Read Ebook {PDF EPUB} Slavonska šuma by Josip Kozarac JOSIP KOZARAC TENA PDF. josip kozarac: tena. 5 likes. Interest. josip kozarac: tena. Interest. 5 people like this topic. Want to like this Page? Sign up for Facebook to get started. Sign Up. Tena: pripoviest. Front Cover. Josip Kozarac. St. Kugli, – 40 pages found any reviews in the usual places. Bibliographic information. QR code. Tena: pripovijetke /​ Josip Kozarac. Author. Kozarac, Josip, Edition. 4. izd. Published. Zagreb: Mladost, Physical Description. p. ; 20 cm. Author: Malaran Bragrel Country: Montserrat Language: English (Spanish) Genre: Science Published (Last): 10 March 2012 Pages: 166 PDF File Size: 12.9 Mb ePub File Size: 18.47 Mb ISBN: 347-3-81658-487-9 Downloads: 86324 Price: Free* [ *Free Regsitration Required ] Uploader: Grorr. We use cookies to give you the best possible experience. By using our website you agree to mozarac use of cookies. Dispatched from the UK in 3 business days When will my order arrive? Tena : I Druge Pripovijetke. Home Contact Us Help Free delivery worldwide. Description Josip Kozarac Zapoceo je kao pjesnik, a pravo stvaralacko podrucje nasao je u kozrac i romanima gdje opisuje koazrac, socijalne, politicke i kulturne prilike u rodnoj Slavoniji. Njegova pripovijetka “Tena” odlikuje se jednim od najsuptilnijih psiholoskih portreta u hrvatskoj knjizevnosti uopce. The Best Books of Check out the top books of the year on our page Best Books of Looking for beautiful books? Visit our Beautiful Books page and find lovely books for kids, photography lovers and more. Tena by Josip Kozarac. Other books in this series. Tonkina Jedina Ljubav August Cesarec. U Registraturi Ante Kovacic. Opancareva Kci Josip Eugen Tomic. Sabrane Pripovijetke Antun Gustav Mato. Urota Zrinsko-Frankopanska Eugen Kumicic. Bijeg Milutin Cihlar Nehajev. Slavonska šuma; Moj djed; Oprava; Tena. Prosjak Luka August Senoa. Gospodja Sabina Eugen Kumicic. Bijeli Jelen Vladimir Nazor. Izabrane Pripovijetke Vjenceslav Novak. Slavonska šuma; Moj djed; Oprava; Tena by Josip Kozarac. Misao Na Vjecnost Janko Leskovar. Dundo Maroje Marin Drzic. Maskarate Ispod Kuplja Ivo Vojnovic. Book ratings by Goodreads. Goodreads is the world’s largest site for readers with over 50 million reviews. We’re featuring millions of their reader ratings on our book pages to help you find your new favourite book. Slavonska šuma. Slavonska šuma je jedna od najčitanijih pripovijetki Josipa Kozarca. Opisana je kao lirska pripovijetka jer unutar nje ne postoje razrađeni likovi, nema zapleta, nego umjesto toga cijelo vrijeme dominiraju piščevi doživljaju i dojmovi s ponekom ubačenom anegdotom. Slavonska šuma je pripovijetka koja uči o ljubavi, ali i odgovornosti prema baštini i zavičaju. Cijelo vrijeme Kozarac nastoji oduševiti svakog čitatelja ljepotom slavonske šume te njezinom mističnošću. Odgovornost prema naslijeđu najviše se osjeća na kraju pripovijetke kada Kozarac opisuje posječenu šumu u Slavoniji. Josip Kozarac se ovako dokazao kao jedan od prvih ekologa koji želi upozoriti na nerazumno postupanje prema prirodi i posljedicama takvog ponašanja. Ne bude li čovjek pazio kako se odnosi prema prirodi mogao bi jednog dana ostati bez neophodnih prirodnih resursa. U pripovijetki se opisuje godišnji ciklus jedne šume, pa tako više puta pobjeđuje život, ali ponekad ima i smrti, kada orao lovi malog jastreba ili lovci ubijaju divljač. Vezu između života i smrti čovjek najbolje shvaća u prirodi i tek je tada spreman prihvatiti da je smrt zapravo neizbježna i da na nju treba gledati kao na sastavni dio života, bilo da se radi o životinjama ili ljudima. Bilo bi dobro otići u šumu kako bi čovjek postao svjestan sebe, svoje uloge, ali i kako bi se vratio prirodi od koje se udaljio zbog modernog načina života. Pored toga što je bliži pravoj vrijednosti prirode čovjek je ujedno bliži Bogu. Odjednom svakog pojedinca obuzima strahopoštovanje i divljenje prema Bogu. Kozarac nas želi naučiti kako da promatramo svijet oko sebe i kako da naučimo poštovati sva živa bića. Prostor i vrijeme su jasno određeni, a odnose se na slavonsku šumu s njezinim stanovnicima i svim utjecajima koje čovjek tamo ima, poput sječe stabala, ali i bezazlene šetnje kroz šumu. Vrijeme pripovijetke se odnosi na drugu polovicu 19. stoljeća. Kao veliki poznavatelj posla u šumarstvu, Kozarac nudi puno vrijednih podataka, koji obuhvaćaju vjerske, filozofske i kulturne pojedinosti. Svakom čitatelju nudi dvije vrste podataka, na jednoj strani se nalaze objektivni podaci o životu u to vrijeme, a s druge strane subjektivni doživljaj šume u koju je bio zaljubljen. Iako u tekstu ne postoji uobičajena fabula, čitatelj se brzo upusti u svijet koji Kozarac želi opisati zahvaljhujući načinu pripovijedanja. Tajna leži u ljubavi koju je Kozarac osjećao prema prirodi, ali najviše prema spomenutoj šumi. Na jednostavnom jeziku Kozarac priča sve što zna o slavonskoj šumi i o svojim osjećajima. Način pripovijedanja je topao, a zahvaljujući sposobnosti kombiniranja nekoliko tehnika, Kozarac zna umetnuti mali dijalog i anegdotu. Najdojmljivijima se smatraju opisi drveća te koliko je Kozarac znao o toj tematici. Osim emocija, pisac je htio poučiti čitatelja o cijenama hrastovog drveta te o njegovom kemijskom sastavku. Skoro svaki odlomak nudi jednu vrstu iznenađenja. Jedini problem mogao bi biti stari jezik kojim je pripovijetka napisana, a koji u sebi ima riječi koje se više ne koriste. Dobro je što tih riječi nema puno, pa ne bi trebalo biti toliko kompliciranja. Književni elementi. Vrsta djela: pripovijetka. Vrijeme radnje: druga polovina 19. stoljeća (vrijeme gospodarskih promjena) Mjesto radnje: slavonska šuma. Tema djela: osjećaji koji se javljaju kod pisca kada šeće slavonskom šumom. Ideja djela: trebamo njegovati sjećanja i ljubav prema svom zavičaju i biti odgovorni prema ostavštini. Kratak sadržaj. Slavonska šuma, točnije njeni velebni hrastovi, su opisani kao veliki, stasiti junaci i nekadašnji krajiški vojnici koji prkose buri i munji svojom orijaškom snagom. Vjetar koji prolazi krošnjama šume uspoređen je pjesmom vila Slavonkinja koje pjevaju o jadu prošlih vremena, crkvenom glazbom i pjesmom nadgrobnicom. Tu se hrast, jasen i brijest natječu u svojoj ogromnosti i veličini dok šumski robovi tj. grabovi i klenovi omotavaju njihova debla da ne ozebu te hrane hrast koji je suviše ohol da se za to sam pobrine. U svojih par šetnji šumom pisac se svaki put uvjerio kako ona nije prazna i mrtva kakva se čini izdaleka nego je puna života. Kako bi čovjek osjetio njene prave čari ne smije prolaziti kroz nju bez srca i smisla za mudrost prirode jer ako to učini ona će za njega biti samo mrtva šuma i neće moći čuti te tajne glasove koji prožimaju šumski prostor. Noć nam donosi mistični ugođaj u kojem su svi ti glasovi jači i bude u nama vjeru u neko jako biće pred kojim smo mi najobičnije nemoćno ništa. Za Slavonca šuma je bila brižna majka koja je hranila njegove životinje, dizala mu kuće, štitila usjeve i davala skupo krzno vuka, lisice i kune, ali je sada zatvorena i za njom se samo čezne. Šuma je najdosadnija u proljeće i ljeto kada si ptice pjevice grade gnijezda po šikarama dok te šumom prati žubor za koji ne znaš što je ni odakle dopire. Prolaskom ljeta šumska pluća se pune zrakom i život u njoj ponovno oživi u raskoši zelenila te ptica i zvjeradi koja se pokrenula. Na visokome brijestu orao je sagradio svoje gnijezdo i drsko je krao patke i guste. Stanari su odlučili to prekinuti pa su jednog dana odlučili puškom ga istjerati iz šume. U tom naumu nisu uspjeli pa su na kraju srušili brijest. Također ide se u lov na divlje patke puškama i uz pomoć pasa, a ljeti se brane od komaraca koji im ne dopuštaju da žive u miru. Pisac je radio na procjeni drva te je bio osuđen 6 tjedana noćiti u šumi kraj tih komaraca i na vrućini. Za njega je to bio naporan posao jer je morao promotriti svako drvo, boriti se sa sparinom i komarcima koji mu nisu dopuštali da zaspe i odmori se. Za vrijeme njegova boravka u šumi kuhar je bio Bartol koji je jednog dana za ručak napravio paprikaš od pilića koji je iz nepoznatog razloga bio crn, ali su ga oni pojeli unatoč tome jer je prema njihovom mišljenu bio ukusan. Kroz par dana se ponovila ista stvar dok nisu shvatili kako je Bartol pokrio svoju zdjelu hrastovinom iz koje je vruća para ispirala trijeslovinu koja je bojala svaki ručak u crno. Sredinom rujna u šumu dolaze trgovci procjenjivati drvo koje je već procijenjeno i koje će na zimu na prodaju. I žir je dobio svoju vrijednost na tržištu otkako su posjekli okolne hrastove šume. U listopadu oživi sezona lova na srne. Iako dolaziš u šumu kako bi ulovio srnu, sam pogled na njeno hitro kretanje te toliko obuzme da zaboraviš na tu pušku u svojim rukama i sjetiš se zašto si došao tu tek kad čuješ pucanj drugih lovaca. Nakon toga nad beživotnim tijelom te životinje jedino možeš razmišljati koliko je kukavan taj život kad ovisi o malo krvi i olovnom zrnu. Dok neki love, drugi siju žir. Na sijanje izađe cijelo selo u nadi da će skupiti nešto novca za zimu. Sijanjem se rađa novi život dok s druge strane sjekira ruši drvo koje je raslo 200 godina i ponovno donosi smrt. Pisca promatra to hrastovo groblje koje je nekad bilo raskošno, a sad je iverje i granje. Razmišlja koliko ljudi traže hrast za izgradnju brodova, kuća i naposljetku spremanje mrtvaca u njegov grob. Šuma u piscu oživljava milijun osjećaja dok razmišlja koliko tajni bi svako to stablo moglo ispričati o tajnim dogovorima koji su se tu odvijali ili tajnim sastancima ljubavnika. Dok prolazi šumom na njegovu dušu pada mir i priča mu zbog čega u duši osjeća da je bliže nekom velikom biću za kojim ljudski duh čezne. Bilješka o piscu. Josip Kozarac (1858.-1906.) rodio se u Vinkovcima gdje je pohađao i osnovnu školu i gimnaziju.