Srpska Knji@Evnost Na Kraju Veka, Iz Generacije U Generaciju
Zoran \eri} SRPSKA KNJI@EVNOST NA KRAJU VEKA, IZ GENERACIJE U GENERACIJU Ne ulaze}i u spekulacije o tome {ta je kraj na{eg veka (a mnogo ih je, ne samo me|u istori~arima i politi~arima, ve} i me|u filosofima i knji`evnim teoreti~arima), nastoja}e- mo da damo pregled najzna~ajnijih autora i naslova srpske knji`evnosti u poslednjih de- setak godina. U~ini}emo to, najpre, po `anrovima, hronolo{ki, a delimi~no i poeti~ki, kriti~ki vrednuju}i ono {to su srpska knji`evna kritika i razni `iriji za nagrade, ve} izdvo- jili. Bilo kako da izdvajamo, po svim kriterijumima, o~igledno je da su delatne razli~ite generacije, od najstarije do najmla|e, i da se iz godine u godinu pa`nja kritike i ~itala~- ke javnosti nepredvidljivo menja – biraju}i za predmet svojih interesovanja ~as zrelog pi- sca, pri kraju knji`evne karijere, ~as po~etnika, mladog, ili do tog trenutka nedovoljno zapa`enog, ili nerealizovanog starijeg pisca. Roman je, nesumnjivo, naj~itanija knji`evna forma, i u Srbiji i Crnoj Gori. Po razli~i- tim izve{tajima, od izdava~a, knji`evnih `irija, novina i ~asopisa, na srpskom jeziku se svake godine pojavi vi{e od 100 romana. Za poslednjih desetak godina, ta brojka prela- zi 1000. A ipak se govori o krizi romana, koja je, naravno, u vrednosnom smislu, jer se po kvantitetu srpska romaneskna produkcija mo`e meriti sa mnogim drugim velikim na- cionalnim knji`evnostima. NIN-ova nagrada za roman godine, koja se dodeljuje gotovo pola veka, dobar je pokazatelj de{avanja, pre svega, knji`evnog stanja, mo}i i nemo}i pojedinih autoriteta, izdava~kih ku}a, medija, ali i interesovanja javnosti za pojedinog pisca i njegovo, tako uo~eno, delo.
[Show full text]