Slobodna Dalmacija PROSINAC 2015. Universitas.1 Akademsko Prevoditi Šest novih poduzetništvo na na centara Sveučilištu u Zagrebu Hrvatski izvrsnosti STR.7 STR.20-21 STR. 8

god VII. broj 74. 21. prosinca A.D. 2015. www.unist.hr hrvatske sveučilišne novine

Stalni postav Galerije Vasko Lipovac u Sveučilišnoj knjižnici Sveučilišta u Splitu otvoren 12. prosinca 2015. 2 universitas | prosinac 2015.

Sveučilišna galerija Vasko Lipovac

UVODNO SLOVO BRANKA MATULIĆA, Udruga VAL PROREKTORA ZA KVALITETU, KULTURU I UMJETNOST Udruga Vasko Lipovac – VAL osnovana je 2008 radi osi- guranja uvjeta za trajnu zaštitu, očuvanje, stručno i znan- Galerija kao stveno izučavanje, stručno prezentiranje i populariziranje umjetničkih djela Vaska Lipovca, zaštitu i očuvanje samog kulturni laboratorij objekta ateljea u Splitu, te umjetnina koje čine fundus ateljea, a kroz izložbe (17 do sada), dane otvorenih vrata O značenju umjetničkog likovnog izraza Vaska Lipovca uvi- jek i iznova valja promišljati. Njegovoj ostavštini tek predstoji ateljea, programe za djecu, publistiku i okrugle stolove. prava valorizacija, ali neupitno je već sada utkana u hrvatski Mario Lipovac, tajnik Vala, na otvaranju je istakao da je kulturni prostor kao vrijednost i nezaobilazan baštinski sadržaj ova Galerija iskorak Vala iz uobičejenih praksi zbrinjava- koji je prerastao prostore u kojima je iznjedren. Svojim univer- nja fundusa u nadi da će suradnja sa Sveučilištem djelu zalnim umjetničkim jezikom temeljenim na biblijskoj jedno- Vaska Lipovca osigurati aktivan život u srcu i umu Grada. stavnosti, umjetnik nas vodi do iskona likovnog izraza kakav srećemo u pradavnom pećinskom slikarstvu ili još primjerenije nevinom i nepatvorenom dječjem izrazu. U tom praiskonskom spletu linija i boja, rastvara nam se pred očima, ali i još više pred srcem, maštoviti svijet duboke refleksije ontoloških sadržaja. Samo kreativnost Impresija nepodnošljive jednostavnosti Upravo ta činjenica, po mom skromnom mišljenju, razlo- gom je gotovo apsolutnog prihvaćanja Lipovčeve likovnosti. može biti Čak i kad pokušamo oljuštiti, a što je gotovo nemoguće, slojevite simboličke i semantičke sadržaje njegovih djela, ostaje trajna i upečatljiva čista likovnost, vizualna impresija nepodnošljive jednostavnosti, ali duboke impresije. Vrelo je to neiscrpnog pro- izvor razvitka matranja, istraživanja, valorizacije i interpretacije u trajnom i neprekinutom krugu nadmetanja, ali u konačnici nužnog su- glasja intelekta i mašte. Sveučilišta Idealna je to podloga za stvaranje interdisciplinarnog kul- turnog laboratorija na Sveučilištu u Splitu, kako bih drugim Sveučilišna galerija Va- nik ministra znanosti, ob- riječima nazvao Sveučilišnu galeriju „Vasko Lipovac“ u okviru sko Lipovac, u kojoj će u razovanja i sporta prof. Ro- koje će umjetnost Vaska Lipovca biti trajna inspiracija za mlade stalnom postavu biti izlo- ko Andričević, prof. Branko umjetnike i znanstvenike. Na ovom primjeru se zorno ogleda ženo preko sedamdeset dje- Grčić, potpredsjednik teh- strateška opredjeljenost Sveučilišta u Splitu prema umjetno- la ovog umjetnika, sveča- ničke Vlade RH, predstav- sti i kulturi kao pokretačkoj snazi koja može pokrenuti brojne no je otvorena 12. prosinca nici Sveučilišta, obitelji Va- projekte kojim će se Sveučilište pozicionirati kao žarišna točka u Sveučilišnoj knjižnici u ska Lipovca te brojni štova- razvoja lokalne i šire zajednice. Splitu. Podsjetimo, još je u telji lika i djela znamenitog rujnu potpisan Sporazum umjetnika. Nukleus projekta kulturizma o suradnji na Sveučilišta u Branko Matulić, prorek- Otvaranje galerije na Sveučilištu ima trojaku zadaću. Prva Splitu s udrugom VAL Mar- tor za kulturu i umjetnost je na obzoru likovne baštine Vaska Lipovca kreirati interdisci- ka Lipovca. istaknuo je kako projekt po- plinarni znanstveno-umjetnički laboratorij u kojem će se na Projekt za cilj ima dalj- kazuje stožerno opredjelje- akademskoj razini i u okviru znanstvenih i umjetničkih kapa- nju promociju i populari- nje Sveučilišta da kultura citeta te ljudskih potencijala, otvarati nove perspektive čitanja i zaciju djela Vaska Lipovca bude razvojni zamašnjak tumačenja Lipovčeva djela kroz znanstvenu, povijesno- umjet- kroz stručno i znanstveno cjelokupne zajednice, a rek- ničku valorizaciju kao i kroz vlastitu umjetničku inspiraciju ili izučavanje, poticanje i ra- tor Šimun Anđelinović da pak kroz nadahnutu reinterpretaciju. zvoj novog pristupa u me- samo kreativnost može biti Druga zadaća jest otvaranje Sveučilišta u Splitu prema za- nadžmentu u kulturi te afir- izvor razvitka Sveučilišta. ’U mojim radovima svi ljudi prežive’ jednici. Galerijski prostor postaje prostor javnog okupljanja, maciju mladih znanstveni- Kustos izložbe Dalibor Povjesničar umjetnosti Dalibor Prančević, autor prvog dijaloga i susreta ne samo na akdemskoj razini. ka i umjetnika, te dodatno Prančević predstavio je po- izložbenog postava, priredio je nekoliko narativa: od Ona je doprinos kulturnom sadržaju grada i županije, a na- približavanje Kampusa gra- stav kao malu selekciju pu- damo se i nukleus projekta kulturizma kojega Sveučilište misli đanima. Za organizaciju ga- nu različitosti, koja se pro- nanovnog doživljaja već kultnih Biciklista i uvida u razvijati. Svojim djelovanjem želimo aktivno sudjelovati u ra- lerije Lipovac, zaslužni su teže od kultnih Biciklista dosada u Splitu neizlaganu seriju Daskanje s pratećim zvoju i napretku zajednice u kojoj i s kojom živimo, a ovim pro- Mario Lipovac, prorektor do posljednjih radova Va- akvarelima, do ukazivanja na krajnju nužnost iscrpnije jektom to želimo i pokazati i dokazati. Matulić te idejni začetnik ska Lipovca. Velikog umjet- stručne i znanstvene obrade Vaskova crtačkog opusa. projekta doc. dr. sc. Nikša nika je nazvao pravim pri- Galerija kao nastavna baza Jajac, uz svesrdnu podrš- mjerom ‘vedrog Sizifa’ koje- Zasebno su predstavljene i “ekološke pripovijesti”, Treća i najvažnija zadaća jest uvesti studente svih profila ku obitelji Lipovac i rektora ga snažan duh i optimizam kao i one vezane uz permanentnu borbu prirodnih u dijalog s djelima Vaska Lipovca na način da galerija postaje Anđelinovića. nisu napuštali. sila - napose mora - i čovjeka. Vedra je i krajnje opti- naša izravna nastavna baza u okviru koje ćemo na praktičan Svečanosti su nazočili Zadovoljstvo postignu- mistična konstatacija Vaska Lipovca kojom se postav način povezati prethodne dvije zadaće, studiranje za lokalnu i izaslanik Predsjednice RH tim nisu krili ni članovi obi- zaključuje: “U mojim radovima svi ljudi prežive.”Na širu zajednicu kroz stjecanje potrebnih kompetencija, znanja, Andro-Krstulović Opara, telji Lipovac. sposobnosti i vještina na vrlo praktičnim primjerima kako bi zamjenik gradonačelnika U njihovo ime svim sudi- prizemnoj etaži Galerije predstavljeni su i radovi dvo- se naši studenti nakon diplome vrlo brzo uklopili u potrebe re- Grada Splita Goran Kova- onicima projekta, koji su po- je suvremenih umjetnika koji vrlo angažirano “razgo- alnog kulturnog i umjetničkog sektora koje danas nazivamo čević, zamjenik Župana Lu- mogli da se otvori Galerija, varaju” s Lipovcem: Rina Efendića (Biciklisti) i Danijele kulturnom, odnosno kreativnom industrijom. ka Brčić, ministar kulture, zahvalio je Mario Lipovac, Šušak (Dodir slike). prof. Berislav Šipuš, zamje- tajnik udruge Val. universitas | prosinac 2015. 3

SA 19. SJEDNICE SENATA PRIREDILA MARIJA PLAZONIĆ ŠOLIĆ Počasni doktorat Nikoli Bašiću SpliT Nikola Bašić rođen je u Mur- Kao nastavnik, od osniva- teru 28. kolovoza 1946. godine. Stručno povjerenstvo predložilo je da nja našeg studija studente je Gimnaziju je završio u Zadru, se prof. Nikoli Bašiću dodijeli počasni učio da promišljaju i propitu- a diplomirao na Arhitekton- ju, konstantno podsjećajući da sko-urbanističkome fakulte- doktorat Sveučilišta u Splitu, što je Senat prostor nije samo ekonomska tu u Sarajevu 1972. godine kod kategorija već i društvena, pa prof. Zlatka Ugljena. Izvanred- jednoglasno prihvatio. Donosimo dio i duhovna kategorija. Od sa- ni je profesor na Katedri za ar- obrazloženja Povjerenstva. mog početka do danas je radio hitektonsko projektiranje na na Diplomskom studio 2 koji se Građevinsko-arhitektonsko- bavio temama interpolacije u me fakultetu u Splitu od osni- nosti „arhitekture koja lijepo našim urbanim sredinama, na vanja 2005. do 2014. godine. Ti- izgleda na slikama“, projekti taj način afirmirajući važnost jekom stručnog rada dobio je su to koje se prije svega treba tematiziranja lokalnih specifi- niz nagrada i priznanja, a u doživjeti svim osjetilima, ona- kuma. Razredu za likovne umjetno- ko kako ih je projektant i za- Dodjeljivanjem počasnog sti HAZU od 2008. ima status mislio. Dodana vrijednost ili doktorata izv. prof. Nikoli Ba- člana suradnika. ono što Bašić naziva „program šiću, učvrstili bismo vezu Sve- DONACIJE ZA BOLJI STANDARD Ono što njegov opus izdva- plus“, kroz različite varijacije učilišta u Splitu s njegovim dje- ja od drugih jest sraslost nje- mogu se pronaći u svakom od lovanjem unutar našeg Studija Studentskom centru 150.000 kuna govih projekata s tlom njego- njegovih projekata. Morske or- i time stvorili podlogu za inten- Na svečanosti održanoj u menzi Ekonomskog fakulteta, va rodnog kraja, prostorom gulje, Pozdrav suncu, Križevi zivniju suradnju i povezivanje Studentski centar u Splitu primio je 50 tisuća kuna od Dalmacije, koji iz autohtone na Kornatima koliko univer- s istaknutim umjetničkim i Splitsko-dalmatinske županije i 100 tisuća kuna od povijesti crpe inspiraciju i či- zalni i suvremeni, regionalno znanstvenim institucijama Splitske banke za razvoj studentskog standarda. Tom taju kontekstualnost na novi, su svojstveni i specifični, a nji- na području arhitektonskog prigodom ravnateljica SC-a Gordana Raos obećala je suvremeniji način. Puno vi- hova je osobita zasluga u tome djelovanja. (iz obrazloženja kako će se dijelom novca opremiti studentska teretana. še od riječi, priznanja i broj- što su predstavljali hrvatsku Stručnog povjerenstva za do- Najavila je skorašnje otvaranje menze „Indeks“ te one nih nagrada govore Bašićevi arhitekturu na svim meridija- djelu počanog doktorata Niko- na Medicinskom fakultetu. Župan Zlatko Ževrnja kazao projekti. Odupirući se pomod- Nikola Bašić nima nadilazeći naše granice. li Bašiću) je kako je u zadnju godinu dana odrađeno 25 razvojno- istraživačkih projekata sa Sveučilištem u koje je Županija uložila 2,6 milijuna kuna, a tri milijuna kuna rezervirano je za opremanje restorana na Kampusu. Zvonimir Akrap, Zoran Đogaš član uprave Splitske banke, potvrdio je kako sa SC-om namjeravaju nastaviti vrlo dobru suradnju, a ulaganje u Poslijediplomski studente vide kao dio svoje društvene odgovornosti. STUDENTSKA studij Medicine TRIBINA ‘S faksa na spavanja u Splitu posao’ PERSONALIZIRANO U Sveučilišnoj knjižnici Na 19. sjednici Senata Sve- Program ce biti u potpuno- studija bit ce obavezna za stvena prilika da se u Repu- E-UČENJE održana je tribina učilišta u Splitu usvojen je pri- sti otvoren za hortizontalnu i zaposljavanje u svim Centri- blici Hrvatskoj osigura izo- ‘S faksa na posao’. jedlog poslijediplomskog spe- vertikalnu mobilnost u RH i ma za medicinu spavanja, brazba somnologa, stručnja- Priprema Damir Pavlinović, cijalističkog studija Medicina Europi. Planira se suradnja subspecijaliziranim labora- ka za medicinu spavanja, koji Tomislav Mamić, Iva spavanja. sa nekoliko sveucilista u Ita- torijima za medicinu spava- su iznimno deficitarni, ali isto za tržište rada Ivković, Ivan Pletikosić, Motiv pokretanja studija je liji i Sloveniji, a postoji i inici- nja unutar bolnica, te svim tako je prilika, s obzirom da je Inicijalni sastanak Hrvoje Kalinić i Sanja osiguravanje dovoljnog broja jativa o zajednickom tzv. Ma- drugim institucijama akre- studij na engleskom jeziku, za ‘Kick-off meeting’ Štrk okupljenim somnologa – strucnjaka za me- ster joint degree u edukaciji ditiranim od strane Hrvat- mobilnost studenata i eduka- za projekt ‘Student studentima prenijeli dicinu spavanja kojih, unatoc naziva Sleep u kojem sudjelu- skog somnoloskog drustva ciju stručnjaka iz regije i šire. Business e-Academy su svoja iskustva velikoj potrebi, trenutno u Re- ju Sveuciliste Surrey iz Velike - Drustva za medicinu spava- To je veliki iskorak - i za Me- – SbeA’ održan je na studiranja, traženja publici Hrvatskoj ne postoji Britanije, splitsko Sveuciliste nja Hrvatskog lijecnickog zbo- dicinski fakultet, i za struku, Ekonomskom fakultetu. posla te početaka dovoljan broj. Studij je uteme- te treci partner iz EU. Nakon ra kao i europskog drustva i za Sveučilište u Splitu. Veliki Cilj projekta je proizvesti na radnome mjestu. ljen na Europskim smjernica- prve generacije hrvatskih stu- ESRS. broj domaćih i stranih struč- kvalitetni personalizirani Tribinu je organiziralo ma koje su nastale konsenzu- denata, upis ce biti otvoren za «Program je utemeljen na njaka će sudjelovati u izvođe- e-learning program za Savjetovalište za som vrhunskih strucnjaka za zemlje srednje istocne Europe katalogu znanja i vještina koji nju nastave, i zgodno je ista- studente zainteresirane upravljanje karijerama medicinu spavanja u Europi koje su vec izrazile interes za je nedavno donešen na europ- knuti da se radi o pionirskom za poduzetništvo, kako s ciljem povećanja i svih europskih nacionalnih sudjelovanje u ovakovom vidu skoj razini i osnovni udžbenik pothvatu u Republici Hrvat- bi im se pružili resursi za kompetencija i drustava za medicinu spava- edukacije je novi europski udžbenik na skoj, ali i u Europi, jer je ovo ostvarivanje poslovnih vještina potrebnih za nja, a imaju jaku znanstvenu Diploma (certifikat engleskom jeziku ‘Sleep Medi- prvi cjeloviti studij ove vrste ideja te ih se pripremilo uspješno zapošljavanje podlogu u sustavnim pregled- somnolog-strucnjak za medi- cine textbook’, kojeg su uredi- u EU», rekao je prof. Zoran Đo- za ulazak na tržište. i samozapošljavanje nim clancima i medicini ute- cinu spavanja) koja se dobije li prof. Bassetti, prof. Đogaš i gaš, voditelj studija Medicina Predviđeno trajanje je nakon završetka meljenoj na dokazima. nakon uspjesnog zavrsetka prof. Peigneux. To je jedin- spavanja. 24 mjeseca. Sveučilište fakulteta. Moderator u Splitu je koordinator, je bio Bruno Petrušić, a partneri su Middlesex a u uvodu je Goran University Higher Kardum, voditelj Education Corporation te Sveučilišnog centra za Universidad de Málaga. savjetovanja studenata Vrijednost projekta je Sveučilišta u Splitu, 236.400 eura. ukratko predstavio Novi sveučilišni udžbenici novoosnovani Centar. Na osnovu zaključaka Po- recenzije prof. Lovre Krstu- na temelju prijedloga Fakul- Gorana Duplančić Rogošić, vjerenstva za znanstveno- lovića-Opare. teta elektrotehnike, strojar- mr. sc. Sanja Marinov, mr. TJEDAN OTVORENIH VENTILA nastavnu literaturu Sveu- 2. „ELEMENTI KINEZI- stva i brodogradnje Sveu- sc. Magda Pašalić i mr. sc. Besplatni zaroni i ciklus predavanja čilišta u Splitu usvojenih na OLOŠKE REKREACIJE, KI- čilišta u Splitu i pozitivne Sanja Radmilo Derado, na 2. sjednici održanoj prosinca NEZIOLOŠKA REKREACI- recenzije prof. Lovre Krstu- temelju prijedloga Ekonom- Podvodnoistraživački klub Sveučilišta u Splitu u 2015. pod presjedanjem prof JA, SLOBODNO VRIJEME lovića-Opare. skog fakulteta Sveučilišta sklopu Tjedna otvorenih ventila na bazenima u Poljudu Nenada Vulića, Senat Sveu- I DRUŠTVENI UTJECAJI“ 4. „KONZERVACIJA I u Splitu i i pozitivne recen- organizirao je besplatne discovery zarone, SCUBA i čilišta u Splitu odobrio je sta- autorice dr.sc. Nataše Zenić RESTAURACIJA KAME- zije prof. dr. sc. Dražena De- APNEA. Otvaranje Tjedna otvorenih ventila započelo tus sveučilišnih udžbenika Sekulić, na temelju prijedlo- NA“ autora dr. sc. Ive Do- rada je u Sveučilišnoj knjižnici ciklusom predavanja koje su slijedećim djelima: ga Kineziološkog fakulteta nellija, izv. prof. i Hrvoja Ma- 6. „NASUTE GRAĐEVI- održali: Alen Soldo (Morski psi), Zoran Valić (Fiziologija 1. „INŽENJERSKA ME- Sveučilišta u Splitu i pozi- linara, izv. prof., na temelju NE“ autorice prof. dr. sc. Ta- ronjenja), Ivan Drviš (Ronjenje na dah), Igor Glavičić HANIKA STIJENA“ autora tivne recenzije prof. Zorana prijedloga Umjetničke aka- nje Roje- Bonacci, na temelju (SCUBA ronjenje) i Neven Katić (Ronjenje u oružanim prof. dr. sc. Predraga Mišče- Grgantova demije Sveučilišta u Splitu i prijedloga Fakulteta građe- snagama). vića, na temelju prijedloga 3. „KVALITETA: PLA- pozitivne recenzije prof. dr. vinarstva, arhitekture i ge- Fakulteta građevinarstva, NIRANJE, ANALIZA I sc. Matea Perasovića odezije Sveučilišta u Splitu i arhitekture i geodezije Sve- U PRAV L JA NJ E“ autora 5. „RETURN ON INVES- pozitivne recenzije prof. dr. ISPRAVKA: U broju 73 Universitasa u okviru izvješća učilišta u Splitu i pozitivne prof. dr. sc. Boženka Bilića, TMENT“ autorica mr. sc. sc. Predraga Miščevića sa sjednice Rektorskog zbora, na str. 2. omaškom je navedeno da se „na prijedlog AZVO Rektorski zbor suglasio da i slijedeće akademske godine zadrži pravo na prednost upisa hrvatskih branitelja i civilnih impressum ♦ universitas ♦ hrvatske sveučilišne novine ♦ urednički kolegij ♦ Franka Babić ♦ Petar Bačić ♦ Aleksandra Banić ♦ Tomislav invalida iz Domovinskog rata i članova njihovih Čizmić-Marović ♦ Irena Drmić-Hofman ♦ Suzana Kačić - Bartulović ♦ Snježana Knezić ♦ Jelena Matešić ♦ Sandro Nižetić ♦ Ivan Perkov (Zagreb) obitelji“. „Rektorski je zbor zaključio da će o ovom ♦ Marija Plazonić Šolić ♦ Leida Rizvan Sikimić ♦ Petra Šimundić ♦ Sagita Mirjam Sunara ♦ Ivana Vuka ♦ fotografije♦ cropix ♦ glavni urednik kompleksnom pitanju rasprava biti otvorena na slijedećoj sjednici Zbora“. Redakcija Universitasa ♦ Duško Čizmić Marović ♦ nakladnici ♦ Sveučilište u Splitu i Sveučilište u Zagrebu ♦ za nakladnike ♦ prof. dr. sc. Šimun Anđelinović, i prof. dr. sc. Damir Boras, rektori ♦ adresa redakcije ♦ Livanjska 5/IV. ♦ tel. 021/558 262 ♦ [email protected] ♦ www.unist.hr/universitas 4 universitas | prosinac 2015. Frano Barbir donosi FESB-u još jedan vrijedan projekt

Razgovarao: gućnost za spin-off tvrt- Tomislav Čizmić Marović Projekti kao što je ‘Giantleap’ znače uključivanje u europski istraživački ke temeljene na znanju. Intelektualno vlasništvo Prof. dr. sc. Frani Barbiru, še- prostor, čime fakultet i sveučilište dobivaju na vidljivosti, a iz njega će proizaći ostaje vlasništvo konzor- fu Katedre za termodinami- cija, a eventualnu finan- ku, termotehniku i toplinske znanstveni radovi u prestižnim časopisima, doktorske disertacije, diplomski cijsku korist mogu imati strojeve te voditelju laborato- samo oni koji pristanu fi- rija za nove termo-energetske radovi, a možda i koja patentna prijava nancirati postupak zaštite tehnologije na splitskom Fa- intelektualnog vlasništva kultetu elektrotehnike, stro- troškova, i dio tih sredsta- (što nije jeftino). Ova se pi- jarstva i brodogradnje, odo- va ostaje fakultetu. Pro- tanja rješavaju konzorcij- bren je još jedan višemilijun- jekt također financira pu- skim ugovorom. ski međunarodni projekt pod ni iznos satnice zaposleni- Veće bi bile šanse za uklju- nazivom „Giantleap“. Projekt ka, koji su ionako plaćeni čivanje domaćih tvrtki, ali je odobren za financiranje na od strane ministarstva. i jedinica lokalne samou- osnovi javnog poziva iz srp- Nažalost, nemamo isku- prave ako bismo dobili ne- nja-kolovoza 2015.; započet će stva ni pravilnik kako bo- ki veći demonstracijski početkom 2016. i trajat će tri lje iskoristiti taj novac, na projekt. Značajan posto- godine. Financira se iz pro- primjer uspješne voditelje tak sredstava FCH JU se grama Horizon 2020 Europ- projekata osloboditi dijela upravo troši na velike de- ske komisije preko Fuel Cell nastave, kako bi mogli biti monstracijske projekte. & Hydrogen Joint Underta- još uspješniji i donijeti još Mi moramo ponuditi ne- king (javno-privatno par- projekata. što što drugi nemaju ili tnerstvo, zajedničko poduze- Ovakvi projekti u princi- čega mi imamo više, reci- će za gorivne članke i vodik). pu ne dozvoljavaju naba- mo sunca. Sigurno da ne- Ukupna vrijednost projekta vu istraživačke opreme ki demonstracijski projekt je 3.260.000 eura (oko 24,8 mi- (jer se podrazumijeva da koji uključuje proizvodnju lijuna kuna), od čega će FESB netko tko se kompetitivno energije iz sunčeva zrače- dobiti 296.000 eura (oko 2,25 bavi znanošću već ima od- nja ima više smisla neg- milijuna kuna). govarajuću opremu), osim dje kod nas u priobalju ne- Koji je glavni cilj dobivenog ako je usko vezana i neop- go u Njemačkoj. Otoci su projekta? hodna za provedbu projek- također naša komparativ- Projekt Giantleap u neku ta, ali i u tom slučaju pro- na prednost. Na njima se je ruku nastavak projek- jekt plaća samo amortiza- može demonstrirati kom- ta SAPPHIRE koji još tra- ciju opreme za vrijeme za pletan sustav zasnovan je (do travnja 2016.) i koji koje se koristi na projektu. na obnovljivim izvorima također vodi institut SIN- Ali zato imamo projekt ko- energije u kojima vodik TEF, a na kojemu sudjeluje ji se financira iz EU struk- služi kao gorivo za auto- i FESB. SAPPHIRE je ra- turnih fondova čiji je cilj mobile i druga vozila, ali zvio upravljački sklop za Istraživačka grupa prof. Frane Barbira: Ivan Pivac, Nikolina Goleš, Boris Šimić, Gojmir Radica, podizanja znanstveno- i kao medij za skladište- upravljanje kogeneracij- Željko Penga istraživačkih sposobnosti nje energije koje je nužno skim postrojenjem s goriv- korisnika i koji dopušta kad su sunce i vjetar jedi- nim člancima (industrij- da se 40% ukupnih troš- ni izvori energije. Brodovi skog partnera Dantherm Projekti i istraživačka grupa kova potroši na opremu, na vodik koje još nitko ne- iz Danske) koji uključuje i kojim smo upravo kupili ma također su naša prili- dijagnostiku degradacije preko milijun kuna vrijed- ka, kako s obzirom na naše gorivnih članaka, progno- Istraživačka grupa prof. Barbira s FESB-a trenutačno radi na pet znanstvenoistraži- nu opremu u laboratoriju. brodograđevno iskustvo, stiku preostalog životnog vačkih projekata: Kakve su šanse da se neka tako i na naše potrebe bo- vijeka i na osnovi toga 1. Istraživanje i razvoj vodikova energetskog sustava u sprezi s obnovljivim izvori- domaća firma zainteresira ljeg povezivanja otoka. upravlja sustavom s ciljem ma energije, EU strukturni fondovi/SAFU, 2014.-2016. za razvijanje, sufinancira- Prednosti dakle imamo – postizanja što duljeg život- 2. Upravljanje vodom i toplinom i trajnost membranskih gorivnih članaka, Hrvatska nje ili suradnju na jednom imamo li tržište? nog vijeka. U projektu Gi- ovakvom projektu? Ja već nekoliko godina antleap će se saznanja iz zaklada za znanost, 2014.-2018. Moram priznati da su šan- propagiram razvoj eko- projekta SAPPHIRE pri- 3. System Automation of PEMFCs with Prognostics and Health management for Im- se male. Jedina tvrtka ko- loški prihvatljivih multi- mijeniti na gorivne članke proved Reliability and Economy (SAPPHIRE) EC/FCH Joint Undertaking (FP7), 2013.- ja se u Hrvatskoj done- namjenskih vozila, za op- za pogon autobusa. Elrin- 2016. kle bavi tehnologijama je skrbu gradske jezgre, za gKlinger će razviti goriv- 4. Automotive Derivative Energy System (AutoRE) EC/FCH Joint Undertaking (Hori- “Končar”, točnije njihov dovoz turista do plaža, za ne članke, Robert Bosch Institut za elektrotehni- prijevoz turista i prtljage pomoćne dijelove susta- zon 2020), 2015.-2018. ku, s kojim inače izvrsno od trajekta do hotela po va i elektroniku, SINTEF, 5. Giantleap Improves Automation of Non-polluting Transportation with Lifetime surađujemo na jednom našim turističkim mje- FESB i FuelCell Lab, par- Extension of Automotive PEM fuel cells (Giantleap) EC/FCH Joint Undertaking (Hori- drugom projektu. Tvrt- stima, za prijevoz prtlja- tneri iz SAPPHIRE pro- zon 2020), 2016.-2019. ka koja se želi uključiti ge u zračnoj luci, za odvoz jekta, razvit će sustav u ovakve projekte mora smeća, za čišćenje ulica i upravljanja autobusnim Istraživačku grupu čine Dario Bezmalinović, Ivan Tolj, Ivan Pivac, Željko Penga, Do- imati nešto (znanje, teh- zalijevanje cvijeća. Trži- gorivnim člancima ko- mina Cikatić Šanić, Nikolina Goleš, Danijel Bagarić, Jakov Šimunović, Boris Šimić i nologiju, proces, proizvod) šte se može stvoriti preko ji uključuje dijagnostiku Ivan Jukić. Grupa prof. Barbira je članica Znanstvenog centra izvrsnosti za znanost i što projektnom konzorciju noći, npr. administrativ- degradacije i prognostiku tehnologiju – integraciju mediteranske regije pri Sveučilištu u Splitu, koji je u stude- treba. I naravno, konzorcij nim odlukama kao što je preostalog životnog vije- nom prošle godine proglasilo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta. mora znati za njih - meni zabrana vozilima koja za- ka, a VDL, proizvođač au- je trebalo nekoliko godina gađuju okoliš u park- -šu- tobusa, ugradit će sustav da uđem u takve konzorci- mama, na plažama i u na- u autobus i testirati ga. Sve skupa, na mojim je vili smo mu rad u časopi- uključivanje u europski je, iako sam imao i znanje cionalnim parkovima, a Degradacija performan- projektima trenutno za- su s čimbenikom odjeka istraživački prostor, či- i reputaciju. Recimo, pro- novac ili barem dobar dio si s vremenom, odnosno posleno desetak mladih 6,2. me fakultet i sveučili- jekt AUTORE (također iz novca potrebnog za ra- trajnost gorivnih članaka stručnjaka, sve odreda Tako će biti i s ovim no- šte dobivaju na vidljivo- Horizon 2020 programa) zvoj pa čak i za početnu jedna je od glavnih prepre- naši bivši studenti. I to je vim projektom. Na nje- sti. Zaposleni na projek- neprimjetno je započeo još primjenu mogao bi se do- ka za njihovu komercijali- nešto na što sam najviše mu ćemo zaposliti jednog tu dobivaju priliku raditi ovoga ljeta, na njemu su- biti iz europskih fondova. zaciju. Stoga, ako projekt ponosan. postdoktoranda, barem na kompetitivnim projek- rađuju Alstom i Daimler Možda će neki poduzet- rezultira sustavom uprav- Na projektima se može dvoje stručnih suradni- tima zajedno s kolegama (Mercedes), i veliko mi je nik, možda i naš bivši ili ljanja radom gorivnih čla- izraditi i diplomski i dok- ka, od čega će barem je- iz drugih europskih or- priznanje bilo što su i me- sadašnji student, imati naka koji produžuje njihov torski rad. Jedan je stu- dan upisati i doktorat na ganizacija i tako se stje- ne zvali da im pomognem, dovoljno znanja, poduzet- životni vijek, projekt će se dent radio diplomski iz FESB-u, i jednog laboran- ču ogromna iskustva. a uključili su i jednu spin- ničkog duha i hrabrosti za smatrati uspješnim. područja jednog od pro- ta, a nekolicini ćemo stu- Iz projekta će proizaći off tvrtku iz Grčke, jer su realizaciju neku od ovih Postoji li mogućnosti uklju- jekata i toliko je dobro denata zadati teme za di- znanstveni radovi u pre- ovi imali tehnologiju koja ideja. Studentima omo- čivanja studenata u ovaj ili napravio da smo ga na- plomske radove na temu stižnim časopisima, dok- je njima trebala. gućujem stjecanje znanja, neki od vaših drugih proje- kon diplome odmah za- projekta. torske disertacije, di- Postoji li mogućnost, u do- radne navike, kontakte s kata? poslili na projektu, a nje- Što sve dobivanje jednog plomski radovi, a možda i glednoj budućnosti, osnova- Europom, Sveučilište ih Naravno, to je jedna od gov diplomski iskoristi- ovakvog projekta znači za koja patentna prijava. Fi- ti sveučilišnu spin-off tvrtku evo potiče na poduzetniš- svrha dobivanja ovakvih li i za projekt i za poster FESB i za sveučilište? nancijska je korist zapra- na znanjima koja nastaju na tvo, ali ideju i hrabrost ili projekata. Na sadašnjem na međunarodnoj konfe- Meni je svaki novi projekt vo najmanja, iako ni ona fakultetu prilikom ovakvih imaš ili nemaš. Ja i moja projektu (SAPPHIRE) za- renciji. Postdoktorand je priznanje jer pokazuje da nije zanemariva. Primje- projekata? grupa stojimo na raspola- poslen je jedan postdok- iskoristio rad na projektu netko vrednuje moj rad i rice, projekti iz Horizon Ovakvi projekti nesumnji- ganju i rado ćemo pomo- torand, jedan doktorski SAPPHIRE za svoju dok- očekuje moj doprinos. 2020 programa dozvolja- vo stvaraju nova znanja, a ći - kontaktima, znanjem student i jedan laborant. torsku disertaciju i obja- Ovakvi projekti znače vaju čak 25% indirektnih gdje je znanje, postoji mo- i savjetom. universitas | prosinac 2015. 5

Redovnim profesorima Sveučilišta u Strateško vijeće kao Splitu rektor Anđelinović ‘položio je račun’ o demokratski iskorak rezultatima dosadašnjeg rada Sveučilišta u Splitu PRAVNI OKVIR • Usvojen Statut Sveučilišta u Splitu • Usvojeni pravilnici: o stipendijama, o vrednovanju progra- ma cjeloživotnog učenja, o nastavnim bazama, o programu postakademskog zapošljavanja, o Rektorovoj nagradi • Riješen sudski spor s komercijalnim korisnicima prostora na Kampusu • Razriješen imovinsko-pravni problem dovršenja Zgrade tri fakulteta • Formalizirana nova politika kvalitete INSTITUCIJSKI OKVIR • Sveučilišni centar za savjetovanja studenata • Unutarnja organizacijska jedinica Universitas • Sustav postaakademskog zapošljavanja STRATEŠKO UPRAVLJANJE • Formirana tri savjetodavna tijela: Rektorski kolegij, Rektor- ski kolegij u širem sastavu i Vijeće za strateško planiranje • Izrađena Strategija Sveučilišta u Splitu • Usvojena strategija Centra za unaprjeđenje kvalitete INFRASTRUKTURA • Dovršena i dana na uporabu Zgrada tri fakulteta • 3 infrastrukturna projekta (MF, FGAG, zajednički PMF, PoMF, KTF) • Preseljenjem u Zgradu 3F riješen dio prostornih problema Eppur si muove Zaključci predloženi Vijeću za strateško FF-a i KiF-a Za vruće rane, neposredno nakon prve sjednice Vijeća za stra- planiranje Sveučilišta u Splitu • Opremljen studentski restoran Indeks teško planiranje, i na brzinu, jer je br 73. Universitasa bio pred • Cjelovito rješavanje studentske prehrane na Kampusu rotacijom, napisao sam “Deveti prosinca 2015. zaslužuje ostati 1. Poticati sve oblike akademskog poduzetništva koje • Opremanje predavaonica (Zgrada tri fakulteta) upamćen u hrvatskoj sveučilišnoj povijesti: prvi su put na zajed- nastaje na temelju znanstvenih istraživanja i inovacija ničku radnu sjednicu pozvani svi redovni profesori jednog hr- • Priprema izgradnje dodatnih smještajnih jedinica studena- 2. Poticati kreativnost i poduzetništvo studenata kao ta u Kampusu vatskog sveučilišta. Ta je čast pripala Splitskome, koje je svojim novim Statutom propisalo jedno posve novo tijelo, Vijeće za stra- i jačanje njihovih sposobnosti upravljanja i donošenja • Reorganizirana Služba računovodstva i javne nabave teško planiranje, kako bi praktično odgovorilo na legitimni pri- odluka MEĐUNARODNA SURADNJA govor o nužno nedovoljnoj reprezentativnosti Senata”. 3. Poticati otvaranje Sveučilišta prema gospodarstvu i Suradnja s Penn State University na sveučilišnoj i na razini • Akademska inercija lokalnoj zajednici te koristiti njihove stručnjake i znanstve- sastavnica (FGAG, FESB, MF, SoFZ); organizirane tri zajedničke nike za prijenos znanja i vještina na studente Sveučilišta u konferencije; planovi ureda PSY na Kampusu; posjeta PSY-u; Razloga za skepsu kako će prva sjednica uopće proteći nije manjkalo: hoće li se odazvati premalo profesora? Hoće li sjedni- Splita zajednički skup u Splitu cu kompromitirati akademski ukočena šutnja... ili će ju, napro- 4. Popularizirati suradnju s gospodarstvom kao i sudje- Suradnja s grupacijom kliničkih bolnica UniMed u Bavarskoj • tiv, upropastiti neki blagoglagoljivi herostrat kakvih ne manjka lovanje Sveučilišta u podizanju tehnoloških i istraživačkih radi suradnje na studiju medicine na engleskom ni u jednom, pa ni u profesorskom društvu... Jer osnivanje ovako kapaciteta suradnih tvrtki • Rektorski zbor potpisao ugovor o suradnji sa sveučilištima širokog savjetodavnog tijela nužno ne upućuje na genijalnost sve- u Krakowu učilišne Uprave... Demokratski eksperimenti mogu biti i znakom 5. Širiti kulturu kontrole kvalitete i strateškog promi- • Suradnja s vojnom akademijom u Gdansku upravljačke neopreznosti! A sama činjenica da je Splitsko sveu- šljanja kako prema unutra tako i prema svim suradnim PREPOZNATLJIVOST SVEUČILIŠTA: čilište prvo koje je ovakvo tijelo uvelo u Hrvatskoj, nedvojbeno ustanovama upućuje kako je ovdje izvan svake sumnje riječ o demokratskom 6. Voditi Grad Split i Splitsko-dalmatinsku županiju • Skok s 2937. na 1571. mjesto WeboMetricsa eksperimentu. „A što nama to uopće treba...” • Uspostava izvrsne suradnje hrvatskih sveučilišta preko Rek- putem suradnje na projektima postakademskog zapo- torskog zbora Suradnja s drugim hrvatskim sveučilištima na Autonomija i kriza šljavanja i nastavnih baza kao najbolji put usmjeravanja i projektima: Universitas i Postakademsko zapošljavanje te Za- Pitanje je razložno. Ali odgovor je jasan: treba nam samo on- mijenjanja strukture gospodarstva jednički nastup prema financijskim institucijama radi boljeg da kada se, i ako se, netko usudi pomaći s mjesta jednu notorno 7. Poticati sve sveučilišne nastavnike na mentoriranje standarda studenata i zaposlenika inertnu zajednicu kao što je akademska. Dopustite digresiju: sto- naših studenata kako kroz znanstvene tako i kroz tehnolo- ljećima akademskom zajednicom vlada jedna jedina ideologija – FUNKCIONALNA INTEGRACIJA ideologija imobilizma. S razlogom, uostalom. Jer akademska se gijske projekte • Izmjene Statuta u korist funkcionalne integracije zajednica, kao posljednja aristokratska utvrda, i uspješno, sto- 8. Stručnu praksu podignuti na zasluženu razinu kroz • Registar znanstvene opreme radi dostupnosti svim znan- ljećima branila od svjetovnih i duhovnih silnika. Za uzvrat su je uspostavu dualnog sustava Sveučilište/nastavna baza te stvenicima Sveučilišta i pomoći gospodarstvu svi silnici oduvijek držali u opsadi: jer autonomija nije ništa dru- kontrolirati ishode učenja i usvajanja potrebnih vještina s Funkcionalna integracija nastavnih i znanstvenih resursa u go do naličje trajnog opsadnog stanja... Tek krize ove civilizacije, ciljem povećanja upošljivosti naših studenata • duhovne, moralne, društvene i ekonomske - za kojima, Bogu hva- zgradi 3F la, Hrvatska ni najmanje ne zaostaje – rađaju i u nas novu samo- 9. Projekt postakademskog zapošljavanja kao i projekt • Zajedničko nabavljanje programske podrške svijest akademske zajednice, samosvijest o veličini njene snage dodatne stručne prakse kroz nastavne baze Sveučilište u • Objedinjavanje Web prostora Sveučilišta pod unist.hr do- i značaju njene društvene uloge. Splitu nudi svojim najboljim studentima (ciljana vrijed- menu Sveučilišna samosvijest nost broja studenata na ljetnoj stručnoj praksi cca 10%) • Sustav praćenja korištenja multifunkcionalne dvorane u 10. Kroz mrežu nastavnih baza i jedinica lokalne uprave Sveučilišnoj knjižnici A da ta samosvijest na Sveučilištu u Splitu danas raste, dokaz je prva sjednica Vijeća. Već u prvoj točki ustao je don Ivan Tadić osmišljavati strategiju pametne specijalizacije STUDENTI I STUDENTSKI STANDARD i Jeleni Gladović u pero izdiktirao ispravke Poslovnika. Profesor Vijeće je zaključke prihvatilo uz rektorovu napomenu • sveučilišna ALUMNI zajednica, i ALUMNI udruge po sastav- Zlatan Reić zahvalio je na prvoj prilici da svi redovni profesori za- da će prijedlozi iz rasprave biti integrirani u Zaključke nicama jedno rasprave bitna pitanja iz čega, kako reče, slijedi da je „dosa- • Koordinacija rada studentskih udruga dašnjem funkcioniranju sveučilišnih tijela (prvenstveno rektora- • Ured za studente s invaliditetom ta i Senata) uvijek nedostajala punija demokratska legitimacija i Oformljen Centar za savjetovanje studenata dostatna i potrebita reprezentativnost”. Profesori Matko Marušić, • a nešto blažim tonom i Josip Milat, Bernardin Peroš, Ante Miha- SVEUČILIŠTE U SVOME OKRUŽENJU nović i Stipan Janković kritički su komentirali preveliku uop- • Izrada Strategije urbane aglomeracije Splita ćenost strateških odrednica ‘iza kojih je teško nazrijeti identitet • Institucionalizirana suradnja s gradovima Kaštela, Trogir, splitskog Sveučilišta’. Profesorica Vesna Punda predložila je da Solin se u rad Vijeća uključi naše akademike, a profesor Jakša Miličić • Suradnja s Viteškim alkarskim društvom Sinj svojim je entuzuijazmom još jednom zatekao mlađe kolege. Rek- tor Šimun Anđelinović – koji je na službenim sjednicama, za ra- KULTURA zliku od privatnoga mota, posve lišen patetike – s odobravanjem • Suradnja s kulturno-umjetničkim institucijama kao nastav- je saslušao i pohvale i primjedbe, istakavši samo dvije točke: prvo, nim bazama Sveučilišta (Hrvatsko narodno kazalište, Festival da je Strategija općenita kako bi u razgovorima o njenoj realizaci- klapa Omiš, Zaklada Delmata, Galerija umjetnina u Splitu, ji ostalo dovoljno prostora za sugovornike i partnere. I drugo, da Gradsko kazalište mladih u Splitu) bez balansa strateškog promišljanja i personalizirano preciznih • Akcija „Kulturni incident” na Sveučilištu u Splitu akcijskih planova strateško upravljanje naprosto nije moguće. Otvaranje sveučilišne galerije Vasko Lipovac Ukupno uzevši, uvodni sam citat nakon dva tjedna odmaka • prepisao s guštom. DČM 6 universitas | prosinac 2015.

STUDENTSKI PODUZETNIČKI INKUBATOR Od ideje do uspješnog proizvoda Piše Lana Ugrčić* Na Ekonomskom

U usporedbi sa zemljama fakultetu u Splitu članicama Europske unije, 18. studenog Hrvatska je na 16. mjestu pre- ma broju novoosnovanih po- svečano je duzeća, a na 18. mjestu prema otvoren Studentski stopi preživljavanja poduzeća (izvješće opservatorija malog poduzetnički i srednjeg poduzetništva u Re- publici Hrvatskoj, 2013.) Ti po- inkubator (SPI), daci ukazuju na potrebu za no- čije će usluge moći vim programima promicanja i poticanja poduzetničkih ak- koristiti svi splitski tivnosti studenata i onih koji studenti su nedavno stekli odgovaraju- ći stupanj formalnog obrazo- Lana Ugrčić vanja. Pronalazak posla prio- ritet je mladih, a s obzirom na rodna studentska natjecanja. broj otvorenih radnih mjesta, poduzetnički pothvati posta- Umrežavanje studenata, ju važan oblik zapošljavanja. poduzetnika i investitora Ekonomski fakultet u Splitu Ekonomski fakultet plani- prepoznao je važnost progra- ra u projekt uključiti barem 30 ma promicanja i razvoja podu- mentora, od kojih će dio čini- zetničkih vještina te pružanja ti nastavno osoblje, a dio vanj- podrške mladima u pokreta- ski suradnici s odgovarajućim nju startup poduzeća. Nakon znanjem i iskustvom. Podršku Sa Svjetskog niza uspješno odrađenih pro- pružaju i sve administrativne grama iz područja poduzetniš- službe (IT služba, računovod- tva, pokrenut je Studentski po- stvo, knjižnica, Centar za cje- duzetnički inkubator. loživotno i obrazovanje odra- samita o slih), a fakultet osigurava i Podrška studentima sve potrebne tehničke i ma- kroz čitavu godinu terijalne resurse za odvijanje Sve je započelo 2009. godine S otvaranja Studentskog poduzetničkog inkubatora projekta. zdravlju kada je kroz TEMPUS projekt U idućoj fazi razvoja Centra na Fakultetu osnovan Stu- već imaju definirane vlastite podršku, usluge poslovnog sa- i Inkubatora planira se uklju- dentski poduzetnički centar. poduzetničke ideje. Na raspo- vjetovanja, mogućnost sudje- čivanje uspješnih korisnika Globalno zdravlje bila nizmu podložnijima po- Jedna od glavnih aktivnosti laganju će imati tehnički opre- lovanja na edukacijama i ra- ukupnog programa u mre- je glavna tema Svjetskoga jedinim i/ili većini res- Centra je Studentska podu- mljen prostor za rad u kojemu dionicama, mogućnost poha- žu mentora i edukatora, kao i samita o zdravlju (World piratornih infektivnih zetnička akademija (Student će razvijati svoje projekte. Mo- đanja svih ostalih programa prezentacija njihovih iskusta- Health Summit), koji se bolesti. Sistematskim Business Academy - SBA), še- ći će raditi samostalno i u ti- Centra te podršku i pripremu va kao gostujućih predavača održao u Berlinu od 11. pregledom područja res- stotjedni program cjeloživot- movima. Dobit će mentorsku za razna nacionalna i međuna- u nastavi u okviru formalnih do 13. listopada 2015. Oko piratornih infektivnih nog učenja za studente završ- studijskih programa. Podršku 1200 sudionika ovoga sa- bolesti obuhvatili su više nih godina preddiplomskih i projektu dat će i predstavnici stanka pokrilo je cijeli od 25 tisuća znanstvenih diplomskih studija Sveučili- Poduzetnički entuzijazam na našem Sveučilištu uspješnih gospodarskih subje- spektar zdravlja, politike radova s temom genetske šta u Splitu. Do sada se obra- kata u Županiji, kao i predstav- i industrije povezane sa podložnosti bolestima tu- zovalo pet generacija student- Studentski poduzetnički inkubator je projekt na koji je Eko- nici civilnog sektora. Konzul- zdravljem, okupivši tako berkuloze, SARS-a, inf lu- skih timova. A Inkubator se nomski fakultet u Splitu izuzetno ponosan. A razlozi su brojni. tacije s ovom grupom dionika na jednome mjestu svjet- ence, pneumonije i RSV-a razvio na temeljima Student- ukazuju na velik interes za ski poznate znanstveni- (respiratorni sincicijski ske poduzetničke akademije Prije svega, ovaj je projekt rezultat suradnje Fakulteta i njego- podršku i praćenje razvoja po- ke, političare, direktore virus). Pokazali su da je, kako bi zainteresirani studen- vih bivših studenata, koji su sami ne samo prepoznali i potrebu duzetničkih ideja studenata te te predstavnike fondacija iako postoje velike razli- ti kroz cijelu akademsku godi- postojanja i rada studentskog inkubatora, nego i aktivno rade će Fakultet s njima početkom i civilnih društava. ke u kvaliteti znanstve- nu imali mogućnost razvijanja na njegovoj realizaciji. Drugo, projekt je odobren u velikoj i oš- 2016. godine oformiti Gospo- Kroz inicijativu New nih radova, moguće iden- svojih poslovnih modela. Uku- troj konkurenciji, što svjedoči o njegovoj aktualnosti i važnosti. darski savjet fakulteta. Stoga Voices in Global Health, tificirati konsenzus među pna vrijednost projekta izno- je očekivati da će, kao jedan od među 10 najboljih svjet- radovima za pojedine ge- si 302.450,00 kn. Projekt je fi- Treće, ovaj nam projekt omogućava nastavak, ali i objedinja- dodatnih rezultata projekta, skih mladih znanstveni- ne. Ti geni nas čine pod- nancirala Europska unija iz vanje niza već pokrenutih aktivnosti Fakulteta orijentiranih biti povećana mogućnost or- ka iz područja globalnog ložnijima pojedinim ili Europskog socijalnog fonda u razvoju studentskog poduzetništva. Četvrto, rezultati projekta ganiziranja studentske i struč- zdravlja izabrana je i In- svim respiratornim in- okviru Operativnog programa bit će osnovica na kojoj će se dalje razvijati postojeće, ali i niz ne prakse u okviru formalnih ga Patarčić s Medicinskog fektivnim bolestima. Ta- Razvoj ljudskih potencijala, s novih aktivnosti, te omogućiti razvoj poduzetničkih ideja i pro- programa obrazovanja. fakulteta u Splitu. Pre- ko nas, primjerice, genet- 288.047,61 kuna. Plan je uspostaviti i virtu- zentirala je rad iz područ- ska promjena u genu IL4 Osim programa Student- jekata s jedne strane, te međunarodne kontakte i umrežavanje alnu poduzetničku platformu ja genetske podložnosti (gen nužan za ispravnu ske poduzetničke akademi- studenata i lokalnoga gospodarstva sa stranim partnerima, s kako bi se u budućnosti omo- respiratornim infektiv- imunosnu reakciju orga- je, Ekonomski fakultet i nje- druge strane. gućilo umrežavanje studena- nim bolestima – The ro- nizma) čini podložnim govi djelatnici provodili su i No, ono što bih željela naglasiti i što svima ta, mladih poduzetnika i men- le of host genetic factors većini respiratornih in- brojne druge aktivnosti poti- nama na Fakultetu daje dodatni poti- tora i izvan područja Split- in respiratory tract infec- fektivnih bolesti, dok nas canja poduzetništva mladih sko-dalmatinske županije. U tious diseases: systema- promjena u genu TLR2, poput: Programa poticanja caj u našim naporima, jest činjenica tu svrhu će se koristiti i mre- tic review, meta-analyses čiji produkti pomažu pre- poduzetništva - #3P, međuna- da se u posljednje vrijeme na našem ža inozemnih suradničkih in- and field synopsis – koji poznavanju patogena u rodnog poduzetničkog kampa Sveučilištu osjeća entuzijazam i stitucija Fakulteta, a proširit je izrađen pri Hrvatskom organizmu, čini podlož- Summer Jam te Microsoftove ozračje zajedničkog promišljanja će se i uključivanjem potenci- centru za globalno zdrav- nima tuberkulozi. Software Startup Academy studentskog i poduzetništva opće- jalnih investitora, posebno u lje, Medicinskog fakulteta Rad je početkom stu- (SSA) na kojoj sudjeluje kao okviru Europske unije. Oče- u Splitu, uz pomoć dokto- denog objavljen u časo- partner za splitsko područje. nito, što nam daje za pravo očekivati kuje se da će projekt pridoni- randice Andree Gelema- pisu Scientific Reports Inkubator će biti mjesto gdje da konačno i kod nas zaživi sprega jeti i razvoju e-učenja i u sfe- nović, a pod mentorstvom (http://dx.doi.org/10.1038/ će se sve ove poduzetničke ak- akademije i lokalnoga gospodarstva, ri cjeloživotnog obrazovanja. prof. Ozrena Polašeka. srep16119) – open access tivnosti povezati te će se stu- koncept koji se pokazao Ovo smatramo posebno važ- Koristeći podatke iz časopisu iz Nature Pu- dentima pružati sustavna po- uspješnim u svim nim u kontekstu uključivanja do sada objavljenih znan- blishing Group s fakto- drška tijekom cijele godine, a mladih s udaljenih i ruralnih stvenih radova, pokušali rom odjeka 5.578, koji se ne samo od projekta do pro- razvijenijim regijama područja u rad Centra i Inku- su odgovoriti na pitanje nalazi u prvom kvartilu jekta, tj. od natjecanja do na- Europe u svijeta. batora. čine li nas određene ge- multidisciplinarnih znan- tjecanja. netske promjene u orga- stvenih časopisa. I.P. Ciljne skupine su studen- Prof. Maja Fredotović *voditeljica Studentskog ti i diplomanti, od kojih neki poduzetničkog inkubatora universitas | prosinac 2015. 7 Akademsko poduzetništvo na Sveučilištu u Zagrebu ZaGreb

Na konferenciji za novinare održanoj 15. prosinca predstav- ljene su aktivnosti i postignu- ća u području inovacija i tran- sfera tehnologije te u akadem- skom poduzetništvu ostvarena tijekom zadnjih godinu dana na Sveučilištu u Zagrebu. Uz rekto- ra Damira Borasa i prorektora za inovacije, transfer tehnologi- je i komunikacije Miljenka Šim- 34. SASTAVNICA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU pragu, sudjelovali su dekani Fa- kulteta kemijskoga inženjer- Fakultet filozofije i religijskih znanosti stva i tehnologije prof. Bruno Senat Sveučilišta u Zagrebu jednoglasno je 8. prosinca Zelić, Fakulteta prometnih zna- donio odluku o uključenju Filozofskoga fakulteta nosti prof. Hrvoje Gold, te doc. Družbe Isusove kao ustanove u sastav Sveučilišta u Ratko Stanković s FPZ-a i Hr- Zagrebu. Kao 34. sastavnica Sveučilišta u Zagrebu FFDI voje Nikola Vučemilo, voditelj će djelovati pod novim nazivom - Fakultet filozofije i projekta i predstavnik tvrtke religijskih znanosti (FFRZ). Ulaskom ove ustanove u Membrain projektiranje d.o.o. sastav Sveučilišta u Zagrebu, Sveučilište dobiva kvalitetno Višestruko premašen plan ustrojenu visokoobrazovnu instituciju koja je već ostvarila zapažene rezultate u području znanstvenoga istraživanja, Godinu dana od potpisiva- obrazovanja te izgradnje kulture dijaloga. nja Društvenoga ugovora iz- među Sveučilišta u Zagrebu i Fakulteta kemijskoga inže- PANEL-RASPRAVA njerstva i tehnologije, kojim je osnovana spin-off tvrtka Com- ‘Hrvatski izazovi prehensive Water Technology d.o.o., dekan FKIT-a prof. Bru- pripreme i no Zelić novinare je informirao provedbe EU o njezinim postignućima. Već mijsku analizu voda, ispitivanje Concept Membrain u rujnu ove ja inženjeringa, projektiranja u prvih šest mjeseci rada tvrt- kakvoće vode, razvoj novih teh- godine, osnovalo je osam oso- i projektantskoga nadzora za projekata’ ka je ugovorila poslove za više nologija, projektiranje te nadzor ba, bivših voditelja timova pro- cjelovite sustave građenja i za U sklopu od 800 tisuća kuna, čime je više- i puštanje u pogon postrojenja jekta Concept Membrain. Pred- pojedinačna tehnička rješenja SVEČANO PRIMANJE interdisciplinarnoga struko premašen plan iz studije za obradu voda i gospodarenje stavnik tvrtke Hrvoje Nikola temeljena na principima održi- KOD REKTORA sveučilišnoga izvodljivosti, prema kojoj je toli- vodama. Tvrtka je osnovana u Vučemilo istaknuo je kako su vih tehnologija. Tvrtka se ba- Zlatne košarkašice poslijediplomskoga ki iznos ugovorenih poslova pla- vlasničkom omjeru od 80% za tijekom dvije godine rada na ra- vi i istraživanjem i razvijanjem specijalističkoga studija niran tek u četvrtoj godini rada. Fakultet kemijskoga inženjer- zvoju koncepta Membrain i su- tehničkih sustava koji pridono- s Europskog “Priprema i provedba U tvrtki je stalno zaposlena jed- stva i tehnologije, a 20% u vla- djelovanja na natjecanju Solar se smanjenju troškova gradnje, sveučilišnog EU projekata”, 10. na osoba, a još petero njih redo- sništvu Sveučilišta u Zagrebu. Decathlon Europe 2014, studen- energije potrebne za gradnju i prosinca održana je vito sudjeluje u njezinu radu, ti uvidjeli da se znanje i inova- reciklažu te smanjenju štetno- 12 djelatnika do proljeća prvenstva panel-rasprava o temi ovisno o projektima. Djelatnost tivnost sudionika okupljenih ga utjecaja na okoliš. Plan je “Hrvatski izazovi spin-off tvrtke CWT vezana je Tvrtku Membrain projekti- oko projekta Membrain može tvrtke do ožujka 2016. zaposliti Žensku košarkašku pripreme i provedbe EU uz obradu vode za piće i otpadne ranje d.o.o., koja je nastala kao mjeriti s najboljim sveučilišti- 12 djelatnika. reprezentaciju Sveučilišta u projekata”. Panelisti vode, što uključuje fizikalno-ke- spin-out studentskoga projekta ma i tehničkim fakultetima Zagrebu 9. prosinca svečano su bili zastupnica u iz cijeloga svijeta. Ohrabreni Zapošljavanje izvrsnih znan- su ugostili rektor Damir stvenih novaka Europskom parlamentu time, studenti koji su sudjelo- Boras, prorektorica Ivana Ivana Maletić i zamjenik vali u timu Membrain – a riječ Rektor Damir Boras i dekan Čuković-Bagić i posebni ministra regionalnoga je najboljim studentima svojih Hrvoje Gold pred novinarima savjetnik rektora Damir razvoja i fondova EU-a fakulteta, dobitnicima rektoro- su potpisali Društveni ugovor Knjaz. Na 13. europskom Jakša Puljiz, a cilj je vih i dekanovih nagrada – iska- između Sveučilišta u Zagrebu i prvenstvu sveučilišta koje bio upoznavanje s zali su poduzetnički duh i želju Fakulteta prometnih znanosti, se ul ipnju održalo u Kopru, izazovima pred kojima za ostankom u Hrvatskoj, te su kojim je osnovana spin-off tvrt- ekipa je osvojila prvo mjesto se nalaze tijela državne znanja i iskustva stečena ra- ka Centar za promet i logistiku a Sara Plavljanin proglašena uprave, lokalne jedinice i dom na projektu odlučili isko- d.o.o. Riječ je o spin-off tvrtki u je najboljom igračicom regionalne samouprave, ristiti za osnivanje tvrtke koja vlasništvu Sveučilišta u Zagre- prvenstva. Nastupile su: privatni te civilni će korisnicima pružati jedin- bu (20%) i Fakulteta prometnih Sara Plavljanin, Marina sektor glede pripreme stveni interdisciplinarni pri- znanosti (80%), čija će djelatnost Giljanović, Anja Škara, stup rješavanju problema. biti vezana uz unaprjeđenje pro- i provedbe projekata Antonija Jurić, Inja Butina, EU-a. Građevina “Membrain” Način rada tvrtke Membra- metnoga sustava i primjenu ino- Marina Lidija Kalebić, in projektiranje d.o.o. predstav- vativnih tehničko-tehnoloških Ana Karaga, Danijela Prototip građevine “Membrain” rezultat je interdiscipli- lja pomak u odnosu na klasično rješenja u transportu. Fuštin, Zrinka Spretnjak, narnog rada studenata 14 fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. projektiranje, u kojemu svaka Kao i u prvoj spin-off tvrtki Anja Majstorović i struka obično izrađuje svoj dio u vlasništvu Sveučilišta u Za- Glavno obilježje građevine “Membrain” je njezina visoko- Marijana Mamić. Izbornik projekta. Ovdje se rad temelji grebu i Fakulteta kemijskoga reprezentacije je Jure tehnološka ovojnica inspirirana staničnom membranom. na interdisciplinarnom rješa- inženjerstva i tehnologije Com- Vulić, trener Gjuro Simon, Ovojnica ima pasivnu i selektivnu ulogu, definira granice vanju svih problema, što olak- prehensive Water Technology a pomoćni trener Zvonimir građevine, odlikuje se slojevitošću i prilagodljivošću te šava integraciju tehničkih su- d.o.o., i u spin-off tvrtki Centar Osičan. stava u građevinu te se korisni- za promet i logistiku d.o.o., pr- omogućava smještaj osnovnih funkcija i integrira instalacij- ku pruža kvalitetnija usluga. venstveno će biti zaposleni iz- ski sloj u svoje oblikovanje. Materijali i sustavi koje razvijaju To je glavna prednost u pro- vrsni znanstveni novaci koji nastavljaju se na već osmišljene sustave za natjecanje Solar jektiranju građevine Membra- nisu u mogućnosti zaposliti se Decathlon Europe 2014, a to su križno lamelirano drvo in jer se tako od samog početka na FPZ-u, a njihova je uža spe- za elemente nosive konstrukcije, ovčja vuna za toplinsku vodi računa o svim sustavima cijalnost vezana uz spomenuto koji u konačnici mogu biti unu- područje. Opremu koja je nuž- izolaciju kao nusprodukt i ekološki pro- tar građevine i tako pridonosi na za njezin rad, spin-off tvrt- blem hrvatskog ovčarstva, drvena smanjenju ukupnih troškova ka Centar za promet i logistiku vuna za toplinsku i zvučnu izolaciju, gradnje, kao i ukupne energije d.o.o. iznajmljivat će od Fakul- DAN RUDARSKO-GEOLOŠKO-NAFTNOG FAKULTETA fotonaponska elektrana u sinergiji potrebne za gradnju i reciklažu teta prometnih znanosti. Riječ Rudari ophodari posjetili Rektorat s pametnim sustavom upravljanja građevine. je o opremi koja je nabavljena Misija je tvrtke usavršiti i isključivo sredstvima Fakul- Brucoši Rudarsko-geološko-naftnoga fakulteta koji se građevinom radi ostvarivanja plasirati na tržište postojeća teta kroz projekte ostvarene s pozitivnog učinka na elektrodistri- primaju u rudarski stalež, u pratnji predstavnika Udruge rješenja i načine prefabrikacije gospodarstvom. Sretno!, dekana Zorana Nakića i predstavnika Fakulteta, bucijsku mrežu, dizalica topline elemenata od hrvatskih sirovi- Ističući kako je potpisiva- posjetili su 4. prosinca Rektorat Sveučilišta u Zagrebu. koja zajedno s materijalima promje- na i proizvoda, te raditi na dalj- nje ovoga Društvenoga ugo- Ugostili su ih prorektori Miljenko Šimpraga, Ivana Čuković- njivog agregatnog stanja njoj edukaciji i osvještavanju vora nastavak provedbe stra- Bagić i Mirjana Hruškar. Svake godine na blagdan Sv. javnosti o samoodrživoj grad- tegije poticanja akademskoga Barbare, zaštitnice rudara i opasnih zanimanja, kada se (engl. PCM) predstavlja nji. Konačan cilj je plasman poduzetništva na Sveučilištu jednostavno i efikasno obilježava i Dan Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta, cjelovitog sustava građenja i u Zagrebu, koja se tijekom po- ophodari dolaze u posjet kako bi iskazali svoju zrelost rješenje grijanja i hlađe- tehničkih sustava (koji se mo- sljednjih dana pokazala vrlo i pripadnost akademskoj zajednici. Ispred Rektorata nja unutar građevine i gu koristiti kao unaprjeđe- uspješnom, rektor Boras još je otpjevaju akademsku himnu Gaudeamus igitur, a Hrvoje nja postojećih građevina) na jednom istaknuo važnost pove- drugi manji tehnički ‘brucmajor’ održi uvodnu riječ, nakon čega slijedi pjevanje Nikola hrvatsko, ali i europsko trži- zivanja akademske zajednice i tradicionalnih rudarskih pjesama. podsustavi. Vučemilo šte. U djelokrugu rada tvrtke Sveučilišta s gospodarstvom. pružanje je usluga iz područ- IVAN PERKOV 8 universitas | prosinac 2015. Hrvatska dobila još šest znanstvenih centara izvrsnosti Zagreb PRIREDIO DUŠKO ČIZMIĆ MAROVIĆ

U Ministarstvu znanosti, obra­ zovanja i sporta Republike Hrvat­ ske 11. prosinca 2015. ministar prof. Vedran Mornar svečano je uručio odluke o proglašenju šest znanstve­ nih centara izvrsnosti (ZCI). Čelni­ cima institucija i voditeljima cen­ tara odluke su uručene u nazoč­ nosti predsjednika Nacionalnoga vijeća za znanost, visoko obrazo­ vanje i tehnološki razvoj prof. Ive VIDEOPREDAVANJA VELIMIRA NEIDHARDTA Družića, predsjednika Rektorskoga Struktura centara izvrsnosti zbora prof. Damira Borasa, rekto­ Potpuna videodigitalizacija ra Sveučilišta u Zagrebu, prof. Želj­ Organizacijski okvir ZCI-ja čini sku- uzajamnih aktivnosti i suradnje. ka Turkalja, rektora Sveučilišta u pina znanstvenika s iste ili različitih Voditelj ZCI-ja prijavitelj­ je projek- nastavnog materijala Osijeku, prof. Željka Tanjića rekto­ znanstvenih organizacija, a glavni je tnog prijedlo­ga i odgovoran je za rad Povodom izbora akademika Velimira Neidhardta, ra Hrvatskoga katoličkoga sveuči­ istra­živač voditelj ZCI-ja. ZCI-ja. Istra­živački timovi koji čine ZCI potpredsjednika HAZU-a, za dopisnoga člana Slovenske lišta, dr. sc. Tome Antičića ravna­ Znanstvena organizaci­ja nositeljica i dijele istraživačke zadat­ke mogu pripa- akademije znanosti i umjetnosti te izbora u počasno telja Instituta “Ruđer Bošković” te je institut ili sveučilište, institucija koja dati različitim znanstvenim organizaci- zvanje professor emeritus, autor je počašćen objavom brojnih dekana i uglednih uzvani­ treba osigurati uv­jete održavanja znan- jama i znanstvenim područjima, a zajed- ka. Od šest centara izvrsnosti četiri edicije videopredavanja iz kolegija Zgrade za rad i trgovinu stvenog rada i s koje dolazi voditelj ZCI- no čine mrežu znanstve­nika ZCI-ja. ZCI su na Sveučilištu u Zagrebu, jedan ja te je uz vo­ditelja potpisnik ugovora o u svoj program istraživanja i rada može održanih na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu. Riječ na Sveučilištu Josipa Jurja Stro­ us­postavi ZCI-ja s Ministarstvom. Dru- uključiti gospodarske subjek­te i javne je o pionirskom pothvatu potpune videodigitalizacije ssmayera u Osijeku, te jedan na In­ ge znanstvene, gos­podarske i javne or- institucije izvan su­stava znanosti kako nastavnog materijala. U 29 predavanja pregledno se stitutu “Ruđer Bošković”. ganizacije i institucije uključene u ZCI bi se osigu­rala sustavna i učinkovita pri­ prezentira didaktička građa o organizaciji i oblikovanju s institucijom nositeljicom čine mrežu mjena rezultata istraživanja. radnih prostora u upravnim i administrativnim zgradama, industrijskim građevinama i kompleksima, robnim kućama, trgovačkim i višenamjenskim centrima.

10. EUROPSKI FORUM ZA OSIGURANJE KVALITETE U LONDONU Sudjelovanje Radne skupine projekta ROCCO Od 19. do 21. studenoga održan je u Londonu 10. Quality Assurance Forum, konferencija koja okuplja dionike u visokom obrazovanju koji se bave osiguravanjem kvalitete (visoka učilišta, agencije, tijela državne uprave, predstavnici studenata). Održana su plenarna Kriteriji za vrednovanje prijava predavanja, paralelna plenarna predavanja, radionice i Pravo na prijavu ZCI-ja imaju znanstve- primjena. evalua­cija MZOS-a koja odlučuje o sljede- izlaganja po pojedinim temama. Razmatrana su pitanja nici koji rade u svim vrstama znanstve­nih Kriteriji za procjenjivanje voditelja i ćih pet godina finan­ciranja ZCI-ja; nakon vezana uz osiguranje kvalitete u prekograničnoj suradnji organizacija u Republici Hrvatskoj. istraživača ZCI-ja: istora­zinska procje- zavr­šetka mandata od najviše 10 godina, u visokom obrazovanju. Članovi Radne skupine: Vladimir Opći kriteriji: dokaza­na znanstvena iz- na kvalitete objavljenih radova te kvan­ ex-post evalua­cija uz objavu znanstvenih Mrša, Leonardo Marušić, Ranko Biondić, Blaženka Divjak, vrsnost, međunarodna priznatost i kompe- titativna analiza utjecaja radova – citati, rezultata. Slavica Ćosović Bajić, Đurđica Dragojević, Marina Crnčić tencije voditelja i istraživača u timu; inova­ H-indeks znanstvenika, IF čimbenik odje- Kriteriji srednjoročne evaluacije ZCI- Sokol, sudjelovanjem na ovoj konferenciji dobili su priliku tivnost u istraživanju i mo­gućnost otkrića ka, broj članaka i knji­ga kod prestižnih iz- ja: ostva­renje istraživanja; učin­kovitost za razmjenu iskustava u prekograničnoj suradnji i razvoju ili ino­vativnog sustava; učin­kovitost orga- davača, broj patenata i drugih pro­izvoda organizacijske strukture; mreže i surad­ združenih studija, kao i uvid u primjere dobre prakse u nizacijske strukture; međunarodna kompe- znanstvenog rada. nja; znanstveni razlozi za dodatnih 5 go- zemljama Europskoga prostora visokog obrazovanja. titivnost; interdis­ciplinarnost i umreženo­st Kriteriji za procjenu in­stitucija no­ dina manda­ta; broj objavljenih radova u sustav društvenih i gospodarskih subje- siteljica i par­tnera: opremljenost i in­ proizašlih iz ZCI-ja; paten­ti i drugi oblici ZNANSTVENO-TEHNIČKA SURADNJA kata; uvjeti izvođe­nja projekta. frastruktura, administra­tivna potpora, transfera znanja; međunarodna su­radnja; VLADA RH I AUSTRIJE Kriteriji vrednovanja istraživačkih učinkovitost organizacijske strukture, nagrade i prizna­nja; korist od znanstvenih planova: pe­togodišnja osmišljenost plana; osigurana nezavisnost ra­da na ZCI-ju. usluga i proizvoda za gos­podarstvo i druš- Odobren sedmi ciklus projekata originalnost, in­terdisciplinarnost, inova­ Praćenje rezultata rada ZCI-ja uključu- tvo; jav­nost rezultata. tivnost i aktualnost istra­živanja; složenost je više vrsta evaluacija: godišnja izvje­šća Pobliže na http://www.zci.hr/images/ Tijekom ožujka, travnja i svibnja 2015. godine bio je istra­živačkog plana te javna distribucija i ministru, nakon 3,5 go­dine srednjoročna dokumenti/Kriteriji_NVZ.pdf otvoren sedmi ciklus natječaja u sklopu provedbe Ugovora o znanstveno-tehničkoj suradnji između Vlade RH i Savezne vlade Republike Austrije, potpisanog 12. ožujka 2003. godine. Na natječaj je pristiglo 46 valjanih Postupak vrednovanja prijava projektnih prijedloga. U petak, 27. studenoga, u Saveznome ministarstvu vanjskih i europskih poslova Republike Austrije Vrednovanje prijava obu­hvaća provjeru dručja iz međunarodnih baza, a iz redova postupak odabira. Na­kon pristiglih među- u Beču održana je 7. sjednica Zajedničkog povjerenstva o ispunjavanja formalnih uvjeta, ocjenjiva- ugled­nih međunarodnih istraživača. Oda­ narodnih recenzija, Povjerenstvo poziva provedbi Ugovora. Hrvatsko izaslanstvo vodio je Ivan Pejić, nje projektnih prijedloga koje ra­de među- bir recenzenata koji će prosuđivati kvalite- na raz­govor (intervju)sve prijavitelje pro- pomoćnik ministra za znanost i tehnologiju, a austrijsko narodni recenzenti te završno ocjenjivanje tu za­primljenih prijedloga provo­di Agen- jektnih pri­jedloga koji su postigli zadovo­ izaslanstvo vodila je Evelyn von Bülow iz Saveznog Povjeren­stva za provođenje vrednovanja cija, s ob­zirom na područje predloženo­ ljavajuću ocjenu. Prijavitelj pro­jektnog pri- ministarstva vanjskih i europskih poslova. Odabrana su 23 ZCI-ja. ga istraživačkog projekta te na izvrsnost jedloga ima pravo uvida u recenziju i može projekta u trajanju od dvije godine i dogovoren je Radni Akredita­cijski savjet imenuje sedam uključenih istraživača. Pri odabiru se stro- se na nju očitovati tijekom intervjua. program za 2016. i 2017. godinu. Sufinanciranje sa svake čla­nova Povjerenstva, od kojih je jedan go poštuje pravilo o sprje­čavanju sukoba U drugom dijelu postupka vredno- strane iznosi najviše do 3500 eura godišnje po projektu. predsjednik/-ica. Članovi Povjerenstva su interesa. vanja, projektni prijedlozi se ocjenjuju Odabrano je 10 projekata iz područja prirodnih znanosti, tri ugledni hrvatski znanstveni­ci u znanstve- Vrednovanje prijava pro­vodi se u dva na te­melju specifičnih šire društvenih iz tehničkih znanosti, jedan iz biomedicinskog područja, šest nom području ko­ji ne smiju biti u sukobu dijela. Prvi je dio prosudba (recenzije) cje­ i gospodarskih okolnosti u Hrvatskoj iz područja biotehničkih intere­sa, tj. biti voditelji niti sudjelovati kao lovitih projektnih prijedloga s obzirom na radi dodatne procjene organizacijskih znanosti, a tri iz društveno- suradnici u pri­javljenim projektima. Radi opće kriterije koje je pred­ložilo NVZ. Za potencijala i infrastrukture institucije humanističkog područja. zastupljenosti svih znanstvenih područ- svaki projektni prijedlog određuju se dva nosi­teljice, odnosno predložene mre­že Sljedeći natječaj za prijavu ja predlaže se po jedan član iz prirodnih, međunarodna recenzenta, koji pišu recen- institucija. hrvatsko-austrijskih tehničkih, biomedi­cinskih, biotehničkih, ziju za po jedan projektni prijedlog dodje- Na temelju među­narodnih recenzija znanstvenoistraživačkih društve­nih i humanističkih znanosti te je- ljujući ocjenu svakom razrađenom kriteri- i intervjua, Povjerenstvo izrađuje svoje projekata bit će objavljen dan iz umjetničkog područja. ju odnosno potkriteri­ju. Ukupna se ocjena za­vršno izvješće te ga dostavlja Akredi- sredinom ožujka 2017. U svrhu vrednovanja projek­tnih prijed- temelji na zbroju prosječ­nih ocjena za sva- tacijskom savjetu. Na­kon razmatranja i godine. loga, Akreditacijski savjet Agencije imenu- ki kriterij. Pro­jektni prijedlozi ocijenjeni prihvaćanja Agencija to završno izvješće je recenzente za pojedina znanstvena po­ ne­dovoljnom ocjenom ne prolaze u daljnji do­stavlja MZOS-u. universitas | prosinac 2015. 9 Hrvatska dobila još šest znanstvenih centara izvrsnosti biotehničke prirodne interdisciplinarne biomedicina tehnika znanosti znanosti znanosti i zdravstvo i tehnologija

ZCI za ZCI za ZCI za teoriju ZCI za ZCI za ZCI za bioraznolikost i Bioprospecting kvantnih i personalizira- temeljnu, znanost oplemenjivanje mora, kompleksnih nu brigu kliničku i o podacima bilja BioProCro sustava o zdravlju translacijsku neuroznanost

Voditelj je prof. Zlatko Voditeljica je dr.sc. Voditelj je prof. Hrvoje Voditelj je prof. Voditelj je prof. Miloš Voditelj je prof. Šatović, a Institucija Rozelindra Čož- Buljan, a institucija Gordan Lauc, a Judaš, Institucija Sven Lončarić, nositeljica Agronomski Rakovac, a institucija nositeljica Centra institucija nositeljica nositeljica Centra Institucija nositeljica fakultet nositeljica Institut Prirodoslovno- Farmaceutsko- Medicinski fakultet Centra: Fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Ruđer Bošković. Ostale matematički fakultet biokemijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu elektrotehnike i Ostale institucije institucije uključene u Sveučilišta u Zagrebu, Sveučilišta u Zagrebu. s institucijama računarstva Sveučilišta uključene u Centar Centar: Prehrambeno- Fizički odsjek. H. G. Lauc će voditi kćerima Poliklinikom u Zagrebu, a ostale jesu Institut za biotehnološki fakultet Buljan će voditi istraživačku jedinicu Neuron i Centrom institucije uključene poljoprivredu i Sveučilišta u Zagrebu, istraživačku jedinicu 1 (centar izvrsnosti za kliničku primjenu u Centar su Institut turizam Poreč, PMF Odjel za Biotehnologiju 1, a Pavle Pandžić s u glikoznanosti) a neuroznanosti, a ostale Ruđer Bošković, Sveučilišta u Zagrebu, Sveučilišta u Rijeci, Matematičkog Odsjeka Ines Drenjančević s institucije uključene Prirodoslovno- Poljoprivredni institut Kemijsko-tehnološki istraživačku jedinicu Medicinskog fakulteta u Centar su Klinički matematički Osijek, Institut za fakultet Sveučilišta u 2. Ostale institucije Sveučilišta u Osijeku Bolnički Centar Zagreb fakultet Sveučilišta jadranske kulture Splitu i Prehrambeno- uključene u Centar su istraživačku jedinicu i Psihijatrijska bolnica u Zagrebu, Fakultet i melioraciju krša tehnološki fakultet Tekstilno-tehnološki 2. (Istraživanje, Vrapče. Hrvatski prometnih znanosti, Split i Poljoprivredni Sveučilišta u Osijeku. i Metalurški fakultet proizvodnja i institut za istraživanje Sveučilište u Zagrebu, fakultet Sveučilišta Bioprospecting mora Sveučilišta u Zagrebu, medicinsko ispitivanje mozga (HIIM) Hrvatsko katoličko u Osijeku. Centar kao novi koncept te Institut za fiziku funkcionalne hrane). Medicinskog fakulteta sveučilište, Fakultet je mreža prijenosa održivog korištenja i Institut “Ruđer Ostale institucije Sveučilišta u Zagrebu elektrotehnike, znanja i tehnologije biološke raznolikosti Bošković” iz Zagreba. uključene u Centar u proteklih 25 godina strojarstva i radi doprinosa može osigurati prihode Glavni ciljevi QuantiXa su Prirodoslovno- bio je usmjeren na brodogradnje istraživanjima u za zemlje u razvoju i su: snažno pojačati matematički fakultet, istraživanje normalnog Sveučilišta u Splitu, poljoprivredi. Ciljevi dati poticaj za očuvanje vidljivost teorijske Dječja bolnica razvoja i starenja Sveučilište u Rijeci, su: (1) Povećanje dobiti bioloških resursa i fizike u Hrvatskoj i Srebrnjak, Specijalna ljudskog mozga te na Građevinski fakultet od biljnih genetskih raznolikosti. Morski hrvatskih institucija bolnica Sveta neurobiološku podlogu Sveučilišta u Rijeci izvora za hranu i obalni sustav poput na međunarodnoj Katarina, Genos d.o.o. glavnih neuroloških, i Elektrotehnički poljoprivredu, (2) Jadrana, do sada vrlo znanstvenoj sceni, i Medicinski fakultet kognitivnih i mentalnih fakultet Sveučilišta Identifikacija ključnih ograničeno dostupan, omogućiti pisanje Split. U SAD-u je poremećaja. Ovaj u Osijeku. Znanost svojstava biljnih vrsta može postati bogat velikih kompetitivnih zaključeno da Centar promovira novi o podacima bavi se pomoću poljskih izvor medicinskih projekata za istraživanja u istraživački program problemom izlučivanja pokusa i laboratorijskih i biotehnoloških međunarodne glikomici trebaju biti s ciljem uspostave znanja iz podataka, analiza, te proizvoda. Centar programe poput prioritetno financirana nacionalnog ZCI („HIIM a zbog potreba optimizacija protokola BioProCro, primjenjivat Horizon-a 2020, u sljedećih deset – Centar za temeljnu, za ekspertizom u fenotipizacije, će biološka i kemijska razvoj mladih godina. Istraživački kliničku i translacijsku znanosti o podacima, (3) uvođenjem znanja, te najmodernije istraživača iz teorijske tim voditelja Centra neuroznanost) u kojem posljednjih godina standardiziranih tehnike istraživanja fizike, stvaranje Gordana Lauc među je HIIM središnja postoji velika potražnja laboratorijskih morskih bioloških motivirajućeg i vodećima je u svijetu točka nacionalne za stručnjacima tog postupaka (4) novi resursa kao izvora učinkovitog ozračja jer je analitika glikana mreže za integraciju, profila u svijetu. Centar pristupi u statističkoj biotehnoloških za učenje i treniranje zbog strukturne usmjeravanje u o podacima povezat će analizi podataka. proizvoda i aplikacija: mladih istraživača, te i medotološke unapređivanje devet visokoškolskih Istraživanja će se novih enzima osiguranje stabilnog zahtjevnosti globalno inovativnog i i istraživačkih provesti na osam (biokatalizatora), dugogodišnjeg deficitarna, te su samo translacijskog pristupa institucija u Hrvatskoj glavnih poljoprivrednih proteina i peptida, financijskog okvira još dva laboratorija u ranoj detekciji, liječenju, te najkvalitetnije kultura zanimljivih za sekundarnih metabolita, za njihov razvoj. svijetu do sada objavila te rehabilitaciji istraživačke grupe koje buduću proizvodnju polisaharida (bakterije, Vještine koje će razviti istraživanja na više od pacijenata s lezijama su aktivne u temeljnim u RH: kukuruz, alge), masnih kiselina mladi istraživači 1000 ispitanika. Naša mozga. Ovaj program i primjenjenim pšenica, soja, vinova i lipida (mikroalge). radom u Centru dokazana isvrsnost u spaja temeljna i istraživanjima. Misija loza, maslina, Centar prvi put okuplja iznimno su cijenjene glikoznanosti temelj je klinička istraživanja, a je postati vodeći kupusnjače, grah i sve hrvatske istraživačke u IT, inovacijskom i Centra u glikoznanosti, hipoksijsko-ishemijsko istraživački centar u dalmatinski buhač. skupine bioaktivnih financijskom sektoru, koji će umrežiti naš oštećenje je ključna regiji za istraživanje Cilj je Centra sinergija spojeva izoliranih iz te bi Centar mogao interdisciplinarni tema koja povezuje i primjene znanosti hrvatskih sveučilišta i morskih organizama imati utjecaja i konzorcij sastavljen različite smjerove o podacima radi znanstvenih instituta u hrvatskom dijelu izvan granica same od sedam istraživačkih istraživanja. poboljšanja kvalitete radi prevladavanja Jadrana. znanstvene zajednice. grupa. života i poticanje poteškoća u području ekonomskog rasta u oplemenjivanja bilja. Hrvatskoj. 10 universitas | prosinac 2015. ZaDar Što hrvatski studenti misle o kvaliteti vlastitih studija? Ispitanici sa svih vrsta studija smatraju da na

RADNI SASTANAK studijskim programima dobivaju više teorijska nego Razvoj visokoškolskih sadržaja iz stručna znanja i stručne studije smatraju imitacijom područja aeronautike sveučilišnih uz niži akademski ugled i nešto manje Piše: Ivan Radni sastanak o suradnji na razvoju visokoškolskih Perkov zahtjeve za uspješno polaganje ispita sadržaja iz područja aeronautike održan je 2. prosinca u zadarskom Rektoratu. Na sastanku su sudjelovali Robert Agencija za znanost i vi- O. Walton (izvršni direktor za Europu Embry-Riddle soko obrazovanje (AZVO) Aeronautical University iz SAD-a), Kjell Sundsli i Frode provela je 2014. godine pilot- Granlund (predsjednik Pilot Flight Academy iz Sondefjorda istraživanje o zadovoljstvu u Norveškoj), gradonačelnik Zadra i njegov zamjenik Božidar hrvatskih studenata studij- Kalmeta i Ivica Vlakić, ravnateljica INOVACije Vedrana skim programima sveučili- Kevrić, predstavnici Zadarske županije, Zračne luke Zadar šta te o pogledima studenata i Aerostandarda, inicijator sastanka Marinko J. Šebrek, te na mogućnosti zapošljavanja domaćini rektorica Dijana Vican s prorektorima Nedjeljkom nakon diplome. Anketa je pr- Balić Nižić, Ivankom Stričević, Slavenom Zjalićem i Josipom vi put u Hrvatskoj provedena Faričićem. na nacionalnoj razini, a isko- Na sastanku su predstavljene mogućnosti i potrebe suradnje rištena je mogućnost pristu- s ciljem planiranja i provedbe razvoja znanstvenih, nastavnih i pa generaciji koja je upisana stručnih djelatnosti iz područja aeronautike koja u globalnim preko informatiziranog su- razmjerima predstavlja vrlo progresivnu djelatnost. Za stava centralne prijave na razvoj na području aeronautike Zadar je odabran kao jedno studijske programe (genera- od europskih središta koja ispunjavaju vrlo stroge kriterije: cija 2010.). Opširnu je anketu od onih geografskih i klimatskih, preko organizacijskih i u potpunosti ispunilo oko 10 infrastrukturnih do poslovnih i akademskih. posto (preko 2000) studenata, a struktura uzorka odgovara PREDAVANJE karakteristikama cijelog sku- svih koji kasne), što dovodi da studenti stručnih studija su svjesni važnosti navedenih O LJEPOTAMA pa po spolu, dobi, vrstama stu- do zaključka da bi trebalo raz- ne smatraju da dobivaju ma- načina ponašanja i stjecanja KAMČATKE dija i vrstama završenih sred- misliti o propuštanju takvih nje općih a više stručnih zna- iskustava i znanja, samo ma- njih škola. kandidata na diplomski studij nja. To postavlja pitanje je li nji broj njih ponaša se suklad- ’Nepoznata uz naknadno ispunjavanje te binarni sustav sveučilišnih no tome. Drugim riječima, Rijetki odustaju obaveze (takva praksa već je i stručnih studija u Hrvat- studenti znaju da im je važno zemlja na kraju i Temeljno pitanje na koje propisana internim aktima skoj zaživio onako kako je za- steći iskustvo u struci, ali ga, početku Rusije’ se u ovom istraživanju tražio nekih visokih učilišta op.a.). mišljen. Naime, ispitanici sa iz raznih razloga, većina njih odgovor jest kako se studenti Naime, u ovoj situaciji gubi se svih vrsta studija smatraju tijekom studija ne stječe. Hrvatsko geografsko naših sveučilišta kreću kroz cijela studijska godina samo da na studijskim programima društvo - Zadar i Odjel za geografiju organizirali su studij odnosno koliko uspješ- zbog završnog rada. dobivaju više teorijska nego Manjak prakse 14. prosinca predavanje ‘Nepoznata zemlja na kraju no izvršavaju studijske oba- Među studentima koji su stručna znanja, pri čemu ma- Podaci iz istraživanja po- i početku Rusije’. Predavanje će održati profesorica veze. No prije te analize valja završili preddiplomski studij lo veći postotak stručnih zna- kazuju da je 22% ispitanih ra- Željka Šiljković koja je tijekom kolovoza posjetila napomenuti da svake godine 60 % ih je upisalo diplomski nja na stručnim studijima ne dilo u trenutku istraživanja, poluotok Kamčatku. mali dio onih koji ostvare pra- studij, a udio onih koju su ga opravdava njihov naziv. Iz na- ali samo 8% njih u struci u ko- vo upisa to pravo ne iskoriste. upisali u inozemstvu je ispod vedenog se može zaključiti da joj se obrazuju, dok su ostali NOVI UDŽBENIK U ovom istraživanju prisutno 5 %. Od onih koji ostaju u Hr- studenti stručne studije sma- uglavnom radili jednostav- je 2,35 % takvih ispitanika, a vatskoj samo 13 % promijeni- traju imitacijom sveučilišnih ne studentske poslove kako Uvod u metodiku, interpretaciju i gotovo polovina njih nije stu- lo je visoko učilište. Iz ovih uz niži akademski ugled i ne- bi unaprijedili svoj standard. dij upisala zato što su morali podataka jasno je da je mobil- što manje zahtjeve za uspješ- Velike su razlike među razli- recepciju književnosti početi tražiti posao ili su im nost naših studenata prilično no polaganje ispita. čitim tipovima studija pa tako troškovi bili preveliki. To po- niska te da dvostupanjski bo- radi samo 10 % onih s integri- Knjigom ‘Uvod u metodiku, interpretaciju i recepciju ’Strašna referada’ književnosti’, autora Šimuna Muse, Mirele Šušić i Marka kazuje da bi sustav stipendi- lonjski sustav u nas funkcio- ranih programa, a 32% onih Tokića, pridonosi se sustavnoj strukturi znanja, mišljenja ranja i studentskog kreditira- nira, u najvećoj mjeri, kao in- Studenti su procjenjivali s preddiplomskih. Razlozi ni- i poimanja kako kvalitetnu nastavu književnosti nije nja trebalo unaprijediti kako tegrirani studij. i odnos nastavnog i admini- su ispitani, ali može se pret- moguće uspješno izvoditi samo na temelju spoznaja bi svi koji žele mogli ostvari- strativnog osoblja prema nji- postaviti da leže u činjenici ti pravo na obrazovanje. Po- Jesu li stručni ma. Velika većina studenata da studentima integriranih književne znanosti. Knjigom se na pregledan način želi studiji zaista stručni? približiti teorijsko značenje i praktična primjena književno- stotak anketiranih studena- sa svih tipova studija zado- studija ostaje manje vremena metodičkog pojmovlja te potaknuti svijest o relevantnosti ta koji su upisali pa odustali Ocjene uspješnosti na stu- voljna je odnosom profesora i za rad zbog studentskih oba- funkcionalnog znanja kao temelja napretka svih sudionika u od studija je relativno malen diju distribuirane su suklad- asistenata prema studentima veza, ali i u tome da su takvi procesu primanja i prenošenja književnih sadržaja. Udžbenik i iznosi 6,9 %, ali treba uzeti no očekivanjima istraživača. i nastavnom procesu. S dru- studenti u nešto boljoj finan- se može kupiti u Sveučilišnoj knjižari ‘Citadela’. Studenti i u obzir da je ova generacija Najčešća ocjena na preddi- ge strane, više od trećine stu- cijskoj situaciji pa im rad nije zaposlenici Sveučilišta u Zadru ostvaruju popust na kupnji. u vrijeme istraživanja bila u plomskim i integriranim denata sveučilišnih studija i toliko nužan. Na to upućuju i četvrtoj godini studiranja pa sveučilišnim studijima je vr- više od polovine stručnih ni- rezultati iz studije „Sociološ- i dio onih koji će s vremenom lo dobar, a na stručnim do- je zadovoljno odnosom admi- ki portret hrvatskih studena- odustati još ostvaruje redov- bar. Studenti koji su završili nistrativnog osoblja (student- ta“ koju obrađujemo u Univer- na studentska prava. gimnazije imaju bolji ukupni ske referade i ostale službe). sitasu. uspjeh od onih koji su završili Može se reći da studenti Kao što smo rekli, studen- Problematični srednje strukovne škole, a po- uglavnom pozitivno ocjenju- ti su generalno zadovoljni ERGONOMICS 2016 U ZADRU završni rad kazalo se i da je ocjena na ma- ju svoje studije i studijske pro- kompetencijama koje stječu Jedna petina svih stude- turi dobar prediktor razlike u grame po pitanju pripremlje- na studijskim programima, Poziv na međunarodni kongres nata u trenutku istraživanja ocjenama na studiju. nosti za posao i nastavak ob- a probleme vide u manjku Hrvatsko ergonomijsko društvo organizira 6. međunarodni već je završila preddiplomski Ispitanici su procjenjivali razovanja. Iznimka je ocjena stručnih praksi i nedovolj- kongres ERGONOMICS 2016 – Focus on Synergy, koji će studij, a oko 44 % ih je izjavi- i vlastite studije pri čemu se mogućnosti zapošljavanja, ali noj pripremljenosti za budu- se održavati od 15. do 18. lipnja 2016. u Zadru. Poziv za lo da još nisu diplomirali, ali pokazalo da studenti struč- to je čimbenik koji ne ovisi sa- ća zanimanja koja bi bila ru- sudjelovanje upućen je svima koji žele biti dio ovoga skupa, sve svoje obaveze izvršavaju nih studija smatraju svoje mo o kvaliteti studija nego i o kovodeća i za poslove koje bi a predložene teme su: estetska i primijenjena ergonomija, u predviđenim rokovima. Sa programe manje zahtjevnim cjelokupnoj aktualnoj gospo- mogli sami pokrenuti. Neki biomehanika, kognitivna ergonomija i psihologija, studijem kasni jedna četvrti- od sveučilišnih. Studenti in- darskoj i društvenoj situaciji. trendovi koje vidimo na sve- ergonomski dizajn i proizvod, baze podataka, ergonomske na ispitanih. Studenti koji stu- tegriranih studija (najčešći u Ispitanici uglavnom sma- učilištima (primjerice projekt ocjene i procjene, propisi i smjernice, ergonomija za diraju izvanredno dvostruko biomedicinskom području op. traju da su za dobivanje že- postakademskog zapošljava- osobe s posebnim potrebama, ergonomija u zdravstvu, češće kasne sa studijskim ob- a.) uglavnom smatraju da su ljenog posla važnija struč- nja) idu u smjeru poboljšanja udobnost ljudi i čimbenici, ergonomija u industriji, interijer vezama od redovnih studena- njihovi programi zahtjevniji na znanja i vještine nego na- takvog stanja. Istaknimo na buke i akustična udobnost, ergonomija kao zanimanje, ta, a većina izvanrednih stu- od svih ostalih. ziv studija i usmjerenja koje kraju i da kod većine ispitanih psihoakustična ergonomija, sigurnost i rizik, ergonomski diraju tako isključivo zbog po- Akademski ugled različi- studiraju. Važnim smatraju studenata glavna stvar koju alati i oprema, ergonomija u prometu i transportu, dizajn sla ili obaveza. tih studija prema procjeni is- i osobne sposobnosti i prijaš- očekuju od željenog posla ni- je samo novac nego stjecanje usmjeren prema korisniku. Značajan je i broj onih ko- pitanika opada od integrira- nje radno iskustvo te preporu- ji kasne samo sa predajom za- nih prema stručnim studiji- ke i kontakte sa željenim po- novih znanja i razvoj vlastite vršnog rada (preko polovine ma, ali pritom je zanimljivo slodavcima. Međutim, iako karijere. universitas | prosinac 2015. 11

EUROPSKI STANDARDI I SMJERNICE ZA OSIGURAVANJE KVALITETE Temelj osiguravanja MOstar kvalitete mora postati unutarnja prosudba Piše: prof. 1.8 Informiranje javnosti Mirjana Hruškar Bez unutarnje 1.9 Kontinuirano praće- nje i periodična revizija pro- P rorektorica za prostorni prosudbe grama razvoj i sustav kontrole kvali- cjelokupni je sustav 1.10 Periodično vanjsko tete Sveučilišta u Zagrebu osiguravanje kvalitete osiguravanja Glavne izmjene do kojih OBILJEŽEN DAN SVEUČILIŠTA U MOSTARU Standarde i smjernice za je došlo u revidiranom doku- osiguravanje kvalitete u Eu- kvalitete usmjeren mentu: Promovirano 33 novih doktora znanosti ropskom prostoru visokog ob- na formalnu  standard 1.2, koji se od- razovanja 2005. su usvojili mi- nosio na odobravanje, praće- Svečana sjednica Senata Sveučilišta u Mostaru u nistri zaduženi za visoko ob- prosudbu vanjskih nje i periodično vrjednovanje povodu 38. obljetnice postojanja održana je 4. prosinca. razovanje a prema uputama prosuditelja od programa i kvalifikacija, po- Najboljim studentima dodijeljene su Rektorove grupe E4: Europskog udru- dijeljen je na dva nova stan- nagrade. Dan prije održana je i promocija doktora ženja za osiguravanje kvali- čega ne možemo darda: 1.2 dizajn i odobrava- znanosti. Rektorica Ljerka Ostojić navela je kako je tete u visokom obrazovanju nje programa, te 1.9 kontinu- poslijediplomski studij i uloženi trud doktoranata (ENQA), Europske student- očekivati realno irano praćenje i periodično utjelovljenje osnovne tri misije Sveučilišta: obrazovanja, ske unije (ESIB), Europskog poboljšanje sustava, vrjednovanje programa znanstveno-istraživačkog rada i razvoja zajednice. udruženja visokoobrazovnih  u standardu 1.3 ocjenji- Promovirana su 33 doktora znanosti: institucija (EURASHE) i Eu- jer ono slijedi iz vanje studenata u novoj verzi- MEDICINSKI FAKULTET: ropskog udruženja sveučili- unutarnje spoznaje, ji stavljen je naglasak na pou- Nikolina Pravdić, Tanja Janjić, Fabijan Čukelj, Goran šta (EUA). čavanje usmjereno na studen- Lakičević, Vlatka Martinović, Mladenka Vukojević, Tome je prethodilo Berlin- a ne rezultata ta; proširen je i na točku 1.4 Marko Ostojić, Zrinko Madžar, Elnur Tahirović, Ivan sko priopćenje iz rujna 2003. koja govori o pristupu obra- Jurić, Jadranka Nikolić, Goran Moro, Slavko Manojlović kada su ministri zemalja vanjske prosudbe zovanju, upisnim politikama, EKONOMSKI FAKULTET: potpisnica Bolonjske dekla- napretku studenata i završa- Ivan Peronja, Ruža Nedić, Nikola Papac, Goran Vučur racije pozvali sudionike na- vanju studija FILOZOFSKI FAKULTET: vedene grupe E4 da razviju dala priopćenje u kojem isti- skoj, nacionalnoj i institucio-  dodan je standard 1.6 ko- Martina Planinić, Izet Hadžić, Goran Zovko, Snježana “sporazuman skup standar- če da je nužno unaprjeđenje nalnoj razini jim se naglašava raznolikost Rađa, Miro Radalj, Nikolina Pandža, Davorka Topić- da, postupaka i smjernica za provedbe Bolonjskog procesa,  omogućuje osigura- studentske populacije Stipić, Anđelka Raguž osiguravanje kvalitete” te do kao i unaprjeđenje Europskog vanje i poboljšavanje kva-  1.10 periodično vanjsko FAKULTET PRIRODOSLOVNO-MATEMATIČKIH I 2005. preko grupe za praćenje prostora visokog obrazovanja litete visokoga obrazovanja vrjednovanje kvalitete pre- ODGOJNIH ZNANOSTI: napretka Bolonjskog procesa nakon 2010. godine. Namjera u EHEA-i (European Higher mješteno je iz prijašnjeg 2.7 u Vladimir Ivanek, Ivana Visković, Ivana Martinović, Ivana o ostvarenom napretku izvije- je postaviti nove ciljeve i pri- Education Area: Europski pro- ovaj standard. Zubac ste ministre. oritete u svjetlu promjena ko- stor visokoga obrazovanja). PRAVNI FAKULTET: je se događaju u Europskom  potiče međusobno povje- Odnos unutarnje Nikola Mandić, Viktorija Haubrich, Ana Dujmović Nacionalne, institucionalne i prostoru visokog obrazova- renje, čime olakšava prizna- i vanjske prosudbe AKADEMIJA LIKOVNIH UMJETNOSTI: interesne razlike nja. Jedan od predloženih vanje i mobilnost unutar i pre- Agencija za znanost i vi- Dragana Nuić Vučković Takav zahtjev otvorio je ciljeva je redefiniranje jav- ko nacionalnih granica soko obrazovanje najavila mnoga važna pitanja. Stva- ne odgovornosti visokoobra-  pruža informacije o osi- je provedbu postupaka vanj- ranjem standarda i smjerni- zovnih institucija. S obzirom guravanju kvalitete u EHEA- skoga vrjednovanja prema ca postalo je očito da unutar na povećanu autonomiju ko- i. novim ESG-ima i naglasila nacionalnih sustava visokog ja dopušta sveučilištima da Osnovna načela: kako je njihova implementa- obrazovanja postoje izuzetne bolje mogu odgovoriti na za-  visoka učilišta primar- cija vrlo žurna. Također je po- razlike u shvaćanju i imple- htjeve društva, vezu između no su odgovorna za kvalitetu trebno prilagoditi dokumen- mentaciji termina osigura- javne odgovornosti i institu- vlastitoga rada i njezino osi- taciju sastavnica Sveučilišta vanja kvalitete te razlike iz- cionalne autonomije nužno je guravanje u Zagrebu te implementaciju među visokoobrazovnih in- promatrati s obzirom na odgo-  osiguravanje kvalitete tih dokumenata kako bi se u stitucija i njihovih “vanjskih vornost za kvalitetu. osjetljivo je na raznolikost akad. god. 2016./2017. mogla ocjenjivača”. S obzirom na promjene visokoobrazovnih sustava, provesti refleksija njihove MEĐUNARODNA LJETNA ŠKOLA U MOSTARU Također je uočen i veliki jaz koje su uslijedile, 2012. godi- visokih učilišta, programa i primjene. između perspektive i mišljenja ne pokrenuta je inicijativa za studenata Pretpostavke za osigurava- O socijalnom poduzetništvu i ljudskim agencija za osiguravanje kva- reviziju postojećih standar-  osiguravanje kvalitete nje kvalitete su misija visoko- litete, interesa visokoobrazov- da kako bi se poboljšala nji- potiče razvoj kulture kvali- obrazovne institucije, politika pravima nih institucija i predstavnika hova jasnoća, primjenjivost tete kvalitete, definirani standardi U Mostaru će se od 30. svibnja do 11. lipnja 2016. studenata. No, važno je ista- i korisnost. Revidirana ver-  osiguravanje kvalitete i indikatori, formalno-pravne održati četvrta međunarodna ljetna škola, a knuti da Europski standardi i zija usvojena je na European uzima u obzir potrebe i očeki- pretpostavke, te sama imple- studenti će moći birati između kolegija “Socijalno smjernice koji se koriste danas Higher Education Area konfe- vanja studenata, te svih dru- mentacija. Osiguravanje kva- poduzetništvo” i “Međunarodna ljudska prava”. pokrivaju samo tri ciklusa vi- renciji, održanoj 14. i 15. svib- gih dionika i društva. litete uvijek polazi od toga da Nakon završetka ljetne škole studentima će biti sokog obrazovanja opisanih u nja 2015. u Yerevanu, Armeni- Standardi za osiguravanje takav sustav čini veći broj dio- dodijeljeno 7,5 ECTS bodova koji će se moći iskoristiti Bolonjskoj deklaraciji te im ni- ja. U revidiranoj verziji stan- kvalitete (ESG) dijele se na nika i uzima u obzir sve njiho- kao dodatak trenutnom studiju ili dodati kao je svrha pokriti područja istra- dardi i smjernice jasnije su tri dijela (unutarnje osigura- ve perspektive: država, sveuči- položeni predmet. Škola je otvorena za sve studente živanja ili cjelovitog upravlja- određeni, pogotovo njihova vanje kvalitete, vanjsko osi- lište, sastavnice, studenti, po- koji govore engleski jezik i koje zanima tematika nja institucijama. U Bergenu struktura, kako bi se izbjegli guravanje kvalitete i agenci- slodavci i javnost. Ovaj sustav socijalnog poduzetništva ili ljudskih prava, a posebice 2005. godine prihvaćen je iz- problemi s njihovom interpre- je za osiguravanje kvalitete), osigurava da visokoobrazov- onima iz područja poslovnog menadžmenta, prava, vještaj pripremljen od strane tacijom. koji su međusobno ispreplete- na institucija obraća pažnju E4 grupe (ENQA, EUA, ESIB, ESG predstavlja set stan- ni, a zajedno čine osnovu Eu- na svrhu svog postojanja, te političkih znanosti, društvenih znanosti, humanizma i EURASHE), koji je postavio darda i smjernica za unutar- ropske mreže osiguravanja procese koji utječu na kvalite- obrazovanja. standarde, procedure i smjer- nje i vanjsko vrjednovanje u kvalitete. tu obrazovanja i znanstveno- Prijave se primaju do 1. veljače 2016. na: www.hbv.no/ nice za osiguravanje kvalite- sustavu visokoga obrazova- istraživački rad. mostar tom u Europi. nja. To nisu standardi za kva- I. dio ESG-a: Unutarnje Osnovni elementi susta- Svrha kolegija “Socijalno poduzetništvo” je dati Ujedno je prihvaćen i pri- litetu, te kao takvi ne nude osiguravanje kvalitete na va osiguravanja kvalitete su: studentima teorijski i praktični uvod u ovakav oblik jedlog načina evaluacije sa- recept kako implementirati visokim učilištima unutarnja i vanjska prosud- poduzetništva. Studenti će naučiti prepoznati prilike mih sustava osiguravanja proces održavanja kvalitete, 1.1 Politika osiguravanja ba. Osnova sustava je unu- socijalnog poduzetništva u obliku mogućnosti kvalitete kroz Europski regi- nego pokazuju smjer. kvalitete tarnja prosudba koja je ujed- za stvaranjem općeg dobra i istraživanja tržišta. star za agencije za osigurava- Fokus ESG-a jest na odr- 1.2 Izrada i odobravanje no temelj za vanjsku prosud- Polaznici će naučiti kako od ideje razviti proizvodnu nje kvalitete. Polazeći od toga žavanju kvalitete vezano za programa bu. Ako unutarnja prosudba industriju širokih razmjera. da svaka institucija ponaosob učenje i poučavanje u viso- 1.3 Učenje, poučavanje i ne postoji, tada je cjelokupni Predavač je profesor Arnt Farbu. odgovara za svoju kvalitetu, kom obrazovanju, uključuju- vrjednovanje usmjereni na sustav osiguravanja kvalite- Na kolegiju “Međunarodna ljudska prava” studenti 2007. je u Londonu, na mini- ći okruženje za učenje i pove- studenta te usmjeren na formalnu pro- će dobiti uvid u osnovne filozofske ideje i teorije na starskoj konferenciji zemalja zanost sa znanstvenim istra- 1.4 Upis i napredovanje stu- sudbu vanjskih ocjenjivača kojim se zasniva moderni međunarodni režim ljudskih potpisnica Bolonjske dekla- živanjima i inovacijama. denata, priznavanje i certifi- – prosuditelja. U takvom slu- prava. Analizirat će se Opća deklaracija o ljudskim racije, dana preporuka da bi ciranje čaju ne možemo očekivati re- pravima, značajne konvencije na temu ljudskih prava institucije trebale nastaviti Svrha QA (Quality assurance: 1.5 Nastavno osoblje alna poboljšanja sustava, jer i mehanizmi njihova praćenja koji su uspostavljeni u snažno razvijati svoje unutraš- osiguravanje kvalitete) 1.6 Resursi za učenje i po- unaprjeđenje postojećih pro- razdoblju nakon Drugog svjetskog rata. nje mehanizme za osigurava-  čini zajednički okvir su- drška studentima cesa mora slijediti iz unutar- Predavač je profesor Lars Petter Soltvedt. nje kvalitete. stava osiguravanja kvalitete 1.7 Upravljanje informaci- nje spoznaje, a ne rezultata Nedugo zatim, EUA je iz- poučavanja i učenja na europ- jama vanjske prosudbe. 12 universitas | prosinac 2015. MEĐUNARODNI DANI KINEZIOLOGIJE U SPLITU SpliT (P)okrenimo se prema zdravlju Ove je godine uz treći po redu Bal kineziologa organiziran i čitav niz aktivnosti u obliku radionica, prezentacija, okruglih stolova, promocija udžbenika, sportskih natjecanja, a potpisani su ili dogovoreni NATJEČAJ HRVATSKE ZAKLADE ZA ZNANOST ’Partnerstvo u istraživanjima’ partnerski sporazumi sa sveučilištima, sporskim savezima i nastavnim bazama Program podržava partnerstvo u istraživanjima između javnih sveučilišta ili javnih znanstvenih instituta registriranih u RH i izvanproračunskih izvora Piše: Šime Veršić financiranja iz zemlje i inozemstva - privatne tvrtke, jedinice lokalne uprave i samouprave, inozemne zaklade Kineziološki Fakultet u Splitu i Alumni udruga KIF Split i agencije koje financiraju istraživanja, inozemne od 21.studenog do 03. prosinca organizirali su Dane kineziolo- znanstvene organizacije. Voditelj mora biti istaknuti gije, međunarodnu manifestaciju koja je izrasla iz već tradi- istraživač s međunarodno priznatim dostignućima u cionalne manifestacije Bal Kineziologa. Ove je godine pored znanosti i/ili tehnologiji u području u kojem prijavljuje Seminar prof. trećeg po redu Bala organiziran čitav niz višednevnih aktiv- projekt, a mogu se prijaviti projekti iz svih znanstvenih Gorana Markovića nosti u obliku radionica, prezentacija, okruglih stolova, pro- područja. Proračun programa iznosi 5 milijuna kuna. Rok mocija udžbenika, sportskih natjecanja i drugih aktivnosti u za prijavu je 29. veljače 2016. području kineziologije i sporta. U sklopu vrhunski organizi- rane manifestacije, koja znatno doprinosi prepoznatljivosti NOVA BAZA fakulteta, upriličen je veći broj novinskih konferencija na FOTOGRAFIJA kojima su svečano potpisani partnerski sporazumi sa Sve- učilištima iz Litve, Zajednicom Sportskih saveza i udruga Šaljite snimke SD županije, Hrvatskim pikado savezom, kao i sporazumi s 13 novih nastavnih baza Kineziološkog fakulteta u Spli- o znanstvenim tu. Dogovoreno je i potpisivanje sporazuma sa Sveučilištem temama eCampus iz Italije. ’BRITISH U okviru aktivnosti Studentskog dana sporta i aktiviz- Kako bi približila SCHOLARSHIP TRUST’ ma prvi put je na Splitskoj Rivi održano natjecanje u alki na znanstvena istraživanja rolama, biciklu i monociklu, a prezentaciju samog projekta široj publici i potaknula Stipendije za u sklopu programa Sveučilište sinjskoj alki održao je doc. prikupljanje i usavršavanje u Dražen Čular u Alkarskim dvorima u Sinju. Važan segment objavljivanje fotografija ovogodišnjeg okupljanja bilo je predstavljanje nove Strategi- o znanstvenim temama, Britaniji je razvoja Kineziološkog fakulteta u Splitu. Hrvatska zaklada za Pokretanje Združenog međunarodnog studija specijali- znanost priprema izradu Ministarstvo znanosti, stičke diplomske i postdiplomske razine iz područja sport- obrazovanja i sporta, Alka se u pravilu trči, HRZZ baze znanstvenih a da se može i voziti, skog menadžmenta u suradnji s partnerima iz Litve, Njemač- fotografija. Pozivamo Agencija za mobilnost ke i Hrvatske, također zaslužuje posebnu pažnju. Studenti i programe Europske na rolama, biciklu i Vas da sudjelujete monociklu pokazao Kineziološkog fakulteta su kao volonteri dali doprinos Para- u izradi HRZZ baze unije i zaklada “British olimpijskom sportskom danu koji se prigodnim programom Scholarship Trust” je uzbudljivi prikaz na slanjem fotografija splitskoj Rivi obilježio u OŠ “Kamešnica” u Otoku kod Sinja. na teme istraživanja pozivaju znanstvene U ime organizatora gostima iz inozemstva i svim sudioni- u svim znanstvenim novake i asistente cima iznimno dobro organizirane manifestacije zahvalili su područjima: fotografije s visokih učilišta i ekanica fakulteta prof. Đurđica Miletić, Predsjednik organi- snimljene mikroskopom, znanstvenoistraživačkih zacijskog odbora prodekan doc. Dražen Čular i Predsjednica laboratorijske instituta u RH na Alumni udruge KIFST doc. Mirjana Milić uz poznati slogan i astronomske podnošenje prijave Kineziološkog fakulteta:(P)okrenimo se prema zdravlju i vi- fotografije, dizajnerski za dodjelu stipendije dimo se dogodine. za znanstveno crteži, karte i grafovi, Usvojena strategija fotografije na temu istraživanje na humanističkih britanskim sveučilištima Kineziološki fakultet u Splitu usvojio je strategiju za raz- znanosti i obrazovanja, u trajanju od 1 do 3 doblje 2015.-2020. Nakon uvodnih bilješki o povijesti i ustro- fotografije laboratorija, mjeseca tijekom akad. ju fakulteta definirana je vizija, misija i vrijednosti, odnosno istraživačkih centara, g. 2016./2017. Pravo načela kojima će se fakultet rukovoditi u sljedećem strateš- znanstvenika za prijave imaju kandidati kom razdoblju. Autori su analizirali međunarodno, nacional- vrijeme istraživanja koji do 1. listopada no i sveučilišno okružje ali i unutarnje čimbenike u pojedinim i sl. Fotografije će 2016. neće navršiti područjima djelovanja. U svakom od tih područja predložene biti predstavljene na 30 godina, a prednost su i strategije razvoja. SWOT analizom definirane su snage i naslovnici mrežnih oni koji nisu provodili slabosti, te prilike i prijetnje. Temeljem provedenih analiza stranica Zaklade, a znanstveno istraživanje u određeno je 6 strateških prioriteta odnosno smjernica djelo- po primitku dozvole inozemstvu. Preporučuje vanja Fakulteta u narednom razdoblju. Svaki strateški prio- autora, mogu se se da kandidati osiguraju ritet preciziran je tako što su razrađeni specifični, mjerljivi, koristiti u publikacijama pismo britanskoga izazovni i vremenski određeni ciljevi. Provedba svih zacrtanih i promotivnim znanstvenika koji bi ciljeva osigurat će se izradom Godišnjih akcijskih planova. prihvatio mentorstvo Sporazum KIFST-a sa materijalima Zaklade. Cjeloživotno učenje Ime autora i naziv i dostave ga zajedno sveučilištem iz Litve ustanove na kojoj su s prijavom do 1. U Multimedijalnoj dvorani fakulteta u SC Gripe održan je fotografije nastale bit ožujka 2016. Više prvi seminar namijenjen kineziolozima te osobama osposo- će istaknuti uz svaku informacija na: www. bljenima za rad u sportu, fitnesu i rekreaciji, prigodom počet- objavu. britishscholarshiptrust. ka rada Odsjeka za cjeloživotno učenje, kojeg je predstavio org voditelj doc. Mario Tomljanović. Jedan od najeminentnijih hrvatskih znanstvenika iz područja kineziologije, prof. Go- ran Marković, održao je tom prilikom i prvu radionicu pod naslovom Funkcionalni trening pokretljivosti. S obzirom na ogroman interes u narednoj godini održat će se još tri semi- nara sa sličnom tematikom, a u planu je i suradnja s vode- ćim stručnjacima iz kineziologiji kompatibilnih područja. Seminar na temu komunikologije održat će dr.sc. Nikša Sviličić a Igor Čerenšek, mr.psih., obradit će temu mental- BORBA PROTIV OVISNOSTI nog treninga. Inače, sve informacije o programima Odsjeka za cjeloživotno učenje dostupne su na web stranici (www. Akcija osvješćivanja mladih kifst.hr). U tijeku Mjeseca borbe protiv ovisnosti, studentska Nastavne baze udruga pri Medicinskom fakultetu NeuroSplit i Crveni U skladu sa Strategijom razvoja Sveučilišta i Kineziološ- križ, 3. prosinca organizirali su zajedničku akciju s kog fakulteta potpisani su sporazumi s 13 novih nastavnih temom osvješćivanja mladih o utjecaju alkohola na Autori udžbenika Osnove baza koje su uspješno zadovoljile proceduru vrednovanja Od- organizam te podučavanju mladih o pružanju prve kineziologije: Goran Sporiš, bora za kvalitetu Kineziološkog fakulteta u Splitu. Odlukom pomoći unesrećenim osobama. Dražen Čular, Damir Jurko Fakultetskog vijeća prestižni status nastavne baze stekli su KK Split, Splitski sveučilišni sportski savez, ŠD Jadran, PK universitas | prosinac 2015. 13 MEĐUNARODNI DANI KINEZIOLOGIJE U SPLITU SpliT (P)okrenimo se prema zdravlju DRŽAVNE NAGRADE ZA ZNANOST „POŠK“, „ASK“ Split, Institut kineziologije i sporta (IKS), Natječaj za podnošenje poticaja Boksački klub „Marjan“, Badmintonski klub Split, Sportsko Bal kineziologa: nastup Odbor za podjelu državnih nagrada za znanost penjački klub CAF, BodyArt, Taekwondo klub Stkwan, RK KUD Jedinstvo Balić – Metličić i SC Body Balance. Potpisivanjem ovih spo- raspisuje natječaj za podnošenje poticaja za podjelu razuma Kineziološki fakultet je proširio broj nastavnih baza državnih nagrada za znanost za 2015. godinu. Poticaj na 27. Polaznicima svih razina studija i programa osigura- za pokretanje postupka za podjelu nagrada mogu ni su tako novi kvalitetni mentori i bolji uvjeti rada u cilju dati: sveučilišta i njihove sastavnice, veleučilišta i spajanja znanosti, nastave te praktičnih znanja i vještina. visoke škole, javni znanstveni instituti, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti te druge pravne Udžbenik ‘Osnove kineziologije’ osobe koje su posebnim zakonom ovlaštene obavljati Pod geslom „Zajedno za kineziologiju“ svečano je promovi- znanstvenoistraživačku djelatnost, kao i skupine ran Sveučilišni udžbenik ’Osnove kineziologije’ autora doc. uglednih znanstvenih djelatnika. Rok za podnošenje Damira Jurka, doc. Dražena Čulara, prof. Gorana Sporiša i poticaja je do 28. prosinca 2015. godine. doc. Marka Badrića, koji je na zanimljiv način povezao dva Sveučilišta (Zagreb, Split) četiri fakulteta (Kineziološki fa- kulteti u Splitu i Zagrebu, Učiteljski fakultet u Zagrebu i Fi- lozofski fakultet u Splitu) i veliki broj suradnika koji su po- mogli da kineziologija dobije ovo vrijedno dijelo. Međunarodni časopis Kineziološki fakultet u Splitu i Hrvatski Institut za Kine- ziologiju i sport pokrenut će znanstveni časopis pod nazivom „Advances in Sport Science and Medicine» (ASSM). Časopis će tematski pokrivati interdisciplinarno područje kineziolo- gije promatrano kroz sinergiju „sportskih“ i biomedicinskih znanosti. Tematska područja koja će se obrađivati su: analiza sportske izvedbe, biomehanika, biologija sporta, metodolo- gija znanstvenih istraživanja u medicini i sportu, motorička kontrola, moderne tehnologije u sportu... Časopis će biti utemeljen na strogim metodološkim stan- PREDAVANJE NA EKONOMSKOM FAKULTETU dardima, bit će otvorenog pristupa i s međunarodnim ured- ništvom. Znanstveno utemeljeno promoviranje sporta i zdra- Kako se predstaviti budućem vog načina života putem časopisa trebalo bi imati širok među- poslodavcu narodni odjek u znanstvenim i stručnim krugovima sporta, medicine i srodnih područja. Tehničkim direktorom časopisa U sklopu predavanja iz kolegija Poslovno imenovan je doc. Igor Jelaska. Prvi broj će se objaviti tijekom komuniciranje profesorice Ivane Bilić, na sljedeće godine a indeksiranje u međunarodnim bazama oba- Ekonomskom fakultetu gostovala je Meri Đula- vit će se u 2017.godini. Ercegović, djelatnica Odjela za ljudske resurse Splitske banke. Studenti su imali priliku naučiti kako Izvoz znanja u sportu ispravno napisati životopis i molbu te kako se najbolje Dosadašnja praksa po kojoj su nacionalni sportski savezi, predstaviti na razgovoru za posao. Predavanje je bilo stručne sportske udruge i sportaši bili isključivo potrošači ili otvoreno za sve studente Sveučilišta. kupci usluga edukacije mijenja se u novi prepoznatljivi, su- vremeni, partnerski model u kojem sportski savezi, stručne udruge i polaznici postaju ravnopravni partneri Kineziološ- SVEUČILIŠTE U SPLITU kog fakulteta u Splitu u dogovorenim aktivnostima. SVEUČILIŠNI ODJEL ZA STUDIJE MORA « Suradnja u području edukacije kadrova za potrebe Svjet- ske stolnoteniske federacije(ITTF) pod vodstvom doc. Gora- raspisuje na Munivrane prerasta u međunarodni studij na engleskom jeziku koji starta u 2016./17.. Uspostavljeni su kontakti s Mi- NATJEČAJ nistarstvom sporta Jamajke koje je iskazalo interes za uslu- ge edukacije metodom učenja na daljinu. KIF već 6 mjeseci skrbi o kondicijskoj pripremi svih uzrasta u HNK Hajduk, - za izbor jednog izvršitelja na neodređeno vrijeme i u punom rad- a pregovori s Košarkaškim klubom Split, i mnogim drugim nom vremenu na radno mjesto I. vrste u znanstveno-nastavno zvanje potencijalnim partnerima su u završnoj fazi… Hrvatski Pi- docenta, u znanstvenom području biotehničkih znanosti, polje poljo- kado Savez i Zajednica sportskih saveza i udruga Splitsko privreda (agronomija), grana ribarstvo dalmatinske županije novi su u nizu partnera koji su prepo- znali kvalitetu, i potencijal Kineziološkog fakulteta u Spli- - za izbor jednog izvršitelja na neodređeno vrijeme i u punom tu», rekao je doc. Dražen Čular, prodekan za poslovanje i fi- radnom vremenu na radno mjesto I. vrste u znanstveno-nastav- nancije KIFST-a. no zvanje docenta, u znanstvenom području biotehničkih zna- Sportski menadžment nosti, polje biotehnologija, grana molekularna biotehnologija Irena Valantine, voditeljica studija sportskog menadžmen- ta, i dekanica prof. Đurđica Miletić potpisale su ugovor o su- - za izbor jednog nastavnika u naslovno znanstveno-nastavno radnji KIF-a i poznatog Sportskog Sveučilišta iz Litve. Tim zvanje docenta iz znanstvenog područja biotehničkih znanosti, povodom pod vodstvom doc. Maria Tomljanovića a uz sudje- polje poljoprivreda (agronomija), grana ribarstvo lovanje predstavnika Kineziološkog i Ekonomskog fakulteta u Splitu (Dekan prof. Željko Garača, prodekanica prof. Maja - za izbor jednog nastavnika u naslovno znanstveno-nastavno Fredotović i prodekan prof. Ivica Pervan), te brojnih drugih zvanje izvanrednog profesora iz znanstvenog područja prirod- stručnjaka, održan je okrugli stol na kojemu se razgovaralo o Potpisivanje ugovora nih znanosti, polje interdisciplinarne prirodne znanosti, grana pokretanju združenog međunarodnog specijalističkog struč- sa Pikado Savezom nog studija sportskog menadžmenta u kojemu bi sudjelovao znanost o moru. i Ekonomski fakultet u Splitu. Na inicijativu stranih partnera pokrenuti su razgovori i Pristupnici moraju ispunjavati uvjete propisane Zakonom o znanstve- o združenom međunarodnom (doktorskom) studiju postdi- noj djelatnosti i visokom obrazovanju te uvjete sukladno Odluci Rek- plomske razine iz područja sportskog menadžmenta koji bi torskog zbora o nužnim uvjetima za ocjenu nastavne i stručne djelat- se trebao realizirati u suradnji partnera iz Litve, Njemačke nosti u postupku izbora u znanstveno-nastavna zvanja (N.N.106/06). i Hrvatske. Na diplomskoj i postdiplomskoj razini hrvatski Pristupnici uz prijavu na natječaj trebaju priložiti životopis, dokaz o partner bio bi Kineziološki fakultet u suradnji s Ekonomskim državljanstvu, presliku diplome o stečenom akademskom stupnju, fakultetom u Splitu koji bi svojim nastavnim kadrom dao do- popis objavljenih znanstvenih i stručnih radova, prikaz znanstvene, datnu kvalitetu studiju. nastavne i stručne djelatnosti, nostrifikaciju za inozemne visokoškol- Suradnja s e-Campusom ske kvalifikacije, te dokaz o znanju hrvatskog jezika (napredna razina) Johny Padulo, predstavnik UNIVERSITÀ TELEMATICA za strane državljane. ECAMPUS NOVEDRATE iz Italije, ujedno jedan od najpro- Pristupnici natječaju pod točkom 1. i 2. moraju ispunjavati i kriterije duktivnijih europskih znanstvenika u području Sport sci- za izbor na radno mjesto docenta u sustavu razvojnih koeficijenata ence (autor više od 100 Web Of Science radova u posljednje 4 Sveučilišnog odjela za studije mora Sveučilišta u Splitu. godine i voditelj brojnih znanstvenih projekata i istraživa- Nepotpune i nepravodobne prijave neće se razmatrati. Rok za pod- nja), u ime rektora prof. Bartolonija dao je Kineziološkom fa- nošenje prijava na natječaj je 30 dana od dana objave natječaja u kultetu Pismo namjere i najavio spremnost za potpisivanje Narodnim novinama. sporazuma o suradnji KIF-a i Sveučilišta e-Campus iz Italije. Delicije, ples, folklor, dramolet, kviz znanja... više od 200 Prijave s dokazima o ispunjavanju uvjeta iz natječaja dostavljaju se na Studenti na Balu adresu: Sveučilište u Splitu Sveučilišni odjel za studije mora Livanjska uzvanika uživalo je na 3. „Balu kineziologa“. Dodijeljene su i kineziologa nagrade Alumni udruge KIF Split prof. Borisu Malešu i prof. 5/III 21 000 SPLIT Vatromiru Srhoju. 14 universitas | prosinac 2015.

Zagreb

Zoran Nakić Tomislav Branka Božo Krušlin Sanja Šegović Renata Martina izabran je u znanstveno- Grladinović Matković izabran je u znanstveno- izabrana je u znanstveno- Miljević-Riđički Majstorović nastavno zvanje redovitoga izabran je u znanstveno- izabrana je u znanstveno- nastavno zvanje redovitog nastavno zvanje redovite izabrana je u znanstveno- izabrana je u znanstveno- profesora - prvi izbor za nastavno zvanje redovitoga nastavno zvanje redovite profesora – trajno za znan- profesorice - prvi izbor za nastavno zvanje redovite nastavno zvanje redovite znanstveno područje tehnič- profesora – trajno za znan- profesorice – trajno za znan- stveno područje biomedici- znanstveno područje bio- profesorice - prvi izbor profesorice - prvi izbor za kih znanosti, polje rudarstvo, stveno područje biotehnič- stveno područje biomedici- ne i zdravstva, polje kliničke medicine i zdravstva, polje za znanstveno područje područje biomedicine i nafta i geološko inženjerstvo, kih znanosti, polje drvna teh- ne i zdravstva, polje temeljne medicinske znanosti, grana dentalna medicina, grana društvene znanosti, polje zdravstva, polje dentalna grana geološko inženjerstvo nologija, grana organizacija medicinske znanosti, grana patologija endodoncija i restaurativna psihologija, grana razvojna medicina, grana dječja i pre- proizvodnje fiziologija čovjeka dentalna medicina psihologija ventivna dentalna medicina REDOVNI PROFESORI Krešimir Lazar Ketij Mehulić Josip Burušić izabran je u umjetničko- izabrana je u znantveno- izabran je u naslovno znan- nastavno zvanje redovitoga nastavno zvanje redovite stveno-nastavno zvanje HRVATSKIH profesora - prvi izbor u profesorice – trajno za znan- redovitoga profesora - prvi umjetničkom području, po- stveno područje biomedici- izbor za znanstveno područ- lje glazbena umjetnost ne i zdravstva, polje dentalna je psihologije, polje psiholo- medicina, grana protetika gija, grana opća psihologija dentalne medicine SVEUČILIŠTA

Pula

Ivančica Delaš Iskra Iveljić Irina Igor Jukić Dubravka Suzana Ivan Jurković izabrana je u znanstveno- izabrana je u znanstveno- Filipović Zore izabran je u znanstveno- Knezović Zlatarić Milinković Tur izabran je u znanstveno- nastavno zvanje redovite nastavno zvanje redovite nastavno zvanje redovitoga izabrana je u znanstveno- izabrana je u znanstveno- izabrana je u znanstveno-na- nastavno zvanje redovitog profesorice - prvi izbor profesorice – trajno za znan- nastavno zvanje redovite profesora – trajno za znan- profesora – prvi izbor za za znanstveno područje stveno područje humanistič- stveno područje društvenih nastavno zvanje redovite stavno zvanje redovite pro- znanstveno područje hu- biomedicine i zdravstva, kih znanosti, polje povijest, profesorice - prvi izbor za znanosti, polje kineziologija, profesorice - prvi izbor za fesorice – trajno za područje znanstveno područje bio- znanstveno područje bio- biomedicine i zdravstva, manističkih znanosti, polje polje temeljne medicinske grana hrvatska i svjetska mo- medicine i zdravstva, polje grana kineziologija sporta povijest, grana svjetska sred- znanosti, grana medicinska derna i suvremena povijest medicine i zdravstva, polje polje veterinarska medicina, njovjekovna povijest biokemija dentalna medicina, grana dentalna medicina, grana grana temeljne i pretkliničke oralna kirurgija protetika dentalne medicine veterinarske znanosti

Zadar Split

Divna Mrdeža Željka Šiljković Izabela Sorić Lovre Jadranka Saša Krstulović Nikša Kovač Antonina izarana je u znanstveno- izabrana je u znanstveno- Krstulović-Opara Marasović izabran je u znanstveno-na- izabran je u znanstveno-na- nastavno zvanje redovite nastavno zvanje redovite stavno zvanje redovitog pro- stavno zvanje redovitog pro- izabrana je u znanstveno-na- profesorice – trajno za inter- profesorice – trajno za znan- izabran je u znanstveno-na- izabrana je u znanstveno- stavno zvanje redovite pro- stavno zvanje redovitog pro- nastavno zvanje redovite fesora – prvi izbor za znan- fesora – trajno za znanstveno disciplinarno područje, polje stveno područje društvenih stveno područje društvenih područje tehničkih znanosti, fesorice – trajno za znanstve- geografija znanosti, polje psihologija fesora – trajno za znanstveno profesorice – trajno za znan- no područje humanističkih područje tehničkih znanosti, stveno područje tehničkih znanosti, polje kineziologija, polje elektrotehnika, grana znanosti, polje filologija polje strojarstvo, grana opće znanosti, polje elektrotehni- grana kineziologija sporta elektroenergetika strojarstvo (konstrukcije) ka, grana elektronika

Osijek

Mislav Kukoč Mirjana Zoran Grgantov Vladan Papić Zvonimir Sučić Mladen Marcikić Miro Gardaš izabran je u znanstveno-na- Bonković izabran je u znanstveno-na- izabran je u znanstveno-na- izabran je u znanstveno- izabran je u znanstveno- izabran je u znanstveno-na- stavno zvanje redovitog pro- izabrana je u znanstveno- stavno zvanje redovitog pro- stavno zvanje redovitog pro- nastavno zvanje redovitog nastavno zvanje redovitog stavno zvanje redovitog pro- fesora – trajno za znanstveno nastavno zvanje redovite fesora – prvi izbor za znan- fesora – trajno za znanstveno profesora – prvi izbor za profesora – trajno za znan- fesora – prvi izbor za znan- područje humanističkih profesorice – trajno za znan- stveno područje društvenih područje tehničkih znanosti, znanstveno područje bio- stveno područje biomedici- stveno područje društvenih znanosti, polje filozofija stveno područje tehničkih znanosti, polje kineziologija, polje računarstvo, grana medicine i zdravstva, polje ne i zdravstva, polje kliničke znanosti, polje pravo, grana znanosti, polje elektrotehni- grana kineziologija sporta umjetna inteligencija kliničke medicinske znano- medicinske znanosti, grana povijest prava i države ka, grana elektronika sti, grana radiologija sudska medicina universitas | prosinac 2015. 15 Kako do kvalitetnijih OsijeK kliničkih istraživanja? PRVA TEDXOSIJEK KONFERENCIJA Razgovarao: ’Istraži, sanjaj, otkrij’ Tomislav Čizmić Marović Cilj projekta koji se bavi poboljšanjem kvalitete kliničkih Prva TEDxOsijek konferencija s temom istraživanja kroz sve faze, od planiranja do objavljivanja, #ExploreDreamDiscover (Istraži, sanjaj, otkrij) Kako smo već izvijestili jest ustanoviti europsku i svjetsku mrežu u važnom novom održana je 10. listopada u Dječjem kazalištu Branka u listopadskom broju, Sveu- Mihaljevića. Organizirala ju je udruga „Živi svoj san“, a čilište u Splitu postalo je je- području ‘istraživanja o istraživanjima’ te obrazovati i suorganizatori su bili Medicinski fakultet i Studentska dan od nositelja prestižnog povezati novu generaciju istraživača i stručnjaka sekcija za neuroznanost. Konferencija je podijeljena u tri europskog projekta MIROR, dijela, a izlagali su Boris Blažinić, Hrvoje Jurić, Martina vrijednog 3.8 milijuna eura, Čuljak, Jelena Havelka, Petar Lukačić, Predrag Pale, u sklopu Međunarodnih mre- Vedran Ristić, Livia Puljak, Anna Powdrill i Sara Renar. ža usavršavanja (ITN – Inter- Na koje sve načine projekt MIROR može kori- (ANA BARDAK, MARIJA HEFFER) national Training Netvorks). stiti Sveučilištu u Splitu? Projekt je dobiven u okviru Osim zapošljavanja, izobrazbe ljudi i dobivanja sredsta- ZNANSTVENI SKUP O aktivnosti Marie Sklodowska- KNJIŽNOJ BAŠTINI Curie (Marie Sklodowska-Cu- va, još je važnije da smo splitsko sveučilište doveli u vrlo rie Action) koje su dio progra- ugledno društvo. Projekt obuhvaća sedam vrhunskih O spomeničkim ma Horizon 2020. svjetskih timova koji se već bave ovim područjem u okviru riznicama vjerskih Cilj četverogodišnjeg pro- različitih disciplina (informatika, primijenjena matema- jekta je stvaranje i provedba institucija zajedničkog europskog dok- tika, biostatistika, bioinformatika, klinička epidemiolo- torskog programa koji će obu- gija, psihologija, sociologija i translacijska medicina). Uz Tridesetak sudionika, hvatiti višestruke i različite nas, partneri su Sveučilište Paris Decartes, Sveučilište u većinom uglednih znanstvene discipline usmje- Amsterdamu, Sveučilište u Gentu, Sveučilište u Liverpo- znanstvenika iz Hrvatske, Slovenije i Vojvodine, rene na metode istraživanja o olu, Katalonijsko Politehničko Sveučilište u Barceloni te istraživanjima u području kli- izlagalo je 6. i 7. studenoga na ničkih istraživanja, te stvori- Francuski nacionalni centar za znanstvena istraživanja u drugom interdisciplinarnom ti snažnu mrežu vrhunskih Parizu. Neakademski partneri su British Medical Journal, 55. OBLJETNICA znanstvenom skupu znanstvenika koji će kroz kre- BioMed Central, National Institute for Health and Care POLJOPRIVREDNOG s međunarodnim ativna rješenja transformira- Exellence, Sideview, European Clinical Research Infra- FAKULTETA sudjelovanjem pod nazivom „Knjižna baština danas“ ti prakse kliničkih istraživa- structure Network te međunarodna organizacija The nja i na taj način dovesti do Najstarija u prostorijama Muzeja povećanja njihove vrijedno- Cochrane Collaboration; imamo i tri velika akademska sastavnica Slavonije - Osijek. Dvodnevni sti. Voditelj projekta u Splitu partnera koji predstavljaju sam vrh ovog istraživačkog skup tematski se nadovezao je doc. Darko Hren s Filozof- područja - EQUATOR mreža Sveučilišta Oxford, Meta-Re- Sveučilišta u na prvi organiziran 2013. skog Fakulteta, s kojim smo search Innovation Center Sveučilišta Stanford i Sveučilišna Osijeku Odjel za kulturologiju razgovarali za Universitas. zajedno sa Zavodom za bolnica u Ottawi. Samo povezivanje s tim vrhunskim insti- znanstveni i umjetnički rad Na što se akronim MIROR od- Svečana sjednica tucijama za nas je veliki dobitak – da smo košarkaši, ovo bi Fakultetskog vijeća Hrvatske akademije znanosti nosi i o kakvom se projektu bio transfer u NBA! i umjetnosti u Osijeku, radi? Poljoprivrednog Darko Hren fakulteta održana je Umjetničkom akademijom, MIROR je akronim za 28. listopada u Osijeku, Muzejom Slavonije u Osijeku Methods in Research on Govorimo o gubicima u kliničkim istraživanji- pri našem Sveučilištu ra- i to u povodu 55. i osječkom Gradskom i Research. Radi se o no- diti na razvoju i evaluaci- obljetnice osnutka. Sveučilišnom knjižnicom vom multidisciplinarnom ma, što je s drugim znanstvenim područjima? ji edukacijske intervenci- Dekan Vlado Guberac ovogodišnji je skup posvetio spomeničkim riznicama znanstvenom području Gubici sasvim sigurno postoje svagdje. Za primjer mogu je za izvještavanje o rezul- uručio je povelje usmjerenom na proučava- tatima presječnih studija ponajprije hrvatskih navesti psihologiju, moje matično područje. U kolovozu mons. dr. Đuri Hraniću, nje i poboljšanje vrsnoće dok će druga osoba anali- svećeniku Nedjeljku vjerskih institucija, osobito istraživanja kroz sve faze, ove godine u časopisu Science izišao je članak skupine zirati proces komunikaci- Čuturi i Marku slavonskih, ali i onih u od planiranja do objavljiva- koja se naziva Open Science Collaboration. Replicirali su je autora i recenzenata. To Pipuniću za doprinos okruženju. Riječ je o iznimno nja. Naime, u posljednjih stotinu istraživanja objavljenih tijekom 2008. u tri velika će im biti primarni projek- u znanstvenim sadržajnim i do sada desetak godina poveća- ti, a u sklopu doktorskog i nastavnim nedovoljno dokumentiranim la se svjesnost o golemim psihologijska časopisa i za približno polovinu istraživanja programa provest će po ne- knjižnim repozitorijima. nisu ponovili izvorne rezultate iako su koristili izvorne po- dostignućima. gubicima, ili drukčije re- koliko mjeseci na partner- Uručena su i priznanja Njihova raznorodnost i čeno - uzaludnosti raz- stupke i materijale. To nam govori o potrebi za pažljivijim skim ustanovama i institu- najboljim studentima, mnogobrojnost i te kako mjerno velikog broja istra- razmatranjem toga “što već znamo”. cijama gdje će surađivati s te zahvalnica su izazov suvremenim živanja. Tako su 2009. u ča- mentorima i kolegicama i Studentskom zboru. istraživačima u području sopisu Lancet Chalmers i kolegama doktorandima. U sklopu proslave društveno-humanističkih Glasziou iznijeli analizu obveznici, pa je društveni smjernice za dalji rad. Sva- predstavljena i interdisciplinarnih na temelju koje su procije- interes smanjiti gubitke na ki od 15 mladih istraživača Tko dolazi u obzir za upis na znanosti. U sklopu skupa je monografija nili da se čak do 85% ulaga- najmanju moguću mjeru. koji će se voditi do stjeca- spomenuti doktorski studij i postavljena je i „Hrvatska “55 godina nja u klinička istraživanja Ukratko, potrebni su nam nja doktorata će, osim na moraju li kandidati imati pret- knjižna baština“, prigodna Poljoprivrednog može se svrstati u katego- vjerodostojni i pouzdani svojoj matičnoj instituciji, hodno istraživačko iskustvo? izložba faksimilnih izdanja iz riju gubitaka. izvori znanstvenih infor- provesti značajan dio vre- Budući da se radi o mul- fakulteta”, urednika fundusa Knjižnice HAZU u Gubici nastaju u razli- macija. mena na partnerskim in- tidisciplinarnom progra- Vlade Guberca, Sonje Zagrebu i izabranih hrvatskih čitim fazama, od odabira Tako se pojavila i potre- stitucijama gdje će imati mu, u obzir dolaze različi- Marić i Tihomira pretisaka u nakladi Privlačice Florijančića. istraživačkih pitanja koja ba za osiguranjem kvali- priliku razvijati dijelove te struke. Natječaj će biti d.o.o. iz Vinkovaca. (VLADO GUBERAC) nisu relevantna ili imaju tete znanstvenih istraži- svojih doktorskih projeka- međunarodni, a prethod- (TOMISLAV LEVAK) niski prioritet, preko loše vanja. Nedavno, točnije ta u suradnji sa stručnjaci- no istraživačko iskustvo planiranih istraživanja do 2014., na Sveučilištu Stan- ma u području. Doktoran- će svakako biti prednost, neadekvatno sastavljenih ford u SAD ustanovljen je di će ostvariti tzv. dvostru- iako ne očekujem da će bi- NATJEČAJ ZRAČNE LUKE OSIJEK I ODJELA ZA izvještaja, pristranosti ča- Centar za inovacije u me- ki doktorat. To znači da će ti uvjet. KULTUROLOGIJU sopisa prema objavljiva- ta-istraživanjima (ME- im se računati da su dok- Studentici nagrada za originalan rad nju statistički značajnih TRICS – Meta-Research torirali na dva sveučilišta. Na koji će se način rezultati rezultata... popis je i dulji. Inovation Center), koji je i Jedan naš doktorand tako projekta podastrijeti znan- stvenoj zajednici? Zračna luka Osijek u suradnji s Odjelom za kulturologiju Znanstvena produkcija jedan od partnera u našem će zaraditi doktorat na Sve- Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku provela jako raste, broj publikaci- projektu. Cilj projekta je učilištu u Splitu i Amster- Jedan od tzv. radnih pa- je natječaj za izbor novog originalnog vizualnog ja se udvostručuje svakih ustanoviti europsku, ali i damu, a drugi, ili druga, u keta projekta je upravo ko- identiteta i slogana turističke destinacije grada 10-15 godina (npr. Larsen svjetsku mrežu u tom no- Splitu i Barceloni. To je ve- munikacija i diseminacija Osijeka i Osječko-baranjske županije. Pobjedu je i Von Ins, Scientometrics, vom području te obrazova- lika stvar i velika novost. rezultata projekta i njiho- odnijelo zanimljivo 2010.), a rastom kvantite- ti i povezati novu generaci- Jedan od prvih admini- vo uvođenje u istraživačku vizualno rješenje te te javlja se problem s kva- ju istraživača i stručnjaka. strativnih zadataka nam praksu, a vodit će ga Sve- jasan i jednostavan litetom. Taj problem ima je uskladiti pravne akte učilište u Amsterdamu. Je li detektiran posebno ra- slogan “Očekujemo više važnih aspekata. Pr- Sveučilišta da se to može Naravno, publicirat ćemo vas...”, koji je vo, loša istraživanja pred- njivi dio kliničkih istraživa- ostvariti. Time će se stvo- rezultate u obliku znan- nja (planiranje, provedba, iz- osmislila studentica stavljaju “šum” i otežava- riti dugoročni uvjeti za ta- stvenih radova i knjiga te kulturologije Marina ju razabiranje kvalitetnih vještavanje, proces recenzi- kvu vrst internacionalne razviti mrežnu platformu ranja) na kojem bi se trebalo Huskić. Autorica znanstvenih informacija, suradnje. projekta. Budući da su me- izabranog rada za posebice neznanstvenoj poraditi? đu partnerima u projektu i Čime će se baviti splitski tim? nagradu je dobila javnosti. U ekstremnim Projekt će obuhvati- ugledni znanstveni časopi- dvije povratne karte slučajevima predstavljaju ti sve faze. Petnaest ljudi Naš je dio najviše po- si British Medical Journal iz Osijeka za London i neposrednu opasnost za radit će na svojim doktor- vezan s izobrazbom i pro- te BioMed Central, očeku- koje će moći iskoristiti zdravlje ljudi ili za okoliš. skim projektima koji će cesom publiciranja. Tako jem da će se i preko njih po- sljedeće sezone. Također, velik broj istraži- pokriti sva ta područja, a će jedno od dvoje dokto- većati vidljivost i međuna- vanja financiraju porezni rezultati će biti osnova i ranada koji će se zaposliti rodni utjecaj projekta. 16 universitas | prosinac 2015.

SVEUČILIŠTE U SPLITU MEDICINSKI FAKULTET objavljuje Predstavljen projekt I. PONIŠTENJE DIJELA NATJEČAJA

Poništava se natječaj objavljen u “Slobodnoj Dalmaciji” od 23. rujna 2015. u dijelu koji se odnosi na izbor jednog suradnika u suradničkom zvanju i na radnom mjestu asistenta za područje Sveučilišnog odjela za prirodnih znanosti, polje fizika u Katedri za medicinsku fiziku i biofiziku. II. ISPRAVAK/DOPUNA NATJEČAJA U natječaju objavljenom u “Universitasu” od 11. studenoga 2015. zdravstvene studije u završnom dijelu teksta, dopunjuje se rečenica koji se odnosi na rok za prijave te ista glasi: „Rok natječaja je 30 dana od dana Na konferenciji za me- objave u „Narodnim novinama“ br. 123 od 11. 11. 2015.“ dije održanoj 11. prosin- Dva milijuna i sedamsto tisuća kuna za projekt “Izrada U ostalom dijelu Natječaj ostaje nepromijenjen. ca Sveučilišni odjel zdrav- stvenih studija predstavio standarda zanimanja/kvalifikacija uz unaprjeđenje III. NATJEČAJ ZA IZBOR je projekt „Izrada standar- zdravstvenih studijskih programa” da zanimanja/kvalifikacija uz unaprjeđenje zdravstve- zdravstvene studije i zdrav- - jednog nastavnika u znanstveno-nastavnom zvanju i na radnom nih studijskih programa” stvena zanimanja u svrhu mjestu redovitog profesora u trajnom zvanju za područje biomedicine Partneri: Sveučilišnog odjela zdrav- daljnjeg razvoja HKO-a kao i zdravstva, polje temeljne medicinske znanosti, grana anatomija u ZMIĆ/EPH

ČI 1. Sveučilište u Zadru, Katedri za anatomiju, stvenih studija Sveučilišta reformskog instrumenta ko- - jednog nastavnika u znanstveno-nastavnom zvanju i na radnom u Splitu. Vrijednost projek- Odjel za zdravstvene stu- ji bliskije povezuje ishode mjestu redovitog profesora u trajnom zvanju za područje biomedi- ta je 2,72 milijuna kuna, od dije učenja s tržištem rada. cine i zdravstva, polje temeljne medicinske znanosti, grana genetika, čega je 95% financirano iz 2. Sveučilište u Osijeku, Također je prezentirano  ANTE genomika i proteomika čovjeka u Katedri za medicinsku biologiju, Europskog socijalnog fon- Medicinski fakultete (Sve- značenje projekta za obo- - jednog nastavnika u znanstveno-nastavnom zvanju i na radnom da, Operativni program „ učilišni preddiplomski i di- gaćivanje ponude Splitskog mjestu redovitog profesora u trajnom zvanju s nepunim radnim vre- Razvoj ljudskih resursa“, a sveučilišta, pri čemu je od plomski studij sestrinstva, menom za područje biomedicine i zdravstva, polje kliničkih medicinskih traje od 1. srpnja 2015. do 30. iznimne važnosti organi- znanosti, grana neurologija u Katedri za neurologiju, rujna 2016. Sveučilišni preddiplomski ziranje diplomskih studija - jednog nastavnika u znanstveno-nastavnom zvanju i na radnom Konferenciji su nazočili studij biomedicinsko-labo- primaljstva i medicinsko- mjestu redovitog profesora u trajnom zvanju s nepunim radnim vre- ratorijskih tehnologija) menom za područje biomedicine i zdravstva, polje kliničkih medicinskih pročelnik OZS-a prof. Sti- laboratorijske dijagnostike znanosti, grana pedijatrija u Katedri za pedijatriju, pan Janković, voditeljica 3. Zdravstveno veleučilište koji bi od sljedeće akadem- - jednog nastavnika u znanstveno-nastavnom zvanju i na radnom projekta doc. Vesna Antiče- u Zagrebu ske godine mogli početi s mjestu redovitog profesora u trajnom zvanju s nepunim radnim vre- vić, prorektorica za nastavu 4. Visoka tehnička škola u izvođenjem nastave. Pri- menom za područje biomedicine i zdravstva, polje kliničkih medicinskih prof. Rosanda Mulić te vodi- Bjelovaru, Stručni studij sutni su upoznati s prijedlo- znanosti, grana patologija u Katedri za patologiju, teljice projektnih elemena- gom uvođenja novih selek- - jednog nastavnika u naslovnom znanstveno-nastavnom zvanju do- sestrinstva ta Rahela Orlandini, mag. 5. Sveučilište u Rijeci, Fa- cijskih postupaka pri upisu centa za područje biomedicine i zdravstva, polje kliničkih medicinskih med. techn. i Deana Šva- na zdravstvene studije i tre- znanosti, grana pedijatrija u Katedri za pedijatriju, ljug, prof. kultet zdravstvenih studija ningom socijalnih vještina - jednog suradnika u suradničkom zvanju i na radnom mjestu posli- 6. Sveučilište u Dubrovni- studenata što je usmjereno jedoktoranda za područje prirodnih znanosti, polje fizika u Katedri za Projektne konferencije ku, Preddiplomski studij medicinsku fiziku i biofiziku, podizanju kvalitete zdrav- - jednog suradnika u suradničkom zvanju i na radnom mjestu asistenta Ciljevi projekta su izrada sestrinstva stvenih usluga putem odabi- na određeno vrijeme od godine dana za područje biomedicine i 10 cjelovitih standarda zani- 7. Sveučilište u Splitu, Filo- ra kadrova koji će uz, struč- zdravstva, polje farmacija, grana farmacija u Katedri za farmaciju, manja i 10 standarda kvali- zofski fakultet u Splitu ne kompetencije, posjedova- - jednog suradnika u suradničkom zvanju i na radnom mjestu asistenta fikacija za sveučilišne/struč- 8. Hrvatska komora medi- ti i socijalne vještine za rad na određeno vrijeme od godine dana za područje biomedicine i ne preddiplomske (6. razina cinskih sestara s korisnicima zdravstvenih zdravstva, polje temeljne medicinske znanosti, grana neuroznanost u HKO-a) i diplomske (7. razina doc. Vesna Antičević usluga. Katedri za neuroznanost, HKO-a) zdravstvene studij- Kako bi se rad na izradi - jednog suradnika u naslovnom suradničkom zvanju asistenta za ske programe (sestrinstvo, medicinsko laboratorijska selekcijskih postupaka pri standarda zanimanja i kva- područje biomedicine i zdravstva, polje kliničkih medicinskih znanosti, grana interna medicina u Katedri za kliničke vještine. primaljstvo, radiološka teh- dijagnostika), unapređenje upisu i kontinuiranom trenin- lifikacija odvijao nesmeta- Pristupnici trebaju ispunjavati uvjete propisane Zakonom o znanst- nologija, medicinsko labora- zdravstvenih studijskih pro- gu socijalnih vještina u zdrav- no i s najboljim mogućim venoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Potrebna dokumentacija i torijska dijagnostika i fiziote- grama kroz izgradnju kapa- stvu kao dio ishoda učenja na ishodom, u okviru projekta dokazi koje je potrebno priložiti za izbor u određeno zvanje objavljeni rapija), izrada 2 sveučilišna di- citeta nastavnog osoblja za 6. obrazovnoj razini HKO-a. bit će organizirane tri pro- su na mrežnoj adresi Povjerenstva za kadrove (http://www.mefst.hr/ plomska studijska programa uvođenje novih metoda pro- Naglašeno je značenje jektne konferencije, kao i kadrovi). na Sveučilišnom odjelu zdrav- jektnog poučavanja i inova- izrade standarda zanimanja završna konferencija na sa- Za radno mjesto suradnika pod III., 7. alineja - kandidati trebaju imati stvenih studija (primaljstvo, tivnih sadržaja, i poboljšanje i standarda kvalifikacija za mom kraju projekta. A.I. završen integrirani studij fizike, istraživački/inženjerski smjer i stečeno zvanje mag. phys., odnosno dipl. ing. fizike (prema ranijim propi- sima), a za radno mjesto u 8. alineji kandidati trebaju imati završen Farmaceutsko-biokemijski fakultet. Prijave se podnose poštom u roku od 30 dana od objave natječaja u „Narodnim novinama“ na adresu: MEDICINSKI FAKULTET, Šoltanska 2, 21000 Split Sporazum Stručnih studija i

SVEUČILIŠTE U SPLITU, FAKULTET Hrvatske gospodarske komore ELEKTROTEHNIKE, STROJARSTVA I BRODOGRADNJE, Piše: nik više nikome ozbiljno ne biti više“, rekao je Matoković. objavljuje Slađana može predstaviti svoje ideje Nagrada najboljim radovima katija Brajević i zamisli. NATJEČAJ M/Ž Buličić Sporazum je u ime Sveuči- Voditeljica Ureda za poslov- Za izbor: lišnog odjela za stručne studi- nu suradnju s vanjskim subjek- Sveučilišni odjel za struč- je potpisao pročelnik Odjela tima Sveučilišnog odjela za ‘’Stu- 1. jednog nastavnika u znanstveno-nastavno zvanje redoviti profesor- ne studije i Hrvatska gospo- dr. sc. Ado Matoković, a u ime stručne studije Slađana Bra- d e n t i m a trajno zvanje za znanstveno područje tehničkih znanosti, polje elek- darska komora – Županijska Komore njezina predsjednica jević naglasila je kako je pot- se omogu- trotehnika, grana elektroenergetika i odgovarajuće radno mjesto; komora Split potpisali su 3. Katja Buličić. „Sveučilišni pisan sporazum o suradnji re- ćava suo- prosinca Sporazum o poslov- odjel za stručne studije ovim zultat dugogodišnje uspješne čavanje s 2. jednog nastavnika u znanstveno-nastavno zvanje redoviti profesor je sporazumom dobio kon- za znanstveno područje tehničkih znanosti, polje strojarstvo, grana noj suradnji na projektima suradnje sa Županijskom ko- realnim procesno-energetsko strojarstvo i odgovarajuće radno mjesto; WebStart i PlanStart za ovu kretan oblik suradnje s gos- morom Split i da je stručnim potrebama tržišta te stjeca- akademsku godinu. podarstvom angažmanom studijima izuzetno važna pove- nje toliko potrebnog prak- 3. jednog nastavnika u nastavno zvanje predavača, za područje Projekt WebStart podra- studenata ekonomskih stu- znica s gospodarstvom. Izrađe- tičnog iskustva i primjene prirodnih znanosti, polje matematika, grana matematička analiza, na zumijeva izradu web-strani- dija i informacijske tehnolo- ne web stranice i poslovni pla- naučenog u praksi, a mi- određeno vrijeme; ca za kategoriju malih tvrtki gije. Ovo je win-win situacija novi ocjenjivat će se na kraju kropoduzetnicima dobiva- (do tri zaposlena). Studenti će za sve i nadam se da će ova- akademske godine, a najbolji nje besplatne web-stranice 4. jednog stručnog suradnika, za područje prirodnih znanosti, polje u sklopu projekta u praksi uz kvih projekata u budućnosti radovi bit će nagrađeni. ili poslovnog plana, i time matematika,na određeno vrijeme; pomoć nastavnika mentora olakšavanje i unapređenje realizirati što su naučili kroz poslovanja. Svojim članica- 5. jednog stručnog suradnika na određeno vrijeme za rad na projektu “Horizon 2020 AUTORE”, na određeno vrijeme; školovanje, a mali poduzet- ma, mikropoduzetnicima, nici će dobiti besplatno web kojima često nedostaje sred- 6. dva stručna suradnika za rad na projektu “Razvoj nulte serije stranicu. PlanStart podrazu- stava za unapređenje poslo- pretvarača frekvencije za visokobrzinske generatore u kogeneracijskim mijeva izradu poslovnih pla- vanja, Komora ovim putem postrojenjima” na određeno vrijeme. nova za istu kategoriju podu- pruža mogućnost dobivanja zetnika. Poslovni plan za mo- besplatne web stranice/po- Pristupnici moraju ispunjavati uvjete propisane Zakonom o znanst- dernog poduzetnika više nije slovnog plana, što otvora venoj djelatnosti i visokom obrazovanju.Natječaj traje 30 dana od luksuz nego nužnost i bez nje- nove kanale za rast i razvoj. dana objave u Narodnim novinama. Sve informacije mogu se dobiti ga poduzetnik ne može dobi- Poduzetnici s jednim do tri u Službi za upravno-pravne poslove Fakulteta. Prijave s dokazima o ti kredit u banci, HBOR-u, zaposlena, koji žele biti dio ispunjavanju uvjeta natječaja dostavljaju se na adresu: Fakultet elek- trotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu, Ruđera Boškovića 32., ne može aplicirati ni na je- ovih projekata, mogu se ja- 21000 Split. Nepravovremene prijave i prijave bez dokaza o ispunja- dan EU fond, kao ni na naci- viti na javni natječaj koji će vanju uvjeta neće se razmatrati. O rezultatima natječaja pristupnici će onalne programe bespovrat- biti objavljen na komorskim biti obaviješteni u zakonskom roku. nih potpora za poduzetnike. stranicama www.hgk.hr.’’. Bez poslovnog plana poduzet- universitas | prosinac 2015. 17 SpliT

Sedmi Dan e-učenja OKRUGLI STOL Sveučilišta u Zagrebu Akademik Budin o nastavi informatike Teme okruglog stola ‘Nastava informatike u hrvatskom Sedmi sveučilišni Dan e- obrazovnom sustavu’, održanog 20. studenog u učenja otvorio je rektor Sveu- Središnja tema ovogodišnjega Dana Sveučilišnoj knjižnici, bile su promjene nastave čilišta u Zagrebu prof. Damir e-učenja bila je važnost mrežnih stranica informatike i osvrt na projekt ‘Razvoj modernih Boras. Na početku događanja, studijskih programa za izobrazbu nastavnika prof. art. Mladen Janjanin, pro- u funkciji promocije i odnosa s javnošću informatike, biologije, kemije, fizike i matematike na rektor za umjetničko područje temeljima Hrvatskog kvalifikacijskog okvira’. Glavni i međunarodni položaj Sveuči- sveučilišta te webometrics kao važan govornik akademik Leo Budin dotaknuo se preobrazbe lišta u Zagrebu, održao je pre- čimbenik rangiranja sveučilišta. cjelovitog obrazovnog sustava te podsjetio na Strategiju davanje o rangiranju najboljih obrazovanja, znanosti i tehnologije. U raspravi su svjetskih sveučilišta te o poka- sudjelovali prorektor Marko Rosić, Ivica Boljat i Saša zateljima koji se koriste u formi- šta u Zagrebu partner. U sklo- Mladenović s PMF-a te kolegice iz prakse Nikolina ranju rang-lista najuspješnijih pu projekta izrađena je aplika- Bubica i Žana Žanko. visokoobrazovnih institucija. cija koja je javno dostupna na Na skupu je uslijedilo predava- webu i može pomoći nastavni- PROMOCIJA KNJIGA I nje dr. sc. Zorana Bekića, ravna- cima u promišljanju kojim se TRIBINA telja Sveučilišnoga računskoga metodama vrjednovanja kori- ’MORPHEUS centra o mogućnostima pobolj- stiti za pojedine ishode učenja. CUP’ Izbjeglička kriza u šanja položaja Sveučilišta u Za- Sandra Kučina Softić također je Europi grebu na Webometrics ljestvi- predstavila Katalog e-kolegija Prijavite svoje ci, pri čemu je kao vrlo važan ustanova u visokom obrazova- ćivanje studentskoga iskustva. timove U organizaciji Instituta za segment rangiranja istaknuo nju u Republici Hrvatskoj. Kata- Dan e-učenja svake godine za- migracije i narodnosti/ isticanje pripadnosti svih sa- log je uspostavilo Ministarstvo jednički organiziraju Sveučili- Ovim putem Instituta za europske i stavnica Sveučilištu u Zagrebu, znanosti, obrazovanja i sporta šte u Zagrebu i Centar za e-uče- pozivamo studente globalizacijske studije iz a ne samo pojedinom fakultetu u suradnji sa Srcem i središnje nje Sveučilišnoga računskoga da se prijave Zagreba i Sveučilišne knjižnice ili akademiji. Također, tijekom je mjesto na kojem se nalaze centra. Cilj je ovoga skupa ista- na natjecanje u Splitu 17. studenoga održana izlaganja istaknuta je važnost osnovni podatci o svim e-kolegi- knuti važnost i kvalitete nasta- europskih je promocija knjiga Stranac ne samo poticanja nastavnika i jima koji se izvode na ustanova- ve na sveučilištu i dobre primje- sveučilišta i društvo, Fenomenologija sastavnica na sustavnu objavu ma u sustavu visokoga obrazo- ne ICT-a u njezinu postizanju, te “Morpheus Cup”, stranca i ksenofobije, te kvalitetnih materijala o rezulta- vanja u RH. U ovome trenutku dalje poticati izvrsnost u sveuči- koje će se održati Stranci pred vratima Europe tima istraživača, istraživačkih u Katalogu, koji je javno dostu- lišnom obrazovanju. 10. svibnja 2016. autora profesora Anđelka skupina i ustanova nego i us- pan, nalaze se podatci o 8866 e- Organizacijom Dana e-uče- u Luksemburgu. Milardovića. Uz autora, knjige postave digitalnih repozitori- kolegija sa 79 ustanova u susta- nja Sveučilište u Zagrebu po- Potrebno je su predstavili Aleksandar ja, čemu bi svakako pridonijela i posebni savjetnik rektora za vu visokoga obrazovanja u RH, tvrđuje svoju vodeću ulogu registrirati tim od Jakir, Mislav Kukoč, Jadranka i provedba politike otvorenoga područja STEM i međunarod- a podatci se i dalje unose u bazu. u okruženju u unaprjeđenju tri člana, a prijave Polović i Petar Krolo. Nakon pristupa istraživačkim podatci- ne projekte prof. Mislav Grgić, kvalitete obrazovanja i im- promocije održana je i Značaj Dana e-učenja se zaprimaju do 29. ma i stvaranje otvorenih obra- prof. Božo Skoko s Fakulteta plementaciji informacijskih i veljače 2016. javna tribina pod naslovom zovnih sadržaja. političkih znanosti i prof. Go- Sveučilišni Dan e-učenja or- komunikacijskih tehnologija Izbjeglička kriza u Europi. ran Bubaš s Fakulteta organi- ganizira se svake godine kako te tehnologija e-učenja. Zajednički sveučilišni zacije i informatike Sveučilišta bi se zainteresiranima omogu- Ta je važnost mrežnih stra- domenski prostor u Zagrebu. Moderatorica panel- ćila razmjena iskustava te stje- nica u funkciji promocije i od- Program sedmoga Dana e- diskusije bila je prorektorica za canje novih spoznaja o primjeni nosa s javnošću sveučilišta te učenja nastavljen je predstavlja- studije, studente i upravljanje informacijskih i komunikacij- webometrics kao važan čim- njem novoga koncepta mrežne kvalitetom Sveučilišta u Za- skih tehnologija i tehnologija e- benik rangiranja sveučilišta. stranice Sveučilišta u Zagrebu grebu prof. Ivana Čuković-Ba- učenja u obrazovnom procesu. Također, na skupu je bilo rije- i njezine važnosti u promociji gić. Panel-diskusija istaknula je Također, taj je događaj izvrsna či o metodama vrjednovanja Sveučilišta. O važnosti mrež- važnost osiguravanja adekvat- prilika za okupljanje i zajednič- u e-kolegiju te je predstavljen nih stranica na skupu je govo- ne prisutnosti kvalitetnih i ažu- ko druženje te za raspravu ka- katalog e-kolegija ustanova u rio prof. Miljenko Šimpraga, riranih informacija o aktivno- ko e-učenje iskoristiti za podi- visokom obrazovanju u Repu- prorektor za inovacije, transfer stima Sveučilišta i sastavnica zanje kvalitete nastave i oboga- blici Hrvatskoj. UNIZG tehnologije i komunikacije Sve- na mrežnim stranicama te na učilišta u Zagrebu, koji je tije- najvažnijim društvenim mre- kom svojega izlaganja istaknuo žama. Zaključak je panela ka- Nagrade za najbolji e-kolegij Sveučilišta u važnost dosljedne provedbe od- ko su prisutnost Sveučilišta u Zagrebu za akademsku 2014./2015. luka Senata, u skladu s kojima Zagrebu na društvenim mre- Dodjela nagrade za najbolji e-kolegij Sveučilišta u Zagrebu sva sjedišta sastavnica trebaju žama te aktualnost i ažurnost biti unutar domenskoga prosto- mrežnih stranica sastavnica za akademsku godinu 2014./2015. održala se 3. prosinca ra Sveučilišta, uključujući web danas nužnost jer studenti oče- 2015. u maloj vijećnici Rektorata. Nagrade je uručio rektor sjedišta projekata, časopisa, kuju brzu, kvalitetnu i potpunu Sveučilišta u Zagrebu prof. Damir Boras i prorektorica za konferencija, zavoda i drugih informaciju. Rektor prof. dr. sc. studente, studije i upravljanje kvalitetom prof. Ivana Čuko- organizacijskih jedinica sastav- Damir Boras istaknuo je važ- nica Sveučilišta. Nakon prorek- nost isticanja pripadnosti sa- vić-Bagić. Treća nagrada za najbolji e-kolegij Sveučilišta u tora prof. dr. sc. Šimprage, novi stavnica te nastavnika i stude- Zagrebu za akademsku godinu 2014./2015. dodijeljena je koncept mrežne stranice Sveu- nata Sveučilištu, kao i važnost kolegiju “Upravljanje projektnim ciklusom” Fakulteta orga- čilišta u Zagrebu predstavio je da se mrežne stranice i radovi nizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu čiji nositelji i su- dr. sc. Mario Konecki s Fakul- istraživača u komunikaciji po- radnici zbog spriječenosti nisu bili u mogućnosti prisustvo- FESTIVAL ZNANOSTI 2016. teta organizacije i informatike vezuju sa Sveučilištem. Sveučilišta u Zagrebu. vati dodjeljivanju nagrade. Nositelj i suradnici kolegija su: Prijavite se do 25. siječnja Središnji dio ovogodišnjega Metode vrjednovanja prof. dr. sc. Blaženka Divjak, mag. inf. Amir Spahić, izv. prof. Dana e-učenja bila je panel-dis- e-kolegija dr. sc. Nina Begičević Ređep, izv. prof. dr. sc. Marina Klačmer Sveučilište u Splitu organizira 14. festival znanosti, kusija o temi Web stranice sa- U drugom dijelu događanja, Čalopa i mr. sc. Sanjana Buć. a održat će se od 18. do 23. travnja 2016. na temu “Znanost i umjetnost”. Kako je već uobičajeno, stavnica Sveučilišta u Zagrebu Sandra Kučina Softić, pomoćni- Dodatnu nagradu – nagradu za multimedijske sadržaje u e- i njihova prisutnost na društve- ca ravnatelja Srca za obrazova- otvaranje se planira uz pregršt demonstracija i radionica nim mrežama u funkciji promo- nje i podršku korisnicima, pred- kolegiju “Fizika i biofizika”, koji je obvezan za studente prve 18. travnja 2016. godine. Nakon toga slijedi tjedan cije upisa u studije. Uz rektora stavila je metode vrjednovanja godine studija medicine Medicinskoga fakulteta Sveučilišta s brojnim aktivnostima, koje će znanost prikazati Sveučilišta u Zagrebu prof. Da- e-kolegija i aplikaciju koja je u Zagrebu, uručio je rektor Damir Boras nositelju kolegija na popularan i svakome razumljiv način. Studenti i mira Borasa, u panel-diskusiji izrađena u okviru međunarod- doc. Ozrenu Gamulinu. Suradnici kolegija “Fizika i biofizika” nastavnici Sveučilišta u Splitu koji bi htjeli organizirati aktivnosti u sklopu Festivala mogu se prijaviti na adresu sudjelovali su ravnatelj Sveuči- noga projekta TALOE (Time to su: doc. Sanja Dolanski-Babić, doc.. Maja Balarin, dr. sc. Ma- lišnoga računskoga centra dr. Assess Learning Outcomes in [email protected] najkasnije do 25. siječnja sc. Zoran Bekić, dekan Fakulte- E-learning), u kojem je Sveuči- rin Kosović, Kristina Serec, prof. i Marko Škrabić dipl. ing. 2016. godine. ta elektrotehnike i računarstva lišni računski centar Sveučili- 18 universitas | prosinac 2015.

Priredio: ti zašto stvari padaju i zašto se Tomislav Čizmić Marović* planeti okreću oko Sunca. Za- mislio je postojanje “sile” koja Albert Einstein, u svije- vuče sva materijalna tijela jed- tu fizike potpuno nepoznati no prema drugome nazvavši je službenik patentnog ureda u silom gravitacije. Bernu, poslao je 1905. godi- Na koji način ova sila djeluje ne četiri članka u najprestižni- između tijela koja su jedno od ji znanstveni časopis tog doba, drugog udaljena, bez ičega iz- Annalen der Physik. Svaki je od među njih što bi tu silu preno- njih bio vrijedan Nobelove na- silo bilo je nepoznato – a veli- grade. ki otac moderne znanosti nije Prvim je položio temelje za bio voljan predložiti hipotezu, kvantnu mehaniku (i zaista, 15 velikodušno ponudivši tu stvar godina poslije, zaradio Nobe- “čitatelju na razmatranje”. 100 GODINA lovu nagradu). Drugim je po- kazao da atomi zaista postoje. Hladni newtonovski svemir Treći predstavlja njegovu pr- Newton je postavio svo- vu teoriju relativnosti, danas ja tijela tako da se gibaju kroz poznatu kao specijalna teori- prazni prostor, prostor koji za- ja relativnosti koja razjašnjava mislio kao veliki spremnik koji da vrijeme ne prolazi za svako- obavija svemir, ogromnu poza- Opće teorije ga jednako, niti da su dimenzije dinu kojom putuju objekti dok objekata uvijek iste: blizanci će ih sila ne prisili na promijene otkriti da su različite dobi ako svoju putanju. No, od čega je jedan od njih putuje drukčijom ovaj “prostor” bio napravljen, brzinom od prvoga, a štap ko- Newton nije mogao reći. ji se giba kraći je od onoga ko- Nekoliko godina prije Ein- ji miruje. Četvrtim pokazuje da steinova rođenja dva su veli- su masa i energija jedna te ista ka britanska fizičara, Michael stvar, kroz slavnu jednadžbu Faraday i James Clerk Maxwell E=mc2. dodala novi sastojak u Newto- Unatoč priznanju znanstve- nov hladni svemir: elektro- relativnosti ne zajednice, Einstein nije bio magnetsko polje. Ovo je po- zadovoljan – njegova teorija re- lje stvarni entitet, koji difuzi- lativnosti nije se slagala s onim ran posvuda ispunjava prostor, što smo znali o gravitaciji. Po- prenosi radiovalove, vibrira Najsretnija misao čeo se pitati je li zakon univer- i oscilira kao površina jezera Einsteinova života zalne gravitacije, kako ga je pri- prenoseći elektromagnetsku Sjeme Opće teorije relativnosti bila je iznenadna misao, je više od dva stoljeća formuli- silu. koju će Einstein kasnije nazvati ‘najsretnijom misli vlastitog života’: rao veliki Isaac Newton, točan, i Još od mladosti Einstein je dao si je u zadatak revidirati ga bio fasciniran elektromagnet- „Ako osoba slobodno pada, neće osjećati vlastitu težinu.“ kako bi bio kompatibilan s no- skim poljem, i uskoro mu se po- Bila je kasna 1907., i još je uvijek sjedio u svom patentnom uredu u Bernu. vim konceptom relativnosti. Za čelo pomaljati da se gravitacija, Svako od znanstvenih dostignuća iz čudesne 1905. samo za sebe bilo bi tu mu je zadaću trebalo 10 go- kao i elektricitet, mora također dovoljno da zauvijek ostane zapisan zlatnim slovima u povijesti fizike. Sva četiri dina – 10 godina mahnita pro- prenositi pomoću polja: mora, zajedno, međutim, dovela su do nešto skromnijeg napretka – sljedeće je godine patentni ured promovirao Einsteina u ‘tehničkog ispitivača druge klase’. Uskoro je dotjerao svoj misaoni eksperiment: padajući je čovjek sada bio u komori bez prozora u slobodnom padu. On bi se osjećao bez težine i svi objekti koje bi ispu- stio plutali bi uz njega. Ne bi bilo načina razlikovanja ni eksperimenta koji bi mogao odrediti pada li komora ubrzano u gravitacijskom polju ili pluta u bezgravitacijskom prostoru slobodnog svemira. Zatim je zamislio čovjeka u istoj komori u dalekom svemiru gdje nema gravitacije, a sila vuče komoru prema gore s konstantnim ubrzanjem. Osjetio bi da su mu stopala pritisnuta uz pod i ako bi ispustio objekt, on bi pao na pod ubrzano, kao da stoji na zemlji. Zaključak: ne po- stoji način razlikovanja između efekata gravitacije i efekata ubrzanja. Einstein je to nazvao principom ekvivalencije. Lokalni efekti gravitacije i ubrzanja su ekvivalentni. Zato oni moraju Lijevo: nema načina za odrediti nalazimo li se u gravitacijskom polju planete ili u ubrzanoj biti manifestacija istog fenomena, nekog koz- komori u bezgravitacijskom prostoru; desno: ne postoji način na koji bismo odredili pluta li mičkog polja koje proizvodi oba komora u bezgravitacijskom prostoru svemira ili ubrzano pada u gravitacijskom polju planete efekta.

učavanja, pokušaja, pogrešaka, bio je siguran, postojati gravi- zbunjenosti, briljantnih ideja i tacijsko polje, analogno onom briljantnih zabluda. električnom. Dao si je u zada- tak shvatiti kako to gravitacij- Najljepša od svih teorija sko polje radi i kako se može U studenome 1915. Einste- opisati jednadžbama. in je poslao u tisak svoj članak I na toj ga je točki “strefila” o novoj teoriji gravitacije, na- ideja: gravitacijsko polje kao zvavši ga “Opća teorija rela- takvo nije rasprostrto pro- tivnosti”, remek-djelo i krun- storom – gravitacijsko je polje ski dragulj pretkvantne fizike, prostor sam! To je čitava mu- “najljepša od svih teorija”, ka- drost Opće teorije relativnosti. ko će je krstiti veliki ruski fizi- Newtonov prostor kroz koji se čar Lev Landau. stvari kreću i gravitacijsko po- Postoje remek-djela koje lje su jedno te isto! nas duboko dotiču: Mozartov rekvijem, Homerova Odiseja, Jedan ‘potpuno neupotrebljivi’ Sikstinska kapela, Kralj Lear… doktorski rad Potrebno je dugo izučavanje da Bio je to trenutak prosvjet- bismo na pravi način mogli cije- ljenja, momentalno pojedno- niti njihovu briljantnost, ali na- stavljenje svijeta: prostor nije grada, savršena ljepota i novi više nešto različito od materi- pogled na svijet koji nastaje je, on je jedna od materijalnih pred našim očima vrijedni su komponenti svemira. Valoviti tog truda. Opća teorija relativ- entitet koji se rasteže, zakriv- nosti je remek-djelo tog ranga. ljuje, uvija… Sunce svija pro- Među brojnim skokovima stor oko sebe, a Zemlja se ne naprijed u našem razumijeva- okreće oko njega zbog neke nju svijeta kojima je svjedoči- tajanstvene sile, nego zato što la ljudska vrsta kroz povijest, se kreće prostorom koji je za- Einsteinovo je djelo kao inte- krivljen, nagnut, kao kuglica lektualno postignuće nepre- koja se kotrlja niz rubove lijev- vladano i nadvija se kao svjeti- ka. Nema tajanstvene sile ko- onik nad ostalima. Zašto? Jer ju proizvodi centar lijevka; sa- kad se jednom shvati, njegova ma zakrivljena priroda zidova teorija blista jednostavnošću tjera kuglicu da kruži niz njih. od koje zastaje dah. Planeti kruže oko Sunca i stvari Newton je pokušao objasni- padaju jer je prostor zakrivljen. universitas | prosinac 2015. 19

je prostor-vrijeme do stupnja da iz njega ništa više ne može pobjeći, čak ni svjetlo - točke u kojoj se pretvara u crnu ru- Masa i zakrivljenje pu. Crne su rupe u početku bi- prostor-vremena le misteriozni teorijski objekti Specijalna teorija relativnosti nam kaže da svemir ka- jer nitko nije mogao vjerova- kvog znamo ima četiri dimenzije - tri prostorne i jednu vremen- ti da se svemir ponaša tako “perverzno”, no danas više sku. U praznom svemiru, bez masa, prostorvrijeme je obična rešetka nema sumnje da se radi o i najkraća putanja između dvije točke je ravna crta. Kad je prisutna bilo stvarnim objektima. kakva masa - zvijezde, planeta, čovjeka - prostorvrijeme se oko nje zakrivlju- To nije sve. I čitav je pa objekt koji na nju nailazi mora slijediti zakrivljenu putanju koja ga dovodi se svemir može širiti i bliže masi. Baš kao što je nemoguće gibanje u ravnoj crti na površini sfere, tako je skupljati, i Einsteinove 100 GODINA su jednadžbe predvi- nemoguće gibati se u ravnoj crti kroz zakrivljeno prostorvrijeme. Ovo zakrivljenje djele (iako on sam na je u stvari ono što mi doživljavamo kao silu gravitacije, kao privlačenje dvije mase. početku nije vjero- vao u to) da svemir ne može biti statičan. Baš kao što Naposljetku, 1930. je nemoguće godine zaista je opa- gibanje u ženo da se svemir širi. ravnoj crti na Ista jednadžba pred- površini sfere, viđa da je okidač za šire- tako je nemoguće nje morala biti eksplozija gibati se u ravnoj mladog, ekstremno male- crti kroz zakrivljeno nog i ekstremno vrućeg sve- prostorvrijeme. mira – ono što danas zovemo Velikim praskom. Ponovo, nit- ko nije vjerovao u to ispočet- ka, no pozadinsko kozmičko zračenje, razmazani eho topli- ne izazvane početnom eksplo- zijom, otkriveno je 60-ih godi- na 20. stoljeća. Gravitacija Kako je Einstein Teorija tvrdi i da sam pro- razvijao svoj princip ekvi- stor leluja, poput površine mo- i svjetlost ra. Efekti ovih gravitacijskih valencije, shvatio je da ima neke valova opaženi su na binar- iznenađujuće posljedice. Primjeri- nim zvijezdama, i odgova- ce, misaoni eksperiment s komorom je raju predviđanjima teori- Zakrivljenje je čak i do zapanjujuće prostora zbog sugerirao da bi gravitacija trebala savijati i svjetlost. Zamislimo da je komora ubr- preciznosti od jedan mase Sunca na sto milijardi. I tako prisiljava zana prema gore, a zraka svjetlosti dolazi iz dalje... svjetlost rupice na jednom zidu. U vrijeme kad stiže zvijezde u do suprotnog zida svjetlo je malo bliže podu Nove oči kojima položaju A promatramo svijet na gibanje jer je komora pomaknuta prema gore. Kad bi- smo grafički prikazali putanju zrake u komori, Sve navedeno, i još zakrivljenom mnogo toga, rezultat putanjom, bila bi zakrivljena prema dolje zbog ubrzanja je elementarnog intu- zbog čega prema gore. Princip ekvivalencije kaže da itivnog uvida: prostor i nam se na ovaj efekt mora vrijediti bez obzira gravitacijsko polje jed- Zemlji čini da se no su te isto. Kao i jed- zvijezda nalazi je li komora ubrzana prema gore ili miruje u gravitacijskom polju. Drugim nadžbe koja, iako je nije na položaju B lako shvatiti bez prethod- riječima, svjetlost se zakrivljuje no proučene Riemannove prolazeći kroz gravitacijsko polje. matematike, ipak plijeni svo- jom začudnom jednostavno- šću. I koja, kao što je sažeo fi- zičar J. A. Wheeler, kaže: Pro- stor određuje tijelima kako da Crne rupe - mjesta u svemiru u kojima prostor-vrijeme se kreću, a tijela prostoru kako postaje beskonačno zakrivljeno Što Iako je Newton da se zakrivljuje. nije objasnio kako gravi- valjalo s tacija djeluje, nije objasnio zašto, a upravo je to kopkalo Gravitacijsko polje kao takvo nije Newtonom? Einsteina. Njegova specijalna teorija relativnosti tvrdila je da ništa ne može Razumijevanje gor- rasprostrto prostorom – gravitacijsko je putovati, ni širiti informaciju brže od njeg izraza traži po- svećenost i trud, no svjetlosti. Ovo je postavilo pozornicu za manji nego što je to polje prostor sam. Sunce svija prostor konfrontaciju s Newtonovom teorijom u potreban kako bi se kojoj gravitacija ostvaruje svoj utjecaj trenut- cijenila jedinstve- oko sebe, a Zemlja se ne okreće oko no - Eistein je bio uvjeren da je to pogrešno. na ljepota kasnih Vođen očitom kontradikcijom, hrabro je kre- Beethovenovih gu- dačkih kvarteta. U njega zbog neke tajanstvene sile, nego nuo ponovno napisati stoljećima stara pravila oba je slučaja na- newtonovske gravitacije, zahtjevnu zadaću grada čista, savrše- zato što se kreće prostorom koji je za koju su čak i njegovi najveći podržavatelji na ljepota i nove oči smatrali da je osuđena na neuspjeh. Max kojima vidimo svijet zakrivljen, nagnut, kao kuglica koja se Planck, pionir kvantne fizike, rekao mu oko sebe. je: „Kao stariji prijatelj moram te savje- kotrlja niz rubove lijevka tovati protiv toga. Nećeš uspjeti, a ako ipak uspiješ, nitko ti neće vjerovati.“ Kako možemo opisati ovo koji se čine potpuno neupo- rije (ili energije). To je sve. Ein- *Prijevod zakrivljenje prostora? Najveći trebljivima u praktičnom smi- steinova vizija da se prostor za- skraćenih i prilagođenih matematičar 19. stoljeća Carl slu. Zaključak Riemannova krivljuje pod utjecajem materi- odlomaka iz teksta ‘Seven Friedrich Gauss, “princ ma- rada bio je da su osobine za- je stala je u jednadžbu od pola Brief Lessons in Physics’ tematike”, napisao je formu- krivljenog prostora opisane reda. Carlo Rovelli, Allen Lane, le koje opisuju dvodimenzi- matematičkim objektom koji Za početak, jednadžba opi- September 2015. Ostali onalne zakrivljene površine, danas znamo kao Riemannov suje kako se prostor svija oko ne ovo je odstupanje izmjereno razine susretne brata blizanca izvori: Scientific American, kao što je površina brežulja- tenzor zakrivljenosti i označa- zvijezde. Kao posljedica tog za- i predviđanje potvrđeno. koji je živio u planinama, otkrit Special Issue, 100 Years of ka. Tada je zatražio od svog vamo s ‘R’. krivljenja ne samo da oko zvi- No ne zakrivljuje se samo će da je brat malčice stariji od General Relativity, Sep- darovitog studenta da poopći jezde u centru zakrivljenja kru- prostor - zakrivljuje se i vrije- njega. tember 2015.; Concepts in teoriju kako bi obuhvatio tro- ’Kriv nam je prostor, že planeti već se i svjetlo umje- me. Vrijeme u gravitacijskom Kada velika zvijezda potro- Thermal Physics, Blundell, dimenzionalne i višedimenzi- krivo je vrime’ sto pravom linijom giba onom polju, primjerice onome Ze- ši svoje nuklearno gorivo, ne Oxford University Press, onalne površine. Einstein je napisao jednadž- zakrivljenom. Einstein je pred- mlje, prolazi brže na većoj ne- postoji više sila koja bi se su- 2006.; einstein-online.in- Student Bernhard Rie- bu koja kaže da je R ekvivalen- vidio da Sunce uzrokuje odstu- go na manjoj visini. I ovo je iz- protstavljala gravitaciji i ona fo/elementary/generalRT; mann napravio je impresivni tno energiji materije. To znači: panje pravca svjetlosti zvijezda mjereno i potvrđeno. Ako čo- kolabira zbog vlastite težine, Introduction to general re- doktorski rad, jedan od onih prostor se krivi gdje ima mate- u svojoj pozadini, i 1919. godi- vjek koji živi na nivou morske sve do točke u kojoj zakrivlju- lativity, Wikipedia 20 universitas | prosinac 2015. Sjever Prevoditi na hrvatski iz predgovora Odgovornost sveučilišta ‘Priručnika za prevoditelje’

za hrvatski jezik Djelatnost prevođenja stara je koliko i ljudska civilizacija. U O stanju i sudbini hrvatskog jezika Universitas je pisao Vrijednost sporazumijevanja u više navrata, još od 2009. A kao glasilo dvaju naših jezikom dobila je, naime, svo- najvećih sveučilišta, Zagrebačkog i Splitskog, odnosno ju novu potvrdu u onome tre- KONFERENCIJA U KUALA LUMPURU kao hrvatske sveučilišne novine, Universitas ima osobite nutku kad se jedna jezična za- Visoka priznanja prof. Vladimiru Šimoviću obveze. I mogućnosti. Jer svijest o problemima edukacije jednica otvorila prema drugoj, i uporabe hrvatskoga, dakle, svijest o sudbini hrvatskoga kad više samo vlastiti jezik ni- Rad prorektora za znanstveno-umjetnički rad i jezika u sveučilišnoj je praksi daleko ispod dopuštene. je bio dostatan, kad je bilo po- međunarodnu suradnju Vladimira Šimovića i vanjskog trebno razumjeti sugovornika suradnika Matije Varge dobio je certifikat izvrsnosti Stanje daleko od zadovoljavajućeg iz druge zajednice kako bi se s od IIER (International Institute of Engineers & O tome govore: mizerna razina pismenosti ne samo aka- njime podijelili plodovi rada i/ili Researchers) za najbolji sadržaj i najbolju prezentaciju međusobno važne obavijesti, a demskih građana, nego i znanstveno nastavnog osoblja; zajednice time zbližile i (inter) na Academic World International Conference održanoj kriminalno zanemarivanje hrvatskoga u našim znanstve- u Kuala Lumpuru u Maleziji. Profesor Vladimir Šimović kulturološki obogatile. Od tih dobio je i nagradu od IRF (Institute of Research and nim jezicima; kukavna šutnja autoriteta o primitivističkim najdavnijih vremena do danas na mnogobrojnim znanstve- Journals) za najboljega gosta i urednika na International nasrtajima na bogatstvo hrvatskih izričaja kroz nasilnu bit se prevođenja nije promijeni- nim projektima i, dodatno, na Conference on Science, Social Science and Economics. purifikaciju koja nam sakati jezik; naša siromašna prije- la – ono je i danas potrebno ra- projektu pokretanja Poslijedi- vodna produkcija što provincijalizira ‘hrvatsku misao’, toč- di istih ciljeva – promijenili su plomskoga specijalističkog stu- se međutim i opseg prevođenja dija prevođenja. Riječ je o sve- PREDAVANJE XUFENG JIA nije, mogućnost mišljenja u Hrvatskoj. Ali o odgovornosti akademske zajednice ponajviše govori zaprepašćujuća i njegova zastupljenost. U sva- učilišnome studijskom progra- edukacijska praksa: prema finskih 14 sati tjedno materin- kodnevnome životu u suvreme- mu kojem su nositelji Odsjek za Kako poslovati s Kinom nom svijetu prevođenje je dobilo germanistiku i Odsjek za angli- skoga u školama, mi imamo 4 (slovima: četiri). Van pameti Xufeng (Jess) Jia, starija stručna dimenziju međunarodnoga ma- stiku Filozofskoga fakulteta u je da se ta edukacijski temeljna, obrazovno pogubna či- sovnog načina komuniciranja. Rijeci, akreditiranome pri Sve- suradnica Podravke, održala je 3. njenica posve ostavlja po strani u tekućoj ofenzivi za uvo- prosinca predavanje pod nazivom Uz porast opsega prijevodne ko- učilištu u Rijeci 2011. godine i “EU - China Economic Relations” đenje informatike. Kako to da naši najveći Hrvati koji nas munikacije raste i raznolikost prvi put izvedenome akadem- u Sveučilišnom centru Koprivnica. u ime Božje tako efikasno čuvaju od sablazni spolnog i, za jezičnih i drugih zahtjeva ko- ske godine 2012.–2013.. Znan- Na predavanju se moglo čuti o svaki slučaj, građanskog prosvjetljavanja, bar dio svoga jima prevoditelji moraju znati stvena i nastavna suradnja gospodarskim odnosima Kine fundamentalizma ne ulože u najsigurnije dionice - u bolju uspješno udovoljiti. osobito na tome poslijediplom- i EU-a, s Hrvatskom u fokusu. U Podravka grupi nastavu materinskog jezika? No skandalom prvoga reda skome studiju te postavke na Različite potrebe kojima je studij osmišljen po- uključena je u pravne poslove s Kinom, prekogranične možda bi ipak trebalo smatrati činjenicu da u situaciji kada prevoditelja i tumača projekte, a bavi se i ulaskom na nova tržišta. Prije služile su kao podloga za pro- se golem dio sveučilišne energije opravdano ulaže u šire- U svijetu se u tome smislu jekt izrade ovoga priručnika. Podravke, u Bruxellesu je radila kao znanstvena nje naših studijskih programa na engleskom, istovremeno novakinja na području euroazijskih odnosa te kao velika pozornost pridaje spe- One su umnogome odredile i uopće ne čuje glas onih koji su posve svjesni da bi hrvatski cijalističkoj translatološkoj li- njegovu peterodijelnu struk- korporativna odvjetnica u Šangaju. Posljednjih morao postati obavezan predmet na svim studijskim nekoliko godina aktivno se bavi i predaje u području teraturi koja služi za usavrša- turu. smjerovima vanje prevoditelja i tumača. gospodarskih odnosa zemalja Europske unije i Poznavanje jezika struke Kine, kineskih inozemnih spajanja i preuzimanja U nas je takva vrsta literatu- Obećavajuće inicijative re oskudna i svodi se najčešće Prva tematska cjelina pri- te poslovanja s Kinom iz perspektive ekonomskih i Naravno da u ovom pravedničkom gnjevu ne previđam pravnih poslova. na znanstvene radove posve- ručnika, pod naslovom Prevo- niz obećavajućih inicijativa, u rasponu od pokušaja Filo- ćene pojedinim problemima diteljski čin: uvodna teorijska zofskog fakulteta u Splitu da pitanje nastave hrvatskoga prevođenja, prema odabiru razmatranja, obuhvaća tri po- na svim sastavnicama nametne kao prioritetnu sveučiliš- znanstvenoga interesa samih glavlja koja se bave pitanjima nu temu, pa do ohrabrujuće činjenice da se u svim novim autora. Iako je riječ o nedvojbe- translatologije kao znanstvene programatskim dokumentima Sveučilišta u Splitu ekspli- no kvalitetnim prinosima, oni discipline, odnosno sagledava- citno ističe fundamentalna važnost problematike mate- teže pronalaze svoj put do kori- ju neka od ključnih teorijskih snika jer su, nažalost, razasu- pitanja vezanih uz jezik i prevo- rinskog hrvatskog. Naravno da se ne radi samo o Splitu: ti u mnogobrojnim znanstve- đenje. U prvome poglavlju daje danas na ovim stranicama imamo zadovoljstvo predsta- nim časopisima i zbornicima se povijesni pregled translato- viti prvi Priručnik za prevoditelje nastao baš u sredini koju malih naklada. Ovaj je priruč- logije kao znanstvene discipli- BIOMEDICINSKE ZNANOSTI se nerijetko stigmatizira kao ‘nedovoljno hrvatsku’ – onoj nik u tome smislu pokušaj da ne te pregled najrelevantnijih Riječkoj. Svijest o značenju prevoditeljstva za duh maloga se popuni praznina u području translatoloških teorija. Slijedi Izvrsni uvjeti na studiju sestrinstva naroda nije velika. A trebala bi biti! Jer bez izvrsnih prije- literature namijenjene usavr- poglavlje Od teksta do prijevo- Predsjednica Hrvatske komore medicinskih sestara voda svih kapitalnih dijela, od antike do danas, bez svih tih šavanju prevoditelja i tumača da, u kojemu se analizira uloga (HKMS) Mirjana Dumančić i predsjednica Europske prijevoda nijedan mali narod ne može biti suvremen, ne sa stranih jezika na hrvatski prevoditelja kao jezične i komu- federacije regulatornih tijela u sestrinstvu (FEPI) Dragica može razvijati vlastiti jezik, ne može ‘konkurentno’ misliti, jezik i da se pojedini rezultati nikacijske spone između teksta znanstvenih istraživanja učine kao polazišta prevoditeljskoga Šimunec, posjetile su Sveučilište Sjever. Upoznale su se ukratko i lišeno svake patetike: ne može opstati. s radom Odjela za biomedicinske znanosti kroz kabinete dostupnijima krajnjim korisni- čina te prijevoda kao ishoda na- cima – prevoditeljima i tuma- vedenoga procesa. Cjelinu za- Zdravstvene njege, Anatomije i Mikrobiologije; te održale Ambcije Universitasa čima. Na ovome mjestu valja ključuje poglavlje Tekst i kon- predavanje nakon kojega je bila otvorena diskusija u kojoj Čim se pred godinu dana naslutilo da bi Universitas napomenuti i to da je neujed- tekst, koje donosi uvid u intra- su aktivno sudjelovali i studenti. Sveučilište Sjever i HKMS mogao postati glasilom ne samo Splitskog, nego i Zagre- bačkog sveučilišta, prorektor Ante Čović upriličio je trojni načenost hrvatske termino- tekstualne i izvantekstualne kao krovno tijelo sestrinske profesije potpisali su sporazum logije u prevoditeljskoj struci čimbenike koji utječu na per- o međusobnoj suradnji. sastanak s akademikom Mislavom Ježićem kako bismo uzrokom što smo odluku o ter- cepciju teksta na više razina, uobličili konture rubrike za čije ime još nisam našao pri- minološkom izboru prepustili što uključuje i prevoditelja te mjeren hrvatski prepjev one Katonove Ceterum censeo samim autorima: u priručniku ciljnu publiku prijevoda. Prva linguam Croaticam salvandam esse (Uostalom, smatram će se stoga pronaći primjerice i cjelina ujedno predstavlja i širi da hrvatski jezik mora biti spašen). Ali i bez imena rubrike polazni i polazišni i ishodišni je- znanstveni okvir unutar koje- jasno je što bi Universitas trebao: zik, i prevodilački i prevoditelj- ga su smještene i na koji se isto- •Promovirati učenje hrvatskog jezika na svim studijskim ski, i prevodilac i prevoditelj itd. dobno oslanjaju ostale četiri te- programima, točnije, za sve studente; kolateralna bi korist Kako u suvremenim okol- matske cjeline priručnika. bila ozbiljan korak u unutarsveučilišnoj funkcionalnoj nostima usavršavanje u po- Druga cjelina donosi Pogled dručju prevođenja podrazu- u vrste prevođenja. Razmatra- integraciji, jer bi se jedan studijski program organizirao mijeva širok spektar tema, tu ju se u praksi najzastupljenije POKRET ZA INFORMATIČKU PISMENOST zajedničkim snagama svih sastavnica. smo raznolikost postavili sebi tehnike i pristupi: književno •Formulirati zakonski amandman po kome bi svi znan- za cilj u odabiru tema okuplje- prevođenje, konsekutivno pre- Održana prva radionica ‘Sat kodiranja’ stveni radovi koji su uvjet akademskog napredovanja mo- nih u ovoj knjizi. Nastojali smo vođenje, simultano prevođe- rali biti priloženi i na hrvatskom i na engleskom. Očekivani dakle u priručnik uvrstiti za- nje te audiovizualno prevođe- U organizaciji Ureda za razvoj karijera (Alumni), potporu otpor s obiju strana samoj bi stvari priskrbio neusporedivo sebne poglede u što je moguće nje. Autori svakoga poglavlja u studentima i cjeloživotno učenje prvi put je održana veći značaj od jedne rutinske intervencije u Zakon. više tema iz prevoditeljske dje- ovoj cjelini ujedno su i stručnja- radionica Sat kodiranja. Radi se o pokretu u koji latnosti kako bi se obuhvatile ci s bogatim iskustvom u prevo- su uključeni deseci milijuna učenika i studenata •Organizirati svehrvatski Natječaj Universitasa o očuva- nju „baščine“ (Petar Zoranić: „rasuta baščina...“) za matu- različite potrebe prevoditelja i đenju. Upravo su zbog te činje- diljem svijeta s ciljem promicanja svijesti o važnosti tumača, a sve s usmjerenošću nice pojedina poglavlja u ovoj informatičke pismenosti. Radionica je okupila 15-ak rante, sa značajnom nagradom i za učenike i za mentore i s prema prevođenju na hrvatski cjelini, poput primjerice onih o studenata koji su se s ovom vrstom IT-a susreli prvi najautoritativnijim mogućim žirijem. jezik. U projekt izrade priruč- konsekutivnom ili simultanom put. Voditelj radionice Domagoj Trojko naglasio je •Pokrenuti polemički kutak u kojem bismo se obrušavali nika uključili smo znanstve- tumačenju, više uporabno ori- kako postoje brojne mogućnosti organizacije radionica na dragocijene primjere nepismenosti u akademskoj za- nike i sveučilišne nastavnike jentirana, no mišljenje je ured- u budućnosti. Također, pozvao je studente da i sami jednici i državnoj administraciji. iz Italije, Austrije, Slovenije i nika da će upravo savjeti „prak- pronađu zanimljive projekte i prijave ih uredu ‘Alumni’. Duško Čizmić Marović Hrvatske, s kojima smo dosad tičara“ struke na najkorisniji i ostvarili uspješnu suradnju najkonkretniji način upotpuni- universitas | prosinac 2015. 21 DUbrovnik

Prevoditi na hrvatskiU nizu istraživanja nastoje se osobito osvijetliti razlike izme‑ Priručnik za prevoditelje: prilog teoriji đu uzusa i kodificirane norme, a u tome se smislu razmatra i i praksi, uredile: Aneta Stojić, Marija odnos tzv. visokoga i niskog va‑ rijeteta standardnoga jezika. Stoga se u četvrtom poglavlju, Brala-Vukanović i Mihaela Matešić; naslovljenom Hrvatski jezik za prevoditelje, daje pogled u od‑ Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci; nos normativnih i uzusnih zna‑ NAGRADE MINISTARSTVA POMORSTVA čajki u jednome diskursnom tipu. Pritom se umjesto upozo‑ Priznanje časopisu ‘Naše more’ Rijeka 2014.; Recenzenti: ravanja na ispravno i pogrešno prevoditelje upućuje na aktiv‑ U organizaciji Ministarstva pomorstva, prometa prof. Erich Prunč, Graz i prof. Ivo no praćenje značajki u određe‑ i infrastrukture, a povodom blagdana zaštitnika nom tipu teksta te razmišljanje pomoraca Sv. Nikole, u Zadru je 4. prosinca proslavljen o uzrocima i razlozima za poje‑ Dan pomoraca i brodaraca. Tradicionalno, Ministarstvo Pranjković, Zagreb dina rješenja. Nadalje, norma‑ ovom prigodom dodjeljuje priznanja zaslužnim tivno područje u kojem se go‑ pojedincima i tvrtkama iz pomorstva i brodarstva za vornici hrvatskoga jezika već doprinose u pomorskom i riječnom gospodarstvu, za ti znanstveno‑teorijske osnove naraštajima susreću s nepre‑ doprinose u promicanju pomorske znanosti i kulture translatološkoga predznaka. U stanim izazovima svakako je te za traganje i spašavanje na moru i unapređenje tom smislu poglavlja druge cje‑ pravopis. Ti su izazovi upravo pomorske sigurnosti. Ove je godine dodijeljeno šest Marija Brala- line valja čitati upotpunjena i za prevoditelje još i veći jer se priznanja. U kategoriji unapređenja pomorske znanosti Vukanović, uvodnim teorijskim razmatra‑ u svojem poslu vrlo često suo‑ priznanje je dodijeljeno znanstveno-stručnom časopisu redovita njima, ali i drugim više teorij‑ čavaju s mnogim pitanjima na ‘Naše more’, a preuzeo ga je glavni urednik, profesor profesorica ski orijentiranim poglavljima koja su prisiljeni i prvi odgovo‑ Srećko Krile. Časopis obrađuje teme iz navigacije, – primjerice onim o jezicima riti – pronaći primjereno rješe‑ brodske tehnologije, strojarstva, elektrotehnike Odsjeka za struke, koje otvara treću cjeli‑ nje, tj. donijeti kompetentnu i informatike, pomorskog gospodarstva i prava, anglistiku Filo- nu priručnika. Naime, upravo odluku o jezičnom izboru. Sto‑ oceanologije, akvakulture, ekologije i biologije mora, zofskog fakul- je poznavanje jezika struke je‑ ga je osobito važno kritički pri‑ povijesti nautičkog i primorskog turizma, te aktivnosti teta Sveučilišta dan od osnovnih uvjeta koji se stupati rješavanju nedoumica specifičnih za pomorsko određenje naše zemlje. u Rijeci, spominju (ali detaljnije ne ra‑ – takav je pristup odabran i za zrađuju) u poglavljima u dru‑ predstavljanje hrvatske pravo‑ POSLOVNA SURADNJA predaje goj cjelini, pa se i u tom smislu pisne tematike. interkulturalne poglavlja priručnika nadopu‑ Sporazum komunikacije, njuju i čine jedinstvenu cjelinu. Suvremeni izazovi prevoditeljskoj struci Sveučilišta i HEP-a suutemeljite- Normativne i uzusne značajke ljica U petoj, završnoj cjelini pri‑ Rektorica Sveučilišta Osimd jezika struke treća ručnika predstavljeni su neki u Dubrovniku Vesna Poslijediplom- tematska cjelina priručnika od suvremenih izazova prevo‑ skog Vrtiprah i predsjednik obuhvaća analizu teorijskih diteljskoj struci. Cjelinu otvara Uprave Hrvatske specijalističkog i praktičnih aspekata prevo‑ poglavlje o računalnoj potpori elektroprivrede d.d. diteljske odnosno suvremene prevođenju, u kojem su pred‑ studija Perica Jukić 30. studenog međujezične i interkulturalne stavljeni: alati za upravljanje potpisali su Sporazum prevođenja. prakse za potrebe poslovne i terminologijom, lokalizacij‑ administrativne komunikaci‑ ski alati te načela korpusno za‑ o poslovnoj suradnji na je. Temama poslovnoga dopisi‑ snovanog prevođenja. Radi se obrazovnim, razvojnim vanja i pregovaranja pristupa o suvremenim prevoditeljskim i znanstveno-istraživačkim projektima. Sporazumom se s interkulturalne i praktične tehnologijama koje omoguću‑ su određena načela dugoročne poslovne suradnje iz perspektive. Dva su posljednja ju učinkovito i kvalitetno pre‑ područja djelatnosti Sveučilišta, a koji znatno mogu poglavlja te cjeline posvećena vođenje, istodobno pružajući i pridonijeti uspješnom ostvarenju razvojnih planova Aneta Stojić, pravnome prevođenju, pri če‑ mogućnost prilagođavanja no‑ HEP-a i Sveučilišta. “Potpisivanje sporazuma nastavak je izvanredna mu je posebno predstavljeno vim izazovima koje dinamič‑ suradnje s gospodarstvom. Sveučilište nije samo mjesto profesorica područje pravnih aspekata ne promjene u struci, tržištu i gdje se obrazuju mladi ljudi, nego mora biti i u funkciji Europske unije – nezaobilazne okruženju postavljaju pred pre‑ razvoja gospodarstva. Ovim se sporazumom otvaraju na Odsjeku za vrata i za stručnu praksu studentima i za sudjelovanje germanistiku teme u suvremenome prevodi‑ voditelje globaliziranoga svije‑ teljskome obrazovanju, poseb‑ ta. Globalizacija kao jedno od u različitim oblicima cjeloživotnog obrazovanja”, rekla Filozofskog no zbog pridruživanja Repu‑ glavnih obilježja današnjice je rektorica Vrtiprah. Predsjednik Uprave HEP-a Jukić fakulteta blike Hrvatske Uniji u srpnju na neki je način motivirala i istaknuo je da mu je izrazito zadovoljstvo što su već u Rijeci, 2013. godine. sljedeće poglavlje, ono o inter‑ potpisali nekoliko ugovora s fakultetima u Hrvatskoj i Premda se poglavlje o prav‑ kulturalnim aspektima među‑ što je Sveučilište u Dubrovniku postalo jedan od njihovih predaje l partnera. ingvističke nim aspektima Europske uni‑ jezične komunikacije. Premda je ne bavi pitanjem prevođenja je prevođenje inherentno inter‑ kolegije, jezika struke, ono je uvršteno u kulturalna aktivnost, upravo voditeljica ovu tematsku cjelinu jer pred‑ su rastući opseg i suvremene Poslijediplomskog stavlja primjer jezika struke značajke međujezične i inter‑ specijalističkog – one pravne, s posebnim fo‑ kulturalne komunikacije na kusom na međunarodne poj‑ svojevrstan način utjecale na studija move odnosno pojmove koji se to da se pojam lingua franca za‑ prevođenja. tiču u međunarodnome pravu mjenjuje pojmom cultura fran- relevantnih pravnih termina i ca – pojam je to kojim se nagla‑ Mihaela Matešić, sadržaja/znanja. šava najvažnije obilježje suvre‑ docentica na U priručniku za prevoditelje mene prevoditeljske djelatnosti Odsjeku za zasigurno se očekuje da će po‑ i suvremenih prevoditelja kao STARTUP WEEKEND DUBROVNIK 4 kroatistiku glavlja vezana uz kroatističke posrednika ne samo između je‑ teme nužno biti usmjerena na zika nego i između kultura. Aplikacija ‘Nashy’ odnijela pobjedu Filozofskog davanje kratkih i jasnih, „upo‑ Sve u svemu, u ovoj smo fakulteta trebljivih“ savjeta koji će po knjizi, koncipiranoj na opisa‑ Razvojna agencija Grada Dubrovnika DURA, u suradnji s u Rijeci, disjunktivnom načelu isprav- ni način, obuhvatili glavninu globalnim brandom Startup Weekend, organizirala je četvrti preedaje no–neispravno pomoći prevo‑ tema koje smo željeli predsta‑ po redu Startup Weekend Dubrovnik. U dvodnevnom natjecanju timovi su razvijali svoje ideje, a nakon toga suvremenu hr- ditelju da prevodi na pravilni viti suvremenim prevoditelji‑ hrvatski jezik. Mnogo je tinte ma i tumačima. Jedan je iza‑ predstavili su ih sucima koji su odabrali pet najboljih. vatsku iz pera uglednih hrvatskih je‑ zov time ostvaren. Suradnja Prvo mjesto osvojila je aplikacija ‘NASHY’, koja za cilj ima standardologiju. zikoslovaca u posljednjih tri‑ na oblikovanju knjige donijela omogućiti lakše povezivanje sugrađana u svijetu, u čijem Na Filozofskom desetak godina utrošeno da je, međutim, i nove zamisli, sto‑ je timu bio i student treće godine studija Akvakultura fakuletu u se pokaže kako standardnoje‑ ga završno poglavlje shvaćamo Dubravko Jakovljević. Drugo mjesto pripalo je aplikaciji ‘PEECHY’ usmjerenoj na turiste. Treće mjesto osvojio je Zagrebu zična norma ne treba počiva‑ i kao najavu prihvaćanja novih ti na načelu „ili–ili“, nego da izazova prevoditeljskoj struci. tim s aplikacijom koja primjenjuje elektroničke senzore doktorirala na joj je posve primjeren pristup U skladu s time nadamo se u u svakodnevnom životu ‘CIY’, u kojem je sudjelovao temu ‘Odnos „i–i“ (tj. ono što je pogrešno u budućnosti i novim izdanjima Robert Kalačić, student Elektrotehničke i komunikacijske ortoepije i jednome funkcionalnom sti‑ kako bi se kroz njih djelatnost tehnologije u pomorstvu. Startup Weekend održan je ortografije lu/diskursnome tipu, ne mora prevođenja na hrvatski jezik pod pokroviteljstvom Ministarstva poduzetništva i obrta, biti pogrešno u drugome). U nastavila profesionalno una‑ a podržali su ga Grad Dubrovnik, HBOR, Sveučilište u u hrvatskom posljednje se vrijeme u hrvat‑ pređivati i usavršavati na do‑ Dubrovniku te Rochester Institute of Techology Croatia. jeziku’. skome jeziku govori i o uzusu. brobit čitave zajednice. 22 universitas | prosinac 2015. Hrvatski znanstveni časopisi: iskustva, gledišta, mogućnosti, Školska knjiga, 2015; Urednica: Ivana Hebrang-Grgić Ideja za knjigu izrasla je iz poznavanja SADRŽAJ specifičnosti i nedostatnosti literature o Komunikacija časopisima UREDILA časopisima kao najznačajnijemKnjiga Hrvatski mediju znanstveni časopisi: iskustva, gledišta, mogućnosti u 14 se po- ISKUSTVA glavlja bavi temeljnim pitanjima i problemima s kojima se susrećuu hrvatskoj svi koji na- znanstvenoj GLEDIŠTA stoje osigurati dostupnost i kvalitetu hrvatskih znanstvenih časopisa. Podijeljena

formalne znanstvene komunikacije,je u tri tematske cjeline. a Prva autori se bavi organizacijom uredničkogzajednici rada nastojeći Ivana Hebrang Grgić HRVATSKI MOGUĆNOSTI odgovoriti na neka „teška” pitanja, objašnjava važnost bibliometrijskih poka- zatelja za procjenu kvalitete, progovara o (r)evoluciji časopisa,Ivana o financiranju Hebrang Grgić pojedinih poglavlja su vrhunskii o mrežnim hrvatski sustavima za uređivanje. U drugoj je cjelini u središtu pozornosti autor – autorsko pravo, plagiranje i informacijska pismenost.I. TrećaOrganizacija cjelina na uredničkog znanstvenici koji se bave ili sutemelju se konkretnih bavili časopisa analizira specifičnosti znanstvene komunikacije u ZNANSTVENI hrvatskim časopisima iz različitih znanstvenih područja. Svihrada dvadeset dvoje autora poglavlja u knjizi vrhunski su znanstvenici koji se u svojem teorijskom i/ili Piše: Ivana Hebrang Grgić praktičnom radu bave znanstvenim časopisima. Knjiga okuplja njihova iskustva uređivanjem znanstvenih časopisa 1. Znanstveni časopisi u UREDILA i razmišljanja prikazujući trenutačnu situaciju i nastojeći potaknuti rasprave o Ivana Hebrang Grgić budućem razvoju hrvatskih znanstvenih časopisa u sklopu nacionalneHrvatskoj: i svjetske teška pitanja na HRVATSKI ZNANSTVENI ČASOPISI ČASOPISI znanstvene zajednice. koja nije teško odgovoriti Ana Marušić statak Matkofinancijskih Marušić sredsta- Ana Marušić, Matko Ma- U srijedu 2. prosinca 2015. u auli Rektorata Sveučilišta u va čestoBojan raspršujeMacan pažnju i Jelka Petrak rušić Zagrebu održano je predstavljanje knjige ‘Hrvatski znan- otežavaJadranka usredotočenost Stojanovski na Vladimir Mrša 2. Bibliometrijski pokaza- stveni časopisi: iskustva, gledišta, mogućnosti’ urednice predmetIva Grabarić istraživanja. Andonovski Zrinka Pongrac Habdija telji za procjenu kvalitete doc. dr. sc. Ivane Hebrang Grgić, objavljena u nakladi Franjo Pehar Školske knjige. O knjizi su govorili recenzenti rektor Sveu- NekomercijalniZoran Velagić izdavači znanstvenih časopisa Igor Gliha čilišta u Zagrebu prof. dr. sc.Damir Boras i akademik Ivica TrećaKsenija bitna Baždarić specifičnost Bojan Macan, Jelka Petrak Kostović, zatim predsjednik Uprave Školske knjige dr. hrvatskeSonja Špiranecznanstvene komu- Želimir Kurtanjek 3. (R)evolucija znanstve- sc. Ante Žužul, prof. dr. sc. Jelka Petrak kao predstavnica nikacijeTamara jest Jurina nekomercijal- Tomica Hrenar nih časopisa autora te urednica knjige doc. dr. sc. Ivana Hebrang Grgić. nost izdavačaNikola Kallay znanstvenih ča- Tatjana Aparac-Jelušić Među brojnim visokim uzvanicima, na predstavljanju knji- sopisa.Maja Uglavnom Jokić su to udru- Jadranka Stojanovski ge znanstvenika,Jadranka Lasić-Lazić instituti, ge nazočili su prorektor za inovacije, transfer tehnologije Sanda Ham 4. Financiranje objavljiva- i komunikacije Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Miljenko sveučilišta,Vanja Borš fakulteti, odjeli nja hrvatskih znanstvenih Šimpraga te dekan Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u ili odsjeci kojima glavni inte- časopisa Zagrebu prof. dr. sc. Vlatko Previšić. Predstavljanje knjige res nije zarada već kvalitet- Vladimir Mrša, Iva Grabarić vodila je urednica u Školskoj knjizi Slavenka Halačev, prof. na diseminacijaISBN 978-953-0-61770-4 znanstvenih Donosimo redakcijski skraćen uvodni tekst urednice knji- informacija, promocija zna- Andonovski, Zrinka Pon- 9 789530 617704 ge Ivane Hebrang-Grgić. nosti, zaštita18900,00,00 kn kn intelektualnog grac Habdija vlasništva. 5. Uređivanje znanstvenih Globalna znanstvena za- časopisa u online sustavi- jednica doživljava veliku kri- Hrvatska se ubraja u ma- logije na hrvatskom jeziku zu dostupnosti informacija ma za organizaciju uredničkih procesa Zbog toga su autori pojedi- nje države, a hrvatska zna- bitan je za opstojnost jezika. koja je kulminirala 90-tih – Franjo Pehar, Zoran Velagić nih poglavlja vrhunski hrvat- nost dio je tzv. periferne zna- Oni koji tvrde da nam hrvat- veliki komercijalni izdavači II. Autori: prava, obveze i vještine ski znanstvenici koji se bave, nosti. Komunikacija unutar ska terminologija nije po- neprestano su povećavali ci- 6. Autorskopravni aspekt izdavanja časopisa ili su se bavili, uređivanjem male znanstvene zajednice, trebna ipak su svakodnevno jene pretplata. Knjižnice (pr- znanstvenih časopisa (biome- kao i ona između male zajed- u situaciji da moraju prona- venstveno one čiji su korisni- Igor Gliha dicina i zdravstvo, tehničke, nice i ostatka svjetske zna- ći odgovarajuće termine – u ci znanstvenici) prisiljene su 7. Znanstvenoistraživačka čestitost u objavljivanju biotehničke, prirodne, druš- nosti, ima posebnosti koje su komunikaciji sa studentima, preusmjeravati troškove ka- znanstvenih časopisa tvene i humanističke znano- određene veličinom, ekonomi- kolegama iz drugih područja ko bi mogle obavljati svoju Ksenija Baždarić sti). Osim urednika, na surad- jom, jezikom i organizacijom ili širom javnošću. osnovnu funkciju. S vreme- 8. Informacijska pismenost kao oslonac znanstvene ko- nju su pozvani i znanstvenici izdavačke djelatnosti. Ako je znanstvena ko- nom ipak moraju otkazivati koji se teorijski bave područ- Prva posebnost je hrvatski munikacija uglavnom na pretplate i time uskraćivati munikacije: argumentacijski i primijenjeni okvir jem informacijskih i komu- jezik. Hrvatski jezik je živ, pa engleskom jeziku, termine informacije koje su važne za Sonja Špiranec nikacijskih znanosti kao i bismo ga i na području zna- će posuđivati iz stranog je- razvoj znanosti. III. Posebnosti znanstvenih područja oni koji su kao informacijski nosti trebali koristiti i razvi- zika (što nije nužno loše) i Tako nastaje kriza dostu- 9. Kvalitativni i kvantitativni pokazatelji za časopis u stručnjaci zaduženi za uprav- jati. Što će biti s hrvatskom dogodit će se prezasićenost pnosti informacija na svjet- području biotehničkih znanosti: iskustva časopisa Che- ljanje informacijama u znan- terminologijom ako hrvatski posuđenicama. Takve su si- skoj razini koju su uvelike stvenim ustanovama. znanstvenici počnu koristiti tuacije ponavljaju često u osjetili i hrvatski znanstve- mical and Biochemical Engineering Quarterly isključivo engleski jezik? Ni- svakodnevnom životu pa i u nici. Ali krize dostupnosti hr- Tamara Jurina, Želimir Kurtanjek Stanje izdavaštva su li znanstvenici dio inte- medijima. Nikako ne bi bilo vatskih znanstvenih časopisa 10. Značenje znanstvenih časopisa iz područja temelj- Ova knjiga je namijenje- lektualne elite koja mora biti dobro da i znanstvenici pod- nije bilo. Hrvatski neprofitni nih prirodnih znanosti: časopis Croatica Chemica Acta na svim sudionicima proce- svjesna važnosti nacionalnog legnu takvom trendu. izdavači nastojali su pokriti Tomica Hrenar, Nikola Kallay sa znanstvene komunikacije identiteta i njegovati ga? Ne treba, ipak, pribjeći tek osnovne troškove pripre- – znanstvenicima (kao autori- Govoreći o jezičnoj poseb- isključivosti, valja prona- me, tiska i distribucije. 11. Kognitivna institucionalizacija knjižnične i informa- ma i korisnicima), knjižničari- nosti hrvatske znanstvene za- ći ravnotežu – objavljivati Kada je pokrenut Hrčak, cijske znanosti: uloga časopisa ma, izdavačima, urednicima jednice, moramo u obzir uzeti znanstvene radove na en- portal znanstvenih časopisa Tatjana Aparac-Jelušić – ali i svima onima koji su na i specifičnosti pojedinih pod- gleskom jeziku kada se želi Republike Hrvatske, većina 12. Vrednovanje znanstvenog rada u području društve- bilo koji način zainteresirani ručja. Zbog toga i razni pravil- postići vidljivost i prepoznat- izdavača nije imala razloga nih znanosti na temelju časopisa kao medija znanstve- za znanstvenu komunikaciju. nici i uvjeti nikako ne smiju ljivost na svjetskoj razini, a ne prihvatiti objavljivanje u Knjiga bi trebala dati okvirni uopćavati propise. Znamo da objavljivati na hrvatskom elektroničkom obliku i u otvo- nog komuniciranja uvid u trenutno stanje izda- neka područja gotovo isklju- kad god je moguće kako bi renom pristupu. Danas veliki Maja Jokić, Jadranka Lasić-Lazić vaštva znanstvenih časopisa čivo komuniciraju na engle- se razvijala hrvatska ter- broj časopisa koristi Hrčak 13. Uloga časopisa i Jezik njegovih urednika u hrvat- u Hrvatskoj i poticaj za daljnju skom jeziku. Ali znamo isto minologija a znanstvene in- kao platformu za objavljiva- skoj jezičnoj kulturi suradnju između urednika, tako da, primjerice, znan- formacije bile vidljivije i do- nje cjelovitih tekstova (broj knjižničara i znanstvenika. stvenik koji se bavi izučava- stupnije govornicima hrvat- časopisa na Hrčku narastao Sanda Ham Iako je cilj knjige bio obra- njem hrvatskog jezika ne mo- skog jezika. je do kraja 2014. godine na 370 14. Neznanstveni odnos prema domaćim znanstvenim diti što više različitih aspeka- že o tome baš puno napisati na Druga specifičnost Hrvat- s preko 122.000 članaka od če- časopisima i u njima ta komunikacije putem znan- nekom drugom jeziku. Jed- ske kao male znanstvene za- ga 115.000 ima omogućen pri- Vanja Borš stvenih časopisa, ostao je ci- nom će znanstveniku za nje- jednice jest ekonomija. Sre- stup cjelovitom tekstu). Dodatak: Hrvatska deklaracija o otvorenom pristupu jeli niz tema koje postaju sve gov daljnji rad biti važno mi- ćom, Hrvatska se ne mjeri s aktualnije – uloga društvenih šljenje kolega izvan Hrvatske nerazvijenim zemljama u ko- Opasna subjektivnost Literatura mreža, utjecaj tehnološkog dok će drugom od neprocjenji- jima su glad i bolesti osnovni Još je jedna posebnost ma- Životopisi autora razvoja na percepciju i distri- ve važnosti biti upravo mišlje- problemi, ali ne može se mje- lih znanstvenih zajednica buciju znanstvenih informa- nje hrvatskih stručnjaka i hr- riti niti s razvijenima. Hrvat- – nekim se područjima bavi cija ili pojava tzv. predator- vatske javnosti. ski znanstvenik svakodnev- mali broj znanstvenika: oni temeljna etička načela, pa ta- sti kao i nedostatnosti lite- skih izdavača i časopisa koji, no se susreće s nizom proble- točno znaju tko radi istraži- ko i nepristranost, ali uvijek rature o časopisima kao naj- zanemarujući kvalitetu (a po- Hrvatska terminologija ma koji su nepoznati kolegi iz vanja, prepoznaju stil pisa- postoji mogućnost da se netko značajnijem mediju formal- nekad postupajući neetično i U područjima u kojima se razvijenije zemlje. Hrvatski nja, znaju tko s kim surađuje, neće željeti ili znati ponašati ne znanstvene komunikacije. protuzakonito), nastoje ostva- pretežno komunicira na en- znanstvenik puno vremena kakvi su međuljudski odnosi. ispravno te će time štetiti ne Rasprave u javnosti ponekad riti zaradu. Znanost, tehnolo- gleskom jeziku, hrvatska bi i sposobnosti mora usmjeri- U takvoj sredini postoji opa- samo kolegama nego napret- ostavljaju dojam da među gija, a i znanstvena komuni- se terminologija trebala ra- ti na izvore financiranja, na snost od subjektivne procje- ku područja. znanstvenicima iz različitih kacija brzo se mijenjaju i vr- zvijati u knjigama, prven- nabavku opreme, pronalaže- ne tuđeg rada, primjerice u re- Ideja za knjigu ‘Hrvatski područja ne postoji dobra ko- lo će se brzo ukazati potreba stveno u udžbenicima. Ra- nje adekvatnih i kvalitetnih cenzijskom postupku. Znan- znanstveni časopisi’ izrasla munikacija, ova bi ju knjiga za još ponekom publikacijom zvoj znanstvene termino- izvora informacija. Nedo- stvenici bi trebali poštovati je iz poznavanja specifično- trebala potaknuti. sličnom ovoj. universitas | prosinac 2015. 23 Dirigirat ću čak i kada budem sjedio!

Razgovarala: Ohrabrujem studente da prođu kroz život i Studente prati i orkestar smatram da je stanje sa- je uložio. Kao što je sam Anđela Ivanović Umjetničke akademije ko- svim u redu. Imamo na Thomas Mann rekao: “Za nađu se zadovoljni, znajući da su dali sve od liko god je u mogućnosti. raspolaganju i HNK s ko- mene je svaki čovjek koji Pokušavamo raditi neke jim smo potpisali ugovor. traži od života više nego Hari Zlodre u Splitu je za- sebe - okruženi smo nesretnim ljudima koji male projekte gdje bi pje- Kako ocjenjujete današnju što je dao u njega lopov”. vršio srednju glazbenu školu žele više nego što su uložili vali dijelove nekih opera. hrvatsku solističku scenu? Okruženi smo nesretnim “Josip Hatze”, odjel za klavir Tako je prošle godine Gi- Split i Zagreb imaju neke ljudima i zato jer žele više i teoriju, a dirigiranje je di- orgio napravio Figarov operne pjevače za koje bi nego što su uložili. Svim plomirao na Muzičkoj akade- pir u izvadcima. On se na- se moglo reći da su europ- studentima želim da dobi- miji u Zagrebu u klasi prof. sti, kroz umjetnost mogu pao pravi pogodak, a tu su pjevao Figarovih pireva u ski. S obzirom na to što se ju koliko su uložili. Igora Gjadrova (1993.). Diri- kao razarači. Primjerice, i Cynthia Hansel Bakić, životu tako da je zanimlji- traži od opernog pjevača Postoji li razlika između ne- gentski debi imao je u rod- ako me nazovu da za tri Nelli Manuilenko, Tere- vo gledati kako on, uz to - sprema, brzo studiranje kadašnjih i današnjih profe- nom gradu, dirigirajući Ver- dana dirigiram Toscu u zija Kusanović i nastavni- što pazi na pjevanje stude- uloga - većina je naših pje- sora? dijevu operu La Traviata Zagrebu i Rijeci, za tri da- ci koji vode nastavu. Ima nata, režira i u prostoru. vača ‘hrvatska’, ali može- Moji su profesori s Akade- (1992.). Bio je direktor Opere na ja moram znati Toscu. nas dosta, s obzirom na Trpi li nastava zbog nedo- mo biti zadovoljni. Što se mije u Zagrebu bili prof. HNK Split a danas je pročel- Takva budućnost očeku- to da smo relativno mla- statka prostora? tiče Splita i ljudi koji ovdje Gjadrov, Gligo, Klobučar, nik Odjela za solo pjevanje je i studente, jer će većina da akademija i imamo na Što se tiče nastave, s obzi- sada cirkuliraju, također Horvat, Parać, Ruben Ra- na Umjetničkoj akademiji u njih sjediti u orkestrima. svih pet godina 15 stude- rom na fundus studenata, mogu reći da su solidni. dica, akademik Dešpalj - Splitu. Neće svi biti Horowitz, nata. Krasna je suradnja imamo sasvim dovoljno Je li se opera promijenila, Akademija nema više ta- Koje su najvažniji elementi Rubinstein, Rostropović s dekanom Perasovićem, prostora. Izvješće akre- postaje li industrijom? kvi ljudi, to su bile osobe edukacije za solo pjevanje? ili Karajan, to su rijetki, a studenti rade, obrazu- ditacijske komisije dalo Kada upalite klasike na koje bi na svakom preda- Najvažniji dio nastave je najviši vrhovi sante leda. ju se, između sebe stvara- nam je jako lošu ocjenu nekom francuskom pro- vanju imale čin kreaci- izlazak na teren i odla- Ovo preostalo pod morem ju male komorne sastave što me je, moram priznati, gramu, možete vidjeti je. Takvi su ljudi odgaja- zak na pozornicu. Nedav- su ansambli čiji će dio ve- i pričaju s profesorima. prilično iznenadilo. Zbilja mnogo napuhanih izved- li mene i moje kolege, od no smo nastupali s orke- ćina njih biti nakon školo- bi b ili c produkcija koje se 86. - 91. Prije je bilo više strom i solistima s Akade- vanja. Ali i tamo produk- iz nekih razloga guraju u pravih stvari i nije bilo mije u Zadru na Danima cija ide jako brzo i nitko prvi plan. A onih povije- Bolonje. Ljudi koji su ta- sv. Krševana. Tamo smo u nikoga ne čeka. Danas se snih izvedbi je sve manje. da magistrirali danas bi jedno popodne morali na- opere pripremaju u roku Danas opera postaje lju- bili emeritusi! One godi- praviti generalnu probu, od dva tjedna. dima dosadna, krati je ne kad sam išao na pri- susresti se s njihovim zbo- José van Dam, slavni bel- se, kasapi i potrebno joj je jamni, samo ja sam pri- rom, sinkronizirati njiho- gijski bas bariton, u ne- puno obloga da dođe sebi. mljen. Došlo nas je 7,8 iz vo pjevanje s našom svir- davnom posjetu mi je pri- Operni pjevači su kao no- cijele Jugoslavije. Prija- kom i tu istu večer izvesti čao kako bi Herbert von madi. Danas si tu, sutra u mni je izvukao sav DNK koncert. Takvi trenuci su Karajan (glavni dirigent Parizu. Nema vremena za iz mene, ali neka je. Baš se najveća praksa, više vri- Berlinske filharmonije 35 dubinsku kreaciju, niti je zato sa mnom intenzivno jede takva dva-tri izlaska godina), jedan od najve- tko traži. Potrebe publike, radilo četiri godine. Na- na izvedbu nego pola se- ćih dirigenata 20. stolje- menadžera i diskograf- kon što sam pitao mento- mestra u kabinetu u ste- ća, ponekad snimao prvu skih kuća su se smanjile, ra Đadrova mogu li kod rilnim uvjetima. Ono što probu bez znanja orkestra nema više ‘metafizike’. njega magistrirati, po- ja studente želim naučiti i upravo bi ta prva proba Zato globalno opera nije slao me je po dirigentsko je praksa, brzo snalaže- bila prvi čin. Poanta je u u najboljem stanju, i svje- iskustvo i rekao da mi je nje, brza priprema. Da- tome što su, bez obzira na dočimo McDonaldizaciji to doktorat. Tada sam do- nas u svijetu glazbe nitko to što nitko nije znao da koja se događa svim vr- bio poziv iz Splita i krenu- nikoga ne čeka mjesecima se snima, svi bili spremni stama umjetnosti. la je moja dirigentska ka- da nešto izvježba. Progra- čak i u takvoj opuštenijoj Studente ipak potičete na rijera. Već 25 godina diri- mi se mijenjaju na tjednoj atmosferi. Nije bitno da studij solo pjevanja? giram u HNK, što stalno, razini, ljudi moraju brzo mi date čiste note i dobra Ja svakako ohrabrujem što kao vanjski suradnik. reagirati. Danas-sutra tempa, nego da imate stav studente i baš zato ih pri- Oko 500 opusa glazbe sam kad dobiju diplomu i odu prema tome što izvodite, Koje su glavne karakteristike solo pjevanja? premam i želim da prođu izveo pred publikom. Od u svijet, nema čekanja. svoju potrebu i pogled. A kroz život i nađu se zado- 1997. sam počeo kao pre- Na kakav život pripremate morate imati dobro zna- Glas - jedini instrument koji ne možemo držati u ruci voljni, znajući da su dali davač, a danas sam izvan- svoje studente? nje da bi nečemu pristu- i opipati mu glasnice. Njihova prokrvljenost, način na sve od sebe. Bitno je da redni prof. na UMAS-u. Glazbena umjetnost je pili sa stavom. znaju čime se bave. Da bu- Imam dobar komad staža jedna nemilosrdna tvor- Kako ocjenjujete odnose koji se pjeva, gdje smjestiti glas, naći mu pravo mje- du sigurni i mirni gdjegod kao profesor i dirigent, što nica. Teoretičari su u ka- osoblja i studenata na Od- sto… Rezonantni prostori u ustima, nosu, vilici, sve se se nađu. Svim je mojim mi daje snagu i iskustvo. binetima, a mi na terenu sjeku? to treba naučiti. To je zbilja studij u kojem čovjek svaki studentima životni poziv Oko 1250 puta sam izišao kao vojnici. Brzo reagira- Odličnim! Giorgio Suri- dan mora misliti o tome i tražiti bolje mjesto za svoj njihovo obrazovanje, ne- pred publiku i imam što nje je ključno i tome že- an je postao naš vanjski glas. Ne možeš se sakriti od svoga glasa. Izvođenje je, kima na pozornici, neki- prenijeti mladima. I da- lim naučiti studente. Kad suradnik, uzeo je u klasu ma u zborovima ili klapa- lje dirigiram i hoću, čak se nauče brzini i stručno- dvije studentice, što je is- naravno, vezano i za emociju. ma. Čovjek dobije koliko i kad budem sjedio. 24 universitas | prosinac 2015.

PREDAVANJE PREDSTAVNICE UNDP-a Zadivljujuće zajedništvo pograničnog stanovništva Zapadnog Balkana s izbjeglicama i migrantima

Program ‘Kroničar Trećeg Ujedinjenih svijeta’ i ‘Glas naroda za razvoj siromašnih’ Program Ujedinjenih Poljski novinar i pisac Ryszard naroda za razvoj (UNDP) Kapuściński zbog svojih je globalna je razvojna mre- reportaža i knjiga o najrazliči- ža Ujedinjenih naroda tijim aspektima života zemalja usmjerena na promjene i u razvoju nazivan kroničarem Trećeg svijeta i glasom siro- suradnju zemalja u širenju mašnih. Najpoznatije su mu knjige ‘Vladar’ o Etiopiji, ‘Šah nad znanja, iskustva i resursa šahovima’ o Iranu, ‘Sunčeva sjena’ o Africi, ‘Još jedan dan života’ kako bi osigurala kvalitetan o Angoli, i ‘Carstvo’ o Sovjetskom Savezu. život ljudima. Mreža djeluje Program predavanja nazvan po njemu (Kapuscinski Deve- u 177 zemalja i teritorija, lopment Lectures), zajednički organiziraju Europska komisija, blisko surađuje s vladama, Stručnjakinja za migracije Program UNDP i partnerska sveučilišta, a financira ga Europ- organizacijama civilnog Irena Vojáčková-Sollorano ska komisija. Od 2009. održano je više od 70 predavanja s više rođena je Njemica i društva i privatnim sekto- desetljećima radi na od 25000 sudionika. Nastojeći pridonijeti stvaranju europske rom. Potpomaže nastojanja poslovima Međunarodne razvojne politike, predavanja održana u posljednjih godinu za smanjenje siromaštva, organizacije za migracije u dana u svim zemljama članicama EU-a fokusirana su na raspra- uspostavu demokratske Aziji i Europi Od 2013. je ve o razvojnim politikama u sklopu Europske godine za razvoj vlasti, prevenciju kriza, UN koordinatorica i UNDP 2015. Program ovih predavanja studentima zemalja članica unapređenje uvjeta života, predstavnica za Srbiju gdje EU-a nudi jedinstvenu priliku učiti i raspravljati o temama po- promicanje energetske je vodila akcije pomoći put klimatskih promjena, ljudskih prava, učinkovitosti potpo- učinkovitosti i zaštite oko- poplavljenim područjima re, odnosima Europe i Afrike, te Milenijskim ciljevima razvoja. liša, jačanje zdravstvene 2014. te u izbjegličko/ Predavanja se prenose uživo i sav njihov sadržaj dostupan je migrantskoj krizi 2015. skrbi i općeg napretka. na stranici www.kapuscinskilectures.eu

U okviru programa ‘Ka- kalne vlasti na migrantskoj blici Hrvatskoj Andrea Hor- ćom, lijekovima i liječnič- izbjeglica i migranata tre- ski nerazvijenim graničnim puscinski Development ruti ključne za održivost re- vat-Kramarić i predstavnik kim uslugama na putovanju ba pružiti određene usluge područjima Zapadnog Bal- Lectures’, Irena Vojáčková- gije’. Predavanje su organi- UNDP-a Mehmet Erdogan. koje je izrazito zahtjevno za koje su često nedostupne i kana dovela do emigracije Sollorano je na Fakultetu zirali Sveučilište u Zagrebu Irena Vojáčková-Sollora- djecu, starije osobe i ostale vlastitom stanovništvu, i i depopulacije samog lokal- političkih znanosti 14. pro- i Fakultet političkih znano- no na predavanju je istaknu- ranjive skupine. to u trenutku provođenja ri- nog stanovništva. A upravo sinca održala predavanje sti. Uz rektora Damira Bora- la da pogled izbliza na krizu Učinkovito pružanje ta- goroznih mjera štednje koje su te pogranične zajednice, ’Prijetnja izbjegličke i mi- sa i dekanicu Fakulteta poli- ukazuje na njezin dramati- kve pomoći ovisi o kontinu- obuhvaćaju i troškove lokal- uglavnom mješovite etničke grantske krize dugogodiš- tičkih znanosti Lidiju Kos- čan humanitarni karakter. itetu potpore lokalne vla- nih vlasti i komunalnih po- pozadine, do sada pokazale njim naporima za razvoj ze- Stanišić, sudionicima skupa To uključuje potrebe za pri- sti, koja se u krizi suočava duzeća. zadivljujuće zajedništvo u malja Zapadnog Balkana obratila se i predstavnica vremenim smještajem te op- s umnogostručenim pro- Pritom je niska stopa za- pomaganju izbjeglicama i – pogranične zajednice i lo- Europske komisije u Repu- skrbu hranom, vodom, odje- blemima: sve većem broju pošljavanja u tim ekonom- migrantima. Medicinski fakultet u Splitu izbjeglicama u Slavonskom Brodu

Piše: Irena Zakarija Grković

U listopadu ove godine udru- ga ‘Roditelji u akciji’ (RODA), u suradnji s UNICEF-om, upu- tila je apel za pomoć. Zbog ve- likog broj pristiglih izbjeglica Željana Tomić, Radojka Bojić, Irena Zakarija Grković RODA je organizirala podršku ranjivim skupinama, ponajpri- osoba po vlaku. Iznenadilo me Humanitarni rad bi bio je u dojenju i pravilnoj prehra- koliko je malodobne djece, od- nemoguć bez nesebičnog i ve- ni. Imaju pozitivan stav prema nosno cijelih obitelji. Na vijesti- likodušnog rada volontera. dojenju i osnovno poznavanje ma se stječe dojam da su izbje- Oduševilo me koliko je nevla- prakse prehrane dojenčadi i glice pretežno mlađi muškarci, dinih i međuvladinih orga- male djece, toplinu u komuni- ali zbilja je sasvim drugači- nizacija bilo na terenu, uk- kaciji i strpljivost, otvorenost ja. Nije bilo lako gledati malu ljučujući Save the Children, timskom radu i suradnji s osta- djecu kako vuku vrećice za so- UNHCR, Care, Samaritanci, lim volonterima u prihvatilištu, bom, ali tješila sam se da su oni Volonterski centar Slavonski spremnost na rad izvan mjesta uspjeli pobjeći od rata i da idu brod, Društvo za psihološ- stanovanja, i u noćnim smjena- u bolji život. Nevjerojatna mi je ku pomoć, Društvo naša dje- ma, tolerantnost i poštovanje bila spoznaja da samo par kora- ca Vinkovci, Magna i mnogi prema drugim kulturama, ra- ka dijeli mene i moje blagosta- drugi... Svi su se trudili pru- zumijevanje teškog izbjegličkog nje od njihovog svijeta progon- žiti izbjeglicama bar ono naj- iskustva, povjerljivost i diskre- stva. A mala Maja, curica bez osnovnije - prije svega ljubav ciju, poznavanje engleskoga... sve donacije službenim kombi- registrirane kao UNICEF-ove ambulantne medicinske skrbi jedne ruke, žrtva rata u Siriji, i poštovanje. Silno važnu ulo- Još kao dijete sanjala sam o jem prevezem u Slavonski Brod volonterke i dobili smo akredi- te popratne službe (stacionar, koja je sa svojim ocem, također gu u cijeloj priči imaju pre- radu u misijama kao ‘Liječnik kamo smo se 7. studenog uputi- tacije. Predstavnici MUP-a na čistoća, MUP, skladišta…). U invalidom, sa mnom je podije- voditelji jer većina izbjeglica bez granica’ ili za ‘Royal Flying le nas tri: patronažne sestre iz svakom su koraku širili osjećaj trenutku našeg dolaska nije lila svoj zadnji čokoladni keks govori samo Farsi ili arapski. Doctor Service’, i nisam dvojila županijskog Doma zdravlja Že- sigurnosti. bilo izbjeglica pa smo se mirno nakon što sam njoj i njenom U Split sam se vratila sretna, hoću li se pridružiti. Odaziv ko- ljana Tomić, Radojka Bojić i ja. Prihvatilište je podijeljeno mogli upoznati s radom i orga- ocu na štakama pomogla nosi- obogaćena dragocjenim isku- lega na Medicinskom fakultetu Dočekala nas je nasmijana u četiri dijela: volontersko selo nizacijom prihvatilišta - čistog, ti torbe. Nadala se da će im se, stvom. Radujem se ponovnom u Splitu za prikupljanje zimske UNICEF-ova koordinatorica (kontejneri/uredi, šator-resto- urednog i spremnog za ljude ko- kad se ona i otac skrase u za- odlasku u Slavonski Brod. odjeće izbjegloj djeci premašio Aleksandra, prošle smo sigur- ran i zahodi), sektori za smje- ji će stići. padnoj Europi, moći pridruži- *Medicinski fakultet Sveuči- je sva moja očekivanja. A dekan nosnu provjeru na ulazu pri- štaj izbjeglica, šatori za regi- Izbjeglice su tijekom noći ti i mama i dvije sestre koje su lište u Splitu, FRACGP, specij. Zoran Đogaš je omogućio da hvatilišta, u uredu MUP-a smo striranje izbjeglica i pružanje pristizale vlakom iz Šida, 1500 još u Siriji. obit. med., IBCLC