz kredita TD Rijeka sport d.o.o.

Q Atletska dvorana Kantrida gradi se na zemljištu kojega je vlasnik Grad Rije- ka, TD Rijeka sport d.o.o. preuzeo je ulogu investitora u objektu u izgradnji, a dovr{etak izgradnje planira se do kraja 2009. godine. 334 Q Realizacija strate{kih projekata Grada Rijeke

Astronomski centar Rijeka

X Astronomski centar Rijeka – dogradnja postoje}eg objekta Zvjezdarnice i nabava opreme za novi Planetarij Q U srpnju 2008. godine zapo~ela je rekonstrukcija rije~ke Zvjezdarnice na Svetom Križu pa }e tako po~etkom 2009. Rijeka i šira okolica dobiti Astro- nomski centar s novim Planetarijem s 60-ak sjede}ih mjesta, koji }e imati edukativno, znanstveno, ali i turisti~ko zna~enje. Q Rekonstrukcijom postoje}e gra|evine i izgradnjom Planetarija zaokružili bi se sadržaji vezani uz astronomiju i time bi se dobio jedinstven objekt takve namjene u cijeloj Hrvatskoj i široj regiji, smješten u blizini budu}ega Sveu~ilišnog kampusa na Trsatu. Q U objektu }e se stvoriti moderni uvjeti za astronomske aktivnosti i nova istra- živanja, a zbog jedinstvenog položaja, ova lokacija izaziva pozornost gra|ana i turista te može privu}i svojim astronomskim, kongresnim, kulturnim i zabav- nim sadržajima, ~ime se uklapa u koncept razvoja urbanog turizma. Q Gra|evina u kojoj je smještena Zvjezdarnica izgra|ena je 1941. godine kao vojna utvrda talijanske vojske. Q Osnovna je namjena Zvjezdarnice u proteklom razdoblju bila promatranje zvijezda i edukacija, uz skromne kapacitete, svega 100 sjede}ih mjesta u dvije u~ionice. Q Stoga se tijekom 2003. i 2004. pristupilo izradi idejnog arhitektonskoga rješenja proširenog Astronomskog centra. Tijekom tog procesa provjerava- Razvoj sporta i rekreacije Q 335

Astronomski centar Rijeka

lo se više prostornih varijanti koje su uglavnom bile usmjerene na iznalaže- nje pravilnog smještaja novoplaniranog sadržaja, ponajprije dvorane Plane- tarija, u odnosu na postoje}u gra|evinu.

Q U velja~i 2006. godine dobivena je gra|evinska dozvola za nadogradnju, a u tijeku je izrada izvedbenog projekta za planiranu izra|enost.

Q Koncepcija organizacijske sheme Astronomskog centra predstavlja pre- gledno i funkcionalno povezivanje novog sadr`aja Planetarija s ostalim pro- storima centra i njegovim opservatorijem (kupola s teleskopom). Unutarnji prostori povr{ine su 500 m2, a vanjski 750 m2. Na taj na~in posjetitelji Astronomskog centra gotovo }e istovremeno mo}i doživjeti/vidjeti simuli- ranu (Planetarij) i stvarnu (Zvjezdarnica) sliku svemira. U Planetarij }e se ugraditi posebna digitalna oprema koja }e omogu}iti kvalitetno održavanje projekcija za simulaciju nebeskog svoda i nebeskih tijela. Astronomski cen- tar sadržavat }e prostore za održavanje raznih edukativnih programa (poli- valentna predavaonica, dvorana Planetarija za digitalne projekcije izgleda svemira, izložbeni prostori), znanstvenih programa (opservatorij s telesko- pom, kompjutorska radionica, prostori za znanstvene skupove), programa za odmor i razonodu (caffe bar, terasa s atraktivnim vidikovcem prema Rije~kom zaljevu i brdovitom zale|u) i komercijalnih programa (tematska prodavaonica knjiga i prospekata, video- i audiomaterijala, opti~kih instru-

menata za promatranje neba i dr.). Prostori centra koristit }e se i za organi- Astronomski centar Rijeka 336 Q Realizacija strate{kih projekata Grada Rijeke

Astronomski centar Rijeka

zaciju izložaba, znanstvenih skupova, seminara i drugih doga|anja. Gra|e- vina }e u potpunosti biti prilago|ena kretanju osoba smanjene pokretljivosti.

Q Procijenjena vrijednost ukupnog ulaganja u Planetarij – dogradnju posto- je}eg objekta zvjezdarnice i nabavu opreme iznosi 17 mil. kuna, a financij- ska sredstva osigurana su iz kredita TD Rijeka sport d.o.o. koji je investitor u rekonstrukciji i dogradnji objekta. Dovr{etak radova planira se za o`ujak 2009. godine.

Q Upravljanje objektom preuzeo je od 1. sije~nja 2008. TD Rijeka sport d.o.o. koji u suradnji Gradom Rijeka i Akademsko-astronomskim društvom stvara suvremene uvjete za kvalitetno obavljanje programske djelatnosti. X U travnju 2007. godine osnovano je trgova~ko društvo Rijeka sport d.o.o. Budu}i da se pred gradskom upravom nalazi ~itav niz složenih aktivnosti koje obuhva}aju gospodarenje objektima, sudjelovanje u tijeku gra|enja niza objekata namijenjenih sportu i tehni~koj kulturi, kao i organiziranje ve- likih sportskih doga|anja, zaklju~eno je da tako opsežan posao prelazi nad- ležnosti gradske uprave. Grad Rijeka želio je zadržati nadzor nad korište- njem objekata i javnu dostupnost sportskih objekata uz prigodne cijene za gra|ane. To može osigurati samo gradska tvrtka u suradnji s Gradom, te uz vlastite komercijalne aktivnosti iz kojih se može ostvariti dobit koja }e po- novno biti uložena u osnovnu namjenu objekata – razvoj sporta i rekreacije gra|ana. Razvoj sporta i rekreacije Q 337

SRC 3. maj

Q Rijeka sport d.o.o., tvrtka u 100%-tnom vlasništvu Grada Rijeke, s aktivnoš}u je krenuo 1. listopada 2007. godine. Registriran je za upravljanje, održava- nje i izgradnju objekata sporta i tehni~ke kulture. Rijeka sport je do sada od Grada Rijeke preuzeo na upravljanje 10 objekata sporta i jedan objekt tehni~ke kulture: O Dvorana mladosti O Dvorana Dinko Lukari} O SRC Belveder O SRC Mlaka O Nogometno igralište Podmurvice O SRC 3. maj O Stadion Krimeja O Stadion Kantrida O Bo}arski centar Podvežica O Bazeni Kantrida O Rije~ka zvjezdarnica, budu}i Astronomski centar Rijeka.

Q Rijeka sportu je, kao investitoru, povjerena i izgradnja sljede}ih investicijskih pro jekata u sportu i tehni~koj kulturi: O Centar Zamet O Atletska dvorana Kantrida O Astronomski centar Rijeka. 338 Q Realizacija strate{kih projekata Grada Rijeke

Stadion Kantrida

Q Osim upravljanja i izgradnje, Rijeka sport treba i održavati navedene objek- te. Osigurana su sredstva (putem kredita) za financiranje izgradnje i rekon- strukciju objekata kojima upravlja: rekonstrukcija Dvorane Dinko Lukari}, sanacija stijenskog pokosa Stadiona Kantride, zamjena prirodnog travnjaka na Stadionu Kantrida, izrada nove rasvjete na Stadionu Krimeja, zaštita parketa pri komercijalnim manifestacijama u Dvorani mladosti, ure|enje svla~ionica i trim-kabineta u Dvorani mladosti, odražavanje umjetnih trav- njaka na nogometnim igralištima Podmurvice i SRC Belveder te na pomo}- nom igralištu Stadiona Kantrida, i ostali manji zahvati.

Q Gradska tvrtka osigurava provo|enje strategije upravljanja sportskim i ostalim objektima, standardizacije u održavanju i funkcionalnosti objekata, što za posljedicu ima u~inkovitije i ekonomi~nije upravljanje i održavanje samih objekata.

Q U realizaciji investicija u sportske objekte primijenjeni su razli~iti modeli iz- gradnje i financiranja sportskih objekata, s ciljem ostvarenja jednostavnog pristupa tržištu kapitala i financijskim institucijama. X Tijekom mandatnog razdoblja završeno je polaganje umjetne trave na pomo}nom igralištu Stadiona Kantrida i ure|eni su brojni prate}i sadržaji i oprema na objektu (Press-centar, teretana, sanitarije za inva- lide, svla~ionice, rasvjeta i razglas). Razvoj sporta i rekreacije Q 339

Dvorana mladosti

X Održavanje umjetnih travnjaka O Nogometno igralište Podmurvice O Sportsko-rekreacijski centar Belveder O Pomo}no igralište stadiona Kantrida. X Nastavak ure|enja školskih sportskih terena U ovome mandatnom razdoblju ure|ena su 4 školska nogometna igrališta (postavljena je umjetna trava) i 10 školskih dvorana. Za tu je namjenu utro- šeno 3.550.000,00 kuna. X Posebno treba istaknuti sljede}a kapitalna ulaganja na sport- skim objektima: O proširenje i ure|enje Šahovskog doma na Brajdi, kojim je Rijeka dobila najve}i i najljepši šahovski centar u Europi, a šahisti vrhunske uvjete i za trening tako i organizaciju najve}ih šahovskih manifestacija O ure|enje kuglana u SRC-u Mlaka i SRC-u 3.maj, kojim su kugla~i dobili vrhunske uvjete za obavljanje svoje djelatnosti, a Rijeka najljepši kugla~- ki objekt u Hrvatskoj O ure|enje gimnasti~ke dvorane s vrhunskom opremom, kojim je znatno pove}an i poboljšan standard gimnasti~ara te osigurani gotovo svi uvjeti za razvoj ovoga bazi~nog sporta. O Rekonstrukcija, odnosno pro{irenje bo}ali{ta na Brajdi i u sportsko-re- kreacijskom centru Zamet. 340 Q Realizacija strate{kih projekata Grada Rijeke

X Nakon velikog uspjeha Snježane Pej~i} na Olimpijskim igrama u Pekingu, krenulo se u razgovore s Hrvatskom vojskom o preuzimanju Streljane Drenova na kojoj bi se trebao izgraditi suvremeni strelja~ki centar. X U tijeku su i pripremni radovi za izradu projektne dokumentacije novoga streli~arskog doma na Krnjevu. Grad Rijeke je u suradnji sa Streli~arskim klubom Rijeka analizirao mogu}e lokacije za smještaj streli~arskog sporta te je u travnju 2006. tvrtka Forum 92 d.o.o. izradila idejni projekt Sportsko-stre- li~arskog kompleksa na Krnjevu. Kompleks je formiran na padini u podnožju ~vora Rujevica, duž Ulice Giusepea Carabina. Na približno 11.000 m2 povr{ine smje{ten je streli~arski kompleks, povr{ine 6.760 m2, izra`ene longitudinal- nosti (radi vanjskog pucali{ta dimenzija od 30 x 120 m), a u sastavu kojega je sportska gra|evina te otvorene (pristupne javno-prometne površine, parkira- lišta) i zelene površine. Novi streli~arski kompleks trebao bi postati centar ovog veoma atraktivnog sporta i okupiti velik broj mladih sportaša. X U ovome mandatnom razdoblju Rijeka je bila doma}in velikih sportskih manifestacija, me|u kojima su najzna~ajnije VIII. europsko prvenstvo u kuglanju za slijepe i slabovidne osobe 2005. godine, XV. europ- sko prvenstvo u bo}anju i Europsko prvenstvo u triatlonu za U23 i kadete 2006. godine, II. kup Europe u bo}anju za žene 2007., XVIII. pojedina~ni svjetski kup i X. pojedina~ni svjetski kup U23 u kuglanju 2008., a treba spo- menuti i V. olimpijski festival dje~jih vrti}a Hrvatske 2006., Europsko sveu- ~ilišno odbojkaško prvenstvo 2007. i Me|unarodni skaka~ki miting 2009. Razvoj sporta i rekreacije Q 341

Q Posebno treba istaknuti 12. europsko prvenstvo u plivanju u kratkim bazenima na kojem je Rijeka od 11. do 14. prosinca 2008. ugo- stila najbolje pliva~e iz 41 europske zemlje. Bilo je to prvo veliko natjecanje održano u novom, jedinstvenom kompleksu Bazeni Kantrida, jedno od naj- ve}ih sportskih natjecanja u povijesti grada, kruna proslave 100. obljetnice postojanja ŠD Primorja. Rijeka je svim ljubiteljima plivanja i sudionicima prvenstva pružila nezaboravan sportsko-zabavni doga|aj, predstavivši se kao vrhunski organizator sportskih manifestacija.

Q Regata Fiumanka, 2008. godine odr`ana po deveti put, tradicionalna je sportska manifestacija s prate}im programima. Fiumanka 2008. okupila je 120 jedrilica s oko 1.500 sudionika. X U lipnju 2006. Rijeka se po ~etvrti put kandidirala za organiza- ciju Mediteranskih igara, najve}e regionalne sportske manifestacije. Kandidatura za dobivanje doma}instva XVII. mediteranskih igara 2013. godine ovaj put nije bila u funkciji brže izgradnje sportske infrastrukture budu}i da Ri- jeka ve} ima potreban minimum sportskih objekata, izuzevši nogometni stadi- on. Ve}ina objekata koji su bili planirani za izgradnju pri isticanju ranijih kandi- datura, ve} je u gradnji ili se za njih dovršava potrebna projektna dokumentacija. Razlog zbog kojega Rijeka nije odabrana za doma}ina nijednom nije bio rezultat propusta u kandidaturi ili pak eventualnog nezadovoljavanja propisanih uvjeta, na što Rijeka može biti ponosna. Rijeka se po ~etvrti put kandidirala za dobiva- 342 Q Realizacija strate{kih projekata Grada Rijeke

nje Igara vo|ena osje}ajem obveze prema svojim gra|anima, posebno pre- ma mladim ljudima, te rukovode}i se interesima razvoja sporta, bitnog pove}anja i poboljšanja standarda za bavljenje sportom, dostizanja europ- skih standarda, razvoja gospodarstva i svih ostalih pozitivnih aspekata koji bi grad i okolne op}ine podignuli na znatno višu razinu. Bez obzira na to što Rijeka ni nakon 4. kandidature nije dobila Igre, Grad Rijeka pokrenuo je ra- zvojne, kapitalne projekte. X Poticanje ure|enja Preluke kao turisti~ko-sportsko-rekreacijske zone Konzorcij tvrtki Raiffeisen Consulting d.o.o. i Raiffeisen Leasing d.o.o. te Grad Rijeka potpisali su 2008. Pismo iskazivanja interesa za revitalizaciju zone Preluke i prijedlog za sklapanje predugovora o dugoro~nom najmu nekretnina na Preluci. Konzorcij je na javnoj dražbi kupio podru~je autokam- pa Preluka, sjeverno od prometnice, površine 58.439 ~etvornih metara nekretnine od Trgova~kog Opatija u ste~aju za iznos od 22.515.950 kuna. Raiffeisen Consulting je dao inicijativu da Grad Rijeka preuzme vo|enje ci- jelog projekta revitalizacije zone Preluke.

Q Poteško}e u rješavanju toga iznimno vrijednog prostora stvara problem vla- sništva jer postoji više vlasnika nekretnina s kojima treba posti}i dogovor. Bivši motel Panorama i zemljište u njegovoj okolici u vlasništvu je Hrvatske gospodarske komore, Raiffeisen Consulting vlasnik je dijela Preluke uz mo- re, a Hrvatski autoklub na Preluci ima stanicu za tehni~ki pregled. Grad Ri- Razvoj sporta i rekreacije Q 343

jeka zainteresiran je da se zonu Preluk tretira kao jedinstvenu, cjelovitu zo- nu, te da se prostorno-planski zona Preluke osmisli kao kombinacija sport- sko-rekreacijskih i komercijalnih sadržaja. Grad nije imao prigodu sudjelovati u kupnji tog prostora jer nije imao predvi|enih sredstava za tu namjenu, pa }e se ovim predugovorom uklju~iti u rješavanje zone Preluke. Postoji spre- mnost svih strana da se usklade stavovi o namjeni toga prostora, pa }e Grad Rijeka raspisati natje~aj za idejno urbanisti~ko-arhitektonsko rješenje nove zone.

Q U sklopu projekta predlažu se novi, atraktivni sadržaji poput poslovnog ho- tela kongresnog tipa, polivalentne dvorane, marine s 200 vezova i windsur- fing centar. U kontekstu novih sadržaja, širem gra|anstvu ponudila bi se i sportsko-rekreacijska zona. Prema Predugovoru o dugoro~nom najmu ne- kretnina na Preluci, koji je Raiffeisen Consulting uputio Gradu Rijeci, Grad je u najam uzeo nekretnine na Preluku, uz mjese~nu naknadu od 17.071,43 eura. Grad Rijeka }e taj prostor mo}i dati u podnajam, a dogovoreno je da Raiffeisen Consulting bez suglasnosti Grada ne}e mo}i prodati prostor. U slu~aju prodaje kompleksa nekom od investitora, ako Raiffeisen Consulting ostvari zaradu ve}u od sredstava koje je ponudio na dražbi, oba }e partne- ra dijeliti višak zara|enoga.

Q U tijeku je izrada programskog zadatka za raspis javnog natje~aja za urbanisti~ko arhitektonsko rješenje Preluke. 344 Q Realizacija strate{kih projekata Grada Rijeke Razvoj sporta i rekreacije Q 345 Provedba koncepta Rijeka – inteligentni grad e-sjednice program e-Hrvatska 2007

Nastavak procesa usuglašavanja rada gradske uprave sa standardima Europske unije

Poticanje razvoja mjesne samouprave putem suradnje s gra|anima i civilnim sektorom

Osnivanje gradske policije

Izrada nove geodetske izmjere

Katastar nekretnina

Katastar vodova i evidencija naselja, ulica i ku}nih brojeva www.rijeka.hr

Provedba koncepta Rijeka – inteligentni grad e-sjednice program e-Hrvatska 2007

Nastavak procesa usuglašavanja rada gradske uprave sa standardima Europske unije

Poticanje razvoja mjesne samouprave putem suradnje s gra|anima i civilnim sektorom

Osnivanje gradske policije

Izrada nove geodetske izmjere

Katastar nekretnina

Katastar vodova i evidencija naselja, ulica i ku}nih brojeva www.rijeka.hr 4.10. Pove}anje efikasnosti gradskog sustava

ecentralizacijom države treba do}i do razli~itoga zakonskog pristupa gradovima s obzirom na njihovu veli~inu, budu}i da praksa pokazuje da ve}i gradovi mogu pre- Duzeti više decentraliziranih funkcija s obzirom na svoje financijske i kadrovske mogu}nosti. Jedan od najboljih na~ina za razvoj lokalne samouprave usmjerenost je lokalne samouprave prema potrebama gra|ana i njezina otvorenost za njihove zahtjeve.

Ono što Grad Rijeka ~ini na putu prema Europskoj uniji, moglo bi se ukratko svesti na sljede}e: administracija sve više postaje servis gra|anima koji imaju poslovne inicijative i javno pri- hvatljive programe, društvene djelatnosti (kultura i sport) sve se više promatraju kao ulaga- nje, a ne kao izdatak, a gra|ani se uklju~uju u postupke donošenja odluke o pojedinim pro- jektima.

Pri kreiranju informacijskih servisa za gra|ane treba voditi ra~una da su oni velik izazov u odno- su na rješenja za središnju državnu upravu budu}i da se ve}ina komunikacije i interakcije izme|u gra|anstva i javnih servisa danas održava na lokalnoj razini. Iako jedinice lokalne samouprave u Hrvatskoj danas uglavnom djeluju u okviru vrlo ograni~enih prora~una i drugih nedostatnih re- sursa, cilj je da informatizacijom lokalnih gradskih infrastruktura te edukacijom službenika i ko- risnika elektroni~kih javnih servisa lokalne samouprave postanu jednako u~inkovite kao uspješ- ne privatne tvrtke. 348 Q Realizacija strate{kih projekata Grada Rijeke

X Grad Rijeka jedan je od prvih gradova u Republici Hrvatskoj koji je uspješno zapo~eo reformu poslovnih i upravnih procesa implementiranjem informa- cijsko-telekomunikacijske tehnologije.

Q Na samom po~etku svoga mandata (8. sjednica održana 4. listopada 2005.) Poglavarstvo Grada Rijeke zapo~elo je s provedbom novog projekta i održa- lo svoju prvu e-sjednicu, odnosno prvu sjednicu u cijelosti pripremljenu, vo|enu i administriranu elektroni~kim putem.

Q Bila je to prva elektroni~ka sjednica jednog izvršnog tijela jedinice lokalne samouprave. Ovdje svakako valja istaknuti da je e-sjednica Poglavarstva Grada Rijeke i op}enito projekt e-javne uprave ("inteligentni grad") na svo- jevrstan na~in preduhitrio rokove za provedbu mjera sadržanih u Progra- mu e-Hrvatska 2007 koji je donijela Vlada Republike Hrvatske (prosinac 2003). Uvo|enjem e-sjednice Poglavarstva gradska je uprava zna~ajno iskora~ila u novi svijet e-javne uprave, ~ime je u~inila još jedan korak k us- postavljanju bolje, lakše i brže komunikacije s gra|anima.

Q Bit je projekta u tome da svaki dokument s e-sjednice Poglavarstva ima status elektroni~ke isprave. Svi akti Poglavarstva u elektroni~kom obliku potpisuju se naprednim elektroni~kim potpisom, a zapisnik sa sjednica elektroni~ki se pohranjuje u tzv. documentum sustavu, kao i svi materijali upu}eni na sjednicu potpisani naprednim elektroni~kim potpisom (tako da se u ovom segmentu djelovanja gradske uprave u praksi primjenjuju odgo- Pove}anje efikasnosti gradskog sustava Q 349

varaju}a normativna rješenja iz Zakona o elektroni~kom potpisu, Zakona o elektroni~koj ispravi, Zakona o informacijskoj sigurnosti, Zakona o zaštiti osobnih podataka, Zakona o pravu na pristup informacijama i dr.). Valja istaknuti i to da je FINA, kao za to ovlaštena pravna osoba, sukladno Zako- nu o elektroni~kom potpisu, izdala ~lanovima Poglavarstva i pro~elnicima odjela gradske uprave tzv. pametne (smart) kartice koje služe za identifika- ciju navedenih osoba. Predsjednik Poglavarstva, zamjenici predsjednika Po- glavarstva i pro~elnici upravnih tijela pomo}u tih kartica potpisuju napred- nim elektroni~kim potpisom materijale koji se upu}uju na sjednice Pogla- varstva, odnosno zaklju~ke i ostale akte Poglavarstva.

Q Zahvaljuju}i primjeni suvremene tehnologije, Poglavarstvo Grada Rijeke odr- žalo je svoju prvu elektroni~ku ili e-sjednicu te time postalo prvo u Hrvat- skoj u uporabi sustava pripreme, vo|enja, administriranja i arhiviranja sjed- nica elektroni~kim putem. To je bio zna~ajan iskorak u radu gradske uprave, ali i korak više k uspostavljanju bolje komunikacije s gra|anima. Bit je pro- jekta da svaki zaklju~ak sa sjednice ima status elektroni~ke isprave. Naime, upotrebom pametnih (smart) kartica za identifikaciju osobe i elektroni~kog potpisa, ~iju primjenu omogu}uje FINA-a, a koristit }e je pro~elnici gradskih odjela i ~lanovi Poglavarstva, svaki elektroni~ki dokument nosi verificirani elektroni~ki potpis. Cilj je razviti sustav koji }e skratiti i ubrzati put nekog upita ili zahtjeva gra|ana prema odgovornim osobama gradske uprave. 350 Q Realizacija strate{kih projekata Grada Rijeke

X Provedba koncepta Rijeka – inteligentni grad (objedinjavanje svih in- formacijsko-komunikacijskih resursa) – Pri realizaciji toga koncepta glavna je odrednica pružati gra|anima integrirane usluge svih subjekata uklju~enih u njihov svakodnevni život na mjestu i u vrijeme kada to njima najviše od- govara. Projekti su u razli~itim fazama realizacije, nastavljaju se i u 2009. godini, a realizacija koncepta inteligentnoga grada nastavit }e se i u slje- de}emu mandatnom razdoblju kako bi Grad Rijeka do 2010. bio uklju~en u mrežu inteligentnih gradova Europe. U razdoblju 2005.–2008. u projekte je investirano 28.500.000,00 kuna, a realizirani su sljede}i projekti:

Q Reinženjering poslovnih procesa i redizajn informati~ke podrške poslovima Gradske uprave na konceptu integriranog modela podataka i tehnologiji koja omogu}uje neposredan uvid gra|anima u vlastite podatke i stanje za- htjeva upu}enih gradskoj upravi.

Q Implementacija e-ureda odjela gradske uprave, sustava kojim je informati~ki podržan cjelokupan životni ciklus obrade podnesaka gra|ana – od predaje zahtjeva do izdavanja rješenja. Gra|anima je omogu}en neposredan uvid u trenuta~no stanje predmeta.

Q Uvo|enje elektroni~kog potpisa u praksu putem materijala za elektroni~ku sjednicu poglavarstva te elektroni~ki potpisanih dokumenata na portalu.

Q Prva faza implementacije "pametne" gradske kartice. Pove}anje efikasnosti gradskog sustava Q 351

Q Implementacija prve faze operativnog katastra vodova.

Q Prva faza projekta upravljanje imovinom (objedinjavanje i implementacija integralnog modela podataka).

Q Prva faza implementacije sustava pra}enja kapitalnih projekata Grada.

Q Suvremeno koncipiran portal Grada s on-line uslugama, informacijama i mo- gu}nostima dvosmjerne komunikacije na relaciji gra|ani (tvrtke) – uprava.

Q Integracija grafi~kih i alfanumeri~kih podataka dostupnih preko portala (in- teraktivni plan grada, ortofoto, prostorni i urbanisti~ki planovi).

Q Izgradnja širokopojasne komunikacijske mreže koja povezuje 35 lokacija bitnih za gradsku upravu, s planiranim širenjem na još 32, što ~ini ukupno 67 lokacija obuhva}enih projektom.

Q Besplatna zona beži~nog interneta za gra|ane, turiste i posjetitelje grada integrirana s mrežom Grada, koja u središtu grada (Korzo i obala) te na Tr- satu (Svetište i Dvorana mladosti) omogu}ava 3.000 istovremenih priklju- ~enja na internet.

Q Pilot-projekt Školski info-centar – (višekanalna dvosmjerna komunikacija na relaciji škola – roditelji) kojim je do sada obuhva}eno 12 osnovnih škola. Te- meljem visokih ocjena roditelja i nastavnika, projekt se nastavlja uvo|enjem u sve osnovne škole. 352 Q Realizacija strate{kih projekata Grada Rijeke

Q Besplatno školovanje ciljanih skupina gra|ana zahvaljuju}i kojemu je osno- vu informati~ku pismenost steklo više od 1.500 gra|ana. Na istom koncep- tu pokrenuti su i napredni te~ajevi koji su polu~ili izuzetan uspjeh.

X Nastavak procesa usuglašavanja rada gradske uprave sa standar- dima Europske unije – Nastavlja se s osposobljavanjem i usavršavanjem djelatnika gradske uprave u sklopu pripremnih aktivnosti vezano uz pristup Republike Hrvatske Europskoj uniji – te~aj jezika, informati~ko osposoblja- vanje i europske integracije. Do sada je za ovu aktivnost utrošeno 300.000 kuna.

X Poticanje razvoja mjesne samouprave putem suradnje s gra|anima i civilnim sektorom – Stvaraju se uvjeti za razvoj mjesne samouprave i ostvarivanje pojedinih ciljeva iz smjernica kroz Rije~ki program lokalnog partnerstva, stvaranjem uvjeta za informiranje gra|ana o doga|ajima i akti- vnostim vije}a mjesnih odbora preko biltena i web-stranica mjesnih odbo- ra. Za redovitu aktivnost mjesnih odbora iz Prora~una je u razdoblju od 2005. do 2008. utrošeno 1.350.000 kuna. Za Rije~ki program lokalnog par- tnerstva do sada je utrošeno 600.000 kuna. Za naknade za rad ~lanova vije}a mjesnih odbora do sada je utrošeno 1.600.000 kn. Za tiskanje bilte- na utrošeno je do sada 170.000 kn. Pove}anje efikasnosti gradskog sustava Q 353

X Osnivanje gradske policije – U tijeku su pripreme za osnivanje gradskog Prometnog redarstva, a prema dopunama Zakona o sigurnosti prometa.

X Izrada nove geodetske izmjere s uskla|enjem katastra i gruntovnice za podru~je Grada Rijeke.

Q Katastar nekretnina – U ovome mandatnom razdoblju zapo~ete su aktiv- nosti na izradi i ustrojavanju katastra nekretnina na podru~ju Grada Rijeke, koje su rezultirale potpisivanju Sporazuma s Državnom geodetskom upra- vom o provo|enju tehni~ke reambulacije i katastarske izmjere na podru~ju cijeloga grada (ukupne površine od 43.380.000 m2) u svrhu izrade katastra nekretnina i obnove zemljišnih knjiga.

Q Katastar vodova i evidencija naselja, ulica i ku}nih brojeva – Poslo- vi vo|enja i osnivanja katastra vodova temeljem Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (Narodne novine br. 16/07 ) preuzeti su u nadležnost Grada Rijeke te je u ovome mandatnom razdoblju zapo~elo ustrojavanje službe za potrebe vo|enja katastra vodova. Aktivnosti ustrojavanja uklju- ~uju, me|u ostalim, izradu programa za preuzimanje podataka (u okviru Zavoda za informati~ku djelatnost) od Državne geodetske uprave kao alata koji u informati~ki oblik preta~e Pravilnik o katastru vodova (Narodne novi- ne br. 71/08), kojim se propisuje sadržaj katastra vodova te na~in njegove izrade i vo|enja. 354 Q Realizacija strate{kih projekata Grada Rijeke Pove}anje efikasnosti gradskog sustava Q 355 Grad Rijeka Mandatno izvješ}e 2005.–2009.

5.

gradske uprave

5.1. Odjel gradske uprave za razvoj, urbanizam, ekologiju i gospodarenje zemljištem 358

5.2. Odjel gradske uprave za komunalni sustav 376

5.3. Odjel gradske uprave za provedbu dokumenata prostornog ure|enja i gra|enje 390

5.4. Odjel gradske uprave za poduzetništvo 396

5.5. Odjel gradske uprave za odgoj i školstvo 404

5.6. Odjel gradske uprave za zdravstvo i socijalnu skrb 414

5.7. Odjel gradske uprave za kulturu 422

5.8. Odjel gradske uprave za sport i tehni~ku kulturu 432

5.9. Odjel za gradsku samoupravu i upravu 442

5.10. Odjel gradske uprave za financije 450

5.11. Ured Grada 454

5.12. Ured za unutarnju reviziju 462

5.13. Ured za financijsko upravljanje i kontrole 466

5.14. Zavod za informati~ku djelatnost 470 5.1. Odjel gradske uprave za razvoj, urbanizam, ekologiju i gospodarenje zemljištem Direkcija za razvoj, urbanizam i ekologiju Napomena: U srpnju 2008. izmijenjena je organizacija Odjela – Direkcija za razvoj je dokinu- ta, a dio njezinih zadataka (koji se ionako u najve}oj mjeri ostvarivao suradnjom i koordina- cijom izrade s Direkcijom za urbanizam i ekologiju) pridodan je tadašnjoj Direkciji za urbani- zam i ekologiju. Stoga su aktivnosti Direkcije za razvoj opisane u ovom dijelu Izvješ}a. Dokumenti prostornog ure|enja Grad Rijeka je preko Odjela gradske uprave za razvoj, urbanizam, ekologiju i gospodarenje zemljištem/Direkcije za razvoj, urbanizam i ekologiju, kao svoje stru~ne službe, nositelj izra- de prostornih planova za podru~je grada Rijeke. U ovome mandatnom razdoblju velik dio aktivnosti Direkcije za razvoj, urbanizam i ekologiju bio je usmjeren na izradu prostornih planova šireg (obuhvat Grada) i užih podru~ja (pojedina~ne prostorne i problemske cjeline), s ciljem stvaranja kvalitetne osnove za provo|enje zahvata u prostoru, te je tako uspostav- ljena hijerarhijski strukturirana prostorno-planska dokumentacija. Prostorni planovi šireg podru~ja Uskla|enje Prostornog plana ure|enja Grada Rijeke. Uskla|enje Prostornog plana ure|enja Grada Rijeke provedeno je temeljem odredaba Ured- be o ure|enju i zaštiti zašti}enog obalnog podru~ja mora, a izrada elaborata i postupak do- nošenja provedeni su nakon uskla|ivanja Prostornog plana Primorsko-goranske županije s navedenom Uredbom. Elaborat Prijedloga uskla|enja Prostornog plana ure|enja Grada Rijeke izra|en je u srpnju 2005., te odobren suglasnoš}u Ministarstva zaštite okoliša, prostornog ure|enja i graditelj- stva, izdanog u kolovozu 2005. godine. Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana ure|enja Grada Rijeke Gradsko vije}e usvojilo je u rujnu 2005. godine. Generalni urbanisti~ki plan Grada Rijeke Generalni urbanisti~ki plan Grada Rijeke, usvojen na sjednici Gradskog vije}a održanoj 22. velja~e 2007., najsloženiji je, najopsežniji i najzna~ajniji prostorno-planski dokument ure|enja Grada Rijeke, a radi oblikovanja sveobuhvatne dugoro~ne razvojne koncepcije, i temeljni in- strument upravljanja prostorom i moderator ukupnoga gradskog razvoja. U odnosu na Prostor- ni plan ure|enja Grada Rijeke, naglasak je Generalnog urbanisti~koga plana pomaknut na rje- šavanje cjelina gra|evinskog podru~ja naselja do uklju~ivo utvr|ivanja uvjeta gradnje i ure|enja Odjel gradske uprave za razvoj, urbanizam, ekologiju i gospodarenje zemljištem Q 359 prostora, na organizaciju, prostornu distribuciju i dimenzioniranje prometnog sustava i promet- nica, komunalne infrastrukture, sustava (mreže) javnih funkcija i sl., kao i na~ina daljnje pro- vedbe Generalnog plana njegovom neposrednom ili posrednom primjenom. S ciljem stvaranja novih prostornih i funkcijskih odnosa, važnih ne samo za razvoj grada Ri- jeke, ve} i šireg prostora, Generalnim urbanisti~kim planom prepoznati su prostori i progra- mi utvr|eni kao Gradski projekti: prostor Delte s lukom Baroš kao dio rekonstruiranoga grad- skog Waterfronta, Sveu~ilišni kampus, prostor Torpeda, Sekundarni gradski centar Rujevica, zajedno sa sportskim kompleksom novog stadiona i sportske dvorane, te prostor Preluka, redom investicije od kapitalnog zna~enja, zamašnjaci novog razvojnog ciklusa kojima je u svim planskim segmentima dana osobita pozornost i zna~enje. Izrada i donošenje prostornih planova užeg podru~ja Slijede}i odredbe Prostornog plana ure|enja i Generalnoga urbanisti~kog plana, izrada i dono- šenje urbanisti~kih i detaljnih planova ure|enja u proteklom je razdoblju pokretana dvojako:

Q temeljem Programa mjera za unaprje|enje stanja u prostoru za razdoblje 2004.–2006. i Programa mjera za unaprje|enje stanja u prostoru za razdoblje 2007.–2011. godine, izra|enog temeljem Izvješ}a o stanju u prostoru za razdoblje 2004.–2006. godine:

Površina Prostorni plan SL.N. obuhvata (ha) Urbanisti~ki plan ure|enja gradskog podru~ja Lukovi}i – Braš}ine – Pulac 22/07. 136,00 Urbanisti~ki planovi ure|enja – ukupno 136,00 Detaljni plan ure|enja stambenog bloka Rujevica 2/05. 7,42 Izmjena i dopuna Detaljnog plana ure|enja dijela radne zone R-9 u Škurinjama – trgova~ko podru~je Škurinjsko Plase 6/01., 6/05. 19,30 Detaljni plan ure|enja stambenog podru~ja Škurinjsko Plase 6/05. 17,56 Detaljni plan ure|enja podru~ja Sveu~ilišnog kampusa i Klini~kog bolni~kog centra na Trsatu 29/05. 43,22 Detaljni plan ure|enja podru~ja Ben~i} 36/06. 3,67 Detaljni plan ure|enja dijela stambenog podru~ja Zamet uz Ulicu bra}e Fu}ak 40/06. 0,93 Izmjene i dopune Detaljnog plana ure|enja poslovnog bloka u Zvonimirovoj ulici 51/06. 10,22 Detaljni plan ure|enja zemaljskog putni~kog terminala Zapadna Žabica 44/07. 5,70 Izmjene Detaljnog plana ure|enja središta podru~ja Krnjevo 13/08. 12,83 Izmjene i dopune Detaljnog plana ure|enja dijela naselja Srdo~i 26/08. 20,20 Detaljni plan ure|enja Stari grad 26/08. 9,50 Detaljni plan ure|enja trgova~kog podru~ja Martinkovac 41/08. 8,90 Detaljni planovi ure|enja – ukupno 159,45 Prostorni planovi užeg podru~ja – ukupno 295,45

Q nakon stupanja na snagu Zakona o prostornom ure|enju i gradnji, temeljem Programa mjera za unaprje|enje stanja u prostoru za razdoblje 2007.–2011. godine te pojedina~nih odluka o izradi (onih planova koji nisu obuhva}eni Programom mjera) koje je donijelo Gradsko vije}e Grada Rijeke. Za gotovo sve prostorne planove pokrenute temeljem Pro- grama mjera, u tijeku je provedba javne rasprave. 360 Q Izvje{}a odjela gradske uprave

površina obuhvata Prostorni plan Pr.M./Sl.N. (ha) Urbanisti~ki plan ure|enja komunalno-servisnog podru~ja Srdo~i 13,50 Urbanisti~ki plan ure|enja gradskog podru~ja Gornja Drenova 126,24 Urbanisti~ki planovi ure|enja – ukupno 139,74 Detaljni plan ure|enja zone Torpedo 13,10 Detaljni plan ure|enja gradskog podru~ja Pe}ine 32,00 Detaljni plan ure|enja stambenog podru~ja Martinkovac 58,23 Detaljni plan ure|enja podru~ja stambenog naselja Trsat 40,92 DPU proizvodnog podru~ja Hartera 3,50 Detaljni plan ure|enja dijela stambenog podru~ja Minakovo 2,62 Odluka o izradi Detaljnog plana ure|enja središnjega gradskog parka Delta 13/08 4,00 Odluka o izradi Detaljnog plana ure|enja trgova~kog podru~ja Rasto~ine 26/08 1,70 Odluka o izradi Detaljnog plana ure|enja dijela stambenog podru~ja Rasto~ine 26/08 2,30 Odluka o izradi Detaljnog plana ure|enja podru~ja Vodovodne ulice 26/08 8,80 Odluka o izradi Izmjena i dopuna Detaljnog plana ure|enja dijela podru~ja Škurinjska draga 26/08 0,90 Odluka o izradi Detaljnog plana ure|enja stambenog bloka u Ulici Franje Ra~kog 26/08 2,20 Odluka o izradi Detaljnog plana ure|enja višestambenih gra|evina po programu POS-a na 51/08 1,06 Donjoj Drenovi Detaljni planovi ure|enja – ukupno 171,33 Prostorni planovi užeg podru~ja – ukupno 311,07 Uskla|enja detaljnih planova U skladu s odredbama Uredbe o ure|enju i zaštiti zašti}enog obalnog podru~ja mora, a po uskla|enju Prostornog plana ure|enja grada Rijeke, provedeno je uskla|enje sljede}ih de- taljnih planova ure|enja: 1. DPU pomorskog putni~kog terminala 2. DPU podru~ja Zagrad 3. DPU povijesne jezgre Trsat 4. DPU podru~ja Potok 5. DPU zone ulaza u groblje Kozala 6. Detaljni plan ure|enja poslovno-trgova~kog centra na Pe}inama

Urbanisti~ki i urbanisti~ko-arhitektonski natje~aji

Q Natje~aj za izradu idejnog arhitektonskog rješenja Gradske knjižnice u Rijeci, 2005.

Q Natje~aj za izradu idejnog urbanisti~ko-arhitektonskog rješenja podru~ja autobusnog terminal Zapadna Žabica u Rijeci, 2005.

Q Natje~aj za izradu idejnog arhitektonskog rješenja višestambenih gra|evina stambenog podru~ja Škurinjsko plase po programu POS-a, 2008.

Q Natje~aj za izradu idejnog urbanisti~ko-arhitektonskog rješenja višestambenih gra|evina po programu POS-a na Donjoj Drenovi, 2008. Odjel gradske uprave za razvoj, urbanizam, ekologiju i gospodarenje zemljištem Q 361

Q Me|unarodni arhitektonsko-urbanisti~ki natje~aj EUROPAN 10 – 2008.–09.

Q Projekt ure|enja arheološkog parka na lokalitetu Principije Alpske klauzure, 2008.

Projekti Projekti ure|enja trgova i ulica Staroga grada 1. Trg šišmiš – izvedeno 2005. 2. Trg svete Barbare – izvedeno 2006. 3. Trg Matije Vla~i}a-Ilirika – izvedeno, 2007. 4. Ulice Andrije Meduli}a – izvedeno u srpnju 2007. 5. Užarska ulice – izvedeno prosincu 2008. 6. Ure|enje Ulice Pavla Rittera Vitezovi}a 7. Ure|enje Trga Ivana Koblera 8. Ure|enja Trga Grivica i Ulice Ðure Šporera 9. Ure|enje Pavlinskog trga i Ulice Janeza Trdine 10. Ure|enje Ulice Pavla Rittera Vitezovi}a – isto~ni dio

Arheološka istraživanja i druge radnje koje prethode ure|enju dijelova Staroga grada 1. Monitoring Kosog tornja na Trgu pul Vele crikve i dijela Užarske ulice – u tijeku 2. Arheološko istraživanje Principije Alpske klauzure 362 Q Izvje{}a odjela gradske uprave

Projekti javnih površina 1. Idejni, glavni i izvedbeni projekt ure|enja Kazališnog parka, II. i III. faza 2. Park Pomerio 3. Park Špari}i 4. Idejni projekt I. faze ure|enja Zametske pe}ine Projekti gra|evina javne i društvene namjene – razvojni projekti Grada Rijeke 1. Vo|enje izrade projektne dokumentacije za gradnju Bazena Kantrida i plažnog pojasa 2. Vo|enje izrade projektne dokumentacije za gradnju Centra Zamet (sportska dvorana, poslovno-društveni kompleks te prometne i javne površine) 3. Vo|enje izrade projektne dokumentacije kompleksa autobusnog terminala Zapadna Žabica 4. Gomila – revitalizacija dijela Staroga grada 5. Vo|enje izrade idejnog, glavnog i izvedbenog projekta Dje~jeg vrti}a na Srdo~ima 6. Vo|enje izrade idejnog, glavnog i izvedbenog projekta rekonstrukcije Osnovne škole Vežica 7. Idejni projekt rekonstrukcije bazena Školji} u rehabilitacijsko-rekreacijski centar 8. Idejni projekt dogradnje školske sportske dvorane OŠ Turni} Projekti prometnih gra|evina i prometnica 1. Projekti prometnica (izbor)

O Prometno i gra|evinsko rješenje ~vorišta Školji}, srpanj 2005.

O Prometno rješenje povezivanja ceste D-404 na sustav gradskih prometnica, srpanj 2005.

O Idejna rješenja sekundarne cestovne mreže prema koncepciji Generalnog urbanisti~kog plana, rujan 2005. (24,5 km prometnica u razli~itim gradskim podru~jima)

O Rekonstrukcija željezni~kog nadvožnjaka i dijela Labinske ulice

O Rekonstrukcija željezni~kog nadvožnjaka i dijela Labinske ulice, I. i II. faza – glavni i izved- beni projekt

O Željezni~ki most na lokaciji Školji} (Ruži}eva – Vodovodna ulica)

O Glavni i izvedbeni projekt rekonstrukcije ulice Bože Vidasa (340 m)

O Glavni i izvedbeni projekt novoplanirane pristupne ceste za Dvoranu Zamet i OŠ Zamet (205 m)

O Prostorno-prometne mogu}nosti povezivanja ~vora Orehovica na lokalnu mrežu pro- metnica

O Željezni~ki most na lokaciji Školji} – minimalna varijanta: izgradnja nadvožnjaka željezni~- ke pruge iznad Vodovodne ulice, idejno rješenje

O Idejno prometno-gra|evinsko rješenje ulazno-izlaznih rampi na ~voru Orehovica za sre- dište grada Rijeke

O Idejni gra|evinsko-prometni projekt glavne gradske ceste GUIV (dionica: ~vor Potok – spoj na D-403) Odjel gradske uprave za razvoj, urbanizam, ekologiju i gospodarenje zemljištem Q 363

O Brojenje prometa na raskrižjima centra grada Rijeke, rujan 2007.

O Idejni projekt sabirne ulice SU XII na Rujevici (dionica I., II., 1.025 m)

O Idejni projekt rekonstrukcije ulice za Islamski centar Rijeka (150 m)

O Idejni, glavni i izvedbeni projekt Sveu~ilišne avenije, I. faza (275 m) i produženja Ulice Vjekoslava Duki}a (410 m)

O Izvedbeni projekt spoja Sveu~ilišne avenije, I. faza na Krautzekovu ulicu s komunalnom infrastrukturom

O Jela~i}ev trg u Rijeci, Idejni projekt za lokacijsku dozvolu

O Izvedbeni projekt izrade oborinskog kolektora na postoje}em dijelu Ulice Vjekoslava Duki}a (280 m)

O Istraživanja u prometu – brojanje prometa u gradu Rijeci 2008.

O Idejni projekt rekonstrukcije ceste u Markovi}ima (370 m)

O Idejni projekt rekonstrukcije u Šumcima (595 m), 2008., AG-projekt d.o.o., izdavanje lokacijske dozvole u tijeku

O Idejni projekt rekonstrukcije Ulice Mate Balote (230 m)

O Idejni projekt rekonstrukcije Ulice Tonžino (930 m)

O Idejni, glavni i izvedbeni projekt pristupne ceste za dje~ji vrti} Srdo~i (158 m)

O Idejni projekt za lokacijsku dozvolu Ulice OU XIV (1.500 m) 364 Q Izvje{}a odjela gradske uprave

2. Projekti prometnih gra|evina

O Idejno rješenje podzemne garažne gra|evine na Trgu bra}e Mažurani}a

O Idejno rješenje podzemne garaže uz RK Vežica

O Idejno rješenje garažne gra|evine na Krimeji Zaštita okoliša Studije utjecaja na okoliš i programi zaštite 1. Studija utjecaja na okoliš ciljanog sadržaja – nasipavanje dijela obalnog pojasa u sklopu športsko-rekreacijskog podru~ja Kantrida, 2005. 2. Studija utjecaja na okoliš Komunalno-servisnog podru~ja Srdo~i, 2006. 3. Studija o utjecaju na okoliš ciljanog sadržaja – II. faza izgradnje kontejnerskog terminala Brajdica u luci Rijeka – 2005. 4. Sudjelovanje u izradi studija i postupku procjene O Studija utjecaja na okoliš Državne ceste D 403 – 2005. (dionica od ~vora Škurinje do Zagreba~kog pristaništa Luke Rijeka), 2005. O Koordinacija izrade Programa zaštite divlja~i na podru~ju grada Rijeke, 2008. Karta buke Zakonom o zaštiti od buke (NN 20/03) utvr|ena je obveza izrade karte buke u roku od tri godi- ne od stupanja na snagu Zakona. Iako u istom razdoblju nije bio donesen poseban propis o na~inu izrade i sadržaju karata buke i akcijskih planova, polovicom 2006. godine Odjel je pripre- mio javno nadmetanje za izradu strateške karte buke naseljenog mjesta u skladu sa smjerni- cama Europske unije, te je tvrtki Darh2 d.o.o. povjerena izrada Karte buke za cestovni promet, a potom i Karte buke za željezni~ki promet. Karta buke bit }e dovršena tijekom 2009. godine. Pra}enje stanja okoliša 1. Me|unarodni projekti – sudjelovanje Grada Rijeke putem Odjela za razvoj, urbanizam, ekologiju i gospodarenje zemljištem (Projekt Adriatic Action Plan 2020 i Projekt Envi- plans – Plan upravljanja okoli{em i odr`ivi razvoj u gradovima) 2. Program IPA prekograni~ne suradnje sa Slovenijom, kandidatura 2008./09. 3. Provedba Programa mjera za smanjivanje one~iš}enja zraka na utjecajnom podru~ju INA-Rafinerije, d.d. – Maziva Rijeka. 4. Upravljanje kakvo}om zraka – Od sije~nja 2006., kada je Grad Rijeka putem Odjela za razvoj, urbanizam, ekologiju i gospodarenje zemljištem osigurao potrebna zemljišta, na podru~ju Grada Rijeke zapo~ele su s radom mjerne postaje državne mreže za trajno pra}enje kakvo}e zraka. Mjerna postaja Rijeka-1, u Ulici žrtava fašizma, namijenjena je pra}enju razine one~iš}enja koje je posljedica prometa, ali to ne isklju~uje pra}enja iz ostalih izvora one~iš}enja. Mjerna postaja Rijeka-2, u Ulici Franje Belulovi}a, ponajprije je namijenjena pra}enju razina one~iš}enja u naseljima i industrijskim podru~jima. Poda- ci o kakvo}i zraka objavljuju se na web-stranicama Ministarstva: http://zrak.mzopu.hr. Odjel gradske uprave za razvoj, urbanizam, ekologiju i gospodarenje zemljištem Q 365

Osnivanje javne ustanove za upravljanje zašti}enim prirodnim vrijednostima Grada Rijeke Potaknut primarno mogu}noš}u ure|enja i otvaranja Zametske pe}ine, kao zašti}enog spo- menika prirode, za posjetitelje, Odjel je, prema tada važe}im propisima iz podru~ja zaštite prirode inicirao, a Gradsko vije}a Grada Rijeke na sjednici održanoj 24. ožujka 2005. donijelo odluku o osnivanju Javne ustanove za upravljanje zašti}enim prirodnim vrijednostima na podru~ju Grada Rijeke "Eneo". Osim Zametske pe}ine, Prostornim planom ure|enja Grada Rijeke prepoznato je i predloženo za zaštitu više vrijednih podru~ja poput kanjona Rje~ine, podru~ja Sveta Katarina-Veli vrh-Lu- banj, poplavna staništa u Dragi (Sveta Ana), autohtone šume na površini Preluk-Pavlovac-Bi- vio-željezni~ka pruga Rijeka-Matulji i dr., više pojedina~nih prirodnih predjela i lokaliteta te po- vijesnih gradskih parkova. Stoga je aktiviranje rada ustanove odgo|eno do donošenja odluke o zaštiti dijela navedenih podru~ja. Odjel je preuzeo obvezu provo|enja postupka (izrada elabo- rata zaštite, provedba procedura i drugih potrebnih aktivnosti) za osnivanje javne ustanove, uz koordinirani rad s javnom ustanovom Priroda Primorsko-goranske županije. Ostale aktivnosti Pod ovom grupom razumijevaju se aktivnosti usmjerene ponajprije na ostvarenje suradnje s mjesnom samoupravom, gra|anima, udrugama, rad u podru~nim, državnim i drugim rad- nim, koordinacijskim i stru~nim tijelima, povjerenstvima i inicijativama vezanim za zaštitu okoliša, rad u komisijama za procjenu utjecaja na okoliš, kao i izrada stru~nih mišljenja, tuma~enja, osvrta i odgovora za potrebe stru~nog rada i informiranja. Forum Gradski projekti U ožujku 2006. u suradnji s Udrugom Europan Hrvatska održan je urbanisti~ki seminar otvo- ren za javnost, s dvije osnovne teme: Delta kao gradski Waterfront i sekundarni gradski centar Rujevica. U dva dana održana su predavanja o projektu i programu Delte i Rujevice, a strani predava~i prezentirali su domete Le Havrea na planiranju luke, te Kopenhagena, Osla, Montpelliera i Šangaja na temu planiranja novih centara. U sklopu Foruma organizira- na je izložba recentnih arhitektonskih projekata u Rijeci. Rad Povjerenstva za ocjenu arhitektonske uspješnosti idejnog projekta Stupanjem na snagu 1. listopada 2007., Zakon o prostornom ure|enju i gradnji, izme|u niza novina, obvezao je ~lankom 108. velike gradove na osnivanje povjerenstva za ocjenu arhitektonske uspješnosti idejnog projekta, ~ije je mišljenje potrebno u postupku iz- davanja lokacijske dozvole, ~lanove kojega je Poglavarstvo Grada Rijeke imenovalo na pri- jedlog Odjela u velja~i 2008. godine. S iznimkom rješenja prihva}enih preko javnog urbanisti~ko-arhitektonskog natje~aja, Povje- renstvo ocjenjuje arhitektonsku uspje{nost idejnog projekta svakog zahvata gradnje i rekon- strukcije kojega bruto razvijena povr{ina prelazi 400 m2, uklju~uju}i i zahvate gradnje, rekon- 366 Q Izvje{}a odjela gradske uprave

strukcije i ure|enja javnih površina (ulice, trgovi, obale, parkovi i dr.), rukovode}i se uvjetima oblikovanja gra|evina i prostora utvr|enim dokumentima prostornog ure|enja, uskla|enoš}u oblikovanja, izbora i zastupljenosti materijala, te organizaciju i funkcionalnost tlocrtnih rješe- nja gra|evine, odnosno zahvata u prostoru u skladu s tipologijom i suvremenoš}u projek- tnog rješenja. Planovi lokacija i sli~ne aktivnosti U razdoblju 2005.–2009. napravljeno je:

Q više od 15 izmjena Plana lokacija za postavu ugostiteljskih terasa (plan sadrži oko 530 lokacija)

Q više od 10 Izmjena i dopuna Plana lokacija za postavu kiosaka (zona A 22 lokacije i zona B ukupno 138 lokacija)

Q više od 15 izmjena i dopuna Plana lokacija za postavu reklamnih predmeta (105 lokaci- ja Jumbo plakata) te niz planova postave pojedina~nih elemenata urbane opreme (city light, eko-otoci i dr.), odnosno povremenih i prigodnih (blagdanske prodaje, javne manifestacija i dr.) na~ina kori- štenja javne površine. U vezi s realizacijom spomenutih planova, u Direkciji je riješeno oko 400 zahtjeva za postavu. Rješavanje zahtjeva vezanih uz gradnju U razdoblju 2005.–2008. obra|eno je i odgovoreno na gotovo 1.000 zahtjeva (predmeta); u prosjeku godišnje 250–300 zahtjeva:

Q oko 150 predmeta ~ine traženja fizi~kih i pravnih osoba za proširenjem osnovne gra|evne ~estice, formiranjem nove gra|evne ~estice za izgradnju stambenih gra|evina ili utvr- |ivanjem zemljišta nužnog za redovitu uporabu stambene gra|evine

Q u oko 100 zahtjeva traže se raznovrsna urbanisti~ka o~itovanja temeljem Prostornog plana ure|enja Grada Rijeke, Generalnog urbanisti~koga plana te drugih važe}ih planova

Q 50-ak zahtjeva godišnje odnosi se na ostala o~itovanja koja zatraže fizi~ke ili pravne osobe, te Odjel gradske uprave za komunalni sustav, kao i Direkcija za gospodarenje zemljištem pri Odjelu gradske uprave za razvoj, urbanizam, ekologiju i gospodarenje ze- mljištem. Rad Komisije za postavljanje predmeta i privremenih objekata Temeljem Pravilnika o postavljanju predmeta i privremenih objekata na podru~ju Grada Rije- ke, Poglavarstvo Grada Rijeke na sjednici održanoj 30. sije~nja 2007. imenovalo je Komisiju za postavljanje predmeta i privremenih objekata na podru~ju Grada Rijeke, koja je od osniv- anja održala 80 sjednica na kojima je obra|eno oko 380 predmeta. Promidžbene aktivnosti Grada Rijeke U sklopu promidžbenih aktivnosti Grada Rijeke, koje uklju~uju i izlaganja razvojnih projekata na sajmovima, Grad Rijeka je nastupao s HGK-om, Gradom Zagrebom te vode}im hrvatskim agencijama za posredovanje, razvoj i prodaju nekretnina na sljede}im sajmovima: Odjel gradske uprave za razvoj, urbanizam, ekologiju i gospodarenje zemljištem Q 367

Q Real Wienna u Be~u – me|unarodni sajam nekretnina i investicija orijentiran na tržište središnje, isto~ne i jugoisto~ne Europe

Q Expo Real u Münchenu – najve}i sajam u Europi na kojemu se predstavljaju sve grane vezane uz poslovanje nekretninama (financiranje, razvoj, izgradnja, marketing), održava- ju se forumi i radionice te predstavljaju posljednji trendovi na tržištu nekretnina

Q Real East u Budimpešti – me|unarodni sajam nekretnina i investicija orijentiran na trži- šte središnje, isto~ne i jugoisto~ne Europe

Q Expo Alpe Adria Immobiliare – EXAAI u Trstu – me|unarodni sajam nekretnina i investi- cija orijentiran na tržište regije Alpe-Adria. Direkcija za gospodarenje zemljištem Direkcija za gospodarenje zemljištem, u sastavu Odjela gradske uprave za razvoj, urbanizam, ekologiju i gospodarenje zemljištem, obavlja poslove vezane uz gospodarenje zemljištem.

Vrsta posla Površina (m2) Broj A priprema gra|evinskog zemljišta 1.310.000 – gradske investicije 963.000 – lokacije za tržište 290.000 – lokacije investicija Republike Hrvatske 60.000 B provo|enje postupaka u pravnom prometu zemljištem 507.000 – putem natje~aja 320.000 – bez natje~aja 187.000 C katastar nekretnina za podru~ja grada Rijeke* 5.470.000 D evidencije o zemljištu 4.200.000 E katastar vodova,i zvorne evidencije naselja, ulica i ku}nih brojeva 325.800 ku}nih brojeva 543 F vlasni~ke i geodetske podloge, ovjere geodetskih elaborata 15.284.000 G rješavanje zahtjeva gra|ana 1.117 H pra}enje sudskih sporova 775.000 m² sporova 165

Poslovi pripreme zemljišta multidisciplinarna su djelatnost u kojoj sudjeluju stru~njaci raz- * U suradnji s Državnom geodetskom li~itih struka (inženjeri arhitekture, gra|evinarstva, geodeti, pravnici, ekonomisti) koji ostva- upravom i Ministarstvom pravosu|a. ruju rezultate u timskom radu.

A. Priprema gra|evinskog zemljišta

1. Lokacije za gradske investicije – sveukupna površina zahvata 963.000 m2

O lokacije za stanogradnju po modelu POS-a – površina zahvata 102.400 m2

O lokacije za izgradnju cesta i javnih površina – površine zahvata 236.300 m2

O lokacije za izgradnju javnih i društvenih gra|evina – površina zahvata 25.500 m2

O lokacije komunalno servisnih podru~ja – površina zahvata 69.000 m2

O lokacije za gra|evine kulture i sporta i rekreacije, površine zahvata 533.800 m2 368 Q Izvje{}a odjela gradske uprave

2. Lokacije za tržište – sveukupna površina zahvata od 282.200 m2  lokacije poslovnih, industrijskih, trgova~kih sadržaja – površina zahvata 198.100 m2 Q Gomila, zahvat ukupne površine 8.500 m2 – otkupljeno 5 stanova u zgradama koje su predvi|ene za uklanjanje, te je izvlaštenjem riješeno 200 m2 zemljišta Q Bodulovo, površina zahvata 30.000 m2, od ~ega je otkupom riješeno 10.300 m2, dok se za preostali dio privatnog vlasništva (18.000 m2) vode pregovori o otkupu Q Rikard Ben~i}, površina zahvata 25.000 m2, na kojem je Grad Rijeka proveo parcela- ciju zemljišta kojom su formirane gra|evne ~estice planiranih gra|evina poslovno- uslužne, kulturne i infrastrukturne namjene, te javne površine i garaže. Proveden je javni natje~aj za osnivanje prava gra|enja na 3.500 m2. Na lokaciji je temeljem isho|ene dokumentacije (DPU, dozvole za uklanjanje i dr.) uklonjeno 5 gra|evina Q garaža Brajda s komercijalnim sadržajima – površina zemljišta 8.100 m2, bruto razvi- jena površina gra|evine 26.600 m2. Proveden je javni natje~aj za osnivanje prava gra|enja Q lokacija Osje~ka ul., površine 1.060 m2 – po~etkom 2008. zamjenom suvlasni~kih dije- lova s ViK-om, dovršena imovinsko-pravna priprema iste te ponu|ena na prodaju  lokacije za izgradnju gra|evina mješovite namjene – površine zahvata 8.100 m2 Q dvije lokacije na Gornjem Zametu, urbanisti~ke oznake 68, površine 1.650 m2, te urbanisti~ke oznake 67, površine 772 m2, prodana lokacija Q lokacija u Starom gradu (300 m2), prodana putem natje~aja Q dvije lokacije na podru~ju Brajde/Kalafati, ukupne površine zahvata (zajedno s javnim gradskim trgom) 3.500 m2 – provedeno rušenje dijela gra|evina; daljnja priprema usmjerena na rješavanje vlasništva unutar stambenih gra|evina predvi|enih za ukla- njanje Q lokacija poslovne gra|evine na Zametu, površine zahvata je 1.900 m2, prodana na javnom natje~aju, sklopljen predugovor o kupoprodaji  lokacije višestambenih i višeobiteljskih gra|evina – površine zahvata 20.000 m2 Q tri lokacije u Mar~eljevoj Dragi, svaka površine 1.100 m2, prodane na javnom natje- ~aju, sklopljeni Predugovori o kupoprodaji Q sedam lokacija za gradnju višeobiteljskih gra|evina na Lukovi}ima, od kojih su tri lokacije ukupne površine 3.500 m2, prodane putem javne licitacije, a ~etiri lokacije u pripremi na ukupno 4.000 m2 Q lokacija na Gornjem Zametu, površine 800 m2, tijekom 2008. nu|ena je više puta putem natje~aja na prodaju

Q lokacija za gradnju višeobiteljske gra|evine na Gornjem Zametu, površine 3.000 m2 Â lokacije za izgradnju obiteljskih gra|evina – površine zahvata 9.400 m2 Â lokacije za izgradnju sakralnih gra|evina – površine zahvata 24.300 m2

Q pripremom i prodajom zemljišta riješene potrebe za gradnjom sakralnih gra|evina Evan|eoske pentekostne crkve Krista Kralja, Islamskog centra, crkve Svetog križa na Srdo~ima, Pastoralnog centra Sv. Ivana Krstitelja na Škurinjama. Na lokaciji crkve na Gornjoj Vežici dovršava se postupak pripreme zemljišta ukupne površine 2.300 m2 Odjel gradske uprave za razvoj, urbanizam, ekologiju i gospodarenje zemljištem Q 369

 lokacije za izgradnju garažnih gra|evina – površine 13.000 m2

Q garaža na Mažurani}evu trgu, ukupne površine zemljišta 3.400 m2

Q garaža Krimeja, ukupne površine 2.500 m², b.r.p. 15.400 m2 Â lokacije benzinskih postaja, infrastrukturnih sustava, trafostanica i sl. – 9.300 m2

Q lokacija u Radni~koj ulici – proveden natje~aj i sklopljen Predugovor o kupoprodaji zemljišta ukupne površine 2.500 m2

Q lokacija uza županijsku cestu 5025, provedena imovinsko-pravna priprema dijelova ~es- tice površine oko 3.000 m2 u vlasništvu Grada, priprema za ponudu lokacije na tržištu

Q više lokacija za izgradnju trafostanica (Rujevica, Zamet, Sušak, Drenova, Škurinje i dr.) 800 m2, prodano za izgradnju trafostanica navedenih gradskih podru~ja. Â lokacija za investicije Republike Hrvatske – površine zahvata 60.900 m2

Q lokacija Klini~koga bolni~kog centra na Sušaku, predvi|enog za izgradnju i proširenje postoje}ega bolni~kog kompleksa, u kojoj je Grad Rijeka sudjelovao u pripremi i rje- šavanju imovinsko-pravnih odnosa na zemljištu u svom vlasništvu (41.500 m2) te zemljišta u vlasništvu privatnih osoba otkupom ili zamjenom (3.500 m2)

Q lokacije za stambeno zbrinjavanje hrvatskih vojnih ratnih invalida Domovinskog rata

Q lokacija za izgradnju dvojne stambene gra|evine na Pulcu, ukupne površine 1.300 m2 – nakon provedene parcelacije uslijedit }e dodjela

Q lokacija za izgradnju stambenog niza s 5 jedinica na Braš}inama, površine zahvata 2.600 m2, od ~ega je otkupom u 2008. godini riješeno 1.000 m2 – nakon dobivene lokacijske dozvole i provedbe parcelacije uslijedit }e dodjela:

O lokacije državnih cesta

O sudjelovanje u postupcima izvlaštenja zemljišta za izgradnju državnih cesta (D-8 i D-404) na kojima je izvlašteno vlasništvo Grada Rijeke u korist Republike Hrvat- ske (ukupno 12.000 m2) U sklopu pripreme lokacija rješavanjem imovinsko-pravnih odnosa (otkupom od privatnih fizi~kih i pravnih osoba ili drugim pravnih poslom – izvlaštenje i dr.), Grad Rijeka stekao je vlasništvo na zemljištu površine 71.600 m2.

B. Provo|enje postupaka u pravnom prometu zemljištem – natje~aji za prodaju i druge oblike raspolaganja gra|evinskim zemljištem u vlasništvu Grada Rijeke Temeljni akt na osnovi kojega Grad Rijeka gospodari gra|evinskim zemljištem jest Odluka o gra|evinskom zemljištu kojom su utvr|eni: na~in gospodarenja gra|evinskim zemljištem, priprema gra|evinskog zemljišta, prodajna cijena te na~in, uvjeti i postupak prodaje i drugih oblika raspolaganja gra|evinskim zemljištem u vlasništvu Grada Rijeke. U ovome mandat- nom razdoblju Odluka o gra|evinskom zemlji{tu više se puta dopunjavala uvažavaju}i pro- mjene zakonskih propisa iz oblasti gospodarenja zemljištem i vlasništva (Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima), a u dijelu Cjenika gra|evinskog zemljišta koji je sastavni dio Odluke, te radi potrebe uskla|enja sa stvarnim stanjem na tržištu nekretnina. 370 Q Izvje{}a odjela gradske uprave

Direkcija za gospodarenje zemljištem predlaže provedbu i provodi postupke u pravnom pro- metu zemljištem u pravilu putem javnog natje~aja, osim u slu~ajevima kada je zakonom odre|eno da natje~aj nije potrebno provoditi (kada pravo vlasništva stje~e Republika Hrvat- ska, pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske, Grada, za formiranje gra|evne ~estice kada vlasništvo Grada iznosi manje od 20% površine i dr.). U proteklom razdoblju objavljeno je 58 natje~aja za sveukupno 347.174 m2 zemljišta koje se nudilo za prodaju, zakup, pravo gra|enja te pravo služnosti na gra|evinskom zemljištu. U mandatnom razdoblju bez natje~aja je raspolagano s ukupno 187.000 m2 zemljišta, od ~ega je prodano 3.000 m2 za dijelove oku}nica, poduze}ima u vlasništvu Republike Hrvatske ili Grada (HEP, Vodovod i kanalizacija) Osim površina navedenih u tablici, u ovome mandatnom razdoblju sklopljen je ugovor o pravu služnosti u svrhu polaganja i imanja vodova na 183.000 m2 površine zemljišta, kojim se regulirao na~in korištenja zemljišta kod postoje}ih telekomunikacijskih vodova, na 900 m2 za vodovod, na 200 m2 za elektroenergetske vodove. S ostalim javnim poduze}ima ure|enje pitanja korištenja zemljišta za polaganje i imanje postoje}ih vodova je u tijeku. U ovome mandatnom razdoblju ostvareni prihod od prodaje i drugih oblika raspolaganja gra|evinskim zemljištem iznosi 127.682.703,76 kn, što je za 2,67 puta više od prihoda ostvarenog u prethodnome planskom razdoblju kada je iznosio 47.882.624,17 kn.

Po godinama prihodi iznose: u kunama Izvor prihoda 2005. 2006. 2007. 2008. Ukupno Prodaja lokacija 4.431.196,88 18.785.433,90 16.697.204,12 15.684.277,00 55.598.111,90 Prodaja oku}nica 2.218.499,47 1.194.608,78 6.277.188,19 1.303.000,99 10.993.297,43 Drugi oblici raspolaganja 6.818.177,52 26.151.733,57 18.151.994,20 9.969.389,14 61.091.294,43 zemljištem Ukupno 13.467.873,87 46.131.776,25 41.126.386,51 26.956.667,13 127.682.703,76

Iako je u odnosu na prošlo mandatno razdoblje prihod u porastu, tijekom druge polovice 2008. primije}en je pad zanimanja za otkupom zemljišta, što se ogledalo u realizaciji otkupa i ostvarenom prihodu. Ukupno o~ekivani prihod iznosio je 68.700.000 kn umjesto ostvare- nih 26.956.667,13 kn. Nerealizirani prihod odnosi se na: prihod od lokacija koje su se nu- dile na natje~ajima i više puta, na kojima nije bilo interesa i od kojih je izostao o~ekivani prihod od 28.600.000 kn; za odre|en broj lokacija ugovaranje je u tijeku ili su sklopljeni ugovori, ali naplata nije ostvarena u 2008. te je izostao prihod u iznosu od 8.750.000 kn; za lokaciju od koje je o~ekivan prihod od 3.500.000, natje~aj je poništen radi pokrenutoga sudskog spora, a izostao je prihod u iznosu od 1.000.000 kn od prodaje dijelova lokacija zbog pada interesa uglavnom fizi~kih osoba, odnosno izražene nesigurnosti i/ili nemogu}nosti ulaganja zbog izostanka bankarske podrške.

C. Katastar nekretnina U ovome mandatnom razdoblju nastavilo se s poslovima ustrojavanja katastra nekretnina te Grad Rijeka putem Odjela gradske uprave za razvoj, urbanizam, ekologiju i gospodarenje zemljištem sura|uje s Državnom geodetskom upravom i Ministarstvom pravosu|a i sufi- nancira provedbu projekta u sljede}im katastarskim op}inama: Odjel gradske uprave za razvoj, urbanizam, ekologiju i gospodarenje zemljištem Q 371

Q K.O. Sušak – ukupne površine 6.200.000 m2; završena izrada tehni~ke reambulacije, javno izlaganje zapo~elo koncem 2008. Q K.O. Stari grad – ukupne površine 6.460.000 m2; izrada tehni~ke reambulacije u završ- noj fazi

Q K.O. Draga – površina 2.810.000 m2. Koncem 2008. godine potpisan je ugovor o obavljanju geodetsko-katastarskih usluga u svrhu poboljšanja postoje}ih podataka nove izmjere, izrade katastra nekretnina i obnove zemljišnih knjiga te pripreme javnog uvida i za taj dio grada.

D. Evidencija o zemljištu Preduvjet je dobra i u~inkovita gospodarenja zemljištem vo|enje evidencije o zemljištu u koju svrhu je ustrojena baza podataka o zemljištu u vlasništvu Grada Rijeke, koja se vodi i ažurira u Direkciji za gospodarenje zemljištem, a sadrži dva me|usobno povezana dijela: alfanumeri~ki i grafi~ki, objedinjena putem GIS-tehnologije. Baza podataka ažurira se u smislu svih promjena koje nastaju na zemljištu. Važnost održa- vanja evidencije zemljišta pokazuju sljede}i komparativni podaci o zemljištu u vlasništvu Grada Rijeke. 372 Q Izvje{}a odjela gradske uprave

Zemljišne Inventura Rast (%) Površina (m2) Rast (%) Vrijednost (kn) Rast (%) ~estice (broj) 31. 12. 2004. 3.484 3.039.923,01 821.400.283,07 31. 12. 2008. 4.467 28,2 4.191.714,83 37,9 1.094.936.685,06 33,3

U ovome mandatnom razdoblju zemljište u vlasništvu Grada pove}ano je za 38%, odnosno za površinu od 1.151.791,82 m², a vrijednost zemljišta u vlasništvu Grada pove}ala se za 273.536.401,99 kn ili 33,3%.

E. Katastar vodova i evidencija naselja, ulica i ku}nih brojeva Poslovi vo|enja i osnivanja katastra vodova temeljem Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina potpali su pod nadležnost Grada Rijeke te je u ovome mandatnom razdoblju za- po~elo ustrojavanje službe za potrebe vo|enja katastra vodova. Aktivnosti ustrojavanja uklju- ~uju, me|u ostalim, izradu programa za preuzimanje podataka (u okviru Zavoda za infor- mati~ku djelatnost) od Državne geodetske uprave kao alata koji u informati~ki oblik preta~e Pravilnik o katastru vodova kojim se propisuje sadržaj katastra vodova te na~in njegove iz- rade i vo|enja. U prethodnome mandatnom razdoblju Direkcije za gospodarenje zemljištem, Odjela gradske uprave za razvoj, urbanizam, ekologiju i gospodarenje zemljištem, odre|ena je za vo|enje izvorne evidencije naselja, ulica i ku}nih brojeva te odre|ivanje ku}nih brojeva; posao se nastavio i u ovome mandatnom razdoblju u kojem:

O donijeta su 543 rješenja o dodjeli novoga ku}nog broja (kako svaka lokacija u pro- sjeku ima 600 m2, time je obra|eno 325.800 m2 zemljišta)

O izdano je 2.686 uvjerenja o postoje}emu ku}nom broju.

F. Vlasni~ke i geodetske podloge te ovjere geodetskih elaborata U Direkciji se kontinuirano radi na pribavi dokumentacije o zemljištu kako za potrebe ažuri- ranja evidencije o zemljištu u vlasništvu Grada Rijeke, tako i u svrhu izrade podloga i pripre- me za izradu urbanisti~kih planova. U ovome mandatnom razdoblju radilo se na izradi tehni~kih reambulacija na podru~ju uku- pne površine 3.007.000 m2 (Gornja Drenova, Stari grad, Kapitanovo, Pe}ine, Trsat, Žabica), pribavljanju i analizi vlasni~kih podloga za pojedina podru~ja, ukupne površine 5.100.000 m2 (Martinkovac, Gornja Drenova, KBC Rijeka, lokacija stadion Rujevica, Rujevica – Lovorka, šetnica Rje~ina, lokacija Sv. Katarina – Pulac, Lukovi}i), kao i razne geodetske podloge i situ- acije u mjerilu 1:200, te geodetske snimke pojedinih podru~ja ukupne površine 5.300.000 m2 (topografski plan DPU Rujevica, akvatorija Preluk – 3. maj, Turni}, Draga, Zvonimirova, Škurinje) Prema zahtjevima stranaka, kao i za gradske investicije, u Direkciji je ovjereno 379 geodet- skih elaborata vezanih uza zemljište u vlasništvu Grada, od kojih su gotovo svi provedeni u katastru i gruntovnici, a njima je obuhva}ena površina od 1.877.000 m2. Odjel gradske uprave za razvoj, urbanizam, ekologiju i gospodarenje zemljištem Q 373

G. Zahtjevi stranaka U Direkciji se rješavaju zahtjevi gra|ana koji se odnose na rješavanje vlasni~kih odnosa na zemljištu u vlasništvu Grada i investicijska ulaganja. U mandatnom razdoblju zaprimljeno je sveukupno 1.117 zahtjeva stranaka. Prosje~no po svakom zahtjevu radi se o povr|ini za- hvata od 600 m2 tako da se radom po zahtjevima stranaka analiziralo i obradilo 670.200 m2 zemljišta. U Direkciji se vode upravni postupci promjene javnog dobra. U mandatnom razdoblju done- seno je 15 rješenja o promjeni javnog dobra na ukupnoj površini 5.000 m2.

Financijsko izvješ}e Odjela gradske uprave za razvoj, urbanizam, ekologiju i gospodarenje zemljištem za razdoblje 2005.–2008.*

2005. 2006. 2007. 2008. Ukupna realizirana sredstva Odjela gradske uprave za razvoj, urbanizam, ekologiju i 7.759.488,96 50.723.649,01 18.928.532,02 18.301.364,10 gospodarenje zemljištem

Program prostornog ure|enja 6.595.592,54 1.908.922,14 3.106.763,12 3.440.600,77 Izrada urbanisti~kih i detaljnih planova ure|enja 2.808.922,77 951.087,84 980.996,07 1.171.772,16 Izrada projekata, prostornih studija i rješenja 811.028,71 213.253,90 127.790,22 481.294,29 Zaštita okoliša 559.395,00 166.425,92 228.988,57 193.280,85 Prometnice i promet 847.720,05 186.414,00 1.441.467,82 872.714,19 Glavni projekt ulica i trgova Starog grada 504.297,98 391.740,48 327.520,44 117.136,23 Urbanisti~ko-arhitektonski natje~aji 1.064.228,03 0,00 0,00 604.403,05 Priprema i vo|enje razvojnih projekata Grada 401.054,94 37.132.275,93 594.096,42 2.111.669,40 Rijeke Priprema zemljišta za razvojne projekte 314.776,54 2.322.581,63 481.832,02 304.733,97 Autobusni kolodvor Zapadna Žabica 86.278,40 34.710.121,70 54.570,60 1.806.935,43 Sportsko-rekreacijsko podru~je Kantrida 0,00 99.572,60 57.693,80 0,00 Gospodarenje zemljišta u vlasništvu Grada 762.841,48 11.682.450,94 15.227.672,48 12.749.093,93 Rijeke Evidencije o prostoru 259.537,97 675.934,87 957.884,86 251.050,36 Priprema lokacija za tržište 151.205,34 3.293.382,78 4.778.948,19 905.766,76 Priprema lokacija za gradske investicije 296.405,17 4.252.690,45 916.138,49 11.543.909,81 Imovinsko-pravna priprema lokacije Gomila 0,00 3.411.642,84 3.285.880,35 0,00 Imovinsko-pravna priprema lokacije Radna zona 55.693,00 48.800,00 2.587.341,16 22.930,00 Bodulovo Imovinsko-pravna priprema lokacije Škurinjsko Plase 0,00 0,00 2.701.479,43 25.437,00 - stanogradnja

*Izvr{enje prora~una Grada Rijeke 374 Q Izvje{}a odjela gradske uprave Odjel gradske uprave za razvoj, urbanizam, ekologiju i gospodarenje zemljištem Q 375 5.2. Odjel gradske uprave za komunalni sustav

Osnovna zada}a U Odjelu gradske uprave za komunalni sustav tijekom mandatnog razdoblja 2005.–2009. obavljali su se poslovi vezani uz ure|enje naselja, planiranje, razvoj i izgradnju gra|evina, pripadaju}ih objekata i ure|aja komunalne infrastrukture te nabavu opreme, analizu, kontro- lu i ure|enje prometa, poslovi uskla|ivanja komunalnih i trgova~kih društava iz djelokruga rada Odjela, davanja subvencija za parkirališta i grobna mjesta, davanja koncesija za obav- ljanje komunalne djelatnosti tržnica na malo, dimnja~arskih poslova i djelatnosti autotaksi prijevoza na podru~ju grada Rijeke, davanja koncesijskih odobrenja za obavljanje djelatnosti na pomorskom dobru i koncesija na pomorskom dobru u nadležnosti Grada, utvr|ivanja ko- munalnog doprinosa, komunalne i druge naknade, spomeni~ke rente te donošenja rješenja, naplata i postupak ovrhe iz nadležnosti Odjela, poslovi gospodarenja komunalnom imovi- nom, stambenim i poslovnim prostorom, poslovi održavanja, unapre|enja i brige o zaštiti pomorskog dobra, održavanja objekata i ure|aja komunalne infrastrukture, obavljanja komu- nalnih djelatnosti koje se financiraju iz sredstava komunalne naknade, poslovi u svezi kori- štenja javnih površina (zakup i privremena uporaba) te poslovi komunalnog redarstva. Izgradnja komunalne infrastrukture obuhva}a i vo|enje razvojnih projekata u suradnji s ko- munalnim i trgova~kim društvima i upravnim tijelima Grada. Pod gra|evinama i pripadnim sustavima razumijevaju se: nerazvrstane prometnice s okoli- šem, gra|evine vodoopskrbe i odvodnje, izgradnja plinovodnih sustava, groblja, izgradnja i ure|enje komunalnih odlagališta te ostale gra|evine i oprema komunalnih i trgova~kih dru- štava, koje se financiraju iz izvora sredstava razvoja. Analiza, kontrola i ure|enje prometa obuhva}a poslove analize postoje}ih i predlaganje no- vih prometnih rješenja lokalnog zna~enja, izdavanje prometnih suglasnosti te suglasnosti za prekope i zauze}a javnoprometnih površina. Poslovi subvencioniranja i izdavanja koncesija obuhva}aju utvr|ivanje korisnika, obra~un i kontrolu uplata. Gospodarenje stambenim prostorom obuhva}a poslove održavanja stanova u vlasništvu Gra- da, te zajedni~kih dijelova zgrada u kojima se ti stanovi nalaze, davanja stanova u najam, na- plate najamnine, kontrole korištenja stanova u najmu, prodaje stanova, evidencije stanova, naj- modavatelja i najmoprimatelja te visine najamnine, ure|enje me|uvlasni~kih odnosa u stambenim zgradama u kojima se nalaze stanovi i poslovni prostori Grada, evidencije upravitelja stambe- nih i poslovnih zgrada i visine zajedni~ke pri~uve zgrada na podru~ju grada Rijeke. Odjel gradske uprave za komunalni sustav Q 377

Gospodarenje poslovnim prostorom u vlasništvu Grada obuhva}a poslove davanja u zakup, naplate i održavanja postoje}ih, kupnju i izgradnju novih poslovnih prostora te poslove pro- daje poslovnih prostora. Održavanje gra|evina i pripadnih sustava obuhva}a poslove vezane uz javnu rasvjetu, odr- žavanje zelenih površina i opreme na zelenim površinama, ~iš}enje javnoprometnih površi- na, ~iš}enje mora i plaža, djelovanje u osiguravanju potreba dezinsekcije i deratizacije, odr- žavanje javnih zahoda i kupatila, održavanje fontana, održavanje groblja, poslove dežurne pogrebne službe, veterinarske usluge, prigodne iluminacije i dekoracije zgrada, održavanje javnih satova, održavanje autobusnih ~ekaonica te sanaciju neure|enih deponija. Održavanje objekata zajedni~ke komunalne potrošnje obuhva}a i poslove održavanja pro- metnica, pothodnika i svih javnih pješa~kih komunikacija te ure|enja prometa na podru~ju Grada Rijeke. Poslovi komunalnog redarstva obuhva}aju nadzor i kontrolu u djelokrugu poslova Odjela.

Organizacijska struktura i broj zaposlenih Ustrojstvene jedinice u sastavu Odjela gradske uprave za komunalni sustav jesu: Direkcija plana, razvoja i izgradnje, Direkcija stambeni poslovi, Direkcija poslovni objekti, Direkcija zajedni~ke komunalne djelatnosti i Direkcija za komunalno redarstvo. U 2009. godini bit }e osnovana i Direkcija prometnog redarstva s planiranih 10 zaposlenika. U Odjelu je sistematizirano 119 radnih mjesta. Kontinuirano su zapošljavani mladi ljudi kao vježbenici, i to prosje~no 6 vježbenika godišnje.

Odjel gradske uprave za komunalni sustav Sistematizacija 119 Popunjeno 117

Pro~elnik odjela Sistematizacija 1+2 Popunjeno 1+1

Direkcija plana, Direkcija stambeni Direkcija zajedn. Direkcija poslovni Direkcija za kom. razvoja i izgrad. poslovi komunalne djel. objekti redarstvo Sistematizacija 15 Sistematizacija 24 Sistematizacija 39 Sistematizacija 13 Sistematizacija 25 Popunjeno 15 Popunjeno 24 Popunjeno 38 Popunjeno 13 Popunjeno 25

Služba plana Služba gospodar. Služba gospodar. Služba komunal. stanovima i naplate redarstva

Služba razvoja Služba odžavanja Služba odžavanja 378 Q Izvje{}a odjela gradske uprave

Od 2007. godine u Registar korisnika prora~una uvrštena je Agencija za društveno poticanu stanogradnju Grada Rijeke. Agencija je osnovana Odlukom Gradskog vije}a 24. velja~e 2005. godine. Agencija obavlja investitorske poslove vezane uz izgradnju i prodaju stanova prema programu društveno poticane stanogradnje na podru~ju Grada Rijeke, sukladno propisima kojima se ure|uje društveno poticana stanogradnja. U 2009. godinu Agencija ima dva zaposlenika. Rashodi Odjela za komunalni sustav U skladu sa Zakonom o prora~unu, Financijski plan Odjela u proteklom se razdoblju provodio kroz programe i pripadne aktivnosti. U prosjeku se godišnja realizacija sastojala u ostvarenju do 20 programa, projekata i aktivnosti.

Tablica 1. Ukupni rashodi Odjela gradske uprave za komunalni sustav po direkcijama u kunama br. Naziv ostvarenje 2005.–2008. Struktura % 1 Direkcija plana, razvoja i izgradnje 506.061.496,76 49,90 2 Direkcija stambeni poslovi 72.994.199,61 9,50 3 Direkcija poslovni objekti 81.764.809,01 6,10 4 Direkcija zajedni~ke komunalne 406.531.318,34 34,00 djelatnosti 5 Direkcija komunalno redarstvo 1.011.681,72 0,10 6 Agencija za društveno poticanu 6045334,42 0,40 stanogradnju grad rijeke Sveukupno rashodi /izdaci 1.292.129.876 100,00

Grafikon 1. Udio ukupnih rashoda po direkcijama za razdoblje 2005.–2009. (u %)

Q Direkcija plana, razvoja i izgradnje Q Direkcija stambeni poslovi Q Direkcija poslovni objekti Q Direkcija zajedni~ke komunalne djelatnosti Q Direkcija komunalno redarstvo Q Agencija za dru{tveno poticanu stanogradnju Grada Rijeke Nositelj programa: Direkcija plana, razvoja i izgradnje Rad Direkcije o~itovao se u realizaciji i provedbi 10 programa. 1. Izgradnja cesta i javnih površina – uskla|enim investicijskim zahvatima, s naglaskom na izgradnju prometnica s prate}om infrastrukturom, osiguralo se proširenje prometne mreže i pripadnih površina, uza zadržavanje, odnosno unapre|enje prometne mreže Grada Rijeke. Pratila se izgradnja više od 20 kapitalnih projekata, od kojih je potrebno izdvojiti re- Odjel gradske uprave za komunalni sustav Q 379

alizaciju dva prva kružna raskrižja – kružno raskrižje na Pe}inama te prvo dvotra~no raskriž- je i dogradnju tre}e trake u Osje~koj ulici na Škurinjama, po~etak izgradnje ceste GSP 233 na Srdo~ima, izgradnju stambenih ulica 104, 105 i 106 na Zametu i ure|enje trgova i ulica u Starom gradu: Trg sv. Barbare, Vla~i}ev trg i Užarska ulica. 2. Gradnja objekata i ure|aja komunalne infrastrukture rezultirala je izgradnjom in- frastrukture uz velike gradske projekte pa je tako realizirana izgradnja prometnica i pri- padnih vodova uz kompleks plivališta na Kantridi, a u 2009. godini izgradit }e se Sveu~i- lišna aleja i produžetak Duki}eve ulice kao prometne žile kucavice kompleksa Sveu~ilišnog kampusa na Trsatu. 3. Izgradnja komunalne infrastrukture stambenih podru~ja – koordinacijom izvo|e- nja kapitalnih projekata pripreme i gradnje komunalne infrastrukture na ciljanim lokacija- ma Rujevice i stanova na Drenovi, osigurali su se uvjeti priklju~enja i izgradnje gra|evina poticane stambene izgradnje kao nastavak više razine stambenog zbrinjavanja prema modelu poticane stanogradnje. 4. Izgradnja stanova – Direkcija je sufinanciranjem dijela projektne dokumentacije i pri- padnih troškova, sudjelovala u izgradnji stanova na Rujevici i Srdo~ima. 5. Gradska groblja – pravovremenim ulaganjem u dogradnju i poboljšanje standarda po- stoje}ih groblja unaprijedilo se gospodarenje u podru~ju grobljanskih usluga, posebno na Centralnom gradskom groblju Drenova, ponajprije pripremom dogradnje op}ih polja (iz- gra|eno više od 1.000) te sudjelovanjem u izgradnji Centralnog objekta na CGG Drenova. 6. Ure|enje objekata tržne djelatnosti – održavanjem postoje}ih tržnica, poglavito u središtu grada, zadržao se odnosno unaprijedio standard tržne djelatnosti u Gradu Rijeci, održavaju}i postoje}e objekte u funkciji. 7. Izgradnja centralne zone za gospodarenje otpadom – projektnom, imovinsko-prav- nom pripremom dovršeni su uvjeti po~etka izgradnje novoga centralnog odlagališta ko- munalnog otpada. Pri kraju je proces dobivanja bespovratnih sredstva iz IPA programa Europske unije. 8. Izgradnja objekata i ure|aja komunalne infrastrukture s komunalnim društvima, koju karakteriziraju uskla|eni investicijski zahvati u komunalnu infrastrukturu, s nagla- skom na izgradnju objekata vodoopskrbe i odvodnje, objekata u funkciji zaštite ~ovjeko- va okoliša i javni gradski prijevoz, uspjelo se zadržati, odnosno unaprijediti standard na- vedene komunalne infrastrukture Grada Rijeke. U realizaciji programa posebno je važna izgradnja nove Crpne stanice na Kozali, tla~nog cjevovoda Kozala–Drenova, magistral- nog cjevovoda Rje~ina–Zoreti}i, spajanje otoka Krka na vodoopskrbi sustav rije~kog podru~ja, izgradnja dviju faza kanalizacije Grobnik, širenje kanalizacijske mreže Grada Rijeke, po~etak sanacije odlagališta komunalnog otpada Viševac, nabava opreme za prikupljanje i odvoz otpada te nabava novih autobusa. 9. Ostale programske aktivnosti osigurale su stabilan i komplementaran rad na svim projektima uza ostvarivanje svih aktivnosti rada Odjela, a posebno je zna~ajno da su Op}ini Vi{kovo osigurana sredstva naknade za odlaganje komunalnog otpada. 10. Pomo} i subvencija trgova~kim društvima doveli su do toga da je subvencionira- njem javnoga gradskog prijevoza zadržan i unaprije|en postoje}i standard prijevoza put- 380 Q Izvje{}a odjela gradske uprave

nika te stimulirano smanjenje broja ostalih vozila u središtu grada radi postizanja ve}e proto~nosti postoje}im prometnicama. Subvencioniranjem TD Eko plus d.o.o., u skladu s preuzetim obvezama iz društvenog ugovora, osigurani su uvjeti poslovanja društva radi pripreme i izgradnje novog centralnog odlagališta komunalnog otpada. Sufinanciranje troškova garaže u kompleksu plivališta Kantrida i troškova izdavanja vrijednosnih papira obavlja se prema ugovorenoj obvezi i time se osigurava nesmetan rad objekata i dio- ni~kog društva Rijeka promet. Tablica 2. Prikaz rashoda i izdataka po pogramima u kunama Ostvarenje br. Naziv programa Struktura % 2005.–2008. 1 Izgradnja cesta i javnih površina 115.859.541,10 22,89% 2 Izgradnja komunalne infrastrukture 23.825.495,40 4,71% stambenih podru~ja 3 Gradnja objekata i ure|aja komunalne 26.471.560,54 5,23% infrastrukture 4 Izgradnja stanova 7.020.440,63 1,39% 5 Gradska groblja 20.038.769,12 3,96% 6 Ure|enje objekata tržne djelatnosti 909.332,33 0,18% 7 Izgradnja centralne zone za gospodarenje 13.152.918,67 2,60% otpadom 8 Izgradnja objekata i ure|aja komunalne 172.033.402,28 33,99% infrastrukture s komunalnim društvima 9 Ostale programske aktivnosti 7.485.446,38 1,48% 10 Pomo}i i subvencije trgova~kim društvima 119.264.590,31 23,57% Sveukupno izdaci po programima 506.061.496,76 100,00% Odjel gradske uprave za komunalni sustav Q 381

Nositelj programa: Direkcija stambeni poslovi Upravljanje i održavanje stambenog prostora u vlasništvu Grada Rijeke obuhva}a: 1. Direkcija stambeni poslovi upravlja i održava ukupno 98.840,71 m² stambenog pro- stora, što predstavlja ukupan broj od 1.928 stanova i 182 nužna smještaja, 2. Investicijsko održavanje stanova, što je u razdoblju 2005.–2009. godine rezultiralo ure|enjem 145 stanovau svrhu poboljšanja uvjeta stanovanja u njima, u što je uloženo 6.994.137 kuna, dok je za kapitalno ulaganje utrošeno 4.599.235 kuna, odnosno ure|eno je 17 stanova. 3. Sudjelovanje u postupcima održavanja zajedni~kih dijelova zgrada u kojima se nalaze stanovi u vlasništvu Grada Rijeke, te se u razdoblju 2005.– 2009. sudjelovalo u ure|enju zajedni~kih dijelova 43 zgrade. 4. Kupnja 124 stana u stambeno-poslovnim zgradama na Rujevici, koje su izgra|ene 2008. po Zakonu o društveno poticanoj stanogradnji. 5. Socijalni program koji se provodi temeljem Odluke o socijalnoj skrbi. 6. Osiguranje sredstava za subvenciju najamnine. Stanovi u vlasništvu Grada Rijeke koriste se temeljem ugovora o najmu stanova. Stanovi se dodjeljuju temeljem Odluke o davanju stanova u najam. U razdoblju 2005.–2009. dodijeljeno je u svrhu stambenog zbrinjavanja gra|ana ukupno 249 stanova po godinama kako slijedi:

2005. putem Liste prioriteta za davanje stanova u najam 22 po odluci Gradona~elnika 3 kao zamjenski 12 po odluci Poglavarstva 1 ukupno: 38

2006. putem Liste prioriteta za davanje stanova u najam 14 po odluci Gradona~elnika 3 kao zamjenski 6 po odluci Poglavarstva 2 ukupno: 25

2007. putem Liste prioriteta za davanje stanova u najam 16 po odluci Gradona~elnika 5 kao zamjenski 9 po odluci Poglavarstva 1 ukupno: 31

2008. putem Liste prioriteta za davanje stanova u najam 139 po odluci Gradona~elnika 4 kao zamjenski 7 po odluci Poglavarstva 5 ukupno 155 382 Q Izvje{}a odjela gradske uprave

Tablica 3. Prikaz rashoda i izdataka po programima u kunama Ostvarenje Br. Naziv programa Struktura % 2005.–2008. 1 Investicijsko održavanje stanova 6.657.138,40 9,12% Investicijsko održavanje zajedni~kih dijelova 2 939.222,60 1,29% stambenih zgrada 3 Kapitalno ulaganje 3.183.738,47 4,36% 4 Kupnja stanova 60.514.693,13 82,90% 5 Socijalni program 1.699.407,01 2,33% Sveukupno izdaci po programima 72.994.199,61 100,00%

Nositelj programa: Direkcija poslovni objekti Rad Direkcije o~itovao se u realizaciji i provedbi tri programa. 1. Upravljanje poslovnim objektima Direkcija poslovni objekti u promatranom razdoblju upravljala je poslovnim prostorima kao što slijedi:

Broj poslovnih Nabavna vrijednostu kunama u Godina Površina u m2 prostora kunama 2005. 1889 225.848 656.324.326,75 2006. 1881 222.405 655.676.973,00 2007. 1779 208.065 608.668.097,49 2008. 1765 202.444 588.677.983,42

Iz podataka je vidljivo da se fond poslovnog prostora u promatranom razdoblju smanjio, a smanjenje se najve}im dijelom odnosi na izuzimanje poslovnih prostora iz upravljanja Odje- la za komunalni sustav te njihova davanja na upravljanje Sveu~ilištu u Rijeci u svrhu izgrad- nje Sveu~ilišnog kampusa u kompleksu bivše vojarne Trsat (45 prostora ukupne površine 13.356 m2), zatim na prostore predane na upravljanje drugim odjelima gradske uprave (44 prostora ukupne površine 11.955 m2), na prostore izuzete zbog provedbe Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunisti~ke vladavine (66 prostora ukupne površine 4.346 m2), na prodane prostore na temelju Odluke o prodaji poslovnog prostora u vlasništvu Grada Rijeke (54 prostora ukupne površine 1.523 m2) te na srušene poslovne prostore u kompleksu bivšeg Rikarda Ben~i}a (14 prostora ukupne površine 4.826 m2). Visina zakupnine po godinama promatranog razdoblja zadržana je na razini prosje~ne faktu- rirane mjese~ne zakupnine po m2 iz prethodne godine. Prosje~na po~etna cijena zakupnine za licitiranje poslovnih prostora u promatranom razdo- blju pove}ala se za 16,7%, odnosno prosje~no za 4,2% godišnje. Koeficijent naplate zakupnine u prosjeku je iznosio 90%. U promatranom razdoblju objavljeno je 30 javnih natje~aja za davanje u zakup poslovnih prostora (u prosjeku 8 godišnje), temeljem kojih je izdano u zakup 500 poslovnih prostora (u Odjel gradske uprave za komunalni sustav Q 383 prosjeku 125 godišnje) ukupne površine 42.603 m2, uz ugovorenu mjese~nu zakupninu od 1.908.246 kn odnosno 261.404 eura. Prosje~ne izlicitirane zakupnine su i do 7 puta ve}e od po~etnih, dok su najviše izlicitirane zakupnine ve}e ~ak i do 30 puta u odnosu na po~etne. Nakon isteka 10-godišnjeg roka zakupa, tijekom 2008. godine obnovljeno je ukupno 585 ugovora o zakupu. 2. Kupnja i izgradnja poslovnih objekata U promatranom razdoblju kupljeno je 8 poslovnih prostora ukupne površine 557 m2, što je prosje~no godišnje 139 m2. 384 Q Izvje{}a odjela gradske uprave

3. Rekonstrukcija poslovnih objekata Godišnje je u prosjeku ure|eno 20-ak poslovnih prostora u zakupu te 30-ak slobodnih po- slovnih prostora.

Tablica 4. Prikaz rashoda i izdataka po programima

Ostvarenje br. Naziv programa Struktura % 2005.–2008. 1 Upravljanje poslovnim objektima 59.071.258,58 72,24% 2 Kupnja i izgradnja poslovnih objekata 6.189.018,00 7,57% 3 Rekonstrukcija poslovnih objekata 16.504.532,43 20,19% Sveukupno izdaci po programima 81.764.809,01 100,00%

Nositelj programa: Direkcija zajedni~ke komunalne djelatnosti Rad Direkcije o~itovao se u realizaciji i provedbi dvaju programa: Održavanje komunalne infrastrukture i Ostale programske aktivnosti. 1. Održavanje komunalne infrastrukture obuhva}a poslove održavanja komunalne infra- strukture razvrstane u 17 aktivnosti i kapitalne projekte. Tijekom cijelog razdoblja obavljane su sljede}e djelatnosti, odnosno aktivnosti: održavanje javne rasvjete, zelenih površina, dje~jih igrališta i javnih fontana, pothodnika i dizala, ~iš}enje javnih površina, sanacija divljih deponija, ~iš}enje mora, održavanje javnih sanitarnih ~vorova, javnih satova, autobusnih ~ekaonica, odr- žavanje plaža, postava i plo~a s nazivom ulica, trgova, ku}nih brojeva, oznaka Grada i sl., zao- stalo opremanje, održavanje okoliša objekata u vlasništvu Grada, komunalni prioriteti na podru~ju Grada, održavanje nerazvrstanih cesta, atmosferske vode i održavanje grobalja. Od zna~ajnijih zahvata realiziranih u okviru ovog programa valja istaknuti:

Q U sklopu ure|enja Staroga grada i širega gradskog središta ure|ena je Meduli}eva ulica.

Q U sklopu ure|enja cjelokupnog prostora oko Kazališta Ivana pl. Zajca ure|en je Park Kazalište, Verdijeva ulica i nogostup uza zgradu Kazališta prema Ulici Ivana Zajca i Wen- zelovoj ulici. U tijeku je dopuna projekta za posljednju fazu ure|enja, kojom je obuhva}en prostor ispred Kazališta te izme|u parka i paviljona tržnice. U sklopu ure|enja rekonstru- irat }e se fontana i postaviti novi suvremeni kiosci za prodaju cvije}a.

Q Na Trsatu je ispred novoizgra|enoga Pastoralnog centra ure|en manji trg, a izra|ena je tehni~ka dokumentacija za izgradnju nogostupa od Pastoralnog centra do Parka heroja.

Q Zamijenjene su pokretne stube u pothodniku u Ulici Ivana pl. Zajca.

Q Ure|ena je površina na raskrižju ulica M. Rustambega i Ive Lole Ribara.

Q Zapo~elo je ure|enje parka s dje~jim igralištem na prostoru ome|enom ulicama S. Kra- utzeka, Kumi~i}eva i Mihanovi}eva (Park Vojak).

Q Uz obnovu postoje}ih, potpuno su ure|ena nova igrališta na sljede}im lokacijama: kod sveu~ilišnih stanova na Drenovi, uza stubište B. Milanovi}a – S. Ba~i}a, u parku na Vol- ~i}evu trgu, u Bareti}evu na Pehlinu, kod Osnovne škole Srdo~i, u Ulici B. ]ikovi}a Mar- ~eva, u Ulici M. Step~i}a, u Fužinskoj ulici, u Ulici B. Markovi}a, kod ambulante na Dre- Odjel gradske uprave za komunalni sustav Q 385

novi, u Ulici F. Belulovi}a i izme|u Šibenske i Zvonimirove ulice te je izvedena rekon- strukcija dje~jeg igrališta Pomerio.

Q U Ulici bra}e Pavlini} ure|eno je dje~je igralište s velikim vidikovcem s pogledom na Kvarner, a u Parku J. Vlahovi}a u Zametskoj ulici ure|en je Skate park. 2. Ostale programske aktivnosti obuhva}aju dežurnu pogrebnu službu, prigodnu deko- raciju i iluminaciju, mjere dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije (DDD), veterinarske usluge, održavanje gradskog kupatila, zaštitu od požara (financiranje vatrogastva), održavanje obje- kata školskog, zdravstvenog i socijalnog sadržaja, ostale aktivnosti koje obuhva}aju materi- jalne rashode i ostale financijske rashode koji se mogu pojaviti tijekom godine (kamate i sli~no), nabavu urbane opreme i održavanje pomorskog dobra. Tijekom cijelog razdoblja provo|ene su i aktivnosti iz Programa 2., od kojih je najzna~ajnije financiranje vatrogastva, provo|enje mjera DDD, održavanje pomorskog dobra te nabava i održavanje urbane opreme. Putem navedenog programa provo|eno je komunalno opremanje grada tako da je tvrtkama za reklamiranje, preko ugovora za reklamiranje na javnim površinama, uvjetovano postavljanje urbane opreme. Na taj su na~in u mandatnom razdoblju postavljene 42 ~ekaonice, 50 oznaka stajališta, 12 javnih satova, 4 suvremena WC-a s automatskim ~iš}enjem, 105 površina za oglašavanje i 10 city lightaa za potrebe Turisti~ke zajednice. Isporu~eno je i 10 lakoprenosivih štandova i 20 masivnih štandova, koji se koriste za doga|anja u organizaciji Grada. 386 Q Izvje{}a odjela gradske uprave

Financijsko izvje{}e Odjela gradske uprave za komunalni sustav za razdoblje 2005.–2008.*

Ukupna Vrsta ulaganja 2005. 2006. 2007. 2008. Ukupno Struktura struktu- ra Ukupno: Direkcija plana razvoja 93.280.204,18 128.485.955,27 200.579.318,89 136.230.909,07 558.576.387,41 100,00% 48,41% i izgradnje Izgradnja cesta i javnih površina 27.468.154,68 21.771.382,22 43.118.884,31 23.501.119,89 115.859.541,10 20,74% Izgradnja komunalne infrastruk- 904.980,78 11.708.417,06 878.342,41 10.333.755,15 23.825.495,40 4,27% ture stambenih podru~ja Gradnja objekata i ure|aja 0,00 10.276.250,70 12.573.570,27 3.621.739,57 26.471.560,54 4,74% komunalne infrastrukture Izgradnja stanova 0,00 2.555.475,62 4.464.965,01 0,00 7.020.440,63 1,26% Gradska groblja 3.302.502,88 1.950.470,36 8.567.926,26 6.217.869,62 20.038.769,12 3,59% Ure|enje objekata tržne 143.337,80 176.246,53 29.890,00 559.858,00 909.332,33 0,16% djelatnosti Izgradnja centralne zone za 3.540.200,00 8.067.136,92 360.000,00 1.185.581,75 13.152.918,67 2,35% gospodarenje otpadom Izgradnja objekata i ure|aja komunalne infrastrukture s 29.704.999,27 44.538.340,30 95.583.493,49 54.721.459,87 224.548.292,93 40,20% komunalnim društvima Ostale programske aktivnosti 1.616.032,77 1.969.058,39 2.315.448,92 1.584.906,30 7.485.446,38 1,34% Pomo}i i subvencije trgova~kim 26.599.996,00 25.473.177,17 32.686.798,22 34.504.618,92 119.264.590,31 21,35% društvima Ukupno: Direkcija stambeni 6.248.304,46 7.631.334,34 7.910.876,31 78.166.986,45 99.957.501,56 99,99% 8,66% poslovi Upravljanje stanovima Grada 3.451.120,41 4.790.738,36 4.283.167,01 4.542.425,69 17.067.451,47 17,07% Rijeke Održavanje stambenog prostora 2.293.447,73 2.432.489,50 2.475.970,61 1.338.989,00 8.540.896,84 8,54% Rekonstrukcija stambenog 0,00 14.580,49 766.735,49 2.417.003,07 3.198.319,05 3,20% prostora Kupnja stambene zgrade 0,00 0,00 0,00 69.451.426,68 69.451.426,68 69,48% Socijalni program 503.736,32 393.525,99 385.003,20 417.142,01 1.699.407,52 1,70% Ukupno: Direkcija poslovni 22.970.191,00 20.995.293,34 21.181.592,00 16.617.733,01 81.764.809,35 100,01% 7,09% objekti Upravljanje poslovnim 9.747.284,00 12.940.062,08 20.785.364,00 15.598.548,58 59.071.258,66 72,25% objektima Kupnja i izgradnja poslovnih 1.982.361,00 3.843.508,85 363.148,00 0,00 6.189.017,85 7,57% objekata Rekonstrukcija poslovnih 11.240.546,00 4.211.722,41 33.080,00 1.019.184,43 16.504.532,84 20,19% objekata Ukupno: Direkcija zajedni~ke 96.682.232,98 99.757.084,50 103.675.152,67 106.416.848,19 406.531.318,34 100,00% 35,23% komunalne djelatnosti Program 1: Održavanje 80.879.272,07 84.686.475,74 86.562.417,34 88.794.217,51 340.922.382,66 83,86% komunalne infrastrukture Javna rasvjeta 9.916.488,54 10.130.277,58 10.781.491,78 11.236.891,63 42.065.149,53 10,35% Zelene površine, dje~ja 19.072.827,43 20.479.703,39 18.227.720,07 17.082.142,13 74.862.393,02 18,41% igrališta, javne fontane Odjel gradske uprave za komunalni sustav Q 387

Ukupna Vrsta ulaganja 2005. 2006. 2007. 2008. Ukupno Struktura struktu- ra Pothodnici i dizala 401.603,85 463.533,14 464.064,21 535.922,45 1.865.123,65 0,46% ^iš}enje javnih površina 12.203.851,77 12.663.686,49 14.472.405,66 16.558.028,67 55.897.972,59 13,75% Divlji deponiji 1.077.910,38 1.245.446,40 991.541,81 1.520.277,35 4.835.175,94 1,19% ^iš}enje mora 510.707,72 1.172.452,32 1.128.151,68 689.080,11 3.500.391,83 0,86% Javni sanitarni ~vorovi 194.457,81 168.265,59 154.064,77 266.711,13 783.499,30 0,19% Javni satovi 137.356,30 115.538,57 174.782,06 161.931,36 589.608,29 0,15% Autobusne ~ekaonice 150.354,74 350.399,36 118.488,26 260.075,75 879.318,11 0,22% Plaže 277.788,26 276.590,30 295.236,11 323.789,13 1.173.403,80 0,29% Plo~e s nazivom ulica, trgova, 20.419,05 17.602,57 19.268,16 10.029,79 67.319,57 0,02% ku}nih brojeva, oznaka grada i sl. Zaostalo opremanje 6.899.307,60 622.344,88 4.902.508,55 8.150.722,68 20.574.883,71 5,06% Okoliš objekata u vlasništvu Grada 648.494,50 670.878,79 696.529,67 719.159,11 2.735.062,07 0,67% Komunalni prioriteti na podru~ju 7.511.111,01 12.950.348,60 9.266.838,63 8.781.788,12 38.510.086,36 9,47% mjesnih odbora Nerazvrstane ceste 18.145.893,75 20.081.776,56 20.285.489,47 19.197.382,18 77.710.541,96 19,12% Atmosferske vode 66.383,74 0,00 0,00 204.068,79 270.452,53 0,07% Groblja 3.644.315,62 3.277.631,20 4.583.836,45 3.096.217,13 14.602.000,40 3,59% Program 2: Ostale programske 15.802.960,91 15.070.608,76 17.112.735,33 17.622.630,68 65.608.935,68 16,14% aktivnosti Prigodna dekoracija i iluminacija 2.475.317,31 2.729.661,67 2.533.435,60 2.606.720,37 10.345.134,95 2,54% Provo|enje mjera DDD 2.244.611,93 2.244.612,00 2.244.110,60 2.628.947,42 9.362.281,95 2,30% Održavanje gradskog kupatila 342.633,12 341.313,06 399.960,10 364.745,69 1.448.651,97 0,36% Dežurna pogrebna služba 513.000,00 513.000,00 470.249,99 624.750,00 2.120.999,99 0,52% Vhs služba 688.153,48 773.519,96 675.834,80 772.932,88 2.910.441,12 0,72% Financiranje vatrogastva 3.999.996,00 4.000.000,00 4.000.000,00 4.000.000,00 15.999.996,00 3,94% Održavanje objekata školskog, 746.235,04 710.798,54 498.892,47 500.000,00 2.455.926,05 0,60% zdravstvenog i socijalnog sadržaja Nabava i održavanje urbane 2.252.919,00 509.680,00 916.764,58 608.151,42 4.287.515,00 1,05% opreme Održavanje pomorskog dobra 952.075,27 1.725.359,61 1.763.682,00 1.135.358,96 5.576.475,84 1,37% Ostali izdaci 1.588.019,76 1.522.663,92 3.609.805,19 4.381.023,94 11.101.512,81 2,73% Direkcija: Komunalno redarstvo 311.562,97 295.837,46 242.958,76 161.322,53 1.011.681,72 100,00% 0,09% Redovna aktivnost 311.562,97 295.837,46 242.958,76 161.322,53 1.011.681,72 100,00% Ukupno: Agencija za poticanu 0,00 175.917,85 2.360.398,61 3.511.674,89 6.047.991,35 100,01% 0,52% stanogradnju Financiranje osnovne aktivnosti 175.917,85 439.985,91 491.403,66 1.107.307,42 18,31% Izgradnja stanova po POS-u 0,00 1.830.750,00 915.375,26 2.746.125,26 45,41% Otplata kredita – obveza za iz- 0,00 89.662,70 2.104.895,97 2.194.558,67 36,29% gradnju stanova po POS-u UKUPNO: Odjel za komunalni 219.492.495,59 257.341.422,76 335.950.297,24 341.105.474,14 1.153.889.689,73 100,00% sustav

*Izvr{enje prora~una Grada Rijeke 388 Q Izvje{}a odjela gradske uprave Odjel gradske uprave za komunalni sustav Q 389 5.3. Odjel gradske uprave za provedbu dokumenata prostornog ure|enja i gra|enje

Osnivanje odjela Odjel gradske uprave za provedbu dokumenata prostornog ure|enja i gra|enje zapo~eo je s radom 2. sije~nja 2008. godine. Izmjenama i dopunama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i podru~noj (re- gionalnoj) samoupravi iz 2005. godine, poslovi izdavanja gra|evinskih i lokacijskih dozvola i drugih akata vezanih uz gradnju te provedba dokumenata prostornog ure|enja odre|eni su kao poslovi koje u svom djelokrugu obavljaju veliki gradovi i gradovi sjedišta županija te žu- panije izvan podru~ja velikoga grada. Stupanjem na snagu i primjenom Zakona o prostor- nom ure|enju i gradnji iz 2007. godine, stvoreni su uvjeti za prijenos nadležnosti navedenih poslova s Ureda državne uprave na gradove i županije. Pripreme vezane uz organizaciju rada novog odjela zapo~ele su u studenome 2007., a obve- ze uskla|ivanja op}ih akata Grada Rijeke provedene su prije rokova propisanih Zakonom o prostornom ure|enju i gradnji. S tim u vezi donesene su odluke kojima je ure|eno ustrojstvo odjela i sistematizacija radnih mjesta. Unutarnje ustrojstvo ure|eno je Odlukom o izmjenama i dopunama Odluke o ustrojstvu uprav- nih tijela Grada Rijeke te je odre|en djelokrug rada i poslovi u nadležnosti Odjela. U skladu s odredbom ~lanka 344. Zakona o prostornom ure|enju i gradnji, Odluke o ustroj- stvu upravnih tijela Grada Rijeke i Poslovnika poglavarstva Grada Rijeke, za novo ustrojeno upravno tijelo donesen je Pravilnik o unutarnjem redu – sistematizaciji poslova i zada}a. Osim donošenja svih potrebnih op}ih akata kojima se ure|uje rad upravnog tijela, u potpu- nosti su završeni organizacijski poslovi potrebni za nesmetan po~etak rada novog odjela. Osiguran je i pripremljen poslovni prostor uza svu prate}u opremu i osigurana su financijska sredstva za obavljanje poslova. Osobitom pažnjom pristupilo se informatizaciji Odjela. Osim nabave odgovaraju}e kompjutorske opreme, pristupilo se izradi programa namijenjenog ra- du na izdavanju akata, vo|enju evidencije predmeta i raznih podataka te izradi izvještaja.

Djelokrug rada U Odjelu se obavljaju poslovi izdavanja akata kojima se odobrava gradnja, te drugih akata vezanih uz podru~je prostornog ure|enja i gra|enje, a odnose se na sljede}e:

Q vo|enje upravnih i neupravnih postupaka iz podru~ja prostornog ure|enja i graditeljstva (donošenje rješenja o op}im stvarima i izdavanje uvjerenja i potvrda na temelju eviden- cije koju vodi odjel) Odjel gradske uprave za provedbu dokumenata prostornog ure|enja i gra|enje Q 391

Q izdavanje lokacijskih dozvola Q izdavanje rješenja o ~estici za redovnu uporabu gra|evine Q potvr|ivanje parcelacijskih elaborata Q izdavanje rješenja o uvjetima gra|enja Q izdavanje potvrda glavnog projekta Q izdavanje dozvola za uklanjanje gra|evine Q izdavanje uvjerenja o uporabi gra|evine Q tehni~ki pregled gra|evine i izdavanje uporabne dozvole Q izdavanje potvrda o etažiranju gra|evine. Uz to, Odjel sudjeluje u postupcima donošenja prostornih planova, sastavlja izvješ}a i do- stavlja podatke prema evidenciji kojom raspolaže drugim tijelima uprave prema posebnim propisima. Za potrebe statisti~kih istraživanja, sukladno posebnom propisu, Odjel je obve- zan nadležnom tijelu državne uprave dostavljati podatke o izdanim dozvolama. Izvješ}a o radu redovito se dostavljaju Gradona~elniku i Poglavarstvu Grada Rijeke. Službenici zaposleni u Odjelu sura|uju u radu s ostalim odjelima gradske uprave na zajed- ni~kim poslovima, osobito u podru~ju urbanizma i gospodarenja zemljištem te u dijelu ko- munalnih poslova i ure|enja gra|evinskog zemljišta, s ciljem racionalnog korištenja prostora i razvoja grada.

Sistematizacija radnih mjesta i struktura zaposlenih Pravilnikom o sistematizaciji radnih mjesta utvr|eni su nazivi radnih mjesta, opis poslova i zada}a, uvjeti radnog mjesta i broj izvršitelja. U Odjelu su ustrojene dvije jedinice: Q Služba za graditeljstvo i

Q Služba za prostorno ure|enje. U Odjelu je prema Pravilniku ustrojeno 14 radnih mjesta s 18 izvršitelja. Po~etkom 2008. godine u Odjelu je bilo zaposleno osam djelatnika koji su temeljem Zakona o prostornom ure|enju i gradnji preuzeti iz dosadašnjeg Ureda državne uprave, Službe za prostorno ure|enje, graditeljstvo, zaštitu okoliša i imovinsko-pravne poslove u Rijeci. Broj preuzetih službenika nije bio dovoljan, stoga je Pravilnikom planirano, i u 2008. godini popu- njeno, svih 18 radnih mjesta. Naime, jedna je od pretpostavki za u~inkovit rad Odjela ade- kvatan broj službenika u odnosu na broj predmeta u radu. Nedovoljan broj službenika bio je jedan od razloga velikog broja neriješenih predmeta i nepravovremenog rješavanja zahtjeva u tijelu državne uprave koje je do sada bilo nadležno za ove poslove. Struktura zaposlenih: Q 13 službenika s visokom stru~nom spremom, od ~ega 9 gra|evinske, 2 arhitektonske i 2 pravne struke Q 3 službenika s višom stru~nom spremom gra|evinske struke Q 2 službenika sa srednjom stru~nom spremom. Zakonom o prostornom ure|enju i gradnji propisani su uvjeti koje moraju ispunjavati službe- nici koji samostalno vode postupke izdavanja dozvola za gradnju. Uvjeti su visoka stru~na sprema gra|evinske ili arhitektonske struke, pet godina radnog iskustva te položen državni 392 Q Izvje{}a odjela gradske uprave

ispit i stru~ni ispit za obavljanje poslova graditeljstva. Službenici koji imaju višu stru~nu spremu i pravnici postupke mogu samostalno voditi pod odre|enim uvjetima. Ve}ina djelat- nika u potpunosti ispunjava propisane uvjete, dok su ostali obvezni položiti stru~ni ispit u roku odre|enom posebnim rješenjem. Navedenom strukturom i brojem zaposlenih poslovi se mogu obavljati nesmetano, uz ispu- njenje zakonom odre|enih uvjeta. Izvještaj o radu za 2008. godinu Odjel je u 2008. godini zapo~eo rad s približno 1.100 neriješenih predmeta preuzetih iz Ureda državne uprave. Uz navedeni broj mjese~no je zaprimano prosje~no 165 novih predmeta. Po- stavljen je cilj da se riješi što ve}i broj zaostalih predmeta i paralelno pristupi pravovremenom rješavanju novih zahtjeva. Pove}anjem broja službenika, od kojih je dio zapo~eo s radom u velja~i 2008. i zatim u svibnju 2008. godine, postupno se pove}avao postotak riješenih pred- meta. Postavljena je i mjese~na norma rješavanja predmeta koja iznosi 20 riješenih predmeta po službeniku, a da se zadano realizira, uveden je i prekovremeni rad. U tablici 1. prikazan je ukupan broj predmeta u radu i postotak riješenosti predmeta za odre- |ena razdoblja te stanje na kraju svakoga kvartalnog razdoblja.

Tablica 1. Ukupan broj predmeta u radu i postotak riješenosti predmeta tijekom 2008. godine Mjesec 2008./ Broj predmeta stanje na dan Zaprimljeni Riješeni Neriješeni 1. 397 27 370 2. 374 91 283 3. 456 207 249 31. 3. 2008. 1.227 325 902 4. 399 308 91 5. 199 235 -36 6. 191 227 -36 30. 6. 2008. 2.016 1.095 921 7. 174 213 -39 8. 132 136 -4 9. 187 309 -122 30. 9. 2008. 2.509 1.753 756 10. 241 275 -34 11. 193 265 -72 12. 178 263 -85 31. 12. 2008. 3.121 2.556 565 1. 1. – 31. 12. 2008. 3.121 2.556 565

U tablici 2. prikazuje se pove}anje postotka riješenosti predmeta po kvartalnim razdobljima. U razdoblju od 1. sije~nja 2008. do 31. prosinca 2008. riješeno je 82% predmeta. Ukupan broj predmeta u radu u 2008. godini iznosio je 3.121, od ~ega je u 2008. zaprimljeno 2.021, a preuzeto 1.100 predmeta iz 2007. godine. Riješeno je 2.556 zahtjeva, što iznosi 82%. Odjel gradske uprave za provedbu dokumenata prostornog ure|enja i gra|enje Q 393

Tablica 2. Pove}anje postotka riješenosti predmeta u 2008. Broj predmeta Razdoblje/ stanje na % dan Zaprimljeni Riješeni Neriješeni 1. 1. – 31. 3. 2008. 31. 3. 2008. 1.227 325 902 26 1. 1. – 30. 6. 2008. 30. 6. 2008. 2.016 1.095 921 54 1. 1. – 30. 9. 2008. 30. 9. 2008. 2.509 1.753 756 70 1. 1. – 31. 12. 2008. 31. 12. 2008. 3.121 2.556 565 82 Riješena je ve}ina zaostataka i stvoreni su uvjeti da se zaprimljeni zahtjevi rješavaju pravo- vremeno. Preostali neriješeni predmeti su u postupku, a procedura se u pravilu pokre}e unutar mjesec dana od podnošenja zahtjeva. Postupak traje prosje~no dva do tri mjeseca, ovisno o složenosti pojedinog slu~aja i valjanosti priložene dokumentacije. Unapre|enje rada Odjela U prvoj godini rada uspostavljeno je pravilno i u~inkovito funkcioniranje Odjela, a istovremeno se nastojalo omogu}iti gra|anima što lakše ostvarenje njihovih interesa i potreba vezanih uz rad i nadležnost ovog tijela. Osim redovnog rada sa strankama, pružanja potrebnih informacija i savjeta, pripremljena je brošura Kako pribaviti dozvole za gradnju. Brošura pruža informacije i odgovore na naj~eš}a pitanja koja se ti~u izdavanja dozvola za gradnju i pribavljanja potrebne dokumentacije te upoznavanja s obvezama tijekom gradnje. Ujedno su pojašnjeni pojmovi pojedinih odredaba Zakona o prostornom ure|enju i gradnji. Za brošuru je iskazano veliko zani- manje pa je tiskana u 3.000 primjeraka. Po~etkom 2009. godine uz tehni~ku podršku Zavoda za informati~ku djelatnost Grada Rijeka uvedene su novine u radu Odjela koje se odnose na unapre|enje komunikacije izme|u gra|ana, podnositelja zahtjeva za izdavanje dozvola za gradnju i Odjela, odnosno službenika koji rade na rješavanju tih zahtjeva. Pri osnivanju ovog Odjela, Zavod za informati~ku djelatnost izradio je programski sustav prilago|en radu na obradi predmeta, vo|enju evidencije i pohranjivanju svih dokumenata iz oblasti prostornog ure|enja i graditeljstva u elektroni~kom obliku. Program je unaprije|en tako da se gra|anima omogu}i primanje podataka o stanju rješavanja njihovih zahtjeva pu- tem E-maila, SMS poruka i uvidom na internetske stranice Odjela. Svaku promjenu statusa u predmetu podnositelj zahtjeva prima kao obavijest elektroni~kim putem, a uvid u stanje predmeta omogu}en je u svakom trenutku na internetskim stranicama Odjela uz korištenje identifikacijskog broja koji se stranci dodjeljuje pri podnošenju zahtjeva u pisarnici. Postoji i mogu}nost dodatne komunikacije službenika sa strankom upu}ivanjem raznih obavijesti koje se ti~u odre|enog predmeta. Na ovaj na~in omogu}ena je brza i jednostavna komunikacija s gra|anima, kontinuirano infor- miranje o stanju predmeta tijekom cijelog postupka i rad upravnog tijela u potpunosti je tran- sparentan. Nakon prevladanih poteško}a po~etkom 2008. godine i uspostave ažurnog stanja u radu Odje- la, u 2009. godini nastavit }e se kontinuirano i pravovremeno rješavanja zahtjeva. Osim redov- nih poslova, planira se kontinuirano stru~no usavršavanje službenika u svrhu pravilne primjene zakonskih propisa i pra}enja novina u zakonskoj regulativi. 394 Q Izvje{}a odjela gradske uprave Odjel gradske uprave za provedbu dokumenata prostornog ure|enja i gra|enje Q 395 5.4. Odjel gradske uprave za poduzetni{vo

Odjel gradske uprave za poduzetništvo u ovom je mandatnom razdoblju 2005.–2009. godi- ne provodio aktivnosti zacrtane Programom rada za to razdoblje, ~iji je cilj bio osiguranje osnovnih uvjeta za razvoj gospodarskih djelatnosti, s naglaskom na poticanje razvoja obrta, malog i srednjeg poduzetništva, uz uvažavanje op}ih gospodarskih i drugih prilika u našem gradu i širem okruženju, gospodarske trendove te mogu}e na~ine daljnjeg razvoja i rasta gospodarskih subjekata za sveukupan društveni boljitak.

Djelokrug rada Djelokrug poslova Odjela utvr|en je Odlukom o ustrojstvu upravnih tijela Grada Rijeke i obuhva}a poslove vezane uz poticanje razvoja maloga gospodarstva i podizanje razine poduzetni~ke kulture, a s tim u vezi Odjel priprema informacijsko-dokumentacijske podloge za pripremu programa, izra|uje programe mjera i projekte razvoja maloga gospodarstva te prati, analizira i izvještava o provedbi programa, projekata i poticajnih mjera u ostvarenju ciljeva razvoja maloga gospodarstva. Odjel, isto tako:

Q osigurava inicijalna sredstva za provedbu programa razvoja poduzetništva te prati dodje- lu državnih potpora i potpora malih vrijednosti iz svog djelokruga u suglasju s propisima o državnim potporama

Q prati i podupire rad potpornih institucija za razvoj poduzetništva te trgova~kih društava osnovanih radi unapre|enja djelatnosti ribarstva i poljoprivrede

Q upravlja nekretninama namijenjenim poduzetni~kim inkubatorima te programski prati aktivnosti na razvoju poslovnih zona

Q koordinira projekte s hrvatskim partnerima koji omogu}uju regionalni razvoj, pomaže u pripremi za nastup na zajedni~kom europskom tržištu te pronalazi inozemne partnere spremne za uklju~ivanje u investiranje u rije~ko gospodarstvo

Q vodi programsku organizaciju Me|unarodnog sajma novih tehnologija s ciljem: stvaranja interaktivne komunikacije izme|u znanstvenika, mladih i poduzetnika; stvaranja povezni- ce izme|u novih tehnoloških dostignu}a i poduzetnika spremnih za njihovu implementa- ciju; razvoja primijenjenih znanosti uporabom novih tehnologija; približavanja novih znan- stvenih spoznaja mladoj populaciji i promocije Grada kao Grada znanja te vodi koordinaciju sajmova koji su od zna~enja za predstavljanje Grada.

Q u suradnji s Turisti~kom zajednicom Grada Rijeke vodi koordinaciju nad planovima i mje- rama podrške svih oblika razvoja gradskog turizma Odjel gradske uprave za poduzetni{tvo Q 397

Q u provedbi posebnih zakona kojima se regulira radno vrijeme ugostiteljskih objekata te prodavaonica i drugih oblika trgovine na malo, predlaže odre|ivanje radnog vremena ugostiteljskih objekata te prodavaonica i drugih oblika trgovine na malo i vezano uz to provodi upravni postupak Q prati razvoj i namjenu poslovnih prostora Grada, u kojima se doga|aju poduzetni~ke aktivnosti te predlaže namjenu poslovnih prostora Q obavlja poslove održavanja i investicijskog ulaganja u objekte kojima samostalno uprav- lja te objekte kojima upravljaju: Odjel gradske uprave za kulturu (osim u dijelu koji je u nadležnosti Direkcije za zaštitu i o~uvanje kulturnih dobara), Odjel gradske uprave za odgoj i školstvo, Odjel gradske uprave za zdravstvo i socijalnu skrb, Odjel gradske uprave za sport i tehni~ku kulturu i Odjel za gradsku samoupravu i upravu, i s tim u vezi provodi postupke javne nabave radova i usluga te ugovara i prati realizaciju održavanja i investi- cijskog ulaganja u navedene objekte.

Organizacijska struktura i promjene u Odjelu Aktivnosti Odjela provode se u dvije direkcije:

Q Direkciji za razvoj poduzetništva

Q Direkciji za održavanje objekata. Trenuta~no je u Odjelu sistematizirano sedamnaest djelatnika. Na razini Odjela nalaze se pro~elnik Odjela, tajnica i savjetnica za pravne poslove i razvoj poduzetništva. U okviru Di- rekcije za razvoj poduzetništva, sistematizirano je osam djelatnika, a u okviru Direkcije za održavanje objekata šest djelatnika. U ovom je mandatnom razdoblju, s obzirom na prirodnu smjenu zaposlenika, struktura djelatnika znatno pomla|ena. Posebno treba navesti specifi~nosti Odjela koje proizlaze iz sistematizacije poslova. To se ponajprije odnosi na Direkciju za održavanje objekata u okviru koje se provode aktivnosti nabave i nadzora radova, prema programima rada drugih odjela gradske uprave, nad objek- tima u vlasništvu Grada Rijeke.

Edukacija zaposlenika Odjela U mandatnom razdoblju djelatnici Odjela imali su potrebu i mogu}nost sudjelovati u razli~itim oblicima edukacije, vezanim uz specifi~ne zahtjeve njihova radnog mjesta. Tri djelatnice Odjela završile su sedmomjese~ni te~aj ECDL-a, jedna je djelatnica završila te~aj engleskog jezika, pet djelatnika završilo je edukaciju za interne auditore kod implementacije sustava upravljanja kvalitetom, jedan je djelatnik završio edukaciju vezanu uz jamstvene instrumente te pripremu prezentacije i prezentaciju investicijskih projekata. Uz to, šest je djelatnika za- vršilo te~aj vezan uza savjetovanje o javnoj nabavi.

Najzna~ajnije aktivnosti mandatnog razdoblja 2005.–2009. 1. Rekonstrukcija poslovnog prostora u Torpedu u koji je smješten poduzetni~ki inkubator i uredi Regionalne razvojne agencije Porin. 2. Izra|ena je projektna dokumentacija i u postupku je dobivanje potrebnih dozvola za iz- gradnju Poslovne zone Škurinje – Radne zone Bodulovo. 398 Q Izvje{}a odjela gradske uprave

3. Donesen je Op}i program mjera razvoja poduzetništva na podru~ju Grada Rijeke 4. Pokrenut je program Jamstveni instrumenti za osiguranje financiranja projekata maloga gospodarstva na podru~ju Grada Rijeke 5. Programi kreditiranja i subvencioniranja poduzetnika 6. Izgradnja Veletržnice ribe Rijeka u lu~ici Torpedo 7. Projekt Turisti~ki autobus koji je pokrenut u suradnji s Turisti~kom zajednicom Grada Ri- jeke i Komunalnim društvom Autotrolej.

Djelatnost Odjela u ovome mandatnom razdoblju U ~etverogodišnjemu mandatnom razdoblju Odjel je nizom aktivnosti poticao razvoj maloga gospodarstva našega grada te ažurno i stru~no provodio aktivnosti održavanja objekata u vlasništvu Grada Rijeke.

O Donesen je Op}i program mjera poticanja razvoja poduzetništva na podru~ju Grada Rije- ke, kao dugoro~ni razvojni dokument, ~iji je cilj podupirati ostvarenja razvojnih pothvata sadašnjih i budu}ih rije~kih poduzetnika, osiguranje sredstava i izvora za realizaciju mje- ra, a sve u okviru strateških odrednica Grada Rijeke.

O Pružana je financijska potpora poduzetnicima preko raznih oblika kreditiranja i sufinan- ciranja konkretnih projekata s namjerom stvaranja što ve}eg broja novih kvalitetnih poduzetnika i novog zapošljavanja te poboljšanja uvjeta poslovanja ve} postoje}ih podu- zetnika.

O Program kreditiranja malog i srednjeg poduzetništva po~etkom mandatnog razdoblja realiziran je putem komisionih kredita, odnosno nastavak je programa kreditiranja koji je Grad Rijeka zapo~eo u prijašnjim godinama. Zbog pove}anja kamatnih stopa na tržištu bankarskih kredita, a ujedno i osiguranja najpovoljnijeg na~ina kreditiranja, u 2007. godi- ni odlu~eno je uvesti program depozitnog kreditiranja. Krediti s najpovoljnijom ka- matnom stopom u Hrvatskoj od 3,5% godišnje, ciljano su plasirani rije~kim poduzetnici- ma koji su imali projekte za razvoj urbanog turizma Rijeke, odnosno projekte namijenjene izvozu. Budu}i da se kreditiranje putem depozita pokazalo kao najpovoljnije, Grad Rijeka se i u 2008. godini odlu~io za ovaj oblik kreditiranja poduzetnika. U trenutku zna~ajnog rasta kamatnih stopa na tržištu i nelikvidnosti, Grad Rijeka je u suradnji s Erste & Steier- markische Bank uspio osigurati kreditni fond od 3 milijuna kuna, s jednom od najpovolj- nijih kamatnih stopa u Hrvatskoj od 3,9% godišnje.

O Tijekom mandatnog razdoblja Grad Rijeka je preko Odjela za poduzetništvo sufinancirao niz programa i projekata koji su bili u posrednoj ili neposrednoj funkciji razvoja poduzet- ništva. Sredstva namijenjena razvoju poduzetništva dodjeljivana su temeljem provede- nih javnih natje~aja, otvorenih za sve koji su imali programe prihvatljive uvjetima natje- ~aja. U ovome ~etverogodišnjem razdoblju sufinancirano je više desetaka programa i projekata, u kojima je sudjelovalo više od 20 nositelja s podru~ja grada Rijeke.

O Posebno treba istaknuti mjeru Ja~anja konkurentnosti rije~kih poduzetnika u sklo- pu Op}eg programa mjera, ~iji je cilj bio stvaranje konkurentskih prednosti na temelju raznolikosti i posebnosti poduzetni~kih proizvoda i usluga ponu|enih na tržištu. U okviru te mjere dodijeljeno je više od 30 subvencija rije~kim poduzetnicima poput subvencija Odjel gradske uprave za poduzetni{tvo Q 399

za certificiranja proizvoda i procesa ili subvencija za uvo|enja sustava podrške pri odlu~ivanju, upravljanju i elektronskom poslovanju.

O Poseban je naglasak stavljen na aktivnosti poticanja novih projekata kojima su se u pro- izvodnju uvodila nova tehnološka dostignu}a i razvijali sadržaji urbanog turizma Rijeke.

O Pružana je potpora institucijama koje su u suvlasništvu Grada poput RRA Porina i Tehno- loško-inovacijskog centra, s namjerom pomaganja poduzetnicima kojima je bila potreb- na pomo} u postavljanju i pokretanju vlastita poslovanja.

O Preko Poduzetni~koga informativnog centra pružane su pravovremene i relevantne infor- macije vezane za sve oblike institucionalne pomo}i kako postoje}im tako i potencijalnim poduzetnicima (u samom uredu, preko telefona, mail-a te putem sms-infoa).

O Intenzivno je ra|eno na marketinškim aktivnostima koje pridonose promicanju Grada Rijeke kao urbane sredine ugodne za posjet, kao turisti~ke ili poslovne destinacije te kao sredine pogodne za investicijska ulaganja.

O Ostvarena je dobra suradnja s institucijama visokog obrazovanja, što je rezultiralo nizom edukativnih skupova za poduzetnike i širu javnost, vezanih za razvijanje poslovnih mogu}nosti te gospodarskih potencijala grada Rijeke, uz primjenu novih znanja i spozna- ja koje su predstavljene na Sajmu novih tehnologija i proizvoda.

O Intenzivirana je suradnja s Turisti~kom zajednicom Grada Rijeke na projektima važnim za ostvarenje jednog od strateških ciljeva Grada Rijeke, grada prepoznatljivog urbanog tu- rizma.

O Pra}en je rad ugostiteljskih objekata i trgovina, provo|ene su permanentne aktivnosti koje je zakonodavac iz ove domene dodijelio lokalnoj samoupravi te su temeljem izmje- ne zakona izra|ivane nove odluke koje se odnose na podru~je Grada Rijeke.

O Odjel je sudjelovao u predlaganju, mijenjanju i dopunjavanju sadržaja u poslovnim pro- storima Grada Rijeke.

O Ulagalo se u kapitalne objekte, stvaraju}i bolje uvjete za rad poduzetnika u poslovnim prostorima poduzetni~kih inkubatora.

O Odjel je predlagao plan nabave za izvo|enje radova na objektima Grada Rijeke te provo- dio aktivnosti nabave i nadzora radova po prihva}enim programima rada drugih odjela gradske uprave koji gospodare objektima u vlasništvu Grada Rijeke s podru~ja kulture, sporta, socijalne skrbi, školstva te samouprave.

O Od po~etka mandatnog razdoblja do tre}eg kvartala 2008. godine realizirano je 128 ra- dova ukupne vrijednosti 40 milijuna kuna.

Ostale aktivnosti Odjela u mandatnom razdoblju 2005.–2009. Odjel je u sklopu Op}eg programa mjera poticanja razvoja poduzetništva pokrenuo niz dru- gih mjera potpore razvoju poduzetništva, me|u ostalim i sljede}e projekte:

O SMS-info – projekt je koji je uspostavljen kao dio novog sustava informiranja poduzetni- ka Grada Rijeke putem besplatnih sms poruka.

O Znanje i iskustvo – projekt je zamišljen kao podloga za postizanje kvalitetne poveznice izme|u visokog školstva i gospodarstva našega grada. 400 Q Izvje{}a odjela gradske uprave

O Razvoj poduzetni~kih sposobnosti mladih – u suradnji s Domom mladih osmišljen je kre- ativni program u koji su uklju~eni u~enici sedmog i osmog razreda osnovnih i srednjih škola, te projekt U~eni~ko poduze}e koji se provodi u suradnji sa Zajednicom tehni~ke kulture i srednjoškolskim ustanovama s podru~ja Grada Rijeke.

O Stipendiranje u~enika u deficitarnim (obrtni~kim) zanimanjima U suradnji s RRA Porin pokrenuta je izrada Akcijskog plana razvoja turizma s ciljem objedi- njavanja aktivnosti koje pridonose razvoju turizma na podru~ju Grada Rijeke. U sklopu sufinanciranja projektnih ideja, a u svrhu realizacije aktivnosti vezanih za razvoj ur- banog turizma Grada Rijeke, Odjel gradske uprava za poduzetništvo potpomogao je realiza- ciju projekta Centralni rezervacijski ured za lokalne vodi~e na teritoriju Grada Rijeke tvrtke Imaginarium d.o.o. U mandatnom razdoblju 2005.–2009. intenzivno se radilo na aktivnostima koje su pridono- sile promidžbi Grada Rijeke, kao i prezentaciji investicijskih mogu}nosti za sve one ula- ga~e koji su spremni u}i u partnerski odnos s Gradom. Aktivnosti su se prije svega odnosile na sudjelovanje na šest doma}ih i jedanaest me|unarodnih sajmova specijaliziranih za pro- mociju nekretnina. Posebno treba istaknuti Me|unarodni sajam novih tehnologija i proizvo- da u Rijeci koji je u 2008. godini doživio svoje ~etvrto izdanje, a ~iji je Grad Rijeka glavni or- ganizator. Osim sajamskih priredaba na kojima je Grad Rijeka nastupao, potrebno je istaknuti doga|aje važne za promociju Grada, kao što su:

O suorganizacija 4. europskog dana poduzetnika u Rijeci u sklopu programa The European Day of the Entrepreneur (EDE) 2007.

O dvije godine za redom sudjelovanje na Open Days, manifestaciji koju u Bruxellesu orga- nizira Odbor regija kao europski tjedan gradova i regija

O organizacija izdvojenog doga|aja u sklopu Open Daysa 2008. godine u sklopu koje je Grad Rijeka predstavio koncept Rijeka – inteligentni grad, te njegovu ulogu u osnivanju prvog znanstveno-tehnologijskoga parka u Hrvatskoj. U ožujku 2007. otvoren je Ured hrvatskih regija sa sjedištem u Bruxellesu. Rije~ je o partnerskom projektu desetak hrvatskih gradova i županija, koji je pokrenula Agencija za razvoj Varaždinske županije (AZRA), a u kojem sudjeluje i Grad Rijeka. Ulaskom u ovaj pro- jekt, Grad Rijeka dobio je mogu}nost da preko svojih praktikanata (koje periodi~no šalje u Bruxelles) lobira u europskom okruženju za svoje projekte, dolazi do važnih informacija te priprema logistiku za kandidiranje projekata ne neki od fondova Europske unije. Regionalni ured u Bruxellesu omogu}ava i pristup europskim organizacijama (poput Committee of the Regions) koje su od klju~nog zna~enja za regionalni razvoj Europe. Od otvaranja Ureda, u Bruxellesu je boravilo 16 praktikanata iz Odjela gradske uprave, komunalnih društava i usta- nova Grada Rijeke, koji su stekli vrijedna iskustva i saznanja. Krajem 2006. godine na adresi Trpimirova 1a u Rijeci otvorena je prva trgovina na podru~ju Primorsko-goranske županije, u kojoj se prodaju isklju~ivo autohtoni proizvodi s rije~koga pod- ru~ja. Rije~ je o izložbeno-prodajnom prostoru Proizvodno-trgova~ke zadruge Zele- no i plavo, otvorenom u sklopu projekta Autohtonika. Prostor prodavaonice nazvane Delicije našeg kraja uredio je Grad Rijeka i dao na korištenje zadruzi Zeleno i plavo u sklopu poduzetni~kog Odjel gradske uprave za poduzetni{tvo Q 401 inkubatora za uslužne djelatnosti RRA Porin. U 2007. godini po~ela je druga faza ure|enja pro- davaonice, odnosno ure|en je dio skladišnog prostora za potrebe kušaonice. Po~etkom 2008. godine Turisti~ka zajednica Grada Rijeke, uz pomo} Grada Rijeke, osnovala je Kongresni ured s temeljnim zadatkom da definira jedinstvenu kongresnu ponudu grada Rijeke. Uz Kongresni ured osnovan je i Kongresni odbor kao radno tijelo koje pomaže u ko- ordinaciji i realizaciji kongresne ponude. Kongresni odbor ~ine predstavnici Grada Rijeke, Turisti~ke zajednice Grada Rijeke, predstavnici hotelijera, turisti~kih agencija i Hrvatske gos- podarske komore, Županijske komore Rijeka.

Financijsko izvje{}e Odjela gradske uprave za poduzetništvo za razdoblje 2005.–2008.*

Aktivnosti/godina 2005. 2006. 2007. 2008. Ukupno 1. Osnovna djelatnost Odjela 116.901 168.943 624.164 1.335.727 2.245.734 2. Program kreditiranja 732.111 582.551 3.143.716 1.024.104 5.482.481 - komisiono 350.000000350.000 - depozitno 0 0 843.333 693.333 1.536.667 - Jamstveni fond 0 0 2.000.000 0 2.000.000 - sufinanciranje kamata i kom.naknade 382.112 582.551 300.383 330.770 1.595.816 3. Program marketinga 684.002 489.987 635.762 1.797.628 3.607.379 - sajamsko nastupanje 581.042 489.987 515.762 853.628 2.440.419 - Ured hrvatskih regija u Bruxellesu 0 0 120.000 144.000 264.000 - ostale aktivnosti 102.960 0 0 800.000 902.960 4. Razvoj poduzetni~ke infrastrukture 4.517.361 1.546.312 911.647 1.658.672 8.633.992 - kapitalni objekti 3.842.035 1.167.557 330.003 916.501 6.256.096 - ostale aktivnosti 675.326 378.755 581.643 742.171 2.377.895 Ukupno prora~un Odjela 6.050.377 2.787.792 5.315.289 5.816.130 19.969.588

*Izvr{enje prora~una Grada Rijeke 402 Q Izvje{}a odjela gradske uprave Odjel gradske uprave za provedbu dokumenata prostornog ure|enja i gra|enje Q 403 5.5. Odjel gradske uprave za odgoj i {kolstvo

Prikaz poslova Odjela Odjel gradske uprave za odgoj i školstvo obavlja poslove kojima se osiguravaju potrebe stanovnika u podru~ju brige o djeci, obrazovanju i odgoju. Djelokrug poslova Odjela utvr|en je Odlukom o ustrojstvu upravnih tijela Grada Rijeke i obuhva}a: Q osiguravanje financijskih i materijalnih uvjeta za rad gradskih ustanova odgoja i obrazo- vanja, pra}enje rada poslovanja gradskih ustanova odgoja i obrazovanja Q pripremu prijedloga za utvr|ivanje programa odgoja i školstva iznad državnoga pedagoš- kog standarda, koji }e se financirati iz gradskog prora~una: programa za darovite u~enike osnovnih škola, programa produženog boravka i cjelodnevnog odgojno-obrazovnog rada, ranog informati~kog obrazovanja, programa za u~enike i djecu predškolske dobi s po- sebnim potrebama, programa za dodatnu edukaciju u~itelja i stru~nih suradnika, me|unarodnu i me|ugradsku suradnju škola, nagra|ivanje u~enika i njihovih mentora te osiguranje drugih programa u funkciji odgoja i obrazovanja Q stipendiranje darovitih u~enika i studenata, poticanje organizacije slobodnog vremena mladih i dr. Q sudjelovanje u organizaciji posebnih prigoda iz podru~ja odgoja i obrazovanja Q vo|enje brige o objektima gradskih ustanova odgoja i obrazovanja (hitne intervencije, teku}e i investicijsko održavanje) Q izradu planova za izvo|enje radova na objektima te pra}enje šteta na objektima i pripre- mu dokumentacije radi refundacije šteta. U okviru Odjela sistematizirano je 12 radnih mjesta, od toga je 2008. godine popunjeno 11 radnih mjesta. Odjel gradske uprave za odgoj i školstvo u prvom se redu bavi gradskim ustanovama odgo- ja i obrazovanja: Dje~jim vrti}em Rijeka, 24 osnovne škole i ustanovom Dom mladih, ali ostvaruje i suradnju s mnogobrojnim pojedincima, udrugama i institucijama te ustanovama drugih osniva~a. Ovo mandatno razdoblje obilježeno je poticanjem dosadašnjih, ali i novih programskih aktiv- nosti te pokretanjem novih kapitalnih projekata kao što su izgradnja dje~jeg vrti}a na Sr- do~ima, dogradnja OŠ Srdo~i, dogradnja OŠ Vežica, dogradnja PPO Drenova, rekonstrukcija PPO Galeb i PPO Potok, ali i ure|enjem velikog broja zgrada i {kolskih sportskih dvorana te opremanjem gradskih ustanova novom opremom. S ciljem izgradnje novog vrti}a te rekon- strukcije postoje}ih objekata vrti}a i osnovnih škola odra|ene su pripremne faze, ve}im di- jelom provedena je imovinsko-pravna priprema i dobivene potrebne dozvole, izra|ena pro- jektna dokumentacija, a u 2009. godini zapo~et }e radovi na pojedinim lokacijama. Odjel gradske uprave za odgoj i {kolstvo Q 405

Ovdje moramo spomenuti da se odluke o ve}ini školskih pitanja još uvijek donose na razini države, a daljnja decentralizacija ovog sustava, zapo~eta 2001. godine, nije se dogodila. Upra- vo zbog tog opredjeljenja, financijska potpora predškolstvu i školstvu u ovome mandatnom razdoblju znatno je pove}ana, ali se i na druge na~ine pridonijelo kvaliteti obrazovanja u Rijeci.

Ulaganja u objekte i opremu X Najzna~ajniji projekti

Q Izgradnja dje~jeg vrti}a na Srdo~ima – otkupljen je ve}i dio zemljišta (2.800 m2) na kojem je planirana izgradnja. Izra|en je idejni projekt i pokrenut postupak za izdavanje lokacijske dozvole. U 2009. godini planira se dovr{etak izrade projektne dokumentacije i po~etak radova.

Q Dogradnja PPO Drenova – izra|en je idejni projekt i dobivena lokacijska dozvola. U 2009. godini planira se dovr{etak izrade projektne dokumentacije i po~etak radova na dogradnji vrti}a.

Q Adaptacija PPO Potok i PPO Galeb – izra|eni su troškovnici gra|evinsko-obrtni~kih radova s tehni~kim rješenjem za kompletnu adaptaciju (ure|enje) ovih objekata koji }e biti adaptirani u 2009. godini.

Q Dogradnja OŠ Srdo~i – otkupljeno je zemljište, izra|ena kompletna projektna doku- mentacija te dobivena lokacijska dozvola i potvrda glavnog projekta. Natje~aj za izvo|enje radova je u tijeku te se po~etak radova planira u svibnju 2009. godine.

Q Dogradnja OŠ Vežica – idejni projekt dogradnje škole je izra|en, a u tijeku je imovin- sko-pravna priprema i izrada daljnje projektne dokumentacije za dogradnju baletnih dvo- rana i nove kuhinje.

Q Nadogradnja OŠ-SE San Nicolo – izra|en je glavni i izvedbeni projekt za rekonstruk- ciju dijela gra|evine škole.

Q Izgradnja sportske dvorane O[ Turni} – izra|en je projekt geotehni~kog ispitivanja tla i idejni projekt školske sportske dvorane.

Q Ure|enje pro~elja OŠ-SE Dolac – školski objekt nalazi se u zašti}enoj spomeni~ko- -urbanisti~koj cjelini Dolac i upisan je u registar nepokretnih spomenika kulture. Sanaci- ja pro~elja ove zgrade financirana je 50% na teret Prora~una Grada Rijeke i 50% na teret Prora~una Primorsko-goranske županije.

Q Rekonstrukcija kotlovnica u 6 osnovnih škola – u sklopu projekta Eko-škola – naša škola izra|eni su projekti za rekonstrukciju kotlovnica u 6 osnovnih škola, }e bit dovr{eni u 2009. godini. Dru{tvo Energo je u 2008. godini rekonstruiralo 5 {kolskih kotlovnica za prelazak na plin.

Q Adaptacija OŠ Kantrida – prilago|en dio objekta za produženi stru~ni postupak u~enika s tjelesnom invalidnoš}u u zapadnom dijelu grada.

Q Adaptacija OŠ Fran Frankovi} – prilago|en je dio objekta i otvorena su dva nova defektološka kabineta.

Q Adaptacija OŠ Pe}ine – prilago|en je dio objekta za produženi stru~ni postupak sla- bovidnih i slijepih u~enika te prva knjižnica za tu djecu u Republici Hrvatskoj. 406 Q Izvje{}a odjela gradske uprave

Q Ure|enje 11 sportskih dvorana osnovnih {kola.

Q U O[ Nikola Tesla restaurirane su zidne slike Vilima Sve}njaka, a 2006. godine po- stavljena je spomen-plo~a Nikola Tesla, rad akademskog kipara Zvonimira Kamenara. X Dje~ji vrti} Rijeka – obavljeno je niz ve}ih zahvata investicijskog i teku}eg održavanja na objektima: PPO Turni}, PPO Krijesnica, PPO Kvarner, PPO Potok, PPO Mirta, PPO Ve- seljko i PPO Bulevard (zamjena stolarije alumobravarijom, sanacija kotlovnica, gra|evin- sko-obrtni~ki radovi na ure|enju prostora za nove odgojne vrti~ke i jasli~ke skupine djece ili ure|enje kuhinja i dr.) te nabavljena zna~ajna oprema: 112 aparata, 2.674 komada dje~jeg namještaja. X Osnovne škole Grada Rijeke – obavljeno je niz ve}ih zahvata investicijskog i teku}eg održavanja na objektima: 16 školskih objekata – sanacija podova, 8 školskih objekata – sanacija kotlovnica, 12 školskih objekata – zamjena stolarije alumobravarijom, 3 školska objekta – zamjena stolarije stolarijom, 2 školska objekta – sanacija pro~elja, 1 školski objekt – sanacija ošte}enja pukotina, 1 školski objekt – zamjena radijatora centralnoga grijanja, 1 školski objekt – sanacija krova, 11 školskih objekta – podopolaga~ki radovi u dvorani za TZK, 1 školski objekt – gra|evinsko-obrtni~ki radovi na ure|enju prostora. Za osnovne škole nabavljena je zna~ajna oprema: 5.168 komada školskog namještaja, 555 nastavnih sredstava i pomagala, 193 komada uredskog namještaja 54 aparata, 76 ko- mada namještaja za knjižnice, 1.730 knjiga za lektiru i stru~ne literature za knjižnice, 78 komada kuhinjskog namještaja, 568 komada ostale opreme; nabavljena su i dva nova specijalizirana kombi-vozila za prijevoz u~enika s teško}ama u razvoju za dvije škole. X Dom mladih Rijeka – obavljeno je niz ve}ih zahvata investicijskog i teku}eg održavanja na objektu u Rijeci – popravak elektro-, vodo- i kanalizacijskih instalacija, popravci krova te li~enje prostorija, a u dvorcu Stara Sušica, uz hitne i teku}e radove na popravku elek- tro-, vodo- i kanalizacijskih instalacija, obavljena je kompletna sanacija stubišta i zamje- na dijela dotrajale stolarije novom, a u protekle ~etiri godine nabavljena je i druga oprema.

Programska djelatnost X Dje~ji vrti} Rijeka – upisuje oko 3.100 djece u 152 odgojne skupine – djeluje kroz 5 centara predškolskog odgoja (CPO) i 28 podcentara predškolskoj odgoja (PPO) u kojima se provode razli~iti programi odgoja i obrazovanja djece predškolske dobi: redoviti vr- ti}ki i jasli~ni – cjelodnevni ili poludnevni; redoviti cjelodnevni oboga}eni specifi~nim sadržajima – sport, katoli~ko-vjerski odgoj te rano u~enje stranih jezika i informatike; posebni – program za djecu s teško}ama u razvoju (inkluzija ili posebne grupe), pro- gram na talijanskom jeziku za djecu pripadnike nacionalne manjine (vrti}ni i jasli~ni), program smjenskog rada, zdravstveno-zaštitni programi i program predškole; skra}eni – scenska igraonica, igraonica za poticanje razvoja darovite djece Bistri}, sportska igra- onica Lopti}i, igraonica Gardelinoteka, kreativna radionica za djecu, igraonica za razvoj socijalnih vještina s elementima katoli~koga vjerskog odgoja i programi namijenjeni roditeljima.

Q Jasli~na skupina za djecu talijanske nacionalne manjine – u PPO Mirta

Q Otvaranje nove jasli~ne skupine – u PPO Veseljko za djecu isto~nog dijela grada Odjel gradske uprave za odgoj i {kolstvo Q 407

Q Inkluzija djece s teško}ama u razvoju u Dje~jem vrti}u Rijeka omogu}ena je zapošlja- vanjem ~etiri nova defektologa 2007. (u pedagoškoj 2008./09. godini upisano je 39 djece u inkluziji u podcentrima Zvonimir Cvii}, Potok, Gardelin, Belveder i Vežica)

Q Posebne odgojne skupine za djecu s ve}im teško}ama u razvoju – nakon prove- denih upisa u PPO Krnjevo, PPO Maestral, PPO Zvonimir Cvii} i PPO Veseljko, u pedagoškoj 2008./09. godini upisano je 26 djece s posebnim potrebama, raspore|enih u 6 posebnih odgojnih skupina: cerebralna paraliza, poja~an defektološki tretman, autizam i mentalna retardacija.

Q Zdrava prehrana u Dje~jem vrti}u Rijeka – Dje~ji vrti} Rijeka provodi program zdra- ve prehrane u suradnji s Nastavnim zavodom za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije u svim PPO-ima.

Q Prehrana za djecu s celijakijom u PPO Kvarner – osnivanje bezglutenske kuhinje i organiziranje svakodnevne posebne prehrane za djecu oboljelu od celijakije. X Dje~ji vrti}i drugih osniva~a – nastavljeno je sufinanciranje redovitog programa vrti- }a drugih osniva~a na podru~ju Grada Rijeke (8 vrti}a s 3 podru~na vrti}a za svako upi- sano dijete iz Grada Rijeke – od 300 do 450 djece) te djece iz grada Rijeke u vrti}ima izvan podru~ja Grada Rijeke (od 20 do 50 djece). X Škola i vrti} u Dje~joj bolnici Kantrida – u okviru Dje~je bolnice Kantrida organizira se poludnevni boravak djece predškolske dobi koji je više od šezdeset godina besplatan za sve roditelje, te osnovnoškolski program za u~enike svih razreda osnovne škole X Osnovne škole Grada Rijeke (u školskoj 2008./2009. godini u jednoj smjeni radi 15 os- novnih škola, u dvije smjene u potpunosti rade 2 osnovne škole, a djelomi~no 7 osnovnih škola):

O Otvaranje prve baletne osnovne škole u Gradu Rijeci u OŠ Vežica

O Uklju~ivanje škola u sljede}e projekte i programe: Lijepa škola, Za sigurno i poticajno okruženje u školama, Prvaši} u školi, Debljina je bolest – hrana može biti zdravlje, Trening životnih vještina, Eko-škola.

O Financiranje projekata koji poti~u kreativnost djece i mladeži: Informatika u razred- noj nastavi, E-matemati~ka u~ionica, Likovni istraživa~ki atelijer, kreativne-stvarala~ke radionice – školske manifestacije, HNOS, Šah u škole, Debata, Novigradsko prolje}e, Dje~- ji festival Kvarneri}, Festival znanosti u Rijeci, gradska natjecanja (LIDRANO PMP). U~e- nje jezika za osnovnoškolce (~eškog u OŠ Podmurvice, slovenskog u OŠ Pe}ine, make- donskog u OŠ Centar i albanskog u OŠ Nikola Tesla).

Q Program produženog boravka i cjelodnevnog odgojno-obrazovnog rada u osnov- nim školama – u školskoj 2008./2009. godini ovim programima je obuhva}eno 25 osnovnih škola (uklju~uju}i i dvije osnovne škole drugih osniva~a) i 1.903 uklju~ena u~e- nika/ce, a Grad financira 81 pla}u u~itelja mjese~no.

Q Nagra|ivanje u~enika i mentora prema novim kriterijima – u ovome mandatnom razdoblju ukupno je dodijeljeno 214 nagrada u~enicima i 119 nagrada njihovim mentorima.

Q Programi stru~nog usavršavanja u~itelja – financijska podrška u~iteljima 24 osnov- ne škole, koji se uklju~uju u 15 programa za stru~no usavršavanje. 408 Q Izvje{}a odjela gradske uprave

Q Programi za u~enike s teško}ama u razvoju – novi punkt za slijepu i slabovidnu djecu u OŠ Pe}ine, financiranje jednog stru~nog suradnika defektologa za rad u Odjelu za dodatnu defektološku pomo} za u~enike ošte}ena vida, dva nova defektološka kabi- neta u OŠ Fran Frankovi}, novi defektološki punkt na Kantridi za djecu s invaliditetom, nadokna|ivanje troškova prehrane i prilago|enog prijevoza kombi-busom Centru za od- goj i obrazovanje te godišnja jednokratna potpora za "rije~ki model" rada s djecom u pro- duženom stru~nom postupku (7 odjela za dodatnu defektološku pomo}) i otvaranje prve hrvat- ske specijalizirane knji`nice za slabovidnu djecu u O[ Pe}ine.

Q Školski info-centar – informiranje roditelja o uspjehu u~enika i njihovu poha|anju na- stave, izostancima, ocjenama preko e-maila, SMS poruka ili fiksnog telefona, a provodi se u osnovnim školama Grada Rijeke.

Q Projekt Rijeka pliva – organizirana poduka plivanja svih u~enika drugih razreda rije~kih osnovnih škola na Bazenima Kantrida.

Q Me|unarodna i me|ugradska suradnja škola – OŠ–SE Belvedere i Institut za glu- honijeme iz Kotora – Crna Gora, OŠ Brajda i OŠ iz Nantesa – Francuska, OŠ Centar i OŠ Oskarja Kova~i~a iz Ljubljane – Slovenija, OŠ-SE Dolac i OŠ Bežigrad – Slovenija, OŠ Fran Frankovi} i OŠ Realgymnasium Eisenstadt, Železno – Gradiš}e – Austrija i OŠ Hr- vatske nacionalne manjine iz Santova – Ma|arska, OŠ-SE Gelsi s talijanskim školama Grada Estea – Italija, OŠ Gornja Vežica i škole iz gradova York, Telford i Hertfordshire – Velika Britanija i OŠ iz Manzana i Udina – Italija, OŠ Ivana Zajca i American International School of Zagreb – Hrvatska, OŠ Kantrida i OŠ iz Opuzena – Hrvatska i Ameri~ka tu- risti~ka agencija Grand Circle Travel (posjet prosvjetnih djelatnika), OŠ Kozala i OŠ Cse- pel – Ma|arska, OŠ Nikola Tesla i OŠ Primoža Trubara iz Velikih Laš~a i OŠ Preserje iz Preserja – Slovenija, OŠ Pe}ine i Osnovna škola Borisa Kidri~a iz Kidri~eva – Slovenija, OŠ Podmurvice i Osnovna škola Mozirje iz Mozirja – Slovenija, OŠ Srdo~i i OŠ Zadobrova iz Ljubljane – Slovenija, OŠ Vežica i OŠ J. J. Zmaj iz Pan~eva – Srbija, OŠ Trsat i OŠ Vi~ iz Ljubljane – Slovenija, OŠ Zamet i Realna škola Neuss – Holzheim – Njema~ka, OŠ Pehlin i OŠ iz Krakova – Poljska, OŠ Zamet i Realna škola Neuss-Holzheim iz Neussa – Njema~ka te OŠ Šmartno pod Šmartno goro iz Ljubljane – Slovenija. X Dom mladih Rijeka – Ustanova djeci i mladima u Rijeci nudi 32 razli~ita programa iz tehni~kih, kreativnih i društveno-edukativnih aktivnosti (pjevanje, sviranje, plesanje, glu- ma, crtanje, snimanje filmova, fotografiranje, izrada brodova, vožnja modela automobila na daljinsko upravljanje, upravljanje robotom, vožnja bicikle na poligonu, u~enje o priro- di, ekologija, klizanje, hokej, poduzetništvo mladih, igranje šaha i dr.), a u dvorcu Stara Sušica: školu u prirodi, vikend-programe, ljetovanja ili zimovanja. X Stipendije za darovite srednjoškolce i studente – u ovome mandatnom razdoblju dodijeljeno je ukupno 588 godišnjih stipendija, a višednevni susreti stipendista ostvarili su se 2006. i 2008. u Staroj Sušici. Iznos stipendije je od po~etka mandatnog razdoblja pove}an za 20%, a isto tako i broj godišnjih stipendija. X Riznica za kreditiranje studenata – Grad Rijeka sudjeluje u financiranju riznice putem partnerstva sa Sveu~ilištem u Rijeci, Ministarstvom znanosti, obrazovanja i športa, Pri- morsko-goranskom županijom i Studentskim zborom te je izdvojio sredstva u iznosu od Odjel gradske uprave za odgoj i {kolstvo Q 409

milijun kuna za kreditiranje studenata, neovisno o tome iz kojega dijela Hrvatske dolaze, kojim se želi u Rijeku privu}i i zadržati najbolje studente, a Rije~anima omogu}iti studi- ranje u drugim gradovima Republike Hrvatske i u inozemstvu te programe kojih nema u Rijeci. X Zaklada Sveu~išta u Rijeci – Grad Rijeka, Sveu~ilište u Rijeci i Primorsko-goranska županija osnovali su 2002. Zakladu preko koje se osiguravaju dodatni izvori financiranja osnovnih aktivnosti u okviru Sveu~ilišta i osigurava potpora znanstvenim visokoobrazov- nim i tehnologijskim programima i projektima u visokom školstvu. Godišnje se za Zakla- du i Dane Zaklade izdvaja 130.000,00 kn. X Projekt Cities for Children – Grad Rijeka je od 2007. godine ~lan Europske mreže gradova Cities for children – Gradovi za djecu. Rije~ je o projektu u koji je trenuta~no uklju- ~eno više od 70 gradova i partnera iz dvadesetak europskih država, a kojemu su pokro- vitelji: Povjerenik Europske unije za zapošljavanje, socijalna pitanja i ravnopravnost, Kon- gres lokalnih i regionalnih vlasti Vije}a Europe, Vije}e Europskih op}ina i regija, UNICEF, grad Stuttgart i Fondacija Roberta Boscha. Grad Rijeka ponosno može istaknuti da je jedini grad u Republici Hrvatskoj koji je pozvan na sudjelovanje u ovoj prestižnoj mreži. Grad Rijeka izabran je da u ožujku 2009. godine organizira radionicu Zdravlje djece. 410 Q Izvje{}a odjela gradske uprave

Financijsko izvje{}e Odjela gradske uprave za odgoj i školstvo za razdoblje 2005.–2008.*

Vrsta ulaganja 2005. 2006. 2007. 2008. Ukupno Glava 1. Odjel gradske uprave za odgoj i školstvo Ukupno: Program u funkciji odgoja i obrazovanje 3.042.608,96 3.534.503,60 4.551.611,92 6.837.450,58 17.966.175,06 Program za darovite u~enike i studente - stipendije 1.020.015,99 1.234.787,62 1.235.107,62 1.271.268,10 4.761.179,33 Donacije ustanovama i zakladama 97.931,35 113.126,48 82.951,71 126.156,91 420.166,45 Ostale programske aktivnosti Odjela 207.652,53 224.240,85 257.293,86 319.244,84 1.008.432,08 Sufinanciranje djelatnosti vrti}a drugih osniva~a 1.509.324,09 1.731.943,08 2.661.195,96 3.685.732,01 9.588.195,14 Sufinanciranje programske aktivnosti Vije}a MO 3.822,11 4.216,62 11.168,00 10.270,40 29.477,13 Postavljanje spomen obilježja Nikoli Tesli na pro~elju 0,00 45.188,95 0,00 0,00 45.188,95 OŠ N. Tesla Projekt GONG-a Mislim globalno, djelujem lokalno 0,00 0,00 10.000,00 0,00 10.000,00 Opremanje predavaonice Grad Rijeka na Hrvatskim 0,00 0,00 30.000,00 0,00 30.000,00 studijima Sufinanciranje nabave glasovira za Glazbenu školu 0,00 0,00 30.000,00 40.000,00 70.000,00 I. M. Ronjgova Djelatnost Zaklade Sveu~ilišta u Rijeci 100.000,00 100.000,00 100.000,00 145.278,40 445.278,40 Sufinanciranje Fonda za kreditiranje studenata pri 0,00 0,00 0,00 1.000.000,00 1.000.000,00 Sveu~ilištu u Rijeci Nagrade u~enicima i prosvjetnim radnicima - 103.862,89 81.000,00 133.894,77 144.499,92 463.257,58 mentorima Projekt Rijeka pliva 0,00 0,00 0,00 95.000,00 95.000,00 Ukupno: Program ulaganja u ob. ust. od. i škol. 6.957.353,35 6.899.139.27 6.469.716,24 10.162.251,95 30.488.460,81 Održavanje objekata Dje~jeg vrti}a Rijeka 1.744.494,63 1.205.022,18 1.421.110,29 1.646.012,42 6.016.639,52 Održavanje objekata Doma mladih 186.458,89 114.736,31 207.252,43 195.915,56 704.363,19 Održavanje objekata osnovnih škola 1.806.828,09 1.984.664,60 1.984.434,91 2.658.770,21 8.434.697,81 Osiguranje objekata odgoja i školstva 388.954,55 297.255,17 231.529,15 303.766,47 1.221.505,34 Održavanje objekata srednjih škola 81.676,09 37.845,08 0,00 0,00 119.521,17 Adaptacija objekata osnovnih škola 2.451.891,60 2.529.367,80 1.241.263,04 0,00 6.222.522,44 Sanacija fasade OŠ Dolac 0,00 200.000,00 859.999,89 0,00 1.059.999,89 Sanacija stubi{ta dvorca Stara Sušica 297.049,50 0,00 0,00 0,00 297.049,50 Dodatna ulaganja na kotlovnici PPO Potok 0,00 447.227,13 0,00 0,00 447.227,13 Izgradnja dje~jeg vrti}a na Srdo~ima 0,00 0,00 0,00 1.708.130,52 1.708.130,52 Dogradnja PPO-a Drenova 0,00 0,00 97.600,00 0,00 97.600,00 Sanacija PPO-a Potok 0,00 0,00 0,00 95.160,00 95.160,00 Sanacija PPO-a Galeb 0,00 0,00 0,00 78.080,00 78.080,00 Dogradnja OŠ Srdo~i 0,00 83.021,00 86.559,00 719.563,42 889.143,42 Dogradnja OŠ Vežica 0,00 0,00 97.600,00 329.400,00 427.000,00 Eko škola - naša škola – rekonstrukcija kotlovnica OŠ 0,00 0,00 0,00 1.718.718,95 1.718.718,95 Adaptacija dijela OŠ Kantrida 0,00 0,00 242.367,53 233.995,14 476.362,67 Sanacija podova u dvoranama za TZK u 0,00 0,00 0,00 392.797,86 392.797,86 OŠ E.Kumi~i} i OŠ Pe}ine Restauracija zidnih slika Vilima Sve}njaka u 0,00 0,00 0,00 81.941,40 81.941,40 OŠ Nikola Tesla Ukupno Glava 1. 9.999.962,31 10.433.642,87 11.021.328,16 16.999.702,53 48.454.635,87 Odjel gradske uprave za provedbu dokumenata prostornog ure|enja i gra|enje Q 411

Glava 2. Dje~ji vrti} Rijeka Odgojno, administrativno i tehni~ko osoblje 38.180.105,14 39.087.217,79 42.410.400,00 44.946.000,00 164.623.722,93 Programska djelatnost Ustanove 1.872.520,04 2.362.520,04 2.477.561,04 2.682.600,00 9.395.201,12 Programi javnih potreba u podru~ju predškolskog 116.235,00 185.805,00 156.420,00 536.175,00 994.635,00 odgoja Nabava opreme 142.801,00 138.883,24 996.700,04 2.997.664,44 4.276.048,72 Ukupno Glava 2. 40.311.661,18 41.774.426,07 46.041.081,08 51.162.439,44 179.289.607,77 Glava 3. Dom mladih Odgojno, administrativno i tehni~ko osoblje 2.266.613,17 2.368.220,20 2.609.999,20 2.796.755,00 10.041.587,57 Redovna djelatnost Ustanove 523.223,10 523.699,02 491.280,90 465.800,00 2.004.003,02 Program rada sa stipendistima 0,00 44.185,26 0,00 44.462,65 88.647,91 Nabava opreme 63.953,82 20.000,00 40.000,00 50.000,00 173.953,82 Ukupno Glava 3. 2.853.790,09 2.956.104,48 3.141.280,10 3.357.017,65 12.308.192,32 Glava 4. Osnovno školstvo Decentralizirane funkcije Programska djelatnost osnovnih škola Grada Rijeke 12.463.086,28 12.272.277,76 12.339.841,98 13.755.245,18 50.830.451,20 Nabava proizvedene dugotrajne imovine 1.495.888,10 1.997.491,02 1.497.094,63 1.197.310,53 6.187.784,28 Programska djelatnost ostalih O[ I. M. Ronjgova 224.223,00 185.440,00 173.680,00 205.080,00 788.423,00 Ukupno: Program zakonskog standarda - dec. funkcije 14.183.197,38 14.455.208,78 14.010.616,61 15.157.635,71 57.806.658,48 Program standarda iznad državnog - Šire javne potrebe u OŠ Program produženog bor. i cjelodnevnog odgojno- 1.278.880,00 1.308.862,00 2.460.941,18 7.209.016,34 12.257.699,52 obraz. rada Program rada s u~enicima s teško}ama 142.576,72 146.056,08 167.327,60 189.546,95 645.507,35 Program rada s darovitim u~. (E-mat.u~., LIADO, 158.627,23 230.243,44 231.302,37 190.064,82 810.237,86 Šah, Debata) Rano informati~ko obrazovanje od 1. do 4. razreda 558.876,00 744.343,00 900.420,00 961.765,66 3.165.404,66 osnovne šk. Program me|ugradske i me|unarodne suradnje 25.236,00 51.147,50 58.660,28 32.000,00 167.043,78 Program školskih manifestacija 23.998,41 60.995,09 93.279,03 89.959,88 268.232,41 Program stvaralaštva – Novigradsko prolje}e 24.800,00 20.000,00 24.000,00 20.000,00 88.800,00 Ostale aktivnosti 89.715,00 57.360,25 54.277,50 74.940,50 276.293,25 Programi stru~nog usavršavanja 66.520,00 147.685,00 97.430,00 139.320,00 450.955,00 Provedba elemenata HNOS-a u 24 OŠ 0,00 119.948,32 229.049,03 0,00 348.997,35 Sudjelovanje OŠ u UNICEF-ovu programu 0,00 0,00 0,00 38.000,00 38.000,00 Šire javne potrebe osnovnih škola drugih osniva~a 0,00 Program produženog bor. i cjelodnevnog 121.510,00 120.745,00 202.478,94 411.068,23 855.802,17 odgojno-obrazovnog rada Alternativni i eksperimentalni programi 13.940,00 22.960,00 40.200,00 29.880,00 106.980,00 Program školskih manifestacija 2.999,87 13.977,90 9.964,06 0,00 26.941,83 Ukupno: Program standarda iznad državnog – šire 2.507.679,23 3.044.323,58 4.569.329,99 9.385.562,38 19.506.895,18 javne potrebe Ukupno Glava 4. 16.690.876,61 17.499.532,36 18.579.946,60 24.543.198,09 77.313.553,66 Ukupno razdjel 04 69.856.290,19 72.663.705,78 78.783.635,94 96.062.357,71 317.365.989,62

*Izvr{enje prora~una Grada Rijeke 412 Q Izvje{}a odjela gradske uprave Odjel gradske uprave za provedbu dokumenata prostornog ure|enja i gra|enje Q 413 5.6. Odjel gradske uprave za zdravstvo i socijalnu skrb

U Odjelu gradske uprave za zdravstvo i socijalnu skrb obavljaju se poslovi vezani uz socijal- nu skrb, uz unapre|enje dostupnosti zdravstvene zaštite i pružanje višeg standarda zdrav- stvene i psihosocijalne zaštite gra|anima od onog koji osigurava država, te nadzor nad provedbom mjera nacionalne populacijske politike. Poslovi vezani uza skrb za gra|ane koji zbog nepovoljnih osobnih i/ili društvenih razloga i okolnosti nisu u stanju samostalno zadovoljiti osnovne životne potrebe, obuhva}aju pra}enje relevantnih socioekonomskih i sociodemografskih pokazatelja, utvr|ivanje potreba gra|ana, predlaganje, provedbu i evaluaciju mjera socijalne skrbi putem Socijalnog programa Grada Rijeke. Navedeni poslovi obuhva}aju i smještaj potrebitih u objekte nužnog smještaja. Poslovi vezani uz unapre|enje dostupnosti i kvalitete zdravstvene zaštite i socijalne skrbi na podru~ju grada obuhva}aju vo|enje brige o objektima od zna~enja za Grad Rijeku, nabavu opreme za ustanove i druge pravne osobe, pružanje potpore stru~nom usavršavanju kadro- va i organizaciji stru~nih skupova te pra}enje rada zdravstvenih i socijalnih ustanova ~iji je osniva~ Grad Rijeka (Psihijatrijska bolnica Lopa~a i Dom za dnevni boravak djece Ti}). Poslovi usmjereni na pružanje višeg standarda zdravstvene i psihosocijalne zaštite gra|anima od onoga koji osigurava država, obuhva}aju pra}enje zdravstveno-statisti~kih, sociodemo- grafskih pokazatelja i pojedinih ~imbenika kvalitete okoliša koji mogu utjecati na zdravlje gra|ana, utvr|ivanje potreba gra|ana, utvr|ivanje prioriteta iz podru~ja zdravstvene i psiho- socijalne zaštite, izbor programa i projekata, raspodjelu prora~unskih sredstava te program- sko i financijsko pra}enje provedbe projekata i programa. Ovi poslovi obuhva}aju i provedbu razli~itih edukativnih i promidžbenih aktivnosti (izrada promidžbenog materijala, organizaci- ja manifestacija, okruglih stolova, tribina, predavanja i sl.) vezanih uz podru~ja zdravstva i socijalne skrbi, te izradu lokalnih strategija i akcijskih planova usmjerenih na zaštitu poseb- no osjetljivih skupina stanovništva (osobe s invaliditetom, osobe starije životne dobi i sl.). Odjel obavlja i administrativno-tehni~ke poslove za Povjerenstvo za borbu protiv ovisnosti Grada Rijeke, uskla|uje aktivnosti vezane uz sudjelovanje Grada Rijeke u državnim i me|u- narodnim projektima usmjerenima na unapre|enje zdravlja i kvalitete života cjelokupnog stanovništva ili pojedinih socijalno osjetljivih skupina gra|ana (Europska mreža zdravih gra- dova, Akcija gradovi i op}ine prijatelji djece) te aktivnosti vezane uz obveze Grada Rijeke prema nacionalnoj populacijskoj politici. Ove poslove obavlja dvanaest službenika i pro~elnica Odjela. U svibnju 2008. unutar Odjela ustrojena je Služba za socijalnu skrb. Odjel gradske uprave za zdravstvo i socijalnu skrb Q 415

Odjel gradske uprave za zdravstvo i socijalnu skrb navedene poslove realizira preko sljede}ih programa i projekata: 1. Socijalni program Grada Rijeke 2. Program psihosocijalne zaštite gra|ana 3. Program zaštite tjelesnog i mentalnog zdravlja 4. Program kapitalnih ulaganja i stru~nog usavršavanja djelatnika u zdravstvu i socijalnoj skrbi 5. Projekt Rijeka – zdravi grad 6. Akcija Gradovi i op}ine – prijatelji djece

Socijalni program Grada Rijeke U skladu sa Zakonom o socijalnoj skrbi, Grad Rijeka od 1993. godine svojim socijalno ugro- ženim gra|anima osigurava ostvarivanje socijalnog prava na podmirenje troškova stanova- nja (najamnina, komunalna naknada, elektri~na energija, plin, centralno grijanje, voda i od- vodnja i odvoz sme}a). Uz taj zakonski minimum socijalnih prava koje je Grad Rijeka dužan osigurati, gra|anima se putem Socijalnog programa Grada Rijeke osiguravaju i druga soci- jalna prava u ve}em opsegu no što to predvi|a Zakon, pa ~ak i neki oblici pomo}i koji njime uop}e nisu predvi|eni (naknada troškova prehrane, javnoga gradskog prijevoza, boravka djece u jaslicama i vrti}u, kori{tenja usluge pomo}i i njege u ku}i, smje{taja i lije~enja u Psihijatrijskoj bolnici Lopa~a, pružanje mjese~ne nov~ane pomo}i umirovljenicima i razne jednokratne potpore i pomo}i). Ta se socijalna prava uvode na osnovi sustavnog pra}enja so- cijalnih pokazatelja i istraživanja socijalnih potreba gra|ana. Razli~ite oblike pomo}i u okviru Socijalnog programa Grada Rijeke koristilo je godišnje više od deset tisu}a korisnika (samaca i obitelji), odnosno više od 14 tisu}a gra|ana u dobi od 0 do 93 godine života (otprilike 10% ukupne gradske populacije), koji su u prosjeku go- dišnje ostvarivali 16.413 razli~itih oblika pomo}i. Nužni privremeni smještaj Grada Rijeke, u objektima na tri lokacije, trenuta~no koristi 435 osoba. 416 Q Izvje{}a odjela gradske uprave

Program psihosocijalne zaštite gra|ana Aktivnosti pružanja psihosocijalne zaštite pripadaju podru~ju zaštite i unapre|enja mental- nog zdravlja. Grad Rijeka pruža potporu brojnim projektima i programima ustanova i udruga radi dodatne psihosocijalne zaštite pojedinih posebno osjetljivih skupina gra|ana (djeca i mladi, žene i obitelji, osobe s invaliditetom, osobe starije životne dobi, branitelji i stradalnici rata, besku}nici i drugi). U ovome mandatnom razdoblju najviše se pažnje posvetilo prevenciji obiteljskog nasilja i nasilja me|u djecom i mladima. Treba istaknuti da Grad Rijeka u provedbi ovoga programa ima iznimno dobre partnerske odnose s ustanovama socijalne skrbi, zdravstvenim ustano- vama, vjerskim i humanitarnim organizacijama te udrugama.

Program zaštite tjelesnog i mentalnog zdravlja Program je najve}im dijelom usmjeren na preventivnu zdravstvenu zaštitu s ciljem smanje- nja u~estalosti pojave bolesti u ~ijem nastanku i tijeku zna~ajnu ulogu imaju razli~ita za zdravlje rizi~na ponašanja (pušenje, uporaba alkohola, uporaba droga, nepravilna prehrana, sjedila~ki na~in života, rizi~na spolna ponašanja i ostali ~imbenici rizika) i za zdravlje korisna ponašanja. Program zaštite tjelesnog i mentalnog zdravlja provodio se u partnerstvu sa zdravstvenim ustanovama, udrugama (prosje~no se godišnje sura|ivalo s 15-ak udruga) te akademskom zajednicom (Sveu~ilište u Rijeci, Medicinski fakultet, Filozofski fakultet). U razdoblju 2005.–2009. godine Program zaštite tjelesnog i mentalnog zdravlja u najve}oj je mjeri bio usmjeren na prevenciju bolesti ovisnosti, s posebnim naglaskom na prevenciju zloporabe droga. Odjel je prosje~no godišnje financirao i sudjelovao u provedbi 50-ak proje- kata/programa iz tog podru~ja, u koje je bilo uklju~eno približno 12.000 direktnih korisnika. Odjel gradske uprave za zdravstvo i socijalnu skrb Q 417

Kapitalna ulaganja i stru~no usavršavanje djelatnika u zdravstvu i socijalnoj skrbi Ulaganje u prostor i opremu rezultiralo je poboljšanjem standarda za korisnike, kao i uvjeta rada za zaposlenike koji gra|anima mogu pružiti kvalitetniju uslugu. Me|u zna~ajnim ulaganjima u ove ~etiri godine zasigurno su bili ure|enje novih prostora za Sklonište za žene – žrtve obiteljskog nasilja i stambene zajednice za nezbrinutu djecu pri Domu za djecu Ivana Brli} Mažurani}, ~etiri nova kluba za starije osobe i umirovljenike (Sr- do~i, Drenova, Krimeja i Trsat), ure|enje Psihijatrijske bolnice Lopa~a i objekta nužnog smje- štaja u Ul. A Mihi}a, nabava dvaju ure|aja za svladavanje arhitektonskih barijera osoba s invaliditetom (scalamobil), novog kombi-vozila za prijevoz djece s poteško}ama u razvoju, opreme za Medicinski fakultet Sveu~ilišta u Rijeci u iznosu od 560.000,00 kuna te nabava opreme i ure|enje prostora KBC-a Rijeka u vrijednosti preko 6.400.000,00 kn. Uz to je iz- ra|en idejni projekt rekonstrukcije bazena na Školji}u kao rekreacijsko-rehabilitacijskog cen- tra i Prostorna studija mogu}nosti izgradnje nove socijalne ustanove ili dogradnje postoje}eg kompleksa Doma za starije i nemo}ne osobe Kantrida. Odjel je pružio financijsku potporu dodatnom stru~nom usavršavanju brojnim zdravstvenim radnicima i omogu}io izdavanje stru~ne literature te podržao organizaciju niza stru~nih sku- pova koje su organizirali zdravstveni i socijalni djelatnici na našem podru~ju.

Projekt Rijeka – zdravi grad Odjel je koordinirao obveze Grada Rijeke u okviru projekta Europska mreža zdravih gradova u IV. fazi Svjetske zdravstvene organizacije – realizaciju godišnjih akcijskih planova vezanih uz klju~ne teme projekta, redovito prisustvovanje predstavnika Grada Rijeke na poslovnim 418 Q Izvje{}a odjela gradske uprave

sastancima, sastancima i edukacijama tematskih grupa te osiguranje adekvatnih i održivih tehni~kih, administrativnih i financijskih sredstava za nadzor, upravljanje i vrednovanje pro- jekta. Za potrebe projekta Odjel je izra|ivao izvješ}a o provedbi godišnjih akcijskih planova i završno izvješ}e o postignu}ima tijekom pet godina trajanja projekta. Zbog iznimne aktivno- sti i zapaženog zalaganja u provedbi projekta, koordinatorica projekta Rijeka – zdravi grad i pro~elnica Odjela gradske uprave za zdravstvo i socijalnu skrb izabrana je za ~lanicu Savje- todavnog odbora Europske mreže zdravih gradova u IV. fazi, što je veliko priznanje Rijeci i pridonosi njezinoj slici grada kojem je tema zdravlja na prvome mjestu. Grad Rijeka ~lan je i Hrvatske mreže zdravih gradova koja je 2008. obilježila dvadesetu go- dišnjicu rada kampanjom pod nazivom Povezani zdravljem, u sklopu koje je Rijeka bila nosi- telj obilježavanja Mjeseca posve}enog cjeloživotnom u~enju i Mjeseca posve}enog kvalite- ti života osoba s invaliditetom. U okviru projekta djeluje i pet interesnih grupa gra|ana projekta Rijeka – zdravi grad (održivi razvoj, o~uvanje okoliša, djeca i mladi, osobe s invaliditetom, osobe tre}e životne dobi). Re- zultati njihova rada dokaz su sustavnog osmišljavanja i provo|enja koncepta zdravlja na razini lokalne samouprave, a ovdje je bitno istaknuti da je projekt, pokrenuvši niz inicijativa, postao prepoznatljiv u lokalnoj zajednici te time pridonio razvojnom putu civilnog društva u cjelini.

Izdava~ka djelatnost Dio komunikacijske strategije Grada Rijeka, uz brojne druge aktivnosti koje se poduzimaju, ~ini i izdava~ka djelatnost. Njome se nastoji informirati gra|ane o mjerama koje Grad Rijeka poduzima kako bi svojim gra|anima omogu}io viši standard socijalne, psihosocijalne i zdrav- stvene zaštite. Uz to se izdavanjem promidžbenog materijala gra|ane nastoji motivirati na korištenje usluga koje im Grad osigurava te na usvajanje ponašanja koja koriste zdravlju i napuštanje ponašanja koja mu mogu štetiti, kako bi u kona~nici gra|ani bili zdraviji i zado- voljniji životom. Izdavanjem promidžbenog materijala nastoji se, isto tako, upoznati stru~na i šira javnost s problemima i potrebama gra|ana Rijeke, posebno onima koji se pojavljuju kod odre|enih socijalno osjetljivih skupina stanovništva. Treba istaknuti i da izdava~ka dje- latnost zasigurno pridonosi promociji Grada Rijeke, kao i brendiranju Grada Rijeke kao zdra- voga grada i grada prijatelja djece. Odjel gradske uprave za zdravstvo i socijalnu skrb Q 419

Promidžbeni materijal pripreman je u suradnji s partnerskim organizacijama (ustanovama i udrugama) ~ija se djelatnost promovirala, te sa stru~njacima koji se bave zdravstvenom za- štitom gra|ana, a distribuiran je na sva mjesta na kojima se okupljaju ciljne skupine gra|ana kojima je pojedini materijal bio namijenjen (lije~ni~ke ordinacije, Centar za socijalnu skrb, Za- vod za zapošljavanje, udruge itd.), ali i predstavljen na mnogim državnim i me|unarodnim skupovima. Broj izdanih tiskanih uradaka od 2005. godine neprestano je u porastu. Ukupno je izdano 78 tiskanih materijala na hrvatskom i engleskom jeziku, od toga 42 razli~ita letka (273.500 primjeraka), potom 11 razli~itih plakata (1.632 primjerka), 9 brošura (49.800 primjeraka), tri knjige (2.300 primjeraka) i 13 ostalih materijala (iskaznice, bookmarkeri, obrasci i ankete). Ukupna naklada svega tiskanog materijala iznosi 378.232 primjerka. Nakon evaluacije Socijalnog programa Grada Rijeke, provedene 2006. godine, koja je poka- zala da je percepcija informiranosti gra|ana i korisnika o ovome programu niska, posebna se pažnja posvetila informiranju gra|anstva o oblicima pomo}i koji se pružaju socijalno ugroženim gra|anima u okviru programa.

Grad Rijeka – prijatelj djece S ciljem unapre|enja kvalitete života djece i mladih te održavanja po~asnog naziva grada – prijatelja djece, Odjel je tijekom cjelokupnog trajanja akcije provodio programe za djecu iz podru~ja zdravstva i socijalne skrbi, uskla|ivao rad i obveze gradskoga koordinacijskog od- bora na svim programskim podru~jima akcije (zdravlje, kultura i sport, socijalna skrb, odgoj i školstvo...) te sudjelovanje predstavnika Grada na godišnjim susretima i savjetovanjima gradova/op}ina – prijatelja djece i izbor gradske Naj-akcije za koje je Grad redovito nagra|ivan. Izradom tiskovnih materijala koji su tematski vezani uza zdravlje i socijalnu zaštitu djece, Odjel je, me|u ostalim, promovirao prijateljsku orijentaciju Grada Rijeke prema djeci.

Financijsko izvje{}e Odjela gradske uprave za zdravstvo i socijalnu skrb za razdoblje 2005.–2008.*

Program / potprogram 2005. 2006. 2007. 2008. Ukupno 1. Socijalni program Grada Rijeke 26.891.308,34 31.666.511,34 32.172.583,57 36.008.679,08 126.739.082,33 2. Zaštita tjelesnog i mentalnog 1.901.924,95 1.870.644,20 2.052.139,34 3.663.937,02 9.488.645,51 zdravlja 3. Kapitalne ulaganja i donacije 2.207.019,07 2.149.254,61 3.234.723,61 1.339.971,67 8.930.968,96 4. Rijeka – zdravi grad 265.516,63 474.952,27 704.955,69 1.478.302,13 2.923.726,72 5. Akcija 49.451,41 52.945,00 56.376,88 932.407,94 1.091.181,23 Gradovi i op}ine – prijatelji djece 6. Osnovna aktivnost Odjela 190.692,34 451.918,62 496.455,07 558.817,48 1.697.883,51 7. Dom za dnevni boravak djece Ti}** – – – 1.375.136,78 1.375.136,78 Ukupno realizirana sredstva 31.505.912,74 36.666.226,04 38.717.234,16 45.357.252,10 152.246.625,04

*Izvr{enje prora~una Grada Rijeke ** Do 2008. godine kada postaje prora~unski korisnik, sredstva su se osiguravala u sklopu socijalnog programa. 420 Q Izvje{}a odjela gradske uprave Odjel gradske uprave za provedbu dokumenata prostornog ure|enja i gra|enje Q 421 5.7. Odjel gradske uprave za kulturu

Djelokrug rada

Q U Odjelu gradske uprave za kulturu osiguravaju se lokalne potrebe stanovnika u podru~ju kulture. Ti poslovi i zada}e obuhva}aju pra}enje stanja u podru~ju kulture, osiguravanje financijskih i materijalnih uvjeta za rad ustanova kojima je Grad osniva~ i vlasnik, predla- ganje programa javnih potreba Grada u kulturi, raspodjelu sredstava Prora~una Grada odobrenih za programe iz podru~ja muzejske, galerijske, likovne, knjižni~ne i nakladni~ke, glazbene, scenske i filmske djelatnosti, djelatnosti novih medija i kulture mladih te kul- turnih manifestacija i zaštite kulturnih dobara, pra}enje namjenskog korištenja sredsta- va Prora~una Grada te izradu strateških dokumenata kulturne politike Grada. Q Odjel prati rad i upravljanje u ustanovama u kulturi kojima je Grad vlasnik i osniva~, pra- ti i poti~e rad udruga te drugih pravnih i fizi~kih osoba u kulturi, pruža stru~nu pomo} u ostvarenju programa i u rješavanju problematike korisnika Prora~una Grada u kulturi, su- djeluje u pripremi i realizaciji kulturnih manifestacija od zna~enja za Grad, objedinjuje i razmatra predložene projekte iz institucionalne i izvaninstitucionalne kulture te predlaže njihovo prihva}anje, sudjeluje i poti~e predstavljanje i razvoj kulturnog stvaralaštva te specifi~nih potreba mladih. Q Odjel vodi brigu o objektima kulture. Vo|enje brige o objektima kulture obuhva}a poslo- ve u vezi s gospodarenjem i održavanjem objekata od zna~enja za Grad. Poslovi gospo- darenja objektima obuhva}aju ugovaranje zakupa odnosno na~ina korištenja objekata, a poslovi vezani za održavanje obuhva}aju pripremu dokumentacije te vo|enje brige oko nadzora nad izvo|enjem radova na teku}em i investicijskom održavanju. Q Odjel sustavno prati i obavlja poslove iz djelokruga zaštite i o~uvanja kulturnih dobara. Odjel koordinira i provodi programe zaštite i o~uvanja kulturnih dobara u vlasništvu Gra- da te gradnju novih objekata ustanova u kulturi kojih je osniva~ Grad a koji se su/financi- raju iz sredstava spomeni~ke rente i ostalih prora~unskih sredstava te iz drugih izvora sukladno propisima (u dijelu izrade projektne dokumentacije te u dijelu nadzora i izvo|e- nja radova), i s tim u svezi provodi postupke javne nabave radova i usluga te ugovara i prati njihovu realizaciju. Odjel sura|uje s nadležnim službama i institucijama u svim pita- njima zaštite i o~uvanja kulturnih dobara te izra|uje godišnje i dugoro~ne planove raspo- djele sredstava spomeni~ke rente. Ustrojstvo Odjela

Q S obzirom na pove}anje opsega poslova koje obavlja Odjel gradske uprave za kulturu u zaštiti i o~uvanju kulturnih dobara, Služba za zaštitu i o~uvanje kulturnih dobara prerasla je u Direkciju za zaštitu i o~uvanje kulturnih dobara. Rije~ je i dalje o brizi za objekte kojima Odjel gradske uprave za kulturu Q 423

upravlja Grad, kao i o kulturnim dobrima u vlasništvu drugih fizi~kih i pravnih osoba te o izgradnji novih objekata ustanova u kulturi kojima je osniva~ Grad. U nadležnosti je novoo- snovane Direkcije predlaganje i koordiniranje provedbe programa zaštite i o~uvanja kultur- nih dobara u vlasništvu Grada Rijeke, kojima upravlja Odjel gradske uprave za kulturu, vo|enje i koordiniranje projekata izgradnje novih objekata ustanova u kulturi, kojih je osni- va~ Grad, i to u dijelu izrade projektne dokumentacije te u dijelu nadzora i izvo|enja radova. Direkcija, isto tako, izra|uje i sve kratkoro~ne i dugoro~ne financijske planove vezane uz raspodjelu sredstava spomeni~ke rente i druge financijske planove koji se odnose na finan- ciranje programa zaštite i o~uvanja kulturnih dobara te na izgradnju novih objekata ustano- va u kulturi. Pra}enje realizacije provedbe programa zaštite i o~uvanja kulturnih dobara koji se sufinanciraju iz Prora~una Grada Rijeke, kroz Javne potrebe u kulturi Grada Rijeke i pu- tem Javnog poziva za obnovu i sanaciju pro~elja i krovova na podru~ju zašti}ene Urba- nisti~ke cjeline Grada Rijeke, tako|er su djelokrug njezina rada, a tu je i predlaganje progra- ma zaštite i o~uvanja kulturnih dobara za sufinanciranje u sklopu javnih potreba Ministarstva kulture Republike Hrvatske i fondova Europske unije. U djelokrugu rada Direkcije je i izrada op}ih akata na temelju kojih se prikupljaju sredstva spomeni~ke rente na podru~ju grada Rijeke, kao i prijedlozi za Poglavarstvo Grada Rijeke iz djelokruga zaštite i o~uvanja kulturnih dobara te provo|enje postupaka prou~avanja, evidentiranja, dokumentiranja i pra}enja stanja kulturnih dobara s ciljem stvaranja jedinstvene baze podataka o kulturnim dobrima na podru~ju Grada Rijeke, i to sve u suradnji s Ministarstvom kulture Republike Hrvatske. Usporedno s provedbom, Direkcija o postupcima informira javnost s ciljem promicanja aktivnosti Grada na podru~ju zaštite i o~uvanja kulturnih dobara Grada Rijeke.

Q U Direkciji programa ustrojila se Služba za koordinaciju programa u Hrvatskom kulturnom domu, Filodrammatici i galeriji Kortil. Služba je ustrojena sa svrhom optimizacije obavljanja poslova i zada}a iz djelokruga Odjela te kvalitetnije koordinacije programa u tim prostorima u kojima se održavaju gotovo svi kulturni programi izvan kul- turnih ustanova u gradu Rijeci. Do ustrojavanja službe, korisnici prostora sve~ane dvora- ne Filodrammatica, izložbenog salona Filodrammatica, velike dvorane HKD-a, dva balet- na studija i svih popratnih prostora u HKD-u programe su dogovarali s pojedinim dje- latnicima Odjela gradske uprave za kulturu, koji svoj službeni~ki posao obavljaju u ure- dima u zgradi na Korzu. S obzirom na raznovrsnost, specifi~ne zahtjeve i brojnost pro- grama, postojala je potreba zapošljavanja voditelja službe kao koordinatora svih korisnika prostora i organizatora programa, koji je postavljen na ~elo ve} postoje}e tehni~ke eki- pe. Profesionalni voditelj bio je potreban i radi održavanje postignute razine programa u galeriji Kortil koju je Hrvatska zajednica samostalnih umjetnika, zbog njezina profiliranog izložbenog programa, 2001. godine uvrstila u popis relevantnih izložbenih prostora.

Q Da bi se sustavno pratila i intenzivirala me|unarodna suradnja Grada Rijeke u podru~ju kulture, u rujnu 2008. pri Odjelu je zaposlen suradnik za me|unarodnu suradnju. Cilj je sustavno pra}enje svih zbivanja europskih i svjetskih asocijacija za kojima u Odjelu postoji zanimanje, ili me|unarodnih asocijacija kojih je redovni, stalni ili pridruženi ~lan Grad Rijeka (Les Rencontres, Eurocities, Culturenet, European Capitals of Culture); pra- }enje programa Europske unije te izrada prijava projekata Odjela na europske fondove, natje~aje Europske unije i druge natje~aje na podru~ju kulture i umjetnosti; sustavno 424 Q Izvje{}a odjela gradske uprave

pra}enje svih programa i ponuda partnerstva za me|unarodnu suradnju drugih gradova i op}ina te županija u Hrvatskoj, u Europskoj uniji i u svijetu; suradnja s Ministarstvom kulture, Upravom za me|unarodnu suradnju; bilateralna kulturna suradnja, posebno s gradovima prijateljima Grada Rijeke, te ostale aktivnosti s ciljem promocije Grada Rijeke kao grada kulture na me|unarodnom planu. Javne potrebe u kulturi Q U skladu s odredbama Zakona o financiranju javnih potreba u kulturi, Grad Rijeka je pu- tem Odjela gradske uprave za kulturu svake godine objavljivao Poziv za predlaganje Pro- grama javnih potreba u kulturi Grada Rijeke za sljede}u godinu. Pozivu se svake godine odazivao sve ve}i broj korisnika pa se tako za 2009. godinu ukupno prijavilo 700 zainte- resiranih subjekata s više od 1.300 predloženih programa. Nakon Poziva, ~lanovi sedam kulturnih vije}a razmatrali su sve pristigle prijedloge i predlagali programe koje bi Grad svakako trebao sufinancirati u skladu s mogu}nostima Prora~una. Q Odjel gradske uprave posebnu je pažnju usmjeravao na razvijanje partnerskih odnosa s udrugama u kulturi, a to se najbolje vidjelo u godišnjem sufinanciranju njihovih programa. U ovih nekoliko godina broj godišnje sufinanciranih udruga u kulturi popeo se na zavidnu razinu od 100 udruga u kulturi. Od sveukupnog broja udruga za kulturu, gotovo 50% njih je organiziralo program za djecu i mlade, bilo da mladi sudjeluju u stvaranju programa ili su korisnici tih programa. Poticali su se projekti koji razvijaju kreativnost djece i mladeži u svim djelatnostima. Grad je uz programska sredstva izdvajao i sredstva za tehni~ku potporu programima, npr. u brojnim manifestacijama, naj~eš}e koncertima, podmirenje troškova struje, vode, montaže i demontaže gradske pozornice i sli~no. Q U okviru koncertne djelatnosti, u Rijeci je od 2005. do kraja 2008. godine održano više od 900 koncerata klasi~ne, jazz, rock i alternativne glazbe. Me|u njima su i godišnji koncerti tridesetak udruga u glazbenoj djelatnosti. Ostvareni su mnogi iznimno vrijedni i atraktivni programi u okviru doma}ih i inozemnih gostovanja glazbenih umjetnika i an- sambala. Rije~ka filharmonija izvela je upe~atljivu izvedbu Carmine Burane, kantate C. Orffa, u bivšoj tvornici Torpedo, a ne manje vrijedne izvedbe imali su i Rije~ki komorni orkestar, nekoliko rije~kih zborova, vokalni sastavi i brojni talentirani pojedinci. Visoku razinu glazbene produkcije i reprodukcije potvrdili su brojni rije~ki glazbenici i kulturni djelatnici koji su postigli zna~ajne državne i me|unarodne nagrade i priznanja – unutar civilnog sektora to su ponajviše zborovi i vokalni sastavi. U protekle ~etiri godine poduprlo se 32 usavršavanja mladih glazbenih talenata u okviru majstorskih seminara u zemlji i inozemstvu. U odnosu na prošlo mandatno razdoblje, novost je i da u Rijeci danas djeluju ~ak tri kon- certne agencije – Glazbena agencija Haller, Koncertna agencija G.I.S. u suradnji s kon- certnom agencijom Artagent iz Zagreba i Kulturno-umjetni~ka udruga Artel, koje pri- re|uju brojna doma}a, ali i inozemna vrijedna gostovanja.

Q Tijekom ovoga mandatnog razdoblja pružila se velika potpora programima alternativne kulture. Sufinancirali su se programi brojnih rock i drugih alternativnih rije~kih sastava i ostalih kulturnih programa u klubovima te brojne zapažene manifestacije. Q U ovome mandatnom razdoblju u glazbenoj djelatnosti Rijeke izdano je vi{e od 30 CD-al- buma klasi~ne, jazz- i rock-glazbe, uklju~ivši i posebne projekte za najmla|u dob. Valja Odjel gradske uprave za kulturu Q 425

istaknuti i da je izdano nekoliko muzikoloških vrijednih notnih izdanja u suradnji s Ustano- vom Ivan Mateti} Ronjgov i Maticom hrvatskom – ogrankom u Rijeci, koja je ~itavo pro- teklo razdoblje posvetila sustavnom notografiranju i izdavanju vrijednog opusa rije~koga skladatelja Vjekoslava Gržini}a. Q Pokrenulo se programe ja~anja kulturnog identiteta Rijeke, odnosno sveobuhvatno znan- stveno istraživanje glazbene baštine Rijeke i okolice u svrhu budu}ega, još boljeg, pred- stavljanja bogate rije~ke glazbene prošlosti te popularizacije i prezentacije plodne rije~ke glazbe umjetnosti i djelatnosti. Podržana su brojna glazbeno-nakladni~ka CD izdanja glazbenika klasi~ne, pop, rock i klapske glazbe, uz vrijedna izdanja dje~jih zbornih skladbi. Q U Rijeci su održani mnogobrojni izložbeni i ostali programi koji se odnose na likovnu umjetnost, povijest umjetnosti i kulturnu baštinu, kao što su: predavanja, izdavanja i predstavljanja knjiga i ~asopisa, radionice, znanstveni skupovi itd. Ti su programi realizi- rani kroz djelatnost brojnih udruga, umjetni~kih agencija ili pojedina~nih autorskih proje- kata. Svi su oni kontinuiranim djelovanjem pozitivno djelovali na rije~ku sredinu, pružaju}i rije~koj publici mogu}nosti proširenja likovnih spoznaja i približivši javnosti rad kvalitetnih suvremenih autora. Bitno je istaknuti i pojavu novih subjekata na likovnoj sceni Rijeke, udruga mladih koji svoje programe uspješno realiziraju u razli~itim gradskim prostorima kao što su klub Palach, savez udruga Molekula ili Galerija Kružna. Održani su zapaženi me|unarodni skupovi, pokrenuti ~asopisi i zbornici te realiziran ~itav niz vrijednih likovnih monografija. Godine 2006. ustanovljena je Nagrada za likovnu umjetnost Ivo Kalina, koja se dodjelju- je za najbolju izložbu suvremene umjetnosti postavljenu u galerijskim ili javnim prostori- ma u Gradu Rijeci u jednoj kalendarskoj godini. Nagradu je u 2006. godini dobila retros- pektivna izložba Zlatka Kutnjaka pod nazivom Umjetnost je – umjetnost nije, održana u MMSU-u, a za 2007. izložba 8372 Nisu došli u organizaciji Vije}a bošnja~ke nacionalne manjine Grada Zagreba, održana u Galeriji Kortil. Q U okviru knjižne i nakladni~ke djelatnosti odlu~ilo se razvijati i dodatne mjere kako bi politika prema knjizi bila u~inkovita. Najve}i dio sredstava namijenjenih za knjigu u okvi- ru financiranja javnih potreba u kulturi, bio je namijenjen nakladništvu i nakladnicima. Novom politikom prema knjizi željelo se razvijati odnose prema svim dijelovima procesa nastanka knjige i njezina prihva}anja od publike. Na operativnoj razini ta je politika uklju~ila stvaranje okvira za djelovanje na autorskoj, proizvodnoj razini, distribucijskoj razini i recepcijskoj razini (manifestacije, promocije itd.) Q Iako jedinice lokalne samouprave nemaju velik utjecaj na razvoj filmske djelatnosti, koja je u nas regulirana nacionalnom kulturnom politikom i tržištem, Grad Rijeka je u skladu sa svojim ovlastima i financijskim mogu}nostima u proteklome mandatu u~inio znatne napore da se u Rijeci razvija filmska kultura te da se institucijama, udrugama i pojedinim stvarateljima omogu}e uvjeti za djelovanje. Znatnim pove}anjem sredstava namijenje- nih sufinanciranju filmske djelatnosti potaknulo se filmske stvaratelje na snimanje krat- kometražnih filmova – igranih, dokumentarnih, animiranih i eksperimentalnih o temama vezanim uz Rijeku i u Rijeci. Slijedom toga, pri Državnom arhivu stvoreni su uvjeti za traj- nu pohranu vrijednih zapisa audiovizualne baštine rije~ke provenijencije, a razvile su se i filmske manifestacije koje isti~u mediteransko obilježje grada Rijeke (filmski festival Me- diteranske igre). 426 Q Izvje{}a odjela gradske uprave

Q Pokretanjem Art-kina Croatia, što je posebno važan doga|aj u rije~koj kulturi, jasno su se odredile smjernice kulturne politike Grada prema filmu što }e, vjerujemo, u budu}nosti utjecati ne samo na rije~ku, ve} i na nacionalnu filmsku scenu. Q U ovome mandatnom razdoblju podupirali su se i programi koji su promovirali ~akavsku baštinu primorskoga kraja, npr. etno-eko festival Jabuka, Baš}inski glasi – smotra rije~- kih i hrvatskih klapa, sa svrhom poticanja autohtonih djela, podupiru se programi usta- nove Ivan Mateti} Ronjgov – ^akav~i}i pul Ronjgi, Kanat pul Ronjgi te posebni projekti izdavanja CD-albuma ~akavskoga izri~aja, i potpomaže dje~ji festival Kvarneri} koji pro- movira ~akavski izri~aj djece. Q Gradska manifestacija ETNO-smotra pod geslom Bogatstvo je živjeti u raznolikosti, u ove je ~etiri godine zabilježila rast u kvaliteti i produkciji. Osim središnjega folklornog koncer- ta, koji se održao na Korzu i ima zaokruženu koncepciju u suradnji s Hrvatskom glazbe- nom unijom, i popratne su priredbe zadobile kvalitetno višu razinu u izvedbi i produkciji. Izložbena djelatnost, manjinsko izdavaštvo i literarno stvaralaštvo pokazali su bogatu lepezu stvarala~kih potencijala u redovima manjinskih udruga sa sjedištem u Rijeci. Uzlet bilježi i, primjerice, ^eška beseda, ~iji novoizgra|eni reprezentativni Dom, uz pot- poru Grada, postaje mjesto susreta i organizacije niza pojedina~nih manjinskih prireda- ba. Programski uzlet bilježi i aktivnost Teatra Roma Chaplin, a nekolicini je manjinskih udruga "vjetar u le|a" zna~ilo useljenje u nove prostore poput, primjerice, Makedonskog kulturnog društva Ilinden ili Matice Slova~ke Rijeka. Q Kulturni programi mjesnih odbora sve su kvalitetniji, a u njihovu provo|enju sve je izra- ženiji autenti~ni lokalni izri~aj. Primjerice, MO Sveti Kuzam ve} je obogatio svoje vanjske prostore skulpturama koje su rezultat rada sada ve} tradicionalne likovne kolonije na otvorenom Forma viva; MO Školji} oživljava sada gotovo potpuno ure|enu gradsku jez- gru ljetnim programima pod nazivom Ljeto u Starom gradu, a MO Kantrida ve} niz godi- na uspješno ostvaruje likovnu manifestaciju Ex tempore. Odjel gradske uprave za kulturu Q 427

Investicije i kapitalna ulaganja u objekte kulture u vlasništvu Grada

O U ovome mandatnom razdoblju obavljane su pripreme za izgradnju dvaju novih obje- kata kulture – Muzeja moderne i suvremene umjetnosti i Gradske knjižnice Rijeka. O Završena su arheološka istraživanja na lokalitetima u Starom gradu – Trg Jurija Klovi}a i Trg pul Vele crikve.

O Odabrano je idejno rješenje ure|enja Arheološkog parka na Trgu Jurija Klovi}a.

O Provedena su konzervatorsko-restauratorska istraživanja upravne zgrade nekadašnje Še}erane iz 18. st. i odre|ena njezina budu}a namjena.

O Obavljene su sve pripreme za rekonstrukciju zgrade Filodrammaticae.

O Provedena su konzervatorsko-restauratorska istraživanja i zaštitni radovi u Dominikan- skom samostanu.

O Obnovljen je mauzolej Gorup na groblju Kozala.

O Izra|ena je Konzervatorska podloga cjelina groblja Trsat i Kozala.

O Završena je restauracija zidnih slika autora Vilima Sve~njaka u OŠ Nikola Tesla i OŠ Turni}.

O Provedena su hitne mjere zaštite na MB Galeb.

O Završena je 1. me|unarodna urbanisti~ko-arhitektonska radionica Krpanje grada/Patc- hing the City.

O U svim zgradama ustanova u kulturi te u zgradama namijenjenima održavanju programa kulture i smještaju udruga u kulturi poštovao se standard u teku}em i investicijskom održavanju te standardi nužni za ostvarivanje razli~itih kulturnih programa koji se u nji- ma održavaju. 428 Q Izvje{}a odjela gradske uprave

Muzej grada Rijeke: O u zgradi je izvedeno novo plinsko grijanje O izvedena je rekonstrukcija vatrodojavnog sustava, sustava tehni~ke zaštite (protuprovala) O sanacija ravnog krova zgrade Gradsko kazalište lutaka: O nabava potrebne tehni~ke opreme: svake se godine osigurava dio financijskih sredstava za tu nabavu O pronalaženje novog skladišnog prostora: skladište u Ben~i}u (privremeno) O realizacija radova na novom plinskom grijanju HNK I. pl. Zajca: O nabava i ugradba sustava za grijanje i hla|enje zgrade: u tijeku je izvo|enje radova O pronalaženje novog prostora za skladište na Delti Gradska knjižnica Rijeka. O obnovljen ogranak Zamet O otvoren novi ogranak Drenova ^eški dom na Pehlinu O završena izgradnja kulturnog centra ^eha Odjel gradske uprave za provedbu dokumenata prostornog ure|enja i gra|enje Q 429

HKD na Sušaku: O pove}ano je montažno gledalište sa 120 na 220 mjesta O nabavljena rasvjetna oprema za potrebe scenske rasvjete O stara vatrodojavna centrala zamijenjena novom O rekonstruirane kupaonice i sustav hla|enja u prostoru koji koristi Balet HNK I. pl. Zajca

Art kino Croatia: O nabavljena je nova zvu~na i audiovizualna oprema za kvalitetno prikazivanje filmova u svim formatima O obavljeni su brojni poslovi na ure|enju kina (vodoinstalacijski, bravarski, elektroinstala- cije, poslovi za{tite i sigurnosti.

Financijsko izvje{}e Odjela gradske uprave za kulturu za razdoblje 2005.–2008.*

Rashod 2005. 2006. 2007. 2008. Ukupno Ustanove kojima je Grad Rijeka 51.788.042,63 53.773.127,61 58.102.036,69 65.615.761,27 229.278.968,20 osniva~ Gradska knjižnica Rijeka 6.680.827,00 6.845.404,52 8.044.698,00 8.458.257,34 30.029.186,86 Muzej grada Rijeke 2.335.707,59 2.907.057,03 2.729.824,00 3.265.269,98 11.237.858,60 Muzej moderne i suvremene 3.487.707,04 3.233.505,79 3.876.837,51 3.763.291,87 14.361.342,21 umjetnosti HNK Ivana pl. Zajca 36.044.223,40 37.421.082,59 39.776.165,18 45.396.554,29 158.638.025,46 Gradsko kazali{te lutaka 3.239.577,60 3.366.077,68 3.674.512,00 4.732.387,79 15.012.555,07 Javne potrebe u kulturi 6.371.400,49 6.014.930,96 8.126.364,44 9.463.634,62 29.976.330,51 Zaštita i o~uvanje kulturnih dobara 633.880,00 880.630,00 1.343.000,00 1.373.870,00 4.231.380,00 Izložbena 818.585,52 658.569,17 1.007.842,07 1.049.080,54 3.534.077,30 Nakladni~ka 1.100.309,21 906.293,23 1.228.957,39 1.266.419,61 4.501.979,44 Scenska 1.090.780,50 1.186.490,00 1.491.400,00 1.921.388,00 5.690.058,50 Glazbena 1.458.631,00 1.380.317,56 1.747.450,00 2.149.630,79 6.736.029,35 Filmska 318.000,00 293.900,00 484.000,00 558.855,90 1.654.755,90 Novi mediji i kutura mladih 158.229,00 132.000,00 188.200,00 260.000,00 738.429,00 Kultura nacionalnih manjina 236.800,00 205.000,00 257.500,00 294.752,90 994.052,90 Udruge prijateljstava 21.000,00 7.000,00 28.000,00 25.000,00 81.000,00 Mjesni odbori 72.000,00 87.000,00 140.000,00 124.491,77 423.491,77 Udruge u mjesnim odborima - - - 36.000,00 36.000,00 Kulturna suradnja 463.185,26 277.731,00 210.014,98 404.145,11 1.355.076,35 Kulturna vije}a 150.562,33 300.735,22 341.352,35 316.156,64 1.108.806,54 Rash. za redovan rad objekata 3.261.242,69 2.594.966,45 2.775.818,40 3.368.284,16 12.000.311,70 Kapitalna ulaganja 13.596.764,70 3.589.046,09 10.784.729,31 9.905.555,00 37.876.095,10 Kapitalne donacije 1.246.265,00 1.025.384,00 4.167.819,58 3.321.320,28 9.760.788,86 Sveukupno 76.414.277,84 67.298.190,33 84.298.120,77 91.990.711,97 320.001.300,91 *Izvr{enje prora~una Grada Rijeke 430 Q Izvje{}a odjela gradske uprave Odjel gradske uprave za provedbu dokumenata prostornog ure|enja i gra|enje Q 431 5.8. Odjel gradske uprave za za sport i tehni~ku kulturu

Osnovna zada}a i djelokrug rada Odjel gradske uprave za sport i tehni~ku kulturu ustrojen je kao upravno tijelo (upravni odjel) Grada za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga Grada lokalnog zna~enja, kao i poslova državne uprave prenijete na Grad Rijeku, u dijelu koji se odnosi na sport i tehni~ku kulturu. Odjel je dužan omogu}iti ostvarivanje prava i potreba gra|ana i pravnih osoba. Odlukom o ustrojstvu upravnih tijela Grada Rijeke odre|eno je da se u Odjelu:

Q osiguravaju lokalne potrebe stanovnika u podru~ju sporta i tehni~ke kulture – poslovi i zada}e vezane uz program javnih potreba Grada u sportu i tehni~koj kulturi, raspodjelu prora~unskih sredstava po namjeni i iznosima odobrenih za navedene programe, na~in i uvjete raspore|ivanja, na~in dodjele, pra}enje i nadzor provedbe programa te pra}enje uporabe i utroška sredstava Prora~una i dr.

Q vodi briga o objektima sporta i tehni~ke kulture – poslovi vezani uz gospodarenje, održa- vanje i izgradnju objekata od zna~enja za Grad, kojima Grad upravlja neposredno ili preko trgova~kog društva Rijeka sport d.o.o. u vlasništvu Grada

Q u suradnji s drugim tijelima Grada osmišljava i planira razvoj mreže objekata sporta i tehni~ke kulture Grada i provode zajedni~ke aktivnosti na projektima Grada

Q obavljaju stru~ni poslovi vezano za sportske manifestacije i manifestacije u tehni~koj kulturi od zna~enja za grad Rijeku

Q provodi poslovna suradnja sa Zajednicom sportskih udruga Grada Rijeke Rije~ki športski savez i Zajednicom tehni~ke kulture Grada Rijeke, kao krovnim udrugama u sportu, od- nosno tehni~koj kulturi, te trgova~kim društvom u vlasništvu Grada Rijeke Rijeka sport d.o.o. za upravljanje, održavanje i izgradnju sportskih i drugih objekata – obuhva}a po- slove usmjerene prema uspješnoj i na zakonu osnovanoj provedbi programa javnih po- treba u sportu i tehni~koj kulturi, osiguravanju uvjeta potrebnih za održavanje programa u objektima sporta i tehni~ke kulture u vlasništvu Grada te poslove vezane uz upravlja- nje, održavanje i izgradnju objekata sporta i tehni~ke kulture. Temeljni zakonski okvir za rad Odjela posebni su propisi iz podru~ja sporta i tehni~ke kulture – Zakon o športu te Zakon o tehni~koj kulturi. Vezano za sportske objekte vlasništvo kojih je Grad Rijeka stekao na osnovi Zakona o sportu, jedinice lokalne samouprave samostalne su u odlu~ivanju o upravljanju, korište- nju i održavanju sportskih objekata kojima Grad Rijeka, temeljem važe}ih propisa odno- sno akata Grada, upravlja neposredno ili posredno. Odjel gradske uprave za sport i tehni~ku kulturu Q 433

Grad Rijeka, kao jedini ~lan-osniva~, osnovao je 2007. godine trgova~ko društvo Rijeka sport d.o.o. za upravljanje, održavanje i izgradnju sportskih i drugih objekata, s kojim se provodi uspješna poslovna suradnja te koordinira rad vezano uz velike projekte od stra- teškog interesa za Grad Rijeku i samo društvo.

Organizacijska struktura i broj zaposlenih Organizacijska struktura Odjela utvr|ena je Pravilnikom o unutarnjem redu – Sistematizaciji poslova i zada}a Odjela. Odjel je ustrojen kao jedinstveno upravno tijelo, bez direkcija. Sistematizacijom poslova i zada}a Odjela, u Odjelu je sistematizirano 11, a popunjeno 10 radnih mjesta. Osam zaposlenika posjeduje VSS, a dva zaposlenika SSS. Svi odreda su du- gogodišnji zaposlenici Odjela. Radom Odjela rukovodi pro~elnik. Do ovakvog ustroja Odjela, kao jedinstvenog upravnoga tijela, bez direkcija za programe sporta i objekte sporta, došlo je nakon osnivanja TD Rijeka sport i prelaska dijela zaposlenih na gospodarenju objektima u trgova~ko društvo koje je, slijede}i novu poslovnu politiku Grada, preuzelo na upravljanje ve}i dio objekata. Na ove je organizacijske promjene utjeca- lo i ja~anje uloge Rije~koga sportskog saveza koji je odgovorno preuzeo, u skladu sa zakon- skim odredbama i ovlastima sadržanim u njima, dio poslova vezanih za programe javnih potreba u sportu. Tim je promjenama oja~ala uloga Odjela kao tijela koje je uzelo aktivnu ulogu, u suradnji s drugim nadležnim tijelima Grada te, prije svega, s TD Rijeka sport, u planiranju i razvoju mreže sportskih objekata te objekata tehni~ke kulture, kao i radu na samim projektima.

Edukacija zaposlenih Edukacija zaposlenih provodi se kontinuirano, u skladu s aktima Grada i postoje}em Planu na razini Grada, koje je odobrilo, odnosno donijelo Poglavarstvo Grada Rijeke. Isti~e se edu- kacija iz podru~ja informatike (ECDL i dr.), stranih jezika, EU integracija, sudjelovanje na se- minarima iz raznih podru~ja (pravo, gra|evinarstvo, ekonomija) i drugi oblici edukacije.

Ciljevi i programska podru~ja u sportu Program javnih potreba u sportu u mandatnom razdoblju 2005.–2009. temeljio se na sljede}im ciljevima:

O poticanje i promicanje sporta

O provo|enje školskog sporta djece i mladeži, sportskih vrti}a, osnovnih i srednjih škola te visokih u~ilišta

O programi treninga i natjecanja te stru~ni rad u sportu

O programi sportske rekreacije i kineziterapijskih aktivnosti

O zdravstvena zaštita sportaša. Poticanje i promicanje sporta odnosi se na sportaše koji su na temelju rezultatskih po- stignu}a ostvarili pravo na naknade i nagrade, te na perspektivne sportaše. Njihovo pra}enje 434 Q Izvje{}a odjela gradske uprave

ostvaruje se temeljem Pravilnika o naknadama za postignute sportske rezultate i Pravilnika o sufinanciranju programa za perspektivne sportaše, a nagrade za rezultatska postignu}a u ekipnoj i pojedina~noj konkurenciji odre|uju se prema Pravilniku o nagradama za rezultate na me|unarodnim natjecanjima i Pravilniku o nagradama za rezultate na nacionalnim natje- canjima (donositelj Rije~ki sportski savez). U svrhu promicanja sporta (izvanredni programi) planirana su sredstva za sufinanciranje zna~ajnih i tradicionalnih sportskih priredaba organiziranih u Gradu Rijeci. Sufinancirani su i ostali programi kao što su nastupi ekipa i pojedinaca na me|unarodnim natjecanjima, koji su to pravo izborili temeljem rezultatskih postignu}a u nacionalnom pr- venstvu, znanstveno-istraživa~ki rad, izdava~ko-nakladni~ki i informacijski programi te pro- grami suradnje i promidžbe. Preko programa školskog sporta djece i madeži, sportskih vrti}a, osnovnih i srednjih škola te visokih u~ilišta provodile su se sportske aktivnosti i natjecanja u~enika i stude- nata, u koja je bilo uklju~eno prosje~no godišnje oko 3.000 u~enika i u~enica osnovnih i srednjih škola iz 41 školskoga sportskog kluba (24 osnovnoškolskih i 19 srednjoškolskih) u 15 sportskih grana te oko 500 studenata organiziranih u prvom redu preko Studentskog zbora Sveu~ilišta u Rijeci. Programi treninga i natjecanja obuhvatili su redovito sufinanciranje 100 sportskih klubo- va i povremeno sufinanciranje 50-ak klubova iz ukupno 45 sportskih grana. Sufinanciranje je posebno bilo naglašeno za deset prioritetnih klubova, "nositelja kvalitete", iz sljede}ih spor- Odjel gradske uprave za sport i tehni~ku kulturu Q 435 tova: atletike (AK Kvarner-Autotrans), košarke (KK Kvarener-Novi resort), nogometa (HNK Rijeka), odbojke (ŽOK Rijeka-KVIG i MOK Rijeka), plivanja (PK Primorje-Croatia osiguranje), rukometa (RK Zamet i ŽRK Zamet-Croatia osiguranje), vaterpola (VK Primorje-Erste banka) i veslanja (VK Jadran). To je u proteklim godinama donijelo pozitivna rezultatska postignu}a ekipa i pojedinaca, dok su ostali sportski klubovi zadržali svoje programske aktivnosti u okvi- rima dotadašnjih, i to uglavnom za provedbu programa djece mla|e dobi. Radi unapre|enja kvalitete rada stru~nog kadra, posebno su se pratili programi obrazovanja i stru~nog usavršavanja te organiziranje stru~nih seminara. Statisti~ki pokazatelji upu}uju na porast broja sudionika u sportu u ove ~etiri godine, i to sportskih klubova koji su ~lanovi RSS-a od 155 na 182 te aktivnih trenera s 465 na blizu 500. Aktivno i rekreacijski sportom se bavi približno 15.000 gra|ana, a od toga broja registriranih je sportaša oko 50%. Treba spomenuti da je udio mla|ih dobnih skupina (sportske škole, podmladak, kadeti i juniori) u odnosu na ukupan broj aktivnih sportaša 85%, a odnos broja sportaša i sportašica je 7:3. Programi sportsko-rekreacijskih aktivnosti gra|ana uklju~ili su ve}i broj gra|ana svih dobnih skupina (oko 9.000) kroz kontinuirane i povremene sportsko-rekreacijske aktivnosti kao što su npr. uli~na humanitarna utrka Homo si te} s više od 3.000 sudionika, uli~na ko- šarka i dr. Putem programa kineziterapijskih aktivnosti invalida i osoba ošte}ena zdravlja obuhva}ene su uglavnom programske aktivnosti pojedinih klubova za osobe s invaliditetom ~iji rad koordinira Sportski savez osoba s invaliditetom Grada Rijeke i Rije~ki sportski savez. Planirana sredstva svake su godine pove}avana s ciljem uklju~ivanja u programske sportske aktivnosti što ve}eg broja osoba s invaliditetom i osoba ošte}ena zdravlja. Preko podru~ja posebnih programa pratila se u prvom redu djelatnost Rije~koga sport- skog saveza koji, temeljem Zakona u športu, sudjeluje osobito u radu sljede}ih programa:

O utvr|ivanje i ostvarivanje strategije sporta, osobito sporta djece i mladeži

O objedinjavanje i uskla|ivanje programa sporta

O davanje prijedloga za izradu Programa javnih potreba u sportu.

Ciljevi i programska podru~ja tehni~ke kulture Program javnih potreba u tehni~koj kulturi u mandatnom razdoblju 2005.–2009. temelji se na sljede}im ciljevima:

O ulaganje planiranih sredstava u razvoj tehni~kih aktivnosti djece i mladeži

O o~uvanje tehni~ke aktivnosti na me|unarodnim i nacionalnim priredbama koje pridonose promidžbi Grada Rijeke

O težnja za uklju~ivanjem ve}eg broja darovitih i invalidnih osoba u programe tehni~ke kulture

O poticanje bavljenjem programa tehni~ke kulture u osnovnim i srednjim školama, viso- kou~ilištima i udrugama

O utvr|ivanje zdravstvene sposobnosti aktivnih ~lanova udruga. 436 Q Izvje{}a odjela gradske uprave

Temeljem postavljenih ciljeva omogu}ilo se znatno ve}e uklju~ivanje djece, mladeži i odra- slih u programe tehni~kih aktivnosti. Ovi ciljevi sustavno su usmjeravali razvoj tehni~ke kulture kroz sljede}a podru~ja: Podru~je redovnih aktivnosti strukovnih udruga kojim je obuhva}eno 57 udruga tehni~- ke kulture i povremeno sufinanciranje 40-ak udruga iz ukupno 12 grana tehni~ke kulture. Podru~je redovnih aktivnosti djece, u~enika i studenata kojim je obuhva}eno 1.900 u~e- nika osnovnih škola i 600 u~enika srednjih škola koji tijekom godine aktivno sudjeluju u pro- vedbi programa i natjecanja iz tehni~kih aktivnosti. U podru~ju redovnih aktivnosti osposobljavanja mladeži i gra|ana stvoreni su kva- litetni programi u koje je bio uklju~en velik broj u~enika, studenata i odraslih, koji su se teh- ni~ki opismenjavali kroz Centar tehni~ke kulture Rijeka. Podru~je redovnih aktivnosti darovitih i hendikepiranih osoba kojim su obuhva}ene uglavnom darovite osobe iz podru~ja informatike te hendikepirane osobe koje su stekle stu- panj informati~kog obrazovanja u Centru tehni~ke kulture Rijeka, a za koje je postavljena rampa za prilaz invalidnim osobama. Ronila~ki klubu KPA 3. maj uspješno provodi programe ronjenja i plivanja na dah za djecu s poteško}ama u razvoju, a posljednje dvije godine Radio klub Rijeka uspješno provodi "P"-te~aj s osobama oboljelim od cerebralne paralize. Podru~je poticajnih programa odnosi se na ~lanove udruga tehni~ke kulture, koji su na temelju postignu}a ostvarili pravo na nagrade. Njihovo pra}enje ostvaruje se temeljem Pravilnika o nagradama za nacionalna i tehni~ka postignu}a (donositelj je Zajednica tehni~ke kulture Rijeka).

Objekti sporta i tehni~ke kulture U ve}em dijelu ovoga mandatnog razdoblja Odjel gradske uprave za sport i tehni~ku kulturu upravljao je s 29 objekata, odnosno prostora sporta i tehni~ke kulture koji su u vlasništvu Grada Rijeke. Sa sedam objekata Odjel je neposredno upravljao, a o ostalim objektima bri- nuli su se korisnici temeljem Ugovora o davanju na korištenje objekata. Prora~unom Grada Rijeke godišnje su utvr|ivana sredstva za sufinanciranje redovnog rada i održavanja ovih objekata, te namjenski dozna~avana korisnicima tijekom godine. Na svim objektima sporta i tehni~ke kulture provodili su se usvojeni programi javnih potreba u sportu i tehni~koj kulturi bez naknade, a u skladu s važe}im propisima i aktima Grada Rijeke. Strateški prioriteti koji su se provodili tijekom cijeloga mandatnog razdoblja bili su izgradnja kompleksa bazena na Kantridi, sportske dvorane na Zametu, Atletske dvorane Kantrida i Astronomskog centra Rijeka. Ostale prioritetne aktivnosti odnosile su se na brigu o radu, održavanju i poboljšanju funkci- onalnosti postoje}ih objekata te poboljšavanje sportske infrastrukture kroz rekonstrukcije, proširenja i opremanja objekata, a sukladno smjernicama Poglavarstva Grada Rijeke te smjer- nicama i godišnjim planovima Odjela. S obzirom na to da na po~etku mandata nije bilo mogu}e sagledati i obuhvatiti sve potrebe, tijekom mandatnog razdoblja 2005.–2009. godine realizirana su i ulaganja koja nisu bila obuhva}ena Smjernicama Poglavarstva Grada Rijeke za ovo mandatno razdoblje. Tako je Odjel gradske uprave za sport i tehni~ku kulturu Q 437 postavljena umjetna trava na pomo}nom igralištu Stadiona Kantrida, na 4 malonogometna igrališta i iza gola na Stadionu Krimeja, ure|ene su prostorije na Stadionu Kantrida te obnov- ljena rasvjeta i razglas, ure|ene su kuglane u SRC Mlaka i u SRC 3. maj, ure|ene su prosto- rije u SRC Zamet, Zajednici tehni~ke kulture Rijeka, otkupljeni tereni Tenis centra Mar~eljeva Draga, proširen je Šahovski dom Rijeka, sanirana je energana u SRC 3. maj, provedena pli- nofikacija energane u SRC Mlaka, rekonstruirana su bo}ali{ta na Brajdi i u SRC Zamet, kao i mnogi drugi zahvati. Sagledavaju}i planirano smjernicama i ostvareno u proteklom mandatu, može se zaklju~iti kako }e, uz planove zacrtane na po~etku mandata, biti ostvareni i dodatni projekti i pro- grami. Odjel gradske uprave za sport i tehni~ku kulturu pokrenuo je 2006. godine inicijativu za ure|enje školskih sportskih dvorana. U suradnji s Odjelom gradske uprave za odgoj i škol- stvo, Odjel je sudjelovao u sufinanciranju ure|enja školskih dvorana u kojima sportske udru- ge provode programe javnih potreba u sportu. Na zahtjev mjesnih odbora Rijeke, Odjel je prihvatio i sufinancirao dio troškova ure|enja njihovih prostorija. U lipnju 2007. osnovano je Trgova~ko društvo Rijeka sport d.o.o. koje je krajem 2007. i po~etkom 2008. godine preuzelo upravljanje najvažnijim objektima sporta i tehni~ke kulture u vlasništvu Grada Rijeke, kao i izgradnju novih objekata sporta i tehni~ke kulture. Zbog toga 438 Q Izvje{}a odjela gradske uprave

je planom i prora~unom Grada Rijeke za 2008. godinu osiguran samo dio sredstava potreb- nih za završetak kompleksa Bazeni Kantrida te inicijalna sredstva za po~etak radova na Centru Zamet. Preostala potrebna sredstva za ova i ostala investicijska ulaganja u sportske objekte u 2008. godini osigurana su prora~unom tvrtke Rijeka sport d.o.o. Redovan rad i održavanje objekata kojima upravlja Rijeka sport d.o.o. sufinanciran je doznakama iz pro- ra~una Grada Rijeke kao i kod ostalih objekata kojima i dalje upravlja Odjel za sport i tehni~ku kulturu. Do kraja mandatnog razdoblja najve}i projekti iz smjernica i planova za bit }e reali- zirani u suradnji s Rijeka sportom d.o.o.

Pregled izdataka za razdoblje 1. sije~nja 2005. – 31. prosinca 2008. Ukupna prora~unska sredstva za djelatnost sporta i tehni~ke kulture pove}ana su za 109% te je njihov udio u prora~unskim sredstvima Grada Rijeke, u odnosu na prethodno mandatno razdoblje, pove}an za približno 33%. Osnovni razlog ovako velikog pove}anja jest pove}anje izdataka za izgradnju odnosno ure|enje objekata sporta i tehni~ke kulture, što je posljedica velikih kapitalnih ulaganja u te objekte, koja bilježe porast od 199%. Istovremeno su izdaci za programsku djelatnost pove}ani za 45%, a izdaci za redovan rad i održavanje objekata za 74%. Ukupno je za redovan rad, održavanje i kapitalne projekte u mandatnom razdoblju 2005.–2009. za objekte sporta i tehni~ke kulture utrošeno 276.877.000 kn. Teku}i izdaci (materijalni troškovi redovnog rada i održavanja objekata) U promatranome mandatnom razdoblju za ove je namjene utrošeno ukupno 97.712.000 kn ili 35% ukupnih izdataka za objekte. Od navedenih sredstava Trgova~kom društvu Rijeka sport d.o.o. je za sufinanciranje izdataka za objekte kojima upravlja u 2007. i 2008. godini dozna~eno ukupno 18.842.000 kn. Odjel gradske uprave za provedbu dokumenata prostornog ure|enja i gra|enje Q 439

Ukupni teku}i izdaci u odnosu na iste izdatke za prethodno mandatno razdoblje pove}ani su za 72%, što odgovara rastu po prosje~noj godišnjoj stopi od 14,5%. Osnovni je razlog takva pove}anja pove}anje broja sportskih objekata, pove}anje izdata- ka za energente, a s tim u vezi i pove}anje ostalih troškova rada i održavanja objekata.

Kapitalni izdaci (izgradnja, rekonstrukcije, investicijsko održavanje, projekti i oprema) U promatranom razdoblju za ove namjene utrošeno je ukupno 193.245.000,00 kn ili 65% ukupnih izdataka za objekte. U odno- su na prethodno mandatno razdoblje, ulaganja u objekte pove}ana su za 199% Dio tih sredstava u iznosu od 5.820.000 kn dozna~en je Rijeka sportu d.o.o. namjenski za po~etak radova na izgradnji dvorane na Zametu. Osim prora~unskih sredstava Grada Rijeke, Trgova~ko društvo Rijeka sport d.o.o. ulo`ilo je u 2008. godini u objekte sporta i tehni~ke kulture 99.000.000 kn, ~ime se ukupna kapitalna ulaganja u objekte u promatranom razdoblju pove}avaju na 277.347.000 kn .

Financijsko izvješ}e Odjela gradske uprave za sport i tehni~ku kulturu za razdoblje 2005.–2008.*

2005. 2006. 2007. 2008. Ukupno Prora~un Odjela gradske uprave za sport i 57.923.800 84.281.000 142.743.000 95.264.858 380.212.658 tehni~ku kulturu Programi sporta i tehni~ke kulture 18.947.800 18.858.000 23.154.000 29.182.323 90.142.123 Objekti sporta i tehni~ke kulture 38.976.000 65.423.000 119.589.000 66.082.535 290.070.535

Programi sporta i tehni~ke kulture 18.947.800 18.858.000 23.154.000 29.182.323 90.142.123 Javne potrebe u sportu 15.535.800 15.201.700 18.591.500 24.125.209 73.454.209 Javne potrebe u tehni~koj kulturi 2.604.000 2.846.300 2.927.500 3.485.101 11.862.901 Prometna jedinica mladeži - studenata 808.000 810.000 770.000 941.513 3.329.513 Ostale aktivnosti – – 865.000 630.500 1.495.500

Objekti sporta i tehni~ke kulture 38.976.000 65.423.000 119.589.000 66.082.535 290.070.535 Teku}i izdaci za objekte 23.536.000 21.139.000 24.000.000 29.347.870 98.112.800 Upravljanje objektima sporta i tehni~ke 23.536.000 21.139.000 22.291.000 12.214.870 79.180.870 kulture u nadležnosti Odjela Troškovi poslovanja i troškovi za redovan – – 1.709.000 17.133.000 18.842.000 rad objekata kojima upravlja Rijeka sport

Kapitalni izdaci za objekte ukupno 15.440.000 44.284.000 95.589.000 36.734.665 192.047.665 (iz prora~una ) Kapitalna ulaganja Odjela 15.440.000 44.284.000 95.589.000 30.916.845 186.229.845 Kapitalni transferi TD Rijeka sport d.o.o. – – – 5.817.820 5.817.820 Dodatna ulaganja TD Rijeka sport d.o.o. u objekte Kapitalna ulaganja Rijeka sporta (kredit) – – – 78.840.000 78.840.000

Sveukupno (Prora~un Odjela + Dodatna ulaganja TD 57.923.800 84.281.000 142.743.000 174.104.858 459.052.658 Rijeka sport)

*Izvr{enje prora~una Grada Rijeke 440 Q Izvje{}a odjela gradske uprave Odjel gradske uprave za provedbu dokumenata prostornog ure|enja i gra|enje Q 441 5.9. Odjel za gradsku samoupravu i upravu

Djelokrug rada

Odlukom o ustrojstvu upravnih tijela Grada Rijeke, poslovi koji se obavljaju u Odjelu za grad- sku samoupravu i upravu obuhva}aju poslove vezane uz razvoj mjesne samouprave, radne odnose djelatnika gradske uprave, prijam i otpremu pošte, održavanje poslovnog prostora gradske uprave, zaštitu na radu i zaštitu od požara. Odjel za gradsku samoupravu i upravu nastoji osigurati trajne uvjete za normalno funkcioniranje svih odjela gradske uprave, mje- snih odbora i Javne vatrogasne postrojbe Grada Rijeke.

Organizacijska struktura i broj zaposlenih

U Odjelu su sistematizirana 63 radna mjesta, od toga je trenuta~no popunjeno 61 radno mjesto. Radi obavljanja redovnih poslova u Odjelu, ustrojene su Direkcija za mjesnu samo- upravu i Direkcija op}ih i kadrovskih poslova. U Direkciji za mjesnu samoupravu obavljaju se poslovi vezani uz neposredno sudjelovanje gra|ana u odlu~ivanju o lokalnim poslovima od neposrednog i svakodnevnog utjecaja na njihov život i rad. Direkcija prati zakonske propise i druge normativne akte iz podru~ja lokalne i mjesne samouprave te drugih oblasti koje na nju utje~u, i uskla|uje aktivnosti iz programa vije}a mjesnih odbora s nadležnim tijelima uprave. U Direkciji za op}e i kadrovske poslove obavljaju se svi poslovi i zada}e vezane uz radne odnose djelatnika gradske uprave, prijam i otpremu pošte, održavanje poslovnog prostora gradske uprave i druge op}e poslove. Direk- cija ima tri službe – Službu za op}e poslove, Službu kadrovskih poslova i pisarnice te Službu za zaštitu na radu, zaštitu od požara, obrambene pripreme i zaštite i spašavanja.

Projekti i aktivnosti mandatnog razdoblja 2005.–2009. Kadrovski poslovi U skladu s Odlukom o ustrojstvu gradske uprave Grada Rijeke, u mandatnom razdoblju u Gradu Rijeci ustrojeno je 12 upravnih tijela i dva ureda. Na dan 31. prosinca 2008. sistemati- zirana su 472 radna mjesta, a popunjena su na neodre|eno vrijeme 422 radna mjesta, što je u odnosu na 1. sije~nja 2005. pove}anje za 84 sistematizirana radna mjesta i 59. popunje- nih radnih mjesta. Odjel za gradsku samoupravu i upravu Q 443

Djelatnici prema stru~noj spremi: znanstveni stupanj doktora znanosti 2 znanstveni stupanj magistra znanosti 7 visoka stru~na sprema 234 viša stru~na sprema 53 srednja stru~na sprema 113 niža stru~na sprema i KV (pomo}ni poslovi) 13

U odnosu na 1. sije~nja 2005., broj zaposlenih s visokom stru~nom spremom pove}ao se za 61, a broj zaposlenih sa srednjom stru~nom spremom smanjio za 9 izvršitelja.

Djelatnici po dobnoj strukturi: do 30 godina 33 30–40 godina 113 40–50 godina 129 50–60 godina 125 više od 60 godina 22

Djelatnici po spolu:

ženski 287

muški 135

U mandatnom je razdoblju za obavljanje vježbeni~kog staža s visokom stru~nom spremom primljeno 40 vježbenika, dva vježbenika s višom stru~nom spremom i jedan vježbenik sa sred- njom stru~nom spremom. Nakon položenoga državnog stru~nog ispita, 14 vježbenika primlje- no je u radni odnos na neodre|eno vrijeme. Na dan 31. prosinca 2008. vježbeni~ki staž obav- lja 16 vježbenika. Državni stru~ni ispit položilo je 86 djelatnika, dok 34 djelatnika ima istu obvezu u 2009. godini. Djelatnici gradske uprave osposobljavaju se i usavršavaju u sklopu pripremnih aktivnosti vezano uz pristup Republike Hrvatske Europskoj uniji (te~aj jezika, informati~ko osposoblja- vanje i europske integracije). Pisarnica Programskim rješenjem Pisarnice zaprimljeno je i dostavljeno u rad 219.270 akata. Ukupno su zaprimljena 192.682 predmeta. Riješeno je 126.277 upravnih predmeta (uklju~uju}i i popis akata Odjela gradske uprave za zdravstvo i socijalnu skrb, Odjela gradske uprave za komunalni sustav i Odjela gradske uprave za financije) te 26.094 neupravna predmeta. Ukupno je iz Pisar- 444 Q Izvje{}a odjela gradske uprave

nice otpremljeno 1.269.885 pismena. Izlu~ivanje arhivske gra|e provodilo se kontinuirano u suradnji s Državnim arhivom u Rijeci. Tijekom 2008. godine preuzeto je, pregledano i popisano 108,30 m arhivskoga gradiva iz Ureda državne uprave u Primorsko-goranskoj županiji. Svi predmeti koji se zaprimaju preko Pisarnice, kao i ra~uni, redovito se skeniraju, ~ime je olakšano njihovo pretraživanje, a dugotrajno se omogu}ava jednostavnija pohrana trajne arhivske gra|e. Upravnih je pristojbi (do 100,00 kn) napla}eno u iznosu od 158.130,00 kn. Javna uprava i administracija Kontinuirano se osiguravaju nužni uvjeti za normalno funkcioniranje gradske uprave u skladu s prora~unskim mogu}nostima. Redovito se prate i podmiruju planirani rashodi za redovito funkcioniranje odjela gradske uprave. Svi predvi|eni investicijski zahvati u mandatnom raz- doblju su realizirani:

Q klimatizacija ve}eg dijela upravnih zgrada gradske uprave

Q videonadzor u zgradama gradske uprave na adresi Korzo 16 i Titov trg 3

Q rekonstrukcija kotlovnice u zgradi na adresi Korzo 16

Q ure|eno sklonište na adresi A. Kova~i}a 12

Q ure|ena dvorana Zavoda za informati~ku djelatnost

Q ure|eni poslovni prostora na adresi Trpimirova 2, II. i III. kat, a u tijeku je ure|enje IV. kata

Q ure|en prostor mjesnog odbora Krimeja

Q ure|eni prostori mjesnih odbora Srdo~i, Pašac, Svilno, Draga, Kozala, Banderovo, Kan- trida i drugih, te skloništa i ostalih objekata.

Pregled investicijskog održavanja objekata Zgrada Zgrada Titov Zgrada Mjesni Sklonište Ukupno Korzo 16 trg 3 Trpimirova 2 odbori 2005. 728.151 27.068 0 94.125 0 849.344 2006. 114.680 0 0 15.758 0 130.438 2007. 0 0 0 358.955 0 358.955 2008. 60.537 21.275 121.940 368.024 472.979 1.044.756 Ukupno 903.368 48.343 121.940 836.863 472.979 2.383.493

Q Zgrada Korzo 16

Q Zgrada Titov trg 3

Q Zgrada Trpimirova 2

Q Mjesni odbori

Q Skloni{te Odjel za gradsku samoupravu i upravu Q 445

Mjesna samouprava U mandatnom razdoblju 2005.–2009. Direkcija za mjesnu samoupravu je:

Q usmjeravala aktivnosti vije}a mjesnih odbora preko uputa za izradu godišnjih programa i plana aktivnosti, oglednih primjeraka programa i plana rada te financijskog plana mje- snih odbora, a isto tako sura|ivala s drugim odjelima gradske uprave, trgova~kim druš- tvima, ustanovama i udrugama gra|ana s ciljem unapre|enja rada i razvoja mjesne sa- mouprave na podru~ju Grada Rijeke

Q ostvarila uvjete za ve}u informiranost gra|ana preko osiguranja sredstava za tisak infor- mativnih glasila mjesnih odbora, održavanjem novinarskih radionica za predstavnike mjes- nih odbora iz osnova novinarstva, utvr|ivanjem pravila pri pisanju biltena te osnivanjem Izdava~kog savjeta na razini Grada

Q radila na unapre|enju i oboga}ivanju sadržaja i kvalitete web-stranica mjesnih odbora na portalu Grada u suradnji s WEB-službom poradi kvalitetnog informiranja gra|ana

Q provodila aktivnosti vezane uz Rije~ki program lokalnog partnerstva, u kojima mogu su- djelovati i vije}a mjesnih odbora, ali i grupe gra|ana i udruge (radionice, stru~na, admi- nistrativna i financijska podrška)

Q utvrdila prijedloge novih kriterija i metodologiju za izradu programa vije}a mjesnih odbora, ~ime je bitno pove}ana kvaliteta programa i planova aktivnosti vije}a mjesnih odbora

Q utvrdila prijedloge nove Odluke o financiranju djelatnosti mjesnih odbora, koja je prihva- }ena na Gradskom vije}u, a kojom su, me|u ostalim, pove}ana sredstva koja se osigu- ravaju za aktivnost mjesnih odbora do iznosa od 20.000 kn, na osnovi prihva}enih pro- grama temeljem utvr|enih kriterija i ocjene Povjerenstva. Osigurana su poticajna sredstva mjesnim odborima u visini iznosa prikupljenih donacijama, najviše do 5.000 kn, te sred- stva za troškove reprezentacije vije}a mjesnih odbora

Q osigurala potrebna sredstva za programske aktivnosti vije}a mjesnih odbora, koja su uglavnom korištena za realizaciju odre|enih kulturno-zabavnih programa, programa na- mijenjenih djeci (Sveti Nikola, Djed Boži}njak, dje~je igraonice i radionice), zahvalnica, priznanja te za programe sportskih manifestacija i sl.

Q utvrdila kriterije natjecanja za najbolji Dan mjesnog odbora, a zajedno sa službom za in- ternetsku podršku i za Naj on-line mjesni odbor.

Zaštita i spašavanje

Q Tijekom mandatnog razdoblja uskla|ivani su, ažurirani i usvajani Procjena ugroženosti i Plan zaštite od požara i tehnoloških eksplozija za podru~je Grada Rijeke. Sukladno Planu i Programu Vlade za provo|enje operativnih mjera zaštite od požara, u ljetnim sezonama donošeni su godišnji planovi motrenja, ~uvanja i ophodnje gra|evina i površina na kojima je procjenjivano da postoji pove}ana opasnost za nastajanje i širenje požara.

Q Ostvarena je kvalitetna suradnja s Vatrogasnom zajednicom Primorsko-goranske župa- nije, PU Rijeka, s gospodarskim subjektima razvrstanim u I. i II. kategoriju ugroženosti od požara te s Pilotskim klubom Krila Kvarnera. 446 Q Izvje{}a odjela gradske uprave

Q Obavljeni su inspekcijski pregledi ovlaštenih inspektora za zaštitu od požara PU PG Rije- ka u vezi s poduzimanjem aktivnosti na provo|enju posebnih mjera zaštite od požara od interesa za Republiku Hrvatsku. Zapisnicima je utvr|eno da su poduzimane sve mjere koje se odnose na Grad Rijeku. Obavljeni su inspekcijski pregledi u objektima kojima gospodare pojedini odjeli gradske uprave.

Q Poslovi zaštite od požara u okviru objekata u kojima se obavlja djelatnost gradske upra- ve, provo|eni su u skladu sa zakonskim propisima. Temeljem analize stanja zaštite od požara i zaštite na radu, obavljana su sva potrebna ispitivanja elektri~nih, plinskih i gro- mobranskih instalacija te svih strojeva i ure|aja s pove}anom opasnosti. Provedena je obuka djelatnika za protupožarnu zaštitu.

Q Izra|ena je Procjena opasnosti pri radu s ra~unalima, kojom su obuhva}ena 152 djelat- nika gradske uprave. Svi su djelatnici upu}eni na lije~ni~ki pregled specijalistu medicine rada radi pregleda vida. Ve}ina djelatnika obuhva}ena navedenom procjenom, osposo- bljena je za siguran rad s ra~unalom. Otklanjani su utvr|eni nedostaci kao što su mikro- klima, rasvjeta i drugo. Odjel za gradsku samoupravu i upravu Q 447

Q Održana je konstituiraju}a sjednica Stožera zaštite i spašavanja. Donesena je Analiza stanja sustava zaštite i spašavanja te Smjernice za organizaciju i razvoj sustava zaštite i spašavanja na podru~ju Grada Rijeke za razdoblje 2008.–2012. godine. Izra|en je Pro- gram rada na izradi, ažuriranju i dopuni podataka u Procjeni ugroženosti za podru~je grada Rijeke.

Q Kontaktirane su pravne osobe koje su predvi|ene kao sudionici u zaštiti i spašavanju, kako bi se precizirale njihove obveze i zadaci.

Q U skladu s Odlukom o davanju u najam javnih tunelskih skloništa u mirnodopskim uvje- tima, provedeni su javni natje~aji (4), kojom prigodom je iznajmljeno 13 skloništa uz naknadu, a 12 skloništa dano je na uporabu bez naknade.

Javna vatrogasna postrojba Grada Rijeke U mandatnom razdoblju osigurana sredstva iz Državnog prora~una za decentraliziranu funkciju vatrogastva pokrivaju za samo 65% rashoda za zaposlene i materijalne rashode Javne vatro- gasne postrojbe Grada Rijeke. Grad Rijeka pokriva preostalih 35% sredstava, sufinancira naba- vu vatrogasnih vozila iz državnog programa Republike Hrvatske u iznosu od 4.723.135 kn i fi- nancira Gradsku vatrogasnu zajednicu u iznosu od 16.000.000 kn. Ovakvom politikom ulaganja u vatrogastvo nastavlja se s osiguranjem svih uvjeta za normal- no funkcioniranje Javne vatrogasne postrojbe Grada Rijeke na podru~ju njezina djelovanja. Javna vatrogasna postrojba, kao i Dobrovoljna vatrogasna društva Drenova i Sušak, oprema se kvalitetnom opremom, ulaže se u investicijsko održavanje objekata i u nabavu novih va- trogasnih vozila.

Financijsko izvješ}e Odjela za gradsku samoupravu i upravu za razdoblje 2005.–2008.*

2005. 2006. 2007. 2008. Ukupno Odjel za gradsku samoupravu i upravu Gradska uprava 15.194.877 14.100.759 15.060.766 17.826.703 62.183.104 Mjesna samouprava 292.195 485.979 450.160 408.120 1.636.455 Zaštita i spašavanje 240.000 240.000 240.000 479.826 1.199.826 Vatrogasna vozila – – 2.180.165 2.542.970 4.723.135 Gra|anske inicijative 191.543 122.471 147.738 161.141 622.893 15.918.615 14.949.209 18.078.829 21.418.760 70.365.413 Javna vatrogasna postrojba Grada Rijeke Iz državnog prora~una 16.607.756 14.247.162 16.303.897 17.361.775 64.520.590 Iz gradskog prora~una 6.122.834 9.640.486 9.247.050 9.506.845 34.517.215 22.730.590 23.887.648 25.550.947 26.868.620 99.037.805 Mjesni odbori grada Rijeke Redovne aktivnosti 306.050 326.503 319.941 331.637 1.284.132 Iz donacija 9.400 8.400 56.415 60.480 134.695 315.450 334.903 376.356 392.117 1.418.827 Sveukupno odjel 38.964.655 39.171.760 44.006.133 48.679.497 170.822.045

*Izvr{enje prora~una Grada Rijeke 448 Q Izvje{}a odjela gradske uprave Odjel za gradsku samoupravu i upravu Q 449 5.10. Odjel gradske uprave za financije

Ustrojstvo i djelokrug rada odjela Odlukom o ustrojstvu upravnih tijela Grada Rijeke utvr|eno je ustrojstvo i podru~je rada Odjela gradske uprave za financije. U skladu s navedenom Odlukom, Odjel gradske uprave za financije obuhva}a poslove u vezi s planiranjem i izradom prora~una, planiranjem i evidentiranjem javnih nabava, financijskim poslovanjem, ra~unovodstveno-knjigovodstvene poslove, poslove naplate gradskih poreza i ostalih prihoda te poslove osiguranja.

Organizacijska struktura i broj zaposlenih Na po~etku mandatnog razdoblja u Odjelu gradske uprave za financije bile su ustrojene dvije organizacijske jedinice: Direkcija glavnih knjiga i Direkcija analiti~kih knjigovodstava. Tijekom 2008. godine Izmjenama i dopunama Odluke o ustrojstvu upravnih tijela Grada Ri- jeke utvr|eno je proširenje postoje}ih poslova Odjela gradske uprave za financije na dio koji se odnosi na poslove planiranja i evidentiranja javnih nabava te je unutar Odjela ustrojena nova organizacijska jedinica: Direkcija prora~una. Unutar direkcija ustrojene su službe za obavljanje pojedinih grupa stru~nih poslova. U Direkciji glavnih knjiga obavljaju se ra~unovodstveno-knjigovodstveni poslovi koji po- drazumijevaju vo|enje knjigovodstvenih poslova prora~una i prora~unskih korisnika (Javne vatrogasne postrojbe Grada Rijeke, Agencije za društveno poticanu stanogradnju Grada Rijeke i mjesnih odbora), poslovi izrade financijskih izvještaja prora~una i konsolidiranih fi- nancijskih izvještaja prora~una i prora~unskih korisnika. U Direkciji se obavljaju i financijski poslovi koji obuhva}aju upravljanje likvidnoš}u na svim ra~unima prora~una prema dospjelosti obveza i raspoloživim sredstvima, oro~avanje slo- bodnih nov~anih sredstava u skladu s odlukama Poglavarstva, vo|enje knjige ulaznih ra~una, poslovi pripreme i vo|enja kunskog i deviznog platnog prometa za upravna tijela Grada i prora~unske korisnike (Javne vatrogasne postrojbe Grada Rijeke, Agencije za društveno poticanu stanogradnju Grada Rijeke i mjesnih odbora), poslovi obra~una i isplata pla}a i naknada za službenike i namještenike Grada i prora~unske korisnike, obra~un i isplata dru- gog dohotka te blagajni~ko poslovanje. Direkcija ima tri službe: Službu knjigovodstva glavnih knjiga, Službu financijske operative prora~unskih korisnika i Službu financijske operative komunalnog sustava. U Direkciji analiti~kih knjigovodstava obavljaju se ra~unovodstveno-knjigovodstveni poslovi koji uklju~uju poslove analiti~kog knjigovodstva kupaca i dobavlja~a, poslove ana- liti~kog knjigovodstva imovine Grada, poslove analiti~ko-knjigovodstvenog pra}enja proda- Odjel gradske uprave za financije Q 451 nih stanova prema ugovorima o prodaji stanova, a u skladu s prora~unskim ra~unovodstvom i prate}im propisima, poslovi upravnog postupka i analiti~kog knjigovodstva svih gradskih poreza (porez na tvrtku ili naziv, porez na potrošnju, porez na ku}e za odmor), što podrazu- mijeva utvr|ivanje obveznika pla}anja gradskih poreza, donošenje rješenja, naplatu gradskih poreza, pokretanje i vo|enje postupaka ovrhe radi naplate gradskih poreza. Direkcija ima tri službe: Službu analiti~kog knjigovodstva potraživanja, obveza i imovine Gra- da, Službu analiti~kog knjigovodstva prodanih stanova i Službu za porezni postupak i analiti~ko knjigovodstvo gradskih poreza. U Direkciji prora~una obavljaju se poslovi koji obuhva}aju planiranje i izradu prora~una, planiranje i pra}enje likvidnosti, kontrolu izvršavanja prora~una, izradu polugodišnjeg izvje- štaja o izvršavanju prora~una i godišnjeg obra~una prora~una, provedbu postupaka vezanih za zaduživanje Grada i davanje jamstava, izra~un i kontrolu fiskalnog kapaciteta Grada, pra}enje zaduživanja i izradu izvješ}a o stanju duga. U Direkciji se obavljaju i poslovi izrade godišnjeg plana javnih nabava Grada, objedinjavanje evidencije provedenih postupaka javnih nabava, vo|enje objedinjene evidencije o urednom ispunjenju ugovora i izdavanje potvrda izvršiteljima radova, odnosno isporu~iteljima robe i usluga o urednom ispunjenju ugovora prema Gradu, te poslovi koordinacije i sudjelovanja u provedbi objedinjenih postupaka javne nabave koji se provode za potrebe više odjela. Direkcija ima dvije službe: Službu za prora~un i Službu planiranja i evidentiranja javnih nabava. Pravni poslovi i poslovi osiguranja imovine i naplate šteta nisu u sastavu direkcija, ve} su izdvojeni kao samostalni poslovi unutar Odjela gradske uprave za financije. Poslovi osigura- nja obuhva}aju provo|enje postupaka javne nabave usluga osiguranja imovine i osiguranja službenika i namještenika Grada, pra}enje izvršavanja obveza i potraživanja po osiguranju, prijavu šteta i poduzimanje radnji za utvr|ivanje visine šteta i naplatu šteta te sastavljanje izvještaja o naplati šteta. Sistematizacijom poslova i zada}a Odjela gradske uprave za financije, u Odjelu je sistema- tizirano 51 radno mjesto, a popunjeno je 46 radnih mjesta. Programi i aktivnosti mandatnog razdoblja 2005.–2009. Tijekom mandatnog razdoblja 2005.–2009. godine Odjel gradske uprave za financije je pu- tem Uputa za izradu financijskog plana korisnika prora~una te davanjem mišljenja i sugesti- ja usmjeravao ostale odjele gradske uprave u procesu planiranja i kreiranja svojih programa i aktivnosti odnosno izrade "programskog prora~una" kako bi u kona~nici planski dokumenti kojima se omogu}ava financiranje javne potrošnje na razini Grada bili što razumljiviji i tran- sparentniji. Odjel je obavljao i ra~unovodstvene poslove vezano uz izvršavanje prora~una, vo|enje ra- znih evidencija, sastavljanje zakonskih financijskih izvješ}a, analize i informacije za potrebe predstavni~kog i izvršnog tijela, ostalih upravnih tijela Grada i nadležnih državnih institucija. U proteklom razdoblju Odjel je provodio nadzor nad financijskim i materijalnim poslovanjem korisnika prora~una u svrhu pra}enja zakonite i namjenske uporabe prora~unskih sredstava, davao mišljenja u vezi s preuzimanjem novih financijskih obveza Grada te poduzimao sve potrebne radnje za dobivanje kreditnih sredstava, jamstava i izdavanja vrijednosnih papira u skladu sa zakonom, pratio financiranje kapitalnih i drugih projekata, aktivno sudjelovao u upravljanju imovinom Grada radi o~uvanje njezine realne vrijednosti te davao mišljenja i prijedloge u vezi s izmjenama zakonskih propisa iz oblasti financija. 452 Q Izvje{}a odjela gradske uprave

U proteklom razdoblju Odjel je pratio naplatu prihoda i trošenje sredstava, ~ime je postignu- ta razina likvidnosti koja je omogu}ila pravovremeno podmirenje svih zakonskih, ugovornih, kreditnih i drugih financijskih obveza Grada, te je osiguran kontinuitet financiranja javnih ras- hoda na razini Grada putem planskih financijskih dokumenata koje je prihvatilo Gradsko vije- }e, dok je u obavljanju ra~unovodstvenih poslova postignuta razina primjene zakona i drugih propisa donesenih na temelju zakona, namjenskog korištenja sredstava, provedbe zaklju~aka Gradskog vije}a i Poglavarstva te postignuta kvaliteta nadzora nad materijalnim i financij- skim poslovanjem odjela gradske uprave. U ovome mandatnom razdoblju provo|eni su sljede}i programi i aktivnosti utvr|eni financij- skim planovima: Javna uprava i administracija U mandatnom razdoblju osigurana su potrebna sredstva za redovito financiranje prava za- poslenika iz radnog odnosa za sve odjele gradske uprave, za podmirivanje materijalnih ras- hoda koji uklju~uju naknade za prijevoz zaposlenika i sredstva za kolektivno osiguranje zapo- slenika Grada Rijeke te za podmirenje financijskih rashoda za bankarske usluge i usluge platnog prometa. Otplate primljenih zajmova Osigurana su potrebna sredstva za redovite otplate kredita za prije stvorene kreditne obve- ze namijenjene financiranju kapitalnih projekata Grada. Sve kreditne obveze podmirene su pravovremeno u skladu s dinamikom otplate utvr|enom ugovorima o kreditima. Sredstva prije primljenih zajmova uložena su u kapitalne objekte Grada, ~ime je poboljšana prometna infrastruktura Grada, stvoreni su kvalitetniji uvjeti za sportske aktivnosti u sport- skim objektima i za održavanje programa kulture u objektima kulture, omogu}ena je zaštita kulturnih dobara te stvaranje uvjeta za smještaj i boravak invalidnih osoba, stvoreni su uvje- ti za funkcioniranje terapijske zajednice za lije~enja od ovisnosti i osigurana je bolja infor- mati~ka podrška i komunikacija odjela gradske uprave s gra|anima. Izdavanje i otplata gradskih obveznica Temeljem Odluke Vlade Republike Hrvatske o davanju suglasnosti za zaduženje izdavanjem municipalnih obveznica, Grad Rijeka izdao je municipalne obveznice u ukupnom iznosu od 24.574.513 eura ili približno 180 milijuna kuna. Obveznice su izdane u tri tranše u razdoblju od 2006. do 2008. godine. Kamata se obra~unava po fiksnoj godišnjoj stopi od 4,125% i ispla}uje polugodišnje u jednakim iznosima. Otplata je glavnice polugodišnja, prva otplata zapo~inje 18. sije~nja 2010. isplatom u visini 5% glavnice, a u sije~nju 2014. ispla}uje se glavnica u visini 10% glavnice sve do završetka otplate 18. srpnja 2016. godine. Primicima od izdanih municipalnih obveznica izgra|en je kompleks Dvoranskog plivališta na Kantridi, ~ime su stvoreni kvalitetniji uvjeti za sportske aktivnosti profesionalnih sportaša i klubova, gra|ana, rekreativaca, djece i mladeži. Tijekom 2007. i 2008. godine pravovremeno su osigurana potrebna sredstva za isplatu ka- mata po izdanim obveznicama u skladu s dinamikom otplate te ostalih obveza vezanih za rashode izdavanja gradskih obveznica kao što su naknade prema Središnjoj depozitarnoj agenciji za pristup i održavanje ra~una, Burzi za uvrštenje i održavanje vrijednosnih papira na Službenom tržištu vrijednosnih papira, naknade agentu izdanja, troškovi tiskanja prospekta i promidžbe. Odjel gradske uprave za financije Q 453

Integralni informacijski sustav U suradnji sa Zavodom za informati~ku djelatnost, zapo~ela je uspostava novog informacij- skoga sustava kojim se odvojeni aplikativni sustavi povezuju u jedinstvenu informacijsku platformu. Novi se sustav razvija u fazama, a u funkciju je najprije stavljen knjigovodstveni program glavnih knjiga: prora~una i korisnika prora~una, ~ije se knjigovodstvo vodi u ovom odjelu (Javna vatrogasna postrojba Grada Rijeke, Agencija za društveno poticajnu stano- gradnju Grada Rijeke i 33 mjesna odbora). U 2007. godini zapo~elo se s integracijom poslova planiranja, izrade i izvršenja prora~una u programskoj aplikaciji Glavna knjiga prora~una. Tijekom 2008. godine, u suradnji sa Zavo- dom za informati~ku djelatnost, poboljšan je rad aplikacije i postignuta zadovoljavaju}a ra- zina funkcionalnosti programske aplikacije koja se koristi u pripremi i izradi planskih dokume- nata, pra}enju izvršenja prora~una i pri izradi izvještaja o izvršenju prora~una. Tijekom 2008. zapo~elo se i s integracijom ugovora unosom u sustav, ~ime je postavljen temelj za realizaciju sljede}e faze, integracije knjige ulaznih ra~una koja je zapo~ela po~etkom 2009. godine. Nakon završetka ove faze razvoja informacijskih sustava posti}i }e se jedin- stvena cjelina za upravljanje odnosima s dobavlja~ima roba i usluga, koja zapo~inje unosom ugovora u nadležnom odjelu, nastavlja se primitkom ra~una i njegove evidencije u svim knjigovodstvenim evidencijama do elektronskog pla}anja. Sastavni dio sustava je funkcija e-pisarnice koja obavlja skeniranje svih ulaznih financijskih dokumenata, ~ime se stvaraju pretpostavke za prelazak na poslovanje elektronskim dokumentima bez papira.

Financijsko izvješ}e Odjela gradske uprave za financije za razdoblje 2005.–2008.*

Programi/aktivnosti 2005. 2006. 2007. 2008. Ukupno Javna uprava i administracija 56.792.654 58.292.490 78.218.602 70.461.961 263.765.707 Rashodi za zaposlene u upravnim odjelima 52.209.431 55.470.598 59.533.105 67.137.209 234.350.343 Materijalni rashodi 1.073.203 1.325.672 1.497.147 1.771.193 5.667.215 Financijski rashodi 2.747.280 1.295.731 17.152.350 1.433.245 22.628.606 Rashodi za pla}e po sudskim presudama 762.740 200.489 36.000 120.314 1.119.543 Otplate primljenih zajmova 18.502.873 24.374.961 24.129.138 23.284.052 90.291.024 Otplate kamata za primljene zajmove od banaka 4.259.549 4.474.367 4.272.749 3.359.496 16.366.161 Otplata glavnice za primljene zajmove od banaka 14.243.324 19.900.594 19.856.389 19.924.556 73.924.863 Sufinanciranje otplate kredita 503.828 0 0 0 503.828 Primorsko-goranskoj županiji Sufinanciranje otplate kredita za sportsku 503.828 0 0 0 503.828 dvorana "Borovo" Kompleks vojarne Trsat 1.000.000 1.000.000 1.000.000 1.000.000 4.000.000 Obveza prema Ministarstvu obrane RH prema 1.000.000 1.000.000 1.000.000 1.000.000 4.000.000 ugovoru o prijenosu nekretnina vojarne Trsat Izdavanje obveznica 310.400 307.273 3.243.940 5.947.342 9.808.955 Rashodi izdavanja obveznica 310.400 307.273 353.476 300.957 1.272.106 Otplata kamate za izdane obveznice 0 0 2.890.464 5.646.385 8.536.849 Sveukupno 77.109.755 83.974.724 106.591.680 100.693.355 368.369.514

*Izvr{enje prora~una Grada Rijeke 5.11. Ured Grada

Ured Grada obavlja pravne i savjetodavne poslove, protokolarne i stru~no-administrativne poslove u vezi s djelokrugom rada Gradona~elnika, Poglavarstva, Gradskog vije}a i njihovih radnih tijela; u Uredu Grada obavljaju se i poslovi vezani uz ostvarivanje prava na pristup informacijama, poslovi vezani uz djelovanje vije}a nacionalnih manjina te uza zastupanje Grada pred pravosudnim tijelima.

1. Priprema sjednica Gradskoga vije}a, radnih tijela Gradskog vije}a i Poglavarstva Grada Rijeke Gradsko je vije}e u mandatnom razdoblju 2005.–2009. (podaci na dan 1. prosinca 2008.) održalo 37 sjednice; na dnevnom redu bilo je 379 to~aka, a donesena su 593 akta. Ured Grada obavlja savjetodavne i administrativne poslove za radna tijela Gradskog vije}a, kojih je u ovome mandatnom razdoblju bilo 14: 1. Odbor za Statut, Poslovnik i propise 2. Odbor za izbor i imenovanja 3. Odbor za gospodarski razvoj i poduzetništvo 4. Odbor za promet 5. Odbor za komunalno gospodarstvo 6. Odbor za mjesnu samoupravu 7. Odbor za kulturu, sport i tehni~ku kulturu 8. Odbor za zdravstvo i socijalnu skrb 9. Odbor za predškolski odgoj i obrazovanje 10. Odbor za me|ugradsku i me|unarodnu suradnju 11. Odbor za nacionalne manjine 12. Odbor za prora~un i financije 13. Odbor za urbanizam i prostorno ure|enje 14. Odbor za ravnopravnost spolova. Ured Grada Rijeke obavlja stru~ne i administrativne poslove za Savjet mladih Grada Rijeke, savjetodavno tijelo Gradskog vije}a, i Odbor za javna priznanja Grada Rijeke. Poglavarstvo Grada Rijeke, kao izvršno tijelo, održalo je do 31. prosinca 2008. godine 135 sjednica, razmatralo 2.396 to~aka dnevnog reda i donijelo 3.797 zaklju~aka. Od ukupnog Ured Grada Q 455 broja, iz isklju~ive nadležnosti Poglavarstva razmatrano je 1.995 to~aka. U službenom glasi- lu u razdoblju od 7. srpnja 2005. do 23. prosinca 2008. objavljeno je ukupno 130 akata. Pre- ma Gradskom vije}u Grada Rijeke Poglavarstvo je uputilo na razmatranje ukupno 401 to~ku.

2. Odnosi s javnoš}u i protokolom Odnosima s javnoš}u i protokolom bavi se Služba za odnose s javnoš}u i protokol – Kabinet gradona~elnika, koja za potrebe Gradona~elnika, Poglavarstva i predsjednika Gradskoga vije}a planira, organizira i realizira sljede}e poslove:

O odnosi s medijima

O odnosi s javnoš}u – gra|anima

O protokoli

O ostvarivanje prava na pristup informacijama

O koordinacija aktivnosti i obveza Gradona~elnika.

3. Pravo na pristup informacijama Zakon o pravu na pristup informacijama provodi se u Gradu Rijeci od 2004. godine. Zbog više- godišnje usmjerenosti Grada Rijeke prema gra|anima i njihovim potrebama te nastojanja da se bude "otvorena gradska uprava", provedba Zakona bila je tek nastavak takva pristupa. Za- htjevi za pristup informacijama mogu se postaviti preko dopisa, e-maila, telefonom ili usmeno na šalteru u gradskoj upravi. Takvih je zahtjeva u prosjeku tridesetak tijekom jedne godine. U mandatnom razdoblju zaprimljena su ukupno 123 zahtjeva za ostvarivanje prava na pri- stup informacijama, od toga je više od 90% zahtjeva pozitivno riješeno, dok se u preostalim zahtjevima uglavnom radilo o informacijama kojima Grad Rijeka ne raspolaže. Praksa primjene Zakona o pravu na pristup informacijama u Gradu Rijeci bila je ogledni pri- mjer sudionicima nekoliko studijskih radionica u organizaciji GONG-a, uglavnom dužnosnici- ma i službenicima u lokalnoj samoupravi te predstavnicima civilnoga sektora iz Hrvatske i europskih zemalja.

4. Me|unarodna suradnja Grad Rijeka provodi niz aktivnosti vezanih za ~lanstvo i suradnju u me|unarodnim udruženji- ma te s gradovima-prijateljima. I u ovome mandatnom razdoblju nastavljeno je s uspješnom suradnjom s USAID-om (The United States Agency for International Development) koji je u svibnju 2008. i službeno zatvo- rio svoj ured u Republici Hrvatskoj. U okviru Programa USAID-a Small Grants – World Learning Ured Grada realizirao je projekte Uklju~ivanje gra|ana u uspješno upravljanje imovinom i Informiranje gra|ana o aktivnostima vije}a nacionalnih manjina. Za posljednji program Gradu je odobren iznos od 5.000,00 USD, ~ime je Ured Grada u suradnji i uz obuku predstavnika Vije}a nacionalnih manjina osmislio brošuru i web-stranicu s ciljem upoznavanja gra|ana s radom Vije}a nacionalnih manjina u Gradu Rijeci. (www.vnm.rijeka.hr). 456 Q Izvje{}a odjela gradske uprave

Grad Rijeka ima iznimno bogatu me|unarodnu suradnju koju ostvaruje putem gradova-prija- telja, me|unarodnih udruženja kojih je ~lan te mnogobrojnim protokolarnih aktivnostima koje organizira Ured Grada.

5. Grad Rijeka i europske integracije U ovom je mandatu realizirano niz projekata financiranih sredstvima Europske unije te je nastavljeno s pripremom, prijavom i implementacijom novih projekata u interesu Grada Ri- jeke. Projekti su proizašli iz me|unarodne suradnje te aktivnog ~lanstva u europskim i me- |unarodnim udruženjima i programa financiranih sredstvima Europske unije. Uz programe CARDS i INTERREG, programe tehni~ko-financijske pomo}i te prekograni~ne suradnje, Grad Rijeka aktivno je uklju~en i u programe pretpristupne pomo}i ISPA, SAPARD, PHARE, odno- sno od 2007. u Program IPA. Od zna~ajnih projekta koje vodi Ured Grada izdvajaju se: Projekt Ja~anje lokalnih kapaciteta u Gradu Rijeci i Primorsko-goranskoj županiji 2005./2006. Temeljni je cilj projekta osnaživanje kapaciteta lokalne samouprave i institucija te organiza- cija civilnog društva nužnih za u~inkovitu identifikaciju, izradu i upravljanje projektima pri- kladnih za financiranje u sklopu EU programa, s naglaskom na CARDS, PHARE, SAPARD, INTERREG i druge programe. Projekt Svima jednako 2005./2006. Nositelj je projekta Centar za tehni~ku kulturu koji ga je realizirao u suradnji s Odjelom gradske uprave za sport i tehni~ku kulturu Grada Rijeke, s ciljem socijalizacije i senzibilizacije djece razli~ita socijalnog i zdravstvenog statusa kroz obrazovni informati~ki kreativni program.

6. Razvoj civilnog društva Grad Rijeka godinama poti~e razvoj civilnoga društva te suradnju s nevladinim udrugama i drugim oblicima slobodnog udruživanja gra|ana. Povelja o suradnji Grada Rijeke i nevladinoga neprofitnog sektora Povelju je Gradsko vije}e Grada Rijeke donijelo još u mandatnom razdoblju 2001.–2005., na sjednici održanoj 25. studenoga 2004., a s njezinom je primjenom Grad nastavio i u ovome mandatnom razdoblju. Povelja je temelj razvijanja partnerstva s udrugama i unapre|enja partnerskog odnosa lokalne samouprave i udruga te postizanja potrebne razine razvoja civil- noga društva sukladne standardima Europske unije. Cilj je Povelje postavljanje okvira suradnje u razvoju i savjetovanju, informiranju i financiranju Grada Rijeke i udruga te financiranja njihovih aktivnosti, projekata i programa. Poveljom se predvi|a osnivanje Odbora za koordinaciju, tijela od sedam ~lanova (dva pred- stavnika Grada Rijeke i pet predstavnika nevladinog, neprofitnog sektora), zaduženog za uskla|ivanje svih aktivnosti vezanih za realizaciju ciljeva Povelje. U svome dvogodišnjem mandatu Odbor je održao 8 radnih sastanaka. Od stupanja na snagu, Povelji je pristupila 161 udruga s podru~ja Grada Rijeke. Ured Grada Q 457

Financiranje udruga gra|ana na razini Grada Rijeke Grad Rijeka financira rad udruga na podru~ju Grada Rijeke i šire u svrhu unapre|enja kvali- tete života gra|ana. Gradski odjeli svake godine financiraju i pružaju tehni~ku podršku udru- gama u realizaciji programa, projekata i aktivnosti od op}eg interesa za Grad Rijeku te razvoj civilnoga društva. Ured Grada prati financiranje udruga od strane gradskih odjela, pa je u prora~unskoj godini 2005./2006./2007. evidentirano pove}anje broja financiranih udruga kao i financijskih sred- stava koje se dodjeljuju za programe, projekte i aktivnosti udruga gra|ana. Visina sredstava odvajanih za programe, projekte i aktivnosti udruga godišnje raste za otprilike 3%. Zna~ajniji projekti Ureda Grada

QProjekt Mislim globalno djelujem lokalno – Dan akcije Grad Rijeka od 2006. go- dine provodi u suradnji s udrugom GONG.

QProjektom Regionalni infocentar za mlade Grad Rijeka i Ministarstvo obitelji, bra- nitelja i me|ugeneracijske solidarnosti ostvarili su uspješnu suradnju s Udrugom za mla- de Korak ispred.

QProjektom Obilježavanje Me|unarodnog dana volontera Grad Rijeka, u suradnji s Udrugom za razvoj civilnoga društva SMART i Volonterskim centrom Rijeka, pridonosi obilježavanju 5. prosinca, Me|unarodnog dana volonterstva.

QProjekt Znanjem do sredstava, znanjem za Europu Zaklada Sveu~ilišta u Rijeci u suradnji s Gradom provodi od 2008. godine. 458 Q Izvje{}a odjela gradske uprave

Natje~aji Ureda Grada za dodjelu financijskih sredstava udrugama gra|ana Ured Grada sura|uje s udrugama i financira njihove projekte i aktivnosti u okviru godišnjeg Natje~aja Ureda Grada te Otvorenog natje~aja Ureda Grada za male potpore. Ured Grada dodjeljuje financijska sredstva udrugama gra|ana za razne aktivnosti, projekte i programe iz podru~ja mladi, EU, volonterstvo, zaštita ljudskih prava, nacionalne manjine i razvoj civilnoga društva, temeljem godišnjeg Natje~aja Ureda Grada za financiranje projekata udruga gra|ana za velike potpore do 30.000 kuna. Od 2008. godine Grad dodjeljuje sredstva i kroz Otvoreni natje~aj Ureda Grada za male potpore do 5.000 kuna, temeljem kojega udruge tijekom cijele sljede}e godine, od 1. sije~nja do 15. prosinca mogu podnositi zahtjeve za sufinanciranjem. To se odnosi na podru~je me|u- narodne suradnje, sudjelovanja ili organiziranja znanstvenih, sportskih, kulturnih, studentskih manifestacija i ostalih doga|anja te aktivnosti iz podru~ja od posebnog interesa za Grad Rijeku, koji pridonose razvoju civilnoga društva i unapre|enju suradnje Grada Rijeke i neprofitnog sek- tora.

7. Nacionalne manjine u Gradu Rijeci Na podru~ju Grada Rijeke žive pripadnici razli~itih nacionalnih manjina koji svojim etni~kim, jezi~nim, kulturnim i vjerskim obilježjima oboga}uju život grada. U javnom životu manjine su- djeluju putem vije}a nacionalnih manjina i svojih udruga kojih danas im 23, a okupljaju pripadnike 15 razli~itih manjina, vrlo aktivnih u razli~itim kulturnim manifestacijama u gradu. U mandatnom razdoblju velika je pažnja posve}ena ostvarivanju prava nacionalnih manjina.

QU srpnju 2005. godine izmijenjen je i Poslovnik Poglavarstva Grada Rijeke kojim je ure|en na~in ostvarivanja prava nacionalnih manjina u postupku utvr|ivanja prijedloga akata. Izmjenama su vije}a nacionalnih manjina dobila pravo podnošenja prijedloga op}ih aka- ta kojima se ure|uju pitanja važna za nacionalnu manjinu. Utvr|ena je i obveza Poglavar- stva da u pripremi prijedloga op}eg akta kojim se ure|uju prava i slobode nacionalnih manjina, zatraži prethodno mišljenje i prijedloge od vije}a nacionalnih manjina.

QU studenome 2006. godine Gradsko vije}e Grada Rijeke usvojilo je izmjene i dopune Po- slovnika Gradskog vije}a, kojima je izmijenjen sastav Odbora za nacionalne manjine. Tako se tri ~lana Odbora biraju iz reda ~lanova Gradskog vije}a, a potpredsjednik i dva ~lana Odbora iz reda pripadnika nacionalnih manjina. Prijedlog za izbor potpredsjednika i ~lanova Odbora iz reda pripadnika nacionalnih manjina podnose Vije}a nacionalnih manjina.

QObveza financiranja vije}a nacionalnih manjina, koja je utvr|ena odredbama Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, od 2006. godine ure|ena je posebnom odlukom o financiranju koju donosi Gradsko vije}e za svaku prora~unsku godinu.

QU studenome 2006. godine Gradsko vije}e Grada Rijeke donijelo je Odluku o odre|ivanju naknade troškova i nagrade za rad ~lanovima vije}a nacionalnih manjina za Grad Rijeku. Odlukom se odre|uje na~in ostvarivanja prava na naknadu troškova i visina nagrade za rad ~lanovima vije}a nacionalnih manjina.

QU lipnju 2007. godine održani su izbori za vije}a nacionalnih manjina odnosno za nacio- nalne manjine koje su zadovoljile zakonski kriterij brojnosti. Tako je u mandatnom razdo- Ured Grada Q 459

blju u Gradu Rijeci djelovalo 9 vije}a nacionalnih manjina u dva mandata: albansko, bošnja~ko, crnogorsko, ma|arsko, makedonsko, romsko, slovensko, srpsko i talijansko. Njihovi se izbori održavaju neovisno o lokalnim izborima. Nakon konstituiranja vije}a te uskla|ivanja svih akata Grada Rijeke s odredbama Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, vije}a su u mandatnom razdoblju postala ravnopravni partneri Grada Rijeke u procesu donošenja odluka o ostvarivanju prava nacionalnih manjina. Grad Rijeka posebno je ponosan na ve} tradicionalnu manifestaciju Etno-smotra, kojih je do sada održano 12. U nekoliko dana trajanja Etno-smotre, nacionalne manjine predstavljaju svoj jezik, kulturu i obi~aje. Od 2005. godine Etno-smotra se održava na glavnome rije~kom šetalištu Korzu, kako bi se raznolikost i bogatstvo suživota približilo svim gra|anima Rijeke.

8. Suradnja s vjerskim zajednicama U protekle ~etiri godine Grad Rijeka aktivno je pratio i nov~ano potpomagao rad vjerskih zajednica koje djeluju na podru~ju jedinice lokalne samouprave. Promicao se i ja~ao ekumenizam i me|ureligijski dijalog te vjerska snošljivost po kojoj je Rijeka oduvijek bila poznata. Prema popisu stanovništva iz 2001., najve}i broj vjernika u Rijeci izjasnio se pripadnoš}u Rimo- katoli~koj crkvi pa je naj~vrš}a suradnja uspostavljena upravo s Rije~kom nadbiskupijom. Kapitalni projekt koji je Grad Rijeka financirao u ovome mandatnom razdoblju jest donacija za izgradnju Pastoralnog centra Svetišta Majke Božje Trsatske – Aule Ivana Pavla II. u iznosu od 1.000.000,00 kuna. Aula je sve~ano otvorena 2008. godine, a posve}ena je pokojnome papi Ivanu Pavlu II., rimokatoli~kome vjerskom poglavaru koji je svojim misionarskim djelo- vanjem dao nemjerljiv doprinos razumijevanju izme|u razli~itih nacija i vjera. Grad Rijeka ostvaruje dobru suradnju s predstavnicima svih vjerskih zajednica koje djeluju na podru~ju Grada Rijeke.

Financijsko izvje{}e Ureda Grada za razdoblje 2005.–2008.*

Program/aktivnost 2005. 2006. 2007. 2008. Glava 1. Predstavni~ko i izvršno tijelo Program: Osnovna aktivnost Gradskog vije}a i 4.410.494,64 3.802.445,36 6.836.220,62 5.148.541,50 Poglavarstva Glava 2. Vije}a nacionalnih manjina za Grad Rijeku Program: Sredstva za rad vije}a nacionalnih manjina za 368.786,60 492.076,94 955.813,12 823.814,71 Grad Rijeku Glava 3. Aktivnosti odjela Program: Prezentacija i promocija Grada 9.069.564,94 8.476.212,42 9.983.745,00 11.108.256,73 Program: Manifestacije i pokroviteljstva 3.676.712,61 4.926.721,70 4.831.037,09 5.091.942,26 Program: Donatorske aktivnosti 925.347,70 1.409.162,92 1.224.359,44 1.537.716,21 Program: Sufinanciranje nabave opreme u trgova~kom 85.000,00 150.000,00 150.000,00 200.000,00 društvu Ukupno realizirana sredstva 18.535.906,49 19.256.619,34 23.981.175,27 23.910.271,41

*Izvr{enje prora~una Grada Rijeke 460 Q Izvje{}a odjela gradske uprave Ured Grada Q 461 5.12. Ured za unutarnju reviziju

Ured za unutarnju reviziju Grada Rijeke (u nastavku: Ured) ustrojen je u lipnju 2008. teme- ljem odredaba Zakona o sustavu unutarnjih financijskih kontrola u javnom sektoru i Pravilni- ka o unutarnjoj reviziji korisnika prora~una. Ured je dio sustava unutarnjih financijskih kontrola u Gradu Rijeci. Ustrojen je kao zasebna ustrojstvena jedinica, funkcionalno neovisna o drugim upravnim tijelima Grada, a djelatnici Ureda izravno su odgovorni Gradona~elniku. Podru~je rada i nadležnosti Ureda ure|eni su odredbama Odluke o ustrojstvu Ureda za unu- tarnju reviziju. Djelatnici Ureda obavljaju poslove procjene sustava unutarnjih kontrola, provo|enjem unu- tarnjih revizija poslovnih procesa, te nakon obavljene revizije daju neovisno, objektivno i stru~no mišljenje i savjete za unapre|enje poslovanja, a sve u svrhu ostvarenja poslovnih ciljeva primjenom sustavnog i disciplinarnog pristupa vrednovanju i poboljšanju djelotvorno- sti procesa upravljanja rizicima, kontrola i gospodarenja. Ured za unutarnju reviziju Q 463

Poslovi Ureda uklju~uju:

Q izradu strateškog i godišnjeg plana unutarnje revizije, temeljenih na objektivnoj procjeni rizika te radnog plana pojedina~ne unutarnje revizije

Q provedbu unutarnje revizije u upravnim tijelima Grada, procjenom prikladnosti i djelo- tvornosti sustava unutarnjih kontrola u odnosu na utvr|ivanje, procjenu i upravljanje rizi- cima, usuglašenost sa zakonima i drugim propisima, pouzdanost i sveobuhvatnost fi- nancijskih i drugih informacija, u~inkovitost, djelotvornost i ekonomi~nost poslovanja, zaštitu imovine i informacija te obavljanje zada}a i ostvarivanje ciljeva

Q provedbu unutarnje revizije namjenskog trošenja prora~unskih sredstava kod prora~unskih i izvanprora~unskih korisnika ~iji je osniva~/suosniva~ Grad

Q izradu izvješ}a o obavljenim unutarnjim revizijama i godišnjeg izvješ}a te pra}enje pro- vedbe danih preporuka navedenih u izvješ}u o obavljenoj unutarnjoj reviziji

Q suradnju s Upravom za harmonizaciju unutarnje revizije i financijske kontrole pri Mini- starstvu financija te Državnim uredom za reviziju

Q obavljanje drugih poslova po nalogu Gradona~elnika.

Organizacijske promjene u razdoblju 2005.–2008. U velja~i 2005., Odlukom o ustrojstvu upravnih tijela Grada Rijeke, u Gradu Rijeci je ustroje- na Služba prora~unskog nadzora i unutarnje kontrole (u nastavku: Služba). Prora~unski nadzor obavljao se kontrolom i provjerom ra~unovodstvene i ostale poslovne dokumentacije prora~unskih i izvanprora~unskih korisnika, nadzorom namjenskog korištenja prora~unskih sredstava ustanova i društava koji se financiraju iz prora~una. Djelatnici Službe obavljali su kontrolu ispravnosti i uskla|enosti sa zakonskim propisima prijedloga ugovora, a u vezi s tim i kontrolu javne nabave roba, usluga i izvo|a~a radova. U rujnu 2004. godine Vlada Republike Hrvatske donijela je dokument – Strategija razvoja unutarnje financijske kontrole u javnom sektoru u Republici Hrvatskoj (PIFC). Sustav unutarnjih financijskih kontrola u javnom sektoru sastoji se od dva osnovna elementa: Q financijskog upravljanja i unutarnjih kontrola Q unutarnje revizije. Ministarstvo financija nadle`no je za koordinaciju uspostave i razvoja sustava unutarnjih fi- nancijskih kontrola u javnom sektoru, a za provedbu koordinacije zadu`ena je Sredi{nja harmonizacijska jedinica Ministarstva financija. Stupanjem na snagu Pravilnika o unutarnjoj reviziji prora~unskih korisnika propisani su uvje- ti koje treba ispunjavati unutarnji revizor, standardi i metodologija rada unutarnje revizije, zajedni~ki kriteriji na temelju kojih prora~unski korisnici ure|uju unutarnju reviziju te koordi- niranje rada unutarnje revizije prora~unskih korisnika. Prema programu i postupku koji donosi Uprava za harmonizaciju unutarnje revizije i financij- ske kontrole (Središnja harmonizacijska jedinica) zapo~ela je izobrazba za stjecanje certifi- kata i stru~nog ovlaštenja za unutarnje revizore, i to najprije za središnja tijela državne uprave, a za unutarnje revizore iz jedinica lokalne, podru~ne (regionalne) samouprave po~etak izo- brazbe planiran je u 2006. godini. 464 Q Izvje{}a odjela gradske uprave

Proces izobrazbe obuhva}a dvije razine kroz sedam modula. U prosincu 2006. Hrvatski je sabor donio Zakon o sustavu unutarnjih financijskih kontrola u javnom sektoru. Jedan od zadataka u 2007. godini bio je ustrojiti unutarnju reviziju prema odredbama Zako- na i Pravilnika o unutarnjoj reviziji, a u skladu s me|unarodno prihva}enim standardima te praksom i preporukama Europske unije. U listopadu 2007. Odlukom Gradskog vije}a Grada Rijeke o izmjenama i dopunama Odluke o ustrojstvu upravnih tijela Grada Rijeke, ustrojen je Odjel gradske uprave za u unutarnju reviziju. Imenovana je pro~elnica Odjela. Op}i ciljevi unutarnje revizije utvr|eni su svrhom i ulogom unutarnje revizije u skladu sa Zako- nom o sustavu unutarnjih financijskih kontrola, te je 2007. godine u Odjelu gradske uprave za unutarnju reviziju:

Q donesena Povelja unutarnje revizije

Q popisani poslovni procesi (bez aktivnosti) koji se odvijaju u odjelima gradske uprave i formirana prva mapa poslovnih procesa

Q provedena neovisna procjena rizika pojedinih poslovnih procesa u smislu vjerojatnosti nastanka i zna~ajnosti posljedice na realizaciju postavljenih poslovnih ciljeva

Q izra|en strateški plan unutarnje revizije za trogodišnje razdoblje

Q izra|en godišnji plan unutarnje revizije za 2008. godinu. U ožujku 2008. donijet je novi Pravilnik o unutarnjoj reviziji korisnika prora~una. U lipnju 2008. donesena je Odluka Gradskog vije}a Grada Rijeke, kojom je ustrojen Ured za unutarnju reviziju Grada Rijeke. Imenovana je voditeljica Ureda za unutarnju reviziju, izra|ena je nova sistematizacija poslova i zada}a Ureda za unutarnju reviziju Grada Rijeke te nova Povelja unutarnjih revizora.

Djelatnici ureda U Uredu za unutarnju reviziju (u nastavku Ured) zaposlena su ~etiri djelatnika (sistematizirano pet djelatnika). Voditelj ureda za unutarnju reviziju i unutarnji revizor (1) stekli su certifikat ovlaštenog unutarnjeg revizora u javnom sektoru (u 2007. i 2008.). Unutarnji revizor (2) uklju~en je u izobrazbu za dobivanje certifikata u organizaciji Središnje harmonizacijske jedinice za unutarnju reviziju Ministarstva financija Republike Hrvatske. Svi unutarnji revizori ispunjavaju uvjete za zapošljavanje na poslovima unutarnjeg revizora. U Uredu je, osim tri unutarnja revizora, zaposlen i samostalni suradnik za informacijsko-do- kumentacijsku podršku. U 2008. godini djelatnici Ureda zapo~eli su s obavljanjem unutarnjih revizija prema godiš- njem planu rada unutarnje revizije i strateškom planu za trogodišnje razdoblje, na koje je suglasnost dao Gradona~elnik. U obavljanju unutarnje revizije primjenjuje se metodologija utemeljena na me|unarodnim revizijskim standardima. Obavljeni su i poslovi po nalogu Gradona~elnika, djelatnici Ureda su kao koordinatori timova sudjelovali u uskla|enju internih akata s novim zakonskim propisima, sura|ivali s djelatnici- Ured za unutarnju reviziju Q 465 ma Ureda za državnu reviziju, koji su obavljali reviziju financijskih izvještaja i poslovanja Grada za 2007. godinu, prisustvovali i bili uklju~eni u rasprave na savjetovanjima koje Sre- dišnja harmonizacijska jedinica za unutarnju reviziju pri Ministarstvu financija organizira svaki mjesec, obavljali savjetodavne poslove pri novim projektima i u svakodnevnom po- slu. Dva novoosnovana organizacijska dijela u Gradu Rijeci – Ured za financijsko upravljanje i kontrole te Služba za planiranje i evidentiranje javne nabave u Odjelu gradske uprave za fi- nancije, preuzeli su dio poslova koji su se do tada obavljali u Uredu za unutarnju reviziju. 5.13. Ured za financijsko upravljanje i kontrole Grada Rijeke

Osnivanje Ureda U procesu uskla|enja nacionalnog zakonodavstva s pravnom ste~evinom Europske unije, Vlada Republike Hrvatske donijela je 15. lipnja 2005. godine Strategiju razvoja unutarnje fi- nancijske kontrole u javnom sektoru u Republici Hrvatskoj, sa svrhom uspostavljanja i razvo- ja sveobuhvatnih i u~inkovitih unutarnjih financijskih kontrola u javnom sektoru. Temeljem usvojene Strategije, krajem 2006. godine donesen je Zakon o sustavu unutarnjih financijskih kontrola u javnom sektoru kojim je ure|en sustav unutarnjih financijskih kontrola u javnom sektoru, a u listopadu 2007. usvojena je i Strategija neovisnog razvoja unutarnje financijske kontrole u javnom sektoru u Republici Hrvatskoj za jedinice lokalne i podru~ne (regionalne) samouprave. Sustav unutarnjih financijskih kontrola u javnom sektoru sastoji se od sljede}ih elementa: a financijskog upravljanje i unutarnjih kontrola b unutarnje revizije. Financijsko upravljanje i unutarnje kontrole sveobuhvatan je sustav unutarnjih kontrola koji uspostavljaju i za koji su odgovorni ~elnici korisnika prora~una, a kojim se, upravljaju}i rizici- ma, osigurava razumna sigurnost da }e se u ostvarivanju ciljeva prora~unska i druga sred- stva koristiti pravilno, eti~no, ekonomi~no, djelotvorno i u~inkovito. Prema Zakonu o sustavu unutarnjih financijskih kontrola u javnom sektoru (u daljnjem tekstu: Zakon), za uspostavu, provedbu i razvoj financijskog upravljanja i kontrola, osim ~elnika, zaduženi su voditelj za fi- nancijsko upravljanje i kontrole i koordinator za financijsko upravljanje i kontrole. Uzimaju}i u obzir potrebe i posebnosti u poslovanju korisnika prora~una, za operativno provo|enje i koordinaciju uspostave i razvoja financijskog upravljanja i kontrola može se ustrojiti zasebna jedinica za financijsko upravljanje i kontrole. S ciljem uspostave sustava financijskog upravljanja i kontrola u Gradu Rijeci u skladu s no- vim Zakonom, Gradona~elnik je 2. ožujka 2007. za voditelja financijskog upravljanja i kontro- la u Gradu Rijeci imenovao pro~elnika Odjela gradske uprave za financije, a 2. travnja 2007. imenovao je osobu zaduženu za kontrolu nepravilnosti. Plan uspostave i razvoja financijskog upravljanja i kontrola u Gradu Rijeci donesen je 4. srpnja 2007. godine. Ured za financijsko upravljanje i kontrole Grada Rijeke dio je sustava unutarnjih financijskih kontrola u Gradu Rijeci. Ured je ustrojen 29. svibnja 2008. Odlukom o ustrojavanju Ure- Ured za financijsko upravljanje i kontrole Grada Rijeke Q 467 da za financijsko upravljanje i kontrole Grada Rijeke kao zasebna ustrojstvena jedini- ca, ustrojstveno i funkcionalno neovisna o drugim upravnim tijelima Grada Rijeke, izravno i isklju~ivo odgovorna Gradona~elniku. Gradona~elnik je 20. lipnja 2008. imenovao voditeljicu Ureda.

Djelokrug rada U Uredu za financijsko upravljanje i kontrole Grada Rijeke obavljaju se poslovi i aktivnosti na uspostavi i razvoju financijskog upravljanja i kontrola u upravnim tijelima Grada Rijeke. Navedeni poslovi uklju~uju:

Q koordinaciju uspostavljanja i razvoja metodologija financijskog upravljanja i sustava unu- tarnjih kontrola koje se primarno odnose na prethodne i naknadne financijske kontrole, funkcije ra~unovodstva i financijskog izvještavanja

Q sudjelovanje i pružanje pomo}i rukovode}im službenicima u tijelima gradske uprave na uspostavljanju unutarnjih kontrola

Q sastavljanje knjige (mape) poslovnih procesa i njezino ažuriranje

Q analiza rizika u dijelu sustavnog pra}enja prihoda i primitaka, izvršavanja rashoda i izda- taka, pra}enja imovine i obveza te odgovaraju}e provjere sigurnosti i zaštite financijske i nefinancijske imovine, postupaka javne nabave i upravljanja projektima 468 Q Izvje{}a odjela gradske uprave

Q ustrojavanje registra rizika

Q donošenje i pra}enje Plana financijskog upravljanja i kontrola

Q izrada godišnjeg Izvješ}a o stanju i napretku financijskog upravljanja i kontrola

Q suradnja sa Središnjom harmonizacijskom jedinicom Ministarstva financija i unutarnjom revizijom

Q obavljanje ostalih poslova u skladu sa zakonom, drugim propisima i prema nalogu Gra- dona~elnika. Osim navedenog, Ured ima savjetodavnu ulogu u pripremi financijskih modela za realizaciju razvojnih projekta Grada Rijeke.

Sistematizacija radnih mjesta i struktura zaposlenih Unutarnje ustrojstvo Ureda utvr|eno je Pravilnikom o unutarnjem redu – Sistematizacijom poslova i zada}a Ureda za financijsko upravljanje i kontrole. Uredom rukovodi voditeljica Ureda koja je izravno odgovorna Gradona~elniku. U Uredu su sistematizirana 4 radna mjesta s 5 izvršitelja. Struktura zaposlenih je sljede}a: 4 službenika s visokom stru~nom spremom ekonomske ili pravne struke i 1 službenik s visokom ili višom stru~nom spremom ekonomske, informati~ke ili upravne struke. U 2008. godini popunjena su 2 radna mjesta: radno mjesto voditeljice Ureda i radno mjesto samostalnog suradnika za informacijsko-dokumentacijsku podršku (isti suradnik obavlja po- slove informacijsko-dokumentacijske podrške i u Uredu za unutarnju reviziju). Službenici Ureda koji obavljaju poslove na uspostavi i razvoju financijskog upravljanja i kontrola dužni su pro}i izobrazbu koju organizira i provodi Središnja harmonizacijska jedinica Ministar- stva financija, odnosno Uprava za harmonizaciju unutarnje revizije i financijske kontrole.

Izvješ}e o radu za 2008. Dana 28. sije~nja 2008. sastavljeno je Godišnje izvješ}e o sustavu financijskog upravljanja i kontrola za 2007. godinu (obrazac GI-FMC) i dostavljeno Središnjoj harmonizacijskoj jedinici. Tijekom 2008. godine proveden je popis i opis poslovnih procesa za planiranje, izradu i do- nošenje prora~una te za gospodarenje zemljištem. Od rujna 2008. Ured je postupno preuzimao i poslove kontrole ugovora koji su se do tada obavljali u Odjelu gradske uprave za unutarnju reviziju koji je transformiran u Ured za unutar- nju reviziju. U 2008. godini Ured je, sa savjetodavnom ulogom i prethodnim kontrolama pojedinih pro- cesa, sudjelovao u realizaciji razvojnih projekata Grada Rijeke.

Unapre|enje rada Ureda U 2008. godini Ured je, preuzimanjem kontrola ugovora i poslovnih transakcija vezanih za natje~ajne procedure i ugovaranje te stjecanje i otu|enje imovine, zapo~eo s obavljanjem dijela poslova iz svoga djelokruga rada. Ured za financijsko upravljanje i kontrole Grada Rijeke Q 469

U 2009. godini Ured }e, uz poslove redovite kontrole ugovora i poslovnih transakcija i savje- todavnih poslova u realizaciji razvojnih projekata Grada, kontinuirano koordinirati aktivnosti na popisu i opisu poslovnih procesa i sastavljanju knjige (mape) poslovnih procesa koji se obavljaju u upravnim tijelima Grada. Osim navedenih redovnih poslova, u 2009. godini planira se da }e jedan službenik Ureda pro}i specijalnu izobrazbu za financijsko upravljanje i kontrole pri Središnjoj harmonizacijskoj jedinici Ministarstva financija, a planira se i kontinuirano stru~no usavršavanje službenika u svrhu pravilne primjene zakonskih propisa i pra}enje novina u zakonskoj regulativi.

Suradnja Ured sura|uje i pruža pomo} rukovode}im službenicima u tijelima gradske uprave na uspo- stavljanju unutarnjih kontrola i upravljanja rizicima u poslovnim procesima, a posebno onim vezanim za javnu nabavu, stjecanje i otu|enje imovine te upravljanje projektima, koordinira aktivnosti na popisu i opisu poslovnih procesa s ciljem sastavljanja knjige poslovnih procesa koji se obavljaju u Gradu Rijeci, te aktivnosti pra}enja i analize rizika u poslovnim procesima. Ured sura|uje s Upravom za harmonizaciju unutarnje revizije i financijske kontrole kao Sre- dišnjom harmonizacijskom jedinicom Ministarstvu financija. 5.14. Zavod za informati~ku djelatnost

Odlukom o ustrojstvu Gradske uprave Grada Rijeke iz 2005. godine utvr|eno je ustrojstvo i podru~je rada Zavoda za informati~ku djelatnost (Zavod). Osnovna je zada}a Zavoda uvo- |enje informati~ke potpore na svim razinama gradske uprave. Zavod obavlja poslove plani- ranja, projektiranja, gradnje i uspostavljanja informacijskih sustava, geoinformacijskih (GIS) sustava, integracije alfanumeri~kih i grafi~kih podataka, web-portala Grada te sustava dvo- smjerne komunikacije i on-line usluga gra|anima u okviru gradnje e-Uprave. Obavlja poslove planiranja, nabave i upravljanja informati~ko-komunikacijskim resursima, nadzora nad ra- dom mreže (intranet i internet) te osigurava sigurnost i zaštitu podataka. Dopunom Odluke koja je uslijedila u 2008. godini, u nadležnost Zavoda dodaju se poslovi razvoja, izgradnje, održavanja i gospodarenja informacijsko-telekomunikacijskom infrastrukturom u vlasništvu Grada Rijeke te poslovi razvoja, uspostave i održavanja Kontakt centra Grada Rijeke. Informatika se u gradskoj upravi razvija tako da se od pružanja informati~kih usluga i tehni~- ko-tehnološke potpore pretvara u poveznicu boljeg funkcioniranja svih organizacijskih jedini- ca Gradske uprave. Osim informatizacije odjela gradske uprave, Zavod predlaže strategiju razvoja i aktivno sudjeluje u informatizaciji komunalnih i trgova~kih društava te ustanova kojima je Grad osniva~ i suvlasnik, u smislu stvaranja integriranog informati~koga sustava Grada u okvirima lokalne samouprave na na~elu distribuiranosti. Takvo opredjeljenje uteme- ljeno je na izgradnji jedinstvenog informati~koga sustava koji po~iva na:

Q tehni~ko-tehnološkoj osnovi

Q programskoj (aplikativnoj) potpori poslovnim procesima

Q telekomunikacijskom sustavu. Programima rada za mandatno razdoblje ostvaren je temeljni cilj – realizacija niza projekata u okvirima koncepta Rijeka – inteligentni grad, ~ime su se ostvarili uvjeti za tehnološki isko- rak Rijeke, svih njezinih gra|ana, gospodarskih subjekata i ustanova. U globalnom svijetu koji je dominantno odre|en tehnološkim napretkom, Grad Rijeka postaje jedan od subjekata koji na lokalnoj razini promi~e globalne tehnološke trendove. Informacijsko-komunikacijska tehnologija postaje nezaobilazni dio gradske infrastrukture. Osnove za tako ambiciozne pro- grame rada postavljene su u prethodnome mandatnom razdoblju (2001.–2005.) tijekom kojega su primijenjeni i razvijeni rezultati europskih projekata (e-Munis i GeRiT), u kojima je Zavod aktivno sudjelovao te time pokazao velike potencijale kojima se Rijeka može uklju~iti u suvremene tehnološke trendove. Navedena faza razvoja slikovito je bila nazvana Rijeka – digitalni grad. U nastavku je preko koncepta Rijeka – inteligentni grad realiziran ili zapo~et niz projekata s primarnim ciljevima da se: Zavod za informati~ku djelatnost Q 471

Q bitno pove}a efikasnost i transparentnost rada gradske uprave

Q osigura gra|anima, poduzetnicima i institucijama da usluge iz domene gradske uprave, tvrtki i institucija u suvlasništvu Grada dobiju u vrijeme i na mjestu koje njima najviše odgovara

Q osigura pretpostavke za horizontalno i vertikalno povezivanje s informati~kim su- stavima svih institucija državne uprave s ciljem osiguranja usluga iz njihove domene u ime i za ra~un gra|ana. U svrhu realizacije zacrtanih ciljeva, u mandatnom je razdoblju otvoren niz projekata koji su u razli~itim fazama realizacije, ovisno o zna~enju, veli~ini i prioritetima. Razmjena iskustava i sudjelovanje u zajedni~kim projektima putem udruga europskih grado- va (EUROCITIES – TELECITIES i GISIG) nastavlja se, a Grad Rijeka odabran je za doma}ina godišnje konferencije udruge Mayor Cities of Europe u 2008. godini, koja je okupila više od stotinu informati~kih stru~njaka iz europskih gradova na razmjeni iskustava i najbolje prakse u primjeni informacijsko-komunikacijske tehnologije u gradovima. Grad Rijeka sudjeluje u projektu e-Govrement bench-learning i e-inclusion (e-uklju~ivanje) koji se provode u sklopu foruma Knowledge Society (Društvo znanja) mreže gradova Eurocities. Cilj je projekata ste}i više znanja o primjeni elektronskih javnih usluga u radu lokalne uprave, u~e}i na iskustvima ~lanica mreže Eurocites, te osigurati mogu}nost uklju~enja svih kategorija gra|ana u e-dru- štvo. S Gradom Helsinkijem ostvarena je suradnja na projektu Gradskog podatkovnog cen- tra (Utility Data Centar/UDC). Unato~ trudu, tehnološkoj spremnosti Grada Rijeke te zagovaranju suradnje s tijelima držav- ne uprave, horizontalno i vertikalno povezivanje svih institucija u funkciji kvalitetnijeg pruža- nja usluga do sada je dalo slabe rezultate. Razlog tomu vidimo prije svega u nezainteresira- nosti nadležnih državnih institucija (Središnji državni ured za e-Hrvatsku i Središnji državni ured za upravu), što upu}uje na to da se deklarirana decentralizacija državne uprave provo- di veoma sporo. 472 Q Izvje{}a odjela gradske uprave

Najzna~ajniji projekti i aktivnosti mandatnog razdoblja 2005.–2009. Integralni informacijski sustav Grada Rijeke – Zavod je u zajedništvu s ostalim odjeli- ma gradske uprave pokrenuo projekt razvoja i uvo|enja Integralnog informacijskog su- stava Grada Rijeke. Temelj projekta je jedinstveni model podataka, a sam projekt obu- hva}a unapre|enje svih aplikacijskih sustava koji su u upotrebi u Gradu, uz migraciju na novu, jedinstvenu, tehnološku platformu (Oracle 10g migracija), ~ime se osigurava integra- cija svih poslovnih procesa gradske uprave. Do sada su realizirani projekti u nizu poslovnih podru~ja, a realizacija se nastavlja i u 2009. godini. E-uredi, elektroni~ka sjednica Poglavarstva i elektroni~ki potpis – Projekti kojima su uvedeni novi standardi u rad gradske uprave i paralelno s time novi standardi komunikacije gradske uprave s dionicima Grada (gra|ani, tvrtke, institucije). Osim unapre|enja poslovnih procesa i interne komunikacije, sustav omogu}ava uvid u stanje predmeta i akata iz djelo- kruga rada odjela gradske uprave putem interneta, a integracijom razvijenog sustava sa sustavom višekanalne dvosmjerne komunikacije omogu}uje se razmjena informacije podru~ja putem SMS, e-maila i govornih telefonskih poruka. Operativni katastar vodova – projekt kojim su postavljeni temelji sustavne izgradnje po- datkovnih podloga (grafi~kih i alfanumeri~kih) za planiranje, izgradnju, održavanje, i eksplo- ataciju "podzemnih" resursa Grada. Izgra|en je u cijelosti funkcionalan model s primjenom Zavod za informati~ku djelatnost Q 473 na referentno gradsko podru~je (Mjesni odbor Centar) te se idu}ih godina o~ekuje snimanje i ažuriranje cjelokupnoga gradskog podru~ja prema financijskim mogu}nostima. Portal i multimedijalni portal – u srpnju 2007. objavljen je novi portal Grada Rijeke. Novi sadržaji, potpuno nova funkcionalna struktura, prilago|ena korisnicima te suvremeni web dizajn odlike su novog internetskoga portala Grada Rijeke, ~ija je najzna~ajnija novina uvo|enje portalskog pristupa sadržaju putem pet kategorija korisnika: Rije~ani, Poduzetnici, Turisti, Kultura i E-usluge. Sredinom 2008. godine pokrenut je projekt Multimedijalni portal grada kojemu je uz portal www.rijeka.hr (glavni izvor informiranja o radu Grada) cilj pruži- ti multimedijalni pogled na život Grada Rijeke i nadopunjavati osnovni portal. Nizom fotoga- lerija, audio- i videopriloga oboga}uju se ostali sadržaji s ciljem potpunijeg informiranja. Širokopojasna gradska mreža, tehnološka okosnica realizacije koncepta "inteligentni grad" zasniva se na optici koja povezuje 36 lokacija od neposrednog interesa grada i sustavno se širi do kona~nih 69 predvi|enih prvom fazom projekta. Integrirana s beži~nom širokopoja- snom mrežom omogu}ava, me|u ostalim, i besplatni beži~ni pristup internetu (sredi{te grada – Korzo i obala, Trsat, Bazeni Kantrida i podru~je oko dvorane Zamet).

Ostali projekti i aktivnosti mandatnog razdoblja 2005.–2009.

Q Dokumentacijski sustav, kao središnja baza elektroni~kih dokumenata, nad kojom se izgra|uje integrirani sustav upravljanja dokumentima.

Q Elektroni~ka knjiga ugovora, aplikacijski sustav razvijen i implementiran s ciljem evi- dencije svih ugovornih odnosa Grada koji proizvode financijske obveze ili potraživanja. Sustav je integriran s dokumentacijskim sustavom unutar kojega se pohranjuju digitalne preslike ugovora, a dodatnu vrijednost dobio je integracijom sa sustavom Knjiga ula- znih ra~una, što omogu}uje brz i sustavan pristup svim informacijama relevantnim za upravljanje odnosima s dobavlja~ima roba i usluga.

Q Sustav za upravljanje projektima i portfeljem projekata (eng. Enterprise Project Ma- nagement – EPM) – projekt u tijeku, implementacija sustavnog pristupa selekciji, auto- rizaciji i pra}enju projekata i programa financiranih iz Prora~una Grada Rijeke.

Q Objedinjeno upravljanje imovinom, objedinjeni podaci iz postoje}ih evidencija Grada, s dokumentacijskom osnovom važnom za upravljanje i održavanje, integrirani s geoinfor- macijskim sustavom Grada. Izvještaji temeljeni na tim podacima daju informacije za kvalitetnije upravljanje imovinom na razini Grada.

Q Novi ortofoto i tehni~ke karte prema novom ortofotu – osim ažuriranja stanja pri- mijenjena je i tehnologija snimanja digitalnom kamerom, što daje bolju razlu~ivost i kvalitetniju sliku.

Q Geoinformacijski (GIS) projekti i aplikacije, investicijski radovi na prometnicama, ze- lene površine, autobusne linije i stajališta (Autotrolej), slivnici, puknu}a vodovodnih cijevi.

Q Aktivnosti vezane za korištenje GIS-a, podrška uvo|enju Gis-a u KD ^isto}a, prikaz GUP-a na webu, prikaz ortofota na webu, podrška korisnicima i održavanje aplikacija.

Q Interaktivni plan grada, dosadašnji plan grada zamijenjen je novom web-aplikacijom koja preko integriranog sustava mapa i podataka omogu}uje gra|anima i pravnim oso- bama jednostavan online pristup geografski lociranim informacijama Grada Rijeke. 474 Q Izvje{}a odjela gradske uprave

Q Ticketing i Rije~ki kartomat – sustav objedinjene prodaje ulaznica putem interneta i kartomata – ure|aja koji na jednome mjestu nudi kupnju ulaznica za razli~ita doga|anja u gradu 24 sata na dan, realiziran u suradnji s Odjelom gradske uprave za kulturu i Odje- lom gradske uprave za sport i tehni~ku kulturu.

Q Školski informacijski centar, dvosmjerna višekanalna komunikacija izme|u škola i rodi- telja (SMS, e-mail, glasovne poruke, on-line pretraživanje), projekt realiziran u suradnji s Odjelom gradske uprave za školstvo.

Q Besplatna osnovna i napredna informati~ka obuka za ciljane skupine gra|ana (umirovljenici, ku}anice u dobi od pedeset i više godina, osobe s posebnim potrebama, branitelja), kontinuirana aktivnost u suradnji s Odjelom za gradsku samoupravu i upravu kroz koju je u tri godine obuku prošlo više od 1.500 gra|ana. U mandatnom razdoblju obavljena je zamjena svih radnih stanica i servera u vlasništvu Gra- da Rijeke opremom nabavljenom preko operativnog leasinga na tri, odnosno pet godina, ~ime se osigurava kontinuitet u skladu s tempom razvoja informati~ko-komunikacijske teh- nologije te kontinuirana zamjena tehnološki zastarjele opreme tijekom trajanja jamstva. U 2008. pokrenuta je virtualizacija servera radi uštede u prostoru i mogu}nosti lakšeg prila- go|avanju pove}anju opsegu poslova. Stvoreni su preduvjeti za pokretanje projekta ERP sustava društava i ustanova u suvlasništvu Grada (ERP – akronim za Enterprise Resource Planing, u doslovnom prijevodu Planiranje poslovnih resursa), ~ime se osigurava integracija, racionalizacija i standardizacija.

Organizacijska struktura i promjene tijekom mandatnog razdoblja Zavod je po~etkom mandatnog razdoblja bio organiziran u ~etiri organizacijske jedinice: Direkcija za razvoj informacijskog sustava planira, projektira, koordinira, izgra|uje i uspo- stavlja aplikativna programska rješenja za potrebe rada gradske uprave Grada Rijeke te komu- nalnih i trgova~kih društava odnosno ustanova kojima je Grad Rijeka vlasnik ili suvlasnik. Direkcija za sistemsku podršku kojoj je zada}a planiranje, nabava, instalacija i održava- nje informati~ke opreme, operativnog sustava i programskih rješenja, programa i oprema za antivirusnu zaštitu i zaštitu od neovlaštenog upada. Direkcija osigurava i nabavu uz raspo- djelu potrošnog materijala za informati~ku djelatnost. Služba za geoinformacijske sustave koordinira i planira hardverske i softverske potrebe te izradu i nabavu aplikativnog softvera za potrebe odjela gradske uprave, koji rade u GIS- -tehnologiji. U suradnji s djelatnicima komunalnih i trgova~kih društava i ustanova u suvla- sništvu Grada, prati razvoj GIS-aplikacija za njihove potrebe. Priprema, izra|uje, preuzima i ure|uje podatke za GIS-baze svih korisnika te organizira školovanje za potrebe odjela. Služba održava tehni~ku kartu i adresni model grada u GIS-tehnologiji uza stalan prikaz GIS-baza na portalu Grada. Služba za Internet podršku održava i ure|uje internetski portal Grada Rijeke, prati sva doga|anja vezana za rad gradske uprave, rad kulturnih ustanova te komunalnih i trgova~kih društava u suvlasništvu Grada. Osmišljava i predlaže pravce razvoja web-portala i prate}ih informacijskih servisa gra|anima. Zavod za informati~ku djelatnost Q 475

U skladu s izmjenama odluke o ustrojstvu iz 2008. godine i narastaju}im potrebama posla, uspostavljena je i Služba za telekomunikacijsku infrastrukturu koja planira, projektira, nadzire izgradnju, održava i gospodari opti~kom i beži~nom širokopojasnom informacijsko- -komunikacijskom infrastrukturom (Gradska mreža). Po~etkom mandatnog razdoblja u Zavodu su bila sistematizirana 33 radna mjesta, od toga je bilo popunjeno 29 radnih mjesta. Sadašnjom sistematizacijom poslova i zada}a, u Zavodu je sistematizirano 57 radnih mjesta, a popunjena su 42 radna mjesta, što je ujedno i najbolji pokazatelj rasta primjene informacijsko-komunikacijske tehnologije u radu uprave, iako Za- vod, i uza zna~ajan rast broja djelatnika, koristi strateške partnere u realizaciji prioritetnih pro- jekata (out sourcing). Realizacija projekata uz pra}enje suvremenih trendova bila bi nemo- gu}a bez kontinuirane edukacije vlastitih specijalista u pojedinim podru~jima, ~emu se po- sve}uje posebna pažnja.

Financijsko izvješ}e Zavoda za informati~ku djelatnost za razdoblje 2005.–2008.* 2005. 2006. 2007. 2008. Ukupno Materijalni rashodi, potrošni materijal, održavanje, usluge oglašavanja, 1.919.096,75 2.075.470,66 3.415.805,25 4.350.536,02 11.760.908,68 osiguranje.... Temeljna informati~ka infrastruktura 2.970.927,12 4.038.407,40 4.723.722,24 7.263.597,05 18.996.653,81 (oprema, sistemski softver, licencije) Širokopojasna Gradska mreža (Optika i 294.566,18 1.567.561,70 1.261.315,65 3.125.356,91 6.248.800,44 beži~na) Projekti Rijeka – inteligentni grad 1.538.490,90 3.045.420,30 6.519.220,05 10.177.782,77 21.280.914,02 E-uklju~ivanje (besplatno osnovno informati~ko 354.000,00 312.997,79 478.000,60 409.025,11 1.554.023,50 obrazovanje ciljanih skupina gra|ana) 7.077.080,95 11.039.857,85 16.398.063,79 25.326.297,86 59.841.300,45

*Izvr{enje prora~una Grada Rijeke 476 Q Izvje{}a odjela gradske uprave Zavod za informati~ku djelatnost Q 477 Grad Rijeka Mandatno izvješ}e 2005.–2009. 6.1. Komunalna i trgova~ka društva s ve}inskom vlasni~kim udjelom Grada Rijeke 480 6.1.1. TD Rijeka promet 480 6.1.2. TD Rijeka sport 481 6.1.3. KD Kozala 482 6.1.4. KD Vodovod i kanalizacija 483 6.1.5 KD Autotrolej 483 6.1.6. KD ^isto}a 484 6.1.7. TD Energo 485 6.2. Ustanove u kulturi 488 6.2.1. Gradsko kazalište lutaka 488 6.2.2. Gradska knjižnica Rijeka 489 6.2.3. HNK Ivana pl. Zajca 490 6.2.4. Muzej grada Rijeke 491 6.2.5. Muzej moderne i suvremene umjetnosti 493 6.3. Ustanove odgoja i obrazovanja 496 6.3.1. Dje~ji vrti} Rijeka 496 6.3.2. Dom mladih Rijeka 499 6.3.3. Osnovne škole 499 6.4. Ustanove zdravstva i socijalne skrbi 504 6.4.1. Dom za dnevni boravak djece Ti} 504 6.4.2. Psihijatrijska bolnica Lopa~a 504 6.5. Mjesni odbori 506 6.6. Javna vatrogasna postrojba 520 6.7. Agencija za društveno poticanu stanogradnju 522 6.

Grada Rijeke 6.1. Komunalna i trgova~ka društva s ve}inskom vlasni~kim udjelom Grada Rijeke

6.1.1. TD Rijeka promet Rijeka promet d.d., kao tvrtka u 100%-tnom vlasništvu Grada Rijeke, održava nerazvrstane ceste i javne prometne površine, radi na poboljšanju razine kvalitete ure|enja prometa na podru~ju grada, upravlja javnim parkiralištima, radi na izgradnji novih parkirališta i garažno- -parkirnih objekata te upravlja kamionskim terminalom na Srdo~ima. Na dan 31. prosinca 2007. u Rijeka prometu bilo je zaposleno 112 djelatnika. Nakon što je Grad Rijeka povjerio Rijeka prometu realizaciju trogodišnjeg Programa izgradnje cesta i javnih garaža vrijedan 286 milijuna kuna, u svrhu njezina ja~anja, tvrtka je preoblikovana iz društva s ograni~enom odgovornoš}u u dioni~ko društvo. Preoblikovanje Rijeka prometa provedeno je tako da se temeljni kapital, koji je 31. prosinca 2006. iznosio 17.961.900 kuna, podijeli na 179.619 redovnih dionica, što zna~i da nominalna vrijednost jedne dionice iznosi 100 kuna. Dionice nisu stavljene na tržište, ve} je Rijeka promet i dalje ostao u vlasništvu Grada Rijeke. S ciljem prikupljanja sredstava za program izgradnje prometnica i garaža, Rijeka promet je po~etkom 2007. godine, uz jamstvo Grada, izdao komercijalne zapise kao pripremu za izda- vanje korporativnih obveznica po~etkom 2008. godine. Vlastitim prihodima od upravljanja parkingom, ali i prodajom prava gra|enja za poslovne prostore iznad novih garaža, Rijeka promet je izašao na financijsko tržište kao prva gradska tvrtka u Hrvatskoj, ali i pouzdan poslovni partner iza kojega stoji Grad Rijeka. Izdavanjem korporativnih obveznica osigurana su sredstva za izgradnju gradske sabirne pro- metnice na Srdo~ima, županijske prometnice 5025 Rujevica-Mar~elji, drugu fazu izgradnje Ulice Ivana Pavla II., tunelskog priklju~ka na cesti D 404 Rijeka te izgradnju garaže sa 308 parkirnih mjesta u poslovno-stambenom objektu Zagrad B i izradu projektne dokumentacije i otplate prava gra|enja za izgradnju garaže u sklopu novog autobusnoga terminala – Za- padna Žabica. Osim programa izgradnje prometnica i garaža, koji se uspješno ostvaruje, TD Rijeka promet je u proteklome mandatnom razdoblju nastavio s ulaganjima u prometnice i modernizirao kamionski terminal Srdo~i, a izradom prometnih studija i raznih projekata trudio se sagleda- ti poboljšanje kvalitete prometa u gradu Rijeci. Pri kraju je i izgradnja Sustava automatskog upravljanja prometom (AUP), a Grad Rijeka prvi je grad u Hrvatskoj koji je uspješno razvio cjelovit sustav za nadzor i upravljanje gradskim prometom. U sustav AUP-a, od ukupno 84 semaforizirana raskrižja na podru~ju, uklju~eno je 37 raskrižja koja su opremljena semafor- skim ure|ajima najsuvremenije tehnologije inteligentnih transportnih sustava tehnologije. Rijeka promet je s 3%-tnim udjelom suvlasnik tvrtke Miklavja LC d.o.o., osnovane s ciljem izgradnje logisti~kog centra važnog za daljnji razvoj lu~kih aktivnosti. Komunalna i trgova~ka dru{tva s ve}inskim vlasni~kim udjelom Grada Rijeke Q 481

6.1.2. TD Rijeka sport Grad Rijeka je 19. travnja 2007. osnovao trgova~ko društvo Rijeka sport d.o.o. kojem je povje- reno upravljanje, održavanje i izgradnja sportskih i drugih objekata. Tijela društva su Skupština, Nadzorni odbor i Uprava, a temeljni kapital upla}en je u cijelosti u iznosu od 5.431.000,00 kuna. Rijeka sport d.o.o. upravlja s deset sportskih objekata i jednim objektom tehni~ke kulture: Dvorana mladosti, Dvorana Dinko Lukari}, SRC Belveder, SRC Mlaka, Nogometno igralište Podmurvice, SRC 3. maj, Stadion Krimeja, Stadion Kantrida, Bo}arski centar Podvežica, Bazeni Kantrida i Rije~ka zvjezdarnica. Na tim objektima provode se radovi na održavanju i upravljanju, s poboljšanjem njihove funkcionalnosti i sigurnosti: rekonstrukcija kuglane u SRC 3. maj, sanacija stijenskog pokosa Stadiona Kantride, zamjena prirodnog travnjaka na Stadionu Kantrida, izrada nove rasvjete na Stadionu Krimeja, zaštita parketa pri komercijal- nim manifestacijama u Dvorani mladosti, ure|enje svla~ionica i trim-kabineta u Dvorani mladosti, održavanje umjetnih travnjaka na nogometnim igralištima Podmurvice i SRC Bel- veder te na pomo}nom igralištu Stadiona Kantrida, i ostali manji zahvati. Strategija koja standardizira odražavanje i kvalitetnim komercijalnim programima privla~i korisnike, uz tržišnu cijenu ulaznica i poslovnih prostora, kao i upravljanje svim tim objektima iznimno je važna jer je naglasak stavljan upravo na sportaše kojih u Rijeci ima oko 15.000, a raspore|eni su u 163 sportske udruge, odnosno u 350 sportskih ekipa iz 38 sportskih grana. Za njih Grad Rijeka izdvaja sredstva za programe sporta te odgoja djece i mladih za zdrav na~in života. Rijeka sportu, koji danas ima 40 zaposlenih, povjerena je kao investitoru i izgradnja sljede}ih investicijskih projekata u sportu i tehni~koj kulturi: Centar Zamet, Atletska dvorana Kantrida i Astronomski centar Rijeka, koji }e u sljede}ih godinu dana biti izgra|eni te }e postati novi centri okupljanja gra|ana svih životnih dobi koji promišljaju jedan kvalitetniji, suvremeniji i zdraviji na~in života. Od kraja srpnja 2008., Rijeka sport postaje i investitor kako bi završio kompleks Bazena Kantrida. Na Bazenima Kantrida, ocijenjenima najljepšima na Mediteranu, od 11. do 14. prosinca 2008. uspješno je organizirano Europsko prvenstvo u plivanju u krat- kim bazenima. Nakon završetka te manifestacije Rijeka sport nastavlja s upravljanjem objek- tom po menadžerskim na~elima koji }e nastoji pomiriti zahtjeve sporta i tržišta. Prioritet, ve} od samog projektiranja Bazena Kantrida, imaju sportski programi, pa je u tom dijelu važna suradnja s Gradom Rijeka, Rije~kim sportskim savezom i sportskim klubovima i udrugama, jer se u njihovu okviru nadležnosti definira kvantiteta i kvaliteta programa koji zadovoljavaju javne potrebe u sportu i rekreaciji. Pretpostavka je za realizaciju novih modela izgradnje sportskih objekata i njihovo financira- nje dosljedno poštovanje zakonske regulative, javnosti i transparentnosti u pripremi i reali- zaciji projekata, kao i marketinška priprema i prezentacija projekata na tržištu kapitala i pred financijskim institucijama. Rijeka sport d.o.o. upravo na ovim na~elima temelji svoje poslo- vanje. 482 Q Trgova~ka dru{tva, ustanove i mjesni odbori Grada Rijeke

6.1.3. KD Kozala Komunalno društvo Kozala d.o.o. za ure|enje i održavanje groblja, pogrebne, grobarske i klesarske usluge upravlja s osam grobalja na podru~ju Grada Rijeke: Centralnim gradskim grobljem Drenova, Kozala, Trsat, Zamet, Draga, Sveti Kuzam, Gornja i Donja Drenova. Na dan 31. prosinca 2007. u KD Kozala bilo je zaposleno 109 djelatnika. Razdoblje od 2005. do 2008. godine obilježeno je izgradnjom i stavljanjem u funkciju Cen- tralnog objekta na Centralnom gradskom groblju Drenova, bruto površine 3.200 m², koji je namijenjen pružanju usluga gra|anstvu i radu Službe za pogrebne i grobarske poslove. Objekt sadrži ceremonijalne prostore velike i male odarnice s prate}im sadržajima, prostore za prihvat i pripremu pokojnika, prostore za Prijam stranaka i Grobnu evidenciju s izložbenim salonom te prostor grobnoga gospodarstva. U vrijednosti od 35.000.000 kn, to je najve}i, no ne i jedini projekt. Tijekom 2007. godine ure|en je trg i ulaz na groblje Kozala s rekon- strukcijom postoje}eg objekta i izgradnjom ~etiri staklene cvje}arnice u vrijednosti od 3.564.000 kn. U ovom je razdoblju izgra|eno 1.290 ukopnih mjesta i 904 pretinca na op}im poljima na CGG Drenova, 1.562 grobna mjesta na grobljima Kozala, Zamet i CGG Drenova te 45 grob- nih mjesta u Aleji hrvatskih branitelja poginulih u Domovinskom ratu na CGG Drenova. U održavanje svih grobalja te u grobove Aleje hrvatskih branitelja na CGG Drenova i boraca antifašisti~ke borbe iz 2. svjetskog rata na groblju Kozala, Oltar križa na groblju Trsat od 2005. do 2008. godine uloženo je 13.177.000 kn. Od 2006. godine rije~ka su groblja Kozala i Trsat, Rješenjem Ministarstva kulture Republike Hrvatske, proglašena kulturno-povijesnim cjelinama te je u svrhu o~uvanja baštine grobne ar- hitekture i zaštitnih radova utrošeno 700.000 kn iz sredstava spomeni~ke rente, a kapitalnim ulaganjem od 2.000.000 kn u potpunosti je obnovljen mauzolej Gorup na groblju Kozala. Uspješnim uvo|enjem sustava upravljanja, kvalitetom prema normi ISO 9001:2000, u KD Kozala d.o.o. Rijeka utvr|ena je 2007. godine sukladnost sa zahtjevima norme u djelatnosti- ma: ure|enje i održavanje groblja, pogrebne, grobarske i klesarske usluge. Društvo provodi program subvencioniranja pogrebnih usluga za korisnike socijalnog pro- grama. Komunalna i trgova~ka dru{tva s ve}inskim vlasni~kim udjelom Grada Rijeke Q 483

6.1.4. KD Vodovod i kanalizacija Komunalno društvo Vodovod i kanalizacija d.o.o. za vodoopskrbu i odvodnju Rijeka nadležno je za održavanje i upravljanje sustavom javne vodoopskrbe i odvodnje otpadnih voda na podru~ju ~etiri grada: Rijeke, Bakra, Kastva i Kraljevice te pet op}ina: ^avle, Jelenje, Klana, Kostrena i Viškovo. Ve}inski je vlasnik, s 87,34% udjela, Grad Rijeka. U 2007. godini po- ve}ana je vrijednost temeljnog kapitala Društva, koji sada iznosi 721.204.600,00 kn. Na dan 31. prosinca 2007. u Vodovodu i kanalizaciji bilo je zaposleno 309 djelatnika. U ove ~etiri godine nastavljena je visoka razina ulaganja u brojne objekte vodoopskrbe i odvodnje, zamjene i rekonstrukcije postoje}ih objekata i mreže, pove}an je broj priklju~aka vodoopskrbe i odvodnje, zadržani su gubici na vodovodnoj mreži ispod 20% isporu~ene vo- de, prošireno je podru~je vodoopskrbe na sjeverni dio otoka Krka. Zapo~eta je realizacija projekta zaštita mora i vode za pi}e (sustav odvodnje otpadnih voda Rijeka-Grobnik) u okvi- ru Jadranskog projekta. Pokrivenost uslugom vodoopskrbe iznosi 99,7%. Uvedeni su sustavi kvalitete ISO 9001:2000 i ISO 22000:2005, odnosno sustav upravlja- nja sigurnoš}u hrane. Vodovodna je mreža produžena za 58 km, a kanalizacijska za 22 km. Dužina vodovodne mreže s ukupno oko 37.000 vodovodnih priklju~aka iznosi 872 km. Dužina kanalizacijske mreže s oko 14.000 priklju~aka iznosi 345 km. Zamijenjeno je oko 25 km vodovodnih cjevo- voda te oko 6 km postoje}e kanalizacijske mreže. S ciljem održavanja gubitaka ispod 20%, uveden je cjelovit sustav automatskog daljinskog o~itanja kontrolnih vodomjera na 157 razli~itih lokacija na vodoopskrbnoj mreži. Društvo je prvo u Republici Hrvatskoj, ali i u široj regiji, zapo~elo s projektom digitalnog katastra sustava javne odvodnje otpadnih voda, koje istovremeno omogu}uje upravljanje sustavom te planiranje ra- zvoja i održavanja uz korištenje specijalnog vozila za TV inspekciju kanalizacijske mreže u 3D prikazu. Društvo je postalo jedino u Republici Hrvatskoj koje snimke TV inspekcije sustavno izra|uje prema zahtjevima hrvatske norme HR EN 13508-2 bez protoke voda. Više od deset godina provodi se program subvencija troškova usluge vodoopskrbe i odvod- nje korisnicima socijalnog programa kojima je omogu}eno besplatno korištenje 5 m3 vode i otpadne vode mjese~no po ~lanu ku}anstva. Provedena dva ispitivanja potroša~a o pruženim uslugama potvrdila su najviši stupanj njiho- va zadovoljstva kao i ispravnost misije Društva – kontinuirana, sigurna, kvalitetna i eko- nomi~na usluga vodoopskrbe i odvodnje.

6.1.5. KD Autotrolej Komunalno društvo Autotrolej d.o.o. za prijevoz putnika Rijeka obavlja prijevoz putnika na podru~ju grada Rijeke na 18 linija lokalnog prijevoza i 26 linija županijskog (prigradskog) prometa u ~etiri grada: Bakar, Kastav, Kraljevica i Opatija i sedam op}ina: ^avle, Jelenje, Klana, Viškovo, Kostrena, Matulji i Lovran. Društvo ima 709 zaposlenika, od toga 378 voza- ~a. Me|u vlasnicima i osniva~ima je Grad Rijeka s 83,4% vlasni~kog udjela. 484 Q Trgova~ka dru{tva, ustanove i mjesni odbori Grada Rijeke

Vozni park Društva u 2008. godini broji 186 autobusa, od toga 100 solo, 73 zglobna i 13 minibusa. U ove ~etiri godine nastavljeno je s obnovom voznog parka. Kupljeno je 60 novih autobusa, ~ime je vozni park pomla|en od 14,38 na 11,19 godina. Isporukom 10 autobusa u 2009. godini, starost voznog parka dodatno }e se smanjiti i na kraju 2009. iznositi }e u prosjeku 10,74 godine. Novonabavljeni autobusi opremljeni su displejom, a gradski autobusi su ni- skopodni, što zna~i poboljšanje kvalitete pružene usluge. Autobusi koji }e biti isporu~eni u 2009. godini bit }e, uz to, i klimatizirani. U promatranom razdoblju uvedena je jedna nova gradska linija, a boljim standardom prije- voza i ve}im brojem polazaka na postoje}im linijama, pove}an je standard ponu|ene usluge prijevoza (promatranog kroz ostvarene kilometre) za 5,2%. U lipnju 2006. KD Autotrolej postaje prvo komunalno društvo u Gradu Rijeci, ali i prvo poduze}e koje se bavi javnim prijevozom putnika u Republici Hrvatskoj, koje je dobilo certi- fikat prema me|unarodnoj normi ISO 9001:2000, a dodijelila mu ga je me|unarodna certi- fikacijska ku}a Bureau Veritas Croatia iz Rijeke. Temeljem socijalnog programa, odre|ene grupe gra|ana dobivaju pomo} za troškove jav- nog prijevoza. Autotrolej omogu}ava i svim Rije~anima starijim od 65 godina besplatan prijevoz, a uz subvenciju Grada i nadležnog ministarstva i studenti imaju povoljnije karte.

6.1.6. KD ^isto}a Komunalno društvo ^isto}a d.o.o. Rijeka ve} više od 55 godina održava ~isto}u javnopro- metnih površina i zbrinjava otpad s podru~ja tzv. Rije~kog prstena (gradovi Rijeka, Kastav, Bakar i Kraljevica te op}ine Viškovo, Kostrena, ^avle, Jelenje i Klana), a po~etkom 2008. dobilo je i novu djelatnost održavanja zelenih površina Rijeke, ~ime se broj zaposlenih pove}ao na više od 460. U razdoblju od 2005. do kraja 2008. godine, u skladu s prihva}enim razvojnim planovima, poduzet je niz razli~itih aktivnosti kojima je ostvaren znatan razvoj djelatnosti gospodarenja otpadom. Kupljeno je 36 novih vozila, ~ime je bitno pomla|en postoje}i vozni park s oko 120 specijal- nih komunalnih vozila. Postavljanjem novih spremnika za otpad (više od 7.500 identi~nih kontejnera), što je rezul- tiralo urednijim gradskim ulicama, ostvareni su visoki standardi održavanja ~isto}e grada. Treba istaknuti da je me|u njima i 300 posebnih plavih posuda namijenjenih odlaganju pa- pira, što s postoje}ih 200-tinjak ekootoka za odlaganje papira, staklene i tzv. tetrapak am- balaže, dopunjuje postoje}i u~inkovit sustav odvojenog zbrinjavanja otpada. Izgra|eno je i stavljeno u funkciju privremeno reciklažno dvorište na Pehlinu, namijenjeno gra|anima za izdvajanje svih vrijednih komponenti iz otpada, a u sklopu odlagališta Viševac pripremljeno je privremeno skladište vrijednog otpada sa sortirnicom i ure|ajem za njegovo prešanje i baliranje. Budu}i da je izdvajanje vrijednih vrsta otpada jedan od najvažnijih kocepata budu}ega gos- podarenja otpadom u Republici Hrvatskoj, nastavit }e se s nabavom dodatnih spremnika za odvojeno odlaganje. Komunalna i trgova~ka dru{tva s ve}inskim vlasni~kim udjelom Grada Rijeke Q 485

U 2008. godini otkupljeno je i ure|eno zemljište površine 18.000 m² u Miha}evoj Dragi, na kojem }e se investiranjem 20 milijuna kuna izgraditi novo reciklažno dvorište koje }e imati i druge sadržaje poput radionice održavanja posuda za otpad, a sve s ciljem razvoja komunal- nih djelatnosti i usluga. Na odlagalište Viševac je, radi postizanja bolje kontrole koli~ina i vrsta prihva}enog otpada, instalirana 50-tonska kolna vaga. Zahvati na sanaciji odlagali{ta iz godine u godinu se inten- ziviraju, uza stalnu i kvalitetnu primjenu mjera zaštite okoliša i zdravlja pu~anstva. Budu}i da bitan segment uspješnog funkcioniranja sustava odvojenog skupljanja otpada ~ini razvoj ekološke svijesti, isti~emo sustavnu edukaciju gra|ana svih dobnih skupina, koja se provodi kontinuiranim održavanjem ekoloških akcija i radionica, realizacijom ekoloških pjesa- ma, pri~a, bojanki, izradom edukativnih letaka, oglasa, televizijskih spotova i radiospotova. Aktivnosti na izgradnji nove zone za gospodarenje otpadom u Primorsko-goranskoj županiji provodi Ekoplus d.o.o., ~iji su osniva~i KD ^isto}a, Grad Rijeka i Primorsko-goranska županija. Društvo provodi program subvencioniranja dijela svojih usluga za korisnike socijalnog pro- grama.

6.1.7. TD Energo Trgova~ko dru{tvo Energo d.o.o. svakim novim danom pokre}e, zagrijava ili osvjetljava domo- ve, poslovne prostore i ulice Rijeke, omogu}uju}i gra|anima kvalitetniji i lagodniji život. Godine 2003. postaje trgova~ko društvo, s time da je Grad Rijeka vlasnik 56,9% dru{tva, po 17 posto posjeduju tvrtka Thüga iz Njema~ke i Amga iz Italije, dok je tvrtka Croplin vlasnik 9,1% Energa. Protekle godine Energo je kupio tvrtku Amga Adria i tako postao koncesionar za distribuciju plina na podru~ju ^avala, Kraljevice i Kostrene. Na dan 31. prosinca 2007. tvrtka je zapošlja- vala 137 djelatnika. Interes je Energa postati vode}i plinski distributer u Primorsko-goranskoj županiji, ali i šire. Nakon što mu je u studenome 2007. Primorsko-goranska županija dodijelila koncesiju za iz- gradnju distribucijskog sustava i distribucije plina za podru~je Rijeke, u studenom 2008. do- dijeljena mu je i koncesija za priobalje i otok Krk. Samo u posljednjih {est godina izgra|eno je 215 km novog plinovoda i popratnih tehni~kih objekata i opreme na podru~ju Grada Rijeke. Energo upravlja s 20 toplana na razli~itim lokacijama u Gradu Rijeci, koje su povezane mre- žom toplovoda ~ija se dužina proteže na oko 16.000 m. Godišnje se korisnicima isporu~i oko 80.000 MWh toplinske energije. Svojim sustavom centralnog grijanja Energo donosi toplinu u oko 10.000 ku}anstava u Rijeci te omogu}uje uporabu tople sanitarne vode za 7.500 ku- }anstava. Cilj je Energa poslovati po na~elima održivog razvitka, tako da je planom razvoja Društva zacrtana uporaba ekološki prihvatljivih energenata u toplanama kao što su plin i ekstra lako lož-ulje. Na na~elima održivog razvitka potpisano je i pismo namjere izme|u Grada Rijeke i Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) o suradnji na projektu Sustavno gospodare- nje energijom u gradovima i županijama (SGE) u Republici Hrvatskoj. Ova suradnja, za ~iju }e provedbu biti zadužen Energo, temelji se na zajedni~kim ciljevima i projektima iz podru~ja energetske efikasnosti (EE), od kojih neke Grad Rijeka realizira još od 2002. godine. 486 Q Trgova~ka dru{tva, ustanove i mjesni odbori Grada Rijeke Komunalna i trgova~ka dru{tva s ve}inskim vlasni~kim udjelom Grada Rijeke Q 487 6.2. Ustanove u kulturi

6.2.1. Gradsko kazalište lutaka Gradsko kazalište lutaka Rijeka ve} gotovo pet desetlje}a djeci i mladima našega grada, županije i šire, približava kazališnu djelatnost. Na dan 31. prosinca 2007. u Gradskom kaza- lištu lutaka zaposlena su 22 djelatnika. U ovome mandatnom razdoblju realizirano je 14 premijernih naslova i dvije obnove uz repri- zni repertoar. U istom razdoblju održane su ~etiri revije lutkarskih kazališta koje su svojim bogatim programom publici predstavile najuspje{nija lutkarska ostvarenja iz inozemstva i Hrvatske. Ansambl Gradskog kazališta lutaka s razli~itim je predstavama 33 puta gostovao na festiva- lima u Hrvatskoj i 17 puta u inozemstvu. U tom razdoblju Kazalište je primilo 22 nagrade, od toga pet u inozemstvu. Odigrano je u ku}i i na gostovanjima oko 1.200 predstava. Predstave je pogledalo više od 160 tisu}a posjetitelja. Uz programsku djelatnost, Kazalište povremeno organizira izložbe, lutkarske radionice, igra- onice te na razli~ite na~ine pokušava djecu upoznati s lutkarstvom i kazlištem op}enito. Treba istaknuti da Gradsko kazalište lutaka Rijeka nastavlja svoje težnje da lutkarstvo više zaživi me|u odraslom publikom te su u okviru programske djelatnosti postavili i lutkarsku predstavu za odrasle. Ustanove u kulturi Q 489

6.2.2. Gradska knjižnica Rijeka Gradska knjižnica Rijeka pruža knjižni~ne usluge svojim korisnicima putem mreže odjela i ogranaka te dva bibliobusa: Središnji odjel, Odjel periodike, Narodna ~itaonica, Dje~ji odjel Stribor, Ogranak Drenova, Ogranak Turni}, Ogranak Zamet, Ogranak Sušak (do 23. lipnja 2008.), Gradski bibliobus (17 stajališta na podru~ju Grada), Županijski bibliobus (34 stajališta na podru~ju Županije). U Gradskoj knjižnici Rijeka zaposleno je 48 djelatnika. GKR 2005. 2006. 2007. Ukupan broj ~lanova 23.070 23.521 23.060 – odrasli 17.817 18.291 17.863 – djeca 5.253 5.230 5.197 Broj knjiga 256.702 269.116 276.519 Broj svezaka periodike 7.010 7.324 7.592 Broj jedinica neknjižne gra|e 4.104 5.337 6.536 Broj posu|enih knjiga 334.588 405.971 416.286 Broj posu|enih jedinica neknjižne gra|e 21.470 32.709 34.830 Broj korištenih knjiga u knjižnici 72.345 76.265 51.627 Broj korištenih novina i ~asopisa u Knjižnici 374.232 306.740 287.384 Ostala korištena gra|a 5.213 525 150 Ukupno posu|eno i korišteno 807.848 822.210 790.277 Broj pristupa internetu 15.883 17.725 19.915 Broj posjetitelja na programima 7.585 8.300 8.700 490 Q Trgova~ka dru{tva, ustanove i mjesni odbori Grada Rijeke

Knjižnica je u ovom razdoblju usmjerila snage i na knjižni~ne programe sa sljede}im ciljevima: Q promicanje kulture ~itanja Q promicanje književno-umjetni~kih vrednota i autora Q društvena inkluzija Roma putem knjižni~nih programa te prihva}anje razli~itosti uz inter- kulturalni dijalog (Nek se ~uje romska rije~ – predavanja o romskoj kulturi i jeziku, radio- nice s osnovnoškolcima... suradnja s društvima prijateljstava razli~itih zemalja...) Q nastavak me|unarodne afirmacije Knjižnice i knjižni~ara. Knjižnica je izdala nekoliko publikacija, od kojih se isti~e Programska osnova za novu zgradu Grad- ske knjižnice Rijeka, 2007. Naime, gradnja nove knjižnice jedan je od prioriteta Grada Rijeke. Knjižnica i djelatnici dobitnici su uglednih strukovnih nagrada. 6.2.3. HNK Ivana pl. Zajca I u ~etverogodišnjem razdoblju 2005.–2009. HNK Ivana pl. Zajca, odnosno njegova ~etiri umjetni~ka ansambla: Hrvatska drama, Talijanska drama, Opera (sa simfonijskom djelatnoš- }u) i Balet nastavili su svoj redovni program stvaraju}i repertoar kao spoj svjetskog i nacio- nalnog te klasi~nog i suvremenog. Svojim su produkcijama ostvarili brojne uspjehe i svoj rad ovjen~ali mnoštvom nagrada. Istodobno, predstavili su se i na mnogim gostovanjima u ze- mlji i inozemstvu. Na dan 31. prosinca 2007. u HNK Ivana pl. Zajca bilo je zaposleno 295 djelatnika. U tom razdoblju izvedene su ukupno (u Rijeci i na gostovanjima) 1.024 predstave, a uprizo- rena su 63 premijerna naslova. Istodobno, rije~ke su kazališne produkcije i umjetnici dobili ~ak 71 nagradu i priznanje. Uz redovan scenski i koncertni program, uprili~ene su i izložbe, književne ve~eri, promocije i razgovori s publikom, a redovito se organiziraju i vo|eni razgledi kazališne zgrade za gra|an- stvo, turiste i, posebice, u~eni~ku populaciju. Ustanove u kulturi Q 491

U istom je razdoblju došlo do smjene intendanta pa je nakon Mani Gotovac i završetka nje- zina ~etverogodišnjeg mandata, na mjesto intendanta imenovana Nada Matoševi} koja tu funkciju obnaša od 31. ožujka 2007. godine. Došlo je i do promjene na ~elu nekih umjetni~kih grana, pa dok tijekom cijeloga tog razdoblja Talijansku dramu vodi Laura Marchig, a Balet Staša Zurovac, od 2007. ravnatelj Opere je, nakon Nade Matoševi}, Ozren Prohi}. Od 2008. ravnatelj Hrvatske drame je Žarko Radi} ~iji je prethodnik na tome mjestu bio Galiano Pahor. Za vrijeme mandata, Mani Gotovac uz programske odnosno umjetni~ke uspjehe, me|u ko- jima se posebno isti~e manifestacija Rije~ke ljetne no}i, zna~ajno su obnovljeni scenska tehnika i vozni park Kazališta. Posebno valja istaknuti da je rije~ki HNK, nakon u~lanjenja 2004., i dalje ~lan ugledne profesionalne udruge Europske kazališne konvencije (European Theatre Convention). Ubrzo nakon po~etka mandata Nade Matoševi}, kao izniman uspjeh zabilježen je porast pretplatnika za ~ak 12,38%, što je najve}i porast u posljednjih petnaest godina. A na kraju prve sezone njezina mandata (sezona 2007./2008.) zabilježen je porast produkcije za 31,10%, dok je ukupan broj posjetitelja bio 74.678 odnosno ~ak 30,51% više u odnosu na prethodnu sezonu. Razlozi takvim uspjesima i porastima su inovacije u programu i zaokreti u na~inu rada: Q tematsko odre|enje i naziv sezone Q uvo|enje dva nova, prije ugašena, pretplatni~ka ciklusa Q uvo|enje programa za djecu. U istom razdoblju zapo~eta su dva velika projekta: Q projekt klimatizacije (~ija je I. faza završena u 2008. godini) Q projekt informatizacije. 6.2.4. Muzej grada Rijeke Muzej grada Rijeke, osnovan 1994. godine preimenovanjem bivšeg Muzeja narodne revolu- cije, bavi se sustavnim sakupljanjem i znanstvenom obradom gra|e važne za povijest grada. Na dan 31. prosinca 2007. u Muzeju grada Rijeke bilo je zaposleno 9 djelatnika. Za Muzej grada Rijeke ovo razdoblje bilo je zna~ajno, muzejski se fundus pove}ao za 1.332 otkupljena predmeta te 849 doniranih, a u prostoru Muzeja postavljene su 62 izložbe i objavljena su 23 muzejska izdanja. Muzej grada Rijeke kontinuirano otkupljuje i brine se za o~uvanje predmeta važnih za povijest Rijeke, sada s poja~anim naglaskom na o~uvanje predmeta industrijske prošlosti grada. Od zna~ajnijih muzejskih predmeta otkupljenih u ovom razdoblju izdvajamo – klasicisti~ki tabernakl iz 18. stolje}a obitelji Gorup, više vrijed- nih slika starih majstora iz 17. stolje}a te ostalu vrijednu gra|u. Muzejski fundus obogatio se donacijama, od kojih izdvajamo gra|u iz Tvornice papira d.d. u ste~aju, donaciju HNK Ivana pl. Zajca – sve~ani plakat i metalnu tubu iz 1885. i nacrte kazališta. Rijeka je dugo bila vode}i industrijski, trgova~ki i prometni grad na tlu Hrvatske i na podru~ju šire regije te je upravo sada, kada je završila jedna tehnološka epoha, Muzej iskoristio pravi trenutak za prikupljanje gra|e te s dobavom prvih torpeda i torpedne opreme proizvedene u Rijeci, osniva svojevrsnu tehni~ku muzejsku zbirku. 492 Q Trgova~ka dru{tva, ustanove i mjesni odbori Grada Rijeke

Ostvarena su dva zna~ajna me|unarodna projekta – Adami}evo doba 1780.–1830. i Merika – iseljavanje iz srednje Europe u Ameriku 1880.–1914. U sklopu projekta Adami}evo doba održan je i znanstveni skup, okrugli stol, izdane su tri velike monografije: Adami}evo doba 1780.–1830., Doba modernizacije i Temelji moderne Rijeke, izdano je nekoliko kataloga, zapo~eta je me|unarodna suradnja s Civici Musei di Storia ed Arte koji su nakon 60 godina prvi put 2005. gostovali u Rijeci s izložbom Trst – sudbina luke i gra|ana na razme|u 18. i 19. stolje}a u sklopu projekta Adami}evo doba. U oba projekta uklju~eni su muzeji, arhivi i knjižnice iz Italije, Austrije, Ma|arske, Slovenije, SAD-a, Srbije, ^eške, Slova~ke, Poljske. Realizirano je 8 izložaba iz fundusa Muzeja te 4 tematske izložbe. U Muzeju je gostovalo 7 izložaba, a Muzej je svoje 3 izložbe predstavio u inozemstvu. Ustanove u kulturi Q 493

6.2.5. Muzej moderne i suvremene umjetnosti Muzej moderne i suvremene umjetnosti osnovan je 1948. godine, a od samih po~etaka iz- gradio je reputaciju jedne od najprestižnijih institucija na podru~ju vizualnih umjetnosti u Republici Hrvatskoj. Na dan 31. prosinca 2007. u Muzeju moderne i suvremene umjetnosti bilo je zaposleno 14 djelatnika. Muzej moderne i suvremene umjetnosti uspješno je realizirao programe u okviru svojih tradicionalnih manifestacija: Me|unarodna izložba crteža (tema 16. izložbe – Crtež na zidu, tema 17. – Crtež i animacija) i Biennale mladih umjetnika Europe i Mediterana (12. održan u Napulju, 13. u Bariju). Od 2005. na inicijativu tada{njeg ravnatelja Branka Franceschija Muzej uspješno organizira novu me|unarodnu manifestaciju Biennale Kvadrilaterale (BQ), koje su realizirane pod temama Relativizam (2005.) i Heroj kulture (2007.). Održane su mnogobrojne samostalne izložbe lokalnih tema i autora. Muzej je sudjelovao u organizaciji projekata od nacionalne važnosti, kao npr.: sudjelovanje hrvatskog predstavnika na 16. biennalu u São Paulu, 52. venecijanskom biennalu te na Izložbi suvremenog hrvatskog crteža u Rigi. Organizirana su gostovanja internacionalnih mu- zeoloških stru~njaka i umjetnika. Muzej je 2008. godine proslavio 60. obljetnicu postojanja zapaženom izložbom Formalno-an- gažirano. U povodu šezdesete obljetnice djelovanja, Muzej je javnosti svoju cjelokupnu zbir- ku predstavio online preko internetske stranice institucije (www.mmsu.hr), a zahvaljuju}i digitalizaciji fundusa. Muzej moderne i suvremene umjetnosti prvi je muzej u Hrvatskoj koji je digitalizirao cjeloku- pni fundus, ~ime je komunikacija muzeja i javnosti podignuta na potpuno novu razinu. Muzej je u ovome mandatnom razdoblju uspješno realizirao svoju strategiju otkupa umjetnina s ciljem popunjavanja muzejskih zbirki te su u tu svrhu otkupljivana djela modernih i suvreme- nih autora. Najstariji i najve}i hrvatski osiguravatelj Croatia osiguranje d.o.o. kao sudionik projekta Par- tnerstva u kulturi, 2008. je godine izdvojio zna~ajna sredstva za donaciju djela suvremenoga likovnog umjetni~kog stvaralaštva trima hrvatskim regionalnim muzejima, me|u kojima i Muzeju moderne i suvremene umjetnosti. Muzej moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci ovom je donacijom Croatia osiguranja d.o.o. iz Kolekcije Sudac, prezentiranoj na posebnoj izložbi, za dvadeset tri djela pove}ao broj umjetnina u svojim zbirkama slikarstva, crteža i kiparstva, što je zna~ajan doprinos o~uvanju hrvatske kulturne baštine. Muzej je otkupio i likovnu ostavštinu Slavka Gr~ka. Muzej moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci kontinuirano organizira fleksibilne izložbe zbirki, uz dinami~ne i atraktivne fuzije lokalne, nacionalne i internacionalne umjetnosti kako bi privukao sve kategorije korisnika i postao prostorom nadahnu}a, razmjene ideja i aktivnog sudjelovanja javnosti. Vizija je Muzeja kreativnim pristupom tradiciji moderniteta i živoj stvarnosti suvremene umjetnosti stvoriti dinami~no, otvoreno i kriti~ko okruženje u kojem }e nastojati javnosti pružiti priliku da razumije i zavoli umjetnost današnjice, što }e biti olak- šano nakon izgradnje nove zgrade Muzeja. 494 Q Trgova~ka dru{tva, ustanove i mjesni odbori Grada Rijeke Ustanove u kulturi Q 495 6.3. Ustanove odgoja i obrazovanja

6.3.1. Dje~ji vrti} Rijeka U sastavu Dje~jeg vrti}a Rijeka djeluje pet centara predškolskog odgoja (CPO) i 28 podcen- tara predškolskoj odgoja (PPO), u kojima se provode razli~iti programi predškolskog odgoja i naobrazbe za djecu predškolske dobi. Svake godine upisuje se približno 3.000 djece o ko- jima se brine 446 zaposlenika. Vrti} provodi redoviti program: cjelodnevni 10,5-satni vrti}ni program za djecu u dobi od tri do šest godina, cjelodnevni 10,5-satni jasli~ni program za djecu u dobi od šest mjeseci do tri godine, smjenski vrti}ni i jasli~ni program u trajanju od 10,5 sati, poludnevni program za djecu smještenu u Dje~joj bolnici Kantrida, cjelodnevni 10,5-satni program na talijanskom jeziku za djecu pripadnike nacionalne manjine, posebni program za djecu s teško}ama u razvoju, cjelodnevni 10,5-satni program oboga}en spe- cifi~nim sadržajima iz sporta i sadržajima katoli~koga vjerskog odgoja te program ranog u~enja stranog jezika i mnogim drugim programima (predškole, kra}i programi i dr.). Svaki centar predškolskog odgoja (CPO) cjelina je u pedagoškom i ustrojstvenom smislu.

CPO Podcentri Kvarner Mor~i} Bulevard Ður|ice P~elice Vežica Galeb Veseljko Maestral Maestral Vidrice Kvarner Belveder Delfin Gabbiano Potok Potok Rasto~ine Drenova Mlaka Turni} Turni} Krnjevo Podmurvice Pehlin Topolino Z. Cvii} D B Zamet Gardelin Obla~i} Krijesnica Mirta Zamet Kantrida

Osim redovitog 10,5-satnog programa, u Vrti}u se provode i drugi programi i projekti. CPO Kvarner Unutar Centra predškolskog odgoja Kvarner djeluje sedam podcentara predškolskog odgoja, u kojima se provode programi: rano u~enje talijanskog i engleskog jezika, igrom do sporta. Uveden je program za djecu oboljelu od celijaklije. Velika se važnost pridaje suradnji s rodi- teljima koji su bili inicijatori projekta Vrti} Bulevard – prijatelj djece kojim se sudjelovalo na natje~aju Rije~kog programa lokalnog partnerstva. Kroz mnoge projekte (Egipat, Svemir, Promet, Zubi) djecu se u~i u~iti. CPO Maestral Unutar Centra predškolskog odgoja Maestral djeluje {est podcentara predškolskog odgoja u kojima se provode programi: rano u~enje engleskog jezika, igrom do sporta, katoli~ki Ustanove odgoja i obrazovanja Q 497 vjerski program te program na talijanskom jeziku za djecu talijanske nacionalne manjine. Jedan je od bitnih programa poticanje i provo|enje inkluzije djece s posebnim potrebama u redovne skupine. Realizirani su projekti: Ljekovito bilje našeg kraja, Slikovnica, Zdravi zubi, Prijateljstvo raste u ku}i od djetinjstva, Dan planeta Zemlje, ^itamo grad, Dijete i medij-ani- macija ili kreacija. CPO Potok Unutar Centra predškolskog odgoja Potok, djeluju ~etiri podcentra predškolskog odgoja u kojima se provodi smjenski jasli~ni i vrti}ni program u trajanju od 10,5 sati te katoli~ki vjerski program. Centar poti~e prosocijalne vještine i prihva}anje razli~itosti kao preduvjeta socijal- ne inkluzije te provodi projekte: Sigurno igralište po mjeri djeteta, U~imo, u~iti, u~imo vidjeti, u~imo jedni od drugih i Vrti} u skladu s dje~jom prirodom. CPO Turni} Unutar Centra predškolskog odgoja Turni}, djeluje šest podcentara predškolskog odgoja u kojima se provode programi: rano u~enje engleskog jezika s elementima informati~ke pi- smenosti, igrom do sporta te program na talijanskom jeziku za djecu talijanske nacionalne manjine. U Centru se ostvaruje inkluzija djece s posebnim potrebama u razvoju, koja se odvija na nekoliko razina i pridonosi osnaživanju i podržavanju djece u podru~ju socioemoci- onalnog razvoja. U njegovim podcentrima provodi se mnoštvo zajedni~kih aktivnosti i proje- kata: Školica, Sigurno dijete, Plinko, Farma, Dijete i glazba, Bilje našeg kraja, Promet, Zdrava hrana, Mor~i} i Mi u svemiru, svemir u nama. CPO Zamet Unutar Centra predškolskog odgoja Zamet djeluje pet podcentara predškolskog odgoja u kojima se provode programi: rano u~enje engleskog jezika, igrom do sporta, katoli~ki vjerski 498 Q Trgova~ka dru{tva, ustanove i mjesni odbori Grada Rijeke

program te program na talijanskom jeziku za djecu talijanske nacionalne manjine (jasli~ni i vrti}ni). U podcentrima se provode projekti Što sve imam, znam i mogu, Europa u našem vrti}u, naš vrti} u Europi, Svako dijete ima pravo na..., Sveta Ana, Capica – prijatelj životinja, Saznajmo više kako priroda živi i diše te projekt Za osmijeh djeteta u bolnici. U suradnji s Nastavnim zavodom za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije, Dje~ji vrti} provodi program zdrave prehrane u svim podcentrima predškolskog odgoja, a u pod- centru Kvarner otvorena je bezgluteinska kuhinja. Cijena usluga Vrti}a za ve}inu roditelja nije se mijenjala u ovome mandatnom razdoblju i iznosi za cjelodnevni boravak 550,00 kuna za roditelja koji ostvaruju dohodak po ~lanu ku}anstva mjese~no do 1/3 prosje~ne mjese~ne ispla}ene neto-pla}e u Republici Hrvatskoj u prethodnoj godini, odnosno 600,00 kuna za roditelja koji ostvaruju dohodak po ~lanu ku}anstva mjese~no od 1/3 do 1/2 prosje~ne mjese~ne ispla}ene neto-pla}e u Republici Hrvatskoj u prethodnoj godini. Od 1. rujna 2008. uvedena je nova skala prema kojoj cijenu usluge u iznosu 720,00 kuna pla}aju roditelji koji ostvaruju dohodak po ~lanu ku}anstva mjese~no vi{e od 1/2 prosje~ne mjese~ne ispla}ene neto-pla}e u Republici Hrvatskoj u prethodnoj godini. Roditelj koji ima prebivalište na podru~ju Grada Rijeke potpuno je oslobo|en od pla}anja cijene usluge za program za djecu s teško}ama u razvoju, program predškole i program or- ganiziran u bolnici Kantrida. Roditelju koji ima više djece u vrti}u, cijena se za drugo dijete smanjuje za 30%, za tre}e dijete 60%, a za ~etvrto i svako sljede}e dijete za 100%. Rodite- lju koji koristi prava iz socijalne skrbi, sukladno Odluci o socijalnoj skrbi, cijena usluge uma- njuje se za 50% ili 100% te u prosjeku godišnje 1/3 djece boravi besplatno u Vrti}u. Ustanove odgoja i obrazovanja Q 499

6.3.2. Dom mladih Rijeka Dom mladih Rijeka gradska je ustanova ~ija je osnovna djelatnost organizacija slobodnog vremena djece i mladih. Djeluje ve} više od pet desetlje}a i stekao je status poznate i specifi~ne ustanove koja daje poseban pe~at Rijeci i njezinu školstvu. U Domu je zaposleno 27 djelatnika. Ustanova djeci i mladima u Rijeci nudi 32 razli~ita programa iz tehni~kih, kreativnih i druš- tveno-edukativnih aktivnosti (pjevanje, sviranje, plesanje, gluma, crtanje, snimanje filmova, fotografiranje, izrada brodova, vožnja modela automobila na daljinsko upravljanje, upravlja- nje robotom, vožnja bicikla na poligonu, u~enje o prirodi, ekologija, klizanje, hokej, poduzet- ništvo mladih, igranje šaha i dr.). Dom u suradnji s Gradom Rijeka svake godine organizira i Školu klizanja na klizalištu na Gatu Karoline Rije~ke. U sklopu Doma mladih djeluje i dvorac Stara Sušica u kojem se provode razli~iti programi za djecu predškolske i školske dobi, kao što je Škola u prirodi te ljetovanja i zimovanja.

6.3.3. Osnovne škole (decentralizirana funkcija) Grad Rijeka osniva~ je 24 osnovne škole u kojima je zaposleno 1.265 djelatnika. Uz te 24 osnovne škole, u Rijeci djeluju još Osnovna waldorfska škola, ~iji je osniva~ Društvo prijate- lja Waldorfske pedagogije, i Osnovna škola Grivica, ~iji je osniva~ fizi~ka osoba. U svim školama organiziran je cjelodnevni odgojno-obrazovni rad i/ili program produženog boravka. Osnovna škola – Scuola elementare Belvedere Škola ima 170 u~enika u 12 razrednih odjela, zapošljava 30 djelatnika i radi samo u jutarnjoj smjeni. Kao dvojezi~na osnovna škola, sura|uje sa Zajednicom Talijana u Rijeci i Talijanskom unijom. Suradnja se temelji na kulturološkom, ekološkom, literarnom, likovnom i sportskom planu, a s ciljem oboga}ivanja i njegovanja multikulturalizma u~enika i u~itelja škole. Škola je uspo- stavila me|unarodnu suradnju s Institutom za gluhonijeme iz Kotora – Crna Gora. Osnovna škola Brajda Škola ima 405 u~enika u 17 razrednih odjela, zapošljava 48 djelatnika, a nastava je organi- zirana u jednoj smjeni. Škola je u školskoj 2004./2005. godini dobila Županijsko priznanje za najuspješniju odgojno- obrazovnu ustanovu. Nevladina udruga Forum za slobodu odgoja dodijelila je školi priznanje Forumova škola za primjenu suvremenih odgojno-obrazovnih metoda u obrazovnom proce- su te demokratizaciju i unapre|enje ukupnog života škole. Ponose se bogatom izdava~kom djelatnoš}u. Škola je uspostavila me|unarodnu suradnju sa školom iz Nantesa – Francu- ska. Osnovna škola Centar Škola ima 154 u~enika u 11 razrednih odjela, zapošljava 22 djelatnika i ima dvije podru~ne škole – Orehovica i Pašac, a nastava je u sve tri zgrade organizirana u jednoj smjeni. Dugo- 500 Q Trgova~ka dru{tva, ustanove i mjesni odbori Grada Rijeke

godišnji su doma}ini natjecanja iz fizike. Uspostavili su suradnju s Osnovnom školom Oskar- ja Kova~i~a iz Ljubljane s kojom svake godine sudjeluju na Rije~kome me|unarodnom kar- nevalu i na karnevalu u Ljubljani. U školi se provodi izborna nastava makedonskog jezika i djeluje Odjel za dodatnu defektološku pomo} za u~enike s organski uvjetovanim poreme}ajem u ponašanju i progrediraju}im psihopatološkim stanjima. Osnovna škola – Scuola elementare Dolac Škola ima 211 u~enika u 12 razrednih odjela, zapošljava 39 djelatnika, a nastava je organi- zirana u jednoj smjeni. U~enici i djelatnici škole sudjeluju s ve}im brojem radova u projektu Rijeka – zdravi grad. Sura|uju s dje~jim vrti}ima u svrhu kontinuiranog pra}enja u~enika i mogu}nosti pružanja adekvatnih uvjeta za razvoj svakog djeteta, što se poslije nastavlja suradnjom sa Srednjom talijanskom školom. Škola je uspostavila me|unarodnu suradnju s Osnovnom školom Bežigrad iz Ljubljane – Slovenija. Nagra|eni su na manifestacijama Li- drano, Volim Hrvatsku, Europa u školi, San Vito, Istria nobilissima, Ex tempore. Osnovna škola Eugen Kumi~i} Škola ima 405 u~enika u 17 razrednih odjela, zapošljava 44 djelatnika, a nastava je organi- zirana u jednoj smjeni. U školi se puno pažnje posve}uje povijesnim sadržajima. Otvorena je specijalizirana u~ionica za nastavu povijesti te osnovana povijesna grupa Ariadnina nit, a posebna pozornost pridaje se njegovanju glagoljaške tradicije. To je prva škola u Rijeci uklju~ena u Me|unarodno matemati~ko natjecanje Klokan bez granica. Škola je vježbaonica za studente Teološkog fakulteta. Osnovna škola Fran Frankovi} Škola ima 600 u~enika u 28 razrednih odjela, zapošljava 65 djelatnika. U školi djeluje poseban razredni odjel u kojem se školuju u~enici s organski uvjetovanim poreme}ajima u ponašanju ili progrediraju}im psihopatološkim stanjem. Škola je vježbaoni- ca za nastavu povijesti. Njeguje uspješnu me|unarodnu suradnju s Realgymmasium Eisen- stadt, Železno Gradiš}e – Austrija te sa školom hrvatske nacionalne manjine iz Santara – Ma|arska. Osnovna škola – Scuola elementare Gelsi Škola ima 248 u~enika u 12 razrednih odjela, zapošljava 42 djelatnika, a nastava je organi- zirana u jednoj smjeni. S cjelodnevnim odgojno-obrazovnim radom u talijanskim i hrvatskim odjeljenjima u razrednoj nastavi zapo~elo se prije više od 25 godina. U školi se posebno njeguju odnosi sa Zajednicom Talijana u Rijeci, talijanskom manjinom, s osnovnim školama talijanske narodnosti i sa školskim ustanovama u Republici Italiji. U tom je pogledu važno istaknuti suradnju sa školama talijanskoga grada Este. Osnovna škola Gornja Vežica Škola ima 585 u~enika u 29 razrednih odjela, zapošljava 71 djelatnika. Pri školi djeluje Odjel za provo|enje produženoga stru~nog postupka za djecu s cerebralnom paralizom, koja polaze redovnu nastavu, nakon ~ega se ostvaruje program produženoga stru~nog postupka. U školi se provodi i program E-matemati~ka u~ionica za darovite u~enike rije~kih osnovnih škola prema prilago|enim naprednim programima. Dugogodišnji su do- ma}ini natjecanja iz matematike. Stekli su status Me|unarodne eko-škole i provode Projekt Ustanove odgoja i obrazovanja Q 501

Pou~na staza brdo Sv. Križ, koji je integracija razli~itih sadržaja u svrhu zaštite okoliša i kul- turne baštine. Škola je ostvarila me|unarodnu suradnju sa školama iz gradova York, Telfard i Hatford+Shine – Velika Britanija te sa školama iz Manzana i Udina – Italija. Osnovna škola Ivana Zajca Škola ima 326 u~enika u 15 razrednih odjela, zapošljava 38 djelatnika, a nastava se realizira u jednoj smjeni. Bila je jedna od rijetkih škola u kojoj je djelovala U~eni~ka zadruga Radost i koja je veliku pozornost pridavala radnom odgoju u~enika. Za svoj predani rad u~enici i u~itelji dobivali su mnogobrojna priznanja. Škola je ostvarila suradnju s American Internatio- nal School of Zagreb – Hrvatska. Osnovna škola Kantrida Škola ima 508 u~enika u 25 razrednih odjela, zapošljava 60 djelatnika, a nastava je organi- zirana u jednoj smjeni. Uklju~eni su u Projekt Me|unarodna u~ionica – suradnja s ameri~kom putni~kom agencijom Grand Circle Travel (2008. godine posjetilo ih je 13 grupa s 550 ameri~kih prosvjetnih djelatnika). Stekli su status eko-škole. Uklju~eni su i u projekt Mreža škola bez arhitektonskih barijera u sklopu koje je otvoren Odjel za produženi stru~ni postupak za djecu s tjelesnim invaliditetom. Njihova podru~na škola pri Dje~joj bolnica Kantrida prva je škola u bolnici u Republici Hrvatskoj. Škola je u školskoj 2007./2008. dobila Županijsko priznanje za najuspješniju odgojno-obrazovnu ustanovu. Osnovna škola Kozala Škola ima 463 u~enika u 21 razrednih odjela, zapošljava 45 djelatnika, a nastava je organi- zirana u jednoj smjeni. Pri školi djeluje Odjel za dodatnu defektološku pomo} za u~enike s govorno-jezi~nim poreme}ajima iz 16 rije~kih i prigradskih škola. Škola je vježbaonica U~iteljskog fakulteta u Rijeci, Filozofskog fakulteta za fiziku, likovnu kulturu i psihologiju. Sura|uje sa školama iz ma|arskoga grada Csepela. U školi djeluje U~eni~ka zadruga Cedar za razvoj ekoloških i kulturnih vrijednosti, razvoj interesa za poduzetništvo. Osnovna škola Nikola Tesla Škola ima 491 u~enika u 24 razredna odjela, zapošljava 56 djelatnika, a nastava je organizi- rana u jednoj smjeni. Svim u~enicima škole ponu|eno je 26 razli~itih slobodnih aktivnosti, ovisno o njihovim željama. Prvi su u Republici Hrvatskoj zapo~eli s provo|enjem cjelodnev- nog odgojno-obrazovnog rada u nastavi. Organizatori su županijskog natjecanja iz geografi- je. Ve} dugi niz godina sura|uju sa školama iz Slovenije – OŠ Preserje i OŠ Primoža Trubara Veliko Laš~e. U školi se provodi izborna nastava albanskog jezika. Škola je vježbaonica Filo- zofskog fakulteta, U~iteljskog fakulteta i Akademije primijenjenih umjetnosti. Osnovna škola Pe}ine Škola ima 121 u~enika u 9 razrednih odjela, zapošljava 31 djelatnika, a nastava je organizi- rana u jednoj smjeni. Pri školi djeluje Odjel za dodatnu defektološku pomo} za u~enike s ošte}enjem vida, koji polaze u~enici osnovnih škola iz cijele Primorsko-goranske županije. U školi je otvorena i prva specijalizirana knjižnica za djecu s ošte}enjem vida. U školi se provodi i inkluzija djece kojoj je dijagnosticiran perverzivni razvoj s naznakama autizma. Nje- guje se me|unarodna suradnja s OŠ Borisa Kidri~a iz Slovenije. U školi se provodi u~enje slovenskog jezika kao slobodne aktivnosti. Škola izdaje najstariji školski list Vedri dani, ~iji je prvi broj tiskan 1957. godine. 502 Q Trgova~ka dru{tva, ustanove i mjesni odbori Grada Rijeke

Osnovna škola Pehlin Škola ima 504 u~enika u 22 razrednih odjela i zapošljava 46 djelatnika. Škola je vježbaonica U~iteljskog fakulteta u Rijeci, doma}in organizatorima stru~nih skupova za razrednu nastavu te za županijska vije}a ravnatelja za ~etiri županije. Ostvarili su me|unarodnu suradnju s u~enicima iz Krakowa – Poljske. U školi se provodio projekt Za hrvatsku pismenost: put do poželjne budu}nosti, doškolovanja mladeži koji nisu završili re- dovnu osmogodišnju školu. Škola je u školskoj 2005./2006. godini dobila Županijsko prizna- nje za najuspješniju odgojno-obrazovnu ustanovu. Osnovna škola Podmurvice Škola ima 493 u~enika u 21 razrednih odjela, zapošljava 51 djelatnika, a nastava je organi- zirana u jednoj smjeni. U~enicima škole te u~enicima pet susjednih osnovnih škola s organ- ski uvjetovanim poreme}ajima u ponašanju i progrediraju}im psihopatološkim stanjima, pruža se dodatna defektološka pomo} defektologa, socijalnog pedagoga, te produženi stru~- ni postupak kao preventivni sociopedagoški tretman. U školi se provodi izborna nastava ~eškog jezika. Nevladina udruga Forum za slobodu odgoja dodijelila je školi priznanje Foru- mova škola. Škola je u školskoj 2006./2007. godini dobila Županijsko priznanje za najuspješ- niju odgojno-obrazovnu ustanovu. Ostvarila je me|unarodnu suradnju s Osnovnom školom Mozirje – Slovenija. Škola je vježbaonica Filozofskog fakulteta u Rijeci za metodiku rada psihologa i u~itelje matematike. Osnovna škola – Scuola elementare San Nicolo Škola ima 182 u~enika u 12 razrednih odjela, zapošljava 37 djelatnika, a nastava je organi- zirana u jednoj smjeni. Ve} šesnaest godina pri OŠ-SE San Nicolo djeluje Likovni atelier da- rovitih osnovnoškolaca – LIADO koji okuplja darovite u~enike osnovnih škola Grada Rijeke. Škola je doma}in županijskog natjecanja djece i mladeži Europa u školi, nositelj programa LUMIS (Likovnom umjetnoš}u mijenjamo svijet) i LIK (Županijska smotra likovnih radova u~enika osnovnih škola). Osnovna škola Srdo~i Škola ima 778 u~enika u 29 razrednih odjela i zapošljava 70 djelatnika. U sklopu javne djelatnosti škole realiziraju se tradicionalne priredbe Dana škole, Boži}nog dje~jeg tjedna, program humanitarnih aktivnosti i mnogi drugi sadržaji. Stekli su status Me|unarodne eko-škole. Škola je ostvarila me|unarodnu suradnju s OŠ Zadobrova iz Lju- bljane – Slovenija. Organizator je me|unarodnih sportskih susreta Kup sv. Vida. Osnovna škola Škurinje Škola ima 303 u~enika u 16 razrednih odjela, zapošljava 41 djelatnika, a nastava je organi- zirana u jednoj smjeni. U školi, zbog potrebe velikog broja djece pripadnika nacionalnih ma- njina Roma i Aškalija, dio u~enika 1. i 2. razreda svaki dan poha|a dodatnu nastavu iz hrvat- skog jezika, koju održava suradnik-pomaga~, tzv. romski pomaga~. Osnovna škola Trsat Škola ima 207 u~enika u 10 razrednih odjela, zapošljava 31 djelatnika, a nastava je organi- zirana u jednoj smjeni. U suradnji s Gradskim kazalištem lutaka u Rijeci, škola je tri godine za redom bila inicijator i organizator me|unarodnoga stru~nog usavršavanja u~itelja Lutka u Komunalna i trgova~ka dru{tva s ve}inskim vlasni~kim udjelom Grada Rijeke Q 503 nastavi. Bili su organizator i doma}in seminara iz robotike koji je sazvala Zajednica tehni~ke kulture Primorsko-goranske županije. U školi je, prvi put u Rijeci, zapo~elo provo|enje Pro- jekta infomatike od 1. do 4. razreda osnovne škole. Škola sura|uje s OŠ Vi~ iz Ljubljane – Slovenija. Doma}in je vjeronau~nog natjecanja za osnovne i srednje škole, tzv. Vjeronau~ne olimpijade MAK. Osnovna škola Turni} Škola ima 410 u~enika u 19 razrednih odjela, zapošljava 49 djelatnika, a nastava je organi- zirana u jednoj smjeni. Škola je doma}in natjecanja iz astronomije. Osnovna škola Vežica Škola ima 417 u~enika u 22 razredna odjela, zapošljava 57 djelatnika, a nastava je organizi- rana u jednoj smjeni. Pri školi djeluje Osnovna škola za klasi~ni balet i suvremeni ples. Ponos škole je školski zbor Veži}ki ti}i i istoimeni školski list. Škola njeguje uspješnu me|unarodnu suradnju s OŠ Jovan Jovanovi} Zmaj iz Pan~eva – Srbija. Stekli su status eko-škole. Škola je doma}in Županijskog natjecanja iz hrvatskoga jezika za u~enike osnovnih škola. Vježbaonica je za studente razredne nastave i hrvatskog jezika. Osnovna škola Vladimir Gortan Škola ima 462 u~enika u 20 razrednih odjela, zapošljava 57 djelatnika, a nastava je organi- zirana u jednoj smjeni. U sastavu škole djeluje i Podru~ni odjel Draga. Pri školi djeluje Odjel za dodatnu defektološku pomo} za djecu s teško}ama u govorno-glasovnoj komunikaciji i specifi~nim teško}ama u u~enju. Škola je po ~etvrti put obnovila status eko-škole. Osnovna škola Zamet Škola ima 695 u~enika u 30 razrednih odjela i zapošljava 68 djelatnika. Posebnu brigu vode o u~enicima s posebnim obrazovnim potrebama. U suradnji s Domom za odgoj djece i mladeži i Centrom za socijalnu skrb, u školi je organiziran rad Produženoga stru~nog postupka. U školi ve} godinama djeluje Pupoljak – odjel za pružanje dodatne de- fektološke pomo}i u~enicima s poreme}ajima u ponašanju i progrediraju}im psihopatološ- kim stanjima. Škola je poznata po me|unarodnoj suradnji s Realnom školom Neuss-Holzhe- im iz njema~koga grada Neussa i Osnovnom školom Šmartno pod Šmartno goro iz Ljubljane, zatim njegovanju tradicije sudjelovanja na Me|unarodnom rije~kom dje~jem karnevalu i na Me|unarodnom dje~jem karnevalu u Ljubljani. Centar za odgoj i obrazovanje U Centru djeluje 11 skupina produženoga stru~nog postupka. To je nedjeljiv dio nastave u kojem se uz pomo} u u~enju i radu provodi niz aktivnosti uz rehabilitacijske stru~ne postup- ke. U školi se provode preventivni programi, kao i savjetovalište za roditelje. U školi je osno- vana U~eni~ka zadruga U~kari} koja ima 3 sekcije: knjigovežnicu, kerami~ku radionicu i ra- dionicu uporabnih predmeta. Škola je dobila Županijsko priznanje za najuspješniju odgoj- no-obrazovnu ustanovu. Škola ima 157 u~enika u 34 razrednih odjela i zapošljava 81 djelatnika. U sastavu škole djeluje i Odjel Baredice, podru~ni odjel Oštro pri Domu za djecu i mladež Kraljevica te pod- ru~ni Odjel Fortica pri Centru za rehabilitaciju Fortica – Kraljevica. 6.4. Ustanove zdravstva i socijalne skrbi

6.4.1. Dom za dnevni boravak djece Ti} Rijeka Dom za dnevni boravak djece Ti} Rijeka zapo~eo je s radom 1. svibnja 2007. kao javna ustanova ~iji je osniva~ Grad Rijeka, umrežena u sustavu ustanova socijalne skrbi. Od 1998. godine rad sa zlostavljanom i zanemarivanom djecom odvijao se preko Udruge za zaštitu djece od zlostavljanja i zanemarivanja Ti}, a od 2000. preko Savjetovališta Ti}, koje je 2007. preraslo u ustanovu. Na dan 31. prosinca 2008. u Domu za dnevni boravak djece Ti} bilo je zaposleno 10 djelatnika (od toga 2 na odre|eno vrijeme). Ustanova je osnovana s ciljem zaštite djece od zlostavljanja i zanemarivanja pružanjem stru~ne psihosocijalne pomo}i, prije svega djeci bez roditelja, djeci koju roditelji zanemaruju ili ~iji roditelji zlorabe svoje roditeljske dužnosti, te pružanja pomo}i i podrške u slu~aju spolnog, emocionalnog ili fizi~kog zlostavljanja i/ili zanemarivanja; razvoda roditelja; nasilja u obitelji ili me|u vršnjacima (bullying); problema u u~enju; naglašenog agresivnoga pona- šanja te pomo}i u razvijanju socijalnih vještina. Uz osnovnu djelatnost, bitna je djelatnost Doma savjetodavni rad s nezlostavljaju}im roditeljima, skrbnicima i obiteljima, u kojih posto- ji rizik od pojave zlostavljanja i zanemarivanja, te rad usmjeren na pove}ane informiranosti i osjetljivosti društva na probleme zlostavljanja i primjerenog na~ina njegova rješavanja. Sa- vjetodavni rad i radionice preko kojih se provode programi primarne prevencije provode stru~ni djelatnici Doma i posebno educirani volonteri te pedijatar i psihijatar kao vanjski suradnici, koji ~ine dio multidisciplinarnog tima Doma. U poludnevnom boravku može biti uklju~eno do 25 djece, dok je znatno ve}i broj, i djece i roditelja, uklju~en u savjetovališni rad. Iako je Dom rješenjem Ministarstva zdravstva i soci- jalne skrbi uvršten u mrežu domova socijalne skrbi, Ministarstvo ne financira njegov rad, ve} se sredstva u iznosu od oko 1.500.000,00 kn godišnje osiguravaju ve}im dijelom u Prora~unu Grada Rijeke, a manjim dijelom i u Prora~unu Primorsko-goranske županije. U Dom Ti} na poludnevni boravak djeca mogu biti smještena putem uputnice Centra za soci- jalnu skrb, a savjetodavne usluge i usluge poludnevnog boravka za korisnike su besplatne. Poseban doprinos djelatnici Doma dali su na polju istraživa~kog rada, te je 2004. provedeno istraživanje Nasilje me|u djecom u školama, 2006. Izloženost djece nasilju putem interneta, a 2008. godine istraživanje Izloženost djece nasilju putem mobitela.

6.4.2. Psihijatrijska bolnica Lopa~a Psihijatrijska bolnica Lopa~a specijalna je bolnica kojoj je osniva~ Grad Rijeka i koja ve}inu svojih prihoda ostvaruje na tržištu. U 2007. godini bolnica je ušla u mrežu zdravstvene dje- latnosti te je potpisala Ugovor s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje o financira- Ustanove zdravstva i socijalne skrbi Q 505 nju 10 postelja za lije~enje bolesnika oboljelih od kroni~nih bolesti (adolescenata). Smještaj za 35 pacijenata financira se putem Socijalnog programa Grada Rijeke. Po~etkom 2005. godine, dogradnjom kata na paviljonu A, pove}an je kapacitet bolnice za 39 kreveta, tako da sada ukupni kapacitet bolnice iznosi 183 kreveta. Bolnica zapo{ljava ukupno 86 djelatnika. Djelatnost Psihijatrijske bolnice Lopa~a obuhva}a dijagnostiku, lije~enje, medicinsku rehabi- litaciju i resocijalizaciju duševnih bolesnika. Budu}i da u Republici Hrvatskoj nedostaje usta- nova koje se bave smještajem i lije~enjem psihijatrijski oboljelih osoba, kapaciteti ustanove popunjeni su tijekom ~itave godine. Osim nadogra|enog kata, u bolnicu je kontinuirano ulagano te je u sklopu projekta Smanje- nja emisija štetnih plinova u okoliš Psihijatrijske bolnice Lopa~a, provedena rekonstrukcija kotlovnice, tj. prešlo se s lož-ulja kao energenta na plin, za što su korištena sredstva Fonda za zaštitu okoliša. S ciljem poboljšanja standarda i pripreme prostora za pružanje novih usluga, pripremljena je projektna dokumentacija za rekonstrukciju i dogradnju paviljona C. 6.5. Mjesni odbori

Sva vije}a mjesnih odbora redovito su održavala sjednice Vije}a, donosila prijedloge priori- teta manjih komunalnih zahvata, programe rada i planove aktivnosti, financijske planove i izvještaje o svom radu te pratila stanje komunalnog nereda i ošte}enja komunalnih objekata na svom podru~ju. Mjesni odbor Brajda Dolac Rijeka, Pomerio 26 Površina: 41,26 ha; broj stanovnika: 5.160 tel. 336-753, faks 322-316 Vije}e Mjesnog odbora ima 5 ~lanova izabranih na izborima 4. lipnja 2006. [email protected] Vije}e se posebno angažiralo oko problema vezanih uz rad tržnice na Brajdi, parkiranja, "buv- ljaka" i sl., te pokušavalo riješiti ili ublažiti probleme na koje su upozoravali gra|ani. Vije}e je organiziralo mjerenje tlaka i še}era u krvi, a u sadržajima iz programa kulture može se ista- knuti oslikavanje potpornog zida Parka Eugena ^ulinovi}a grafitima s motivima Rijeke i Braj- de u realizaciji studenata Akademije za primijenjenu umjetnost. Sudjelovali su u sportskim natjecanjima mjesnih odbora za Dane svetog Vida. Svoje programe brige o djeci Vije}e je realiziralo prigodnim predstavama u Kazalištu lutaka. O svojim aktivnostima, doga|ajima i zanimljivostima informiraju sugra|ane putem medija, na web-stranicama Mjesnog odbora u okviru portala Grada Rijeke, ali i u informativnom glasilu koje je izašlo u dva broja. Mjesni odbor obilježava i Dan Mjesnog odbora. Mjesni odbor Luka Rijeka, Verdijeva 11 Površina: 21,86 ha; broj stanovnika:1.790 tel. 336-081, faks 322-316 Vije}e Mjesnog odbora ima 5 ~lanova izabranih na izborima 23. listopada 2005. [email protected] Vije}e je osobitu pažnju usmjerilo na probleme koji se javljaju uz rad Gradske tržnice, nedo- stak dje~jeg igrališta te na problem parkiranja i odvoza krupnog otpada. Vije}e je organizira- lo mjerenja tlaka i še}era u krvi te predavanja o ljekovitom bilju i sl. Organizirali su malono- gometne turnire i uklju~ili se u natjecanja mjesnih odbora za Dane svetog Vida. Svoje programe brige o djeci Vije}e je realiziralo kroz likovne susrete u Jedrarskoj ulici, kvali- tetnom suradnjom s velikim brojem osnovnih škola na podru~ju Grada Rijeke, prigodnim dari- vanjem predškolske djece u povodu dolaska Djeda Mraza te dje~jim radionicama. Vije}e obi- lježava Dan Mjesnog odbora unutar kojega se ostvaruju razli~iti kulturno-umjetni~ki sadržaji. Mjesni odbor bio je posebno prepoznatljiv po organizaciji dana otvorenog lukobrana za sve zainteresirane gra|ane Rijeke, a broj posjetitelja najbolje govori o dobroj ideji i efektu njezine realizacije. Mjesni odbori Q 507

Svoje aktivnosti pokušavaju približiti sugra|anima objavom doga|anja u medijima, na web- -stranicama Mjesnog odbora u okviru portala Grada Rijeke, ali i u informativnom glasilu Bulletin koji je do sada izašao u ~etiri broja. Vije}e je svih ovih godina redovito organiziralo tematske izlete za svoje gra|ane. Mjesni odbor [kolji} Površina: 27,12 ha; broj stanovnika 1.948 Rijeka, Žrtava fašizma 2 Vije}e Mjesnog odbora ima 5 ~lanova izabranih na izborima 23. listopada 2005. tel. 214-492, faks 327-007 Vije}e je veliku pažnju posvetilo inicijativama za o~uvanje stare jezgre grada koja je najve}im [email protected] dijelom smještena na podru~ju upravo ovoga Mjesnog odbora. Vije}e je pokušavalo riješiti problem nedostatka dje~jeg igrališta. Za jedini preostali dje~ji park u Ulici žrtava fašizma, upravo na zahtjev ovoga Mjesnog odbo- ra, izra|en je projekt koji bi se trebao realizirati u 2009. godini. Pokušava se riješiti uvijek prisutan problem parkiranja. U suradnji s Crvenim križem, tijekom 10 mjeseci organiziralo se besplatno mjerenje tlaka i še}era. Uz brojne aktivnosti za djecu, isti~e se i program kulture – Ljeto u Starom gradu – volim Školji} (dje~ji dan, rock-ve~er, filmska ve~er, ~a-val ve~er). Tradicionalno obilježavaju Dan Mjesnog odbora, a svoje aktivnosti pokušavaju približiti sugra|anima objavom doga|anja u medijima, na web-stranicama Mjesnog odbora u okviru portala Grada Rijeke, ali i u informativnom glasilu Pod voltun koji je izašao u ~etiri broja. Mjesni odbor Orehovica Površina: 252,85 ha; broj stanovnika 589 Rijeka, Kalina 2 Vije}e Mjesnog odbora ima 5 ~lanova izabranih na izborima 23. listopada 2005. (jedino tel. 459-068, faks 400-790 vije}e u kojem su izabrane sve žene) [email protected] Vije}e Mjesnog odbora Orehovica u svom je radu i nastojanjima da poboljšaju uvjete života, posebnu pažnju posve}ivalo pitanjima o~uvanja i zaštite okoliša i zelenih površina te zaštiti od buke na dijelu autoceste Rijeka – Zagreb. Vije}e je organiziralo više ekoloških akcija sa svojim gra|anima – nabavu sadnica vo}ki, akciju Birajmo najljepšu oku}nicu, balkon i prozor te stolnoteniske i malonogometne turnire. Svake godine organiziraju se prigodne predstave za do~ek Djeda Boži}njaka te dje~je redute u okviru Rije~kog karnevala. Intenzivna je surad- nja s Podru~nom školom Orehovica. U ovom razdoblju ostvareno je niz zanimljivih kulturnih programa kao što je Orehovica nekad i sada. Vije}e je u 2008. godini izdalo i svoje prvo in- formativno glasilo Nad Ri~inom. U 2008. godini ustanovljeni su Dani MO Orehovica s bogatim kulturno-zabavnim, sportskim, ekološkim i likovno dje~jim programima. Godine 2005. Vije}e se prijavilo na natje~aj za Rije~ki program lokalnog partnerstva preko ko- jega je realiziralo svoj projekt Dje~je igralište Kalinica u ukupnoj vrijednosti od 150.139,00 kn, pri ~emu je doprinos zajednice bio 114.271,00 kn, a udio sredstava Grada 35.868,00 kn. Mjesni odbor Pašac Površina: 98,10 ha; broj stanovnika 462 Rijeka, Balde Fu}ka 39 Vije}e Mjesnog odbora ima 5 ~lanova izabranih na izborima 17. lipnja 2007. tel. 252-530, faks 252-635 U svom radu i nastojanjima da poboljšaju uvjete života na svome podru~ju, Vije}e je veliku pažnju posvetilo rješavanju komunalne infrastrukture, a održalo je i nekoliko ekoloških akcija. [email protected] 508 Q Trgova~ka dru{tva, ustanove i mjesni odbori Grada Rijeke

Organiziran je velik broj mjerenja tlaka i še}era u krvi te brojna kulturna doga|anja u okviru manifestacije Jesen u Pašcu. Svoje programe brige o djeci Vije}e je realiziralo kroz dje~je igraonice i radionice, organizacijom do~eka svetog Nikole. Više godina organizirana je akcija Birajmo najljepšu oku}nicu, balkon, prozor. Mjesni odbor Svilno 51219 Svilno, Svilno 82 Površina: 112,22 ha; broj stanovnika 890 tel. 252-298, faks 252-634 Vije}e Mjesnog odbora ima 5 ~lanova izabranih na izborima 4. lipnja 2006. [email protected] Vije}e je u rješavanju komunalne infrastrukture ponajprije nastojalo riješiti problem smiriva- nja prometa uz OŠ Orehovica, problem izvora Lužine. Organizirano je mjerenje tlaka i še}era u krvi te su se obilazile starije i nemo}ne osobe u vrijeme blagdana. Realizirane su i dje~je igraonice, do~ek svetog Nikole. U okviru programa kulture održavano je niz koncerata, izložaba, pjesni~kih ve~eri, nastupa klapa i pojedinaca, a u sklopu programa Prole}e va Svilne. Vije}e je kontinuirano organizira- lo akciju Birajmo najljepšu oku}nicu, prozor i balkon. U 2007. godini Vije}u je prihva}en projekt Dje~je igralište Leptiri} nakon prijave na natje~aj za Rije~ki program lokalnog partnerstva, ~ija se realizacija privodi kraju. Mjesni odbor Draga

Rijeka, Draga Brig 24 Površina: 345,30 ha; broj stanovnika 1.514 tel. 458-270, faks 403-002 Vije}e Mjesnog odbora ima 5 ~lanova izabranih na izborima 4. lipnja 2006. Vije}e je bilo vrlo aktivno u rješavanju komunalnih pitanja te je organiziralo mnogobrojne [email protected] sastanke o zašti}enosti pruge, o problemu optere}enosti draških prometnica i buke, ~iš}enju nepoželjne vegetacije i sl. Ostvarena je suradnja s Crvenim križem na mjerenju tlaka i še}era u krvi. Za djecu Vije}e kontinuirano organizira informati~ke radionice i malu školu glagoljice u suradnji s Podru~nom školom Draga te dje~je radionice – igraonice u suradnji s Udrugom Koraci, izložbe dje~jih radova, kao i susrete djece sa svetim Nikolom. Posebno su bila prepoznatljiva kulturna doga|anja u okviru programa Draške jeseni i Proli}e va Dragi i sl. Vije}e je uz suradnju s udrugama podržavalo sportska natjecanja te se uklju~ilo i u natjeca- nja za Dane svetog Vida. Vije}e je aktivno sura|ivalo s mladima u organizaciji Maškaranih tanci u Dragi te organiziralo prigodne programe za Dan Mjesnog odbora. U pripremi i realizaciji razli~itih programskih aktivnosti Vije}a, bilo je u ovom razdoblju uklju~eno 6 pododbora sa zna~ajnim brojem volontera.

Mjesni odbor Sveti Kuzam 51223 Škrljevo, Sveti Kuzam 19 Površina: 53,79 ha; broj stanovnika: 243 tel. 251-498, faks 403-002 Vije}e Mjesnog odbora ima 5 ~lanova izabranih na izborima 4. lipnja 2006. [email protected] Mjesni odbor Sv. Kuzam po broju stanovnika je najmanji mjesni odbor. Mjesni odbori Q 509

Vije}e je održavalo mnogobrojne sastanke s ciljem rješavanja komunalnih problema, dje~jeg igrališta, parka, prometnica i stvaranja boljih uvjeta života u svome okruženju. Vije}e veliku pažnju posve}uje brizi o djeci – provode se cjelogodišnje kreativne radionice u suradnji s Udrugom Koraci te prigodni programi Kazališne grupe V. Car Emin u povodu sv. Nikole. Vije}e organizira i druženje djece za Maj~in dan te likovnu radionicu za djecu. Mjesni odbor je u proteklom razdoblju, u suradnji s Udrugom Sv. Kuzme i Damjan, postao prepoznatljiv po kiparskoj koloniji s prate}im programima, kojom se podru~je Mjesnog od- bora oboga}uje umjetni~kim kiparskim eksponatima. Vije}e organizira tradicionalnu sve- ~anost Kuzminju u okviru koje organizira sportska natjecanja i kulturna doga|anja. Vije}e pomaže svoju lokalnu grupu Kuzmarski Meštrovi}i u prezentaciji na Rije~kom karne- valu te organizira akciju Birajmo najljepšu oku}nicu, balkon, prozor. U pripremi i realizaciji razli~itih programskih aktivnosti Vije}a bilo je uklju~eno 6 pododbora sa zna~ajnim brojem volontera.

Mjesni odbor Drenova Površina: 702,17 ha; broj stanovnika:7.638 Rijeka, Cvetkov trg 1 Vije}e Mjesnog odbora ima 7 ~lanova izabranih na izborima 23. listopada 2005. tel. 255-275, faks 504-570 Mjesni odbor Drenova najve}i je po svojoj površini na podru~ju Grada Rijeke. Vije}e je pota- [email protected] knulo brojne sastanke s nadležnima u vezi s komunalnim problemima, ure|enjem prometni- ca, trgova, razmatranjem urbanisti~kog plana ure|enja podru~ja Drenove, preko mnogobroj- nih inicijativa za uvo|enje minibusa linije 5a Kablari, iznalaženja prostora za rad Rirockclimbing kluba, poticanje ure|enja bo}ališta. Vije}e se uklju~ivalo u organizaciju ekoloških akcija i u akciju Birajmo najljepšu oku}nicu, balkon i prozor; 2008. Turisti~ka zajednica proglasila ga je najure|enijim mjesnim odborom. Vije}e niz godina organizira uspješan Dan Mjesnog odbora s mnogobrojnim kulturnim, sportskim i drugim sadržajima. Ovaj mjesni odbor je u ovom razdoblju prepoznatljiv po kvaliteti informiranja svojih gra|ana objavljivanjem ~ak 15 brojeva informativnog glasila Drenovski list. Osim informativnog lista, Vije}e je sve svoje doga|aje, obavijesti i zanimljivosti postavilo na web-stranice MO Drenova unutar portala Grada. Vezano uz to, Vije}e je održalo i prezenta- ciju web-stranica MO Drenove za gra|ane. U suradnji s Crvenim križem organizirano je mjerenje tlaka i še}era i kontinuirano se podrža- va organizacija darivanja krvi. Održavani su brojni sportski turniri. Vije}e je organiziralo do~eke sv. Nikole i podržalo brojne kulturne sadržaje. Godine 2005. organizirana je nabava i podjela ukupno 400 sadnica vo}aka. Rije~kim programima lokalnog partnerstva 2008. godine Vije}e je u suradnji sa Sportsko penja~kim klubom Rirockclimbing uredilo šetnicu (trim-stazu) i vježbalište na Velom Vrhu. Ukupna vrijednost projekta je 40.940,76 kn, doprinos zajednice 16.192,00 kn, a Grad Rijeka sudjelovao je s 24.748,76 kn. 510 Q Trgova~ka dru{tva, ustanove i mjesni odbori Grada Rijeke

Mjesni odbor Gornja Vežica Rijeka, Zdravka Ku~i}a 1 Površina: 90,38 ha; broj stanovnika: 7.731 tel. 411-514, faks 400-792 Vije}e Mjesnog odbora ima 7 ~lanova izabranih na izborima 4. lipnja 2006. [email protected] Vije}e je bilo vrlo aktivno u rješavanju komunalne problematike. Svake je godine organizira- lo ekološke akcije te akciju Birajmo najljepšu oku}nicu, balkon i prozor. Vije}e je obilježavalo svoje Dane Mjesnog odbora mnogobrojnim sportskim turnirima i kulturno-umjetni~kim zbi- vanjima. U svome radu velika se pažnja posve}ivala djeci organiziranjem kreativnih radionica te pro- slavama Maj~inog dana, do~eka svetog Nikole i prire|ivanjem izložbe dje~jih radova. Organizirane su akcije mjerenja tlaka i še}era u krvi. Ekipe MO sudjelovale su u natjecanjima MO u povodu Dana svetog Vida. Vije}e je podržalo grupu gra|ana s Gornje Vežice koja je realizirala projekt Zelena oaza Gor- nje Vežice unutar Rije~kog programa lokalnog partnerstva (RPLP), pri ~emu je ure|eno Brdo Sveti Križ na Gornjoj Vežici. Mjesni odbor Kantrida Rijeka, Lovranska 10 Površina: 362,22 ha; broj stanovnika 6.702 tel. 262-854, faks 262-854 Vije}e Mjesnog odbora ima 5 ~lanova izabranih na izborima 23. listopada 2005. [email protected] Vije}e je bilo prepoznatljivo po organizaciji slikarskog Ex-tempore zbivanja na kojem svake godine sudjeluje više od 100 sudionika. Osim ovog zbivanja, karakterizira ga i velik doprinos volontera, osobito g|e Miroslave Vlacich koja je 2008. dobila nagradu kao volonter Grada Rijeke. U provo|enju programa brige o djeci, redovito se organiziraju maškarani plesovi u vrijeme karnevala te do~ek Djeda Mraza, uz prigodan program i podjelu darova. Vije}e u vrijeme blagdana posje}uje Dom za starije i nemo}ne osobe i organizira kulturni programa za stanovnike starije dobi. Uklju~eno je u akcije Birajmo najljepšu oku}nicu, balkon i prozor, redovito organizira mjerenje tlaka i še}era u krvi te se uklju~uje i pomaže akciju Solidarnost na djelu. Objavilo je tri broja informativnoga glasila Kantrida info. Uklju~uje se u sportska doga|anja obilježavanja Dana svetog Vida. Vije}e je podržalo grupu gra|ana s podru~ja MO Kantrida koja je realizirala projekt RPLP-a pod nazivom Ure|enje zelene površine s ornitološkim kutkom kojim je oplemenjena zelena površina u blizini OŠ Kantrida. Mjesni odbor Kozala Rijeka, Vol~i}ev trg 2 Površina: 60,68 ha; broj stanovnika: 6.170 tel. 546-412, faks 500-971 Vije}e Mjesnog odbora ima 5 ~lanova izabranih na izborima 4. lipnja 2006. [email protected] Uz komunalnu problematiku, Vije}e je realiziralo akcije mjerenje tlaka i še}era u krvi te su- djelovalo u akcijama Solidarnost na dijelu. Prepoznatljivi su po ženskim turnirima u bo}anju, a uklju~uju se i u sportska natjecanja MO u povodu obilježavanja Dana svetog Vida. Vije}e je organiziralo do~ek Djeda Mraza te maškarane zabave za djecu. Rad Vije}a pomažu po- dodbori za sport, kulturu, komunalna pitanja te pododbor za zdravstvo i socijalnu skrb. Ra- zvijena je kvalitetna suradnja s OŠ Kozala i Domom mladih. Mjesni odbori Q 511

Mjesni odbor Belveder

Površina: 20,69 ha; broj stanovnika: 4.104 Rijeka, Vol~i}ev trg 2 Vije}e Mjesnog odbora ima 5 ~lanova izabranih na izborima 4. lipnja 2006. tel. 511-522, faks 500-971 Vije}e je svake godine organiziralo do~ek svetog Nikole te mjerenje tlaka i še}era u krvi. [email protected] Vije}e je sudjelovalo u realizaciji projekta Ure|enje igrališta Campetto u suradnji s Udrugom Koraki, Mladež stranki i privatnim poduzetnicima u okviru Rije~kog programa lokalnog par- tnerstva. Vije}e je uklju~ivalo svoje ekipe u sportska natjecanja MO u povodu Dana sv. Vida. Mjesni odbor Braš}ine Pulac Površina: 319,29 ha; broj stanovnika: 2.172 Rijeka, Vol~i}ev trg 2 Vije}e Mjesnog odbora ima 5 ~lanova izabranih na izborima 4. lipnja 2006. tel. 511-522, faks 500-971, Vije}e Mjesnog odbora Braš}ine – Pulac posebnu je pažnju posve}ivalo komunalnim pitanjima te je održan velik broj sastanaka s nadležnima radi razrješenja odre|enih komunalnih proble- [email protected] ma, a održani su i zborovi gra|ana o Terapijskoj zajednici na Pulcu i drugim pitanjima. Vije}e je u suradnji s Odjelom gradske uprave za komunalni sustav riješilo pitanje bolje po- vezanosti Mjesnog odbora s ostalim dijelovima grada uvo|enjem minibusa. Održavano je više sportskih turnira. Posebno je prepoznatljivo po Memorijalnom rukomet- nom turniru Zvonimir Škerl koji se održava svake godine, te sudjeluje u sportskim natjecanji- ma mjesnih odbora u povodu Dana svetog Vida. Vije}e svake godine organizira Dan Mje- snog odbora s bogatim programom. Vije}e je organiziralo i akciju ure|enja bo}ališta na Pulcu, ure|enje prostora za mlade, eko- lošku akciju ~iš}enja prostora bivše vojarne Sv. Katarina. Svake godine organizira se do~ek sv. Nikole za djecu. Vije}e je poduzimalo aktivnosti za zaštitu zelenih površina i šume na Katarini i Pulcu te za- štiti kulturno-povijesne baštine na podru~ju Mjesnog odbora, uz prezentaciju šetnice Sveta Katarina-Pulac-Veli vrh – rije~ke utvrde (pet utvrda na podru~ju MO), pu~ke šterne na Pulcu, groblja ku}nih ljubimaca na Lukovi}ima, OŠ Belvedere na Kozali, kapelice na Sv. Katarini, rimskog limesa na Katarini. Rije~ke su utvrde prikazane u ve}em broju medija. Ako se provede prijenos vlasništva tih objekata s Ministarstva obrane na Grad Rijeku, to }e omogu}iti i financijsku potporu Grada za ure|enje ovih utvrda koje bi mogle postati jedna od turisti~kih atrakcija. Vije}e je u proteklom razdoblju izdalo jedan broj informativnog glasila Šiška kojim je svoje gra|ane upoznalo sa svojim radom i aktivnostima u toj godini. Mjesni odbor Mlaka Površina: 83,52 ha; broj stanovnika: 5.039 Rijeka, Giuseppe. Duella 2 Vije}e Mjesnog odbora ima 5 ~lanova izabranih na izborima 23. listopada 2005. tel. 672-241, faks 678-887 Vije}e Mjesnog odbora Mlaka veliku je pažnju posve}ivalo životu u urbanoj sredini te je u [email protected] tom pogledu ostvarilo suradnju s Udrugom za promicanje kulture življenja UZaKa. U suradnji s Crvenim kri`om organiziralo je mjerenje tlaka i še}era u krvi te predavanja sa zdravstvenim temama. 512 Q Trgova~ka dru{tva, ustanove i mjesni odbori Grada Rijeke

Vije}e je organiziralo ve}i broj izložaba slika te ve~eri poezije. Organizirane su proslave Maj~ina dana i Dana obitelji te do~ek svetog Nikole. Više godina organizira se Škola šaha za djecu školske dobi. Vije}e organizira Dan MO s razli~itim kulturno-umjetni~kim programom. Provelo je i akciju Birajmo najljepšu oku}nicu, balkon i prozor, za što je dobilo i priznanja Tu- risti~ke zajednice. Mjesni odbor Potok Rijeka, Milana Butkovi}a 2 Površina: 35,78 ha; broj stanovnika 1.770 tel. 211-168, faks 678-887 Vije}e Mjesnog odbora ima 5 ~lanova izabranih na izborima 23. listopada 2005. [email protected] Vije}e Mjesnog odbora Potok putem stalnih kontakata s ovlaštenim predstavnicima suvla- snika stanova u stambenim zgradama, nastoji poboljšati uvjete života na ovom površinski malome mjesnom odboru. Organizirane su akcije mjerenja tlaka i še}era u krvi te predava- nja iz zdravstva. Prire|eno je nekoliko izložaba fotografija te umjetni~ka ve~er. Organiziran je do~ek Djeda Boži}njaka i druženje s djecom Centra za rehabilitaciju. Vije}e je organiziralo i Dan MO uz umjetni~ki program. Mjesni odbor Pehlin

Rijeka, Pehlin 58 Površina: 231,62 ha; broj stanovnika: 4.686 tel. 269-617, faks 329-160 Vije}e Mjesnog odbora ima 5 ~lanova izabranih na izborima 4. lipnja 2006. Vije}e Mjesnog odbora Pehlin osobito se angažiralo u rješavanju problema komunalne infra- [email protected] strrukture te komunalne problematike na svom podru~ju – od pokušaja uvo|enja plina, ka- nalizacije, preko asfaltiranja mnogobrojnih nerazvrstanih cesta do izgradnje odbojkaškog i malonogometnog igrališta, uvo|enja autobusne linije 7 na Turkovo, ~ime je Pehlin dobio gradsku umjesto prigradske linije, te u rješavanju problema odvoza krupnog otpada, a sve to uz veliku suradnju sa svim odjelima gradske uprave. Vije}e je prepoznatljivo po najve}em broju organiziranih ekoloških akcija – 8, posljednje godine ~ak 5, s velikim odazivom odraslih i djece. Svake se godine organizira akcija Birajmo naj oku}nicu, prozor, balkon; 2006. Turisti~ka zajednica ga proglašava najure|enijim mjesnim od- borom na podru~ju Grada Rijeke. Po~etkom 2005. nabavio je i podijelio 742 sadnice vo}ki. Vije}e je realiziralo brojne i raznovrsne kulturne doga|aje. Organizirani su sadržajani sportski programi, a uklju~uje se i u natjecanja mjesnih odbora u povodu Dana sv. Vida. Vije}e provodi akcije mjerenje tlaka i še}era u krvi te razna predavanja iz podru~ja zdravstva. U podru~ju brige o djeci ima organiziranu likovnu i informati~ku radionicu tijekom godine, orga- nizira do~ek Djeda Boži}njaka, maškarane plesove za najmla|e te brojne druge programe. U okviru obilježavanja Dana Mjesnog odbora, Vije}e Mjesnog odbora organizira bogat kul- turni i sportski program. Vije}e organizira i popularne susrete s gra|anima, RI barske no}i na Mistražu gdje se održavaju natjecanja u autohtonim starinskim vještinama uz bogatu gastronomskiu ponudu i zabavu. Mjesni odbor je prepoznatljiv po njegovanju tradicije karnevalskih zbivanja. U pripremi i realizaciji razli~itih programskih aktivnosti uklju~eno je 10 pododbora sa zna~ajnim brojem volontera. Uz to, Vije}e je ostvarilo visok stupanj suradnje s brojnim udrugama. Mjesni odbori Q 513

Vije}e je u ovom razdoblju održavalo i nekoliko zborova gra|ana s ciljem informiranja gra|ana o svojim zbivanjima i aktivnostima i sagledavanja problema i potreba na koje upozoravaju gra|ani. Vije}e gra|ane informira i putem svojih web-stranicama, a u 2008. godini izdalo je svoj prvi bilten Glas Pehlina.

Mjesni odbor Podmurvice Površina: 78,35 ha; broj stanovnika 6.653 Rijeka, Dubrova~ka 2 Vije}e Mjesnog odbora ima 5 ~lanova izabranih na izborima 4. lipnja 2006. tel. 672-365, faks 678-885 Vije}e je bilo aktivno u rješavanju komunalne problematike. Inicijativom Vije}a vra}ena je [email protected] autobusna postaja linije 7 i 7A ispred TC Plodine i izgra|eno 120 novih parkirnih mjesta na podru~ju MO. Vije}e se angažiralo i na izradi projektnog zadatka pri projektiranju više- namjenske sportske dvorane OŠ Turni}. Vije}e je održalo i nekoliko sastanaka s predstav- nicima rije~ke Nadbiskupije i Odjela gradske uprave za komunalni sustav, s ciljem razmje- ne zemljišta za potrebe parkirnog prostora što je na kraju rezultiralo izgradnjom oko 2.000 m2 parkirnog prostora i ure|enjem oko 2.000 m2 dje~jeg parka u blizini crkve Sv. Josipa. Vije}e je pokrenulo inicijativu za podršku Grada u restauraciji crkve Sv. Josipa. Svake go- dine provodilo je barem jednu ekološku akciju ~iš}enja. Realiziralo je programe iz podru~ja zdravstva i socijalne skrbi kroz akcije mjerenja tlaka i še}era u krvi. U povodu Dana svetog Vida uklju~uje svoje ekipe u sportska natjecanja mjesnih odbora. Obilježava Dane Mje- snog odbora, a iz podru~ja brige o djeci organizira za djecu predškolske dobi proslavu Svetog Nikole.

Mjesni odbor Banderovo

Površina: 35,82 ha; broj stanovnika: 2.723 Rijeka, Rudolfa Tomši}a 15 Vije}e Mjesnog odbora ima 5 ~lanova izabranih na izborima 23. listopada 2005. tel. 676-050, faks 673-276 U rješavanju pitanja komunalne infrastrukture Vije}e održava sastanke s predstavnicima [email protected] nadležnih odjela gradske uprave, a ako je rije~ o važnijim pitanjima, saziva mjesne zborove gra|ana (3). Provodi akcije mjerenja tlaka i še}era u krvi, organizira sportska natjecanja te uklju~uju svoje ekipe u sportska natjecanja za Dane svetog Vida. Za djecu predškolske dobi organizira se do~ek Djeda Boži}njaka uz prigodnu predstavu KG Viktor Car Emin ili nastup grupe Ristors. Vije}e svoje gra|ane informira, osim putem web-stranica, i informativnim glasilom Bande- rovo koje je izdalo 4 puta. Isti~e se po organizaciji informati~kih radionica.

Mjesni odbor Podvežica Površina: 72,57 ha; broj stanovnika: 7.160 Rijeka, Kvaternikova 58 Vije}e Mjesnog odbora ima 5 ~lanova izabranih na izborima 23. listopada 2005. tel. 437-647, faks 403-877 Vije}e je održalo niz sastanaka s nadležnima poradi rješavanja komunalnih pitanja i održalo [email protected] više zborova gra|ana. Vije}e je putem Rije~kog programa lokalnog partnerstva prijavilo dva projekta kojima je 2006. i 2007. godine uredilo prostor oko Mjesnog odbora te dio prostora u naselju Vulkan. 514 Q Trgova~ka dru{tva, ustanove i mjesni odbori Grada Rijeke

Ukupna je vrijednost tih projekata 116.686,54 kn, udio Grada je 54.420,54, a doprinos za- jednice (donacije i sponzorstva) 62.266,00 kn. Vije}e je iniciralo i uredilo trg ispred crkve Sv. Tereze i plato ispred marketa u Ul. D. Gervaisa. Rad Vije}a pomažu tri pododbora. Organizira akcije mjerenja tlaka i še}era u krvi. Pri Mjesnom odboru djeluje i Udruga umirovljenika s kojom je ostvarena dobra suradnja. Vije}e redovito održava akciju Birajmo naj oku}nicu, balkon, prozor, a pokrenulo je inicijativu Obrtnici svome gradu. Vije}e svake godine organizira bogate i raznovrsne programe iz podru~ja kulture. Organizirani su brojni sportski turniri uz prisutnost na natjecanjima mjesnih odbora za Dane svetog Vida. Briga o djeci va`an je dio programa te su organizirane likovne radionice uz izložbe dje~jih radova, koje se provode tijekom cijele godine u suradnji s udrugom Koraci, maškarani plesovi za djecu te proslava Maj~ina dana i do~ek Djeda Boži}njaka. Vije}e je organiziralo mjerenje tlaka i še}era u krvi. Svake godine organizira obilježavanje dana Mjesnog odbora uz raznolik program, od kultur- nih doga|anja do ekoloških akcija. U pripremi i realizaciji razli~itih programskih aktivnosti Vije}a bio je uklju~en velik broj volon- tera. S ciljem informiranja gra|ana o svom radu i doga|ajima, Vije}e je, uz svoje web-stranice, izdalo i tri broja glasila Podveži~ka šterna. Mjesni odbor Pe}ine Rijeka, J. P. Kamova 73 Površina: 48,59 ha; broj stanovnika: 3.118 tel. 436-233, faks 459-621 Vije}e Mjesnog odbora ima 5 ~lanova izabranih na izborima 4. lipnja 2006. [email protected] Vije}e je održalo brojne sastanke s odgovornima radi dogovora o završnim radovima na ure|enju okoliša Tower centra, te sastanke s gra|anima temeljem njihovih primjedaba i pritužaba vezanih uz promet, buku i sl. Vije}e je pokretalo inicijative za rješavanje problema prometa i svih popratnih problema u vezi s izgradnjom Tower centra Rijeka. Organizirano je mjerenje tlaka i še}era u krvi te predavanja u vezi s pravima pacijenata. ^lanovi vije}a organizirali su posjet socijalno ugroženim i bolesnim sugra|anima za Boži} te podržali organizaciju rekreacije za žene. Organiziran je do~ek Djeda Boži~njaka, radionice i izložbe dje~jih radova te ples sudionika dje~je karnevalske povorke. Vije}e je organiziralo akcije Najljepši balkon, oku}nica i prozor. Organizira i svoj dan Mjesnog odbora uza sportska natjecanja i kulturno-zabavni program. Mjesni odbor Centar Sušak

Rijeka, A.K. Mioši}a 8a/I Površina: 66,07 ha; broj stanovnika: 2.120 tel. 371-138, faks 371-155 Vije}e Mjesnog odbora ima 5 ~lanova izabranih na izborima 4. lipnja 2006. [email protected] Vije}e je pokrenulo inicijativu za promjenu prostora za rad Vije}a i tajnika, što je ostvareno 2007. godine. U suradnji s mjesnim odborima Luka i Školji}, pokrenulo je inicijativu za rješa- Mjesni odbori Q 515 vanje problema iznalaženja prostora za dje~je igralište u središtu grada. Velika se pažnja posve}ivala rješavanju problema parkiranja koje je vje~iti problem užeg središta grada, kao i problemu održavanja ~isto}e. Iz ostalih podru~ja, Vije}e organizira posjet bolesnim i soci- jalno ugroženim osobama uo~i blagdana. Aktivno pomaže realizaciju kulturnih i sportskih doga|anja, a ekipe iz Mjesnog odbora Centar – Sušak sudjeluju u natjecanjima mjesnih odbora u povodu Dana sv. Vida. Uprili~uju se zabave za djecu u vrijeme karnevala te do~ek Djeda Boži}njaka. Mjesni odbor Srdo~i

Površina: 228,28 ha; broj stanovnika: 5.628 Rijeka, Srdo~i 66 a Vije}e Mjesnog odbora ima 5 ~lanova izabranih na izborima 17. lipnja 2007. tel. 624-358, faks 628-775 Vije}e Mjesnog obora Srdo~i osobito se angažiralo u rješavanju problema komunalne infra- [email protected] strukture i komunalne problematike na svom podru~ju te je održalo velik broj sastanaka s nadležnima. Vije}e redovito organizira i provodi ekološke akcije ~iš}enja svog podru~ja, a organizira i akciju Birajmo najljepšu oku}nicu, balkon i prozor. U 2007. godini, temeljem ta- kvih aktivnosti, Turisti~ka zajednica proglasila je Mjesni odbor Srdo~i najure|enijim mjesnim odborom na podru~ju Grada Rijeke. Vije}e pomaže i poti~e svoje gra|ane na ure|enje mje- snog odbora putem Rije~kog programa lokalnog partnerstva; tako su 4 godine za redom razli~ite grupe gra|ana i udruge (SD Moji Srdo~i, Grupa gra|ana Tonžino i Grupa gra|ana Ulice A. B. Šimi}a) napravile 5 projekata ukupne vrijednosti 450.632,51 kn, u kojima je udio Grada 151.008,11 kn, a udio zajednice oko 299.624,40 kn. Ure|ena su dva dje~ja igrališta te zapuštena zelena površina. Iz podru~ja kulture održavao se velik broj koncerata i izložaba u prostorima MO i obilježavali su se Dani Mjesnog odbora u sklopu Križevice. U okviru Dana Mjesnog odbora provode se sportski turniri u malom nogometu, a za Dane svetog Vida sudjeluje se u natjecanjima mje- snih odbora. Tijekom cijele godine održavaju se radionice u suradnji s udrugom Koraci, sportski turniri za djecu i organizira se do~ek Djeda Boži}njaka. Vije}e ima svoje glasilo Moji Srdo~i, koje je tiskalo u tri broja. U pripremi i realizaciji razli~itih programskih aktivnosti Vije}a pomagali su volonteri organizi- rani u 5 pododbora. Mjesni odbor Grbci Površina: 35,65 ha; broj stanovnika: 1.711 Rijeka, Draži~ka 4 Vije}e Mjesnog odbora ima 5 ~lanova izabranih na izborima 4. lipnja 2006. tel. 637-741, faks 628-351 Vije}e se intenzivno bavilo problematikom uvo|enja kanalizacijskog sustava i plinofikacije [email protected] 2007. i 2008. godine. Putem Rije~kog programa lokalnog partnerstva, Vije}e je realiziralo dva projekta – ure|enje dje~jeg igrališta i zelenih površina ukupne vrijednosti oko 139.814,40 kn; od toga udio Grada iznosi 60.002,40 kn, a udio zajednice oko 79.812,00 kn. Vje}e Mjesnog odbora veoma je aktivno u provo|enju sportskih aktivnosti. Ovaj mjesni odbor doma}in je u održavanju sportskih natjecanja mjesnih odbora u povodu Dana svetog Vida. Vije}e organizira do~ek svetog Nikole, a aktivno je i u provo|enju ekoloških akcija. 516 Q Trgova~ka dru{tva, ustanove i mjesni odbori Grada Rijeke

Mjesni odbor Bulevard Rijeka, I. G. Kova~i}a 12 Površina: 28,71 ha; broj stanovnika: 2.474 tel. 423-602, faks 400-597 Vije}e Mjesnog odbora ima 5 ~lanova izabranih na izborima 4. lipnja 2006. Vije}e se osobito angažiralo u rješavanju problema komunalne infrastrukture te održavanju [email protected] redovitih sastanaka s nadležnima. Vije}e provodi akcije: Birajmo naj oku}nicu, balkon, prozor uz najve}i broj natjecatelja, ekološ- ke akcije pod nazivom Volim Bulevard te dva puta godišnje akcije zdravstvene prevencije. Vije}e je organiziralo brojne sportske turnire pod nazivom Veseli sport za djecu mjesnih od- bora Bulevard i Krimeja. Vije}e je podržalo inicijativu grupe gra|ana koji su kroz prihva}en projekt Grupa gra|ana Gajeva 9, iz Rije~kog programa lokalnog partnerstva, uredili zelenu površinu i dio ulice, a kroz projekt Grupe gra|ana Sunce ure|en je vanjski prostor Dje~jeg vrti}a Bulevard. Vrijed- nost je tih dvaju projekata 161.793,20 kn, udio Grada 55.773,52 kn, a doprinos zajednice kroz volonterski rad, donacije i sponzorstvo 106.019,68 kn. Vije}e informira gra|ane o svim važnijim doga|ajima putem web-stranice mjesnog odbora i medija. Mjesni odbor Krimeja

Rijeka, Kumi~i}eva 50 Površina: 19,14 ha; broj stanovnika: 3.776 tel. 216-597, faks 400-597 Vije}e Mjesnog odbora ima 5 ~lanova izabranih na izborima 4. lipnja 2006. [email protected] Vije}e je održavalo redovite sastanke s nadležnima o rješavanju pitanja komunalne proble- matike. Zajedno s Mjesnim odborom Bulevard dva puta u godini provodi akcije zdravstvene prevencije gra|ana na Krimeji. Na podru~ju kulture sudjeluje u Smotri Krimejskih feštara. S Mjesnim odborom Bulevard organizira i sportske aktivnosti. Vrlo je aktivno u obilježavanju Dana Mjesnog odbora Krimeja. Mjesni odbor Turni} Rijeka, F. ^andeka 36 b Površina: 37,31 ha; broj stanovnika 5.659 tel. 641-568, faks 648-795 Vije}e Mjesnog odbora ima 5 ~lanova izabranih na izborima 17. lipnja 2007. [email protected] Vije}a organizira mjese~no mjerenje tlaka i še}era u krvi, akcije darivanja krvi i akcije Soli- darnost na djelu. Vije}e redovito tijekom godine organizira izložbe slika, poetske ve~eri, prezentacije knjiga i predstave. Iz programa brige o djeci organizirali su predstave za djecu, dje~je radionice i sl. Vije}e informira gra|ane o doga|ajima i aktualnostima na podru~ju MO putem web- strani- ca MO na portalu Grada. Mjesni odbor Sveti Nikola Rijeka, Zametska 6 Površina: 98,79 ha; broj stanovnika: 11.526 tel. 641-138, faks 648-795 Vije}e Mjesnog odbora ima 9 ~lanova izabranih na izborima 4. lipnja 2006. Vije}e uz komunalnu problematiku organizira jednom na mjesec mjerenje tlaka i še}era u [email protected] krvi; ove usluge koristi oko 1.000 gra|ana godišnje. Mjesni odbori Q 517

Vije}e redovito organizira izložbe slika, poetske ve~eri, ve~eri šansone, prezentacije knjiga i društvene ve~eri za starije osobe. Program brige o djeci usmjeren je na dje~je radionice, te prigodni program za do~ek svetog Nikole, a sve se doga|a za Dane Mjesnog odbora koji nosi ime upravo po svetom Nikoli. Vije}e sudjeluje u sportskim natjecanjima za Dane svetog Vida. Svoje gra|ane informira putem web-stranica i informativnim lecima. Mjesni odbor Škurinjska Draga

Površina: 89,82 ha; broj stanovnika: 5.453 Rijeka, Pore~ka 94 Vije}e Mjesnog odbora ima 5 ~lanova izabranih na izborima 4. lipnja 2006. tel. 514-968, f faks 500-969 Vije}e svu komunalnu problematiku rješava sastancima i dogovorima s nadležnima. Provodi akcije mjerenja tlaka i še}era u krvi te se uklju~uje u akcije Solidarnost na djelu. Sudjeluje u [email protected] sportskom natjecanju mjesnih odbora za Dane svetog Vida. Organizira svake godine pro- gram za do~ek svetog Nikole. Vije}e ima web-stranicu na portalu Grada Rijeke, a izdalo je i dva broja informativnog lista Centocelle i Eševi. Mjesni odbor Škurinje Površina: 213,50 ha; broj stanovnika 6.444 Rijeka, S. J. Bujkove 44 Vije}e Mjesnog odbora ima 5 ~lanova izabranih na izborima 17. lipnja 2007. tel. 268-100, faks 268-102 Radi kvalitetnog pra}enja stanja komunalnog nereda i komunalnih ošte}enja, uz pra}enje refe- [email protected] renta za mjesnu samoupravu i pododbora za komunalna pitanja, Vije}e je uklju~ilo i ~lanove Udruge umirovljenika. Vije}e je komunalnu i prometnu problematiku rješavalo na više satana- ka, a pogotovo u vrijeme izgradnje rotora i problema koji su nastajali tijekom izgradnje. Vije}e je pokrenulo i inicijativu za osnivanje policijske postaje zajedno s MO Drenova i MO Pehlin, kao i inicijativu za izgradnju spomenika braniteljima Domovinskog rata te ure|enje pješa~kih staza. Organizirano je mjerenje tlaka i še}era u krvi te uklju~ivanje u akciju Solidarnost na djelu, kao i podjela prigodnih darova osobama slabijih materijalnih mogu}nosti. Vije}e je 2005. organiziralo akciju podjele sadnica vo}aka. Što se ti~e sportskih aktivnosti, Vije}e je organiziralo turnir za Dan Mjesnog odbora, dok su turniri u malom nogometu održavani 2005. godine. Vje}e sudjeluje sa svojim ekipama u natjecanju mjesnih odbora u povodu obilježavanja Dana sv. Vida. Iz podru~ja brige o djeci organizira do~ek svetog Nikole. Vije}e je izdalo i dva broja informativnog lista Škurinjski list s ciljem informiranja gra|ana o aktivnostima Vije}a MO te o doga|ajima i zanimljivostima iz svoga mjesnog odbora.

Mjesni odbor Trsat

Površina: 130,39 ha; broj stanovnika: 2.336 Rijeka, J. Rakovca 33 Vije}e Mjesnog odbora ima 5 ~lanova izabranih na izborima: 4. lipnja 2006. tel. 217-243, faks 400-595 Vije}e Mjesnog odbora Trsat aktivno je u pra}enju i rješavanju komunalnih i prometnih pro- [email protected] blema na svojem podru~ju. Provodi akcije mjerenja kolesterola, še}era, triglicerida i tjelesne težine za svoje gra|ane. Svake godine obilježavaju se Dani Trsata uz sportske turnire i kul- 518 Q Trgova~ka dru{tva, ustanove i mjesni odbori Grada Rijeke

turno-umjetni~ki program. Vije}e mjesnog odbora sudjeluje sa sportskim ekipama u natje- canju mjesnih odbora za Dan sv. Vida. Vije}e realizira i program iz podru~ja kulture u povodu Maj~ina dana i Boži}a. Organizira do~ek Djeda Boži}njaka. Sudjeluje u akciji Birajmo naj oku}nicu, balkon i prozor. Vije}e ima ure|enu web-stranicu.

Mjesni odbor Vojak

Rijeka, Mihanovi}eva 1 Površina: 19,66 ha; broj stanovnika: 3.501 tel. 422-328, faks 400-595, Vije}e Mjesnog odbora ima 5 ~lanova izabranih na izborima: 23. listopada 2005. [email protected] Mjesni odbor ~ije Vije}e tijesno sura|uje s Mjesnim odborom Trsat i zbog prometne pove- zanosti, problema parkiranja i sli~nih komunalnih problema, nastoji održati svoje parkove i poboljšati njihov izgled i realizaciju novih parkovnih površina. Aktivno je u podru~ju zdravstva i socijalne skrbi, brige o djeci, kulturnom i sportskom podru~ju. Održava za svoje gra|ane prigodna predavanja o racionalnoj energetskoj potrošnji plina, struje, lož-ulja i sl. Vije}e je organiziralo do~ek Djeda Boži}njaka, Me|unarodni dan žena te Boži}no-novogodiš- nji koncert. Vije}e je organiziralo i akciju Biramo najljepšu oku}nicu, balkon i prozor te dje~je radionice za djecu predškolske dobi.

Mjesni odbor Zamet Rijeka, Petra Jur~i}a 24 Površina: 272,80 ha; broj stanovnika: 15.153 tel. 261-208, faks 685-346 Vije}e Mjesnog odbora ima 9 ~lanova izabranih na izborima 4. lipnja 2006. [email protected] Mjesni odbor Zamet najve}i je mjesni odbor po broju stanovnika. Ima brojne probleme zbog neriješene komunalne infrastrukture, ali i prometne probleme. Vije}e je iniciralo brojne sa- stanke s nadležnima u vezi s rješavanjem komunalnih problema i ure|enjem prometnica. Održavani su i mnogobrojni sastanci i zborovi s gra|anima o istoj tematici. Redovito organizira akcije mjerenja tlaka i še}era u krvi, kompjutorsko mjerenje stopala te daje podršku akcijama darivanje krvi. Aktivno je u akcijama Birajmo naj oku}nicu, balkon, prozor, a organizira i ekološke akcije i predavanja. Kulturni program vezan je za brojne izložbe koje su postavljene u prostoru ovog mjesnog odbora. Podru~je brige o djeci realizira se kroz kreativne radionice, maškarane zabave za djecu, sportske turnire te podjelu darova za vrijeme blagdana. Vije}e je u 2007. godini prvi put obilježilo i Dane MO Zamet uz raznolik i bogat sadržaj, od sportskih natjecanja do kulturno-umjetni~kih programa. Vije}e organizira i sportska natjeca- nja u~enika nižih razreda u suradnji s OŠ Zamet te sudjeluje u natjecanjima mjesnih odbora za Dan sv. Vida. Vije}e je 2006. godine podržalo grupu gra|ana s podru~ja MO Zamet u realizaciji RPLP. Nji- hovim projektom pod nazivom Kvalitetniji, ure|eniji i sigurniji prilaz školi, ure|en je prostor oko OŠ Zamet. Svoje gra|ane o svim aktivnostima izvješ}uje putem web-stranica, a izdalo je i svoje prvo glasilo Zametska beseda. Mjesni odbori Q 519 6.6. Javna vatrogasna postrojba

Grad Rijeka je 2000. godine, temeljem Zakona, preuzeo funkciju vatrogastva. Zate~eno sta- nje do tada centraliziranog vatrogastva bilo je u granicama minimalnih operativnih mo- gu}nosti postrojbe. Posebno teško stanje bilo je s opremom za gašenje koja je nedostajala, a iznimnim naporima nastojalo se prosje~no 18 godina stari vozni park održavati u operativ- noj funkciji. Na dan 31. prosinca 2007. u Javnoj vatrogasnoj postrojbi bilo je zaposleno 128 djelatnika. U ovome mandatnom razdoblju ispla}en je kredit za sedam novonabavljenih vozila. Nastav- ljeno je investiranje u obnovu voznog parka odnosno nabavu novih vatrogasnih vozila kroz državni program. Nabavljeno je 6 novih vatrogasnih vozila (šumsko srednje vozilo, autolje- stva, srednje tehni~ko, navalno vozilo, hidrauli~ka platforma i vozilo za gašenje prahom i pjenilom) koji su sufinancirani iz gradskog prora~una u godišnjim iznosima od oko 2 milijuna kuna. S okolnim gradovima i op}inama te gospodarskim subjektima, Autocestom Rijeka-Zagreb i Luka Rijeka, sklopljeni su petogodišnji sporazumi o sufinanciranju rada postrojbe, odnosno o financiranju vatrogasne djelatnosti na njihovim podru~jima. Javna vatrogasna postrojba grada Q 521

Izgra|en je i opremljen novi vatrogasni toranj u vatrogasnoj postaji Centar. U tijeku je sana- cija i rekonstrukcija Vatrogasne postaje Vežica u kojoj }e se stvorili kvalitetni uvjeti za rad postrojbe i DVD-a Su{ak-Rijeka. Sredstva su osigurana kreditom u iznosu od 8 milijuna kuna na pet godina. Nastavljeno je ulaganje u kadrove, odnosno školovanje u Vatrogasnoj školi i Visokoj školi za sigurnost te na više seminara i te~ajevima u zemlji i inozemstvu. Sve to pridonijelo je primje- ni novih znanja i tehnologija u gašenju požara i spašavanju, po ~emu je postrojba lider u Republici Hrvatskoj. Svake godine u postrojbi se otvara po jedno odjeljenje Vatrogasne ško- le iz Zagreba. Tu se školuju vatrogasni kadrovi za potrebe postrojbi, DVD-a i gospodarstva iz naše županije i susjednih županija. Nastavu održavaju instruktori iz rije~ke postrojbe. Putem Gradske vatrogasne zajednice obavljeno je ažuriranje Procjene ugroženosti i Plana zaštite od požara za Grad Rijeku. Mnogo se ulaže i u poboljšanje preventive i otklanjanja nedostataka na stambenim i gospo- darskim objektima, a sve s ciljem smanjenja broja požara, odnosno izbjegavanja težih po- sljedica uzrokovanih požarom. Krenulo se i u realizaciju sustava automatske vatrodojave na koju }e se priklju~iti gospodarski i javni objekti, a time bi se alarm o požaru direktno proslje- |ivao u dežurstvo vatrogasne postrojbe te bi se osigurala pravovremena dojava o požaru i smanjile materijalne štete. Sustav }e zaživjeti tijekom 2009. godine.

2005. 2006. 2007. 2008. Ukupno Požari 680 777 740 747 2.944 Tehni~ke intervencije 585 460 501 540 2.086 Ukupno 1.265 1.237 1.241 1.287 5.030

Q Požari

Q Tehni~ke intervencije

Posljednjih godina zabilježen je pad broja intervencija, posebno kod požara na gra|evinskim objektima. To se dijelom može zahvaliti smanjenju broja požara dimnjaka zbog njihova boljeg održavanja, a i zbog uporabe plina kao energenta, a ne više drva u tolikoj mjeri. Broj požara na otvorenom prostoru direktno je uzrokovan vremenskim prilikama, odnosno sušom tije- kom ljeta i u rano prolje}e. No treba konstatirati pove}anu svijest gra|ana te paljenja vatre na otvorenom prostoru ima manje nego ina~e, a gra|ani ~eš}e prijavljuju dežurstvu u vatro- gasnoj postrojbi namjeru paljenja vatre. 6.7. Agencija za dru{tveno poticanu stanogradnju

Grad Rijeka je tijekom 2005. godine pokrenuo postupak osnivanja Agencije za društveno poticanu stanogradnju Grada Rijeke (APOS) koja je zapo~ela s radom 2006. godine. APOS se bavi planiranjem i izgradnjom stanova po modelu društveno poticane stanogradnje, kako bi se gra|anima Rijeke omogu}ilo što lakše rješavanje stambenog pitanja. Od osnivanja u APOS-u su zaposlena 2 djelatnika. Djelatnost Agencije obuhva}a pra}enje interesa i potreba gra|ana Grada Rijeke za kupnju stanova po modelu društveno poticane stanogradnje, planiranje potreba i utvr|ivanje prijed- Komunalna i trgova~ka dru{tvaAgencija s ve}inskim za dru{tveno vlasni~kim poticanju udjelom stanogradnjuGrada Rijeke Q 523 loga godišnjih i srednjoro~nih planova i dinamike izgradnje stambenih zgrada po modelu društveno poticane stanogradnje. APOS se bavi utvr|ivanjem veli~ine, strukture i broja sta- nova, planiranjem lokacija za društveno poticanu stanogradnju u suradnji s nadležnim grad- skim odjelima, naru~ivanjem projektne dokumentacije stambenih zgrada, ugovaranjem gradnje stambenih zgrada po modelu društveno poticane stanogradnje, ugovaranjem uslu- ge nadzora gradnje i primopredaje objekata. APOS sklapa ugovore o kupoprodaji stanova i prati obro~ne otplate te realiziranje ostalih oblika društveno poticane stanogradnje – ure- |enje pro~elja zgrada, obnovu krovova, izgradnju, dogradnju ili rekonstrukciju zgrada kojima se osigurava nov stambeni prostor. U ovome mandatnom razdoblju Agencija je bila investitor dviju gra|evina sa 124 stana, 4 po- slovna prostora i garaža na Rujevici, koje je otkupio Grad Rijeka te stanove dao u najam prema Listi prioriteta za davanje stana u najam utvr|enoj za razdoblje 2002.–2006. godine. Program društveno poticane stanogradnje u Rijeci nastavlja se izgradnjom još 80 stanova u 4 objekta na Rujevici te 84 stana na podru~ju Donje Drenove, a u tijeku je imovinsko-pravna priprema za izgradnju do 300 stanova na Škurinjskom plasu. Ukupno je za rad APOS-a osigurano tijekom tri godine 6.045.608 kuna. Grad Rijeka Mandatno izvješ}e 2005.–2009.

7.

7.1. ^lanovi Vije}a nacionalnih manjina 526

7.2. Vije}nici mjesnih odbora 528

7.3. Javna priznanja Grada Rijeke 534

7.4. Stipendisti Grada Rijeke 537

7.5. Nagrada i postignu}a u obrazovanju 544

7.6. Nagrade Zaklade Sveu~ili{ta u Rijeci 552

7.7. Nagrade i postignu}a u podru~ju kulture i umjetnosti 553

7.8. Nagrade i postignu}a u sportu 556

7.9. Nagrade i postignu}a u tehni~koj kulture 560

7.10. Nagrade za ostvarenja u zdravstvu i socijalnoj skrbi 562

7.11. Nagrade volonterima 563

7.12. Nagrade MO – Birajmo najljep{u oku}nicu, balkon i prozor 564

7.13 Nagrade i priznanja za razvoj gradskog turizma 568 7.1. ^lanovi Vije}a nacionalnih manjina

Izbori održani 17. lipnja 2007. godine U Vije}e albanske nacionalne manjine za Grad Rijeku izabrani su sljede}i kandidati: Sami Bekaj Patricija Oroši Vitor Berisha Brahim Sadrija Belinda Dejhalla Dijana Sahat~iu Buranedin Ibiši Mithat Sahat~iu Mutalip Jašari Fani Shahini Ton Kajtazi Suada Shahini Anton Kerhanaj Anton Šahini Ton Marku U Vije}e bošnja~ke nacionalne manjine za Grad Rijeku izabrani su sljede}i kandidati: Avdo Ahmetovi} Suad Hodži} Džanan Alijagi}, dipl. iur Aldijana Kanuri} Mujo Bajri} Reuf Mahmi}, dipl.ing. Ekrem Budimli} Ibrahim Meši},ing. Sabina Burdžovi} Edin Okanovi}, dipl. iur Semira Džananovi} Ibrahim Ružni}, prof. mr. sc. Mensur Ferhatovi} Subhija Seleskovi}-Merdanovi}, prof. Nefisa Golubi} U Vije}e crnogorske nacionalne manjine za Grad Rijeku izabrani su sljede}i kandidati Jovan Abramovi} Petar Kumburovi} Dušanka Bešli} Danica Laki} Joveta Bulatovi} Dragutin Laki} Miloš Bulatovi}, prof. Zoran Milovi} Ljubiša Burzan Ratibor Mugoša Aleksa Joki} Živko Pejovi} ^edomir Karaniki} Vasilija Vukosavovi} Mariana Kotri U Vije}e makedonske nacionalne manjine za Grad Rijeku izabrani su sljede}i kandidati: Marija Ban Velimir Lozanovski Dimitar ^avdarov Ilija Mladenov Mihailo Dav~evski Spasena Mladenova Ivona Dunoski Vlado Nasteski Ilija Hristodulov Stojan Nestorovski Stojanka Ivši} Lena Pešun Milan Karašov Vera Ribari} Vasa Livaji} Prilozi Q 527

U Vije}e ma|arske nacionalne manjine za Grad Rijeku izabrani su sljede}i kandidati: Piroška Arvai Terezija Morožin Edita Cimerman Ljubica Oškera, prof. Terezija Edelenji Piroška Scotti Karlo Forgo Eva-Viktorija Superina Jožef Horvat Margita Štajer Magda Ivanfy Valeria Tori} Marija Kova~ Eva Viola Andraš Maraci U Vije}e romske nacionalne manjine za Grad Rijeku izabrani su sljede}i kandidati: Orhan Batiri Ajdini Orhan ^eziban Mehmeti Sirola Šermina Nenad Dibrani Agim Sokolji Sead Dibrani Lidija Sokolji Rustem Jašari Ajdini Šaban Sami Jusufi Ajdini Šivazet Surija Mehmeti Ibrahimi Zejnep Mustafa Muharem U Vije}e slovenske nacionalne manjine za Grad Rijeku izabrani su sljede}i kandidati: Ljudmila Barbali} Boris Rejec Marija Birk Kristina Riman Jasmina Dla~i} Marija Riman Milan Grlica Dragica Rizman Dušanka Gržeta Marija Travner Loredana Jurkovi} Dalibor Udovi~ Marijana Košuta Ema Udovi~ Marjana Mirkovi} U Vije}e srpske nacionalne manjine za Grad Rijeku izabrani su sljede}i kandidati: Ðor|e Budisavljevi} Mile Opa~i} Rajko Ðedovi} Boško Orli} Nada Gojkovi} Ljerka Radoj~i} Svjetlana Jankovi}-Paus Neven Reki} Darinka Janjanin Marinko Rom~evi} Vidoje Jovanovi} Branko Vrcelj Miodrag Miloševi} Branimir Vuji~i} Vaso Ogrizovi} U Vije}e talijanske nacionalne manjine za Grad Rijeku izabrani su sljede}i kandidati: Virna Baraba Irene Mestrovich Franco Bernes Ruggero Persi} Bruno Bontempo Nadja Poropat Ornella Boseglav Enrico Skerbec Iva Bradaschia Kožul Lucio Slama Viviana Cesared Gloria Tijan Erik Fabijani} Nadia Žic Diego Marot 7.2. Vje}nici mjesnih odbora

Mandat 2005.–2009. (izbori: 23. listopada 2005.)

MO Kantrida Jasna Ku~an, predsjednica SDP-SDA Adolf Krbavac, zamj. predsj. SDP-SDA Branko Tomaši}, ~lan SDP-SDA Nereo Zenko, ~lan PGS Branko Šestan, ~lan HDZ

MO Potok Relja Peri}, predsjednik PGS Danica Mirkovi}-Vejvoda, zamj. predsj. SDP-HNS-SDA Vladimir Rosi}, ~lan HDZ Petra Ivaniš, ~lanica PGS Ivan Mezi}, ~lan Akcija mladih

MO Banderovo Anton Blažekovi}, predsjednik PGS Elvis Šutalo, zamj. predsj. HDZ Goran Crnkovi}, ~lan HDZ Reneo Marot, ~lan PGS Melita Križanovi}, ~lanica SDP-HNS-HSU-SDA Dario Bognolo, ~lan SDP-HNS-HSU-SDA do lipnja 2007. HNS Salih Ba~inovi}, ~lan SDP-HNS-HSU-SDA od velja~e 2008.

MO Vojak Jadranka Dumi}, predsjednica SDP-HNS-SDA Ivan Ti}ak, zamj. predsj. SDP-HNS-SDA Vojko Braut, ~lan SDP-HNS-SDA Marijana Perhat, ~lanica Nezavisni Nikola Duji}, ~lan HDZ od 24. sije~nja 2008. Hrvoje Buri}, ~lan HDZ do 6. prosinca 2007. Prilozi Q 529

MO Mlaka Damir Cindri}, predsjednik HDZ Elena Dor~i}-Spatola, zamj. predsj. PGS od 23. sije~nja 2008. Alba Pe}anac, zamj. predsj. PGS do 23. sije~nja 2008. Rajmond Meni~anin, ~lan HDZ Luka Šuši}, ~lan SDP-HSU-SDA Ante Ni}eno, ~lan SDP-HSU-SDA

MO Podvežica Vladimir Predrag, predsjednik SDP-HNS-SDA do 24. rujna 2008. Zoran Bistri~i}, zamj. predsj./predsj. HDZ predsj. od 1. listopada 2008. Branko Glasenhardt, ~lan Nezavisni od 5. travnja 2007. Marijan Dajak, ~lan HDZ Branko Frani} HDZ do 27. o`ujka 2008. Dajana Dujmovi}, ~lanica SDP-HNS-SDP Tamara Martin~i}, ~lanica SDP od 1. listopada 2008. Boris Bolha, ~lan Nezavisni do 5. travnja 2007.

MO Drenova Damir Medved, predsjednik HNS Narcizo Dalsaso, zamj. predsj. ARS do 7. studenoga 2006. Zorka ]oso, zamj. predsj. PGS od 7. studenoga 2006. Livio Ben~an, ~lan ARS do 20. prosinca 2007. Zlatko Perkovi}, ~lan ARS od 20. prosinca 2007. Dinko Beakovi}, ~lan PGS do 24. o`ujka 2006. Katherine Trinajsti}, ~lan PGS od 24. o`ujka 2006. Stjepan Markovi}, ~lan PGS Miljenko Glavan, ~lan SDP-SDA Ivica Brleti}, ~lan HDZ

MO Orehovica Štefica Lerga, predsjednica HDZ Jasenka Jureti}, zamj. predsj. PGS do travnja 2008. Nevenka Risti}, ~lan/zamj. predsj. Nezavisni Dajna Jogan, ~lanica HDZ Milica Škoda, ~lanica PGS Ružica Balaban, ~lanica PGS od travnja 2008.

MO Školji} Predrag Mileti}, predsjednik PGS Bruno Ribari}, zamj. predsj. HDZ do 1. o`ujka 2008. Ljubomir Ko~ka, ~lan HDZ od 1. o`ujka 2008. Juro Perkovi}, ~lan PGS Marija Kos, zamj. predsj. HDZ Elvira Dizdarevi}, ~lanica DP-HNS-SDA 530 Q Prilozi

Mandat 2006.–2010. (izbori: 4. lipnja 2006.)

MO Brajda – Dolac Igor Suši}, predsjednik HDZ Zoran Kolanovi}, zamj. predsj. HDZ Gordana Šopi}, ~lanica SDP Ivan Jurkovi}, ~lan Akcija mladih Vito Dundovich, ~lan HDZ MO Luka Saša Pavlovi}, predsjednik Nezavisni Mirjana Karabai}, zamj. predsj. Nezavisni Manon Giron, zamj. predsj. SDP do svibnja 2008. Vlado Matijaši}, ~lan SDP od svibnja 2008. Žarko Mataja-Mafrici, ~lan SDP Željko Selci, ~lan HDZ MO Svilno Damir Batarelo, predsjednik HNS Erwin Buri}, zamj. predsj. PGS Monika ^argonja, ~lanica HDZ Danilo Brigovi}, ~lan HDZ Dražen Fu}ak, ~lan HNS MO Draga Draženka Šiki}, predsjednik Nezavisni Ivan Stipkovi}, zamj. predsj. HNS-HSS Mira Rakip, ~lanica HDZ Lorena Bui}, ~lanica Nezavisni Doris Deši}, ~lanica HDZ MO Sv. Kuzam Milan Dragi~evi}, predsjednik SDP Siniša Šipuš, zamj. predsj. SDP Davor Krpeta, ~lan HDZ do 7. studenoga 2006. Davorka Krpeta, ~lanica HDZ od 21. studenoga 2006. Lorenzo Tommasi, ~lan SDP do 9. svibnja 2007. Josip Vlasteli}, ~lan SDP od 18. svibnja 2007. Nenad Arbanas, ~lan SDP Mo Kozala Živana Škoton-Fu}ak, predsjednica SDP do 6. travnja 2008 Loris Rak, predsjednik SDP od 16. travnja 2008. Dušan Kova~evi}, zamj. predsj. HSU Mate Makale, ~lan SDP od 16. travnja 2008. Nikola Sabljar, ~lan SDP do 16. travnja 2008. Pavao Komadina, ~lan SDP Grga Rukavina, ~lan HDZ od 8. listopada 2007. dr. Lucian Vukeli}, ~lan HDZ do 8. listopada 2007. MO Braš}ine-Pulac Josip Rup~i}, predsjednik HDZ Ksenija Marojevi} Vel~i}, zamj. predsj. HDZ Petar Dragi~evi}, ~lan SDP Zlatko Vosilla, ~lan HDZ Ivica Š}iran, ~lan HDZ Prilozi Q 531

MO Belveder Boris Stojanov, predsjednik HDZ Sanjin Frkovi}, zamj. predsj. Akcija mladih Irena Bolf, ~lan SDP Fanika Krmpoti}, ~lanica HDZ mandat u mirovanju zbog osobnih razloga Nazif Krupi}, ~lan SDP od ožujka 2008. Borna Grguri}, ~lan SDP do 20. velja~e 2008. Gojko Bari}, ~lan HDZ MO Pehlin Ivan Bogdani}, predsjednik HDZ Kristina Bani}, zamj. predsj. HDZ Darko Kauzlari}, ~lan HDZ Marijan Vili}, ~lan HDZ Aljoša Bratuša, ~lan ARS MO Pe}ine Ivan Oreškovi}, predsjednik SDP Igor Anton~i}, zamj. predsj. SDP Zvonko Rado~aj, ~lan HDZ od 5. o`ujka 2008. Darko Frani}, ~lan HDZ do 5. o`ujka 2008. Miljana Badurina, ~lanica SDP Nada Brn~i}, ~lanica SDP MO Grbci Marin Zubovi}, predsjednik HDZ Božo Vuleti}, zamj. predsj. HDZ Ive Draškovi}, ~lan Nezavisni Tomo Abramovi}, ~lan HDZ Zdravko Franceti}, ~lan Nezavisni MO Bulevard Žarko Šegota, predsjednik HDZ Marijan Roši}, zamj. predsj. Nezavisni dr. Ivan Ben~i}, ~lan HDZ Vojislav Ðuri}, ~lan SDP-ARS Milan Lukša, ~lan SDP-ARS MO Centar-Sušak Tomislav Bukša, predsjednik HNS do 6. o`ujka 2008. Viktor Merle, predsjednik SDP-ARS Martin Ježek, zamj. predsj. HDZ Božidar Bekljanov, ~lan HNS od 17. travnja 2008. Dario Brodarac, ~lan SDP do travnja 2007. (smrt) dr. Tea ^aljkuši}-Mance, ~lanica HDZ Ivan Budiseli}, ~lan SDP-ARS od 26. rujna 2007. MO Krimeja Petar Petrini}, predsjednik SDP od 18. velja~e 2009. Ivan Lon~ari}, zamj. predsj. SDP Lucio Eškinja, ~lan HDZ Danijela Hibšer, ~lanica SDP Ljiljana Mihi}, ~lanica SDP Zoran Mili~evi}, predsjednik SDP do 18. velja~e 2009. 532 Q Prilozi

MO Škurinjska Draga Nada Kegalj, predsjednica SDP-HSS-ARS Rajko Ban, zamj. predsj. PGS Perica Šunji}, ~lan HDZ Ognjen Crnkovi}, ~lan HDZ Milan Mandi}, ~lan SDP-HSS-ARS MO Trsat Arsen Vakanjac, predsjednik PGS Ivan Padjen, zamj. predsj. HDZ Milan Samardži}, ~lan SDP Marino He}imovi}-Dori~i}, ~lan PGS Zlatko Brkari}, ~lan SDP MO Gornja Vežica Vinko Vukuši}, predsjednik HDZ Ivan Šubat, zamj. predsj. PGS Marijan Ba~i}, ~lan HDZ Marko Gojevi}, ~lan HDZ Josip Rubini}, ~lan Nezavisni Adam Butigan, ~lan SDP-ARS Šime Kurtin, ~lan SDP-ARS MO Podmurvice Ivan Vrki}, predsjednik HDZ Danijel Ljubi~i}, zamj. predsj. SDP-ARS-IDS Ivan Sviderek, ~lan HDZ Pavao Kneževi}, ~lan HDZ do lipnja 2008. Josip Neki}, ~lan HDZ od lipnja 2008. Verdan Grubeli}, ~lan HNS od velja~e 2007. Milan Vujnovi}, ~lan HNS do velja~e 2007. MO Sv. Nikola Vlasta Ruži~ka-Matej~i}, predsjednica SDP do. 10. lipnja 2008. Tonko Bil~i}, zamj. predsj. HNS od 10. lipnja 2008 Ksenija Cvek, zamj. predsj. SDP od 6. lipnja2007. Zdravko Ribi}, ~lan HDZ Petar Ciganovi}, ~lan SPOT do 3. 6. 2008. Tadija Danki}, ~lan HNS Vilim Floridan, ~lan HSLS Marijan Mihaji}, ~lan HDZ Gordana Jureti}, ~lanica SDP do 1. studenoga 2008. Martina Peri~i}, ~lanica SDP do 24. rujna 2007. Željka Ðaki}, ~lanica SDP od 1. lipnja 2008. MO Zamet Vojmir Turak, predsjednik PGS Boris Scutari, zamj. predsj. SDP Milan Juri}, ~lan HDZ Mira Križman, ~lanica HDZ Davor Jovi}, ~lan HDZ Dragan Hini}, ~lan HSU Marijan Perica, ~lanica HDZ Božidar Hrvatin, ~lan PGS Gordan Kauzlari}, ~lan SDP Tihomir ]ikovi}, ~lan PGS mandat u mirovanju zbog osobnih razloga Prilozi Q 533

Mandat 2007.–2011. (izbori: 17. lipnja 2007.) MO Pašac Ljubomir Fu}ak, predsjednik PGS-HSS Uzelac Mihajlo, zamj. predsj. SDP Izabel Križ, ~lanica PGS-HSS Kranj~ec Franjo, ~lan HDZ Tamara Fu}ak, ~lanica HNS MO Srdo~i Ðulijano Ljubi~i}, predsjednik HDZ Miroslav Maraš, zamj. predsj. Nezavisni Predrag Ble~i}, ~lan Lista-RI Daniel Mara~i}, ~lan SDP do 9. listopada 2008. Viktor Šali}, ~lan SDP od 9. listopada 2008. Željka Matkovi}, ~lan HDZ MO Turni} Viktor Požgaj, predsjednik SDP Ida Zori~i}, zamjenik predsj. SDP Gino Boneta, ~lan SDP Niko La}a, ~lan HDZ Marin Grguri}, ~lan HDZ MO Škurinje Ivo Šanti}, predsjednik SDP Esad Sivro, zamj. predsj. HSU Darko Vilenica, ~lan HDZ Andrija Tkal~evi}, ~lan SDP Jakša Sabi}, ~lan Akcija mladih 7.3. Javna priznanja Grada Rijeke

Odbor za javna priznanja Grada Rijeke Na temelju prijedloga Odbora za javna priznanja Grada Rijeke, Gradsko vije}e Grada Rijeke donosi odluke o dodjeli javnih priznanja Grada Rijeke (Nagrade Grada Rijeke za životno djelo, Godišnje nagrada Grada Rijeke i Zlatne plakete Grb Grada Rijeke). Sastav Odbora za javna priznanja promjenjiv je tijekom mandata jer Odbor ima predsjednika i odre|eni broj ~lanova koje imenuje Gradsko vije}e na vrijeme od jedne godine. Predsjednik Gradskog vije}a po položaju je predsjednik Odbora za javna priznanja. Po jednog ~lana Od- bora za javna priznanja Gradsko vije}e imenuje iz redova predstavnika klubova ~lanova u Gradskom vije}u, jednog ~lana iz redova ~lanova Gradskog vije}a koji nisu ~lanovi niti jednog kluba u Gradskom vije}u te tri ~lana iz redova dobitnika javnih priznanja Grada Rijeke – do- bitnika Nagrade Grada Rijeke za životno djelo, dobitnika Godišnje nagrade Grada Rijeke i dobitnika Zlatne plakete Grb Grada Rijeke. Javna priznanja Grada Rijeke 2006. U 2006. godini dodijeljena su sljede}a javna priznanja: Nagrada Grada Rijeke za životno djelo • Blanki Zec za vrhunska mezzosopranska i altovska pjeva~ka operna, koncertna i sakral- na ostvarenja u klasi~noj glazbenoj kulturi Grada Rijeke. Zlatna plaketa Grb Grada Rijeke • Autoklubu Rijeka, za izniman doprinos na podru~ju prevencije prometnih nesre}a, automoto sporta, promicanja ugleda i interesa Grada Rijeke • Deutsche Hilfe fur Kinder in Kroatien, za nesebi~nu dugogodišnju humanitarnu pomo} i donacije • Izdava~kom centru Rijeka, za iznimnu izdava~ku politiku kojom je promicao ugled Rijeke i o~uvao dio zavi~ajne književne i ~asopisne baštine • Medicinskom fakultetu sveu~ilišta u Rijeci, za uspješno pedesetogodišnje posto- janje i djelovanje u podru~ju biomedicine i zdravstva • dr. sc. Niki Tunji}u, za doprinos u stvaranju škole zajednice i odgoja i obrazovanja mladih.

Godišnja nagrada Grada Rijeke • Oliveri Baljak, za vrhunska gluma~ka ostvarenja u predstavama Jalta Jalta, Galeb i Mirisi, zlato i tamjan u 2005. Prilozi Q 535

• prof. dr. sc. Darku Gašparovi}u, za izuzetan doprinos znanstveno-književnoj obradi opusa Janka Poli} Kamova • prof. dr. sc. Aniti Klapan za doprinos znanosti u razvoju teorije i prakse obrazovanja odraslih u konceptu cjeloživotnog u~enja • Ljubici Kolari} Dumi}, za izuzetan doprinos dje~joj književnosti i poetskoj rije~i za djecu • Irvinu Lukeži}u, za izuzetan doprinos prou~avanju i neprekidnom do~itavanju mozaika rije~ke povijesti • Biserki Perman, za izvanredna sportska dostignu}a, unapre|enje i promidžbu kugla~kog sporta • Autorskom timu Urban Development (Goran Paulin, Sanjin Celeski, Aleksandar Ribari}, Radan Škori}, Damir Tabulov – Strelov, Edi Kralji}, Lovro Žmak), za doprinos razvoju infor- mati~kog i prometnog odgoja i obrazovanja mladih te promicanju ugleda Grada Rijeke.

Javna priznanja Grada Rijeke 2007. U 2007. godini dodijeljena su sljede}a javna priznanja: Nagrada Grada Rijeke za životno djelo • Akademiku Nedjeljku Fabriju za izniman doprinos razvoju i promicanju ugleda i inte- resa Grada Rijeke u podru~ju kulturnog života, a osobito književne i kazališne umjetnosti Zlatna plaketa Grb Grada Rijeke • Loredani Gašparovi} za izuzetan doprinos društvenom i kulturnom životu Grada Rijeke u podru~ju kazališne propagande i marketinga od 1971. do 2006. godine • Ligi za borbu protiv raka Primorsko-goranske `upanije za ~etiri desetlje}a uspješ- nog i djelotvornog pomaganja zdravstvenim ustanovama, edukaciji pu~anstva i potpori bolesnika s rakom • Lions klubu Rijeka za izuzetan doprinos i nesebi~an angažman u mnogobrojnim hu- manitarnim aktivnostima u zemlji i inozemstvu • Radojki Šverko za vrhunska glazbena ostvarenja tijekom ~etiri desetlje}a uspješne glazbene karijere Godišnja nagrada Grada Rijeke • Miši Cvijanovi}u za knjigu Ðir po Korzu te 40-godišnji novinarski rad u Rijeci • mr. sc. Ervinu Dubrovi}u za koncepciju, autorstvo i organizaciju velikog projekta, izlož- be i monografske trilogije Adami}evo doba 1780.–1830. • Marcu Grazianiju, osamnaestogodišnjem violinistu, za vrhunske koncertne, umjetni~ke i natjecateljske uspjehe u Hrvatskoj i inozemstvu • Alenu Liveri}u za ulogu W. A. Mozarta u predstavi Amadeus P. Shaffera • Rock grupi Let 3 za izniman domet na rije~koj i hrvatskoj alternativnoj sceni, u povodu 20 godina rada • Transplantacijskom timu KBC-a Rijeka, na ~elu s prof. dr. sc. Miljenkom Uravi}em, za uspješnu prvu transplantaciju jetre u Rijeci 536 Q Prilozi

• Udruzi Zlatni rez za izniman doprinos popularizaciji znanosti višegodišnjom uspješnom organizacijom Festivala znanosti u Rijeci U 2008. godini dodijeljena su sljede}a javna priznanja: Nagrada Grada Rijeke za životno djelo • Giacomu Scottiju za izniman doprinos na podru~ju književnosti i prevoditeljstva u pro- micanju i ja~anju kulturne suradnje izme|u hrvatskog i talijanskog naroda • Nenadu Šegvi}u za izniman cjeloživotni doprinos kazališnoj umjetnosti u kulturnom identitetu grada. Zlatna plaketa Grb Grada Rijeke • Nastavnom zavodu za javno zdravstvo Primorsko-goranske `upanije za ~asopis Narodni zdravstveni list koji neprekidno izlazi 50 godina i promi~e zdrav na~in života i prevenciju bolesti • Klapi Nevera za 20 godina osebujnog pristupa u izvedbi klapske pjesme i našeg do- ma}eg "^A" • Udruzi Antifašisti~kih boraca i antifašista Grada Rijeke za razvoj antifašiti~kih tradi- cija, suprotstavljanje omalovažavanju tekovina NOB-a i njezinih sudionika te utvr|ivanje istine o žrtvama • Športskom društvu Primorje '08 za izniman doprinos rije~kom sportu tijekom 100 go- dina aktivnosti • Predstavnicima prijateljskoga Grada Neussa: Peter Söhngen, vl~. Jochen Koenig, Karl-Josef Uhe i Peter Gronsfeld za njihovo neumorno zalaganje u produbljivanju prija- teljskih odnosa Neussa i Rijeke u svim podru~jima funkcioniranja grada te za golemu konkretnu pomo} koju su pružili Rijeci i Hrvatskoj za vrijeme Domovinskog rata Godišnja nagrada Grada Rijeke • Katedralnom zboru Cantores Sancti Viti za 50 godina sustavnog rada na promica- nju sakralnog pjevanja na hrvatskom jeziku u Katedrali sv. Vida u Rijeci • Mani Gotovac za iznimna postignu}a u organizaciji i umjetni~kom vodstvu Rije~kih ljetnih no}i 2006. i 2007. godine • dr. sc. Elviju Baccariniju za afirmaciju znanstvenog promišljanja u etici • prof. dr. sc. Nives Jonji} zbog zasluga za razvoj patologije kao struke i znanosti na Me- dicinskom fakultetu Sveu~ilišta u Rijeci i Klini~kom bolni~kom centru Rijeka • Ženskom odbojkaškom klubu Rijeka Kvarner Vig za izvanredna dostignu}a u pod- ru~ju sporta u protekle dvije godine, za najbolju žensku odbojkašku ekipu u Hrvatskoj • dr. sc. Snježani Priji}-Samaržija za izniman doprinos razvoju institucija visokog obra- zovanja u Rijeci • Milvani Arko-Pijevac za unapre|enje i podizanje standarda u muzejskoj djelatnosti, promidžbi prirodoslovlja i zaštiti prirode 7.4. Stipendisti Grada Rijeke

Popis stipendista Grada Rijeke koji su primali stipendiju od školske/akademske 2005./2006. do 2008./2009.

Rd.br. Ime i prezime Obrazovna ustanova teku}eg ili završnog {kolovanja 1. Andrea Andrijaševi} Tehni~ki fakultet, Rijeka 2. Ervin Avdovi} Medicinski fakultet, Rijeka 3. Doris Aži} Medicinski fakultet, Rijeka 4. Ana Babi} Filozofski fakultet, Rijeka 5. Maja Babi} Scuola Superiore di Lingue Moderne per Interpreti, Trst, Italija 6. Sara Ba~i} Akademija likovnih umjetnosti, Zagreb 7. Sendi Bakoti} Filozofski fakultet, Zagreb 8. Martina Bareti} Medicinski fakultet, Rijeka 9. Sanda Bareti} Naravnoslovnotehniška fakulteta, Ljubljana, Slovenija 10. Anita Bariši} Prva suša~ka hrvatska gimnazija, Rijeka 11. Tea Baši} Prirodoslovno-matemati~ki fakultet, Zagreb 12. David Baumgarten Muzi~ka akademija, Zagreb 13. David Bebi} Glazbena škola I. M. Ronjgova, Rijeka 14. Ante Beni} Prva suša~ka hrvatska gimnazija, Rijeka 15. Filip Beni} Prva suša~ka hrvatska gimnazija, Rijeka 16. Eliza Bertone Filozofski fakultet, Zagreb 17. Ana Blagai} Medicinski fakultet, Rijeka 18. Ivona Ble~i} Akademija za likovno umetnost in oblikovanje, Ljubljana, Slovenija 19. Raul Ble~i} Fakultet elektronike i ra~unarstva, Zagreb 20. Mirna Bogi} Prirodoslovno-matemati~ki fakultet, Zagreb 21. Dubravko Bogovi} Tehni~ki fakultet, Rijeka 22. Nikola Bogunovi} Tehni~ki fakultet, Rijeka 23. Dario Borovi} American College of Management and Tecnology, Dubrovnik 24. Mladen Borovina Prirodoslovno-matemati~ki fakultet, Zagreb 25. Neda Boži} Muzi~ka akademija, Zagreb 26. Ana Bratuli} Filozofski fakultet , Rijeka 538 Q Prilozi

27. Diana Brozi} Veterinarski fakultet, Zagreb 28. Vedran Brozni} Veleu~ilište u Rijeci 29. Eleonora Bruk Muzi~ka akademija, Zagreb 30. Ana Brusi} Salezijanska klasi~na gimnazija, Rijeka 31. Andrej Bu~i} Pravni fakultet, Rijeka 32. Damjan Bu~i} Muzi~ka akademija, Zagreb 33. Tvrtko Buger Prirodoslovno-matemati~ki fakultet, Zagreb 34. Maja Buljan Gimnazija Andrije Mohorovi~i}a, Rijeka 35. Maja Buni} Farmaceutsko-biokemijski fakultet, Zagreb 36. Filip Burburan Akademija za likovnu umjetnost, Ljubljana, Slovenija 37. Diana Car Prirodoslovno-matemati~ki fakultet, Zagreb 38. Matko Cerniar Tehni~ki fakultet, Rijeka 39. Luka Cvjetkovi} Ekonomski fakultet, Rijeka 40. Ana ori} Filozofski fakultet, Pula 41. Tihana izmi} Škola za primijenjenu umjetnost u Rijeci 42. Višnja oso Farmaceutsko-biokemijski fakultet, Zagreb 43. Nikolina Demark Filozofski fakultet, Zagreb 44. Edita Dev~i} Medicinski fakultet , Rijeka 45. Mia Devi} Filozofski fakultet , Rijeka 46. Sanja Devi} Medicinski fakultet , Rijeka 47. Ivan Dijan Fakultet elektronike i ra~unarstva, Zagreb 48. Kristina Dijan Gimnazija Eugena Kumi~i}a, Opatija 49. Maja Dini} Akademija primijenjenih umjetnosti, Rijeka 50. Sanja Drakuli} Umjetni~ka akademija, Osijek 51. Marko Drlja~a Pravni fakultet, Rijeka 52. Doris Dumi~i} Filozofski fakultet, Rijeka 53. Ervin Durakovi} Prirodoslovno-matemati~ki fakultet, Zagreb 54. Nataša Dusper Farmaceutsko-biokemijski fakultet, Zagreb 55. Ivana Duževi} Akademija likovnih umjetnosti, Zagreb 56. Mirta Dvorni~i} Gimnazija Andrije Mohorovi~i}a, Rijeka 57. Luka Ðor|evi} Facolta di Farmacia, Trst, Italija 58. Dajana Ðuri} Pravni fakultet, Rijeka 59. Daria Ercegovi} Pravni fakultet, Rijeka 60. Šime Ercegovi} Ekonomski fakultet, Rijeka 61. Doris Fatur Akademija primijenjenih umjetnosti, Rijeka 62. Ena Fibinger Filozofski fakultet, Rijeka 63. Goran Filipec Schola Cantorum, Pariz, Francuska 64. Eva Fran~iškovi} Muzi~ka akademija u Zagrebu, podru~ni odjel Rijeka Prilozi Q 539

65. Bruno Frangen Hotelijersko-turisti~ka škola, Opatija 66. Neven Franji} Medicinski fakultet, Rijeka 67. Ana Fruk Pravni fakultet, Rijeka 68. Ivan Fu}ak Fakulteta za ra~unalništvo in informatiko, Ljubljana, Slovenija 69. Janja Giaconi Filozofski fakultet, Rijeka 70. Dražen Glavan Prirodoslovno-matemati~ki fakultet, Zagreb 71. Goran Glavaš Fakultet elektronike i ra~unarstva, Zagreb 72. Sandra Glavaš Medicinski fakultet, Rijeka 73. Jurica Goja Muzi~ka akademija, Zagreb 74. Marin Gol~i} Medicinski fakultet, Rijeka 75. Marco Graziani Muzi~ka akademija, Zagreb 76. Ivan Grce Gimnazija Andrije Mohorovi~i}a, Rijeka 77. Ana Gregori} Filozofski fakultet, Rijeka 78. Veljko Grilj Prirodoslovno-matemati~ki fakultet, Zagreb 79. Anesia Grkov Mervcich Istituto Superiore pre le Industrie Artistiche, Firenca, Italija 80. Nikolina Grkovi} Pravni fakultet, Rijeka 81. Tiana Grubeši} Medicinski fakultet, Rijeka 82. Darko Gumbarevi} Prirodoslovno-matemati~ki fakultet, Zagreb 83. Edi Gustin Akademija primijenjenih umjetnosti, Rijeka 84. Diana Haller Conservatorio Statale di Musica Jacopo Tomadini, Udine, Italija 85. Ana Horvat Pravni fakultet, Zagreb 86. Igor Hrelja Fakulteta za arhitekturo, Ljubljana, Slovenija 87. Vlasta Hribar Conservatorio Statale di Musica Jacopo Tomadini, Udine, Italija 88. Edi Ibriks Gimnazija Andrije Mohorovi~i}a, Rijeka 89. Ivana Irsak Ekonomski fakultet, Rijeka 90. Marko Ivan~i} Tehni~ki fakultet, Rijeka 91. Andrej Ivankovi} Fakultet elektronike i ra~unarstva, Zagreb 92. Željka Ivkovi} Filozofski fakultet, Zagreb 93. Nataša Ivnik U~iteljski fakultet, Rijeka 94. Andrea Ivoševi} Facolta di Lingue e Letterature Straniere, Udine, Italija 95. Vedran Jagodnik Gra|evinski fakultet, Rijeka 96. Ivana Jankovi} Muzi~ka akademija, Zagreb 97. Veljko Jardas Tehni~ki fakultet, Rijeka 98. Emilija Jari} Specialistica in Medicina e Chirurgia, Padova, Italija 99. Dajana Jedrlini} Filozofski fakultet, Rijeka 100. Sanja Jel~i} Ekonomski fakultet, Rijeka 101. Ita Jeli} Medicinski fakultet , Rijeka 102. Zvonimir Jergovi} Akademija primijenjenih umjetnosti, Rijeka 540 Q Prilozi

103. Mateja Jerman Filozofski fakultet, Rijeka 104. Miroslav Joši} Ekonomski fakultet, Rijeka 105. Nikolina Jožanc Fakultet politi~kih znanosti, Zagreb 106. Ivana Juki} Medicinski fakultet, Rijeka 107. Nevena Jur~evi} Filozofski fakultet, Rijeka 108. Ana Jureško Akademija primijenjenih umjetnosti, Rijeka 109. Sanja Jureško Škola za primijenjenu umjetnost u Rijeci 110. Dora-Katarina Juri~evi} Prva rije~ka hrvatska gimnazija, Rijeka 111. Jelena Kal~i} Filozofski fakultet, Rijeka 112. Marta Kanazir Škola za klasi~ni balet, Zagreb 113. Ljerka Karleuša Prehrambeno biotehnološki fakultet, Zagreb 114. Dora Karmeli} Medicinski fakultet, Rijeka 115. Dunja Kasipovi} Pravni fakultet, Rijeka 116. Stefano Katunar Filozofski fakultet, Rijeka 117. Kamelija Kauzlari} Filozofski fakultet, Rijeka 118. Vedrana Kauzlari} Filozofski fakultet, Zagreb 119. Davor Kegalj Tehni~ki fakultet, Rijeka 120. Ivan Keser Tehni~ki fakultet, Rijeka 121. Vedran Kirin~i} Tehni~ki fakultet, Rijeka 122. Bojana Kneževi} Gra|evinski fakultet, Rijeka 123. Tamara Komadina Filozofski fakultet, Rijeka 124. Anita Kosi} Ekonomski fakultet, Rijeka 125. Jana Kova~evi} Medicinski fakultet, Rijeka 126. Mia Kova~evi} Filozofski fakultet , Rijeka 127. Petra Kožar Akademija primijenjenih umjetnosti, Rijeka 128. Nenad Kralj Prirodoslovno-matemati~ki fakultet, Zagreb 129. Wollfy Kraši} Filozofski fakultet, Zagreb 130. Ana Krpan Pravni fakultet, Rijeka 131. Elvis Krstulovi} Akademija likovnih umjetnosti, Zagreb 132. Dajana Kruneš Ekonomski fakultet, Rijeka 133. Tea Kruži} Prva rije~ka hrvatska gimnazija, Rijeka 134. Vesna Kurili} Filozofski fakultet, Zagreb 135. Jadranka Lackovi} Akademija primijenjenih umjetnosti, Rijeka 136. Katarina Lacmanovi} Ekonomski fakultet, Rijeka 137. Andrea Laškarin Medicinski fakultet, Rijeka 138. Filip Latinovi} Salezijanska klasi~na gimnazija, Rijeka 139. Dunja Legovi} Tehni~ki fakultet, Rijeka 140. Kruno Lenac Fakultet elektronike i ra~unarstva, Zagreb Prilozi Q 541

141. Nina Licul Akademija primijenjenih umjetnosti, Rijeka 142. Anuška Linc-Ðor|evi} Zagreba~ka škola za menadžment, Zagreb 143. Danijela Livi} Tekstilno-tehnološki fakultet, Zagreb 144. Jelena Lopati} Akademija dramskih umjetnosti, Zagreb 145. Katarina Lovre~i} Filozofski fakultet , Rijeka 146. Iva Lovrinov Filozofski fakultet, Rijeka 147. Tamara Manasijevi} Pravni fakultet, Rijeka 148. Sarasvati Mara~ Kemijsko-grafi~ka škola, Rijeka 149. Luiza Margan Akademija za likovnu umjetnost, Ljubljana, Slovenija 150. Krunoslav Mari} Muzi~ka akademija, Zagreb 151. Dea Marin Prva rije~ka hrvatska gimnazija, Rijeka 152. Tea Marinkov Prva rije~ka hrvatska gimnazija, Rijeka 153. Mario Markovi} Tehni~ki fakultet, Rijeka 154. Ana Markulin Facolta di Farmacia, Trst, Italija 155. Martina Marši} Pravni fakultet, Rijeka 156. Igor Martinovi} Pravni fakultet, Rijeka 157. Marija Matej~i} Prirodoslovno-matemati~ki fakultet, Zagreb 158. Nuša Matijaši} Medicinski fakultet, Rijeka 159. Aleksandra Medi} Prva suša~ka hrvatska gimnazija, Rijeka 160. Dino Mijatovi} Medicinski fakultet, Rijeka 161. Hrvoje Mijo~evi} Medicinski fakultet , Rijeka 162. Miljen Miki} Fakultet elektronike i ra~unarstva, Zagreb 163. Leo Mileti} Gimnazija Andrije Mohorovi~i}a, Rijeka 164. Moira Milevoj Facolta di Medicina e Chirurgia, Padova, Italija 165. Dejan Mišljenovi} Srednja škola za elektrotehniku, Rijeka 166. Petra Mla~i} Fakultet politi~kih znanosti, Zagreb 167. Natalia Mrnjavac Prva suša~ka hrvatska gimnazija, Rijeka 168. Tin Nadarevi} Medicinski fakultet, Rijeka 169. Josip Nemet Filozofski fakultet, Pula 170. Josip Nin~evi} Medicinski fakultet, Rijeka 171. Mladen Novak Prirodoslovno-matemati~ki fakultet, Zagreb 172. Ana Oli} Medicinski fakultet, Rijeka 173. Bojan Orlovi} American College of Management and Tecnology, Dubrovnik 174. Diana Palai} Medicinski fakultet, Rijeka 175. Mia Pamukovi} Prirodoslovno matemati~ki fakultet, Zagreb 176. Matea Pasari} Akademija primijenjenih umjetnosti, Rijeka 177. Tanja Pavlovi} Ekonomski fakultet, Rijeka 178. Maja Pej~inovi} Filozofski fakultet, Rijeka 542 Q Prilozi

179. Nena Peran Prirodoslovno matemati~ki fakultet, Zagreb 180. Lea Perini} Filozofski fakultet , Rijeka 181. Dora Perkovi} Arhitektonski fakultet, Zagreb 182. Vjera Perkovi} Stomatološki fakultet, Zagreb 183. Matija Pešut Fakultet elektronike i ra~unarstva, Zagreb 184. Anja Petaros Medicinski fakultet, Rijeka 185. Ira Petris Akademija primijenjenih umjetnosti, Rijeka 186. Daria Pilepi} Scuola Mosaicisti del Friuli, Spilimbergo, Italija 187. Barbara Plav~i} Gimnazija Andrije Mohorovi~i}a, Rijeka 188. Vesna Podgorac Filozofski fakultet, Zagreb 189. Luka Popija~ Fakultet elektronike i ra~unarstva, Zagreb 190. Anita Primorac Muzi~ka akademija u Zagrebu, Zagreb 191. Jelena Prtori} Filozofski fakultet, Zagreb 192. Laura Prtori} Medicinski fakultet, Rijeka 193. Maša Puci} Akademija primijenjenih umjetnosti, Rijeka 194. Karlo Radman Prva suša~ka hrvatska gimnazija, Rijeka 195. Una Rebi} Facolta di Design e Arti, Venecija, Italija 196. Luka Rimani} Prirodoslovno-matemati~ki fakultet, Zagreb 197. Mia Rogi} Medicinski fakultet, Rijeka 198. Ivan Rukavina Fakultet elektronike i ra~unarstva, Zagreb 199. Luka Rukavina Gimnazija Andrije Mohorovi~i}a, Rijeka 200. Marko Rukavina Filozofski fakultet, Rijeka 201. Kristijan Sabo Tehni~ka škola za strojarstvo i brodogradnju, Rijeka 202. Nikola Serdarevi} Prirodoslovno-matemati~ki fakultet, Zagreb 203. Maja Sko~ani} Ekonomski fakultet, Rijeka 204. Marina Sko~igori} Akademija primijenjenih umjetnosti, Rijeka 205. Radan Skori} Prirodoslovno-matemati~ki fakultet, Zagreb 206. Lea Skorup Medicinski fakultet, Rijeka 207. Jasna Smokvina Medicinski fakultet, Rijeka 208. Ana Sokoli} Farmaceutsko-biokemijski fakultet, Zagreb 209. Marin Sokoli} Medicinski fakultet, Rijeka 210. Nikolina Stani} Gimnazija Andrije Mohorovi~i}a, Rijeka 211. Valentina Stepan Akademija primijenjenih umjetnosti, Rijeka 212. Bojan Stojni} Prehrambeno-biotehni~ki fakultet, Zagreb 213. Miran Stojni} Prirodoslovno-matemati~ki fakultet, Zagreb 214. Lea Sušanj Muzi~ka akademija, Zagreb 215. Dino Šepac Fakultet elektronike i ra~unarstva, Zagreb 216. Ana-Maria Šopi} Medicinski fakultet, Rijeka Prilozi Q 543

217. Iva Španjol-Pandelo Medicinski fakultet, Rijeka 218. Nenad Štrbac Prva rije~ka hrvatska gimnazija, Rijeka 219. Deni Šubaši} Prirodoslovno-matemati~ki fakultet, Zagreb 220. Tea Šubat Škola za primijenjenu umjetnost u Rijeci 221. Nataša Šuleski Muzi~ka akademija, Zagreb 222. Erika Šuper-Ku~ina Medicinski fakultet, Rijeka 223. Dora Šusti} Prva rije~ka hrvatska gimnazija, Rijeka 224. Marko Šuvak Farmaceutsko-biokemijski fakultet, Zagreb 225. Andrea Švob Filozofski fakultet, Rijeka 226. Davor Tadi} Pravni fakultet, Rijeka 227. Tea Tadej Akademija za likovno umetnost in oblikovanje, Ljubljana, Slovenija 228. Dunja Tišma Filozofska fakulteta, Ljubljana, Slovenija 229. Adrijana Tomas Medicinski fakultet, Rijeka 230. Diana Tomaši} U~iteljski fakultet, Rijeka 231. Goranka Tomi} Akademija primijenjenih umjetnosti, Rijeka 232. Asja Tonc Filozofski fakultet, Zagreb 233. Goran Tovilovi} Tehni~ki fakultet, Rijeka 234. Marin Trp Fakultet elektronike i ra~unarstva, Zagreb 235. Gordan Tur~i} Facolta di Architettura, Trst, Italija 236. Petar Turinski Fakultet kemijskog inženjerstva, Zagreb 237. Kristina Tustanovski Filozofski fakultet, Rijeka 238. Robert Užar Salezijanska klasi~na gimnazija, Rijeka 239. Nikolina Vai} Filozofski fakultet, Rijeka 240. Mario Vlaši} Facolta di Farmacia, Trst, Italija 241. Lorena Vukas Prva rije~ka hrvatska gimnazija, Rijeka 242. Anja Wolfand Medicinski fakultet , Rijeka 243. Zoran Zbunjak Tehni~ki fakultet, Rijeka 244. Ivan Zori} Pravni fakultet, Rijeka 245. Tajana Žarkovi} Akademija likovnih umjetnosti, Zagreb 246. Luka Žuni} Prirodoslovno-matemati~ki fakultet, Zagreb 7.5. Nagrade i postignu}a u obrazovanju

Dobitnici državne Nagrade Ivan Filipovi} za 2004. • u podru~ju osnovnog školstva: Verica Muhvi}, nastavnica, Osnovna škola Srdo~i, Rijeka • u podru~ju srednjeg školstva: Ljerka Žic, prof., Gimnazija Andrije Mohorovi~i}a, Rijeka • u podru~ju visokog školstva: dr. sc. Aleksandra Pej~i}, Visoka u~iteljska škola u Rijeci za 2005. • u podru~ju predškolskog odgoja: Jadranka Cuculi}, odgajateljica, Dje~ji vrti} Rijeka • u podru~ju osnovnog školstva: Kata Ron~evi}, u~iteljica razredne nastave, Osnovna škola Kozala, Rijeka • u podru~ju znanstvenog i stru~nog rada: dr. sc. Marija Riman, U~iteljski fakultet u Rijeci za 2006. • u podru~ju predškolskog odgoja: Viviana Cesarec, odgojiteljica, Dje~ji vrti} Rijeka • u podru~ju srednjeg školstva: dr. sc. Marinko Lazzarich, Medicinska škola, Rijeka Mare Rosi}, prof., Tehni~ka škola za strojarstvo i brodogradnju, Rijeka • u podru~ju visokog školstva: prof. dr. sc. An|elka Radoj~i} Badovinac, Medicinski fakultet u Rijeci prof. dr. sc. Branko Rafajac, Filozofski fakultet u Rijeci za 2007. • u podru~ju osnovnog školstva: Jasna Vukoni}-@uni}, dipl. u~iteljica, Agencija za odgoj i obrazovanje, Podružnica Rijeka • u podru~ju srednjeg školstva: mr. sc. Edita Stilin, Dom u~enika Sušak, Rijeka • u podru~ju visokoga školstva: prof. dr. sc. Marko Mušanovi}, Filozofski fakultet u Rijeci • u podru~ju znanstvenog i stru~noga rada: prof. dr. sc. Juraj Plenkovi}, Gra|evinski fakultet u Rijeci Prilozi Q 545

Podaci o u~enicima i njihovim mentorima koji su postigli I.– III. mjesto na državnim i me|udržavnim natjecanjima

Ime i prezime Ime i prezime Škola nastavnika – mentora u~enika – natjecatelja 2005. godina Osnovna škola Belvedere Branka Galjani} Lea Aramin~i} Redakcija školskog lista – Nevia Grbac Osnovna škola Brajda predstavnica Anja Wolfand Laura Herceg Marino Dragini} Vanja Malner Sanja Drakuli}

Osnovna škola Dolac Fabiola Mijailovi} Luani Ivoševi}, Martini Sankovi} Eleni Tomac, Paola Cvitkovi} Doris Turina Nikolina Stolfa Vesna Grginovi} Karaji} Iva Zelenika Osnovna škola Eugen Kumi~i} Ingrid Šlosar Sendi Bakoti} Osnovna škola Gornja Vežica Alena Dika Ivona Mrkalj Osnovna škola Ivana Zajca Jadrana Pende Karlo Radman Osnovna škola Kozala Željko Željeznjak Ana Brusi} Osnovna škola Nikola Tesla Ivan Mrakov~i} Nikolina Nikolesi} Osnovna škola Pehlin Borislav Boži} Anja Tomi} Mia Stefanovi}, Maja Predovan Roko ^ulev, Antonio Trošelj Osnovna škola San Nicolo Melita Adany Martina Bara}, Ornela Škarpa Mateo Brni}, Isabella Lizzul Radmila Šušnjar Davor Kegalj Osnovna škola Srdo~i Ksenija Speti} Bojana Kneževi} Tanja Pu~i} Marko Drlja~a Ani Pijevac, S. Bosak Radojka ]u}i} E. Milin, S. Peruša Osnovna škola Trsat Debatna ekipa OŠ "Trsat" Mirjana Kazija Dora Karmeli} Ada Top~agi}, Ivo Zubovi} Boris Roce Mateo Viši} Osnovna škola Turni} Ivan Lovrin, Ivana ^anak Ljerka Herceg Denis Grahovac Osnovna škola Vladimir Gortan Sonja Eberling Mladen Novak Glazbena škola Mauro Šestan Matej Mi~eti}, Emilia Giacometti Ivana Mateti}a Ronjgova Dražen Košmerl Antonio Babi} Anton Bari~evi} Tamara Grubiša Slavica Dundovi} Hana Grubiši} Jasna Franki} Petra Kožar Prva rije~ka hrvatska gimnazija Tomo Gr~evi} Tea Kruži} Ines Grgurina Wollfy Kraši} Lea Kumi}, Kristiana Gligora Ksenija Priselec Petra ]oza, Jelena Mihi} 546 Q Prilozi

Željko Boneta Goran Glavaš Marija Crnkovi} Katja Trinajsti} Gimnazija Andrije Mohorovi~i}a Ksenija Bakar~i} Luka Žuni} Fedora Vidas Dejhalla Luka Rimani} Ljerka Žic Školski pjeva~ki zbor Barbara Paukovi} Tea Ahel, Tanja Peji} Prva suša~ka hrvatska gimnazija Ivanka Bujan Slami} Mia Pamukovi} Strojarsko brodogra|evna škola za industrij- Igor Lopac Branko Balaban ska i obrtni~ka zanimanja Ranko Jureti} Marijan Ba~i} Swen Baki}, Dario Pende Elektroindustrijska i obrtni~ka škola Ivan Zlati} Mario Kirinec Mara~ Sarasvati Jadranka Leši} Ðani Škalamera Kemijsko-grafi~ka škola Ivana Rogi~ Ratka Šoi} Ðani Škalamera David Petrovi}, David Krušlin V. Budaj, Damir Batarelo Prometna škola Mladen Zubovi} Matej Pupa~i}, David Petrovi} Antonio Stipe~ Graditeljska i poljoprivredna tehni~ka škola Ðenka Kralji} Vesna Vidas Saša Ti~i} Mateo Gašparovi} Graditeljska škola za industriju i obrt Igor Juri~i} Emanuela Kornbürger Davorin Suljevi} Graditeljska škola za industriju i obrt Vivijana Lovrini} - Ðakovi} Marko Šmital Trgova~ka i tekstilna škola Artemida Grbeša Ana Šarlija Medicinska škola Marinko Lazzarich Maja Kanuri} Jasminka Hrži} Grubeli} Jelena Vrcelj Zvjezdana Prohaska Dragana Travaš, Edi Gustin Škola za primijenjenu umjetnost Jasmina Štefovi} Patricija Cunjak Davor Buši} Jurica Goja Matea Španji}, Stjepan Hauser Mauro Šestan Lea Sušanj Glazbena škola Ivana Mateti}a Ronjgova Krunoslav Peljhan Marco Graziani Danijel Trinajsti} Daniel Boži~evi} Željko Pichler Mirna Ivkovi} Dražen Košmerl Josip Nemet U~eni~ki dom Podmurvice Ivanka Crni} Iva Deželjin 2006. godina Laura Herceg Stjepan Mahulj, Dino Dizdarevi} OŠ Brajda Marica Zrili} Dora Šusti} Tatjana Krpan-Mofardin Martina Miliša Vesna Grginovi}-Karaji} Dea Marin OŠ Eugen Kumi~i} Dje~ji pjeva~ki zbor starijeg uzrasta Anita Stupac OŠ "Eugen Kumi~i}" Rijeka OŠ Gelsi Vlasta Tibljaš Iris Zubovi} Prilozi Q 547

OŠ Gornja Vežica Alena Dika Borna Cicvari} OŠ Kozala Branka Drlja~a Maja Buljan OŠ Nikola Tesla Nataša Mati} Jeniffer Fumi} Iva Rendi}, Ana Rendi} Marta Damjani, Elena Mileti} OŠ Pe}ine Korina Udina Andrea Markovinovi}, Maja Suboti} Sanja Arnautov OŠ Pehlin Borislav Boži} Ana Fak Tea Marinkov, Helija Doki} Kora Girin, Tea Marinkov Nada Kegalj OŠ Podmurvice Nikolina Dekovi}, Deana Javor Tamara Burzan Nada Roje Edi Ibriks Mira Serti} Sandro Vrsalovi} OŠ Srdo~i Renata Sko~aj Antonio Vratari} Valinea Vinger, Senada Mušanovi} Boris Roce Sanja Obradovi}, Sandra Maši} OŠ Turni} Ana Frol Ljerka Herceg Mirta Dvorni~i} OŠ Vežica Klara Starkl Aleksandra Medi} Nikola Jedrlini} Zvonimir Radiši} Marko Fortunato, Diana Haller Margareta Togunjac Mateo Katuli}, Ivan Kruljac Glazbena škola Ivana Mateti}a Ronjgova Jadranka Juri} Stipe Bili} Mauro Šestan Emilia Giacometti, Matej Mi~eti} Tanja Butkovi} Vezron Ivana Jakopovi} Ekonomska škola Mije Mirkovi}a Rijeka Patricia Herak Volari} Zvjezdan Ruži} Marija Crnkovi} Katja Trinajsti} Ksenija Bakar~i} Luka Žuni} Fedora Vidas Dejhalla Luka Rimani} Miljen Miki} Katja Trinajsti}

Gimnazija Andrije Mohorovi~i}a Rijeka Hrvoje Tomljanovi} Zdravko Rikel Združeni mješoviti pjeva~ki zbor Ljerka Žic Gimnazije A. Mohorovi~i}a i Prve rije~ke hrvatske gimnazije Željko Boneta Ana Lesac Hrvoje Trinajsti} Nikola Markovi} Kristina Beni}, Marko Depikolozva- Graditeljska škola za industriju i obrt Rijeka Vazmoslav Peruši} ne Saša Ti~i} Roman Brajkovi} Domagoj ^uka Martin Brneli} Gra|evinska tehni~ka škola Sanda Trenevska-Hreljac Martin Brneli} Marina ]upurdija Iva Bari~evi} Ðani Škalamera, Sarasvati Mara~ Kemijsko-grafi~ka škola Rijeka Jadranka Leši} Ivana Rogi} Petrica Depikolozvane Prometna škola Rijeka Draženka Mari~i} Valentina Antunovi}, Senad ^aji} 548 Q Prilozi

Slavica Dundovi} Hana Grubiši} Prva rije~ka hrvatska gimnazija Ður|ica Kobas Lea Kumi} Ivanka Grbac Dina Sušanj Prva suša~ka hrvatska gimnazija u Rijeci Barbara Paukovi} Dora Perkovi} Vesna Rajnovi} Marin Gregov Salezijanska klasi~na gimnazija Jadranka Gori~ki Anja Jurada Ingrid Buri} Ana Vra~ar Srednja talijanska škola u Rijeci Dolores Mo~ini} Sanja Drakuli} Strojarsko brodogra|evna škola za Branko Balaban Goran Periši} industrijska I Branko Valen~i} Tehni~ka škola za strojarstvo i brodogradnju Stamenko Filipovi} Matej Lazanja, Alen Marijan~evi} Vrgo~ Petra, Draš~i} Marinela Trgova~ka i tekstilna škola u Rijeci Artemida Grbeša Sovi}-Padovan Gracijela Domagoj Fak, David Šani} Dom u~enika Sušak, Rijeka Elizabeta Gali}-Papi} Matilda Jusufovi}, Danijel Brleti} Marcella Miljanovi}, Marina Turk 2007. godina OŠ Brajda Branka Perkovi}-Jardas Mirna Jurkovi} Scenska grupa: Rene Škuli}, Tonia Brki} Oretta Bressan, Luana Ivoševi} OŠ-SE Dolac Vanja Malner Paula Cvitkovi}, Nikolina Stolfa Katia Jan~iki}, Andrea Signorini Majda Vu~ini}, Gabriella Mar~elja OŠ-SE Gelsi Vlasta Tibljaš Sven Sušanj Alena Dika Borna Cicvari} OŠ Gornja Vežica Vilma Lukanovi} Lara Crnkovi} Tatjana Bandera-Mrakov~i} Lea Barkovi} OŠ Nikola Tesla Kristijan ^ule Ivan Mrakov~i} Ada Hero Marta Damjani, Elena Mileti}, Ana Rendi}, Belma Hajdarevi}, OŠ Pe}ine Korina Udina Martina Ruži}, Dora Boljat, Marin Sušli}, Nina Sušli}, Borna Prikaski, Iva Rendi} OŠ Pehlin Borislav Boži} Ana Fak, Iva Mijolovi} Zvjezdana Vidakovi} Anja Bi}ani}, Katja Miloševi} OŠ Srdo~i Branka Pe~aver Marin Bali} OŠ Turni} Boris Roce Andrea Abel OŠ Vladimir Gortan Bosiljka ^ubela Lovro Bebi} Manda Šimi} Irena Lugonji} OŠ Zamet Sanja Andrijevi} Irena Lugonji} OGŠ A. Jug-Mati} Natalija Banov Dje~ji zbor Diana Grubiši} ]ikovi} Matea Rokni} Vedrana Velja~i} Edi Šiljak Glazbena škola Ivana Mateti}a Ronjgova Mauro Šestan Matej Mi~eti} Rijeka Jadranka Juri} Petra Bugarin, Stipe Bili} Vjera Lukši} Mateo Žmak Ana Dražul Ivan Vihor Krsnik ^ohar Prilozi Q 549

Ines Grgurina Wollfy Kraši} Prva rije~ka hrvatska gimnazija Slavica Dundovi} Hana Grubiši} Igor Pap Tea Kruži} Tanja Vukas Barbara Plav~i} Ksenija Bakar~i} Luka Rimani} Marija Crnkovi} Edi Ibriks Višnja Pešut Mirta Dvorin~i} Ðosi Cetina Romih Sandra Mari} Hrvoje Grofelnik Nataša Dusper Magdalena Bali} Laura Prtori} Gimnazija Andrije Mohorovi~i}a Rijeka Dženana Sijamhodži} Hrvoje Tomljanovi} Robert Vežnaver, Marina Petrovi} Milka Dajak Mladen Borovina Biljana Valentin Ban Marko Drlja~a Združeni pjeva~ki zbor Gimnazije A. Ljerka Žic Mohorovi~i}a Rijeka i Prve rije~ke hrv. gimnazije Tomislav Pernjak Luka Žuni} Prva suša~ka hrvatska gimnazija Melba Blaži} Grubeli} Anita Bariši} Tehni~ka škola za strojarstvo i brodogradnju Stamenko Filipovi} Alen Dumi} u Rijeci Srednja škola za elektrotehniku i Bojan Srdo~ Erik Paladin ra~unalstvo Predrag Cvijanovi}, Melania Rusan, Prometna škola Draženka Mari~i} Maja Puljak Gra|evinska tehni~ka škola Saša Ti~i} Sergej Bari~evi} Marina ]upurdija Hrvoje Šali} Biljana Župan Andrea Brumnjak Ekonomska škola Mije Mirkovi}a Rijeka Višnja Prostran Maja Franceti} Medicinska škola u Rijeci Saša Dragi~evi} Marin Polonijo Nikola Jedrlini} Zvonimir Radiši}, Domagoj Paukovi} Marijan Karlovi} Zdeslav Brnabi} Glazbena škola Ivana Mateti}a Ronjgova Tomislav Kova~i} Blanka Dobrovolny Rijeka Vladimir Babin Boris Kneževi} Tanja Butkovi} Verzon Ivana Jakopovi} Škola za primijenjenu umjetnost u Rijeci Ines Mil~i} Antonija Iskra U~eni~ki dom Podmurvice Ivanka Crni} Ivana Andreški} 2008. godina OŠ Nikola Tesla Ivan Mrakov~i} Laura Radi} OŠ Pehlin Borislav Boži} Tomislav Paveli} Borna Cicvari}, Luka Rimani} Ksenija Bakar~i} Luka Žuni} Gimnazija Andrije Mohorovi~i}a Mirta Dvorin~i} Marija Crnkovi} Edi Ibriks Milka Dajak Marko Viski} 550 Q Prilozi

Ruben Dalibaltayan Stipe Bili} Barbara ]u}i} Matej Mi~eti} Helena Zgombi} Beti Zaharija Glazbena škola I. M. Ronjgova Jasna Štigli} Veronika ]ikovi} Mješoviti pjeva~ki zbor SGŠ Darko Ðeki} I. M. Ronjgova Rijeka Gra|evinska tehni~ka škola Ðenka Kralji} Igor Hrelja, Mia Kostelac Ines Grgurina Wollfi Kraši} Prva rije~ka hrvatska gimnazija Davor Tadi}, Wollfy Kraši} Igor Pap Marin Stani}, Tea Kruži} Damir Boži} Teo Herceg Škola za primijenjenu umjetnost Ivan Buneta Domagoj Bari} Srednja talijanska škola Michele Scalembra Albert Merdžo Strojarsko brodogra|evna škola Vesna Pan|i}-Tepavac Josip Peloza Sara Mart Antonija Bukša Sun~ica Adži} Trgova~ka i tekstilna škola u Rijeci Anto Vranji} Ana Tur~i} Snježana Tus Katarina Vukši}, Maja Grepo dramska skupina: Kristina Klari}, Nataša Žgrablig U~eni~ki dom Kvarner Eda Nobilo Leana Merli}, Inka Vukovi} Kristina Šverko, Melisa Grželj Nikola Jureši} OŠ Gornja Vežica Alena Dika Luka Skori} Ivana Hört, Ana Duman~i} OŠ Podmurvice Nada Kegalj Anja Perkovi} Milka Dajak Marko Tomin

Gimnazija Andrije Mohorovi~i}a Združeni pjeva~ki zbor Gimnazije A. Ljerka Žic Mohorovi~i}a Rijeka i Prve rije~ke hrvatske gimnazije Rijeka Vladimir Babin Boris Kneževi} Mauro Šestan Fabio Juri}, Antonio Babi} Glazbena škola I. M. Ronjgova Dražen Košmerl Fabio Juri}, Antonio Babi} Nikola Jedrlini} Domagoj Paukovi}, Zvonimir Radiši} Kristina Beni}, Marko Graditeljska škola za indutriju i obrt Vazmoslav Peruši} Depikolozvane Prva rije~ka hrvatska gimnazija Darja Burica Tea Kruži} Sanja Padavi} Arijana Ba}ac Prva suša~ka hrvatska gimnazija Gordana Bogdanovi} Sendi Bakoti} Gordana Matijevi} Laginja Vladimir Ježi} Škola za primijenjenu umjetnost Zrinka Kralj Leonard Kršovnik Trgova~ka i tekstilna škola u Rijeci Artemida Grbeša Vlatka Jeli} Elektroindustrijska škola Marko Segnan Matej ^argonja, Alen Krnji} OŠ Brajda Tatjana Krpan Mofardin Mattea Lini}, Martina Miliša OŠ-SE Gelsi Vlasta Tibljaš Sven Sušanj OŠ Nikola Tesla Tatjana Bandera-Mrakov~i} Marko Jer~inovi} Prilozi Q 551

Marija Jerolimov, Marta Giaconi OŠ Pe}ine Korina Udina Mia Vraneševi}, Matea Poto~njak Ingrid Šuti}, Izabela Šuti} OŠ Pehlin Ljerka Petri} Moser Stjepan Pili~i} Vesna Brala Klara Puli} Olga Ivan~i} Tamara Perkovi} Gimnazija Andrije Mohorovi~i}a Mirna Jurcan Rudolf Tretler Tanja Vukas Barbara Plav~i} Biljana Valentin Ban Marko Drlja~a Glazbena škola I.M.Ronjgova Jadranka Juri} Petra Bugarin Gra|evinska tehni~ka škola Domagoj ^uka Marko Mari} Biserka Kneževi} Kemijsko-grafi~ka škola Josipa Tomljanovi} Slavka Me}ava Medicinska škola Gabrijela Švarcer Tanja Mateševac Draženka Mari~i} Maja Puljak, Melania Rusan Prometna škola Predrag Cvijanovi} Prva rije~ka hrvatska gimnazija Slavica Dundovi} Maja Suboti} plesna skupina: Alenka Kljaji}, Jelena Mi}anovi}, Stephany Sente, U~eni~ki dom Kvarner An|elka Juraši} Mikašinovi} Kristina Klari}, Nikola Jureši}, Ines Debeli} 7.6. Nagrade Zaklade Sveu~ili{ta u Rijeci

2005. Znanstvenici prof. dr. sc. Berislav Paviši}, Pravni fakultet, Društvene i humanisti~ke znanosti prof. dr. sc. Miljenko Kapovi}, Medicinski fakultet u Rijeci, Prirodne i biomedicinske znanosti red. prof. Josip Dimini}, akademski kipar, Akademija primijenjenih umjetnosti u Rijeci, Umjetnost Studenti Ivan Šverko, Filozofski fakultet u Puli, Društvene i humanisti~ke znanosti Marijana Raki}, Medicinski fakultet u Rijeci, Prirodne i biomedicinske znanosti 2006. Nagrada za životno djelo prof. dr. sc. Branko Sremec, Filozofski fakultet u Rijeci Znanstvenici prof. dr. sc. Slaven Bertoša, Filozofski fakultet u Puli, Društvene i humanisti~ke znanosti prof. dr. sc. Tibor Poganj, Pomorski fakultet u Rijeci, Prirodne i biomedicinske znanosti prof. dr. sc. Ton~i Mikac, Tehni~ki fakultet u Rijeci, Tehni~ke i biotehni~ke znanosti Umjetnici u umjetni~ko-nastavnom zvanju izv. prof. Jasna Šikanja, akademska slikarica, Akademija primijenjenih umjetnosti u Rijeci, Umjetnost Znanstveni novaci/asistenti dr. sc. Marina Šanti}, Medicinski fakultet u Rijeci, Prirodne i biomedicinske znanosti Asistenti u umjetni~kom zvanju Aljoša Brajdi}, dipl. dizajner, Akademija primijenjenih umjetnosti u Rijeci, Umjetnost 2007. Znanstvenici prof. dr. sc. Elvio Baccarini, Filozofski fakultet u Rijeci, Društvene i humanisti~ke znanosti prof. dr. sc. Nives Jonji}, Medicinski fakultet u Rijeci, Prirodne i biomedicinske znanosti prof. dr. sc. Nevenka Ožani}, Gra|evinski fakultet u Rijeci, Tehni~ke i biotehni~ke znanosti Umjetnici u umjetni~ko-nastavnom zvanju izv. prof. Goran Štimac, akademski kipar, Akademija primijenjenih umjetnosti u Rijeci, Umjetnost Znanstveni novaci/asistenti mr. sc. Ivana Kunda, Pravni fakultet u Rijeci, Društvene i humanisti~ke znanosti dr. sc. Marina Bubonja, Medicinski fakultet u Rijeci, Prirodne i biomedicinske znanosti Asistenti u umjetni~kom zvanju Igor Eškinja, akademski slikar, Akademija primijenjenih umjetnosti u Rijeci, Umjetnost 7.7. Nagrade i postignu}a u podru~ju kulture i umjetnosti

Nagrade koje je ustanovio i dodjeljuje Grad Rijeka Književna nagrada Drago Gervais 2005. Lada Puljizevi}, u kategoriji neobjavljenih djela za roman Cipele za padanje David Kabalin, u kategoriji najboljih objavljenih djela na ~akavštini za knjigu Bar~ica j’armana, srebron okovana 2007. Evelina Rudan, u kategoriji neobjavljenih djela za zbirku poezije Breki i }uki Nikola Kralji}, u kategoriji najboljih objavljenih djela na ~akavštini za zbirku pjesama Usamljeni vesla~ Likovna nagrada Ivo Kalina 2006. Zlatko Kutnjak, akademski slikar, za najbolju likovnu izložbu na podru~ju suvremene umjetnosti održanu u galerijskim i javnim prostorima na podru~ju Grada Rijeke 2007. Sena Kulenovi}, za izložbu pod nazivom 8372 Nisu došli. Suradnici na izložbi su Tarik Samarah i autor postava Nedžad Hrelja

Nagrade koje su osvojile ustanove u vlasništvu Grada, pojedinci i udruge sa sjedištem u Rijeci, ~iji su programi sufinancirani sredstvima Grada Rijeke

Gradsko kazalište lutaka Rijeka 2005. Zlatko Vici}, nagrada za animaciju, predstava Ružno pa~e, 20. SLUK u Osijeku Veljko Alilovi}, nagrada za najbolju scensku prilagodbu, predstava Ružno pa~e, 20. SLUK u Osijeku Igor Karli}, nagrada za najbolju scensku glazbu, predstava Ružno pa~e, 20. SLUK u Osijeku 2006. Dalibor Laginja, nagrada za najbolju scenografiju, predstava Šuma Striborova, 6. festival Naj, naj, naj u Zagrebu Nagrada za najbolju predstavu u cjelini, predstava Šuma Striborova, Kazališni festival Valise, Poljska Larry Zappia, nagrada za najbolju režiju, predstava Šuma Striborova, Me|unarodni lutkarski festival u Pragu, ^eška Republika Nagrada za najbolju lutkarsku glumu ansamblu predstave, Šuma Striborova, 39. PIF-u u Zagrebu Nagrada za najbolju predstavu u cjelini, Šuma Striborova, 9. susret ASSITEJ Duško Rapotec Ute, nagrada za najbolju scensku glazbu, predstava Šuma Striborova, 9. susret ASSITEJ Deni Šesni}, nagrada za najbolje oblikovanje svjetla, predstava Šuma Striborova, 9. susret ASSITEJ Božena Delaš, Nagrada hrvatskoga glumišta za ulogu Majke, predstava Šuma Striborova, 9. susret ASSITEJ 554 Q Prilozi

2007. Aleksandar Ðakovi}, nagrada za najbolju animaciju i gluma~ku kreaciju, predstava Sedan kozlini i samo jedan bedni vuk, 21. SLUK u Splitu Igor Karli}, nagrada za najbolju glazbu, predstava Sedan kozlini i samo jedan bedni vuk, 21. SLUK u Splitu Tahir Muji~i}, nagrada za najbolji tekst, predstava Sedan kozlini i samo jedan bedni vuk, 21. SLUK u Splitu Lu~i Vidanovi}, nagrada za najbolju izradu lutaka i scenografije, predstava Sedan kozlini i samo jedan bedni vuk, 21. SLUK u Splitu 2008. Specijalna diploma za o~uvanje i njegovanje klasike u kazalištu lutaka za izvedbu predstave Šuma Striborova, 15. me|unarodni festival dje~jih kazališta u Subotici Božena Delaš i Zlatko Vici}, nagrade za animacije, predstava Romeo i Giulietta, PIF Zagreb Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca Rijeka 2005. Neva Roši}, posebno priznanje u povodu 50 godina umjetni~kog djelovanja za ulogu u predstavi Galeb A. P. ^ehova; Nagrada hrvatskog glumišta, 29. dani satire Zagreb Goran Lelas, Nagrada hrvatskog glumišta za kostimografiju predstave Cosi fan tutte W. A. Mozarta 2006. Elena Brumini, nagrada Veljko Mari~i} za najbolju mladu glumicu, predstava Zlo~in na kozjem otoku, Talijanska drama, 13. me|unarodni festival malih scena Rijeka Damir Zlatar Frey, nagrada Veljko Mari~i} za najbolju scenografiju, predstava Zlo~in na kozjem otoku, Talijanska drama, 13. me|unarodni festival malih scena Rijeka Hrvoje Crni} Boxer, nagrada Veljko Mari~i} za najbolju scensku glazbu, predstava Zlo~in na kozjem otoku, Talijanska drama, 13. me|unarodni festival malih scena Rijeka Andreja Blagojevi}, nagrada Fabijan Šovagovi} za najbolju žensku ulogu i Nagrada hrvatskoga glumišta za glavnu žensku ulogu, pred- stava Zlo~in na kozjem otoku, Talijanska drama, 13. festival glumca, Vinkovci Mirko Soldano, nagrada Fabijan Šovagovi} za najbolju mušku ulogu, predstava Zlo~in na kozjem otoku, Talijanska drama, 13. festival glumca, Vinkovci Grand Prix za najbolji kazališni doga|aj, Maratona di New York, Talijanska drama, Me|unarodni festival komornog teatra Zlatni lav, Umag Talijanska drama HNK Ivana pl. Zajca Rijeka, nagrada za unapre|ivanje kvalitete kulturnog stvaralaštva Primorsko-goranske županije Bojan Šober, nagrada Milka Trnina za umjetni~ka ostvarenja Hrvatskog društva glazbenih umjetnika za ulogu u Rossinijevim komi~nim operama: za ulogu Don Geronima u operi Tur~in u Italiji te za ulogu Don Bartola u operi Seviljski brija~ Bojan Šober, nagrada za unapre|ivanje kvalitete kulturnog stvaralaštva Primorsko-goranske županije Staša Zurovac, Nagrada hrvatskoga glumišta za najbolje koreografsko stvaranje u predstavi Cirkus primitif 2007. Galiano Pahor, Nagrada Vladimir Nazor za najbolje umjetni~ko ostvarenje za ulogu Schürzingera u predstavi Kazimir i Karolina 2008. Predstava Turbo folk autorski projekt redatelja Olivera Frlji}a, Grand prix za najbolji doga|aj 9. me|unarodnog festivala komornog teatra Zlatni lav, Umag Dalibor Laginja, nagrada za unapre|ivanje kvalitete kulturnog stvaralaštva Primorsko-goranske županije Lary Zappia, nagrada za režiju i dramaturgiju predstave Riva i druxi u koprodukciji Talijanske drame i Istarskog narodnog kazališta Pula, 9. me|unarodni festival komornoga teatra Zlatni lav, Umag Oliver Frlji}, nagrada za najbolju režiju predstave Turbo folk, 9. me|unarodni festival komornog teatra Zlatni lav, Umag Prilozi Q 555

Alen Liveri}, nagrada Zlatna arena Pula-film festivala za glavnu mušku ulogu u filmu Ni~iji sin Gradska knjižnica Rijeka 2006. Gorana Tuškan Miho~i}, Nagrada Eva Verona, strukovna nagrada za mlade knjižni~are Ljiljana ^rnjar, Nagrada Zaklade dr. Ljerka Marki}-^u~ukovi} za autora knjige Narodne i školske knjižnice PGŽ: pogled županijske mati~ne službe Gradska knjižnica Rijeka, nagrada dr. Ljerka Marki}-^u~ukovi} za izdava~a knjige Narodne i školske knjižnice PGŽ: pogled županijske mati~ne službe HKD Teatar Rijeka 2006. Nagrada publike za Predstavu Hamleta u selu Mrduša Donja, Festival hrvatske drame Maruli}evi dani, Split Lary Zappia, nagrada za adaptaciju teksta, Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja, Maruli}evi dani, Split Edita Kara|ole, nagrada za epizodnu ulogu U~iteljice, Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja, Maruli}evi dani, Split Edita Kara|ole, Nagrada Veljko Mari~i} za epizodnu ulogu U~iteljice, Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja, Me|unarodni festival malih scena Rijeka Prva jednakovrijedna nagrada za "inovacijski pomak u dramaturško-redateljskom ~itanju i scensko-gluma~koj izvedbi jednog od najzna~ajnijeg i amblematskog djela hrvatskog dramskog pisma", Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja, Festival Zlatni lav, Umag Lary Zappia, nagrada Judita za režiju, Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja, Splitsko ljeto Lary Zappia, nagrada za režiju, Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja, Nagrada za unapre|ivanje kulturnog stvaralaštva Primorsko- goranske županije Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja I. Brešana, Nagrada za unapre|ivanje kulturnog stvaralaštva Primorsko-goranske županije Pojedina~ne nagrade 2005. Vjekoslav Vojo Radoi~i}, slikar i scenograf, Nagrada Vladimir Nazor za životno djelo Vjekoslav Vojo Radoi~i}, Nagrada Grigor Vitez za ilustraciju knjige Morski igrokazi Ljudevita Bauera, Golden marketing, Tehni~ka knjiga, Zagreb Fotoklub Rijeka, Državna nagrada tehni~ke kulture Faust Vran~i} 2006. Višnja Brali}, Nina Kudiš-Buri} i suradnici, Slikarska baština Istre, Institut za povijest umjetnosti i Centar za povijesna istraživanja, Na- grada Josip Juraj Strossmayer za najuspješnija znanstvena djela i izdava~ki pothvat, Povelja za izdava~ki pothvat 2007. Igor Eškinja, druga nagrada za fotoinstalaciju Postproduction na natje~aju T-HT/MSU 2008. Dalibor Laginja, scenograf, OISTAT – International Organisation of Scenographers, prestižno svjetsko priznanje na polju scenografije – plakat 7.8. Nagrade i postignu}a u sportu

Vrhunski i perspektivni sportaši grada Rijeke

U proteklome ~etverogodišnjem razdoblju skrbilo se o 128 vrhunskih sportaša (79 muškaraca i 49 žena) iz ukupno 24 sportske grane: plivanja 29 (6 prve, 3 druge i 20 tre}e kategorije), atletike 14 (2–1–11), karatea 11 (5–5–1), kuglanja 10 (2–1–7), vaterpola 8 (4–2–2), jedrenja 7 (3–4–0), bo}anja 6 (1–4–1), veslanja 5 (0 –1–4), kickboxinga 5 (0–0–5), sporta osoba s posebnim potrebama 4 (3–1–0), streljaštva 4 (1–1–2), boksa 4 (1–0–3), rukometa 4 (0–2–2), odbojke 2 (0-2–0), zrako- plovstva 2 (0–2–0), taekwondoa 2 (0–2–0), dizanja utega 2 (0 –1–1), tenisa 2 (0–1–1), triatlona 2 (0–0–2), skijanja 1 (1–0–0), sportskog ribolova 1 (0–1–0), šaha 1 (0–1–0), d`uda 1 (0–0–1) i snowboarda 1 (0–0–1). Vrhunskih sportaša prve kategorije bilo je ukupno 29, druge 35 i tre}e 64.

Vrhunski sportaši Grada Rijeke Kategorija 2005. 2006. 2007. 2008. I. 18 15 18 22 II. 23 20 23 18 III. 10 17 46 53 Ukupno 51 52 87 93

Pratila su se i 34 perspektivna sportaša (od toga 11 djevojaka) iz 17 sportova: biciklizma (1), bo}anja (3), boksa (3), gimnastike (2), juda (2), karatea (2), kickboxinga (1), kuglanja (2), sinkroniziranog pli- vanja (2), skijanja (4), snowboarda (1), stolnog tenisa (1), streli~arstva (1), streljaštva (3), šaha (3), taekwondoa (2) i tenisa (1).

Perspektivni sportaši Grada Rijeke Spol 2005. 2006. 2007. 2008. m 11101010 ž 5556 Ukupno 16 15 15 16 Broj sportova 14 13 13 14

Najzna~ajnija rezultatska postignu}a rije~kih sportaša na me|unarodnim natjecanjima u ovom razdo- blju: Prilozi Q 557

2005. godina Duje Draganja (plivanje) – 2. na seniorskom SP (veliki bazeni) Marijo Šivolija Jelica (boks) – 2. na seniorskom SP i 3. na MI Petra Naran|a (karate) – 1. na seniorskom EP, 2. na juniorskom EP i MI, 3. na juniorskom SP Goran Lu~in (karate) – 3. na seniorskom EP i 3. na juniorskom SP Alen Zamli} (karate) – 3. na seniorskom EP (ekipno) Diana Saleš (karate) – 1. na juniorskom EP (ekipno) i 3. na juniorskom SP Ivana Bebek (karate) – 1. na juniorskom EP (ekipno) Rene Pernuš (karate) – 1. na kadetskom EP Vera Begi} (atletika) – 3. na MI Arna Erega (atletika) – 2. na EYOF-u Sandra Stojkovi} (rukomet) – 3. na MI (ekipno) Biserka Perman (kuglanje) – 3. na seniorskom SP (ekipno i tandem) i 2. na Svjetskom kupu Ana Jeluši} (skijanje) – 3. na juniorskom SP Ivan Kombol (sport invalida) – 3. na EP slijepih i slabovidnih u kuglanju (kategorija B1) Franjo Tus (sport invalida) – 3. na EP slijepih i slabovidnih u kuglanju (kategorija B2) Tamara Ivi} (taekwondo) – 2. na juniorskom EP Goran Habschied (padobranstvo) – 2. na seniorskom SP (paraski – ekipno) Alen Brala (vaterpolo) – 2. na juniorskom EP (ekipno)

2006. godina Bo}arski klub Pašac – 2. na Europskom turniru ženskih ekipa Leo Brni} (bo}anje) – 2. na juniorskom SP Nives Martinaš (bo}anje) – 3. na seniorskom SP Rene Pernuš (karate) – 3. na kadetskom EP Ema Ani~i} (karate) – 3. na juniorskom EP (ekipno) Diana Saleš (karate) – 3. na juniorskom EP (ekipno) i 3. pojedina~no Ivana Bebek (karate) – 3. na juniorskom EP (ekipno) i 2. pojedina~no Goran Lu~in (karate) – . na juniorskom EP (ekipno) Kugla~ki klub Rijeka-KWSO – 2. na NBC kupu (ekipno) Kugla~ki klub Adrianeon – 3. na NBC kupu (ekipno) Ana Grbac (odbojka) – 2. na juniorskom EP (ekipno) Paola Došen (odbojka) – 2. na juniorskom EP (ekipno) Duje Draganja (plivanje) – 1. na seniorskom SP (mali bazeni), 2. i 3. na seniorskom EP (veliki bazeni) Dominik Straga (plivanje) – dvaput 3. na juniorskom EP (veliki bazeni) Josip Crni} (rukomet) – 1. na kadetskom EP (ekipno) Ivan Peši} (rukomet) – 1. na kadetskom EP (ekipno) Ivan Kombol (sport invalida) – 1. na EP slijepih i slabovidnih u kuglanju (kategorija B1) Zlatko Vu~enovi} (sport invalida) – 2. na EP slijepih i slabovidnih u kuglanju (kategorija B3) 558 Q Prilozi

2007. godina Leo Brni} (bo}anje) – 3. na juniorskom SP (štafeta) Goran Percan (bo}anje) – 3. na juniorskom SP (par) Ivana Bebek (karate) – 3. na juniorskom EP Alen Zamli} (karate) – 2. na seniorskom EP Ema Ani~i} (karate) – 3. na juniorskom SP (ekipno) Azra Saleš (karate) – 3. na juniorskom SP (ekipno) Goran Lu~in (karate) – 3. na juniorskom SP (ekipno) Andrej Gudac (kickboxing) – 1. i 2. na juniorskom EP Ivan Stojanovi} (kickboxing) – 2. i 3. na juniorskom EP Davor Fibinger (kickboxing) – 3. na juniorskom EP Ana Jeluši} (skijanje) – 2. na utrci Svjetskog kupa Rudolf Petrovi} (sport invalida) – 1. na EP (streljaštvo – paraolimpijci) Luka Slavuj (taekwondo) – 2. na juniorskom EP Dino Marcan (tenis) – 1. na juniorskom EP (ekipno) Samir Bara~ (vaterpolo) – 1. na seniorskom SP (ekipno) Egon Juriši} (vaterpolo) – 3. na juniorskom SP (ekipno) Ivan Krapi} (vaterpolo) – 3. na juniorskom EP (ekipno)

2008. godina Marino Mili}evi} (bo}anje) – 1. (pojedina~no) i 3. (par) na juniorskom SP Leo Brni} (bo}anje) – 3. na juniorskom SP (par) Sebastijan Mrv~i} (bo}anje) – 3. na juniorskom SP (štafeta), 3. na seniorskom EP (štafeta) Rene Pernuš (karate) – 1. na juniorskom EP (ekipno) Ema Ani~i} (karate) – 1. na juniorskom EP (ekipno), 3. na seniorskom SP Azra Saleš (karate) – 1. na juniorskom EP (ekipno) Ivan Kombol (sport invalida) – 1. na EP slijepih i slabovidnih u kuglanju (ekipno) Zlatko Vu~enovi} (sport invalida) – 1. na EP slijepih i slabovidnih u kuglanju (ekipno) i 3. pojedina~no Snježana Pej~i} (streljaštvo) – 3. na Olimpijskim igrama Luka Pavlovi} (vaterpolo) – 3. na juniorskom EP (ekipno) Marin Bogdan (veslanje) – 3. na SP U 23 (~etverac) Kugla~ki klub Rijeka-KVIG – 3. na NBC kupu (ekipno) Kugla~ki klub Adrianeon – 2. na NBC kupu (ekipno)

Rezultatska postignu}a na nacionalnim natjecanjima (državna prvenstva i kupovi) puno su brojnija, na godinu se više od 100 rije~kih sportaša okiti titulom državnog prvaka u raznim dobnim kategorijama. Prilozi Q 559

Najzna~ajnija postignu}a na ekipnim nacionalnim natjecanjima u proteklom razdoblju:

HNK Rijeka (nogomet) – 1. u Kupu Hrvatske (ekipa) 2005.

HNK Rijeka (nogomet) – 1. u Kupu Hrvatske (ekipa) 2006.

ŽOK Rijeka-KWSO (odbojka) – 1. u Kupu Hrvatske (ekipa) 2006.

ŽVK Primorje-Erste banka (vaterpolo) – 1. u Kupu Hrvatske (ekipa) 2006.

ŽOK Rijeka-KWSO (odbojka) – 1. u Prvoj ligi Hrvatske (ekipa) 2006./2007.

ŽVK Primorje-Erste banka (vaterpolo) – 1. u Prvoj ligi Hrvatske (ekipa) 2007.

ŽOK Rijeka-KVIG (odbojka) – 1. u Kupu Hrvatske (ekipa) 2007.

BK Ben~i}-Vargon (bo}anje) – 1. u Prvoj ligi Hrvatske (ekipa) 2007.

ŽOK Rijeka-KVIG (odbojka) – 1. u Prvoj ligi Hrvatske (ekipa) 2007./2008.

ŽOK Rijeka-KVIG (odbojka) – 1. u Kupu Hrvatske (ekipa) 2008.

U okviru poticajnih programa bila su planirana i sredstva za sufinanciranje priprema evidentnih i po- tencijalnih kandidata za Olimpijske igre 2008. u Pekingu, što je uvelike pripomoglo sudjelovanju na Igrama naših olimpijaca: Vere Begi} i Nedžada Mulabegovi}a (atletika), Marija Šivolije Jelice (boks), Marina Lovrovi}a i Siniše Mikuli~i}a (jedrenje), Smiljane Marinovi}, Dominika Strage i Marka Strahije (plivanje), Snježane Pej~i} (streljaštvo) i Samira Bara~a (vaterpolo). Tome treba pridodati Rije~ane koji su trenuta~no u inozemstvu ili u drugim hrvatskim klubovima, kao što su biciklist Vladimir Miho- ljevi}, rukometaši Mirza Džomba i Renato Suli}, vaterpolisti Damir Buri} i Igor Hini} i drugi. Na Para- olimpijskim igrama nastupili su atleti~ari Miroslav Mati} i Milka Milinkovi}, stolnotenisa~ Vjekoslav Gregorovi} i strijelac Rudolf Petrovi}. 7.9. Nagrade i postignu}a u tehni~koj kulturi

Najzna~ajnija rezultatska postignu}a ~lanova i udruga tehni~ke kulture u ovom razdoblju 2005. Nika Keler (ronjenje) –1. na PH Vladimir Maglica (ronjenje ) – 1. u kategoriji MONK na PH i 1. reperi na PH Dina Drakuli} (ronjenje ) –1. u kategoriji MONK na PH Dolores Oštari} (ronjenje) – 1. na 100 m, 200 m, 400 m pojedina~no na PH i 1. u kategoriji ronjenje na dah na PH Marko Pribani} (udi~arenje) – 2. na SP Klub za slobodno letenje Krila Kvarnera (zmajarstvo) – 2. ekipno u RH Nikola Musulin (zmajarstvo) – 3. na PH Padobranski klub Krila Kvarnera (padobranstvo) – 2. ekipno cilj u SP Goran Habschied (padobranstvo) – 1. i 2. na PH Goran Ratkajec (padobranstvo) – 3. na PH Aleksandar Tomuli} (fotografija) – 3. na PH Lovro Pavleti} (astronomija) – 3. na PH Radioklub Rijeka (radiotehnika) – 2. na MN Dejan Kopajti} (automobilizam) – 1. na PH Alenka Juraši} (automobilizam) – 1. na PH Radioklub Rijeka (radiotehnika) – 1. ekipno na PH Niko La}a (inovacije) – zlatna medalja na izložbi inovacija Arhimed Zdravko Wolf (inovacije) – zlatna medalja na Britanskoj izložbi inovacija Vanda Baroš (inovacije) – zlatna medalja na INOVI Aeromiting 2005. – prva godina 2006. Fotoklub Rijeka (fotografija) – 1. na MN Marino ^ikeš (robotika) – 1. na PH Aleksandar Krmar (ronjenje) – 1. u kategoriji MONK na – PH Dora Je~menica (ronjenje) – 1. u plivanju perajama na – PH Nika Keller (ronjenje) – 1. u brzinskom ronjenju na – PH Vladimir Maglica (ronjenje) – 1. u kategoriji MONK na – PH Damir Biondi} (zmajarstvo) – 1. na PH Damir Biondi} (zmajarstvo) – 1. na EP Marino Brzac (kino video) – 1. i 2. na EP Zoran Babi} (kino video) – 1. na EP Radioklub Rijeka (radiotehnika) – 1. na EP Padobranski klub Krila Kvarnera (padobranstvo) – ekipno 1. u kategoriji na cilj i 1. generalno na PH Nedjeljko Brdar (padobranstvo) – 1. u kategoriji cilj na PH Prilozi Q 561

Ina Muharemovi} (padobranstvo) – 1. u kategoriji cilj na PH Hrvoje Sladeti} (padobranstvo) – 1. generalno na PH Padobranski klub Krila Kvarnera (padobranstvo) – ekipno 2. na SP Albin Smrke (inovacije) – zlatna medalja na izložbi inovacija Arhimed i INPEX Vanda Baroš (inovacije) – zlatna medalja na Britanskoj izložbi inovacija Niko La}a i Božo Milan – zlatna medalja na izložbi inovacija INOVA Oltimer club Rijeka (oltimer motociklizam) – ekipno 1. na PH Oltimer club Rijeka (oltimer automobilizam) – ekipno 3. na PH Radioklub Rijeka (radiotehnika) – 1. na EP, Josip Rumora (maketarstvo) – srebro na MN Vladimir Šoi} (maketarstvo) – dva srebra na MN Robert Grubiša (radioupravljane jedrilice) – 1. na PH Alenka Juraši} (automobilizam) – 1. na PH Hrvoje Šepi} (automobilizam) – 1. na PH INOVA 2006. – prvi put u našem gradu me|unarodna izložba inovacija koja je okupila šest europskih zemalja i oko 80 inovacija; od toga je 30 inovacija mladih inovatora Aeromiting 2006. – druga godina 2007. Antonela Gojevi} (fotografija) – 1. na MN Oltimer club Rijeka (oltimer motociklizam) – ekipno 1. na PH Oltimer club Rijeka (oltimer automobilizam) – ekipno 3. na PH Radioklub Galeb (radiotehnika) – 2. na PH Emil Punoš (radiotehnika) – 1. na PH Tomislav Lili} (radiotehnika) – 3. na PH Ivona Margeti} (ronjenje) – 1. u kategoriji C na PH Vladimir Maglica (ronjenje) – 1. u kategoriji kurs na PH Nika Keller (ronjenje) – 1. u kategoriji kurs na PH Padobranski klub Krila Kvarnera (padobranstvo) – ekipno 1. PH Goran Ratkajec (padobranstvo) – 1. i 2. na PH Damir Biondi} (parajedrili~arstvo) – 2. na SP Zdravko Wolf (inovacije) – zlatna medalja na izložbi inovacija Arhimed Anton Umolac (inovacije) – zlatna medalja na izložbi inovacija na INOVA Božo Milan (inovacije) – zlatna medalja na izložbi inovacija na INOVA Alfred Kori} (inovacije) – zlatna medalja na izložbi inovacija na INOVA Robert Grubiša (radioupravljane jedrilice) – 1. na MN Josip Rumora (maketarstvo) – dvije bron~ane na MN Aeromiting 2007. – tre}a godina uspješno organiziran, prvi put u srpnju, s 4.000 posjetitelja 2008. Robert Grubiša (radioupravljane jedrilice) – 3. na PH Carla Bukša (inovacije) zlatna medalja na izložbi inovacija Arhimed Luka Grubiši} (inovacije) zlatna medalja na izložbi inovacija INOVA mladi Ilija Vidovi} (inovacije) zlatna medalja na izložbi inovacija INOVA mladi Albin Polak (inovacije) zlatna medalja na izložbi inovacija INOVA mladi Stipan Or~i} (inovacije) zlatna medalja na izložbi inovacija INVENTUM Marko Hrgeti} (parajedrili~arstvo) – 2. na MN Igor Bonefa~i} (astronomija) – 2. na MN Marko Kova~i} (astronomija) – 2. na MN Aeromiting 2008. – ~etvrta godina uspješno organiziran i dobro posje}en 7.10. Nagrade za ostvarenja u zdravstvu i socijalnoj skrbi

Nagrade Gradu Rijeci (vezane uz djelokrug rada Odjela gradske uprave za zdravstvo i soci- jalnu skrb)

2005. Q Grad Rijeka nagra|en titulom Grada – prijatelja djece

Q U sklopu Naj-akcije za 2005. Pohvala za akciju Stripolerancija (u suradnji s Domom mladih Rijeka), kojom je poboljšan i uljepšan život djece

2006. Q Povelja Gradu Rijeci za Naj-akciju 2006. za projekt Mislim globalno, djelujem lokalno (u suradnji s udrugom GONG), kojim je poboljšan i uljepšan život djece

2007. Q U sklopu Naj-akcije za 2007. Povelja Gradu Rijeci za akciju Ždral (promicanje mira), ko- jom je poboljšan i uljepšan život djece (u suradnji s Domom mladih Rijeka) 7.11. Nagrade volonterima

2007. Na Volonterskom partyju gradona~elnik Grada Rijeke Vojko Obersnel prvi je put uru~io nagra- de najboljim volonterima Rijeke: Ivani Ani~i} Antonu Kusturinu Alenu Kapidži}u 2008. Dodjela nagrada organizirana je drugu godinu za redom, a dodijeljene su po tri nagrade za podru~je Rijeke i Primorsko-goranske županije. Za podru~je Grada Rijeke nagrade su dobili: Lidija Petrova~ki Danijela Kažovi} Miroslava Vlacich 7.12. Nagrade MO – Birajmo najljepšu oku}nicu, balkon i prozor

MO Draga 4. nagrada: Marijana Bistrovi} – najljepši detalj iz oku}nice 2005. 5. nagrada: Ružica Balaban – najljepši balkon 1. nagrada: Dijana Sri}a – najljepša oku}nica 6. nagrada: Jasenka Vuci} – najljepši balkon 1. nagrada: Snježana Pavleti} – najljepši balkon MO Pehlin 2007. 2005. 1. nagrada: Danko Ti}ak – najljepša oku}nica 1. nagrada: Ljiljana Pastuovi} – najljepša oku}nica 1. nagrada: Anka Dragi~evi} – najljepši balkon 2. nagrada: Darku i Darinki Brajdi} – najljepša oku}nica 3. nagrada: Ivanki Sim~i} – najljepša oku}nica 2008. 3. nagrada: Zdenku i Mirjani Pilepi} – najljepša oku}nica 1. nagrada: Marija Fu}ak – najlješpa oku}nica 2006. 1. nagrada: Anka Dragi~evi} – najljepši balkon 1. nagrada: obitelj Brajdi} – najljepša oku}nica 2. nagrada: obitelj Sim~i} – najljepša oku}nica MO Sveti Kuzam 3. nagrada: obitelj Pilepi} – najljepša oku}nica 2007. 4. nagrada: obitelj Cen~i} – najljepša oku}nica 1. nagrada: Nataša Sri}a i Gordana Fran~eskini – najljepša 5. nagrada: obitelj Fil~i} – najljepša oku}nica oku}nica 2007. 1. nagrada: Ana Kozi} – najljepši balkon 1. nagrada: obitelj Sankovi} – najljepša oku}nica 2008. 2. nagrada: Ivan Kranj~evi} – najljepša oku}nica 1. nagrada: Blaženka Grašo – najljepša oku}nica 3. nagrada: Obitelj Frankovi}-Štuli} – najljepša oku}nica 1. nagrada: Marija Boži} – najljepši balkon 4. nagrada: Biserka Kablar – najljepša oku}nica 5. nagrada: obitelj Husak – najljepša oku}nica MO Orehovica 2008. 2005. 1. nagrada: obitelj Jardas – najljepša oku}nica 1. nagrada: Rade Suboti} – najljepša oku}nica 2. nagrada: obitelj Sankovi} – najljepša oku}nica 2. nagrada: Štefica Lerga – najljepši balkon 3. nagrada: obitelj Puškari} – najljepša oku}nica 3. nagrada: Lucija Bogovi} – najljepši balkon 4. nagrada: obitelj Brajdi} – najljepša oku}nica 5. nagrada: obitelj Suši} – najljepša oku}nica 2006. 1. nagrada: Marija Sveško – najljepša oku}nica MO Kantrida 2. nagrada: Nevenka Risti} – najljepša oku}nica 2005. 3. nagrada: Katica Grabar – najljepši balkon 1. nagrada: Josip Turak – najljepša oku}nica 2007. 2. nagrada: Dom sestara crkve Svetog Antuna Padovanskog – naj- 1. nagrada: Vera Hunjek – najljepša oku}nica ljepša oku}nica 2. nagrada: Dušanka Barbari} – najljepša oku}nica 3. nagrada: Astra Prodan – najljepša oku}nica 3. nagrada: Olga Mrki} – najljepši balkon 4. nagrada: Biserka Kova~ – najljepša oku}nica 2008. 2006. 1. nagrada: Matilda Fu}ak – najljepša oku}nica 1. nagrada: Vivana Mlinar – najljepši balkon 2. nagrada: Štefica Lerga – najljepša oku}nica 2. nagrada: Matija i Šime Dui} – najljepši balkon 3. nagrada: Gordana Vlah – najljepša oku}nica 3. nagrada: Biserka Kova~ – najljepša oku}nica Prilozi Q 565

4. nagrada: Mirjam Žiganto – najljepša oku}nica MO Podvežica 5. nagrada: Mariza Muškovi} – najljepša oku}nica 2006. 6. nagrada: Nevenka Sušanj – najljepši balkon 1. nagrada: Klaudia Ljubanovi} i Vlasta Crn~i} – najljepša oku}nica 2007. 2. nagrada: Vesna Grohovac – najljepša oku}nica 1. nagrada: Dubravka Naran~i} – najljepša oku}nica 3. nagrada: Goranka Vu~i} – najljepša oku}nica 2. nagrada: Aleksandar Adamec – najljepša oku}nica 2007. 3. nagrada: Dom za starije i nemo}ne osobe na Kantridi – najljepša 1. nagrada: Ljiljana Bogovi} Boži} – najljepša oku}nica oku}nica 2. nagrada: Mira Vi~evi} – najljepša oku}nica 4. nagrada: Tamara Jeli} – najljepši balkon 3. nagrada: Julija Vukuši} – najljepša oku}nica 2008. 2008. 1. nagrada: Danica Sušanj – najljepši balkon 1. nagrada: Ljiljana Bogovi} Boži} – najljepša oku}nica 2. nagrada: Crkva Svetog Antuna Padovanskog – najljepša oku}nica 2. nagrada: Greta Vi~evi} – najljepša oku}nica 3. nagrada: Lu~ana Grbac – najljepša oku}nica 3. nagrada: Goranka Vu~i} – najljepša oku}nica 4. nagrada: Sanja Soldati} – najljepša oku}nica 4. nagrada: Barbara Vidov}, zgrada Kvaternikova 64 – najljepša 5. nagrada: Dubravka Naran~i} – najljepša oku}nica oku}nica 6. nagrada: Alma Sim~i} – najljepši balkon 4. nagrada: Stanari zgrade u ulici Vl. Hrozdani}a 5 – najljepša oku}nica MO Drenova 2008. MO Gornja Vežica 1. nagrada: Suzana Serti} – najljepša oku}nica 2. nagrada: Dina Štefan – najljepša oku}nica 2005. 3. nagrada: Tatjana Cve~i} – najljepša oku}nica 1. nagrada: obitelj Badurina – najljepša oku}nica 1. nagrada: Biserka Mihi} – najljepši balkon 2. nagrada: Vesna Butkovi} – najljepša oku}nica 2. nagrada: obitelj Vrbaški – najljepši balkon 3. nagrada: Veljko Peloza – najljepša oku}nica 3. nagrada: obitelj Žeravica – posebna nagrada cvjetarne Ilex za 4. nagrada: Marija Depope – najljepša oku}nica estetsko ure|enje 2006. 1. nagrada: Vesna Butkovi} – najljepša oku}nica MO Mlaka 2. nagrada: Veljko Peloza – najljepša oku}nica 2005. 3. nagrada: Nikola Badurina – najljepša oku}nica 1. nagrada: Ksenija Marion Kesi} – najljepša oku}nica 4. nagrada: Nada Ožbolt – najljepša oku}nica 2. nagrada: Francesca i Branko Pa|en – najljepša oku}nica 1. nagrada: Slavko Vanino – najljepši balkon 2007. 1. nagrada: Marija Kruži} – najljepša oku}nica 2006. 2. nagrada: Neda Erceg – najljepša oku}nica 1. nagrada: stanari Luki 32 – najljepša oku}nica 3. nagrada: Nada Ožbolt – najljepša oku}nica 2. nagrada: Mladen Barilar – najljepša oku}nica 4. nagrada: Marija Depope – najljepša oku}nica 1. nagrada: Silvana Hrvatin – najljepši balkon 2007. MO Trsat 1. nagrada: Stanari Podpinjol 31a – najljepša oku}nica 2006. 2. nagrada: Ksenija Marion Kesi} – najljepša oku}nica 1. nagrada: Ankica Vujevi} – najljepša oku}nica 3. nagrada: Slovenski dom Bazovica – najljepša oku}nica 2. nagrada: Ivanka Sila – najljepša oku}nica 4. nagrada: Silvana Hrvatin – najljepša oku}nica 3. nagrada: Antun Jurjevi} – najljepša oku}nica 5. nagrada: Luki 14 (Jelena Omerovi} i Ružica Ivi}-Horvat) – najljep- ša zajedni~ka oku}nica 2007. 1. nagrada: Mirjana Teskera-Ibriks – najljepši balkon 1. nagrada: Silvreta Vidovi} – najljepša oku}nica 2. nagrada: Marijan Škerl – najljepša oku}nica 2008. 3. nagrada: Rozalija Mihel~i} – najljepši balkon 1. nagrada: Desanka Terpi} i stanari – najljepša oku}nica 2. nagrada: Željko Salopek – najljepša oku}nica MO Zamet 3. nagrada: Marija Majnari} – najljepša oku}nica 1. nagrada: Ismeta Bajrektarevi} – najljepši balkon 2005. 2. nagrada: Nada Skomerža, Marija Rovis, Elena Demarchi – naj- 1. nagrada: Milka Škara – najljepši balkon ljepši zajedni~ki balkon 2. nagrada: Adelhajda Vi~i} – najljepša oku}nica 3. nagrada: Zora Bogdan – najljepši balkon 566 Q Prilozi

4. nagrada: Jadranka Paleka – najljepša oku}nica 2006. 5. nagrada: Uroš Saki} – najljepša oku}nica, za stam. zgradu 1. nagrada: Sonja Fu}ak – najljepša oku}nica 2. nagrada: Brigita Crnogorac – najljepša oku}nica 2006. 3. nagrada: Nina Sovdat – najljepša oku}nica 1. nagrada: Sonja Racane – najljepša oku}nica 2. nagrada: Zora Bogdan – najljepša oku}nica 2008. 3. nagrada: Katica ^adež – najljepša oku}nica 1. nagrada: Elza Fu}ak – najljepša oku}nica 4. nagrada: Miroslava Cegladi – najljepša oku}nica 2. nagrada: Ruža Fu}ak – najljepša oku}nica 5. nagrada: Želimir Pilepi} – najljepši balkon 3. nagrada: Marica ^argonja – najljepša oku}nica 6. nagrada: Zvjezdana Turkovi} – najljepši balkon 4. nagrada: Zdravka Margan – najljepša oku}nica 5. nagrada: Davorka Feren~evi} – najljepša oku}nica 2007. 6. nagrada: Helena Legan – najljepša oku}nica 1. nagrada: Matilda ]ikovi} – najljepša oku}nica 2. nagrada: Biserka Pomazan – najljepša oku}nica MO Pe}ine 3. nagrada: Ivka Jovi} – najljepša oku}nica 2006. 4. nagrada: Marija Vrki} – najljepši balkon 1. nagrada: Asja Hekman – najljepša oku}nica 2. nagrada: Sonja Grdakovi} – najljepša oku}nica 2008. 3. nagrada: Nenad Talaji} – najljepša oku}nica 1. nagrada: Jerka Gluji} – najljepši balkon 4. nagrada: Mladen Margan – najljepša oku}nica 2. nagrada: Josipa Kal~i} – najljepši balkon, nagrada TZ Grada 5. nagrada: Nikola Vales – najljepša oku}nica 3. nagrada: stanari zgrade Bra}e Cetina 2 – najljepša oku}nica 6. nagrada: Drago Košak – najljepša oku}nica 4. nagrada: Jelena Afgan – najljepša oku}nica, stam. zgrade 7. nagrada: Anita ^ulinovi} – najljepša oku}nica 5. nagrada: Ljiljana ]ikovi} – najljepša oku}nica, detalj 1. nagrada: Lu~ana Pili} – najljepši balkon 6. nagrada: obitelj Ostoji} – najljepša oku}nica, detalj 2. nagrada: Snježana Mirkovi} – najljepši balkon 7. nagrada: Olgica Cetin – najljepša oku}nica, detalj 3. nagrada: Nika Pavlini} – najljepši balkon 7. nagrada: Zrinka Karjakovi} – najljepša oku}nica, detalj 1. nagrada: Vlasta Fu}ak – najljepši prozor MO Svilno 2007. 1. nagrada: Anita ^ulinovi} – najljepša oku}nica 2005. 2. nagrada: Stevo Hini} – najljepša oku}nica 1. nagrada: Mirjana ^abrijan – najljepša oku}nica 3. nagrada: Nikola Vales – najljepša oku}nica 2. nagrada: Smiljka Šoštari} – najljepša oku}nica 4. nagrada: Nenad Talaji} – najljepša oku}nica 2006. 1. nagrada: Nika Pavlini} – najljepši balkon 1. nagrada: Vedran Radi} – najljepša oku}nica 2. nagrada: Snježana Mirkovi} – najljepši balkon 2. nagrada: Modri} Franjo – najljepša oku}nica 2008. 3. nagrada: Mirjana ^abrijan – najljepša oku}nica 1. nagrada: Tomislava Deli} – najljepša oku}nica 2007. 2. nagrada: Vera Nenadich – najljepša oku}nica 1. nagrada: Tereza ^argonja – najljepša oku}nica 3. nagrada: Asja Hekman – najljepša oku}nica 2. nagrada: Marina Grgi} – najljepša oku}nica 4. nagrada: Renata Poropat – najljepša oku}nica 3. nagrada: Ivanka Lini} – najljepša oku}nica 1. nagrada: Draženka Šoi} – najljepši balkon 2. nagrada: ]ana Pili} – najljepši balkon 2008. 1. nagrada: Damjana Oluji} – najljepša oku}nica MO Bulevard 2. nagrada: obitelj Zeko – najljepša oku}nica 2005. 3. nagrada: Ružica Lali} – najljepša oku}nica 1. nagrada: obitelj U~ur – najljepša oku}nica 4. nagrada: Mirjana Jovanovi} – najljepša oku}nica 2. nagrada: obitelj Kavran – najljepša oku}nica, specijalna nagrada 5. nagrada: Šemso Avdovi} – najljepša oku}nica 3. nagrada: obitelj Karmeli} – najljepša oku}nica, specijalna nagrada 6. nagrada: Anka Fazekaš – najljepša oku}nica 4. nagrada: Erika i Boris Tepši} – najljepši balkon MO Pašac 5. nagrada: Željka Duki}-Srdo~ – za neprekidno dugogodišnje sudje- lovanje u akciji 2005. 6. nagrada: Maja Sorta-Listeš – za neprekidno dugogodišnje sudje- 1. nagrada: Ruža Fu}ak – najljepša oku}nica lovanje u akciji 2. nagrada: Biserka Križ – najljepša oku}nica 7. nagrada: Antun Gusej – za neprekidno dugogodišnje sudjelovanje 3. nagrada: Sonja Debeuc – najljepša oku}nica u akciji Prilozi Q 567

8. nagrada: Vasiljev Marica – za neprekidno dugogodišnje sudjelo- 3. nagrada: Marija Raduli} – najljepša oku}nica vanje u akciji 1. nagrada: Ingrid Brassi-Kurtini – najljepši balkon 9. nagrada: Zlatka i Veljko ^abrijan – za neprekidno dugogodišnje 1. nagrada: Caffe Bar Grand prix – najljepša terasa ugostiteljskog sudjelovanje u akciji objekta 10. nagrada: obitelj Nikoli} – za neprekidno dugogodišnje sudjelo- 2. nagrada: Bo}arski klub Škurinje – najljepša terasa ugostiteljskog vanje u akciji objekta 11. nagrada: obitelj Simoni} – za neprekidno dugogodišnje sudjelo- 1. nagrada: Tatjana Kova~i} – za dugogodišnji doprinos estetici naselja vanje u akciji 2. nagrada: Vazmoslav Margan – za dugogodišnji doprinos estetici 12. nagrada: Biserka Sinti} – za neprekidno dugogodišnje sudjelo- naselja vanje u akciji 1. nagrada: Ður|ica Jeluši} – zahvala za sudjelovanje 13. nagrada: Tatjana Peterkovi} – za neprekidno dugogodišnje su- 2. nagrada: Valerija Pokmajevi} – zahvala za sudjelovanje djelovanje u akciji 3. nagrada: Nevenka Krmpoti} – zahvala za sudjelovanje 14. nagrada: Ernestina Belan~i} – za neprekidno dugogodišnje su- 4. nagrada: Belushe Bijeli} – zahvala za sudjelovanje djelovanje u akciji 5. nagrada: Jasna Kal~i}-Šušak – zahvala za sudjelovanje 2006. MO Srdo~i 1. nagrada: Maja Sorta-Listeš – najljepša oku}nica 2. nagrada: Biserka Sinti} – najljepši balkon 2006. 3. nagrada: obitelj Nikoli} – najljepši balkon 1. nagrada: Željka Bravi} – najljepša oku}nica 4. nagrada: Janko Šepi} – najljepši balkon/prozor 2. nagrada: Jasminka Šiki} – najljepša oku}nica 5. nagrada: Albina Zoreti} – najljepši prozor 3. nagrada: Mirsada Džomba – najljepša oku}nica 2007. 1. nagrada: Branko Lali} – najljepši balkon 1. nagrada: obitelji Gusej i Vi|ak – najljepša oku}nica 2. nagrada: Kelima Beši} – najljepši balkon 2. nagrada: Neva Lenac – najljepši balkon 2007. 3. nagrada: obitelj Belan~i} – najljepši prozor Željka Bravi} – najljepša oku}nica, nagra|ena izvan konkurencije 2008. 1. nagrada: Nada Popovi} – najljepša oku}nica 1. nagrada: Zlatka i Veljko ^abrijan – najljepša oku}nica 2. nagrada: Zdravko Sušanj – najljepša oku}nica 2. nagrada: Maja Sorta-Listeš – najljepša oku}nica, specijalna na- 3. nagrada: Branko Lali} – najljepša oku}nica grada 1. nagrada: Bogdanka Živkovi} – najljepši balkon 3. nagrada: Marina Zrinski-Mlacovi} – najljepša oku}nica, specijal- 2. nagrada: Dušanka Bari~evi} – najljepši balkon na nagrada 4. nagrada: Biserka Sinti} – najljepši balkon 5. nagrada: Željka Duki}-Srdo~ – najljepši balkon, specijalna nagrada 6. nagrada: Erika i Boris Tepši} – najljepši balkon, specijalna nagrada 7. nagrada: Vojislav Ðuri} – najljepši prozor 8. nagrada: obitelj Belan~i} – najljepši prozor 9. nagrada: Marica Vasiljev – za dugogodišnje neprekidno sudjelo- vanje u akciji 10. nagrada: Silva i Jakov Karmeli} – za neprekidno dugogodišnje sudjelovanje u akciji 11. nagrada: Eugen Spirin – za neprekidno dugogodišnje sudjelova- nje u akciji 12. nagrada: Vjera Ku~an – za neprekidno dugogodišnje sudjelova- nje u akciji 13. nagrada: Marija Kandi} – za neprekidno dugogodišnje sudjelo- vanje u akciji 14. nagrada: Janko Šepi} – za neprekidno dugogodišnje sudjelova- nje u akciji MO ŠKURINJE 2008. 1. nagrada: Ljubinka Paravi} – najljepša oku}nica 2. nagrada: Biserka Gauš – najljepša oku}nica 7.13. Nagrade i priznanja za razvoj gradskog turizma

Nagrade i priznanja za postignu}a u razvoju rije~kog turizma 2007.

QGrad Rijeka osvojio je prvo mjesto u kategoriji Najboljih turisti~kih mjesta na Jadranu do 5 tisu}a ležaja u 2007. u akciji Turisti~ki cvijet – Kvaliteta za Hrvatsku koju provode Hrvatska radiotelevizija i Hrvatska gospodarska komora u suradnji s Institutom za društvena istraživanja Ivo Pilar, Ministarstvom mora, turizma, prometa i razvitka, Ministarstvom zašti- te okoliša, prostornog ure|enja i graditeljstva, Hrvatskom udrugom hotelijera i restoratera i Hrvatskim autoklubom.

QBritanski Sunday Times uvrstio je Rije~ki karneval me|u 24 najegzoti~nija doga|aja na svijetu 2007. Pod naslovom Party like it’s 2007 – the world’s most exotic events preporu~uje se posjet Rije~kom karnevalu kao najatraktivnijem doga|aju po~etkom godine. 2008. U ekološko-edukativnoj akciji Plavi cvijet u okviru projekta Volim Hrvatsku 2008. Rijeci je:

Qna nacionalnoj razini Hrvatska turisti~ka zajednica dodijelila diplomu Plavi cvijet za najure|eniji park – za Kazališni park

Qna županijskoj razini dodijeljeno je 1. mjesto u kategoriji ure|enosti pojedina~nih elemena- ta turisti~ke ponude za Kazališni park i Poštanski ured 51101 Rijeka na Korzu Nagrade Turisti~ke zajednice Grada Rijeke 2005. 1. Udruga Misli ja~e – Centar za djecu i mlade (za ekološku edukaciju mladih) 2. Najure|eniji Mjesni odbor, za doprinos izgledu grada – MO Zamet 3. Novoure|ena oku}nica – obitelj U~ur 4. Ure|ena i održavana oku}nica – Nikola Badurina 5. Originalno oblikovanje – Adelhajda Vi~i} 6. Najkreativniji balkon i prozor – Erika Tepši} 7. Doprinos ure|enju javne površine grada – Tatjana Denisjuk 8. Doprinos ure|enju Korza – Marija Šepi} i Josipa Šamani} 9. Ekološki osviješten Mjesni odbor – MO Bulevard, MO Pehlin, MO Podvežica i MO Srdo~i 10. Najure|ena terasa ugostiteljskog objekta – Caffe bar Ritz Prilozi Q 569

2006. 1. Najure|eniji Mjesni odbor – MO Pehlin 2. Novoure|ena oku}nica – Veljko Peloza, Vedran Radi} i Željka Bravi} 3. Najljepše ure|ena i održavana oku}nica – stanari Luki 32 4. Originalno oblikovanje oku}nice – Ankica Vujevi} 5. Najkreativniji balkon i prozor – Josipa Šamani} i Marija Šepi} 6. Doprinos ure|enju javne površine grada – Caffe bar Ritz 7. Doprinos ure|enju Korza – Radio Rijeka 8. Ekološki osviješten Mjesni odbor – MO Pehlin, MO Gornja Vežica i MO Srdo~i 9. Najure|ena terasa ugostiteljskog objekta – Caffe bar Hemingway 10. Akcija ^ovjek – Klju~ uspjeha – Marina Cossutta-Razumovi} (za djelatnicu godine u zra~nom prijevozu) 2007. 1. Najure|eniji Mjesni odbor – MO Srdo~i (za doprinos izgledu grada) 2. Najure|enija i održavana oku}nica – obitelj Gusej, obitelj Vi|ak i Danko Ti}ak 3. Originalno oblikovanje – Dubravka Naran~i} 4. Najkreativniji balkon – Mirjana Teskera-Ibriks 5. Najkreativniji prozor – Adelgisa Maruši} 6. Doprinos vizualnom identitetu grada – Caffe bar Ritz, Josipa Šamani} i Marija Šepi} 7. Ekološki osviješten Mjesni odbor – MO Gornja Vežica, MO Podmurvice, MO Pehlin i MO Srdo~i 8. Organizatori provedenih ekoloških akcija – Ronila~ki klub Preluk (za provedenu eko- lošku akciju) i Lu~ka kapetanija Rijeka (za provedenu ekološku akciju Eko Rijeka) 9. Doprinos ure|enju Korza – Croatia osiguranje d.d. Rijeka 10. Najure|ena terasa ugostiteljskog objekta – Bar-klub Teuta 11. Akcija ^ovjek – klju~ uspjeha Djelatnica godine u kategoriji Djelatnik prodaje i marketinga u turizmu – Vlatka Stani} Djelatnica godine u kategoriji Turisti~ki vodi~ – Sandra Barbiš Djelatnik godine u kategoriji Recepcijski djelatnik – Ronald Kostadin Djelatnik godine u kategoriji Konobar – Željko Vu~enovi} Djelatnica godine u kategoriji Kuhar – Mirjana Safi} Djelatni godine u kategoriji Prodava~ na benzinskoj pumpi – Velimir Nježi} Djelatnica godine u kategoriji Organizator putovanja – Ana Predovan-Brkari} Djelatnica godine u kategoriji Turisti~ki informator – Majda Lesi} 570 Q Prilozi

2008. 1. Najure|eniji Mjesni odbor – MO Drenova (za doprinos izgledu grada) 2. Najere|enija i održavana oku}nica – obitelj Jardas 3. riginalno oblikovanje – obitelj Žeravica 4. Najkreativniji balkon – Josipa Kal~i} 5. Najkreativniji prozor – Vojislav Ðuri} 6. Doprinos vizualnom identitetu grada – Caffe bar Ritz i Croatia osiguranje d.d. 7. Ekološki osviješten mjesni odbor – MO Drenova, MO Gornja Vežica, MO Grpci, MO Kantrida, MO Mlaka, MO Orehovica, MO Pehlin, MO Podmurvice i MO Srdo~i 8. Organizatori provedenih ekoloških akcija – Ronila~ki klub Preluk (za provedenu eko- lošku akciju) 9. Doprinos ure|enju Korza – Radio Rijeka 10. Najure|enija terasa ugostiteljskog objekta – Caffe bar Hemingway