Političke Prilike Nakon Austro-Ugarske Okupacije (1878.)
Total Page:16
File Type:pdf, Size:1020Kb
JEZIK SBORNIKA ZAKONA I NAREDABA ZA BOSNU I HERCEGOVINU OD 1881. DO 1884. I KULTURNO- POLITIČKE PRILIKE NAKON AUSTRO-UGARSKE OKUPACIJE (1878.) Baković, Matijas Doctoral thesis / Disertacija 2019 Degree Grantor / Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: University of Zagreb, Faculty of Croatian Studies / Sveučilište u Zagrebu, Fakultet hrvatskih studija Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:111:412015 Rights / Prava: In copyright Download date / Datum preuzimanja: 2021-10-06 Repository / Repozitorij: Repository of University of Zagreb, Centre for Croatian Studies Hrvatski studiji Matijas Baković JEZIK SBORNIKA ZAKONA I NAREDABA ZA BOSNU I HERCEGOVINU OD 1881. DO 1884. I KULTURNO-POLITIČKE PRILIKE NAKON AUSTRO-UGARSKE OKUPACIJE (1878.) DOKTORSKI RAD Zagreb, 2019. Hrvatski studiji Matijas Baković JEZIK SBORNIKA ZAKONA I NAREDABA ZA BOSNU I HERCEGOVINU OD 1881. DO 1884. I KULTURNO-POLITIČKE PRILIKE NAKON AUSTRO-UGARSKE OKUPACIJE (1878.) DOKTORSKI RAD Mentor: izv. prof. dr. sc. Mario Grčević Zagreb, 2019. University Department of Croatian Studies Matijas Baković THE LANGUAGE OF THE COLLECTION OF THE LAWS AND REGULATIONS FOR BOSNIA AND HERZEGOVINA FROM 1881 TO 1884 AS RELATING TO THE CULTURAL AND POLITICAL SITUATION FOLLOWING THE AUSTRO- HUNGARIAN OCCUPATION (1878) DOCTORAL DISSERTATION Supervisor: Mario Grčević, Associate professor Zagreb, 2019 Zahvaljujem mentoru izv. prof. dr. sc. Mariju Grčeviću na motivaciji, savjetima, strpljenju i potpori tijekom nastajanja ovoga rada roditeljima Ljubi i Ivanu, koji su uvijek vjerovali u mene i podržavali moje ideje sestrama Matiji i Mariji i članovima njihovih obitelji na bezuvjetnoj podršci svih ovih godina obiteljima Šimunović i Šapina, koji su uistinu obitelj, a ne samo susjedi Sunčani Gulin iz Povjerenstva za reviziju ocjene radne sposobnosti, koja je imala razumijevanja za moja česta izbivanja s posla i preuzimala sve obveze na sebe obitelji Kovač na inspirativnim razgovorima i savjetima na mojem akademskom putu svim prijateljima koji mi nikada nisu okrenuli leđa (već će se prepoznati) Matei jer još uvijek sanja i vjeruje zajedno sa mnom. Bez svih vas ovo ne bi bilo ostvarivo. PODATCI O MENTORU Mario Grčević rođen je 1969. godine u Varaždinu. Srednju školu završio je u Zagrebu 1987., a studij slavistike i germanistike na Sveučilištu u Mannheimu 1995., u zvanju magistra humanističkih znanosti iz područja filologije. Doktorirao je na Sveučilištu u Mannheimu 2005. obranom rada o jeziku i postanku hrvatskoga štokavskoga misala iz XVI. stoljeća (Neofiti 55, Biblioteca Apostolica Vaticana). U Njemačkoj je radio kao učitelj u hrvatskoj dopunskoj nastavi, kao znanstveni pomoćnik i kao lektor za hrvatski jezik na Sveučilištu u Mannheimu. Od 2000. do 2004. bio je zaposlen kao znanstveni suradnik na Slavenskom seminaru Sveučilišta u Mannheimu u sklopu projekta koji je financirala Njemačka istraživačka zajednica (Deutsche Forschungsgemeinschaft). Prije toga bio je kao doktorand stipendistom Studijske zaklade njemačkoga naroda (Die Studienstiftung des deutschen Volkes). Od 2005. do 2006. radio je kao znanstveni novak (asistent i viši asistent) u Zavodu za lingvistička istraživanja HAZU na projektu akademika Stjepana Babića. Od 2006. radi na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu, od 2013. u zvanju izvanrednoga profesora. Od 2012. do 2015. bio je pročelnikom Odjela za kroatologiju. Bio je predsjednikom organizacijskoga odbora dviju konferencija Hrvatskih studija: Četvrte kroatološke konferencije „Dubrovnik u hrvatskoj povijesti“ (Dubrovnik, 2015., u suorganizaciji sa Zavodom za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, Gradom Dubrovnikom, Sveučilištem u Dubrovniku, Zakladom Bercab Stiftung) i Prvoga znanstvenoga skupa „Hrvatska književnost kršćanskoga nadahnuća“ (Križevci, 2014., u suorganizaciji s „Glasom Koncila“ i Udrugom za promicanje znamenitih Križevčana „Dr. Stjepan Kranjčić“). Od 2005. do 2011. bio je tajnikom Filologije, časopisa Razreda za filološke znanosti HAZU, a član je njegova uredništva od 2010. godine. Član je uredništva časopisa Jezik od 2015. godine. Dobitnik je Nagrade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (1999.). Za člana suradnika Razreda za filološke znanosti HAZU biran je 2010. godine. Objavio je oko 75 stručnih i znanstvenih članaka (na hrvatskom, njemačkom, engleskom i poljskom) i dvije monografije (na njemačkom), od kojih je jedna (disertacija) trajna elektronička publikacija Sveučilišta u Mannheimu. Održao je oko 40 javnih izlaganja i predavanja. Bavi se filologijom starijih hrvatskih tekstova, poviješću hrvatskoga književnoga jezika i poviješću međunarodne slavistike koja bitno osvjetljuje mnoge probleme kroatistike. Pročelnik je Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. SAŽETAK Nakon što je Austro-Ugarska 1878. godine zauzela Bosnu i Hercegovinu, započela je odmah s njezinim uključivanjem u svoj političko-pravni sustav. Kako bi se BiH što brže i jednostavnije prilagodila novim okolnostima, bilo je potrebno reformirati školstvo, pokrenuti vlastite novine i objaviti, kako postojeće, tako i nove zakone na „narodnom“ jeziku, koji su predstavljali temelj za rad nove bosansko-hercegovačke uprave. Objava zakona ostvarena je izdavanjem službenoga glasnika pod naslovom Sbornik zakona i naredaba za Bosnu i Hercegovinu, koji je izlazio ne samo na njemačkom, nego i na „zemaljskom“ jeziku. To je bila praksa u svim pokrajinama i zemljama Austro-Ugarske Monarhije od 1850. godine. Reforma izdavaštva i novinstva pokrenuta je izdavanjem Bosansko-hercegovačkih novina, koje su od 1881. izlazile pod imenom Sarajevski list. Disertacija pokazuje da je hrvatski književni jezik u početnim godinama austro- ugarske okupacije imao važniju ulogu nego što su to dosadašnja istraživanja pokazivala i da njegov utjecaj nije nestao s odlaskom generala Filipovića kao što su tvrdili neki prijašnji proučavatelji bosansko-hercegovačke povijesti. Uvodni dio disertacije posvećen je povijesnomu pregledu društveno-političkih i kulturnih prilika u Bosni i Hercegovini neposredno prije austro-ugarske okupacije 1878. godine i nakon nje. Za razumijevanje teme važno je shvatiti tadašnje različite hrvatsko-srpske poglede i njihova preplitanja oko mjesta, uloge i budućnosti Bosne i Hercegovine. Situaciju su otežavali također različiti austrijsko-mađarski pogledi o ustroju te nove pokrajine. Zatim je prikazana austro-ugarska kulturna politika u početnim godinama okupacije u Bosni i Hercegovini s posebnim osvrtom na pokretanje Bosansko-hercegovačkih novina, koje su u početnoj fazi služile kao službeno glasilo nove vlasti. U središnjem dijelu disertacije raščlanjuje se jezik početnih godišta Sbornika zakona i naredaba za Bosnu i Hercegovinu u razdoblju od 1881. do 1884. godine. U obzir su uzeti i dostupni primjerci njegova prethodnika, Bosansko-hercegovačkih novina. Sve do druge polovice 1883. godine u BiH je u službenim vladinim glasilima pisanima latinicom zadržan i korišten jezik i pravopis kakav je uveden 1878. godine za vrijeme kratke vladavine generala Filipovića. Proučavanje će se stoga vremenski ograničiti na izdanja Sbornika od 1881., kada je započelo njegovo paralelno izdavanje na njemačkom i na „zemaljskom“ jeziku, pa do 1884. godine, kada je došlo do pravopisnih i jezičnih promjena u samom Sborniku. Istražen je jezik Sbornika na pravopisnoj, gramatičkoj i leksičkoj razini. U završnim su poglavljima donesena zaključna razmatranja, prilozi, izvori i citirana literatura. Ključne riječi: Bosna i Hercegovina, Sbornik zakona i naredaba za Bosnu i Hercegovinu, Bosansko-hercegovačke novine, hrvatski jezik, zemaljski jezik, Austro-Ugarska SUMMARY As the Austro-Hungarian forces took control of Bosnia and Herzegovina in 1878, they immediately began the process of integrating the country into the Austro-Hungarian political and judicial framework. However, to better facilitate the process of integration, important changes needed to be made – implement education reform, launch an official newspaper and publish the laws of the land, both existing and newly adopted, in the national language. The laws, which formed the cornerstone of the new administrative system of Bosnia and Herzegovina, were eventually published in The Collection of the Laws and Regulations for Bosnia and Herzegovina in both German, as Sammlung der Gesetze und Verordnungen für Bosnien und die Hercegovina, and in the national language (so called zemaljski jezik or Landessprache) as Sbornik zakona i naredaba za Bosnu i Herzegovinu. This was the practice in all provinces and countries of the Austro-Hungarian Empire from 1850. The publishing reform was underway with the first issue of Bosansko-hercegovačke novine, which changed its name to Sarajevski list in 1881. The dissertation will show that the Standard Croatian language played a more important role in the early years of the Austro-Hungarian occupation than previous research suggested and that its influence did not diminish with General Filipović’s departure, as suggested by some scholars of the history of Bosnia and Herzegovina. The first part of the dissertation deals with the historical overview of the socio- political and cultural circumstances in Bosnia and Herzegovina immediately prior to the Austro-Hungarian occupation in 1878 and onwards. For the better understanding of the subject matter, it is important to have a grasp of the different and sometimes intertwining views of Croatia and Serbia concerning the position, the role and the future of Bosnia and Herzegovina. The situation was made even more difficult by the likewise different Austro- Hungarian