Mandatno Izvje{}E 2001.– 2005. Izdava~Izdava~: Grad Rijeka

Grad Rijeka – Mandatno izvje{}e 2001.– 2005. Izdava~Izdava~: Grad Rijeka

Za izdava~aizdava~a: mr. sc. Vojko Obersnel

UrednicaUrednica: dr. sc. Nataša Zrili}

Suradnici: Odjeli gradske uprave, Ivan [arar (Manufaktura Rijeka)

FotografijeFotografije: Arhiva Grada Rijeke, @eljko Stojanovi}

Grafi~ka urednicaurednica: Vesna Ro`man

Lektorica i korektoricakorektorica: Gordana O`bolt

Priprema i tisaktisak: Tisak Zambelli, Rijeka Grad Rijeka Mandatno izvje{}e 2001.– 2005.

Grad Rijeka, 2005. 4

CIP - Katalogizacija u publikaciji Sveu~ili{na knji`nica Rijeka UDK 352(497.5-2 Rijeka) ”2001/2005” Grad Rijeka. Gradska uprava (Rijeka) Grad Rijeka: mandatno izvje{}e: 2001.-2005. // urednica Nata{a Zrili}/. - Rijeka: Grad Rijeka, 2005. - 304 str.: ilustr. u bojama, graf. prikazi u bojama; 27 cm ISBN 953-96229-7-2 1. Zrili}, Nata{a 5

Kazalo

Uvodna rije~ Gradona~elnika ...... 6 Uvodna rije~ Predsjednika Gradskog vije}a ...... 12 Rezultati lokalnih izbora 2001. godine ...... 16 Izvje{}e o radu Gradskog vije}a u razdoblju 2001.–2005. godine...... 18 ^lanovi Poglavarstva Grada Rijeke ...... 28 Izvje{}e o radu Poglavarstva Grada Rijeke ...... 29 Pro~elnici odjela gradske uprave ...... 31

1. Rije~ko okru`enje ...... 32 2. Grad Rijeka – projekti razvoja lokalne samouprave ...... 58 3. Grad Rijeka partner u me|unarodnim projektima ...... 78 4. Me|unarodna promocija Grada Rijeke i protokolarne aktivnosti ...... 86 5. Imovina gra|ana Grada Rijeke ...... 94 6. Prora~un Grada Rijeke i novi oblici financiranja ...... 100 7. Strate{ki projekti Grada Rijeke ...... 112

Odjeli gradske uprave ...... 126 1. Odjel gradske uprave za razvoj, urbanizam, ekologiju i gospodarenje zemlji{tem ...... 128 2. Odjel gradske uprave za komunalni sustav ...... 156 3. Odjel gradske uprave za poduzetni{tvo ...... 182 4. Odjel gradske uprave za odgoj i {kolstvo ...... 204 5. Odjel gradske uprave za zdravstvo i socijalnu skrb ...... 228 6. Odjel gradske uprave za kulturu ...... 240 7. Odjel gradske uprave za sport i tehni~ku kulturu ...... 250 8. Odjel za gradsku samoupravu i upravu ...... 264 9. Ured Grada ...... 274 10. Zavod za informati~ku djelatnost ...... 279

Prilozi ...... 283 Udruge nacionalnih zajednica i manjina ...... 285 Mjesni odbori Grada Rijeke ...... 285 Stipendisti Grada Rijeke ...... 286 Nagrada Grada Rijeke ...... 291 Nagrade – sport ...... 293 Nagrade – kultura i umjetnost ...... 301 Nagrade – {kolstvo ...... 303 Nagrade – poduzetni{tvo ...... 303 6 UVODNA RIJE^ GRADONA^ELNIKA

Uvodna rije~ Gradona~elnika

Grad koji se mijenja – grad koji raste i `ivi

Rijeka se svakoga dana mijenja pred na{im o~ima.

Raste, razvija se, ubrzava korak, sve je ljep{a, kao {to i pristaje pravoj dami, a ona to svakako jest!

Odabrati klju~ne trenutke iz ~etiri godine `ivota takve dinami~ne dame, zaista nije lako, stoga sam se, za gradona~elnika, poslu`io netipi~nom metodom – top- -ljestvicom!

Tu ljestvicu ne treba shvatiti kruto ni doslovno, ta je ljestvica ponajprije rezultat moje subjektivne procjene, ali i postoje}eg zadovoljstva i budu}eg uzbu|enja koje }e pojedini projekti izazvati. Redoslijed na njoj nije najbitniji. Bitno je da u njoj u`ivate, kao i u pravim top-ljestvicama dobre glazbe. Ako osjetite radost zbog uspje{nih i lijepih trenutaka na{ega grada, i moje }e zadovoljstvo biti ve}e!

Prije nego {to krenem s ljestvicom, osvrnut }u se na posjet pape Ivan Pavla II. na{em gradu, koji je obilje`io protekli mandat. Taj je doga|aj opisan i vrednovan bezbroj puta, stoga se ne}u zadr`ati na brojkama i ~injenicama, niti na neizbrisivomu moralnom tragu koji je Papa ostavio u svakom od nas.

Za mene taj doga|aj zna~i novi po~etak za Rijeku. Rijeku koja je potvrdila svoju gostoljubivost, ulju|enost i zavidnu organizacijsku sposobnost. Rijeku ~ije je gra|ane pomalo i iznenadilo koliko je lijepa Riva prepuna ljudi, sa sredi{tem grada bez prometa, s bezbrojnim gostima koji uìvaju u ljepotama koje sami mo`da i ne zamje}ujemo. I, naravno, Rijeku koja }e u nizu razvojnih projekata teìti da postane druk~iji grad; upravo onakav kakav je bio za posjeta Svetog Oca. UVODNA RIJE^ GRADONAÊLNIKA 7

1. Rijeka Gateway projekt

Prvi me|u projektima svakako je Rijeka Gateway projekt koji je zaìvio potpisivanjem Ugovora o kreditu sa Svjet- skom bankom u srpnju 2003. godine. Ovaj kompleksan zahvat rje{ava niz gradskih problema odjednom, ali otvara i nove, nikad upotrijebljene mogu}nosti. Rijeka je grad koji je tijekom povijest svjesno `rtvovao svoju obalu i mediteranski duh luci i industriji. No taj duh i pretjerivanja mogu tvrditi da, nakon zavr- No}u je jednako ìvo – Rijeka je do- njegova potreba da se ìvi uz more i s {etka Rijeka Gateway projekta, vi{e ni{ta ìvjela pravu malu renesansu no}nog morem, nikada nije nestao. Rijeka Gate- ne}e biti isto. ìvota. No postoje}im stanjem ne treba way u isto vrijeme rje{ava problem biti potpuno zadovoljan. Uz poticanje modernizacije ponovno zahuktale luke najboljih kulturnih i zabavnih programa, i dugo o~ekivani povratak grada moru 2. Srednjoeuropski grad s te kreiranje novih, rije~ki }e no}ni ìvot u punom zna~enju. Kilometri obale, u mediteranskom du{om postati nezaobilazan dio kulturne i turis- strogom sredi{tu grada, otvorit }e se ti~ke ponude. javnim i komercijalnim sadràjima, ali i Rijeka je grad koji se vra}a moru. Ure|uje se i Stari grad, a mnogi su gra|anima poduzetnicima. Bez imalo Upravo se tako na{ grad ~esto opisuje prvi put otkrili bogatstvo rije~ke srednjo- u zadnje vrijeme. Mnogi primje}uju da europske arhitekture, posebice indus- je Rijeka izmijenila izgled i oìvjela na uli- trijske ba{tine. cama, trgovima, {etali{tima, fontanama. Poput drugih mediteranskih gra- Osobno sam se zalagao da se omo- dova, Rijeka kona~no na Gatu Karoline gu}i uporaba terasa tijekom cijele godi- Rije~ke ima barem dio rive otvoren grane i drago mi je {to je to urodio plodom. |anima i turistima. Takav ugo|aj poseb- Na ure|enom i uvijek uùrbanom Kor- no je nagla{en u danima Fiumanke i zu, kao i na rivi, mnogobrojne terase sajma Nautike, kada rije~ka luka ugosti pozivaju na trenutke opu{tanja. stotine jedrilica. 8 UVODNA RIJE^ GRADONAÊLNIKA

Rijeka, dakle, mijenja svoje lice i vra- Taj }emo dio grada prepustiti znanosti, }a se moru. Budite sigurni da }e nekad studentima i sveu~ili{tu – odnosno, nezamisliva {etnja Molo longom za koju Sveu~ili{nom kampusu, svjesni da u godinu biti jednako uobi~ajena kao i {et- promjenama koje su pred nama, klju~no nja Korzom. mjesto imaju upravo mladi, visokoobra- zovani ljudi.

3. Sveu~ili{ni kampus i nova Taj trsatski centar znanosti ili "akro- bolnica pola znanja”, kako kaè akademik Boris Maga{, dat }e novu kvalitetu ìvota i Rije~anima se ostvarila velika èlja – studiranja u Rijeci. izborili smo se za povrat zemlji{ta Na istom }e mjestu niknuti i nova vojarne na Trsatu! Tako je Rijeka postala Sveu~ili{na bolnica, koja }e, za sve one gotovo potpuno demilitarizirani grad. kojima je potrebna pomo} vrhunskih lije~nika, suvremene medicinske znanosti i tehnologije, biti od neprocjenjive vrijednosti.

4. Na ~vrstim temeljima

Promjena koja nam se u zadnje vrijeme sigurno odve} ne svi|a, jesu kilo- leko, Rijeka }e biti spremna primiti nov, metri raskopanih ulica. Razlog je inten- jeftiniji i ekolo{ki prihvatljiviji zemni plin. zivna plinofikacija grada. Dokapita- Modelom dru{tveno poticane stano- lizacija Komunalnoga dru{tva Energo gradnje, 207 rije~kih obitelji uselilo se omogu}ila nam je da u samo 4 godine u novi dom. Grad je Sveu~ili{tu darovao obnovimo cjelokupnu gradsku plinsku zemlji{te na Drenovi gdje je po~ela iz- mreù, a to zna~i vi{e do 100 kilome- gradnja 90-ak stanova za znanstvenike. tara novoga plinovoda. @ivot nam u ovom trenutku zbog toga sigurno nije U protekle smo ~etiri godine zaista bolji, ali kada radovi zavr{e, a to nije da- mnogo uloìli i u ~isto}u mora. Rijeka UVODNA RIJE^ GRADONAÊLNIKA 9

je danas prvi hrvatski grad na moru koji 5. Grad po mjeri svakog ~ovjeka u potpunosti kontrolira izljev otpadnih Socijalni program Grada Rijeke nami- voda u more. U tome najve}e zna~enje jenjen najugroènijim sugra|anima, ima projekt kanalizacije zapadnoga di- prepoznatljiv je i u Hrvatskoj i izvan nje. jela grada. Dovr{etkom toga projekta, i Taj sveobuhvatni program socijalne skrbi zapadni je dio grada povezan na sre- uvelike nadma{uje standard socijalne di{nji ure|aj za pro~i{}avanje otpadnih za{tite koju pruà dràva. Kriteriji pri- voda na Delti. Rezultati su odmah bili hoda za ostvarivanje prava iz socijalne vidljivi. Prema ispitivanjima nadle`nih skrbi po ~lanu obitelji, daleko su najvi{i slu`bi, rije~ko je more, nakon dugo go- od svih velikih hrvatskih gradova. Proces dina, pogodno za kupanje. kacije izme|u gra|ana i gradske uprave, decentralizacije omogu}io nam je po- kao mjere istinske otvorenosti gradske Razvoj komunalnog sustava zaista bolj{anje standarda i u osnovnom {kol- vlasti. Iskustvo chata i redovitih susreta nas ispunjava ponosom, no tog, naj~e{- stvu, primarnoj zdravstvenoj za{titi i us- s gra|anima, na vlastitoj mi je koì po- }e skrivenoga i nevidljivog napretka, tanovama socijalne skrbi. Rijeka zaista kazalo koliko uzbu|enja i odgovornosti ~esto nismo svjesni. Mnogo su vidljiviji daje vi{e! Jo{ vi{e bismo dali kada bi donosi izravna komunikacija. rezultati gradskoga socijalnog pro- proces decentralizacije i ja~anja lokalne grama. samouprave tekao brè. 6. Muke po prometu Uz odgovorno upravljanje gradskom imovinom i jedan od najniìh prireza u Neki su ~vorovi, napose oni promet- Hrvatskoj, dobrobit gra|ana jasno je ni, i dalje prili~no ~vrsti. Za njihovo ot- mjerljiva najjeftinijom sindikalnom po- petljavanje treba vremena i strpljenja. tro{a~kom ko{aricom u Hrvatskoj te naj- Ali svaki, pa i najve}i put, po~inje prvim ve}om pokrivenosti tro{kova ìvota pro- koracima. Izgra|ene su dvije garaè, a sje~nom pla}om upravo u Rijeci! gradi se i tre}a. "Petica" se na Drenovu penje novom prometnicom, a na rije~ke Posebno sam ponosan na gradski ulice stiè novih 28 autobusa. "Pametni" portal www.rijeka.hr koji od svoga po- semafori svakako }e ubrzati njihov pro- ~etka do danas biljeì stalan rast posjeta. laz kroz kriànja. [iri se Osje~ka ulica, a Iznimno sam zadovoljan i projekti- toliko potreban, novi autobusni kolo- ma ~iji je cilj razvoj dvosmjerne komuni- dvor gradit }e se na zapadnoj @abici. 10 UVODNA RIJE^ GRADONAÊLNIKA

bala posluìti za Mediteranske igre, za turizam 2003. Rijeka je, kaù, grad nisu uzaludni. koji niste o~ekivali. Zaista, turizam nije rije~ koju ste, do prije nekoliko godina, U odnosu prema 2001. godini, ula- vezivali uz Rijeku. Ali danas vi{e nije rijet- ganja u sport iz gradskog su se prora- kost vidjeti grupe turista na Korzu, o ~e- ~una pove}ala za ~ak 150%. Ure|ujemo mu svjedo~e podaci Turisti~ke zajednice igrali{ta i dvorane, a novi bazen, za koji o stalnom porastu broja turista i no}enja. je stigla i gra|evinska dozvola, te nova Gradi se, iako ne onako brzo kako bih Svjestan sam da jo{ mnogo toga tre- ja to èlio, i cesta D-404 od kontejner- ba u~initi u razvoju gradskoga turizma. skoga terminala do zaobilaznice koja Iskustvo uspjeha poput Rije~kog karne- produùje kroz Dragu. vala i Fiumanke, uvjeravaju me da smo na dobrom putu. Zadovoljan sam, me- I, naravno, Rijeku i Zagreb kona~no |utim, {to se nakon Bonavije, preure|u- povezuje autocesta, nadam se uskoro ju hoteli Jadran i Neboder te Costabella, u punom profilu. Iako jo{ nije razrije{en a stvoreni su i uvjeti za izgradnju jo{ jed- u ~etiri mandatne godine, svakodnevni nog, toliko potrebnog, novog hotela. je rije~ki prometni ~vor barem malo popustio. sportska dvorana, s papira uskoro pre- Vaàn dio kvalitetne gradske turisti~- laze na Kantridu i Zamet. ke ponude, kojoj moramo posvetiti posebnu pozornost, jesu kulturni programi. 7. Srcem za sport Njihov dovr{etak unijet }e nov polet u neupitan sportski duh na{ega grada. Sportska izreka kaè da "nije bitno ne Dodatni poticaj svakako su izvrsni, vr- biti sru{en, bitno je svaki put ustati" ili, hunski rezultati rije~kih sporta{a, na koje u poznatijoj verziji: "Krepat, ma ne mo- sam posebno ponosan. lat".

Svi smo bili razo~arani i tu`ni {to 8. tu-RI-zam nismo dobili Mediteranske igre. Ali postali smo svjesni goleme energije gra- Kandidatura za mediteranske igre |ana, kao i njihovih `elja i potreba za donijela je Rijeci novu dimenziju. Prepoz- novim sportskim objektima. Stoga pro- nali su je i europski turisti~ki novinari jekti za sportska borili{ta koja su tre- koji su Rijeci dodijelili nagradu Zasluge UVODNA RIJE^ GRADONA^ELNIKA 11

Uporaba prostora industrijske ba{- voljstvo. Siguran sam da }e idu}i sastav tine za vrijeme Rije~kih ljetnih no}i, defi- gradske vlasti nai}i na plodno tlo na{ega nitivno je odagnala sumnju u njihovu ~etverogodi{njeg rada. iskoristivost kao nositelja budu}ega kul- Rijeka je nesumnjivo grad koji se turnog razvoja grada. Me|unarodno pri- mijenja, raste i ìvi, a sve bi to bilo ne- znati Festival malih scena i Biennale cr- mogu}e bez Rije~anki i Rije~ana i njiho- teà u novim su izdanjima potvrdili svoj ve podr{ke, na ~emu im kao gradona- ugled. Vrhunac kulturnog uzbu|enja ~elnik osobno zahvaljujem. svakako pripada svjetskom festivalu lutkara – UNIMA 2004 Rijeka. Nezapam- }eno zanimanje gra|ana, rasprodane * Ljestvicu ostavljam otvorenom i prepu{tam je vama. Neka je svatko od vas iskoristi onako predstave i ìvost na gradskim ulicama, kako misli i osje}a. nikoga nisu ostavili ravnodu{nim.

Oìvjela kulturna scena traì nove Mr. sc. Vojko Obersnel prostore. Zasigurno }e ih na}i i u novoj zgradi Muzeja moderne i suvremene umjetnosti, novoj zgradi Gradske knji`- nice i Kulturnom centru u Harteri. Kolika su to ulaganja najbolje govori podatak 9. Novo lice rije~ke kulture da su u 2005. izdvajanja za kulturu ~ak Promjene su se u proteklim godina- 173 posto ve}a u odnosu prema prvoj ma osjetile osobito na rije~kim daskama godini mandata. koje ìvot zna~e, ali i na kulturnoj pozornici op}enito. Dolazak agilne Mani Go- 10.* tovac na ~elo HNK Ivana pl. Zajca, doka- zao je, po tko zna koji put, da kombi- Na samom kraju èlim zahvaliti svim nacija stru~nosti i smjelosti uvijek donosi ~lanicama i ~lanovima Gradskog vije}a, rezultate. Kontroverzna programska kon- Poglavarstvu Grada Rijeke i zaposleni- cepcija i vi{e no uspje{no upravljanje pu- cima gradske uprave na potpori, razu- blicitetom, unijeli su opipljivu ìvost me- mijevanju, ali i kritikama. Suradnja koju |u rije~ke kulturne krugove. smo ostvarili pruìla mi je iskreno zado- 12 UVODNA RIJE^ PREDSJEDNIKA GRADSKOG VIJE]A

Uvodna rije~ Predsjednika Gradskog vije}a

Iako je posjet Svetog Oca 2003. godine zasjenio mnoge druge doga|aje, za kraj jednoga ~etverogodi{njeg mandata prigoda je progovoriti o postignu}ima Rijeke i budu}im planovima te o radu Gradskog vije}a kao predstavni~kog tijela njezinih gra|ana. S ponosom isti~emo da je Rijeka dobro organiziran grad koji nastoji u ne ba{ idealnim gospodarskim uvjetima u Hrvatskoj obavljati djelatnosti iz svoga djelokruga najbolje {to se mo`e, ~uvaju}i svoju razvojnu i socijalnu funkciju.

Ne treba pre{utjeti ozbiljnost trenutka u kojem se Hrvatska nalazi na putu u Europsku uniju, izlo`ena svim izazovima koje taj put sa sobom nosi. To bitno odre|uje i okvire u kojima `ivi i ovaj grad. Posljedice rata, privatizacija i pretvorba, konsolidacija gospodarskih subjekata te u vezi s tim negativne posljedice – nezaposlenost, odljev kvalitetnih mladih kadrova, relativna tehnolo{ka zaostalost – ostavile su dubok trag na cjelokupan gospodarski sustav, ali i na pojedina~ne sudbine na{ih ljudi.

Kao predsjednik Gradskog vije}a, nastojao sam da prestavni~ko tijelo obavi sve funkcije koje po propisima ima. Raspravljali smo o mnogim temama va`nim za na{e sugra|ane i donijeli niz odluka. Aktualni satovi bili su posebno zanimljivi jer su ~lanovi Gradskog vije}a preko tog instituta izravno poticali rje{avanje mnogih problema koji mu~e gra|ane.

Prva, konstituiraju}a, sjednica ovog saziva Gradskog vije}a odràna je 19. lipnja 2001., nakon izbora odrànih 20. svibnja 2001. godine. Strana~ki sastav Gradskog vije}a bio je {arolik, a i mijenjao se u ove ~etiri godine. Na konstituiraju}oj sjednici, za predsjednika je izabran mr. sc. @eljko Glavan, a za gradona~elnika mr. sc. Vojko Obersnel. Rezultati izbora 2001. pokazali su da gra|ani èle raznolik sastav svojeg vije}a, {to je najbolji odraz politi~kog pluralizma koji vlada u Rijeci. UVODNA RIJE^ PREDSJEDNIKA GRADSKOG VIJE]A 13

Nakon po~etne faze prilago|avanja, rad Gradskog vije}a tijekom ovog mandata tekao je u uobi~ajenoj kolote~ini jednoga politi~ki normalnog vremena. Spomenut }u samo neke odluke koje smo donijeli.

Za Grad Rijeku bilo je va`no {to prije uskladiti na{e akte sa zakonima koji ure|uju prava nacionalnih manjina. To smo u~inili vrlo brzo, nakon ~ega je za`ivio rad Vije}a nacionalnih manjina i njihove koordinacije. Znamo da u Rijeci `ive pripadnici brojnih naroda i da je to na ovom prostoru uvijek bilo osjetljivo pitanje.

Prije nekoliko dana bili smo svjedoci realizacije zaklju~ka Gradskog vije}a o povratu vojarne Trstat Gradu Rijeci, ~ime su otvorene neslu}ene mogu}nosti za razvoj znanosti i op}enito za razvoj grada. Nakon gotovo osam desetlje}a, ponovno je jedan od najvrednijih prostora u gradu dan na upravljanje gra|anima.

U ovom sazivu, odlukom Vije}a, sjednice je prenosila lokalna televizija, {to je o~ito bio pravi potez jer se pokazalo da su gra|ani veoma zainteresirani za rad svoga predstavni~kog tijela. Naime, time je Rije~anima omogu}eno da prate rad gradskih vije}nika.

U lipnju 2002. donijeta je odluka o kandidaturi za XVI. mediteranske igre 2009. godine. Na àlost, nismo uspjeli u nakani da pokaèmo kako Rijeka moè organizirati i tako velike sportske priredbe. Mo`da iz toga treba izvu}i pouku da se u bitci s kapitalom i politi~kim igrama treba ubudu}e druk~ije postaviti. Trebali smo biti svjesni da nam je "protivnik" ~lanica Europske unije, zemlja s jakim utjecajem na Sredozemlju. Ipak su Rijeka i Hrvatska postupkom kandidiranja promid`beno dobile jer su se mnoge zemlje upoznale s ljepotama i mogu}nostima na{e zemlje. 14 UVODNA RIJE^ PREDSJEDNIKA GRADSKOG VIJE]A

U 2002. godini smo napokon uspjeli pla}e djelatnika u kulturi podignuti na razinu dostojnu tih ustanova. Time smo kao Gradsko vije}e, u ovom sazivu, pokazali kako doista `elimo da nam grad bude kulturno sredi{te. Ujedno treba odati priznanje samim djelatnicima u kulturi koji su uporno upozoravali na svoj nedopustiv status.

Odlukom o prodaji udjela u Komunalnom dru{tvu Energo stranom kapitalu, napravili smo svojevrstan pionirski korak. Budu}nost }e pokazati jesmo li bili u pravu. Budu}i da je to bio ulazak u ne{to nepoznato, razumljive su bile i dvojbe koje su se pojavile u odre|enog broja vije}nika, osobito nakon nekontroliranog ulaska stranog kapitala u velika dr`avna poduze}a poput HT-a INA-e i drugih.

Donesen je i Prostorni plan Grada Rijeke, ali, na `alost, ne i Generalni urbanisti~ki plan, kao jedan od najva`nijih dokumenata. Uz objektivne pote{ko}a koje proizlaze iz zakonskih propisa, moraju se priznati i odre|ene subjektivne slabosti. Nadam se da }e i taj plan uskoro biti donesen.

Treba priznati i sporost u imenovanju ulica. Unato~ brojnim inicijativama, malo se ideja realiziralo u ovom razdoblju. Ipak, jedna gradska ulica dobila je ime po Marinu Jakomini}u, hrvatskom branitelju i zapovjedniku Specijalne jedinice Policijske uprave Rijeka, ~ime je udaren temelj odavanja posebne po~asti na{im sugra|anima koji su u Domovinskom ratu dali svoj `ivot za slobodu Hrvatske i Grada Rijeke.

Posjet Svetog Oca 2003. godine svakako je doga|aj koji je obiljeìo proteklo razdoblje, a koji je iznimno zna~ajan za na{ grad. ôvjek koji je ne samo poglavar Katoli~ke crkve nego i jedan od najve}ih moralnih autoriteta dana{njice, ujedinio je sve Rije~ane u ideji mira, suìvota i ljudskosti. Tih smo dana bili sredi{te svijeta. Ako mogu na tren, kao prvi me|u jednakima u Vije}u, biti emotivan, re}i }u da smo izabarana generacija Rije~ana koja je to doìvjela. Lijepo je, da ne kaèm uzvi{eno, bilo biti Rije~aninom tih dana.

Drugi doga|aj koji svakako treba spomenuti, zavr{etak je moderne ceste prema Zagrebu 2004. godine. Cesta koja je za generacije bila tek cesta zvana ~e`nja, napokon je postala stvarnost, otvoriv{i neslu}ene mogu}nosti za razvoj Rijeke, posebno rije~koga prometnog pravca, i revitalizaciju rije~ke luke. Kada sam se, UVODNA RIJE^ PREDSJEDNIKA GRADSKOG VIJE]A 15

kao gimnazijalac, vozio prvim kilometrima te autoceste po Grobniku, nisam ni sanjao da }e pro}i vi{e od trideset godina da bi se dovr{ila.

Spomenut }u jedan "detalj". Pro{le su godine i stanovnici Pulca dobili autobus, {to za `itelje tog dijela grada `ivot zna~i. Vi{e nisu ulica na kraju grada.

Po mojoj ocjeni, kruna je ovog mandata doga|aj koji }e, kao {to sam ve} spomenuo, promijeniti lice Rijeke, a to je primopredaja vojarne na Trsatu.

Pogledamo li unaprijed, ~eka nas puno posla. Kad kaèm "nas", mislim na Gradsko vije}e, neovisno o sazivu. Treba donijeti Generalni urbanisti~ki plan jer znamo da je prostor za na{ grad neprocjenjiva vrijednost, pa se podrazumijeva da njime moramo raspolagati optimalno, a to }e bez GUP-a biti te{ko. Treba pri}i stvarnoj realizaciji izgradnje plivali{ta, dvorane na Zametu, autobusnog kolodvora, Gradske knji`nice, Muzeja moderne i suvremene umjetnosti. Ve} dugo ~ekamo i preseljenje garaè Autotransa, da ne govorimo o tome kako ~esto ~eznemo za vremenima kada smo uìvali u ljepotama na{e rive. Realizacija Gateway projekta to }e nam ponovno omogu}iti. Kao {to se vidi iz ovo nekoliko re~enica, puno je zadataka pred nama, a ja se nadam se da }e zamah u realizaciji, neovisno o rezultatima na sljede}im izborima, biti sve ja~i i energi~niji.

Jedna me je novinarka jednom upitala jesam li zadovoljan radom Gradskog vije}a. Zadovoljan sam, no uvijek mo`e i treba bolje.

Te{ko je spomenuti sve, jer ovakvi su proslovi uvijek odraz trenutka, nadahnu}a i osobnosti. Zahvaljujem svima na uloènom trudu – mojim kolegicama i kolegama u Vije}u, cijelom Poglavarstvu s gradona~elnikom Vojkom Obersnelom na ~elu, zaposlenicima u upravi i svim Rije~anima koji su nam pomagali primjedbama i prijedlozima. Hvala gra|anima Rijeke koji su nam svojim glasovima omogu}ili da obavljamo ~asnu du`nost ~lanova Gradskog vije}a. Koliko smo opravdali njihovo povjerenje, pokazat }e skori izbori. Novom sazivu Gradskog vije}a èlim uspjeha u radu, a gra|anima Rijeke mirniji ìvot bez pu~kih kuhinja.

mr. sc. @eljko Glavan 16 REZULTATI LOKALNIH IZBORA 2001. GODINE

Rezultati lokalnih izbora 2001. godine

Od ukupno 132.574 bira~a upisanih u popise bira~a, glasovalo je 49.275 bira~a, odnosno 37,2%, a vi{e od 5% glasova dobile su sljede}e stranke:

1. Socijaldemokratska partija Hrvatske (SDP)

Hrvatska selja~ka stranka (HSS)

Hrvatska stranka umirovljenika (HSU) 28,98%

2. Hrvatska demokratska zajednica (HDZ)

Hrvatski demokr{}ani

Hrvatska kr{}anska demokratska unija (HKDU) 16,68%

3. Primorsko-goranski savez (PGS)

Istarski demokratski sabor (IDS) 11,02%

4. Nezavisna gradska lista

Nositelj: Vladimir Bebi} 9,37%

5. Hrvatska socijalno-liberalna stranka (HSLS) 6,69%

6. Hrvatska narodna stranka (HNS) 6,07% REZULTATI LOKALNIH IZBORA 2001. GODINE 17

Gradsko vije}e Grada Rijeke nakon provedenih lokalnih izbora 18 IZVJE[]E O RADU GRADSKOG VIJE]A

Izvje{}e o radu Gradskog vije}a u razdoblju 2001.– 2005. godine

Redovni izbori za ~lanove Gradskog vije}a Grada Rijeke odr`ani su 20. svibnja 2001. godine. Prva konstituiraju}a sjednica Gradskog vije}a Grada Rijeke odr`ana je 19. lipnja 2001. godine.

Sastav Gradskog vije}a Grada Rijeke (Konstituiraju}a sjednica – odr`ana 19. lipnja 2001.)

1. Vladimir Bebi} 18. Ivana Jur~i} 2. Sanja Blatan~i} 19. Nevenka Licul Nedoh 3. Alen Bo{kovi} 20. Vesna Lukanovi} 4. Ognjen Crnkovi} 21. doc. dr. Ante Matana 5. Ivan Do{en 22. prof. dr. Nikola Matej~i} 6. Erik Fabijani} 23. Nikola Modri} 7. Ivan Farka{ 24. mr. sc. Vojko Obersnel 8. Lidija Flas 25. Ivica Pa|en 9. Darko Frani} 26. Jure Peri{ 10. Zoran Frkovi} 27. Ivanka Persi} 11. mr. sc. @eljko Glavan 28. Dorotea Pe{i}-Bukovac 12. Ozren Grui~i} 29. Branka Renko-Silov 13. Ivan Ivani{ 30. Vladimir Sme{ny 14. mr. sc. Nikola Ivani{ 31. Luciano Su{anj 15. mr. sc. [ime Jagi~i} 32. Morena Vidmar 16. Jadranko Jeli} 33. Dragica Vukovi} 17. mr. sc. @eljko Jovanovi}

Na konstituiraju}oj sjednici Gradskog vije}a 19. lipnja 2001. za predsjednika Gradskog vije}a izabran je mr. sc. @eljko Glavan, a prof. dr. Nikola Matej~i} i mr. sc. [ime Jagi~i} izabrani su za potpredsjednike Gradskog vije}a. Na konstituiraju}oj sjednici Gradskog vije}a 19. lipnja 2001. za gradona~elnika Grada Rijeke izabran je mr. sc. Vojko Obersnel. IZVJE[]E O RADU GRADSKOG VIJE]A 19

Sastav Gradskog vije}a promijenjen je:

Na 2. sjednici Gradskog vije}a, odr`anoj 12. srpnja 2001. ~lanu Vije}a Vojku Obersnelu zapo~elo je mirovanje mandata, a du`nost je po~eo obna{ati zamjenik ~lana Vije}a Alen Kontu{.

Na 3. sjednici Gradskog vije}a, odr`anoj 26. srpnja 2001. ~lanu Vije}a @eljku Jovanovi}u zapo~elo je mirovanje mandata, a du`nost je po~eo obna{ati zamjenik ~lana Vije}a Dinko Tamarut ~lanici Vije}a Vesni Lukanovi} zapo~elo je mirovanje mandata, a du`nost je po~ela obna{ati zamjenica ~lanice Vije}a Esma Halepovi}-\e~evi} ~lanu Vije}a Lucianu Su{nju zapo~elo je mirovanje mandata, a du`nost je po~eo obna{ati zamjenik ~lana Vije}a Renato Ivan~i}.

Na 4. sjednici Gradskog vije}a, odr`anoj 27. rujna 2001. ~lanici Vije}a Ivanki Persi} zapo~elo je mirovanje mandata, a du`nost je po~eo obna{ati zamjenik ~lanice Vije}a Marko Ivanovi} umjesto ~lanice Vije}a Dorotee Pe{i}-Bukovac koja je podnijela ostavku na du`nost ~lanice Vije}a, du`nost je po~eo obna{ati zamjenik ~lanice Vije}a Ivan [ilobad ~lanici Vije}a Branki Renko-Silov zapo~elo je mirovanje mandata, a du`nost je po~eo obna{ati zamjenik ~lanice Vije}a ^edomir Salevi} umjesto ~lanice Vije}a Dragice Vukovi} kojoj je smr}u prestao mandat, du`nost je po~ela obna{ati zamjenica ~lanice Vije}a Ana Kompari} Devi}.

Na 7. sjednici Gradskog vije}a, odr`anoj 20. prosinca 2001. umjesto ~lana Vije}a Nikole Modri}a koji je podnio ostavku na du`nost ~lana Vije}a, du`nost je po~ela obna{ati zamjenica ~lana Vije}a Vesna Matkovi}.

Na 8. sjednici Gradskog vije}a, odr`anoj 24. sije~nja 2002. umjesto ~lana Vije}a Nikole Ivani{a koji je podnio ostavku na du`nost ~lana Vije}a, du`nost je po~eo obna{ati zamjenik ~lana Vije}a Du{ko Sekuli}. 20 IZVJE[]E O RADU GRADSKOG VIJE]A

AKTUALNI SASTAV GRADSKOG VIJE]A GRADA RIJEKE podaci na dan 31. prosinca 2004. 1. Vladimir Bebi} 18. Jadranko Jeli} 2. Sanja Blatan~i} 19. Ivana Jur~i} 3. Alen Bo{kovi} 20. Ana Kompari} Dev~i} 4. Ognjen Crnkovi} 21. Alen Kontu{ 5. Ivan Do{en 22. Nevenka Licul Nedoh 6. Erik Fabijani} 23. doc. dr. Ante Matana 7. Ivan Farka{ 24. prof. dr. Nikola Matej~i} 8. Lidija Flas 25. Vesna Matkovi} 9. Darko Frani} 26. Ivica Pa|en 10. Zoran Frkovi} 27. Jure Peri{ 11. mr. sc. @eljko Glavan 28. ^edomir Salevi} 12. Ozren Grui~i} 29. Du{an Sekuli} 13. mr. sc. Esma Halepovi}-Ðe~evi} 30. Vladimir Sme{ny 14. Renato Ivan~i} 31. Ivan [ilobad 15. Ivan Ivani{ 32. Dinko Tamarut 16. dr. sc. Marko Ivanovi} 33. Morena Vidmar 17. mr. sc. [ime Jagi~i}

PODACI O RADU GRADSKOG VIJE]A ZA MANDATNO RAZDOBLJE 2001.– 2005. podaci na dan 31. prosinca 2004.

GRADSKO VIJE]E 2001.–2005. BROJ SJEDNICA – radne 36 Sve~ane sjednice (Dan sv. Vida – kazali{te) 3 BROJ TOÂKA 332 BROJ PODTOÂKA 116 ODLUKE 273 ZAKLJU^CI 126 RJE[ENJA 28 INFORMACIJE 26 IZVJE[]A 39 OSTALI AKTI: (POSLOVNIK, STATUT, PRORAÛN, SMJERNICE, PROGRAMI, JAVNE POTREBE... 97 UKUPNO donesenih akta 589 IZVJE[]E O RADU GRADSKOG VIJE]A 21

PREGLED NEKIH VA@NIJIH AKATA zaklju~enog ugovora, nastavi u trajanju od oko 90 minuta bez naknade podaci na dan 31. prosinca 2004. na 10. sjednici odrànoj 28. oùjka 2002. prihva}en je na 4. sjednici odrànoj 27. rujna 2001. donesen je Statut Ugovor o osnivanju Zaklade Sveu~ili{ta u Rijeci Grada Rijeke, na 9. sjednici odrànoj 28. velja~e 2002. donesena je Statutarna odluka o osnivanju mjesnih odbora na 13. sjednici odrànoj 27. lipnja 2002. donesena je Odluka na podru~ju Grada Rijeke, na 13. sjednici odrànoj 27. o isticanju kandidature Grada Rijeke za organizaciju XVI. lipnja 2002. donesene su Izmjene i dopune Statuta Grada mediteranskih igara 2009. godine Rijeke, a na 20. sjednici odrànoj 24. travnja 2003. na 19. sjednici odrànoj 25. oùjka 2003. donesena je Odluka donesena je Statutarna odluka o broju ~lanova predstavnika o prijenosu (prodaji) dijelova poslovnog udjela Grada Rijeke nacionalnih manjina u Gradskom vije}u Grada Rijeke u Komunalnom dru{tvu Energo d.o.o. Rijeka na 5. sjednici odrànoj 25. listopada 2001. donesen je na 22. sjednici odrànoj 10. srpnja 2003. donesena je Odluka Poslovnik Gradskog vije}a Grada Rijeke o komunalnom redu na 6. sjednici odrànoj 29. studenoga 2001. Gradsko vije}e na 25. sjednici odrànoj 27. studenoga 2003. donesen je je, na inicijativu ~lana Vije}a Alena Bo{kovi}a, donijelo Prostorni plan Grada Rijeke. zaklju~ak o povratu vojarne Trsat Gradu Rijeci, kojim je prosvjedovalo protiv odluke Ministarstva obrane Republike Hrvatske da prostor vojarne na Trsatu ne}e biti vra}en Gradu Rijeci, ocijeniv{i takvu odluku ko~nicom razvoja Grada Rijeke, napose mogu}nosti razvoja Sveu~ili{ta i nove organizacije zdravstvenih ustanova. Zaduìlo je Poglavarstvo da hitno pribavi potpunu Informaciju o namjerama Ministarstva obrane Republike Hrvatske u vezi s prostorom kojim se Ministarstvo obrane Republike Hrvatske koristi na podru~ju Grada Rijeke i o tome izvijesti Gradsko vije}e, te da hitno poduzme sve zakonom dopu{tene mjere radi vra}anja prostora vojarne Trsat Gradu Rijeci. Zaklju~ci Vije}a dostavljeni su i zastupnicima u Hrvatskom saboru s podru~ja Grada Rijeke Za vrijeme mandatnog razdoblja 2001.–2005. Gradsko vije}e donijelo je i: na 7. sjednici odrànoj 20. prosinca 2001. donesena je Odluka o udruìvanju Grada Rijeke u Savez gradova i Odluku o promjeni imena dijela ulice u Gradu Rijeci, kojom op}ina Republike Hrvatske je dio ulice Put Vinka Valkovi}a Poleta preimenovan u Ulicu fra Serafina Schöna (odluka je donesena na 11. sjednici na 9. sjednici odrànoj 28. velja~e 2002. Gradsko vije}e je, odrànoj 25. travnja 2002.) na inicijativu ~lana Vije}a Alena Bo{kovi}a, donijelo zaklju~ak o preno{enju sjednica Gradskog vije}a putem elektronskih Odluku kojom se ulici na podru~ju grada Rijeke (k.~. br. medija, kojim je utvrdilo da je, radi osiguravanja javnosti 1949/4 i 1873/8 u K.O. Zamet), koja se proteè od raskri`ja rada Gradskog vije}a, potrebno sjednice Gradskog vije}a Labinske i Creske ulice – prema zapadu, do okreti{ta linije prenositi izravno, preko lokalne TV postaje. Tako je javnog gradskog prijevoza u Mar~eljevoj Dragi, odre|uje prihva}ena ponuda lokalne TV postaje Kanal RI d.o.o. Rijeka ime Ulica Marina Jakomini}a (1956.–1992.), hrvatski da se prijenos sjednice Gradskog vije}a, nakon zavr{etka branitelj, zapovjednik Specijalne jedinice Policijske uprave aktualnog sata koji Kanal RI prenosi temeljem ve} Rijeka (odluka je donesena na 32. sjednici odrànoj 30. rujna 2004.) 22 IZVJE[]E O RADU GRADSKOG VIJE]A

Pregled rada stalnih odbora Gradskog vije}a Djelokrug stalnih odbora Gradskog vije}a Grada Rijeke Odbor za Statut, Poslovnik i propise razmatra prijedloge za mandatno razdoblje 2001.–2004. odluka i drugih akata koje donosi Vije}e, u pogledu njihove uskla|enosti sa zakonom i Statutom Grada Rijeke te u pogledu Radi prou~avanja i razmatranja pojedinih pitanja te pripreme njihove pravne obrade, razmatra poticaje za dono{enje odluka prijedloga odluka i drugih akata iz djelokruga Gradskog vije}a, i akata, daje mi{ljenje o primjeni odredaba Statuta i Poslovnika, kao i davanja mi{ljenja i prijedloga u vezi s drugim pitanjima ocjenjuje osnovanost prijedloga za davanje vjerodostojnog koja su na dnevnom redu sjednica Gradskog vije}a, Gradsko tuma~enja akata Vije}a, priprema odgovore Ustavnom sudu vije}e osniva stalne i povremene odbore i druga radna tijela. Republike Hrvatske u slu~aju pokretanja postupka za ocjenu Sastav, broj ~lanova, djelokrug i na~in rada stalnih odbora ustavnosti i zakonitosti op}ih akata Vije}a, utvr|uje i izdaje Gradskog vije}a utvr|eni su Poslovnikom Gradskog vije}a Grada pro~i{}ene tekstove odluka i akata Vije}a kada je tim aktima Rijeke i odlukama o osnivanju stalnih odbora. ovla{ten ili kada su ti akti najmanje tri puta izmijenjeni ili dopunjeni, obavlja i druge poslove odre|ene Poslovnikom Vije}a i aktima Vije}a. Stalni odbori Odbor za izbor i imenovanja predlaè izbor i imenovanje OSNOVANI POSLOVNIKOM GRADSKOG VIJE]A GRADA RIJEKE: du`nosnika koje bira odnosno imenuje Vije}e, priprema i podnosi Vije}u prijedlog za izbor i razrje{enje predsjednika, 1. Odbor za Statut, Poslovnik i propise potpredsjednika i ~lanova radnih tijela, predlaè izbor, 2. Odbor za izbor i imenovanja imenovanja, razrje{enja i opoziv predstavnika Vije}a u odre|enim 3. Odbor za gospodarski razvoj, za{titu okoli{a i poduzetni{tvo tijelima, pravnim osobama i udrugama, obavlja i druge poslove odre|ene Poslovnikom i aktima Vije}a. 4. Odbor za promet U djelokrugu su Odbora za gospodarski razvoj, za{titu 5. Odbor za komunalno gospodarstvo okoli{a i poduzetni{tvo poslovi koji se odnose na strategiju 6. Odbor za mjesnu samoupravu gospodarskog razvoja Grada Rijeke, gospodarski sustav, gospodarske ~imbenike, razvoj poduzetni{tva, investicijska 7. Odbor za kulturu, sport i tehni~ku kulturu ulaganja od zna~enja za Grad Rijeku i osiguranje uvjeta za 8. Odbor za pred{kolski odgoj, zdravstvo i socijalnu skrb ulaganje stranih partnera i gospodarske odnose s inozemstvom. 9. Odbor za {kolstvo i mlade U djelokrugu Odbora za promet su poslovi utvr|ivanja i pra}enja provo|enja politike u podru~ju pomorstva i veza, 10. Odbor za me|ugradsku i me|unarodnu suradnju prometa i prometne infrastrukture u Gradu Rijeci. 11. Odbor za etni~ke i nacionalne zajednice ili manjine. Odbor za komunalno gospodarstvo razmatra i predlaè mjere u vezi s promicanjem ure|enja komunalne infrastrukture i imovine u svrhu u~inkovitijeg ure|enja naselja, kvalitete OSNOVANI POSEBNIM ODLUKAMA GRADSKOG VIJE]A stanovanja, komunalnih objekata, obavljanja komunalnih i GRADA RIJEKE drugih uslu`nih djelatnosti te lokalne infrastrukture. na temelju inicijative Kluba ~lanova Vije}a HDZ-a i HKDU-a Odbor za mjesnu samoupravu prati rad tijela mjesne 12. Odbor za prora~un i financije samouprave, predlaè Gradskom vije}u mjere za unapre|enje 13. Odbor za urbanizam i prostorno ure|enje. oblika rada mjesne samouprave, razmatra s tim u vezi prijedloge IZVJE[]E O RADU GRADSKOG VIJE]A 23

vije}a mjesnih odbora i daje mi{ljenje Gradskom vije}u te pred- laè Gradskom vije}u koje bi poslove iz samoupravnog djelokruga Grada Rijeke koji su od zna~enja za mjesne odbore moglo povjeriti mjesnim odborima, razmatra i prijedloge odluka za provo|enje izbora za ~lanove vije}a mjesnih odbora kao i druge prijedloge akata od va`nosti za razvoj i rad mjesne samouprave, predlaè Gradskom vije}u imenovanja odnosno preimenovanja ulica i trgova. Odbor za kulturu, sport i tehni~ku kulturu razmatra provo- |enje osiguranja potreba gra|ana u ovim djelatnostima, pred- laè mjere u vezi s promicanjem tih djelatnosti te obavlja i druge poslove odre|ene Poslovnikom i aktima Gradskog vije}a.

Odbor za pred{kolski odgoj, zdravstvo i socijalnu skrb razmatra provedbu osiguravanja potreba gra|ana u djelatnosti Odbor za etni~ke i nacionalne zajednice ili manjine razmatra pred{kolskog odgoja, primarne zdravstvene za{tite i socijalne pitanje djelovanja etni~kih i nacionalnih zajednica ili manjina, skrbi, predlaè mjere u vezi s promicanjem tih djelatnosti te njihovih udruga i dru{tava, predlaè oblike potpore djelovanju obavlja i druge poslove odre|ene Poslovnikom i aktima Grad- etni~kih i nacionalnih zajednica ili manjina i njihovih udruga, skog vije}a. daje ocjene o stupnju ostvarivanja prava etni~kih i nacionalnih zajednica ili manjina, djeluje sa svrhom ostvarivanja prava Odbor za {kolstvo i mlade razmatra provedbu osiguravanja etni~kih i nacionalnih zajednica ili manjina, obavlja druge poslove potreba gra|ana u {kolstvu i za mlade, predlaè mjere u vezi s odre|ene Poslovnikom ili aktima Gradskog vije}a. Odbor je promicanjem {kolstva i programa za mlade i obavlja druge inicirao pokretanje postupka uskla|ivanja Statuta Grada Rijeke poslove odre|ene Poslovnikom i aktima Gradskog vije}a. s Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina. Odbor za me|ugradsku i me|unarodnu suradnju razmatra Odbor za prora~un i financije razmatra sustav financiranja pitanja iz suradnje Grada s drugim jedinicama lokalne i podru~ne javnih potreba u Gradu Rijeci, razmatra prijedlog prora~una, (regionalne) samouprave kao i odgovaraju}im jedinicama odluku o izvr{avanju prora~una i zavr{ni ra~un prora~una Grada drugih dràva, priprema prijedloge akata iz nadle`nosti Grad- Rijeke, razmatra druga pitanja prora~una i financija Grada Rijeke, skog vije}a, koji se odnose na to podru~je, te obavlja poslove obavlja i druge poslove odre|ene Poslovnikom Gradskog vije}a odre|ene Poslovnikom i aktima Gradskog vije}a. u dijelu koji se odnosi na rad stalnog radnog tijela Gradskog Odbor je nastavio s aktivnostima na suradnji s ve} postoje}im vije}a i aktima Gradskog vije}a. gradovima prijateljima: Kawasaki (Japan), Neuss i Rostock Odbor za urbanizam i prostorno ure|enje razmatra i predlaè (Njema~ka), Qingdao (NR Kina), Csepel (Ma|arska), Ljubljana elemente politike prostornog ure|enja Grada Rijeke, razmatra i (Slovenija) i Faenza (Italija). Intenzivirane su aktivnosti i dovr{ene predlaè provo|enje urbanisti~ke politike Grada Rijeke, razmatra pripreme za potpisivanje sporazuma o suradnji s gradovima pitanja koja se odnose na prostorno planiranje i za{titu Genova i Este (Italija), tako da je Gradsko vije}e, na prijedlog graditeljske ba{tine, za{titu prostornih resursa i uskla|ivanje Odbora, na 29. sjednici 29. travnja 2004. usvojilo Odluku o prostornog razvoja te rje{enja za{tite i promicanja za{tite okoli{a, sklapanju sporazuma o bratimljenju Grada Rijeke i Grada Genove obavlja i druge poslove odre|ene Poslovnikom Gradskog vije}a te Odluku o sklapanju sporazuma o bratimljenju Grada Rijeke i u dijelu koji se odnosi na rad stalnog radnog tijela Gradskog Grada Estea. vije}a i aktima Gradskog vije}a. 24 IZVJE[]E O RADU GRADSKOG VIJE]A

Sastav stalnih odbora Gradskog vije}a Odbor za gospodarski razvoj, za{titu okoli{a i poduzetni{tvo podaci na dan 31. prosinca 2004. Odbor za gospodarski razvoj, za{titu okoli{a i poduzetni{tvo izabran je na 5. sjednici Gradskog vije}a 25. listopada 2001. Odbor za Statut, Poslovnik i propise U promatranom razdoblju Odbor je radio u sljede}em sastavu: Odbor za Statut, Poslovnik i propise izabran je na 2. sjednici Gradskog vije}a 12. srpnja 2001. godine. 1. Ivan Ivani{, predsjednik U promatranom razdoblju Odbor je radio u sljede}em sastavu: 2. Zoran Mili~kovi}, potpredsjednik 1. Lidija Flas, predsjednica 3. Anto Domi}, ~lan 2. Stevan Pejnovi}, potpredsjednik 4. Boris Mijolovi}, ~lan 3. Ognjen Crnkovi}, ~lan 5. Josip Rup~i}, ~lan 4. Sanja Blatan~i}, ~lanica 6. Mario [ari}, ~lan 5. Mladen Ser{i}, ~lan 7. Barbara [tefani}, ~lanica U izvje{tajnom razdoblju sazvano je i odr`ano 38 sjednica Odbora. U izvje{tajnom razdoblju sazvane su 24 sjednice Odbora, a odr`ana je 21 sjednica Odbora.

Odbor za izbor i imenovanje Odbor za izbor i imenovanja izabran je na 1. sjednici Gradskog Odbor za promet vije}a 19. lipnja 2001. Odbor za promet izabran je na 5. sjednici Gradskog vije}a 25. U promatranom razdoblju Odbor je radio u sljede}em sastavu: listopada 2001. 1. Ivan Ivani{, predsjednik U promatranom razdoblju Odbor je radio u sljede}em sastavu: 2. Alen Bo{kovi}, potpredsjednik 1. dr. sc. Marko Ivanovi}, predsjednik 3. Zoran Frkovi}, ~lan 2. Milivoj Benigar, potpredsjednik 4. prof. dr. Nikola Matej~i}, ~lan 3. Robert Leoni, ~lan 5. mr. sc. Nikola Ivani{, ~lan – do 27. lipnja 2002. 4. mr. sc. Sanda Lju{tina, ~lanica 6. Nik{a Vitkovi}, ~lan – od 27. lipnja 2002. 5. Vladimir Predrag, ~lan U izvje{tajnom razdoblju sazvano je 28 sjednica Odbora, a U izvje{tajnom razdoblju sazvano je 28 sjednica Odbora, a odr`ano je 27 sjednica Odbora. odr`ano je 27 sjednica Odbora. IZVJE[]E O RADU GRADSKOG VIJE]A 25

Odbor za komunalno gospodarstvo Odbor za kulturu, sport i tehni~ku kulturu Odbor za komunalno gospodarstvo izabran je na 5. sjednici Odbor za kulturu, sport i tehni~ku kulturu izabran je na 5. sjednici Gradskog vije}a 25. listopada 2001. Gradskog vije}a 25. listopada 2001. U promatranom razdoblju Odbor je radio u sljede}em sastavu: U promatranom razdoblju Odbor je radio u sljede}em sastavu: 1. Nevenka Licul Nedoh, predsjednica 1. Ivan Do{en, predsjednik 2. êdomir Salevi}, potpredsjednik 2. Dinko Tamarut, potpredsjednik 3. Tadija Danki}, ~lan 3. Mirjana Dvorny, ~lanica 4. Darko Frani}, ~lan 4. Ivica Pa|en, ~lan 5. Alen Kontu{, ~lan 5. Darko Zorc, ~lan 6. Vladimir Miji}, ~lan U izvje{tajnom razdoblju sazvane su 33 sjednice Odbora, a 7. Miroslav Vuku{i}, ~lan odràne su 32 sjednice Odbora. U izvje{tajnom razdoblju sazvano je i odràno 29 sjednica Odbora. Odbor je svojim djelovanjem pruìo zna~ajan doprinos raz- Odbor za mjesnu samoupravu voju {kolskog sporta u Rijeci, poglavito pove}anjem sredstava za njegovo financiranje te omasovljenjem i brojem sudionika i Odbor za mjesnu samoupravu izabran je na 5. sjednici Gradskog samim brojem sportova u kojima se provode natjecanja. Odbor vije}a 25. listopada 2001. je ostvario suradnju s Rije~kim {portskim savezom kao provodi- U promatranom razdoblju Odbor je radio u sljede}em sastavu: teljem i organizatorom {kolskih natjecanja i Odjelom gradske uprave za sport i tehni~ku kulturu Grada Rijeke kao nositeljem 1. Jadranko Jeli}, predsjednik prora~unskih sredstava namijenjenih financiranju njihove pro- 2. Luka Su{i}, potpredsjednik vedbe. [kolska natjecanja provode se danas u ko{arci, rukometu, odbojci, malom nogometu, gimnastici, atletici, plivanju, {ahu, 3. Damir Crni}, ~lan taekwondou i strelja{tvu. 4. Ozren Grui~i}, ~lan Vezano za dono{enje novog Zakona o {portu u pro{lom 5. Oskar Pi{kuli}, ~lan sazivu Sabora (Prijedlog Zakona zbog raspu{tanja Sabora nije u{ao u kona~nu raspravu), Odbor je u suradnji s Odjelom U izvje{tajnom razdoblju sazvana je i odràna 31 sjednica Odbora. gradske uprave za sport i tehni~ku kulturu Grada Rijeke aktivno Zaklju~kom sa 14. sjednice odràne 26. velja~e 2003. Odbor sudjelovao u izradi amandmana kojima se naglasak stavio na je pokrenuo inicijativu za dono{enje Odluke o odre|ivanju nak- potrebu decentralizacije sredstava lutrije, zabranu uporabe nade tro{kova za rad ~lanova vije}a mjesnih odbora, koju je stimulativnih sredstava u sportu, pravo sporta{a na mirovinsko Gradsko vije}e Grada Rijeke donijelo na 25. sjednici odrànoj i zdravstveno osiguranje, {to dijelom novi Prijedlog Zakona o 27. studenog 2003. {portu, upu}en u proceduru u sada{njem sazivu Sabora, uzima u obzir. Na prijedlog Odbora, Gradsko vije}e je na 28. sjednici odrà- noj 25. oùjka 2003. donijelo Odluku o na~elima, kriterijima i Na podru~ju kulture Odbor je kontinuirano poduzimao aktiv- postupku za odre|ivanje imena ulica i trgova na podru~ju Grada nosti na otvaranju rasprave/a o razvoju kulturne politike u gradu Rijeke. Na temelju navedene odluke Odbor je osnovao Fond Rijeci, svojim djelovanjem staviv{i poseban naglasak na potrebu imena koji predstavlja temelj za odre|ivanje imena ulica i trgova. razvoja i popularizaciju kulturnih programa me|u djecom i mla- 26 IZVJE[]E O RADU GRADSKOG VIJE]A

deì Rijeke, u kojem je smislu nastojao ostvariti {to uspje{niju su- Zaklju~cima sa 16. sjednice odràne 22. travnja 2003., Odbor je radnju s Odjelom gradske uprave za kulturu. ocijenio potrebnim da se o problematici ovisnosti o opojnim drogama na podru~ju Grada Rijeke odrì tematska sjednica Gradskog vije}a. Na temelju te inicijative Odbora, u listopadu Odbor za pred{kolski odgoj, zdravstvo i socijalnu skrb 2004. godine na sjednici Gradskog vije}a odràna je rasprava o zlouporabi opojnih droga i aktivnostima usmjerenim k prevenciji Odbor za pred{kolski odgoj, zdravstvo i socijalnu skrb izabran zlouporabe droga na podru~ju Grada Rijeke u 2003. godini te o je na 5. sjednici Gradskog vije}a 25. listopada 2001. provo|enju preventivnih programa za suzbijanje ovisnosti tije- U promatranom razdoblju Odbor je radio u sljede}em sastavu: kom 2003. godine u odgojno-obrazovnim ustanovama Grada Rijeke i dan je osvrt na suradnju s lokalnom samoupravom. 1. mr. sc. Esma Halepovi}-Ðe~evi}, predsjednica 2. Ivan Farka{, potpredsjednik Odbor za {kolstvo i mlade 3. Ivana Jur~i}, ~lanica Odbor za {kolstvo i mlade izabran je na 5. sjednici Gradskog 4. Ana Kompari} Dev~i}, ~lanica vije}a 25. listopada 2001. 5. doc. dr. Ante Matana, ~lan U promatranom razdoblju Odbor je radio u sljede}em sastavu: 6. Boìdar Smokrovi}, ~lan 1. Jure Peri{, predsjednik 7. Vlasta Vuksan, ~lanica 2. Morena Vidmar, potpredsjednica U izvje{tajnom razdoblju sazvane su 32 sjednice Odbora, a 3. Iva Ivani{, ~lanica odràna je 31 sjednica Odbora. 4. Dragica Mara~, ~lanica Odbor je odrào dvije tematske sjednice. 5. Ana Milardovi}, ~lanica Na prvoj tematskoj sjednici odràna je rasprava o financiranju rije~kog KBC-a, organizaciji rada KBC-a u smislu pruànja kvali- 6. Vojmir Turak, ~lan tetnije usluge korisnicima te o planu odràvanja i sanacije imovi- 7. Tomislava Ze~evi}, ~lanica ne KBC-a do preseljenja na drugu lokaciju. Na toj je sjednici U izvje{tajnom razdoblju sazvana je 21 sjednica Odbora, a odrà- Odbor podrào i istaknuo iznimno zna~enje projekta izgradnje no je 18 sjednica Odbora. nove bolnice u Rijeci, kojim bi se znatno unaprijedila kvaliteta pruànja zdravstvenih usluga korisnicima. Na drugoj tematskoj sjednici odràna je rasprava o odràva- Odbor za me|ugradsku i me|unarodnu suradnju nju objekata u vlasni{tvu Grada Rijeke, namijenjenim obavljanju Odbor za me|ugradsku i me|unarodnu izabran je na 5. sjednici djelatnosti primarne zdravstvene za{tite. Na toj je sjednici Odbor Gradskog vije}a 25. listopada 2001. istaknuo potrebu dono{enja novih akata kojima bi se u korist domova zdravlja uredila pitanja vezana za sadràj ugovora o U promatranom razdoblju Odbor je radio u sljede}em sastavu: podzakupu i obveze podzakupaca prema tim ugovorima, cijena 1. Vladimir Bebi}, predsjednik zakupnine i odràvanje objekata, a sve s ciljem djelotvornijeg pruànja zdravstvene za{tite gra|anima. 2. Denis Buterin, potpredsjednik Ocijeniv{i na jednoj od sjednica da postoje}om Odlukom o drà- 3. Erik Fabijani}, ~lan nju pasa i na~inu postupanja sa psima i ma~kama nije odgo- 4. Zdravko Kova~i}, ~lan varaju}e regulirana problematika drànja ku}nih ljubimaca, Odbor je pokrenuo inicijativu za izradu nove odluke odnosno 5. Ante Ma|eri}, ~lan odgovaraju}u izmjenu postoje}e. U izvje{tajnom razdoblju sazvano je i odràno 18 sjednica Odbora. IZVJE[]E O RADU GRADSKOG VIJE]A 27

Odbor za eti~ke i nacionalne zajednice ili manjine U promatranom razdoblju Odbor je radio u sljede}em sastavu: Odbor za etni~ke i nacionalne zajednice ili manjine izabran je na 8. sjednici Gradskog vije}a 24. sije~nja 2002. godine 1. Vesna Matkovi}, predsjednica U promatranom razdoblju Odbor je radio u sljede}em sastavu: 2. Nikola Ple{a, potpredsjednik 1. Du{an Sekuli}, predsjednik 3. Marko Filipovi}, ~lan

2. Jugoslav Tadi}, potpredsjednik 4. Ranko Fu}ak, ~lan

3. Erika ^ernac, ~lanica 5. Loris Rak, ~lan

4. Mile Dobrota, ~lan U izvje{tajnom razdoblju sazvane su i odr`ane 24 sjednice Odbora. 5. Lucio E{kinja, ~lan

6. Nazif Krupi}, ~lan Osnivanje povremenih odbora 7. Daria Najman-Braicovich, ~lanica ODBOR za preispitivanje postupka provedenih javnih U izvje{tajnom razdoblju sazvano je i odr`ano 27 sjednica Odbora. natje~aja za davanje u zakup poslovnog prostora za Svid rock caffe i prodaju zemlji{ta za stambeno-poslovni kompleks Aldo Colonello osnovan je na inicijativu Kluba ~lanova Vije}a HDZ-a i HKDU-a, posebnom odlukom Odbor za prora~un i financije Gradskog vije}a na 10. sjednici Gradskog vije}a 28. o`ujka Odbor za prora~un i financije izabran je na 8. sjednici Gradskog 2002., sa zada}om preispitivanja provedbe postupovnih vije}a 24. sije~nja 2002. godine. radnji provedenih javnih natje~aja za davanje u zakup poslovnog prostora za Svid rock Caffe i prodaju zemlji{ta za U promatranom razdoblju Odbor je radio u sljede}em sastavu: stambeno-poslovni kompleks Aldo Colonello te utvr|ivanja 1. Lidija Flas, predsjednica stupnja ispunjenja ugovornih obveza od strane ugovornih stranaka u pravnom odnosu koji je nastao u vezi s rezultatima 2. Olivio Ljubi~i}, potpredsjednik provedenih javnih natje~aja. 3. Igor Babi}, ~lan – do 28. listopada 2004.

4. Predrag Mileti}, ~lan – od 28. listopada 2004. Odbor je radio u sljede}em sastavu:

5. Goran Ali}, ~lan 1. Dinko Tamarut, predsjednik

6. mr. sc. Andrej Sabli}, ~lan 2. Ognjen Crnkovi}, potpredsjednik 3. Sanja Blatan~i}, ~lanica U izvje{tajnom razdoblju sazvano je 26 sjednica Odbora, a odr`ane su 22 sjednice Odbora. 4. mr. sc. Esma Halepovi}-\e~evi}, ~lanica 5. prof. dr. Nikola Mateji}, ~lan 6. Ivica Pa|en, ~lan Odbor za urbanizam i prostorno ure|enje 7. Du{an Sekuli}, ~lan Odbor za urbanizam i prostorno ure|enje izabran je na 9. sjednici Gradskog vije}a 28. velja~e 2002. godine. U izvje{tajnom razdoblju sazvano je i odr`ano 7 sjednica Odbora. 28 ^LANOVI POGLAVARSTVA GRADA RIJEKE

^lanovi Poglavarstva Grada Rijeke

Na 2. sjednici Gradskog vije}a Grada Rijeke 12. srpnja 2001. godine, za ~lanove Poglavarstva Grada Rijeke biraju se:

mr. sc. Ivica Pli{i}, za ~lana Poglavarstva zadu`enog za podru~je razvoja, urbanizma, ekologije i gospodarenja zemlji{tem

Darko Crnkovi}, za ~lana Poglavarstva zadu`enog za podru~je komunalnog sustava

Vesna Lukanovi}, za ~lanicu Poglavarstva zadu`enog za podru~je poduzetni{tva

Ivan Lenac, za ~lana Poglavarstva zadu`enog za podru~je odgoja i {kolstva

dr. sc. Romana Jerkovi} – na sjednici 25. o`ujka 2004. godine – izabrana je za ~lanicu Poglavarstva zadu`enog za podru~je zdravstva i socijalne skrbi – umjesto mr. sc. @eljka Jovanovi}a (izabran na 2. sjednici Gradskog vije}a grada Rijeke 12. srpnja 2001. godine)

izvr. prof. Maja Frankovi}, za ~lanicu Poglavarstva zadu`enog za podru~je kulture

Luciano Su{anj, za ~lana Poglavarstva zadu`enog za podru~je sporta i tehni~ke kulture

@arko Antoni}, za ~lana Poglavarstva zadu`enog za podru~je financija. IZVJE[]E O RADU POGLAVARSTVA GRADA RIJEKE 29

Izvje{}e o radu Poglavarstva Grada Rijeke

1. –115. sjednica U okviru svojih nadle`nosti Poglavarstvo je razmatralo i podaci na dan 30. prosinca 2004. donijelo predsjednik Poglavarstva: mr. sc. Vojko Obersnel 55 ODLUKA (op}ih akata) zamjenici predsjednika Poglavarstva: Luciano Su{anj i Vesna (kao najva`nije valja istaknuti novu Odluku o socijalnoj Lukanovi} skrbi, novu Odluku o davanju stanova u najam, izmjene i dopune Odluke o gra|evinskom zemljištu, Odluku o ~lanovi Poglavarstva: Ivica Pli{i}, Darko Crnkovi}, @eljko ustrojavanju Kataloga informacija Grada Rijeke) Jovanovi} (od 29. travnja 2003. Romana Jerkovi}), Maja Frankovi} i @arko Antoni} 47 OSTALIH AKATA (poslovnika, pravilnika, planova, rje{enja o imenovanju itd.)

(kao najva`nije valja istaknuti Poslovnik Poglavarstva Grada BROJ ODR@ANIH SJEDNICA: 115 Rijeke, Pravilnik o sigurnosti informacijskog sustava Grada 1. sjednica odràna 17. srpnja 2001. godine Rijeke, imenovanje slu‘benika za javno informiranje, imeno- 115. sjednica odràna 28. prosinca 2004. godine vanje Savjeta za za{titu potro{a~a javnih usluga, Plan upravljanja pomorskim dobrom na podru~ju Grada Rijeke za 2004. Odràne dvije tematske sjednice u 2002. godini: godinu, Plan upravljanja pomorskim dobrom na podru~ju decentralizaciji {kolstva (u Dvorcu Stara Su{ica) Grada Rijeke za 2005. godinu)

razvitku malog i srednjeg poduzetni{tva na podru~ju Grada Rijeke (u sjedi{tu Porina d.o.o.) Poglavarstvo je redovito razmatralo (tromjese~no) i informacije o sigurnosnom stanju na podru~ju Grada Rijeke (koje redovito dostavlja PU PG@-a), a razmatralo je i nekoliko ad hoc 100. sjednica odr`ana 22. srpnja 2004. godine informacija o aktualnoj informatici (npr. informacija o {trajku razmatrano 2008 to~aka dnevnog reda u osnovnim i srednjim {kolama u sije~nju 2003., odnosno u rujnu 2004. godine, informacija o pojavi epidemije salmone- donijeto 2008 zaklju~aka loze u osnovnim {kolama i Dje~jem vrti}u Rijeka, informacija o posljedicama orkanske bure 14. studenog 2004. godine...) 30 PRO^ELNICI ODJELA GRADSKE UPRAVE 31

Pro~elnici odjela gradske uprave

1. Milorad Milo{evi}, pro~elnik Odjela gradske uprave za razvoj, urbanizam, ekologiju i gospodarenje zemlji{tem od 12. 9. 2001. godine

2. Irena Mili~evi}, pro~elnica Odjela gradske uprave za komunalni sustav, od 12. 9. 2001. godine

3. Zvonimir Vrebac, pro~elnik Odjela gradske uprave za poduzetni{tvo, od 12. 9. 2001. godine

4. Branka Renko-Silov, pro~elnica Odjela gradske uprave za odgoj i {kolstvo, od 12. 9. 2001. godine

5. Ankica Perhat, pro~elnica Odjela gradske uprave za zdravstvo i socijalnu skrb, od 12. 9. 2001. godine

6. Ivanka Persi}, pro~elnica Odjela gradske uprave za kulturu, od 12. 9. 2001. godine

7. Mihovil Dor~i}, pro~elnik Odjela gradske uprave za sport i tehni~ku kulturu, od 12. 9. 2001. godine

8. dr. sc. Tripo Grahovac, pro~elnik Odjela gradske uprave za financije, od 12. 9. 2001. godine

9. mr. sc. Mladen Vukeli}, pro~elnik Odjela za gradsku samoupravu i upravu, od 12. 9. 2001. godine

10. Ksenija Lini}, pro~elnica Ureda Grada, od 12. 9. 2001. godine

11. mr. sc. Vanja Smokvina, pro~elnik Zavoda za informati~ku djelatnost, od 12. 9. 2001. godine 32

1. Rije~ko okru`enje

1.1. Ekonomsko okru`enje ...... 34

1.1.1. Gospodarstvo Republike Hrvatske i Primorsko-goranske `upanije ...... 34

1.1.2. Rije~ko gospodarstvo ...... 35

1.1.3. Rijeka Gateway projekt i razvoj rije~koga prometnog pravca ...... 43

1.1.4. Gradski turizam ...... 47

1.1.5. Dru{tva u ve}inskom vlasni{tvu Grada Rijeke ...... 50

1.2. Socijalno okru`enje ...... 53 33 34 EKONOMSKO OKRU@ENJE

1.1. Ekonomsko okru`enje

1.1.1.

Gospodarstvo Republike Promatraju}i kretanja u hrvatskom gospodarstvu u razdoblju od 1999. do Hrvatske i Primorsko-goranske ùpanije 2004. godine, vidimo da su niska inflacija i stabilan te~aj osnovne zna~ajke makroekonomske politike. Godine 2003. ostvarena je nià prosje~na stopa rasta BDP-a (3,2%) u odnosu prema prethodnih pet godina (5,6%). Takvim tempom razvoja u 2003. godini ostvaren je jo{ uvijek niì BDP, smanjen za oko 2% u odnosu prema 1990. godini.

U razdoblju 2001.–2005. godine BDP je rastao po prosje~noj stopi od 3,2%, uz trend ubrzavanja dinamike rasta. Od negativne stope rasta u 1999. (-0,9%), godi{nji rast BDP-a u 2002. pove}an na 5,2% te na 4,3% u 2003. godini.

Kada se govori o stopama rasta pojedinih djelatnosti, svakako treba spomenuti gra|evinarstvo u kojemu su 2002. i 2003. godine ostvarene najve}e stope rasta u odnosu prema svim ostalim djelatnostima. Prosje~na stopa rasta gra|evinarstva bila je 17,0%, a slijedila ga je trgovina sa znatno manjom stopom od 9,9%.

Vrijednost razmjene roba s inozemstvom (u USD) stalno se pove}avala, tako da je s 8,6 milijardi USD u 1993. pove}ana na 20,4 milijarde USD u 2003. godini, pri ~emu je prosje~na stopa godi{njeg rasta iznosila 9,1%. Takav rast vanjskotrgovinske robne razmjene temeljen je prete`no na pove}anju uvoza koji je rastao po prosje~noj stopi od 11,8%, a manjim dijelom na pove}anju izvoza ~ija je prosje~na stopa rasta bila znatno ni`a: 4,7%. Jo{ jedan indikator negativnih trendova vanjskotrgovinske razmjene u proteklom razdoblju je pokrivenost uvoza izvozom. Tako je nakon 80%-ne pokrivenosti u 1994. godini, pokrivenost uvoza izvozom smanjena s 55,2% u 1999. na 43,5% u 2003. godini. EKONOMSKO OKRU@ENJE 35

Stabilan i razmjerno nizak rast cijena u Hrvatskoj mo`e se konstatirati od 1995. godine dalje. Stabilnost cijena glavni je cilj monetarne politike, a centralna banka ispunjava taj cilj ponajprije odr`avanjem stabilnosti te~aja doma}e valute.

Posebno valja spomenuti da je krajem 2004. godine Standard&Poor's, prvi put nakon sedam godina, kreditni rejting Republike Hrvatske za dugoro~ni dug u stra- noj valuti pove}ao s BBB- na BBB.

Sve je to potvrda dobrog puta na kojem se nalazi Hrvatska u procesu pridru- `ivanja punopravnom ~lanstvu EU-a te, posebice, dostizanju europskih standarda.

Primorsko-goranska `upanija (u nastavku: PG@) ima zna~ajan polo`aj u gospodarstvu Republike Hrvatske. Glavne su okosnice gospodarstva brodogradnja, promet i pomorstvo, prera|iva~ka industrija, trgovina i turizam, graditeljstvo i {umarstvo.

Prema podacima Hrvatske gospodarske komore – @upanijske komore Rijeka, vidi se da su u Primorsko-goranskoj `upaniji u zadnjih pet godina svi trendovi u porastu. Prosje~an broj zaposlenih 2004. godine u odnosu prema 2001. godini porastao je za 9,6%; broj poduzetnika pove}ao se za 10,2%; ostvareni ukupni prihodi ve}i su za 43,4%, a prosje~na mjese~na neto-pla}a po zaposlenom porasla je za 29,85%.

Poduzetnici u Gradu Rijeci ostvaruju oko 60% ukupnih prihoda i rashoda PG@-a, zapo{ljavaju 59% radnika u PG@-u te ostvaruju 51% ukupne dobiti prije oporezivanja i 49% ukupne dobiti nakon oporezivanja.

Posebno va`no mjesto u gospodarstvu PG@-a zauzimaju uslu`ne djelatnosti, napose turizam i ugostiteljstvo. Fakultet za hotelski i turisti~ki menad`ment Sveu~i- li{ta u Rijeci izra|uje Master plan turizma PG@-a, koji }e prikazati turisti~ku specijali- zaciju pojedinih gradova i op}ina u kontekstu PG@-a kao jedinstvene turisti~ke destinacije, pri ~emu je Grad Rijeka sagledan kao zna~ajan nositelj razvoja urbanog turizma.

1.1.2. Prema podacima Dr`avnog zavoda za statistiku i Hrvatske gospodarske komore Rije~ko gospodarstvo – @upanijske komore Rijeka za razdoblje od 2001. do 2004. godine, na podru~ju Grada Rijeke broj poduzetnika pove}ao se za 16%.

Ostvareni ukupni prihodi od 2001. do 2003. godine pove}ani su za 18,8% uz pove}anje rashoda za 13,9%. U istom razdoblju, broj zaposlenih pove}an je za 12,5%. Svi pokazatelji poslovanja poduzetnika u Rijeci u 2002. –2003. godini imaju pozitivan trend. Broj poduzetnika pove}an je za 7,6%; broj zaposlenih za 3,9%; prosje~na netopla}a po zaposlenom za 4%.

Ukupni prihodi pove}ani su za 7,4%, a rashodi su rasli po manjoj stopi od 5,4%. Najve}i je rast prisutan u ostvarenoj dobiti (8,5% prije oporezivanja), {to je pozitivan pomak u odnosu prema 2002. godini kada je rast bio negativan. Ukupni gubici bitno su smanjeni (za 30,5%). 36 EKONOMSKO OKRU@ENJE

U razdoblju 2001.–2004. godine na podru~ju Grada Rijeke broj zaposlenih pove}ao je za 12,5%. U ukupnom broju poduzetnika na podru~ju Grada Rijeke najve}i udio u broju gospodarskih subjekata imaju mali poduzetnici – 96,8%, srednji 3,1%, a veliki 1,1%. Analiziraju}i udio u ostvarenim prihodima, vidi se da mali poduzetnici ostvaruju 32% prihoda, 21% srednji, a 47% veliki poduzetnici. Promat- raju}i podatke o ostvarenoj dobiti prije oporezivanja, vidimo da su mala poduze}a na vode}emu mjestu s 53% udjela u ukupnoj dobiti, srednja s 28% te velika poduze}a s 19%.

Prema podacima o osnovnim financijskim rezultatima poslovanja poduzetnika na podru~ju Grada Rijeke u 2003. godini, najve}i udio u dobiti prije oporezivanja ostvaren je u trgovini (30,09%), zatim u poslovima s nekretninama (20,6%), u prera|iva~koj industriji (18,25%) te u prijevozu, skladi{tenju i vezama (15,8%).

Najve}i porast dobiti 2003. godine u odnosu prema 2002. godini, ostvaren je u poslovanju hotela i restorana, ~ija se dobit prije oporezivanja sedmerostruko pove}ala. Znatno pove}anje u tom razdoblju ostvareno je u gra|evinarstvu – za 43,7% i u poslovanju s nekretninama - 18,3%.

Djelatnosti s najve}im udjelima u ukupnim prihodima na podru~ju Grada Rijeke 2003. godine jesu:

trgovina – 47,2%

prera|iva~ka industrija – 22,44%

prijevoz, skladi{tenje i veze – 12,86%

poslovanje nekretninama – 7,32%.

Najve}i prihod po zaposlenom ostvaruje sektor trgovine, a najve}i dio zaposlenih radi u velikim poduze}ima (48%).

Rije~ko gospodarstvo su u promatranom razdoblju 2001.–2005. obilje`ili i veliki ste~ajni postupci koji su se zapo~eli provoditi tijekom 2000./2001. godine. Razlozi su tih ste~ajeva razli~iti; kod velikih industrijskih poduze}a (Torpedo, Ben~i} i Tvornica papira) glavni je razlog bio gubitak tr`i{ta i zastarjela proizvodna tehnologija. Kod ste~ajnih postupaka velikih trgova~kih poduze}a (Brodomaterijal i Brodo- komerc) uzroci ste~ajeva bili su prije svega posljedica lo{e, ~ak kriminalno provedene privatizacije i neodgovornog vo|enja tih tvrtki.

Grad Rijeka velik je vjerovnik u najzna~ajnijim rije~kim ste~ajevima. Podaci pokazuju da su se potraìvanja Grada od najve}ih tvrtki u ste~aju u razdoblju 2001.– 2005. godine postupno smanjivala te su krajem 2004. godine prepolovljena u odnosu prema potraìvanjima s kraja 2000. godine, koja su iznosila oko 59,8 milijuna kuna. Tada najve}i du`nik bio je Brodomaterijal – Trgovina i usluge na koji je otpadalo 39% ukupnog duga. Nakon Brodomaterijala – Trgovine i usluga, najzaduèniji je bio Torpedo s dugom od 30% od ukupnog duga prema Gradu Rijeci, potom Tvornica papira Rijeka s dugom od 14% od ukupnog duga te Brodokomerc d.d. – Vanjska i unutarnja trgovina, usluge i turizam s 9% od ukupnog duga. EKONOMSKO OKRU@ENJE 37

Ste~ajni postupak nad tvrtkom Torpedo d.d. Rijeka otvoren je rje{enjem Trgo- va~kog suda u Rijeci 29. lipnja 2000. godine. Nakon {to su u~injene sve radnje predvi|ene pri otvaranju ste~ajnog postupka, pristupilo se prodaji imovine i namire- nju vjerovnika. Prodajom imovine napla}eno je 70,4 milijuna kuna, ~ime su namireni razlu~ni vjerovnici i radnici s osnove tro{ka ste~ajnog postupka u ukupnom iznosu od 25,6 milijuna kuna. Razlikom su pokriveni tro{kovi ste~ajnog postupka, od ~e- ga su svakako najzna~ajniji iznosi komunalne naknade u iznosu od 9,4 milijuna kuna, pla}e preostalih zaposlenika te re`ije ovako velikog prostora.

Da bi se ste~aj {to uspje{nije rije{io, Grad Rijeka je zapo~eo prezentaciju lu~ice unutar Torpeda te prate}ih objekata poradi njezine prenamjene u komercijalne svrhe. Partner Gradu Rijeci bila je Lu~ka uprava Rijeka koja je predloìla i ishodila {irenje svojih ovlasti na tu lu~icu te njezino uvr{tenje u razvojne i investicijske projekte cjelokupnoga lu~kog podru~ja. Prate}i objekti oko lu~ice osmi{ljeni su kao sadràji koji su primjereni ribarskoj luci, a zamisao je da se u njima razvijaju poduzetnici koji }e pratiti ribarsku djelatnost i ujedno biti nova gradska i turisti~ka atrakcija. Europska i svjetska iskustva pokazuju da lu~ki gradovi u postupku modernizacije, a dijelom i prenamjene svojih luka, nalaze na~ine da ribarske luke poveù s potrebama gospodarskog razvoja.

Ti su razlozi potaknuli Grad Rijeku da pristupi razrje{enju kupnje poslovnih prostora Torpeda, koji u naravi obuhva}aju gospodarske zgrade, odnosno zgrade oko lu~ice, zajedno s Lu~kom upravom, a u skladu s rje{enjem Trgova~kog suda, tako da je Lu~ka uprava Rijeka 81%-tni, a Grad Rijeka 19%-tni suvlasnik. Tako je Grad Rijeka postao manjinski suvlasnik, u idealnom dijelu s Lu~kom upravom Rije- ka sa svrhom obnove i daljnjeg razvoja lu~ice i cijelog projekta. Kupljenu nekretninu na lokaciji Torpedo, Grad Rijeka ure|uje u nov poduzetni~ki inkubator.

Svakako treba istaknuti da je Poglavarstvo Grada Rijeke krajem 2004. godine donijelo odluku o ustupanju reda prvenstva naplate potra`ivanja u korist radnika. 38 EKONOMSKO OKRU@ENJE

Budu}i da je prodan ve}i dio objekata na lokaciji Torpedo, prestala je potreba za dr`anjem rampe na ulazu u kompleks biv{e tvornice, te je dio Bara~eve ulice koji prolazi kroz Torpedo predan Gradu Rijeka na uporabu kao javni put. Grad Rijeka }e u 2005. godini zapo~eti s obnovom komunalne infrastrukture na lokaciji Torpeda.

Nakon dvije neuspjele sanacije, 2. svibnja 2000. otvoren je ste~ajni postupak Tvornice papira d.d. Uz vi{egodi{nju blokadu `irora~una, zaustavljena je proizvodnja i izgubljeno tr`i{te. Zbog tih razloga vjerovnici su na I. izvje{tajnom ro~i{tu odlu~ili da se obavi prodaja imovine.

Ste~aj Tvornice papira slo`en je postupak zbog toga {to stanje u zemlji{nim knjigama ne odgovara stanju na terenu pa dugo nije bilo ozbiljno zainteresiranih kupaca. Ipak, do sije~nja 2005. godine prodano je 14 od ukupno 16 novoformiranih parcela u krugu Tvornice. Uz to, prodan je Pogon Gerovo i zemlji{te Pa{ac. Do sada je prodana imovina Tvornice u ukupnom iznosu od 46.171.519,05 kn.

Grad Rijeka i KD Vodovod i kanalizacija d.o.o. Rijeka zajedni~ki su kupili nekretnine od Tvornice papira d.d. u ste~aju – halu Parafinke i pripadaju}e zemlji{te. Iznos od 310.000 eura uplatio je KD ViK, a Grad Rijeka platio je 50.000 eura u gotovini i 100.000 eura s kompenzacijom komunalne naknade.

Od nekretnina neprodana je ostala jo{ Energana (termocentrala proizvodne snage 3,2 MW elektri~ne energije i trafostanica na 10 kV s 3,8 MW zakupljene snage), te komunikacija kroz cijeli kompleks Tvornice, dok su od opreme ostala neprodana tri stroja za proizvodnju papira.

Nakon prodaje nekretnina radnicima je ispla}eno 15,6 milijuna kn, ~ime su potpuno izmirene njihove priznate tra`bine na teret tro{kova ste~ajnog postupka, kao i pla}e za vrijeme otkaznog roka.

Grad Rijeka je u korist radnika obavio prijenos svojeg potra`ivanja po osnovi obra~unate komunalne naknade u vrijeme trajanja ste~aja, s kamatama za nepravo- dobno pla}anje u ukupnom iznosu od 8,5 milijuna kn, koji pribli`no odgovara iznosu tra`bina radnika iz drugoga vi{eg isplatnog reda.

Na taj na~in ste~aj Tvornice papira u{ao je u zavr{nu fazu i time se rje{avaju dugogodi{nji nagomilani ekonomski i socijalni problemi biv{ih djelatnika.

Ste~ajni postupak nad tvrtkom Brodokomerc d.d. otvoren je 3. velja~e 2000. go-dine. Nakon toga uslijedili su postupci otvaranja ste~aja u 14 ovisnih dru{tava. Na dan otvaranja ste~aja u Brodokomerc d.d. i ovisnim dru{tvima, bilo je zaposleno 1.240 radnika.

Imovina ste~ajnog du`nika na po~etku ste~aja bila je procijenjena na 330 milijuna kuna, a prete`ito su je ~inile nekretnine optere}ene razlu~nim pravom. Danas dugotrajna materijalna imovina iznosi 250 milijuna kuna, a ~ine je nekretnine-zemlji{te i gra|evinski objekti te oprema. Ste~ajni du`nik jo{ uvijek je knji`ni, ali i iz- vanknji`ni vlasnik velikog broja nekretnina koje se nalaze u Hrvatskoj, izvan Hrvatske (Srbija i Crna Gora), te na pomorskom dobru (proces priznavanja vlasni{tva i us- EKONOMSKO OKRU@ENJE 39

kla|ivanja gruntovnih i katastarskih podataka za gotovo 50% nekretnina je u tijeku). Vodi se oko 400 parnica za utvr|ivanje imovine i obveza ste~ajnog du`nika, a vrijednost parnica je oko 400 milijuna kuna. Ukupno je prijavljeno 1,5 milijardi kuna potra`ivanja vjerovnika, od ~ega je priznato 360 milijuna kuna.

Brodokomerc d.d. u ste~aju trenuta~no ima zaposlenih 17 radnika, a u Brodo- komercu Nova d.o.o., Brodokomercu Forum d.o.o. i Brodokomercu Spektar d.o.o. ukupno ima 832 zaposlena radnika.

Od kraja prosinca 2004. godine Brodokomerc Nova d.o.o., Brodokomerc Forum d.o.o. i Brodokomerc Spektar d.o.o. nisu vi{e u vlasni{tvu ste~ajnog du`nika ve} u vlasni{tvu BK ESOP d.o.o. Rijeka, trgova~kog dru{tva koje su osnovali i ~iji su dioni~ari gotovo svi radnici predmetnih dru{tava.

Tijekom trajanja ste~aja Grad Rijeka je izravno i neizravno pomagao tako da je u 2000. godini odgodio pla}anje zakupa i komunalne naknade, donio i promijenio odluku da se zakupi poslovnih prostora kojima se koristio ste~ajni du`nik neposredno mogu prenijeti na osnovanu tvrtku Brodokomerc Nova d.o.o. u vlasni{tvu ste~ajnog du`nika, te odre|enim sredstvima financirao ure|enje poslovnih prostora.

Temeljem Rje{enja Trgova~kog suda u Rijeci od 12. lipnja 2000. godine, otvoren je ste~ajni postupak nad Brodomaterijalom d.d. [krljevo. Ukupno priznate tra- `bine vjerovnika iznose 93,3 milijuna kn.

Imovina ste~ajnog du`nika u trenutku otvaranja ste~aja sastojala se od poslovne zgrade i kompleksa Kukuljanovo te opreme i inventara. Treba spomenuti da su na nekretninama bila zalo`na prava Zagreba~ke banke, Rije~ke banke i Gradske banke Osijek, {to nije omogu}avalo njihovu prodaju. Do sada je obavljena prodaja nekretnine – biv{e upravne zgrade – Zagreba~koj banci za 21 milijun kuna.

Valja istaknuti da je Grad Rijeka u prvom isplatnom redu, ali se zaklju~kom Po- glavarstva sa sjednice odr`ane 9. travnja 2002., a na zahtjev zaposlenika Brodo- materijala d.d. u ste~aju, dalo zaposlenicima prednost pri isplati njihovih tra`bina na iznos od 4 milijuna kuna. U tom su iznosu ispla}eni zaposlenici koji se nalaze u drugom isplatnom redu, ~ime je odobreni iznos iskori{ten.

Zahtjev zaposlenika Brodomaterijala d.d. u ste~aju za davanje prednosti pri isplati tra`bina upu}en je i ostalim vjerovnicima prvog isplatnog reda (Carinska uprava, Ministarstvo financija, Mirovinsko osiguranje, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje), no oni nisu udovoljili zahtjevu.

U tijeku je prodaja nekretnina u zoni Kukuljanovo (6. objava natje~aja za prodaju) pa treba o~ekivati da }e se od prodaje navedenih nekretnina isplatiti ve}i dio vjerovnika.

Rezultati rije~kih trgova~kih dru{tava u ste~aju pru`aju nam mogu}nost da govorimo o razli~itim modelima revitalizacije nekretnina te na temelju toga novih poslovnih aktivnosti i novog zapo{ljavanja: 40 EKONOMSKO OKRU@ENJE

Torpedo d.d. u ste~aju i Tvornica papira d.d. u ste~aju upu}uju na potrebu da se pomogne poduzetnicima koji kupuju nekretnine tijekom parcijalne prodaje te da se osmisli na~in revitalizacije velikih nekretnina za koje je evidentno da zbog cijene i veli~ine, kao i stanja nekretnina, ne postoji tr`i{ni interes. Na tim je lokacijama potrebno i dodatno ulagati u komunalnu infrastrukturu koja je osnova u razini poduzetni{tva.

Primjer Brodokomerca d.d. u ste~aju nudi na razmatranje novi model vo|enja ste~aja osnivanjem nove tvrtke radi o~uvanja djelatnosti i zadr`avanja oko 700 radnih mjesta. Grad Rijeka je pritom poduzeo sve aktivnosti da vlastite poslovne prostore u sredi{tu grada pod istim uvjetima unajmi novoj tvrtki Brodokomerc Nova, koja je iznikla u ste~aju Brodokomerca, a krajem 2004. godine sami su zaposlenici putem ESOP-programa postali dioni~ari nove tvrtke.

U ste~aju Brodomaterijala, Torpeda i Tvornice papira obavljena je izmjena re- doslijeda isplate vjerovnika, pri ~emu je Grad Rijeka ustupio prvenstvo naplate od prodaje nekretnina zaposlenicima i time pomogao saniranje socijalne situacije u kojoj su se na{li biv{i zaposlenici Brodomaterijala.

Iz ovoga se mo`e zaklju~iti da je svaki veliki rije~ki ste~aj specifi~an te da je Grad Rijeka svakome pristupio posebno, razmatraju}i kako pomo}i, a da se ne re- meti zakonska procedura ste~aja, da se ne o{tete ostali vjerovnici, ponajprije biv{i djelatnici, te da se pomogne novim poduzetnicima.

U svim ste~ajnim postupcima u kojima je Grad Rijeka jedan od velikih vjerovnika, Poglavarstvo Grada Rijeke donijelo je odluke koje su i{le u korist djelatnika navedenih tvrtki. Grad Rijeka se u ste~ajnim postupcima nije pona{ao samo kao vjerovnik, ve} prije svega kao jedinica lokalne uprave i samouprave. Ukratko, rezultati toga su sljede}a postignu}a: EKONOMSKO OKRU@ENJE 41

U ranoj fazi svih ste~ajeva Grad Rijeka je podr`ao sve inicijative da se ponovno pokrene ista djelatnost kako bi se o~uvala radna mjesta, a kada su svi poku{aji u proizvodnji (Torpedo i Tvornica papira) propali i kada se pokazalo da nema ozbiljnoga poslovnog partnera i jakoga stru~nog vodstva – tek tada je podr`ao volju biv{ih djelatnika da se krene u pojedina~nu prodaju nekretnina.

Grad Rijeka je preko svih stru~nih slu`bi dao sve potrebne suglasnosti u smislu prostorne dokumentacije i informacije o planovima razvoja komunalne infrastrukture na tom podru~ju zainteresiranim poduzetnicima, sve u istom cilju – da se nekretnine ~im prije prodaju kako bi unov~ila potra`ivanja vjerovnika.

Grad Rijeka preuzeo je marketin{ku promid`bu prodaje nekretnina na lokaciji Torpeda i Tvornice papira pred svim potencijalnim doma}im i inozemnim investitorima te je u poslovne prezentacije uklju~io i promid`bu prodaje navedenih nekretnina. Na navedene lokacije doveden je velik broj zainteresiranih poslovnih ljudi, od kojih su neki danas i vlasnici-poduzetnici.

Grad Rijeka je s Lu~kom upravom Rijeka dao zajedni~ku ponudu za kupnju dijela nekretnina u podru~ju lu~ice u Torpedu i bio je aktivan partner u postupku dobivanja odluke Vlade Republike Hrvatske da se lu~ica proglasi lu~kim podru~- jem kako bi se za{titili nacionalni interesi Republike Hrvatske na priobalnom prostoru u sklopu teritorija Grada Rijeke.

U suradnji s Lu~kom upravom Rijeka, Grad Rijeka razvija projekt ribarske lu~ice, a s Primorsko-goranskom `upanijom prijavljen je projekt i za financiranje od strane fondova EU-a, ~ime je dobiveno 1,7 milijuna eura preko Intereg-programa.

U suradnji sa svim nadle`nim ustanovama, a putem prijedloga Prostornog plana, obra|ena su na nov na~in lokacije Torpeda i Tvornice papira kao zone mje- {ovite namjene.

S novim vlasnicima nekretnina, tj. novim poduzetnicima na lokacijama Torpe- do i Tvornica papira, Gradona~elnik je obavio razgovor o stanju i potrebama razvoja infrastrukture na tim lokacijama, a rezultat je toga skora obnova komunalne infrastrukture na tim lokacijama.

Grad Rijeka je u intenzivnim pregovorima sa svim potencijalnim partnerima zainteresiranim za kupnju preostalih nekretnina od ste~aja (biv{ih proizvodnih hala), razvojem projekta multifunkcionalne dvorane uz more s prate}im komercijalnim sadr`ajima.

U prostorima biv{e proizvodne hale uz more, Grad Rijeka je organizirao vi{e javnih i kulturnih manifestacija, a cilj je uvijek bio isti: privu}i kupce nekretnina, nove investitore i promovirati te lokacije na medijski zanimljiv na~in.

Iz svega navedenog, a {to je tek kratki presjek niza aktivnosti, vidljivo je da se Grad Rijeka svih ovih godina pona{ao kao pouzdan partner i veliki hrvatski i europski grad, svjestan svih svojih moralnih i materijalnih odgovornosti, ~uvaju}i uvijek do- stojanstvo `ivota i rada svih svojih gra|ana, ~ak i onda kada nije direktno nadle`an za problematiku ste~ajnog postupka. 42 EKONOMSKO OKRU@ENJE

U Rijeci je otvaranje velikih trgova~kih centara zapo~elo 2000. godine otvaranjem centra Getro, 2001. slijedi otvaranje centra Tu{ i Billa, 2002. otvoren je centar Super Konzum, a 2003. godine trgova~ki centri Merkur i Kaufland.

Najzna~ajniji efekti otvaranja novih trgova~kih centara u Rijeci jesu:

novo zapo{ljavanje

smanjenje cijena

pove}anje asortimana

ve}a zastupljenost i prodaja hrvatskih proizvoda

zadr`avanje prihoda od trgovine u granicama Republike Hrvatske

ulaganja u komunalnu infrastrukturu.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapo{ljavanje, veliki trgova~ki centri koji su otvorili svoje poslovnice na podru~ju Grada Rijeke, prijavili su u razdoblju od 1999. do 2003. godine potrebu za 466 radnika. Unato~ nemogu}nosti dobivanja preciznih podataka o ukupnom broju zaposlenih u velikim trgova~kim lancima, na temelju podataka dobivenih od dijela trgova~kih lanaca mo`e se procijeniti broj trenuta~no zaposlenih – 560 radnika u velikim trgova~kim centrima, a to su no- vootvorena radna mjesta kojih u 1999. godini gotovo da i nije bilo. Broj zaposlenih u velikim trgova~kim centrima iznosi 7,56% ukupno zaposlenih u trgovini na veli- ko i na malo te 1,8% ukupno zaposlenih u Gradu Rijeci.

Danas se u trgova~kim centrima prehrambeni proizvodi, ali i proizvodi {iroke potro{nje nude po cijenama i do 15% niìm nego u malenim maloprodajnim pro- davaonicama. Iako se sve ve}i ulazak stranih proizvoda katkad tuma~i lo{im za hrvatsko gospodarstvo, to je neizbjeàn slijed doga|aja u otvaranju Hrvatske stranim trì{tima. A trgova~ki su centri pove}ali i prodaju hrvatskih proizvoda. Istraìvanja pokazuju da trgova~ki centri u zna~ajnom dijelu nude robu hrvatskih proizvo|a~a, u prosjeku 40%, a u odre|enim centrima i do 72% ukupnog asortimana.

Na ime izgradnje 6 velikih trgova~kih centara na podru~ju Grada Rijeke, upla}eno je ukupno 16.435.197,40 kuna komunalnih doprinosa. Osim izgradnje, komunalni su doprinosi napla}eni i na ime adaptacije postoje}ih objekata jer su neki od centara za svoje prodajne prostore adaptirali postoje}e zgrade. Tako su u slu~aju trgova~kih centara komunalni doprinosi iskori{teni u obnavljanje i dogradnju infrastrukture u blizini samih trgova~kih centara. Doprinosi su upotrijebljeni za izgradnju pristupnih cesta, javnu rasvjetu te obnovu instalacija. Tako je od komunalnih doprinosa upla}enih za izgradnju trgova~kog centra, npr. u slu~aju Kauflanda, izgra|ena pristupna cesta za ulazak u Kaufland, a istodobno je izgra|ena gradska cesta koja vodi do zemlji{ta na kojem je predvi|ena izgradnja novih stambenih objekata. Iz tih je sredstava obnovljena i postavljena nova javna rasvjeta u predjelu oko centra. Obavljen je prekop ceste i obnovljeno je 250 m vodovoda na tom podru~ju. Ugradnju semafora na raskri`ju ispred centra financirao je sam trgova~ki centar, ~ime je rije{ena prometna situacija na nepreglednom raskri`ju tog dijela grada. EKONOMSKO OKRU@ENJE 43

U slu~aju centra Tu{, ure|ena je pristupna cesta, parkirali{te za centar i stanare, potporni zid koji podr`ava parkirali{te te javna rasvjeta. Velika su sredstva ulo`ena i u izgradnju tre}e prometne trake, ~ime je rije{en prometni problem pravca za prigrad. Usporedno s izgradnjom tre}e trake, izmijenjeni su podzemni kablovi.

Tijekom izgradnje Getroa, izgra|ena je pristupna cesta i javna rasvjeta. Pri izgradnji Bille ure|eno je ugibali{te za gradski autobus. U pripremi je izgradnja tre- }e trake u Osje~koj ulici, s ~im }e se zapo~eti krajem 2004. godine. Uz to {to }e rije{iti prometne probleme prilazu dijela grada u kojem je smje{teno najvi{e trgova~kih centara, tom }e se investicijom rije{iti i prometno pitanje pristupa naseljima [kurinje i Drenova.

Rije~ko ekonomsko okru`enje vrlo je dinami~no, {to je vidljivo iz svega navedenog, a Grad Rijeka tome pridonosi svojim projektima izgradnje infrastrukture i ure|enja javnih prostora.

1.1.3. Vlada Republike Hrvatske i Svjetska banka potpisali su 12. srpnja 2003. godine Rijeka Gateway projekt i razvoj ugovor o tri kredita u ukupnoj protuvrijednosti od 156,5 milijuna USD za projekt rije~koga prometnog pravca obnove rije~koga prometnog pravca Rijeka Gateway.

Tri ugovora o kreditu potpisao je u ime Svjetske banke gospodin Andrew N. Vorkink, direktor Svjetske banke za Hrvatsku, Bugarsku i Rumunjsku, a u ime HAC-a (Hrvatske autoceste) – g. Josip Sapunar, HC-a (Hrvatske ceste) – g. Vladimir Bizjak, LU Rijeka (Lu~ka uprava) – g. Bojan Hla~a i Luke d.d. Rijeka – g. Denis Vukorepa.

Ugovor o jamstvu izme|u Vlade Republike Hrvatske i Svjetske banke potpisali su gospodin Mato Crkvenac, ministar financija, i gospodin Vorkink.

Jamac: Republika Hrvatska (Ministarstvo financija) Ukupan iznos zajmova 156,5 milijuna USD Ukupna vrijednost programa 266,1 milijuna USD

Zajmoprimci: Iznos zajma: Lu~ka uprava Rijeka 55,1 milijun USD Hrvatske ceste 76,2 milijuna EUR

Hrvatske Autoceste 15,7 milijuna EUR

Rok otplate zajma je 15 godina, u jednakim polugodi{njim obrocima, po~ev{i od 15. prosinca 2008. do kona~ne otplate 15. lipnja 2018. 44 EKONOMSKO OKRU@ENJE

Cilj je projekta pridonijeti pove}anju konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva: pobolj{anjem me|unarodnoga prometnog sektora kroz rije~ki prometni pravac za teretni i putni~ki promet modernizacijom veza izme|u luke i ces-tovne mre`e te revitalizacijom lu~kih poslovnih aktivnosti pobolj{anim odr`a-vanjem cesta i mostova.

O~ekivane koristi od projekta su:

pove}an promet i prihodi, i smanjeni operativni tro{kovi rije~ke luke

smanjeni operativni tro{kovi i zaka{njenja vezana uz cestovni promet

pove}ana trgovina na podru~ju usluga transporta i drugih gospodarskih aktivnosti potaknutih pove}anjem tranzitnog prometa

smanjena dugoro~na dr`avna financijska pomo} rije~koj luci

odr`avanje mosta koji povezuje otok Krk s kopnom

zna~ajne promjene u politici, upravljanju, financiranju i poslovanju Lu~ke uprave Rijeka, HAC i HC, Gradu Rijeka, regiji i cijeloj Republici Hrvatskoj te {iroj regiji.

Lu~ka uprava Rijeka, Luka d.d. Rijeka i Grad Rijeka potpisali su Sporazum o suradnji kojim su utvrdili me|usobne odnose u zajedni~kom sudjelovanju u realizaciji Projekta, poglavito dijela koji se odnosi na rekonstrukciju putni~ke luke kroz izra`eni zajedni~ki interes u rekonstrukciji rije~ke luke i njezinoj prilagodbi potrebama razvoja ovoga prometnog pravca, s jedne, te potrebama stanovnika, kao korisnika urbane sredine, s druge strane. EKONOMSKO OKRU@ENJE 45

Rijeka Gateway projekt uklju~uje investicije u: 1. Restrukturiranje i modernizaciju luke; provodi ga Lu~ka uprava Rijeka (LUR), a uklju~uje: radove na sanaciji infrastrukture u zapadnom dijelu luke: ru{enje dotrajalih vi{ekatnih skladi{ta koja ograni~avaju skladi{ni prostor otvorenog tipa i radni u~inak luke (uz iznimku dva skladi{ta koja }e biti sanirana zbog svoje povijesne vrijednosti), radove kojima }e se terminal lak{e davati u najam/koncesiju, te sanaciju tzv. Be~kog pristani{ta i restauraciju i za{titu tzv. Zagreba~kog pristani{ta;

uvo|enje odgovaraju}eg sustava za upravljanje prometom plovila (ra- darski sustav poja~an bazom podataka, koji identificira i nadzire kretanje brodova) i sustava razmjene podataka elektroni~kim putem (koji povezuje lu~ku administraciju i korisnike luke, a olak{at }e trgovinu zahvaljuju}i pove}anoj u~inkovitosti i sigurnosti lu~kog poslovanja).

2. Ponovni razvoj grani~nog podru~ja izme|u luke i grada; provedba: LUR i Hrvatske ceste:

financirat }e radove i izgradnju putni~kog terminala du` lukobrana, {to je zna~ajna aktivnost i za luku i za grad Rijeku. Cilj je razviti podru~je uz obalu tako da bude otvoreno za poslovanje i komercijalne aktivnosti.

3. Pobolj{anje cestovnih pravaca i odr`avanje cesta; provedba HC i HAC:

dovr{it }e se zapadni dio rije~ke zaobilaznice i izgraditi spojna cesta luke, sanirati Kr~ki most te izraditi novi program pobolj{anog odr`avanja cesta.

S obzirom na obuhvat ovog projekta, s pravom se mo`e re}i da }e biti od strate{kog zna~enja za Grad Rijeku, PG@ i Republiku Hrvatsku.

Tijekom 2005. godine obavit }e se najva`niji radovi:

prva faza ure|enja Delte, Porto Barossa i novoga putni~kog terminala, te pripremni radovi za preseljenje lu~kih tereta na zapadni terminal

izgradnja prve faze nove Zagreba~ke obale – 250 m obale sa svom potrebnom infrastrukturom

pripremni radovi na izgradnji Putni~kog terminala

zavr{etak rekonstrukcije Be~ke obale

ure|enje povr{ina lukobrana i izgradnja novog mosta.

Budu}i da se radi o iznimno sloènom projektu koji obuhva}a proces modernizacije luke, ali i izgradnju novih komercijalnih prostora uz more, Grad Rijeka }e kao partner pruìti punu podr{ku Lu~koj upravi Rijeka i Luci d.d. Rijeka. Zajedni~ki timovi u suradnji s nezavisnim konzultantima ve} rade na studijama daljnjeg razvoja lu~kog podru~ja na zapadnom dijelu, te na kvalitetnom osmi{ljavanju komercijalnih sadràja na Delti, putni~kom terminalu i Porto Barossu.

Tijekom 2005. godine, kao i proteklih godina, Grad Rijeka pomo}i }e Lu~koj upravi Rijeka te Luci d.d. Rijeka u me|unarodnoj promociji poslovnih mogu}nosti, 46 EKONOMSKO OKRU@ENJE

te mogu}nosti investiranja na lu~kom podru~ju. Zajedni~ke promotivne aktivnosti umnogome su pridonijele ponovnom vra}anju rije~ke luke na globalno tr`i{te, a rezultat toga je stalno pove}anje ukupnog prometa u rije~koj luci.

Pozitivne efekte za hrvatsko gospodarstvo dat }e i novoizgra|ena cestovna infrastruktura poja~anim prometom tereta i putnika. Za Rijeku je osobito zna~ajan dovr{etak autoceste Rijeka – Zagreb, koja je va`na i kao daljnja poveznica s Budim- pe{tom. No za daljnji razvoj lu~kog podru~ja zna~ajno je da Hrvatske ceste intenzivi- raju ugovorene radove na izgradnji ceste D-404, koja }e povezati kontejnerski terminal s nastavkom rije~ke zaobilaznice. Time }e se omogu}iti da promet iz kontej- nerskoga terminala najkra}im putem bude upu}en na autoceste prema Zagrebu, Ma|arskoj i Sloveniji.

Stalni rast tereta na kontejnerskom terminalu dostigao je 2004. godine 60.864 TEU, ~ime je postavljen novi rekord. Ukupno je 2004. godine ostvareno 4,65 milijuna tona ukupnog prometa, {to su brojke koje znatno prema{uju i najoptimisti~nije procjene uglednih svjetskih stru~njaka. Tome jo{ treba pridodati i 6,5 milijuna tona teku}eg tereta prekrcanog u naftnom terminalu u Omi{lju. Podaci pokazuju da se 80% lu~kog prometa nastavlja na `eljeznicu, a tek 20% na cestovni promet, {to je dodatni argument za ulaganja u cestovno povezivanje Rijeke, kao najve}e hrvatske luke, sa zale|em.

Veoma dobro napreduju i radovi na dovr{etku spoja Orehovica – Draga – Ba- kar, koji su financirani iz Rijeka Gateway projekta. Grad Rijeka }e i u 2005. godini nastaviti promicati ubrzanu cestogradnju:

Hitna izgradnje nove ceste D-403, kao vertikalne spojnice novoga zapadnog lu~kog terminala s ~vorom na [kurinjama – kao nu`na poveznica moderni- zirane luke na zapadnom dijelu Grada Rijeke.

Radovi na dionici ceste Rijeka – Ju{i}i – Rupa dio su trase nove europske Ja- dransko-jonske autoceste koja }e biti zna~ajna veza Rijeke s Trstom.

Pra}enje najavljenih radova na punom profilu sada{nje rije~ke zaobilaznice.

Pra}enje po~etka rada na projektnoj dokumentaciji za novi koridor rije~ke zaobilaznice.

Pra}enje nastavka radova na dionici autoceste Draga – @uta Lokva, kao najbli`e prometne poveznice s Dalmacijom.

Jedan od najve}ih gradskih prometnih problema zasigurno je promet, to~nije parkiranje u sredi{tu grada. U prolje}e 2003. godine otvorena je garaà u Ciottinoj ulici (sredi{te grada) koja raspolaè s 86 parkirnih mjesta, a izgradio ju je Rijeka promet (vrijednost investicije iznosi 3,5 milijuna kuna).Tvrtka Austrograd otvorila je garaù Zagradu u Novoj Ciottinoj ulici, kapaciteta 857 parkirnih mjesta, a rije~ je o ulaganju od 13 milijuna eura. S tim u vezi, Grad Rijeka izgradio je pristupnu cestu – Novu Ciottinu i stubi{te. Otvaranjem tih dviju garaà te parkirali{ta na zapadnoj @abici, Rijeka je dobila oko 1.100 novih parkirnih mjesta. EKONOMSKO OKRU@ENJE 47

U srpnju 2004. godine po~elo je ostvarivanje projekta izgradnje infrastrukture i poplo~avanja spoja Korza sa Star~evi}evom ulicom (u sredi{tu grada). Ti su radovi obuhva}ali: polaganje kanalizacije, obnovu vodovoda i odvodnju oborinskih i fekal- nih voda, izgradnju dijela plinske mre`e, izgradnju javne, dekorativne i prigodne rasvjete te poplo~enje kamenim plo~ama i granitnim kockama. Obuhva}ena je povr{i- na od oko 2.500 ~etvornih metara, a projekt je bio vrijedan vi{e od 6 milijuna kuna.

Automatsko upravljanje prometom jo{ je jedan sastavni dio rije~koga prometnog sustava, na ~emu zajedni~ki rade Rijeka promet, Hrvatske ceste, @upanijska uprava za ceste i Grad Rijeka. Planirano je do kraja 2005. godine ulo`iti 3 milijuna eura na 54 rije~kih raskri`ja (tzv. pametni semafori), ~ime }e se Rijeka, uporabom najmodernije tehnologije upravljanja svjetlosnom signalizacijom, svrstati u najsuvremenije svjetske gradove.

U prolje}e 2005. godine javni gradski prijevoz bit }e bogatiji za 28 novih autobusa financiranih iz gradskog prora~una.

Istodobno, imovinsko-pravno se pripremaju nove lokacije za izgradnju gara`a, a lokacije za koje je spremna dokumentacija intenzivno se promoviraju pred potencijalnim investitorima. U razli~itim fazama pripreme, na podru~ju Grada Rijeke je ~ak 15 mogu}ih lokacija za izgradnju javnih gara`a.

Sve to upu}uje na velike napore Grada Rijeke da se rije~ka luka, kao najve}a hrvatska luka, bolje prometno pove`e sa zale|em, ali i da se gradski prometni sustav na vrijeme prilagodi Rijeka Gateway projektu.

1.1.4. U razdoblju 2001.– 2005. godine jako se promijenilo stanje u turizmu Grada Gradski turizam Rijeke – i to nabolje! Kad usporedimo situaciju krajem 2001. i krajem 2004. godine, radi se o potpuno promijenjenoj gospodarskoj slici, a u prilog tome govore i statisti~ki podaci koje prati Turisti~ka zajednica Grada Rijeke.

Tijekom 2004. ostvareno je 32,3% vi{e dolazaka nego 2001. godine. U odnosu prema istom razdoblju 2001. godine, broj dolazaka stranih turista 2004. godine pove}ao se za 36,6%, a broj dolazaka doma}ih turista za 25,4%. Dok su od ukupno ostvarenih dolazaka u 2001., strani turisti sudjelovali sa 61,5%, u 2004. godini sudjelovali su sa 63,5%. Doma}i turisti sudjelovali su 2001. s 38,5% dolazaka, a 2004. godine s 36,5% dolazaka.

Na podru~ju Turisti~ke zajednice Grada Rijeke u razdoblju 2001.–2003. godine u funkciji su bila 4 hotela, 2 preno}i{ta, kamp i privatni smje{taj (ukupno su ras- poloìva bila 1.762 leàja), a 2004. godine ukupni broj leàja smanjen je na 1.277 (jer se Hotel Jadran kompletno renovirao, a Hotel Neboder renovirao je dva kata).

U 2004. godini ostvaren je turisti~ki promet za 20,7% ve}i nego 2001. godine. U odnosu na isto razdoblje 2001. godine, broj stranih no}enja pove}ao se za 22,2%. 48 EKONOMSKO OKRU@ENJE

Turizam u Gradu Rijeci 1999.–2003.

Broj doma}ih no}enja pove}ao se 2004. za 17,8% u odnosu prema 2001. godini.

Prema podacima o ukupnom broju no}enja stranih turista na podru~ju Turisti~ke zajednice Grada Rijeke u razdoblju od 2002. do kraja jedanaestog mjeseca 2004. godine, najvi{e no}enja ostvarili su Talijani (31,6%), zatim Nijemci (10,4%), Ma|ari (10,3%), Slovenci (10%), Bosanci (9,2%), Francuzi (7,3%), Izraelci (6,6%), Srbi i Crnogorci (6,1%), Britanci (4%).

Najvi{e no}enja ostvareno je u hotelima (oko 70%, ne{to vi{e 2002. i 2003. u odnosu prema 2004. godini kada je smanjen kapacitet hotela za 485 le`aja), zatim slijedi kamp u kojem se od 14% godine 2002., broj no}enja popeo na 18% godine 2004. U privatnom smje{taju broj no}enja oscilira oko 10% od ukupnog broja no}enja. U prihvatili{tima je ostvareno izme|u 1 i 2% no}enja. Doma}i turisti borave u prosjeku 1,7 dana na podru~ju Grada Rijeke, a strani turisti 2,1 dan.

Fakultet za hotelski i turisti~ki menad`ment Sveu~ili{ta u Rijeci dovr{ava Glavni plan turizma Primorsko-goranske `upanije kao jedinstvene turisti~ke destinacije. EKONOMSKO OKRU@ENJE 49

Time se planira turisti~ka specijalizacija pojedinih gradova i op}ina u sklopu koje je Grad Rijeka sagledan kao sredi{te tzv. Rije~kog prstena. Glavni plan turizma temelji se isklju~ivo na lokalnim specifi~nostima, uz razvoj potrebne infrastrukture i odgovaraju}e turisti~ke ponude.

Otvaranje novih prostora uz more u sredi{tu Rijeke stvorit }e potpuno nov am- bijent pogodan za razvoj turisti~kih sadr`aja: Delta, nova marina Porto Baross i nov putni~ki pomorski terminal – bit }e najve}i turisti~ki iskorak za Rijeku, a izgradnja zapo~inje 2005. godine u sklopu Rijeka Gateway projekta.

Atraktivnosti Grada Rijeke kao turisti~ke destinacije umnogome pridonose nove javne manifestacije i atrakcije, kao {to su Prosinac u Rijeci, Sajam nautike u sredi{tu grada, Svjetski kongres UNIMA-e, Me|unarodni lutkarski festival i Rije~ke ljetne no}i.

Izmjenama Zakona o pomorskom dobru, Grad Rijeka je postao odgovoran za cjelokupno pomorsko dobro na teritoriju Grada Rijeke, izuzev{i lu~ki dio. To pruà nove mogu}nosti za razvoj gradskog turizma jer u ovlasti Grada Rijeke prelaze koncesijska odobrenja i koncesije za rije~ke plaè. U povodu toga u izradi je Studi- ja o kori{tenju, ure|enju i opremanju rije~kih plaà, koja }e na nov na~in sagledati rije~ke plaè kao velik gradski i turisti~ki resurs.

Razvoj gradskog turizma sloèn je i dugotrajan proces koji ponajprije ovisi o novim investicijama u turisti~ke kapacitete. Putem privatno-javnog partnerstva Grad Rijeka }e stvoriti uvjete za otvaranje novih smje{tajnih kapaciteta i dodatnih sadràja. No gradski turizam ovisi i o cjelokupnoj turisti~koj ponudi, izgledu – slici grada. Sto- ga se u~inci napora Grada Rijeke da grad bude {to ure|eniji, ljep{i i sadràjniji najbolje vide u rastu gradskog turizma. Treba istaknuti da je pritom temelj gradskog turizma u rije~koj posebnosti – otvorenosti, komunikativnosti i dinami~nosti Rije~ana. 50 EKONOMSKO OKRU@ENJE

1.1.5.

Dru{tva u ve}inskom vlasni{tvu Za komunalna i trgova~ka dru{tva u ve}inskom vlasni{tvu Grada Rijeke navode Grada Rijeke se osnovni podaci vezani za obavljanje djelatnosti, opseg, ukupan prihod te vrijednost dugotrajne imovine kojom se dru{tvo koristi za dugotrajne poslove.

Komunalno dru{tvo Autotrolej d.o.o. Rijeka obavlja djelatnost prijevoza putnika na 42 linije ukupne du`ine 635 km. U 2004. godini djelatnost prijevoza obavljala se sa 176 autobusa koji su u godini pre{li 9.400.000 kilometara i pre- vezli 35.000.000 putnika. Ukupni broj zaposlenih u 2004. godini iznosio je 681, od toga 350 voza~a (51,4%). Broj zaposlenih umanjen je za 11 djelatnika u odnosu prema 2001. godini. KD Autotrolej u vlasni{tvu je 9 gradova i op}ina. Grad Rijeka ve}inski je vlasnik s 83,44% udjela, slijede Grad Bakar 2,75%; Op}ina ^avle 3,27%; Op}ina Jelenje 1,80%; Grad Kastav 1,68%; Op}ina Klana 1,28%; Op}ina Vi{kovo 2,27%; Op}ina Kostrena 2,67% i Grad Kraljevica 0,84%. Za 2004. godinu Komunal- no dru{tvo u obavljanju djelatnosti ostvarilo je 123.600.000,00 kn ukupnog prihoda, {to je na razini ostvarenoga ukupnog prihoda 2001. godine. Vrijednost dugotrajne imovine u 2004. godini iznosi 23.200.000,00 kn. Kupnjom novih autobusa u 2005. godini, vrijednost dugotrajne imovine procijenjena je na 53.200.000,00 kn, {to je za 24% vi{e od vrijednosti dugotrajne imovine u 2001. godini.

Komunalno dru{tvo îsto}a d.o.o. Rijeka obavlja djelatnost odràvanja ~isto- }e i gospodarenje otpadom, {to obuhva}a: metenje – 297.621.000 m2, ru~no i strojno pranje – 63.160.000 m2 javno prometnih povr{ina na godinu te zbrinjavanje 70.000 t komunalnog i tehnolo{ki neopasnog otpada na godinu. Djelatnost se obavlja s 95 specijalnih vozila za ~i{}enje, prikupljanje i odvoz otpada. Za zbrinjavanje otpada upotrebljava se 6.900 posuda. Ukupni je broj zaposlenih u 2004. godini 359, od toga su 166 radnika na programu ~i{}enja i odvoza, {to je u odnosu prema 2001. godinu 6 djelatnika vi{e. Grad Rijeka ve}inski je vlasnik s 81,23% udjela, slijede Grad Bakar 4,08%; Op}ina âvle 2,30%; Op}ina Jelenje 1,93%; Grad Kastav 2,74%; Op}ina Klana 0,53%; Op}ina Vi{kovo 2,49%; Op}ina Kostrena 2,20% i Grad Kraljevica 2,50%. Za 2004. godinu Dru{tvo je u obavljanju djelatnosti ostvarilo 62.100.000,00 kn ukupnog prihoda, od toga u osnovnoj djelatnosti 50.800.000,00 kn. Vrijednost dugotrajne imovine Dru{tva u 2004. godini iznosi 72.900.000,00 kn, {to je za 22% vi{e u odnosu prema 2001. godini.

Energo d.o.o. Rijeka obavlja djelatnost proizvodnje i distribucije toplinske energije i plina. Do 31. prosinca 2002. Dru{tvo je bilo u 100% vlasni{tvu Grada Rijeke. Nakon provedene transformacije i dokapitalizacije, od 2003. godine Grad Rijeka je u vlasni{tvu s 56,9%, Thüga Aktiengesellschaft iz Münchena 17,0%, Amga Azienda Multiservizi S.p.A. iz Udina 17,0%, Croplin d.o.o. Zagreb 9,1%. U Dru{tvu su u 2004. godini bila zaposlena ukupno 152 radnika. Djelatnost pruànja usluge toplinske energije Dru{tvo obavlja za 9.713 korisnika i zagrijava 535.000 m2 povr{ine na mjesec. Topla voda grije se za 7.334 korisnika koji na godinu potro{e 303.000 m3. Djelatnost toplinske energije obavlja se preko 19 toplana ukupnog kapaciteta 115 MW. Duìna toplovoda iznosi 16.500 metara. Djelatnost pruànja usluge opskrbe EKONOMSKO OKRU@ENJE 51

plinom obavlja se za 10.244 korisnika mije{anog plina i za 6.508 korisnika gradskog plina. Ukupna godi{nja potro{nja mije{anog plina iznosi 13.500.000 m3, a gradskog 2.500.000 m3. Ukupna duìna plinske mreè za gradski plin iznosi 20.000 m, a za mije{ani plin 152.500 m. Kalori~na vrijednost mije{anog plina iznosi 14,20 KWh/ m3, a gradskog 4,50 KWh/m3. Ostvareni ukupan prihod za 2004. go-dinu iznosi 105.107.000,00 kn, a na osnovnu djelatnosti odnosi se 94.146.000,00 kn. Ukupan je prihod po vrijednosti na razini ostvarenoga ukupnog prihoda u 2001. godini. Vrijednost dugotrajne imovine Dru{tva u 2004. godini iznosi 203.300.000,00 kn. Dru{tvo uspje{no obnavlja dotrajalu imovinu i ulaè u novu.

Komunalno dru{tvo Kozala d.o.o. Rijeka obavlja djelatnost ure|enja i odr`a- vanja groblja, pogrebne, grobarske i klesarske usluge i u 100%-tnom je vlasni{tvu Grada Rijeke. Dru{tvo obavlja djelatnost na 8 groblja ukupne povr{ine 658.000 m2. Najve}e groblje je Centralno gradsko groblje Drenova s 413.240 m2. Na grobljima ima ukupno 18.883. objekata: 10.242 grobnice, 6.593 ni{e, 1.990 pretinaca i 58 kapela te 5.000. op}ih polja. Ukupni broj zaposlenih u 2004. godini iznosi 110; {ezdeset i pet zaposlenih obavlja pogrebne i grobljanske poslove, od toga 47 radnika radi na preuzimanju i sahrani. Za 2004. godinu Dru{tvo je ostvarilo 21.900.000,00 kn ukupnog prihoda, od toga je prihod osnovne djelatnosti 11.600.000,00 kn. Vrijednost dugotrajne imovine Dru{tva u 2004. godini iznosi 4.655.000,00 kn.

Komunalno dru{tvo Vodovod i kanalizacija d.o.o. Rijeka obavlja djelatnost vodoopskrbe i odvodnje. Isporu~ena koli~ina vode godi{nje iznosi 21.900.000 m3. Duìna vodovodne mreè, s priklju~cima, iznosi 800 km, duìna glavnog vodovoda 87,5 km, a vodovodnih priklju~aka ima 32.054. Vodovodna mreà pokrivena je 100% na podru~ju Grada Rijeke. Dru{tvo je koncesionar zbrinjavanja vode sa 7 izvori{ta minimalne izda{nosti od 1.500 do 2.400 l/s. Godi{nja odvodnja otpadne vode iznosi 16.500.000 m3. Duìna kanalizacijske mreè iznosi 280 km, s 1.276 kanalizacijskih priklju~aka. Duìna glavnog kolektora iznosi 15,7 km. Gotovo 80% otpadne vode zbrinjava se na Ure|aju za pro~i{}avanje Delta (mehani~ki predtretman) koji je dimenzioniran na 550.000 ES i radi od 1994. godine. Grad Rijeka je ve}inski vlasnik s 87,34% udjela, slijede Grad Bakar 2,44%; Op}ina âvle 1,21%; Op}ina Jele- nje 1,10%; Grad Kastav 2,26%; Op}ina Klana 0,58%; Op}ina Vi{kovo 1,96%; Op}ina Kostrena 1,41% i Grad Kraljevica 1,70%. Ukupan broj zaposlenih u 2004. godini iznosio je 336, od toga na osnovnoj djelatnosti rade 243 radnika. Dru{tvo je u obavljanju djelatnosti u 2004. ostvarilo 109.655.000 kn ukupnog prihoda, od toga se na osnovnu djelatnosti odnosi 88.995.000,00 kn. Vrijednost dugotrajne imovine Dru{tva u 2004. godini iznosi 743.940.000,00 kn, a u odnosu prema 2001. porasla je za 11.780.000,00 kn.

Rijeka promet d.o.o. trgova~ko je dru{tvo u 100%-tnom vlasni{tvu Grada Ri- jeke. Djelatnost Dru{tva obavlja 107 radnika raspore|enih u pet sektora. Sektor Fi- nanciranje sektora obavlja se u tri subjekta: Hrvatske ceste d.o.o. (42%), @upanijska uprava za ceste (27%) i Grad Rijeka (31%). Bavi se: nadzorom i regulacijom pro- 52 EKONOMSKO OKRU@ENJE

meta, odràvanjem semaforskog sustava, istraìvanjem, planiranjem i projektiranjem prometa, vo|enjem strate{kih projekata i investicija dru{tva. Sektor Parkirali{ta je krajem 2004. godine upravljao s 31 parkirali{tem, a u 2005. planira se da }e up- ravljati s 34 parkirali{ta. U 2001. godini upravljao je s 23 parkirali{ta, {to zna~i da je broj parkirali{ta 2005. u odnosu prema 2001. porastao za 48%. Na parkirali{tima je krajem 2004. godine bilo ukupno ucrtano 3.675 parkirnih mjesta, a za 2005. godinu procjenjuje se da }e biti ucrtano 4.145 parkirnih mjesta. U 2001. godini bilo je 2.917 parkirnih mjesta. Broj parkirnih mjesta se tijekom godina pove}ava, pa }e 2005. u odnosu prema 2001. biti ve}i za 42%. Krajem 2004. premje{teno je 5.150 nepropisno parkiranih vozila, a u 2005. godini procjenjuje se da }e biti premje{teno 5.520 vozila. U 2001. godini premje{tena su 6.982 vozila, {to zna~i da je broj premje{tenih vozila pao za 21%. Sektor Cestovni terminali osnovan je s ciljem organizacije prihvata i pruànja usluga u tuzemnom i inozemnom kamion- skom prijevozu roba. U 2004. godini na terminalu Srdo~i planira se ostvariti 28.000 ulazaka, dok je 2001. godine ostvareno 33.265 ulazaka. Procjenjuje se da }e 2005. biti 28.000 ulazaka, {to je za 16% manje u odnosu prema 2001. godinu. Sektor Odràvanja prometnica obavlja sljede}e aktivnosti: redovito odràvanje, poja~ano odràvanje, prometni zahvati i radovi po mjesnim odborima. Obujam usluga ovog sektora definiran je ugovorom o financiranju javno-prometnih povr{ina i nerazvrstanih cesta u gradu Rijeci. Vrijednost imovine na dan 30. rujna 2004. iznosila je 34.227.062,23 kn, dok je u 2001. godini iznosila 26.593.052,82 kn, {to zna~i da je vrijednost imovine za devetomjese~no razdoblje 2004. za 29% ve}a u odnosu prema 2001. godini. Pove}anje obujma usluga tijekom godina rezultira i pove}a- njem prihoda Dru{tva. Ukupni prihod Rijeka prometa d.o.o. u 2004. godini iznosi 43.449.000,00 kn, dok je u 2001. godini iznosio 36.439.000,00 kn, {to pokazuje pove}anje za 19%. SOCIJALNO OKRU@ENJE 53

1.2. Prema podacima iz Popisa stanovni{tva 2001. godine, u Gradu Rijeci ìve 144.043 Socijalno okruènje stanovnika. Podaci iz Popisa 2001. nisu neposredno usporedivi s podacima iz Popisa 1991. jer je u me|uvremenu do{lo do promjene u primjeni definicije za izra~un ukupnog stanovni{tva. Iz podataka se moè zaklju~iti da u Rijeci ima oko 10% stanovnika manje nego 1991. godine. Jedan je od uzroka i negativan prirodni prira{taj, odnosno vi{e umrlih nego ro|enih. Taj se trend ponavlja unazad vi{e godina, a 2003. umrlo je 465 osoba vi{e nego {to ih je ro|eno. Stanovni{tvo grada pokazuje trend progresivnog starenja jer je udio starijih od 65 godina dosegnuo 16,74%, a mla|ih od 14 godina ima samo 13,34%, {to je nepovoljnije od trendova u Republici Hrvatskoj.

Tablica 1. Broj stanovnika u Gradu Rijeci Izvor: Ured dr`avne uprave u PG@-u, Slu`ba za gospodarstvo, Odsjek za statistiku

Tablica 2. Broj ro|enih i umrlih u Gradu Rijeci

Izvor: Zavod za javno zdravstvo PG@-a

Socijalna slika Grada Rijeke u zadnje ~etiri godine pokazuje: da se udio umirovljenika u ukupnom stanovni{tvu zadr`ao na oko 27% da udio nezaposlenih u ukupnom stanovni{tvu iznosi oko 8% te je broj nezaposlenih osoba u odnosu prema 2001. godini smanjen za 23,9% da udio korisnika dr`avne socijalne skrbi obuhva}a oko 1,3% stanovni{tva grada, a u odnosu prema 2001. godini smanjen je za 14,6% prosje~na neto-pla}a pove}ana je za 16,8% u odnosu prema lipnju 2001. godine

prosje~na mirovina pove}ana je za 13,1% u odnosu prema kolovozu 2001. godine. 54 SOCIJALNO OKRU@ENJE

Isto tako, usporedba sidikalne ko{arice i pokrivenost ko{arice prosje~nom pla- }om Grada Rijeke s drugim ve}im gradovima u Republici Hrvatskoj, pokazuje sljede}e:

Tablica 3. Potro{a~ka ko{ara za ~etvoro~lanu obitelj VI.-XII. 2004.*

*Cijene prehrambenih i higijenskih proizvoda prikupljene su iz vi{e prodavaonica za svaki grad te su odabrane najniè cijene pojedinih proizvoda. Tro{kovi stanovanja obuhva}aju prosje~ne reìjske tro{kove za stan od 60 m², te tro{kove obnavljanja ku}anskih Prema istraìvanjima Nezavisnih hrvatskih sindikata, obra~un potro{a~ke aparata i namje{taja. Reìjski tro{kovi obuhva}aju tro{kove struje, vode, grijanja, ~isto}e, komunalne ko{arice pokazuje da je Rijeka najjeftiniji od ve}ih gradova i u prosincu i u naknade i doprinose za zajedni~ku pri~uvu zgrade. cijeloj drugoj polovici 2004. godine. Tro{kovi kulture obuhva}aju samo jedan obiteljski odlazak u kino, redovito ~itanje jednog mjese~nog ~asopisa i svakodnevno ~itanje jednog dnevnog lista. Tablica 4. Pokrivenost ko{arice prosje~nom pla}om – prosinac 2004.

Iz podataka je vidljivo da je postotna pokrivenost tro{kova `ivota pla}om najve}a u Rijeci. Naime, prosje~na neto-pla}a u Republici Hrvatskoj pokriva 68,04% prosje~ne ko{arice za ~etvero~lanu obitelj, a u Rijeci pokriva 73,39%.

U Gradu Rijeci krajem kolovoza 2004. godine bilo je 38.190 umirovljenika, {to je za 1,8% manje nego 2001. godine. Budu}i da umirovljenika ima vi{e od ~etvrtine (27%) stanovni{tva Rijeke, najvi{e je oblika pomo}i prema Socijalnom programu Grada Rijeke namijenjeno upravo toj kategoriji stanovni{tva.

Tablica 5. Pregled korisnika mirovina prema vrsti mirovina za Grad Rijeku

Izvor: HZMIO obrazac OS-13 U strukturi korisnika mirovine prema vrsti mirovina, najve}i je udio korisnika starosne mirovine – 63,2%, dok korisnici invalidske mirovine te korisnici obiteljske mirovine ~ine po 18,4 % ukupnog broja umirovljenika. SOCIJALNO OKRU@ENJE 55

Tablica 6. Pregled prosje~ne visine mirovina za Grad Rijeku

Izvor: HZMIO obrazac OS-13

Prosje~na visina mirovine za kolovoz 2004. godine ve}a je u odnosu prema kolovozu 2001. godine za oko 13%. Broj umirovljenika koji primaju mirovine u iznosu ve}em od 2.500,00 kuna, pove}ao se s 26,16% u 2001. na 36,81% u 2004. godini. Podacima o zaposlenosti u Gradu Rijeci obuhva}eni su zaposleni u poslovnim subjektima svih oblika vlasni{tva (trgova~ka dru{tva, poduze}a, ustanove, tijela, fondovi i udruge), a nisu obuhva}eni zaposleni u MUP-u Republike Hrvatske i MORH-u, niti zaposleni u obrtu i u djelatnostima slobodnih profesija (radnje u vlasni{tvu gra|ana), kao ni zaposleni u individualnoj poljoprivredi.

Tablica br. 7. Zaposleni u pravnim osobama u Gradu Rijeci

Izvor: Ured dràvne uprave u Primorsko-goranskoj ùpaniji, Slu`ba za gospodarstvo, Odsjek za statistiku, kolovoz 2001., 2002. i 2003. Zaposlenih je u Gradu Rijeci krajem 2003. bilo 41.479, {to je pove}anje od 3,3% u odnosu prema 2001. godini kada je bilo 40.158 zaposlenih osoba. U obrtu i djelatnostima slobodnih profesija u Primorsko-goranskoj ùpaniji za- poslene su 21.442 osobe, a od tog broja oko 50% odnosi se na Grad Rijeku. Prema podacima Odsjeka za statistiku, Slu`be za gospodarstvo, Ureda dràvne uprave u Primorsko-goranskoj ùpaniji, prosje~na neto ispla}ena pla}a u Gradu Ri- jeci iznosila je u lipnju 2001. godine 3.690,00 kuna, u lipnju 2002. godine 3.856,00 kuna, u svibnju 2003. godine 4.117,00 kuna i u svibnju 2004. godine 4.311,00 kuna. Iskazano u postocima, rast prosje~ne pla}e u zadnje ~etiri godine iznosi 16,8% (2004./2001). Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapo{ljavanje, Podru~na slu`ba Rijeka, na podru~ju (biv{e op}ine) Rijeka nezaposlenost se kretala kao {to slijedi:

Tablica 8. Broj nezaposlenih osoba

Izvor: Hrvatski zavod za zapo{ljavanje, Podru~na slu`ba Rijeka

U promatranom razdoblju broj nezaposlenih osoba se neprestano smanjuje. Krajem listopada 2004. broj nezaposlenih iznosio je 12.133 osobe, {to je u usporedbi s prosincem 2001. godine za 23,9% manje. 56 SOCIJALNO OKRU@ENJE

Prema podacima Centra za socijalnu skrb Rijeka (podru~je biv{e op}ine Rijeka) broj korisnika dr`avne socijalne skrbi na dan 31. prosinca bio je kao {to slijedi:

Tablica 9. Broj korisnika dr`avne socijalne skrbi

Izvor: Centar za socijalnu skrb Iz navedenog proizlazi da se broj korisnika socijalne skrbi od 2001. godine smanjio za 14,6%. Jedan je od razloga tome {to se dr`avni cenzus za ostvarivanje prava na socijalnu skrb nije mijenjao u zadnje ~etiri godine.

Za razliku od toga, va`no je istaknuti da je Grad Rijeka tijekom ovog mandata stalno pove}avao cenzuse primanja (pove}anje iznosi 44,4–56,5%), ~ime je nastojao pratiti trend pove}anja tro{kova `ivota, ali i omogu}iti {to {irem krugu gra|anstva da se koristi pravima iz socijalnog programa Grada, {to je vidljivo i u tablici 10.

Tablica 10. Gradski cenzus primanja za ostvarivanje prava i oblika socijalne skrbi 2001.–2005.

Tablica 11. Usporedba socijalnih cenzusa Grada Rijeke s ve}im gradovima u Hrvatskoj

I iz ove se tablice vidi da Grad Rijeka, u odnosu prema drugim velikim gradovima u Hrvatskoj, ima najve}e socijalne cenzuse primanja za ostvarivanje prava i oblika socijalne skrbi, ~ime dokazuje socijalnu osjetljivost i visok stupanj socijalne za{tite najugro`enijeg dijela svojih sugra|ana. SOCIJALNO OKRU@ENJE 57 KORISNICI SVIH OBLIKA POMO]I Prema socijalnom programu Grada Rijeke u 2001., 2002., 2003. i 2004. godini (stanje 31. prosinca) 58

2. Grad Rijeka – projekti razvoja lokalne samouprave

2.1. Razvoj lokalne samouprave u Republici Hrvatskoj – uloga Grada Rijeke ...... 60

2.2. Decentralizirane funkcije u Gradu Rijeci ...... 63

2.2.1. Decentralizirana funkcija vatrogastva ...... 63

2.2.2. Decentralizirana funkcija osnovnog {kolstva ...... 64

2.3. Izrada i primjena strategije ekonomskog razvoja ...... 66

2.4. Izrada i primjena strategije suradnje s gra|anima...... 68

2.4.1. Plan sudjelovanja gra|ana u dono{enju odluka...... 68

2.4.2. Gradska uprava kao servis gra|ana ...... 69

2.4.3. Novi oblici suradnje s gra|anima preko mjesnih odbora...... 71

2.5. Strategija energetskog razvoja ...... 72

2.6. Grad Rijeka kao suosniva~ Zaklade Sveu~ili{ta u Rijeci ...... 74

2.7. Suradnja Grada Rijeke s nevladinim sektorom ...... 77 59 60 GRAD RIJEKA - PROJEKTI RAZVOJA LOKALNE SAMOUPRAVE

2.1. Razvoj lokalne Pravo na lokalnu samoupravu smatra se jednim od temeljnih na~ela demo- samouprave u Republici kratskog ustrojstva politi~ke zajednice. Hrvatskoj – uloga Grada Autonomija lokalne samouprave nezamjenjiv je okvir funkcioniranja pravne dr- Rijeke `ave najbli`e ~ovjeku, a treba je usmjeravati i razvijati u procesu me|unarodnih i europskih procesa zasnovanih na na~elima demokracije i decentralizacije mo}i.

U europskoj tradiciji lokalna samouprava obuhva}a poslove koji se odnose neposredno na `ivot u lokalnoj sredini, a budu}i da su ponajprije od interesa za lokalno stanovni{tvo, mogu se i u~inkovitije obavljati na lokalnoj razini. U skladu s Ustavom Republike Hrvatske, to su ponajprije poslovi koji se odnose na ure|enje naselja i stanovanje, prostorno i urbanisti~ko planiranje, komunalne djelatnosti, brigu o djeci, socijalnu skrb, primarnu zdravstvenu za{titu, odgoj i osnovno obrazovanje, kulturu, tjelesnu kulturu i {port, za{titu potro{a~a, za{titu i unapre|enje pri- rodnog okoli{a, protupo`arnu i civilnu za{titu.

Lokalna samouprava u Republici Hrvatskoj regulirana je zakonima od kojih je prvi donijet jo{ krajem 1992. godine, a 2001. novi Zakon o lokalnoj i podru~noj (regionalnoj) samoupravi koji je neznatno izmijenio koncept lokalne samouprave.

Neki zna~ajniji podaci o lokalnoj samoupravi u Republici Hrvatskoj:

Vi{e od polovice op}ina, 50,11%, nalazi se u kategoriji malih op}ina – do 3.000 stanovnika

7,33% su u kategoriji vrlo malih op}ina – do 1.000 stanovnika

70% gra|ana `ivi u gradovima

40% stanovnika `ivi u velikim `upanijama, 41% u srednjim, a samo 10% u malim

49% stanovnika `ivi na samo 28% povr{ine Hrvatske, a samo 10% `ivi na 21% povr{ine

33,8% jedinica imalo je ve}e rashode od prihoda, odnosno nisu mogle pokriti teku}e izdatke s teku}im prihodima

1/3 prihoda ostvaruje se u Gradu Zagrebu, a u njemu `ivi 1/6 stanovnika. Prosjek prihoda znatno je naru{en zbog Grada Zagreba.

Prvi zna~ajni iskorak k decentralizaciji bile su promjene Ustava krajem 2000. godine; time zapo~inje druga faza, za koju se svesrdno zalagalo da se nastavi istim intenzitetom kao u pro{lomu mandatu. Vlada Republike Hrvatske (2000.–2004.) u protekle je ~etiri godine uspostavila sljede}e:

lokalna je samouprava pored diobe vlasti na zakonodavnu, izvr{nu i sudbenu, dobila svoje mjesto u Ustavu upravo kao protute`u sredi{njoj vlasti

ustavna opredijeljenost za supsidijarnost i solidarnost pri odre|ivanju poslova iz samoupravnog djelokruga, {to zna~i da je prednost dana jedinicama koje su najbli`e gra|anima GRAD RIJEKA - PROJEKTI RAZVOJA LOKALNE SAMOUPRAVE 61

pravni je polo`aj svih lokalnih jedinica ujedna~en – `upanija je postala regionalna jedinica

postupak decentralizacije javne uprave obuhvatio je:

osnovno i srednje obrazovanje zdravstvo socijalnu skrb kulturu financiranjem lokalne i regionalne samouprave osigurana su financijska sredstva – dodatnim udjelima poreza na dohodak, uvo|enjem mogu}nosti prireza za sve jedinice lokalne samouprave te drugim novim porezima preneseni poslovi su se mogli obavljati

osnivanje podru~ja posebne dràvne skrbi koja se financiraju iz dràvnog prora~una, a sve s ciljem poticanja brèg ekonomskog razvoja tih podru~ja

na~elo iz Europske povelje o lokalnoj samoupravi, da }e se, koliko je mogu}e pravodobno, na odgovaraju}i na~in pitati za mi{ljenje u postupku dono{enja odluka koje ih se neposredno ti~u, ostvareno je osnivanjem radnog tijela Sabora Republike Hrvatske – Odbora za lokalnu i podru~nu samoupravu

decentralizacija kao dugotrajan proces povjeren je nizu ekspertnih timova, nevladinih udruga, inozemnih institucija (USAID, Barent Group, Konrad Adenauer i mnogi drugi).

Zapo~eli smo u Gradu Rijeci kao Udruga gradova, a nismo ostvarili u pro{lom mandatu sljede}e:

decentralizacija poslova prema fiskalnim mogu}nostima gradova, ~ime }e se diferencirati nadle`nosti ve}ih od manjih gradova

neposredni izbor `upana, gradona~elnika i na~elnika

zaustaviti tendenciju stvaranja novih jedinica lokalne samouprave.

Lokalna samouprava u Republici Hrvatskoj (kao dio Europske zajednice) morat }e pristupiti nizu reformi, i to ne samo u legislativi nego i u poimanju europske tradicije da lokalna samouprava obuhva}a poslove koji se odnose neposredno na `ivot u lokalnoj sredini budu}i da su ponajprije od interesa za lokalno stanovni{tvo.

Svjesni da je potrebno stvarati prikladno okru`enje za rad u novim uvjetima Europske unije, a koje nije samo pravne prirode ve} i politi~ko, gospodarsko i socijalno, Grad Rijeka isti~e svoje nemale prednosti, odnosno dobre strane. Svakako su to povoljni izgledi dugoro~nog razvoja i efikasnosti investiranja, {to podrazumijeva sre|enu imovinu grada, izra|ene planove razvoja, razvijenu komunalnu infrastrukturu, suvremeni pristup u informatizaciji, pozitivan odnos s nevladinim sektorom, otvorenu i transparentnu gradsku upravu:

administracija sve vi{e postaje servis gra|anima koji imaju poslovne inicijative i javno prihvatljive programe 62 GRAD RIJEKA - PROJEKTI RAZVOJA LOKALNE SAMOUPRAVE

komunalni sustav grada planira privatno-javna ulaganja u projekte koji zanimaju poslovni sektor i gra|ane

dru{tvene djelatnosti, kultura i sport sve se vi{e promatraju kao ulaganje, a ne kao izdatak

socijalna funkcija – interes privatnih poduzetnika i nevladinih udruga sve prisutniji

gra|anska funkcija – gra|ani se uklju~uju u postupke dono{enja odluke o pojedinim projektima urbanisti~kog ure|enja gradova

privatno-javno partnerstvo kao na~in financiranja raznih pothvata

stvaranje uvjeta za afirmaciju civilnog dru{tva kao ravnopravnog partnera gradskoj upravi.

Da bismo sve to ostvarili, bitno je nastaviti sa zapo~etom decentralizacijom, s poimanjem da je lokalna samouprava vaàn segment u dràvi, da bez jake lokalne samouprave ne}e biti ni jake dràve. No sigurno je da je Vlada Republike Hrvatske (2003.–2007.) iz dosada{njeg Ministarstva pravosu|a, uprave i lokalne samouprave izbrisala "lokalnu samoupravu", osnovav{i novi Sredi{nji dràvni ured za upravu koji ni u svom nazivu ne sadrì lokalnu samoupravu.

Stoga Grad Rijeka nastavlja s afirmacijom lokalne samouprave bilo kao ~lan Saveza gradova i op}ina ili samostalno, ali uvijek s jednim ciljem – lokalnu samoupravu {to vi{e pribli`iti gra|aninu. GRAD RIJEKA - PROJEKTI RAZVOJA LOKALNE SAMOUPRAVE 63

2.2. Decentralizirane funkcije u Gradu Rijeci

2.2.1. Decentralizirana funkcija Grad Rijeka je 2000. godine temeljem Zakona preuzeo funkciju vatrogastva. vatrogastva Zate~eno stanje do tada centraliziranog vatrogastva bilo je na granici minimalnih operativnih mogu}nosti postrojbe. Analizom stanja ustanovljeno je da nisu ispunjeni uvjeti za redovito odràvanje slu`be budu}i da su vatrogasci bili bez redovitih lije~ni~kih pregleda, osiguranja, poloènih stru~nih ispita, nije se redovito obnavljala osobna radna i za{titna odje}a i obu}a, a postrojba nije u cijelosti bila kadrovski popunjena. Posebno te{ko stanje bilo je u opremi za ga{enje koja je nedostajala, a iznimnim naporima nastojalo se prosje~no 18 godina star vozni park odràvati u operativnoj funkciji.

U razdoblju od 2001. do 2004. godine, unato~ tome {to osigurana sredstva iz dràvnog prora~una za decentraliziranu funkciju vatrogastva pokrivaju samo 65% davanja prema radnicima, energiju i minimalna ulaganja u teku}e odràvanje, pristupilo se zna~ajnim ulaganjima u ljude i opremu, ali i u organizaciju vatrogastva i izvan podru~ja Grada Rijeke, na podru~ju koje operativno moè pokrivati postrojba.

Obnovljen je vozni park Javne vatrogasne postrojbe Grada Rijeke s 10 novih vozila, za koje su osigurana sredstva u visini od 16.000.000 kn iz prora~una Gra- da. Usporedno se pristupilo i participiranju u tro{kovima nabave vozila iz dr`avnog programa, te su od 9 planiranih primljena na uporabu dva vozila za koje je osigurana participacija u iznosu od 2.180.000 kn.

Grad je osigurao nu`ne zahvate na investicijskom odr`avanju poslovnih objekata, te se zamijenio pokrov i popravila krovna konstrukcija gara`a, uredio se vatrogasni operativni centar, rekonstruiralo se potkrovlje i krovi{te upravne zgrade novim antenskim sustavom, nabavio se ure|aj za ispitivanje spremnika medicinskog zraka, i ostalo.

Najzna~ajnija su ulaganja u kadrove koji danas u cijelosti udovoljavaju uvjetima za obavljanje poslova. Svi su vatrogasci redovito pregledavani s ciljem utvr|ivanja psihofizi~kih sposobnosti, {kolovani su, osposobljeni za specijalnosti, a ~ak 6 vatrogasaca steklo je vi{e ili visoko zvanje.

Od planiranih kapitalnih ulaganja u poslovne objekte, za 2005. godinu isti~emo rekonstrukciju vatrogasnog tornja i sanaciju ravnog krova vatrogasne postaje Ve`ica te, u skladu s mogu}nostima, kompletiranje servisa aparata za za{titu di{nih organa i odijela za potpunu za{titu. 64 GRAD RIJEKA - PROJEKTI RAZVOJA LOKALNE SAMOUPRAVE

2.2.2. Decentralizirana funkcija Po~etak ovoga mandatnog razdoblja obiljeèn je, me|u ostalim, zapo~injanjem osnovnog {kolstva procesa decentralizacije financiranja i upravljanja sustavom osnovnog {kolstva od 1. srpnja 2001. godine. Preuzimanje osniva~kih prava nad osnovnim {kolama za Grad Rijeku, zna~ilo je prihva}anje odgovorne obveze ulaganja u osnovno{kolsko obrazovanje kako bi postalo kvalitetnije i vi{e prepoznatljivo u dràvnim i {irim okvirima. Grad je preuzeo ovlasti nad financiranjem materijalnih i financijskih rashoda 24 {kola koje su se nalazile u iznimno te{koj materijalnoj situaciji. Zate~eno je lo{e stanje 29 objekata jer se godinama gotovo ni{ta nije ulagalo u {kolske zgrade. Pre- uzimanjem ovlasti nad financiranjem spomenutih rashoda {kola i rashoda za nabavu dugotrajne imovine, opredjeljenje Grada bilo je pobolj{anje materijalne situacije u {kolama i stanja objekata. To je pretpostavljalo krupnije zahvate u odràvanju {kolskih objekata: zamjenu gra|evinske stolarije (zate~ena drvena stolarija zabijena ~av- lima), rekonstrukciju kotlovnica, popravak krovova, pro~elja, obnovu sanitarija i drugo. Zna~i, nastojalo se ubrizgati novu energiju {kolskom sustavu osiguravanjem materijalnih tro{kova i sredstava za teku}e i investicijsko odràvanje objekata, a sve radi postizanja efekta i u drugim oblicima energije – ponajprije u radnu, zatim u elektri~nu, toplinsku… Istodobno se krenulo u pribavljanje opreme, pa dijelom i nastavnih sredstava, kako bi cijeli sustav mogao normalno funkcionirati. Moè se ocijeniti da je u dijelu ovlasti koje su preuzete, postignut zadovoljavaju}i "stupanj energije" u ovoj djelatnosti.

Tako je u ovomu mandatnom razdoblju obavljeno niz ve}ih zahvata investicijskog i teku}eg odr`avanja:

zamjena vanjske stolarije na 19 {kolskih objekata (700 komada prozora-stijena)

sanacija kotlovnica (kotlova s automatikom) 11 objekata (13 komada)

sanacija sanitarnih ~vorova u 6 objekata

saniranje pro~elja na 2 objekta

djelomi~na sanacija krovova na svim objektima

djelomi~na sanacija dovodnih i odvodnih vodoinstalacija te popravak elektroinstalacija u svim objektima

li~enje zidova {kolskih sportskih dvorana u 4 objekta, saniranje podova u 2 objekta, ure|enje u~ionica za djecu s te{ko}ama u razvoju u 1 objektu i dr.

U 2005. godini planira se daljnja zamjena stolarije i nastavak zapo~etih sanacija u drugim objektima, a prema utvr|enim prioritetima.

U 2001. godini ukupna financijska vrijednost ostvarenja za ove namjene bila je 1.289.220,23 kune (6 mjeseci), ali svake godine taj se iznos znatno pove}avao u skladu s opredjeljenjem Grada, pa je 2004. pove}anje u odnosu prema 2001. (12 mjeseci) iznosilo 64,20 %. Za mandatno razdoblje 2001.– 2005. ukupan prora~unski iznos ulaganja u objekte iznosio je 18.019.105,48 kuna (uklju~uju}i projekte). GRAD RIJEKA - PROJEKTI RAZVOJA LOKALNE SAMOUPRAVE 65

Istodobno, nabavljena je {kolska oprema, i to (u kom.):

{kolski namje{taj (1.818 u~eni~kih klupa; 3.862 u~eni~kih stolica; 88 {kolskih plo~a; 241 ormara, ormari}a, garderoba; 127 katedri, uredskih stolova, u~eni~kih stolova; 167 stolica za nastavnike, zbornicu i druge zaposlenike; 2 police)

398 nastavnih sredstva

72 nastavnih pomagala

170 ostale opreme (klimatski ure|aji, razglasi, interfoni, mikrofoni i dr.) te 590 ~lanaka radijatora za centralno grijanje

32 raznih aparata (sudopera, hladnjaka, {tednjaka i dr.)

2 prijevozna sredstva

razne didaktike.

U Planu je za 2005. godinu daljnja nabava opreme.

U 2001. godini ukupna financijska vrijednost ostvarenja za nabavu opreme bila je 223.269,51 kunu (6 mjeseci), ali svake godine taj se iznos znatno pove}avao u skladu s opredjeljenjem Grada, pa je 2004. pove}anje u odnosu prema 2001. (12 mjeseci) iznosilo 589,26 %. Za mandatno razdoblje 2001.–2005. za nabavu opreme ukupan je iznos 7.286.145,96 kuna.

Me|utim, Grad se opredijelio i za poticanje oboga}ivanja programa rada {kola preko raznih programa za u~enike i u~itelje, koji ~ine "{ire javne potrebe" osnovnog {kolstva (program produ`enog boravka, program ranog informati~kog obrazovanja, programi s u~enicima s te{ko}ama u razvoju, programi za darovite u~enike, stru~no usavr{avanje u~itelja i dr.), a iznad dr`avnog standarda. U financijskom pogledu svake su se godine {ire javne potrebe nadogra|ivale novim programima te se i iznos za te namjene pove}avao. Za mandatno razdoblje 2001.–2005. za {ire javne potrebe u osnovnom {kolstvu ukupan je prora~unski iznos 10.039.018,16 kuna. 66 GRAD RIJEKA - PROJEKTI RAZVOJA LOKALNE SAMOUPRAVE

2.3. Izrada i primjena Proces izrade strategije gospodarskog razvoja zapo~eo je uklju~ivanjem u Projekt strategije ekonomskog reforme lokalne samouprave koju u Republici Hrvatskoj provodi Ameri~ka agencija razvoja za me|unarodnu pomo} preko USAID - Urban Institutea.

Radna grupa osnovana pri Gradu Rijeci, uz tehni~ku pomo} Urban Institutea/ USAID-a, a sastavljena od predstavnika gospodarstva, institucija i nevladinih udruga, izradila je u razdoblju 2000.–2002. prvu Strategiju gospodarskog razvoja Grada Rijeke, koju je Gradsko vije}e usvojilo 28. velja~e 2002. godine.

U toj strategiji istaknuta su ~etiri klju~na kriti~na pitanja:

Kako stvoriti motiviraju}e/aktivno/dinami~no poslovno okru`enje?

Kako uskladiti ljudske potencijale s potrebama gospodarstva u restrukturiranju?

Kako razviti jedinstvenu informati~ku infrastrukturu Rijeke?

Kako omogu}iti razvoj Rijeke kao prometnog i poslovnog sredi{ta s brzim prometom unutar grada i tranzitom bez interferencije s gradskim prometom?

Predlo`eni su projekti koji rje{avaju ta kriti~na pitanja, a ujedno odre|uju pravce razvoja rije~koga gospodarstva. Kao najzna~ajniji, istaknuti su projekti: formiranje Info-centra, pokretanje Fonda za razvoj poduzetni{tva i osnivanje Centra za mobilnost radne snage. Za njihovu realizaciju zadu`eni su Odjel gradske uprave za poduzetni{tvo i poduzetni~ki inkubator Porin.

Radna grupa se ponovno sastala nakon dvije godine (u travnju 2004.), razmotrila sve promjene koje su nastale u rije~kom gospodarstvu u razdoblju od 2002 do. 2004. i zaklju~ila:

Prema raspolo`ivim podacima, u razdoblju 2002.–2004. godine zna~ajno je izmijenjena struktura rije~koga gospodarstva u korist uslu`nog sektora (promet, trgovina i turizam) te malog i srednjeg poduzetni{tva; ostvarena su pozitivna makroekonomska kretanja (osim zaostajanja izvoza u odnosu uvoz).

Prema informacijama o tijeku realizacije Rijeka Gateway projekta, ostvaren je zna~ajan razvojni iskorak rije~ke luke, kao i cijeloga rije~kog prometnog pravca.

Razvojni projekti i aktivnosti Grada Rijeke, kao i nove inicijative privatnog poduzetni{tva i programi nevladinih udruga, zna~ajno su pridonijeli novoj slici Rijeke kao prometno-uslu`nog centra, te atraktivne destinacije urbanog turizma.

Radna grupa zaklju~ila je da su navedena ~etiri osnovna strate{ka pitanja jo{ uvijek aktualna, iako su svi prethodni preporu~eni projekti iz prethodne Strategije u cijelosti realizirani ili su u toku realizacije.

Stoga je Radna grupa preporu~ila novu aktivnost – osnivanje REGIONALNE RAZVOJNE AGENCIJE (RRA).

Primorsko-goranska `upanija i Grad Rijeka prihvatili su osnivanje Regionalne razvojne agencije u svrhu objedinjavanja institucijske potpore razvoju poduzetni{tva GRAD RIJEKA - PROJEKTI RAZVOJA LOKALNE SAMOUPRAVE 67

i formiranja regionalnoga jamstvenog fonda radi kvalitetnijeg pra}enja i pomo}i poduzetnicima u ostvarenju poduzetni~kih projekata. Dogovoreno je da poduzetni~ki inkubator Porin d.o.o. Rijeka preraste u Regionalnu razvojnu agenciju Porin d.o.o. Rijeka (RRA Porin). Tome u prilog govore sljede}i razlozi:

Porin je ve} prepoznatljiva institucijska potpora, za {to je dobio i nagradu Nova dimenzija za najbolji poduzetni~ki inkubator u 2002. godini.

Porin posjeduje stru~an kadar obu~en za obavljanje specijalisti~kih poslova na razvoju poduzetni{tva.

Osniva~i Porina trebali bi ostati glavni nositelji osnivanja i rada budu}e razvojne agencije.

Aktivnostima koje provodi, Porin je ve} u{ao u djelokrug regionalne razvojne agencije.

U srpnju 2004. godine Porin prerasta u Regionalnu razvojnu agenciju Porin d.o.o. i predstavlja objedinjene aktivnosti za cjelokupan regionalni razvoj na podru~ju Primorsko-goranske `upanije.

Temeljni je cilj RRA Porin stvaranje {to ve}eg broja novih poduzetnika i kreiranje novog zapo{ljavanja uz poticaj novih investicija u regiji.

Osnovne odrednice djelovanja RRA Porin jesu poticanje i razvoj gospodarskih aktivnosti u cijeloj regiji, tehnolo{kog razvoja, porasta konkurentnosti, pove}anja izvoza i investicija.

Po~etkom rada RRA Porin stvoreni su uvjeti za vo|enje gospodarskog razvoja koji je odre|en procesom strate{kog planiranja. 68 GRAD RIJEKA - PROJEKTI RAZVOJA LOKALNE SAMOUPRAVE

2.4. Izrada i primjena strategije suradnje s gra|anima

2.4.1.

Plan sudjelovanja gra|ana u Na osnovi Memoranduma o razumijevanju, koji su 2001. godine potpisali dono{enju odluka Grad Rijeke i Ameri~ka agencija za me|unarodni razvoj (USAID), Urban Institute – nezavisni konzultanti, u sklopu Projekta reforme lokalne samouprave (PRLS) radi se na postizanju ve}eg sudjelovanja gra|ana u procesu odlu~ivanja na lokalnoj razini.

Ta je aktivnost pokrenuta u travnju 2001. godine, a nakon sadr`ajnih razgovora izme|u Grada Rijeke i PRLS-a odlu~eno je da }e se sudjelovanje gra|ana u odlu~i- vanju provoditi u dva smjera. Prvi, izravnom primjenom nekih alata za sudjelovanje gra|ana u odlu~ivanju. Drugi smjer odnosio se na cjelovitiji pristup – izradu cjelovitog plana za sudjelovanje gra|ana u odlu~ivanju.

Tijekom implementacije prvog smjera izra|eno je nekoliko modela:

model pristupa radne skupine – u procesu planiranja gospodarskog razvitka zasnovanog na zajednici

{kolsko natjecanje o viziji Rijeke – kao dio procesa planiranja gospodarskog razvitka

sastanak s gra|anima strukturiran prema modelu – odr`an u biv{oj Tvornici papira radi prikupljanja mi{ljenja od gra|ana o budu}oj namjeni pogona tvornice u ste~aju

op}a anketa me|u gra|anima – provedena me|u gra|anima Rijeke. Aktivnosti u prvom smjeru trajale su od travnja do prosinca.

U okviru drugog smjera rada, aktivnosti su zapo~ele seminarom, uz prezentaciju raznih alata za sudjelovanje gra|ana u odlu~ivanju. Na seminaru su sudjelovali predstavnici gradskih ureda, mjesnih odbora i lokalnih nevladinih organizacija. Nakon seminara, dobrovoljci su se javili za rad u radnoj skupini (oko 15 osoba). Radna skupina sastala se na 4 radionice i izradila nacrt sveobuhvatnog plana.

Plan odre|uje ciljeve sudjelovanja gra|ana u odlu~ivanju i intervencije za ostvarivanje ciljeva. Intervencije su osmi{ljene kao aktivnosti koje treba provesti radi ostvarivanja ciljeva.

Radnu skupinu osnovali su predstavnici Grada, mjesnih odbora i lokalnih nevladinih udruga.

Aktivnosti su zapo~ele u lipnju, a zavr{ile u prosincu (uz neka pitanja odgo|ena za sije~anj 2002.). GRAD RIJEKA - PROJEKTI RAZVOJA LOKALNE SAMOUPRAVE 69

Isto tako, tijekom 2003. godine Grad Rijeka je u suradnji s USAID-om u sklopu projekta Sudjelovanje gra|ana u lokalnom `ivotu, proveo anketu o izgledu i sadr- www.rijeka.hr `aju Kazali{nog parka. Anketni upitnik sastojao se od deset pitanja, na temelju kojih su gra|ani dali svoje mi{ljenje o namjeni parka, {irini zahvata, njegovoj opremljenosti, zelenilu i hortikulturalnom ure|enju te lokaciji Zaj~eve skulpture. Anketa je provedena na uzorku od 400 gra|ana ~iji su prijedlozi i primjedbe ugra|eni u kona~no idejno rje{enje, pa je po~etkom 2005. godine Grad Rijeka zapo~eo s ure|enjem parka.

Osim prije navedenih, Grad Rijeka poduzima i druge aktivnosti u okviru drugih programa poput programa E-MuniS, ~iji je cilj primjena moderne informati~ke tehnologije za bolju komunikaciju izme|u gradskih vlasti i gra|ana.

2.4.2.

Gradska uprava postoji zbog gra|ana i mora biti otvorena za sva njihova pi- Gradska uprava kao servis tanja, zahtjeve i probleme, izravno ili preko medija. Vo|ena tim pravilom, posebice gra|ana u zadnjih nekoliko godina, rije~ka je gradska uprava pokrenula niz aktivnosti kojima je osnovna funkcija u~initi gradsku upravu pristupa~nom i efikasnom, ponajprije u komunikaciji s gra|anima i medijima.

U komunikaciji s javno{}u posebno mjesto ima Rijeka Online – web portal gradske uprave www.rijeka.hr na kojem se nalaze iscrpne informacije o uslugama koje gradska uprava pru`a, kao i dnevne vijesti o doga|ajima u na{em gradu. Obnovljene web-stranice pokrenute su po~etkom 2002. godine i stalno su na- dopunjavane novim sadr`ajima i korisnim servisima za gra|ane.

Grad Rijeka zasigurno je jedan od vode}ih gradova u Hrvatskoj po razvijenosti i broju dostupnih on-line servisa za svoje gra|ane, a sve s ciljem da se razvije dvosmjerna komunikacija gra|ana i gradske uprave. Potvrda toga pristupa stigla je iz ~asopisa i web-portala VIDI. Naime, u izboru za 2004. godinu, www.rijeka.hr izabran je me|u 10 najboljih web-stranica u Hrvatskoj, u kategoriji upravnih institucija. Rezultat je to, me|u ostalim, uspje{ne realizacije projekta E-MuniS – Gradska uprava bez zidova, te novoga projekta GE.RI.T. (Genova-Rijeka-tehnologije) u suradnji s Gradom Genovom, koji odre|uju rad gradske uprave kao servis gra|ana, pri ~emu internet i nove tehnologije imaju najva`nije mjesto. I u svim mjesnim odborima gra|anima je omogu}en pristup internetu i komunikacija s gradskom upravom. Isti~emo da rubrika Info servis sadr`i informacije i obrasce potrebne za rje- {avanje pojedina~nih zahtjeva i problema, a u aktivnoj rubrici Pitajte – odgovorit }emo, kre}emo, kao {to i samo ime govori, tragom upita na{ih sugra|ana. Svakako treba istaknuti da su gra|ani dobro prihvatili chat s gradona~elnikom na gradskom web-portalu, kao prigodu za izravno postavljanje pitanja o aktualnostima u gradu i u radu gradske uprave. Na portalu se nalazi i interaktivni plan grada, a omogu- }ena je i kupnja ulaznica za kulturna zbivanja preko interneta. Treba istaknuti da se po~etkom 2005. godine prosje~no bilje`i oko 1.000 posjeta portalu svaki dan te da je broj posjetitelja u stalnom porastu. Najnoviji uvedeni informacijski servis u 70 GRAD RIJEKA - PROJEKTI RAZVOJA LOKALNE SAMOUPRAVE

2004. godini, uvid je u nekoliko baza podataka za gra|ane i poduzetnike, primjerice otkup stana ili najam gradskoga poslovnoga prostora, pri ~emu je osigurana najvi{a razina privatnosti podataka.

Primanje gra|ana i razgovor s gradona~elnikom nastavljeno je, ali od po~etka 2002. godine u redovitim terminima, dva puta na mjesec. Na taj na~in gradona~elnik u godini primi gotovo dvjestotinjak sugra|ana koji naj~e{}e iznose svoje probleme vezane uz stanovanje, nezaposlenost i imovinsko-pravne odnose.

Uveden je i sustav pra}enja svih pisama gra|ana upu}enih gradona~elniku te se u godini, prosje~no, odgovori na vi{e od 500 dopisa pristiglih pisanim putem ili elektroni~kom po{tom, od ~ega najvi{e ima upravo zamolbi i pitanja gra|ana. Svoja pitanja i pisma gradona~elniku gra|ani mogu ostaviti i u posebnome po{tan- skome sandu~i}u na recepciji gradske vije}nice. Svi gradski odjeli, pro~elnici i ~lanovi Poglavarstva, kao i gradona~elnik te predsjednik Gradskoga vije}a, dostupni su preko elektroni~ke po{te, {to su na{i sugra|ani u zadnjih nekoliko godina prihvatili kao jedan od naj~e{}ih oblika komuniciranja.

Vi{e o radu gradske uprave i gradskome prora~unu gra|ani su mogli doznati iz ~etiri prora~unska informativna letka, odnosno iz prora~unskih poruka gradona~elnika tiskanih u protekle ~etiri godine. Osnovni je cilj tih letaka potaknuti u javnosti {iroku raspravu o raspodjeli prora~unskih sredstava i {to vi{e izravno uklju~iti gra|ane u proces prora~unskoga odlu~ivanja.

Rije~ je o lecima koji na jednostavan na~in govore o tro{enju prora~unskoga novca – novca gra|ana te o ve}im gradskim projektima koji su realizirani ili se na- mjeravaju realizirati. Leci, kao i Prora~un u malom, objavljen na gradskome web- -portalu, gra|anima predstavljaju prora~un lokalne samouprave u dokumentu koji je lako razumljiv. Drugi je cilj svakako demistifikacija prora~unskog procesa i edukacija gra|ana. Dakle, bolje razumijevanje zadataka koje izvr{ava lokalna samouprava, kao i prora~unskog procesa op}enito, te rezultata i koristi koje lokalna zajednica mo`e o~ekivati. Stoga su dragocjene sve povratne informacije gra|ana s prijedlozima za prora~un nadolaze}e godine. I, na kraju, svrha je dati gra|anima informacije o prora~unu koje lako mogu usporediti s postignu}ima lokalne samouprave na kraju prora~unske godine. Ova funkcija kontrole vrlo je va`na kako bi lokalna samouprava bila odgovorna za dovr{avanje planiranih projekata i odr`avanje obe}anja danih javnosti. Leci su tiskani u 15.000–25.000 primjeraka i distribuirani izravno u po{tan- ske sandu~i}e gra|ana te putem mjesnih odbora i ustanova. U proteklomu mandatnom razdoblju tiskan je i godi{nji izvje{taj o radu gradske uprave za 2003. godinu te zanimljiv presjek desetlje}a postojanja i djelovanja Grada Rijeke kao jedinice lokalne samouprave, u novom teritorijalnom ustroju Hrvatske.

Redovite mjese~ne gradona~elnikove konferencije za novinare, uvede- ne u velja~i 2002. godine, jo{ su jedna mogu}nost da se javnost preko medija redovito informira o radu gradona~elnika i gradske uprave i prigoda da izravno dobiju odgovore na pitanja koja zanimaju javnost. Do konca 2004. godine odr`ano je 35 redovnih konferencija gradona~elnika. GRAD RIJEKA - PROJEKTI RAZVOJA LOKALNE SAMOUPRAVE 71

Informacije o gradskim projektima i programima redovito se gra|anima predstavljaju preko medija i to televizijskih emisija na regionalnoj televiziji Kanal Ri te preko rije~kih radijskih postaja i tiskanih medija. Upravo radi kvalitetnije komunikacije s medijima, na gradskome web-portalu otvorena je posebna rubrika namijenjena novinarima koji tu mogu na}i najave doga|aja, priop}enja, izvje{taje i radne materijale sa sjednica Gradskoga vije}a i Poglavarstva. Treba istaknuti i da je gradska uprava u proteklom razdoblju bila usmjerena prema aktivnijem i ubrzanom pru`anju informacija medijima.

Da bi gra|ani na jednome mjestu dobili pregled svih doga|anja u gradu tijekom cijeloga mjeseca, a u suradnji s Novim listom i Turisti~kom zajednicom Grada Rije- ke, pokrenut je mjese~ni podlistak Rijeka INFO. Uz pregled doga|anja, ovaj informativni vodi~ sadr`i mnogo zanimljivih, poznatih i manje poznatih informacija o gradu u pro{losti i sada{njosti. Mnogo prostora posve}eno je kulturnim doga|a- njima i tradicionalnim gradskim priredbama.

Slijedom nastojanja da gradska uprava bude otvorena gra|anima, Grad Rijeka jedan je od prvih gradova i Hrvatskoj koji je u praksi po~eo primjenjivati Zakon o pravu na pristup informacijama i to imenovanjem Slu`benika za informiranje te dono{enjem Kataloga informacija.

Od velja~e 2004. godine, otkako je zapo~ela primjena Zakona, primljeno je 19 zahtjeva za ostvarivanje prava na pristup informacijama iz Kataloga informacija, od kojih je samo jedan odbijen budu}i da Grad Rijeka nije raspolagao tra`enim podatkom. Na taj je na~in Grad Rijeka djelotvorno prihvatio osnovnu ideju ovoga Zakona koji, ponajprije gra|anima, omogu}uje brz i jednostavan pristup informacijama o radu gradske uprave i odlukama koje donosi. U primjeni toga Zakona redovito se na web-portalu objavljuju nacrti odluka koje donose gradska tijela, kako bi gra|ani unaprijed bili obavije{teni o planiranim aktivnostima.

Sve te i mnoge druge aktivnosti, poput redovitoga informiranja preko medija, posjeta mjesnim odborima, anketiranja gra|ana o gradskim projektima, vjerujemo ~ine otvorenu i pristupa~nu gradsku upravu kakvu `ele na{i sugra|ani.

2.4.3.

U proteklomu mandatnom razdoblju od 2001. do 2005. godine u~injen je Novi oblici suradnje s gra|anima preko mjesnih odbora zna~ajan iskorak u sklopu projekta Reforme lokalne samouprave na procesu provedbe ve}eg sudjelovanja gra|ana u odlu~ivanju, na osnovi Memoranduma o razumijevanju koji su potpisali Grad Rijeka i Ameri~ka agencija za me|unarodni razvoj Urban Institute.

Aktivnosti na izradi cjelovitog plana za sudjelovanje gra|ana u odlu~ivanju odvijale su se putem seminara i ~etiri odr`ane radionice koje je vodio Urban In- stitute. Na seminarima i radionicama sudjelovali su predstavnici mjesnih odbora, Ureda Grada, Direkcije za mjesnu samoupravu i nevladinih udruga. Na seminarima i radionicama analizirano je uklju~ivanje gra|ana u lokalnu samoupravu, zna~enje sudjelovanja gra|ana u odlu~ivanju te ciljevi koji se `ele posti}i sudjelovanjem 72 GRAD RIJEKA - PROJEKTI RAZVOJA LOKALNE SAMOUPRAVE

gra|ana u odlu~ivanju i na~in postizanja takvih ciljeva preko odre|enih planova i projekata.

Cjelovit plan sudjelovanja gra|ana u odlu~ivanju prihva}en je zaklju~kom Grad- skog vije}a Grada Rijeke na sjednici 28. velja~e 2002.

Kao dio toga cjelovitog plana, uveden je novi model temeljen na konceptu lokalnog partnerstva.

Ocjenjuju}i da lokalna samouprava, s obzirom na svoje mogu}nosti, ne mo`e ispuniti sva o~ekivanja stanovni{tva, utvr|ena je potreba neposrednog sudjelovanja mjesnih odbora, grupa gra|ana i nevladinih udruga u manjim zahvatima u komunalnoj infrastrukturi (parkovi, dje~ja igrali{ta, drvoredi, {etnice, neure|ene zelene povr{ine, manji divlji deponiji neopasnog komunalnog otpada i sl.) radi lak{eg zadovoljavanja dijela potreba koje gra|ani imaju u svojoj lokalnoj zajednici.

Slijedom toga, pripremljen je program pod nazivom Rije~ki program lokalnog partnerstva. Cilj je programa stvoriti poticajno okruènje za izraàvanje potreba i sposobnosti za zadovoljavanje tih potreba, kako bi se gra|ani potaknuli na zajedni~ko sudjelovanje u rje{avanju problema i kako bi se razvio partnerski i suodgovoran odnos Grada i gra|ana. Rije~ki program lokalnog partnerstva posebno }e se odnositi na projekte u kojima }e gra|ani vi{e sudjelovati preko volonterskog rada, u koje je uklju~en ve}i broj subjekata lokalne zajednice (mjesni odbori, udruge, poslovni sektor, {kole i sli~no) i koji se mogu realizirati za {to kra}e vrijeme, a odrìvi su u duèmu vremenskom razdoblju.

Radi boljeg informiranja gra|ana o radu mjesnog odbora i uslugama koje pru- `a, jedan od zadataka bio je i izrada letka o mjesnim odborima Grada Rijeke, koji je izra|en i distribuiran uglavnom preko {kola na podru~ju Grada Rijeke.

U svrhu izvje{tavanja stanovnika o postojanju i aktivnosti mjesnog odbora, ali i ve}e integracije zajednice na temelju dobrog iskustva nekih mjesnih odbora, u izradi je projekt natjecanja za Dan mjesnog odbora koji }e se prvi put realizirati tijekom 2005. godine, a razra|en je u okviru radionice Urban Institutea.

2.5. Strategija energetskog Od sredine 2002. godine u gradu Rijeci zapo~et je pilot-projekt lokalnog plani- razvoja ranja i energetskog razvitka grada, koji se u razli~itim fazama neprekidno provodi i planira u budu}nosti. Sam projekt, odnosno izrada prve studije Energetsko planiranje i osposobljavanje za planiranje u Gradu Rijeci, iniciran je i izra|en u skladu s paketom zakona iz podru~ja energetike, koji su doneseni u ljeto 2001. godine. Te- meljem energetskih zakona, jedinice lokalne i podru~ne samouprave du`ne su pratiti i planirati energetsku potro{nju i potrebe i nadle`ne su za dono{enje programa za u~inkovito kori{tenje energije na lokalnoj razini. Poticanje energetske u~inkovitosti na lokalnoj i regionalnoj razini jedna je od horizontalnih mjera poticanja energetske u~inkovitost prema Akcijskom planu pobolj{anja energetske efikasnosti u Europskoj uniji. GRAD RIJEKA - PROJEKTI RAZVOJA LOKALNE SAMOUPRAVE 73

Budu}i da do dono{enja energetskih zakona problematika planiranja u energetici nije bila sustavno rije{ena, nije postojalo iskustvo organizacije i postupaka lokalnog planiranja pa je bilo potrebno provesti pilot-projekt uspostave sustava lokalnog planiranja energetike kako bi se stekla iskustva i omogu}ila implementacija zakona na nacionalnoj razini. U tom je smislu Agencija za me|unarodni razvoj vlade SAD-a (USAID) potaknula studiju energetskog plana jednoga grada u Hrvatskoj s ciljem da se na jednom pilot-projektu iskoriste sli~na iskustva drugih zemalja te iskustvo u planiranju doma}ih institucija.

Budu}i da je grad Rijeka imao mogu}nosti i bio spreman provesti ovakav pilot- projekt, kao primjer razvoja modela lokalnog planiranja razvoja, izra|ena je studija Energetsko planiranje i osposobljavanje za planiranje u Gradu Rijeci. Poduzeti su i konkretni koraci u pogledu organizacije pojedinih resora (prije svega odgoj i obrazovanje) i edukacije ljudi u gradskoj upravi. Sama studija obra|uje problematiku energetskog planiranja u gradu Rijeci i njegovu povezanost s regionalnom i nacionalnom strategijom. U studiji su izra|ene i prikazane usporedne analize potro{nje energije, prognoze energetskih potreba ku}anstava, procjene potro{nje energije u industrijskom sektoru i u uslu`nom sektoru do 2020. godine te procjena porasta ukupne potro{nje energije za grad Rijeku i Primorsko-goransku `upaniju. U studiji je dan pregled potro{nje energije u objektima u vlasni{tvu grada i predlo`ene su mjere pobolj{anja efikasnosti.

Glavni su zaklju~ci studije da }e se razvijeni postupak upotrijebiti kao polazna osnova za budu}e planiranje energetike u Rijeci te da }e studija poslu`iti kao model za druge gradove u Hrvatskoj. Uo~ena je potreba za izradom modela za planiranje tro{kova energije u objektima u gradskom vlasni{tvu te za osnivanjem tima za stalno pra}enje energetike. Kona~ni rezultati bili su u velja~i 2003. prikazani na sjednici Gradskog poglavarstva. Izradom ovog pilot-projekta razvoja grada, Rijeka je postala prvi grad koji je na taj na~in primijenio zakon o energiji, odnosno koncept lokalnog planiranja u energetici.

U skladu sa zaklju~cima prve studije, tijekom 2004. radi se na drugoj fazi projekta Programi za u~inkovitije kori{tenje energije – Energetika javnih zgrada u lokalnoj zajednici. Studija i prethodna istra`ivanja upozorili su na veliku mogu}nost u{teda energije, koja se mo`e posti}i ve}om decentralizacijom upravljanja energijom i ve}om uklju~enosti javnosti na lokalnim i regionalnim razinama. U tom pogledu, energetika zgrada u vlasni{tvu grada (i javnih zgrada op}enito) i mogu}e u{tede u tom segmentu zna~ajan su doprinos energetskoj u~inkovitosti. Sustav upravljanja ovim zgradama ~esto nije dovoljno u~inkovit, a energetika i tro{kovi energije zna- ~ajan su dio ukupnih tro{kova. S druge strane, ove zgrade predstavljaju zna~ajan dio prora~una pa je va`no neprestano pra}enje potro{nje energije kako bi se omogu}ilo planiranje tro{kova iz prora~una i predvidjele potrebne investicije u energetiku.

Stoga se u ovom projektu pripremio popis postoje}ih javnih (gradskih) objekata u Rijeci, izra|ena je preliminarna analiza potro{nje i tro{kova energije, i odre|eni su normativi potro{nje za razli~ite grupe objekata. Na osnovi tih normativa mo`e se promatrati koliko pojedini objekt tro{i pojedinog energenata, usporediti sa sli~nim 74 GRAD RIJEKA - PROJEKTI RAZVOJA LOKALNE SAMOUPRAVE

objektima i vidjeti je li potro{nja u granicama o~ekivanih vrijednosti. U slu~aju od- stupanja od o~ekivanih vrijednosti normativa, mo`e se zaklju~iti da neki objekt tro{i previ{e ili premalo energije i na osnovi toga poduzeti konkretne akcije. U studiji je postavljen model, a detaljna obrada podataka bila je usmjerena na osnovne {kole i djelomi~no vrti}e jer se u tom segmentu ve} prije najdalje oti{lo u smislu pra}enja potro{nje energije, investiranja u energetiku i organizaciju. Sli~no treba provesti i za druge objekte u gradskom vlasni{tvu (prije svega sportski objekti i sl.). Uz navedenu analizu potro{nje i izradu modela, analiziran je i na~in planiranja godi{njih tro{kova za energiju i postavljen pojednostavnjeni model za kratkoro~no planiranje tro{kova energije. Time se `elio razmotriti i osmisliti postupak pra}enja i planiranja potro{nje energije te implementacija projekata podizanja energetske u~inkovitosti u javnim zgradama.

Sve ovdje opisane i provedene aktivnosti u budu}nosti bi trebali provoditi regionalni ili lokalni centri. Budu}i da bi se osnivanje takvih centara temeljilo na Za- konu o energiji i Strategiji energetskog razvitka pa bi tek trebalo biti predlo`eno u Planu provedbe strategije, ne treba o~ekivati da }e se njihov rad realizirati u sljede}e- mu kratkoro~nom razdoblju. Stoga je namjera u sljede}im fazama provedbe projekta stvoriti pretpostavke za stvaranje ureda za energetiku javnih zgrada, koji bi mogao samostalno provoditi razmatrane aktivnosti. Izradit }e se i detaljnije analize potro{nje i stanja energetike u preostalim objektima. Provest }e se i analiza potro{nje energije u objektima u kojima su dosad obavljene investicije kako bi se dana{nja potro{nja usporedila s prethodnom te ustanovilo smanjenje, utjecaj na tro{kove i odnos prema ulaganjima. Time bi se definirala procedura za pra}enje i planiranje energetike, kojom bi se slu`io ured za energetiku.

Naposljetku, razmatrat }e se model provedbe mjera pobolj{anja energetske u~inkovitosti, s naglaskom na poticanje lokalnih (regionalnih) aktivnosti, uz uporabu ve} postoje}e strukture unutar grada (Regionalna razvojna agencija). Time }e se usta- noviti potrebna organizacija i procedure za upravljanja energetikom javnih zgrada, primjenjive za sve lokalne zajednice u Republici Hrvatskoj. 2.6.

Grad Rijeka kao Grad Rijeka razmatrao je 2001. godine stanje i razvoj Sveu~ili{ta i Veleu~ili{ta suosniva~ Zaklade u Rijeci, kojim su bila obuhva}ena: osnovna obilje`ja stanja i potencijala (~lanice Sveu~ili{ta u Rijeci i studenti, nastavno i drugo osoblje, materijalna osnova i razvoj u sljede}em desetlje}u), sveu~ili{na nastava (nastavni planovi i programi – realizacija, pote{ko}e i nedostaci u nastavnom procesu i drugo), znanstveni rad (kadrovska struktura, Sveu~ili{te i Grad i drugo), financijski poloàj, Zaklada Sveu~ili{ta u Rijeci, studentski standard i odnosi s Gradom. Sveukupno gledano, ocijenjeno je da znanstveno- -istraìva~ka djelatnost nije zadovoljavaju}a, {to je posljedica dugogodi{njega nedovoljnog ulaganja u znanost. To je dovelo do lo{ih uvjeta za znanstveni rad, a time i do negativne selekcije i "odljeva mozgova". Posebno je istaknut problem nedostatka kadrova i nemogu}nost rje{avanja njihova stambenog pitanja, a povezano s time, lo{i materijalni uvjeti na Sveu~ili{tu. Financijski poloàj Sveu~ili{ta GRAD RIJEKA - PROJEKTI RAZVOJA LOKALNE SAMOUPRAVE 75

najvi{e je ovisio o priljevu sredstava iz dr`avnog prora~una i odnosu prema visokom obrazovanju i znanosti. To se pokazalo nepovoljnim te se ipak kao najve}i problem mora istaknuti nedostatak financijskih sredstava, iako nisu istaknute sve te{ko}e s kojima se Sveu~ili{te suo~ava.

Da bi se te i druge te{ko}e prevladale, smatrano je da bi glavni izvor financiranja trebao biti dràvni prora~un. Kako se to ne moè o~ekivati, treba teìti uspostavljanju dugoro~nih odnosa sa svojim okruènjem. U tom je kontekstu zaklju~eno da je najva`niji odnos Sveu~ili{ta u Rijeci odnos s Gradom Rijeka, koji bi trebalo uspostaviti i razvijati kroz sustav, iako je i dosada{nji odnos ocijenjen pozitivnim. Kona~ni rezultat trebao bi biti iznimno vrijedan i za Sveu~ili{te i za Grad. Upravo u postizanju tog cilja – Zaklada je istaknuta kao suvremen i u svijetu ~esto rabljen oblik potpore programima od posebnog interesa te jednim od na~ina da se odre|eni sadràji dugoro~no gledano unaprijede i na Sveu~ili{tu u Rijeci.

Prihva}ena je inicijativa da Grad Rijeka bude jedan od suosniva~a Zaklade Sveu~i- li{ta u Rijeci, ali je, izme|u ostalog, zaklju~eno da }e Grad podr`ati kapitalna ulaganja na podru~ju visokog {kolstva, dakako, u okviru raspolo`ivih mogu}nosti, nastaviti suradnju vezanu uz zahtjeve za izradom multidisciplinarnih razvojnih projekata od posebnog interesa za Grad, sudjelovati u rje{avanju stambene problematike nastavnika Sveu~ili{ta i Veleu~ili{ta i podupirati druge aktivnosti.

Zaklade postoje u razli~itim dru{tvima, kulturama i pravnim sustavima, u razvi- jenim zemljama imaju va`nu ulogu u modernizaciji dru{tva, a proiza{le su upravo iz `elje ljudi da dio imovine namjene u korist cijele dru{tvene zajednice. To je do- brovoljna zajednica, nevladina i neprofitna.

Kako je Grad Rijeke jedan od suosniva~a Zaklade Sveu~ili{ta u Rijeci, potpisan je 29. kolovoza 2002. Ugovor o osnivanju Zaklade Sveu~ili{ta u Rijeci. Zajedni~ki su ga potpisali zakladnici Sveu~ili{te u Rijeci, Primorsko-goranska ùpanija i Grad Rijeka. Temeljni kapital Zaklade, koji su osniva~i zajedno unijeli u projekt, iznosi 1.150.000,00 tisu}a kuna, od ~ega je Grad Rijeka uloìo 500.000,00 kuna. Nakon potpisivanja Ugovora zakladnici-suosniva~i podnijeli su nadle`nom Ministarstvu zahtjev za osnivanje Zaklade Sveu~ili{ta u Rijeci, priloìv{i sve dokaze potrebne u postupku upisa. Ukratko, cilj osnivanja Zaklade Sveu~ili{ta u Rijeci jest dugoro~no utemeljenje dodatnog izvora financiranja osnovnih aktivnosti u okviru Sveu~ili{ta i osiguravanje potpora znanstvenim visokoobrazovnim i tehnologijskim programima i projektima na podru~ju visokog {kolstva. Posebno su se èljeli potaknuti znanstveno-istraìva~ki projekti, programi i nove studije na Sveu~ili{tu, znanstvena istraì- vanja, izdava~ka djelatnost, potpora studentima, nagra|ivanje zna~ajnih dostignu}a na podru~ju znanosti, opremanje laboratorija i prostora za nastavu, za knji`nice i dr.

U postupku pokrenutom po zahtjevu zakladnika, Ministarstvo pravosu|a, uprave i lokalne samouprave donijelo je 17. sije~nja 2003. Rje{enje kojim je odobrilo osnivanje Zaklade, ~ime se Zaklada smatrala osnovanom. Ugovorom je za upravitelja Zaklade postavljen rektor Sveu~ili{ta u Rijeci. Uz obvezu podno{enja Statuta Zaklade, upraviteljeva je obveza i podno{enje prijedloga ~lanova tijela Zaklade, ravnatelja i 76 GRAD RIJEKA - PROJEKTI RAZVOJA LOKALNE SAMOUPRAVE

petero~lanog Upravnog odbora. Pravomo}no{}u odluke nadle`nog Ministarstva o imenovanju tijela Zaklade (12. prosinca 2003.), upravljanje Zakladom i njezino zastupanje preuzela su novopostavljena tijela. Zaklada je zapo~ela redovitu djelatnost kao samostalna neprofitna organizacija izdvojena iz Sveu~ili{ta, ali odgovorna za njegov razvoj. Zaklada podupire i djelatnosti u kojima izostaje potpora dràve, kao {to su nastavna i istraìva~ka djelatnost i sluènje zajednici u kojoj djeluje. Pri- kuplja sredstva odnosno donacije potrebne za istraìvanje i unapre|enje nastave, za pomo} uspje{nim studentima preko stipendija i {kolovanja u inozemstvu, razvoj fakulteta te prioritetne projekte Sveu~ili{ta. Potrebna financijska sredstva Zaklada prikuplja projektima, kampanjama i programima. Za financiranje }e se upotrijebiti dobit i kamate do razine od 10% temeljnog kapitala godi{nje, a vi{ak }e se ponovno ulagati u temeljni kapital.

Zaklada ima nekoliko glavnih projekata i programa. To su potpora programima na fakultetima i akademskim programima na Sveu~ili{tu (osnivanje novih studija, fond za gostuju}e profesore i nastavnike va`ne za pojedine studije ili znanstveno- istraìva~ke projekte, razvijanje akademskih aktivnosti i centara…), sveu~ili{no izdava{tvo (objavljivanje ud`benika, knjiga i monografija va`nih za nastavu i znanstveni rad, objavljivanje znanstvenih radova…), podr{ka uspje{nim istraìvanjima i studentima, oboga}ivanje kampusa (izgradnjom i opremanjem) te op}ih, kulturnih i re- kreativnih sadràja u kampusu (od knji`nice do sveu~ili{nog muzeja umjetnosti).

Zaklada je ve} tijekom 2004. godine raspisala Natje~aj za dodjelu sredstava Zaklade i Natje~aj za dodjelu Nagrade Zaklade Sveu~ili{ta u Rijeci. Poduprla je 24 projekta i prijave djelatnosti, dok je postupak za vrednovanje pristiglih prijava za dodjelu nagrade Zaklade u toku. Grad Rijeka u ovom je mandatnom razdoblju obavio sve preuzete obveze prema Zakladi, a u skladu s ve} navedenim Ugovorom i Statutom Zaklade.

Treba spomenuti da Grad Rijeka sa Sveu~ili{tem ve} godinama ostvaruje izvrsnu suradnju pa je ve} osigurao prostor za Ekonomski i Filozofski fakultet, aktivno sudjeluje u pripremama za izgradnju Sveu~ili{nog kampusa i bolnice na mjestu dana{- nje vojarne na Trsatu, a me|u prvim je jedinicama lokalne samouprave u Hrvatskoj pokrenuo rje{avanje stambene problematike mladih znanstvenih novaka. GRAD RIJEKA - PROJEKTI RAZVOJA LOKALNE SAMOUPRAVE 77

2.7.

Grad Rijeka je u ovome mandatnom razdoblju aktivno radio na uspostavljanju Suradnja Grada Rijeke s partnerskog odnosa s neprofitnim organizacijama, te je u tu svrhu Gradsko nevladinim sektorom vije}e Grada Rijeke na sjednici 25. studenoga 2004. donijelo Povelju o suradnji Grada Rijeke i nevladinog, neprofitnog sektora. Ovaj projekt pokrenut je u suradnji s Urban Instituteom krajem 2001. godine zahvaljuju}i inicijativi udruga Ri-centar (koordinator projekta), SMART, GONG, udruga mladih Korak ispred, Spirit, a u njemu je sudjelovalo niz udruga s podru~ja grada Rijeke koje su u izradi Povelje dale svoj zna~ajan doprinos. Projekt je odabran kao jedan od najboljih primjera prakse (kao i projekt Mali u~e velike) za koju je Grad Rijeka 2004. godine dobio nagradu Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga dru{tva, u visini iznosa od 30.000,00 kuna, te je poslu`io kao model za unapre|enje partnerskog odnosa javnog i neprofitnog sektora u Vukovarsko-srijemskoj i Osje~ko-baranjskoj `upaniji.

Usvajanje ove Povelje zna~i temelj za daljnje razvijanje partnerstva s udrugama i novi pristup u financiranju neprofitnih organizacija te je jo{ jedan zna~ajan korak u unapre|enju partnerskog odnosa lokalne samouprave i udruga te postizanja potrebne razine razvoja civilnoga dru{tva u skladu sa standardima Europske unije. Podràvaju}i koncept zaklade kao samoodrìvi mehanizam unapre|enja civilnoga dru{tva, a radi pobolj{anja kvalitete ìvota i razvoja filantropije, Grad Rijeka je po- ~etkom 2004. godine, uz tehni~ku podr{ku Urban Institutea i World Learning Inc. – USAID prihvatio inicijativu nevladinih, neprofitnih organizacija s podru~ja grada Rijeke i uklju~io se u aktivnosti kojima je kona~ni cilj osnivanje Zaklade lokalne zajednice u Rijeci. U mandatnom razdoblju za suradnju s udrugama utro{eno je ukupno 2.000.000,00 kuna.

Kao zna~ajan oblik organizacije za unapre|enje civilnoga dru{tva, Zaklada je u Hrvatskoj relativno razvijena ({to dokazuje i primjer Zaklade Sveu~ili{ta u Rijeci), me|utim u Hrvatskoj nema registrirane niti jedne zaklade lokalne zajednice.

Ovaj model zaklade pretpostavlja razvijenu i aktivnu lokalnu zajednicu s neovis- nim i odr`ivim izvorima, ~iji je osnovni cilj unapre|enje kvalitete `ivota u lokalnoj zajednici i uklju~ivanje gra|ana u aktivnosti lokalne zajednice. Zaklada lokalne zajednice neovisan je, transparentan oblik neprofitnog djelovanja preko kojega gra|ani lokalne zajednice mogu neposredno djelovati, a ~iji je temeljni cilj dugoro~no postojanje i djelovanje.

S obzirom na postoje}a iskustva s konceptom zaklade te radi pobolj{anja kvalitete `ivota gra|ana i razvoja filantropije u lokalnoj zajednici, Grad Rijeka je kao jedinica lokalne samouprave me|u prvima prihvatio inicijativu za osnivanje Zaklade lokalne zajednice u Rijeci.

U suradnji s neprofitnim organizacijama, Grad Rijeka provodi niz aktivnosti u svrhu osnivanja Zaklade lokalne zajednice u Rijeci koja }e: promicati i razvijati fi- lantropiju i kulturu davanja, pruàti financijsku podr{ku aktivnostima lokalnih inicijativa, povezivati klju~ne dionike i poticati me|usektorsku suradnju te pruàti podr- {ku istraìva~ko-edukativnim aktivnostima vezanim uz razvoj lokalne zajednice. 78

3. Grad Rijeka partner u me|unarodnim projektima

3.1. Rijeka – Zdravi grad...... 80

3.2. Kandidatura za Mediteranske igre 2009...... 81

3.3. E-MuniS i Ge.Ri.T ...... 82

3.4. Rijeka korak prema europskim integracijama ...... 83 79 80 GRAD RIJEKA PARTNER U ME\UNARODNIM PROJEKTIMA

3.1.

Rijeka – Zdravi grad Tijekom protekloga mandatnog razdoblja, Grad Rijeka bio je jedan od 45 projektnih gradova III. faze Europske mre`e zdravih gradova (1998.–2002.). Cilj te faze projekta bio je smanjenje zdravstvenih nejednakosti, unapre|enje zdravlja, odr`ivi razvitak, razvitak strategije za kontrolu proizvodnje, prodaje i uporabe duhanskih proizvoda te implementacija i vrednovanje programa koji se odnose na jedno od sljede}ih prioritetnih podru~ja: socijalna isklju~enost, djeca, starije osobe, ovisnost, nasilje i nezgode.

Tijekom III. faze projekta Rijeka – Zdravi grad, u ostvarenju raznovrsnih programa aktivno je sudjelovalo tristotinjak gra|ana i u~enika osnovnih i srednjih {kola preko interesnih grupa gra|ana: odr`ivi razvoj grada, unapre|enje zdravlja djece i mladih, podr{ka osobama s invaliditetom, podr{ka starijim osobama, unapre|enje okolinskog zdravlja.

Isti~emo da je u rujnu 2002. godine Grad Rijeka bio doma}in poslovnog sastanka Europske mre`e zdravih gradova, koji su Regionalni ured za Europu, Svjetska zdravstvena organizacija i sami sudionici ocijenili veoma uspje{nim.

Jedan od trenuta~nih prioriteta Grada je ulazak u IV. fazu projekta (2003.–2007.). Da bi se pristupilo IV. fazi projekta gradovi moraju ispuniti to~no odre|ene uvjete koje je propisao europski ured SZO-a. Jedan od uvjeta bila je izrada gradskog profila zdravlja, a publikacija o tome objavljena je 2004. godine. Profil se bavi zdravljem gra|ana Rijeke i uvjetima u kojima `ive. Uz to, Grad je pripremio i svu ostalu potrebnu dokumentaciju te se o~ekuje skoro pristupanje IV. fazi projekta.

Zadatak je ~lanica IV. faze projekta rad na temama zdravoga urbanog planiranja i procjene utjecaja na zdravlje. U IV. fazi naglasak }e biti i na zdravom starenju, odnosno postupcima koji se odnose na potrebe starijih osoba u vezi sa zdravljem, skrbi i kvalitetom `ivota. Poseban naglasak stavit }e se na aktivan i neovisan na~in GRAD RIJEKA PARTNER U ME\UNARODNIM PROJEKTIMA 81

ìvota osoba starije ìvotne dobi, na stvaranje okruènja koje }e za takve osobe biti podràvaju}e i koje }e im osigurati pristup primjerenim slu`bama osjetljivim na njihove potrebe.

Ulazak u IV. fazu europske mreè zdravih gradova zna~i promociju Grada Rijeke, izravnu komunikaciju Grada sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom, suradnju s ostalim gradovima uklju~enim u projekt, promicanje inovacija i promjena u zdravstvenoj politici na lokalnoj razini, a poradi uravnoteènja prioritetnih ciljeva i harmo- nizacije uvjeta ìvota, koji se podudaraju s proklamiranim na~elima projekta u cijelosti.

3.2.

Rijeka se godinama iskazivala kao dobar doma}in i vrstan organizator mnogih Kandidatura za velikih me|unarodnih sportskih priredaba te je i na temelju toga ve}i iskorak prema Mediteranske igre 2009. svijetu poku{ala napraviti uklju~ivanjem u utrku za organiziranjem jedne velike me|unarodne sportske priredbe. Budu}i da je Rijeka grad na moru, posve je razum- ljivo da su izbor bile Mediteranske igre. Poduzete su sve aktivnosti da Rijeka istakne svoju slu`benu kandidaturu, dobije potrebnu podr{ku ne samo Hrvatskoga olimpij- skoga odbora, ve} i ~itave zemlje. Uz to, bila je to prilika da Rijeka svoje infrastrukturne i financijske potencijale stavi ne samo u funkciju Mediteranskih igara, ve} i vlastita razvoja. Igre su mogle, kako se to ~inilo u pripremnom razdoblju, biti i ko- mercijalni projekt u kojem bi se vrednovali svi gospodarski, kulturni i ostali sadr`aji Rijeke i cijeloga kraja.

Kandidaturu Rijeke obilje`ila je i najja~a medijska kampanja u Hrvatskoj, za koju su napravljena tri televizijska spota i tri velika novinska oglasa. Golemi plakati kandidature postavljeni su na va`nim prometnim punktovima. Izra|ena je web-stranica na ~etiri jezika i tiskano je mnogo informativnim publikacija na ~etiri jezika. U inozemnim je medijima tijekom kampanje o Rijeci objavljeno vi{e od 500 napisa, a u doma}im je medijima bilo ~ak oko 900 objava. Takvoj kvalitetnoj promid`benoj kampanji treba pridodati opse`no lobiranje tijekom mnogobrojnih me|unarodnih susreta i sastanaka na raznim razinama, uklju~ivanje niza osoba iz podru~ja sporta, politike, kulture, medija i poslovnog svijeta, stvaranje sponzorskog poola te osiguravanje financijske konstrukcije za sve potrebne infrastrukturne zahvate.

Rije~ka je delegacija i u Almeriji dostojno predstavljala grad, regiju i Hrvatsku. Ci- jela je Hrvatska, s druge strane, i{~ekuju}i povoljne vijesti iz Almerije bila uz Rijeku. Sve to, na `alost, nije bilo dovoljno; za doma}ina je izabran talijanski grad Pescara.

No takav ishod nije zaustavio razvoj Grada Rijeke, niti je odgodio gradske razvojne projekte; to je bio tek dodatni motiv da se izgrade svi sportski i infrastrukturni objekti koji su se namjeravali izgraditi.

Treba, me|utim, istaknuti da je cijeli tok kandidature budno pratila Europska federacija turisti~kih novinara – FEST, sa sjedi{tem u Rimu, koja je Gradu Rijeci dodijelila nagradu Zasluge za turizam 2003., me|u ostalim, upravo radi kvalitetnog predstavljanja grada tijekom kandidature. 82 GRAD RIJEKA PARTNER U ME\UNARODNIM PROJEKTIMA

3.3.

E-MuniS i Ge.Ri.T Projekt E-MuniS – Elektronski servisi gradske uprave – financiran je iz sredstava Europske unije, a osnovni mu je cilj bio ubrzati uvo|enje informati~kih dostignu}a u radne procese gradske administracije i time pobolj{ati usluge gra|anima u gradovima zemalja jugoisto~ne Europe. Tako se potaknula br`a integracija tih gradova u gradsku mre`u EU-a. Projekt u trajanju od 2 godine, realiziran od studenoga 2001. do listopada 2003. godine, okupio je niz gradova i informati~kih tvrtki i ustanova Nje- ma~ke, Gr~ke, Bugarske, Italije, Španjolske, Makedonije i, naravno, Hrvatske, gdje je jedini uklju~eni grad bila upravo Rijeka.

Projekt je obuhva}ao niz aktivnosti na uvo|enju kvalitetnije razmjene podataka me|u gradskim odjelima te izme|u gradske uprave i drugih institucija. Iznimno va`an dio projekta svakako je daljnji razvoj sadr`aja i mogu}nosti web-portala RIJEKA ONLINE, ~ime se ostvaruje jedna od temeljnih smjernica ove gradske uprave, a to je otvorenost i dvosmjerna komunikacija, odnosno uklju~ivanje gra|ana u rad gradske uprave.

Portal www.rijeka.hr obnovljen je po~etkom 2002. godine, pro{irena je baza podataka o organizaciji i radu gradske uprave, mjesnih odbora, komunalnih dru{tava, ustanova u kulturi. Uz engleski, uvedena je i verzija na talijanskom jeziku. Nov iskorak u~injen je uvo|enjem RIMIS-a odnosno informacijskoga servisa za gra|ane koji omogu}ava jednostavno pretraìvanje informacija o uslugama koje pruà gradska uprave i sadrì sve potrebne obrasce koji se mogu izravno ispuniti i poslati. Na stranicama se nalazi interaktivni plan grada, a preko portala mogu se kupiti i ulaz- nice za dio kulturnih priredaba u gradu. Uveden je i poseban servis namijenjen iz- ravnim pitanjima gra|ana o aktivnostima gradske uprave te chat-program. Stranica se svaki dan ispunjava informacijama o radu gradona~elnika, Gradskog vije}a i Po- glavarstva te programima i projektima gradske uprave, kao i o svim zbivanjima u gradu poput radova na prometnicama ili kulturnih programa.

Zavr{na faza projekta E-MuniS svakako je prijenos ste~enih iskustava u realizaciji projekata prema drugim jedinicama lokalne samouprave u Primorsko-goranskoj `upaniji.

Projekt GE.RI.T. (Genova-Rijeka-tehnologije) Nakon uspje{na zavr{etka projekta E-MuniS (Electronic Municipal Information Services), kojemu je cilj bio prilago|avanje i prijenos najboljih iskustava gradova Europske unije iz podru~ja informati~kih tehnologija za gradove jugoisto~ne Eu- rope, Grad Rijeka je preko Zavoda za informati~ku djelatnost zapo~eo provedbu novoga projekta – GE.RI.T. – kao nastavak realizacije e-uprave.

Projekt GE.RI.T. ~vrsto je povezan s prethodnim projektom; to je jo{ jedan na- ~in {irenja tehnolo{kih saznanja i ja~anje odnosa suradnje izme|u gradova Genove i Rijeke. Grad Rijeka sudjeluje u projektu kao korisnik novih tehnologija u informatici, GIS-tehnologiji, telekomunikacijama i novim tehnologijama u podru~ju komunalnog sustava. Provedba projekta zapo~ela u velja~i 2004. godine, a trajat }e 14 mjeseci. GRAD RIJEKA PARTNER U ME\UNARODNIM PROJEKTIMA 83

Osnovni je koncept projekta:

vo|enje upita s odgovorima gra|anstvu o uslugama gradske uprave Rijeka

primjena sustava upravljanja dokumentima prema gra|anima i internoj komunikaciji (odjeli gradske uprave)

uvo|enje novih GIS-tehnologija u javnoj rasvjeti te mogu}nost me|usobne suradnje telekontrole za odre|ene poslove iz podru~ja komunalne djelatnosti.

Projekt je vrijedan 470.291,00 eura, od ~ega }e 50% financirati talijanska Vlada preko Ministarstva za proizvodne aktivnosti, a ostatak iznosa sufinancirat }e Grad Genova te nekoliko komunalnih i tehnolo{kih tvrtki iz Genove.

Odobrenim sredstvima za ovaj projekt, u gradu Rijeci financirat }e se:

edukacija zaposlenika iz podru~ja novih tehnologija

izrada studija iz podru~ja komunalne djelatnosti

projekt e-uprave (sufinanciranje).

3.4.

Da bi se zadovoljili uvjeti i kriteriji Sporazuma o stabilizaciji i pridruìvanju Rijeka korak prema (listopad 2001.), Republika Hrvatska provodi niz aktivnosti s kona~nim ciljem pos- europskim tizanja standarda EU-a i dobivanja statusa ~lanice EU-a. Radi pruànja potpore integracijama zemljama koje aktivno sudjeluju u procesu stabilizacije i pridruìvanja, kao {to je slu~aj s Republikom Hrvatskom, te radi ostvarivanja prekograni~ne suradnje, EU odnosno Europska komisija provodi programe tehni~ko-financijske pomo}i te prekograni~ne suradnje (CARDS i INTERREG III). Ta dva programa, kao i postoje}a me|unarodna suradnja, za sada su temeljni programi u okviru kojih se Grad Rijeka, kao korisnik, moè uklju~iti i uklju~io se sa svojim aktivnostima i projektima.

Postoje}i projekti u kojima je Grad Rijeka sudjelovao, odnosno sudjeluje, a proiza{li su iz postoje}e me|unarodne suradnje Grada Rijeke i ostalih gradova odnosno zemalja Europe i sufinanciraju se sredstvima iz programa Europske unije, jesu:

1. E-MuniS (Elektronski gradski informacijski servisi) – zavr{en dvogodi{nji projekt sufinanciran sredstvima Europske komisije. Grad Rijeka je za realizaciju ovoga projekta dobio oko 85.000 eura, a ukupna je vrijednost projekta iznosila oko 1,3 milijuna eura.

2. GERIT (Genova-Rijeka-tehnologije) – partnerski projekt s Gradom Genovom, sufinanciran sredstvima Ministarstva proizvodnih aktivnosti Republike Italije. Ukupna je vrijednost projekta oko 470.000 eura. Grad Rijeka ulo`it }e oko 240.000 eura, ali isklju~ivo za izradu aplikativnih rje{enja vlastitim kadrovima i anga`manom vanjskih in`enjerskih ku}a te informati~ku i komunikacijsku 84 GRAD RIJEKA PARTNER U ME\UNARODNIM PROJEKTIMA

opremu za razvoj projekta portala grada sa servisima za gra|ane. Po zavr{etku projekta, Grad Rijeka, kao i Genova, dobit }e povrat talijanskoga Ministarstva proizvodnih aktivnosti u iznosu od 50 % ulo`enih sredstava.

3. INTERREG III C Adriatic Action Plan – projekt u kojem je Grad Rijeka jedan od projektnih partnera, a vode}i grad je Ancona (ukupna vrijednost projekta je 830.000 eura, a udio je Grada Rijeke 20.000 eura, i to za projekt Unapre|enje gradskoga prijevoza).

4. INTERREG III B Projekt Sewerage and Waste Water Treatment in the Adriatic Coastal Area – SAWWATACA, odnosno Sustav kanalizacije i tretman otpadnih voda na obalnom podru~ju Jadrana, u kojem je Grad Rijeka jedan od partnera. Vode}i partner je Grad Rimini. Ukupna je vrijednost projekta oko 909.000 eura, od ~ega gotovo 500.000 eura financira EU kroz INTERREG i CADSES fondove, a ostatak sudionici u projektu iz 5 zemalja; od toga Grad Rijeka i KD Vodovod i kanalizacija ukupno oko 30.000 eura).

Va`no je za spomenuti da u slu~aju INTERREG III (B i C) aktivnosti (prije navedenih projekata), Grad Rijeka mora osigurati vlastita sredstva. Za INTERREG III aktivnosti uvijek je vode}i partner iz zemlje ~lanice EU-a (u Gradu Rijeci kao vode}i partner naj~e{}e se javlja Republika Italija), kojemu su odobrena sredstva iz EU fondova, a ostali partneri za projektne aktivnosti moraju osigurati vlastita sredstva (prora~un).

U okviru Grada Rijeke mo`emo spomenuti INTERREG i CARDS aktivnosti Regio- nalne razvojne agencije PORIN (udio u vlasni{tvu Grada Rijeke 30%) koja je uklju~ena u sljede}e projekte:

1. INTERREG III C – projekt VISTORIA – Regionalna razvojna agencija PORIN u ovom je projektu definirana kao jedan od projektnih partnera.

2. CARDS 2003. – Regionalnoj razvojnoj agenciji PORIN ove su godine odobrena sredstva za projekt u sklopu CARDS 2003 Lokalni razvoj pograni~nih podru~ja.

3. INTERREG III B – projekt SIMOCA – Regionalna razvojna agencija je partner EKO Liburniji.

Uzimaju}i u obzir lepezu projekata koji se otvaraju Gradu Rijeci (a koji proizlaze iz CARDS i INTERREG III programa), kao i mogu}nost kori{tenja pretpristupnih fondova (PHARE, SAPARD, ISPA) koji }e biti otvoreni i za Republiku Hrvatsku u budu}- nosti, Grad Rijeka pristupio je osmi{ljavanju administrativno-organizacijske sheme koja }e omogu}iti {to uspje{nije pripremanje i realizaciju projekata Grada Rijeke u okviru EU programa, te omogu}iti prilagodbu Grada Rijeke kao jedinice lokalne samouprave standardima EU-a. Tako je u Gradu Rijeci od konca 2003 godine, g|ica Maja Tatalovi} (mr. sc europskoga prava), kao vode}a suradnica za europske integracije, preuzela poslove vezane uz europske integracije i uz razvoj i unapre|enje civilnoga dru{tva (zaklada, udruge), kao i dio me|unarodne suradnje Grada Rijeke.

U ovom kontekstu, Grad Rijeka je u prosincu i sije~nju 2003. godine sudjelovao na seminarima Upravljanje projektnim ciklusom, koje je Ministarstvo za europske GRAD RIJEKA PARTNER U ME\UNARODNIM PROJEKTIMA 85

integracije organiziralo za regionalne i lokalne sudionike. Prepoznaju}i potrebu edukacije djelatnika lokalne samouprave, Ministarstvo za europske integracije organiziralo je, na poziv Grada Rijeke, seminar o istoj temi (Upravljanje projektnim ciklusom) samo za djelatnike u Gradu Rijeci te djelatnike ustanova i trgova~kih dru{- tava u vlasni{tvu (ili ve}inskom vlasni{tvu) Grada Rijeke.

Seminar je odràn 2. i 3. oùjka 2004. i ocijenjen je uspje{nim, a sudionici pred- laù kontinuirano odràvanje takvih seminara, {to }e Grad Rijeka i dalje provoditi u skladu sa svojim mogu}nostima.

Svjestan potrebe za prilagodbom postoje}e administrativno-organizacijske sheme standardima Europske unije, Grad Rijeka se prijavio za suradnju u travnju 2004. NMCP-u (Netherlands Management Cooperation Programme/Project for Advisory Missions of Government Officials (NMCP/PUA), u okviru bilateralne pomo}i Kralje- vine Nizozemske. Naime, ovaj program predvi|a tehni~ku pomo} nizozemskih stru~- njaka, koja se sastoji od kratkotrajnih posjeta tijelima dr`avne uprave i jedinicama lokalne samouprave, s ciljem pru`anja podr{ke u tematskim podru~jima vezanim uz pristupanje Europskoj uniji.

Iako ovaj program nije predvi|ao kao korisnike jedinice lokalne samouprave, Grad RIjeka se prijavio za tehni~ku pomo} u dijelu koji se odnosi na implementaciju reforme javne administracije i prijava mu je odobrena. U ovom trenutku Grad Rije- ka o~ekuje daljnje informacije od Ministarstva za europske integracije kao koordinatora ovoga programa i NMCP-a (Program suradnje s nizozemskim menad`erima) o realizaciji ovoga programa.

U tijeku je natje~aj CARDS 2002. Pru`anje socijalnih usluga od strane neprofitnog sektora. U ovom slu~aju, Grad Rijeka se mo`e javiti kao jedan od partnera udrugama s podru~ja Grada Rijeke. U kontekstu ovoga programa, udruge Terra i Homer uputile su zahtjeve o partnerstvu s Gradom Rijeka. 86

4. Me|unarodna promocija Grada Rijeke i protokolarne aktivnosti

4. Me|unarodna promocija Grada Rijeke i protokolarne aktivnosti...... 88

4.1. Gospodarska promocija ...... 88

4.2. Me|unarodna udru`enja ...... 89

4.3. Edukacija i tehnologija za kvalitetniju gradsku upravu ...... 90

4.4. Kulturna razmjena i promocija ...... 91

4.5. Velika sportska natjecanja ...... 92

4.6. Posjeti najvi{ih dr`avnih du`nosnika ...... 93 87 88 ME\UNARODNA PROMOCIJA GRADA RIJEKE I PROTOKOLARNE AKTIVNOSTI

4. Me|unarodna Prema svome kulturnom i povijesnom naslije|u, Rijeka je otvoren grad, spreman promocija Grada Rijeke i na komunikaciju svake vrste i poslovnu suradnju s cijelim svijetom. Gotovo sve protokolarne aktivnosti aktivnosti Grada Rijeke, posebice one vezane uz me|unarodnu suradnju i promociju, potkrepljuju ovu tvrdnju.

Stoga na prvome mjesto svakako treba istaknuti boravak Svetoga Oca Ivana Pav- la II. u Rijeci, tijekom njegova 100. pastoralnoga putovanja i 3. posjeta Hrvatskoj.

Iz niza promotivnih i protokolarnih aktivnosti isti~emo:

Talijanski predsjednik Carlo Azeglio Ciampi dodijelio je 2003. godine gradona~elniku Vojku Obersnelu po~asnu titulu Commendatore i odlikovanje Reda zvijezde solidarnosti, kao priznanje Gradu Rijeci za o~uvanje tolerancije i su`ivota me|u nacionalnim zajednicama, a osobito zbog odnosa prema talijanskoj manjini.

Diplomatski karnevalski bal svake godine posje}uju diplomatski predstavnici akreditirani u Republici Hrvatskoj. Godine 2001. na balu je sudjelovalo 17 diplomata; 2002. godine 9; 2003. godine 22 predstavnika diplomatskoga zbora, a 2004. godine njih 18. Osim diplomatima, bal je iznimno zanimljiv i poslovnim ljudima i politi~arima, pa je to uz predah i zabavu za sve sudionike, redovito i dobra prigoda za uspostavu poslovnih kontakata. Godine 2004. tradicionalnu Karnevalsku povorku s balkona Gradske vije}nice promatrao je i predsjednik Republike Hrvatske gospodin Stjepan Mesi}.

Uz sudjelovanje na Karnevalskom balu, 2001. godine Rijeku su posjetili veleposlanici Velike Britanije, Poljske, Ju`noafri~ke Republike i ê{ke Republike, 2002. ugostili smo veleposlanike Ukrajine, Rusije, îlea, Nizozemske, Francuske, Njema~ke i Izraela; 2003. u Rijeci su boravili veleposlanici [panjolske, ê{ke Republike, Ukra- jine, Japana, Makedonije, Italije, Belgije i SAD-a, a 2004. godine, uz apostolskoga nuncija monsinjora Francisca-Javiera Lozane, u Rijeci su bili i veleposlanici Izraela, Italije, Tajlanda i Rusije.

U na{emu gradu djeluje 9 konzularnih predstavni{tava iz sljede}ih zemalja: Austrija, Danska, Italija, [vedska, Norve{ka, Ma|arska, Turska, Nizozemska te Srbija i Crna Gora. Treba istaknuti da je 2002. u Rijeci otvoren konzulat ^ilea, a 2004. ljet- ni konzulat ^e{ke Republike.

4.1. Gospodarska promocija Rijeka Gateway projekt najja~i je razvojni projekt Grada Rijeke, a vezan je uz luku te lu~ku, cestovnu i `eljezni~ku infrastrukturu. Za modernizaciju luke, Rijeka je dobila kredit Svjetske banke, pa su njezini visoki predstavnici 2003. i 2004. godine ~esto boravili u na{emu gradu; primjerice, Ad Melkert, izvr{ni direktor Svjetske banke, boravio je u Rijeci po~etkom srpnja 2004., a iste godine, u rano prolje}e i kasnu jesen, napredak projekta Rijeka Gateway nadzirao je Michael Audigé, vode}i stru~njak za prijevoz za Europu i sredi{nju Aziju. ME\UNARODNA PROMOCIJA GRADA RIJEKE I PROTOKOLARNE AKTIVNOSTI 89

Grad Rijeka, zajedno s Lu~kom upravom Rijeka i Lukom Rijeka, koristi svaku prigodu za promociju vlastitih potencijala i razmjenu iskustava na me|unarodnoj razini, pa su vezano uz to organizirane promocije u Ju`noafri~koj Republici, kineskim gradovima Pekingu, [angaju i gradu prijatelju Qingdaou, te u austrijskim gradovima Be~u i Grazu i Linzu. Slu`bena delegacija Grada Rijeke uspostavila je vezu s Grad- skom upravom Barcelone, s nadle`nima za planiranje grada, te su vo|eni razgovori s posebnim te`i{tem na informacijama o izgradnji waterfronta.

Godine 2004. Rijeku su posjetili gospodarstvenici kineske pokrajine Liaoning i grada Yingkoua te izaslanstvo Brazilsko-hrvatske me|uparlamentarne skupine prija- teljstva Federalnoga kongresa Savezne Republike Brazil.

Gradona~elnik Obersnel je 2002. godine sudjelovao na Konferenciji o financiranju gradskih projekata u Be~u, a dvije godine poslije, iskustva Grada Rijeke u poslovanju s EBRD-om predstavio je na Poslovnom forumu EBRD-a u Londonu. Sa- vjetnica gradona~elnika Deana Veljkovi} odr`ala je u New Yorku na Me|unarodnoj konferenciji o financiranju kapitalnih projekata prezentaciju o razvojnim i infrastruk- turnim projektima Grada Rijeke.

Zamjenica gradona~elnika Vesna Lukanovi} i ravnateljica Direkcije za razvoj poduzetni{tva Doris So{i} sudjelovale su 2003. godine u Ljubljani na seminaru u organizaciji OECD-a (Organization for Economic Cooperation and Development) o `enskom poduzetni{tvu.

Grad Rijeka, u suradnji s predstavnicima rije~koga gospodarstva i obrtnicima, redovito se predstavlja na nizu doma}ih i me|unarodnih sajmova i izlo`aba poput, primjerice, sajma Campionaria Internazionale u Trstu, sajma Transport Logistic, Hansa Sail u Rostocku, Bo`i}nog sajma u Esteu, Zagreba~kog velesajma, Sjeverno- jadranskog sajma... Godine 2004. delegacija Grada Rijeke, Lu~ke uprave i Luke Ri- jeka sudjelovala je na Svjetskom sajmu pomorstva u prijateljskom kineskom gradu Qingdaou.

Zamjenica gradona~elnika Vesna Lukanovi} te drugi predstavnici Grada Rijeke redovito sudjeluju na sastancima CEI-a (Central European Iniciative –Sredi{nja europska inicijativa), pa je tako Rijeka bila zastupljena u Budimpe{ti, Pragu, Var{avi i Skopju.

4.2. Godine 2002. gradona~elnik Vojko Obersnel, s predstavnicima Lu~ke uprave Me|unarodna Ri-jeka, sudjelovao je na 8. me|unarodnoj konferenciji Udruge gradova i luka udru`enja (Association of Cities and Ports) u kineskome gradu Dalianu. Dvije godine poslije gradona~elnik Vojko Obersnel izabran je za ~lana novoga upravnoga odbora ove udruge, zajedno s predstavnicima luka Dakar iz Senegala, Livorno iz Italije, Lorient, Loret i Le Havre iz Francuske. Prezentacijom Rijeka Gateway projekta, gradona~elnik Vojko Obersnel sudjelovao je na 9. me|unarodnoj konferenciji gradova i luka, odr- `anoj u Lisabonu. 90 ME\UNARODNA PROMOCIJA GRADA RIJEKE I PROTOKOLARNE AKTIVNOSTI

Rijeka je od 1998. godine u mreì Zdravih gradova Svjetske zdravstvene organizacije. Godine 2001. sudjelovala je na 5. poslovnom sastanku u Seixhalu, Por- tugal, a 2002. bila je doma}in 6. poslovnom susretu Europske mreè, na kojem je sudjelovalo dvjestotinjak predstavnika nacionalnih mreà iz 25 europskih zemalja (pedesetak gradova). Na zavr{etku susreta donesena je tzv. Rije~ka deklaracija o ulasku projekta u 4. fazu. Godine 2003. Rijeci je u Belfastu dodijeljena diploma za aktivno sudjelovanje i vrijedan doprinos u mreì zdravih gradova. Godine 2004. godi{nja skup{tina odràna je u Udinama, Italija, na kojoj su sudjelovali i predstavnici Grada Rijeke.

Kao ~lanica Foruma jadranskih i jonskih gradova, Rijeka sudjeluje u svim zajedni~kim projektima ~iji je cilj unapre|ivanje regionalne suradnje. Sastanak Foru- ma odràn je 2001. i 2002. u talijanskim gradovima Bariju i Brindisiju, 2003. godine u gr~koj je Igoumenitsi odràna godi{nja skup{tina Foruma, na kojoj je rije~ki gradona~elnik Vojko Obersnel izabran za predsjednika, 2004. godine odràna je u Rijeci godi{nja skup{tina Foruma. Svojim radom u predsjedni{tvu Foruma istaknula se zamjenica gradona~elnika, g|a Vesna Lukanovi}.

Na 3. konferenciji o Europskoj povelji o ljudskim pravima, odr`anoj u Veneciji 2002. godine, sudjelovao je gradona~elnik Vojko Obersnel, a potpisom Povelje, i Ri- jeka je postala ~lanicom te organizacije.

Rijeka se priklju~ila projektu Europan 7 i tako postala dijelom mre`e od nekoliko stotina europskih gradova, povezanih arhitektonsko-urbanisti~kim natje~ajem, ponajprije za mlade arhitekte.

Rijeka je ~lan FECC-a, Europske udruge karnevalskih gradova od 1995. godine, a u zadnjih nekoliko godina dopredsjednik FECC-a predstavnik je Me|unarodnoga rije~koga karnevala. Nakon Borisa Klimka, Josip Silov je na izbornoj skup{tini odr`anoj 2004. godine u Bugarskoj, izabran za dopredsjednika FECC-a.

Od 2004. godine Rijeka je i ~lanica FECTO-a, odnosno Europske udruge turisti~- kih gradova koja okuplja devedesetak europskih turisti~kih sredi{ta.

4.3. Edukacija i tehnologija Kao predsjednik Udruge gradova u Republici Hrvatskoj, gradona~elnik Vojko za kvalitetniju gradsku Obersnel sudjelovao je na Osniva~kom kongresu Svjetske udruge gradova i lokalnih upravu samouprava u Parizu. Gradona~elnik Vojko Obersnel sudjelovao je i na Kongresu europskih gradona~elnika pod nazivom 1000 gradova za Europu u austrijskom Innsbrucku.

Godine 2002. u Rijeci je odr`an seminar Saveza Udruge gradova i Udruge op- }ina u Republici Hrvatskoj i Danskoga saveza lokalnih vlasti pod nazivom Zastupanje interesa lokalne samouprave pred sredi{njim vlastima – danska iskustva. Isti organizatori u Rijeci su odr`ali i Seminar o Europskoj uniji. Tridesetak danskih gradona~elnika i predstavnika gradskih i lokalnih administracija boravili su u Rijeci 2003. godine. ME\UNARODNA PROMOCIJA GRADA RIJEKE I PROTOKOLARNE AKTIVNOSTI 91

U suradnji s Ameri~kom agencijom za me|unarodni razvoj (USAID), Rijeka je 2002. godine postala pilot-projektom za reformu energetskoga sustava. U suradnji s USAID-om i Energetskim institutom Hrvoje Poàr, Rijeka je prvi grad u Hrvatskoj koji je izradio studiju energetskih potreba na svom podru~ju. Na poziv Vlade SAD-a, a u organizaciji Urban Institutea, rije~ki je gradona~elnik Vojko Obersnel u svibnju 2002. godine obi{ao gradove Washington Baltimore, New Orleans i New York i upoznao se s radom gradskih uprava i vlasti te organizacijom lu~kih dijelova grada u nove sadràje. Na poziv Urban Institutea, u edukativnom programu Sudjelo- vanje gra|ana u lokalnoj samoupravi sudjelovale su pro~elnica Ureda Grada Ksenija Lini} i voditeljica Kabineta gradona~elnika Doris [ajn. Gradona~elnik Vojko Obersnel, zamjenica gradona~elnika Vesna Lukanovi} te ravnateljica Direkcije za razvoj poduzetni{tva Doris So{i}, sudjelovali su 2002. godine na seminaru Lokalni razvoj gospodarstva u [panjolskoj, odnosno Madridu i Barceloni. Pro~elnica Ureda Grada Ksenija Lini} Rijeku i Hrvatsku predstavila je predavanjem o decentralizaciji na Kon- ferenciji o ja~anju lokalne uprave kroz decentralizaciju, odrànoj u Moskvi 2003. godine. Na poziv Norve{ke udruge lokalnih vlasti, gradona~elnik Vojko Obersnel, kao predsjednik Udruge gradova u Republici Hrvatskoj, te pro~elnica Ureda Grada, Ksenija Lini}, ujedno i ~lanica Vladinoga povjerenstva za decentralizaciju, boravili su u Norve{koj na seminaru kojemu je svrha razmjena iskustava u decentralizaciji, reformi teritorijalnoga ustroja te edukaciji za kvalitetan rad lokalne samouprave.

Razvoj lokalne uprave prati i tehnologija. Grad Rijeka, odnosno Zavod za informati~ku djelatnost, priklju~io se projektu E-MuniS koji je u sklopu projekata IST (Information Society Technology) financirala Europska komisija. Projekt je trajao 2 godine, od 2001. do 2003. To je bio jedini projekt financiran iz fondova EU-a, u kojemu je sudjelovala Hrvatska. Nastavljaju}i na ste~enim iskustvima, stru~njaci ZID-a rade na projektu Rijeka – digitalni grad kojemu je cilj otvaranje Gradske uprave gra|anima preko portala Grada i primjenom suvremen tehnologije u slu`bi gra|ana. S istim ciljem, Rijeka je u{la u nov projekt s gradom prijateljem Genovom, s kojim je sura|ivala i na projektu E-MuniS. Naziv novoga projekta je GE.RI.T., a sufinancira ga Talijansko ministarstvo za proizvodne aktivnosti.

4.4.

Godine 2002. u Budimpe{ti je postavljena izlo`ba Rije~ka luka – povijest, iz- Kulturna razmjena i gradnja, promet. Iste godine u Barceloni Rijeka i rije~ka kultura predstavili su se promocija filmom o velikom rije~kom pjesniku Janku Poli}u Kamovu, uz izlo`bu Kamovljevih djela te predstavom Hoda~.

Uz najve}i kulturni doga|aj u ~etverogodi{njem razdoblju, a to je svakako Svjet- ski kongres i festival UNIMA-e, treba istaknuti da je studenom 2004. godine Rijeka bila doma}in Godi{nje skup{tine Europske kazali{ne konvencije, na kojoj su se oku- pili predstavnici najuglednijih europskih kazali{nih ku}a.

Rijeka je bila predstavljena i na konferenciji pod nazivom Zna~enje kulture u razvoju gradova euro-mediteranskoga podru~ja, odr`anoj 2003. u Veneciji. Konferen- 92 ME\UNARODNA PROMOCIJA GRADA RIJEKE I PROTOKOLARNE AKTIVNOSTI

cija je bila organizirana u sklopu aktivnosti udru`enja gradova Eurocities, ~iji je Rijeka ~lan.

Grad Rijeka i Trgovinski odjel Veleposlanstva Ujedinjenoga Kraljevstva u Republici Hrvatskoj, u Rijeci su organizirali dvodnevni seminar pod nazivom: Urbana revitalizacija – britansko iskustvo, s posebnim naglaskom na o~uvanju industrijske ba{tine. U organizaciji Tehni~koga fakulteta Sveu~ili{ta u Be~u, odnosno Instituta za povijest umjetnosti, istra`ivanje graditeljstva i za{titu spomeni~ke ba{tine, pod vodstvom uglednoga prof. dr. Manfreda Wehdorna, u Rijeci je krajem 2004. godine boravila skupina studenata arhitekture, u ~ijem je `ari{tu zanimanja bila industrijska ba{tina Rijeke: Torpedo, Rikard Ben~i} i Tvornica papira.

Godine 2004. Rijeka je bila doma}in 19. svjetskom kongresu UNIMA-e i Me|u- narodnom lutkarskom festivalu. Tome su prethodile brojne pripreme, pa je u tom sklopu ~lanica Poglavarstva Grada Rijeke gospo|a Maja Frankovi} 2002. godine boravila u Atlanti, SAD, na pripremnom sastanku.

Va`no je spomenuti aktivnosti Odjela za kulturu Grada Rijeke u sklopu me|u- narodnoga projekta Les Rencontres koji okuplja europske gradove kulture i one koji to `ele postati. Tako su ~lanica Poglavarstva Grada Rijeke gospo|a Maja Franko- vi} i pro~elnica Odjela za kulturu gospo|a Ivanka Persi} ostvarile veze sa {panjolskom Salamancom, europskom kulturnom metropolom 2002., Grazom, europskim gradom kulture 200 .3., te Lilleom i Genovom, europskim metropolama kulture u 2004. godini. U tim kontaktima ste~ena su iskustva o suvremenim trendovima u kulturi, o poimanju grada kao kulturne metropole, a sve s ciljem da se prikupe iskustva i stvore preduvjeti za budu}e kandidiranje Rijeke kao kulturne metropole. U tome su posebno vrijedna iskustva dobivena od grada prijatelja Genove.

Iznimno va`an kulturni doga|aj u 2004. godini bila je izlo`ba radova Vjekoslava Voje Radoi~i}a u Oslu, Norve{ka, koji je time dao vrijedan doprinos europskoj kulturi.

4.5.

Velika sportska Osobito zna~enje u me|unarodnoj promociji Rijeke ima organizacija velikih natjecanja sportskih natjecanja. Iako 3. rije~ka kandidatura za Mediteranske igre nije uspjela, Rijeka je svoje organizacijske sposobnosti pokazala ugostiv{i niz sportskih natjecanja najvi{ega ranga. Na prvom su mjestu svakako Svjetska padobranska prvenstva u sky divingu, canopy formationu i slobodnom stilu, odr`ana na Grobniku i Kantridi u rujnu 2004. godine. Na natjecanju je sudjelovalo sedamstotinjak sudionika iz ~etrdeset zemalja. Iste godine u velja~i Dvorana mladosti bila je borili{te Europskoga prvenstva u karateu za kadete i juniore. U lipnju 2004. godine Rijeka je bila doma}in XI. ljetnih igara mlade`i regije Alpe – Jadran. Oko 1.000 mladih sporta{a iz 17 re- gija zone Alpe – Jadran natjecalo se u 5 sportova. Hrvatska Davis Cup reprezentacija izborila se pobjedom nad Belgijom u Dvorani mladosti za ostanak u svjetskoj skupini, a prire|en je i opro{taj Gorana Ivani{evi}a od hrvatske reprezentacije. Rijeka ME\UNARODNA PROMOCIJA GRADA RIJEKE I PROTOKOLARNE AKTIVNOSTI 93

je ugostila i natjecanja jedne skupine na Europskom prvenstvu za rukometa{ice, koje se u prosincu 2003. godine odr`alo u Hrvatskoj. Od ostalih ve}ih me|unarodnih natjecanja u na{em gradu, treba istaknuti Svjetsko prvenstvo u odbojci za juniore 2001., Mediteransko seniorsko prvenstvo u karateu 2002. te Europsko seniorsko i juniorsko prvenstvo u taekwondou – ITF odr`ano u Rijeci 2003. godine.

Operativni dio organizacije ve}ine tih natjecanja vodio je zamjenik gradona~elnika Luciano Su{anj koji je kao predsjednik Hrvatskoga atletskoga saveza, a u dijelu mandata i potpredsjednik HOO-a, aktivno poticao sve ovakve aktivnosti, posebice kandidaturu za Mediteranske igre.

4.6. Posjeti najvi{ih dr`avnih Izdvajamo da je predsjednik Republike Hrvatske gospodin Stjepan Mesi} du`nosnika u ovom mandatnom razdoblju nekoliko puta slu`beno boravio u Rijeci.

U o`ujku 2002. godine predsjednik Mesi} posjetio je Grad Rijeku i upoznao se s razvojem rije~koga prometnoga ~vora i Rijeka Gateway projekta te u povodu odr`avanja 50. Kvarnerske rivijere obi{ao NK Rijeku odnosno stadion Kantrida. Zad- njega dana iste godine predsjednik Mesi} prisustvovao je Novogodi{njem koncertu u HNK Ivana pl. Zajca.

Sredinom lipnja 2003. godine predsjednik Mesi}a posjetio je Sveu~ili{te u Rijeci i Pravni fakultet u Rijeci.

U velja~i 2004. godine predsjednik Mesi} pratio je zavr{nu povorku 21. me|u- narodnog rije~koga karnevala.

Predsjednik Mesi} boravio u Rijeci u travnju 2004. godine na proslavi 11. obljetnice Primorsko-goranske `upanije te je posjetio Grad Rijeku i Brodogradili{te 3. maj.

U prosincu 2004. godine predsjednik Mesi} susreo se sa studentima na Medicinskom fakultetu u Rijeci i obi{ao Jadroliniju gdje se upoznao s razvojnim planovima tvrtke.

Najavljen je i dolazak predsjednika Stjepana Mesi}a na zavr{nu povorku 22. me- |unarodnoga rije~koga karnevala.

U Rijeci je 23. travnja 2004. odr`ana i Sjednica Vlade Republike Hrvatske pod predsjedanjem dr. sc. Ive Sanadera, kao i sjednica Vladinoga Povjerenstva za ceste, na kojoj se raspravljalo o Rije~kom prometnome ~voru.

Premijer Ivica Ra~an bravio je u Rijeci u srpnju 2003. godine na potpisivanju Ugovora o kreditu Svjetske banke za Rijeka gateway projekt.

Koncem 2004. godine premijer Ivo Sanader posjetio je Rijeku, odnosno Sveu~ili{- te u Rijeci te Pravni fakultet u prigodi potpisa Ugovora o kreditu za gradnju novoga Sveu~ili{noga kampusa. 94 IMOVINA GRA\ANA GRADA RIJEKE

5. Imovina Grada Rijeke IMOVINA GRA\ANA GRADA RIJEKE 95 96 IMOVINA GRA\ANA GRADA RIJEKE

5. Imovina Grada Rijeke Grad Rijeka danas u svom vlasni{tvu ima gotovo 40 objekata dje~jih vrti}a, 27 osnovnih {kola, 20 objekata srednjih {kola, 14 objekata kulture, 20 objekata zdravstva, 6 objekata socijalne skrbi, 18 sportskih objekata i tehni~ke kulture (uklju~uju}i 10 bo}ali{ta) te 25 prostora biv{ih mjesnih zajednica. Grad Rijeka je vlasnik zelenih povr{ina oko 780.000 m², sa 164 dje~ja igrali{ta, 13 fontana i ostale imovine.

Zanimljivi su podaci o stanju najzna~ajnijih vrsta imovine u vlasni{tvu Grada.

Stanje poslovnih prostora za razdoblje od 2001. do 2004. godine

Stanje gradskih stanova za razdoblje od 2001. do 2004. godine

Stanje zemlji{ta za razdoblje od 2001. do 2004. godine

Vlasni~ki udjeli Grada

Komunalna dru{tva u vlasni{tvu Grada Rijeke 1. KD KOZALA d.o.o. Rijeka 100,00%

2. KD VODOVOD I KANALIZACIJA d.o.o. Rijeka 87,30%

3. KD AUTOTROLEJ d.o.o. Rijeka 83,40%

4. KD ^ISTO]A d.o.o. Rijeka 81,20% IMOVINA GRA\ANA GRADA RIJEKE 97

Trgova~ka dru{tva – vlasni~ki udio Grada Rijeke

1. ENERGO d.o.o. Rijeka 56,09% 2. RIJEKA PROMET d.o.o. Rijeka 100,00% 3. REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA PORIN d.o.o. Rijeka 30,00% 4. EKOPLUS d.o.o. Rijeka 40,00% 5. ICR d.o.o. Rijeka 20,00% 6. KANAL RI d.o.o. Rijeka 17,36% 7. TEHNOLO[KO-INOVACIJSKI CENTAR Rijeka 16,00% 8. TRANS RI d.o.o. Rijeka 13,61% 9. ZRA^NA LUKA RIJEKA d.o.o. Omi{alj 10,00% 10. REGIONALNA VELETR@NICA RIJEKA-MATULJI d.d. Matulji 5,45% 11. INDUSTRIJSKA ZONA d.o.o. Bakar 0,98% 12. KVARNER WIENER STADTISCHE OSIGURANJE d.d. Rijeka 0,45% 13. BI 3.Maj d.d. Rijeka 0,43%

14. ERSTE&STEIERMARKISCHEBANK d.d. Rijeka 0,39% 98 IMOVINA GRA\ANA GRADA RIJEKE

Vlasni~ki udio Grada Rijeke u komunalnim dru{tvima u razdoblju od 2001. do 2004. godine nije se bitno izmijenio, osim {to je dokapitalizacijom Energa d.o.o, dru{tvo pre{lo iz komunalnog u trgova~ko, a Grad Rijeka je 28,01% svog udjela u Energu d.o.o. prodao Thûga Aktiengesellschaftu iz Münchena i Amga Azienda Multiservizi S.p.A. iz Udina.

Ustanove ~iji je osniva~ Grad Rijeka

I. Ustanove u kulturi

Hrvatsko narodno kazali{te Ivana pl. Zajca Rijeka

Moderna galerija Rijeka – Muzej moderne i suvremene umjetnosti Rijeka

Muzej Grada Rijeke

Gradsko kazali{te lutaka Rijeka

Gradska knji`nica Rijeka

II. Ustanove u odgoju i {kolstvu

Dom mladih Rijeka

Dje~ji vrti} Rijeka – 28 objekata

Osnovne {kole – 27 objekata

Srednje {kole – 20 objekata

III. Ustanove u socijalno-zdravstvenom podru~ju

Psihijatrijska bolnica Lopa~a

IV. Ostale ustanove Javna vatrogasna postrojba Grada Rijeka

Treba istaknuti da je Grad Rijeka istra`ivao najbolje modele razvoja i upravljanja imovinom. Posebno je, u suradnji s inozemnim konzultantima i na{im stru~njacima iz komunalnog sustava, razra|ivan sustav privatno-javnog partnerstva, koji na razne na~ine mo`e pobolj{ati kori{tenje resursa, marketin{ke obrade i daljnji razvoj projekata unutar komunalnog sustava.

Unutar sustava komunalnih dru{tava prioritet je imala dokapitalizacija KD Energo d.o.o. privatnim inozemnim kapitalom u iznosu od 12 milijuna eura, ~ime se financirao nastavak projekta plinifikacije – zamjena postoje}e i pro{irenja gradske plinske mre`e.

Vlasni~ke udjele u trgova~kim dru{tvima Grad Rijeka je prodavao ovisno o situaciji na tr`i{tu.

Sljede}a tablica prikazuje stanje imovine, obveza i vlastitih izvora Grada Rijeke u razdoblju 2001.–2004. godine. IMOVINA GRA\ANA GRADA RIJEKE 99 STANJE IMOVINE, OBVEZE I VLASTITI IZVORI GRADA RIJEKE STANJE IMOVINE, OBVEZE I VLASTITI IZVORI GRADA RIJEKE STANJE IMOVINE, OBVEZE I VLASTITI IZVORI GRADA RIJEKE STANJE IMOVINE, OBVEZE I VLASTITI IZVORI GRADA RIJEKE STANJE IMOVINE, OBVEZE I VLASTITI IZVORI GRADA RIJEKE 100 PRORA^UN GRADA RIJEKE

6. Prora~un Grada Rijeke

6.1. Osnove prora~unskog planiranja ...... 102

6.2. Porezni prihodi 2001.–2005. godine ...... 102

6.3. Prora~unski prihodi i rashodi u razdoblju 2001.–2005. godine ...... 104

6.4. Zadu`enje Grada u razdoblju 2001.–2005. godine ...... 106

6.5. Izdavanje municipalnih obveznica ...... 110 PRORA^UN GRADA RIJEKE 101 102 PRORA^UN GRADA RIJEKE

6.1.

Osnove prora~unskog Planiranje i izrada prora~una Grada Rijeke temelji se na Zakonu o prora~unu, planiranja Smjernicama Vlade Republike Hrvatske o makroekonomskoj i fiskalnoj politici, Upu- tama za izradu prora~una jedinica lokalne i podru~ne (regionalne) samouprave Ministarstva financija Republike, Hrvatske, te na procjeni vlastitih prihoda i rashoda.

Prora~un se sastoji od op}eg i posebnog dijela, te plana razvojnih programa.

Sastavni dio prora~una je i obrazlo`enje op}eg i posebnog dijela prora~una, plana razvojnih programa, plana radnih mjesta i plana nabave dugotrajne imovine. Pri izradi tih planova korisnici prora~una moraju polaziti od parametara makroekonomske i fiskalne politike za idu}e trogodi{nje razdoblje utvr|enih Smjernicama Vlade Republike Hrvatske.

Pokazatelji makroekonomske politike

6.2. Porezni prihodi Temeljem Zakona o financiranju jedinica lokalne i podru~ne (regionalne) samouprave, gradu pripadaju prihodi od zajedni~kih poreza i prihodi od lokalnih poreza. 2001.–2005. godine Prihode od zajedni~kih poreza (porez na dohodak, porez na dobit, porez na promet nekretninama) ne utvr|uju tijela Grada Rijeke, ve} su visina poreznih stopa i udjeli propisani zakonom. Prihodi od zajedni~kih poreza dijele se izme|u grada, `upanije i dr`ave, pa se u nastavku daju podaci o udjelima u zajedni~kim porezima:

Prihode od lokalnih poreza (prirez na porez na dohodak, porez na potro{nju, porez na tvrtku ili naziv, porez na ku}e za odmor, porez na nekori{tene poduzetni~ke nekretnine, porez na neizgra|eno gra|evno zemlji{te) utvr|uju tijela Grada Rijeke. PRORA^UN GRADA RIJEKE 103

Prihod od prireza porezu na dohodak pripada u cijelosti gradu/op}ini koji ga je uveo. Temeljem Zakona o financiranju jedinica lokalne i podru~ne (regionalne) samouprave dopu{tene su maksimalne stope prireza porezu na dohodak kako slijedi:

op}ina – mogu}nost stope prireza do 10%

gradovi s manje od 30.000 stanovnika – mogu}nost stope prireza do 12%

gradovi s vi{e od 30.000 stanovnika – mogu}nost stope prireza do 15%

Grad Zagreb – mogu}nost stope prireza do 30%.

Grad Rijeka jo{ je davne 1994. godine utvrdio visinu prireza porezu na dohodak po stopi od 6,25%. S obzirom na zakonsku mogu}nost do 15%, to je jedna od najni`ih stopa, {to pokazuje usporedba sa stopama koje su utvrdili ve}i gradovi u Republici Hrvatskoj, prikazana u pregledu:

Zagreb 18,0% Dubrovnik 15,0% Osijek 13,0% Bjelovar 12,0% Velika Gorica 12,0% Split 10,0% Crikvenica 10,0% Vinkovci 10,0% Po`ega 10,0% [ibenik 10,0% Vara`din 10,0% Trogir 8,0% Slavonski brod 8,0% Pula 7,5%

U 2004. godini Grad Rijeka ostvario je prihod od prireza porezu na dohodak u iznosu 23,1 mil. kuna, te u tom dijelu postoji rezerva za ostvarivanja znatnih prihoda ako se pove}a sada{nja stopa prireza. 104 PRORA^UN GRADA RIJEKE

6.3.

Prora~unski prihodi i Prikaz prora~unskih prihoda/primitaka za razdoblje 2001.–2005. godine rashodi u razdoblju po osnovnim skupinama: 2001.–2005. godine

Trend kretanja prora~unskih prihoda za razdoblje 1994.–2005. PRORA^UN GRADA RIJEKE 105

U prikazu trenda vidljiv je neprestani rast prihoda u mandatnom razdoblju od 2001. do 2005. godine.

Prikaz prora~unskih rashoda/izdataka za razdoblje 2001.–2005. godine po osnovnim skupinama

*Napomena: Zbog Izmjene ra~unskog plana prora~una koji se primjenjuje od 2002. godine, rashode u koloni 3 (Ostvarenje 2001.) nije mogu}e usporediti onako kako je iskazano u kolonama 4–7 (Ostvarenje 2002., 2003, 2004. i Prora~un 2005.).

Razlika prora~unskih prihoda/primitaka i rashoda/izdataka za razdoblje 2001.–2005. godine: 106 PRORA^UN GRADA RIJEKE

6.4. Zaduènje Grada u Zakonom o prora~unu propisano je da se jedinica lokalne samouprave moè razdoblju 2001.–2005. zaduìvati uzimanjem kredita i izdavanjem vrijednosnih papira. Zaduènje moè godine biti dugoro~no i to samo za investiciju koja se financira iz prora~una jedinice lokalne samouprave, a koju potvrdi njezino predstavni~ko tijelo uz prethodnu suglasnost Vlade Republike Hrvatske.

Ukupna godi{nja obveza po zaduènjima jedinice lokalne samouprave moè iznositi najvi{e do 20 posto ostvarenih prihoda u godini koja prethodi godini u kojoj se zaduùje. Ograni~enje za zaduìvanje jedinica lokalne i podru~ne (regionalne) samouprave u 2005. godini utvr|eno je odredbom ~lanka 12. Zakona o izvr{avanju Dràvnog prora~una Republike Hrvatske za 2005. godinu, i moè iznositi najvi{e do 2% ukupno ostvarenih prihoda poslovanja svih jedinica lokalne i podru~ne (regionalne) samouprave za razdoblje od 1. sije~nja do 31. prosinca 2004. godine.

U iznos ukupne godi{nje obveze po zaduènjima uklju~en je iznos godi{njeg anuiteta po kreditima, obveze po osnovi izdanih vrijednosnih papira i danih jamstava iz prethodne godine te nepla}ene obveze iz prethodnih godina. Pod ostvarenim prora~unskim prihodima razumijevaju se svi porezni i neporezni prihodi umanjeni za prihode i primitke: od doma}ih i inozemnih pomo}i i donacija iz dràvnog prora~una i prora~una drugih jedinica lokalne i podru~ne (regionalne) samouprave, iz posebnih ugovora (sufinanciranje gra|ana za mjesnu samoupravu) i od doma}eg i inozemnog zajma. PRORAÛN GRADA RIJEKE 107

Posebna ograni~enja za zadu`ivanje jedinica lokalne i podru~ne (regionalne) samouprave za svaku prora~unsku godinu propisuju se Zakonom o izvr{avanju Dr`avnog prora~una Republike Hrvatske.

Zaklju~no s 2004. godinom, Grad Rijeka je zadu`en po osnovi ~etiri financijska kredita i jednog izdanog jamstva, i to:

Kredit Hypo Alpe-Adria-Bank, Klagenfurt – temeljem Odluke Vlade Repub- like Hrvatske o davanju suglasnosti za zaduènje, Grad Rijeka sklopio je s Hypo Alpe-Adria-Bank, Klagenfurt, krajem 1999. godine ugovor o kreditu na iznos od 10.110.000,00 CHF. Kredit je utro{en u skladu s Odlukom Gradskog vije}a o prihva}anju kapitalnih projekata Grada Rijeke za sljede}e namjene: gra|enje dijela dr- àvne ceste D-404, dionica B, gra|enje pristupne ceste Nova Ciottina, I. faza, gra- |enje nerazvrstanih cesta u stambenom naselju Donja Drenova, rekonstrukcija dr- àvne ceste Osje~ka ulica-raskri`ja te za sufinanciranje gra|enja Centra za radno- proizvodne aktivnosti invalidnih osoba na Bra{}inama. Rok otplate kredita je osam godina, uz dvije godine po~eka. Otplata kredita u tromjese~nim anuitetima zapo~ela je u 2002. godini i traje do kraja 2009. godine.

Kredit Raiffeisenbank Austria d.d. Zagreb – temeljem Odluke Vlade Republi- ke Hrvatske o davanju suglasnosti za zadu`enje, Grad Rijeka sklopio je s Raiffeisen- bank Austria d.d. Zagreb u 2002. godini ugovor o kreditu na iznos od 25.600.000,00 kuna s valutnom klauzulom u eurima. Kredit je utro{en u skladu s Odlukom Gradskog vije}a o prihva}anju kapitalnih projekata Grada Rijeke za sljede}e namjene: izgradnja ceste "A" u naselju Drenova, gradnja komunalne infrastrukture na Klobu~ari}evu trgu, izrada projektne dokumentacije i izgradnje op}ih polja na Groblju Drenova, priprema izgradnje Centralne zone za gospodarenje otpadom, sufinanciranje rekonstrukcije objekta Terapijske zajednice za rehabilitaciju ovisnika o drogama Pulac, ure|enje prizemlja Centra primarne zdravstvene za{tite – Su{ak, izrada projektne dokumentacije za preseljenje Moderne galerije i za obnovu Dominikanskog samosta- na, izrada konzervatorskog elaborata i projektne dokumentacije za zgradu @idovske op}ine, adaptacija zgrade Muzeja grada Rijeke, sustav hla|enja za HKD na Su{aku, ure|enje dvorane Filodrammatica, radovi na rekonstrukciji Gradine Trsat i na crkvi Marijina uznesenja, obnova Grobnice Gorup, ure|enje ko{arka{kog igrali{ta Brajda, izrada projektne dokumentacije za bazen Kantrida, rekonstrukcija nogometnog igrali{ta Podmurvice te nabava ra~unalne opreme, nastavak izgradnje komunikacijske mre`e i kupnja licencnih prava. Rok otplate kredita je pet godina, uz razdoblje po~eka od jedne godine. Otplata kredita u tromjese~nim anuitetima po~ela je u 2004. i traje do kraja 2008. godine.

Kredit Raiffeisenbank Austria d.d. Zagreb – temeljem Odluke Vlade Repub- like Hrvatske o davanju suglasnosti za zadu`enje, Grad Rijeka sklopio je s Raiffeisen- bank Austria d.d. Zagreb u 2003. godini ugovor o kreditu na iznos od 6.000.000,00 kuna s valutnom klauzulom u eurima. Kredit je utro{en u skladu s Odlukom Grad- skog vije}a o prihva}anju kapitalnih projekata Grada Rijeke za sljede}e namjene: ure|enje nogometnog igrali{ta na SRC Belveder i nabava informati~ke opreme. 108 PRORA^UN GRADA RIJEKE

Rok otplate kredita je dvije godine. Otplata kredita u tromjese~nim anuitetima po- ~ela je u 2004. i traje do kraja 2005. godine.

Kredit Erste&Steiermarkische Bank d.d. Rijeka – temeljem Odluke Vlade Republike Hrvatske o davanju suglasnosti za zadu`enje, Grad Rijeka sklopio je s Er- ste&Steiermarkische Bank d.d. Rijeka u 2004. godini ugovor o kreditu na iznos od 60.840.000,00 kuna s valutnom klauzulom u eurima.

Kredit je namijenjen za realizaciju 19 kapitalnih projekata utvr|enih Odlukom Gradskog vije}a: izgradnja ceste 233, izgradnja ceste Nova Ciottina – II. faza, izgradnja Klobu~ari}eva trga s infrastrukturom, izgradnja pristupne ceste Pastoralnom centru [kurinje, izgradnja op}ih polja na groblju Drenova, izgradnja centralnog objekta na groblju Drenova, sanacija Dvorca Stara Su{ica, za Muzej moderne i suvremene umjetnosti Rijeka, financiranje pripremnih radova na projektu Nova zgrada Gradske knji`nice u Rijeci, kupnja zgrade Tvornice papira d.d. u ste~aju, za potrebe Kulturnog centra mladih, za sportsku dvoranu Zamet, za bazen Kantrida, ure|enje ko{arka{kog igrali{ta Brajda – II. faza, polaganje umjetne trave, ure|enje igrali{ta i svla~ionica na SRC Belveder, polaganje umjetne trave na pomo}nom nogometnom igrali{tu Kantrida, ure|enje objekta za SP 2004. u padobranstvu, nabava softvera, ra~unalne i komunikacijske opreme i ulaganje u ra~unalne programe. Rok otplate kredita je sedam godina, uz dvije godine po~eka. Otplata kredita u tromjese~nim anuitetima po~inje u 2006. i traje do 2012. godine.

Jamstvo KD Vodovod i kanalizacija za inozemno zadu`enje kod EBRD, London – na osnovi Odluke Vlade Republike Hrvatske, sklopljen je krajem 1999. godine Ugovor o jamstvu s Europskom bankom za obnovu i razvitak (EBRD) kojim Grad Rijeka jam~i za redovitu otplatu kredita koji je Europska banka za obnovu i razvoj odobrila KD Vodovod i kanalizacija iste godine. Kredit je Europska banka za PRORA^UN GRADA RIJEKE 109

obnovu i razvoj odobrila KD Vodovod i kanalizacija za financiranje projekta Kanali- zacijski sustav Grada Rijeke – Kanalizacija Kantride u iznosu od 7.500.000 eura. U 2003. godini sklopljen Aneks ugovora o jamstvu za dodatnih 600.000 eura tako da dano jamstvo ukupno iznosi 8.100.000,00 eura. Rok otplate kredita je dvanaest godina, uklju~uju}i razdoblje po~eka od tri godine. Otplata kredita zapo~ela je u polugodi{njim anuitetima u 2003. godini i traje do kraja 2011. godine. KD Vodovod i kanalizacija uredno otpla}uje obveze po kreditu te jamstvo do sada nije bilo aktivirano.

U tijeku su pregovori s EBRD-om o refinanciranju kredita KD Vodovod i kanalizacija, kojim bi se postoje}i kredit zamijenio novim, s povoljnijim kamatnim stopama, a posebno je va`no {to novim reprogramom kredita nije predvi|eno jamstvo Grada Rijeke, ~ime }e se zadu`enost Grada jo{ vi{e postotno smanjiti.

Ulo`enim sredstvima u kapitalne objekte Grada pobolj{ana je prometna infrastruktura Grada, stvoreni su kvalitetniji uvjeti za sportske aktivnosti u sportskim objektima, kvalitetniji uvjeti za odr`avanje programa kulture u objektima kulture, omogu}ena je za{tita kulturnih dobara, omogu}eno je stvaranje uvjeta za smje{taj i boravak invalidnih osoba, stvaranje uvjeta za funkcioniranje terapijske zajednice za lije~enja od ovisnosti te osigurana bolja informati~ka podr{ka i komunikacija odjela gradske uprave s gra|anima.

Stopa zaduènosti Grada Rijeke ili udio godi{nje obveze Grada Rijeke po osnovi navedenih kredita i danog jamstva u ostvarenim prora~unskim prihodima, za razdoblje 2001.–2004. godine kretala se u rasponu od 5% do 7%, {to je znatno manje od zakonskog ograni~enja od 20%. Na temelju navedenog, vidljivo je da Grad Ri- jeka spada u red gradova s malom zaduènosti. 110 PRORAÛN GRADA RIJEKE

6.5. Izdavanje municipalnih U prora~unu 2005. godine planirano je zadu`ivanje Grada Rijeke izdavanjem obveznica municipalnih obveznica plasmanom na doma}em tr`i{tu kapitala. U sljede}em trogodi{njem razdoblju Grad Rijeka za realizaciju vi{egodi{njih kapitalnih projekata planira izdati municipalne obveznice u protuvrijednosti iznosa od 40.000.000,00 eura, u tri godi{nje tran{e u sukladno dinamici realizacije kapitalnih projekata koji se financiraju iz tih sredstava:

Prva tran{a – sredina 2005. godine u iznosu od 10 milijuna eura

Druga tran{a – u 2006. godini u iznosu od 21 milijuna eura

Tre}a tran{a – u 2007. godini u iznosu od 9 milijuna eura

Financiranje razvojnih projekata izdavanjem municipalnih obveznica prihvatilo je Gradsko vije}e Grada Rijeke prora~unom Grada Rijeke za 2005. godinu, te Pro- jekcijom prora~una Grada Rijeke za razdoblje 2006.–2007. godine, na sjednici odr`anoj 21. prosinca 2004. godine.

Izdavanje obveznica u tran{ama planirano je i uskla|eno s dinamikom realizacije razvojnih projekata za ~ije se financiranje izdaju, a to su:

Zatvoreno plivali{te Kantrida

Sportska dvorana Zamet

Muzej moderne i suvremene umjetnosti

Izgradnja prometnica (cesta 233, Nova Ciottina – II. faza, pristupna cesta prema DPU [kurinjska Draga, pristupna cesta Pastoralnom centru [kurinje, `eljezni~ki podvo`njak RIO Zamet te komunalna infrastruktura za velike gradske projekte)

Izgradnja op}ih polja na groblju Drenova i izgradnja centralnog objekta na groblju Drenova.

Izme|u 5 pristiglih ponuda za Banku Pokrovitelja izdanja, kao najpovoljnija ponuda izabrana je ponuda Privredne banke d.d. Zagreb. Procjenjuje se da }e ukupni tro{ak za Grad u obliku efektivne kamatne stope biti izme|u 4,3 i 4,6%. To je tek neznatno vi{e od kamata na dràvne obveznice te se s pravom moè re}i, uspore|uju}i kamate Grada s ostalim gradovima koji su izdavali obveznice i s dr- àvom, da je postignuta kamata obveznica Grada Rijeke velik uspjeh.

Valja istaknuti i da je ovo dosad najve}i iznos izdanja municipalnih obveznica u Hrvatskoj, ~ime Grad Rijeka dokazuje svoju financijsku snagu i pozitivan financijski imid`. Posebno treba istaknuti da }e prigodu za dugoro~nu {tednju kupnjom municipalnih obveznica imati i gra|ani koji }e se, i na taj na~in, mo}i aktivno uklju- ~iti u razvoj svoga grada.

Izdavanjem prve tran{e obveznica, Grad }e u 2005. godini ostvariti primitak u iznosu od 76,33 milijuna kuna, a postupak izdavanja se o~ekuje u drugoj polovici 2005. PRORA^UN GRADA RIJEKE 111

SLIKA GRADA KROZ BROJEVE U 2004. GODINI

* NAPOMENA: Završni ra~uni zbog zakonskih rokova još uvijek nisu do kraja izra|eni. 112 STRATE[KI PROJEKTI GRADA RIJEKE

7. Strate{ki projekti Grada Rijeke

1. Dogradnja prometnog sustava Grada Rijeke i izgradnja javnih gara`a ...... 114

1.1. Aktivnosti Grada Rijeke u sklopu Rijeka Gateway projekta ...... 114

1.2. Gradski prometni projekti ...... 115

2. Dono{enje Prostornog plana ure|enja Grada Rijeke i izrada Nacrta prijedloga Generalnog urbanisti~kog plana Grada Rijeke te uspostava sustava za njihovo pra}enje ...... 117

3. Izgradnja stanova prema modelu dru{tveno poticane stanogradnje ...... 117

4. Komunalna infrastruktura ...... 117

5. Dokapitalizacija Energa d.o.o. i nastavak radova na {irenju nove i zamjeni postoje}e plinske mre`e .. 119

6. Izgradnja zatvorenog plivali{ta na Kantridi i kandidatura Rijeke za doma}ina Mediteranskih igara 2009. godine ...... 119

7. Novi na~ini financiranja razvojnih projekata Grada Rijeke i poticanje poduzetni{tva ...... 120

8. Pobolj{anje funkcioniranja sustava osnovnog {kolstva i socijalnih institucija ...... 121

8.1. Pobolj{anje funkcioniranja sustava osnovnog {kolstva ...... 121

8.2. Socijalni program ...... 122

9. Unapre|enje uvjeta i programa za rije~ku kulturu ...... 123

10. Ulaganje u razvoj gradske uprave ...... 123

11. Kampus Sveu~ili{ta u Rijeci i Sveu~ili{na bolnica ...... 124

12. Suradnja s nevladinim udrugama – potpisivanje Povelje i osnivanje Zaklade lokalne zajednice ..... 125 STRATE[KI PROJEKTI GRADA RIJEKE 113 114 STRATE[KI PROJEKTI GRADA RIJEKE

Strate{ki projekti U Smjernicama Poglavarstva Grada Rijeke za mandatno razdoblje 2001.–2005. Grada Rijeke godine, usvojenima na sjednici Gradskog vije}a 27. rujna 2001., odre|eni su strate{ki razvojni projekti Grada Rijeke:

1. Dogradnja prometnog sustava Grada Rijeke i izgradnja javnih gara`a

2. Dono{enje Prostornog plana ure|enja Grada Rijeke i izrada Nacrta prijedloga Generalnog urbanisti~kog plana Grada Rijeke te uspostava sustava za njihovo pra}enje

3. Izgradnja stanova modelom dru{tveno poticane stanogradnje

4. Dovr{etak izgradnje kanalizacije Kantrida i projektne dokumentacije za Grobnik, te {irenje vodovoda prema Krku i Liburniji

5. Dokapitalizacija KD Energo d.o.o. i nastavak radova na zamjeni postoje- }e i {irenju plinske mre`e

6. Izgradnja zatvorenog plivali{ta na Kantridi i kandidatura Rijeke za doma}ina Mediteranskih igara 2009. godine

7. Uspostava novih na~ina financiranja razvojnih projekata Grada

8. Pobolj{anje funkcioniranja sustava osnovnog {kolstva i socijalnih institucija

9. Unapre|enje uvjeta i programa ustanova u kulturi

10. Ulaganje u razvoj gradske uprave

Na kraju mandatnog razdoblja 2001.–2005. godine, s obzirom na Smjernice, mogu se sumirati najzna~ajniji rezultati: 1. Dogradnja prometnog sustava Grada Rijeke i izgradnja javnih gara`a 1.1. Aktivnosti Grada Rijeke u sklopu Od po~etka mandata, Grad Rijeka prostorno-planskom dokumentacijom pru`a Rijeka Gateway projekta veliku potporu, ali i intenzivnu promociju rije~koga prometnog pravca, {to je u srpnju 2003. godine omogu}ilo potpisivanje ugovora Vlade Republike Hrvatske i Svjetske banke o zajmu u iznosu od 156,5 milijuna USD za financiranje Rijeka Gateway projekta.

Nakon potpisa ugovora sa Svjetskom bankom, Grad Rijeka je izgradio cestu D-404 do ulaza u tunel, a investirani iznos od 20 milijuna kuna refundirale su Gradu Rijeci Hrvatske ceste d.o.o. Zagreb koje su nastavile daljnju izgradnju ceste kao najbitniji spoj konejnerskog terminala s ~vorom Orehovica – Draga.

U sklopu Rijeka Gateway projekta Grad Rijeka inzistira na tome da Hrvatske ceste po~nu s pripremom projekte dokumentacije za cestu D-403 (spoj Zapad- noga lu~kog terminala s ~vorom [kurinje). STRATE[KI PROJEKTI GRADA RIJEKE 115

Iako je planirano, Grad Rijeka nije kandidirao Rijeka promet d.o.o. Rijeka za obavljanje koncesije na putni~kom terminalu jer se promijenila koncepcija unutar Rijeka Gateway projekta – putni~ki terminal gradit }e se sredstvima zajma Svjetske banke.

1.2. Obavljene su pripreme za izgradnju novoga autobusnog kolodvora (nakon vi{e Gradski prometni projekti od 18 mjeseci pregovora s H@-om), za koji je od Hrvatskih `eljeznica otkupljeno zemlji{te na lokaciji Zapadna @abica u iznosu od 5 milijuna eura, izra|ena je i studija s prostorno-prometnim rje{enjem. Kupnjom zemlji{ta i izradom studije, stvoreni su uvjeti za izradu idejnog rje{enja, a raspisan je i natje~aj za arhitektonsko-urbanisti~ko rje{enje.

Izradom Detaljnog plana ure|enja i kupnjom zemlji{ta, te izgradnjom ceste Nova Ciottina, ostvareni su uvjeti za preseljenje gara`e Autotransa iz Bar~i}eve ulice na novu lokaciju u [kurinjama.

JAVNI PARKIRALI[NI I GARA@NI PROSTORI

Rijeka promet d.o.o. Rijeka je u mandatnom razdoblju 2001.–2005.g. investirao u otvaranje 1.294 novih parkirnih mjesta. Dakle, po~etkom 2001. godine Rijeka- promet je upravljao s 2.917, a krajem 2004. godine s 3.684 parkirnih mjesta. U istom razdoblju ukinuto je 260 parkirnih mjesta na Putni~koj obali i 130 parkirnih mjesta na Rivi, a ta su podru~ja postala pje{a~ke zone.

Rijeka promet d.o.o Rijeka – 2002. godine otvorio javnu gara`u CIOTTINA s 86 parkirnih mjesta.

Austrograd d.o.o. Rijeka – 2003. godine dovr{io javnu gara`u ZAGRAD s 857 parkirnih mjesta.

Austrograd d.o.o. Rijeka gradi novu gara`u na Klobu~ari}evom trgu s 380 parkirnih mjesta.

Grad Rijeka stvorio je uvjete za izgradnju novih gara`a na lokacijama Ben~i}, Gomila i Vodovodna ulica.

NOVE GRADSKE PROMETNICE I JAVNE POVR[INE

Most hrvatskih branitelja Domovinskog rata na Delti nastavak je pje{a~ke komunikacije s Korza preko Mrtvog kanala na Deltu, a ujedno je i spomen-obilje`je. Projekt mosta vi{estruko je nagra|eno autorsko djelo na me|unarodnim i doma- }im izlo`bama. Most, ~ije autorstvo potpisuje Studio 3 LHD, jedno je od dvije hrvatske gra|evine uvr{tene u presti`ni The Phaidon Atlas of Contemporary World Architecture (Phaidonov atlas suvremene svjetske arhitekture u kojem se nalazi vi{e od 1.000 gra|evina iz 75 zemalja izgra|enih poslije 1998. godine).

Gat Karoline rije~ke postao je pje{a~ka zona i oplemenjen je zelenilom i klupama. 116 STRATE[KI PROJEKTI GRADA RIJEKE

Na podru~ju Grada posa|eno je vi{e od 200 novih drvorednih stabala, a kategorijom zelenila koje se odr`ava po vi{em standardu obuhva}eni su i otoci na raskri`jima.

Dovr{ena je izgradnja prometnice "A" koja je povezala [kurinje s Drenovom i produ`ena je autobusna linija broj 5.

Izgra|ena je prometna infrastruktura za nove stambene zgrade na Srdo~ima i [kurinjama.

Izra|en je prometni pristup novim trgova~kim centrima na Podmurvicama i na Krnjevu.

Spoj Korza i Star~evi}eve ulice dobio je opse`nim radovima potpuno nov izgled, a trg ispred Gradske knji`nice oboga}en je skulpturom Val Belizara Bahori}a. Zapo~elo je tako ure|enje Staroga grada.

Grad Rijeka je izgradio 185 m ceste Zagrad – Nova Ciottina i pristupno stubi{te Dolac (sa stajali{tem budu}e gradske `eljeznice), te uredio trg ispred Teatra Fenice.

JAVNI GRADSKI PRIJEVOZ I TAKSI

Kupljeno je 28 novih autobusa (22 solo i 6 zglobnih) u iznosu od 30 milijuna kuna.

Ure|eno je 87 novih autobusnih ~ekaonica, a 2005. godine planira se postaviti jo{ 18.

Prostornim planom ure|enja Grada Rijeke utvr|ena je lokacija za novu autobusnu bazu Autotroleja na sjevernom diijelu naselja Srdo~i – podru~je Bajevac.

Grad Rijeka definirao je uvjete za obavljanje taksi-djelatnosti i potpisao ugovore s koncesionarima. Ukupno je potpisano 19 ugovora za 43 koncesije.

POBOLJ[ANJA STANJA U GRADSKOM PROMETU:

Rijeka promet d.o.o. Rijeka uvodi sustav automatskog upravljanja prometom, kojim je u ovoj fazi provedbe pokriveno u`e sredi{te grada. Za fazno uvo|enje toga sustava do sada su Grad Rijeka, @upanijska uprava za ceste i Hrvatske ceste ukupno izdvojili vi{e od 14,3 milijuna kuna, od toga Grad Rijeka oko 5 milijuna kuna. Sustav se temelji na tehnologiji ITS-a (inteligentni transportni sustavi) i omogu}ava automatsku promjenu signalnih planova semafora ovisno o pro- metnom optere}enju. Investicija je obuhvatila sljede}e radove:

obavljena je ugradnja nove semaforske opreme na 31 raskri`ju

izgra|en je sustav videonadzora s 11 videokamera na klju~nim lokacijama

ure|en je i opremljen Prometni centar s prometnim ra~unalom i drugom informati~kom opremom

sustav je spojen s Operativno-komunikacijskim centrom Policije

omogu}en je vizualni prikaz stanja prometa na GPRS-u telefonima i portalu Grada Rijeke. STRATE[KI PROJEKTI GRADA RIJEKE 117

Zadovoljan radom Jedinice prometne mladeì u ljetnim mjesecima, Grad Rijeka omogu}io je da Jedinica prometne mladeì pomaè u regulaciji prometa u gradu tijekom cijele godine.

Prostorni plan ure|enja Grada Rijeke donesen je krajem 2003. godine (Slu`bene Dono{enje Prostornog plana ure|enja Grada Rijeke i izrada novine broj 31/03.). Nacrta prijedloga Generalnog Nacrt prijedloga Generalnog urbanisti~kog plana grada Rijeke bio je izloèn na urbanisti~kog plana Grada javnoj raspravi u razdoblju velja~a–oùjak 2002. godine, te je temeljem rasprave, Rijeke te uspostava sustava za njihovo pra}enje a uvaàvaju}i i obveze proistekle iz izmjena zakonske regulative, izra|en Prijedlog Generalnog urbanisti~kog plana za dono{enje.

Prijedlog Generalnog urbanisti~kog plana pripremljen je za dono{enje, ali se pristupilo njegovu uskla|ivanju s Uredbom o ure|enju i za{titi za{ti}enoga obal- nog podru~ja mora (donesena na sjednici Vlade Republike Hrvatske odr`anoj 9. 9. 2004., i objavljena u Narodnim novinama br. 128/04).

3. Izgra|ena su 93 stana na [kurinjama i 114 stanova na Srdo~ima. Izgradnja stanova prema modelu dru{tveno poticane Grad Rijeka je Sveu~ili{tu u Rijeci darovao zemlji{te na Drenovi za izgradnju 90-ak stanogradnje stanova za nastavnike i mlade znanstvenike. Zapo~eta je izgradnja prate}e infrastrukture i stanova.

U izradi je Detaljni plan ure|enja stambenog bloka Rujevica, te Detaljni plan ure|enja stambenog podru~ja [kurinjsko plase, kojima se omogu}uje izgradnja 450 stanova provedbom programa dru{tveno poticane stanogradnje.

Radi efikasnije realizacije programa stanogradnje, pri Gradu Rijeci osnovana je Agencija za dru{tveno poticanu stanogradnju.

4. Izgra|en je kanalizacijski sustav Kantrida (projekt vrijedan 8 milijuna eura Komunalna infrastruktura financiran je zajmom Europske banke za obnovu i razvoj) ~ijom se izgradnjom dobilo 12 novih crpnih stanica i 15 km cjevovoda. Time je Rijeka postala prvi grad na Jadranu koji u potpunosti kontrolira otpadne vode i time jam~i ~isto}u gradskog akvatorija.

U tijeku su pregovori s EBRD-om o refinanciranju postoje}eg kredita po povoljnijim uvjetima, pri ~emu bi dio sredstava dao EBRD, a dio bi se namaknuo iz ISPA pretpristupnog fonda EU-a.

Sve je spremno za izgradnju kanalizacijskog sustava Grobin{tine, koja zapo~inje kolektorom Buzdohanj – Svilno –Orehovica u du`ini od 6,3 km. U 118 STRATE[KI PROJEKTI GRADA RIJEKE

pripremi je natje~ajna dokumentacija za izradu Idejnog projekta odvodnje otpadnih voda cjelokupnog podru~ja Grobin{}ine u procijenjenoj duìni od 30 km glavne mreè i 50 km sekundarne mreè. Taj je projekt djelomi~no financiran sredstvima Svjetske banke u sklopu projekta Jadran (vrijedan 16 milijuna eura).

U razdoblju od 2001. do 2004. godine izgra|eno je 19,8 km kolektora te 12 crpnih stanica.

[irenje vodovoda prema otoku Krku (sjeverni dio), uz izgradnju vodovoda Urinj – Tribalj, dio je programa Koncepcija razvoja vodoopskrbe na otoku Krku 2001.–2008. izme|u svih jedinica lokalne samouprave na otoku Krku, Mini- starstva za javne radove, Hrvatskih voda i Ponikve. Ovaj su projekt inicirali Grad Rijeka s KD Vodovod i kanalizacija jer se njime realizira strate{ki interes Rijeke da vi{ak svoje vode distribuira na tr`i{te otoka Krka.

Ukupna vrijednost projekta procijenjena je na 145,8 milijuna kn, a njegovo financiranje predvi|eno je u sljede}im iznosima i omjerima:

INA d.d. 53,8 milijuna kn (36,90%)

KD ViK d.o.o. i Grad Rijeka 50,2 milijuna kn (34,46%)

Ponikve d.o.o. 20,5 milijuna kn (14,06%)

Hrvatske vode 15,3 milijuna kn (10,46%)

Primorsko-goranska `upanija 6 milijuna kn (4,12%)

SANACIJA ODLAGALI[TA KOMUNALNOG OTPADA VI[EVAC – Na lokaciji odlagali{ta otkupljeno je zemlji{te u iznosu od 2,2 milijuna kuna. Isho|ena je gra|evna dozvola za sanaciju deponija. Ugovoreni su radovi za izgradnju monitoring-stanice za kontrolu kakvo}e zraka i mjerenje ambijentalne buke. S Fondom za za{titom okoli{a i energetsku u~inkovitost zaklju~en je Ugovor o kori{tenju sredstava Fonda za neposredno sufinanciranje i sudjelovanje u realizaciji programa sanacije odlagali{ta komunalnog otpada Vi{evac u iznosu od 20,5 milijuna kuna.

SANACIJA ODLAGALI[TA OPASNOG OTPADA SOVJAK – U skladu s rje{e- njem Ministarstva za{tite okoli{a, provedene su aktivnosti monitoringa radi prevencije mogu}eg pogor{anja postoje}eg stanja. Isho|ena je gra|evna dozvola za ure|aj pro~i{}avanja potpovr{inskih otpadnih voda. Projekt je prijavljen Fondu za za{titu okoli{a i energetsku u~inkovitost koji bi trebao preuzeti saniranje u suradnji s nadle`nim Ministarstvom.

IZGRADNJA NOVE CENTRALNE ZONE ZA GOSPODARENJE OTPADOM MARI[]INA – tvrtka Ekoplus d.o.o. Rijeka, u kojoj je Grad Rijeka vlasnik 40% udjela, pristupila je projektnim pripremama za izgradnju Centralne zone za gospodarenje otpadom Mari{}ina na povr{ini od 431.720 m2. Izra|en je bazni projekt i stru~na podloga, te analizirana struktura komunalnog otpada na deponiju Vi{evac. Lokacijska dozvola za CZGO Mari{}ina postala je kona~na 27. sije~nja 2004., a dobivena je i na~elna dozvola za izgradnju temeljem idejnog STRATE[KI PROJEKTI GRADA RIJEKE 119

projekta. U tijeku je otkup zemlji{ta za odlagali{te, a s privatnim vlasnicima sklopljeno je 30 kupoprodajnih ugovora u ukupnom iznosu ne{to vi{em od 10 milijuna kn, ~ime je otkupljeno 33% gra|evinske parcele. U velja~i 2005. godine zapo~ela je i sama sanacija prekrivanjem jedne ~etvrtine podru~ja deponija.

EKO-OTOCI I RECIKLA@NA DVORI[TA – U razdoblju 2001.–2004. godina uloèno je 5,3 milijuna kuna u ure|enje 200 eko-otoka (od ~ega 136 na podru~ju Grada Rijeke) i recikla`nih dvori{ta. Time je Grad Rijeka obavio pripremu za primarnu selekciju otpada na razini ku}anstva. 5. U travnju 2003. godini Grad Rijeka prodao je za 59,5 milijuna kuna 34% od Dokapitalizacija Energa d.o.o. svoga poslovnog udjela u Komunalnom dru{tvu Energo, ponuditeljima AMGA i nastavak radova na {irenju – Azienda Multiservizi SpA iz Udina i Thüga Aktiengeselschraft iz Münchena. nove i zamjeni postoje}e plinske mreè Cjelokupan iznos ostvaren od prodaje Grad Rijeka je uplatio u pove}anje temeljnog kapitala Energa, a i novi suvlasnici pove}ali su svoj temeljni ulog pojedina~no za 15 milijuna kn, ~ime je za razvoj plinske mreè osigurano gotovo 12 milijuna eura. Nakon dokapitalizacije, poslovni udio Grada Rijeke u Energu iznosi 56,9%, AMGA, Udine, i Thüga, München, posjeduju po 17 %, a udio INA-e je 9,1%.

U razdoblju od 2001. do 2004. godine izgra|eno je i zamijenjeno 65,5 km plinske mre`e i priklju~eno novih 8.900 ku}anstava. U odnosu prema planiranom, izgra|eno je pet puta vi{e nove plinske mre`e od predvi|enog. Istodobno je s gradskog na mije{ani plin preba~eno oko 2.300 potro{a~a.

6. Zatvoreno plivali{te na Kantridi – otkupljeno je zemlji{te, izra|ena je Izgradnja zatvorenog projektna dokumentacija, dobivena je gra|evinska dozvola, proveden je natje~aj plivali{ta na Kantridi i za izvo-|a~a i zapo~eli su radovi na izgradnji I. faze toga projekta. kandidatura Rijeke za doma}ina Mediteranskih Kandidaturu Rijeke za Mediteranske igre 2009. godine obilje`ile su opse`ne igara 2009. godine promotivne aktivnosti, sna`na medijska kampanja i intenzivno lobiranje uz podr{ku sponzorskog poola. Na `alost, sve to nije urodilo plodom – igre nisu dobivene.

Bez obzira na takav ishod, Grad Rijeka nije odgodio sportske razvojne projekte, ve} je to bio samo dodatni motiv da se izgrade svi sportski i infrastrukturni objekti koji su se planirali izgraditi. Tako se intenzivno ulagalo u ure|enje sportskih borili{ta. Grad Rijeka kupio je i uredio dvoranu 3. maja, a natkrivena je i ure|ena ko{arka{ka dvorana Brajda. Nogometna igrali{ta SRC Belveder i Podmurvice dobila su umjetnu travu, kao i ~etiri {kolska igrali{ta na Drenovi, Ve`ici, Srdo~ima i Grbcima.

Cijeli tijek kandidature pratila je Europska federacija turisti~kih novinara – FEST, sa sjedi{tem u Rimu, koja je Gradu Rijeci dodijelila nagradu Zasluge za turizam 2003., me|u ostalim, upravo zbog kvalitetne prezentacije grada tijekom kandidature 120 STRATE[KI PROJEKTI GRADA RIJEKE

7. Novi na~ini financiranja Municipalne obveznice – Kao {to je planirano na po~etku mandata, krajem razvojnih projekata Grada 2004. godine odlukom Gradskog vije}a prihva}en je Plan zadu`ivanja Grada za Rijeke i poticanje idu}e razdoblje i po~ele su pripremne radnje za izdavanje municipanih obveznica poduzetni{tva Grada.

Izme|u 5 pristiglih ponuda za Banku Pokrovitelja izdanja, kao najpovoljnija ponuda izabrana je ponuda Privredne banke d.d. Zagreb. Procjenjuje se da }e ukupni tro{ak za Grad u obliku efektivne kamatne stope biti izme|u 4,3 i 4,6%. To je tek neznatno vi{e od kamata na dràvne obveznice, te se s pravom moè re}i, uspore|uju}i kamate Grada s ostalim gradovima koji su izdavali obveznice, ali i s dr- àvom, da je postignuta kamata obveznica Grada Rijeke velik uspjeh.

Valja istaknuti i da je ovo dosad najve}i iznos izdanja municipalnih obveznica u Hrvatskoj, ~ime Grad Rijeka dokazuje svoju financijsku snagu i ugled na financijskom tr`i{tu. Posebno treba istaknuti da }e priliku za dugoro~nu {tednju kupnjom municipalnih obveznica imati i gra|ani koji }e se i tako mo}i aktivno uklju~iti u razvoj svoga grada.

U sljede}em trogodi{njem razdoblju Grad Rijeka }e za realizaciju vi{egodi{njih kapitalnih projekata izdati municipalne obveznice u protuvrijednosti od 40 milijuna eura, u tri godi{nje tran{e, sukladno dinamici realizacije kapitalnih projekata koji se financiraju iz tih sredstava:

Zatvoreno plivali{te Kantrida

Sportska dvorana Zamet

Muzej moderne i suvremene umjetnosti

Izgradnja prometnica (cesta 233, Nova Ciottina – II. faza, pristupne ceste prema DPU [kurinjska Draga i Pastoralnom centru [kurinje, `eljezni~ki podvo`njak RIO Zamet te komunalna infrastruktura za velike gradske projekte)

Izgradnja op}ih polja i centralnog objekta na groblju Drenova.

Izdavanjem prve tran{e obveznica Grad }e u 2005. godini ostvariti primitak u iznosu od 76,33 milijuna kuna; postupak izdavanja o~ekuje se u drugoj polovici 2005. godine.

Regionalni jamstveni fond – U 2004. godini Poduzetni~ki inkubator Porin d.o.o. Rijeka prerastao je u Regionalnu razvojnu agenciju Porin d.o.o., ~ime je Grad u suradnji s Primorsko-goranskom `upanijom stvorio novu, modernu razvojnu agenciju po ugledu na sli~ne u Europi i svijetu. Za dodatne aktivnosti podr`avanja poduzet nika, Grad Rijeka ure|uje u prostorima tvornice Torpedo poslovni prostor za razvoj uslu`nih djelatnosti (dizajn, clusteri, marketing, IT i druge)

U daljnjoj fazi predvi|eno je i osnivanje Regionalnoga jamstvenog fonda unutar Agencije. STRATE[KI PROJEKTI GRADA RIJEKE 121

Privatno javno partnerstvo – Grad Rijeka je me|u prvim gradovima u Hrvat- skoj prepoznao va`nost ovog modela financiranja koji }e primijeniti u financiranju postoje}ih i budu}ih razvojnih projekata.

Privatno javno partnerstvo podrazumijeva {irok raspon zajedni~kih aktivnosti Grada Rijeke i privatnog sektora, vezanih za izgradnju i rekonstrukciju infrastrukture, dijelova imovine Grada i gradskih cjelina.

Prvi je primjer Privatnoga javnog partnerstva Grada i privatnog sektora realizacija fazne izgradnje kompleksa Rikard Ben~i}. Raspisan je natje~aj te se u prvoj polovici 2005. godine o~ekuje odabir Partnera koji }e s Gradom krenuti u realizaciju tog projekta osnivanjem zajedni~ke tvrtke. Grad u projekt ulazi sa zemlji{tem i nekretninama, a udio Partnera bit }e vlastita nov~ana sredstva, sredstva kreditora te know-how.

Ostali oblici potpore poduzetnicima – I u ovome mandatnom razdoblju Grad Rijeka nastavio je s Programom poticanja razvitka malog i srednjeg poduzetni{- tva, zapo~etim jo{ 1991. godine.

U protekle 4 godine poduzetnici su preko povoljnih uvjeta kreditiranja iskoristili ukupno 84,2 milijuna kuna kreditnih sredstava, uz kamatnu stopu od 2 do 6%. Ovim mjerama kreditiranja ostvareno je ve}e zapo{ljavanje poduzetnika za 33% te njihov ve}i poslovni kapacitet za 54%.

Kreditiranje poduzetnika ostvareno je putem niza programa, a najva`niji su:

Komisioni krediti – u mandatnom razdoblju ukupno je odobreno 6,5 milijuna kn ovih kredita.

Gruda snijega – kreditna linija realizirana tijekom 2001. godine s ukupnim iznosom od 17,5 milijuna kuna odobrenih kredita.

Poduzetnik I. – program zapo~et 2001. i ve}im dijelom realiziran 2002. godine, s ukupnim iznosom odobrenih sredstava od 31,2 milijuna kuna.

Poduzetnik II. – nastavak realizacije prethodnog programa u kojem je do kraja 2004. godine plasirano vi{e od 28 milijuna kuna kredita poduzetnicima.

U sklopu navedenih programa Grad je dodatno poticao poduzetnike-po~etnike, `ene i mlade financiraju}i iznos za bankovnu obradu njihovih kredita te pla}anjem naknade banci od 2% na godinu. 8. Pobolj{anje funkcioniranja sustava osnovnog {kolstva i socijalnih institucija

Preuzimanje osniva~kih prava nad osnovnim {kolama za Grad Rijeku u 2002. 8.1. godini, zna~ilo je prihvatiti odgovornu obvezu ulaganja u osnovno{kolsko obra- Pobolj{anje funkcioniranja sustava zovanje kako bi postalo kvalitetnije i prepoznatljivije u dr`avnim i {irim okvirima. osnovnog {kolstva Grad je preuzeo ovlasti nad financiranjem materijalnih i financijskih rashoda 24 {kole koje su se nalazile u iznimno te{kom materijalnom stanju. Ukupno je ulo`eno oko 10 milijuna kuna. 122 STRATE[KI PROJEKTI GRADA RIJEKE

U Dje~jem vrti}u Rijeka provode se programi koji svojim specifi~nim sadr`ajima oboga}uju redovit program elementima Waldorfske i Reggio pedagogije, kao elementima Situacijskog pristupa i programima zasnovanim na Integralnoj metodi. Tako je s obzirom na ponu|ene programe, roditeljima otvorena mogu}nost izbora pojedinih dje~jih vrti}a.

[kolske 2002./2003. godine, Grad Rijeka zapo~eo je sa sufinanciranjem Progra- ma ranog u~enja informatike od prvog do ~etvrtog razreda osnovne {kole, s ciljem da se svi u~enici prvih razreda uklju~e u taj oblik izborne nastave. U prvoj je godini bilo obuhva}eno 6 osnovnih {kola, sljede}e godine 14, a 2004./2005. {kolske godine 19 osnovnih {kola, odnosno vi{e od 1500 u~enika.

Tijekom 2003. i 2004. godine sufinancirano je i stru~no usavr{avanje nastavnika za niz alternativnih {kolskih programa.

8.2.

Socijalni program Cenzusi prihoda po ~lanu obitelji za ostvarivanje prava i raznih oblika socijalne skrbi najvi{i su u odnosu prema drugim ve}im gradovima u Hrvatskoj. Grad Rijeka kontinuirano je pove}avao cenzuse primanja tijekom ovog mandata, pa je tako cenzus za jednodno~lano ku}anstvo u 2001. godini bio 1.150 kn, a sada iznosi 1.800 kn, za dvo~lano je ku}anstvo pove}an s 1.800 kn na 2.600 kn, za tro~lano s 2.400 kn na 3.500 kn, a za ~etvero~lano s 3.000 kn na 4.500 kn. Stalnim pove}anjima cenzusa, Grad je nastojao pratiti pove}anja tro{kova `ivota, ali i za{tititi socijalno ugro`ene gra|ane.

Najzna~ajnije ulaganje u objekte socijalne skrbi svakako je izgradnja novog Centra za rehabilitaciju Rijeka na Bra{}inama, u koji je Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi ulo`ilo oko 24,5 milijuna kuna uz sufinanciranje Grada Rijeke u iznosu od 6,7 milijuna kuna.

U Psihijatrijskog bolnici Lopa~a dogra|en je kat, ~ime se pove}ao kapacitet bolnice za novih 40 korisnika, na {to je utro{eno 7,3 milijuna kuna.

Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi nositelj je projekta izgradnje prve dr`avne terapijske zajednice za ovisnike o drogama, a u sklopu prenamjene vojarne na Pulcu. Grad Rijeka dao je podr{ku projektu u iznosu od milijun kuna. U proteklom razdoblju isho|ene su sve potrebne dozvole, izra|ena je projektna dokumentacija i zapo~eli su gra|evinski radovi. U prvoj fazi projekta vrijednog gotovo 7 milijuna kuna planirano je ure|enje objekata za smje{taj 30 ovisnika.

Centru za za{titu djece od zlostavljanja i zanemarivanja, osiguran je novi prostor na adresi Beli kamik. U suradnji s Ministarstvom zdravstva i socijalne skrbi te Primorsko-goranskom `upanijom, u ure|enje prostora i u opremu ulo`eno je gotovo 2 milijuna kuna.

U adaptaciju tzv. nu`nog smje{taja za najugro`eniju kategoriju gra|ana, Grad Rijeka ulo`io je oko 4 milijuna kuna. Potpuno su ure|ena 2 objekta u Ulici Mi- STRATE[KI PROJEKTI GRADA RIJEKE 123

ha~eva Draga te djelomi~no 7 objekata u Ulici A. Mihi}a. U objektima nu`nog smje{taja boravi oko 440 sugra|ana.

9. U 2005. godini izdvajanja za kulturu ~ak su 173 posto ve}a u odnosu prema Unapre|enje uvjeta i prvoj godini mandata. programa za rije~ku kulturu

Utvr|ena je lokacija za izgradnju nove zgrade Gradske knji`nice Rijeka na Trgu Ivana Klobu~ari}a. Sklopljen je ugovor o pravu izgradnje i pripremljen natje~aj za idejno rje{enje objekta.

Izra|en je idejni projekt zgrade Muzeja moderne i suvremene umjetnosti, s tr- gom i gara`om, a u tijeku je dovr{enje izrade glavnog projekta.

Me|unarodni festival malih scena kvalitetnim je izborom teatara i predstava pokazao da hrvatska kazali{na produkcija stoji ravnopravno uz bok europskoj i svjetskoj.

Uspje{ne predstave i koncerti u napu{tenim industrijskim kompleksima izvedeni su u okrilju nove manifestacije Rije~ke ljetne no}i.

U lipnju 2004., nakon trogodi{njih priprema, u Rijeci i Opatiji odr`an je 19. svjetski kongres lutkara (Opatija) UNIMA 2004. s prate}im svjetskim lutkarskim fe- stivalom (Rijeka). Grad je u svim raspolo`ivim kazali{nim prostorima, na trgovima i ulicama ugostio 25 lutkarskih ansambala iz cijeloga svijeta (15 zemalja). Predstave je vidjelo oko 20.000 gledatelja.

U Kazali{noj sezoni 2003./2004. izvedeno je ukupno 30 predstava popularne Karoline Rije~ke koju je gledalo ~ak 18.000 gledatelja. Tome je svakako pridonijelo i uvo|enje off scene Kazali{ta u prostoru biv{ega kina Kvarner.

Rije~ka glazbena scena oboga}ena je osnutkom Rije~ke filharmonije koja je za svoje scenske nastupe iskoristila i biv{i tvorni~ki prostor Torpeda.

Za 2, 5 milijuna kuna kupljena je zgrada Marganovo u Harteri, koja je namijenjena novom Kulturnom centru mladih.

10. Po razvijenosti i broju dostupnih on-line servisa za svoje gra|ane, Grad Rijeka Ulaganje u razvoj gradske zasigurno je jedan od vode}ih gradova u Hrvatskoj, a sve s ciljem da se razvije uprave dvosmjerna komunikacija gra|ana i gradske uprave

GIS-TEHNOLOGIJA – U nastavku informatizacije planirana je daljnja nadogradnja geografsko-informacijskog sustava, izrada nove geodetske izmjere Grada s uskla- |ivanjem katastra i gruntovnice. Kontinuirano se vodi i nadopunjava baza vlasni{- tva nad nekretninama Grada Rijeke. A`uriraju se postoje}e GIS-baze podataka koje se odnose na promet i plansku dokumentaciju.

Projekt E-MuniS – Elektronski servisi gradske uprave – financiran je iz sredstava Europske unije, a osnovni mu je cilj bio ubrzati uvo|enje informati~kih dostignu- 124 STRATE[KI PROJEKTI GRADA RIJEKE

}a u radne procese gradske administracije, {to izravno utje~e na kvalitetnije i efikasnije pru`anje usluga gra|anima.

Projekt GE.RI.T. na~in je {irenja tehnolo{kih saznanja i ja~anja suradnje izme|u gradova Genove i Rijeke. Grad Rijeka sudjeluje u projektu kao korisnik novih tehnologija u informatici, GIS-tehnologiji, telekomunikacijama te novim tehnologijama u podru~ju komunalnog sustava.

U komunalnim dru{tvima po~elo je uvo|enje ISO-9001 certifikata kvalitete poslovanja.

Dono{enjem Kataloga informacija i imenovanjem Slu`benika za informiranje, Grad Rijeka jedan je od prvih gradova u Hrvatskoj koji je u praksi po~eo primjenjivati Zakon o pravu na pristup informacijama.

Prate}i Hrvatsku na putu u Europsku uniju, Grad Rijeka aktivno se uklju~io u nekoliko projekata Interreg-programa. U Gradu Rijeci zaposlen je i suradnik za Europsku uniju kako bi se gradska uprava {to kvalitetnije pripremila za EU.

Osnovana je Regionalna razvojna agencija Porin.

Osnovana je Agencija za dru{tveno poticanu stanogradnju pri Gradu Rijeci. Nije planirano na po~etku mandata, ali je ostvareno:

11. Kampus Sveu~ili{ta u Rijeci i Temeljem ugovora sklopljenog izme|u Republike Hrvatske i Grada Rijeke u Sveu~ili{na bolnica prosincu 2003. godine, Grad Rijeka stekao je u vlasni{tvo nekretnine unutar vojnog kompleksa na Trsatu, ukupne povr{ine 355.734 m². Prema Prostornom planu Gra- da Rijeke, na navedenoj lokaciji planirana je izgradnja dva iznimno bitna sadr`aja za Rijeku – Sveu~ili{ni kampus u Rijeci i Sveu~ili{na bolnica.

Tijekom 2003./2004. godine proveden je javni Natje~aj za urbanisti~ko-arhitektonsko rje{enje podru~ja kampusa Sveu~ili{ta u Rijeci, temeljem kojega je izra|en i za javnu raspravu utvr|en Prijedlog detaljnog plana ure|enja Sveu~ili{nog kampusa i Klini~koga bolni~kog centra.

U prosincu 2004. godine potpisan je Ugovor o kreditiranju izme|u Vlade Re- publike Hrvatske, Sveu~ili{ta u Rijeci i konzorcija vode}ih hrvatskih banaka (Erste&S. banka Rijeka, Privredna banka Zagreb i Zagreba~ka banka) ~ime je osigurano 490 milijuna kuna za izgradnju I. faze Sveu~ili{nog kampusa na Trsatu.

S druge strane, cjelokupni kompleks nove Sveu~ili{ne bolnice stajat }e, prema pro- cjenama, oko 300 milijuna eura, a predvi|eni radovi trebali bi biti gotovi do 2012. godine. Ovaj projekt zajedni~ki }e sufinancirati Republika Hrvatska, PG@ i Grad Rijeka.

Za navedene projekte Grad Rijeka omogu}it }e pravo gra|enja na zemlji{tu u svojem vlasni{tvu te financirati izgradnju cestovne i komunalne infrastrukture. Re- alizacijom tih planova u prostorima biv{e vojarne na Trsatu nastat }e pravi mali grad, u kojem }e svakodnevno boraviti izme|u 15 i 20 tisu}a ljudi. STRATE[KI PROJEKTI GRADA RIJEKE 125

12. Grad Rijeka kontinuirano razvija partnerski odnos s udrugama na podru~ju Suradnja s nevladinim udrugama – potpisivanje Grada Rijeke, koje provode programe i projekte od op}eg i/ili posebnog interesa Povelje i osnivanje Zaklade za Grada Rijeku. Grad Rijeka je usvajanjem Povelje o suradnji Grada Rijeke u stude- lokalne zajednice nome 2004. godine potvrdio postoje}u suradnju te postavio temelje za razvijanje novih oblika suradnje s udrugama. Jedan je od oblika suradnje koji proizlaze iz prakse i obveze Grada Rijeke financiranje programa, aktivnosti i projekata udruga.

Grad Rijeka je u 2004. godini dodijelio financijska sredstva za ~ak 413 udruga u ukupnom iznosu od 21,9 milijuna kuna.

Ve}ina sredstva odnosi se na obavljanje redovne djelatnosti (u skladu s pozitivnim propisima; npr. Zakon o financiranju javnih potreba u kulturi, Zakon o {portu, Zakon o tehni~koj kulturi itd.).

Me|utim, Grad Rijeka dodjeljuje sredstva udrugama za provo|enje raznih aktivnosti, projekata i programa i kada za to ne postoji zakonska obveza. Va`no je istaknuti kako, uz financijsku podr{ku, Grad Rijeka udrugama pru`a i tehni~ku podr{ku (npr. prostor, oprema, rekviziti itd.). Npr. Odjel za gradsku samoupravu i upravu pru`a podr{ku velikom broju udruga davanjem prostorija mjesnih odbora na uporabu bez naknade.

Odjel gradske uprave za {port i tehni~ku kulturu osigurava udrugama informati~- ku opremu, ure|enje igrali{ta, rekvizite i sli~no. Odjel gradske uprave za komunalni sustav, uz financijska sredstva, udrugama osigurava ure|enje prostora i odr`avanje pla`a (udruga osoba s invaliditetom), a Odjel gradske uprave za kulturu udrugama osigurava prostore za uporabu bez naknade (Filodrammatica, HKD na Su{aku).

Grad Rijeka je u ovome mandatnom razdoblju aktivno radio na uspostavljanju partnerskog odnosa s neprofitnim organizacijama, te je s tim ciljem Gradsko vije}e Grada Rijeke na sjednici 25. studenoga 2004. godine donijelo Povelju o suradnji Grada Rijeke i nevladinog, neprofitnog sektora.

Grad Rijeka je po~etkom 2004. godine, uz tehni~ku podr{ku Urban Institutea kao i World Learning Inc. – USAID prihvatio inicijativu nevladinih, neprofitnih organizacija s podru~ja Grada Rijeke i uklju~io se u aktivnosti s kona~nim ciljem osnivanja Zaklade lokalne zajednice u Rijeci. Odjeli gradske uprave

1. Odjel gradske uprave za razvoj, urbanizam, ekologiju i gospodarenje zemljištem ...... 128

2. Odjel gradske uprave za komunalni sustav ...... 156

3. Odjel gradske uprave za poduzetništvo ...... 182

4. Odjel gradske uprave za odgoj i školstvo ...... 204

5. Odjel gradske uprave za zdravstvo i socijalnu skrb ...... 228

6. Odjel gradske uprave za kulturu ...... 240

7. Odjel gradske uprave za sport i tehni~ki kulturu ...... 250

8. Odjel za gradsku samoupravu i upravu ...... 264

9. Ured Grada ...... 274

10. Zavod za informati~ku djelatnost ...... 279

128 ODJEL GRADSKE UPRAVE ZA RAZVOJ, URBANIZAM, EKOLOGIJU I GOSPODARENJE ZEMLJI[TEM

1. Odjel gradske uprave za razvoj, urbanizam, ekologiju i gospodarenje zemlji{tem

Direkcija za razvoj U Direkciji za razvoj, obavljaju se poslovi od pripreme i vo|enja svih kapitalnih projekata u gradu do realizacije i stavljanja u funkciju (uporabna dozvola), kao i kom- pleksnih projekata za druge investitore, u kojima se Grad Rijeka pojavljuje kao sudionik.

Kao osnovne djelatnosti mo`emo izdvojiti stvaranje planskih preduvjeta i rje{avanje imovinsko-pravne pripreme za realizaciju razvojnih gradskih projekata, te koordinaciju u izradi projektne dokumentacije, koje bi s obzirom na namjenu mogli podijeliti na:

razvojni projekti gradskog sredi{ta i podru~ja od iznimnoga zna~enja

1. Gomila – podzemna gara`a i poslovno-stambeni kompleks

2. Rikard Ben~i} – podzemna gara`a i revitalizacija postindustrijskog kompleksa

3. Zapadna @abica – autobusni terminal, javna gara`a i poslovno-trgova~ki kompleks

4. Rujevica – novo, sekundarno gradsko sredi{te

5. Vojarna Trsat – Sveu~ili{ni kampus, studentski grad uz novi KBC – lokalitet Su{ak

6. Bar~i}eva – [kurinje, biv{i Adriamont – revitalizacija

simbioza privatnog i javnog poradi pove}anja kvalitete `ivota unutar stambenog naselja i {ire

7. Krnjevo – centar naselja i poslovni objekt prete`ito trgova~ke namjene

8. Pe}ine – Policentro, poslovni, prete`ito trgova~ki centar

9. Zvonimirova ulica – Universale, poslovni, prete`ito trgova~ki centar

10. Podmurvice – TU[, poslovni, prete`ito trgova~ki centar

stanogradnja

11. Srdo~i – prva faza dru{tveno poticane stanogradnje sa 114 stanova

12. [kurinjsko plase – program stanogradnje do 300 stanova

13. Sveta Katarina – natje~aj Europan ODJEL GRADSKE UPRAVE ZA RAZVOJ, URBANIZAM, EKOLOGIJU I GOSPODARENJE ZEMLJI[TEM 129

zone sporta i rekreacije

14. Zamet – sportska dvorana, podzemna gara`a, trg i prate}i sadr`aji

15. Kantrida – dio sportsko-rekreacijskog podru~ja

objekti kulture

16. Klobu~ari}ev trg – Gradska knji`nica, trg i podzemna gara`a za oko 380 parkirnih mjesta

17. Rikard Ben~i} – Muzej moderne i suvremene umjetnosti, trg i podzemna gara`a za oko 350 parkirnih mjesta

poduzetni~ke zone

18. [kurinje, Bodulovo – poslovna zona prete`ito uslu`nih djelatnosti

revitalizacija postindustrijskih zona 19. Torpedo – javna namjena uz uva`avanje postoje}eg

20. Tvornica papira – polivalentan prostor, program kompleksa nedefiniran

projekt dogradnje prometnog sustava grada

21. Brza gradska `eljeznica, brza gradska cesta, pomorske veze i pristani{ta

22. Mre`a javnih gara`a

priprema lokacija za realizaciju

23. Kamionski terminal Srdo~i, prostor biv{eg Konstruktora, Miha~eva Draga, Lu`ine, lokacije za realizaciju gara`nih objekata, [kolji} – gradski bazen

24. GIS-tehnologija

25. Promid`ba i edukacija

Razvojni projekti gradskog sredi{ta i podru~ja od iznimnog zna~enja

Budu}i da nije postignut dogovor s vlasnicima nekretnina koje je potrebno rije- Gomila – podzemna gara‘a i poslovno-stambeni kompleks {iti u sklopu pripreme lokacije, neprekidno je vo|en postupak utvr|ivanja pravnog interesa Republike Hrvatske, kao prethodne radnje za pokretanje postupka izvla{tenja. Analizirani su uvjeti apsolutnog raspolaganja nekretninama poradi raskida ugovora s prethodnim potpisnikom ugovora. Izdvojeni su uvjeti koje je potrebno definirati prije raspisa natje~aja za ostvarenje programa. Koncipiran je materijal za Poglavarstvo i dobiveni su zaklju~ci prema kojima Grad Rijeka raspisuje natje~aj za osnivanje prava gra|enja na nekretninama u vlasni{tvu Grada Rijeke u k.o. Rijeka, 130 ODJEL GRADSKE UPRAVE ZA RAZVOJ, URBANIZAM, EKOLOGIJU I GOSPODARENJE ZEMLJI[TEM

i to za izgradnju podzemne gara`e i poslovno-stambenih gra|evina iznad gara`e. Natje~aj je iniciralo nekoliko investitora, a od odabranoga na natje~aju o~ekuje se prijedlog programskog urbanisti~ko-arhitektonskog rje{enja na temelju kojega bi se revidiralo postoje}e prometno rje{enje, rije{ila imovinsko-pravna priprema i uvjeti graditeljskog naslije|a te bi se navedeni program ugradio u Detaljni plan ure|enja (DPU), koji je u izradi. Nakon odabira investitora, sklopio bi se predugovor i definirala fazna realizacija.

2. Kompleks Rikard Ben~i} – Nakon provedenog natje~aja za izradu urbanisti~ko-arhitektonskog rje{enja, podzemna gara‘a i pokrenute su aktivnosti za ostvarenje projekta: izra|eni su projekti uklanjanja za revitalizacija objekte koji se programom predvi|aju, nastavljeno je s imovinsko-pravnom pripre- postindustrijskog kompleksa mom, izra|en je program privremene uporabe i opravdanosti realizacije kao parkirali{nih povr{ina do privo|enja lokacije kona~noj svrsi. Za izloèni program zanimanje je pokazalo nekoliko investitora. Nakon analize izra|en je tekst materijala za Poglavar- stvo, s prijedlogom Odluke o raspisivanju i provo|enju javnog natje~aja za osnivanje oblika javno-privatnog partnerstva izme|u Grada Rijeke i privatnog sektora s ciljem fazne realizacije izgradnje kompleksa Rikard Ben~i}. S obzirom na pripremljenost lokacije, usugla{eno je mi{ljenje s konzultantima da bi projekt trebalo poku{ati realizirati kupoprodajom odnosno osnivanjem prava gra|enja, a garaù koncesijom. U slu~aju da se Grad Rijeka ipak odlu~i za realizaciju u obliku javno-privatnog partnerstva, nu`ni su uvjeti za takav koncept izrada Studije o ekonomskoj opravdanosti ulaganja prema svim predloènim fazama te jednozna~no definiranje Ugovora o suradnji, kako bi se odredila sva prava i obveze s kojima }e potencijalni investitor biti upoznat preko teksta natje~aja. Time bi se izbjegla mogu}a rasprodaja gradske imovine i odredila suradnja u realizaciji programa. Nakon usvajanja, predloèni urbanisti~ko-arhitektonski koncept bio bi osnova za izradu nacrta prijedloga DPU-a uz usugla{avanje sa sjevernim dijelom. ODJEL GRADSKE UPRAVE ZA RAZVOJ, URBANIZAM, EKOLOGIJU I GOSPODARENJE ZEMLJI[TEM 131

Razradom i raspravama odredit }e se to~ni uvjeti za{tite graditeljskog naslije|a, dovr{iti imovinsko-pravna priprema i stvoriti svi preduvjeti za ostvarenje projekta.

U svrhu realizacije vi{e desetlje}a potvr|ene lokacije za izgradnju autobusnog Zapadna @abica – autobusni terminal, javna gara‘a i terminala, zapo~eti su dogovori s vlasnikom nekretnina na lokaciji zapadne @abice poslovno-trgova~ki kompleks odnosno Hrvatskim `eljeznicama, oko prihvatljivog iznosa kupoprodajne cijene. Poradi imovinsko-pravne pripreme te zadovoljenja {irega prometno-tehnolo{kog rje{enja, slo`en je projektni zadatak za realizaciju nove prometno-tehnolo{ke studije koja bi usuglasila programe Grada Rijeke, H@-a, Lu~ke uprave, Autotransa, Auto- troleja i Konzervatorskog odjela. Usugla{avan je koncept kupoprodajnog predugo- vora za otkup navedenih nekretnina.

Procijenjena je nekretnina koja je predmet zanimanja, dogovorena je cijena, dinamika pla}anja i potpisan je kupoprodajni predugovor. Od vlasnika je dobiven popis zakupaca i ugovorene relacije te je naru~ena i izra|ena arhitektonska snimka postoje}ih hala s detaljnom evidencijom korisnika.

Za potrebe natje~aja i plana naru~ena je izrada a`urne katastarsko-geodetske podloge. U suradnji s Direkcijom za urbanizam i ekologiju uskla|ena je izrada prometno-tehnolo{ke studije, uvjeti graditeljskog naslije|a te koncepcija projektnog zadatka koji }e se temeljiti na podacima iz studije. Bilo bi po`eljno definirati model investiranja, upravljanja i vlasni{tva kroz interes i mogu}nosti Grada kao i potencijalnih investitora odnosno na~in plasmana projekta kao vi{enamjenskoga – prometno-poslovni segment terminala, poslovno-trgova~ko-uslu`ni segment te do 1.000 gara`no-parkirnih mjesta. 132 ODJEL GRADSKE UPRAVE ZA RAZVOJ, URBANIZAM, EKOLOGIJU I GOSPODARENJE ZEMLJI[TEM

4. Rujevica – novo, sekundarno Lokacija je pripremana u sklopu programa Mediteranske igre Rijeka 2005. gradsko sredi{te (MIR 2005.) kao prostor iskoristiv za smje{taj sredi{njega gradskog stadiona koji mo`e primiti do 30.000 gledatelja te gradske dvorane za oko 5.000 gledatelja s prate}om infrastrukturom i ure|enjem prikladnog broja parkirali{nih mjesta. Budu}i da je lokacija lako dostupna s glavnih gradskih prometnica te da je smje{tena u ambijentu iznimnih pejza`nih kvaliteta i rje{ive imovinsko-pravne strukture, nastavit }e se s analizom vlasni{tva te integriranjem i konzerviranjem cjelovitosti podru~ja. U kontekstu realizacije zacrtanog programa, potrebno je otkupiti preostalo zemlji{te i stvoriti preduvjete za realizaciju.

U ju`nom dijelu, uz brzu gradsku cestu, planira se izgradnja objekata poslovnih, trgova~kih, ugostiteljskih, uslu`nih i kulturnih djelatnosti, koje }e u odre|enom postotku uklju~ivati i stanovanje. Odraz zna~enja lokacije odavat }e visokokvaliteno oblikovanje i prostorna povezanost s brzom gradskom cestom i `eljeznicom odnosno sredi{tem grada. ODJEL GRADSKE UPRAVE ZA RAZVOJ, URBANIZAM, EKOLOGIJU I GOSPODARENJE ZEMLJI[TEM 133

5. Prostorne mogu}nosti, prometno povezivanje, povr{ina neizgra|ena i zahvalna Vojarna Trsat – Sveu~ili{ni za kvalitetno urbanisti~ko-arhitektonsko rje{enje, imovinsko-pravna pripremljenost kampus, studentski grad – sve su to kvalitete koje reflektiraju kvalitetu lokacije odnosno podastiru mogu}nosti realizacije sveu~ili{ne funkcije kao jednog od strate{kih i gospodarskih opredjeljenja Grada Rijeke.

Da bi se definirali svi relevantni elementi potrebni za pokretanje inertnog sustava u akcelerirani, izgra|en je, u suradnji s Arhitektonskim fakultetom sveu~ili{ta u Za- grebu, projektni program i definirani su svi potrebni elementi koje bi bilo po`eljno ugraditi tijekom razrade. Vezano uz kandidaturu Grada Rijeke za MIR 2005., izra|e- na je komparativna analiza uporabe Sveu~ili{nog kampusa kao Mediteranskog sela za smje{taj sporta{a – privremene namjene odnosno simulacija iste matrice kao kona~ne za `ivot i rad studenata.

Okvirni elementi razra|eni su natje~ajem za urbanisti~ko-arhitektonsko rje{enje smje{tajnih jedinica te nacrtom prijedloga Detaljnog plana ure|enja (DPU). U tijeku je procedura izrade i provedbe planske dokumentacije.

6. Projekt je pokrenut zbog osloba|anja Bar~i}eve ulice od neprimjerene gara`no- Bar~i}eva – [kurinje (biv{i -servisne namjene u vlasni{tvu Autotransa te stvaranja preduvjeta za povezivanje Adriamont) – revitalizacija gradskog podru~ja zapadnog dijela sa sredi{tem grada. Podru~je dijela zone [kurinjska Draga, odnosno prostor biv{e tvornice stanova, mjesto je gdje se namjerava preseliti gara`no-ser- visni program Autotransa i izgraditi skladi{no-trgova~ki program vlasnika tvrtke TPK. Donesen je i usvojen DPU podru~ja koji uvjetuje rekonstrukciju pristupne ceste i prilaza. Kvaliteta je povezivanje stambenog naselja [kurinje s osnovnom {kolom i planiranim vrti}em. Temeljem izvoda iz plana, izra|ena je i provedena parcelacija. Postavljeni su koncepti dodatka i predugovorima. Nastavljeno je s dogovorima oko dobivanja suglasnosti Ministarstva zdravstva kao preduvjeta za kompletiranje imovinsko-pravne pripreme otkupom zemlji{ta u vlasni{tvu KBC-a Rijeka. 134 ODJEL GRADSKE UPRAVE ZA RAZVOJ, URBANIZAM, EKOLOGIJU I GOSPODARENJE ZEMLJI[TEM

Nakon prihva}anja na~ina kona~nog obra~una, stvorit }e se pretpostavke za po~etak izgradnje programa na lokacijama A i B. U sklopu realizacije potrebno je rekonstruirati dio [kurinjske ceste te predvidjeti povezanost s ju`nije lociranim sadr`ajima – osnovna {kola, vrti}, radna zona Bodulovo.

Simbioza privatnog i javnog s ciljem pove}anja kvalitete ‘ivota u sklopu stambenog naselja

7. Centar naselja Krnjevo – Interes Grada bio je realizacija odre|enog broja gara`nih mjesta te javne gradske poslovni objekt prete‘no povr{ine u sklopu poslovnog objekta prete`no trgova~ke namjene investitora Kauf- trgova~ke namjene landa. Nakon definiranja i usvajanja programskog rje{enja investitora, uoblio~en je nacrt prijedloga plana, procedura dono{enja i usvajanja DPU-a te usporedno rje{avanje imovinsko-pravne pripreme. Dobivena je suglasnost Ministarstva gospodarstva. Izra|en je projekt za uklanjanje monta`nih hala koje su se nalazile na predmetnoj lokaciji, a koje su bile u vlasni{tvu tvrtke Brodomaterijal u ste~aju. Tvrtke koje su se koristile predmetnom lokacijom, oslobodile su je od osoba i stvari.

Isho|ena je gra|evna dozvola, pla}eni su ugovorni iznosi Gradu Rijeci. Izgra|ena je poslovna gra|evina preteìto trgova~ke namjene, jedna gara`na etaà za oko 230 parkirnih mjesta te javni trg na najgornjoj etaì s objektima i ure|enjem u funkciji gra|ana. Obavljen je tehni~ki pregled te je gra|evina dobila uporabnu dozvolu i zapo~ela s obavljanjem djelatnosti.

Nakon izdavanja gra|evinske dozvole, provedeo je uskla|ivanje u segmentu realizacije i rekonstrukcije prometnog pristupa te ostalih elemenata infrastrukture i stvaranje pretpostavki za realizaciju ostalih programa prema DPU-u.

8. Naselje Pe}ine – poslovni, Program talijanskog trgova~kog lanca Policentro bio je dobar poticaj za nastavak prete‘no trgova~ki program zamrlih aktivnosti na realizaciji projekta njegova prethodnika World Trade Centra. Policentro Nakon dono{enja i usvajanja Izmjena i dopuna Detaljnog plana ure|enja trgova~ko- -poslovnog centra na Pe}inama, Odjel je na inicijativu talijanskog investitora pratio ODJEL GRADSKE UPRAVE ZA RAZVOJ, URBANIZAM, EKOLOGIJU I GOSPODARENJE ZEMLJI[TEM 135

daljnju realizaciju preko razrade glavne projektne dokumentacije i isho|enja dozvola kroz koordinaciju i pomaganje u realizaciji. Program za koji je isho|ena gra|evna dozvola, pretpostavlja poticaj u izgradnji prometne i komunalne infrastrukture.

9. Program investitora, austrijske tvrtke Universale, predvi|a izgradnju trgova~kog Zvonimirova ulica – centra, potrebne garaè, prate}ih poslovno-ugostiteljsko-uslu`nih sadràja te rekon- Universale, poslovni, prete‘no trgova~ki centar strukcije prometnih pristupa. Grad je sklopio kupoprodajni ugovor te dobio traène iznose za otkup zemlji{ta. Na osnovi programa, izmijenjen je DPU, isho|eni su izvodi iz plana i naru~ena je parcelacija. Uprava investitora se nedugo zatim promijenila. Naru~ila je izradu novog Idejnog rje{enja s novim elementima i sadràjima kao programom vlastitih èlja.

Kao posljedica nemogu}nosti provedbe parcelacije Zvonimirove ulice zbog nerije{enog upisa prava gra|enja tvrtke ZTC d.o.o. Rijeka u zemlji{no-knji`nom odjelu, pokrenuta je inicijativa za utvr|ivanje prethodnog interesa Republike Hrvat- ske kao prethodne radnje za postupak izvla{tenja s ciljem rje{avanja imovinsko-pravne pripreme. Investitor je recentno prezentirao novo Idejno rje{enje koje se {iri do Zvo- nimirove ulice.

Potrebno je redefinirati prethodne ugovorne obveze te sve navedeno uskladiti s eventualnim prihva}anjem posljednjega prezentiranog Idejnog rje{enja tvrtke 136 ODJEL GRADSKE UPRAVE ZA RAZVOJ, URBANIZAM, EKOLOGIJU I GOSPODARENJE ZEMLJI[TEM

Universale, te prema njemu pokrenuti izmjenu i dopunu DPU-a. Nova intervencija, s obzirom na pro{irenje zahvata, tra`i i primjereno formiranje gra|evne parcele odnosno dodatni otkup potrebnog zemlji{ta.

10. Podmurvice – TU[, poslovni, Odjel je u suradnji s komunalnim dru{tvima sklopio kupoprodajni ugovor sa prete‘no trgova~ki centar slovenskom tvrtkom TU[ poradi izgradnje poslovnog centra prete`ito trgova~ke namjene. Rok za dovr{etak radova i otvorenje na lokaciji biv{e ^isto}e, bio je sije- ~anj 2005., odnosno za izgradnju prometnog pristupa sije~anj 2003. godine.

No s obzirom na intenzivne radove na terenu, plan je ostvaren prije roka odnosno u 2002. godini. Radove na realizaciji infrastrukture uskla|ivao je Odjel Grad- ske uprave za komunalni sustav. Rekonstruirani su kolni pristupi, ure|ene javne povr{ine i pove}an broj parkirali{nih prostora u funkciji okolnog stanovanja, i sve to znatno prije roka.

Stanogradnja

11.

Srdo~i – prva faza, dru{tveno Pripremljen je Elaborat s planom lokacija i dinamikom realizacije programa poticana stanogradnja dru{tveno poticane stanogradnje. Definirane su i analizirane lokacije na Srdo~ima, Rujevici, Drenovi i [kurinjskom plasu. U kona~nici je, Kupoprodajnim predugovo- rom, kao prioritetna usvojena dinamika imovinsko-pravne pripreme zemlji{ta na Srdo~ima te je sukcesivno otkupljeno (do kraja 2002.) oko 80% povr{ine. Na taj je na~in postignut preduvjet za izgradnju oko 110 stanova te se ubrzano priprema i realizacija programa stanogradnje u suradnji s Odjelom gradske uprave za komunalni sustav.

Godine 2003. zavr{ena je imovinsko-pravna priprema, prijedlog i provedba parcelacije te je kompletna dokumentacija predana Odjelu za komunalni sustav na daljnju realizaciju. Iste je godine zapo~eta izgradnja, a vi{estambene zgrade dovr{e- ne su i useljene 2004. godine.

Za realizaciju 2. faze nije bilo mogu}e zaklju~iti imovinsko-pravnu pripremu jer vlasnici kategori~ki odbijaju poslovnu suradnju s Gradom. ODJEL GRADSKE UPRAVE ZA RAZVOJ, URBANIZAM, EKOLOGIJU I GOSPODARENJE ZEMLJI[TEM 137

12. U prioritetne programe uklju~ena je izgradnja 300 stanova modelom POS-a. [kurinjsko plase – izgradnja Od nekoliko lokacija koje su detaljno analizirane u elaboratu, stvoreni su preduvjeti do 300 stanova za realizaciju programa na lokaciji Rujevica i [kurinje. Postignut je dogovor s Up- ravom KBC-a oko kupoprodajne cijene i uvjeta.

Nakon dobivanja suglasnosti Ministarstva zdravstva, stvorit }e se preduvjeti za kompletiranje imovinsko-pravne pripreme, {to bi, uz usvajanje Detaljnog plana ure|enja, trebale biti osnovne pretpostavke za realizaciju. U 2005. godini planira se usvojiti DPU prema zakonskoj proceduri te rije{iti imovinsko-pravna priprema, parcelacija i provedba.

U skladu s DPU-om za program stanogradnje, u suradnji sa Sveu~i{tem (za smje{taj znanstvenih novaka), na Drenovi je zapo~ela izgradnja stanova i prate}e infrastrukture.

13. Nakon raspisanog i provedenog natje~aja za ure|enje prostora koje trenuta~no Sveta Katarina – natje~aj upotrebljava vojska, usugla{eno je prvonagra|eno urbanisti~ko-arhitektonsko rje{e- EUROPAN nje koje na promatranom prostoru predvi|a izgradnju stambene zone unutar zahvata od otprilike 96.000 m2. U slu~aju vi{estambene izgradnje, tu je mogu}e izgraditi 138 ODJEL GRADSKE UPRAVE ZA RAZVOJ, URBANIZAM, EKOLOGIJU I GOSPODARENJE ZEMLJI[TEM

do 300 stambenih jedinica prora~unske povr{ine od po 80 m2 neto korisne povr{ine i ukupnog BRP-a (bruto razvijena povr{ina) od oko 30.000 m2. U tijeku je imovinsko- pravna priprema te izrada koncepta planske dokumentacije. Zone sporta i rekreacije

14. Zamet – sportska dvorana, podzemna gara‘a, trg i prate}i sadr‘aji

Usvojena je izmjena i dopuna DPU-a navedenog podru~ja. Krenulo se u rje{a- vanje imovinsko-pravne pripreme. S vlasnicima nekretnina ~ije se parcele nalaze unutar gra|evinske ~estice na kojoj je predvi|ena izgradnja dvorane, trga i garaè, obavljeni su razgovori te su utvr|ena njihova potraìvanja. Budu}i da je za gotovo cijelo predmetno podru~je zatraèn povrat vlasni{tva, za rje{avanje imovinsko-pravne pripreme potrebno je rije{iti spor izme|u fizi~kih osoba i BI 3. maj, kao najzna~aj- nijeg dijela lokacije na kojoj se planira izgradnja dvorane. Potrebno je, isto tako, definirati odnos prema Uredu za upravljanje dràvnom imovinom oko statusa drà- ve prema predmetnim nekretninama budu}i da nisu uklju~ene u popis imovine BI 3. maj.

Izra|ena je parcelacija u skladu s izvodima iz plana, a radi otkupa zemlji{ta i budu}e realizacije svih potrebnih projekata. Dovr{en je Idejni projekt prema kojemu se na predmetnoj lokaciji planira izgraditi sportska dvorana, podzemna gara`a, javni trg, podru~na knji`nica, prostori javnog karaktera, poslovno-trgova~ki objekti te rekonstruirati i urediti prometnice i javne povr{ine. U tijeku je izrada glavnog projekta i pripadaju}ih tro{kovnika te izmjena planske dokumentacije. 15. Kantrida – dio sportsko- Ugovorena je izrada kompletne projektne dokumentacije za dio sportsko-rekrea- -rekreacijskog podru~ja cijskog podru~ja Kantrida. Izra|ena je i verificirana programska dokumentacija, potom i idejni projekt te je zapo~eta izrada DPU-a. Otkupljen je poslovni prostor Mini-motela i isho|ena dokumentacija za njegovo uklanjanje. Zapo~eta je izrada Glavnog projekta, a iz sku~enih prostornih mogu}nosti proiza{la je potreba za izgradnjom gara`no-energetske gra|evine kao nu`nog sadr`aja potrebnog za funkcioniranje sportsko-rekreativne zone. ODJEL GRADSKE UPRAVE ZA RAZVOJ, URBANIZAM, EKOLOGIJU I GOSPODARENJE ZEMLJI[TEM 139

Objavljen je i natje~aj za ostvarivanje prava gra|enja za sredi{nji segment sportsko-rekreacijske zone odnosno program B. Nakon provedenog natje~aja za koji nije bilo iskazanog zanimanja, program je reduciran te je u tom segmentu ostvareno vi{e parkirali{nih mjesta u funkciji pla`nog pojasa i javnih sadr`aja. Usvojen je De- taljni plan ure|enja i zavr{ena imovinsko-pravna priprema, sve osim manjih dijelova potrebnih za realizaciju prometne infrastrukture. Usporedno s izradom projektne dokumentacije za zatvoreno plivali{te, pokrenuta je izrada idejne, glavne i izvedbene projektne dokumentacije za realizaciju gara`no-energetskog objekta, stubi{nih vertikala i pristupnih komunikacija te trga ispred bazena. Uz navedene, izra|uju se projekti privremene uporabe postoje}eg bazena za vrijeme izgradnje te projekti i dozvole za uklanjanje svih objekata predvi|enih planskom dokumentacijom. Naru~ena je i provedena parcelacija te su isho|ene a`urne kopije katastarskih planova i vlasni~ki listovi kao sastavni dijelovi dokumentacije potrebne za izdavanje gra|evinske dozvole.

Isho|ene su gra|evinske dozvole za energanu i gara`u, a dozvole za pristupe i zatvoreno plivali{te o~ekuju se po~etkom 2005. godine. Usporedno se izra|uju izvedbeni projekti i tro{kovnici kao podloge natje~aja za izgradnju. U prvoj fazi planira se izgradnja energane, gara`nog objekta i pristupa sa zapadne strane kompleksa te dobivanje uporabne dozvole za privremenu uporabu. U planu je izrada idejnog rje{enja bazena za skokove, ure|enja pla`nog pojasa i projekt rekonstrukcije postoje}eg bazena, a sve prema prihva}enoj programskoj dokumentaciji. 140 ODJEL GRADSKE UPRAVE ZA RAZVOJ, URBANIZAM, EKOLOGIJU I GOSPODARENJE ZEMLJI[TEM

Objekti kulture

16. Klobu~ari}ev trg – Gradska Grad Rijeka zaklju~io je sve ugovorne obveze te usuglasio kona~ni obra~un za knji‘nica, trg i podzemna radove prelaganja instalacija, arheolo{kih istra`ivanja i projektne dokumentacije s gara‘a prethodnim investitorom Italcro-Investom, odnosno Fenixveom.

Tvrtka Austrograd d.o.o. Rijeka otkupila je u cijelosti predmetne nekretnine i projektnu dokumentaciju te je postala vlasnikom projekta na lokaciji biv{ega stambeno-poslovnog kompleksa Nikola Tesla. Budu}i da novi investitor ima novu koncep- ciju i program, potrebno ga je izraditi i usuglasiti sa svom postoje}om planskom i projektnom dokumentacijom.

Grad Rijeka je kao nositelj prava gra|enja sklopio s trgova~kim dru{tvom Austro- grad d.o.o. Rijeka, kao osniva~em prava gra|enja, 18. studenoga 2004. godine Ugovor o osnivanju prava gra|enja u 7/10 dijela na nekretnini u vlasni{tvu osniva~a prava gra|enja ozna~enoj kao k.~.br. 643/7, povr{ine 1.274 m2, upisane u k.o. Ri- jeka, za ukupan iznos od 1.650.000,00 eura, pod uvjetom da nekretnine koje su predmet osnivanja prava gra|enja, budu upisane u zemlji{ne knjige kao vlasni{tvo osniva~a prava gra|enja. Pravo gra|enja osniva se trajno.

Tijekom 60 dana od potpisa ugovora, definirat }e se svi relevantni elementi za raspis Natje~aja za izradu urbanisti~ko-arhitektonskog rje{enja Gradske knji`nice na lokaciji Klobu~ari}ev trg, te }e se pokrenuti procedura izmjene i dopune planske dokumentacije.

17.

Rikard Ben~i} – Muzej U sklopu revitalizacije postindustrijskog kompleksa, na njegovu sjevernom dijelu moderne i suvremene planira se izgradnja podzemne javne gara`e, rekonstrukcija postoje}ih prometnica umjetnosti koju implicira novi program, ure|enje trga i javnih povr{ina iznad gara`e te rekonstrukcija T-objekta u Muzej moderne i suvremene umjetnosti. Temeljem analiza ODJEL GRADSKE UPRAVE ZA RAZVOJ, URBANIZAM, EKOLOGIJU I GOSPODARENJE ZEMLJI[TEM 141

predvi|a se pro{irenje za jednu prometnu traku Ulica V. C. Emina i Manzonieva ulica prema kompleksu Ben~i}. Gara`a se planira za oko 350 parkirnih mjesta, a ulaz u nju rije{it }e se kao rekonstrukcija Ulice Nikole Tesle. Izra|en je idejni projekt muzeja, trga i gara`e uz uvjete konzervatora, prema kojima u prostoru ostaje cigleni objekt i teatrino. U tijeku je izrada glavnog projekta s pripadaju}im tro{kov- nicima te usugla{avanje s ju`nim dijelom preko privatnog programa razradom Detaljnog plana ure|enja. Poduzetni~ke zone

18. [kurinje, Bodulovo – zona Cjelina zaokruèna kompleksnom i zahtjevnom imovinsko-pravnom pripremom, uslu‘nih djelatnosti podijeljena je u 4 segmenta. Izra|en je program i dinamika realizacije, koji su uz odgovore na objavljenu javnu anketu posluìli kao koncept za nacrt prijedloga De- taljnog plana ure|enja koji je usvojen u lipnju 2004. te su zatraèni i dobiveni iz- vaci iz plana. Proveden je natje~aj za izradu parcelacije. Naru~en je elaborat ekonomskih pokazatelja potrebnih za realizaciju prometnih pristupa i komunalne infrastrukture i opremanja. Uobli~en je koncept i dinamika realizacije za sav prostor koji je podijeljen na segmente: segment 1 – program centra poduzetni~ke zone namijenjen Porinu, Tehni~ko-inovacijskom centru (TIC) i regionalnoj razvojnoj agenciji, segment 2 –parcele koje se planiraju komercijalizirati, segmenti 3 i 4 – za realizaciju potrebno rije{iti imovinsko-pravnu pripremu. U 2005. godini trebala bi biti gotova parcelacija, provedba kroz katastar i gruntovnicu te imovinsko-pravna priprema za preostalo podru~je unutar zahvata.

Prije ponavljanja natje~aja za prodaju lokacija, prijeko je potrebno urediti prometne pristupe predmetnim parcelama te realizirati komunalnu infrastrukturu do mjesta priklju~aka kako bi se stvorili preduvjeti za vremensko dimenzioniranje preuzimanja pojedina~nih obveza odnosno rokova izgradnje i po~etka uporabe. 142 ODJEL GRADSKE UPRAVE ZA RAZVOJ, URBANIZAM, EKOLOGIJU I GOSPODARENJE ZEMLJI[TEM

Revitalizacija postindustrijskih zona

19. Torpedo – javna gradska Preostalu prostornu cjelinu koja se moè prenamijeniti i planski osmisliti, tvori namjena industrijski kompleks u ste~aju, odnosno tri tvorni~ke hale u vlasni{tvu Torpeda na parceli od oko 81.000 m2, odnosno bruto razvijene povr{ine (BRP) oko 35.000 m2, èljezni~ka remiza u vlasni{tvu Hrvatskih èljeznica (H@) te lansirna rampa u pomorskom dobru, a sve se nalazi ju`no od pristupne ceste. Dio kompleksa koji se nalazi sjeverno od pristupne ceste kao produètak Bara~eve ulice, a uklju~uje biv{u ljeva- onicu, upravnu zgradu i prate}e objekte, prodan je putem natje~aja pravnim osobama. Objekti i infrastruktura su rekonstruirani i adaptirani te se unutar njih obavljaju djelatnosti proizvodnje, smje{taja, usluga, trgovine i sli~no.

Detaljnim planom ure|enja prostor bi se poku{ao planski integrirati i osmisliti u {irem kontekstu namjene i infrastrukture. Poseban element u prostoru je lansirna rampa za koju treba izraditi detaljnu arhitektonsku snimku nadzemnog dijela i podmorja kao preduvjet za sanaciju. Proveden je natje~aj i dobiven je potencijalni izra|iva~/i.

20. Tvornica papira – polivalentan Postindustrijski kompleks ~ini nekoliko tvorni~kih i skladi{nih hala koje se prostiru prostor na povr{ini od oko 52.000 m2.

U procesu namirenja reda vjerovnika, u ste~aju je prodano dio nekretnina za trgova~ku, proizvodnu i javnu namjenu. Grad Rijeka otkupio je dio nekretnina unutar kompleksa za potrebe Kulturnog centra mladih. Zbog kvalitetnog urbanisti~kog, oblikovnog, prometnog i infrastrukturnog rje{enja cjeline, potrebno je izraditi DPU. U postupku je imovinsko-pravna priprema i izrada projektne dokumentacije povezivanja mostom Ru`i}eve i Vodovodne ulice. ODJEL GRADSKE UPRAVE ZA RAZVOJ, URBANIZAM, EKOLOGIJU I GOSPODARENJE ZEMLJI[TEM 143

Projekti dogradnje prometnog sustava grada

21. U suradnji s Hrvatskim èljeznicama te temeljem planskih rje{enja pobolj{anja Brza gradska ‘eljeznica, brza prometne situacije, u skladu s Prostornim planom ure|enja i konceptom Generalnog gradska cesta, pomorske veze i pristani{ta urbanisti~koga plana, potrebno je nastaviti s pripremom i realizacijom projekta brze gradske i prigradske èljeznice kao segmenta javnog prijevoza. Potrebno je definirati lokacije postaja, kreirati tipologiju rje{enja, definirati dinami~ni plan i faznost realizacije te krenuti u imovinsko-pravnu pripremu i otkup nekretnina. Poèljno je u suradnji sa Sveu~ili{tem u Rijeci izraditi ekonomsku studiju o realizaciji programa.

U suradnji s Direkcijom za urbanizam i ekologiju potrebno je stvoriti preduvjete za kvalitetnije prometno povezivanje ispod cestovnog podvo`njaka na [kolji}u, kao prve faze zamjenske gra|evine dana{njeg nasipa s ciljem otvaranja prostora i kvalitetnog povezivanja sa sredi{tem grada. 144 ODJEL GRADSKE UPRAVE ZA RAZVOJ, URBANIZAM, EKOLOGIJU I GOSPODARENJE ZEMLJI[TEM

Planira se rekonstrukcija gradske obilaznice odnosno otvaranje novih ~vorova i povezivanje sa zonama gravitiranja. U pripremi i realizaciji su dr`avne ceste D404 i D403, koje povezuju isto~ni i zapadni dio grada sa sredi{tem grada odnosno lu~- kom infrastrukturom.

22. Mre‘a javnih gara‘a U tijeku je imovinsko-pravna priprema, dijelom izrada planske dokumentacije te GIS-projekt stvaranja baze podataka u svrhu realizacije mre`e gara`nih objekata.

Slijedi popis lokacija, kapaciteta i osnovnih podataka (od zapada prema istoku):

23. Priprema i osmi{ljavanje Kamionski terminal Srdo~i projekata za daljnju realizaciju Prostor biv{eg Konstruktora Prostor bazena na [kolji}u

Miha~eva Draga

Lokacija Lu`ine

Plan lokacija za realizaciju gara`nih objekata unutar gusto naseljenih podru~ja ODJEL GRADSKE UPRAVE ZA RAZVOJ, URBANIZAM, EKOLOGIJU I GOSPODARENJE ZEMLJI[TEM 145

24.

GIS – NOVA GEODETSKA IZMJERA GIS-tehnologija

U sklopu daljnje informatizacije planirana je nadogradnja geografsko-informacijskog sustava (GIS), izrada nove geodetske izmjere grada, s uskla|enjem katastra i gruntovnice. U tijeku je priprema kao pretpostavka kvalitetne pripreme i realizacije razvojnih projekata, implementacije upravljanja imovinom Grada, stalnog ulaganja u informacijski sustav i znanje djelatnika.

GIS – NEKRETNINE U VLASNI[TVU GRADA

Stalno se vodi i nadopunjava baza vlasni{tva nad nekretninama Grada Rijeke. Trebalo bi osnovati tim za pra}enje i a`uriranje baze podataka svih promjena koje se sukcesivno doga|aju u pojedinim odjelima gradske uprave u segmentu kupo- prodaje, ali i svih ulaganja u adaptacije i rekonstrukcije nekretnina u vlasni{tvu.

GIS – PROMETNI SUSTAV, PLANSKA DOKUMENTACIJA I BAZA PODATAKA

Aùriraju se i nadopunjavaju postoje}e GIS-baze podataka radi objektivne analize te provjere na simultanim modelima. Stvara se i odràva kvalitetna baza podataka u GIS-okruènju za iniciranje, pra}enje i realizaciju projekata, GIS-podr{ka realizaciji zahvata u mreì prometnica, izgradnji putni~kih terminala, javnih garaà, izradi i objedinjavanju katastra vodova i katastra nekretnina na podru~ju grada. Realizira se digitaliziranje svih postoje}ih i u izradi DPU-a uporabom standardizirane GIS- baze podataka.

GEOGRAFSKO-INFORMACIJSKI SUSTAV (GIS) – GENERALNO-URBANISTI^KI PLAN (GUP), 3D MODEL I ORTOFOTO

Radi kvalitetnog pra}enja stanja u prostoru, planira se izrada ortofota deset- centimetarske rezolucije, odràvanje karte 1:5000 te odràvanje 3D modela Grada Rijeke i Primorsko-goranske ùpanije. Nakon dono{enja i usvajanja, planira se pra- }enje i provo|enje Generalnog urbanisti~kog plana.

25. U programu su i promid`bene i marketin{ke aktivnosti radi kvalitetnijeg informi- Promid‘ba, marketing i ranja gra|ana o razvojnim projektima Grada, uspostavljanja bolje suradnje i komuni- edukacija kacije s njima te poradi pronalaènja potencijalnih investitora zainteresiranih preko raznih oblika suradnje za realizaciju gradskih projekata. U tu se svrhu aùrira pre- klopni katalog kapitalnih gradskih projekata i osnovnih korisnih informacija, komple- tira se novim projektima i podacima. Nastavit }e se s pripremom i izradom promid`- benih materijala formata A4 za program izgradnje javnih garaà, zone Grada Rijeke, plan poslovnih objekata, gara`nih objekata unutar gusto naseljenih podru~ja i sli~no.

Na web-stranicama stalno se a`uriraju podaci o projektima, natje~ajima i realiza- cijama. Organizirana su predstavljanja razvojnih projekta u sklopu sajamskih priredaba. Dio Direkcije potpoma`e ostale odjele gradske uprave podlogama, animacijama, elementima iz baze podataka te ostalim potrebnim informacijama. 146 ODJEL GRADSKE UPRAVE ZA RAZVOJ, URBANIZAM, EKOLOGIJU I GOSPODARENJE ZEMLJI[TEM

Organiziran je te~aj edukacije Project Manager. Poku{aj organiziranja te~aja AutoCada nije odobren, iako je gotovo 90% projekata, studija i elaborata koje izra|uju vanjski suradnici, izra|en u tom programu.

Direkcija za urbanizam i ekologiju I. DOKUMENTI PROSTORNOG URE\ENJA U proteklom razdoblju zna~ajan dio aktivnosti Direkcije za urbanizam i ekologiju bio je usmjeren na izradu prostornih planova, s ciljem stvaranja kvalitetne osnove za provo|enje zahvata u prostoru. Unutar tog segmenta rada, potrebno je izdvojiti izradu prostornih planova strukturnog i dugoro~nog zna~enje, poput Prostornog plana ure|enja i Generalnog urbanisti~koga plana (skupina A), do urbanisti~kih i detaljnih planova ure|enja (skupina B), ~ija je izrada usmjerena na manje prostorne i problemske cjeline.

A. Odluka o dono{enju Prostornog plana ure|enja Grada Rijeke (Sl.N. 31/03.); Prijedlog Generalnog urbanisti~koga plana ure|enja Grada Rijeke Prostorni plan ure|enja Grada Rijeke, donesen u prosincu 2003. godine, krovni je dokument prostornog ure|enja grada i temelj za dono{enje Generalnog urbanisti~koga plana. Rije~ je o planu nove generacije ne samo po svome formalnom nego i po stvarnome sadràju. Prostorna rje{enja sadràna u Planu rezultat su sin- teze nove valorizacije ograni~enog prostornog resursa grada i nove vizije razvoja grada usmjerenog na tercijarne i kvartarne djelatnosti te, u skladu s tim, i nove kvalitete prostornih, urbanisti~kih i oblikovnih rje{enja. Prijedlog Generalnog urbanisti~koga plana, za koji je javna rasprava odràna u razdoblju velja~a–oùjak 2002., bilo je potrebno doraditi u skladu s Prostornim planom ure|enja, ali i s novim zakonskim rje{enjima donesenim u me|uvremenu, te je pripremljen za dodatni javni uvid i dono{enje, koji }e uslijediti u skladu sa zakonskim odredbama, tj. nakon uskla|enja prostornih planova Primorsko-goranske ùpanije i Prostornog plana ure|enja Grada Rijekle.

B. U razdoblju 2001.–2005. godine izra|eno je i doneseno 13 detaljnih planova ure|enja, ukupne povr{ine 130 ha, odnosno 166 ha ako se uzme u obzir i obuhvat mora. Doneseni su sljede}i planovi: 1. Detaljni plan ure|enja (DPU) dijela komunalno-servisne zone [kurinje (Sl.N. 10/02), povr{ina obuhva}a 0,5 ha 2. Detaljni plan ure|enja podru~ja Pe}ine (Sl.N. 10/02), povr{ina obuhva}a 32,0 ha 3. Detaljni plan ure|enja sredi{ta podru~ja Krnjevo (Sl.N. 19/02), povr{ina obuhva- }a 12,91 ha 4. Detaljni plan ure|enja sportske dvorane na Kantridi (Sl.N. 23/02), povr{ina obuhva}a 0,8 ha 5. Detaljni plan ure|enja sredi{ta podru~ja Drenova (Sl.N. 26/02), povr{ina obuhva}a 7,78 ha 6. Detaljni plan ure|enja poslovno-trgova~kog centra na Pe}inama (Sl.N. 30/02), povr{ina obuhva}a 4,62 ha ODJEL GRADSKE UPRAVE ZA RAZVOJ, URBANIZAM, EKOLOGIJU I GOSPODARENJE ZEMLJI[TEM 147

7. Detaljni plan ure|enja dijela podru~ja Zapadni Zamet (Sl.N. 30/02), povr{ina obuhva}a 23,0 ha 8. Detaljni plan ure|enja pomorskoga putni~kog terminala (Sl.N. 5/03), povr{ina obuhva}a 6,24 (s akvatorijem 17,83 ha) 9. Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o Urbanisti~kom planu ure|enja podru~ja Gornji Zamet (Sl.N. 12/03) 10. Detaljni plan ure|enja dijela podru~ja [kurinjska Draga (Sl.N. 15/03.), povr{ina obuhva}a 8,21 ha 11. Detaljni plan ure|enja povijesne jezgre Trsat (Sl.N. 19/03.), povr{ina obuhva}a 14 ha 12. Detaljni plan ure|enja radno-servisne zone na Rujevici (Sl.N. 27/03.), povr{ina obuhva}a 1,25 ha 13. Detaljni plan ure|enja dijela {portsko-rekreacijskog podru~ja Kantrida (Sl.N. 12/04.), povr{ina obuhva}a 9,0 ha (s akvatorijem 34,09 ha) 14. Detaljni plan ure|enja trgova~kog i uslu`nog podru~ja – radna zona Bodulovo (Sl.N. 20/04), povr{ina obuhva}a 9,4 ha

Temeljem va`e}eg Programa mjera za unapre|enje stanja u prostoru, pokrenuta je izrada ve}eg broja prostornih planova, najve}i dio kojih se nalazi u postupku javne rasprave, odnosno izra|en je do razine kada se javna rasprava mo`e pokrenuti: 1. Detaljni plan ure|enja stambenog bloka Rujevica – pred dono{enjem 2. Izmjena i dopuna Detaljnog plana ure|enja radne zone R-9 u [kurinjama –trgova~ko podru~je [kurinjsko plase – u postupku javne rasprave 3. Detaljni plan ure|enja podru~ja Sveu~ili{nog kampusa i Klini~kog bolni~kog centra na Trsatu – u postupku javne rasprave 4. Detaljni plan ure|enja stambenog podru~ja [kurinjsko plase – u postupku javne rasprave 5. Urbanisti~ki plan ure|enja komunalno-servisnog podru~ja Srdo~i – pripremljeno za javnu raspravu 6. Detaljni plan ure|enja podru~ja Ben~i} – pripremljeno za javnu raspravu 7. Urbanisti~ki plan ure|enja komunalno-servisnog podru~ja Srdo~i – pripremljeno za javnu raspravu 8. Detaljni plan ure|enja podru~ja Martinkovac – pripremljeno za javnu raspravu.

C. U razdoblju 2001.–2005. godine izra|eni su odgovaraju}i dokumenti pra}enja stanja u prostoru, temeljem kojih je omogu}ena izrada i dono{enje prostornih planova. Rije~ je o sljede}im dokumentima: 1. Izmjene i dopune Programa mjera za unapre|enje stanja u prostoru za razdoblje 2001.–2003. godine (Sl.N.33/01, 13/02, 5/03, 27/03.) 2. Izvje{}e o stanju u prostoru za razdoblje 2001.–2003. godine, (Sl. N. 7/04.) 3. Program mjera za unapre|enje stanja u prostoru za razdoblje 2004.–2006. godine (Sl.N. 7/04.). 148 ODJEL GRADSKE UPRAVE ZA RAZVOJ, URBANIZAM, EKOLOGIJU I GOSPODARENJE ZEMLJI[TEM

Dono{enjem detaljnih planova pojedinih gradskih podru~ja omogu}ena je izgradnja vi{estambenih gra|evina s vi{e od 800 stanova, {to je dijelom ve} ostvareno ([kurinje i Srdo~i preko programa POS-a (poticana stanogradnja), ali i izgradnjom za tr`i{te), ili je u pripremi (lokacije Rujevica i [kurinje – 500 stanova, Drenova – 90 stanova za potrebe Sveu~ili{ta), {to je bitan pomak u odnosu prema prethodnim razdobljima. Dio detaljnih planova usmjeren je na rje{enje zna~ajnih komunalnih potreba: pomorski putni~ki terminal, trgova~ki centri i sl., ali i sadr`aja javne i dru{tvene namjene: kompleks pliva~kih bazena, sportska dvorana, Sveu~ili{ni kampus, Klini~ki bolni~ki centar i dr., ~ime je omogu}en nastavak pripreme izradom odgovaraju}e projektne dokumentacije.

II. URBANISTI^KI I URBANISTI^KO- ARHITEKTONSKI NATJEÂJI Proteklo mandatno razdoblje obiljeèno je provedbom ~ak ~etiriju javnih natje- ~aja, a svaki ima vlastito zna~enje i zna~enje u okviru grada. 1. Natje~aj za izradu idejnog arhitektonskog rje{enja prenamjene T-gra|evine u Muzej moderne i suvremene umjetnosti te trga i javne garaè unutar kompleksa Rikard Ben~i}, proveden u razdoblju listopad 2001. – oùjak 2002., nastavak je rada na valorizaciji kompleksa i realizaciji pojedina~nih zahvata unutar njega. 2. Me|unarodni arhitektonsko-urbanisti~ki natje~aj EUROPAN 7, proveden u razdoblju studeni 2003. – svibanj 2004., afirmirao je Grad Rijeku u zajednici niza europskih i sredozemnih gradova koji su mladim europskim arhitektima ponudili na rje{avanje urbanu temu (Grad Rijeka ponudio je kao izazov rje{avanje stanovanja na predjelu Katarina), izabranu izme|u vlastitih zna~ajnih urbanih problema. 3. Natje~aj za izradu idejnog urbanisti~ko-arhitektonskog i hortikulturnog rje{enja ure|enja Kazali{nog parka u Rijeci, proveden je u razdoblju rujan–studeni 2003., s ciljem nalaènja optimalnog rje{enja obnove povijesnog parka koji je tijekom svog razvoja, na àlost, u ve}oj mjeru izgubio izvornost ure|enja i izgleda. 4. Natje~aj za izradu urbanisti~ko-arhitektonskog rje{enja podru~ja Sveu~ili{nog kampusa u Rijeci, proveden u razdoblju rujan–studeni 2003., bio je usmjeren na rje{avanje urbane matrice razvoja dijela gradskog podru~ja Trsata, zna~ajnog po povr{ini (gotovo 40 ha), budu}oj namjeni (Sveu~ili{ni kampus – akropola znanja i Klini~ki bolni~ki centar), broju i strukturi korisnika (12–15.000 studenata, bolesnika, nastavnog i medicinskog osoblja i drugih korisnika), ali i utjecaju na preraspodjelu vitalnih funkcija na cjelokupnomu gradskom podru~ju, i {ire.

III. Projekti A. Projekti ure|enja trgova i ulica Staroga grada, usmjereni su na sustavnu izradu projekata parternog ure|enja te rekonstrukcije i izgradnje nove infrastrukturne mre`e. Tijekom proteklog razdoblja izra|eni su: 1. Glavni i izvedbeni projekt spoja Korza, Star~evi}eve ulice i Sokol-kule – izvedeno 2002./2003. 2. Glavni projekt ure|enja Trga {i{mi{ – pred dovr{enjem 3. Glavni projekt ure|enja Trga svete Barbare – pred dovr{enjem 4. Glavni projekt ure|enja Trga Matije Vla~i}a-Ilirika – pred dovr{enjem ODJEL GRADSKE UPRAVE ZA RAZVOJ, URBANIZAM, EKOLOGIJU I GOSPODARENJE ZEMLJI[TEM 149

5. Glavni projekt ure|enja U`arske ulice – u tijeku.

B. Projekti gra|evina javne i dru{tvene namjene, razvojni projekti Grada Rijeke 1. Vo|enje izrade idejnog, glavnog i izvedbenog projekta prenamjene T-gra|evine u Muzej moderne i suvremene umjetnosti te trga i javne gara`e unutar kompleksa Rikard Ben~i}. Nastavak rada nakon okon~anja javnog natje~aja. Idejni projekt dovr{en, a glavni projekt pred dovr{enjem. 2. Vo|enje izrade idejnog i glavnog projekta sportske dvorane Zamet, poslovnih gra|evina i javnih povr{ina unutar centra Zameta. Temeljem detaljnog plana ure- |enja, s ciljem pokretanja realizacije izgradnje centralnih sadr`aja gradskog podru~ja Zamet, izra|en idejni projekt, a glavni projekt u izradi. 3. Prijedlog lokacija za smje{taj sredi{nje gra|evine Gradske knji`nice Rijeka (GKR) – elaborat temeljem kojega je Poglavarstvo Grada Rijeke donijelo odluku o lokaciji zgrade na Klobu~ari}evu trgu u Starom gradu.

C. Projekti javnih povr{ina 1. Glavni izvedbeni projekt javnog stubi{ta Dolac – nova Ciottina te ure|enje trga ispred kino-teatra Fenice, izvedeno 2004. 2. Idejni, glavni i izvedbeni projekt ure|enja Kazali{nog parka – pred izvedbom.

D. Projekti prometnica, prometnih gra|evina Temeljem prethodno postavljene i utvr|ene koncepcije, izrada projektne dokumentacije usmjerena je na rje{avanje pojedina~nih vitalnih zadataka poput: 1. Idejni projekt rekonstrukcije èljezni~kog nadvo`njaka i dijela Labinske ulice (s pripadaju}om infrastrukturom), lokacijska dozvola izdana 2004. 2. Varijantna (idejna) rje{enja rekonstrukcije Osje~ke ulice i pripadaju}ih raskri`ja te varijantna rje{enja ceste kroz radnu zonu i prilaza trgova~kim centrima – prostorno-prometna evaluacija 3. Idejni projekt rekonstrukcije Osje~ke ulice (dionica ~vor [kurinje – raskri`je 22. lipnja), lokacijska dozvola izdana 2004. 4. Prometno rje{enje dijela gradskog sredi{ta: Pomerio – Zagrad – Dolac – Riva, izvedeno 2004. 5. Idejno rje{enje novog mosta preko Rje~ine kod Tvornice papira 6. Prostorno-prometno-tehnolo{ka studija nove komunalno-sevisne zone na Srdo- ~ima (autobaza) 7. Prometna studija za Generalni urbanisti~ki plan Grada Rijeke (GUP) 8. Studija mogu}nosti uvo|enja èljeznice u javni gradski putni~ki prijevoz u Ri- jeci (u suradnji s Primorsko-goranskom ùpanijom, Hrvatskim èljeznicama i Hrvatskom gospodarskom komorom) 9. Studija terminala daljinskog putni~kog prometa u Rijeci (u suradnji s Lu~kom upravom i Hrvatskim èljeznicama) 10. Prometno-prostorno rje{enje ure|enja zone Fiumara – Jela~i}ev trg – Scarpina ulica – Adami}eva ulica 150 ODJEL GRADSKE UPRAVE ZA RAZVOJ, URBANIZAM, EKOLOGIJU I GOSPODARENJE ZEMLJI[TEM

11. Idejna gra|evinska rje{enja sekundarne cestovne mre`e za potrebe Generalnog urbanisti~kog plana

12. Idejna rje{enja prometnica u dijelu detaljnih planova ure|enja.

IV. ZA[TITA OKOLI[A Usporedno s izradom detaljnih planova ure|enja, pokrenuta je izrada dviju studija o utjecaju na okoli{: za izgradnju pla`nog pojasa u podno`ju bazenskog sklo- pa na Kantridi te lokacije autobaze gradskog autobusnog prijevoza na Srdo~ima.

Poradi pra}enja i trajne brige o okoli{u, izra|en je i realiziran Plan lokacija za postavljanje eko-otoka na podru~ju Grada Rijeke, te se prati provedba Programa mjera za smanjivanje one~i{}enja zraka na utjecajnom podru~ju rafinerije INA, d.d. – Ma- ziva Rijeka (Sl. N. 10/01.).

V. PRA]ENJE REALIZACIJE PROSTORNIH PLANOVA Pra}enje realizacije prostornih planova ponajprije obuhva}a proces unutar kojega investitor zahvata u prostoru uspostavlja tje{nju suradnju sa stru~nim slu`bama Grada Rijeke s ciljem valorizacije konkretnoga programskog i projektnog rje{enja, njegova uskla|enja s projektom/ima prometnica, javnih povr{ina i komunalne infrastrukture, te vremenskog i terminskog uskla|ivanja u rje{avanju imovinsko-pravnih i proceduralnih (me|usobnih) odnosa. S druge strane, planerima i stru~nim slu`- bama grada svaka je realizacija prostornog plana novo iskustvo i doprinos u daljnje- mu planerskom procesu.

Dio detaljnih planova, donesen u ovom i u prethodnomu mandatnom razdoblju, do`ivio je realizaciju u rasponu od manjega prostornog segmenta do cjeline plana. Prema va`nosti, posebno se isti~u realizacije:

trgova~kog centra TU[ s rekonstrukcijom i izgradnjom prometnica i javnih povr{ina, kojom je u zna~ajnoj mjeri transformirano podru~je izme|u zaobilaznice i Pehlinske ceste

trgova~kog centra Kaufland, izgradnjom kojega je stvoren potencijal za trans- formaciju {ireg podru~ja prema centralnim sadr`ajima uza Zametsku ulicu

katoli~ke crkve Sv. Ivana Krstitelja i centra Caritasa Rije~ke nadbiskupije u [kurinjama, kao kompleksa zna~ajnog po svome izrazito dru{tvenom i javnom zna~enju i suvremenom oblikovanju

vi{e stambenih gra|evina na Srdo~ima (u okviru programa POS-a), te poslovnog centra Dra`ice (Martinkovac), ~ija arhitektura ide ukorak sa suvremenim gibanjima, a ukupnost zahvata potvr|uje vrijednost urbanisti~kih rje{enja u stvaranju novih kvalitetnih prostora rada i stanovanja

izgradnja vi{estambenih gra|evina za stradalnike Domovinskog rata i tr`i{te, te sakralne gra|evine uz Primorsku ulicu, realizacijom kojih se zna~ajno transformira dio autarhi~no izgra|enog podru~ja Gornjeg Zameta

druge realizacije u manjem opsegu. ODJEL GRADSKE UPRAVE ZA RAZVOJ, URBANIZAM, EKOLOGIJU I GOSPODARENJE ZEMLJI[TEM 151

Uz navedeno, zna~ajno je upozoriti na sudjelovanje Direkcije u radu na Rijeka Gateway projektu, a unutar stru~nih tijela osnovanih s ciljem realizacije transformacije lu~kih povr{ina u gradskom sredi{tu za gradske sadr`aje i potrebe. Rezultati i zna- ~ajni pomaci koje }e rad na projektu dati, osjetit }e se u razdoblju koje je pred nama.

VI. OSTALE AKTIVNOSTI Pod ovom grupom razumijevaju se aktivnosti usmjerene ponajprije na ostvarenje suradnje s mjesnom samoupravom, gra|anima, udrugama, rad u podru~nim, dr- `avnim i drugim radnim, koordinacijskim i stru~nim tijelima, povjerenstvima i inicijativama vezanim za za{titu okoli{a, rad u komisijama za procjenu utjecaja na okoli{, kao i izrada stru~nih mi{ljenja, tuma~enja, osvrta i odgovora za potrebe stru~- nog rada i informiranja.

Direkcija za gospodarenje zemlji{tem Direkcija je osnovana s ciljem stvaranja imovinsko-pravnih preduvjeta za provedi- vost dokumenata prostornog ure|enja i realizaciju projekata izgradnje, u skladu sa zakonima i propisima, na temelju dokumenata prostornog ure|enja, drugih propisa i odluka Poglavarstva Grada.

Poslovi pripreme zemlji{ta mogu se podijeliti na: pripremu zemlji{ta za gradske investicije, za Republiku Hrvatsku i za tr`i{te. Priprema uklju~uje pribavljanje geo- detskih, katastarskih i gruntovnih podloga te urbanisti~ke dokumentacije o ure|enju prostora.

Djelatnici Direkcije zastupaju Grad u upravnim postupcima koji se vode u `u- panijskim uredima (postupci povrata zemlji{ta, postupci izdavanja lokacijskih dozvola, postupci u Uredu za katastar za utvr|ivanje posjednika i vlasnika i dr.).

U Direkciji se vodi dokumentacija o katastarskim parcelama koje su u posjedu Grada i ~esticama zemlji{ta koje su vlasni{tvu ili su vlasnici pravni prednici Grada. Ukupno je u stvarnom vlasni{tvu Grada pribli`no 3.500 ~estica zemlji{ta, a u statusu pravnog prednika Grada pribli`no je 13.000 ~estica zemlji{ta. Sve ~estice koje su u statusu pravnog prednika Grada, potrebno je obraditi i, ako su ispunjeni za- konski uvjeti, prevesti u vlasni{tvo Grada. Kako se evidencija vlasni{tva vodi u Op- }inskom sudu u Rijeci, a evidencija posjedni{tva u Podru~nom uredu za katastar Ri- jeka, Grad Rijeka je s Dr`avnom geodetskom upravom potpisao u sije~nju 2003. godine Sporazum o provo|enju tehni~kih reambulacija i nove katastarske izmjere za podru~je Grada, {to je prva faza u projektu uska|enja zemlji{nih knjiga i katastra. Direkciji predstoji posao uskla|ivanja Projekta nove geodetske izmjere Grada s uskla|enjem katastra i zemlji{nih knjiga za podru~je Grada. Stvorena je alfanumeri~ka baza podataka o zemlji{tu, koja se stalno nadopunjuje i odr`ava, a omogu}uje brzu informaciju o ~estici zemlji{ta. U tijeku je dopuna alfanumeri~ke baze sa zemljopis- nim podacima o pojedinom zemlji{tu u GIS-tehnologiji.

S 1. o`ujkom 2003. u Direkciji se zapo~elo s izdavanjem ku}nih brojeva te stva- ranjem Izvorne evidencije naselja, ulica i ku}nih brojeva temeljem Sporazuma iz- 152 ODJEL GRADSKE UPRAVE ZA RAZVOJ, URBANIZAM, EKOLOGIJU I GOSPODARENJE ZEMLJI[TEM

me|u Dr`avne geodetske uprave i Grada Rijeke te Odluke o dopuni ustrojstva gradske uprave (Slu`bene novine Primorsko-goranske `upanije br. 2/2001) kojom je nadle`nost za osnivanje i vo|enje katastra vodova, osnivanje i vo|enje te odre|ivanje ku}nih brojeva, preuzeo Odjel gradske uprave za razvoj, urbanizam, ekologiju i gospodarenje zemlji{tem.

Osim Izvorne evidencije ulica i ku}nih brojeva, u Direkciji predstoji posao organiziranja katastra vodova za podru~je Grada. U 2004. godini izra|en je Pravilnik o izradi katastra vodova, u suradnji s Geodetskim fakultetom u Zagrebu.

Aktivnosti su se ostvarivale preko odgovaraju}ih grupa poslova, kako slijedi:

a) Evidencija zemlji{ta

Tijekom mandatnog razdoblja 2001.–2005. godine zapo~ete su aktivnosti vezane za ustroj katastra nekretnina u suradnji s Dr`avnom geodetskom upravom i Mi- nistarstvom pravosu|a, te nastavljen rad na ure|enju vlasni{tva Grada Rijeke koji se ogleda u pribavi i analizi cjelokupne vlasni~ke dokumentacije i unosu podataka u GIS-baze podataka. Zavr{eni su popisi svih zemlji{nih ~estica, osim za gruntovnu op}inu Stari grad i Kozala, alfanumeri~ka baza podataka redovito se a`urira, a OGU za financije dani su nalozi za uknji`bu knjigovodstvene vrijednosti svih zemlji{ta. U suradnji sa Zavodom za informati~ku djelatnost, povezana je alfanumeri~ka i GIS-baza podataka.

U tijeku su sve aktivnosti vezane za upis prava vlasni{tva zemlji{ta od pravnog prednika na Grad Rijeku. Za preostale ~estice zemlji{ta koje su u statusu pravnog prednika Grada, prikuplja se dokumentacija i dostavlja na uknji`bu Op}inskom sudu. Baza podataka stalno se aùrira, upisuju se i dodatne informacije o svakomu pojedinom zemlji{tu (u sporu, zatraèn povrat, zatraèn status optanata, zemlji{te u zakupu) te ostali podaci relevantni za {to bolje gospodarenje zemlji{tem.

b) Katastar vodova i evidencija naselja, ulica i ku}nih brojeva

Nakon {to su stvoreni preduvjeti za ustrojavanje evidencije naselja, ulica i ku}nih brojeva, izme|u Grada Rijeke i Dràvne geodetske uprave sklopljen je Sporazum o preuzimanju evidencije ulica, trgova i ku}nih brojeva za podru~je Grada Rijeke od Dràvne geodetske uprave. Odjel je zapo~eo s izdavanjima rje{enja o dodjeli ku}nih brojeva 1. oùjka 2003. godine. U tijeku je analiza zate~enog stanja te uno{enje nedostaju}ih podataka o promjenama naziva ulica. U suradnji sa Zavodom za informati~ku djelatnost, uspostavljena je baza podataka koja se redovito aùrira.

Za potrebe ustrojavanja katastra vodova, pripremljen je, u suradnji s Geodetskim fakultetom iz Zagreba, projektni zadatak kojemu je namjena definiranje nu`nih uvjeta za pokretanje slu`be katastra vodova u gradskoj upravi. Uvjeti uklju~uju izradu pravilnika za izradu katastra vodova, definiranje procedura izmjene podataka. Geodetski fakultet iz Zagreba izradio je dvije od tri planirane faze projekta. Po~etkom 2003. godine s Dr`avnom je geodetskom upravom potpisan Sporazum o tehni~koj remabulaciji i novoj izmjeri katastarskih op}ina na podru~ju Grada Rije- ODJEL GRADSKE UPRAVE ZA RAZVOJ, URBANIZAM, EKOLOGIJU I GOSPODARENJE ZEMLJI[TEM 153

ke. Realizacija Sporazuma o~ekuje se u idu}e 4 godine. U drugom kvartalu 2003. godine potpisan je s Dr`avnom geodetskom upravom i Sporazum o izradi GPS- -polja homogenih to~aka na podru~ju Grada Rijeke. c) Priprema zemlji{ta

Priprema zemlji{ta uklju~uje kompleksnu tehni~ku i imovinsko-pravnu pripremu zemlji{ta i tehni~ku pripremu zemlji{ta preko koje se daju osnovni podaci o mogu}- nosti realizacije svake pojedine lokacije, osobito s obzirom na mogu}nost priklju- ~enja na komunalnu infrastrukturu. Priprema zemlji{ta u ovom razdoblju provodila se na brojnim lokacijama, i to:

Za tr`i{te

1. lokacije za trgova~ku i ugostiteljsku namjenu (Pavlovac, Dira~je)

2. lokacije za poslovnu namjenu (Svilno, Martinkovac, Gornji Zamet, Zapadni Zamet, Kozala)

3. stambeno-poslovnu namjenu (Stari grad, Kalafati, Mar~eljeva Draga, Kantrida)

4. za stanogradnju (Gornji Zamet, Rujevica, Srdo~i, Martinkovac)

5. za izgradnju individualnih stambenih gra|evina (Donja i Gornja Drenova, Pu- lac, Kozala, [kurinje, Srdo~i, Pehlin, Pa{ac, Gornji Zamet, Trsat)

6. za izgradnju gara`a 7. za izgradnju trafostanica i drugih infrastrukturnih objekata 8. za izgradnju kulturnih, prosvjetnih i vjerskih gra|evina.

Za gradske investicije 1. otkup zemlji{ta na podru~ju Rujevice za nov poslovni centar te gradsku prometnicu 103 – ukupno 37.230 m² 2. koordinacija na izradi detaljnih planova:

Drenova (tehni~ka priprema i imovinsko-pravna priprema)

Rujevica (obavljen je otkup 1.713,60 m², u tijeku je tehni~ka priprema i analiza vlasni{tva)

SRC Kantrida (obavljena je imovinsko-pravna priprema i otkup 4.811 m² zemlji{ta te koordinacija u izradi stru~nih podloga) 3. na lokacijama za izgradnju cesta i javnih povr{ina:

tre}a traka – rekonstrukcija Osje~ke ulice (imovinsko-pravna i tehni~ka priprema)

izgradnja rotora na [kurinju (imovinsko-pravna priprema, tehni~ka priprema i analiza)

imovinsko-pravna priprema za ceste i javne povr{ine prema prioritetima mjesnih odbora. 154 ODJEL GRADSKE UPRAVE ZA RAZVOJ, URBANIZAM, EKOLOGIJU I GOSPODARENJE ZEMLJI[TEM

Za investicije RH 1. darovano zemlji{te na lokaciji za Sveu~ili{te na Drenovi (priprema lokacije s kompletnom infrakstrukturom) 2. lokacije namijenjene dru{tveno poticanoj stanogradnji (Rujevica).

d) Natje~aji za prodaju zemlji{ta Temeljem Odluke o gra|evinskom zemlji{tu (Slu`bene novine Primorsko-goranske `upanije broj 3/01, pro~i{}eni tekst, 1/02 i 10/04), Direkcija za gospodarenje zemlji{tem provodi javne natje~aje za prodaju, zakup, osnivanje prava slu`nosti i osnivanje prava gra|enja na gra|evinskom zemlji{tu u vlasni{tvu Grada Rijeke.

U 2001. godini putem 19 objavljenih natje~aja, ponu|eno je:

za prodaju zemlji{ta na ukupno 51 lokaciju (43.374,61 m² )

za zakup, slu`nost i pravo izgradnje na 33 lokacije (oko 43.394,00 m²)

za zakup zemlji{ta za poljoprivrednu obradu na 12 objedinjenih lokacija koje uklju~uju ve}i broj pojedinih zemlji{nih ~estica.

U 2002. godini putem 17 objavljenih natje~aja, ponu|eno je:

za prodaju zemlji{ta na ukupno 41 lokacija (18.625,50 m²)

za zakup, slu`nost i pravo izgradnje na 11 lokacija (2.482,87 m²)

za zakup zemlji{ta za poljoprivrednu obradu 2 natje~aja na 27 objedinjenih lokacija koje uklju~uju ve}i broj pojedinih zemlji{nih ~estica.

U 2003. godini putem 13 objavljenih natje~aja, ponu|eno je:

za prodaju zemlji{ta na ukupno 46 lokacija (14.407,10 m²)

za zakup, slu`nost i pravo izgradnje na 17 lokacija (10.305,40 m²)

za zakup zemlji{ta za poljoprivrednu obradu 2 natje~aja na 22 objedinjene lokacije koje uklju~uju ve}i broj pojedinih zemlji{nih ~estica.

U 2004. godini putem 11 objavljenih natje~aja, ponu|eno je:

za prodaju zemlji{ta na ukupno 37 lokacija (19.267,00 m²)

za zakup, slu`nost i pravo izgradnje na 17 lokacija (26.175,00 m²)

za zakup zemlji{ta za poljoprivrednu obradu 1 natje~aj na 10 objedinjenih lokacija koje uklju~uju ve}i broj pojedinih zemlji{nih ~estica.

Direkcija je u proteklomu mandatnom razdoblju ostvarila prihode od prodaje zemlji{ta u vlasni{tvu Grada Rijeke u ukupnom iznosu od oko 3.200.000,00 € (oko 24.000.000,00 kn). Najzna~ajnije prihode Direkcija je ostvarila prodajom sljede}ih lokacija: 1. Lokacija proizvodno-poslovne gra|evine na Martinkovcu – prodana poduze}u INTEREUROPA SAJAM d.o.o. za 2.918.148,17 kn ODJEL GRADSKE UPRAVE ZA RAZVOJ, URBANIZAM, EKOLOGIJU I GOSPODARENJE ZEMLJI[TEM 155

2. Lokacija proizvodno-poslovne gra|evine na Martinkovcu – prodana poduze}ima ALARM AUTOMATIKA d.o.o., ALARM EXPRESS VUKOVI] k.d., VENTEX d.o.o. I FAST FORWARD d.o.o. za 2.201.908,83 kn 3. Lokacija Stari Grad GR 24 – prodana poduze}u ALPE ADRIATIC GRADITELJ- STVO d.o.o. za 1.754.708,60 kn 4. Lokacija Stari Grad GR 27.1 i GR 27.2 – prodana poduze}u ALPE ADRIATIC GRADITELJSTVO d.o.o. za 1.460.157,28 kn 5. Lokacije za izgradnju vi{estambenih gra|evina Gornji Zamet "53" i "59" – pro- dane poduze}u GP KRK za ukupno 475.606,38 kn 6. Lokacije za izgradnju vi{estambenih gra|evina Gornji Zamet "54" i "55" – pro- dane poduze}u TINJ-CRO d.o.o. za ukupno 427.128,64 kn 7. Lokacija za izgradnju vi{estambene gra|evine Gornji Zamet "11" – prodana fizi~koj osobi za ukupno 592.730,38 kn 8. Lokacija za izgradnju stambene gra|evine na Srdo~ima – prodana fizi~koj osobi za ukupno 485.635,26 kn 9. Lokacija Delni~ka 11 – prodana poduze}u LEGAC d.o.o. za ukupno 316.501,53 kn 10. Lokacija za izgradnju stambene gra|evine na Kozali prodana fizi~koj osobi za ukupno 261.995,98 kn, 11. Lokacija za izgradnju stambene gra|evine na Kozali – prodana fizi~koj osobi za ukupno 231.248,92 kn 12. Lokacija za izgradnju stambene gra|evine na Gornjem Zametu – prodana fizi~koj osobi za ukupno 443.487,14 kn. e) Zahtjevi stranaka, zastupanje Grada Rijeke u pravnim postupcima U Direkciji se obvaljaju i sljede}i poslovi: obrada zahtjeva stranaka pri manjim investicijskim ulaganjima, rje{avanje zahtjeva gra|ana vezanih uz vlasni~ke odnose na zemlji{tu u vlasni{tvu Grada, provo|enje postupka za pravni promet zemlji{tem i za druge oblike raspolaganja zemlji{tem u vlasni{tvu Grada Rijeke te zastupanje Grada u upravnim postupcima vezanim za vlasni~ke odnose na zemlji{tu. Budu}i da svaki zahtjev iziskuje pomnu analizu sve dostavljene dokumentacije i dokumentacije kojom raspolaè Odjel, u radu na obradi pojedinog zahtjeva sudjeluje tim (pravnik, gra|evinar, geodet, ekonomist). Pojedini predmeti rje{avaju se tijekom duèg razdoblja, osobito upravni postupci, zbog poduzimanja radnji kojima se {tite interesi Grada Rijeke, nedore~enosti Zakona kao i nepostojanja sudske prakse, te zahtjevi stranaka zbog pribave potrebne dokumentacije od stranke iz drugih nadle`nih slu`bi (ùpanijskih, op}inski sud i dr.), nakon ~ega se nastavlja rad po zahtjevima. S ciljem racionalizacije tro{kova i poku{aja mirnog rje{avanja sudskih sporova, Direkcija aktivno sudjeluje i u uskla|ivanju i pra}enju radnji koje se poduzimaju u oko 100 sporova tako da pribavlja potrebne podatke, daje o~itovanja i poduzima ostale potrebne radnje. 156 ODJEL GRADSKE UPRAVE ZA KOMUNALNI SUSTAV

2. Odjel gradske uprave za komunalni sustav

Ostvarenje programa Odjela gradske uprave za komunalni sustav za razdoblje 2001.–2005.

1. Javni gradski prijevoz 1.1. Standard javnog prijevoza Smjernicama je bilo predvi|eno da se standard javnog prijevoza uskladi prema potrebama prijevoza i mogu}nostima sufinanciranja.

Na podru~ju Grada Rijeke standard prijevoza porastao je na sljede}im linijama: naselje Hosti spojeno je s gradskom linijom 7 i 7a, a linija broj 5 produ`ena je do groblja Drenova pa je tako najve}i dio naselja obuhva}en gradskim prijevozom. Godine 2003. ~itavo podru~ju Grada Rijeke odre|eno je kao prva zona prometova- nja, ~ime je ustanovljena jedinstvena cijena prijevoza za sve gra|ane Grada Rijeke.

U 2004. godini, u mre`i gradskih linija, zapo~ela je prometovati prva minibus linija 4a Bra{}ine – Pulac.

Za 2005. godinu planira se pove}anje standarda uvo|enjem reorganizacija prijevoza na linijama 3, 17, 18 i 7, te uvo|enje novih linija na kojima }e prometovati mini-autobusi.

Standard prijevoza svakako uklju~uje i velik broj novopostavljenih autobusnih nad- stre{nica (na podru~ju grada u promatranom razdoblju postavljeno ih je ukupno 80), koje sadr`e i novopostavljene plakate i izvode iz voznog reda sa shemom svih linija. Tijekom 2005. godine planira se postavljanje jo{ 12 autobusnih ~ekaonica te zavr{etak izgradnje prvog terminala – okreti{ta autobusa na lokaciji Turkovo – Pehlin.

U 2005. godini, kao nastavak projekata unapre|ivanja postoje}eg sustava automatskog upravljanja prometom, izradit }e se prometno-tehni~ki elaborat uklju~i- vanja sustava javnoga gradskog prijevoza u sustav AUP-a.

1.2. Nabava vozila U tijeku je nabava vozila kojima }e se zamijeniti najstarija vozila iz voznog parka, ~ime }e se smanjiti prosje~na starost voznog parka. U drugoj polovici 2004. godine osigurana su kreditna sredstva i ugovorena je nabava 28 autobusa (22 solo i 6 zglobnih) u iznosu od 30 milijuna kuna. U otplati kredita s 50% sudjelovat }e gradovi i op}ine, vlasnici Komunalnog dru{tva Autotrolej, a preostalu polovicu obveze otpla}ivati }e sam Autotrolej iz vlastitih sredstava 6 godina.

Nabavom novih autobusa koja }e uslijediti u prvom tromjese~ju 2005. godine, ODJEL GRADSKE UPRAVE ZA KOMUNALNI SUSTAV 157

rashodovat }e se 28 najstarijih vozila iz voznog parka, pa }e se prosje~na starost voznog parka znatno smanjiti. 1.3. Autobaza Lokacija za novu autobazu odre|ena je Prostornim planom ure|enja Grada Ri- jeke (Slu`bene novine PG@-a 31/03) na dijelu podru~ja Bajevac (sjeverni dio naselja Srdo~i). U tijeku je izrada urbanisti~kog plana ure|enja komunalno-servisnog podru~ja namijenjenog za izgradnju autobaze.

2. Plinofikacija i toplifikacija

2.1. Prema Odluci Gradskog vije}a, a na temelju smjernica Poglavarstva za mandatno Dokapitalizacija i promjena razdoblje, obavljen je u travnju 2003. godini prijenos (prodaja) dijela poslovnog organizacije djelatnosti udjela Grada Rijeke u Komunalnom dru{tvu Energo ponuditeljima AMGA Azienda Multiservizi SpA iz Udina i Thüga Aktiengeselschraft iz Münchena, za kupnju 34% udjela Dru{tva u iznosu od 59.479.200,00 kn.

Kupovnu cijenu ostvarenu prodajom poslovnog udjela Energa, Grad Rijeka je uplatio u pove}anje temeljnog kapitala, a i novi suvlasnici pove}ali su svoj temeljni ulog pojedina~no za 15.016.800,00 kn, ~ime je za razvoj plinske mre`e osigurano gotovo 12 milijuna eura.

Dokapitalizacijom, poslovni udio Grada Rijeke iznosi 56,9%, AMGA Udine 17% i Thüga München 17%, te INA-e 9,1%.

U skladu s odredbama Dru{tvenog ugovora, INA je svoj poslovni dio prenijela Croplinu d.o.o. Zagreb u rujnu 2003. godine.

Izmjenama zakonskih propisa od 2004. godine, djelatnost opskrbe plinom prestaje biti djelatnost i postaje energetska djelatnost, {to je ure|eno posebnim zakonom, a cijene usluge reguliraju se putem tarifnog sustava ~ije se usvajanje o~e- kuje u prvom tromjese~ju 2005. godine. 158 ODJEL GRADSKE UPRAVE ZA KOMUNALNI SUSTAV

2.2. Plinofikacija U razdoblju od 2001. do 2004. godine izgra|eno i zamijenjeno je 65.488 kilometara plinske mreè i priklju~eno 8.900 potro{a~a. U odnosu na Smjernice, izgra|eno je pet puta vi{e nove mreè od predvi|enog. Izgradnja i zamjena plinske mreè omogu}ena je osiguranim sredstvima dokapitalizacije Komunalnog dru{tva Energo.

U 2002. godini izgra|eno je 9.488 m distributivnog plinovoda i ku}nih priklju~aka:

izgra|ena je niskotla~na mre`a u Liburnijskoj ulici

izgra|ena je niskotla~na mre`a u ulicama S. Krautzeka, Zametska, I. ]. Belog, B. Raki}, V. Nazora, Porti}

izgra|ena je niskotla~na mre`a na podru~ju od Rije~kog nebodera do @eljezni~ke stanice i Potoka.

U 2002. ukupno je ulo`eno 5.884.000 kn i priklju~eno 3.600 potro{a~a.

U 2003. godini ukupno je izgra|eno 18.850 m plinske mre`e:

izgra|ena je niskotla~na mre`a podru~ja oko glavne gradske tr`nice (Ulica Riva Boduli, Verdijeva, Zagreba~ka, Demetrova, Wenzelova, V. Lisinskog, I. Zajca, Mata~i}eva)

plinoficirane su mije{anim plinom ulice Franje Ra~koga i Ru`i}eva

plinoficirane su mije{anim plinom ulice Bra}e Ba~i} i dio Ulice J. Vlahovi}a

izgra|ena je niskotla~na mre`a podru~ja Gornje Brajde do Belvedera (ulice Prvo- majska, Tizianova, S. Viduli}a, Senjskih uskoka, Omladinska, LJ. Mate{i}a, M. Alba- hari, Uspon Irene Tomee, I. Rendi}a, Marinkovi}eva, S. V. ^i~e, Stube M. Remsa)

izgra|ena je niskotla~na mre`a podru~ja Kozale i Belvedera (ulice Laginjina, Trinajsti}eva, Ba{tijanova, Kozala, Drenovski put, F. Pre{erna, R. Bo{kovi}a, A. Mami}a, B. Milanovi}a, S. Ba~i}a, P. Kobeka, Mi}i Voljak) ODJEL GRADSKE UPRAVE ZA KOMUNALNI SUSTAV 159

S potro{nje gradskog na mije{ani plin preba~eno je cca 2300 potro{a~a, a ukupno je utro{eno u plinsku mre`u 10.900.000 kuna.

U 2004. godini ukupno je zamijenjeno mre`e gradskog plina u du`ini od 37.150 m u sljede}im predjelima grada vezano uz:

mjerno-redukcijska stanica (MRS-R3): Rujevica, Turni}, Podmurvice, preostali dio Krnjeva

mjerno-redukcijska stanica (MRS-R6) djelomi~no: Mlaka, Podpinjol, Banderovo

izgradnja niskotla~nog (NT) i visokotla~nog (VT) plinovoda na podru~ju Titov trg – toplana Vojak

S potro{nje gradskog na mije{ani plin preba~eno je oko 3.000 potro{a~a, a u plinsku je mre`u utro{eno 24.800.000 kuna.

U 2005. godini planira se izgradnja oko 32 km niskotla~ne plinske mreè u sljede}im dijelovima grada: Mar~eljeva Draga, [pari}i, [kurinje, Trsat – Bulevard; izgradnja oko 10 km visokotla~ne plinske mreè za spoj Rijeke s plinovodom Pula – Kar- lovac i izgradnja 2 km visokotla~ne plinske mreè na dionici Vojak – Podveìca.

2.3. Na podru~ju toplinfikacije bila je predvi|ena rekonstrukcija dviju toplana za pre- Toplifikacija lazak s teku}eg na plinsko gorivo. U skladu sa smjericama, rekonstruirana je toplana P-18 u Ul. Antuna Barca za prelazak s teku}ega goriva na mije{ani plin.

U tijeku je rekonstrukcija toplane Malonji u Ul. I. ]ikovi}a Belog, koja }e u 2005. godini biti preba~ena na mije{ani plin.

U 2005. godini planira se rekonstrukcija toplana (zamjena energenta lo` – ulje – plin) te automatizacija rada toplana za sljede}e energetske jedinice: Podmurvice, Ul. Ive Marinkovi}a i [kurinje.

3. U razdoblju od 2001. do 2004. godine izgra|eno je vi{e od 15.000 metara vo- Vodoopskrba dovodnih ogranaka te crpna stanica i manja vodosprema, u {to je ulo`eno 15 milijuna kuna.

U promatranom razdoblju otpla}uju se kreditne obveze za izra|enu vodospremu Streljana i crpna stanica (CS) Zvir I.

Vodosprema Streljana kapaciteta 20.000 m3 s klorinatorskom stanicom, izgra- |ena je 2001. godine radi sigurnosti sustava vodoopskrbe. Otplata financijskog zadu`enja traje do 30. 10. 2006.

Crpna stanica Zvir kapaciteta 2000 l/sek, koja u najsu{nijem razdoblju godine opskrbljuje vodom Rijeku, okolne op}ine i gradove, pu{tena je u rad 1999., a otplata financijskog zadu`enja trajala je do 31. 4. 2004. godine.

Ukupne kreditne obveze za ova dva objekta iznose 83.069.000,00 kn. 160 ODJEL GRADSKE UPRAVE ZA KOMUNALNI SUSTAV

Prva faza vodoistra`nih radova na Dobrici zavr{ena je krajem 2002., a na Perilu 2003. godine. U 2004. i 2005. godini nastavljaju se zapo~eti vodoistra`ni radovi na Rje~ini, Martin{}ici, Dobrici i Perilu.

Na smanjenju gubitka na vodovodnoj mre`i radi se stalno, {to pokazuju sljede}i podaci: u 1991. godini gubici su iznosili 39,8%, u 1997. 22,8%, a u 2004. godini smanjeni su na 19,7%.

U 2004. godini zapo~eli su pripremni radovi na izgradnji prve dionice vodoop- skrbnog cjevovoda za otok Krk. Ukupna du`ina cjevovoda je 7.500 m. Podijeljena je u tri dionice: prva je dionica na Urinju, druga je podmorski dio od Urinja do kop- na O{tro, a tre}a je dionica od O{tro do spoja na Most Krk.

U 2004. godini ugovorena je izgradnja nove crpne stanice Kozala, s kapacitetom od 500 l/sek, umjesto sada{njih 300 l/sek. Ukupna je vrijednost investicije pribli`no 30 milijuna kuna.

U 2005. godini planira se izgraditi radionica R1 na lokaciji u [kurinjama te zapo~eti izgradnja CS Kozala, cjevovoda Streljana – Kozala u du`ini od 2.500 m i izgradnja cjevovoda Rje~ina – Zoreti}i. Programom vode 3 u 2005. godini planira se projektirati, a nakon dobivenih gra|evnih dozvola izgraditi 17 vodovodnih ogranaka ukupne du`ine od 11.900 m.

4. Kanalizacija U razdoblju od 2001. do 2004. godine izgra|eno je 19.844 m kolektora te 12 crpnih stanica na sljede}im lokacijama:

kanalizacijski sustav Kantrida s 11 crpnih stanica, 3,5 km tla~nih i 11,5 m gravita- cijskih cjevovoda

II. dionica kolektora u Zvonimirovoj ulici, koji omogu}ava spajanje kanalizacijske zone Kantrida na postoje}u kanalizaciju od Bra~ke ulice do Mlake u du`ini od 600 m

I. faza kolekora Drnjevi}i u du`ini od 614 m, u Ulici Vladivoja i Milivoja Lenca

mje{ovita kanalizacija u Cvjetnoj ulici, u du`ini od 250 m i 150 m u Ul. I. @or`a

tr`nica II. faza: izgra|ena je mje{ovita kanalizacija u du`ini 1.500 m sa spojem na postoje}u crpnu stanicu Kazali{te

Kolektor Drnjevi}i – izgra|ena je kanalizacijska mre`a u du`ini od 880 m sa spojem na postoje}u kanalizaciju u Ul. Vladivoja i Milivoja Lenca.

Kanalizacija Sv. Kuzam – izgra|ena je fekalna kanalizacija u du`ini od 600 m, sa crpnom stanicom i retencijom

Kolektor u Ul. S. Frankovi}a – izgra|en je kanalizacijski kolektor u du`ini od 250 m, sa spojem na Ul. I. @or`a.

U 2004. godini za kanalizaciju sustava Grobnik proveden je natje~aj za izradu idejnog projekta. ODJEL GRADSKE UPRAVE ZA KOMUNALNI SUSTAV 161

Izra|ena je izvedbena dokumentacija kolektora Buzdohanj – Svilno – Orehovica s kolektorom Hrastenice i zatra`ena gra|evna dozvola.

Kanalizacijski sustav Grobnik u{ao je u projekt za{tite od one~i{}avanja voda na priobalnom podru~ju, a financira se: 50% iznosa iz sredstava zajma Svjetske banke za obnovu i razvoj, 22% iz dr`avnog prora~una, 9% iz sredstava Hrvatskih voda i 19% iz sredstava jedinica lokalnih samouprava odnosno iz dijela cijene usluga. Hrvatska Vlada potpisala je sa Svjetskom banke za obnovu i razvoj 2. srpnja 2004. godine Ugovor o zajmu. Projekt }e voditi Hrvatske vode preko dru{tva Projekt Jadran prema proceduri iz Ugovora sa Svjetskom bankom.

U 2004. godini zapo~eta je izgradnja kolektora u Ul. M. Bara~a u du`ini od 1500 m, koji omogu}ava spoj kompleksa 3. maj i Torpedo na kanalizacijski sustav grada.

Izra|ena je projektna dokumentacija za kolektor Rube{i i Zamet.

U navedene zahvate ukupno je ulo`eno 81.568.000 kuna.

U razdoblju od 2001. do kraja 2004. ulo`eno je jo{ 10.500.000,00 kn vlastitih sredstava KD Vodovoda i kanalizacije radi zamjene i rekonstrukcije, odnosno dogradnje kanalizacije u ukupnoj du`ini od 5.400 m.

Uz te zahvate, 2003. godine obavljena je sanacija obalnoga za{titnog platoa ure|aja Delta u du`ini od 250 m, u koji je ugra|eno 95.000 m3 kamenog materijala, od ~ega su 20.000 m3 krupni kameni blokovi. Ukupna vrijednost tih radova iznosila je 18.100.000,00 kn.

U razdoblju od 2001. do kraja 2004. izvedeno je novih 413 kanalizacijskih priklju~aka na kanalizacijski sustav na podru~ju Grada Rijeke (346) i okolnim gradovima i op}inama (67).

U 2005. godini planira se:

Izraditi idejni projekt kanalizacijskog sustava Grobin{tine i zapo~eti izgradnju kolektora Buzdohanj – Svilno – Orehovica.

Za kanalizacijski sustav Klana izraditi projektnu dokumentaciju za I. fazu ure|aja za pro~i{}avanje sa spojnim kolektorom du`ine 1800 m.

Izraditi projektnu dokumentaciju i po dobivanju gra|evinske dozvole izgraditi kolektor u zoni biv{eg Torpeda u du`ini od 330 m kao nastavak kolektora u Ul. M. Bara~a, ~ime }e se ostvariti uvjeti za daljnje spajanje kompleksa 3. maj i zone Torpedo na kanalizacijski sustav grada.

Daljnja gradnja kanalizacije Sv. Kuzam u du`ini od 600 m, ~ime }e se potpuno rije{iti odvodnja sanitarno-potro{nih otpadnih voda toga podru~ja.

Gradnja kanalizacije u naselju Pavlovac (Ljubljanska ulica) u du`ini od 410 m.

Radi uskla|ivanja radova na asfaltiranju Mohori}eve ulice, izvedba kanalizacije u toj ulici u du`ini od 600 m. 162 ODJEL GRADSKE UPRAVE ZA KOMUNALNI SUSTAV

Izraditi projektnu dokumentaciju, ishoditi lokacijske i gra|evinske dozvole slijedom pripreme izgradnje do 5,5, km nove kanalizacijske mre`e u skladu sa sredstvima razvoja.

Zamijeniti oko 1500 m postoje}ih o{te}enih kanala razli~itih profila.

5. Pogrebne usluge U promatranom razdoblju izgra|eno je ukupno 1.386 ukopnih mjesta na op}im poljima u iznosu od oko 5 milijuna kuna, a u 2005. godini planira se izgraditi jo{ 350 mjesta na op}im poljima, {to zadovoljava ukopne potrebe grada.

U razdoblju 2001.–2004. godine na Centralnome gradskom groblju (CGG) Drenova i groblju Kozala izgra|eno je 488 grobnica, 249 ni{a i 132 pretinca, a u 2005. godini planiraju se izgraditi jo{ 432 grobnice, 154 ni{e i 50 pretinaca (s pro- {irenjem groblja Zamet).

U 2000. i 2001. godini izvedeni su radovi na pro{irenju groblja Trsat s ukupno 174 nova ukopna objekta: 33 grobnice s 3 ukopna mjesta; 15 grobnica sa 6 ukopnih mjesta; 84 jednostruke ni{e; 42 dvostruke ni{e s dva mjesta, {to ukupno ~ini 357 novih ukopnih mjesta.

U 2004. godini zapo~eli su, a 2005. bit }e zavr{eni radovi na pro{irenju groblja Zamet s ukupno 347 novih ukopnih objekata: 90 grobnica s 3 ukopna mjesta; 106 grobnica sa 6 ukopnih mjesta; 66 grobova s 2 ukopna mjesta u zemlju; 55 jednostru- kih ni{a; 28 dvostrukih ni{a s dva mjesta, {to je ukupno 1.150 novih ukopnih mjesta, a za {to je otkupljeno zemlji{te u iznosu od 722.000,00 kuna.

U 2004. godini zapo~eti su radovi na sredi{njem objektu na Centralnome gradskom groblju Drenova i izgradnja dijela infrastrukture u funkciji objekta. Ukupni tro{kovi izgradnje i opremanja centralnog objekta s odarnicama i pomo}nim prostorima na CGG-u Drenova procjenjuju se na vi{e od 4 miljuna eura, od ~ega je ulaganje u 2004. godini iznosilo 3.000.000 kuna, a u 2005. planira se ulo`iti oko 16,5 milijuna kuna. ODJEL GRADSKE UPRAVE ZA KOMUNALNI SUSTAV 163

Vezano za ure|enje ulaza u groblje Kozala, rije{eni su imovinsko-pravni odnosi s dosada{njim korisnikom, naru~ena je izrada projektne dokumentacije i pri}i }e se faznom ure|enju lokacije.

U pogledu aktivnosti u organizaciji rada izra|en je i u funkciji je Geografsko-informacijski sustav (GIS) svih gradskih groblja, izdana je monografija groblja Kozala koje je 2004. godine uvr{teno u Association of significant cemetaries in Europe (Udruga znamenitih europskih grobalja).

6. Odlagali{te komunalnog otpada Vi{evac Zbrinjavanje otpada Na lokaciji odlagali{ta otkupljeno je zemlji{te u granicama zahvata u iznosu od 2.163.000 kuna. Isho|ena je gra|evna dozvola za sanaciju deponija, u skladu koje su ugovoreni radovi na izgradnji nadzorne stanice za kontrolu kakvo}e zraka i mjerenje ambijentalne buke. Izgradnja monitoring-stanice prva je faza sanacijskih radova. Izra|en je izvedbeni projekt sanacije odlagali{ta, nakon ~ega slijedi druga faza sanacijskih radova, koja uklju~uje izradu za{titne ograde, protupo`arnog puta, obo- rinsku odvodnju i dio sanacije prekrivke u I. kvadrantu odlagali{ta u 2005. godini.

S Fondom za za{titu okoli{a i energetsku u~inkovitost sklopljen je Ugovor o kori{tenju sredstava Fonda za neposredno sufinanciranje i sudjelovanje u realizaciji programa sanacije odlagali{ta komunalnog otpada Vi{evac na iznos od 20.525.240,00 kuna.

Ukupno je ulo`eno 5.400.000 kuna.

Pretkorektivna akcija – odlagali{te opasnog otpada Sovjak U skladu s rje{enjem Ministarstva za{tite okoli{a, provedene su aktivnosti nadzora da ne do|e do pogor{anja stanja u prostoru. Isho|ena je gra|evna dozvola za ure|aj pro~i{}avanja potpovr{inskih otpadnih voda.

U odlagali{te opasnog otpada Sovjak ulo`eno je 330.000 kuna.

U skladu sa zakonskim propisima, projekt je prijavljen Fondu za za{titu okoli{a i energetsku u~inkovitost koji bi trebao preuzeti saniranje s nadle`nim ministarstvom.

Izgradnja nove Centralne zone za gospodarenje otpadom (CZGO) Mari{}ina Slijedom provedenih aktivnosti, tvrtka Ekoplus d.o.o. Rijeka, u kojoj je Grad Rijeka vlasnik 40% udjela, pristupila je projektnim pripremama za izgradnju Centralne zone za gospodarenje otpadom (CZGO) Mari{}ina. Povr{ina zahvata je 431.720 m2.

Izra|en je bazni projekt i stru~na podloga te je analizirana struktura komunalnog otpada na deponiju Vi{evac. Lokacijska dozvola za CZGO Mari{}ina postala je kona~na 27. sije~nja 2004., a krajem godine dobivene su na~elne dozvole za izgradnju temeljem idejnog projekta. U tijeku su pripreme za izradu tehno-ekonomske analize CZGO Mari{}ina te izrade komunikacijske strategije pristupa izgradnji deponija. 164 ODJEL GRADSKE UPRAVE ZA KOMUNALNI SUSTAV

Priprema izgradnje ceste @ 5025 predana je u nadle`nost @upanijske uprave za ceste d.o.o. Rijeka; u tijeku je isho|enje lokacijske dozvole za I. fazu izgradnje unutar granica Grada Rijeke.

U tijeku je otkup zemlji{ta za odlagali{te, a s privatnim vlasnicima sklopljeno je 30 kupoprodajnih ugovora s iznosom od ukupno 10.022.415,28 kn, {to zna~i da je otkupljeno ne{to vi{e od 33% gra|evinske parcele. Za otkup su predvi|ena kreditna sredstva u visini od 31.000.000,00 kn u protuvrijednosti € na rok od 5 godina.

Eko-otoci i recikla`na dvori{ta U 2002. godini izra|ena je projektna dokumentacija, a u 2003. godini ure|eno je 100 eko-otoka. U 2004. godini nabavljena je oprema za 100 eko-otoka.

U 2003. godini izgra|en je plato na deponiju Vi{evac za selekciju otpada iz eko-otoka. U 2004. godini izra|ena je projektna dokumentacija za recikla`no dvori{te u Osje~koj ulici.

U razdoblju 2001.–2004. godina u eko-otoke i recikla`na dvori{ta ulo`eno je 5.321.000 kuna.

U 2005. godini planira se zapo~eti izgradnju recikla`nog dvori{ta u Osje~koj ulici i pripremiti lokaciju za jo{ jedno recikla`no dvori{te na podru~ju Grada Rijeke. Radi kvalitetnijega selektivnog prikupljanja otpada, predvi|ena je postavljanje 200 novih spremnika za papir i 200 plasti~nih spremnika za PVC-ambalaù u uèm sredi{tu grada, uz postoje}e spremnike za staklenu ambalaù.

Nabava opreme Da bi se moderniziralo obavljanje djelatnosti u razdoblju od 2001. do 2004. godine, nabavljeno je 36 specijalnih vozila, 2875 kontejnera, 7 preskontejnera, a u nabavu opreme ulo`eno je 30.967.000,00 kn.

Standard odvoza krupnog otpada stalno se pove}ava nabavom preskontejnera. ODJEL GRADSKE UPRAVE ZA KOMUNALNI SUSTAV 165

7. Promet Ulaganje u automatski sustav upravljanja prometom zapo~elo je u 1999. godini. 7.1. Planirana je izgradnja u tri faze. U 2003. okon~ana je prva faza. Vrijednost te faze Automatsko upravljanje iznosi 6.920.000 kn. Ulaganje u automatski sustav upravljanja prometom ulaganje prometom (AUP) je koje sufinanciraju Hrvatske ceste d.o.o. (42%), Grad Rijeka (31%) i @upanijska uprava za ceste (27% ukupnih tro{kova).

Prva faza obuhva}ala je raskri`ja od Piramide, Strossmayerovom ulicom preko Titova trga i sjevernoga prometnog koridora (Grohov~eva – Pomerio – Fiorella la Guardije – Viktora Cara Emina) do Vukovarske i raskri`ja u Kre{imirovoj ulici od Zavoda za javno zdravstvo do Ulice Bla`a Poli}a.

U 2004. godini u drugu fazu automatskog upravljanja prometom, koja obuhva- }a sredi{nje gradsko podru~je ju`noga prometnog koridora od Ulice Bla`a Poli}a preko @abice, Rive i Adami}eve ulice do Fiumare i Cindri}eve, ulo`eno je ukupno 7.420.000 kn.

U 2005. godini planira se po~etak realizacije tre}e faze (zapadno podru~je grada) koja obuhva}a raskri`ja na cestovnim pravcima od Mlake Zvonimirovom prema Kantridi i Zametu, od Potoka Vukovarskom prema Turni}u i od Prvomajske Osje~kom prema [kurinjama.

7.2. Ulaganje u gara`no-parkirni prostor u Ciottinoj ulici zapo~elo je u 2001. godini. Ulaganje u gara`no-parkirni Izgradnja objekta s 86 parkirnih mjesta okon~ana je u travnju 2004. godine. Vrijed- prostor nost izgra|enog objekta iznosi 3.570.692,79 kn.

Vezano uz daljnji razvoj gara`nog sustava u Gradu Rijeci, ugovorena je projektna dokumentacija i isho|ena je gra|evna dozvola za izgradnju gara`nog prostora na lokaciji Rikarda Ben~i}a s predvidljivih 500 parkirnih mjesta.

7.3. U razdoblju od 2001. do 2004. godine u pro{irenje zone pod naplatom i ure- Pro{irenje podru~ja pod naplatom |enje novih parkirnih mjesta utro{eno je 1.740.000 kuna. U 2001. godini uredilo i ure|enje novih parkirnih mjesta se parkirali{te na putni~koj obali, Muzejskom trgu i Dolcu.

U 2002. godini ulaganje se odnosilo na novo parkirali{te u Vodovodnoj ulici sa 103 parkirna mjesta.

U 2003. godini pro{ireno je podru~je pod naplatom na nove lokacije [kolji} II, [et. A. K. Mio{i}a, [kolji} Bazen, Ul. Ivana Filipovi}a i Ul. Ivana Marinkovi}a, s ukupno 286 parkirnih mjesta.

U 2004. godini stavljeno je pod rampu parkirali{te Gomila i Rikard Ben~i}. 166 ODJEL GRADSKE UPRAVE ZA KOMUNALNI SUSTAV

Na podru~ju H@ @abica i H@ Brajda ure|eno je novih 258 parkirnih mjesta. Ure|eno je odlagali{te za nepropisno parkirana vozila sa 25 mjesta.

U 2005. godini planira se staviti pod naplatu 470 parkirnih mjesta.

7.4. Organizacija djelatnosti Radi pobolj{anja i unapre|enja djelatnosti prometa, uspostavljen je sustav naplate parkiranja mobilnom telefonijom, omogu}en je korisnicima mobilne telefonije uvid u prometne tokove u gradu, pripremljena je dokumentacija za Uputni parkirno- -gara`ni sustav, uveden je nov sustav premje{tanja vozila videonadzorom i nabavljena su dva pauk-vozila.

8. Prometnice

8.1. Dr`avna cesta D-404 Vezano za vitalnu va`nost prometnice za grad, Grad Rijeka je 1999. godine s Hrvatskom upravom za ceste potpisao Ugovor o prijenosu prava i obveza investitora za izgradnju dijela prometnice D-404. U skladu s preuzetim obvezama, u 2001. i 2002. godini izvedeni su radovi devijacija [etali{ta XIII. divizije (1.060 m2), izgra|e- na je nova kanalizacija s priklju~kom na ispust u more za oborinske vode (130 m) i priklju~ak na pro~ista~ Delta za fekalne vode (450 m).

Krajem 2002. godine daljnju izgradnju ceste preuzele su Hrvatske ceste d.o.o. kao investitor izgradnje dr`avnih cesta.

Grad je 2003. godine ugovorio izradu projektne dokumentacije za tunelske priklju~ke ceste D 404, za {to su isho|ene gra|evinske dozvole.

8.2. Prometnice u stambenom naselju Cesta A u du`ini od 1330 m pu{tena je u promet krajem 2003. godine. Unutar Donja Drenova te du`ine ure|ena su 4 raskri`ja koja povezuju postoje}e prometnice iz novoizgra|enog dijela naselja Donja Drenova te postoje}e prometnice iz starog dijela is- tog naselja. ODJEL GRADSKE UPRAVE ZA KOMUNALNI SUSTAV 167

Cestom A uspostavljena je i kvalitetna veza sredi{njeg dijela grada s Centralnim gradskim grobljem.

Sama izgradnja ceste zapo~ela je 1999. godine, a do kraja 2003. godine u prometnicu je ulo`eno 20.500.600,00 kuna. U 2002. i 2003. godini ulo`eno je 9.709.139,20 kuna, a u 2004. godini u ure|enje okoli{a stambenih i javnih objekata jo{ 100.000,00 kuna.

8.3 Detaljnim planom ure|enja sredi{ta naselja Srdo~i izmijenjeno je urbanisti~ko Cesta 233 u Srdo~ima rje{enje prometnice. Dionica sekundarne ceste 233 kroz naselje Srdo~i (du`ina 990 m) podjeljena je radi lak{e imovinsko-pravne pripreme u tri faze, za koje }e se ishoditi gra|evinske dozvole.

Krajem 2004. godine ugovoreno je gra|enje I. faze u du`ini od 340 m. U 2005. godini planira se dovr{etak I. faze i po~etak radova II. faze.

8.4. U sklopu ure|enja dijela Staroga grada od Palazzo Modello do Mljekarskog Spoj ulice Korzo i Ante Star~evi}a trga, u 2003. godini izvedeni su radovi na rekonstrukciji infrastrukture i oplo~enja. Poplo~eno je ukupno 2236 m² povr{ine, postavljeno je 29 rasvjetnih tijela i ugra- |eno 525 m javne rasvjete s ukupnom infrastrukturom. Ukupna ulaganja u 2003. i 2004. godini iznose 9.160.000 kuna.

8.5. Nakon dovr{ene imovinsko-pravne i tehni~ke pripreme izgradnjom tre}e trake [kurinjska cesta zapo~et }e rekonstrukcija Osje~ke ulice na lokaciji sada{njih trgova~kih centara Merkur i Konzum. Time }e se umnogome pobolj{ati prometna situacija za vozila i pje{ake (privozna traka, parkirali{te, nogostupi). 168 ODJEL GRADSKE UPRAVE ZA KOMUNALNI SUSTAV

Ugovorena je izrada projektne dokumentacije, u tijeku je rje{avanje imovinsko- -pravnih odnosa, a po~etak izgradnje planira se po~etkom 2005. godine. U dokumentaciju i imovinsko-pravnu pripremu ulo`eno je 700.000,00 kn.

U 2005. godini planira se rekonstrukcija [kurinjske ceste dodavanjem III. trake, 8.6. u {to }e se ulo`iti 4.000.000 kn. Pristupne ceste

8.6.1. Pristupna cesta s nadvo`njakom Izgradnja pristupne ceste s nadvo`njakom gara`no-stambenom-poslovnom gara`no-stambeno-poslovnom kompleksu Zagrad – Nova Ciottina na~elnom je dozvolom za gra|enje podijeljena kompleksu Zagrad Rijeka – Nova u dvije faze. Ciottina, I. i II. faza U 2003. godini zavr{ena je izgradnja I. faze. Od ukupno 203,97 metara nadvo`njaka, izgra|eno je 173,67 m nadvo`njaka te 180,56 m ceste s infrastrukturom.

U I. fazu u 2002. i 2003. godini ulo`eno je 34.200.000 kuna.

Vezano uz pripremu II. faze, otkupljeno je zemlji{te od Autotransa d.o.o. u iznosu od 2.700.000 kn.

8.6.2. Stubi{te Dolac, I. faza Detaljnim planom ure|enja podru~ja Zagrad, predvi|ena je izgradnja stubi{ta Dolac s dizalom za invalide koje omogu}uje pristup sredi{tu grada, s nadvo`njakom i gara`ama. U sklopu stubi{ta, ure|en je trg u povr{ini od 770 m2.

Izgradnja stubi{ta zapo~ela je u listopadu 2003., a radovi su zavr{eni u stude- nome 2004. godine. Ukupno ulaganje iznosi 7.820.000 kuna. ODJEL GRADSKE UPRAVE ZA KOMUNALNI SUSTAV 169

8.6.3. U 2002. godini obavljena je rekonstrukcija u Vukovarskoj ulici u du`ini od 300 m, Rekonstrukcija komunalne i rekonstrukcija postoje}ih javnih parkirnih povr{ina 5.000 m2, izgradnja dijela prilaz- cestovne infrastrukture prema ne ceste trgova~kom centru TU[, povr{ine 1.000 m2, te rekonstrukcija postoje}e detaljnom planu ure|enja (DPU) dijela podru~ja Podmurvice infrastrukture.

Zahvat je realiziran zajedno s trgova~kim dru{tvom TU[ d.o.o. i @upanijskom upravom za ceste Rijeka. Ukupna vrijednost zahvata iznosila je 10.251.000 kuna, a Grad Rijeka ulo`io je 4.848.000 kuna.

8.6.4. Za funkcioniranje novoga poslovnog centra Kaufland, a u sklopu realizacije Pristupna cesta prema detaljnom detaljnog plana ure|enja sredi{ta podru~ja Krnjevo, u 2003. godini rekonstruirani planu ure|enja (DPU) sredi{ta podru~ja Krnjevo su nogostupi postoje}e Zametske i Hegedu{i}eve ulice.

Uz isto~ni dio objekta samoga trgova~kog centra izgra|ena je nova gradska ulica s dva prometna traka 2 x 325 cm i obostranim nogostupima u du`ini od 95 metara. U sklopu nove gradske ulice izveden je toplovod, javna rasvjeta, oborinska kanalizacija. U 2004. godini izveden je vodovod u Crn~i}evoj ulici kao dio ure|enja DPU-a sredi{ta Krnjeva.

U rekonstrukciju je ulo`eno 1.757.000 kuna.

8.6.5. Na lokaciji odre|enoj urbanisti~kim planom ure|enja podru~ja Pehlin, izra|en Autobusno okreti{te Pehlin je tijekom 2002. godine idejni projekt i isho|ena lokacijska dozvola za izgradnju okreti{ta za autobuse javnoga gradskog prijevoza. Nakon isho|enja lokacijske dozvole, u 2003. godini pristupilo se rje{avanju imovinsko-pravnih odnosa. Zbog problema s otkupom zemlji{ta, u 2003. godini izra|en je nov idejni projekt i isho|ena nova lokacijska dozvola. U 2004. godini izra|ena je projektna dokumentacija i dobivena je gra|evinska dozvola, a koncem godine zapo~elo se s izgradnjom okreti{ta.

U razdoblju 2003.–2004. utro{eno je 1.750.000,00 kuna, a u 2005. godini planira se zavr{etak radova.

8.7. Most hrvatskih branitelja Most branitelja na Delti, nastavak je pje{a~ke komunikacije od Korza preko Mrtvog kanala na Deltu, gdje premo{}uje obale kanala bez stupova te je ujedno i spomen-obilje`je. Tvore ga ~eli~ni sandu~asti nosa~, hodna ploha du`ine 35,7 m, {irine 5,0 m, koja na lijevoj obali prelazi u vertikalu visine 9,0 m izme|u koje je formirana memorijalna ploha u podu. Temeljenje je izvedeno na bu{enim armirano- betonskim pilotima.

Most i vertikala na lijevoj obali u zavr{nici ~ine jedno tijelo, oblo`eno aluminijskom oblogom. Ograda mosta je transparentna, od kaljenog stakla, s drvenim rukohvatom 170 ODJEL GRADSKE UPRAVE ZA KOMUNALNI SUSTAV

koji je ujedno i nosa~ rasvjete. Projekt mosta vi{estruko je nagra|eno autorsko djelo na me|unarodnim i doma}im izlo`bama.

Po~etkom 2001. godine izra|en je izvedbeni projekt, izgradnja je zapo~ela u lipnju 2001. godine, a otvoren je krajem iste godine. U izgradnju je ukupno utro- {eno 11.520.000 kn.

Politika cijena komunalnih usluga U razdoblju od 2002. do 2004. godine cijene su se komunalnih usluge mijenjale:

U 2002. godini TD Energo je 2 puta smanjio cijenu svojih usluga: od 1. sije~- nja 2002. gradski plin za prosje~no 5,8%, mije{ani plin za 7,4% i toplinsku energiju za 2,1%. Drugo smanjenje cijena plina uslijedilo je 1. studenoga iste godine za prosje~no 10%.

Cijena javnog gradskog prijevoza pove}ana je 1. velja~e 2003. godine za 10% od zadnjeg pove}anja cijena javnog prijevoza iz velja~e 1998. godine do velja~e 2002., kada su samo tro{kovi goriva pove}ani za 53,1%.

Od 1. velja~e 2004. godine pove}ane su cijene vode i otpadnih voda, i to ukupno za doma}instvo za 0,88% kn/m3 ili 14,5%, a za gospodarstvo 2,04 kn/m3 ili 21,0%, vezano za razvoj navedenih djelatnosti.

Pove}anje je u prvom redu vezano za kanalizacijski sustav grada gdje je utvr|ena prijeko potrebna izgradnja od 5,5 km na godinu.

Od 1. lipnja 2004. godine smanjene su cijene odvoza ku}nog otpada za ustanove obrazovanja i znanosti, a radi smanjenja tro{kova osnovnih i srednjih {kola, fakulteta i veleu~ili{ta. 9. Stambena izgradnja

9.1. Komunalno opremanje zemlji{ta U sklopu izgradnje stambeno-poslovnih gra|evina [kurinje 1 i 2 sa 93 stana i za stambeno-poslovne gra|evine 5 poslovnih prostora, izgra|ena je prate}a infrastruktura: dvoeta`no parkirali{te za [kurinje 1 i 2 60 vozila, trafostanica s visokim i niskim naponom, 15 stupova javne rasvjete / 500 m mre`e, 100 m vodovoda, 100 m kanalizacije, 100 m plinovoda, 500 m produ`enja Ulice 22. lipnja, telefonske instalacije, 350 m2 okoli{a.

Opremanje je zavr{eno 2003. godine, a u to je ulo`eno 8.789.000 kuna.

9.2. Komunalno opremanje zemlji{ta U sklopu izgradnje stambenih nizova 2P, 3P i 4P sa 114 stanova, izgra|ena je za stambene gra|evine 2P, 3P i 4P prate}a infrastruktura: pristupne ceste 2420 m, okoli{ 3990 m2, 208 m vodovoda, u Srdo~ima 256 m kanalizacije, 128 m toplovoda, trasostanica (TS) s visokonaponskim (VN) i niskonaponskim (NN), telefonskim instalacijama, parkirali{te za 114 vozila i 19 stupova javne rasvjete / 800 m mre`e. ODJEL GRADSKE UPRAVE ZA KOMUNALNI SUSTAV 171

U komunalno opremanje od 2002. do 2004. godine ulo`eno je 5.550.000 kuna.

9.3. Za potrebe izgradnje stambenih gra|evina u tri niza u novomu stambenom Komunalno opremanje zemlji{ta naselju na Drenovi, zapo~ela je krajem 2004. godine priprema zemlji{ta za izgradnju za stambene gra|evine na Drenovi cestovne i ostale potrebne komunalne infrastrukture, ~ime se osiguravaju uvjeti za izgradnju stanova za potrebe Sveu~ili{ta.

U pripremu zahvata je u 2004. godini ulo`eno 600.000 kuna.

10. Stambeni prostor

10.1. Broj stanova u vlasni{tvu Grada Rijeke u razdoblju od 2001. do 2004. godine Odr`avanje i gospodarenje i dalje je u opadanju zbog prodaje i povrata stanova u skladu s odredbama Zakona stambenim prostorom o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunisti~ke vladavine (Narodne novine broj 92/96). Prema podacima godi{njeg popisa osnovnih sredstava, broj i vrijednost stanova dan je u tablici 1.

Tablica 1. Broj i vrijednost stanova

Upravljanje stanovima odnosno stambenim i stambeno-poslovnim zgradama, na osnovi Zakona o vlasni{tvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine br. 91/97) pre{lo je u nadle`nost upravitelja.

Na podru~ju Grada Rijeke za razdoblje do prosinca mjeseca 2004. godine evidentirana su 52 upravitelja preko pristupa Ugovoru o upravljanju (i Me|uvlasni~kom ugovoru) zgrada u kojima je Grad Rijeka jedan od suvlasnika.

Na upravljanju upravitelja nalazi se 2.823 stambene i stambeno-poslovne zgrade ~ija ukupna povr{ina iznosi 2.766.883,90 m².

Broj je zgrada sa statusom prinudne uprave tijekom razdoblja opadao, tako da se danas jo{ uvijek u statusu prinude nalazi 547 zgrada s ukupnom povr{inom od 153.358,36 m², od kojih je u vlasni{tvu Grada Rijeke 71.097,86 m² ili 46,36%.

Temeljem Zakona o vlasni{tvu i spomenutih ugovora, Grad Rijeka za stanove (i poslovne prostore) u svojem vlasni{tvu mjese~no na `irora~une zgrada u kojima se 172 ODJEL GRADSKE UPRAVE ZA KOMUNALNI SUSTAV

nalaze predmetni prostori, na ime odr`avanja zajedni~kih dijelova zgrade, upla}uje zajedni~ku pri~uvu.

Budu}i da se stanovi u vlasni{tvu Grada Rijeke nalaze prete`no u starijim i de- rutnijim zgradama koje iziskuju znatnija ulaganja, suvlasnici takvih zgrada, pa tako i Grad Rijeka, za svoje vlasni{tvo upla}uju ve}i iznos od minimalno utvr|enog Za- konom, tj. prosje~no mjese~no upla}uju iznos od 2,10 kn/m².

Za prije navedenu svrhu, Grad Rijeka je za stanove u svojem vlasni{tvu u sljede}oj prora~unskoj godini osigurao sredstva u visini od 2.800.000,00 kn. 10.2. Davanje stanova u najam Stanovi koji su u vlasni{tvu Grada Rijeke, daju se u najam na temelju Odluke o davanju stanova u najam (Slu`bene novine Primorsko-goranske `upanije br. 7/02 i 10/03) i Prioritetne liste podnosioca zahtjeva za dodjelu stana koja je utvr|ena je za razdoblje 2002.–2006. godine, a primjenjuje se od srpnja 2002. godine.

U tom je razdoblju dan u najam 61 stan na temelju Liste prioriteta, i 1 stan prema Zaklju~ku Poglavarstva Grada Rijeke. Me|utim, gra|ani Grada Rijeke ne zbrinjavaju se stambeno samo dodjelom stanova temeljem Prioritetne liste, ve} i osiguravanjem zamjenskih stanova temeljem ~lanka 58. Odluke, npr. osobama koje upotrebljavaju stanove u vlasni{tvu Grada, koji su onesposobljeni za redovitu upotrebu, koji se nalaze u zgradama za ru{enje, koji su utvr|eni neprikladnim za stanovanje, stanovi koji se vra}aju vlasniku prema odredbama Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunisti~ke vladavine, a njima se koriste najmoprimci na temelju Ugovora o najmu na vrijeme od 15 godina.

Dodjela stanova u promatranom razdoblju po godinama:

2001. godine 38 stanova

2002. godine 30 stanova

2003. godine 34 stana

2004. godine 35 stanova

Ukupno: 137 stanova

Uz dodjelu stanova, u skladu s Odlukom o davanju stanova u najam i Prioritetnom listom u razdoblju od 2001. do 2004. godine, provodi se i postupak utvr|ivanja statusa najmoprimaca i sklapanja ugovora o najmu stanova prema odredbama Za- kona o najmu stanova (Narodne novine br. 91/96). To se uglavnom odnosi na osobe koje su se stanovima koristile kao nositelji stanarskog prava, a ta je kategorija uki- nuta i "pre{la" je u status "za{ti}enog najmoprimca", odnosno ovisno o zakonom utvr|enim uvjetima kojima je udovoljio korisnik stana – najmoprimac sa slobodno ugovorenom najamninom.

Prema vrsti najma (za{ti}eni / slobodno ugovoreni) za 2004. godinu bilje`i se sljede}e stanje: ODJEL GRADSKE UPRAVE ZA KOMUNALNI SUSTAV 173

Za{ti}eni najam 526 ugovora Slobodno ugovorena najamnina 131 ugovor Najam za stan I. kategorije 736 ugovora Najam za stan II. kategorije 37 ugovora Najam za stambeni prostor 114 ugovora Privremeni najam – nadstojni~ki stan 26 ugovora

Ukupno: 1570 ugovora

U proteklom razdoblju visina najamnine ovisno o vrsti ugovora o najmu te visina pri~uve kretala se prema tablici 2.

Tablica 2. Vrste najamnine

10.3. 10.3.1. Prodaja stanova u vlasni{tvu Grada Rijeke hrvatskim ratnim Prodaja stanova vojnim invalidima i ~lanovima obiteljskoga doma}instva poginulog, nestalog ili zato~enoga hrvatskog branitelja, utvr|ena je Odlukom o prodaji stanova u vlasni{tvu Grada Rijeke hrvatskim ratnim vojnim invalidima i ~lanovima obiteljskog doma}instva poginulog, nestalog ili zato~enog hrvatskog branitelja (Slu`bene novine Primorsko-goranske `upanije br. 35/01 i 17/04) kojom je odre|en poseban popust kupcima kao `rtvama Domovinskog rata.

U razdoblju od 2001. do 2004. godine prodano je ukupno 70 stanova.

10.3.2. Prodaja stanova u vlasni{tvu Grada Rijeke utvr|ena je Odlukom o prodaji stanova u vlasni{tvu Grada RIjeke (Slu`bene novine Primorsko-goranske `upanije br. 15/02, 18/03, 7/04 i 22/04). U razdoblju od 2002. (kada je nazna~ena Odluka donijeta) do 2004. godine prodano je ukupno 98 stanova i uprihodovano ukupno 17.296.638 kn. Navedeni je iznos uprihodovan po godinama, kako slijedi:

2002. godine 2.031.448,00 kn

2003. godine 6.756.796,00 kn

2004. godine 8.508.394,00 kn 174 ODJEL GRADSKE UPRAVE ZA KOMUNALNI SUSTAV

10.3.3. Prodaja stanova neprikladnih za stanovanje i dijelova stanova u vlasni{tvu Grada Rijeke utvr|ena je Odlukom o prodaji stanova i dijelova stanova u vlasni{tvu Grada Rijeke (Slu`bene novine Primorsko-goranske `upanije 15/99). Od 2001. godine do danas prodaji je izlo`eno 6 stanova neprikladnih za stanovanje i dijelova stanova, a prodano je 5 takvih stanova te uprihodovano 644.900,00 kn.

10.4. Povrat nacionaliziranih stanova Temeljem Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske ko- ranijim vlasnicima munisti~ke vladavine vode se postupci radi povrata nacionaliziranih stanova u posjed vlasnicima, odnosno radi odre|ivanja visine nov~ane naknade za oduzetu imovinu.

Grad Rijeka kao stranka u postupcima, evidentira ukupno 210 postupaka koji se vode pred nadle`nim `upanijskim uredom od kojih se 78 vodi radi utvr|ivanja naknade za oduzetu imovinu, odnosno 132 radi povrata u vlasni{tvo.

Od potonja 132 postupka, u tijeku je 71, a pravomo}no je okon~an 61 postupak. Grad Rijeka je, kao dosada{nji raspolagatelj tim stanovima, prema pravomo}nim rje{enjima u obvezi u 31 postupku u smislu predaje stana u posjed utvr|enom vlasniku, a u 30 postupaka nije evidentirana niti predvi|ena obveza Grada Rijeke.

Grad Rijeka je do sada u vi{e pravomo}no okon~anih postupaka predao u posjed ukupno 32 stana vlasnicima, dok je istodobno, da bi ispunio svoju obvezu predaje stana u posjed vlasnicima, praznog od osoba i stvari, osigurao 15 zamjenskih stanova za najmoprimce koji su se koristili stanovima koji su bili predmet postupka povrata u vlasni{tvo temeljem sklopljenih ugovora o najmu stanova na vrijeme od 15 godina, i time ostvarili pravo na dodjelu zamjenskog stana.

10.5. Stanogradnja poticana javnim Stambeno zbrinjavanje kupnjom stana u skladu s odredbama Zakona o dru{tveno sredstvima poticanoj stanogradnji – POS (Narodne novine broj 109/01 i 82/04) provedeno je za Grad Rijeku dva puta, a sve u skladu sa Zaklju~kom o iskazivanju interesa i sprem- nosti izgradnje stambeno-poslovnih gra|evina prema Programu socijalno poticane stanogradnje, koji je donijelo Poglavarstvo Grada Rijeke 24. listopada 2000. godine.

Provedenim postupcima kupnje stana prema modelu POS-a, realizirane su izgradnje dvaju programa: ODJEL GRADSKE UPRAVE ZA KOMUNALNI SUSTAV 175

izgradnja 93 stana u stambeno-poslovnim zgradama [kurinje I. i II., useljena u mjesecu srpnju 2002. godine

izgradnja 114 stanova u stambeno-poslovnim zgradama Srdo~i, II. faza, useljena u razdoblju kolovoz–prosinac 2004. godine.

Prije svakoga provedenog postupka Poglavarstvo Grada Rijeke utvrdilo je i donijelo:

Odluku o uvjetima i mjerilima za podno{enje zahtjeva za kupnju stana

Javni poziv za podno{enje zahtjeva za kupnju stana

izbor Povjerenstva za provo|enje postupka i utvr|ivanja Kona~ne liste potencijalnih kupaca

dostavljanje Kona~ne liste potencijalnih kupaca u banku radi utvr|ivanja kreditne sposobnosti podnositelja zahtjeva

dostavljanje Kona~ne liste potencijalnih kupaca za koje je banka utvrdila kreditnu sposobnost APN-u, radi sklapanja kupoprodajnih ugovora za stanove.

Posredno prethodno iznijetom dodajemo da se uz kupnju stana Izmjenama i dopunama Zakona o dru{tvenoj poticanoj stanogradnji iz mjeseca lipnja 2004. godine, omogu}uje kreditiranje javnim sredstvima fizi~kih osoba koje grade nov stambeni prostor nadogradnjom i dogradnjom ili izgradnjom obiteljske ku}e. 10.6. Ulaganja u odr`avanje stanova u vlasni{tvu Grada Rijeke

10.6.1. Grad Rijeka u razdoblju od 2001. do 2004. godine ukupno je uloìo 7.820.255,00 Odràvanje stanova u vlasni{tvu kuna u odràvanje (investicijsko i teku}e) stanova u najmu i stanova prije davanja Grada Rijeke u najam, {to u prosjeku na godinu iznosi 1.955.064,00 kuna, odnosno temeljem toga ure|eno je u prosjeku 70-ak stanova na godinu.

Izvo|enje radova u stanovima izvodi se temeljem Pravilnika o utvr|ivanju minimalnih tehni~kih uvjeta ure|enja stana u vlasni{tvu Grada Rijeke.

10.6.2. Osim ure|ivanja i odr`avanja stanova u vlasni{tvu Grada Rijeke u stanju primjere- Nu`ni smje{taji nom za stanovanje, Direkcija stambeni poslovi dva je puta u proteklom razdoblju adaptirala prostore koji se upotrebljavaju i daju na uporabu kao nu`ni smje{taji najugro`enijim gra|anima Grada Rijeke.

Nakon dovr{etka adaptacije, navedeni su objekti na upravljanje predani Odjelu gradske uprave za zdravstvo i socijalnu skrb koje ih daje na uporabu temeljem odredaba Odluke o davanju na kori{tenje nu`nih smje{taja (Slu`bene novine Primorsko- goranske `upanije br. 30/99). 176 ODJEL GRADSKE UPRAVE ZA KOMUNALNI SUSTAV

10.6.2.1. Objekti u Rijeci A. Mihi}a 2 U 2001. godini provedena je adaptacija postoje}ih objekata u Rijeci, A. Mihi}a 2 (biv{i GP Primorje).

Ukupno je sanirao 7 objekata, ~ime se omogu}ila uporaba 106 prostorija (soba) i 12 zajedni~kih sanitarnih ~vorova.

Ukupna investicija iznosila je 1.658.048,00 kuna.

10.6.2.2. Objekti u Rijeci, Miha~eva Draga U 2004. godini Grad Rijeka proveo je rekonstrukciju dva objekta u Rijeci, Mi- bb (23/1) ha~eva Draga bb (biv{i GP Jadran).

Rekonstrukcijom su dobivene 43 prostorije (sobe), 8 zajedni~kih sanitarnih ~vorova i 5 pomo}nih kuhinja.

Ukupna investicija iznosila je 2.578.223,00 kuna.

11. Poslovni prostor Polazne osnove za planiranje prihoda i rashoda zakupnine u razdoblju od 2001. do 2005. godine u dijelu poslovnog prostora bile su sljede}e:

1. zadr`avanje visine zakupnine na razini prethodnih godina

2. zadr`avanje standarda rekonstrukcije slobodnoga poslovnog postora i poslovnog prostora u zakupu na razini prethodnih godina

3. prodaja poslovnih prostora na lokacijama Vodovodna ulica (biv{i Rade Kon~ar), Kre{imirova 28 (biv{i Rikard Ben~i}) i Delta 5 (biv{e Istravino)

4. izgradnja i kupnja poslovnog prostora ovisno o financijskim mogu}nostima prora~una.

11.1. Realizacija programa Visina zakupnine u promatranom razdoblju (2001.– 2004. te plan 2005. godine) zadr`ana je na razini prosje~ne fakturirane mjese~ne zakupnine po m2 iz prethodne godine.

Ugovorene zakupnine u promatranom razdoblju nisu se pove}avale, a po~etne zakupnine za ugovaranje poslovnih prostora zakupljenih preko licitacija, pove}avale su se u prosjeku za 2% na godinu.

U navedenom razdoblju ~imbenik naplate iznosio je od 91% do 95% za teku}u zakupninu, a za zakupninu iz prethodnih godina 50%.

Godi{nje je u prosjeku rekonstruirano 5500 m2 slobodnoga poslovnog prostora i poslovnog prostora u zakupu. Udio sredstava za odr`avanje poslovnih prostora u zakupu i slobodnih poslovnih prostora u odnosu prema ukupnom prihodu od uporabe poslovnih prostora iznosi oko 18% na godinu. ODJEL GRADSKE UPRAVE ZA KOMUNALNI SUSTAV 177

Iz Programa rekonstrukcije slobodnih poslovnih prostora, s obzirom na veli~inu zahvata te visinu ulo`enih sredstava, valja istaknuti sljede}e objekte:

1. Ru`i}eva 12–14

2. Delta 5/I

3. Nikole Cara 7

4. Jela~i}ev trg 9a

5. Vodovodna 15

6. Ru`i}eva 18

7. Korzo 11 (sufinanciranje nadogradnje objekta).

U promatranom razdoblju nije ostvaren planirani prihod od prodaje poslovnih prostora na lokacijama Vodovodna ulica (biv{i Rade Kon~ar), Kre{imirova 28 (biv{i Rikard Ben~i}) i Delta 5 (biv{e Istravino), koja je u nadle`nosti Odjela za razvoj urbanizam, ekologiju i gospodarenje zemlji{tem jer nema zainteresiranog investitora.

Istodobno, temeljem Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunisti~ke vladavine, ovla{tenicima naknade u razdoblju od 2001. do 2004. godine vra}ena su 133 poslovna prostora ukupne povr{ine 9758 m2, a u 2005. godini treba vratiti jo{ 138 prostora ukupne povr{ine 8.989 m2, {to u prosjeku godi{nje iznosi 3.749 m2. Iz navedenoga proizlazi da povr{ina kupljenoga poslovnog prostora nije ekvivalentna povr{ini koja se izuzima zbog denacionalizacije, {to rezultira sma- njenjem povr{ine poslovnog prostora kojim upravlja Odjel gradske uprave za komunalni sustav.

Odjel gradske uprave za komunalni sustav – Direkcija poslovni objekti u razdoblju 2001.–2004. godine upravljao je poslovnim prostorima kao {to slijedi (tablica 3.).

Tablica 3. Pregled poslovnih prostora

Iz tablice 3. vidljivo je da se fond poslovnog prostora po godinama smanjuje zbog provedbe Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunisti~ke vladavine (75%) odnosno zbog prodaje preko javnog natje~aja (25%). U promatranom razdoblju ovla{tenicima naknade vra}ena su 133 poslovna prostora ukupne povr{ine 9758 m2, {to u prosjeku godi{nje iznosi 33 prostora povr{ine 2.440 m2. Istodobno, temeljem Odluke o prodaji poslovnog prostora u vlasni{tvu Grada Rijeke, prodana su 24 poslovna prostora povr{ine 3.349 m2. 178 ODJEL GRADSKE UPRAVE ZA KOMUNALNI SUSTAV

U istom razdoblju kupljeno je 14 poslovnih prostora ukupne povr{ine 5.982 m2, {to je prosje~no godi{nje 1.496 m2, a prema Programu socijalno poticanje stanogradnje u organizaciji Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo, u stambeno- poslovnom objektu na [kurinjama izgra|ena su 4 poslovna prostora ukupne povr{ine 196 m2. Visina zakupnine zadràna je na razini prosje~ne fakturirane mjese~ne zakupnine po m2 iz prethodne godine i u prosjeku godi{nje iznosi 64.000.000 kn. Ugovorene zakupnine nisu se pove}avale, a po~etne zakupnine za ugovaranje poslovnih prostora zakupljenih putem licitacija, pove}avale su se u prosjeku za 2% godi{nje. U promatranom razdoblju objavljeno je 36 javnih natje~aja za davanje u zakup poslovnih prostora (u prosjeku 9 godi{nje) temeljem kojih je dano u zakup 613 poslovnih prostora (u prosjeku 153 godi{nje) ukupne povr{ine 50.616 m2, uz ugovorenu mjese~nu zakupninu od 2.508.745 kn odnosno 332.284 €. Prosje~ne izlicitirane zakupnine su od 47% do 105% ve}e od po~etnih, odnosno najvi{e izlicitirane zakupnine ve}e su i do 10 puta u odnosu prema po~etnima. 12. Djelatost zajedni~ke komunalne potro{nje Realizacija programa U skladu sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o komunalnom gospodarstvu, od 1. sije~nja 2002. godine u primjeni je nova Odluka o komunalnoj naknadi kojom su utvr|eni novi kriteriji i mjerila za utvr|ivanje obveze obra~una i pla}anja komunalne naknade. Primjenom Zakona odnosno Odluke, dotada{nji poslovni prostor razdvojen je na poslovni prostor za ostale djelatnosti, poslovni prostor ko-jim se koriste neprofitne organizacije i gra|evno zemlji{te koje sluì za obavljanje poslovne djelatnosti, a proizvodno-industrijski prostor na poslovni prostor u kojemu se obavlja proizvodna djelatnost i na gra|evno zemlji{te koje sluì za obavljanje proizvodne djelatnosti. Kriteriji za obra~un visine komunalne naknade Odlukom su utvr|eni tako da je njihovom primjenom osigurana dotada{nja razina teku}eg zaduènja komunalne naknade, ~ime je osigurana razina potrebnih sredstava za odràvanje postignutog standarda odràvanja objekata i ure|aja komunalne infrastrukture.

12.1. Odràvanje javnih povr{ina Odràvanje javnih povr{ina u svim segmentima (~i{}enje javnih povr{ina, odrà- vanje zelenih povr{ina i dje~jih igrali{ta, odràvanje plaà, mjere dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije, veterinarsko-higijeni~arska slu`ba i drugo) zadràno je na prije postignutoj razini ili je u manjoj mjeri pove}ano. Tako je, na primjer, poja~ano ~i{}enje javnih povr{ina u uèm sredi{tu grada, dvostruko je pove}ano izdvajanje za sanaciju divljih odlagali{ta, poja~an je program ~i{}enja dje~jih igrali{ta, uveden je ili poja~an program odvoza ku}nog otpada u romskim naseljima, uvedeno je ~i{- }enje dijelova plaà koji se upotrebljavaju kao {etali{ta u zimskom razdoblju, a na frekventnim povr{inama postavljene su ko{arica za otpatke. Pje{a~ke povr{ine u sredi{tu grada, uklju~uju}i Gat Karoline rije~ke, opremljene su suvremenom opremom i zelenilom. Na podru~ju grada posa|eno je vi{e od 200 ODJEL GRADSKE UPRAVE ZA KOMUNALNI SUSTAV 179

novih stabala za drvored, a kategorijom zelenila koje se odràva prema vi{em standardu, obuhva}eni su i otoci na raskri`jima. U sklopu zadovoljavanja potreba najosjetljivijih socijalnih kategorija radi potreba osoba u kolicima, rekonstruirani su javni sanitarni ~vorovi na Trsatu, Delti i @abici i ure|eno vi{e rampi za pristup kolica na javne zelene povr{ine. Sredstvima prioriteta mjesnih odbora i manjim dijelom sredstvima redovita odràvanja, prema iskazanim èljama mjesnih odbora ure|eno je i opremljeno vi- {e desetaka neure|enih ili zapu{tenih zelenih povr{ina, a na prije ure|ene javne povr{ine postavljene su tri nove fontane za pitku vodu, na desetke novih klupa i dvadesetak naprava za igru djece. Od ve}ih zahvata valja istaknuti ure|enje prostora ispred crkve Srca Isusova na Zametu, preure|enje okoli{a nekada{njeg rodili{ta u Ulici I. Marinkovi}a u javni park, po~etak ure|enja Parka Kazali{te i Skate parka te obnovu staroga raritetnog broda Uragan. U sklopu posebnog programa koji se vezuje na reklamiranje i koji nije iziskivao ulaganje Grada, postavljeno je 80 autobusnih ~ekaonica sa svijetle}im reklamnim ormari}ima tako da su sva frekventnija stajali{ta opremljena suvremenim ~ekaoni- cama, dok su s istih ~ekaonice starijeg tipa premje{tene na manje frekventna stajali{ta u rubnim dijelovima grada. Koncem 2004. godine sklopljeni su ugovori o reklamiranju i isporuci urbane opreme prema kojima }e bez ulaganja Grada biti isporu~ena ili ugra|ena sljede}a urbana oprema: tri reklamna stupa s klupom, satom vjetrokazom i pokazateljem drugih meteorolo{kih podataka, jedan javni WC za podru~je velike frekvencije korisnika i tri javna WC-a za podru~je manje frekvencije korisnika, a svi prilago|eni za osobe s invaliditetom i s automatskim ~i{}enjem. Isporu~it }e se ili ugraditi dvadeset masivnih i deset lakoprenosivih {tandova od inoxa, dvanaest autobusnih ~ekaonica s osvijetljenim reklamnim ormari}ima, sedamdeset i {est oglasnih panoa i dvadeset i devet okruglih stupova za ogla{avanje.

12.2. Odràvanje prometnica u navedenom razdoblju obavljalo se je prema Programu Odràvanje prometnica i regulacija odràvanja komunalne infrastrukture i Planu komunalnih prioriteta po mjesnim prometa odborima. Uz redovito odràvanje koje obuhva}a manje zahvate na cestama, zimsku slu`bu, odràvanje horizontalne i vertikalne signalizacije, odràvanje svjetlos- ne prometne signalizacije, sanaciju potpornih, oblo`nih zidova i ograda, odvodnju oborinskih voda, metalne ograde i stupi}e, sanaciju stijenskih pokosa i ostale radove u funkciji neometanog toka prometa vozila i pje{aka, obavljeni su i ve}i zahvati.

Od zna~ajnijih radova navodimo:

2002. godine – sanacija kolnika u Ulici Drage Gervaisa, sanacija sjevernog nogostupa uz `eljezni~ku prugu isto~no od `eljezni~ke postaje Pe}ine, sanacija ju`nog nogostupa u Radni~koj ulici, sanacija dijela Ulice Oktavijana Vali}a, sanacija nogostupa i potpornog zida u Ulici Drenovski put, sanacija kolnika u Ulici Dinka [imunovi}a, sanacija dijela sjevernog nogostupa u Liburnijskoj ulici, sanacija odvodnje oborinskih voda u naselju Bareti}evo, sanacija ceste i parkira- 180 ODJEL GRADSKE UPRAVE ZA KOMUNALNI SUSTAV

li{ta u starom naselju Srdo~i, sanacija odvodnje oborinskih voda sa ceste i parkirali{ta u Ulici Antuna Barca, sanacija stubi{ta izme|u Trga Republike Hrvatske i Ulice Frana Supila, sanacija kolnika dijela Gunduli}eve ulice, odvodnja oborinskih voda u Ulici Oktavijana Vali}a, ure|enje pristupnog puta i parkirali{ta u Ulici Ede Jardasa, ure|enje pristupnog puta zvjezdarnici Brdo-Sveti Kri`, sanacija kolnika i nogostupa u Manzzonijevoj ulici, sanacija kolnika, nogostupa i potpornog zida u Ulici J. Vlahovi}a, sanacija zida i stubi{ta izme|u Ulice Franje ân- deka i parkirali{ta E. Kova~i}a, sanacija kolnika i nogostupa dijela Ulice Antuna Kosi}a Rika, sanacija dijela kolnika spojnih cesta naselja Draìce i ceste A. Mo- horovi~i}a s cestom D-304, ure|enje parkirali{ta u Pionirskoj ulici ju`no od stambenog objekta A, ure|enje nogostupa uz cestu D-304 od Ulice M. Krleè do Ulice Dinka [imunovi}a, ure|enje nogostupa uz cestu D-304 od ~vora Di- ra~je do raskri`ja sa Zvonimirovom ulicom, ure|enje Volti}eve ulice.

2003. godine – sanacija kolnika u ulicama Zdenka Petranovi}a i J. K. Jereteva, sanacija odvodnje oborinskih voda u naselju Hosti, sanacija kolnika i nogostupa u [ibenskoj ulici, sanacija kolnika u Ulici Antuna Kosi}a Rika, sanacija nogostupa od Kapucinske crkve do Rije~kog nebodera, sanacija ju`nog nogostupa u Miha- novi}evoj ulici, sanacija ju`nog nogostupa u Ulici Pehlin, sanacija zida na spoju Osje~ke ulice i Ulice S. Vukeli}a, sanacija obostranog nogostupa u Radni~koj ulici, ure|enje Volti}eve ulice, sanacija odvodnje oborinskih voda iz Ulice Mina- kovo do Vukovarske ulice, ure|enje pristupne ceste do parkirali{ta ispred groblja Donja Drenova, sanacija dijela kolnika u Ulici Pa{kinovac, ure|enje stubi{ta u Ulici Ru`ice Mihi}, sanacija nogostupa u Liburnijskoj ulici, sanacija kolnika u Ulici Branimira Markovi}a, sanacija kolnika u Ulici Mirka ^urbeka, sanacija stubi{ta kod O[ "Brajda", sanacija kolnika i dijela nogostupa u Ulici Antuna Ras- pora [panca i ure|enje oborinske kanalizacije u zoni Tr`nica.

2004. godine – ure|enje nogostupa u Ulici Balda Fu}ka, sanacija konstrukcije i ure|enje partera {etali{ta uzdu` Rje~ine od mosta (Ulica S. Cindri}a) do ulaza u Lu~ko podru~je, sanacija kolnika Bakarske ulice od Salezijanske crkve do Uli- ce A. Benussija, sanacija odvodnje oborinskih voda u ]i}arijskoj ulici, sanacija ceste i parkirali{ta u [ibenskoj ulici, sanacija kolnika u Ulici Ratka Petrovi}a, sanacija dijela kolnika i nogostupa u Pulskoj ulici, sanacija kolnika ceste prema naselju Grbaste, ure|enje dijela Radni~ke ulice, sanacija ulice T. L. Salite, sanacija dijela Opatijske ulice, ohrapljivanje Labinske ulice i ure|enje nogostupa u Ulici Vladivoja i Milivoja Lenca, sanacija spoja u Ulici Podvoljak s Kumi~i}evom, ure|enje prolaza od Kumi~i}eve ulice prema [valbinoj, korekcija krivina i sanacija kolnika u Ulici Pulac, ure|enje Ulice Vrhovo i ohrapljivanje dijela Labinske ulice na spoju s Liburnijskom te Ulice A. Pilepi}a na spoju s Ulicom Petra Jur~i}a.

Na podru~ju regulacije prometa i prometnih zahvata navodimo:

2002. godine – izrada projektne dokumentacije za ure|enje {kolskih prijelaza kod O[ Ve`ica i preregulacija prometa u ulicama E. Kova~i}a, R. Picovicha i G. Duella.

2003. godine – preregulacija prometa na Grbcima, ure|enje {kolskih prijelaza kod O[ Kozala, O[ Zamet i O[ Ve`ica, projektna dokumentacija za ure|enje i semaforizaciju kri`anja Liburnijska-Pulska-Istarska ulica. Posebno isti~emo sufi- ODJEL GRADSKE UPRAVE ZA KOMUNALNI SUSTAV 181

nanciranje I. faze sustava automatskog upravljanja prometom. Sustav zajedni~ki financiraju Hrvatske ceste, @upanijska uprava za ceste i Grad Rijeka, pri ~emu Grad osigurava 31% ukupnih sredstava.

2004. godine – izrada projekta preregulacije prometa na raskri`ju Liburnijske i Pulske ulice, izrada projekta semaforizacije na raskri`ju Liburnijske i Pulske ulice, postavljanje za{titnih stupi}a u u`em sredi{tu grada, postavljanje rampi za invalide i sufinanciranje II. faze sustava automatskog upravljanja prometom. Od ve}ih zahvata na oborinskoj kanalizaciji, navodimo rekonstrukciju oborinske kanalizacije u ulicama oko sredi{nje gradske tr`nice i gradnju oborinske kanalizacije u Ulici Vladivoja i Ulici Milivoja Lenca u dvije faze.

12.3. Odràvanje i pro{irenje javne rasvjete, po~ev{i od 1. 10. 2002. godine, organizi- Javna rasvjeta ralo je tada Komunalno dru{tvo Energo d.o.o., ~ime je postignut vidljiv pomak u u~inkovitosti odràvanja i izgradnje javne rasvjete. U navedenom razdoblju redovito se provodilo odràvanje objekata i opreme javne rasvjete, poja~ano odràvanje objekata i opreme i pro{irenje javne rasvjete, pri ~emu je obavljan popravak i zamjena àrulja, rasvjetnih tijela, ugradnja zra~nih vodova, odràvanje stupova i ostali radovi kojima je namjena teku}e odràvanje javne rasvjete. U okviru poja~anog odràvanja obavljeni su krupniji zahvati, od kojih navodimo: rekonstrukcija stupova i zamjena dotrajalih svjetiljki u Vukovarskoj ulici, Kre{imirovoj ulici, Ulici dr. Zdravka Ku~i}a i Ulici Brdo na Donjoj Veìci, rekonstrukcija javne rasvjete u Opatijskoj ulici, rekonstrukcija cestovne rasvjete u Ulici Mirka ûrbeka, rekonstrukcija javne rasvjete u Vukovarskoj i Zvonimirovoj ulici, rekonstrukcija rasvjete podvo`njaka u Ulici Janka Poli} Kamova i Bulevarda oslobo|enja, nabavka GIS-opreme (geografski informacijski sustav) za snimanje instalacija javne rasvjete te nabavka i ugradba 213 MTU-ure|aja. Realiziran je GIS-projekt javne rasvjete, kojim je snimljena i u elektroni~kom mediju pohranjena kompletna instalacija javne rasvjete. U navedenom razdoblju obavljeni su radovi pro{irenja javne rasvjete, pri ~emu je godi{nje ugra|eno oko 85 novih rasvjetnih tijela.

12.4. Temeljem Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama koji je stupio na sna- Odràvanje pomorskog dobra gu 15. 10. 2003. godine, Grad Rijeka nadleàn je za redovito odràvanje pomorskog dobra na svom podru~ju. U razdoblju do stupanja na snagu Zakona, Grad je odr- àvao samo plaè na pomorskom dobru, i to temeljem dobivenih koncesijskih odobrenja. Tijekom 2004. godine izra|ena je stru~na analiza sanacije stijenskih pokosa na javnim plaàma, obavljeni su hitni radovi sanacije stijenskih pokosa, potpornih zidova, pje{a~kih staza i stubi{ta te je uklonjena nepoèljna vegetacija du` plaà i obalnih komunikacija. 182 ODJEL GRADSKE UPRAVE ZA PODUZETNI[TVO

3. Odjel gradske uprave za poduzetni{tvo

Uvod Odjel gradske uprave za poduzetni{tvo u proteklom je mandatnom razdoblju 2001. –2004. godine provodio aktivnosti zacrtane Programom rada za to razdoblje, cilj kojega je osiguranje osnovnih uvjeta za razvitak gospodarskih djelatnosti s naglaskom na poticanje razvitka obrta, malog i srednjeg poduzetni{tva, uva`avaju}i op}e gospodarske i druge prilike u na{em gradu i {irem okru`enju, gospodarske trendove i mogu}e na~ine daljnjeg razvitka i rasta gospodarskih subjekata za sve- ukupan dru{tveni boljitak.

Zacrtane aktivnosti odvijale su se temeljem usvojenih smjernica rada i financijskih planova koji su se donosili za svaku godinu, a bile su ponajprije usmjerene na stvaranje preduvjeta za poticanje razvitka maloga gospodarstva.

Realizacija aktivnosti provodila se u dvije direkcije:

Direkcije za razvoj poduzetni{tva

Direkcije za odr`avanje objekata.

U navedenom smo ~etverogodi{njem razdoblju raznim aktivnostima poticali razvitak maloga gospodarstva u na{em gradu te odr`avanje objekata u vlasni{tvu Grada Rijeke, kao {to slijedi:

pru`ili financijsku potporu kroz razne oblike kreditiranja poduzetnika i stvorili uvjete za stvaranje {to vi{e novih poduzetnika i novog zapo{ljavanja

pobolj{ali uvjete poslovanja ve} postoje}ih poduzetnika

dodatno razvili potporne institucije putem poduzetni~kog inkubatora koji je prerastao u razvojnu agenciju i tehnolo{ko-inovacijski centar, sustavno poma`u}i poduzetnike kojima je potrebna pomo} u postavljanju i pokretanju vlastita poslovanja

pokrenuli Poduzetni~ki informativni centar i omogu}ili svim potencijalnim i postoje}im poduzetnicima dobivanje svih potrebitih i relevantnih informacija na jednomu mjestu u {to kra}em vremenu, uklju~uju}i uporabu interneta

poticali nove projekte koji uvode nova tehnolo{ka dostignu}a ODJEL GRADSKE UPRAVE ZA PODUZETNI[TVO 183

ja~ali marketin{ke aktivnosti koje pridonose promicanju Grada Rijeke

pratili ostvarenje raznih poduzetni~kih programa iz edukacije, odr`ivog razvitka, gradskog turizma, sajamskog nastupanja, inovatorstva i dr., koji su provodili poduzetnici preko svojih konzultanskih i drugih tvrtki

odgovorno gospodarili imovinom na raspolaganju za potrebe poduzetni~kog inkubatora

pratili rad ugostiteljskih objekata i trgovina te dono{enje raznih akata i odluka

predlagali, mijenjali i dopunjavali sadr`aje u poslovnim prostorima Grada Rijeke

ulagali u kapitalne objekte, stvaraju}i bolje uvjete za rad poduzetnika u poslovnim prostorima poduzetni~kog inkubatora

predlagali plan nabave za izvo|enje radova na objektima Grada Rijeke

provodili aktivnosti nabave i nadzora radova po prihva}enim programima rada drugih odjela gradske uprave, koji gospodare objektima u vlasni{tvu Grada Ri- jeke iz oblasti kulture, sporta, socijalnog zbrinjavanja, {kolstva te samouprave.

U nastavku dajemo pregled cjelokupnih aktivnosti koje su se provodile po direkcijama.

I. Direkcija za razvoj poduzetni{tva 1. Program poticanja razvitka maloga gospodarstva

1.1. Komisiono kreditiranje rije~kih poduzetnika zapo~eto je 1991. godine time da Kreditiranje putem komisionih se u prora~unu Grada Rijeke osiguravaju posebna sredstva iz kojih je Poglavarstvo kredita Grada Rijeke odobravalo kredite koji se potom tehni~ki realiziraju preko poslovnih banaka.

Od 2001. godine provodili smo komisiono kreditiranje sa sljede}im kriterijima:

najvi{i je mogu}i iznos kredita protuvrijednost 25.565 € (prije 50.000 DEM), a za po~etnike 15.339 € (prije 30.000 DEM)

ukupan rok povrata su 4 godine i u tom je vremenu po~ek od 6 mjeseci, a za po~etnike rok povrata je 5 godina i u tom je vremenu po~ek od jedne godine

kamata na taj kredit je 2% na godinu, ali je isto tolika i naknada banci pa je ukupan tro{ak kredita 4% na godinu

dodatni je instrument osiguranja kredita zalo`no pravo na nekretnini.

Uz navedeno, a poradi podr`avanja raznih ciljnih skupina u pokretanju vlastita poslovanja, uklju~ili smo se u zajedni~ko kreditiranje s resornim ministarstvom u Programu kreditiranja `ena i mladih, uz osiguravanje sredstava Grada Rijeke i 184 ODJEL GRADSKE UPRAVE ZA PODUZETNI[TVO

Ministarstva za obrt, malo i srednje poduzetni{tvo, s kreditnim fondom od 1.350.000,00 kn. Uvjeti kreditiranja te vrste kredita bili su sljede}i: ukupan rok povrata je 5 godina, u kojem je vremenu po~ek od jedne godine, kamatna je stopa 2% na godinu, a Grad Rijeka iz svojih sredstava pla}a naknadu banci od 2% na godinu; za kredite do 100.000 kuna, za osiguranje kredita koristila se samo bjanko- mjenica i bjanko-zadu`nica (dakle, bez hipoteke na nekretninu).

Zbog velikog zanimanja tih ciljnih skupina, Grad Rijeka je sredinom 2004. godine dopunio postoje}e komisione kredite, s time da je preuzeo pokrivanje tro{ka kredita za sve korisnike, financiraju}i iznose za bankovnu obradu kredita i pla}anje naknade banci od 2% na godinu, a `ene i mladi mogu se koristiti dodatnom po- vlasticom za osiguranje kredita do 100.000 kuna, tj. ne moraju ponuditi zalo`no pravo na nekretnini.

U razdoblju 2001.–2004. godine odobrena su 52 takva kredita u ukupnom iznosu od 6.488.000 kuna, a u tom je broju 15 kredita za `ene i mlade u ukupnom iznosu od 1.350.000 kuna.

1.2. Kreditiranje putem depozitnih Radi smanjenja kamatne stope na poduzetni~ke kredite, Grad Rijeka je u suradnji kredita s Primorsko-goranskom `upanijom, Ministarstvom za obrt, malo i srednje poduzetni{tvo te s poslovnim bankama, imao vi{e zajedni~kih vrsta kredita koje su se provodile u mandatnom razdoblju. Grad, @upanija i resorno ministarstvo sudjelovali su u kreditiranju s beskamatnim depozitom, poslovne banke postupno su smanji- vale kamatnu stopu, a kao dodatni doprinos, Grad Rijeka je subvencionirao kamatnu stopu u posljednje dvije godine mandatnog razdoblja.

Suradnja s Kvarner bankom d.d. uspostavljena je sredinom 1998. godine tako {to Grad Rijeka deponira 1/3 odobrenog kredita, a osnovni uvjeti kreditiranja bili su: kamatna stopa 8% na godinu, rok povrata 5 godina, unutar kojega je i po~ek od pola godine. Tijekom 2001. godine realizirana su samo tri takva kredita u ukupnom iznosu od 945.261 kuna, a za to je Grad Rijeka uplatio de- pozit od 315.087 kuna. Razlog malom broju ovih kredita i ga{enje ove vrste kredita u 2001. godini, pojava je povoljnijih kredita koje je osigurala Primorsko- goranska `upanija u suradnji s Ministarstvom za obrt, malo i srednje poduzetni{tvo.

Suradnja s Primorsko-goranskom `upanijom i Ministarstvom za obrt, malo i srednje poduzetni{tvo te poslovnim bankama

Od 2001. godine provodilo se vi{e vrsta kredita u koje su Grad Rijeka i/ili Pri- morsko-goranska `upanija te resorno ministarstvo ulo`ili depozitna sredstva u poslovne banke, koja su multiciplirana kako bi se stvorio ve}i kreditni fond, a kona~nu su odluku o odobravanju kredita donosile upravo poslovne banke.

U nastavku je navedeno nekoliko linija u zajedni~kom kreditiranju poduzetnika: ODJEL GRADSKE UPRAVE ZA PODUZETNI[TVO 185

Program GRUDA SNIJEGA – Grad Rijeka, uz resorno ministarstvo, Primorsko-goransku `upaniju i Zagreba~ku banku Zagreb d.d., sudjelovao je s depozitnim sredstvima od 2.000.000 kn. Time je u Zagreba~koj banci stvoren kreditni fond od 40.000.000 kuna, uz odobravanje povoljnih kredita poduzetnicima (po godi{njoj kamatnoj stopi od 8%, na rokove od 5 do 9 godina, u kojima nije ura~unat po~ek od 1 do 2 godine).

Ova kreditna linija realizirana je tijekom 2001. godine, a me|u kreditiranima je i 15 poduzetnika iz Rijeke, koji su dobili kredite u ukupnom iznosu od 17.475.254,00 kuna. Bitno je istaknuti da banka, u kona~nici, vra}a od povrata kredita Gradu Rijeci 2.000.000 kuna.

Program PODUZETNIK-1 – Ovaj je program zapo~et u 2001., ali je ve}inom ostvaren u 2002. godini. Grad Rijeka uklju~io se u Program s Primorsko-goranskom ùpanijom i Ministarstvom za obrt, malo i srednje poduzetni{tvo te s ~e- tiri poslovne banke (Zagreba~ka banka, Croatia banka, Kvarner banka i Raiffeisen banka). Iz gradskog prora~unu izdvojeno je 1.200.000 kn, a u ime Odjela tim je bankama Ministarstvo dozna~ilo jo{ 1.200.000 kuna. Ta su sredstva udruèna sa sredstvima @upanije i drugih jedinica lokalne samouprave (JLS) te beskamatno deponirana u navedene ~etiri banke. Time je stvoren kreditni fond od 65.000 000 kn iz kojeg su se odobravali povoljni krediti poduzetnicima iz na{e @upanije (kamatna stopa je u dvije banke bila 7,5%, a u druge dvije 7,2 na godinu. No 0,5 ili 0,2 postotna poena sufinancira @upanija pa je za korisnika kredita kamata uvijek 7,0%. Rokovi povrata kredita bili su do 10 godina, uz dodatni po~ek od 1–2 godine i ovisno o programu, dio kredita ili cijeli iznos kredita moè se upotrijebiti za obrtna sredstva). Me|u kreditiranima je 31 poduzetnik iz Rijeke, a svi su dobili kredit u ukupnom iznosu od 31.219.647 kn. Kao i kod prethodne linije, u kona~nici banke }e Gradu Rijeci vratiti dvostruki iznos od iznosa koji je Grad uloìo, a to je 2.400.000 kn.

Program PODUZETNIK-2 – Grad Rijeka je s resornim ministarstvom provodio ovaj program s pojedina~nim iznosom od 1.500.000 kuna. Ukupni iznos od 3.000.000 kuna multipliciran je 20 puta preko ~etiri poslovne banke (Rije~ka banka, Zagreba~ka banka, Privredna banka i Raiffeisen banka) te se time stvorio kreditni fond od 60.000.000 kn.

Za povoljnije uvjete kreditiranja prema poduzetnicima Grad Rijeka subvencionirao je kamatu za:

1 postotni poen svima koji dobiju kredit

2 postotna poena odre|enim ciljanim skupinama (oni koji su ostvarili najmanje 51% prihoda od proizvodnje ili izvoza; nakon odobrenog kredita zaposlili najmanje tri radnika; za programe u kojima su `ene nositeljice posla; za poduzetnike koji su pokrenuli vlastitu djelatnost putem samozapo{ljavanja nakon minimalnoga zavr{enog srednjo{kolskog obrazovanja).

Tako je kamatna stopa za korisnika kredita 6% odnosno 5% na godinu. 186 ODJEL GRADSKE UPRAVE ZA PODUZETNI[TVO

Ovisno o namjeni, krediti mogu biti na rok od 3 pa ~ak do 12 godina, uz dodatni po~ek od pola do dvije godine.

Do prosinca 2004. godine po ovoj su liniji odobrena 52 kredita u ukupnom iznosu od 28.145.210 kuna. Jedan je od glavnih razloga neiskori{tenosti ovoga kre- ditnog fonda postojanje iste kreditne linije na razini Primorsko-goranske `upanije koja je svoj kreditni fond od 140.000.000 kuna iskoristila u srpnju 2004. godine, a iz te je linije kreditirano 56 rije~kih poduzetnika u ukupnom iznosu 30.803.166,43 kuna.

U posljednjem tromjese~ju 2004. godine operativna je postala nova vrsta kredit- noga resornog ministarstva, koja se provodila putem `upanija pod nazivom Lokalni projekti razvoja – poduzetnik za 2004. godinu, {to je dodatno umanjilo zanimanje za kreditnu liniju Poduzetnik-2.

Tijekom 2005. godine, u suradnji s Ministarstvom gospodarstva, rada i poduzetni{tva, tra`it }e se na~in da se do sada neiskori{tena sredstava linije Poduzetnik-2 iskoriste u novoj kreditnoj liniji.

U tablici 1. prikazano je sudjelovanje prije navedenih institucija u zajedni~kom kreditiranju poduzetnika te komisionog kreditiranja u Gradu Rijeci za mandatno razdoblje.

Tablica 1. Odobreni poduzetni~ki krediti od 2001. do 2004. godine u Gradu Rijeci

* Uklju~eno i sudjelovanje Primorsko-goranske `upanije. U realiziranim kreditima rije~kih poduzetnika u mandatnom razdoblju u iznosu od 84.273.372 kn, Grad Rijeka je sudjelovao s 10.512.087 kn ili 12%, resorno ministarstvo s 4.450.000 kn ili 5%, a poslovne banke sa 69.310.485 kn ili 83%. Ovakav odnos raspolo`ivih kreditnih sredstava pokazuje da }e poslovne banke u cijelosti pokrivati realizaciju poduzetni~kih kredita, ostale }e institucije, kao {to su jedinice lokalne i podru~ne samouprave, pridonositi boljim uvjetima kreditiranja subvencioniranjem kamatne stope, a Hrvatska agencija za malo gospodarstvo s jamstvima osiguranja povrata poduzetni~kih kredita. ODJEL GRADSKE UPRAVE ZA PODUZETNI[TVO 187

Graf 1. prikazuje udio sudionika u ukupnim realiziranim kreditima za poduzetnike Grada Rijeke.

Graf 1. Udio Grada Rijeke i ostalih sudionicika u zajedni~kom kreditiranju u mandatnom razdoblju

Program Zdravstvena djelatnost

Program Proizvodnja

Tiskovna konferencija u povodu uvo|enja kreditiranja Poduzetnik-2

Tribina – program za `ene i mlade 188 ODJEL GRADSKE UPRAVE ZA PODUZETNI[TVO

2. Razvoj institucijske potpore

Uz pru`anje financijske potpore kreditiranjem, nastavilo se pru`anjem sustavne institucijske potpore preko dva potporna centra u kojima je Grad Rijeka suosniva~: Porin d.o.o. i Tehnolo{ko-inovacijski centar (TIC) Rijeka d.o.o.

U Porinu se stalnim i brojnim aktivnostima pruà sustavna potpora korisnicima poduzetni~kog inkubatora i ostalim poduzetnicima iz lokalnog okruènja. Provodili su se specifi~ni programi za vi{e ciljnih skupina (mladi, ène, nezaposleni) u edukaciji, savjetodavno-informativnoj potpori i drugom. U ovom mandatnom razdoblju Grad Rijeka je sufinancirao 30-ak programa koje je Porin provodio iz edukacije, rasta i razvoja poduzetnika, istraìvanja trì{ta rada, upravljanja ljudskim resursima, sajamskog nastupanja, razvoja ènskog poduzetni{tva, mladi u poduzetni{tvu i drugo.

Prostorna potpora za poduzetnike pru`a se u 18 radioni~kih prostora, na povr{ini od 2.839 m², kao i savjetodavne i ostale usluge poduzetnicama kojima je potrebna pomo} u postavljanju vlastita poslovanja. Popunjenost kapaciteta je stopostotna.

U 2004. godini Porin je doregistriran i prerastao je u Regionalnu razvojnu agenciju Porin d.o.o. Za dodatne aktivnosti podr`avanja poduzetnika, Grad Rijeka pripremio je projektnu dokumentaciju na osnovi koje }e u prostorima biv{eg Torpeda urediti poslovni prostor za razvoj uslu`nih djelatnosti (dizajn, clusteri, marketing, informati~ka tehnologija i druge). Pove}anjem prostornih kapaciteta otvaraju se nove mogu}nosti za kvalitetnije pru`anje svih oblika pomo}i i mogu}nost ve}eg obuhvata poduzetnika.

Drugi oblik pruànja institucijske potpore provodi se kroz Tehnolo{ko-inovacijski Tehnolo{ko-inovacijski centar centar Rijeka; pruà se potpora inovativnim i visokotehnolo{kim programima. Uz Rijeka d.o.o. Sveu~ili{te u Rijeci i Primorsko-goransku ùpaniju, i Grad Rijeka je suosniva~.

Ukupno izdvojena sredstva za provo|enje navedenih programa za obje institucijske potpore u ovom mandatnom razdoblju, iznosila su 1.460.000,00 k

3. Ostale potpore razvoju U ovomu ~etverogodi{njem razdoblju nastavljeno je sa sufinanciranjem raznih poduzetni{tva programa razvoja malog i srednjeg poduzetni{tva, u kojima je sudjelovalo vi{e od 20 nositelja s podru~ja Grada Rijeke, a ostvareno je vi{e od 50 programa na godinu.

Sredstva namijenjena unapre|enju poduzetni{tva dodjeljivana su temeljem provedenih javnih natje~aja na koja su se mogli prijaviti svi koji su imali program prihvatljiv prema uvjetima iz natje~aja. Za realizaciju raznih programa i projekata s ciljem podr`avanja razvoja poduzetni{tva, utro{eno je 1.959.920 kn. ODJEL GRADSKE UPRAVE ZA PODUZETNI[TVO 189

Iz tih su se sredstava financirali programi edukacije i osposobljavanja poduzetnika i inovatora, istraìvanja trì{ta rada, internacionalizacija malih tvrtki, poticanje razvoja ènskog poduzetni{tva, poslovno komuniciranje, poduzetni{tvo u ekolo{koj preradi hrane, turisti~ko poduzetni{tvo, organizacija izloàba, sajmova, posredovanje u plasmanu inovacija i drugih.

Seminari za po~etnike

Rije~ki poduzetnici u Esteu Predavanje za gra|ane o sadnji vo}aka

Projekt sa studentima

3.1. Da bi se bolje i brè pruìle informacije i odgovori na sva pitanja pred kojima Savjetodavno-informativna potpora se na|u poduzetnici po~etnici, kao i poduzetnici koji ve} rade, krajem 2002. godine ure|en je poslovni prostor za Poduzetni~ki informativni centar koji se nalazi u sklopu ovog Odjela kao posebno ure|en dio za tu svrhu. Od po~etka rada info- centra bilo je vi{e od 2.500 poziva zainteresiranih osoba koje su traìle razne informacije vezane uz poduzetni{tvo. Sve informacije mogu se dobiti na web- stranicama Grada Rijeke.

U info-centru mogu se dobiti informacije s lokalne, `upanijske i dr`avne razine. 190 ODJEL GRADSKE UPRAVE ZA PODUZETNI[TVO

U realizaciju ovog projekta u pruànju informativne potpore, uklju~ilo se 13 gradskih i ùpanijskih institucija: Grad Rijeka, Primorsko-goranska ùpanija, HGK-@upanijska komora Rijeka, Obrtni~ka komora Rijeka, Porin, Tehnolo{ko-inovacijski centar, Pins, Eko-Liburnia, Tehnolo{ki centar, Hrvatska udruga poslodavaca (HUP), Centar za transfer inovacija i tehnologija, Teh-nova i Zavod za zapo{ljavanje.

Prostor Poduzetni~kog informativnog centra

4. Marketin{ki program – sajamsko nastupanje U ovomu mandatnom razdoblju intenzivnije se radilo na aktivnostima koje su pridonosile promid`bi Grada Rijeke preko organiziranog nastupanja i prezentacije na sajmovima u Hrvatskoj i inozemstvu.

Tako bilje`imo dva sudjelovanja na Proljetnom sajmu i ~etiri na Sjevernojadranskom sajmu u Rijeci; tri sudjelovanja na Zagreba~kom velesajmu i Cei-Summit Economic Forum u Budimpe{ti, Pragu, Var{avi; ~etiri na Campionarii u Trstu i u Rostocku u Njema~koj, jedno sudjelovanje na Transport Logisticu u Münchenu, te prvo sudjelovanje 2004. na International Marine Fair u Kini te Sajmu novih tehnologija u Rijeci, ~iji je Grad Rijeka jedan od glavnih organizatora.

Na organizaciju sudjelovanja grada na sajmovima, {to uklju~uje tro{kove izrade plakata, raznoga promotivnog materijala i ogla{avanje, utro{eno je u ovom ~etverogodi{njem razdoblju oko 1.859.857 kn ili 8,3% od prora~unskih sredstava namijenjenih provo|enju aktivnosti Odjela gradske uprave za poduzetni{tvo. Isti~emo sudjelovanje na Me|unarodnom sajmu (IGA) u Rostocku za koji smo dobili dvije nagrade. Dr`imo da je za nas bio najzna~ajniji 1. me|unarodni sajam novih tehnologija i proizvoda budu}i da smo bili organizatori te dali ve}i doprinos novom sadr`aju sajmova u Rijeci. ODJEL GRADSKE UPRAVE ZA PODUZETNI[TVO 191

5. Odjel gradske uprave gospodari poslovnim prostorom za potrebe poduzetni~kog Kapitalni projekti inkubatora veli~ine 2.839 m2, a sredinom 2004. godine dobio je dodatnih 2000 m2 prostora u objektu na podru~ju biv{eg Torpeda, koji je tako|er namijenjen potrebama poduzetni~kog inkubatora. U mandatnom razdoblju financirali smo ure|enje prostora za potrebe poduzetni~kog inkubatora i info-centra.

U ure|enje i opremanje poslovnog prostora Poduzetni~kog informativnog centra utro{eno je 544.855,50 kn.

Vezano uz pro{irenje poslovnog prostora za potrebe Regionalne razvojne agencije Porin, zapo~ele su u 2004. godini aktivnosti na ure|enju poslovnog prostora, za potrebe uslu`noga poduzetni~kog inkubatora u prostorima biv{eg Torpeda u objektu povr{ine od 2000 m2.

U 2004. godini usvojen je Detaljni plan ure|enja poslovne zone Bodulovo, a time i potrebne radnje za izradu projektne dokumentacije za ishodovanje dozvola i izgradnju. Za potrebe potpornih institucija Regionalne razvojne agencije Porin i Tehnolo{ko-inovacijskog centra u sklopu poslovne zone Bodulovo izra|en je idejni projekt ure|enja i izgradnje.

U mandatnom razdoblju radno vrijeme trgovine na malo i drugih oblika trgovine bilo je odre|eno Odlukom o radnom vremenu prodavaonica i drugih oblika trgovine na podru~ju Grada Rijeke, koja se temeljila na pravilniku ministarstva gospodarstva Republike Hrvatske te je pritom u vi{e od tri godine odobreno odnosno ovjereno vi{e do 1500 propisanih obrazaca pojedinih trgovina.

Krajem 2003. godine stupio je na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Za- kona o trgovini, a po~etkom 2004. gradska odluka o de`urstvu 154 prodavaonice u pojedinim mjesnim odborima za rad nedjeljom, praznikom i neradnim danima. Odlukom Ustavnog suda, 28. travnja 2004. godine spomenuti je Zakon ukinut te za reguliranje radnog vremena prodavaonica ponovno vrijedi prije spomenuti Pravilnik ministarstva gospodarstva i na njemu temeljena gradska odluka iz 2001. godina.

Sajmovi: Rostock, Rijeka – 1. me|unarodni sajam novih tehnologija i proizvoda, Zagreb 192 ODJEL GRADSKE UPRAVE ZA PODUZETNI[TVO

Reguliranje radnog vremena ugostiteljskih objekata, kao ovla{tenje iz odredaba Odluke o ugostiteljskoj djelatnosti (Slu`bene novine Primorsko-goranske ùpanije br. 14/98), provodi se u obliku upravnog postupka. S tog su osnova tijekom promatranoga mandatnog razdoblja, na zahtjev ugostitelja, izdana 43 odobrenja za kasniji po~etak i kasniji zavr{etak radnog vremena pojedinih ugostiteljskih objekata, te 530 jednodnevnih dozvola za produèni rad takvih objekata u dane odràvanja raznih proslava, kulturnih i zabavnih programa i sli~no. Time je u odnosu na prethodno ~etverogodi{nje razdoblje zabiljeèn znatan porast ukupno izdanih odobrenja za 45,2%, pri ~emu je najdinami~niji rast od gotovo 50% ostvaren izdanim jednodnevnim dozvolama. Zahvaljuju}i spomenutim tendencijama te liberalno reguliranom radnom vremenu ugostiteljskih objekata na podru~ju grada, Rijeka je od Hrvatske turisti~ke zajednice dobila posebno priznanje za sadràje kulturne i zabavne ponude.

7. Rekapitulacija realiziranih Udio prora~unskih sredstava Odjela gradske uprave za poduzetni{tvo u prora~unskih sredstava ukupnom prora~unu Grada Rijeke u prosjeku iznosi 0,97% za promatrano prema namjeni mandatno razdoblje. Cjelokupni prikaz ostvarenih aktivnosti prema Programu poticanja razvoja malog gospodarstva Odjela gradske uprave za poduzetni{tvo u brojkama za razdoblje 2001.–2004. godinu dan je u tablici 2.

Tablica 2. Rekapitulacija realiziranih prora~unskih sredstava od 2001. do 2004. godine prema aktivnostima /namjeni Odjela gradske uprave za poduzetni{tvo ODJEL GRADSKE UPRAVE ZA PODUZETNI[TVO 193

Ukupna realizirana prora~unska sredstva Odjela gradske uprave za poduzetni{tvo za mandatno razdoblje iznose 19.823.545 kn, a u grafu 2. prikazana su prema godinama.

Graf 2. Prora~unska sredstva Odjela gradske uprave za poduzetni{tvo od 2001. do 2004.

U grafu 3. prikazana su prora~unska sredstva prema namjeni i udjelu u ukupnoj realizaciji u mandatnom razdoblju. Najve}i udio od 62% realiziranih prora~unskih sredstava bio je namijenjen za kreditiranje. Iz godine u godinu promatranoga mandatnog razdoblja uo~ava se da se sve vi{e sredstava izdvaja za aktivnosti raznih nositelja u provo|enju poduzetni~kih programa. U 2004. godini najvi{e prora~unskih sredstava realiziralo se za potpore razvoju poduzetni~kih programa i projekata kod potpornih institucija te drugih nositelja programa iz edukacije, rasta i razvoja, inovatorstva, izdava{tva i drugog. Slijede u istom udjelu u prora~unskim sredstvima marketin{ke aktivnosti u promoviranju gradskih projekata i rije~koga gospodarstva.

Graf 3. Ukupno realizirana namjenska sredstva Odjela gradske uprave za poduzetništvo za mandatno razdoblje 194 ODJEL GRADSKE UPRAVE ZA PODUZETNI[TVO

II. Direkcija za odr`avanje objekata

Prema Odluci o ustrojstvu Gradske uprave Grada Rijeke (Slu`bene novine Primorsko-goranske `upanije br. 27/97 – pro~i{}eni tekst, 1/98 i 2/01) te Naputku o nabavi roba, usluga i ustupanju radova u Gradu Rijeci, Odjel gradske uprave za poduzetni{tvo ovla{ten je za obavljanje provo|enja postupka nabave, ustupanja radova i ugovaranja nadzora nad izvo|enjem radova za:

Odjel gradske uprave za odgoj i {kolstvo

Odjel gradske uprave za kulturu

Odjel gradske uprave za sport i tehni~ku kulturu

Odjel gradske uprave za zdravstvo i socijalnu skrb

Odjel za gradsku samoupravu i upravu

Odjel gradske uprave za poduzetni{tvo Na osnovi dostavljenih planova Odjela gradske uprave za odgoj i {kolstvo, zdravstvo i socijalnu skrb, kulturu, sport i tehni~ku kulturu te Odjela za gradsku samoupravu i upravu, Odjel gradske uprave za poduzetni{tvo predlaè objedinjeni Plan nabave za izvo|enje radova, prema kojem se obavljaju nabave. Pregled ukupno uloènih sredstava u odràvanje objekata navedenih gradskih odjela za razdoblje od 2001. do I-VIII/2004. godine daje se u posebnoj tablici na kraju ovog materijala. Ukupno realizirani radovi u promatranom razdoblju iznose 35.137.093,19 kn.

Pregled ostvarenja plana nabave za izvo|enje radova Odjela gradske uprave za poduzetni{tvo u razdoblju od 2001. do 2004. godine U nastavku dajemo prikaz ve}ih ulaganja u objekte za razdoblje 2001.–2004. godina po resornim odjelima, s kratkim opisom radova, godine izvo|enja radova i naznakom pojedina~ne vrijednosti izvedenih radova. ODJEL GRADSKE UPRAVE ZA PODUZETNI[TVO 195 196 ODJEL GRADSKE UPRAVE ZA PODUZETNI[TVO ODJEL GRADSKE UPRAVE ZA PODUZETNI[TVO 197 Tablica 3. SREDSTVA ULO@ENA U ODR@AVANJE OBJEKATA U VLASNI[TVU GRADA RIJEKE U RAZDOBLJU OD 2001. DO I-XI/2004. GODINE U RAZDOBLJU OD 2001. DO I-XI/2004. U VLASNI[TVU GRADA RIJEKE OBJEKATA U ODR@AVANJE ULO@ENA 3. SREDSTVA Tablica 198 ODJEL GRADSKE UPRAVE ZA PODUZETNI[TVO

Odjel gradske uprave za odgoj i {kolstvo Zamjena stolarije alumobravarijom na objektima odgoja i {kolstva O[ Trsat, Slavka Krautzeka 23, Rijeka

O[ Ve`ica, Kvaternikova 49, Rijeka

O[ Eugen Kumi~i}, Franje ^andeka 40, Rijeka

O[ Kantrida, Izvi|a~ka 9, Rijeka

O[ Pehlin, Pehlin 34, Rijeka

O[ [kurinje, Miha}eva Draga 13, Rijeka

O[ Vladimir Gortan, Prilaz V. Gortana 2, Rijeka

O[ Zamet, Bo`e Vidasa 12, Rijeka

O[ San Nicolo, Mirka ^urbega 18, Rijeka

O[ Turni}, Franje ^andeka 20, Rijeka

O[ Podmurvice, Podmurvice 6, Rijeka

O[ Srdo~i, A. Modru{ana 33, Rijeka

O[ Brajda, Ivana Rendi}a 55, Rijeka

PPO Zvonimir Cviji}, Bribirska 12, Rijeka

PPO Ve`ica, Kvaternikova 37, Rijeka

PPO \ur|ice, Marohni}eva 12, Rijeka

PPO Krijesnica, Bujska 18, Rijeka

Radovi su izvo|eni tijekom 2001., 2002., 2003. i 2004. godine.

Obavljena je zamjena dotrajale drvene stolarije i ugra|ena je nova alumobravarija.

Radove su izvodili:

ZANATSKA ZADRUGA ZANATOPREMA iz Rijeke, ZANATSKA ZADRUGA GRADIN iz Rijeke, V.D.I. d.o.o. iz Rijeke, PAVI^I] d.o.o. iz Vi{kova, GRA\. BRAVARIJA IGOR MLADENI] iz Vi{kova, BARI] GRADNJA ZZ iz Vi{kova, MODERN LINE d.o.o. iz Kastva, EUROMODUL d.o.o. iz Vi{kova.

Sanacija kotlovnica osnovnih {kola O[ Vladimir Gortan, Prilaz V. Gortana 2, Rijeka

O[ Podmurvice, Podmurvice 6, Rijeka

O[ Pe}ine, [etali{te XIII divizije 25, Rijeka

O[ Belvedere, Kozala 41, Rijeka ODJEL GRADSKE UPRAVE ZA PODUZETNI[TVO 199

O[ Eugen Kumi~i}, F. ^andeka 40, Rijeka

O[ Ve`ica, Kvaternikova, Rijeka

O[ Zamet, Bo`e Vidasa 12, Rijeka

Radovi su zapo~eli 26. rujna 2003., a zavr{eni su 28. listopada 2003. godine.

Zamijenjena je dotrajala oprema kotlovnice. Ugra|eni su novi najsuvremeniji kotlovi i plamenici s pripadaju}om automatikom, obavljena je izmjena dotrajalih elektroinstalacija.

Ukupna vrijednost izvedenih radova (za sedam {kola) iznosi 1.099.117,79 kn.

Radove su izvodili: ZANATSKA ZADRUGA ZANATOPREMA iz Rijeke i EXING d.o.o. iz Rijeke, METAL OPATIJA d.o.o. iz Jurdana.

Sanacija KROVI[TA OBJEKTA DVORCA STARA SU[ICA Radovi su izvo|eni tijekom srpnja i kolovoza 2004. godine.

Ugovorena cijena radova iznosila je 1.288.871,75 kn.

Radove je izvodila tvrtka GRADIN ZZ, Rijeka, Kumi~i}eva 50.

Odjel gradske uprave za kulturu

Ure|enje MUZEJA GRADA RIJEKE, Muzejski trg 1, Rijeka

Radovi su zapo~eli 26. studenoga 2001., a dovr{eni su 11. o`ujka 2002.

Obavljeno je unutarnje ure|enje izlo`benih prostora muzeja.

Ukupna vrijednost izvedenih radova iznosi 910.008,92 kn.

Radove je izvodila ZANATSKA ZADRUGA GRADIN iz Rijeke.

Ure|enje NARODNE ^ITAONICE – GRADSKE KNJI@NICE RIJEKA, Korzo 24 u Rijeci

Radovi na ure|enju prostora ~itaonice izvodili su se prema projektima ARHITEK- TONSKO-GRA\EVINSKOG ATELJEA iz Rijeke i informati~ko-komunikacijske mre`e tvrtke PRO-STAR Rijeka.

Po~etak radova 23. listopada 2000., a zavr{etak 14. velja~e 2001. godine.

Ukupna vrijednost izvedenih radova bila je 769.454,04 kn, od toga Gradske knji`nice Rijeka 459.013,77 kn, a Grada Rijeke 310.440,27 kn.

Izvo|enje radova povjereno je ZANATSKOJ ZADRUZI ZANATOPREMA Rijeka.

Sanacija zgrade NUGENT u kompleksu TRSATSKE GRADINE

Radovi na sanaciji zapo~eli su 30. kolovoza 2001., a okon~ani su 18. sije~nja 2002. godine. 200 ODJEL GRADSKE UPRAVE ZA PODUZETNI[TVO

Izvedeni su krovopokriva~ki i limarski radovi, sanacija pro~elja i zamjena kompletne elektroinstalacije jake i slabe struje u objektu.

Ukupna vrijednost izvedenih radova iznosila je 264.256,85 kn.

Radove je izvodila VIRA d.o.o. Rijeka.

Ure|enje GRADSKE KNJI@NICE RIJEKA, OGRANAK TURNI], F. ^andeka 36E u Rijeci

Radovi na rekonstrukciji – ure|enju prostora knji`nice izvodili su se prema projektnoj dokumentaciji: arhitektonsko-gra|evinskom projektu STUDIJA REMIK iz Rijeke, projektu strojarskih instalacija ADRIA-TERMO Rijeka te projektu elektroinstalacija i projektu sustava za dojavu po`ara ELTEH-a Rijeka.

S radovima se zapo~elo 20. lipnja 2003., a zavr{eni su 23. rujna 2003. godine.

Ukupna vrijednost izvedenih radova bila je 943.585,23 kn, od toga je 743.585,23 kn investicija Grada Rijeke, a 200.000,00 kn Gradske knji`nice Rijeka.

Izvo|enje radova povjereno je ZADRUZI ZA GRA\EVINARSTVO BARI] GRADNJA iz Vi{kova.

Ure|enje GALERIJE KORTIL, Strossmayerova 1, Rijeka

Radovi na ure|enju zapo~eli su 15. o`ujka 2004., a zavr{eni su 28. svibnjua 2004. godine.

Obavljeno je unutarnje ure|enje izlo`benog prostora galerije te dobiven vjetrobrani prostor, izlo`beni prostor s depoom i sanitarnim ~vorom i uspostavljena je veza izme|u prostora atrija Hrvatskoga kulturnog doma na Su{aku i same galerije, a sve prema projektu GPZ GRA\EVNO-PROJEKTNOG ZAVODA iz Rijeke.

Izvo|enje radova povjereno je ZANATSKOJ ZADRUZI GRADIN iz Rijeke.

Ukupna vrijednost izvedenih radova bila je 461.335,50 kn.

Odjel gradske uprave za sport i tehni~ku kulturu

Izvo|enje gra|evinsko-obrtni~kih radova s polaganjem umjetnog travnjaka na NOGOMETNOM IGRALI[TU PODMURVICE, Podmurvice bb, Rijeka.

Radovi su zapo~eli 21. listopada 2002., a dovr{eni su 2. travnja 2003. godine.

Obnovljen je kompletan drena`ni sustav odvodnje, ugra|ena nova ograda igrali{ta i postavljen nov umjetni travnjak. Ukupna vrijednost izvedenih radova iznosi 3.435.190,50 kn. Radove je izvodila tvrtka GMT d.o.o. iz Rijeke.

Izvo|enje gra|evinsko-obrtni~kih radova s polaganjem umjetnog travnjaka na SRC BELVEDER, Omladinska 8, Rijeka.

Radovi su zapo~eli 23. rujna 2003., a dovr{eni su 2. travnja 2004. godine. ODJEL GRADSKE UPRAVE ZA PODUZETNI[TVO 201

Izvedena je drena`a igrali{ta i nov sustav odvodnje, postavljeni su novi elektrokablovi do stupova reflektora kao priprema za novu rasvjetu igrali{ta, ugra|ena nova ograda igrali{ta i postavljen nov umjetni travnjak.Ukupna vrijednost izvedenih radova iznosila je 3.826.668,20 kn. Radove je izvodila tvrtka PARKOVI PLUS d.o.o. iz Rijeke.

Izvo|enje gra|evinsko-obrtni~kih radova na ure|enju svla~ionica nogometnog igrali{ta SRC BELVEDER, Omladinska 8, Rijeka. Radovi su zapo~eli 28. studenoga 2003., a dovr{eni su 10. velja~e 2004. godine. Ure|ene su svla~ionice, kupaonice, ugra|eno je centalno grijanje i postavljena nova alumobravarija. Ukupna vrijednost izvedenih radova iznosila je 808.719,85 kn.

Radove je izvodila ZANATSKA ZADRUGA GRADIN iz Rijeke.

Izvo|enje gra|evinsko-obrtni~kih radova na ure|enju gimnasti~ke dvorane SRC BELVEDER, Omladinska 8, Rijeka. Radovi su zapo~eli 25. listopada 2002., a dovr{eni su 5. rujna 2002. godine. Ure|ena je gimnasti~ka dvorana, zamijenjen dio parketa i zidnih obloga i postavljena nova alumobravarija. Ukupna vrijednost izvedenih radova iznosila je 196.570,32 kn.

Radove je izvodila INKAGRADNJA d.o.o. iz Rijeke.

Privremeno natkrivanje postoje}ega ko{arka{kog igrali{ta Brajda i rekonstrukcija klupskih prostorija – I. i II. faza radova na KO[ARKA[KOM IGRALI[TU BRAJDA.

Radovi su izvo|eni u dvije faze. Prva faza trajala je od 16. lipnja 2003. do 12. prosinca 2003., a radovi druge faze zapo~eli su 7. lipnja 2004. s planiranim dovr{enjem 30. rujna 2004. godine. Vrijednost izvedenih radova I. faze iznosila je 1.405.075,25 kn, a ugovorena vrijednost II. faze 919.000,00 kn. Radove I. i II. faze izvodila je zanatska zadruga GRADIN iz Rijeke.

Izvedenim radovima dobilo se ure|eno i ogra|eno ko{arka{ko igrali{te s ure|enim pripadaju}im klupskim prostorijama, ~ime je omogu}eno odr`avanje treninga i natjecanja ko{arka{ke lige.

Sanacija i funkcionalno osposobljavane energane i ure|enje svla~ionica na objektu DVORANA SRC 3. MAJ RIJEKA

Izvo|enje radova sanacije i funkcionalnog osposobljavanja energane trajalo je od 5. rujna 2003. do 5. prosinca 2003. godine. Radove je izvodila tvrtka CLIMACO- MMERCE d.o.o. iz Kastva. Vrijednost izvedenih radova iznosila je 801.745,20 kn.

Izvo|enje radova na ure|enju svla~ionica dvorane izvodilo se od 12. rujna 2003. do 26. studenoga 2003. Radove je izvela zanatska zadruga GRADIN iz Rijeke. Vrijednost izvedenih radova iznosila je 174.898,62 kn. 202 ODJEL GRADSKE UPRAVE ZA PODUZETNI[TVO

Odjel gradske uprave za zdravstvo i socijalnu skrb Ure|enje CENTRA ZA SPRJE^AVANJE I IZVANBOLNI^KO LIJE^ENJE OVISNOSTI, Kalvarija 10, Rijeka Radovi na ure|enju zapo~eli su 14. prosinca 2000., a okon~ani su 20. velja~e 2001. Potpuno je izvedeno unutarnje ure|enje prostora Centra. Ukupna vrijednost radova bila je 567.796,09 kn. Radove je izvodila ZANATSKA ZADRUGA ZANATOPREMA iz Rijeke.

Nadogradnja kata PSIHIJATRIJSKE BOLNICE LOPAÂ, Lopa~a 11, Draìce Radovi su zapo~eli u svibnju 2004., a zavr{eni su u prosincu 2004. godine. Investitor je Psihijatrijska bolnica Lopa~a, Lopa~a 11, Draþice, a radove je pratio Odjel gradske uprave za poduzetni|vo. Izvedena je nadogradnja kata, ~ime se dobiva 500 m² novoga bolni~kog prostora. Ugra|en je novi lift i protupoàrno stubi{te. Vrijednost izvedenih radova iznosi oko 6.300,000,00 kn. Radove je izvodila ZANATSKA ZADRUGA ZANATOPREMA iz Rijeke.

Ure|enje CPZZ SU[AK, Kumi~i}eva 8, Rijeka Radovi su zapo~eli 3. o`ujka 2003., a dovr{eni su 10. listopada 2003. godine. Ure|en su neiskori{teni prostori suterena s ugradnjom novih instalacija (elektroinstalacije, hidroinstalacije, centralno grijanje) i obnovljeno je pro~elje suterena zgrade. Ukupna vrijednost izvedenih radova iznosi 1.332.742,81 kn. Radove je izvodila ZANATSKA ZADRUGA GRADIN iz Rijeke.

Odjel gradske uprave za poduzetni{tvo Ure|enje INFO-CENTRA Odjela gradske uprave za poduzetni{tvo GRADA RIJEKE, Trg sv. Barbare 2/I, Rijeka S izvo|enjem radova zapo~elo se 14. studenoga 2002., a zavr{eni su 15. prosinca 2002. godine. Radovi na ure|enju izvedeni su prema projektnoj dokumentaciji koju je izradio RIJEKAPROJEKT IN@ENJERING iz Rijeke. Kompletno je izvedeno unutarnje ure|enje prostora. Radove je izvela ZANATSKA ZADRUGA GRADIN iz Rijeke. Ukupna vrijednost izvedenih radova bila je 272.302,18 kn.

Odjel za gradsku samoupravu i upravu Sanacija SJEVERNOG PRO^ELJA ZGRADE TITOV TRG 3, Rijeka Radovi su izvo|eni tijekom srpnja i kolovoza 2004. godine. Ugovorena cijena radova iznosila je 379.349,97 kn. Radove je izvodila tvrtka G.R.A.D.I.N.G. – KUK d.d. iz Buzeta, Naselje Gori~ica 9. ODJEL GRADSKE UPRAVE ZA PODUZETNI[TVO 203

Ure|enje DRU[TVENOG DOMA DRENOVA, Rijeka Radovi su zapo~eli 15. rujna 2003., a dovr{eni su 13. studenoga 2003. godine. Vrijednost izvedenih radova iznosi 386.931,34 kn. Obnovljeno je pro~elje zgrade, sanirano krovi{te, izvedeno unutra{nje ure|enje dvorane s ugradnjom novoga eta`noga grijanja i izvedbom novoga sanitarnog ~vora.

Radove je izvodila ZANATOPREMA ZZ iz Rijeke. III. Sa`etak

Odjel gradske uprave za poduzetni{tvo u vremenskom razdoblju od 2001. do 2004. godine provodio je Program poticanja razvitka maloga gospodarstva koji je u Gradu Rijeka otpo~eo jo{ 1991. godine. Mogu se istaknuti sljede}i efekti ovog Programa:

povoljniji uvjeti kreditiranja poduzetni{tva putem vi{e kreditnih linija i sufinanciranjem kamatne stope. Kreditne linije Grad Rijeka je provodio preko samostalnog kreditiranja ili u suradnji s resornim ministarstvom i Primorsko- goranskom ùpanijom te poslovnim bankama. Iz zajedni~kog kreditiranja Gradu Rijeci se vra}aju uloèna depozitna sredstva uve}ana za sredstva resornog ministarstva. Povrat prije odobrenih komisionih poduzetni~kih kredita ulaè se u daljnje aktivnosti kreditiranja. Zahvaljuju}i povoljnim uvjetima kreditiranja 153 poduzetnika je iskoristilo ukupan iznos kredita od 84.273.372 kn, uz kamatnu stopu od 2 do 6%. Kreditiranjem poduzetnika ostvareno je ve}e zapo{ljavanje za 33% i ve}i prostorni kapaciteti poduzetnika za 54%.

dodatni razvoj institucijskih potpora putem:

Tehnolo{ko-inovacijskog centra koji razvija visokotehnolo{ke programe

Porina koji je progla{en najboljim poduzetni~kim inkubatorom u Hrvatskoj 2003. godine, a 2004. je prerastao u regionalnu razvojnu agenciju za razvoj gospodarskih i razvojnih programe od interesa za Grad Rijeku i Primorsko- goransku `upaniju

pokretanje Poduzetni~koga informativnog centra u Rijeci, ~ime se pridonijelo boljem informiranju poduzetnika i onih koji to èle postati. Poduzetni~ki informativni centar pruà sve poduzetni~ke informacija na jednomu mjestu s lokalne, regionalne i dràvne razine

pove}anom promocijom gradskih razvojnih projekata i gospodarstva preko sajamskih nastupa, s time da je najve}i iskorak napravljen 2004. godine jer je Grad bio organizator 1. me|unarodnog sajma novih tehnologija i proizvoda u Rijeci

dobra komunikacija s poduzetnicima u djelatnosti ugostiteljstva, {to se ogleda u ve}em broju izdanih odobrenja za kasniji po~etak i zavr{etak radnog vremena te zna~ajno pove}anje jednodnevnih dozvola od 43% na prethodno mandatno razdoblje

kvalitetni objekti u vlasni{tvu Grada Rijeke, u koje je putem resornih odjela ulo`eno oko 40.000.000 kn, {to je pridonijelo njihovu boljem odr`avanju i ve}oj vrijednosti. 204 ODJEL GRADSKE UPRAVE ZA ODGOJ I [KOLSTVO

4. Odjel gradske uprave za odgoj i {kolstvo

Ostvarenje programa rada odjela gradske uprave za odgoj i [kolstvo za mandatno razdoblje 2001.–2005.

1. Uvod Sveukupno sagledavaju}i, mo`e se ocijeniti da je planirani program u proteklome manadatnom razdoblju ostvaren prema mogu}nostima prora~una.

U okviru ovlasti, pra}eno je poslovanje dviju ustanova ~iji je osniva~ i vlasnik Grad Rijeka: Dje~jeg vrti}a Rijeka i Doma mladih. U Dje~jem vrti}u 2003. godine provedena je daljnja racionalizacija prostora i tro{kova, a Dom mladih u tom je razdoblju postao uspje{na ustanova s pozitivnim poslovanjem te je utvr|ena vizija njezina budu}eg razvoja kao sredi{ta za otkrivanje i razvoj interesa djece i mladih Rijeke.

Jedan od zna~ajnih doga|aja koji je obilje`io prve dane mandata svakako je zapo~injanje procesa decentralizacije financiranja i upravljanja sustavom osnovnog Graf. 1. Struktura rashoda po {kolstva. Preuzete su ovlasti nad financiranjem materijalnih i financijskih rashoda djelatnostima 24 {kola te rashoda za nabavu dugotrajne imovine. Opredjeljenje Grada od samoga je po~etka bilo pobolj{anje materijalnog stanja u {kolama te stanja objekata koji su zate~eni po~etkom decentralizacije. U mnogo~emu se to i ostvarilo, a rezultati su vidljivi u izgledu {kola, opremljenosti novom opremom, provo|enju novih programa koji su sa`ivjeli i dobro prihva}eni i od u~enika i od roditelja i od u~itelja.

Svi programi ~ije je ostvarivanje zapo~elo u pro{lomu mandatnom razdoblju, nastavljeni su zahvaljuju}i prora~unskom financiranju (niz programa za darovite u~enike osnovnih i srednjih {kola, razni programi namijenjeni odgoju i obrazovanju i dr.). Me|utim, nije se ostalo na zate~enoj razini, ve} su se {ire javne potrebe znatno obogatile i pro{irile novim sadr`ajima.

Postignut je toliko `eljeni po~etni zamah ove djelatnosti te se i{~ekuje daljnja njegova nadogradnja. ODJEL GRADSKE UPRAVE ZA ODGOJ I [KOLSTVO 205

2. Pred{kolski odgoj u Gradu Rijeci ostvaruje se programima odgoja, naobrazbe, Djelatnost pred{kolskog odgoja zdravstvene za{tite, prehrane i socijalne skrbi za djecu u dobi od 6 mjeseci do polaska u {kolu.

U mandatnom razdoblju, uz Dje~ji vrti} Rijeka, kao korisnika prora~una, sufinancirana je djelatnost pred{kolskog odgoja i u ustanovama drugih osniva~a: Dje~jem vrti}u Mala vila, Dje~jem vrti}u Maza, Dje~jem vrti}u Pinokio, Dje~jem vrti}u Na- zaret i Dje~jem vrti}u Zvjezdica mira.

2.1. Dje~ji vrti} Rijeka U ustanovi je ustrojeno pet centara pred{kolskog odgoja unutar kojih su ustrojeni podcentri pred{kolskog odgoja. Od pedago{ke 2003./2004. godine djeluje 28 podcenatra jer su u prethodnoj pedago{koj godini zatvorena 4 podcentra.

Dje~ji vrti} Rijeka od 2001. do 2005. godine

Treba istaknuti da je u ovom razdoblju zaustavljen pad broja upisane djece u vrti}u. Iz tablice 1. mo`e se i{~itati porast broja djece, mali, ali ipak zna~ajan u zau- stavljanju negativnog trenda koji je obilje`io prethodno mandatno razdoblje.

Tablica 1. Broj upisane djece u Dje~jem vrti}u Rijeka za razdoblje od 2001. do 2005. 206 ODJEL GRADSKE UPRAVE ZA ODGOJ I [KOLSTVO

Standard djelatnosti je zadr`an, pa i oboga}en novim programima. Ustanova preko [kole djelotvornog roditeljstva i Savjetovali{ta za roditelje provodi i njeguje posebne oblike suradnje s roditeljima.

Financiranje Dje~jeg vrti}a Rijeka Grad Rijeka osigurava u gradskom prora~unu sredstva za rad Dje~jeg vrti}a Ri- jeka ~iji je osniva~.

Vrti} napla}uje svoje usluge od roditelja – korisnika usluga, prema mjerilima koje je odredilo Gradsko vije}e Grada Rijeke. Roditelj – korisnik pla}a cijenu usluge gradskog vrti}a na `irora~un Dje~jeg vrti}a.

Ustanova se sufinancirala:

do po~etka 2002. godine temelje}i se na "ekonomskoj cijeni" po djetetu

od po~etka 2002. godine, zbog potrebe iskazivanja prora~unskih sredstava po novom ra~unskom planu, u prora~unu se osiguravaju sredstva za bruto-pla}e zaposlenika (s doprinosima na pla}u) u visini od oko 90% od planiranih godi{njih rashoda, naknade prema kolektivnom ugovoru te ostale teku}e i kapitalne rashode.

Zna~ajno je da se u cijelomu mandatnom razdoblju cijena za roditelje s prebivali{tem na podru~ju Grada Rijeke nije mijenjala. Za redovit 10,5-satni program iznosila je 550,00 – 600,00 kuna, ovisno o mjese~nom dohotku po ~lanu ku}anstva.

Program za djecu s te{ko}ama u razvoju, program u bolnici Kantrida te program pred{kole bio je besplatan za roditelje s prebivali{tem na podru~ju na{ega grada.

Za gotovo 1/3 djece, temeljem socijalnog programa Grada, vrti} je besplatan.

Od 1. rujna 2004. godine, propisana je dodatna olak{ica roditelju s prebivali{tem na podru~ju Grada Rijeke, koji ima upisano vi{e od jednog djeteta u Dje~jem vrti}u. Iznos sudjelovanja u mjese~noj cijeni usluga Dje~jeg vrti}a smanjuje se za drugo dijete za 30%, za tre}e dijete za 60%, a za ~etvrto i svako sljede}e dijete za 100%. ODJEL GRADSKE UPRAVE ZA ODGOJ I [KOLSTVO 207

Ova olak{ica umnogome poma`e obiteljima s vi{e djece u na{em gradu. Protekle pedago{ke godine u vrti}u se tom olak{icom koristilo oko 122 obitelji.

Roditelj – korisnik usluga Dje~jeg vrti}a Rijeka, koji nema prebivali{te na podru~ju Grada Rijeke, nastavio je kao i u proteklom razdoblju pla}ati punu mjese~nu cijenu usluga vrti}a, koja se umanjivala za iznos sufinanciranja nadle`nog Ministarstva. Iznimno, roditelj – korisnik usluga koji ima prebivali{te na podru~ju drugih jedinica lokalne samouprave koja je sklopila Ugovor o me|usobnim pravima i obvezama s Dje~jim vrti}em, sudjelovao je u cijeni usluga u skladu s odlukom predstavni~kog tijela te jedinice lokalne samouprave.

Programska djelatnost Dje~jeg vrti}a Rijeka Dje~ji vrti} Rijeka sastavni je dio cjelovitog sustava odgoja i obrazovanja, ~ime je odre|en i osnovni sadr`aj njegova djelovanja, a posebnosti programa proizlaze iz zahtjeva vezanih uz interese roditelja i starosnu dob djece. Najve}i broj djece polazi program cjelodnevnog boravka, koji je nu`dan i namijenjen je prije svega zaposlenim roditeljima.

Prema navedenome, u Dje~jem vrti}u Rijeka potpuno su proveli planirani program rada, u okviru kojega su se provodili sljede}i programi:

Redoviti programi (programi s obzirom na trajanje i namjenu)

cjelodnevni 10,5-satni vrti}ki program za djecu u dobi od 3 do 6 godina

cjelodnevni jasli~ki program za djecu u dobi od 6 mjeseci do 3 godine

poludnevni 6-satni vrti}ki program za djecu u dobi od 3 do 6 godina

poludnevni program za djecu smje{tenu u Dje~joj bolnici Kantrida

smjenski vrti}ki i jasli~ki program u trajanju od 10,5 sati

U 2003./2004. godini zbog nezaintresiranosti roditelja ukinut je poludnevni 6- satni program koji je ostao samo u Dje~joj bolnici Kantrida.

Programi oboga}eni specifi~nim sadr`ajima U sklopu redovitog programa, u Dje~jem se vrti}u provode programi koji svojim specifi~nim sadr`ajima oboga}uju redoviti program, a sve u okviru 10,5-satnog programa. Tako je omogu}en razvoj pluralisti~kih tendencija u podru~ju pred{kolskog odgoja, ~ime je stvorena osnova za gra|enje osobnog identiteta pojedinih dje~jih vrti}a.

Dje~ji vrti} redoviti je program oboga}ivao raznim specifi~nim sadr`ajima: elementima waldorfske i reggio pedagogije, elementima situacijskog pristupa, programima zasnovanim na integralnoj metodi.

Navedeni programi integrirali su se u redovit program i postali dio standarda pred{kolskog odgoja u Gradu Rijeci, a Dje~ji ih vrti} Rijeka dodatno ne napla}uje. Od 2004./2005. godine Dje~ji vrti} Rijeka ponudio je nove specifi~ne sadr`aje iz sporta, katoli~koga vjerskog odgoja, ranog u~enja engles- 208 ODJEL GRADSKE UPRAVE ZA ODGOJ I [KOLSTVO

kog jezika s elementima informati~ke pismenosti te ranog u~enja engleskog i talijanskog jezika. Novi specifi~ni sadr`aji koji se uvode, dodatno se napla- }uju od roditelja.

Godine 2004./2005. u Dje~jem vrti}u Rijeka 52% djece bilo obuhva}eno redovitim programom oboga}enim specifi~nim sadr`ajima.

Valja spomenuti i projekte Vrti} – dje~ja ku}a i Elementi projekta Korak po korak koji se vrlo uspje{no provode, a u te se aktivnosti mogu uklju~iti roditelji i drugi ~lanovi obitelji.

Posebni programi

za darovitu djecu u sklopu redovnih programa i odgojnih skupina ili u kra}im specijaliziranim programima prema sklonostima djece

za djecu s te{ko}ama u razvoju, uklju~ivanjem u redovne odgojne skupine jas- lica i dje~jih vrti}a ili u posebne odgojne skupine u jaslicama i dje~jim vrti}ima

za djecu pripadnika etni~kih i nacionalnih manjina, prema potrebama korisnika usluga i odlukama nadle`nih tijela.

Kra}i programi namijenjeni ponajprije djeci koja nisu polaznici vrti}a, provodili su se u popodnevnim satima (scenska radionica, sportska igraonica, Gardelinoteka, glazbena radionica, igraonica za poticanje razvoja darovite djece Bistri} itd.)

Stru~ni timovi ustanove osmislili su nove programe za stru~no i programsko unapre|enje djelatnosti, za koje je ishodovana verifikacija nadle`nog Ministarstva: po~etni i napredni te~aj engleskog i talijanskog jezika, programi za poticanje razvoja potencijalno darovite djece Bistri}, scenska radionica, sportska igraonica, glazbena radionica te program Stru~no-razvojnog centra u kojem se obavlja permanentno stru~no usavr{avanje djelatnika vrti}a i pola`u stru~ni ispiti za odgojitelje i stru~ne suradnike Primorsko-goranske `upanije. ODJEL GRADSKE UPRAVE ZA ODGOJ I [KOLSTVO 209

Program pred{kole organizirao se za djecu koja nisu polaznici vrti}a u godini prije polaska u {kolu. Provodio se svake godine tijekom o`ujka, travnja i svibnja s ukupno 100 sati rada po skupini.

Tim se programom namjeravano obuhvati {to vi{e djece, ali se njihov broj iz godine u godinu smanjivao, iako je program besplatan za korisnika.

Zakon o pred{kolskom odgoju i naobrazbi odredio ga je kao javnu potrebu, uz obvezu sufinanciranja iz dr`avnog prora~una. To je ostvareno tek u 2003./2004. godini. Do tada je sve tro{kove programa snosio Grad.

Ustanova je i u ovom razdoblju tra`ila mi{ljenje roditelja–korisnika radi dobivanja informacije o mogu}im zamjerkama na postoje}e programe, o zanimanju za novim sadr`ajima i dr. Roditelji su iskazali zanimanje za jasli~ki program za djecu u dobi od 6 mjeseci do 3 godine te im je vrti} taj program i ponudio.

Obiljeàvanje obljetnice, organizacija stru~no-znanstvenog skupa Tre}i po redu stru~no-znanstveni skup odrào se 2002. godine pod nazivom Cjeloìvotnim u~enjem – korak bliè djetetu, u okviru kojega se obiljeìla i 155. godi{njica pred{kolskog odgoja u Gradu Rijeci.

Racionalizacija poslovanja i organizacijske promjene Dje~jeg vrti}a Rijeka U okviru organiziranoga pred{kolskog odgoja od 2001. do 2004. godine u Gradu Rijeci, Dje~ji vrti} Rijeka nastavio je djelovanje u 5 centara pred{kolskog odgoja. Do pedago{ke 2003./2004. godine, unutar njih djelovala su 32 podcentra.

U 2002. godini poslovi pranja, gla~anja i krpanja rublja, koji su se obavljali u ~etiri praonice, organizirali su se u jednu sredi{nju praonicu u Podcentru Potok.

Pra}enjem rada u podcentrima, ustanovljeno je da u pojedinim PPO-ima dolazi do neprekidna opadanja broja upisane djece, {to je dovodilo do pove}anih tro{kova poslovanja i financijske neisplativosti uporabe nekih objekata. Pri upisu, njihov je kapacitet ostao nepopunjen. Vode}i se potrebom racionalnog poslovanja i smanje- njem tro{kova, a po{tuju}i potrebe roditelja te ostvarivanje djelatnosti u skladu s va`e}im pedago{kim standardima, 2003. godine predlo`eno je zatvaranje ~etiri podcentara:

PPO [kurinje (popunjenost bila 40%)

PPO Beli Kamik (popunjenost bila 47%)

PPO Pe}ine (popunjenost bila 56%).

Svim roditeljima koji su prijavili djecu u te podcentre, ponu|en je zamjenski smje{taj za dijete u drugim najbli`im podcentrima, {to su roditelji prihvatili.

Za ~etvrtim objektom – PPO Baredice, Dje~ji vrti} Rijeka nije imao daljnjih potreba jer su djeca koja su ga polazila postala {kolski obveznici, pa je prostor ustupljen osnovnom {kolstvu. 210 ODJEL GRADSKE UPRAVE ZA ODGOJ I [KOLSTVO

Svaki je podcentar, a od 1. rujna 2003. ih ima 28, i dalje je ostao prepoznatljiv po provo|enju specifi~nih programa.

Ovom racionalizacijom prostora Dje~jeg vrti}a nije do{lo do smanjenja njegovih kapaciteta, ve} do bolje iskoristivosti postoje}eg prostora.

Valja istaknuti da zbog zatvaranja vrti}kih objekata nije bilo promjene radnih mjesta i izvr{itelja potrebnih za obavljanje djelatnosti, jer nije do{lo do smanjenja ukupnog broja odgojnih skupina i upisane djece ve} naprotiv do pove}anja za dvije skupine. Svi djelatnici koji su u njima obavljali svoje poslove i zadatke, raspore|eni su na obavljanje istih poslova u druge vrti}ke objekte unutar ustanove.

2.2. Ostale ustanove pred{kolskog Grad je Rijeka zbog potrebe za pluralizmom u odgoju i naobrazbi sufinancirao odgoja program pred{kolskog odgoja u 5 dje~jih vrti}a drugih osniva~a.

Sufinancirano je do najvi{e 30 djece s prebivali{tem na podru~ju Grada Rijeke u vrti}u, a mjese~ni iznos sufinanciranja po djetetu ustanovljen je po~etkom godine.

Od 2001. godine Grad Rijeka sufinancira vrti}e drugih osniva~a u iznosu od 900,39 kn po djetetu za cjelodnevni, odnosno 630,31 kn za poludnevni program,

Kako su proteklih godina zaprimani razni prijedlozi, zahtjevi za izmjenom kriterija i mjerila sufinanciranja, provedena je ukupna analiza poslovanja i rada ustanova drugih osniva~a. Nakon analize predlo`ena su 2 mogu}a modela daljnjeg sufinanciranja, ali }e se i dalje primjenjivati dosada{nji model sufinanciranja tih vrti}a.

Istim iznosom sufinancirani su roditelji koji su smjestili djecu u vrti}e u drugim jedinicama lokalne samouprave.

3. Djelatnost osnovnog [kolstva Po~etak ovoga mandatnog razdoblja obilje`io je po~etak decentralizacije {kolstva. Otada se u prora~unu Grada Rijeke, sukladno Zakonu, osiguravaju sredstva za dio tro{kova osnovnih {kola (materijalni tro{kovi, investicijsko odr`avanje {kolskog prostora, oprema, nastavna sredstva i pomagala i dr.).

Uz te namjene, Grad Rijeka je i u ovom razdoblju osigurao znatna sredstva za ostvarivanje {irih javnih potreba.

Krajem 2001. godine dostavljena je Odluka tada{njeg Ministarstva prosvjete i ODJEL GRADSKE UPRAVE ZA ODGOJ I [KOLSTVO 211

{porta, kojom se na Grad Rijeku prenose osniva~ka prava nad 24 ustanova osnovnog obrazovanja.

Grad je dobio odgovornost i slobodu odlu~ivanja o svrsishodnosti i racionalizaciji tro{enja sredstava za decentralizirane funkcije. Taj cilj decentralizacije Grad provodi vrlo uspje{no od samog po~etka decentralizacije te su za svaku prora~unsku godinu dono{ena gradska pravila o kriterijima i mjerilima za financiranje teku}ih izdataka osnovnih {kola.

3.1. Osnovno{kolski odgoj i naobrazba provodi se u 24 redovne gradske osnovne {kole. Osnovne {kole Grada Rijeke

Odgoj i naobrazba djece s te{ko}ama u razvoju po posebnom programu provodi se u:

Centru za odgoj i obrazovanje Rijeka

posebnom razrednom odjelu pri Osnovnoj {koli Fran Frankovi}

odjelima za dodatnu defektolo{ku pomo} koji djeluju pri na{im osnovnim {kolama.

Odgoj i naobrazba djece na bolni~kom lije~enju:

Osnovna {kola Kantrida Rijeka organizira nastavu za u~enike koji se nalaze na duljem bolni~kom lije~enju te u svom sastavu ima 3 kombinirana razredna odjela pri Dje~joj bolnici Kantrida KBC-a Rijeka.

Odgoj i naobrazba djece pripadnika etni~kih i nacionalnih zajednica ili manjina ostvaruje se u:

~etiri (4) osnovne {kole s nastavom na hrvatskom i talijanskom jeziku (San Nicolo, Gelsi, Belvedere i Dolac – Rijeka)

jednoj (1) osnovnoj {koli s organiziranom izbornom nastavom za pripadnike srpske nacionalne manjine (Vladimir Gortan – Rijeka)

Broj u~enika i odjela u osnovnim {kolama Grada Rijeke Osnovnim obrazovanjem u 24 osnovne {kole Grada Rijeke (bez Glazbene {kole Ivan Mateti} Ronjgov) bilo je obuhva}eno:

u {kolskoj 2001./2002. godini 11.545 u~enika u 519 odjela

u {kolskoj 2002./2003. godini 11.069 u~enika u 517 odjela 212 ODJEL GRADSKE UPRAVE ZA ODGOJ I [KOLSTVO

u {kolskoj 2003./2004. godini 10.647 u~enika u 509 odjela

u {kolskoj 2004./2005. godini 10.425 u~enika u 502 odjela.

Osnovno{kolskim programom u Glazbenoj {koli Ivan Mateti} Ronjgov bilo je obuhva}eno u navedenim {kolskim godinama od 316 do 330 u~enika.

Financiranje ustanova osnovnog {kolstva Do 2001. godine osnovno{kolske ustanove sufinancirale su se iz prora~una Gra- da Rijeke kao i "ostali korisnici", a od 1. srpnja 2001. godine kao korisnici prora~una.

Prije decentralizacije, osnovno{kolskim ustanovama sufinancirani su programi {kolstva iznad Dr`avnoga pedago{kog standarda kao {ire javne potrebe te razni kra}i programi i namjene u funkciji odgoja i obrazovanja i osiguravana sredstva za osiguranje objekata osnovnih {kola ~iji je vlasnik Grad Rijeka.

Od po~etka decentralizacije za materijalne su i financijske rashode, za nabavu proizvedene dugotrajne imovine i dodatna ulaganja na nefinancijskoj imovini osiguravana sredstva iz decentraliziranih sredstava, a iz "izvornih" se sredstava prora~una osiguravaju sredstva za {ire javne potrebe, razne kra}e programe i ostale namjene u funkciji odgoja i obrazovanja, osiguranje objekata, teku}e i investicijsko odr`avanje i nabavku opreme.

Graf. 2. Financiranje osnovnog školstva grada Rijeke

Napomena: Decentralizirane funkcije osnovnog {kolstva Grada Rijeke za 2001. godinu po~ele su se ostvarivati od 1. srpnja 2001. godine.

Programska djelatnost osnovno{kolskih ustanova Nastavni plan i program nije u gradskoj nadle`nosti.

Osnovna {kola ostvaruje svoju djelatnost koja obuhva}a odgoj i obvezno {kolovanje djece kroz redovnu nastavu, dodatnu i dopunsku nastavu, izvannastavnu djelatnost i izborni program. U njoj se doga|aju i ostvaruju razni drugi programi i aktivnosti. ODJEL GRADSKE UPRAVE ZA ODGOJ I [KOLSTVO 213

4. Programi odgoja i obrazovanja iznad dr`avnoga pedago{kog standarda

4.1. Djelatnost ove ustanove usmjerena je na skrb za razvoj i zadovoljavanje potreba Djelatnost Doma mladih Rijeka rije~ke djece i mladih za raznim aktivnostima u slobodnom vremenu. U njoj su provo|eni razni programi izvan{kolskih i izvannastavnih aktivnosti, ali i organizacija aktivnosti kao {to su gradske smotre i natjecanja u~enika osnovnih i srednjih {kola. Svake je godine ponuda programa bila bogatija, a u skladu sa zanimanjem djece i mladih. Dom mladih posredovao je i pri zapo{ljavanju redovitih u~enika srednjih {kola.

Financiranje ustanove Do kraja 2001. godine Dom mladih se sufinancirao "po djetetu" za programsku djelatnost u Rijeci, kao i za aktivnosti u Dvorcu Stara Su{ica. Od po~etka 2002. godine zbog iskazivanja prora~unskih sredstava prema novomu ra~unskom planu prora~una, promijenio se na~in osiguravanja sredstava toj ustanovi, te se osiguravaju prora~unska sredstva za:

isplatu bruto-pla}e zaposlenika (s doprinosima na pla}u) za 18 djelatnika

dio materijalnih rashoda te ostale teku}e i kapitalne rashode.

Za 2005. godinu, uz navedeno, planirano je osiguravanje sredstava za bruto- -pla}e ve}eg broja zaposlenika – 23 zaposlenika i naknada po kolektivnom ugovoru.

Najzna~ajnije je u ovom razdoblju ostvarenje pozitivnog poslovanja Doma mladih, koje je i odr`ano u cijelomu mandatnom razdoblju.

Programska djelatnost Budu}i da su potrebe dana{nje djece i mladih znatno druk~ije nego ranijih godina, Dom mladih se na{ao u prijelaznom razdoblju s ciljem tra`enja i uvo|enja novih programa koji }e zadovoljiti i okupiti dana{nje mlade. Na sjednici odr`anoj krajem 2002. godine Poglavarstvo Grada Rijeke prihvatilo je projekciju razvoja ustanove na sljede}im na~elima:

cjelovito zadovoljavanje potreba djece i mladih

proaktivno i preventivno utjecanje na razvoj zdravih `ivotnih stilova

strate{ko pokrivanje interesnih podru~ja

pluralisti~ko zadovoljavanje potreba i interesa korisnika, te potreba nositelja programa

razvoj funkcija Doma mladih kao sredi{ta interesnih aktivnosti u Rijeci

komplementarno institucionalno umre`avanje u sustav interesnih aktivnosti Dom mladih potpuno je proveo planirani program rada koji se odr`ava u Rijeci i u Dvorcu Stara Su{ica: 214 ODJEL GRADSKE UPRAVE ZA ODGOJ I [KOLSTVO

programe u Dvorcu Stara Su{ica (zimovanje, proljetni praznici, {kola u prirodi, vikend-programi, ljetovanja).

programe tehni~ke kulture (Sigurno u prometu, Te~aj bicikla, Prvi koraci u prometu, [kolske prometne jedinice, Prometne jedinice mlade`i, Fotosekcija, Videosekcija, Filmska radionica, Robotika, Astronomija, Modelarska sekcija, Aviomodelarstvo, Elektrotehnika)

informati~ke programe (Informatika, Multimedijalni laboratorij)

programe likovne kulture (Pred{kolska likovna radionica)

scenske programe (Te~aj ritmike i baleta, Plesna sekcija, Kazali{na radionica Malik) i glazbene te~ajeve (syntihesizer, klavia, gitara i glazbeni sastav)

ostale programe (Razgovorko, Debatni klub, Ekolo{ka radionica, [ah i dr.).

Svake godine program se oboga}ivao novim sadr`ajima sukladno prihva}enoj projekciji razvoja ustanove.

U 2004. godini ostvareno u Dvorcu Stara Su{ica ostvareno je 12.521 no}enje, a programima koji su se vezuju uz objekat u Rijeci, bilo je obuhva}eno 1.144 djece mjese~no. 4.2. Programi u [kolstvu Program produènog boravka u osnovnim {kolama Produèni boravak je izvannastavni program za u~enike niìh razreda osnovne {kole (od prvog do ~etvrtog razreda), s organiziranim boravkom, prehranom i u~e- njem u prostorima {kole nakon ili prije nastave, s najmanje 16 u~enika u skupini.

Prepoznavaju}i vrijednost programa, Grad Rijeka ga je nastavio sufinancirati te je njegovo sufinanciranje u proteklom razdoblju teklo prema planiranom, a broj uklju~enih {kola i obuhva}enih u~enika dan je u tablici 2.

Tablica 2. Program produ`enog boravka od 2001. do 2004.

Iz godine u godinu sve vi{e roditelja uklju~uje svoju djecu u produ`eni boravak pa su potrebe osnovnih {kola za organiziranjem produ`enog boravka sve ve}e, a broj obuhva}enih {kola i u~enika svake se godine pove}avao.

Program i nformatike od 1. do 4. razreda osnovne {kole Program ranog u~enja informatike od prvog do ~etvrtog razreda u osnovnoj {koli kreiran je tako da u~enike postupno uvede u svijet ra~unala i da im osnovna znanja ili osnovnu pismenost u informatici. ODJEL GRADSKE UPRAVE ZA ODGOJ I [KOLSTVO 215

Grad Rijeka zapo~eo je sa sufinanciranjem tog projekta {kolske 2002./2003. godine s ciljem da se svi u~enici prvih razreda uklju~e u ovaj oblik izborne nastave.

U {kolskoj 2002./2003. godini bilo je obuhva}eno 6 osnovnih {kola (uklju~uju}i jednu osnovnu {kolu drugih osniva~a), sljede}e je {kolske godine bilo 14 osnovnih {kola s oko 667 u~enika mjese~no, a {kolske 2004./2005. godine 19 osnovnih {kola s oko 1521 u~enikom mjese~no.

Zbog zanimanja u~enika i roditelja znatno se pove}avao broj obuhva}enih {kola, a projekt je besplatan za roditelje.

Kreativne – stvarala~ke radionice – {kolske priredbe Radi kvalitetnijeg kori{tenja slobodnog vremena u~enika, u {kolama se organiziraju izvannastavne aktivnosti koje se ostvaruju kroz razli~ite aktivnosti: umjetni~ko- jezi~ne, sportsko-zdravstvene, dru{tveno-humanisti~ke, tehni~ke, ekolo{ke, informati~ke i druge. Od {kolske 2002./2003. sufinanciraju se materijalni tro{kovi takvih aktivnosti u svim {kolama. Programi stru~nog usavr{avanja u~itelja Za uvo|enje novih metoda rada i programa u {koli, potrebno je stru~no usavr{a- vanje u~itelja razredne ili predmetne nastave na raznim seminarima i radionicama. Grad Rijeka zapo~eo je 2002. godine sustavno sufinanciranje niza takvih programa usavr{avanja. Tijekom 2003. i 2004. godine sufinancirano je stru~no usavr{avanje u sljede}im alternativnim programima/projektima: Korak po korak, ^itanje i pisanje za kriti~ko mi{ljenje, Kvalitetna {kola, Pravo u svakodnevnici, Edukacijom do zdravlja i Samo- vrednovanje {kola u funkciji unapre|ivanja kvalitete odgoja i obrazovanja.

Program Korak po korak Sufinancirano je sudjelovanje:

{kolske 2002./2003. godine 28 u~itelja razredne nastave iz 17 osnovnih {kola u uvodnim radionicama i 31 u~itelj razredne nastave iz 17 osnovnih {kola u naprednim radionicama

{kolske 2003./2004. godine 31 u~itelj razredne nastave iz 17 osnovnih {kola u uvodnim radionicama i 39 u~itelja razredne nastave iz 22 osnovne {kole u naprednim radionicama

{kolske 2004./2005. godine 45 u~itelja iz 19 osnovih {kola u naprednim radionicama. Projekt ^itanje i pisanje za kriti~ko mi{ljenje (RWCT) Sufinancirano je sudjelovanje:

{kolske 2002./2003. godine 46 u~itelja predmetne nastave iz 23 osnovne {kole

{kolske 2003./2004. godine 46 u~itelja predmetne nastave iz 20 osnovnih {kola

{kolske 2004./2005. godine 48 u~itelja iz 23 osnovne {kole. 216 ODJEL GRADSKE UPRAVE ZA ODGOJ I [KOLSTVO

Projekt Kvalitetna {kola U 2003. godini sufinancirano je sudjelovanje djelatnika O[ Pehlin, O[ Srdo~i i O[ Zamet u seminarima i radionicama.

Projekt Samovrednovanje {kola u funkciji unapre|ivanja kvalitete odgoja i obrazovanja U 2003. i 2004. godini sufinancirano je sudjelovanje u tri odabrane osnovne {kole Grada Rijeke (O[ Brajda, O[ Podmurvice, O[ Ve`ica). Planira se nastavak sufinanciranja u 2005. godini.

Projekt Pravo u svakodnevnici [kolske 2003./2004. godine sufinancirano je sudjelovanje 16 u~itelja iz 6 osnovnih {kola Grada Rijeke, a {kolske 2004./2005. godine sudjelovanje 42 u~itelja i djelatnika iz 18 osnovnih {kola.

Projekt Edukacijom do zdravlja [kolske 2004./2005. godine sufinancirano je sudjelovanje 30 u~itelja iz 17 osnovnih {kola Grada Rijeke.

5. Djelatnost visokog {kolstva Temeljem prihva}anja inicijative u pro{lom mandatnom razdoblju, Grad Rijeka postao je jedan od suosniva~a Zaklade Sveu~ili{ta u Rijeci. Gradsko vije}e prihvatilo je Prijedlog ugovora o osnivanju Zaklade Sveu~ili{ta u Rijeci, koji je potpisan u kolovozu 2002. godine. Po potpisivanju Ugovora zakladnici–suosniva~i podnijeli su nadle`nom Ministarstvu zahtjev za osnivanje Zaklade Sveu~ili{ta u Rijeci: Prilo`eni su svi dokazi potrebni u postupku upisa, na osnovi kojih je u sije~nju 2003. godine tada{nje Ministarstvo pravosu|a, uprave i lokalne samouprave donijelo Rje{enje kojim odobrava osnivanje Zaklade Sveu~ili{ta u Rijeci. Konstituiranjem Upravnog odbora Zaklade Sveu~ili{ta u Rijeci i obavljenoj primopredaji upravitelja Zaklade i rektora Sveu~ili{ta u Rijeci novim zakladnim tijelima, Zaklada je zapo~ela svoju redovitu djelatnost, te je ve} tijekom 2004. godine raspisala Natje~aj za dodjelu sredstava Zaklade i Natje~aj za dodjelu Nagrade Zaklade Sveu~ili{ta u Rijeci. Temeljem vrednovanja stru~nog povjerenstva, poduprla je 24 projekta i prijave djelatnosti, a postipak za vrednovanja pristiglih prijava za dodjelu nagrade Zaklade je u tijeku. Grad Rijeka u ovom mandatnom razdoblju izvr{io je sve svoje preuzete obveze prema Zakladi u skladua s Ugovorom i Statutom Zaklade.

Protekle ~etiri godine ispla}eno je 548 godi{njih stipendija. Stipendije je iznosila 700,00 kuna na mjesec za stipendiste koji se {koluju u Rijeci, odnosno 30% vi{e (910,00 kuna) za stipendiste koji se {koluju izvan Rijeke. 6. Programi za darovite u~enike i studente

6.1. Stipendije za darovite Da bi se omogu}io proporcionalno ve}i broj stipendija za studente ~ije kvalitetno srednjo{kolce i studente {kolovanje zahtijeva ve}a nov~ana ulaganja, provedene su izmjene uvjeta stipendiranja i kriterija za dodjelu stipendija. ODJEL GRADSKE UPRAVE ZA ODGOJ I [KOLSTVO 217

Tablica 3. Broj stipendija u razdoblju od 2001. do 2005.

Promjenom kriterija za stipendiranje, kojima se godi{nje 70% novih stipendija dodjeljuje studentima, a 30% u~enicima 3. i 4. razreda srednje {kole, struktura stipendista postupno se mijenja u korist studenata. Promjenom kriterija u smislu davanja prednosti znanstvenom smjeru obrazovanja, postupno se pove}ava i broj stipendista koji se {koluju u znanstvenom podru~ju.

Tablica 4. Broj stipendija po vrsti i podru~ju obrazovanja u razdoblju od 2001. do 2005. godine

Organizacija susreta stipendista Da bi mla|i stipendisti dobili uzor i poticaj, svake se godine prigodom potpisivanja ugovora o stipendiranju organizira susret stipendista koji su diplomirali u teku}oj godini s novim stipendistima. Posebni susreti sa stipendistima prire|uju se kako bi se ~ula njihova razmi{ljanja odnosno iskustva o postoje}emu modelu stipendiranja te o njihovom vi|enju daljnjeg razvoja Grada. Najve}i odjek imao je dvodnevni susret stipendista u dje~jem odmarali{tu Grada Rijeke, Dvorcu Stara Su{ica u Gorskom kotaru, u o`ujku 2004. godine.

6.2. Ove je izvannastavne programe za darovite u~enike osnovnih {kola Grad nastavio Programi za darovite u~enike osnovnih {kola E-matemati~ka financirati i u ovom razdoblju. Nositelji programa su Osnovna {kola San Nicolò za u~ionica i LIADO program LIADO i Osnovna {kola Gornja Ve`ica za program E-matemati~ka u~ionica. Za uklju~ene u~enike programi su besplatni.

Programi okupljaju darovite u~enike osnovnih {kola od IV. do VIII. razreda. Na- mijenjeni su u~enicima svih rije~kih osnovnih {kola, s kojima po prilago|enim 218 ODJEL GRADSKE UPRAVE ZA ODGOJ I [KOLSTVO

programima rade istaknuti profesori iz osnovnih i srednjih {kola te fakulteta.

Okviran broj uklju~enih u~enika tijekom {kolskih godina 2001./2002. – 2004./ 2005. dan je u tablici 5.

Tablica 5. Broj uklju~enih u~enika od 2001/2002. do 2004/2005.

6.3. Natjecanja, susreti i smotre U proteklom razdoblju ostvareno je planirano financiranje gradske razine natjeca- u~enika osnovnih i srednjih {kola nja, susreta i smotri u~enika osnovnih i srednjih {kola i to: Hrvatski {kolski susreti LIDRANO (literarno, dramsko, scensko i novinarsko stvarala{tvo), natjecanja i smotre iz predmeta prirodoslovno-matemati~kog smjera (matematike, fizike, kemije, biologije, zemljopisa), 2002. godine natjecanje iz hrvatskog jezika.

Te manifestacije godi{nje okupljaju oko 2000 u~enika, a organizator logistike je Dom mladih.

6.4. [kola dje~jeg stvarala{tva Grad je sufinancirao sudjelovanje darovitih u~enika gradskih {kola u [koli dje~jeg Novigradsko prolje}e stvarala{tva Novigradsko prolje}e:

u 2002. godini 28 u~enika iz 10 osnovnih {kola

u 2003. godini 21 u~enik iz 10 osnovnih {kola

u 2004. godini 27 u~enika iz 13 osnovnih {kola.

6.5. Dodjela nagrada prosvjetnim Smatraju}i da se svaki kvalitetan rad za dobrobit mlade`i Grada Rijeke treba djelatnicima primjereno vrednovati i nagraditi, Grad Rijeka je {kolske 1997./1998. godine pokrenuo dodjelu godi{nje nagrade mentorima ~iji su u~enici postigli najvi{e rezultate (jedno od prva tri mjesta) na republi~kim i me|unarodnim natjecanjima, susretima i smotrama, a nagra|ivanje je nastavljeno i u ovom razdoblju. Nagrada se sastojala od nov~anog iznosa, pismenog priznanja i knjige. Od {kolske 2000./2001. godine do {kolske 2003./2004. godine dodijeljeno je 139 nagrada (41 za natjecanja u {kolskoj 2000./2001. godini, 51 za natjecanja u {kolskoj 2001./2002. godini i 47 za natjecanja u {kolskoj 2002./2003. godini). 7. Skrb o djeci s te{ko}ama u razvoju

7.1. Skrb o djeci s te{ko}ama u razvoju U Dje~jem vrti}u Rijeka provode se posebni programi pred{kolskog odgoja na- u Dje~jem vrti}u Rijeka mijenjeni djeci s cerebralnom paralizom i ve}im te{ko}ama u razvoju, djeci s umje- renom i te`om mentalnom retardacijom i autisti~noj djeci. Prema vrsti i stupnju te{ko}a, djeca su raspore|ena u posebne skupine. ODJEL GRADSKE UPRAVE ZA ODGOJ I [KOLSTVO 219

U sklopu timskog pristupa, s ovom se djecom provodi i fizikalna terapija, poja- ~an defektolo{ki tretman, logopedska terapija, psihologijska procjena i pra}enje razvoja, a prema potrebi i psiholo{ki tretmani djece i roditelja.

Smje{taj djece je besplatan za roditelje, uz predo~enje rje{enja Centra za socijalni rad o utvr|enoj vrsti i stupnju pote{ko}e u razvoju.

Te`i se pomicanju dobne granice djece koja se obuhva}aju stru~nim tretmanom, prema sve mla|oj dobi, {to u skladu sa suvremenim saznanjima o uspje{nosti pra- vodobna uklju~ivanja u tretman budi profesionalni optimizam, osobito za djecu s cerebralnom paralizom.

Puna mjese~na cijena programa za djecu s te{ko}ama u razvoju u 2004. godini iznosila je 3.807,15 kuna, te jo{ jednom treba istaknuti da je temeljem odluke predstavni~kog tijela Grada Rijeke, program besplatan za roditelje.

7.2. Rije~ki model punktova – Odjela za dodatnu defektolo{ku pomo} Skrb o djeci s te{ko}ama u razvoju u osnovnim {kolama U rije~kim osnovnim {kolama ostvaruje se poseban model rada s u~enicima s te{- ko}ama u razvoju odnosno provodi se dodatna defektolo{ka pomo} za u~enike s te{ko}ama u razvoju. Ta se pomo} pru`a u~enicima vi{e osnovnih {kola Primorsko- goranske `upanije, dakle ne samo rije~kih osnovnih {kola ve} i susjednih op}ina i gradova.

Grad Rijeka financira redovite tro{kove javnog prijevoza u~enika te ostale teku}e tro{kove {kola iz decentraliziranih sredstava. Me|utim, specifi~ne tro{kove, posebna didakti~ka sredstva i nastavna pomagala te potro{ni materijal odjela –punktova nitko nije financirao pa je od {kolske 2002./2003. Poglavarstvo Grada Rijeke donijelo odluku da te tro{kove punktova sufinancira kao "{iru javnu potrebu". Na taj je na~in sufinancirano 7 odjela s ukupno 1225 u~enika (417 u~enika u 2002./2003. {kojskoj godini, 379 u~enika u 2003./2004. {kolskoj godini i 429 u~enika u 2004./2005. {kolskoj godini).

[kolska prehrana i prijevoz u~enika s te{ko}ama u razvoju u Centru za odgoj i obrazovanje Unatrag nekoliko godina pove}ao se broj u~enika Centra za odgoj i obrazovanje. Time su se pove}ale i potrebe za jo{ jednim prijevoznim sredstvom, a {to se ti~e tro{- kova prehrane, odobreni iznosi nisu bili dovoljni za njihovo pokri}e. Ministarstvo nije prihvatilo financiranje pove}anih potreba u~enika ove {kole, iako ta obveza proizlazi iz Zakona o osnovnom {kolstvu.

Ocjenjuju}i potrebe u~enika ove {kole opravdanim, Grad Rijeka od po~etka 2002. godine sufinancira prehranu za u~enike koji ne zadovoljavaju socijalne uvjete Grada Rijeke, a od {kolske 2002./2003. godine i posebno prilago|en prijevoz u~enika koji se ostvaruje novim kombibusom. Time su potpuno zadovoljene potrebe u~enika Centra za odgoj i obrazovanje u pogledu prehrane i posebno prilago|enog prijevoza. 220 ODJEL GRADSKE UPRAVE ZA ODGOJ I [KOLSTVO

Oprema za u~enike s te{ko}ama u razvoju Za Centar za odgoj i obrazovanje nabavljena je sljede}a oprema (u kom.):

{kolski namje{taj: 8 nagibnih stolova

nastavna sredstva: 1 fotoaparat, 1 {iva}i stroj, 1 profesionalno gla~alo, 3 kroja~ka stroja i 1 aparat za knjigove`ne radove

aparati: 2 {tednjaka, 1 hladnjak, 1 perilica za rublje i 1 su{ilica za rublje

1 kombi-vozilo

1 razglas.

Za O[ Gornja Ve`ica nabavljena je sljede}a oprema (u kom.):

{kolski namje{taj: 5 specijalnih u~eni~kih stolica, 5 specijalnih u~eni~kih stolova, 10 nagibnih radnih stolova

1 kombi-vozilo.

U O[ Podmurvice za u~enike produ`enog stru~nog postupka nabavljena je sljede}a oprema (u kom.):

{kolski namje{taj: 20 u~eni~kih stolica, 1 ormar, 12 katedri i uredskih stolova i 2 nastavni~ke stolice

nastavna sredstava: 1 ra~unalo, 1 TV-aparat, 1 videorekorder i 1 radiokasetofon.

U O[ Fran Frankovi} nabavljena su (u kom.):

nastavna sredstava: 2 ra~unala, 1 TV-aparat, 1 videorekorder i 1 radiokasetofon. Nabavljene su i razne didakti~ke igre.

U O[ Turni} za potrebe autisti~ne djece nabavljen je (u kom.):

{kolski namje{taj: 12 u~eni~kih stolica, 11 u~eni~kih klupa, 2 katedre i uredski stolovi, 12 ormara i 2 {kolske plo~e

nastavna sredstava: 1 ra~unalo, 1 TV-aparat, 1 videorekorder, 6 radiokasetofona, 1 player i 1 playstation

razne didakti~ke igre, 2 stolne svjetiljke, 1 ogledalo i 2 strunja~e.

U O[ Vladimir Gortan za potrebe slijepog djeteta nabavljena je elektroni~ka bilje`nica. U O[ Centar za opremanje punkta za defektolo{ku pomo} nabavljen je (u kom.):

{kolski namje{taj: 5 u~eni~kih stolica, 4 u~eni~kih stolova i 2 police

nastavna sredstva: 1 ra~unalo

4 klimatska ure|aja i 1 pregradni pano. ODJEL GRADSKE UPRAVE ZA ODGOJ I [KOLSTVO 221

8. Razni programi u funkciji odgoja i obrazovanja

8.1. U proteklom je razdoblju u obliku jednokratnih manjih potpora sufinanciran Jednokratne potpore velik broj kratkih programa namijenjenih odgoju i obrazovanju.

Tablica 6. Broj potpora programima u funkciji odgoja i obrazovanja od 2001. do 2004. godine

8.2. Osnovne i srednje {kole ostvarile su niz me|unarodnih suradnji sa {kolama u Me|unarodna suradnja {kolskih ustanova drugim dr`avama:

Slovenija (Ljubljana, Preserje, Ilirska Bistrica, Slovenske Konjice, Mozirje) – 7 osnovnih {kola, 1 vrti} i 1 u~eni~ki dom

Italija (Rim, Este, Cividale del Friuli, Udine, Trst, Monzano, Padova) – 7 osnovnih {kola i 4 gimnazije

Crna Gora (Kotor, Tivat) – 1 osnovna {kola i 1 glazbena {kola

Ma|arska (Czepel-Budimpe{ta i Santov) – 3 osnovne {kole

[vedska (Stromstad) – 6 osnovnih {kola i 1 gimnazija

Francuska (Nantes) –1 osnovna {kola

[vicarska –1 gimnazija

Njema~ka (Neuss, Rostock i Waldshut) – 6 osnovnih {kola, 1 gimnazija i 1 srednja stru~na {kola Norve{kom (Oslo i Posgrum) –12 osnovnih {kola, 1 gimnazija i Dom mladih.

8.3. Obilje`avanje zna~ajnih datuma u Gradu Rijeci (Svjetski dan u~itelja, Me|unarod- Obilje`avanje zna~ajnih datuma ni dan obitelji, Dani zahvalnosti za plodove zemlje – dani kruha, Europski dan jezika, Svjetski dan voda, Dan za{titnika grada Sv. Vida i obljetnice {kola, Dan tjelesne kulture) ostvaruju se svake godine uz organizacijsku i financijsku podr{ku Grada Rijeke.

8.4. Svake godine poticale su se organizacijski i financijski razne priredbe u kojima Programi sudjelovanja u sudjeluju djeca i mladi na{ega Grada, kao {to su: manifestacijama

Me|unarodna dje~ja karnevalska povorka u koju se tradicionalno uklju~uju gotovo sve rije~ke osnovne {kole, dio srednjih {kola te najmla|i iz pred{kolskih ustanova i njihovi inozemni prijatelji. 222 ODJEL GRADSKE UPRAVE ZA ODGOJ I [KOLSTVO

Program Prosinac u Rijeci koji se svake godine oboga}uje. Velik dio programa namijenjen je upravo djeci. U sklopu ovog programa u 2003. godini bilo je otvoreno prvo rije~ko klizali{te na Gatu Karoline Rije~ke te se organizirala besplatna uporaba za u~enike gradskih osnovnih {kola i besplatan program – te~aj klizanja za u~enike tijekom zimskih praznika (Dom mladih Rijeka).

Festival dje~jeg stvarala{tva "Kvarneri}" koji je prikaz glazbeno-pjesni~kog stvarala{tva djece osnovnih {kola Grada Rijeke i cijele na{e `upanije. Projekt se provodio ~itavu {kolsku 2002./2003. i 2003./2004. godinu u osnovnim {kolama.

U svibnju i lipnju 2004. godine sve osnovne {kole i nekoliko srednjih {kola Grada Rijeke sudjelovalo je u programu Ususret UNIMI, svjetskom kongresu lutkara i svjetskom festivalu lutkarskih kazali{ta. Osnovne {kole priredile su razne izlo`be, predstave, organizirale radionice i druge aktivnosti.

Utjecaj pozitivnih propisa iz Ovo je razdoblje posebno obilje`io Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o podru~ja odgoja i osnovnom {kolstvu (Narodne novine, broj 59/01.) ~ije je dono{enje bitno utjecalo obrazovanja na rad odjela na rad i djelovanje Odjela. Njime su se osigurale normativne pretpostavke za po- ~etak decentralizacije sustava osnovnog {kolstva i stvoren je pravni temelj za prijenos osniva~kih prava nad ustanovama osnovnog {kolstva na jedinice lokalne i podru~ne (regionalne) samouprave. Proces decentralizacije zapo~eo je njegovom primjenom od 1. srpnja 2001. godine. Otada se u prora~unu Grada Rijeke, sukladno Zakonu, osiguravaju sredstva za dio tro{kova osnovnih {kola (materijalni tro{kovi, investicijsko odr`avanje {kolskog prostora, opreme, nastavnih sredstava i pomagala i dr.).

Krajem prosinca 2001. godine Gradu Rijeci dostavljena je Odluka tada{njeg Ministarstva prosvjete i {porta kojom su na Grad Rijeku prenesena osniva~ka prava nad 24 osnovne {kole.

Temeljem Zakona o osnovnom {kolstvu, odlukama koje je Vlada Republike Hr- vatske donosila za svaku prora~unsku godinu o kriterijima i mjerilima za utvr|ivanje bilan~nih prava za financiranje minimalnoga financijskog standarda javnih potreba osnovnog {kolstva i Uredbi o na~inu izra~una iznosa pomo}i izravnanja za decentralizirane funkcije jedinica lokalne i podru~ne (regionalne) samouprave, Grad Rijeka donosio je svoje akte radi provedbe financiranja osnovnih {kola.

Nastavno u ovom razdoblju, Grad Rijeka, kao osniva~ Dje~jeg vrti}a Rijeka i Doma mladih, davao je prethodnu suglasnost na Statut ustanova i Pravilnik o unu- tarnjem ustrojstvu i na~inu rada Dje~jeg vrti}a kao javne slu`be.

Na `alost, treba ponovno ustvrditi da nije donesen novi Dr`avni pedago{ki standard pred{kolskog odgoja i naobrazbe, kojim je trebalo odrediti mjerila za ostvarenje pred{kolskog odgoja, utemeljena na znanstvenim spoznajama i pozitivnim iskustvima o skrbi za odgoj i naobrazbu djece pred{kolske dobi, a uskla|ena s materijalnim mogu}nostima dru{tva.

Isto tako, nije donesen ni Dr`avni pedago{ki standard za obrazovni podsustav osnovnog obrazovanja. ODJEL GRADSKE UPRAVE ZA ODGOJ I [KOLSTVO 223

Iako je nadle`no Ministarstvo najavljivalo daljnje preno{enje novih nadle`nosti u ovom segmentu i financiranje drugih namjena, to se nije ostvarilo.

Decentralizacija dijela financiranja osnovnog {kolstva donijela je znatno pro{irenje djelokruga i opsega rada Odjela, na {to su utjecali i razni drugi propisi.

10. Odjel gradske uprave za odgoj i {kolstvo vodi brigu o objektima gradskih Objekti i oprema ustanova:

32 objekta Dje~jeg vrti}a Rijeka, a od 1. rujna 2003. godine 28 objekta

2 objekta Doma mladih

30 objekta osnovnih {kola.

10.1. Odr`avanje objekata Dje~jeg vrti}a Rijeka Objekti i oprema Dje~jeg vrti}a Rijeka Kroz plan investicijskog odr`avanja u protekle ~etiri godine ulagalo se prioritetno u krovove, pro~elja, sanacije od vlage te popravke elektroinstalacija, instalacija centralnoga grijanja, kanalizacije, vode i struje.

Obavljeno je niz ve}ih zahvata investicijskog i teku}eg odr`avanja:

2001. godine na objektima:

PPO Potok (soboslikarski-li~ila~ki radovi u kuhinji)

PPO Ve`ica (li~ila~ki radovi i sanacija podova) i

PPO Mirta (li~ila~ki radovi i sanacija podova).

2002. godine na objektima:

PPO Zamet (gra|evinsko-obrtni~ki radovi na ure|enju objekta)

PPO Baredice (gra|evinsko-obrtni~ki radovi na ure|enju objekta)

PPO Krijesnica, Ve`ica, \ur|ice i Turni} (zamjena stolarije – alumobravarski radovi na 45 stijena)

2004. godine na objektima:

PPO Zvonimir Cvii} (zamjena stolarije – alumobravarski radovi na 6 stijena) i

PPO Maestral (adaptacija prostora za prihvat autisti~ne djece).

2005. godine

u planu je zamjena stolarije alumobravarijom na 3 objekta.

Oprema Dje~jeg vrti}a Rijeka U protekle ~etiri godine nabavljana je razna oprema za potrebe djelatnosti ustanove (u kom.): 224 ODJEL GRADSKE UPRAVE ZA ODGOJ I [KOLSTVO

dje~ji namje{taj: 40 dje~jih stoli}a, 353 stolica i 208 ormara

aparati: 4 perilice za su|e i 1 perilicu za rublje

2 kotla za pripremu hrane i 1 kotao za centralno grijanje

4 kombi-vozila

ostala oprema: klimatski ure|aji, didaktika. 10.2. Objekti i oprema osnovnih {kola Odràvanje objekata osnovnih {kola Koz plan investicijskog odràvanja i teku}e odràvanje ulagalo se u protekle ~etiri godine prioritetno u krovove, fasade, sanacije od vlage, te popravke elektroinstalacija, instalacija centralnoga grijanja, kanalizacije, vode i struje.

Obavljeno je niz ve}ih zahvata investicijskog i teku}eg odr`avanja:

2001. godine na objektima:

Centra za odgoj i obrazovanje (ure|enje sanitarnog ~vora te li~enje dvorane i dijela skladi{ta)

O[ Nikola Tesla (ure|enje sanitarnog ~vora)

O[ Turni} (ure|enje u~ionica)

O[ Zamet, Kantrida i Brajda (zamjena stolarije – alumobravarski radovi na 97 prozora)

O[ [kurinje (sanacija stropova i li~enje).

2002. godine na objektima:

O[ Kozala (li~enje dvorane za TZK)

O[ Zamet i Brajda (gra|evinsko-obrtni~ki radovi)

O[ Gelsi, O[ Kantrida i O[ Ivana Zajca (sanacija centralnoga grijanja: izmjena radijatora i jednog kotla te dogradnja jo{ jednog kotla za centralno grijanje)

O[ Srdo~i, O[ Pehlin, O[ Ve`ica, O[ Vladimir Gortan, O[ Podmurvice, O[ [kurinje, O[ Trsat, O[ Eugen Kumi~i}, O[ Turni} i O[ Pe}ine (zamjena stolarije – alumobravarski radovi na 79 stijena i 24 prozora).

2003. godini na objektima:

O[ Pehlin, O[ Pe}ine, O[ Ve`ica, O[ Trsat, O[ Turni}, O[ San Nicolo, O[ Vladimir Gortan, O[ Podmurvice, O[ [kurinje, O[ Eugen Kumi~i}, O[ Kantrida i O[ Brajda (zamjena stolarije – alumobravarski radovi na 133 stijene i 74 prozora)

O[ Nikola Tesla (zamjena drvene stolarije na 23 stijene)

O[ Vladimir Gortan, O[ Podmurvice, O[ Pe}ine, O[ Belveder, O[ Eugen Kumi~i}, O[ Ve`ica i O[ Zamet (sanacija kotlovnice. tj. izmjena 8 kotlova za centalno grijanje). ODJEL GRADSKE UPRAVE ZA ODGOJ I [KOLSTVO 225

2004. godine na objektima:

O[ Trsat, O[ Ve`ica, O[ Eugen Kumi~i}, O[ Kantrida, O[ Pehlin, O[ [kurinje, O[ Vladimir Gortan, O[ Zamet i O[ San Nicolò (zamjena stolarije – alumobravarski radovi na 27 stijena i 119 prozora)

O[ Belveder, O[ Nikola Tesla, O[ Gelsi i Centar za odgoj i obrazovanje (zamjena drvene stolarije na 5 stijena i 88 prozora)

O[ Ivana Zajca i O[ Pehlin (sanacija kotlovnice. tj. izmjena 3 kotla za centalno grijanje)

O[ Kantrida (sanacija podova i li~enje zidova)

O[ Centar (sanacija sjevernog pro~elja).

2005. godine

u planu je sanacija 3 kotlovnice, zamjena stolarije alumobravarijom na 3 objekta, zamjena drvene stolarije na 3 objekta, zamjena dotrajalih radijatora na 4 objekta i sanacija podova na 6 objekata.

U O[ Podmurvice i O[ Fran Frankovi} ure|ene su u~ionice za produ`eni stru~ni postupak, a u O[ Centar ure|en je punkt za defektolo{ku pomo}.

Oprema osnovnih {kola U protekle ~etiri godine nabavljana je razna oprema za potrebe djelatnosti osnovnih {kola, a najvi{e je nabavljeno {kolskog namje{taja, nastavnih sredstava i pomagala (ra~unala, grafoskopa, mikroskopa, dijaprojektora, TV-prijamnika, radiokasetofona i dr.) te razne druge opreme potrebne za ure|enje kabineta, dvorana za TZK, {kolskih kuhinja te radionica za domare.

Za osnovne {kole nabavljena je oprema (u kom.):

{kolski namje{taj: 1.807 u~eni~kih klupa, 3796 u~eni~kih stolica, 86 {kolskih plo~a, 217 ormara, 81 katedra, uredskih i u~iteljskih stolova, 164 stolica za nastavnike i za upravu

nastavnih sredstava: 13 LCD-projektora, 28 ra~unala, 5 prijenosnih ra~unala, 18 printera, 4 skenera, 61 fotokopirni aparat, 61 videorekorder, 1 ku}no kino, 2 sintisajzera, 2 glazbene linije, 41 radiokasetofona, 2 playera, 3 episkopa, 59 grafoskopa, 14 mikroskopa, 28 projekcijskih platna, 9 dijaprojektora, 4 videokamere, 3 fotoaparata, 2 telefaks-aparata, 4 kerami~ke pe}i, 1 grafi~ka pre{a i 4 ra~unske stroja

nastavna pomagala: 6 kompleta geometrije, 2 kompleta opreme za matematiku, 35 zemljopisnih i povijesnih karata, 5 platna na stalku, 7 kompleta opreme za kabinet fizike, 3 kompleta opreme za kabinet biologije, 1 oprema za ekolo{ka ispitivanja, 5 kompleta opreme za kabinet kemije, 4 kompleta opreme za kabinet tehni~ke kulture i 4 orfova instrumentarija 226 ODJEL GRADSKE UPRAVE ZA ODGOJ I [KOLSTVO

ostala oprema: 19 alarmnih ure|aja, 29 klimatskih ure|aja, 15 razglasa, 3 interfona, 4 mikrofona, 2 telefonske centrale, 350 knjiga za knji`nicu, 16 kompleta opreme za tjelesni odgoj, 10 rukometnih lopta, 34 strunja~e, 10 panoa, 3 ljestve, aparati za domare kao npr. bu{ilice, brusilice, 9 cirkulara, 1 stroj za usitnjavanje granja, 1 komplet su|a za kuhinju te 590 ~lanaka za radijatore centralnog grijanja

aparati: 1 sudoper, 4 usisiva~a, 2 perilice za su|e, 2 nape, 1 elektri~na pe}, 2 {tednjaka, 1 plinski bojler, 1 hladnjak i 2 aparata za uvezivanje i plastificiranje.

Za produ`eni boravak u~enika nabavljeno je (u kom.):

{kolski namje{taj: 24 u~eni~kih stolica, 11 ormara, 9 katedri i uredskih stolova i 1 stolica za zbornicu

aparati: 6 perilica za su|e, 4 hladnjaka, 2 {tednjaka i 1 mesoreznica

ostala oprema: 2 kolica za poslu`ivanje i 2 sudopera.

10.3. Odr`avanje objekata Doma mladih Rijeka Objekti i oprema Doma mladih Rijeka Na objektima te ustanove obavljen je niz ve}ih zahvata investicijskog i teku}eg odr`avanja.

U objektu u Rijeci, Laginjina 15, osim teku}ih intervencija na sanaciji podova, zidova, stolarije i vodoinstalacija, sanirana je kotlovnica i ure|ena plesna dvorana.

U Dvorcu Stara Su{ica obavljeni su zna~ajni radovi na adaptaciji i rekonstrukciji, koji su bili nu`ni zbog njegove starosti, zahtjeva inspekcijskih slu`bi te pobolj{anja uvjeta smje{taja. Uz hitne i teku}e radove na popravku elektro-, vodo- i kanalizacijskih instalacija te ure|enja sanitarija, obavljena je sanacija podova. Me|utim, najve}i je zahvat u~injen 2004. godine – kompletna sanacija krova (dotrajali limeni pokrov zamijenjen je novim od bakrenog lima).

Izra|ena je projektna dokumentacija za sanaciju stubi{ta te za ure|enje II. kata dvorca, a radovi su planirani za 2005. godinu.

Oprema Doma mladih Rijeka U protekle ~etiri godine nabavljena je sljede}a oprema (u kom.):

{kolski namje{taj: 22 u~eni~ke klupe, 119 u~eni~kih stolica, 2 {kolske plo~e, 8 ormara, 14 katedri i uredskih stolova, 12 stolica, 1 zidna stijena, 2 stalka za grafoskop

razna nastavna sredstva: 1 fotokopirni stroj, 13 ra~unala, 1 prijenosno ra~unalo, 1 pisa~ i 2 programa

aparati: 3 klimatska ure|aja, 2 hladnjaka i 1 pretis-kotao.

10.4. Objekti i oprema ostalih ustanova U protekle tri godine Grad je sufinancirao sanaciju pro~elja Graditeljske i poljoprivredne tehni~ke {kole u Rijeci sukladno radovima koji su se izvodili u tri faze. ODJEL GRADSKE UPRAVE ZA ODGOJ I [KOLSTVO 227 228 ODJEL GRADSKE UPRAVE ZA ZDRAVSTVO I SOCIJALNU SKRB

5. Odjel gradske uprave za zdravstvo i socijalnu skrb

Uvod Kao jedinica lokalne samouprave, Grad Rijeka nadle`an je za obavljanje poslova iz lokalnog djelokruga, kojima se neposredno ostvaruju potrebe gra|ana, a jedan je od takvih poslova i socijalna skrb. Djelatnost socijalne skrbi stavljena je u nadle`nost jedinicama lokalne samouprave ~lankom 134. stavkom 1. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine br. 41/01, 55/01) i ~lankom 19. stavkom 1. Zakona o lokalnoj i podru~noj (regionalnoj) samoupravi (Narodne novine br. 33/01, 60/01).

U obavljanju poslova iz socijalne skrbi, jedinica lokalne samouprave obvezna je op}e akte kojima se ure|uje ista djelatnost, uskladiti s odredbama Zakona o socijalnoj skrbi koji odre|uje minimum socijalnih prava koje jedinica lokalne samouprave mora osigurati socijalno ugro`enim gra|anima. Osiguranje socijalnih prava u ve}em opsegu od dr`avnog minimuma ostavljeno je na izbor jedinicama lokalne samouprave, ovisno o njihovim financijskim mogu}nostima i senzibilnosti vezanima uz to pitanje.

Odjel gradske uprave za zdravstvo i socijalnu skrb poduzimao je u razdoblju od 2001. do 2004. godine niz aktivnosti usmjerenih k unapre|enju i zadr`avanju dosegnutih standarda socijalne za{tite stanovnika Rijeke. Prije svega, pra}ene su izmjene Zakona o socijalnoj skrbi kao temeljnog propisa kojim se ure|uje djelatnost i prava iz socijalne skrbi u Republici Hrvatskoj.

S tim su ciljem, uz dono{enje gradske Odluke o socijalnoj skrbi u 2003. godini (kojom je zamijenjena Odluka iz 1998. i nekoliko njezinih izmjena i dopuna) tijekom 2004. donijete i dvije novele odluke.

Ve} do po~etka 2001. godine, Grad Rijeka imao je utvr|ene standarde u ostvari- vanju socijalne za{tite gra|ana znatno vi{e u odnosu prema standardima utvr|enim dr`avnim normama, odnosno Zakonom o socijalnoj skrbi. Budu}i da se i sam Za- kon u razdoblju 2001.–2004. godine nekoliko puta mijenjao i dopunjavao novela- ma, u Gradu Rijeci prikladno su pra}ene sve izmjene Zakona, te je Odluka o socijalnoj skrbi prilago|avana njegovim izmjenama u dijelu koji se odnosio na obveze lokalnih samouprava.

U razdoblju 2001.–2004. uvedeno je pravo na pomo} za podmirenje tro{kova elektri~ne energije, radi uskla|ivanja sa zakonskim obvezama (2001. godine). ODJEL GRADSKE UPRAVE ZA ZDRAVSTVO I SOCIJALNU SKRB 229

Uz to, uvedena su u Odluku i neka nova prava, na ~iju dodjelu Grad nije obvezan temeljem Zakona o socijalnoj skrbi. To je, prije svega, pravo na pomo} za nabavu opreme novoro|en~adi. Prava pak koja su i prije bila utvr|ena Odlukom o socijalnoj skrbi, pro{irivana su novim uvjetima koji omogu}uju ve}em broju gra|ana njihovu uporabu. Tako je pravo na besplatnu voznu kartu pro{ireno na osobe s invaliditetom – slijepe i gluhe osobe, osobe oboljele od cerebralne i dje~je paralize, osobe oboljele od multiple skleroze, dijalizirane i transplantirane bubre`ne bolesnike te ostale osobe s tjelesnim o{te}enjem od 70% i vi{e (dodatnih oko 1.000 korisnika).

Dakle, sva prava iz socijalne skrbi koja je Grad obvezan dodjeljivati osobama u stanju socijalne potrebe temeljem Zakona o socijalnoj skrbi predvi|ena su Odlukom, ali su predvi|ena znatno iznad minimuma za ostvarivanje tih prava iz Zakona (npr., uvjet za ostvarivanje prava na dr`avnoj razini jest taj da samac ostvaruje mjese~ni dohodak do iznosa od 400,00 kuna, a uvjet prihoda za samca utvr|en Odlukom je 1.500,00 kuna).

Trenuta~no su Odlukom utvr|ena sljede}a prava iz socijalne skrbi, na ~iju dodjelu Grad obvezuju odredbe Zakona o socijalnoj skrbi:

pravo na pomo} za podmirenje tro{kova stanovanja (najamnina)

pravo na pomo} za podmirenje tro{kova komunalnih usluga, kao dijela tro{kova stanovanja (tro{kovi vode i otpadnih voda, tro{kovi odvoza ku}nog sme}a, tro{kovi plina i centralnog grijanja)

pravo na pomo} za podmirenje tro{kova elektri~ne energije, kao dijela tro{kova stanovanja.

Sva ostala prava iz socijalne skrbi utvr|ena Odlukom, rezultat su opredjeljenja Grada da aktivnom socijalnom politikom poma`e gra|anima u socijalnoj potrebi, a na takva davanja nije obvezan Zakonom.

U razdoblju 2001.–2004. godine uveden je i va`an oblik zbrinjavanja osoba s nerije{enim stambenim pitanjem, tzv. nu`ni smje{taj za besku}nike. Odluka o davanju nu`nih smje{taja na uporabu usvojena je 1999. godine, a tijekom 2001. zapo~eta je njezina primjena u praksi dodjelom nu`nih smje{taja Grada Rijeke besku}- nicima. Zbog sve ve}eg zanimanja gra|ana za takav na~in zbrinjavanja, kao i zbog {irenja kapaciteta nu`nih smje{taja, broj se korisnika smje{taja iz godine u godinu pove}avao. Trenuta~no se ovim oblikom skrbi koristi oko 400 osoba, {to je jedinstven slu~aj u dr`avi.

Ukupno gledaju}i, Grad Rijeka utvrdio je znatno vi{e oblika prava iz socijalne skrbi u odnosu prema zakonskom minimumu i obvezama koje mu je Zakon u tom smislu postavio, a uvjeti za ostvarivanje prava znatno su transparentniji u odnosu prema socijalnim programima ve}ine drugih jedinica lokalne samouprave, {to odr- àva sliku Grada Rijeke kao jednog od vode}ih gradova u dràvi u pruànju socijalne za{tite svojim gra|anima.

[to se ti~e decentralizacije sustava socijalne skrbi, Grad je nekoliko puta izrazio 230 ODJEL GRADSKE UPRAVE ZA ZDRAVSTVO I SOCIJALNU SKRB

nezadovoljstvo dosada{njim modelom decentralizacije koja je propisana zakonom, odnosno preno{enjem osniva~kih prava ustanova socijalne skrbi na jedinice podru~- ne samouprave (ùpanije), a ne na jedinice lokalne samouprave, kakvo bi rje{enje predlagale odredbe Ustava i Zakona o lokalnoj i podru~noj samoupravi. Na àlost, do sada proces decentralizacije socijalne skrbi nije potpuno proveden, odnosno samo su, i to djelomi~no, odre|eni poslovi dràvne administracije povjereni regionalnoj samoupravi (osniva~ka prava nad domovima za starije osobe i dijelom centara za socijalnu skrb), ali ne i jedinicama lokalne samouprave.

1. Socijalni program Grad Rijeka od 1994. godine provodi Socijalni program namjena kojega je do- Grada Rijeke datna za{tita najugroènijeg dijela stanovni{tva, osobito djece, mladeì, starijih i nemo}nih osoba, osoba s invaliditetom i stradalnika Domovinskog rata. Te su kategorije stanovni{tva obuhva}ene oblicima Socijalnog programa ili prema socijalnom uvjetu ili prema uvjetu prihoda ili prema posebnom uvjetu. Kriterij prihoda se u zadnje ~etiri godine tri puta pove}ao kako bi se zadràla postignuta razinu socijalne za{tite gra|ana

Tablica 1. Gradski cenzus primanja za ostvarivanje prava i oblika socijalne skrbi

Socijalni program Grada Rijeke obuhva}a:

naknade za podmirenje tro{kova stanovanja i komunalnih usluga

naknade za pomo} u prehrani

naknade smje{taja u institucije i izvaninstitucionalna za{tita.

Naknade za podmirenje tro{kova stanovanja i komunalnih usluga obuhva}aju naknade za podmirenje najamnine u iznosu od 50% stvarne najamnine i slobodno ugovorene najamnine (podstanarine) u iznosu od 400,00 kuna. Korisnici su potpuno oslobo|eni pla}anja odvoza ku}nog sme}a, imaju pravo na besplatnu uporabu vode i otpadnih voda – 5 m³ po ~lanu ku}anstva, uporabu gradskog plina – 6 m³ po ~lanu ku}anstva, fiksne tro{kove centralnoga grijanja i komunalne naknade. Korisnici pomo}i za uzdr`avanje pri Centru za socijalnu skrb ostvaruju pravo na naknadu za podmirenje tro{kova elektri~ne energije (od 50,00 do 100,00 kn po obitelji) i imaju godi{nje pravo na 880,00 kuna namijenjenih podmirenju tro{kova za ogrjev. U sklopu naknada za podmirenje komunalnih usluga, gra|anima je omogu}en djelomi~no ili u cijelosti besplatan gradski prijevoz, te naknada za podmirenje tro{kova ukopa za najugro`eniju kategoriju gra|ana. ODJEL GRADSKE UPRAVE ZA ZDRAVSTVO I SOCIJALNU SKRB 231

Naknade za pomo} u prehrani uklju~uju mogu}nost prehrane dojen~adi u Savjetovali{tu za prehranu dojen~adi Grada Rijeke, marendu u osnovnoj {koli, ru- ~ak za djecu na produ`enom boravku u osnovnoj {koli, obrok u pu~koj kuhinji za najugro`eniju kategoriju gra|ana te ru~ak za umirovljenike.

Naknade smje{taja u institucije i izvaninstitucionalna za{tita obuhva}aju djelomice ili potpuno pokri}e tro{kova smje{taja u jaslicama i dje~jim vrti}ima, podmirenje tro{kova pomo}i i njege u ku}i te u djelomi~no ili potpuno podmirenje tro{kova smje{taja u Psihijatrijskoj bolnici Lopa~a.

U 2003. godini uveden je novi oblik naknada gra|anima – jednokratna pomo} za nabavu opreme novoro|en~eta u iznosu od 1.000,00 kuna. Po~etkom svake {kolske godine Grad Rijeka dodjeljuje poklon-bon za prva{i}e u iznosu od 150,00 kuna, nov~anu potporu u iznosu od 1.000,00 kuna za redovite u~enike i studente – djecu stradalnika iz Domovinskog rata te besplatne ud`benike za osnovnu i srednju {kolu za u~enike ~ije su obitelji korisnici pomo}i za uzdr`avanje pri Centru za socijalnu skrb Rijeka.

Broj korisnika svih oblika pomo}i prema socijalnom programu Grada Rijeke u razdoblju od 2001. do 2004. godine kretao se od 13.937 korisnika u 2002. godini do 14.554 u 2004. godini, a prikazan je u tablici 2.

Tablica 2. Iznos ukupno ispla}enih naknada za Socijalni program u razdoblju od 2001. do 2004. godine

Iz navedenog proizlazi da se u razdoblju od 2001. do 2004. godine za ostvarenje socijalnog programa Grada Rijeke izdvojilo vi{e od 91.000.000,00 kuna: iz prora~una Grada Rijeke 89,7%, a iz komunalnih dru{tava 10,3%.

2. Program potreba u zdravstvu sastojao se od 9 temeljnih programa kojima je Program potreba u zdravstvu namjena unapre|enje kvalitete zdravstvene za{tite gra|ana.

2.1. Prema Nacionalnoj strategiji suzbijanja zloporabe droga u Republici Hrvatskoj, Prevencija bolesti ovisnosti (su)financirani su programi ustanova i udruga ~iji je cilj stalno provo|enje mjera kojima se nastoji smanjiti potra`nja droga od ugro`ene populacije i umanjiti {tetne posljedice uporabe droga u ovisnika i {ire dru{tvene zajednice. 232 ODJEL GRADSKE UPRAVE ZA ZDRAVSTVO I SOCIJALNU SKRB

Spomenute mjere podrazumijevaju:

edukativne aktivnosti usmjerene k u~enicima osnovnih i srednjih {kola na podru~- ju Grada Rijeke

tematske okrugle stolove, tribine i predavanja namijenjena stru~njacima i {iroj javnosti

izvanbolni~ko lije~enje (Centar za ovisnosti Grada Rijeke je od 31. svibnja 2003. zapo~eo djelovati u sklopu Psihijatrijske bolnice Lopa~a i otada ga isklju~ivo financira Odjel gradske uprave za zdravstvo i socijalnu skrb.)

zamjenu igala.

U provo|enju navedenih mjera tijekom ovoga mandatnog razdoblja, partneri su bile sljede}e ustanove i udruge: Psihijatrijska bolnica Lopa~a, Centar za socijalnu skrb Rijeka, Zavod za javno zdravstvo PG@-a, Ustanova za savjetovanje i komunikaciju A.S.K. Ri, te udruge: Terra, Egzodus, Dru{tvo za kibernetiku psihoterapije i Rotary Club Rijeka – Sveti Vid.

Isti~emo da su sufinancirani i programi prevencije i odvikavanja od pu{enja te programi klubova lije~enih alkoholi~ara.

2.2. Za{tita djece, mlade`i, materinstva Zbog specifi~nih obilje`ja psihofizi~kog razvoja djece i mladih te zbog postoje}ih i obitelji demografskih prilika u na{em gradu, poseban je naglasak dan na za{titu djece, mlade`i, materinstva i obitelji. Stoga }emo u nastavku navesti osnovna podru~ja djelovanja:

promid`ba dojenja, zdrava prehrana dojen~adi

za{tita i unapre|enje mentalnog zdravlja djece i mlade`i (u ovomu mandatnom razdoblju stvoreni su svi preduvjeti za po~etak rada Centra za za{titu djece od zlostavljanja i zanemarivanja)

reproduktivno zdravlje mladih

korektivna medicinska gimnastika

te~ajevi za trudnice.

U provo|enju aktivnosti za{tite djece, mlade`i i materinstva sudjelovale su sljede}e ustanove i udruge: Dom zdravlja PG@-a – Ispostava Rijeka, KBC Rijeka, Zavod za javno zdravstvo PG@-a, Filozofski fakultet u Rijeci, Udruga Ti}, Caritasov dom za `ene i djecu – `rtve obiteljskog nasilja te privatni zdravstveni djelatnici.

2.3. Za{tita osoba s invaliditetom Prema popisu stanovni{tva iz 2001. godine, u Gradu Rijeci bile su 11.374 osobe s invaliditetom, odnosno 7,9% ukupne populacije. Pru`ana je organizacijska i financijska potpora programima udruga osoba s invaliditetom te onima koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom. Pritom je 9 programa usmjereno ka za{titi ODJEL GRADSKE UPRAVE ZA ZDRAVSTVO I SOCIJALNU SKRB 233

djece s posebnim potrebama, a 6 je namijenjeno odraslim osobama s invaliditetom. Programima su obuhva}ene osobe s tjelesnim, mentalnim i osjetilnim o{te}enjem.

U provedbi aktivnosti za{tite osoba s invaliditetom sudjelovalo je 15 udruga koje okupljaju osobe s invaliditetom, Dru{tvo za kibernetiku psihoterapije, KD Au- totrolej i Centar za odgoj i obrazovanje.

2.4. Djelatnost Psihijatrijske bolnice Lopa~a obuhva}a dijagnostiku, lije~enje, medi- Za{tita psihi~ki oboljelih osoba cinsku rehabilitaciju i resocijalizaciju psihi~kih oboljelih osoba. Kapacitet bolnice (Psihijatrijska bolnica Lopa~a) je 160 kreveta, od ~ega se smje{taj za 30 pacijenata financira na teret prora~una Grada, u okviru gradskoga Socijalnog programa. Prema Odluci o socijalnoj skrbi, u Lopa~u se mo`e, na teret Grada, smjestiti socijalno ugro`ena osoba – kroni~ni psihijatrijski bolesnik te ovisnici o opojnim drogama.

2.5. Sukladno Zakonu o za{titi pu~anstva od zaraznih bolesti (NN br. 60/92) i Od- Za{tita pu~anstva od zaraznih luke o obavljanju obvezatne preventivne dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije bolesti (Slu`bene novine PG@-a 3/00), Odjel je aktivno uklju~en u provedbu obvezatne dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije na podru~ju Grada Rijeke. Cilj provedbe obvezatne preventivne DDD-a sastoji se u smanjenju populacije glodavaca i nepo`eljnih kukaca na biolo{ki prihvatljiv minimum, {to dovodi do smanjenja broja vektora zaraznih bolesti, a time se posredno smanjuje i mogu}a opasnost za zdravlje stanovnika.

Sufinancirale su se akcije suzbijanja bjesno}e i svih aktivnosti kojima je cilj prevencija HIV/AIDSA i drugih spolno i krvlju prenosivih bolesti (edukacija, kondomati, testiranja na HIV, zamjena pribora za intravenoznu konzumaciju droga).

U provedbi aktivnosti za{tite pu~anstva od zaraznih bolesti sudjelovali su: Zavod za javno zdravstvo PG@, Dezinsekcija, KBC Rijeka – Klinika za infektologiju i febrilna stanja, udruga Terra.

2.6. Radi {to kvalitetnijeg pru`anja usluga iz podru~ja zdravstvene djelatnosti, zdrav- Stru~no usavr{avanje zdravstvenih stvenim se djelatnicima omogu}ava sudjelovanje na razli~itim stru~nim skupovima, djelatnika simpozijima i kongresima u zemlji i inozemstvu. Sufinancirana je i organizacija simpozija i kongresa, koji su se odr`avali na na{em podru~ju.

2.7. U proteklom razdoblju aktivnosti zdravstvenog prosvje}ivanja bile su usmjerene Zdravstveno prosvje}ivanje i na sljede}e zdravstvene probleme: kardiovaskularne bolesti, ovisnosti, osteoporozu, nakladni~ka djelatnost reproduktivno zdravlje, te na promid`bu dobrovoljnog darivanja krvi i doniranja organa. U sklopu tih aktivnosti Odjel je tiskao letke i bro{ure radi bolje informiranosti gra-|anstva i sufinancirao je tiskanje Narodnog zdravstvenog lista i Medicine. 234 ODJEL GRADSKE UPRAVE ZA ZDRAVSTVO I SOCIJALNU SKRB

2.8. Projekt Rijeka – Zdravi grad Grad Rijeka je 30. studenoga 1998. godine, ispuniv{i sve uvjete, postao projektnim gradom III. faze Europske mreè zdravih gradova za razdoblje 1998.–2002. godine. Time se Rijeka na{la me|u 45 europskih gradova koji su u tom razdoblju bili projektni gradovi Europske mreè zdravih gradova, a ~ije je provo|enje strategije Zdravlje za sve u 21. stolje}u pratila Svjetska zdravstvena organizacija. Integralni pristup planiranju zdravlja, {to pretpostavlja fizi~ko, mentalno i socijalno blagostanje, uklju~uju}i na~ela Agende 21, provodilo se preko prioritetnih podru~ja djelovanja projekta – odrìvi razvitak, unapre|ivanje i za{tita okolinskog zdravlja – zdravlje okoli{a, unapre|ivanje zdravlja djece i mladih, podr{ka osobama s invaliditetom i unapre|ivanje kvalitete ìvota starijih osoba.

Unutar prioritetnih podru~ja djelovanja pokrenuto je niz istra`ivanja, programa, akcija i aktivnosti, ~ime je ostvareno temeljno na~elo projekta, a to je suradnja gra|ana s lokalnom vlasti, tj. lokalnom upravom i samoupravom.

Tijekom izvje{tajnog razdoblja od 2001. do 2004. godine uspje{no je okon~ana lll. faza projekta (2002./2003.), {to je potvr|eno evaluacijom projekta od Hrvatske mre`e Zdravih gradova.

Provo|enje projekta rezultiralo je novim interesima i potrebama i na lokalnoj i na europskoj razini, {to je uvjetovalo nastavak lV. faze projekta, faze koja je zapo~ela krajem 2003. godine, a trajat }e do 2007. godine. Dva su klju~na elementa ove faze zdravo urbano planiranje (procjena utjecaja na zdravlje) i zdravo starenje (istaknuti potrebe i unaprijediti brigu za zdravlje i kvalitetu `ivota osoba starije `ivotne dobi).

Na istaknutim klju~nim temama nastavlja se zapo~eto, rad i djelovanje prema postavljenim ciljevima odrìvog razvitka, za sigurnost u zajednici, za zdravo okruè- nje, odnosno skrb o starijim osobama, s naglaskom na njihov zdrav, aktivan i kvalitetniji ìvot.

2.9. Akcija Gradovi i op}ine prijatelji U studenom 1999. godine Savez dru{tava Na{a djeca i Hrvatsko dru{tvo za djece preventivnu i socijalnu pedijatriju pod pokroviteljstvom Unicefa i uz podr{ku Dr`avnog zavoda za za{titu obitelji, materinstva i mlade`i, zajedni~ki su pokrenuli dru{tve- nu akciju pod nazivom Gradovi i op}ine – prijatelji djece.

Poglavarstvo Grada Rijeke donijelo je u travnju 2000. godine Odluku o uklju~i- vanju u akciju Gradovi i op}ine – prijatelji djece, ~ime je prihvatilo ciljeve, ali i obvezu ostvarivanja programskih zahtjeva akcije. Na sjednici Gradskog vije}a Grada Rijeke, odr`anoj 20. prosinca 2001., prihva}en je dugoro~ni program sudjelovanja u akciji Gradovi i op}ine – prijatelji djece za razdoblje od 2001. do 2005. godine, u kojem su navedene prepoznate potrebe djece i mladih, nositelji aktivnosti namijenjenih djeci i mladima te subjekti koje se namjerava uklju~iti u provedbu akcije.

Zbog uspje{ne provedbe programa akcije, Grad Rijeka je 2003. godine dobio Priznanje za uspje{nu dosada{nju provedbu programa akcije, a 2004. godine i Po- ODJEL GRADSKE UPRAVE ZA ZDRAVSTVO I SOCIJALNU SKRB 235

velju za uzorno provedenu Naj-akciju, 2004. Likovna radionica O[ Zamet pod nazivom [to sve dje~je ruke mogu, izabrana je kao jedna od {est uzorno provedenih naj-akcija na razini Republike Hrvatske.

Uz to {to pomaè u unapre|enju ìvota djece i mladih Grada Rijeke, sudjelovanje u akciji Gradovi i op}ine prijatelji djece promi~e Grad na razini Hrvatske i {ire te pridonosi njegovoj prepoznatljivosti kao aktivnog sudionika u stvaranju kvalitetnijeg ìvota gra|ana.

3. Uz nov~anu potporu gra|anima, Grad se brinuo i za pobolj{anje prostornih Kapitalna ulaganja u objekte i uvjeta djelovanja socijalnih i zdravstvenih ustanova i udruga. To se odnosi na iz- opremu gradnju, sanaciju i adaptaciju objekata socijalne skrbi i zdravstva, ~ime se ostvaruje pobolj{anje standarda korisnika i uvjeta rada zaposlenika koji gra|anima mogu pru`iti kvalitetniju uslugu. Nabavljana je i oprema za zna~ajne projekte u bolni~koj za{titi i oprema za izvanbolni~ku za{titu, kako bi se pobolj{ao zdravstveni standard gra|ana Rijeke.

U promatranom razdoblju najzna~ajnije ulaganje u objekte socijalne skrbi svakako je izgradnja novog Centra za rehabilitaciju Rijeka na Bra{}inama, u koji je Mini- starstvo zdravstva i socijalne skrbi uloìlo oko 24.500.000,00 kuna, uz sufinanciranje Grada Rijeke u iznosu od 6.709.453,34 kune, tj. 27,4%. U funkcionalno opremlje- nom prostoru, Centar pruà usluge smje{taja, prehrane, njege i brige o zdravlju, usluge osposobljavanja u posebnim uvjetima, medicinske i psihosocijalne rehabilita- cije te usluge organiziranog provo|enja slobodnog vremena osobama s mentalnom retardacijom. Raspolaè sa 62 kreveta namijenjena stacionarnom smje{taju i nudi mogu}nost dnevnog boravka za jo{ 90-ak korisnika. U sklopu Centra nalazi se ambulanta, moderno i funkcionalno opremljena fizikalna terapija, dvorana za kinezitera- piju, kuhinja kapaciteta 300 obroka, kabineti za likovnu i muzikoterapiju te okupaciju, radionice za prilago|ene proizvodne programe, prostore za dnevni boravak i organi- 236 ODJEL GRADSKE UPRAVE ZA ZDRAVSTVO I SOCIJALNU SKRB

zirano provo|enje slobodnog vremena te kuhinje na svakoj eta`i i invalidima prilago- |ene sanitarije. U oku}nici zgrade ure|eno je igrali{te za ko{arku, rukomet i mali nogomet. Izgradnjom Centra rije{eno je institucionalno zbrinjavanje tjelesno i mentalno o{te}enih odraslih osoba.

Po~etkom 2004. godine zapo~eta je jo{ jedna velika investicija – dogradnja jednog kata na paviljonu A Psihijatrijske bolnice Lopa~a. Dogradnjom kata pove}an je kapacitet bolnice za novih 40 kreveta i ugra|eno je novo dizalo. Ukupna vrijednost investicije iznosi oko 7.300.000,00 kuna, a omogu}it }e lije~enje i skrb ne samo psihi~ki oboljelih osoba nego i ovisnika o opojnim drogama.

Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi nositelj je projekta izgradnje prve dr`avne terapijske zajednice za ovisnike o drogama, a u sklopu prenamjene vojarne na Pul- cu. Grad Rijeka dao je punu podr{ku projektu i prihvatio sufinanciranje u iznosu od 1.000.000,00 kuna. U proteklom razdoblju isho|ene su sve potrebne dozvole, izra|ena je projektna dokumentacija, a gra|evinski radovi prve faze u vrijednosti 6.915.023,60 kuna, bit }e gotovi do kraja 2004. godine. U prvoj fazi planirano je ure|enje objekata za smje{taj 30 ovisnika.

Najve}a je investicija u objekte primarne zdravstvene za{tite koje koristi Dom zdravlja Primorsko-goranske ùpanije ure|enje CPZZ Su{ak u Kumi~i}evoj 8. U tom je prostoru obavljena sanacija krova, rekonstruiran je unutarnji prostor, saniran je dio pro~elja i potpuno je ure|en suteren koji je do tada sluìo kao skladi{te. U suterenu su ure|ene 3 lije~ni~ke ordinacije, ukupno je u objekt uloèno vi{e od 2.250.000,00 kuna, ~ime su rije{eni problemi povrata nacionaliziranih prostora u kojima se do tada obavljala zdravstvena djelatnost.

Da bi se rije{io problem prostora Centra za za{titu djece od zlostavljanja i zanemarivanja, osiguran je prostor na adresi Beli kamik bb te je u suradnji s Ministar- stvom zdravstva i socijalne skrbi i Primorsko-goranskom `upanijom ulo`eno u ure|enje prostora i opremu oko 1.900.000,00 kuna. ODJEL GRADSKE UPRAVE ZA ZDRAVSTVO I SOCIJALNU SKRB 237

U proteklom razdoblju, Grad Rijeka osigurao je prostor za smje{taj najugro`enije kategorije gra|ana, tzv. nu`ni smje{taj. Potpuno su ure|ena 2 objekta u Ulici Mi- ha~eva Draga i djelomi~no 7 objekata u Ulici A. Mihi}a. Budu}i da su prije ure|enja ti objekti bili u veoma derutnom stanju (bez struje i vode), u njih je ulo`eno oko 4.000.000,00 kuna.

Od ostalih kapitalnih ulaganja potrebno je navesti sljede}e:

sufinanciranje pripreme prostora za ugradnju nove angiosale pri Internoj klinici KBC-a Rijeka

sufinanciranje izgradnje Detoks-jedinice pri Klinici za psihijatriju KBC-a Rijeka

dovr{etak ure|enja i preseljenje Centra za ovisnosti na novu lokaciju Kalvarija 8

ure|enje i otvaranje tri nova kluba za starije osobe (Centar, [kurinje i Podve`ica)

ure|enje prostora i preseljenje skladi{ta Crvenog kri`a i Merhameta na nove lokacije

ure|enje prostora Centra za krizna stanja pri Domu za starije i nemo}ne osobe Kantrida

ure|enje prostora za dnevni boravak djece s cerebralnom paralizom u Ru`i}evoj 12

ure|enje prostora za radno-proizvodne aktivnosti osoba s mentalnom retardacijom u Ru`i}evoj 18

ure|enje prostora za Stambenu zajednicu Doma za nezbrinutu djecu Ivana Brli} Ma`urani}.

Tijekom promatranog razdoblja ulagalo se i u investicijsko odràvanje objekata primarne zdravstvene za{tite, koji su dani na uporabu Domu zdravlja Primorsko-goranske ùpanije. Primorsko-goranska ùpanija od 2001. godine dobiva sredstva za decentralizirane funkcije u zdravstvu te se u protekle ~etiri godine znatno pove}ao iznos sredstava namijenjen investicijskom odràvanju i u svaki su objekt uloèna odre|ena sredstva. Ukupno je uloè- no 9.998.145,62 kuna, od ~ega je Primorsko-goranska ùpanija uloìla 6.171.096,26 kuna, Odjel gradske uprave za komunalni sustav 630.324,64 kune i Odjel gradske uprave za zdravstvo i socijalnu skrb 3.196.724,72 kune.

U razdoblju od 2001. do 2004. godine znatna su sredstva uloèna i u nabavu opreme ustanovama u zdravstvu i socijalnoj skrbi. Krajem 2003. godine potpisan je Sporazum o sufinanciranju nabave i zanavljanja medicinske i nemedicinske opreme za KBC Rijeka izme|u Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, Primorsko- goranske ùpanije, Grada Rijeke i KBC-a Rijeka. Prema tom sporazumu, u KBC Ri- jeka uloìt }e se do 2007. godine 80.000.000,00 kn u omjeru 60% Ministarstvo zdravstva, 25% PG@ i 15% Grad Rijeka. U 2004. godini nabavljen je 16-slojni aparat za kompjutoriziranu tomografiju – CT i nemedicinska oprema namijenjena praonici rublja. 238 ODJEL GRADSKE UPRAVE ZA ZDRAVSTVO I SOCIJALNU SKRB

Nabavljena je i sljede}a oprema:

tri laboratorijska mikroskopa za citoskrinere Klinike za ginekologiju i porodni{tvo KBC-a Rijeka

Sentinel Node Detection, tj. aparat za stupnjevanje i prognozu bolesti kod karcinoma dojke i melanoma za potrebe Kirur{ke klinike KBC-a Rijeka

aparat ERBE APC 2 sa svim nu`nim tehnolo{kim dodacima za Gastroenterolo{ki odjel i Digestivni odsjek Interne klinike KBC-a Rijeka

dvije infuzorne pumpe (infuzomati) za Zavod za radioterapiju i onkologiju KBC-a Rijeka

oprema za obavljanje prenatalnih citogenih testova i testova probira za naju~estalije malforamcije ploda za potrebe Zavoda za biologiju Medicinskog fakulteta Rijeka

sufinancirana je nabava ultrazvuka za KBC Rijeka

sufinancirana je nabava opreme za hitnu medicinsku slu`bu KBC-a Rijeka

fonijatrijska oprema Zavodu za dijagnostiku i rehabilitaciju sluha i govora KBC-a Rijeka

sufinancirana je nabava ultrazvu~nog collor doplera s transezofagealnom sondom Thalassotherapiji Opatija

sufinancirana je nabava nu`ne opreme Zavodu za patologiju i sudsku medicinu Medicinskog fakulteta Rijeka. Zbog porasta broja `ena oboljelih od karcinoma dojke, nabavljen je mamograf za potrebe Doma zdravlja PG@ -a – Ispostave Rijeka, u vrijednosti od 500.000,00 kuna. Smje{ten je na lokaciji Kre{imirova 52 A, a navedenom su nabavom uvelike smanjene liste ~ekanja na mamografske preglede. Za slu`bu pomo}i i njege u ku}i, koja djeluje pri Domu za starije i nemo}ne osobe Kantrida, nabavljeno je novo kombi-vozilo. Tom se donacijom znatno olak{ala dostava obroka u ku}e korisnika, jer Dom Kantrida svakodnevno u svom prostoru priprema i distribuira oko 230 obroka u sklopu izvaninstitucionalnog zbrinjavanja starijih osoba. Da bi se uklonile arhitektonske barijere i osobama s invaliditetom omogu}ilo uklju~ivanje u dru{tveni `ivot grada, nabavljen je unutarnji sustav za premo{}ivanje arhitektonskih barijera za osobe u invalidskim kolicima. Dizalo je ugra|eno u prostor Hrvatskoga kulturnog doma na Su{aku na jedno od dva glavna stubi{ta te je ovom investicijom HKD postao jo{ jedna javna ustanova dostupna te{ko pokretnim i nepokretnim osobama u invalidskim kolicima. U sklopu nabave opreme, potrebno je navesti sljede}e:

nabavljala se informati~ka oprema za potrebe ustanova u zdravstvu i socijalnoj skrbi

nabavljen je aparat za potrebe slu`be Halo pomo}. Ukupna ulaganja Odjela gradske uprave za zdravstvo i socijalnu skrb u objekte i opremu u razdoblju od 2001. do 2004. prikazana su u tablici 3. tablicom. ODJEL GRADSKE UPRAVE ZA ZDRAVSTVO I SOCIJALNU SKRB 239

Tablica 3. Ulaganja Odjela gradske uprave

Ve} je navedeno da su uz Odjel gradske uprave za zdravstvo i socijalnu skrb u kapitalnim ulaganjima u objekte zdravstva i socijalne skrbi te opremu, sudjelovali i Odjel gradske uprave za komunalni sustav, Primorsko-goranska `upanija i Ministar- stvo zdravstva i socijalne skrbi, a sveukupno je ulo`eno vi{e od 49.000.000,00 kuna.

Psihijatrijska bolnica Lopa~a Psihijatrijska bolnica Lopa~a je u razdoblju od 2001. do 2004. godine uspje{no poslovala. Tijekom 2000. godine prenesena su osniva~ka prava na Grad Rijeku, ~i- me je ustanova i formalno uskla|ena sa Zakonom o zdravstvu i Zakonom o ustanovama. Kapacitet bolnice potpuno je iskori{ten – prosje~no ima 160 pacijenata, od ~ega 30 na teret Socijalnog programa Grada Rijeke.

Prihodi i izdaci u svim godinama promatranog razdoblja bili su uravnote`eni, tako da ustanova nije imala ve}ih te{ko}a u poslovanju.

Tablica 4. Prihodi i rashodi u razdoblju od 2001. do 2004. godine

Ukupni prihodi Psihijatrijske bolnice Lopa~a u 2004. godini ve}i su u odnosu prema 2001. godini za 30,4%. Udio prihoda iz prora~una Grada Rijeke iznosi oko 30%, a do pove}anja u 2003. godini dolazi zbog financiranja programa Centra za ovisnosti Grada Rijeke koji od lipnja 2003. djeluje pri Psihijatrijskoj bolnici Lopa~a.

Cijene su u protekle 4 godine mijenjane tri puta po~etkom svake godine, u skladu s rastom inflacije.

Po~etkom 2004. godine zapo~eta je dogradnja jednog kata u paviljonu A, ~i- me }e se pove}ati kapacitet Bolnice za novih 40 kreveta te }e se ugraditi novo dizalo. Ukupna vrijednost investicije iznosi oko 7.300.000,00 kuna, a investicija }e biti zavr{ena u prvom tromjese~ju 2005. godine. 240 ODJEL GRADSKE UPRAVE ZA KULTURU

6. Odjel gradske uprave za kulturu

Izvje{}e o radu Odjela za kulturu za razdoblje od 2001. do 2004.:

usporedno sa Smjernicama za isto razdoblje

s naglascima na neke klju~ne pomake.

U protekle ~etiri godine u kulturi grada Rijeke dogodile su se zna~ajne promjene, bilo kao odjeci globalnih trendova ili kao rezultat autohtonoga rije~kog razvoja.

Slijedom slu`benih planova, odnosno smjernica za isto razdoblje, s ponosom isti~emo da smo planirano ostvarili gotovo 100%, a mjestimi~no i obilato prema{ili, {to nas ispunjava zadovoljstvom i vjerom da }e rije~ka kultura i ubudu}e zadr`ati pozitivan trend rasta.

Izvje{taj je koncipiran tako da isti~e dvije osnovne ~injenice:

[to je novo

[to je unaprije|eno u dosada{njim aktivnostima.

[to je novo

Ukupno izdvajanje za kulturu u okviru gradskog prora~una

Bolje pla}e u kulturi – potpisivanje kolektivnog ugovora

Novi prostori u kulturi/za kulturu

Spomeni~ka renta

Novi mediji i kultura mladih

Ukupno izdvajanje za kulturu u okviru gradskog prora~una…

Analiziraju}i udio kulture u ostvarenim izvornim prihodima prora~una Grada Rijeke u razdoblju od 2001. do 2004. godine, uo~ljiv je rast prihoda Grada Rijeke gotovo za polovicu, dok sredstva namijenjena djelatnosti kulture bilje`e jo{ povoljnije pomake – gotovo jedan i pol puta za ustanove te dva i pol puta za programe drugih korisnika. ODJEL GRADSKE UPRAVE ZA KULTURU 241

Tablica 1. Struktura izvr{enja u djelatnosti kulture u razdoblju od 2001. do 2004. godine i plan za 2005. godinu

Izvor podataka: Izvr{enje prora~una Grada Rijeke od 2001. do 2003. godine i planovi za 2004. i 2005. godinu.

Bolje pla}e u kulturi – potpisivanje Kolektivnog ugovora

Nakon dugih pregovora, u velja~i 2003. potpisan je Kolektivni ugovor za djelatnike u ustanovama kulture, ~iji je osniva~ Grad Rijeka. Jedan od najva`nijih rezultata potpisivanja ugovora u tome je {to je njime napokon postignuto da se rad u svim ustanovama grada Rijeke vrednuje jednako, a postavljeni su odgovaraju}i odnosi radnih mjesta unutar ustanova s naglaskom na nositelje djelatnosti koji su u dotada{njim sistematizacijama bili zanemareni. Va`no je spomenuti da je razina socijalnih i radni~kih prava ostala ista, kao i to da su nakon potpisivanju ugovora, rije~ki kulturnjaci postali gotovo najbolje pla}eni u dr`avi.

Tablica 2. Prosje~ne bruto-pla}e po zaposleniku u ustanovama grada Rijeke 2001. i 2004.

Izvor podataka: ra~unovodstva ustanova 242 ODJEL GRADSKE UPRAVE ZA KULTURU

Novi prostori u kulturi / za kulturu

Proteklo ~etverogodi{nje razdoblje obilje`eno je nizom aktivnosti koje vode k realizaciji projekta nove zgrade Muzeja moderne i suvremene umjetnosti. Muzej- ska ustanova koja gotovo {est desetlje}a ustrajno i kontinuirano sakuplja, obra- |uje i izla`e najvredniju umjetni~ku gra|u na{e moderne i suvremene umjetnosti, do sada nije imala odgovaraju}e prostorne uvjete za stalni postav. S tim ciljem, kao i s namjerom da se stvore uvjeti za njezin daljnji razvoj i djelovanje u skladu sa suvremenim muzejskim standardima, do sada je u~injeno sljede}e:

2001. – objavljivanje Dr`avnog, op}eg i pozivnog projektnog Natje~aja za prenamjenu T-objekta u Muzej moderne i suvremene umjetnosti, trga i javne gara`e.

2002. – potpisivanje Sporazuma o sufinanciranju realizacije prenamjene T-gra|evine u Muzej moderne i suvremene umjetnosti. Sporazum su u Rijeci potpisali ministar kulture RH dr. sc. Antun Vuji} i gradona~elnik Rijeke mr. sc. Vojko Obersnel.

2003. – potpisivanje Ugovora o izradi idejne, glavne i izvedbene dokumentacije Muzeja moderne i suvremene umjetnosti te trga i javne gara`e s autorima prvonagra|enog rada, Arhitektonskim biroom Randi}-Turato.

U tijeku je zavr{na faza izrade Glavnog projekta, a do sredine 2005. trebala bi projektna dokumentacija biti potpuno gotova.

U proteklom razdoblju Ministarstvo kulture Republike Hrvatske sufinanciralo je izradu projektne dokumentacije sukladno potpisanom Sporazumu.

Odre|ena je lokacija za novu Gradsku knji`nicu koja }e se izgraditi na Klobu~a- ri}evu trgu. Izgradnja nove knji`nice u samom srcu grada doga|aj je koji }e isto tako obilje`iti noviju gradsku kulturnu povijest.

U suradnji s Rijekakinom, Kino Kvarner (biv{i Garibaldi) postalo je nov prostor za kazali{nu i filmsku off scenu.

Domi{ljeno je rje{enje dugogodi{njeg problema odgovaraju}eg klupskog i sl. prostora u kojem bi mladi mogli nesmetano organizirati kulturne programe. Grad je kupio dio Tvornice papira, tzv. Marganovo, gdje }e se uz primjerena ulaganja mo}i organizirati velik spektar raznolikih kulturnih sadr`aja.

Novi mediji i kultura mladih Sve je ve}a uloga tzv. medijske kulture i kulture koje obilje`avaju interdisci- plinarnost i intermedijalnost. Kultura mladih tako|er je u stalnoj mijeni. Uz klasi~ne oblike izra`avanja kroz glazbu, fanzine, ~asopise, stripove i sl., pojavili su se web- portali, mp3 izdanja, softverske umjetnosti itd. Grad Rijeka je me|u prvima u Hrvatskoj prepoznao te kulturne novine, {to se ogleda i u tome da je ustanovljeno savjetodavno tijelo za te oblike kulture, a osniva se i Vije}e za medijske kulture i kulturu mladih. ODJEL GRADSKE UPRAVE ZA KULTURU 243

[to je unaprije|eno u dosada{njim aktivnostima

Povjerenstva za vrednovanje programa javnih potreba u kulturi / Kulturna vije}a

Odnos prema za{titi i o~uvanju spomeni~ke ba{tine

Programska djelatnost

Muzejska djelatnost i likovna umjetnost

Knjiga i nakladni{tvo

Glazbena, glazbeno-scenska i scenska umjetnost

Kultura nacionalnih i etni~kih zajednica ili manjina

Ostalo

Povjerenstva za vrednovanje programa javnih potreba u kulturi Grad Rijeka jedna je od prvih jedinica lokalne samouprave, koja je za provedbu Zakona o financiranju javnih potreba u kulturi imenovala stru~no-savjetodavna povjerenstva. Stupanjem na snagu novog zakona, njihovu ulogu preuzimaju kulturna vije}a s ~etverogodi{njim mandatom.

Za{tita i o~uvanje kulturnih dobara Programi Grada Rijeke koji se provode s ciljem za{tite i o~uvanja kulturnih dobara

Dominikanski samostan – tijekom 2002. godine Konzervatorski odjel u Rijeci izradio je dokumentaciju temeljem koje je 2003. godine zapo~ela provedba konzervatorsko-restauratorskih istra`ivanja. Tijekom 2004. zavr{ena je provedba jednog dijela istra`iva~kih radova, a na osnovi toga Konzervatorski odjel u Rijeci izradio je Konzervatorski elaborat.

Filodrammatica – u velja~i 2003. godine potpisan je Ugovor izme|u Hrvat- skoga restauratorskog zavoda iz Zagreba i Grada Rijeke o izradi dokumentacije kojom se potpuno obradilo i prikazalo postoje}e stanje objekta te su se provela restauratorsko-konzervatorska istra`ivanja. Izrada te dokumentacije zavr{ena je 2003., a tijekom 2004. definiran je projektni zadatak zahvata obnove.

Mauzolej Gorup na groblju Kozala – tijekom 2002. Konzervatorski odjel u Rijeci izradio je Konzervatorski elaborat Mauzoleja Gorup na osnovi kojega je 2003. u Zavodu za graditeljsko naslje|e Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu izra|ena dokumentacija postoje}eg stanja i projekt obnove Mauzoleja.

Rije~ka groblja Kozala i Trsat – Na osnovi konzervatorskog Elaborata spomeni~ke ba{tine rije~kih groblja Kozala i Trsat izra|ena je tijekom 2004. radna verzija katalo{kog dijela Elaborata, koja se odnosi na identifikaciju grobova po- vijesno zanimljivih osoba dijela groblja Kozala.

Upravna zgrada biv{e tvornice Rikard Ben~i} – Na osnovi Ugovora s Hr- vatskim restauratorskim zavodom, tijekom 2003. zapo~ela su konzervatorsko- 244 ODJEL GRADSKE UPRAVE ZA KULTURU

restauratorska istra`ivanja putem kojih je utvr|eno izvorno stanje arhitektonske strukture gra|evine, a temeljit uvid u prostorne dimenzije izvorne funkcionalne organizacije i prostornog oblikovanja obavljen je tijekom 2004., kada su istra`i- vanja intenzivirana.

Teatro Fenice – ugovorom o suradnji Grada Rijeke i Rijekakina d.d., dogovoreno je sufinanciranje obnove pro~elja kina Teatra Fenice.

Gradina Trsat – tijekom 2002. izra|ena je projektna dokumentacija i isho|ena gra|evna dozvola, a krajem 2003. izvedeni i radovi na sanaciji stijenskog pokosa Gradine Trsat.

Spomeni~ka renta

Po~etkom listopada 2003. stupile su na snagu Izmjene i dopune Zakona o za- {titi i o~uvanju kulturnih dobara, kojima su ure|ena pitanja u vezi sa spomeni~kom rentom, a 26. velja~e 2004. Gradsko je vije}e donijelo Odluku o visini spomeni~ke rente. Prema toj Odluci, u 2004. godini doneseno su 1854 rje{enja za ukupan iznos od 12.832.497,51 kn, od ~ega 60% iznosa pripada Gradu Rijeci, a 40% Ministar- stvu kulture Republike Hrvatske. U prora~un Grada Rijeke upla}eno je 5.607.034,00 kn. Izmjenama i dopunama odluke utvr|ena su neka nova za{ti}ena podru~ja i zgrade u Rijeci na koje se odnosi pla}anje spomeni~ke rente, i smanjena je naknada za neke tradicionalne djelatnosti koje su smje{tene u I. zoni pla}anja, a obveza pla}anja spomeni~ke rente od sada }e biti tijekom dvanaest mjeseci, a ne jednom na godinu kao u prvotnoj Odluci.

Ulaganje u prostore ustanova kulture Ulo`eno je u ure|enje prostora:

Gradske knji`nice: Narodna ~itaonica, Dje~ji odjel Stribor te podru~ni odjeli Turni} i Drenova

Gradskog kazali{ta lutaka

Muzeja grada Rijeke.

U Hrvatskome kulturnom domu na Su{aku izveden je sustav hla|enja, ure|ena baletna dvorana, rekonstruiran prostor galerije Kortil te ugra|eno dizalo za invalide na stubi{tu atrija.

Muzejska djelatnost i likovna umjetnost Ve}i projekti u muzejskim ustanovama grada:

Zavr{etak projekta triju izloàba iz ciklusa Arhitektura i urbanizam Rijeke izlo`- bom Arhitektura historicizma u Muzeju moderne i suvremene umjetnosti (2001.), retrospekcija Povratak u 80-te (2004.) te nastavak odràvanja me|unarodnih izlo`benih programa u Muzeju moderne i suvremene umjetnosti: Me|unarodna izlo`ba crteà i Biennale mladih umjetnika Europe i Mediterana. Muzej je bio nositelj selekcije hrvatskih umjetnika na Biennalu mladih u Sarajevu (2001.) i ODJEL GRADSKE UPRAVE ZA KULTURU 245

Ateni (2003.). Organizacijski je proveo hrvatsko sudjelovanje Zlatka Kopljara na Biennalu u Sao Paolu prema selekciji Branka Franceschija (2004.).

Projekt RIJE^KA LUKA – povijest, izgradnja, promet rezultirao je velikom izlo`- bom u Muzeju grada Rijeke po~etkom 2001. godine i nizom prate}ih programa. Posebno zahtjevan dio projekta bila je i monografija Rije~ka luka. Spomenimo i ve}e izlo`be poput Akvizicija 1998.–2002., retrospektivnih izlo`aba najzna- ~ajnijih rije~kih arhitekata i umjetnika Vladimira Grube{i}a (2003.) i Ljube de Karine (2003.) te izniman multimedijalni projekt ^arobna igla i dr.

Retrospektivne i ve}e izlo`be odràne u Rijeci u organizaciji ustanova, udruga ili privatnih umjetni~kih agencija: Belizar Bahori}, Antun Haller, Vojo Radoi~i} (u organizaciji HDLU-a), Marija Ujevi} Galetovi}, Ivo [ebalj, [ime Peri}, Vatroslav Kuli{, Safet Zec, Peru{ko Bogdani}, Zvonimir Kamenar (u organizaciji agencije Kopart), Du{an Dàmonja (u organizaciji udruge Globalna Hrvatska) i ostali. Isti~emo me|unarodne izlo`be "Ex librisa" u organizaciji Sveu~ili{ne knji`nice, na kojoj su sudjelovali mnogobrojni umjetnici iz pedesetak zemalja, od kojih je 3. izlo`ba (2001.) bila posve}ena 900. obljetnici Ba{}anske plo~e. Na izlo`bi grafi~ke zbirke Il Bisonte iz Firence u Kortilu bile su izloène grafike svjetskih umjetnika poput Pabla Picassa, Luciana Fontane, Henryja Moora i drugih. Os- novana je nova likovna manifestacija: Festival nove umjetnosti FONA u organizaciji Mulimedijalnog centra u klubu Palach.

Temeljem odr`anih izlo`benih programa, Galeriji Kortil je u 2003. godini dodije- ljen status relevantnog izlo`benog prostora u Hrvatskoj. Osnovan je Umjetni~ki odbor Galerije koji definira godi{nje programe izlo`aba. Tijekom 2004. godine sredstvima prora~una i sponzorstvom, galerija Kortil je preure|ena.

Otkup Zbirke umjetni~kih slika Croatia line d.d. u ste~aju

Tijekom 2002. godine Grad Rijeka otkupio je Zbirku umjetni~kih slika Croatia line d.d. u ste~aju sa 154 slike uglavnom hrvatskih autora, od kojih je dio oda- brao Muzej moderne i suvremene umjetnosti, a dio Muzej grada Rijeke.

Po~etak postavljanja skulptura na javne povr{ine:

Na Dan sv. Vida 2004. godine postavljena je skulptura VAL akademskog kipara Belizara Bahori}a na trgu ispred Gradske knji`nice Rijeka.

Knjiga i nakladni{tvo Gradska knji`nica Rijeka u proteklom se razdoblju uspje{no prilagodila novim dru{tvenim odnosima. Unato~ neodgovaraju}im prostornim uvjetima, ova ustanova iz godine u godinu pove}ava broj svojih korisnika. Uvela je nove usluge kojima je obogatila kulturnu ponudu na{ega grada. Spomenimo ovdje visoke standarde i intenzitet kori{tenja nastavljen nakon preure|enja ^itaonice; Odjel za samou~enje jezika u kojem mahom rade u~enici i studenti, bibliobusnu slu`bu, internetske kioske i usluge interneta te organiziranje glazbene zbirke nosa~a zvuka i njihovu posudbu. 246 ODJEL GRADSKE UPRAVE ZA KULTURU

Gradska knji`nica Rijeka potpuno ispunjava svoju primarnu funkciju vezanu za knji`ni~arsku djelatnost, a paletom drugih usluga nametnula se kao mjesto na kojemu mnogi ostvaruju svoj prvi kontakt s kulturnim sadr`ajem. U nas rijetko vi|eno nastojanje da se pove}a participativnost, da se bude demokrati~an u uslugama, ali i nastojanje menad`menta da se prona|u izvori financiranja izvan prora~unskih sredstava, svrstavaju rije~ku knji`nicu u red najbolje vo|enih ustanova u Hrvatskoj.

To su kulturno-animacijski i edukacijski programi namijenjeni djeci i tinejdèrima. Ogranak Stribor nudi pred{kolske igraonice te igraonice za prva{i}e ili ~ak ~itavu obitelj, radionice stranih jezika, dramske radionice ili radionice kreativnog pisanja, ~itateljski klub, knjièvne susrete, pjesni~ke ve~eri i mnoge druge sadràje.

Zapo~elo se sa sustavnom obradom (inventarizacija i katalogizacija) iznimno bogate knji`ne zbirke Maùrani}-Brli}-Ruì}. Restaurirani su najvrjedniji primjerci rukopisnih i tiskanih knjiga iz 16., 17. i 18. stolje}a, ~ije je zna~enje za hrvatsku pisanu rije~, povijest i kulturu neprocjenjivo. Jedan od najvrjednijih restauriranih primjeraka zasigurno je rukopis Gunduli}eva Osmana (jedan od dva preostala primjerka). Upravo je u posljednjemu mandatnom razdoblju prepoznata iznimna vrijednost ove zbirke. Na inicijativu i uz iznimno angaìranje zaljubljenika u ovu zbirku, Grad je prepoznao njezinu vrijednost i po~eo sustavno sudjelovati u akciji njezina spa{avanja.

Nastavljeno je s poticanjem rije~kih nakladnika i pisaca u izdavanju poetskih i proznih djela, ~asopisa, s posebnim naglaskom na istra`ivanju rije~ke pro{losti i sada{njosti.

^asopisi: Novi Kamov, Su{a~ka revija, Knji`evna Rijeka

Zbornici: Sv. Vid i Rijeka

monografska izdanja (Adami}, ICR i dr.)

bibliografska izdanja

Glazbena, glazbeno-scenska i scenska umjetnost HNK Ivana pl. Zajca

Program na{e najve}e kulturne ustanove bilje`i uzlaznu putanju. Stupanjem na du`nost nove intendantice Mani Gotovac obilje`io je povratak publike u kazali{te i pregr{t vrijednih naslova dramske i glazbene literature u svim kazali{nim granama: Hrvatskoj drami, Talijanskoj drami, Operi i Baletu. Proteklo razdoblje pamtit }e se po u~lanjenju Kazali{ta u Europsku kazali{nu konvenciju, po inicijativama oko praizvedbi hrvatskih autora i djela na mati~noj pozornici i u europskim teatrima, {to je rezultiralo organizacijom me|unarodnog skupa Europske kazali{ne konvencije u Gradskoj vije}nici krajem studenoga 2004.

U Kazali{noj sezoni 2003./2004. izvedeno je ukupno 30 predstava popularne Karoline Rije~ke koju je gledalo ~ak 18.000 gledatelja; preokretom premijerne ODJEL GRADSKE UPRAVE ZA KULTURU 247

koncepcije nove intendantice, uspjehe bilje`e i predstave Filumena Marturano i Nabucco i dr.

Uspje{ne predstave i koncerti u napu{tenim industrijskim kompleksima izvedeni su u okrilju nove manifestacije Rije~ke ljetne no}i.

dobivena je nova audioscenska oprema – dar Vlade Kraljevine Japana rije~komu kazali{tu

Gradsko kazali{te lutaka

Neke predstave Gradskog kazali{ta lutaka poput Damjanova jezera i Pinocchija, osvojile su brojne doma}e nagrade, ali su predstavljaju}i hrvatsko lutkarsko umije}e osvojile i publiku i kritiku na brojnim inozemnim festivalima.

Sve je bolji profil i prijam Me|unarodne revije lutkarskih kazali{ta, kojoj svake godine prisustvuje prosje~no 10.000 gledatelja.

UNIMA Rijeka 2004. – u suradnji s Hrvatskim centrom UNIMA te sa svjetskom lutkarskom organizacijom, Rijeka je bila jedan od najboljih doma}ina u gotovo stoljetnoj povijesti svjetske lutkarske organizacije. U lipnju 2004. nakon trogodi{njih intenzivnih i sloènih priprema, u Rijeci i Opatiji je odràn 19. svjetski kongres lutkara (Opatija) uz prate}i svjetski lutkarski festival (Rijeka). Grad je u svim raspoloìvim kazali{nim prostorima te na trgovima i ulicama uspje{no ugostio 25 lutkarskih kazali{nih ansambala iz cijeloga svijeta (15 zemalja), predstaviv{i 28 naslova u svim lutkarskim tehnikama. Temeljni organizacijski tim imao je punu potporu Grada, mnogo operativaca, jo{ vi{e volontera, a slu`bene programe i programe u offu vidjelo je 20.000 gledatelja. Prema mi{ljenju kritike i publike, to je bio jedan od kulturnih doga|aja godine u Hrvatskoj!

I ostale scenske aktivnosti idu uzlaznom putanjom.

Me|unarodni festival malih scena u Rijeci nakon prvih deset godina uspje{no nastavlja svoje djelovanje. U protekle ~etiri godine Festival se iz hrvatske manifestacije prometnuo u me|unarodnu, koja je relevantnim izborom teatara i predstava pokazala da hrvatska kazali{na produkcija stoji ravnopravno uz bok onoj europskoj i svjetskoj. Pritom je osvijestio kazali{nu javnost o prisutnosti nekih svjetskih tendencija poput, primjerice, igranja kazali{nih predstava u napu{tenim tvorni~kim prostorima. Tako su u Rijeci nastupile ma|arske kazali{ne zvijezde u biv{oj tvornici Rade Kon~ar, Teatar na Taganki vode}ega ruskog kazali{nog maga Jurja Ljubimova (~ak dvaput na Festivalu) te ponajbolji ansambli suvremenoga scenskog izraza iz Poljske, Velike Britanije, Slovenije, Bugarske, Srbije i Crne Gore, [vicarske, Italije i SAD-a.

Plesnu scenu u Rijeci tako|er obilje`ava uzlazna putanja. Udruge TRAFIK, Prostor +, Koraki, Plesna radionica M svojim suvremenim kvalitetnim izri~ajem imaju zapa`ene ocjene kritike i publike. 248 ODJEL GRADSKE UPRAVE ZA KULTURU

· Mala dramska off scena HKD Teatra proslavila je deset godina djelovanja, uspje{no prirediv{i na nov dramski na~in niz uspje{nih predstava: od klasika svjetske dramske scene poput Ionesca, do iznimna doma}ega dramskog predlo{ka poput Marinkovi}eve Glorije, ili pak aktualiziraju}i neke teme o kojima se dosad {utjelo – poput Pet vrsta ti{ine s razgovorima o zlostavljanju u obitelji.

Dobra dramska klima oko ovoga malog teatra i dalje je nepresu{an poticaj razvoju Me|unarodnog festivala malih scena.

ro|ene su dvije zanimljive inicijative – ljetna manifestacija Rijeka na Trsatu, koja je po`ivjela dvije sezone do pokretanja Rije~kih ljetnih no}i

specifi~an scensko-umjetni~ki programi art & clubbing u organizaciji udruge Drugo more

Osnovana je Rije~ka filharmonija. Inauguracijski koncert odr`an je u HNK I. pl. Zajca pod ravnanjem Nade Mato{evi}, ujedno umjetni~ke ravnateljice Filharmonije.

Inicijativa se pokazala sjajnom budu}i da je glazbena kritika proglasila ovaj ansambl najboljim u Hrvatskoj, a svaki sljede}i koncert Filharmonije predstavio je gostuju}eg dirigenta ili solista svjetskoga ugleda.

I Rije~ka filharmonija iskoristila je za svoje scenske nastupe napu{ten tvorni~ki prostor – u prostoru tvornice Torpedo pred brojnim su auditorijem izvedeni koncerti Beethovenove Devete i pete (Eroice) simfonije.

Tijekom tradicionalne glazbene manifestacije Zaj~evi dani, praizvedena su u Rijeci neka Zaj~eva djela, opere, oratoriji, mise, komorna glazbena djela.

U okviru iste manifestacije praizvedeni su i opusi suvremenih hrvatskih i rije~kih skladatelja Vjekoslava Gr`ini}a (~ija kantata Oja|eno zvono izlazi kao tiskovina), Du{ana Pra{elja, Davida Stefanuttija, Roberta Hallera te M. Brajkovi}a, F. Vidalija i dr.

Me|unarodni muzikolo{ki simpozij na temu Mladi Zajc u Be~u, s prilozima i uz sudjelovanje muzikologa i sveu~ili{nih profesora iz Austrije, Velike Britanije, Irske, SAD-a i Hrvatske, rezultirao je izdavanjem Zbornika radova Mladi Zajc, a na rodnoj ku}i skladatelja u Ulici Matije Gupca postavljena je spomen-plo~a.

Me|unarodni dèz-festival Jazz Time u organizaciji glazbene agencije G.I.S., obiljeìo je svoju desetu obljetnicu. Kao i svake godine, Rije~ani su imali prigodu ~uti svjetski poznate dèziste Bobbyja Watsona, Hulija Baretta, Giovannija Amata, Barbaru Dennerlein, Tamaru Obrovac, Franca Moronea, Tommyja Emmanuela. Ova je Agencija u redovnoj koncertnoj sezoni predstavila i velika imena klasi~ne glazbe.

Koncertom u HNK I. pl. Zajca obilje`eni su po deseti put Ba{}inski glasi koji svake godine pozivaju na koncertne nastupe ponajbolje hrvatske klape.

Hrvatska glazbena unija obilje`ila je 25. obljetnicu Ri Rocka, najve}ega glazbenog rock-doga|aja. ODJEL GRADSKE UPRAVE ZA KULTURU 249

Podr`ana su vrijedna glazbeno-nakladni~ka izdanja – izdano je 30 CD-albuma mnogih rije~kih glazbenika pop, rock, klapske i klasi~ne glazbene scene te dje~jih uradaka.

Filmski program U Rijeci je filmska djelatnost bila raznovrsna te su, osim filmova europske ili ameri~ke nezavisne produkcije, prikazani i brojni dokumentarni filmovi, tematski filmski ciklusi, kratkometra`ni filmovi, amaterski filmovi itd. Pokrenuti su i edukacijski programi u kojima se polaznici mogu upoznati s osnovama filmskog zanata, ali i sa suvremenim videoaktivizmom. Ove je jeseni odr`ana i 35. kvarnerska revija amaterskog filma.

Filmske su programe organizirali: Videomarket-Trade, Drugo more, Filmaktiv, Spirit i Kino-video klub Liburnija.

Kultura nacionalnih i etni~kih zajednica ili manjina

Grad Rijeka oduvijek je bio model multietni~kog su`ivota sa skladnim odnosom u poticanju autohtonih etni~kih i kulturnih vrijednosti ve}inskog i manjinskog stanovni{tva.

Odnos Grada prema udrugama nacionalnih i etni~kih zajednica ili manjina sa sjedi{tem u Rijeci, bilje`i i kvalitativni i kvantitativni pomak. Od 15 udruga, koliko je bilo aktivno 2001., do kraja 2004. u Rijeci uspje{no djeluje 21 manjinska udruga.

U takvome okru`enju podr`ana je i jedinstvena inicijativa – osnovan je i prvi romski teatar i organizirana prva izvorna romska dramska predstava.

Ve}ina je manjinskih udruga uz pomo} Grada Rijeke uredila i nove dru{tvene prostorije, primjerice Zajednica Talijana je nakon toga ponovno razvila kontinuiranu kulturnu i umjetni~ku djelatnost, Zajednica Srba, SKD Prosvjeta je pokrenula i opremila specijaliziranu knji`nicu, Bo{nja~ka nacionalna zajednica, a ^e{ka je beseda uz veliku financijsku potporu Grada Rijeke krajem 2004. po~ela graditi novi Dom kulture na Hostima.

@idovska op}ina Rijeka uredila je i za javnost otvorila Sinagogu.

ETNO SMOTRA – jedinstvena revija multikulturalnosti u Hrvatskoj – svake je godine sve raznolikija i bogatija u programima.

Ostalo

Disperzija kulturnih doga|anja u mjesnim odborima Grada: Neki mjesni odbori pokrenuli su i odr`ali standard originalnih kulturnih manifestacija poput, primjerice, kiparske kolonije Forma Viva na Sv. Kuzmu, izlo`be Pul Ka{tela na Trsatu, Ex tempore na Kantridi, Maea filmske konobe u MO Gornja Ve`ica, ~akavske ve~eri na Zametu i dr. 250 ODJEL GRADSKE UPRAVE ZA SPORT I TEHNI^KU KULTURU

7. Odjel gradske uprave za sport i tehni~ku kulturu

1. Uvod Pri izradi planova za mandatno razdoblje od 2001. do 2005. godine rabljeni su podaci o ostvarenjima iz prethodnog mandata, kao i o prioritetnim potrebama te mogu}nostima temeljenim na gospodarskim i financijskim pokazateljima i programu Gradona~elnika za navedeno mandatno razdoblje.

Pravni okvir djelovanja utvr|en je Ustavom, Zakonom o {portu, Zakonom o udrugama i Zakonom o prora~unu te odlukama Gradskog vije}a, zaklju~cima Po- glavarstva, napucima Gradona~elnika i sli~no.

Program rada Odjela za razdoblje 2001.–2005. temeljio se na analizi postoje}eg stanja i ostvarenja programa za razdoblje 1997.–2001. i bio je temeljni dokument za izradu smjernica i godi{njih planova rada te za izradu izvje{taja o radu Odjela u razdoblju 2001.– 2004. godine.

U daljnjem tekstu i prilo`enim tablicama detaljnije su opisane i analizirane aktivnosti u Odjelu po direkcijama (za sport i tehni~ku kulturu) i stavkama te zbirno s osvrtom na plan i ostvarenje planskih zadataka.

2. Ciljevi i programska podru~ja Program javnih potreba u sportu u mandatnom razdoblju 2001.–2005. godine u sportu temeljio se na sljede}im ciljevima:

poticanje i promicanje sporta

provo|enje {kolskog sporta djece i mlade`i, sportskih vrti}a, osnovnih i srednjih {kola te visokih u~ili{ta

programi treninga i natjecanja te stru~ni rad u sportu

programi sportske rekreacije i kineziterapijskih aktivnosti

zdravstvena za{tita sporta{a.

Ovi su ciljevi sustavno usmjeravali razvoj sporta kroz sljede}a podru~ja:

Poticanje i promicanje sporta odnosi se na sporta{e koji su na temelju rezultatskih postignu}a ostvarili pravo na naknade i nagrade te na perspektivne ODJEL GRADSKE UPRAVE ZA SPORT I TEHNI^KU KULTURU 251

sporta{e. Njihovo pra}enje ostvaruje se temeljem Pravilnika o naknadama za postignute sportske rezultate i Pravilnika o sufinanciranju programa za perspektivne sporta{e, a nagrade za rezultatska postignu}a u ekipnoj i pojedina~noj konkurenciji odre|uju se temeljem Pravilnika o nagradama za rezultate na me|unarodnim natjecanjima i Pravilnika o nagradama za rezultate na nacionalnim natjecanjima (donositelj Rije~ki {portski savez).

U proteklomu ~etverogodi{njem razdoblju skrbilo se o 93 vrhunska sporta{a (53 mu{karca i 40 `ena) iz ukupno 16 sportskih grana: plivanja 20 (8 prve, 4 druge i 8 tre}e kategorije), kuglanja 11 (5–2–4), bo}anja 9 (5–2–2), karatea 8 (2–4–2), vaterpola 7 (5–2–0), odbojke 6 (2–1–3), jedrenja 6 (1–5–0), atletike 6 (0–3–3), strelja{tva 5 (0–1–4), veslanja 4 (0–1–3), rukometa 3 (0–0–3), boksa 2 (1–0–1), dizanja utega 2 (0–2–0), taekwondoa 2 (0–0–2), ko{arke 1 (0–1–0) i skijanja 1 (0–1–0). Vrhunskih sporta{a prve kategorije bilo je ukupno 29, druge 29 i tre}e 35.

Tablica 1. Vrhunski sporta{i grada Rijeke

Pratilo se ukupno i 30 perspektivnih sporta{a (od toga 14 djevojaka), i to iz 15 sportova: biciklizam (3), boks (2), dizanje utega (1), gimnastika (1), d`udo (1), karate (2), kuglanje (2), sinkronizirano plivanje (1), skijanje (4), stolni tenis (1), streli~arstvo (2), strelja{tvo (4), {ah (3), taekwondo (1) i tenis (2).

Tablica 2. Perspektivni sporta{i grada Rijeke

Najzna~ajnija rezultatska postignu}a rije~kih sporta{a na me|unarodnim natjecanjima u ovom razdoblju:

2001. godina

Danijel Kancijani} i Kre{imir Zub~i} (vaterpolo) – 2. na juniorskom SP (ekipno)

Bojan \uki} (kuglanje) – 2. na juniorskom SP (ekipno)

Vera Begi} (atletika) – 2. na juniorskom EP

Jo{ko Buterin (bo}anje) – 2. na juniorskom EP (parovi) 252 ODJEL GRADSKE UPRAVE ZA SPORT I TEHNI^KU KULTURU

Adam Me{anovi} (karate) – 3. na na juniorskom SP (ekipno)

Marko Strahija (plivanje) – 1. na MI

2002. godina

Nevenka Bartolovi} i Biserka Perman (kuglanje) – 3. na seniorskom SP (ekipno)

Marko Strahija (plivanje) – 3. na seniorskom EP

Milo{ Milo{evi} (plivanje) – 2. na seniorskom EP (kratki bazeni)

Sebastijan Mrv~i} (bo}anje) – 2. na juniorskom SP (pojedina~no)

Snje`ana Pej~i} (strelja{tvo) – 3. na juniorskom EP (pojedina~no)

Lara Stock ({ah) – 1. na SP za mla|e kadetkinje (do 10 g.)

Sandro Gulja (bo}anje) – 2. i 3. na seniorskom EP (parovi i pojedina~no)

KK Rijeka-KWSO (kuglanje) – 2. u Svjetskom kupu (ekipno)

2003. godina

Petra Naran|a (karate) – 1. na juniorskom SP (pojedina~no – borbe)

Sandro Gulja (bo}anje) – 1. na seniorskom SP (pojedina~no)

Damir Buri}, Nikola Frankovi} i Danijel Premu{ (vaterpolo) – 2. na seniorskom EP (ekipno)

Marko [kunca (plivanje) – 2. na juniorskom EP ({tafeta)

Ana Jelu{i} (skijanje) – 2. na juniorskom SP

Mihaela Bar~an (kuglanje) – 3. na juniorskom Svjetskom kupu (parovi)

Lucija Cigi} i Ivana Milo{ (odbojka) – 1. na kadetskom EP (ekipno)

Robert Mileti} (taekwondo) – 3. na juniorskom EP (pojedina~no)

2004. godina

Duje Draganja (plivanje) – 2. na OI i 3. na seniorskom SP (kratki bazeni)

Mario [ivolija (boks) – 2. na seniorskom EP

Petra Volf i Petra Naran|a (karate) – 3. na juniorskom EP (ekipno borbe)

Lara Stock ({ah) – 1. na EP za mla|e kadetkinje (do 12 g.)

Nives Mladeni} (bo}anje) – 3. na seniorskom SP (pojedina~no)

Sandro Gulja (bo}anje) – 2 puta 2. na seniorskom EP (parovi i pojedina~no)

Alen Zamli} (karate) – 3. na seniorskom SP (pojedina~no – borbe)

VK Primorje-EB (vaterpolo) – 3. u Euroligi (ekipno)

KK Adrianeon (kuglanje) – 3. na Europokalu (ekipno) ODJEL GRADSKE UPRAVE ZA SPORT I TEHNI^KU KULTURU 253

Rezultatska postignu}a rije~kih sporta{a na nacionalnim natjecanjima (dràvna prvenstva i kupovi) kudikamo su brojnija, primjerice u 2004. godini bilo je vi{e od 100 dràvnih prvaka u svim dobnim kategorijama. U okviru poticajnih programa bila su planirana i sredstva za sufinanciranje priprema evidentnih i potencijalnih kandidata za Olimpijske igre 2004. godine u Ateni, {to je uvelike pripomoglo sudjelovanju na{ih osam olimpijaca na Igrama: Kre{imira â~a, Duje Draganje i Ivana Mladine (plivanje), Damira Buri}a, Nikole Frankovi}a i Danijela Premu{a (vaterpolo), Vere Begi} (atletika) i Maria [ivolije (boks). Tome treba dodati trenera pliva~a Dimitra Bobeva te trenera vaterpolista Zorana Roju, kao i Rije~ane koji trenuta~no igraju u inozemstvu (zlatni rukometa{i Mirza Dòmba i Valter Mato{evi} te vaterpolisti Samir Bara~ i Igor Hini}). U svrhu promicanja sporta (izvanredni programi) planirana su sredstva za sufinanciranje zna~ajnih i tradicionalnih sportskih priredaba koje su organizirane u gradu Rijeci, kao {to su:

Svjetsko prvenstvo u odbojci za kadetkinje 2001.

Mediteransko seniorsko prvenstvo u karateu 2002.

Svjetsko prvenstvo u rukometu za seniorke 2003.

Europsko seniorsko i juniorsko prvenstvo u taekwondou-ITF 2003.

XI. ljetne igre mlade`i Alpe-Jadran 2004.

Europsko juniorsko i kadetsko prvenstvo u karateu 2004.

Me|unarodni omladinski nogometni turnir Kvarnerska rivijera 2001.–2004.

Me|unarodni atletski juniorski miting 2001.–2004.

Me|unarodni vaterpolski turnir Ivica Jobo Curtini 2001. i 2003.

Me|unarodni pliva~ki miting 2001.–2004.

Me|unarodna jedrili~arska regata Fiumanka 2001. –2004.,

Davis Cup susret 2004.

europska kup-natjecanja klubova i me|unarodne reprezentativne utakmice u raznim sportovima.

Sufinancirani su i ostali programi kao {to su nastupi ekipa i pojedinaca na me- |unarodnim natjecanjima, koji su to pravo izborili temeljem rezultatskih postignu}a u nacionalnom prvenstvu, znanstveno-istra`iva~ki rad, izdava~ko-nakladni~ki i informacijski programi te programi suradnje i promid`be.

Programom {kolskog sporta djece i made`i, sportskih vrti}a, osnovnih i srednjih {kola te visokih u~ili{ta provodile su se sportske aktivnosti i natjecanja u~enika i studenata, u koja je bilo uklju~eno prosje~no u godini vi{e od 5.000 u~e- nika i u~enica osnovnih i srednjih {kola iz 41 {kolskoga sportskog kluba (23 osnovno{kolskih i 18 srednjo{kolskih) u 11 sportskih grana te oko 500 studenata organiziranih u prvom redu preko Studentskog zbora Sveu~ili{ta u Rijeci. 254 ODJEL GRADSKE UPRAVE ZA SPORT I TEHNI^KU KULTURU

Programi treninga i natjecanja obuhvatili su redovito sufinanciranje 96 sportskih klubova i povremeno sufinanciranje 40-ak klubova iz ukupno 36 sportskih grana. Sufinanciranje je posebno bilo nagla{eno na osam prioritetnih klubova "nositelja kvalitete" iz sljede}ih sportova: atletika (AK Kvarner-Autotrans), ko{arka (KK Triglav osiguranje), nogomet (HNK Rijeka), odbojka (@OK Rijeka-KWSO), plivanje (PK Primorje-Erste banka), rukomet (RK Zamet), vaterpolo (VK Primorje-Erste banka) i veslanje (VK Jadran). To je u proteklim godinama polu~ilo pozitivna rezultatska postignu}a ekipa i pojedinaca, dok su ostali sportski klubovi zadr`ali svoje programske aktivnosti u okvirima dotada{njih, uglavnom za provedbu programa sporta{a mla|e dobi.

Kategorizacija sportskih grana i sportskih klubova bila je osnova za utvr|ivanje opsega programa seniorskih ekipa, dok je opseg programa za mla|e dobne kategorije neovisan o navedenim kategorizacijama. Temeljem Pravilnika o kategorizaciji sportova, sportske su grane podjeljenje u tri kategorije, a sportski klubovi su temeljem Pravilnika o razvrstavanju sportskih klubova raspore|eni u pet skupina. Donositelj je tih akata Zajednica sportskih udruga grada Rijeke – R[S. Kod ekipnih sportova (bo}anje, ko{arka, kuglanje, nogomet, odbojka, rukomet i vaterpolo) klubovi su raz- vrstavani na osnovi plasmana u IV. stupnju natjecanja u prethodnoj natjecateljskoj sezoni, a sportski klubovi iz pojedina~nih sportova temeljem postignutih rezultata prema Pravilniku o naknadama za postignute sportske rezultate i razvijenosti odre|e- nog sporta u svijetu, {to se vrednuje brojem ~lanica u svjetskomu me|unarodnom savezu.

Poradi unapre|enja kvalitete rada stru~nog kadra, posebno su se pratili programi obrazovanja i stru~nog usavr{avanja te organiziranje stru~nih seminara.

Statisti~ki pokazatelji govore o porastu broja sudionika u sportu u protekle ~etiri godine:

a) sportski klubovi od 144 na 155

b) aktivni treneri od 434 na 465

c) aktivni sporta{i od 9.308 na 9.903

d) ukupno ~lanstvo od 14.670 na 15.058

Treba spomenuti da je udio mla|ih dobnih skupina (sportske {kole, podmladak, kadeti i juniori) u odnosu prema ukupnom broju aktivnih sporta{a 85,7%, a odnos sporta{a i sporta{ica je 7:3.

U kvalitetne programe sportsko-rekreacijskih aktivnosti gra|ana, stalnim je i povremenim sportsko-rekreacijskim aktivnostima kao {to su, npr., uli~na humani- tarna utrka Homo si te} s vi{e od 3.000 sudionika, uli~na ko{arka i dr., bio je uklju- ~en ve}i broj gra|ana svih dobnih skupina (oko 9.000).

Programima kineziterapijskih aktivnosti invalida i osoba o{te}ena zdravlja obuhva}ene su uglavnom programske aktivnosti Dru{tva za sport i rekreaciju invalida PG@-a, [portsko-rekreativnog kluba slijepih, Sportskog dru{tva gluhih i Kluba speci- ODJEL GRADSKE UPRAVE ZA SPORT I TEHNI^KU KULTURU 255

jalnih sportova. Planirana su se sredstva svake godine pove}avala kako bi se u programske sportske aktivnosti uklju~io {to ve}i broj invalida i osoba o{te}ena zdravlja.

Kroz podru~je posebnih programa pratila se u prvom redu djelatnost Rije~- koga {portskog saveza koji, temeljem Zakona o {portu, sudjeluje osobito u radu sljede}ih programa:

utvr|ivanja i ostvarivanja strategije sporta, osobito sporta djece i mlade`i

objedinjavanja i uskla|ivanja programa sporta

davanja prijedloga za izradu Programa javnih potreba u sportu.

Zdravstvena za{tita sporta{a bitan je dio trena`nog i natjecateljskog procesa pa je vezano uz to osnovana zdravstvena stanica s dva lije~ni~ka tima koja }e utvr- |ivati op}e i zdravstvene sposobnosti sporta{a svih dobnih skupina. Za vrhunske i perspektivne sporta{e, koji su potencijalni kandidati za ostvarenje najvrednijih rezultata, predvi|eni su dodatni specijalisti~ki pregledi izvan zdravstvene stanice.

U sklopu edukacije zdravstvene sposobnosti sporta{a i stru~nih kadrova, pratili su se programi sportske medicine na stru~nim predavanjima i seminarima u podru~ju psihologije, nutricionistike, sportskih ozljeda, dopinga i ostalog.

3. Program javnih potreba u tehni~koj kulturi u mandatnom razdoblju 2001.–2005. Ciljevi i programska podru~ja godine temelji se na sljede}im ciljevima: tehni~ke kulture

ulaganje u razvoj tehni~kih aktivnosti djece i mlade`i

~uvanje tehni~ke aktivnosti na me|unarodnim i nacionalnim priredbama koje pridonose promid`bi grada Rijeke

te`nja za uklju~ivanjem ve}eg broja darovitih i invalidnih osoba u programe tehni~ke kulture

poticanje bavljenjem programa tehni~ke kulture u osnovnim i srednjim {kolama, visokou~ili{tima i udrugama

utvr|ivanje zdravstvene sposobnosti aktivnih ~lanova udruga.

Temeljem postavljenih ciljeva omogu}ilo se znatno ve}e uklju~ivanje djece, mlade`i i odraslih u programe tehni~kih aktivnosti.

Ovi su ciljevi sustavno usmjeravali razvoj tehni~ke kulture preko sljede}ih podru~ja:

Podru~jem redovnih aktivnosti strukovnih udruga obuhva}eno je vi{e od 50 udruga tehni~ke kulture i povremeno sufinanciranje 40-ak udruga iz ukupno 12 grana tehni~ke kulture, {to ~ini vi{e od 3.700 aktivnih ~lanova koji putem redovnih aktivnosti provode programe koji sadr`e znanstveno i tehni~ko opisme- njavanje mladih. 256 ODJEL GRADSKE UPRAVE ZA SPORT I TEHNI^KU KULTURU

Podru~jem izvannastavnih aktivnosti djece, u~enika i studenata obuhva- }eno je 1.700 u~enika osnovnih {kola i 200 u~enika srednjih {kola, koji tijekom godine aktivno sudjeluju u provedbi programa i natjecanja iz tehni~kih aktivnosti.

U podru~ju redovnih aktivnosti osposobljavanja mlade`i i gra|ana stvoreni su kvalitetni programi u koje je bio uklju~en velik broj u~enika, studenata i odraslih koji su se tehni~ki opismenjavali u Centru tehni~ke kulture Rijeka koji se prostorno pro{irio (Multimedijalni centar). Sufinanciraju se i neki programi u Domu mladih.

Podru~jem redovnih aktivnosti darovitih i hendikepiranih osoba obuhva- }ene su uglavnom darovite osobe iz podru~ja informatike te hendikepirane osobe koje su stekle stupanj informati~kog obrazovanja u Centru tehni~ke kulture Rijeka, a u ronila~kom klubu KPA 3. maj uspje{no se provode programi ronjenja i plivanja na dah za djecu s pote{ko}ama u razvoju.

Podru~je poticajnih programa odnosi se na ~lanove udruga tehni~ke kulture koji su na temelju rezultatskih postignu}a ostvarili pravo na nagrade. Njihovo pra- }enje ostvaruje se temeljem Pravilnika o nagradama za nacionalna i tehni~ka postignu}a (donositelj je Zajednica tehni~ke kulture Rijeka).

Najzna~ajnija rezultatska postignu}a ~lanova i udruga tehni~ke kulture u ovom razdoblju:

2001. godina

M. Skandovi} (udi~arenje) – 1. na EP

I. Vergilas i @. De{i} (inovacije ) – zlatna medalja na INOV-u

D. Babi} (inovacije) – zlatna medalja na INPEX-u

N. Musulin (zmajarstvo) – 1. na PH

Padobranski klub Krila Kvarnera (padobranstvo) – 1. ekipno cilj u PH

[portsko ribolovno dru{tvo Kantrida (udi~arenje) – 2. ekipno na SP

L. Keber (maketarstvo) – zlatna medalja na PH

M.Tinova (maketarstvo) – bron~ana medalja na EP

2002. godina

D. Klari} (udi~arenje) – 1. na PH

A. Krmar (ronjenje) – 1. na 100 m u plivanju perajama i I. Lustig 1. na 100 m brzinsko ronjenje na EP

[. Trava{ i S. Or~i} (inovacije) – zlatna medalja na INPEX-u

Klub za slobodno letenje K.K. (zmajarstvo) – 1. na PH

Padobranski klub K.K. (padobranstvo) – 1. cilj pojedina~no i ekipno na PH

A. Bagar (zrakoplovstvo) – 3. iz preciznog letenja na SP. ODJEL GRADSKE UPRAVE ZA SPORT I TEHNI^KU KULTURU 257

2003. godina

[portsko ribolovno dru{tvo Casting (lov ribe udicom na plovak) – 1. na Kupu PH

R. Grabar (ronjenje) – 1. na PH u PP na 200 m

N. Lusting (ronjenje) – 1. na PH u brzinskom ronjenju na 100 m

I. Markanjevi} (ronjenje) 1. na PH u podvodnoj fotografiji

V. Pavlica (radiotehnika) – 1. na PH u IARU 50 MHZ

Radio klub Rika (radiotehnika) – 1. na EP iz IOTA ekipno

I. Pejkovi} i T. ^ike{ (inovacije) – zlatna medalja na INOV-u

Kino klub Liburnija film (kino-videotehnika) – 1. na PH festivalu s filmom Zlatna jabuka

Autoklub Rijeka(automobilizam) – 1. na PH ekipno

M. Petri~, P. Aijinovi} i J. Matija{i} (automobilizam) – 1. na autoslalomu na PH

Padobranski klub K.K. (padobranstvo) – 1. ekipno na PH

G. Habschied (padobranstvo) – 2. na PH

J. Rumora (maketarstvo) – srebrna medalja na EP

M. Tinova (maketarstvo) – bron~ana na PH

2004. godina

J. Rumora (maketarstvo) – zlatna medalja na PH

M. Tinova (maketarsrvo) – bron~ana medalja na PH

M. Oli} (inovacije) – zlatna medalja na Arhimedu

A. Babi} (inovacije) – zlatna medalja na INOV-u

M. ^argonja (inovacije) – zlatna medalja na INOV-u

S. Vladova (astronomija) – 1. na Messierovu maratonu

G. Ratkajec (padobranstvo) – 1. na PH

G. Ratkajec- sudionik tima (padobranstvo) – 2. na SP

D. Abramovi} (lov ribe udicom na plovak) – 1. na kupu PH

M. Pribani} (ribolov) –2. na SP (s obale)

D. Kopati} (automobilizam) – 1. na autoslalomu PH

A. Velja~i} (automobilizam) – 1. na brdskim utrkama klase A8 PH

Z. Cutvari} (automobilizam) – 1. na brdskim utrkama klase H15 PH

R. Grabar (pivanje perajama) – 1. na PH 258 ODJEL GRADSKE UPRAVE ZA SPORT I TEHNI^KU KULTURU

D. O{tari} (plivanje perajama) – 1. na PH

I. Markanjevi} (podvodna fotografija) – 1. na PH

Preko poticanja i promicanja tehni~ke kulture planirana su sredstva za sufinanciranje zna~ajnih tehni~kih priredaba koje su organizirane u gradu Rijec:

Izlo`ba, informatika, inovacije tehnika 2001., 2002., 2003. i 2004.

31. kvarnerska revija amaterskog filma 2001.

32. kvarnerska revija amaterskog filma 2002.

33. kvarnerska revija amaterskog filma 2003.

34. kvarnerska revija amaterskog filma 2004.

Hrvatska ocjena izlo`be maketa brodova Rijeka 2001., 2002., 2003. i 2004.

1. i 2. rije~ki autoslalom

2.i 3. rije~ki autoslalom

3. i 4. rije~ki autoslalom

IV. rije~ki me|unarodni oldtimer auto rally i III. rije~ki me|unarodni oldtimer moto rally

V. rije~ki me|unarodni oldtimer auto rally i IV. rije~ki me|unarodni oldtimer moto rally

VI. rije~ki me|unarodni oldtimer auto rally i V. rije~ki me|unarodni oldtimer moto rally

VII. rije~ki me|unarodni oldtimer auto rally i VI. rije~ki me|unarodni oldtimer moto rally

7. me|unarodna rije~ka regata RU jedrilica

8. me|unarodna rije~ka regata RU jedrilica

9. me|unarodna rije~ka regata RU jedrilica

10. me|unarodna rije~ka regata RU jedrilica

Preko posebnih programa pratila se djelatnost Zajednice tehni~ke kulture Rijeka koja, temeljem Zakona o tehni~koj kulturi, sudjeluje posebno u radu sljede}ih programa:

uskla|ivanje aktivnosti i ostvarivanje zajedni~kih potreba i interesa, posebno djece i mlade`i

objedinjavanje i uskla|ivanje programa tehni~ke kulture

davanje prijedloga za izradu Programa javnih potreba u tehni~koj kulturi. ODJEL GRADSKE UPRAVE ZA SPORT I TEHNI^KU KULTURU 259

4. Objekti sporta i tehni~ke Od preuzimanja u vlasni{tvo 19 sportskih objekata od interesa za razvoj sporta kulture Grada Rijeke (Narodne novine 25/93), kupnjom, rekonstrukcijama, ure|enjem te privo|enjem prostora sportskoj namjeni, pove}ao se broj objekata i sportskih prostora. Danas Odjel upravlja s ukupno 28 objekata, od toga izravno upravlja sa 7 objekata, a s preostalim objektima temeljem Ugovora o kori{tenju upravljaju udruge sporta i tehni~ke kulture.

Za provo|enje usvojenih programa javnih potreba, objekti i prostori upotrebljavaju se bez naknade. Sredstva za tro{kove redovnog rada i teku}eg odr`avanja objekata osiguravaju se prora~unom i financijskim planom Odjela i tro{e se ovisno o na~inu upravljanja objektima (pla}anje svih tro{kova objekata kojima Odjel izravno gospodari ili doznake korisnicima za sufinanciranje tro{kova rada objekta kojim upravljaju). Uz brigu o objektima u funkciji, glavni je zadatak Odjela pro{irenje sportske infrastrukture koja usprkos kapitalnim ulaganjima od preko 110.000.000 kuna u zadnjih 10 godina, jo{ uvijek ima znatno manje sportskih povr{ina po stanov- niku u usporedbi sa Zagrebom i Splitom, a lo{ija je i od Osijeka.

Analiziraju}i zacrtano iz Smjernica i programa rada za mandatno razdoblje te provo|enje u ~etiri godine, mo`e se zaklju~iti da je najve}i dio obe}anog izvr{en, osim projekata koji su zapo~eti, a njihov se zavr{etak prote`e u idu}e razdoblje.

Pregled najva`nijih ulaganja po godinama 2001. godina U prvoj godini mandatnog razdoblja ugovorena je izrada projektne dokumentacije za zatvoreno plivali{te Kantrida te zapo~ele pripremne radnje u vezi s lokacijom za dvoranu Zamet. Ve}a kapitalna ulaganja nisu ni planirana, a u okviru investicijskog odr`avanja, najva`niji zahvati bili su: 260 ODJEL GRADSKE UPRAVE ZA SPORT I TEHNI^KU KULTURU

[ahovski dom – ure|enje prostora (400 m²) 500.000

bazen Kantrida – rasvjeta, instalacije, terasa 600.000

Stadion Kantrida – rasvjeta pomo}nog igrali{ta 300.000

Dvorana mladosti – poja~anje rasvjete 200.000

2002. godina Glavni zadaci iz Smjernica bili su kupnja dvorane 3. maj, dvorane Brajda te po- ~etak projektiranja bazena i utvr|ivanje lokacije za dvoranu Zamet. Sve planirano je izvr{eno, s tim da su radovi na igrali{tu Podmurvice zavr{eni sa zaka{njenjem od dva mjeseca te je zbog toga ve}i dio pla}anja iskazan u 2003. godini. Najva`niji zahvati bili su:

kupnja objekta 3. maj 10.500.000

kupnja objekta Brajda (biv{a Nafta) 1.200.000

bazen Kantrida (zamjena balona I. rata 50%) 350.000

zatvoreno plivali{te Kantrida – dokumentacija I. rata 10% 550.000

NI Podmurvice – umjetna trava (I. situacija) 250.000

2003. godina Najva`niji zadaci iz Smjernica i planova bili su vezani na nastavak projekata zapo~etih 2002. godine (bazen Kantrida, dvorana Zamet, zavr{etak umjetne trave na Podmurvicama), ali i novih projekata (postavljanje umjetne trave na igrali{te Belveder, I. faza ure|ivanje kupljenih objekata 3. maj i Brajda). Svi zadaci iz plana su izvr{eni, s tim da je zbog orkanske bure o{te}ena umjetna trava na igrali{tu Bel- veder, {to je produ`ilo zavr{etak radova na 2004. godinu. Izrada dokumentacije za bazen i dvoranu Zamet tekla je sporije od planiranog. Najva`niji zahvati bili su: ODJEL GRADSKE UPRAVE ZA SPORT I TEHNI^KU KULTURU 261

NI Podmurvice – zavr{eno u travnju 2003. 3.500.000

objekt Brajda – I. faza ure|enja 1.800.000

zatvoreno plivali{te Kantrida – dokumentacija (dodatnih 40%) 2.650.000

igrali{te Belveder – umjetna trava (I. situacija) 1.700.000

2004. godina

Prioriteti su bila dva najve}a projekta (bazen Kantrida i dvorana Zamet) gdje je do{lo do usporavanja realizacije jer se planirani po~etak radova na bazenu pomi~e, a zbog nerije{enih imovinskih odnosa kasni i otkup terena za dvoranu Zamet. Zbog poni{tenog natje~aja za radove na pomo}nom igrali{tu Kantrida, radovi se pomi~u u 2005. godinu, a zbog istih razloga kasni i po~etak radova na malono- gometnim igrali{tima. Ostali su zadaci ostvareni prema planu:

igrali{te Belveder – zavr{etak radova zapo~etih u travnju 2003. 2.800.000

ure|enje aerodroma Grobnik za potrebe svjetskog prvenstva u padobranstvu 2.500.000

objekt Brajda II. faza – dvorana je u funkciji 1.350.000

malonogometna igrali{ta – radovi zapo~inju do 15.12.2004. i zavr{avaju do 20. 1. 2005. 1.000.000

Za potrebe Alpe-Jadran ure|eni su i opremljeni objekti atletike, tenisa i plivanja 700.000

Mimo plana, na zahtjev UEFA/HNS-a, na stadionu Kantrida ure|eni su prostori za doping kontrolu, sanitarije za gledatelje, svla~ionice itd., ~ime su ostvareni minimalni uvjeti za dobivanje licencije za objekt 1.500.000

Mimo plana, temeljem Odluke Gradskog vije}a, u Dvorani mladosti ure|eni su prostori za sportsku ambulantu; nakon opremanja po~etkom 2005. ambulanta po~inje s radom 150.000

Objekti tehni~ke kulture u ovom izvje{}u nisu posebno spominjani jer se radi samo o jednom projektu koji se provodi ve} pet godina, a to je ure|enje Zvjezdarnice Sveti Kri`. Kompletan objekt bit }e zavr{en u idu}emu mandatnom razdoblju, kada se planira i izgradnja planetarija. Do 2004. godine u Zvjezdarnicu je ulo`eno ukupno 1.300.000 kuna, a do zavr{etka cijelog projekta 2008. godine trebat }e ulo`iti jo{ najmanje 2.000.000 kuna

Osim navedenih projekata, vodi se stalna briga o teku}em i investicijskom odr- `avanju da bi zadr`ali postignute standarde, ali i pove}ali funkcionalnost i oprem- ljenost objekata i time zadovoljili sve o{trije sportske i sigurnosne kriterije za me|unarodna i doma}a natjecanja.

Neke zacrtane aktivnosti manjeg opsega i ni`ih prioriteta, nisu realizirane. Tako 262 ODJEL GRADSKE UPRAVE ZA SPORT I TEHNI^KU KULTURU

nije provedena II. faza ure|enja dvorane 3. maj i igrali{ta Podmurvice (svla~ionice, sanitarije) te zavr{etak ure|enja igrali{ta Belveder (svla~ionice za suce i delegate, sanitarije).

Do daljnjega je zaustavljen projekt nogometnog stadiona na Rujevici, okretanje i pro{irenje stadiona Krimeja te pro{irenje i dogradnja dvorane Dinko Lukari}. Nisu na|ena ni rje{enja, to jest lokacije, za Vesla~ki dom i Dom tehni~ke kulture. Ve}i dio navedenih aktivnosti provest }e se u idu}em razdoblju, prema financijskim mogu}nostima i prioritetima.

Za razdoblje sije~anj 2001. – prosinac 2004. Direkcija za objekte sporta i tehni~ke kulture iskazuje sljede}e financijske pokazatelje.

4.1. Izdaci za objekte u razdoblju 1. 1. Upravljanje objektima 2001. – 31. 12. 2004. Teku}i izdaci (materijalni tro{kovi redovnog rada i teku}eg odr`avanja objekata) Za te namjene u ~etverogodi{njem razdoblju utro{eno je 56.281.078 kuna, to jest 46% svih sredstava za objekte. Od tog iznosa, 37% je utro{eno za 7 objekata kojima Odjel upravlja izravno, a ostatak je utro{en za sufinanciranje korisnika koji upravljaju objektima temeljem ugovora. Od ukupnih sredstava, 7,4% odnosi se na tehni~ku kulturu. Kapitalni izdaci (izgradnja, rekonstrukcije, investicijska odr`avanja, projektna dokumentacija, oprema) Za te namjene u ~etverogodi{njem razdoblju bit }e potro{eno (ako se ostvari plan 2004.) ukupno 64.641.672 kune, to jest 54% svih sredstava za objekte. Zbog usporene dinamike realizacije projekata bazena, dvorane Zamet i pomo}nog igrali{ta Kantrida, mo`da }e se dio planova iz 2004. realizirati u I. polugodi{tu 2005. godine. Ukupno u ~etverogodi{njem razdoblju u Direkciji za objekte sporta i tehni~ke kulture bit }e utro{eno 120.922.750 kuna, {to je dvije tre}ine svih sredstava Odjela. ODJEL GRADSKE UPRAVE ZA SPORT I TEHNI^KU KULTURU 263

Tablica 3. Financijski pokazatelji Odjela za razdoblje sije~anj 2001. – prosinac 2004.

Od ukupnih sredstava Odjela za sport i tehni~ku kulturu u mandatnom razdoblju, tre}ina su programska sredstva. Dvije tre}ine sredstava su sredstva za objekte. Vi{e od polovice tih sredstava su sredstva za kapitalna ulaganja.

Sredstva za provo|enje programa javnih potreba u sportu i tehni~koj kulturi te materijalni tro{kovi objekata na kojima se provode programi javnih potreba, pove}avala su se tijekom mandatnog razdoblja u skladu s rastom prora~unskih sredstava za dru{tvene djelatnosti, a sredstva za kapitalna ulaganja rasla su znatno br`e, osobito u 2003. i 2004. godini, te se sve ve}i dio prora~una Odjela sporta tro{i na kapitalna ulaganja.

Taj trend nastavit }e se i u idu}em razdoblju kada se trebaju zavr{iti najve}i projekti (zatvorenio plivali{te Kantrida i dvorana Zamet). 264 ODJEL ZA GRADSKU SAMOUPRAVU I UPRAVU

8. Odjel za gradsku samoupravu i upravu

I. U izvje{tajnom razdoblju planirani prihodi Odjela od 41.717.879 kn ostvareni su s 96%. Od toga iznosa, 39.213.347 kn odnosi se na sredstva za financiranje Javne vatrogasne postrojbe Grada Rijeke, 839.456 kn su prihodi Odjela, a 29.750 kn odnosi se na donacije mjesnim odborima.

U razdoblju od 2001. do 2004. godine od ukupno planiranih izdataka kojih je nositelj Odjel za gradsku samoupravu i upravu, od 113.020.317 kn ostvareno je 111.956.856 kn ili 99%. Razli~iti godi{nji nominalni iznosi uvjetovani su prije svega druk~ijim na~inom financiranja vatrogastva te aktivnosti mjesnih odbora.

Tablica 1. Pregled izvr{enja prora~una Odjela za gradsku samoupravu i upravu od 2001. do 2004. godine ODJEL ZA GRADSKU SAMOUPRAVU I UPRAVU 265

Graf 1. Ukupno Odjel za gradsku samoupravu i upravu

Graf 2. Elementi prora~una Odjela od 2001. do 2004. godine

Izdaci za nabavu nefinacijske imovine ostvareni su s 96%. Na postrojenja i opremu otpada 83%, a na projekte i ostalu nematerijalnu proizvedenu imovinu 17%. U tro{kovima za postrojenja i opremu, 40% odnosi se na uredsku opremu i namje- {taj, 35% na komunikacijsku opremu, 22% na opremu za odr`avanje i za{titu i 3% na opremu za ostale namjene.

Usluge teku}eg i investicijskog odr`avanja koje su planirane u iznosu od 10.933.550 kn, ostvarene su sa 100%. 266 ODJEL ZA GRADSKU SAMOUPRAVU I UPRAVU

Svi predvi|eni investicijski zahvati u cijelosti su ostvareni. Najve}i dio odnosi se na ure|enje pro~elja zgrade Korzo 16 i Titov trg 3 (1.340.000 kn), ure|enje zgrade gradske uprave na adresi Dolac 8 (350.000 kn), ure|enje prostora mjesnih odbora Drenova, Podve`ica, Mlaka, Gornja Ve`ica i drugih (1.367.000 kn) te ure|enje skloni{ta i ostalih objekata (190.000 kn).

Tablica 2. Pregled investicijskog odr`avanja objekata

Grafikon 3. Pregled investicijskog odr`avanja objekata

II.

Direkcija za mjesnu U razdoblju od 2001. do 2004. godine izra|eni su ili dopunjeni svi normativni samoupravu akti kojima su ure|ena pitanja va`na za na~in rada, izvr{avanje zadataka, me|usobna prava i obveze Grada i mjesnih odbora, te ostala pitanja bitna za funkcioniranje mjesnih odbora. ODJEL ZA GRADSKU SAMOUPRAVU I UPRAVU 267

Novom Odlukom o na~inu financiranja djelatnosti mjesnih odbora, kvalitativno su pobolj{ani uvjeti za realizaciju programskih aktivnosti vije}a.

Svim mjesnim odborima kao pravnim osobama i prora~unskim korisnicima otvoreni su `irora~uni.

Odlukom o uporabi prostora za potrebe mjesne samouprave i standardima Po- glavarstva, osigurani su uvjeti za kvalitetan rad – od prostornih, administrativno- tehni~kih do ostalih uvjeta (~i{}enje prostorija, osiguranje kancelarijskog materijala, sredstava za{tite od po`ara i sl.).

Odlukom o odre|ivanju naknade za rad ~lanova vije}a mjesnih odbora, koja se primjenjuje od 1. sije~nja 2004. godine, utvr|ene su naknade za ~lanove vije}a mjesnih odbora.

Instalirana je informati~ka oprema te osigurani uvjeti (internet, faks, telefon) koji omogu}avaju da sjedi{ta mjesnih odbora postanu komunikacijski punktovi koji }e omogu}iti i gra|anima koji nemaju svoje ra~unalo, da u sjedi{tu mjesnog odbora dobiju sve potrebne informacije, ali i br`e i kvalitetnije rije{iti odre|ene zahtjeve iz nadle`nosti gradske uprave.

Izra|ena je posebna web-stranica na Portalu – Rijeka Online za svaki mjesni odbor, kojom je omogu}en prikaz rada mjesnih odbora i svakodnevno objavljivanje relevantnih obavijesti za gra|ane s podru~ja mjesnih odbora.

Tijekom 2002. godine osnovano je preostalih sedam mjesnih odbora, ~ime je pokriveno cjelokupno administrativno podru~je Grada Rijeke, na kojem su ukupno 33 mjesna odbora sa 185 ~lanova vije}a.

Za aktivnosti vije}a mjesnih odbora osigurana su potrebna sredstva koja su uglavnom kori{tena za realizaciju odre|enih kulturno-zabavnih programa, programa namijenjenih djeci (Sveti Nikola, Djed Bo`i}njak), zahvalnice, priznanja, te za programe sportskih priredaba i sl.

U realizaciju programa mjesnih odbora uklju~ili su se i ostali odjeli gradske uprave financijskom potporom pojedinih programa vije}a mjesnih odbora iz podru~ja zdravstva i socijalne skrbi, sporta i tehni~ke kulture, poduzetni{tva, ekologije i kulture.

Prioriteti ure|enja objekata i ure|aja komunalne infrastrukture na podru~jima mjesnih odbora ostvaruju se putem Odjela gradske uprave za komunalni sustav te nadle`nih trgova~kih i komunalnih dru{tava, prema kriterijima iz Odluke o na~inu financiranja djelatnosti mjesnih odbora na podru~ju Grada Rijeke.

Direkcija za mjesnu samoupravu provela je edukaciju ~lanova vije}a mjesnih odbora preko upute za izradu godi{njeg programa i plana aktivnosti i oglednih primjeraka programa i plana rada, kao i obja{njenja i uputa za rad u oblasti financija, te koordinirala aktivnosti vije}a mjesnih odbora s drugim odjelima gradske uprave, trgova~kim dru{tvima, ustanovama i udrugama gra|ana s ciljem unapre|enja rada i razvoja mjesne samouprave na podru~ju Grada Rijeke. 268 ODJEL ZA GRADSKU SAMOUPRAVU I UPRAVU

III. Direkcija za op}e i kadrovske Kadrovski poslovi i pisarnica poslove U skladu s Odlukom o ustrojstvu gradske uprave Grada Rijeke, u Gradu Rijeci ustrojeno je 12 upravnih tijela.

Na dan 31. prosinca 2004. godine sistematizirano je 388 radnih mjesta, a popunjeno na neodre|eno vrijeme 363 radnih mjesta, {to je u odnosu prema 1. sije~nju 2001. godine pove}anje za 21. sistematizirano radno mjesto i broj popunjenih radnih mjesta za 46.

Djelatnici prema stru~noj spremi:

znanstveni stupanj doktora znanosti 2

znanstveni stupanj magistra znanosti 5

visoka stru~na sprema 173

vi{a stru~na sprema 42

srednja stru~na sprema 122

ni`a str. sprema i KV (pomo}ni poslovi) 19

U odnosu prema 1. sije~nju 2001. godine, broj zaposlenih s visokom stru~nom spremom pove}ao se za 18, a broj zaposlenih sa srednjom stru~nom spremom smanjio se za 7 izvr{itelja.

Djelatnici po dobnoj strukturi

do 30 godina 19

od 30–40 godina 81

od 40–50 godina 119

od 50–60 godina 132

vi{e od 60 godina 12

Djelatnici po spolu

`enski 226

mu{ki 137

U izvje{tajnom je razdoblju na obavljanje vje`beni~kog staà s visokom stru~nom spremom primljeno 40 vje`benika, od toga je 10 nakon poloènoga dràvnog stru~- nog ispita primljeno u radni odnos na neodre|eno vrijeme. Na dan 31. prosinca 2004. godine vje`beni~ki sta` obavlja 13 vje`benika, od toga 8 uz potporu Zavoda za zapo{ljavanje.

U skladu sa Zakonom o dràvnim slu`benicima i namje{tenicima, dràvni stru~- ni ispit poloìlo je 136 djelatnika, a 21 djelatnik istu obvezu ima u 2005. godini. ODJEL ZA GRADSKU SAMOUPRAVU I UPRAVU 269

Od 1. sije~nja 2004. godine u primjeni je nov Kolektivni ugovor kojim su znatno pobolj{ana prava djelatnika, osobito onih koji rade na poslovima s posebnim uvjetima rada (komunalni redari, domari, djelatnici HKD-a i sl.).

Pisarnica U Pisarnici je zaprimljeno 10.097 upravnih predmeta i 45.474 neupravna predmeta.

Od toga je rije{eno 8.509 upravnih predmeta i 35.704 neupravna predmeta.

Prema posebnom popisu akata za socijalne oblike pomo}i, izdano su ukupno 47.282 upravna predmeta i 730 neupravnih predmeta.

Prema posebnom popisu akata, izdan je ukupno 6.501 neupravni predmet i 32.545 upravnih predmeta (gradski porezi).

Rije{enost upravnih i neupravnih predmeta nije i kona~no stanje budu}e da se predmeti iz 2004. godine pripremaju i sre|uju za predaju u Pisarnicu.

Iz Pisarnice je ukupno otpremljeno 1.191.377 pismena, od toga 1.008.975 obi~- nih i 182.402 preporu~ene po{iljke.

Arhivska se gra|a neprestano sre|uje, a u 2004. godini izlu~eno je 50 du`nih metara gra|e koja je uz prethodnu suglasnost Dr`avnog arhiva u Rijeci propisno uni{tena. Zbog velikog opsega gra|e, u 2004. godini osiguran je jo{ jedan prostor (u Ulici Dolac) za arhivu, u koji }e se pohraniti trajna gra|a.

Za poslove koji se obavljaju u Pisarnici Grada Rijeke, Zavod za informati~ku djelatnost nabavio je u 2004. godini skener primjenom kojega je olak{ano pretra`ivanje predmeta, a dugotrajno }e na jednostavniji na~in omogu}iti pohrana trajne ar- hivske gra|e. IV. Poslovi za{tite

1. Tijekom izvje{tajnog razdoblja uskla|ivani su, aùrirani i usvajani Procjena ugro- Poslovi za{tite od poàra ènosti i Plan za{tite od poàra i tehnolo{kih eksplozija za podru~je grada Rijeke. U skladu s Planom i Programom Vlade za provo|enje operativnih mjera za{tite od poàra u ljetnim sezonama, doneseni su godi{nji planovi motrenja, ~uvanja i op- hodnje gra|evina i povr{ina za koje je procijenjeno da postoji pove}ana opasnost od nastajanja i izbijanja poàra, Odluke o ustrojavanju motrila~kih i dojavnih slu`ba te Odluke o imenovanju ~lanova Stoèra civilne za{tite.

Provo|ene su sljede}e preventivno-edukativne mjere:

kontrola zajedni~kih prostorija u stambeno-poslovnim objektima (protupo`arne stepenice, tavanski i podrumski prostori, elektri~ne i plinske instalacije te dim- ovodni kanali)

sezonsko ~i{}enje i spaljivanje korova na potencijalnim prostorima za izbijanje po`ara (du` pru`nih i cestovnih pravaca kolosijek i dr.); 270 ODJEL ZA GRADSKU SAMOUPRAVU I UPRAVU

distribuiranje edukativno-propagandne bro{ure o mogu}im izvorima opasnosti od po`ara u stambeno-poslovnim objektima, te mjerama koje treba poduzeti da ne do|e do po`ara.

Ostvarena je iznimna suradnja s Vatrogasnom zajednicom Primorsko-goranske ùpanije, PU Rijeka, Odjelom za vatrogastvo i civilnu za{titu, suradnja s dijelom gospodarskih subjekata razvrstanih u I i II. kategoriju ugroènosti od poàra i Pilot- skim klubom Krila Kvarnera.

Ovla{teni inspektori za za{titu od po`ara PU PG Rijeka obavljali su inspekcijske preglede u vezi s poduzimanjem aktivnosti na provo|enju posebnih mjera za{tite od po`ara od interesa za Republiku Hrvatsku. Zapisnicima je ustanovljeno da su poduzimane sve mjere koje se odnose na Grad Rijeku. Obavljeni su i inspekcijski pregledi u objektima kojima gospodare pojedini Odjeli gradske uprave.

Poslovi za{tite od po`ara u okviru objekata u kojima se obavljaju djelatnosti tijela gradske uprave Grada Rijeke provo|eni su u skladu sa zakonskim propisima. Temeljem analize stanja za{tite od po`ara i za{tite na radu, ispitivane su sve elektri~ne, plinske i gromobranske instalacija, te svi strojevi i ure|aji s pove}anom opasnosti.

Provedena je obuka djelatnika za protupo`arnu za{titu, te obuka potrebnog broja djelatnika za pru`anje prve pomo}i nastradalim i oboljelim na radnim mjestima.

2. Poslovi za{tite na radu U skladu sa Zakonom o za{titi na radu, odr`avane su sjednice Odbora za{tite na radu.

Ovla{tenici poslodavca i povjerenik zaposlenika za poslove za{tite na radu pro{- li su osposobljavanje iz za{tite na radu.

U upravnim zgradama Grada Rijeke na lokaciji Korzo 16, i Titov trg 3 izvedeni su, u skladu s projektnom dokumentacijom, vatrodojavni sustavi i unutarnja hidrantska mre`a.

U prostoru arhive na adresi Dolac 9 izveden je sustav vatrodojave i tehni~ke za{tite.

Na lokacijama Dolac 8 i Trg sv. Barbare 2, u prostoru u Odjela gradske uprave, izvedeni su sustavi tehni~ke za{tite.

3. Poslovi iz oblasti civilne za{tite Odjel za gradsku samoupravu i upravu preuzeo je 59 javnih skloni{ta na podru~- ju Grada Rijeke. Prema Odluci o davanju u najam javnih tunelskih skloni{ta u mir- nodopskim uvjetima, provedeni su javni natje~aji te je 12 skloni{ta dano u najam.

Tijekom 2004. godine izra|ena je Procjena ugro`enosti civilnog stanovni{tva i materijalnih dobara od mogu}eg nastanka prirodnih i civilizacijskih katastrofa za podru~je Grada Rijeke i dostavljena na odobrenje Ministarstvu unutarnjih poslova.

Radna grupa za uskla|ivanje – dopunu procjene ugro`enosti za Grad Rijeku (civilna za{tita) izradila ju je i dostavila Odjel za civilnu za{titu MUP-a na korekciju. ODJEL ZA GRADSKU SAMOUPRAVU I UPRAVU 271

Organizaciju vatrogastva Grad Rijeka preuzeo je po~etkom 2000. godine. Preu- Javna vatrogasna postrojba Grada Rijeke (JVP) zeto stanje, do tada centraliziranog sustava, jo{ je od 1994. godine bilo na granici operativnih sposobnosti, s neobnavljanom opremom, neodr`avanim objektima i nerije{enom kadrovskom popunjeno{}u.

Uvi|aju}i preuzete obveze, po donesenom Zakonu o vatrogastvu i analizi preuze- tog stanja, a temeljem Plana za{tite od poàra, koji je Grad Rijeka prvi od velikih gradova u Republici Hrvatskoj donio, poduzete su mjere za organizaciju u~inkovite represivne za{tite od poàra, i to ne samo na podru~ju Grada Rijeke, ve} i na podru~ju djelovanja JVP Grada Rijeke (biv{e Op}ine Rijeka), te na ùpanijskoj razini.

Obnova i uspostavljanje u~inkovite vatrogasne slu`be temelje se na cjelovitoj pripremi kadrova, {to zna~i da su svi uposlenici s posebnim ovlastima poloìli stru~ne ispite, da se provodi do{kolovanje u skladu s ustrojem postrojbe, organiziraju redoviti lije~ni~ki pregledi, provodi osposobljavanje za rad na siguran na~in, do{kolovanje za pruànje HMP-a, obu~avanje desantnih skupina, odràvanje specijalne opreme, nabava za{titne odje}e i obu}e i ostalo.

Nabavom nu`nih 7 interventnih vozila za ga{enje po`ara ukupne vrijednosti 2.015.000,00 eura (dva navalna s CAFS-sustavom, navalno-tehni~ko vozilo, dvije autocisterne, autoljestve, vozilo za intervencije u prometu) te dodatnog opremanja postrojbe terenskim, zapovjednim i vozilom za prijevoz opreme i sredstava, osigurana je osnovna tehni~ka podr{ka postrojbe.

Zahvaljuju}i ovome, osigurana je represivna za{tita na cjelovitom podru~ju djelovanja JVP-a Grada Rijeke. Postrojba je temeljem va`e}e regulative osposobljena i djeluje na podru~ju @upanije, {to se u izvje{tajnom razdoblju pokazalo prijeko potrebnim. 272 ODJEL ZA GRADSKU SAMOUPRAVU I UPRAVU

Tablica 3. i graf 4. Intervencije JVP-a

Godi{nji prosjek intervencija je 1.316, od toga po strukturi oko 45% otpada na intervencije tehni~ke naravi. Godina 2003. ostat }e zabiljeèna kao godina s velikim brojem poàra otvorenog prostora. Iako je bilo zahtjevnih intervencija na objektima u gradu, nije bilo teèg ozlje|ivanja vatrogasaca, {to treba pripisati edukaciji i stalnom uvje`bavanju postrojbe.

Postrojba je u cijelosti popunjena te ima 137 radnika, od toga je 132 na operativnim poslovima. Svi vatrogasci do razine voditelja odjeljenja imaju polo`ene dodatne stru~ne ispite. [est je vatrogasaca zavr{ilo visoku ili vi{u {kolu, a jedan je stru~ni magistar.

JVP Grada Rijeke obilje`io je 2003. godine 140. godi{njicu rada kao najstarija vatrogasna postrojba u Hrvatskoj.

Osim nabave vatrogasne opreme, obnovljen je krov gara`e i ure|eno potkrovlje upravne zgrade i vatrogasnog operativnog centra.

U tijeku je obnova voznog parka iz dr`avnog programa nabave vozila, od kojih smo na uporabu preuzeli autoljestvu i srednje vozilo za ga{enje po`ara na otvorenom prostoru.

U izvje{tajnom razdoblju Grad Rijeka je, osim sredstava za otplatu kredita, osigurao oko 17 milijuna kuna za redovitu djelatnost postrojbe, a postrojba je vlastitom djelatno{}u osigurala 5% od ukupnih sredstava; ostala sredstva dobivena su iz dr- `avnog prora~una. ODJEL ZA GRADSKU SAMOUPRAVU I UPRAVU 273

Decentralizirana funkcija vatrogastva Grad Rijeka je 2000. godine, temeljem Zakona, preuzeo funkciju vatrogastva. Zate~eno stanje do tada centraliziranoga vatrogastva bilo je na granici minimalnih operativnih mogu}nosti postrojbe. Analizom stanja ustanovljeno je da nisu ispunjeni uvjeti za redovito obavljanje slu`be budu}i da su vatrogasci bili bez redovitih lije~- ni~kih pregleda, osiguranja, polo`enih stru~nih ispita, nije redovito obnavljana osobna radna i za{titna odje}a i obu}a, a postrojba nije u cijelosti bila kadrovski popunjena. Posebno te{ko stanje bilo je u opremi za ga{enje koja je nedostajala, a iznimnim naporima prosje~no 18 godina stari vozni park nastojao se odr`avati u operativnoj funkciji.

U razdoblju od 2001. do 2004. godine, unato~ tome {to osigurana sredstva iz dràvnog prora~una za decentraliziranu funkciju vatrogastva pokrivaju samo 65% davanja prema radnicima, energiju i minimalna ulaganja u teku}e odràvanje, pristupilo se zna~ajnim ulaganjima u ljude i opremu, ali i u organizaciju vatrogastva i izvan podru~ja Grada Rijeke, na podru~ju koje operativno moè pokrivati postrojba.

Obnovljen je vozni park Javne vatrogasne postrojbe Grada Rijeke s 10 novih vozila, za koje su osigurana sredstva u visini od 16.000.000 kn iz prora~una Grada. Usporedno se pristupilo i participiranju u tro{kovima nabavke vozila iz dr`avnog programa, te su od 9 planiranih, primljena na uporabu dva vozila za koje je osigurana participacija u iznosu 2.180.000 kn.

Grad je osigurao nu`ne zahvate na investicijskom odr`avanju poslovnih objekata, te se zamijenio pokrov i popravila krovna konstrukcija gara`a, uredio vatrogasni operativni centar, rekonstruiralo potkrovlje i krovi{te upravne zgrade novim antenskim sustavom, nabavio ure|aj za ispitivanje spremnika medicinskog zraka i ostalo.

Najzna~ajnija ulaganja obavljena su u kadrove koji danas u cijelosti udovoljavaju uvjetima za obavljanje poslova. Svi su vatrogasci redovito pregledani radi provjere psihofizi~kih sposobnosti, {kolovani su, osposobljeni za specijalnosti, a ~ak 6 vatrogasaca steklo je vi{e ili visoko zvanje.

Za 2005. godinu od planiranih kapitalnih ulaganja u poslovne objekte isti~emo rekonstrukciju vatrogasnog tornja i sanaciju ravnog krova vatrogasne postaje Ve`ica, te prema mogu}nostima kompletiranje servisa aparata za za{titu di{nih organa i odijela za potpunu za{titu. 274 URED GRADA

9. Ured Grada

1. Ured Grada uskla|ivao je cjelokupni rad Poglavarstva i Gradskog vije}a Grada Rijeke, te organizirao sve aktivnosti Gradona~elnika.

2. Ured Grada je u razdoblju 2001.–2005. godine uskla|ivao nastavak suradnje na Projektu reforme lokalne samouprave koji su Grad Rijeka i USAID – Agencija za me|unarodni razvitak zapo~eli 2001. godine, a Grad Rijeka je bio jedan od nekoliko izabranih pilot-projekata za Republiku Hrvatsku (uz gradove: Bjelovar, Vara`din i Crikvenicu).

Cilj je Projekta unapre|enje sposobnosti upravljanja gradskim resursima, te uspje{nost u obavljanju javnih usluga. USAID je pru`io tehni~ku pomo} Gradu Rijeci vezano uz strate{ko planiranje lokalnog ekonomskog razvoja i uvo|enje novih metoda suradnje s gra|anima. Prate}i iskustva drugih gradova na ovom projektu, Ured Grada je organizirao i edukaciju za djelatnike gradske uprave o novim meto- dama analize uspje{nosti upravljanja gradskom imovinom i na~inima jasnijeg prika- zivanja prora~una gra|anima.

Posebno je va`an dio programu poticanje gra|ana putem mjesnih samouprava u odlu~ivanju o javnim poslovima Grada, a Ured Grada vodio je cjelokupnu aktivnost vezanu uz projekt Kazali{nog parka koji je prvi primjer direktnog uvr{tenja mi{ljenje gra|ana kao kriterija za idejno rje{enje obnove parka u sredi{tu grada.

3. Ured Grada u proteklom je mandatnom razdoblju ostvario zna~ajnu i iznimno uspje{nu suradnju s USAID-om. Uredu Grada su dva puta (2003. i 2004.) odobrena sredstva u okviru tzv. small grant, male donacije World Learning Inc – USAID u iznosu od 5.000,00 USD za projekte koji uspje{no uklju~uju gra|ane u rad lokalne samouprave. Projekt odobren u 2003. i realiziran u 2004. godini odnosio se na uklju~ivanje gra|ana u uspje{no upravljanje imovinom, a obuhva}ao je projekt 1 Dani otvorenih vrata rije~kog industrijskog naslje|a i projekt 2 Informiranje javnosti o izgradnji uspinja~e na Trsatu. Sljede}i je projekt Ureda Grada koji je odobrio World Learning Inc – USAID 2004. godine, a predvi|en je za realizaciju u 2005. godine, Informiranje gra|ana o aktivnostima Vije}a nacionalnih manjina.

4. Ured Grada uskla|ivao je pristupanje i cjelokupnu aktivnost Grada Rijeke u Udruzi Saveza gradova i op}ina Republike Hrvatske s ciljem unapre|ivanja URED GRADA 275

promicanja interesa jedinica lokalne samouprave, ja~anja uloge lokalne samouprave radi utjecaja na Vladu Republike Hrvatske, kao i pripremanja odnosno prilagodbe hrvatskog zakonodavstva zemljama ~lanicama Europske unije. Tome treba pridodati da je mr. sc. Vojko Obersnel, gradona~elnik Grada Rijeke, u cijelom razdoblju obna{ao i du`nost predsjednika Udruge gradova (unutar Saveza), te je Ured Grada bio i u funkciji koordinatora Udruge gradove i sudjelovao je u organizaciji svih aktivnosti i susreta Udruge gradova.

5. Nastavljena je me|unarodna suradnja Grada Rijeke s gradovima prijateljima: Kawasaki – Japan, Ashdod – Izrael, Neuss i Rostock – Njema~ka, Qingdao – Kina, Csepel – Ma|arska, Ljubljana – Slovenija, Este i Faenza – Italija, i potpisan je Spo- razum s Genovom, Italija. U sklopu nastavka suradnje organizirani su susreti delegacija gradova-prijatelja, a suradnju se nastojalo pro{iriti i na poduzetni~ka aktivnost, sportska i kulturna razmjenu.

6. Zbog zna~enja za razvitak Grada Rijeke kao multietni~kog i multikultural- nog dru{tva, poticale su se kulturne, sportske, izdava~ke i vjerske aktivnosti pripadnika nacionalnih zajednica i manjina.

Velika je novina u ovomu mandatnom razdoblju osnivanje Vije}a nacionalnih manjina za Grad Rijeku, u skladu s Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina (Narodne novine broj 155/02). Izbori za vije}a nacionalnih manjina u Gradu Rijeci odr`ani su 18. svibnja 2003. za osam nacionalnih manjina, a izbori za vije}e talijanske nacionalne manjine odr`ani su 15. velja~e 2004. godine. S obzirom na izborne rezultate, osnovano je devet vije}a nacionalnih manjina: vije}e albanske, vije}e bo{nja~ke, vije}e crnogorske, vije}e ma|arske, vije}e makedonske, vije}e romske, vije}e slovenske, vije}e srpske i vije}e talijanske nacionalne manjine za Grad Rijeku. Sredstva za rad vije}a nacionalnih manjina od 2004. godine osiguravaju se u prora~unu Grada Rijeke. Radi uskla|ivanja i unapre|ivanja zajedni~kih interesa, vije}a nacionalnih manjina Grada Rijeke potpisala su 16. travnja 2004. Sporazum o osnivanju Koordinacije vije}a nacionalnih manjina Grada Rijeke.

S ciljem uskla|enja op}ih akata Grada Rijeke s Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina, te uklju~enja predstavnika nacionalnih manjina u javni `ivot grada, Ured Grada pristupio je izradi Izmjena i dopuna Statuta Grada Rijeke. Pred- lo`enim Izmjenama i dopunama osigurana je zastupljenost predstavnika nacionalnih manjina u Gradskom vije}u, te je u Statut uvedena posebna glava posve}ena pravima i obvezama vije}a nacionalnih manjina.

Tijekom ovoga mandatnog razdoblja aktivno je djelovalo 16 nacionalnih zajednica koje su okupljene i organizirane u 21 kulturnu udrugu. Gotovo je nemogu}e nabrojati sve priredbe i sva doga|anja koja su udruge nacionalnih manjina prire|ivale u zadnje ~etiri godine s ciljem o~uvanja svoga kulturnog identiteta, jezika, tradicije i obi~aja.

U sklopu obiljeàvanja 10. obljetnice ê{ke besede u Rijeci, 19. rujna 2004. godine poloèn je kamen temeljac za izgradnju budu}ega Kulturnog centra êha, 276 URED GRADA

{to je svakako velik dobitak za ovaj grad i sve njegove gra|ane. I u ovome mandatnom razdoblju svake se godine odr`avala ve} tradicionalna Etno-smotra, koja okuplja sve vi{e aktivnih sudionika i gledatelja. U tih nekoliko dana odr`avanja, Etno- smotra potvr|uje da je Rijeka grad multikulturalnosti i tolerancije, u kojemu su svi dobrodo{li.

7. Slijedom nastojanja da gradska uprava bude otvorena gra|anima, Grad Rijeka jedan je od prvih gradova u Hrvatskoj koji je imenovanjem Slu`benika za informiranje i dono{enjem Kataloga informacija, u praksi po~eo primjenjivati Zakon o pravu na pristup informacijama. Od velja~e 2004. godine, otkako je zapo~ela primjena Zakona, primljeno je 19 zahtjeva za ostvarivanje prava na pristup informacijama iz Kataloga informacija, od kojih je samo jedan odbijen budu}i da Grad Rijeka nije raspolagao tra`enim podatkom. Na taj je na~in Grad Rijeka djelotvorno prihvatio osnovnu ideju ovoga zakona koji gra|anima omogu}uje brz i jednostavan pristup informacijama o radu gradske uprave i odlukama koje donosi.

Sve to i mnoge druge aktivnosti poput redovitoga informiranja gra|ana putem medija, posjeta mjesnim odborima, anketiranja gra|ana o gradskim projektima, ~ini otvorenu i pristupa~nu gradsku upravu kakvu `ele na{i sugra|ani.

Radi brzog informiranja gra|ana, Grad Rijeka nastavio je suradnju s Kanalom Ri. Dokazana kvaliteta i koli~ina emitiranog programa bila je preduvjet da Ministar- stvo pomorstva, prometa i veza u 2002. godini dodijeli Kanalu Ri regionalnu koncesiju u tzv. godinama eksperimentalnog emitiranja. Time je omogu}eno da se program Kanala Ri vidi u Primorsko-goranskoj, Istarskoj i Li~koj `upaniji, a postav- ljanjem novih 15 oda{ilja~a uspostavio se kvalitetniji prijam programa i u samom sredi{tu grada.

Od 2002. godine Kanal Ri omogu}uje gledateljima izravan televizijski prijenos sjednica Gradskoga vije}a, ~ime se posti`e otvorenost i transparentnost rada gradske uprave, jer se emitiranjem aktualnoga sata u kojemu ~lanovi vije}a postav- ljaju otvorena i izravna pitanja Poglavarstvu i Gradona~elniku, daje potpuna informacija o najva`nijim pitanjima iz javnosti rada gradske uprave.

8. Ured Grada je u suradnji sa Zavodom za informati~ku djelatnost aktivno sudjelovao u planiranom procesu stvaranja organizacijskih i infrastrukturnih procesa kompjutorskoga mre`nog povezivanja, koji je omogu}io komunikaciju izme|u tijela lokalne samouprave s gra|anima. U sklopu projekta Riol – Rijeka on line mogu se direktno dobiti svi materijali za sjednice te odluke Poglavarstva i Gradskog vije}a.

9. U razdoblju 2001.–2005. nastavilo se s intenzivnim promicanjem kulturnih i sportskih manifestacija, koje su dale prepoznatljivo obilje`je Gradu Rijeci (Sv. Vid – Dan Grada Rijeke, Me|unarodni rije~ki karneval, Fiumanka, te druge me|unarodne i me|ugradske manifestacije).

10. U razdoblju 2001.–2005. Grad Rijeka je posebnu pozornost posvetio pra}e- nju prilagodbi Grada procesu pribli`avanja Hrvatske punopravnom ~lanstvu EU-a, te u tu svrhu poticanju novih oblika me|unarodne suradnje, posebno financiranju URED GRADA 277

projekata iz fondova EU-a, kao i djelatnika gradske uprave za dodatnu edukaciju u tom dijelu i prihva}anje standarda EU-a.

U sklopu programa RIJEKA U EUROPI, Grad Rijeka poticao je niz projekata kojima je cilj partnerstvo s europskim udrugama i programima kao {to su Europska mre`e zdravih gradova, Udruga odr`ivog razvitka, Udruga karnevalskih gradova, Forum jadransko-jonskih gradova, Centralno-europska inicijativa, Telecites Network (urbanisti~ki razvoj grada primjenom informacijskih i telekomunikacijskih tehnologija), Gradovi na vodi i Gradovi i luke.

Na poziv Grada Nürnberga i Grada Venecije, Grad Rijeka potpisao je Povelju o za{titi ljudskih prava u gradovima i time postao prvi i, za sada jedini, grad iz Hr- vatske koji je potpisao Povelju o za{titi ljudskih prava u gradovima.

11. Grad Rijeka sudjelovao je odnosno sudjeluje u nizu projekata koji su proizi{li iz postoje}e me|unarodne suradnje Grada Rijeke i ostalih gradova zemalja Europske unije, a sufinanciraju se sredstvima iz programa Europske unije (CARDS, INTERREG III programi itd.). Projekti Grada Rijeke protekloga mandatnog razdoblja i projekti koji su nastavljaju u sljede}em mandatnom razdoblju su sljede}i:

E-MuniS (Elektronski gradski informacijski servisi) – zavr{eni dvogodi{nji projekt sufinanciran sredstvima Europske komisije. Grad Rijeka je za ostvarenje ovoga projekta dobio oko 85.000 eura, a ukupna je vrijednost projekta iznosila oko 1,3 milijuna eura.

GERIT (Genova – Rijeka–nove tehnologije) – partnerski projekt s Gradom Geno- vom, sufinanciran sredstvima Ministarstva proizvodnih aktivnosti Republike Italije. Ukupna je vrijednost projekta oko 470.000 eura. Grad Rijeka ulo`it }e oko 240.000 eura. Nakon zavr{etka projekta, Grad Rijeka o~ekuje povrat sredstava u visini od 50% ulo`enog iznosa (Ministarstvo proizvodnih aktivnosti Republike Italije).

INTERREG III C Adriatic Action Plan – Projekt unapre|enja gradskoga prijevoza u koji }e Grad Rijeka ulo`iti 20.000,00 eura (ukupna vrijednost projekta je 830.000 eura, vode}i partner je Grad Ancona).

INTERREG III B Projekt Sewerage and Waste Water Treatment in the Adriatic Coastal Area – SAWWATACA, odnosno Sustav kanalizacije i tretman otpadnih voda na obalnom podru~ju Jadrana u koji Grad Rijeka ula`e 30.000 eura (ukupna vrijednost projekta je 909.000 eura, vode}i partner je Grad Rimini).

Uzimaju}i u obzir lepezu projekata koji se otvaraju Gradu Rijeci, a koji proizlaze iz CARDS i INTERREG III programa, kao i mogu}nost uporabe pretpristupnih fondova (PHARE, SAPARD, ISPA) koji }e uskoro biti otvoreni i za Republiku Hrvatsku, Grad Rijeka pristupio je osmi{ljavanju administrativno-organizacijske sheme koja }e omogu}iti {to uspje{nije pripremanje i realizaciju projekata Grada Rijeke u okviru EU-programa, te ujedno omogu}iti prilagodbu Grada Rijeke kao jedinice lokalne samouprave standardima Europske unije.

Na poziv Grada Rijeke, Ministarstvo za europske integracije je u o`ujku 2004. 278 URED GRADA

godine odr`alo seminar Upravljanje projektnim ciklusom za djelatnike Grada Rijeke, te djelatnike ustanova i trgova~kih dru{tava u vlasni{tvu (ili ve}inskom vlasni{tvu) Grada Rijeke.

Grad Rijeka je u okviru bilateralne pomo}i Kraljevine Nizozemske, odabran kao jedan od korisnika programa tehni~ke pomo}i Nizozemske agencije pri Ministarstvu ekonomskih poslova (kratkotrajni posjeti tijelima dr`avne uprave i lokalne samouprave s ciljem pru`anja podr{ke u tematskim podru~jima vezanim uz pristupanje Eu- ropskoj uniji).

12. U ovome mandatnom razdoblju, Poglavarstvo Grada Rijeke je pri dono{enju prora~una za 2003. godinu zauzelo stav da se sredstva predvi|ena na stavci Potpore za op}e potrebe vi{e ne}e ispla}ivati fizi~kim osobama ili ustanovama za realizaciju njihovih aktivnosti ve} }e sredstva predmetne stavke biti predvi|ena za aktivnosti neprofitnih organizacija odnosno udruga. Razlog je tomu osnivanje Zaklade Sveu~ili{ta u Rijeci ~ija je temeljna svrha trajno pru`anje potpore akademskoj zajednici. Naime, Grad Rijeka je uz Sveu~ili{te u Rijeci i Primorsko-goransku `upaniju jedan od suosniva~a Zaklade Sveu~ili{ta u Rijeci koja je zapo~ela s radom 2003. godine.

13. Ured Grada je u ovome mandatnom razdoblju intenzivirao aktivnosti s ciljem unapre|enja partnerskog odnosa s neprofitnim organizacijama, te pripremio materijal za Gradsko vije}e Grada Rijeke koje je na sjednici 25. studenoga 2004. donijelo Povelju o suradnji Grada Rijeke i nevladinog, neprofitnog sektora. Ured Grada pokrenuo je ovaj projekt u suradnji s Urban Instituteom krajem 2001. godine, a zahvaljuju}i inicijativi udruga Ri-centar (koordinator projekta), SMART, GONG, udruga mladih Korak ispred, Spirit te s nizom udruga s podru~ja grada Rijeke koje su dale zna~ajan doprinos u izradi Povelje.

Uz tehni~ku podr{ku Urban Institutea i World Learning Inc. – USAID, Ured Grada, u suradnji s nevladinim, neprofitnim organizacijama s podru~ja Grada Ri- jeke, uklju~io se u aktivnosti oko osnivanja Zaklade lokalne zajednice u Rijeci.

14. Ured Grada je za mandatno razdoblje planirao i pripreme za uvo|enje sustava kvalitete u upravljanju lokalnim (javnim) poslovima u Gradu Rijeci, s jasno definiranim stavom za dobivanje me|unarodnih certifikata ISO 9001 od nezavisne certifikacijske ku}e, ali se odustalo od planirane aktivnosti zbog visokih cijena i tro{kova koje zahtijeva ovaj postupak. ZAVOD ZA INFORMATI^KU DJELATNOST 279

10. Zavod za informati~ku djelatnost

Izvje{}e o radu Zavoda za informati~ku djelatnost za razdoblje od 2001. do 2005. godine

Smjernicama Zavoda za razdoblje od 2001. do 2005. godine predvi|ena je daljnja izgradnja integriranog informati~koga sustava Grada Rijeke i pokretanje intraneti- zacije i internetizacije poradi uvo|enja suvremenih tehnologija u rad uprave, a s ciljem daljnjeg otvaranja prema gra|anima i uspostave dvosmjerne komunikacije.

Definirane su sljede}e aktivnosti:

nastavak uvo|enja unificiranih programskih rje{enja financijsko-ra~unovodstvenih poslova u poslovanje svih sudionika

objedinjavanje baza, odnosno integracija podataka

daljnja izgradnja informati~ko-komunikacijske mre`e kao podr{ke za uspostavu integriranog informati~koga sustava

intranetizacija i internetizacija

komunikacija putem interneta na relaciji gradska uprava – gra|ani Rijeke s uspostavom slu`be koja bi svaki dna, promptno i a`urno, komunicirala s gra|anima o svim njihovim problemima i prijedlozima vezanim za djelovanje gradske uprave

nastavak rada na geografskom informati~kom sustavu (GIS)

povezivanje s europskim ustanovama zadu`enima za razvoj informati~kih sustava gradskih uprava u Europi primjenom novih tehnologija.

Svi planirani projekti u ovom razdoblju uspje{no su ostvareni. Provedeno je objedinjavanje baza podataka, a unificirana programska rje{enja financijsko-ra~unovodstvenih poslova uvedena su u odjele gradske uprave i komunalna dru{tva.

Na planu uvo|enja e-uprave i otvaranja gradske uprave prema gra|anima, uspostavljen je portal Grada, Rijeka Oline s infoservisima. Gra|anima je omogu}ena dvosmjerna komunikacija s upravom, a u probnoj je fazi uvo|enje on-line servisa iz domene gradske uprave, kojima se gra|anima i tvrtkama omogu}uje uvid u vlastite podatke sadr`ane u bazama gradske uprave. Redizajnirana je aplikacija urud`- benog protokola i integrirana sa sustavom upravljanja dokumentima. 280 ZAVOD ZA INFORMATI^KU DJELATNOST

Osnovana je odgovaraju}a slu`ba za internetsku podr{ku. Projekt Rijeka – digitalni grad realiziran je u ve}em opsegu od planiranog zahvaljuju}i aktivnom sudjelovanju Zavoda u projektu e-MuniS kao i aktivnom sudjelovanju u radu me|u- narodnih udruga: TELECITIES, GISIG i Major Cities of Europe.

Me|unarodna suradnja nastavlja se projektom Genova – Rijeka –nove tehnologije (GE.RI.T).

U proteklom razdoblju 2001.–2005. godine investicije i kapitalni transferi realizirani su prema planu. Sredstva su utro{ena za nabavu informati~ke opreme, komunikacijske opreme, opreme za razvoj GIS-a i nabavu softvera sistemske i aplikativne programske podr{ke.

Nabavljena je i postavljena nova informati~ka oprema. Razvoj sistemskog i ap- likativnog softvera, prelazak sa zastarjele komunikacijske tehnologije (ATM) na su- vremenu Gigabit-komunikaciju te opti~ko povezivanje dislociranih lokacija i nedostatak diskovnog prostora uvjetovali su zamjenu postoje}ega centralnog podatkovnog servera s novim serverom s 1 terabajta (TB) (1012 byta) podatkovnog kapaciteta i novim operativnim sustavom Windows 2003. Poradi osiguranja neprekidne funkci- onalnosti te pove}ane sigurnosti rada, zamijenjeno je petnaest postoje}ih servera. Nabavljeno je i postavljeno 247 radnih stanica, zamjena za tehnolo{ki dotrajalu opremu i 5 GIS-radnih stanica.

Postavljena je i stavljena u rad nova glavna komunikacijska skretnica (switch) Catalyst 6509, kao i 10 katnih Catalist 3550 poradi uspostavljanja Gigabit-komunikacije. Pro{irena je postoje}a mre`a te uspostavljena komunikacija novim opti~kim dionicama s Ri-Stanom na dvije lokacije i trgova~kim dru{tvom Rijeka promet.

U proteklom razdoblju nabavljen je novi softver Microsoft Windows 2003, an- tivirusni program Trend, nadogra|en je softver za GIS (Geomedija), dopunjena li- cencija za bazu podataka (Oracle), aplikativno rje{enje za upravljanje podacima (DMS) i aplikativno rje{enje za upravljanje sadr`ajem na WEB-u (CMS) I-site.

Sve te investicije i kapitalni transferi realizirani su u okviru planiranih vrijednosti:

informati~ka oprema 7.240.570,00 kn

komunikacijska oprema 2.410.385,00 kn

softver 2.236.044,00 kn

Stalnom usporedbom isplativosti nabave putem najma (leasing) ili kupnjom, ra~unica pokazuje da je pri nabavi informati~ke opreme jo{ uvijek kupnja u prednosti pred najmom.

U proteklomu ~etverogodi{njem razdoblju Zavod je primjenom suvremenih tehnologija ostvario zacrtane ciljeve:

1. Proveo integraciju informati~kih sustava financijsko-ra~unovodstvenih poslova na bazi unificiranih programski rje{enja uvo|enjem u odjele gradske uprave i komunalna dru{tva. ZAVOD ZA INFORMATI^KU DJELATNOST 281

2. Redizajnirao aplikacije objedinjene naplate tro{kova stanovanja i sustava upravljanja dokumentima u svrhu omogu}avanja gra|anima uvida u vlastite podatke putem Interneta.

3. U skladu s planiranim nastavio razvoj informati~ko-komunikacijske mre`e.

4. Proveo intranetizaciju i internetizaciju te uspostavio portal Grada Rijeka s informa- cijskim servisima i on-line uslugama.

5. Nastavio projekte GIS-a s implementacijom tehni~ke karte grada na portalu.

6. Intezivirao me|unarodnu suradnju povezivanjem s europskim ustanovama zadu- `enim za razvoj informati~kih sustava gradskih uprava, i uspostavom neposredne suradnje s gradovima Europske unije, vode}ima u informatizaciji gradskih uprava.

Prilozi

Udruge nacionalnih zajednica i manjina

BO[NJA^KA NACIONALNA ZAJEDNICA ZA PG@ NACIONALNA ZAJEDNICA CRNOGORACA

DEMOKRATSKA ZAJEDNICA MA\ARA POLJSKA KULTURNA UDRUGA "FRYDERYK CHOPIN"

^E[KA BESEDA SKD "PROSVJETA" RIJEKA

HRVATSKO-POLJSKO DRU[TVO UDRUGA A[KALIJA PG@-A

SLOVENSKI DOM – KPD "BAZOVICA" UDRUGA @ENA ROMKINJA "BOLJI @IVOT"

KUD "FRATELLANZA" UDRU@ENJE ROMA

KULTURNO-PROSVJETNO DRU[TVO RUSINA I UKRAJINACA ZAJEDNICA ALBANACA "RU[NJAK" ZAJEDNICA ROMA "ROMSKO JEDINSTVO" MA\ARSKA KULTURNA UDRUGA "BAROSS" ZAJEDNICA SRBA RIJEKA MAKEDONSKO KULTURNO DRU[TVO "ILINDEN" ZAJEDNICA TALIJANA RIJEKA MATICA SLOVA^KA U REPUBLICI HRVATSKOJ, OGRANAK @IDOVSKA OP]INA RIJEKA RIJEKA

Mjesni odbori Grada Rijeke

Banderovo Kozala Srdo~i

Belveder Krimeja Sveti Kuzam

Brajda – Dolac Luka Sveti Nikola

Bra{}ine – Pulac Mlaka Svilno

Bulevard Orehovica [kolji}

Centar – Su{ak Pa{ac [kurinje

Draga Pe}ine [kurinjska Draga

Drenova Pehlin Trsat

Gornja Ve`ica Podmurvice Turni}

Grbci Podve`ica Vojak

Kantrida Potok Zamet 286

Stipendisti Grada Rijeke

1. Alebi} Alan, Akademija likovnih umjetnosti, Zagreb 25. Buger Tvrtko, Prirodoslovno-matemati~ki fakultet, 2. Andrija{evi} Andrea, Tehni~ki fakultet, Rijeka Zagreb

3. Avdovi} Ervin, Prva su{a~ka hrvatska gimnazija, Rijeka 26. Buni} Maja, Farmaceutsko-biokemijski fakultet, Zagreb

4. A`i} Doris, Gimnazija Andrije Mohorovi~i}a, Rijeka 27. Car Diana, Prva su{a~ka hrvatska gimnazija, Rijeka

5. A`man Josip, Medicinski fakultet, Rijeka 28. ^oti} Vanja, gimnazija Andrije Mohorovi~i}a, Rijeka

6. Babi} Ana, Filozofski fakultet, Rijeka 29. ]atovi} Ivana, Prva rije~ka hrvatska gimnazija, Rijeka

7. Babi} Fedora, Salezijanska klasi~na gimnazija, Rijeka 30. ]oso Vi{nja, Farmaceutsko-biokemijski fakultet, Zagreb 8. Babi} Mario, Ekonomski fakultet, Rijeka

9. Bad`a Aleksandra, Ekonomski fakultet, Rijeka 31. Devi} Mia, Prva su{a~ka hrvatska gimnazija, Rijeka

10. Bareti} Marina, Prva su{a~ka hrvatska gimnazija, Rijeka 32. Devi} Sanja, Medicinski fakultet, Rijeka

11. Baumgarten David, Visoka {kola za glazbenu 33. Dijan Ivan, Fakultet elektronike i ra~unarstva, Zagreb umjetnost "Ino Mirkovi}, Lovran 34. Dini} Maja, Filozofski fakultet, Rijeka

12. Beni} Domagoj, Medicinski fakultet, Rijeka 35. Dobrila Maja, Visoka {kola za glazbenu umjetnost "Ino 13. Benja Ana, Filozofski fakultet, Zagreb Mirkovi}", Lovran

14. Bili} Iva, Medicinski fakultet, Rijeka 36. Doj~inovi} Dejana, Ekonomski fakultet, Rijeka

15. Ble~i} Raul, Fakultet elektronike i ra~unalstva, Zagreb 37. Dumi~i} Doris, Filozofski fakultet, Rijeka

16. Bogi} Mirna, Prirodnoslovno-matemati~ki fakultet, 38. Dunato Jelena, Filozofski fakultet, Ljubljana Zagreb 39. Du`evi} Ivana, Akademija likovnih umjetnosti, Zagreb 17. Bogunovi} Nikola, Tehni~ki fakultet, Rijeka 40. \akovi} Ivana, Prva rije~ka hrvatska gimnazija, Rijeka 18. Bosio~i} Marko, Gimnazija Andrije Mohorovi~i}a, Rijeka 41. \or|evi} Luka, United world college of the adriatic, Duino 19. Bossi Ariana, Muzi~ka akademija, Zagreb 42. Egred`ija Mia, Univesita degli studi di Padova, Padova 20. Bratulovi} Ana, Prva su{a~ka hrvatska gimnazija, Rijeka 43. Engel Maja, Scuola superiore di lungue moderne per 21. Bruk Eleonora, Visoka {kola za glazbenu umjetnost interpreti, Trst "Ino Mirkovi}", Lovran 44. Ercegovi} Daria, Pravni fakultet, Rijeka 22. Bu~i} Andrej, Prva rije~ka hrvatska gimnazija, Rijeka 45. Ercegovi} [ime, Salezijanska klasi~na gimnazija, Rijeka 23. Bu~i} Damjan, Muzi~ka akademija, Zagreb

24. Budimili} Manuela, School for humanities and social 46. E{kinja Maja, Arhitektonski fakultet, Zagreb studies, Amsterdam 47. Fak Filip, Muzi~ka akademija, Zagreb 287

48. Filipec Goran, Hoch schule fur music, Köln 73. Hasija Maha, Filozofski fakultet, Rijeka

49. Fran~i{kovi} Eva, Muzi~ka akademija, podru~ni odjel 74. Helman Ana, Universita degli studi di Padova, Padova

Rijeka, Rijeka 75. Horvat Ana, Pravni fakultet, Rijeka

50. Franji} Neven, Medicinski fakultet, Rijeka 76. Hribar Vlasta, Conservatorio statale di musica "Jacopo 51. Franulovi} Marina, Pravni fakultet, Rijeka tomadini", Udine

52. Frbe`ar Adriana, Muzi~ka akademija, podru~ni odjel 77. Hrvatin Mirna, Filozofski fakultet, Zagreb Rijeka, Rijeka 78. Ibriks Tajana, Farmaceutsko-biokemijski fakultet, 53. Frkovi} Vedran, Medicinski fakultet, Rijeka Zagreb

54. Frlan Iva, Filozofski fakultet, Rijeka 79. Ivankovi} Andrej, Fakultet elektronike i ra~unarstva, Zagreb 55. Fu}ak Ivan, Univerza v Ljubljani Fak. za ra~unalni{tvo in inf., Ljubljana 80. Jagodnik Vedran, Gra|evinski fakultet, Rijeka

56. Fu}ak Sanjin, Tehni~ki fakultet, Rijeka 81. Jankovi} Ivana, Muzi~ka akademija, Zagreb

57. Gagi} Andrej, Accademia delle belle aarti di Venezia, 82. Jardas Veljko, Tehni~ki fakultet, Rijeka Venezcija 83. Jari} Emilija, Specialistica in medicina e chirurgi 58. Gavran Iva, Ekonomski fakultet, Rijeka Padova, Padova

59. Gerc Silvija, Ekonomski fakultet, Rijeka 84. Jasprica Sanja, Filozofski fakultet, Rijeka

60. Glavan Dra`en, Gimnazija Andrije Mohorovi~i}a, 85. Jela~a Dalibor, Fakultet elektronike i ra~unarstva, Zagreb Rijeka 86. Jel~i} Vesna, Prva su{a~ka hrvatska gimnazija, Rijeka

61. Glava{ Goran, Gimnazija Andrije Mohorovi~i}a, Rijeka 87. Jerman Mateja, Filozofski fakultet, Rijeka

62. Glava{ Sandra, Gimnazija Andrije Mohorovi~i}a, Rijeka 88. Jo{i} Miroslav, Ekonomski fakultet, Rijeka

63. Gol~i} Marin, Prva rije~ka hrvatska gimnazija, Rijeka 89. Jo`ac Nikolina, Fakultet politi~kih znanosti, Zagreb

64. Graziani Marko, Srednja glazbena {kola I. Mateti}a 90. Juki} Dario, Gimnazija Andrije Mohorovi~i}a, Rijeka Ronjgova, Rijeka 91. Jiki} Ivana, Medicinski fakultet, Rijeka

65. Gredelj Vesna, Akademija likovnih umjetnosti, Zagreb 92. Jur~evi} Nevena, Filozofski fakultet, Rijeka

66. Gregori} Ana, Filozofski fakultet, Rijeka 93. Juri} Katarina, Visoka {kola za glazbenu umjetnost 67. Grilj Veljko, Prirodoslovno-matemati~ki fakultet, Zagreb "Ino Mirkovi}", Lovran

68. Grkov Mervcich Anesia, [kola za primijenjenu 94. Kalaj`i} Ines, Srednja glazbena {kola I. Mateti}a umjetnost, Rijeka Ronjgova, Rijeka

69. Grkovi} Nikolina, Gimnazija Andrije Mohorovi~i}a, 95. Kal~i} Jelena, Filozofski fakultet, Rijeka Rijeka 96. Kalokira Bruna, Prva rije~ka hrvatska gimnazija, Rijeka

70. Grla{ Bojan, Facolta di lettere e filosofia, Bologna 97. Kamhi Silvija, Medicinski fakultet, Rijeka

71. Grube{i} Tiana, Medicinski fakultet, Rijeka 98. Karleu{a Ljerka, Prehrambeno biotehnolo{ki fakultet, 72. Gumbarevi} Darko, Prirodoslovno-matemati~ki Zagreb fakultet, Zagreb 99. Katunar Stefano, Filozofski fakultet, Rijeka 288

100. Keser Ivan, Tehni~ki fakultet, Rijeka 129. Martinovi} Borja, University of Utrecht, Utrecht

101. Kirin~i} Vedran, Tehni~ki fakultet, Rijeka 130. Martinovi} Igor, Pravni fakultet, Rijeka

102. Klarin Iva, Akademija likovnih umjetnosti, Zagreb 131. Mavrovi} Nina, Prva su{a~ka hrvatska gimnazija, Rijeka

103. Kne`evi} Dejan, Yale university, New Haven 132. Mijatovi} Dino, Medicinski fakultet, Rijeka

104. Kobas Dunja, Muzi~ka akademija, Zagreb 133. Mijo~evi} Hrvoje, Medicinski fakultet, Rijeka

105. Kosti} Tanja, Karl Franzeus univeritat, Graz 134. Miki} Muljen, Fakultet elektronike i ra~unarstva, Zagreb 106. Kova~evi} Jana, Medicinski fakultet, Rijeka 135. Miko~i} Marina, [kola za primijenjenu umjetnost, 107. Kova~evi} Mia, Filozofski fakultet, Rijeka Rijeka 108. Krpan Ana, Pravni fakultet, Rijeka 136. Mileti} Leo, Gimnazija Andrije Mohorovi~i}a, Rijeka 109. Krstulovi} Elvis, Akademija likovnih umjetnosti, Zagreb 137. Mileti} Vedran, Filozofski fakultet, Rijeka 110. Krune{ Dajana, Salezijanska klasi~na gimnazija, Rijeka 138. Milevoj Moira, Universita degli studi di Padova, Padova 111. Kru`i} Danijela, Prva rije~ka hrvatska gimnazija, Rijeka 139. Milinovi} Zoran, Ekonomski fakultet, Rijeka 112. Lackovi} Jadranka, [kola za primijenjenu umjetnost, 140. Modri} @eljka, Prirodoslovno-matemati~ki fakultet, Rijeka Rijeka 113. La{karin Andrea, Medicinski fakultet, Rijeka 141. Mrak Iva, Istituto universitario di architettura di 114. Legovi} Dunja, Tehni~ki fakultet, Rijeka Venezia, Venecija

115. Lerga Jonatan, Pomorski fakultet, Rijeka 142. Mr~ela Marija, Filozofski fakultet, Zagreb

116. Liker Bojan, Prva su{a~ka hrvatska gimnazija, Rijeka 143. Nemet Josip, Srednja glazbena {kola I. Mateti} 117. Ljubi} Sandi, Fakultet elektronike i ra~unarstva, Zagreb Ronjgov, Rijeka

118. Lopati} Jelena, Akademija dramskih umjetnosti, Zagreb 144. Orlovi} Bojan, Prva su{a~ka hrvatska gimnazija, Rijeka

119. Lovre~i} Katarina, Filozofski fakultet, Rijeka 145. Paliska Danijel, Gimnazija Andrije Mohorovi~i}a, Rijeka

120. Lovrinov Iva, Salezijanska klasi~na gimnazija, Rijeka 146. Pamukovi} Mia, Prva su{a~ka hrvatska gimnazija, Rijeka 121. Lozica Ma{a, Farmaceutsko-biokemijski fakultet, Zagreb 147. Pej~inovi} Maja, filozofski fakultet, Rijeka

122. Lukanovi} Marin, Filozofski fakultet, Rijeka 148. Peran Nena, Prirodoslovno-matemati~ki fakultet, Zagreb 123. Maksimovi} Sr|an, Fakultet elektronike i ra~unarstva, Zagreb 149. Perini} Lea, Filozofski fakultet, Rijeka

124. Manasijevi} Tamara, Pravni fakultet, Rijeka 150. Perkovi} Jana, Gimnazija Andrije Mohorovi~i}a, Rijeka

125. Margan Luiza, Akademija za likovno umjetnost, 151. Petaros Anja, Medicinski fakultet, Rijeka Ljubljana 152. Peternel Sandra, Medicinski fakultet, Rijeka

126. Mari} Krunoslav, Muzi~ka akademija, Zagreb 153. Petkovi} Mladen, Fakultet elektronike i ra~unarstva, 127. Markovi} Mario, Tehni~ki fakultet, Rijeka Zagreb

128. Mar{i} Martina, Pravni fakultet, Rijeka 154. Podgorac Vesna, Filozofski fakultet, Zagreb 289

155. Pojer Zvonimir, Gimnazija Andrije Mohorovi~i}a, Rijeka 181. Sokoli} Marin, Prva su{a~ka hrvatska gimnazija, Rijeka

156. Popija~ Luka, Fakultet elektronike i ra~unarstva, Zagreb 182. Stamenkovi} Barbara, Filozofski fakultet, Zagreb

157. Popovi} Matija, Universita degli studi di Padova, 183. Stipi} Marija, Ekonomski fakultet, Rijeka Padova 184. Stojni} Miran, Prva su{a~ka hrvatska gimnazija, Rijeka 158. Pospi{il Marija, Pravni fakultet, Rijeka 185. Su{anj Lea, Glazbena {kola I. Mateti} Ronjgov, Rijeka 159. Predovan Sa{a, Muzi~ka akademija, Zagreb 186. [arlija Plamena, Akademija likovnih umjetnosti, Zagreb 160. Primorac Anita, Muzi~ka akademija, Zagreb 187. [epac Dino, Fakultet elektronike i ra~unarstva, Zagreb 161. Prokop Vedran, Tehni~ki fakultet, Rijeka 188. [eri} Lara, Prva rije~ka hrvatska gimnazija, Rijeka 162. Puci} Ma{a, Instituto universitario di architettura, 189. [kori} Radoslav, Fakultet elektronike i ra~unarstva, Venecija Zagreb 163. Rimani} Eda, Muzi~ka akademija, Zagreb 190. [opi} Ana-Maria, Medicinski fakultet, Rijeka 164. Rin~i} Tomislav, Prva su{a~ka hrvatska gimnazija, Rijeka 191. [panjol-Pandelo Iva, Medicinski fakultet, Rijeka 165. Rogi} Mia, Gimnazija Adrije Mohorovi~i}a, Rijeka 192. [pralja Kre{imir, Filozofski fakultet, Zagreb 166. Roman Iva, Filozofski fakultet, Rijeka 193. [tefanac Iva, Filozofski fakultet, Rijeka 167. Rukavina Nika, Accademia delle belle arti di Venezia, 194. [timac Sandra, Filozofski fakultet, Rijeka Venecija 195. [tuli} Ivana, Fakultet elektronike i ra~unarstva, Zagreb 168. Rukoni} Ronina, Accademia delle belle arti di Venezia, Venecija 196. [uba{i} Deni, Prirodoslovno-matemati~ki fakultet, Zagreb 169. Ru{in Ana, Akademija za likovno umjetnost, Ljubljana 197. [uleski Nata{a, Muzi~ka akademija, Zagreb 170. Sabli} Dunja, Umjetni~ka akademija, Split 198. [upal Vesna, Farmaceutsko-biokemijski fakultet, 171. Santini Emanuela, Filozofski fakultet, Rijeka Zagreb 172. Sekuli} Milorad, Tehni~ki fakultet, Rijeka 199. [uvak Marko, Salezijanska klasi~na gimnazija, Rijeka 173. Serdarevi} Nikola, Gimnazija Andrije Mohorovi~i}a, 200. [vast Maja, Wichita state university, Wichita, Kansa Rijeka 201. [vob Andrea, Filozofski fakultet, Rijeka 174. Silvestri Lara, Muzi~ka akademija, Zagreb 202. Tadej Tea, [kola za primijenjenu umjetnost, Rijeka 175. Sko~ani} Maja, Ekonomski fakultet, Rijeka 203. Tatalovi} Mi}o, Shrewsbury school, Shrewsbury 176. Skori} Radan, Prirodoslovno-matemati~ki fakultet, Zagreb 204. Tomas Adrijana, Medicinski fakultet, Rijeka

177. Slami} Ivana, Prva su{a~ka hrvatska gimnazija, Rijeka 205. Toma{i} Danko, Elektrotehni~ki fakultet, Trst

178. Slanina Martina, Medicinski fakultet, Rijeka 206. Tonc Asja, Filozofski fakultet, Zagreb

179. Smiljani} Igor, Prironoslovno-matemati~ki fakultet, 207. Tonkovi} Nata{a, Visoka {kola za glazbenu umjetnost Zagreb "Ino Mirkovi}", Lovran

180. Smojver Borna, Gimnazija Andrije Mohorovi~i}a, 208. Tur~i} Gordan, Arhitektonski fakultet, Trst Rijeka 209. Tustanovski Kristina, Filozofski fakultet, Rijeka 290

210. Uzelac Mihajlo, Filozofski fakultet, Rijeka 217. Vilenica Ana, Akademija scenskih umjetnosti, Sarajevo

211. Vai} Nikolina, Filozofski fakultet, Rijeka 218. Vivoda Ana, Filozofski fakultet, Rijeka

212. Vara{anec Marijana, Prirodoslovno-matemati~ki 219. Vla{i} Mario, Universita degli studi Trieste, Trst fakultet, Zagreb 220. Vrcelj Jadranka, Prva rije~ka hrvatska gimnazija, Rijeka 213. Velja~i} Vedrana, Muzi~ka akademija, Zagreb 221. Zadnik Ana, Akademija za likovno umjetnost, Ljubljana 214. Veljak Maja, Visoka {kola za glazbenu umjetnost "Ino Mirkovi}", Lovran 222. Zbunjak Zoran, Tehni~ki fakultet, Rijeka 215. Vici} Leo, Fakultet za turisti~ki i hotelijerski 223. Zup~i} @eljko, Fakultet elektronike i ra~unarstva, menad`ment, Rijeka Zagreb

216. Vidovi} Ma{a, Gimnazija Andrije Mohorovi~i}a, Rijeka 224. @galji} Barbara, Filozofski fakultet, Trst 291

Nagrada Grada Rijeke

Nagrada Grada Rijeke za ìvotno djelo u 2001. godini · GRADSKOJ KNJI@NICI RIJEKA za promicanje i inovacije dodjeljuje se DORIANU SOKOLI]U za impozantan doprinos javnog knji`ni~arstva na polju glazbene i scenske djelatnosti Nagrada Grada Rijeke za ìvotno djelo u 2002. godini Zlatna plaketa Grb Grada Rijeke u 2001. godini dodjeljuje se dodjeljuje se prof. dr. NIKOLI KORINU za cjelokupan doprinos · ZAKLADI (Fondazione) "ILEANA", ESTE, ITALIJA za unapre|enju medicinske znanosti doprinos u suradnji Estea i Rijeke, razvoj suìvota i Zlatna plaketa Grb Grada Rijeke u 2002. godini multikulturalizma (per il contributo nella collaborazione dodjeljuje se tra Este e Fiume e lo sviluppo della convivenza e · KUD-u ZAMETSKI KOREN za zasluge u promicanju multiculturalita) kulturnog amaterizma · DRU[TVU MATEMATIÂRA I FIZIÂRA RIJEKA za · POVIJESNOM DRU[TVU RIJEKA za izniman znanstveni kontinuirano sudjelovanje u oblikovanju nastavnika i doprinos u izu~avanju povijesti Rijeke, Istre i Hrvatskog znanstvenika iz podru~ja matematike i fizike Primorja · ZORANU JURANI]U za poseban doprinos na oìvljavanju · Glazbenoj {koli IVANA MATETI]A RONJGOVA za ba{tine Ivana pl. Zajca postignute uspjehe u glazbi, naobrazbi glazbenih umjetnika Godi{nja nagrada Grada Rijeke u 2001. godini dodjeljuje se i razvoju glazbene kulture

· prof. dr. sc. TIBORU POGANYJU za poglavlje monografije Godi{nja nagrada Grada Rijeke u 2002. godini dodje- kod Oxford University Pressa; ~lanke i priop}enja iz teorije ljuje se sampliranja i generaliziranih poligona · prof. dr. ANTI SIMONI]U za izniman doprinos u spoznaji, · mr. sc. MARCELU KOVA^I]U za znanstvena dostignu}a unapre|enju i popularizaciji znanosti izdavanjem u sistematici i muzeologiji znanstvene trilogije

· prof. dr. sc. ANTONU [KROBONJI za stru~an i znanstveni · Medicinskom timu: prof. dr. sc. Duji Vukasu, dr. Karlu doprinos u istra`ivanju medicinske povjesnice Grada Rijeke Stani}u i dr. Darku ]uruviji za uspje{nu djelatnost na polju · ZVONIMIRU KAMENARU za umjetni~ki rad i ostvarenja elektrostimulacije srca u 1999. i 2000. godini · FRANJI BUTORCU za unapre|enje i doprinos u razvoju · TOMISLAVU KARLU za osobna vrhunska ostvarenja i rije~kog izdava{tva promicanje vrijednosti rije~kog plivanja · @ELJKU KESOVIJI za uspjehe u sportskom novinarstvu i · TALIJANSKOJ DRAMI HNK "Ivana pl. Zajca" za izniman popularizaciji amaterskog sporta doprinos kazali{noj i kulturnoj suradnji i pro`imanju · Kugla~kom klubu "Rijeka-Kvarner Wiener Städtische hrvatskog i talijanskog naroda osiguranje" za ostvarene sportske rezultate u 2000. i 2001. godini 292

· NADI MATO[EVI] za umjetni~ke dosege i doprinos u · NINI KOVA^I] za poseban doprinos razvoju glazbene razvoju rije~ke operne i koncertne djelatnosti kulture Grada Rijeke

· SLAVKU GR^KU za prepoznatljiva i autorski neponovljiva · ZDENKU BOTI]U za iznimna gluma~ka ostvarenja – dostignu}a na podru~ju suvremenog i eksperimentalnog pukovnika Nika u Akvariju i Porfirija u Zlo~inu i kazni slikarstva i umjetni~ke grafike, geometrijskih, organskih i figurativnih motiva Nagrada Grada Rijeke za ìvotno djelo u 2004. godini dodjeljuje se Nagrada Grada Rijeke za ìvotno djelo u 2003. godini dodjeljuje se prof. dr. sc. MIRKU RADI]U za fundamentalni doprinos razvoju i nastavi matematike, podizanju znanstvenog kadra prof. dr. sc. NIKOLI STRA@IÎ]U za utemeljenje pomorske te razvoju Filozofskog fakulteta u Rijeci. geografije i doprinos u afirmaciji Pomorskog fakulteta i Rijeke u zemlji i inozemstvu Zlatna plaketa Grb Grada Rijeke u 2004. godini Zlatna plaketa Grb Grada Rijeke u 2003. godini do- dodjeljuje se djeljuje se · HRVATSKOJ GLAZBENOJ UNIJI RIJEKA za ustrajno · @ELJKU KOSANOVI]U za izuzetnu 50-godi{nju sportsku promicanje strukovnih vrijednosti i glazbenog stvarala{tva djelatnost u razvoju rije~kog sporta primorsko – goranskog kraja i Grada Rijeke

· msgr. IVOSLAVU LINI]U za napore na o~uvanju crkvene i · msgr. DINKU POPOVI]U povodom 40. obljetnice kulturne ba{tine i promicanju Katedrale sv. Vida i Grada Rijeke sve}eni~kog poziva i promicanja ekumenizma i me|ureligijskog dijaloga, povjerenja i tolerancije. · SLOVENSKOM DOMU KPD "BAZOVICA" za 55-godi{nji razvoj i njegovanje kulturnog amaterizma u Rijeci Godi{nja nagrada Grada Rijeke u 2004. godini dodjeljuje se

· JAVNOJ VATROGASNOJ POSTROJBI GRADA RIJEKE za · g|i FANINKI HUSAK za o~uvanje i promicanje kulturnih izniman doprinos u razvoju za{tite od po`ara vrednota ~e{ke manjine i ja~anje prijateljskih odnosa Godi{nja nagrada Grada Rijeke u 2003. godini dodjeljuje se ~e{kog i hrvatskog naroda.

·dr. sc. ALEKSANDRI PEJ^I], izv. prof., za doprinos u · prof. dr. sc. BLANKI KESI] za knjigu "Ekonomika luka". razvoju i promicanju kineziolo{ke zanosti i sporta · prof. dr. VLADIMIRU MEDICI za stvarala~ki rad i ostvarenja · MARKU STRAHIJI za izvanredna sportska ostvarenja i u podru~ju tehni~kih znanosti tijekom 2002. i 2003. doprinos u popularizaciji pliva~kog sporta godine.

· GORSKOJ SLU@BI SPA[AVANJA RIJEKA za iskazanu · g|i AN\ELKI RU[IN za umjetni~ka ostvarenja u ulogama hrabrost pri spa{avanju ljudskih `ivota i materijalnih dobara Mamma Lucie u "Cavalleria rusticana" i Mrs. Quickly u

· VERENI TIBLJA[ za doprinos u razvoju kulture djece i "Falstaffu". mladih i popularizaciji knji`ni~arstva · dr. sc. ROBERTU VIANELLU za stvarala~ki rad i ostvarenja · METISU, d.d. RIJEKA za postignute rezultate na za{titi u podru~ju Kemije tijekom 2002. i 2003. godine. okoli{a, prikupljanju i preradi sekundarnih sirovina 293

Nagrade - sport 294 295 296 297 298 299 300 301

Nagrade - kultura i umjetnost

Dobitnici dràvnih i me|unarodnih nagrada, 13. Zrinka Kolak Fabijan, nagrada hrvatskoga glumi{ta za odli~ja i priznanja za doprinos u kulturi i ulogu Velike Tilde u istoimenoj predstavi HNK Ivana pl. umjetnosti Zajca, Nagrada Zlatni smijeh 1. Karin Frölich, GKL, dobitnica nekoliko dràvnih i me|u- 14. Galiano Pahor, Red hrvatskog pletera predsjednika narodnih nagrada za uloge u predstavi Damjanovo Republike Hrvatske jezero 15. Alen Liveri}, Nagrada Marul i Zlatni smijeh za ulogu u 2. Boèna Dela{, GKL, dobitnica nekoliko dràvnih i me|u- predstavi Filumena Marturano HNK Ivana pl. Zajca narodnih nagrada za uloge u predstavi Damjanovo jezero 16. Edita Kara|ole, nagrada hrvatskoga glumi{ta za ulogu u predstavi Filumena Marturano,HNK Ivana pl. Zajca 3. Zlatko Vici}, nagrada SLUK-a za ulogu u predstavi Sebi~ni div 17. Dalibor Laginja, Nagrada Marul za scenografiju u predstavi îtajte Kamova 4. Magdalena Lupi, dobitnica nekoliko dràvnih i me|unarodnih nagrada za dramaturgiju predstave Ptica i brod 18. Deni [esni}, nagrada hrvatskoga glumi{ta za design svjetla u predstavi Filumena Marturano HNK Ivana pl. Zajca 5. Dinko Lupi, dobitnik Ordena predsjednika Republike Hrvatske 19. Elvia Nacinovich, Red zvijezde talijanske solidarnosti

6. Milorad Stojevi}, Goranov vijenac, laureat Cesari}evih 20. Alessandro Damiani, Nagrada Flaiano dana 21. Marija [egota Novak, Kukuljevi}eva povelja 7. Du{ko Rapotec Ute, dobitnik dviju nagrada za scensku 22. Verena Tiblja{, Nagrada Eva Verona Hrvatskoga glazbu u predstavi Glorija HKD Teatra te u predstavi knji`ni~arskog dru{tva, godi{nja nagrada Grada Rijeke Mir vama GKL-a za doprinos u razvoju kulture djece i mladih i 8. Davor Jure{ko, dobitnik dviju republi~kih nagrada za promicanje knji`ni~arstva te nagrada za najbolji ulogu u predstavi Glorija HKD Teatra te [vejka u projekt na IFLA konferenciji u Buenos Airesu istoimenoj predstavi HNK Ivana pl. Zajca 23. Andreja Sili}, Nagrada Eva Verona Hrvatskoga 9. Lary Zappia, nagrada za dramaturgiju predstave Glorija knji`ni~arskog dru{tva kada na Me|unarodnom festivalu malih scena u Rijeci 24. Klapa Luka, prva nagrada `irija i publike na Festivalu 10. Nenad [egvi}, Nagrada Veljko Mari~i} za glavnu mu{ku klapa u Omi{u 2002. ulogu u predstavi Pet vrsta ti{ine na Me|unarodnom 25. Mirella Toi}, Nagrada Vladimir Nazor festivalu malih scena u Rijeci 26. Jeka Primorja, 1. nagrada na Festivalu hrvatskih 11. Ana Kvrgi}, Nagrada Veljko Mari~i} u predstavi Akvarij pjeva~koh zborova na Me|unardonom festivalu malih scena u Rijeci 27. Igor E{kinja, Tanja Dabo, Nagrada Radoslav Putar 12. Zdenko Boti}, Nagrada Fabijan [ovagovi} na Festivalu glumca za ulogu u predstavi O{tarica HNK Ivana pl. 28. Dra`en Mikuli}, Nagrada Zlatni smijeh Zajca, Nagrada hrvatskoga glumi{ta 302

29. Henry Radanovi}, Denis Razumovi}, Darko Jurkovi}, Elvis Stani} i Marko Lazari} dobitnici Statusa – dr`avne nagrade Hrvatske glazbene unije za najboljeg izvo|a~a u kategoriji d`ez glazbe

30. Country sastav Crooks & Straights, 1. nagrada na Me|unarodnom festivalu contry sastava u Poljskoj

31. Radojka [verko – posebna Nagrada Status

32. Collegium musicum Fluminense – Nagrada Milka Trnina

33. Jasna [ikanja, nagrada na 3. hrvatskom trienalu grafike

34. Povelja J. J. Strossmayer za najuspje{niji izdava~ki pothvat u 2003. godini za djelo: U kraljevskim stranama i pod Svetim Markom; nakladnici: Rije~ka nadbiskupija, Pore~ko-pulska biskupija i Izdava~ka ku}a Adami}, Rijeka; urednici: Nina Kudi{ Buri} i Nenad Labus

35. Giacomo Scotti, Nagrada Umberto Saba 2004.

36. Dragan Rube{a, Nagrada Vladimir Vukovi}, najbolji hrvatski filmski kriti~ar u 2004. godini

37. Vojo Radoi~i}, dobitnik nekoliko dr`avnih i me|unarodnih nagrada za scenografiju predstave Ptica i brod; Nagrada na Me|unarodnom sajmu knjiga u Barceloni

Knji`evna nagrada Drago Gervais

2001.

1. Danijel Na~inovi} - JINGLE JOYCE

2. Tomislav Milohani} - HORUGVA NAN ]UHTA

3. Drago Orli} - MEDITERANSKI &i @

2003.

1. Zoran Kr{ul za rukopis ROV

2. Katja [epi} za rukopis RASPARANI OBLAK

3. Ante Zemljar za rukopis KVARNERSKI POLIPTIH (Mostovi) 303

Nagrade - {kolstvo

Odbor za dodjelu Nagrade Ivan Filipovi} na sjednici 9. · za podru~je osnovnog {kolstva Danijelu Prodanu, prof. travnja 2001. donio je Odluku o dodjeli Nagrade Ivan Filipovi} · za podru~je srednjeg {kolstva Nini Kova~i}, prof. za 2001., kojom su ustanovljeni dobitnici. · za podru~je visokog {kolstva prof. dr. sc. Jasminki Ledi} Godi{nja Nagrada Ivan Filipovi} dodijeljena je: · za podru~je znanstvenog i stru~nog rada prof. dr. sc. · za podru~je pred{kolskog odgoja prof. dr. sc. Jasni Krstovi} Vinki Uzelac. · za podru~je srednjeg {kolstva Zrinki Frkovi}, prof.

Dràvna nagrada Ivan Filipovi} za 2003. Dràvna nagrada Ivan Filipovi} za 2002. Godi{nja Nagrada Ivan Filipovi} za 2003. godinu Odbor za dodjelu Nagrade Ivan Filipovi} na sjednicama dodijeljena je: odrànim 27. svibnja 2003. godine i 2. lipnja 2003. godine · za podru~je osnovnog {kolstva Eugenu Stankovi}u, prof. donio je Odluku o dodjeli Nagrade Ivan Filipovi} za 2002. godinu. · za podru~je srednjeg {kolstva Andriji Paravi}u, prof.

· za podru~je visokog {kolstva prof. dr. sc. Aniti Kaplan

Godi{nja Nagrada Ivan Filipovi} dodjeljena je: prof. dr. sc. Nevenki Bla`evi}

Nagrade - poduzetni{tvo

Nagrada Nova dimenzija resornog ministarstva za najbolji poduzetni~ki inkubator za 2002. godinu

Me|unarodno priznanje za uspje{no provo|enje aktivnosti i organiziranosti na podru~ju do`ivotnog u~enja u sklopu projekta Lifelong Learning od Institute for International Cooperation of the German Adult Education Association, dobiveno na Regionalnom festivalu do`ivotnog u~enja u Skopju 2003. godine.