ŽUDIJE – Čuvari Isusova Groba

MJESEČNA REVIJA HRVATSKE MATICE ISELJENIKA BROJ/NO. 4 MONTHLY MAGAZINE OF THE CROATIAN HERITAGE FOUNDATION TRAVANJ/APRIL 2009.

Uskrsni običaji u Vodicama: ŽUDIJE – čuvari Isusova groba

PROGRAMI HMI-a LJETO 2009.

Sretan 1330-2140 ISSN Uskrs!

Adresa središnjeg ureda: HRVATSKA MATICA ISELJENIKA / CROATIAN HERITAGE FOUNDATION Trg Stjepana Radića 3, 10 000 ZAGREB, HRVATSKA / CROATIA tel: (+385 1) 61 15 116, fax: (+385 1) 61 11 522 , E-mail: [email protected] WEB: www.matis.hr

HMI DUBROVNIK HMI PULA HMI RIJEKA HMI SPLIT HMI VUKOVAR Kralja Tomislava 5 Carrarina 7 (bivša Balotina) Trpimirova 6 Nodilova 1 Županijska 74 20 000 DUBROVNIK 52 100 PULA 51 000 RIJEKA 21 000 SPLIT 32 000 VUKOVAR tel: (+385 20) 43 68 10 tel: (+385 52) 38 24 50 tel: (+385 51) 21 45 57 tel: (+385 21) 32 19 04 tel: (+385 32) 45 05 72 E-mail: [email protected] E-mail: [email protected] E-mail: [email protected] E-mail: bbezicﬁ@inet.hr E-mail: [email protected]

Sve ostale programe i projekte Hrvatske matice iseljenika, ukljuujui i one naših podružnica u Puli, Rijeci, Splitu, Dubrovniku i Vukovaru možete nai na našem Web- portalu: www.matis.hr Hrvatska postala punopravna Poseban prilog: članica NATO-a Ljetni programi HMI-a Drage Hrvatice i Hrvati, dragi građani hrvatskoga podrijetla! Uoči najvećega kršćanskog blagdana, u Velikom tjednu Mjesečna revija kada ujedinjeni molitvom iščekujemo uskrsnuće Kristovo, HRVATSKE MATICE ISELJENIKA / upućujem svima vama u ime Hrvatske matice iseljenika Monthly magazine of the Croatian Heritage Foundation iskrene uskrsne čestitke.

Godište / Volume LIX Neka i ove godine dolazak Uskrsa vama i vašim obiteljima Broj / No. 4/2009 donese obilje Božjega blagoslova, mira, zajedništva i Nakladnik / Publisher uzajamne ljubavi. Podijelite s njima duhovno bogatstvo Hrvatska matica iseljenika / Croatian Heritage Foundation koje ste, odlazeći u mnoge zemlje svijeta, ponijeli iz domovine u svojim srcima. Prenesite tradiciju i svjetlost hrvatskoga Uskrsa svim prijateljima koje ste Za nakladnika / For Publisher Danira Bilić stekli živeći diljem svijeta. Neka ovaj blagdan, kao simbol novoga života, bude nadahnuće za bolju i ljepšu budućnost. Glavni urednik / Chief Editor Hrvoje Salopek Sretan vam Uskrs! Uredništvo / Editorial Staﬀ Danira Bilić Željka Lešić, Vesna Kukavica Ravnateljica Hrvatske matice iseljenika Tajnica / Secretary Snježana Radoš

Dizajn i priprema / Layout & Design Krunoslav Vilček

Tisak / Print: Vjesnik, Zagreb Posjetite stranice web portala Hrvatske matice iseljenika! Web stranice HMI čitaju se diljem svijeta, dostupne su HRVATSKA MATICA ISELJENIKA Trg Stjepana Radića 3, pp 241 na tri jezika 10002 Zagreb, Hrvatska / Croatia Telefon: +385 (0)1 6115-116 (hrvatski, engleski, Telefax: +385 (0)1 6110-933 www.matis.hr španjolski) i bilježe stalan MJESEČNA REVIJA HRVATSKE MATICE ISELJENIKA BROJ/NO. 4 MONTHLY MAGAZINE OF THE CROATIAN HERITAGE FOUNDATION TRAVANJ/APRIL 2009. porast posjećenosti.

Budite korak ispred ostalih i predstavite se hrvatskim iseljeničkim zajednicama, uglednim poslovnim Hrvatima u svijetu i njihovim partnerima.

Uskrsni običaji u Vodicama: ŽUDIJE – čuvari Isusova groba Oglašavajte na web portalu

PROGRAMI HMI-a LJETO 2009.

Sretan 1330-2140 ISSN Uskrs! Hrvatske matice iseljenika!

Hrvatska postala punopravna Poseban prilog: Internet marketing HMI osmislio je nekoliko načina oglašavanja: članica NATO-a Ljetni programi HMI-a ■ BANERI ■ SPONZORIRANI ČLANAK ■ SPONZORIRANE RUBRIKE Naslovnica: Žudije - uskrsni običaji u Vodicama Odjel za marketing i promociju HMI - Ivana Rora Snimio: Šime Strikoman tel. (+385 1) 61 15 116 ■ fax. (+385 1) 61 11 522 mob. 099 61 15 116 ■ E-mail: [email protected] SADRŽAJ

26 Marko Polo – novi hrvatski 41 Startasice osvajaju svijet 22 Hrvati u Sarajevu brend 42 Slovenija: Hrvatske 28 Renato Huljev – Hrvat iz katoličke misije Švedske 29 Petar Frano Bašić - Hrvat iz 46 JAR 30 “Croatian Diaspora Community” 34 Vodice: Žudije – čuvari Isusova groba 36 Časopis “Most/The Bridge” 37 Roman u književnosti Hrvata u Vojvodini 7 Kanada ukinula vize Australija: O Hrvatskim 8 Razgovor: Petar Barišić 16 danima za djecu 12 Iseljeništvo Kukljice Obljetnica 15 Obnovljena crkva sv. ansambla LADO 49 Kriza i Hrvati u Njemačkoj Marka u Zagrebu 50 Sjećanje na dr. Josipa 18 Sastanak Hrvatskog Gamulina svjetskog kongresa 52 Povijest: Iseljenički hotel u 21 O periodici Hrvata u Rijeci Mađarskoj 53 Australija: Konferencija o 22 Hrvati u Sarajevu hrvatskom jeziku 25 Predstavljena knjiga 57 Dan zajedništva Maora i Tomislava Krole Hrvata u Aucklandu

KOLUMNE 11 38 54 59 Globalna Hrvatska Hrvatske županije Povijesne obljetnice Govorimo hrvatski (Vesna Kukavica) (Zvonko Ranogajec) (Željko Holjevac) (Sanja Vulić)

HRVATSKA MATICA ISELJENIKA Trg Stjepana Radića 3, pp 241 Naručite i vi svoju MATICU jer 10002 Zagreb, Hrvatska / Croatia MATICA je most hrvatskoga zajedništva Telefon: +385 (0)1 6115-116 Telefax: +385 (0)1 6110-933 Želite li primati MATICU kao dar koji će stizati na Vašu kućnu adresu? Jedino što trebate učiniti jest poslati nam popunjenu E-mail: [email protected] Web: www.matis.hr narudžbenicu i uplatiti na naš račun odgovarajući novčani iznos koji pokriva troškove slanja. MATICA će potom svaki mjesec stizati u Vaš dom. Naručite, čitajte i preporučite MATICU Vašoj rodbini i prijateljima, kako biste aktivno sudjelovali u ostvarivanju GODIŠNJA PRETPLATA / ANNUAL SUBSCRIPTION MATIČINE misije: biti čvrsti most između Hrvatske i Hrvata diljem svijeta. (zračnom poštom / airmail) SAD / USA 60 USD, Kanada / Canada 65 CAD, Australija / Australia 80 AUD, Ime i prezime / Name and surname Novi Zeland / New Zealand 60 USD, Južna Afrika / South Africa 60 USD, Adresa / Address Južna Amerika / South America 60 USD (običnom poštom / regular mail) Europa / Europe 25 EUR, Hrvatska / Croatia 100 kn Grad / City

DEVIZNI RAČUN BROJ / Država / State Pošt. broj / Zip Code FOREIGN CURRENCY ACCOUNT: Acc. No. 702000-VAL-9100000-132344-273 IBAN HRO6 2340 0091 5102 96717 Tel. Fax. Privredna banka Zagreb, Račkog 6 E-mail ŽIRO RAČUN ZA UPLATU U KUNAMA / DOMESTIC CURRENCY ACCOUNT IN KUNA: Acc. No. 2390001-1100021305 Datum / Date Hrvatska poštanska banka HRVATSKA POSTALA PUNOPRAVNA ČLANICA NATOa Povijesni dani za Hrvatsku

Prema Sanaderovim riječima, Hrvatska je na ulasku u NATO radila od prvih slobodnih višestranačkih izbora 1990. do danas. Pritom je posebno zahvalio prvome hrvatskom predsjedniku Franji Tuđmanu i hrvatskim braniteljima rekavši da bez njih Hrvatska ne bi ostvarila taj cilj

Prigodnom svečanošću u zagrebačkom Hrvatskom narodnom kazalištu proslavljeno je pristupanje Hrvatske NATO savezu

Pripremio: Hrvoje Salopek (izvor: Vjesnik i su te dvije zemlje do sada puno učinile PREDSJEDNIK OBAMA ZAŽELIO HINA) Snimke: HINA za NATO time što je 140 albanskih i 296 DOBRODOŠLICU hrvatskih vojnika u Afganistanu. “Svi su nas prihvatili s poštovanjem, ve ono što se 4. i 5. travnja do- Prema Sanaderovim riječima, Hr- a važnost ulaska Hrvatske i Albanije gađalo u Kehlu i Strasbourgu vatska je na ulasku u NATO-u radi- istaknuta je protokolom”, rekao je Me- na summitu NATO-a, a zatim la od prvih slobodnih višestranačkih sić, govoreći o trenutku kada je Barack 7. travnja u Bruxellesu i Zagre- izbora 1990. do danas. Pritom je po- Obama, kao depozitar Washingtonskih bu, bez sumnje će ostati zapi- sebno zahvalio hrvatskim branitelji- ugovora, uručio kopiju ugovora čelni- sanoS u povijesti, ali ne samo hrvatskoj, ma rekavši da bez njih Hrvatska ne bi cima dviju zemalja i tako im simbo- nego i NATO-voj. Na 60. rođendan naj- ostvarila taj cilj. “Svijet poštuje one koji lično poželio dobrodošlicu u NATO. moćnije svjetske organizacije vojnom sa- znaju riješiti svoje probleme, koji se Predsjednik Mesić i premijer Sanader vezu su se pridružile Hrvatska i Albanija znaju obraniti i koji mogu pridonijeti ustvrdili su kako će ulaskom u NATO koje su odsad pod sigurnosnim kišobra- svjetskom miru”, istaknuo je Sanader. Hrvatska postati privlačnija za strana nom najmoćnijih vojnih sila demokrat- Predsjednik Mesić ocijenio je da je Hr- ulaganja i kao lojalna članica sudjelovat skog svijeta. vatska cilj ulaska u NATO ostvarila vrlo će u kolektivnoj obrani i operacijama Sa- U 19 godina upornoga rada i pro- uspješno, za što je dobila pohvale svih veza. “Hrvatska mora sudjelovati u kolek- vođenja reformi, Hrvatskoj se trud sudionika summita NATO-a. tivnoj obrani, a u svim drugim operacija- isplatio. Bilo je zaista impresivno gle- ma prema svojim mogućnostima i prema dati kada je novi američki predsjed- odluci vlade”, rekao je Mesić. Premijer nik Barack Obama, bez sumnje glavna smatra da su koristi od članstva u NA- zvijezda skupa u Njemačkoj i Francu- TO-u puno veće od troškova. “Članstvo skoj, čestitao Hrvatskoj na uspjesima. u NATO-u godišnje će koštati nekoliko “Ponosni smo i uzbuđeni što vas imamo milijuna eura što je puno manje nego da za saveznike. Zaslužili ste mjesto za za- sami opremamo svoju vojsku”, rekao je. jedničkim stolom. Čestitam na napretku koji ste napravili u teškim reformama SVEČANO PODIGNUTE ZASTAVE koje su vas dovele do ove točke. Nastav- HRVATSKE I NATOA ljajući tim putem, još ćete se više pribli- U utorak, 7. travnja, održane su završne žiti euroatlantskim integracijama”, rekao svečanosti u povodu ulaska Hrvatske u je Obama te hrvatskim i albanskim duž- Sjevernoatlantski savez. Uz izvođenje hr- nosnicima predao kopiju ratifikacijskog vatske himne, ispred zgrade Sjevernoa- ugovora koji je pohranjen u Washingto- Američki predsjednik Barack Obama tlantskoga saveza u Bruxellesu u utorak uručuje predsjednicima Hrvatske i Albanije nu. Pohvalio je i albanski i hrvatski an- Stjepanu Mesiću i Bamiru Topiju kopiju ujutro svečano je podignuta hrvatska za- gažman u Afganistanu te je istaknuo da Washingtonskog ugovora stava. U Bruxellesu će se odsad vihori- 4 MATICA travanj/april 2009. Hrvatska je polaganjem hrvatskoga ratifikacijskog dokumenta u State Departmentu postala punopravnom članicom NATO saveza,. Na slici za- Hrvatski premijer Ivo Sanader i predsjednik Stjepan Mesić mjenik državne tajnice James Steinberg, albanski veleposlanik Alexander na zajedničkoj konferenciji za novinare nakon sjednice Sallabanda i veleposlanica RH u SAD Kolinda Grabar Kitarović Sjevernoatlanskog vijeća ti hrvatska zastava u društvu 27 zastava Na večer je održan svečani koncert članstvom, rekao je. “Ušli smo u orga- zemalja članica vojnoga saveza. Svečano- u zagrebačkome Hrvatskome narodnom nizaciju koja nije samo vojna i preuzeli sti su nazočili glavni tajnik NATO-a Jaap kazalištu u nazočnosti cijeloga državnog smo odgovornost na vojnome i političko- de Hoop Scheffer, premijer Ivo Sanader i vrha, sadašnjih i bivših čelnika Vlade i Sa- me polju”, poručio je predsjednik države. albanski premijer Sali Berisha, a svečano bora, oporbenih čelnika, vojnih i sudskih Svečanost u HNK započela je izvedbom je podignuta i albanska zastava. dužnosnika, predstavnika vjerskih za- hrvatske himne te himni EU-a i NA- Svečanosti su nastavljene u Zagre- jednica, diplomatskoga zbora, sindikata. TO-a, a nastavljena je prigodnim kon- bu. Nakon prijavka Počasno-zaštitne Predsjednici Republike, Sabora i Vlade certom. ■ bojne vrhovnome zapovjedniku, NA- - Stjepan Mesić, Luka Bebić i Ivo Sana- TO-va zastava u Hrvatskoj se zaviho- der čestitali su hrvatskim građanima te rila ispred sjedišta Ministarstva obrane. poručili u svojim uvodnim govorima da Pred sjedištem Ministarstva okupio se je Hrvatska time ostvarila polovicu svo- cijeli politički i vojni vrh. Na platou koji jih strateških vanjskopolitičkih ciljeva. je bio posebno uređen za tu prigodu bili Predsjednik Vlade Ivo Sanader u svome su svi aktivni i umirovljeni časnici Hr- je govoru zahvalio prvome hrvatskom vatske vojske, generali i admirali koji su predsjedniku Franji Tuđmanu, koji je gradili obrambeni sustav prema NATO- svojom vizijom hrvatske državnosti tra- vim standardima. sirao put za ulazak Hrvatske u obitelj ravnopravnih i suverenih naroda Euro- pe. “Hrvatska je u svega 15 godina prošla put od primateljice međunarodne pomo- ći i objekta do subjekta odnosno sudje- lovanja u donošenju odluka od među- narodnog značaja”, naglasio je Sanader. Predsjednik Hrvatskoga sabora Luka Bebić istaknuo je presudnu ulogu svih hrvatskih branitelja te poru- čio kako bez mladosti koja je sa ža- rom krenula u obranu domovine ne bi bilo ni ovoga velikog uspjeha. Predsjednik države Stjepan Mesić podsjetio je da su Oružane snage RH provele nužne reforme i prihvatile odgovarajuće standarde. Nije trenutak za euforiju, nego za trijeznu procjenu onoga što je Hrvatska do sada učinila, a to nije malo, uz obveze Svečanost podizanja zastave NATO-a ispred i odgovornosti koje je preuzela svojim zgrade Ministarstva obrane RH u Zagrebu

ENG Croatia participated as a full member at the NATO summit held on the occasion of the 60th anniversary of this military alliance, on April 4th and 5th, in Kehl and Strasbourg. Croatian Prime Minister Ivo Sanader noted that Croatia has worked on its accession to NATO from the ﬁrst multi- Intoniranje hrvatske himne ispred party elections held in 1990 to the present day. He expressed his particular gratitude to Croatian sjedišta NATO saveza war veterans, saying that Croatia would ever have achieved this goal without them. 5 MATICA travanj/april 2009. ISELJENIČKE VIJESTI

Sastanak s predstavnicima hrvatskih udruga u Münchenu ljicu HMI-ja i zamolio je da izvijesti prisutne o aktivnostima i programima HMI-ja. Ravnateljica Bilić naglasila je da je HMI središnja držav- na institucija za povezivanje hrvatskoga iseljeništva i svih građana hrvatskoga podrijetla s domovinom, za očuvanje i razvitak hrvatskoga kulturnog identiteta. Izvijestila je na- zočne o ustroju HMI-ja, aktivnostima svih odjela i mnogobrojnim programima. Zatim je generalni konzul izvijestio nazočne o radu i aktivnostima GKRH u Münchenu i naglasio njegovu suradnju s hrvatskim udrugama, svećenicima koji vode katoličke mi- NJEMAČKA - U organizaciji Generalnog konzulata RH u Mün- sije u Bavarskoj, hrvatskim nastavnicima, športskim udru- chenu, 20. ožujka, održan je treći godišnji sastanak general- gama, kao i s hrvatskim gospodarstvenicima. Budući da je nog konzula Vladimira Duvnjaka i suradnika s predstavni- u nekoliko posljednjih godina osnaženo djelovanje poje- cima hrvatskih udruga koje djeluju u Bavarskoj. Sastanku, dinih udruga, kao što su Hrvatska kulturna zajednica u Re- koji je okupio predstavnike dvadesetak udruga, nazoči- gensburgu ili ogranak MH u Münchenu, zaključeno je da bi la je i Danira Bilić, ravnateljica Hrvatske matice iseljenika. bilo korisno pristupiti organiziranju jedne koordinacije hr- Konzul Duvnjak predstavio je gošću iz domovine, ravnate- vatskih udruga u Bavarskoj. (GKRH München)

BLAGDAN RIJEČI HRVATSKE U STUTTGARTU NJEMAČKA – U povodu Dana hrvatskoga jezika koji se obilježavaju u ožujku, GK RH Stuttgart i Hrvatska nastava u Baden-Württembergu organizirali su književni susret, nazvan “Blagdan riječi hrvatske”, s pjesnikinjom Malkicom Dugeč, prof., koja dugi niz godina živi i djeluje u Stuttgartu. Konzulica prof. Jadranka Fumić- Belamarić predstavila je pjesnikinju koja cijeli svoj život piše i diše hrvatski, a do sada je izdala 18 zbirki pjesama i jednu zbirku proze “Domaće zadaće”. Malkica Dugeč govorila je o svim nedaćama koje su se dogodile Hrvatima nakon donoše- nja “Deklaracije o hrvatskome književnom jeziku” prije 42 godine te o svojoj želji da se njezine knjige nađu i na policama hrvatskih knjižara i knjižnica. Zahvalila je HMI-ju na organizaciji predstavljanja njezina pjesništva na sajmu “Interliber” u Zagrebu koji joj je jedna od važnih spona s domovinom. (J.F:B) IRENA KRAKIĆ NAJUSPJEŠNIJA JE UČENICA U VICTORIJI AUSTRALIJA - Sredinom ožujka na mel- bournškom Sveučilištu održana je ce- remonija dodjele svjedodžbi najboljim maturantima, a među hrvatskim uče- nicima najbolje rezultate postigli su: Irena Krakić (na slici s gen. konz. RH u Melbourneu Antunom Babićem), Kri- stina Tarle, Nikola Načinović i Veronica Jasminka Drnda. Irena Krakić postigla je najbolji mogući rezultat od 50 bodova i tako postala najuspješnija uče- PREDSTAVLJENA KNJIGA PROF. MARKA SAMARDŽIJE U SYDNEYU nica u Victoriji. Irena Krakić obratila se AUSTRALIJA - Krajem veljače u H. D. “Sydney” u Punchbowlu predstavljena je nazočnima na završetku ceremonije u knjiga “Hrvatski jezik, pravopis i jezična politika u NDH” autora prof. dr. Marka ime učenika cijele škole, vrlo dojmlji- Samardžije s Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Knjigu su predstavili: prof. Luka vim govorom te je objasnila zašto se Budak, s Centra za studij hrvatskoga jezika sa Sveučilišta Maquarie, Anita Šikić, odlučila učiti hrvatski jezik. U četvrtak, ravnateljica Hrvatske sveučilišne naklade iz Zagreba, i sam autor prof. dr. Marko 26. ožujka, u prostorijama Generalnog Samardžija. Organizatori ovoga književnog susreta su bili H. D. “Sydney” i Cen- konzulata održan je prijam za najbolje tar za studij hrvatskog jezika sa Sveučilišta Maquarie u Sydneyu. Dvorana je bila maturante, njihove učitelje i roditelje. puna poštovatelja pisane riječi, a nazočan je bio i generalni konzul RH u Melbo- Domaćini su Generalni konzulat RH i urneu Antun Babić. (A. Glavor) Udruga hrvatskih učitelja u Victoriji. 6 MATICA travanj/april 2009. KANADA UKINULA VIZE ZA HRVATSKE GRAĐANE Veliki uspjeh hrvatskoga lobiranja

Ministar Kenney istaknuo je ključni doprinos hrvatske veleposlanice u Kanadi Vesele Mrđen Korać za ukidanje viza, što su ponovili i predstavnici hrvatskih udruga okupljeni u Norvalu

Pripremio: Hrvoje Salopek

anadski ministar uselje- ništva Jason Kenney 29. ožujka je u Hrvatskome kulturnom centru u Nor- valu, blizu Toronta, pred Kčelnicima hrvatskih iseljeničkih udruga u Kanadi službeno objavio odluku o ukidanju kanadskih viza za državljane Republike Hrvatske. Predstavnici hrvatske zajednice u Kanadi, koja ima oko 130.000 pripadni- Članovi hrvatsko-kanadske zajednice u Vancouveru lobiraju kod kanadskog ministra ka, pozdravili su ukidanje viza kao ‘velik državljanstva, useljeništva i multikulturalizma, Jasona Kenneyja uspjeh’ i dokaz napretka hrvatsko-kanadskih odnosa, te kao prihvaćanje njiho- “Uklanjanjem viza hrvatski građani “To je izvrstan uspjeh našeg veleposlan- vih zahtjeva. Ukidanje viza, koje stupa od sada će moći posjetiti Kanadu i bora- stva”, ocijenio je Slavko Butković, glavni na snagu odmah, olakšat će rodbini ise- viti u njoj do šest mjeseci”, rekao je mi- tajnik Hrvatskoga kanadskog kongresa ljenika posjete Kanadi te imati pozitivan nistar Kenney. Odluka kanadske vlade za pokrajinu Ontario, koji živi u Kana- učinak na jačanje poslovne i trgovinske znak je “prepoznavanja sve većeg značaja di već 58 godina. suradnje, ulaganja, kulturne i znanstve- Hrvatske na svjetskoj pozornici”, nagla- Naglasio je da su hrvatske udruge ne razmjene te na povećanje turističkih sio je kanadski ministar, dodajući kako intenzivno lobirale kod kanadskih po- posjeta između dviju zemalja. je njezinu donošenju pridonijelo skoro litičara, posebno pred izbore, te da ni primanje Hrvatske u NATO-savez i an- jedna prijašnja vlada nije toliko učinila Zgrada kanadskog gažiranje hrvatskih vojnika uz bok kaza Hrvatsku kao sadašnja konzervativ- parlamenta nadskih u misiji NATO-a u Afganista- nog premijera Stephena Harpera. Kana- nu, rekao je Kenney. da želi proširiti gospodarsku suradnju Hrvatska je, prema njegovim riječi- s Europom, posebno s novim tržištima ma, ostvarila golemi gospodarski i po- istočne Europe i tu Hrvatska ima svoju litički napredak pa je u tehničkoj studiji ulogu, dodao je Butković. Predsjednik za ukidanje kanadskih viza imala bolje Udruge Hrvata južnog Ontarija Marko rezultate od nekih srednjoeuropskih ze- Mihić ocijenio je da je današnja objava malja kojima su vize ukinute 2008. go- kanadske vlade ‘vrhunski dan za Hrvate’, dine, kao što su Poljska, Slovačka i Češ- te istaknuo ‘veliku ulogu’ hrvatske vele- ka, rekao je kanadski ministar. poslanice u Kanadi. Ministar Kenney istaknuo je ključ- Ukidanje viza za državljane RH ka- ni doprinos hrvatske veleposlanice u nadski Hrvati obilježili su i na prigodnim Kanadi Vesele Mrđen Korać za ukida- skupovima održanim nakon nedjeljnih nje viza, što su ponovili i predstavnici misa u Montrealu, Vancouveru, Edmon- hrvatskih udruga okupljeni u Norvalu. tonu i Calgaryju. ■

ENG On March 29th Canadian immigration minister Jason Kenney oﬃcially announced that citi- zens of the Republic of Croatia would no longer require visas to visit Canada. He did so before the leaders of Croatian emigrant associations in Canada at the Croatian Cultural Centre in Norval, near Toronto. The representatives of the Croatian community in Canada, some 130,000-strong, greet- ed the phasing out of the visas as a “signiﬁcant success” and proof of the progress in Croatian- Canadian relations, and as the acknowledgement of their demands. 7 MATICA travanj/april 2009. RAZGOVOR: PETAR BARIŠIĆ, NAČELNIK SAMOSTALNE SLUŽBE ZA HRVATE U INOZEMSTVU I KULTURU MVPEIja Briga za Hrvate u inozemstvu

“Svima u hrvatskom iseljeništvu možemo poručiti da Republika Hrvatska prema svojim mogućnostima ulaže napore u povezivanje hrvatskog iseljeništva s domovinom te se nikada neće zaboraviti uloga hrvatskog iseljeništva u stvaranju i obrani hrvatske države”

Načelnik Petar Barišić će Službe usmjerene su na brigu i status hrvatskih autohtonih manjina u europskim državama i ostvarivanju njihovih manjinskih prava, održavanje stalne suradnje s predstavnicima Hrvata u inozemstvu, skrb o očuvanju nacionalnog identiteta, posebice na kulturnom, jezič- nom i obrazovnom planu, zatim potiče povratak iseljenih Hrvata u RH, priprema i provodi natječaje za stipendiranje učenika i studenata pripadnika iseljenih Hrvata, kao i za učenje hrvatskog jezika, predstavlja nacionalne i kulturne vrijednosti i identitet RH u inozemstvu te povezuje iseljene s domovinskom Hrvatskom.

Imate li osjećaj da su iseljeni Hrvati nezadovoljni rješavanjem pitanja prigodom povratka u domovinu? — Svjesni smo da određeni admi- nistrativni problemi prilikom povratka postoje, ali oni su pretežno posljedi- Razgovarala: Željka Lešić Snimke: Ž. Paro / HSK radim u MVPEI-ju. Oženjen sam i otac ca nedovoljnog znanja pravnih propisa sam četvero djece. RH, kao i manjka komunikacije s nad- edavno imenovanje Petra ležnim državnim institucijama. Barišića na odgovornu i Nedavno ste imenovani U tom smislu Samostalna služba za važnu dužnost u Mini- načelnikom Samostalne službe Hrvate u inozemstvu i kulturu MVPEI- starstvu vanjskih poslo- za Hrvate u inozemstvu i kulturu. ja na internetskoj stranici “Informacije va i europskih integraci- Opišite nam spomenutu službu. za Hrvate izvan domovine” pruža pomoć jaN (MVPEI) bila je prigoda za razgovor. — Samostalna služba za Hrvate u ino- Hrvatima u inozemstvu pri informiranju Načelnik Barišić rado je dao intervju u zemstvu i kulturu u MVPEI-ju sastoji se i povratku u domovinu te olakšava njiho- kojem se s osobitim zadovoljstvom obra- od tri odjela: Odjela za hrvatske manjine vu komunikaciju s državnim institucija- tio Hrvatima u inozemstvu. u inozemstvu, Odjela za Hrvate u ino- ma RH (Vidi: www.mvpei.hr/hmiu). zemstvu, koji čine - Odsjek za Hrvate u Kako bi ta komunikacija bila što dje- Molim Vas, predstavite se našim inozemstvu, Odsjek za doseljene Hrva- lotvornija, Samostalna služba kontinu- čitateljima. te i Odsjek za pripremu i provedbu na- irano ažurira sadržaje različitih temat- — Rođen sam 1961. godine, školo- tječaja, te Odjela za kulturu. Samostalna skih poglavlja od posebnog interesa za vao sam se u Zagrebu, a nakon završet- služba je sljednica bivše Uprave za hr- Hrvate izvan domovine, kontaktirajući ka studija dvije godine proveo sam u vatske manjine, iseljeništvo i useljeništvo sve nadležne institucije u RH. Isto tako iseljeništvu te smatram da sam i nešto pa samim time ima i iste zadaće i cilje- pripremamo i informativnu brošuru na- više od prosjeka senzibiliziran za iselje- ve. Posebnost je pridruženi bivši Samo- mijenjenu Hrvatima izvan domovine, te ničku problematiku. Poslije prvih demo- stalni odjel za kulturu, što smatram nje- novo izdanje koje planiramo izdati kra- kratskih izbora i osamostaljenja Repu- zinim glavnim poboljšanjem s obzirom jem ove godine. blike Hrvatske, vratio sam se i zaposlio na to da su mnoge aktivnosti hrvatskog Važno je također napomenuti da po- u Ministarstvu unutarnjih poslova. Sve iseljeništva protkane kulturnim događa- vratnici koji se žele informirati o mogu- ove godine radio sam u državnoj upra- jima i aktivnostima. ćem povratku mogu se osobno obratiti vi tj. MUP-u, a posljednje dvije godine U kratkim crtama, osnovne zada- DM/KU-ima, kao i neposredno kontak- 8 MATICA travanj/april 2009. tirati Odjel za Hrvate u inozemstvu. Na- ime, Odjel za Hrvate u inozemstvu svakog dana zaprima mnogobrojne upite poštom, e-mailom ili telefaksom i prima stranke, te pruža pomoć hrvatskim iseljenicima i upućuje ih odgovarajućim tije- lima državne uprave. Odjelu se posebno obraćaju mladi, učenici i studenti iz hrvatskog iseljeništva koji dolaze na stipendije, tečajeve hrvatskog jezika itd. U cilju intenziviranja rada na pruža- nju svekolike pomoći pripadnicima hrvatskog naroda koji dolaze u Republiku Hrvatsku, u sklopu Odjela za Hrvate u inozemstvu provode se sljedeći projekti: tečajevi hrvatskog jezika, stipendije uče- nicima i studentima, pomoć pri smješta- ju u studentske domove. Uz to Odjel za Petar Barišić (u sredini) Hrvate u inozemstvu provodi i natječaj s predstavnicima HSK Vlade RH za prikupljanje ponuda za ﬁ- prigodom posjeta Kotoru nanciranje obrazovnih, kulturnih, znanstvenih i zdravstvenih programa i proje- problematici u svezi s donošenjem od- znata je potreba donošenja strategije pre- kata Hrvata u Bosni i Hercegovini. govarajuće zakonske regulative. ma Hrvatima u inozemstvu, a saborski Odbor za Hrvate izvan domovine naja- Kako ocjenjujete suradnju s Kako izgraditi učinkovit i ustavan vio je i skoro donošenje nacrta navede- Hrvatskom maticom iseljenika i način međusobne suradnje ne strategije. saborskim Odborom za Hrvate Hrvatske i Hrvata diljem svijeta? izvan RH? Možemo li uskoro očekivati Mnogi iseljeni Hrvati misle da — Suradnja s obje institucije je vrlo donošenje zakona s tim u svezi? ih domovina polako zaboravlja. dobra, svatko od nas u svojem je djelo- — Republika Hrvatska, kao i Vlada Što im možemo poručiti i kako ih krugu rada zadužen za skrb o Hrvatima RH, svjesni su važnosti razvijanja kvali- ohrabriti? izvan domovine. tetnih i partnerskih odnosa s hrvatskim — Svima u hrvatskom iseljeništvu Sudjelovali smo u zajedničkim pro- iseljeničkim zajednicama diljem svije- možemo poručiti da Republika Hrvat- jektima vezanim uz zaštitu prava hrvat- ta pa posebnu pozornost posvećujemo ska prema svojim mogućnostima ulaže skih nacionalnih manjina u europskim stvaranju pozitivne klime za povratak napore u povezivanje hrvatskog iselje- zemljama i nastojat ćemo unaprijediti hrvatskih iseljenika, a isto tako i razvoju ništva s domovinom te nikada neće za- daljnju suradnju u cilju praktične pot- gospodarske suradnje na ravnopravnoj boraviti ulogu hrvatskog iseljeništva u pore. Pred nama je i zajednički vrlo va- osnovi te pružanju kvalitetnih i profesio- stvaranju i obrani hrvatske države. žan posao na izradi strateških dokume- nalnih usluga od državnih institucija ise- I na kraju možemo poručiti pri- nata o odnosu RH prema Hrvatima u ljenicima i povratnicima u RH. padnicima hrvatskog naroda koji žive inozemstvu. Sredinom 90-tih godina Ministar- izvan Republike Hrvatske, a razmišlja- S Hrvatskom maticom iseljenika po- stvo povratka i useljeništva pripremalo ju o povratku ili se odluče na povratak, stoji dugogodišnja suradnja, a konkret- je izradu Zakona o pravima povratnika na nastavak života i rada, usavršavanja, no ću navesti projekt “Hrvatske knjige i useljenika, no ovaj zakon nikada nije obrazovanja ili studiranja, da Republi- izvan Hrvatske” s ciljem jačanja mosto- donesen, ali u slučaju donošenja zakona ka Hrvatska, kao moderna i stabilna ze- va između hrvatskih književnika, ured- kojim se reguliraju prava hrvatskog ise- mlja s europskom demokracijom posta- nika i nakladnika u iseljeništvu s RH. ljeništva, možemo se uz naše spoznaje i je sve privlačnija i atraktivnija za život, Namjeravamo poboljšati suradnju u po- praksu koristiti i primjerima mnogih eu- rad i obrazovanje mnogim strancima, a dručju drugih kulturnih aktivnosti koje ropskih zemalja koje su svoj odnos pre- uz dodatne veze pripadnika hrvatskog ova služba već obavlja, a pridonijeli bi- ma iseljeništvu uredile zakonom. naroda s domovinom ne dvojimo u do- smo boljoj koordiniranosti i povezanosti Sustavnim radom i praćenjem pro- nošenje mnogih ovakvih odluka te ih i iseljene i domovinske Hrvatske. blematike hrvatskog iseljeništva prepo- ohrabrujemo. ■ Sa saborskim Odborom za Hrvate izvan RH usko surađujemo o pitanji- ENG An interview with Petar Barišić, recently appointed to the head of the Independent Service ma iseljeničke problematike. Redovito for Croatians Abroad and Culture at the foreign aﬀairs and European integration ministry. Barišić sudjelujemo na sjednicama Odbora na says that the Service’s basic mission is to nurture and respect the status of indigenous Croatian minority communities in other European countries and the realisation of their minority rights, to kojima se raspravlja o temama i pitanji- maintain permanent cooperation with there representatives of Croatians abroad, and the pres- ma u odnosu na hrvatsko iseljeništvo te ervation of their national identity, especially as regards culture, language and education. 9 MATICA travanj/april 2009. ISELJENIČKE VIJESTI

Ante Maglica u posjetu domovini hađao. Susreo se s maturantima ove škole kojima je održao predavanje o svome životnom putu, teškoćama na koje je nailazio i spremnosti da se sa svakim problemom uhvati u koštac, što je rezultiralo stvaranjem pravoga proizvodnog carstva. Najpoznatiji Magličin proizvod svakako je maglite lampa koja je, inače, svrstana na prestižnu listu od 100 naj- uspješnijih proizvoda kojima se Amerika diči. Maglica je posjetio i Zadar gdje je u tamošnjoj tvornici SAS dogovorio poslovnu suradnju. Za potrebe njegove najnovije generacije maglite lampe, kojoj stručnjaci predviđaju sjajnu budućnost, u SAS-u će se izrađivati pojedini dijelovi. Maglica je obišao SAS-ove pogone i ostao zatečen razi- nom kvalitete izrade metalnih dijelova. Zanimljivo je bilo otkriće da je Maglica i dosad, preko posrednika, kupovao SAS-ove proizvode i ne znajući čiji su, a sada će se kupnja obavljati bez posrednika. ŠIBENIK - Jedan od najuspješnijih američkih biznismena, Kratki posjet zavičaju nije mogao proći bez odlaska na Zla- hrvatski iseljenik Ante Maglica, sredinom ožujka nakratko rin gdje se Maglica rodio. Posjetio je svoju tetu, upio malo je posjetio rodni ‘škoj’ (Zlarin), Šibenik, u kojem je proveo zubatog sunca, osjetio miris kadulje s obližnjih polja, bacio svoje mladenačke dane, i Zadar. Ovaj poznati proizvođač pogled na plavetno more i ‘škoj’, a zatim sjeo na zrakoplov svjetski poznate i nagrađivane baterijske lampe-maglite naj- za Ameriku obećavši skori dolazak, ali ovaj put na nešto du- prije je posjetio Tehničku školu u Šibeniku koju je i sam polje vrijeme. (J. Klisović; foto:D. Jaramaz)

PLANOVI ČILEANSKOHRVATSKOGA KULTURNOG DRUŠTVA DOMOVINA ČILE - Na općoj skupštini za sve članove, Čileansko-hrvatsko kulturno društvo Domovina predstavilo je 11. ožujka svoje aktivnosti za novu 2009. godinu. Obra- ćajući se velikom broju prisutnih u publici, Društvo je prezentiralo prošlogodišnje događaje i aktivnosti te predstavilo svoje planove za 2009. Program za 2009. uključivat će mnogo naših redovnih aktivnosti; kao što su Konoba, radionica bojenja uskrsnih jaja, pro- slava hrvatskoga Dana državnosti, te mnoge druge događaje. Obavijestit ćemo vas o točnom datumu i detaljima vezanim uz određeni događaj. Ako trebate detaljnije informacije, kontaktirajte nas. Hrvatski OSNOVANO HRVATSKOAUSTRALSKO DRUŠTVO folklorni ansambl Baština započeo je s tjednim pro- PRIJATELJSTVA bama. Orkestar i pjevači imali su probu u ponedje- ZAGREB – U Zagrebu je 30. ožujka održana osnivačka skup- ljak, 16. ožujka, dok je plesna skupina ansambla po- ština Hrvatsko-australskog društva prijateljstva. Za zastupa- čela 18. ožujka. nje Društva ovlašteni su: Barbara Dugi, predsjednica Društva, Rade Buljubašić, zamjenik predsjednice, Magdalena Mary Ereiz, tajnica, te Branka Brekalo, rizničarka. Novoosnovano VLADO FRANJEVIĆ DAROVAO SLIKE HMIu društvo surađivat će s hrvatskom zajednicom u Australi- ZAGREB - Dobitnik literarne nagrade HMI-ja “S. S. Kranj- ji te australskim državnim institucijama za dobrobit Hrva- čević”, koja mu je dodijeljena na prošlome Interliberu, ta, povratnika iz Australije i australskog naroda. Djelatnost Vlado Franjević, sa stalnim boravkom u Lihtenštajnu, Društva je promicanje kulturnih, znanstvenih, gospodar- darovao je i osobno predao 16. ožujka u zagrebačkoj skih, športskih i drugih odnosa dviju zemalja, te suradnja s Matici, za fundus budućega Muzeja hrvatskoga iselje- državnim institucijama RH i Australije u interesu izrade što ništva, tri ulja na platnu i devet slika u kombiniranoj kvalitetnijih sporazuma koji uključuju mirovinsko i zdrav- tehnici. Umjetnik, u pratnji supruge, izrazio je zahval- stveno osiguranje, pitanje dvostrukog oporezivanja i slič- nost za dosadašnje vrednovanje njegova djelovanja u no. Osnivanje društva koje bi se bavilo društvenim djelat- inozemstvu, te iskazao želju za daljnje projekte u pred- nostima za potrebe građana Republike Hrvatske i Australije, stavljanju svoga rodnog kraja u okolici Čazme, gdje je uglavnom Hrvata-povratnika iz Australije, inicirali su Rade rođen 1963. (Lj. Galic, Ž. Paro) Buljubašić, Barbara Dugi, Branka Krkalo, Nenad Zakarija, te Magdalena-Mary Ereiz. (Ž. Lešić) 10 MATICA travanj/april 2009. GLOBALNA HRVATSKA

Vizionari zelenoga planeta

Među znanstvenom elitom svijeta gotovo je nemoguće naći tim u kojem ne djeluju hrvatski znanstvenici poput fizičara Davora Pavune, jednoga od glavnih recenzenata američkog ministarstva energetike koje vodi nobelovac Stephen Chu, što je fantastična osnova za razvitak društva znanja i u domovini rvatskoj je strateški cilj postizanje čilišta, privatnih poduzeća i društvenih skupina društva u kojem je znanje glav- koje ili stvaraju novo znanje ili prihvaćaju globalna kreativna snaga u osobnom, no znanje i prilagođavaju ga lokalnim potrebama. društvenom, kulturnom, gospo- Situacija u ovom području u Hrvatskoj je poče- darskom i svekolikom duhovnom la pokazivati stagnaciju prema podacima Europ- Hi materijalnom napretku. Među znanstvenom eli- ske komisije. U Europi su najinovativnije, među tom svijeta gotovo je nemoguće naći tim u kojem 280 analiziranih regija, švedski Stockholm i Vat- ne djeluju hrvatski znanstvenici u čijem su fokusu sverige te njemački Oberbayern, Karlsruhe i Stu- energetike budućnosti s jasnom vizijom očuvanja ttgart. Ta činjenica posebno boli kada znamo da biosfere poput fizičara Davora Paune, jednoga od suvremene hrvatske znanstvene zvijezde osvaja- glavnih recenzenata američkog ministarstva ener- ju medijski prostor svojim pojedinačnim uspje- getike koji vodi nobelovac Stepen Cehu - što je sima diljem svijeta poput Ivana Đikića, Miroslava prepoznala hrvatska vlada kao fantastičnu kom- Piše: Vesna Kukavica Radmana, Davora Soltera, Hedvig Hricak, Mirja- parativnu prednost za neupitni razvitak temeljnih ne Randić, Luke Milasa ili pak onim zadivljujućim stupova društva znanja i u domovini. Međutim, u raspravama o medijskim uzletom vezanim uz tehnološka rješenja za bežični pri- društvu znanja i percepciji javnosti u RH dominira komponenta jenos električne energije Marina Soljačića. Mladi hrvatski znan- njegova stjecanja, a manje se vodi računa o primjeni tj. informa- stvenik Soljačić nalazi se na čelu znanstvene skupine uglednoga cijskoj infrastrukturi, pravnom i ekonomskom okviru ili, pak, o Massachusetts Institute of Technology. U domovini je znanstve- njegovoj inovacijskoj komponenti. nu zajednicu lani zadivio još mlađi, Splićanin Tomislav Domazet Najbolju ilustraciju o tome kako je Hrvatska pozicionirana na Lošo za kojeg kažu da je otkrio novi način čitanja evolucijske po- ljestvici društava znanja daju nam indeksi Svjetske banke tj. nje- vijesti. Sjetimo se znanstvenih prinosa Vlaste Bonačić-Koutecky, gova četiri glavna stupa tzv. Knowledge Index (KI). Među 140 ze- predstojnice Katedre za fizičku i kvantnu kemiju Humboldt Uni. malja na ljestvici RH zauzima 38. mjesto s indeksom 7,05. Kako (Berlin), Željka Bošnjaka, profesora fiziologije i anesteziologije su ocjene od 1 do 10, može se reći da rezultat nije slab. Okorje- (Milwaukee) te predstojnika Katedre za primijenjenu matemati- le zagovornike hrvatskog elitizma u regiji može jedino zabrinja- ku Krešimira Veselića s Fern Universität (Hagen), stručnjaka za vati činjenica što su na toj ljestvici iza Hrvatske samo Bugarska presađivanje matičnih stanica krvi Živka S. Pavletića s National i Rumunjska. Cancer Institute (Bethesda), Zdenka Z. Rengela, uglednog biolo- Prosječni godišnji rast naših indeksa je u donjem prosjeku ra- ga-agronoma s University of Western Australia (Perth). Riječju, u sta indeksa EU-a, što treba ubrzati ako želimo dosegnuti indeks globalnoj Hrvatskoj ima još na desetke hrvatskih vizionara zele- 8 tj. poziciju s kojom možemo ozbiljnije govoriti o Hrvatskoj kao nog planeta trećega tisućljeća, koji se rado odazivaju kreativnim društvu znanja, procjenjuje dr. Božo Skoko sa zagrebačkog Fakul- snagama domovine. teta političkih znanosti i napominje kako njegov optimizam nije Poznato je da je jedno od mjerila uspješnosti znanstvenika bez pokrića budući da je Sabor RH baš početkom travnja usvojio koliko je puta njegov rad citiran. Tako je među spomenutim zvi- niz zakona o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazo- jezdama znanosti Đikić citiran više od 5.200 puta, dok je najciti- vanju, kojima se za potrebe znanstvenih istraživanja u RH već u raniji hrvatski znanstvenik i dalje kemičar Nenad Trinajstić ko- ovoj godini, unatoč krizi, osigurava dodatnih 40 milijuna kuna. Iz- jeg su citirali više od 9.000 puta. Dva najcitiranija znanstvenika gradnja regulativnog stupa društva znanja otvara prostor za sma- hrvatskog podrijetla u svijetu su Paško Rakić i hrvatski Židov iz njenje stope migracija visokoobrazovanih ljudi iz RH od drama- Topuskog Joseph Schlessinger s Yalea u SAD-u. Iako su naša ula- tičnih 29,4 posto na tolerantnih desetak posto, smatra konzultant ganja u znanost deset puta manja od prosjeka u EU, čini se da ipak Svjetske banke Frederic Docquier, koji je sudjelovao u izradi re- nije sve u novcu. Ili, kako je rekao dr. Đikić, kreativnost je u zna- centnih studija o odljevu mozgova. nosti presudna. ■ Sudeći prema objektivnim pokazateljima koje iznose dužno- snici MZOŠ-a, suprotno percepciji javnosti, RH je ostvarila najve- ENG The greatest progress in the development of a knowledge-based ći napredak u razvitku društva znanja u stvaranju pravnog i eko- society has been achieved in Croatia in the creation of an economic and nomskog okvira koji će poticati slobodni protok znanja, ulaganja legal framework that will encourage the free flow of knowledge and in- u informacijsku i komunikacijsku tehnologiju te će ohrabrivati vestment into IT and communication technologies, which has to date created a network of 104 Croatian green planet visionaries by way of poduzetništvo. Za društvo znanja iznimno je važan inovacijski the Unity Through Knowledge fund, spearheaded by the Ministry of sustav države, koji se očituje u mreži istraživačkih centara, sveu- Science, Education and Sports. 11 MATICA travanj/april 2009. NOVO IZDANJE HMIa: ISELJENIŠTVO KUKLJICE 1918.  2007., AUTORA VJEKOSLAVA MAVRE Kukljički spas od zaborava

Uzroci iseljavanja Kukljičana ponajviše su bili teški gospodarski uvjeti života na škrtoj zemlji otoka Ugljana, ali i ratne neprilike nastale tijekom svjetskih ratova, te odsutnost bilo kakve osmišljene gospodarske politike u tome otočkom kraju

Šime Strikomana 63. milenijska fotografija: Baštinici Kukljičkih brodara i ribara, iz 2006. la nešto više od 1.900 stanovnika, rekao snimljene prigodom 900. obljetnice prvog poznatog pisanog spomena Kukljice je urednik knjige Vladimir Alavanja. - Autor Vjekoslav Mavra prikupljenu je građu u knjizi pregledno raspore- dio u osam poglavlja, te načinio saže- tak svoga istraživačkoga rada na hrvatskome i engleskome jeziku. Demografska kretanja u Kukljici obrađena su prema evidenciji državnih službi Republike Hrvatske i crkvenih knjiga za razdoblje od 1857. do 2007. Broj stanovnika Kukljice rastao je do 1953. godine, a od sredine dvadesetog stoljeća stalno opada, da bi krajem 2007. godine Ku- kljica imala nešto više od 600 stanovnika, sa stal nim prebivalištem u njoj. Iščitanu prikupljenu građu, raspoređenu na 191 stranici, autor je statistički obradio te ilustrirao nizom preslika dokumenata i faksimila, kao i fotografija naših otočana, kako iz njihova zavičaja tako i iz dalekih prekomorskih odredišta iseljenih Kuklji- Napisala: Vesna Kukavica čana, istaknuo je dr. sc. Ljubomir Antić. Snimili: Šime Strikoman i Darko Plahtan Na naslovnici knjige je 63. milenijska fotografija Šime Strikomana - Baštinici njiga Iseljeništvo Kukljice kukljičkih brodara i ribara, snimljena 1918. - 2007., autora Vje- 2006. prigodom 900. obljetnice prvoga koslava Mavre, svojevrsna poznatoga pisanog spomena Kukljice. je migracijska bilanca rase- - Uzroci iseljavanja Kukljičana po- ljenih Kukljičana, čiji po- najviše su bili teški gospodarski uvje- tomciK žive u zemljama Sjeverne i Južne zadarskoj publici, među kojima je bila i ti života na škrtoj otočkoj zemlji, ali i Amerike, Australiji te europskim zemlja- počasna gošća načelnica općine Kukljica ratne neprilike nastale tijekom Prvo- ma. Autor zaslužuje posebne čestitke Gorana Poroprat, obratio se i sam autor ga i Drugoga svjetskog rata, te odsut- jer je na temelju arhivske građe i anke- Vjekoslav Mavra, koji je rekao da još ima nost bilo kakve osmišljene gospodar- ta izvornih kazivača te ostalih raspolo- materijala za jednu knjigu koju bi mo- ske politike u tome otočkom kraju. živih tragova uspio opisati vjernu sliku gao napisati na temelju dokumentacije Najveći odljev stanovnika bilježi se za tradicionalno iseljeničkoga otočkog po- o njujorškom društvu Kukljičana, koje vrijeme prve Svjetske gospodarske kri- dručja, obuhvaćajući dugo razdoblje i to je utemeljeno u toj američkoj metropoli ze od 1929. do 1930. godine i to za 153 od 1918. do 2007. Tim se riječima, u ime početkom 20. stoljeća. Dojmljivo likovno stanovnika. Zatim se iseljavanje poveća- nakladnika Hrvatske matice iseljenika, rješenje knjige kreirao je Ante Jaša. va između 1971. i 1981. godine, kada od- obratila mnogobrojnoj nazočnoj publi- lazi 659 stanovnika iz Kukljice. ci Danira Bilić na svečanoj prezentaciji JUGOISTOČNI DIO OTOKA Mavrine knjige koja je održana u Zadru PAŠMANA ISELJENIČKE UDRUGE IZ NEW 11. ožujka 2009. Uz Matičinu ravnateljicu Kukljica je mjesto smješteno na krajnjem YORKA Bilić o knjizi je govorio naš vodeći povje- jugoistoku otoka Ugljana, gdje se pruža Autor bilježi i prva iseljenička društva sničar i istraživač hrvatskog iseljeništva pogled na susjedni otok Pašman. Pre- koja se osnivaju na američkom tlu po- dr. sc. Ljubomir Antić, te urednik knjige ma procjenama Kukljica je, prije proce- put pripomoćne organizacije pod nazi- prof. Vladimir Alavanja. Mnogobrojnoj sa vanjskih i unutarnjih migracija, ima- vom GOS. SG. KUK. DRUŠTVO, koja je 12 MATICA travanj/april 2009. i te kako pomogle u razvitku Kukljice. Početkom srpske agresije na Republi- ku Hrvatsku i raspadom SFRJ devede- setih godina prošloga stoljeća, pomoć iseljenika se pojačava, kako ona upu- ćena Kukljici, tako i šire, domovini Hr- vatskoj. U tu svrhu u New Yorku se for- mira Socijalni klub u sastavu “Društva Mladost”; zajednica Hrvata Kukljice (u sklopu zajednice Hrvata u SAD-u); Odbor za pomoć obnove crkve sv. Pa- vla i Društva spomen-križa. Kukljičani Prof. Vladimir Alavanja, dr. sc. Ljubomir Antić, ravnateljica HMI Danira Bilić su prikupili i poslali značajna financij- i autor Vjekoslav Mavra prilikom predstavljanja knjige u Zadru ska sredstva koja su uložena u obranu i oslobođenje Republike Hrvatske. Doprinos iseljeničkoj literaturi Svaka je pomoć domovini velika, ba- “U našoj iseljeničkoj literaturi česta je pojava u posljednje vrijeme da ljubitelji rem bila i simbolična i vrijedna je pa- povijesnih tema, kada svojom temeljnom strukom nisu vezani uz historiografiju, žnje, no ovom prilikom ćemo izdvojiti napišu studije o svome zavičaju i njihovim iseljenicima. Slične su knjige nedav- prilog za uređenje Veleposlanstva Re- no napisali ing. Kuzma Petrić koji je objavio zanimljivu monografiju o vanjskim i publike Hrvat ske u Washingtonu koje je unutarnjim migracijama Veloga Grablja s otoka Hvara, te riječki pravnik i publi- Kukljički poduzetnik Miroslav Gobić, p. cist Radovan Tadej koji je objavio knjigu U potrazi za izgubljenim Zlobinjarima”, Dragutina, donirao u iznosu većem od napomenula je ravnateljica Hrvatske matice iseljenika Danira Bilić. 70.000 dolara, zbog čega ga je i pohvalio prvi predsjednik Republike Hrvatske utemeljena 3. rujna 1922. godine u New su iseljenici pomagali svojim obitelji- dr. Franjo Tuđman dokumentom od 10. Yorku. To je društvo izraslo na tradici- ma te pružali pomoć roditeljima kao i ožujka 1994. godine. ji naših pripomoćnih i bratskih organi- bližoj rodbini, a poslije i izgradnji in- Knjiga će razveseliti sve Kukljičane u zacija, od kojih su se mnoge održale do frastrukturnih, svjetovnih i crkvenih svijetu jer predstavlja dirljivo svjedočan- naših dana poput naše najstarije frater- objekata u svojoj rodnoj Kukljici. Tako stvo o poduzetničkom duhu ribara i te- nalističke organizacija na američkom je autor s posebnom pažnjom obra- žaka, koji su stvorili ljepši svijet za sebe i tlu Hrvatske bratske zajednice. U tim dio iseljeničke doznake rodbini i mje- svoje sumještane i sunarodnjake, naglasio su društvima naši iseljenici imali pot- snim organizacijama u zavičaju, koje su je urednik Vladimir Alavanja. ■ poru i u teškim životnim okolnostima u tuđini (u slučaju povrede na radu, bo- Marina Kukljica lesti ili smrti i sl.), ali i u sretnim prili- – Ugljan kama obiteljskih druženja sa sunarod- njacima, rekao je dr. sc. Ljubomir Antić. Statističkom analizom demografskih po- kazatelja vidljivo je da su se iz Kuklji- ce iselila 1.064 stanovnika, ne računa- jući u taj broj one koji su ostali živjeti u drugim mjestima Zadarske županije. Od 1.064 iseljenika vratilo se i živi u Ku- kljici i Zadru 211, a od te brojke 104 ih je umrlo i pokopano u Kukljici i Zadru. U iseljeništvu je umrla i pokopana 261 osoba – zabilježio je Vjekoslav Mavra. Njih je 57 koji su umrli u iseljeništvu, a pokopani u Kukljici i Zadru. Danas u ra- znim krajevima svijeta živi i radi, pažlji- vo bilježi autor Vjekoslav Mavra, točno 535 osoba rođenih u Kukljici.

TRBUHOM ZA KRUHOM Jednostavno, išlo se u svijet trbuhom za kruhom, istaknuo je na promoci- ENG A new book published by the CHF, Iseljeništvo Kukljice 1918. – 2007. (Kukljica’s Emigration from 1918 – 2007), by Vjekoslav Mavro, is a kind of migrational balance sheet of the dispersed ji knjige autor Vjekoslav Mavra. Kad people of Kukljica on the island of Ugljan, whose descendants live in the Americas, Australia bi pronašli posao i zaradili nešto, naši and in other parts of Europe. 13 MATICA travanj/april 2009. VIJESTI HR

Hrvatski otoci proglašeni najljepšima na svijetu MADRID - Čitatelji španjolskog izdanja časopisa “Conde Nast Traveler” izabrali su “otoke hrvatskog Jadrana” najljepšima na svijetu, a u konkurenci- ji su bili grčki otoci te Korzika, Puerto Rico i Mauricius. Nagrada je “otocima hrvatskog Jadrana” krajem ožujka dodijeljena u Madridu, a prigodnoj sve- čanosti nazočili su hrvatski veleposlanik u Španjolskoj Neven Pelicarić i di- rektorica ureda HTZ-a u Madridu Sanja Jelić. Kako je priopćilo Ministarstvo vanjskih poslova RH, prilikom preuzimanja nagrade Pelicarić je rekao kako mu je velika čast preuzeti ovu nagradu koja je svojevrsni Oscar u turizmu. Naši otoci su veliki nautički hit, a privlače i svjetski jet set, koji svojim jahtama u ljetnim mjesecima obilazi te najljepše otoke na svijetu, na kojima već sada možete dobiti i vrhunsku ugostiteljsku uslugu, a pritom snažno obojenu domaćom kuhinjom te ponudom naših vina. Na našim otocima posljednjih desetak godina u velikoj je mjeri revitalizirano maslinarstvo, te pokrenut uzgoj aromatičnog bilja, i to u ekološ- kim uvjetima, što druge nama konkurentske mediteranske zemlje ne mogu pružiti. Na našim većim otocima posljednjih je godina puno učinjeno na izgradnji infra- strukture, posebice na rješavanju problema vodoopskrbe, pri čemu država i te kako pomaže lokalnoj zajednici. Puno se čini i za ekologiju odnosno očuvanje prirodnih ljepota naših otoka, što je svakako pridonijelo da su “otoci hrvatskog Jadrana” proglašeni najljepšima na svijetu.

BRODOVI IZ MALIH HRVATSKIH BRODOGRADILIŠTA OSVAJAJU EUROPSKA TRŽIŠTA RIBARSKA FLOTA ZNATNO SPLIT - U Hrvatskoj trenutačno 130 tvrtki proizvodi plovila, što je 10 više nego POMLAĐENA prije godinu dana. Od toga je sto proizvođača brodica za šport i razonodu te 30 SPLIT - Hrvatska ima tristotinjak velikih malih brodogradilišta koja izrađuju motorne jahte i jedrilice, a obavljaju i po- ribarskih brodova, dužine od 25 do 40 pravke te remont brodova. Da podsjetimo, u trenutku osamostaljenja Hrvatske metara, te još oko 700 manjih, uglav- na našoj obali radila su 22 mala društvena škvera te veći broj radionica za po- nom koća, na kojima ukupno radi oko pravak i remont brodica. Danas naša mala brodogradnja zapošljava oko 2.400 3.000 profesionalnih ribara. Godišnji radnika, što je stotinjak više nego prije godinu dana. S obzirom na to da je hr- ulov hrvatske flote posljednjih se go- vatsko nautičko tržište malo, naši su se proizvođači okrenuli izvozu plovila, i to dina kreće oko 30.000 tona ribe, od ne samo u susjedne zemlje, već i na tržišta zemalja EU-a, sve do Skandinavije. toga 25.000 tona stine plave ribe te Brodovi sagrađeni u EU imaju certifikat CE, bez kojeg ni proizvodi iz Hrvatske 5.000 bijele ribe. Posljednjih desetak ne mogu na to tržište, a za domaće tržište brod mora imati oznaku C, odnosno godina ta flota je znatno pomlađena, certifikat hrvatskoga registra brodova. sagrađeno je desetak novih brodova te kupljen veći broj novijih polovnih brodova, uglavnom iz Italije, Turske, Skan- RIJEČKA LUKA: DO 2016. ČAK dinavije, Španjolske, pa čak i iz SAD-a. MILIJUN KONTEJNERA GODIŠNJE Prema državnome programu obnove RIJEKA - Trgovačko društvo Luka Rijeka i modernizacije ribarske flote iz 2003. i njegova tvrtka kći Jadranska vrata ne- godine, dosad je isporučeno pet novih davno su dobili produljenje koncesije za tunolovaca dužine 40 metara, a ti bro- obavljanje svih djelatnosti na području dovi mogu loviti i na oceanu. riječke luke do 2042. godine (30 godina), i to prije isteka prioritetne koncesije 2012. godine. Za gotovo 1.000 zaposle- nih u Luci to znači očuvanje radnih mjesta, a dobivanjem koncesije otklonjena je mogućnost da u našoj najvećoj luci posao dobije neki strani koncesionar. U posljednjih deset godina Luka Rijeka povećala je kontejnerski promet s 10.000 na 175.000 TEU-a godišnje. To je naj- veći porast pretovara kontejnera u Europi u tom razdoblju, a predviđa se da bi do 2016. godine u riječkoj luci trebali godišnje pretovariti milijun kontejnera - preduvjeti za to su uvođenje nove tehnologije za prekrcaj kontejnera i uvođe- nje nove lučke tehnologije, a prije svega ključna je gradnja ravničarske pruge Rijeka-Zagreb-Botovo (mađarska granica).

14 MATICA travanj/april 2009. ZAVRŠENI RESTAURATORSKI RADOVI NA CRKVI SV. MARKA U ZAGREBU Obnovljen jedan od simbola Zagreba i Hrvatske

Posebno je umjetnički vrijedno djelo na crkvi sv. Marka južni portal, cjelina sastavljena od likova svetaca i apostola. Mnoge ﬁgure su bile oštećene, nedostajali su dijelovi skulptura, a svi su originali skinuti s portala 1991. nakon raketiranja Banskih dvora

je vodio radove obnove, uz suradnju Gradskoga zavoda za zaštitu spomenika kulture, a zahvalju- jući potpori Nadbiskupi- je, Ministarstva kulture, Grada Zagreba i župni- ka Franje Prsteca, pred nama je spomenik ka- kav je bio iz među dvaju svjetskih ratova, pri- kazan tzv. “arheološkom metodom”. To znači da su očima javnosti na zidnom plastu pokazani detalji, slo- jevi najvrednije grad nje. Posebna je priča zvonik koji je bio srušen u potresu 1502. godine, a kasnije je oštećen u čak tri požara. Nakon de- taljnih istraživanja, obnovljen je zvonik te speciﬁčno likovno krovište s grbovi- ma kao simbolima grada Zagreba i Kra- ljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije. Obnova je počela od krova, za koji je ke- ramička manufaktura Zsolnay u Peču- hu posebno izrađivala svaki pojedinač- Pripremio i snimio: Hrvoje Salopek kad je Bela IV. potpisao dozvolu za odr- ni crijep. Svaka pojedina boja pomno se žavanje sajma na Markovu trgu koji se izučavala, pigment i glazura bijelih, mo- otovo četvrt stoljeća trajala održavao uz blagdan sv. Marka, 25. trav- drih i crvenih crjepova. je obnova crkve sv. Mar- nja, kao svjetovno središte života na Gra- Posebno je umjetnički vrijedno dje- ka na zagrebačkome Gor- decu nasuprot crkvenom Kaptolu. lo na crkvi sv. Marka južni portal, cjelina njem gradu, spomenika Zub vremena duboko je urezao svoje sastavljena od likova svetaca i apostola. kulture koji spada među brazde oštetivši kamen, zidne plohe i po- Jedanaest je kamenih ﬁgura i četiri dr- Gnajstarije integral no očuvane sakralne sebno vrijedne skulpture južnoga portala vene. Mnoge su bile oštećene, nedostaja- cjeline. Riječ je također o jednom od koje su po vrsnoći izrade jedna od naj- li su dijelovi skulptura, a svi su originali prepoznatljivih turističkih simbola Za- ljepših gotičkih cjelina u kontinentalnoj skinuti s portala 1991. nakon raketira- greba i Hrvatske. Tijekom komunistič- Hrvatskoj. Najstariji je romanički sloj cr- nja Banskih dvora, zbog ratne opasno- ke Jugoslavije veliku simboličku ulogu kve iz 13. stoljeća, o čemu svjedoči oču- sti. Istraživanja su pokazala da su kipovi imao je prekrasan krov crkve sv. Marka vani prozor na južnom pročelju. Prema izvorno bili obojeni. Posljednjih godina s povijesnim hrvatskim grbom. Narašta- riječima Ferdinanda Medera, ravnatelja izrađene su kopije, a originalne će skul- ji Zagrepčana i njihovih gostiju ne sje- Hrvatskoga restauratorskoga zavoda koji pture doći u unutrašnjost crkve. ■ ćaju se vremena kad crkva nije bila pod skelama, a intenzivne radove zatekao je i američki predsjednik George Bush za ENG The renovation of St. Mark’s church in Zagreb’s old Upper Town, a cultural monument num- bered among the oldest existing integrally preserved sacral structures, lasted the better part lanjskog posjeta Hrvatskoj. of a quarter century. The church is also one of the most recognisable symbols of tourism in Za- Prvi je spomen crkve iz 1256. godine greb and Croatia. 15 MATICA travanj/april 2009. UZ 60. ROĐENDAN ANSAMBLA NARODNIH PLESOVA I PJESAMA HRVATSKE “LADO” Hrvatski folklor u čistoći i izvornosti

Za nekadašnji, ali još više današnji Lado znaju i mnogobrojni Hrvati diljem cijeloga svijeta, na svih pet kontinenata, gdje je naš nacionalni ansambl tijekom proteklih šezdeset godina gostovao

Napisala: Srebrenka Šeravić davne 1949. godine okupljanjem cijelog Od tada do danas ovaj ansambl slijedi Snimke: Arhiva Lada i HINA naraštaja vrsnih plesača i pjevača tadaš- umjetničku ideju svoga osnivača, pred- njega amaterskog OKUD-a “Joža Vlaho- stavljajući hrvatski folklor u njegovoj Hrvatskome narodnom vić”. Prvi umjetnički voditelj i utemelji- čistoći i izvornosti te nastoji ne podleći kazalištu u Zagrebu sve- telj Lada bio je legendarni prof. Zvonimir izazovima neprimjerenog podilaženja čanim je koncertom u Ljevaković, folklorist i zaljubljenik u hr- publici različitim koreografskim atrak- nedjelju 22. ožujka pro- vatsku tradicijsku kulturu koji je već tada, cijama toliko svojstvenim mnogim pro- slavljena 60. obljetnica u samome osnutku, umjetnički osmislio fesionalnim ansamblima diljem svijeta. Uosnutka Ansambla narodnih plesova i program na izvornosti hrvatskoga fol- Tijekom šest desetljeća u ansamblu Lado pjesama Hrvatske “Lado”. Naš nacionalni klora, stvorivši time temelj nacionalno- djelovali su pojedini vrsni umjetnički vo- profesionalni folklorni ansambl nastao je ga folklornog ansambla. ditelji, primjerice ugledni dr. Ivan Ivan-

Iz fotoarhiva LADA 16 MATICA travanj/april 2009. Osamdesetogodišnji veterani LADA ponovno na pozornici

čan, no osnovna umjetnička ideja osta- naraštaji Ladovaca, izazvalo je burni plje- su, New Yorku i Torontu, u Münchenu i jala je uvijek ista i principijelna. Lado je sak, ali i pokoju suzu, posebice na samo- Berlinu, u Australiji, u susjednim zemlja- utemeljio jedan novi, istiniti način scen- me kraju kada su se današnjem ansam- ma: Austriji, Mađarskoj, Italiji, Vojvodini, skog predstavljanja folklora koji kasnije blu na sceni pjesmom priključili i članovi Slovačkoj, Bosni i Hercegovni. I u ovoj slijedi većina naših amaterskih folklor- prvog naraštaja, petnaestero osamdese- će jubilarnoj godini Lado ponovno na- nih društava, kako u domovini tako i togodišnjih veterana Lada. stupiti među hrvatskim iseljenicima - u u hrvatskome iseljeništvu. Danas Lado Za nekadašnji, ali još više današnji jesen odlazi na gostovanje u SAD i Ka- na svome repertoaru ima više od stoti- Lado znaju i mnogobrojni Hrvati diljem nadu. I stoga je ovaj slavljenički koncert nu hrvatskih plesova iz cijele Hrvatske, cijeloga svijeta, na svih pet kontinenata, u Hrvatskome narodnom kazalištu bio kao i plesove Hrvata koji žive u susjed- gdje je naš nacionalni ansambl tijekom darovan svima - i nama ovdje u domo- nim zemljama. Tijekom šezdeset godina proteklih šezdeset godina gostovao. Lado vini, ali i vama dragi Hrvati diljem svi- postojanja Lado je prikupio za potrebe je ostavio svoj trag u srcima naših suna- jeta koji volite i cijenite hrvatsku tradi- svojih nastupa i iznimnu zbirku izvor- rodnjaka u dalekom Punta Arenasu na cijsku baštinu i čuvate svoj nacionalni nih hrvatskih narodnih nošnji, više od jugu Čilea, u Sao Paulu i Buenos Aire- identitet i vlastite korijene. ■ tisuću i dvije stotine kompleta muzej- ske vrijednosti. Linđo

REPLIKA PRVOG KONCERTA Slavljenički koncert u Hrvatskome narodnom kazalištu bio je replika prvog ikada održanog koncerta Lada na sceni ovog teatra, u veljači 1950. godine, tek tri mjeseca nakon osnutka ansambla. Izve- dene su sve koreograﬁje i pjesme kao i prije 60 godina, dok su u pozadini scene istovremeno prikazivane stare foto- graﬁje s prvog koncerta. Za mnoge biv- še članove, ljubitelje i prijatelje Lada - a oni su te večeri popunili gledalište HNK do posljednjega mjesta – cijeli ovaj koncert bio je jedan izniman doživljaj, pre- pun sjećanja i emocija. Podsjećanje na prelijepe pjesme poput Lijepo pjeva za lugom djevojka i Igrali se konji vrani, ili plesova poput vrličkog, slavonskog ili bu- ENG The 60th anniversary of the Lado Croatian Folk Dance and Song Ensemble was marked by njevačkoga momačkog kola koji su neiz- a gala concert held on March 22nd at the Croatian National Theatre in Zagreb. From 1949, when it was established, to the present, this ensemble has presented Croatian folklore in its pure and mijenjeni, izvođeni desetljećima, u sta- original form, careful not to succumb to the temptation of playing the gallery with crowd-pleas- rinskim nošnjama koje pamte naraštaji i ing choreography. 17 MATICA travanj/april 2009. SASTANAK HRVATSKOGA SVJETSKOG KONGRESA U DUBROVNIKU Predstavnici Hrvata iz dvadesetak zemalja

Od aktualnih projekata svakako su na prvom mjestu Hrvatske svjetske igre. Novi projekt je suradnja s Hrvatskom biskupskom konferencijom za Susret hrvatske katoličke mladeži 2010. godine

Predstavnici HSK posjetili su Boku kotorsku i ondje se susreli s čelnicima Hrvatskog građanskog društvo Crne Gore

Napisao: Jure Strika Snimke: HSK ljen na redovitim projektima koji će se djelatnost. HSK će se također zauzima- održati u suradnji s ustanovama u Repu- ti za mogućnost dopisnoga glasovanja rvatski svjetski kongres blici Hrvatskoj. Od aktualnih projekata za Hrvate izvan RH, izmjenu postoje- (HSK) održao je od 24. svakako su na prvom mjestu Hrvatske ćeg zakona u kojem se Hrvati bez dr- do 27. ožujka svoj redo- svjetske igre (HSI) gdje HSK ima ulogu žavljanstva smatraju strancima te za us- viti sastanak Središnjeg organizatora. postavljanje izravnih zrakoplovnih veza odbora u Dubrovniku. Sjeverne Amerike i Australije s Hrvat- HOvo je prvi put da je krovna hrvatska DOPISNO GLASOVANJE skom. Uz sve navedeno, jedna od glavnih iseljenička udruga održala sastanak u Novi projekt je suradnja s Hrvatskom zadaća HSK je posredovanje u mnogim Dubrovniku na poziv dubrovačkog bi- biskupskom konferencijom za Susret pitanjima koja su u interesu RH i Hrva- skupa mons. Želimira Puljića. hrvatske katoličke mladeži 2010. godi- ta diljem svijeta. Na svečanom otvorenju sastanka su- ne za koji HSK preuzima ulogu anima- Kao sastavni dio ovog sastanka i na dionike su pozdravili županica Dubro- tora i posrednika u izvandomovinstvu. poziv Hrvatskoga građanskog društva vačko-neretvanske županije Mira Buco- Ostali bitni projekti i djelatnosti HSK su: Crne Gore (HGDCG) iz Kotora sudioni- nić, član Poglavarstva grada Dubrovnika održavanje godišnjih gospodarskih kon- ci Središnjeg odbora posjetili su grad Ko- Đuro Market, predstavnica Hrvatske ma- vencija, utemeljenje studijskog centra za tor i druga mjesta Boke kotorske. Ovim tice iseljenika Dubrovnik Maja Mozara i istraživanje izvandomovinstva, priku- posjetom HSK je službeno primio HG- domaćin, dubrovački biskup mons. Želi- pljanje podataka o udjelu izvandomo- DCG u članstvo HSK. Osim predstavni- mir Puljić. Program je bio zaista bogat. Iz vinstva u Domovinskom ratu, projekt ka HGDCG, sudionike sastanka dočeka- radnog dijela sastanka izdvajamo usva- virtualnog mentorstva, djelatnosti u Uje- li su predstavnici hrvatskoga konzulata janje programa i strategije rada HSK za dinjenim narodima, utemeljenje Saveza u Kotoru i mons. Ilija Janjić, kotorski buduće razdoblje. Rad HSK bit će teme- hrvatskih studenata svijeta i izdavačka biskup. 18 MATICA travanj/april 2009. Uručena priznanja HSK Čelnici Hrvatskog svjetskog kongresa Kao i svake godine dodijeljena su priznanja HSK za poseban doprinos u povezivanju domovine i hrvatskog izvandomovinstva. Priznanja su primili dr. Mišo Munivrana, predstojnik Ureda predsjednika Hrvatskoga sabora, profesor Mario Viscovich, dugogo- dišnji predstavnik HSK u Ujedinjenim narodima, obitelj Ivan Curman iz HSK Kanade te gospođa Dragica Jelić. Spomenimo još da je u Dubrovniku prof. dr. Šimun Ćorić predstavio svoju novu knjigu “Žuta neman zavist” u nazočnosti mnogobrojnih prosvjet- nih djelatnika i uzvanika. otkrićima masovnih grobnica u Slove- zaključak ovog susreta je da bi sve upra- niji (Huda jama, Barbarin rov). Iste ve- ve i službe koje se bave izvandomovin- S HRVATIMA IZ BIH čeri prof. dr. Hrvoje Kačić govorio je o stvom trebale biti stavljene pod okrilje Održana je i radna večera s političari- stradanjima nedužnih civila na otoku jednog vijeća koje bi koordiniralo i nad- ma vodećih hrvatskih stranaka u Bosni Daksi u II. svjetskom ratu. ziralo njihovo djelovanje. Ovakav potez i Hercegovini (HDZ BIH, HDZ 1990., Posljednjeg dana upriličen je okru- povećao bi eﬁkasnost rada i osigurao po- HSP). Gosti su izlagali o trenutnom po- gli stol s predstavnicima državnih usta- trebno umrežavanje. litičkom i društvenom stanju i pozvali nova Republike Hrvatske. Sudjelovali su Ovo je bio vrlo uspješan sastanak HSK na suradnju, osobito u lobiranju. predstojnik Ureda predsjednika Hrvat- Središnjeg odbora HSK na kojem su su- Dogovoreni su konkretni koraci koji bi skoga sabora dr. Mišo Munivrana i na- djelovali predstavnici iz dvadesetak ze- stranim političarima mogli pomoći pri čelnik samostalne službe za Hrvate izvan malja, prvi put i predstavnici gradišćan- boljem razumijevanju položaja hrvatsko- RH pri MVPEI-ju Petar Barišić. Glavni skih Hrvata. ■ ga naroda u Bosni i Hercegovini. Počasni član Počasnoga bleiburškog ENG The Croatian World Congress held a regular meeting of its Central Committee in Dubrovnik voda i Hrvatskoga žrtvoslovnog društva from March 24th to 27th, gathering the representatives of Croatians from some 20 countries around the world. Prominent among the discussed future CWC events are the upcoming Croatian Želimir Kužatko izvijestio je sudionike World Games and collaboration with the Croatian Bishop’s Conference for the 2010 Meeting of sastanka o pojedinostima u najnovijim Croatian Catholic Youth.

Počele pripreme za Crolimpijadu 2010.

iz 25 država svjedoče o jedinstvenom događaju koji je prvi put okupio hrvatsku mladež iz cijeloga svijeta na jednome mjestu. Mnogi su požalili što nisu bili prisut- ni na ovom povijesnom skupu u Zadru. Kad je 16. srpnja 2006. Antun Vrdoljak, počasni član Međunarodnoga olimpijskog odbora, proglasio Igre otvorenima, dvojbe više nije bilo. Rođena je Crolimpijada! Pripreme za II. hrvatske svjetske igre već su u tijeku. U većini zemalja uspostavljeni su odbori koji će biti izravna pomoć Or- ganizacijskom odboru u Zadru. Prijave za sudjelovanje opet će se obavljati Internetom, a organizatori najavljuju i službe- nu internetsku stranicu Igara (www.zadar2010.com). ZADAR - Drugo izdanje Hrvatskih svjetskih igara (HSI) odr- Broj država sudionica svakako će se povećati. Na I. hrvat- žat će se u srpnju 2010. godine u Zadru. Podsjetimo da je skim svjetskim igrama sudjelovali su natjecatelji iz 25 drža- HSI projekt Hrvatskoga svjetskog kongresa, a igre se odr- va, a na igrama 2010. godine očekuju se natjecatelji iz naj- žavaju pod pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske te manje 30 država. Također je najavljeno priključivanje dvije supokroviteljstvom Hrvatskoga olimpijskog odbora, Grada do tri južnoameričke delegacije (Urugvaj, Bolivija, Čile) te Zadra, Zadarske županije, Hrvatske matice iseljenika i Za- predstavnika Novog Zelanda. Tek će se vidjeti hoće li se podarske nadbiskupije. javiti prvi sudionik iz Azije. Organizatori očekuju 1.200 su- Prve Igre postigle su golemi uspjeh. Više od 700 sudionika dionika. (HSK) 19 MATICA travanj/april 2009. MANJINSKE VIJESTI

VOJVOĐANSKI HRVATI OČEKUJU POZITIVNE UČINKE SANADEROVA POSJETA SRBIJA – U sklopu posjeta Srbiji hrvatski premijer dr. Ivo Sanader susreo se 20. ožujka u Beogradu s predstavnicima hrvatske manjine u Srbiji. “Ne- JAPANSKA ZNANSTVENICA suglasice i taština moraju se zaboraviti, a Hrvatska će pomoći u ostvarenju ISTRAŽUJE GRADIŠĆANSKE svake ideje koja podupire jedinstvo hrvatskoga naroda u dijaspori”, rekao HRVATE je premijer Sanader u razgovoru s dvadesetak dužnosnika hrvatske nacio- AUSTRIJA – Pedesetogodišnja znan- nalne zajednice u Hotelu “Hyatt” u Beogradu. Najvažnije teme o kojima se stvenica iz Japana dr. sc. Keiko Mitani, još razgovaralo bile su - smanjenje broja hrvatskog stanovništva u Srijemu, profesorica sa slavistike na Sveučilištu kao i pitanje školstva i obrazovanja na hrvatskome jeziku te nedostatak od- Kioto posljednjih se godina intenziv- govarajućih obrazovnih kadrova. Hrvatski premijer Ivo Sanader obećao je no bavi starom hrvatskom dijasporom, da će od srbijanskog predsjednika zatražiti da se hrvatskoj manjini osigura a posebice gradišćanskim Hrvatima. isti status koji manjine imaju u Hrvatskoj, te je upozorio na potrebu surad- Istražuje njihov govor, kulturnu baštinu nje dvaju naroda. Predsjednik Hrvatskoga nacionalnog vijeća Branko Horvat i stanje njihova nacionalnog identite- izjavio je da je hrvatskome premijeru iznio otvorena pitanja obrazovanja na ta. U sklopu svojih istraživanja boravila hrvatskome jeziku u Srbiji, problem umjetne podjele bačkih Hrvata na Bu- je potkraj ožujka u Austriji i Hrvatskoj. njevce i Hrvate te posljedice prekida rada Međudržavnoga povjerenstva za Njezina povezanost s Hrvatskom i Hr- praćenje provedbe Sporazuma o međusobnoj zaštiti manjina, čije su pot- vatima seže 20 godina unatrag kad je u pisnice Hrvatska i Srbija. Ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i Zagrebu na Filozofskom fakultetu dvije politički analitičar Tomislav Žigmanov ocjenjuje da je dolazak Ive Sanadera godine pohađala poslijediplomski stu- pozitivan pomak u sadašnjoj fazi odnosa Srbije i Hrvatske i da će se to sva- dij. U Japanu je aktivna i u Japansko- kako pozitivno odraziti na položaj hrvatske manjine u toj zemlji. hrvatskom društvu prijateljstva.

RIJEČANI U POSJETU TVUREDNIŠTVO HRVATSKE MAKEDONIJI RIJEČI POČELO S RADOM MAKEDONIJA - Izaslanstvo SRBIJA - Medij- grada Rijeke i tamošnjega Vi- ski prostor hr- jeća makedonske nacionalne vatske manjin- manjine boravilo je sredinom ske zajednice se ožujka u službenome posjetu povećava, a do- Republici Makedoniji, gdje su kaz je pokreta- posjetili Skoplje, Štip, Prilep, nje televizijsko- Kruševo, Bitolu, Ohrid i Stru- ga uredništva gu. U Skoplju je izaslanstvo pod pokrovi- posjetilo MVP RM – Odjel za teljstvom “Hr- dijasporu i Agenciju za ise- vatske riječi”. ljeništvo RM, a u prostorijama Zajednice, i u nazočnosti hrvatskoga veleposla- Uredništvo je počelo s radom prošlog nika Ive Kujundžića, primila ga je predsjednica ZHRM-a Snježana Trojačanec sa mjeseca i njegovo ustrojavanje je u ti- suradnicima. U gostima Zajednice bili su Ksenija Linić, pročelnica Ureda Grada, jeku. Za glavnog urednika izabran je Ernest Cukrov, predsjednik Odbora za međugradsku i međunarodnu suradnju i Josip Stantić, dugogodišnji televizij- Verena Lelas–Turak, suradnica za ostvarivanje prava nacionalnih manjina, kao i ski i radijski novinar, dobro upućen u osam članova Vijeća makedonske nacionalne manjine na čelu s predsjednikom događaje u vojvođanskoj hrvatskoj za- Mihailom Davčevskim. (Lj. Totch Naumova) jednici. Cilj pokretanja TV-uredništva je poboljšanje informiranosti lokalne hrvatske zajednice, a to će se provoditi IZLOŽBA BAČKIH USKRSNIH JAJA U BEČU uz pomoć jedne od lokalnih televizija, AUSTRIJA – U Gradišćansko-hrvatskome centru (GHC) kaže ravnatelj NIU “Hrvatska riječ” Ivan u Beču postavljena je izložba uskrsnih jaja koja su izra- Karan. Uredništvo na hrvatskome jezi- dile Hrvatice iz Bačke u tradicionalnoj tehnici ukrašava- ku Radio Subotice jedini je elektronički nja slamom. Izložbu je organiziralo Društvo hrvatskih medij koji sustavno prati rad hrvatske studenata (DHS) u Beču koje je lani obnovilo svoje dje- manjinske zajednice, kaže urednik ovo- lovanje. Izložbu je otvorio predsjednik Društva, mladi ga TV-programa Josip Stantić. On isti- Osječanin Ivan Rončević. DHS čije se sjedište nalazi u če da medijski prostor na hrvatskome GHC-u, u bečkoj Schwindgasse, namjerava ubuduće jeziku nije dovoljno pokriven. uže surađivati s mladim gradišćanskim Hrvatima i s njihovim Hrvatskim akademskim društvom. 20 MATICA travanj/april 2009. TRIBINA POSVEĆENA PERIODICI HRVATA U MAĐARSKOJ Bogata tradicija u periodici

Na tribini, na kojoj su, uz izlaganja o fenomenologiji suvremene periodike, predstavljeni i časopisi Etnograﬁja Hrvata u Mađarskoj te Pečuški horizonti, uz Matičinu ravnateljicu, govorili su dr. Sanja Vulić s Hrvatskih studija u Zagrebu, predsjednik Hrvatske samouprave iz Pečuha dr. Ivica Đurok, publicist Naco Zelić, te Đuro Franković, etnolog i urednik

Napisala: Vesna Kukavica Snimio: Žorži Paro

asopis Pečuški horizont, u vremenu razvitka infor- macijske tehnologije i brze razmjene informacija, ima višestruki značaj u kultur- Čno-znanstvenoj zbilji srednjoeuropskoga prostora kao zrcalo jednoga doba i jednoga naraštaja, a cilj mu je nametnuti se kao pokretač društvenih procesa, te kao promotor kulturne baštine, znanstvenih postignuća i hrvatsko-mađar- skih veza uopće. Tim se riječima obratila mnogobrojnoj publici ravnateljica Hrvatske matice iseljenika Danira Bilić na tribini Periodika Hrvata u Mađarskoj i očuvanje europske Đuro Franković za govorničkim pultom, dr. Sanja Vulić, Danira Bilić - ravnateljica HMI-a i Naco Zelić kulturne raznolikosti u četvrtak, 2. travnja. U životu svake manjine, časopis kao te- si dvanaest studija, jedno priopće- vi o kojima je govorila dr. Sanja Vulić, meljni komunikacijski kanal u znanosti nje o folklornoj građi te četiri član- upućujući nazočne na još niz zanimlji- predstavlja značajnu činjenicu poput Et- ka o obljetnicama uglednih etnologa, vih naslova u novom broju Etnografije. nografije Hrvata u Mađarskoj koja redo- i tri recenzije s područja etnografije. U Pečuškim horizontima možemo čitati, vito donosi izvorne etnološke studije iz O pučkome usmenom pjesništvu po- dodala je dr. Sanja Vulić, o stvaranju hr- života Hrvata u Mađarskoj u urednič- murskih Hrvata piše nedavno premi- vatskoga kazališta u Mađarskoj iz pera koj koncepciji Đure Frankovića i Šte- nuli Zvonimir Bartolić. O bunjevačkim Antuna Vidakovića. Milovan Miković fa Lukača, istaknula je dr. Sanja Vulić. svadbenim običajima informira nas au- piše zanimljivu studiju o četirima stolje- Mađarsko-hrvatske znanstvenostruč- torica Milana Černelić, dok o slaven- ćima hrvatskoga kazališta u Subotici. ne časopise objavljuju uglavnom aka- sko-ugrofinskim paralelama piše Đuro O demokraciji i manjinama pišu demske institucije uz financijsku pot- Franković i Ljubinka Radenković. Mišo Gordana i Ivo Đurok. Povijesno-knji- poru tamošnjih državnih institucija. Mandić, Đuro Franković i Hrvojka Mi- ževne teme od Janusa Panoniusa do Kako su uredništva i urednici hrvat- hanović-Salopek opisuju običaje vezane današnjih dana obrađuje Hrvoje Pe- skih časopisa u Mađarskoj najčešće en- uz crkvenu tradiciju Hrvata u Mađar- trić. Franciska Ćurković-Major objav- tuzijasti, logična je pojava novog ča- skoj. Milovan Miković objavljuje stu- ljuje zanimljivu studiju o djelima Mar- sopisa za kulturu i znanost Pečuški diju o tradicionalnoj kulturi podunav- ka Marulića na mađarskome jeziku. horizont koji uređuje neumorni Đuro skih Hrvata i globalizaciji, a Sanja Vulić Zanimljive povijesne studije ispisuju Hr- Franković i izvrsna su naznaka razvit- analizira vojvođanskoga etnografa Ba- voje Petrić i to o doseljavanju u Hrvatsku ka naše manjinske periodike u zemlja- linta Vujkova među Hrvatima u Ma- iz Mađarske od 16. do 18. stoljeća, dok ma Europske unije, rekao je Naco Zelić. đarskoj. Naco Zelić piše o bunjevačkoj Željko Holjevac nastavlja oduševljavati Vitalnost hrvatske zajednice u Mađar- narodnoj nošnji, a Jadranka Grbić o Hr- čitateljstvo povijesnim uvidima u uloge skoj, njezina bogata tradicija u periodici i vatima Moravske, Donje Austrije i za- nižih plemića u povijesti Hrvata zapad- njezina aktualna kreativnost koja se zor- padne Ugarske. To su izdvojeni rado- ne Mađarske. ■ no može pratiti na stranicama ovih dvaju pečuških časopisa – zaslužuju iskrene ENG The magazines The Ethnography of Croatians in Hungary and Pécs Horizons were presented čestitke, rekla je ravnateljica Bilić. at a round table on Croatian Periodicals in Hungary & the Preservation of European Cultural Di- Trinaesti broj Etnografije dono- versity, held at the CHF premises on Thursday, April 2nd. 21 MATICA travanj/april 2009. HRVATI U GLAVNOME GRADU BIH SARAJEVU Jel’ Sarajevo što je nekad bilo?

Prema podacima Vrhbosanske nadbiskupije broj Hrvata je u stalnom padu. Tako je u Sarajevu 2005. godine živjelo 15.815 Hrvata, a 2008. godine samo 13.096

Panorama Sarajeva

Napisao: Ivo Ašćić koja se ogleda ne samo u izjednačavanju U multietničkom i multikulturnom Snimke: I. Aščić, Svjetlo riječi i V. Soldo prava s drugim narodima, već i u izgrad- Sarajevu, središtu ekonomske moći u nji vjerskih i kulturnih objekata, škola, BiH te glavnome gradu i Hrvata u BiH ajveći i glavni grad Bo- ali i značajnim doseljavanjem katolika iz nalazi se sjedište Vrhbosanske nadbi- sne i Hercegovine Saraje- cijele ondašnje Monarhije. U tome raz- skupije i Franjevačke provincije Bosne vo, koji ima oko 430.000 doblju je izgrađena sarajevska katedra- Srebrene te Apostolskog nuncija. Tako- stanovnika, nalazi se na la, osnovano Hrvatsko kulturno društvo đer, ovdje su teološki fakulteti i katolič- rijeci Miljacki okružen Napredak, gradska vijećnica, a broj ka- ki školski centar. Nolimpijskim planinama Bjelašnicom, tolika u Sarajevu je prema nekim pro- Igmanom, Jahorinom i Trebevićem. I cjenama bio 23 posto od ukupnog bro- SARAJEVO JE I HRVATSKI GRAD prije nego što će se na ovome području ja stanovnika. U drugoj polovici prošloga stoljeća u Sa- dolaskom Osmanlija osnovati grad, tra- rajevu su Hrvati činili više od 12 posto Franjevci na govi katoličke – hrvatske kulture upisani Baščaršiji od ukupnog broja stanovnika. Demo- su u temelje ovoga grada koji će posta- grafski pad Hrvata se nastavio tako da ti važno trgovačko, a posebice političko je prije Domovinskog rata u gradu živje- središte u regiji, kako u prošlosti tako i lo sedam posto odnosno 35.000 Hrvata. u sadašnjosti. Uspjesi i padovi Osmanlij- I ovaj zadnji rat, kao i svi prethodni na skog carstva tijekom njihove četiristogo- ovim prostorima, bio je koban za Hrva- dišnje okupacije naveliko su utjecali na te iz Sarajeva. Od 1992. do 1995. godine život katoličkog stanovništva u Sarajevu. poginulo je 309 vojnika i 436 civila hr- O stalnoj nazočnosti Hrvata u Sarajevu vatske nacionalnosti. potvrđuje i katolička župa koja se spomi- Prema podacima Vrhbosanske nad- nje u 16. stoljeću. Sredinom 17. stoljeća biskupije, a koji se temelje na godišnjem većinu katoličkog stanovništva činili su popisu vjernika katoličke vjere (pretežno dubrovački kolonisti koji su se naselili u Hrvati), njihov broj je u stalnom padu. latinskoj četvrti. Stotinjak godina kasnije Tako je u Sarajevu 2005. godine živje- 624 katolika je živjelo u Sarajevu. lo 15.815 Hrvata, a prošle 2008. godine Dolaskom Austro-Ugarske na ove samo 13.096. Naravno, ovoj brojci sva- prostore potkraj 19. stoljeća započinje kako treba pridodati hrvatske studente nova era odnosno hrvatska renesansa iz svih dijelova BiH koji ovdje privreme- 22 MATICA travanj/april 2009. no borave. Iz Sarajeva odlaze uglavnom Napredak – ulaganje u mlade mladi ljudi ne samo zbog političkih, već Jedna od najpoznatijih udruga Hrvata u BiH je Hrvatsko kul- i gospodarskih razloga. Primjerice, to se turno društvo Napredak sa sjedištem u Sarajevu. Sa svojih vidi pri zapošljavanju u državnim insti- 20-tak tisuća članova i 44 podružnice u zemlji i inozemstvu tucijama gdje bi trebao biti reciprocitet (Vancouver, Malmö, Chicago, Zagreb i dr.) želi očuvati i jača- između svih triju naroda. U praksi je sati nacionalnu svijest i to ne samo promicanjem hrvatskoga svim drukčije i na štetu Hrvata. jezika i kulture, već i poticanjem obrazovanja i to stipendi- “Sve dok Hrvati i Srbi, zahvaljujući ranjem darovitih učenika i studenata. Danas je na čelu Druš-- kako bošnjačkom nacionalizmu tako i tva poznati katolički svećenik dr. Franjo Topić. svome političkom egoizmu, ostanu za- Sarajevska kovani u uske interese, Sarajevo će i da- katedrala lje ostati grad prošlosti i čežnje da bude grad ‘otvorenih vrata’. A o povratku neće biti ni riječi. Jedino o odlasku”, piše ka- tolički mjesečnik Svjetlo riječi iz Saraje- va u posljednjem broju. Da je to drukčiji grad od onoga prije rata svjedoči i Mario Kozina koji se nakon završenog studija u Zagrebu vratio u BiH te zahvaljujući isključivo stručnosti danas radi pri jednome državnom po- duzeću na rukovodećoj poziciji. O pri- jašnjem i sadašnjem Sarajevu kaže: “Bio je to zanimljiv studentski život, a nacionalna netrpeljivost nije se osjećala iako sam dobro znao tko sam i što sam. Da- nas je ovdje sasvim drukčija situacija. Grad se na žalost doslovno pokasabio i puno više podsjeća na orijentalni grad, nego što je bio prije rata. O tome svje- doče brojne nove džamije koje se nika- ko ne uklapaju u modernu europsku urbanističku kulturu. Način pozdrav- ljanja i oblačenja jednog broja Sarajlija također pridonosi tome da se pripadnici drugih narodnosti vrlo često osjeća- CRKVE, FAKULTETI I ŠKOLE naki građani u svojoj državi”, kaže kar- ju nelagodno.” Dozvole za gradnju katoličkih vjerskih dinal Vinko Puljić. objekata u Sarajevu podsjećaju na sta- Jedan od rijetkih mjesta u Sarajevu Nadbiskup vrhbosanski ra vremena kada se za gradnju ili obno- gdje je u uporabi hrvatski jezik su ka- kardinal Vinko Puljić vu crkava i drugih sakralnih katoličkih toličke teologije – franjevačka i vrhbo- objekata u BiH moralo čekati godina- sanska te Katolički školski centar “Sveti ma, ali i tada uzaludno jer nije bila do- Josip” koji pohađaju djeca različitih na- puštena gradnja. cionalnosti (60 posto Hrvata, 25 posto “Zahtjev za izgradnju crkve na Grba- Bošnjaka, 8 posto Srba, djeca stranih di- vici još nije ispunjen, i nismo još poče- plomata i dr.). Uz osnovne škole pri Cen- li graditi crkvu. Zar nije diskriminacija tru djeluje gimnazija i medicinska škola. da naša braća muslimani grade brojne U Sarajevu djeluje i Franjevački među- džamije, dok mojim svećenicima i vjer- narodni studentski centar (u izgradnji) u nicima stvaraju tolike administrativne kojem su trenutno smješteni: studentski probleme pa trebaju godinama čekati lo- dom, franjevački medijski centar “Svjetlo kaciju i dozvolu i tako se sasvim nepo- riječi”, Kulturno-povijesni institut Bosne trebno stvara loša slika i o ovome gradu. Srebrene i drugi sadržaji. ■ Činjenice pokazuju da često nismo jed-

ENG In Sarajevo, the capital and largest city in Bosnia & Herzegovina, with a population of 430,000, the number of Croatians is in constant decline. In 2005 there were 15,815 Croatians living there, and only 13,096 in 2008. From a once multiethnic city Sarajevo is increasingly be- coming a Muslim city. 23 MATICA travanj/april 2009. VIJESTI BiH Priprema: Petar Buljan

SAJAM GOSPODARSTVA U MOSTARU MOSTAR - Predsjednik Vlade Republike Hrvatske dr. Ivo Sanader otvorio je 12. sajam gospodarstva u Mostaru, koji je ove godine okupio 700 izlagača iz 30 zemalja i po tome je jedan od najznačajnijih gospodarskih događaja u BiH. U Sa- naderovoj pratnji bio je i potpredsjednik Vlade Damir Polančec, potpredsjednik Sabora Josip Friščić, ministar poljoprivrede Božidar Pankretić, saborski zastu- NOVI VISOKI PREDSTAVNIK ZA pnici Ivan Bagarić, Dragan Vukić, Rade Bošnjak i mnogobrojni ugledni hrvatski BIH gospodarstvenici. Bio je to, primijetili su bosanskohercegovački mediji, posjet SARAJEVO - Vijeće za provedbu mira Vlade RH Mostaru i Bosni i Hercegovini na najvišoj razini u posljednjih 10 godi- (PIC) izabralo je sedmoga predstavnika na. U zgusnutom protokolu premijer se u Konzulatu RH sastao s novim visokim Međunarodne zajednice za BiH, austrij- predstavnikom Međunarodne zajednice za BiH skoga diplomata Valentina Inzka. Tre- Valentinom Inzkom kome je poželio puno sre- ći je to predstavnik međunarodne za- će i dao svoju potporu u zahtjevnome poslu. jednice koji dolazi iz Austrije. Tu tešku i Posebnu pozornost medija, a poglavito bosan- odgovornu dužnost preuzeo je od Mi- skohercegovačkih Hrvata privukao je susret roslava Lajčeka, slovačkog adiplomata premijera s predsjednicima dvaju HDZ-a, Čo- koji nije ostvario značajniji napredak vića i Ljubića, i njihovim suradnicima te je od za BiH u svome mandatu. Kao i uvijek, dvojice lidera tražio ujedinjenje u jedinstveni politički narodi svih triju naroda opre- HDZ koji bi trebao biti stožerna stanka hrvat- zno i ispitivački pozdravljaju dolazak skoga naroda. novoga predstavnika od kojeg, a to je bosanska zbilja, imaju različita politič- ka očekivanja. Svjestan svoje nove po- JOŠ JEDAN BISKUP IZ BIH zicije i dobar poznavatelj prilika u BiH, NORVEŠKA - Krajem 2008. godine papa Benedikt XVI. imenovao je mons. Be- jer je nekoliko godina bio veleposlanik rislava Grgića biskupom u norveškome gradu Tromsou. Posvećenje za biskupa Austrije u Sarajevu, Valentin Inzk mu- mons. Grgića bilo je u katedrali u Tromsou na kojem je nazočilo 50 svećenika i 15 dro odgovara: “Nije se rodio koji je svi- biskupa, među kojima i banjalučki biskup, doktor Franjo Komarica. Biskup Grgić ma udovoljio.” Ubrzanje razgovora oko rođen je 1960. godine u Novome Selu, u župi Kotor-Varoš. Zaređen je za sveće- ustavnih promjena, dovođenje triju li- nika u banjalučkoj katedrali 1986. Obnašao je dužnost vikara i župnika u mno- dera za pregovarački stol i donošenje gim župama banjalučke biskupije. Godine 1991. magistrirao je na Papinskom novoga ustavnog rješenja koje bi tre- sveučilištu Gregoriana poslije čega odlazi u Zadar, a iz Zadra u Banju Luku gdje balo biti prihvatljivo za sva tri naroda je ostao sve do 20. kolovoza 1995. godine, nekoliko dana nakon Oluje, kada je s i koje bi trebalo deblokirati sadašnje velikim brojem vjernika protjeran iz Banje Luke. Njegova nova biskupija, koja je komplicirano daytonsko rješenje BiH na krajnjemu sjeveru Norveške gdje polarne noći traju po tri mjeseca, ima ne- zahtjevan je i najznačajniji prioritet me- što više od dvije tisuće katolika koji dolaze iz 50 različitih naroda. đunarodne politike u BiH.

OBLJETNICE HRVATSKOG VIJEĆA OBRANE JOŠ 43 TISUĆE ORAŠJE - Trodnevno obilježavanje 17. obljetnice HVO-a počelo NEOBNOVLJENIH KUĆA je 7. travnja. Vojna i politička izaslanstva položila su vijence u vo- SARAJEVO - Prema službenim informa- jarnama HVO-a i ispred središnjega križa na grobljima u Mostaru, cijama koje se ovih dana mogu pročitati Čapljini, Širokome Brijegu, Ljubuškome, Grudama, Posušju, Tomi- u bosansko-hercegovačkim medijima, slavgradu, Livnu, Kupresu, Rami, Jajcu, Vitezu, Žepču, Travniku, u BiH je još uvijek 43.000 uništenih kuća Uskoplju, Odžaku, Bihaću, Ravne Brčkom i dr. Središnja svečanost koje čekaju obnovu koja ovisi o ﬁnan- ove godine bila je u Orašju u vojarni Sinovi Posavine gdje su uz cijskim sredstvima kojih je, na žalost, sadašnje i bivše pripadnike HVO-a nazočili i obitelji poginulih, ratni vojni inva- sve manje i manje. Iako je planirano lidi te članovi udruga proisteklih iz Domovinskog rata. Mise zadušnice za pogi- da će obnova i povratak trajati sve do nule članove HVO-a u spomenutim mjestima služene su 7. i 8. travnja dok su 9. 2014. godine, u stvarnosti je drukčije jer travnja mise zadušnice slavljene u katedralama u Mostaru i Sarajevu. je taj povratak neprimjetan. Povratak ljudi na svoja ratom uništena ognjišta svake je godine sve slabiji jer je uvje- PETI LUTKARSKI FESTIVAL U ORAŠJU tovan trima čimbenicima. Prvi čimbe- ORAŠJE - U Orašju je održan šestodnevni lutkarski festival uz sudjelovanje kaza- nik je nedostatak sredstava za obnovu lištaraca iz Hrvatske, BiH i Mađarske. Bio je to pravi lutkarski maraton na kojem je porušenih domova za koje bi u prosje- prikazano 12 predstava koje je gledalo više od 5.000 mališana predškolske i škol- ku trebalo izdvojiti po 30.000 KM. Dru- ske dobi. Predstave su održavane u kinodvorani u Orašju, zatim u Donjoj Mahali, gi čimbenik je nesigurnost povratka, a Tolisi i Kostrču, a za općinu Odžak u njihovu domu kulture. Festival je završio 4. treći nemogućnost zapošljavanja. travnja uz opće oduševljenje mališana i zadovoljstvo svih sudionika festivala. 24 MATICA travanj/april 2009. PREDSTAVLJENA KNJIGA TOMISLAVA KROLE HRVATSKI POLITIČKI EMIGRANT 1941.  1991. Povijest djelovanja hrvatske političke emigracije

“Svi Krolini navodi o djelovanju emigrantskog pokreta istiniti su, vjerodostojni i dokumentirani arhivskom građom, te su važan prinos znanstvenom istraživanju dosad prešućenog dijela hrvatske povijesti”, istaknuo je dr. Čizmić

Napisala: Vesna Kukavica Tomislav Krolo Snimka: HINA

njiga “Hrvatski politički emigrant 1941. - 1991.” To- mislava Krole predstavljena je 19. ožujka u Zagrebu, kao važan prilog istraživa- Knju povijesti hrvatske političke emigracije u drugoj polovici 20. stoljeća. Autor Tomislav Krolo opisuje odlazak u emi- graciju 1959. godine, pridruživanje hrvatskom pokretu u inozemstvu, te ži- vot u Njemačkoj od 1959. do 1990. Uz osobnu povijest, Krolo donosi i povijest domoljubnog djelovanja hrvatske poli- tičke emigracije koju su jugoslavenske vlasti prikazivale kao ustašku, fašistič- ku i terorističku organizaciju, rečeno je vatski politički emigrant 1941. - 1991”, nu domovine od srpske agresije, a mnogi na predstavljanju. Svi Krolini navodi o objavljenu u nakladi autora, priredili su njegovi članovi i stranačko vodstvo vra- djelovanju emigrantskog pokreta isti- dr. sc. Ivan Čizmić i profesor Marin Sopta, ćaju se u domovinu. U političkom ži- niti su, vjerodostojni i dokumentirani a recenzenti su dr. sc. Branimir Banović, votu u ime HNO-a njegov predsjednik arhivskom građom, te su važan prinos dr. sc. Josip Jurčević i dr. sc. Ante Laušić. Tomislav Krolo priključuje se HDZ-u, s znanstvenom istraživanju dosad prešu- Na godišnjoj skupštini HNO-a, koji je kojim ulazi u koaliciju pri održavanju ćenog dijela hrvatske povijesti, istaknuo poznat po političkoj doktrini koju je ra- demokratskih izbora u Hrvatskoj. Na- je urednik knjige, povjesničar dr. sc. Ivan zvijao u emigraciji dr. Branko Jelić, 1988. kon razlaza u HDZ-u, Tomislav Kolo Čizmić. Posebna je vrijednost ovoga djela godine, nakon vodstva Ernesta Bauera, priključuje se frakciji Josipa Manolića što prvi put javno iznosi prešućene do- izaslanici su izabrali novo vodstvo koje i Stipe Mesića, ali nakon kratkoga vre- kumente i podatke iz hrvatske povijesti je nastavilo djelovati na čelu s uglednim mena razilazi se i s njima. Na taj način s početka 90-ih godina 20. stoljeća, oci- hrvatskim poduzetnikom Tomislavom HNO u stvarnom životu izumire, a da- jenio je povjesničar dr. sc. Josip Jurčević. Krolom, vlasnikom lanca restorana. Za nas se gospodin Tomislav Krolo vratio Ponajprije je izdvojio koalicijski spora- dopredsjednika je izabran Željko Kova- poslovnom životu te na taj način prido- zum koji su 1991. sklopili vladajući HDZ čić, drugi dopredsjednik postao je ing. nosi razvoju hrvatskoga gospodarstva. i Hrvatski narodni odbor (HNO), kao Jerko Nekić iz Kanade, koji je tu dužnost Također je ponosan na svoju djecu koji krovna organizacija hrvatskog iseljeniš- obnašao i u prijašnjem mandatu za vrije- su ugledni akademski građani u Njemač- tva. Knjiga donosi i detalje odnosa izme- me dr. Ivana Jelića. Na mjestu glavnoga koj gdje vode odvjetnički ured, istaknuo đu HDZ-a i HNO-a, te razloge zbog kojih tajnika i urednika službenih novina ostao je na prezentaciji knjige profesor Marin je HNO istupio iz koalicije 1994. godine. je Krunoslav Peres, a počasnim pred- Sopta – koji je posebno pozdravio i kćer Na gotovo 500 stranica Tomislav Krolo sjednikom imenovan je Ernest Bauer. i sina Tomislava Krole koji su bili na predao je dosad najcjelovitiji prikaz nastan- Nakon demokratskih promjena u Hrvat- zentaciji u prepunoj dvorani Europskog ka, razvoja i djelovanja hrvatske političke skoj HNO se aktivno uključuje u obra- doma u Zagrebu. ■ emigracije koji svjedoči o najtežem razdoblju hrvatske povijesti, ocijenio je pred- ENG Tomislav Krolo’s book Hrvatski politički emigrant 1941.-1991. (The Croatian Political Émigré from 1941 – 1991), was presented in Zagreb on 19 March. Along with a personal history Krolo treats sjednik Hrvatskoga žrtvoslovnog društva the history of the patriotic activities of the Croatian political emigration, which the authorities dr. sc. Zvonimir Šeparović. Knjigu “Hr- of the former Yugoslavia depicted as Ustashe, Fascist and terrorist. 25 MATICA travanj/april 2009. MARKO POLO I PROMOCIJA HRVATSKE Neslućene mogućnosti brendiranja slavnoga Korčulanina

“On je jedna od triju, četiriju osoba o kojima je gotovo svatko čuo. Premda ga većina ljudi identiﬁcira s Venecijom, a ne s Hrvatskom, već godinama nastojimo najslavnijega hrvatskog sina, a ne talijanskog, promovirati u Europii Marko Polo odjeven i svijetu”, kaže Britanac James Gilman iz Međunarodne udruge Marko Polo u tatarskoj nošnji

mlje i upoznaje svijet o kojemu Europa gotovo ništa ne zna. Trojica muškaraca obitelji Polo vraćaju se u Veneciju 1295., a tri godine poslije Marko Polo sudjeluje u bici između Venecije i Genove kraj Korčule, otoka na kojemu je prema svemu sudeći i rođen. Premda to nije nig- dje zabilježeno, većina ozbiljnih i rele- vantnih izvora spominje da je Marko Polo rodom s toga dalmatinskog otoka. Zarobljen u toj borbi, Polo je svome za- tvorskom ‘cimeru’ Rustichellu diktirao svoja sjećanja o putovanjima na istok i boravku u Kini. Knjiga izvornog naslova Livre des merveilles du monde u kojoj pripovije- Obitelj Polo pristiže u kineski grad da o ‘čudesima’ dalekoga svijeta, napisa- na je na francuskome (provansalskom), poznata je i pod talijanskim naslovom ‘Il Pripremio: Hrvoje Salopek za Marka Pola kaže da je, koristeći se Pu- Milione’, a svjedoči o njegovim izvrsnim tem svile između Europe i Orijenta, po- zapažanjima tijekom putovanja po dale- ašto Hrvatska u promotivne stao prvi kulturni veleposlanik između svrhe još uvijek nije ni pri- tih dvaju kontinenata i predlaže da ga se bližno iskoristila činjenicu proglasi prvim Europljaninom. da je Marko Polo, povijesna ličnost svjetskih razmjera, SA 17 GODINA ODLAZI U KINU Zrođeni Korčulanin? To želi promijeniti I danas, više od 700 godina poslije po- Međunarodna udruga Marko Polo i Put vratka toga velikog istraživača iz Kine, svile koja je u prosincu prošle godine svijet se vraća njegovim putovanjima i osnovana u Zagrebu. “Prvi pravi svjetski njegovu pustolovnom životu. Mnogi ga turist bio je Marko Polo koji je u drugoj smatraju i najvećim svjetskim putni- polovici 13. stoljeća pošao na svoje velikom svih vremena koji je svijetu prenio ko putovanje, pa zašto ga onda ne bismo iskustva svoga 24-godišnjega boravka na iskoristili kao brend u promidžbi hrvat- Dalekome istoku, započevši tako proces skoga turizma i kulture, kako već godi- približavanja različitih kultura. nama predlažu neki domaći, ali i strani Sa 17 godina, zajedno s ocem i stri- zaljubljenici u njegovo djelo”, napominje cem, Marko Polo (1254. - 1324.) odlazi Porečanin Antonio Simonetti, predsjed- u Kinu koja je u to vrijeme bila pod vla- nik udruge. A jedan od renomiranih čla- šću Mongola. U službi moćnoga Kublaj- Igrokaz za turiste na Korčuli nova udruge Britanac James A. Gilman, kana obilazi razne dijelove te goleme ze- 26 MATICA travanj/april 2009. kim nepoznatim krajevima, o bogatstvu movina Marka Pola te da se ime Mar- vladara, njihovim palačama i vrtovima, ka Pola iskoristi kao originalan brend u društvenim uvjetima, običajima raznih promociji Hrvatske i hrvatskoga kultur- naroda, ljekovitim travama, ﬁnim tkani- nog turizma. nama, začinima i drugim ‘čudima’... Suvenire na temu Marka Pola već je Zanimanje za Marka Pola i danas osmislila Jasna Vukas, tajnica udruge. ne prestaje, bez obzira na to je li riječ o Uz male keramičke biste Marka Pola, na znanstvenom pristupu ili se njegovo ime toga velikog istraživača podsjećaju i svi- koristi u komercijalne svrhe. U gradovi- lene kravate i jastučnice s grbom obite- ma Dalekoga istoka, primjerice, poznat lji Polo, majice, platnene torbe s utisnu- je lanac hotela Marco Polo, a u Kini potom kartom Korčule iz srednjeg vijeka stoji i lanac tvornica suvenira pod nazi- na jednoj strani, te riječima Marco Polo vom Marco Polo. Put svile na drugoj strani koje su preve- To veliko zanimanje u svijetu za Mar- dene na čak 34 jezika. ka Pola može se iskoristiti kako bi on, prema riječima Antonija Simonettija, ZLATNA PLOČICA  PUTOVNICA postao povijesni orijentir i motor hr- Zacijelo je najzanimljivija replika zlatne vatskoga turizma. James Gilman sma- pločice kakvu je Kublaj-kan dao slavno- tra ga najvećim blagom Hrvatske i isti- me Korčulaninu kao svojevrsnu putov- Rodna kuća Marka Pola u Korčuli če: “Njegovo je ime slavno diljem svijeta. nicu koja mu je služila kao propusni- On je jedna od triju, četiriju osoba o ko- ca za povratak u Europu. Na pločicu je jima je gotovo svatko čuo. Premda ga otisnut originalan tekst na mongolskom “Kako je nastao milijun”. Njegova istra- većina ljudi identiﬁcira s Venecijom, a jeziku: “Snažno ime kanovo budi sveto! živanja upozoravaju na to da je Marko, ne s Hrvatskom, već godinama nasto- Tko mu ne iskaže povjerenje, smatrajte govoreći o bogatstvima Istoka, govorio o jimo najslavnijega hrvatskog sina, a ne ga mrtvim - mora umrijeti!” U kožnatom ‘tisućama tisuća’, što su mnogi tada sma- talijanskog, promovirati u Europi i svi- uvezu priloženi su prijevodi na nekoliko trali njegovim pretjerivanjem. Milijun jetu, osobito Europskoj uniji kao prvog jezika. Ta je ‘putovnica’ bila i protokolar- kao aritmetička jedinica nije postojao Europljanina.” ni dar Hrvatskoga olimpijskog odbora i uveden je u Firenci 20 godina poslije Međunarodna udruga Marko Polo za vrijeme Olimpijskih igara u Pekin- Markove smrti. Simonetti u svojoj knji- i Put svile želi da se različitim projek- gu. Mnogo je toga što još treba istražiti, zi iznosi tezu da je za naziv te jedinice tima (poput eskadre jedrenjaka Jadra- provjeriti, potvrditi o Marku Polu, isti- uzet nadimak Marka Pola ‘Milione’ pa, nom ovoga ljeta pod nazivom Povratak ču u Udruzi. Porečanin Antonio Simo- kako ističe, “kad netko kaže milijun, za- Marka Pola), Hrvatska prepozna kao do- netti otkriva nešto novo u svojoj knjizi pravo kaže Marko Polo”. ■

Stari grad Korčula

ENG Although the famed Marco Polo was by all accounts born on the island of Korčula most people still think of him as a Venetian. There have been eﬀorts to associate the name of this great globetrotter in the branding and promotion of Croatia. A forerunner in this eﬀort is the recently founded International Marko Polo Association. 27 MATICA travanj/april 2009. HRVAT IZ ŠVEDSKE RENATO HULJEV DOVODI SKANDINAVSKE NAUTIČARE NA JADRAN Naši otoci su raj za Šveđane

Mladi Huljev rodio se u Švedskoj, dok su mu roditelji iz Primoštena u kojem je otvorio ured svoje turističke agencije koja nudi “on line” buking za nautičare iz skandinavskih zemalja

Napisala: Jadranka Klisović Renato Huljev Marina Kremik Snimio: Duško Jaramaz

amo u prošloj godini Renato Huljev, vlasnik turističke agencije Croatia Yacht Club iz Šved- ske, doveo je na hrvatsku obalu 1.500 švedskih nautičara. Iako Sje i ova bogata zemlja uvelike uzdrmana ﬁnancijskom i ekonomskom krizom, Hu- ljev vjeruje da će gotovo isti broj sjever- njaka uspjeti dovesti na šibensko-splitsku rivijeru. Šveđani su, naime, veliki zaljubljenici u more i plovidbu pa ih ni kriza, vjeruje, neće omesti da se u ljetnim mjesecima odmore na jednoj od najljep- ljev čak 80 posto svih gostiju dovodi na mor putuje rezervirajući mjesto u hote- ših rivijera svijeta. ovo atraktivno područje. Njegova turi- lima “on line”, a sada je takav način bu- Mladi Huljev rodio se u Švedskoj, a stička agencija prva je na prostoru cije- kinga omogućen i nautičarima koji žele rado posjećuje Primošten, odakle su nje- le Skandinavije turistima počela nuditi posjetiti hrvatsku obalu. Činjenica je da govi roditelji. Posljednjih godina Primo- “on line” buking za nautičare. je interes ne samo Šveđana, već Skandi- šten mu je postao i poslovna baza kakvu Paket usluga koje nudi na tržištu sa- navaca općenito, za ljetovanjem na hr- ima i u švedskom Göteborgu. Privučen stoji se od zrakoplovnog leta, transfera od vatskoj obali iz godine u godinu sve veći. prirodnim ljepotama šibensko-primo- aerodroma do odredišta i broda u mari- O tome svjedoče i brojčani pokazatelji o štensko-splitskog akvatorija koji smatra ni “Kremik” kraj Primoštena. posjećenosti hrvatskih odredišta. rajem za nautičare i za razvoj biznisa, Hu- Čak polovica Skandinavaca na od- - Gostu iz Skandinavije cijena smje- štaja ili usluga nije toliko bitna i nikada U prošloj godini Šibenik je posjetilo čak 112 posto više turista iz Švedske nego pret- neće odustati od neke destinacije ako je hodne godine. Brojčani podaci na razini Hrvatske govore da je u prošloj godini Hrvat- cijena malo veća. Skandinavci primar- sku posjetilo 314.000 turista iz Švedske koji su ostvarili više od 1,8 milijuna noćenja. nim smatraju prirodne ljepote krajolika u kojem žele uživati, a jako im je bitno i kako se domicilno stanovništvo odnosi prema njima, tj. jesu li ljubazni i susret- ljivi ili nisu. Te dvije odrednice na hrvatskome turističkom području dobivaju visoke ocjene pa se ne bojim da će Skandinavci odustati od dolaska na hrvatsku obalu - kaže nam Huljev koji izvrsno govori hrvatski jezik. Hrvatska je danas među švedskim nautičkim krugovima poznata kao dobra i poželjna destinacija za nautički turizam. Šveđani, uvjerava nas Huljev, vole jedriti i znaju jedriti, a cijeli splet otoka i otočića na jadranskoj obali za njih predstavlja veliki izazov. ■

ENG Just last year Renato Huljev, a young Croatian born in Sweden, owner of the Croatia Yacht Club tourist agency, has brought 1,500 Čelnici šibenske turističke zajednice u šetnji Göteborgom u društvu Renata Huljeva Swedish sailors to the Croatian coast. 28 MATICA travanj/april 2009. RAZGOVOR S PETROM FRANOM BAŠIĆEM, ISTAKNUTIM HRVATOM IZ JUŽNOAFRIČKE REPUBLIKE Inženjer, pjesnik i stručnjak za ljudska srca

Supruga i ja odlučili smo se nakon 50 godina vratiti u Hrvatsku i na miru provesti posljednje dane

Razgovarao i snimio: Franjo Samardžić Petar Frano Bašić etar Frano Bašić iz Južnoafričke Republike sudjelovao je na nedavno održanim Susretima hrvatskih pjesnika iz dijaspore koje se tradicionalno održa- vaju u Rešetarima pokraj Nove Gradiške. Boravak iznimno zanimljivog sugovornika iskoristili smo Pza kraći razgovor. Kada ste i zašto napustili Hrvatsku? — Istrgnut sam iz hrvatske sredine 1959. godine. Bilo mi je tada 14 godina. Otišao sam u Južnoafričku Republiku gdje je bio moj otac koji je pobjegao iz komunističke Jugoslavije. Pet godina je tražio od vlasti u Beogradu da mu puste obitelj. Da nije bilo francuskog, engleskog i američkog veleposlanika, koji su radili na tome da izađemo iz Jugoslavije, moja majka nikada ne bi više vidjela svoga muža, a mi djeca svoga oca.

U Južnoafričkoj Republici ste se školovali, stekli zvanje strojarskog inženjera i aﬁrmirali se kao U Južnoafričkoj Republici ima 11 službenih jezika. Radimo na suradnik glasovitog kirurga dr. Crisa Bernarda. tome da dvanaesti postane hrvatski jezik. Do sada sam obja- — Strojarstvo sam diplomirao na Witwatersrand sveučilištu vio tri zbirke pjesama: “Svilene siluete”, “Srebrni odbljesci” i u Johannesburgu 1969. godine. Magistrirao sam na Sveučili- “Prelomna moć”. Trudim se da naši ljudi ne zaborave svoj je- štu u Cape Townu. Radio sam na projektu pokojnog profeso- zik. Svim budućim naraštajima Hrvata izvan domovine pora dr. Crisa Bernarda, koji je poznat po tome što je prvi presa- ručio bih da ne zaborave Hrvatsku, da ne zaborave svoju do- dio ljudsko srce. Radio sam na 17 projekata koje je dr. Bernard movinu i hrvatski jezik. otpočeo na ublažavanju otpora tijela prema nekome stranom tijelu i izumu srčanoga pomoćnog stroja koji se i danas kori- Nakon 50 godina vraćate se u Hrvatsku. sti diljem SAD-a. Poslije toga uspješnog rada dobio sam titulu — Ako dragi Bog da, supruga i ja ćemo se vratiti u Hrvat- magistra inženjerstva. Član sam Hrvatskoga svjetskog kongre- sku. Kupili smo mali stančić blizu Splita, odakle sam rodom. sa, a za vrijeme gradnje prve nuklearke u Južnoafričkoj Repu- To je naš najveći san i hvala dragom Bogu što nam ga ispu- blici obavljao sam dužnost inženjerskog upravitelja. njava. Kada sam 1959. godine stigao u Johannesburg, baka mi je rekla: “Dragi sinko, nemoj ići na večer na ulicu, satrt će te Kako živi hrvatska zajednica u Južnoafričkoj slonovi.” U međuvremenu se mnogo toga promijenilo. Život Republici? u Južnoafričkoj Republici je bio ugodan do 1994. godine, kada — To je mala zajednica. U jednome njemačkom gradu naći je država postala demokratska i kada su održani demokratski ćete više Hrvata nego u cijeloj Južnoafričkoj Republici. Ima izbori. Na žalost, nestala je tada osobna sigurnost. Ako idete nas oko 3.500 od kojih 90 posto živi u gradu Voisburgu, gdje ulicom, imate sat na ruci, nosite torbu ili nešto drugo, posto- su rudnici zlata. Išli su za zlatom i zato je tamo većina. Osta- ji mogućnost da će vas ubiti. Život je tamo postao nesiguran. li su u Cape Townu koji je najstariji i glavni grad. Tu živim s Zato smo supruga i ja odlučili vratiti se u Hrvatsku i u miru obitelji. U 82 obitelji ima nas oko 200 duša. U toj maloj sredi- provesti svoje posljednje dane. ■ ni osnovao sam svoj dom. Imam tri sina i svi su završili sve- učilišta i imaju svoj život. ENG An interview with Petar Frano Bašić, a prominent Croatian from the South African Republic. He tells how he left Split in 1959 as a 14-year- Osim što pišete pjesme, zalažete se za očuvanje old with his mother to join his father in the distant Africa country. He was educated there as a mechanical engineer and received his aﬃrma- hrvatskog jezika u JAR-u. tion working with the famed surgeon Dr. Christiaan Barnard. He and his — Utemeljitelj sam škole hrvatskog jezika u Cape Townu. wife plan to return to the homeland for good soon. 29 MATICA travanj/april 2009. PREDSTAVLJAMO INTERNETSKU ZAJEDNICU “CROATIAN DIASPORA COMMUNITY” CDC Anton i Kristijan umrežuju Hrvate diljem svijeta

Od kolovoza 2007. kad je osnovan, CDC je okupio gotovo 3.000 članova i time je postao najveća hrvatska poslovna online zajednica na svijetu!

Posjet SOS dječjem selu kod Osijeka pridonijeti razvoju inovacija. Uz to, u i doprema humanitarne pomoći CDC-ovu forumu može se uvijek dobiti dobar savjet, a nerijetko i konkretna po- moć ako, primjerice, nekome zatrebaju informacije bitne za širenje svog poslo- vanja na Hrvatsku ili druge regije, ako netko traži nove suradnike ili, pak, jednostavno planira otići na godišnji od- mor pa želi saznati kakve su ondje vre- menske prilike. Kad na tren, pak, želite zaboraviti svakidašnje obveze i nije vam do ozbiljnih tema, onda se uvijek može- te zabaviti nečijim glazbenim prijedlo- gom, pročitati najnoviji vic ili sudjelovati u dosjetljivostima na neku od tema poput - kako prići djevojci? - U prvih godinu dana planirali smo u CDC-u okupiti do tristotinjak članova pa nas je ovoliki broj ugodno iznenadio. To možemo zahvaliti i angažiranju mo- deratorice Marijane Schagoll i komode-

Darovi su stigli u dječje selo Ladimirevci

Pripremio: Hrvoje Salopek (izvor i snimke CDC) svojih supružnika ili poslovnom suradnjom vezani uz Hrvatsku. Jezici spora- a mladi Duvnjaci drugog zumijevanja su hrvatski i njemački. Od i trećeg naraštaja u Nje- kolovoza 2007., kad je osnovana, ova je mačkoj nisu više klasični grupa uspjela do danas okupiti gotovo gastarbajteri - bauštelci, 3.000 članova i time je postala najveća gipseri i pomoćna rad- hrvatska poslovna online zajednica na Dna snaga, očito je na primjeru Kristija- svijetu. Njezini su članovi mahom pona Križića i Antona Bulića. duzetnici, stručnjaci i freelanceri koji Ta dva inovativna stručnjaka uteme- većinom borave i rade u zemljama nje- ljitelji su i moderatori Croatian Diaspora mačkoga govornog područja, ali i izvan Community (CDC), internetske zajedni- njega pa tako i u samoj Hrvatskoj i Bo- ce u sklopu poslovne mreže XING. Cilj sni i Hercegovini. i svrha CDC-a, kako kažu, očuvanje je hrvatske kulture i tradicije te okupljanje USPJEŠNA POSLOVNA poslovnih ljudi, a namijenjena je svim BUDUĆNOST Hrvatima diljem svijeta kao i drugim Na CDC-u zainteresirani mogu prona- zainteresiranim osobama, bez obzira na ći zastupljena gotovo sva područja po- nacionalnost i svjetonazor. Trenutač- slovanja koja su važna za osiguravanje no Hrvati čine 90% članstva, dok pre- uspješne poslovne budućnosti, ali jedna- ostalih 10% otpada na predstavnike ra- ko tako i studente koji već danas svojim znih nacionalnosti koji su najčešće preko svježim znanjem i novim idejama mogu 30 MATICA travanj/april 2009. Ponosni Duvnjaci Kristijan Križić rođen je, kako sam kaže, očevom željom u Tomislavgradu, iako su mu već i djed i otac živjeli i radili u Njemačkoj. Majka mu je bila pred porođajem pa su ona i otac doputovali u Tomislavgrad, kako bi to bilo rodno mjesto njihova sina. Nekoliko dana nakon rođenja i ispunje- nja očeve želje da mu je sin rođeni Duvnjak, roditelji su s Kristijanom otputovali natrag u Köln. U lijepome gradu na Rajni Kristijan i danas živi i radi kao voditelj Inženjerskog i prodajnog ureda za konstrukciju, montažu i prodaju in- dustrijskih vaga. Kaže da je trajno vezan za rodni Tomisla- vgrad i rodno mjesto svojih roditelja - Roško Polje. Anton Bulić podrijetlom je, također, iz duvanjskog kraja. Majka mu je iz Prisoja, a otac iz Podgradine. Bulićevi roditelji su se iselili prije više od 40 godina pa je on rođen u Stuttgartu, gdje živi i radi. Bulića za duvanjski kraj sada veže i rodno mjesto njegove supruge Marije, rođene Kne- zović, koja je rođena u Borčanima. - Moj sin je pravi Duv- njak, iako se već djed iselio u Njemačku - kaže Bulić i do- Anton Bulićdaje kako i on redovito s obitelji dolazi u Tomislavgrad. Kristijan Križić ratora Petra Ćosića, Danijele Grgić, Sil- Marijana Šagolj. Pri tome je zajednica Na kraju ovoga kratkog razgovora, vije Mirijam Šagolj i Jasminke Odrljin. prikupila značajne materijalne donacije utemeljitelji CDC-a su pozvali sve zain- Ove godine osobito smo zauzeti pridobi- za dva dječja doma u Slavoniji. U huma- teresirane da se pridruže ovoj najvećoj vanjem novih članova iz Hrvatske, BiH, nitarnom radu posebno su se istaknuli hrvatskoj zajednici. Poručuju da će on- SAD-a i Australije - kaže Anton Bulić. Alexander Marx i Alfred Dittrich koji je dje svi biti toplo prihvaćeni i dobiti svaku Njegov prijatelj Kristijan Križić napo- donirao osječkom Dječjem domu “Kla- potporu potrebnu u poslovanju. ■ minje kako ugodno i korisno druženje sje” više od 30.000 kuna. članova CDC-a ne prestaje napuštanjem virtualnog prostora, već da se često or- “Livanjska frakcija” u CDC-u ganiziraju i susreti kako bi se oni mogli i osobno upoznati te produbiti poznan- stva sklopljena u toj internetskoj zajednici, odnosno steći nova. Dosad su ti susreti ostvareni u Njemačkoj, Austriji, Hrvatskoj i BiH. Najveći susret održan je u listopadu 2008. u Frankfurtu u povodu prve godišnjice postojanja CDC-a kada se okupilo više od stotinu članova iz cijele Njemačke i Švicarske! Odnedavno je CDC započeo suradnju s CROWN-om (Croatian World Network), internetskim portalom na en- gleskom jeziku za Hrvate diljem svijeta, koji vodi poznati hrvatski glazbe- nik Nenad Bach sa stalnim boravkom u SAD-u. U procesu je i rad na projektu Hrvatskih svjetskih igara koje će Hr- vatski svjetski kongres održati u Zadru u srpnju 2010.

HUMANITARNE AKCIJE Grupa je, također, aktivnije počela sudje- ENG The Croatian Diaspora Community (CDC) Internet group was established a year and a half lovati u povezivanju domovinske i ise- ago in the frame of the XING business network. The goal and purpose of the CDC is to preserve ljene Hrvatske te je prošle godine počet- Croatian culture and tradition and to gather business people, and is targeted to all Croatians around the world, and to other interested people. The languages available are Croatian and Ger- kom prosinca organizirala i svoju prvu man. The community gathers almost 3,000 members and has become the largest Croatian on- humanitarnu akciju, koju je pokrenula line community in the world! 31 MATICA travanj/april 2009. VIJESTI HR

U SINJU OTKRIVEN SPOMENIK DR. FRANJI TUĐMANU SINJ - Sinjani i Cetinjani su nedavno u srcu alkarskoga grada postavili spomenik prvome hrvatskom predsjedniku i utemeljitelju neovisne države Hrvatske dr. Franji Tuđmanu na istoi- menome velikome gradskom trgu. Ri- ječ je o brončanome spomen-poprsju, LOKALNI IZBORI ODRŽAVAJU radu akademskog kipara Ante Jurki- SE 17. SVIBNJA ća, koji su svečano otkrili predsjednik ZAGREB - Lokalni izbori se sukladno sinjskoga Gradskog vijeća Miloš Balić Zakonu o izboru članova predstavnič- i Dražen Pavlović, predsjednik Hvidre kih tijela jedinica lokalne samouprave Sinj i Koordinacije braniteljskih udruga održavaju 17. svibnja, a izborna kam- proizišlih iz Domovinskih udruga. Zatim su vijence i bukete cvijeća ispred spo- panja počinje 29. travnja pa će traja- men-obilježja položila izaslanstva sinjskoga Gradskog vijeća, Koordinacije bra- ti manje od tri tjedna. Kako je rekao niteljskih udruga i Viteškoga alkarskog društva. (NM) državni tajnik Središnjega državnog ureda za upravu Antun Palarić, osim u uredima državne uprave i na Interne- RADIĆ: PROŠLA GODINA NAJUSPJEŠNIJA U POVIJESTI IGH tu, birači mogu i slanjem SMS poruke ZAGREB - Neto dobit Instituta građevinarstva Hrvatske (IGH) u 2008. godini po- s JMBG-om na broj 5454 dobiti potvr- rasla je za 11 posto u odnosu na 2007., te je iznosila 72 milijuna kuna, kaže se u du o upisu u birački popis, kada budu priopćenju o poslovnim rezultatima u prošloj godini koje je IGH dostavio Zagre- određena biračka mjesta i obavijest o bačkoj burzi. U priopćenju se prenose riječi direktora IGH Jure Radića koji ocje- biračkom mjestu. “Prvi put u povijesti njuje da je prošla godina, unatoč svjetskoj gospodarskoj krizi, za IGH bila daleko u Hrvatskoj će se župani, gradonačelni- najuspješnija poslovna godina dosad, kako prema ﬁnancijskim pokazateljima, ci i općinski načelnici birati neposred- tako i prema drugim pokazateljima. Radić očekuje da će i 2009. godina za IGH no, što će vratiti povjerenje građana u biti godina rasta, premda možda ne prema stopama iz prethodnih godina. politiku. Sve je spremno za izbore, Dr- žavno izborno povjerenstvo radi kao profesionalno tijelo i vjerujem da će iz- PREDSJEDNIK HBK MONS. SRAKIĆ POHODIO JASENOVAC bori biti provedeni u najboljem redu”, JASENOVAC - Prigodom Dana obnove čišćenja pamćenja i spome- rekao je Palarić. na mučenika u Požeškoj biskupiji euharistijsko je slavlje u petak 3. travnja u župnoj crkvi u Jasenovcu predvodio predsjednik Hr- vatske biskupske konferencije đakovačko-osječki nadbiskup Ma- SLUČAJEVI MASOVNOG rin Srakić, u zajedništvu s ostalim biskupima Đakovačko-osječke ZLOČINA IZ 1945. crkvene pokrajine: požeškim Antunom Škvorčevićem, srijemskim ZAGREB - Ministar unutarnjih poslova Đurom Gašparovićem i đakovačko-osječkim pomoćnim biskupom Tomislav Karamarko izjavio je u vezi s Đurom Hranićem. Prije slavlja u župnoj crkvi biskupi su posjetili pronalaskom nove masovne grobni- spomen-područje Jasenovac, gdje ih je primila ravnateljica Nata- ce iz 1945. kraj Zaprešića, kako će po- ša Jovičić sa suradnicima, koji su im predstavili postav Memorijal- licija u suradnji s Državnim odvjetniš- nog muzeja o jasenovačkome logoru. Rekavši da su u Jasenovcu ubijeni mno- tvom (DORH) obraditi taj slučaj, kao i gobrojni nevini, muževi i žene, predsjednik HBK je podsjetio na riječi bl. Alojzija ostale slučajeve mogućih počinjenja Stepinca, koji je kao zagrebački nadbiskup i predsjednik Biskupske konferencije masovnih zločina. Ministar Karamarko 1943. godine poručio tadašnjim vlastodršcima da je jasenovački logor ‘sramot- rekao je da će policija “glede pronala- na ljaga’, a ubojice u njemu ‘najveća nesreća Hrvatske’. ska nove, jedne od mnogih jama masovnog zločina, u suradnji s DORH-om obraditi taj slučaj, kao što će obrađivati HRVOJE HITREC PONOVNO PREDSJEDNIK HKVa i ostale slučajeve mogućih počinjenja ZAGREB – Na godišnjoj skupštini udruge Hrvatskoga kulturnog vijeća koja je masovnih zločina”. Mediji su ovih dana održana nedavno u Hrvatskoj kulturnoj zakladi u Zagrebu u novi Upravni od- objavili kako je u mjestu Ključ kraj Za- bor izabrani su akademik Slaven Barišić, publicist Ante Beljo, gospićko-senjski prešića otkrivena nova masovna grob- biskup mons. Mile Bogović, sveučilišna profesorica Ljerka Mintas Hodak, književ- nica gdje je u šest jama zakopano oko nica Marija Peakić Mikuljan, Hrvoje Hitrec, Miroslav Međimorec, Stjepan Šešelj i 4.500 tijela te da su među žrtvama, koje Đuro Vidmarović. Upravni odbor je za predsjednika HKV-a ponovno izabrao Hr- su poubijali pripadnici partizanskih po- voja Hitreca, a za potpredsjednike Slavena Barišića i Stjepana Šešelja. U godiš- strojba u proljeće 1945., pripadnici do- njemu izvješću predsjednik Hrvatskoga kulturnog vijeća Hrvoje Hitrec podsje- mobranske vojske i oko 500 pripadni- tio je kako HKV ima oko 1.200 članova te da je u prošloj godini održao 40 tribina ka njemačkog Wehrmachta. i znanstveno-stručnih skupova u Hrvatskoj i inozemstvu. 32 MATICA travanj/april 2009. ŽIVOPISNI USKRSNI OBIČAJI U VODICAMA POSTALI TURISTIČKA ATRAKCIJA Žudije – čuvari Isusova groba

“Kada sam shvatio da su naši žudijski običaji zapravo vrijedno kulturno i tradicijsko naslijeđe, odlučio sam sve vodičke žudije snimiti na vodičkoj rivi. Bila je to moja prva Milenijska fotograﬁja”, objašnjava naš renomirani fotograf Šime Strikoman

Veliki četvrtak

Napisala: Jadranka Klisović uskrsni žudijski običaji. Neki navode tak u župnoj crkvi svetog Križa, a zavr- Snimio: Šime Strikoman kako je tradicija čuvanja Isusova groba šavaju Isusovim uskrsnućem koji pred- preuzeta od Austrije, dok su drugi sklo- stavlja temelj kršćanske vjere. kršćanski život Vodičana niji vjerovati da su pomorci sa susjednog duboko je usađena tra- otoka Prvića taj običaj vidjeli u talijan- IMPRESIVNA POVORKA dicija uprizorenja Isuso- skom gradu Loretu i prenijeli ga u ovaj Ispred glavnog oltara uprizoruje se pranje ve muke i čuvanja Isuso- kraj. Prvi pisani spomen žudijskih obi- nogu, Posljednja večera, a zatim Isusova va groba. Za tu prigodu čaja datira iz 1912., kaže Luka Lipić koji muka. Na Veliki petak žudije u procesi- Uizabrani vodički mladići, nazvani žudije, je od prošle godine izabran za zapovjed- ji uprizoruju Isusov odlazak na Kalva- odijevaju se u specijalne odore rimskih nika žudija, što je najveća čast koja se za- riju. Procesijom zapovijeda buzdovan vojnika i po precizno utvrđenom pro- služuje predanim radom, odgovornošću, koji Vodičani u žargonu nazivaju “buz- gramu, u Velikom tjednu prije Uskrsa, marljivošću... Tridesetak mladih muška- dobalj”, za njim u povorci ide “sulica” i sudjeluju u žudijskim običajima. raca tijekom cijele godine se pripremaju drugi žudije u impresivnim i živopisnim Ne zna se točno od kada traju ovi za događaje koji počinju na Veliki četvr- odorama s oružjem u ruci. Povorka pru- 33 MATICA travanj/april 2009. Veliki petak...

ža nesvakidašnju impresivnu sliku koja Vodičke žudije imaju vojnika nazva- je u posljednjem desetljeću postala i vrlo nog “sulica” koji druge žudije iz Hrvatske Rimske odore primamljiva turistička meta. nemaju. Sulica, kojeg igra Marko Juri- Odjeća žudije sastoji se od više dijelova Najveća je čast uprizoriti lik Isusa. čev-Martinčev, u procesiji nosi najdu- i mijenjala se tijekom povijesti. U prvo vrijeme odora se izrađivala od jeftini- Nekoliko mladića koji su se tijekom go- lje koplje koje na šiljku ima krvavi trag. jih materijala – kartona i slame, a ka- dine posebno istaknuli nastoje se među- Tim je kopljem “probodeno” već mrtvo snije od sve trajnijih materijala. Mladići sobno dogovoriti kojem će od njih pri- Isusovo tijelo iz kojeg je potekla krv. Vo- na glavi imaju različite kacige, na prsi- pasti ta velika čast. Najteže je pronaći dičke žene koje prate procesiju najosjet- ma nose košulju preko koje se stavlja osobu koja će utjeloviti lik Jude, ali i to ljivije su na ovaj omraženi lik pa su ga oklop. Na bosim nogama nose se kož- netko mora “odigrati”. “Ako nema drago- godinama znale pljuvati dok je prolazio ne sandale tzv. rimljanke koje sežu do voljca, organiziramo igru izvlačenja ši- u procesiji pokraj njih i nazivale ga po- koljena. Žudije nose “suknjice” koje im daju dodatnu atraktivnost, a u ruci im bica i tko izvuče najkraću, taj preuzima grdnim imenima, identiﬁcirajući se na je oružje. ulogu izdajnika Jude.” taj način s Isusovom mukom.

Lik Veronike koja je Isusove rane obrisala rupcem već godinama uprizoruje mlada Tea Strikoman koja izvrsno igra ovaj jedini ženski lik u žudijskoj procesiji. Veliko zanimanje za vrijeme procesije izaziva i lik Jude koji u procesiji korača s vrećicom punom metalnih novčića kojima stalno zveči. Žudijski običaji završavaju na Veliku subotu. Nakon pjevanja “Glorije” i “Sla- va Bogu na visini”, u crkvi se ugase sva svjetla, a onda se nakon nekog vremena čuje jaki zvuk. Isus je uskrsnuo! Pale se svjetla, žudije padaju i preplašene pobje- gnu. Padanje nakon Isusova uskrsnuća najdojmljiviji je dio cjelokupnog uprizorenja Isusove muke. U obitelji Tomislava Mateše, koji je do prošle godine bio žudijski zapovjed- nik, sudjelovanje u žudijama je duga tradicija. “Moji stričevi Roko i Miro, te bra- tić Robert bili su žudije. Moj stariji sin 34 MATICA travanj/april 2009. Velika subora

Roko, koji ima devet godina, zasigurno će mojim stopama. Već se počeo družiti sa Komunisti protiv žudija žudijama, pomagati im, stažira kod njih. Bivše komunističke vlasti činile su sve da odmah nakon Drugoga svjetskog rata zatru Status žudije ne može dobiti sve dok ne žudijske običaje u Vodicama. Posvjedočili su nam to mnogobrojni Vodičani te sugovornici Šime Strikoman, Luka Lipić i Tomislav Mateša. Prisjetili su se priča svojih roditelja primi sva tri sakramenta. Žudija se može koji su prepričavali razne nepodopštine koje su morali trpjeti od zadrtih komunista koji biti do tridesettreće godine života, od- su jedno vrijeme bili zabranili održavanje procesije na Veliki petak pa se procesija pre- nosno do Isusovih godina. Ja sam lani selila u crkvu. Ni tada nisu mirovali pa su nekoliko godina prije Velikog četvrtka uništili prešao Isusove godine i sada sam poča- žudijsku odoru misleći da će tako spriječiti njegovanje običaja čuvanja Isusova groba. sni član žudija”, kaže nam Mateša koji je Vodičke bi žene tada preko noći sašile novu odoru tako da bi sutradan na Veliki četvrtak danas, kako sam kaže, “pozadinac” koji sve bilo spremno za veliki događaj. Jedne godine komunisti su prije prolaska procesije će uz žudije uvijek ostati vezan. na cestu nabacali drač i kamene gromade. Dolazili bi ispred procesije i igrali kozaračko kolo. To su samo neke od nečasnih rabota kojima su se služili komunisti kako bi ugasili tradiciju, ali ipak u tome nisu uspjeli, kazuju ponosno naši sugovornici. OBITELJSKA TRADICIJA Sudjelovanje u žudijama tradicija je i u obitelji našega istaknutog fotografa Šime Uskrsni ponedjeljak Strikomana. “Već sa sedam, osam godina imao sam svoju grupu žudija. Nai- me, po uzoru na starije, mi smo se kao dica igrali žudija, imitirali ih u svemu i uživali. Sami smo od papira i drugoga dostupnog materijala izrađivali odje- ću i oružje i tako se igrali žudija. Kada sam shvatio da su naši žudijski običaji zapravo vrijedno kulturno i tradicijsko naslijeđe, odlučio sam sve vodičke žu- dije snimiti na vodičkoj rivi. Bila jer to moja prva Milenijska fotograﬁja nakon koje su uslijedile nove, a 155. snimit će čeno da se tek svake šeste godine festival ga pisanog spomena o održavanju žudij- se za koji dan na Uskrsni ponedjeljak na održava u Vodicama, a drugih godina seli skih običaja, u Vodicama će biti posebice kninskoj tvrđavi. Tamo će se okupiti žu- se po drugim mjestima gdje se njeguju svečano, a pripreme za taj veliki kulturni dije iz cijele Hrvatske”, kaže nam Striko- žudijski običaji. Na stotu obljetnicu prvo- događaj već su započele. ■ man koji je žudije uvrstio i u svoju prvu fotomapu “Terra Croatica”. ENG Deeply ingrained into the Christian life of the people of Vodice (a coastal settlement not U međuvremenu je u Vodicama or- far from Šibenik) is the tradition of staging the Passion of the Christ and the guarding of Jesus’ tomb. Young men from Vodice, called žudije for the occasion, don the gear of Roman soldiers ganiziran i Festival žudija koji se ubrzo and take part in a very precisely determined program in the week before Easter known as the proširio po cijeloj Hrvatskoj pa je odlu- žudije customs. 35 MATICA travanj/april 2009. NOVI BROJ ČASOPISA MOST/THE BRIDGE U središtu pažnje laureat Goranove nagrade B. Bošnjak

Treba napomenuti aktualnost ovoga izbora jer je upravo Branimir Bošnjak ovogodišnji laureat Goranove nagrade za životno djelo. A ona je dodijeljena tradicionalno u Lukovdolu na prvi dan proljeća!

Napisala: Anči Fabijanović Ministar Biškupić čestitao B.Bošnjaku na Goranovu vijencu edan od časopisa koji čuva do- ZAGREB - Ministar kulture Božo Biškupić čestitao je Branimiru Bošnjaku na pjesničkoj stojanstvo hrvatskih književnika nagradi Goranov vijenac, koja mu je uručena na Goranovom proljeću u Lukovdolu. “Za svoj ukupni doprinos pjesničkoj umjetnosti zasluženo ste ovjenčani Gorano- i onoga što oni pišu, a ujedno pro- vim vijencem. Od prve pjesničke zbirke Sve što nam prilazi, objavljene prije točno movira te vrijednosti u inozem- četiri desetljeća, pa do danas, Vaša pjesnička riječ predstavila se kao osebujan i Jstvu, Hrvatima i svima ostalima, autonoman glas unutar našega nacionalnog pjesništva. Prostor egzistencijalistič- svakako je časopis Most/The Bridge. Ne- ke intime, ironijski pristup svijetu svakodnevice i svijest o trošivosti jezika ostali davno je u Društvu hrvatskih književnika su bitnim signaturama Vaše lirike, a nju ste redovito pratili i vrsnom teorijsko-kri- predstavljen novi broj toga značajnog ča- tičkom elaboracijom. Vaša “semantička gladovanja”, kako ste nazvali jednu svoju sopisa za međunarodne književne veze. zbirku, nisu bila post nego blagdan hrvatske pjesničke riječi i u znaku toga ose- O časopisu su govorili glavni urednik bujnog glasa s pravom će proteći ovogodišnje 46. Goranovo proljeće,” kaže Biš- Davor Šalat i književnik Branimir Boš- kupić u čestitci Bošnjaku u povodu primitka, kako ističe, jedne od naših najpre- njak, a tribinu je vodio književnik Hr- stižnijih pjesničkih nagrada. [Hina] voje Kovačević. Nije se, naravno, mogao zaobići razgo- izgled, ali uvijek ostaje jetu naći u novome broju? Tematski je vor o tome kako je taj težnja ka kvaliteti. Ša- obrađeno upravo djelo Branimira Boš- časopis nekada izgle- lat prednost daje krea- njaka: tu su njegove pjesme, pa inter- dao i što se sve njime tivnom odnosu prema vju, zatim njegovi eseji, predstavljen je postiglo. Tako je pu- prošlosti i sadašnjosti. i kao urednik, književni i radijski. Kad blika saznala da je bilo Za njega je, kaže, tekst je o pjesmama riječ, tu su nove pjesme i prijevoda na kineski u prvom planu, odno- B. Bošnjaka, one iz zbirke Svrha malih jezik, iako prevladava- sno kvaliteta kao naj- stvari, a i aktualni esej o lakoj i teškoj ju prijevodi na engle- važniji kriterij u oda- književnosti. Treba napomenuti aktu- ski, njemački, francuski, biru sadržaja, pisaca alnost ovoga izbora jer je upravo Brani- talijanski… Branimir itd. mir Bošnjak ovogodišnji laureat Gora- Bošnjak posebno je sta- Zanimljivo je bilo nove nagrade za životno djelo. A ona je vio naglasak na koncep- saznati gdje i kako ide dodijeljena tradicionalno u Lukovdolu ciju časopisa, ustvrdivši The Bridge u inozem- na prvi dan proljeća! kako se tu njeguje pra- stvo. Naglašeno je da Od ostalih materijala treba istaknu- va mjera u izboru pisa- se šalje u sveučilišta, ti priloge o godini Marina Držića, zatim ca, kako se ističe važnost književnosti u knjižnice, zatim piscima, izdavačima. uratke književnika kao što su Pavao Pa- društvu. Rekao je, također, kako su svi Časopis se tiska u 1.000 primjeraka, a vličić i Mirko Kovač, tu su i pjesnici kao koji su sudjelovali u radu časopisa, a po- u inozemstvo se šalje na niz adresa (što npr. Koroman i Cindori. Dva su teksta sebno urednik od 2001. godine Srećko naravno košta) i to posebno piscima posvećena velikanima koji su nas napu- Lipovčan, prošli i teška razdoblja. Jer, koji su dolazili na festivale u Zagreb i stili – Ladanu i Tomičiću… Još puno za- istaknuo je, trebalo je hrvatsku književ- općenito u Hrvatsku, pa se tako njegu- nimljivoga sadržaja ima u broju koji će, nost pokazati kao nacionalnu – u proš- ju kontakti. sigurni smo, biti čitan i u Hrvatskoj i u losti, sadašnjosti, ali i u budućnosti. Sa- Što će čitatelji u Hrvatskoj i u svi- inozemstvu. ■ dašnji glavni urednik, koji je bio izvršni urednik i u vrijeme urednika Lipovčana, Davor Šalat, govorio je o svojoj koncep- ENG One of the magazines that preserves the dignity of Croatian writers and of what they write, and that also endeavours to promote these kinds of values abroad – both among Croatians and to ciji. Ona je nužno likovno manje raskoš- the broader public – is certainly the magazine Most/The Bridge. The latest issue of this magazine, na jer nedostaje novca za bolji vizualni signiﬁcant to international literary ties, was recently presented at the Croatian Writers’ Society. 36 MATICA travanj/april 2009. ROMAN U KNJIŽEVNOSTI HRVATA U VOJVODINI Izvrstan pregled proze Hrvata u Vojvodini

U izboru, koji je priredio Milovan Miković, a objavila osječka Književna revija koja je izašla ovih dana, zastupljeno je 26 autora s ukupno 31 ulomkom romana, nastalih u razdoblju od 1875. do danas

Milovan Miković sa književnosti nastale u ovom podne- na tribini u HMI-u blju, razmatrajući romaneskne tekstove na zavičajnoj, nacionalnoj i (srednjo) europskoj razini. Izbor je određen povijesnim, zemljopisnim i književno- povijesnim razlozima. Stoga Miković u uvodnom tekstu piše i o povijesnom ambijentu na ovim prostorima – od dolaska Bunjevaca i Šokaca, preko njihove unutarnje nacionalne integracije, iskustva rata i poraća, hrvatskoga pitanja, do novijih prilika koje je okarakterizirao kao razdoblje tjeskobe, destrukcije, traganja. U pregled su uvršteni i autori koji su pi- sali i objavljivali (ili pišu) na srpskom jeziku, a zastupljena su i ona djela koja se nalaze tek u rukopisu ili su u nastav- Napisala: Vesna Kukavica Snimio: Žorži Paro proteklo je punih 38 godina otkako je cima objavljivana u tisku (nekadašnjoj Geza Kikić obavio pionirski pothvat na Hrvatskoj riječi) i književnom časopisu tom području objavivši Antologiju proze Klasje naših ravni. asopis za književnost i kul- bunjevačkih Hrvata u Zagrebu. Poznavatelji književnih i kulturnih turu Književna revija, koji Izborom su zastupljeni romani hr- prilika u Bačkoj poštuju Milovana Mi- objavljuje Matica hrvatska vatskih pisaca nastali u Bačkoj i djelomi- kovića ne samo kao književnika i prire- - Ogranak Osijek, svoj novi ce u Srijemu od 1875. do danas. Zastu- đivača, nego i kao vrsnoga književnoga dvobroj (3-4, 2008.) posve- pljeno je 26 autora, od prvoga hrvatskog i kazališnoga kritičara te kao urednika Čćuje gotovo u cjelini temi Roman u knji- romanopisca ovog podneblja Ivana An- u hrvatskoj nakladničkoj kući Hrvatska ževnosti Hrvata u Vojvodini. Zanimljiv tunovića do najmlađih koji se iskušava- riječ u Subotici. Bio je i urednik knji- tematski broj, koji ima skoro 500 strani- ju u području romana poput Vladimi- ževnoga časopisa Rukovet, a aktualni je ca, priredio je Milovan Miković, subora Bošnjaka ili Željke Zelić. Čitateljima urednik Klasja naših ravni, časopisa Ma- tički književnik i urednik nakladničke se pruža ukupno 31 ulomak iz njihovih tice hrvatske -Ogranak Subotica. Značaj- djelatnosti NIU Hrvatska riječ. Tako se romana. Mikovićev temeljiti pregled ro- ni su i njegovi književnopovijesni pre- na stranicama Književne revije susreće- manesknoga gradiva ima odgovarajući gledi o periodici, kazalištu i svekolikoj mo s nepravedno, u nas, zapostavljenim znanstveni aparat u koji su uvedene za- književnoj djelatnosti Hrvata u Bačkoj. hrvatskim autorima romana u Vojvodini nimljive bilješke o zastupljenim autori- Zbog svoje plodne djelatnosti postao kao što su: Ivan Antunović, Petar Pekić, ma s popisom njihovih djela, kao i kro- je član Društva hrvatskih književnika. Josip Kulundžić, Marica Vujković, Ante nološka tablica objavljivanja romana. Osobito su zapažene njegove pjesničke Jakšić, Josip Pašić, Pava Jurković Kata- Kako priređivač bilježi u predgovoru, že- zbirke Avaške godine i Slušaj: zemlja ri- nov, Marko Čović, Lazar Merković, Ma- lja mu je bila ponuđenim izborom pota- ječi te knjige eseja Život i smrt u gradu i tija Poljaković, Balint Vujkov, Josip Klar- knuti ne samo zemljopisno, već nadasve Iznad žita nebo. ■ ski, Stipan Blažetin, Tomislav Ketig, Petko povijesno-kulturno preispitivanje prino- Vojnić Purčar, Jasna Melvinger, Milivoj Prćić, Vojislav Sekelj, Lazar Franciško- ENG Kniževna revija (Literary Review) a magazine for literature and culture published by the Os- vić, Franja Petrinović, Vladimir Bošnjak, ijek branch of the Matrix Croatica has dedicated almost its entire no. 3 and 4 double issue to the topic of the novel in the literature of Croatians in Vojvodina. This fascinating thematic issue, on Ante Vukov, Zvonko Sarić, Dražen Prćić, almost 500 pages, was edited by Subotica-based writer and the head of publishing activities at Neven Ušumović i Željka Zelić. Naime, the Hrvatska riječ publishing house in Subotica, Milovan Miković. 37 MATICA travanj/april 2009. HRVATSKE ŽUPANIJE: SISAČKOMOSLAVAČKA Od Petrove do Moslavačke gore

Položajem u središnjem dijelu Hrvatske Sisačko-moslavačka županija reljefno spada u brežuljkasti dio Hrvatske čijim središnjim dijelom prolazi rijeka Sava i Kupa

Posavski konji na Lonjskom polju

Piše: Zvonko Ranogajec sto hrvatskog teritorija, dok je po broju stanovnika osma sa 183.730 stanovnika isačko-moslavačka županija prema zadnjem popisu iz 2001. godine dobila je kao i 11 hrvatskih žu- ili 4,17 posto hrvatskog stanovništva. panija naziv prema političkom Sa samo 42 stanovnika po km četvor- središtu županije, Sisku i povi- nom tek je 18. hrvatska županija po gu- jesnoj regiji Moslavini, iako je stoći naseljenosti. Uz Ličko-senjsku, Si- BanovinaS prostorno veća. Ova županija sačko-moslavačka županija doživjela je koja je službeno pod rednim brojem tri zbog razaranja tijekom Domovinskog prostorno je jedna od najvećih u Hrvat- rata najveći pad u zadnjem popisnom skoj. S površinom od 4.463 km četvornih razdoblju za čak 22 posto. Najveći broj treća je po veličini nakon Ličko-senjske stanovnika prostor ove županije bilježi i Splitsko-dalmatinske s ukupno 7,8 po- još davne 1910. godine kada je bilo 256

Crkva sv. Franje Ksaverskog u Viduševcu Čigoć

38 MATICA travanj/april 2009. Sisak – Stari grad

tisuća stanovnika, da bi 90 godina kasnije broj bio smanjen za 70.000.

SAVA, KUPA, UNA… Položajem u središnjem dijelu Hrvatske Sisačko-moslavačka županija reljefno spada u brežuljkasti dio Hrvatske čijim središnjim dijelom prolazi rijeka Sava i Kupa. U sjeveroistočnom dijelu je Mosla- vina s položenom Moslavačkom gorom (Humka 487 m), dok je u jugozapadnom dijelu rubni dio Korduna s Petrovom ći proizvođač sredstava za zaštitu bilja. drvenim kućama, pravim biserima tra- gorom (Petrovac 512 m) i Banovina sa Te industrije razaranjima u Domovin- dicijske drvene arhitekture posavskog Zrinskom gorom (Piramida 616 m). Li- skom ratu, ali i preustrojem mijenjaju kraja. Osim roda, u parku žive i orlovi jevom obalom rijeke Save pruža se Park svoj značaj te im opada udio u društve- štekavci i kliktaši, a uz močvare prekri- prirode Lonjsko polje, dok se na desnoj nom proizvodu. One ipak i dalje ostaju vene lopočima dominiraju šume hrasta obali od Velike Gorice u Zagrebačkoj snažan gospodarski čimbenik, a podižu lužnjaka i graba. U močvarama i riječ- županiji do Siska pruža Turopolje. Kraj se i nove industrije u gospodarskim zo- nim rukavcima parka živi čak 24 vrste Siska završava i Pokuplje koje se pruža nama oko gradova (elektronska industri- riba, ponajviše amuri, grgeči, šarani i štu- od Karlovca u Karlovačkoj županiji. Od ja SELK Kutina). Čimbenik razvoja leži ke koji se tu i mrijeste. vodotoka u Savu se ulijevaju snažni de- i u nalazištima nafte i plina čijom pre- Lječilišni turizam s dugom tradicijom sni pritoci Kupa i Una, koja čini i držav- radom se u kutinskoj Petrokemiji proi- važan je u termama Topuskom gdje su nu granicu prema BiH, te manji vodotok zvode mineralna gnojiva. termalni izvori s nekoliko bazena i jed- Sunja. S lijeve strane u Savu se ulijeva- nom od najboljih termalnih voda pre- ju Česma (123 km, deveta rijeka po du- PREBIVALIŠTE BIJELIH RODA ma mineralnom sastavu koji se koristi žini u Hrvatskoj), Kutina, Ilova i Pakra, Važan segment gospodarske slike žu- u medicinske svrhe i za fizikalnu tera- relativno dugi vodotoci, no tipično ni- panije postaje turizam usredotočen na piju. Vinske ceste na južnim obroncima zinskog karaktera s malenim protokom Park prirode Lonjsko polje i toplice To- Moslavačke gore su neizostavni sadr- vode. Sisačko-moslavačkom županijom pusko. Živopisni Park prirode Lonjsko žaj koji upotpunjuje turističku ponudu prolaze i dvije desne pritoke Kupe - Gli- polje jedan je od najvećih i najočuvani- županije. Pozornost privlači autohtona na kojom u jednom dijelu prolazi i dr- jih močvarnih parkova prirode i poznat sorta vina škrlet i frankovka. Hrvatska žavna granica prema BiH i Petrinjčica je kao prebivalište bijelih roda. Uz boga- Kostajnica pozornost privlači poznate Odra, lijevi pritok. tu floru i faunu te ihtiološko-ornitološ- tom kestenijadom, a uređene stare grad- Sisačko-moslavačka županija grani- ke značajke, jedna od polazišnih točaka ske jezgre Siska, Petrinje, Gline, Kutine i či s pet hrvatskih županija i državnom je selo roda Čigoč koje je 1969. godine Dvora na Uni destinacije su turističkih granicom prema Bosni i Hercegovini dobio naslov Europskog sela roda. Po- namjernika. ■ na jugu. Na istoku Sisačko-moslavačka seban specifikum su mještani koji žive u županija graniči s Brodsko-posavskom i Požeško-slavonskom županijom, na sjeveru Bjelovarsko-bilogorskom i Zagre- Šest gradova i 13 općina bačkom županijom, a na zapadu Karlo- Sisačko-moslavačku županiju čini šest gradova: Sisak (36.785 st.), Petrinja vačkom županijom. (13.801 st.), Kutina (14.814 st.), Novska (7.270 st.), Glina (3.116 st.) i Hrvatska Ova županija krajem 19. i početkom Kostajnica (1.993 st.), te 13 općina: Donji Kukuruzari, Dvor, Gvozd, Hrvatska 20. stoljeća doživljava gradnjom željezni- Dubica, Jasenovac, Lekenik, Lipovljani, Majur, Martinska Ves, Popovača, Su- ce snažni razvoj baznih industrija te po- nja, Topusko i Velika Ludina. staje jedna od najznačajnijih industrij- skih regija u Hrvatskoj, posebno Sisak i Kutina. U Sisku se podiže željezara, rafi- nerija i kemijska industrija, dok je u Ku- tini glavni gospodarski čimbenik tvornica mineralnih gnojiva. Ove industrije utemeljene su i na značajnim nalazišti- Zalazak sunca nad Banovinom ma nafte i plina pa se tako u Termoe- lektrani Sisak od instalirane snage 420 MW dobivaju značajne količine elek- ENG Sisak-Moslavina County got its name from the administrative capital of the county, the City trične energije. of Sisak, and by the historical region of Moslavina. This county is, by territory, one of the largest in Croatia, and eighth by the size of its population according to the last census of 2001. Situated Mesna industrija Gavrilović iz Petri- in the Croatian heartland, Sisak-Moslavina County’s geography places it among the hillier parts nje jedna je od najstarijih u ovom dije- of Croatia, through the centre of which the Sava and Kupa rivers pass. lu Europe, dok je Herbos iz Siska najve- 39 MATICA travanj/april 2009. HRVATSKI IZLAGAČI NA SAJMU OBRTNIŠTVA U MÜNCHENU Hrvatski navijački stolac za “Ligu prvaka”

Autor fotelje devetnaestogodišnji Dino Petrić dobitnik je zlatnih medalja na sajmovima inovacije u Londonu, Zagrebu i Čakovcu

pisan je ugovor s nogometnim klubom Dinamo, a pregovaraju i s madridskim Realom, Tottenhamom i mnogobrojnim drugim europskim klubovima. Patent je zaštićen u cijeloj Europi, dobitnik je zlatnih medalja na sajmovima inovacije u Londonu, Zagrebu i Čakovcu, a na sajmu su za nju već pokazali interes predstavnici Bayerna i Stuttgarta. Cijena fotelje je 4.900 kuna, a proizvodi je hrvatska tvrtka Oriolik iz Oriovca. Kako je za Maticu rekao mladi dizajner, fotelja je namijenjena za postavljanje u javne i privatne interijere, kaﬁ- će, urede, stanove kao znak pripadnosti određenome nogometnom timu. Pruža veći užitak gledanja utakmica na TV-u, ispunjava navijačkim nabojem uz dovoljnu količinu rashlađenog pića u limenkama. Zeleni travnati dio kao de- sni rukonaslon na gornjoj strani ima dr- žač za čašu ili limenku, a donji dio rukonaslona sadrži inoks posudu za led koja može držati osam limenki. Lijevi rukonaslon predstavlja gol (vratnica i mre- ža). Logo pojedinoga nogometnog kluba Napisao: Luka Capar uz najnoviju potporu Vlade RH nada i oslikava se na leđnome naslonu. povećanju broja izlagača na međuna- Fotelja se proizvodi u tri osnovne a nedavno završenome rodnim sajmovima. Dodao je kako hr- boje EKO kože: crvene, bijele i plave. Pro- najvećem europskom saj- vatski obrtnici drže korak s europskim totip i početna proizvodnja izvedena je u mu obrtništva u Mün- i svjetskim trendovima, te kako unatoč stilu hrvatskih nacionalnih oznaka (cr- chenu predstavio se recesiji imaju što pokazati zahtjevnom veno-bijeli kvadrati). Na stražnjem okru- 21 hrvatski obrtnik. tržištu EU-a i sigurno će pronaći nove glom dijelu lijevog rukonaslona ima di- NOni na ovom sajmu nastupaju 17. go- poslovne partnere. zajnersku oznaku i serijski broj. dinu zaredom, u organizaciji Hrvatske Ipak, posebnu pažnju posjetitelja i Fotelja je ručno izrađena od četiri- obrtničke komore (HOK). potencijalnih poslovnih partnera pri- ju osnovnih dijelova, korišten je visoko- Na izložbenoj površini od ukupno vukla je navijačka fotelja tvrtke Pec iz kvalitetni materijal, ručno pletena mre- 102 četvorna metra naši obrtnici pred- Splita, čiji je autor devetnaestogodišnji ža, otporna EKO koža i kvalitetna drvena stavili su proizvode s područja metala, Dino Petrić čiji je to bio i maturalni rad konstrukcija. plastike i drva, a europskom tržištu pred- u graﬁčkoj školi. Atraktivna fotelja već “Prigodna je za darivanje samima stavili su se i umjetnički obrti. je zauzela svoje mjesto u mnogobrojnim sebi, prijateljima, poslovnim partneri- Predsjednik HOK-a Mato Topić sobama poslovnih ljudi u Hrvatskoj, pot- ma...”, kaže Petrić. ■ prilikom posjeta izložbenom prostoru hrvatskih obrtnika rekao je kako je na ENG A spectator’s chair made by the Pec Company of Split, designed by 19-year-old Dino Petrić has draw particular attention at the Munich trade fair. The patent is registered across Europe and Münchenskom sajmu od 1995. godine is the recipient of gold medals at innovation fairs in London, Zagreb and Čakovec. At the fair rep- izlagalo više od 650 obrtnika, te kako se resentatives of football clubs Bayern and Stuttgart have already expressed their interest. 40 MATICA travanj/april 2009. TVORNICA BOROVO I HRVATSKI DIZAJNER OŽIVILI ŠPORTSKU MARKU STARTAS Domaći brend koji osvaja svijet

Što je Maura Massarotta potaknulo da oživi legendarne tenisice? Startasice su, ističe, dio njegova djetinjstva. “Odrastao sam ispred trgovine Borovo u Rovinju i godinama ih volim jer su za mene uvijek bile autentični modni proizvod.”

Pripremio: Hrvoje Salopek Snimke: HINA Startasice na izložbi tvorene 1976. godine, u zlatno Projekt Long live Startas doba vukovarske tvornice obu- predstavljen je nedav- će “Borovo”, Startas tenisice bile no u novoj galeriji Hr- su, a danas ponovno postaju, vatskoga dizajnerskog važan dio kako športske tako društva u Zagrebu, i modne scene. Izvorno dizajnirane za gdje je publika mogla S vidjeti kako je osmišlje- igranje stolnog tenisa, Startas je proda- no oživljavanje veliko- jom većom od pet milijuna pari godišnje ga športskog brenda narastao u najveći športski brend u bivšoj - od prve kreativne ide- državi. Uslijedila je vukovarska tragedi- je do razvoja projekta ja, rat i poraće i podizanje iz pepela obu- u fazama dizajna, proi- ćarskog diva na Dunavu. Danas, nakon zvodnje, marketinških i što su skoro postale ‘stvar prošlosti’, su- medijskih komunikacija, radnjom tvornice Borovo i zagrebačkog prodaje i prezentacije. studija Sheriﬀ & Cherry pod kreativnim Ali ne samo to! Na izlož- vodstvom dizajnera Maura Massarotta bi su predstavljene Ma- započela je renesansa nevjerojatnih raz- ssarottove ilustracije te mjera. Startasice se danas prodaju u više stotinjak pari startasica, autorskih modela nasta- od 200 trgovina diljem svijeta! lih u procesu prve pro- Rovinjanin Massarotto dizajnersku izvodnje i fazama pri- karijeru započeo je kao ilustrator u Ita- preme prve serije koju liji. Nakon povratka u Hrvatsku, osno- je sam autor u povodu vao je dizajnerski studio Sheriﬀ & Cherry izložbe dodatno prila- te započeo projekt Long Live Startas, godio i potpisao. koji je danas samo jedan od projekata koje vodi. naca. “Odrastao sam ispred trgovine Bo- smo nekoliko izloga uglednih trgovina, Što je Maura Massarotta potaknulo rovo u Rovinju i godinama ih volim jer a stigle su i tamo gdje nisu imali pojma da oživi legendarne tenisice? Startasice su za mene uvijek bile autentični mod- da postoji Hrvatska. U samo dva tjedna su, ističe, dio njegova djetinjstva i dje- ni proizvod. Bio sam siguran da starta- rasprodane su u Londonu”, s ponosom tinjstva većine njegovih prijatelja i zna- sice mogu i moraju dobiti svoj svjetski govori Massarotto, čiji je snažni projekt plasman. Autentična priča i odličan po- prepoznala i dizajnerska struka. četni proizvod koji se ručno i tradicij- Startasice danas dolaze u različitim ski proizvodi u hrvatskoj tvornici ono je vrstama uzoraka, printova i materijala, s što me privuklo na početku”, odgovara novom intenzivno plavom bojom gume- Massarotto. Nakon prvog predstavljanja nog đona. “Dizajn Startasa odlikuje jed- svjetskoj javnosti u lipnju prošle godine, nostavnost, funkcionalnost i prije svega bilo je očito kako ono u što je hrvatski dostupnost svima”, kaže Massarotto. Na dizajner vjerovao postaje stvarnost. Re- pitanje kome su danas Startasice namije- akcije su bile pozitivne sa svih strana, njene, odgovara: “Svima” i dodaje: “Star- kaže Massarotto, a upiti gdje se i kada tas je prvi domaći brend za kojim luduju mogu kupiti novi modeli startasica iz od Europe do Azije i Amerike.” ■ dana u dan bili su sve brojniji! “Dobili

ENG The Borovo Footwear Factory of Vukovar and Croatian designer Mauro Massarotto of Rovinj have revived a 30-year-old sportswear brand – Startas tennis shoes. This footwear renaissance Rovinjski dizajner i ilustrator has seen unimagined international success, and Startas shoes are now available in over 200 Mauro Massarotti stores around the world! 41 MATICA travanj/april 2009. MONOGRAFIJA O HRVATSKIM KATOLIČKIM MISIJAMA U SLOVENIJI Od entuzijazma do teškoća

Ova dvojezična knjiga, koja je prva takva monograﬁja o Hrvatima u Sloveniji, predstavlja svojevrsnu iskaznicu toga dijela hrvatskog iseljeništva pred hrvatskom i slovenskom javnosti

Napisala: Mira Čurić

z trajna i ona aktualna otvorena pitanja između Hrvatske i Slovenije koja su medijski dosta ekspo- nirana, često se zaborav- ljaU na same Hrvate koji u toj susjednoj državi grade svoju sadašnjost i buduć- nost proživljavajući svatko na svoj način sve oscilacije i tenzije u međudržavnim odnosima. Većinu tih psiholoških situacija nikada nećemo doznati jer će one ostati u domeni osobne memorije, no kako naši sunarodnjaci u najbližemu hrvatskom iseljeništvu žive kao zajednica okupljena na istom mjestu – u misijama, što čini specifičnost njihova života u bli- Fra Marko Prpa zini domovine, a ipak izvan nje, upravo imamo mogućnost doznati. Kratki presjek njihove povijesti i sli- Iako je njezin autor predstavlja tek veniji i njihovu sliku u sadašnjici te ističe ku sadašnjosti možemo naći u monogra- osnovom, predloškom buduće opsežnije interakcije u sklopu hrvatske zajednice i, fiji “Hrvatske katoličke misije u Sloveni- knjige, bogatije svakojakim (i statistič- prema viđenju autora, uzročno-poslje- ji”, čiji je autor fra Marko Prpa, voditelj kim) podacima - čije pojavljivanje najav- dične odnose današnjega stanja. Hrvatske katoličke misije u Ljubljani, a ljuje za 2011. kada će Hrvatska katolička Prvi dio knjige posvećen je svim mi- nakladnik Petar Antunović. Objavljena misija u Ljubljani zaokružiti 25 godina sijama koje su djelovale na tlu Slovenije, je u povodu 40 godina neprekinutog bo- djelovanja - ona i sada, u ovom opsegu, pojedinostima njihova utemeljenja vo- goslužja u tom gradu na hrvatskom je- riječju i fotografijom daje presjek djelo- ljom Hrvata i njihove crkve, a u skladu s ziku te 20 godina izlaženja “Izlaska”, gla- vanja hrvatskih katoličkih misija u Slo- pozitivnim propisima države i crkve do- sila Hrvatske katoličke misije Ljubljana na hrvatskom jeziku.

PRVA MISA NA HRVATSKOME 1969. Naime, kako nas obavještava u svom predgovoru fra Marko Prpa, prvu misu na hrvatskom jeziku u Ljubljani slavio je p. Stanko Žakelj na Božić 1969. u crkvi Srca Isusova, a prvi broj “Izlaska” u javnosti pojavio se u prosincu 1989. godine. Ova dvojezična knjiga, koja je prva takva monograﬁja o Hrvatima u Slo- veniji, predstavlja svojevrsnu iskaznicu toga dijela hrvatskog iseljeništva pred hrvatskom i slovenskom javnosti; ona je svjedočanstvo nastajanja, postojanja, djelovanja, zalaganja te ostvarenja duha zajedništva i njegovanja identiteta. Vjernici sa Fra Markom (najstarija fotograﬁja u fototeci HKM Ljubljana iz 1987.) 42 MATICA travanj/april 2009. maćina (u Ljubljani, Novom Mestu, Mari- boru i Portorožu), ali na žalost i okolnostima prestanka djelovanja nekih od njih. Naime, nedavno su svoja vrata zatvorile one u Novom Mestu i Mariboru, a ona u Portorožu nema hrvatskoga voditelja.

OAZA DUHA I SVIJESTI Živa je, dakle, i dinamična, iako optere- ćena i teškoćama, najstarija i najbrojni- ja misija u Sloveniji, Hrvatska katolič- ka misija u Ljubljani kojoj je posvećen opsežniji dio teksta. Iz kratkih podataka doznajemo da je – iako su se Hrvati izrazitije naseljavali u Sloveniju poslije Drugoga svjetskoga rata - Hrvatska katolička misija u Ljubljani utemeljena 1986. (voditelj ju je preuzeo 13. srpnja) pa je otada hrvatskim obiteljima oaza Izlet vjeroučenika u Logarsku dolinu (1996.) duha i svijesti o zajedništvu, jeziku, kulturi, identitetu. Uz mnogobrojne sadržaje kratke ali bogate povijesti, autor izdvaja mnogobrojne teškoće koje su rezultirale drugim za suradnju ostvarenu na razli- “vertikalu”, odnosno naglasak stavlja na ukidanjem spomenutih misija, a također čite načine. duhovno-pastoralni život zajednice, čiji opterećuju njihovu sadašnjost i perspek- mozaik čine misna slavlja, vjernička oku- tivu u Sloveniji. To su, primjerice, nepo- TAKO BLIZU, A TAKO DALEKO pljanja, hodočašća, posjeti i gostovanja; stojanje vlastitoga pastoralno-crkvenog Otvorenim progovaranjem o spomenu- no da bi slika bila što potpunija, s obzi- središta, nesustavno financiranje misija tim problemima, monografija potiče od- rom na ono ostvareno i na ono što zbog te prepuštanje njihova tijeka njima sa- govorne – a svatko je odgovoran u svojoj različitih razloga nije, djelovanje misije mima, a tako posredno i Hrvata u Slo- ulozi – na promišljanje o svome maksi- stavljeno je i u širi, uvelike ograničava- veniji koja im do danas nije priznala sta- malnom doprinosu i sinkroniziranom jući kontekst. Naime, kako navodi autor, tus nacionalne manjine. djelovanju svih radi bolje perspektive “hrvatska država još uvijek nema razra- No, da je neupitna želja za čvrstim zajednice. U tom smislu treba gledati đenu, prepoznatljivu i obvezujuću strate- vezama Katoličke crkve u Hrvata s Hr- i na pokoju kritički intoniranu riječ za giju odnosa prema hrvatskom iseljeniš- vatima u Sloveniji svjedoče mnogobroj- ponašanje pojedinaca ili ustanova čiji se tvu” (…) “pa nije mogao biti dogovoren ne fotografije velikodostojnika koji su ih djelokrug odnosi na život sunarodnjaka ni nekakav zajednički stav državnih i cr- posjećivali i ohrabrivali u njihovu čuva- u Sloveniji. No, kako znamo da je pola- kvenih vlasti prema hrvatskim katolič- nju i njegovanju identiteta, a da je i obr- zište za rješavanje otvorenih pitanja – kim misijama uopće”. Iz toga proizlaze nuto svjedoči hrvatska hodočasnička i otvoreni razgovor, nadamo se da će ova nacionalna topografija odnosno njiho- knjiga, kao njegov javni nastavak, dobiti va nazočnost na svim važnim događa- konstruktivan odgovor od svih uključe- jima u domovini. nih čimbenika koji trebaju poraditi, piše Nisu zaboravljene ni točke istinskih autor, “na traženju primjerenijeg i od- susreta slovenskog i hrvatskog naroda, govornijeg načina omogućavanja nor- primjerice ona na Kredarici, gdje je po- malnog djelovanja hrvatskih katoličkih stavljena spomen-ploča kardinalu Alojzi- misija tamo gdje to nije uređeno zako- ju Stepincu u povodu 70. obljetnice nje- nodavstvom useljeničkih država”, te da gova uspona na Triglav (1936.), kojem će do najavljene monografije mnoge teš- je slovenski narod zahvalan za zbrinja- koće biti riješene. vanje protjeranih slovenskih svećenika i U protivnom, mogla bi se prema na- civila u Drugome svjetskom ratu, te za- šemu najbližem iseljeništvu primijeniti hvala slovenskim domaćinima za veliko- ona narodna - tako blizu, a tako daleko. dušnost ustupanja prostora (Franjevač- To, i ne samo deklarativno, sigurni smo, ki samostan na Tromostovju) i mnogim nitko ne želi. ■

ENG Croatian Catholic Missions in Slovenia is a monograph written by Friar Marko Prpa, the head of the Croatian Catholic Mission in Ljubljana. Published on the occasion of the 40th anniversary Pakiranje misijskog časopisa “Izlazak” of uninterrupted liturgy in the Croatian language in this city and the 20th year of Izlazak (Exodus), the Croatian-language bulletin of the Croatian Catholic Mission in Ljubljana. 43 MATICA travanj/april 2009. VIJESTI HR

MILINOVIĆ: DUGOVI U ZDRAVSTVU SMANJUJU SE OD POČETKA REFORME ZAGREB – “Zdravstveni sustav danas je jedan od najstabilnijih sustava u Hrvatskoj, a započeta reforma je svakako i financijska jer joj je cilj, među ostalim, i stabilizacija financijskog sustava kako bismo na temelju toga mogli i proširivati prava”, rekao je ministar zdravstva i socijalne skrbi Dar- ko Milinović predstavljajući u Klinici za dječje bolesti u Zagrebu prve rezultate reforme zdrav- stvenog sustava koja je počela prije tri mjeseca. SLOVENIJA I DALJE BLOKIRA Podsjetio je da je prošle godine dug bolnica iznosio HRVATSKU NA PUTU U EU 2,3 milijarde kuna, a HZZO-a 4,3 milijarde kuna. Od 1994. do danas provedeno ZAGREB/BRUXELLES – Iako blokada je, rekao je, petnaestak sanacija dugova u zdravstvu, no bez ikakvih rezultata, a prijma Hrvatske u NATO, koju su pokre- mjesečno se stvarao dug od 230 do 250 milijuna kuna. Stoga je reforma bila nuž- nule slovenske nacionalističke stranke, na, a od njezina početka, naglasio je, dugovi se iz mjeseca u mjesec smanjuju. nije uspjela, Slovenija i nadalje ustra- je u blokadi naše zemlje na putu u EU. “Ono na čemu Hrvatska inzistira i u HRVATSKI KONZORCIJ NOSITELJ NAJVEĆE INVESTICIJE U čemu imamo široku potporu međuna- POVIJESTI CRNE GORE rodne zajednice je da se pitanje rješa- SPLIT - Hrvatski građevinski konzorcij, predvođen splitskim Konstruktorom, po- vanja granica ne može miješati s pita- bijedio je na tri milijarde eura vrijednom natječaju za gradnju autoceste u Crnoj njem pristupnih pregovora. Još ćemo Gori, što je jedan od najvećih poslovnih pothvata koji je naša zemlja ostvarila jednom ponoviti - Slovenija je s istim od osamostaljenja. Pobjedom na javnom natječaju provedenome u jeku gos- otvorenim graničnim pitanjem ušla u podarske i financijske krize koja je bacila na koljena najjače svjetske građevin- EU. Ako Europa želi graditi svoju bu- ske kompanije, hrvatski je konzorcij postao nositelj najveće investicije u povije- dućnost i svoje integracije na jedna- sti Crne Gore. Uspjeh je to veći jer su se na natječaj, koji je raspisalo crnogorsko kim standardima, a neupitno je da želi, ministarstvo prometa, javile i neke od najuglednijih te financijski najmoćnijih onda se ne može tretirati Sloveniju na građevinskih tvrtki kojima je posao u Crnoj Gori trebao biti štit za ublažavanje jedan način, a Hrvatsku na drugi. Že- posljedica krize. “Riječ je o doista velikom poslovnom pothvatu koji će se po- limo ući u EU, ali to nećemo ostvariti zitivno odraziti i na hrvatsko gospodarstvo jer će gradnja autoceste osigurati teritorijalnim ustupcima”, ustvrdio je zaposlenost domaćih radnika, angažiranih na pratećim djelatnostima, poput premijer Ivo Sanader nakon sastanka proizvodnje građevinskog materijala i opreme te dostave namirnica”, rekao je s predsjednikom Stjepanom Mesićem. predsjednik Uprave Konstruktora Željko Žderić. Predsjednik Mesić poručio je kako je Hrvatska danas zemlja vladavine prava, u kojoj nema selektivne primje- MEĐUNARODNI SAJAM NAUTIKE “CROATIA BOAT SHOW” ne zakona. “To tražimo i u odnosima SPLIT - U Splitu je održan među državama, da vrijedi vladavina 11. međunarodni sajam na- međunarodnog prava, i u tom smislu utike “Croatia Boat Show” Hrvatska je principijelna”, zaključio je na kojem je na 140.000 če- predsjednik. tvornih metara akvatorija Predsjednička trojka Europske unije, ispred splitske rive i tra- koju čine Francuska, Češka i Švedska, jektne luke predstavljeno dala je “jedinstvenu potporu” sadašnjim 1.355 izlagača te je, uz osta- naporima usmjerenim nastavku pristu- lo, izloženo oko 450 brodo- pnih pregovora s Hrvatskom, istaknu- va, od čega 30-ak jedrilica. lo je češko predsjedništvo EU-a. “Na sa- Organizator međunarod- stanku je izražena jedinstvena potpora noga sajma nautike je tvrt- naporima kako bi se pokrenuli pristu- ka “Profectus”. Ministar Bajs, pni pregovori s Hrvatskom. Postoji oz- koji je otvorio sajam, istaknuo je kako je ovaj splitski sajam među deset najboljih biljna zabrinutost zbog sadašnje situ- nautičkih sajmova u svijetu te je iznimno važan za promociju hrvatskog turizma. acije i izraženo je jasno stajalište da se “Sada kada se zbog nastupajuće gospodarske krize mnogi sajmovi diljem svije- očekuje napredak u svjetlu predstoje- ta zatvaraju, u Splitu se organizira ovaj nautički sajam zbog kojeg su u Split do- će Međuvladine konferencije o pristu- putovali gosti iz svijeta u 100-tinjak privatnih zrakoplova”, rekao je ministar tu- panju 24. travnja”, kaže se u izjavi češ- rizma Bajs. Podsjetio je da je međunarodni sajam nautike “Croatia Boat Show” i kog predsjedništva. prodajne naravi na kojem i hrvatski brodograditelji imaju što pokazati. 44 MATICA travanj/april 2009. Pozitivni pomaci demografskog stanja

ZAGREB - Dugogodišnji trend pada ili stagnacije broja ži- vorođene djece prvi put se bitnije promijenio prošle godine kada je njihov broj dosegao 44.703, što je sedam posto više u odnosu na 2007. godinu. Ipak, demografska slika je i dalje loša jer još uvijek umire 9.000 ljudi više nego što ih se u godini dana rodi, zbog čega stanovništvo sve više stari. Učinci aktivnih populacijskih mjera, koje provodi Ministar- stvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, već su vidljivi jer je od 2003. do 2008. godine broj živorođene djece povećan za više od 5.000. Demograﬁ smatraju da je prošlogodišnje osjetno povećanje broja rođene djece izra- van učinak delimitiranja rodiljnih naknada u prvih šest mjeseci djetetova života. zitivno ozračje za one koji žele imati djecu. Demograf An- Od ove godine na snazi je i novi zakon o rodiljnim i roditelj- đelko Akrap kaže da je povećanje broja živorođene djece skim potporama po kojemu sve majke, bez obzira na to jesu izravni učinak svih donesenih mjera. “No, mora se imati na li zaposlene, imaju pravo na rodiljnu naknadu, a po novo- umu da sve mjere imaju učinak na duge staze i ne mogu se me, rodilje (kao i očevi) mogu ﬂeksibilno koristiti roditeljski mjeriti od danas do sutra. Neki problemi ipak ostaju te bit- dopust do osme godine djetetova života. Pravo na skraće- no utječu na odgađanje roditeljstva ili na odluku da se rađa no radno vrijeme ili prošireni dopust dobile su majke dje- manji broj djece u obitelji”, rekao je Akrap. A glavni razlozi ce s teškoćama u razvoju. To je samo mali dio cijelog niza za to su neriješeno stambeno pitanje mladih obitelji te ne- najnovijih populacijskih mjera kojima se želi potaknuti po- sigurnost zaposlenja. (Vjesnik)

U VOJSKU HTJELO OTVOREN PUT LIJEKOVIMA PROTIV UZROČNIKA 760 KANDIDATA RAKA! POŽEGA - Dragovoljno SPLIT - Dvojica naših najuglednijih znanstvenika - akade- služenje vojnoga roka mik Miroslav Radman i prof. dr. Ivan Đikić - objavili su dva drugoga ročničkog nara- najnovija otkrića u novome broju jednoga od najuglednijih štaja, u kojem 250 kandi- znanstvenih časopisa Cell. Otkrića su, između ostaloga, na- data, od kojih je 220 muš- stala i kao rezultat rada u Mediteranskom institutu za istraži- karaca i 30 žena, prolazi vanje života MedILS u Splitu. Međunarodni znanstveni tim vojnu poduku, počeo je predvođen prof. dr. Ivanom Đikićem opisuje potpuno novi nedavno u vojarni u Po- upalni mehanizam koji dovodi do raka. Rezultati su izazva- žegi. Dragovoljno služe- li veliki interes znanstvene zajednice pa je rad objavljen u nje vojnoga roka traje 14 rekordnom roku - u tjedana, a obuhvaća pro- dva mjeseca nakon vedbu temeljne izobraz- slanja rada na re- be u Požegi i specijali- cenziju u ugledni stičke poduke u Đakovu. znanstveni časopis Tijekom služenja za roč- Cell. Prof. Đikić sma- nike je predviđena mjesečna novčana naknada u visini od tra to najnovije ot- 2.660 kuna, naknada putnih troškova za dolazak na služenje kriće najvažnijim u i odlazak, osnovno i dopunsko zdravstveno osiguranje, osi- svojoj dosadašnjoj guranje od ozljede na radu i profesionalne bolesti te smje- znanstvenoj karijeri. štaj i prehrana. Nakon završetka izobrazbe, u skladu s po- “Otkriće je bazično i stignutim rezultatima, Ministarstvo obrane će odabranim objašnjava na koji se ročnicima ponuditi sklapanje ugovora o osposobljavanju način upalni, odno- za djelatnog vojnika, odnosno ugovor o izobrazbi časnika, sno imunološki od- kojim se stječe status djelatne vojne osobe. Dragovoljno govori kontroliraju služenje vojnoga roka novi je način popune Oružanih sna- u našim stanicama. ga Republike Hrvatske, a ročnici stječu osnovno vojno zna- Ti isti putovi poja- nje i vještine potrebne za sudjelovanje u obrani Republike čano su aktivirani Hrvatske te se pripremaju i osposobljavaju za zadaće u po- upravo kod tumo- strojbama Oružanih snaga RH. ra”, dodao je Đikić.

45 MATICA travanj/april 2009. AUSTRALIJA: KAKO SU HRVATSKE DANE ZA DJECU, MLADEŽ I UČITELJE DOŽIVJELI SUDIONICI? Bilo je super, dođite nam opet!

Nakon nekoliko uspješnih gostovanja u SAD-u napokon su i hrvatska djeca u Australiji imala prilike, od 12. do 25. veljače 2009., sudjelovati u jezičnim, kulturološkim i dramskim radionicama koje su vodili Lada Kanajet Šimić, Lidija Cvikić, Zvonko Novosel i Josip Lasić

Zajednička fotograﬁja učitelja i voditelja po završetku radionica u Strathﬁeldu, Sydney Karmen Petrić

Pripremila: Lada Kanajet Šimić dviju hrvatskih etničkih škola te učeni- ne 1980. i danas ukupno 157 djece, od ke i profesore hrvatskog jezika iz Sred- predškolskog do šestog razreda, uči hr- rojekt pod nazivom Hrvatski nje jezične škole u Adelaideu. Osamdese- vatski kao strani jezik. To je sigurno je- dani za djecu, mladež i učite- tak učenika, među kojima je bila i jedna dina škola u svijetu ovoga tipa koja ima lje bio je dio proslave obilje- skupina odraslih, s lakoćom su sudjelo- hrvatski integriran kao obvezni pred- žavanja 30 godina priznanja vali u svim aktivnostima koje su za njih met. Uzbuđenju zbog posjeta učitelja iz samobitnosti hrvatskoga je- pripremili gosti iz Hrvatske. Svi smo s Hrvatske nije bilo kraja i djeca su jedva Pzika i uvođenja hrvatskoga kao matural- oduševljenjem primili demonstracije dočekala ponedjeljak i utorak. Svi su bili nog predmeta u srednje škole u Australi- različitih aktivnosti koje se mogu pri- oduševljeni svakom radionicom, a iznad ji, 25. obljetnice Centra hrvatskih studija mijeniti u poučavanju učenika različi- svega su bili ponosni na sebe, svoje hr- Sveučilišta Macquarie u Sydneyu i 25. tih životnih dobi. vatsko podrijetlo i svoje znanje hrvatskog obljetnice Hrvatske znanstvene zakla- ■ Nina Kovačina, Melbourne: Oko sto- jezika jer, ne zaboravimo, oni su treći i de, a organizirali su ga Hrvatska matica tinu učenika iz svih centara u sklopu četvrti naraštaj Hrvata. Na pitanje: “Že- iseljenika u suradnji s hrvatskim Mini- Victorian School of Languages u Mel- starstvom znanosti, obrazovanja i špor- bourneu (VSLM) i dvadesetak njihovih ta te Centrom hrvatskih studija Sveuči- učitelja sudjelovalo je u projektu “Hrvat- lišta Macquarie. Jedinstvena je poruka ski dani”. Za sve nas, posebno učitelje, to i nada svih sudionika da će se ovakve je bilo jedno novo i dragocjeno iskustvo, radionice ponoviti. Sudeći po odazivu puno kreativnosti, koje nam je dalo novu i komentarima učenika, članova njiho- motivaciju u budućem radu. Prvi put vih obitelji i učitelja, ovakva je suradnja smo imali iskusne predavače iz Hrvatske, između domovinske i iseljene Hrvatske koji se bave učenjem hrvatskoga jezika prijeko potrebna. kao drugog jezika, te smo od stručnja- ka dobili smjernice kako i na koji način ŠTO KAŽU UČITELJI? izvoditi nastavu na jedan drukčiji način, ■ Karmen Petrić, Adelaide: Ovo je prvi možemo reći čak i zabavniji. put da su radionice ove vrste održane u ■ Katica Perinac, Geelong: U osnov- glavnome gradu Južne Australije, oku- noj škola Holy Family u Geelongu nasta- pivši u petak 13. veljače djecu i učitelje va hrvatskog jezika uvedena je još dav- Nina Kovačina 46 MATICA travanj/april 2009. lite li da se ove radionice ponove?” svi su odgovorili glasno: “Da.” ■ Hrvoje Smiljanić, Sydney: U Sydneyu su radionice održane za sve učenike koji pohađaju neku od hrvatskih etničkih ško- la odnosno neku od subotnjih škola. Ra- dionice su održane u Hrvatskoj etničkoj ■ Volio bih ponovno doći kako bih nešto novo naučio. Učitelji su bili jako dobri, školi Beverly Hills i Blackown te u Subot- sve je bilo zabavno. (učenik VSLM - Keilor Downs, 13 g.) njoj školi u Strathﬁeldu. U radionicama ■ Svidjeli su mi se učitelji, bili su nam kao prijatelji i jako zabavni. Volio bih da je sudjelovalo stotinjak učenika različi- ponovno dođu. (učenik VSLM - Chandler, 13 g.) te dobi. Zahvaljujući našim gostima koji ■ Za mene je ovo bilo jako vrijedno i novo iskustvo. Naučili smo puno, a preda- su pokazali razumijevanje i strpljivost, a vači su bili zabavni. Nikad nisam baš volio poeziju, ali sada me počela zanima- isto tako kreativnost i profesionalnost, ti i mislim da ću je početi čitati. Volio bih da ponovno dođu isti učitelji. (učenik vrlo brzo je uspostavljen prisan odnos VSLM - Chandler, 15 g.) učenika i nastavnika. Bez obzira na dob ■ Bilo je super! Naučila sam još puno stvari o Hrvatskoj, a i družila sam se s dru- i znanje jezika, svi učenici su pokazali gom djecom. Učitelji su bili jako, jako zabavni. (učenica VSLM - Altona, 12 g.) veliku zainteresiranost za učenje jezika ■ Na radionici smo trebali napisati priču o Valentinovu. Na kraju smo čitali svoje i upoznavanje hrvatske kulture. radove i bilo je različitih i pomalo smiješnih. Malo smo glumili i bilo je zabavno, ■ Zlata Radaković, Sydney: Mi ovdje a posebno dobro jer smo se lijepo družili. Dan je prošao brzo i bilo je izvrsno jer u Australiji, iako daleko od domovine smo puno novoga naučili. Nadam se da će naši gosti opet uskoro doći k nama. Hrvatske, poučavamo našu djecu da ne (Nina Botić, Sydney, Subotnja škola Liverpool, 12. razred) zaborave svoje korijene, da nauče jezik ■ Dojam koji sam osjećao bio je fantastičan jer su nas se sjetili iz Zagreba i doš- svojih roditelja, svoju kulturu i da na- li k nama. Volio bih da dođu opet k nama i da nas još poučavaju o hrvatskoj kul- stoje očuvati svoj hrvatski nacionalni turi i baštini i mnogo čemu drugom. (Igor Pletikosa, Sydney, Subotnja škola Li- identitet. Radionice koje su s puno en- verpool, 11. razred) tuzijazma vodili Lada, Lidija, Zvonko i ■ Ja sam naučila puno u hrvatskoj školi. Učili smo gramatiku, razne igre, dramu Josip još su nam više u tome pomogle, a i zagonetke. Naučila sam godišnja doba, mjesece u godini, o gradovima u Hrvat- sva su djeca bila oduševljena. U nekim skoj, biljkama i životinjama. Bilo je puno šale. Ja s veseljem očekujem opet drugu školama bilo je i roditelja i u razgovoru takvu školu. (Natalie Planinić, Sydney, Subotnja škola Liverpool, 7. razred) s njima nakon radionica svi su na upit ■ Radionica me je prisilila da razmislim koliko znam hrvatski i pomogla mi da kako je bilo s novim predavačima od- shvatim da ne znam baš dobro! Znate kako često mislimo da nešto znamo samo govorili - Super. zato što razumijemo. Kažemo: “O yeah, I can speak really well or whatever”, ali ako ■ Valerija Skender, Woologong: Mla- pokušaš govoriti mnogo je teže nego razumjeti. It was a really a good experien- di su uživali u radionicama, iako su bili ce. I liked it! (Natalie, Hrvatski katolički centar u Wollongongu) malo “zatvoreni” pa im je bilo teže izrazi- ■ Radionica je utjecala na nas i mi smo počeli puno više govoriti hrvatski doma ti se. Malene je sve to oduševilo i jako su - mama, tata i baka. Zvonko je bio vrlo uživali, a ono što su naučili u ta dva sata dobar. Mi smo ispočetka rekle: “O, nema bilo je fenomenalno. Danima su pjevali šanse da izađemo ispred svih i pričamo”, Širi širi šareni šeširi te ponavljali ovo je ali nekako nas je on privolio i učinile kuća, a ovo je krov… Bilo bi dobro kad smo to! Željele bismo učiti hrvatski, ali na žalost škole nema u Wollongongu i bismo mogli organizirati za njih još više teško nam je putovati u Sydney. (Step- ovakvih radionica. Čini mi se da je ovo hanie, Hrvatski katolički centar u Wo- bila i dobra prilika za goste iz Matice da se llongongu) malo upoznaju s našim lokalnim prilika- ■ Radionica je bila zabavna i uzbud- ma i mislim da je i njima bilo zanimljivo ljiva. Nekako mi je bilo teško pronaći vidjeti kako ima puno djece i nastavnika prave riječi i izraziti se dobro iako sam koji se trude očuvati hrvatski jezik. ■ sve razumio. Ovo me je potaknulo da razmislim o ponovnom učenju jezika. ENG After several successful tours in the USA, (Mato, Hrvatski katolički centar u Wo- the Croatian children of Australia have ﬁnal- llongongu) ly also had the chance, from 12 to 25 Febru- ■ ary of 2009, to participate in language, cul- Ovakvi događaji doista pomažu i bilo bi dobro da ih ima više, kao i škola za tural and dramatic arts workshops. We bring mlade. Ja sam pohađao školu jezika i htio sam doista učiti, međutim, nema baš the reactions of the participants whose com- prilike. Radionica je bila vrlo lijepo iskustvo i ovakve stvari će nam pomoći u oču- mon message and hope is that these work- vanju jezika, a i naše kulture. Ja doista ne želim da mi izgubimo našu kulturu i shops are repeated. Judging by the response trudim se sačuvati jezik. Volim slušati priče moje bake i djeda i doista su oni bili and commentary from the pupils, their fami- ti koji su nas potaknuli da učimo hrvatski. (Anto, Hrvatski katolički centar u Wo- lies and their teachers, this kind of cooperation between homeland and emigrant Croatia llongongu) is much needed. 47 MATICA travanj/april 2009. ISELJENIČKE VIJESTI

PREMINUO PREDSJEDNIK OBLJETNICA RADIJA SLOBODNA HRVATSKA HRVATSKOAMERIČKOG SAD - Sveča- KLUBA U SAN PEDRU nom večerom SAD - Felix Srećko Duhović premi- i prigodnim nuo je 4. ožujka u San Pedru u Ka- programom, liforniji kao istaknuti američki Hr- koji su održa- vat hrvatske zajednice u Kaliforniji ni u Hrvatsko- i odani župljanin crkve Mary Star me kulturnom of the Sea u San Pedru. Rođen je centru u Chica- 1934., odrastao u Splitu, a s roditeljima je 1956. emigrirao gu, proslavlje- u Ameriku. Ondje je upoznao, a 1963. i oženio Darlene Kor- na je 28. ožuj- dich. Duhović je služio u američkoj vojsci i obitelj s četve- ka 33. godišnjica postojanja i rada Radija Slobodna ro djece selila se u Oregon, na Havaje, u sjevernu Kaliforni- Hrvatska. Radio Slobodna Hrvatska je vrlo slušan, s ob- ju i na kraju natrag u San Pedro. Nakon povratka Duhović zirom na to da je izvor vijesti iz Hrvatske i BiH, ali i važ- postaje cijenjeni poslovni čovjek i savjetnik mnogih tvrtki nih informacija o događajima u Chicagu i okolici, te je i udruga. Srećko Duhović bio je dugogodišnji predsjednik kao dio zajednice važan pratitelj društvenih i kulturnih Hrvatsko-američkog kluba i jedan od utemeljitelja pobra- događaja. U proljeće 2007. godine Radio se udružio s timstva Splita i San Pedra, kao i Croatian Catholic Family Hrvatskim kulturnim centrom, koji je njihov sponzor i Guilda i Sveti Duje Societyja. Zahvaljujući odanosti svojim ujedno organizator obilježavanja 33. obljetnice rada. Ra- hrvatskim korijenima bio je specijalni savjetnik Generalnog dio Slobodna Hrvatska prvi put se čuo u eteru 6. travnja konzulata RH. Felix je bio umjetnik, ﬁlantrop, stup hrvatske 1976. godine, a danas se, osim u Chicagu, može slušati zajednice, ali i ponosni Amerikanac. Njegova rodbina i pri- u Indiani, Michiganu i Wisconsinu. Na svečanoj večeri jatelji, članovi hrvatske zajednice oprostili su se s njime 11. okupilo se oko 150 gostiju, a kratki program s podsjeća- ožujka i ispratili ga na vječni počinak u Green Hills Memo- njem na glavne događaje i urednike koji su stvarali pro- rial Parku. (dšš) gram tijekom 33 godine predstavili su današnji urednici Radija Tina Krstelj Metzger i Ivica Metzger.

TAMBURAŠKA FEŠTA HBZA U COKEBURGU SAD – 17. susret tamburaša iz Pennsylvani- je, Ohija i On- tarija održan je 28. ožujka u Hrvatskome domu “Sv. Ju- raj” u Cokebur- gu (PA). Pokro- vitelj ove Zimske fešte tamburaša, odsjek 354 Hrvatske KORACI ORGANIZIRAJU SPAGHETTI FEST 2009 U bratske zajednice i Tamburaški zbor “Sv. Juraj”, s pono- SAN JOSEU som je predstavio publici ove tamburaške sastave: Penn SAD - U San Joseu, gradu smještenome osamdesetak kilo- Sembles iz Versaillesa, Svetog Nikolu iz Ambridgea, Ve- metara južno od San Francisca, živi hrvatska zajednica oku- sele Hrvate iz Wellanda, Sevdah iz Conwaya, Svetog Lo- pljena oko hrvatske katoličke župe Uznesenja Marijina. Uz vru iz Steeltona, Žubmerčane iz Clevelanda, Veseljake pomoć hrvatske župe i raznih donatora, u San Joseu već iz Farelle, Keystone iz Pittsburga i domaći - Odrasli tam- jedanaest godina djeluje i Hrvatsko folklorno društvo “Ko- buraški zbor “Sveti Juraj” iz Cokeburga. Fešta je otvore- raci”, koje izvodi plesove iz raznih dijelova Hrvatske i BiH. na u rano subotnje poslijepodne, a trajala je duboko u Hrvatski folklorni ansambl “Koraci” i ove godine organizira noć. Program je bio sadržajan i bogat sa starim i novim festival na kojem će, osim pjesme i plesa, pokazati hrvatske skladbama tamburaške glazbe. Uoči fešte, predsjednik narodne nošnje, ovaj put Like i Gradišća. Nedavno su orga- Bernard Luketich je izjavio: “Kao što je poznato, ovo je nizirali tradicionalni “Spaghetti Fest 2009” poslije sv. mise u jedna od naših većih priredbi koje tijekom godine odr- crkvi Saint Mary Assumpton na Aveniji Lincoln u San Joseu. žavamo u našemu Hrvatskom domu, u kojem također Misu na hrvatskome slavili su u župi fra Bono Prcela, fra Pe- održavamo i sve ostale skupove povezane s odsjekom tar Topić, fra Božo Ančić, fra Jozo i fra Milan Mikulić. Na Fe- 354 HBZ i drugim organizacijama koje djeluju pod nje- stivalu u San Joseu kao počasni gosti nastupili su članovi govim pokroviteljstvom.” (F. Bertović) šibenske klape “Brodarica”. (dšš) 48 MATICA travanj/april 2009. NJEMAČKA: FINANCIJSKA KRIZA U DOMOVIMA HRVATSKIH DOSELJENIKA Sve više ljudi razmišlja o povratku

Financijska kriza nije zahvatila samo velike banke i burze u svijetu, već je stigla i pred vrata običnih ljudi. Kako se s time nose hrvatski doseljenici u Njemačkoj?

Pripremio: Hrvoje Salopek (izvor: Deutsche Welle - hrvatski program)

inancijska kriza nije zaobišla ni Njemačku ni naše sunarodnjake. “Naravno da ljudi osjećaju nesigurnost jer je sve manje posla odnosno radnih Fmjesta. Manja su primanja i ako ljudi imaju iste ili veće izdatke, a manje do- hotke, onda je prirodno da su nesigurni”, riječi su Marka Bilića, hrvatskoga soci- jalnog radnika u savjetovalištu pri Cari- tasu u Stuttgartu. Bilić svakog dana radi s hrvatskim doseljenicima u Njemačkoj i dobro zna njihove probleme, a posebno probleme i teškoće koje su proizašle iz gospodarske krize. Zaposlenici Merce- desa i Porschea iz Stuttgarta zabrinuti su za svoja radna mjesta, ali ipak se nadaju boljoj budućnosti, kaže Bilić: “Svi se oni nadaju otpremnini. Većinom su to starije osobe koje se nadaju povratku u domovinu i umirovljenju, naravno do tada 40 je godina radila u farmaceutskoj indu- Unatoč tome, Čupović ističe kako im preostaje tek malo vremena. Među- striji, a trenutno se nada prijevremenoj njezina obitelj ipak nije tako pogođena tim, oni koji su još mladi i koji trebaju mirovini. Iako njezini poznanici imaju krizom kao što je to slučaj u drugim obi- dulje raditi do mirovine, oni su narav- problema u očuvanju radnih mjesta, ona teljima: “Mi smo tako dugo radili i uživa- no zabrinuti.” i njezin suprug, koji također radi u far- mo sigurnost koju mladi ljudi danas ne- Mnogi Hrvati u Njemačkoj vlasnici maceutskoj industriji, nisu bili pogođeni maju. Mi imamo financijske zalihe tako su i restorana. Iako bi se očekivalo kako posljedicama financijske krize: “Suprug da to ne osjećamo na primjer na hrani, je financijska kriza i u ovoj branši osta- poslovno ne osjeća posljedice financijske putovanju ili obući.” Nada se boljoj bu- vila negativne tragove, situacija ipak nije krize u svojoj tvrtki, jer posla tamo ima dućnosti, jer, kako kaže, kriza je sve za- toliko teška, a prije svega nije toliko ni dovoljno, a poslovi s medikamentima i hvatila neočekivano, a ljudi koji nemaju vezana uz vladajuću krizu. “Ne osjećamo u lošim vremenima dobro idu.” No, po- posla i koji imaju malu djecu potpuno negativne promjene što se tiče prometa sljedice je ipak osjetila u privatnom ži- će drukčije proživjeti ovu krizu. u našem restoranu. I dalje nam dolaze votu, priča Čupović, i to tamo gdje ih je Marko Bilić smatra da kriza utječe na gosti koji jedu i piju. Promjene smo prije najmanje očekivala. Tečaj plivanja, pri- planove hrvatskih doseljenika koji u sve svega osjetili zbog zabrane pušenja u jav- ča ona, za koji je platila unaprijed i to za većem broju razmišljaju o povratku u do- nim ustanovama koja je uvedena u Nje- cijelu godinu, propao je jer je cijeli kom- movinu, te kaže: “Iako Hrvatska ne spada mačkoj. Tada smo bili osjetili pad broja pleks otišao u stečaj. Uplaćeni novac ni- u bogate europske zemlje, ondje se može gostiju. Ali što se tiče financijske krize, kada nije vidjela. lijepo, dobro i ugodno živjeti.” ■ to ne. Ipak ljudi vole jesti i piti”, ispriča- la nam je jedna zaposlenica hrvatskog ENG The financial crisis has also hit Germany and our people living there. “Of course people restorana u Bonnu. feel uncertain, because there is less and less work, that is to say jobs. Wages are dropping, and if people have the same or greater expenditures, and lower pays, then it is natural that they are Đurđa Čupović već 40 godina živi u uncertain,” says Marko Bilić, a Croatian social worker at the counselling centre at the Caritas in Njemačkoj. U Mainzu pokraj Frankfurta Stuttgart. 49 MATICA travanj/april 2009. KANADSKI HRVAT  LIJEČNIK, BORAC ZA LJUDSKA PRAVA I ZA SLOBODNU HRVATSKU Sjećanje na dr. Josipa Gamulina (1939. – 2009.)

Gamulinova dinamika učinila je godinu 1989. početkom hrvatskog proljeća u Torontu. Naime, u ožujku 1989. održani su mnogobrojni skupovi i prosvjedi na kojima su uz Gamulina govorili mnogi hrvatski i strani intelektualci i političari

Dr. Josip Gamulin OTOK SLOBODE Od tog dana (23. veljače 1986.), na tom mjestu gdje se Marko spalio, pred ame- ričkim konzulatom bila je danju i noću hrvatska straža s Gamulinom i njegovom obitelji na čelu. Bulevar na Uni- versity Avenue bio je okićen cvijećem, zastavama i plakatima. To mjesto pro- zvano je Otokom slobode, koji su posje- ćivali (i na kojem su dežurali) ne samo Hrvati, nego i ljudi drugih nacionalnih pripadnosti koji su Hrvatima davali potporu da izdrže u borbi za slobodu svoga naroda. Na Otoku slobode, u tijeku najžešće torontske zime, bilo je ‘vruće’ svake ve- čeri jer su provokatori dobacivali uvre- de, trgali plakate i zastave. Skoro svakog dana bilo je ispada, za što je uvijek bio ‘odgovoran’ doktor, koji je zatim odla- zio na sudove, a bio je i pritvoren nekoliko puta. Nakon oslobođenja Hrvatske Otok slobode osmišljen je u Gamulinov Napisao: Rudi Tomić Gamulin je bio marljiva osoba, po- megdan (bojno polje), koji će pod tim ticao je aktivnosti i prednjačio u radu. obilježjem biti ostavljen u amanetu ka- ada sam čuo tužnu vijest da Dapače, nije držao do nikakvih osobnih nadskim Hrvatima. je umro dr. Josip Gamulin, pohvala i priznavanja; nisu ga ni kriti- Dr. Gamulin utemeljio je Hrvatski bio sam zbunjen u svojim ke mogle zaustaviti u njegovim nastoja- odbor za ljudska prava (1989.) i pozvao razmišljanjima. Prisjetio njima. Uz Josipa je uvijek bila nazočna i Dobroslava Paragu da dođe u Toronto. sam se našega prvog susre- njegova uzorita supruga Vivian s malom Paraga je u to vrijeme bio politički disi- Kta u dvorani Hrvatske katoličke crkve u djecom (bila kiša, snijeg ili žega), bilo da dent u Hrvatskoj, koji je uz Gamulino- Torontu (1971.), kada je došao na sasta- su širili hrvatski tisak, bilo na prosvje- vu pomoć i ﬁnanciranje obišao mnoge nak HSAV-a i odmah se predstavio: tko dima, javnim nastupima i slično. Njegov hrvatske zajednice u Kanadi i Americi, je i što je bio u prošlost te je iznio i svoja doprinos i učinkovitost njegove obitelji gdje je bio primljen u državnim insti- viđenja o događajima u Hrvatskoj. za dobrobit hrvatskog naroda bili su mu tucijama, na sveučilištima, u Parlamen- Dr. Josip Gamulin djetinjstvo je pro- najveće priznanje. Na žalost, razočarao tu u Ottawi i Kongresu u Washingtonu. veo u Jelsi i Dubrovniku, gdje je završio se mnogo puta i u mnogo čemu. Tako je Gamulinova dinamika učinila i osnovno školovanje. Medicinski studij Dr. Gamulin bio je nukleus u organi- 1989. godinu početkom hrvatskog prolje- završio je na Sveučilištu u Zagrebu. Prije ziranju prosvjeda, posebice pred američ- ća u Torontu. Naime, od 4. do 20. ožujka dolaska u Kanadu živio je u Italiji i Li- kim konzulatom u povodu izručenja dr. 1989. održani su mnogobrojni skupovi i biji. Nakon dolaska u Toronto ništa se u Andrije Artukovića Jugoslaviji. Prosvjedi prosvjedi na kojima su uz Gamulina go- Hrvatskoj zajednici nije moglo dogoditi su tragično završili jednom ljudskom žr- vorili mnogi hrvatski i strani intelektu- bez doktora Gamulina, kojeg su jedno- tvom: Marko Djukić polio se benzinom, alci i političari. stavno svi oslovljavali – doktore. a onda se upaljačem zapalio. Dr. Gamulin imao je i svoje dvije 50 MATICA travanj/april 2009. ordinacije i veliki broj pacijenata. Bio je odan svome zanimanju i pomogao je svima koji su zatražili liječničku pomoć. Njegovi pacijenti bili su kao njegovi prijatelji, jer ako ga nisu zatekli u ordinaciji, otišli bi nenajavljeno u njegovu obitelj- sku kuću kao u svoj dom. U međuvremenu je bio i voditelj Hr- vatskog radioprograma Libertas, a bio je i aktivan u upravi Hrvatskoga nacional- noga nogometnog kluba Croatia.

OSLOBODITELJSKI RAT U HRVATSKOJ Rat u Hrvatskoj prihvatila je Hrvatska zajednica u Torontu kao rat za osobni i nacionalni opstanak, te su užurbano sazivani sastanci, organizirano je slanje materijalne i novčane pomoći, kao i veće količine oružja. Gamulin je bio stožer oko organiziranja promidžbe i pomoći Prosvjed ispred kanadskog parlamenta hrvatskom narodu u domovini. Za tu prigodu utemeljili smo Hrvatski Međutim, nitko se u Hrvatskoj nije sje- toličke crkve u Oakvillu na počinak u informacijski centar iz kojeg su se koor- tio (!) da bi među njima trebao biti i dr. Springcreek Cemetery, u Mississaugi, uz dinirali javni skupovi i davale informa- Josip Gamulin. nazočnost mnogobrojne rodbine, prija- cije ovdašnjim medijima o srpskoj agre- Pokojni Josip bio je s Bogom u miru telja, suradnika, pacijenata i poštovatelja, siji na Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu. i preminuo je s raspećem u ruci. Nje- kojima je bio uzor u rodoljublju, ljudsko- Gamulin je bio uporan i dostupan svi- govo tijelo ispraćeno je iz Hrvatske ka- sti i dobročinstvima. ■ ma koji su željeli znati o borbi hrvatskog naroda za uspostavu slobodne i neovi- ENG In memory of Dr. Josip Gamulin, a Canadian Croatian, physician, human rights activist who sne države Hrvatske. worked towards Croatian freedom. A service was held at the Croatian Church in Oakville before his earthly remains taken to their ﬁnal resting place at Mississauga’s Springcreek Cemetery, Hrvatska vlada, prema svome na- where he was buried in the presence of relatives, friends, associates, patients and admirers, to hođenju, davala je odličja zaslužnima. whom he was a paragon of patriotism, humanity and philanthropy. MANJINSKE VIJESTI

DANI HRVATSKOGA JEZIKA U PEČUHU IN MEMORIAM: MILJENKO LICUL 1946.  2009. MAĐARSKA - U Hrvatskoj osnovnoj školi, gimnaziji i SLOVENIJA – Miljenko Li- učeničkom domu Miroslava Krleže u Pečuhu od 16. cul, rođen 1946. u Vodnja- do 20. ožujka održala se već tradicionalna priredba nu u Istri, jedan od najzna- ustanove “Dani hrvatskoga jezika”. Svečano otvorenje čajnijih slovenskih/hrvatskih Dana bilo je u ponedjeljak, 16. ožujka u 14 sati, u auli grafičkih dizajnera, umro je škole uz otvorenje izložbe origami radova Petra Ba- 16. ožujka u Ljubljani nakon rića, učenika 6. razreda osnovne škole. U utorak u 16 duge i teške bolesti. Za op- sati, u auli se održavalo školsko natjecanje u recitira- sežan opus na području gra- nju stihova i proze za učenike od prvoga do dvana- fičkog oblikovanja Licul je estoga razreda. U srijedu u 14,30 sati održana je ka- lani za životno djelo na po- zališna predstava dramske sekcije učeničkog doma dručju umjetnosti osvojio Prešernovu nagradu, koja slovi za naj- Pingvini, za učenike od sedmoga do dvanaestoga više slovensko državno priznanje. Široj je javnosti poznat po obli- razreda. Poslije kazališne predstave bila je projekcija kovanju slovenske novčane jedinice tolara, ali i kovanica eura sa filma, a u 15 sati posjet Trećem kazalištu, za učenike slovenskim motivima. Oblikovao je i slovensku putovnicu te nove od trećega do šestoga razreda. Četvrtak, 19. ožujka, osobne i zdravstvene iskaznice. Između ostalog, poznata su nje- bio je posvećen programima i sadržajima koji su ve- gova grafička oblikovanja mnogobrojnih zaštitnih znakova, ka- zani uz bačvanske Bunjevce. U petak, u 8 sati bilo je lendara, prospekata, plakata, knjiga i naslovnica raznih časopisa. svečano proglašenje rezultata i zatvaranje Dana hr- Licul je svoju karijeru započeo u slovenskoj Iskri koja je u najbo- vatskog jezika 2009., a u 9 sati program jedanaestog ljim godinama surađivala i s njemačkim Braunom. Osnovao je di- razreda te u 10 sati kviz u razredima. zajnerski studio Znak, vodio je studio Zodiak i studio Diptih. 51 MATICA travanj/april 2009. MUZEJ GRADA RIJEKE: “RIJEČKI HOTEL ZA EMIGRANTE” Krov nad glavom za tisuće iseljenika

Nakon dolaska u hotel, iseljenici su bili temeljito pregledani u ambulantama, odjeća i prtljaga oprani i dezinﬁcirani i tek zatim su odlazili u sobe s osmerokatnim krevetima

nim betonom. Istovremeno, on u svojim dekorativnim odred- nicama ima i secesijske elemente. Na ovom području Europe bio je to jedini namjenski sagrađeni objekt za iseljenike. Obi- lježava ga, pogotovo za to doba, visoka razina komfora i usluga sadržanih u objektu. Zgrada je smještena u blizini željezničke postaje i gata s kojeg su se ukrcavali na brod, u današnjoj In- dustrijskoj ulici. Velebna građevina, duga 160 metara, okre- nuta prema moru, mogla je primiti u svojim osmerokrevet- nim sobama, ili sobama za obitelji s potrebnim sanitarijama, između 1.500 do 2.000 iseljenika. Nakon dolaska u hotel, iseljenici su bili temeljito pregledani u ambulantama, odjeća i prtljaga oprani i dezinficirani i Hotel iseljenika oko 1910. godine tek zatim su odlazili u sobe. Hotel je imao prostranu blagova- onicu, dobro opremljenu kuhinju i prateće pogone, te staklom Napisala: Vanja Pavlovec Snimke: Muzej grada Rijeke natkrivene verande koje su služile kao promenade i prostor za druženja. Vrlo velika terasa omogućavala je boravak na otvo- uzej grada Rijeke svoju je nadasve zani- renome prostoru. Imao je i niz drugih sadržaja kao trgovinu mljivu izložbu “Merika – iseljavanje iz prehrane, tkanine, duhana, usluge banke i pošte. Srednje Europe 1880. - 1914.” proširio na No, razdoblje iseljavanja bližilo se svome kraju s počet- originalni način - ponudivši javnosti pro- kom Prvoga svjetskog rata. Hotel djeluje do 1914. godine, gram predavanja o pojedinim segmenti- a zatim je prenamijenjen u bolnicu. Posljednjih pola stolje- Mma vezanim uz iseljavanje s ovih prostora. Riječka je pu- ća imao je industrijsku funkciju. U njemu je donedavno bio blika imala prilike 12. ožujka poslušati predavanje mr. sc. metalografički pogon. Udruge za zaštitu industrijske baštine Jasne Rotim Malvić na temu “Riječki hotel za emigrante”. u Rijeci nastoje i ovaj objekt sačuvati od zuba vremena i de- Iseljavanje s prostora Austro-Ugarske u najvećoj je mjeri teklo vastacije kao baštinu nastalu u iznimno turbulentnom raz- preko luka Hamburg i Bremerhaven, a zatim, po brojnosti ise- doblju ovoga kraja. ■ ljenika, slijedi Rotterdam, Antwerpen, Le Havre, Rijeka, Trst i Isplovljavanje Carpathije Genova. Značajno iseljavanje stanovništva koje je intenzivno za New York trajalo već od 1880. godine, potaknulo je austrougarsku vlast da početkom 20. stoljeća počne razmišljati o uvođenju brod- ske linije iz Rijeke za Ameriku. U razdoblju od 1903. do 1914. godine iz Rijeke za Ameriku otputovalo je oko 320.000 iseljenika. Prvi parobrod iz Rijeke (i Trsta) za New York isplovio je krajem 1903. godine. Slijedila su i druga brodarska društva koja su iseljenike prevozila preko oceana. Uspostavom brod- skih linija javlja se potreba za iseljeničkim prihvatilištem. Tri godine nakon što je Rijeka postala iseljenička luka, Ministarstvo unutarnjih poslova Monarhije angažira Szilarda Zielinskog, jednog od najuglednijih mađarskih inženjera, da izradi projekt iseljeničkog hotela. Kod profesora Zielinskog na Politehnici u Budimpešti studirala je plejada riječkih arhiteka- ta i inženjera, a oni su zatim ostavili traga u budućem razvoju ENG A lecture was held at the City of Rijeka Museum on Rijeka’s Emi- grada na Rječini. Smatra ga se rodonačelnikom protoraciona- grant Hotel. The lecture refers to a fascinating building from the early lističkih građevina u tadašnjoj Ugarskoj, pa time i u Rijeci. 20th century, still in existence, which was used by emigrants waiting to board ship for the USA. The magnificent edifice, 160 metres long, facing Hotel iseljenika koncipiran je kao moderna građevina, i the sea, could house between 1,500 and 2,000 emigrants in its eight-bed tada ulazi u samu avangardu konstrukcijske gradnje armira- rooms and family rooms with necessary sanitary facilities. 52 MATICA travanj/april 2009. AUSTRALIJA: KONFERENCIJA “HRVATSKA I HRVATSKI JEZIK U GODINI 2020.” Jezična budućnost iseljene i domovinske Hrvatske

Znanstvenom konferencijom obilježena 30. obljetnica priznanja hrvatskoga kao samosvojnoga jezika u Australiji i 25. obljetnica osnivanja Centra za hrvatske studije na Sveučilištu Macquarie

specijaliziranih seminara i drugim aktivnostima kojima će potporu pružiti i nadležno ministarstvo. Nekoliko je izlaganja bilo posveće- no jeziku, identitetu i njihovu odnosu, o čemu su govorili dr. Val Colic-Peisker sa Sveučilišta RMIT u Melbourneu, prof. Zrinka Jelaska sa Sveučilišta u Zagrebu i Lada Kanajet Šimić iz HMI-ja, prof. Boris Škvorc sa Sveučilišta u Splitu i dr. Walter Lalich sa Sveučilišta Macquarie. Izlaganja o hrvatskome kao drugome i stranome jeziku obuhvatila su njegove mnogobrojne vidove, o čemu su govorili mr. Dinka Pasini sa Sveučilišta u Zagre- bu, Natasha Levak, Lidija Cvikić i dr. Sa- nja Zubčić sa Sveučilišta u Rijeci. Sudionici Konferencije na Okruglome stolu Na konferenciji se puno govorilo o hrvatskoj zajednici u Australiji i na No- Napisala: Lidija Cvikić Sveučilištu Macquarie, Staša Skenžić, vo- vome Zelandu. Toj temi bila su posve- ditelj pododjela Uprave za međunarod- ćena izlaganja dr. Rebeke Mesarić-Žab- od nazivom “Hrvatska i hr- nu suradnju MZOŠ-a, Lada Kanajet Ši- čić s Instituta za migracije u Zagrebu, dr. vatski jezik u godini 2020.” mić, prof., voditeljica Odjela za školstvo, Vesne Drapač sa Sveučilišta u Adelaideu, na Sveučilištu Macquarie u znanost i šport Hrvatske matice iseljeni- dr. Nine Nole sa Sveučilišta u Aucklan- Sydneyu održana je znan- ka te tridesetak sudionika konferencije du i Maje Grošinić. stvena konferencija u povo- iz Australije i Hrvatske. Iznimno su zanimljiva bila izlaganja Pdu 30. obljetnice priznanja hrvatskoga Programom konferencije u tri su rad- o tome kako znanstvenici vide buduć- kao samosvojnoga jezika u Australiji i 25. na dana bile obuhvaćene mnoge jezi- nost hrvatskoga jezika i hrvatskih iselje- obljetnice osnivanja Centra za hrvatske koslovne, književne i povijesne teme. O nika, o čemu su govorili dr. Ilija Šutalo studije na Sveučilištu Macquarie. Kon- radu s djecom u nastavi hrvatskoga di- iz Melbournea, prof. Marko Samardžija ferencija je održana u organizaciji Hr- ljem Australije iscrpno su izvijestili uči- sa Sveučilišta u Zagrebu i prof. Dijana vatske znanstvene zaklade u Sydneyu telji, njih desetak. U plodnoj su raspravi Stolac sa Sveučilišta u Rijeci. i Ministarstva znanosti, obrazovanja i istaknute zajedničke teškoće: smanjiva- Konferencijom u Sydneyu ponovno športa RH (MZOŠ). Da je riječ o doi- nje broja djece koja uče hrvatski, nedo- je uočena velika potreba za održavanjem sta svečanome i važnome događaju za statak suvremenih i prikladnih materija- ovakvih skupova. Konferencija je poka- obje zemlje, Hrvatsku i Australiju, bilo la te potreba za stručnim usavršavanjem zala kako suradnja stručnjaka iz različi- je vidljivo već na otvorenju konferencije nastavnika. Dani su prijedlozi za pobolj- tih područja može pomoći u otkrivanju na kojemu su, između ostalih, bili dr. sc. šanje trenutačne situacije boljim povezi- naše jezične i kulturne povijesti, ali i pla- Radovan Fuchs, državni tajnik MZOŠ- vanjem učitelja, njihovom međusobnom niranju i usmjeravanju zajedničke jezič- a, Mirjana Piskulić, generalna konzuli- suradnjom na usklađivanju programa ne i kulturne budućnosti iseljene i do- ca RH u Sydneyu, Ivana Puljiz, ravnate- i nastavnih materijala, organiziranjem movinske Hrvatske. ■ ljica Uprave za međunarodnu suradnju MZOŠ-a, dr. sc. Ksenija Turković, pro- rektorica za međunarodnu suradnju Sve- ENG An expert round table on Croatia and the Croatian Language in 2020 was held at Sydney’s Macquarie University on the 30th anniversary of the recognition, in Australia, of Croatian as a učilišta u Zagrebu, Luka Budak, prof., distinct language and the 25th anniversary of the founding of the Croatian Studies Centre at voditelj Centra za hrvatske studije na Macquarie University. 53 MATICA travanj/april 2009. POVIJESNE OBLJETNICE Apel za hrvatsku autonomiju 25. travnja 1849. godine

Narodna skupština donijela je Zahtijevanja naroda u kojima se tražilo postavljanje Josipa Jelačića za bana, ujedinjenje hrvatskih zemalja i osnivanje samostalne vlade, saziv Hrvatskog sabora, ukidanje kmetstva, osnivanje narodne vojske, utemeljenje središnje banke itd.

Ban Josip Jelačić vi “Opunomoćenog odbora saborskog kraljevine Hèrvatske, Slavonske i Dal- matinske” u Beču 25. travnja 1849. kralju Franji Josipu, moleći ga da izda rješenje o potvrdi zaključaka Hrvatskog sabora iz 1848. godine. Apel je sastavio Ivan Mažuranić, a supotpisali su ga Ambroz Vranyczany, Ivan Kukuljević Sakcinski i Franjo Žigrović Pretočki. Bio je to po- kušaj spašavanja hrvatske autonomije, odnosno postignuća hrvatskog pokreta za narodno samoodređenje tijekom 1848./49. godine.

HRVATI POD VODSTVOM BANA JELAČIĆA U nizu europskih zemalja 1848. izbile su revolucije. Iako su događaji na Ape- jednakosti pred zakonom, utemeljenje ninskom poluotoku, u Francuskoj, Ha- sveučilišta itd. bsburškoj Monarhiji, Njemačkom save- Nakon vatrenoga govora Lajosa Ko- zu i još nekim zemljama imali različito ssutha, Ugarski sabor je 11. travnja 1848. obilježje, ipak je u većini slučajeva bila donio zakone kojima je ukinuo feudalne riječ o prodoru novih snaga liberalno- odnose i omogućio provedbu liberalnih demokratskog i nacionalnog usmjerenja, reformi, ali je potpuno ukinuo hrvatsku Piše: Željko Holjevac te o rušenju feudalizma i apsolutizma u autonomiju, ističući u isto vrijeme samo- korist građanskog društva. Europske re- stalnost i jedinstvenost zemalja ugarske što da učini Hèrvatska volucije 1848. godine, slikovito nazvane krune od Karpata do Jadrana. Zakoni su i Slavonija? Zlo pozna- “proljećem naroda”, odrazile su se i na propisivali da o svim državnim poslovi- ta od vlade, bi spletkami hrvatske prilike. Ukinuto je kmetstvo, ma odlučuje Ugarski sabor u Pešti, u ko- magjarskimi predana ne- sastao se novi Hrvatski sabor u kojem jem bi sjedilo 406 zastupnika iz Ugarske viernoj politici Košutovoj i više nisu sjedili samo plemići i sveće- i Erdelja i samo 40 hrvatskih zastupnika. Apostavljena tim načinom na polje dvolič- nici, a Hrvati su se pod vodstvom bana Slavonske županije pridružene su Ugar- nosti. Imaše služiti Košutu, a pri sve tom Josipa Jelačića s oružjem u ruci suprot- skoj, Vojna krajina je ostala izdvojena, a dèržati s Austriom. U jednom slučaju i stavili mađarskoj prevlasti. Dalmacija nije ni spomenuta. Nazivom u drugom čekaše ju žig izdaje; u onom U Zagrebu su narodnjaci 25. ožujka “Hèrvatska” obuhvaćene su samo tri žu- prema Austriji, jer se Košut od nje bia- 1848. sazvali Narodnu skupštinu koja je panije (zagrebačka, varaždinska i križe- še odielio; a u ovom prema Košutu, jer donijela Zahtijevanja naroda – program vačka). Hrvatski sabor sveden je na ra- za njega govoraše zakon. – Bez obrane, u 30 točaka. Tražilo se postavljanje Josi- zinu “pokrajinske skupštine”, a ban je bez prijatelja, stojaše puk sam i ostav- pa Jelačića za bana, ujedinjenje hrvatskih postao činovnik podređen mađarskoj ljen, nalik na putnika, kojemu samom zemalja i osnivanje samostalne vlade, sa- vladi. Istodobno se veza između zema- zamete pute po pustinji neizmiernoj. – ziv Hrvatskog sabora, ukidanje kmetstva, lja ugarske krune i ostatka Habsburške Sama njegova moralna snaga izbavi puk olakšice za krajiško stanovništvo, osni- Monarhije iscrpljivala u osobi vladara iz toga položaja, puna sdvojenja.” vanje narodne vojske, utemeljenje sre- koji bi vladao u suglasnosti s Ugarskim Tim riječima obratili su se člano- dišnje banke, uvođenje slobode tiska i saborom i mađarskom vladom pa je to 54 MATICA travanj/april 2009. bio temelj za stvaranje samostalne ma- Hrvatski sabor 1848. godine đarske države koja bi obuhvatila i hrvatske zemlje.

PRVI GRAĐANSKI SABOR Ban Jelačić je mislio kako je time prestao vrijediti stari hrvatsko-ugarski staleški savez pa je prekinuo odnose s mađar- skom vladom i naredio lokalnim vlasti- ma u Hrvatskoj i Slavoniji da se obraćaju isključivo njemu, dok se “ne osnuju novi temelji odnošenja izmedju nas i krune ugarske u duhu slobode, samostalnosti, jednakosti i onako, kao što se to slobodnom i junačkom narodu pristoji”. Ban- skim pismom 25. travnja 1848. ukinuta je “svaka urbarialska daća, tlaka i desetina càrkvena” u Hrvatskoj i Slavoniji, a Jela- čić je 18. svibnja 1848. osnovao Bansko vijeće – samostalnu hrvatsku vladu. U Zagrebu se 5. lipnja 1848. sastao Ugarske nezavisne sadašnju vladu ugar- je i bečki dvor intervenirao u Ugarskoj, prvi građanski Hrvatski sabor, izabran sku priznati niti mogu niti hoće”. Jelačić je postao jedan od zapovjednika uz ograničenje prava glasa prema imo- Dok su se događaji u Ugarskoj doga- carske vojske koja je ratovala protiv po- vinskom stanju i poreznoj osnovici. Za- đali u sklopu političke posebnosti koju je bunjenih Mađara. Novi habsburški vla- stupnici su se izjasnili za preustroj Ha- bečki dvor morao poštovati, vladar nije dar Franjo Josip, koji je stupio na prije- bsburške Monarhije u saveznu državu u mogao otvoreno istupati protiv Mađara stolje 2. prosinca 1848. godine, imenovao kojoj bi ujedinjena Hrvatska bila jedna pa je na njihov zahtjev 10. lipnja 1848. je Jelačića upraviteljem Rijeke i namje- od federalnih jedinica. Iako je jasno izra- potpisao dekret o Jelačićevoj smjeni, ali snikom u Dalmaciji. zio namjeru Hrvata da budu “slobodnim nije ništa poduzeo kako bi to i proveo. Franjo Josip je 4. ožujka 1849. namet- narodom u slobodnom austrijskom car- Jelačićevi pregovori s mađarskim pred- nuo Državni ustav za Carevinu Austri- stvu”, Sabor nije sasvim otklonio mogući stavnicima o uzajamnom pomirenju u ansku. Habsburška Monarhija postala “savez s ugarskimi puci u smislu pragma- srpnju 1848. nisu dali rezultata pa se je jedinstvena carevina koja se sastoja- tičke sankcie i na temelju slobode, jedna- ban počeo pripremati za rat s mađar- la od jednoobraznih pokrajina s uskom kosti i bratinstva”, ali nije prihvatio tra- skom vladom koja nije poštovala hrvat- samoupravom. Saborski odbor zamolio vanjske zakone koje Mađari “ni saobćili sku posebnost. Istodobno se i bečki dvor, je kralja 25. travnja 1849. da se hrvatske nisu, nego su jih samo na pojedine vlasti kojem je Jelačić bio odan, počeo pripre- zemlje zaista ujedine i da se zadrži hr- razaslali”, istaknuvši da “trojedne kralje- mati za obračun s mađarskim pokretom vatska autonomija, ali je Franjo Josip od- vine kao dèržave od uvěk slobodne i od koji se radikalizirao do te mjere da je za- bio sve zahtjeve. Nakon sloma mađarske prijetio opstanku Habsburške Monarhi- revolucije, ban Jelačić je pod austrijskim je kao cjeline. pritiskom 6. rujna 1849. morao proglasiti novi ustav i u Hrvatskoj. Iako su Hrvatska “ŠTO BOG DADE I SREĆA i Slavonija “posve nezavisno od Ugarske” JUNAČKA!” 7. travnja 1850. uklopljene među ostale Hrvatska banska vojska je 31. kolovoza habsburške pokrajine, hrvatski je pro- 1848. ušla u Rijeku i pripojila tzv. Ugar- stor ostao razjedinjen, a u sve habsbur- sko primorje Hrvatskoj. Odmah nakon ške zemlje, uključujući i Hrvatsku, uve- toga objavljen je 7. rujna 1848. rat ma- den je 31. prosinca 1851. novi austrijski đarskoj vladi. Na čelu narodne vojske od apsolutizam, nazvan Bachovim apsolu- 40.000 ljudi, uglavnom krajišnika starijih tizmom. Unatoč vojničkoj pobjedi na godišta, ban Jelačić je 11. rujna 1848. pod bojnom polju, Jelačić je doživio politič- geslom “Što Bog dade i sreća junačka!” ki poraz, a Hrvati su za “nagradu” dobili prešao Dravu kraj Varaždina, vratio otu- isto što su Mađari dobili za “kaznu”, kako đeno Međimurje i ušao u Ugarsku. Kad se tada govorilo. ■

ENG Dates in history: A Croatian delegation is in Vienna on April 25th, 1849, where it petitions Emperor Franz Josef to issue an edict conﬁrming the decisions of Croatian Parliament of 1848. Among the decision were those to appoint Josip Jelačić to serve as Ban (vicegerent), to unite the Croatian lands and to establish an independent government, to abolish serfdom, establish a national army and to found a central bank. 55 MATICA travanj/april 2009. KULTURA: HRVATSKA I SVIJET Priprema: Anči Fabijanović

Hrvatski spomenici u Belgiji

Ožujak je bio mjesec kada se u Belgiji, u neboderu Madou Eu- ropske komisije, u kojemu je smještena Opća uprava za obrazovanje i kulturu, održala izložba Ministarstva kulture RH “Hrvatski spomenici na UNESCO-voj listi zaštićene svjetske baštine”. Izlož- bu je organizirala hrvatska Misija pri EU u suradnji s Općom upra- vom za obrazovanje i kulturu Eu- ropske komisije. Osim postava izloženog u atriju nebodera Ma- doua, koji je jedan od najposjeće- nijih prostora ovoga arhitekton- Plesni centar Tala u Francuskoj ski modernoga zdanja i najveća zgrada u Belgiji, na ekranima se Nedavno je gostovao plesni centar Tala u Francuskoj s dvi- tijekom trajanja izložbe prikazi- je predstave. Prvo je gostovanje realizirano na drugome vao i DVD “Croatia Homeland of izdanju međunarodnog festivala Lille 3000 pod nazivom Marco Polo” o kulturnoj i prirod- ‘Europe XXL’, koji je ove godine posvećen Istočnoj Europi noj baštini Hrvatske, koji je pota- i Istambulu u povodu proslave 20. obljetnice pada Berlin- knuo interes i pozitivne komen- skoga zida. Festival se održava od 14. ožujka do 12. srpnja, tare službenika Komisije. a tijekom četiriju mjeseca bit će izvedeno više od stotinu predstava, izložbi, predavanja, performansa i koncerata. Predstava ‘Out of service’ centra Tala izraelske koreografki- Pjesme Adriane Škunce na nje Keren Levi odabrana je na međunarodnome natječaju. U njoj nastupaju Darko Japelj, Larisa Lipovac, Roberta Mi- njemačkome i češkome levoj, Sonja Pregrad i Damir Klemenić. Drugo gostovanje, s predstavom ‘Ne boj se, i mene je strah’ Iznimno, ali svakako zasluženo priznanje doživjela je hrvat- organizirano je samo dan poslije i to na festivalu Les Repe- ska pjesnikinja i fotografkinja Adriana Škunca čija je zbir- rages. U predstavi nastupaju Larisa Lipovac i Dražen Šivak, ka pjesama u godinu dana čak dva puta prevedena. Njezin a koreografkinja je Ksenija Zec. “Novaljski svjetlopis” objavljen je u Hrvatskoj 1999. godine, a zatim je lani objavljen na njemačkome, a nedavno i na češkome jeziku. Što reći o “Novaljskome svjetlopisu”, a Hrvatska slikovnica u Bologni da ne bude ponavljanje? Riječ je o iznimnoj zbirci pjesama u kojoj Škunca nudi vrlo osobne pjesničke zapise, ali i zna- Slikovnica Sanje Lovrenčić i kovite fotograﬁje inspirirane otokom Pagom koje obogaću- Pike Vončine ‘Mjesec u pro- ju te pjesme. Teško je tu podrediti što je važnije, bolje, što sincu - dvanaest malih pri- ostavlja dublji dojam na čitatelja tj. gledatelja… Za njemač- ča za sanjarenje’ (Autorska ki prijevod zaslužan je Matthias Jacob, izdavač je Daedalus kuća, 2008.) uvrštena je u Verlag iz Münstera, grada u kojem je Škunca prošloga mje- godišnji izbor najkvalitet- seca bila gošća na glasovitome pjesničkom festivalu. Ne- nijih knjiga za djecu, koji davni prijevod na češki potpisuje zaljubljenik u hrvatski je- objavljuje Međunarodna zik i kulturu Dušan Karpatsky. Taj prijevod predstavljen je dječja knjižnica u Münche- u praškome Klementinumu. nu. Knjiga je bila izložena na Međunarodnome sajmu dječje knjige u Bologni na štandu Internationale Jugendbibliothek od 23. do 26. ožuj- ka te je, uz recenziju, uvrštena u katalog ‘The White Ravens 2009’. Što slikovnica ‘Mjesec u prosincu’ Sanje Lovrenčić nudi najmlađim čitateljima? Dvanaest kratkih priča koje su na- dahnute ilustracijama Pike Vončine. Na prvi pogled čini se da je Mjesec glavni junak, no oko njega se događa mnogo toga neočekivanoga... 56 MATICA travanj/april 2009. DAN ZAJEDNIŠTVA MAORA I HRVATA U AUCKLANDU Nezaboravni TARARA DAY

Prijateljstvo novozelandskih domorodaca Maora i hrvatskih doseljenika otpočelo je prije 150 godina. Naši se sunarodnjaci nadaju da će ga uspješno prenijeti i na nove naraštaje

pogotovo one kojima je to bio prvi susret s dijelom hrvatske kulture i običaja, zadivila je raznovrsnost plesa i umijeće ple- sača, zvuci naše glazbe i ljepota narodne nošnje. Pjevačica koja je znalački otpjevala nekoliko pjesama također je nagrađena burnim pljeskom publike. Na red je došla klapa “Patria”, ansambl “Kralj Tomislav” Hrvatskoga kulturnog društva u Auc- klandu, oduševivši sve svojim dobro izvedenim programom. Nakon prigodne pjesme Kia Ora Tarara, nastupio je mješo- viti pjevački zbor Dalmatinskoga kulturnog društva u Auc- klandu i otpjevao nekoliko pjesama uz pratnju glazbene gru- pe “Tamburica”. Osim maorskih specijaliteta, posjetitelji su mogli kušati i hrvatske: janjetinu s ražnja, pržene lignje, kroštule, fritule i savijaču od jabuka. Prodavalo se i kupovalo, nudili su se su- veniri i majice na kojima je pisalo Tarara Day. Mnogima će ovaj dan ostati u sjećanju kao još jedno lijepo druženje dvaju prijateljskih naroda, uz nadu i želju da će ga u ponovnim okupljanjima nastaviti njegovati i širiti. ■

Članice Dalmatinskog kulturnog društva postavljaju štand

Napisao: Slavko Žarnić Snimila: Mila Zdravković

zapadnome predjelu glavnoga grada Novog Zelanda Aucklanda, zvanom Waitakere, i na zemljištu koje je nekoć bilo vlasništvo doseljenika iz Makarskog primorja, 15. ožujka sil- no se mnoštvo posjetitelja odazvalo pozivu Uaucklandskoga Hrvatskoga kulturnog društva i predstavnika maorskih plemena na Dan zajedništva Maora i Hr- vata ili kako ga Maori zovu - Tarara Day. (Maori su Hrva- te prozvali Tarara jer su smatrali da prebrzo govore.) Pozivu su se odazvali i članovi i uprava Dalmatinskoga kulturnog društva u Aucklandu, čije je prijateljstvo s Maorima otpo- čelo prije 150 godina. U Klubu se nadaju da će roditelji to prenijeti djeci te da će se prijateljstvo nastaviti i ubuduće. Mjesto okupljanja je blagoslovio svećenik oko 10 sati ujutro, a ljudi su već u zoru pripremali sve potrebno za prodaju, reklamu, jelo i sve ono što bi izletnicima uljepšalo suh i topao jesenski dan. Na pozornici su se redali govornici, počevši od načelnika Wa- Pozdravni govor predstavnika Maora itakere, započinjući ceremonijalne govore dobrodošlice i upu- ćujući pozdrave na maorskome, hrvatskome i engleskome ENG Crowds of people ﬂocked to Waitakere in New Zealand on March jeziku. Među uzvanicima su bili prvi čovjek novozelandske 15th, on land once owned by immigrants from the Makarska seaboard, vladajuće stranke, pet ministara, generalni konzul Republike answering an invitation from the Auckland Croatian Cultural Associa- Hrvatske, poglavice i predstavnici maorskih plemena. Nakon tion and the representatives of Maori tribes on the day of Maori and govora, folkloraši Dalmatinskoga kulturnog društava otplesali Croatian unity the Maori know as Tarara Day. The invitation was also answered by the members and management of the Dalmatian Cul- su kolo. Učenici osnovne škole iz Ranuija, predvođeni učite- tural Association in Auckland, whose friendship with the Maori start- ljima, svojim nastupom zadivili su gledatelje. Sve prisutne, a ed 150 years ago. 57 MATICA travanj/april 2009. 6OBNKFSJEBQPESäFTUWBSBOKFJQVCMJDJSBOKF[OBOTUWFOJIEKFMB ISWBUTLJIBVUPSB ;BHSFCBƿLJWFMFTBKBN PTOJWBƿTUBMOFHPEJÝOKF OBHSBEF UF)SWBUTLBBLBEFNJKB[OBOPTUJJVNKFUOPTUJLBP QPLSPWJUFMKJ0ECPS[BEPEKFMVOBHSBEF v+PTJQ+VSBK4USPTTNBZFSiSBTQJTVKV /"5+&ž"+

;BOBKVTQKFÝOJKB[OBOTUWFOBEKFMBBVUPSBLPKBTVOBISWBUTLPNFKF[JLVPCKBWMKFOBVHPEJOJV 3FQVCMJDJ)SWBUTLPK LBPJ[BEKFMBBVUPSBVISWBUTLPKEJKBTQPSJTQPESVƿKBESVÝUWFOJI IVNBOJTUJƿLJI QSJSPEOJI NFEJDJOTLJI UFIOJƿLJIJJOGPSNBDJKTLJI[OBOPTUJOBISWBUTLPNFJMJOFLPNPETWKFUTLJIKF[JLB /BHSBEB[BTWBLP[OBOTUWFOPQPESVƿKFJ[OPTJLOOFUUPJEPEKFMKVKFTFTBNPKFEOPN[OBOTUWFOPN EKFMVJ[TWBLPHQPESVƿKB;BOBHSBǃFOPEKFMP LPKFKFSBEWJÝFBVUPSB OPWƿBOBOBHSBEBTFSBWOPQSBWOP EJKFMJ6[OPWƿBOVOBHSBEVEPCJUOJDJNBTFVSVƿVKFQPWFMKB

;BOBKVTQKFÝOJKJJ[EBWBƿLJQPUIWBUPCKBWMKFOVHPEJOJV3FQVCMJDJ)SWBUTLPKTQPESVƿKBESVÝUWFOJI IVNBOJTUJƿLJI QSJSPEOJI NFEJDJOTLJI UFIOJƿLJIJJOGPSNBDJKTLJI[OBOPTUJ;BTWBLP[OBOTUWFOPQPESVƿKF EPEKFMKVKFTFQPWFMKBOBHSBǃFOPNOBLMBEOJLV6LPMJLPKFWJÝFOBLMBEOJLBOBHSBǃFOPHEKFMB TWBLPNFTF VSVƿVKFQPWFMKB

%KFMBPCKBWMKFOBUJKFLPNHPEJOFQSJKBWMKVKV o J[EBWBƿLFLVƾF o PEHPWBSBKVƾF[OBOTUWFOFJOTUJUVDJKFJMJ o TLVQJOBPEOBKNBOKFUSJLPNQFUFOUOB[OBOTUWFOJLBV[TUSVƿOPPCSB[MPäFOKF

%KFMBEPTUBWMKBKVQSFEMBHBUFMKJVEWBQSJNKFSLBV[GPUPLPQJKVSFDFO[JKBOBUFNFMKVLPKJIKFEKFMPUJTLBOP;B [OBOTUWFOBEKFMBKFQPUSFCOPQSJMPäJUJQJTNFOVTVHMBTOPTUBVUPSB6QSJKBWJKFQPUSFCOPJTUBLOVUJ[BLPKV OBHSBEVJ[BLPKFTFQPESVƿKFEKFMPQSJKBWMKVKF1SJTUJHMBEKFMBOFWSBƾBKVTFQSFEMBHBUFMKJNB 3PL[BQSJKBWVTWJCBOKHPEJOF 1SJKBWFTFÝBMKVOBBESFTV ;"(3&#"ž,*7&-&4"+". ;BHSFC "WFOJKB%VCSPWOJL V[OB[OBLV[BOBHSBEVv+PTJQ+VSBK4USPTTNBZFSi /BHSBEFJQPWFMKFVSVƿJUƾFTFOBTWFƿBOPTUJVPƿJPUWPSFOKB.FǃVOBSPEOPHTBKNBLOKJHBJVƿJMBv*OUFSMJCFSi HPEJOFV1SFQPSPEOPKEWPSBOJ)SWBUTLFBLBEFNJKF[OBOPTUJJVNKFUOPTUJ 3F[VMUBUJOBUKFƿBKBCJUƾFPCKBWMKFOJVEOFWOJNHMBTJMJNBVTUVEFOPNHPEJOF 0ECPS[BEPEKFMVOBHSBEF GOVORIMO HRVATSKI

Kako govorimo hrvatski? a književnoj večeri u Somboru, gnut ruglu zato što se negativno osvrnuo na 21. ožujka, hrvatske su djevojči- natpis PUSH na vratima, umjesto hrvatsko- ce iz Bačke krasnoslovile: “Zapla- ga GURNI. Proglašen je neznalicom stranih kala sam hrvatski! Hrvatski go- jezika jer je upozorio da svi hrvatski građani vorim, šapćem hrvatski – volim ne moraju znati što znači push. Nhrvatski!” To je načelan odnos prema hrvatsko- Tako danas pri zalaganju za hrvatski je- mu jeziku koji se nastoji promicati. Uzor narav- zik valja upozoravati na temeljne jezične vri- no traže u matičnoj domovini. A što mogu čuti u jednosti, a sve manje mjesta i vremena ostaje Hrvatskoj? Od najranijega smo djetinjstva nau- za obogaćivanje svakodnevnoga hrvatskoga čili da se na zahvalu, tj. na Hvala!, odgovara ba- rječnika promicanjem riječi iz hrvatske tra- rem Molim!, ako se već ne koristi neki opširniji dicije. Bilo bi npr. dobro početi još više rabi- uljudni izraz. Donedavno se takav način komu- ti stari hrvatski pridjev zdvojan usporedno s nikacije zaista podrazumijevao, a sve ostalo sma- Piše: Sanja Vulić pridjevom očajan, te ne zaboravljati hrvatsku tralo se nedopustivom neodgojenošću i zapra- imenicu dar i pridjev darivati (jer poklon i povo je bilo nezamislivo. Današnje je srozavanje svih temeljnih klanjati (se) imaju u hrvatskom i drugo značenje). Također bi uljudbenih vrijednosti čak i to poremetilo, pa će vam brojne valjalo nastojati rabiti izraz postupno umjesto postepeno, ili prodavačice u zagrebačkim trgovinama, a isto tako i namje- imenice stube umjesto stepenice, odnosno postotak umjesto štenice u različitim uslužnim djelatnostima, umjesto Molim! procent, glagol pomicati umjesto pomjerati itd. važno proizvesti neki zvuk koji je teško označiti hrvatskom Nažalost, za takva razmišljanja i nastojanja sve je manje abecedom, a približno zvuči kao mhm ili aha. U najboljem mogućnosti jer se kao osnovni zadatak nameće sprječavanje ćete slučaju na svoje zahvaljivanje čuti odgovor: Može, može! sve agresivnijega prodora slenga te sprječavanje rastakanja Odgovor Molim! prepušta se starijima jer danas više nije mo- gramatičkoga sustava hrvatskoga književnoga jezika. Iz godi- derno tako razgovarati. ne u godinu ta potreba postaje sve izraženijom. Uspjeh bi bilo Istodobno se i nadalje hrvatski jezik polako zamjenjuje znatno lakše postići kada bi sredstva javnoga priopćivanja u engleskim. Tako je jedan hrvatski političar u medijima izvr- tom više pomagala prosvjetnim djelatnicima. ■

MANJINSKE VIJESTI Prepuna dvorana gledatelja različite dobi imala je prilike vidjeti vrlo kvali- FESTIVAL AMATERSKOG TEATRA U LJUTOVU tetne amaterske predstave. Ljutovčani SRBIJA - U Ljutovu, mjestu pokraj Su- su dobro poznati po svojim uspješnim botice, 21. ožujka otvoren je XIII. fe- predstavama tijekom svih ovih godina stival amaterskog teatra posvećen održavanja Festivala čiji su oni uteme- 100-toj obljetnici rođenja Matije Po- ljitelji i kao vrijedni entuzijasti nastoje ljakovića, najvećega dramatičara bač- ga sačuvati već trinaest godina. kih Hrvata. Festival amaterskog teatra otvorio je Nakon svečanog otvorenja Festivala ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođan- u mjesnom Domu kulture, domaćin skih Hrvata Tomislav Žigmanov odav- HKUD “Ljutovo” premijerno je izvelo ši priznanje organizatoru HKUD-u “Lju- crnu komediju “Mamica je umrla dva tovo” na trudu i ustrajnosti, istaknuvši: puta” autora Vinka Mödernhofera, re- “Dramsko stvaralaštvo u hrvatskim datelja Nándora Klinockog, Mala scena udrugama nije često zastupljeno. U Hrvatske čitaonice iz Subotice nastupi- našim društvima najviše postoji folklor, la je s predstavom “Visoka politika”, au- tradicijska kultura, dok je stvaralaštvo u tora i redatelja Marjana Kiša, a HBKUD području drame manje zastupljeno. To “Lemeš” iz Svetozara Miletića izveo je ranije nije bilo tako, kad nije bilo mas- predstavu “U gostima” autora i reda- medija i interneta, drama i dramsko telja Stipana Bunjevčeva. Nakon izve- HBKUD “Lemeš”; najbolji tekst Marjan stvaralaštvo bilo je prisutno ne samo denih predstava uručene su sljedeće Kiš; najbolja sporedna muška uloga u gradu nego i u selima.” nagrade: najbolja predstava HKUD-a Darko Vojnić Hajduk, HKUD “Ljutovo”; Dan uoči otvorenja Festivala kao gosti “Ljutovo” Mamica je umrla dva puta; najbolja sporedna ženska uloga Ber- su nastupili članovi Amaterskog kazali- najbolji redatelj Nándor Klinocki; naj- nardica Ivanković, Mala scena; najbo- šta “Petar Hektorović” iz Starog Grada s bolji glumac Filip Ninčević, Mala sce- lji glumački par Marija Bagi i Dragan Hvara s komedijom “Junačina Prčetine na; najbolja glumica Katarina Kovač, Markanović, HBKUD “Lemeš”. gornje”. (Marija Hećimović) 59 MATICA travanj/april 2009. NOVE KNJIGE Pripremio: Hrvoje Salopek

‘TUROPOLJSKE LJEPOTICE’ ĐURĐICE CVITANOVIĆ U knjizi u izdanju Kajkavskoga spravi- šća riječ je o drvenim seljačkim crkva- ma turopoljskoga kraja koje su, prema autoričinim riječima, u baroknoj arhi- tekturi sjeverne Hrvatske najviši do- seg narodnoga graditeljstva. Kapeli- ce su bile mnogobrojne, posebno na područjima gdje je uspijevao hrast lu-- žnjak, i ta vrsta spomenika kulturne i sakralne baštine prorijeđena je na jed-- va četrdesetak primjeraka izgrađenihh od 17. stoljeća do kraja 19. stoljeća.. Tradicija gradnje u drvu najdublje see ukorijenila u Turopolju, području kojee se smatra kolijevkom drvene sakralnee arhitekture u Hrvatskoj, gdje se - zbogg tradicije i čvrstoće hrasta od kojega suu sazdane - i sačuvalo najviše kapela. Od tih vrhunskih djela sakralne i narodne graditeljske baštine Cvitanović je iscrpno obradila tri kapele - sv. Jurja u Lijevim Štefankima, sv. Barbare u Velikoj Mlaki i sv. Ivana Krstitelja u Bušev- cu. Podatke i izvore autorica je pronašla u glinskome, sisačkome, karlovač- kome, jastrebarskome i mrežničkome dekanatu.

IZVRSTAN PRIKAZ BIOKOVA Fotomonografija “Biokovo”, objavljena krajem 2008. godine u izdanju nakladnika “Graphis” i sunakladnika Javne ustanove “Park prirode Biokovo”, predstavljena je nedavno u Zagrebu. O knjizi su govorili direktor JU “Park prirode Biokovo” Ante Cvitanović, urednik monografije mr. Roman Ozimec te recenzenti dr. Nenad Buzjak i doc. dr. Mladen Kučinić. Svi govornici zahvalili su gru- pi od čak 16 autora tekstova i 30 autora fotografija, koji su na 292 stranice u boji donijeli izvrstan prikaz Biokova, od geografije i geologije, preko flore i fau- ne, pa do sakralne arhitekture i ostalih kulturno-povijesnih spomenika na bi- okovskome području. Posebna zahvala upućena je pokojnome franjevačkom “POREČ, GRAD I SPOMENICI” svećeniku Juri Radiću, teologu i priro- Knjiga povjesničara umjetnosti dr. Milana Preloga (Osijek 1919. - Zagreb doslovcu, “duhovnom ocu” Parka priro- 1988.) “Poreč, grad i spomenici” u izdanju Instituta za povijest umjetnosti de, osnivaču “Malakološkoga muzeja” i predstavljena je nedavno u Pomorskome i povijesnom muzeju Hrvatskoga Instituta “Planina i more”, o kojemu je primorja u Rijeci. Prvo izdanje knjige “Poreč, grad i spomenici” tiskano je pri- poglavlje u monografiji napisao o. Ga- je oko pedeset godina, a u njoj je, prema riječima akademika Tonka Maroe- brijel Jurišić. Predstavljači su napome- vića, objavljena prva sustavna interpretacija graditeljskoga naslijeđa na hr- nuli kako monografija želi potaknuti na vatskome prostoru, “prvi put je jedna urbana struktura sagledana u cjelini brižniji odnos prema “dragulju naše ba- i razmotrena u svim aspektima svoje dijakronije i složene stratifikacije”. Uz štine”, a podjednako je namijenjena i akademika Maroevića, knjigu su predstavili urednica knjige Snješka Kneže- dobrim poznavateljima Biokova i oni- vić i Marijan Bradanović s riječkoga Filozofskog fakulteta. Milan Prelog obi- ma koji će tek posjetiti krajolik gdje lježio je svojim radom kao znanstvenik i teoretičar, konzervator i sveučilišni “gore cvjetaju kamenjem”. profesor više od četiri desetljeća hrvatske povijesti umjetnosti. 60 MATICA travanj/april 2009. Gordana Turić: “U viteza krunica” Zagrebački branitelji dobili su dosad najveći spomenik za svoje herojstvo u Domovinskom ratu. No, to nije novi spomenik na nekom gradskom trgu. Ovaj put to je spomenik na papiru, u knjizi! Štoviše, u čak pet knjiga! Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata grada Zagreba i Gordana Turić, ‘DIJALOGOM KROZ STOLJEĆA’ koja je i autorica, upravo su izdali i predstavili monumental- no peterosveščano djelo pod nazivom “U viteza krunica: Za- JANJE PRODAN greb u hrvatskom obrambenom i osloboditeljskom Domovin- Dr. Janja Horvat (r. 1951. u Santovu/ skom ratu. Spomenica životima darovanima idealu hrvatske Hercegszántó, Mađarska) pripada vo- države”. U pet knjiga, na 3.586 stranica, objavljeno je čak 3.317 dećim intelektualcima u sklopu etnič- fotografija i 1.126 crteža. Glavninu knjiga čine biografije za- ke elite Hrvata u Mađarskoj. Profesorica grebačkih branitelja, popraćene njihovim fotografijama, koji su poginuli u ratu, ili su nestali, ili su kasnije stradali u različi- je na Katedri za hrvatski jezik i književ- tim okolnostima. Glavnina ovih biografija, njih 1.236, i rođe- nost Slavističkoga instituta Sveučili- nih Zagrepčana, i onih koji su imali u njemu boravište, odnosi šta u Pečuhu. Godine 2008. navedeni se na vrijeme do 15. siječnja 1998., do dana kada je hrvatsko “Znanstveni zavod Hrvata u Mađar- Podunavlje ponovno reintegrirano u sastav hrvatske države, skoj” objavio je zbirku znanstvenih i i kada je zapravo i simbolično završena srpska okupacija Hr- stručnih radova dr. Janje Prodan, pod vatske. U knjigama su objavljene biografije 745 poginulih bra- naslovom “Dijalogom kroz stoljeća”. nitelja, 41 nestalog te njih još 450 koji su stradali u različitim okolnostima. Tu su još imena i osnovni podaci o 29 branite- Recenzent knjige je cijenjeni hrvatski lja koji su također poginuli i umrli, ali o njima nije bilo mogu- kroatist, prof. dr. Stanislav Marjanović. će dobiti podrobnije podatke. Ni to nije, međutim, sve. Jer u Rad koji u ovoj knjizi treba posebno posljednjoj, petoj knjizi objavljeni su i najosnovniji podaci o pohvaliti svakako je “Poetika naslova”. još sedamstotinjak zagrebačkih branitelja koji su umrli i na- Svi koji se bave prevođenjem treba- kon 15. siječnja 1998. godine. Urednik ove edicije je Miro Br- li bi ga pročitati jer, kako ispravno za- čić, crteži su djelo Želimira Ivanovića, a dizajn je djelo Tihoni- ključuje dr. Janja Prodan, “svako knji- ja Brčića. (Večernji list) ževno djelo (jednako tako i kazališno i filmsko) kada prelazi jezičnu granicu i postaje činjenicom jedne druge literature (kulture), postaje i ostaje prepo- znatljivo upravo po naslovu, koji stoji u suštinskom odnosu sa sadržajem djela, njegovom porukom ili tematikom”. Kao baštinica dviju starih i razvijenih europskih kultura, ona navedenu isti- nu osjeća i kao svoj svakidašnji život. Knjiga “Dijalogom kroz stoljeća” vrije- dan je prilog hrvatsko-mađarskim kulturnim vezama i proučavanju povijesti Promocija knjige u Zagrebu ovih veza. (Đ. Vidmarović) 61 MATICA travanj/april 2009. GLAZBA+ Snimke: HINA

Filjak u središtu novoga diskografskog projekta Uskoro “100 Početkom travnja predstavljen je novi diskografski projekt kojemu je u sre- dištu pozornosti prerano umrli Ranko Filjak, a projekt nudi sjajne interpre- tamburaša” u Beču tacije cijenjenoga hrvatskog pijanista i glazbenoga pedagoga. Predstav- ljanje je bilo upriličeno u HNK u Zagrebu, a nazočni su bili Prerad Detiček, Nakon domovinskih koncerata, najveći Milan Horvat, Marija Barbieri, Vladimir Krpan, tamburaški orkestar na svijetu, “hrvatska Dalibor Cikojević te Martina Filjak, umjetni- tamburaška reprezentacija”, marljivo se kova kći. Važan je podatak da je upravo ona priprema za prvi inozemni koncert Hr- glazbena urednica projekta. A Martina Filjak vatsku tamburašku rapsodiju koja će se je, zajedno s producenticom izdanja Mari- održati 14. svibnja u Wiener Konzerthausu jom Barbieri, nakon dugoga preslušavanja u Beču. “Prvi je to iskorak jedinoga i naj- golemoga snimljenog repertoara Ranka Filj- većega tamburaškog orkestra da gostuju ka, koji se nalazi u fonoteci Hrvatskoga radi- izvan domovinskih granica u jednoj takvoj ja, odabrala snimke za ovaj značajni CD. Tre- uglednoj dvorani”, naglasio je Martin Vuko- ba istaknuti da je prerano umrli Ranko Filjak vić, predsjednik društva “Šokadija” Zagreb. pijanist izrazite osobnosti te je zaslužan i za Uz orkestar “100 tamburaša” (ove godine prve hrvatske izvedbe nekoliko kapitalnih sudjeluje 106 tamburaša), u programu će djela svjetske pijanističke literature. I za kraj sudjelovati i tamburaši iz zemlje domaći- još jedna dobra vijest: u pripremi su mono- na, Austrije: Ivica Orlić (Beč), Aleksander i graﬁja i trostruki CD u izdanju Orfeja s Filjko- Konrad Robica (Uzlop)... vim najboljim interpretacijama. (A. Fa.)

MATICA PRIPREMA NOVU RUBRIKU POD NAZIVOM “Matičin fotoalbum” Imate li sliku za Matičin fotoalbum? Ako niste sigurni, pretražite stare albume, kutije, ladice, tavane... tamo se, zasigurno,g , krijej ‘blago’g za našu rubriku.

Kakve nas fotografijefije zanimaju? animaj ? Kako slati fotografije? fotografije? No, to nije sve… Objava i pohranjivanje U načelu, sve fotografije koje Vaša nam je fotografija potrebna Fotografiju treba što detaljnije Sve fotografije koje zadovolja- imaju veze s Hrvatima diljem isključivo u digitalnom obliku. i potpunije potpisati. To znači vaju našim stručnim i tehničkim svijeta, dakle snimke koje Dakle, klasičnu fotografiju treba napisati sve poznate (ili pretpo- kriterijima bit će pohranjene prikazuju njihov obiteljski, radni, kvalitetno skenirati, i to u zado- stavljene) podatke, kao npr. gdje u fotoarhivi Muzeja hrvatskog društveni, vjerski… život. Vre- voljavajućoj rezoluciji, i zatim i kada je fotografija snimljena, iseljeništva u osnivanju. Ujedno menski raspon je od najstarijih poslati na e-mail adresu: što i tko je na fotografiji (osobe, ćemo nastojati da što veći broj fotografija do onih snimljenih [email protected] udruge, događaji, zgrade, kra- fotografija objavimo u Matici kao krajem prošloga stoljeća. jolici i sl.), tko je snimio i tko je i na našem WEB portalu vlasnik fotografije. (www.matis.hr). Neka i vaša fotografija, koju ćete možda već u sljedećem broju Matice ugledati, bude kamenčić u velebnom mozaiku hrvatske iseljeničke povijesti!

MATICA magazine is preparing a new section called the Matica Photo Album. Readers will create the section with their submissions of emigrant- topic photos. The photos will be accepted in digital form at the e-mail address [email protected]. All photos meeting the criteria will be stored in the photo archive of the future Croatian Emigrant Museum.

62 MATICA travanj/april 2009. zabavna Halid Bešlić - Dvadesete 1 album: Halid Bešlić 08, 2008. / Hit Records

Miroslav Škoro - Domovina 2 HRF 2009.

Leo i Trenk - Poljubac pomirenja 3 Zlatne žice Slavonije - Požega 2008.

Zoran Jelenković - Divlja ruža 4 Hit Records

Neda Ukraden - Kad sam kod kuće 5 HRF 2009.

Armin - Ne mogu da te ne volim 6 Hit Records

Miroslav Škoro - Jorgovan 7 Hit Records

Magazin - Voda teče 8 HRF 2009.

Maja Blagdan - Sretna žena 9 Croatia Records

Maja Šuput - Poljubi me kraj rijeke U2 će u Zagrebu održati dva koncerta 10 Hit Records Zbog nezapamćenog interesa obožavatelja za zagrebački koncert 10. kolovoza, U2 će u sklopu svoje turneje nastupiti u Zagrebu i 9. kolovoza, objavili su organizatori i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić na konferenciji za novinare. Sa 63.000 prodanih ulaznica u samo dva sata, prodaja u Zagrebu srušila je sve rekorde i to je najbrže rasprodani koncert na otvorenome u ovome dijelu svijeta, rekao je Vladimir Ivanković, direktor lokalnoga organizatora Lupa promo- cije. Aktualna turneja U2 prva je nakon turneje “Vertigo” 2005./2006., a prati je njihov 12. studijski album “No Line On The Horizon”. pop&rock Novi CD Meri Toše Proeski - Srećo ne krivi me 1 Hit Records

Cetinić “Virno Franka Batelić - Pjesma za kraj srce” 2 Hit Records Tony Cetinski - Od milijun žena Glazbenica i autorica iznimnog ta- 3 Hit Records lenta i zavidne karijere nakon trogo- Ruswaj - Što će mi ljubav dišnje stanke pripremila je, kao i uvi- 4 Hit Records jek s puno entuzijazma, novi album za svoju mnogobrojnu publiku. Po- Hari i Nina - Ne mogu ti reći što je tuga znata Splićanka blatskoga podrijetla, 5 album: HRF, 2009. / HRF 2009. uvijek vjerna svojim korijenima, na- T.B.F. - Data zvala je album Virno srce uz poseb- 6 Menart nu napomenu da je riječ o pjesmama Dalmacije i otoka Korčule. Kada uzmete ovaj CD u ruke, odmah ćete postati Bojan Marović - Svejedno svjesni profinjenosti, pažnje i ljubavi s kojom je pripreman. Apsolutno sve go- 7 Hit Records vori tome u prilog, od izbora fotografija sjajnoga Ive Pervana preko tekstova do, Prljavo Kazalište - Da mogu ispočetka naravno, glazbe i interpretacije. Virno srce sadrži 13 pjesama, što tradicionalnih, 8 album: Tajno Ime, 2008. / Croatia Records što autorskih, a kao gosti se pojavljuju i Ivana Burić, klape Fa Linđo, Tiramol i Ivan Grozni, zatim Sandro Bačić (koji je uz Meri i producent albuma), Vinko Didović, Ramirez - Sedam Ante Cetinić i mnogi drugi. 9 DOP/Menart 63 Pink studio - Jutro poslije MATICA travanj/april 2009. 10 DOP/Menart Monumentalne pisanice za promociju turizma Na inicijativu Koprivničko-križevačke županije, na zagrebačkome Trgu sv. Marka postavljena je velika uskrsna pi- sanica, djelo Udruge hlebinskih slikara i ŠUME REPUBLIKE HRVATSKE kipara naive, koju je simbolično primio predsjednik Vlade RH Ivo Sanader. Tim najvrijednije prirodno bogatstvo projektom županijske Turističke zajednice želimo promovirati našu županiju i naivnu umjetnost koja je svojevreme- Republika Hrvatske ima gotovo 250 godišnju tradiciju u gospodarenju šu- no u svijetu bila prepoznatljiva, rekao mama na načelima racionalnosti, održivosti i potrajnosti. Gotovo 95% na- je župan Koprivničko-križevačke župa- ših šuma su prirodne s velikim blagotvornim utjecajem na okoliš pa ne nije Darko Koren. U posljednjih 15 go- čudi što je Hrvatska peta zemlja u Europi po količinama pitke vode. Repu- dina naiva je zamrla, a tim projektom blika Hrvatska je šumovita zemlja, šumama i šumskim zemljištem prekrive- želimo oživjeti fenomen naive i promo- no je čak 44% kontinentalne površine, a više od 80% šuma je u državnom virati ga diljem svijeta, rekao je Koren napomenuvši kako je još jedna pisani- vlasništvu kojim gospodare Hrvatske šume d.o.o. U 2002. godini Hrvatske ca postavljena na Trgu bana Jelačića, a šume d.o.o. dobile su akreditirani certifikat FSC za čitavu površinu od 2,0 da će ukupno osam biti postavljeno u milijuna hektara što je međunarodna potvrda da se našim šumama gospo- Hrvatskoj te isto toliko u svijetu. Za taj dari racionalno, dugoročno održivo i prema strogim ekološkim, socijalnim jedinstveni projekt interes su pokazale i ekološkim standardima. i turističke zajednice velikih europskih Hrvatske šume su riznica biološke raznolikosti RH jer u njima nalazimo više gradova te će tako jaja biti postavljena od 260 autohtonih drvenastih vrsta i približno 4500 biljnih vrsta, dok je gos- u velikim svjetskim metropolama. podarski značajno čak 60 autohtonih vrsta drveća. U našim šumama raste najvrsniji hrast lužnjak u svijetu. Za njega vrijedi uzrečica da je poput dragu- lja među biserima, posebice se to odnosi na slavonski hrast kod Vinkovaca. Hrvati su kroz povijest pokazali da znaju s drvom. Višestoljetna tradicija u preradi i obradi drva ima niz uspješnih primjera. Bačve francuskih vinara u prošlosti su često bile izrađivane iz slavonske hrastovina, a upravo naš Qu- ercus robur krasi mnoge palače Južne Amerike. Parlamenti, crkve, prestižni hoteli i luksuzne vile u svojim promidžbenim materijalima danas ističu kako ih- pored niza drugih umjetnina i vrijednosti –krasi i hrast iz Slavonije. Klimatske promjene uvjetovane ljudskom aktivnošću jedan su od najvećih izazova vremena u kojem živimo. Upravo su šume te koje smanjuju alar- mantne količine ugljičnog dioksida u atmosferi. Tijekom jednog dana, jedan hektar šume veže oko 900 kg ugljičnog dioksida, a u isto vrijeme oslobađa oko 600 kg kisika. Zbog toga je potrajno gospodarenje, koje podrazumije- va korištenje šuma na način i u obimu koji ne vodi do njihova propadanja već do stalonog povećanja drvne zalihe, garancija da će u blagodatima na- ših šuma uživati i budući naraštaji. CRORAMA Snimke: HINA

Skulptura ‘Mladenci’ u kiparevu rodnom kraju U komunalno-hortikulturno uređenome parku na predjelu Gaza kraj Tri- lja, u Sinjskoj krajini, nedavno je otkrivena brončana skulptura ‘Mladenci’, rad akademskoga kipara Stipe Sikirice. Skulpturu su u nazočnosti mnoš- tva posjetitelja otkrili splitsko-dalmatinski dožupan Luka Brčić i mladi al- kar Mario Šušnjara, a Sikirica je i njome udahnuo i osvježio kulturnu bašti- nu ne samo triljskog kraja. Kipar Sikirica je svime oduševljen, no kaže kako skulptura ‘Mladenci’ ne simbolizira njegov povratak zavičaju jer ga sa so- bom nosi od rođenja. Radostan je što su njegovi sumještani dobili tu skulpturu koju su odavno željeli. “Moja rodna Jabuka i Trilj su dobili prvi likov- ni punkt, odnosno oplemenjeni prostor, koji sam nosio cijeli život”, rekao je kipar. (N. Musulin)

Predstavljen hrvatski dvoručni robot Projekt temeljen na najmodernijoj ro- botskoj tehnologiji u Hrvatskoj “Auto- matska montaža dvoručnim robotom” predstavljen je nedavno na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu. Direktor Hrvatskoga instituta za teh- Za ‘bijele rode’ u Čigoču nologiju (HIT) Pero Munivrana obavio je redoviti nadzor projekta i o nje- Direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Vinko Mladineo i mu razgovarao s novinarima. “Robot ravnateljica Javne ustanove za zaštićene prirodne vrijednosti Sisačko-mosla- je tehnološko čudo i nastavak je rani- vačke županije Marija Vizner potpisali su ugovor kojim Fond s gotovo 200.000 jeg projekta”, rekao je Munivrana, do- kuna podupire projekt “Bijela roda”, odnosno sanaciju krovišta kuća na kojima davši kako ga financiraju HIT i hrvat- se gnijezde rode. Potpisivanju je nazočila i predsjednica saborskog Odbora ske tvrtke. Napomenuo je kako HIT s za zaštitu okoliša Marijana Petir, koja je inicijator toga projekta. dva milijuna kuna financira taj projekt, odnosno složeni robotski sustav koji bi poput čovjeka trebao obavljati slože- ne operacije montaže. Smatra kako će Vesna Petrić Miss robot pojačati automatiku u industriji jer već sada može zamijeniti rad dva Moda & Musica do tri čovjeka. U Räberhusu, Niederbipp (SO) izabrani su 28. 3. 2009. ovogodišnji Miss i Mister Moda & Musica. U mnogobrojnoj publici (čak i iz susjednih zemalja) bile su obitelji i prijatelji natjecatelja, a izbor je orga- niziran da bi pružio priliku talentiranim pjevačima i manekenima. Uz osam finalista i osam finalistica, su- djelovala je i Hrvatica Vesna Petrić (21, Langenthal). Vesnu je, nakon pet sati programa međunarodni žiri proglasio pobjednicom natjecanja Miss Moda & Musica 2009. Pobjeda je Vesni osigurala ugovor s modnom agencijom u Švicarskoj s kojom će raditi idućih godinu dana. Na pobjedi joj je, uz obitelj, čestitala i hrvatska zajednica u Švicarskoj, a vijest objavio portal www.hrvati.ch 65 MATICA travanj/april 2009. ŠPORTSKE VIJESTI Priprema: Nikolina Petan Šutalo Snimke: HINA

GOLOVI KLASNIĆA I EDUARDA ZA REPREZENTACIJU Hrvatski nogometaši uspješno su odradili prvu kvalifikacij- sku utakmicu u 2009. te slavili u gostima protiv Andore 2 : 0. Oba pogotka za Hrvatsku pala su u prvome poluvremenu, a postigli su ih “povratnici” Ivan Klasnić i Eduardo da Silva. Pro- tiv već sada “starih mušterija” iz Andore, koje smo pobijedi- li u svih šest utakmica uz razliku pogodaka 24 : 0, izabranici Slavena Bilića nisu pružili nimalo sjajnu predstavu, napro- tiv, igrali su baš onoliko koliko je bilo dovoljno. U 15. minu- RUKOMETNI PORAZI I POBJEDE ti Hrvatska je odigrala sjajnu akciju, iz prvih dodira, koju je Hrvatski prvak u rukometu, zagrebačko Croatia osiguranje, završio Klasnić udarcem u suprotni kut andorskoga vratara. nije se uspjelo plasirati u polufinale Lige prvaka. Nakon što Konačni rezultat postavio je Eduardo da Silva u 35. minuti je prvi dvoboj protiv njemačkoga prvaka Kiela u Zagrebu uklizavši na Klasnićevo dodavanje ispred vratara. završio bez pobjednika (28 : 28), Nijemci su u uzvratu slavili s 31 : 27. Rukometašice Podravka Vegete uvjerljivom su pobjedom na domaćem terenu protiv bečkog Hypa osvo- jile Regionalnu ligu. Inače, hrvatske rukometašice će u kva- lifikacijama za EP sljedeće godine igrati s reprezentacijama Makedonije, Nizozemske i Litve. Dvije prvoplasirane ekipe izborit će nastup na kontinentalnoj smotri koja će se od 9. do 19. prosinca 2010. održati u Norveškoj i Danskoj. Hrvat- ska muška reprezentacija nakon pobjede u gostima protiv Slovačke ostvarila je i očekivanu pobjedu nad Grcima čime je s Mađarskom gotovo osigurala nastup na EP-u u Austri- ji sljedeće godine.

JUG POBJEDNIK REGIONALNE LIGE Vaterpolisti dubrovačkoga Juga Cro- atije osiguranja osvojili su naslov prvaka regionalne Jadranske lige. Juga- ši su natjecanje završili s 39 osvojenih bodova, jednim više od drugoplasira- noga crnogorskog Jadrana CKB iz Her- ceg-Novoga. Treće mjesto s 36 bodova osvojio je crnogorski Primorac iz Koto- ra, a četvrto zagrebačka Mladost s jed- ANČIĆ PREDAVAČ NA nakim brojem bodova kao i kotorski HARVARDU JUGOPLASTIKA ZA SVA Primorac. Inače, poredak u regionalnoj Najbolji hrvatski tenisač Marin Čilić za- VREMENA ligi odlučivao je i o početnim mjestima držao je 18. mjesto na ATP ljestvici, a Početkom travnja (6. travnja) prošlo je u doigravanju za naslov prvaka Hrvat- Ivo Karlović popravio je plasman za 20 godina od kada su košarkaši splitske ske, koji brani Jug CO. Dubrovčani su jedno mjesto i trenutačno je 26. Ma- Jugoplastike ostvarili povijesni uspjeh osigurali prvo mjesto za doigravanje, rio Ančić, koji se oporavlja od bolesti, kada su kao potpuni autsajderi prvi put a Mladost drugo. pao je s 30. mjesta na 33., a Ivan Lju- osvojili titulu prvaka Europe. Legendar- bičić ostao je na 68. mjestu. Tijekom na momčad trenera Božidara Maljko- nastupa na američkome kontinentu vića na “Final Fouru” u Münchenu nije Mario Ančić gostovao je na proslav- bila favorit u društvu Maccabija, Bar- ljenome američkom sveučilištu Har- celone i Arisa, no na krilima Tonija Ku- vardu, gdje je održao predavanje na koča, Dina Rađe, Velimira Perasovića, Pravnome fakultetu. Ančić je studen- Gorana Sobina i ostalih sjajnih igra- tima predavao o ugovorima u profesi- ča Splićani su pokorili Europu osvojiv- onalnome športu i razvoju ATP Toura, ši prvi od triju uzastopnih naslova pr- a zatim odgovarao na njihova pitanja, vaka. Osim Jugoplastike, s tri naslova počašćen što je dobio priliku da održi zaredom može se pohvaliti samo ASK predavanje na jednome od najboljih Riga (1958. - 1960.). fakulteta na svijeta. 66 MATICA travanj/april 2009. DINAMO OPET VODI U 1. HNLU Nogometaši Dinama ponovno su vodeća momčad T-Co- ma 1. hrvatske nogometne lige. Dinamo je slavio u trile- ru u Vinkovcima protiv Cibali- je s 4 : 3 i tako iskoristio poraz Hajduka koji je izgubio u Osi- jeku 1 : 0. Slavonci su se tako pokazali ka glavni ‘krojači’ pr- venstva jer su Vinkovčani prije dva kola uspjeli na svojemu travnjaku osvojiti bod protiv PRESKARU POBJEDA, Hajduka, a Osijek na gostova- ZAGREBU SP nju kod Dinama. Inače, Dinamo Boksač Mario Preskar nakon tri runde je popravio plasman za jedno i ne baš kvalitetne borbe pobijedio je mjesto na najnovijoj mjeseč- Zuraba Nonijašvilija u ukrajinskome noj ljestvici najboljih svjetskih Čerkasiju. Preskar je predajom protiv- klubova prema izboru Instituta ničkoga kuta došao do 15. pobjede u za nogometnu povijest i stati- karijeri, a Gruzijcu nanio šesti poraz. stiku (IFFHS). Sa 144 boda drži U Zagrebu je održano 10. svjetsko pr- 57. mjesto, a značajni skok uči- venstvo u sinkroniziranome klizanju, na nio je i Hajduk, koji se sa 188. kojem su nastupile 23 ekipe s 460 kli- mjesta probio na diobu 159. začica iz 18 zemalja. To je, nakon 2004. mjesta. godine, drugo svjetsko prvenstvo u sinkroniziranome klizanju koje se organizira u glavnome gradu Hrvatske koji je postao jedini grad s dvostrukim doma- ćinstvom. Pobjedu je odnijela ekipa Ka- nade, dok su hrvatske predstavnice za- uzele 20. mjesto.

ĆIRO I BIH PREMA SPU U AFRICI Dvije pobjede Bosne i Hercegovine protiv Belgije (4 : 2 u gostima i 2 : 1 u Ze- nici), tijekom europskih kvalifikacija za SP 2010. godine, gurnule su momčad Ćire Blaževića u poziciju najugodnije- ga iznenađenja izlučnoga natjecanja. Posjetitelji službene stranice Međuna- rodne nogometne federacije (fifa.com) najviše su impresionirani reprezenta- cijom Bosne i Hercegovine koju vodi Miroslav Ćiro Blažević. BiH se trenutno nalazi na drugome mjestu kvalifi- kacijske skupine 5 s 12 bodova iz šest utakmica. Španjolska je prva s maksi- malnih 18 bodova, a do kraja kvalifikacija Ćirini “vitezovi” moraju još igrati protiv Armenije, Estonije, Turske i Špa- njolske, a povijesni plasman na SP-u samo je u njihovim rukama jer s glav-  Kao slikar bio sam uporni pobornik modernih tendencija. Međutim, nim suparnikom Turskom igraju na do- u zadnje vrijeme sam se preorjentirao na čisti realizam. maćem terenu. 67 MATICA travanj/april 2009. HRVATSKA MATICA ISELJENIKA

Za svakog po nešto - kultura, školstvo, znanost, šport, manjine, nakladništvo, informacije, muzej…

“Misija Hrvatske matice iseljenika je očuvanje i razvitak hrvatskoga kulturnoga identiteta, materinskoga jezika i običaja Hrvata koji žive izvan matične zemlje. Uz kulturne i društvene aktivnosti podupiremo projekte iz svih područja ljudske djelatnosti od gospodarstva do športa, koji doprinose aﬁrmaciji hrvatskoga imena u svijetu. “ — Danira Bilić, ravnateljica HMI-a

Čitajte - Maticu, Hrvatski iseljenički zbornik i WEB portal HMI Sudjelujte u našim ljetnim programima: ŠKOLA HRVATSKOGA RADIONICA JEZIKA I KULTURE NARODNIH LJETNA ŠKOLA SEMINAR (za djecu od 9-16 godina) NOŠNJI - HRVATSKOGA “STVARANJE Novi Vinodolski, “HRVATSKA FOLKLORA KAZALIŠTA” 20. – 31. srpnja ETNORIZNICA” Biograd na moru, Pučišća, otok Brač, 10. – 21. kolovoza 19. - 28. lipnja Pučišća, otok Brač, 20. – 30. srpnja ŠKOLA ECO-HERITAGE HRVATSKOG TASK FORCE JEZIKA I KULTURE Rovinj, 19. srpnja – Zagreb, 8. kolovoza 28. lipnja - 25. srpnja