Besplatni softver u nastavi CSU Šabac 14-15. decembar 2013

Autori: Nadežda Jakšić Mira Nikolić Danijel Čabarkapa

1 TEMA 1 – Korišćenje besplatnog softvera za obradu multimedijalnih podataka Agenda o Deo 1: Pojam slobodnog softvera i Cloud računarstva o Deo 2: Cloud servisi (Gmail, Google Drive, YouTube...) o Deo 3: Softver za obradu PDF formata o Deo 4: Softver za obradu i reprodukciju slika o Deo 5: Softver za obradu i reprodukciju videa o Deo 6: Softver za obradu i reprodukciju zvuka

3 Deo 1

Pojam slobodnog softvera; Cloud računarstvo

4 • Za prosečnog korisnika Open Source softver i Free softver su sinonimi za besplatni ili slobodni softver • Međutim, postoji razlika između programa otvornog koda (Open Source Software) i slobodnog softvera (Free Software). • Iako se često misli da su Free softver i Open Source softver jedno te isto, iako važi da je skoro sav Free softver otvoren, i skoro sav Open Source softver slobodan, Open Source softver podrazumeva neke restriktivnije licence, koje Free softver nema • Sa stanovišta korisnika može izgledati zbunjujuće da li su ovo isti tipovi softvera

5 • Prema definiciji Free Software Foundation iz 1986. godine, termin Free Software ne odnosi se na cenu već na slobodu korišćenja i distribuciju softvera, kao i na slobodu izmene, modifikaciju programskog koda prema potrebama korisnika • Free softver podrazumeva sledeće 4 dozvoljenje osobine: 1) sloboda korišćenja programa za bilo koju namenu 2) sloboda proučavanja rada softvera, kao i mogućnost njegove izmene u cilju obavljanja željenih aktivnosti 3) sloboda distribucije kopija programa drugim osobama u svrhu pomoći istim 4) sloboda poboljšanja programa i objavljivajna izmena

6 • Postoji veliki broj alternativnih programa dostupnih na tržištu, koji pripadaju Free/Open Source softveru, a čija pouzdanost parira ili premašuje pouzdanost komercijalnog softvera • Free/Open Source softver obično se vezuje za Unix i slične programe, kao što su, pre svega, GNU/Linux distribucije (Free softver), ali se na tržištu mogu naći uslužni programi koji su tipa Free/Open Source, namenjeni svim platformama, pa i MS Windows platformi koja je najpopularnija • Sve veću popularnost i primenu Free/Open Source softvera najviše definiše cena (besplatni ili po nižoj ceni) i sve bolja podrška • Mnoge institucije, odlučuju se da pređu sa dominantne MS Windows platforme na Free/Open Source softversku platformu.

7 • Što se tiče Free/Open operativnih sistema, uglavnom se misli na Linux verzije • Linux distribucija (distro) podrazumeva operativni sistem zasnovan na Unix-u sa Linux kernelom (dakle GNU/Linux) i obično sa X-Windows sistemskom grafikom (GUI-Graphical user interface) • Najpoznatije Linux distribucije danas:  Ubuntu  Red Hat  SUSE  Fedora  Linux Mint  Debian  CentOS

8 • Mnogi korisnici koriste drugi, aplikativni Free/Open Source softver a da nisu svesni toga • Postoji široka paleta Free/Open Source programa koja bi mogla da se koristi u oblasti obrazovanja, a u skladu sa aktuelnim Nastavnim planovima i programima • Najpopularniji Free/Open aplikativni programi su:  Libre Office (nekadašnji Open Office) (za obradu teksta, tabelarnih podataka, prezentacija, baze podataka...)  MySQL i PostgreSQL (baze podataka) (GNU GPL)  Lazarus (vizuelno programiranje) (GNU GPL)  KGeography (geografija) (GNU GPL)  Moodle (e-learning softver) (GNU GPL)  Joomla (CMS - Content Management System) (GNU GPL)  GIMP (obrada slika) (GNU GPL)

9  Audacity (obrada zvuka) (GNU GPL)  WordPress (blogging) (GNU GPL)  Sage 4.1 (matematika) (GNU GPL)  Dia (crtanje dijagrama, uključujući ER dijagrame, UML dijagrame, grafikone itd.) (GNU GPL)  Archimedes (CAD) (Eclipse Public License)  Blender (3D animacija) (GNU GPL)  Cinelerra (obrada videa) (GNU GPL)  MyPaint (crtanje) (GNU GPL)  Pinta (crtanje) (GNU GPL)  VLC Media Player (GNU GPL)  Anti-Spam SMTP Proxy (GNU GPL)

10  Thunderbird (e-mail klijent) (MPL)

 Wireshark ("osluškivanje mreže" tj. praćenje protoka u mreži) (GNU GPL)

 Clonezilla (backup sistema) (GNU GPL)

 Ghost for Unix (imagging za Windows) (BSD)

 VirtualBox (virtualna mašina) (GNU GPL)

 Kodu (vizuelno programiranje, kreiranje igara)

 iTALC (zamenjuje Net School Support, LanSchool) (GNU GPL)

 WorldWind (zamenjuje Google Earth)

 openSIS (informacioni sistem studenata) (GNU GPL)

 TCExam (priprema testova) (GNU GPL)

 iTest (priprema testova) (GNU GPL)

 Safe Exam Browser (testovi) (MPL)

11 Deo 2

Cloud servisi (Gmail, Google Drive, YouTube...)

12 13 „Oblast računarstva u kojoj se veoma skalabilni informatički kapaciteti obezbeđuju u vidu usluge isporučene putem interneta brojnim eksternim potrošačima.“ Daryl Plummer, Gartner „Apstrahovana, visoko skalabilna i kontrolisana računarska infrastruktura koja hostuje aplikacije namenjene krajnjim korisnicima i čije se usluge naplaćuju na bazi ostvarene potrošnje.“ Forrester

14 15 • Za razliku od standardnog koncepta računarstva koji koristimo sve ove godine, cloud uvodi novi koncept računarstva koja se ogleda u tome da se svo opterećenje prenosi sa naših računara na računarski “oblak" • Sve aplikacije koje koristimo se nalaze u oblaku, dok im mi, kao korisnici, pristupamo samo preko Web pretraživača na našem računaru

16 Šta se sve nalazi u oblaku?

• Serveri koji omogućavaju izvršavanje aplikacija • Diskovi za skladištenje naših podataka i bekapa istih • Sistemi za zaštitu podataka, kontrolu, održavanje bekapa… • Interfejs prema klijentu

17 18 Kakve koristi imamo od oblaka? • Nema potrebe za kupovinom skupih aplikacija; sve aplikacije su nam dostupne sa oblaka preko Web pretraživača • Prethodna tačka isključuje potrebu za jakim mašinama; Jedina aplikacija koju direktno koristimo na našem računaru je Web pretraživač • Uštede na održavanju hardvera, softvera, prostora za smeštaj servera (u slučaju da pričamo o kompaniji) • Svi podaci su nam dostupni online u celom svetu gde imamo pristup internetu • Potreba za pravljenjem bekapa podataka se gubi, jer to umesto nas radi kompanija koja nudi usluge cloud computing-a. • Olakšano deljenje podataka

19 Šta je korisniku potrebno da bi mogao da koristi usluge oblaka? • Računar koji može da pokrene Web pretraživač • Veza sa internetom – poželjno je da bude brza • Pretplata kod provajdera koji pruža usluge računarstva u oblaku

20 Cloud računarstvo – slojevi servisa

Servisi Opis Servisi – Potpuna rešenja za poslovne svrhe: PayPal, OpenID, OAuth, Google Maps, Servisi Alexa

Fokusirani Aplikacija – Softver zasnovan na cloudu koji Aplikacija eliminiše potrebu za lokalnom instalacijom, na kao npr. Google Apps, Microsoft Online aplikacije Development ili razvoj – Platforme za razvoj softvera kojima se kreiraju osnovne cloud Razvoj aplikacije npr. SalesForce

Platforma – Platforme zasnovane na Platforma cloudu obično obezbeđuju virtuelizaciju korisnika kao npr. Amazon ECC, Sun Grid Fokusirani na Storage – Data storage centri ili cloud based Storage NAS kao npr. CTERA, iDisk, CloudNAS infrastruktu ru Hosting – Fizički centri podataka zasnovani Hosting na IBM, HP, NaviSite i drugim platformama

21 22 • Postoje tri osnovna tipa računarstva u oblaku 1) Softver kao usluga, SaaS (Software as a Service) 2) Platforma kao usluga, PaaS (Cloud Platform as a Service) 3) Infrastruktura kao usluga, IaaS (Cloud Infrastructure as a Service) SaaS - Korisniku je pružena mogućnost upotrebe dostupnih aplikacija koje se nalaze u infrastrukturi oblaka. Aplikacije su dostupne putem Interneta s različitih klijentskih uređaja, koji su “tanki” klijenti (prenosivi uređaji, tableti, mobilni telefon) i “bogati” klijenti (desktop i laptop računari)

23 PaaS - Uslugu se odnosi na razvojnu okolinu i potreban paket softverskih podsistema. Korisnik moze razvijati testirati i ditribuirati vlastite aplikacije koje se pokreću na infrastrukturi provajdera cloud usluge. Provajder obezbeđuje platformu i izvršno okruženje koja najčešće uključuje servere, mrežnu infrastrukturu, centar za skladištenje podataka, operativne sisteme i programske jezike IaaS - Korisniku je kao usluga pružena mogućnost korišćenja računarske infrastrukture uglavnom virtuelne platforme. Korisnik upravlja obradom, čuvanjem, umrežavanjem i drugim osnovnim računarsnkim resursima ili pokreće različite vrste programske podrške, od operativnog sisteme do aplikacija

24 25 Neki najznačajniji servisi koji rade na principu oblaka • Gmail, Yahoo, Hotmail • Google Documents i drugi slični Google proizvodi • Amazon • Microsoft Azure • DropBox i drugi slični storage cloud sistemi • …

26 27 28 29 Upload videa na Youtube

30 31 Youtube podržava sledeće formate videa • .MOV • .MPEG4 • .AVI • .WMV • .MPEGPS • .FLV • .3GPP • .WebM

32 33 34 Deo 3

Obrada i prikaz PDF formata

35 PDFill PDF Tools – izbor opcija

36 Opcije za Split or Reorder

37 Opcije za Merge – spajanje više PDF-a u jedan

38 Opcije za Merge – spajanje više PDF-a u jedan

39 Free OCR-korisničko okruženje

40 Deo 4

Softver za obradu i reprodukciju slika

41 Lossy kompresija Kompresija s gubitkom dela podataka podrazumeva takvu transformaciju kod koje se namerno bespovratno gubi deo podataka. Takvim se postupkom kvari kvalitet slike, a za uzvrat se dobija zapis koji zauzima manje memorije. Što je veće pogoršanje izgleda slike, to zapis zauzima manje memorije. Pri pretvaranju u binarni oblik korisnik može izabrati optimalni odnos između kvalitete izgleda slike i veličine zapisa. Format ovog tipa je JPG ili JPEG Lossless kompresija Kod pretvaranja bez gubitka podataka pri kompresiji, svi podaci sadržani u izvornoj slici ostaju sačuvani nakon kompresije. To znači da je slika sačuvana sa svim svojim delovima i da pri pretvaranju nije izgubila ništa na kvalitetu (izgledu). Originalna slika se može rekonstruisati u apsolutno identičnoj formi – nakon dekompresije svaki piksel ima istu vrednost koju je imao pre kompresije. Formati koje koriste programi za obradu slike često koriste lossless algoritme kompresije. Formati datoteka koji su najviše u upotrebi, a koriste kompresiju bez gubitka kvalitete slike su GIF, TIFF, PNG i BMP formati

42 • JPEG, JPE, JPG (Joint Photographic Experts Group) JPEG je standardizovan postupak za kompresiju slike. Stvoren je za kompresiju kako slika u boji tako i crno-belih slika (sa sivim nijansama) i to prirodnih, realnih scena. Koristi se uglavnom za fotografije, a nije pogodan za tekstove, jednostavne crteže i tehničke crteže. JPEG je uz GIF najpopularniji format za prenos slika na Internetu zbog velikog stepena kompresije i podrške gotovo svih browsera. JPEG je način kompresije s gubitcima. To znači da dekomprimovana slika nije sasvim jednaka orginalu – slici koju smo komprimovali. Osmišljen je tako da iskoristi poznata ograničenja ljudskog oka (manje promene u svetlini su mnogo uočljivije nego male promene u boji).

43 • GIF (Graphics Interchange Format ) GIF je 8-bitni (jedan piksel predstavljen je jednim bajtom) bitmap grafički format koji koristi paletu od 256 boja, a veličina datoteke je određena brojem boja i veličinom piksela. Veličina datoteke se smanjuje upotrebom algoritma za kompresiju podataka, bez gubljenja na kvalitetu. GIF algoritam kompresuje samo podatke u horizontalnim redovima. Kompresijom se zapis pretvara u oblik koji zauzima što manje memorije, ali ne na račun kvaliteta slike. S obzirom na to da koristi metodu sažimanja kojom kvalitet slike ne slabi, postao je popularan jer su se velike slike mogle sažeti u manju datoteku, a to je olakšavalo i ubrzavalo download, čak i putem vrlo sporih modema. Nezamenjiv je format kod slika koje predstavljaju navigacijske tastere ili logotipe na Web stranicama. GIF podržava mnoge veoma korisne osobine: • Transparentnost • Interlace mod • GIF animacije

44 • TIFF (Tagged Image File Format) TIFF je format koji koristi lossless kompresiju podataka ali istovremeno uspeva da sačuva kvalitet slike. TIFF daje prilično male datoteke sa obzirom na kvalitet koji pruža. Pod licencom je kompanije Adobe Systems, a izvorno je kreiran od strane kompanije Aldus za tzv "desktop publishing". Koristi se uglavnom za skeniranje, faks-materijale, OCR i kao format za snimanje slika u digitalnim fotoaparatima. Prednost formata u odnosu na BMP format je to što zauzima manje memorije, a u odnosu na JPEG format kvaliteta slike • BMP (Bitmap Format) Koristi se najčešće nesažeti (iako postoji i sažeti) zapis podataka bez gubitaka kvalitete slike. Može sadržavati slike koje imaju od 2 do 16777216 boja (ili nijansi sive boje). Koristi se za sve namene-od čuvanja crteža i jednostavnijih slika do čuvanja fotografija. Svi programi za obradu slike na računarima s Windows operativnim sistemom podržavaju ovaj format. BMP format upotrebljava se vrlo retko jer koristi nesažeti zapis koji kod većih rezolucija i broja boja zauzima mnogo memorije. Ne podržava transparentnost i animaciju. Osnovni format slika sa tačkama je BMP.

45 • PNG (Portable Network Graphics) Najvažnije odlike PNG formata su: o Podržava grayscale, 8-bitne, 24-bitne i 48-bitne vrste slika o Koristi napredan losseless algoritam kompresije, koji daje odlične rezultate o Nivo kompresije se može menjati, a korišćenjem dodatnih filtera za kompresiju postižu se zapanjujući rezultati u smanjivanju veličine komprimovane datoteke Varijabilna transparentnost je takođe podržana i PNG koristi 254 nivoa transparentnosti. Za razliku od GIF formata PNG ne podržava višestruke slike (GIF animacije). PNG format u odnosu na JPEG format postiže znatno veću ''težinu'' datoteke. PNG je danas još uvek vrsta zapisa nakompatibilna s mnogim Web pretraživačima, pa se retko primenjuje u praksi.

46 • RAW Format RAW je format u kojem fotoaparat beleži SVE podatke koje je digitalni senzor zabeležio. To su neprocesirani podaci. Kada je potreban najveći mogući kvalitet koji nam može zabeležiti fotoaparat, onda koristimo RAW format. Najveći nedostatak RAW-a je što nije univerzalni format već zaheva posebne programe za obradu. Svi proizvođači fotoaparata daju i besplatne programe za RAW obradu, a kod nekih su to samo varijante programa sa smanjenim mogućnostima, što je i pored toga dovoljno za obradu i za viši kvalitet od JPEG-a. Na tržištu postoji čitav niz programa za obradu RAW datoteka. Svaki novi program izvlači sve više podataka iz sirove RAW datoteke, pa ne iznenađuje činjenica da savremeni RAW pretvarači mogu “izračunati” kvalitetnije fotografije s manje šuma i više detalja.

47 • FormatFactory (konvertor formata slika) • Picasa (obrada i skladištenje slika - Google) • PhotoScape (obrada slika) • GIMP (“zamena” za Photoshop) • IrfanView (pregled raznih formata slika) • Photo Pos Pro (obrada slika) • InkScape (softver za vektorsko crtanje)

48 • Format Factory je besplatan multifunkcionalni audio-video-img fajl konvertor. Pomoću njega može da se bilo koji video, audio fajl ili slika konvertuje u neki drugi od podržanih formata • Formati koje Format Factory podržava: o Podržani formati za video konverziju: MP4/3GP/MPG/AVI/WMV/FLV/SWF o Podržani formati za audio konverziju: MP3/WMA/AMR//AAC/WAV oPodržani formati za konverziju slika: JPG/BMP/PNG/TIF/ICO/GIF/TGA • Format Factory podržava i ripovanje DVD diskova, ripovanje muzičkih diskova, podržane su čak i konverzije za mobilne uređaje iPod/iPhone/PSP/BlackBerry, a podržava i RMVB, Watermark i AV Mux.

49 Podržani formati za konverziju

50 Izbor formata u koji konvertujemo

51 Izbor fajla koji želimo da konvertujemo

52 Opcije dodatnih podešavanja

53 Opcije Profile vrši automatsko podešavanje dodatnih opcija prema izabranom profilu

54 Završetak podešavanja i startovanje konverzije

55 Deo 5

Softver za obradu i reprodukciju video zapisa

56 • Video kompresija je tehnologija kojom se omogućuje da se video zapiše na takav način da zauzme što manje memorijskog prostora a da se taj video zapis pri puštanju (čitanju, reprodukovanju) što manje razlikuje od originala • Digitalni video zapis skoro uvek koristi neku tehnologiju kompresije pa zato sve što radimo u vezi kreiranja ili konvretovanja video fajlova, spada u oblast video kompresije • Pojam "video kompresija" je opšti naziv za svu problematiku oko digitalnog (računarskog) zapisivanja i čitanja videa

57 • Pojam "enkodiranje" znači konkretan proces stvaranja video zapisa u određenom formatu. Pošto gotovo svi današnji formati sadrže neke tehnike video kompresije, možemo reći da je enkodiranje konkretan proces kompresovanja videa • Najčešće konvertovanje videa je proces kada video zapis koji je u jednom formatu pretvorimo u neki drugi format. • Pri tom pretvaranju novi video zapis se stvara enkodiranjem

58 • Enkoder Enkoder znači ono što obavlja enkodiranje tj. stvaranje video zapisa u određenom formatu. To je softverska komponenta koja je obično ugrađena u neki program za enkodiranje ili se posebno instalira i povezuje sa programima. • Dekoder Dekoder obavlja "čitanje" video-zapisa. On služi za puštanje (Play) videa. • Codec Pri upotrebi reči "codec" mislimo na enkoder. Kada govorimo o puštanju videa (u nekom plejeru) onda pod rečju codec mislimo na dekodere i druge komponente koje učestvuju u prikazu videa.

59 • Cilj je da se postignu što manji fajlovi ali nemoguće je postići dovoljno male fajlove a da se ne izgubi bar malo kvaliteta. Postoje dve vrste video kompresije - Lossless i Lossy • Lossless kompresija To je vrsta video kompresije kod koje nema nikakvog gubitka kvaliteta. Reprodukcijom lossless kompresovanog video zapisa se postiže prikaz videa identičan originalu • Lossy kompresija Lossy video kompresija je svaka kompresija kod koje je nemoguće zadržati 100% kvalitet slike od originala. Kod ovakve kompresije uvek postoji barem mala razlika u odnosu na original tj. bar mali gubitak kvaliteta To je najpraktičnija i najviše upotrebljavana vrsta video kompresije. Koriste je najpopularniji formati video zapisa MPEG-2, MPEG-4 ASP (DivX), H.264 i slični

60 • U svetu videa postoje tri glavne vrste fajlova: o Containeri, o Audio streamovi i o Video streamovi • Container je fajl koji sadrži video i audio zapise i prateće informacije neophodne za sinhronizovanu reprodukciju audio i videa. Container se još naziva stream ili AV stream • Video zapis (video stream) i audio zapisi (audio stream) koji su elementi containera se još nazivaju elementary streams.

61 • MPEG-1 (MPEG-1 video stream) MPEG-1 je standard za video zapis koji se koristio za VCD (video CD) diskove. Danas se obično korist kod malih video snimaka (klipova) koji se preuzimaju sa interneta. Iako je zastareo, njegova prednost je u tome što je najkompatibilniji. Može raditi na svim kućnim DVD plejerima i svim sadašnjim računarima bez instaliranja posebnih codeca. • MPEG-2 (MPEG-2 video stream) MPEG-2 je savremeniji standard koji se prvenstveno koristi za video zapis na DVD Video diskovima. MPEG-2 se takođe koristi kao standardan format za digitalnu televiziju (zemaljsku, kablovsku i satelitsku). To su uglavnom industrijske primene, a osim navedenih MPEG-2 se retko koristi. Najbitnija osobina MPEG-2 videa je da on vrlo malo opterećuje procesor i pri enkodiranju i pri reprodukciji. Zbog te osobine MPEG-2 je najpogodniji lossy format za snimanje TV programa na slabijim računarima.

62 • MPEG-4 part 2 ("MPEG-4 ASP") Savremen standard koji se izuzetno mnogo koristi kod videa na PC računarima a u novije vreme i svi kućni plejeri ga podržavaju. Najvažniji deo ovog standarda čini profil ASP (Advanced Simple Profile) koji je postao enormno popularan zahvaljujući poznatom DivX codecu. Video u ovom formatu je širim masama poznat kao DivX. DivX nije jedini koji koristi ovaj standard ali je svakako najpoznatiji. MPEG-4 ASP postiže 50-70% snažniju video kompresiju od MPEG-2 tehnologije. • DivX - Home Theater Profile To je posebna specifikacija u okviru mogućnosti MPEG-4 ASP-a koju podržavaju svi kućni plejeri. Home Theater Profile radi čak i na konzolama za video igre nove generacije. Ako se želi video format koji će raditi i na računarima i na kućnim plejerima, treba koristiti Home Theater Profile. DivX codec i drugi programi koji mogu da enkodiraju u DivX, uvek nude mogućnost da izaberete Home Theater Profile.

63 • H.264 (MPEG-4 AVC) H.264 je najnaprednija tehnologija video kompresije. Omogućava do 30% snažniju video kompresiju od MPEG-4 ASP tehnologije. H.264 je osnovni standard za video na Blu-ray diskovima i televiziji visoke rezolucije (HDTV). Nedostatak ove tehnologije je u tome što zahteva dosta snažan procesor pri dekodiranju a i mnogi današnji računari nemaju dovoljno snage za reprodukciju H.264 videa u punoj rezoluciji a kućni DVD/DivX plejeri još uvek ne podržavaju ovaj format. Ova video tehnologja je definisana sa dva tehnički identična standarda "H.264" i "MPEG-4 part 10 (Advanced Video Coding)". Zbog toga se osim naziva H.264 ponekad koristi naziv MPEG-4 AVC.

64 • .AVI Najpopularniji format container fajlova na PC računarima. Najčešći AVI fajlovi su tzv. "DivX filmovi" tj. AVI fajlovi koji sadrže video zapis u MPEG-4 ASP formatu i audio zapis u MP3 formatu. AVI nije industrijski standard ali zahvaljujući "DivX filmovima" postao je toliko popularan da sa njime rade svi programi za obradu videa. Gotovo svi kućni DVD plejeri mogu da puštaju AVI fajlove. Mnogi programi za obradu videa rade isključivo sa AVI formatom. Radi kompatibilnosti, poželjno je da veličina AVI fajlova ne prelazi 2 GB • .DIVX (DivX Media Format) Format veoma sličan AVI fajlovima, kompatibilan sa AVI fajlovima ali pruža naprednije mogućnosti kao što su meniji, više video snimaka, subtitlovi, poglavlja (chapters) itd. DivX fajlovi su specifični po tome što mogu da sadrže kompletnu DVD funkcionalnost u samo jednom fajlu. DIVX fajlovi mogu se otvoriti u svim plejerima koji mogu da otvore AVI fajl. Takođe rade na mnogim kućnim plejerima i konzolama za video igre poslednje generacije. DIVX fajlovi su zanimljivi web dizajnerima jer se vrlo jednostavno mogu ugrađivati u web stranice.

65 • .MKV () Besplatan open-source format containera koji se može koristiti legalno bez ikakvog plaćanja licenci. Ovaj format ima mnogo prednosti u odnosu na AVI i MP4. Najvažnije je to što je univerzalan i može da sadrži neograničen broj video i audio zapisa u bilo kojem formatu. Nedostatak je u tome što Matroska nije industrijski standard pa nije podržana u programima za obradu videa. Podržavaju je samo veoma mali broj kućnih plejera tako da se koristi isključio za video na računaru. MKV fajlovi se najčešće sreću kao piratski HD filmovi i najčešće sadrže video u H.264 formatu i zvuk u AAC formatu. Ako Matroska fajl sadrži samo audio onda nosi ekstenziju .MKA • .MP4 MP4 je format container fajlova koji je definisan standardom MPEG-4 part 14. Iako je standardan retko se koristi osim na mobilnim telefonima. Od video zapisa MP4 fajl može da sadrži MPEG-1 ili MPEG-2 ili MPEG-4 Part 2 (MPEG-4 ASP) ili H.264. Od audio zapisa MP4 fajl može da sadrži AAC ili MP3

66 • .3GP 3GP je standardni container namenjen za video na mobilnim telefonima. U suštini 3GP je pojednostavljena verzija MP4 formata fajlova koja je posebno prilagođena za mobilne telefone i druge male uređaje. 3GP fajlovi mogu da sadrže video zapis u MPEG-4 part 2 (MPEG-4 ASP) ili H.264 formatu. 3GP fajlovi mogu da sadrže zvučni zapis u AMR ili AAC formatu. • .VOB Posebna varijanta MPEG Program Stream containera koji se koristi na DVD diskovima. VOB fajlovi su komplikovane strukture. U sebi sadrže veći broj zapisa videa, zvuka, menije, subtitlove itd. Mogu biti zaštićeni od kopiranja enkripcijom. Kreiraju se samo u specijalizovanim programima za DVD authoring (izradu DVD-a). U većini slučajeva, mogu se puštati u svakom plejeru koji otvara MPG fajlove.

67 Formati audio-video fajlova koji pripadaju pojedinim proizvođačima softvera i koriste se uglavnom samo uz njihov softver. Za ovakve formate često kažemo da su "zatvoreni" jer njihove specifikacije nisu dostupne široj javnosti. Takođe ih nazivamo "zatvorenima" jer se obično ne mogu "otvoriti" u programima za obradu videa • .ASF i .WMV () ASF ili WMV je Microsoftov format audio-video fajla. Često se koristi za video klipove na internet stranicama i za tu namenu je dosta dobro rešenje. Osim primene na web stranicama WMV nije baš praktičan format i samo pojedini programi mogu da reprodukuju ovaj formato. Za reprodukciju ovih formata koristi se zvanični Windows Media Player koji se dobija uz Windows.

68 • QuickTime Movie (.MOV ili .QT) Apple-ov format MOV je po strukturi sličan MP4 fajlovima ali je jako slabo podržan u programima za rad sa videom. Najčešće ga srećemo kod videa ugrađenog u web stranice na američkim sajtovima. Reprodukuje se pomoću oficijelnog QuickTime Playera ili pomoću alternativnog QuickTime Alternative-a. • .FLV () Flash Video je format video fajlova koje koristi Adobe Flash Player. Namenjen je za korišćenje na web stranicama. Reprodukuje se direktno iz Flash aplikacija ugrađenih u web stranice. Retko koji program može da reprodukuje ovaj format. Sa ovim formatom se srećemo obično samo onda kada preuzmemo video sa YouTube sajta.

69 • FormatFactory (konvertor video formata) • GOM Player (reprodukcija video formata) sa mnogo ugrađenih kodeka • Avidemux (editor za obradu video zapisa) • Lightworks (editor za obradu video zapisa) • FLV to AVI Converter (konvertor Flash video fajlova u AVI) • Swifturn Free Video Converter (konvertor video formata) • Any Video Converter (konvertor video formata) • Real Player (reprodukcija video formata) • VLC Media Player (reprodukcija video formata)

70 Deo 6

Softver za obradu i reprodukciju audio zapisa

71 • Formate audio zapisa možemo podeliti u tri kategorije: o nekompresovani formati (uncompressed) o kompresovani formati sa gubicima (lossy compression) o kompresovani formati bez gubitaka (lossless compression) • Upotrebljivost formata se određuje prema sledećim uslovima: o brzina kodiranja/dekodiranja o stupen kompresije o softverska i hardverska podrška

72 • Ovo su formati koji ne koriste nikakve oblike kompresije, još su poznati i kao pcm formati. • Upravo zbog toga što ne koriste kompresiju, ovi formati zahtevaju veliki memorijski prostor što ih čini neprikladnim za upotrebu u određenim slučajevima i na hardverski slabijim računarima • Neki od predstavnika ovih formata su:

73 • Ovo su formati koji nastaju primenom određenog oblika kompresije na nekomprimovane formate audio zapisa • Glavna karakteristika ovog formata je što se zasniva na psihoakustičnom modelu, odnosno na izbacivanju onih delova audio zapisa koje ljudsko uho ne čuje (delovi koji nisu bitni za reprodukciju zapisa). Na taj način je moguće postići veliki faktor kompresije (obicno oko 10:1), što donosi manje zauzeće memorije i nešto slabiji kvalitet zvuka • Cilj ovog formata audio zapisa je proizvesti zapis koji je po zvuku „jednak“ originalu, ali sa puno manjim zauzećem memorije • Ovi formati su dosta popularni zbog velikog područja primene, kao što je slanje audio datoteka putem Interneta • Neki od predstavnika ove grupe formata su: , aac, ogg, wma.

74 • Za razliku od komprimovanog formata s gubicima, ovaj format pruža puno manji faktor kompresije koji je otprilike 2:1. Kvalitet zvuka jednak je kvalitetu originalnog zapisa u punom smislu, to znači da zapis nije isti samo po zvuku već i po statističkim podacima (nema gubitaka informacije i degradacije originalnog signala). • Kompresija se uglavnom zasniva na pronalaženju uzoraka i njihovom ponavljanju mada su ovakvi idealni slučajevi dosta retki, iz razloga što su audio podaci dosta kompleksni jer sadrže složene oblike talasa... • Neki od poznatijih predstavnika ove grupe su: flac, wma.

75 76 77 78 • Audicity - uređivanje zvučnih zapisa • Foobar 2000 – napredna reprodukcija zvučnih zapisa • FormatFactory – konvertor zvučnih zapisa • Winamp – multimedijalni player • iMesh – za slobodnu razmenu muzike i videa (P2P) • Free YouTube to MP3 Converter • MP3 Cutter – “isecanje” delova .mp3 zapisa • Free .MP3 Cutter Joiner – isecanje i spajanje .mp3 zvučnih zapisa

79 • Program nastao pod licencom otvorenog koda u verziji za sve aktuelne operativne sisteme (Linux, MacOS, Windows) i nudi potpunu funkcionalnost jednog Soundforge-a, uz pregršt opcija i efekata za obradu i manipulaciju zvukom. • Osnovni element Audacity projekta je traka (Track). Traka je zvučni zapis koji se snima pomoću mikrofona ili se ubacuje (Import) koristeći neku postojeću zvučnu datoteku • Podržava rad sa vrlo velikim brojem formata zvučnih zapisa

80 81 Selection tool (Alat za selekciju) – F1 Služi za selektovanje segmenta koje želimo preslušati ili obrađivati. Odabrati alat, postaviti ga na početnu tačku i povući do željene završne tačke. Audacity će zatamniti označeni segment, a do sledećeg selektovanja će sve promene primeniti isključivo na označeni segment.

Envelope tool (Omot) – F2 Služi za promenu glasnoće tona tokom vremena. Odabrati alat, postaviti ga na određeno mesto na zapisu koji se želi pojačati ili stišati, pritisnuti i povući gore-dole. Tako će se promeniti glasnoća cele trake. Promena glasnoće tokom vremena može se postići tako da se na više mesta postavi alat, pritisne se i povuče. Izabrana glasnoća može se promeniti i naknadnim pomeranjem belih tačaka.

82 Draw tool (Alat za crtanje) – F3 Služi za promenu pojedinih segmenta zvučnog talasa. Grafički prikaz treba toliko uvećati da se vide tačke zapisa koje zatim alatom uhvate i pomeraju za željenu amplitudu.

Zoom tool (Alat za zumiranje) – F4 Služi za uvećavanje i smanjivanje pogleda.

Timeshift tool (Alat za pomeranje u vremenu) – F5 Služi za hvatanje i pomeranje segmenta na određeno mesto.

Multi Tool (Multifunkcijski alat) – F6 Automtski bira jedan od 5 nabrojanih alata u zavisnosti od pokreta miša ili pritisnutim tasterima.

83 Unos zvučnog zapisa ostvaruje se biranjem Project > Import Audio.

Pomoću File > Open takođe možemo otvoriti zvučni zapis, ali nam se pri tome svaki zapis otvara u zasebnom prozoru tako da ih u tom slučaju ne možemo miksovati.

84 Važno je znati razliku između snimanja (Save) i iznošenja (Export). Iznošenjem se stvara zvučna datoteka (.mp3, .wav ili .ogg), a snimanjem se sačuva Audacity projekat (.aup) u kom je zabeleženo sve što smo radili na ѕvučnim zapisima tako da ponovnim otvaranjem možemo nastaviti sa uređivanjem zapisa.

85 • Uređivanje zvučnog zapisa obavlja se pomoću alata u meniju Edit koji sadrži komande kao što su Cut, Copy, Paste, Delete, ali i neke koje nisu poznate kao Trim (briše audio zapis pre i nakon označenog dela), Split (označeni deo zapisa premešta na novu traku) ili Silence (označeni deo pretvara u tišinu). • Komanda Duplicate označeni deo kopira u novu traku. • Kod uređivanja zvučnog zapisa vrlo je koristan alat za zumiranje jer tako možemo lakše uočiti i ispraviti nedostatke zvučnog talasa. U projektima sa više traka vrlo precizno možemo namestiti početak svake trake u odnosu na ostale pomoću alata za pomeranje u vremenu. Jednostavnim pomeranjem pojedine trake prema dole ili gore možemo promeniti i redosled traka u projektu.

86 • Amplify (služi za pojačavanje snage označenog dela u decibelima) • Bass Boost (pojačavanje basova) • Change Speed (ubrzavanje označenog dela za određeni procenat – pri tome se menja visina tonova) • Change Tempo (ubrzavanje tempa selektovanog dela u određenom procentu - pri tome se ne menja visina tonova) • Echo (odjek, odnosno ponavljanje selektovanog dela) • Fade In/Out (postupno pojačavanje ili smanjivanje zapisa – najčešće korišćeni efekti) • Noise Removal (otklanjanje šumova) • Repeat (ponavljanje selektovanog dela određeni broj puta) • Reverse (selektovani deo zapisuje unazad)

87 Pitanja...???

88