DOCSLIB.ORG

Strategija Razvoja Općine Dugi Rat Do 2020

Total Page：16

File Type：pdf, Size：1020Kb

Download full-text PDF Read full-text

Load more

STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE DUGI RAT DO 2020. GODINE SADRŽAJ 2.4.3. Obrazovanje 14 ISKAZNICA RAZVOJNOG PROJEKTA 3 2.5. Gospodarstvo Općine 16 UVODNA RIJEČ NAČELNIKA OPĆINE 4 2.5.1. Malo i srednje poduzetništvo 16 1. UVOD 5 2.5.2. Poljoprivreda 17 2. ANALIZA TRENUTNOG STANJA NA PODRUČJU 2.6. Turizam Općine Dugi Rat 18 OPĆINE DUGI RAT 6 2.6.1. Stanje turizma Općine 18 2.1. Geoprostorna obilježja Općine 6 2.6.2. Turističke manifestacije 21 2.2. Komunalna i prometna infrastruktura 8 2.7. Lokalna samouprava 21 2.2.1. Prometna infrastruktura 8 2.7.1. Proračun Općine 21 2.2.1.1. Cestovni promet 8 2.7.2. Socijalno osjetljive skupine i socijalna politika 23 2.2.1.2. Pomorski promet 8 2.7.3. Udruge civilnog društva 24 2.2.2. Elektroopskrba 9 2.7.4. Zaštita i spašavanje 26 2.2.3. Vodoopskrba 9 3. SWOT ANALIZA OPĆINE 26 2.2.4. Odvodnja 10 4. VIZIJA I STRATEŠKI CILJEVI 28 2.2.5. Bežični Internet (HotSpot) 10 5. PRIORITETI I MJERE 30 2.3. Povijesna i kulturna dobra 11 6. USKLAĐENOST SA STRATEŠKIM 2.4. Stanovništvo Općine 12 DOKUMENTIMA VIŠE RAZINE 42 2.4.1. Demografska situacija 12 6.1. USKLAĐENOST S EUROPSKIM STRATEŠKIM 2.4.2. Tržište rada 14 DOKUMENTIMA 42 6.2. USKLAĐENOST S NACIONALNIM STRATEŠKIM DOKUMENTIMA 45 6.3. USKLAĐENOST SA ŽUPANIJSKIM STRATEŠKIM DOKUMENTIMA 47 7. PROVEDBA STRATEGIJE RAZVOJA 47 2 ISKAZNICA RAZVOJNOG PROJEKTA Naručitelj strategije razvoja: 10. Slavica Demikeli, JUO Općina Dugi Rat Općina Dugi Rat, načelnik Jerko Roglić 11. Ivanka Voloder, JUO Općina Dugi Rat 12. Pavao Tomić, JUO Općina Dugi Rat Izdavač: Općina Dugi Rat Autor teksta: DALMACONSULT d.o.o. Glavni urednik: Poljička cesta - Dočine 1 Jerko Roglić 21310 Omiš Tel. 021-757871 Članovi Radne skupine: email: [email protected] 1. Jerko Roglić, Općinski načelnik Direktor: Denis Rubić 2. Damir Ivanišević, zamjenik načelnika 07/2016. 3. Drago Klarić, predsjednik Općinskog vijeća 4. Lovre Bilić, općinski vijećnik 5. Kate Brahović, direktorica T.Z. Općine Dugi Rat 6. Živko Dropuljić, ravnatelj O.Š. Jesenice 7. Tonći Dežulović, predstavnik obrtnika i malih i srednjih poduzetnika 8. Anton Rakuljić, predstavnik udruženja brodara Krilo 9. Joško Čizmić, predstavnik udruga i sportskih klubova 3 UVODNA RIJEČ NAČELNIKA OPĆINE Poštovani mještani Općine Dugi Rat, još prošle godine donijeli smo Odluku o izradi Strategije razvoja naše Općine do 2020. godine. Upravo tu strategiju držite u Vašim rukama. Ona je rezultat našeg zajedničkog rada i vizije. Svjesni uloge koju lokalna samouprava ima u unaprjeđenju života ljudi ovaj dokument definira smjer u kojem želimo ići, ciljeve koje realno možemo ostvariti, koristeći sredstva fondova i programa Europske unije. Kod izrade Strategije bilo je značajno uzeti u obzir stavove i mišljenje svih sudionika i uva- ženi su prijedlozi i komentari koji su zaprimljeni te se ovom prilikom zahvaljujem svima na doprinosu. Veliko hvala ide Vijeću za izradu Strategije koje je održalo nekoliko radionica zajedno s našim konzultantima. Svjesni smo da će u nadolazećem razdoblju biti izazova, ali vjerujem da zajedničkim na- porom i sa puno strasti možemo našoj Općini vratiti „stari sjaj“ i dati joj nove vrijednosti. Zato Vas sve pozivam da se priključite u implementaciji Strategije i aktivno doprinesete ostvarenju naših zajedničkih ciljeva. Uz srdačan pozdrav, Vaš, Jerko Roglić Načelnik Općine 4 1. UVOD Naša općina, Dugi Rat, ima mnogo snaga: jima i osjetljivost prema onima kojima je 2020. godine temeljni je dokument po- možemo računati na talent i kreativnost potrebna naša pomoć. moću kojega određujemo buduće stanje i naših ljudi, vitalan sektor turizma, snažnu Zato je glavna zadaća Strategije razvoja djelovanje Općine u ostvarenju zacrtanih pomorsku, brodarsku tradiciju, potenci- naše Općine davanje odgovora na sva- ciljeva. Strateški se može učinkovito pla- jale u poljoprivrednoj proizvodnji. Isto kodnevne probleme ljudi a rezultat una- nirati samo ako je izmirena potreba cijele tako nam snagu daju i vrijednosti koje prjeđenje kvalitete života. Želimo posta- zajednice s potrebama pojedinaca. Zato njegujemo, da spomenemo samo neke: viti standard kojim definiramo razinu smo izradili Strategiju u participativnom, zajedničko djelovanje samouprave, insti- prihvatljivosti u gospodarskim i društve- uključujućem procesu glavnih dionika: lo- tucija, udruga i svih stanovnika Općine; nim aktivnostima i u odnosu prema oko- kalne samouprave, predstavnika državnih prepoznavanje gospodarske, socijalne i lišu. To je postavljanje vrijednosti od koje institucija na lokalnoj razini, javnih službi područne povezanosti i solidarnosti, naše započinje napredak. na lokalnoj razini, civilnog društva, građa- poštovanje prema okolišu, kulturnoj tra- Strategija razvoja Općine Dugi Rat do na pojedinaca, gospodarskih subjekata. diciji i povijesti, poštovanje prema stari- U dokument smo ugradili: • sadržaje kojima smo odredili viziju budućeg gospodarskog stanja, dugoročne ciljeve, prioritete, mjere i aktivnosti • osnove procesa planiranja, dokumentiranja, planirane tijekove i metode Tijekom izrade poštivali smo načela planiranja razvoja jedinice lokalne samouprave: • dokument smo zasnovali na iskazanim interesima najšire zajednica, pri čemu smo obuhvatili javni, gospodarski i civilni sektor • u dokumentu smo poštivali načela održivog gospodarskog razvoja, potrebe društvene stvarnosti, zadovoljstvo stanovnika, očuvanje okoliša i optimalno korištenje prostora • predvidjeli smo aktivnosti kojima ćemo ostvariti željeno gospodarsko, društveno i okolišno stanje. Izrazi koji se koriste u ovoj strategiji, a imaju rodno značenje, koriste se neutralno i odnose se jednako na muški i ženski spol. Strategija razvoja Općine odnosi se na razdoblje do 2020. godine. 5 2. ANALIZA TRENUTNOG STANJA NA PODRUČJU OPĆINE DUGI RAT 2.1. Geoprostorna obilježja grada Splita, a administrativno sjedište ne, u Općini Dugi Rat živi 7.092 stanov- naše Općine nalazi se u Dugom Ratu, koji nika, što predstavlja 1,56% od ukupnog Općine je bio formiran kao naselje nakon izgrad- broja stanovnika Splitsko-dalmatinske nje tvornice karbida i cijanamida 1908. županije, i tek 0,17% od ukupnog broja 2 Naša Općina prostire se na 10,44 km od godine i postupno se urbanizirao. stanovnika Hrvatske. Prosječna gustoća obronaka grebena Mošnice Poljičke pla- Općinu Dugi Rat čine naselja Jesenice, naseljenosti, iz 2011. godine iznosi 657 nine, koju zovu i Perun, s najvišim vrhom Dugi Rat i Duće. stanovnika po km2, što nas čini, poslije Vela gora-Zahod (594 m n.v.), do Jadran- Prema popisu stanovništva iz 2011. godi- Splita, najgušće naseljenom lokalnom sa- skog mora. Najstarija naseljenja u Općini: moupravom u Splitsko-dalmatinskoj žu- Gornje Jesenice, Zeljovići, Krug i Duće (re- TRILJ paniji. gistrirana kao povijesne graditeljske cje- SOLIN DUGOPOLJE Klima je mediteranska s dugim toplim i line-kulturna dobra Republike Hrvatske) suhim ljetima i blagim i vlažnim zimama. nalaze se na nadmorskoj visini od 200 do Područje spada u najsunčanije dijelove RH. 250 m. Trajnu naseljenost ovog prostora Prosječna godišnja temperatura mora u pri- svjedoče i arheološka nalazišta iz kame- PODSTRANA SPLIT OMIŠ obalnom pojasu iznosi oko 17,6 ºC a u kolo- nog doba u špiljama Turska peć i Ponistri- DUGI RAT vozu oko 26 ºC i više. Padalina ima najviše ce, gradine i gomile iz kasnog brončanog SUTIVAN u kasnoj jeseni i početkom zime a najmanje i željeznog doba, arheološki ostaci rim- SUPETAR BRELA u ljetnim mjesecima. U zimskim mjesecima skog naselja Nareste iz I st. po. Kr. Cije- temperatura mora je između 12,5 i 13,0 °C, lo ovo područje pripadalo je nekadašnjoj POSTIRA a u toku ljeta između 23,0 i 26,0 °C. Poljičkoj Republici. MILNA NEREŽIŠĆA PUČIŠĆA SELCA U krajoliku strme padine vapnenačkog Smješteni smo u samom srcu Splitsko-dal- bila Mošnice prevladava golet s niskim matinske županije udaljeno cca. 15 km od Općina Dugi Rat Izvor: http://www.podbablje.hr/ 6 travama, aromatičnim grmljem i izdvo- zaštite krajobraznih i prirodnih vrijedno- veći dio teritorija općine Dugi Rat nala- jenim stablima alepskog bora (Pinus ha- sti i kulturno-povijesnih cjelina, te mjerila, zi u zaštićenom obalnom području mora lepensis). Pojedinačni ostaci hrastovih smjernice, mjere i uvjeti za organizaciju, (ZOP). Prostorni plan je dostupan na: stabala temelj su zaključku da su, prije zaštitu, korištenje, namjenu i uređivanje http://www.dugirat.hr/news.php?id=80. naseljavanja ovog područja, flišku pa- prostora. Osobito je važno istaknuti da se dinu prekrivale šume hrasta medunca - duba (Querces pubescens). Zastupljena je i samonikla brnistra (Spartium Junceum). Šumske i poljoprivredne površine (pretež- no maslinici, vinogradi) su opožarene i di- 1. PRImORSKA KOSA jelom napuštene. Općinsko vijeće Općine Dugi Rat, na te- melju svojih ovlasti i Zakona o prostor- nom uređenju donijelo je Prostorni plan 2. FLIšNE TERASE uređenja Općine Dugi Rat na 44. sjednici, održanoj 08. travnja 2009. godine. Radi usklađenja sa zakonskom regulativom ali i razvojnim potrebama Općine, Prostorni 3. mORSKA ObALA plan se mijenja i dopunjuje. Prostornim planom se određuju, uvaža- vanjem prirodnih, kulturno - povijesnih i krajobraznih vrijednosti, dugoročne osnove prostornog uređenja, ciljevi pro- stornog razvoja, svrhovito korištenje, namjena, oblikovanje, obnova i sanacija građevinskog i drugog zemljišta, mjere Tri reljefne cjeline naše Općine: Primorska kosa, flišne terase i morska obala 7 1. Primorska kosa kameniti je planinski nova za poljoprivrednu proizvodnju, • kolno pješački i pješački putevi greben sastavljen od krednih vapne- prvenstveno uzgoj vinove loze. Krčila • nerazvrstane ceste naca.
Recommended publications
  • Dalmatia Tourist Guide

    Dalmatia Tourist Guide

    Vuk Tvrtko Opa~i}: County of Split and Dalmatia . 4 Tourist Review: Publisher: GRAPHIS d.o.o. Maksimirska 88, Zagreb Tel./faks: (385 1) 2322-975 E-mail: [email protected] Editor-in-Chief: Elizabeta [unde Ivo Babi}: Editorial Committee: Zvonko Ben~i}, Smiljana [unde, Split in Emperor Diocletian's Palace . 6 Marilka Krajnovi}, Silvana Jaku{, fra Gabriel Juri{i}, Ton~i ^ori} Editorial Council: Mili Razovi}, Bo`o Sin~i}, Ivica Kova~evi}, Stjepanka Mar~i}, Ivo Babi}: Davor Glavina The historical heart of Trogir and its Art Director: Elizabeta [unde cathedral . 9 Photography Editor: Goran Morovi} Logo Design: @eljko Kozari} Layout and Proofing: GRAPHIS Language Editor: Marilka Krajnovi} Printed in: Croatian, English, Czech, and Gvido Piasevoli: German Pearls of central Dalmatia . 12 Translators: German – Irena Bad`ek-Zub~i} English – Katarina Bijeli}-Beti Czech – Alen Novosad Tourist Map: Ton~i ^ori} Printed by: Tiskara Mei}, Zagreb Cover page: Hvar Port, by Ivo Pervan Ivna Bu}an: Biblical Garden of Stomorija . 15 Published: annually This Review is sponsored by the Tourist Board of the County of Split and Dalmatia For the Tourist Board: Mili Razovi}, Director Prilaz bra}e Kaliterna 10, 21000 Split Gvido Piasevoli: Tel./faks: (385 21) 490-032, 490-033, 490-036 One flew over the tourists' nest . 18 Web: www.dalmacija.net E-mail: [email protected] We would like to thank to all our associates, tourist boards, hotels, and tourist agencies for cooperation. @eljko Kuluz: All rights reserved. No part of this publication may be used or repro- Fishing and fish stories .
  • FEEFHS Journal Volume VII No. 1-2 1999

    FEEFHS Journal Volume VII No. 1-2 1999

    FEEFHS Quarterly A Journal of Central & Bast European Genealogical Studies FEEFHS Quarterly Volume 7, nos. 1-2 FEEFHS Quarterly Who, What and Why is FEEFHS? Tue Federation of East European Family History Societies Editor: Thomas K. Ecllund. [email protected] (FEEFHS) was founded in June 1992 by a small dedicated group Managing Editor: Joseph B. Everett. [email protected] of American and Canadian genealogists with diverse ethnic, reli- Contributing Editors: Shon Edwards gious, and national backgrounds. By the end of that year, eleven Daniel Schlyter societies bad accepted its concept as founding members. Each year Emily Schulz since then FEEFHS has doubled in size. FEEFHS nows represents nearly two hundred organizations as members from twenty-four FEEFHS Executive Council: states, five Canadian provinces, and fourteen countries. lt contin- 1998-1999 FEEFHS officers: ues to grow. President: John D. Movius, c/o FEEFHS (address listed below). About half of these are genealogy societies, others are multi-pur- [email protected] pose societies, surname associations, book or periodical publish- 1st Vice-president: Duncan Gardiner, C.G., 12961 Lake Ave., ers, archives, libraries, family history centers, on-line services, in- Lakewood, OH 44107-1533. [email protected] stitutions, e-mail genealogy list-servers, heraldry societies, and 2nd Vice-president: Laura Hanowski, c/o Saskatchewan Genealogi- other ethnic, religious, and national groups. FEEFHS includes or- cal Society, P.0. Box 1894, Regina, SK, Canada S4P 3EI ganizations representing all East or Central European groups that [email protected] have existing genealogy societies in North America and a growing 3rd Vice-president: Blanche Krbechek, 2041 Orkla Drive, group of worldwide organizations and individual members, from Minneapolis, MN 55427-3429.
  • Split & Central Dalmatia

    Split & Central Dalmatia

    © Lonely Planet Publications 216 Split & Central Dalmatia Central Dalmatia is the most action-packed, sight-rich and diverse part of Croatia, with dozens of castles, fascinating islands, spectacular beaches, dramatic mountains, quiet ports and an emerg- ing culinary scene, not to mention Split’s Diocletian Palace and medieval Trogir (both Unesco World Heritage sites). In short, this part of Croatia will grip even the most picky visitor. The region stretches from Trogir in the northwest to Ploče in the southeast. Split is its largest city and a hub for bus and boat connections along the Adriatic coast. The rugged DALMATIA DALMATIA 1500m-high Dinaric Range provides the dramatic background to the region. SPLIT & CENTRAL SPLIT & CENTRAL Diocletian’s Palace is a sight like no other (a Roman ruin and the living soul of Split) and it would be a cardinal Dalmatian sin to miss out on the sights, bars, restaurants and general buzz inside it. The Roman ruins in Solin are altogether a more quiet, pensive affair, while Trogir is a tranquil city that’s preserved its fantastic medieval sculpture and architecture. Then there is Hvar Town, the region’s most popular destination, richly ornamented with Renais- sance architecture, good food, a fun atmosphere and tourists – who are in turn ornamented with deep tans, big jewels and shiny yachts. Let’s not forget the coastline: you can choose from the slender and seductive Zlatni Rat on Brač, wonderful beaches in Brela on the Makarska Riviera, secluded coves on Brač, Šolta and Vis, or gorgeous (and nudie) beaches on the Pakleni Islands off Hvar.
  • Malena Mjesta Srca Moga

    Malena Mjesta Srca Moga

    Malena mjesta srca moga Savjet mladih Općine Podbablje 2018. 2 Uvod / Introduction .................................................... 4 hrv 40 eng 1. Drum ....................................................................... 6 hrv 41 eng 2. Grubine ................................................................... 9 hrv 42 eng 3. Hršćevani .............................................................. 13 hrv 45 eng 4. Ivanbegovina ........................................................ 16 hrv 47 eng 5. Kamenmost ........................................................... 19 hrv 49 eng 6. Krivodol ................................................................ 23 hrv 52 eng 7. Podbablje Gornje .................................................. 27 hrv 54 eng 8. Poljica ................................................................... 31 hrv 56 eng Župa sv. Ane / Parish St Ana ................................... 34 hrv 58 eng Župa sv. Luke / Parish St Luke ................................ 37 hrv 61 eng 3 Savjet Mladih Općine Podbablje započeo je s radom u listopadu 2017. godine. Jedna od odluka članova Savjeta mladih bila je pokretanje općinske brošure „Malena mjesta srca moga“. Razlog za pokretanje ove brošure jest želja za prvim sustavnim obuhvaćanjem osnovnih informacija o mjestima naše općine, s obzirom na činjenicu da sličan dokument ne postoji. Sam naziv brošure potekao je od našeg pjesnika Tina Ujevića koji u pjesmi Odlazak spominje taj stih. Ovaj bi dokument mogao pomoći mladima, ali i ostalim sumještanima, da što bolje
  • Stanje I Potencijali Razvoja Ruralnog Turizma U Imotskoj Krajini

    Stanje I Potencijali Razvoja Ruralnog Turizma U Imotskoj Krajini

    STANJE I POTENCIJALI RAZVOJA RURALNOG TURIZMA U IMOTSKOJ KRAJINI Petrušić, Dragica Undergraduate thesis / Završni rad 2021 Degree Grantor / Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: University of Split, Faculty of economics Split / Sveučilište u Splitu, Ekonomski fakultet Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:124:226046 Rights / Prava: In copyright Download date / Datum preuzimanja: 2021-09-25 Repository / Repozitorij: REFST - Repository of Economics faculty in Split SVEUČILIŠTE U SPLITU EKONOMSKI FAKULTET ZAVRŠNI RAD STANJE I POTENCIJALI RAZVOJA RURALNOG TURIZMA U IMOTSKOJ KRAJINI Mentor: Student: prof. dr. sc. Lidija Petrić Dragica Petrušić Split, lipanj, 2021. SADRŽAJ: 1. UVOD ................................................................................................................. 3 1.1 Definiranje problema istraživanja ................................................................................ 3 1.2 Cilj rada .......................................................................................................................... 3 1.3 Metode rada .................................................................................................................... 3 1.4 Struktura rada ................................................................................................................ 3 2. RURALNI TURIZAM, OSNOVNA OBILJEŽJA I AKTUALNO STANJE U RH ......................................................................................................................... 4
  • STREAMS of INCOME and JOBS: the Economic Significance of the Neretva and Trebišnjica River Basins

    STREAMS of INCOME and JOBS: the Economic Significance of the Neretva and Trebišnjica River Basins

    STREAMS OF INCOME AND JOBS: The Economic Significance of the Neretva and Trebišnjica River Basins CONTENTS EXECUTIVE SUMMARY 3 Highlights – The Value of Water for Electricity 5 Highlights – The Value of Water for Agriculture 8 Highlights – The Value of Public Water Supplie 11 Highlights – The Value of Water for Tourism 12 Conclusion: 13 BACKGROUND OF THE BASINS 15 METHODOLOGY 19 LAND USE 21 GENERAL CONTEXT 23 THE VALUE OF WATER FOR ELECTRICITY 29 Background of the Trebišnjica and Neretva hydropower systems 30 Croatia 33 Republika Srpska 35 Federation Bosnia and Herzegovina 37 Montenegro 40 Case study – Calculating electricity or revenue sharing in the Trebišnjica basin 41 Gap Analysis – Water for Electricity 43 THE VALUE OF WATER FOR AGRICULTURE 45 Federation Bosnia and Herzegovina 46 Croatia 51 Case study – Water for Tangerines 55 Case study – Wine in Dubrovnik-Neretva County 56 Case study – Wine in Eastern Herzegovina 57 Republika Srpska 57 Gap Analysis – Water for Agriculture 59 Montenegro 59 THE VALUE OF PUBLIC WATER SUPPLIES 63 Republika Srpska 64 Federation Bosnia and Herzegovina 66 Montenegro 68 Croatia 69 Gap Analysis – Public Water 70 THE VALUE OF WATER FOR TOURISM 71 Croatia 72 CONCLUSION 75 REFERENCES 77 1st edition Author/data analysis: Hilary Drew With contributions from: Zoran Mateljak Data collection, research, and/or translation support: Dr. Nusret Dresković, Nebojša Jerković, Zdravko Mrkonja, Dragutin Sekulović, Petra Remeta, Zoran Šeremet, and Veronika Vlasić Design: Ivan Cigić Published by WWF Adria Supported by the
  • Neretva and Trebišnjica River Basin (NTRB)

    Neretva and Trebišnjica River Basin (NTRB)

    E1468 Consulting Services for Environment Impact Assessment Public Disclosure Authorized in the Neretva and Trebišnjica River Basin (NTRB) No. TF052845/GE-P084608 Public Disclosure Authorized F I N A L EIA R E P O R T Public Disclosure Authorized Public Disclosure Authorized Sarajevo/Banja Luka, August 2006 Bosnia and Herzegovina and Croatia Proposed Integrated Ecosystem Management of the Nerteva and Trebišnjica River Basin (NTRB) Project Table of Contents Abbreviations and Acronyms EXECUTIVE SUMMARY List of Tables List of Pictures List of Annexes References 1. PROJECT DESCRIPTION .....................................................................................14 1.1. Background .............................................................................................. 14 1.2. Project objectives..................................................................................... 15 1.3. Project components ................................................................................. 16 2. POLICY, LEGAL AND ADMINISTRATIVE FRAMEWORK ......................................21 2.1. Overall Project Implementation Arrangements....................................... 21 2.2. Requirements of the WB .......................................................................... 22 2.3. Bosnia and Herzegovina environmental policy ........................................ 23 2.4. Legislation of Republic of Croatia ............................................................ 26 2.5. Evaluation of project environmental aspects .................................................27
  • ENG Base Info

    ENG Base Info

    Dear guest, Our office is situated between pier D and E, and our vessels in pier D. Check in: Saturday from 4 p.m. Check out: Friday till 7 p.m. with overnight stay onboard till Saturday 9 a.m. The time between your arrival and boarding you can spend in restaurant or caffe bar in the marina, at beach near marina, you can go for a trip to the cities of Split or Trogir to do some sightseeing, or you can use this time to buy supplies for your stay. Charter documents: We require Crew list, skipper licence, VHF certificate and approximate time of client’s arrival, to be delivered to our office latest 1 week before charter. If requested documents and information are not provided on time, check in could be delayed. For check in please prepare: boarding pass and/or charter contract, deposit and payment if needed, and if you haven’t send before: crew list or ID/Pass for each crew member and passenger, Skipper and VHF license for all crew members,. Firm details and contacts: Yacht4You d.o.o. Tel: +385 21 222 300 Tax: HR 34264169669 Fax: +385 21 222 503 Franje Tuđmana 213 Mob: +385 91 6534 644 Ciril Vrančič, general manager 21 213 Kaštel Gomilica Mob: +385 91 6543 641 Asja Belančić, office manager Croatia Mob: +385 91 6543 640 Mario Jakić, base manager E-mail: [email protected] How to reach us: By car: If travelling by car the best choice is the highway A1. Exit the highway at Dugopolje, ride in direction of Solin / Trogir.
  • Izmjene I Dopune PPUO Dugopolje (Pročišćeni Tekst Odredbi)

    Izmjene I Dopune PPUO Dugopolje (Pročišćeni Tekst Odredbi)

    – radni pro čiš ćeni tekst PROSTORNI PLANA URE ĐENJA OP ĆINE DUGOPOLJE Prekriženi tekst – briše se Obojeni tekst – dodaje se ODREDBE ZA PROVO ĐENJE Članak 5. 1) Plan obuhva ća prostor površine 63,46 km2, koji se sastoji od 4 naselja: Koprivno, Dugopolje, Liska i Kotlenice. 2) PPU op ćine Dugopolje se temelji na mjerodavnim Zakonima, posebnim propisima, odrednicama Strategije i Programa prostornog ure đenja Republike Hrvatske, te odrednicama Prostornog plana Županije splitsko dalmatinske. 3) Svrha i op ći cilj Plana je osiguranje razvoja Op ćine na na čelima održivog razvoja. Ovaj cilj će se ostvarivati na na čin da se propiše, omogu ći i poti če: • Prostorni razvoj zasnovan na demografskom razvitku, koji se temelji na prirodnom priraštaju stanovništva, doseljavanju i povratku stanovnika, te uspostava ravnoteže izme đu takovog demografskog razvitka i prostornog razvoja Op ćine. • Zaštita vrijednih podru čja, ugroženih dijelova prirode, arheoloških i spomeni čkih zona i lokaliteta, te vrijednih krajolika. • Gospodarski razvoj zasnovan na industriji sa čistim tehnologijama, proizvodnim pogonima, skladištima i zna čajnom udjelu servisnih djelatnosti, te na poljoprivredi i turizmu. • Osiguranje prostora i lokacija za infrastrukturne i ostale objekte i sadržaje državnog i županijskog zna čaja u skladu sa njihovim realnim potrebama. 4) PPUO Dugopolje se zasniva na pretpostavci da će na prostoru Op ćine 2015. godine živjeti 3500 stanovnika. 5) Provedba PPUO Dugopolje temeljit će se na ovim odredbama, kojima se definira namjena i korištenje prostora, na čini ure đivanja prostora, te zaštita svih vrijednih podru čja unutar obuhvata plana. Svi uvjeti, kojima se regulira budu će ure đivanje prostora u granicama obuhvata Plana, sadržani su u tekstualnom i grafi čkom dijelu PPUO Dugopolje, koji predstavljaju cjelinu za tuma čenje svih planskih postavki.
  • IONIAN ADRIATIC PIPELINE – IAP IONIAN ADRIATIC PIPELINE - IAP •Connecting Croatian Gas Transmission System with Project TAP

    IONIAN ADRIATIC PIPELINE – IAP IONIAN ADRIATIC PIPELINE - IAP •Connecting Croatian Gas Transmission System with Project TAP

    IONIAN ADRIATIC PIPELINE – IAP IONIAN ADRIATIC PIPELINE - IAP •Connecting Croatian Gas Transmission System with project TAP •New supply source for the region from the Southern Corridor •Possibility of gas transit to the CE and CEE •Provides access to KRK LNG •Reverse flow •pipeline Split (HR)-Fieri (ALB) DN800 /85 - 75 bar, L= 511 km, capacity 5 bcma • gas supply of: Albania - 1 bcma Montenegro - 0,5 bcma BiH - 1 bcma Croatia - 2,5 bcma Gas supply to BiH via Southern (further to CE & CEE) Interconnection Croatia - BiH IAP – FINAL ROUTE • Total length: 511 km •Croatia 249 km •Montenegro 94 km •Albania 168 km • Subsea sections: 52 km • Bar – Budva 33 km • Dobreč-Prevlaka (MNE-HR) 3 km • Cavtat 6,3 km • Rijeka Dubrovačka 1,5 km • Stonski zaljev and Pelješac 8,2 km • DN 800 (32”)/ 75 barg u HR and MNE; 85 barg u ALB • CS in Split (HR) • Connection for BiH via Zagvozd – Imotski – Posušje – Novi Travnik with branch za Mostar Source: IAP Feasibility Study POSSIBILITY OF TRANSIT THROUGH CROATIA Source: Plinacro INTERNATIONAL ACTIVITIES 2007: - Ministerial Declaration: Croatia, Montenegro and Albania - MoU between Plinacro and EGL (former TAP project promoter) 2008: - BiH signed Ministerial Declaration 2010: - establishing Interstate Committee for IAP under Energy Community umbrella 2011: - MoUC between Plinacro and TAP - MoUC between TAP and BH Gas, and TAP and representatives of ALB and MNE - establishing Joint Working Group TAP/IAP - granted 3,5 mil EUR by WBIF for the Comprehensive Feasibility Study - Joint Working Group TAP/IAP joined by Plinovodi
  • Odluka O Utvrđivanju Morskih Plaža Na Kojima Će Se Provoditi Praćenje

    Odluka O Utvrđivanju Morskih Plaža Na Kojima Će Se Provoditi Praćenje

    Na temelju članak 7., 8. i 9. Uredbe o kakvoći mora za kupanje („Narodne novine“, broj 73/08) i članka 20. Statuta Splitsko-dalmatinske županije („Službeni glasnik Splitsko- dalmatinske županije“, broj 11/09, 7/10 i 10/10), Županijska skupština Splitsko-dalmatinske županije na 37. sjednici, održanoj 26. ožujka 2013. godine, donijela je ODLUKU o utvrđivanju morskih plaža na kojima će se provoditi praćenje kakvoće mora za kupanje na području Splitsko-dalmatinske županije u 2013. godini I. Na području Splitsko-dalmatinske županije određuju se morske plaže na kojima će se provoditi praćenje kakvoće mora za kupanje kako slijedi: GRAD / OPĆINA NASELJE NAZIV PLAŽE 1 Horizont 2 Ikovac 3 Baška voda Mali mulić 4 Baška Voda Podluka 5 Uranija 6 Bratuš Bratuš 7 Krvavica Krvavica, odmaralište 8 Borak 9 Martinica Bol Bol 10 Zlatni Rat 1 11 Zlatni Rat 2 12 Berulia 13 Dugi Rat - istok 14 Dugi Rat - zapad Brela Brela 15 Soline Istok 16 Soline Zapad 17 Stomarica 18 Duće Duće 19 Duće - Luka 20 Bajnice 21 Dugi Rat Dugi Rat - Plaža 22 Dugi Rat Krilo 23 Dugi Rat - Glavica 24 Sumpetar 25 Brist Brist - plaža 26 Drvenik D. Vala – Kod trajekta 27 Gradac Gornja Vala 28 Gradac Gradac - Plaža 29 Zaostrog Plaža 30 Hotel Amfora 31 Plaža Dominikanski 32 samostanGradska plaža Bonj 33 Hvar Hvar Gradska plaža 34 Uvala Križna Luka 35 Uvala Pokonji Dol – istok 36 Auto kamp Maslina 37 Uvala Pokonji Dol – zapad 38 Vira, auto kamp kupalište 39 Palmižana, Pakleni otoci 40 Milna Hvarska Milna – istok 41 Hvarska Milna - zapad 42 Jelsa Hotel Fontana 43 Jelsa Uvala Mina 44 Vrboska
  • Dugopolje-©Estanovac

    Dugopolje-©Estanovac

    HAC_Tunel Brinje_7 str. HAC_Tunel Brinje_8 str. HAC_Tunel Brinje_1 str. HAC_Tunel Brinje_2 str. SUDIONICI REALIZACIJE PROJEKTA IZGRADNJE DIONICE DUGOPOLJE-©ESTANOVAC ARHEOLOGIJA VLADA REPUBLIKE HRVATSKE MINISTARSTVO MORA, TURIZMA, PROMETA I RAZVITKA Izgradnji dionice Dugopolje - ©estanovac prethodila INVESTITOR: su brojna zaπtitna arheoloπka istraæivanja lokaliteta HRVATSKE AUTOCESTE d.o.o. koji su se naπli u zoni graevinskih radova. STUDIJE, PROJEKTI, REVIZIJA: INSTITUT GRA–EVINARSTVA HRVATSKE d.d., Zagreb INSTITUT GRA–EVINARSTVA HRVATSKE d.d., PC Split GRA–EVINSKI FAKULTET, Zagreb Ministarstvo kulture - Konzervatorski odjel u Splitu od poËetka je sudjelovao u izradi Studije utjecaja na okoliπ autoceste GRA–EVINSKI FAKULTET, Split A1 Zagreb-Split-Dubrovnik, tom su prilikom na terenu identificirani svi lokaliteti ugroæeni buduÊom gradnjom. RUDARSKO-GEOLO©KO-NAFTNI FAKULTET, Zagreb SILASCI S »VOROVA PREMA TURISTI»KIM ODREDI©TIMA HRVATSKE ZAVOD ZA FOTOGRAMETRIJU d.d., Zagreb Od 15 arheoloπkih nalaziπta na dionici Dugopolje - ©estanovac, najveÊi broj i najznaËajniji rezultati bili su na podruËju 37 km GEODETSKI ZAVOD d.d., Split Dugopolja. Zbog krπkog polja pogodnog za uzgoj mediteranskih kultura i uzgoj stoke sitnog zuba, Dugopolje je bilo PROMEL PROJEKT d.o.o., Zagreb »vor Bisko pogodno mjesto za æivot. AntiËko Dugopolje nalazilo se u blizini Salone pa je preko Poda prolazila magistralna rimska GEOPROJEKT d.d., Split AUTOCESTA A1 ZAGREB - SPLIT - DUBROVNIK »vor Dugopolje: »vor Bisko: »vor ©estanovac: cesta koja je od Salone vodila u unutraπnjost provincije Dalmacije. Jedna dionica te rimske ceste iskopana je kod MC-ARHITEKTURA d.o.o., Zagreb SPLIT, SOLIN, otoci: ©olta, BraË, Hvar i Vis SINJ, TRILJ ©ESTANOVAC, IMOTSKI,BRELA, MAKARSKA zaseoka KoliÊi na juænoj padini brda Orgus.