Želimo Kulturu Života, a Ne Smrti« Drugoga Reda?! 12 ZAPAŽANJA Signal Strahovite Depopulacije

DR. ANDREJA BRAJŠA-ŽGANEC GOSPIĆ BERNADETTE SMYTH Obitelj stvara Otvoren postupak »Božje srce u našem osjećaj beatifikacije s. Žarke srcu kuca za svako Ivasić i susestara pripadnosti str. 6 str. 2 nerođeno dijete« str. 20

Novo lice Crkve

katolič ki tjednik ¬ godište lvii. ¬ 27. svibnja 2018. ¬ broj 21 (2292) ¬ cijena 7 kuna Održane mirne povorke »Hoda za život« u Zagrebu, Splitu i Rijeci ¬ 2 KOMENTAR Ponovno građani »Želimo kulturu života, a ne smrti« drugoga reda?! 12 ZAPAŽANJA Signal strahovite depopulacije

3 DR. MATO PALIĆ Izravno kršenje Ustava

4 VATIKAN Crkva dobiva nove kardinale

8 SISAK Svaki je referendum dobar

9 DR. LUKA MARKOVIĆ Mit o napretku poziva na ozbiljno promišljanje

15 DAN GRADA ZAGREBA ć ovi

Č Kako je okrunjena Majka Božja od

Snimio: Bernard Kamenitih vrata? rađanska inicijativa »Nedopustivo je da 75 posto onih koji se odluče na upozorila je da razne medicinske G »Hod za život, obitelj i pobačaj navodi kao razlog egzistencijalne probleme. pretrage za otkrivanje neizlječi- 18 MLADI MLADIMA Hrvatsku« organizirala vih bolesti imaju samo jedan cilj Znanost i vjera je u subotu 19. svibnja u To znači da je razlog 75 posto pobačaja u Hrvatskoj - eliminiranje bolesne djece te je Zagrebu, Splitu i Rijeci »Hod za bezobzirna i nesposobna politika koja je opustošila to suprotno konvenciji o ljudskim bok uz bok život«, miroljubivo hodanje građa- pravima i biomedicini. »Dio ljud- Slavoniju, napunila pučke kuhinje i tjera žene da na u znak potpore svakomu djete- ske stvarnosti su bolesti, neke su 16 REPORTAŽA IZ OREBIĆA tu - rođenomu i nerođenomu, nje- nedjeljom rade u trgovinama bez adekvatnih naknada. nasljedne, a neke nisu. Genetski govoj majci, otcu i svakoj obitelji. poremećaji i bolesti ne oduzimaju Pelješki biser pri- Više tisuća osoba, brojne obitelji s To je poruka svima njima da tako dalje ne će ići.« vrijednost ni dostojanstvo ljud- djecom, mladi i stariji, izlaskom na skomu životu. Mi se zalažemo za mjer je hrvatskoga ulice triju najvećih hrvatskih grani policije u zagrebačkom »Hodu telji važu mogu li si priuštiti dijete društvo koje poštuje različitosti te optimizma dova pokušali su skrenuti pozor- za život«, koji je treći po redu, su- ili ne. Puna su usta ljudskih prava, slabije i ranjivije štiti, a ne elimini- nost javnosti na poštivanje svako- djelovalo je oko deset tisuća osoba, a temeljno ljudsko pravo - pravo ra. Oni imaju pravo na našu soli- ga ljudskoga života, i to od začeća a na Trgu bana Josipa Jelačića izre- na život spremni smo ugasiti pod darnost i potporu.« do naravne smrti, jer pravo na ži- čene su važne prigodne poruke. krinkom slobode i prava na izbor, Jedan od volontera na pozor- vot temeljno je ljudsko pravo i »Nedopustivo je da 75 posto onih slobode odlučivanja. Dajmo ne- nici je nakon govora zaprosio svo- preduvjet svakoga drugoga ljud- koji se odluče na pobačaj navodi rođenima glas«, poručila je Hajdi ju djevojku, što su sudionici hoda skoga i građanskoga prava. »Hod kao razlog egzistencijalne proble- Begović. oduševljeno pozdravili prepozna- za život« ove godine održan je pod me. To znači da je razlog 75 posto Dario Milić, predstavnik inicija- jući i u tom činu otvorenost životu. > STALNE RUBRIKE sloganom »Sva ljudska prava poči- pobačaja u Hrvatskoj bezobzirna tive »Život biraj«, u svojem govoru Manifestaciju »Hod za život« u Sedam dana u svijetu 6 ¬ Pro- nju začećem«, a svakoj majci po- i nesposobna politika koja je opu- istaknuo je da očekuju da odgo- Zagrebu pokušala je pred dolazak pisi-pravo-pravda 8 ¬ Nedjeljna slana je poruka: »Nisi sama, život stošila Slavoniju, napunila pučke vorni u Hrvatskoj provode zakone na Trg bana Jelačića zaustaviti sku- biblijska poruka 11 ¬ (Pri)govor je dragocjen dar«. kuhinje i tjera žene da nedjeljom i osiguraju zaštitu žena koje toliko pina žena u crnim odorama pa je znanosti 12 ¬ Meditacija 13 ¬ U Zagrebu je okupljanje sudio- rade u trgovinama bez adekvat- često imaju problema na radnom policija, nakon što su odbile poslu- Iz hrvatske duhovne poezije 13 nika počelo uz pjesmu i glazbu na nih naknada. To je poruka svima mjestu samo zato što se odlučuju šati naredbu, privela sedam osoba. ¬ Sedam dana u Hrvatskoj 20 Trgu dr. Franje Tuđmana, a potom njima da tako dalje ne će ići«, rekla biti majke. »Mi muškarci koji da- U Splitu, gdje je bio održan dru- ¬ Naši razgovori 25 ¬ Čujem, se povorka Ilicom uputila do Trga je glavna koordinatorica »Hoda za nas hodamo Zagrebom, Splitom gi »Hod za život«, sudionici su se vidim... pa se stidim 26 ¬ Uvod u bana Josipa Jelačića, gdje je uprili- život« Hajdi Begović. Istaknula je i Rijekom želimo poručiti: tu smo okupili u parku Zvončac te su odje- duhovni život 27 ¬ U službi bliž- čen prigodni program. Povorku je da je educiranje i pravo na pristup uz vas. Ovdje smo za svaku ženu i veni u prigodne majice s natpisom njega 27 poveo plavi autobus na kojem su se informacijama ključan dio obrane dijete. Biti muž svojoj ženi i otac »Hod za život« dostojanstveno i ra- nalazili transparenti »Mi smo ge- svakoga začetoga ljudskoga živo- svomu djetetu najzahtjevnija je i dosno koračali Zapadnom obalom neracija za život«, »Život je temelj- ta. »Zato smo ovdje i hodamo. Ne najljepša uloga u životu svakoga do Rive pjevajući dalmatinske hito- no ljudsko pravo«, »Nisam izbor, možemo više zatvarati oči i gledati muškarca.« Marijeta Ščekić, pred- ve uz pratnju benda na kamionetu. nego dijete« i drugi. Prema procje- egzodus obitelji i podnijeti da obi- stavnica inicijative »Život biraj«, Nastavak na str. 3 2 Glas Koncila broj 21 27. svibnja 2018.

komentar ¬ Gospić | Otvoren biskupijski postupak beatifikacije s. Žarke Ivasić i susestara Ponovno građani drugoga reda?!

apanjujuće djeluje spoznaja koliko je u današnjoj Hrvatskoj mogu- Zće postupanje i prosuđivanje mimo zdrave pameti i po neujednače- nim kriterijima pa to nužno rađa strah da u suvremenom hrvatskom društvu nema u zadovoljavajućoj mjeri ni demokracije, ni pluralnosti, čak ni ravnopravnosti. oštujući sve hrvatske pozitivne propise, građani okupljeni u građanske Pinicijative »Narod odlučuje« i »Istina o Istanbulskoj« od 13. do 27. svibnja pokušavaju stvoriti preduvjete da bi svi hrvatski birači dobili pravo na osobno izjašnjavanje o pitanjima koja su u društvu izazvala velike prijepore. Dakle te građanske inicijative ništa ne prejudiciraju, ništa ne nameću, nikoga ne ugrožavaju, nikoga ni na što ne prisiljavaju, a ipak nailaze na otpor, onemo- gućavanje ili znatno otežavanje od ljudi na vlasti, dakle od ljudi koji su prvi dužni poštivati hrvatski Ustav i sve hrvatske zakone. Nije sporno da hrvatski građani pojedinačno ili u svojim formalnim ili neformalnim skupinama ima- ¦ Otvaranje biskupijskoga postupka beatifikacije s. Žarke i šest susestara važan je tranutak za milosrdnice u Hrvatskoj, što su one ju drugačije mišljenje od onih okupljenih u te aktualne građanske inicijative potvrdile svojom brojnom nazočnošću i nije sporno da takvi građani ne žele dati svoj potpis kao osobnu potvrdu za raspisivanje iniciranih referenduma. Nije sporno ni da političari, bez obzira bili na vlasti ili u opoziciji, odnosno bili ove ili one političke i ideološke opcije, Zahvalnost za svjedočanstvo imaju vlastito stajalište o iniciranim referendumi- ma, nije sporno ni da i oni osobno pruže ili uskrate potporu tim inicijativama, ali jest više nego spor- vjere i mučeništvo no, zapravo je zastrašujuće, što svoje osobno uvje- gospićkoj katedrali u sri- ma i s nogama u kladama, pjevali i vorna za smrt drugih ljudi. Zlodje- renje i svoj položaj zlorabe za postupanje kojim Ujedu 16. svibnja održana slavili Gospodina na čuđenje svih la koja su joj imputirali komunisti, žele spriječiti inicirane referendume. je svečanost otvaranja drugih uznika koji su bili s njima koji su tada vjerovali da su moćniji i Lokalni političari, koji su bilo uskratili bilo više Ivan Miklenić biskupijskoga postupka i kojima bi bilo puno normalnije od neba, u očima drugih ljudi djelo- ili manje onemogućili ili otežali prikupljanje Da je kojim beatifikacije službenica Božjih s. kada bi ih vidjeli da plaču. Oni osje- vali bi kao istinska sablazan. Jer to bi potpisa za tek inicirane referendume, ponaša- slučajem, a hvala Žarke Julijane Ivasić i šest sestara: s. ćaju Božju blizinu i u tamnici i to negiralo njezinu vjeru i pripadnost ju se poput feudalaca prema svojim kmetovi- Kornelije Armine Horvat, s. im je iskustvo jače od svake patnje. evanđelju. Pomisao na to boljela ju ma. Takvo ponašanje u bitnoj je suprotnosti s Bogu što nije, Lipharde Josipe Horvat, s. Geralde Dvije Gospićanke (Marija Sakač je daleko više od same smrtne pre- pozivom političara koji imaju smisao samo ako takvo nepoštiva- Ane Jakob, s. Kon stantine Roze i Marica Oros), koje su imale kuću sude. Te riječi i suze imale su cilj da služe svim svojim građanima, općemu ili zajed- nje ustavnih i Mesar, s. Trofime Mande Mi lo- blizu zatvora, svjedoče da su vidjele ih netko čuje, da ostanu zapisane, ničkomu dobru. Još gore, takvi političari tim zakonskih prava slavić, s. Blande Katarine Stipetić - kada su s. Žarku vodili na groblje na kao što je davno zaželio nevini Job svojim postupcima otvoreno i javno, pred očima iz Družbe sestara milosrdnica sve- današnji dan ujutro oko četiri sata. koji je bio nepravedno optuživan za cjelokupne javnosti, krše hrvatske zakone, krše doživjela građan- toga Vinka Paulskoga Zagreb, koje S. Žarka je plakala i ponavljala riječi: nešto što nije učinio i koji je zava- ustavna prava hrvatskih građana koji se ne slažu ska inicijativa su žrtve komunističkoga režima i ‘Nisam ništa kriva.’ Gospođa Mari- pio: ‘O, kad bi bilo koga da me čuje’ s njihovim političkim ili ideološkim gledištem. U lijevo orijentiranih ubijene su iz mržnje prema vjeri. ca Oros svjedoči da joj je s prozora (31, 35)... ‘O kad bi se riječi moje za- Hrvatskoj je jako dobro zapamćeno takvo pona- građana i da su ti Spomen godišnjice mučeništva doviknula: ‘Kćerkice, budi sretna pisale i kad bi se u mjed tvrdu ure- šanje političara iz vremena komunističkoga po- građani naišli na s. Žarke Ivasić, strijeljane 16. svibnja što nisi kriva.’ Ista gospođa svjedoči zale, kad bi se željeznim dlijetom retka u kojem su se mnogi hrvatski građani pre- 1946. na gospićkom groblju i olovom u spomen vječan poznavali kao manje vrijedni i u kojem su stvar- takve zaprjeke, ne uz kapelu sv. Marije Mag- u stijenu uklesale’ (19, 23- no bili građani drugoga reda, lišeni brojnih pra- bi li se prosvjedi, dalene, počelo je kod njezi- 24)...« Biskup je završio rije- va ili povlastica koje su uživali politički i ideološki povici i zgražanja na groba molitvom sestara čima: »Zahvalni smo s. Žar- podobni. Poznato je da je u Hrvatskoj demokra- dizali do neba? Ne milosrdnica iz svih krajeva ki i njezinim susestrama za cija još krhka, još u odrastanju, ali da može biti Hrvatske te BiH, štovatelja, njihovo svjedočanstvo vje- tako grubo istisnuta i ponižena, i to od političara bi li to odmah domaćih vjernika i vjerni- re, za njihovo mučeništvo, koji su prvi pozvani štititi i razvijati demokratski znala čitava ka iz Krašića. Sudionici su sigurni da je donijelo puno poredak, ipak se nije moglo očekivati. europska i svjet- u procesiji, moleći krunicu, blagoslova cijeloj našoj Cr- Ako bi se ikako moglo kojega političara oprav- ska javnost? Nije li ušli u gospićku katedralu, kvi i našemu narodu. Neka dati što je on osobno, po svojoj neistesanoj očito da se i u gdje je euharistijsko slav- nas nastave zagovarati kod naravi, autoritaran, diktatorski tip, nikako se ne lje i otvaranje biskupijsko- Gospodina.« može opravdati što je izostala i institucionalna današnjoj Hrvat- ga postupka beatifikacije Nakon blagoslova po- i medijska i opća javna reakcija na takvo očito skoj tolerira predvodio gospićko-senj- stulator dr. Kurečić najavio gaženje demokracije i pluralnosti u hrvatskom postojanje građa- ski biskup Zdenko Križić. U je prvu sjednicu biskupij- društvu. U hrvatskoj državi postoje institucije koje na prvoga i slavlju je sudjelovao i veći skoga postupka za progla- imaju zadaću braniti ustavnopravni poredak i drugoga reda? broj svećenika, među koji- šenje navedenih sestara. koje su dužne štititi jednakopravnost svih hrvat- ma i postulator u postupku Biskup Križić prvu je sjed- skih građana, no one se nisu oglasile. Nije li i funkcija predsjednika države dr. Zvonimir Kurečić, de- nicu otvorio zazivom Duha u Hrvatskoj jedna od institucija koje su dužne štititi ustavnopravni poredak i legirani sudac dr. fra Ratko Svetoga. Postulator je pro- ustavne vrjednote, a ipak se s Pantovčaka o tom eklatantnom kršenju Usta- Radišić i promicatelj pravde čitao molbe, a nakon utvr- va i zakona nije čulo ni slovo? Mediji se često vole predstavljati kao zaštitnici mr. Vjekoslav Đapić. đivanja njihove ispravno- demokracije, a u ovom slučaju većina njih gromoglasno o tome šuti, poput Biskup Križić na početku sti kancelar Mišel Grgurić noja zabija glavu u pijesak. Da je kojim slučajem, a hvala Bogu što nije, taje u kratkim crtama predsta- Biskup Križić je završio riječima: pročitao je dokument Kon- kvo nepoštivanje ustavnih i zakonskih prava doživjela građanska inicijativa vio s. Žarku Ivasić kojoj je u gregacije »Nihil obstat«, a lijevo orijentiranih građana i da su ti građani naišli na takve zaprjeke, ne bi pokrenutom procesu za be- »Zahvalni smo s. Žarki i njezinim suse- potom i dekrete biskupa li se prosvjedi, povici i zgražanja dizali do neba? Ne bi li to odmah znala čita- atifikaciju kasnije pridruže- strama za njihovo svjedočanstvo vjere, za Križića. Svi sudjelovatelji va europska i svjetska javnost? Nije li očito da se i u današnjoj Hrvatskoj to- no još šest sestara. »Crkva je njihovo mučeništvo, sigurni da je donijelo u postupku, počevši od bi- lerira postojanje građana prvoga i drugoga reda? stečena Isusovom krvlju, ali skupa, položili su pojedi- a to nije osamljen ili izniman slučaj takvoga ponašanja očitovao je i se ona također tijekom cijele puno blagoslova cijeloj našoj Crkvi i načno prisegu, nakon njih Dmedijski odnos prema »Hodu za život«, manifestaciji u Zagrebu, Splitu svoje povijesti sve do naših našemu narodu. Neka nas nastave zago- članovi Povjerenstva za po- i Rijeci koja je afirmirala život, njegovu neizmjernu vrijednost, promovirala dana neprestano njeguje i varati kod Gospodina.« vijest i arhivistiku i na kraju isključivo dobro i pozitivno. Premda »Hod za život« nije bio uperen ni pro- zalijeva krvlju Isusovih uče- postulator i vicepostulato- tiv jedne ljudske osobe, premda je obnova vrjednovanja svakoga ljudskoga nika. U to njegovanje i zalijevanje da je nakon toga s. Žarka zašutjela rica s. Tea Ana Juratović. Postulator života u suvremenom hrvatskom društvu elementarna potreba jer stanov- Crkve uključene su posebno i naše i pošla u smrt kao janje na klanje. Kurečić popis je predao biskupu ništvo izumire, a istodobno preobilno napušta svoju domovinu, mnogim sestre kojih se danas spominjemo: Neke osobe taj detalj plača s. Žar- Križiću, koji ga je prihvatio i pre- medijima bili su važniji oni koji su se suprotstavili »Hodu za život«. Npr. sestre Žarke koja je svojom krvlju ke zbunjuje kao da su njezine suze dao delegiranomu sudcu. Slijedila premda je policija objavila da je u Rijeci u »Hodu za život« sudjelovalo 1500 zalila Crkvu u Gospiću te drugih bile izričaj tjeskobe, očaja, bezna- je završna riječ biskupa Križića i osoba, a u suprotstavljenom »Hodu za slobodu« 550 osoba, »Novi list« je šest sestara koje su učinile to isto đa, a kršćanski mučenici vođeni na delegiranoga sudca dr. Radišića za u izdanju od nedjelje 20. svibnja istaknuo na prvoj stranici samo taj drugi na drugim mjestima naše Crkve... mučeništvo bili su ispunjeni vedri- zapisnik. Članovi suda potpisali skup, a u tekstu taj je list naveo očitu neistinu objavivši: »Nekoliko tisuća Poznato nam je kako se i sestra nom i mirom. Međutim, s. Žarka je su zapisnik. Riječana okupilo se jučer na Hodu za slobodu...« »Slobodna Dalmacija« od Žarka, ovdje u gospićkom zatvoru, nakon javljanja te žene zašutjela jer S. Veronika Mila Popić podnijela nedjelje 20. svibnja obmanula je svoje čitatelje navevši: »U Rijeci je održan molitvom pripremala za prolijeva- je uspjela u naumu da glasno dade je sažet prikaz kauze, što je učinjeno protuprosvjed pod nazivom ‘Hod za slobodu’, a tisuće ljudi protivnicima po- nje svoje krvi. Nije izgubila u sebi iskaz o svojoj nevinosti. Primirila od početka do sada. Vrhovna gla- bačaja poručile su: ‘Čekamo vas u 21. stoljeću!’« Ili »Jutarnji list« od nedje- Isusovu radost jer je mogla pjevati se jer je ta žena čula da ona nije kri- varica družbe s. Miroslava Bradica, lje 20. svibnja u podnaslovu je naveo: »U Zagrebu 10.000 ljudi, u Rijeci bilo psalme i himne u čast Gospodinu, va pa će se ta istina proširiti i jed- uz riječi zahvale, predala je biskupu višestruko više protivnika«. Nameće se pitanje misle li urednici tih listova da kako navodi više svjedoka koji su nom postati javna te stići do duša Križiću na dar spomensliku službe- jedna »njihova« osoba vrijedi barem koliko tri one koje zastupaju drugačija tada bili zatvorenici i koji su joj se vjernika. Silno ju je boljelo da ne nica Božjih sestara mučenica. Svima gledišta od njihova? Nije li to još jedan pokazatelj manipulacije, diktature, pridružili te tako ljubavlju odgova- bi kriva osuda uvjerila druge kako je na kraju zahvalio postulator dr. totalitarističkoga ponašanja manjine prema većini u suvremenom hrvat- rali na mržnju. I taj nas prizor pod- je ona kao redovnica, koja je cijeli Kurečić i slijedila je završna pjesma skom društvu? Ima li u današnjoj Hrvatskoj uopće mjesta za zdrav razum, sjeća na apostola Pavla i Silu koji su, svoj život posvetila Bogu, imala bilo »Kraljice neba, raduj se, aleluja«. logiku, poštenje, pluralnost i demokraciju? iako utamničeni s okovima na ruka- kakav udio u zločinima i bila odgo- Robertina Medven Glas Koncila broj 21 3 27. svibnja 2018.

¬ ZADAR | ¬ Zagreb | Izjava za GK profesora ustavnoga prava dr. Mate Palića la je odluku o osnivanju Katolič- Nova katolička ke osnovne škole »Ivo Mašina« sa sjedištem u Zadru, Trg sv. Stošije osnovna škola 2. Uz dobivenu svu dokumentaciju Izravno kršenje Ustava — Katolička osnovna škola »Ivo od nadležnoga Ministarstva zna- Mašina« počinje od jeseni djelovati nosti i obrazovanja raspisuje pre- u Zadru, u novoj školskoj godini dupis djece u I. razred školske godi- 2018./2019. Prvi razred te škole djeca ne 2018./19. Pravo predupisa u prvi Republike Hrvatske će pohađati u učionici zgrade Nad- razred osnovne škole u školskoj — Zamoljen za ocjenu o (protu) samouprave. Osobno stajalište biskupskoga sjemeništa »Zmaje- godini 2018./19. imaju djeca koja do ustavnosti odluke nekih gradona- ili eventualno političko stajalište vić« u Zadru. Tim povodom privre- 1. travnja 2018. navršavaju šest go- čelnika i načelnika općina (Rije- vrha neke stranke o opravdanosti meni ravnatelj te škole don Roland dina. Predupis će se obavljati od 23. ke, Gradca, Vrgorca i drugih) da referendumske inicijative nema Jelić u petak 18. svibnja uputio je svibnja do 25. svibnja od 9 do 12 i od odbiju zamolbe za prikupljanje nikakve veze s ustavnim i zakon- dopis u kojem poziva zainteresira- 15 do 18 sati. Roditelji na predupis potpisa za referendume ili ih čak skim pravom građana da priku- ne roditelje da izvrše predupis dje- trebaju donijeti OIB djeteta. O svim zabrane, dr. Mato Palić, profesor pljaju potpise. ce za pohađanje Katoličke osnovne predradnjama koje će trebati oba- ustavnoga prava na Pravnom fa- Takvo postupanje otvara pi- škole »Ivo Mašina«. viti za upis, kao i svim potrebnim kultetu Sveučilišta Josipa Jurja tanje odgovornosti gradonačel- U dopisu se uz ostalo navodi: informacijama, bit će obaviješteni Strossmayera u Osijeku, za Glas nika, odnosno načelnika općine »Zadarska nadbiskupija donije- prilikom predupisa.« (I. G.) Koncila je izjavio: narodne inicijative izravno je kr- u skladu s odredbama Zakona o »Odbijanje gradonačelnika ili šenje Ustava Republike Hrvatske lokalnoj i područnoj (regional- načelnika općine da na područ- i Zakona o referendumu i dru- noj) samoupravi. Naposljetku, to ju jedinice lokalne samouprave gim oblicima osobnoga sudjelo- je krajnje nedemokratsko postu- odobri mjesto ili više njih za pri- vanja u obavljanju državne vlasti panje za koje ne postoji nikakav Uskoro 4. Marijanski kupljanje potpisa za referendum i lokalne i područne (regionalne) valjan argument.« zavjet za domovinu ZAGREB - Bratovština Marijanski ne rute: istarska ruta Pula - Rijeka Pismo biskupa Đakovačko-osječke crkvene pokrajine zavjet za domovinu organizira 4. za- (Trsat) i prva međunarodna ruta ¬ Đakovo | vjetno hodočašće Marijanski zavjet za Montegrisa - Rijeka (Trsat). Time se domovinu od 9. lipnja, blagdana Srca stvara preduvjet da Marijanski za- Marijina, do 22. kolovoza, blagdana vjet za domovinu prolaskom kroz Kraljice Hrvata. Glavna ruta kreće iz Italiju, Sloveniju i Hrvatsku postane Važnost nove metropolije Osijeka 9. lipnja. Prva priključna ruta Europska kulturna ruta. Istarska — Biskupi Đakovačko-osječke cr- meljena je nova Đakovačko-osječ- nove pastoralne, odgojno-obra- kreće iz Šumanovaca (kod Gunje) u priključna ruta započinje iz Pule 7. kvene pokrajine uputili su svojim ka crkvena pokrajina, s prvim nad- zovne i karitativne ustanove te se petak 8. lipnja te se nakon tri dana srpnja te završava 11. srpnja na Tr- vjernicima pismo o 10. obljetnici biskupom metropolitom mons. osnažuje suradnja s važnim insti- priključuje glavnoj ruti u Vukovaru. satu u Rijeci. Talijanska ruta kreće iz njezina utemeljenja. »Slaveći svet- Marinom Srakićem. tucijama znanstvenoga, kultur- Druga priključna ruta započinje iz marijanskoga svetišta Monte Grisa kovinu Duhova, rođendan Crkve, Uspostava metropolije obra- noga i društvenoga života. Una- Pakraca 7. srpnja i nakon 14 dana te nakon prolaska Italijom i Sloveni- želimo vas podsjetiti kako je papa dovala je mnoge vjernike jer je toč teškim iskustvima u prošlosti, završava na Udbini. Glavna ruta zavr- jom ulazi u Hrvatsku i dolazi na Trsat Benedikt XVI. prije deset godina, tim činom navedenim dijelovima nastojimo oko iskrena dijaloga šava 22. kolovoza u Dubrovniku. (u Rijeku).Sve informacije o 4. zavjet- 18. lipnja 2008., utemeljio Đako- naše domovine priznato regional- među kršćanskim Crkvama i na- Osim glavne rute i postojećih nom hodočašću Marijanski zavjet za vačko-osječku crkvenu po- rodima s kojima dijeli- dviju priključnih ruta Gunja - Vuko- domovinu dostupne su na http:// krajinu, s najvećim sla- mo ‘radosti i nade, žalo- var i Pakrac - Udbina, ove godine www.marijanskizavjet.hr / o-mari - vonskim gradom Osije- sti i tjeskobe’ vremena u predviđene su i dvije nove priključ- janskom-zavjetu. kom u njezinu nazivu, u kojem živimo. čijem je sastavu Đako- Spomen 10. obljetnice vačko-osječka nadbisku- Đakovačko-osječke cr- pija, mlada Požeška bi- kvene pokrajine poticaj skupija te ponovno osa- je da u zajedništvo naših ¬ ZAGREB | mostaljena drevna Sri- mjesnih Crkava ugradi- jemska biskupija. mo još snažnije pastoral- Foto: Požeška biskupija Deset godina naše ¦ Mons. Đuro ¦ Mons. Antun ¦ Mons. Đuro no nastojanje naših žu- Hranić Škvorčević Gašparović metropolije kratko je pnih zajednica, još dublje Ministrica razdoblje, ali nas ono na »Spomen 10. obljetnice Đakovačko-osječke i cjelovitije prihvaćanje svoj način povezuje s du- crkvene pokrajine poticaj je da u zajedništvo kršćanske duhovnosti i primila gom poviješću Crkve u evangelizacijskoga pozi- našim krajevima, koja je naših mjesnih Crkava ugradimo još snažnije va. Očitovanje zajedniš- požeškoga započela u ranokršćan- pastoralno nastojanje naših župnih zajedni- tva naše metropolije o 10. skim zajednicama Pano- ca, još dublje i cjelovitije prihvaćanje kršćan- obljetnici njezina posto- nije srijemske, proslav- janja započeli smo mi- biskupa ljene brojnim mučenici- ske duhovnosti i evangelizacijskoga poziva.« nuloga 16. travnja hodo- — Požeški biskup Antun Škvorče- ma, s metropolitanskim čašćem svećenika iz svih vić u pratnji Ivice Žuljevića, prepo- sjedištem u Sirmiumu. Nizala su no značenje na crkvenoj razini. naših biskupija u Staru Gradišku, šta Stolnoga kaptola sv. Petra u Po- se potom stoljeća iznimno bogate To je otvorilo nove mogućnosti da bismo iskazali poštovanje i za- žegi, posjetio je 17. svibnja ministri- kršćanske duhovne i kulturne ba- pastoralnoga rada, povezivanje i hvalnost brojnim svećenicima koji cu Gabrijelu Žalac u Ministarstvu štine, istodobno bremenita bor- snažniju suradnju naših biskupija su tijekom komunističke vlada- ¦ Požeški biskup Antun Škvorčević posje- regionalnoga razvoja i fondova Eu- tio je ministricu Gabrijelu Žalac u Ministar- bama za opstanak, ispunjena sva- na različitim područjima crkve- vine bili zasužnjeni u tamošnjem ropske unije u Zagrebu. Uz mini- stvu regionalnoga razvoja i fondova EU-a kovrsnom patnjom. Težnja za vla- noga poslanja. Poseban su izazov zatvoru. Ono će se hodočašćima stricu bili su njezini pomoćnici Da- stitom crkvenom organizacijom društveno-socijalne prilike u ko- svećenika i vjernika nastaviti u Sri- vor Huška, Dragan Jelić i Katica od Požege, koji ima nemalo povije- na prostorima sjeverne Hrvatske jima živimo: osjetljiva i slojevita jemskoj biskupiji 4. kolovoza na Mišković. Razgovarali su o moguć- sno-kulturno značenje, a u njegove ostvarena je 1852. godine osnut- pitanja sve manjega broja pučan- Tekijama (Petrovaradin), u prednosti financiranja školskih, socijal- prostore smjestile bi se povijesne kom Hrvatsko-slavonske crkvene stva, ekonomskoga osiromašenja, večerje Gospe Snježne, u Požeškoj nih i kulturnih projekata iz europ- knjižnice i povijesni arhivi iz župa pokrajine, sa sjedištem u Zagrebu. iseljavanja, praćena nastojanjem biskupiji 31. kolovoza, na svetkovi- skih fondova. Posebnu pozornost Požeške biskupije te bi se na taj na- Nakon osamostaljenja Republi- da se u našim krajevima obnove nu Gospe od Suza u Pleternici, te u posvetili su pitanju obnove staroga čin spasila od ugroženosti građa, ke Hrvatske i teških stradanja u perspektive za život i rad mladih Đakovačko-osječkoj nadbiskupiji srednjovjekovnoga kaptolskoga svjedok hrvatskoga identiteta na Domovinskom ratu, na području osoba i obitelji. Zaživjele su već 1. listopada u Đakovu, na svetkovi- grada u mjestu Kaptolu nedaleko tim prostorima. (PB) Slavonije, Baranje i Srijema ute- različite inicijative, osnovane su nu obljetnice posvete katedrale.«

Održane mirne povorke »Hoda za život« u Zagrebu, Splitu i Rijeci

Nastavak sa str. 1 Udruga »Dalmacija za život« koja »Želimo kulturu života, a ne smrti« je organizirala splitski hod anga- Snimio: B. i ustrajmo zajedno u ostvarenju šen glazbenim programom. Među nerođenih«, »Napredna Rijeka zna žirala je više od 200 volontera. Na toga cilja.« Uslijedio je zabavno- transparentima koji su viđeni u Ri- kada počinje život«... Č

Rivi, ispred samostana sv. Frane ovi glazbeni program uz grupu »Dal- jeci bili su: »Živjeti je lijepo«, »I ti U Rijeci je istodobno održan i na obali, održani su prigodni go- ć matino«. si bitan...«, »Reci životu da«, »Voli skup »Hod za slobodu« koji je pre- vori, a Goran Velić u ime organi- »Hod za život« održan je prvi oboje«, »Mi ćemo se brinuti da i ma policijskim procjenama okupio zatora uz ostalo je poručio: »Želi- put ove godine i u Rijeci, a orga- vaša beba ne bude na cesti«, »Naša oko 550 sudionika, a mediji su taj mo društvo u kojem se na obitelji nizirala ga je građanska inicijativa vrijednost nije određena našom broj napuhivali na nekoliko tisu- s troje ili više djece ne će gledati s »Život biraj«. Sudionici odjeveni u veličinom«, »Znanost je za život, ća. Petnaest djevojaka pokušalo je podsmijehom, društvo u kojem će ružičaste, plave, žute i bijele maji- život vrijedan borbe«, »Život, da- sjedenjem na cesti zaustaviti »Hod trudnice i majke, samohrani rodi- ce okupili su se na riječkom Korzu kle, biraj«, »Zaključak svih hrvat- za život«, no intervenirala je poli- telji, ali i sve obitelji - biti tretirani ispred nekadašnje zgrade pošte, a skih medicinskih fakulteta - ži- cija te ih je uklonila s puta. Prema s poštovanjem i kojima će se kon- zatim se povorka kretala do Ulice vot počinje začećem«, »Nerođeno policijskim procjenama u »Hodu kretnim mjerama pomagati. Želi- koj njegovoj fazi biti nepovrjediv. Ante Starčevića i tom ulicom do dijete 10 tjedana od začeća osjeća za život« u Rijeci sudjelovalo je mo društvo u kojem će život u sva- Želimo kulturu života, a ne smrti, Jelačićeva trga, gdje je hod zavr- bol«, »Hod za slobodu, ali svih, pa i 1500 osoba. 4 Glas Koncila broj 21 27. svibnja 2018.

¬ VATIKAN | Papa iznenadio najavom na rođendan Crkve

Rafael Rimić otvore djelovanju Duha Svetoga i postajemo slobodni, od slugu djeca, nastoje mu biti poslušni. Duh nam od odbačenih dragocjeni, od razo- a blagdan Duhova - ro- daje doživjeti potpunu radost. Duh čaranih puni nade. Tako Duh Sveti Nđendan Crkve - 20. svib- Crkva dobiva Sveti, kada uđe u nas, pobjeđuje su- ponovno budi radost, tako daje da nja papa Franjo iznena- hoću, otvara srca nadi i potiče i po- u našem srcu cvate mir.« dio je najavom imeno- maže unutarnje dozrijevanje u od- Papa je potom istaknuo da Duh vanja i kreiranja 14 novih kardinala nosu s Bogom i s bližnjim.« Sveti osim srca mijenja i događaje. Katoličke Crkve. Nakon molitve nove kardinale I u homiliji na misi koju je sla- Kako vjetar puše gdje hoće, tako i »Kraljice neba« na Trgu sv. Petra i vio prije podne u bazilici sv. Petra Duh dolazi i tamo gdje je nezami- mise u bazilici sv. Petra Sveti Otac u Vatikanu Sveti je Otac govorio slivo. A to je jako dobro vidljivo iz je vjernicima i hodočasnicima iz o blagdanu Duhova i povezao ga Djela apostolskih u kojima se navo- cijeloga svijeta najavio da će se 29. sa životom u suvremenom svije- de brojna iznenađenja. Duh dolazi lipnja održati konzistorij za imeno- tu. Duh Sveti spustio se »kao kad kada ga učenici ne očekuju, pa ih vanje 14 novih kardinala. »Njihovo se digne silan vjetar« rekao je Papa šalje poganima. »Otvara nove pu- podrijetlo izražava univerzalnost i upitao: »Što nam govori ta slika? tove, kao u odlomku o đakonu Fi- Crkve koja i dalje naviješta milosrd- Silan vjetar podsjeća na veliku sna- lipu. Duh ga je nagnao na pusti put nu Božju ljubav svim ljudima na gu, koja nije sama sebi svrha: to je od Jeruzalema u Gazu - kako danas zemlji. Osim toga, uvrštavanje no- snaga koja mijenja stvarnost. Vje- žalosno odjekuje to ime! Na tom vih kardinala u Rimsku biskupiju tar zapravo donosi promjenu: tople putu propovijedao je Etiopljaninu i očituje nerazdvojnu povezanost struje kada je hladno, svježe kada je krstio ga; a kasnije ga Duh vodi sve između Petrove stolice i partikular- toplo, kišu kada je suho... Čini tako. do Cezareje, stalno u nove okolnih Crkva raširenih po svijetu«, re- I Duh Sveti, na sasvim drugoj razi- nosti i prilike »kako bi širio Božju kao je papa Franjo i naveo imena ni, čini tako. On je božanska snaga novost«. I Pavla je Duh Sveti tje- novih kardinala. koja mijenja, koja mijenja svijet«, rao sve do nakraj svijeta, i kada on na što je podsjetila i Posljednica u puše, nema nikada bonace. »Kada Molitva za mir u Izraelu i za sljedeći Svjetski misijski dan. A dana započela povijest kršćanske liturgiji jer je Duh »umornima od- život naših zajednica prolazi kroz Venezueli drago mi je također podsjetiti da se svetosti jer je Duh Sveti izvor sve- mor, razgovor žalosnima« pa mu se razdoblja ‘fjake’, kada se više želi U svom obraćanju nakon mo- jučer navršilo 175 godina od osnut- tosti koja nije povlastica maloga vjernici obraćaju molitvom: »Ne- mir u kući negoli Božja novost, to litve papa Franjo je pozvao vjer- ka Djela misijskoga djetinjstva u broja, nego je poziv svima«. »Na- čiste nas umivaj, suha srca zalivaj, je ružan znak. To znači da se želi nike da mole za mir u Izraelu i na kojem su djeca protagonisti misija ime, po krštenju smo svi pozvani vidaj rane ranjenim.« »On ulazi u zaklon od vjetra Duha. Kada se živi Bliskom istoku, kao i u Venezueli molitvom i malim svakodnevnim sudjelovati u Kristovu božanskom stanja i mijenja ih; mijenja srca i mi- za samoočuvanje i ne ide se onima i u cijelom svijetu. »Draga braćo i gestama ljubavi i služenja. Zahva- životu, a po krizmi da postanemo jenja događaje.« koji su daleko, nije lijep znak. Duh sestre, Pedesetnica nas srcem vodi ljujem i ohrabrujem svu djecu koja njegovi svjedoci u svijetu.« Citiraju- puše, ali mi slažemo jedra. No to- u Jeruzalem. Jučer navečer duhov- sudjeluju u širenju evanđelja u svi- ći tekstove iz dogmatske konstitu- Duh Sveti - mijenja srca liko smo puta vidjeli da čini čuda. no sam bio sjedinjen s molitvenim jetu. Hvala!« cije Drugoga vatikanskoga koncila Duh Sveti »mijenja srce«, nasta- Često, baš u teškim mračnim tre- bdjenjem za mir koje je održano u »Lumen gentium« i Svetoga pisma vio je papa Franjo, jer je Isus svojim nutcima, Duh je pobudio najsvje- tom gradu, svetom za Židove, kr- Duh Sveti - izvor svetosti Staroga i Novoga zavjeta, Papa je apostolima obećao da će primiti tliju svetost! Jer on je duša Crkve, šćane i muslimane. I danas nastav- Prije molitve »Kraljice neba« objasnio da je »blagdan izlijevanja snagu Duha Svetoga i biti njegovi uvijek ju ponovno budi nadom, ljamo zazivati Duha Svetoga da po- papa Franjo vjernicima je govo- Duha« povezan sa svetošću: »Od svjedoci. I upravo se tako i dogodi- ispunjava radošću, umnožava no- budi volju i geste dijaloga i pomi- rio o blagdanu Duhova kao danu u toga dana Pedesetnice pa sve do lo: »Te učenike, u početku uplašene, vošću, daruje joj klice života. Kao renja u Svetoj Zemlji i na cijelom koji se nad apostole i druge učenike kraja vremena ta svetost, čija je pu- zatvorene iza zatvorenih vrata i na- kada se u nekoj obitelji rodi dijete: Bliskom istoku. izlio Duh Sveti, ističući da je »toga nina Krist, daruje se svima koji se kon Učiteljeva uskrsnuća, preobra- ono promijeni sve rasporede, ne Poseban spomen želim posve- žava Duh i - kako naviješta Isus u da spavati, ali donosi radost koja titi i ljubljenoj Venezueli. Molim današnjem evanđelju - svjedoče za obnavlja život noseći ga naprijed i da Duh Sveti cijelomu venezuel- njega. Od oklijevala postaju hrabri i šireći ga u ljubavi. Evo, Duh donosi skom narodu - svima, vladajućima, pošavši iz Jeruzalema odlaze sve do ‘okus djetinjstva’ u Crkvu. Donosi narodu - dadne mudrost da pođu Od Italije preko Iraka nakraj svijeta. Uplašeni kada je Isus stalna nova rađanja. Oživljava lju- putom mira i jedinstva. Molim ta- bio među njima, odvažni su bez bav prvih početaka. Duh podsjeća kođer za zatvorenike koji su umrli do Japana njega jer im je Duh promijenio srca. Crkvu da je unatoč svojim stoljeći- jučer«, rekao je Sveti Otac. U vene- — Novi kardinali su Njegovo Blažen- prianjanje uz Krista, Vrhovnoga milo- Duh je oslobodio duhove zapeča- ma povijesti uvijek dvadesetogo- zuelskom zatvoru u Barquisimetu stvo Louis Raphaël I. Sako - patrijarh srdnoga i vjernoga svećenika (usp. ćene strahom. Pobjeđuje opiranja. dišnjakinja, mlada Zaručnica u koju u subotu 19. svibnja došlo je do po- Babilona Kaldejaca, mons. Luis Lada- Heb 2, 17), pomogli u mojoj službi Onima koji se zadovoljavaju osred- je Gospodin nepovratno zaljubljen. bune u kojoj je bilo 11 žrtava, piše ria - pročelnik Kongregacije za nauk biskupa Rima na dobro cijeloga sve- njošću predviđa poticaje darova. Dakle, nemojmo se onda umoriti austrijski Kathpress, dodajući da bi vjere, mons. Angelo De Donatis - ge- toga vjernoga Božjega naroda.« Širi stisnuta srca. Potiče na služenje pozivati Duha u naše prilike, za- uzrok mogli biti nedjeljni predsjed- neralni vikar Rimske biskupije, mons. Kao što je vidljivo iz samoga po- onoga tko se uljulja u komociju. Na zivati ga prije našega posla: ‘Dođi, nički izbori na kojima je na novih Giovanni Angelo Becciu - zamjenik za pisa kardinala, a i iz Papinih riječi, put potiče onoga tko misli da je već Duše Sveti!’ On će donijeti svoju šest godina ponovno izabran Ni- opće poslove Državnoga tajništva i kardinali doista izražavaju lice Crkve stigao. Daje sanjati onomu tko je za- snagu promjene, jedinstvenu sna- colas Maduro. U zatvoru se nalazi posebni izaslanik pri Suverenom voj- koja je raširena po cijelom svijetu: ražen mlakošću. Eto promjene srca. gu koja je istodobno, da tako kaže- puno njegovih protivnika, a mno- nom malteškom redu, mons. Konrad patrijarh Sako je iz Iraka, nadbiskup Toliki obećavaju doba promjena, mo, centripetalna i centrifugalna. ge je uspio isključiti i iz izbornoga Krajewski - apostolski djelitelj milosti- Coutts iz Pakistana, nadbiskup Tsa- novih početaka, moćnih obnova, ali Centripetalna jer ‘gura prema sre- procesa, što je Venezuelu i dovelo nje, mons. Joseph Coutts - nadbiskup rahazana iz Madagaskara, a nadbi- iskustvo uči da ni jedan zemaljski dištu’, prema srcu; ali je i centrifu- do nemira. Više je zemalja, među Karachija, mons. Antonio dos Santos skup Manyo iz Japana. Na popisu pokušaj promjene stvari ne zado- galna jer ‘gura prema vani’, prema kojima i Europska unija, najavilo da Marto - biskup biskupije Leiria-Fati- novih kardinala je i Poljak nadbiskup voljava čovjekovo srce u potpuno- periferiji, ‘prema svakoj ljudskoj ne će priznati izborne rezultate jer ma, mons. Pedro Barreto - nadbiskup Krajewski koji je djelitelj Papine mi- sti. Promjena Duha je drugačija: on periferiji’. Onaj tko nam objavljuje je predsjednik Maduro prošle godi- nadbiskupije Huancayo, mons. Desi- lostinje te kurijski nadbiskupi Lada- ne diže revolucije u životu oko nas, Boga gura nas prema braći. Šalje, ne oduzeo vlast parlamentu, što je re Tsarahazana - nadbiskup nadbisku- ria podrijetlom iz Španjolske i Becciu nego mijenja naše srce; ne oslobađa čini svjedocima i zbog toga ulijeva dovelo do višemjesečnih prosvjeda pije Toamasina, mons. Giuseppe Pe- koji je Talijan, kao i nadbiskup De nas odjednom od problema, nego - piše sveti Pavao - ljubav, dobro- u kojima je ubijeno više od 120 ljudi. trocchi - nadbiskup nadbiskupije Donatis. Tri nova kardinala imaju nas oslobađa iznutra da bismo se s hotnost, dobrotu, blagost. Samo u Sveta Stolica već dugo traži mir- L’Aquila i mons. Thomas Aquinas više od 80 godina: Meksikanac nad- njima suočili; ne daje nam sve i od- Duhu Svetom Tješitelju izgovara- no rješenje pregovorima i predlaže Manyo - nadbiskup nadbiskupije Osa- biskup Obeso Rivera ima 86, bolivij- mah, nego nam daje da idemo s pomo riječi života i doista potičemo vrlo konkretne korake. Na prvom ka. »Zajedno s njima članovima Kar- ski biskup Ticona Porco 81, a španjol- uzdanjem, da se nikada u životu ne druge. Tko živi prema Duhu u toj mjestu moli da se otvore koridori za dinalskoga zbora pridružit ću jednoga ski klaretinac Bocos Merino 80 godi- umorimo. Duh srce čuva mladim je duhovnoj napetosti: protegnut humanitarnu pomoć, posebno za nadbiskupa, jednoga biskupa i jedno- na. Preostalih 11 novoimenovanih - onu obnovljenu mladost. Mla- je i prema Bogu i prema svijetu. hranu i lijekova, ali i da se provedu ga redovnika koji su se odlikovali kardinala moći će birati i biti izabra- dost, unatoč svim pokušajima da ju Zamolimo ga da budemo takvi«, novi izbori, da se poštuje parlament svojim služenjem Crkvi. To su mons. ni za papu, a s njima je taj broj po- produžimo, prije ili kasnije prođe, rekao je papa Franjo i zazvao Duha i da se na slobodu puste politički Sergio Obeso Rivera - nadbiskup u većan na 125. Sada je ispod 80 go- no Duh je onaj koji zaustavlja jedi- Svetoga da upravo takav duh dad- protivnici sadašnjih vlastodržaca. miru nadbiskupije Xalapa, mons. To- dina u Kardinalskom zboru 115 kar- no pravo nezdravo starenje - ono u ne svakomu vjerniku i cijeloj Crkvi Papa je podsjetio na slavlje blag- ribio Ticona Porco - prelat u miru iz dinala, no kardinal Angelo Amato nutrini. Kako to čini? Obnavljajući kako bi išla nakraj svijeta i kako svi- dana Duhova ovim riječima: »Do- Corocora i o. Aquilino Bocos Merino nakon 8. lipnja puni 80 godina pa srce, pretvarajući ga od grješnoga u jetu ne bi donosila ništa drugo doli gađaj Pedesetnice označava poče- - klaretinac. Molimo za nove kardina- više ne će biti u krugu onih koji oprošteno. To je velika promjena: Božje poruke: »Dođi, Duše Sveti, tak univerzalnoga poslanja Crkve. le kako bi mi, potvrđujući njihove mogu birati ili biti izabrani za papu. od krivih nas čini pravednima i tako promijeni nas iznutra i obnovi lice Zato se danas objavljuje poruka mijenja sve, jer od robova grijeha zemlje.«

¬ VATIKAN | Održan konzistorij za kanonizaciju šestero blaženika

Isusa Krista bl. Marija Katarina Pavao VI. i nadbiskup Romero najesen sveti (Maria Katharina) Kasper — Papa bl. Pavao VI. (Giovanni glašeni svetima. Redoviti javni odavno slovi kao simbol zašti- (1820. - 1898.) te bl. Nazarija Battista Montini, rođ. 1897., konzistorij (susret pape s kar- te malenih i obespravljenih, Ignacija od sv. Terezije od Isu- papa od 21. lipnja 1963. do smr- dinalima) na kojem je to potvr- svetima će biti proglašeni i ta- sa (Nazaria Ignazia March ti 6. kolovoza 1968.) i mučenik đeno i obznanjeno papa Franjo lijanski svećenici bl. Franjo Mesa, 1889. - 1943.), rodom bl. Oscar Arnulfo Romero, je održao u subotu 19. svibnja. (Francesco) Spinelli (1853. - Španjolka, a najvažnije godine nadbiskup San Salvadora ubi- Osim pape koji je kraju priveo 1913.) i Vinko (Vincenzo) Ro- života provela je služeći siro- jen 24. ožujka 1980., u skupini Drugi vatikanski koncil i zapo- mano (1751. - 1831.), njemačka mašnima u Boliviji, osnivačica su šestero blaženika koji će u čeo s provođenjem njegovih redovnica i utemeljiteljica Družbe sestara križarica misi- nedjelju 14. listopada biti pro- reforma i nadbiskupa koji Družbe siromašnih službenica onarki Crkve. (Da. G.) ¦ Papa bl. Pavao VI. ¦ Bl. Oscar Arnulfo Romero Glas Koncila broj 21 5 27. svibnja 2018.

¬ VATIKAN | Svi čileanski biskupi stavili službe na raspolaganje Papi ¬ VATIKAN | elika sablazan u vam na čvrstoj volji, koju Vkojoj se našla Bolna prekretnica je svaki od vas iskazao, da Crkva u Čileu, se pridružite i surađuje- Poziv na jedinstvo prouzročena te na svim promjenama spolnim zloporabama i za novu uspostavu i u svim rješenjima koja njihovim prikrivanjem, ćemo morati primijeni- s katolicima u Kini razriješena je na dosad ne- proročkoga ti na kratki, srednji i dugi Na općoj audijenciji papa Franjo održao prvu viđen način: na poziv pape rok kako bi se ponovno katehezu o sakramentu potvrde Franje svi čileanski bisku- uspostavila pravednost i pi u službi i trojica u miru poslanja Crkve crkveno zajedništvo. Na- — Nakon što je na prethodnoj op- da »činimo samo ono i sve ono okupili su se u Vatikanu, i obiteljskim poteškoća- viti naše pastirske službe kon ovih dana molitve i ćoj audijenciji završio niz katehe- što od nas traži Kristov Duh, koji gdje su tri dana (od utorka ma s kojima su se morale u njegove ruke. Riječ je o razmišljanja molim vas da za o sakramentima, papa Franjo nam dade snage da to ispunimo«. 15. do četvrtka 17. svibnja) suočiti, često uz nerazu- kolegijalnom činu kako bi nastavite graditi proročku nije se na općoj audijenciji u srije- Tumačeći izvještaj iz Evanđelja po zajedno s Papom rasprav- mijevanje i napade same se preuzela odgovornost - Crkvu koja znade kako u du 23. svibnja odmaknuo od sakra- Luki o Isusovu nastupu u sinagogi ljali o slučaju, a na završet- crkvene zajednice.« ne bez boli - za teške činje- središte staviti ono što je menata. Pred petnaestak tisuća u Nazaretu, Sveti je Otac rekao da ku susreta svi su stavili Biskupi također okreću nice koje su se dogodile, a važno: služenje svojemu hodočasnika, koliko ih se prema je Isus iznio svoju »osobnu iska- svoje službe na raspolaga- pogled prema budućnosti: kako bi Sveti Otac mogao Gospodinu u gladnome, portalu Vatican News okupilo znicu«: »Duh Gospodnji na meni nje Papi, dajući mu punu »Krećemo na put znaju- slobodno nama raspola- u zatvoreniku, u migrantu pod sivim rimskim nebom, Papa je, jer me pomaza...« slobodu da bilo kojega od ći da su ti dani poštenoga gati. Pismeno smo iskazali te u žrtvi zloporabe.« je održao prvu uvodnu katehezu o Na završetku kateheze papa njih potvrdi u službi ili ne dijaloga bili prekretnica tu spremnost, stavljajući Skandal sa slučajevima sakramentu potvrde. Papa se na Franjo je podsjetio okupljene vjer- potvrdi, ili po potrebi od- u dubokom procesu pro- naše službe Papi na ras- spolne zloporabe pokre- neki način osvrnuo na krštenje nike i javnost da se 24. svibnja, na mah razriješi. mjene koji predvodi papa polaganje. Tako će u slje- nuo je svećenik Fernadno kad je govorio o pozivu dan bl. Djevice Mari- O ishodu skupa izvije- Franjo. U zajedništvu s nji- dećim tjednima moći od- Karadima. Nekoć ugledni kršćanina da bude »sol je Pomoćnice kršćana, stili su predstavnici samih me želimo ponovno uspo- lučiti hoće li prihvatiti ili svećenik iz čijega je kru- koja daje okus« i »svjetlo koja se slavi u najvećem čileanskih biskupa na kon- staviti pravednost i prido- odbaciti ono što smo pot- ga izišlo više svećenika i koje obasjava svijet«. kineskom marijanskom ferenciji za novinare odr- nijeti popravku nanesene pisali.« nekoliko biskupa godine Kako to postići? »Samo svetištu Shenshan, na ra- žanoj u petak 18. svibnja u štete, kako bismo dali novi Jedino što je o susre- 2010. u crkvenom je po- Duh Sveti« to može uči- zini opće Crkve slavi dan Vatikanu. Pred novinare zamah proročkomu posla- tu objavio sam Tiskovni stupku proglašen krivim niti, rekao je Papa. jedinstva i molitve za Cr- su izišli generalni tajnik nju Crkve u Čileu, u čijem ured Svete Stolice, osim za spolne zloporabe ma- Pojasnio je da se sa- kvu u Kini. Za slavlje koje Čileanske biskupske kon- je središtu uvijek morao objave da je započeo, jest loljetnika, a pred građan- krament zove potvrda se »sutradan« (u odnosu ferencije mons. Fernando biti Krist. (...) Želimo da objava da je susret završio, skim je pravosuđem slu- jer »jača« krštenje, a zove na srijedu) imalo dogo- Ramos (pomoćni biskup lice Gospodnje ponovno popraćena kratkim pi- čaj otišao u zastaru. Skan- se i krizma jer se Duha diti Papa je rekao da »nas Santiaga) i mons. Juan zablista u našoj Crkvi te se smom koje je papa Franjo dal se ponovno razbuktao Svetoga prima po sakra- ono poziva biti duhovno Ignacio Gonzalez, biskup za to zauzimamo. S poni- uručio svakomu pojedi- 2015. godine kad je jedan mentalnom znaku mazanja uljem sjedinjenima sa svim katolicima San Bernarda, te su proči- znošću i nadom od svih nomu biskupu. U pismu od Karadiminih učenika, (grč. »krizma«, što upućuje na Kri- koji žive u Kini«. »Za njih molimo tali završnu izjavu čilean- tražimo da nam pomognu stoji: »Želim vam zahva- Juan Barros, imenovan bi- sta, Božjega Pomazanika) pomi- Gospu kako bi velikodušno i rado- skih biskupa i iznijeli nje- ići tim putom.« liti što ste prihvatili po- skupom malene biskupije ješanim s miomirisom. »Bez sile sno mogli živjeti vjeru te kako bi zina pojašnjenja, vezana Osorno. Žrtve zlopora- Duha Svetoga ništa ne možemo znali činiti konkretne geste brat- uglavnom uz sadašnji sta- »U ozračju dijaloga i razlučivanja, u iznala- be tvrdile su da je Barros učiniti: Duh je onaj koji nam daje stva, sloge i pomirenja, u punom tus crkvene vlasti u Čileu. ženju prijedloga kako bi se suočilo s tako znao za Karadimina ne- snagu ići naprijed«, rekao je Papa. zajedništvu s Petrovim nasljed- Osim o odluci o stav- teškom krizom, dozrela je zamisao, kako bi djela, ali ih je prikrivao. Kad je riječ o Duhu Svetom, dva nikom.« ljanju svojih služba na Vrhunac skandala zbio su ključna trenutka susret s Uskr- Potom se izravno obratio ki- raspolaganje Papi, bisku- se bilo na tragu Papine želje, da je prikladno se zapravo za Papina po- slim (»Primite Duha Svetoga...«) i neskim kršćanima. »Dragi učenici pi u izjavi zahvaljuju Papi izraziti našu apsolutnu spremnost i staviti sjeta Čileu u siječnju ove dan Pedesetnice. »’Dah’ uskrsloga Gospodinovi u Kini, univerzalna na »otčinskom slušanju naše pastirske službe u njegove ruke.« godine, kad je sam Sveti Krista puni životom pluća Crkve«, Crkva moli za vas i s vama, kako i bratskoj opomeni«, no Otac dvaput uzeo u obra- rekao je Sveti Otac, ističući da je biste se i u poteškoćama uzmogli nadasve traže oproštenje Biskup Ramos je na ziv kako bismo zajedno nu biskupa Barrosa. Na- Pedesetnica »za Crkvu ono što je pouzdavati u volju Božju. Gospa za bol koju su teškim po- konferenciji za novinare mogli provesti iskreno i kon još žešćih prosvjeda za Krista bilo pomazanje Duhom ne će dopustiti da vam uzmanj- grješkama i propustima također rekao: »Na prvo- snažno razlučivanje o teš- i medijskih napisa Sve- koje je primio na Jordanu«, tj. »mi- ka njezine pomoći i čuvat će vas prouzročili žrtvama, Papi, me susretu u utorak Franjo kim događajima koji su ti je Otac odlučio posla- sionarski poticaj da posve podari svojom majčinskom ljubavlju«, Božjemu narodu i svojoj je pročitao svoje zaključ- naštetili crkvenomu zati u Čile dvojicu spome- život za posvećenje ljudi, Bogu na rekao je Papa. Dan jedinstva i mo- zemlji. Zahvaljuju i Papi- ke o izvještaju koji je pod- jedništvu i oslabili djelo- nutih istražitelja. Njihov slavu«. U potvrdi, dakle, »Krist nas litve za Crkvu u Kini utemeljio je nim izaslanicima, nadbi- nio mons. Scicluna nakon vanje Crkve u Čileu poje izvještaj po povratku ispunjava svojim Duhom posve- papa Benedikt XVI. 2007. godine, skupu Charlesu Scicluni svoje misije u Čileu. (...) Na sljednjih godina. U svjetlu očito bio tako težak da je ćujući nas za svoje svjedoke«. Kr- u glasovitom pismu kineskim ka- i svećeniku Jordiju Berto- tri je sljedeća susreta sva- tih bolnih događaja ve- Papa čileanskim biskupi- šćansko je svjedočanstvo u tome tolicima. (Da. G.) meuu, koji su na licu mje- ki biskup mogao izraziti zanih uz zloporabe - ma- ma poslao pismo u kojem sta pomno ispitali slučaj i svoja mišljenja i svoje re- loljetnika, moći i savje- ih je pozvao u Vatikan. došli do teških zaključaka, akcije na ono što je Papa sti - dublje smo pronikli Od tada se mons. Barros na temelju kojih je Papa istaknuo. U tom ozrač- u njihovu ozbiljnost, kao uopće više ne spominje ¬ ČEŠKA | sazvao biskupe. »Zahva- ju dijaloga i razlučivanja, i u njihove tragične po- kao poseban slučaj, a uz ljujemo žrtvama«, pišu u iznalaženju prijedloga sljedice, posebno za žr- spolnu zloporabu redo- također biskupi, a preno- kako bi se suočilo s tako tve. Od nekih sam i sam vito se kao problem javlja si vatikanski portal Vati- teškom krizom, dozrela tražio oproštenje srca, zloporaba moći i savjesti. Biskupi protiv can News, »zbog njiho- je zamisao, kako bi se bilo čemu ste se i vi pridružili Nedugo prije susreta s bi- ve ustrajnosti i hrabrosti, na tragu Papine želje, da u jedinoj želji i čvrstoj na- skupima Sveti je Otac pri- Istanbulske konvencije usprkos silnim osobnim, je prikladno izraziti našu kani da se popravi nači- mio i trojicu žrtava spolne — Kao što su to nedavno učinili vo u tom smjeru ide Istanbulska duhovnim, društvenim apsolutnu spremnost i sta- njena šteta. Zahvaljujem zloporabe. (D. Grden) hrvatski biskupi, i češki su se bisku- konvencija jer »muškarca i ženu pi izjasnili protiv ratifikacije Ista- postavlja u načelnu oprječnost« nbulske konvencije u češkom par- te »svako ponašanje prema žena- Susret s predstavnicima istočnjačkih religija lamentu. U zajedničkom pismu, o ma vidi samo u svjetlu povijesno ¬ VATIKAN - ITALIJA | kojem je austrijska agencija nejednakih odnosa snaga izme- Kathpress izvijestila 18. svibnja, bi- đu muškaraca i žena«, kažu bisku- skupi doduše podržavaju nastoja- pi, implicitno povezujući rodnu nja na suzbijanju nasilja nad žena- ideologiju s njezinim ekstremno Dijalog i suradnja mogući i nužni ma i obiteljskoga nasilja, ali isto- feminističkim korijenima. Svo- — Tiskovni ured Svete Stolice obja- blaga naših religijskih tradicija i za- dobno iznose zabrinutost zbog jim »širokim poimanjem rodnoga vio je u srijedu 16. svibnja zajednič- jedničke ljudske solidarnosti trebaju »shvaćanja rodnoga identiteta koje identiteta, koje nije ukorijenjeno ku izjavu sa simpozija koji je dan biti pomoć da se prevladaju kušnje nije ukorijenjeno u naravnom za- u naravnom poretku«, konvencija ranije održan u Rimu na temu ovoga našega vremena. Potvrđuje- konu«. Svako je nasilje »ugrožava- otvara »prostor za dovođenje u pi- »Dharma i Logos - Dijalog i surad- mo da je ovaj međureligijski simpo- nje ljudskih i kršćanskih vrjednota tanje temeljnih društvenih kon- nja u složenom dobu - Budisti, kr- zij znatno pridonio produbljivanju na kojima se temelji ne samo naša stanta«, kažu češki biskupi te na šćani, hinduisti, džainisti i sikhi«. uzajamnoga poštovanja, razumije- europska civilizacija, nego i načela temelju rečenoga pozivaju parla- Kao što se kaže u objavi, riječ je o vanja i suradnje. Ističemo važnost i ljudskih prava«. Nasilje nad žena- mentarne zastupnike da »odluče u prvom simpoziju takve vrste u Ita- Sudionici skupa objavili su zajed- nužnost našega zauzimanja u zajed- ma protivi se Božjoj volji jer prema skladu sa svojom savješću i narav- liji. Susret je pripreman dugo ni- ničku izjavu u kojoj su izrazili svoje ničkom dijalogu i uzajamnoj surad- njoj »od samoga početka vlada pri- nim zakonom«. zom manjih susreta, a u organizaci- slaganje o sedam točaka. Zajednička nji, u duhu ljubavi i istine, ostajući jateljstvo između muškarca i žene«. Konvencija Vijeća Europe o ji su sudjelovali Papinsko vijeće za izjava glasi: »Priznajemo da je sama čvrsto ukorijenjenima u našim vla- Ipak, nastojanja na sprječavanju sprječavanju i borbi protiv nasi- međureligijski dijalog, Talijanska činjenica da je naš susret održan u stitim religijskim tradicijama, kako nasilja nad ženama »ne smiju ići na lja nad ženama i nasilja u obitelji hinduistička unija, Talijanska budi- duhu prijateljstva i poštovanja znak bismo bili u stanju djelotvorno se štetu zamagljivanja i dovođenja u (poznata pod imenom Istanbulska stička unija, društvo »Sikhy Sewa« naše zajedničke želje: pokazati da suočiti s izazovima našega vremena pitanje naravnoga poretka«. konvencija) izrađena je 2011. godi- i Džainistički studiji iz Londona te su dijalog i suradnja u ovom slože- i izgrađivati kulturu susreta i dija- Prema češkim biskupima, pone. Od 47 europskih zemalja nisu je Nacionalni ured za ekumenizam i nom vremenu mogući. Svjesni smo loga. Pozivamo vjerske poglavare, sljednjih se godina uočavaju na- potpisale Rusija i Azerbaidžan, a do međureligijski dijalog Talijanske da traženje mirnoga blagostanja za pripadnike akademske zajednice i stojanja da se »zajedno s rješava- sada ju je ratificiralo 30 zemalja. Od biskupske konferencije. Simpozij je sve jest svjedočenje naših religijskih sljedbenike naših religija na gradnju njem problema nasilja nad ženama članica Europske unije nedavno su održan u »srdačnom ozračju« te je vjerovanja te ujedno našega zajed- mostova, ujedinjenje naših ruku sa nudi novi pogled na ulogu čovje- od ratifikacije odustale Bugarska omogućio »iskustvo obogaćivanja i ničkoga uvjerenja. Slažemo se da naš svim osobama dobre volje, kako bi- ka koji je nespojiv s naravnim re- i Slovačka. Slovački su se biskupi učenja«, kaže se u priopćenju Ti- današnji svijet muče složena pitanja i smo pridonijeli izgradnji mira u svi- dom, zdravim ljudskim razumom protiv ratifikacije izjasnili još 2016. skovnoga ureda Svete Stolice. teški izazovi. Vjerujemo da duhovna jetu današnjice i sutrašnjice.« (Da. G.) i kršćanskim iskustvom«. Upra- godine. (Da. G.) 6 Glas Koncila broj 21 27. svibnja 2018.

sedam dana u svijetu ¬ intervju |

¬ BRUXELLES Vlasnik Facebooka Zuckerberg ispričao se za propuste u za- Ivan Tašev PROF. BRAJŠA-ŽGANEC: Zajed- ¬ Zašto je važna povezanost i štiti osobnih podataka, 22. svibnja u Europskom parlamentu, kao i zbog nički život više generacija danas je interakcija između mladih i kampanje dezinformiranja preko te društvene mreže, priznavši da nisu rvatska svakim danom često određen socioekonomskim starijih, među generacijama? dovoljno široko shvaćali vlastite odgovornosti. Hima sve više starijega prilikama u obiteljima te s brigom Kako ostvariti tu povezanost ¬ WASHINGTON Nije isključena mogućnost odgode susreta američko- stanovništva, što osim za obitelji u društvu. Za zdrave obi- jer interesi različitih dobnih ga i sjevernokorejskoga predsjednika, potvrdio je 22. svibnja američki ekonomskih problema teljske odnose važno je da postoji skupina nisu slični? Što stariji predsjednik Trump, premda je ocijenio da je sjevernokorejski čelnik Kim uzrokuje i mnoge druge. Stoga važ- prihvaćanje i zajedništvo među čla- donose mladima, a što mladi Jong-un »ozbiljan« u namjeri da iz svoje zemlje ukloni nuklearno oružje, no mjesto treba imati međugenera- novima, ali jednako je važna i auto- donose starijima u življenju na čemu SAD insistira. cijska obiteljska solidarnost. Tom se nomija. Stoga je važno da nuklearne u zajedničkom domaćinstvu?

¬ RIM Kandidat za talijanskoga premijera bit će Giuseppe Conte, 54-godiš- temom bave znanstvenici i na eu- obitelji, roditelji i djeca, razvijaju in- PROF. BRAJŠA-ŽGANEC: Dok nji profesor prava i politički početnik, najavio je 21. svibnja Luigi di Maio, ropskoj razini, a u projekt istraživa- terakcije unutar svoje obitelji, rade stariji donose iskustvo u prošire- čelnik Pokreta pet zvijezda (M5S), tri dana nakon što je njegova stranka nja politike aktivnoga starenja bila je na kvaliteti bračnoga i obiteljskoga ne obitelji, a mladi uče po modelu, došla do koalicijskoga sporazuma s Ligom Mattea Salvinija, nakon punih uključena i voditeljica varaždinsko- zajedništva. U tim svakodnevnim istodobno mladi često traže razli- 11 tjedana postizbornoga zastoja. ga centra Instituta društvenih zna- procesima od presudne su važnosti čite oblike podrške od starih, što ¬ TEHERAN »Tko su Sjedinjene Države da odlučuju o Iranu i svijetu«, nosti »Ivo Pilar« dr. Andreja Brajša- različite vrste usluga za obitelji. Za- recipročno njihovoj angažiranosti uzvratio je 21. svibnja iranski predsjednik Rohani na američke zahtjeve Žganec, profesorica psihologije, koja sigurno bake i djedovi mogu pritom može povećati kvalitetu života sta- koje je istoga dana izrekao američki državni tajnik Pompeo, najavivši naj- predaje kolegije iz razvojne psiholo- imati veliku ulogu te je i u tom kon- rih. Također, znamo da kada se kao snažnije sankcije u povijesti i stavivši pred Iran 12 zahtjeva (među kojima gije i psihologije obrazovanja. tekstu važno poticati odnose baka i odrasli nađemo u stresnim situaci- prestanak obogaćivanja urana te prestanak prijetnji Izraelu). Na Pompe- djedova i unučadi, naglašavati važ- jama česti obrasci ponašanja upra- ov govor reagirala je i šefica europske diplomacije Mogherini rekavši da Što su stariji uključeniji, nost čestoće njihova odnosa, poti- vo su oni koje smo naučili u svojim nema alternative nuklearnomu sporazumu te da američko povlačenje iz to su zadovoljniji cati pozitivne bračne odnose u mla- nuklearnim obiteljima. Jednako su Zajedničkoga akcijskog plana (JCPOA) nije učinilo regiju sigurnijom od đoj, srednjoj i kasnijoj odrasloj dobi, tako prisutni i obiteljski rituali koje prijetnje širenja nuklearnoga oružja. ¬ Pojam međugeneracijske poticati pozitivno roditeljstvo s na- prenosimo iz generacije u generaci- ¬ VENEZUELA Na izborima je pobijedio sadašnji predsjednik Nicolas Ma- solidarnosti mnogi povezu- glaskom na njegovu važnost kroz ju, ali i uvodimo nove. Puno može- duro, objavljeno je 21. svibnja, dan nakon izbora čiju su valjanost u pita- ju uz mirovine, no taj je po- cijeli životni vijek, poticati davanje mo naučiti i o kvaliteti obiteljskoga i nje doveli i EU i niz latinoameričkih zemalja (14 zemalja Limske skupine jam mnogo širi od financija. i primanje pomoći roditelja i nji- bračnoga života od starijih generaci- povuklo je svoje veleposlanike iz Venezuele), a SAD je nametnuo i nove Možete li približiti značenje hove odrasle djece, poticati zajed- ja. No u svim tim odnosima važno je sankcije Venezueli, nazvavši izbore »farsom«. Ruski predsjednik Putin međugeneracijske obiteljske ničko donošenje odluka roditelja i da svaka nuklearna obitelj ima svoju čestitao je Maduru, zaželjevši mu »uspjeh u rješavanju društvenih i eko- solidarnosti, koliko je danas njihove odrasle djece o smještanju u autonomiju. Znači važno je zado- nomskih izazova« uz »održanje nacionalnoga dijaloga«. Na izborima Ma- ona važna posebice na Starom dom za stare i nemoćne osobe. Šire voljstvo različitim komponenta- duro je dobio 68 posto glasova, a mandat će mu trajati do 2025. godine. Kontinentu koji još više stari? ma obiteljskoga funkcioniranja, kao

¬ LJUBLJANA Slovenija ne planira nikakvo uvođenje novih nacionalnih PROF. BRAJŠA-ŽGANEC: Kada što je zadovoljstvo članova obitelji manjina ni promjenu Ustava zbog toga, izjavio je 21. svibnja ministar danas govorimo o obitelji, obitelj- primljenom pomoću, zadovoljstvo vanjskih poslova Erjavec u povodu rezolucije austrijskoga parlamenta skim odnosima i međugeneracij- obiteljskom komunikacijom i rješa- kojom je tjedan ranije austrijskomu ministarstvu vanjskih poslova nalo- skoj solidarnosti, treba uzeti u obzir vanjem problema, zadovoljstvo čla- ženo da se u razgovoru s Ljubljanom zauzme za priznanje slovenskih dr- promjene koje se događaju u obite- nova obitelji dostupnom slobodom žavljana njemačkoga materinskoga jezika. Slovenija status »autohtonih« lji u odnosu na promjene u svijetu, kod promjene uloga i u emocional- manjina priznaje isključivo pripadnicima talijanske i mađarske manjine, društvu i sustavu vrijednosti. Su- nom razvoju te zadovoljstvo u inti- iako su npr. Hrvati, Srbi ili Bošnjaci brojniji od tih manjinskih zajednica. vremene teorije obitelji promatra- mnosti i emocionalnoj interakciji s ¬ WASHINGTON Gina Haspel postala je prva žena na čelu CIA-e, prise- ju obitelj kao složenu i povezanu članovima obitelji, kao i zadovolj- gnuvši 21. svibnja na tu dužnost, u nazočnosti američkoga predsjednika cjelinu, kao sustav koji se sastoji od stvo načinom kako obitelj provodi Trumpa. više podsustava. I u tim novim i po- vrijeme zajedno. Obitelj je važno ¬ SAD Hrvatski ministar obrane u službenom posjetu SAD-u, 21. travnja nešto izmijenjenim okolnostima mjesto odrastanja i stvara osjećaj održao je na sveučilištu »Rider« predavanje o strategiji nacionalne sigur- funkcionalna obitelj dobro se nosi s pripadnosti. nosti RH i koncepta sustava domovinske sigurnosti američkim studentima postavljenim ciljevima i zadaćama, i pripadnicima američke vojske. Ministar Krstičević svečano je primljen u probleme rješava na zadovoljava- »Međugeneracijska obiteljska Odvajanje od prijatelja i Kuću slavnih međunarodnih polaznika Ratne škole kopnene vojske SAD-a. jući način te njeguje dobrobit svih solidarnost danas je važna obitelji SARAJEVO Turski predsjednik Erdogan održao je predizborni skup u BiH, članova obitelji. Međugeneracijska ¬ posebice u Europi koja kao stari 20. svibnja, jedini takav izvan svoje domovine, te je pozvao pristaše u obiteljska solidarnost pojam je koji ¬ Proveli ste istraživanje, ne- dijaspori da glasaju za nj na izborima u Turskoj 24. lipnja. Predsjedatelj uključuje odnose među članovi- kontinent iz dana u dan još davno publicirano, u kojem Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović turskoga je predsjednika nazvao ma obitelji i njihovu međusobnu više stari jer se povećava udio ste proučavali odnos socijal- »Božjim izaslanikom«. Na sastanku izaslanstava Erodgan je izjavio da razmjenu: odnose baka i djedova i starih ljudi u općoj populaciji. ne podrške i subjektivne do- Turska nema skrivenih namjera prema BiH, čijoj stabilnosti i teritorijalnoj njihove unučadi, socijalnu podrš- brobiti tijekom života. Koji je cjelovitosti nastoji pridonijeti. ku, kvalitetu bračnoga zadovoljstva, Općenito se istraživači slažu glavni zaključak?

¬ WASHINGTON Kina i SAD dogovorili su trgovinske mjere za smanjenje međugeneracijske razlike, važnost da je obitelj univerzalna i PROF. BRAJŠA-ŽGANEC: Da, u američkoga deficita u robnoj razmjeni s Kinom, 19. svibnja, tako što je kvalitete odnosa starih osoba i nji- nužna institucija ljudskoga sklopu istraživanja Pilarov baro- Kina pristala kupovati više američke robe, navodi se u zajedničkoj izjavi. hove odrasle djece. Kvaliteta života metar hrvatskoga društva ispitivali Predsjednik Trump među prioritete svoje predsjedničke kampanje sta- starijih članova obitelji povezana je preživljavanja u svim društvi- smo kako percepcija socijalne po- vio je pitanje trgovinskoga deficita s Kinom, koja je lani imala suficit od s reciprocitetom u odnosima. Što su ma i važna u međugeneracij- drške dobivene iz različitih izvora 375,2 milijarde dolara. stariji više uključeni u obitelj, to su skim odnosima.« - i to obitelji, prijatelja, značajnih ¬ BARCELONA Novi predsjednik Katalonije Torra formirao je novu kata- zadovoljniji životom, a to se onda drugih kod odraslih različite dobi lonsku vladu, 19. svibnja, koja uključuje dvojicu bivših ministara koji su odražava na različite načine na mla- gledano, pomoć obiteljima može - pridonosi sreći, životnomu zado- u zatvoru te dvojicu koji su u egzilu. Iako se španjolska vlada nije odmah đe generacije, ali i obrnuto. Glavne pružati i šira zajednica, važnost se voljstvu i zadovoljstvu pojedinim službeno očitovala, zastupnici vladajuće Narodne stranke taj su potez su dimenzije danas poznatoga mo- može dati blizini stanovanja bake i područjima života. Rezultati su po- nazvali »provokacijom« i »inzistiranjem na svađi« te bi Madrid Torrinu dela međugeneracijske obiteljske djedova, ali socijalne usluge u druš- kazali da je u tri dobne skupine - i odluku mogao i blokirati. solidarnosti učestalost kontakta, tvu igraju najvažniju ulogu. Ako si to mlađe, srednje i kasne odrasle ¬ WASHINGTON - JERUZALEM Vijeće za ljudska prava UN-a odobrilo je emocionalna blizina, sličnost u mi- postavimo pitanje tko je odgovoran dobi - jedino socijalna podrška pri- povjerenstvo za istragu smrti 118 Palestinaca u Gazi, rezolucijom do- šljenu, geografska blizina, primanje da okolinski čimbenici budu osigu- jatelja bila znatno povezana sa ži- nesenom 18. svibnja, sa 29 glasova »za«, 14 suzdržanih i dva »protiv« pomoći i davanje pomoći, kontakti, rani, tu su sustav socijalne politike, votnim zadovoljstvom i srećom te (SAD i Australija). Izrael je zbog toga 21. svibnja pozvao na razgovor blizina, tj. različiti čimbenici pove- pomažuće profesije i institucije u pojedinim domenama životnoga veleposlanike Belgije, Slovenije i Španjolske, čije su zemlje poduprle tu zani s kvalitetom života u različitim najširem smislu te rad s mladima i zadovoljstva, kao što je zadovoljstvo rezoluciju, koja odobrava istraživanje mogućih izraelskih kršenja ljudskih razdobljima životnoga ciklusa poje- starima, obiteljska savjetovališta itd. životnim standardom, zdravljem, prava. Među suzdržanima ostale su i Njemačka i Mađarska. dinca. Međugeneracijska obiteljska Tako smo u sklopu radne skupine odnosima, sigurnošću. Sudionici ¬ DANSKA Hrvatska je preuzela predsjedanje Vijećem Europe od Danske solidarnost danas je važna posebice za izradu Nacrta prijedloga naci- koji su percipirali višu socijalnu pona šest mjeseci, 18. svibnja u Helsingoru, po ministrici vanjskih i europ- u Europi koja kao stari kontinent iz onalnoga dokumenta iz područ- dršku od prijatelja iskazali su više skih poslova Mariji Pejčinović Burić. Hrvatskoj je to prvo predsjedanje dana u dan još više stari jer se pove- ja obiteljske politike 2015. godine razine subjektivne dobrobiti. Mogli Vijećem Europe. ćava udio starih ljudi u općoj popu- predložili mjere obiteljske politi- bismo reći da su ti nalazi suprotni ¬ TEKSAS Najmanje je osmero ljudi poginulo u pucnjavi u srednjoj školi laciji. Općenito se istraživači slažu ke koje, među ostalim, uključuju onomu što smo malo prije govorili u Santa Feu, 18. svibnja, te je priveden 17-godišnji učenik osumnjičen za da je obitelj univerzalna i nužna in- usluge za djecu i obitelj, podršku o važnosti obiteljske podrške, no napad eksplozivnom napravom. Još desetak osoba je hospitalizirano. stitucija ljudskoga preživljavanja u roditeljstvu, usklađivanje obitelj- podrška od obitelji u svim je dob- ¬ HAVANA U padu zrakoplova poginulo je 110 osoba, 18. svibnja, neposredno svim društvima i važna u međuge- skih obveza i odnosa... Trenutačno nim skupinama bila povezana sa nakon polijetanja Boeinga koji je kompanija Cubana de Aviacion unajmila od neracijskim odnosima. izrađujemo strategiju demografske životnim zadovoljstvom i srećom Mexican Global Aira. Tri žene su preživjele najtežu zrakoplovnu nesreću na revitalizacije Hrvatske, u kojoj je već odraslih u Hrvatskoj te vrlo visoko Kubi u zadnjih 30 godina, a među poginulima bilo je 11 stranaca. Zajedništvo, ali i na početku istaknuta važnost upra- ocijenjena, što govori o važnosti po- ¬ SOČI Ruski predsjednik Putin na sastanku s njemačkom kancelarkom autonomija obitelji vo navedenih implicitnih mjera za drške obitelji za širu kvalitetu života Merkel, 18. svibnja, rekao je da će se suprotstaviti svakomu pokušaju budućnost. Za kvalitetu bračnoga pojedinaca. No prijatelji imaju po- Trumpa da blokira rusko-njemački projekt plinovoda preko Baltika, u ko- ¬ I u Hrvatskoj smo svjedoci zajedništva važna je i ravnoteža iz- sebnu važnost u smislu davanja si- jem su Njemačka i Rusija pronašle zajednički interes. Koji dan ranije duž- promjene strukture obitelji. među poslovnoga i privatnoga ži- gurnosti i kvalitete života jer su pri- nosnica SAD-a rekla je da taj projekt njima izaziva zabrinutost zbog toga Dok su nekada zajedno živje- vota kao mjera do koje su u ovom jateljstva dobrovoljna, a obiteljski što bi Moskvi omogućio »prisluškivanja i praćenja u Baltičkom moru«, le i tri generacije u jednom kontekstu punoljetni članovi obi- se odnosi mogu održavati dijelom a Putin je rekao da on »razumije Trumpa jer brani interese svoga bizni- kućanstvu, danas je to rijet- telji jednako uključeni u svoju radnu zbog kulturnih norma i obveza. Za- sa s ukapljenim plinom«, ali da projekt ovisi o europskim partnerima. kost. Što je bolje za uravnote- ulogu i obiteljsku ulogu te mjera do tim, prijatelji su obično članovi iste ¬ BUGARSKA Sastanak na vrhu zemalja EU-a i šest zemalja jugoistoka Eu- žen psihosocijalni razvoj - da koje su oni zadovoljni tim ulogama, grupe i često dijele slične osobne rope okončan je 17. svibnja u Sofiji završnom deklaracijom o europskoj djeca odrastaju samo s rodi- jer ravnoteža između poslovnoga i karakteristike, imaju slična životna perspektivi zapadnoga Balkana. Predsjednik hrvatske Vlade Plenković teljima ili i s bakom i djedom privatnoga života povećava kvali- iskustva i stilove. Uz to prijatelji su izrazio je zadovoljstvo što je u dokumentu pozdravljena namjera Hrvat- u istom kućanstvu? Koliko ta tetu života članova obitelji, a time i obično izvor uživanja i druženja, ske da organizira sljedeći takav sastanak, koji je sada bio održan prvi put prisutnost znači za kvalitetu vjerojatnost dužega opstanka obite- a u obiteljima se često članovima nakon punih 15 godina (kad je bio održan u Solunu). bračnoga zajedništva? lji kao zajednice. dijele zadatci, očekuje se briga za Glas Koncila broj 21 7 27. svibnja 2018. Prof. dr. Andreja Brajša-Žganec o međugeneracijskoj obiteljskoj solidarnosti Snimio: B. PROF. BRAJŠA-ŽGANEC: Iz psihologije cjeloživotnoga razvoja po- Č

ovi znato je koliko su važne razne ak- ć tivnosti za dobro funkcioniranje i aktivno starenje u kasnoj odrasloj dobi. U sklopu Hrvatskoga longi- tudinalnoga istraživanja dobrobiti, projekta koji trenutačno provodi- mo u Institutu »Pilar«, a financira ga Hrvatska zaklada za znanost, ispitali smo i povezanost zastupljenosti bavljenja slobodnim aktivnostima i dobrobiti u starijih od 60 godina, jer neka istraživanja pokazuju da angažman u slobodnim aktivnostima promiče dobrobit među starijim odraslima. Dobiveni rezultati pokazuju da su starije osobe koje su sudjelovale u raznovrsnijim aktivnostima u slobodno vrijeme, koje su imale bolji financijski status i koje su bile u braku izvijestile o višim razinama svoje dobrobiti. Kada se uspoređuju dvije skupine starijih osoba s angažmanom i bez anga- žmana u slobodno vrijeme, rezultati su pokazali da su s višim procjenama dobrobiti i višim procjenama vlastitoga financijskoga stanja oni koji su sudjelovali u barem jednoj slobodnoj aktivnosti. Stoga bi uklju- čivanje u aktivnosti u slobodno vrijeme osoba u kasnijoj životnoj dobi moglo imati blagotvorne učinke za njihovu dobrobit. Jedno ranije istraživanje također jasno naglašava pozitivnu vezu bavljenja slobodnim Obitelj je važno mjesto odrastanja aktivnostima i procjene subjektivne dobrobiti i kod mladih i kod starijih. Dakle, zasigurno aktivno starenje i stvara osjećaj pripadnosti te bavljenje različitim slobodnim aktivnostima u kasnoj odrasloj dobi druge članove obitelji. Takve rezul- U jednom našem istraživanju na ne psihologije znamo, a i nalazi u članovi obitelji i pružatelji formalne pridonosi kvaliteti života starih lju- tate možemo obrazložiti time da su manjem uzorku ispitanika ispitivali spomenutom istraživanju nagla- skrbi. Osim toga, odrasla će djeca di. No u implementiranju politika odnosi s prijateljima obično visoko- smo ponašanje predškolske djece šavaju ulogu i važnost odrasle oso- možda morati i financijski pomaga- aktivnoga starenja u našem druš- kvalitetni jer je lakše odvojiti se od ovisno o strukturi njihove obite- be koja je uključena u svakodnevni ti svojim roditeljima, posebno zbog tvu, kao i programima međugene- nezadovoljavajućega prijateljstva lji, i to jednoroditeljskih obitelj s život djeteta za pozitivne ishode. financijskoga tereta što ga formal- racijske solidarnosti te spremnosti nego od nezadovoljavajuće obitelji. majkom kao skrbnicom ili dvoro- na skrb nameće starijim osobama. starijih osoba da sudjeluju u takvim diteljskih cjelovitih obitelji. Budući Financijska pomoć Budući da nisu poznati objavljeni aktivnostima, ima mnogo prostora Liberalizacija društva da osim o strukturi obitelji razvoj roditeljima rezultati nekih takvih istraživanja za pozitivne pomake. donosi promjene djeteta ovisi i o odnosima unutar te u Hrvatskoj, a i s obzirom na geo- obitelji, ispitali smo i razlikuju li se ¬ A što je s materijalnim vrijed- grafsku blizinu Slovenije, možemo Nezamjenjiva razmjena ¬ Kako gledati na obiteljsku so- samohrane majke i majke iz cjelo- nostima: ostvaruju li se - na- pretpostaviti da bismo nalaze u slič- potpore lidarnost u budućnosti u druš- vitih obitelji s obzirom na procje- kon gospodarske krize započe- nom smjeru mogli dobiti i u Hrvat- tvima koja su u stalnoj mijeni nu obiteljske kohezije i zadovolj- te prije desetak godina - fi nan- skoj. Naime, rezultati provedenoga ¬ Što pokazuju europska isku- te je obitelj pod pritiskom re- stva obiteljskim funkcioniranjem cijski transferi lakše ili teže? istraživanja u Sloveniji pokazuju da stva kada je riječ o međugene- defi niranja pojmova, optere- i emocionalnim živo- postoji osjetna financij- racijskoj obiteljskoj solidarno- ćena rastavama i udarima na tom obitelji. Dobiveni »Obitelj je i dalje, bez obzira na liberalizaciju ska razmjena između sti? Postoje li kakve povezni- temelje? rezultati pokazali su da društva, krizu i neizvjesnost, jako važna. Ljudi kao primatelja skrbi i obi- ce među bogatijim društvima PROF. BRAJŠA-ŽGANEC: Vjeru- se djeca iz jednorodi- društvena bića imaju potrebu živjeti u zajednica- teljskoga skrbnika. Na- i onima koja su siromašnija? jem u opstanak obiteljske solidar- teljskih obitelji s maj- dalje, odrednice važne Spominje se da nefi nancijske nosti u budućnosti u ovim novim kom kao skrbnicom i ma, a brak je tradicionalno najčešći oblik zajednice za financijske tokove potpore imaju veći učinak od okolnostima. Potreba za pripada- dvoroditeljskih cjelovi- između dvoje ljudi.« prema gore odnosno mjera fi nancijske potpore… njem jedna je od temeljnih ljud- tih obitelji ne razlikuju prema starijem rodite- PROF. BRAJŠA-ŽGANEC: Da, skih potreba, tako da ćemo mi kao u izraženosti somatskih problema, a PROF. BRAJŠA-ŽGANEC: Istraži- lju i prema dolje odnosno od starije- to je točno, kolege sa Sveučilišta u društvena bića uvijek imati potrebu uz to su odgojiteljice procijenile da vanja pokazuju da su prihodi starijih ga roditelja jesu prihod starijih osoba Luxembourgu prikazuju dio rezul- zajedništva, a obitelj tu zauzima naj- se djeca samohranih majki pona- osoba i iznos primljene skrbi važni i iznos primljene skrbi. tata većega istraživanja o međuge- više mjesto. Dakle, obitelj je i dalje šaju više prosocijalno. Utvrđeno je za financijske tokove prema gore neracijskim odnosima s naglaskom bez obzira na liberalizaciju društva, da među dvjema skupinama majki - prema starijem roditelju i prema Ima prostora za na međugeneracijsku solidarnost krizu i neizvjesnost jako važna. Lju- nema razlike u procjenama obitelj- dolje - od starijih roditelja. Naime, pozitivne pomake u odrasloj dobi i ulogu obiteljskih di kao društvena bića imaju potrebu ske kohezije, zadovoljstva različitim pružanje skrbi starijim roditeljima norma u međugeneracijskoj podrš- živjeti u zajednicama, a brak je tra- aspektima obiteljskoga funkcioni- ili roditeljima partnera važan je dio ¬ Koliko su u našem društvu im- ci i ambivalentnosti. Naime, istra- dicionalno najčešći oblik zajednice ranja, kao ni u procjenama emoci- međugeneracijske solidarnosti unu- plementirane politike aktiv- živali su ulogu usvojenih obiteljskih između dvoje ljudi. Usporedno, isti- onalnoga života obitelji. Rezultate tar obitelji, osobito u zemljama u noga starenja, postoje li kakvi norma u međugeneracijskoj pot- na je da imamo sve više izvanbrač- takvih istraživanja treba razmatrati kojima se dugoročni sustav skrbi programi međugeneracijske pori te iskustvo ambivalentnosti iz nih zajednica i jednoroditeljskih u današnjem širem kontekstu i pro- zasniva pretežno na obiteljskoj skr- solidarnosti te koliko su stari- perspektive odrasloga djeteta te su obitelji, ali razloge za to možemo mjenama stajališta društva prema bi. Međutim, u sustavima mješovite je osobe spremne sudjelovati u pretpostavili da su usvojene obitelj- naći posvuda oko nas. Zbog libe- novim oblicima zajednica. Iz razvoj- skrbi potrebnu skrb zajedno pružaju takvim aktivnostima? ske norme važne odrednice regu- ralizacije društva i današnjega su- lacije odnosa jer utječu i na odabir stava vrijednosti sve su češći oblici specifičnoga ponašanja i na njego- zajedničkoga života izvan braka, vu procjenu. Slijedom toga, vlastito posebno u velikim gradovima, i sve Stariji sve nezadovoljniji ponašanje, kao i ponašanje drugih, je veća želja imanja djece izvan brač- trebalo bi najpozitivnije ocijeniti ne zajednice. Struktura obitelji u kvalitetom javnih služba i usluga ako je u skladu s usvojenim norma- suvremenom svijetu razlikuje se ¬ Uz starenje često se veže i socijalna isključe- čenosti u Hrvatskoj smanjio se između 2007. i 2012., no bio ma i vrijednostima. Nasuprot tomu, od tradicionalnoga poimanja obi- nost, no osim toga starije se osobe suočavaju je nešto veći od prosjeka u europskim zemljama obje te ako međugeneracijska solidarnost i teljskoga sustava te je sve više djece i s problemima u ostvarivanju usluga, primje- godine. Ovdje imamo puno prostora za djelovanje i pro- razmjena potpore nisu usklađeni s koja odrastaju s jednim roditeljem rice u prijevozu, socijalnoj skrbi, bankarskim vedbu politika socijalne uključenosti poboljšanjem pristu- usvojenim normama i očekivanjima, - bilo zbog rastave, smrti jednoga uslugama, posebice u ruralnim dijelovima. pačnosti i kvalitete javnih služba uzimajući u obzir nejedna- može se iskusiti ambivalentnost. No od roditelja ili njihova slobodnoga Kako doskočiti toj problematici? Kakve mjere kosti u pogledu pristupa javnom prijevozu u urbanim i ru- rezultati su pokazali da su normativ- izbora, no većinom su te jednoro- mogu poboljšati situaciju? ralnim područjima, relativno nisku razinu pružanja usluga ni aspekti međugeneracijske solidar- diteljske obitelji i dalje obitelji sa- PROF. BRAJŠA-ŽGANEC: U sklopu Europskoga istra- skrbi o djeci, nisku razinu javne percepcije o kvaliteti usluga nosti bili manje važni u usporedbi s mohranih majki. S promjenama u živanja o kvaliteti života uspoređivali smo trendove u kva- dugotrajne skrbi i probleme u vezi s državnim mirovinskom afektivnim aspektima u predviđanju strukturi mijenja se i emocionalni liteti života u Hrvatskoj u 2007. i 2012. godini te se pokaza- sustavom. Dakle, to je područje gdje bi se sigurno moglo razmjene potpore između odrasle život obitelji, međusobni odnosi i lo da je usporedba percipirane kvalitete javnih služba, i to djelovati, a posebnu bi pozornost trebalo obratiti na popu- djece i njihovih roditelja. Međutim, cjelokupno funkcioniranje koje se usluga za brigu o starima, pala u promatranom razdoblju. laciju starih. Općenito nedostatne su obiteljske politike i obiteljske vrijednosti imale su po- odražava na zadovoljstvo različitim Prema rezultatima toga istraživanja indeks socijalne isklju- mjere povezane s kasnom odraslom doblju. sredničku ulogu između razmjene komponentama obiteljskoga života. potpore i ambivalentnosti. 8 Glas Koncila broj 21 27. svibnja 2018.

propisi-pravo-pravda ¬ sisak | Predavanje dr. Igora Peternela, potpredsjednika HHO-a Odgovornost, Svaki je referendum dobar — Predavanje »Zloupo- tezu da je vojska koja do- a ne pranje ruku treba ljudskih prava kao nese nepravdu i brutalnu Stjepan Androić, dipl. pravnik oružje hrvatskih postko- strahovladu za idućih 45 munista« održao je u če- godina vojska pobjede. rije desetak godina povodom otkrivanja korupcije u Hrvatskom fon- tvrtak 17. svibnja u sisač- Pobjedu su donijeli sebi Pdu za privatizaciju pisano je u ovoj rubrici o odgovornosti političara kom Velikom kaptolu i svojoj oligarhiji, ali nisu i državnih dužnosnika ne samo za kriminal i zloporabu dužnosnič- potpredsjednik Hrvat- narodu.« kih položaja, nego i za indolentnost, najčešće opravdavanu već otrcanom skoga helsinškoga odbo- Govoreći o građan- frazom: »Nismo znali.« Nažalost, ni do danas se stvari nisu promijenile. ra dr. Igor Peternel. Pre- skim inicijativama poput Ponavlja se dilema: može li se i treba li se država Hrvatska zaštititi od po- davanju je nazočio i si- referenduma o ustavnoj litičara i svojih dužnosnika koji zlorabe blagoslov dobivenoga povjerenja i sački biskup Vlado Košić, definiciji braka, Peternel dopuštaju stvaranje stanja izravnih krađa ili naknadnih šteta. kojemu je predavač na je ustvrdio da su takve početku se sve obavlja pod zaštitom tzv. »tajnosti«, a kada propusti, početku zahvalio na po- inicijative najbolje što Usukobi interesa, korupcija i zloporabe izbiju u javnost, započinju naiv- zivu i iskazanoj prilici. se dogodilo Hrvatskoj na opravdanja da se sve radilo radi zaštite općega dobra svih nas, dakle u Na početku Peternel na području demokra- javnom interesu. Političari se pozivaju na svoju profesionalnost, a onda i je rekao da u hrvatskom cije u zadnjih 25 godina. profesionalnost svojih suradnika, ali pri tome zaboravljaju da profesional- društvu, a posebno ako Osvrnuvši se na aktual- ¦ Predavač je ustvrdio da se jasno vidi da su promjene u izbor- nost nije jamstvo moralnosti. Tobožnja »vrhunska profesionalnost« ipak se gleda politički sustav, nom zakonu nužne ne inicijative skupljanja nije jamstvo poštenja. Tako pokušavaju poslati poruku javnosti da nisu tradicionalna ljevica, potpisa za referendume o odgovorni što nisu mogli sve znati ni kontrolirati ili što su bili naivni ili da odnosno desnica, više itd. Za to smo imali ‘kra- onaj koji je antifašist taj otkazivanju Istanbulske nije njihov posao baviti se sitnicama. Nažalost to su sve pokušaji mani- ne postoje. Upozorio je sne primjere’ pri javnoj je odmah i ljevičar te mi- konvencije i o promjeni pulacija javnim mišljenjem radi izbjegavanja odgovornosti za ponašanje, da hrvatska ljevica sebe raspravi o referendumu sle da antifašist nikako izbornoga zakona, Peter- prema obrascu: u svoju korist, a na tuđu štetu. Dopuštaju najviše kritiku smatra monopolistom o ustavnoj definiciji bra- ne može biti konzervati- nel ih je snažno podržao, vlastite indolentnosti, ali ne preuzimaju odgo- na ljudska prava. »Nisam ka te nedavno pri dono- vac, vjernik, centrist. To govoreći da je svaki re- vornost, nego tvrde da su imali previše naivno- Sva ponašanja bez vidio ni jedan primjer da šenju Istanbulske kon- jednostavno odudara od ferendum dobar te ih on ga povjerenja u poštenje svojih suradnika. preuzimanja su se oni zapravo i bavili vencije. Na dva primje- njihova sklopa. To narav- podupire jer misli da se akon izbijanja afera daju se javna priopće- ljudskim pravima. Oni se ra dobili smo uvid kako no nije logično, ali ako se treba omogućiti narodu Nnja, često monolozi uz odbijanje davanja odgovornosti samo dobro reklamira- funkcionira hrvatska lje- kroz njihove medije to da bude subjekt uprav- odgovora na pitanja. Pribroje li se tomu i propu- nijekanje su ne ju da se bave time, a sve vica i takozvani hrvatski ponovi stotinu puta, to ljanja zemljom, što je uo- sti mjerodavnih državnih tijela i brojne istražne samo demokracije, kako bi dobili ono što im liberali, koji su, što je još postaje općedruštveno stalom i bit demokracije. i procesualne pogrješke koje kasnije otežavaju nego i vladavine je najvažnije, novac. Lje- interesantnije, najrigid- prihvatljivo. Tu je narav- Na kraju, u analizi života utvrđivanje i izbjegavanje odgovornosti, stva- vica ide toliko daleko da niji dio našega društva no i obrtanje teza gdje se stranaka, a osobito sasta- ra se organizirani pravni nered. Ako se tomu prava, a time i ulazi nasilno u sve druš- jer su liberalni samo pre- antifašizam veže za par- va i funkcioniranja sadaš- još pridodaju načelna mišljenja ili neka presu- potvrda krize tvene sfere, zagospoda- ma onima koji se s njima tizane, rade se emisije, njega sastava Hrvatsko- da Ustavnoga suda, kojima se objašnjava da hrvatskoga rili su svime od medija slažu«, rekao je predavač, slave se dani pobjede, a ga sabora, koji je prema bi neko naknadno drugačije rješenje, možda i pa do multinacionalnih dodavši da osim što hr- svi oni koji se s time ne njegovim riječima naj- zakonito, proizvelo veću štetu od koristi obrane pravosuđa. Mnogi kompanija u kojima pro- vatska ljevica smatra da slažu i ne misle da je ula- gori do sada, predavač je zakonitoga postupanja, nered je potpun. Me- su propisi nepro- daju priču da je samo ono ima monopol na ljudska zak partizana u gradove ustvrdio da se jasno vidi đutim, konačne su posljedice neizravna pravna vedivi, proturječni što oni smatraju isprav- prava, monopol je uze- bila pobjeda, nego sma- da su promjene u izbor- zaštita lopovluka s ciljem da nitko ne odgovara i nim sustavom vrijedno- la i na pitanje antifašiz- traju da je to bilo zamje- nom zakonu nužne, zada se ne saznaju stvarni nalogodavci iz dubinske ili nejasni, pa i bez sti napredno, a svi ostali ma. »Njihova je logika njivanje jednoga zla dru- ključivši da i u zdravstvu pozadine stranačkih i financijskih struktura. sankcija. Zato se koji se ne slažu s time su da je onaj koji je ljevičar gim, za njih su to fašisti. i pravosuđu trebaju kor- akvu stanju pridonosi i ponašanje političkih mnogi lopovluci neobrazovani, nazadni automatski antifašist, Nikada ne ću prihvatiti jenite reforme. (SV) Tstranaka, koje se u zabludi često poistovje- ćuju sa svojim čelnicima, misleći da njihovom ne sankcioniraju. obranom štite i sebe. To obranaško ponašanje | Vijesti s Hrvatskoga katoličkoga sveučilišta čelništva političkih stranaka, odnosno tretiranje vlastitih čelnika kao ne- ¬ Zagreb pogrješivih vođa, u krajnjoj posljedici šteti najviše tim strankama. Na djelu je prikriveni kult ličnosti, tipičan za neke bivše poretke. Nedostaje unutarnje vlastite hrabrosti za priznanje vlastite pogrješke, pa i indolentnosti. A ne smiju se ni fatalistički čekati buduća događanja. Čekanjem se dopušta Podrška HKS-u iz Kanade drugima pravo na pitanja i sumnje, a nakon toga i rješavanje postojećih problema, čime se gubi i vlastita vjerodostojnost. Najbolji su dokaz brojne — Rektor Željko Tanjić i dr. Kru- nedovršene gospodarske afere, a kao posljednje tijek događanja u slučaju noslav Novak s Odjela za komuni- »Agrokor« i objava e-mailova. Traži se istraga za utvrđivanje odgovorno- kologiju Hrvatskoga katoličkoga sti za objavu inkriminirajućih e-mailova, a ne traži se odgovornost za ne- sveučilišta boravili su od 9. do 13. poštovanje mirovinskoga propisa o prijavljivanju, odnosno odjavljivanju svibnja u Torontu u Kanadi na po- promjena zaposlenja i poslodavca sada već bivšega provoditelja zakona ziv Marka Radočaja, predsjednika »lex Agrokor«. Odbora HDZ-a Toronta. Podruž- ladajućoj političkoj stranci nedostaje političke hrabrosti prerezati gor- nica HDZ-a Toronto odlučila je Vdijski čvor u koji je zapletena, a tu je hrabrost imala kod rješavanja slu- svoj tradicionalni godišnji banket čaja trojice svojih ranijih vođa. posvetiti HKS-u i sva sredstva pri- ikakva relativizacija ni poopćivanje odgovornosti s namjerom da se kupljena na donatorskoj večeri Nokrivi društveni sustav ili stvori javno mišljenje da su »svi krivi samo ne darovati za potrebe Sveučilišta. naši« ne će spasiti ugled ni jedne političke stranke, pa ni koalicije. Političke Večera je održana 12. svibnja u žu- uhljebe iz malih strančica i manjina zanima najviše njihova plaća ili nagrada pnoj dvorani župe Presvetoga za članstvo u nekom odboru, a najmanje problem nezaposlenosti i iseljava- Trojstva u Oakvilleu i na nju se ¦ Podružnica HDZ-a Toronto odlučila je svoj godišnji banket posvetiti HKS-u i donirati nja, što vrijedi i za ostale. Brojčana odsutnost sabornika, obično petkom, a odazvalo 250 gostiju i prijatelja, sretdstva za potrebe Sveučilišta osobito pred produženim vikendima, potvrđuje političku nezainteresiranost među kojima su, uz organizatore i za rješavanje stvarnih problema. Zaobilaženje političke odgovornosti pojedi- domaćine, bili prisutni i svećenici i s predstavnicima Kanadsko-hr- čelnicom doc. dr. Martom Čivljak naca s imenom i prezimenom postaje imperativ naše današnjice. mons. Ivan Vukšić, delegat za Ka- vatske gospodarske komore te su u subotu 12. svibnja hodočastili su lede pitanja odgovornosti u Hrvatskoj spavaju i druge institucije. Tako nadu, hrvatski svećenici Ilija Pet- prisustvovali 16. godišnjoj poslov- u svetište Majke Božje Trsatske u Gnpr. iz slučaja »Agrokor« proizlazi i odgovornost odvjetničke kuće koja ković, dr. Mladen Horvat, Tomi- noj svečanoj večeri u centru »Bur- Rijeci. Povod hodočašća i susreta je pripremala i pisala sporni zakon i davala informacije za suprotne stran- slav Kasić, Nikola Platužić, fra Jozo lington Convention« upriličenoj bila je proslava Međunarodno- ke. Nitko ne postavlja pitanje odvjetničke etike i odgovornosti. Odvjet- Grubišić te sestre milosrdnice iz povodom 25. godišnjice uspostave ga dana sestrinstva koji se slavio nička komora glasno šuti unatoč činjenici da ima svoja pravila o tome, a Oakvillea. Među uzvanicima je bila diplomatskih veza između Kana- toga dana. posebice o odvjetničkoj etici. Mnogi odvjetnici obvezu obrane zakonitosti i generalna konzulica Republike de i Hrvatske, na kojoj se okupilo Dočekala ih je i pozdravila i etičkoga postupanja zamjenjuju obranom interesa pojedinca pod svaku Hrvatske u Torontu Andreja Javor 600-tinjak uzvanika. Tom prigo- predsjednica riječkoga ogranka cijenu s interesom utvrđivanja istine u konkretnom slučaju. Nadalje, malo- sa suprugom. Rektor Tanjić obra- dom predstavnici Kanadsko-hr- Nada Strčić, magistra sestrinstva, brojni odvjetnici pod utjecajem amerikanizacije često medijski manipulira- tio se okupljenima, zahvalio na vatske gospodarske komore John te je istaknula da od srca žele za- ju svojim izjavama u svrhu obrane pojedinca, kojima se samoreklamiraju, pozivu i odluci da na taj način po- Marion, predsjednik Komore, Ivan hvaliti Gospodinu na pozivu se- a istodobno preko tih medija stvaraju pritisak na sudstvo. Tako stvaraju dupru rad Sveučilišta. Ukratko je T. Grbešić i Joe Draganjac uručili su strinstva i svoj poziv posvetiti pogrješan dojam o svojoj posebnoj stručnosti, a na štetu svojih kolega. predstavio rad Sveučilišta, njegov rektoru Tanjiću i docentu Novaku Majci Mariji da bdije nad svakim Dakle i kod odvjetništva nedostaje odgovornosti za neetičko reklamiranje. dosadašnji razvoj, važnost, posti- ček u iznosu od 5000 kanadskih korakom i postupkom, da se ne alja spomenuti i izjave nadležnoga ministra za mirovinski sustav, koji gnute rezultate i planove. Skupu se dolara za potrebe HKS-a - priop- umore živeći i radeći kao kato- Vu slučaju »Agrokor« minimalizira gubitke mirovinskih fondova II. mi- obratio i dr. Novak koji već neko- ćeno je s HKS-a. ličke medicinske sestre. Nakon rovinskoga stupa iako su oni veliki, a bit će još veći. Sva takva ponašanja liko godina zajedno sa župnikom pobožnosti križnoga puta misu je političara i lakonske izjave kojima se omalovažavaju sumnjičavci ili uma- dr. Horvatom radi na prikupljanju Studenti sestrinstva na Trsatu u bazilici svetišta predvodio du- njuje neka šteta ili negira gubitak, čime se obmanjuje javnost, zahtijevaju pomoći za opremanje televizijsko- Na poziv Hrvatskoga katolič- hovnik društva fra Tomislav Šan- političku odgovornost. ga i radijskoga studija na Kampusu koga društva medicinskih sestara ko zajedno sa sveučilišnim kape- va takva i slična ponašanja nijekanje su ne samo demokracije, nego HKS-a za potrebe studija komuni- i tehničara (HKDMST), Ogranak lanom Odilonom Gbenoukpom Si vladavine prava, a time i potvrda krize hrvatskoga pravosuđa. Mno- kologije. Rijeka, studenti i nastavnici Odje- Singbom. Nakon krunice obišli gi su propisi neprovedivi, proturječni ili nejasni, pa i bez sankcija. Zato se U petak 11. svibnja rektor Ta- la za sestrinstvo Hrvatskoga kato- su samostansku riznicu i kapelu mnogi lopovluci ne sankcioniraju. njić i docent Novak susreli su se ličkoga sveučilišta na čelu s pro- zavjetnih darova. (J. S. i T. G.) Glas Koncila broj 21 9 27. svibnja 2018. teološki osvrt Mit o svemoćnoj globalizaciji na ekonomskom i kulturnom području trebalo bi prihvatiti kao nešto iz čega se mogu izvući dobre pouke, a ne kao apsolutnu sigurnost koja diktira odnose u svijetu. Da se iza globalizacije krije često prijevara bogatijih i razvijenih zemalja vidi se i po tome da se na globalnoj razini vodi rat za »mudre glave«, kako kaže ekonomist Hariolf Grupp. Jednosmjerna ulica kojom se događa odljev stručnjaka iz Dr. fra Luka Marković siromašnijih zemalja svijeta u pravcu bogatijih koje nude veću zaradu govori o veličini prijevare.

ok postmoderna na nja duhovnomu smjeru. Za teo- Djednoj strani omalova- loge to znači da je Bog predvidio žava stare mitove, Mit o napretku poziva čovjeka u evolucijskom procesu, istodobno gradi mit o stvorenje sebi slično, kako opisu- svemoći znanosti, ekonomije i je Biblija. Upravo na to želi upo- tehnologije. Govor o povijesnim na ozbiljno promišljanje zoriti biblijska priča o stvaranju mitovima liberalni racionalisti čovjeka kao krune svega. Na kra- gotovo uvijek povezuju sa zablu- približio onoj zamišljenoj slici Bi- ći veliku pouku kako ljudska sreća ga osamdesetih, financiranoga od ju i evolucijski gledano čovjek je dama koje nemaju nikakvih ko- blije o ljudskom stvorenju, nego ga i zadovoljan život ne ovise samo o države, kako će doći do izumiranja najveći uspjeh. gnitivnih vrijednosti za moder- je i udaljio od nje. znanosti, tehnologiji i ekonomiji, njemačke šume. Danas, kaže spo- noga čovjeka. A u biti mit krije u Problem je u tome, upozorava fi- nego prije svega o nadgradnji na menuti znanstvenik, vidimo da je Mit o svemoćnoj znanosti sebi na svoj način uvijek iskustven lozof Peter Sloterdijk u svojoj knji- starim iskustvima koja uvijek izno- to bila podvala koja se nije zasni- politička je demagogija odnos prema stvarnosti. Naime, zi »Strašna djeca moderne« (Die va upozoravaju da je čovjeku po- vala na znanstvenom istraživanju, volucijski istraživač Friede- mitovi su uvijek pokušavali na schrecklichen Kinder der Moder- trebno više od materijalnoga. Či- nego na političkim smjernicama. Emann Schrenk upozorava na poseban način protumačiti odno- ne), što je prekinuta nit s tradici- tajući stare mitove, možemo puno Njemačka je šuma danas zdravija oprez glede prebrzih zaključaka se u svijetu, od njegova nastanka jom, što je stvoreno mišljenje da toga saznati i o našem svijetu u ko- nego ikada. Problem je u tome, po- politički motiviranih istraživa- pa do danas, ali i dati smjernice za je staro nazadno, a novo uvijek na- jem živimo, o načinu na koji se pre- jašnjava Reichholf, što je povlašteni ča. Taj renomirani znanstvenik budućnost. Najbolji primjer za to predno. A u biti napredak novo- ma njemu treba odnositi, kao i to krug istraživača polazio od maksi- upozorava da govor o nastanku imamo u priči o izgonu iz raja. ga temeljio se uvijek na starom, na kako ga kreirati, prilagoditi život- malističkih vrijednosti, a ne real- ljudskoga stvorenja s obzirom na Iako se priča o Adamu i Evi može starim spoznajama koje nalazimo nim uvjetima koji pojedinca čine nih. Procjena oštećenja šume bila je sigurne nalaze nije ništa drugo smatrati i mitskom, ona istodob- i u mitovima. Potpuno odbaciva- sretnim. Mitovi nam govore puno pogrješna kao što bi bilo pogrješno nego misaona igra jer se sadaš- no zadire duboko u stvaran život, nje tradicije stvara iluziju da je ova i o onoj bitnoj metafizičkoj strani istraživanje o ljudima koje bi po- nje tvrdnje temelje uglavnom na pokušavajući dati odgovor na generacija dostatna sama sebi. Da čovjeka koja transcendira pojavni lazilo od pretpostavke da u svijetu samo 2000 nalaza. A to znači da određenu prisutnost destrukcije u Sloterdijk ima pravo pokazuje se svijet tražeći dublji smisao života. žive samo sto posto zdravi ljudi. imamo jedan nalaz na nekoliko svijetu. Ona istodobno daje i ori- u tome da se svjetske krize, ratovi i Upravo preko mitova shvaćamo Nažalost u znanosti se ne događa tisuća generacija. Da se hipoteze jentaciju za odnos prema životu. teror, ne mogu riješiti samo tehno- da čovjek vidi u sebi više od onoga ono što je često u gospodarstvu za- prodaju često kao sigurni znan- Naime, priča o Adamu i Evi krije logijom i ekonomijom. Štoviše teh- pojavnoga i trenutačnoga. Preko kon. Menadžeri koji daju pogrješ- stveni dokazi vidi se najbolje u te- u sebi veličanstvenu poruku o nologija i ekonomija, bez nutarnje mitova, pa i ovoga modernoga, koji ne procjene dobivaju u poduzeću oriji o izumiranju dinosaura zbog tome da grijeh (destrukcija) na promjene čovjeka, omogućuju još traži zamjenu za religijsko, shvaća- otkaz, a mainstream ostaje i dalje na navodnoga udara velikoga mete- svijet dolazi i čovjekovom zlou- veću destruktivnost. mo da je čovjek i transcendentalno dobro plaćenoj državnoj blagajni ora. Kako piše poznati njemački potrebom slobode, zbog ljudske stvorenje. Ljudsku težnju za onim unatoč katastrofalnim procjenama. paleontolog Ebrhard Frey, danas nesposobnosti da se odupre želja- Opasno je odbacivanje starih metafizičkim ne mogu ispuniti ni gotovo svi istraživači prihvaćaju ma da bude apsolutni gospodar na vrijednosti ekonomija ni tehnologija ni virtu- Primjer prijevare - teorija evolucije hipotezu »Dekkan-Trapp« koja zemlji, da u potpunosti ovlada lično Sloterdijku razmišlja i filo- alna besmrtnost. Pokušaj znanosti a se prijevara može danas naj- kaže da se radi o više meteorskih drugim ljudima, da im bude bog, Szof John Gray kad upozorava na da se oslobodi mitova kao nečega Tbolje uočiti u prijevari glede udara, vulkanskih eksplozija i još da si prisvoji ono što mu kao čo- to da je priča o kontinuiranom na- iracionalnoga, stvarajući mit o sebi, evolucije. U školama se govori mnoštva drugih faktora. vjeku ne pripada. pretku samo opasan moderan mit. jest velika zabluda koja bi se čovje- uglavnom o evoluciji kao apsolut- Isto tako mit o svemoćnoj glo- Taj mit je utoliko još opasniji jer čanstvu mogla razbiti o glavu. Za noj istini gdje je sve do u detalje balizaciji na ekonomskom i kul- Napredak novoga uvijek se uvjerava da se napredak ostvaruje razliku od današnjega mita o sve- poznato, a pri tome se ne upuću- turnom području trebalo bi pri- temeljio na starom potpunim odbacivanjem staroga. moćnoj znanosti koji je uvjeren u je učenike i studente na još neri- hvatiti kao nešto iz čega se mogu priči o Adamu i Evi govor je Naime, u modernom mitu o kon- posjedovanje apsolutne spoznaje, ješena evolucijska pitanja. Servira izvući dobre pouke, a ne kao apso- Ui o tome da je sloboda poje- tinuiranom napretku nedostaje ona stari su mitovi samo pokušavali dati se teorija evolucije kao apsolutna lutnu sigurnost koja diktira odno- dinca vezana uvijek uz odgovor- bitna svijest da je ono što je posti- odgovor na ona pitanja koja muče istina, a pri tome se ne upozorava se u svijetu. Da se iza globalizacije nost prema sebi i drugima, da zlo- gnuto u jednom razdoblju bilo uvi- čovjeka. Najnoviji mit o svemoći kako znanost još uvijek nema bla- krije često prijevara bogatijih i ra- upotrijebljena sloboda pojedinca jek podloga za noviji napredak. Pot- znanosti, tehnologije i ekonomi- ge veze o tome kako je doista na- zvijenih zemalja vidi se i po tome može imati i velike posljedice za puno odbacivanje starih vrijednosti je ne ohrabruje u traganju za onim stao život na zemlji, kako je doš- da se na globalnoj razini vodi rat društvo u cjelini. Nikada ta po- i svođenje svega samo lo do pojave razum- za »mudre glave«, kako kaže eko- ruka nije bila toliko aktualna kao na tehnologiju i eko- Ljudsku težnju za onim metafizičkim ne mogu skoga stvorenja kao nomist Hariolf Grupp. Jedno- danas, u vrijeme velikih tehnološ- nomiju vrlo je opasno. ispuniti ni ekonomija ni tehnologija ni virtualna što je čovjek, sa svim smjerna ulica kojom se događa kih dostignuća. Nikada pojedinac Bolji svijet nije moguć besmrtnost. Pokušaj znanosti da se oslobodi svojim specifičnosti- odljev stručnjaka iz siromašnijih svojim grijehom, zloupotrebom bez uvažavanja starih ma u odnosu na druga zemalja svijeta u pravcu bogatijih slobode, nije bio toliko sposoban etičkih, religijskih, fi- mitova kao nečega iracionalnoga, stvarajući mit o živa stvorenja. Goto- koje nude veću zaradu govori o destruktivno djelovati na štetu lozofskih i političkih sebi, jest velika zabluda koja bi se čovječanstvu vo svake godine dola- veličini prijevare. Na drugoj stra- svih kao danas. To mu omogućuje iskustava. O kakvim se mogla razbiti o glavu. Za razliku od današnjega zi do korekcije glede ni iz bogatijih zemalja, u kojima je mit o svemoćnoj i sigurnoj znano- zabludama glede na- mita o svemoćnoj znanosti koji je uvjeren u posje- evolucijskih spozna- lobistička mašinerija izgradila vlasti i tehnologiji, o nezaustavljivu pretka i liberalizma ja, što upućuje na to stito shvaćanje odnosa u društvu, napretku. Jedan pritisak na gumb radi pokazuju Guanta- dovanje apsolutne spoznaje, stari mitovi su samo da smo još uvijek da- odlazi u suprotnom smjeru upitna neodgovornoga političkoga su- namo, moderni vjerski pokušavali dati odgovor na pitanja... leko od one prave isti- liberalna ideologija, što povećava bjekta može uništiti za nekoliko terorizam, neokapitali- ne. Krivicu za to sno- još više nesigurnost u siromašnim minuta čitav svijet. Biblijska po- stičko izrabljivanje siromašnih, kao temeljnim životnim pitanjima jer se mnogi današnji časopisi koji o zemljama. ruka o grijehu Adama i Eve, koji i sve veća zarada bogatih, liberalnih stoji čvrsto na poziciji da posjeduje vrlo nesigurnim hipotezama go- Mit o svemoćnoj znanosti če- žele pod svaku cijenu imati Božju država u prodaji oružja. Pa ipak ono punu istinu. vore kao o sigurnim znanstvenim sto je više politička demagogi- kognitivnu sposobnost, upravo je najopasnije s čim se postmoderna otkrićima, što često lobiji i slabo ja nego stvarnost, jer, kako kaže u tom kontekstu golemo upozo- suočava jest otuđenje pojedinca i Borba protiv državne lobističke izobraženi političari nameću kao znanstvenik Stefan Klein, sa sve renje današnjemu čovjeku da se društva. Činjenica je da u svijetu znanosti apsolutnu istinu. U školama se uči dubljom spoznajom raste i sve ne igra bogova. Jer samo je jedan nije bilo nikada više ovisnika, de- kakvoj se prijevari radi poka- kako je sigurno da čovjek potječe veći broj novih neodgovorenih Bog, i to onaj koji je darovao čo- presivnih i asocijalnih ljudi nego Ozuje najbolje razmišljanje po- od modernoga čimpanze ili gorile. pitanja. U tom bi se kontekstu vjeku život i slobodu da si razum- danas. Da se kod toga novoga mita znatoga znanstvenika, evolucij- Istina izgleda nešto kompleksnije. moglo reći da je ono što znamo ski planira svoj put. ne radi samo o kontinuiranom na- skoga biologa i ekologa Josefa H. Iako se zbog genetske blizine pret- kap vode u velikoj rijeci koja brzo Između prvih biblijskih ljudi i pretku na svim područjima vidi se Reichholfa koji se godinama bori postavlja da čovjek i čovjekoliki teče. U tom pravcu ide i mišljenje modernoga čovjeka može se po- i u tome što velik dio čovječanstva protiv državne lobističke znano- majmuni imaju daleke zajedničke određenoga broja fizičara da je vući vrlo poučna paralela. Kao što danas gradi mir i zadovoljstvo uzi- sti koja sprječava razmišljanje o pretke, koji datiraju iz razdoblja od danas u odnosu na svijet i ljudsko je prvi čovjek svojom željom da manjem antidepresivnih sredstava, bitnim problemima čovječanstva. prije sedam milijuna godina, to još stvorenje bolje govoriti o stvar- bude kao Bog gurnuo čitav svijet u kao i to da je religijsko nadomjestio Prema njegovu mišljenju posto- uvijek nije znanstveno verificira- nom i potencijalnom, o onome smjeru otuđenja od prvotne Božje klanjanjem bogovima športa i jav- je u zapadnom svijetu protežirani no. Pa kad bi hipoteza i bila u pot- što shvaćamo i onome što je naša zamisli, tako to može učiniti i čo- noga života. Gray, iako ateist, misli znanstveni krugovi koje izdašno punosti dokazana, ostaje još uvijek mogućnost, o čemu nemamo još vjek postmoderne koji posjeduje da je govor o uskrsnuću i ljudskoj financira država, mainstream koji mnoštvo neodgovorenih pitanja. uvijek potpune spoznaje. Buduće golemu tehnološku moć, ali ne i besmrtnosti puno vjerodostojni- ne dopušta kritički odnos prema Jedno od njih vrlo je važno: Koji su generacije, prežive li teror znan- izoštren odnos prema odgovor- ji od težnja modernoga čovjeka za svomu radu. Problem je u tome što faktori doveli do toga da se iz živo- stvene mitologije i opasne liberal- nosti, dobroti, ljubavi. Problem je virtualnom vječnošću. kritične znanstvenike pokušava tinjskoga svijeta razvije takvo sa- ne ideologije, zasigurno će izvući u tome što ekonomski i tehnološ- ušutkati uskraćujući im financijsku mosvjesno duhovno stvorenje kao određenu pouku. Ono što će ih ki napredak nije pratio i duhovni Čovjek je više od onoga pojavnoga podršku za istraživanje. Državni što je čovjek? Iako su zasigurno na zasigurno čuditi bit će spozna- razvoj čovjeka. Čovjek postmo- i trenutačnoga mediji stvaraju sliku o nepogrješi- razvoj čovjeka utjecali faktori poja da se naša generacija odnosila derne, s obzirom na sve prijevare a ipak i iz ovoga modernoga vu mainstreamu, što mu omoguća- put uspravnoga hoda, kooperacije negativno prema svim mitovima i destrukcije, nije ništa bolji od Pmita o svemoći znanosti, eko- va da određuje društveni smjer. Kao i jezika, ne može se sa sigurnošću osim prema najnovijemu mitu o onoga iz mitskih priča. Tehno- nomije i tehnologije mogle bi neke primjer navodi Reichholf uvjera- isključiti i programirani utjecaj na svemoći znanosti, tehnologije, loški napredak ne samo da ga nije nove generacije, ako ih bude, izvu- vanje elitnoga znanstvenoga kru- evoluciju koji je doveo do okreta- ekonomije i liberalne ideologije. 10 Glas Koncila broj 21 27. svibnja 2018.

¬ BELI MANASTIR | ¬ STARIN U MAĐARSKOJ ¬ KOPRIVNICA | Nadbiskupijski susret Otvorena biskupijska Roma i neroma — U Caritasovu Centru za mlade O VII. ciklusu projekta Caritasa jubilejska izložba - Beli Manastir u subotu 12. svibnja Đakovačko-osječke nadbiskupije — U petak 18. svibnja u Muzeju proteklih 20 godina. To je u odnosu održan je VII. nadbiskupijski su- pod nazivom »I mi smo tu« - ra- grada Koprivnice svečano je otvo- na povijest cijele Crkve malo, me- sret Roma i neroma. Pozdravnu dionice za djecu i mlade Rome rena izložba »Trag dobrote: 20 go- đutim kada sagledamo što se sve riječ pred 80-ak sudionika susreta prezentirala je Mira Vego, stručna dina Varaždinske biskupije«. Or- dogodilo kroz tih 20 godina, tada uputio je Krešimir Jukić, nadbi- suradnica projekta. Većina prisut- ganizator izložbe je Varaždinska se dobiva puno toga. Počevši od skupijski povjerenik za pastoral nih su sudionici toga projekta pa biskupija, a radi se o izložbi osmi- osnutka, od potrebe za osnivanjem Roma, zahvalivši Romima na ve- ih uvijek razveseli dio prezentaci- Pohod šljenoj, pripremljenoj i postavlje- novih biskupija. Na ovoj izložbi vi- likom odazivu. Pozdrave je uputio je koji je vrlo bogat fotografijama noj uz slavlje 20. obljetnice Varaž- djet ćete kako je to započelo. Kako i Goran Hes, zamjenik gradona- na kojima su oni, njihova obitelj biskupa dinske biskupije. U sklopu izložbe je biskup Marko Culej, moj dragi čelnika Beloga Manastira, ista- i njihovi radovi koje izrađuju na su u 313 kataloških jedinica prika- prijatelj, napravio dobre temelje za knuvši: »Problematika Roma, nji- radionicama. Škvorčevića zani najvažniji događaji iz povije- život naše biskupije. Na njegovim hov život, kao i njihove aktivnosti U zabavnim aktivnostima na- — Na poziv pečuškoga biskupa sti, djelovanja i ustroja Varaždin- temeljima trebamo i dalje graditi. nama u Gradu vrlo su poznate, kon zajedničkoga ručka za svako- Györgyja Udvardyja i župnika Joze ske biskupije. Predstavljena su i Vjerujem da će ova biskupija stoga stoga se trudimo pomoći u okviru ga je bilo ponešto. Za najmlađe je Egrija požeški biskup Antun Škvor- biskupijska blaga, liturgijsko ruho doživjeti ne samo desetljeća, nego naših mogućnosti.« Kratak nago- priređena radionica izrade kola- čević na spomendan sv. Ivana Ne- i posuđe, vrijedne knjige te bisku- i stoljeća.« vor izrekao je Ivan Bolokovac, vo- čića. Na igralištu se plesalo kolo, pomuka, 16. svibnja, posjetio je hr- pijska izdanja. Izložba sadrži i U ime domaćina obratio se i ditelj Centra za mlade Beli Mana- igrao se nogomet, povlačilo se uže, vatsko mjesto Starin u Pečuškoj multimedijske sadržaje. ravnatelj Muzeja grada Kopriv- stir, rekavši da je »Isus uvijek skakalo se u vreći. Na kraju susre- biskupiji povodom 70. obljetnice Na otvorenju izložbe bili su nice Robert Čimin, a govorili su među nama te da stalno moramo ta svim sudionicima podijeljen je izgradnje crkve sv. Ivana Nepomu- brojni gosti iz društvenoga, politič- i gradonačelnik Koprivnice Mi- biti dobri kako bi se Isus osjećao sladoled, kojemu su se razveselili ka. Blagoslovio je najprije obnovlje- koga, vjerskoga i kulturnoga života šel Jakšić i Irena Gotal, voditeljica lijepo i dobrodošlo«. i mali i veliki. (N. Ivanda) nu kapelu Majke Božje, povezanu Koprivnice, Podravine, ali i čitave Biskupijske knjižnice. Za ugod- sa snažnom molitvenom tradici- Varaždinske biskupije. Izložbu je no glazbeno ozračje na otvore- jom Mlade nedjelje, a potom u crkvi otvorio varaždinski biskup Josip nju izložbe pobrinuli su se učenici predvodio euharistijsko slavlje. Mrzljak, koji je uz ostalo istaknuo: Umjetničke škole »Fortunat Pin- Polazeći od Božje riječi navije- »Ova izložba želi nas podsjetiti na tarić« iz Koprivnice. (VB) štene u misnim čitanjima, biskup Škvorčević je u homiliji potaknuo Foto: Varaždinska biskupija nazočne da naprave svojevrsnu dijagnozu svoga života. Rekao je da je starozavjetni mudrac Sirah zapisao što je sve pretrpio od onih koji su željeli njegovu propast te naglasio da bi svatko od nazočnih njegovu Snimila: N. Ivanda ¦ Na igralištu se plesalo kolo, igrao se nogomet, povlačilo se uže, skakalo se u vreći... popisu nevolja zacijelo mogao pri- dodati svoje vlastite nevolje. Sirah je napravio najbolji korak s obzirom na to stanje kad je o njemu u molitvi razgovarao s Bogom i kad ¦ Izložbu »Trag dobrote: 20 godina Varaždinske biskupije« otvorio je biskup Mrzljak ¬ DUBROVNIK | mu je povjerio sve zlo koje su mu ljudi nanijeli. Stavio ga je u odnos s onostranošću, nije ostao sam u | zlu, nego je s Bogom bio pobjednik. ¬ BJELOVAR Svećenici upoznali Istaknuo je da je tim putom išao i sv. Ivan Nepomuk te da je on zbog toga aktualan i danas. Podsjetio je kako nove dokumente je on u Isusu Kristu pronašao od- Biskupijsko hodočašće — Studijski dan za svećenike Du- aspekte kršćanskoga spasenja koji govor na ljudsko stanje ranjenosti brovačke biskupije održan je u danas zbog novih kulturnih pro- zlom. Razumio je da će onoliko biti svećenika srijedu 16. svibnja u Biskupskom mjena mogu biti teško razumljivi. izliječen od toga stanja koliko Isusu — Svećenici Bjelovarsko-križe- mu puku toga kraja… Uslijedio sjemeništu u Dubrovniku. Preda- Kako je na studijskom danu bilo Kristu dopusti da svojom ljubavlju vačke biskupije predvođeni svoje pohod Hrvatskoj Kostajnici te vanje »Izazov svetosti danas: više govora o tim dvjema hereza- s križa uđe u njegov život. Počinje- jim biskupom Vjekoslavom glinskomu kraju. Na temeljima Apostolska pobudnica pape Fra- ma, biskup je dao kratak pregled no zlo nikada ljudima nije donijelo Huzjakom u ponedjeljak 14. svib- razrušene crkve u Glini i osobito nje Gaudete et exsultate - Teološ- toga kako su se one kroz povijest sreću, nego ih je u dubini njihova nja pohodili su Banovinu u se- u novoizgrađenoj crkvi ondaš- ko-pastoralni osvrt« održao je mr. razvijale i na što su sve utjecaje te bića razorilo, učinilo nesretnima, strinskoj Sisačkoj biskupiji. nji glinski župnik Vlado Bogdan Mario Popović, svećenik Split- je protumačio suvremene inačice unatoč možebitnom materijalnom Cjelodnevni hodočasnički detaljno je i slikovito prikazao sko-makarske nadbiskupije, dok- tih dviju drevnih hereza. bogatstvu i blagostanju. Na temelju izlet započeo je molitvom u ka- početak ratnih stradanja, prve torand patristike u Rimu, a du- Tumačeći dalje pismo »Placuit primjera sv. Ivana Nepomuka, koji tedrali Uzvišenja svetoga Križa u žrtve i izbjeglice te mnoge - jav- brovački je biskup Mate Uzinić Deo«, biskup je uz ostalo izdvojio je radije prihvatio umrijeti muče- Sisku. Nakon toga u zajedništvu nosti nepoznate - detalje. Moglo predstavio dokument »Placuit neke misli kojima se ističe središ- ničkom smrću nego surađivati s s vjernicima župe Gora slavili su se shvatiti kako je bio velik križ Deo«, pismo Kongregacije za nja uloga Isusa Krista u spasenju kraljem u njegovim zločinima, bi- misu u legendarnoj crkvi Uzne- Hrvatima vjernicima u ono teš- nauk vjere biskupima Katoličke te dodao da se »često događa da u skup je poručio nazočnima da ne senja BDM - crkvi Majke naših ko vrijeme. Crkve o nekim aspektima kr- Isusu vidimo neki uzor koji tre- traže svoju sreću u sebičnim pro- stradanja koja je do temelja uni- Posebno je bilo vedro i raspje- šćanskoga spasenja. bamo nasljedovati, a on to nije, jektima zemaljskih moćnika i ra- štena u Domovinskom ratu, a na vano na kraju »Rute Banovina« Predstavljajući pismo Kongre- to je redukcija Isusa«. »On nije zličitih ideologija, nego jedino u njezinim temeljima nova je iz- u Marinbrodu, gdje ih je župan gacije za nauk vjere »Placuit Deo«, onaj koji je došao da nam pokaže Isusu Kristu, koji je za njih umro na građena i posvećena 2015. godi- Ivo Žinić dočekao, pozdravio i sa biskup Uzinić je rekao da se srž put, nego je on sam put. On nije križu i svojim uskrsnućem pobije- ne. Vojno-redarstvenom akcijom zelinskim dekanom Bogdanom pisma prepoznaje u drugom po- uzor, nego je Spasitelj. Spasenje dio njihovu smrt. Podsjetio je da se »Oluja«, oslobođenjem Banovi- počastio. glavlju apostolske pobudnice »Ga- se sastoji u tome da se pridružimo njihovi predci, unatoč nevoljama ne oslobođena je i Gora. Biskup »Radost druženja, a osobito udete et exsultate« gdje se govori njegovu životu primajući njegova koje su proživljavali na tim prosto- Huzjak u homiliji je ohrabrio svjedočanstva koja smo na ovom o herezama neognosticizma i ne- Duha, on je istodobno Spasitelj i rima, nisu prevarili kad su smatrali svoje svećenike, pozivajući ih da putu čuli, neka je svima nama po- opelagijanizma, učenju pape Fra- spasenje. Ili, kako bi to rekao naš da je vjera u Isusa Krista po služenju budu predani i radosni širitelji ticaj da se svim srcem dajemo na nje koje je potaknulo Kongregaci- sv. Leopold, on je ‘i liječnik i li- njegove Katoličke Crkve jedna od radosne vijesti, koja je u najtežim njivi Gospodnjoj«, bile su riječi ju da objavi i pošalje to pismo prvo jek’.« Nakon predavanja svećeni- prvih vrijednosti koju treba njego- trenutcima rata bila i utjeha i sna- biskupa Huzjaka na rastanku. biskupima, a preko njih i svima ci su imali prigodu razgovarati o vati u životu, i kad im je u njihovim ga i hrana i svećenstvu i patničko- Maks Herceg drugima kojima se oni obraćaju. temama studijskoga dana i dobiti nevoljama uporište bila Isusova lju- Njime se želi otkriti ljepota i pri- dodatna objašnjenja. Moderator bav s križa u koju su polagali svoje vlačnost pripadanja Kristu i Crkvi, susreta bio je generalni vikar don nemoći i nerijetko materijalno siro- izbjegavajući istodobno neke opa- Hrvoje Katušić. maštvo, te s njime bili pobjednici. snosti za vjeru, i produbiti neke Angelina Tadić Na kraju misnoga slavlja predstavnik župljana, a potom i žu- ¦ Svećenici su pnik Jozo Egri zahvalili su bisku- upoznali Papinu pu Škvorčeviću za posjet njihovu pobudnicu »Gau- dete et exultate« i Starinu i hrvatskoj zajednici te za dokument »Placuit predvođenje svetoga slavlja, a dvije Deo« Kongregacije djevojke su mu uručile darove. Na za nauk vjere slavlju su bili predstavnici Konzu- lata Republike Hrvatske u Pečuhu te predstavnici Hrvatske državne samouprave u Mađarskoj, među ka biskupija č njima i član državnoga parlamenta. Pjevanje je predvodio zbor iz župe ¦ Misu u crkvi Uznesenja BDM - Majke naših stradanja u Gori na Banovini Martinci praćen tamburašima. (PB) slavio je bikup Vjekoslav Huzjak Foto: Dubrova Glas Koncila broj 21 11 27. svibnja 2018.

¬ Zagreb | Dodijeljene nagrade i priznanja HDKN-a nedjeljna biblijska poruka — Dodjelom nagrada i Svetkovina Presvetoga Trojstva Pnz 4, 32-34. 39-40; Rim 8, 14-17; priznanja, kao i predava- Mt 28, 16-20 njem o »lažnim vijesti- Kako se oduprijeti ma«, Hrvatsko društvo katoličkih novinara (HDKN) proslavilo je 52. svjetski dan sredstava »lažnim vijestima« društvene komunikacije Dodijeljena su i jubilar- u srijedu 16. svibnja, u na priznanja koja su pri- »plavoj dvorani« Nadbi- mila uredništva i uredni- skupskoga duhovnoga ci: »Glasnik sv. Josipa - list stola u Zagrebu. štovatelja sv. Josipa« za 145 Predsjednik Odbora godina od utemeljenja, HBK-a za sredstva druš- »Kršćanska sadašnjost« tvenih komunikacija riječ- d.o.o. za 50 godina od ute- ki nadbiskup Ivan Devčić meljenja, »Vijesti« - infor- ohrabrio je sve novinare mativno glasilo Hrvatske katolike u promicanju isti- redovničke konferenci- Baštinici Božji ne, ljubavi, dijaloga, sloge, je za 45 godina izlaženja, nasuprot lažnima vijesti- Fra Bono Zvonimir Šagi dobitnik je nagrade »Živa zajednica« - mjeseč- po Duhu Svetom ma koje su preplavile me- za životno djelo, riječkomu vjeroučitelju nik hrvatskih katoličkih Darko Tepert dije i društvo. Marinu Miletiću pripala je godišnja nagrada, misija u Njemačkoj za 40 Predsjednica HDKN-a godina izlaženja, »Svjetlo dr. Suzana Peran istaknu- a priznanje za desetogodišnjicu izlaženja riječi« - list za vjeru, druš- ekst iz knjige Ponovljenoga zakona sav je koncentriran na ispovijest la je da HDKN želi biti dobio je i mjesečni magazin GK-a »Prilika«. tvo i kulturu za 35 godina Tvjere u jednoga Boga. U njemu je Bog prikazan kao onaj koji stvara mjesto okupljanja i zajed- izlaženja, Informativna čovjeka. ništva novinara, urednika, njih godinu dana, kada je jega djelovanja nije bilo katolička agencija za 25 izdavača, onih koji prou- upotreba toga pojma po- moguće kao danas javno godina postojanja, emi- Nema drugih bogova čavaju medije i onih koji većana za 365 puta. Odgo- istupati. Ohrabrio je mla- sija HKR-a »Sacro ritam« aj je događaj nešto sasvim osobito, neviđeno i jedinstveno te se sveti pisac o njima poučavaju. varajući na pitanje kako se de novinare na još snažni- za 20 godina postojanja Tpita: »Je li ikad, s jednog kraja nebesa do drugoga, bilo ovako veličanstve- Predavanje »Novinar- oduprijeti lažnim vijesti- je artikuliranje svojih sta- i 1004 emitirane emisije na događaja?« Potom se govori o izlasku iz Egipta, pri čemu se podsjeća da je stvo pred izazovima laž- ma, istaknula je potrebu jališta u društvu. Godišnja te Radio Marija Srbije za Bog govorio »usred ognja«. Tu sintagmu knjiga Ponovljenoga zakona uvodi nih vijesti« u duhu ovogo- prikupljanja podataka od nagrada pripala je riječko- 15 godina emitiranja. Za tek nekoliko redaka ranije, kada govori o susretu Boga i njegova naroda na dišnje poruke pape Franje pouzdanih i provjerenih mu vjeroučitelju Marinu deset godina izlaženja brdu Horebu, što je drugi naziv za Sinaj. Tom prilikom Bog je narodu objavio za Svjetski dan sredstava izvora, provjeravanje či- Miletiću za pokretanje i i postojanja priznanje je svoj Savez i dao mu Deset zapovijedi ispisanih na dvije kamene ploče. Taj je društvene komunikacije njenica, izvora, iznošenje osmišljavanje programa pripalo »Prilici«, mjeseč- susret bio sasvim poseban, jer narod nije vidio nikakva lika, nego je samo čuo održala je dr. Jelena Jurišić potpunih informacija, uz »Radio skaut« te upući- nomu magazinu Glasa glas. Na taj način Ponovljeni zakon mijenja prikaz susreta s Bogom iz Knjige s Hrvatskih studija Sve- provjerene sudionike, od- vanje mladih u rad s me- Koncila, zatim informa- izlaska. Ondje se kaže kako je brdo Sinaj bilo zavijeno u dim »jer je Gospo- učilišta u Zagrebu. Pod- nosno stručnjake. dijima. Nagradu za mlade tivnomu biltenu »Drinske din u obliku ognja sišao na nj«. Očito tekst Ponovljenoga zakona želi izbjeći sjetila je na lažnu vijest iz Nagrada za životno novinare primila je stu- mučenice«, kao i Udruzi svaku pomisao da bi Bog bio prisutan u vatri. Tu je samo njegov glas, ali ne 2016. kada je u američkim djelo dodijeljena je kapu- dentica treće godine po- za promicanje znameni- i lik. Ipak, taj glas označava Božju prisutnost i blizinu, kakvu nije iskusio nije- medijima objavljeno da cinu fra Boni Zvonimi- vijesti i komunikologije tih Križevčana »Dr. Stje- dan drugi narod. Time je naglašena posebnost izabranoga naroda. »Koji je to je Papa podržao kandi- ru Šagiju za dugogodiš- na Hrvatskim studijima pan Kranjčić«. Nagrade i narod tako velik da bi mu bogovi bili tako blizu kao što je Gospodin, Bog naš, daturu Donalda Trum- nji medijski rad u širenju Klara Jakobović. Mrežna priznanja laureatima su nama kad god ga zazovemo?« Drugi događaj vezan uz izlazak iz Egipta čin je pa, emitiranu više od 700 radosne vijesti i dijaloga stranica www.redovni- uručili nadbiskup Devčić izbora naroda i njegovo stavljanje pod posebnu Božju zaštitu »kušnjama, zna- 000 puta. Spomenula je u Crkvi i društvu na tra- stvo.hr također je dobila i predsjednica HDKN-a. kovima, čudesima i ratom, jakom rukom i ispruženom mišicom, uza silne strada je pojam »lažne vijesti« gu Drugoga vatikanskoga nagradu, osobito za apli- Događaj je pjesmom uve- hote«. Zašto Bog izabire narod pojašnjeno je nešto kasnije. Nema tu nikakve (engl. »fake news«) još iz koncila. Primajući nagra- kaciju »Susret Zovem Te« ličao Bogoslovski oktet zasluge samoga naroda, nego Bog ljubi svoj narod i vjeran je obećanju što ga 19. stoljeća, no posebno du, o. Šagi je podsjetio da u želji da se mladima pri- pod vodstvom Ivona Fa- je dao otcima. U nastavku sveti pisac objašnjava da iz takve istine o Bogu slije- se aktualizira u posljed- u vremenu njegova rani- bliži duhovni poziv. bijanca. (ika/tš) de i obveze naroda, koji mora »spoznati i zasaditi u svoje srce« da je »Gospod Bog gore na nebu i ovdje na zemlji - drugoga nema«. Tvrdnja da nema drugih bogova jest novost Ponovljenoga zakona. Dok u Deset zapovijedi nalazimo Susret mladih Splita i okolice samo zabranu štovanja drugih bogova, na koje se gleda kao na bogove dru- ¬ Split | gih naroda, ovdje se u potpunosti niječe njihova opstojnost. Uskrsli jedini može nadvladati sumnje Evanđelje ponovno svraća pozornost na vazmeno otajstvo. Riječ je o završ- »Žena, majka, kraljica« nim riječima Evanđelja po Mateju. Nakon što je opisao što se dogodilo »u osvit prvoga dana u tjednu«, to jest na sam dan Uskrsa, kada je Isus ženama — Susret mladih Splita i okolice, Foto: Hrvatsko nadzemlje što su došle na grob ponovio riječi: »Ne bojte se!« te ih uputio da kažu nje- održan u srijedu 16. svibnja, okupio govoj »braći da pođu u Galileju«, gdje će ga vidjeti, evanđelist sada opisuje je ponajviše djevojke i mlade maj- najavljeni susret. Ponajprije se saznaje da su u Galileju pošla jedanaestorica, ke, koje su mogle saznati nešto oni koje je Isus za života poslao »k izgubljenim ovcama doma Izraelova« kako više o najposebnijem ženinu pobi im propovijedali blizinu kraljevstva nebeskoga. Saznaje se također da su ta slanju - majčinstvu. Temu »Žena, jedanaestorica došla »na goru«, što podsjeća na Isusov govor na gori, ali još majka, kraljica« obradila je Jelena više na njegovo preobraženje na visokoj gori, u osami. Ondje, kad su začuli Burazin, profesorica psihologije i glas iz oblaka koji govori: »Ovo je Sin moj, Ljubljeni! U njemu mi sva milina! licencirana psihoterapeutkinja te Slušajte ga!«, učenici »padoše licem na zemlju i silno se prestrašiše«. I sada, majka četvero djece. kad ugledaju uskrsloga Isusa, oni padaju ničice preda nj. Evanđelist se ne Nadzemljaši su prikazali krat- ustručava spomenuti da su neki od njih i posumnjali. Budući da će Isus upra- ku videoanketu iz dječjega vrtića, vo govoriti o zadaći apostolske Crkve, ta sumnja odražava duhovno iskustvo a djeca su svojim iskrenim i jed- vjernika u susretu s Uskrslim koji jedini može nadvladati sumnje. Isus izjavljuje nostavnim odgovorima oduševila da mu je dana »sva vlast na nebu i na zemlji« te šalje jedanaestoricu da učine sve prisutne. Prof. Burazin navela njegovim učenicima »sve narode«. On ih šalje u svojoj vlasti, predaje im svoje da su najveći problem današ- ju vlast, a njihovo je poslanje sada mnogo šire nego što je to »dom Izraelov«. njega vremena mediji koji suvre- Sredstvo po kojem ljudi postaju Isusovi učenici jest krštenje »u ime Otca i Sina menomu društvu šalju iskrivljenu i Duha Svetoga« i poučavanje u Isusovu nauku. sliku o majčinstvu. Jedna od najte- Duh mijenja samoga čovjeka žih posljedica koja s tim dolazi jest ¦ Temu »Žena, majka, kraljica« obradila je Jelena Burazin (desno), profesorica psihologije te majka četvero djece pojava sve većega broja abortusa postol Pavao piše Rimljanima o oslobođenju od grijeha i smrti pod čijom u svijetu, ali i u nas. On se, naime, Asu vlašću svi ljudi, koje se događa po Isusu Kristu kao novom Adamu. Ima- prikazuje kao ženino emancipacij- stavi Boga i molitvu, potom pozi- di svakoga truda. Nadzemljaši su jući na umu taj širi kontekst, razumiju se i apostolove riječi iz ovonedjeljnoga sko pravo jer u slučaju da se odluči tivnu sliku o sebi te stvori povjere- potom napravili malo iznenađenje odlomka: »Svi koje vodi Duh Božji sinovi su Božji.« Tko Duhom živi, Duhom za život, ona, kako to često izno- nje u supruga, stvara ozračje u ko- za svoje majke koje su doveli na taj izbjegava grijeh, Duhom usmrćuje tjelesna djela, taj priznaje i da je Duh Božji se mediji, gubi sebe, a sukladno jem se dijete može osjećati sigurno susret. Svatko od njih izveo je svo- njegov putokaz i vođa. No, istodobno, tu nije riječ samo o nekom unutarnjem tomu i mogućnost da se posveti i sretno, a samim time i ona. Upo- ju majku na pozornicu, predstavio učitelju, nego o nečem mnogo većem. Duh mijenja samoga čovjeka, te posta- svojim prioritetima. Prof. Burazin zorila je na sliku žene kao žrtve jer ju te joj poklonio ružu. Na taj način je počelo istinskoga božanskoga života u Kristu. Stoga vjernik može kao i Pa- istaknula je da žena, time što se se od nje očekuje da bude savršena. zahvalili su majkama na najvećem vao u Poslanici Galaćanima uskliknuti: »Živim, ali ne više ja, nego živi u meni odlučuje za život svoga djeteta ili Svaka žena treba postati svjesna či- daru života koji su od njih dobili. Krist.« Na taj je način Bog njegov Otac, a kršćanin je dijete Božje te ne samo na rađanje više djece, ne ostaje bez njenice da je to nemoguće te tako Susret su mladi iz »Hrvatsko- da više ne robuje grijehu, smrti ili Zakonu, nego nije ni rob Božji, nego sin koji mogućnosti da se ostvari u svom priznati svoje pogrješke, a i shva- ga nadzemlja« obogatili humori- ne treba imati straha pred svojim Otcem. Isus koji je u Getsemanskom vrtu zanimanju i stvori karijeru, ali za titi da nije neostvarivo biti i žena stičnim filmovima i skečevima u molio riječima: »Abba! Oče!« nakon uskrsnuća svojim je učenicima uputio to joj je potreban dobar odnos sa i majka i »kraljica«. Majčinstvo je skladu s temom, a VIS »Sv. Matej« ohrabrenje: »Ne plašite se!« Kršćanin se ne treba bojati jer je u njegovu srcu suprugom te njegova podrška ili fakultet koji traje cijeli život. Sve s Ravnih njiva upotpunio svojim razlivena ljubav Božja »po Duhu Svetom koji nam je dan!«, a taj je Duh i za- u slučaju da se radi o samohranim majke svoje poslanje trebaju vr- pjevanjem. Završnu riječ i neko- log uskrsnuća. Djeca Božja po Duhu su i baštinici Božji i »subaštinici Kristovi«. majkama pomoć prijateljica, obi- šiti dostojanstveno jer bez obzira liko kratkih obavijesti prisutnima Oni su baštinici Božjega obećanja o opravdanju danu Abrahamu i »potomstvu telji ili molitvene ili neke druge što nije lako, majčinstvo donosi iznio je povjerenik za mlade don njegovu«. Po vjeri i krštenju čovjek uranja u Krista, s njime trpi, s njime umire, zajednice. Kad žena na prvo mjesto maksimalno zadovoljstvo i vrije- Mihael Prović. (M. Vuković) ali je »zajedno s njime i proslavljen«. 12 Glas Koncila broj 21 27. svibnja 2018. zapažanja (pri)govor znanosti Signal strahovite Objavljen rat depopulacije plastičnoj ambalaži Đurđica Ivanišević Lieb Valerije Vrček

Hrvatskoj se sve više Dvostruko više zatražilo je od iste lica oboružani starim, bilo velikim Uzatvaraju osnovne ško- institucije potvrde s kojima mogu bilo malim vrećicama, torbama i ku- le, i to najviše u seo- otići preko granice. Kao prvi razlog kama za lakši dohvat, otvaraju kon- skim područjima. navodi se plaća, ali i uvjeti rada. Me- tejnere i kante za smeće, naginju Postupak zatvaranja škola je jed- dicinske sestre ovih su dana na Me- se na njih, prevrću, traže i uzimaju. nostavan - piše Mirela Lilek. đunarodni dan sestrinstva otišle i Ako pritom i čine neku buku, to im Nakon što se isprazni inventar do Trga sv. Marka s upozorenjem više nije važno. poput klupa i stolaca te projekto- da ih je sve manje te da ih iz zemlje ra, zaključa se zgrada, odjavi se za poslom odlazi sve više. Istina, i Različito tretiranje korupcije struja i voda te se obavijesti osni- na burzi ih je prijavljeno stotine, a Slavni norveški autor krimića vača. događa se da se na natječaj u nekim Jo Nesbo u Hrvatskoj je predsta- ustanovama ne javi ni jedna sestra vio roman »Machbeth«, što je iza- »Ostaju prazne zgrade« odnosno tehničar. Hrvatski zdrav- zvalo velik interes medija i čitatelja. Navodi se primjer u Šibensko- stveni sustav ima krucijalnih pro- Denis Derk opisao je kako su slav- kninskoj županiji u kojoj ravnatelj blema jer ljudi su oni koji ga čine nomu piscu postavljana pitanja uz Osnovne škole Antuna Mihano- živim - stručni kadar zbog čijega sugestije da se slobodno, kad im u vića Petropoljskoga Saša Kolombo znanja i rada sustav funkcionira. I nekorumpiranoj arkadijskoj Nor- ima iskustva sa zatvaranjem škola. liječnici i sestre govore o istim pro- veškoj ponestane inspiracije u vezi Ugasile su mu se dvije, Radonići II. blemima, svatko iz svoje pozicije, s korupcijom, posluže »bogatim hr- i Kaočine, uskoro će i treća, u Čavo- no sadržaj je isti. Je li ih ovaj put itko vatskim korupcijskim arsenalom ineska zabrana uvoza najavljuju promjenu europske pla- glavama. Njegova matična škola u čuo? Ili će tako biti i dogodine? Baš po čemu smo znameniti u cijeloj Kotpadne plastike pokre- stične politike i zauzimaju prostor Drnišu, koja je prije četiri godine kao što godinama medicinske sestre EU«. Nesbo je bio pristojan gost pa nula je lavinu pozitivnih s novim proizvodima, koji ne sadr- imala čak deset područnih škola i tehničari upozoravaju na nelogič- je rekao da i u Norveškoj ipak ima reakcija u Europskoj že plastiku. Nedavno je oblikovan po okolnim mjestima, u posljed- nost i zbrku u obrazovnom sustavu, ponešto korupcije. Naravno Nesbo uniji, ali je također razotkrila stvar- i lansiran na tržište logo »plastic njih je 13 godina izgubi- je došao iz bogate zemlje ni nemar država u odlaganju odno- free« (»bez plastike«) za sve proi- la 300-tinjak učenika. U Škole se sve više gase jer je sve manje djece. u kojoj je životni standard sno recikliranju plastike. U mno- zvode koji sadrže manje od 1 post školi u Čavoglavama ove Tu prednjači Slavonija u kojoj od škole do puno viši nego u Hrvat- gim je državama članicama EU-a plastike. Taj se jedan postotak od- školske godine samo je skoj. No Nesbo je došao godinama stvaran dojam o odgo- nosi na neizbježan sadržaj polime- jedan učenik. Od najma- škole ravnatelji potvrđuju pad broja djece iz Skandinavije koja se vornoj politici gospodarenja pla- ra u ljepilu, naljepnicama i bojama njih škola ostaju im one većinom i zbog iseljavanja obitelji. Prognoze puno puta u cijelom svi- stičnim otpadom: plastika se ne na ambalaži proizvoda. u Radoniću I. s dva uče- opstanka malih škola iznimno su loše i u jetu reklamira kao nedo- deponira na odlagališta niti se spa- Akreditiranu deklaraciju »pla- nika, u Pakovu Selu s če- stižni uzor demokracije, ljuje u spalionicama, nego se naj- stic free« izdaje organizacija za tiri, u Pokrovniku s pet, a okolici Zadra, na otocima, ali i u srednje pravednosti, uspješnosti i veći dio odvojeno prikuplja i po- okoliš »Plastični planet« (»A Pla- Siverić dobro stoji s njih velikim gradovima. društvenoga sklada. Nor- novno rabi. Pritom se najčešće pre- stic Planet«), a besplatno je mogu 19. »To je signal strahovi- veška i Švedska uživaju šućuje istina da se proces reciklira- rabiti svi vlasnici ako se u sasta- te depopulacije u državi. Najčešće na sustavno ignoriranje visokoobra- sveopći ugled u svijetu i vjerojatno nja plastike ne odvija u vu njihovih proizvoda se zatvaraju male područne škole zovanih medicinskih sestara koje su među najuređenijim zemljama. Europi, nego u Kini. Ambalaža je, s ne otkriju tragovi pla- najudaljenije od centralnih. Strada zakon jednostavno ne prepoznaje... No baš se u Švedskoj dogodio jedan Prikupljena plastika, stike. Tu su inicijativu ono što je najdalje, no sada gubimo Prepoznaje ih za to neka strana kli- od najvećih skandala koji se uopće ponajprije plastična pravom, prva meta prihvatili prvi trgovač- učenike i na srednjim udaljeno- nika. Napomenimo samo ono što mogao dogoditi, a tiče se i korupcije. ambalaža, transpor- za pokušaj elimi- ki lanci, poput britan- stima. Meni kao poslodavcu to je se čulo na prosvjedu da se u nekim Riječ je o skandalu zbog kojega ove tnim se brodovima nacije plastike iz skoga »Icelanda« i ni- frustrirajući osjećaj. Ostaju prazne bolnicama jedna sestra brine o 30 jeseni ne će biti dodijeljena Nobe- svakodnevno odvozila okoliša jer na nju zozemske »Ekoplaze«, zgrade«, opisuje Saša Kolombo. Za pacijenata. lova nagrada za književnost jer su na Daleki istok. Na taj a pridruživanje je naja- mještane je, dodaje, donedavno se u Stockholmu malo zaigrali i po se način Njemačka, ali se odnosi čak 40 vila i multinacionalna gubitak seoske škole bio šok jer se Teška životna muka više se ne pitanju seksa i po pitanju korupcije i druge »ekološki osvi- posto proizvedene kompanija »Unilever«. krije čitav društveni život vrtio oko nje, i po pitanju premreženosti osobnih ještene« članice EU-a, plastike. U kompa- Naravno, radi se o tr- no danas vlada rezigniranost. Ško- »Kopanje« po kontejnerima po- i javnih interesa i po pitanju odava- rješavala otpadne pla- žišnim igračima koji la u Drnišu samo je jedan u nizu kazuje da bijeda slama ponos i nela- nja tajni. Eto korupcije i u blaženoj stike i pritom poprav- niji »Iceland« žele dodatno poboljša- primjera. godu. Siromaštvo je tužno, ali tuga s Skandinaviji. »Nesbo je morao pu- ljala statističke podat- očekuju da će ti svoj imidž društve- Prema novim podatcima Dr- vremenom prelazi u ljutnju i bijes, tovati u daleku Hrvatsku da bi učio o ke o oporabljenoj pla- uvođenjem etiketa no odgovornih insti- žavnoga zavoda za statistiku, u te- uglavnom prema onim »moćni- društvenim anomalijama i dobivao stici. No od ove godine tucija te dodati vrijed- kućoj školskoj godini u Hrvatskoj ma« čija su neodgovornost, nebriga ideje za nove kriminalističke zaple- to više nije moguće. »plastic free«, nost novim linijama je 865 matičnih osnovnih škola i neosjetljivost do tih prizora do- te. Dovoljno je zaviriti u susjedstvo odnosno proizvoda svojih »plastic free« Zelena oaza keltskoga i 1172 područne. Riječ je o malim veli - piše Božena Matijević. Nei- kod megaorganiziranih Šveđana čiji bez plastike, proizvoda. mjesnim školama često s nasta- maština i bijeda u sve većem broju su časni akademici napravili takvu tigra vom od prvoga do četvrtoga razre- sve očajnijih ljudi postupno slama globalnu frku da je ne bi mogli ra- U pranju otpadne smanjiti uporabu Zeleni plac da ili kombiniranim odjeljenjima. sve: i ponos i dostojanstvo i nelago- zriješiti ni Harry Hole, James Bond plastike posebno se plastičnih materi- Moguće je da name- U školskoj godini 2007./08. imali du i sram i zdravlje. Zagreb može i Mata Hari zajedno. I dok bismo ističe Irska u kojoj se jala za više od 600 tanje novih standarda smo 1240 takvih škola, što znači poslužiti kao ilustracija toga. Prije mi cijelomu svijetu zdušno trubili više od 90 posto pri- tona godišnje. za proizvode široke da je Hrvatska u 10 godina izgu- nekoliko godina očajne ljude koji o našim koruptivnim sudovima, kupljene plastike »de- potrošnje izazove lan- bila 68 seoskih škola. Istodobno su primorani spas od gladi za svoj političarima, akademicima, dok- portira« u Kinu. Politi- čanu reakciju pa će oni prema istom izvoru u gradovima je život tražiti po kontejnerima mo- torima, policajcima, novinarima, kom zataškavanja istine o pravoj koji na vrijeme ne prihvate pravi- izgrađeno 29 velikih škola. Službe- glo se vidjeti samo noću, u kasne članovima žirija koji dodjeljuju na- lokaciji plastičnih deponija irski la igre »bez plastike« teže osvojiti na statistika pokazuje da je u dvije sate. Poklopce kontejnera i kanta grade i slično, Skandinavci o tome je otok zadržao imidž zelene oaze. prostor na tržištu. »Ekoplaza« je školske godine od 2007. do 2009. za smeće otvarali su polako, nečuj- dostojanstveno šute i ponašaju se Na sličan je način, stvaranjem po- najveći lanac organskih proizvo- ugašeno 13 škola, a isti se nesre- no, pokušavajući u mraku nazrijeti kao onaj neodoljivi noj koji gura gla- reznih oaza, Irska postala keltski da u Nizozemskoj i u svim su nje- tan broj ugašenih škola ponovio nešto za njih spasonosno. Bilo je vu u pijesak. Tako je i Nesbo kojeg tigar, gospodarska uspješnica koja zinim prodavaonicama smješteni školske godine 2015./16. Škole se primjetno da se jako trude pažnju sam ciljano pitao za veliki skandal još uvijek privlači imigrante, uk- zeleni otoci na kojima se nalaze sve više gase jer je sve manje djece. slučajnih noćnih prolaznika ni na oko Nobelove nagrade za književ- ljučujući i one iz Hrvatske. Sve dok proizvodi bez ikakve plastične am- Tu prednjači Slavonija u kojoj od koji način ne skrenuti na sebe. No nost kratko rekao: ‘Ne znam što se se, čini se, (plastični) balon ne is- balaže. Kada bi se na hrvatskim škole do škole ravnatelji potvrđu- ta skrivena noćna borba za opsta- događa u Švedskoj’, kao da je ško- puše… tržnicama zabranila prodaja pla- ju pad broja djece većinom i zbog nak nije dugo trajala. Malo-pomalo lovan u najelitnijim diplomatskim Irska i ostali prodavači plastike stičnih vrećica, formalno bi i svaki iseljavanja obitelji. To ostavlja pi- isti su se ljudi, ali i sve veći broj nji- školama Zapada«, napisao je Derk. morat će, očigledno, potražiti no- plac u Hrvatskoj bio zeleni otok. tanje i roditeljima kako će njihova hovih supatnika, počeli pojavljivati Zna čovjek da ne treba uvijek pod voga kupca odbačenih polimernih Ambalaža je, s pravom, prva djeca nastaviti školovanje. Prijevoz na svjetlo dana. Obično zorom. Na svaku cijenu odgovoriti na svako materijala ili preuzeti odgovor- meta za pokušaj eliminacije pla- djece jedna je od opcija kako doći sebi su mahom imali razne šilterice, pitanje. Tako Skandinavac Skan- nost odlaganja plastike u vlasti- stike iz okoliša jer na nju se odnosi do škole. Prognoze opstanka malih kape ili pomno navučene kapuljače, dinavcu čuva leđa. I tako čuva mit tom dvorištu. Kineska je zabrana čak 40 posto proizvedene plasti- škola iznimno su loše i u okolici kako bi od pogleda barem donekle o Skandinaviji kao području koje je skinula maske te prisilila europske ke. U kompaniji »Iceland« očekuju Zadra, na otocima, ali i u srednje zaštitili svoja lica, svoje identitete. davno raskrstilo sa zločestom ko- države da problem plastike progla- da će uvođenjem etiketa »plastic velikim gradovima. A onda je nestalo i te zaštitne bari- rupcijom i koje nam treba biti uzor. se strateškim pitanjem. free«, odnosno proizvoda bez pla- jere kojom su se pokušavali onako Nama ogrezlima u korupciji svake stike, smanjiti uporabu plastičnih Prosvjed medicinskih sestara dirljivo i razumljivo ljudski skloniti vrste, koji smo o korupciji beznadno Prve laste (bez plastike) materijala za više od 600 tona go- Hrvatska kao da postaje sve više od pogleda drugih, ali i moguće- ovisni, dok su zapadnjački apostoli No prije nego što europska stra- dišnje. Prema tome, rješenje pla- raseljena zemlja iz koje se odlazi, a ga prepoznavanja, skriti svoju gor- demokracije tu korupciju navodno tegija bude usvojena i prve mjere stičnoga problema nisu transpor- sve se manje u nju vraća. Do sada ku i tešku životnu muku. I tako se odavno iskorijenili. Što je slučaj s primijenjene, neke su kompani- tni brodovi ni nove tehnologije je više od 900 medicinskih sestara već dulje vrijeme ulicama Zagreba Nobelovom nagradom i zorno do- je, institucije i trgovački lanci već za biorazgradivu plastiku, nego je »zamrznulo« članstvo u nadležnoj u svako doba dana može sresti lju- kazao. Derk je dao uvid o čemu je objavili rat plastičnoj ambalaži i ono mnogo jednostavnije - izbje- komori radi odlaska na rad u ino- de raznih životnih dobi kako bez Nesbo šutio, a mi ne skrivamo naše samoinicijativno započeli elimi- gavanje uporabe toga naftnoga de- zemstvo, piše Ivana Rimac Lesički. ikakvih pokušaja skrivanja svojih istine, pa makar bile i ranjive. naciju plastike s tržišta. Prve laste rivata. Glas Koncila broj 21 13 27. svibnja 2018.

¬ SPLIT - KAŠTEL SUĆURAC | Održani Dani dr. fra Bernardina Sokola meditacija

Dragica Zeljko Selak Snimila: D. Zeljko Selak

povodu 130. obljetnice Lica Uro đenja franjevca, glazbenika i hrvatskoga mu- čenika dr. fra Bernardina prave ljubavi Sokola (20. svibnja 1888. - 28. rujna Blaženka Horvat 1944.) Franjevačka provincija sv. Jeronima, Društvo za očuvanje kulturne baštine Kaštela Bijaći, Splitsko-dalmatinska županija, Ljubav je na prvu apstraktan pojam, ali svima poznat. Institut za crkvenu glazbu KBF-a Izaziva osmijeh, toplinu, pokreće i nosi, ne ostavlja Sveučilišta u Zagrebu i u Splitu, Grad ravnodušnim. Ljubav je snaga i energija usmjerena Kaštela i HRM, Zapovjedništvo prema čovjeku, prema dragomu, dragoj, prema Split, priredili su od 18. do 20. svibnja ¦ U ime generalnoga ministra franjevačkoga reda fra Michaela Perryja misu u franjevač- roditeljima, bratu, prema sestri, djetetu. Osjećaj koji, kad se koj crkvi na Poljudu predvodio je generalni definitor fra Ivan Sesar u Splitu i Kaštel Sućurcu Dane dr. fra pretvori u aktivnost, dobiva snagu, veličinu i dubinu. Ako se Bernardina Sokola. samo priča da je netko važan i drag, a pritom ga se pušta da Dani, pod pokroviteljstvom samuje, da tuguje, da je gladan ili da mu je hladno, od takve predsjednice Kolinde Grabar-Ki- ljubavi nema ništa. tarović, započeli su koncertom Veliki glazbenik Primjeri požrtvovne ljubavi su posvuda, prenosi se ono što skladba o. Sokola u crkvi Gospe od svatko dobije: poštovanje, obazrivost, prisutnost, brigu. To je Zdravlja u Splitu. Prigodnu riječ opipljiva ljubav na djelu. U blagdansko se vrijeme često govori izrekli su dr. fra Bernardin Škun- i hrvatski mučenik o ljubavi na djelu, prezentira ju se organiziranjem dobrotvornih ca i tajnik organizacijskoga odbora giju. Od 1927. do 1929. na Teološkom mom »Komunističke čistke i uboj- večera, balova, koncerata, otvaraju se telefoni za potporu raznim Milivoj Bratinčević te su govorili o fakultetu u Zagrebu predavao je ko- stvo fra B. Sokola«, a o ulozi o. Sokola akcijama, prodaju se rukotvorine, nakiti... Tada se javno čuje da životu i djelu o. Sokola. O. Škun- ralno pjevanje i crkvenu muzikolo- u pokretanju inicijative za glazbenu »imamo veliko srce«, da smo ujedinjeni u ideji pomoći, da smo ca pozdravio je nadbiskupa split- giju. Poslije je živio na otoku Badiji formaciju u Crkvi u Hrvata govorio jednodušni kad imamo cilj - razlog? I to je znak za Božji poklon sko-makarskoga Marina Barišića, kraj Korčule, gdje je bio profesor je prof. o. Marijan Steiner. Dr. Još- među ljudima koji svijet okreće prema bližnjima. izaslanicu predsjednice RH Jelenu glazbe na Franjevačkoj klasičnoj ko Ćaleta iznio je temu »Doprinos Ljubav na djelu, u akciji, donosi konkretne pomake i rješenja. Hrgović, župana Blaženka Bobana, gimnaziji. Uz uspješan pedagoški fra Bernardina Sokola hrvatskoj et- U bolesti je ruka, u žalosti rame, u osudi razumijevanje. Ljubav Gorana Golovka, intendanta HNK- rad i komponiranje iskazao se i kao nomuzikologiji«, a prof. Edo Škulj je svakidašnja jer Bog je tu neprestano, onaj koji se daruje kroz a, provincijala Franjevačke provin- nakladnik. Posebno se ističe nje- temu »Tragovi i odjeci fra Bernardi- poziv za dnevne borbe djece oboljele od raka, beskućnika, ljudi cije Presvetoga Otkupitelja Joška gov veliki glazbeni projekt ‘Pjevajte novih skladbi u Sloveniji«. koji nemaju osnovne egzistencije, onih koji su bez posla, žena Kodžomana i sve nazočne. Potom Gospodinu pjesmu novu - Zbirke Skup je završio okruglim stolom koje su zlostavljane, koje su zbog sebičnosti i uskogrudnosti je Zbor i orkestar HNK-a Split pod za crkvenu i svjetovnu glazbu’, koji na temu »Valorizacija glazbenoga i svojih dojučerašnjih supružnika ostale na ulici s djecom. ravnanjem maestra Ive Lipanovića je započeo 1929. i u kojem je do 1941. pedagoškoga djela fra Bernardina Ljubav je opjevana i oslikana kao nepresušan izvor inspiracije, izveo Angeluse i Missu iubilaris, naj- izdao 80 zbirka. Surađivao je s više Sokola«, a sudjelovali su glazbenici inicijative, odricanja i davanja. Ona je lišavanje bolesne ugode i veće Sokolovo djelo. glazbenika u domovini i inozem- i muzikolozi. U kinodvorani »Sveti sebičnosti da bi onaj drugi imao malo više, da bi se više osjetio Nakon koncerta pročitana su pi- stvu, za života ime mu je uvršteno Juraj« u Kaštel Sućurcu praizveden čovjekom s vraćenim dostojanstvom. Zasljepljuje sjaj mnoštva sma predsjednice Grabar-Kitarović u strane glazbene leksikone. U Za- je dramski recital »S Gospom na žaruljica koje skrivaju bijedu koja se otvori kada se one ugase. i fra Andrije Bilokapića provinci- greb se preselio 1941., kako bi na- Hladi užežin mučeničke smrti«, Privlačne su oku, stvarajući privid boljega, iluziju koja prođe jalu Franjevačke provincije sv. Je- stavio svoje izdavačko djelovanje. podnaslova »Meditativna večer s njihovim gašenjem. Treba stati, pogledati oko sebe jer u svakome ronima. U tome ga je spriječila bolest, ali i fra Bernardinom Sokolom« na tekst se može vidjeti svoga bližnjega koji treba trenutak vremena, ratne neprilike, pa se na Badiju vra- Renate Dobrić, uz scenarij o. Škun- osmijeh, podršku, poticaj. Sve nam je to donijelo skromno dijete, Predstavljena poštanska marka tio u veljači 1944. Lažno optužen da ce u režiji Ksenije Prohaske, prvaki- srećom samo naoko skromno, a zapravo Kralj nad kraljevima, U subotu u Nadbiskupskoj pala- je odavao partizane, nekoliko njih u nje HNK-a Split, a sudjelovali su u Isus Krist, Božji sin! Ljubav nije osamljenički čin, nego treba či u Sućurcu, nakon što su kraj So- noći 28. rujna 1944. uhitilo ga je i od- ulozi fra Bernardina Sokola Špiro je dijeliti s drugima! Davati svoje vrijeme, svoju blizinu, biti kolove biste vijenac položili Milivoj velo iz samostana. Nakon nekoliko Boban, tenor Opere HNK-a Split, i empatičan, brižan, biti netko na koga se računa, komu nije teško Bratinčević, Mihovil Biočić i Re- dana more mu je izbacilo tijelo na Pere Eranović, glumac HNK-a Split, priskočiti, doći, naići, komu nije teško pitati: »Kako si?«, reći: nata Dobrić, o. Škunca izmolio je obalu Orebića, gdje su ga mještani kao pripovjedač, uz zbor župe sv. »Nosim te u molitvi«, zastupničkoj, jer si Božje dijete. odrješenje. U pošti u Sućurcu pred- u tajnosti pokopali. Poslije toga i Jurja Kaštel Sućurac i zbor Školskih stavljena je poštanska marka koju njegova je djela zahvatio veo šutnje. sestara sv. Franje Split - Lovret, uz je tiskala Hrvatska pošta u povodu Pripadnici Ozne prigodom njegova glazbenu pratnju Rozalije Samodol. Iz hrvatske duhovne poezije 130. obljetnice rođenja o. Sokola, s uhićenja odnijeli su iz njegove sobe ¬ »Mislili su da su i Boga ubili« popratnom omotnicom, arak i žig više spisa, a neki od njih nađeni su Juraj Habdelić od prvoga dana. Ivan Akrap je re- tek nakon 74 godine. Među njima je U nedjelju 20. svibnja u franje- kao da je Hrvatska pošta prepoznala i njegovo pismo iz kojega se vidi da vačkoj crkvi na Poljudu euharistij- važnost toga hrvatskoga mučenika i nije volio partizane, ali i da ih nije sko slavlje predvodio je generalni glazbenika te ga uvrstila u program odao. Ubijen je nevin, bez suda, a definitor fra Ivan Sesar, u ime ge- izdavanja i otisnula sto tisuća ma- njegovi zemni ostatci još leže neg- neralnoga ministra franjevačkoga raka te stavila u upotrebu poštan- dje na plaži u Orebiću.« reda fra Michaela Perryja, u suslavlju Preporučenje ski žig. O njemu će od danas svaki Prof. Marko Trogrlić i Marijan s više franjevaca. Pročitano je pismo Hrvat znati i nikad ga se ne će zabo- Buljan iznijeli su izlaganje »Vjersko o. Perryja, a u propovijedi je o. Sesar, Tebe, Gospe odličena, raviti… Filatelist Ivo Pavelin rekao i društveno stanje u Kaštelima od govoreći o mučeništvu o. Sokola, uz zvrhu vseh stvari zvišena, je da je ponosan na dragoga sumje- kraja 19. st. do kraja Drugoga svjet- ostalo kazao: »Do dana današnjega ponizno se naklanjamo, štanina i rođaka kojega su ugradili u skoga rata«. Doc. dr. Mladenko Do- previše je šutnje o ovom zločinu, a ove ore aldujemo. tokove filatelije. mazet izložio je temu »Kaštel Suću- zapravo iz te šutnje proizlazi tama rac u vrijeme rođenja fra Bernardi- o onom tko živi u šutnji. Obilježa- Naše ravnaj putovanje, Znanstveni skup na Sokola«, a mo. Josip degl’Ivellio vanje 130. obljetnice rođenja ovoga vražje tiraj skušavanje U Nadbiskupskoj palači u Su- održao izlaganje »Fra Bernardin franjevca potiče nas na razmišljanje vazda v žitku i na smrti, ćurcu 19. svibnja održan je znan- Sokol kao član Družbe Braća hr- o nama i našem jučer, danas i sutra. v nebu bumo da po smrti. stveni skup. Uvodnu riječ imala je vatskoga zmaja - Zmaj putaljski«. Ovom obljetnicom otimamo zabo- Lejdi Oreb, a sve nazočne pozdra- Drugi blok skupa o glazbenom ravu one koje ne smijemo zaboravi- jesma glasovitoga isusovca, književnika i jezikoslovca Jurja Habdelića vio je kaštelanski gradonačelnik stvaralaštvu o. Sokola započeo je ti, ona nas potiče na neumorno tra- P(Staro Čiče, 17. travnja 1609. - Zagreb 27. studenoga 1678.) »Preporuče- Denis Ivanović, istaknuvši da je izlaganjem mo. fra Stipice Grgata, ganje za istinom jer samo nas istina nje« objavljena je u četvrtom svesku »Hrvatskoga brevijara«, Split, 2016. dobiveno odobrenje da se zemni orguljaša, dirigenta, i dr. Vite Balića može osloboditi.« Kazao je također ostatci mučenika o. Sokola mogu predstavljanjem izvornih i novih da su počinitelji toga i mnogih dru- iskopati i prenijeti u rodno mjesto. notnih izdanja fra Bernardina So- gih zločina držali sebe gospodarima | Pozdrave su izrekli i dožupan Luka kola s posebnim osvrtom na zbirku života i smrti. »Mislili su da su i Boga ¬ SABORSKO Bačić u ime Splitsko-dalmatinske Angelusa. Prof. Hana Breko-Kustura ubili. Ali gospodar nad životom i županije te o. Nosić čitanjem pi- i muzikolog dr. Vito Balić obradili smrću je Bog Otac koji je uskrisio sma provincijala Bilokapića, u ko- su temu »Paradigme (liturgijskih) Isusa Krista… Čitajući ono malo što Priznanje župnim jem se provincijal ispričao što ne skladbi fra Bernardina Sokola, novi je zapisano u mučeničkoj smrti ovo- može biti dionikom Dana. pogledi i pokušaj revalorizacije«, a ga svjedoka vjere, imajući pred oči- Prvi dio skupa o životnom putu fra prof. Ivana Tomić Ferić i dr. Jelica ma i sva ona druga mučeništva na- suradnicama Bernardina Sokola, kojim je predsje- Valjalo Kaporelo temu »Svjetovna ših fratara, svećenika, časnih sestara, — Herojsko mjesto i župa Sabor- Draženko Tomić. Nakon mise dao dr. Vladan Vuletin, otvorio je glazba fra Bernardina Sokola«. Dr. kao i svih nevino stradalih, možemo sko u Gospićko-senjskoj biskupiji koju je predvodio gvardijan fra- dr. o. Nosić predstavljajući o. So- Tea Tereza Vidović Schreiber imala ustvrditi da bez Duha Božjega nema na župni patron sv. Ivana Nepo- njevačkoga samostana Hercego- kola: »Krsno mu je ime bilo Luka. je izlaganje »Stilske značajke pjesa- života…« muka, u srijedu 16. svibnja, spo- vačke franjevačke provincije u Godine 1905. stupio je u franjevački ma biranih za ‘Glazbene monologe’ Sokolovi dani završeni su puč- menulo se svojih žrtava. Kod spo- Dubravi fra Svetozar Kraljević red. Kao svećenik otišao je na studij fra Bernardina Sokola«, a dr. Vladan kim slavljem u klaustru sv. Ante na menika ubijenim Saborčanima održana je svečana sjednica općin- glazbe i teologije u Klosterneuburg Vuletin »Fra Bernardin Sokol u kru- Poljudu, a nastupili su župni zbor 1991. godine vijence su položili skoga vijeća na kojoj su jedno od kraj Beča (1915. - 1917.). Do 1924. na gu svećenika glazbenika u Kaštelima sv. Jurja iz Kaštel Sućurca, klapa zamjenica karlovačkoga župana priznanja općine dobile članice Franjevačkom učilištu u Dubrov- novijeg doba«. Treći blok skupa o o. »Cambi« iz Kaštel Kambelovca, Vesna Hajsan Dolinar, načelnik Ženske akcije Saborsko, koja svo- niku predavao je moralku, crkveno Sokolu u promicanju glazbene kul- klapa »Podvorje« iz Kaštel Sućur- općine Saborsko Marko Bičanić, jim radom na duhovnom i huma- pravo i glazbu. Godine 1925. dokto- ture, kojemu je predsjedatelj bio mo. ca te »Pučki pivači« zbora »Sv. Ce- predstavnici susjednih gradova i nitarnom planu, kao i na zaštiti rirao je teologiju, a na Papinskoj vi- degl’Ivellio, otvorio je dr. don Josip cilija« iz župe Uznesenja BDM iz općina te predstavnici udruga. kulturne i duhovne baštine, puno šoj glazbenoj školi 1926. i muzikolo- Dukić (izlaganje prvoga bloka) te- Kaštel Lukšića. Molitvu je predvodio župnik fra čine za župu Saborsko. (Z. R.) 14 Glas Koncila broj 21 27. svibnja 2018.

¬ RIJEKA | ¬ KARLOVAC ¬ VARAŽDIN | Foto: Varaždinska biskupija ¦ Mario Frlan i Laurent Kru- žić novi su sve- »Isus ćenici Riječke nadbiskupije koje je zaredio računa nadbiskup Ivan Devčić s nama« — Ured za mlade Zagrebačke nadbiskupije, odjel pastorala športaša, 17. svibnja osmi je put organizirao Na skupu o znanosti i vjeri sudjelovali su filozof dr. Kutleša, liječnica i bioetičarka dr. ka nadbiskupija

č ¦ misu zahvalnicu za karlovačke Radan, fizičar dr. Šunjić, genetičar dr. Mitrikeski i teolog dr. Murić športaše u crkvi Presvetoga Srca Foto: Rije Isusova u Karlovcu. Na euharistij- skom slavlju sudjelovali su do- Duh Sveti nadahnjuje Zaređena dva svećenika predsjednik Hrvatskoga paraolim- — Mario Frlan i Laurent Kružić Hungaricum« u Rimu. Nadbiskup pijskoga odbora Josip Držaić, čel- znanstvenike novi su svećenici Riječke nadbi- je ređenike uputio u zadaće sveće- nici Karlovačke športske zajedni- — U sklopu bogatoga programa su vjernici trebaju zadržati svoje skupije koje je zaredio na svečanoj ničke službe koju preuzimaju ređe- ce, Zajednice športova Karlovačke duhovske osmine koju je uoči povjerenje prema Gospodinu. To euharistiji 19. svibnja u riječkoj ka- njem. Propovijedanje Božje riječi, županije i Nogometnoga saveza svetkovine Duhova pripremio je izbor slobodne volje svakoga tedrali sv. Vida nadbiskup Ivan euharistija, briga za crkveni prostor Karlovačke županije, kao i športaši Ured za pastoral mladih Varaž- čovjeka«, rekao je dr. Mitrikeski Devčić. U tom važnom činu za sva- i liturgijsko ruho, osobni duhovni s tjelesnim poteškoćama. Misno dinske biskupije u četvrtak 17. i uz ostalo dodao: »Znanstvenici ku katoličku zajednicu sudjelovali život, redovita molitva te otvore- slavlje predvodio je pomoćni bi- svibnja u crkvi sv. Nikole u Va- su ljudi, a ljudima vjera uvijek posu brojni vjernici i obitelji ređenika, nost za sve ljude, čak i one koji su skup zagrebački Ivan Šaško zajed- raždinu održana je tribina »Zna- maže. U samoj znanosti vjera ne svećenici nadbiskupije polaganjem udaljeni od Crkve, neke su od za- no s mons. Ferdinandom Vraži- nost i vjera«. Gosti predavači na igra neku ulogu jer znanstvenik ruku simbolično su izrazili zajed- daća koje je nadbiskup istaknuo ćem i župnikom Draženom Kara- okruglom stolu bili su, svi redom metodički i hladno proučava po- ništvo s novim kolegama, a sveča- ređenicima. Posebno je istaknuo čićem, uz asistenciju trajnoga đa- doktori znanosti, genetičar Petar dručje svoga zanimanja i iz toga nost liturgije obogatio je Nadbi- sinovski odnos prema Mariji, Kri- kona Marijana Spehnjaka, povjere- Tomev Mitrikeski, filozof Stipe pokušava izvući potpuno nepri- skupijski zbor. Uz rektora riječkoga stovoj majci i majci svakoga sveće- nika za pastoral športaša Zagrebač- Kutleša, fizičar Marijan Šunjić, strano tumačenje zbiljnosti koju bogoslovnoga sjemeništa »Ivan nika. »Dopustite da vas ona, Majka ke nadbiskupije. liječnica/bioetičarka Mirjana Ra- proučava. Duh Sveti, pak, pro- Pavao II.« dr. Marija Tomljanovića našega velikoga svećenika, trajno Osvrćući se na Isusovu veliko- dan i teolog Branko Murić. žima ovaj svijet u potpunosti. Ja u liturgiji je sudjelovao i isusovac na vašem svećeničkom putu prati svećeničku molitvu za jedinstvo, Jesu li znanost i vjera u suprot- sam vjernik i to mogu reći. Prem- dr. Stefan Dartmann, rektor papin- i zagovara«, zaključio je nadbiskup biskup Šaško je uz ostalo rekao: nosti, može li i kako vjera pomo- da je to već sada teološka domena skoga zavoda »Germanicum et propovijed. (DD) »To jedinstvo premošćuje vreme- ći znanstveniku u njegovu radu, i dopuštam da ljudi to zanemare.« na i prostore zbog darovane ljubavi je li vjera dopustiva u znanstve- Dr. med. Radan napomenula Duha Svetoga koja živi u Crkvi; i nom istraživanju? Neka su od pije da iako pojmovi znanosti i vje- | vidljiva je osobito po njenim sla- tanja na koja su odgovore mogli re često bude različita stajališta, ¬ ZAGREB bostima koje ljubav preobražava. doznati posjetitelj te zanimljive blisko su povezani. »U znanosti U toj Isusovoj molitvi prije tribine. Genetičar dr. Mitrikeski je vjera itekako dopustiva. Zdrava muke čini mi se iznimno utješnim, s Instituta za istraživanje i razvoj znanost i prava vjera međusobno HKR postao dio ohrabrujućim, uočiti da on moli za održivih ekosustava iz Zagreba su u pozitivnoj povezanosti. One nas, ali računa s nama; on ne čini te vanjski suradnik na Institu- su u sinergiji, a ne u antagoniz- Hrvatske katoličke mreže ono što možemo učiniti mi i ne ide tu »Ruđer Bošković« kazao je da mu. Znanosti je vjera potrebna, u — Hrvatski katolički radio (HKR) poslanja u hrvatskom medijskom protivno našoj volji. To je otajstvo se znanost temelji na nevjeri, ali prvom redu zato što prava vjera integriran je u Hrvatsku katolički prostoru: »Hrvatski katolički radio dane nam slobode koju Bog nikada ne na onoj nevjeri prema Bogu, bistri razum. Razum ima visoke mrežu (HKM), novo medijsko ti- jedna je od najznačajnijih medij- ne narušava: Bog čovjeka nikada nego na zdravorazumskoj skep- domete, ali nema odgovor na sva jelo Hrvatske biskupske konfe- skih ustanova u Katoličkoj Crkvi u ne prisiljava, nego uvijek poštuje si. »Kada bi znanstvenik isključio pitanja. Rekla bih da tamo gdje rencije. U srijedu 16. svibnja HKR Hrvatskoj. Ovim činom ne zapo- slobodu. Bez nje nema ljubavi, a zdravorazumsku skepsu, izišao staje razum, počinje vjera. Duh je tako dobio i novu upravu. Vod- činje nešto revolucionarno novo, bez ljubavi i život gubi okus i smi- bi iz okvira formalne znanstve- Sveti nadahnjuje znanstveni- stvo su preuzeli mons. Fabijan nego nastavljamo novu stranicu sao. Tako je očito da jedinstvo za ne metodologije. Time bi pre- ke. Mnoga svjetska znanstvena Svalina kao ravnatelj i Siniša Ko- u kontinuitetu rada dosadašnjih koje moli Isus nije u jednoličnosti, stao biti znanstvenik. Znanstve- otkrića nastala su slučajno. Ali, vačić kao glavni urednik HKM-a. ravnatelja i svih djelatnika koji u uniformiranosti, nego ostajanje nik mora biti hladan, metodičan, slučajnoga nema. Osobno dubo- Čelni ljudi HKM-a imenovani su uložili svoj velik trud i ljubav u ljubavi, osobito u kušnjama na- potpuno skeptičan oko onoga ko vjerujem u stvarateljsko djelo su krajem siječnja na zasjedanju kroz cijelo ovo razdoblje.« Izrazio petosti. Iz toga je proizlazio način što istražuje bez bilo kakvih pre- Duha Svetoga koji nadahnjuje HBK-a. Mons. Ivan Devčić, pred- je nadu da će HKR i dalje »u hodu života, poštovanja, zalaganja za drasuda. Vjera je sasvim druga ljude i povezuje ih. Jednostav- sjednik Odbora HBK-a za medije, evangelizirati ljude prema veće- vrjednote, odnosi s drugima i zato sfera ljudskoga postojanja. Ona no nas izaziva na veliko čuđe- koji je nazočio primopredaji upra- mu rastu«. »Prema zrelijoj vjeri, su za prve kršćane drugi govorili: se temelji na povjerenju prema nje, traženje istine, ali i klanjanje ve između dosadašnjega ravnate- prema odgovorima u društvu koji ‘Gledajte kako se vole’.« Gospodinu i znanstvenici koji istini.« (VB) lja i glavnoga urednika Zvonimira se od nas na neki način očekuju Osvrćući se na logotip paraoli- Ancića i vodstva HKM-a, rekao je da dajemo putokaze i da budemo mijskih igara, biskup Šaško je na kako vjeruje da će Crkva u Hrvat- jedno svjetlo u ovim trenutcima u kraju sažeo: »Zajedništvo/jedin- skoj u HKM-u dobiti medij koji kojima se i Crkva i društvo u Hr- stvo - nada - vjera - ljubav. To su ¬ ZAGREB | će doista pridonijeti suvremenijoj vatskoj nalazi i živi. Nadam se da sastavnice koje mi kršćani smi- evangelizaciji naše Crkve. Mons. ćemo u tome uspjeti«. HKR nakon jemo prepoznavati u paraolim- Svalina, nakon primopredaje, ista- 21 godine djelovanja postaje sa- pijskom znaku, izraženom u tri knuo je da se nastavlja kontinui- stavnica Hrvatske katoličke mreže gibanja i tri boje, u našoj kulturi tet HKR-ova evangelizacijskoga u kojoj su IKA i Novi mediji. (T. P.) lako poistovjećene s crvenom, bojom svjedočanstva i ljubavi, zele- nom bojom nade i plavom bojom | pouzdanja koje se jača u raznim ¬ KRASNO kušnjama. Misi je prethodila nogometna utakmica između zagrebačke selekcije invalida i ŽNK 4 rijeke Karlovac u OŠ Grabrik. U dinamič- noj utakmici punoj obrta selekcija grada Zagreba bila je rezultatski ¦ Pano s fotografijama ovogodišnjih maturanata i maturantica postat će dijelom uspješnija sa 8:4. velike povijesti gimnazije Snimio: Z. Ranogajec ¦ Svećenici Gospićko-senjske biskupije u svetištu Gospe od Krasna Zahvalnica šalatskih Biskupijsko maturanata hodočašće svećenika — Svečanim euharistijskim slav- ne s Isusom«, da budu s njim trajno — U ponedjeljak 14. svibnja odr- kult koji je duboko ukorijenjen u ljem u bazilici Srca Isusova u Među- povezani u molitvi kako bi postigli žano je drugo biskupijsko hodo- kršćanskom puku. Nakon misno- biskupijskom sjemeništu u Zagre- cilj svoga života, a to je svetost. čašće svećenika Gospićko-senj- ga slavlja svećenici su se okupili u bu u ponedjeljak 21. svibnja matu- Na kraju misnoga slavlja rije- ske biskupije u biskupijsko mari- dvorani pastoralnoga doma uz ranti Nadbiskupske klasične gi- či zahvale uputili su Matej Kristan jansko svetište Gospe od Krasna. svetište, gdje je biskup Križić mnazije, njihovi roditelji i bližnji te Mirković, maturant godine NKG- Uz svoga biskupa Zdenka Križića iznio nekoliko najvažnijih točaka profesorski gremij s ravnateljicom a, i Josip Čoklica, generalni duktor okupila su se 33 svećenika. Na po- s nedavno održane sjednice Prez- Ljubom Duvnjak zahvalili su Gos- sjemeništa, ispreplićući, svaki iz četku je mjesni ordinarij u pri- biterskoga vijeća u Gospiću te se podinu na milosti primljene u gi- svoga kuta gledišta, prijeđeni hod, godnoj propovijedi iznio povije- poveo razgovor o nekim aktual- mnaziji. Misno slavlje predvodio je sa željom blagoslovljene buduć- sni pregled Marijina štovanja u nostima u Crkvi i društvu, kao i o mr. Ivan Grbešić, povjerenik za pa- nosti, a maturantica Manda Zrno ¦ Misi je prethodila nogometna utakmica Crkvi, odnosno predstavio hod sljedećim pastoralnim događaji- između zagrebačke selekcije invalida i ŽNK storal mladih Sisačke biskupije, koji predala je prigodni poklon pred- Crkve s obzirom na marijanski ma u biskupiji. (Z. R.) 4 rijeke Karlovac u OŠ Grabrik je pozvao maturante da budu »onli- voditelju slavlja. (P) Glas Koncila broj 21 15 27. svibnja 2018.

¬ VIROVITICA | ¬ Kako je okrunjena zavjetna slika Majke Božje od Kamenitih vrata? tastično surađivali i na izradi fresa- ka za crkvu sv. Marka na Gornjem Dan Katoličke Krunidbeno drago gradu. »Bila sam zatečena s kakvom je lakoćom Kljaković radio te kru- kamenje za zagrebačka ne. Sastanci odbora organizirali su klasične gimnazije se u župnom dvoru kod župnika — U Kazalištu »Virovitica« sveča- deset mjesta. Najuspješniji od njih Rittiga i prisustvovao je crkveni nom priredbom u četvrtak 17. svib- plasirali su se i na državna natjeca- »vrata nebeska« odbor, gdje su većinu činile žene, nja održan je Dan Katoličke klasič- nja iz grčkoga i hrvatskoga jezika na vjerojatno i zato što se u tom slu- ne gimnazije u Virovitici. Prigodni kojima su ostvarili dobar uspjeh na čaju radilo o predmetima koji više program bio je prožet glazbom, razini Hrvatske. prianjaju ženskoj duši. Postoje za- glumom i predstavljanjem mono- Čestitajući dan škole, predstoj- pisi koji otkrivaju da je Kljaković grafije škole o njezinoj 10. obljetni- nik Ureda za katoličke škole Ivica na licu mjesta uzeo model slike i ci djelovanja. Školski zbor pod vod- Žuljević zahvalio je za plodonosno oblikovao krune za Blaženu Djevi- stvom nastavnika Perice Mihaljevi- djelovanje Katoličke gimnazije u cu Mariju i Isusa te određivao koji ća izveo je skladbu »Ivane blaženi«, Virovitici, zazvao Božji blagoslov će kamen gdje postaviti. Onda je pjesmu posvećenu bl. Ivanu Merzu, na daljnji rad te istaknuo kako Po- došla i primjedba od nekoga tko je zaštitniku Gimnazije. Zatim je žeška biskupija po svom pastiru bio više sklon vlasti da bi se trebao dramska skupina izvela scenski pri- Antun Škvorčeviću trajno ulaže u staviti i smaragdni komad darovan kaz Ionescovih »Stolica«. Prof. Hr- mlade ljude brinući se za njihov od jugoslavenske kraljevske obi- voje Drvenkar nazočnima je ukrat- odgoj i obrazovanje te duhovni natelji, na što je Kljaković odgovorio: ko predstavio 11 godina djelovanja predak. Među uzvanicima bili su Povjesničarka umjetnosti Željka Zdelar ‘Nižem dragulje po ljepoti i skladu Katoličke gimnazije u Virovitici s Vesna Šerepac, pročelnica uprav- ¦ boja, a ne po rang-listi darovate- naglaskom na prošlogodišnju dese- noga odjela za prosvjetu, kulturu, Ivan Tašev ta vrata sigurno najposjećeniji kul- lja.’ Također, način na koji se ba- tu obljetnicu koja je sažeta u mono- šport i tehničku kulturu Virovi- turni spomenik u Zagrebu. Tamo ratalo svim tim silnim draguljima grafiji. Na kraju svečanosti ravnatelj tičko-podravske županije, te rav- Iako zaštićena iza dvostrukih gotovo nikada nije prazno: navečer je impresivan, oni su bili doslovce Mario Voronjecki čestitao je i za- natelji osnovnih i srednjih škola s željeznih vrata, pomalo skrivena su grupe molitelja, preko dana turi- podastrti ispred Kljakovića i dola- hvalio djelatnicima Maji Fabijanac područja Virovitičko-podravske od pogleda, zavjetna slika Majke sti i slučajni prolaznici, na Kamenita zimo do onoga što je u današnjem i Željki Kovačević za njihov dopri- županije. Proslava dana škole zapo- Božje na Kamenitim vratima na vrata dolazi valjda svaki posjetitelj društvu jako potisnuto ili se pojav- nos radu škole od početaka. Pred- čela je 16. svibnja otvorenjem prve Gornjem gradu intimno je du- Zagreba«, započinje priču Željka ljuje u vrlo malim mjerama, a to je stavio je zaslužne učenike koji su samostalne izložbe fotografija škol- hovno utočište brojnih Zagrepča- Zdelar o slici pred kojom je molio duh povjerenja i poštenja. To su ove godine sudjelovali na školskim ske fotoskupine »Alfa« u kojoj su na koji u slici visokoj 57 i širokoj i sveti papa Ivan Pavao II. kada je sve bile donacije i zavjetni darovi i županijskim natjecanjima iz goto- učenice Dorotea Kožnjak, Laura 47 centimetara ne vide tek umjet- 1994. prvi put posjetio Zagreb, kao vjernika«, prepričava povjesničarka vo svih predmeta, osvajajući prvih Kolesarić i Dorea Paloš. (PB) ničku vrijednost, nego veliko du- i Benedikt XVI. na bdjenju s mla- umjetnosti Zdelar povijesne podat- hovno bogatstvo. To je za Zagreb dima prije sedam godina jer je za- ke o krunjenju slike Majke Božje od neprocjenjiva dragocjenost pa se vjetna slika prenesena s Kamenitih Kamenitih vrata. zato svake godine 31. svibnja veli- vrata na Trg bana Josipa Jelačića. čanstveno slavi zaštitnica metro- No još tridesetih godina proš- Darežljivost vjernika pole, a čudotvorna se slika nosi u loga stoljeća bila je razvijena po- Rad odbora za jubilej Majke procesiji od zagrebačke prvostol- božnost prema Majci Božjoj od Ka- Božje od Kamenitih vrata organi- nice do Kamenitih vrata. Pogoto- menitih vrata. Stoga je 1931. godi- zirao je i akciju prikupljanja priloga vo tada u oči upada i odsjaj dragoga ne odlučeno da se na visokoj razini i darova za krunu i čitavu proslavu, kamenja kojim je prije 87 godina proslavi 200. obljetnica spašavanja a prilozi su - kako piše dr. Rittig okrunjen lik Majke Božje i Djeteta slike, a cijeli je projekt bio povjeren - obilno tekli te je odbor primio Isusa. Naime, u prigodi 200. obljet- župniku župe sv. Marka dr. Sveto- srebra, zlata i dragulja od 331 danice požara u kojem je usred vatre zaru Rittigu, koji je skupio ugledne rovatelja te 88 237 dinara u goto- ostala očuvana slika Majke Božje građane i vjernike te iznio ideje za vini. U velikoj kruni upotrijeblje- pojavila se ideja krunidbe slike, a taj proslavu. Jedna od njih bila je i kru- no je četiri briljanta, 158 dijama- Foto: Požeška biskupija je posao povjeren velikomu hrvat- njenje slike, a - kako povijesni izvo- nata, osam rubina, tri smaragda, ¦ Prigodni program bio je prožet glazbom, glumom i predstavljanjem monografije škole o njezinoj 10. obljetnici djelovana skomu umjetniku Jozi Kljakoviću. ri otkrivaju - dr. Rittig je zapisao: »U dva safira, četiri almandina, jedan Detalje o toj izvedbi i ideji krunje- čitavom svijetu je običaj, da se časne ametist te 454 bisera, a u drugoj se nja zna povjesničarka umjetnosti slike Majke Božje, koje vjernici na- kruni Djeteta Isusa nalazi 15 bri- Željka Zdelar. ročito štuju kruništu dragocjenim ljanata, 111 dijamanata, pet rubina, ¬ KOPRIVNICA | krunama. Bilo bi krasno, ako bi i mi sedam smaragda, dva safira, četiri Pred slikom molila dvojica papa isto učinili, a krune da budu izrađe- almandina i 339 bisera. »S obzirom »Ta je slika Majke Božje vrlo jedne iz priloga i darova cijeloga Za- na to da je Kljaković vrlo lako radio nostavna, danas bismo suvremeno greba. (…) Mi slavimo tvoj jubilej da i ostvarivao svoje ideje, vjerojatno Biskup s novinarima rekli da je minimalistički izvede- posvetimo vjerovanje svojih otaca. mu ni za izvedbu kruna nije tre- — U petak 18. svibnja u pastoralnoj sredstava društvene komunikacije. na. Na njoj su samo bitne stvari, Slavimo tvoj jubilej željom srca za balo mnogo vremena, a imao je i dvorani župe sv. Antuna Padovan- Ovogodišnja poruka svetoga otca nema nikakvih dodatnih efekata, vječnim svjetlom i nebesima. Mi te dobar odnos sa zlatarom Mesićem, skoga u Koprivnici varaždinski bi- Franje nosi naslov »’Istina će vas no s postavljanjem kruna ona je vjenčamo i krunišemo zlatom i dra- kojemu je bila povjerena obrtnička skup Josip Mrzljak susreo se s medij- osloboditi’ (Iv 8, 32) - Fake news i dobila dodanu vrijednost. Ta slika guljima, našim čuvstvima i osjeća- izvedba«, napominje povjesničar- skim djelatnicima Podravskoga ar- novinarstvo mira«. za građane Zagreba ima zavjetno jima, da Ti za navijek kažemo: Ti si ka umjetnosti Zdelar. hiđakonata. Susret s novinarima koji Biskup Mrzljak podsjetio je značenje i vrlo je vrijedna. Iako s zavjet naših srdaca, Ti si vječni Uzor Među svim zavjetnim darovima rade na podravskom području odr- da Koprivnica zauzima posebno umjetničke strane možda toliko naših duša.« izabiralo se najčišće zlato iz darova- žan je povodom 52. svjetskoga dana mjesto u njegovu srcu budući da je ne plijeni pozornost, otkad je 1931. nih lanaca, ogrlica, narukvica, pr- sredstava društvene komunikacije. dužnost kapelana u župi sv. Nikole, godine okrunjena Kljakovićevom Dragulji po ljepoti i skladu boja stenja, broševa i medaljica, a zapisi Okupljene novinare, fotore- inače tada jedinoj župi na području izvedbom dobila je i umjetničku i Taj je posao umjetničkoga obli- otkrivaju da je zlatar Mesić znalački portere i druge medijske djelatni- grada Koprivnice, bila njegova prva materijalnu vrijednost. Mislim da kovanja izrade krune bio povjeren vadio najplemenitije zlato i pro- ke pozdravila je voditeljica Ureda svećenička zadaća. su krune vrhunska izvedba umjet- umjetniku Kljakoviću, a kako tu- vjeravao mu karatnu vrijednost. U za pastoral u medijima Varaždin- Uslijedila je rasprava o brojnim ničkoga obrta i vrijedan spomenik mače povjesničari umjetnosti on je darežljivosti prikupljanja prinosa ske biskupije mr. Anita Treščec, temama u hrvatskom medijskom koji nažalost nije poznat čak ni u odabran vjerojatno zbog poveza- prednjačila je prva građanka Za- zahvalivši biskupu, ali i kolegama prostoru, a tijekom razgovora mo- struci povjesničara umjetnosti, a nosti sa župnikom Rittigom. Oni greba, supruga tadašnjega gradona dolasku. Predstavila je Ured za gle su se čuti želje, problemi, ali i treba imati na umu da su Kameni- su se, naime, mnogo družili te fan- načelnika Zagreba Stjepana Srkulja. pastoral u medijima i djelatnosti prijedlozi koji bi ubuduće mogli U radu odbora, pripovijeda Zdelar, kojima se ured bavi. Potom je pred- pridonijeti još boljoj suradnji me- bila je i časna sestra koju je toliko stavila ovogodišnju poruku pape dijskih kuća i Varaždinske bisku- impresionirala kruna Majke Božje Franje povodom Svjetskoga dana pije. (VB) Prepoznatljive od Kamenitih vrata da je rekla kako slika sliči na vrata nebeska budući Kljakovićeve Bogorodice da lom svjetla s dragulja stvara ne- — Da izrada kruna za sliku javljala kroz različite stilove - vjerojatne boje. Majke Božje od Kamenitih od secesije do art decoa, ali Svečanost krunidbe dogodi- vrata nije bio prvi susret uvijek je istican ambijent i la se 31. svibnja na Trgu sv. Marka umjetnika Joze Kljakovića okružje koje se moglo prepo- pod otvorenim nebom, a obavio (1889. - 1969.) s Majkom znati u Dalmaciji ili drugim ju je posebni delegat Svete Stolice Božjom pokazuju i njegovi hrvatskim krajevima«, rekla tadašnji zagrebački nadbiskup dr. slikarski radovi iz najranijih je Željka Zdelar o umjetniku Antun Bauer. Istoga je dana sve- početaka. Za sliku Navještenja koju koji upravo franjevcu Frani Buliću ti otac omogućio potpuni oprost je naslikao sa 30-ak godina dobio je duguje prepoznati talent i poticaj da za vjernike. Dokumenti otkrivaju jednu od najznačajnijih međunarod- iz rodnoga Solina pođe školovati se i kako je za tu prigodu izrađeno i nih nagrada 1926. godine u Phila- na svjetski priznatim učilištima. U posebno krunidbeno svećeničko delphiji, a sliku je darovao sestri Kljakovićevu opusu nekoliko je crteža odijelo, misnice, izvezene kod re- Frani za vjenčanje. »Ima mnogo njegova suvremenika nadbiskupa dovnica milosrdnica, a njihov je Kljakovićevih slika Bogorodice koje Alojzija Stepinca, kojemu pak duguje nacrt načinila s. Pacis Ivančić, te je nisu prezentne, ali ih se može prona- zahvalnost što je spašen iz pritvora u upriličena izvedba pučke svečane ći u literaturi. Njegova je Bogorodica NDH te je uspio emigrirati u Papinski glume Velimira Deželića st. »Majka Foto: Varaždinska biskupija Biskup Josip Mrzljak s medijskim djelatnicima Podravskoga arhiđakonata stilizirana i prepoznatljiva iako se hrvatski zavod sv. Jeronima u Rimu. Božja od Kamenitih vrata (Zagre- ¦ bački misterij)«. 16 Glas Koncila broj 21 27. svibnja 2018. Reportaža na dobrobit opstanka hrvata Župa u Orebiću prema popisu ima oko 2150 vjernika. Statistički gledano, župa raste. U prošloj godini bila su 22 krštenja, 10 vjenčanja i 15 sprovoda. Uz to, statistika bilježi 33 prvopričesnika i 28 krizmanika. Dakle vidljivo je da je više prvopričesnika, što je za župu jako važno jer to jamči opstanak života u mjestu, pa čak i njegov razvoj.

¦ Župna crkva resi orebićku ljepotu Vlado Čutura Pelješki biser primjer je a južnom dijelu Lijepe NNaše smjestio se poluotok Pelješac. Drugi po ve- ličini hrvatski poluotok resi prirodna raznolikost, razigranost dina, posebno otkako je došlo do hr- »Povezanost ljudi s crkvom ovisi o kućnom odgoju, tj. o rodite- Sve je uređeno i obnovljeno još za fra mora i sunca, polja, vinograda, nisko- vatske samostalnosti. »Danas župa ljima, djedovima i bakama koji imaju tradiciju pohađanja Petra Perkovića. Tamo se slavi misa ga raslinja. O njegovoj prošlosti svje- prema popisu ima oko 2150 vjernika. mise i sudjelovanja u životu župe. A manji postotak utjecaja u isto vrijeme kad i u župnoj crkvi. doče netaknuti kameni nijemi svje- Statistički gledano, župa raste i to je No u župnoj crkvi su krštenja, prve doci, kao i oni koje je klesala ljudska ohrabrujuće. U prošloj godini bila svakako imaju župnici i vjeroučitelji, što je vjerojatno i u pričesti, krizma, a za ostalo se dogo- ruka i pretvarala u umjetnička djela. su 22 krštenja, 10 vjenčanja i 15 spro- slučaju naše župe. Predstavljanje Boga kao čiste ljubavi koja varamo.« Župnik Stanić navodi da Pelješac s najvišim vrhom Sveti Ilija, voda. Uz to, statistika bilježi 33 pr- oprašta puno više privlači ljude i djecu Crkvi, a posebno ako to se cijela župna zajednica dopunjava, koji se uzdiže na 961 metar nadmor- vopričesnika i 28 krizmanika. Dakle suradnja je izvrsna. ske visine, omeđen je kanalima i za- vidljivo je da je više prvopričesnika, imamo u liku župnika koji svakodnevno gledamo«, navodi ljevima, počevši sa sjevera neretvan- što je za župu jako važno jer to jam- vjeroučiteljica Damjanović Tolj. Vjeroučiteljice puno skim, malostonskim, mljetskim i či opstanak života u mjestu, pa čak i pomažu pelješkim. Svojom ljepotom na po- njegov razvoj.« Župnik Stanić ističe planski je izgrađen, jer kako se tko parkiralište za župljane pokraj žu- vršini od 348 četvornih kilometara i da s toga aspekta promatra župu i doseljavao, tako je gradio objekte, pnoga dvora. Župnik posebno nagla- Među mini- dužini od 77 kilometara privlači zna- mjesta u kojima je djelovao. Svojim jer to su ljudi činili prema svojim sak stavlja na živu Crkvu, na zajed- strantima naj- tiželjnike. Mljet je u prošlosti često iznimnim pastoralnim radom pri- mogućnostima. Tako i danas ima ništvo i okupljanje. Živa zajednica stariji je Anto- bio meta osvajačima. Povijest mu lagođava se potrebama vjernika, pa kuća do kojih, ne daj Bože da zatreba, aktivna je na svim razinama, počev- nio Šundrica seže u duboku prošlost, prema zapi- tako i u Orebiću. ne može doći hitna pomoć s vozi- ši od ekonomskoga župnoga vijeća koji ide u 1. ra- sima postojala je tu kršćanska zajed- lom. Nekad je bila samo jedna ulica, koje uz župnika ima pet članova. U zred gimnazije u nica još od ranih kršćanskih dana, a »Imam puno povjerenje a onda su u gradnji svi radili onako župnom je pastoralnom vijeću uz Korčuli. »Ima nas povjesničari donose da je to od IV. u suradnike« kako su mogli. Izgrađena je nova i župnika i franjevac o. Šimun Romić do tridesetak mi- stoljeća. U samostalnoj Hrvatskoj moderno opremljena osnovna ško- koji je gvardijan svetišta Uznesenja nistranata, a veći- pripada Dubrovačko-neretvanskoj »Uvažavam razlike i nastojim la za 250 učenika, a 70-ak učenika Marijina koje se nalazi na području na je ministranata mlađa od mene«, županiji, a u crkvenom ustroju uvijek pomoći koliko god mogu, pohađa glazbenu školu. Ovaj kraj župe te još 20 članova. Župni Caritas navodi Šundrica. »Okupljamo se re- Dubrovačkoj biskupiji. Zaseban je zapravo razumjeti ljudske teškoće ima svijetlu budućnost, ali trebalo bi vodi Marija Kordić uz šest članova. U dovito, služimo, družimo se i raspo- dekanat, a najveća župa na Pelješcu današnjice. Tu mi puno pomažu i izmjestiti trajektno pristanište Ore- župi su tri pjevačka zbora, a mješovi- ređujemo tko će što raditi u službi za posvećena je Mariji Pomoćnici suradnici u koje imam puno povje- bić - Korčula, da se rastereti samo ti zbor Pomoćnice Kršćana vodi do- vrijeme ministriranja.« Kršćana u Orebiću, živahnom mje- renje. Bez njih bi sve to puno teže ili mjesto. Uz turizam koji je sezonski, minikanka s. Anita Sučić te okuplja Dominikan- stu, punom mladosti i vedrine. bolje rečeno teško išlo... Tu se puno stanovnici se bave vinogradarstvom, 30-ak članova. Djeluje zbor mladih ka s. Anita Su- Svojim primjerom Orebić pobija sve ljudi doseljavalo i doselilo iz okolnih maslinarstvom i povrtlarstvom. Sve sa 12 članova i dječji zbor koji okuplja čić iz samostana medijske pesimizme. Trajekti ga spa- mjesta, zatim iz Dalmacije, Hercego- je više proizvođača kvalitetnih i pre- dvadesetak članova, a vodi ih prof. iz Korčule vodi jaju s Korčulom, a prema popisu sta- vine. Jako su vezani za Crkvu, jer to poznatljivih vina, što je karakteri- Marina Šabić. Aktivna ministrant- mješoviti pjevač- novništva iz 2011. godine općina je su imali usađeno u sebi i prije. Gle- stično za ovo područje. Ostvaruju se ska skupina ima tridesetak članova. ki zbor. »Uglav- imala 4104 stanovnika. dajući s liturgijskoga stajališta, tu poticaji, mlađi se uključuju i organi- Župa ima i svojih petnaestak čitača, nom su tu ama- nema liturgijske tradicije, jer Orebić ziraju poljoprivredna gospodarstva. koji se izmjenjuju. Uz redovite po- teri, a kad vidim s Najljepše mjesto u je bio mjesto kapetana, pomoraca. Tu se može sve kupiti jer je stotinjak božnosti, u župi djeluje i molitvena kojim žarom pri- monarhiji To je bilo malo mjesto koje se po- trgovina, koje imaju sve od igle do zajednica s dvadesetak redovitih čla- stupaju, i mene to čelo širiti i naseljavati posljednjih automobila.« nova. Slave se dvije mise nedjeljom, raduje.« Ona predaje vjeronauk u Samozatajni pola stoljeća, a ekspanzija je nastala jedna u župnoj crkvi, a druga kod fra- osnovnoj školi na Korčuli, a u Ore- orebićki župnik posljednjih 30 godina, posebno po- Primjer organizirane njevaca u svetištu. »Suradnja je izvr- biću vodi zbor. »Dolazim povreme- don Marko Sta- slije i u vrijeme Domovinskoga rata. župne zajednice sna s franjevcima, a svetište Uznese- no, zapravo kad su probe, mise ili nić, koji se poka- Primjerice, već je četvrti titular župe nja Marijina odnedavno su preuzeli neka druga slavlja. Jako su otvoreni zao kao graditelj, promijenjen u posljednja četiri i pol Pod vodstvom župnika Stanića članovi Hercegovačke provincije. za liturgiju, za molitve, za mise. Re- obnovitelj, pro- stoljeća, a to puno govori o tradiciji. uređena je crkva, obnovljeni su i odr- Tamo djeluju o. Šimun Romić, koji dovito su na probi. Tu su i vjerouči- svjetitelj, iskusni Danas je župa posvećena Pomoćni- žavaju se sakralni objekti, izgrađena je upravitelj samostana, i fra Milan teljice koje mi pomažu u okupljanju, pastoralac, naci Kršćana. Sjedište župe je nekoć je vjeronaučna dvorana, uređeno Jukić, koji je čuvar muzeja i galerije. pa smo tako suradnjom podigli soli- vodi povijesnu bilo izvan Orebića, u selu. No kako dan zbor.« zgodu kad je car se formiralo mjesto, tako se i Crkva U župi je ak- Franjo Josip došao u Orebić 1875. na prilagođavala. Tako je i danas. Treba tivna Marina Da- otvaranje brodogradilišta Pelješkoga ljudima pomoći da nađu smisao, da mjanović Tolj, pomorskoga društva te je rekao da nađu Boga koji će ih voditi kroz život koja od udaje mu je to najljepše mjesto u monar- u današnjem vremenu kad je niz po- 2002. živi u Ore- hiji. Orebićka ljepota kroz povijest se nuda i različitih vrijednosnih sustava biću. »Imam bli- dopunjavala novim stanovništvom. koji zbunjuju ljude. Bog je jedini, on zanke srednjoš- Koliko je Orebić značajan potvrđuje je taj koji vodi svijet i nastojim raditi kolke, Blanku i i povijesni podatak da je 1948. biskup na tome da ljudi to shvate.« Magdalenu, koje Pavao Butorac nakon ratnih godi- Župnik Stanić napominje da je su od početka na krizmao u Orebiću gotovo 1000 jako dobro prihvaćen u župi Orebić školske godine 2017./2018. kod dje- krizmanika sa zapadnoga Pelješca i koja se razvija u pozitivnom smjeru. da i bake u Slavonskom Brodu radi nekih župa otoka Korčule. Župnik Ističe da je tu još sve pozitivno jer pohađanja škole«, svjedoči vjerou- Stanić, koji je nekoć bio u Korčuli, ljudi se međusobno poznaju, me- čiteljica Damjanović Tolj. »Rodom Janjini, navodi da se to mjesto puno đusobno dijele svoje teškoće, rješa- sam iz Rušćice pokraj Slavonskoga promijenilo posljednjih pedeset go- vaju probleme. »Gradić Orebić ne- Broda, gdje sam završila osnovnu i ¦ Dio članova mješovitoga župnoga zbora Glas Koncila broj 21 17 Župa Pomoćnice Kršćana u Orebiću 27. svibnja 2018.

¦ Novi članovi župne zajednice jamče budućnost

caj jedni na druge te polako uvode hrvatskoga optimizma i ostalu mladost u crkvu. Srećom, jedna takva dobra ekipa ostala je u Orebiću i završava srednju školu u Korčuli. Osnovali smo Zbor mladih Pomoćnice Kršćana. Pjevamo srednju školu. Nakon opće Gimnazi- na porodiljinom na nedjeljnoj popodnevnoj misi te je »Matija Mesić« završila sam teolo- dopustu, a po nas često zovu da uljepšamo vjenča- giju na KBF-u u Zagrebu. Kao vjero- struci je enolog. nja. Trudimo se imati probe jednom učiteljica zaposlila sam se u Srednjoj »Tu sam rođena, tjedno, no nekad ne uspijemo. Oda- školi Korčula i Osnovnoj školi Petra tu živim. Rođe- ziv župljana je velik zadnjih godina, Kanavelića na Korčuli. Danas radim na sam 1981., a od zahvaljujući našemu dobromu don u Osnovnoj školi Orebić i Osnovnoj moje generacije Marku koji se zna približiti svakomu, školi Kuna na Pelješcu. Aktivna sam barem nas je po- od ministranata, pjevača i čitača do članica župe i nastojim, i kao vjero- lovica tu ostala mladosti i starosti te nas kao dobri učiteljica i kao vjernica, primjerom ili se vratila nakon školovanja. Kad pastir vodi u bolje sutra.« i poučavanjem u školi prenositi ži- sam željela upisati fakultet, promi- votne i kršćanske vrjednote mladim šljala sam da je dobro biti enolog, jer Radost događaja naraštajima našega mjesta.« Ističe da vinogradarstvo se širilo. Nekoliko prenijeti fotografijom je Orebić, kao i sva manja južnodal- godina kasnije više je mladih s ovih matinska naselja, mjesto sezonsko- područja upisalo enologiju i okre- U župnim je ga karaktera s oko 2000 stanovnika. ¦ Fra Šimun Romić i fra Milan Jukić odnedavno vode franjevački samostan nulo se proizvodnji ili obiteljskim vijećima aktivni »Sve ima svoje prednosti, ponajpri- gospodarstvima. Posebno me raduje Boris Poluta koji je manja zajednica u kojoj ljudi žive što mlađe obitelji imaju troje i više je cijeli svoj rad- jednostavnim životima u dobrim Čuvaju umjetničko djece. Svi smo na neki način pove- ni vijek proveo međuljudskim odnosima. Orebić zani s Crkvom. Tu se uistinu nudi radeći u Orebiću, se u našoj županiji posebno ističe u i promiču duhovno blago puno sadržaja, a posebno nas okuplja a od ljeta 2014. je poljoprivredi i turizmu. Kao mjesto — Na prelijepom vidikovcu s kojega nosti. Upravo je pri dovršetku i izgrad- naš župnik don Marko, otvoren je za u mirovini. »U za kvalitetan odgoj djece isprofilirali pogled puca na more i otok Korčulu nja prostorija za smještaj desetak naše potrebe. Dolazim u molitvenu Janjini je kuća u smo se i pozitivnim demografskim te okolna mjesta nalazi se franjevački osoba koje će moći naći duhovni mir zajednicu koja okuplja dvadesetak kojoj sam rođen pokazateljima i naselje Orebić ima samostan Gospe od Anđela te crkva u današnjem užurbanom svijetu. članova, ovisno o liturgijskoj godi- svojim istočnim dijelom sastavni dio svijetlu budućnost razvoja u svim Uznesenja Marijina i groblje. Samo- Prije dolaska hercegovačkih franje- ni. Primjerice, svibanj nam je pun zida oko crkve sv. Vlaha, a u Orebiću sferama, ali nažalost na štetu okol- stan se izdiže 150 metara iznad mora, vaca 2016. crkva je obnovljena i dovr- duhovnih sadržaja.« samo je jedna kuća između moje i nih ruralnih sredina«, svjedoči vjero- odnedavno su se nastanili franjevci šen je muzej pod vodstvom fra Petra župne crkve Marije Pomoćnice«, na- učiteljica, koja je ujedno izvanredna Hercegovačke provincije koji su ga Perkovića. »Mi spadamo pod župu U manjem mjestu čovjek vodi Poluta, koji redovito fotografira djeliteljica pričesti. »Povezanost lju- preuzeli od franjevaca Provincije sv. Orebić - Mariju Pomoćnicu Kršćana«, nije broj i pomaže u župi u uređenju mrežne di s crkvom ovisi o kućnom odgoju, Jeronima. Samostan je uređen, a po- navodi gvardijan o. Romić. »Redovito stranice. »Takva blizina sigurno je tj. o roditeljima, djedovima i bakama sebno ga rese muzej i galerija, o je i kod nas misa na kojoj se okupi od Mlade vodi utjecala da sam svoj cijeli život bio koji imaju tradiciju pohađanja mise i čemu vodi brigu fra Milan Jukić. Upra- 150 do 200 vjernika. U dogovoru sa Marina Šabić. vezan uz crkvu od najranijega dje- sudjelovanja u životu župe. A manji vitelj samostana je o. Šimun Romić. župnikom i u izvrsnoj suradnji nastoji- Osnovnu ško- tinjstva, dakle još kao ministrant do utjecaj svakako imaju župnici i vje- Samostan u muzeju i galeriji čuva mo izići u susret jedni drugima na do- lu završila je u sadašnjih dana kada sam službeni fo- roučitelji, što je vjerojatno i u slučaju brojne umjetničke i povijesne vrijed- brobit vjernika.« Orebiću, gdje je tograf župe, a ujedno član ekonom- naše župe. Predstavljanje Boga kao odrasla. Sred- skoga i pastoralnoga vijeća u župi.« čiste ljubavi koja oprašta puno više nju Umjetničku Ističe da se kao rođeni Janjinarin nije privlači ljude i djecu Crkvi, a poseb- stoji biti što bolji primjer. »Budući da i neobično čuti i uočiti da se u nekom školu završila je odrekao svoje župe niti ju je zabora- no ako to imamo u liku župnika koji sam vjeroučiteljica, moja aktivnost mjestu kao što je Orebić povećava u Dubrovniku, vio, tako da je i dalje za najvažnije i svakodnevno gledamo.« Pojašnjava- najviše je vezana uz školu i školsku broj djece i da se i zbog toga morala a Glazbenu aka- velike feste tamo. »Tamo sam upo- jući svoju ulogu izvanredne djelite- djecu. Organizirali smo razne hu- izgraditi nova škola. Naravno da to demiju u Splitu. »Radim u Osnov- znao don Marka koji je pet godina ljice pričesti, vjeroučiteljica navodi manitarne akcije u kojima smo pri- budi optimizam i nadu da situacija noj školi Orebić i u srednjoj školi u prije dolaska u Orebić bio župnik da su župljani vrlo brzo prihvatili kupljali novac za Unicefov projekt ipak može krenuti na bolje. Jasno je Korčuli kao profesorica glazbe. Kao župe Janjina, i od tada je počela naša da žena dijeli pričest. »A kako sam Škole za Afriku, školovanje djece u da je obrazovanje i izgradnja škola nastavnica vidim napredak našega suradnja. K tomu, uvijek sam imao uključena i u druge župne aktivnosti, Lower Subukiji u Keniji hrvatskoga jedan od segmenata oporavka druš- mjesta u smislu broja djece. Zadnjih sklonosti, volje i želje za fotografi- ta nova aktivnost nije bila sporna. Ni misijskoga centra koji vodi fra Miro tva. Moje se aktivnosti kreću od žu- godina Orebić se razvio, postaje sve ranjem i fotografijom pa mi nije bilo u mojem ni u slučaju druge vjerou- Babić, za izgradnju crkve u Ruandi. pnih humanitarnih akcija pa sve do veće mjesto i centar Pelješca, što teško prihvatiti ponudu don Marka. čiteljice. Općenito, župljani su u ne- Sve je to u suradnji s našim župni- katehetskoga djelovanja vezana za svjedoči i nova škola koja odgovara Koristim se svakom prilikom i odla- kim stvarima, o pitanju odnosa vjere kom i drugim župljanima.« uzrast školske djece. Moram izraziti potrebi djece za većim prostorom i zim i u druge župe po Pelješcu foto- i života, možda i otvoreniji u razgo- Anita Vido- zadovoljstvo što je danas vjera mla- više popratnih sadržaja. Život u Ore- grafirajući događaje u tim župama, voru s nama vjeroučiteljima nego vić-Vranješ ta- dima i te kako bitna i važna. Mladi biću je lijep i mlade obitelji imaju ra- što onda objavljuju na svojim por- sa svećenicima, tako da je suradnja kođer je vjerou- se sve više okreću vjeri, prepoznaju zloga ostati ovdje. Ja prva ne mogu talima. Redovito fotografije šaljem i komunikacija, na obostrano zado- čiteljica. »U Ore- njezine vrijednosti, istražuju je. Nije zamisliti da bih živjela u većem gra- i uredništvu portala Dubrovačke bi- voljstvo, vrlo otvorena i zbog toga biću se povećava teško prepoznati da molitva kreće iz du gdje bih bila ‘broj’. Život u ma- skupije.« Poluta ističe da mu je ra- i učinkovita. Vrlo lako uspijevamo broj djece, izgra- obitelji, i u zadnje vrijeme uočavam lom mjestu pruža mala zadovoljstva, dost što i oni koji nisu mogli nazočiti organizirati humanitarne događaje, đena je nova ško- učestaliju molitvenu obiteljsku ak- veću povezanost sa župom, ljudima događajima na fotografijama mogu u koje se rado uključuju svi župljani, la. To znači da u tivnost. Kad smo bili djeca, nije bilo i prirodom. Posljednjih se godina vidjeti i donekle doživjeti i uživati napose privatnici, obrtnici, udruge, današnje vrije- toliko mogućnosti.« osjeti djelovanje naše molitvene za- u nekom događaju. I on vidi svije- klape, a i druge obitelji svojim nov- me, kada se svag- Aktivna župljanka Tereza Lolić jednice. Sve se veći broj župljana uk- tlu budućnost župe, pogotovo ako je čanim prilozima.« Nadalje svjedoči dje oko nas priča o depopulaciji sta- Krističević članica je molitvene za- ljučuje u župne aktivnosti, a polako dalje bude vodio don Marko ili netko da svojim načinom života i rada na- novništva u Hrvatskoj, ugodno je, ali jednice, majka je troje djece i sada je dolaze i mladi, koji imaju velik utje- tko će znati nastaviti njegov rad. 18 Glas Koncila broj 21 27. svibnja 2018. mladi mladima

uvremeno okruženje u kojem živimo koristi na ispravan i moralno prihvatljiv način. znanstvenim istraživanjima i postignućima sla- Skarakterizira izniman napredak znanosti. A takvu je čovjeku potrebna i vjera i duhovnost. vili Boga. No naša su tema i oni koji se slijepo Ona nam je u različitim smjerovima i na Upravo smo se zato u ovom broju odlučili pisati pouzdaju u znanost, zbog čega je sve veće osla- različitim područjima pružila mnogo mo- vam o odnosu znanosti i vjere, to jest o znanosti njanje na novi znanstveni scijentizam koji neki gućnosti koje ljudi prije samo nekoliko desetaka sa i bez religije. čak nazivaju i novim ateizmom. Tako mnogi koji godina nisu mogli ni zamisliti. No uz mnogo Iako se ponekad u javnosti nameće stajalište su vođeni samo znanošću iskoriste svoje znanje dobroga znanost nam je donijela i mnogo odgo- da su znanost i vjera u proturječju, duhovnost na pogrješan način, a to za posljedicu ima sve vornosti. A tu već ulazimo na područje morala i znanost nisu na suprotnim stranama. Da je neprihvatljivija sredstva za ubijanje, odnosno i etike, na kojem se svaki znanstveni napredak to istina potvrđuje i sama povijest Crkve koja opasnije ratove. mora vezati i uz poštivanje svakoga čovjeka i je prva poticala napredak znanosti, pokretala Moramo imati na umu da znanost može ponu- njegova dostojanstva. Zato znanost i u svojem sveučilišta, otvarala knjižnice i škole, što čini diti mnoga rješenja i izliječiti bolesti, no za pro- napretku uvijek mora biti u službi promicanja i danas. Osim te teme, pišemo vam i o tome bleme koji se dogode kad znanost utihne i nema cjelovita čovjeka koji se njezinim dostignućima koji su poznati znanstvenici svojim životom, odgovora rješenja može ponuditi samo Bog.

Mladi u ozračju Znanost i suvremene kulture uvremeno okruženje u kojem kada kao danas nije događalo takvo Sživimo obilježeno je tehnološ- udaljavanje mladih od Crkve, po- ki visokorazvijenim svijetom. A sebno nakon primanja sakramenta Dva reda spoznaje istine dio su toga društva i brojni kršćani, potvrde. U mnogih mladih koji se ada se govori o pitanju odno- osobito mladi kojima se kroz priz- osjećaju dijelom Crkve uočava se Ksa vjere i znanosti, kao domi- mu znanosti propagira ideja tako- velik raskorak između životnoga nantna paradigma kroz koju se zvane »neutralne« kulture koja im iskustva i prihvaćanja nauka koji taj odnos nastoji shvatiti nameće zamagljuje pogled na prave život- Crkva naviješta. Autorica navodi se koncept konflikta i nemoguć- ne vrijednosti. Razvijajući se u tada se mladi smatraju religioznima, a nosti kohabitacije vjere i znano- kvoj kulturi, suvremeni je čovjek opet mnogi podupiru kontracepcij- sti. No objekt vjere i objekt zna- postupno izgubio ili gubi svoj smi- ska sredstva, umjetnu oplodnju, pa nosti nisu istovjetni. Znanost se sao. Zato je u posljednjih 20 godi- čak i pobačaj. S druge strane, mladi bavi onim što je spoznatljivo ljud- na objavljen zamjetan broj istraži- još uvijek u Crkvi vide važnoga i skim osjetilima, a vjera na jasan vanja o odnosu religije i znanosti. aktivnoga čimbenika u rješavanju način čini korak dalje od toga i Naime, razvoj suvremene zna- gorućih društveno-socijalnih pro- ulazi u područje transcendental- nosti otvara mnoge mogućnosti blema, ali Crkvu ne vide kao važno- noga. Ako vjera i znanost ostaju i pitanja, ne samo u smislu općih ga partnera znanosti i predlaganja unutar vlastitih okvira, tada i ne društvenih, kulturnih i ekonom- moralno-etičkih norma u društvu. može doći do konflikta ili prije- skih promjena, nego i u smislu pro- Jednako tako, nije nam teško pora među njima. mjena u izgradnji ljudskoga identi- primijetiti da suvremeno druš- Drugi vatikanski koncil u pa- teta i vjerovanja. Mladi su tu pogo- tvo u kojem živimo karakterizira storalnoj konstituciji o Crkvi u su- tovo izloženi mnogim razmišljanji- stalna potraga za srećom i isti- vremenom svijetu »Gaudium et ma koja proizlaze iz raznih znan- nom. Djeca se rađaju u složenom spes« naglasak stavlja upravo na stvenih otkrića i teorija, među koji- tehnološki visokorazvijenom svi- takvo razlikovanje. »Postoje dva ¦ Znanost i vjera međusobno se nadopunjuju ma ima i onih koje im sugeriraju da jetu i imaju mnogo, pa i previše reda spoznaje, koji su različiti, tj. im vjera i duhovnost nisu nužni za informacija za koje još nisu ni do- vjere i razuma«, stoji u konstitu- encikliku »Vjera i razum« (Fides et koji se bavi znanošću sasvim je život. Zato se može zamijetiti kako voljno spremna ni dovoljno zrela. ciji, a »Crkva se ne protivi tomu ratio) započinje idejom da su vjera svjestan da istraživanje nikad ne mladi imaju određene poteškoće u Umjesto da im u tome pomogne, da se umjetnost i znanost, svaka i razum dva krila kojima se ljudski prestaje, čak ni onda kada se tiče tom odnosu. Tomu u prilog govore i današnja im kultura nudi model u svom djelokrugu, služe svojim rod uzdiže k promatranju istine. nekog ograničenog dijela svijeta rezultati istraživanja dr. sc. Valenti- čovjeka koji odbacuje sve što je ra- načelima i svojom metodom«. Pri- »Sam Bog je pak onaj koji je usadio ili čovjeka. Ono ga naime upućuje ne Mandarić. Ona upućuju na to da zumom neshvatljivo i što ga nadi- znanjem te opravdane slobode Cr- u srca ljudi nastojanje da spoznaju u smjeru onoga što se nalazi ponad mladi na našim prostorima imaju lazi te je kao takav bitno osiroma- kva potvrđuje zakonitu samostal- istinu i da najposlije ipak spozna- neposrednih predmeta studija, to vjersko opredjeljenje, ali istodobno šen u odnosu na viđenje čovjeka nost kulture, a posebice znanosti, ju i njega kako bi spoznavajući i jest prema pitanjima koja otvaraju pokazuju sve izraženiju tendenciju kako ga zamišlja i predlaže Crkva. naglašava »Gaudium et spes«. Da ljubeći njega prispjeli isto tako k pristup k otajstvu.« Dakle, znano- da vlastitu vjeru žive izvan institu- Jer, htjeli si to priznati li ne, pot- znanost i vjera nisu u neizbježnom punoj istini o samima sebi«, na- sti i vjeri nije predodređen kon- cije, odnosno izvan Crkve. Većina pun i ostvaren čovjek svoje znanje odnosu konflikta objašnjavaju i stavlja Ivan Pavao II. U enciklici flikt. Jer prava znanost, ona koja mladih izjašnjava se religioznim, ne crpi samo iz razuma, nego i iz drugi važni dokumenti Katoličke sada sveti papa izravno se obratio traga za istinom, ne može biti u odnosno katolicima, a opet se ni- božanske objave. Crkve. Tako papa Ivan Pavao II. i znanstvenicima riječima: »Onaj proturječju s vjerom. Uzori u svakidašnjici (39) »Bog je kriv za sve« Sluga Božji Ante Gabrić nanost je do današnjega dana tac Ante Gabrić bio je katolički svećenik, Ziznimno napredovala, a opet Oisusovac i misionar. Rođen je kao osmo nije svemoguća. Pružila nam je dijete u obitelji 1915. u Metkoviću, gdje je mnogo mogućnosti koje ljudi pri- završio osnovnu školu i dva razreda srednje je nekoliko desetaka godina nisu prije nego što se odlučio za isusovačko sje- mogli ni zamisliti, a kamoli oni menište u Travniku. Maturirao je 1933., a koji su zemljom hodali prije nas. iste je godine primljen i u isusovački novici- No uz mnogo dobroga, stvari do- jat u Zagrebu. Upisao je studij filozofije, a bivene znanošću donijele su nam 1938. godine vratio se u Metković i objavio i mnoge odgovornosti kako bi- roditeljima da ide u Indiju kao misionar. smo ono što nam je dano mogli Godinu je dana u Indiji učio engleski i ben- upotrijebiti u dobre svrhe. No kad U najtežim trenutcima prepustite Bogu svoje brige galski jezik, a 1943. zaređen je za svećenika. ljudski um i djelovanje Zloga od- ¦ Posvetio se misionarskom radu s hindusi- luče drukčije, stvari krenu po zlu. imamo svoj udio u događanjima tom, kad se u raju već »nije mo- ć ma, muslimanima i malobrojnim katolici- Svijetom se najglasnije šire oko nas, što prste u svemu oko gao nametnuti«. Zato moramo ma. Često ga se moglo vidjeti sa siromašni- vijesti o novim ratovima, uboj- nas ima i »otac laži«, jer tako je shvatiti: Bog jest svemoguć, ali ma i odbačenima. Tako se posebno brinuo stvima, mučenjima, smrti mladih najlakše - optužiti Onoga koji dana nam je velika odgovornost Snimio: Z. Atleti za udovice hindusa koje nakon suprugove ljudi itd. I tada se počinju postav- nam je sve to omogućio. Još su i moć. Znanost može ponuditi smrti nisu bile sposobne zakonski naslijediti imovinu koju su skupa stekli za ljati mnoga pitanja. Kako se to sve Adam i Eva doveli svijet u polo- mnoga rješenja, izliječiti bolesti, vrijeme svoga braka te su zbog pritiska rodbine i šire zajednice bile protje- događa ako je Bog čisto dobro? žaj da se bori sa zlom, da budu prekinuti ratove, udahnuti ono ravane. Osnivao je male seoske škole, zanatske škole i bolnice te gradio Zašto Bog, ako je svemoćan, ne protjerani iz ljepota edenskoga božansko na zemlju. No na pro- kapelice, a pomagao je i u gradnji koliba, nasipa i putova. Osnovao je mi- želi pomoći potrebitima? Zašto vrta zbog utjecaja Zloga. Bog nam bleme koji se dogode kad znanost sijsku postaju »Maria Polli« u Boshontiju s vjerskim, zdravstvenim i huma- se sve to zlo moralo dogoditi baš sigurno nije namijenio mnoge utihne rješenja može ponuditi nitarnim ustanovama, a tijekom života pokrstio je tisuće ljudi. Mnogi ga meni? I nakon mnogih razma- stvari koje danas siju smrt, nego samo Bog. Prije nego što se spo- pamte i po prijateljstvu s Majkom Terezijom s kojom je usko i često surađi- tranja u dubini naših misli dola- su one iskorištene na pogrješan menemo Onoga kojega smatra- vao. Umro je 1988. godine u Kalkuti, a pokopan je po svojoj želji u misijskoj zimo do zaključka: »Bog je kriv, način. Mi ne shvaćamo ili jed- mo krivcem, valjalo bi samo reći: postaji »Maria Polli«. Na sprovodu je bilo oko 20 000 ljudi svih vjera. ne želi nam pomoći.« U takvim nostavno ne želimo shvatiti da »Isuse, misli ti i budi nam na po- Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić otvorio je u 28. veljače 2015. se trenutcima i oni koji su gorko Bog svakim danom sve više daje moć.« Jer riječ Božja ostvarit će se u Zagrebu biskupijski postupak za proglašenje blaženim sluge Božjega o. nijekali njegovo postojanje ipak ljudima, ali i sve više traži. On i ovisno o našem trudu i nastoja- Ante Gabrića, na dan 100. obljetnice njegova rođenja. odluče optužiti i okriviti Svemo- nas želi u borbi protiv Zloga koji nju, nekomu će donijeti spasenje, gućega. Jer nije bitno to što i mi pokušava zavladati ovim svije- a nekomu osudu. Glas Koncila broj 21 19 27. svibnja 2018.

Priredili: M. Erceg, L. Glasnović, F. Hrnčić, M. Labaš, N. Lednicki, Z. Medak

objasnio kako se vjera i znanost nadopunjuju: »Na Mnogi smatraju ili da vjera mora biti podre- prvom se mjestu mora držati da je objekt jedne đena znanosti ili da se znanost mora podrediti Sklad vjere i znanosti potpuno različit od objekta druge i od njega odije- vjeri, ali to nije ispravno stajalište. Iz takvih raz- ao što smo već više puta istaknuli, iako mož- bez religije hroma, a religija bez znanosti slije- ljen jer se vjera bavi isključivo stvarju za koju zna- mišljanja proizlaze sukobi i potiče se netrpeljivost Kda naizgled proturječni, duhovnost i znanost pa«. Ta rečenica lijepo opisuje sklad u kojem se nost tvrdi da je u sebi nespoznatljiva. Dakle potpu- koja još više odvaja i čini pristrane pobornike či- ne moraju stajati na suprotnim stranama. Rad i znanost i duhovnost mogu nadopunjavati i skupa no im je različito područje dodijeljeno: znanost je ste znanosti bez vjere i pobornike vjere koja istraživanja u znanosti ne umanjuju vjeru, isto kao napredovati. Slično Einsteinu razmišljao je i Isaac sva u stvarnosti pojava, u koje vjera uopće ne zala- potpuno isključuje znanost. I duhovnost i znanost što vjera ne stoji na putu ljudima koji se žele posve- Newton, koji je također u svojoj znanosti veličao zi; ona se naprotiv bavi božanskom stvarnošću koja imaju svoje istine koje, ako se interpretiraju i titi znanosti. Čovjek kroz vjeru može dobiti snagu i Boga. Istom se mišlju vodio i veliki fizičar Max je znanosti potpuno nepoznata. Iz toga se izvlači shvate na ispravan način, ne prkose jedna dru- ideju koja mu pomaže u njegovu znanstvenom Planck i mnogi drugi. zaključak da između vjere i znanosti ne može nika- goj, nego se međusobno jačaju i učvršćuju. S tim radu i preko koje se istodobno razvija kao osoba u Kako je napisao Lucas Ioannes, znanstvenik i da doći do razdora jer ako svaka od njih drži svoje stajalištem treba promatrati sva znanstvena oba područja. Jedan od najvećih umova Albert vjernik, znanost i vjera su komplementarne. Svoju područje, ne će se nikada moći susresti, pa stoga istraživanja i nova otkrića jer su i ona došla i do- Einstein jednom je prilikom rekao da je »znanost tvrdnju potkrijepio je i izjavom pape Pia X. koji je ne može među njima ni doći do proturječnosti.« laze od Boga. vjera bok uz bok

Foto: Shutterstock Novi znanstveni scijentizam ako bismo shvatili pojam sci- Kjentizma, trebamo ga definira- ti. Prema stranicama koje se bave filozofijom i teologijom, scijentizam se definira kao »ideologija koja izdiže znanost iznad ostalih tumačenja života«. Za tu je ideologiju karakteristič- no pretjerano povjerenje u metode prirodne znanosti. Također, treba istaknuti da unutar scijentizma postoje dvije struje. Jaki/tvrdi scijentizam smatra da je empirijska znanost jedini izvor našega znanja o svijetu. Međutim slabi/blagi scijentizam tvrdi da je empirijska znanost zasad najbolji izvor ra- cionalnih vjerovanja. Osim toga, časopis »Vijenac« piše da je scijentizam utemeljen na nekoliko stupova: racionalizam, empirizam, pozitivizam i utilitarizam. Sve veće oslanjanje na znanost neki nazivaju i novim ateizmom. Mnogi smatraju da se taj fenomen dogodio upravo na početku 21. sto- ljeća. Scijentizam je usmjeren na to da prirodne znanosti konačno do- kažu da nema Boga. Želi se doka- zati da je religija prevladana i da je praznovjerje. Osim toga, religija je predstavljena kao izvor svakoga zla u druš- tvu. Scijentizam nije isto što i znanost. On se može protumačiti i ¦ Prava znanost traga za Istinom kao znanstveni ekspanzionizam - »znanost nema granica«. Prema pobornicima scijentizma, znanost se može proširiti i na područja koja ne pripadaju znano- Vjera ne smije biti »stigma« sti. Taj pokret želi sve pretvoriti u Veliki ljudi, »povijesne veliči- tovo redovito skriva da je bio ne bio vjernik. Crkva je njegovu teo- poznate - ikoničnu formulu »E nešto mjerljivo i opipljivo i to je je- ne«, sinonimi su napretka čo- samo vjernik, nego i zaređen čo- riju u tom vremenu odbacila zbog = mc2« mnogo smo puta vidjeli u dina odrednica objektivnosti. Sve vječanstva, a njihova imena »ure- vjek je Ruđer Bošković, u prvom manjka znanstvenih dokaza, a ne medijima, kao i u brojnim udžbe- što se znanstveno istražuje mora zana« su u naše pamćenje - Kri- redu isusovac, a zatim i znanstve- zbog krivovjerja. Valja istaknu- nicima. U ovom kontekstu poseb- biti predvidljivo i pod kontrolom. stofor Kolumbo, Isaac Newton, nik poznat po svojem radu na ti da su i dvojica fizičara koji se no je zanimljiv jedan njegov citat: Mnogi su postavili pitanja u vezi Albert Einstein i Nikola Tesla područjima matematike, fizike i smatraju jednima od najvećih u »Mislim da je znanost bez religije s umom te našim razmišljanjima samo su neki od njih. I dok se u astronomije. Također je malo po- povijesti, Isaac Newton i Albert hroma, a religija bez znanosti sli- i osjećajima. Kako njih pretvoriti njihovim biografijama ističu nji- znato da je Gregor Mendel, kojega Einstein, također bili vjernici. S jepa«, kroz koji možemo tumači- u nešto mjerljivo? Kako se mjere hova najveća postignuća, kada je se smatra otcem moderne gene- radom Isaaca Newtona, kojega se ti i temelj ovoga teksta - religija i moralni osjećaji? Kako to da po- u pitanju njihova vjera, silan je tike, bio augustinac. On je istra- smatra nevjerojatno originalnim znanost nisu u suprotnosti, nego stoji sam koncept religije? Mnogi trud da ju se sakrije - kao da je biti živao nasljedne osobine biljaka teoretičarem znanosti, upoznali su dva dijela koja se međusobno novi atesti stoga će tvrditi da vje- vjernik nešto nazadno, sve u po- i među ostalim imenovao odre- smo se još u osnovnoj i srednjoj nadopunjuju. Vjera ni na koji nara nema znanstvene osnove i tako kušaju da se diskreditira istina da đene osobine koje se pojavlju- školi učeći o optici, njegovim tri- čin ne smije biti nešto što diskre- će degradirati sve one koji vjeruju. »ljudi od Boga« mogu biti i »ljudi ju kod potomaka dominantnim ma zakonima, gibanju i sili, čija je ditira velike znanstvene umove, Na kraju trebamo se zapitati ne od znanosti«. i recesivnim. Nikola Kopernik, jedinica imenovana njemu u čast. nego dapače, pokazatelj različito- osiromašuje li onda scijentizam Jedan od najvećih »vjernika astronom i fizičar koji je postavio Općenite informacije o radu Al- sti pristupa znanosti i međusobne znanstvenu raspravu i promišlja- znanstvenika« za kojega se go- heliocentrični sustav, također je berta Einsteina malo komu nisu tolerancije. nja?

Nagrađujemo Novi nagradni zadatak — »Točan odgovor na pitalicu Dragi čitatelji, ovotjedno pitanje glasi: iz broja 17. je: Alžir, a nagrađe- Kojoj se poljskoj svetici Isus ukazivao više puta tijekom života? na je Štefanija Šoštarić iz Lepoglave. Bolovala je od tuberkuloze te umrla u 33. godini. Čestitamo!« Odgovore šaljite na: Glas Koncila, Kaptol 8, 10 000 Zagreb, e-adresu: [email protected] ili telefaks: 01/487 4304. 20 Glas Koncila broj 21 27. svibnja 2018.

sedam dana u hrvatskoj susret Svjedočenje aktivistice pokreta za život Bernadette Smyth ¬ PRISJETILI se prve velike razmjene ratnih zarobljenika prije 26. godina, Tomislav Šovagović malene u ovih dvadeset godina i kada je po načelu »svi za sve« razmijenjeno 288 logoraša u Lipovcu, u vjerojatno sam to uzimala zdravo utorak 22. svibnja u organizaciji Hrvatskoga društva logoraša srpskih orba za »poruku istine i »Božje srce za gotovo. Nema veće radosti«, koncentracijskih logora. Bkulture života«. Tako bi navela je aktivistica u svojem za- ¬ POTPISANI ugovori između Ministarstva državne imovine i gradonačel- se u jednoj rečenici mo- u našem srcu grebačkom predavanju. nika i načelnika Primorsko-goranske županije, kojima ministarstvo da- glo sažeti predavanje »Moj posao dio je velike kam- ruje ili prepušta na uporabu lokalnoj samoupravi nekoliko nekretnina, u Bernadette Smyth, osnivačice i kuca za svako panje. Nije samo lobiranje. Lobi- utorak 22. svibnja. Uz ostalo i Gradu Malomu Lošinju bivšu vojnu nekret- direktorice najveće »pro life« ram na razini vlade, na europskoj ninu »Dom JNA« i »Bećarušu«, za osnivanje Centra za znanost o moru. udruge u Sjevernoj Irskoj nerođeno razini, na britanskoj, ali dio je ¬ ORGANIZIRANA konferencija o osnovnim značajkama Zakona o zdrav- »Precious Life« (Dragocjen ži- moje strategije i prenositi ovo na stvenoj zaštiti u utorak 22. svibnja u Opatiji. vot), na Prvoj međunarodnoj dijete« mlade generacije. Odgojila sam ¬ OTKRIVENO spomenobilježje na mjestu masovne grobnice žrtava iz Do- konferenciji »Život, dakle, biraj«, generacije mladih pro life ljudi. movinskoga rata na mjesnom groblju u Dragoviću kod Pakraca u utorak održanoj od 27. do 29. travnja u Snimio: T. Šovagovi Želim da ponesu poruku istine i 22. svibnja. Zagrebu. Najzvučnija govornica kulture života. Oni mijenjaju srca ¬ POTVRDIO predsjednik Vlade i HDZ-a Andrej Plenković nakon sastanka na konferenciji Smyth svoju je i umove. U mojoj zemlji, Sjever- stranačkoga vodstva u ponedjeljak 21. svibnja da će Darko Horvat biti udrugu osnovala 1997. godine na- noj Irskoj koja je dio Velike Bri- predložen za ministra gospodarstva, a ministar poljoprivrede Tomislav kon što je vidjela sliku pobačeno- ć tanije, nema pobačaja jer nismo Tolušić za potpredsjednika Vlade. ga djeteta. Različitim kampanja- prihvatili zakon o pobačaju 1967. ¬ OBJAVLJEN bilten Srpskoga narodnoga vijeća u ponedjeljak 21. svibnja u ma educiranja javnosti i razotkri- godine. Stotine tisuća djece ro- Zagrebu o slučajevima nasilja i drugih oblika poticanja na diskriminaciju vanja laži koje promovira indu- đene su u mojoj zemlji. Ne bi bili prema Srbima tijekom prošle godine u Hrvatskoj. strija smrti »Precious life« afirmi- rođeni da je pobačaj legaliziran. ¬ POKRENULA ustavne tužbe Građanska inicijativa »Narod odlučuje«, rao se kao jedan od najsnažnijih Vidimo da se životi mogu spasi- izvijestila je u ponedjeljak 21. svibnja, protiv gradova Rijeke i Samobora pokreta te vrste u Europi. Udruga ti. Naše opredjeljenje mora biti jer su, tvrde, svojim građanima uskratili osnovno ustavno pravo da se svakodnevno aktivno radi na uli- beskompromisno, sve mora biti izjasne po pitanju referenduma, a Zagreb, Osijek i Rijeku tužit će jer su cama, a u nju su uključene osobe učinjeno sa sviješću o duhovnoj svojim građanima naplatili porez na referendum. iz svih dijelova društva. borbi koja pogađa svijet kako bi ¬ PORINUT brod »Siem Ashanti« za prijevoz automobila nosivosti 17 000 Zajednička im je golema ljubav uništila malene stvorene na Božju tona, dugačak 200 metara, širine 32 metra, koji može prevesti 7000 au- prema nerođenoj djeci i njihovim sliku«, rekla je, podsjećajući da je i tomobila na 13 paluba za ganskoga naručitelja »Auto Marine Transport« majkama. Od početka djelovanja irski zaštitnik sv. Patrik bio jasan u subotu 19. svibnja u brodogradilištu »3. maj« u Rijeci. Bernadette Smyth smanjio se broj u vrijeme kada je poganstvo pre- ¬ IZABRAN novi predsjednik Udruge specijalne policije iz Domovinskoga žena koje su odlazile iz Sjeverne uzimalo Irsku, a kršćanska vjera je rata RH - Zoran Maras, ratni pripadnik Specijalne jedinice policije »Omega« Irske napraviti pobačaj u En- uzdrmana i razvodnjena. Tada je, Bjelovar, na izborno-izvještajnom saboru u subotu 19. svibnja u Zagrebu. gleskoj. Ta supruga, majka četvero naglasila je, sv. Patrik upalio vatru ¬ ORGANIZIRAN Otvoreni dan Instituta »Ruđer Bošković« u Zagrebu u djece i baka petero unučadi bila je vjere i Duha Svetoga, vatru koja se subotu 19. svibnja. aktivno uključena i u borbu za ži- nikada kasnije nije ugasila. ¬ ORGANIZIRAN edukativno-zabavni program »Dan bioraznolikosti« u vot preminuloga liverpoolskoga subotu 19. svibnja u zagrebačkom parku Maksimiru u povodu Međuna- dječaka Alfieja Evansa, na kojem Devetnica Božjemu milosrđu rodnoga dana biološke raznolikosti i Dana zaštite prirode u Republici se, prema njezinu mišljenju, slo- »U protekla dva desetljeća Nakon oslobađajuće presude Hrvatskoj. mila sva nepravednost pravnoga svakodnevno sam posvećena otišla je ponovno pred spomenutu ¬ OTVOREN Sajam ekoloških proizvoda »Eko fjera« na kojem je svoje pro- sustava. »Presuda nad njim nalik djeci i majkama koje sam kliniku »Marie Stopes« i proživjela izvode izložilo 50-ak ekoloških proizvođača iz cijele Hrvatske na splitskim je presudi nad svakim nerođenim spašavala od užasa pobača- iznova čitavu medijsku torturu i Prokurativama u petak 18. svibnja. djetetom«, napomenula je u svo- zaključila da je najvažnije da njezi- ja. Različita su iskustva, ¬ POČELA izgradnja akumulacije Kešinci, u blizini Đakova, koje se vrijed- jem izlaganju. na obitelj ne pati. »Kada čovjek sta- nost procjenjuje na 13 milijuna kuna, a znatno će smanjiti opasnost od najprije me ignoriraju, zatim ne u obranu malenih, mora znati poplava na tom području, objavljeno je u petak 18. svibnja. Molitva unatoč ovozemaljskim da ima velikoga branitelja na svo- zakonima se smiju, pa optužuju, ali na ¬ DAROVALO Ministarstvo državne imovine u petak 18. svibnja Gradu joj strani, svemogućega Boga koji Bjelovaru zemljište veličine oko sedam hektara na kojem je planirana »U protekla dva desetljeća sva- kraju pobjeđujem.« kaže: ‘Učinit ću vas braniteljima, gradnja nogometnoga stadiona i ostalih športsko-rekreativnih i druš- kodnevno sam posvećena djeci i jer nemam drugoga tijela, nemam tvenih sadržaja. majkama koje sam spašavala od Ističe i važnost molitve koja jača drugoga glasa, nemam drugu oso- ¬ OBJAVILO poziv Ministarstvo zaštite okoliša i energetike u petak 18. užasa pobačaja. Različita su isku- svaku aktivnost, čak i kada svijet bu nego tebe kao instrument.’ Kad svibnja za izradu studijsko-projektne dokumentacije za centre za gospo- stva, najprije me ignoriraju, zatim ili sudci prosuđuju prema ovoze- se prepustimo, on može učiniti darenje otpadom Zagreb, Orlovnjak i Šagulje. se smiju, pa optužuju, ali na kraju maljskim zakonima. Navela je da velike stvari za nas. Moramo biti ¬ PREDSTAVLJEN projekt izgradnje pristaništa na jezeru Sakadašu u Parku pobjeđujem«, svjedočila je u svo- se nikada ne treba zamarati obe- poslušni, a ne kao ja koja nisam prirode Kopačkom ritu u petak 18. svibnja. jem predavanju aktivistica Smyth, shrabrenošću i malodušnošću jer poslušala svoga supruga taj dan da ¬ PRIJAVIO Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za sufinanci- koja je naučena i na medijsku ma- će Gospodin već pokazati čovjeku ne idem pred kliniku, nego svoga ranje iz fondova EU-a projekt sanacije jame Sovjak, lokacije visoko one- šineriju lažnih optuživanja, zbog smisao njegova djelovanja. odvjetnika, i trpjela sam posljedice čišćene opasnim otpadom, obznanjeno je u petak 18. svibnja u Zagrebu. kojih je i sudski procesuirana, ali i toga neposluha čekajući policiju da Svijest o duhovnoj borbi ¬ ODRŽANA konferencija za novinare u Dječjoj bolnici u Klinici za dječje oslobođena većine optužaba zbog mi se na Božić pojavi na vratima jer bolesti Zagreb u petak 18. svibnja u povodu izlaska iz bolnice najmanjega svojega predanoga rada. Ne na- Iznijela je i kronologiju posljed- sam prekršila sudsku zabranu iz novorođenčeta koje je preživjelo kompleksnu abdominalnu operaciju, što mjerava odustati jer smatra da je njega slučaja u kojem je najprije neznanja. Ponižena sam i to dije- je drugi takav slučaj u svijetu. borba za svako dijete smisao pu- bila proglašena krivom, a zatim i lim s vama. Moramo primati savje- ¬ PREDSTAVLJENI rezultati istraživanja »Koliko hrvatski građani znaju o tovanja duboko prema Božjemu oslobođena optužaba za uznemi- te jedni od drugih i biti ujedinjeni, zaštiti osobnih podataka?« u zagrebačkom Klubu Novinarskoga doma srcu. Priznaje da zbog napornoga ravanje ispred privatne klinike za u ljubavi, jer ljubav osvaja. Nakon u petak 18. svibnja. rada često nema vremena ni za pobačaje »Marie Stopes« u Belfastu toga iskustva shvatila sam da mi je ¬ POTVRDIO Hrvatski sabor u petak 18. svibnja Ugovor između hrvatske svoje bližnje, no željela je i dola- 2014. godine. Kazna od dvije tisuće Bog dao pravoga muža. Jako volim Vlade i Vijeća ministara BiH o europskom partnerstvu. skom u Hrvatsku pokazati koliko funta i stotinu sati društveno ko- svoga muža. Bog mi ga je dao da ¬ PROSLAVILO Zapovjedništvo specijalnih snaga Hrvatske vojske u petak je važno skrbiti se o svakom nero- risnoga rada drugostupanjskom je me podržava, ne da se bavi onim 18. svibnja svoj dan svečanošću u vojarni »Stožerni brigadir Ante Šaškor« đenom djetetu. »Božje srce u na- presudom preinačena u oslobađa- čim se ja bavim. On je tiha i ple- u Delnicama, a ujedno je proslavljena i 27. godišnjica osnutka specijalnih šem srcu kuca za svako nerođeno juću. »Molila sam devetnicu Bož- menita osoba. Nije zapaljiv kao postrojba Hrvatske vojske. dijete, gdje god se ono nalazilo, jemu milosrđu. Isus može učini- ja. Bez njega nisam ta koja jesam. ¬ UPOZNALO predsjednicu Republike Kolindu Grabar-Kitarović izaslanstvo u Irskoj, Indiji, Africi, Hrvatskoj, ti nevjerojatne stvari. Katastrofu Ujedinjeni smo. Jako je važno biti Hrvatske vatrogasne zajednice u četvrtak 17. svibnja s pripremama za Europi«, navela je, ističući dra- može promijeniti. Kleknula sam u zajedništvu s bračnim drugom ovogodišnju protupožarnu sezonu. gocjenost dara života. Prisjetila pred Isusa i rekla: ‘Molim te, obrani jer ste odgovorni jedno za drugo«, ¬ ČEKAJU još uvijek nadoknadu štete stočari Račinovaca i Rajeva Sela, tamoš- se i prvoga uhićenja prije 19 godi- me.’ Bila je nedjelja, imala sam za- povjerila se sjevernoirska aktivisti- njih 210 obitelji, četiri godine otkako je puknuo savski nasip i izazvao poplavu na, kada se u policijskom vozilu kazan sud u ponedjeljak. Gospodin ca za pravo na život. u županjskoj Posavini, rečeno je u četvrtak 17. svibnja na sjednici Stožera za osjećala poput kriminalca. Čak mi je u duhu rekao - sutra je taj dan, Nakon svega uspjela je sprije- zaštitu i spašavanje Vukovarsko-srijemske županije u Račinovcima. su se i njezin suprug i djeca pitali: dan pobjede. Knjiga o Jošui nam čiti dvije majke da počine poba- ¬ PROSLAVLJENA 45. obljetnica riječkoga Sveučilišta u tamošnjem Sveuči- »O moj Bože, što ona sada radi?« kaže: ‘Svako mjesto na koje stupi čaj, što smatra jednom od većih lišnom kampusu u četvrtak 17. svibnja. »Priznajem da tada, dajući otiske vaša noga dajem vam.’ Ušla sam u pobjeda. »Ohrabrila me spoznaja ¬ POLOŽENI vijenci na grob prvoga potpredsjednika Hrvatskoga sabora prstiju, nisam znala na što me toč- sudnicu pobjednički. Moj se suprug da sam unatoč svemu omogućila Stjepana Sulimanca, na mjesnom groblju u Turnašici kod Pitomače u če- no Bog poziva, koji je smisao mo- tresao pa sam mu rekla: ‘Ovo je taj život dvaju novorođenčeta. Bož- tvrtak 17. svibnja povodom 24. godišnjice smrti, a služena je i zadušnica jega prosvjedovanja i angažmana, dan.’ Rekao je: ‘Kako znaš?’ ‘Bog će ja milost nadahnula me iako sam u tamošnjoj župnoj crkvi Presvetoga Trojstva. bila sam uplašena mogućnošću me osloboditi. Ne će me osuditi jer se pitala zašto moja djeca mora- ¬ OTVOREN informativno-edukativni simpozij stručnjaka koji pružaju skrb da završim u zatvoru, molila sam me treba, sve nas treba’«, otkrila je ju gledati majku na vijestima kao hrvatskim braniteljima i stradalnicima Domovinskoga rata - »Zakonski Boga da zaštiti moju obitelj ako se Bernadette Smyth pripovijedajući zadnjega kriminalca«, kazala je, okvir i EU projekti« na Zagrebačkom velesajmu u četvrtak 17. svibnja. meni dogodi nešto loše«, iskre- kako ju je sud oslobodio. sretna zbog prilike biti »velepo- ¬ OTVOREN međunarodni sajam dentalne medicine »Dentexe« u četvrtak no je ispričala osnivačica »Precio- »Javni tužitelj bio je na mojoj slanicom Krista« u ovom svijetu, 17. svibnja u Zagrebu. us lifea«. Smatra da Bog čovjeku strani. Bog je preokrenuo stvar... boriti se za svaku ručicu, noge, srce ¬ ORGANIZIRANA konferencija »Sigurno djetinjstvo: prevencija nasilja svaku krizu daje u pravo vrijeme, Nisam čak ni razumjela što go- nerođenoga djeteta. »Moja ma- od predškolske dobi« u zagrebačkom Kongresnom centru »Forum« u i nema toga križa koji čovjek ne vore. Mediji nisu mislili da ću biti lenkost dio je mnogo veće, Božje četvrtak 17. svibnja. može ponijeti, i učiniti vrijednim oslobođena. Vjerujem da je Bog kampanje«, zaključila je Berna- ¬ PREDSTAVLJENI rezultati istraživanja »Europska inicijativa praćenja podnesene žrtve. Mnogo se puta moj osloboditelj. On je naš spasi- dette Smyth, iznoseći još niz isku- debljine u djece, Hrvatska 2015/2016 (CroCOSI)« u četvrtak 17. svibnja suočila s pitanjem zašto se toliko telj. Nikad nam ne će dati nešto što stava iz svojega djelovanja, ohra- u Ministarstvu zdravstva. daje, cijelim svojim bićem, u bor- ne možemo nositi. Tražit će od nas brujući i nove naraštaje da nastave ¬ POČELA provedba međunarodnoga projekta FORRET - projekta preko- bu za prava nerođenih. Napomi- žrtvu, ali velika je povlastica žrtvo- njezino djelo, kako bi još hrabrije granične suradnje šumske retencije za integrirano upravljanje rizicima nje da joj Gospodin na duhovan vati se za Boga. Povlastica je biti u i predanije nosili »poruku istine«, od poplava, okolišem i šumama u Hrvatskim vodama u Zagrebu u če- način daje izvanrednu prirodnu pokretu za život i spašavati živote jer »još je ostalo mnogo toga učiniti tvrtak 17. svibnja. milost vidjeti tu nerođenu djecu. nerođene djece. Držala sam tolike u svakodnevnoj borbi - za život«. Glas Koncila broj 21 21 27. svibnja 2018. SRPSKI ZLOČINI G. 1991. NA SLATINSKOM PODRUČJU (10) KATOLIČKI OBLIKOVATELJI KULTURE

izanka donosi krono- »Anima angelica« Nlogiju i opise zločina Primitivne laži za srpskih paravojnih postrojba na slatinskom velikoga domoljuba području u Balincima, Čete- podizanje borbenoga kovcu i Čojlugu 4. rujna 1991. te Voćinu, Humu i okolici od Ive Prodana sredine srpnja do sredine pro- morala Vladimir Lončarević stana sv. Pavla na Galovcu, gdje je sinca 1991., kao i popise žrtava lištem u mjestu Ćala, općina Novi ¦ Na- radila još deset godina. i osumnjičenih za zločine prema Kneževac, Ulica Vuka Karadžića slovnica ravaštvo je, poznato je, Pisao je još u »Narodnom ko- biltena knjizi dr. Miljenka Brekala »Sla- 51, Republika Srbija, upisan u Ma- unatoč Starčevićevim kri- ledaru«, »Osvitu«, »Crvenoj Hr- tinska kronika Domovinskoga srpskih P tičnu knjigu državljana Republi- pobunje- tikama klerikalizma, bilo vatskoj«, »Hrvatskoj slobodi«, »Za rata«. ke Srbije, općina Novi Kneževac, nika vrlo rašireno među hrvat- vjeru i dom«. Branio je kler i Crkvu mjesna kancelarija Ćala, redni broj: skim svećenstvom, a među onima od napada za klerikalizam, branio Tomislav Vuković 2727/2004, broj rješenja o držav- koji su ga posebice širili u Dalmaciji je svećenstvo jer je, osim vjere, ši- ljanstvu: 600-2-36683 od 30. pro- bio je don Ivo Prodan, ili dum, kako rilo kršćanska načela, univerzal- — Popis dvadeset i devet srpskih sinca 2003. godine, u bijegu... također pisahu, uvelike zaslužan i na i »zaslužna za uljudbu i civili- ekstremista i terorista okrivljenih 28. okrivljeni Milenko Ivano- na kulturnom polju. zaciju«, da se ne bi smio nitko na za zločine u Voćinu, Humu i oko- vić, sin Đorđa i Gospave r. Ma- Rođen je 31. prosinca 1852. u Ja- njih olako nabacivati, osobito ne lici, koje je optužilo Županijsko rić, rođen 15. srpnja 1971. u mjestu njini na Pelješcu. Pučku školu zavr- u našim kulturnim i političkim državno odvjetništvo u Zagrebu, Vlatkovići, općina Skender Vakuf, šio je u rodnom mjestu, gimnaziju prilikama kada to znači ujedno i završava sljedećim osobama: BiH, JMBG: 1507971301601, prebi- ka koncepcija: »Pošto se je naš oslo- u Dubrovniku, a studij bogoslovije slabljenje obrambene moći hrvat- »21. okrivljeni Predrag Bosanac, vao u mjestu Popovac kbr. 9, SO bodilački pokret proširio do ovoliko u Zadru. Za svećenika je zaređen skoga nacionalnoga, duhovnoga i sin Dmitra i Nade r. Zeba, rođen Podravska Slatina, s prijavljenim velikih razmjera, javila se i potreba 1876. Radio je kao profesor na bo- državnoga bića. 26. srpnja 1960. u Ćeralijama, gdje prebivalištem u mjestu Mokrin, za izdavanjem ovog Ratnog biltte- gosloviji u Zadru, gdje je započeo Kritičan je bio prema vlastima: je prebivao u Ulici Petra Prerado- općina Kikinda, Ulica Vuka Karad- na. Nalazimo se u jednom ne samo svoje novinarsko i političko djelo- »No dok vlada ne mari za svoje vića 5, općina Podravska Slatina, žića 11, Republika Srbija, upisan u oružanom ratuu već i psihološkom vanje. Najprije je za- pučanstvo na eko- JMBG: 2607960301608, matičar u Matičnu knjigu državljana Repu- i političkom. Naravno, sve su to kor- počeo suradnju s don nomskom polju, bar Voćinu, s prijavljenim prebivali- blike Srbije pod rednim brojem: jeni istog stabla, jer kako reče Vol- Mihom Pavlinovićem, da mu ne izpija krv, štem u mjestu Beška, općina Inđija, 8864/2004, broj rješenja o držav- ter: da je plotika vještina da se laže no uskoro se razočarao bar da mu ne ubija uv- Ulica Dunavska 67, Republika Srbi- ljanstvu: 600-8042/2002 od 24. lip- u pravi čas. Na tako davno Mao-Ce u rad njegove Hrvat- jete preporoda i naja, upisan u Matičnu knjigu držav- nja 2002. godine, u bijegu... Tung je takođe rekao ‘Politika je rat ske narodne stranke, pretka, koji napokon i ljana Republike Srbije pod rednim 29. okrivljeni Milutin Popović,sin bez prolivanja krvi, rat je krvava po- koja je nakon Pavlino- samoj vladi danas ko- brojem: 15300/2000, broj rješenja Danice Popović, rođen 20. listopada litika’. Mi bi smo još dodali prljava i vićeve smrti postala li- risti, jer u koliko sna- o državljanstvu: 600-120228/98 od 1947. u mjestu Jasenaš, općina Virovi- genocidna... Danas smo svjedoci be- beralna, te je prionuo ga narodna odpada, i 26. siječnja 2000. godine, u bijegu... tica, prebivao u Voćinu, Trg Karaule stijalne propagande protiv svega što uz pravaštvo. Od 1880. država od toga stra- 22. okrivljeni Krsto Tomašević 8, JMBG: 2010947301627, s prijavlje- je srpsko, ne biraju se sredstva, čak ni surađivao je u zadar- da.« Šibao je »gospo- zv. Krle, sin Pere i Smilje r. Mu- nim prebivalištem u mjestu Gro- najgnusnije laži. Ova roba uspješno skom listu »La Dal- du« koja ne mare za selinović, rođen 27. rujna 1960. u Se- cka, općina Grocka, Ulica Hajduk se plasira preko vatikanskog lobija mazia Cattolica«, koji narodne potrebe: »U kulincima, gdje je i pre- na evropsko tržište. Kada je posve pohrvatio, a obće mislim, da bi se bivao na kbr. 133, općina »Ideološka indoktrinacija Srba u Hrvatskoj im oduzmemo ove laži podnaslov »Katolička porezi imali svaliti s Veliki borac za Podravska Slatina, ostali dosegnula je svoj vrhunac i na okupiranom oduzećemo im momente Dalmacija« pretvorio onih, koji cio dan na podatci nepoznati, u bijegu... sreće, jer sva njihova ‘pri- u naslov, utemeljivši hrvatsko nacio- žegi sunčanoj rade i području općine Podravska Slatina. Hrvati su 23. okrivljeni Borislav općenja’ i nisu ništa dru- ujedno Katoličku hr- nalno jedinstvo i muče se, na gospodu, Tomašević, sin Joce i prikazivani isključivo kao neprijatelji, a nova je go do spisak izgubljenih vatsku tiskaru. »Ka- koji su tako tusti, da, samostalnu Ruže r. Kovačić, rođen 22. demokratska vlast u Republici Hrvatskoj želja i propalih snova. Naš tolička Dalmacija« i ako ih udariš, malo listopada 1960. u Sekulin- bi narod rekao: što je babi izlazila je do 1898., a hrvatsku državu, ih zaboli, i koji ima- kontinuirano optuživana kao recidiv ustaštva.« cima, gdje je i prebivao na milo to joj se i snilo« (str. potom je izlazila kao bio je dum Ivo du novaca ne samo za kbr. 129, općina Podravska 475.-476.). »Hrvatska - Croatia« ono što treba, nego i Slatina, JMBG: 2210960301619, s pri- Veljka 2. dio broj 12, Republika Sr- Svakako je zanimljiva i biltenova do 1902. pod geslom Prodan i veliki za kojekakve beda- javljenim prebivalištem u mjestu bija, upisan u Matičnu knjigu držav- analiza uzroka rata: »Za neke naše »Bog i domovina«. Bio kulturni radnik, stoće i luksuze.« Hrtkovci, općina Ruma, Ulica Kra- ljana Republike Srbije pod rednim ljude sadašnje borce, rat je počeo je isto tako izdavač i objavivši veoma Posebno je od 1885. jiška 3a, Republika Srbija, upisan u brojem: 67225/34/2002, broj rešenja: mnogo ranije. Mnogo toga se radilo urednik »Hrvatske: do 1890. tiskao »Spise Matičnu knjigu državljana Repu- 600-49570/01 od 30. rujna 2000., u u ilegali, pod stalnim strahom da im Bogu i Hrvatskoj - ča- važne izvore za D. Ive Prodana. Uspo- blike Srbije pod rednim brojem: bijegu...« (Miljenko Brekalo: »Sla- ustaše ne zakucaju na vrata ne pobi- sopisa za pouku i za- povijest hrvatske mene« u deset sveza- 46871/2002, broj rješenja o držav- tinska kronika Domovinskoga rata«, ju njih same i njihove porodice. Pre bavu, za zdravu pro- glagoljice. ka. U desetom svesku ljanstvu: 600-63240 od 15. svibnja »Svjetla grada«, Osijek, 2017., str. 402.- tri mjeseca pod vodstvom novofor- svjetu, za hrvatski je- 1890. na više od še- 2002. godine, u bijegu... 406.). miranog Štaba TO Podravska Slati- zik« od 1884. do 1890. ststo stranica objavio 24. okrivljeni Davor Bosanac na pristupilo se organiziranoj borbi te opet od 1893. do 1898. Od 1892. je »Borbu za glagolicu. I. dio. Povi- zv. Gara, sin Dragana i Zore r. Pe- »Ratni bilteni Gudnoga« protiv ustaške hrvatske vlasti, koju list izdaje prilog »Hrvatska Kruna: jest glagolice i nje izvori«. Riječ je o jić, rođen 1. listopada 1966. u Vo- Proučavajući zločine srpskih srpski narod nije mogao prihvatiti glavno glasilo Stranke prava u Dal- iznimno važnom djelu za prouča- ćinu, općina Podravska Slatina, pobunjenika na slatinskom po- nakon višestranačkih izbora u Repu- maciji - za narodnu cielokupnost vanje glagoljice u Hrvata jer je Pro- JMBG: 0110966301635, s prijavlje- dručju, dr. Brekalo nije se zausta- blici Hrvatskoj. Srpski narod ni tada i slobodu« koje se već sljedeće go- dan donio desetke izvora iz rimskih nim prebivalištem u mjestu Ku- vio samo na činjenicama/faktogra- pa ni danas nije u ratu sa hrvatskim dine osamostalilo, a Prodan ga je i drugih arhiva. »Hoće li biti koristi zmin, općina Sremska Mitrovica, fiji, nego je pokušao proniknuti i u narodom, ve sa hrvatskom vlašću i uređivao do 1920. od ovoga truda? Bog zna. Nu nada- Ulica Savska 31, Republika Srbija, povijest velikosrpske misli kako bi njenim plaćenicima, ustašama i bo- Kao prvak dalmatinskoga prati se je da hoće, jer izkustvo zadnjih upisan u Matičnu knjigu državlja- se što bolje mogli razumjeti uzro- jovnicima« (476.). vaštva okupljao je pravaše i zago- godina, i ako je mnogo nemarnika, na Republike Srbije pod rednim ci mržnje, koja je početkom de- Predsjednik dr. Franjo Tuđman varao jedinstvo hrvatskoga naroda je srećom još veći broj onih, koji brojem: 8745/2002, broj rješenja o vedesetih prošloga stoljeća svom bio je, očekivano, najčešća meta veli- da i samostalnost države na te- živo žele, e bi se ponovno u našem državljanstvu: 600-32783/02 od 11. silinom i okrutnošću dobila za- kosrpskih ideologa, pa i u Teritorijal- melju prirodnoga i povijesnoga narodu što više moguće razplam- prosinca 2002. godine, u bijegu... maha. Ta je svojevrsna ideološka noj obrani SAO Zapadne Slavonije: hrvatskoga državnoga prava, su- sala sveta vatra ljubavi prema gla- 25. okrivljeni Veselko Petrušić, indoktrinacija Srba u Hrvatskoj »Da li je Franjo Tuđman nasljednik protstavljajući se odlučno talijan- golici (…) Uprimo, da nam oblaci sin Rajka i Rajke r. Repić, rođen dosegnula svoj vrhunac i na oku- Ante Pavelića i ustaštva? Na ovo pita- skomu autonomaštvu, srpstvu i ne zastru ovu zviezdu, koja nam 20. prosinca 1968. u mjestu Popo- piranom području općine Podrav- nje možemo kratko odgovoriti: da... nijemstvu u Dalmaciji i drugim akoprem oslabljene luči, još svietli vac, JMBG: 2012968802505, pre- ska Slatina. Hrvati su prikazivani Da mu nisu nepoznate ni Hitlerove hrvatskim zemljama i stvaranju nad obzorjem.« bivao u Humu 39, s prijavljenim isključivo kao neprijatelji, a nova metode govori miniranje Banskih zajedničke jugoslavenske države. »Značajan, siromašan, uzor- prebivalištem u mjestu Petrovara- je demokratska vlast u Republici dvora kao što je Hitler spalio Rajh- Bio je zastupnik u Dalmatinskom nog života, dobar i mek kao dijete din, općina Novi Sad, Ulica Tesana Hrvatskoj kontinuirano optuži- tag kako bi za svoje zločine dobio saboru u Zadru i Carevinskom vi- pomagao je veoma rado sirote i Podrugovića 14, Republika Srbija, vana kao recidiv ustaštva. Istina, argumente protiv druge strane« (str. jeću u Beču, gdje »brani kao lav radnike«, napisao je u nekrologu upisan u Matičnu knjigu državlja- objektivnom analizom lako je doći 480.). sve hrvatske vrijednosti« (L. Ru- šibenski »Katolik«, a fra Leonar- na Republike Srbije, pod rednim do zaključka kako je riječ o vrlo Nije zgorega spomenuti imena i sković), boreći se za samostalnost do Rusković u svom sjećanju na brojem: 483215, broj rješenja o dr- prizemnoj i primitivnoj promidž- prezimena nekih pobunjenih Srba hrvatske države, što je bila i ostala nj u »Glasu sv. Antuna« (Buenos žavljanstvu: 600-61674/2000 od 4. bi, što pokazuje i »Ratni bilten Gu- koji se spominju u biltenu: »Naža- konstanta njegove ukupne po- Aires) piše: »Fin, čestit, pošten, listopada 2001. godine, u bijegu... dnoga« koji je izdavala Komanda lost moramo da odamo i veliku politike. Stvaranje Kraljevine SHS lojalan, otvoren, dostojanstven, 26. okrivljeni Ranko Lukić, Teritorijalne obrane SAO Zapad- čast i priznanje našim poginulim odnosno Jugoslavije vrlo je teško načelan. Nikada nije osobno vri- sin Vladimira i Jele r. Radaković, ne Slavonije. Bilteni su pisani na drugovima, prijateljima, rođacima, primio, osobito pad Zadra i dije- jeđao svojih protivnika. Karakter rođen 25. svibnja 1969. u Voćinu, latinici, »tekstovi nisu lektorirani, saborcima Teodoru Kuzmiću, Bori lova Dalmacije pod Italiju, ali je, je dum Iva Prodana bio iznad dis- prebivao u Humu kbr. 29, općina a sadržavali su informacije, pjesme Popoviću, Jovici Buzadžiću i Živku unatoč tomu, ostao živjeti u Za- kusije. Njegova je osobna etička Podravska Slatina, ostali podatci i viceve s ciljem podizanja ‘borbe- Milakoviću koji su poginuli u izvr- dru odbivši kanoničko mjesto u vrijednost također bila iznad sva- nepoznati, u bijegu... noga’ morala«. »Tiskani su na šapi- šenju zadataka« (str. 477.). Dubrovniku i mirovinu jer nije ke diskusije«, pa su ga i Talijani 27. okrivljeni Rade Ivanović, rografu, a svaki je sadržavao sedam Kao što je spomenuto, veliko- želio primati »plaću iz Beograda«, zvali »anima angelica«. Pa iako sin Milojka i Gospave r. Miličić, ro- stranica formata A-4« (str. 475.). srpski projekt u tzv. SAO Zapad- a za života nije kročio u Jugoslavi- je s njima živio do smrti 9. ožuj- đen 15. veljače 1972. u mjestu Vlat- noj Slavoniji bačen je na povijesno ju - radije je ostao živjeti s ljutim ka 1933., tražio je da ga pokopaju kovići, općina Skender Vakuf, BiH, Voltaire, Mao Ce-tung i vatikanski smetlište hrvatskim vojno-redar- protivnicima talijanašima. među njegovim hrvatskim pu- JMBG: 1502972301603, prebivao u lobi stvenim akcijama »Orkan ‘91.« i No tiskaru je morao prebaciti u kom u Preku na Ugljanu. Perivoj mjestu Popovac kbr. 6, SO Podrav- Već u prvom broju »Ratnoga bil- »Papuk ‘91.«. Preko na Ugljanu, a 1930. dao ju je Gospe od Zdravlja u Zadru krasi i ska Slatina, s prijavljenim prebiva- tena Gudnoga« razvidna je urednič- Završetak franjevcima trećoredcima samo- njegovo poprsje. 22 Glas Koncila broj 21 27. svibnja 2018. Kultura Glas Koncila broj 21 23 27. svibnja 2018. knjige kazalište Chestertonovo katoličanstvo Razigrana — U prostorijama nakladničke govu remek-djelu »Pravovjerje«. U ovoj knjizi Chesterton - na- kuće »Verbum« u Splitu na konfe- Bio je to početak njegova podulje- zvan i »apostol zdravoga razuma« renciji za novinare u ga puta ka katoličkoj - iskreno svjedoči kako ga je ko- baletna četvrtak 10. svibnja vjeri koji je konač- načno osvojilo katoličko pozivanje knjigu »Katolička Cr- no 1922., u dobi od na razum i istinu te kako je uvidio bajka kva i obraćenje« pred- 48 godina, doveo do da katoličanstvo ljude oslobađa — Balet: Gusar; skladatelj: Ado- stavili su dr. Miro Ra- Chestertonova ula- od mnogih gluposti i predrasu- lphe Adam; koreograf: Aivarsa binjama i turskim pašama smješte- dalj i mr. Petar Balta, ska u okrilje Katolič- da. Chesterton u knjizi podrobno Leimanis; prvaci i solisti: Irina Ča- na u bučne bazare, palače, tropske direktor i glavni ured- ke Crkve. Pet godina objašnjava kako se katolička vje- ban Bilandžić, Hazuki Tanase, otoke. Oluje koje potapaju brodove, nik »Verbuma«. potom Chesterton ra ne mijenja s obzirom na ljud- Artjom Žusov, Ivan Boiko, Eva otmice, bijeg, izdaja i ljubav koja na Riječ je o djelu enje napisao svojevr- sko raspoloženje i na trenutačnu Karpilovska, Jaclyn Ann Higgins, kraju sve pobjeđuje, sve su to dje- gleskoga književnika sni nastavak »Pra- modu, nego postojano uči kako Remus Dimache i Salvatore Ce- lići baleta francuskoga skladatelja i jednoga od najomi- vovjerja«, a riječ je ispravno razmišljati i prihvaćati rulli; Orkestar HNK-a Split; diri- Adolphea Adama. Taj romantični ljenijih, najsjajnijih i upravo o djelu »Ka- istinu. Katoličanstvo ne skučuje gent: Hari Zlodre; kostimograf: balet na početku je rađen prema li- najduhovitijih brani- tolička Crkva i obra- obzorja, nego omogućava uvijek Luca Dall’ Alpi; scenograf: Juan bretu Jules-Henrija Vernoya de Sa- telja kršćanstva Gilber- ćenje«, u kojem po- nov i svjež pogled na stvarnost, da- Guillermo. int-Georgesa i koreografa Josepha ta Keitha Chestertona. novno sjaji njegova jući ljudima istodobno istinsko sa- Baletni ansambl HNK-a Split 12. Mazillera, a kasnije su petrogradske Rođen 1874. godine, Chesterton se briljantnost kao pisca i mislioca mopouzdanje i slobodu mišljenja. svibnja, prvi put u svojoj povijesti, koreografije Mariusa Petipe postale na anglikansko kršćanstvo obratio dok objašnjava svoje shvaćanje ka- Djelo potiče čitatelje na preispi- praizveo je klasični balet »Gusar« okosnicom modernih produkcija 1901. godine, što je opisano u nje- tolicizma i Katoličke Crkve. tivanje vlastite vjere ili nevjere. (v) francuskoga skladatelja Adolphea »Gusara«. Radnja se vrti oko lijepe i Adama, u koreografiji Aivarsa Le- mlade Medore koju prodaju kao ro- imanisa, umjetničkoga ravnatelja binju turskomu paši, potom je oti- Latvijskoga nacionalnoga baleta. ma gusar Conrad i slijedi uzbudljiv Crkva, prolazili u vrijeme ma, koji po dolasku u Ri- »Gusar« je razigrana i raskošna zaplet, u kojem, naravno, pobjeđuje Rijeka i salezijanci Drugoga svjetskoga rata i jeku umjesto crkve grade romantična baletna bajka o neu- ljubav i počinje priča. — Salezijanska klasična ravnatelju škole don Niki nakon njega. »Salezijanci i uređuju kazališnu i ki- strašivim gusarima, prelijepim ro- D. Zeljko Selak gimnazija s pravom jav- Tunjiću i profesoricama su bili simbol proganjane nodvoranu, a crkva Ma- nosti Dan škole 8. svibnja koje su radile na teksto- Crve, što je i razumljivo rije Pomoćnice izgrađena proslavila je predstavlja- vima. jer su prvi na udaru jed- je tek nakon toga«. film njem monografije »Sto- Dr. Grbac istaknuo je noumlja oni koji rade s Dr. Rosić, profesor koji ljeće salezijanske prisut- odgojnu dimenziju dje- mladima.« Podsjetio je da je odgojio brojne genera- nosti u Rijeci, 1918. - 2018., lovanja salezijanaca, na- gimnazija pravo javnosti cije salezijanaca, istaknuo Bijegom do oratorij - župa - škola«. U pominjući da »knjiga dobiva tek nakon demo- je da je Salezijanska kla- školskoj dvorani o mono- svjedoči kako se preno- kratskih promjena i us- sična gimnazija s pravom prihvaćanja grafiji su govorili dr. Josip si vjera mladim ljudima postavom samostalne Hr- javnosti vrhunac njiho- gro) preopterećen pa često strogo Grbac, dr. s. Veronika Po- našeg vremena«. »U njoj vatske. Do tada je, više od va djelovanja. »Danas je reagira. Silvija se osjeća nevolje- pić i dr. Vladimir Rosić. je iznesena metodologija 30 godina, djelovala bez ovo srednja škola s bli- nom, zanemarenom, pa kada rodi- Ravnatelj riječke sa- salezijanskoga odgoja koji priznanja države, samo zu 300 učenika u kojoj se — »La fuga: Girl in flight« (»Bi- telji odustanu od obećanoga puta u lezijanske zajednice don počiva na tri stupa, me- kao škola za svećeničke iznimno dobro i uzorno jeg«); drama; redateljica: Sandra Rim, ona sama kreće na put. Drago Detić rekao je da su đusobno povezana: vjera, kandidate. radi. Obrazovala je mno- Vannucchi; glume: Lisa Ruth An- Film zanimljivo u flashbackovi- brojne osobe sudjelovale znanje i humanizam.« Dr. Popić, sestra mi- ge znanstvenike i inte- dreozzi, Emina Amatovic, Dona- ma naizmjence daje prošlost iz koje u prikupljanju materijala Monografija svjedoči i losrdnica, istaknula je da lektualce«, zaključio je dr. tella Finocchiaro, Filippo Nigro se saznaju uzroci, i Silvino putova- i sastavljanju monogra- o teškim vremenima koje »monografija priča priču Rosić. Hrvatski dječji žiri koji je u za- nje. Kamera i režija jako su dobre, fije, posebno zahvalivši su salezijanci, kao i cijela o neobičnim redovnici- Danijel Delonga grebačkom kinu »Europa« glaso- a to je prvi film redateljice i scena- vao za ovogodišnji najbolji europ- ristice Sandre Vannuchi, u koji je ski film za djecu u organizaciji Eu- unijela i autobiografske dijelove. ropske filmske akademije odabrao Silvia želi razgledati Rim i pose- je talijansko-švicarsku dramu »La bice turističku atrakciju »Usta isti- Zasluge hrvatske emigracije fuga: Girl in flight«, u hrvatskom ne«, da bi dobila odgovore. U vla- — U prostorijama »Hrvatskoga slo- gracije u vremenu od Pr- HNV-a«. Urednik Jo- prijevodu »Bijeg«. Primjeren je dje- ku susreće malo stariju djevojčicu va« u Zagrebu predstavljen je 10. voga sabora HNV-a 1974. njić istaknuo je da su ci iznad 12 godina, ali i odraslima, jer Eminu (Amatovic), Romkinju koja svibnja treći svezak knjige Kazimi- do Titove smrti 1980. Au- prva dva sveska knjige prikazuje kako se djeca (ne)nose joj pomaže u nevoljama i vodi je u ra Katalinića »Od poraza do pobje- tor ističe i likove hrvat- dobro prihvaćena u hr- s obiteljskim problemima, pose- romski kamp, u kojem su ti dijelovi de - Povijest hrvatske političke skih intelektualaca, hero- vatskoj javnosti te da bice bolešću jednoga od roditelja, filma snimljeni. Ondje se susreću emigracije 1945. - 1990.«. O knjizi su ja koji su prešućeni u hr- autor upravo dovršava i to kad je posrijedi jaka depresija. dva različita svijeta. Život Roma govorili urednik dr. Tomislav Jonjić vatskoj povijesti - Mate i posljednji, četvrti sve- Film je o odrastanju i dozrijevanju prikazan je pozitivno, kao i njiho- i mag. Marko Paradžik. Knjigu je Prpića, Vjenceslava Čiže- zak knjige, koji će biti te ujedno film ceste jer putovanje va odgovornost i samopouzdanje. objavila Naklada »Trpimir«. ka i Franje Mikulića - čiji objavljen do kraja 2018. donosi ključne promjene glavno- Njih dvije postaju prijateljice, a Sil- U svojim knjigama Katalinić trud i borba za uspostavu Kazimir Katalinić ga lika. via u tom okruženju počinje shva- sintetizira političko djelovanje hr- suverene hrvatske države hrvatski je povjesničar, To je 11-godišnja Silvia (Andre- ćati i prihvaćati svoju svagdašnjicu. vatske emigracije te kronološki pri- mogu nadahnuti mlade publicist i emigrantski ozzi), koja s mlađim bratom i rodi- No njezin bijeg izazvao je potragu kazuje događaje i političko-emi- naraštaje u ljubavi prema domovini. političar. Pisac je političkih, povi- teljima živi u malom toskanskom za njom, ali i trgnuo njezinu majku grantska strujanja nakon Drugoga Knjiga ima sedam poglavlja: jesnih i socioloških rasprava u emi- mjestu blizu Firence. Majka (Fi- iz bolesti... svjetskoga rata. U trećem svesku »Mate Prpić: I pero i mač«, »I. sabor grantskom tisku. Djelovao je u Hr- nocchiaro) je bolesna, a otac (Ni- Marijana Jakovljević autor skreće pozornost na nastanak HNV-a«, »Hrvatski dijalog«, »Plu- vatskoj republikanskoj stranci te i djelovanje Hrvatskoga narodnoga ralistički II. sabor HNV-a«, »Pro- držao brojne govore i predavanja vijeća (HNV) te na nacionalno do- fesor Vjenceslav Čižek«, »Djelova- diljem Amerike, Australije i Euro- izložbe zrijevanje hrvatske političke emi- nje UDBA-e u Australiji« i »Kriza pe. (M. Mioč) Djela Fausta Vrančića — Izložba »Faust Vrančić Mac- strukcija, od kojih su neki izvorni hinae novae« zagrebačkoga Teh- Vrančićevi izumi, prvi put viđeni u Razotkrivanje suvremenosti ničkoga muzeja otvorena je u četvr- svijetu. Izložba predstavlja deset stranica, objavljeno kao na zamolbu izdavačke nutoga za suvremenost, tak 10. svibnja u Muzeju Brodskoga maketa izvedenih prema Vrančiće- prva knjiga nove Matičine kuće »Karl Alber«. otkrivaju ga kao svojevr- Posavlja u Slavonskom Brodu. vim skicama u Tehničkom muzeju biblioteke »Hic et nunc«, Prema Šeputu u per- snoga kritičara suvreme- Izložbu je otvorio ravnatelj Muzeja (tri makete mostova, šest maketa obuhvaća 17 autorovih cepciji javnosti i općoj du- noga svijeta, što je osobi- Brodskoga Posavlja Hrvoje Špicer, mlinova i jedna maketa preše), koje tekstova objavljivanih u hovnoj klimi filozofija se to vidljivo u tekstovima a predstavila ju je Markita Franulić, daju uvid u njegove konstrukcije za Matičinu dvotjedniku slabo primjećuje i sve više posvećenima položaju ravnateljica tehničkoga muzeja. Za- proizvodnju odnosno uporabu »Vijenac« od 2013. do 2017. marginalizira, o čemu dr. humanističkih znanosti hvaljujući međumuzejskoj surad- energije. Središnji izložbeni prostor »Znanost u službi globali- Barbarić piše i u knjizi u znanstvenom sustavu i nji, slavonskobrodska publika sve zauzima stilizirana replika pomič- ziranog tržišta«, »Što s hu- kako bi postavio dijagno- obrazovanju. do 1. srpnja može vidjeti izložbu noga krova u mlinu na postolju s manističkim znanosti- zu današnjice te upozorio Misaona razotkrivanja priređenu povodom 400. obljetnice elektropogonom koji omogućava ma?«, »Tehnika kao iza- na zabrinjavajuće stanje pravoga lica suvremeno- izdavanja knjige »Machinae novae« pokretanje 12 lopatica na kojima su zov«, »Ideja Europe«, »Na vremena u kojem se za- sti kakva je s neobičnom (Novi strojevi) Fausta Vrančića, pr- otisnuti crteži iz djela »Machinae izvoru demokracije«, »Što hvaljujući prevlasti teh- uvjerljivošću poduzeo au- voga hrvatskoga inženjera i glaso- novae«, a na deset uvećanih crteža je kultura?«, »Što znači či- nike i usponu prirodnih tor u »Putokazima« poka- vitoga hrvatskoga konstruktora i iz Vrančićeve »tehničke enciklope- tati?«, »Grad kao umjet- znanosti nalazi u opasno- zuju da se živi u vremenu tehničkoga pisca na prijelazu iz 16. dije« izabrane su Vrančićeve kon- — Knjigu »Putokazi« fi- ničko djelo«, »Arhitektura sti od »zapadanja u svoje- u kojem je čitavo povije- u 17. stoljeće, te autora petojezično- strukcije s pripadajućim opisom. lozofa Damira Barbarića kao okamenjena glazba«, vrsni novi barbarizam u sno nasljeđe ugroženo jer ga rječnika (Dictionarium…«, Ve- Izložba otvara uvid ne samo u povi- u četvrtak 10. svibnja u »Jezik i domovina«... na- svijetu koji sve brže zabo- današnjicom vlada duh necija, 1595.) Kapitalno Vrančićevo jest, nego i razvoj tehnike, inventiv- knjižari Matice hrvatske u slovi su nekih od 16 člana- ravlja cjelokupnu duhov- koji ne pokazuje nimalo djelo »Machinae novae«, objavljeno nosti hrvatskoga inženjera i inova- Zagrebu uz autora pred- ka, nakon kojih se nalazi nu predaju čovječanstva«. osjećaja ni sluha za sve u Veneciji 1615., sadrži 49 znalački tora s kraja 16. i 17. stoljeća (Šibenik, stavili su glavni urednik intervju naslovljen »Bez Iako su tekstovi temat- njegovo bogatstvo, ocije- izvedenih bakropisa s grafičkim 1551. - Venecija, 1617.), ali i promišlja Luka Šeput, Lada Žigo te filozofije zapadamo u bar- ski različiti, u cjelini oda- nio je, uz ostalo, urednik prikazom i višejezičnim opisom 56 o uporabi snage prirode i energije. Ivan Rogić. Izdanje na 187 barstvo« koji je autor dao ju autora i filozofa zabri- Šeput. (M. C.) različitih uređaja i tehničkih kon- B. Lukačević 24 Glas Koncila broj 21 27. svibnja 2018.

¬ ZAGREB | Tribina o »Laudato si’« iz perspektive teologije zemlje naši pokojnici — O Papinoj enciklici »Laudato da vanjski utjecaji utječu na aktu- si’« iz perspektive tloznanosti i alnu situaciju budući da se ogla- Marijan Kovačević teologije zemlje, odnosno o zem- Spriječiti ropstvo šivačkom mašinerijom zemlja svećenik - redovnik lji kao daru, zadaći i kušnji govo- obezvrjeđuje, i to namjerno, kako krijepljen svetim sakramentima, u 72. godini rilo se na trećoj tribini u organiza- bi ju stranci kupili. »U Slavoniji Oživota, 55. redovništva i 46. godini svećeniš- ciji Katedre za teologiju Hrvatsko- na vlastitoj zemlji se ljudima više ne isplati raditi tva preminuo je u petak 18. svibnja u Slavonskom

ga katoličkoga sveučilišta u četvr- Snimio: T. Šovagovi zemlju. I odlučuju otići. Zemlja Brodu fra Marijan Kovačević, svećenik Franjevačke tak 17. svibnja u Zagrebu. Sudjelo- ¦ Sudjelo- je postala jeftina. I tko je kupuje? provincije sv. Ćirila i Metoda. vali su aka- vali su profesor emeritus Agro- demik dr. Ne mogu je kupiti oni koji imaju Rođen je 16. rujna 1946. u Rešetarima u župi nomskoga fakulteta Sveučilišta u Ferdo Bašić jedva za plaću. Kupuju je oni izva- Nova Gradiška, u uzornoj katoličkoj obitelji od otca

Zagrebu akademik dr. Ferdo Bašić i dr. Đurica ć na koji imaju novca. Područja od Antuna i majke Marije r. Palić. Odrastao je uz četve- te predsjednik Hrvatskoga kato- Pardon Erduta do Vinkovaca pod kredi- ro braće i sestara, najstarije Ankice Karmele, koja ličkoga biblijskoga djela i član Bi- tima su triju investicijskih fondo- je redovnica družbe Male Gospe i na službi je u Su- blijskoga instituta KBF-a dr. Đu- va i nekoliko banaka«, ustvrdio je botici, brata Ivana, koji je preminuo kao dijete, te rica Pardon, uz moderiranje do- dr. Pardon i dodao da ljudi nakon uz sestru Tereziju i brata Alojzija. Otac mu je premi- maćina s HKS-a dr. Zorana Turze. prodaje postaju robovi na vlastitoj nuo 1983., a majka mu je živa i ima 93 godine. Akademik Bašić iznio je agro- zemlji, što se u povijesti dogodilo U franjevački red ušao je u Cerniku 1963., a nomski pregled i analitiku tla, jih površina. Enciklika »Laudato skoj. »Kako zvuči danas biblijska i Izraelcima. sljedeće je godine dao prve redovničke zavjete. navodeći i da je tema zemlje u si’« poruka je ohrabrenja upućena poruka kada mnogi mladi ljudi, Zaključio je da teologija zemlje Svečane redovničke zavjete dao je 1971. u Zagrebu, kršćanskoj svijesti zaboravljena. svim graditeljima zajedničkoga unatoč tomu što im je relativno može biti jedan od načina proši- gdje je 1972. zaređen za svećenika. Bio je na služ- Smatra da je u posljednjih sedam doma i obveza baštinicima, za- dobro u Hrvatskoj, i umjesto da rivanja čovječje svijesti koliko je bama u Osijeku, Karlovcu, Subotici (u dva navrata tisuća godina bilo više neuspjeha ključio je akademik Bašić. ulože svu energiju u Hrvatsku, zemlja važna. »U to spadaju sve služio ukupno 28 godina), Vukovaru, a posljednje nego uspjeha u gospodarenju ze- Autor dviju knjiga o teologi- odlaze radije u Irsku i druge drža- zemaljske djelatnosti, bavljenje tri godine bio je samostanski vikar u Slavonskom mljom, što pokazuju brojni »zapi- ji zemlje dr. Pardon podsjetio je ve, gdje peru suđe, rade u mesnici, tlom, politikom, ekonomijom. U Brodu. Bio je definitor, a obavljao je i službe vikara si« iz tla - toga prirodnoga, a mi- da pojam »zemlja« jest treći naj- prljave poslove, rade poslove koje to spadaju sve ljudske, zemaljske i ekonoma samostana, kapelana, duhovnoga asi- sterioznoga tijela. Podsjetio je i češći u Svetom pismu jer se na- ovdje ne bi nikad radili. Kada bi djelatnosti kao služba Bogu i lju- stenta OFS-a, kroničara, dušobrižnika bolesnika, na brojne nelogičnosti, primjerice kon pojmova »Bog« i »čovjek« istovjetnu energiju uložili ovdje, dima. Moramo se brinuti za naš ispovjednika. Istinski se trudio biti franjevcem koje- da se u nerazvijenim zemljama spominje više od tri tisuće puta. Hrvatska bi bila prosperitetna«, zajednički dom, i velika je opa- ga je odnjihala zdrava, čista vjera slavonske obitelji, i do 70 posto stanovništva bavi Naveo je starozavjetni primjer smatra dr. Pardon, župnik u Pu- snost misliti da je ovo tuđa ze- očitovana kroz trajno produbljivanu i gajenu osob- poljoprivredom, a u razvijenima proroka Jeremije i sadnju njive u nitovcima, otkrivajući kako je po- mlja, tuđ planet«, zaključio je dr. nu i zajedničku molitvu, iskrenu dobrotu srca pro- i manje od tri posto. Izdvojio je i nadi povratka izabranoga naroda, sljednjih godina broj stanovnika Pardon i prikazao kratak film s stranoga poput slavonske ravnice koju je uvijek u podatak da Europa navodnjava 13 makar i za 80 godina, usporedio u tom slavonskom selu smanjen porukom pape Franje o teologiji sebi nosio. Bio je franjevac slavonskoga štiha. posto, a Hrvatska oko 1 posto svo- sa situacijom u Slavoniji i Hrvat- za tristotinjak osoba. Naveo je i zemlje. (T. Šovagović) Slavljenju svetih otajstava pristupao je s dostojanstvom starih pobožnih mistika i poniznih razlagate- lja otajstava vjere u homilijama i porukama. U is- »sud«, a prethodno je na predjelu su došli do Višnjice, tamo su brojne povjedaonici bio je strpljiv služitelj Božjega milosr- Misa za žrtve grobišta Savica Savica dala iskopati grabu prema poubijali, a među njima i braću đa. Bio je mudar, a njegovi su savjeti uvijek bili SV. ILIJA - Beretinec - U kapeli je i brat ubijene braće Đure i Franje kojoj su u noći poveli grupu ljudi Đuru i Franju Kukreta, koje je otac popraćeni konkretnom molitvom. Cijenio je brat- sv. Mihaela u Črešnjevu u nedjelju Kukreta, predstavnici Hrvatskoga koju su odredili za likvidaciju. Ljude tamo pronašao mrtve i dopremio ih stvo i zajedništvo na svakoj razini, osobno je nena- 13. svibnja misu zadušnicu za žrtve žrtvoslovnoga društva iz Zagreba i su poubijali i zagrnuli tankim slojem kući te su pokopani na groblju u metljivo davao svoj obol. Bio je vedar, veseo, du- grobišta Savica, tj. za župljane župe članovi društva te zamjenik načelni- zemlje. Kada su partizani napustili Črešnjevu. hovit, nenametljiv, ponizan, skroman, jednosta- sv. Ilije poginule u ratovima i progo- ka općine Beretinec Matija Kefelja, Beretinec i Črešnjevo, sa sobom su Komemoracija je potom nastav- van… Volio je i znao je lijepo pjevati, a i svirati. nima totalitarnih režima, predvodio rodbina stradalih i brojni vjernici. vodili zarobljenike. Nekoliko su ih ljena kod spomenkriža na grobištu Volio je svoju braću redovnike, poštivao svećenike, je domaći župnik Izidor Ferek. Misno Početkom svibnja 1945. jedna je poubijali na izlasku iz Črešnjeva, a Savica, gdje su položeni vijenci i redovnice, vjernike, svakoga čovjeka. Njegova lju- slavlje uzveličao je zbor mladih župe partizanska jedinica dolaskom u zarobljenička kolona potom je dalje zapaljene svijeće te održani prigod- bav bila je prepoznatljiva što je u svim mjestima sv. Ilije, a misi za žrtve prisustvovao naselje Beretinec organizirala put nastavila prema Sloveniji. Kad ni govori. (ft) gdje je boravio bio omiljen kako među pukom Glas Koncila broj 21 25 27. svibnja 2018. u spomen naši razgovori jednako tako i među svećenicima. Bio je obred na žminjskom groblju predvodio Sjećanje na odan Crkvi, poglavarima, a koliko je volio je biskup Milovan, koji je izrekao i pri- našega dragog svoj hrvatski narod osjetilo se po njegovim godno oproštajno slovo. Misu zadušnicu JURU JUKU gestama, strepnjama. Istaknuli su to u pone- u župnoj crkvi predvodio je biskup MATIĆA Zar se pod obje djeljak 21. svibnja u svojim oproštajnim go- Huzjak, a prigodnu je homiliju održao 25. V. 1999. vorima na pogrebu provincijal fra Ilija Vrdo- nadbiskup Hranić. Na kraju misnoga – 25. V. 2018. ljak, koji je predvodio sprovodne obrede i slavlja okupljenima se u ime svih sveće- Dragi naš Jure, prilike pričešćuju misu zadušnicu u župnoj crkvi sv. Petra u nika, redovnika i redovnica Porečke i tvoj plemeniti Cerniku, potom slavonskobrodski dekan Ivan Pulske biskupije obratio generalni vikar lik neprestance Lenić, koji je predvodio misu zadušnicu s mons. Vilim Grbac, prenijevši izraze su- živi u našim samo »odabrani«? ispraćajem pokojnikova tijela u franjevačkoj ćuti porečkoga i pulskoga biskupa Dra- srcima, mislima crkvi Presvetoga Trojstva u Slavonskom Bro- žena Kutleše. U ime župne zajednice od i molitvama. Hvala ti za nesebič- »Glasu Koncila« br. 10 od 11. ožujka 2018. na str. 25 čitatelj M. J. du, i fra Klaudio Milohanović, gvardijan brod- pokojnice se oprostio župnik Jordan nu ljubav koju si nam darivao i Upiše o neujednačenosti prakse pričešćivanja kod nas te pita: skoga samostana. U dirljivu oproštajnom Rovis, a emotivnim govorom okupljeni- pokazivao svojim primjerom put »Zbog čega neke svećenike u naše vrijeme higijenske zahtjev- govoru na pokopu, ocrtavajući život i djelo ma se obratio sin svećenik Lino, zahva- kršćanina i domoljuba. Zahvalju- nosti ne obvezuju crkveni propisi, odnosno s kojim se pravom pokojnika, fra Marko Malović, koji je bio livši svima na iskazanoj blizini i potpori. jemo svima koji te spominju u oni izuzimlju od njih?« U odgovoru navodite pretpostavku da je svećenik njegova svećenička generacija, među osta- (G. K.) svojim molitvama i posjećuju tvoj »odlučio ne dijeliti pričest na ruku možda zbog velikoga broja vjernika i lim je ustvrdio da je pokojnik bio heroj Do- tihi dom. Živjet ćeš vječno u zbog moguće zloporabe« jer »Crkva uvijek potiče na pobožno i savjesno movinskoga rata, i to zbog toga što je imao našim srcima! ophođenje s hostijom«. S tim u vezi iznosim nemili događaj kojemu sam hrabrosti 1990. vratiti se u Suboticu, što je Danijel Mihatov Tvoji sinovi i kćeri s obiteljima nazočio dva puta. Prilikom pričešćivanja sveta hostija je pala na tlo, a sve- tada bilo vrlo opasno, napose za svećenike, svećenik redovnik ćenik je pričesniku rekao: »Pričesti se s poda!« kao i zbog toga što je rado došao mijenjati Zagrebu je U spomen Pliticu pod bradom pričesnika više ne viđamo, a o higijeni i dostojanstve- ga 1993. u okupirani Ilok. U13. svibnja u divnoj supruzi, nom ophođenju tko još razmišlja? Čak je i bojazan od oskvrnjivanja iščezla Nakon mise zadušnice s ispraćajem iz Domu za starije i majci i baki ako je pričest na usta veća sigurnost, jer dok pjevamo predivnu pričesnu franjevačkoga samostana u Slavonskom nemoćne osobe ANĐI pjesmu: »Uzmite, jedite, evo vam Tijelo moje, uzmite pijte svi, evo vam Krvi Brodu pokopan je na mjesnom groblju u Kuća sv. Franje u MIJATOVIĆ moje«, jedu svi, a piju samo odabrani i tako uglavnom i (uz časne iznimke) Cerniku uz nazočnost rodbine, brojnih prija- Odri u 103. godini 31. V. 2013. na velike euharistijske blagdane: Veliki četvrtak i Tijelovo, protivno želji telja, osamdesetak redovnica, redovnika i života, 85. godini – 31. V. 2018. našega Gospodina. Vjerojatno je i tu važnija »procjena« praktičnosti pri- svećenika. Sprovodne obrede i misu zaduš- redovništva i 78. čestitelja od želje Utemeljitelja. nicu u župnoj crkvi sv. Petra u Cerniku pred- godini svećeničke Čitatelj V. P. vodio je provincijal Vrdoljak. Pročitane su službe preminuo o. Danijel Mihatov, Zahvalna obitelj sućuti požeškoga biskupa Antuna Škvorćevi- redovnik i svećenik Provincije franjeva- Žao nam je zbog nemiloga događaja koji spominjete u svom pismu ća, nadbiskupa đakovačko-osječkoga Đure ca trećoredaca glagoljaša, bivši provin- U spomen kojim upozoravate na nedopustivo ponašanje u odnosu na hostiju, Hranića i umirovljenoga Marina Srakića te cijal, član samostana sv. Franje u Krku. na brata, ujaka i sam čin pričešćivanja i vjernika za koji je odgovornost u tom slučaju subotičkoga biskupa Ivana Penzesa. (B. Lu- Rođen je 31. ožujka 1916. u Poljani strica na svećeniku koji je pogrješno postupio. Premda nam okolnosti nisu kačević) na otoku Ugljanu, u župi Sutomišćica – VLČ. JOSIPA poznate, način ophođenja ostaje i dalje nedopustiv jer je svaki sveće- Poljana, od otca Petra iz Poljane i majke DRUŠKA nik dužan - i ponajviše on - brinuti se ne samo o dostojanstvenu op- Petrice, rođ. Stipanov, iz Preka. U njego- 28. 5. 1992. hođenju prema hostiji, nego i da ne bi došlo do njezina oskvrnjivanja Marija Zohil voj je obitelji rođeno još četvero braće i – 28. 5. 2018. ili bilo koje druge vrste zloporabe. pulskoj Općoj bol- sestra. Poslije osnovne škole u Poljani Kako vrijeme U drugom dijelu svojega pisma dotičete i drugo pitanje koje se Unici u ponedjeljak (1921. – 1927.) pristupio je Provinciji teče teško se odnosi na činjenicu da se vjernici najčešće pričešćuju pod prilikom 14. svibnja, primivši sa- franjevaca trećoredaca u samostanu i pomiriti da te kruha, a svećenici redovito pod obje prilike, pri čemu spominjete kramente, nakon krat- sjemeništu na otočiću Školjiću pred Pre- nema, da život kako »jedu svi, a piju samo odabrani«, te sugerirate razmišljanje da je ke i teške bolesti premi- kom. Pet je razreda gimnazije polazio na više nikada neće biti isti. Iako važnija »’procjena’ praktičnosti pričestitelja od želje Utemeljitelja«. nula je uzorna vjernica, Školjiću (1927. - 1932.), a srednjoškolsko smo tužni, zauvijek ćeš živjeti u Kako i Vi i ostali naši čitatelji ne biste bili u zabludi ili pak neznanju, župljanka župe sv. Mi- je obrazovanje završio u Krku. U novici- našim srcima do ponovnog navest ćemo Vam odredbe kojih se - bez obzira na osobnu »procjenu«, hovila u Žminju Mari- jatu je bio također u Krku. Prve je redov- susreta. Hvala svima koji Te se želju ili nahođenje - treba držati svaki svećenik, tj. svaki slavitelj mise. ja Zohil. ničke zavjete položio 1933. u Krku, a sjećaju. Počivaj u miru Božjem. Kada govori o obredu pričesti, Opća uredba (OU) Rimskoga misala Rođena je 9. svibnja 1939. u selu Laginji- doživotne zavjete 1937. u Zagrebu. Filo- Tvoje sestre Pavica i Anđela, navodi: »Budući da je euharistijsko slavlje vazmena gozba, poželjno je ma u župi Žminj, kao treće dijete od otca zofsko-teološki studij završio je na Bogo- brat Alojz i ostala rodbina da vjernici, pravo raspoloženi - prema Gospodnjemu nalogu - primaju Ivana i majke Marije rođ. Matika. U brak s slovnom fakultetu Sveučilišta u Zagre- njegovo Tijelo i Krv kao duhovnu hranu. Na to smjeraju lomljenje kruha Mirom Zohilom, iz sela Tončaka, stupila je bu, za đakona ga je zaredio zagrebački Sjećanje na i ostali pripravni obredi kojima se vjernici neposredno privode k priče- 26. siječnja 1962. u žminjskoj župnoj crkvi sv. nadbiskup Alojzije Stepinac 1940., a za ANĐELU sti« (OU 80). Isto tako, u broju 85 »Opće uredbe« navodi se da je »veoma Mihovila, gdje su 50 godina kasnije, 2012. svećenika, iste godine, pomoćni biskup BELOŠEVIĆ ROĐ. poželjno da vjernici, kao što to treba činiti i sam svećenik, prime Tijelo misom zahvalnicom proslavili 50. obljetnicu Josip Lach. Kao mladomisnik poslan je u HARAMINA Gospodnje od hostija posvećenih u toj istoj misi, a da se u predviđenim zajedničkoga života. Godine 1962. dobili su samostan sv. Antuna u Herceg-Novom i 29. V. 2010. slučajevima (usp. br. 283) pričeste i iz kaleža, da tako i samim znakovima sina Gracijana, a dvije godine kasnije sina bio tamo 1940. – 1944. i 1945. – 1950. – 29. V. 2018. dođe bolje do izražaja da je pričest dioništvo u žrtvi koja se upravo slavi«. Lina, svećenika Porečke i pulske biskupije Bio je šest godina samostanski pogla- Kad zaklopim Broj 160 i 161 iste uredbe ističe da »nije dopušteno da vjernici sami danas na službi u župi Vrsar i Gradina. Prvo- var, vjeroučitelj na pučkoj školi te je oči... Ne brišite uzimaju posvećeni kruh ili sveti kalež niti da ga iz ruke u ruku proslje- rođenac ih je po sklapanju braka s Eni r. Jurić pastoralno pomagao u župama. Bio je sjene s mojega đuju jedan drugomu«. »Vjernici se pričešćuju klečeći ili stojeći, kako iz župe Sv. Martin Labinski obradovao unuci- samostalni kapelan u Rosama i upravi- puta i ne gasite to odredi konferencija biskupa. Kad se pričešćuju stojeći, preporučuje ma koji su im bili velika radost i velika ljubav. telj župâ u Đenovićima, Vitaljini i Her- svjetla na stazi... (Ivan Golub) se da se, prema istim odredbama, iskaže dužno poštovanje prije nego Velika radost, posebno za majku Mariju, kao ceg-Novom. Posljednju je godinu rata I dalje živiš u srcima onih koje si se primi Sakrament. Ako se pričest dijeli samo pod prilikom kruha, i za cijelu obitelj Zohil, bilo je svećeničko bio ekonom samostana sv. Franje Ksa- voljela i koji su tebe voljeli i svećenik hostiju malo podigne, pokaže je svakomu pojedinom i kaže: zvanje na koje se odlučio mlađi sin Lino koji verskoga u Zagrebu. Bio je gvardijan u poštovali. Tijelo Kristovo. Pričesnik odgovori: Amen te primi Sakrament na usta je za svećenika zaređen u Rovinju 1989. go- Krku 1950. – 1953. i u samostanu na Sv. Prati nas i dalje svojim blagim ili, gdje je to dopušteno, na ruku ako to želi. Pričesnik čim primi svetu dine. Osim vođenja domaćinstva te skrbi o Ksaveru u Zagrebu 1953. – 1959., gene- pogledom iz Očeva doma! hostiju, odmah je u cijelosti blaguje. Za pričest pod objema prilikama obitelji, suprugu, djeci i kući u različitim peri- ralni vizitator provincije 1959., samo- slijedi se obred opisan na drugom mjestu (usp. br. 284-287).« odima, Marija je radila u »Purisu«, »Pazinki« stanski i provincijski ekonom na Sv. No još prije u broju 283 Opće uredbe jasno se navodi: »Pričest pod te Općini Žminj. Bila je dio one generacije Ksaveru 1959. – 1963. te gvardijan na pažnje, ljubavi prema svojoj redovničkoj objema prilikama, osim slučajeva izloženih u obrednim knjigama, koja je u teškom poratnom vremenu - do- Glavotoku, na otoku Krku 1963. – 1968. zajednici i primjer pobožnosti, strpljivo- dopušta se: a) svećenicima koji misnu žrtvu ne mogu slaviti ili u njoj slovno ni iz čega - gradila egzistenciju svojih Godine 1969. počeo je djelovati među sti i blagosti. koncelebrirati; b) đakonu i drugima koji u misi vrše neku službu; obitelji, želeći nadasve bolju budućnost za hrvatskim iseljenicima u Njemačkoj, Sprovodne je obrede 16. svibnja na c) svim članovima zajednice na konventualnoj misi ili u tzv. ‘misi svoju djecu. Proživjela je, sa svojim supru- najprije u Bochumu, zatim u predjelu Mirogoju predvodio provincijal fra Ivo zajednice’, sjemenišnim pitomcima, svima koji obavljaju duhovne gom Mirom koji se u vječnost preselio prije Bergeborbeck 1969. – 1972. te kao vo- Martinović, a uz njega su bili mons. Fra- vježbe ili pak sudjeluju na nekom duhovnom ili pastoralnom skupu. dvije godine, sve nedaće i brojne promjene ditelj Hrvatske katoličke misije u Essenu njo Velčić, generalni vikar Krčke biskupi- Dijecezanski biskup može za područje svoje biskupije izdati odred- koje su Istru i Hrvatsku zahvatile u posljednjih 1973. – 1976. Godine 1976. izabran je za je, i fra Antun Badurina, gvardijan samo- be o pričesti pod objema prilikama; te odredbe treba obdržavati ta- osam desetljeća. Doselivši se s oskudnom provincijala za razdoblje 1976. – 1980. stana u Krku. Uz braću Tonka iz SAD-a i kođer u redovničkim crkvama i malim zajednicama. Isti biskup ima imovinom u Žminj iz sela Tončaka, ona i su- a zatim je bio gvardijan u Ogulinu 1980. Šimu iz Zagreba i rodbinu bilo je nazoč- ovlast dopustiti da se pričest dijeli pod objema prilikama svaki put prug svili su obiteljsko gnijezdo poštenim i – 1993., uvijek raspoloživ za pastoralnu no više od 30 redovnika, pet svećenika kad to svećenik, kojemu je kao vlastitom pastiru povjerena zajednica, vrijednim radom svojih ruku. U svim životnim pomoć u gradu i okolnim župama. Od Krčke biskupije, redovnice, vjernici iz bude smatrao zgodnim, pod uvjetom da su vjernici dobro poučeni i poteškoćama, kojih je bio nemali broj, glav- 1993. do početka 2018. živio je i, prema Krka, u kojem je živio i djelovao, te nje- da nema nikakve opasnosti od oskvrnuća sakramenta ili od toga da nu snagu pronalazili su u nepokolebljivoj mogućnostima svoje dobi, sudjelovao u govi prijatelji i poznanici. obred bude otežan zbog velikog broja vjernika ili zbog drugog razloga. vjeri. Vjeru koju su primili u svojim obiteljima pastoralnom djelovanju samostana sv. Provincijal je prenio poruku sućuti Što se tiče dijeljenja pričesti vjernicima pod objema prilikama te gle- jednostavno su živjeli, i na isti takav način, Franje u Krku kao ispovjednik, propo- zagrebačkoga nadbiskupa kardinala de proširenja dopuštenja o takvoj pričesti, konferencije mogu izdati nadasve primjerom, prenijeli ju sinovima, a vjednik, duhovni savjetnik, pohoditelj Josipa Bozanića, a pismo krčkoga bisku- odredbe koje će Apostolska stolica prethodno potvrditi.« kasnije i unucima. Dok je mogla Marija je bolesnika te, sve donedavno, kao vodi- pa Ivice Petanjka pročitao je mons. Vel- Naši su se biskupi u broju 101 i sljedećima »Direktorija za pastoral svakoga dana sudjelovala na misi, a u župi telj i duhovni animator molitvene zajed- čić. Uz provincijala oproštajno slovo sakramenata u župnoj zajednici« pozvali na Opće uredbe, posebno na se ništa važno nije događalo u što ne bi bila nice »Isus uskrsli« i biblijske zajednice, izrekao je fra Antun Badurina, gvardijan broj 80 i 106 koji smo naveli, a u broju 102 ističu: »U nekim prigodama, uključena. ostajući uvijek svježa duha i spremne u Krku. Misu zadušnicu u crkvi sv. Franje kao što su duhovne vježbe i obnove, pučke misije, pastoralni tjedni, U srijedu 16. svibnja od nje su se oprosti- volje. Rado je i zauzeto, u nizu generaci- Ksaverskoga u Zagrebu predvodio je pastoralni blagdan i neke druge liturgijske svečanosti, može se dijeliti li obitelj, rodbina i prijatelji te vjernici žminj- ja, sudjelovao u odgoju novaka u Krku krčki biskup u miru Valter Župan s više pričest pod obje prilike.« ske župe, kao i župa u kojima je djelovao i uvodeći ih, osobito, u Sveto pismo, Bož- od trideset svećenika. U prigodnoj ho- Iz svega je vidljivo da nema povlaštenih, odnosno kako ste vi naveli djeluje sin Lino, velebnim ispraćajem, u koju riječ. Prije nekoliko mjeseci zbog ne- miliji biskup Župan istaknuo je da je bio »odabranih«, pri primanju svete pričesti pod obje prilike, nego je u pri- jem su sudjelovali nadbiskup đakovačko- moći je i radi medicinske njege došao u »čovjek Božji i čovjek Crkve« te je pokoj- kladnim zgodama takva mogućnost jednako dostupna svim sudionici- osječki Đuro Hranić, bjelovarsko-križevački dom za starije i nemoćne osobe pri sa- niku zahvalio za sve što je učinio za Krčku ma euharistijskoga slavlja. A što takva praksa nije češće u primjeni naj- biskup Vjekoslav Huzjak, biskup u miru Ivan mostanu franjevaca trećoredaca u Odri. biskupiju, za Crkvu u Hrvata, u Hrvatskoj vjerojatnije ovisi o praktičnim mogućnostima, no važno je imati svijest Milovan i četrdesetak svećenika. Sprovodni Ostavio je za sobom primjer ljudske i Njemačkoj. (Z. Brusač) da je sveta pričest i pod jednom prilikom susret s cjelovitim Kristom. 26 Glas Koncila broj 21 27. svibnja 2018.

čujem, vidim... pa se stidim ¬ Zagreb ¬ OMIŠ | Hod za... potpis?! V. Dunižarić

— Ustaj, Vilko! Budi se, diži se - ženina ruka na mom ramenu ne popušta - dolazi nam rodbina s Krka... - Frka?? Što trka?... Frka, trka, koja sad strka?! Prošlu smo subotu hodali - bun(t)ovno ustajem i teturam prema kuhinji - za život... Kud sad, što je sad na redu, koja trka, koji hod? - Hod za potpis! Dolaze nam stric Anton, teta Katica i svi njihovi, potpi- Naviještali sati se za ova dva referenduma... - Daj, zafrkavaš me?? - ne vjerujem vlastitim ušima, dok očima još bez na- u Lavovu očala ionako ništa ne vidim. - Na cijelom najvećem i još »zlatnom« otoku — Četvero mladih animatora iz nisu našli papire da se potpišu?!? Hrvatske sudjelovalo je na prvom a

- Tja, nisu... - mirno odgovara moja Jelica ženica. - Prošlu su nedjelju kre- Malom tečaju radosnoga kršćanstva č nuli na mjesto gdje su čuli da se potpisuje, ali... Ili su promašili vrijeme ili - Kursilju u Ukrajini. Tečaj je održan mjesto radnje, nisu našli nikog... od 10. do 13. svibnja u Lavovu. Tim - »Krčki jeti«, navodno viđen da prikuplja potpise... Pa dobro, pa nije njima animatora sastojao se od suradnika Snimio: B. Gunja Zagreb najbliži grad! Što nisu išli u Rijeku? - još se moje »drugo ja« buni Kursilja iz triju država - Ukrajine, ¦ Misu i procesiju omiškim ulicama predvodio je zadarski nadbiskup i predsjednik zbog ranog vikend-buđenja. - Hej, čekaj, zar nisi govorila da su i oni prošle Hrvatske i Španjolske, a rektor i HBK-a Želimir Puljić subote bili u Rijeci na »Hodu za život«, što se nisu tad potpisali?? svećenik, koji su organizirali i vodi- - Pa moj ti, »bleso«, gdje ti živiš? - pogledom između sućuti i prijezira pro- li program, dolaze iz SAD-a. Zbog strijeli me Jela. - Nisi čuo da je riječki gradonačelnik potpuno zabranio toga su teme i rad u grupi održani prikupljanje potpisa za »istanbulski referendum«, a za ovaj drugi, »izbor- na ukrajinskom i engleskom jeziku. ni«, dao je čak jednu lokaciju. Ali na dan »Hoda za život«, za svaki slučaj, Teme ideal, milost, kršćanin u svo- 400. obljetnica zabranio je prikupljanje potpisa i na toj lokaciji! »Šerif«, »Lex šerif«... joj Crkvi, produbljivanje, apostolat - Ma, »car«! Nadmašio je sve, čak i našeg gradonačelnika, vječnog šerifa i zaprjeke obradili su animatori, a o. »Bandi Earpa«! - uključi se u »sat informiranja« i moj već debelo razbuđeni Cahill dvije teme o sakramentima. posvete crkve punac. - »Lex car«! Car samovolje i svepameti! »Samoustavno« ocijenio ne- Program je završio u nedjelju, za- — Omiš i župa sv. Mihovila pro- Petru Stelli, Božidaru Čečuku i ustavnost referendumskih pitanja, ustavne stručnjake proglasio tupanima, jedničkom liturgijom i iznošenjem slavili su blagdan sv. Ivana Nepo- Nevenu Raljeviću, koji pjevaju u u »svome« gradu uspostavio svoju samovladu… Čovjek sve sam zna i može. dojmova sudionika i animatora. (K) muka, zaštitnika grada, i 400. zboru 50, 60 ili 80 godina. I hoće! »Obi car«, nema takvog do Kine, Japana i Ognjene zemlje! obljetnicu posvete crkve, brojnim Proslavi blagdana sv. Ivana Ne- - Ma daj, zabranio prikupljanje potpisa!?! U drugom po veličini gradu u vjerskim, kulturnim, športskim i pomuka prethodila je trodnev- Hrvatskoj »velikodušno« je »dao« jedno mjesto za »Narod odlučuje«?!? drugim događanjima tijekom nica koju su predvodili mo. Ivan - još ne vjerujem snenim ušima. - Pa kako to može?! Što je to? Novi Mao, ¬ RIJEKA svibnja. Središnja proslava bila je Urlić, Ratomir Vukorepa i fra Sti- Staljin?? Ceausescu, Pol Pot… Novi »drug« Tito?!? u srijedu 16. svibnja, kad je misno pe Bešlić. U sklopu proslave 400. - E to, baš to, novi Tito! Zato bih ga ja takvog i čuvao, »preparirao«! slavlje i procesiju omiškim ulica- obljetnice posvete župne crkve sv. - Daj, tata, što to govoriš? - zgranu se Jelica. - Baš nam sad takvi trebaju... Dan ma predvodio Želimir Puljić, za- Mihovila u Omišu održan je od 13. - Trebaju, još kako! - čvrsto je uvjeren stari Jura. - Ja bi njemu i sličnima, a darski nadbiskup i predsjednik do 15. svibnja u župnoj crkvi prigo- ima ih još pun koš, al’ on mi je, ono, baš po mjeri… Samo mu staviš dva tri sjemeništa HBK-a. U koncelebraciji je bilo dan program: koncert Zagrebač- »čvarka« na ramena, na glavu nabiješ onu »šapku« s »dopuštenom« pe- — U Bogoslovnom sjemeništu desetak svećenika predvođenih koga katedralnoga mješovitoga tokrakom, i eto ti ga, Tita! Pa ga vodiš po školama i fakultetima, da se ne »Ivan Pavao II.« u ponedjeljak 21. župnikom don Matom Čulićem. zbora i Župnoga mješovitoga zbo- mučiš mladima objašnjavati i analizirati što je to bio komunizam! Vodaš svibnja proslavljen je blagdan Mari- Na kraju slavlja riječ zahvale ra Omiš, predavanje akademika takvih nekoliko naokolo kao »jednoumlje uživo«, kao »hodajući dokaz« je Majke Crkve, zaštitnice sjemeniš- uputio je župnik Čulić te je uručio Radovana Tomića »Kult sv. Ivana komunističke širine duha i uma, tolerancije, uvažavanja različitih... Učas bi ne kapele, a time i Dan bogoslovno- odlikovanja u obliku papinskoga Nepomuka u Omišu« i predavanje mladi, na svoje oči i uši, shvatili koliko je veze imao komunizam s demokra- ga sjemeništa. blagoslova peterim članovima prof. dr. Slavka Kovačića »Omiške cijom, ljudskim, manjinskim i drugim pravima, jer svaki je pravi komunist Svečano euharistijsko slavlje u župnoga mješovitoga zbora: Ka- crkve - bratovštine do početka 19. bio »uvijek u pravu«, baš kao i »riječki car«, i unaprijed je sve znao... kapeli je predvodio riječki nadbi- tici Kovačić, Dragici Škrivanić, stoljeća«. (Josip Ančić) - Puno pričaš, stari... - prekinu ga punica. - A sam još nisi potpisao nijedan skup i metropolit Ivan Devčić u za- referendum jer »teško hodaš«?! Da je jezikom iz kuće potpisat, ha? jedništvu sa sjemenišnim poglava- - Bolje se oblači, tata, pa brzo i ti s krčkom rodbinom... - pogurnu ga moja i rima, svećenicima i bogoslovima. | njegova Jelica. - Potpiši, dokaži da si i politički pismen, a ne samo usmen! Uvodeći u slavlje, rektor dr. Mario ¬ SLAVONSKI BROD Tomljanović istaknuo je da je vjernicima taj blagdan podsjetnik da nisu Snimila: B. Luka Na otoku Pašmanu (1) sami, nego da u Mariji, Isusovoj maj- ¬ ci, imaju brižnu i nježnu zaštitnicu. č Pod misom su dvojica bogoslo- evi va primili službe čitača i akolite, a ć Župna crkva sv. Tome u propovijedi se nadbiskup Devčić prisjetio i trećega posjeta pape Ivana Pavla II. Hrvatskoj, kada je pet dana apostola u Tkonu boravio upravo u riječkom sjemeni- Zdenko Galić štu. Podsjetio je i na štovanje Marije Kraljice Apostola i Majke Crkve koje tok Pašman (60 km2) smje- je u riječkom sjemeništu vezano uz Ošten je u zadarskom arhipe- sliku Marije okružene apostolima na Mladi glumci iz Kaštel Kambelovca ¦ lagu, a povezan je mostom blagdan Duhova i koja se slavi kao preko prolaza Ždrelac s otokom Uglja- zaštitnica sjemeništa. (DD) nom. Nalazi se nasuprot gradovima Biogradu i Zadru sa sjeverne i Kor- »Za mir ja dižem natskomu otočju s južne strane. Župe Pašmanskoga dekanata u sastavu ¬ Mittelbaden su Zadarske (nad)biskupije (od 341. do danas), osim kratkoga razdoblja Emilija de Erca i dragovoljnim rado- svoj glas« (1050. - 1126.) kada su pripadale Bi- vima župljana. U bombardiranju 9. Ususret — U spomen na 29 poginule dje- kolaca nađu se u parku za vrijeme ogradskoj biskupiji. rujna 1944. znatno je stradala, a na ce u Domovinskom ratu u Sla- opće opasnosti i ondje ostanu de- Crkva sv. Tome apostola iz 11. st. obali i u mjestu poginulo je 19 mje- Duhovima vonskom Brodu, kao i poginulu setak minuta, željni igre na otvo- u Tkonu u svojoj jezgri ima atribute štana i djece. Spomenploča o tragič- —Uo či Duhova u Hrvatskoj kato- djecu u ostalim krajevima Hrvat- renom, na suncu, ali svjesni opa- srednjovjekovne bazilike. Izgrađena nom događaju postavljena je g. ličkoj misiji Mittelbaden u Njemač- ske, Bosne i Hercegovine, ali i kao snosti od metaka i bomba, govo- je u središtu naselja iznad luke. Ona 2015. Crkva je obnovljena g. 1953. koj održana je duhovna obnova koju posvetu svoj djeci svijeta koja reći o otčevima na bojištu, o odje trobrodna romanička građevina s zaslugom o. Martina Kirigina i ostaje za sve zajednice te misije u gradu trpe zbog rata, prigodom Dana lasku u Hrvatsku vojsku iako su odijeljenom sniženom pravokutnom lih koludara iz benediktinskoga sa- Pforzheimu u crkvi st. Antonius u grada Slavonskoga Broda djeca iz maloljetni, o kraju rata… Neki od apsidom bačvastoga stropa i roma- mostana na Ćokovcu. U crkvi je pet subotu 19. svibnja predvodio Vinko Kaštel Kambelovca izvela su u njih jako se boje »nemančine« ničkom kamenom rešetkom začelno- mramornih oltara sa slikama koje Kraljević. srijedu 16. svibnja, na blagdan sv. koja buši rupice, a drugima je sve ga prozora, korom, grobovima u uglavnom prikazuju Blaženu Djevicu Programom je pripremano Ivana Nepomuka - zaštitnika to zabavno ili samo prikrivaju pločniku i zvonikom. Apsida je u visi- Mariju sa svetcima i jednim prika- ozračje za doživljaj iskustvene bli- Grada, u Kazališno-koncertnoj svoj strah od stradavanja… Po- ni bočnih lađa, a srednja glavna lađa zom Kalvarije. Šest stiliziranih stupo- zine Duha Svetoga. Pomogli su pri dvorani »Ivana Brlić-Mažuranić« sebno je bilo dirljivo kada su mla- uzdignuta je i završava otvorenim va s kapitelima i arkadama odjeljuju tome simboli Duha Svetoga, proce- scenski igrokaz, kojemu su dali di glumci čitali imena svakoga od drvenim krovištem. Do g. 1215. crkva lađe iznad kojih je matroneum (u sija mladih s plamenovima u crve- naslov »Brod«. Tekst za igrokaz 29 poginule djece u Slavonskom je nosila titular sv. Marije. Godine srednjem vijeku galerija za odlični- nim staklenkama, pjesme, biblijski napisala je Doris Grgurin, vodite- Brodu. 1718. vizitator biskup Vicko Zmajević ke). Na glavnom oltaru uz niz kipova tekstovi, predavanja i meditacije, ljica KUD-a »Karol Wojtyla« u Predsjednica Zajednice udruga (1713. - 1746.) navodi da je crkva u nalazi se slika Bogorodice nepozna- molitveno zazivanje darova i plodo- Kaštel Kameblovcu. Igrokaz za- hrvatskih civilnih stradalnika u lošem stanju. Do g. 1730. izvršeni su toga autora iz 12. st. (ili zadarskoga va Duha Svetoga, »izvlačenje« papi- počinje pjesmom »Dosta je rata, Domovinskom ratu Julijana Ro- popravci, a 8. srpnja 1742. posvetio svećenika Petra Jordanića iz 15. st.), rića sa simbolima Duha, popraćenih za mir ja dižem svoj glas«, nakon sandić zahvalila je autorici Grgu- ju je isti biskup (ploča u svetištu). i kip sv. Šimuna (mletački rad). lijepim i pobudnim tekstovima, šut- čega slijedi potresna radnja, koja rin i izvođačima što i na taj način Obnovljena je g. 1938. donacijom Nedjeljne mise su u 11, a blagdani- nja i osobna molitva uz instrumen- se odvija vrlo brzo: troje sred- senzibiliziraju javnost na istinu o Šibenske biskupije, prema nacrtima ma i subotom u 8 sati. talnu duhovnu glazbu. (V. K.) njoškolaca i sedmero osnovnoš- Domovinskom ratu. (B. Lukačević) Glas Koncila broj 21 27 27. svibnja 2018.

¬ MOSTAR | Održano trostruko slavlje u katedrali uvod u duhovni život da jedna ulica u Mostaru skupskoga ređenja 1971. nosi ime biskupa Žanića. godine. Potom je u velikoj Rasti u duhovom životu Biskup Žanić Liturgijsko slavlje svo- katedralnoj dvorani bila jim pjevanjem uljepšao svečana akademija na koje Katedralni mješoviti joj su govorili nadbiskup znači rasti u ljubavi počinuo u kripti zbor »Marija«, uz pratnju Barišić, nuncij Raič, biskup Petar Janjić — Na Duhovski ponedje- Palićem, Draženom Ku- Katedralnoga orkestra Uzinić, generalni vikar ljak, 21. svibnja, u mostar- tlešom, Markom Semre- sa sedam violina, osam mons. Željko Majić, don ovjek kao tjelesno, duševno i duhovno biće nalazi se na putu skoj katedrali Marije Maj- nom i domaćinom slavlja flauta i tri violončela i Ivo Šutalo, fra Ivan Ševo k svom cilju: trajnom i punom zajedništvu s Bogom, ne samo ke Crkve proslavljeno je Ratkom Perićem i uz su- uz orguljašku potporu i vjernik laik ing. Srećko Ču vječnosti, nego i već ovdje na zemlji. Na tom putu on je u zatvaranje Godine bisku- slavlje četrdesetak sveće- s. Mateje Krešić, u aran- Vučina. Nakon živih svje- procesu stalnoga izrastanja. pa Pavla Žanića. Istoga nika. Propovijedao je bi- žmanu i pod ravnanjem dočanstava o biskupu Ža- Duhovno izrastati ponajprije znači rasti u bogoslovnim krjeposti- dana svečano je proslav- skup Perić. Na kraju mise prof. don Nike Luburića. niću bilo je predstavljanje ma: vjeri, nadi i ljubavi. Onaj tko raste u vjeri istodobno se usavršuje ljen i blagdan Marije Maj- katedralni župnik mons. Nakon mise uslijedio zbornika »U vjeri, nadi i u ljubavi i učvršćuje u nadi, jer rast u jednoj krjeposti podrazumijeva ke Crkve, patron kate- Luka Pavlović u ime Bi- je pohod i molitva u kripti ljubavi - Stoljetnica rođe- izrastanje i u ostalim dvjema. Duhovno izrastanje nikad ne prestaje, dralne župe i naslov kate- skupskoga ordinarijata u katedrale, gdje su prene- nja biskupa Pavla Žanića pa ni onda kada se dosegne cilj: savršeno zajedništvo s Bogom u ljuba- dralne crkve. Mostaru uputio je mol- seni zemni ostatci bisku- (1918. - 2018.)« koji su pri- vi odnosno preobražajno sjedinjenje, tj. kada osoba biva osposobljena Misno slavlje predvo- bu mostarskomu grado- pa Žanića 2. svibnja 2018., redili mr. Željko Majić i da ljubi Boga onom istom ljubavlju kojom on ljubi nju. I tada se još dio je vrhbosanski nad- načelniku Ljubi Bešliću na obljetnicu njegova bi- prof. Božo Goluža. (N. L.) uvijek može napredovati, jer ljubav ne poznaje granice. biskup i predsjednik U duhovnom životu ne može se stajati u mjestu: ili se napreduje ili BKBiH-a kardinal Vin- pak nazaduje. To je zato što je glavno mjerilo duhovnoga izrastanja lju- ko Puljić zajedno sa za- bav, a ona je »poput mjeseca, koji ili raste ili se umanjuje«, veli sv. Augu- darskim nadbiskupom stin. Stoga, ne radi li na svom duhovnom izrastanju, čovjek nazaduje. i predsjednikom HBK- No kako raditi na svom izrastanju? Što treba činiti da bi se duhov- a Želimirom Puljićem, no raslo? Kao prvo osoba treba biti svjesna cilja za koji je stvorena, a apostolskim nuncijem u to je ostvariti savršeno zajedništvo s Bogom i životom slaviti Boga. Angoli Perom Raičem, Nadalje, važno je učiniti temeljno opredjeljenje za Isusa Krista, na- apostolskim nuncijem u stojeći svoj život uređivati i ravnati prema evanđelju i zapovijedima BiH Luigijem Pezzutom, Božjim te smjernicama učiteljstva Crkve. Tko želi živjeti duhovno i splitsko-makarskim nad- napredovati u tome, mora savjesno i odgovorno vršiti svoje redovite biskupom Marinom Ba- dužnosti; nastojati oko mira sa svima; redovito sudjelovati na ne- rišićem, biskupima Ma- djeljnoj misi, moliti svakoga dana, tj. svakodnevno posvetiti Bogu tom Uzinićem, Tomisla- određeno vrijeme kad će boraviti samo s njim. U početku to može vom Rogićem, Petrom biti nekoliko minuta, no što osoba više duhovno napreduje, utoliko ¦ U mostarskoj katedrali proslavljeno je zatvaranje »Godine biskupa Pavla Žanića« će imati i veću potrebu za Bogom i sve više će mu darivati od svoga vremena. Kao što je tijelu potrebna hrana, tako je potrebna i duši od- Održano tradicionalno hodočašće Hrvata katolika nosno duhu. A hrana za dušu i duh jest molitva, slušanje riječi Božje ¬ MARIENTHAL | i sakramentalni život. Bez sakramenata - osobito redovite ispovijedi i pričesti - svakodnevne molitve i slušanja riječi Božje čovjek gubi orijentir, gubi svjetlo i potrebnu snagu Duha da čini ono što je Bogu ugodno; drugim riječima udaljava se od Boga i njegova puta te umjesto »Odlaskom mi pristajemo da s Bogom hodi on malo-pomalo postaje lutalica. na njihovu prljavu igru« Adolf Polegubić pogled moglo bi se reći da je to plod u prvim godinama radnoga odno- u službi bližnjega demokracije pa nek svatko misli i sa ne smiju zatrudnjeti, i tako dalje. rvati katolici iz hrvat- radi kako hoće. Ali stvari postaju Time se razara egzistencija obitelji, Hskih katoličkih misija i daleko opasnije kada takvim svjeto- koju bi država morala i institucio- župa iz Rajnsko- nazorom zadojeni i oboružani moći nalno štititi, kao prirodnu zajed- Širenje ponosa majnskoga pastoralno- ljudi čine izvršnu vlast u zemljama nicu sačinjenu od muškarca i žene ga područja tradicionalno su hodo- i zakoni od njih doneseni postaju te djece koja se iz te obitelji rađaju. častili na Duhovski ponedjeljak, obvezujući za sve. Bogatije zemlje u Država, koja mora biti servis u služ- i briga za potrebite blagdan Marije Majke Crkve, u fra- Europi, među kojima je i Njemačka, bi svoga naroda i građana, postaje njevačko svetište BDM od Milosti u kojoj vi živite, socijalnom i gospo- omča oko vrata koja je tu samo da - Gospe Žalosne u Marienthal, u darskom stabilnošću možda mo- bude u službi ovršitelja ili da sank- Miroslav Ivančić, organizaciji Hrvatske katoličke ralna pitanja građana ostavljaju po cionira svoje članove, a ničim da ih župe Frankfurt na Majni. Zajedno s strani budući je ljudima osiguran zaštiti ili da im pomogne. Pa nije se predsjednik Udruge njima hodočastili su i Hrvati kato- materijalni dio života, a duhovni ni čuditi onda da ljudi bježe iz takve hrvatske policije lici iz HKM-a Ludwigshafen am dio za njih se čini manje bitnim ili zemlje koju je Bog obdario prirod- branitelja Pakraca i Lipika Rhein pod vodstvom voditelja mi- proizvoljnim. Međutim, kod nas, u nim ljepotama i svakovrsnim daro- sije fra Slavka Antunovića. zemljama koje su bile pod jarmom vima. Možda su i neki od vas ovdje druga hrvatske policije brani- Svečano misno slavlje ispred cr- komunističke ideologije, posljedice otišli upravo iz tih razloga, bilo iz Utelja Pakraca i Lipika osnova- kve u svetištu predvodio je upra- moralnoga nereda i sunovrata vid- Hrvatske ili iz Bosne i Hercegovi- na je radi socijalne i pravne vitelj svetišta sv. Ivana Krstitelja u ljive su na svim područjima. U našoj ne. Spomenuta oligarhija to i čini zaštite svojih članova te promicanja Podmilačju u BiH fra Filip Karadža Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini tra- da mi odemo, da vi odete. Našim istine o Domovinskom ratu. Udru- u zajedništvu sa župnikom HKŽ- govi i ostatci starih komunističkih, odlaskom mi pristajemo na njihovu ga ima oko 320 članova iz cijele Hr- licajca i prve žrtve zapadne Slavo- a Frankfurt i predstavnikom toga ateističkih i materijalističkih struk- prljavu igru. Možda se naša zemlja vatske koji su sudjelovali u obrani nije, na kojem nastupaju djeca do pastoralnoga područja za svećenike tura još uvijek su vidljivi u politič- i prazni od našega naroda da bi ju Pakraca i Lipika. Uz potporu držav- 12 godina. fra Željkom Ćurkovićem, vodite- kom djelovanju njihovih krvnih i netko drugi zaposjeo ili da bi bila nih institucija udruga pridonosi do- Udruga hrvatske policije branite- ljem HKM-a Wiesbaden dr. fra Mi- ideoloških sljedbenika. Oni su se poligonom za razne eksperimente sljednomu provođenju odredaba lja Pakraca i Lipika u suradnji s gra- ronom Sikirićem i još devetoricom dobro umrežili, ekonomski potko- moćnih svjetskih sila za one radnje svih zakonskih i podzakonskih akata dovima i školama pokrenula je lite- redovničkih i biskupijskih sveće- žili, dobro su se infiltrirali u insti- koje ne smiju ili ne mogu izvoditi u kojima se reguliraju prava hrvatskih rarni natječaj »Mladi i Domovinski nika. Sve je na početku u ime orga- tucije novih država. Oni ne slušaju svojim zemljama. Treba poštivati branitelja. Udruga sudjeluje i daje rat« među učenicima 7. i 8. razreda nizatora HKŽ-a Frankfurt pozdra- molbe i potrebe svoga naroda, nego svačiju slobodu i mogućnost izbo- potporu u radu državnim institucija- pakračke i lipičke osnovne škole, koji vio župnik o. Ćurković, a potom i su licemjerni poslušnici centara ra da čovjek živi gdje hoće, ali da to ma za otkrivanje zločinaca, zločina, se provodi kontinuirano od 2009. gvardijan franjevačkoga samostana moći izvan zemlje, bilo da se radi o bude sloboda, a ne prisila. Možemo ratnih profitera i dezertera. Raznim godine. Najbolji radovi budu nagra- u Marienthalu fra Bernold Geyer. političkim centrima moći ili mul- li se mi kršćani pomiriti s takvim aktivnostima nastoji potaknuti čla- đeni, a cilj je natječaja obrazovati O. Karadža je u propovijedi uz tinacionalnim kompanijama koje stanjem. Dijagnozu smo čuli, ali nove na sudjelovanje u svim oblici- mlade generacije, potaknuti ih na ostalo rekao: »Biblijskoj antropo- postaju jače od pojedinih, posebno koja je terapija. Trebamo se upitati ma društvenoga i političkoga života. promišljanje te pobuditi njihov po- logiji suprotstavlja se agnostičko- malih država. Velik je dio duboko što je s nama zauzetim katolicima Radi komemoriranja dana značajnih nos na hrvatske branitelje i Domo- materijalistička antropologija bez korumpiran, a dobar dio zdravoga u politici, u gospodarstvu, u socija- za stvaranje domovine, akcija i do- vinski rat. Radi promicanja hrvatskih ikakvoga onostranoga uporišta narodnoga bića u nemogućnosti da li, u školstvu. Jesmo li sve prepustili gađanja koja su posebno značajna nacionalnih, povijesnih, kulturnih, koja čovjeka gleda samo kao objekt se nosi s postojećim stanjem prisi- drugima i samo nemoćno proma- za pakračko ratište organiziraju se gospodarskih i drugih vrjednota or- profita. Za razumijevanje čovjeka ljen je na siromaštvo ili na odlazak tramo što se događa? Ne možemo susreti branitelja i njihovih obitelji. ganiziraju se večeri domoljubnih nema mjesta tajni, nego je čovjek u druge zemlje. Mnogi nosioci od- biti introvertirana Crkva. Moramo Udruga je nositelj organizacije spo- pjesama, poezije i proze, kulturne predmet sumnjivih kvaziznanstve- govornih služba u državi zapravo izići na ulice, kako kaže papa Franjo. mena početka Domovinskoga rata u večeri, izložbe i druženja. nih naklapanja. Donose se novi za- ne vole ni državu ni njezine sta- Crkva mora po nama biti vidljiva u Hrvatskoj koji je počeo u noći sa 1. na Posebno je područje rada briga o koni koji su prirodno neutemelje- novnike. Oni samo uživaju u pri- svakodnevnom životu. Po našim 2. ožujka 1991. Tada se organiziraju socijalno ugroženim članovima ni. Moralne vrjednote i ćudoređe vilegiranom statusu koje određene postupcima i vjerovanjima mora se višednevni programi, među ostalim UHPB-a Pakraca i Lipika i članovima nisu zadane vrijednosti, nego su državne i diplomatske službe sa vidjeti da smo kršćani.« »Mimohod pobjednika« u kojem se njihovih obitelji. Osim raznih indivi- podložne raznim sociološkim kon- sobom nose. Poslodavci ucjenjuju Prikazne darove prinijeli su mla- okupljaju svi sudionici toga doga- dualnih oblika pomoći, članovima je strukcijama. Ne postoje vječne i ljude tako da im ne isplaćuju zaslu- di u hrvatskim narodnim nošnja- đanja, a bude oko 1000 sudionika. jednom tjedno dostupno besplatno nepromjenjive istine, nego je sve žene plaće. Moraju prekovremeno ma, a milodari su bili namijenjeni Organizira se manifestacija »Susreti pravno savjetovanje. Udruga organi- podložno čovjekovoj percepciji i raditi ili im se prijeti otkazom. Mo- za izgradnju i uređenje svetišta sv. prijatelja« na Omanovcu kojom se zira i humanitarne koncerte za bole- čovjekovu doživljaju. Sve je dopu- raju raditi nedjeljom i blagdanima, Ivana Krstitelja u Podmilačju. Na- slavi pobjeda u »Bljesku« te memo- snu djecu hrvatskih branitelja, a or- šteno što državnim zakonom ili a zato nisu više plaćeni. Ženama se kon okrjepe bila je molitva i blago- rijalni turnir u čast Vlade Laučana, ganiziran je i humanitarni koncert za normom nije regulirano. Na prvi postavljaju uvjeti pri zaposlenju da slov s Presvetim. prvoga poginuloga pakračkoga po- dječji odjel pakračke bolnice. (J. P.) 28 Glas Koncila broj 21 27. svibnja 2018. mali oglasi tjedni kalendar crkvene obavijesti Krovopokrivačke i limarske radove i manje hitne poprav- 27. N - Presveto Trojstvo - Augustin, Julije, Bruno, Barbara, Svetkovina Majke Božje od Kamenitih vrata: u srijedu 30. svibnja ke izvodim uz jamstvo. Mogućnost višeobročnog plaćanja: Mutmir; Pnz 4, 32-34. 39-40; Ps 33, 4-5. 6. 9. 18-19. 20. 22; u 19 sati misu u katedrali predvodi kardinal Angelo Banasco, 01/2005 609, 091 5510 350. Rim 8, 14-17; Mt 28, 16-20 - Krstite ih u ime Oca i Sina i Duha slijedi procesija Bakačevom ulicom, sjevernom stranom Trga Prodaje se grobnica na Mirogoju, I. razred, polje 95, 4 ukopna Svetoga! bana Jelačića, Radićevom do Kamenitih vrata. Jutarnja misa mjesta, upitati na br. 099 4109 970. 28. P - German, Vilim, Velimir; 1 Pt 1, 3-9; Ps 111, 1-2. 5-6. 9. 10; na Kamenitim vratima u 7 sati. Mk 10, 17-27 - Što imaš, prodaj i idi za mnom! Spomen na žrtve u Maclju - u nedjelju 3. lipnja u 16 sati pobož- 29. U - Euzebije, Polion, Ervin, Većeslav; 1 Pt 1, 10-16; Ps 98, 1. nost križnoga puta, u 17 sati misu predvodi kardinal Vinko traže poznanstvo 2-3ab. 3cd-4; Mk 10, 28-31 - Primit ćete - s progonima - sada Puljić. stostruko i u budućem vijeku život vječni. Misu zahvalnicu svih fakulteta i akademija Sveučilišta u Zagrebu Udovac 75/178/83, katolik, VSS, ugodne naravi i izgleda želi 30. S - Bazilije, Emilija, Anastazije, Hubert; 1 Pt 1, 18-25; Ps 147, za akad. god. 2017./2018. u zagrebačkoj katedrali u četvrtak upoznati sličnu slobodnu ženu do 68 godina (prednost Dal- 12-13. 14-15. 19-20; Mk 10, 32-45 - Evo, ulazimo u Jeruzalem i 7. lipnja u 19 sati predvodi biskup Mijo Gorski. macija, Primorje). (15) Sin Čovječji bit će predan. Koncert duhovne glazbe pod nazivom »Ljiljani - pjesma za ne- Udovac, 80 g. iz Zagreba, situiran, traži udovicu do 74 g. bez 31. Č - Presveto Tijelo i Krv Kristova - Tijelovo - Marija, Petronila; besa« na kojem će nastupiti crkveni zborovi djece i mladih s obaveza, iz Zagreba i okolice za zajednički život i brak. (16) Izl 24, 3-8; Ps 116, 12-13. 15-16bc. 17-18; Heb 9, 11-15; Mk 14, područja Sisačke biskupije održat će se u Voloderu 8. lipnja Dečko, iskren, praktični katolik, traži djevojku od 40 do 45 12-16. 22-26 - Ovo je tijelo moje. Ovo je krv moja. u 19.30 sati. god., za brak i obitelj. (17) 1. P - Marija, Justin, Justina, Mladen, Slobodan, Teoﬁ l, Liberije; Okupljanje generacije maturanata iz 1968. godine dubrovačko- Od dana: 1 Pt 4, 7-13; Ps 96, 10. 11-12. 13; Mk 11, 11-25; Sv. ga Biskupskoga sjemeništa i klasične gimnazije »Ruđer Boš- NAJNOVIJE VIJESTI Justin, vl: 1 Kor 1, 18-25; Ps 34, 2-3. 4-5. 6-7. 8-9; Mt 5, 13- ković« bit će u petak 22. lipnja u 12 sati u dubrovačkom sje- 19 - Dom će se moj zvati Dom molitve za sve narode... Imajte meništu. Više informacija i prijava dolaska na 091 7824 492. iz Crkve u Hrvata i svi je tu, crkvene www.ika.hr vjeru Božju. Klanjanje uz ljetne kvatre u kapeli Corpus Domini (Trešnjevka, doku men te, prika ze i osvrte, mo- 2. S - Marcelin, Petar, Erazmo, Eugen, Gvido, Nikola; Od dana: Mošćenička 3) održava se 25. svibnja cijeli dan i noć. U 19 sati žete pro čitati u tjednom biltenu Jd 17. 20b-25; Ps 63, 2. 3-4. 5-6; Mk 11, 27-33; Sv. Marcelin i je pokorničko bogoslužje i ispovijed, u 20 sati misa. IKE i pronaći na Internet adresi Petar, vl.: 2 Kor 6, 4-10; Ps 124, 2-3. 4-5. 7-8; Iv 17, 6a. 11b-19 Tijelovo u Corpus Domini - blagdan kapele u 75. godini sveudilj- zagreb - Tko ti dade tu vlast da to činiš? noga klanjanja mise su u 7, 9 i 18.30, koju predvodi mons. 3. N - Deveta nedjelja kroz godinu - Karlo, Cecilija, Hilarije, Olivi- Zvonko Sekelj. Trodnevnu pripravu u 18.30 u ponedjeljak i 21. 06. – 24. 06. 2018. ja, Morando; Pnz 5, 12-15; Ps 81, 3-4. 5-6ab. 6c-8a. 10-11ab; 2 utorak predvodi karmelićanin o. Anđelko Jozić, a u srijedu Kor 4, 6-11; Mk 2, 23 - 3, 6 - Sin čovječji gospodar je i subote. RIM 2.100,00 KN župnik Ivica Berdik. RJEŠENJE KRIŽALJKE IZ OVOGA BROJA SVETA ZEMLJA VODORAVNO: Reparatori, Ivan, Matej, Marko, Kova, GARANTIRANI POLAZAK 16. 10. – 23. 10. 2018. anketa, PIN, đeram, Izabel, četiristo, ALU, Olja, armiran, 1.400,00 $ K, perika, iskra. NAJPOVOLJNIJA PUTOVANJA U HRVATSKOJ Krešićeva 32, Zagreb SVE UKLJUČENO U CIJENU BEZ - NADOPLATA (okretište Borongaj) tel: 01/5506306, fax: 01/550 6313 ISPRAVAK www.kraljica-mira.com.hr Nenamjernom novinarskom pogrješkom u prošlom broju Glasa Koncila (20/2018.) na naslovnici umjesto Jo- sipa Bartovčak netočno stoji - Jelena Bartovčak. Ispriča- vamo se sugovornici iz rubrike »Vjernici laici aktivni u Crkvi« i svim čitateljima.

ZA KOMERCIJALNE OGLASE Nazovite Boris Makovšek: 091/76 76 832 Marija Samardžija: 091/ 56 39 669 e-mail: [email protected] Glas Koncila

PPOZOROZOR Umoljavaju se svi oglašivači u rubrikama Traže poznanstvo, Mali oglasi i U spomen da nam uz tekst obvezno pošalju dokaz NABAVITE LIPANJSKI BROJ MAKA! o uplati, ili oglas neće biti objavljen. Cijena objave do 10 riječi je 50 kn, svaka daljna riječ 5 kn, a za inozemstvo do 10 riječi 100 kn, svaka daljna riječ 10 kn. Objavljene fotografije u rubrici U spomen 150 kn, a za inozemne osobe 250 kn.

VOZOČAŠĆE MAJCI BOŽJOJ NA TRŠKI VRH 51

Svečanu misu i blagoslov vozača i vozila u 11 sati predvodi rektor sjemeništa na Šalati Matija Pavlaković

TRŠKI VRH U NEDJELJU 3. LIPNJA 2018. U 11 SATI

ORGANIZATORI:

I ŽUPNI URED KRAPINA

¬ OSNIVAČ: Nadbiskupski duhovni stol, Zagreb, Kaptol 31 ¬ IZDAVAČ: Nadbiskupski duhovni stol - Glas Koncila, Zagreb, Kaptol 8 ¬ V. D. DIREKTORA: Ivan Miklenić ¬ GLAVNI UREDNIK: Ivan Miklenić ¬ TAJNICA: Irena Puljić ¬ UREĐIVAČKI KOLEGIJ: Ivan Blažević (lektor), Bernard Čović, Vlado Čutura, Darko Grden, Ivan Miklenić, Branimir Stanić (zamjenik glavnog urednika), Jerko Šišić, Tomislav Šovagović, Ivan Tašev, Tomislav Vuković, Vojmil Žic ¬ ADRESA UREDNIŠTVA: 10000 Zagreb, Kaptol 8, pp 216, tel. uredništva (01) 48 74 300, faks (01) 48 74 303 ¬ PRETPLATE I NARUDŽBE: za pojedinačnu pretplatu (01) 48 74 318; za župe ili druge crkvene ustanove koje primaju više primjeraka Glasa Koncila (01) 48 86 336, faks. (01) 48 74 328 ¬ http://www.glas-koncila.hr ¬ e-mail: [email protected] ¬ Dopisništva: Split: Silvana Burilović Crnov, tel.: 021/407 533, faks: 021/407-532, mob.: 098/17 70 625, e-pošta: [email protected] (suradnici: Stipo Marčinković - Hvar; Angelina Tadić - Dubrovnik; Anton Belan - Kotor) ¬ Rijeka: Helena Anušić, tel.: 051/581 220, faks: 051/581 221, mob.: 098/978 80 28, e-pošta: [email protected] ¬ Đakovo: Tiskovni ured Đakovačko-osječke nadbiskupije (Martina Kuveždanin), tel.: 031/802 228, faks: 031/812 781, e-pošta: [email protected] ¬ Zadar: Ines Grbić, mob: 098/91 80 326, tel. 023/208 643, faks: 023/208 655, e-pošta: [email protected] ¬ Varaždin: Ured za pastoral u medijima Varaždinske biskupije, tel.: 042/314 158, mob.: 098/95 17 189, e-pošta: [email protected] ¬ Šibenik: Ivo Kronja, tel.: 022/311 387, faks: 022/312 620, e-pošta: [email protected] ¬ GRAFIČKA PRIPRAVA: Glas Koncila: Danijel Lončar (grafički urednik), Dragica Šantić, Tomislav Kučko, Blaženka Matić ¬ TISAK: Tiskara Zagreb d. o. o., Radnička cesta 210, 10 000 Zagreb ¬ Izlazi svakog tjedna ¬ Pojedini broj 7 kuna ¬ GODIŠNJA PRETPLATA za tuzemstvo 364 kune; za BiH 105 KM; za inozemstvo: Europa EUR 140, ŠVICARSKA CHF 155 ¬ PRETPLATE NA POŠILJKE ZRAKOPLOVOM: Europa EUR 235, SAD USD 335, Kanada CAD 400, Južna Afrika USD 350, Južna i srednja Amerika USD 335, Australija i Novi Zeland AUD 420 ¬ E-pretplata: godišnja 294 kune, polugodišnja 160 kuna, doplata uz tiskano izdanje 70 kuna ¬ PRETPLATA: za GK šalje se općom uplatnicom na račun: Nadbiskupski duhovni stol - Glas Koncila, Zagreb IBAN HR5123600001101212419 ¬ PRETPLATNICI IZ INOZEMSTVA uplaćuju na devizni račun: Zagrebačka banka IBAN HR5123600001101212419, SWIFT: ZABAHR2X ¬ Dopisi se šalju na adresu: »Glas Koncila«, Kaptol 8, pp 216, Zagreb ¬ Rukopisi i fotografije se ne vraćaju. Glas Koncila broj 21 29 27. svibnja 2018.

¬ PUČIŠĆA | ¬ slavonski brod ¬ OSIJEK | Snimila: B. Luka Marijanski klapski festival Dva desetljeća — Deseti marijanski klapski festi- pnik Pavao Gospodnetić. Napo- č evi

val pod nazivom »Čuj nas, Majko, menuo je da se klapska večer po- ć nado naša« u organizaciji tamošnje svećena Blaženoj Djevici Mariji vojne kapelanije župe i pod pokroviteljstvom općine održava uoči svetkovine Duha — Svečanim euharistijskim slav- predstavnici zapovjedništava i održan je u subotu 19. svibnja u župi Svetoga. »Pjevanje je nešto što u ljem u petak 11. svibnja proslavljena uprava koje djeluju na području sv. Jeronima u Pučišćima na Braču. nama otvara naša ‘vrata’ koja su je 20. obljetnica i Dan vojne kapela- Osijeka, kao i obitelji poginulih pri- Uz domaću klapu »Volat« nastupi- možda ‘zatvorena’ i ‘skida’ naše nije svetoga Leopolda Bogdana padnika. le su klape »Turanj« iz Supetra, ‘pregrade’ kako bi nas zahvatila ¦ Dar je s. Ani Mariji Maleš i s. Ann Mary Mandića, zaštitnika Zapovjedniš- Vojni kapelan i dekan Osječ- »Blaca« iz Nerežišća i »Žrnovnica« radost i ganuće Duha Svetoga.« uručio župnik Kvetek tva za obuku i doktrinu »Fran Krsto koga vojnoga dekanata Ante Mi- iz istoimenoga mjesta. Festival je Zahvalio je izvođačima te općini Frankopan« (ZOD »F.K.F.«) u Osi- haljević na kraju mise uz ostalo je revijalnoga karaktera, a u mjesecu i organizatorici festivala Mirjani jeku. Slavlje je predvodio biskup u rekao: »Prije 20 godina u ovoj dvo- posvećenom Mariji pravilo je da Bauk. Sudionicima su tradicio- Dar za miru Juraj Jezerinac s vojnim kape- rani tada mladi vojni biskup Juraj svaki izvođač mora nastupiti s jed- nalno uručene zahvalnice s pri- lanima i drugim svećenicima. Slav- Jezerinac uveo me u službu vojno- nom marijanskom pjesmom. Gost godnim darom, deseticom kruni- Nigeriju lju je nazočilo oko 250 djelatnika ga kapelana. Sada je biskup ‘mladi klapske večeri bio je vokalno-in- ce izrađene od bračkoga kamena, — U slavlju Duhova u župi Duha ZOD-a »F.K.F.« sa zapovjednikom umirovljenik’, a ja na putu prema strumentalni sastav »RiM« iz Za- a smotra je zaključena zajednič- Svetoga u Malom Parizu u Slavon- brigadirom Željkom Šikićem, dje- mirovini. Iza nas su godine rada, greba koju su osnovale sestre Ruži- kom izvedbom festivalske himne skom Brodu sudjelovale su karme- latnici Pješačke pukovnije, gardij- nadam se pune dobroga, i zato ca i Maja Nedić. Zahvalnu riječ u pred oltarom pučiške crkve. lićanke koje djeluju u Nigeriji: Hr- sko-oklopno mehanizirane brigade Bogu zahvaljujemo, a za propuste ime organizatora izrekao je žu- Jadran Bašić vatica s. Ana Marija Maleš i Nige- bojne »Pume« i »Sokolovi«, načel- i pogrješke tražimo oproštenje.« rijka s. Ann Mary. S. Maleš već pet- nik Policijske uprave osječko-ba- Na kraju je potaknuo sve pripad- ¦ Uz domaću klapu »Volat« naest godina djeluje u toj zemlji s ranjske Ladislav Bece, predstavnici nike kapelanije, ako još nisu, da se nastupile su još nekoliko sestara te se brinu za Osječko-baranjske županije, pred- počnu moliti za novoga vojnoga klape »Turanj« iz bolesne, siromašne, poučavaju stavnici Gradskoga poglavarstva te kapelana. (D. Boban) Supetra, »Blaca« djecu i odrasle u vjeri, vode vrtić za Slavlje je predvodio iz Nerežišća i »Žr- ¦ djecu... Tom prigodom župnik Flo- biskup Jezerinac, a novnica« (na slici) rijan Kvetek uručio im je 6000 nazočilo je oko 250 iz istoimenoga djelatnika postrojba mjesta kuna, koje su članice misijske skupine njegove župe prikupile pro- s dužnosnicima i dajući predmete izrađivane tije- zapovjednicima kom godine u njihovoj kreativnoj radionici. Sestre su im zahvalile i na duhovnoj i na materijalnoj po- moći, naglasivši da im je svaka po- Snimila: D. Zeljko Selak moć dragocjena jer su potrebe u Nigeriji velike. (B. L.) Snimio: D. Boban ¬ brodsko vinogorje | ¬ Split | »Zlatna harfa« ¬ DONJI MIHOLJAC Pod geslom »Dođite, kličimo Nikole Tavelića, Duha Svetoga, Predstavljena Gospodinu!« 34. u nizu Zlatna sv. Leopolda Mandića i Gospe Svjedočanstvo harfa - smotra crkvenih dječjih Brze Pomoći. Svi su jedni druge arheološka zborova Slavonskobrodskoga de- nagrađivali velikim pljeskom. iz Tanzanije kanata održana je u četvrtak 17. U zahvali slavonskobrodski — Josip Brnjić, bogoslov Družbe svibnja u župi Uznesenja BDM u dekan Ivan Lenić dječici je rekao Duha Svetoga, na svetkovinu otkrića Brodskom Vinogorju u Slavon- da svi zaslužuju veliku pohvalu Duha Svetoga, 20. svibnja, u pasto- — U utorak 15. svibnja u Muzeju skom Brodu. Program je u župnoj za svoj trud, odvajanje vremena ralnom centru u Donjem Miholjcu hrvatskih arheoloških spomenika crkvi započeo misnim slavljem u probama i redovitim sudjelo- pred tridesetak članova Misijske održano je peto predavanje »Rano- ¦ Ostatci ranoromaničkog benediktinskog koje je uz brodskoga župnika Ro- vanjem na nedjeljnim misama, skupine održao je kratko izlaganje romanički benediktinski samostani samostana berta Farkaša predvodio domaći naglasivši da je to dragocjeno i za o svom višemjesečnom boravku u u Splitu, Solinu i Kninu«, u ciklusu Marije i sv. Stjepana u Biskupiji kod župnik Markan Kormanjoš. njihov osobni život i za obitelj i za Tanzaniji, gdje odrađuje svoj novi- »Antikvarijat«. Viši kustos Muzeja Knina. Na temelju novih rezultata U drugom dijelu susreta s po župne zajednice, jer svojim djeti- cijat. Opisao je život u toj afričkoj HAS dr. Ante Jurčević iznio je re- arheoloških istraživanja s kninskih dvije duhovne pjesme na temu njim srcem, glasom i iskrenošću zemlji koja je bila britanska kolo- zultate najnovijih arheoloških lokaliteta istaknuo je slične pro- ovogodišnjega gesla, među ko- čine mise posebno radosnim. Uz nija. On je bio među narodom Ma- istraživanja lokaliteta vezanih uz mjene, koje započinju sredinom 11. jima je bilo i onih koje su djeca znakovit cvjetni dar zahvalio je sai koji je vrlo gostoljubiv, vjera hrvatske kraljeve u Kninu, koje je stoljeća, a očituju se na isti način i na sama napisala, nastupili su dječ- i voditeljima zborova, a napose mu je katolička, muslimanska i usporedio s već poznatim ostatci- cijeloj istočnoj jadranskoj obali. ji zborovi iz župa Bezgrješnoga organizatorici Zlatne harfe s. An- protestantska. Misa kod njih traje ma samostana u Solinu i na split- Glavni protagonisti novih promje- Srca Marijina, svete Obitelji, sv. kici Tomas. (B. L.) i po nekoliko sati, nakon čega je skom Sustipanu. Govorio je o arhi- na, uz hrvatske kraljeve Stjepana I.

Snimila: B. Luka druženje ispred crkve. Ljudi drže tekturi i crkvenom namještaju koji (1030. - 1058.), Petra Krešimira IV. do dijaloga, a djevojke su unatoč se pripisuju benediktinskim opati- (1058. - 1074.) i Dmitra Zvonimira vrućini vrlo čedno odjevene, i to jama sv. Bartolomeja na Kapitulu (1075. - 1089.) bili su splitski nadbi- bez obzira na vjeru. Liturgija je kod Knina, sv. Petra i Mojsija u So- skup Lovro (1060. - 1090.) i trogir- č evi

ć specifična - darovi se donose na linu, sv. Stjepana pod borovima na ski Ivan (1031. - 1111.). misu u naturi, čak i žive kokoši, uz Sustipanu u Splitu te bazilici sv. D. Zeljko Selak liturgijske pjesme prisutan je i ples, molitva vjernika traje i do 20 minuta... (S. D.) ¬ RIJEKA |

¬ Dubrovnik »Stavite Boga ¦ Brodska dječica pjevala su i klicala svomu Gospodinu na prvo mjesto« Nastup zborova —U četvrtak 17. svibnja u najstari- uz kojega je u koncelebraciji bio i | joj riječkoj župnoj crkvi Uznesenja njegov suradnik dominikanac fra ¬ Zabok katoličkih Marijina slavljena je misa zahvalni- Ivan Dominik Iličić. U poticajnoj ca za kraj školske godine. Uz mno- propovijedi Šarić je mlade pota- škola gobrojne srednjoškolce koji su na knuo da lijepo iskoriste skore pra- Obnovili bračna obećanja — Smotra zborova katoličkih ško- misu došli sa svojim vjeroučiteljima znike te ih ispune korisnim sadrža- — U sklopu proslave zaštitnice jubilej, obnovilo je u nedjelju 20. la u Dalmaciji održana je u dubro- na misi je sudjelovala i predstojnica jima kako praznici ne bi ostali pra- župe, 360. obljetnice osnutka svibnja bračna obećanja i primilo vačkoj katedrali Gospe Velike u Katehetskoga ureda Riječke nadbi- zni dani. Pozvao ih je da stave Boga župe i 220. obljetnice početka iz- lijep dar kao uspomenu na taj do- subotu 19. svibnja u sklopu prosla- skupija Ksenija Rukavina Kovače- na prvo mjesto u svom životu kako gradnje župne crkve sv. Jelene gađaj. ve dana Biskupijske klasične gi- vić. Euharistijsko slavlje predvodio bi on mogao zahvatiti sve dimenzi- Križarice u Zaboku održana je Gosti iz Senja skladno su ot- mnazije Ruđera Boškovića. Na je povjerenik za pastoral mladih je njihova života, što uključuje i vri- trodnevna duhovna priprema ko- pjevali pjesmu »Gospe ribara i te- smotri su uz domaćine nastupili Riječke nadbiskupije Marko Šarić, jeme praznika. (AH) joj je svojevrsni vrhunac bio obno- žaka«, a nakon mise održana je zborovi Nadbiskupijske klasične ¦ U najstarijoj riječkoj va bračnih obećanja i gostovanje procesija u kojoj su uz brojne do- gimnazija »Don Frane Bulić« iz župnoj crkvi Uznesenja vjernika iz župe Sv. Juraj kod Senja maće vjernike sudjelovali u svojim Splita, Franjevačke klasične gi- Marijina slavljena je pod vodstvom župnika i senjsko- odorama vatrogasci s limenom mnazije iz Sinja, Klasične gimna- misa zahvalnica za kraj ga dekana Silvija Milina. Dvadeset glazbom, lovci, članovi udruge za zije Ivana Pavla II. iz Zadra te Ka- školske godine parova koji slave okrugle obljetni- pokop, žene u narodnoj nošnji, a toličke osnovne škole iz Šibenika. ce braka, a koji su se odazvali na članovi kuburaške udruge priklju- Na kraju je svim prisutnim zavalio poziv zabočkoga župnika Marija- čili su se svečanosti svojim puca- don Bernardo Pleše, ravnatelj Bi- na Culjaka, među kojima je bilo njem. Slavlje za bilo zaključeno skupijske klasične gimnazije Ru- čak šest parova koji slave zlatni vatrometom. (D. F.) đera Boškovića. (D. T.) 30 Glas Koncila broj 21 27. svibnja 2018.

iz RTV-programa preporučujemo ¬ RADOBOJ | ¬ ŽUPANJA |

Zemaljska mreža: regija d44-46 (Zagreb i okolica). Digitalna tele- vizija: EvoTV, pozicija 102. Kabelske/IPTV platforme - Osnovni pa- Nadbiskupijska keti: MaxTV, pozicija 503; OptiTV, pozicija 15; H1 Telekom, pozicija LAUDATO 31; VIPnet, pozicija 353. Prošireni paketi: B.net, pozicija 353. Regi- TV onalni paketi: Iskon.TV, pozicija 703. BiH: HOME.TV, pozicija 12, HT završnica ERONET; Telemach, pozicija 86, D3 digitalna ponuda, Start paket. Sjeverna Amerika, Europa, Australija: CroatianTV America. KMNL-a — Nadbiskupijska završnica Katolič- ¬ Izdvojeno - pregled tjedna. Vijesti iz protekloga tjedna. Nedjelja 27. ke malonogometne lige (KMNL) Đa- svibnja u 13.30 sati. kovačko-osječke nadbiskupije, sezo-

Božanstvena komedija. Tema Snimila: D. Zeljko Selak na 2017./2018., održana je u subotu 12. ¬ U glazbenom dijelu programa nastupio je dječji zbor »Vrijeskice« iz Radoboja su mediji: njihova sveprisut- ¦ svibnja u Županji. Misno slavlje u nost, utjecaj i moć. Nedjelja crkvi Mučeništva sv. Ivana Krstitelja 27. svibnja u 21.15 sati. predvodio je i propovijedao domaći ¬ Što nam kaže Sveto pismo. Dvadeseti dani župnik Krunoslav Karas. Nogomet je Tema: evanđeoski talenti. igran u športskoj dvorani županjske Utorak 29. svibnja u 11 sati. Gimnazije. ¬ O mila majko nebeska. Jedin- Side Košutić U skupini A igrali su Vinkovci 7 - stveni koncertni program Folklornoga ansambla Studentskoga kultur- — Od 7. do 12. svibnja u OŠ Side mica Šestak. U sklopu svečanosti prvak regije Vinkovci, Vođinci - dru- no-umjetničkoga društva »Ivan Goran Kovačić« hrvatskih marijanskih Košutić u Radoboju, kraj Krapine, predstavljena je najnovija knjiga gi predstavnik regije Vinkovci i Osi- hodočasničkih pjesama iz bogate tradicije crkvenoga pučkoga pjevanja. održani su Dvadeseti dani Side Mirka Ivanjeka »Veliki petak 1945. jek 3 - prvak regije Osijek. Vinkovci Utorak 29. svibnja u 21.05 sati. Košutić. Uručene su nagrade za - Biskup Josip Marija Carević, ži- ¬ Razlog nade: svetkovina Presvetoga Tijela i Krvi Kristove. Religijska emi- najbolje pjesme i prozne uratke vot za narod - smrt u ime naroda«, sija. Četvrtak 31. svibnja u 7.30, 13 i 17.40 sati. učenika osnovnih škola te posvećena biskupu Careviću ko- ¬ Jeste li znali? Edukativna emisija. Petak 1. lipnja u 20.30 sati. priznanja za čitanje odabranih jega su komunisti mučili i ubili 10. učeničkih uradaka pristiglih na svibnja 1945. u Velikom Trgovišću Iz vjerskoga programa na HTV-u ovogodišnji natječaj »Poljubi gru- i za čiji se grob ne zna. Knjigu su ¬ Pozitivno. HTV 1, nedjelja 27. svibnja u 9.25 sati. men zavičajne zemlje i prošapći: predstavili Biserka Šimunić i au- ¬ Izravni prijenos euharistijskoga slavlja iz župe Pomoćnice Kršćana u Hvala«. Na svečanosti u orga- tor. Splitu. HTV 1, nedjelja 27. svibnja u 9.55 sati. nizaciji Kulturno-obrazovnoga Tjedan pjesme, molitve i kre- ¬ Biblija. HTV 1, nedjelja 27. svibnja u 11.30 sati. društva Side Košutić o dječjem ativnih radionica bio je tek mala ¬ Mir i dobro. Vjerska informativna emisija koja donosi tjedne događaje u stvaralaštvu i nadahnućima Si- uvertira za svečanu proslavu Ra- Katoličkoj Crkvi. HTV 1, nedjelja 27. svibnja u 15.05 sati. dinim stihovima govorili su dr. dobojskoga proljeća u subotu 12. ¬ Izravni prijenos euharistijskoga slavlja iz župe sv. Terezije Avilske u Bje- Nada Babić, Ančica Ivanjek i svibnja. lovaru. HTV 1, četvrtak 31. svibnja u 10 sati. Mirko Ivanjek. U nedjelju 13. svib- U glazbenom dijelu programa nja, na dan kada je Sida Košutić nastupio je dječji zbor »Vrijeskice« Biokovo 107,9 MHz - Josipovac 98,6 - Lička Plješevica 104,1 preminula, misu zadušnicu u cr- iz Radoboja pod ravnanjem glaz- - Promina 100 - Psunj 103,9 - Slatina 107,9 - Slavonski Brod kvi Majke Božje Jeruzalemske na benice Dubravke Habjanec, do- 98,7 - Sljeme 103,5 - Split 97,9 - Stipanov Grič 104,5 - Šubi- Trškom Vrhu služio je župnik i predsjednice KOD-a Side Košutić. ¦ Ekipa Vinkovci 7 (na slici) tek je izvođenjem šest HRVATSKI ćevac 104,5 - Učka 106,7 - Ugljan 95,5 - Velika Petka 91,3 - dekan Krapinskoga dekanata To- D. Zeljko Selak ti nadbiskupiju na nacionalnoj završnici KATOLIČKI Vinkovci 104,9 - Virovitica 103,2 - Vrlika 97,8 - Vukovar 102,4 RADIO MHz; Satelit: EUTELSAT 16A (16°E) na frekvenciji 10.721 MHz (transponder A1), polarizacija: H, symbol rate: 27.500kBaud, ¬ BELI MANASTIR - BRANJIN FEC:3/4. ¬ GUNJA |

¬ Kava s Doricom. Mala, ljudska, vjernička razmišljanja Dorice Barbić koja »Vjera i kultura na jednostavan i zanimljiv način, »uz kavu«, oslikava društvena, obitelj- — U organizaciji Centra za kulturu ska i crkvena zbivanja ili jednostavno poseže u škrinju svojih sjećanja, ne Grada Beloga Manastira, u suradnji s prepuštajući zaboravu velikane povijesti ili male ljude svoga skromnoga Prijateljima svetoga Martina, od 7. do i samozatajnoga kršćanskoga života. Od ponedjeljka do subote u 8 i u 12. svibnja u Belom Manastiru i Branji- 20.20 sati. nu Vrhu održana je 5. manifestacija ¬ Kulturne minute. Pregled aktualnih kulturnih događaja (promocije knji- »Vjera i kultura« na temu »Suvremena ga, otvaranje izložaba, kazališne premijere, festivali, koncerti...). Od kršćanska glazba«. U predvorju kina

ponedjeljka do petka u 16.15 sati. ć »Beli Manastir« svaku su večer bile ¬ Pametna pitanja za pametne glave. Učenje o vjeri i hrvatskoj kulturi prikazane videoprojekcije koncerata kroz igru. U drugoj polufinalnoj emisiji natječu se ekipe OŠ Mertojak nekih važnijih predstavnika suvreme- Split - Ribice i OŠ Dragutin Tadijanović Vukovar - Kapljice. Srijeda 30. ne kršćanske glazbe: »MercyMe« - Snimio: Z. Nikoli svibnja u 11 sati. Glavni nositelji programa bili su mladi iz »Božje družine« »Live«; Michael W. Shith - »Live in ¦ Concert: A 20 Year Celebration«; Isra- el Houghton & New Breed - »Live RADIO Zagreb 96,4 MHz i 106,8 MHz - Split 97,2 MHz - Virovitica 88,3 MHz - Rijeka i Opatija 88,8 MHz - Satelit EUTELSAT 16E, 11.595H. from Another level«; Matt Redman - MARIJA »Majčina večer« »Facedown«; »Hillsong« - »A Beauti- — U župi Gunja u nedjelju 13. medijalnim programom sudjelo- ful Exchange«. Najposjećeniji je bio 4. ¬ Bogatstvo u različitosti. Emisija o starim obrtima, zanatima, običajima svibnja održan je Dan župnoga vala đurićanska i gunjanska dje- koje je potrebno očuvati. Urednica i voditeljica je Višnja Mikić. Nedjelja zajedništva. Župnik Ivan Živić na ca, mladi »Božja družina«, koji su 27. svibnja u 17 sati. svim misama u Gunji i Đurićima bili glavni nositelji i kreatori pro- ¬ Moj život u vjeri. Uređuje i vodi svećenik dr. Josip Šimunović. Ponedje- govorio je u homiliji o snazi zajed- grama, i mješoviti župni zbor iz ljak 28. svibnja u 9 sati. ništva i važnosti uzajamne ljubavi Gunje i Đurića. Cilj večeri bio je ¬ Svjedoci Srca. Uređuje i vodi Jelena Vuković. Utorak 29. svibnja u 21 sat. u župnoj zajednici. uzveličati majčinstvo Majke Božje ¬ Duhovni obzori. Uređuje i vodi s. Jasminka Pomper, uršulinka. Četvrtak Iste večeri u prepunoj gunjan- Marije, ali i odati počast i zahvalu 31. svibnja u 17 sati. skoj crkvi nastavljeno je zajed- svim zemaljskim majkama, bilo ¬ Biskup Lang - prijatelj siromašnih. Urednik i voditelj je p. Mijo Nikić. Če- ništvo - u duhovnom programu da su žive ili pokojne. Program je tvrtak 31. svibnja u 21 sat. pod nazivom »Majčina večer«. U bio popraćen multimedijalnim Oči u oči. Uređuje i vodi Božo Barun. Petak 1. lipnja u 21 sat. programu su pjesmom i multi- sadržajem i pjesmom. (Z. Nikolić)

¬ in ¬ Prijenos molitvenoga susreta »Cenakul - svećenički marijanski pokret« č iz župe Bezgrešnoga Srca Marijina s Jordanovca u Zagrebu. Subota 2. lipnja u 9 sati. | Snimila: H. Ivi ¬ SISAK Najposjećeniji dio manifestacije bio je 4. susret Vjerske emisije na Hrvatskom radiju ¦ ¬ Duhovna misao. HR 1, svakodnevno u 6.05 i 19.20 sati. ¬ Mali radio vjeronauk. HR 1, nedjelja 27. svibnja u 10.30 sati. Vjernici u Europskom | ¬ Izravni prijenos euharistijskoga slavlja iz Baških Oštarija. HR 1, nedjelja ¬ SISAK 27. svibnja u 10.50 sati. ¬ Susret u dijalogu. Aktualne teme iz života Katoličke Crkve. HR 1, pone- parlamentu djeljak 28. svibnja u 9.05 sati. — Vjernici s područja Sisačke bi- sobom donosi dužnost zastupnice ¬ Religijski forum. Mozaična emisija o temama iz života vjerskih zajednica skupije na svom hodočašću sveti- u Europskom parlamentu. Pose- Koncert za koje djeluju u Hrvatskoj. HR 1, četvrtak 31. svibnja u 18.05 sati. štima zemalja Beneluxa posjetili ban naglasak stavila je na inicijati- ¬ Trag vjere. Aktualnosti iz života Katoličke Crkve. HR 1, petak 1. lipnja u su u petak 18. svibnja i Europski ve očuvanja i prenošenja kršćan- 18.05 sati. parlamentu u Bruxellesu, gdje ih skoga naslijeđa Europe te življenja zakladu je ugostila hrvatska zastupnica vjere kroz politiku. Tako je posje- — Prvi u ovogodišnjem ciklusu hu- Vjerske emisije na Radiju Sljeme Marijana Petir. Tako je 45 hodoča- titeljima ispričala kako se malena manitarnih koncerata Biskupijske ¬ Hvaljen Isus i Marija. Duhovna misao. Od ponedjeljka do petka u 6.45 snika imalo priliku saznati kako skupina zastupnika, suorganiza- zaklade »Fra Bonifacije Ivan Pavletić« sati, subotom i nedjeljom u 7.45 sati. funkcionira Europski parlament i tora Europskoga molitvenoga do- održan je u petak 18. svibnja u Veli- ¬ Kristalni zvuk. Emisija o popularnoj duhovnoj glazbi. Nedjelja 27. svib- ostale europske institucije te po- ručka, među kojima je i ona, oku- kom kaptolu u Sisku. Za potrebite nja u 20.30 sati. sjetiti vijećnicu u kojoj se održava- plja svakoga utorka ujutro na mo- studente zaklade nastupio je petrinj- ¬ Ovjera. Četvrtak 31. svibnja u 15.30 sati. ju plenarne sjednice. Zastupnica litvu i promišljanje, a svake srijede ski sastav »Laura’s« izvevši duhovne ¬ Svjetionik. Pregled religijskih sadržaja s naglaskom na Zagrebačku nad- Petir sa svojim je posjetiteljima u Europskom se parlamentu slavi i domoljubne skladbe dvojice autora biskupiju. Subota 2. lipnja u 15.30 sati. podijelila i osobno iskustvo koje sa katolička misa. Karla Ivančića i Gorana Brebrića, a Glas Koncila broj 21 31 27. svibnja 2018. osvrti iz drugih medija 7 opravdali su epitet favorita te su Europska komisija i o Hrvatima u Srbiji se s dvije uvjerljive pobjede, 7:1 protiv ekipe Vođinaca i 6:1 protiv ekipe Nedostaje konzistentan pristup zaštiti manjina« naslov je članka Darka Osijek 3, plasirali u finale. U skupini Smeta li zaista Baštovanovića u subotičkom tjedniku »Hrvatskoj riječi« o novom iz- B igrali su Đakovački Selci - prvaci vješću o napretku Srbije u procesu europskih integracija, objavljenom 17. regije Đakovo, Račinovci - prvaci re- travnja, koje se osvrće i na položaj i zaštitu manjina: gije Županja i Viljevo - prvak regije Za razliku od izvješća iz 2017. pitanje unaprjeđenja položaja nacionalnih Donji Miholjac. Domaći Račinovci turistima križ? manjina se detaljnije tematizira i zamjerke su dane mnogo jasnije. Kao glavni su s uvjerljivih 3:0 protiv Viljeva sebi problemi po pitanju unaprjeđenja ljudskih i manjinskih prava navedeno je da osigurali vizu za nacionalnu završ- Tin Kolumbić grješno zaključiti ili pak krivo shvatiti. Srbija mora razvijati konzistentne i konkretne politike koje se moraju primjenji- nicu u Osijeku, a Viljevo gurnuli u Ako pak zna, kao kulturan i pristojan vati na čitavom teritoriju, jačanje neovisnosti institucija koje se bave ljudskim dvoboj za treće mjesto. — U tijeku godine, kada turisti poč- gost u duhu snošljivosti i poštivanja pravima i ujedno jačanje njihovih kapaciteta i osiguravanje odgovarajuće U velikom finalu Vinkovci 7 su nu dolaziti obilnije u naše krajeve, re- različitosti prihvatit će svjetonazor i financijske potpore za njihov rad. Zatim, kada su u pitanju nacionalne protiv Račinovaca odigrali 3:3, tako dovito se u medijskom prostoru jave religijsko uvjerenje svoga domaćina manjine, eksplicite se navodi da je neophodno razviti konzistentan pristup da je utakmica riješena izvođenjem razmišljanja o odnosu prema turisti- koji ga je ugostio. zaštiti prava pripadnika nacionalnih manjina uz adekvatno realiziranje mjera šesteraca, u čemu su bili bolji Vin- ma s obzirom na religijska uvjerenja, Osim toga većina turista, posebi- predviđenih akcijskim planom za zaštitu nacionalnih manjina te unaprjeđiva- kovčani. Vinkovci 7 i Račinovci pred- koja se iskazuju i svjedoče i izvanjskim ce onih koji dolaze iz drugih kultura i nje pravnog okvira u transparentnom, inkluzivnom i efikasnom procesu. stavljat će Đakovačko-osječku nadbi- znakovima. Pritom za određene struk- civilizacija, dolazi u nepoznate kra- Posebice se ističe da se u Srbiji nedovoljno i dalje implementiraju međunarod- skupiju na nacionalnoj završnici koja ture, posebice zaposlene u turističkoj jeve da upozna nepoznatu kulturnu ni instrumenti za zaštitu ljudskih prava, uključujući i zaštitu nacionalnih će biti održana u Osijeku od 7. do 10. djelatnosti, ali i za pojedine medijske baštinu, tradiciju, običaje, mentalitet manjina, jer je prilikom predstavljanja Periodičnog izvješća o ljudskim pravima lipnja. (S. Kraljević) »stručnjake« koji samouvjereno sebe ljudi koji u tim prostorima obitavaju UN-a - Treći ciklus, konstatirano da je Srbiji dano 190 preporuka od čega je od smatraju sposobnima o svemu donositi i sve ostalo što ga može obogatiti no- srbijanske strane prihvaćeno samo 74, dok se za ostalih 116 čeka razmatranje prosudbe, predmet prijepora postaju vim spoznajama, a ponekad i opleme- tek u lipnju 2018. Iako se konstatira da je srbijanski sustav za zaštitu nacional- izvanjski religijski zna- niti novim ugodnim i nih manjina u skladu s Okvirnom konvencijom za zaštitu nacionalnih manjina, kovi, primjerice simbol ljudskim doživljajima. posebice se ističe da postoje nerazmjerne razlike, posebice u regionalnom križa koji je ustvari te- Većina turista, Sve rečeno vrijedi i za kontekstu. Područja tradicionalno nastanjena manjinskim skupinama i dalje meljni znak kršćan- posebice onih koji Europljane koji pu- ostaju među najnerazvijenijim i najsiromašnijim. Na lokalu se kao problem stva. U tom smislu u dolaze iz drugih tuju u azijske zemlje također ističe to što vijeća za međuetničke odnose nisu formirana u svim dnevnom tisku nedav- kultura i civilizacija, te bismo u duhu raz- općinama u kojima su predviđena zakonom, te i tamo gdje su formirana ona i no smo mogli pročitati mišljanja spomenute dalje nisu funkcionalna. Važno je također naglasiti da se u samom izvješću razmišljanje turistič- dolazi u nepoznate turističke djelatnice i konstatira da još uvijek traju izmjene dva krovna zakona koja reguliraju ke djelatnice, odnosno krajeve da upozna njezinih istomišljeni- položaj nacionalnih manjina: Zakona o zaštiti prava i sloboda nacionalnih predsjednice Zajednice nepoznatu kulturnu ka mogli ustvrditi da manjina i Zakona o nacionalnim vijećima nacionalnih manjina, čije izmjene ne obiteljskoga smještaja baštinu, tradiciju, obi- je u inozemnim pro- odgovaraju europskim standardima i odudaraju od instrumenata ključnih koja o »križu na zidu« storima u kojima će europskih institucija, prije svega Vijeća Europe i OESS-a, na što su ukazivali i u apartmanima razmi- čaje, mentalitet ljudi europski turisti kao relevantni europski eksperti koji se bave nacionalnim manjinama... šlja na sljedeći način: koji u tim prostorima gosti boraviti, pri- U izvješću se kao problem ističe što i dalje nema rješenja za problem »Sve više turista dola- obitavaju i sve ostalo mjerice u Indiji »kipić nedostatka udžbenika za srednje škole na manjinskim jezicima, što posebice teraca svladala Račinovce, no obje će predstavlja- zi nam iz Azije i neki bi što ih može obogatiti Bude suvišan«, kao što pogađa hrvatsku zajednicu jer proces za otklanjanje ovoga problema još nije mogli izvući pogrješne je za našu predsjedni- započet. Isto tako se konstatira da manjinski mediji i dalje ostaju veoma ranji- zaključke, odnosno kri- novim spoznajama, a cu Zajednice obitelj- vi nakon privatizacije medija, te najveći problem ostaje nedovoljno i | vo shvatiti istaknuta ponekad i oplemeniti skoga smještaja »op- neujednačeno financiranje, dok na republičkoj razini i dalje nedostaje VRH vjerska obilježja. Go- novim ugodnim i ćenito gledano križ adekvatno unaprjeđenje medijskih sadržaja na jezicima nacionalnih manjina. stu je najvažnije da je ljudskim doživljajima. suvišan«. Ne samo da Na kraju, autori izvješća su zapazili i jedan od najozbiljnijih problema kada su domaćin gostoljubiv, bismo tom tvrdnjom u pitanju nacionalne manjine, a to je apsolutna podzastupljenost pripadnika 2018.« strpljiv, empatičan, na- iskazali svoju nesno- nacionalnih manjina u javnoj upravi, što hrvatsku nacionalnu manjinu isto susret pjevača duhovne glazbe u Ba- smiješen, komunikativan, uvijek na šljivost i nepoštivanje različitosti, tako kao novu manjinu posebice pogađa te usložnjuje položaj. ranji u subotu 12. svibnja održan u cr- raspolaganju. Pri tome križ na zidu nego bismo iskazali i svoju nekulturu U kontekstu položaja hrvatske nacionalne manjine, te odnosa domicilne i kvi Uzvišenja sv. Križa u Branjinu nije jamstvo da je došao u kvalitetan i necivilizacijsko ponašanje. Naime, matične države važno je istaknuti i da su velike zapreke primijećene i u Vrhu. Koncert je započeo pozdrav- objekt i da će to i dobiti. Smatramo da temelj uljudbe i civilizacijskoga op- četvrtom dijelu izvješća koje se bavi regionalnom suradnjom i dobrosusjed- nim riječima domaćina, župnika i je križ, općenito gledano, suvišan.« hođenja jest snošljivost i poštivanje skim odnosima. Kao posebice osjetljivo se ističe da Srbija i dalje ne prihvaća baranjskoga dekana Gergelyja Beera. U tom kratkom razmišljanju dje- različitosti, dakle i nečijega svjeto- odluke međunarodnog suda pravde, te da europske institucije zabrinjava to Sudjelovali su baranjski zborovi i pje- latnice u turizmu ima mnogo nelo- nazora i vjere. što se osuđenim ratnim zločincima daje medijski prostor, a još više zabrinjava vači duhovne glazbe: Crkveni pjevač- gičnosti, ali i neznanja s obzirom na Zaključno osvrnut ćemo se na oso- što se oni danas zapošljavaju u važnim državnim institucijama. Kako ki sastav »Laudate Dominum« iz Bra- značaj ljudske vrjednote snošljivosti i bine koje turistička djelatnica prepo- podvlače autori izvješća, to je veliki razlog za zabrinutost. U izvješću se njine, grupa »Sviram, dakle posto- poštivanja različitosti, te začudo i ne- ručuje da domaćini iskazuju u opho- također navodi da su sami odnosi između Srbije i Hrvatske dosta složeni, te jim«, VIS »Effata« župe Bezgrješnoga znanja o bitnim sastavnicama feno- đenju prema svojim gostima ističući da je jedan od najvećih problema to što nema dovoljno volje da se započne s začeća BDM Bilje, grupa »Boanerges« mena turizma, koji u našem vremenu da trebaju biti »gostoljubivi, strpljivi, procesom pronalaženja i razotkrivanja sudbina osoba nestalih tijekom rata. župe Rođenja sv. Ivana Krstitelja postaje svojevrsni »svjetski pokret« empatični i komunikativni«, dakle Darda, zbor »Evo me« župe sv. Mar- koji možemo nazvati modernom »se- osobine koje bi svaki kršćanin prema Roditelji djeteta s teškoćama, tina biskupa Beli Manastir i domaćini obom naroda«. Također neznanje se Kristovu nauku trebao iskazivati pre- susreta zbor župe Uzvišenja sv. Križa odnosi i na povijesnu i kulturnu vrijed- ma svojim bližnjima. Nije li takav od- niste sami! Branjin Vrh.(H. Ivičin) nost kršćanstva koje je ugrađeno u te- nos koji se zapravo zasniva na ljubavi melje zapadne kulture i civilizacije. U prema bližnjima, a bližnji su nam svi r. Milena Nikolić u sarajevskom mjesečniku »Svje- prvoj rečenici svoje neshvatljive izja- ljudi, dakle i oni koji dolaze iz dalekih Dtlo riječi« objavila je vrlo koristan i stručan članak, ve turistička djelatnica neutemelje- azijskih krajeva, propovijedao upravo koji već po naslovu govori o čemu je riječ: »Neplanira- no tvrdi da bi neki turisti iz Azije mo- Onaj koji je na križu svojom žrtvom to no putovanje - Obitelji djece s teškoćama u razvoju«: gli »izvući pogrješne zaključke i krivo i posvjedočio? Stoga križ kao kršćan- U stručnoj literaturi se navodi da obitelj djeteta s shvatiti istaknuta vjerska obilježja«, ski simbol ljubavi i žrtve za druge ni u teškoćama u razvoju prolazi kroz tri faze krize i to: a zapravo ona osobno sama pogrješ- kojem slučaju ne može biti »suvišan«, početnu šok krizu, krizu osobnih vrijednosti i realnu no zaključuje. Naime, ako turist ne naprotiv može samo pridonijeti bo- krizu... Početna šok kriza je prva reakcija na rođenje zna što znači simbol križa, ne može ljim i plemenitijim odnosima među djeteta s teškoćama u razvoju i najčešće se očituje kroz reakciju poricanja na temelju svoga neznanja nešto po- ljudima. »Ovo se ne događa meni, mom djetetu, mojoj obitelji«. Nakon toga javlja se lepeza različitih osjećanja od ljutnje, žalovanja, samosažaljenja, gubitka, straha itd. U drugoj fazi počinju se javljati osjećanja koja dovode do krize osobnih vrijednosti kao što su krivica, zbunjenost, bespomoćnost, razočara- nje, sram, odbacivanje i sl. Treću fazu krize čini realna kriza koja se vezuje za pjevača duhovne glazbe u Baranji vanjske faktore koje roditelji mogu samo djelomično kontrolirati i koji Čuda nisu nemoguća otežavaju integraciju djeteta kako u vlastitu obitelj tako i u širu zajednicu. U Mato Mandir Mladić imenom Mihael Horvat ugle- ovoj fazi obitelji se suočavaju s društvenim preprekama i nefunkcioniranjem dao me da stopiram. Počela je kišica sustava podrške, a koji treba kreirati država kroz nacionalnu politiku — Da čuda nisu nemoguća osobno padati. Vratio se natrag, jer je dobio invalidnosti... sam se uvjerio pa bih to želio podijeliti poticaj da stane. Odvezao me direk- Za obitelji djece s teškoćama u razvoju važno je da na svom putovanju gost večeri bio je Ženski vokalni an- s čitateljima Glasa Koncila. tno u Toplice, a nije mu bilo usput, jer dođu do ove treće, realne krize. Međutim, veliki broj roditelja i obitelji sambl »Lađarice«. Došao sam u poštu u Varaždin- je iz Remetinca kod Novog Marofa. »zaglavi« u drugoj fazi iz koje ne nalazi izlaz te se često izoliraju prije svega Uz brojne prijatelje zaklade, u skim Toplicama i tražio sam telefon- Čak je i on znao spomenutoga pošta- jedni od drugih, zatim od šire obitelji, prijatelja, susjeda, pa i zajednice u kojoj prepunoj dvorani koncertu su na- ski imenik za ulicu Grana, Novi Ma- ra Ladislava Tuka. Pitao sam za na- žive. U fazi krize osobnih vrijednosti važno je shvatiti da vi, kao roditelji zočili sisački biskup Vlado Košić, ge- rof, pod prezimenom Ferendža. Po- platu za benzin, no nije primio ništa djeteta s teškoćama, niste sami. Roditelji podršku mogu dobiti u vlastitoj neralni vikar mons. Marko Cvitkušić štar Ladislav Tuk rekao mi je da zna zauzvrat. Bog mu plati, u rajski vrati. obitelji, kao i u izvanobiteljskom okruženju. i ravnatelj zaklade dr. Domagoj Mo- tu adresu i dovezao me tamo na lice U drugu subotu sam bio kod pri- Prvi vid podrške obitelj mora tražiti od članova uže obitelji. Prije svega sler, koji je na početku i pozdravio mjesta. Snaha od Ferendže potom me jatelja Mate Banovića u Sigetcu, kod nužno je razgovarati, a na prvom mjestu s bračnim partnerom. Bračni okupljene, zahvalivši im na dolasku odvezla k šogorici Katici Trstenjak. Ludbrega, i nije bilo autobusa, pa sam partneri su oboje roditelji djeteta s teškoćama u razvoju i suočavaju se s u svoje, ali i u ime svih stipendista. Bio sam i kod obitelji Smoljanec, gdje opet stopirao. Mlada majka Mari- istim preprekama i izazovima...Podršku mogu pružiti i bliski prijatelji, Na kraju koncerta okupljene je poje sestra Neda stanovala dok je radila ja Katalenić stala je da me pokupi, a susjedi. Ponekad »čašica razgovora« s njima može imati veliki terapeutski zdravio i biskup Košić, posebno za- u Novom Marofu. inače nikomu ne staje, što mi je rekla učinak. Podršku svakako treba tražiti i u Crkvi, na misi te u osobnoj i hvalivši na glazbenoj večeri svima Trebao sam ići natrag u Toplice, kasnije tijekom vožnje. Odvezla me obiteljskoj molitvi. koji su uložili svoj angažman kako ali nije bilo autobusa. Poslali su me da skroz do Sigetca, kod Ludbrega. Neka Mnogi roditelji ističu da im je u kriznim fazama osobito pomogla zajednič- bi se ona ostvarila. (SV) stopiram na kružnom toku za Toplice. i njoj dragi Bog plati, u rajski vrati. ka obiteljska molitva i odlazak u crkvu. ¤ | katolički tjednik ¬ 27. svibnja 2018. ¬ broj 21 (2292) ¬ cijena 7 kuna ¬ www.glas-koncila.hr ¬ Na Filipinima svečano proslavljen blagdan bl. Ivana Merza »Živio je u Istini i nju je propovijedao« ajednica blaženoga Iva- Zna Merza na Filipinima proslavila je blagdan blaženoga Ivana 10. svibnja na filipinski način. Pod filipin- skim nazivom »Fiesta ni Ivan 2018« proslava je prvi put održana u novootvorenom centru i relikvijariju blaženo- ga Ivana u gradu Marikini blizu Manile. Osim toga prvi put je organizirana i svečana procesija po okolnim ulicama u Snimio: Bernard Čović FOTOGOVOR kojoj su se nosile relikvije bl. Ivana, njegova zastava i nje- ¦ GORAN PLEĆAŠ, volonter na Hodu za život, zaželio je svojoj djevojci Ivoni Skoko sretan rođendan i priredio joj nezaboravan rođendanski dar zaprosivši ju na pozornici. »Planirao sam Ivonu zaprositi. Nisam znao hoću gov veliki kip, a sve je bilo praćeno limenom stava koja ondje stoji zajedno s vatikanskom li na ‘Hodu za život’ ili negdje drugdje, no kako joj je bio i rođendan, iznenadio sam ju. Upoznali smo se prije glazbom. U četvrtak 10. svibnja na svečano- zastavom od otvorenja i blagoslova centra. dvije godine na hodočašću Marijanski zavjet za domovinu.« sti blaženoga Ivana Merza slavljene su dvije Potom je slavljena misa za ozdravljenje koju je mise: jedna u centru blaženoga Ivana i jedna predvodio Ranie Orsolino, animator nove u župnoj crkvi koja se nalazi u blizini centra. udruge klerika »Institut svete Obitelji«. U pro- Centar je bio ispunjen štovateljima bl. Ivana, povijedi on je podsjetio sve da ostanu u Istini, Ogulinska dentistica Danira Štimac volontirala u Tanzaniji a za vrijeme mise predstavljeni su i blagoslov- koja je Isus, poput blaženoga Ivana koji je sam ¬ ljeni novi članovi zajednice (volonteri u različi- živio u Istini i nju propovijedao. Nakon mise tim apostolatima). Navečer su vjernici pohrlili održana je iscjeliteljska molitva i pomazanje u župnu crkvu Gospe od Žalosti kojoj pripada- uljem bl. Ivana. ju centar i relikvijarij. Na misi su bile i različite Na kraju je vicepostulator Dave Dela Cruz »Boravak u misijama vjerske zajednice i župljani. Tijekom svoje pro- naglasio da su godinu 2019. filipinski biskupi povijedi, vlč. Paglinawan je istaknuo pobož- proglasili Godinom mladih na Filipinima. Za- - moja najveća životna škola« nost blaženoga Ivana Blaženoj Djevici Mariji, jednica blaženoga Ivana Merza priprema se u dluka mlade dokto- ve potrebe i najnužnija osobito njegovo iskustvo u Lurdu. Također je toj godini obići sve biskupije s relikvijama bl. Orice dentalne me- sredstva kojima im se naglasio da se svetost blaženoga Ivana očito- Ivana i programom za njegovo upoznavanje. dicine Danire Štimac iz može olakšati težak ži- vala kroz izdržljivost u trpljenju za Isusa i Crkvu. Gradske vlasti Marikine pridonijele su tako- Ogulina da svoj prvi go- vot u velikom siromaš- Nakon mise svi su bili počašćeni jednostavnom đer svojom pomoću da »Fiesta ni Ivan« bude dišnji odmor provede u tvu, slaboga obrazova- večerom koju je pripremila zajednica blaženo- još svečanija. Zahvaljujući posredovanju bivše- Tanzaniji pomažući po- nja i zdravstvene zaštite. ga Ivana Merza. ga zamjenika gradonačelnika, a sada i grad- trebitima netipična je za Isto se tako upoznala s Proslava blagdana bl. Ivana završena je u skoga javnoga službenika dr. Mariona Andre- današnje mlade, ali i vrlo upornošću svećenika subotu 12. svibnja. Održana je procesija, koja sa, oslikana su vrata centra blaženoga Ivana i inspirativna i svjedočka Tomića koji gradi crkvu i je bila organizirana u filipinskom duhu uz su- u blizini vrata postavljena su ulična svjetla. za mnoge. Još za vrije- Danira Štimac u Kisongu s djevojčicom Priskom vrtić velikim dijelom uz djelovanje ansambla »Music Foundation« iz Proslava blagdana bl. Ivana započela je već me studija dentalne me- ¦ pomoć Zadarske nadbi- Angonoe. Bila je nošena relikvija bl. Ivana i 1. svibnja, s početkom devetnice koja je sljede- dicine u Rijeci 25-godišnja Danira plaća Danira je potrošila na zra- skupije i njegovim nasušnim njegov kip. Kada je procesija ulazila u centar, ćih dana nastavljena u obiteljima, uredima i Štimac odlučila je otići u Afriku i koplovnu kartu Zagreb - Katar - potrebama da taj veliki projekt veoma jasno se na ulazu vidjela i hrvatska za- zajednici vjernika. (B. N.) pomagati potrebitima. Aruša te odlazak u misiju Kison- završi, a da u njega uključi što Prilika se ukazala protekle go k don Velimiru Tomiću koji više donatora i dobrotvora. zime zahvaljujući prijateljstvu tamo već više godina pomaže Doktorica Štimac tako je zahvalu donijela liziku, iako je pomaže izvlači iz čovjeka ono olakšava život. Nezaboravan je njezine majke sa sestrom župni- mjesnomu stanovništvu i gradi odabrala 14-godišnju djevojči- ona za njih pravo bogatstvo. »Si- najbolje, istinsko kršćansko mi- za mladu zubaricu bio i doček. ka Ante Luketića koju je susrela crkvu i dječji vrtić. cu Prisku, za koju se obvezala romaštvo, neiskvarenost i za- losrđe i živo svjedočenje Boga.« Zbor od 50 djece pjevao joj je u svetištu Gospe od Čudesa u Mlada doktorica sa sobom je da će je školovati za učiteljicu, hvalnost osobine su koje često Prateći rad misionara Tomi- dobrodošlicu na svahiliju. »Dva Oštarijama s don Velimirom To- u više putnih torba ponijela a obvezala se i da će u Ogulinu nalazimo kod djece u zemljama ća, koji je svladao svahili jezik, tjedna u misijama (od 28. trav- mićem, misionarom iz Tanzanije hrpu dječje odjeće, slatkiša, pronaći donatore za školovanje Trećega svijeta, a koje su se kod primijetila je njegovu opsjednu- nja do 12. svibnja) bila su za koji je boravio u Hrvatskoj zbor školskoga pribora i blokova, pri- 20 najsiromašnije djece (škola- nas Europljana pomalo izgubi- tost pomaganjem ljudima u Ki- mene najveća životna škola«, oporavka nakon loma noge. vjesaka i magneta s motivima rina, hrana i odjeća). le«, rekla je Danira, priznajući da songu. On na nedjeljnim misa- zaključila je mlada zubarica iz Kad je izrazila svoju želju za po- Ogulina te pasta i četkica za Prema njezinu svjedočenju su joj dva tjedna boravka kod ma preko evanđelja, osim riječi Ogulina, koja namjerava i dalje maganjem mladima u Africi, sve zube. Njezin boravak poslužio je duboko ju je potresla Priskina misionara Tomića promijenila Božje, pokušava usađivati navi- pomagati misionaru Tomiću i je dogovoreno za nekoliko mi- da se upozna s mladima u tom reakcija nakon što joj je darova- percepciju života. »Susret s po- ke, svakodnevnu logiku života i mladima iz Kisonga. nuta. Ušteđevinu od nekoliko dijelu Tanzanije, da shvati njiho- la čarape. Djevojčica joj je za trebitima i osjećaj da se nekomu civilizacijske tekovine, čime im Zvonko Ranogajec Isusovi »životopisci«

BIBLIJSKA MAJSTOR DOBROTVOR-- KNJIGA O KOJI PO- SIDRA, BILJARSKI ZAGRIJAVA- NADGLED- NA NOVČA- SLIK, SROK ISUSOVU STAVLJA KOTVE RADIJUS AMERICIJ ŠTAP, KE NJEM OD- NICI, KON- NA POMOĆ ŽIVOTU PARKETE MRZNUTI TROLORI (TUR.) ONI KOJI POPRAV- LJAJU, RE- PARIRAJU

JEDAN EVANĐELIST EVANĐELIST KRPA ZA (ORAO) BRISANJE

NOGOMETAŠ EVANĐELIST KOVAČIĆ S KRILATIM LAVOM MUSL. Ž. IME

PRIKUPLJA- OSOBNI PITKO POD- NJE PODA- VODNO PO- NAZIV ZA EVANĐELIST IDENTIFIKA- S KRILATIM TAKA O NE- CIJSKI BROJ DRUČJE, SLOVO L KOJ POJAVI SPRUD BIKOM MOTKA S KABLOM ZA IZVLAČENJE STR. Ž. IME, VODE IZ ZDENCA ELIZABETA TAJNIK HOO-a, JOSIP SAMARIJ AKADEMI- TROZNA- JA LIKOVNIH MENKAST UMJETNOSTI BROJ ARSEN UČVRŠĆEN Ž. IME, ŽELJEZNIM KALIJ OLGA ŠIPKAMA RADIJUS ITALIJA

IMITACIJA UŽARENA KOSE, SITNA VLASULJA ČESTICA