UDK: 532.5/551.491.56 Originalni naućni rad

UTICAJ DELIMIĆNOG PREVOENJA VODA IZ SLIVOVA BUNE I BREGAVE U SLIV TREBIŠNJICE

Petar MILANOVIŞ, Radmilo GLIŠIŞ1), Branislav OREVIŞ, Tina DAŠIŞ2), Nedeljko SUDAR3) 1) Energoprojekt, Hidroinženjering, Beograd, 2) Univerzitet u Beogradu, GraČevinski fakultet, 3)Zavod za vodoprivredu, Bijeljina

REZIME akumuliše i usmerava prema veş izgraČenom delu Hidrosistema Trebišnjica. Vodoprivredni „Hidrosistem Trebišnjica“, planiraniran kao sistem u etapnom razvoju, ušao je u završnu etapu Projektom Gornjih horizonata planira se prevoČenje oko izgradnjom Gornjih horizonta. Na taj naćin sistem 30% (20 m3/s) voda slivova Bune i Bregave u veş postaje jedan od najveşih integralnih razvojnih izgraČeni deo Hidrosistema Trebišnjica. To je deset puta projekata u ovom delu Evrope, sa brojnim ekonomsko- manje u odnosu na srednji godišnji prirodni proticaj razvojnim, socijalnim, vodoprivrednim, energetskim, Neretve u Mostaru (197,4 m3/s). To je manje je i od ekološkim, urbanim i drugim ciljevima. Pošto se sistem najmanje izmerenih proticaja Neretve u Mostaru (32 realizuje u jednom od najizraženijih karstnih podrućja m3/s) s tim što tada (sušni period) na Gornjim Dinarida, jedno od centralnih pitanja koja su postavljena horizontima nema vode za prevoČenje. U tom periodu u fazi njegovog planiranja je pitanje hidroloških i dotok u Neretvu sa podrućja Gornjih horizonata je ekoloških uticaja tog sistema na reke Bunu, Bunicu i takoČe deset puta manji od proticaja Neretve. Bregavu, ekološki veoma znaćajne pritoke reke Neretve. To pitanje je odavno fokusirano i u javnosti, sa Interesantan je i podatak da je srednji godišnji prirodni zahtevom da se detaljno ispita uticaj sistema na vodne proticaj Neretve, neposredno nizvodno od ušşa Bune, režime pomenutih vodotoka, posebno u periodu malih 250,7 m3/s (PavlovişM. & Pavloviş M.) što je dvanaest voda. U ćlanku su, pored rezultata višegodišnjih puta više od kolićina planiranih za prevoČenje. Prema istraživanja i analiza, prikazani kljućni rezultati sudije iz ”Okvirnoj vodoprivrednoj osnovi BiH” (1994) Qsr kod 2009. (Energoprojekt Beograd i Zavod za vodoprivredu, Žitomislişa je 233 m3/s što je takoČe u granicama gore Bijeljina). Nakon analize padavina, hidrogeoloških pomenutih odnosa. fenomena pravaca kretanja podzemnih voda i analiza hidroloških serija dnevnih protoka, uraČeni su Nakon energetskog iskorišşenja prevedenih voda na matematićki modeli (klasa ARMA modela, postojeşim elektranama (HE 1, HE Trebinje 2 i homomorfne simulacije), koji pokazuju da se mogu PHE Ćapljina) ove vode se vraşaju u Neretvu kroz uspostaviti vrlo pouzdane matematićke zavisnosti ustavu , uzvodno od Metkovişa. Akumulacije izmeČu dnevnih protoka na kontrolnim profilima na Gornjih horizonata ( i ) omoguşuju pomenute tri reke (tražena velićina), dnevnih padavina u da se u slućajevima ekstremnih padavina ublaži pojedinim hidrogeološkim zonama i protoka u više poplavni talas na podrućju Ćapljine i Metkovişa, a u uzastopnih prethodnih dana na pojedinim hidrološkim sušnom periodu poveşaju protoci Neretve u Metkovişu i profilima. Vrlo visoki koeficijenti korelacije nizvodno. Nakon izgradnje Gornjih horizonata oko 65% (0,96÷0,99) modeliranjem dobijenih i izmerenih voda Bune, Bunice i Bregave ostaje u prirodnom režimu vrednosti dnevnih protoka na pomenute tri reke i na njih se ne može uticati bilo kakvim tehnićkim pokazuju da se vrlo pouzdano može apriorno merama. predvideti kakvi se hidrološki uticaji mogu oćekivati nakon realizacije Gornjih horizonata (akumulacije, Najvažniji je zakljućak da se ne menjaju režimi malih kanalske i tunelske derivacije). Zakljućuje se da se voda, koji su i najvažniji za procenu ekoloških uticaja. velike i srednje vode smanjuju, jer se deo protoka TakoČe, zakljućuje se da se male vode Bregave na

VODOPRIVREDA 0350-0519, 44 (2012) 255-257 p. 3-23 3 Uticaj delimićnog prevoČenja voda iz slivova Bune i Bregave u sliv Trebišnjice Petar Milanoviş i saradnici potezu kroz mogu poboljšati odgovarajuşim etape. Kao deo prve etape bila je predviČena izgradnja geotehnićkim merama regulacije korita, sprećavanjem HE 2, za koju veş pripremljena mašinska poniranja u karstifikovanom koritu upravo u toj zoni. zgrada, ali do realizacije nije još došlo. Druga etapa Smanjenja velikih voda razmatranih pritoka Neretve se razvoja tog projekta, pod nazivom Gornji horizonti, može tretirati kao pozitivan uticaj sistema Gornjih zapoćeta je izgradnjom tunela Dabarsko - Fatnićko horizonata, jer se za toliko smanjuje povodanj u donjem polje (pušten u pogon 1986.) i Fatnićko polje - toku Neretve. akumulacija Bileşa (pušten u pogon 2006.). Slede finalizacija druge etape kojom se Hidrosistem Trebišnjica proširuje na ostale planirane objekte na Opšti zakljućak je da su hidrološki i ekološki uticaji Gornjim horizontima, od kojih su najveşi akumulacije planiranog sistem Gornji horizonti bitno i preovlaČujuşe „Zalomka“ i „Nevesinje“ i hidroelektrane Nevesinje, pozitivni i da se sa odreČenim radovima režimi malih Dabar, i Bileşa. voda mogu i poboljšati na Bregavi u urbanom delu Stoca.

Kljućne reći: Integralni sistem, Gornji horizonti Hidrosistema Trebišnjica, režimi voda u karstu, ekološki uticaj, Trebišnjica, , ,

1. UVOD

Istorijat. Projektom Hidrosistema Trebišnjica predviČeno je integralno ureČenje, korišşenje i zaštita voda istoćne Hercegovine (slika 1). Koncepcija projekta se zasniva na velikom vodnom potencijalu i kaskadnom rasporedu karstnih polja, ćiji geografski položaj omoguşuje da se voda što duže zadrži na površini i optimalno koristi od kota 900 mnm do nivoa mora. Po koncepciji, širini obuhvata i ciljevima radi se o jednom od najveşih integralnih razvojnih projekata najvišeg nivoa znaćajnosti, sa brojnim ekonomsko-razvojnim, socijalnim, energetskim, vodoprivrednim, ekološkim, urbanim i drugim ciljevima. Projekat ćine sedam elektrana sa šest akumulacija koje su meČusobno ć povezane tunelima i kanalima. Slika 1. Hidrosistem Trebišnjica. Podru je Gornjih horizonata. Realizacija ovog projekta predviČena je u dve etape, a Legenda: 1. nadmorska visina, 2. povremeni tok, 3. svaka etapa u dve faze. Prva koncepcija sistema je stalni površinski tok, 4. trasa tunela, 5. brana, 6. postavljena 1953 godine, a modifikovana je i usvojena hidroelektrana (u pogonu), 7. hidroelektrana 1956. Istražni radovi su zapoćeti 1954, Idejni projekat je (projektovana). završen 1956, a realizacija prve faze prve etape zapoćeta 1959. Prvi objekti, brana ‘Gorica’ i elektrana Tokom izgradnje prve etape Hidrosistema Trebišnjica ‘Dubrovnik’ završeni su 1965 godine. HE Trebinje 1 sa obavljani su istražni i pripremni radovi za realizaciju ć dva agregata, je puštena je u rad 1968., dok je treşi druge etape tzv. Gornjih horizonata. Svaki tehni ki agregat u HE Trebinje 1 pušten u pogon 1975. Time je zahvat u prirodi, a pogotovo kada se radi o karstu, ć ć završena I faza prve etape izgradnje, kojom je suo ava se sa uticajima ekološke, socijalne i politi ke realizovan najprofitabilniji deo sistema. Tokom prirode, pa tako ni projekat Gornjih horizonata i njegova ć izgradnje projekat je evoluirao u pravcu što realizacija nisu samo tehni ko pitanje. Cilj tog projekta, ravnomernijeg doprinosa razvoju ćitave istoćne kao integralnog razvojnog projekta, je da donese Hercegovine, uz podjednaku zaštitu vodnih resursa i prosperitet stanovništvu šire regije i da se na ć životne sredine u svakom delu ovog regiona, pa je najpogodniji na in uklopi u ekološko i socijano ş ş Č prvobitna koncepcija dopunjena sa elektranama okruženje. Ve ina mogu ih uticaja je predvi ena i Č Trebinje 2 i PHE Ćapljina, kao drugom fazom prve ugra ena u projektna rešenja, ali zbog složene prirode

4 VODOPRIVREDA 0350-0519, 44 (2012) 255-257 p. 3-23 Petar Milanoviş i saradnici Uticaj delimićnog prevoČenja voda iz slivova Bune i Bregave u sliv Trebišnjice karsta moguşe su i nepredviČene reakcije prirode što se postojeşe dokumentacije ‘pripremi predlog daljih jasno manifestovalo tokom izgradnje prve etape. Ta aktivnosti radi definisanja uticaja koje izgradnja ovog iskustva su poslužila za izradu konaćne verzije projekta. sistema može imati na režim voda u širem podrućju i Težilo se da rizik izgradnje u karstu koji je definisan i naćin svoČenja tih uticaja na prihvaljivu meru’. U frazom ‘oćekivati neoćekivano’ bude sveden na Izveštaju koji je Komisija predala narućiocu (april najmanju moguşu meru. 2004) kljućna je preporuka da zakljućke koji su proistekli iz matematskog modeliranja (1985, 1988), a Osnovno rešenje hidroenergetskog iskorišşenja voda odnose se na uticaje prevoČenja voda Nevesinjskog, Gornjih horizonata je revidovano i usvojeno u julu 1976 Dabarskog i Fatnićkog polja na male, srednje i velike godine, a idejni projekat u junu 1980. Brojne prateşe vode, treba proveriti, uz upotrebu aktuelnih podataka i studije i elaborati o uticajima i efektima gornjih uz prethodnu verifikaciju modela. horizonata su završene do 1985 godine. MeČu njima od posebnog znaćaja su: elaborat o uticaju prevoČenja voda Nakon toga (2004) radi se Studija kojom se analiziraju Dabarskog polja na režim voda reke Bregave (1985), efekti prevoČenja voda kroz tunel Fatnićko polje – studija ‘Rijeka Bregava – Moguşnost poveşanja malih akumulacija Bileşa na režim malih voda reke Bregave. voda’ (1986) i elaborat o uticaju prevoČenja voda reke Poslednja studija koja analizira istu problematiku, pre Zalomke na režim voda Bunice i Bune (1983). Na svega sa ciljem da postupi po zakljućcima pomenute osnovu dostavljene investiciono-tehnićke komisije koju su formirala dva ministarstva, je Studija dokumentacije Republićki komitet za poljoprivredu, ‘Aktuelizacija uticaja prevoČenja voda Gornjih šumarstvo i vodoprivredu SRBiH daje (1986) horizonata na režim površinskih i podzemnih voda’ Vodoprivrednu saglasnost za izgradnju objekata prve (obraČivać konzorcijum: Energoprojekt, Beograd i faze Gornjih horizonata (HE Dabar). Istovremeno se Zavod za vodoprivredu, Bijeljina, 2009). U ovom radu rade pripremni radovi za vosnabdevanje gradilišta je prikazan metodološki pristup toj analizi i kljućni vodom, izrada pristupnog puta za vodostan HE Dabra, rezultati i zakljućci o uticaju na vodne režime Bune, dovršetak radova na tunelima Fatnica–Bileşa i Dabar- Bunice i Bregave. Fatnica, nabavka trafo stanica za gradilišta i sl. Kao integralni deo projekta Gornji horizonti uraČena je Realizacija projekta postala je u novije vreme posebno studija poveşanja proticaja reke Bregave u sušnom aktuelna. Projekat je unet kao prioritetan u strateške periodu kroz Stolac. planske dokumente Republike Srpske (Bratiş, 2006). Promenili su se i uslovi na planu vrednovanja energije Odmah nakon revizije projekta Gornjih horizonata u iz obnovljivih vodnih potencijala (orČeviş, 2008), tako nekim medijima poćinje da se dovodi u sumnju da integralni projekat Gornjih horizonata ima sve uslove opravdanost projekta. Ta sumnja je bila politićki da bude najveşi razvojni projekat koji treba da pokrene motivisana, ali je bazirana na pretpostavkama o razvoj ćitavog podrućja istoćne Hercegovine. Postoje moguşim dramatićnim negativnim uticajima. Potpuno svi uslovi da se sistem ne samo skladno uklopi u su ignorisane razvojne dimenzije projekta i brojne ekološko i socijalno okruženje, veş i da akumulacije nesumnjive koristi koje projekat Gornjih horizonata koje ureČuju vodne režime poboljšaju te uslove na širem donosi ovom delu istoćne Hercegovine. Zbog toga je podrućju (orČeviş i Dašiş, 2011a), ukljućiv i tok aprila 1987. godine održan sastanak izmeČu Trebišnjice na deonici kroz Trebinje (orČeviş i Dašiş, predstavnika opštine Stolac i Elektroprivrede BiH, na 2011b). Za projekat koji sa oslanja na akumulacije kome je pismeno potvrČena obaveza Hidrosistema veoma je bitno da se kvalitet vode u njima oćuva u Trebišnjica da se, u skladu sa projektom, obave radovi najvišem stanju kvaliteta, u stanju oligotrofije. Za to na poveşanju minimalnih proticaja reke Bregave kroz postoje svi uslovi, jer se to može ostvariti realizacijom Stolac. postrojenja za prećišşavanje otpadnih voda Nevesinja, na isti naćin kao što je to nedavno vrlo uspešno ućinjeno Sumnja u projekat Gornjih horizonata je obnovljena jula u Bileşi. Monitoringom kvaliteta, i primenom 2003 u formi poslanićkog pitanja skupštini Republike odgovarajuşih matematićkih modela za analizu Srpske i sa više dramatićnih izjava u sredstvima javnog dinamićkih procesa kvaliteta u jezerima (Dašiş i informisanja o oćekivanim ‘pogubnim posledicama’ po orČeviş, 2009) jezera se mogu održavati u tom reku Bregavu. Zbog toga su Ministarstva poljoprivrede, najboljem ekloškom stanju, što şe omoguşiti niz drugih šumarstva i vodoprivrede FBiH i Republike Srpske pogodnosti za njihovu turistićku, ekološku i formirale Strućnu komisiju sa zadatkom da na osnovu vodoprivrednu valorizaciju.

VODOPRIVREDA 0350-0519, 44 (2012) 255-257 p. 3-23 5 Uticaj delimićnog prevoČenja voda iz slivova Bune i Bregave u sliv Trebišnjice Petar Milanoviş i saradnici

2. HIDROGEOLOŠKE I HIDROLOŠKE KARAK- meČusliv koji zahvata delove Veleža, Podveležja i TERISTIKE BUNE, BUNICE I BREGAVE zapadne delove Sniježnice. Razgranićenje slivova Bune i Bunice u podrućju Nevesinjskog polja je veoma Deo istoćne Hercegovine koji zahvata projekat Gornjih komplikovano, praktićno nemoguşe. U jugoistoćnom horizonata pripada karstu Dinarida u kome su u delu Nevesinjskog polja utvrČena je potpunosti razvijeni svi oblici površinskog i podzemnog paleodepresija sa depozitom Promina serije debljine karsta, sa vodnim režimom u kome dominiraju preko 800 m. Najdublji delovi ove serije dostižu kote od povremeno plavljena polja, ponornice, ponori sa velikim + 50 m. NajmlaČi su ugljonosni terigeni sedimenti u kapacitetom gutanja, podzemno tećenje i izvori sa Nevesinjskom polju. velikim varijacijama proticaja. Uticaj sliva Zalomke na Bunu je neznatan. Zbog toga je Vode Gornjih horizonata pripadaju slivovima karstnih razgranićenje slivova Bune i Bunice veoma polja: Nevesinjskog, Dabarskog, Fatnićkog, Slatog i aproksimativno, što se uoćava i na slici 4. Cernićkog. Najznaćajniji tokovi su Zalomka, Bregava, Buna sa pritokom Bunicom, Vrijeka i povremeni tokovi Obod (Fatnićko polje) i Opaćica (Dabarsko polje).

Vrelo Bune je sigurno jedno od najpoznatijih i najatraktivnijih vrela u karstu Dinarida. Formirano je na kontaktu krednih krećnjaka i eocenskog fliša na nadmorskoj visini oko 36 m (slika 2).

Slika 3. Vrelo Bunice

Ukupna površina sliva Bune se procenjuje na cca 900 km2. Deo sliva Buna + Bunica do ponora Biograd ima površinu 544 km2. Ovaj deo sliva ukljućuje sliv Zalomke do profila Kifino selo (267 km2) kao i sve nizvodne dotoke u korito Zalomke južno od puta Nevesinje-Kifino selo, ukljućujuşi i podslivove Zovidolke i Drežanjke. Sa brojnim traserskim istražnim radovima je dokazano da (skoro) sve što ponire duž korita Zalomke teće prema vrelu Bune, a sve što ostane u koritu do Biograda teće podzemno prema Bunici.

Deo sliva Bune koji ukljućuje ponore severozapadnog dela Nevesinjskog polja sa najmarkantnijim ponorima Ždrijelo, Baba i Zlatac ima površinu 98 km2. Veza ovih ponora sa vrelom Bune je višestruko potvrČena. Najznaćajnijem delu sliva Bune pripada planinsko podrućje izmeČu Nevesinjskog polja i samog vrela Slika 2. (masiv Podveležja i delovi Veleža) To je podrućje tzv. neposrednog sliva, ćije severne granice (šire podrućje Slivu Bune pripadaju podslivovi Nevesinjskog polja, Hanskog polja) još nisu definitivno odreČene, a Zalomke, Slatog polja, Lukavaćkog polja i prostrani procenjuje se na 300 km2. Uticaj ovog dela sliva,

6 VODOPRIVREDA 0350-0519, 44 (2012) 255-257 p. 3-23 Petar Milanoviş i saradnici Uticaj delimićnog prevoČenja voda iz slivova Bune i Bregave u sliv Trebišnjice zajedno sa podslivom severozapadnog dela Vrelo Bunice (slika 3), može se reşi, predstavlja kraj Nevesinjskog polja daje najveşi deo voda Bune i podzemnog toka Zalomke, nakon njenog poniranja u nezavisan je od hidroloških prilika na veşem delu ponor Biograd. Ponor se nalazi na jugozapadnom obodu Nevesinjskog horizonta. Nevesinjskog polja. Vrelo je formirano na kontaktu karstifikovanih krednih krećnjaka i sedimenata miocena (konglomerati i lapori sa proslojcima glina). Osim ponora Biograd sliv Bunice ukljućuje deo sliva masiva Trusine sa poniruşim vodama na severnom obodu Trusinskog polja, a verovatno i delove Hrguda (krećnjaci), Dabrice (konglomerati, pešćari, laporci i gline eocena sa boksitima) i Rotimlje (alveolinsko- numulitski krećnjaci eocena). Podrućje sliva karakterišu brojni reversni rasedi dinarskog pravca pružanja koji su nesumnjivo imali odreČenog uticaja na formiranje podzemne drenažne mreže.

Površina sliva Bunice je oko 160 km2, ali pri tome treba imati u vidu da u to ne ulazi deo sliva sa koga vode Slika 4. Uprošşena hidrogeološka karta dela sliva Bune dotiću Zalomkom i poniru u ponor Biograd. A to je ipak i Bunice sa znaćajnijim podzemnim vezama. najveşi deo sliva Bunice. Sa Bunicom su uvrČene veze Legenda: 1. peşina, povremeni izvor, 2. veliki ponor, 3. ponora Biograd i ponora Krupac na Trusini. Ostale vode ponor, 4. izvor male izdašnosti, 5. veliko stalno vrelo, 6. Trusinskog polja koje teku površinski pripadaju slivu povremeni tok, 7. utvrČena podzemna veza Dabarskog polja. Verovatno da i deo voda koje poniru u krećnjacima duž toka Radimlje takoČe teće prema Retardacione sposobnosti dela izdani koja se prazni Bunici. I pored brojnih bojenja podzemnih tokova na preko vrela Bune, a koja se formira u podrućju samog podrućju Nevesinjskog polja ni u jednom slućaju nije polja, su dosta bolje u odnosu na tipićno karstne izdani. utvrČena istovremena veza sa Bunom i Bunicom (slika 4). To je jedna od najznaćajnijih izdani u karstu Dinarida. Znaćajno ućešşe u njenom formiranju imaju velike Bunica ima karakteristike vokliškog vrela sa kotom mase Promina sedimenta koji grade deo Nevesinjskog isticanja 37 m. Voda istiće u Malom Polju iz dubokog polja i planine Trusine. Neposredanu izdan, koja sa sifonskog kanala koji su ronioci delimićno istražili. svojim retardacionim kapacitetom omoguşuje da Buna Dužina proronjenog dela kanala vrela Bunice je 160 m, nikada ne presuši, grade mezozojski krećnjaci u kojima a najveşa dubina istraženog dela sifona je -70 m. To su je formirana duboka depresija ispunjena sedimentima ujedno jedini delovi karstifikovane stenske mase koji su Promina serije. I jedna i druga formacija su podložne permanentno zasişeni vodom. karstifikaciji, s tim da su retardacione sposobnost promina serije nešto bolje od karstifikovanih krećnjaka. Podzemne veza ponora Biograd sa vrelom Bunice U delu izdani koji se formira u krćnjaćkom paleoreljefu, predstavlja jednu od najdirektnijih podzemnih veza u a koji zaplavljuje Promina, registrovane su najveşe karstu Dinarida. Ponor Biograd je najveşi ponor sa oscilacije nivoa podzemne vode na podrućju istoćne jednim otvorom u istoćnoj Hercegovini. Kota nule Hercegovine, do 312 m. Pri srednjim i malim vodama vodomera je 799,90 m. UtvrČeni kapacitet gutanja ovog brzina podzemnih tokova se kreşe izmeČu 3,0 i ponora je 86 m3/s, a maksimalni kapacitet gutanja 4,4 cm/s. premašuje 110 m3/s. Kada ponor guta oko 80 m3/s brzina podzemnog toka je 33,67 cm/s. Vrelo Bune je duboki sifon vokliškog tipa. Prema istraživanjima C. Touloumdjian-a (2005) istraženo je Osnovne karakteristike hidrološkog režima Bunice na 470 m sifonskog kanala Bune. Dubina istraženog dela vodomernoj stanici Malo Polje: 3 3 3 sifona je -73 m (u odnosu na mesto zarona). Qmin = 0,72 m /s; Qmax = 207 m /s; Qsr = 20,25 m /s Permanentno zasişena zona se verovatno proteže 1 do 2 km u zaleČe oba vrela. Vrelo se karakteriše sa velikim Sa dosadašnjim istražnim radovima i analizama varijacijama proticaja i izuzetno velikom maksimalnom utvrČeno da ne postoji meČusobna fizićka izdašnošşu: (hidrogeološka/hidraulićka) veza izmeČu vrela Bune i 3 3 3 Qmin = 2,95 m /s; Qmax = 380 m /s; Qsr = 23,70 m /s Bunice.

VODOPRIVREDA 0350-0519, 44 (2012) 255-257 p. 3-23 7 Uticaj delimićnog prevoČenja voda iz slivova Bune i Bregave u sliv Trebišnjice Petar Milanoviş i saradnici

Bregava pripada slivu Neretve. Prema istoku granići se Udeo u prihranjivanju karstne izdani koja se prazni sa slivom Trebišnjice, a prema severu sa slivovima preko ovih vrela ima i sliv Fatnićkog polja ali samo kad Bune i Bunice. Sliv vrela Bregave ćine delovi je nivo poplave u polju veşi od 4 m (slika 6). planinskih masiva Hrguda i Sitnice i Dabarskog polja koji ukljućuje podslivove Trusinskog i Lukavaćkog Ponor Ponikva (sl. 7) na južnom obodu Dabarskog polja polja. Dabarsko polje je formirano duž regionalnog predstavlja najznaćajniju zonu koncentrisane infiltracije reversnog raseda sa nagibom 60º do 70º u pravcu neposrednog sliva Bregave. Sa vrelima Bregave severoistoka. Dubina tercijarnih sedimenata se kreşe utvrČene su i veze Kutskih jama i Strupişi iz Dabarskog izmeČu 200 i 400 m. Severni obod polja grade krećnjaci polja i ponora ispred Velike peşine u Fatnićkom polju. i sedimenti Promine, a južni obod veoma karstifikovani Novijim istraživanjima (bojenje Ponikve, 2010) krećnjaci kredne starosti. Velika dubina potvrČena je moguşnost postojanje direktne veze sa vodonepropusnih sedimenata u Dabarskom polju deli Deranskim blatom. posredni sliv vrela Bregave od neposrednog sliva, odnosno sliv Dabarskog polja od sliva nizvodno od Najveşi deo voda sliva Dabarskog polja dotiće preko Dabarskog i delom Fatnićkog polja. Površina sliva stalnog vrela Vrijeka, zatim povremenim tokom Bregave se procenjuje na 418 km2. Od toga posrednom Opaćica (iz Trusinskog polja), kroz estavelu Ljelješnica slivu, odnosno slivu Dabarskog polja pripada oko 200 i preko više vrela duž severnog oboda polja. km2, a neposrednom delu sliva oko 218 km2. Granice neposrednog sliva su podložne korekcijama jer zavise od trenutnih hidroloških prilika odnosno nivoa poplavne vode u Fatnićkom polju.

Izvorišna zona reke Bregave se proteže izmeČu stalnog vrela Bitunje na koti 130 m i povremenih vrela Mali Suhaviş i Veliki Suhaviş na koti oko 195 m. Na slici 5 prikazana je uprošşena geološka karta podrućja Bregave od izvora do Stolca. Proticaji se kontrolišu na vodomernoj stanici Do. Osnovne karakteristike proticaja reke Bregave na vodomernoj stanici Do su: 3 3 3 Qmin ≈ 0,40 m /s; Qmax = 59 m /s; Qsr = 17,5 m /s

U sušnoj 2003 godini izmerena je minimalna izdašnost Q = 380 L/s. To se dogaČalo u vreme kada je u ponor min ş Ponikvu u Dabarskom polju uticalo samo 43 L/s (13. Slika 6. Uproš ena hidrogeološka karta dela sliva vrela 08. 2003). Bregave ć 1. kredni kre njaci, 2.promina konglomerati, 3. eocenski fliš, 4. ponor Ponikva, 5. veliko stalno vrelo, 6. veliko povremeno vrelo, 7. malo povremeno vrelo, 8. ponor, 9. grupa bliskih ponora, 10. veliko povremeno vrelo – peşina.

Vododelnica sliva Trebišnjice i Bregave nalazi se južno od Fatnićkog polja. Karstne izdani ovih slivova su meČusobno odvojene sa visokom bazom karstifikacije, mada nije iskljućena moguşnost meČusobne hidraulićke veze ovih polja pri odreČenim hidrološkim uslovima. Samo u periodu plavljenja Fatnićkog polja deo njegovih voda (10% - 15%) otiće kroz estavele u jugozapadnom Slika 5. Uprošşena geološka karta podrućja reke delu polja prema Bregavi. Ovo se dogaČa tek kada nivo Bregave od izvora do Stoca. poplave dostigne nivo od približno 4 do 7 m. Legenda: 1. dolomiti, 2. krećnjaci, 3. fliš, 4. bušotine

8 VODOPRIVREDA 0350-0519, 44 (2012) 255-257 p. 3-23 Petar Milanoviş i saradnici Uticaj delimićnog prevoČenja voda iz slivova Bune i Bregave u sliv Trebišnjice

i Bunicu pod pretpostavkom potpunog ‘zatvaranja’ ponora Biograd. Ove analize pokazuju da şe na vrelu Bunice doşi do smanjenja maksimalnih protoka (za preko 50%) i srednjih protoka, dok şe minimalne izdašnosti ostati u granicama prirodnih. Kao posledica ‘zatvaranja’ ponora Biograd maksimalna izdašnost Bunice bi se smanjila sa Q = 207,0 m3/s na Q = 86,2 m3/s. Ova analiza pokazuje da za prirodnu izdašnost Bunice manju od 4,0 m3/s ne dolazi do smanjenja isticanja, bez obzira na potpuno sprećavanja poniranja u ponor Biograd. ‘Zatvaranja’ ponora Biograd ne utiće na režim voda Bune jer fizićka veza izmeČu izdani ova dva vrela ne postoji. Slika 7. Ponor Ponikva u Dabarskom polju Prema ovim analizama svi ulazi u Nevesinjskom polju 3 daju Buni oko 5,0 m /s, plus veşi deo voda koje poniru Analiza rezultata brojnih merenja potvrČuju povremeno duž korita Zalomke. To znaći da najveşi deo voda Bune funkcionisanje ponora Ponikve (slika 7) kao estavele pripada velikom meČuslivu izmeČu Nevesinjskog polja i (isticanje vode u Dabarsko polje), a i moguşnost vrela. Ćak i da se deo voda iz severoizapadnog dela neposredne hidraulićke veze ponorske zone Ponikve i Nevesinjskog polja (Ždrijelo, Zlatac, Babova jama) ponorske zone Fatnićkog polja (Pasmice). ukljući u projekat Gornjih horizonata, oćigledno je da se iz sliva Bune prevodi zanemarljivo mala kolićina vode. 3. RANIJE ANALIZE UTICAJA SISTEMA NA SLIVOVE BUNE, BUNICE I BREGAVE Primenom istog modela uraČena je i numerićka kvantifikacija posledica prevoČenja voda Dabarskog Veş od samog zaćetka ideje o ureČenju režima voda u polja u sliv reke Trebišnjice na režim voda reke istoćnoj Hercegovini, odnosno od samog poćetka rada Bregave. Rezultati ovog modela potvrČuju da se ovim na realizaciji Hidrosistema Trebišnjica projektanti su prevoČenjem smanjuju velike i prosećne vode Bregave, raćunali sa iznenaČenjima koja nije moguşe predvideti dok u režimu malih voda nema promena. projektom. Da bi se ova iznenaČenja svela na minimum organizovana su brojna osmatranja tzv. ‘nultog stanja’, Analiza iz 2003-2004. Tokom 2003/04 godina uraČena a pre svega osmatranja režima vrela da bi se utvrdila je Studija ‘Uticaj prevoČenja voda kroz tunel Fatnićko njihova eventualna ugroženost. polje - akumulacija Bileşa na režim voda reke Bregave’. Analizama je obuhvaşeno ćitavo slivno podrućje Vrelima Bune, Bunice i Bregave je od prvog dana izvorišne zone reke Bregave, kao i deo sliva izvora reke posveşena dužna pažnja. Na osnovu brojnih geoloških, Trebišnjice, koji u odreČenim periodima utiću na režim hidrogeoloških i hidroloških radova i obrada podataka voda reke Bregave. Buna i Bunica nisu razmatrane tom detaljno je definisana ‘fizika problema’. Iz njenog studijom. poznavanja proizilazi jednoznaćna ocena da nivo posledica na ova vrela koje nastaju izgradnjom Gornjih Razmatrano podrućje modelirano je od strane tri horizonata ni u kom slućaju ne može da kompromituje nezvisna tima strućnjaka, što je rezultiralo formiranjem ovaj projekat. Njegove koristi za razvoju ovog dela tri razlićita modela sistema: model Instituta J. Ćerni, istoćne Hercegovine su neoporedivo veşe u odnosu na model K Sim (Tehnićki univerzitet, Atina) i model moguşe, ali minorne negativne posledice. GraČevinskog fakulteta, Beograd.

Zbog pojave kritićara ovog projekta, ćesto Razmatrane su dve varijante modela GraČevinskog nekompetentnih za ovu problematiku ali i fakulteta: pojednostavljena varijanta – sa transforma- dobronamernih ali pogrešno informisanih i instruiranih, cijom hidrograma u ćvorovima sistema (rezervoari, obavljene su dodatne analize uz korišşenje (u tom polja); i pun dinamićki model (Staniş i Dašiş, 2005). trenutku) najsavremenijih matematićkih modela. Nezasişena sredina modelirana je UNSAT modelom, Model iz 1985. Primenom ARMA modela (Milişeviş, kojim se odreČuje procurivanje vode u dublje slojeve. 1985) analiziran je uticaj prevoČenja dela voda na Bunu Karstni akvifer direktnog dela sliva (nizvodno od

VODOPRIVREDA 0350-0519, 44 (2012) 255-257 p. 3-23 9 Uticaj delimićnog prevoČenja voda iz slivova Bune i Bregave u sliv Trebišnjice Petar Milanoviş i saradnici

Dabarskog polja) predstavljen je posebnim elementom - 4. MATEMATIĆKI MODEL UTICAJA SISTEMA rezervoarom odreČene zapremine. NA BUNU, BUNICU I BREGAVU

Pristup modeliranju. Kljućno pitanje pri matematićkoj simulaciji složenih vodoprivrednih sistema je izbor koncepcije matematićkog modela (ubuduşe: MM). Izomorfni MM se ne može uspašno napraviti ni za orografski, hidrografski i hidrogeološki mnogo jednostanije slivove. U uslovima karsta i sam pokušaj pravljenja MM tog tipa pokazivao bi nerazumevanje same suštine matematićke simulacije. Zbog toga je MM koncipiran kao homomorfan model1. Homomorfizam ne predstavlja uprošşavanje postupka modeliranja, veş se, naprotiv, radi o mnogo taćnijem pristupu: formira se lanac MM sistema, od kojih je svaki od njih homomorfan sa realnim sistemom po nekoj unapred jasno definisanoj osnovi koja je od znaćaja za planiranje. Na taj naćin se ostvaruje znatno veşa taćnost onih rezultata koji nas interesuju, onih zbog kojih se MM i radi, u odnosu na taćnost koja bi se ostvarila u slućaju izomorfnog modela. Korišşenje homomorfnih modela nije iznuČeno zbog toga što nije moguşe formirati ’bolji’ izomorfni model, veş je rezultat težnje da se dobiju pouzdaniji rezultati. Izomorfni modeli postoje u matematici i u slućaju konfiguraciono vrlo jednostavnih sistema.

Homomorfna modelska veza {Cr h Cm}, u kojoj su Cr – realni sistem, Cm – model sistema, h – oznaka Slika 8. Šema jednostavnog fizićkog modela (Staniş i homomorfne veze, u slućaju sistema kakav je sistem Dašiş, 2005). Gornjih horizonata, mora da bude model tipa ’crne kutije’2. To je slućaj kod sistema kod kojih za Sva tri modela su dala slićne rezultate posledica formiranje modela stoje na raspoloženju samo serije prevoČenja voda na režim voda reke Bregave: uticaj na (korteži) ulaza u sistem (ulaz je vektorska vremenska ekstremno velike vode (preko 50 m3/s) postoji, ali je serija x) i odgovarajuşe serije (vektorske funkcije) srazmerno (procentualno) mali; srednji protoci (5÷50 izlaza y. MeČutim, modeli tog tipa se primenjuju ne m3/s) su smanjeni, a procenat smanjenja varira od samo onda kada se raspolaže samo kortežima ulaznih i modela do modela u granicama od 5% (10%) do 50%; a izlaznih serija, veş i u slućaju svih onih sistema kada je režimi protoka manjih od 5 m3/s ostali su nepromenjeni.

1 Homomorfizam (οµοζ - slićan, µορϕι - oblik) ne zahteva da se modeliraju svi elementi, veze i procesi u sistemu, veş se usredsreČuje samo na one fenomene, procese i transformacije koji su potrebni za donošenje zakljućaka o realnom sistemu samo u nekoj unapred definisanoj sferi traženja ekvivalencije realnog sistema i modela sistema. 2 Modelom tipa ’crne kutije’ traži se što je moguşe taćnija analitićka relacija ulazno-izlaznog preslikavanja, a ne i analitićke relacije svih meČuprocesa, koji mogu da budu i izuzetno brojni, složeni i u mnogim slućajevima - neosmotrivi, bez moguşnosti analitićkog opisivanja . Zbog toga je redosled realizacije modela uvek sledeşi: najpre se uradi MM tipa ’crne kutije’, a zatim se, nakon odgovarajuşih istražnih radova, pokušava da sagledaju bar neki od važnijih meČuprocesa koji se odigravaju unutar ’crne kutije’, kako bi se dobio model tipa ’providne kutije’ samo po nekim od elemenata. U slućaju tećenja u karstu sasvim je izvesno da se nikada, ni nakon najsloženijih istražnih radova, ne bi mogao da napravi potpun model tipa ’providne kutije, jer bi on trebalo da obuhvati stotine, pa i hiljade hidraulićkih realacija kojima se analitićki opisuje tećenje u svakom karstnom kanalu, i pukotini, sa relacijama transformacije protoka u brojnim kavernama.

10 VODOPRIVREDA 0350-0519, 44 (2012) 255-257 p. 3-23 Petar Milanoviş i saradnici Uticaj delimićnog prevoČenja voda iz slivova Bune i Bregave u sliv Trebišnjice unutrašnja struktura previše složena da bi se mogla za koje se može smatrati da şe kroz karstne formacije dovoljno taćno da predstavi odgovarajuşim relacijama biti usmerene prema nekom od nizvodnih hidrografskih koje bi iole taćno opisivale šta se dešava ’u samom sistema. sistemu’, da bi se mogli razviti modeli tipa ’providne (bele) kutije’ (orČeviş, 1990). Veliki slivovi u karstu (c) Imajuşi u vidu vremensku inerciju fenomena oticaja upravo spadaju u takve sisteme (Milanoviş S, 2010), sa terena tako složenog morfološkog i hidrogeološkog (Milanoviş S. i Vasiş, 2011), kod kojih se ni nakon sklopa, proces oticaja ima karakter složenog najsloženijih istražnih radova neşe dobiti takva saznanja markovskog lanca: protoci u i-tom vremenskom koraku koja bi omoguşila da se npr. definišu taćne hidraulićke (danu) na razmatranim rekama zavise od protoka na relacije ustaljenog i/ili neustaljenog tećenja kojima se njihovim vrelima u prethodnim danima, tako da postoji ć ć i i-1 i-2 ta no može opisati složen proces te enja po terenu i veza tipa Q = f1(Q , Q ,...). MeČutim, svojstvo koritima, poniranja, tećenja kroz podzemnje, isticanja markovskog procesa ima oticaj i u odnosu na padavine na vrelima u razlićitim režimima, itd. (P) u prethodnim danima na odreČenim hidrogeološkim entitetima, tako da postoji okvirna veza tipa: ć i i-1 i-2 Model tipa ’crne kutije’ podrazumeva matemati ku Q = f2(P , P ,...). Ta osobina ima odlućujuşi znaćaj za formacizaciju tipa {xRy}, gde su: x – ulaz u sistem, kao izbor tipa matematićkog modela. Taj fenomen se vektorska velićina, y – izlaz iz sistema, R – operator pregledno i vizuelno vidi na grafiku na slici 9 za vrelo preslikavanja ulaza u izlaz. Problem se upravo i svodi Bune, na kome se uoćava meČuzavisnost padavina u na odreČivanje operatora R, što predstavlja rešenje prethodnim danima sa hidrogramom oticaja na vrelu. zadatka modeliranje tog dela sistema, odnosno te Imajuşi u vidu tu tesnu meČuzavisnost padavina i relacije ulazno-izlaznog preslikavanja. Najveşi broj oticaja, koja se modelira po zakonitosti složenog metoda Parametarske i Stohastićke hidrologije zasnovan markovskog lanca, dobijene su funkcionalne zavisnosti je upravo na tom prilazu. koje sa visokom taćnošşu omoguşavaju modeliranje protoka na Buni, Bunici i Bregavi na bazi poznavanja Metodološka polazišta za izradu MM geneze protoka u padavina na merodavnim kišomerima i protocima na slivu i za odreČivanja uticaja realizacije sistema na vodomerima u slivu. procese nizvodnih reka Bune, Bunice i Bregave su sledeşa.

(a) Sa visokom taćnošşu definisati matematićke relacije operatora preslikavanja R, kojima se opisuju protoci (izlazi iz sistema) na Buni, Bunici i Bregavi u funkciji padavina i protoka na slivu. Model napraviti za sledeşe slućaje: • prirodne uslove oticanja na Gornjim horizontima bez kasnije izvedenih radova, • za sadašnje stanje, koje postoji nakon realizacija dva tunela kojima se voda iz Dabarskog polja kontrolisano prebacije u Fatnićko polje, a iz njega u Bileşku akumulaciju, • za buduşe stanje, u uslovima izgraČenosti sistema. Iterativnim putem, proveravajuşi uticaje pojedinih ulaza, ostvariti visoku taćnost zavisnosti xRy u prirodnom i sadašnjem stanju, kako bi se taj tip zavisnosti mogao da koristi i za model u uslovima realizovanog sistema, za analizu oticaja u uslovima Slika 9. Zavisnost proticaja na vrelu Bune i padavina realizacije planiranog sistema. (d) Ukupan broj kišomernih stanica (80) na slivu i u (b) Razgranićiti složenu morfologiju Gornjih horizonata relevantnom okruženju oko njega u FBiH i Crnoj Gori (GH) na delove - hidrogeološke entitete, sa kojih koristi se za analizu zakonitosti distribucije padavina na padavine i oticaji nadzemno i podzemno gravitiraju razmatranom podrućju Gornjih horizonata. MeČutim, za prema odreČenim nizvodnim rekama, ćija izvorišta u izradu MM mora se izvršiti redukcija broja stanica samo sistemskom smislu deluju kao izlazi iz sistema GH. To na one koje su merodavne, pouzdane i operativne za je bitno zbog toga da bi se poveşala taćnost ulazno- definisanje palih voda na pojedinim razgranićenim izlaznog preslikavanja, jer se u modelu padavine ne hidrogeološkim zonama sliva. To proistiće iz dva bazna razmatraju na celom slivu, veş samo na onim delovima postulata modeliranja - postulata osmotrivosti i

VODOPRIVREDA 0350-0519, 44 (2012) 255-257 p. 3-23 11 Uticaj delimićnog prevoČenja voda iz slivova Bune i Bregave u sliv Trebišnjice Petar Milanoviş i saradnici postulata operativnosti3 (orČeviş, 1990) po kojima se Parametri A i B se dobijaju kao rezultat ARMA modela visoka taćnost i operativnost modela ne može ostvariti na osnovu minimizacije kvadrata greške uporeČivanjem sa velikim brojem ulaznih podataka (u ovom slućaju – odstupanja modeliranih velićina u odnosu na izmerene, kišomera), veş sa manjim brojem ulaznih podataka o što istovremeno daje maksimalnu korelaciju izmeČu padavnama, ali podataka koji su pouzdani i koje se merenih ulaznih i izlaznih parametara. mogu osavremenjavanjem mernog sistema osposobiti za ’on line’ akviziciju za upravljanje u realnom vremenu. Suština analize se svodi se na sledeşe korake:

 na bazi opšte relacije (1) najpre se definišu dovoljno (e) U skladi sa polazištem (c) koji ukazuje na taćne analitićke modelske relacije (oparatori R u markovske osobine hidroloških serija, definisati MM preslikavanju xRy) kojima se definiše geneza dnevnih koji şe omoguşiti da se dnevni protoci na kontrolnim protoka na svakoj pojedinaćnoj od tri razmatrane reke mernim profilima Bune, Bunice i Bregave mogu u uslovima sadašnjeg stanja (za Bunu i Bunicu odrediti na osnovu: • dnevnih protoka na samim tim prirodno stanje, za Bregavu stanje sa realizovanim stanicama, u prethodnim danima, • dnevnih protoka koji tunelima); su registrovani na limnigrafima na vodotocima sa  ć kojima postoji tesna hidraulićka veza, • padavina u svaki model se tarira i proveri stapen njegove ta nosti ć merodavnim hidrogeološkim zonama (entitetima) sliva, uobi ajenim analizama korelacione saglasnosti, ali merenih samo na kišomerima koji su odabrani kao  na osnovu modela u uslovima postojanja sistema merodavni za definisanje te ulazne velićine. dobiju se serije dnevnih protoka u uslovima postojanja sistema, ş Opšta struktura modela. Imaju i u vidu gornja  izvrši se uporeČivanje krivih trajanja protoka na tim polazišta, za definisanje modela odabran je pristup rekama (mernim stanicama) u sadašnjim uslovima i u ARMA, koji je jedan od najkompleksnijih pristupa u uslovima realizacije vodoprivrednog sistema, kako bi klasi homomorfnih modela za ovakvu kategoriju se sagledale promene vodnih režima. Za vodomernu ć zadatka modeliranja. ARMA pristup je u ovom slu aju stanicu Do na Bregavi uraČen je i dodatni model, bio najprimereniji podacima koji su na raspoloženju i pored modela u prirodnom stanju, za sadašnji realan najpogodniji sa gledišta markovskih osobina procesa slućaj, kada postoje dva veş izvedena tunela. U cilju ulaza u sistem i izlaza iz njega. što realnijeg modela, razmatrana svu dva slućaja: slućaj bez izvedene obloge na tunelu i sa Osnovna funkcionalna zavisnost ARMA modela realizovanom oblogom na celom tunelu. (Autoregressive Moving Average) je linearni diskretni model, napisan u opštem obliku: Razgranićenje hidrogeoloških zona. Za izradu MM ć ć ć Y(t) + A1· Y(t-1) + A2· Y(t-2) +...+ An· Y(t-n) = veliki zna aj je imalo razgrani enje itavog prostora B0· X(t) + B1· X(t-1) + B2· X(t-2) +...+ Bm· X(t-m) (1) Gornjih horizonata na hidrogeološke zone iz kojih padavine i oticaji gravitiraju prema vrelima Bune, gde su : Y – izlazi iz sistema, X – ulazi u sistem Bunice i Bregave. To razgranićenje je neophodno da bi (vektorska velićina, može imati više komponenti, npr. se ostvarila zahtevana visoka taćnost operatora padavine na više hidrogeoloških entiteta, protoci na preslikavanja R, jer se dnevne padavine ne mogu vodomerima na rekama koje su u hidraulićkoj vezi sa razmatrati na celom slivu, veş samo na onim zonama razmatranim izlaznim profilom), n – redni broj dana koje su u hidrološko-hidraulićkoj vezi sa svakim podataka izlaza (broj uzastopnih dana koji se pojedinaćnim vrelom tri reke. Izvršena je podela na 11 obuhvataju u seriji izlaza), m – redni broj dana podataka hidrogeoloških zona (slika 10), po kriterijumu prema ulaza (broj uzastopnih dana koji se obuhvataju u seriji kom vrelu je usmereno oticanje iz tog entiteta (videti i ulaza, tako da je m broj ćlanova u složenom slike 4,5 i 6). markovskom lancu), A, B – koeficijenti lineranog modela, t – aktuelni vremenski trenutak proraćuna.

3 Postulat osmotrivosti definiše zahtev da se u MM smeju unositi samo podaci koji su osmotrivi u realnom vremenu upravljanja. Postulat operativnosti zahteva da MM treba da bude tako koncipiran i sa gledišta ulaza i svih operacija u njemu, da vreme potrebno za izvršenje matematićkih simulacija bude kraşe od vremena koje je neophodno za donošenje upravljaćkih odluka.

12 VODOPRIVREDA 0350-0519, 44 (2012) 255-257 p. 3-23 Petar Milanoviş i saradnici Uticaj delimićnog prevoČenja voda iz slivova Bune i Bregave u sliv Trebišnjice

godišnjih padavina na hidrogeološkim zonama dobijenih metodom izohijetske karte i metodom Tisenovih poligona. Dobijena su odlićna slaganja, sa maksimalnom greškom ±5%.

Relacije modela. Polazeşi od opšte relacije ARMA modela, za tri istraživana vodotoka, Bunu, Bunicu i Bregavu najpre su uspostavljene funkcionalne zavisnosti MM u prirodnom stanju. Prednost takvog pristupa je što omoguşava da se kroz iterativan proces modeliranja ispita nekoliko kombinacija moguşih ulaznih promenljivih, u procesu traganja za najboljim slaganjem modela i prirode.

Kao izlazne velićine iz modela sistema uzete su dnevne vrednosti proticaji na vrelima te tri reke. Definisanje ulaznih velićina bilo je predmet prethodnih analiza kojima su razmatrani svi ulazi (padavine na izdvojenim zonama, protoci na pojedinim vodomerima) koji imaju bitan uticaj na sam proces ulazno-izlaznog preslikavanja. U iterativnom postupku je analiziran uticaj predistorije na rezultate modeliranja, pošto se radi Slika 10. Hidrogeološke zone prostora Gornjih horizonata o složenom markovskom procesu, kod koga postoji ‘inercija odgovora sistema’ i kašnjenje izlaza u odnosu na ulaze u sistem. U slućaju markovskih procesa Iz hidrogeoloških zona B2, Z1 i Z2 protok je ć podzemnim i nadzemnim putevima usmeren prema VS obavezno je ispitivanje optimalnog broja lanova lanca Malo Polje na Bunici, dok su protoci iz zona B1 i N, ali (‘predistorije ulaza’) koji se obuhvata modelom. U i iz Z1 i Z2 (preko Zalomke), usmereni prema Buni, razmatranim modelima se pokazalo da se najbolje slaganje u MM postiže ukoliko se obuhvate samo dva prema VS . Iz zona D1 i D2 voda je usmerena i i-1 i-2 prema Bregavi, prema VS Do. dana unazad (veza tip: Q =F(Q , Q )). To isto važi i za padavine. Unošenje veşeg broja ćlanova ne utiće na ć Padavine kao merodavni ulazi u MM. Kljućni ulazi u poboljšanje kvaliteta modeliranja. Taj zaklju ak je u matematićke modele tećenja prema Buni, Bunici i saglasnosti sa rezultatima ranijih istraživanja na terenu, ş ć kada su bojenjem vode na ponorima dobijeni okvirni Bregavi, posmatraju i svaku reku pojedina no, bile su Č analize padavina. Na bazi 80 stanica na Gornjim podaci o vremenu koje pro e do pojave boje na vrelima. horizontima i u njihovoj okolini uraČene su i analizirane Ta ista osobina markovske serije važi i za padavine i za ć proticaje koji se obuhvataju modelom, što je i logićno izohijetske karte godišnjih protoka za prose nu ş hidrološku godinu (na bazi niza 1970/71 do 1983/84). imaju i u vidu stepen razvijenosti podzemne karstne Važan smisao te analize bio je utvrČivanje zakonitosti strukture kroz koju se voda usmerava prema izlaznim formiranja padavina na podrućju Gornjih horizonata. Ta vrelima. analiza je omoguşila izbor merodavnih stanica po pojedinim hidrogeološkim entitetima i odreČivanje Nakon definisanja modela koji daju najviši nivo udela svake kišomerne stanice u formiranju kolićine saglasnosti izmerenih i modeliranjem dobijenih dnevnih ć palih voda za svaku od hidrogeoloških zona. Izohijetske protoka, klasi nim hidrološkim metodama su definisane ş karte su uraČene kao dvokomponente karte, gde je jednu krive trajanja dnevnih proticaja na slede im profilima: ş komponentu diktirao orografski uticaj, a drugi svi ostali VS Rilje na reci Zalomci, VS Poš enje na reci Zalomci, uticaji, uslovno nazvani neorografskim uticajima. U VS Malo Polje na reci Bunici, VS Blagaj na reci Buni i ć sprovedenim analizama odreČivanja orografskog uticaja VS Do na reci Bregavi. Ove krive su klju ne za dobijena je vrednost gradijenta od 40 mm/100 mnm. sagledavanje režima prirodnih voda na svakom od ş U cilju provere da li su bilansi padavinama taćno razmatranih profila, koje su koriš ene za kasnije analize odreČeni kada se izvrši redukcija broja kišomera koji se uticaja izgradnje višenamenskog sistema Gornji koriste u modelu, izvršeno je uporeČivanje vrednosti horizonti.

VODOPRIVREDA 0350-0519, 44 (2012) 255-257 p. 3-23 13 Uticaj delimićnog prevoČenja voda iz slivova Bune i Bregave u sliv Trebišnjice Petar Milanoviş i saradnici

Dobijene su sledeşe relacije matematićkih modela za tri upravo zahvaljujuşi koncepciji odabranog modela, razmatrane reke, u prirodnim uslovima. Sve dimenzije kojima se po principu homomorfije želelo da se sa su date u (m3/s). visokom taćnošşu analitićki razjasni konkretan fenomen koji treba rešiti – analizu uticaja sistema na svaki od tri Za reku Bunicu, razmatrano na VS Malo Polje: razmatrana vodotoka. Tako visoka taćnost modeliranja i i−1 i−2 i i−2 ş MP 1 MP 2 MP 1 Pos 2 QBQBQAQAQ Pos +⋅+⋅+⋅+⋅= (2) u prirodnim uslovima omogu ava pouzdana i i−1 zakljućivanja o delovanju sistema na vodne režime B ⋅+⋅+ PCPC B2221 nakon realizacije planiranih objakata na Gornjim Za reku Bunu, razmatrano na VS Blagaj: horizontima. i i−1 i−2 i i−1 Bl 1 Bl 2 Bl 1 Rilj 2 QBQBQAQAQ Rilj +⋅+⋅+⋅+⋅= (3) i−2 i i i−1 i−1 3 Rilj B 211 N B13 4 ⋅+⋅+⋅+⋅+⋅+ PCPCPCPCQB N

Za reku Bregavu, razmatrano na VS Do: i i−1 i−2 i QBQBQAQAQ i−1 +⋅+⋅+⋅+⋅= Br 1 Br 2 Br 1 Dab 2 Dab (4) i−2 i i−1 i−2 3 Dab D D1211 ⋅+⋅+⋅+⋅+ PCPCPCQB D13

U gornjim relacijama korišşene u oznake:

QMP - dnevni protok u Malom Polju na Bunici, ş QPos - dnevni protok na profilu Poš enje,

PB2 - dnevne padavine u zoni B2,

QBl - protok u Blagaju na Buni, Slika 11. Krive trajanja osmotrenih i modeliranih Q - protok na vodomeru Rilje, Rilj dnevnih protoka na Buni na VS Blagaj

PB1 - padavine u zoni B1, PN - padavine u zoni N, Realizacija dva tunela, kao dela sistema Gornji horizonti nema uticaja na vodne režime Bune i Bunice, koje se QBr - protok na Bregavi, VS Do, prihranjuju sa Nevesinjskog polja (slika 4) i Q - protok na profilu Dabar, Dab meČuslivnog podrućja koje se i danas nalaze prirodnom Č PD1 i PD2 - padavine u zonama D1 i D2. stanju. Me utim, situacija u Dabarskom polju nastala izgradnjom tunela Dabar-Fatnica i derivacionog tunela Fatnica-Bileşka akumulacija, donekle je izmenila Koeficijenti A1, A2, B1, ... . ,C2, C3, kao i a1, b1, b2, b3 u jednaćini (5) su konstante, dobijene optimizacijom prirodni režim površinskih i podzemnih voda. Zbog toga slaganja kroz iteretivni postupak, ćije apsolutne je razmatranje režima voda Bregave zahtevalo jedan ş vrednosti ovde nisu navedene, jer nisu od znaćaja za dodatni korak: izradu simulacionog modela kojim e se prikaz medodike. razmotiti promene režima površinskih voda Dabarskog i ć Fatni kog polja zbog realizacije dva tunela, i sagledati Testiranja kvaliteta modeliranja dnevnih protoka na posledice na režim voda vrela Bregave. Zbog toga je Č Č Buni, Bunici i Bregavi za slućaj prirodnog najpre ura ena simulacija prevo enja voda iz ş (neporemeşenog) stanja pokazuju izvanredno slaganje. Dabarskog polja, uz slede e pretpostavke i ulazne Dobijeni su sledeşi koeficijenti korelacije realnih i podatke: modelima dobijenih dnevnih protoka: • Bileşka akumulacija kao nizvodni granićni uslov ne ć Č ć Bunica, Malo Polje: RMP = 0,962 ograni ava prevo enje voda iz Dabarskog i Fatni kog Buna, Blagaj: RBL = 0,992 polja; ć Bregava, Do: RBr = 0,991 • kapaciteti ponorskih zona u Dabarskom i Fatni kom polju su dati u funkciji nivoa vode u poljima, kao Na slici 11 se prikazuju krive trajanja osmotrenih i sumarna krivih proticaja svih ponora u svakom od polja; modeliranjem dobijenih dnevnih protoka na VS Blagaj • prirodni dotoci u Dabarsko i Fatnićko polje su na Buni, koje i na oćit naćin predoćavaju visok kvalitet rekonstruisani na bazi izmerenih vodostaja u periodu ostvaren modelom. Tako visoka slaganja su ostvarena povodnja na nivou dnevnih podataka;

14 VODOPRIVREDA 0350-0519, 44 (2012) 255-257 p. 3-23 Petar Milanoviş i saradnici Uticaj delimićnog prevoČenja voda iz slivova Bune i Bregave u sliv Trebišnjice

• kapaciteti izvedenih tunela su odreČeni na bazi 5. ANALIZA UTICAJA SISTEMA geometrije iz glavnog projekta, s obzirom da ne postoje projekti izvedenog stanja. Sraćunate su za svaki tunel Kljućni objekti sistema Gornji horizonti koji utiću na dve krive kapaciteta tunela, jedna za neobložene tunele vodne režime su sledeşi: (postojeşe stanje) i druga sa izvedenom oblogom • akumulacije u Nevesinjskom polju: akumulacija (buduşe stanje). Nevesinje na profilu Pošşenje i akumulacija Zalomka na profilu Rilja; • hidroelektrana Dabar koja koristi vodu iz Transfer voda iz Dabarskog i Fatnićkog polja u Bileşku akumulacije Nevesinje i prevodi vode Zalomke u akumulaciju je uraČen simulacionim matematićkim Dabarsko polje i hidroelektrana Nevesinje koja koristi modelom koji je na bazi definisanih ulaza u sistem, vode akumulacije Zalomka i upušta ih u akumulaciju definisao stanje sistema (zapremine vode u Dabarskom i Nevesinje; • kanal kroz Dabarsko polje; • derivacioni Fatnićkom polju) i odreČivao izlaze iz sistema tunel koji povezuje Dabarsko i Fatnićko polje (izveden (prevoČenje voda u Bileşku akumulaciju). Vremenska sa zatvaraćnicom na izlaznom portalu); • kanal kroz diskretizacija je sprovedena na dnevnom nivou, dok su Fatnićko polje, i • derivacioni tunel koji povezuje promene stanja i izlazi iz sistema raČeni na ćasovnom Fatnićko polje sa Bileşkom akumulacijom (izveden sa nivou. Za rešenje postavljenog zadatka korišşena je zatvaraćnicama na ulaznom i izlaznom portalu. kvazi-stacionarna metoda, za hidraulićki gledano, sistem spojenih sudova sa poznatim ulazima u sistem U analizi uticaja sistema na Bunu i Bunicu pošlo se (dnevni dotoci u polja) i nepoznatim stanjima i izlazima namerno od pretpostavke da su razmatrani akumulacioni iz sistema (nivoi vode u poljima, proticajima kroz tunele prostori u potpunosti vododrživi. To je uraČeno zato što i proticajima na ponorima). ta pretpostavka daje kao rezultat najnepovoljniji uticaj buduşih akumulacija na postojeşa vrela Bune i Bunice. Model za simulaciju sadašnjeg stanja uraČen je za dva PredviČeni su zaptivni radovi za smanjenje gubitaka slućaja: • neobložen tunel, • tunel nakon oblaganja. vode iz akumulacija, ali je pozato da se to u Prikazuje se relacija modela (jedn.5) koja simulira akumulacijama u karstu nigde nije moglo u celosti dnevne protoke na VS Do na Bregavi za slućaj nakon postişi. Zbog toga se može sa sigurnošşu reşi da analiza oblaganja tunela. uticaja sistema na razmatrana vrela Bune i Bunice predstavlja pesimistićki, najnepovoljniji scenario. U i i−1 i−2 i−1 i−2 stvarnosti gubitci iz akumulacija poveşavaşe protoke na ⋅+⋅+⋅+⋅= QBQBQAQAQ t,Br 1 t,Br 2 t,Br 1 Dab 2 Dab vrelima, i to şe posebno biti povoljno u malovodnim i i−1 i−2 ć 1 t 2 t 3 QCQCQC t +⋅+⋅+⋅+ (5) periodima. Zato su sva zaklju ivanja o vodnim režimima Bune i Bunice nakon realizacije sistema na i i i−1 ⋅+⋅+⋅+⋅+ PbPbPbPa i−2 D D D121121 D13 strani sigurnosti: protoci koji şe se realizovati mogu biti samo nešto veşi od onih koji se dobijaju modelom, a to Proraćuni su obavljeni uz pretpostavku da Bileşka poboljšanje şe biti procentualno izraženije u akumulacija može da primi sve prevedene kolićine vode malovodnim periodima. iz Dabarskog i Fatnićkog, što je najnepovoljniji scenario sa gledišta uticaja na vrelo Bregave. U realnosti se može Kljućna akumulacija u Nevesinjskom polju je oćekivati da se zbog pune Bileşke akumulacija u vreme akumulacija Nevesinje na profilu Pošşenje iz koje se povodnja, deo voda zadržava u Fatnićkom polju, što ima zahvataju vode za HE Dabar i prevode u Dabarsko za posledicu i zadržavanje dela voda u Dabarskom polje. Režim korišşenja te akumulacije definisan je polju, ćime se poveşavaju gubici na ponorima, a time se Vodoprivrednom saglasnošşu. Zapremina akumulacije poveşavaju protoci na vrelu Bregave. Znaći, zakljućci o Pošşenje je uslovljena periodom godine: u uticaju sistema na režime voda na Bregavi (VS Do) su vegetacionom periodu sa KNU 830 mnm (zapremina na strani sigurnosti. 21,5 hm3), a u hladnom, vanvegetacionom periodu, kada se na tom podrućju formiraju talasi velikih voda - sa Model za simuliranje protoka na Bregavi (VS Do) je kotom 836 mnm (61,8 hm3). testiran i daje odlićno slaganje. Za sadašnje stanje tunala (neobložen tunel) koeficijent korelacije je R=0,98, što Sa ovako definisanim parametrima akumulacije pokazuje izvenredno slaganje modeliranih i realnih Nevesinje i definisanim instalisanim proticajem HE dnevnih protoka. Dabar od 55 m3/s uraČene su simulacije upravljanja

VODOPRIVREDA 0350-0519, 44 (2012) 255-257 p. 3-23 15 Uticaj delimićnog prevoČenja voda iz slivova Bune i Bregave u sliv Trebišnjice Petar Milanoviş i saradnici akumulacijom. Izražena hidrološka neravnomernost generisani su hidrološki nizovi prevoČenja voda prirodnih dotoka na profilu brane Pošşenje, bez dotoka Nevesinjskog polja u Dabarsko polje za hidrološke u letnjem periodu i sa velikim poplavama u zimskom i godine. Ovi nizovi su definisani uzimajuşi u obzir proleşnjem periodu, uslovili su da stepen prevoČenja raspoložive podatke o dnevnim padavinama po voda bude na nivou od 85% od srednjeg višegodišnjeg hidrogeološkim zonama i serije osmotrenih proticaja na dotoka 11,02 m3/s (period 1946-1990.god.). Simulacija VS Malo Polje. Na bazi tih serija dnevnih vrednosti prevoČenja voda iz Nevesinjskog polja u Dabarsko polje ulaza pomoşu ARMA modela utvrČena je funkcionalna uraČena je na bazi definisanih uslova iz vodoprivredne zavisnost kojom se opisuje režim proticaja na vrelu saglasnosti: Bunice (oznake iste kao uz jedn. 2÷4, sve u m3/s):

- kolićina prevedene vode ne može biti veşa od i i−1 i−2 i−1 3 QBQAQAQ +⋅+⋅+⋅= 12,60 m /s, MP 1 MP 2 MP 1 Pos (6) i −21 - na poćetku sušnog perioda treba obezbediti punu B ⋅+⋅+ PCPC B2221 akumulaciju Nevesinje (KNU 830 mnm), upravo gde su: Q – dnevni proticaj Bunice na VS Malo Polje; zbog toga da bi se koristila za poboljšanje malih voda MP Q – dnevni osmotreni proticaj na VS Pošşenje; P – vrela Bunice i zadovoljenje vodoprivrednih potreba Pos B2 dnevna kolićina padavina na hidrogeološkoj zoni B2. (navodnjavanje i vodosnabdevanje Dubrava i

Dabarskog polja). U skladu sa uslovima upravljanja akumulacijom

Nevesinje iz koje şe se zahvatati vode za HE Dabar i Prvi uslov je u svim analizama zadovoljen, jer se prevoditi u Dabarsko polje, u modelu korišşeni niz ogranićenim kapacitetom prevoČenja od 55 m3/s proticaja Q koji odgovara buduşem stanju (instalisani proticaj HE Dabar) i ogranićenom velićinom MP izgraČenosti sistema dat je izrazom: korisne zapremine akumulacije ne može prevesti sva ć raspoloživa prirodna koli ina vode, a koja je na profilu ŒÀQ − 55 ≥ 55 3 s/mQza Œ¤ ş 3 Č Ã MP Pos ‹ Poš enja 11,02 m /s. Drugi uslov je, tako e, u svim QMP = 3 Č ć ÕŒ − < 55 s/mQzaQQ ›Œ analizama ispunjen jer je predvi eno da se na po etku MP Pos Pos sušnog perioda (vegetativni period) ostavi puna akumulacija Nevesinje. Tokom sušnog perioda nije Za slućaj postojanja HE Dabar i tunelskih derivacija predviČen rad HE Dabar, odnosno prevoČenje voda i koje prevode vodu iz Dabarskog polja u Fatnićko, a Dabarsko polje iz prostog razloga - tada je korito reke zatim u Bileşku akumulaciju dobijeni su novi režimi Zalomke suvo (period pre izgradnje akumulacije nivoa u Dabarskom polju, kao i dnevni protoci u Zalomka). razmatranom nizu 1971÷1984. Na slici 12 date su krive trajanja nivoa u Dabarskom polju pre i nakon realizacije Simulacija rada akumulacije Nevesinje je raČena sa sistema. Zapaža se znaćajno poboljšavanje režima dnevnim podacima proticaja, pri ćemu je kriterijum bio nivoa: smanjenje visine plavljenja za oko 6 m, i vrlo minimiziranje prelivanje na brani Pošşenje u kišnom znaćajno smanjenje trajanja plavljenja. periodu (vanvegetacioni period). UraČene su dve podvarijante rada akumulacije Nevesinje: sa uzvodno izgraČenom branom Rilja i akumulacijom Zalomka i bez nje. Akumulacija Zalomka sa KNU 970 mnm ima zapreminu akumulacije od 185 hm3, ćime u potpunosti izravnava prirodne dotoke na profilu Rilje sa srednjim višegodišnjim protokom od 4,30 m3/s, što predstavlja 39% prirodnog proticaja na profilu Pošşenje. Akumulacija Zalomka zbog svoje velićine ima prevashodno vodoprivrednu ulogu, iz koje se prosećno za potrebe navodnjavanja i vodosnabdevanje prosećno godišnje uzima oko 27 hm3, ćime se kolićine zahvaşene vode za HE Dabar smanjuju.

Na osnovu simulacione analize rada HE Dabar sa Slika 12. Kriva trajanja nivoa u Dabarskom polju pre i akumulacijom Nevesinje na profilu Pošşenje i rada HE nakon realizacije sistema Nevesinje sa akumulacijom Zalomka na profilu Rilja

16 VODOPRIVREDA 0350-0519, 44 (2012) 255-257 p. 3-23 Petar Milanoviş i saradnici Uticaj delimićnog prevoČenja voda iz slivova Bune i Bregave u sliv Trebišnjice

ARMA modelom je dobijena sledeşa funkcionalna omoguşava pouzdano zakljućivanje o vodnim režimima zavisnost kojom se definiše režim proticaja na vrelu Bunice nakon izgradnje objekata novog sistema. Bregave u opisanom buduşem stanju sistema: Analizama krivih trajanja protoka Bunice na profilu VS i i−1 i−2 i−1 Malo Polje u prirodnom, osmotrenom stanju i u stanju Br 1 Br 2 Br 1 QBQAQAQ pon +⋅+⋅+⋅= (7) buduşeg sistema Gornjih Horizonata (slika 14), i−1 i−2 ć ć ć D11 ⋅+⋅+ PCPC D12 uo avaju se dve bitne injenice, bitne za zaklju ivanje: • Smanjenje protoka u odnosu na prirodne režime gde su: Q - proticaj reke Bregave na profilu VS Do; Br postoji samo u domenu velikih i srednjih protoka Qpon - kolićina vode koja ponire ka vrelu Bregave; PD1 (približno do protoka trajanja oko 50% na dijagramu - kolićina padavina na hidrogeološkoj zoni D1. trajanja).

• U periodima malih voda, veş za trajanja veşa od oko Za prikazanu funkcionalnu zavisnost pomoşu koje je 55% sa krive trajanja, krive trajanja dnevnih protoka u definisan niz proticaja koji opisuje režim voda reke prirodnim režimima i nakon izgradnje sistema se Bregave u buduşem stanju sistema Gornji Horizonti praktićno poklapaju. To znaći da u tom opsegu malih sraćunat je koeficijent korelacije R=0,961. voda objekti na Gornjim Horizontima ne utiću na

promenu vodnih režima Bunice. Znaći, proširenje Na osnovu sprovedenih analiza mogu se izvuşi sledeşi sistema Trebišnjice na Gornje horizonte nema zakljućci o uticaju sistema na pomenute tri reke. nepovoljne ekološke posledice na reci Bunici.

Buna. Prema rezultatima svih dosadašnjih analiza i studija, izgradnjom sistema Gornjih Horizonata ne narušava se režim voda vrela Bune, odnosno taj uticaj je zanemarljiv. Ovakav zakljućak je, pre svega, posledica postojanja velikog meČusliva izmeČu profila Rilja i Pošşenje koji ostaje u prirodnom stanju, kao i režima voda severozapadnog dela Nevesinjskog polja i velikog meČusliva od Nevesinjskog polja do vrela Bune. To se pregledno vidi i na slici 13 na kojem su prikazane krive trajanja protoka u prirodnim i izmenjenim režimima, iz kojeg se vidi da se za trajanja veşa od oko 55% potpuno poklapaju dijagrami trajanja, nezavisno od režima prevoČenja.

Slika 14. Kriva trajanja dnevnih protoka Bunice na VS Malo Polje

Bregava. Za prevoČenje voda iz Dabarskog polja u sliv Trebišnjice data je voprivredna saglanost na prosećnu godišnju kolićinu od Qsr = 6,8 m3/s. Polazište sprovedenih hidroloških analiza bilo je da sve vode koje u prirodnim uslovima dospevaju u Dabarsko polje poniru u nizu ponora u tom polju i u celosti dospevaju na vrela Bregave nešto uzvodnije od kontrolne hidrološke stanice Do. Nizvodno od VS Do, pa do VS Stolac, kao i dalje nizvodno, konstatovani su gubici vode iz rećnog korita. Samo na delu toka 4 km nizvodno Slika 13. Krive trajanja dnevnih protoka na Buni (VS od VS Do izmereni gubici kroz dno se kreşu izmeČu 0,5 Buna) i 0,8 m3/s. Nizvodnije intenzitet poniranja je znatno manji. Ova analiza je ogranićena na uticaj prevoČenja Bunica. Simulacioni model daje vrlo dobro slaganje voda Dabarskog polja samo na deo Bregave u zoni VS hidrograma reke Bunice na VS Malo Polje u uslovima Do. Razmatrane su dve varijante skretanja voda planirane izgraČenosti sistema Gornji Horizonti. To Dabarskog Polja i to: • skretanje svih voda Dabarskog

VODOPRIVREDA 0350-0519, 44 (2012) 255-257 p. 3-23 17 Uticaj delimićnog prevoČenja voda iz slivova Bune i Bregave u sliv Trebišnjice Petar Milanoviş i saradnici polja, • skretanje dela voda koje dospevaju u Dabarsko primenjuju u svetu prihvaşeni kao ekološki prihvatljivi polje, a veşe su od 1 m3/s. (garantovani) protoci (orČeviş i Dašiş, 2011b) u zoni uticaja akumulacija. MeČutim, analize pokazuju da je PredviČeno je da se sve vode reke Zalomke koje se stanje oćuvanosti režima protoka na Bregavi još znatno prevode do HE Dabar dalje evakuišu prema Fatnićkom povoljnije u vegetacionom periodu. U tom toplom delu polju, te nemaju nikakav uticaj na bilans voda godine u slućaju da se u Dabarskom polju prevode samo Dabarskog polja. Transformacijom niza dnevnih vode veşe od 1 m3/s, male vode na VS Do se ne menjaju proticaja kroz akumulacioni prostor Dabarskog polja za sve protoke dužeg trajanja od 55% (slika 16), što se sraćunat je niz protoka koji istiću iz Dabarskog polja. uklapa u sve kriterijume oćuvanja ekoloških protoka Njegovim oduzimanjem od prirodnog niza dnevnih nizvodno od akumulacija i vodozahvata. MeČutim, u proticaja registrovanih na reci Bregavi na VS Do realnom sistemu stanje şe se poboljšati ćak i u odnosu dobijen je novi niz protoka koji opisuje stanje nakon na sadašnje neporemeşeno stanje, jer se planiranim skretanja svih voda Dabarskog polja. merama male vode mogu poveşati i u odnosu na prirodne protoke, što je predmet razmatranja u narednoj Na slićan naćin je razmatrana i druga varijanta skretanja taćki. voda Dabarskog polja: skretanje dela voda koji prevazilazi dotok od 1 m3/s. Na taj naćin je generisan novi niz proticaja koji poniru u Dabarskom Polju i dospevaju na profil VS Do na reci Bregavi (pod pretpostavkom da sve poniruşe vode istiću na vrelima Bregave). Ovako generisani nizovi dnevnih proticaja na Bregavi poslužili su za proraćun tri krive trajanja: za neporemeşen, prirodan režim, i za obe varijante skretanja voda Dabarskog polja (slika 15). Mogu se izvuşi sledeşi zakljućci.

Slika 16. Bregava: krive trajanja na VS Do u vegetacionom periodu u prirodnom stanju i za dva režima prevoČenja

6. POVEŞANJE MINIMALNOG PROTICAJA BREGAVE KROZ STOLAC

Projektom Gornjih horizonata predviČeno je saniranje brojnih ponora u Dabarskom polju, a najznaćajnija ponorska zona, Ponikve, bişe izolovana i ureČena za Slika 15. Bregava: krive trajanja dnevnih protoka na VS ş Č kontrolisano upuštanje vode u nju. To e prouzrokovati Do u prirodnom stanju i za dva režima prevo enja promenu prirodnog režima izvorišta i toka Bregave. Kao i u veşini slićnih slućajeva ove promene se odnose na Po prvoj radikalnijoj varijanti, kada bi se prevodile sve maksimalne i prosećne izdašnosti vrela, dok şe vode iz Dabarskog i Fatnićko polje, došlo bi do minimalne ostati oko prirodnih vrednosti. 3 smanjenja malih voda, onih manjih od 3 m /s za oko 1/3, u prosećnom trajanju oko 25% (oko 90 dana Specifićan problem predstavlja tok Bregave kroz Stolac. godišnje). Druga varijanta, kada se skreşu samo vode Zbog izrazito neravnomernog proticaja, pogotovo kroz 3 koje su veşe od 1 m /s, mnogo je povoljnija. U tom urbani deo Stoca, javljaju se problemi ambijentalne i slućaju, koji je i planiran, na VS Do ostaju potpuno ekološke prirode. U sušnom periodu izdašnost vrela neporemeşene sve male vode dužeg trajanja od oko Bregave može da spadne na 400÷500 L/s, što je 75%. To je ekološki dobra solucija, jer male vode dokazano merenjima u 1986. godini. To se dogaČa na održava u režimima koji su svim metodama koje se kraju dugog sušnog perioda kada u ponor Ponikvu u

18 VODOPRIVREDA 0350-0519, 44 (2012) 255-257 p. 3-23 Petar Milanoviş i saradnici Uticaj delimićnog prevoČenja voda iz slivova Bune i Bregave u sliv Trebišnjice

Dabarskom polju ponire 100÷150 L/s, a ekstremno projekat Gornji horizonti ima ekološki vrlo povoljan samo 50 L/s. Tada izdašnost izvora zavisi pre svega od uticaj na poboljšanje režima voda u »Parku prirode retardacije (pražnjenja) neposrednog sliva, a manje od « - poveşanje dotoka u sušnom periodu. dotoka iz sliva severno od Dabarskog polja. U tim uslovima, zbog poniranja kroz karstifikovanu stensku Projekat Gornjih horizonata, sa prateşim radovima masu ispod rećnog korita, više od polovine vode se regulacije Bregave, uz oćuvanje njenog prirodnog izgubi pre Stoca. Samo zahvaljujuşi kolmiranom nanosu izgleda, omoguşava upravljanje malim vodama, što je u rećnom koritu, deo voda ipak doČe do Stoca. Taj veliko poboljšanje u odnosu na sadašnje stanje. protok je toliko mali da se teško može govoriti o pravom rećnom toku kroz grad, što se vidi i na grafiku na slici 17.

Slika 17. Dijagram gubitaka na delu toka od VS Do do 8 Slika 18. Bregava u izvorišnom delu (period malih voda) km nizvodno

Da bi se eliminisali gubici u koritu i omoguşilo da kroz urbano jezgro Stoca i u najsušnijem periodu protiću najmanje one kolićine koje se prirodno javljaju na izvoru neophodno je da se duž korita obave odreČeni geotehnićki zaptivni radovi. U cilju izbora optimalnog rešenja, još u periodu 1972÷1975, obavljeni su neophodni istražni radovi. Obavljeno je geološko rekognosciranje terena, probno geoelektrićno sondiranje, istražno bušenje i bojenje jedne bušotine. Duž korita je izbušeno pet istražnih bušotina dubina od 18 do 42 m (slika 5). U sve su ugraČene pijezometarske cevi. Da bi se utvrdio generalni pravac oticanja vode koja ponire u delu korita nizvodno od Dola izvršena su (1975) bojenja bušotine BR-1 Na-fluoresceinom. Prisustvo boje registrovano na vrelu Drijen na Slika 19. Reka Bregava u Stocu severoistoćnom obodu Deranskog blata ukazuje na veoma razvijenu karstifikaciju duž korita. To, meČutim, Studija sa predlogom rešenja uraČena 1986. godine pokazuje i da se odgovarajuşim zaptivnim radovima u pokazuje da se tom regulacijom, uz maksimalno cilju smanjenja gubitaka, uz primenu principa oćuvanja poštovanje prirodnog izgleda korita, mogu ostvariti prirodnih karakteristika korita Bregave mogu poboljšati znaćajna poboljšanja u samom gradu Stocu: korito bi i režimi malih voda u zoni Stoca. dalje zadržalo ambijentalne i rekreacione vrednosti, poveşale bi se male vode i smanjila opasnost od velikih Ovaj projekat obezbeČuje poveşanje minimalnih voda. Grad bi se na najbolji urbani naćin povezao sa proticaje kroz Stolac uvoČenjem dela prevedenih voda tokom Bregave, a rekonstrukcijom mostova, i zgrada sa nivoa Nevesinjskog polja. Nakon izgradnje HE Dabra tradicionalne arhitekture, kao i ureČivanjem obalnog ovo poveşanje je cca 1 m3/s, a nakon dovršetka Gornjih pojasa ostvario bi se urbani ambijent po kome bi grad horizonata moguşe je poveşanje od 1,5÷2 m3/s. Pošto bio prepoznatljiv. Poveşanje proticaja u sušnom periodu vode koje poniru duž korita Bregave, nizvodno od bi povoljno uticalo i na oćuvanje živopisnih sedrenih Stoca, istiću na vrelima po obodu Deranskog Blata slapova u Stocu.

VODOPRIVREDA 0350-0519, 44 (2012) 255-257 p. 3-23 19 Uticaj delimićnog prevoČenja voda iz slivova Bune i Bregave u sliv Trebišnjice Petar Milanoviş i saradnici

ZAKLJUĆCI obimnim istraživanjima to nije dovoljno pouzdano utvrČeno taj deo rešenja nikada ne bi ni bio unet u ovaj Celovit i višenamenski Hidrosistem Trebišnjica, sa veş projekat. Razmatrane su i neke druge opcije sistema, ali realizovanim delom sistema i planiranim proširenjem na nijedna od njih nije tako detaljno i ekološki neranjivo podrućje Gornjih horizonata, najveşi je integralni vodila raćuna o integralnom iskorišşenju vodnog razvojni projekat u tom delu karsta Evrope, sa brojnim potencijala istoćne Hercegovine, kao odabrana ekonomsko-razvojnim, socijalnim, energetskim, koncepcija ćija se realizacija nastavlja. U periodu vodoprivrednim, ekološkim, urbanim i drugim odlućivanja tu koncepciju su, kao najbolje integralno ciljevima. Voda i prostori kaskadno rasporeČenih rešenje, skladno uklopljeno u prirodu istoćne karstnih polja praktićno su jedni razvojni resursi koji u Hercegovine, usvojile revizione komisije sastavljene od okviru jednog celovitog sistema mogu da omoguşe vrhunskih eksperata tadašnje Jugoslavije. prosperitetan život ljudi koji žive u tom negostoljubivom prirodnom okruženju kakav je U projektima sistema u karstu planeri i raćunaju sa tim istoćne Hercegovine. Za veş izgraČeni deo sistema, koji da mogu da oćekuju - neoćekivano. IznenaČenja, pa i se višestruko isplatio i postao kljućna poluga daljeg negativna u karstu nisu izuzetak, pre bi se moglo reşi razvoja, žrtvovano je puno, pa ćak i takva oaza u sivilu ona su pravilo. Osnovno je, meČutim, pri planiranju u karsta, kakva je bila doline Trebišnjice u podrućju karstu raćunati i sa pesimistićkim procenama, pa i za Miruša. Bogatstvo vodnih resursa i morfologija terena takve situacije imati u vidu projektne odgovore, ćiji je ponudili su jedinu šansu da se taj integralni razvojni cilj da se ne ugroze ekološki sistemi. Oćuvanje prirode i projekat zaokruži - i nju treba do kraja iskoristiti. Ostalo svega vrednog što je ćovek stvorio i što predstavlja deo je da se nastavi veş zapoćeta izgradnja sistema Gornji njegove istorije je imperativ, ali je imperativ i razvoj horizonti, odnosno da se vrlo uspašan razvojni projekat regiona, koji je osnovni uslov za oćuvanje socijalne Hidrosistema Trebišnjica završi u potpunosti. stabilnosti na tom nerazvijenom podrućju. Naşi ravnotežu izmeČu ta dva zahteva nije jednostavno, ali je Prema Okvirnoj vodoprivrednoj osnovi BiH (Sarajevo, u ovom projektu to ostvarljivo. Jedini put za rešavaje 1994) iz slivova Bune, Bunice i Bregave, u Neretvu svih otvorenih pitanja je tolerantan, otvoren i strućni dotiće Qsr = 59,6 m3/s. Projektom Gornjih horizonata u dijalog baziran da dokazima i podacima. sliv Trbišnjice se privremeno prevodi ~20 m3/s, odnosno oko 30% voda Bune, Bunice i Bregave, da bi Bitan uslov da se zapoćet integralni razvojni projekat se nakon energetskog iskorišşenja na veş izgraČenom nastavi i uspešno zaokruži je prevazilaženje dilema o delu sistema HET-a, kroz , PHE Ćapljinu i posledicama sistema Gornji horizonti na Bunu, Bunicu i ustavu Krupa vratile u Neretvu uzvodno od Metkovişa. Bregavu. Te dileme se mogu razjašnjavati iskljućivo Na taj naćin se nizvodnom toku Neretve obezbeČuje i u strućnim i egzaktno dokazanim argumentima. UraČene sušnom periodu stalni dodatni dotok od 8 - 20 m3/s, a su brojne analize bazirane na realnim (izmerenim) zna se da u tom periodu, u prirodnim uslovima, dotoka podacima. U periodu od oko 40 godina uticaj Gornjih iz pravca Popovog polja prema Neretvi nije bilo. Nakon horizonata na Bunu, Bunicu i Bregavu je analiziran više izgradnje dva hidroenergetska sistema (na Neretvi i puta na osnovu rezultata najnovijih tehnologija Trebišnjici) režim toka Neretve nizvodno od Mostara, a istraživanja i matematićkih modela koji su tada pogotovu u Metkovişu i nizvodno zavisi u velikoj meri predstavljali vrhunac u toj oblasti. Rezultati tih od optimalnog upravljanja ovim sistemima. istraživanja su uvek opovrgavali sumnju u negativne Neophodnost izrade modela upravljanja radom ovih posledice Gornjih horizonata po režim tih vrela i strah sistema sugerisana je još 1978 (Barbaliş,1978). od njihovog presušivanja. I poslednje analize primenom ARMA modela, koji je prezentiran u ovom radu, su još Osporavanje sistema Gornjih horizonata, nastalo kao jednom potvrdile i ranije dokazanu ćinjenicu da je strah rezultat nedovoljne obaveštenosti, traje više decenija, a neopravdan. Može se smatrati da je sa ovim ćesto u tome ućestvuju i oni kojima sistem treba da istraživanjem zaokružen proces analiza tih uticaja, da su najviše donese, na razvojnom, socijalnom i ekološkom iskorišşeni svi dragoceni podaci višedecenijskih planu. terenskih istraživanja i numerićkih analiza, te da se sada treba usredsrediti na izgradnju objekata Gornjih Sa hidrogeološkim i hidrološkim radovima i analizama i horizonata. matematićkim modelima je dovoljno pouzdano utvrČeno da sistem Gornji horizonti neşe ugroziti takve Konaćni zakljućci o uticaju sistema Gornji horizonti na bisere prirode kao što su Buna, Bunica i Bregava. Da tri razmatrana vrela su sledeşi.

20 VODOPRIVREDA 0350-0519, 44 (2012) 255-257 p. 3-23 Petar Milanoviş i saradnici Uticaj delimićnog prevoČenja voda iz slivova Bune i Bregave u sliv Trebišnjice

• Režim voda na vrelu Buni se ne narušava, odnosno, zaštiti brojnih endemskih vrsta po kojima je ovaj region uticaj prevoČenja voda je zanemarljiv. Uticaja na male poznat u svetskoj literaturi. vode neşe biti, jer postoji veliki meČusliv izmeČu profila Rilja i Pošşenje koji ostaje u prirodnom stanju, i Bilo kakvo insistiranje na ponovnom dokazivanju veliki meČusliv od Nevesinjskog polja do Bune, koji je višestruko dokazanog bilo bi uzaludno trošenje bitan za formiranje oticaja u malovodnom periodu. sredstava i vremena, a za posledicu bi imalo samo Analize pokazuju da se za trajanja veşa od oko 55% usporavanje razvoja ovog dela istoćne Hercegovine. potpuno poklapaju dijagrami trajanja prirodnih protoka i protoka nakon izgradnje sistema, nezavisno od režima LITERATURA prevoČenja. • Na vrelu Bunici doşi şe do smanjivanja velikih vode, [1] Barbaliş, Z. (1978): Efekti izgradnje ćak i za preko 70%, što je vrlo povoljno sa gledišta kompenzacionog bazena „Svitava“ na vodnih režima Neretve u periodima povodanja. vodoprivredne probleme Donje Neretve. Smanjuju se i srednje vode za manje od 50%. MeČutim, Saopštenja. Simpozijum o uticaju veštaćkih jezera male vode ostaju neporemeşene za trajanja veşa od oko na ćovekovu sredinu. Jugoslovenski komitet za 55% sa krive trajanja: u tom opsegu se krive trajanja u visoke brane, HET Trebinje. prirodnim režimima i nakon izgradnje sistema praktićno [2] Barbaliş, Z. (1981): Režim vodostaja Neretve kroz poklapaju. To znaći da u tom opsegu malih voda objekti nakon izgradnje hidroelektrana na srednjoj na Gornjim horizontima ne utiću na promenu vodnog Neretvi. Referati. Simpozij o izgradnji režima Bunice. Znaći, proširenje sistema Trebišnjice na hidroelektrana na srednjoj Neretvi. Mostar. Gornje Horizonte nema nepovoljne ekološke posledice [3] Bratiş, R. i drugi (2006): Okvirni plan razvoja na vrelu Bunice. vodoprivrede Republike Srpske, Vodoprivreda, • Na reci Bregavi režimi malih voda nakon izgradnje 219-221, str.119-130 sistema postaju delimićno upravljivi. U slućaju kada se 3 [4] Dašiş, T. i B. orČeviş (2009): Modeliranje prevode samo vode veşe od 1 m /s, na VS Do ostaju ekoloških procesa u akumulacijama potpuno neporemeşene sve male vode dužeg trajanja od hidroenergetskih sistema, ćasopis Elektroprivreda, oko 75%. To je ekološki vrlo dobra solucija, jer male 2009-2, pp.38-51 vode održava u režimima koji su po svim metodama u  Č ş svetu prihvaşeni kao ekološki prihvatljivi. Stanje [5] or evi , B. (1990): Vodoprivredni sistemi, ć oćuvanosti režima protoka na Bregavi još povoljnije u Nau na knjiga, Beograd, ISBN 86-23-41056-4 vegetacionom periodu. U tom toplom delu godine u [6] Djordjeviş, B. (1993): Cybernetis in Water slućaju da se u Dabarskom polju prevode samo vode Resources Systems, WRP, USA, pp. 620, ISBN 0- veşe od 1 m3/s, male vode na VS Do se ne menjaju za 918334-82-9 sve protoke dužeg trajanja od 55%. MeČutim, u realnom [7] orČeviş, B. (2008): Objektivno vrednovanje sistemu stanje şe se poboljšati ćak i u odnosu na obnovljive energije, Vodoprivreda, 231-253, sadašnje neporemeşeno stanje. Naime, planiranim str.19-38 ć ć merama geotehni ke regulacije, iji je cilj smanjenje [8] orČeviş, B. & Dašiş T (2011a): Water storage gubitaka zbog poniranje vode u karstifikovanom koritu Reservoirs anf their role in the development, ş Bregave, male vode se mogu pove ati u odnosu na utilization and protection of catchment, Spatium – prirodne protoke. Time bi se, u sušnom periodu, International Reviw, 24, pp 9-15 ostvarilo znaćajno poboljšanje režima protoka Bregave  Č ş ş Č ć [9] or evi , B. i Daši T (2011b): Odre ivanje u zoni urbanog podru ja Stoca i povoljno uticalo na potrebnih protoka nizvodno od brana i rećnih režim malih voda u Parku prirode Hutovo blato. vodozahvata, Vodoprivreda, 252-254, str.151-164 Smanjenje protoka velikih voda povoljno je i za grad ş Stolac, ali i za donji tok Neretve u periodima povodanja. [10] Milanovi P. (2002): The environmental impacts of human activities and engineering constructions in

karst regions. Episodes, Journal of International Sa izgradnjom Gornjih horizonata Hidrosistem Geoscienece, Vol. 25 No. 1. p. 13-21. Trebišnjica postaje zaokružen razvojni projekat svetskih ş ć razmera. Taj sistem, jedinstven u karstu, omoguşava [11] Milanovi , P. (2006): Karst isto ne Hercegovine i ć ć integralno upravljanje velikim vodnim potencijalom od dubrova kog priobalja. Izdava ASOS, Beograd. koga zavisi razvoj istoćne Hercegovine. Istovremeno [12] Milanoviş P. (2010): Study on Hydrogeology of ovaj projekat vodi brigu o optimalnoj valorizaciji Nature Park Hutovo Blato. WWF European Policy istorijskog nasleČa, o uticaju sistema na okolinu, kao i o Programme.

VODOPRIVREDA 0350-0519, 44 (2012) 255-257 p. 3-23 21 Uticaj delimićnog prevoČenja voda iz slivova Bune i Bregave u sliv Trebišnjice Petar Milanoviş i saradnici

[13] Milanoviş, S., Stevanoviş, Z. i Lj.Vasiş (2010), [18] Touloumdjian C. (2005): The Springs of Voodoprivreda, Monitoring podzemnih voda Montenegro and Dinaric Karst. Proceedings of the Beljanićkog masiva u funkciji formiranja modela International Conference “Water Resources and karstvog sistema, Vodoprivreda, 246-248, str.199- Environmental Problems in Karst – Cvijiş 2005”. 212 National Committee IAH of Serbia and [14] Milanoviş, S. i Lj.Vasiş (2011): Hidrološka osnova Montenegro, Belgrade. zaštite podzemnih voda u karstu na primeru [19] Studija: Aktuelizacija uticaja prevoČenja voda Beljanice, Vodoprivreda, 252-254, str. 165-174 Gornjih horizonata na režim površinskih i [15] Milişeviş M., (1991). Uticaj ćovjekovog rada na podzemnih voda (2009), Konzorcijum: promjene prirodnog režima voda na kršu. D.P. Energoprojekt - Hidroinženjering, Beograd i Zavod Zavod za vodoprivredu, Sarajevo. za vodoprivredu, Bijeljina [16] Pavloviş M. i Pavloviş M. (1981): Mjesto i uloga [20] Izveštaj Komisije za ocjenu uticaja izgradnje hidroelektrana na srednjoj Neretvi u okviru sistema višenamjenskog korištenja voda “Gornjih energetskog iskorištenja rijeke Neretve. Referat. horizonata” istoćne Hercegovine na režim voda Simpozij o izgradnji hidroelektrana na srednjoj Trebišnjice i Neretve (2004), Sarajevo. Neretvi. Mostar. [21] Okvirna vodoprivredna osnova Bosne i [17] Staniş, M. i Dašiş, T. (2005): Modeliranje vodnih Hercegovine (1994). Javno vodoprivredno režima u karstu, Vodoprivreda, 213-215, preduzeşe “Vodoprivreda Bosne i Hercegovine” (1-3/2005), str. 83-93 Sarajevo. Zavod za vodoprivredu Sarajevo. Sarajevo.

IMPACTS OF PARTIAL WATER RE-ROUTING FROM THE BUNA AND BREGAVA CATCHMENTS IN THE CATCHMENT OF TREBIŠNJICA RIVER

by

Petar MILANOVIŞ, Radmilo GLIŠIŞ1), Branislav OREVIŞ, Tina DAŠIŞ2), Nedeljko SUDAR3) 1) Energoprojekt, Hidroinženjering, Belgrade 2) University of Belgrade, Faculty of Civil Engineeering 3) Institute for Water Management, Zavod za vodoprivredu, Bijeljina

Summary

The Trebišnjica Hydrosystem is one of the most purpose use of water resources from an elevation of 900 complex development projects in that part of Europe m a.s.l. to the sea level. Upon full completion, the known as the Dinaric Karst area. In this area, water is natural regime of surface and groundwater will be the only important and valuable natural resource and completely changed on both a local and regional scale. base for regional economic development. However, the The important issue for the future is how to keep the proper planning and construction of water resource balance between the necessity for regional development systems in any karst region, including Eastern and the preservation of the unpredictable and complex , contains an inherent risk component. ecological system of Eastern Herzegovina. Situated in the area of Eastern Herzegovina, the Trebišnjica Hydrosystem consists of seven dams, six Construction of the Trebišnjica Hydrosystem started in artificial reservoirs, six tunnels, and four channels. The 1959. A large part of the Hydrosystem is already ultimate aim of the Hydrosystem is to provide multi- operational. After many years pending the construction

22 VODOPRIVREDA 0350-0519, 44 (2012) 255-257 p. 3-23 Petar Milanoviş i saradnici Uticaj delimićnog prevoČenja voda iz slivova Bune i Bregave u sliv Trebišnjice of the final stage of the Trebišnjca Hydrosystem, the so mathematical models adapted to the complicated nature called "Upper Horizons" have just started. The key of the karst area (1985, 2003/04 and 2009). All structures of the "Upper Horizons" are: PP Dabar, PP hydrogeological and hydrological analyses and applied Nevesinje and PP Bileşa, including the reservoirs mathematical models confirmed that the integrity of the Zalomka and Nevesinje. The main purpose of this part Buna, Bunica and Bregava springs would not be of the Trebišnjica Hydrosystem is socio-economic endangered as a result of part of its water being re- development of this area of Eastern Herzegovina routed in the direction of the Trebišnjica catchment. (Nevesinje, Dabar, Stolac and Dubrave areas). To achieve this goal, the optimal use of regional water Results of all analyses confirmed that the consequences resources is necessary i.e. the Hydrosystem requires the of water transfer would be negligible on the Buna transfer of 30% of water from the catchments of the Spring discharge and without any practical negative Buna, Bunica and Bregava springs (Neretva River) to consequence. In the case of the Bunica Spring the the direction of the already operational part of the maximal flow (high precipitation period of year) would Hydrosystem (Trebišnjica River catchment). The main be reduced to about 70%, however in the period of low natural properties of these springs are: flow (dry period of year) a negative influence of water 3 3 3 transfer is not possible. A similar result is applicable in Buna: Qmin=3m /s, Qmax=380 m /s, Qav=24 m /s; the case of the Bregava sinking river. During operation Bunica: Q =0.72 m3/s, Q =207 m3/s, Q =21 m3/s; min max av of PP Dabar, as part of the "Upper Horizons", a 3 3 3 Bregava: Qmin=0.4 m /s, Qmax=59 m /s, Qav=17.5 m /s. considerable decrease of the Bregava flow is to be expected as a consequence during the high precipitation After the transferred waters are used at the power-plants period. This means that extreme flows (floods) in the Ć Trebinje 1, Trebinje 2 and apljina, it then has to be Stolac urban area would be eliminated. According to the returned to the Neretva River to a point upstream of design solutions, the geotechnical measures are foreseen ş Metkovi town. The quantity of transferred waters is ten to improve water-tightness of the Bregava river bed, time less than Neretva average annual flow upstream with the consequence that the flow in the dry period in from the confluence Neretva / Buna River. the area of Stolac town, would increase to 3 to 5 times of that in its natural condition. At the same time, this From the very beginning appears the crucial question of improvement of the minimal flow of the Bregava would the possible environmental impact as a consequence of have a positive influence on the critical minimal inflow these changes to the natural water regime in the area of into the Hutovo Blato Nature Park. the "Upper Horizons" and the previously mentioned springs. Changes in the flow regime of springs as a In most instances, the impact of the "Upper Horizons" is consequence of water re-routing in other directions positive, offering irrigation, flood reduction, water often creates conflicts between the owners of reservoirs supply improvement, power production, infrastructure and the users of springs, particularly if it is a improvement, increasing of minimal river flow, transboundary problem. To avoid possible conflicts, and reduction of deforestation, recreation and many to provide the sustainable and peaceful management of secondary benefits. As a consequence of any human transboundary waters the designers of the Hydrosystem activities and engineering construction in karst areas, undertook a series of long lasting and complex some negative impacts are unavoidable. However, the hydrogeological/hydrological investigation programmes major aim in the planning of the entire Trebišnjica with the close co-operation of a wide spectrum of Hydrosystem is to minimize the negative and to scientists and engineers. As often as possible, analyses maximize the positive environmental impacts. included the application of a few independent

Redigovano 26.07.2012.

VODOPRIVREDA 0350-0519, 44 (2012) 255-257 p. 3-23 23