List Župe Sv. Luke - Podbablje

List župe sv. Luke - Podbablje

God. XXXIII. Božić, 2018. Br. 1 (48) RASPORED BOGOSLUŽJA U BOŽIĆNOM VREMENU

24. prosinca 2018. (ponedjeljak) Badnjak Polnoćke u crkvama: sv. Luka u 22 sata i sv. Ante u 24 sata 25. prosinca 2018. (utorak) Božić - Rođenje Gospodinovo Svete mise: sv. Luka u 8,30, sv. Ante u 9,30 sati Kraljica Hrvata i sv. Marko u 11,00 sati 26. prosinca 2018. (srijeda) Sveti Stjepan, prvomučenik Sveta misa u crkvi sv. Ante u 9,30 sati 27. prosinca 2018. (četvrtak) Sveti Ivan, apostol Sveta misa u crkvi sv. Ante u 9,30 sati 28. prosinca 2018. (petak) Nevina dječica Sveta misa u crkvi sv. Ante u 9,30 sati 30. prosinca 2018. (nedjelja) Sveta Obitelj Svete mise: sv. Luka u 8,30, sv. Ante u 9,30 sati Kraljica Hrvata i sv. Marko u 11,00 sati 6. siječnja 2019. (nedjelja) Bogojavljenje – Sveta tri kralja – blagoslov vode Svete mise: sv. Luka u 8,30, sv. Ante u 9,30 sati Kraljica Hrvata u 11,00 sati 13. siječnja 2019. (nedjelja) Krštenje Gospodinovo – završetak božićnog vremena Svete mise: sv. Luka u 8,30, sv. Ante u 9,30 sati sv. Marko u 11,00 sati

Pieta, Michelangelo (Bazilika sv. Petra) List župe sv. Luke - Podbablje

GODINA XXXIII. BOŽIĆ, 2018. BROJ 1(48)

Uvodnik

ragi vjernici, dragi župljani! Dragi župljani! U zbornoj molitvi DVrijeme došašća početak je liturgijske prve nedjelje došašća molimo: „Svemogući godine koju trebamo gledati i razumjeti Bože, mi s vjerom iščekujemo Kristov dola- u cjelini, a koje nam očituje stupnjevito zak. Udijeli, molimo te, da mu idemo usu- slavljenje Kristova otajstva. U vremenu do- sret pravednim životom te nas, kad dođe, šašća smo u kojem je naglasak na odsutnost postavi sebi s desne i uvede u kraljevstvo Onoga koji ima doći. Riječ je o Dolasku u nebesko“. Ovo milosno vrijeme došašća vrijeme Onoga koji je bezvremenski, koji treba nam otvoriti čežnju za Bogom, za kra- je vječan, riječ je Riječi koja se utjelovila ljevstvom nebeskim, treba nas pripremiti i koja ima opet doći u vrijeme, riječ je o za susret s Otkupiteljem. Ovo nas vrijeme, Isusu Kristu koji će doći na koncu vremena dok ga ima, poziva da idemo ususret Gos- suditi žive i mrtve. podinu pravednim životom, nema stanke, Dok se pripremamo u odsutnosti Ono- nema zaustavljanja, nema odmora. ga koji će doći, zapravo razmišljamo o Svima Vama, dragi župljani, vašim kršćanskom hodu prema obraćenju, hodu obiteljima, prijateljima, svim ljudima do- u pripremi za Odsutnoga. Vrijeme doša- bre volje želim da ovo milosno vrijeme šća jest doista vrijeme dolaska Boga, ali došašća bude doista radosno za sve nas, da i kretanje čovjeka ususret Bogu. Stoga Gospodina prepoznamo i idemo mu ususret je važno da ovo milosno vrijeme bude pravednim životom! vrijeme traženja, otkrivanja, susretanja i prepoznavanja Gospodina našega Isusa Sretan i blagoslovljen Božić, Božji Krista u ovo vrijeme, ovdje i sada. Samo (po)hod prema čovjeku, svim ljudima onaj tko Ga pronađe, tko Ga susretne, tko dobre volje! Ga prepozna, taj otkriva radost došašća a Vaš župnik

nadasve Božića. fra Nedjeljko Čarapić Uvodnik

1 Iz Kronike župe

Iz Kronike župe Iz Kronike župe

6. 1. 2018. - Bogojavljenje (Tri Kralja) prisegu i tako postali punopravni članovi Na svetkovinu Bogojavljenja u našoj ovog savjetodavnog tijela u župi Podbablje. su se župi slavile dvije svete mise. Jedna se slavila u crkvi sv. Luke na Kamenmostu, a 3. 2. 2018. - Potres oštetio crkvu sv. Ante druga u crkvi sv. Ante u Drumu. Obje svete Danas oko 15 sati pogodio nas je sna- mise predvodio je župnik fra Nedjeljko, žan potres jačine 4,7 po Richteru. U crkvi a nakon svete mise slijedio je blagoslov sv. Ante župnik je uočio veliku pukotinu vode. Ove godine su, po prvi puta, uvedene u prezbiteriju (oko 5 m) kao posljedicu dvije svete mise na Bogojavljenje i na obje potresa. Djelatnici policije došli su napra- mise se odazvao veliki broj vjernika. viti uviđaj. Vijest o stradanju naše crkve 6. 1. 2018. - Novo ekonomsko i pastoralno obišla je čitavu domovinu i bila je na svim Vijeće u župi dnevnicima televizijskih kuća. Šteta je Na blagdan Sveta tri kralja u subotu procijenjena na nekoliko tisuća kuna. 6. siječnja nakon svečane svete mise u crkvi Sv. Ante u Drumu u župnoj dvorani 8. 2. 2018. - Primanje u OFS Podbablje održan je prvi sastanak župnog ekonom- Za vrijeme svete mise koju je u 18 sati skog i pastoralnog vijeća župe Podbablje u crkvi sv. Ante u Drumu predvodio župnik na kojem su novoimenovani članovi ovog fra Neno, pred mjesnim ministrom Ivanom savjetodavnog tijela pred župnikom fra Zdenkom Perkušićem u OFS Podbablje Nediljkom Čarapićem položili prisegu te primljeno je šest novih članova. Svjedoci tako postali punopravni članovi. njihovog primanja u OFS bili su: Snježana Početkom prosinca prošle godine na Perkušić i Milan Šušnjar Mićun, a primljeni prijedlog župnika fra Nedjeljka Čarapića, su slijedeći članovi: Anka Vuković, Ivanka nadbiskup Splitsko-makarske nadbiskupije Kasalo, Antonela Kasalo, Tonka Bašić, Ana mons. Marin Barišić imenovao je novo pa- Šerić i Josip Šerić. Poslije čestitanja uslije- storalno i ekonomsko vijeće župe Sv. Luke dilo je prigodno druženje u župnoj dvorani. u Podbablju. U ekonomsko i pastoralno vijeće imenovani su: Slavko Blažić, Dražana 14. 2. 2018. - Čista srijeda (Pepelnica) Rako, Zvonimir Gudelj, Zdenko Perkušić, Ante Dodig-Batić, Nada Šućur, Josip Še- Čistom srijedom ili Pepelnicom za- rić, Rade Jonjić, Gordan Znaor, Antonela počeli smo korizmu, vrijeme priprave za Kasalo, Ante Vrljić, Ivanka Jonjić, Milan Uskrs. Misno slavlje predvodio je župnik Šušnjar-Mićun, Tonka Bašić, Branko Tolić i fra Nedjeljko u crkvi sv. Ante u Drumu Nediljko Zovko te su danas pred župnikom s početkom u 18 sati. Poslije svete mise fra Nedjeljkom Čarapićem položili prigodnu uslijedio je obred pepeljavanja.

2 Iz Kronike župe

23. 2. 2018. - Korizmeni petak ispovijed se odazvao veliki broj vjernika, Pobožnost Križnog puta u našoj župi crkva je bila dupkom puna, a za ispovijed obavlja se po slijedećem rasporedu: u crkvi je bilo 9 svećenika na raspolaganju iz sv. Marka u 16 sati, u crkvi Kraljice Hrvata imotskog dekanata. Jutarnja sveta misa u 17 sati i u crkvi sv. Ante u 18 sati. U slavila se na Kamenmostu u crkvi sv. Luke crkvi sv. Luke na Kamenmostu pobožnost u 8, 30 sati. Križnog puta obavlja se uoči same svete 19. 3. 2018. - Proslava sv. Josipa mise. Za naglasiti je da se na ovu pobožnost Proslava sv. Josipa, zaručnika BDM odazvao veliki broj vjernika. svečano je obilježena i u našoj župi sve- 24. 2. 2018. - Izborni kapitul OFS-a čanom svetom misom koju je, u 8:30 sati Redoviti izborni kapitul OFS-a Pod- u župnoj crkvi sv. Luke na Kamenmostu, bablje održan je danas u crkvi sv. Ante u predvodio fra Nedjeljko. Na svetoj misi se Drumu. Susretom je predsjedala područna okupilo oko stotinjak vjernika. Bogu hvala. ministra Mila Šuto uz nazočnost duhovnog 25. 3. 2018. - Cvjetnica asistenta dr. fra Stipe Nimca. Nakon izbor- nog dijela za određene službe u OFS -u Nedjelja Muke Gospodnje proslav- Podbablje izabrani su: Ivan Zdenko Perkušić ljena je po starom običaju na Kamenmo- za ministra; Milan Šušnjar Mićun za domi- stu. Svečanom procesijom oko crkve i bla- nistra; Ljuba Vujević za tajnicu; Dominka goslovom maslinovih grančica prisustvo- Tolić za blagajnicu; Snježana Perkušić za vao je iznimno veliki broj vjernika. Svetu voditeljicu formacije; Marija Perkušić za misu predvodio je župnik fra Nedjeljko, a povjerenicu za Framu; Josip Šerić z povje- primijećeno je dosta vjernika i iz drugih renika za informacije; Nediljko Zovko za župa. Tijekom mise pjevao je župni zbor delegata. Poslije izbora uslijedilo je bratsko kojim je ravnala Marela Vrljić, a zbor je druženje uz prigodni domjenak koji je pri- pjevao Muku po Ivanu. Uloge su pjevali: premio župnik fra Nedjeljko Čarapić. Snježana Perkušić, Ivan Zdenko Perkušić, Milan Šušnjar, Ante Dodig Batić. Pjevač i 1. 3. 2018. - Gusti snijeg u našim krajevima Isusove riječi skladno je otpjevao župnik Prvog dana kalendarsko proljeća pao fra Nedjeljko. je gusti snijeg u naš kraj. Iako je prije 29. 3. 2018. - Veliki četvrtak nekoliko dana padao manjim intenzite- tom, danas je pokazao svu svoju ljepotu Svečanim misnim slavljem obilježili i bjelinu. Debljina snježnog omotača bila smo Veliki četvrtak. Prije same svete mise je oko 15 cm, a temperatura zraka je bila izvučeni su križonoše za Veliki petak, to oko -3°. U noćnim satima uslijedilo je su: Milan Znaor iz Hršćevana, Svemir Jo- zatopljenje uz kišu i tako se snije otopio. njić, Stipe Patrlj i Tomislav Gudelj. Nakon izvlačenja križonoša uslijedila je sveta 18. 3. 2018. - Korizmena ispovijed misa. Sveta misa slavila se u crkvi sv. Ante Danas je održana korizmena ispovijed u Drumu s početkom u 19 sati. Nakon svete u našoj župi. Ispovijed je po običaju održa- mise uslijedio je prijenos Svetootajstva na na u crkvi sv. Ante u Drumu, i to od 13 do mjesto pohrane, a zatim je zbor zajedno 15 sati. U 15 sati slavila se sveta misa koju s vjernicima otpjevao Gospin plač od je predvodio i propovijedao župnik. Na Divkovića. Iz Kronike župe

3 Iz Kronike župe

Župnik fra Nedjeljko Čarapić tijekom 01. 04. 2018. - Uskrs dana pohodio je bolesnike u našoj župi i Najveći kršćanski blagdan proslavi- podijelio im sakramente. U našoj župi je li smo dostojanstveno svečanim svetim trenutno oko stotinjak bolesnika. Župnik je misama u svim našim crkvama. Za ovu

Iz Kronike župe pohodio one bolesnike koji su se prijavili prigodu došao nam je na ispomoć fra Ivan tijekom korizmenog vremena. Vuletić, student u Rimu koji je imao misu u Grubinama, a župnik fra Nedjeljko imao 30. 3. 2018. - Veliki petak je na Kamenmostu, u Drumu i u Podbablju Gornjem. Kao i svake godine crkve su bile Mnoštvo vjernika usprkos ružnom prepune vjernika usprkos velikoj hladnoći i prohladnom vremenu okupilo se i ove i snijegu koji je pao po obližnjim brdima. godine na obredima Velikog petka. Prema običaju i ove godine su krenule tri proce- 13. 4. 2018. - Susret krizmanika s krizmateljem sije. Prva iz Podbablja Gornjeg iz crkve U crkvi sv. Ante održan je susret kriz- sv. Mihovila u Gudelja gdje je župnik za- manika, kumova i roditelja s ovogodišnjim počeo molitvu i procesija je krenula preko krizmateljem generalnim vikarom mons Kelja, Gabelica do sv. Marka, a onda kroz don Miroslavom Vidovićem. Susret je Ćapine, Buljane i Lončare do Hršćevana pa protekao u ugodnom razgovoru. Župnik onda do Radeža i crkve sv. Luke. Križ su je pozdravio generalnog vikara Vidovi- nosili Stipe Patrlj i Tomislav Gudelj. Dru- ća, upoznao ga s krizmanicima, kao i sa ga procesija je krenula u 15 sati iz crkve sadržajem svega onoga što su krizmanici sv. Ante u Drumu preko Tolića i Krnjevica, učili i naučili. Mons. Vidović je ohrabrio a križ je nosio Milan Znaor iz Hršćeva- mlade krizmanike ali i njihove roditelje i na. Treća procesija je krenula iz Grubina kumove na ustrajnom svjedočenju vjere u u 15 sati, a križ je nosio Svemir Jonjić. Po današnjem svijetu. dolasku procesija započeli su obredi Ve- 15. 4. 2018. - Podjela svete krizme u našoj likog petka ispred mrtvačnice. Obrede je župi predvodi župnik fra Nedjeljko Čarapić. Danas je mons. Miroslav Vidović podijelio sakrament svete potvrde našim 31. 3. 2018. - Velika subota krizmanicima, njih 46. U svečanom ambi- U crkvi sv. Luke na Kamenmostu žu- jentu i prepunoj crkvi, podjela svete potvr- pnik je blagoslovio uskrsna jela. Uočava de protekla je u najboljem redu. Tijekom se naime, iz godine u godinu, sve veći broj mise pjevao je župni zbor pod ravnanjem vjernika na ovom blagoslovu, što je ujedno Snježane Perkušić i Marele Vrljić. Našim i opasnost da se ovaj blagoslov zamijeni sa krizmanicima želimo obilje Božjeg blago- samim obredom Vazmenog bdijenja. Obred slova u njihovom daljnjem rastu u vjeri i svjedočenju za Isusa Krista. Vazmenog bdijenja održali smo po običaju u našoj središnjoj crkvi sv. Ante u Drumu 22. 4. 2018. - Slavlje Prve svete Pričesti gdje je svečano misno slavlje predvodio Danas je u našoj župi održana sveča- župnik fra Nedjeljko Čarapić. Bdijenje je nost Prve svete Pričesti na kojoj su djeca, održano u 20 sati. U crkvi je bilo prisutan njih 28, učenici trećeg razreda osnovne veliki broj vjernika. škole, po prvi puta primili sakrament

4 Iz Kronike župe

Euharistije. Svečanost je započela proce- 13. 6. 2018. - Proslava sv. Ante Padovanskog sijom, a potom svečanom svetom misom Proslava blagdana „sveca svega svi- koju je predvodio župnik fra Nedjelj- jeta“ svečano je održana i u našoj župi ko. Tijekom svete mise djeca su skladno gdje je crkva u Drumu posvećena ovomu pjevala i recitirala. Tijekom cijele godine svecu. Prije samog početka svete mise, na župnom vjeronauku župnik, u suradnji sručilo se veliko nevrijeme praćeno tusa Snježanom Perkušić i Marelom Vrljić, čom i grmljavinom. Mnoge vinogradarske pripremao je našu djecu za ovaj veliki kulture su stradale. Unatoč velikom nevre- dan u njihovom životu. Sve je proteklo u menu, na svetoj misi, koju je predvodio najboljem redu, svečano i dostojanstveno, župnik fra Nedjeljko, skupio se veliki broj a crkva je bila ispunjena velikim brojem vjernika. Druga sveta misa i blagoslov vjernika, roditelja, rodbine, prijatelja na- djece bila je u 19 sati kada su veliki broj ših prvopričesnika. Bog blagoslovio naše djece zajedno sa svoji roditeljima došli u prvopričesnike! crkvu. Vrijeme se smirilo. 16. 6. 2018. - Čašćenje Dječjeg zbora i 25. 4. 2018. - Proslava sv. Marka ministranata Svečanom procesijom, blagoslovom Župnik fra Nedjeljko je organizirao, polja i svečanom svetom misom danas smo u suradnji s Zdenkom Perkušićem i Mi- u Podbablju Gornjem proslavili sv. marka, lanom Šušnjarom, čašćenje dječjeg zbora naslovnika crkve i suzaštitnika župe. Sve- i ministranata. U Fratrovoj ogradi već od čano misno slavlje predvodio je fra Zoran jutarnjih sati djeca su se okupili na igralištu Kutleša, župni vikar u Imotskom. U kon- i uz igru i roštiljanje zajedno su proveli celebraciji je bio župnik fra Nedjeljko i jedan dan u kojem je bilo smijeha, igre, fra Mladen Prolić, župnik Runovića. Na šale…Tog dana bilo je oko 50 djece. Svi slavlju je prisustvovao veliki broj vjernika, su sretno i zadovoljni, po zalasku sunca, a župni zbor je uzveličao slavlje svojim krenuli svojim kućama, ispunjeni i bogatiji pjevanjem. za jedno novo radosno iskustvo zajedniš- tva. Bogu hvala! 31. 5. 2018. - Svetkovina Presvetog Tijela 29. 6. 2018. - Proslava svetog Petra u i Krvi Kristove - Tijelovo Fratrovoj ogradi Današnju svetkovinu svečano smo Drugi lipanjski svetac koji se poseb- proslavili u župnoj crkvi sv. Luke na Ka- no štuje u Drumu je sv. Petar u Fratrovoj menmostu. Svečano misno slavlje, koje ogradi. U 10,30 sati krenula je procesija iz je započelo u 9,30, predvodio je župnik crkve sv. Ante do Fratrove ograde. Ovogo- fra Nedjeljko uz sudjelovanje nekoliko dišnje misno slavlje predvodio je župnik stotina vjernika koji su ispunili crkvu i fra Nedjeljko uz koncelebraciju fra Vinka prostor oko crkve. Nakon misnog slavlja Gudelja, fra Zorana Kutleše i fra Mlade- održan je ophod s Presvetim oko crkve i na Prolića. Na svetoj misi, unatoć maloj udijeljen je blagoslov pobožnom puku. Po kiši, sudjelovao je veliki broj vjernika. U drevnom običaju starije žene su posipale poslijepodnevnim satima kiša je pojačala ružine latice ispred Presvetog oltarskog pa je tako i poremetila kulturno-umjet-

sakramenta. nički program, koji se u konačnici ipak Iz Kronike župe

5 Iz Kronike župe

i održao. Proslava je završila velikim ravnala je Mirjana Matković a svirala je vatrometom. Matea Matković. 13. 7. 2018. - Čašćenje Župnog zbora 11. 9. 2018. - Oproštaj od fra Ivana Jukić U znak zahvalnosti na pjevanju ti- U utorak 11. rujna 2018. u crkvi

Iz Kronike župe jekom cijele liturgijske godine, na svim sv. Frane u Imotskom oprostili smo se od velikim liturgijskim slavljima, župnik fra fra Ivana Jukića, koji je preminuo 9. rujna Nedjeljko je počastio cijeli župni zbor u 2018. u Splitu. Na oproštaju je bilo 95 prirodi, u Fratrovoj ogradi. U opuštenoj braće franjevaca. Svetu misu i sprovodne atmosferi, u prirodi, do dugo u noć pjevalo obrede predvodio je provincijal fra Joško se i razgovaralo. Prisustvovalo je oko 45 Kodžoman. Fra Ivan je pastoralno djelovao članova župnog zbora. Sve je proteklo u našoj župi od 2004. do 2014. godine kada u lijepom zajedničkom druženju. Bogu se povukao sa službe zbog bolesti. Veli- hvala! ki broj naših župljana je sudjelovalo na ispraćaju. Zahvaljujemo se fra Ivanu na 27. 7. 2018. - Hodočanički dan u Imotskom njegovom pastoralnom radu u našoj župi i Naša župa Podbablje imala je hodoča- neka ga Gospodin nagradi vječnim mirom snički dan u Imotskom, zaštitnici Imotske i pokojom duše. krajine Gospi od Anđela. Svečano misno slavlje predvodio je naš župnik fra Nedjelj- 15. 9. 2018. - Početak Nove župne ko, a pjevao je naš zbor pod ravnanjem i vjeronaučne godine sviranjem s. Sofije Vuković. Osim našeg Župnik je započeo s redovitim vje- zbora, na svetoj misi sudjelovao je i veliki ronaukom u župi. U subotu 15. 9. bio je broj naših vjernika kao i ostali puk Božji upis prvopričesnika. Kao i do sada, župni iz Imotskog i imotske krajine. vjeronauk se održava subotom u župnoj dvorani ili u crkvi: u 9,30 za prvopriče- 2. 8. 2018. - Gospa od Anđela snike, u 10:30 krizmanici drugog razreda Proslava Gospe od Anđela, zaštitnice srednje škole i u 11:15 krizmanici prvog Imotskog i Imotske krajine održana je u razreda srednje škole. Svoj našoj djeci 18 sati svečanim misnim slavljem kojim želimo obilje Božjeg blagoslova i uspjeha je predvodio fra Miljenko Šteko, provin- u novoj župnoj vjeronaučnoj godini! cijal hercegovačke provincije Uznesenja BDM. U svečanoj procesiji sudjelovali su 16. 9. 2018. - Trganje grožđa barjaktari i župni barjaktari iz naše župe. Početkom nove školske godine (10. 9.) započelo je trganje grožđa. Kao i svake 22. 8. 2018. - Proslava Kraljice Hrvata godine župljani od srca daruju dio uroda Svečana proslava Kraljice Hrvata odr- grožđa svome župniku. Župnik se nekoliko žana je u Grubinama gdje se nalazi istoime- puta preko župnih obavijesti javno zahvalio na crkva. Uz sudjelovanje nekoliko stotina svima na daru. vjernika iz Grubina i cijele župe Podbablje svečanu svetu misu predvodio je poljički 15. - 16. 9. 2018. - Treći nacionalni susret župnik don Petar Čondić. Uoči svete mise Hrv. kat. Obitelji održana je procesija kroz crkveno dvorište Pod geslom „Obitelj izvor života i gdje su djevojke obučene u narodne noš- radosti“ u Splitu i Solinu održao se Treći nje nosile Gospinu sliku. Župnim zborom nacionalni susret hrvatskih katoličkih

6 Iz Kronike župe obitelji. Središnji dio susreta bilo je eu- 4. 10. 2018. - Proslava sv. Franje Asiškog haristijsko slavlje na Gospinoj livadi u U četvrtak 4. listopada u Imotskom prasvetištu Gospe od Otoka u Solinu, je proslavljena svetkovina sv. Franje Asiš- koje je predvodio splitsko - makarski kog. Središnje slavlje počelo je u 10,30 nadbiskup i metropolita Marin Barišić. Na procesijom, a svetu misu predvodio je fra ovom susretu sudjelovalo je oko 20 000 Ivan Marija Đuzel, ovogodišnji mladomi- vjernika, 21 nad/biskup te oko 200 sve- snik. U Imotskom na svetoj misi u 18 sati, ćenika. Na svetoj misi prisustvovala je koju je predvodio naš župnik fra Nedjeljko predsjednica Republike Hrvatske Kolinda i na kojoj je prisustvovalo oko 200 frama- Grabar Kitarović, ministar obrane Damir ša, naši framaši, njih devet, dali su svoja Krstičević, gradonačelnik Splita Andro prva obećanja. Nakon svete mise fratri su Krstulović Opara, splitsko-dalmatinski pripremili zakusku pod cedrom. župan Blaženko Boban, gradonačelnik Solina Dalibor Ninčević i mnogi drugi 7. 10. 2018. - Hodočašće u Asiz, Rim i predstavnici iz javnog i političkog živo- Padovu ta. Dio vjernika iz naše župe također je U suradnji sa župama Vinjani i Imot- prisustvovao ovom susretu i dojmovi su ski, naša je župa hodočastila u Asiz, Rim i bili zaista pozitivni! Padovu. Hodočastilo je 72 hodočasnika a iz naše se župe prijavilo 24 hodočasnika a 29. 9. 2018. - Proslava sv. Mihovila s njima je išao i župnik fra Nedjeljko. Mje- I ove godine svečano je proslavljen sto našeg odredišta i prenoćišta bio je blagdan sv. Mihovila u Podbablju Gor- Rim (teološki fakultet Seraphicum). Prva njem. Svetu misu s procesijom predvodio točka hodočašća bio je Asiz, rodni grad je fra Zoran Kutleša, a u koncelebraciji je sv. Franje Asiškoga. Razgledali smo grad: bio župnik fra Nedjeljko. Ove se godine baziliku i grob sv. Franje Asiškoga, cr- okupio veliki broj vjernika koji je ispunio kvu Gospe od Anđela (Porcijunkula), cijelu crkvu kao i prostor oko crkve. Na crkvu i grob sv. Klare Asiške, rodnu kuću svetoj misi pjevao je župni zbor pod rav- sv. Franje… Svetu misu smo slavili u nanjem novog svirača u našoj župi Matea Porcijunkuli. Svetu misu je predvodio fra Grabovca. Nakon svete mise upriličen je Nedjeljko, a u koncelebraciji su bili fra domjenak ispred same crkve, a za to je Josip Sušić, župnik Vinjana i fra Zoran zaslužan Zvonimir Gudelj i njegova obitelj Kutleša, župni vikar u Imotskom. U večer- koji „čuva“ i uređuje crkvu sv. Mihovila njim satima stigli smo u Rim i smjestili se tijekom cijele godine. u Seraphicumu. Slijedećeg dana, u pratnji 1. 10. 2018. - Listopadska pobožnost stručnog vodiča, razgledali smo Rim: ba- U našoj se župi pobožnost prema ziliku sv. Križa Jeruzalemskog, katakom- BDM iskazuje moljenjem krunice u tri be sv. Sebastijana, baziliku sv. Pavla izvan crkve: u sv. Ante, u sv. Marka i u Kraljice zidina, baziliku sv. Ivana na Lateranu, Hrvata i to u 18 sati. U crkvi sv. Luke na baziliku sv. Marije Velike, crkvu sv. Petra Kamenmostu krunica se moli u nedjelju u okovima, Koloseum, Stari Rim (ostaci) ujutro prije same svete mise. Za pohvaliti Foro Romano/Fori Imperiali. Slijedećeg je odaziv djece koja rado dolaze na krunicu dana krenuli smo u obilazak Vatikana. Su- i koja predvode moljenje same krunice. djelovali smo audijenciji pape Franje na Iz Kronike župe

7 Iz Kronike župe

Trgu sv. Petra, zatim smo razgledali Trg smo svetište Leopolda Bogdana Mandića, i baziliku sv. Petra, Anđeosku utvrdu, baziliku sv. Ante Padovanskog, gdje smo Piazza Navona, Panteon, crkvu sv. Jero- slavili svetu misu. Kako se polako spušta- nima u kojoj smo slavili svetu misu. Sutra la noć tako se i našem hodočašću približio dan smo krenuli u obilazak drugog dijela kraj. Svi koji su bili na hodočašću, njih Iz Kronike župe Rima u pratnji stručnog vodiča. Obišli 70 tak, ispunjeni su dragim i lijepim uspo- smo: Piazza Venezia (oltar Domovine), menama te smo u veselom i prijateljskom crkvu sv. Ignacija (grob Bartola Kašića), ozračju krenuli prema Imotskom. Stigli Fontana di Trevi, Piazza di Spagna, Pia- smo u subotu u jutarnjim satima. Bogu zza del Popolo. Posljednjeg dana krenuli hvala na ovom lijepom iskustvu i zajedniš- smo prema Padovi. Po dolasku razgledali tvu kojega ćemo pamtiti cijeloga života!

8 Iz Kronike župe Iz Kronike župe

9 Iz Kronike župe Iz Kronike župe

Bazilika sv. Ivana Lateranskog - “Majka i glava svih crkava u Rimu i u cijelom svijetu”

10 Iz Kronike župe

Bazilika sv. Petra u Vatikanu Iz Kronike župe

11 Iz župnog pastorala

KRŠTENICI u našoj župi

KRŠTENICI u našoj župi 2018.

1. RITA AJDUK 10. MATEO ŽUŽUL Ante i Marija Ante i Ana 07.01.2018. 12.05.2018.

2. ANTE AJDUK 11. LOVRE VUJEVIĆ Ante i Marija Bruno i Ana Marija 07.01.2018. 12.05.2018.

3. SLAVKO BLAŽIĆ 12. PAVAO PERKUŠIĆ Josip i Ana Jure i Tomislava 20.01.2018. 27.05.2018.

4. IVAN BLAŽIĆ 13. PETAR BULJUBAŠIĆ Marko i Ana Ante i Marijana 10.02.2018. 27.05.2018.

5. MATEJ KRIŠTIĆ 14. ANTE JONJIĆ Ante i Marijana Svemir i Mislava 01.04.2018. 27.05.2018.

6. KARLO IVAN MATKOVIĆ 15. ANTE VUKOVIĆ Ivan i Vlatka Denis i Zrinka 01.04.2018. 03.06.2018.

7. ANTE KARIN 16. DAVID GUDELJ Ivan i Tina Danijel i Ivana 01.04.2018. 01.07.2018.

8. KARLA ŽUŽUL 17. JURE ZNAOR Stjepan i Marija Krešimir i Vlatka 01.04.2018. 01.07.2018.

9. NIKOLA ĆAPIN 18. LUKA KRSTIČEVIĆ Ante i Antonija Ivan i Katarina 29.04.2018. 18.08.2018.

12 Iz župnog pastorala

19. FILIP ĆAPIN Ante i Ana 19.08.2018.

20. EMILI KARIN Marijo i Ines 16.09.2018.

21. PETAR KUJUNDŽIĆ Ivan i Ivana 16.09.2018.

22. ELENA JONJIĆ Ante i Anela 30.09.2018.

23. MARTA PERKUŠIĆ Miljenko i Ana 30.09.2018.

24. ANA MATKOVIĆ Ante i Mara 07.10.2018.

25. IVAN MATKOVIĆ Mate i Matea 07.10.2018. Krstionica u unutrašnjosti Bazilike sv. Pavla izvan zidina 26. PETAR MATIJA ZNAOR Ante i Antonia 30. IVANA GUDELJ 18.10.2018. Igor i Ines, 18.11.2018. 27. EMANUEL ŽUŽUL Ivan i Marijana 31. Ivano Jonjić 21.10.2018. Luka i Anđela 24. 11. 2018. 28. MATEO VUJEVIĆ 32. Dominik Karin Ante i Mladenka Ivan i Tina 4. 11.2018. 2. 12. 2018.

29. MATEJ MIŠEVIĆ 33. Gabriel Biošić Luka i Irena Mate i Ivana

17.11.2018. 30. 12. 2018 KRŠTENICI u našoj župi

13 Iz župnog pastorala

PRVOPRIČESNICI u našoj župi

22. travnja 2018.

PRVOPRIČESNICI u našoj župi 1. Biošić Ivan 15. Karin Nina 2. Blažić Tina 16. Karin Slavica 3. Buljan Mario 17. Kasalo Marko 4. Ćapin Martina 18. Kujundžić Lana 5. Dodig Tina 19. Lončar Ante 6. Glavaš Lana 20. Lončar Toni 7. Gudelj Petra 21. Milas Ante 8. Jerković Petra 22. Mišević Branko 9. Jonjić Ivan 23. Patrlj Antonela 10. Jonjić Ivan 24. Patrlj Tihomir Ivan 11. Jonjić Ivan 25. Patrlj Tina 12. Karin Danijela 26. Perkušić Ema 13. Karin Ivan 27. Vuksan Andrej 14. Karin Lana 28. Žužul Višnja

14 Iz župnog pastorala PRVOPRIČESNICI u našoj župi

15 Iz župnog pastorala

KRIZMANICI u našoj župi

15. travnja 2018. KRIZMANICI u našoj župi 1. Ajduk Ivan 24. Matković Marijan 2. Baketić Ante 25. Matković Nikola 3. Buljan Ina 26. Matković Tina 4. Ćapin Maja 27. Milas Mislav 5. Ćapin Mate 28. Mišević Antea 6. Ćapin Tanja 29. Patrlj Vjeko 7. Erceg Antonija 30. Perić Antonio 8. Erceg Mateo 31. Perić Matea 9. Gabelica Ante 32. Rako Marijan 10. Jonjić Ana 33. Šućur Nera 11. Jonjić Marin 34. Šumelj Andrija 12. Jonjić Maruka 35. Šušnjar Babić Josipa 13. Karin Josip 36. Šušnjar Matej 14. Karin Josip 37. Vrankić Mihael 15. Karin Karla 38. Vujević Jure 16. Karin Lucija 39. Vujević Marija 17. Karin Luka 40. Vuković Ivan 18. Kujundžić Josip 41. Vuković Luka 19. Lončar Kristina 42. Vuksan Stipan 20. Lončar Marijana 43. Znaor Lara 21. Lončar Nicole 44. Znaor Mia 22. Maršić Marija 45. Žužul Dane 23. Matković Jure 46. Žužul Marijan

16 Iz župnog pastorala KRIZMANICI u našoj župi

17 Iz župnog pastorala

Vjenčani u našoj župi Vjenčani u našoj župi 2018.

1. Žužul Ivan i Vuković Marijana, 14. Lasić Vlade i Perkušić Mirela, 14.travnja 2018. 15. prosinca 2018. 2. Perkušić Miljenko i Jonjić Ana, 15. Dodig Mirko i Petković Nera, 27. travnja 2018. 29. prosinca 2018. 3. Kujundžić Stipan i Karin Valentina, 05. svibnja 2018. 4. Vujević Bruno i Đurina Ana Marija, 12. svibnja 2018. 5. Kukulj Mislav i Šušnjar Slava, 25. svibnja 2018. 6. Vilenica Mirko i Glavaš Marina, 30. lipnja 2018. 7. Kujundžić Mate i Znaor Marija, 06. srpnja 2018. 8. Lončar Krešimir i Blažević Slađana, 07. srpnja 2018. 9. Todorić Marko i Ajduk Ivana, 28. srpnja 2018. 10. Protrka Josip i Perić Ivana, 25. kolovoza 2018. 11. Piplica Luka i Matković Marijana 01. rujna 2018. 12. Vilenica Marin i Karin Irma, 15. rujna 2018. 13. Pajić Josip i Buljan Tina, 8. prosinca 2018.

18 Iz župnog pastorala Frama na svojim obećanjima u Imotskom, 2018.

19 Iz župnog pastorala

Dječji zbor Sv. Luka, Podbablje

20 Iz župnog pastorala

Imenovanje Župnog ekonomskog i pastoralnog vijeća

21 Iz župnog pastorala

UMRLI u našoj župi UMRLI u našoj župi

2018.

1. †Ana Jonjić 16. †Vinko Buljan 1936. - 2018. 1941. - 2018. 2. †Ante Karin 17. †Zdravka Karin 1931. - 2018. 1950. - 2018. 3. †Tomislav Tolić 18. †Marko Perkušić 1932. - 2018. 1927. - 2018. 4. †Mirko Jerković 19. †Mirko Tolić 1957. - 2018. 1930. - 2018. 5. †Anđelka Perić 20. †Ana Perkušić 1935. - 2018. 1927. - 2018. 6. †Marko Ćapin 21. †Iva Milas 1933. - 2018. 1923. - 2018. 7. †Ljubica Matković 22. †Marija Margeta 1922. - 2018. 1935. - 2018. 8. †Dragica Vrljić 23. †Ivan Adam Gabelica 1937. - 2018. 1929. - 2018. 9. †Luka Knezović 24. †Mila Pijanović 1942. - 2018. 1926. - 2018. 10. †Mila Glavaš 25. †Ivan Matković 1952. - 2018. 1933. - 2018. 11. †Petar Tolić 26. †Jozip Ćapin 1953. - 2018. 1942. - 2018. 12. †Tonka Perkušić 27. †Luka Šućur 1937. - 2018. 1949. - 2018. 13. †Anđa Žužul 28. †Tomislav Milas 1920. - 2018. 1933. - 2018. 14. †Ljuba Buljan 29. †Vjera Tonković 1926. - 2018. 1921. - 2018. 15. †Ana Perić 30. Anica Vujević 1939. - 2018. 1957. - 2018.

22 Iz župnog pastorala

Tomislav Tolić Tomislav Vice Milas Marko Perkušić 1932. - 2018. 1933.-2018. 1927.-2018.

Mirko Milas Marija Milas 1943.-2009. 1940.- 2010.

Petar Jonjić 1998.-2013.

Psalam 62 (61) Samo je u Bogu mir, dušo moja, samo je u njemu nada moja. U Boga je spasenje moje i slava; Bog mi je hridina silna, utočište. UMRLI u našoj župi

23 Iz župnog pastorala

Ana Jonjić 5. 5. 1993. - 18. 12. 2016.

Fra Ivan Jukić Pred tobom je bio život cijeli ali anđeli su te sebi htjeli. Ne umire onaj tko silno je ljubljen. Taj poput zvijezde sja u noći spreman svakog trena u sjećanje doći. Ne umire onaj tko od jednom ode ger ga oči pune suza svakom suzom ponovo rode. Tvoji najmiliji: otac Joško, majka Dijana, brat Josip, sestre Marija i Ivana, zet Josip i nećak Toni. Počivaj u miru Božjem Anđele naš!

U SPOMEN Fra Ivan Jukić

(1947-2018)

Nakon kratke i teške bolesti gdje je župnikovao od 1991. do 9. rujna 2018. u 71. godini života, 2003., gdje je obnovio Cukarino- 54. redovništva i 45. svećeništva vića kulu u kojoj je doista rođen preminuo je fra Ivan Jukić, sve- slavni Augustin (Josip) Ujević (a ćenik i publicist, dobitnik nagrade ne u današnjoj Tinovoj ili "Frani- Grada Vrgorca za životno djelo ća" kuli). Redovito je posjećivao (2003.) i Splitsko-dalmatinske hrvatske branitelje na Južnom županije za obnovu vjerske i kul- bojištu, služio je svetu misu za turne baštine (2004.). Pokopan je branitelje svakog ponedjeljka, na imotskom groblju s preminulom braćom krstio je mnoge Vrgorčane koji nisu primili franjevcima. taj sveti sakrament za vrijeme komunizma. Rođen je 24. lipnja 1947. u imotskom Slivnu 1947. g. Franjevačku visoku Umirovljeničke dane u Franjevačkom bogosloviju pohađao je u Dubrovniku, samostanu u Makarskoj oplemenio je pi- Makarskoj i Zagrebu (1969.-1974.). Na sanjem knjiga i suradnjom u više župnih početku svoje pastoralne službe bio je u listova. Objavio je knjige "Zapisi jednog franjevačkim misijama u Europi, a više redovnika - kristoljubno domovinske mi- od desetak godina služio je u župama Vr- sli", "O Tinu, Gotovcu, Twainu i religij- gorac, Grab i Podbablje. Vjernički puk ga skom fenomenu", "Vrgorski ljetopis", je volio i cijenio u svim župama, u kojima "Dictionary = Dictionnaire" (s 25 tisuća je obnovio više mjesnih crkvi i kapela, engleskih i francuskih riječi) te "Dictio- osnovao zborove, njegovao kulturnu bašti- nnaire" (s 20 tisuća engleskih, francuskih nu. Dubok je trag ostavio u Tinovu gradu i hrvatskih riječi, izraza i izreka).

24 Iz župnog pastorala

Pohod grobovima svetaca tijekom hodočašća

Grob Sv. Petra

Grob Sv. Pavla Pohod grobovima svetaca tijekom hodočašća

25 Iz župnog pastorala

Grob Sv. Ante Pohod grobovima svetaca tijekom hodočašća

Grob Sv. Franje Aiškog

Grob Sv. Ivana Pavla II.

Grob Sv. Leopolda Bogdana Mandića Grob Sv. Pavla VI.

26 Iz župnog pastorala

Cvjećarnica Daniela Cvjećarnica Daniela

27 Iz župnog pastorala Cvjećarnica Daniela

Cvjećarnica DANIELA Zahvaljujemo se Daniela Ćapin Cvjećarnici Danieli na Domovinske zahvalnosti 23 iskrenoj suradnji 21262 Kamenmost sa župom sv. Luke, Mob.: 095 908 12 76 Podbablje

28 Kutak za tebe

Bezgrešno Začeće Blažene Djevice Marije

(8. prosinca)

ana 25. ožujka 1858. god., na blagdan po kome sve postoji. Već su crkveni Oci DBlagovijesti, Blažena Djevica Marija ispovijedali vjeru i častili Mariju kao onu u Lurdu Bernardici, djevojčici kojoj se koja je oslobođena od ljage istočnoga gri- redovito ukazivala, konačno otkriva svoj jeha te je uz Božju pomoć i milostcijeloga identitet: „Ja sam Bezgrešno Začeće“. Tim svog života ostala bez ikakvogpočinjenog je riječima Marija potvrdila dogmu koju grijeha. je papa Pio IX. 1854. god. proglasio i dao S pravom možemo reći da je Marija cijeloj Crkvi na vjerovanje. dobila jedinstvenu i neponovljivu milost, Crkva vjeruje da Blažena Djevica ali potrebno nam se zapitati nismo li i mi Marija u cijelom svom životu nije počinila obdareni milošću bezgrešnosti na našem niti jedan grijeh, te da je prilikom njezina krštenju kada nam je Bog oprostio istoč- začeća, koje se zbilo na posve prirodan ni grijeh te smo na taj način i mi postali način, Bog ju je očuvao od ljage istočnoga bezgrešni, tj. bez ikakvog grijeha?Ne po- grijeha. Biblijsko utemeljenje ove dogme stajemo li i mi bezgrešni svaki put kada Učiteljstvo Crkve našlo je u riječima anđela nam Bog po služenju Crkve oprašta grijehe Gabrijela: „Zdravo milosti puna! Gospodin u sakramentu svete ispovijedi? Ta Božja s tobom“(Lk 1, 28). milost nije Mariju oslobodila zadaćeda kao Često se dogodi da vjernici zamjene vjernica raste u vjeri prema Bogu i njegovu ovu dogmu o Bezgrešnom Začeću Mariji- Sinu, nije ju je oslobodila da se cijeli život nom s Isusovim začećem. Koji je sadržaj trudi oko svoga duhovnog rasta. Marija, da ove dogme? Crkva ispovijeda da je Bog upotrijebim evanđeoske riječi, nije svoje Mariju, zbog predviđenih zasluga svoga talente zakopala i vratila onoliko koliko ih Sina te zbog izabranja od vječnosti da bude je dobila, već je umnožila Božji dar te je u majka njegovu Sinu, sačuvao od svake skladu s tim i obilno nagrađena na nebesi- ljage grijeha pri njezinu začeću. Marija ma. Mariji Božja milost nije bila uzaludna. nije okaljana ljagom istočnoga grijeha kao Na ovu veliku svetkovinu Blažene ostali ljudi, nego je radi plana koji je Bog Djevice Marije svakome se upitati je li imao sa svijetom i čovjekom, sačuvana možda u našem životu uzaludna tolika od toga grijeha. Uistinu je i dolikovalo da Božja milost koju nam On svakodnevno Majka Sina Božjega bude bezgrešna jer je nudi i daje? Ostajemo li ravnodušni prema

bezgrešan onaj po kome je sve stvoreno i svemu onome što je Bog učinio i što čini za Bezgrešno Začeće Blažene Djevice Marije

29 Kutak za tebe

nas i naš život ili se trudimo i surađujemo s onom milošću koju nam nesebično daje s tom milošću da donesemo plodove vjere kako bismo mogli sami postići, ali i dru- za nas i braću ljude?Marijina bezgrešnost gima pomoći, da svi jednom dođemo u potiče nas da razmišljamo o našoj greš- Kraljevstvo nebesko gdje ćemo u svu nosti, o grijesima kojima vrijeđamo Boga vječnost slaviti Boga. i ljude. Isus nas nije pozvao da budemo Svetkovina Bezgrešnog Začeća Bla- prosječni vjernici, da budemo mlaki, nego žene Djevice Marije treba nam biti poticaj da budemo savršeni kao što je savršen i primjer da je u životu moguće živjeti Otac naš koji je na nebesima. Upravo zbog onako kako to Bog želi. Bog svakome toga potrebno se čuvati svakoga grijeha daje potrebnu milost da bi mogao izvršiti jer grijehom, pogotovo teškim, vrijeđamo ono što On od nas traži. Pitanje je jesmo li Boga i udaljujemo se od njega. Zato nije mi uistinu spremni surađivati s Bogom ili niti potrebno govoriti da oni koji svojim

Bezgrešno Začeće Blažene Djevice Marije nismo?Jesmo li otvoreni poticajima Duha psovkama vrijeđaju Boga, Isusa Krista, ili u životu provodimo samo svoju volju? Blaženu Djevicu Mariju i svece javno Blažena Djevica Marija, koja je imala izni- očituju svoju nevjeru i nikako se ne mogu mne i neponovljive milosti od Boga, cijeli nazvati kršćanima. Jer tko će vrijeđati Boga je svoj život provela u traženju i vršenju na takav način ako mu vjeruje, ako mu se njegove volje za svoj život. Stoga, svetko- moli i želi njegovu pomoć u svom životu? vina Bezgrešnog Zaćeća i nas poziva da, po Kršćani su pozvani ne samo na vjeru u uzoru na njezin život i život Isusa Krista, Boga, nego i na ispovijedanje te iste vjere, uvijek živimo onako kako to Bog od nas na širenje Radosne vijesti svima, uvijek i traži jer ćemo samo tako jednom postići svugdje, a pogotovo u svojim obiteljima, vječni život, koji je cilj svakog čovjeka koji na radnim mjestima, među ljudima koje vjeruje u Boga. Neka nam bezgrešno začeta svakodnevno susreću. Blažena Djevica Blažena Djevica Marija svojim zagovorom Marija istinskile primjer, ali i zagovornica u svemu tome i pomogne. kod svoga Sina, da svoj život živimo onako kako On to od nas traži te da surađujemo Fra Ivan Macut

Božić na Franjin način

vlastitom spomenaru srca ljubomorno svjedočanstvo može poslužiti kao poticaj Učuvamo sve drage uspomene kao pod- za ostvarenje našeg osobnog iskustva. Vri- sjetnik na osobite susrete i doživljaje. Dio jeme priprave za “blagdan radosti”, Božića, ljepote doživljenog može se naslutiti u osobito je i milosno vrijeme. Tko bi nas kazivanju i u pisanom tragu. Iako je na mogao bolje uvesti u otajstvo Božjega si- taj način nemoguće neposredno ući u laska čovjeku od onoga koji je neprestano iskustvo drugoga, itekako nam zapisano ponavljao da“Ljubav nije ljubljena?”.Tko

30 Kutak za tebe nas sigurnije može dovesti do betlehemske simbol jednostavnosti i služenja, a slama štalice, od nekoga tko je tako žarko želio simbol malenosti. Kada se slavi euharisti- proslaviti Božić uz živo magare i vola u ja, u iskrenom, jednostavnom i poniznom špilji. Naravno, riječ je o svecu čija ka- vjerničkom srcu se iznova rađa Bog. Ili rizma tako rječito govori i potiče i nakon bolje rečeno, vjernik čije je srce hram Duha osamstotina godina. Danas kada dođete u Svetoga, biva tim istim Duhom potaknut franjevačko svetište Greccio u Italiji, tamo da sve dublje uniđe u otajstvo dostojanstva ćete pronaći brižno čuvanu špilju u kojoj djeteta Božjega. U Franjinom srcu se ro- je Franjo htio proslaviti Božić na svoj dila potreba potaknuta Božjom milošću da način. Poseban i neviđen do tada!Njegov tjelesnim očima i očima srca kontemplira prvi životopisac Toma Ćelanski na sebi veliku tajnu Božjega silaska čovjeku. Ovo svojstven način živopisno pripovijeda što je i za nas poticaj da pred jaslicama u našim se to, uz papino dopuštenje, zbilo 1223. go- domovima i crkvama, uz krasne hrvatske dine u Grecciu. Po njemu je Greccio te noći Božićne pjesme, otvorimo širom oči srca, postao novi Betlehem, a oltar jasle u koje kako bismo tajnu utjelovljenja slavili na silazi Spasitelj svijeta. Propovijed đakona dostojan način. Dakako, nikada ne zabo- Franje dirala je srca okupljenog mnoštvo, ravljajući da su jaslice podsjetnik i simbol a slatkoća njegovih riječi kada je govorio mjesta gdje se zapravo događa Božić. To o rođenju Siromašnoga Kralja, bila je slađa povlašteno mjesto jest ljudsko srce kao od meda. Za Franju je Božić jednostavno hram u kojemu prebiva Bog. Stoga, skupa blagdan nad blagdanima i razlog velike s psalmistom molimo:”Čisto srce stvori mi, radosti i stalan podsjetnik na neizmjernu Bože, i duh postojan obnovi u meni!”, da tajnu Božjega utjelovljenja. Na drugom ondje rođen, prebivajući, učiniš da i naša mjestu piše: “Čovječe, budi svjestan do vjera sve više postaje utjelovljena, vidljiva koje te je visine Gospodin digao, koji te i konkretna u služenju. je u tjelesnom pogledu stvorio i oblikovao fra Ivan Režić na sliku svoga ljubljenoga Sina”. Braći je govorio da na ovaj dan i zidove treba nama- zati mrsom. Htio je da se barem toga dana Velikima siromahe do sitosti nahrani, a isto tako da i živinčad osjeti da je to osobit dan. Veliki ostaju usamljeni, Uz to, bilo bi manjkavo ne svratiti Dok mali hrle bez glave pozornost na povezanost otajstva Božića Veliki ostaju mirni, i euharistije. Naime, Franjo nije tražio da Dok mali o glavi im rade uz vola i magare donesu dijete ili priliku djeteta, već je u središtu te radosne noći bio Na njihovim plećima oltar kao “jasle” i stalan podsjetnik i simbol Trag je povijesti zlatne novorođenoga Kralja. Kralja koji je jednom Iza njih mnoge neprospavane noći, sišao k nama i uvijek iznova nam porukama Muka i godine ratne… svećeničkim biva darovan. U slici vola i magarca možemo otčitati prikladan stav fra Ivan Režić za pristup“jaslicama”. Vol i magarac su Božić na Franjin način

31 Kutak za tebe

Ususret betlehemskom Djetešcu

rojni velikani duge ljudske povije- da ne umijemo prepoznati skrivenu Božju Bsti rađani su u brižno pripravljenim prisutnost i ponudu, koja uvijek traži naš uvjetima, u dvorcima urešenima zlatom i slobodni pristanak, ne sileći nas ni na što. U drugim blještavim ukrasima. Iščekivani su knjizi „Mali princ“ na jednom mjestu piše

Ususret betlehemskom Djetešcu kao oni koji će produljiti neku od uglednih da se „samo srcem dobro vidi, jer bitno je vladarskih loza i ostati dugo upamćeni. No očima nevidljivo“. Ako ćemo ovu misao tko to danas više slavi dan njihova rođenja? nastaviti, onda možemo reći da su nam Uostalom, godine se ravnaju po godini potrebne širom otvorene oči duha kako rođenja jednoga Kralja koji je to u pravom bismo mogli prepoznati nenametljivu Bož- smislu riječi, a došao je na ovaj svijet kao ju prisutnost u vlastitom životu i životima najveći siromah. ljudi oko nas. Znamo iz evanđelja da Marija i Josip Dijete u svetoj Majčinoj utrobi bilo je nisu pronašli slobodno mjesto u betlehem- zaštićeno, no da bi ostvarilo Očev naum skim gostinjcima, već im svratište bijaše trebalo je sići u nesigurne predijele svijeta priprosto pastirsko sklonište. U evanđelju i dati im sigurnost, radost i toliko žuđeni po Luki stoji zapisano: „I dok su bili ondje, mir. Od vjekova željkovani Kralj s visina navršilo joj se vrijeme da rodi. I porodi sina položen je u priproste jasle okružen Maj- svoga, prvorođenca, povi ga i položi u jasle kom i Poočimom te pastirima i njihovim jer za njih nije bilo mjesta u svratištu“ (Lk blagom. Dijete je došlo k onima koji su 2, 6 - 7). Ni ne sluteći tko će to domalo biti ga bili spremni ugostiti i ugrijati. Pasti- rođen, vlasnici brojnih svratišta iz okolice ri, ti jednostavni siromašni ljudi, često Betlehema, bez imalo sućuti uputili su odbačeni i prezreni, a tako srasli sa svim Majku trudnicu i njenog zaručnika u neko stvorenim bili su prvi svjedoci Božjeg obližnje prenoćište. Da su znali koju čast silaska čovjeku. imaju vjerojatno bi većina njih pristala Oni nisu došli pred Novorođenog ugostiti ove skromne Nazarećanine. Kralja praznih ruku, ali je dar što su ga Ne događa li se i nama danas to isto, da primili dolaskom u betlehemsku štalicu čekamo trenutak da učinimo neko „veliko neizmjerno nadvisio njihov skromni pri- djelo“, a od nas se traži da svakodnevno nos. Otišli su bogatiji, jer dolazak Bogu činimo „male znakove“ dobrote prema uvijek obogaćuje. bližnjima? Prepoznajemo li u ispruženoj Jesu li naše obitelji, koje se sve rjeđe ruci koja traži i u očima koje mole samoga odlučuju primiti dar i čudo života, spo- Gospodina, koji kaza da će nam dolaziti u sobne oživjeti zamrlu životnost izraslu na potrebnima? Ono što se dogodilo te Velike iskrenom i istinitom življenju svoje vjerno- tihe noći izgleda da se uvijek iznova posti Bogu, hraneći je molitvom, sakramen- navlja kroz dugu ljudsku povijest nakon talnim životom i međusobnom ljubavlju? Isusova rođenja. Uvijek iznova opetuje se Tražimo li pravo bogatstvo na pogrešnim

32 Kutak za tebe adresama, zaboravljajući da nam se ono spremno prihvaćati bližnje u potrebi, po svakodnevno nudi u prihvaćanju i življe- kojima nam dolazi sam Spasitelj. Naš nju obične svakodnevice? Je li nam ipak jednom rođeni i uvijek iznova Novorođeni na prvom mjestu imati nauštrb onoga biti, Bog želi našim očima svakoga prijateljski a da pritom zaboravljamo da se pravo bo- milovati, ustima tješiti shrvane bolom i gatstvo sastoji u očuvanju srca bogatim? nepravdom, ušima slušati i razumjeti dru- Zaboravljamo li da je i sveta nazaretska goga, rukama grliti sve ljude i cijeli svijet, Obitelj prolazila svoj teške trenutke pri- nogama doći do najudaljenijih, ostarjelih i vidne Božje odsutnosti. No zaboravimo, ostavljenih, po našem srcu pokazati kolika tu njihovu „noć“ obasjalo je Mlado Sunce je snaga milosrdne svedarivajuće ljubavi. s visine, jednako kao što jutarnje sunce Otvorimo se Djetetu Isusu čiji otaj- svojim zrakama miluje novi dan. stveni silazak k nama u svetom božićnom Ono što na pravi način ispunja topli- vremenu razmatramo i slavimo. Neka nas nom i nježnošću svaki djelićak doma jest Njegova prisutnost snaži i bude svjetlo dijete. Njegov smijeh i razdraganost mogu našem životu, kako bi svako srce bilo dra- oraspoložiti umornog oca koji je tek došao go svratište betlehemskog Djetešca. Ovog s posla i staru baku i djeda koji su pognuti Božića i u sve dane pratili vas mir i toplina pod teretom godina i bolesti. Dijete je Novorođenog Kralja! poput žarkog svjetla koje raspršuje tamu Fra Ivan Režić pesimizma i neizvjesnosti, a koji se tako često uvlače u našu modernu tehniciziranu Anđeo s rajskih visina svakodnevicu. Djetetu ne treba mnogo za sreću: tek Opet je ove noći malo pozornosti, spremnosti za igru i malo Anđeo s rajskih visina okrjepe za tijelo. Odrasli, koji tako žurno Pjevao najljepšu pjesan žele napustiti obalu djetinjstva, mogu toli- Rođenju Božjega Sina ko toga naučiti od tih razigranih mališana. Iako smo, neki i jako davno bili djeca, Opet je, kao nekad, u nama cijeli život ostaje potreba za razumi- Došao k ljudima malim jevanjem, prihvaćanjem i ljubavlju. Upravo Da navijesti veliku radost po tim iskonskim potrebama u prilici smo si I utjehu dušama palim uvijek iznova posviješćivati važnu činjenicu On poslan je da smo još uvijek djeca i da ćemo to ostati Melodijom lijepom, blagom zauvijek, jer iz vječnosti za vječnost nas je Buditi srca zaspala dozvala ljubav nebeskog Oca. I uputit ih zvjezdanim tragom Svakodnevno, a osobito u sveto Bo- žićno vrijeme ne bismo smjeli zaboraviti Dotaknut će okna mnoga na ispružene ruke betlehemskog Djetešca, I spustiti svjetlost neba pred njim se pokloniti i preispitati svoj Donijeti radost i nadu odnos s Njim. Valja nam poraditi oko toga Svakomu tko ih treba da naše srce uvijek ostane udobno, ugrijano Fra Ivan Režić i čisto, a uz to skromno i ponizno svratište Ususret betlehemskom Djetešcu

33 Kutak za tebe

Božja objava – vrhunac ljubavi

ožja objava temelj je čitavoga kršćanstva Abrahama, Bog sam pristupa čovjeku, Bi kršćanske teologije, ona čovjeku dolazi otkriva mu se iz ljubavi kroz razgovor. Božja objava – vrhunac ljubavi izvana, ona je sami Božji zahvat. Bog je Temeljno očitovanje Boga u SZ-u je objavitelj, a čovjek primatelj Božje obja- u dobroti i milosrđu prema izraelskom na- ve. Govoreći o kršćanskoj objavi u užem rodu. U tom Božjem milosrđu Bog otkriva smislu razmišljamo o biblijskim razdobljima svoj stav i odnos prema ljudima. Biblijskom i svetopisamskim temeljima Božje objave, objavom Bog nam otkriva svoj naum. Spa- Isusovoj patnji, smrti i uskrsnuću kao Božjoj šavanjem Izabranoga naroda očituje se Bož- konačnoj objavi. Bog je stvorio svijet za ja snaga i moć, Bog u prvi plan stavlja Božje čovjeka i čovjeka je stvorio da preobrazi svi- milosrđe u kojem se Jahve očituje. Dok u jet. Cilj svijeta, čovjeka i njegove povijesti SZ-u objava obuhvaća mnoštvo fenomena i je uskrsli Krist. Kršćanska objava nije samo mnogo različitih posrednika (proroci, Moj- teorija o svijetu i čovjeku, jer mijenja samo sije, patrijarsi, itd.), u NZ-u je to usmjereno shvaćanje čovjeka, čovjekov stav prema na jednu osobu Isusa Krista. Osobe koje se svijetu, a time i njegovo djelovanje. Obja- u NZ-u javljaju kao posrednici Božje objave va pomaže čovjeku da preobražava svoj (Djevica Marija, Josip, Ivan Krstitelj, a ka- život i ujedno mu je putokaz za shvaćanje snije i apostoli) su uvijek izričito u odnosu samoga sebe. Omogućuje svakom čovjeku prema Isusu. da uspostavi mistični i realni odnos prema Objavitelju. Isus Krist je posljednji, najveći po- srednik i istodobno je punina, savršenstvo Naravna ili posredna objava je objava objave. Poslije djelomičnih objava, dolazi Boga u samom procesu stvaranja preko svega apsolutni Objavitelj Boga (Iv 1,18). Isus stvorenog, bilo stvorenja, bilo stvari. Boga objavljuje Boga svojom nazočnošću, 'rije- spoznajemo razumom promatrajući sve stvo- čima i djelima', načinom života i načinom reno, put dedukcije od stvorenja prema stvo- umiranja. U Isusu Bog dobiva konkretno ritelju. Bog nam se otkriva kao gospodar svih lice (Iv 14, 9; Kol 1, 15). Objava u Isusu prirodnih događaja, svih naroda i zemalja, Kristu jest konačna. Ne postoji i ne može kao gospodar života i smrti. Očituje se kao postojati neka nova, dodatna objava prije Bog Stvoritelj. Potrebno je istaknuti da Bog Kristova ponovnog dolaska (prije parusi- u Bibliji ne očituje tajnu stvorenja, nego ot- je). Smrt i uskrsnuće vrhunac su i središte kupljenja. Biblija u prvi plan ne stavlja Boga kako povijesti objave tako i povijesti spa- Stvoritelja, nego Boga Otkupitelja. Stvaranje senja. Znak su i najava spasenja. Uskrsli je uvod u djelo otkupljenja. Krist simbol je i početak eshatološkog Nadnaravna objava događa se u krat- vremena. Najveće poniženje Boga, njego- kom povijesnom razdoblju, počevši od va pobjeda smrti ujedno je početak novog

34 Kutak za tebe

stvorenja. Šaljući nam Duha Svetoga uvodi objava ne može ispravljati konačnu objavu nas u novo zajedništvo s Bogom i otkriva u Isusu Kristu niti je nadopunjavati. Ona nam velika djela koja je ostavio za svakog je u službi javne objave te se mora slagati od nas na kraju vremena. s njom i biti istinita. Crkva je svoj stav prema posebnim objavama najbolje izrazila Nasuprot javnoj objavi koja je sadrža- u Katekizmu Katoličke crkve riječima: na u Svetom Pismu i koju držimo, postoje „Tijekom stoljeća bilo je takozvanih 'pri- posebne ili privatne objave. Posebnim, pri- vatnih' objava. Neke od njih je priznao vatnim ili specijalnim objavama nazivaju crkveni autoritet. One ipak ne pripadaju u se one objave koje su dane nekomu poje- polog vjere. Uloga im nije da 'poboljšaju' dincu, a ne učiteljstvu Crkve na čuvanje i ili 'upotpune' konačnu Kristovu objavu, navješćivanje, zbog čega izravno ne obve- nego da pomognu da se od nje u određenom zuje sve vjernike. Ovaj oblik objave obu- povijesnom razdoblju potpunije živi. hvaća ukazanja Gospe i svetaca. Posebna Slavko Blažić Ljubav prema Bogu

i ljudi poznajemo mnoge vrste ljubavi, strane i još se uz to ismijavao i rugao. A Mljubav prema roditeljima, djeci, curi zašto? Jer mu uopće nije stalo do tebe i ili dečku, Bogu i još mnoge druge. Kada tvojih osjećaja, takav misli samo na sebe i bismo razmislili koga bismo najviše trebali materijalnu moć. voljeti, ljubiti, poštovati, većina nas dala Međutim, što je s pravim Bogom? bi krivi odgovor. Tko zaslužuje svu našu Okreće li On leđa, ruga li nam se On, ljubav? Onaj tko ju cijelu daje? pomaže li, tješi li? Je li mi Njega ljubimo, Ljudi današnjice smatraju bogovima molimo, cijenimo i volimo? Vjerujemo li nekakve ideale, ličnosti uzvišene u pot- uistinu u Njega? Mnogi danas vrijeđaju puno krivom smislu - u smislu da imaju Boga, iako im je sve oprostio i iako je mnogo novca i da su moćni, važni su u uvijek uz njih. Mnogi Ga pokušavaju igno- društvu. Ljudi današnjice ne shvaćaju da rirati, skriti, blatiti, psovati, kršiti Njegove su ti ljudi egocentrični i bahati, nikako em- zapovijedi... ne shvaćajući da je upravo patični ili empatiju samo dobro odglume. Bog taj koji nas ljubi najviše, koji nas voli Kada bismo se našli u nekakvoj ne- i oprašta nam grijehe, koji će uvijek biti tu volji, kada bismo na primjer bili tužni i kada smo sami, očajni i u nevolji od drugih. shrvani zbog gubitka voljene osobe, bi li On je taj koji će stati u našu obranu nama taj ''moćnik'' pomogao? Bi li nas taj i ohrabriti nas da se ne bojimo jer je On čovjek pomogao, rekao nam par lijepih s nama. Razmislimo zato malo o svojim riječi i utješio nas? Bi li on stao u našu postupcima i nastojmo se mijenjati na obranu ako nema nikakve koristi od nas? bolje. Nastojmo u svemu prepoznavati Bi li nas branio od kleveta i uvreda? Ne, sliku Božju.

najviše što bi napravio promatrao bi sa Martina Lončar Ljubav prema Bogu

35 Kutak za tebe

Svjetlo i tama Svjetlo i tama

od određenja bilo koje pojavnosti u tjelesnoj, već i duhovnoj dimenziji? Ako Ksvijetu upomoć nam pritječe filozofija je naš odgovor potvrdan, na ovom tragu se koja pokušava pobliže odrediti ili odstvariti možemo upitati tko je izvor tog svjetla, je sve fenomene s kojima se susrećemo. Svje- li nam ono uopće potrebno kako bi imali tlo i tama: ljudska svakodnevica odvija se iskren i istinit duhovni život, ispravno vi- unutar ovih dviju stvarnosti, čije prisuće ili djeli stvarnost koja je u dubinama darova- neprisuće u bitnome određuje kvalitetu na- nog nam bića i na pravi način se postavili šeg života. Kako definirati svjetlo i tamu? prema Bogu, sebi, drugima i svijetu? Čini Jasno je da svjetlo ima svoj izvor, odnosno se da ova usporedba ovdje nalazi svoju da promjena položaja Zemlje u odnosu suštinsku primjenu. Još jasnije rečeno, na nepomični planet Sunce, koji isijava bez obzira što svi ljudi imaju duhovnu svjetlost i toplinu, uvjetuje izmjenu dana i dimenziju ona ne biva prihvaćena od svih noći i život uopće. I doista, ne trebamo biti na jednak način, jer mnogi će reći da je posebno britkoumni da bi izveli zaključak, čovjek samo ono što se vidi tjelesnim skupa s brojnim filozofima, kako tama kao očima, a da o ostalom valja šutjeti. Ova- biće uopće ne postoji, nego je ona plod kvima neki drugi poručuju da je duhovna odsustva svjetlosne energije na određenom stvarnost vidljiva ne samo očima duha, dijelu našeg Planeta. Uz to što sunčeva nego i tjelesnim očima, kao na primjeru svjetlost omogućuje život na Zemlji ona besplatnog sebedarja kroz strpljivost, če- omogućuje jasno raspoznavanje stvarnosti stitost, vjernost, marljivost, žrtvu i kroz u kojoj se mičemo i jesmo. Isto tako njezina bilo koji vidljivi izraz ljubavi koja je valna duljina određuje spektar divnih boja jedinaprava pokretačka snaga čovjeka. Ja- i time pobuđuje osjećaj udivljenja nad snoća viđenja sebe u rečenoj trostrukosti svekolikim stvorenjem. No, čovjek se nije bez sumnje određuje kvalitetusvih naših zadovoljio samo sunčevim svjetlom, što- više, po uzoru na Stvoritelja i on je postao odnosa. Ovdje se zapravo i krije odgovor sustvaratelj pa je putem električne energije na pitanje zašto na svijetu postoje dobri i produžio radni dan i unaprijedio kvalitetu manje dobri ljudi, kao i na ono poslovično života. Nećemo pogriješiti ako kažemo da pitanje i optužbu u jednome: Gdje je sada je čovjek, kao takav, zapravo biće svjetla taj dobri Bog, zar skrštenih ruku proma- koje želi živjeti u svjetlu i od svjetla. tra čovjekovu tragediju i suze nevinih? Doista, bez duhovnog svjetla, kojemu je No, dar vida ne bi nam bio od kori- izvor jedino Bog, čovjek ne može ponuditi stibez postojanja jakog izvora svjetla, koji pravi odgovor na pitanja tko je i kako mu nam daje vidjeti, raspoznavati i diviti se. je živjeti! Onomu tko u najdubljim porama Možemo li povući sličnu parale- svoga bića osjeća grozotu tame i tjeskobe lu kada je riječ o čovjekovoj, ne samo Bog uvijek iznova upućuje svoju riječ:Ja

36 Kutak za tebe

sam svjetlo svijeta. Tko mene slijedi, kao kaznu, tobože poslanu od Onoga koji sigurno ne će ići po tami, nego će imati nas uvijek iznova sve više zbunjuje. Još svjetlo koje vodi u život. Jer na mjesto koje jednom valja ponoviti da tama kao biće pripada jedino Bogu dolaze razni surogati ne postoji već je plod odsutnosti svjetla, a nazvani najrazličitijim imenima, čovjek se jednako vrijedi i na duhovnom planu. Zato osjeća izvana sve slobodniji, rasterećen se ne zaustavljajmo u tami gubeći nadu zahtjeva savjesti, a u sebi sve mračniji, u svjetlo, već se približimo Svjetlu koje zarobljeniji i nesretniji. Dobro se je uvi- je došlo na svijet da bi nas prosvijetlilo i jek iznova preispitivati živimo li doista darovalo neprolazni život i tama nad nama u duhovnom svjetlu ili tapkamo u tami, više neće imati nikakvu moć. proklinjući ju. Prihvaćamo li to stanje fra Ivan Režić

Kako Te pronaći?

ani su se već pozdravili sa suncem i bili to što izazivaš kod nas, možda i mogu... Dzahvalni vjetru što je i dalje neumorno možda je kriv moj siromašan vokabular njihao gole grane. Sunce bi katkad obojalo ili nepretjeran trud. Možda su mi pažnju grane vinove loze i obasjavalo lica prola- ukrali uzvici susjeda ili su mi udari vjetra znika, a zatim bi nestalo iza oblaka. Jesen, počeli smetati. Istom mjerom izaziva i ču- škola i počeci naleta hladnoće zauzeli su đenje, da uvijek nastavisš istim tempom... udoban položaj u mom životu. Kada je u da marširaš, da se trudiš izazvati isti široki mojoj glavi već zavladao nered i kada si osmjeh kod ljudi kakav im nedostaje i da mi bio potreban, zauzela bih bilo kakav dobiju onu dozu Tebe kakva im fali i za položaj dok bi mi sunce obasjavalo za- kojom čeznu. Neumorno si stajao na istom mišljen pogled i vjetar sklanjao neuredno položenu kosu s lica. Kada te više nisam mjestu i čekao da ti se ljudi vrate, Ti si kao mogla pronaći u širokim osmjesima pro- čovjek sa besplatnim lizalicama koje odu- laznika ili u ispunjenom pogledu istih ili ševaljavaju djecu, ili si u onim trenucima onda kad bih postala rob vlastitih misli, kada nakon shrvanosti ljudi ipak shvate da tražila bih te u vjetru ili u veseloj igri s vole svoj posao. Ti si u ritmu koraka dragih mojom kosom. Pronašla bih te u teturanju osoba i u onim trenucima kada te zaboli grana stare vrbe ili posljednim poljupcima trbuh od smijeha. Prisutan si kada nakon ljeta. U svakom dodiru boja i vlastitom induvidualne borbe osjetimo da nas netko kaosu si mi izmamljivao osmijeh. tapše rukama Ljubavi po ramenu. Prisutan Nevjerojarno, kako sam ti se mogla si i u zagrljajima, poljupcima, riječima za- prepustiti tolikom lakoćom i da sam te mo- hvale i iskrenim osjesima. Tu si i u dječijoj gla osjetiti jedino kad sam bila iskrena. Baš igri i nevinom licu djece...i da hoćemo, ne

čudno, al riječi nekad ne mogu opisati bismo mogli bez Tebe. pronaći? Kako Te

37 Kutak za tebe

Od najranijih smo dana odgajani da ljudi završe dan plačući nad volanom prihvaćamo norme i rutinski način života, vozila. Zbog toga tisuće i tisuće brakova no Bog ne ide u skladu s tim. On nije Onaj završi rastavama. Iz istog razloga mladi kojeg ćeš naći u molitvi očenaša ili 101 kru- se upuštaju u droge, alkohol....Jer Ono što nice, klečući i zazivajući ga za pomoć. On nam može dati mir, blagostanje, sreću... tra-

Kako Te pronaći? Kako Te traži drugačiji pristup, i baš zato ga često žimo na krivim mjestima. Ali, zato, ti budi ne uočavamo. Zato umorni ljudi sjede na taj jedan u kome će netko prepoznati da se klupama kraj mora popraćeni praznim Bog igra tvojim osmjehom. pogledom u beskrajno plavetnilo. Zato Marija Maršić

Samo se ponašajte dostojno evanđelja Kristova

„Samo se ponašajte dostojno evanđelja Kristova, pa – došao ja i vidio vas ili nenazočan slušao što je s vama – da mogu utvrditi kako ste postojani u jednome duhu i jednodušno se zajednički borite za evanđeosku vjeru ne plašeći se ni u čemu protivnikâ. To je njima najava njihove propasti, a vašega spasenja, i to od Boga. Jer vama je dana milost: »za Krista«, ne samo u njega vjerovati nego za njega i trpjeti, isti boj bijući koji na meni vidjeste i sada o meni čujete.“ (Fil 1, 27-30).

onašamo li se dostojno evanđelja Kri- trebaju biti usklađena s voljom Božjom, Pstova? Postupamo li drugačije kada s Kristom. Ponekad nam naše ponašanje mislimo da nas netko vidi i kada mislimo otkriva naše misli, mislimo da nas nitko da nas nitko ne vidi? Jesmo li postojani u ne vidi, da nas ni On ne gleda. (Ne)djela jednome duhu? Borimo li se jednodušno za nam naša to potvrđuju. Kako smo samo našu vjeru? Plašimo li se protivnika? Je li sebični. On je s nama u svakome trenutku, to najava naše ili njihove propasti i našega a mi ga potpuno zaboravljamo, ignoriramo, ili njihovoga spasenja? Vidimo li milost? hladno Ga odbacujemo. Zovemo Ga samo Trpimo li i za koga, a kamoli za Njega? kada nam treba, i to ukoliko nam pomoć Bijemo li boj za vjeru i vječno? ne dolazi iz izkomercijaliziranog, utilita- Kristovi vjernici pozvani su vršiti volju rističkog i konzekvencionalističkog druš- Božju, a što je Božja volja ako li ne živjeti tva. Počeli smo gledati samo na posljedice, Evanđelje? Da, svjedočanstvo se traži od sredstva i motive ne biramo, a jesu li ipak Kristovih vjernika. Naše misli, riječi i djela i oni potrebni za dobro djelovanje? Toliko

38 Kutak za tebe

smo Mu okrenuli leđa da nam je postalo svakodnevnici, u trpljenju, u križu! Shva- bitnije što ljudi misli o našim djelima, a ćamo li da je nošenje vlastitog križa ujedno ne što On misli, a da bi paradoks bio još i očitovanje povjerenja u Njega. On nam i veći, najčešće se radi o ljudima do kojih pomaže u tome, tražimo Njega a ne ljude! nam uopće nije stalo, o ljudima koje ne Nakon križa slijedi pobjeda, prokušanost volimo, koje ogovaramo, o ljudima koji u vjeri očituje snagu vjernika, ali i Božju su nam samo ponekad korisni... milost koja se daje vjernomu. Što je s pitanjem jednosti, Vrijeme je kratko, ono leti, teče…pi- jednodušnosti? Uđemo li u crkvu, mje- tanje je sadašnjeg trenutka kada se moram sto okupljanja vjernika, vidimo da već opredijeliti, zauzeti stav prema Evanđelju, ovdje dolazimo do problema i grupacija, prema živoj Božjoj riječi, prema Kri- podijeljenosti i neiskrenosti. I u Njegovoj stu. Neka ti evanđelje bude temelj života, vlastitoj kući se dijelimo, ogovaramo, tvog ponašanja, tvog djelovanja. Izvor bojimo se drugih jezika. Plašimo li se na koji ćeš se uvijek vraćati, na njemu se protivnika? Koga se uopće trebamo plašiti odmoriti, tamo skupiti snage i hrabro ići ako smo vjernici? Zar naš Bog nije uz nas dalje…svjedočiti i živjeti…po Evanđelju! i zar nije svemoguć? Možda se trebamo Vrijeme je ponašati se dostojno evan- upitati: Koliko se oslanjamo na Njega? Ko- đelja Kristova! liko i kako mu iskazujemo povjerenje? U Matea Lončar

Ljubav nas Kristova obuzima (2 kor 5,14)

Ljubav Kristova očitovala se u prolijevanju predragocjene Krvi Kristove. Dao se u potpunosti za nas: „a on je naše bolesti ponio, naše je boli na se uzeo, dok smo mi držali da ga Bog bije i kažnjava. Za naše grijehe probodoše njega, za opačine naše njega satriješe. Na njega pade kazna - radi našeg mira, njegove nas rane iscijeliše.“ Iz (53,4-5.).

rv Kristova je najveći i najsjajniji znak među ljude uvukao nemir, zavladala mržnja KBožje ljubavi. Ona je cijena našeg spa- i zavist, od Boga se odmetnusmo. senja. Bog nas je već na samom početku Svijetom se, poput vjetra, proširila mr- obdario svojom milošću i prijateljstvom, žnja, svađa, laž, ubojstva, djela opaka i gnju- ali naši praroditelji izgubili su tu milost sna, zlo na sve strane. Čovjek uđe u tmine,

nepovjerenjem i neposlušnošću. Tako se zađe u svijet grijeha iz kojega više nije imao Ljubav nas Kristova obuzima (2 kor 5,14)

39 Kutak za tebe

snage sam izaći. Bog vidje jad i nevolju svoga krv i voda, znak otkupljujuće ljubavi Kri- stvora, čovjeka. Stoga On sam dođe izbaviti stove. Ljubav Božja ide dalje. Trećeg dana, čovjeka od grijeha njegovih. Bog postade čo- u nedjelju ujutro, ljubav se očituje u svojoj vjekom. Krist postaje Čovjekom te prolijeva punini. Krv Kristova krvne je grupe koja se svoju Svetu Krv kao zadovoljštinu za grijehe zove Ljubav. Ljubav nas ta čisti i posvećuje. naše, da bi ponovno uspostavio prijateljstvo Himan Krvi Kristovoj između Boga i čovjeka. (Sv. Marija De Mattias) Predragocjena Krv Kristova obilno Svi narodi plješćite rukama se prolijeva u Svetoj Muci našega spase- I kličite pjesmu radosnu Gospodinu. nja. Večer prije razapinjanja Krist je osjetio Jer je Gospodin veoma uzvišen na svojim leđima svu težinu naših grijeha Objavio nam milosrđe svoje. i zla koje se spustiše kao križ na njegova

Ljubav nas Kristova obuzima (2 kor 5,14) ramena. Ljubav prema nama, neizvjesnost Jer ne poštedi vlastitoga Sina svoga i muka, strepnja i čežnja, da prihvatimo Već ga dade za sve nas. tu cijenu otkupljenja tjera Mu krvavi znoj Da se spasimo i oslobodimo grijeha na čelo. naših Dao se izbičevati, sav je bio obliven Krvlju Njegovom. krvlju. Pilat je otvoreno priznao da na njemu nema nikakve krivice, ali ipak, to Da se Krvlju njegovom opravdamo je ljudska riječ. Svaki udarac donosi novo I izbavimo od srdžbe njegove. prolijevanje krvi. Izruguju mu se i viču, a Da mi koji s njim rastavljeni bijasmo Isus pred Pilatom priznaje „Da , Ja sam Opet se pomirimo Krvlju Sina njegova. Kralj!“ i staviše Mu trnovu krunu na gla- vu. Trnje probija kožu i krv se slijeva niz Gospodine i Bože moj što da ti vratim lice, rugaju Mu se i sramote Ga. Zločinci za sve što si mi dao? su Mu dali da nosi preteški križ pod kojim Uzet ću Kalež spasenja i zazvati tri puta pada. Svaki put kad padne otvaraju moć te krvi. mu se rane, ali Isus se ponovo diže i ide Pjevajte Isusu svi sveti njegovi dalje. To je znak da Ljubav ne poznaje Jer on nas je ljubio i oprao u granica, ona se nikad ne predaje. Odlučiše Krv svojoj i postao pomoćnikom razapeti Isusa. Oštrim čavlima probodoše i Spasiteljem našim. Njegove ruke i noge. Isus moli oproštenje za nas koji smo ga razapeli. Njegova se Navijeke budi slavljena Krvi Isusova krv slijeva niz Njegovo izmučeno tijelo Jer nam učini ta čudesa. i natapa zemlju. U svojoj muci i boli, u Slavljen budi Isuse na vijeke svome razapinjanju Isus misli na čovjeka, I neka se napuni nebo i Zemlja obećava raj razbojniku, a nama daje novu Slavom Krvi njegove. nadu. Ispunja se proroštvo: „Evo, sve činim novo“. (Otk 21, 5.) Isusu sinu Božjemu, koji nas je Na kraju Njegove muke, Njegove smrti Otkupio Svojom Krvlju na križu, probodoše kopljem Njegovo srce Dođite i poklonimo se! i bok da se uvjere da je mrtav, tada poteče Amen

40 Kutak za tebe

Duh Sveti - sila odozgo

ako nas uči Katekizam Katoličke Crkve On očisti od svih naših nečistoća i da nas KBog je Trojstvo, u njemu su tri božan- ispuni svojim svetim darovima. ske osobe: Otac, Sin i Duh Sveti. Duh Sveti Otvoriti se u molitvi, u čitanju i raz- treća je božanska osoba, sa Ocem i Sinom matranju nad svetopisamskim tekstom, u čini Presveto Trojstvo (koje slavimo prvu tišini i samoći tražiti Lice njegovo…bilo nedjelju iza Duhova). da smo članovi Molitvene zajednice, čla- Duha Svetoga primili smo na sakra- novi OFS-a, bilo čitači ili pjevači u crkvi, mentu Krštenja i Potvrde. On je Životvo- svatko u svom pozivu trebao bi biti otvoren rac, Obnovitelj, Tješitelj, Preporoditelj suradnji s Duhom Svetim. On je snaga i Posvetitelj. Isus Krist je utjelovljen po Božja, On nas posvećuje i hrabri. Sjetimo Duhu Svetomu. A Crkvu, Kristovu zajed- se riječi sv. Pavla: „ Sve mogu u Onomu nicu vodi Duh Sveti. Po sakramentu svete koji me jača!“ (Fil 4,13.) potvrde Duh Sveti nam je darovao svoje Naučimo stvari i svoje živote gledati darove, osposobio nas za djelo svjedočenja. iz Božje perspektive. Obuči nam se u Silu Darovao nam je: odozgo, u silu Božju, stoga molimo Duha - Mudrost: da budemo sposobni shva- Svetoga: ćati ono što je najvažnije u životu. - O Duše mudrosti upravljaj naše - Razum: da budemo sposobni razu- misli, riječi i djela od sada pa sve do časa mjeti i prihvatiti riječ Božju. naše smrti! - Savjet: da možemo pomoći drugima - O Duše razuma prosvijetli i pou- u važnim trenucima njihova života. či nas! - Jakost: da budemo jaki i sposobni - O Duše savjeta udijeli nam dar savje- hrabro i ustrajno naviještati riječima i ta da spoznamo što se tebi sviđa! djelima riječ Božju. - Znanje: da možemo tražiti i prihva- - O Duše jakosti ojačaj nas u ćati Istinu i po njoj živjeti. slabostima! - Pobožnost: da budemo sposobni - O Duše znanja umanji naše neznanje! živjeti u najdubljoj povezanosti s Bogom - O Duše pobožnosti udijeli nam mi- i ljudima. lost ustrajnosti na putu dobra! - Strah Božji: da u strahopoštovanju - O Duše straha Božjeg oslobodi nas prema Bogu, u ljubavi, živimo i djelujemo. od ljudskog straha i svakoga zla! Kao vjernici otvoriti nam se Duhu

Svetomu, srcem i dušom, nutrinom da nas Tonka Bašić Duh Sveti - sila odozgo

41 Kutak za tebe

Učinci grijeha u teološkoj perspektivi

z biblijskog izvještaja o gradnji Ba- njega, smrtni grijeh dovodi do potpunog bilonske kule možemo vidjeti sadr- udaljavanja od konačne svrhe, Boga. Laki

Učinci grijeha u teološkoj perspektivi I žaj grijeha. Taj izvještaj nas upućuje na grijeh je onaj koji ne lišava posvetne to kako su ljudi željeli biti snažni bez milosti i prijateljstva s Bogom. Promatra- Boga. U ovom izvještaju kao i u izvje- jući grijeh u obliku kazne koju sa sobom štaju o prvom grijehu suočeni smo s grijeh redovito povlači, smrtni grijeh je isključivanjem Boga. Isključivanje Boga onaj koji, ukoliko nije ispovjeđen vodi nužno dovodi i do neposlušnosti Bogu i vječnoj kazni dok laki grijeh zaslužuje tu se očituje sva drama ljudske grešno- samo vremenitu kaznu. Tradicija Crkve sti. Iz ovih biblijskih izvještaja vidljivo naglašava da su neki grijesi sami po sebi je da prekid odnosa s Bogom dovodi i do teški i smrtni, ako su počinjeni s dovoljno razdora među ljudima. Tko želi shvatiti svijesti i slobode. Crkva sa svojom pre- otajstvo grijeha, mora voditi računa o dajom smrtnim grijehom naziva slobodno povezanosti uzroka i posljedica. Čovjek i svjesno odbacivanje Boga, odbacivanje grijehom odbija podložnost Bogu, a kao njegova zakona i ljubavi. Osjećaj za gri- posljedica takvog ponašanja javljaju se jeh je povezan s osjećajem za Boga, a sukobi u samom čovjeku. Brojni vanjski proistječe iz svjesnog odnosa čovjeka s čimbenici mogu utjecati na čovjeka te ga Bogom. Svako narušavanje toga odnosa u uvjetovati prilikom činjenja određenog čovjeku budi osjećaj za grijeh. Osjećaj za grijeha. No, bez obzira na to istina naše grijeh nikada neće moći nestati iz ljudske vjere je da je ljudska osoba slobodna, svijesti, kao što ne može nestati ni osje- te zbog toga čovjekov grijeh ne treba ćaj za Boga. Ipak, u suvremeno doba se pripisivati strukturama, jer bi to značilo vrlo malo govori o grijehu i grijeh se želi nijekanje čovjekova dostojanstva. Upravo ukloniti iz ljudske svakodnevnice, kao zato, prve posljedice grijeha pogađaju da nije dio čovjekove stvarnosti. Do ove samog grešnika. Govor o društvenom pojave dolazi zbog sekularizma, koji u grijehu je priznanje da se grijeh pojedinca svojoj temeljnoj ideji nameće humanizam odražava i na druge ljude. Svaki grijeh ima koji potpuno isključuje Boga. Gubitak veće ili manje posljedice za cijelu crkvenu osjećaja za grijeh je nijekanje Boga, jer zajednicu. Crkva već stoljećima govori o niječući stvarnost grijeha, niječe se i po- smrtnom i lakom grijehu. Sveti Toma je stojanje Boga. na temelju biblijskih navoda uspostavio razliku između smrtnih i lakih grijeha. Za Slavko Blažić

42 Kutak za tebe

Mješovite ženidbe – izazov Crkvi

Uvodne napomene izvorom bračnih napetosti, osobito glede odgoja djece. Tada se može javiti i napast: ada je riječ o ženidbama između ka- vjerska ravnodušnost. Ktolika te pripadnika drugih kršćanskih U ovom ćemo se kratkom promišlja- Crkava ili crkvenih zajednica1 ili, pak, nju osvrnuti ponajprije na uvjete koje je ženidbe katolika i nekrštenih osoba, onda u Katoličkoj crkvi potrebno ispuniti kako odmah na početku treba reći kako postoji bi mješovita ženidba uopće bila dopu- jasno razgraničenje između mješovite že- štena te, nakon toga, osvrnuti ćemo se i nidbe te ženidbe s različitošću vjere. Kod na probleme, izazove i poteškoće koje prve (mješovita ženidba) radi se o skla- nalazimo u mješovitim ženidbama, dok panju ženidbe između katolika i krštenog ćemo probleme i poteškoće, ali i izazove, nekatolika, a kod druge (različitost vjere) ženidbi različitosti vjere ostaviti za neku radi se o ženidbi između katolika te osobe drugu prigodu. Naime, iznimno je važno koja nije krštena. Nadalje, mještovite že- da Crkva jasno kaže i svojim članovima, nidbe traže osobitu pozornost i supružnika ali i drugima, koji su razlozi zbog kojih se i dušobrižnika, dok ženidbe različitosti ona takvim ženidbama protivi te o stvarnim vjere traže još veću pozornost. Katekizam problemima i poteškoćama koje iz takvi Katoličke crkve kaže slijedeće: Različita ženidbi prije ili kasnije proizlaze. vjeroispovijest supružnika ne predstavlja nesavladivu zapreku za ženidbu, ukoliko im uspije povezati što je svako od njih Uvjeti za dopuštenost primilo u vlastitoj zajednici, i jedno od mješovitih ženidbi drugoga naučiti na koji način svako od njih živi svoju vjernost Kristu. Ali ipak Mješovite ženidbe oduvijek su pred- ne treba omalovažiti teškoće mješovitih stavljale složeno pitanje te se njima u ženidbi. One proizlaze iz činjenice da Katoličkoj crkvi pristupalo, ali i danas podjela među kršćanima još nije prevlada- pristupa, s posebnim oprezom. Da je tome na. Supruzi se izlažu opasnosti da drama tako svjedoči nam i činjenica da Katolička kršćanske nesloge odjekne i unutar njihova crkva radije odvraća svoje članove, nego doma. Različitost vjere može te teškoće savjetuje sklapanje takvih ženidbi. Ipak, samo povećati. Vjerska razmimoilaženja, potrebno je, također, istaknuti kako Ka- drugačije poimanje ženidbe i drugačije tolička crkva ne brani sklapanje takvih religijsko mišljenje i osjećaj mogu biti ženidbi ukoliko se poštuju točno određena pravila za sklapanje ženidbe toga tipa. Tako 1 Ovaj je tekst prvotno objavljen u: Služba Božja, 55 Zakonik kanonskog prava u kanonu 1124

(2014.), br. 3-4, str. 384-389. Mješovite ženidbe – izazov Crkvi

43 Kutak za tebe

jasno kaže: Ženidba između dviju krštenih Međutim, unatoč i dobroj pripremi osoba od kojih je jedna krštena u Kato- i dobroj volji supružnika, treba otvoreno ličkoj crkvi ili je u nju primljena poslije priznati kako postoje određene poteškoće krštenja i koja nije od nje formalnim činom koje se, možemo reći gotovo i redovito otpala, a druga pripada Crkvi, ili crkvenoj javljaju kod mješovitih ženidbi, te ćemo zajednici koja nema potpunog zajedništva nešto o tim poteškoćama sada i reći. s Katoličkom crkvom, zabranjena je bez izričite dozvole mjerodavne vlasti. Budući da je pravo na ženidbu prirodno pravo čo- Poteškoće mješovitih ženidbi vjeka od ove je zapreke u Katoličkoj crkvi Mješovite ženidbe – izazov Crkvi moguće dobiti oprost ukoliko obje stranke Kada otvorimo pobudnicu pape Iva- u postupku sklapanja ženidbe ispune slije- na Pavla II. Familiaris consortio onda deće uvjete: možemo vrlo jasno pročitati kako pitanje a) Katolička strana mora svjesno i slo- i problematiku mješovitih ženidbi papa bodno izjaviti da je spremna otkloniti smješta pod naslov Obiteljski pastoral u opasnosti otpada od vjere te dati obe- teškim slučajevima. Ova nam činjenica, ćanje da će učiniti sve što je u njezinoj također, svjedoči da iskustvo Katoličke moći kako bi sva djeca bila krštena i crkve s mješovitim ženidbama nije uvijek odgojena u Katoličkoj crkvi; pozitivno te da u njima nastaje mnogo više problema i poteškoća za katoličku stranu, b) Druga strana u ženidbi mora biti oba- nego kada se radi o redovitoj ženidbi iz- viještena o onim obećanjima koja među dvije katoličke strane. Osim toga, i je katolička strana dala kako bi bila nedavni radni dokument (Instrumentum svjesna obećanja i obveza svojega Laboris), kao priprema za biskupsku si- katoličkoga partnera; nodu, također, govori o potrebi posebne c) Obje strane trebaju biti poučene o pastoralne zauzetosti i brige, ali, također, svrhama i bitnim svojstvima ženidbe i o potrebi da se pastoralne djelatnike i koje niti jedna niti druga stranka u svećenike na poseban način osposobi za ženidbi ne smije isključiti. djelovanje i rad s mješovitim ženidbama. Očito je, dakle, da sklapanje mješovite Što se tiče poteškoća kod mješoviti že- ženidbe slijedi malo drugačiju i složeniju nidbi, potrebno je ponajprije poći od same proceduru nego što je to običaj kada že- pripreme za takvu ženidbu. Naime, pripra- nidbu sklapa dvoje punopravnih članova va treba uključivati obje strane, u ovom Katoličke crkve. Već nam ova činjenica slučaju i onu koja nije katolik, za sklapanje zorno svjedoči kako se ovdje radi o deli- sakramenta ženidbe. Dakle, na pripremu za katnoj situaciji te da joj je potrebno doista mješovitu ženidbu trebali bi oboje zaručni- pristupiti s mnogo opreza i to ne samo ka dolaziti po mogućnosti zajedno kako bi stranke u ženidbi, nego i svećenici koji se se i katolička, ali i nekatolička strana mogli susretnu s njima te ih trebaju pripremiti za što bolje upoznati s katoličkim učenjem i slavlje sakramenta ženidbe te i nadalje s pogledom na sakrament ženidbe. Istina je posebnom pozornošću i pastoralnom osjet- da često i katolička strana nije dovoljno ljivosti pratiti na njihovom zajedničkom upoznata s onim što Katolička crkva uči bračnom putu. o ženidbi te je potrebno da se na poseban

44 Kutak za tebe način katoličku stranu upozna, upozori i kojoj pripada. Osim toga, odabir da jedno izloži joj se sve što Crkva od nje kao od dijete bude kršteno u jednoj, a drugo u svoga člana u budućem braku očekuje i drugoj Crkvi ili crkvenoj zajednici sigurno što je ono što će ona trebati obećati prije ne doprinosi rješavanju problema. Zato sklapanja istoga. Isto tako, i nekatolička Katekizam Katoličke crkve, kako smo već strana upoznat će te iste zahtjeve kako bi vidjeli u uvodu, i upozorava kada kaže bila svjesna kako je njezin budući supruž- da: Vjerska razmimoilaženja, drugačije nik obećao nešto te da ona kao nekatolik poimanje ženidbe i drugačije religijsko misa svoje strane, nakon sklapanja ženidbe šljenje i osjećaj mogu biti izvorom bračnih ne bi smjela dovoditi u pitanje obećanje napetosti, osobito glede odgoja djece. Te svog partnera katolika ili mu, pak, izričito nadodaje: Tada se može javiti i napast: zabranjivati ili ga ucjenjivati napuštanjem vjerska ravnodušnost. radi danih obećanja. Vjerska ravnodušnost može nastati Nadalje, treba istaknuti kako kod pri- uslijed nesavladivih bračnih problema oko prave budućih supružnika mogu sudjelo- vjerskog odgoja svoje djece. Naime, može vati i katolički svećenik i svećenik druge se dogoditi da supružnici iz razloga što oko Crkve ili crkvene zajednice, a sve s ciljem vjerskih pitanja izbijaju nerješive bračne kako bi se mladenci što bolje pripravili za nesuglasice, odluče kako neće biti praktični sakrament ženidbe. Ono što je zabranjeno vjernici ili se jednostavno klica vjere usli- jest da se vjenčanje s privolom slavi i na jed mnogobrojnih bračnih problema ugasi jednom i na drugom obredu. Dopušten je te obitelj nastavi živjeti u potpunoj vjerskoj samo jedan vjerski obred s privolom. Tako ravnodušnosti. S obzirom na vrlo složenu na primjer ukoliko se vjenčanje slavi po problematiku mješovitih ženidbi, ovakav katoličkom obredu, onda je zabranjeno je završetak vrlo izgledan i stvaran te se, da nakon katoličkog vjenčanja mladenci istina, spašava bračna zajednica, ali gubi se prisustvuju vjenčanju po pravoslavnom vjera. Zato Crkva i preporučuje da katolički obredu i ponove već danu privolu. dušobrižnik potpomaže i s posebnom pa- Krštenje i odgoj djece u Katoličkoj žnjom i pastoralnom zauzetošću prati takve crkvi drugi je problem koji može nastati obitelji te im treba biti potpora, ali nikako u mješovitoj ženidbi. Naime, iako je i onaj koji će svojom riječju unositi nemir nekatolička strana upoznata s obećanjima u tu obiteljsku zajednicu. Nadalje, istina je svog katoličkog supružnika da će djeca da Katekizam Katoličke crkve preporuča da biti krštena u Katoličkoj crkvi, ipak, Cr- je potrebno takvim obiteljima: pomagati kva je svjesna da zbog velikih problema i svladavati napetosti između obveza što ih poteškoća u braku katolička strana može supružnici imaju jedno prema drugome i popustiti i dopustiti da se djeca krste u prema svojim crkvenim zajednicama. Treba drugoj Crkvi ili crkvenoj zajednici. Dakle, također poticati razvoj onoga što im je u već kod samog početka, tj. kod odabira u vjeri zajedničko i poštovanje onoga u čemu kojoj će Crkvi dijete biti kršteno, mogu se razlikuju. Međutim, može se dogoditi da nastati veliki bračni i obiteljski problemi, upravo ta različitost bude tolika prepreka pogotovo ako svaka strana inzistira da se da se vjera jednostavno ugasi ili potisne

dijete krsti u Crkvi ili crkvenoj zajednici kako bi se očuvala bračna zajednica i Mješovite ženidbe – izazov Crkvi

45 Kutak za tebe

zajednički život. Stoga, katolički dušo- članovima. Sigurno je da samo sklapanje brižnik, iako svjestan da katolička strana ženidbe niti samim ženidbenim drugovi- nije mogla ili u potpunosti ili nije mogla ma nije jednostavno te da i prije nego što nikako ispuniti svoje obećanje ili se zbog dođe do sklapanja takve ženidbe, moraju raznoraznih razloga udaljila od katoličke se suočiti s mnogobrojnim problemima vjere, treba tu obitelj pratiti i ohrabrivati, i neriješenim pitanjima, a koja ih čekaju a nikako osuđivati ili odbacivati. nakon samog sklapanja braka. Zasigurno Sudjelovanje na nedjeljnom euharistij- uska i iskrena suradnja između vjerskih skom slavlju slijedeći je problem mješovi- službenika razjedinjenih Crkava i crkvenih tih ženidbi. Ukoliko su bračni supružnici zajednica mogu u mnogočemu doprinijeti Mješovite ženidbe – izazov Crkvi svjesni svoje vjerske različitosti te je poštu- da se takvi brakovi očuvaju te da im se ju i ne predstavlja im nerješive probleme, pomogne da riješe probleme s kojima bi se ipak, sudjelovanje na vjerskom nedjeljnom u doglednoj budućnosti, tj. nakon samog slavlju može biti izvor podjele same obite- sklapanja braka, mogli suočiti. Stoga, uska lji. Naime, ukoliko na istom prostoru gdje i plodonosna suradnja, iskreni i bratski obitelj živi, postoje i katolička crkva, ali susreti, pa i oni neslužbeni, dijalog i među- i crkva drugog supružnika, pitanje je gdje sobna pomoć između službenika različitih će ići na nedjeljno slavlje, tj. hoće li ići Crkava sigurno su jedan od dobrih pokaza- zajedno ili će svatko poći u svoju crkvu? telja bračnim supružnicima da unatoč tome Osim toga, poznat je i problem interkomu- što su Crkve i crkvene zajednice još uvijek nije, tj. njezine nedopuštenosti, te npr. su- razjedinjene, ipak se trude prevladati tu djelovanje na katoličkom misnom slavlju skandaloznu razjedinjenost te im može dati člana protestantske crkvene zajednice ne snage da i oni u braku prevladaju probleme čini dopuštenim i njezinu pričest u tom i poteškoće gledajući s nadom u budućnost misnom slavlju što je očiti znak razjedinje- da će jednom jedinstvo ipak biti postignuto. nosti Crkava koja se prelijeva i u bračnu Osim toga, vjeronauk u župnim za- zajednicu. Dakle, obiteljsko sudjelovanje jednicama trebao bi uvijek biti ekumenski na nedjeljnom slavlju jednog člana iste te nadahnut i prožet ekumenskim temama obitelji, a možda i djecu ukoliko su kršteni kako bi se već od malih nogu djecu nau- u drugoj Crkvi ili crkvenoj zajednici, do- čilo što drugi kršćani vjeruju, tj. u čemu vodi u nezavidan položaj osjećaja nepri- se razlikuju od nas katolika kako bi im se, padnosti ili isključenosti. Nažalost, može eventualno, kasnije kada odrastu na taj se dogoditi da obitelj upravo zbog ovog problema prestane ići nedjeljom u crkvu i način pomoglo da ukoliko imaju partnera tako se polako stvara vjerska ravnodušnost koji nije katolik, a član je neke druge Crkve ili možda čak i otpad od vjere. ili crkvene zajednice, da ga mogu bolje razumjeti i prihvatiti jer ukoliko je netko doista i praktični vjernik, onda ga bez te Zaključna promišljanja dimenzije nikako ne možemo u potpunosti niti upoznati niti prihvatiti te naše vlastito Iz ovog kratkog promišljanja oči- poznavanje njegove konfesije uvelike to je da mješovite ženidbe predstavlja- nam olakšava put prema cjelovitom upo- ju izazov Katoličkoj crkvi i njezinim znavanju, a onda i prihvaćanju osobe kao

46 Kutak za tebe takve. Ovo, također, vrijedi i za nekatoličku te im uputio riječi i dao poticaj da ne po- stranu te jedino međusobnim prihvaćanjem sustanu na započetom putu koji zasigurno u različitosti, ali ipak u jedinstvu u Kristu, nije niti malo lagan, ali uz pomoć Božju moguće je stvoriti dobre temelje za even- koji je blagoslovio i zapečatio taj brak te tualni budući zajednički brak. uz pomoć Kristove Crkve mogu započeto Vjerski službenici svih Crkava i cr- djelo dovesti do kraja i tako svjedočiti kvenih zajednica trebali bi uvijek u svom ekumensko jedinstvo kojem Crkva teži i pastoralnom djelovanju na poseban način preka kojem nestrpljivo iz dana u dan hodi. voditi računa o mješovitim ženidbama te se Ivan Macut na poseban način za njih i pripremiti te ih Katolički bogoslovni fakultet pratti svojom riječju i bratskom blizinom Sveučilišta u Splitu kako bi im olaškao njihov zajednički život

Bazilika sv. Ivana Lateranskog Mješovite ženidbe – izazov Crkvi

47 Kutak za tebe Mješovite ženidbe – izazov Crkvi

Bazilika sv. Pavla izvan Zidina

Oltar Domovine u Italiji

48 Kutak za tebe

Bazilika sv. Ante Padovanskog (ispred groba Sv. Ante)

Sv. misa u Bazilici sv. Ante Padovanskog Mješovite ženidbe – izazov Crkvi

49 Kutak za tebe Mješovite ženidbe – izazov Crkvi

Sv. misa u Papinskom Hrvatskom zavodu sv. Jeronima u Rimu

Trg sv. Petra u Vatikanu

50 Kutak za tebe

Trg sv. Petra u Vatikanu Mješovite ženidbe – izazov Crkvi

51 Kutak za tebe Mješovite ženidbe – izazov Crkvi

Bazilika sv. Petra u Rimu

52 Kutak za tebe

Mladi i predbračni odnosi

vako vrijeme nosi svoje, kako lijepe Ako ćemo uistinu biti iskreni i istino- Sstvari i događaje tako i one manje ljubivi, priznat ćemo, blago govoreći, da lijepe. Tijekom druge polovine prošloga barem jeka ove pojave odzvanja i u našem stoljeća, a kao reakcija na opće stanje u vremenu i očituje se u svakodnevnim odno- društvu, među mladima se javio pokret sima. Val koji je prohujao srcima tadašnje koji je htio pokrenuti revoluciju na svim mladeži kao da i dan danas nije izgubio na poljima, poznat po sintagmi „seksualna svojoj silini. Kada bismo danas mladima revolucija“ ili „seksualno oslobođenje“. Taj postavili pitanje što su to vrednote za koje izraz opisuje promjene društvenih pogleda se isplati žrtvovati, dobili bismo različite i morala u odnosu na seksualnost karakte- odgovore pa i među onima koji se nazivaju ristične za zapadni svijet tijekom 1960-ih praktičnim kršćanima. Ovo nikako nije i 1970-ih. U to su doba brojni, do tada osuda, jer tamo gdje je zatrovana atmosfera ignorirani, prešućivani ili odbacivani oblici teško je ne oboljeti od iste zaraze, ali je ipak seksualnosti postali prihvaćeni u društvu pokušaj traženja odgovora na pitanje: gdje kao prihvatljivi i normalni. To se prven- mladi današnjega vremena prepoznaju vri- jednosti za koje se isplati žrtvovati i trpjeti? stveno odnosi na alternative dotadašnjem heteroseksualnom monogamnom braku, Vjerujem da ozbiljnim kršćanima ne odnosno legalizaciji homoseksualnosti, treba posebno pojašnjavati da su predbrač- zatim abortusa, kontracepcije, javne golo- ni odnosi, s kojima mladi danas započinju tinje i pornografije. sve ranije, nešto što sa stajališta kršćanskog morala nazivamo grješnim činom. No, U sveopćem buntu u fokusu se našlo čovjek je čudno biće koje traži „dublje ono tako specifično vezano za čovjeka odgovore“ kad osjeti da mu se nešto želi kao spolno biće. Uz drogu i alkohol na „uskratiti“, pa će se i na ovom skliskom pijedestal se uzdiglo i seks. Svojim be- području seksualnosti često upitati čemu skrupuloznim pristupom svim dotadašnjim sve te „ograde i zabrane“ kad pored sebe tabu temama mladi su htjeli pronaći novi imaš osobu koju voliš? Zašto se suzdržavati put za koji su vjerovali da ih vodi prema u onome na što si prirodno upućen te da potpunom oslobođenju. Kao kad vodena li Crkva u dostatnoj mjeri razumije mlade bujica nosi sobom sve što joj se ispriječi ljude današnjice? Stupanje u spolne odnose tako je i ovaj nadobudni pokret pomeo prije braka mnogi mladi, nažalost, smatraju sva ona tradicionalna konzervativna raz- normalnim ponašanjem, dok se netko tko ih mišljanja i stavove. Sve ono što je važilo iz uvjerenja ne prakticira smatra nazadnim kao pristojno i pristalo ponašanje od tada ili staromodnim. Danas se sve više nagla- se sve više počelo promatrati i vrednovati šava, u teoriji i praksi, važnost pojedinca i

kao nešto nazadno, dotrajalo i smiješno. njegovo individualno ostvarenje. Sve više Mladi i predbračni odnosi

53 Kutak za tebe

je prisutan permisivizam (sve je dopušteno) tako često učiti jedino iz svog vlastitog i konzumizam (potrošački mentalitet uz negativnog životnog iskustva? Nije li se parolu „živi život“). Naglašava se među- potrebno upitati: Jesu li Božje upute i iz sobna ljubav, pravo na užitak i na osobno njih proizišli kršćanski moralni nauk tako ostvarenje, a sve se manje cijeni, dapače neophodan lijek današnjem beznadnom negira se, opravdanost institucionalizira- čovjeku? nja ljubavno-seksualnog života, braka i U svojoj zbirci pjesama jedan pjesnik obitelji. je zapisao: „Mladi ne vodite ljubav, nego Mladi i predbračni odnosi Ali s druge strane taj mladi čovjek koji dopustite da ljubav vodi vas!“ Ne leži li je širokogrudno usvojio i svakodnevno kro- zapravo uzrok problema o kome smo ovdje či utabanim stazama beskrupuloznosti nije govorili u činjenici da se Božje zapovijedi na taj način živeći pronašao nepomućeni sve više smatraju čimbenikom ograničenja mir i radost srca. Na njegovu licu jasno se ljudske slobode, a ne kao uvijek važeći zamjećuje umor, nemir i izgubljenost. Put putokaz do radosnog i osmišljenog života s kojim kroči nije ga izgradio u zrelu i od- Bogom, samim sobom i drugima? Doduše, govornu osobu. Štoviše, kao posljedica takav život podrazumijeva strpljivo odrica- njegovih nepromišljenih odluka mnoštvo nje i poštovanje svoje i tuđe intime i osobe, je brakova sklopljenih na brzinu i zbog ali to je jedini put ka ispravnom ophođenju neželjene trudnoće. Mnoštvo je vrlo ranih s velikim Božjim darom spolnosti i jedini rastava, djece bez obaju roditelja, poga- način očuvanja vlastitoga i poštovanja ženog dostojanstva, unesrećenih obitelji tuđega dostojanstva. a time i društva u cjelini. Mora li čovjek fra Ivan Režić

EUTANAZIJA: Da ili Ne?

iječ eutanazija dolazi od grč. eu – bla- • Ekonomsku -kojom se želi bezbolno Rga, dobra i thanatos – smrt. Doslovno ukloniti ekonomsko nekorisne osobe prevedeno značila bi blagu smrt, ali u • Kriminalnu -kojoj je cilj ubijanje svakodnevnom govoru označava ubojstvo društveno opasnih i nepoželjnih starih i bolesnih iz milosrđa, kako bi im • Oporučnu -koja predstavlja slučaj kada se olakšale patnje i to na nekakav bezbo- pacijent unaprijed daje izjavu da se lan način. Postoje mnoge vrste eutanazi- odriče liječenja kada je sigurno da ono ja. Tako npr. razlikujemo: neće dati nikakve pozitivne rezultate • Eugeničku -koja ide za bezbolnim • Dobrovoljnu- koja je pomaganje pa- usmrćivanjem nakaznih osoba s ciljem cijentu da umre, ali na njegov izričit da se poboljša rasa zahtjev

54 Kutak za tebe

• Prinudnu, eksperimentalnu, nije, da patnja ima smisla jer je i sam Krist solidarnu… patio na križu. Bog je stvorio čovjeka da živi život i da sam sebi kroji svoju sudbinu, Eutanaziju možemo podijeliti i na ali isto tako sam je predodredio kakav će taj izravnu i neizravnu. život biti. Bilo to u tuzi, u sreći, u bolesti Izravnu dijelimo na: i u zdravlju, svatko od nas nosi svoj križ • Aktivnu- kada se nekoga direktno od rođenja pa do smrti. Isto tako Vi koji ubija ste zdravi, a imate nekoga u obitelji koji • Pasivnu- kada se osobi ne pruži poje teško bolestan, koji je star i nemoćan, trebna briga tako da zbog toga umre. nemojte bježati od njega nego mu pomo- zite, dajte sve najbolje od sebe, nemojte ih Neizravnu dijelimo na: odbacivati jer svačiji život je vrijedan. Vaš • Aktivnu – kada se pacijentu mimo jedan osmjeh i topla riječ ne koštaju ništa, njegove volje, da neistražen lijek i on a njemu znače sve u ovo malo života što zbog njega umre mu je ostalo. • Pasivnu- kada se pacijentu uskrate Nitko od nas ne zna kakav nas život izvanredna sredstva, npr. ne priključi očekuje, tko će kakav križ podnijeti, zapi- ga se na aparate, pa zbog toga nastupa tajte se hoće li netko vas prihvatiti takvima smrt. kakvi jeste ili će vas samo odbaciti. Ja, medicinska sestra koja svakim danom radi s bolesnim i nemoćnim ljudima, shvaćam Pitanje koje muči svakog koliko ih je teško razumjeti. Treba ih čovjeka:,, DA ili NE˝? svakim danom poticati da promjenu sta- jališta o svojoj bolesti te im pokazati da Ovo pitanje muči svakog čovjeka kada nisu sami. Ne mogu im obećati da će sve se nađe u lošem zdravstvenom stanju, kada biti dobro, ali im mogu pružiti potporu, nastupi teška bolest s kojom se teško nositi toplu riječ i osmijeh, ono što im najviše u životu. Bolestan čovjek razmišlja kako treba. Isto tako niti jedan liječnik ne bi ne treba biti nikome na teret, kako njegov smio izvršiti eutanaziju, jer se na to zaklinje život više nema smisla i da se više ne treba pri stjecanju diplome za rad kada polaže boriti u životu, odnosno da je svoj život tzv. Hipokratovu zakletvu, koja kaže: ,,… proživio. Način života svojih bolesnika odredit ću Prema Općoj deklaraciji o pravima na njihovu korist po svojim silama i po čovjeka, koju su donijeli Ujedinjeni narodi svojoj savjesti i čuvat ću ih od opasnosti i 10. prosinca 1948., svatko – od trenutka od štetnosti. Nikome neću dati smrtonosan začeća do trenutka smrti, u zdravlju i u lijek, pa ni onda, ako me za to zamoli, niti bolesti – ima apsolutno pravo na život. Oni ću mu za to dati kakve upute. Isto tako koji zahtijevaju pravo na eutanaziju nagla- neću dati ni jednoj ženi sredstvo za poba- šavaju da se to čini zbog samilosti prema čaj. Živjet ću čisto i pobožno i izvršavati osobi koja se pati, zato što ta osoba više svoje umijeće…” nema smisla. Oni koji se bore protiv eutanazije naglašavaju da nitko nema pravo Crkva i Crkveni nauk se izričito pro- procjenjivati je li nečiji život kvalitetan ili tive izvršavanju eutanazije, jer je ona u Da ili Ne? EUTANAZIJA:

55 Kutak za tebe

suprotnosti s Božjom voljom i jer uništava života i smrti. Ako sam pacijent vjeruje u čovjekovo dostojanstvo. Naglašava da smisao života i smrti, prihvatit će svoje nikada nije dopušteno ubiti one koji su postojanje i u bolesti i u starosti. Tek onda neizlječivo ili duševno bolesni, jer je svaki takvoj osobi postaje jasno značenje Kri- čovjek, a ne samo zdrav, stvoren na Božju stove patnje i bolne smrti po kojoj nam je sliku, i prema tome svi su ljudi jednako omogućio vječni život. važni pred Stvoriteljem. Stoga recite NE QUISQUE SUAS SUSTINET CRU- EUTANAZIJA: Da ili Ne? EUTANAZIJA: eutanaziji. CES (Svatko ima svoj križ) Marija Krištić Onaj tko želi umirućem pomoći, to će moći samo ako i sam vjeruje u smisao

Studeni mi one moje uvik vrati

ada je moja svekrva. Svake godine oba- Pa san ugledala ženu koja izlazi na Nđemo nas dvi skupa grobove. Iđu s nami put. Znala san. To more bit samo Ne- i Mara i Klara. Za kraj ostavimo groblje venka. Stipina. I bila je. Nije me pozna- svetoga Marka. Tamo mi leže did Matko i la. Ja san njoj uvik ona Gordina mala baba Manda. Tamo mi leži moj Mate. Ove u lipin veštama. Pozdravin je. I pogle- godine sviće su palile moje cure. Steglo dan. Doli....Solar. Tute me moja Manda me vrlo. Ne zna ji...ni Manda a ni Mate. Pa češljala. Zid. Na njemu i sada vidin Da- stegne. K'o i uvik kad san gori. Rekla san niru i Vedrana. Skalini...na njima smo se Nadi - Moj život su ti i Šućuri...i Duge njive smijale Mladenka i ja. Prikuća... Di je babe mi Slave...Nada...Jonjuša rođena. Sva teta krunicu vodila. Gornja...liva soba... tužna je rekla - Nisan ti nikad vidila ni jedno Di smo svi koliki spavali po zemlji kad ni drugo Barbe... Zapele mi riči al' san rekla su baba i did slavili zlatni pir... - Biraj...šta ćeš danas prvi put vidit!? Iza- Moji Šućuri. Misto na kojemu san brala je Šućure. Prošli smo auton Patrlje. Pa jedno lito pročitala Ilijadu i Odiseju....jer ušli u selo srca moga. Tamo di san zadnji je tako tila baba Manda. Šućuri...misto di puta bila prije dvajestak godina. Tamo di je je ova kuća bila moj dvorac. Pusta kuća... prazna kuća moji uspomena. Teraca s koje iz koje glasi žive... U Mari...i Klari. san zabavljala pola sela. I Zovkušu. I Maru. I Lucu. I Civariće... Barbara Jonjić

56 Kutak za tebe

Hodočašće u Italiju

akon nekoliko mjeseci iščekivanja sudjelovali na audijenciji s papom Fra- Ni odbrajanja dana, napokon je došlo njom, a poslijepodne smo razgledavali vrijeme polaska! Pripremili smo se za Baziliku sv. Petra i ono što se u njoj na- tjedan dana hodočašćenja u Italiji i zapu- lazi. Još uvijek nam odzvanjaju u ušima tili se. Osim naših župljana sa župnikom riječi koje je papa svima prisutnima na fra Nenom, išli su još vjernici iz susjedne audijenciji uputio da ponavljaju za njim; nam župe Imotski i Vinjani sa fra Zoranom „Dio è amante della vita!“ („Bog je lju- Kutlešom i fra Josipom Sušićem. Iako smo bitelj života“). Kada bismo pokušali opi- cijelu noć proveli putujući autobusom, ne- sati ‘’samo’’ ovo poslijepodne, tko zna umorno smo, do poslijepodneva istraživali koliko bi to potrajalo. Nemoguće je na Asiz, gradić sv. Franje i sv. Klare. Misu papir prenijeti sve dojmove i slike koje se smo slavili u bazilici Gospe od Anđela javljaju s pomisli na Rim, Vatikan, Asiz i u Porcijunkuli. Zatim smo posjetili sami Padovu. Osim što smo estetski bili oboga- grad Asiz u kojem smo posjetiti bitne ćeni, mogli smo primijetiti veliku milost i znamenitosti poput groba sv. Franje, Ba- blagoslov na radosnim licima hodočasnika, zilike sv. Franje, Bazilike sv. Klare, kripte ispunjenje želja ili uslišanje molitava. To sv. Klare, Franjine rodne kuće, križa sv. Da- uistinu treba doživjeti. mjana, kao i Rufinove katedrale. Nakon bogatog Rima prepunog pre- Iz Asiza nastavljamo put do Rima – la krasnih kipova, freski, oltara, slika, tr- Città Eterna (‘’Vječni grad’’). Pet dana u gova, crkava, fontana i svega ostaloga, Rimu zasigurno su nedovoljni za posjetiti nastavljamo sjeverno prema Padovi. U sve što Rim nudi, ali itekako smo obogaće- posljednjem smo odredištu u Italiji naravno ni mogli otići iz tog prelijepog mjesta. Što posjetili svetište Leopolda Bogdana Man- smo sve vidjeli i čemu smo se sve divili dića, Baziliku sv. Ante Padovanskog gdje nemoguće je bilo fotografirati, a kamoli smo slavili misu i malo prošetali ulicama nabrojati i opisati. Poznate znamenitosti Padove. Padova, kao i Vatikan i ostala kriz Rima kojih ćemo se zasigurno sjećati su šćanska mjesta itekako su nas obogatila, u Bazilike sv. Križa Jeruzalemskog, sv. Ivana različitim smislima. Ovo će u našim srcima Lateranskog, sv. Pavla, sv. Marije Velike, zauzeti jedno od najljepših mjesta, mjesto Koloseum, katakombe sv. Sebastijana, gdje se čuvaju najljepše uspomene. Panteon, Španjolski trg, Fontana di Trevi, Sve ovo ne bi bilo toliko dobro da Oltar domovine, Piazza Navona, crkva nismo imali vodiče koji su nas strpljivo sv. Jeronima gdje smo imali misu i gdje vodili i educirali o svemu što smo razgle- nas je primio rektor vlč. Bože Radoš. davali. Osim vodiča, imali smo i vesele Treći dan našeg boravka u prelijepoj pjevače u autobusu koji su dodatno uljep-

Italiji obilježio je Vatikan. Ujutro smo šali cijeli ovaj put, dobročinitelje koji su Hodočašće u Italiju

57 Kutak za tebe

hranili cijeli autobus, a svećenike za mo- Na kraju možemo samo zahvaliti dra- litvu, tehničke detalje i mir. Ako ima onih gom Bogu što nas je čuvao cijelo ovo koji nisu ubacili novčić u Fontanu di Trevi vrijeme i što nas je nagradio neizmjernom za povratak u Rim, ne brinite jer svi putevi milosti i blagoslovom, kao i novim među- vode tamo. Naravno, kakva bi to posjeta ljudskim odnosima i iskustvima. Italiji bila da u svoje kuće ne donesemo „Chiedete e vi sarà dato; cercate e Hodočašće u Italiju pakete ‘’pašte’’ sa sobom? Svima nam je troverete; bussate e vi sarà aperto.“ vrlo dobro ostala poznata riječi ‘’Lauren- „Ištite i dat će vam se; tražite i naći tina’’, spomenimo samo da je to bila naša ćete; kucajte i otvorit će vam se.“ (Mt 7, 7.) metro stanica. Matea Lončar

Bazilika svetog Leopolda Bogdana Mandića u Padovi

58 Kulturna baština

Tradicijsko crkveno pučko pjevanje i njegove osobine u župi Podbablje

ranjevačka provincija Presvetog Otku- Fpitelja pokrenula je u prigodi proslave 800. obljetnice osnutka Franjevačkog reda 2008. godine, zanimljiv i nadasve hva- levrijedan projekt s ciljem prikupljanja i zapisivanja crkvenih pučkih napjeva u župama o kojima duhovnu skrb vode njezini članovi. Do sada su tiskana dva sveska s tom materijom, a u pripremi je treći u kojem će biti predstavljeni crkveni pučki napjevi iz župe Podbablje koji su snimljeni na magnetofonsku vrpcu davne 1975. godine.

Uslijed stoljetnih migracija stanovniš- tva, povijesni izvori ukazuju na vrlo buran život na ovim prostorima. Franjevačka prisutnost na području župe Podbablje koja seže još u vrijeme prije Turaka, bila je od presudne važnosti za tamošnje hrvatsko stanovništvo, za njegov opstanak, vjeru i njegov identitet. Kako je nakon odlaska danas, priča aktualni župnik fra Nedjeljko Turaka vrijeme odmicalo, a život se polako Čarapić:„Ja sam naslijedio u župi one stabilizirao, jedna od najvažnijih zadaća liturgijske običaje i njihovo pjevanje koji franjevaca bila je organizacija društvenog su moji dični prethodnici stoljećima s na- i vjerskog života s njime i bogoslužja. rodom stvarali, čuvali i njegovali te nam Stari tradicijski crkveni običaji i s njima tradicijsko pjevanje, sve su više tako ostavili u nasljeđe čitavo bogatstvo tih hvatali korijenje i dobili kontinuitet. Koji i sadržaja. Prema Običajniku župe repertoar kakvi su nekada bili vjerski običaji vezani crkvenih napjeva u božićnom krugu koje

za tradicijsko crkveno pjevanje i kakvi su sam zatekao sastavljen je od tradicijskih crkveno pučko pjevanje i njegove osobine u župi Podbablje Tradicijsko

59 Kulturna baština

paraliturgijskih napjeva. Doduše, to su tjedan muški se nisu brijali, a ni ženske pjesme uglavnom novijega datuma koje ulipšavale. Na Veliki petak se radilo sve poznajemo iz naših tiskanih pjesmarica, do procesije, a unda ostavlja se motika i no ima ih i starijih kao npr. U se vrime rad i u kojoj se robi radilo u njoj se išlo u godišta za koji mještani kažu da je izvor- procesiji, nije se prisvlačilo.“ no njihov. Danas se te pjesme pjevaju uz Za vrijeme procesije kao posebnost pratnju orgulja, a u prošlosti toga nije bilo, izdvaja se pjevanje Gospina plača koje se nego onako, 'na suvo'.“ u tim krajevima naziva kantanje. Kazivač Korizmeno vrijeme počinje Čistom Ante Dodig Batić u svezi kantanja priča: srijedom ili Pepelnicom. Petkom se obavlja „Ja san počeo kantat s 15 godina, od 1956. i Put križa. No središnji obredni događaj to san naučio od ćaće jer to je bila tradicija svakako je tradicionalna procesija Za kri- naše kuće. Kantat u procesi je nešto neopi- žem na Veliki petak. Kako je izgledala ta sivo. Evo sad me vataju trnci kad se toga procesija opisuje kazivač Ante Dodig Batić sitin. S menon je piva Josip Vrljić i dobro (77): „U moje vrime bila je samo jedna smo znali složit. Jer nema ništa lipše kad procesija s tri križa. Veliki križ je nosio se nađu dva parca pa lipo slože, to je divo- odrastao čovik, a dva mala nosili su momci ta.“ Najdirljiviji dio pjevanja u procesiji je između 12. i 18. godine starosti. Glavni zajednički nastup svih kantača po dolasku križ nosili su zavitovani muškarci, a ne ka pred crkvu sv. Luke na Kamenmostu kad danas, ko se upiše i koga se izvuče. Prije jedan po jedan par kantaju zadnji dvostih su ljudi nosili križ jer su se zavitovali. Ja Sine Božji, budi hvaljen po sve vike vi-

Tradicijsko crkveno pučko pjevanje i njegove osobine u župi Podbablje Tradicijsko san više puta bio križonoša. Mene je mater kov. Amen. Nakon ispjevavanja zadnjeg zavitovala jer san se u vojsci razbolio, pa dvostiha, slijedi obred Velikog petka. Ka- kad san doša na odsustvo nosio san križ i to zivači ističu da je u Podbapskoj župi uvijek bos. Ali kad san se vratio u kasarnu već su bilo dobrih kantača kao: Tomislav Perku- oni znali da san nosio križ i pozvali me na šić, Milan Vujević, Ante Karan, Nediljko raport da to nisan smio učinit. Ja san reka Krištić, Mirko Znaor Milan Gabelica. da san nosio, ali ne u vojničkoj uniformi, i Novina koja se odnedavno pojavila nisu mi ništa. To su bila ta vrimena.“ u predjelu Grubina jest da u procesiji Za Današnja procesija polazi s triju po- križem kantaju žene. Na pitanje kada i dbapskih mjesta predvođena križem i kako su žene počele kantati, Lozana Jonjić križonošom. Sve tri povorke sastaju se na (69) priča: „Mi u Grubinama prije nismo Kamenmostu u crkvi svetoga Luke. Nosi- imali crkvu, a kad se ona napravila (1995.) ti križ i biti križonoša do danas je ostala došla je korizma ali nije bilo muški za kan- velika čast i ponos u podbapskoj župi, tat. Bile su dvi starije žene Ana Vuković i a nadasve poseban doživljaj. Toga dana Neda Kujundžić koje su znale kantat i rekle svi se poslovi ostavljaju da bi se moglo su'kad nema muški ajmo mi ženske'. One nazočiti u procesiji. Koliko vjernički na- su prve započele. Mi bi se tako skupile rod doživljava misterij Velikog tjedna prid crkvon i one su nas učile, pa kome je i koliko su se ljudi vanjskim izgledom leglo ta je kantala kome nije nije. Sad nas uživljavali u Isusovu muku opisuje kazivač ima dvanest muški i ženski parova. Prije Zdravko Vuksan (70): „Prije kroz Veliki procesije poredamo se u crkvi i kantamo

60 Kulturna baština dok križ ne izađe iz crkve. Onda nas neko napjeva snimljeni su jedan liturgijski, blagoslovi i procesija s križon iđe prema poslanica Štenje knjige bl. Pavla apostola crkvi sv. Luke, a cilo se vrime kanta. U Titu (Tekst iz Vlašićeva Evanđelistara), te procesiji najprvo kantamo mi žene, a onda dva paraliturgijska U se vrime godišta i muški i tako redom do crkve na Kamenmo- Muka gorka. stu. I dok čekamo druge procesije stalno Iz količinski tako oskudnog repertoara kantamo. Lipo je to čut.“ crkvenih pučkih napjeva iz župe Podba- blje, teško je dobiti cjelovitu sliku o svoj Od blagdana liturgijskog vremena kompleksnosti toga pjevanja. Svakako, kroz godinu na prvom mjestu je Tijelovo, sve do električnih harmonijuma kad se a od svetačkih blagdan sv. Marka. Tom počelo učiti nove pjesme, to se pjevanje prigodom obavlja se blagoslov polja s prenosilo usmenim putem s koljena na procesijom kojoj prisustvuje veliki broj koljeno. Pjevalo se po sluhu jednoglasno ili vjernika. Među napjevima u obredu pjevaju dvoglasno. Jednoglasno su se izvodile pose Litanije Svih Svetih i svećenikovi zazivi slanice („Pištule“) i drugi solistički napje- na koje a narod odgovara pjevanjem. vi. Kako je to pjevanje bilo usko povezano sa svjetovnim, elementi njegove melodije U župi Podbablje od davnine je po- zapažaju se i u crkvenim napjevima. Od stojala bratovština Presvetog Sakramen- intervala u napjevima prevladavaju terca ta. Osnovao ju je 22. lipnja 1735. godine i kvinta uglavnom na završetcima. Jedno- makarski biskup Stjepan Blašković za nje- stavnost metroritamske melodijske krivulje gova pastirskog pohoda župama Imotske ogleda se u ambitusu koji ne prelazi okvir 1 krajine. U vrijeme kada je biskup Blašković čiste kvarte. Stil pjevanja je silabički. Me- osnivao bratovštine u selima Imotske krajine lizamatičkih ukrasa i intervalskih skokova i širom svoje biskupije, smatrao ih je važ- u napjevima nema. nim čimbenikom u crkvenom životu. Ipak, spomenuta bratovština u Podbablju odavna Gledano izolirano, za ovdje predstav- se ugasila. Prema dopisu iz Biskupijskog ljene podbapske napjeve može se reći da ordinarijata od 21. rujna 1903. godine, nju pripadaju starijem sloju crkvenog pučkog je obnovio župnik fra Stanko Marušić. pjevanja. Posebnost toga pjevanja zapaža se u božićnom napjevu U se vrime godišta Djelomičan uvid u poznavanje tradi- koji podbapčani smatraju izvorno svojim cijskog crkvenog pučkog pjevanja u Pod- te korizmenom napjevu Muka gorka. Oba bablju, možemo upoznati prema terenskom napjeva odražavaju utjecaj spomenute istraživanju i tonskim zapisima tih napjeva svjetovne tradicijske glazbe iz te regije, koje je, koliko nam je poznato, sustavno i posebice, Muka gorka. Kao glazbeni fe- prvi proveo etnomuzikolog Stjepan Stepa- nomen koji svoju kulminaciju doživljava 2 nov 18. lipnja 1975. godine. Od crkvenih u procesiji Za križem na Veliki petak,

1 Usp.: fra Andrija Nikić (ur.), Dnevnik makarskog taj se napjev, zbog sličnost s njegovim biskupa Stjepana Blaškovićaiz 1735. godine, Franje- svjetovnim pandanom „gangi“ po svemu vačka knjižnica i Franjevački arhiv u Mostaru, Mostar, izdvaja. Solistički napjev Pištule, međutim, 1994., str. 30-31. 2 Na snimanju su sudjelovali pjevači: Mirko Ljubo Mi- jasno pokazuje gregorijansko podrije-

las, Tomislav Perkušić, Vladimir Perkušić i Mate Guć. tlo. Jednako tako i napjev Muke. Čitav tekst crkveno pučko pjevanje i njegove osobine u župi Podbablje Tradicijsko

61 Kulturna baština

sazdan je na samo jednom metroritamskom maju za cilj oživljavanje i njegovanje tradi- uzorku. S obzirom na izvedbu tih pjevanja cijskih običaja i pjevanja. Od 1986. godine naši kazivači dobro se sjećaju istaknutih župa izdaje župni list „Most“ koji, između pojedinaca: Ante Dodiga Perina, Ivana Mi- ostalog, donosi korisne informacije o tradi- ševića Ikana, Karla Vuksana, zatim Vlade cijskim crkvenim običajima, tradicijskom Picukarićana Kamenmostu. Karlo Vuksan crkvenom pjevanju, istaknutim pojedinci- je bio odličan pjevač Muke. ma vezanim za tu temu itd. Uz tonske zapise Stjepana Stepano- Današnja slika crkvenog pučkog pjeva, koji su najvažniji doprinos očuvanju i vanja u župi sv. Luke u Podbablju, zapra- promociji tradicijskog crkvenog pjevanja u vo je odraz opće pojave i stava u društvu Podbablju, dale su različite udruge i grupe koje svojim nastojanjem ulažu mnogo tru- spram tradicijskom pjevanju. Već dugi da u prezentaciji naslijeđenog kulturnog i niz godina ono je na uzmaku. Zanimanje folklornog blaga svoga mjesta. U prvom današnjih mladih za „staro“ često je na redu valja spomenuti i pohvaliti crkvene razini nebrige. Nažalost, taj trend osjeća pjevače zborove, pjevačke skupine i nji- se i kod dijela mladih i neiskusnih sve- hove voditelje koji svoje slobodno vrijeme ćenika odgojenih u novoj tradiciji, koji posvećuju redovitim pokusima te sudjeluju u glazbenom odabiru radije posežu za u misama i vjerskim pobožnostima. Kao pjesmama tuđega i lakog žanra, nego za voditelji zbora ispočetka su jedno vrijeme vlastitim pučkim. dolazili iz Splita bogoslov fra Denis Ši- Stoga, svi pothvati sa strane župne i Tradicijsko crkveno pučko pjevanje i njegove osobine u župi Podbablje Tradicijsko munović, časne sestre s. Ljiljana Todorić, društvene zajednice kao i osobni angažman s. Anita Perkušić, s. Otilija Bakić i fra mladih s ciljem oživljavanja, njegovanja Josip Sušić. Više je godina vodila pjevanje i čuvanja domaćeg „starinskog“ vrijedni s. Tatjana Labrović. su svake pohvale. Na tom tragu ohrabruje Uz pjevački zbor važnu ulogu u životu činjenica da onaj dio mladih koji je ostao jedne župe igraju crkvene orgulje koje svo- ili se vraća na stara ognjišta, sve više pre- jim zvukom prate sva liturgijska zbivanja uzima i usvaja duhovnu tradiciju svoga u crkvi. Nabavkom novog instrumenta mjesta nastojeći u njoj otkriti dio vlastitog (2001.), u sviranju se izmijenilo nekoliko identiteta. Sve veće zanimanje mladih za orguljaša amatera, uglavnom mladih među pjevanjem u crkvenom zboru, za kanta- kojima su danas Matea Matković, Marela njem, učlanjivanjem u kulturno-umjetnička Vrljić, Katarina Jonjić i odnedavno Mateo društva, jasan je pokazatelj tog pozitivnog Grabovac. gibanja. Takav stav prema svemu što je Značajan korak u vrednovanju i oču- tradicijsko daje garanciju da će i tradicijsko vanja tradicijskog crkvenog pjevanja dao pjevanje kao neizostavan dio pučke bašti- je pred nekoliko godina objavljen nosač ne toga mjesta, usprkos svim društvenim zvuka (CD) pod naslovom „Kantači Pod- mijenama i preprekama nadživjeti mnoge bablja“. Istu svrhu imaju i u novije vrijeme naraštaje te ostati živi svjedok nekadašnjih osnovana podbapska Kulturno umjetnička vremena. društva, KUD „Podbablje“ HKUD „Ko- lajna“, KUD „Imotske golubice“. Svi oni Fra Stipica Grgat

62 Kulturna baština

Podbablje u dokumentima Udbe pedesetih godina 20. stoljeća

Imotska krajina u dokumentima Ozne, Udbe i Narodne milicije (1944.-1957.) - Likvidacije i progoni, priredila Blanka Matković, Hrvatska družba povjesničara „Dr. Rudolf Horvat“, Zagreb, 2017.

rajem prošle godine objav- dokumenti su sačuvani uglav- Kljena treća knjiga iz samo- nom u Državnom arhivu u stalnog istraživačkog projekta Splitu. Knjizi su priloženi i „Hrvatska povijest 1941. – brojni dokumenti, često bez 1948.“ koji su 2006. započeli datuma i pečata, zbog čega povjesničarka Blanka Mat- je nemoguće točno utvrditi ković u suradnji s dr. sc. don kada su nastali i tko ih je pi- Josipom Dukićem i Stipom sao, a najčešće su to presude Pilićem. Na 1016 stranica nove vlasti i „prijekih sudova“ pretiskano je obilje povije- nakon rata kojima su domo- sne građe sačuvane u našim ljubi proganjani, zatvarani, arhivima, koji bi trebali dati strijeljani ili na drugi način objektivniju sliku naše nedav- likvidirani na širem području ne krvave prošlosti. Knjiga je Imotske krajine. sastavljena od pisanih izvora iz 15 arhiv- Zanimljiv je ustroj sela u tim elabora- skih knjiga i objavljuje elaborate Narodne tima iz Imotske krajine, Stanica Narodne milicije sa strogo povjerljivim sigurnosnim milicije Imotski nadzirala je 14 sela (uklju- procjenama koje su napisali komandiri čujući Lokvičić), stanica „Cista Prova“ ima tri stanična područja u Imotskoj krajini – 8 većih sela, a spominje se i treća (zapadna) Imotski, Zagvozda i Cista provo krajem Cista Griva, dok je stanica Zagvozd s devet 1956. i početkom 1957. godine. Također sela uključivala i Grabovac. su napisani i elaborati za svako naselje unutar te tri stanice, a uz cišćanska i za- Podbablje gvoška naselja te Gornji i Donji Proložac i Postranje objavljeni su i popisi nestalih U tim milicijskim izvještajima, pod- koje je 1945., 1946. i 1947. pripremala ručje današnje Općine Podbablje pedesetih OZN-a (Odjeljenja za zaštitu naroda) i godina 20. stoljeća je administrativno podi-

UDB-a (Uprava državne bezbjednosti), a jeljeno na pet naselja – Gornje Podbablje, Podbablje u dokumentima Udbe pedesetih godina 20. stoljeća

63 Kulturna baština

Grubine, Kamenmost, Krivodol i Polji- fra Meštrović Jozo iz Klisa od Splita. On ca. Gornje Podbablje ima 19 zaselaka (sa je kroz rat s ustašama „sarađivao“, ali ipak školama u Ćapina i Puljizima), Kamenmost nije otvoreno da bi se kao takav „kompro- je imao 18 zaselaka, među kojima su i sela mitovao“. (…) Nebriževac i Drum, Krivodol je s 13 zase- U Kamenmostu poslije rata bio je oka, uključujući Crnegorce, Poljica imaju župnik Meštrović fra Jozo - rodom iz 13 zaseoka, a Grubine čine 10 zaseoka, Klisa. On je bio aktivan u svom protu- uključujući i naselje „Kojundžići“, koje narodnom radu. Godine 1954. - u jesen se kasnije, 1964. odvojilo u samostalno naplatni organi NO-a općine Imotski u naselje – Mjesna zajednica Ivanbegovi- svrhu naplate poreza ovršnim putem kod na. Današnji zaselak Hršćevani (Kasale, fra Meštrovića Joze izvršili su pljenid- Biošići, Znaori, Blažići i Kristići) bio je bu. Kada je ovo uvidio, organizirao je sve u zastavu Zmijavaca, koji su imali čak 27 svoje „saradnike“ - prijatelje, te naplatnim popisanih zaselaka. organima onemogućio izvršenje zadat- U uvodnom poglavlju elaborata svako ka. Došlo je do intervencije organa vlasti, je mjesto opisano na sličan način, tako o kojom je prigodom Meštrović bio zatvoren mještanima piše: „Većinom su skloni uži- i kao organizator izveden pred sud i osuđen vanju alkohola“. Dio ih se bavi švercom na 3 godine zatvora. Sada se nalazi na iz- duhana i galanterijske robe, odlaze na državanje kazne. Odlaskom Meštrovića u

Podbablje u dokumentima Udbe pedesetih godina 20. stoljeća sezonske poslove u druge krajeve, mali dio Kamenmost došao je Radonić fra Bernado, su korpari koji iz inozemstva šalju poklon koji je također aktivan u svom protunarod- pakete obitelji i rodbini. Evo što je u toj taj- nom radu. Takovim svojim radom postiže noj sigurnosnoj procjeni komandir milicije i uspjeh. Naročito je aktivan na okupljanju Dominko Miočević krajem 1956. zapisao školske djece na vjeronauk, te sakupljanju o spomenutim podbabskim naseljima ti- priloga za što brže uređenje novoizgrađene jekom Drugog svjetskog rata i poraća (u crkve. Crkva ima svoj odbor od 5 člano- navodnicima su njegovi doslovni izrazi). va. Pjevački hor i druga društva ne postoje. (Imotski, 7. XII. 1956.)

Kamenmost Podbablje Gornje Bilo je 6 žandara za vrijeme biv- Bilo je 2 žandara za vrijeme bivše še Jugoslavije, 1 finanac, 1 policajac, 2 Jugoslavije, 3 financa, 4 ustaška emigranta. ustaška emigranta. 96 ustaša, 5 ustaških 62 ustaša, 8 je suđeno za krivična djela pro- policajaca, 2 četnika, 18 je streljano poslije tiv naroda i države, 9 ih je streljano poslije rata a 17 emigriralo u inozemstvo. (…) U rata, a 22 je emigriralo u inozemstvo. organizaciji ustaškog pokreta emigrantu naročitu pomoć pružio je župnik Bradarić fra Stanko. Drugi emigrant iz ovog sela Grubine došao je u zemlju 1941. godine skupa s Pavelićem. Pred kapitulaciju Jugoslavije Bilo je 2 žandara za vrijeme bivše u selu je bilo oko 30 zakletih ustaša. Za Jugoslavije, 2 policajca, 2 financa, 1 činov- vrijeme rata u selu se je još nalazio župnik nik suda, 45 ustaša, 14 pripadnika ustaške

64 Kulturna baština

milicije, 4 ustaška agenta, 8 pripadnika puta vršio je propagandu u cilju upućiva- Njemačkih divizija, 1 ustaški legionar, 1 nja seljaka na Srbska i židovska imanja u ustaški žandar, 4 ustaška špijuna. 17 je Sremu i Slavoniji, pa čak i mise govorio suđeno za krivična djela protiv naroda je za Pavelića. On se nalazi još uvjek u i države, 13 ih je streljano poslije rata, Poljicima. (…) 4 je emigriralo u inozemstvo prilikom U Poljicima je sada župnik Prijelaz oslobođenja, 4 poslije oslobođenja, a 5 je don Petar koji je u ovom selu bio i za mladih članova Jehovinih svjedoka (vodi vrijeme rata… najviše djeluje neprijatelj- ih student Joko Karin u Zagrebu)... ski kroz crkvene obrede kao što je misa, vjeronauk za djecu, procesije, ispovjedi, Poljica pjevačke zborove, bratovštine, apostolate i.t.d. Crkva ima svoj odbor od 5 lica, pje- Za vrijeme rata u selu se je nalazio vački hor, društva „bratimi i apostolati“. župnik Prelaz don Petar. Dolaskom ustaša (14. decembra 1956.) na vlast pridružio se je istima. Naročitu ulogu je odigrao u oduzimanju oružja Na mlađim je naraštajima da istraže bivšoj Jugoslavenskoj vojsci koja se je sve arhivske dokumente, koji nisu ne- vraćala kućama, s obzirom, da je preko marom ili svjesno uništeni, i donesu nam vjerski obreda utjecao na ljude, da čekaju realniju slike nedavne povijesti pod tota- na putevima - raskrsnicama i oduzimaju litarnim režimom. oružje, te ga predaju ustašama. U više Mladen Vuković

Dante opjevao hrvatskog hodočasnika iz 13. stoljeća

MIRKO TOMASOVIĆ - Hrvat u Empireju (Naklada Bošković, Split, 2017.)

aklada Bošković iz Splita obdarila nas 1534. - 1575.) objavio je biobliografski Nje vrijednom knjižicom o najvećem esej o slavnom talijanskom pjesniku Dan- talijanskom pjesniku Danteu i hrvatskom teu Alighieriju (1265. - 1321.) i spomenu hodočasniku u njegovu slavnom troknji- Hrvata u njegovoj „Božanstvenoj komedi- žju. Naime, istaknuti kroatist akademik ji“, točnije u dvije tercine u 31. pjevanju Mirko Tomasović (Split, 6. XI. 1938. - Za- „Raja“ (stihovi 103 -108). Najslavnije greb, 7. V. 2017.), nekoliko mjeseci prije Danteovo djelo sadrži tri dijela - Pakao, smrti, u knjižnici Skalić (nazvanoj po na- Čistilište i Raj (tal. Inferno, Purgatorio,

šem zaboravljenom filozofu - Pavao Skalić, Paradiso) i obuhvaća stotinu pjevanja Dante opjevao hrvatskog hodočasnika iz 13. stoljeća

65 Kulturna baština

u rimovanim jedanaesterač- je prevodio i Mihovil Kom- kim trostisima. U alegorijskoj bol, ali ga je smrt preduhitrila formi srednjovjekovne vizije prije negoli je stigao prepje- nadgrobnog života dana je vati spomenuti završni dio monumentalna slika jedne „Raja“. Danteov se jedana- epohe s njezinim socijalnim, esterac na hrvatskom jeziku političkim i moralnim težnja- pretakao i u deseterac, dva- ma. Pjesnik otkriva Raj kao naesterac, čak i šesnaesterac harmoniju, jedinstvo čovjeka i (Gjuranec), neki nisu uspjeli kozmosa, misterij one ljubavi zadržati srok, zaključak je da koja „pokreće sunce i ostale još nismo dobili idealnoi pre- zvijezde“. Cjelokupna „Bo- pjev, što je na koncu u poeziji žanstvena komedija“ prevo- i nemoguće. đena je (čak!) četiri puta na hrvatski jezik, Svih devet stihova u kojima se spo- a ulomci više desetaka puta, od kojih su minje vjernik iz daleke Hrvatske u Rimu, neki i nezavršeni. Uvodni „Pakao“, koji se u prepjevu našijenca Mate Marasa glase:

Dante opjevao hrvatskog hodočasnika iz 13. stoljeća tijekom stoljeća češće citirao i u svjetskim Ko onaj koji iz Hrvatske valjda književnostima, preveden je dvanaest puta dolazi našu Veroniku zreti na hrvatski jezik, osobito u 19. stoljeću, što je se s davnog ne nasiti glada, a tek u 20. stoljeću poseže se i za trećim pjevanjem „Raj“ koje je prevedeno deset već, dok se vidi, veli u pameti: puta (ah, tko zna, možda pokoji prijevod ‘Gospodine moj Kriste, Bože pravi, još leži u rukopisu?). takav li dakle bješe lik tvoj sveti?’, Hrvatskom je čitatelju i vjerniku naj- takav bjeh kad mi živa skrb se javi zanimljiviji i najdraži dio spjeva u kojem onoga što je znao da se vine pjesnik svoju ekstazu viđenja velikog sveca mislima s ovog svijeta k onoj slavi. Bernarda prispodobljuje s ushićenjem pobožnoga dolaznika iz Hrvatske, koji je Danteov stih „Qual è colui che forse napokon ugledao otisnuće Isusova lica na di Croazia“ ovako prevode desetorica spo- Veronikinu rupcu koji se čuva u Rimu. menutih hrvatskih prevoditelja: Ko je onaj, iz Hrvatske valjda, ... Taj spomen hrvatskog romara, hodo- Ko taj, što čak (!) iz Hrvatske pade, ... časnika u Empireju (devetom nebu Raja) Kao što je onaj, držim, što iz Hrvatske preveden je na hrvatski jezik deset puta od putuje... 1909. do 2016. godine, a među prepjevava- Kô čovjek možda iz Hrvatske, koji… teljima je i sam Tomasović. On traduktološ- Kô čovjek možda iz Hrvatske stati, ... ki tumači i citira sve te hrvatske prepjeve iz pera vrsnih prevoditelja kronološkim Ko taj možda iz Hrvatske sada... slijedom nastanka: Vinko Lozovina, Franjo Ko došljak negdje s Hrvatske što zbori, ... Tice Uccellini, Mihovil Gjuranec, Milan Ko onaj možda iz Hrvatske... Pavelić, Olinko Delorko, Mate Maras, Stje- Ko onaj, možda, iz zemlje Hrvata... pan Markuš, Ivan Slamnig, Marko Grčić, Ko onaj možda iz Hrvatske što sta... Ivan Golub i Mirko Tomasović. Dantea Takav je došljak što iz Kroacije...

66 Kulturna baština

Dakle, samo je akademik Tomasović na Hrvati se možda malo zahvališe Dan- koncu posegnuo za doslovnijim izrazom iz teu! Ipak, u Splitu, Dubrovniku i Zadru izvornika - „iz Kroacije“, ostalih osam na- djeluju udruge „Dante Alighieri“ koje vode „iz Hrvatske“, jedan „iz zemlje Hrva- promiču talijanski jezik, u Dubrovniku ta“. Zanimljivo, Danteov navod o vjerniku su stube koje vode do bivše Preparandije koji hodočasti iz Hrvatske tendenciozno je početkom devedesetih godina prošloga prevođen i u dva prijevoda na srpski jezik stoljeća dobile ime Dantea Alighierija s autori kojih su Dragiša Stanojević i Kolja natpisnom pločom, primjerenom pjesniko- Mićević, koji ovako prevode taj stih: vu spomenu Hrvatske, a na zagrebačkom Gornjem gradu postavljena je 1989. ta- Daleko od Rima ko je poniko... kođer spomen-ploča na ljekarnicu koju je K’o taj što stiže možda iz Hrvatske... tu vjerojatno 1339. otvorio Danteov unuk Dakle, samo je Stanojević izbjegao Niccolo . spomenuti ime hrvatsko, a svi ostali se igraju riječima, ritmom, slogom i srokom. Mladen Vuković

Priča o obraćeniku kao uzdarje rodnom Podbablju

Ususret 80. rođendanu profesora dr. sc. Ivana Vujevića

nakladi Ogranka Matice hrvatske u je žanrovski hibrid više književnih vr- UImotskom ljetos je objavljena knjiga sta. Kratki je to roman u koji su ucijepljeni „Prorok Periša“ autora dr. sc. Ivana Vujevi- i publicistički i intertekstualni fragmenti, ća (rođen 14. siječnja 1939. u Podbablju), romansirana Perišina biografija, ali isto- sveučilišnog profesora koji je objavio dobno i autobiografsko memoarsko štivo šezdesetak ekonomskih priručnika, publi- u kojemu se autor prisjeća svog djetinjstva, cističkih naslova i knjiga stihova. Ovo je studentskih dana i mladosti, tijekom kojih njegov prvi roman o jednom mještaninu se oko Periše okupljao kružok studenata Hršćevana, obraćeniku s kojim se često žednih životnih istina, gladnih znanja i družio i u mladim studentskim danima. Po- mudroslovnih spoznaja. Glavni je lik ove govore su napisali dr. sc. Stjepan Lapenda duhovne novelete bogati mjesni trgovac i akademik Slavo Kukić. i prorok Periša, zvan i Petraš, (a pozna- Ivan Vujević kroz književne dveri to je da nitko nije prorok u svom selu), osvjetljava nam svog sumještanina I. K., negdašnji siledžija koji se u zreloj dobi poznatijeg kao Periša, koji je bio Gajtanov obratio kršćanskoj vjeri, Isusov sljednik

suvremenik iz Hršćevana, u tekstu koji koji je nosio svoj teški životni križ, rođen Priča o obraćeniku kao uzdarje rodnom Podbablju

67 Kulturna baština

pod nesretnom „zvizdom“ da je za svog imotskim gimnazijalcima krajem pedesetih 87-godišnjeg života pokopao pokćerku i godina u komunističkoj Jugoslaviji te apo- vlastitu kćer. krifni govori Brune Bušića o Hrvatima kao „Svoje nekadašnje prljave poslove, našim vladarima, iako to doba naš junak Priča o obraćeniku kao uzdarje rodnom Podbablju svoju mutnu prošlost, Periša je čuvao kao Periša nije dočekao. veliku tajnu koju je smatrao prošlošću koja I zahvaljujući milosti Duha Svetog, s se ne smije i ne treba spominjati, misleći Perišina „utrnulog srca pao je cijeli varićak naivno da je to i narod stavio u zapećak“ - tereta“, prošli padovi i kušnje zapravo su navodi autor tamnu stranu prvog desetljeća bili Božji ispit“ i naš junak okreće novu nakon Perišine punoljetnosti, o kojoj s nji- obraćeničku stranicu svog zemnog živo- me nije nikada razglabao. Ostala je to tajna ta. I, što stariji, Periša biva sve ponizniji, za čitatelja, ali Vujević u svojim zapisima skromniji, znaniji i mudriji, svagdašnji poštuje osmu Božju zapovijed: Ne reci čitač Biblije u svom malom selu, pun krje- lažna svjedočanstva! Pa se odrekao prava posti (od kojih je umjerenost nad željama, pisca na fikcijsku priču i zadaće da obasja nagonom i strasti ponajveća), pravo oliče- mrkline ljudske duše kad siledžijski nanosi nje obraćenika od bezvjernog i obijesnog krivdu i bol drugima, tako sve ostaje na mladića koji je činio zlo gdje se pojavio, pukoj spoznaji da je proveo četiri godine i time je kao „obraćena ovčica“ nebesima u tamnici zbog pokušaja ubojstva (što je draži, jer i evanđelisti spominju Isusovu čak i relativno velika kazna u usporedbi prispodobu o izgubljenoj ovci: „Tko to s nekim današnjim presudama u nas, u od vas, ako ima sto ovaca pa izgubi jednu kojima i višestruki ubojica biva oslobođen od njih, ne ostavi onih devedeset i devet u zatvora, čak i bez uvjetne kazne). A mali pustinji te pođe za izgubljenom dok je ne je grijeh odustati u romanu od i zamišljene nađe? A kad je nađe, stavi je na ramena sav priče o tome koji su to pravosudni slučajevi radostan pa došavši kući, sazove prijatelje spojili tri akademski obrazovana čovjeka i susjede i rekne im: ‘Radujte se sa mnom! u isti pržun za vrijeme Austro-Ugarske Nađoh ovcu svoju izgubljenu.’ Kažem monarhije, ili Kraljevine Srba, Hrvata i vam, tako će na nebu biti veća radost zbog Slovenaca (kasnije Jugoslavije). Nešto su jednog obraćena grešnika nego li zbog de- politički konkretniji navodi u ovoj priči tek vedeset i devet pravednika kojima ne treba ono o „revolucionarnim“ gibanjima među obraćenja.“ (Matej 18, 12-14) I Periša je

68 Kulturna baština

harno živio vjersko, moralno, intelektualno Pčele su znale da je med njihov i emotivno obraćenje. Djetetu Božjem posebno mio. Autorov kum i mladenački uzor Periša Bile su tužne što žive malo svoju je ekumensku empatiju svjedočio i I što im krila ne traju duže. među životinjama, od lovačkih dana do One bi htjele barem još jednom druženja s njima u vlastitom dvorištu, Isusu ljubav s medom da pruže. bio je njihov dobri pastir sa štapom kao „dirigentskom palicom“ i možda je poput Zato ih Gospa vječnima stvori: svetog Franje razgovarao s pticama, ali U svijeći ljubav gori im bijela. i sa svojim pčelama, koje je volio iznad Jer, što su svijeće tu na oltaru svega. Možda i zbog njihova proizvoda, jer Rojevi nego usnulih pčela? suna oltaru svijeće „rojevi usnulih pčela“, kao što prekrasno primijeti fra Rajmund I evo nas na početku jednog malog Kupareo (1914. - 1996.) u svojoj antologij- mementa i hommagea Ivana Vujevića svom skoj pjesmi „Balada o Gospinim pčelama“, zavičaju i rodnom mjestu u kojem je prije koja je toliko lijepa da je citiram cijelu: 80 godina udahnuo prve gutljaje svježeg zraka, koji mu još daje snagu u vitalnom Tako je bila Marija lijepa peru, koje nam je podarilo priču o zaborav- Da su se za njom jagmile pčele ljenom proroku Periši, duhovno štivo kao Pa kad bi časkom prestala s poslom, uzdarje zavičaju Podbablja, sretnom što je Na njene ruke one bi sjele. imalo jednog takvog sina, žednog novih sinova koji bi biblijskim stranicama kročili Jer te su ruke nosile Krista, obraćeničkom stazom k Isusu Kristu. Iz njih je slatko jeo i pio. Mladen Vuković

33 zapisa o imotskom čoviku i pučkoj duši

AUGUSTIN KUJUNDŽIĆ AGO: Kamena gnjizda, Podbablje, 2018.

nakladi Podbablje portala, čiji je pred- novine od 2004. do 2010. godine, dok se Usjednik i za koji piše vijesti, objavljena nije ugasio i preselio na mrežne digitalne su „Kamena gnjizda“, četvrta knjiga Augu- stranice. Augustin Kujundžić Ago rođen je stina Age Kujundžića. Nakon poezije i pro- 4. srpnja 1955. godine u Imotskom. Živi i ze, sabrao je svoje novinsko putopisno štivo radi u Grubinama. Bavi se glazbom, svira

koje je objavljivao u mjesečniku Imotske klavijature, bas i gitaru, pjeva kao kantautor, 33 zapisa o imotskom čoviku i pučkoj duši

69 Kulturna baština

njegove pjesme izvode i drugi pjevači i klape. Od utemeljenja pjeva bariton u kla- Sveta Ano Imotski' Poljica pi Sv. Mihovil Proložac. Dugogodišnji je predsjednik Udruge pjevača amatera Prvi Pod Osojen na sri polja stoji glas Imotske krajine. Osim glazbenog umi- stara crkva od živca kamena jeća, Augustin ima poseban dar i za slikar- di se čeljad svetoj Ani moli stvo. Ljepotu krajobraza i neprocjenjiv sklad od rođenja do zadnjeg amena boja koje gledatelja njegovih slikarskih Sveta Ano čuvaj i obrani uradaka ne ostavljaju ravnodušnim, pokazao naša sela što su od davnina Sveta Ano molimo se Tebi je na pet samostalnih i više skupnih izložaba, našoj viri Ti si temelj stina te nekoliko slikarskih kolonija. Ilustrirao je Sveta Ano Majko Marijina više knjiga stihova. Umjetničku svestranost zaštitnice Imotskih Poljica svjedoči i u pisanoj riječi. Objavio je dvije 33 zapisa o imotskom čoviku i pučkoj duši moli za nas čuvaj našu župu knjige poezije: U SVJETLU UKAZANJA svi smo tvoji svi smo tvoja dica. (1996.) i OKOVI NAVIKA (2000.) te roman NAIVNOST NEVINOSTI (2006.). Piše Augustin Kujundžić Ago kritike na svakodnevnicu, a humoreske kazuje i na HR Radio Splitu u nedjeljnoj emisiji Kad se smijah tad i bijah. Bavi se naše Župe sv. Luke objavio tri priče: Kura- novinarstvom i publicistikom. U knjizi KA- jići - Žužuli, Tolići, Vujevići – Podastrana, MENA GNJIZDA 33 su reportaže, „carice“ a iz ostalog dijela općine su još šetnja kroz novinarskog žanra koje u nekoliko kartica Brkiće - Kujundžići, zatim su tu spomenuti teksta i fotografija dočaraju dušu i svagdaš- Šušnjari, Lovrići i Drviši, Livajići, Čujići, nji život nekog mjesta. Knjigu otvara Agina Bašići i Ujevići Gornji. Agini su zapisi deseteračka pjesma „Imotska krajina“ sa fotoaparatom (dijelom i drugih fotoreporte- spomenom svih naših mjestašaca, koju je ra), te perom na zavičajnoj ikavici, bljesko- Tomislav Smoljko snimio uz gusle. vita slika trenutka Imote na početku trećeg tisućljeća. Naziru se da su brojna sela i Imotskom krajinom su u protekla dva zaseoci počeli demografski kopnuti, rijetki stoljeća hodočastili brojni pisci, domaći sugovornici na kamenim skalinima Agu su i stranci, Milan Glibota priredio je izbor dočekivali bukarom vina, ili vode, čašicom tih putopisa (u knjizi „Imotskom kraji- razgovora i pučkom mudrošću. Posebna nom“, Imotski, 1999.). Devedesetih godina je vrijednost tih danas ukoričenih članaka prošlog stoljeća desetak vrsnih reportaže da neki od njegovih sugovornika više nisu iz Imotske krajine objavio je Stipe Krce živi, da ih je Ago ulovio prije otvaranja (neki sabrani i u njegovoj knjizi „Male- dveri vječnosti. Rimski pisac Horacije je na mjesta srca moga“). Podsjetimo da je kazao da je svojim zapisima podigao spo- prije stotinjak godina putopise iz Podba- menik trajniji od mjedi, i ova Agina knjiga blja objavljivao fra Ivan Tonković, evo je knjiga spomenik našim opustjelim kame- ponovno stoljeće kasnije još jednog sina nim gnijezdima, čiji se ptići razletješe na krškog kamena, koji trga od zaborava ono sve strane svijeta, ne pjevajući više gange što obično mislimo da kao svagdašnjica ne i uspavanke rodnog zavičaja. zaslužuje svoje zapisivanje. Autor je tako iz Mladen Vuković

70 Kulturna baština

Telefonski imenik

Važniji telefonski brojevi u Runovići 849-000 Slivno 855-100 Imotskoj krajini: Studenci 725-506 Svib 725-174 Autobusni kolodvor 841-442, 841-268 Vinjani 841-791 Benzinska crpka Grubine 858-154 Zagvozd 847-029 Carinska uprava Imotski 671-080 Zmijavci 840-148 Centar za obavješćivanje 112 Dom zdravlja 671-100, 841-744 Elektrodalmacija 842-066 DRUM I HRŠĆEVANI Hotel Venecija 671-700 Hotel Zdilar 671-040 Naziv pretplatnika: Tel.: Informacije HT 11988 Ljekarna 842-994, 841-127 BIOŠIĆ MARKO P. JOSIPA 848-662 Općina Podbablje 848-804 BIOŠIĆ MILJENKO 848-661 Osnovna škola Grubine 670-057 BIOŠIĆ SLAVKO MATIN 848-660 Osnovna škola Krivodol 852-251 BIOŠIĆ ŽELJKO P. MATE 848-483 Osnovna škola Zmijavci 670-130 BLAŽIĆ ANTE 848-679 Pogrebno Matković 841-166, BLAŽIĆ ANTE ČVRKA 848-675 091-500-5565 BLAŽIĆ IVAN P. ANTE 848-673 Policija 192, 841-124 BLAŽIĆ IVAN P. IVANA CRNI 848-645 Topana Imotski (Odvoz smeća) 841-553 BLAŽIĆ IVAN P. JOSIPA 848-670 Vatrogasci 193, 842-271 BLAŽIĆ IVAN P. MARKA 848-643 Veterinarska ambulanta 842-385 BLAŽIĆ LJUBO P. IVANA 848-650 Vodovod Imotske krajine 843-550 BLAŽIĆ MARIJAN P. IVANA 848-646 BLAŽIĆ MATE P. MATE 848-647 BLAŽIĆ NEDILJKO P. JOSIPA 848-649 Župni uredi imotskog dekanata BLAŽIĆ NEDO P. MATE 848-644 BLAŽIĆ PETAR P. ANTE 848-642 Aržano 724-411 BLAŽIĆ SLAVKO P. STIPANA 848-648 Biorine 726-020 BUŠIĆ BOSILJKA 848-489 Cista Provo 722-064 Dobranje 726-333 DIVIĆ DANE 848-663 Grabovac 720-123 DODIG ANA UD. ANĐELKA 848-541 Imotski 841-178 DODIG ANA UD. DINKA 848-420 Krstatice 855-633 DODIG ANTE P. ANTE TALE 848-310 Lokvičići 853-600 DODIG ANTE P. MATE BATIĆ 848-479 Lovreć 723-255 DODIG ANTE P. MIRKA 848-387 Medov Dolac 723-811 DODIG ANTE P. NEDILJKA 848-312 Podbablje 848-475 DODIG BRANKO ANUŠIN 848-309 Poljica 852-250 DODIG DINKA 848-476 Proložac 846-025 DODIG DINKO 848-305

Ričice 854-045 DODIG IVAN P. ANTE 848-502 imenik Telefonski

71 Kulturna baština

DODIG IVAN P. MIRKA 848-463 KRIŠTIĆ SLAVKO P. STIPE 848-564 DODIG JOSIP P. JOSIPA 848-418 KRIŠTIĆ ZDENKO VICKOV 848-444 DODIG KARMA 848-545 KUJUNDŽIĆ MIŠEVIĆ ANTE P. ANTE 848-416 DODIG LJUBO P. NEDILJKA 848-419 KUJUNDŽIĆ MIŠEVIĆ PETAR 848-430 DODIG MILAN P. LUKE 848-377 DODIG MILJENKO KOPČIĆEV 848-308 MARGETA ANĐELKO VEKO 848-413 MARGETA ANTE P. JOSIPA 848-414 Telefonski imenik Telefonski DODIG NEVA 848-332 DODIG RUŽA UD. MIRKA 848-521 MARGETA TOMISLAV 848-441 DODIG PETAR CAROV 848-368 MARŠIĆ STIPE 848-386 DODIG ŽIVKO 848-383 MATKOVIĆ SLAVA UD. NEDILJKA 848-634 MATKOVIĆ SVETO 848-426 ERCEG ANTE P. MARKA NARANČIĆ 848-472 MATKOVIĆ ANA UD. ANTE 848-671 ERCEG ANTE P. MATE VERIĆ 848-471 MATKOVIĆ ANTE P. MATE GRUIĆ 848-672 ERCEG IVAN P. ANTE ČAVE 848-748 MATKOVIĆ DANKA UD. IVANA 848-633 ERCEG IVAN P. MATE ŽIŽIĆ 848-600 MATKOVIĆ DRAGO P. MIJE 848-629 ERCEG IVAN P. MIRKA IKELJA 848-346 MATKOVIĆ IVAN P. MATE 848-632 ERCEG MARIJA UD. JERKA 848-345 MATKOVIĆ MARTIN P. ANTE 848-635 ERCEG MILA 848-500 MATKOVIĆ PATAR JELIĆ 848-676 ERCEG VINKO P. PETRA 848-344 MATKOVIĆ TONE NEDIN 848-585 MIKULIĆ ANTE ČIKA 848-372 LAVAŠ BRANKO LASUŠIĆ 848-340 G MIKULIĆ PERE PAVELIĆ 848-373 GLAVAŠ DRAGICA P. IĆE 848-342 MILAS ANA UD. MARKA 848-491 GLAVAŠ MIRJANA 848-667 MILAS ANTE BUBIĆ 848-544 GLAVAŠ NEDILJKO LASUŠIĆ 848-339 MILAS ANTE P. TADIJE 848-354 GLAVAŠ NEDILJKO P. ANTE 848-343 MILAS ANTE SANSIĆ 848-353 GLAVAŠ NENAD 848-518 MILAS ANTE 848-322 GLAVAŠ PETAR-MARTIN 848-436 MILAS BRANIMIR 848-331 GUDELJ KATA 848-665 MILAS DOMINIK JOSIPOV 848-476 GUDELJ LJUBO GABRIĆ 848-628 MILAS IVAN MUTIĆ 848-348 GUDELJ MARIJAN GABRIĆ 848-490 MILAS IVAN P. ANTE 848-355 IVANKO STIPE 848-307 MILAS IVAN ŽIVONJIĆ 848-350 MILAS MAŠA P. IVANA 848-349 KASALO ANTE P. IVANA 848-651 MILAS MILAN P. ANTE PURKO 848-351 KASALO IVAN P. IVANA 848-658 MILAS MILAN ŠULJIĆ 848-434 KASALO IVAN P. JOSIPA 848-656 MILAS PETAR P. STIPANA 848-356 KASALO IVAN P. PETRA 848-652 MIŠEVIĆ ANTE P. IVANA MEH. 848-304 KASALO LUKA MATIN 848-654 MIŠEVIĆ ANTE P. IVANA 848-423 KASALO MARINA R. BANDIĆ 848-577 MIŠEVIĆ ANTE- ŠEPIĆ 848-397 KASALO MATE P. PETRA 848-438 MIŠEVIĆ DOMAGOJ 848-303 KASALO MIJO P. JOSIPA 848-657 MIŠEVIĆ IKO 848-403 KASALO NEDILJKO MATIN 848-653 MIŠEVIĆ IKO ANTIN 848-301 KASALO NEDILJKO P. IVANA 848-659 MIŠEVIĆ IVAN 848-590 KASALO RUŽA UD. MATE 848-655 MIŠEVIĆ LJUBAN 848-301 KRIŠTIĆ ANTE P. ANTE ČIBO 848-638 MIŠEVIĆ MARKO P. BRANKA 848-333 KRIŠTIĆ BRANKO MARIJANOV 848-640 MIŠEVIĆ MIRKO P. IVANA 848-440 KRIŠTIĆ DANICA UD. MATE 848-488 MIŠEVIĆ MLADEN 848-422 KRIŠTIĆ DINKO P. JOSIPA 848-636 MIŠEVIĆ NEDILJKO 848-678 KRIŠTIĆ LUKA P. ANTE 848-481 MIŠEVIĆ VINKA- LJILJA 848-302 KRIŠTIĆ LJUBO P. MATE 848-639 KRIŠTIĆ MATE 848-567 PARLOV IVAN BORISLAVA 848-669 KRIŠTIĆ MIRKO P. DANE 848-637 PERKUŠIĆ ANČICA 848-420 KRIŠTIĆ NEDILJKO P. A. ČUBIĆ 848-641 PERKUŠIĆ ANTE GONGIĆ 848-361

72 Kulturna baština

PERKUŠIĆ ANTE MATIN MIČIĆ 848-316 TOLIĆ BRANKO 848-454 PERKUŠIĆ ANTE P. IVANA BARIŠA 848-327 TOLIĆ ANA UD. DRAGE 848-334 PERKUŠIĆ ANTE P. JURE LEKUŠIĆ 848-421 TOLIĆ VLADE - PETAR 848-374 PERKUŠIĆ ANTE PEZIĆ 848-391 TOLIĆ MARA UD. MIRA 848-556 PERKUŠIĆ ANTE TONE 848-325 TOLIĆ MIRKO P. JOSIPA 848-474 PERKUŠIĆ DAMIR 848-424 TOLIĆ MIROSLAV MILANOV 848-395 PERKUŠIĆ IVAN JABUKA 848-378 TOLIĆ MIROSLAV MIRKOV 848-389 PERKUŠIĆ IVAN NEDILJKOV 848-323 TOLIĆ RADOSLAV TOMISLAVOV 848-390 PERKUŠIĆ IVAN RIGIĆ 848-477 TOLIĆ RATKO MILJENKOV 848-392 PERKUŠIĆ IVICA KALUDŽIĆ 848-501 TOLIĆ VELJKO 848-337 PERKUŠIĆ JADRANKA GONGIĆA 848-330 TOLIĆ ZDRAVKO DANIN 848-473 PERKUŠIĆ JOSIPA P. MARIJANA 848-324 TOLIĆ ZLATIBOR P. MATE 848-336 PERKUŠIĆ JOSIP JOKAN 848-547 PERKUŠIĆ LJUBOMIR ANTIN 848-338 VRLJIĆ ANTE IVANOV ŠEPIĆ 848-366 PERKUŠIĆ MARKO P. NIKOLE 848-478 VRLJIĆ DANE DANIN 848-442 PERKUŠIĆ MATE 848-557 VRLJIĆ STIPE POK. ŠEPE 848-504 PERKUŠIĆ MIRKO MLAĐI 848-347 VRLJIĆ IVAN /ŽAN/ 848-542 PERKUŠIĆ MIRKO P. ANTE 848-320 VRLJIĆ IVANKA 848-580 PERKUŠIĆ MIRKO MARUŠELIĆ 848-462 VRLJIĆ IVO P. IVANA 848-582 PERKUŠIĆ MIRO NEDILJKOV 848-393 VRLJIĆ JADRAN STIPIN 848-369 VRLJIĆ MARIJO 848-382 PERKUŠIĆ MLADEN P. JAKOVA 848-328 VRLJIĆ MILA UD. IVANA 848-446 PERKUŠIĆ NEDILJKO ANTIN 848-376 VRLJIĆ MILAN P. MARIJANA 848-380 PERKUŠIĆ NEDILJKO IVANOV 848-379 VRLJIĆ MILAN PETROV 848-365 PERKUŠIĆ NIKŠA P. MARKA 848-321 VRLJIĆ NIKOLA 848-539 PERKUŠIĆ PETAR SOLIĆ 848-315 VRLJIĆ NADA 848-583 PERKUŠIĆ RANKO P. BRANKA 848-329 VRLJIĆ PREDRAG 848-370 PERKUŠIĆ RANKO 848-499 VRLJIĆ RADOSLAV 848-425 PERKUŠIĆ RUŽA UD. ANTE 848-503 VRLJIĆ TOMISLAV MIĆA 848-371 PERKUŠIĆ TOMISLAV 848-319 VRLJIĆ VLADE P. PETRA 848-367 PERKUŠIĆ TONĆI P. ANTE 848-326 VUJEVIĆ ANA UD. JURE 848-384 PERKUŠIĆ VERONIKA 848-318 VUJEVIĆ ANTE DUDANOVIĆ 848-450 PERKUŠIĆ VLADE MAČKOV 848-317 VUJEVIĆ DRAGAN TUJIĆ 848-361 POPIĆ ANTE 848-415 VUJEVIĆ DRAGO PETROV 848-381 POPIĆ TIHOMIR 848-417 VUJEVIĆ IVAN JUKIN 848-364 ŠUŠNJAR ANTE P. MARKA PELA 848-680 VUJEVIĆ IVAN P. JURE ŽULJEVIĆ 848-470 ŠUŠNJAR AUGUSTIN 848-464 VUJEVIĆ JURE BRKIĆ 848-362 ŠUŠNJAR DARKO RIZIK 848-407 VUJEVIĆ JURE P. LUKE JUGO 848-509 ŠUŠNJAR IVAN MARKOV 848-410 VUJEVIĆ MATE P. MATE ČUĆAN 848-375 ŠUŠNJAR JADRANKO 848-306 VUJEVIĆ MILA UD. MILANA 848-363 ŠUŠNJAR LUKA AUGUSTINOV 848-412 VUJEVIĆ MILAN P. JURE 848-359 ŠUŠNJAR LUKA P. LUKE LUINA 848-543 VUJEVIĆ MILAN USIĆ 848-358 ŠUŠNJAR LUKA P. LUKE 848-406 VUJEVIĆ MIODRAG MIJO 848-357 ŠUŠNJAR MARKO P. MARKA 848-409 VUJEVIĆ PERICA 554-110 ŠUŠNJAR MILA 848-517 VUJEVIĆ PREDRAG 848-360 ŠUŠNJAR MILAN MIĆUN 848-486 VUJEVIĆ TONE ŽUJIN 848-566 ŠUŠNJAR SLAVEN 848-408 VUKSAN ANTE 848-399 ŠUŠNJAR TINO 848-505 VUKSAN DANIJEL 848-404 VUKSAN IVAN P. LUKE 848-519 TOLIĆ ANTE GAĆIN 848-398 VUKSAN IVAN P. SLAVKA 848-385 TOLIĆ ANTE TRZIĆ 848-508 VUKSAN KARLO 848-401

TOLIĆ ANTE ZANIN 848-335 VUKSAN MARKO ANTIN 848-394 imenik Telefonski

73 Kulturna baština

VUKSAN IVICA 848-308 VUKSAN TONE 848-452 GRUBINE VUKSAN ZDRAVKO MATIN 848-506 VUKSAN ZORAN p. MATE 848-622 BUBALO PEPICA 858-114 ZNAOR ANA UD. MARIJANA 848-609 BULJAN IVAN MILANOV 858-075

Telefonski imenik Telefonski BULJAN MILAN 858-060 ZNAOR ANA UD. MATE 848-601 BULJAN NEDILJKO MILANOV 858-076 ZNAOR ANTE IVANOV ANTUŠICA 848-617 ZNAOR ANTE MIRKIN 848-618 JONJIĆ ANA P. MARKA 858-147 ZNAOR ANTE P. ANTE TONĆI 848-622 JONJIĆ ANA Ž. VELJKA 858-049 JONJIĆ ANTE DELIJIN 858-068 ZNAOR ANTE P. IVANA IKIČIĆ 848-414 JONJIĆ ANTE ILIJIN 858-055 ZNAOR ANTE P. MATE BADŽO 848-612 JONJIĆ ANTE P. JOSIPA 858-212 ZNAOR ANTE P. MATE SKOKO 848-620 JONJIĆ ANTE P. MATE 858-032 ZNAOR ANTE TOLUŠIĆ 848-679 JONJIĆ BOJŠA 858-058 ZNAOR BORISLAV 848-448 JONJIĆ BRANKO MIRKOV 858-009 ZNAOR BORO MIRKIN 848-619 JONJIĆ DARKO 858-121 JONJIĆ DANIJEL ANTIN 858-047 ZNAOR BRANKO P. MARIJANA 848-614 JONJIĆ DINKO MARKOV 858-035 ZNAOR DALIBOR 848-489 JONJIĆ DINKO SRKOV 858-031 ZNAOR IVAN DANIN ITAN 848-623 JONJIĆ DRAGAN MIMIĆ 858-162 ZNAOR IVAN P. ANTE CRNI 848-611 JONJIĆ FILIP NEDILJKOV 858-023 ZNAOR IVAN P. MARIJANA JAUŠIN 848-613 JONJIĆ IVAN MARKOV 858-300 JONJIĆ IVAN P. ANTE 858-067 ZNAOR IVO P. IVANA 848-674 JONJIĆ IVAN P. BRANKA 858-071 ZNAOR LJUBICA 848-487 JONJIĆ IVAN P. STIPE LJOLJIĆ 858-029 ZNAOR MARIJAN - BANANA 848-313 JONJIĆ IVAN ZELIĆ 858-028 ZNAOR MARIJAN P. MARIJANA 848-664 JONJIĆ IVO BOSIĆ 858-026 ZNAOR MIJO P. IVANA 848-602 JONJIĆ JAVOR 858-151 ZNAOR MILAN MATIN 848-668 JONJIĆ JOSIP LJILJIN 858-008 JONJIĆ JOŠKO P. BRANKA 858-022 ZNAOR MIRKO BRICO 848-565 JONJIĆ LOZANA 858-108 ZNAOR MIRKO P. ANTE MIDO 848-615 JONJIĆ LUKA LUDŽIĆ 858-160 ZNAOR MIRKO P. IVANA ĐANOVIĆ 848-607 JONJIĆ LUKA PANTIN 858-003 ZNAOR MIRKO P. MARIJANA 848-603 JONJIĆ LJILJE P. JOSIPA 858-007 ZNAOR NEDILJKO ĐILE 848-677 JONJIĆ LJUBA 858-063 ZNAOR NEDILJKO P. ANTE VICE 848-604 JONJIĆ MARIJO MARKANOV 858-004 JONJIĆ MARINKO BILIĆ 858-051 ZNAOR NEDILJKO P. MARIJANA 848-608 JONJIĆ MARINKO BILIN 858-165 ZNAOR NEDILJKO 848-314 JONJIĆ MARKO BABIN 858-027 ZNAOR NEDO VRANCUZ 848-352 JONJIĆ MARKO MARSEL 858-148 ZNAOR PETAR P. JURE 848-621 JONJIĆ MARKO TUDIN 858-052 ZNAOR PETAR RAIČEV 848-626 JONJIĆ MARIO 858-011 JONJIĆ MILA UD. JOSIPA 858-006 ZNAOR STIPE 848-624 JONJIĆ MILAN - MIKI 858-268 ZNAOR VINKO P. ANTE 848-616 JONJIĆ MIRKO CVAJTEROV 858-062 ZNAOR ŽELJKO NEDILJKOV 848-605 JONJIĆ MIRKO SRKOV 858-021 ZNAOR ŽELJKO PIĆIN 848-627 JONJIĆ MIRKO ŠUCIĆ 858-025 ZOVKO MILA 848-405 JONJIĆ MIRKO 858-017 JONJIĆ MIRO 858-143 ŽUPNI URED 848-475 JONJIĆ NADA 848-053

74 Kulturna baština

JONJIĆ NATALI ud. ANTE (PAČE) 677-323 KARIN NEDILJKO BIBO 858-227 JONJIĆ NEDJELJKO JUKO 858-064 KARIN NEDILJKO ČIKIĆEV 858-125 JONJIĆ NEDJELJKO P. MATE 858-024 KARIN PETAR MILANOV 858-177 JONJIĆ NENO 858-013 KARIN PETAR P. PETRA 858-193 JONJIĆ PETAR DUJIN 858-056 KARIN TOMISLAV BAĆIREV 858-058 JONJIĆ PETAR LAGANOV 858-036 KARIN TOMISLAV P. PETRA 858-180 JONJIĆ ROSA 858-054 KARIN VELJKO ĐUKA 858-019 JONJIĆ ROSA žena Dane 858-158 KARIN VICE JOSIPOV 858-187 JONJIĆ STIPE ĆIPA 858-119 KARIN ZRINKO P. STJEPANA 858-183 JONJIĆ STIPE LUCIN 858-020 KARIN ŽELJKO FILIPOV 858-334 JONJIĆ TITO 858-266 KUJUNDŽIĆ ANTE P. BARIŠE 858-176 JONJIĆ VELIBOR IVANOV 858-115 KUJUNDŽIĆ ANTE TURKIN 858-326 JONJIĆ VELJKO P. MILANA 858-033 KUJUNDŽIĆ AUGUSTIN ŠUNTIĆ 858-233 JONJIĆ VJEKO ZELIĆ 858-200 KUJUNDŽIĆ DRAGAN ŠUNTIĆ 858-308 JONJIĆ VINKO SIMIĆ 858-030 KUJUNDŽIĆ IVO GROF 858-324 JONJIĆ VJEKO P. LUKE 858-157 KUJUNDŽIĆ MARINKO 858-316 JONJIĆ ZDRAVKO VICKOVIĆ 858-122 KUJUNDŽIĆ LUKA 858-319 JONJIĆ ŽARKO 858-213 KUJUNDŽIĆ MARIJAN TURKIN 858-318 JONJIĆ ŽELJKO MATIN 858-164 KUJUNDŽIĆ MARIJO TURKIN 858-329 KUJUNDŽIĆ MARKO 858-178 ARIN ANDRIJANA 858-033 K KUJUNDŽIĆ MATE BAGIN 858-330 KARIN ANTE DANIN 858-226 KUJUNDŽIĆ MATKO 858-312 KARIN ANTE DEDAGIN 858-048 KUJUNDŽIĆ MILAN ČIKIN 858-126 KARIN ANTE JEGEROV 858-050 KUJUNDŽIĆ MIRO PATIN 858-325 KARIN ANTE P. MARINKA 858-073 KUJUNDŽIĆ NEDILJKO BAGIN 858-328 KARIN ANTE MLADENOV LOLIN 858-083 KUJUNDŽIĆ NEDILJKO POLO 858-264 KARIN ANTE TONI 858-010 KUJUNDŽIĆ PREDRAG 858-038 KARIN ANTE 858-123 KUJUNDŽIĆ STANKO 858-314 KARIN BORIS 858-124 KUJUNDŽIĆ VELE BAGIN 858-327 KARIN DANE P. IVANA 858-189 KUJUNDŽIĆ VJENCESLAV 858-315 KARIN DARKO 858-138 KUJUNDŽIĆ ŽELJKO BREKUŠIN 858-145 KARIN FILIP 858-333 KUJUNDŽIĆ ŽIVKO 858-313 KARIN IKO LOLIN 858-109 KARIN IVAN ANTIN HEROJEV 858-181 LIVAJIĆ LUKA 858-317 KARIN IVAN ANTIN 858-192 LONČAR ANTE P. ANTE 858-364 KARIN IVICA ANTIN 858-071 KARIN JAKOV JAKO 858-321 MATKOVIĆ ANTE BOŽIN 858-360 KARIN JAKOV PAŠKIĆ 858-185 MATKOVIĆ ANTE JAKOVLJEV 858-077 KARIN JOSIP IVANOV KRTIČIN 858-188 MATKOVIĆ ANTE P. ANTE 858-359 KARIN JOSIP LUKIN 858-178 MATKOVIĆ ANTE P. ANTE 858-365 KARIN LUKA LUKICA 858-045 MATKOVIĆ ANTE P. BARIŠE 858-368 KARIN LJUBO P. IVANA 858-116 MATKOVIĆ ANTE P. PETRA 858-310 KARIN IKO P. MARIJANA 858-209 MATKOVIĆ BRANIMIR P. PETRA 858-311 KARIN MARINKO P. NEDILJKA 858-074 MATKOVIĆ DANE JOGUNOV 858-380 KARIN MILANKA MIKA 858-097 MATKOVIĆ IVAN P. JOSIPA 858-372 KARIN MILJENKO FILIPOV 858-425 MATKOVIĆ IVAN P. JOZE 858-371 KARIN MIRKO PAŠKIĆ 858-186 MATKOVIĆ IVAN P. JOZE 858-140 KARIN MIRKO 858-046 MATKOVIĆ IVICA 858-096 KARIN MLADEN LOLIN 858-077 MATKOVIĆ JAKOV 858-216 KARIN MLADENKO 858-333 MATKOVIĆ JURE P. ANTE 858-362 KARIN NADAN NIKOLIN BARIŠIN 858-072 MATKOVIĆ MARIJAN ANTIN 858-379

KARIN NEDILJKO BAĆIREV 858-018 MATKOVIĆ MARKO BOŽIN 858-367 imenik Telefonski

75 Kulturna baština

MATKOVIĆ MILAN DANIN 858-366 ŽUŽUL ANTE LUKIĆ 858-432 MATKOVIĆ STIPE MATANOV 858-378 ŽUŽUL ANTE P. IVKE 858-120 MATKOVIĆ TOMISLAV P. MATE 858-369 ŽUŽUL ANTE TURIJA 858-088 MATKOVIĆ TONĆI IVANOV 858-363 ŽUŽUL ANTE 858-085 ŽUŽUL ANTUSA 858-081 PERKUŠIĆ ANA 858-240 ŽUŽUL BARIŠA 858-103

Telefonski imenik Telefonski ŽUŽUL ĆIPA BRAJIN 858-097 SMOLJKO IVAN MATIN 858-069 ŽUŽUL DOMAGOJ KILOV 858-811 SMOLJKO LUKA MATIN 858-065 ŽUŽUL IKO RABIĆ 858-104 SMOLJKO MATE MATIĆ 858-066 ŽUŽUL IVAN LUKIN 858-107 ŠKOLA GRUBINE 670-057 ŽUŽUL IVAN MIRKOV 858-079 ŽUŽUL IVAN NIKOLIN 858-089 VUKOVIĆ ANTE DŽOLE 858-127 ŽUŽUL IVAN P. ANTIĆA 858-117 VUKOVIĆ ANTE P. LUKE 495-046 ŽUŽUL IVOTA MURATOV 858-087 VUKOVIĆ ANTE GAGA 858-034 ŽUŽUL JOKO GROBAR 858-271 VUKOVIĆ ANTE GRGIN 858-172 ŽUŽUL JOSIP ŠALDOV 858-324 VUKOVIĆ ANTE TONCULOV 858-047 ŽUŽUL JOZO ŠALDOVIĆ 858-118 VUKOVIĆ BARIŠA VINKOV 858-170 ŽUŽUL LJUBO 858-082 VUKOVIĆ DAMIR MILANOV 858-110 ŽUŽUL MARIJAN BRAJO 858-002 VUKOVIĆ DANE PEĆUŠIN 858-015 ŽUŽUL MARIJAN JELIN 858-042 VUKOVIĆ IVAN INJA 858-128 ŽUŽUL MARIJAN MANJO 858-091 VUKOVIĆ IVAN P. LUKE 858-169 ŽUŽUL MARIJAN MARKIČIN 858-005 VUKOVIĆ IVAN PIVANOV 858-191 ŽUŽUL MARIJAN UCA 858-001 VUKOVIĆ IVICA TONCULOV 858-129 ŽUŽUL MARINKO 858-156 VUKOVIĆ JOSIP BARUNOV 858-133 ŽUŽUL MARKO 858-094 VUKOVIĆ JOSIP IVANOV JOPULA 858-040 ŽUŽUL MARKO PAŠIN 858-101 VUKOVIĆ JOSIP P. MARTINA 858-043 ŽUŽUL NADAN 858-092 VUKOVIĆ JOSIP PROF. 858-409 ŽUŽUL SLAVKO KULJIN 858-305 VUKOVIĆ JURE P. JOKE 858-044 ŽUŽUL STIPE P. DANE 858-141 VUKOVIĆ JURE P. LUKE 858-171 ŽUŽUL STIPE MILI 858-084 VUKOVIĆ LUKA DRAGO 858-061 ŽUŽUL STIPICA CAREV 858-086 VUKOVIĆ LUKA IVANOV 858-220 ŽUŽUL STJEPAN P. MARIJANA 858-233 VUKOVIĆ LUKA P. MARIJANA 858-174 ŽUŽUL TVRTKO 858-093 VUKOVIĆ MARINKO PETROV 858-175 ŽUŽUL VICE LETIN 858-080 VUKOVIĆ MARIN SVETIN 858-307 ŽUŽUL VINKO SELJO 858-041 VUKOVIĆ MATE ANTIĆEV 858-059 ŽUŽUL VJEKOSLAV PETROV 858-057 VUKOVIĆ MATE PEĆUŠIN 858-014 ŽUŽUL ZDRAVKO 858-098 VUKOVIĆ MILE MILANOV 858-112 ŽUŽUL ZVONIMIR NIKOLIN 858-255 ŽUŽUL ZVONIMIR PAŠIN 858-102 VUKOVIĆ MIRKO BARUNOV 858-113 ŽUŽUL ŽELJKO “LOĆO” 858-105 VUKOVIĆ MLADEN VINKOV 858-049 ŽUŽUL ŽIVKO 858-197 VUKOVIĆ NEDA UD. LJUBE 858-134 VUKOVIĆ NEDILJKO NENO 858-090 VUKOVIĆ PETAR MARINKOV 858-039 VUKOVIĆ RADOMIR LUKIN 858-144 KAMENMOST VUKOVIĆ SLAVKO P. LUKE 858-173 VUKOVIĆ TEREZA 858-132 VUKOVIĆ ZDRAVKO P. JOKE 858-168 VUKOVIĆ ŽELJKO IVANČEV 858-167 AJDUK ANA UD. MATE 848-083 AJDUK ANTE PAJDO 848-209 ŽUŽUL ANA UD. VINKA PAŠIĆ 858-218 AJDUK DALIBOR P. JOSIPA 848-020 ŽUŽUL ANTE ANĆO 858-179 AJDUK IKO P. JOSIPA 848-034 ŽUŽUL ANTE JOSIPOV 858-331 AJDUK IKO P. JOSIPA 848-087

76 Kulturna baština

AJDUK IVAN P. IVANA 848-033 ODOVIĆ ILIJA NIKOLIN 848-030 AJDUK IVAN P. MATE 848-023 ODOVIĆ ILIJA 848-031 AJDUK JOSIP P. JOSIPA 848-107 ODOVIĆ MLADEN 848-076 AJDUK LUKA LUKIN 848-084 ODOVIĆ VASO 848-081 AJDUK MARA UD. JOSIPA 848-021 ODOVIĆ ŽELJKO 848-073 AJDUK MARKO IVANOV 848-032 OPĆINA PODBABLJE 848-064 AJDUK MARKO P. JAKOVA 848-035 OPUVA NAĐA P. ĐURE 848-131 AJDUK NEDILJKO BARIŠA 848-108 AJDUK NEDILJKO P. JAKOVA 848-037 PATRLJ DRAGICA UD. LJUBE 848-094 AJDUK ŽELJKO 848-211 PATRLJ MATE VINKOV 848-022 PATRLJ PETAR P. JURE 848-095 BAŠIĆ TONKA 848-002 PATRLJ STIPE DANIN 848-161 BRADARIĆ NIKO 848-163 PATRLJ VJEKOSLAV IVANOV 848-124 BULJUBAŠIĆ ANTE P. ANTE 848-010 PEKANOVIĆ SPO ZMIJAVCI 848-132 BULJUBAŠIĆ ZLATA 848-015 PERIĆ ANTE i PETRANA 848-156 BULJUBAŠIĆ ZORAN 848-045 PERIĆ ANTE JURIN 848-005 PERIĆ ANTE LUKIN 848-006 ĆAPIN ANTE DANIN 848-136 PERIĆ ANTE MARKOV 848-122 ĆAPIN MIRKO P. DANE 848-138 PERIĆ ANTE P. CVITANA 848-128 PERIĆ ANTE STIPANOV 848-009 GABELICA MILIVOJ 848-014 PERIĆ ANTE TONI 848-016 GABELICA VITO 848-025 PERIĆ DANE P. MARKA 848-150 GABELICA FILIPOVIĆ ANTE 666-097 PERIĆ IKO LUKIN 848-177 GRBAVAC ANTE P. MARIJANA 848-024 PERIĆ IKO P. IVANA 848-091 GUĆ MATE 840-579 PERIĆ IVAN ANDRIJIN 848-146 HP POŠTA KAMEN MOST 848-179 PERIĆ IVAN ANTIN 848-162 848-080 PERIĆ IVAN P. MARKA 848-147 PERIĆ JERKO PAVLOV 848-144 JALOVČIĆ ĐURO 848-086 PERIĆ JURE P. IVANA 848-126 PERIĆ LUKA MATE 848-154 NEZOVIĆ LUKA LUJO 848-017 K PERIĆ MAJA 848-212 KNEŽEVIĆ DANILA RAJO 848-085 PERIĆ MARIJA MEŠINICA 848-171 KNEŽEVIĆ PETAR 848-169 PERIĆ MARIJA PERINA 848-185 KORDIĆ ŽELIMIR 848-077 PERIĆ MARIJAN 848-186 KUJUNDŽIĆ ANĐELKO LUKIN 848-026 PERIĆ MATE P. IVANA 848-127 KUJUNDŽIĆ ANTE P. NIKOLE 848-007 PERIĆ MATE P. LUKE 848-158 KUJUNDŽIĆ JELICA pok. Milana 848-089 PERIĆ MATE P. MARKA 848-167 KUJUNDŽIĆ MARIJA UD. LUJE 848-088 PERIĆ MATE STIPANOV 848-008 KUJUNDŽIĆ NIKOLA P. ANTE 848-090 PERIĆ MATE ŠARIĆUŠIN 848-129 KUJUNDŽIĆ VELJKO P. MATE 848-019 PERIĆ MIJO P. MIJE MATE 848-093 KUJUNDŽIĆ VINKO P. NIKOLE 848-064 PERIĆ MIJO MIKI 848-184 LONČAR BOŽE MILANOV 848-029 PERIĆ MIJO ZELE 848-092 LONČAR ĐURO 848-079 PERIĆ MIRKO P. JOSIPA 848-157 LONČAR ILIJA 848-028 PERIĆ MIRKO P. MATE 848-123 LONČAR JOVICA 848-082 PERIĆ MIRO 848-054 LONČAR LUKA 848-072 PERIĆ MIRO P. GALE 848-159 LONČAR MARKO 848-096 PERIĆ NEVEN LUKIN 848-155 LONČAR MATE P. IVANA 848-097 PERIĆ PETAR P. CVITANA 848-145 LONČAR VERA 848-060 PERIĆ PETAR ZELIN 848-187 PERIĆ SLAVA UD. ANTE 848-137 ODOVIĆ DRAGINJA 848-135 PERIĆ ŽELJKO PAVLOV 848-160

ODOVIĆ ILIJA LAZAROV 848-065 PERKUŠIĆ ANTE 848-066 imenik Telefonski

77 Kulturna baština

PERKUŠIĆ MARKO MIRKOV 848-036 BULJAN NEDA UD. IKANA 853-334 PERKUŠIĆ MATE 848-178 BULJAN NIKOLA IVANOV 853-125 PICUKARIĆ KATICA 848-221 BULJAN TIHOMIR 853-126 PICUKARIĆ ZVONKO P. IVANA 848-120 PIJANOVIĆ BORISLAV 848-174 ĆAPIN ANA P. NEDJELJKA 853-117 PIJANOVIĆ DUŠAN 848-172 ĆAPIN ANTE BAĆA 853-112 ĆAPIN ANTE BARIŠIĆ 853-120

Telefonski imenik Telefonski PIJANOVIĆ MIRKO 848-175 ĆAPIN ANTE BISKUPOVIĆ 853-207 PIJANOVIĆ MOMO 848-130 ĆAPIN ANTE P. STIPANA 853-114 PIJANOVIĆ NIKOLA JOVIN 848-173 ĆAPIN ANTE ŠOLE 853-123 PIJANOVIĆ PREDRAG 848-133 ĆAPIN IVA 853-313 ĆAPIN IVICA IKANOV 853-113 RADOVČIĆ SVETOZAR 848-070 ĆAPIN IVICA, KORDA 853-254 RADOVIĆ ILIJA P. MILANA 848-164 ĆAPIN JADRANKO P. ANTE 853-131 RADOVIĆ ILIJA 848-061 ĆAPIN JAKIŠIĆ MIRKO 853-148 RADOVIĆ NEDILJKO ĐINO 848-134 ĆAPIN JOSIP MARIJANOV 853-105 RAJIČ ANTE 848-001 ĆAPIN MARKICA P. ZELE 853-124 RAKO TONĆI P. MARIJANA 848-153 ĆAPIN MARKO TRUTINUSIN 853-127 ĆAPIN MATE BISKUPOVIĆ 841-700 ŠINDIK ANA 848-063 ĆAPIN MIRKO MRKI 853-115 ŠUĆUR DANIJELA 853-223 ĆAPIN MLADEN 853-202 ŠUĆUR IVAN P. MIJE 848-027 ĆAPIN NADA UD. MIRKA 853-122 ŠUĆUR IVO LUKIN 848-152 ĆAPIN NEDILJKO ZORIĆ 853-138 ŠUĆUR MARA P. JAKOVA 848-151 ĆAPIN NEDJELJKO TONKUŠIĆ 853-192 ĆAPIN NIKOLA TONKUŠIĆ 853-193 ŠUĆUR MATE 848-141 ĆAPIN ROKO 853-129 ŠUĆUR MLADEN P. IVANA 848-003 ĆAPIN VINKO KORDA 853-132 ŠUŠNJAR RUDOLF 848-121 ĆAPIN VINKO P. MATE 853-128 ŠUĆUR VIKTOR 848-062 ĆAPIN ŽELJKO ŽEGERA 853-264 ŠUĆUR ŽELJKO P. MATE 848-140 GABELICA ANTE FILIPOV 666-097 TONKOVIĆ FRANO 848-018 GABELICA ANTE LUKIN 853-154 TONKOVIĆ MIRO 840-003 GABELICA ANTE TONCUL 853-135 GABELICA ANTE TONCUL 853-275 VRANKIĆ JADRANKO 846-861 GABELICA BORO JOKIČIN 853-137 GABELICA BORO LIVAJUŠIĆ 853-136 ZOVKO IVAN (IKO) P. ANTE 848-098 GABELICA BRANKA UD. IVANA 853-155 ZOVKO NEDILJKO P. IVANA 848-148 GABELICA IVAN ADAM 853-168 ZOVKO VINKO P. MATE 848-099 GABELICA IVAN ĐIVIĆ 853-330 GABELICA IVAN SUŠIĆ 853-184 GABELICA JOSIP PUCIĆ 853-152 GABELICA LJUBO ŠIŠKIĆ 853-182 PODBABLJE GORNJE GABELICA LJUBO ŠUSTEROV 853-150 GABELICA MARIJA UD. MIRA 853-163 GABELICA MARIJAN KLINČIĆ 853-156 BULJAN ANTE PAVLOVIĆ 853-238 GABELICA MARKO LUCIĆ 853-151 BULJAN DRAGA P. MIRKA 853-167 GABELICA MATE CRNKOVIĆ 853-134 BULJAN IVA VUGIĆA 853-121 GABELICA MIJO PAŠKIĆ 853-153 BULJAN IVAN ĐIVIĆ 853-119 GABELICA MIJO 853-282 BULJAN IVAN VUGIĆ 853-109 GABELICA MILAN P. MATE 853-237 GABELICA MILAN ŠUSTEROVIĆ 853-280 BULJAN LJUBO JOSIPOV 853-190 GABELICA MLADEN PERVAN 853-271 BULJAN LJUBO MIŠO 853-195 GABELICA NEDILJKO 853-266 BULJAN MARIJAN TIČIĆ 853-262 GABELICA NEDO JANJIĆ 853-157 BULJAN MATE BILI 853-208 GABELICA VINKO P. STIPANA 853-189 BULJAN MILAN P. MARKA 853-169 GABELICA VLADE PEŠIĆ 853-172 BULJAN MIRKO BRKO 853-130 GUDELJ ANTE TETIĆ 853-110

78 Kulturna baština

GUDELJ DANE 853-211 ŠUĆUR ANTE ĐED 853-233 GUDELJ DRAGAN 853-196 ŠUĆUR ANTE KELIĆ 853-228 GUDELJ IVAN ČOVIĆ 853-215 ŠUĆUR ANTE TUSA 853-234 GUDELJ IVAN ĐURIĆ 853-229 ŠUĆUR BLAGOJE 853-145 GUDELJ IVAN P. MIJE 853-279 ŠUĆUR DRAŽENKO 853-232 GUDELJ JAKOV 853-194 ŠUĆUR IVAN DRININ 853-144 GUDELJ JELKA 853-312 ŠUĆUR IVAN IVIČIN 853-141 GUDELJ JOSIP ĐURIĆ 853-160 ŠUĆUR IVAN MURLO 853-142 GUDELJ MARIJAN RAŠKIĆ 853-212 ŠUĆUR IVAN ŠIRIN 853-187 GUDELJ MATE RAŠKIĆ 853-161 ŠUĆUR IVO BANJO 853-139 GUDELJ MILAN ČOVIĆ 853-108 ŠUĆUR MARA ĆIPINA 853-191 GUDELJ NEDJELJKO JUSIĆ 853-218 ŠUĆUR MARIJA PERKUŠUŠA 853-230 GUDELJ NEDJELJKO RAŠKIĆ 853-201 ŠUĆUR MATE, IVIĆEV 853-256 ŠUĆUR NEDILJKO P. PETRA 853-278 JERKOVIĆ ANTE KRZIĆ 853-222 ŠUĆUR SLOBODAN 853-159 JERKOVIĆ ANTE 853-177 ŠUĆUR STIPE CIVARIN 853-140 JERKOVIĆ PETAR PERICA 853-221 ŠUĆUR STIPE ĐONIN 853-138 ŠUĆUR VJEKO GUMIĆ 853-227 KASALO ANTE 853-231 ŠUĆUR ZDRAVKO BENBELJA 853-143 KASALO LJUBO 853-199 ŠUĆUR ZDRAVKO 853-252 KASALO LJUBOSLAV 853-216 KASALO MIRKO 853-263 TRUTIN ANTE P. MIRKA KEŽIĆ 853-178 TRUTIN IVA 853-305 LONČAR ANTE P. MIRKA 853-101 TRUTIN MARIJAN BILOŠUŠIĆ 853-197 LONČAR ANTE PADINČIĆ 853-171 TRUTIN MATE KEŽIĆ 853-217 LONČAR BOSILJKA 853-277 TRUTIN NEDILJKA 853-308 LONČAR BRANKO KUJUNDŽIĆ 853-173 LONČAR BRANKO P. MIRKA 853-102 LONČAR DRAGAN KUSONJIĆ 853-181 Fra Filipu Grabovcu- Grabiću LONČAR DRAGO ISAKUŠIĆ 853-183 LONČAR IKO BULJUBAŠIĆ 853-107 Svako doba pamti velikane LONČAR IKO SRGONJIĆ 853-104 Krepka duha i ljude bez mane. LONČAR IVAN BANOVIĆ 853-118 LONČAR IVAN SAKUŠIĆ 853-268 Jedan od njih, Filip mu je ime, LONČAR JOSIP 853-303 Kraj vrlički ponosi se njime. LONČAR JOZO 853-214 LONČAR LUKA KRIVIĆ 853-159 LONČAR LJILJA UD. ANTE 853-165 Duh ga Božji odluči od stada LONČAR MARIJAN DUŠANOV 853-209 Da grišnikedriši onod jada. LONČAR MARKICA BULJUBAŠIĆ 853-106 Nošnju svlači, halju svetu paše LONČAR MATE UČITELJ 853-235 Zli duhovi sad se njega plaše. LONČAR MILAN GALIN 853-203 LONČAR MIRKO JURIĆ 853-170 LONČAR MIRKO KRIVIĆ PROF 853-253 U librima ostavio dušu LONČAR MLADEN P. MARIJANA 853-103 Vjeru svetu i rvacko srce LONČAR NEDILJKO LASUŠIN 853-250 Na mučila poslan od Hrvata LONČAR NEDILJKO ZEKO 853-174 LONČAR NIKOLA MARIČEV 853-131 što ih bocnu istina od brata. LONČAR RUŽA UD. ŠIMUNOVIĆA 853-333 LONČAR SLAVKO ŠKAMPIĆ 853-236 Tilo sveto izmučeno bolom LONČAR VINKO RAKUŠIĆ 853-198 Pokoj nađe u tuđini gorkoj. PATRLJ ANTE ŽUKIĆ 853-147 Upirući pogled tamo priko, PATRLJ GORDANA 853-146 Oprosti se od tebe, Vrliko! PATRLJ SVETO 853-149 fra Ivan Režić RAJIĆ ZDRAVKO 853-273 imenik Telefonski

79 Kulturna baština

MOST Sadržaj Sadržaj List župe sv. Luke Podbablje Izdavač: Župni ured Podbablje, Uvodnik...... 1 Iz Kronike župe...... 2 Trg dr. Franje Tuđmana 2, KRŠTENICI u našoj župi...... 12 Drum PRVOPRIČESNICI u našoj župi...... 14 21262 Kamenmost, KRIZMANICI u našoj župi...... 16 tel: 021/848-475 Vjenčani u našoj župi...... 18 UMRLI u našoj župi...... 22 Glavni i odgovorni urednik: Fra Ivan Jukić...... 24 fra Nedjeljko Čarapić, župnik Pohod grobovima svetaca tijekom hodočašća..... 25 Cvjećarnica Daniela...... 27 Uredničko vijeće: Bezgrešno Začeće Blažene Djevice Marije...... 29 fra Nedjeljko Čarapić Božić na Franjin način...... 30 Josip Šerić Ususret betlehemskom Djetešcu...... 32 Matea Lončar Božja objava – vrhunac ljubavi...... 34 Slavko Blažić Ljubav prema Bogu...... 35 Mladen Vuković Svjetlo i tama...... 36 Kako Te pronaći?...... 37 Fotografije: Samo se ponašajte dostojno evanđelja Kristova.... 38 fra Neno Ljubav nas Kristova obuzima (2 kor 5,14)...... 39 Foto studio Olujić Duh Sveti - sila odozgo...... 41 Učinci grijeha u teološkoj perspektivi...... 42 Naslovnica: Mješovite ženidbe – izazov Crkvi...... 43 Mojsije, Michelangelo Mladi i predbračni odnosi...... 53 (Bazilika sv. Petra u Okovima) EUTANAZIJA: Da ili Ne?...... 54 Studeni mi one moje uvik vrati...... 56 Zadnja stranica korice: Hodočašće u Italiju...... 57 Dječji zbor Sv. Luka, Podbablje Tradicijsko crkveno pučko pjevanje i njegove osobine u župi Podbablje...... 59 Tehnički urednik: Podbablje u dokumentima Udbe pedesetih godina Silvio Družeić 20. stoljeća...... 63 Dante opjevao hrvatskog hodočasnika iz Kunski račun: 13. stoljeća...... 65 Priča o obraćeniku kao uzdarje rodnom Župa sv. Luke, Podbablje, Podbablju...... 67 PBZ IBAN: 33 zapisa o imotskom čoviku i pučkoj duši...... 69 HR1823400091100055565 Telefonski imenik...... 71

80 BLAGOSLOV OBITELJI U ŽUPI SV. LUKE U PODBABLJU, 2018.

DAN DAT. SAT MJESTO PREZIMENA OBIT

NED 2. 12. / (1. Ned. došašća) / / od kraja prema crkvi PON 3. 12. 9:30 Podbablje G. ŠUĆURI/PATRLJI sv. Marka 30 od crkve sv. Mk prema crkvi UTO 4. 12. 9:30 Podbablje G. GABELICE, TRUTINI, GUDELJI sv. Mh 50 SRI 5. 12. 9:30 Podbablje G. od crkve sv. Marka/u Pedića ĆAPINI, BULJANI I LONČARI 50 ČET 6. 12. 9:30 Podbablje G. od Dugih njiva prema Lucići LONČARI I GUDELJI 26 od Kasalova potoka i od KASALO, ZNAOR, MATKOVIĆ, ZNAOR, PET 7. 12. 9:30 Hršćevani kapele KRIŠTIĆ 45 Hršćevani od Podastrane do križputa/ od ERCEG, VUJEVIĆ, MILAS, KASALO, SUB 8.12. 10:30 Drum škole prema Perića br. ZNAOR, BIOŠIĆ 50 NED 9.12. 14:00 Hršćevani od kapelice KRIŠTIĆI, BLAŽIĆI 24 AJDUK, PERKUŠIĆ, KUJUNDŽIĆ, PON 10.12. 9:30 Kamenmost od Ajduka do Kamenmosta ZOVKO, PERIĆ, PATRLJ, ĆAPIN, 55 ŠUĆUR,PICUKARIĆ ĆAPIN, PATRLJ, BULJUBAŠIĆ, PERIĆ, Kamenmost od Zmijavaca do Kamenmosta UTO 11. 12. 9:30 TONKOVIĆ, ZOVKO, MILAS, ĆAPIN, Zmijavci Zovke, Podrogača / Milasi … 45 GUDELJ SRI 12. 12. 9:30 Perića brig Perića brig PERIĆ… 35 ČET 13. 12. 9:30 Grubine od Mračaja do Papkove škole MATKOVIĆI, KUJUNDŽIĆI 43 nastavak/ od Žužula do Pap- PET 14.12. 9:30 Grubine KARINI, VUKOVIĆI, ŽUŽULI kove škole 40 prema Poljicima VUKOVIĆI, ŽUŽULI KUJUNDŽIĆI, SUB 15. 12. 9:30 Grubine od kažiputa do Papkove škole VUKOVIĆI 50 od benz. stanice prema NED 16. 12. 14:00 Grubine JONJIĆI Papk. školi 55 od gl. ceste put Druma i ul. A. PON 17.12. 9:30 Grubine JONJIĆI, KARINI Stepinca (prema kapeli). 40 uokolo kapele Gospe od UTO 18.12. 9:30 Grubine VUKOVIĆI, KARINI Zdravlja 33 od križputa do crkve sv. Ante VUJEVIĆI, GLAVAŠI, TOLIĆI 60 SRI 19.12. 9:30 Drum od crkve do kraja sela uz cestu DODIG, PERKUŠIĆI ČET 20.12. 9:30 Drum nastavak VRLJIĆI, PERKUŠIĆI, DODIG 40 VUKSANI, MIŠEVIĆI PET 21.12. 9:30 Drum nastavak ŠUŠNJARI, POPIĆI 55 SUB 22.12. 9:30 BLAGOSLOV ONIH KOJI NISU BILI U KUĆAMA

NED 23.12. 13:30 ISPOVIJED U ŽUPI: U CRKVI SV. ANTE U DRUMU

PON 24.12. 22:00 BADNJAK - POLNOĆKA: SVETA MISA U CRKVI SV. LUKE

PON 24.12. 24:00 BADNJAK - POLNOĆKA: SVETA MISA U CRKVI SV. ANTE

UTO 25.12. 8:30 BOŽIĆ: SVETA MISA U CRKVI SV. LUKE

UTO 25.12. 9:30 BOŽIĆ: SVETA MISA U CRKVI SV. ANTE

UTO 25.12. 11:00 BOŽIĆ: SVETA MISA U CRKVI KRALJICE HRVATA

UTO 25.12. 11:00 BOŽIĆ: SVETA MISA U CRKVI SVETOG MARKA