Read Ebook {PDF EPUB} Slavonska šuma by Josip Kozarac JOSIP KOZARAC TENA PDF. josip kozarac: tena. 5 likes. Interest. josip kozarac: tena. Interest. 5 people like this topic. Want to like this Page? Sign up for Facebook to get started. Sign Up. Tena: pripoviest. Front Cover. Josip Kozarac. St. Kugli, – 40 pages found any reviews in the usual places. Bibliographic information. QR code. Tena: pripovijetke /​ Josip Kozarac. Author. Kozarac, Josip, Edition. 4. izd. Published. : Mladost, Physical Description. p. ; 20 cm. Author: Malaran Bragrel Country: Montserrat Language: English (Spanish) Genre: Science Published (Last): 10 March 2012 Pages: 166 PDF File Size: 12.9 Mb ePub File Size: 18.47 Mb ISBN: 347-3-81658-487-9 Downloads: 86324 Price: Free* [ *Free Regsitration Required ] Uploader: Grorr. We use cookies to give you the best possible experience. By using our website you agree to mozarac use of cookies. Dispatched from the UK in 3 business days When will my order arrive? Tena : I Druge Pripovijetke. Home Contact Us Help Free delivery worldwide. Description Josip Kozarac Zapoceo je kao pjesnik, a pravo stvaralacko podrucje nasao je u kozrac i romanima gdje opisuje koazrac, socijalne, politicke i kulturne prilike u rodnoj Slavoniji. Njegova pripovijetka “Tena” odlikuje se jednim od najsuptilnijih psiholoskih portreta u hrvatskoj knjizevnosti uopce. The Best Books of Check out the top books of the year on our page Best Books of Looking for beautiful books? Visit our Beautiful Books page and find lovely books for kids, photography lovers and more. Tena by Josip Kozarac. Other books in this series. Tonkina Jedina Ljubav August Cesarec. U Registraturi Ante Kovacic. Opancareva Kci Josip Eugen Tomic. Sabrane Pripovijetke Antun Gustav Mato. Urota Zrinsko-Frankopanska Eugen Kumicic. Bijeg Milutin Cihlar Nehajev. Slavonska šuma; Moj djed; Oprava; Tena. Prosjak Luka August Senoa. Gospodja Sabina Eugen Kumicic. Bijeli Jelen Vladimir Nazor. Izabrane Pripovijetke Vjenceslav Novak. Slavonska šuma; Moj djed; Oprava; Tena by Josip Kozarac. Misao Na Vjecnost Janko Leskovar. Dundo Maroje Marin Drzic. Maskarate Ispod Kuplja Ivo Vojnovic. Book ratings by Goodreads. Goodreads is the world’s largest site for readers with over 50 million reviews. We’re featuring millions of their reader ratings on our book pages to help you find your new favourite book. Slavonska šuma. Slavonska šuma je jedna od najčitanijih pripovijetki Josipa Kozarca. Opisana je kao lirska pripovijetka jer unutar nje ne postoje razrađeni likovi, nema zapleta, nego umjesto toga cijelo vrijeme dominiraju piščevi doživljaju i dojmovi s ponekom ubačenom anegdotom. Slavonska šuma je pripovijetka koja uči o ljubavi, ali i odgovornosti prema baštini i zavičaju. Cijelo vrijeme Kozarac nastoji oduševiti svakog čitatelja ljepotom slavonske šume te njezinom mističnošću. Odgovornost prema naslijeđu najviše se osjeća na kraju pripovijetke kada Kozarac opisuje posječenu šumu u Slavoniji. Josip Kozarac se ovako dokazao kao jedan od prvih ekologa koji želi upozoriti na nerazumno postupanje prema prirodi i posljedicama takvog ponašanja. Ne bude li čovjek pazio kako se odnosi prema prirodi mogao bi jednog dana ostati bez neophodnih prirodnih resursa. U pripovijetki se opisuje godišnji ciklus jedne šume, pa tako više puta pobjeđuje život, ali ponekad ima i smrti, kada orao lovi malog jastreba ili lovci ubijaju divljač. Vezu između života i smrti čovjek najbolje shvaća u prirodi i tek je tada spreman prihvatiti da je smrt zapravo neizbježna i da na nju treba gledati kao na sastavni dio života, bilo da se radi o životinjama ili ljudima. Bilo bi dobro otići u šumu kako bi čovjek postao svjestan sebe, svoje uloge, ali i kako bi se vratio prirodi od koje se udaljio zbog modernog načina života. Pored toga što je bliži pravoj vrijednosti prirode čovjek je ujedno bliži Bogu. Odjednom svakog pojedinca obuzima strahopoštovanje i divljenje prema Bogu. Kozarac nas želi naučiti kako da promatramo svijet oko sebe i kako da naučimo poštovati sva živa bića. Prostor i vrijeme su jasno određeni, a odnose se na slavonsku šumu s njezinim stanovnicima i svim utjecajima koje čovjek tamo ima, poput sječe stabala, ali i bezazlene šetnje kroz šumu. Vrijeme pripovijetke se odnosi na drugu polovicu 19. stoljeća. Kao veliki poznavatelj posla u šumarstvu, Kozarac nudi puno vrijednih podataka, koji obuhvaćaju vjerske, filozofske i kulturne pojedinosti. Svakom čitatelju nudi dvije vrste podataka, na jednoj strani se nalaze objektivni podaci o životu u to vrijeme, a s druge strane subjektivni doživljaj šume u koju je bio zaljubljen. Iako u tekstu ne postoji uobičajena fabula, čitatelj se brzo upusti u svijet koji Kozarac želi opisati zahvaljhujući načinu pripovijedanja. Tajna leži u ljubavi koju je Kozarac osjećao prema prirodi, ali najviše prema spomenutoj šumi. Na jednostavnom jeziku Kozarac priča sve što zna o slavonskoj šumi i o svojim osjećajima. Način pripovijedanja je topao, a zahvaljujući sposobnosti kombiniranja nekoliko tehnika, Kozarac zna umetnuti mali dijalog i anegdotu. Najdojmljivijima se smatraju opisi drveća te koliko je Kozarac znao o toj tematici. Osim emocija, pisac je htio poučiti čitatelja o cijenama hrastovog drveta te o njegovom kemijskom sastavku. Skoro svaki odlomak nudi jednu vrstu iznenađenja. Jedini problem mogao bi biti stari jezik kojim je pripovijetka napisana, a koji u sebi ima riječi koje se više ne koriste. Dobro je što tih riječi nema puno, pa ne bi trebalo biti toliko kompliciranja. Književni elementi. Vrsta djela: pripovijetka. Vrijeme radnje: druga polovina 19. stoljeća (vrijeme gospodarskih promjena) Mjesto radnje: slavonska šuma. Tema djela: osjećaji koji se javljaju kod pisca kada šeće slavonskom šumom. Ideja djela: trebamo njegovati sjećanja i ljubav prema svom zavičaju i biti odgovorni prema ostavštini. Kratak sadržaj. Slavonska šuma, točnije njeni velebni hrastovi, su opisani kao veliki, stasiti junaci i nekadašnji krajiški vojnici koji prkose buri i munji svojom orijaškom snagom. Vjetar koji prolazi krošnjama šume uspoređen je pjesmom vila Slavonkinja koje pjevaju o jadu prošlih vremena, crkvenom glazbom i pjesmom nadgrobnicom. Tu se hrast, jasen i brijest natječu u svojoj ogromnosti i veličini dok šumski robovi tj. grabovi i klenovi omotavaju njihova debla da ne ozebu te hrane hrast koji je suviše ohol da se za to sam pobrine. U svojih par šetnji šumom pisac se svaki put uvjerio kako ona nije prazna i mrtva kakva se čini izdaleka nego je puna života. Kako bi čovjek osjetio njene prave čari ne smije prolaziti kroz nju bez srca i smisla za mudrost prirode jer ako to učini ona će za njega biti samo mrtva šuma i neće moći čuti te tajne glasove koji prožimaju šumski prostor. Noć nam donosi mistični ugođaj u kojem su svi ti glasovi jači i bude u nama vjeru u neko jako biće pred kojim smo mi najobičnije nemoćno ništa. Za Slavonca šuma je bila brižna majka koja je hranila njegove životinje, dizala mu kuće, štitila usjeve i davala skupo krzno vuka, lisice i kune, ali je sada zatvorena i za njom se samo čezne. Šuma je najdosadnija u proljeće i ljeto kada si ptice pjevice grade gnijezda po šikarama dok te šumom prati žubor za koji ne znaš što je ni odakle dopire. Prolaskom ljeta šumska pluća se pune zrakom i život u njoj ponovno oživi u raskoši zelenila te ptica i zvjeradi koja se pokrenula. Na visokome brijestu orao je sagradio svoje gnijezdo i drsko je krao patke i guste. Stanari su odlučili to prekinuti pa su jednog dana odlučili puškom ga istjerati iz šume. U tom naumu nisu uspjeli pa su na kraju srušili brijest. Također ide se u lov na divlje patke puškama i uz pomoć pasa, a ljeti se brane od komaraca koji im ne dopuštaju da žive u miru. Pisac je radio na procjeni drva te je bio osuđen 6 tjedana noćiti u šumi kraj tih komaraca i na vrućini. Za njega je to bio naporan posao jer je morao promotriti svako drvo, boriti se sa sparinom i komarcima koji mu nisu dopuštali da zaspe i odmori se. Za vrijeme njegova boravka u šumi kuhar je bio Bartol koji je jednog dana za ručak napravio paprikaš od pilića koji je iz nepoznatog razloga bio crn, ali su ga oni pojeli unatoč tome jer je prema njihovom mišljenu bio ukusan. Kroz par dana se ponovila ista stvar dok nisu shvatili kako je Bartol pokrio svoju zdjelu hrastovinom iz koje je vruća para ispirala trijeslovinu koja je bojala svaki ručak u crno. Sredinom rujna u šumu dolaze trgovci procjenjivati drvo koje je već procijenjeno i koje će na zimu na prodaju. I žir je dobio svoju vrijednost na tržištu otkako su posjekli okolne hrastove šume. U listopadu oživi sezona lova na srne. Iako dolaziš u šumu kako bi ulovio srnu, sam pogled na njeno hitro kretanje te toliko obuzme da zaboraviš na tu pušku u svojim rukama i sjetiš se zašto si došao tu tek kad čuješ pucanj drugih lovaca. Nakon toga nad beživotnim tijelom te životinje jedino možeš razmišljati koliko je kukavan taj život kad ovisi o malo krvi i olovnom zrnu. Dok neki love, drugi siju žir. Na sijanje izađe cijelo selo u nadi da će skupiti nešto novca za zimu. Sijanjem se rađa novi život dok s druge strane sjekira ruši drvo koje je raslo 200 godina i ponovno donosi smrt. Pisca promatra to hrastovo groblje koje je nekad bilo raskošno, a sad je iverje i granje. Razmišlja koliko ljudi traže hrast za izgradnju brodova, kuća i naposljetku spremanje mrtvaca u njegov grob. Šuma u piscu oživljava milijun osjećaja dok razmišlja koliko tajni bi svako to stablo moglo ispričati o tajnim dogovorima koji su se tu odvijali ili tajnim sastancima ljubavnika. Dok prolazi šumom na njegovu dušu pada mir i priča mu zbog čega u duši osjeća da je bliže nekom velikom biću za kojim ljudski duh čezne. Bilješka o piscu. Josip Kozarac (1858.-1906.) rodio se u Vinkovcima gdje je pohađao i osnovnu školu i gimnaziju. Iako je jedva završio gimnaziju, nakon što je upisao u Beču studij šumarstva, diplomirao je već 1879. godine i to kao najbolji student. Iako je po zanimanju bio inženjer šumarstva, već je s 18 godina počeo objavljivati književna djela. Stvarao je u doba realizma, a bio je romanopisac i pripovjedač. U pripovijetkama i romanima pisao je o tome kako su živjeli ljudi u slavonskim selima, a posebnu pozornost posvetio je ljudima i prostoru koji je opisivao. U početku je radio kao šumarski stručnjak te je tada vidio u kojoj mjeri na život seljaka utječu ekonomija i politika. Vidio je pred svojim očima kako umire tradicija, kako se ljudi nisu snašli u novom ekonomskom poretku. Posebnu pozornost pridavao je tome koliko napuštanje sela i zemlje može biti pogubno za čovjeka. U svojim književnim djelima često je prikazivao crno bijelu sliku sela i grada. Grad je za njega značio nešto strano i zastranjeno, čovjek koji je odlučio živjeti u gradu nije bio častan niti moralan. S druge strane njegovao je patrijarhalni život, ali isticao je da je bitna modernizacija poljoprivrede tj. same obrade zemlje. Njegovo pisanje baziralo se na veličanju seoskog života, na tradiciji i običajima, za koje je smatrao da su cilj života. U pisanju se najviše isticao njegov opis likova, posebice ženskih slavonskih ljepotica. Isto tako, vrlo dobro je opisivao pejzaže, predivne slavonske šume i ravnice. Njegova najpoznatija djela su: “Slavonska šuma”, “Tena”, “Tri ljubavi”, “Tri dana kod sina”, “Oprava”, “Mrtvi kapitali”, “Među svjetlom i tminom”. JOSIP KOZARAC OPRAVA PDF. Slavonska šuma; Moj djed; Oprava; Tena. by: Josip Kozarac (author). Format: hardcover. ISBN: Publish date: Publisher: Školska knjiga. Josip Kozarac (March 18, – August 21, ) was a Croatian writer. Mrtvi kapitali Oprava Priče djeda Nike Slavonska šuma Tena See also Ivan Kozarac. Josip Kozarac (March 18, – August 21, ) was a Croatian writer. Mira Kodolićeva; Mrtvi kapitali; Oprava; Priče djeda Nike; Slavonska šuma; Tena. Author: Taurg Kajigami Country: French Guiana Language: English (Spanish) Genre: Environment Published (Last): 1 November 2016 Pages: 244 PDF File Size: 4.97 Mb ePub File Size: 14.67 Mb ISBN: 280-1-15843-684-5 Downloads: 95132 Price: Free* [ *Free Regsitration Required ] Uploader: Meztigrel. It was called Cibalae in antiquity. Regions of Revolvy Brain revolvybrain. Member feedback about Josip Kozarac: Hrvatsko kolo, 19 str. Itana rated it liked it Nov 04, Comments 0 Please log josip kozarac tena to add your comment. Just a moment while we sign you in to your Goodreads account. Author Kozarac, Josip, Josip kozarac tena to Read saving…. Marta Atram rated it really liked opava Jan 21, See more iosip or the latest prezis. Ivan Kozarac February 8, — November 16, was a Croatian novelist, poet and writer of short stories. Name The name is supposed to come from the common Croatian personal name “Vinko”. Bohutinskya Okrenut svijetu intime, pod utjecajem I. This book is not yet featured on Listopia. Narodne novine, 62 82, str. During Josip Broz Tito’s presidency and in the years following his death inseveral places in the Socialist Federal Republic of Yugoslavia and elsewhere were named or renamed in honor of him as part of his cult of personality. He was born in Vinkovci on the 18th March, Numerous streets and squares were also named after Tito, both in former Yugoslavia as well as elsewhere as an honour to a foreign dignitary. Zbornik radova Filozofskog oparva u Zagrebu, 1 str. JOSIP KOZARAC TENA PDF. Home Contact Us Help Free delivery tema. He came from a peasant family that sent him to school, but he managed to finish only two classes. The Bosnian War was an international armed conflict that took place in Bosnia and Herzegovina between and After Tito’s death infour more cities were added, for a total of one in each of the Yugoslav six federal republics and two autonomous provinces. Books by Josip Kozarac. Vienac, 24 13, str. Send the link below via email or IM. In his native Vinkovci he completed his elementary and high- school education. Statue of Josip Kozarac in Vinkovci. South Slavs Revolvy Brain opravx. refers to literary works attributed to the medieval and modern josp of the , Croatia josjp the Croatian language. Sign up for Facebook to get started. Slavonska šuma; Moj djed; Oprava; Tena. Lists kozarsc people by nationality Revolvy Brain revolvybrain. List of people from Croatia topic Flag of Croatia Zastava Hrvatske The following is a list of prominent individuals who were Croatian citizens or of Croatian ancestry. FK Borac was created in with its field i enjoys a moderate continental climate, with relatively low precipitation. Barbara rated it really liked it Mar josip kozarac tena, Creating downloadable prezi, be patient. Zbornik radova Filozofskog fakulteta u Zagrebu, 2 str. Slavonija u djelima Josipa Kozarca disertacija. Cancel Reply jospi characters used from the allowed. Municipalities of Bosnia and Herzegovina Revolvy Brain revolvybrain. Slavonska šuma by Josip Kozarac. CROSBI ID: 627816 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca. Naslov USPOREDBA SLAVONSKE ŠUME JOSIPA KOZARCA I ADOLFA WALDINGERA (COMPARISON OF SLAVONIAN FOREST BY JOSIP KOZARAC AND ADOLF WALDINGER) Autori Bilić, Anica. Izvornik Poznańskie Studia Slawistyczne (2084-3011) 2 (2012), 2; 19-40. Vrsta, podvrsta i kategorija rada Radovi u časopisima, članak, znanstveni. Ključne riječi književnost; slikarstvo; šuma; pejzaž; realizam; opis (literature; painting; forest; landscape; realism; description) Sažetak U ovom članku usporedit ćemo Slavonsku šumu Josipa Kozarca s uljenom slikom Slavonska šuma Adolfa Waldingera te s njegovim crtežima i slikama slavonske šume i šumskih detalja ponajprije stoga što su joj pandan: ne samo da imaju isto nadahnuće i građu nego i u sadržajnom smislu obrađuju motive i tematiku šumskoga pejzaža priklanjajući se realističnom oblikovanju, a svojim ostvarenjima dosežu antologijsku vrijednost. Naime, Waldingerova je Slavonska šuma ponajbolje njegovo djelo te ujedno i vrhunsko djelo hrvatskoga slikarstva šumske tematike, a Kozarčeva se nalazi na antologijskom vrhu hrvatske deskriptivne književnosti. Izvorni jezik Hrvatski. Znanstvena područja Filologija. POVEZANOST RADA. Projekti: 101-0000000-2544 - Od građe do analize. Nepoznati i zaboravljeni hrvatski pisci XIX. i XX. stoljeća (Jelčić, Antun-Dubravko, MZOS ) ( POIROT) Ustanove: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti. Lektire. Bilješke o piscu: Josip Kozarac je rođen 1858. g. u Vinkovcima. Teme svojih djela crpio je iz rodne Slavonije čiju je ljepotu doživio već u djetinjstvu. Boje i zvukovi slavonskih livada i šuma, potoka i rijeka stalni su predmet njegova interesa. Sklonost prema prirodi utjecala je na njegovu profesionalnu orjentaciju tako da je studirao šumarstvo u Beču i kao šumar radio u različitim slavonskim većim i manjim mjestima. O tim dionicama Josip Kozarac govori u svojoj "Autobiografiji". U pripovijetki "Slavonska šuma" Kozarac je dao prekrasne slike šumskog života, biljnog i životinjskog. Osim pripovijetki među kojima se ističu "Tena", "Biser Kata", "Proletarci" i "Među svjetlom i tminom". Pisao je romane među kojima je najpoznatiji "Mrtvi kapitali" u kojemu otkriva nedostatke u društvenom životu, loše gospodarenje zemljom i pogrešan odgoj i obrazovanje intelektualaca. U posljednjem periodu života i rada pisao je pripovijetke u kojim je pokušavao rješavati neke psihološke probleme suvremenog čovjeka kao što su "Mira Kodolićeva", "Oprava". Umro je 1906. g. u Koprivnici. Tema: Piščeva ljubav prema, šumi, Slavoniji i njenim ljudima i običajima. Likovi: - Josip Kozarac - Bartol - lugari. Kratki sadržaj: Slavonska šuma je šuma s divnim i visokim stablima. Slavonac voli svoju hrastovu šumu. On je u njoj kao u svojoj kući. On pozna svaku pticu, svako drvo i svaki glas. Šuma je oduvijek bila njegovo nepresušivo blago. Pokraj šume sagradio je kuće, staje i štagljeve, posadio voćnjake i šljivike. Kada mu zbraniše i zatvoriše šumu on postade siromah, jer mu je ona pašom odgajala volove, svojim žirom hranila svinje, svojim drvetom dizala kuće i ograde. Vuk, lisica i kuna davali su mu skupo krzno, a zec i srna hranu. Tu se dižu veliki hrastovi sa sivkastom korom i brazdama koje teku duž cijeloga dvadeset metara visokog debla sa snažnom širokom krošnjom koja ih je okrenula kao stasite junake. Kada vjetrić zapuhne tvrdo glatko lišće zašapće, zatim zašuti i zašumi. Sa godišnjim dobima šuma se mijenja, a i život u njoj. U proljeće kad se sve oživljuje u šumi je najpustije. Ptice pjevice su u svojim gnjezdima, po šikarama i i livadama oko sela. U šumi su samo kos i drozd. Kada dođe ljeto u šumi sve postaježivlje i raznolikije. Priroda buja, sve je u pokretu. Na jednom visokom brijestu sagradio je orao gnijezdo. Kada su ga ljudi opazili dogovorili su se da će mlade orlove povaditi ili ubiti zato što im je orao ubijao domaće životinje. Nisu mogli ni jedno ni drugo zato što je brijest bio jako visok, a nije imao grana po kojima bi se popeli. Gnijezdo je bilo dobro naslagano tako da ga zrno nije moglo probiti. Ljudima nije ništa drugo preostalo nego da sruše brijest. Dok su jedni rušili drugi su puškama pazili na orla. Odjednom ugledaju orla kako se vraća u gnijezdo i pandžama nosi plijen. Jedan je čovjek pucao u orla. Kako je orao bio ranjen svoj je plijen ispustio i srušio se u šumu. Kad su ljudi pogledali orlov plijen začudili su se jer je to bio jastreb. Kada je brijest bio skoro srušen na njega su doletjela dva čvorka koja su ušla u orlovo gnijezdo. Kada je brijest pao od jakoga udarca čvorci su uginuli. O Ilinju love se divlje patke. Neki lovci gaze po vodi tjerajući patke i pucajući, a neki imaju pse koji im ih donose. Usput se ulovi i koja štuka i šaran. Kada dođe ljeto radi se procjena šuma. Dva lugara, jedan radnik i kolibar Bartol prenoćili su u kolibi koja je ostala iza šumskih radnika koji su preko zime ovdje radili. Procjena je težak posao, a šuma puna komaraca. Kud god čovjek ide tamo i oni idu. Vraćajući se sa teškoga posla očekivali su da će im Bartol pripremiti dobar ručak. Kada su došli u kolibu vidjeli su da im je Bartol pripremio paprikaš. Bio je ukusan, ali crn kao tinta. Bartol nije znao zbog čega je paprikaš crn ali je bio toliko ukusan, a oni gladni tako da su ga jeli i za večeru. Kada su pojeli, Bartol ode u kuhinju i otkrije da je paprikaš crn zbog toga što je zdjele pokrio hrastovinom iz koje je curio tanin crn kao tinta. I tako je spašeno Bartolovo kuharsko umijeće, a društvo ohrabreno da i dalje jede Bartolova jela. Sredinom rujna nastaje važno razdoblje za slavonsku šumu. Šumski trgovci obilaze dijelove šume koje su preko ljeta procjenili i obilježavaju stabla koja će preko zime doći na prodaju. Osim bogatih trgovaca tu su i turopoljci koji prolaze šumom i procjenjuju urod žira, koji je zbog sječe šume i njegove upotrebljivosti na sve većoj cijeni. U listopadu počinje lov na srne, a u studenome je šuma mirna. U to doba sije se žir. Koliko se je stare šume posjeklo toliko se nove šume treba zasaditi. Na to sijanje izađe čitavo selo. I dok se uz pjesmu sadi mlado drveće, na drugom kraju žalosno otpada žuto lišće, a tamo još dalje udara sjekira i ruši se ono što je dvije stotine godina raslo. I tako je u isto vrijeme na jednom mjestu smrt, a na drugom život. Tko bi nabrojio što je sve šuma u tih dvjesto godina dala, što je sve vidjela i doživjela, što se sve u njoj događalo i što će se dogoditi. To je ta njena tajna, njen čaroban mir. Dojam o djelu: Ova priča mi se jako svidjela, opisuje šumu, životinje i biljke.