STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE DO 2020. GODINE SADRŽAJ 2.4.3. Obrazovanje 14 ISKAZNICA RAZVOJNOG PROJEKTA 3 2.5. Gospodarstvo Općine 16 UVODNA RIJEČ NAČELNIKA OPĆINE 4 2.5.1. Malo i srednje poduzetništvo 16 1. UVOD 5 2.5.2. Poljoprivreda 17 2. ANALIZA TRENUTNOG STANJA NA PODRUČJU 2.6. Turizam Općine Dugi Rat 18 OPĆINE DUGI RAT 6 2.6.1. Stanje turizma Općine 18 2.1. Geoprostorna obilježja Općine 6 2.6.2. Turističke manifestacije 21 2.2. Komunalna i prometna infrastruktura 8 2.7. Lokalna samouprava 21 2.2.1. Prometna infrastruktura 8 2.7.1. Proračun Općine 21 2.2.1.1. Cestovni promet 8 2.7.2. Socijalno osjetljive skupine i socijalna politika 23 2.2.1.2. Pomorski promet 8 2.7.3. Udruge civilnog društva 24 2.2.2. Elektroopskrba 9 2.7.4. Zaštita i spašavanje 26 2.2.3. Vodoopskrba 9 3. SWOT ANALIZA OPĆINE 26 2.2.4. Odvodnja 10 4. VIZIJA I STRATEŠKI CILJEVI 28 2.2.5. Bežični Internet (HotSpot) 10 5. PRIORITETI I MJERE 30 2.3. Povijesna i kulturna dobra 11 6. USKLAĐENOST SA STRATEŠKIM 2.4. Stanovništvo Općine 12 DOKUMENTIMA VIŠE RAZINE 42 2.4.1. Demografska situacija 12 6.1. USKLAĐENOST S EUROPSKIM STRATEŠKIM 2.4.2. Tržište rada 14 DOKUMENTIMA 42 6.2. USKLAĐENOST S NACIONALNIM STRATEŠKIM DOKUMENTIMA 45 6.3. USKLAĐENOST SA ŽUPANIJSKIM STRATEŠKIM DOKUMENTIMA 47 7. PROVEDBA STRATEGIJE RAZVOJA 47

2 ISKAZNICA RAZVOJNOG PROJEKTA

Naručitelj strategije razvoja: 10. Slavica Demikeli, JUO Općina Dugi Rat Općina Dugi Rat, načelnik Jerko Roglić 11. Ivanka Voloder, JUO Općina Dugi Rat 12. Pavao Tomić, JUO Općina Dugi Rat Izdavač: Općina Dugi Rat Autor teksta: DALMACONSULT d.o.o. Glavni urednik: Poljička cesta - Dočine 1 Jerko Roglić 21310 Omiš Tel. 021-757871 Članovi Radne skupine: email: [email protected] 1. Jerko Roglić, Općinski načelnik Direktor: Denis Rubić 2. Damir Ivanišević, zamjenik načelnika 07/2016. 3. Drago Klarić, predsjednik Općinskog vijeća 4. Lovre Bilić, općinski vijećnik 5. Kate Brahović, direktorica T.Z. Općine Dugi Rat 6. Živko Dropuljić, ravnatelj O.Š. Jesenice 7. Tonći Dežulović, predstavnik obrtnika i malih i srednjih poduzetnika 8. Anton Rakuljić, predstavnik udruženja brodara Krilo 9. Joško Čizmić, predstavnik udruga i sportskih klubova

3 UVODNA RIJEČ NAČELNIKA OPĆINE

Poštovani mještani Općine Dugi Rat,

još prošle godine donijeli smo Odluku o izradi Strategije razvoja naše Općine do 2020. godine. Upravo tu strategiju držite u Vašim rukama. Ona je rezultat našeg zajedničkog rada i vizije. Svjesni uloge koju lokalna samouprava ima u unaprjeđenju života ljudi ovaj dokument definira smjer u kojem želimo ići, ciljeve koje realno možemo ostvariti, koristeći sredstva fondova i programa Europske unije. Kod izrade Strategije bilo je značajno uzeti u obzir stavove i mišljenje svih sudionika i uva- ženi su prijedlozi i komentari koji su zaprimljeni te se ovom prilikom zahvaljujem svima na doprinosu. Veliko hvala ide Vijeću za izradu Strategije koje je održalo nekoliko radionica zajedno s našim konzultantima. Svjesni smo da će u nadolazećem razdoblju biti izazova, ali vjerujem da zajedničkim na- porom i sa puno strasti možemo našoj Općini vratiti „stari sjaj“ i dati joj nove vrijednosti. Zato Vas sve pozivam da se priključite u implementaciji Strategije i aktivno doprinesete ostvarenju naših zajedničkih ciljeva.

Uz srdačan pozdrav, Vaš, Jerko Roglić Načelnik Općine

4 1. UVOD

Naša općina, Dugi Rat, ima mnogo snaga: jima i osjetljivost prema onima kojima je 2020. godine temeljni je dokument po- možemo računati na talent i kreativnost potrebna naša pomoć. moću kojega određujemo buduće stanje i naših ljudi, vitalan sektor turizma, snažnu Zato je glavna zadaća Strategije razvoja djelovanje Općine u ostvarenju zacrtanih pomorsku, brodarsku tradiciju, potenci- naše Općine davanje odgovora na sva- ciljeva. Strateški se može učinkovito pla- jale u poljoprivrednoj proizvodnji. Isto kodnevne probleme ljudi a rezultat una- nirati samo ako je izmirena potreba cijele tako nam snagu daju i vrijednosti koje prjeđenje kvalitete života. Želimo posta- zajednice s potrebama pojedinaca. Zato njegujemo, da spomenemo samo neke: viti standard kojim definiramo razinu smo izradili Strategiju u participativnom, zajedničko djelovanje samouprave, insti- prihvatljivosti u gospodarskim i društve- uključujućem procesu glavnih dionika: lo- tucija, udruga i svih stanovnika Općine; nim aktivnostima i u odnosu prema oko- kalne samouprave, predstavnika državnih prepoznavanje gospodarske, socijalne i lišu. To je postavljanje vrijednosti od koje institucija na lokalnoj razini, javnih službi područne povezanosti i solidarnosti, naše započinje napredak. na lokalnoj razini, civilnog društva, građa- poštovanje prema okolišu, kulturnoj tra- Strategija razvoja Općine Dugi Rat do na pojedinaca, gospodarskih subjekata. diciji i povijesti, poštovanje prema stari-

U dokument smo ugradili: • sadržaje kojima smo odredili viziju budućeg gospodarskog stanja, dugoročne ciljeve, prioritete, mjere i aktivnosti • osnove procesa planiranja, dokumentiranja, planirane tijekove i metode Tijekom izrade poštivali smo načela planiranja razvoja jedinice lokalne samouprave: • dokument smo zasnovali na iskazanim interesima najšire zajednica, pri čemu smo obuhvatili javni, gospodarski i civilni sektor • u dokumentu smo poštivali načela održivog gospodarskog razvoja, potrebe društvene stvarnosti, zadovoljstvo stanovnika, očuvanje okoliša i optimalno korištenje prostora • predvidjeli smo aktivnosti kojima ćemo ostvariti željeno gospodarsko, društveno i okolišno stanje.

Izrazi koji se koriste u ovoj strategiji, a imaju rodno značenje, koriste se neutralno i odnose se jednako na muški i ženski spol. Strategija razvoja Općine odnosi se na razdoblje do 2020. godine. 5 2. ANALIZA TRENUTNOG STANJA NA PODRUČJU OPĆINE DUGI RAT

2.1. Geoprostorna obilježja grada Splita, a administrativno sjedište ne, u Općini Dugi Rat živi 7.092 stanov- naše Općine nalazi se u Dugom Ratu, koji nika, što predstavlja 1,56% od ukupnog Općine je bio formiran kao naselje nakon izgrad- broja stanovnika Splitsko-dalmatinske nje tvornice karbida i cijanamida 1908. županije, i tek 0,17% od ukupnog broja 2 Naša Općina prostire se na 10,44 km od godine i postupno se urbanizirao. stanovnika Hrvatske. Prosječna gustoća obronaka grebena Mošnice Poljičke pla- Općinu Dugi Rat čine naselja Jesenice, naseljenosti, iz 2011. godine iznosi 657 nine, koju zovu i Perun, s najvišim vrhom Dugi Rat i Duće. stanovnika po km2, što nas čini, poslije Vela gora-Zahod (594 m n.v.), do Jadran- Prema popisu stanovništva iz 2011. godi- Splita, najgušće naseljenom lokalnom sa- skog mora. Najstarija naseljenja u Općini: moupravom u Splitsko-dalmatinskoj žu- Gornje Jesenice, Zeljovići, Krug i Duće (re- paniji. gistrirana kao povijesne graditeljske cje- Klima je mediteranska s dugim toplim i line-kulturna dobra Republike Hrvatske) suhim ljetima i blagim i vlažnim zimama. nalaze se na nadmorskoj visini od 200 do Područje spada u najsunčanije dijelove RH. 250 m. Trajnu naseljenost ovog prostora Prosječna godišnja temperatura mora u pri- svjedoče i arheološka nalazišta iz kame- SPLIT OMIŠ obalnom pojasu iznosi oko 17,6 ºC a u kolo- nog doba u špiljama Turska peć i Ponistri- DUGI RAT vozu oko 26 ºC i više. Padalina ima najviše ce, gradine i gomile iz kasnog brončanog u kasnoj jeseni i početkom zime a najmanje i željeznog doba, arheološki ostaci rim- u ljetnim mjesecima. U zimskim mjesecima skog naselja Nareste iz I st. po. Kr. Cije- temperatura mora je između 12,5 i 13,0 °C, lo ovo područje pripadalo je nekadašnjoj a u toku ljeta između 23,0 i 26,0 °C. Poljičkoj Republici. NEREŽIŠĆA PUČIŠĆA SELCA U krajoliku strme padine vapnenačkog Smješteni smo u samom srcu Splitsko-dal- bila Mošnice prevladava golet s niskim matinske županije udaljeno cca. 15 km od Općina Dugi Rat

Izvor: http://www.podbablje.hr/ 6 travama, aromatičnim grmljem i izdvo- zaštite krajobraznih i prirodnih vrijedno- veći dio teritorija općine Dugi Rat nala- jenim stablima alepskog bora (Pinus ha- sti i kulturno-povijesnih cjelina, te mjerila, zi u zaštićenom obalnom području mora lepensis). Pojedinačni ostaci hrastovih smjernice, mjere i uvjeti za organizaciju, (ZOP). Prostorni plan je dostupan na: stabala temelj su zaključku da su, prije zaštitu, korištenje, namjenu i uređivanje http://www.dugirat.hr/news.php?id=80. naseljavanja ovog područja, flišku pa- prostora. Osobito je važno istaknuti da se dinu prekrivale šume hrasta medunca - duba (Querces pubescens). Zastupljena je i samonikla brnistra (Spartium Junceum). Šumske i poljoprivredne površine (pretež- no maslinici, vinogradi) su opožarene i di- 1. Primorska kosa jelom napuštene. Općinsko vijeće Općine Dugi Rat, na te- melju svojih ovlasti i Zakona o prostor- nom uređenju donijelo je Prostorni plan 2. Flišne terase uređenja Općine Dugi Rat na 44. sjednici, održanoj 08. travnja 2009. godine. Radi usklađenja sa zakonskom regulativom ali i razvojnim potrebama Općine, Prostorni 3. Morska obala plan se mijenja i dopunjuje. Prostornim planom se određuju, uvaža- vanjem prirodnih, kulturno - povijesnih i krajobraznih vrijednosti, dugoročne osnove prostornog uređenja, ciljevi pro- stornog razvoja, svrhovito korištenje, namjena, oblikovanje, obnova i sanacija građevinskog i drugog zemljišta, mjere Tri reljefne cjeline naše Općine: Primorska kosa, flišne terase i morska obala

7 1. Primorska kosa kameniti je planinski nova za poljoprivrednu proizvodnju, • kolno pješački i pješački putevi greben sastavljen od krednih vapne- prvenstveno uzgoj vinove loze. Krčila • nerazvrstane ceste naca. Strmo je nagnut prema jugoza- se šuma hrasta medunca i stvarale te- • lokalne ceste padu gdje na nadmorskoj visini od 250 rase za vinograde. Požari i napuštanje • državne ceste: do 300 m naliježe na flišne naslage. poljoprivrede pogodovali su širenju o Jadranska magistrala, državna cesta Iznad Duća najviši je vrh čitave kose, alepskog bora. D8 Rijeka - Zahod, visok 594 m. 3. Morska obala: Na uglavnom ravnoj o planirana brza cesta - Split - 2. Flišne terase: Tla na flišnim terasama obali ističu se četiri rta: Mutogras, Kri- Omiš su mineralno karbonatna ilovača, traj- lo, Mali rt i Dugi rt između kojih su Ukupna dužina lokalnih cesta iznosi 11,4 no obradive površine koje bolje trpe uvale Bajnice, Krilo, Sumpetar, Orašac km. Nerazvrstane ceste i protupožarni sušu od drugih krših tala pa su bili os- i Luka sa svojim marinama. putovi uglavnom se nalaze u brdskom di- jelu Općine. 2.2. Komunalna i prometna 2.2.1.2. Pomorski promet infrastruktura Duga povijest pomorskog prometa očitu- je se i kroz veliki broj luka i lučica različi- 2.2.1. Prometna infrastruktura tih namjena: • U Krilu Jesenice je luka javnog prome- U našoj Općini zastupljeni su cestovni pro- ta kapaciteta 50 vezova; met i pomorski promet koji se odvija pre- • Sumpetar Jesenice, sportska luka ka- ko sportskih luka. paciteta 2 velika i 50 malih vezova; 2.2.1.1. Cestovni promet • Orij, luka javnog prometa kapaciteta 2 velika veza i 30 manjih športskih; Od javnih prometnih površina na područ- • Dugi Rat u bivšoj tvornici ferolegu- ju Općine postoje sljedeće kategorije: ra Dalmacija, luka posebnih namjena

8 (industrijska), kapaciteta 2 velika veza skog razvoja Općine Dugi Rat su: 2.2.3. Vodoopskrba bez malih vezova; • postupna realizacija vlastitog sustava Područje Općine se opskrbljuje vodom • Dugi Rat, športska luka, površine 0,45 elektroopskrbe kao dijela jedinstvenog putem vodoopskrbnog sustava omiškog ha, kapaciteta 50 malih vezova; sustava regionalnog vodovoda kojim se opskr- • Duće-Luka, športska luka, kapacite- • izgradnja potrebnog broja novih bljuje priobalno područje grada Omiša, ta16 većih i 13 manjih vezova; elemenata sustava kao rezultat Općina Dugi Rat, područje Srednjih Po- • Bajnice, Jesenice; primjene teritorijalne raspodjele ljica te otoci. S obzirom da se radi o jed- Na području Općine Dugi Rat planirane konzuma i propisane kvalitete nosmjernom sustavu, koji ujedno u cije- su i sportske luke u Bajnicama, Sumpetru, isporučene električne energije losti ne zadovoljava potrebe postojećih Oriju, Dućama (Vavlje). Luka nautičkog • planirana mreža biti će kabelska, naselja (naselja na višim kotama nemaju turizma planirana je na području bivše postavljena u javnu prometnu površinu vodu ili im je ograničen kapacitet), pred- tvornice “Dalmacija Dugi Rat”, a sportske a trafostanice gradskog tipa viđa se dogradnja postojeće mreže kako luke otvorene za javni promet u Krilu-Je- • postojeća mreža ostaje zračna s tim da bi se zadovoljile sve potrebe, te poveziva- senice i Dugom Ratu. se mreža niskog napona treba temeljiti nje s Općinom Podstrana radi osiguranja na izoliranim vodovima (SKS nadzemni rezervnog napajanja vodom. Vodoopskr- 2.2.2. Elektroopskrba vodovi) postavljenim na betonskim ba omiškog područja (u sklopu kojeg se stupovima. Općina Dugi Rat je s gledišta elektroener- rješava i vodoopskrba Općine Dugi Rat) getskog sustava smještena između grada Na području Općine moguće je korište- je tijekom ljetnih mjeseci na granici ka- Splita kao drugog najvećeg konzumenta nje i drugih, alternativnih izvora energije paciteta, te u postojećoj situaciji nema u državi i grada Omiša - jakog proizvođač- poput sunčeve. U skladu sa Strategijom prostora za uključenje novih potrošača. kog centra električne energije (HE Zaku- energetskog razvitka Republike Hrvatske, Izgradnji na neizgrađenim površinama čac). Općina se napaja elektroenergijom omogućava se i razvoj plinske mreže na može se pristupiti tek po osiguranju do- iz trafostanica ukupne instalirane snage općinskom području, te gradnja vjetroe- statnih količina vode u vodoopskrbnom 8,39 MVA. Temeljne odrednice dugoroč- lektrana. sustavu. Sustav je nesiguran jer je opskr- ne koncepcije budućeg elektroenerget- ba vodom riješena samo iz jednog smjera

9 pa je u slučaju kvara na sustavu dio Opći- skog razdoblja (2025. godina) procjenjuje na dobila financijska sredstva za HotSpot. ne bez mogućnosti opskrbe vodom. se da će na ovo području biti broj stanov- Sredstva su bila namijenjena da se dvije Planirani radovi na vodoopskrbnom su- nika koji se izražava kao ukupni ekviva- nove lokacije na području Duća tehnički stavu obuhvaćaju dogradnju sustava vo- lent stanovnika (ES) priključen na sustavu osposobe za davanje usluge besplatnog doopskrbe visoke zone koji se sastoji od 11.128 - stalno stanovništvo 5.104, povre- pristupa internetu. Općina bi trebala ići u crpne stanice Duće i vodospreme Duće, meno stanovništvo 1.000, turizam 4.824, smjeru maksimalnog iskorištavanja spome- tlačnog cjevovoda crpna stanica – vodo- industrija 200. Od tri naselja u našoj Opći- nutih sredstava, s ciljem da se cijela Opći- sprema, tranzitno-opskrbnog cjevovoda ni planira se da dva budu na sustavu javne na „pokrije“ bežičnim internetom, što bi vodosprema Duće - Krug - Zeljovići s pre- odvodnje. Cijelo područje nalazi se izvan predstavljalo iznimnu konkurentsku sna- kidnom komorom u Zeljovićima, nastavak vodozaštitne zone i označeno je kao ma- gu i doprinijelo daljnjem razvoju turizma. cjevovoda i povezivanje sa vodoopskrb- nje osjetljivo. Prijamnik pročišćenih otpad- Prema podacima Hrvatske regulatorne nim sustavom Podstrane. nih voda je obalno more a planira se prvi agencije za mrežne djelatnosti na najve- Razvoj vodoopskrbe temeljit će se i na stupanj pročišćavanja na uređaju. ćem području naše Općine pristupna brzi- povezivanju cjevovoda Dugog Rata i Pod- na širokopojasnom internetu je od 2 do 30 strane u Bajnicama i to starom cestom i 2.2.5. Bežični Internet (Hot- MBit/s, osim na području naselja Dugi Rat Jadranskom magistralom, predviđanjem Spot) gdje je uglavnom ta brzina 30-100 MBit/s i crpne postaje, čime bi se povećala sigur- mala područja s pristupnom brzinom pre- nost vodoopskrbe općina Dugi Rat i Pod- Zahvaljujući Programu Ministarstva turiz- ko 100MBit/s. strane. ma naziva „Hotspot “ osiguran je slobodni pristupa internetu na području 2.3. Povijesna i kulturna naše Općine. Kao turistička destinacija na- dobra 2.2.4. Odvodnja tjecali smo se i dobili 2013. godine bespo- Sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih vratna sredstva za postavljanje dvije pristu- Povijesna i kulturna dobra nisu samo vri- voda na području naše Općine nije formi- pne točke koje se nalaze na krovu tvrtke jednost koja govori o dugoj tradiciji nase- ran. Prema Studiji zaštite voda i mora Split- „Messer“, te druga na krovu zgrade stare ljenja ovog prostora, ona su i potencijal sko-dalmatinske županije na kraju plan- Općine. Također je i u 2014. godini Opći- za razvoj turističke ponude. Na području

10 naše Općine kulturna dobra su: ostaci koji pripadaju rimskom naselju • Sumpetar - stara župska pored crkve • Crkva sv. Maksima Nareste iz I st. po. Kr. Nalaze se na sv. Roka • Crkva sv. Stjepana i Antuna položajima oko groblja na polju, • Crkva sv. Petra - u Sumpetru 1) Arheološka baština Soline, Trstenik, Gradišćina, Strinčine, • Crkva sv. Roka - iznad Sumpetra i Greben • Crkva Velike Gospe - u Krugu • Veliki ostrog - prapovijesna gomila • Ostaci vile rusticae - uz Jadransku • Crkva sv. Ante - u Zeljovićima formirana kao polukružni kameni magistralu, uzidani ulomci mozaika • Crkva Gospe od začeća - u Jesenicama nasip obrambenog karaktera za zaštitu • Bajnice - Križice, ostaci ranoromaničke • Crkva Stomorica - iznad Duća puta u Srednja Poljica na Primorskoj crkve sv. Mojsija • Crkva sv. Ante Padovanskog - sa Kosi, sjeverozapadno od Jesenica • Ostaci ranokršćanske bazilike - na zvonikom u Starim Dućama • „Turska peć“ - mala i velika pećina groblju Sustjepan u Jasenicama • Crkva sv. Marka - s grobljem kraj Duća iznad Zeljovića koje su naseljene u • Sumpetar - ostaci ranokršćanske crkve • Crkva sv. Ivana - zapadno od mlađem paleolitiku te crkve i samostana iz XI. Stoljeća Duća (Sumpetar) • Barića gradina - prapovijesna gradina iznad „Turskih peći“ 2) Povijesno graditeljska cjelina • Babin kuk - prapovijesna gradina kod • Jesenice - etnografska cjelina crkve sv. Marka u Dućama • Zeljovići - etnografska cjelina • Jurišića gradina - iznad crkve sv. Marka • Krug - cjelina središnjeg sklopa sela u Dućama (Kadići) • Duge gomile - prapovijesni granični • Duće - cjelina sela nasip koji se proteže od crkve sv. 3) Povijesni sklop i građevina Marka do uvale Orij kod Dugog Rata • Krug - kuća crkovinarstva sv. Maksima • Zavod - prapovijesna gomila na („na Batoviće“) najvišem vrhu Primorske kose iznad • Jesenice - kuća crkovinarstva župske Duća crkve sv. Roka (blagajna) • Sustjepan antički lokaliteti - arheološki

11 2.4. Stanovništvo Općine 2.4.1. Demografska situacija Prema popisu stanovništva iz 2011. g. u Općini Dugi Rat živjelo je 7.092 stanovnika. Od toga 49,26% čine muškarci, odnosno 3.494 stanovnika, te 50,73% žena, odnosno 3.598. U odnosu na prethodni popis stanovništva iz 2001. godine, broj stanovnika je manji za 208, odnosno 2,93%.

Stanovništvo Općine Dugi Rat ukupno = 7.092 stanovnika

Muškaraca Žena 49% 51%

2011.

12 Izvor: www.dzs.hr Godine starosti - žene Najveći broj žena je mlađe životne dobi, odnosno od 15-29 godi- 65 i više na starosti(18,95%), dok ih najmanje ima u grupi od 60-64 godi- 60-64 ne starosti (6,25%). 50-59 40-49

30-39 15-29 0-15 0 100 200 300 400 500 600 700

3.598 %

Najveći broj muškaraca također pripada grupi mlađe životne Godine starosti muškaraca dobi, odnosno od 15-29 godina starosti (21,75%), dok najmanji

65 i više broj njih spada u grupu od 60-64 godine starosti (5,38%). 60-64 Prosječna starost u Općini Dugi Rat je 38,7 godina, od toga muš- karci 37,8 godina, a žene 39,5 godina. U odnosnu na popis iz 50-59 2001. godine prosječna starost se povećala za 3,9 godina, od toga 40-49 kod muškaraca 3,5 godina, dok je kod žena porasla za 4,4 godi- 30-39 ne. Udio radno sposobnog stanovništva u ukupnom stanovništvu 15-29 iznosi 68,29%, što je u usporedbi s 2001. godinom povećanje za 0-15 3,55% . 0 100 200 300 400 500 600 700 800 Prirodni prirast u Dugom Ratu u 2011. godini je pozitivan a sklo-

3494 ukupan broj muškaraca % pljeno je ukupno 28 brakova od kojih je 6 razvedeno.

13 2.4.2. Tržište rada Udio visokoobrazovanog stanovništva 50%. U Hrvatskoj je 54,8% stanovništva u ukupnom broju nezaposlenih iznosi starijeg od 19 godina u skupini sa zavr- Najviše zaposlenih radi u trgovini na veli- 14,62% (prvi stupanj fakulteta, te akade- šenom srednjom školom. Također se uo- ko i malo i na poslovima popravka motor- mija, magisterij i doktorat). čava nejednolika prostorna raspodjela tih nih vozila i motocikala, njih 425, odnosno Najveći broj nezaposlenih je starosti 20-24 udjela po Hrvatskoj. Ukupno u Hrvatskoj 18,4%. Zatim slijede prerađivačka indu- godine (14,62%), te od 55 do 59 godina 17,6% stanovništva starijeg od 19 godina strija i prijevoz. (13,98%) što predstavlja problem jer se te ima visoki stupanj obrazovanja. Zamjetan Nezaposlenost je od 2012. do 2015. godi- osobe teško zapošljavaju. je veći udio visokoobrazovanih u urbanim ne smanjena za 21,82%. Povećanje zapošljavanja je jedan od naših sredinama. Tu se posebno ističe grad Za- Od ukupnog broja nezaposlenih najve- najvažnijih ciljeva. U narednim godinama greb, u kojem je 30,8% visokoobrazova- ći broj njih ima završenu srednju školu želimo povećati broj zaposlenih osoba, nih, s užim centrom kao najobrazovani- (79,03%), te osnovnu školu (15,25%). jačajući turizam te uz pomoć jom sredinom u Hrvatskoj. Zanimljivo je programa stručnog osposoblja- pogledati i detaljniju strukturu visokoo- Tržište rada vanja i prekvalifikacija. brazovanih. Na razini Hrvatske stručni stu- diji doprinijeli su s 35,6% visokoobrazova-

2.500 2.4.3. Obrazovanje nih, sveučilišni studiji doprinose 62,4%, a Ukupno u Hrvatskoj 27,4% sta- doktorati 2%. Stanovnici s doktoratima 2.000 novnika starijih od 19 godina su najobrazovaniji dio stanovništva i go- 1.500 Zaposleni ima samo završenu osnovnu tovo u potpunosti taj dio je koncentriran Nezaposleni u većim gradskim sredinama. Zabrinjava- 1.000 školu ili je bez osmogodišnje osnovne škole. Međutim, taj juće je da pritom na grad otpada 500 udio nije jednoliko raspoređen 60% tih doktorata, dok, za usporedbu, ukupnoj populaciji Hrvatske iznad 19 go- 0 po Hrvatskoj, a uz to postoji i Zaposleni Nezaposleni 3 znatan broj ruralnih sredina u dina Zagreb doprinosi sa 18,7%. kojima se taj udio penje i preko Stopa zaposlenosti u Općini iznosi 32,57%. 3 www.iszd.hr

14 Relativno mali broj je stanovnika Opći- la do 1971. godine. Kako se stanovništvo Obrazovanje Ukupno % ne bez završene škole a ukupno je 2011. selilo bliže moru, godine 1916. počela je SŠ za zanimanja do 3 bilo 14 nepismenih osoba, odnosno 0,2% raditi škola na Malom Ratu koju je prve g. i škola za KV i 1695 31,9 odraslih stanovnika. školske godine pohađalo 53 učenika i to VKV radnike Općina Dugi Rat ima jednu osnovnu ško- 27 dječaka i 26 djevojčica.4 SŠ za zanimanja u lu, “Jesenice” koja ima i jednu područnu Za istaknuti je da je 2010. i 2011. godine trajanju od 4 i više 1474 27,7 školu na Krilu Jesenice. Na području Opći- OŠ Jesenice bila druga najuspješnija škola god. ne nema organiziranih srednjih škola. u Splitsko-dalmatinskoj županiji u priku- Osnovna škola 1044 19,6 Osobito se ponosimo dugom tradicijom pljanju dnog papira i kartona. Fakulteti, akademije, 413 7,7 osnovnog školstva. Davne 1867. godine Naša općina je mala, ali natalitetom pre- magisterij, doktorat počela je redovita pouka djece s područja mašuje prosjek u Republici Hrvatskoj te Viša škola, Jesenica, a prvi učitelj bio je Stjepan Stazić su potrebe za dječjim vrtićem stalno ra- I. Stupanj fakulteta 7,5 podrijetlom iz Doca. Nastava se odvijala 401 sle. Općina ima jedan vrtić, osnovan 1961. i stručni studij u privatnim kućama, selilo se iz jedne u godine, glavna zgrada vrtića smještena je Gimnazija 247 4,6 drugu. Nije bilo klupa, sjedilo se na škri- u Dugom Ratu sa dodatnim skupinama u Bez škole i njama, a nije bilo ni dovoljno pribora za prostorijama općine, te na Krilu Jesenice. nezavršena osnovna 36 0,67 pisanje. Temeljni kamen školske zgrade O našim najmlađima brine se 15 odgoji- škola u Jesenicama postavljen je 1900. godine. teljica, ravnateljica, pedagoginja, viša me- Obrazovanost stanovnika Dugog Rata Tada je škola brojila 190 učenika, pretež- dicinska sestra i šest osoba kao tehničko Izvor: www.dzs.hr no muških. U toj zgradi nastava se odvija- osoblje.

4 http://os-jesenice-dugirat.skole.hr/

15 2.5. Gospodarstvo Općine ju ulogu zauzima mjesto Jesenice (Krilo), novih i svi su uglavnom luksuzni, prila- koje prema nekim procjenama zapošljava gođeni zahtjevima turističke djelatnosti. 2.5.1. Malo i srednje do 1.000 ljudi, velikim dijelom mladih s Mještani Krila žive isključivo od privatnog područja Općine. brodarstva i seoskog turizma, gotovo je- poduzetništvo Na području Krila Jesenica pretpostavlja dinih gospodarskih djelatnosti za koje su Na području Općine Dugi Rat djeluje 177 se da ima čak 120 brodova kojima uprav- tradicionalno vezani. U mjestu djeluje i 5 aktivnih subjekata. Među 10 poduzeća s lja šezdeset obitelji. Samo ih je u zadnjih Hrvatska udruga privatnih brodara . najvećim prihodima, najviše je poduzeća desetak godina izgrađeno između 45-50 čija je djelatnost nespecijalizirana trgovi- na na veliko ali i poduzeća koja se bave proizvodnjom. Među 10 poduzeća s najvećim brojem za- poslenih, najviše je poduzeća čija je djelat- nost pomorski i obalni prijevoz putnika. Od ukupno 177 poduzeća, najveći broj poduzeća obavlja djelatnost trgovine na veliko i malo, njih 42, zatim djelatnost pri- jevoza i skladištenja - 37 poduzeća, prera- đivačka industrija 23 poduzeća, građevi- narstvo 21 poduzeće, itd. Također, na području Općine djeluje i 224 obrtnika. Od ukupnog broja, njih 70 djeluje, odnosno posluje sezonski njih 43 se isključivo bavi djelatnošću pomorskog prijevoza putnika, u kojem najznačajni-

5 http://www.agroklub.com/

16 2.5.2. Poljoprivreda vinogradi te nešto ratarskih kultura. Ne- U ovom kontekstu zanimljiv je podatak da kada je uzgoj ovih kultura bio intenzivniji, je tvrtka sa sjedištem u Dućama kao prva 6 Prema podacima iz Savjetodavne službe stoga je revitalizacija zanimljiva ne samo u Splitsko-Dalmatinskoj Županiji uspjela - podružnica Omiš, ukupna površina kori- kao povećanje poljoprivredne proizvod- povući sredstva iz IPARD-programa Eu- štenog poljoprivrednog zemljišta na po- nje, već i kao oplemenjivanje krajobraza i ropske Unije za podizanje višegodišnjeg dručju Općine Dugi Rat iznosi oko 65 ha. s njim povezane turističke ponude. nasada. Ovdje dominiraju mješoviti trajni nasadi i

Voćnjaci 4% Oranice 3% Livade i pašnjaci 1% Vinogradi 1%

Maslinici 91%

Izvor: Savjetodavna služba, podružnica Omiš.

6 http://www.savjetodavna.hr/

17 2.6. Turizam Općine Dugi Mjere na razini Mjere na razini turističkih Mjere na razini lokalne Rat gospodarskih subjekata zajednica samouprave Racionalizacija internih Provođenje udruženih Razvoj objekata vodoopskrbe, 2.6.1. Stanje turizma Općine troškova poslovanja tržišnih aktivnosti javne rasvjete

Turizam je najvažnija gospodarska gra- Uređenje svih smještajnih Ciljane promidžbene Poboljšanje komunalne na Splitsko-dalmatinske županije, koja se objekata i poboljšanje aktivnosti na vodećim infrastrukture razvija iz godine u godinu (Pastar, 2015). standarda i kvalitete emitivnim tržištima usluživanja Koristeći svoje potencijale, komparativne prednosti i vodeći kvalitetnu turističku po- Promišljena politika cijena - Jači razvoj i veća prisutnost Razvoj prometne cjenovno i drugo turističke ponude na infrastrukture litiku broj noćenja i turističkih dolazaka je prilagođavanje s ciljem Internetu (online) u porastu. Temelj uspjeha u turizmu nije izbjegavanja negativnih samo ponuda dobre usluge i proizvoda utjecaja sezonskih oscilacija i drugih tržišnih koji su jeftiniji, kvalitetniji od drugih, već poremećaja je potrebno provesti pripremne aktivnosti i mjere na razini gospodarskih subjekata, Razvoj dodatne ponude Promidžbi cjelokupne Sanacija odlagališta i sadržaja s ciljem turističke ponude otpada lokalne uprave i samouprave, te na razina- produženja sezone ma turističkih zajednica kako bi se unapri- jedio ukupan sustav7. Poticanje suradnje s javnim Organizaciju športskih i privatnim sektorom radi i kulturnih manifestacija Mjere koje je potrebno provoditi za pri- upravljanja destinacijom premu turističke sezone su8: te ostvarivanja optimalnih učinaka Edukacijaturističkih Uređenje zelenih površina, djelatnika s ciljem parkirališta, plaža i sl. podizanja kvalitete usluživanja

7 Pastar, H. (2015): „Utjecaj manifestacijskog turizma na promociju i privlačenje turista u Splitsko-dalmatinsku županiju“. Diplomski rad. Split: Ekonomski fakultet, str. 9. 8 Hrvatska turistička zajednica (2014): „Analiza turističke sezone 2014.godine i osnovne smjernice za pripremu turističke sezone 2015. godine“, Split, str. 11 - 12. 18 Isto tako da bi turizam Općine Dugi Rat Posebne ponude/programi postizao iz sezone u sezonu sve bolje re- namijenjene segmentima zultate potrebno je snažnije raditi na pri- potrošača s obzirom na premi nadolazeće sezone i na ostvarenju dob (mladi, umirovljenici), svih ciljeva. Potrebno je iskoristiti sav turi- interes (službeno stički potencijal Općine (prirodne ljepote, putovanje, aktivni odmor, baštinu, vrijedno i ljubazno stanovništvo wellness i dr.) i dr. i dr.) uz istodobno umanjenje svih nedo- stataka. U nastavku su dosadašnji rezultati turizma Općine:

Broj gostiju u Općini Dugi Rat 2014. Broj noćenja u Općini Dugi Rat 2014.

35000 250000 30000 31.678 217.718 200000 25000 u j i t s 20000 150000 o g

j o r 15000 100000 B 10000 1.290 50000 7.911 5000

0 0 domaći strani domaći strani

Izvor: www.dzs.hr

19 Od ukupno 32.968 dolazaka, što je porast Promet turista po mjestima u Općini Dugi Rat od 16,9% u odnosu na prethodnu godinu, Gosti Broj Smještaj Broj čak 96,09% su ostvarili strani turisti, dok su ostalih 3,91% dolazaka ostvarili doma- Duće turisti 22.915 sobe 1.542 ći turisti. Najveći broj noćenja su također noćenja 160.105 postelje 4.436 ostvarili strani turisti, 217.718 od ukupno 225.629 noćenja ili 96,49%. Dugi Rat turisti 4.867 sobe 336

Mjesto Duće ostvaruje najveći broj noće- noćenja 33.800 postelje 1.085 nja, gdje je 22.915 turista ostajalo prosječ- Jesenice turisti 5.186 sobe 294 no 7 noći. Mjesto Jesenice posjećuje više turista od Dugog Rata, njih 31.724 ali zato noćenja 31.724 postelje 994 ostvaruju manji broj noćenja. UKUPNO turisti 32.968 sobe 2.172 Najviše soba i postelja nalazi se u Dućama noćenja 225.629 postelje 6.515 (71% od ukupnog broja soba i 68% poste- lja), čime se samo potvrđuje prethodni po- datak da je Duće najrazvijenije turističko mjesto u Općini. 2014 od toga u Najviše soba i postelja se nalaze u kućan- Hoteli (2) Kampovi (15) Kućanstva Ostali objekti stvima (privatni smještaj), zatim u kampo- vima, kojih je ukupno oko 15 na području sobe 29 169 1.791 183 Općine. postelje 75 396 5.570 474 Relativno je malen broj soba i postelja u hotelima, razlog tome je što se na područ- Izvor: www.dzs.hr ju Općine nalaze samo dva manja hotela,

20 jedan s 3, a drugi s 4 zvijezdice. U planu ratskog ljeta, kroz mjesece srpanj, kolo- gradovi i općine, prilikom izrade prora- je izgradnja dodatnog hotela visoke kate- voz i rujan. Najznačajnije manifestacije u čuna, osim općeg i posebnog dijela, tre- gorije u mjestu Duće-Luka. sklopu Dugoratskog ljeta su: „11. Festival baju izraditi i plan razvojnih programa I u 2014. godini nastavljen je kontinuiran poljičkog soparnika“, „Dan pobjede i do- što predstavlja planirane investicijske ras- broj dolazaka i noćenja tradicionalnih movinske zahvalnosti“, „Gastro večer“, te hode za naredne tri godine. Izmjenama i emitivnih tržišta na području Općine Dugi „Dječji festival - Glas Poljica“. dopunama Zakona o proračunu iz 2012. Rat. Najveći broj turista došao je iz, Češke, Manifestaciji „11. Festival poljičkog so- godine (Narodne novine, broj 136/2012) Poljske, Slovačke i Njemačke a najviše se parnika“ dodijeljena je potpora od strane planovi se izrađuju na način da se uključe zadržavaju turisti iz Poljske, Češke, zatim Turističke zajednice Splitsko - dalmatinske razvojni ciljevi i prioriteti lokalne samou- Slovačke. županije za organizaciju spomenute ma- prave, povezani s programskom i orga- nifestacije11. nizacijskom klasifikacijom proračuna. Ta 2.6.2. Turističke manifestacije Osim spomenutih turističkih manifestaci- poveznica, sadržana u ovoj Strategiji ra- zvoja je i osnova za korištenje sredstava Osobitu važnost za turističku ponudu ja koje se održavaju za vrijeme turističke iz fondova Europske unije. Strateški ciljevi imaju i turističke manifestacije. Svaki ta- sezone, u Dugom Ratu postoji i značajna i prioriteti na lokalnoj razini trebaju biti kav organizirani događaj koji posjete tu- manifestacija koja se odvija izvan sezone. usklađenost sa regionalnim i nacionalnim risti označava destinaciju, čini je pamtlji- 19. ožujka obilježava se Blagdan Svetog ciljevima razvoja. vom i posebnom te predstavlja doživljaj Josipa, zaštitnika Općine Dugi Rat i Dan koji povećava zadovoljstvo turista.9 Općine Dugi Rat. Analizom prihoda i rashoda naše Općine može se vidjeti da su se prihodi od poreza Manifestacije imaju za turizam funkciju i prihodi od poreza i prirez na dohodak u privlačenja i animiranja gostiju, kreiraju 2016. godini, u odnosu na 2013. povećali prepoznatljivost mjesta, promoviraju tu- 2.7. Lokalna samouprava za 27,5% dok se prihod od administra- rističku destinaciju, čine ugodnijom sliku 2.7.1. Proračun Općine tivnih pristojbi i po posebnim propisima o mjestu i njegovim stanovnicima.10 smanjio za 56%, a komunalni doprinosi i Od 2009. godine, sukladno Zakonu o pro- Značajnije turističke manifestacije na po- naknade smanjili su se za 49%. dručju Općine odvijaju se u sklopu Dugo- računu (Narodne novine, broj 87/2008)

9 Gračan, D., i Lugarić, A. (2013): „Konkurentnost turističke destinacije - studija slučaja Riječki karneval“, God. xxvi, br. 1., 271 - 282, str. 271. 10 Pivčević, S. (2014): „Upravljanje manifestacijama“, pisani materijali, Ekonomski fakultet Split, Split, str. 13. 11 http://www.dalmatia.hr/ 21 U nastavku je pregled prihoda i rashoda 2013.-2016 i Posebni dio proračuna po poslovanja Općine Dugi Rat u razdoblju programima za isto razdoblje.

20,000 Prihodi od poreza 10,000 18,000 9,000 16,000 UKUPNI RASHODI 8,000 14,000 Porez i prirez na dohodak POSLOVANJA 7,000 12,000 6,000 Rashodi za zaposlene 10,000 5,000 Prihodi od admin. pristojbi 8,000 4,000 Materijalni rashodi i po poseb. propisima 3,000 6,000 4,000 2,000 Rashodi za usluge 1,000 Komunalni doprinosi 2,000 i naknade 0,000 0,000 2013 2014 2015 2016 2013 2014 2015 2016

Prihodi Općine Dugi Rat 2013.-2016. Rashodi Općine Dugi Rat 2013.-2016.

22 2.7.2. Socijalno osjetljive aktivnosti zbog neke dugotrajne bolesti, potreba, teže sudjeluju u društvenim do- skupine i socijalna politika invalidnosti ili starosti, odnosno da im je gađanjima i ograničenu mogućnost pri- otežano funkcioniranje u svakodnevnom lagodbe kulturološkim normama. Opre- Briga o socijalno osjetljivim skupinama je životu. dijeljenost naše Općine da jača socijalnu važan dio politike naše Općine. U popisu Ranjive skupine (Sirković i suradnici, politiku ogleda se i u povećanju prora- stanovništva 2011. godine 945 osoba se 2013.) definiraju se kao grupe s poveća- čunskih sredstava Općine za socijalnu skrb u našoj Općini izjasnilo kao osoba koja nim rizikom ranjivosti, osjetljivosti koje u visini od 13% (2013./2016.) i sada iznosi ima teškoća u obavljanju svakodnevnih su podložne utjecaju okoline, imaju više 7,1% svih rashoda poslovanja.

10,000 8,000 6,000 4,000 2,000 0,000 .. ... I L ...... I R U JE I P U U T IV E I A T R C G OS 2013 L O AN I U G A AT U P L I K K Š OV S AT JE U U K U ARA I MA JE 2014 E E RAZ E Z OB B B OŽ B E P RI OB J RE RE OB RE U I T JA AN OT 2015 OT P OJ OD OT P A P OJ AV E E T E V N N I N RADN ODG T SOCIJALNA SRB I NOVČA.. G 2016 AV AV AŠ AV RAZ IZ ODRŽ J J Z J

Posebni dio proračuna po programima

23 2.7.3. Udruge civilnog društva 10. Ostale potrebe 1. Pomoć za 2.Potpora u području novorođenče nadarenim Na području naše Općine djeluje ukupno socijalne skrbi 8% učenicima 54 udruga, čime smo osobito zadovoljni: 11% i studentima 6% 1. UDRUGA HRVATSKIH DRAGOVOLJACA DOMOVINSKOG RATA OPĆINE DUGI RAT 3. Potpora za 2. UDRUGA "TVORNICA" DUGI RAT školske udžbenike 3. UDRUGA KUHARA "DALMATINSKA 6% ŠPICA" 9. Subvencije 4. UDRUGA VJERNOST pokaznih karata 28% 4. Jednokratne 5. KICK-BOXING KLUB "DALMACIJA" novčane pomoći 6. KULTURNO UMJETNIČKO DRUŠTVO 20% "DALMACIJA" DUGI RAT 7. RUKOMETNI KLUB "HRVATSKI DRAGOVOLJAC" 8. RONILAČKI KLUB " JADRAN" 9. POLJIČKA LIKOVNA UDRUGA "KRUG" 10. POMORSKO RIBOLOVNO ŠPORTSKO DRUŠTVO "ORIJ" 5. Pomoć za ogrjev 11. KLUB MLADEŽI "KRILO JESENICE" 8. Redovna 0% djelatnost udruga 6. Božićnica umirovljenicima 12. MALONOGOMETNI KLUB "BAJNICE" socijalne skrbi 4% 13. VATERPOLO KLUB "KORENAT" 15% 7. Pomoć Hrvatskim 14. ŠPORTSKA UDRUGA "VEZIKA" ratnim vojnim invalidima 15. ŠPORTSKO DRUŠTVO "JESENICE" 2% 16. UDRUGA DRAGOVOLJNIH DAVATELJA KRVI "DUGI RAT" Proračunska sredstva Općine Dugi Rat namijenjena programima socijalne pomoći i skrbi

24 17. UDRUGA ZA ISTRAŽIVANJE I EKSPANZIJU 31. MOLITVENA ZAJEDNICA SV. JOSIP 45. BOĆARSKI KLUB “JESENICE” SVIJESTI “AGRONAUTI” 18. DOBROVOLJNO VATROGASNO DRUŠTVO 32. KLUB RUKOMETA NA PIJESKU “DUGI 46. “AERO KLUB DELTA FLY” “DALMACIJA” RAT” DUGI RAT 19. STOLNOTENISKI KLUB “ORKAN” 33. HUMANITARNA UDRUGA TALAJA 47. KLUB TAJLANDSKOG BOKSA “DALMACIJA” 20. STRELJAČKI KLUB “ORKAN” 34. UDRUGA “VIRUS” 48. UDRUGA ZA PROMICANJE TURIZMA “CROJETSETT” 21. ŠPORTSKO RIBOLOVNI KLUB “ORKAN” 35. UDRUGA TURISTIČKIH VODIČA 49. KLUB BORILAČKIH VJEŠTINA “VIRTUS” ASPALATHOS 22. KUGLAČKI KLUB “ORKAN” 36. NOGOMETNI KLUB “ORKAN” 50. STRELIČARSKO - STRELJAČKO DRUŠTVO “VUK” 23. ŠPORTSKO NAUTIČKO - RIBOLOVNO 37. ŠPORTSKO NAUTIČKO RIBOLOVNO 51. MALONOGOMETNI KLUB “SVETI JOSIP” DRUŠTVO “LUKA” DRUŠTVO “SVETI PETAR” 24. BOĆARSKI KLUB “HRVATSKI 38. PAINTBALL KLUB DROM 52. DRUŠTVO PRIJATELJA HAJDUKA DUĆE DRAGOVOLJAC” 25. UDRUGA MALIH DIONIČARA 39. TRADICIJSKA UDRUGA “BAJSO” 53. MALONOGOMETNI KLUB “ DUĆE” “DALMACIJA” D.D. DUGI RAT 26. RUKOMETNI KLUB “ORKAN” DUGI RAT 40. KLUB MLADEŽI “ KRILO” 54. UDRUGA SUVLASNIKA-STANARA ZGRADE “TRG KRALJA TOMISLAVA 9” 27. HRVATSKA UDRUGA PRIVATNIH 41. UDRUGA IZVIĐAČA “DUGI RAT” Izvor: http://registri.uprava.hr/ BRODARA 28. ŠPORTSKO NAUTIČKO RIBOLOVNO 42. ŠPORTSKO -NAUTIČKO RIBOLOVNO DRUŠTVO “DUĆE” DRUŠTVO “PORAT” 29. UDRUGE ZA OČUVANJE I UREĐENJE 43. POMORSKO - ŠPORTSKO DRUŠTVO STARIH SELA JESENICA “JESENICE” “KRILO” - KRILO 30. JEDRILIČARSKI KLUB “ORIŠAC” - DUGI RAT 44. MOTO KLUB “REBORN”

25 Općina Dugi Rat pridružila se, u lipnju Dugi Rat. U cijelom tom proteklom razdo- 2013. godine u kojem se navodi 107 inter- 2015. godine, lokalnoj akcijskoj grupi blju Društvo nije nikad prestalo s radom niti vencija u kojima je učestvovao 1.251 vatro- (LAG) „Adrion“. je ono ikad bilo dovedeno u pitanje, mada gasac i utrošeno je 3.675,45 sati rada, kao i LAG “Adrion” osnovan je s ciljem pri- je bilo velikih izazova i problema koji su prijevoz vode sa preko 400 cisterni. preme područja za korištenje Programa prevladani zajedništvom, upornošću i pro- Najveći problemi Društva su održavanje vo- ruralnog razvoja 2014.-2020., očuvanja fesionalnošću. Operativni članovi društva zila koja su uglavnom dosta stara, te nea- tradicije, prirodne osobitosti, kulturne i sudjelovali su na svim velikim požarima od dekvatan prostor, odnosno potreba izgrad- povijesne baštine te izgradnje prepoznat- Zadra do Dubrovnika uključujući i otoke, te nje novog vatrogasnog doma. ljivosti identiteta (područja). su se istakli u mnogim akcijama osobito na Pelješcu i Hvaru 1998. i 1999. godine i bili nagrađivani i odlikovani i od samog držav- 3. SWOT ANALIZA OPĆINE 2.7.4. Zaštita i spašavanje nog vrha. Snage Općine koje nam daju najveće mo- U spomen na člana DVD-a Zdravka Rake- Na području naše Općine djeluje Dobro- gućnosti za uspjeh su naše područje, re- lu-Bembu koji je izgubio život gaseći požar voljno vatrogasno društvo “DALMACIJA” sursi i sposobnosti na koje se možemo na Korčuli Društvo organizira memorijalni Dugi Rat. osloniti u razvoju. Od svih izdvajamo ljud- malonogometni turnir vatrogasnih ekipa. Društvo je osnovano 1938. godine kao In- ske potencijale, tradiciju i prirodnu ljepo- dustrijska Vatrogasna četa tvornice “LA Najvećim uspjehom u radu Društvo sma- tu. tra stalno pritjecanje mladih ljudi i stalno DALMATIENNE” i tako djeluje sve do 1984. Slabosti nam ukazuju sve ono što nam usavršavanje članova koji polažu tečaj za is- godine kada prelazi u teritorijalno Dobro- ograničava ili onemogućuje razvoj. Sva- pitanog vatrogasca. Vatrogasno društvo u voljno vatrogasno društvo bivše općine kako smatramo važnim one slabosti koje potpunosti ispunjava svoju zadaću na svim Omiš. Nakon što je osnovana općina Dugi se odnose na mlade, jer su ljudi osnova područjima zaštite ljudi i imovine, osobito Rat, DVD “DALMACIJA” izlazi iz Vatro- svakog razvoja. ističući provođenje plana zaštite od požara gasne zajednice općine Omiš i postaje za- Od prilika koje bi se mogle iskoristiti za jača- u ljetnom periodu i angažman većeg broja sebno Dobrovoljno Vatrogasno Društvo s nje snaga i smanjenje slabosti naše Općine sezonskih vatrogasaca. Primjer je izvješće iz područjem požarne odgovornosti u općini su rastući broj visokoobrazovanog stanov-

26 ništva, dobar smještaj u prostoru i moguć- ništva i neriješeno pitanje tvornice „Dal- snage i povećati slabosti. nost razvoja selektivnih oblika turizma. macija“ osnovne su prijetnje koje mogu Nepovoljna starosna struktura stanov- ugroziti razvoj naše Općine, smanjiti naše

SNAGE SLABOSTI • Turistička tradicija, posebice u privatnom smještaju (Duće) • Industrijska zona nije u Prostornom planu • Brodarstvo - tradicija (Krilo) • Svi turistički potencijali nisu uključeni u ponudu (stara sela), postojeći • Ljudski potencijal nisu dovoljno uređeni (plaže), potrebna infrastruktura za nove ponude (sportski turizam) • Ljepota i bogatstvo prirodnih resursa • Nedovoljan broj luka i vezova različite namjene • Sportsko - rekreacijski sadržaji • Velika površina neobrađenog poljoprivrednog zemljišta • Poznata turistička manifestacija „Festival poljičkog soparnika“ • Nedostatan broj predškolskih i obrazovnih ustanova • Relativno dobra prometna povezanost • Odlazak mladog visokoobrazovanog stanovništva u druge gradove, države • Pozitivna iskustva s EU potporama • Nedovoljno opremljena zdravstvena ustanova • Institucionalna skrb za starije i nemoćne osobe ne odgovara potrebama • Nedovoljni i nedostatno uređeni prostori za društveni i sportski život • Nedovršenost komunalne infrastrukture - nerazvrstanih cesta, vodoopskrbe, kanalizacije, nogostupa i groblja • Nedovoljna opremljenost za zaštitu i spašavanje PRILIKE PRIJETNJE • Ulaskom Hrvatske u EU lakši pristup emitivnim turističkim tržištima • Jaka turistička konkurencija • Korištenje EU fondova • Česte promjene zakona na nacionalnoj razini • Mogućnost razvoja selektivnih oblika turizma, kulturni, ruralni i dr. • Kriza i recesija u gospodarstvu • Rastući broj visokoobrazovanog stanovništva koji će ostati • Dolazak jeftinije radne snage iz drugih zemalja • Blizina grada Splita - dobar položaj • Zagađenje okoliša (Tvornica „Dalmacija“) • Izgradnja zaobilaznice Trogir - Omiš (rasterećenje prometa tijekom sezone) • Loš turistički imidž samog mjesta Dugi Rat zbog nesaniranosti područja • Proširenje industrijske zone bivše tvornice „Dalmacija“ • Ekspanzija brodskog turizma - dodatna nova radna mjesta • Starosna struktura stanovništva • Izgradnja šetnice uz more • Ne nalazak rješenja za prostor bivše tvornice „Dalmacija“

27 SWOT matrica Općine Dugi Rat pokazuje određene snage i prilike koje Općina može VIZIJA iskoristiti kako bi dodatno potakla svoj ra- zvoj i napredak, uz istodobno sprječavanje    i umanjenje gore navedenih slabosti i pri- jetnji. CILJ 1. CILJ 2. CILJ 3. Konkurentno Razvoj ljudskih Održivo upravljanje diversificirano resursa podizanje prirodnim resursima tehnološki napredno razine zaposlenosti i zaštita okoliša 4. VIZIJA I STRATEŠKI i socioekološki i socijalne kohezije CILJEVI održivo gospodarstvo uz opći rast usmjereno rastu društvenog Vizijom Općine određuje se buduće stanje standarda lokalnog standarda koje se želi postići zacrtanim ciljevima, od- stanovništva nosno vizija je vodilja koja je usmjerena u ostvarivanju spomenutih ciljeva. Vizija Kako smo izradili našu Strategiju razvoja: Općine Dugi Rat glasi: „Općina visokora- zvijenog turizma i lokalnog gospodarstva, Razvojne s kvalitetnim uvjetima za život i rad njenih potrebe Vizija Prioriteti ljudi.“ Analiza SWOT stanja analiza Vrijednosti i    Ciljevi  mjere Razvojni potencijali

Zajednički rad zajednice: analiza stanja, partnerske konzultacije i oblikovanje strategije

28 Vrijednosti za koje se zalažemo i koje ra- VIZIJA - Općina visokorazvijenog turizma i lokalnog gospodarstva, s kvalitetnim zvijamo u našoj Općini su: uvjetima za život i rad njenih ljudi • Lokalno zajedništvo Dugi Rat 2016. - 2020. • Učinkovita lokalna samouprava • Održiv razvoj VRIJEDNOSTI Jedna od glavnih uloga lokalne samoupra- Lokalno zajedništvo Učinkovita lokalna samouprava Održiv razvoj ve je raditi skupa da zadovoljimo sve naše PODRUČJA DJELOVANJA potrebe. Želimo povećati učinkovitost lo- kalne samouprave, ojačati je sinergijom Gospodarstvo Lokalna zajednica Prirodni resursi s gospodarskim i civilnim sektorom. Time Ciljevi i prioriteti razvoja želimo postići djelotvornost lokalne samo- Cilj 1. Konkurentno diversificirano tehnološki napredno i socioekološki održivo uprave kao rezultata demokratskog pri- gospodarstvo usmjereno rastu standarda lokalnog stanovništva stupa. Uključivost ne smatramo obvezom Cilj 2. Razvoj ljudskih resursa podizanje razine zaposlenosti i socijalne kohezije uz nego je smatramo prilikom za postizanje opći rast društvenog standarda vizije razvoja naše Općine. Tako ćemo oja- čati moralnu dimenziju društvenog susta- Cilj 3. Održivo upravljanje prirodnim resursima i zaštita okoliša va, povećati konkurentnost naše općine te Plan provedbe razvijati koncept održivosti. 1. Praćenje ostvarenja ciljeva i prioriteta Održivost je način života, način kako da 2. Izvještavanje ostanemo na ovom prostoru i da ga pre- damo generacijama koje dolaze iza nas: vitalno gospodarstvo, ljudi koji žive od svoga rada, pomaganje onima kojima je pomoć potrebna uz poštivanje prirodnog okruženja.

29 5. PRIORITETI I MJERE Mjera 1.1. Proširenje gospodarske zone Glavica Aktivnosti provedbe: • Proširenje zone za dodatna cca 4 ha CILJ 1. KONKURENTNO DIVERSIFICIRANO • Infrastrukturno uređenje zone TEHNOLOŠKI NAPREDNO I SOCIOEKOLOŠ- • Stavljanje u funkciju zone KI ODRŽIVO GOSPODARSTVO USMJERE- Nositelj: Općina Dugi Rat NO RASTU STANDARDA LOKALNOG STA- NOVNIŠTVA Izvori financiranja: Proračun Općine, proračun županije

Prioritet 1. Razvoj malog i srednjeg podu- zetništva Mjera 2.1. Izgradnja/nadogradnja luke Krilo Aktivnosti provedbe: • Izgradnja/nadogradnja sportske luke kapaciteta 200 vezova • Izgradnja luke otvorene za javni promet - županijskog značaja • Poslovi nasipavanja • Opremanje luke javnom rasvjetom, elektro- energetskom mrežom, vodovodnom mrežom te hidrantskom mrežom • Postavljanje opskrbnih ormarića • Postavljanje sidrenih sustava Nositelj: Općina Dugi Rat Izvori financiranja: Proračun Općine, proračun Županije, EU fondovi, državni proračun, privatni sektor.

30 Mjera 2.2. Izgradnja sportske luke na području Duće Vavlje Aktivnosti provedbe: • Izgradnja sportske luke kapaciteta do 50 vezova • Poslovi nasipavanja • Opremanje luke javnom rasvjetom, elektro- energetskom mrežom, vodovodnom mrežom te hidrantskom mrežom • Postavljanje opskrbnih ormarića Nositelj: Općina Dugi Rat Izvori financiranja: • EU fondovi, državni proračun

Mjera 2.3. Izgradnja sportske luke Bajnice Aktivnosti provedbe: • Izgradnja sportske luke kapaciteta do 70 vezova • Poslovi nasipavanja • Opremanje luke javnom rasvjetom, elektro- energetskom mrežom, vodovodnom mrežom te hidrantskom mrežom • Postavljanje opskrbnih ormarića Nositelj: Općina Dugi Rat Izvori financiranja: • EU fondovi, državni proračun

31 Mjera 2.4. Eko-etno selo Jesenice Aktivnosti provedbe: • Izrada projektne dokumentacije uređenja pristupnih putova i cesta • Izrada investicijsko-tehničke dokumentacije za obnovu postojećih i izgradnja novih infrastrukturnih priključaka • Izrada projekta modela upravljanja i revitalizacije eko-etno sela • Kupnja objekta s namjerom uređenja istog s namjenom za eko-etno zbirka-muzej • Izgradnja vodoopskrbnog sustava • Sufinanciranje projekta obnove stambenih objekata uz konzervatorske smjernice • Nabava kamenog materijala u svrhu uređenja stambenih objekata od strane vlasnika Nositelj: Općina Dugi Rat Izvori financiranja: Proračun Općine, Ministarstvo turizma, Splitsko- dalmatinska županija, EU fondovi

32

Mjera 2.5. Eko-etno selo Duće Aktivnosti provedbe: • Izrada projektne dokumentacije uređenja pristupnih putova i cesta • Izrada investicijsko-tehničke dokumentacije za obnovu postojećih i izgradnja novih infrastrukturnih priključaka • Izrada projekta modela upravljanja i revitalizacije eko-etno sela • Kupnja objekta s namjerom uređenja istog s namjenom za eko-etno zbirka-muzej • Izgradnja vodoopskrbnog sustava • Sufinanciranje projekta obnove stambenih objekata uz konzervatorske smjernice • Nabava kamenog materijala u svrhu uređenja stambenih objekata od strane vlasnika Nositelj: Općina Dugi Rat Izvori financiranja: Proračun Općine, Ministarstvo turizma, Splitsko- dalmatinska županija, EU fondovi

Mjera 2.6. Nasipavanje plaža na području Duće Golubinka Aktivnosti provedbe: • Poslovi nasipavanja plaža pijeskom Nositelj: Općina Dugi Rat Izvori financiranja: Fond za razvoj turizma

33 Mjera 3.1. Potpora obnavljanju trajnih nasada Aktivnosti provedbe: • Informiranje poljoprivrednika o mogućnostima financiranja podizanja trajnih nasada te unaprjeđenju prerade i trženja • Pripremne aktivnosti za revitalizaciju terasa • Nabava male poljoprivredne mehanizacije Nositelj: Općina Dugi Rat Izvori financiranja: Fond za razvoj turizma

Mjera 3.2. Potpora trženju poljoprivrednih proizvoda Aktivnosti provedbe: • Informiranje poljoprivrednika o potporama za udruživanje i trženje • Povezivanje poljoprivrednika radi skraćenja lanca opskrbe (trženja) • Organizacija seljačke (težačke) tržnice Nositelj: Općina Dugi Rat Izvori financiranja: Proračun Općine, Program ruralnog razvoja

34 CILJ 2. RAZVOJ LJUDSKIH RESURSA PODIZANJE RAZINE ZAPOSLENOSTI I SOCIJALNE KO- HEZIJE UZ OPĆI RAST DRUŠTVENOG STANDARDA

Prioritet 4. Podizanje razine društvenog standarda

Mjera 4.1. Proširenje kapaciteta osnovne škole na Oriju Aktivnosti provedbe: • Proširenje kapaciteta - nadogradnja kata škole Nositelj: Općina Dugi Rat Izvori financiranja: Proračun Općine Dugi Rat, proračun Županije

Mjera 4.2. Izgradnja ambulante Aktivnosti provedbe: • Izgradnja objekta ambulante • Nabava materijala i opremanje prostorija Nositelj: Splitsko-dalmatinska županija Izvori financiranja: Proračun Općine Dugi Rat, proračun Županije

Mjera 4.3. Izgradnja sportske dvorane Aktivnosti provedbe: • Pribavljanje potrebne dokumentacije za izvođenje radova • Izvođenje radova • Pribavljanje opreme za uređenje • Opremanje unutarnjeg i vanjskog dijela Nositelj: Općina Dugi Rat Izvori financiranja: Proračun Općine Dugi Rat, Program ruralnog razvoja, EU fondovi

35 Mjera 4.4. Izgradnja doma za starije i nemoćne osobe Aktivnosti provedbe: • Izrada dokumentacije • Dobivanje dozvole za gradnju • Poslovi gradnje doma Nositelj: Općina Dugi Rat Izvori financiranja: Program ruralnog razvoja

Mjera 4.5. Uređenje kina u multimedijalni centar Aktivnosti provedbe: • Uređenje vanjskog i unutarnjeg dijela • Izmjena krovišta, stolarije, vodovodnih i elektro instalacija • Potpuno uređenje sanitarnih čvorova • Uređenje podnih obloga objekta • Prilagodba pozornice Nositelj: Općina Dugi Rat Izvori financiranja: Proračun Općine Dugi Rat, proračun Županije, Program ruralnog razvoja

36 Mjera 4.6. Uređenje zgrade KUD-a Dalmacija u Dom kulture Aktivnosti provedbe: • Identificiranje i analiziranje postojećih korisnika prostora zgrade • Definiranje budućeg korištenja i održavanja zgrade • Građevinski i ostali radovi na unutarnjem i vanjskom uređenju zgrade • Nabava opreme za opremanje prostorija unutar zgrade Nositelj: Općina Dugi Rat Izvori financiranja: Proračun Općine Dugi Rat, Program ruralnog razvoja, EU fondovi

Mjera 4.7. Proširenje groblja Sustipan Aktivnosti provedbe: • Radovi na proširenju groblja - dodatna mjesta

Nositelj: Općina Dugi Rat Izvori financiranja: Proračun Općine Dugi Rat, Program ruralnog razvoja

37 Mjera 4.8. Proširenje groblja Sv. Marko Aktivnosti provedbe: • Radovi na proširenju groblja - dodatna mjesta

Nositelj: Općina Dugi Rat Izvori financiranja: Proračun Općine Dugi Rat, Program ruralnog razvoja

Mjera 4.9. Proširenje novog groblja Duće Aktivnosti provedbe: • Radovi na proširenju groblja - dodatna mjesta

Nositelj: Općina Dugi Rat Izvori financiranja: Proračun Općine Dugi Rat, Program ruralnog razvoja

38 CILJ 3. ODRŽIVO UPRAVLJANJE PRIRODNIM RESURSIMA I ZAŠTITA OKOLIŠA

Prioritet 5. Podizanje kvalitete i efikasnije gospodarenje prometnom infrastrukturom

Mjera 5.1. Uređenje nerazvrstanih cesta na području Općine Aktivnosti provedbe: • Postavljanje javne rasvjete s instalacijom • Izmjena dotrajalih instalacija Nositelj: Općina Dugi Rat Izvori financiranja: Program ruralnog razvoja

39 Mjera 5.2. Uređenje nogostupa na području mjesta Duće Aktivnosti provedbe: • Radovi uređenja i obnavljanja nogostupa

Nositelj: Općina Dugi Rat Izvori financiranja: Program ruralnog razvoja

Mjera 5.3. Uređenje staza za trekking Aktivnosti provedbe: • Radovi uređenja treking staza

Nositelj: Općina Dugi Rat Izvori financiranja: Program ruralnog razvoja

Mjera 6.1. Izgradnja vodoopskrbe visoke zone Aktivnosti provedbe: • Izgradnja vodoopskrbe za razvoj starih sela Duće i Jesenice Nositelj: Općina Dugi Rat Izvori financiranja: Proračun Općine Dugi Rat, proračun Županije, Program ruralnog razvoja, EU fondovi, državni proračun

40 Prioritet 6. Razvoj i podizanje usluga i sigurnosti vodoopskrbnog sustava i sustava odvodnje

Mjera 6.2. Izgradnja sekundarne kanalizacijske mreže zapadnog dijela Općine Aktivnosti provedbe: • Izgradnja sekundarne kanalizacijske mreže od Suhog Potoka do Podstrane Nositelj: Općina Dugi Rat Izvori financiranja: Proračun Općine Dugi Rat, Program ruralnog razvoja, EU fondovi

Mjera 6.3. Izgradnja sekundarne kanalizacijske mreže središnjeg dijela Općine Aktivnosti provedbe: • Izvid i snimanje postojeće izgrađene mreže u samom mjestu Dugi Rat • Izrada potpune projektne dokumentacije u cilju dobivanja dozvola • Izgradnje sekundarne kanalizacijske mreže od Suhog Potoka do Dugog Rata Nositelj: Općina Dugi Rat Izvori financiranja: Proračun Općine Dugi Rat, Program ruralnog razvoja, EU fondovi

Prioritet 7. Podizanje kvalitete gospodarenje prostorom te učinkovitosti očuvanja i zaštite okoliša

Mjera 7.1. Vatrogasni dom Aktivnosti provedbe: • Izrada projektne dokumentacije i dobivanje dozvola za izvođenje radova • Izgradnja Vatrogasnog doma • Opremanje objekta Nositelj: Općina Dugi Rat Izvori financiranja: Proračun Općine Dugi Rat, Program ruralnog razvoja, EU fondovi

41 6. USKLAĐENOST SA STRATEŠKIM DOKUMENTIMA VIŠE RAZINE

U izradi Strategije razvoja naše Općine učinak jedan drugoga, trebaju omogućiti komisija predstavila je sedam predvodnič- poduzete su sve mjere kako bi se osigura- europskim građanima lakše zapošljava- kih inicijativa koje će ubrzati dostizanje la sukladnost s postojećim strateškim do- nje, viši standard i priliku za svakoga. pametnog, održivog i uključivog rasta. kumentima „više razine“, na europskoj, Odgovornost lokalne samouprave u ra- Na našem grbu je jedro puno vjetra pa nacionalnoj i županijskoj razini. zvoju ukupnog društva je u dijelu u kojem ćemo tako provesti i sedam predvodnič- Ciljevi i prioriteti našeg razvoja usklađe- određuju uvjete u kojima se odvija gospo- kih inicijativa: ni su sa razvojnim ciljevima i prioritetima darska aktivnost, kao i u dijelu izravne ko- Strategiju razvoja općine Dugi Rat uskla- navedenih strateških dokumenata kako munikacije s građanima i prijenosu infor- dili smo s Digitalnim programom za Euro- bi se osigurala prepoznatljivost potreba i macija. Lokalna samouprava također ima pu koji ima za cilj omogućiti gospodar- mogućnost financiranja njihovog zadovo- mogućnost da dodatno potakne aktivno- stvu i građanima da ostvare maksimum ljavanja. sti koje će odgovarati potreba građana na korištenjem digitalnih tehnologija. Mi u našem području. Dugom Ratu uveli smo još 2013. godine 6.1. USKLAĐENOST S EUROP- Odbor regija Europske unije pripremio je besplatni Wi-Fi pristup Internetu za svoje SKIM STRATEŠKIM DOKUMEN- preporuke za lokalnu samoupravu za izra- građane i turiste. U 2015. godini nabav- TIMA du strateškog plana. To znači prilagodbu ljene su i prve dvije energetski neovisne vizije i ciljeva Europa 2020 lokalnim prili- klupe za sjedenje koje pružaju razne in- 6.1.1. Predvodničke inicijative kama i potrebama, definirati vlastite cilje- formacije, mogu puniti mobitele i table- „Europe 2020“ ve koji će uskladiti različite sektorske po- te, imaju ugrađen hotspot, a noću služe i Dokument „Europa 2020“ je strategija ra- litike u svrhu ispunjenja lokalnih potreba. kao gradska rasvjeta. sta EU za ovo desetljeće. EU želi imati pa- Ciljevi postavljeni na lokalnoj razini mora- Inovativna Europa je predvodnička ini- metno, održivo i uključivo gospodarstvo. ju odgovarati proračunskim okvirima, ne cijativa koja treba stvoriti okruženje po- Navedena tri prioriteta, koja pojačavaju samo lokalne samouprave, nego i župa- godno za inovativnost kako bi se omo- nijskom i državnom proračunu. Europska

42 gućilo dobrim idejama da se pretvore u za odabir roba i usluga s manjim utjeca- Želimo koristiti europske inicijative i pro- proizvode i usluge. To je osobito važno jem na okoliš čime ostvarujemo ciljeve grame za podsticanje malog i srednjeg kako bi se stvorila zanimljiva turistička Resursno efikasne Europe. Kroz različite poduzetništva i stvaranja ukupno pozitiv- ponuda i realizirali poduzetnički pothvati segmente potičemo ponašanje koje je nog poduzetničkog okruženja kao dijela koji su u svojoj osnovi inovativni što im je odgovornije prema klimi i prirodnim re- Industrijske politike za doba globalizacije. osnovno obilježje i kao takvi se ne mogu sursima, čime doprinosimo lokalnom ali i Želimo omogućiti miran poslovan i obitelj- svrstati u postojeće okvire. Partnerstvo širem održivom razvoju. ski život, kroz poboljšanje kvalitete javnih svih dionika, od lokalne samouprave do gospodarskih subjekata i istraživača prvi je korak u prevladavanju organizacijskih nedostataka. Mi kao lokalna samouprava želimo oso- bito jačati predvodničku inicijativu Mladi u pokretu koja povezuje formalno, infor- malno i neformalno obrazovanje i ospo- sobljavanje za tržište rada. Naglašavamo da je zdravlje i mobilnost s kojima se po- činje u ranijoj životnoj dobi osnova za kvalitetan cijeli život. Usmjeravamo naše napore na ključne kompetencije društva znanja, kao što su učenje, jezici, kultura, poduzetništvo, inovacijske vještine, kao i puno korištenje IT tehnologije. Kroz javnu nabavu mi kao lokalna sa- mouprava koristimo svoju kupovnu moć

43 usluga, npr. zadovoljavajuću cjelodnevna i stvaranje novih radnih mjesta i aktivno- svećujemo dužnu pažnju. To je prvenstve- skrb za djecu. stima za upravljanje promjenama u indu- no dostupnost javnih servisa svim našim Sve naše aktivnosti na podizanju informa- striji i gospodarstvu. stanovnicima i usklađenje našeg djelova- tičke pismenosti, smanjenju ranog napu- Europska platforma protiv siromaštva i nja u sektorima obrazovanja, stanovanja, štanja školovanja, cjeloživotnog učenja i socijalne isključenosti je predvodnička prostornog planiranja, socijalnih servisa, podršci osobama treće životne dobi dio su inicijativa koja je odredila potrebe koje sigurnosti i kulture, osobito kako bismo Programa za nove vještine i poslove, kao smatramo osobito važnima i kojima po- zadovoljili potrebe mladih i djece. 6.1.2. Community - Led Local Development (CLLD): Razvoj koji vodi zajednica CLLD je jedan od alata europske kohezij- ske politike za razdoblje 2014.-2020. Mo- del teritorijalnog razvoja koji koristi do- bra iskustva LEADER programa. Specifični ciljevi i prioriteti određuju se na lokalnoj razini u skladu s lokalnim potrebama. CLLD je metoda koja na lokalnoj razini uključuje partnere - predstavnike civilnog društva i lokalnih ekonomskih struktura, u kreiranje i provedbu lokalne razvoj- ne strategije koja će lokalnim sredinama omogućiti pomak prema održivijoj bu- dućnosti. To je snažan alat koji bi trebao pokazati

44 da su lokalne zajednice sposobne poduzi- obrazovanja turističkih djelatnika, stvara- Strategija razvoja naše Općine usklađe- mati pametne, održive i uključive korake nje preduvjeta za jačanje poduzetništva, na je sa investicijskim prioritetima: razvoj na različitim područjima gospodarskog i stvaranje novih radnih mjesta i samozapo- infrastrukture širokopojasne mreže; po- društvenog razvoja. šljavanje i učinkovito brendiranje Hrvatske većanje korištenja ICT-a u komunikaciji; i njenih turističkih regija. unapređenje rezultata i rasta MSP-a; pro- 6.2. USKLAĐENOST S NACIO- micanje energetske učinkovitosti; pobolj- 6.1.5. Strategija razvoja podu- šanje sustava javne energetske infrastruk- NALNIM STRATEŠKIM DOKU- ture - rasvjete; poboljšanje stanja voda MENTIMA zetništva u Republici Hrvatskoj (vodnih tijela) kroz razvoj sustava i mreže 2013.-2020. odvodnje te pročišćavanje otpadnih voda; 6.1.3. Sporazum o partnerstvu i Ciljevi su usklađeni s Ekonomskim progra- poboljšanje zaštite i korištenja kulturne baštine u svrhu razvoja turističke ponude Nacionalni program reformi mom RH za jačanje poduzetničkog poten- cijala i unapređenje kulture poduzetništva i usluga; poboljšanje djelotvornog uprav- Ovim dokumentom formuliraju se priori- osobito unapređenje ekonomske uspješ- ljanja zaštićenim područjima kroz razvoj teti Vlade RH za smanjenje nezaposleno- nosti maloga gospodarstva u sektorima posjetiteljske infrastrukture, jačanje re- sti, očuvanje radnih mjesta i sprječavanje proizvođačkih i uslužnih djelatnosti nizom gionalne mobilnosti i povezanosti kroz daljnje nezaposlenosti, te daljnjem radu aktivnosti uključujući financijske aspekte poboljšanje regionalnih cesta, eliminaciju na fleksibilnom i mobilnom tržištu rada, ali i podupiranjem cjeloživotnog učenja regionalnih cestovnih uskih grla i sigurno- povezujući obrazovanje i tržište rada pu- zaposlenih u subjektima maloga gospo- snih crnih točaka poboljšanje pristupa vi- tem Hrvatskog kvalifikacijskog okvira darstva. soko kvalitetnim zdravstvenim uslugama (HKO), te poboljšanje djelotvornosti insti- putem prijelaza sa institucionalne skrbi na tucija tržišta rada. skrb u zajednici, poboljšanje socijalne in- 6.1.6. Operativni program Učin- frastrukture s ciljem smanjenja siromaštva i 6.1.4. Strategija razvoja turizma koviti ljudski potencijali 2014. regionalnih nejednakosti te omogućavanje pristupa uslugama na lokalnoj razini; una- Glavni ciljevi ove Strategije usmjereni su - 2020. i Operativni program pređivanje životnih uvjeta putem podrške na obogaćivanje postojećih i generiranje Konkurentnost i kohezija 2014. uključivom rastu s ciljem smanjenja socijal- novih turističkih sadržaja i doživljaja, su- - 2020. ne nejednakosti, isključenosti i siromaštva stavno podizanje razine znanja, vještina i

45 6.1.7. Pametna specijalizacija 6.1.9. Akcijski plan za pro- no obrazovanje i naukovanje, zadrža- vajući starije radnike kao važan ljudski Ovaj novi koncept politike inovacija vedbu Strategije razvoja po- kapital, razvijanje sustava koordinacije osmišljen kako bi se promicalo učinko- duzetništva žena u Republici i suradnje između poslovnog, obrazov- vito djelotvorno korištenje investicija u Hrvatskoj. 2014. - 2020. - nog sustava i znanstveno-istraživačkog istraživanje. Cilj je potaknuti regionalne sektora ostvarit će se zacrtani ciljevi. inovacije u cilju postizanja gospodarskog Poboljšanje usklađenosti i umreže- rasta i prosperiteta, omogućujući da se nosti javnih politika, poboljšanje su- regije usredotoče na njihove prednosti. stavne podrške poduzetništvu žena, 6.1.11. Strategija prometnog Izgrađenost na čvrstim analizama re- uvođenje poduzetništva žena u cje- razvitka Republike Hrvatske gionalnih sredstava i tehnologije cilj je lokupnu institucionalnu infrastruktu- Kroz planski razvoj prometnog sektora u Strategija pametne specijalizacije. To bi ru te promocija poduzetništva žena Republici Hrvatskoj ova Strategija obu- također trebalo uključivati analizu po- su mjere koje predviđa ovaj Akcijski hvaća šest sektorskih prometnih strategi- tencijalnih partnera u drugim regijama. plan za postizanje zadanih ciljeva:. ja od kojih su za našu Općinu bitne ceste, javna gradska, prigradska i regionalna 6.1.8. Strategija razvoja širo- 6.1.10. Industrijska strategi- mobilnost. kopojasnog pristupa u Repu- ja Republike Hrvatske 2014. - blici Hrvatskoj 2020. 6.1.12. Program ruralnog ra- Strategija razvoja širokopojasnog pristu- Strategijom je predviđeno ciljano pove- zvoja 2014. - 2020. pa u Republici Hrvatskoj za razdoblje od ćanje stope zaposlenosti do 5% do 2020. Konkurentnost poljoprivrednih proizvo- 2012. do 2015. godine, naglašava značaj godine, s težištem na srednje visoke teh- đača, održivo gospodarenje resursima i uvođenje širokopojasnih usluga kako bi se nologije proizvodnje, komunikaciju i in- uravnotežen razvoj ruralnih područja ci- potaknulo gospodarstvo i osnažilo stvara- formatiku, u okviru pametnog specija- ljevi su Zajedničke poljoprivredne politi- nje društva znanja u Republici Hrvatskoj. lizacijskog okvira, uvažavajući zahtjeve ke Europske unije. Program određuje niz Razvoj brzih i ultrabrzih pristupnih mreža rastućeg “zelenog gospodarstva”. Uz mjera provedbom kojih se žele dostići ti omogućio je usluge koje su univerzalno ulaganja u razvoj školskih kurikuluma, ciljevi. dostupne na bilo kojem uređaju. povećanje zanimanja mladih za strukov-

46 6.1.13. Strategija borbe protiv kon o regionalnom razvoju Republike Hr- i ostvarivi što je iskazano i pokazateljima siromaštva i socijalne isključe- vatske (Narodne novine 147/2014) ustro- provedbe Strategije. jio je urbana područja a područje Splita Kao što su u izradu Strategije bili uključeni nosti Republike Hrvatske (2014. je predviđeno kao urbana aglomeracija. predstavnici svih segmenata dionika u na- - 2020.) Budući da smo u neposrednoj blizini Splita šoj Općini, i u praćenju provedbe će tako- naša općina Dugi Rat uključena je u pod- đer biti uključeni. Ova Strategija odredila je glavne ciljeve: ručje Urbane aglomeracije Split (UAS). borba protiv siromaštva i socijalne isključe- Na temelju navedenih pokazatelja izrađi- U pripremi Strategije razvoja Urbane aglo- nosti te smanjenje nejednakosti u društvu; vat će se dvogodišnje izvješće o napretku meracije Split postavljena su tri glavna ci- sprječavanje nastanka novih kategorija si- provedbe Strategije razvoja kako bi se lja: romašnih, kao i smanjenja broja siromaš- pratilo izvršenje postavljenih ciljeva. Svrha 1) povećati kvalitetu života stanovnika nih i socijalno isključenih osoba; uspostava praćenja provedbe Strategije je stvaranje UAS koordiniranog sustava potpore skupinama kvalitetne podloge za ocjenu uspješnosti 2) povećati konkurentnost gospodarstva u riziku od siromaštva i socijalne isključe- postizanja ciljeva, razloga za eventualno UAS, koja će osigurati održivi gospodarski nosti. Važno je istaknuti kako je anti dis- nedostizanje postavljenih ciljeva i promi- rast i povećanje zaposlenosti na jedinstve- kriminacijska politika polazni princip u šljanje o mogućim rješenjima, prijedloga nom Europskom tržištu te ostvarenju navedenih prioriteta i ciljeva. za preraspodjelu resursa u tom slučaju, 3) razviti učinkovite infrastrukturne susta- ocjenu fiskalnih, društvenih i okolišnih uči- ve za održivo korištenje prirodnih resursa naka provedbe Strategije razvoja naše Op- 6.3. USKLAĐENOST SA ŽUPANIJ- i razvoj UAS. ćine. SKIM STRATEŠKIM DOKUMEN- Kako bi se osigurala transparentnost i kon- TIMA 7. PROVEDBA STRATEGIJE tinuirano sudjelovanje dionika u provedbi Strategije razvoja naše Općine ova Strate- RAZVOJA gija i svi prateći dokumenti bit će objavlje- 6.1.14. Strategija razvoja Urba- ni i postavljeni na mrežnoj stranici Općine ne aglomeracije Split Provedba postavljenih strateških ciljeva Dugi Rat. znači ostvarenje postavljene vizije. Kao što Radi učinkovitog planiranja, usklađivanja i je vizija opće stanje kojem težimo tako su provedbe politike regionalnog razvoja Za- strateški ciljevi jasno formulirani, mjerljivi

47 CILJ 1. PRIORITET POKAZATELJ JEDINICA IZVOR TRENUTNA CILJANA MJERE PODATAKA VRIJEDNOST VRIJEDNOST (2016.) (2020.)

1. Razvoj Broj poduzetnika u zoni M2 M2 2 14 malog Broj zaposlenih u prerađivačkoj Broj DZS 345 395 i srednjeg industriji poduzetništva Izgrađenost komunalne i cestovne % Općina 15 100 infrastrukture u zoni APPRRR Općina APPRRR 2. Razvoj Broj turista Broj TZ 32.968 36.264 turizma Broj noćenja Broj TZ 225.629 248.191 visoke kvalitete Broj zaposlenih u turizmu Broj TZ 194 208 Broj manifestacija Broj Općina 6 12 KONKURENTNO GOSPODARSTVO Broj objekata arheološke baštine Broj Općina 0 6 USMJERENO uključenih u turističku ponudu RASTU Broj poduzeća koja pružaju Broj TZ 11 15 STANDARDA turističko-ugostiteljske usluge LOKALNOG STANOVNIŠTVA Broj vezova u sportskim lukama Broj Općina 159 329 3. Revitalizacija Broj radionica za poljoprivrednike Broj Općina/ 1 5 poljoprivrede SS Površina obrađenog ha APPRRR 65 85 poljoprivrednog zemljišta Seljačka tržnica Broj Općina 0 4 dana Broj projekata u sektoru Broj APPRRR 0 3 poljoprivrede i promocije

48 CILJ 2. PRIORITET POKAZATELJ JEDINICA IZVOR TRENUTNA CILJANA MJERE PODATAKA VRIJEDNOST VRIJEDNOST (2016.) (2020.)

4. Podizanje Broj danih pomoći za Broj Općina razine učenike srednjih škola društvenog Broj danih pomoći za Broj Općina RAZVOJ standarda studente LJUDSKIH RESURSA Broj udruga koje Broj Općina 13 15 pružaju pomoć u PODIZANJE sektoru socijalne RAZINE potpore ZAPOSLENOSTI I SOCIJALNE Broj osoba smještenih Broj Općina 0 35 KOHEZIJE UZ u domu za starije i OPĆI RAST nemoćne osobe DRUŠTVENOG Broj izgrađenih i Broj Općina 1 2 STANDARDA uređenih sportskih dvorana Broj opremljenih Broj Općina 3 4 ambulanti opće prakse

49 CILJ 3. PRIORITET POKAZATELJ JEDINICA IZVOR TRENUTNA CILJANA MJERE PODATAKA VRIJEDNOST VRIJEDNOST (2016.) (2020.)

5. Podizanje Dužina lokalnih cesta s km 5 11 kvalitete javnom rasvjetom i efikasnije Uređenost nogostupa u % 35 100 gospodarenje Dućama prometnom Broj staza za trecking Broj 0 1 infrastrukturom 6. Razvoj i Broj novih priključaka Broj ODRŽIVO podizanje na vodovodnu mrežu UPRAVLJANJE usluga Broj priključaka na Broj 1 2 PRIRODNIM i sigurnosti kanalizacijsku mrežu RESURSIMA vodoopskrbnog Suhi Potok - Podstrana I ZAŠTITA sustava i sustava Izgradnja sekundarne Broj 3 4 OKOLIŠA odvodnje kanalizacijske mreže središnjeg dijela Općine

7. Podizanje Izgrađen i opremljen Općina 1 2 kvalitete vatrogasni dom gospodarenje prostorom te učinkovitosti očuvanja Brzina izlaska na DVD 7 6 i zaštite okoliša intervenciju DVD-a

OPĆINA DUGI RAT ZALAŽE SE ZA DRUŠTVO TOLERANCIJE, JEDNAKIH MOGUĆNOSTI I ZAJEDNIŠTVA

50