IMK-14 OKTOBAR A.D. KRU[EVAC

PRAVCI RAZVOJA OPŠTINA RASINSKOG OKRUGA I BUDUĆA MREŽA NASELJA

Milan R. Punišić 1) , Milena Nikolić 1)

Kategorizacija rada: Adresa: 1) STRUČNI RAD Prirodno-matematički fakultet, Kosovska Mitrovica

Rezime: Metod, odnosno put preko kojeg opština treba da ostvari svoje razvojne ciljeve je industrijalizacija. To nije volja opštine, već svetski proces (era-doba u kome živimo) u kojem dolazi do napuštanja primarnih grana (poljoprivre - da, rudarstvo i šumarstvo) delatnosti i bržeg razvoja sekundarnih (industrija, rudarstvo i proizvodno zanatstvo). Ključne reči : Opštinski centar, sekundarni centar, demografski tok, depopulacija, teorija urbane funkcije; UVOD području opština - okruga. Metod, odnosno put preko kojeg opština treba da Dugoročna Strategija razvoja industrije i usluga ostvari svoje razvojne ciljeve je industrijalizacija. To nije ukazuje na potrebu da treba uvažiti postojeću plansku volja opštine, već svetski proces (era-doba u kome živimo) dokumentaciju kojom su već rezervisane površine za indu- u kojem dolazi do napuštanja primarnih grana (poljo- striju i usluge, odnosno, s velikim koeficijentima sigurnos - privreda, rudarstvo i šumarstvo) delatnosti i bržeg razvoja ti proračunati potrebe, pa onda redukovati, ili ukinuti poje - sekundarnih (industrija, rudarstvo i proizvodno zanatstvo). dine površine, ili pak predložiti nove. Pri tom će se uzeti u Takav proces podrazumeva migracione procese, obzir i svi ostali realni činioci koji utiču na lokaciju indus - pomeranje stanovništva od lokacije primarnih delatnosti trije i servisa kao što su zone sanitarne zaštite, zaštita pri- ka lokaciji sekundarnih, od sela prema gradu. Ovakav pro - rodnih vrednosti, razvijenost i opremljenost infrastruktur - ces u opštinama Rasinskog okruga je bio izražen u perio - om, pojedinačni i opšti interesi investitora, opštinski raz- du od 1970 - 1986 godine kada je privreda, odnosno indus - vojni ekonomski programi i sl. trija bila u usponu, kada je u samim opštinskim centrima Potrebno je favorozovati uravnoteženu disperz- došlo do koncentracije kapitala, radne snage, odlučivanja, nost lokacija bez obzira na neekonomičnost zbog oprema- što je neminovno dovelo do polarizacije, migracija, a nja potrebnom infrastrukturom, a sve sa namerom da se samim tim do dezagrarizacije, odnosno pražnjenja poje - ostvari cilj ravnomernog razvoja celokupnog prostora dinih delova opštine. opština Rasinskog okruga. Rešenje postoji. Potrebno je da se na nivou opšti - Pored privrede, odnosno industrije kao grane pri- na stvori koncept kako postići visoku zaposlenost i dis - vrede, veliki broj vanprivrednih delatnosti je lociran na perzivnost kapaciteta bez obzira na vlasničke odnose. U teritoriji Rasinskog okruga. Poznato je da vanprivredne tom smislu aktivnost bi trebalo sprovesti po dve osnovne delatnosti nisu direktno dohodovne, ali u novim tržišnim linije. Da preduzeća u opštinama Rasinskog okruga snime uslovima stepenom svoje razvijenosti, cenama svojih uslu - svoje proizvodne programe, da urade analizu, šta bi iz tih ga i gravitacionim uticajem na okruženje mogu i moraju programa moglo da se radi privatno kao mala privreda ? da donose dobit iz okruženja. Ne mora se i ne treba, taj fe- Da ponude svoje uslove pod kojima bi se izvršavali ti pro - nomen gledati isključivo kroz monopolski položaj tih de- grami i da iste licitiraju, daju najpovoljnijim ponu|ačima. latnosti. Prosto, mnoge od tih delatnosti nije racionalno ni Sa druge strane, da opštine i javna preduzeća za gazdovan - opravdano razvijati za male korisnike, a neophodno je da je gra|evinskim zemljištem pripreme potrebnu plansku i postoje. Pa, po prirodi stvari, tamo gde se koriste usluge - urbanističku dokumentaciju za lociranje tih programa. Na tamo se i plaćaju. ovaj način bi se angažovao znatan privatni kapital, uvećala Dostignuti stepen razvijenosti vanprivrednih de- zaposlenost, efektivnost privrede i naselja sa lokacionim latnosti (obrazovanje, zdravstvena delatnost, kultura i fiz - potencijalom opremila odgovarajućim sadržajem. ička kultura, administracija i socijalna zaštita) je na viso- kom nivou i predstavlja značajnu osnovu dugoročnog raz- OSNOVNI STRATEŠKI CILJEVI EKONOMSKOG voja u konstelaciji istih delatnosti u prostorima Republike RAZVOJA OPŠTINA Srbije. Osnovni strateški ciljevi ekonomskog razvoja Potencijal i pravac razvoja opština Rasinskog Opština je povećanje zaposlenosti stanovništva i pokretan - okruga jeste u poljoprivredi. Negativni procesi migracije i je dinamičnog privrednog rasta, zasnovanog na - industri - dezagrarizacija, kao posledica monocentričnog razvoja ji, poljoprivredi i trgovini u kojima je privreda Rasinskog opština i kao posledica industrijalizacije opština u ovom okruga konkurentna, poboljšavanju investicione klime, periodu umanjuju ovaj potencijal. sprovo|enju politike konkurentnosti i jasnom definisanju U poljoprivredi kao celini, treba stvoriti repro ce- vlasničke strukture i proizvodnje prema potrebama tržišta. line, zaokružene - zatvorene sisteme u okviru svake grane Drugo strateško opredeljenje je ravnomerniji teritorijalni posebno i na relacijama izme|u grana. U tim zatvorenim razvoj privrede u skladu s razvojnim potencijalima i pros - sistemima mora se znati, šta ide na ugovaranje ( koopera - torno-ekološkim kapacitetom područja, radi povećanja tivni odnos razmene), šta na neorganizovano tržište, a šta dostupnosti radnih mesta i stvaranja uslova za unapre|enje na otkup, ili organizovano tržište. Svaki od pomenutih vi- kvaliteta življenja lokalnog stanovništva ne samo u opštin - dova tržišta ima svoje prednosti i nedostatke : kooperativni skim centrima, već i u drugim naseljima na ruralnom odnos nudi niz pogodnosti u proizvodnji, da eliminiše rizik IMK-14 Istra`ivanje i razvoj, Godina XVII, Broj (38) 1/2011. 95 IMK-14 OKTOBAR A.D. KRU[EVAC prodaje i da cena pri obračunu treba da bude nešto niža od sektoru usluga. Razvoj MSP bi trebalo podržati i u tradi - tržišne ( slobodne ); neorganizovano tržište nudi maksi - cionalnim granama kao što su gra|evinska, metalska, elek - malne cene, ali i takav rizik; organizovano tržište ili otkup tro i druga industrija (uključujući proizvodnju u manjim treba da obezbedi otkupne cene iznad garantovanih oko pogonima), a posebno onih u kojima postoje potencijali u nivoa obračunskih za kooperaciju. Ovo je neophodno kod opštini i koje su podržane saradnjom u privrednom lancu poljoprivrede, jer pred niskim i nestabilnim cenama, nesi- sa velikim firmama i privredom okolnih opština i okruga. gurnom plasmanu u ovoj delatnosti svaka organizovanost Budući pravac razvoja opština Rasinskog okruga treba da propada. ide kroz razvoj proizvodnih i drugih privrednih delatnosti, Potrebno je da se podrži oporavak mašinske, metodom usavršavanja tehnoloških procesa rada, podizan - prehrambene, hemijske,... industrije, koje bi i u budućnos - jem stepena efikasnosti preko savremenih tehničko ti morale da imaju značajnu ulogu u privrednom razvoju tehnoloških rešenja, treba uspostaviti nove - kvalitetnije Opština, ali samo one firme koje dokažu svoju efikasnost strukturne odnose u privre|ivanju. Taj kvalitativno viši ni- i uspešnost i koje se potvrde na tržištu (uz koordinaciju, vo privredne strukture izražava se kroz povećavanje uče- pomoć i savetodavnu ulogu Opština, Regionalne privredne šća tercijarnih i kvartarnih sektora delatnosti u ostvarenom komore Kruševac i republičkih institucija). Preduzeća u dohotku i zaposlenosti. Dakle, jednostavno govoreći uz privatnom sektoru u gra|evinarstvu, i drugim industrijama tehnološki nivo proizvodnih delatnosti treba ostvar - mogu relativno uspešno da posluju prateći nove razvojne iti visok nivo efikasnosti uslužnih delatnosti i infrastruk - trendove, uz investiranje u osavremenjavanje postojećih ture sa pretežnim oslanjanjem na intelektualne usluge. kapaciteta. Imajući u vidu postojeće potencijale i lokalnu i BUDUĆA MREŽA NASELJA OPŠTINA I OKRUGA regionalnu povezanost, razvoj sektora usluga će postati ge- Osnovu koncepta razvoja i organizacije buduće nerator novih radnih mesta i jedan od pokretača investici- mreže naselja sačinjavaju zajednice naselja. U okviru njih one i privredne klime. će odre|ena naselja sa najpovoljnijim položajem i drugim U Rasinskom okrugu, prvenstveno na teritoriji potrebnim uslovima (nivo opremljenosti, koncentracija opštine postoji značajan turistički potencijal, pa je aktivnosti i stanovništva, tendencije u razvoju i uspostavl - stoga neophodno doneti i definisati jasnu strategiju, poli - jenim odnosima i vezama) obavljati funkciju centra. tiku i mere razvoja u ovom domenu – pre svega stvaranje Zajednica naselja predstavlja grupaciju naselja u robnih marki, kvalitativne promene u turizmu i organizaci - gravitacionoj zoni većeg značajnijeg seoskog ili mešovi - ji pružanja turističkih usluga, seoskog turizma i ekološke tog naselja, ili u gravitacionoj zoni gradskog naselja. Ta- poljoprivrede u skladu sa svetskim standardima i potreba - kvo naselje čini centar zajednice naselja. ma tržišta. U okviru zajednice naselja, pored ovog centra, iz- Realizacija projekata transportne, komunalne i dvajaju se lokalni centri u kojima se javljaju samo nukleus komunikacijske infrastrukture moraće da se uskla|uje sa jedne, ili dve funkcije. dinamikom i zahtevima razvoja privrede. Ovi projekti se Lokalnim centrima gravitiraju primarna seoska mogu efikasno rešiti sistemom koncesija, posebno u odno - naselja. Pored, ovih postoje i samostalna naselja sa razvi - su na distribuciju gasa, električne energije, tretman pitke i jenim nukleusom centralnih delatnosti. Primarna seoska industrijske vode, putnu mrežu i telekomunikacije. naselja dalje se dele na svoje zaseoke, a ovi na pojedinačne Imajući u vidu položaj Okruga i regionalnu i tra- kuće udaljene jedne od drugih u razbijenim naseljima nsportnu povezanost, stvaranje robno distributivnih i tra- brdovitih terena. nsportnih centara (uključujući i tehnološke parkove) što U budućoj mreži naselja sa aspekta funkciona- predstavlja jedan od ciljeva i moguću polugu daljeg pri- lnog opredeljenja i položaja, sa aspekta hijerarhije figurišu vrednog razvoja Opština -Rasinskog okruga, posebno u se- naselja: okružni-opštinski centar, opštinski centar, prigrad - ktoru usluga. Distributivni centri mogu biti smešteni kako ska naselja, sekundarni centar, centri zajednica sela, selo u opštinskim centrima, tako i u drugim naseljima – npr. u sa razvijenim centrom, primarno seosko naselje, banjsko Stalaću, Velikom Šiljegovcu... sekundarnim centrima, po- naselje i turistički centar. Data hijerarhija naselja podra- lazeći od mogućnosti korišćenja i kvaliteta veza sa magis - zumeva i adekvatnu buduću opremljenost naselja. Pored tralnim i regionalnim putevima, kao i blizine industrijskih centra okruga, opštinskog centra i prigradskih naselja, se- i proizvodnih pogona velikih i MSP preduzeća. kundarni centar i naselja koja su centar zajednice sela sa Mala i srednja preduzeća će u idućem periodu aspekta lokacionog potencijala, su veoma atraktivna. predstavljati osnovni sektor privrednog razvoja, ne samo u Na osnovu prethodnih konstatacija može se za- Opštinama, već i u celoj Republici. ključiti da je najveći potencijal uspostavljen u gradu Kru- Mala i srednja preduzeća mogu se razvijati i kroz ševcu i njegovoj prigradskoj zoni, potencijali ostalih opšti- saradnju sa domaćim i stranim investitorima, pre svega nskih centara su mnogo manji. kao lokalni podizvo|ači i sub-pogoni - kooperanti ovih fir- Pitanje buduće mreže naselja je razra|ivano tako mi na lokalnom nivou (sirovine, poluproizvodi). Imajući u da su definisani tipovi sistema centara kao mrežni sistem vidu povećano interesovanje kreditora, treba obezbediti centara (naselja). Tu su elementi mreže, centri i njihove podršku razvoju preduzetništva, mikro-biznisa i tzv. veze uslovljeni konkretnim stanjem svakog pojedinačnog porodičnih firmi (uključujući zanatske, trgovinske i druge naselja u sistemu za konkretnu opštinu u Rasinskom radnje, zadruge i sl), kao osnovnim karikama u privred - okrugu. nom lancu. Na području opštine na bazi iska- Posmatrano po delatnostima, u opštinama bi naj- zanog potencijala formirano je više centara. Pored opštin - više trebalo razvijati MSP u proizvodnji hrane, trgovini i skog centra Aleksandrovca sa šest prigradskih naselja, bu- 96 IMK-14 Istra`ivanje i razvoj, Godina XVII, Broj (38) 1/2011. IMK-14 OKTOBAR A.D. KRU[EVAC duća mreža naselja je funkcionalno organizovana preko naselja: opštinski centar Trstenik i sekundarni centri Sto- dva sekundarna centra, Gornje Rataje sekundarni centar u panja i Velika . U planiranoj hijerarhiji naselja u istočnom delu opštine i sekundarni centar naselje Pleš koje planiranoj mreži naselja na području ove opštine su pri - se nalazi u zapadnom delu opštine. Za sekundarni centar gradska naselja , i Čairi koji treba da Gornje Rataje funkcionalno su vezana dva centra zajed - poboljšaju svoju funkcionalnu opremljenost kako bi sman - nice sela, Gornje Zleginje i Gornji Stupanj, kao i selo sa jili privlačnu snagu opštinskog centra Trstenika. Centri razvijenim centrom Mrmoš. Sela sa razvijenim centrom zajednice sela su naselja Počekovina, Medveđa i Miluto- i Dobroljupci su funkcionalno vezana za centar vac, a sela sa razvijenim centrom u mreži naselja su Donja zajednice sela Gornje Zleginje, a Donji Stupanj za centar Omašnica, Veluće, , Lopaš, , Riljac i Do- zajednice sela Gornji Stupanj. Centar zajednice sela Ploče nji Dubič. Ostala naselja u planiranoj mreži naselja pripa- funkcionalnom vezom je povezano sa sekundranim cetrom daju primarnim seoskim naseljima. Pleš. Navedena centralna naselja čine buduću okosnicu Najmanja opština po površini i najmanja opština nove mreže naselja opštine Aleksandrovac. po broju naselja u Rasinskom okrugu je opština Ćićevac. Planirana mreža naselja opštine Brus je data pre- Ova opština ima prirodne (geografski položaj) i stvorene ko četiri gravitaciona područja koja obuhvataju celokupnu uslove za veoma intenzivan razvoj. Kroz teritoriju opštine teritoriju opštine. Najviši centralitet je ispoljen u samom prolazi međunarodni auto-put sa petljom u Pojatama i na opštinskom centru, Brusu. Opštinski centar Brus je pove- teritoriji opštine u Stalaću se nalazi železničko čvorište. zan sa tri sekundarna centra (, i Blaže- Na osnovu uvažavanja ovih činjenica i ostalih činjenica vo), i dva centra zajednice sela i . U dobijenih kvantitativnim i kvalitativnim analizama, plani - okviru planirane mreže opštine Brus se nalaze i dva nasel - ranu mrežu naselja opštine Ćićevac karakterišu dva grav - ja koja su turistički centri Brzeće i Kriva reka. Pored ovih itaciona područja sa centralnim naseljima. Prvo gravita - navedenih naselja funkcionalnom vezom za sekundarni ciono područje je formirano oko opštinskog centra Ćićev - centar Blaževo je povezano \erekare selo sa razvijenim ca, kome gravitiraju sela sa razvijenim centrom, , centrom, selo sa razvijenim centrom gravitira Pločnik i Lučina. Ovo gravitaciono područje tangira me- sekundarnom centru Razbojna, a sela sa razvijenim cen - đunarodni aut-oput, (Koridor deset) sa petljom u Pojata- trom, Igroš, i Batote gravitiraju Lepencu koje je ma. Drugo gravitaciono područje je formirano oko sekun - centar zajednice sela. darnog centra naselja Stalać u kojem se nalazi veoma va- Buduća mreža naselja opštine je defini- žno železničko čvorište, kojem gravitira pet primarnih seo- sana preko pet naseljskih centara. Najviši centar je opštin - skih naselja. ski centar Varvarin, dva su sekundarna centra, Obrež i Ba- Planirana mreža naselja Rasinskog okruga je pro- čina i tri centra zajednice sela Bošnjane, i Donji istekla iz planiranih mreža naselja opština koje čine Rasi- Krčin. Ostala naselja u mreži naselja su primarna seoska nski okrug. naselja. Rasinski okrug čini 296 naseljenih mesta. Od Opština Kruševac je prostorno najveća opština u ovog broja naselja, 99 naseljenih mesta ispoljava centrali- Rasinskom okrugu, najmnogoljudnija i sa najvećim bro - tet, što čini (33,5%) od ukupnog broja naselja. jem naselja. Opštinski centar je Kruševac. Grad Kru- U mreži naselja okruga najviši ispoljeni cen - ševac je i centar Rasinskog okruga. Sa stanovišta ravno- tralitet ima grad Kruševac – okružni opštinski centar. Po- mernijeg razvoja opštine, nameće se kao neophodno dalje red grada Kruševca na teritoriji Okruga je izdvojeno 5 op- razvijanje kako Kruševca kao centra opštine, tako i nasel - štinskih centara, naselja istoimenih opština. Planirana mre- ja Velikog Šiljegovca, Velikih Kupaca, Konjuha, Dvorana, ža okruga je u daljoj hijerarhijskoj organizaciji centralnih Jasike i Ribarske Banje. Pri čemu treba voditi računa o mesta organizovana preko 27 prigradskih naselja, 14 seku- funkcionalnoj povezanosti svih centara i ostalih naselja sa ndarnih centara, 14 centara zajednice sela, 35 sela sa razvi - opštinskim centrom. jenim centrom, jednim banjskim naseljem (Ribarska Ba- Za budući razvoj opština treba da koristi loka - nja), dva turistička centra (Brzeće i Kriva Reka), i 197 pri - cione potencijale svih centara i to tako što bi vršilo odgo - marnih seoskih naselja. Sva naselja su međusobno pove- varajuće Diferenciranje po njihovim specijalnostima. U zana hijerarhijski definisanom funkcionalnom vezom, sa tom sistemu Kruševac i dalje treba da bude kulturni, pro- pripadajućim gravitacionim područjima uz poštovanje ce- svetni, administrativni, privredni i zdravstveni centar. Ri- ntraliteta, položaja na osnovu postojećih funkcionalnih ko- barska Banja treba da postane još značajniji zdravstveni, munikacionih veza. rekreativni i turistički centar. Veliki Šiljegovac, Veliki Planirana mreža naselja za opštine Rasinskog Kupci, , i imaju pogodnost za raz- okruga, kao i planirana mreža naselja Okruga se bazira na voj, pre svega, sekundarnih delatnosti pri čemu Veliki Šil - organizovanju mreže centara. Njihov funkcionalni sadržaj jegovac ima pogodnosti, pored sekundarnih delatnosti, za treba da direktno utiče na poboljšanje životnih i radnih razvoj i nekih tercijarnih, recimo, za formiranje trgovač- uslova stanovništva u tim naseljima, a indirektno kroz fu- kog punkta šireg značaja. nkcionalni uticaj na smanjivanje odliva stanovništva. Gra- Ovako koncipiranom mrežom naselja budući raz- vitacioni uticaj funkcionalnog sadržaja tih centara treba da voj urbanog dela opštine rasteretio bi se uočene preterane utiče na okolna naselja u smislu njihovog vezivanja za ce- koncentracije privrednih i neprivrednih objekata, a razvo - ntralno naselje. Krajnje povoljni rezultat bi predstavljalo jno ne bi bio ugrožen. formiranje relativno samostalnih jedinica u zajednici me- Planirana organizaciona struktura mreže naselja đusobno gravitirajućih naselja. opštine Trstenik bi u narednom periodu bila zasnovana na Ovako organizovanom mrežom naselja budući tri gravitaciona područja. Centre naselja bi činila sledeća razvoj opština u Rasinskom okrugu, kao i sam Okrug IMK-14 Istra`ivanje i razvoj, Godina XVII, Broj (38) 1/2011. 97 IMK-14 OKTOBAR A.D. KRU[EVAC rasteretio bi se uočene preterane koncentracije privrednih i centara, a odgovarajuća smišljena transformacija seoskih neprivrednih objekata, a razvojno ne bi bili ugroženi. Se- centara znatno bi unapredila razvoj opština u celini kao i lektivnijim lociranjem i izgradnjom urbanih područja bili sam Rasinski okrug. bi znatno atraktivniji u mreži regionalnih i republičkih

98 IMK-14 Istra`ivanje i razvoj, Godina XVII, Broj (38) 1/2011. IMK-14 OKTOBAR A.D. KRU[EVAC

ZAKLJUČAK LITERATURA Kroz analizu potvrđeni su problemi u mreži na- 1. Branislav Kojić, Sistematizacija naselja u Srbiji, Institut selja. Odnosno, konstatovana je neadekvatna tehnika, za arhitekturu i urbanizam Srbije, Beograd 1973. tehnologija i organizacija koja je prisutna u organizaciji 2. B. Kojić i \. Simonović, Seoska naselja Srbije, ICS, mreže naselja na području ovih opština koja je dovela do Beograd 1975. velikog stepena koncentracije sadržaja u opštinskim 3. Milorad Ribar, RURIZAM, Arhitektonski fakultet centrima, a najviše u gradu Kruševcu. Kao što osnovni Univerziteta u Beogradu. razlog nastajanja centralnih sadržaja leži u zadovoljavanju 4. Miroslav D. Popović, TRSTENIK I NJEGOVA potreba kroz razmenu, tako osnovni razlog koncentracija OKOLINA, Prilog ekonomsko - geografskom proučavan - centralnih sadržaja leži u težnji učesnika razmene da min - ju komuna, Skupština opštine Trstenik, 1968. imalizuju potreban, dodatni napor na stvaranje kontakata. 5. Republički zavod za statistiku, Popis stanovništva, Korisnik ulaže napore da smanji količinu nužnog rada da domaćinstva i stanova u 2002, STANOVNIŠTVO, bi stigao do centralnih sadržaja, dok posrednik teži sman - uporedni pregled broja stanovnika, 1948, 1953, 1961, jenju rada potrebnog za emitovanje informacija. Suštinski 1971, 1981, 1991 i 2002, podaci po naseljima, knjiga IX, i osnovni cilj koncentracije prema tome je minimalizacija Beograd, 2002. napora potrebnog za ostvarenje kontakata. Efikasnost 6. Srboljub Stamenković, GEOGRAFSKA ENCIKLOPE- određene koncentracije aktivnosti u centru u direktnoj je DIJA NASELJA SRBIJE, Geografski fakultet zavisnosti od primenjenih tehnoloških, tehničkih i organi - Univerziteta u Beogradu 2002. zacionih rešenja. Data je nova organizacija mreže naselja opština Aleksandrovac, Brus, Varvarin, Kruševac, Trstenik i Ćiće - vac – data je i mreža naselja Rasinskog okruga koja treba da omogućava optimalan stepen koncentracije u datim us- lovima. Lokalne samouprave svojom koezistentnom poli - tikom uređenja, opremanja i gazdovanja prostorom na ter - itoriji opština u Rasinskom okrugu, datom mrežom nasel - ja koja je formirana na osnovu razvojnih potencijala, mo- gućnosti i potreba, objedinjavanjem ukupnih razvojnih cil - jeva moraju da postiču kako poželjne tako i pooštravajuće uslove poslovanja i egzistencije za nepoželjne sadržaje, vodeći tako osmišljenu, dugoročnu razvojnu politiku na principima razvoja naselja koja se zasniva na usaglašenos - ti sa definisanom hijerarhijom i ekonomskim, društvenim i prirodnim mogućnostima naselja.

DEVELOPMENT DIRECTIONS OF DISTRICT MUNICIPALITIES AND FUTURE SETTLEMENT NETWORK

Summary: Method, or way over which the municipality has to achieve its development objectives is industrialization. This is not the will of the municipality, but a worldwide process (era we live in) which leads to abandonment of the pri - mary sectors (agriculture, mining and forestry) activities and rapid development of secondary (industry, mining and manufacturing trades). Key words: municipal center, secondary center, demographic flow, depopulation, theory of urban function...

IMK-14 Istra`ivanje i razvoj, Godina XVII, Broj (38) 1/2011. 99 IMK-14 OKTOBAR A.D. KRU[EVAC

100 IMK-14 Istra`ivanje i razvoj, Godina XVII, Broj (38) 1/2011.