Grad Rijeka Mandatno izvješ}e 2005.–2009. Izdava~: Grad Rijeka Za izdava~a: mr. sc. Vojko Obersnel Uredništvo: Doris Šajn, prof., Lea Stoiljkovi} Medved, prof., Smiljana Radovi}, prof. Glavna urednica: dr. sc. Nataša Zrili} Suradnici: odjeli gradske uprave, trgova~ka društva, ustanove, mjesni odbori i Turisti~ka zajednica Grada Rijeke Fotografije: Željko Stojanovi}, arhiva Grada Rijeke, Dražen Šok~evi}, Tomislav ^uveljak, Dean Miculini} Grafi~ka urednica: Vesna Rožman Lektorica i korektorica: Gordana Ožbolt Priprema i tisak: Tisak Zambelli, Rijeka 2009. CIP zapis dostupan u ra~unalnom katalogu Sveu~ilišne knjižnice Rijeka pod brojem 120214084 ISBN 978-953-7466-12-1 Grad Rijeka Mandatno izvješ}e 2005.–2009. Rijeka, o`ujak 2009. Uvodna rije~ Gradona~elnika 7 5.2. Odjel gradske uprave za komunalni sustav 376 Uvodna rije~ Predsjednice Gradskog vije}a 13 5.3. Odjel gradske uprave za provedbu dokumenata prostornog ure|enja i gra|enje 390 1. Rezultati lokalnih izbora i sustava odlu~ivanja u 5.4. Odjel gradske uprave za poduzetništvo 396 Gradu Rijeci 17 5.5. Odjel gradske uprave za odgoj i školstvo 404 1.1. Rezultati lokalnih izbora 2005. 19 5.6. Odjel gradske uprave za zdravstvo i socijalnu skrb 414 1.2. Izvješ}e o radu Gradskog vije}a u razdoblju 5.7. Odjel gradske uprave za kulturu 422 2005.–2009. 23 5.8. Odjel gradske uprave za sport i tehni~ku kulturu 432 1.3. ^lanovi Poglavarstva Grada Rijeke 39 5.9. Odjel za gradsku samoupravu i upravu 442 1.4. Izvješ}e o radu Poglavarstva Grada Rijeke 41 5.10. Odjel gradske uprave za financije 450 1.5. Pro~elnici odjela gradske uprave 47 5.11. Ured Grada 454 2. Grad Rijeka – okruženje i razvojni potencijali 49 5.12. Ured za unutarnju reviziju 462 2.1. Gospodarska slika Grada Rijeke 51 5.13. Ured za financijsko upravljanje i kontrole 2.2. Socijalna i demografska slika Grada Rijeke 65 Grada Rijeke 466 2.3. Socijalna politika Grada Rijeke 71 5.14. Zavod za informati~ku djelatnost 470 2.4. Grad Rijeka – projekti razvoja lokalne i mjesne 6. Trgova~ka dru{tva, ustanove i mjesni odbori samouprave 81 Grada Rijeke 479 2.5. Suradnja Grada Rijeke i civilnog sektora 91 6.1. Komunalna i trgova~ka društva s ve}inskom 2.6. Grad Rijeka partner u europskim i me|unarodnim vlasni~kim udjelom Grada Rijeke 480 projektima 97 6.2. Ustanove u kulturi 488 2.7. Promocija Grada Rijeke 109 6.3. Ustanove odgoja i obrazovanja 496 3. Financijski potencijali i imovina Grada Rijeke 123 6.4. Ustanove zdravstva i socijalne skrbi 504 3.1. Financijska slika sustava Grada Rijeke 125 6.5. Mjesni odbori 506 3.2. Prora~un Grada Rijeke 127 6.6. Javna vatrogasna postrojba 520 3.3. Imovina Grada Rijeke 131 6.7. Agencija za društveno poticanu stanogradnju 522 3.4. Modeli financiranja gradskih projekata 137 7. Prilozi 525 4. Realizacija strateških projekata Grada Rijeke 147 7.1. ^lanovi Vije}a nacionalnih manjina 526 4.1. Raspetljavanje rije~koga prometnog ~vora 149 7.2. Vije}nici mjesnih odbora 528 4.2. Nastavak razvoja komunalne infrastrukture 183 7.3. Javna priznanja Grada Rijeke 534 4.3. Revitalizacija starih industrijskih prostora – 7.4. Stipendisti Grada Rijeke 537 razvoj novog poduzetništva 209 7.5. Nagrade i postignu}a u obrazovanju 544 4.4. Unapre|enje zdravstva i socijalne skrbi 223 7.6. Nagrade Zaklade Sveu~ilišta u Rijeci 552 4.5. Novi stanovi za gra|ane Rijeke 235 7.7. Nagrade i postignu}a u podru~ju kulture i 4.6. Ulaganje u znanje mladih 249 umjetnosti 553 4.7. Stvaranje uvjeta za novu kulturnu scenu 275 7.8. Nagrade i postignu}a u sportu 556 4.8. Grad u kojem uživaju Rije~ani i gosti 287 7.9. Nagrade i postignu}a u tehni~koj kulturi 560 4.9. Razvoj sporta i rekreacije 317 7.10. Nagrade za ostvarenja u zdravstvu i socijalnoj skrbi 562 4.10. Pove}anje efikasnosti gradskog sustava 347 7.11. Nagrade volonterima 563 5. Izvješ}a odjela gradske uprave 357 7.12. Nagrade MO – Birajmo najljepšu oku}nicu, 5.1. Odjel gradske uprave za razvoj, urbanizam, balkon i prozor 564 ekologiju i gospodarenje zemljištem 358 7.13. Nagrade i priznanja za razvoj gradskog turizma 568 Uvodna rije~ Gradona~elnika ve redove pišem s osje}ajem zadovoljstva zbog dobro obavljena posla. OKada bih jednom rije~ju trebao opisati što se s Rijekom doga|alo u po- sljednje ~etiri godine, ta bi rije~ svakako bila – promjene. Kakve promjene? Jer nije ih lako vidjeti kada ste u njima svaki dan, kada za njih živite i radite, kao što roditelji najmanje vide kako njihovo dijete raste i mijenja se. Siguran sam da je promjena mnogo, i da se odvijaju u dobrom smjeru. Samo iznimno cini~an promatra~ rekao bi da se ništa ne doga|a, a na takve ovdje ne}u potrošiti ni retka. Vjerujem da je moja osobna vizija prepoznata: izbalansiran razvoj u svim bitnim segmentima, s tim da }e objektivan promatra~ primijetiti kako je naglasak pro- teklih godina bio na pouzdanome komunalnom sustavu te kapitalnim objektima i projektima kulture i sporta. Razlog je takvu odabiru prioriteta taj što je jednodimenzionalan razvoj Rijeke u proteklim desetlje}ima u tim segmentima ostavio prazninu koju je svakako treba- lo ispuniti da bi se naš grad doista mogao nazvati gradom! No one najvažnije promjene nisu opipljive – promjene svijesti i vizija. ^ija svijest i ~ije vizije? Naravno da mogu krenuti od svojih osobnih, no to me u ovom trenutku pretjerano ne zanima. Mislim prije svega na gra|ane Rijeke, njihovu rastu}u svijest o gradu koji se mijenja, postaje bolji i potpuniji. 8 Q Uvodna rije~ Gradona~elnika O gradu koji više nije samo mjesto rada i spavanja, nego mjesto života, zabave, ugode, maštanja, kupovanja. O gradu u kojem se ugodno živi i u koji se rado dolazi. Govorim o svijesti o jednoj novoj Rijeci. Na~in života Zapo~nimo ležerno. Ure|ivanje Staroga grada, budu}i arheološki park i novo spektakularno nalazište uz Kosi toranj unijeli su pot- puno novo zna~enje i život u, ne tako davno, derutnu ~etvrt koju smo ~esto zaobilazili ako je to bilo mogu}e. Nekoliko šetnji Molo Longom uz atraktivnu zgradu novoga Putni~kog terminala otvorili su potpuno novu per- spektivu i doživljaj strogoga gradskog središta, na moru. Iznimno ostvarenje, Aula Ivana Pavla II., Atletska dvorana i gradski Planetarij te naznake preobrazbe na podru~ju budu}eg Muzeja moderne i suvremene umjetnosti, govore nam da je Rijeka po svojim obilježjima, ali i na~inu na koji doživljavamo grad, zakora~ila u novo doba. Tower centar postao je prepoznatljiva trgova~ka meka širom regije pa i ~itave Hrvatske, ~ime je Rijeka zauvijek napustila eru u kojoj je Trst bio gradski opskrbni centar. Sportski centar Zamet dobiva završne konture, a sadržaji koje }e udomiti, uz, dakako, sportske, potpuno }e promijeniti na~in funkcioniranja ovoga dijela grada. I posljednji, a možda i najvažniji, svakako su Bazeni Kantrida koje nipošto ne želim svrstati samo pod sport. Energija vrhunskoga sportskog doga|anja – Europskoga pliva~kog prvenstva, ali i svakodnevno bavljenje spor- tom stotina djece koja se novim bazenima koriste kao svojim vlastitim igralištem, pokazuje kako se stvara nova vrijednost. Vrijednost kvalitete svakodnevnog života gra|ana. Ljudsko lice grada Socijalni program Grada Rijeke uklju~uje 14.804 gra|ana, što je više od 10% stanovništva. Takav sveobuhvat- ni program jedan je od najja~ih u Hrvatskoj, uza znatno višu razinu socijalne zaštite od one koju nudi država. Neprestano prate}i nerazmjeran rast troškova života u odnosu na rast mirovina, pove}avamo cenzuse, ~ime se aktivno brinemo za standard naših umirovljenika. Otvorena su i ~etiri nova kluba za starije osobe i umirovljenike: Srdo~i, Drenova, Krimeja i Trsat. Roditelje bez sumnje raduju donacije za novoro|en~ad, vrti}i koje sufinanciramo u prosjeku s ~ak 70% od tr- žišne cijene, te besplatan produženi boravak u osnovnim školama. Izgradili smo 124 stana i zapo~eli izgradnju još 80 stanova na Rujevici te realizirali natje~aj za projekt stanogradnje na Drenovi i Škurinjskom Plasu, ~ime znatno utje~emo na regulaciju cijena na tržištu stanova. Financiramo brojne programe iz podru~ja zdravstvene prevencije i psihosocijalne pomo}i. Uvodna rije~ Gradona~elnika Q 9 Život u Rijeci svojim se standardom doista bitno razlikuje od drugih hrvatskih gradova, i na to sam otvoreno ponosan. Kvaliteta za sve Nastavili smo marljivo graditi oku nevidljive, ali bitne gradske temelje. Kontinuiranim ulaganjem u vodoopskrbu jedini smo u Hrvatskoj postigli da gubici budu ispod 20%, na razini Europske unije. Cjevovodi na podru~ju Grobnika, povezivanje vodosprema Kozala i Streljana te rekonstrukcija sustava na podru~ju Kantride znatno su povisili kvalitetu i pouzdanost vodoopskrbe grada. Projektom vodoopskrbe otoka Krka i izgradnjom sustava odvodnje Grobnika napravili smo zna~ajan iskorak prema integraciji komunalne infrastrukture na regionalnoj razini. Impresivnih 215 kilometara plinske mreže i dolazak prirodnog plina podaci su koji govore sami za sebe, a ekološka javna rasvjeta zna~ajno je smanjila potrošnju elektri~ne energije i svjetlosno zaga|enje. Uz ove uspjehe, ne}u prikrivati nešto što }e mnogi opisati kao neuspjeh, a to je rije~ki promet. Trebamo biti realni i svjesni da nam se u borbi za kvalitetniji promet suprotstavlja mo}an protivnik – stvarnost. Živimo u uvjerljivo najguš}e naseljenom gradu u Hrvatskoj, na strmom terenu, gotovo u potpunosti izgra|enom, tako da nema jednostavnih rješenja. Rije~ke je ulice nemogu}e širiti, broj automobila posljednjih se godina gotovo udvostru~io i svi koji misle da postoje brza i jeftina rješenja, obi~ni su demagozi, a ja to ne želim biti! Uložili smo zaista mnogo u standard javnog prijevoza, kupljeno je 66 novih autobusa, uvedene su nove linije.