Izmjene I Dopune PPUO Dugopolje (Pročišćeni Tekst Odredbi)

– radni pro čiš ćeni tekst PROSTORNI PLANA URE ĐENJA OP ĆINE DUGOPOLJE

Prekriženi tekst – briše se Obojeni tekst – dodaje se

ODREDBE ZA PROVO ĐENJE

Članak 5. 1) Plan obuhva ća prostor površine 63,46 km2, koji se sastoji od 4 naselja: Koprivno, Dugopolje, Liska i Kotlenice.

2) PPU op ćine Dugopolje se temelji na mjerodavnim Zakonima, posebnim propisima, odrednicama Strategije i Programa prostornog ure đenja Republike Hrvatske, te odrednicama Prostornog plana Županije splitsko dalmatinske.

3) Svrha i op ći cilj Plana je osiguranje razvoja Op ćine na na čelima održivog razvoja. Ovaj cilj će se ostvarivati na na čin da se propiše, omogu ći i poti če: • Prostorni razvoj zasnovan na demografskom razvitku, koji se temelji na prirodnom priraštaju stanovništva, doseljavanju i povratku stanovnika, te uspostava ravnoteže izme đu takovog demografskog razvitka i prostornog razvoja Op ćine. • Zaštita vrijednih podru čja, ugroženih dijelova prirode, arheoloških i spomeni čkih zona i lokaliteta, te vrijednih krajolika. • Gospodarski razvoj zasnovan na industriji sa čistim tehnologijama, proizvodnim pogonima, skladištima i zna čajnom udjelu servisnih djelatnosti, te na poljoprivredi i turizmu. • Osiguranje prostora i lokacija za infrastrukturne i ostale objekte i sadržaje državnog i županijskog zna čaja u skladu sa njihovim realnim potrebama.

4) PPUO Dugopolje se zasniva na pretpostavci da će na prostoru Op ćine 2015. godine živjeti 3500 stanovnika.

5) Provedba PPUO Dugopolje temeljit će se na ovim odredbama, kojima se definira namjena i korištenje prostora, na čini ure đivanja prostora, te zaštita svih vrijednih podru čja unutar obuhvata plana. Svi uvjeti, kojima se regulira budu će ure đivanje prostora u granicama obuhvata Plana, sadržani su u tekstualnom i grafi čkom dijelu PPUO Dugopolje, koji predstavljaju cjelinu za tuma čenje svih planskih postavki.

1. UVJETI ZA ODRE ĐIVANJA NAMJENE POVRŠINA NA PODRUČJU OP ĆINE

Članak 6. Podru čje Op ćine Dugopolje ovim Planom se razgrani ćuje na slijede će namjene površina:

Razvoj i ure đenje površina naselja

Gra đevinsko podru čje naselja - izgra đeni dio gra đevinskog podru čja naselja - neizgra đeni dio gra đevinskog područja naselja - neizgra đeni – komunalno ure đeni dio gra đevinskog podru čja naselja

Razvoj i ure đenje površina izvan naselja

Gospodarska namjena - proizvodno-poslovna namjena (I, K) - ugostiteljsko-turisti čka namjena (T1 – hotel , T3-kamp ) - površine za iskorištavanje mineralnih sirovina (E3 - eksploatacija kamena) Športsko-rekreacijska namjena (R1) Poljoprivredno tlo isklju čivo osnovne namjene - vrijedno obradivo tlo (P2); - ostala obradiva tla (P3;). Šuma isklju čivo osnovne namjene - zaštitna šuma (Š2) - ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište Ostale površine - vjetroelektrana - solarna elektrana - groblje - infrastrukturne površine

1.1. Gra đevinsko podru čje nasilja

Članak 7. 1) U Planu su utvr đena gra đevinska podru čja naselja. To su podru čja u kojima se ve ć nalaze ili planiraju stambene gra đevine, gra đevine i sadržaji koji prate stanovanje tj. organizaciju života u stambenom naselju, kao što su školske i predškolske ustanove, trgovine, servisi, zdravstvene, kulturne, sakralne i poslovne gra đevine, gra đevine uslužnog i proizvodnog zanatstva, ugostiteljski sadržaji, turisti čki objekti, zelene, sportske, rekreativne i javne površine, komunalni objekti, objekti infrastrukture, mreža kolnih, kolno-pješa čkih i pješa čkih površina, te parkirališta, putni čkih terminala, groblja i dr.

2) Prostornim planom se u okviru gra đevinskih podru čja naselja omogu ćuje gradnja skladišta, osim skladišta gra đevinskoga materijala, komunalnih servisa i ure đaja, raznih radionica i pogona od zanatskih do proizvodnih (tzv. naseljska proizvodnja), uz uvjet da ne proizvode tehnološke otpadne vode uklju čuju ći i rashladne, da ne zaga đuju zrak, ne prouzrokuju ve ću buku od dozvoljene, ne ispuštaju opasne tvari u plinovitom ili krutom stanju, ne privla če pretjerani promet teretnih vozila i ne zahtijevaju velike površine zemljišta.

1.2. Gra đevinsko podru čje izvan nasilja

Članak 8. U Planu su utvr đena gra đevinska podru čja izvan naselja za izdvojene namjene:

Gospodarska namjena - proizvodno poslovne zone - površine za iskorištavanje mineralnih sirovina - ugostiteljsko turisti čka zona

Športsko rekreacijska namjena

Članak 9. 1) Proizvodno poslovne zone van naselja utvr đene su uz naselje Dugopolje na podru čju Podi i Bani uz prometnicu državnog zna čaja koja vodi prema Sinju, i uz prilaznu prometnicu za naselje Koprivno lokalnog zna čenja i na podru čju bivših pogona "Salonacoopa".

2) Gra đevinska podru čja izdvojenih proizvodno poslovnih zona namjenjena su prvenstveno gospodarskim djelatnostima koje zahtijevaju ve će površine, vezane su za intezivni promet ili njihov tehnološki proces nije sukladan stanovanju.

3) Ove zone namjenjene su organizaciji i izgradnji proizvodnih, zanatskih, skladišnih, servisnih, trgova čkih, veletrgova čkih i drugih sli čnih sadržaja sa svim prate ćim sadržajima te izgradnji komunalnih objekata i objekata infrastrukture.

Članak 10. Planom su utvr đene dvije površine za iskorištavanje mineralnih sirovina , od kojih je jedna postoje ća koja se nalazi na brdu Križice, a druga je planirana poviše naselja Koprivno. U obuhvatu ovih površina je osim izgradnje pogona za eksploataciju kamena, mogu ća izgradnja asfaltnih baza, betonara i drugih građevina u funkciji obrade mineralnih sirovina.

Članak 11. 1) Ugostiteljsko turisti čka zona utvr đena je Planom u blizini kompleksa špilje Vranja če, kao i u blizini zone Podi Zapad .

2) Na podru čju ove zone ovih zona mogu ća je izgradnja svih gra đevina koje doprinose poboljšanju i proširenju turisti čke ponude kao što su ugostiteljske i trgova čko uslužne gra đevine, gra đevine za šport, rekreaciju i zabavu, te svih nužnih prate ćih infrastrukturnih i komunalnih gra đevina.

3) U ovoj zoni izgradnja stambenih gra đevina nije mogu ća.

Članak 12. 1) Zone športsko-rekreacijske namjene predvi đene su u sklopu planova Podi i Podi – Zapad 2, te kao zasebne športsko-rekreacijske zone Aquapark, Kosiak (streljana) i Pasike (golf).

2) U ovoim zonama mogu ća je izgradnja svih vrsta športskih sadržaja, klubskih prostora i ostalih prate ćih sadržaja (ugostiteljskih, hotelskih, trgova čkih i sl.)

Članak 13. 1) Imaju ći u vidu gospodarske mogu ćnosti i koncept razvitka cjelovitog podru čja Op ćine Planom su predvi đena podru čja za razvoj posebnih vidova turizma , športa i rekreacije . Za ove djelatnosti nisu utvr đena posebna gra đevinska podru čja. Izvan gra đevinskog podru čja mogu ća je gradnja manjih objekata u funkciji rekreacije (vidikovci, odmorišta, manji uslužni punktovi i sl.) te komunalnih objekata i objekata infrastrukture.

2) Imaju ći u vidu da se veliko podru čje Op ćine nalazi u II zoni sanitarne zaštite u postupku utvr đivanja lokacijskih dozvola za izgradnju prilikom utvr đivanja detaljne namjene svake pojedine gra đevine i uvjeta za njenu izgradnju potrebno je voditi ra čuna o ograni čenjima utvr đenim Pravilnikom o uvjetima za odre đivanje zona sanitarne zaštite izvorišta.

1.3. Poljoprivredne površine

Članak 14. Postoje će i potencijalne poljoprivredne površine su prostori koji se bez obzira na kvalitetu tla štite od svake izgradnje osim one dopuštene ovim Planom kako bi se sa čuvale za privo đenje poljoprivrednoj namjeni. Na ovim površinama mogu ća je izgradnja gra đevina za

razvoj posebnih vidova turizma, športa i rekreacije. kao što je navedeno u prethodnoj to čki i utvr đeno u glavi 2.3. Izgra đene strukture van naselja ovih Odredbi.

1.4. Šumske površine, ostalo poljoprivredno i šumsko zemljište

Članak 15. 1) Planom su utvr đena podru čja pod šumskim zemljištem i to: zaštitne šume i ostalo poljoprivredno i šumsko zemljište.

2) Kako je podru čje Op ćine u cijelosti oskudno vegetacijom o čuvanju ovih površina treba obratiti posebnu pažnju tim više što je u prethodnom razdoblju dio vegetacije uništen požarima koji se osobito često javljaju tijekom ljetnog perioda. Iz tog razloga dugoro čno je predvi đeno pošumljavanje kako opožarenih tako i svih površina ozna čenih u Planu kao “ostalo poljoprivredno i šumsko zemljište”. U cilju njihove zaštite na ovim prostorima je mogu ća izgradnja gra đevina za razvoj posebnih vidova turizma, športa i rekreacije, kao što je navedeno u to čki 1.2. ove glave i utvr đeno u glavi 2.3.Izgra đene strukture van naselja ovih Odredbi.

1.5. Površine infrastrukturnih sustava

Članak 16. 1) Infrastrukturni koridori i sustavi prolaze kroz gra đevinsko i negra đevinsko podru čje, a čine ih promet, energetski i vodnogospodarski sustavi.

2) Osnovnu mrežu prometnica čine koridori državnih, županijskih, lokalnih cesta.

3) Uvjeti gradnje objekata i instalacija na javnoj cesti ili unutar zaštitnog pojasa odre đuju se u skladu sa ovim Planom i posebnim propisima iz oblasti javnih cesta.

1.6. Ostale površine

Članak 17. 1) Ostale površine predstavljaju površine vjetroelektrana, solarnih elektrana i mjesnih groblja. Površine za izgradnju vjetroelektrana i solarnih elektrana određene su unutar utvr đenih makrolokacija u grafi čkom dijelu Plana. Stru čnim podlogama temeljem kojih če se utvrditi lokacijska dozvola rješavati če se uvjeti i kriteriji za izgradnju transformatorske stanice i rasklopnih postrojenja, prijenosnih sustava i prometnog rješenja.

2) Ukoliko se ukaže potreba za izgradnjom novih groblja na prostoru Op ćine ista se mogu izgraditi van gra đevinskog podru čja.

3) Na kartografskom prikazu 3.a “Uvjeti za korištenje ure đenje i zaštitu prostora” utvr đena su podru čja II i III zone sanitarne zaštite. Na tim podru čjima planiranu izgradnju treba uskladiti sa ograni čenjima utvr đenim Pravilnikom o uvjetima za odre đivanje zona sanitarne zaštite izvorišta.

2. UVJETI URE ĐENJA PROSTORA

2.1. Gra đevine od važnosti za Državu i Županiju

Članak 18.

(1) U gra đevine od važnosti za Državu i Županiju spadaju cestovne gra đevine sa pripadaju ćim objektima i ure đajima. Za sve kategorije javnih cesta mora se osigurati i o čuvati propisani zaštitni pojas ceste koji od vanjskog ruba zemljišnog pojasa sa svake strane u pravilu iznosi: za autoceste 40.0 metara, za ostale državne ceste 25.0 metara, za županijske ceste 15.0 metara za lokalne ceste 10.0 metara. Uvjeti gradnje objekata i instalacija na javnoj cesti ili unutar zaštitnog pojasa odre đuju se u skladu sa ovim Planom i posebnim propisima iz oblasti javnih cesta.

(2) U gra đevine od važnosti za Državu ubrajaju se gra đevine elektroprijenosnog sustava odnosno svi vodi, transformatorske stanice i rasklopna postrojenja napona 220 kV i višeg, a u gra đevine od važnosti za Županiju ubrajaju se gra đevine elektroprijenosnog sustava odnosno svi vodovi, transformatorske stanice i rasklopna postrojenja napona 110 kV. Elektroprijenosni sustavi moraju se planirati uvažavaju ći uvjete razgrani čenja prostora prema obilježju korištenja i namjeni, a uvjeti gradnje objekata odre đuju se u skladu s posebnim propisima i uvjetima nadležnih tijela i pravnih osoba s javnim ovlastima.

Članak 19. Ovim Planom odre đuju se slijede će gra đevine od važnosti za Republiku Hrvatsku na podru čju Op ćine Dugopolje:

Prometne gra đevine Podru čjem Op ćine Dugopolje prolaze dionice slijede ćih državnih cesta: - Jadranska autocesta (duljina 11,110 km), - dio brze ceste Split- Sinj (D1) (GP Macelj-ZagrebKarlovac-Gra čac-Knin- Brnaze- Split(D8)) (duljina 5,700km), - dio D62(Dugopolje(D1)-Šestanovac-Zagvozd-Vrgorac-Kula Norinska- Metkovi ć(D9))(duljina 4,110km).

Energetske gra đevine Podru čje Op ćine Dugopolje nalazi se na raskrižju pravaca koji povezuju, za sigurnost elektroenergetskog pogona zna čajne gra đevine, trafostanicu TS 400/220/100 kV Konjsko, postoje će hidroelektrane Đale i Zaku čac, kao i planirane RHE Korita i CHE Mosor, vjetroelektrane na širem području, te zna čajno potroša čko podru čje grada Splita. Iz tog razloga na podru čju Op ćine nalaze se elektroenergetske gra đevine od važnosti za Državu: - postoje ći DV 400 kV Mostar – Konjsko, - postoje ći DV 2x220 kV Orlovac – Konjsko, - planirani DV 2x400 kV Konjsko – TE zale đe (BiH), - planirani DV 2x400 kV Konjsko - Zagvozd, - planirani DV 2x400 kV TS Konjsko – RHE Korita (Orlovac) (spoj RHE Korita, 650 MW na TS Konjsko), - planirani DV 2x400 kV TS Konjsko – CHE Mosor (Zaku čac) (spoj CHE Mosor, 800 MW na TS Konjsko), - planirani DV 400 kV rekonstrukcija DV 400 kV Konjsko – Mostar (dionica Konjsko – Ercegovci), - planirani DV 220 kV Zakučac - Konjsko II.

Članak 20. Gra đevine od važnosti za Županiju na podru čju Op ćine Dugopolje:

Prometne gra đevine Županijske ceste: - Ž6145 D1-Dugopolje (duljina 3,100km), - Ž6147 D62-Liska-Donji Dolac (duljina 5,500km).

Energetske gra đevine - postoje ći DV 110 kV Sinj – Dugopolje, - postoje ći DV/KB 110 kV Dugopolje – Meterize,

- postoje ći DV 110 kV Đale –Konjsko, - postoje ća TS 110/20(10) kV Dugopolje, - planirana vjetroelektrana, - planirana solarna elektrana, - postoje ći I planirani magistralni plinovod.

Vodnogospodarske gra đevine - fekalni sustav, - kanalizacijski sustav oborinske odvodnje sa pro čiš ćavanjem u separatorima i lagunama.

2.2. Gra đevinska podru čja naselja

Članak 21. 1) Gra đevinska podru čja naselja su površine mješovite namjene u kojima prevladava stambena izgradnja niske gusto će (primarna namjena), te svi sadržaji naselja koji prate stanovanje (sekundarna namjena): javni i društveni sadržaji (upravni, socijalni, zdravstveni, obrazovni i vjerski), gospodarski sadržaji (poslovni, servisni, trgova čki, ugostiteljsko-turisti čki), športsko-rekreacijski sadržaji, te prometne, javne i zaštitne zelene površine i komunalni objekti i ure đaji.

2) Stambenim gra đevinama smatraju se obiteljske ku će i višestambene zgrade.

3) Poslovnim gra đevinama smatraju se gra đevine namijenjene za tihe i čiste djelatnosti (kancelarije, uredi, trgova čki, turisti čko ugostiteljski sadržaji, frizerski, kroja čki, postolarski, fotografski i sli čni uslužni sadržaji). Tihe i čiste djelatnosti mogu se obavljati i u sklopu stambene gra đevine ukoliko za to postoje tehni čki uvjeti. Bu čne i potencijalno štetne djelatnosti ne mogu se obavljati unutar površine naselja

4) Javna i društvena gra đevina je gra đevina čiji su prostori namijenjeni javnim i društvenim sadržajima (kina, kazališta, dje čji vrti ći, škole, pošte, javna uprava, bolnice, crkve, kapelice, samostani i dr.)

5) Gospodarska gra đevina je namijenjena isklju čivo obavljanju odre đene proizvodne, poslovne ili ugostiteljsko-turisti čke djelatnosti.

6) Komunalne gra đevine smatraju se trafostanice, elektrovodovi, dalekovodi, vodovodi, kanalizacijski kolektori, ure đaji za pro čiš ćavanje otpadnih i oborinskih voda, rezervoari, vodocrpilišta, prepumpne stanice, telefonske centrale, TK vodovi i sl.

7) Sadržaji sekundarne namjene prethodno navedeni mogu se graditi na zasebnoj čestici, te na gra đevnoj čestici uz gra đevinu primarne namjene ili u dijelu gra đevine primarne namjene uz uvjet da ove aktivnosti ne stvaraju buku i ne zaga đuju zrak ili tlo iznad dozvoljenih granica, te ne zahtijevaju teški transport.

8) Uz gra đevine primarne i sekundarne namjene (na istoj gra đevnoj čestici) mogu se graditi i pomo ćne gra đevine (garaže, ljetne kuhinje, spremišta,…)koje sa prije navedenim gra đevinama čine cjelinu i služe za redovnu upotrebu gra đevina.

9) Postoje će gra đevine mogu se prenamijeniti u cijelosti ili u dijelu po Odredbama ovog Plana. Stambene, stambeno-poslovne ili poslovne građevine u pravilu se postavljaju prema ulici, a pomo ćne (osim garaže), proizvodne i zanatske gra đevine u drugom planu.

10) U gra đevinskom podru čju naselja utvr đuje se mogu ćnost izgradnje novih i rekonstrukcija postoje ćih objekata. Gradnja unutar gra đevinskog podru čja u pravilu treba razvijati uz postoje će lokalne i nerazvrstane ceste.

11) U gra đevinskom podru čju naselja mogu ća je izgradnja ili neposrednim provo đenjem Plana ili na temelju propisane obveze izrade prostornih planova užih podru čja.

12) Na gra đevinskom podru čju nije dozvoljena izgradnja gra đevina ni ure đenje zemljišta na na čin da ugrožavaju život, zdravlje i rad ljudi ili ugrožavaju vrijednosti čovjekove okoline.

13) Oblik gra đevinske čestice utvr đuje se prema postoje ćem obliku katastarske čestice ili formiranjem katastarske čestice na neki drugi na čin a mora omogu ćiti smještaj gra đevine i najmanje dopuštene udaljenosti gra đevine od granica gra đevinske čestice.

14) Na građevinskom podru čju naselja može se utvrditi lokacijska dozvola za gradnju novih gra đevina ako je prethodno utvr đena lokacijska dozvola za prometnicu, odnosno ako gra đevinska čestica ima prilaz ili priklju čak na javnoprometnu površinu.

Članak 22. Stambene gra đevine

1) Stambenom gra đevinom smatra se obiteljska ku ća i višestambena zgrada s mogu ćim poslovnim prostorom ukoliko ne ugrožava okolinu bukom, ne zaga đuje zrak, vodu i tlo prema odredbama posebnih zakona.

2) Na gra đevnom podru čju naselja mogu ća je izgradnja stambenih slobodno stoje ćih, dvojnih ili gra đevna u nizu. U dijelu stambene namjene DPU-a zone Podi i gra đevinskog podru čja predjela Kosiak ne dozvoljava se izgradnja gra đevina u nizu.

3) Gra đevinske čestice moraju imati prilaz u funkciji kolnog priključka. Širina priključka, na najužem dijelu, mora biti jednaka širini trake na javnoj cesti, ali ne manje od 3,0 m. Izuzetno u pretežno izgra đenim djelovima naselja može se dozvoliti pješa čki pristup do gra đevinske čestice najmanje širine 1,5 m.

4) Prostornim planom utvr đuje se minimalna veli čina gra đevinske čestice, za gradnju stambenih gra đevna u izgra đenom dijelu naselju: - za slobodno stoje će gra đevne 350,0 m2, - za dvojne gra đevne najmanje 300,0 m 2 - za gra đevne u nizu najmanje 200,0 m 2. Najve ća veli čina gra đevinske čestice ne ograni čava se radi poticanja izgradnje na ve ćim gra đevinskim česticama s oku čnicom, vrtovima ili manjim poljoprivrednim površinama.

5) Najmanja veli čina gra đevinske čestice, za gradnju stambenih gra đevna u neizgra đenom i neizgrađenom – komunalno ure đenom dijelu naselju iznosi: - za slobodno stoje će gra đevne 500,0 m2, - za dvojne gra đevne 400,0 m2, - za gra đevne u nizu najmanje 200,0 m2. Najve ća veli čina gra đevinske čestice ne ograni čava se radi poticanja izgradnje na ve ćim gra đevinskim česticama s oku čnicom, vrtovima ili manjim poljoprivrednim površinama.

6) Najve ći dopušteni koeficijent izgra đenosti za stambene gra đevine u naseljima iznosi: - za slobodno stoje će gra đevine 0,30, - za dvojne gra đevine 0,40, - za gra đevne u nizu 0,45. Najve ći dopušteni koeficijent iskorištenosti za izgradnju stambenih gra đevina iznosi 1,00. Najve ći dopušteni koeficijent izgra đenosti za gradnju stambenih gra đevna u dijelu stambene namjene DPU-a zone Podi iznosi 0.45, a za gra đevinsko podru čje predjela Kosiak iznosi 0.20. Najve ći dopušteni koeficijent iskorištenosti za gradnju stambenih gra đevna u dijelu stambene namjene DPU-a zone Podi iznosi 1.15 (izri čito 1,65 za jednu česticu), a za gra đevinsko podru čje predjela Kosiak iznosi 0.70.

7) Ukoliko se dio slobodno stoje ćih objekata koristi za poslovne djelatnosti najve ći dopušteni koeficijent izgra đenosti može iznositit 0,40.

8) Gra đevinska linija stambene gra đevine mora biti udaljena od regulacijske linije najmanje 5,0 m, osim ukoliko se ne radi o izgradnji u ve ć izgrađenom dijelu gra đevinskog podru čja naselja. U tom slu čaju gra đevinska linija odre đuje se prema susjednim gra đevinama. Udaljenost gra đevine od javno-prometne površine u dijelu stambene namjene DPU-a zone Podi iznosi najmanje 6,0 m.

9) Najve ća dopuštena visina stambenih gra đevina iznosi podrum, suteren, prizemlje i dva kata (Po+S+P+2), a u dijelu stambene namjene DPU-a zone Podi može biti Po+S+P+3, gdje maksimalna površina zadnje etaže može zauzimati najviše 60% karakteristi čne etaže (izri čito 80% za jednu česticu) ili se može izgraditi kao puna etaža potkrovlja do maksimalne nadozide od 1,2 m. Podrum ne ulazi u koeficjent iskorištenosti (kis).

10) Najve ća visina vijenca iznosi 10,5 m mjerena od najniže kote ure đenog terena uz gra đevinu. U dijelu stambene namjene DPU-a zone Podi maksimalna visina do vijenca gra đevine je 13,5 m ili 11,7m (ako se planira potkrovlje) mjereno od mjerodavne kote (zamišljena to čka od koje se mjeri visina gra đevine). Kao najniža kota ure đenog terena uz gra đevinu se ne obra čunava rampa za ulaz u podrum (garažu) objekta. Kao mjerodavna kota uzima se niža od slijede ćih kota: - 2,0 m od najniže kote prirodnog terena u neposrednom kontaktu s gra đevinom, ili - 0,5 m od najviše kote prirodnog terena u neposrednom kontaktu s gra đevinom. U slu čaju da je teren na odre đenoj gra đevinskoj čestici niži za 2,50 m od nivelete prometnice na lokaciji izlaska sa gra đevinske čestice na doti čnu prometnicu, tada se na gra đevini koja se planira izgraditi na takvoj gra đevinskoj čestici dopušta izgradnja još jedne pune etaže, a radi postizanja kontinuirane visine vjenca planirane građevine sa okolnim gra đevinama, te u tom slu čaju katnost ne može biti ve ća od Po+S+P+3, a maksimalna visina do vijenca gra đevine je 13,5 m mjereno od mjerodavne kote (zamišljena to čka od koje se mjeri visina gra đevine).

11) Udaljenost gra đevine od granice susjedne gra đevne čestice i kolno-pješa čke površine iznosi najmanje 4,0 m.

12) Za interpoalciju, rekonstrukciju i zamjenu stambenih gra đevina u gusto izgra đenim jezgrama naselja najmanja veli čina gra đevinske čestice za gradnju smanjuje se za 10% u odnosu na propisane veli čine u to čkama 4 i 5 ovog članka. Pove ćanje izgra đenosti može biti 10 % u odnosu na propisano u to čki 6 ovog članka, udaljenost gra đevine od susjedne gra đevne čestice može biti i manja od 4,00m ali ne manja od H/2, dok se odredbe o visini gra đevine primjenjuju striktno.

13) Najve ći dopušteni koeficijent izgra đenosti uklju čuje sve gra đevine na parceli osim septi čkih jama i cisterni koje su ukopane.

14) Uz stambenu gra đevinu na istoj čestici može se odobriti gradnja pomo ćnih (garaža, ljetna kuhinja i sl.) i manjih gospodarskih gra đevina (uslužnih, trgova čkih i zanatskih). 15) Pomo ćne gra đevine, ukoliko se grade kao slobodno stoje će gra đevine ne smiju pogoršavati uvjete stanovanja u susjednim stambenim gra đevinama.

16) Najve ća dopuštena visina pomo ćnih gra đevina iznosi jednu etažu (3,0 m).

17) Najmanja udaljenost pomo ćne gra đevine od granice gra đevinske čestice iznosi 3,0 m a ova udaljenost može biti i manja, ali ne manja od h/2.

18) Pomo ćne gra đevine mogu se graditi i uz granicu gra đevne čestice ukoliko je na susjednoj gra đevnoj čestici sagra đena ili se planira graditi takva gra đevina, zatim u visinskoj razlici terena i ako se ne ometa korištenje susjedne parcele.

19) Garaže se u na čelu moraju graditi u sklopu stambene gra đevine ili ukopavanjem u teren ukoliko to dopušta konfiguracija terena. Garaže se mogu graditi i kao slobodno stoje će gra đevine po uvjetima za pomo ćne gra đevine.

20) Manje gospodarske gra đevine mogu se namijeniti uslužnim, servisnim, zanatskim, zanatsko proizvodnim, ugostiteljskom i drugim sli čnim djelatnostima, uz uvjet da ne ugrožavaju uvjete stanovanja.

21) Najmanja dopuštena udaljenost manjih gospodarskih gra đevina od granice gra đevinske čestice je 5,0 m. Udaljenost može biti i manja ali ne manja od h/2.

22) Najve ća dopuštena visina manjih gospodarskih gra đevina je jedna etaža odnosno najviše 6,0 m od najniže kote ure đenog terena do kote vijenca.

23) Na svakoj gra đevinskoj čestici moraju se osigurati dovoljne površine za promet u mirovanju uskla đen sa veli činom i sadržajem gra đevina, i to 1,5 PM (parkirališno mjesto) za svaki stan u stambenim gra đevinama odnosno 1PM na 50 m 2 izgra đenog prostora poslovne namjene u stambeno poslovnim gra đevinama.

24) Uvjeti za arhitektonsko oblikovanje gra đevina, kao ni vrsta krova, nagib krovnih ploha i vrsta pokrova ne propisuju se izrijekom, dozvoljavaju se slobodne kreacije, ali se gra đevina mjerilom i oblikovanjem mora prilagoditi postoje ćem ambijentu naselja u cijelini, konfiguraciji terena i tipologiji krajolika.

25) Unutar postoje ćih starih jezgri naselja s vrijednim arhitektonskim sklopovima i objektima uvjetuje se upotreba tradicionalnih materijala i na čina gra đenja, mjerila gra đevina i otvora na pro čelju, visina vijenca, nagib krovnih ploha i vrsta pokrova.

26) Teren oko stambenih gra đevina, potporni zidovi i terase trebaju se izvesti tako da ne narušavaju izgled naselja, prate nagib terena i da otjecanje vode sa terena ne bude na štetu susjednog zemljišta i gra đevina.

27) Da bi se sa čuvao izgled padina, na kosim gra đevinskim česticama u pravilu se ne dopušta izgradnja podzida viših od 1,5 m.

28) Ograda gra đevinske čestice za izgradnju stambene gra đevine izgra đuje se od kamena, betona, zelenila i metala maksimalne visine 1,0 m.

29) Stambene gra đevine mogu se graditi i kao tipske montažne gra đevine. Za takav na čin izgradnje vrijede sve odredbe koje se odnose na izgradnju stambenih gra đevina. U starim djelovima naselja ne dopušta se izgradnja tipskih montažnih gra đevina.

30) Rekonstrukcija postoje ćih stambenih gra đevina u izgra đenom dijelu gra đevinskog područja naselja vrši se pod istim uvjetima koji vrijede za izgradnju novih stambenih gra đevina. Ukoliko to nije mogu će ostvariti,zbog nedovoljno velike gra đevinske čestice, nedovoljne udaljenosti postoje će gra đevine od granice susjedne gra đevinske čestice i sl.,rekonstrukcija postoje će gra đevine mogu ća je samo radi poboljšanja uvjeta života i rada i to na na čin da najve će ukupno dopušteno pove ćanje iznosi 10% od postoje će izgra đenosti gra đevne čestice.

31) Unutar gra đevinskog podru čja za potrebe sadašnjeg i budu ćeg naselja treba osigurati potreban prostor za izgradnju gra đevina javne i društvene namjene.

32) U gra đevinskom podru čju predjela Kosiak maksimalno 25% gra đevina se može planirati za stambenu namjenu.

Članak 23. Gospodarske gra đevine

1) Unutar gra đevinskog podru čja naselja mogu se graditi gra đevine namijenjene gospodarskoj djelatnosti. Gospodarske gra đevine unutar gra đevinskog podru čja naselja mogu se namijeniti samo onim djelatnostima kojima se ne narušavaju uvjeti života i stanovanja u naselju. Gra đevine namijenjene gospodarskoj djelatnosti smatraju se proizvodne i poslovne

gra đevine – pretežito zanatske, uslužne, trgova čko i komunalno servisne, te ugostiteljsko- turisti čke gra đevine.

2) Oblik i veli čina parcele moraju omogu ćiti smještaj svih sadržaja vezanih uz obavljanje djelatnosti ili tehnološki proces.

3) Veli čina i najve ća dopuštena izgra đenost gra đevinske čestice za gospodarske gra đevine u naselju je: - kod interpolacije u ve ć izgra đenom dijelu gra đevinskog podru čja naselja najmanja veli čina gra đevinske čestice iznosi 400 m2 , a najve ći dopušteni koeficijent izgra đenosti je 0,50 i koeficijent iskorištenosti 1,2. Najve ća dopuštena visina vijenca gra đevine iznosi 10,0 m mjerena od najniže kote ure đenog terena uz gra đevinu, - kod izgradnje na neizgra đenom dijelu i neizgra đenom – komunalno ure đenom dijelu gra đevinskog podru čja naselja najmanja veli čina parcele iznosi 600 m2 , a koeficijent izgra đenosti ne smije prelaziti 0,40 i koeficijent iskorištenosti 1,2. Najve ća dopuštena visina vijenca gra đevine iznosi 10,0 m mjerena od najniže kote ure đenog terena uz gra đevinu, ukoliko tehnološki proces zahtijeva visina vijenca može biti i viša.

4) Na parceli se može smjestiti jedna ili više gospodarskih gra đevina vezanih za tehnološki proces.

5) Najmanje udaljenosti gospodarskih gra đevina od granica gra đevinske čestice i prometnica odre đuju se na isti na čin kao i za stambene gra đevine.

6) Prethodne odredbe mogu biti i druga čije ukoliko se radi o rekonstrukciji, zamjeni i gradnji gospodarskih gra đevina u izgra đenom dijelu gra đevinskog podru čja, a ovise o okolnoj izgra đenosti. U tom slu čaju koeficijent izgra đenosti gra đevinske čestice i udaljenost od susjedne gra đevinske čestice ne moraju se striktno primjenjivati, odstupanja mogu biti 10% u odnosu na propisanu minimalnu veli činu čestice i koeficijent izgra đenosti u to čki 3. Za interpolaciju u ve ć izgra đenom dijelu gra đevinskog podru čja, dok se odredba o najve ćoj dopuštenoj visini vijenca i udaljenosti gra đevine od susjedne gra đevne čestice primjenjuje striktno.

7) Rekonstrukcija gospodarskih gra đevina u neizgra đenom dijelu i neizgra đenom – komunalno ure đenom dijelu gra đevinskog podru čja vrši se u skladu sa odredbama za izgradnju novih. Ukoliko nije mogu će udovoljiti tim odredbama rekonstrukcija postoje ćih gra đevina mogu ća je samo radi poboljšanja uvjeta života i rada, pove ćanjem btto razvijene površine u odnosu na postoje ću do najviše 10%.

8) Uvjeti za arhitektonsko oblikovanje primjereni su namjeni, funkciji i tehnološkom procesu. Gospodarske gra đevine moraju se prilagoditi okruženju, naselju u cjelini i tipologiji krajolika. Dopušten je slobodan arhitektonski izražaj, ali se gra đevina mjerilom i oblikovanjem mora prilagoditi okolnim gra đevinama i uklopiti u ambijent naselja.

9) Unutar postoje ćih starih jezgri naselja uvjetuju se upotrebe tradicionalnih materijala i na čina izgradnje, mjerilo gra đevine i otvori na pro čeljima, nagib krovnih ploha i vrsta pokrova i sli čno.

10) Gra đevinsku česticu potrebno je urediti, oplemeniti sadnjom drveća i ukrasnog zelenila.

11) Broj parkirališnih mjesta osigurati unutar gra đevinske čestice prema normativima iz čl.49 ovih odredbi. Parking površine treba zaštiti sadnjom drve ća (1 stablo na 3 parking mjesta).

Članak 24.

Gospodarske gra đevine namijenjene poljoprivrednoj djelatnosti u građevinskim podru čjima naselja – male farme

1) U gra đevinskim podru čjima naselja dozvoljava se uz primarnu gra đevinu (stambenu) gradnja gospodarskih gra đevina namijenjenih poljoprivrednoj djelatnosti, kao što su male farme, staklenici, plastenici, p čelinjaci i druge gra đevine za uzgoj vo ća, povr ća i sli čno.

2) Malim farmama smatraju se gra đevinske čestice najmanje veli čine 1000 m2 dovoljne za uzgoj do dvadeset (20) grla goveda, krma ča ili konja, do pedeset (50) koza ili ovaca ,te petsto (500) komada peradi.

3) Najve ći dopušteni koeficijent izgra đenosti gra đevinske čestice za male farme iznosi 0,4, a za staklenike i plastenike 0.6.

4) Najve ći broj dopuštenih etaža za primarne gra đevine je P+1, a najve ći dopušteni broj etaža gospodarskih gra đevina je jedna.

5) Najmanja dopuštena udaljenost gra đevine od granica gra đevinske čestice iznosi 3 m za staklenike i plastenike.

6) Gra đevinska čestica priklju čuje se izravno na kolnu površinu.

2.3. Izgra đene strukture van naselja

Članak 25. Izvan gra đevinskog područja na prostoru Op ćine Dugopolje može se odobravati izgradnja gra đevina koje po svojoj namjeni zahtijevaju položaj izvan gra đevinskog podru čja, kao što su: - gra đevine za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina, - stambene i gospodarske gra đevine u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti (stambeno-gospodarski kompleksi - farme, gra đevine za uzgoj životinja – tovilišta, spremišta, vinarije, sušare u vo ćnjacima, ostave za poljoprivredni alat i strojeve, plastenici i sl.), te pilane, - planinarski dom, - groblja, - vojne i druge gra đevine od interesa za obranu i zaštitu od elementarnih nepogoda.

Članak 26. Gra đevine koje se mogu ili moraju graditi izvan gra đevinskog podru čja, smještavaju se, izvode i koriste na na čin da ne ometaju korištenje prostora i drugih gra đevina u vangra đevnom podru čju, te da su u skladu sa Odredbama ovog Plana, da ne ugrožavaju prirodne vrijednosti okoliša i da se uklapaju u krajolik.

Članak 27. Sportski i rekreacijski sadržaji

PPU odre đuje na čine i uvjete ure đivanja prostora za izdvojene dijelove gra đevinskih podru čja športsko-rekreacijske namjene izvan naselja ,i to: - športsko-rekreacijsku zonu Aquapark (12,22 ha), - športsko-rekreacijsku zonu uz UPU Podi – zapad 2 (7,79 ha), - športsko-rekreacijsku zonu Crni ljut (15,19 ha), - športsko-rekreacijsku zona Pasike (12,00 ha)

Športsko-rekreacijska zona Aquapark (R5)

1) Pod športsko-rekreacijskim sadržajima u sklopu ove zone podrazumijevaju se površine za izgradnju više otvorenih ili zatvorenih bazena sa raznim vodenim atrakcijama (rijeka, tobogani, jezero, bazen za skokove, divlja rijeka, olimpijski bazen, i sl.) i prate ćih pomo ćnih i zabavnih sadržaja akvaparka (uprava, trgovina, usluge i sl.).

2) Ukupna tlocrtna bruto površina zatvorenih i natkrivenih gra đevina može iznositi najviše 10% površine športskih terena i sadržaja, a najviše 70% ukupne tlocrtne površine pomo ćnih i prate ćih sadržaja može biti namijenjeno izgradnji objekata za pružanje ugostiteljsko-zabavnih usluga iz skupine restorani i barovi.

3) Katnost objekata prate ćih pomo ćnih i zabavnih sadržaja akvaparka (uprava, trgovina, usluge i sl.) može biti podrum+prizemlje+kat (max. visine vijenca 8 m) završno sa ravnim ili kosim krovom.

Športsko-rekreacijska zona uz UPU Podi – zapad 2 (R2)

1) Pod športsko-rekreacijskim sadržajima u sklopu ove zone podrazumijevaju se površine za izgradnju više istovjetnih ili razli čitih, otvorenih ili natkrivenih sadržaja (igrališta za nogomet, rukomet, odbojku, tenis, polo, jaha čke sportove i bo ćanje, streljane, trim staze, biciklisti čke staze, tematski park i sl.) za obavljanje športskih i rekreacijskih djelatnosti, sa mogu ćnoš ću izgradnje objekata pomo ćnih i prate ćih sadržaja športske i ugostiteljske djelatnosti.

2) Ukupna tlocrtna bruto površina zatvorenih i natkrivenih gra đevina može iznositi najviše 7% površine sportskih terena i sadržaja. Minimalno 70% ukupne tlocrtne bruto površine objekata mora biti namijenjeno izgradnji objekata prate ćih športskih sadržaja (spremišta,svla čionice, sanitarni čvorovi i sl.). Preostali dio ukupne tlocrtne bruto površine može biti namijenjeno izgradnji objekata za pružanje ugostiteljskih usluga skupine restorani i barovi (osim no ćnog kluba, no ćnog bara i disko kluba).

3) Katnost ovih objekata može biti maksimalno podrum+prizemlje (max. visina vijenca 4 m) završno sa ravnim ili kosim krovom.

Športsko-rekreacijska zona Crni ljut (R4)

1) Pod športsko-rekreacijskim sadržajima u sklopu ove zone podrazumijevaju se površine za izgradnju više istovjetnih ili razli čitih, otvorenih ili natkrivenih sadržaja za potrebe streljane, a za obavljanje športskih i rekreacijskih djelatnosti. U ovim zonama mogu ća je izgradnja objekata pomo ćnih i prate ćih sadržaja športske i ugostiteljske djelatnosti.

2) Ukupna tlocrtna bruto površina zatvorenih i natkrivenih gra đevina može iznositi najviše 10% površine športskih terena i sadržaja. Najviše 70% ukupne tlocrtne površine pomo ćnih i prate ćih sadržaja može biti namijenjeno izgradnji objekata za pružanje ugostiteljskih usluga skupine restorani i barovi (osim no ćnog kluba, no ćnog bara i disko kluba).

3) Katnost ovih objekata može biti maksimalno podrum+prizemlje (max. visina vijenca 4 m) završno sa ravnim ili kosim krovom.

Športsko-rekreacijska zona Pasike (R1)

1) Pod športsko-rekreacijskim sadržajima u sklopu ove zone podrazumijevaju se površine za izgradnju više istovjetnih ili razli čitih, otvorenih ili natkrivenih sadržaja za potrebe golfa, a za obavljanje športskih i rekreacijskih djelatnosti. U ovim zonama mogu ća je izgradnja objekata pomo ćnih i prate ćih sadržaja športske i ugostiteljske djelatnosti.

2) To su igrališta manjih površina koja služe u čenju, vježbanju i rekreaciji. Pod ovim igralištima podrazumjevaju se i golfska vježbališta (pucalište), golfodrom, kratko igralište,

kratko igralište za dozvolu igranja i javno igralište. Unutar ovih igrališta mogu se graditi jedino klupske ku će bez smještajnih jedinica, gra đevine isklju čivo za održavanje golfskih igrališta s pripadaju ćiom infrastrukturom.

3) Gradivom površinom smatra se površina na kojoj se može graditi klupska ku ća s pripadaju ćim terenom i servisne zgrade / gra đevine s pripadaju ćim terenom.

4) Gradiva površina za klupsku ku ću je 0,5 ha terena (odre đenog za izgradnju golfskog igrališta), maksimalni Kig 0,1 i Kis 0,2 , katnosti Po (potpuno ukopan) + P +1. Unutar gradive površine za klupsku ku ću potrebno je u neposrednoj blizini izgraditi parkiralište za najmanje 100 parkirnih mjesta za osobna vozila i osigurati ure đenu površinu do 2000 m2 za potrebe povremenog parkiranja ili održavanja privremenih prate ćih manifestacija.

5) Gradiva površina za servisne zgrade i gra đevine je 0,4 ha terena (odre đenog za izgradnju golfskog igrališta). Pod ovim objektima podrazumijevaju se: spremišta alata i strojeva za održavanje, spremišta elektri čnih vozila i infrastruktrna postrojenja (trafostanice, crpne stanice i sl.). Za izgradnju ovih objekata maksimalni Kig 0,1 i Kis 0,1 katnosti P - prizemlja.

Članak 28. Stambene i gospodarske gra đevine u funkciji obavljanja i revitalizacije poljoprivredne djelatnosti i turizma (1) Izvan granica gra đevinskog podru čja naselja mogu ća je gradnja stambenih i gospodarskih gra đevina u funkciji revitalizacije poljoprivredne proizvodnje. Pod stambenim i gospodarskim gra đevinama podrazumijevaju se gra đevine koje za vlastite potrebe, a u funkciji obavljanja djelatnosti poljoprivrede i sto čarstva grade izvan gra đevinskog podru čja sukladno kategorizaciji i osjetljivosti prostora gra đenja. U funkciji obavljanja ovih djelatnosti može se graditi isklju čivo u sklopu površina na kojima se djelatnost obavlja, te sukladno namjeni prostora Prostornog plana.

(2) Stambeni i gospodarski objekti u prostornom smislu moraju sa činjavati prostorno funkcionalnu cjelinu uz racionalno korištenje prostora.

(3) Pod gospodarskim objektima smatraju se gra đevine za potrebe uzgoja, uskladištenja i prerade biljaka i biljnih proizvoda, uzgoja stoke i tradicionalne prerade mesnih proizvoda, proizvodnju, skladištenje i degustaciju vina te spremište alata i mehanizacije.

(4) Namjena i gabariti ovih objekata odre đuju se na osnovu vrste elaborirane mogu će koli čine poljoprivredne proizvodnje u vlasni čkim granicama prikazanog obuhvata i tehnološkog postupka prerade poljoprivrednih proizvoda.

(5) Gra đevine iz stavka prvog ovog članka moraju se graditi izvan: - zašti ćenih spomeni čkih cjelina i kulturnog krajobraza, - zašti ćenih prirodnih predjela, - osobito vrijednog poljoprivrednog tla, - koridora prometnica.

(6) Pod stambenim i gospodarskim gra đevinama podrazumijevaju se gra đevine koje se za vlastite potrebe, a u funkciji obavljanja djelatnosti poljoprivrede i sto čarstva grade izvan gra đevinskog podru čja. Sukladno kategorizaciji i osjetljivosti prostora, graditi u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti može se jedino na površinama na kojima se djelatnost obavlja.

(7) Mogu ćnost izgradnje ovih sadržaja podrazumijeva bavljenje poljoprivredom i sto čarstvom.

(8) Stambene i gospodarske gra đevine u prostornom smislu moraju sa činjavati funkcionalnu cjelinu uz racionalno korištenje prostora. U stambenim objektima ovih cjelina mogu se pružati ugostiteljske i turisti čke usluge seoskog turizma.

(9) Gospodarske gra đevine za vlastite potrebe u funkciji obavljanja djelatnosti poljoprivrede i sto čarstva mogu se graditi prema sljede ćim kriterijima: - na površinama od 1 do 3 ha mogu imati prizemlje ukupne površine do 200 m2 gra đevinske bruto površine (najve će visine do 5 m) i/ili potpuno ukopani podrum do 400 m2 gra đevinske bruto površine, - na površinama preko 3 ha mogu imati prizemlje ukupne površine do 400 m2 gra đevinske bruto površine (najve će visine do 5 m) i/ili potpuno ukopani podrum do 1000 m2 gra đevinske bruto površine, - gospodarske gra đevine ne mogu se graditi na udaljenosti manjoj od 10 m od granice susjedne parcele.

(10) Stambene gra đevine za vlastite potrebe u funkciji obavljanja djelatnosti poljoprivrede i sto čarstva mogu se graditi prema sljede ćim kriterijima: - može se izraditi samo jedan stambeni objekt, - stambeni objekti moraju se graditi kao jedinstvene gra đevine i ne može se graditi više odvojenih pojedina čnih gra đevina ukupno odgovaraju će površine, - stambeni objekti ne mogu se graditi zasebno bez gospodarskih objekata i ne mogu se graditi na udaljenosti manjoj od 10 m od granice susjedne parcele, - katnost stambenih objekata može biti najviše podrum, prizemlje, kat i kosi krov (bez nadozida), najve ća bruto tlocrtna površina objekta je 100 m2.

(11) Gra đevine navedene u prethodnim stavcima ovoga članka ne mogu se graditi na površinama šuma gospodarke namjene, te na površinama osobito vrijednog i vrijednog obradivog tla.

Članak 28.a (1) Gospodarske gra đevine - farme čine gra đevinu ili grupe gra đevina s pripadajućim poljoprivrednim zemljištem koje se mogu graditi na zemljištu najmanje površine 2000 m 2. Gospodarska gra đevina - farma može zauzeti najviše 10 % pripadajućeg zemljišta.

(2) Na farmi se mogu graditi gospodarske gra đevine za potrebe: - biljne proizvodnje; - sto čarske proizvodnje; - proizvodnje i skladištenja vina; - prerade poljoprivrednih proizvoda proizvedenih na farmi - i drugo

(3) Gospodarske gra đevine iz stavka 2. ovog članka mogu se graditi na udaljenosti od najmanje 50 m od gra đevinskog podru čja naselja, osim za gospodarske gra đevine za potrebe sto čarske proizvodnje.

(4) Najve ća visina gra đevine iz stavka 2. ovog članka može iznositi 8,0 m mjereno od najniže to čke ure đenog terena uz gra đevinu do vijenca gra đevine.

(5) Površina i raspored gospodarskih gra đevina na farmi utvr đuje se lokacijskom dozvolom u skladu s potrebama tehnologije. Smještaj građevina je potrebno organizirati tako da se grupirajuujednom dijelu posjeda.

(6) Oblikovanje gra đevina na farmi mora biti u skladu s lokalnom graditeljskom tradicijom, a posebno: - sljeme krova mora pratiti smjer dužeg dijela gra đevine;

- krov dvostrešan nagiba do 30° - vanjski prostor uz gra đevinu hortikulturno oblikovati.

Članak 28.b (1) Gospodarske gra đevine za uzgoj stoke i peradi (sto čarska proizvodnja) mogu se graditi izvan gra đevinskog područja za uzgoj najmanje 10 uvjetnih grla.

(2) Površina zemljišta za gra đevine iz stavka 1. ovog članka ne može biti manja od 2000 m2, s najve ćim koeficijentom izgra đenosti do 0,3. Najve ća bruto razvijena površina gospodarskih gra đevina iznosi 3.000 m 2 i najve ća visina prizemlje s mogu ćnoš ću gradnje podruma i tavana, odnosno najviše 6,0 m mjereno od najniže to čke ure đenog terena uz gra đevinu do vijenca gra đevine. Udaljenost gra đevina od susjedne me đe iznosi H/2, gdje je H visina gra đevine do vijenca.

(3) Gospodarske gra đevine za uzgoj životinja na farmi smještaju se na udaljenosti od najmanje 100 m od gra đevinskog podru čja naselja te 100 m od državnih cesta, 50 m od županijskih cesta i 30 mod lokalnih cesta.

Članak 29. 1) Na poljoprivrednom zemljištu mogu se graditi staklenici i plastenici za uzgoj cvije ća, vo ća i povr ća, pomo ćne gra đevine (poljske ku ćice, spremišta), p čelinjaci, te uzgajališta puževa.

2) Pomo ćne gra đevine (poljske ku ćice, spremišta) na poljoprivrednim površinama mogu imati brutto razvijenu površinu od najviše 20 m2, odnosno visinu prizemlje s kosim krovom na dvije vode, pri čemu kota sljemena ne smije biti viša od 3.5 m. Minimalna udaljenost gra đevine od susjedne čestice mora biti 5,00m. Najmanja veli čina parcele za gore navedenu namjenu je 2000m2.

3) Gospodarske gra đevine iz prvog stavka ovog članka ne priklju čuju se na prometnu i komunalnu infrastrukturu.

Članak 29a. Prostorni plan ure đenja Op ćine Dugopolje odre đuje da se izvan gra đevinskih podru čja može dopustiti gradnja planinarskog doma na k. č.z. 7381/1 k.o. Dugopolje. Za ovakovu gra đevinu obvezna je izrada idejnog rješenja kojim se dokazuje da planirani sadržaj ne će narušiti estetske i bioekološke vrijednosti okruženja, te definiranje mogu ćnosti odgovaraju ćeg pristupa. Maksimalna brutto razvijena površina nadzemnog dijela gra đevine planinarskog doma je 200m2, uz 100m2 podrumskog dijela. Maksimalna visina je Po+P+1. prilikom ure đenja, obvezno je korištenje prirodnih materijala (kamen, drvo). Tako đer se omogu ćava ure đenje planinarskih i trim staza, te vidikovaca i odmorišta (bez izgradnje gra đevina s zatvorenim prostorima) kao istaknutih to čaka uzduž planinarskih staza.

Članak 30. Groblja Planom se omogu ćava širenje mjesnih groblja prema potrebama. Proširenje mjesnih groblja u Planu nije posebno ozna čeno, a planira se uz lokaciju postoje ćih.

Članak 31.

Gra đevine koje se mogu graditi izvan gra đevinskog podru čja, smještavaju se, izvode i koriste na na čin da ne ometaju korištenje prostora i drugih gra đevina u izvan gra đevnom prostoru, da ne ugrožavaju prirodne vrijednosti okoliša i da se uklapaju u krajolik, te da se ne nalaze na poljoprivrednome zemljištu I bonitetne klase.

Postoje ća izgradnja izvan gra đevinskog podru čja

Članak 32. Pojedina čne stambene i gospodarske gra đevine, koje se nalaze izvan gra đevinskog podru čja, a izgra đene su na temelju gra đevinske dozvole, posebnog rješenja ili prije 15.02.1968. godine, smatraju se postoje ćom izgradnjom izvan gra đevinskog podru čja i mogu se izuzetno rekonstruirati u opsegu neophodnom za poboljšanje uvjeta života i rada.

Članak 33. Neophodnim opsegom rekonstrukcije za poboljšanje uvjeta života i rada za stambene i stambeno-poslovne gra đevine smatra se: - obnova, sanacija i zamjena ošte ćenih i dotrajalih dijelova gra đevine u postoje ćim gabaritima, - priklju čak na ure đaje komunalne infrastrukture, te rekonstrukcija instalacija, - dogradnja sanitarnih prostorija uz postoje će stambene gra đevine u najve ćoj površini od 12 m2, - dogradnja, odnosno nadogradnja stambenih gra đevina, tako da s postoje ćim ne prelazi ukupno 75 m2 brutto razvijene površine i da se ne pove ća broj stanova, - adaptacija tavanskog ili drugog prostora unutar postoje ćeg gabarita u stambeni prostor, - postava novog krovišta, - sanacija postoje ćih ograda i potpornih zidova.

Članak 34. Neophodnim opsegom rekonstrukcije za poboljšanje uvjeta rada za gospodarske gra đevine smatra se: - obnova i sanacija ošte ćenih i dotrajalih konstruktivnih dijelova gra đevina i krovišta, - dogradnja sanitarija, garderoba, manjih spremišta i sl. do najviše 16 m2 izgra đenosti za gra đevine do 100 m2 brutto izgra đene površine, odnosno do 5% ukupne brutto izgra đene površine za ve će gra đevine, - prenamjena i funkcionalna preinaka gra đevine pod uvjetom da nova namjena ne pogoršava stanje okoliša, - dogradnja i zamjena dotrajalih instalacija, te izmjena ure đaja i instalacija ovisno o promjeni tehni čkih rješenja, - priklju čak na gra đevine i ure đaje komunalne infrastrukture.

3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

Članak 35. (1) Uvjeti smještaja gospodarskih djelatnosti na gra đevinskome podru čju naselja utvr đeni su u to čki 2.2 Gra đevinska podru čja naselja.

(2) Uvjeti smještaja gospodarskih djelatnosti izvan gra đevinskoga podru čja naselja utvr đeni su u to čki 2.3 Izgra đene strukture van naselja.

(3) Gospodarske djelatnosti na utvr đenim gra đevinskim područjima izvan naselja za izdvojene namjene su: - proizvodno-poslovna zona Podi , - proizvodno-poslovna zona Kr č, - proizvodno-poslovna zona Podi-zapad, - proizvodno-poslovna zona Bani-sjever, - proizvodno-poslovna zona Bani, - proizvodno-poslovne zone na lokaciji bivših pogona "Salonacoop"-a (Marin oprema, Rudine 1 i Rudine 2), - eksploatacijsko polje na brdu Križice (asfaltna baza i kamenolom) i eksploatacijsko polje poviše naselja Koprivno (kamenolom), - ugostiteljsko-turisti čka zona kod špilje Vranja ča.

Članak 36. Proizvodno-poslovna zona Podi

1) U Proizvodno-poslovnoj zoni Podi koja se nalazi isto čno od D1 sukladno katrografskom prikazu broj 1 Korištenje i namjena površina mogu ća je izgradnja gra đevina namijenjenih skladištima, servisima, ekološki čistim pogonima, veletrgovinama, trgovinama, prodajnim i izložbenim salonima, ostalim poslovnim sadržajima kao što su špedicije, banke agencije, osiguravaju ća društva, zabavni centri, uz prate će usluge kao što su hotelski i ugostiteljski ili trgova čko uslužni sadržaji na svim gra đevinskim česticama. To ne isklju čuje i druge poslovne sadržaje uz uvjet poštivanja svih pozitivnih Zakona i propisa, te posebno onih traženih uvjeta u Studiji utjecaja na okoliš planirane izgradnje na podru čju Dugopolja.

2) Ure đenje prostora i izgradnja u ovim zonama mogu će je na na čin da se osigura najmanje 25% prostora za prometnice i druge zajedničke površine unutar zone, odnosno 75% prostora za gra đevinske čestice.

3) Najve ći dopušteni koeficijent izgra đenosti je 0,6, a koeficijent iskorištenosti 1,7. Najviša dozvoljena kota vijenca iznosi 14 m (osim za četiri gra đevinske čestice na kojima najviša kota vijenca može biti 15 m, odnosno 18 m i 24 m) od najniže kote ure đenog terena, odnosno sukladno tehnološkom procesu. Unutar plana su predvi đene tri gra đevinske čestice za izgradnju poslovnih – ugostiteljsko-turisti čkih gra đevina. Najve ći dopušteni koeficjenti izgra đenosti (kig) za česticu na kojoj je izgra đen hotel je 0,80, a najve ći dopušteni koeficjent iskorištenosti (kis) za istu je 4,00, dok je maksimalna katnost objekta na istoj Po+P+7, a visina 29,0 m. Najve ći dopušteni koeficjent izgra đenosti (kig) za česticu na kojoj se planira izgradnja restorana i caffe bara je 0,40, a koeficjent iskorištenosti 1,00, dok je maksimalna katnost objekta na istoj P, a visina 4,0 m, dok je za tre ću gra đevinsku česticu iste namjene najve ći dopušteni koeficjent izgra đenosti (kig) 0,60, a koeficjent iskorištenosti 1,70, te najve ća visina objekta 14,0 m. U Planu je tako đer definirana čestica na kojoj je izgra đena poliklinika sa jedinicama za smještaj i stanovanje, kao i drugim prate ćim sadržajima, a najve ći dopušteni koeficjent izgra đenosti (kig) za istu je 0,70, a najve ći dopušteni koeficjent iskorištenosti (kis)=2,60, dok je najve ća visina objekta na istoj 27,0 m. Isto tako u planu je definirana čestica za izgradnju benziske postaje na kojoj je najve ći dopušteni koeficjenti izgra đenosti (kig)=0,80, a najve ći dopušteni koeficjent iskorištenosti (kis) je 0,80, dok je maksimalna katnost objekta na istoj P, a visina 6,0 m. Planom su definirane još dvije čestice poslovne namjene, od kojih je na jednoj planirana izgradnja centra za posjetitelje, a na drugoj autobusnog terminala sa prate ćin sadržajima. Najve ći dopušteni koeficjenti izgra đenosti za iste je (kig)=0,40, a najve ći dopušteni koeficjent iskorištenosti (kis) je 0,80, dok je najve ća visina objekata 16,0 m.

4) Prilikom izrade prostornih dokumenata užeg područja obvezatna je izrada prometnih rješenja gdje se osiguravaju uvjeti organizacije prometa sukladno namjeni, te je broj parkirnih mjesta potrebno osigurati sukladno tablici iz čl. 50.

5) U sklopu plana je predvi đena zona športsko-rekreacijske namjene (4,92 ha) unutar koje su izgra đene i mogu se planirati nove gra đevine. Pod športsko-rekreacijskim sadržajima u sklopu ove zone podrazumijevaju se površine za izgradnju više istovjetnih ili razli čitih športskih otvorenih ili natkrivenih sadržaja (nogomet, rukomet, odbojku, tenis, bo ćanje, polo, bazeni,

športove na vodi i sl.) za obavljanje športskih i rekreacijskih djelatnosti. Osnovna funkcija ove zone je omogu ćavanje uvjeta za organiziranje pripreme sportaša i organizaciju športskih natjecanja. Urbanisti čki uvjeti za izgradnju gra đevina unutar ove zone su slijede ći: - najve ći dopušteni koeficijent izgrađenosti je 0,80, a koeficijent iskorištenosti 2,00, - najve ća visina športskih sadržaja je 20,0 m mjereno od najniže to čke kona čno ure đenog terena uz gra đevinu do vijenca gra đevine, - minimalna udaljenost zatvorenih športskih sadržaja od granice gra đevne čestice je H/2, gdje je H visina športske gra đevine (dvorane) od najniže kote ure đenog terena uz gra đevinu do vijenca, a minimalna udaljenost prate ćih gra đevina uz športske sadržajeod granice gra đevne čestice je 3,0 m, - uz ove sadržaje mogu ća je izgradnja i manjih ugostiteljskih objekata uz uvjet da ti objekti ne prelaze 15% površine gra đevne čestice na kojoj je izgra đen jedan od spomenutih sadržaja, - navedeni parametri vrijede za sadržaje kao samostalne cijeline, a ako su isti dio osnovne gra đevine onda preuzimaju parametre koji vrijede za osnovne gra đevine.

Članak 37. Proizvodno-poslovna zona Kr č

1) U ovoj zoni koja se nalazi isto čno od Proizvodno-poslovne zone Podi sukladno katrografskom prikazu broj 1 Korištenje i namjena površina mogu ća je izgradnja građevina namijenjenih skladištima, servisima, ekološki čistim pogonima, veletrgovinama, trgovinama, prodajnim i izložbenim salonima, ostalim poslovnim sadržajima kao što su špedicije, banke agencije, osiguravaju ća društva, zabavni centri, uz prate će usluge kao što su hotelski i ugostiteljski ili trgova čko uslužni sadržaji na svim gra đevinskim česticama. To ne isklju čuje i druge poslovne sadržaje uz uvjet poštivanja svih pozitivnih Zakona i propisa, te posebno onih traženih uvjeta u Studiji utjecaja na okoliš planirane izgradnje na podru čju Dugopolja.

3) Najmanja dozvoljena veli čina gra đevinske čestice je 1.000,0 m2 , najve ći dopušteni koeficijent izgra đenosti je 0,6, a koeficijent iskorištenosti 1,5. Najviša dozvoljena kota vijenca iznosi 14 m od najniže kote ure đenog terena, odnosno sukladno tehnološkom procesu.

Članak 38. Proizvodno-poslovna zona Podi-zapad

1) U novoplaniranoj proizvodno poslovnoj zoni koja se nalazi zapadno od državne ceste (D1) sukladno kartografskom prikazu broj 1 Korištenje i namjena površina mogu ća je izgradnja gra đevina namijenjenih skladištima, servisima, ekološki čistim pogonima, veletrgovinama, trgovinama, prodajnim i izložbenim salonima, ostalim poslovnim sadržajima kao što su špedicije, banke agencije, osiguravaju ća društva, zabavnom centru, uz prate će usluge kao što su hotelski i ugostiteljski ili trgova čko uslužni sadržaji na svim građevinskim česticama. To ne isklju čuje i druge poslovne sadržaje uz uvjet poštivanja svih pozitivnih Zakona i propisa, te posebno onih traženih uvjeta u Studiji utjecaja na okoliš planirane izgradnje na podru čju Dugopolja.

3) Najmanja dozvoljena veli čina gra đevinske čestice je 1.000,0 m2 , najve ći dopušteni koeficijent izgra đenosti je 0,6, a koeficijent iskorištenosti 1,5. Najviša dozvoljena kota vijenca iznosi 17m od najniže kote ure đenog terena, odnosno sukladno tehnološkom procesu.

Članak 39. Proizvodno-poslovna zona Podi-zapad 2

1) U novoplaniranoj proizvodno poslovnoj zoni mogu ća je izgradnja gra đevina namijenjenih skladištima, servisima, ekološki čistim pogonima, veletrgovinama, trgovinama, prodajnim i izložbenim salonima, ostalim poslovnim sadržajima kao što su špedicije, banke agencije, osiguravaju ća društva, uz prate će usluge kao što su ugostiteljski ili trgova čko uslužni sadržaji na svim gra đevinskim česticama. To ne isklju čuje i druge poslovne sadržaje uz uvjet poštivanja svih pozitivnih Zakona i propisa, te posebno onih traženih uvjeta u Studiji utjecaja na okoliš planirane izgradnje na podru čju Dugopolja.

3) Najmanja dozvoljena veli čina gra đevinske čestice je 1.000,0 m2 , najve ći dopušteni koeficijent izgrađenosti je 0,6, a koeficijent iskorištenosti 1,5. Najviša dozvoljena kota vijenca iznosi 14m od najniže kote ure đenog terena, odnosno sukladno tehnološkom procesu.

Članak 40. Proizvodno-poslovna zona Bani-sjever 1) U proizvodno poslovnoj zoni koja se nalazi zapadno od državne ceste D1, te južno od Proizvodno-poslovne zone Podi-sjever sukladno kartografskom prikazu broj 1 Korištenje i namjena površina mogu ća je izgradnja gra đevina namijenjenih skladištima, servisima, ekološki čistim pogonima, veletrgovinama, trgovinama, prodajnim i izložbenim salonima, ostalim poslovnim sadržajima kao što su špedicije, banke agencije, osiguravaju ća društva, zabavnom centru, uz prate će usluge kao što su hotelski i ugostiteljski ili trgova čko uslužni sadržaji na svim gra đevinskim česticama. To ne isklju čuje i druge poslovne sadržaje uz uvjet poštivanja svih pozitivnih Zakona i propisa, te posebno onih traženih uvjeta u Studiji utjecaja na okoliš planirane izgradnje na podru čju Dugopolja.

3) Najmanja dozvoljena veličina građevinske čestice je 1.000,0 m2 , najve ći dopušteni koeficijent izgra đenosti je 0,6, a koeficijent iskorištenosti 1,6. Najviša dozvoljena kota vijenca iznosi 16 m od najniže kote ure đenog terena.

Članak 41. Proizvodno-poslovna zona Bani

1) U ovoj zoni koja se nalazi južno od državne ceste D1, preko puta Proizvodno-poslovne zone Bani-sjever, sukladno katrografskom prikazu broj 1 Korištenje i namjena površina mogu ća je izgradnja gra đevina namijenjenih skladištima, servisima, ekološki čistim pogonima, veletrgovinama, trgovinama, prodajnim i izložbenim salonima, ostalim poslovnim sadržajima kao što su špedicije, banke agencije, osiguravaju ća društva, zabavni centri, uz prate će usluge kao što su hotelski i ugostiteljski ili trgova čko uslužni sadržaji na svim gra đevinskim česticama. To ne isklju čuje i druge poslovne sadržaje uz uvjet poštivanja svih pozitivnih Zakona i propisa, te posebno onih traženih uvjeta u Studiji utjecaja na okoliš planirane izgradnje na podru čju Dugopolja.

3) Najmanja dozvoljena veli čina gra đevinske čestice je 1.000,0 m2 , najve ći dopušteni koeficijent izgra đenosti je 0,6, a koeficijent iskorištenosti 1,5. Najviša dozvoljena kota vijenca iznosi 16,5 m od najniže kote ure đenog terena, odnosno sukladno tehnološkom procesu.

Članak 42. Proizvodno-poslovne zone na lokaciji bivših pogona "Salonacoop"-a (jedna u naselju Dugopolje, te tri u naselju Koprivno)

1) Ove zone čine četiri postoje ća pogona bivšeg "Salonacoop"-a, sukladno kartografskim prikazima: 1. Korištenje i namjena površina i 4.c Gra đevinska podru čja naselja.

2) Na ovim parcelama mogu ća je adaptacija, rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja i zamjena postoje ćih gra đevina namijenjenih skladištima, servisima, ekološki čistim pogonima, veletrgovinama, trgovinama, prodajnim i izložbenim salonima, ostalim poslovnim sadržajima kao što su špedicije, banke agencije, osiguravaju ća društva, zabavnom centru, uz prate će usluge kao što su hotelski i ugostiteljski ili trgova čko uslužni sadržaji na svim gra đevinskim česticama. To ne isklju čuje i sli čne sadržaje uz uvjet poštivanja svih pozitivnih Zakona i propisa, te posebno onih traženih uvjeta u Studiji utjecaja na okoliš planirane izgradnje na podru čju Dugopolja.

3) Najve ći dopušteni koeficijent izgra đenosti je 0,4, a koeficijent iskorištenosti 1,2. Najve ća dopuštena katnost gra đevine iznosi Po+Pr+1.

4) Najviša dozvoljena kota vijenca iznosi 10m od najniže kote ure đenog terena. Obvezatna je izrada prometnih rješenja gdje se osiguravaju uvjeti organizacije prometa sukladno namjeni, te je broj parkirnih mjesta potrebno osigurati sukladno tablici i čl. 50.

Članak 43.

Površine za iskorištavanje mineralnih sirovina

(1) Prostornim planom utvr đene su površine za eksploataciju mineralnih sirovina: - E3 Križice, površine 36,24 ha, - E3 Koprivno, površine 35,39 ha.

(2) Unutar površina za eksploataciju mineralnih sirovina, mogu se graditi poslovne i proizvodne gra đevine za preradu i obradu kamena te gra đevine u funkciji eksploatacije kamena kao što je: - kolna vaga

- trafostanica - crpna postaja za radne strojeve i postrojenja sa spremnikom pogonskog goriva - drobili čno postrojenje - skladište frakcija kamenih agregata - upravna zgrada s prate ćim prostorijama - asfaltna baza - betonara s laboratorijem - pogoni za proizvodnju predgotovljenih betonskih elemenata.

Članak 44. Ugostiteljsko-turisti čka zona kod špilje Vranja ča 1) Novoplanirana zona površine 4,59ha. U ovoj zoni mogu ća je izgradnja gra đevina ugostiteljsko-turisti čke namjene (hoteli, ugostiteljske gra đevine i sl), te svih rekreativnih prate ćih sadržaja (šetnica, trim-staze i sl.)u smislu oboga ćivanja turisti čke ponude uz špilju Vranja ča. Prilikom planiranja sadržaja treba imati u vidu zaštitu špilje Vranja ča koja je spomenik prirode (geomorfološki rezervat).

2) Najve ći koeficijent izgra đenosti u ovoj zoni je 0,3, a koeficijent iskorištenosti je 1. Najve ća dozvoljena katnost gra đevina iznosi Po+Pr+2.

3) Najviša dozvoljena kota vijenca iznosi 11m od najniže kote ure đenog terena.

4) Najmanja udaljenost gra đevine od ruba parcele ne može biti manja od polovice visine gra đevine i ne manja od 5,00m.

5) Najmanje 20% površine gra đevne čestice treba biti ure đeno kao parkovno zelenilo. Parkirališne potrebe trebaju biti zadovoljene na parceli, a broj parkirališnih mjesta osigurati sukladno tablici iz čl 50.

Članak 44.a Ugostiteljsko-turisti čka zona na lokaciji bivšeg pogona "Salonacoop"-a (Vig impex) 1) Novoplanirana zona je površine 2,41 ha. U ovoj zoni mogu ća je izgradnja gra đevina ugostiteljsko-turisti čke namjene (kamp ku ćice, bungalovi, recepcija, sanitarije, spremišta i sl.), te svih rekreativnih prate ćih sadržaja (šetnica, trim-staze, športski tereni i sl.).

2) Maksimalni kapacitet zone je 500 kreveta a proračunski broj kreveta, smještajnih jedinica (SJ), za kamp se odre đuje kamp 3 kreveta = 1 SJ.

3) Najve ći koeficijent izgra đenosti u ovoj zoni je 0,3.

4) Najve ća dozvoljena katnost gra đevina iznosi Pr.

5) Najviša dozvoljena kota vijenca iznosi 4 m od najniže kote ure đenog terena.

6) Najmanja udaljenost gra đevine od ruba parcele ne može biti manja od 5,00m.

7) Najmanje 40% površine gra đevne čestice treba biti ure đeno kao parkovno zelenilo. Parkirališne potrebe trebaju biti zadovoljene na parceli, a broj parkirališnih mjesta osigurati sukladno tablici iz čl 50.

8) Gra đevne čestice moraju imati osiguran pristup na javnu prometnu površinu najmanje širine kolnika od 5,5 m.

9) U kampu se smještajne jedinice ne mogu povezati sa tlom na čvrsti na čin.

4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

Članak 45. 1) Vrsta i broj gra đevina društvenih djelatnosti odre đuju se mrežom gra đevina za svaku djelatnost na osnovi posebnih propisa i standarda.

2) Pod društvenim djelatnostima podrazumijevaju se gra đevine za: - upravu, - zdravstvo i socijalnu skrb, - odgoj i obrazovanje (predškolske i školske) - kulturne i društvene organizacije, - vjerske - administrativne, - šport i rekreaciju.

3) Vrsta i broj gra đevina društvenih djelatnosti odre đuju se mrežom gra đevina za svaku djelatnost na osnovi posebnih propisa i standarda.

4) Sadržaji javnih i društvenih djelatnosti mogu se planirati u zasebnoj gra đevini ili u dijelu gra đevina druge namjene (stambene, poslovne i sli čne).

5) Minimalne potrebe opremanja naselja gra đevinama društvenih djelatnosti utvr đuju se temeljem slijede ćih normativa: - zdravstvena zaštita (primarna) 0,10 m2/stanovniku - društvene i kulturne organizacije 0,20 m2/stanovniku - javne djelatnosti 0,10 m2/stanovniku - odgoj i obrazovanje prema posebnim propisima

Članak 46. 1) Izgradnja gra đevina društvenih djelatnosti unutar gra đevinskog podru čja naselja mogu ća je temeljem PPU Op ćine Dugopolje.

2) Izgradnja ovih objekata mogu ća je na gra đevinskim česticama koje imaju osiguran direktan pristup kolnoj površini.

3) Najve ći dopušteni koeficijent izgrađenosti za izgradnju objekata društvenih djelatnosti može biti 0,3, (izri čito 0,4 za jednu česticu u sklopu zone Podi).

4) Ukoliko se ovi objekti grade unutar ve ć izgra đenih dijelova naselja, koeficijent izgra đenosti može biti i ve ći, ali ne ve ći od 0,5.

5) Najve ća dopuštena visina za izgradnju ovih gra đevine je Po+P+2. Najviša dozvoljena kota vijenca iznosi 13,00 m od najniže kote ure đenog terena.

6) Najmanja dopuštena udaljenost od granica gra đevinske čestice iznosi 5,0 m, odnosno 10,0 m od najbliže susjedne gra đevine.

7) Unutar gra đevne čestice potrebno je osigurati prostor za parkiranje vozila osim ukoliko se gra đevina ne gradi unutar gusto izgra đenih dijelova naselja.

8) Rekonstrukcija gra đevina društvenih djelatnosti vrši se u skladu sa odredbama za izgradnju novih. Ukoliko nije mogu će udovoljiti tim odredbama, rekonstrukcija je moguća samo radi poboljšanja uvjeta života i rada, ukupnim povećanjem brutto razvijene površine u odnosu na postoje ću za 20%.

Članak 47. Športsko-rekreacijski sadržaji unutar gra đevinskog podru čja naselja

1) Unutar gra đevinskog podru čja naselja za potrebe sadašnjeg i budu ćeg naselja treba osigurati potreban prostor za izgradnju športsko-rekreacijskih gra đevina i to 0,10m2/stanovniku.

2) Športsko-rekreacijski sadržaji planiraju se temeljem UPU-a ili dolje navedenih Odredbi.

3) Posebno u neizgra đenom dijelu gra đevinskog podru čja gdje se propisuje izrada Urbanisti čkog plana ure đenja potrebno je osigurati prostor za športsko-rekreacijske sadržaje da bi se zadovoljila potreba naselja za ovim sadržajima, sukladno normativu iz to čke 1. ovog članka.

4) Športsko-rekreacijski sadržaji podrazumijevaju: - športske dvorane Visina pojedine športske gra đevine (sadržaja) odre đuje se prema namjeni. Najve ća visina športskih dvorana, borilišta i sl. je 15,0 m mjereno od najniže to čke kona čno ure đenog terena uz gra đevinu do vijenca gra đevine. Najve ći dopušteni koeficijent izgra đenosti je 0,8, a koeficijent iskorištenosti 2,0. Pored športske dvorane uz otvorene športske sadržaje (igrališta) mogu se gradtiti prate će gra đevine. Visina prate ćih gra đevina je najmanje prizemlje i najviše P+1, odnosno najmanje 3,0 m i najviše 6,0 m mjereno od najniže to čke kona čno ure đenog terena uz gra đevinu do vijenca. - objekte kao što su manji športski tereni( bo ćališta, odbojka, košarka, mali nogomet i sl.), manje zelene površine i sl. Uz ove sadržaje mogu će je graditi i prate će sadržaje (klubski prostori, san. čvorovi, tuševi i sl.) prema uvijetima iz prethodne alineje.Uz ove sadržaje mogu ća je izgradnja i manjih ugostiteljskih objekata uz uvjet da ti objekti ne prelaze 15% površine građevne čestice na kojoj je izgra đen jedan od spomenutih sadržaja.

5) Udaljenost gra đevine od granice gra đevne čestice odre đuje se: - za prate će gra đevine uz športske sadržaje, najmanje 3,0 m, - za zatvorene športske sadržaje, minimalno H/2, gdje je H visina športske gra đevine (dvorane) od najniže kote ure đenog terena uz gra đevinu do vijenca.

6) Izuzetno, kod interpolacija športskih gra đevina u izgra đenoj strukturi naselja, minimalna udaljenost gra đevine od granice gra đevne čestice prema drugim športskim sadržajima ili njihovim dijelovima može biti 1,0 m, a prema parcelama s gra đevinama druge namjene ne manja od h/2.

5. Uvjeti utvr đivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava

5.1 Promet

Članak 48.

1) Prostornim planom ure đenja Op ćine Dugopolje utvr đeno je da će cestovni promet imati primarno zna čenje u prometnom sustavu Op ćine. Pored postoje ćih trasa kategoriziranih cesta ovim Planom utvr đeni su koridori planiranih trasa javnih cesta, kao i trase državnih i županijskih cesta.

2) Planom su utvr đeni prostorni koridori koje je potrebno o čuvati za izgradnju planirane , te proširenje i modernizaciju postoje će cestovne mreže.Unutar koridora novih trasa državnih cesta nije dozvoljena nikakva gradnja sve dok se ne utvrdi lokacijska dozvola za iste, kao i zaštitni pojasi u skladu sa Zakonom o cestama.

3) Koridori prometnica ujedno služe i za polaganje ostale komunalne infrastrukture.

4) U zaštitnom pojasu postoje ćih javnih cesta mogu ća je gradnja gra đevina za pružanje usluga voza čima i putnicima (ugostiteljstvo, trgovine, benzinske postaje, servisi, reklamni panoi i sl.) prema uvjetima i na činu korištenja cestovnog zemljišta propisanih Zakonom o javnim cestama i propisima donjetim temeljem istog. S obzirom na stupanj izgra đenosti i mogu ćnosti korištenja razvrstavaju se u četiri kategorije ozna čene od A – D: - Najniža razina opremljenosti PUO-a ozna čena je kategorijom D i omogu ćuje parkiranje na odmorištu, eventualno sa korištenjem WC-a ili mogu ću minimalnu komercijalnu uslugu. Ovoj kategoriji pripadaju i ugibališta za zaustavljanje vozila u nuždi (SOS ugibališta), - Prate ći uslužni objekt C kategorije sastoji se od benzinske postaje i parkirališta, - Prateći uslužni objekt B kategorije uz benzinsku postaju i parkiralište ima izgra đeni restoran, caffe bar, trgovinu ili sli čni komercijalni sadržaj, - Prate ći uslužni objekt najviše razine opremljenosti ozna čen je kategorijom A, a sastoji se osim sadržaja u kategoriji B i sadržaja za smještaj, sa sportskim i drugim rekreativnim sadržajima. Prate ći uslužni objekti lociraju se uz državne ceste temeljem Izmjena i dopuna projekata ceste, a na cestovnom i privatnom zemljištu, formiraju ći jedinstvenu parcelu. Njihova međusobna udaljenost uskla đuje se sa prometnim potrebama i mogu ćnostima, ovisno o terenskim prilikama, posebno u blizini ve ćih gradova i naselja, vode ći ra ćuna i oblizini interesantnih spomeni čkih, kulturnih i prirodnih znamenitosti. Prate ći uslužni objekti ne moraju biti prikazani u grafi čkim prilozima plana. Odmorišta, a u njima i svi sadržaji, pa i komercijalni smatraju se sastavnim dijelom javne ceste unutar i izvan gra đevinskih podru čja naselja, sukladno Zakonu o cestama. Radi potreba podizanja stupnja sigurnosti prometa, posebno pješa čkog, objekti u funkciji pješa čkog prometa (nathodnici, pothodnici, pješa čke staze i ostale površine), koje se smatraju sastavnim dijelom ceste, uz ure đenja križanja (izgradnja rotora umjesto pravokutnih raskrižja, proširenja radi lijevih skreta ča i sl.) nije potrebno prikazivati u grafi čkim prilozima plana.

5) U zaštitnom pojasu javnih cesta može se formirati neizgra đeni dio gra đevinske čestice, odnosno ure đivati parkirališta, vrtovi s niskim zelenilom, ogradni zidovi i sl., ali na na čin da se ne umanjuje preglednost ili sigurnost prometa i prema posebnim uvjetima.

6) Autobusna stajališta na dionicama državnih i županijskih cesta moraju se graditi izvan kolnika u skladu sa pravilnikom o autobusnim stajalištima. Isto se odnosi i na dionice lokalnih cesta kada to zahtijevaju razlozi inteziteta i gusto će odnosno sigurnost prometa.

7) Priklju čak i prilaz na javnu cestu izvodi se na temelju prethodnog odobrenja nadležne uprave za ceste u postupku isho đenja lokacijske dozvole ili izrade detaljnog plana ure đenja.

8) Sukladno članku 55. Zakona o cestama, potrebno je osigurati zaštitni pojas autoceste koji se mjeri od vanjskog ruba zemljišnog pojasa autoceste, a iznosi minimalno 40 m sa svake strane. Unutar zaštitnog pojasa nije dozvoljeno planiranje nikakvih objekata visokogradnje (poslovnih, stambenih i drugih gra đevina). U zaštitnom pojasu autoceste mogu se planirati zaštitne zelene površine, locirati i izgraditi objekti niskogradnje (prometnice, pješa čke i biciklisti čke staze, prilazi i parkirališta), te komunalna infrastrukturna mreža (telekomunikacije, elektroenergetska mreža i javna rasvjeta, plinoopskrba, vodoopskrba i odvodnja otpadnih voda, kanalizacija), a minimalna udaljenost istih od vanjskog ruba zemljišnog pojasa definira se ovisno o vrsti i namjeni niskogradnje. U slu čaju planiranja novih prometnica u zaštitnom

koridoru auto ceste, posebni uvjeti propisuju da se u prvih 20 m zaštitnog pojasa uz autocestu mora predvidjeti zaštitno zelenilo. Za svaki zahvat u prostoru od strane pravnih ili fizi čkih osoba, a koji su planirani unutar zaštitnog pojasa autoceste ili na cestovnom zemljištu (polaganje TK kabela, priklju čak na TS, plinovod, prometnice, svjetla javne rasvjete i drugi komunalni infrastrukturni priklju čci), potrebno je sukladno Zakonu o prostornom ure đenju i Zakonu o gradnji, odnosno Zakonu o postupanju i uvjetima gradnje radi poticanja ulaganja, podnijeti zahtjev za izdavanjem posebnih uvjeta građenja i dostaviti na daljnje rješavanje Hrvatskim autocestama d.o.o.

9) Sukladno članku 59. Zakona o cestama, zabranjuje se postavljanje svih vizualnih efekata koji mogu ometati pažnju voza ča na autocesti (reklamni panoi, reklame na objektima visokogradnje i dr.) unutar zaštitnog pojasa autoceste, a koji je definiran navedenim zakonom. Objekti niskogradnje (prometnice i svjetla javne rasvjete) unutar zaštitnog pojasa moraju se projektirati na na čin da ne odvra ćaju pozornost i ne ugrožavaju sigurnost prometa na autocesti.

10) Granice gospodarskih zona moraju se definirati na na čin da ne obuhva ćaju zemljište koje je u naravi javno dobro u op ćoj uporabi u vlasništvu republike Hrvatske, a kojim upravljaju Hrvatske autoceste d.o.o.

11) Sustav odvodnje otpadnih i oborinskih voda ne dozvoljava se spojiti na kanal u nadležnosti Hrvatskih autocesta d.o.o.

12) U slu čaju planiranja prometnih površina u blizini autoceste potrebno je predvidjeti ograde (zeleni pojas) protiv zasljepljivanja kako bi se u no ćnim satima neutralizirao negativan utjecaj vozila na odvijanje prometa na autocesti.

13) Zaštitna ograda autoceste ne smije se koristiti kao ograda budu ćih zahvata u prostoru, te se ista mora predvidjeti na k. č.br. u vlasništvu investitora udaljena minimalno 3 m od zaštitne ži čane ograde (radi redovnog održavanja zemljišnog pojasa autoceste).

14) Obveza investitora budu ćih objekata unutar zone obuhvata Plana, a koji se nalaze u blizini trase autoceste, je planiranje i izgradnja zidova za zaštitu od buke ukoliko se pokaže potreba za izvo đenjem istih, sukladno Zakonu o zaštiti od buke.

15) Do realizacije prometnica predviđenih ovim planom, mogu će je izdavanje akata za gradnju, odnosno formiranje gra đevinskih čestica, ukoliko su iste ure đene (imaju ostvaren – izveden pristup parceli u skladu sa Zakonom o prostornom ure đenju i Zakonom o gradnji), ali uz zaštitu i o čuvanje koridora prometnica predvi đenih ovim planom. Realizacijom prometnice, predvi đene ovim planom, izdani akt za gradnju je potrebno izmjenitu u skladu sa novim na činom priklju čenja parcele na javni put.

Članak 49. (1) Sve gra đevine mogu imati podrum koji ne ulazi u koeficjent iskorištenosti.

(2) Mogu ća je podzemna izgradnja izvan gabarita zgrade kao proširenje podrumske etaže ili neovisno o podrumskoj etaži, ali najviše do 2.0 m od granice parcele prema javnoprometnoj površini i najviše 1.0 m prema ostalim granicama parcele. Namjena tog dijela može biti pomo ćni prostor osnovne poslovne namjene, parking /garažni prostor ili u funkciji drugih namjena prema DPU-u ili UPU-u kao trgova čkih, poslovnih, uslužnih i servisnih sadržaja. Krov tih površina treba biti ravan. Završno ure đenje površine iznad proširenog podrumskog dijela gra đevine može se izvesti kao hortikulturno ure đenje, asfalt-betonski ili betonski zastor, kao i njihovim kombinacijama ovisno o arhitektonskom oblikovanju parcele. Dopušta se izgradnja više od jedne podrumske etaže, ako se ostale podrumske etaže koriste kao garaže za parkiranje vozila.

(3) U slučaju da se podrumska etaža namjeni za parkiranje (garaža), te se ulaz u garažu vrši preko rampe, ista ulazi u gabarite podrumske etaže, te time za rampu vrijede isti uvjeti kao kod podzemne izgradnje.

Članak 50. 1) Za izgradnju gra đevina gospodarske, javne i društvene namjene, te športsko- rekreacijske namjene potrebno je utvrditi potrebu osiguranja parkirališnih mjesta prema slijede ćim normativima:

namjena gra đevine broj mjesta na potreban broj mjesta Stambena svaki stan 1,5 Stambeno-poslovna 50 m 2 poslovnog prostora 1 Industrija i skladište 1 zaposleni 0,45 Uredski prostori 1000 m 2 korisnog prostora 20 Trgovina 1000 m 2 korisnog prostora 40 Banka, pošta, usluge 1000 m2 korisnog prostora 40 Ugostiteljstvo i turizam 1000 m 2 korisnog prostora 15 Višenamjenske dvorane 1 posjetitelj 0,15 Športske gra đevine 1 posjetitelj 0,20 Društvene djelatnosti 1000 m 2 korisnog prostora 20

2) Potreban broj parkirališnih mjesta potrebno je osigurati u sklopu parcele, na zasebnoj gra đevinskoj čestici ili uz prometnicu.

3) Uz ulice u naseljima potrebno je urediti plo čnike za kretanje pješaka u najmanjoj širini od 1,5 m.

5.2. Mreža telekomunikacija

Članak 51. 1) Planom se predvi đa proširenje mreže telekomunikacija do stupnja koji će omogu ćiti dovoljan broj priklju čaka i maksimalan broj spojnih veza.

2) Sve mjesne i me đumjesne telekomunikacijske veze (mrežni kabeli, svjetlovodni i koaksijalni kabeli) u pravilu se trebaju polagati u koridorima postoje ćih odnosno planiranih prometnica.

3) Gra đevine telefonskih centrala i ostali TK ure đaji planiraju se kao samostalne gra đevine na vlastitim gra đevnim česticama ili unutar drugih gra đevina kao samostalne funkcionalne cjeline.

4) Svaka postoje ća i novoplanirana gra đevina treba imati osiguran priklju čak na TK mrežu. Plan odre đuje položaj objekata podru čnih centrala te glavnu javnu telekomunikacijsku mrežu.

Izgradnja mreže i gra đevina telekomunikacijskog sustava odre đuje se lokacijskom dozvolom na temelju Plana, u skladu sa važe ćim zakonskim propisima (zakon i pravilnik ) koji reguliraju izgradnju TK objekata i mreže.

Svaka postoje ća i novooplanirana gra đevina priklju čuje se na telefonsku mrežu na na čin kako to odre đuje nadležna ustanova ili poduze će.

TK mreža u pravilu se izvodi podzemno, i to kroz postoje će prometnice, prema rasporedu komunalnih instalacija u trupu ceste. Ako se projektira i izvodi izvan prometnica treba se provoditi na na čin da ne onemogu ćava gradnju na gra đevinskim parcelama, odnosno izvo đenje drugih instalacija.

Projektiranje i izvo đenje TK mreže rješava se sukladno posebnim propisima, a prema rješenjima ovog Plana.

Gra đevine telefonskih centrala i drugih ure đaja mogu se rješavati kao samostalne gra đevina na vlastitim gra đevinskim parcelama ili unutar drugih gra đevina kao samostalne funkcionalne cjeline.

Sve mjesne i me đumjesne EKI-a (mrežni kabeli, svjetlovodni i koaksijalni kabeli) u pravilu se trebaju polagati u koridorima postoje ćih odnosno planiranih prometnica. Gra đevine telefonskih centrala i ostali elektro komunikacijski ure đaji planiraju se kao samostalne gra đevine na vlastitim gra đevnim česticama ili unutar drugih gra đevina kao samostalne funkcionalne cjeline. Svaka postoje ća i novoplanirana gra đevina treba imati osiguran priklju čak na EKMI. Mobilnom telefonijom potrebno je posti ći dobru pokrivenost podru čja, tj. sustavom baznih stanica koje se postavljaju izvan zona zaštite spomenika kulture i izvan vrijednih poljoprivrednih podru čja.

Članak 52. 1) Mobilnom telefonijom potrebno je posti ći dobru pokrivenost podru čja, tj. sustavom baznih stanica koje se postavljaju izvan zona zaštite spomenika kulture i izvan vrijednih poljoprivrednih podru čja.

2) Telekomunikacijski objekti i ure đaji moraju biti gra đeni u skladu sa ekološkim kriterijima i mjerama zaštite, te moraju biti izgra đeni u skladu s posebnim propisima.

3) Koncesionari koji pružaju telekomunikacijske usluge moraju se koristiti jedinstvenim (zajedni čkim) podzemnim i nadzemnim objektima za postavku mreža i uređaja.

4) Planom se odre đuje, na cijelom podru čju Op ćine Dugopolje, rekonstrukcija postoje će tk mreže, uvo đenjem novih tk usluga te modernizacija tk infrastrukture se, za priklju čivanje novih sadržaja.

5) Infrastruktura se polaže podzemno, u pravilu, unutar javno-prometnih površina i to PVC cijevima promjera 110 mm, a razvode do pojedine gra đevine PHD cijevima promjera 50 mm. DTK pravci moraju biti postavljeni suprotno od podzemnih elektroenergetskih instalacija.

6) Planom se odre đuje sve gra đevine u sustavu telekomunikacija (eventualne nove telefonske centrale, javne govornice i sl.) izvoditi na vlastitim zasebnim gra đevinskim parcelama. Parcele se formiraju prema veli čini sadržaja koji je uvjetovan tehnološkim rješenjima, odnosno posebnim propisima. Planom se odre đuje oblikovanje gra đevina sukladno ambijentu i uvjetima za oblikovanje iz ovog plana.

7) Gra đevine od granice parcele moraju biti udaljene najmanje 1 m. Najve ća dopuštena visina gra đevina je prizemlje, odnosno visina vijenca 4 m.

8) Na podru čju op ćine Dugopolje nisu planirani novi stupovi mobilnih telekomunikacija, a ukoliko postoje ći telekomunikacijski samostoje ći stupovi nisu u mogu čnosti tehni čkog prihvata drugih mobilnih operatera može se u neposrednoj blizini postoje ćeg stupa planirati izgradnja novog sli čnih dimenzija.

9) Antenski sustavi osnovne postaje mogu biti postavljeni na samostoje će antenske stupove (tornjeve) razli čitih izvedbi ili na antenske prihvate na postoje ćim gra đevinama. Osnovnu postaju s antenskim stupom čini antenski stup s antenskim sustavom i telekomunikacijskom opremom smještenom u kontejneru. Planom se odre đuje veli čina gra đevinske parcele za osnovnu postaju cca. 15x15 m i elektroenergetski priklju čak osnovne postaje na elektri čni elektroenergetski sustav, odnosno u slu čaju tehni čke nemogu ćnosti napajanja preko distributera, napajanje preko agregata ili sun čevih kolektora.

10) Isto tako preporu ča se da jedan stup treba koristiti ve ći broj korisnika gdje god je to tehni čki mogu će i uz poštivanje uvjetovanosti ve ć izgra đene mreže.

11) Točkasti prikaz oznaka za elektroni čku komunikacijsku infrastrukturu i povezanu opremu u grafi čkom dijelu Plana pod oznakom 2.2. Pošta i telekomunikacije, predstavlja oznaku za novoplaniranu zonu elektroni čke komunikacijske infrastrukture (EKI zona) gdje to čkasta oznaka predstavlja centar opisane kružnice s radijusom od 500 m do 1500 m.

Elektro komunikacijski (EK) objekti i uređaji moraju biti gra đeni u skladu sa ekološkim kriterijima i mjerama zaštite, te moraju biti izgrađeni u skladu s posebnim propisima. Koncesionari koji pružaju EK usluge moraju se koristiti jedinstvenim (zajedni čkim) podzemnim i nadzemnim objektima za postavku mreža i ure đaja.

Za razvoj pokretnih komunikacija planirati gradnju gra đevina infrastrukture pokretnih komunikacijskih mreža svih sustava sadašnjih i slijede ćih generacija tj. njihovih tehnologija. To su osnovne postaje s pripadaju ćim antenskim ure đajima, potrebnim kabelskim vodovima i ostalom opremom. Osnovne postaje pokretnih komunikacija mogu biti postavljene na antenske stupove na planiranim gra đevinama ili kao samostoje ći. Potrebna visina samostoje ćih antenskih stupova proizlazi iz tehni čkog rješenja, a maksimalno iznosi 70 m.

Za spajanje objekata na postoje ću telekomunikacijsku mrežu treba izvršiti slijede će: - potrebno je osigurati koridore za trasu DTK-a - za naselja: podzemno i/ili nadzemno u zoni pješa čkih staza ili zelenih površina - za magistralno i me đumjesno povezivanje: podzemno slijede ći koridore prometnica ili željezni čkih pruga. Iznimno kada je to moguće, samo radi bitnog skra ćivanja trasa, može se planirati i izvan koridora prometnica ili željezni čkih pruga vode ći ra čuna o pravu vlasništva. - planirani priklju čak izvesti u najbližem postoje ćem kabelskom zdencu što bliže komunikacijskom čvorištu. - koridore DTK-a planirati unutar koridora kolnih i kolno-pješa čkih prometnica. - pri planiranju odabrati trasu udaljeno u odnosu na elektroenergetske kabele te voditi ra čuna o postoje ćim trasama. - osim gore navedenih uvjeta svaka izgradnja EKI mora biti uskla đena sa odredbama iz pozitivnih zakona i propisa. - pri izgradnji EKI-a te paralelnom vo đenju s ostalim infrastrukturnim instalacijama poštivati zahtjeve i udaljenosti iz Pravilnik o na činu i uvjetima odre đivanja zone elektroni čke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme, zaštitne zone i radijskog koridora te obveze investitora radova ili gra đevine (NN 75/13).

Gradnjom nove komunalne infrastrukture i razli čitih vrsta gra đevina ili sadnjom nasada postoje ća elektroni čka komunikacijska infrastruktura i druga povezana oprema ne smije biti ošte ćena i ometana te je obvezno osigurati pristup i nesmetano održavanje iste tijekom cijelog vijeka trajanja.

U svrhu eliminiranja mogu ćeg mehani čkog ošte ćenja elektroni čke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme kod paralelnog vo đenja, približavanja i križanja s ostalom infrastrukturom u prostoru, potrebno je pridržavati se odre đenih minimalnih razmaka.

Minimalne udaljenosti kod približavanja i križanja odre đene u ovom članku odnose se na nezašti ćeni elektroni čki komunikacijski kabel s metalnim vodi čima položen u otvoreni rov. Ako se radi o kabelu koji je položen u cijevi ili kabelsku kanalizaciju, smatra se da ve ć postoji odre đeni stupanj mehani čke zaštite te se prihva ćaju manje udaljenosti kod približavanja i križanja, a koje su definirane u slu čaju kada su poduzete odgovaraju će zaštitne mjere u skladu s ovim Pravilnikom.

U slu čaju paralelnog vo đenja ili približavanja trasi elektroni čkog komunikacijskog kabela drugih podzemnih ili nadzemnih instalacija, opreme, gra đevina ili nasada, gdje je udaljenost manja od udaljenosti propisanih u donjoj Tablici, investitor je obvezan od infrastrukturnog operatora zatražiti uvjete za tehni čko rješenje zaštite elektroni čke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme.

Tablica

Elektroni čka komunikacijska infrastruktura planira se u skladu sa ZEK-om, Uredbom o mjerilima razvoja elektroni čke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme (NN br. 131/12 i 92/15), Pravilnikom o tehni čkim uvjetima za kabelsku kanalizaciju (NN br. 114/10 i 29/13), Pravilnikom o na činu i uvjetima odre đivanja zone elektroni čke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme, zaštitne zone i radijskog koridora te obveze investitora radova ili gra đevine (NN br. 75/13) i Pravilnikom o svjetlovodnim distribucijskim mrežama (NN br. 57/14).

Telekomunikacijska infrastruktura je prikazana na kartografskom prikazu 2.4. Telekomunikacijska mreža u mjerilu 1:2000.

5.3 Elektroenergetska mreža

Članak 53.

(1) Zaštitni koridor dalekovoda je urbanisti čko – planski prostor propisane širine oko postoje ćih i planiranih dalekovoda u kojem se prilikom projektiranja, izgradnje i eksploatacije treba pridržavati kriterija iz „Pravilnika o tehni čkim normativima za izgradnju nadzemnih elektroenergetskih vodova nazivnog napona od 1 do 400 kV“. Prostor unutar zaštitnog koridora rezerviran je isklju čivo za potrebe izgradnje, redovnog pogona i održavanja dalekovoda. U koridoru dalekovoda, u pravilu se ne mogu graditi nadzemni objekti, dok se uvjeti korištenja prostora ispod dalekovoda moraju tako đer regulirati primjenom pozitivno važe ćih tehni čkih ili drugih provedbenih propisa. Gradnja nadzemnih objekata može se odvijati u rubnom podru čju koridora ili kada se isti presijeca razizemnim ili podzemnim infrastrukturnim objektima (prometnice, plinovodi, vodovodi, telekomunikacije, odvodnja) samo temeljem pribavljenih posebnih uvjeta gra đenja kojima se odre đuje udaljenost pasivnih (konstruktivnih) i aktivnih dijelova (pod naponom) dalekovoda i gra đevina koji se namjeravaju graditi u njegovoj okolini. Stoga, naglašavamo da zaštitni koridor dalekovoda predstavlja prostor u kojemu je od nadležne tvrtke Hrvatskog operatora prijenosnog sustava d.o.o. prijenosno podru čje Split potrebno zatražiti posebne uvjete gra đenja.

(2) Širina zaštitnog koridora elektroenergetskih vodova iznosi za: - postoje ći dalekovod 400 kV – zaštitni koridor širine 70 m, tj. + 35 m u odnosu na uzdužnu os (simetralu) dalekovoda, - postoje ći dalekovod 2x220 kV – zaštitni koridor širine 60 m, tj. + 33 m u odnosu na uzdužnu os (simetralu) dalekovoda, - postoje ći dalekovod 110 kV – zaštitni koridor širine 40 m, tj. + 20 m u odnosu na uzdužnu os (simetralu) dalekovoda, - postoje ći dalekovod 1x3x110 kV – zaštitni koridor širine 10 m, tj. + 5 m u odnosu na uzdužnu os (simetralu) dalekovoda, - planirani dalekovod 2x400 kV – zaštitni koridor širine 100 m, tj. + 50 m u odnosu na uzdužnu os (simetralu) dalekovoda, - planirani dalekovod 400 kV – zaštitni koridor širine 80 m, tj. + 40 m u odnosu na uzdužnu os (simetralu) dalekovoda, - planirani dalekovod 220 kV – zaštitni koridor širine 60 m, tj. + 30 m u odnosu na uzdužnu os (simetralu) dalekovoda.

(3) Za sve trafostanice je potrebno osigurati pristup kamionima. Veli čina parcele za TS 10/0,4 kV je minimalno 7x6 m (posebno za trafostanice instalirane snage 2x1000 kVA minimalna veli čina parcele je 9x8 m), a za TS 110/10-20 kV minimalno 50x60m.

(4) Koridori komunalne infrastrukture planirani su unutar kolnika i kolnopješa čkih prometnica. Predvi đeni su zatvoreni kanali, okruglog presjeka, koji duž trase imaju odgovaraju će šahte okna sa pokrovnom plo čom u koju se ugra đuje lijevano-željezni poklopac vidljiv na prometnoj površini sa istom kotom nivelete.

(5) Objekti crpnih stanica su podzemni od armiranog betona, sa nadzemnim dijelom objekta do visine max 4,0 m radi prostora za ugradnju trafostanice, sanitarnog čvora, te prostora za automatiku.

(6) Ne dozvoljava se snižavanje postoje će završne kote terena iznad položenij 110 kV kabela, a investitor, odnosno vlasnik je dužan prilagoditi ure đenje terena u zaštitnom koridoru položenih 110 kV kabela. Investitor, odnosno budu ći korisnik gra đevine na gra đevnim česticama uz trasu 110 kV kabela dužan je omogu čiti nesmetan pristup trasi kabela tijekom održavanja i hitnih intervencija.

(7) U zaštitnom koridoru dalekovoda/kabela, kod približavanja drugih objekata, ili pri izgradnji prometnica, obvezno je pridržavati se odredbi važe čih propisa i pravilnika, te zakonske regulative, tj. Zakona o zaštiti na radu, Zakona o zaštiti od požara, Pravilnika o zaštiti na radu pri korištenju elektri čne energije, Pravilnika o temeljnim zahtjevima za zaštitu od požara elektroenergetskih postrojenja i ure đaja, Pravila i mjere sigurnosti pri radu na elektroprijenosnim postrojenjima, te ostali pravilnici i propisi iz podru čja gra đevinarstva i zaštite na radu i internih pravilnika HEP-a.

(8) Za bilo koji zahvat unutar koridora dalekovoda/kabela potrebno je ishoditi posebne uvjete od nadležnog tijela Hrvatske elektroprivrede. Zaštitni koridor ozna čava prostor koji upu ćuje nadležne institucije za izdavanje dozvola (lokacijske, gra đevinske i sl.) da zahtjev za utvr đivanje uvjeta, suglasnosti i mišljenja upute nadležnom tijelu Hrvatske elektroprivrede, HEP – Operatoru prijenosnog sustava d.o.o., Prijenosno podru čje Split, u fazi isho đenja dokumentacije za gra đenje.

(9) Ako se telekomunikacije i vodoopskrba moraju paralelno voditi sa elektroenergetskim vodovima, obavezno je poštivanje minimalne udaljenosti od 50 cm i kut križanja ne manji od 45°. Ako se instalacije telekomunikacije, vodoopskrbe i kanalizacije križaju sa trasom 110 kV kabela potrebno je posti ći minimalnu udaljenost od 50 cm.

(10) Presjecanje i paralelno vo đenje infrastrukturnih objekata sa podzemnim ili nadzemnim elektroenergetskim gra đevinama mogu će je samo temeljem pribavljenih posebnih uvjeta gra đenja kojima se odre đuje udaljenost pasivnih (konstruktivnih) i aktivnih dijelova (pod naponom) dalekovoda i gra đevina koji se namjeravaju graditi u njegovoj okolini.

(11) Svi troškovi zahvata, a koji bi mogli proiza ći iz uvjeta (razne rekonstrukcije, izrada elaboratza, nadzor i sl.) izvest će se na teret investitora gra đevine koja se gradi u blizini dalekovoda/kabela.

(12) Vezano uz uvjet očuvanja koridora postoje ćih i planiranih dalekovoda/kabela, prilikom izvo đenja radova u blizini dalekovoda/kabela potrebno je poduzeti sve mjere radi sigurnosti, te je dužnost investitora, odnosno izvo đača radova, zatražiti uvjete za rad od korisnika HEP – Operatora prijenosnog sustava d.o.o., Prijenosno podru čje Split. Zabranjuju se radovi miniranja u blizini postoje ćih 110 kV kabela.

5.4. Vodoopskrba i odvodnja

Vodoopskrba

Članak 54. 1) Podru čje obuhva ćeno Prostornim planom sa naseljima Dugopolje, Koprivno, Kotlenice i Liska imaju djelomi čno izgra đenu vodovodnu mrežu, osim naselja Kotlenica, koja se snabdijeva iz vodoopskrbnog sustava izvorišta Rude, crpna stanica "Sinj" – vodosprema "Vu čipolje", prikazane u grafi čkom dijelu plana, kartografski prikaz 2.4 Vodnogospodarski sustav.

2) Iz ove vodospreme cjevovod se grana prema naselju Koprivno i prema prekidnoj komori za naselje Dugopolje, zbog postizanja odgovaraju ćeg tlaka u mreži.

3) Za naselje Koprivno, odnosno na mjestu Strizirep izra đena je crpna stanica za podizanje vode u vodospremu "Koprivno" radi postizanja potrebnog tlaka u vodovodnoj mreži.

4) Naselje Dugopolje locirano je na visinskoj zoni od 270 do 325 m n.m. zbog čega je izgra đena prekidna komora volumena 2x50 m3 na koti 353,00 m n.m.

5) Dominantni objekt u vodoopskrbi Dugopolja je vodosprema Vu čipolje, na koju je vezana prekidna komora. Vodosprema Vu čipolje volumena 500 m3 smještena je na koti 393,60 m n.m. koja se puni iz vodoopskrbnog sustava Ruda koli činom od cca 33 l/s. Na ovom sustavu bi trebalo poraditi kako bi se osigurao dotok potrebnih količina vode za normalno funkcioniranje u planskom periodu, u kojem se predvi đa pove ćanje stanovnika ovog podru čja na 3500, što uz potrošnju od 200 l/st/dan i ukupni koeficijent neravnomjernosti potrošnje 3,2 dobivamo potrebnu koli činu vode od cca 26 l/s. Uz ovu potrošnju treba dodatnu koli činu osigurati za postoje će i planirane radne zone ukupne površine cca 225 ha sa cca 1000 zaposlenih, kao i protupožarnu potrebu vode od 10 l/s za naselje do 5000 stanovnika.

6) Kao prvu fazu razvoja sustava što bi bitno utjecalo na popravljanje sustava postoje ćeg stanja potrebno je izvršiti rekonstrukciju glavnog opskrbnog cjevovoda od prekidne komore Dugopolje prema industrijskoj–radnoj zoni.

7) U drugoj fazi razvoja sustava potrebno je dograditi vodospremu Vu čipolje na ukupno 1000 m3 , te daljnji razvoj vodovodne mreže u skladu sa izgradnjom stambenih i gospodarskih–radnih zona.

8) Tre ća faza razvoja sustava je izgradnja vodospreme Vu čkovi ći, s obzirom da je njena funkcija u vidu rezervnog kapaciteta.

9) Aktivno je potrebno utjecati na razvoj sustava Rude odakle dolazi voda u vodospremu Vu čipolje, kako bi se omogu ćio potrebni dotok vode prema splitskoj zagori.

Članak 55. Rješenjem vodoopskrbe Op ćine predvi đaju se glavne gra đevine sustava: vodospreme, glavni dovodni cjevovodi i opskrbni cjevovodi. Za gradnju novih ili rekonstrukciju postoje ćih vodoopskrbnih gra đevina potrebno je osigurati kolni pristup do parcele gra đevine te zaštitnu, transparentnu ogradu visine do najviše 2,00m. Najmanja udaljenost gra đevine od ruba parcele iznosi 2,00m.

Članak 56. 1) Utvr đene su zone sanitarne zaštite, te zaštitni koridori širine po 5,0 m sa svake strane od osi glavnog dovodnog i opskrbnog cjevovoda.

2) Izgradnja odnosno ure đivanje prostora unutar zaštitnih koridora mogu ća je isklju čivo uz suglasnost nadležne vodoprivredne organizacije.

Članak 57. 1) Djelove mreže potrebno je rekonstruirati s obzirom na usvojeni minimalni presjek cijevi od 100 mm, koji zadovoljava istovremeni rad dvaju protupožarnih hidranata. Tako đer treba dogra đivati vodovodnu mrežu, vode ći ra čuna o hidrantima radi protupožarne zaštite.

2) Trase planiranih cjevovoda locirati u koridoru prometnice, po mogu ćnosti u kolniku ili nogostupu, što će se definirati kroz izvedbenu dokumentaciju. Dubinu ukopavanja usvojiti minimum 1,00 m ra čunaju ći od tjemena cijevi do nivelete prometnice.

3) U svim čvorovima predvidjeti betonske šahte za smještaj zasuna i fazonskih komada, sa pokrovnom plo čom i poklopcem za silaz.

4) Mogu ća su odstupanja od predvi đenih trasa vodovoda odre đenih ovim Planom, ukoliko se tehni čkom razradom dokaže racionalnije i pogodnije rješenje.

Članak 58. 1) Svaka postoje ća i novoplanirana gra đevina mora imati osiguran priklju čak na vodoopskrbni sustav. Pojedina čni ku ćni priklju čci izvode se kroz pristupne putove do gra đevinskih parcela. Isto se odnosi i na hidrantsku mrežu.

2) Sve građevine na vodoopskrbnom sustavu projektiraju se i izvode sukladno posebnim propisima.

3) Nije dopušteno projektiranje i gra đenje vodoopskrbne mreže na na čin kojim bi se štetilo gra đenju gra đevina na gra đevnim česticama kako bi se sprije čilo eventualno naknadno izmještanje uvjetovano gradnjom planirane gra đevine.

4) Do izgradnje vodoopskrbnog sustava koriste se postoje će cisterne.

Odvodnja otpadnih voda

Članak 59. Za rješenje sustava odvodnje podru čja obuhva ćenog ovim Planom, usvojen je razdijelni sistem odvodnje, sa potpuno odvojenim odvo đenjem fekalnih i oborinskih voda.

Članak 60. Sve fekalne vode će se sistemom gravitacijskih i tla čnih kanala sa crpnim stanicama dovesti do crpne stanice ''Podi'' iz koje će se prepunpavati u prekidnu komoru, a dalje se gravitacijskim kanalom priklju čuje u kanalizacijski sustav Split-Solin. Sve ove vode se dalje obra đuju na ure đaju za pro čiš ćavanje "STUPE" u Stobre ču, a pro čiš ćene vode se dugim podmorskim ispustom ispuštaju u priobalno more Bra čkog kanala.

Članak 61. 1) Sustavi odvodnje za izdvojena manja naselja planiraju se rješavati lokalno, a potreban stupanj pro čišćavanja i mjesto ispuštanja pro čišćenih voda rješavat će se u skladu sa zakonskom regulativom i zahtjevima nadležnih sanitarnih, vodoprivrednih i drugih službi.

2) Za isto čni dio Op ćine, podru čja Kotlenica zbog velikih udaljenosti se usvaja prihvat fekalnih voda u zatvorene septike, me đutim ukoliko do đe do pove ćanja broja stanovništva, trebati će izgraditi kanalizacijsku mrežu sa ure đajem za pro čiš ćavanjem otpadnih voda.

3) Pro čiš ćene vode bi se mogle pohraniti u otvorene bazene i upotrebljavati za navodnjavanje.

4) Naselje Liska, koje se nalazi izvan slivnog podru čja Op ćine Dugopolje, treba se priklju čiti na kanalizacijski sustav Op ćine Dicmo.

5) Do izgradnje kanalizacijskog sustava, ovim Planom se omogu ćuje kao privremeno rješenje izgradnja i korištenje nepropusnih sabirnih jama s odvoženjem prikupljenih fekalnih otpadnih voda, kao rješenje odvodnje fekalnih otpadnih voda i zaštite podzemnih voda za koje je planiran sustav odvodnje fekalnih otpadnih voda podru čja Op ćine Dugopolje sa spojem na sustav odvodnje Solin-Split (osiguranje dovo đenja otpadnih voda Dugopolja na ure đaj za pro čiš ćavanje Stupe), a za objekte sa više od 10 ES obvezna je izgradnja ure đaja za biološko pro čiš ćavanje uz higijenizaciju fekalnih otpadnih voda i dispoziciju istih putem upojnih bunara uz zadovoljenje propisanih parametara ispuštanja prema zoni sanitarne zaštite u kojoj se objekt nalazi (u II zoni sanitarne zaštite kvaliteta vode I vrste, a u III zoni sanitarne zaštite kvaliteta II vrste).

6) Prilikom izgradnje sabirnih jama potrebno je: - da se jama locira izvan zaštitnog pojasa prometnice, - da bude izvedena kao nepropusna za okolni teren, - da od susjedne gra đevne čestice bude udaljena minimum 3,00m, - da se omogu ći kolni pristup radi čiš ćenja.

Članak 62.

1) Odvodnja oborinskih voda manjih naselja predvi đa se otvorenim kanalima i cestovnim jarcima do recipijenta.

2) Otpadne vode iz gospodarskih pogona ili farmi potrebno je prije ispuštanja u kanalizaciju tretirati do zadovoljavaju će razine, a sve u skladu sa zakonskom regulativom i zahtjevima nadležnih sanitarnih, vodoprivrednih i drugih službi.

3) Predloženim rješenjem oborinske vode sa prostora naseljka Dugopolje i gospodarskih zona, gdje je zastupljenost prometnih površina ve ća, sakupljaju se zatvorenim kanalima do planiranog retencijskog bazena sa separatorom ulja i masti. Čiste oborinske vode (krovne površine i sl.) bi se upuštale u teren na mjestu nastajanja, sistemom drenažnih kanala, dok se kao varijantno riješenje mogu akumulirati i koristiti za navodnjavanje.

4) Najprljavije oborinske vode se mogu u no ćnim satima, kad je najmanje optere ćenje fekalne kanalizacije prepumpavati u crpnu stanicu "Podi" i dalje u kanalizacijski sustav Split- Solin.

5) Oborinske vode naselja Koprivno i sjeverozapadnog dijela gospodarskih zona bi se tako đer sakupljale i pro čiš ćavale na isti na čin, ali bi se ispuštale u postojeću vrta ću, kao najnižu to čku tog dijela prostora, koja je i sada sabirna to čka tog dijela prostora. Ostale najprljavije oborinske vode bi u odgovaraju ćem vremenu prebacivale u fekalnu kanalizaciju nizvodno od ovog podru čja.

6) Duž autoceste planirano je više ispusta oborinskih voda, koje prije upuštaju u retencijske bazene prolaze kroz separatore ulja i masti.

Članak 63. Odvodnja se vrši sa okruglim cijevima odgovaraju ćeg presjeka i materijala. Trasa kanala locirane su u osi prometnica ili u nogostupu. Dubina polaganja iznosi minimum 1,20 m ra čunaju ći od tjemena cijevi do nivelete prometnice. Duž trase kanala treba izgraditi revizijska okna prema pravilima struke.

Navodnjavanje

Članak 64. 1) U razvoju gospodarstva isti če se potreba za intezivniji razvoj poljoprivrede kao tradicionalni vid gospodarstva.

2) S agronomskog stajališta suša je pojava kada biljka tijekom vegetacijske sezone nema na raspolaganju dostatne koli čine vode, što se posljedi čno odražava na rast i razvoj uzgojene kulture, te smanjenje prinosa.

3) Navodnjavanje kao i melioracijska mjera ima za cilj nadoknaditi nedostatak vode koji se javlja kao uzgoj poljoprivrednih kultura.

4) Planom navodnjavanja za podru čje Splitsko-dalmatinske županije, kojeg je izradio Institut za jadranske kulture i melioraciju krša, Split 2006. godine, a usvojila Županijska skupština u srpnju 2007. godine, sagledana je problematika navodnjavanja bez konkretnih rješenja.

5) Polje koje se nalazi unutar granica naselja Dugopolje, je uklju čeno u podru čje za navodnjavanje, ali će biti neophodno na činiti posebne i detaljne studije za osiguravanje i optimalno upravljanje vodnim resursima za svaku odabranu lokaciju.

6) Za polja unutar granica naselja Dugopolje potrebnu koli činu vode za navodnjavanje biti će mogu će osigurati iz lokalnih izvora i otvorenih vodotoka uz izgradnju mikrolokacija, me đutim

probleme treba riješiti tijekom sušnih godina i u ljetnom razdoblju kad ova izdašnost postane nedostatna.

7) Pri projektiranju sustava za navodnjavanje u ovom polju treba kombinirati lokalne resurse u cilju stvaranja najjeftinijeg, ali i pouzdanog sustava.

8) Kakvo ća podzemnih i nadzemnih voda je u ovom trenutku zadovoljavaju ća, te su raspoložive vode povoljne za natapanje.

9) S obzirom da postoji trend pogoršanja kakvo će svih voda u Županiji, pa tako i u op ćini Dugopolje sa organskim, bakteriološkim i kemijskim one čiš ćenjima, kao rezultat nezadovoljavaju će odvodnje otpadnih voda industija i naselja, treba svaki izvor vode kojom će se natapati, detaljno ispitati i stalno pratiti, kako bi se na vrijeme ustanovile opasne promjene i na njih pravovremeno reagiralo.

10) Natapanje je dinami čan proces, kojeg treba stalno i pažljivo kontrolirati odgovaraju ći stru čnjaci.

11) Sve budu će aktivnosti u svezi navodnjavanja podru čja naselja Dugopolje, trebaju biti uskla đene sa usvojenim Planom navodnjavanja Splitsko-dalmatinske županije.

Ure đenje vodotoka i voda

Članak 65. 1) Zaštita od štetnog djelovanja povremenih buji čnih vodotoka, kada može do ći do plavljenja, ispiranja, podrivanja ili odronjavanja zemljišta i drugih sli čnih štetnih pojava, te posredno do ugrožavanja života i zdravlja ljudi i njihove imovine, te poreme ćaja u vodnom režimu, će se provoditi izgradnjom zaštitnih i regulacijskih vodnih gra đevina, odnosno tehni čkim i gospodarskim održavanjem vodotoka, vodnog dobra i regulacijskih i zaštitnih vodnih gra đevina koje se provodi prema programu ure đenja vodotoka i drugih voda u okviru Plana upravljanja vodama. U svrhu tehni čkog održavanja, te radova gra đenja, uz buji čne vodotoke, odvodne kanale i lokve na podru čju op ćine Dugopolje treba osigurati inudacijski pojas minimalne širine od 3,0 m od gornjeg ruba korita, odnosno ruba čestice javnog vodnog dobra. U inundacijskom pojasu zabranjena je svaka gradnja i druge radnje kojima se može onemogu ćiti izgradnja i održavanje vodnih gra đevina, na bilo koji na čin umanjiti proto čnost korita i pogoršati vodni režim, te pove ćati stupanj ugroženosti od štetnog djelovanja vodotoka.

2) U posebnim slu čajevima se inundacijski pojas može smanjiti, ali to bi trebalo utvrditi vodopravnim uvjetima za svaki objekt posebno. Svaki vlasnik, odnosno korisnik objekta ili parcele smještene uz korito vodotoka ili česticu javno vodno dobro dužan je omogu ćiti nesmetano izvršavanje radova na čiš ćenju i održavanju korita vodotoka, ne smije izgradnjom predmetne gra đevine ili njenim spajanjem na komunalnu infrastrukturu umanjiti propusnu mo ć vodotoka, niti uzrokovati eroziju u istom, te za vrijeme izvo đenja radova ne smije niti privremeno odlagati bilo kakvi materijal u korito vodotoka.

3) Planom se utvr đuje obveza isho đenja vodopravnih uvjeta u postupku dobivanja lokacijske dozvole za sve objekte, odnosno za sve objekte uz čestice javnog vodnog dobra, a u skladu sa Zakonom o vodama. Vodopravne uvjete izdaju „Hrvatske vode“.

4) Vodopravnim uvjetima odre đuju se uvjeti kojima mora udovoljavati dokumentacija za gra đenje novih i za rekonstrukciju postoje ćih građevina, a koji mogu trajno, povremeno ili privremeno utjecati na promjene vodnog režima.

Vjetroelektrana

Članak 66. 1) Unutar obuhvata Plana je planirana zona za smještaj vjetroagregata i prate ćih sadržaja na Ko činjem brdu. Uvjeti i kriteriji za ure đivanje ove površine su:

- provedeni istražni radovi, - prostor izme đu vjetroagregata je slobodan i koristi se u skladu s namjenom prostora, - površina vjetroelektrane ne može se ogra đivati, - interni rasplet elektroenergetske mreže u vjetroelektrani mora biti kabliran, - predmet zahvata u smislu gra đenja je izgradnja vjetroagregata pristupnih putova, kabliranja i TS, - nakon isteka roka amortizacije objekti se moraju zamijeniti ili ukloniti, te zemljište privesti prijašnjoj namjeni, - udaljenost vjetroagregata od prometnica visoke razine uslužnosti (autocesta) je minimalno 500 metara zra čne linije, - udaljenost od ostalih prometnica minimalno 200 metara zra čne udaljenosti, - udaljenost vjetroagregata od granice naselja minimalno 500 metara zra čne udaljenosti i - - ovi objekti grade se u skladu sa ekološkim kriterijima i mjerama zaštite okoliša.

2) Za potrebe izgradnje, montaže opreme i održavanja vjetroelektrana dozvoljava se izgradnja prilaznih makadamskih puteva unutar prostora vjetroparkova. Priklju čak na javnu cestu mogu ć je uz suglasnost nadležnog društva za upravljanje, gra đenje i održavanje pripadne javne ceste i u skladu s važe ćim propisima.

3) Povezivanje, odnosno priklju čak vjetroelektrane na elektroenergetsku mrežu sastoji se od: pripadaju će trafostanice smještene u granici obuhvata planirane vjetroelektrane i priklju čnog dalekovoda/kabela na postoje ći ili planirani dalekovod ili na postoje ću ili planiranu trafostanicu.

4) Na čin priklju čenja i trasu priklju čnog dalekovoda/kabela treba uskladiti sa ovlaštenim operatorom prijenosnog ili

5) distribucijskog sustava te ishoditi njegovo pozitivno mišljenje.

6) Sukladno mogu ćnostima konfiguracije terena i koncepcije vjetroelektrane, dozvoljava se u okviru vjetroparka planiranje sun čanih elektrana i ostalih pogona za korištenje sun čeve energije opisanih u slijede ćem članku.

Solarna elektrana

Članak 67. 1) Unutar obuhvata Plana je planirana zona za smještaj solarnih čelija i prate ćih sadržaja na Ko činjem brdu. Uvjeti i kriteriji za ure đivanje ove površine su: - provedeni istražni radovi, - veli činu i smještaj površina odrediti sukladno analizi zona vizualnog utjecaja, - površine odrediti na na čin da ne stvaraju konflikte s telekomunikacijskim i elektroenergetskim prenosnim sustavima, - interni rasplet elektroenergetske mreže u solarnoj sun čanoj elektrani -toplani mora biti kabliran, - predmet zahvata u smislu gra đenja je izgradnja solarnih sun čanih elektrana, -toplana pristupnih puteva, kabliranja i TS, - nakon isteka roka amortizacije objekti se moraju zamijeniti ili ukloniti, te zemljište privesti prijašnjoj namjeni, - udaljenost solarne elektrane-toplane sun čane elektrane od prometnica visoke razine uslužnosti (autocesta) je minimalno 200 metara zra čne linije, - mogu će je natkrivanje odmorišta uz autocestu postavljanjem sun čanih elektrana - udaljenost sun čane elektrane od ostalih prometnica minimalno 100 metara zra čne udaljenosti, - udaljenost sun čane elektrane od granice naselja minimalno 500 metara zra čne udaljenosti.

2) Za potrebe izgradnje, montaže opreme i održavanja sun čanih elektrana dozvoljava se izgradnja prilaznih makadamskih puteva unutar prostora elektrane. Priklju čak na javnu cestu

mogu ć je uz suglasnost nadležnog društva za upravljanje, gra đenje i održavanje pripadne javne ceste i u skladu s važe ćim propisima.

3) Prilikom formiranja podru čja za gradnju sun čanih elektrana (i drugih obnovljivih izvora energije) potrebno je nadležnom konzervatorskom odjelu dostaviti planove postavljanja mjernih stanica, te korištenja i probijanja pristupnih puteva s obzirom da su ve ć u toj fazi mogu će devastacije i štete na kulturnoj baštini, u prvom redu arheološkim lokalitetima.

4) Povezivanje, odnosno priklju čak sun čane elektrane na elektroenergetsku mrežu sastoji se od: pripadaju će trafostanice smještene u granici obuhvata planirane sun čane elektrane i priklju čnog dalekovoda/kabela na postoje ći ili planirani dalekovod ili na postoje ću ili planiranu trafostanicu.

5) Na čin priklju čenja i trasu priklju čnog dalekovoda/kabela treba uskladiti sa ovlaštenim operatorom prijenosnog ili distribucijskog sustava te ishoditi njegovo pozitivno mišljenje.

Plinovod

Članak 68 . 1) Okosnica budu ćeg plinovodnog sustava Splitsko-dalmatinske županije je magistralni plinovod Bosiljevo-Split.

2) Budu ći plinovod podsustava Splitsko-dalmatinske županije planira se izgraditi do Plo ča.

3) Na podru čju Op ćine Dugopolje planirana je izgradnja mjerno-redukcijske stanice MRS Dugopolje.

4) Za potrebe Kombi-plinske elektrane Peru ča potrebno je dodatno istražiti predvi đeni koridor opskrbnog plinovoda.

5) Zaštitini pojas plinovoda iznosi 30 m obostrano od osi.

6) Plinoopskrba podru čja Op ćine Dugopolje obavljat će se visokotla čnim i srednjetla čnim plinovodima, osim u gusto naseljenim djelovima naselja gdje je mogu ća izgradnja i niskotlačnog plinovoda.

6. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNOPOVIJESNIH CJELINA

Članak 69. 1) Prostornim planom štite se oni djelovi prirode koji su prema Zakonu o zaštiti prirode upisani kao zašti ćeni djelovi prirode. Na podru čju Op ćine Dugopolje to se odnosi na prostor špilje Vranja če koja je Rješenjem broj 202/5-1963,IB/MZ od 30. kolovoza 1963. godine upisana kao zašti ćeni spomenik prirode. U tom podru čju sve aktivnosti koje se provode moraju biti provedene na na čin da doprinose o čuvanju i nenarušavanju prostora Špilje i njenog neposrednog okoliša. Eventualna izgradnja dopuštena je u skladu sa ovim Odredbama, propisanim Urbanisti čkim planom ure đenja i svim ostalim važe ćim zakonskim propisima.

2) Zbog svoje iznimne vrijednosti i ljepote temeljem ovog Plana prostor Dugopoljskog polja predlaže se za zaštitu kao zašti ćeni dio prirode u kategoriji zašti ćenog krajolika pa stoga na tom prostoru nije dopuštena nikakva izgradnja .Iznimno se na parcelama najmanje površine 2000 m 2 dopušta izgradnja spremišta do 15,0 m2 i visine 3,0 m, u funkciji poljoprivrede proizvodnje.

3) Vrlo važan prirodni resurs predstavlja medirteranska vegetacija koja predstavlja izvjesnu rijetkost u širem prostoru, pa o čuvanju vegetacijskog pokrova treba posvetiti posebnu pažnju i novom izgradnjom ga ne uništavati. Zbog čestih požara posljednjih godina je velik dio šumskih površina opožaren, pa je potrebno prioritetno pošumiti opožarena podru čja. Korištenje i ure đenje zaštitnih šuma podre đeno je njihovoj funkciji. Gospodarenje tim resursom sastoji se u održavanju i pomla đivanju s ograni čenim iskorištavanjem. Tako đer u skladu s gospodarskom osnovom dugoro čno se predvi đa pošumljavanje svih površina ozna čenih u planu kao ostalo šumsko zemljište.

4) Na ostalim poljoprivrednim i šumskim površinama zbog razloga njihove zaštite mogu ća je izgradnja na na čin dopušten u van gra đevinskom podru čju u skladu sa ovim Odredbama.

5) Unutar obuhvata Prostornog plana ozna čeno je podru čje iskorištavanja mineralnih sirovina. U cilju o čuvanja prirodnih i krajobraznih vrijednosti potrebno je ve ć u tijeku eksploatacije podru čje za iskorištavanje mineralnih sirovina sanirati ozelenjavanjem terasa.

6) Zaštita spomenika, spomeni čkih i ambijentalnih cijelina provodi se u skladu sa Konzervatorskim elaboratom za izradu PPU Op ćine Dugopolje,Uprave za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorskog odjela u Splitu.

7) Prilikom preklapanja podloge Ekološke mreže Natura 2000 sa podlogom PPU-a Op ćine Dugopolje, vidljivo je da se unutar granice obuhvata Op ćine Dugopolje nalazi jedno me đunarodno podru čje važno za ptice i jedno podru čje važno za divlje svojte i staništa, te jedno pojedina čno podru čje važno za divlje svojte i stanišne tipove.

8) Me đunarodno podru čje važno za ptice je HR1000027# Mosor, Kozjak i Trogirska zagora , unutar kojega se nalaze divlje svojte ždrala, surog orla, rusog svra čka, zmijara, sivog svra čka, primorske trepteljke, ševe krunice, eje strunjarice, sivog sokola, vrtne strnadice, škanjca osaša, ušare, volji ća maslinara, jarebice kamenjarke i leganja.

9) Podru čje važno za divlje svojte i staništa je HR2001352# Mosor , unutar kojega se nalaze ciljne vrste žuti muka č, vuk, mosorska gušterica, dinarski voluhar, jelenak, čovje čja ribica, crvenkrpica, jesenski gorocvijet, trožila žuška, Bertolonijeva kokica, žuta kokica, kožasti ka ćun, finobodljasti ka ćun, trozubi kaćun, loptasta kopriva, kao i ciljna staništa karbonatne stijene sa hazmofitskom vegetacijom, otvorene kserotermofilne pionirske zajednice na karbonatnom kamenitom tlu, špilje i jame zatvorene za javnost, te isto čno submediteranski suhi travnjaci (Scorzoneretalia villosae).

10) Pojedina čno podru čje važno za divlje svojte i stanišne tipove je HR2000096# Pe ć u Čulinovim Raljevinama , unutar kojega se nalaze ciljna staništa špilja i jama zatvorenih za javnost.

11) Svi planovi, programi i/ili zahvati koji mogu imati zna čajan utjecaj na ciljeve o čuvanja i cjelovitost podru čja ekološke mreže podliježu ocjeni prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, sukladno Zakonu o zaštiti prirode i Pravilniku o ocjeni prihvatljivosti plana, programa i zahvata za ekološku mrežu. Od zahvata koji mogu imati negativan utjecaj na podru čja ekološke mreže posebice treba izdvojiti planirane vjetroelektrane, solarne elektrane i infrastrukturne projekte/koridore.

12) Zaštita podru čja ekološke mreže osiguravati če se osim provo đenjem propisanih mjera zaštite prema Zakonu o zaštiti prirode i prema Uredbi o ekološkoj mreži, tako đer i provo đenjem smjernica koje su navedene u elaboratu Državnog zavoda za zaštitu prirode, a koji je sastavni dio ovog Plana.

Na čelne konzervatorske smjernice za zaštitu kulturnih dobara

Članak 70.

1) Dosadašnja istraživanja i saznanja nedvojbeno svjedo če o kontinuitetu naseljenosti od prapovijesnih vremena do naših dana. razne ljudske civilizacije i kulture koje su se smjenjivale tijekom stolje ća ostavile su brojne tragove svoje materijalne kulture na tom prostoru, od predpovijesnih gomola i gradina, rimskih gra đevina i groblja, starokrš ćanskih i srednjevjekovnih crkvica i groblja, te ruralnih naseobina. O svim navedenim vrijednostima potrebno je voditi posebnu pozornost prilikom bilo kakovih planerskih zahvata u prostoru. Sve ove spomenute povijesne i spomeni čke vrijednosti ozna čene su na državnim kartama u mjerilu 1.25000 i one zajedno s tekstualnim dijelom čine konzervatorsku dokumentaciju za izradu Prostornog plana ure đenja Op ćine Dugopolje.

2) U postupku obnove i konzervacije pojedina čnih arholoških lokaliteta i spomenika mora se primjenjivati ve ć uobi čajena metodologija od arhitektonskog snimka postojećeg stanja preko dodatnih arhitektonskih i arholoških istraživanja vrednovanja analiza, do projekta konzervatorske obnove. Ovakav postupak nedavno je bio proveden prilikom rekonstrukcije stare župne crkve sv. Mihovila u Dugopolju.

3) Na prostoru evidentiranih arholoških lokaliteta i spomeni čkih objekata i u njihovom neposrednom okloišu nije dozvoljena nikakva izgradnja.

4) Od mjesta gdje se sa ceste Split – Sinj skre će za Koprivno i Dugopolje pa prema sjeveroistoku u pravcu zaseoka Koli ći dobro je sa čuvan pravac rimske ceste, budu ći se na mnogim mjestima uo čavaju u živoj litici usje čeni tragovi kola. Od zaseoka Koli ća ova cesta se penje padinom brda sjeverno od brežuljka Orgus i ide dalje prema Sinju. Na ovom potezu ceste sa čuvani su obrubnjaci s podzidima. Na spoju budu će Jadranske ceste i ceste Split – Sinj planirana je izvedba petlje, koja će jednim dijelom nasjesti na ostatke rimskog puta.

5) Makadamski put koji ide južno od zaseoka Kurtovići i ide prema istoku u pravcu Dugopolja nasjeo je na dio trase sporednog ogranka rimskog puta. prilikom navedenog obilaska terena op ćine dugopolje uo čili smo da su na tom putu nedavno vršeni zemljani radovi,ištemane su žive stijene u kojima su bili tragovi kola, te čitav put nasut tucanikom. Ovakav zahvat uništio je ostatke nekadašnjeg antičkog puta, te skrećemo pozornost izvo đaču i investitoru, da sli čne zahvate dalje ne poduzima, a da predhodno ne dobije suglasnost službe spomeni čke zaštite.

6) S obzirom da je i na prostoru današnje Op ćine Dugopolje život kontinuirao od prapovijesti do današnjih dana, doduše slabijim intezitetom nego u priobalnom podru čju, i na ovom podru čju mogu se predpostaviti arhološki nalazi, te je potrebno za svaku novu izgradnju u prostoru, investitore upozoriti na obvezu poštivanja odredbu Zakona o zaštiti spomenika kulture, da u slu čaju eventualnih arholoških nalaza pri izvedbu zemljanih radova obvezno izvijeste nadležni konzervatorski odjel u Splitu. Me đutim ako se radi o prostoru u neposrednoj blizini arholoških lokaliteta investitore treba upozoriti na obvezu zaštitnog arhološkog istraživanja prije po četka zemljanih radova. Ovakav postupak zahtjevamo iz razloga da imamo uvid i kontrolu nad podru čjem koje bi moglo biti potencijalno arheološko nalazište.

7) Na podru čju gospodarske zone Podi - Zapad nalazi se novootkriveno arheološko nalazište od šest prapovjesnih tumula (zemljano – kamenih gomila) visine oko 1m i promjera 2 do 4 metra, a koji su preventivno zašti čeni od strane Konzervatorskog odjela u Splitu. Najvjerojatnije je rije č o kasnoneolitskim, odnosno ranobron čanodobnim grobnim tumulima, koji su sporadi čno evidentirani i na širem podru čju krševite zaravni Podi u Dugopolju.

8) Položaj pojedinog lokaliteta iz navedenog popisa prikazan je u grafi čkom prikazu broj 3a “Uvjeti za korištenje ure đenje i zaštite prostora” u mjerilu 1:25000.

7. POSTUPANJE S OTPADOM

Članak 71.

Na podru čju obuhvata ovog Plana nije predvi đeno odlagalište otpada. Problem odlaganja otpada rješava se izvan granica Op ćine Dugopolje i mora biti uskla đen s Prostornim planom Županije. Sva pitanja vezana za problem odlaganja komunalnog otapada biti će rješavana na temelju Prostornog plana Županije, do tada Op ćina je obvezna riješiti zbrinjavanje otpada (otpad se danas odlaže na odlagalište Karepovac).

8. MJERE SPRIJE ČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

Članak 72. Zaštita voda

1) S obzirom da se prema Elaboratu zona sanitarne zaštite, a na temelju kojega je donesena Odluka o utvr đivanju zona sanitarne zaštite izvorišta javne vodoopskrbe izvora Jadra i Žrnovnice (Službeni glasnik Splitsko-dalamatinske županije, broj 19/2014), obuhvat predmetnog plana nalazi unutar II. I III. zone sanitarne zaštite, to namjena prostora i aktivnosti u njemu trebaju biti u skladu s važe ćim Pravilnikom o uvjetima za utvr đivanje zona sanitarne zaštite izvorišta (Narodne novine, broj 66/11 i 47/13).Unutar ovog Plana, zone sanitarne zaštite izvorišta sa zahva ćanjem voda iz vodonosnika s pukotinskom i pukotinsko-kavernoznom poroznosti su: - zona ograni čenja i nadzora – III. zona, - zona strogog ograni čenja i nadzora – II. Zona.

2) III. zona sanitarne zaštite (zona ograničenja i nadzora) izvorišta sa zahva ćanjem voda iz vodonosnika s pukotinskom i pukotinsko-kavernoznom poroznosti obuhva ća dijelove sliva od vanjske granice II. zone do granice s koje je mogu će te čenje kroz podzemlje do vodozahvata u razdoblju od 1 do 10 dana u uvjetima velikih voda, odnosno podru čja s kojih su utvr đene prividne brzine podzemnih te čenja od 1 do 3 cm/s, odnosno podru čje koje obuhva ća pretežiti dio slivnog podru čja (klasi čni statisti čko-hidrogeološki sliv). 3) U III. sanitarne zaštite izvorišta sa zahva ćanjem voda iz vodonosnika s pukotinskom i pukotinsko-kavernoznom poroznosti zabranjuje se: - ispuštanje nepro čiš ćenih otpadnih voda, - gra đenje postrojenja za proizvodnju opasnih i one čiš ćuju ćih tvari za vode i vodni okoliš, - gra đenje gra đevina za oporabu, obradu i odlaganje opasnog otpada, - uskladištenje radioaktivnih i za vode i vodni okoliš opasnih i one čiš ćuju ćih tvari, izuzev uskladištenja koli čina lož ulja dovoljnih za potrebe doma ćinstva, pogonskog goriva i maziva za poljoprivredne strojeve, ako su provedene propisane sigurnosne mjere za gra đenje, dovoz, punjenje, uskladištenje i uporabu, - gra đenje benzinskih postaja bez zaštitnih gra đevina za spremnike naftnih derivata (tankvana), - izvo đenje istražnih i eksploatacijskih bušotina za naftu, zemni plin kao i izrada podzemnih spremišta, - skidanje pokrovnog sloja zemlje osim na mjestima izgradnje gra đevina koje je dopušteno graditi prema odredbama ovoga Pravilnika, - gra đenje prometnica, parkirališta i aerodroma bez gra đevina odvodnje, uređaja za prikupljanje ulja i masti i odgovaraju ćeg sustava pro čiš ćavanja oborinskih one čiš ćenih voda i - upotreba praškastih (u rinfuzi) eksploziva kod miniranja ve ćeg opsega - skladištenje i odlaganje otpada, gradnja odlagališta otpada osim sanacija postojećeg u cilju njegovog zatvaranja, gra đevina za zbrinjavanje otpada uklju čuju ći spalionice otpada te postrojenja za obradu, oporabu i zbrinjavanje opasnog otpada, - gra đenje cjevovoda za transport teku ćina koje mogu izazvati one čiš ćenje voda bez propisane zaštite voda, - izgradnja benzinskih postaja bez spremnika s dvostrukom stjenkom, ure đajem za automatsko detektiranje i dojavu propuštanja te zaštitnom gra đevinom (tankvanom),

- podzemna i površinska eksploatacija mineralnih sirovina osim geotermalnih voda i mineralnih voda.

4) II. zona sanitarne zaštite izvorišta sa zahva ćanjem voda iz vodonosnika s pukotinskom i pukotinsko-kavernoznom poroznosti obuhva ća glavne podzemne drenažne smjerove u neposrednom slivu izvorišta, s mogu ćim te čenjem kroz pukotinski sustav vodonosnika do zahvata vode u trajanju do 24 sata, odnosno podru čja s kojih su utvr đene prividne brzine podzemnih te čenja, u uvjetima velikih voda, ve će od 3,0 cm/s, odnosno unutarnji dio klasi čnog priljevnog podru čja. 5) Ako se u granicama IV. ili III. zone nalaze podru čja s glavnim to čkama prikupljanja i otjecanja vode prema izvorištu (ponori i ponorne zone), takvo će se podru čje odrediti kao dio II. zone sanitarne zaštite izvorišta sa zahva ćanjem voda iz vodonosnika s pukotinskom i pukotinsko-kavernoznom poroznosti. 6) U II. zoni sanitarne zaštite izvorišta sa zahva ćanjem voda iz vodonosnika s pukotinskom i pukotinsko-kavernoznom poroznosti zabranjuje se: - ispuštanje nepro čiš ćenih otpadnih voda, - gra đenje postrojenja za proizvodnju opasnih i one čiš ćuju ćih tvari za vode i vodni okoliš, - gra đenje gra đevina za oporabu, obradu i odlaganje opasnog otpada, - uskladištenje radioaktivnih i za vode i vodni okoliš opasnih i one čiš ćuju ćih tvari, izuzev uskladištenja koli čina lož ulja dovoljnih za potrebe doma ćinstva, pogonskog goriva i maziva za poljoprivredne strojeve, ako su provedene propisane sigurnosne mjere za gra đenje, dovoz, punjenje, uskladištenje i uporabu, - gra đenje benzinskih postaja bez zaštitnih gra đevina za spremnike naftnih derivata (tankvana), - izvo đenje istražnih i eksploatacijskih bušotina za naftu, zemni plin kao i izrada podzemnih spremišta, - skidanje pokrovnog sloja zemlje osim na mjestima izgradnje gra đevina koje je dopušteno graditi prema odredbama ovoga Pravilnika, - gra đenje prometnica, parkirališta i aerodroma bez gra đevina odvodnje, ure đaja za prikupljanje ulja i masti i odgovaraju ćeg sustava pro čiš ćavanja oborinskih one čiš ćenih voda i - upotreba praškastih (u rinfuzi) eksploziva kod miniranja ve ćeg opsega - skladištenje i odlaganje otpada, gradnja odlagališta otpada osim sanacija postoje ćeg u cilju njegovog zatvaranja, gra đevina za zbrinjavanje otpada uključuju ći spalionice otpada te postrojenja za obradu, oporabu i zbrinjavanje opasnog otpada, - gra đenje cjevovoda za transport teku ćina koje mogu izazvati one čišćenje voda bez propisane zaštite voda, - izgradnja benzinskih postaja bez spremnika s dvostrukom stjenkom, ure đajem za automatsko detektiranje i dojavu propuštanja te zaštitnom gra đevinom (tankvanom), - podzemna i površinska eksploatacija mineralnih sirovina osim geotermalnih voda i mineralnih voda. - poljoprivredna proizvodnja, osim ekološke proizvodnje uz primjenu dozvoljenih gnojiva i sredstava za zaštitu bilja prema posebnom propisu, - sto čarska proizvodnja, osim poljoprivrednog gospodarstva odnosno farme do 20 uvjetnih grla uz provedbu mjera zaštite voda propisanih odgovaraju ćim programom zaštite voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla i na čela dobre poljoprivredne prakse, - gradnja groblja i proširenje postoje ćih, - ispuštanje pro čiš ćenih i nepro čiš ćenih otpadnih voda s prometnica, - gra đenje svih industrijskih postrojenja koje one čiš ćuju vode i vodni okoliš, - gra đenje drugih gra đevina koje mogu ugroziti kakvo ću podzemne vode, - sje ča šume osim sanitarne sje če, - skladištenje i odlaganje otpada, gradnja odlagališta otpada, osim sanacija postojećih u cilju njihovog zatvaranja, gra đevina za zbrinjavanje otpada uklju čuju ći spalionice otpada, regionalnih i županijskih centara za gospodarenje otpadom, reciklažnih dvorišta i pretovarnih stanica za otpad ako nije planirana provedba mjera zaštite voda te postrojenja za obradu, oporabu i zbrinjavanje opasnog otpada.

7) Prema tome, u postupku utvr đivanja lokacijskih dozvola za izgradnju prilikom utvr đivanja detaljne namjene svake pojedine gra đevine i uvjeta za njenu izgradnju potrebno je voditi ra čuna o navedenim ograni čenjima koja su utvr đena Pravilnikom o uvjetima za utvr đivanje zona sanitarne zaštite izvorišta, te tako đer treba ishodovati vodopravne uvjete, odnosno stru čno mišljenje Hrvatskih voda. 8) Površine za iskorištavanje mineralnih sirovina (E3 – eksplatacija kamena), a koje se nalaze unutar obuhvata Prostornog plana ure đenja Op ćine Dugopolje, mogu se zadržati uvjetno dok se ne provedu detaljni vodoistražni radovi – mikrozoniranje temeljem čl. 36., 37. i 38. Spomenutog Pravilnika. 9) Ukoliko se predmetnim istraživanjima dokažu okolnosti iz čl. 36. stavak 3. Pravilnika, planirani zahvati se mogu zadržati u prostoru. 10) Ne dokažu li se okolnosti iz čl. 36. stavak 3. Pravilnika, ostaje na snazi zabrana navedena u ovome članku, kao i iz čl. 21. Pravilnika, temeljem čega treba pristupiti obustavi postupka istraživanja odnosno pristupiti sanaciji i zatvaranju postoje ćeg kamenoloma, u skladu sa Zakonom o rudarstvu i Zakonom o koncesijama. 11) Za sve postoje će i planirane zahvate (djelatnosti) unutar zona sanitarne zaštite izvorišta za pi će koji su ograni čeni ili zabranjeni temeljem važe ćeg Pravilnika o uvjetima za utvr đivanje zona sanitarne zaštite izvorišta moraju se primjeniti odredbe istog, odnosno svih budu ćih zakonskih i podzakonskih akata, te Odluka vezanih za vodozaštitne zone. Potencijalne lokacije takvih zahvata prikazane u ovom Planu nisu kona čne i dozvoljene ukoliko ne udovoljavaju gore navedenom uvjetu.

Zaštita zraka

Članak 73. 1) U cilju zaštite i sprije čavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš svaki zahvat u prostoru treba sagledati i uskladiti s uvjetima koji osiguravaju zaštitu prostora.

2) Treba osigurat poboljšanje kakvo će zraka raznim mjerama i aktivnostima: - ograni čavati emisije i propisivati tehni čke standarde, - izvo đenjem nekog zahvata ne smije se izazvati zna čajno pove ćanje optere ćenja.

3) Razina zna čajnog optere ćenja ocjenjuje se temeljem rezultata utjecaja na okoliš. Zbog dodatnog optere ćenja emisija iz novog izvora ne smije do ći do prelaska kakvo će zraka u nižu kategoriju i treba osigurati proto čnost prometnica.

Zaštita tla

Članak 74. 1) Radi zaštite tla od prekomjerne upotrebe umjetnih gnjojiva i pesticida na poljoprivrednim površinama treba voditi ra čuna da se poljodjelske površine stave pod nadzor ovlaštene stru čne ustanove kako bi se prosvje ćivanjem poljoprivrednika i izborom uzgoja adekvatnih kultura upotreba umjetnih gnjojiva i pesticida smanjila na najmanju dopuštenu razinu.

2) Zbog zaga đenja poljodjelskih površina teškim metalima uz državne prometnice potrebno je ograni čiti korištenje poljodjelskog zemljišta u svrhu proizvodnje hrane na njmanju udaljenost od 50 m od prometnica.

3) Oko novoplaniranih ili ve ć izgra đebih radnih zona kao i na potezima državnih prometnica kroz naselja potrebno je osigurati zaštitne zelene pojaseve radi smanjenja one čiš ćenja okoliša.

Članak 75.

1) Radi zaštite tla i vode u tlu bit će potrebno posebno voditi ra čuna o na činu postupanja s otpadnim vodama i neadekvatnom rješavanju skupljanja pro čiš ćavanja i dispozicije otpadnih voda.

2) Na području Op ćine Dugopolje nema izgrađenog sustava odvodnje, što je od bitnog zna čaja za njen gospodarski razvoj, jer se u cijelosti nalazi u II. i III. zoni sanitarne zaštite izvorišta Jadro. Nije predvi đeno gra đenje industrijskih pogona opasnih za kakvo ću podzemnih voda i postrojenja koja ispuštaju za vodu opasne tvari.

3) Za rješenje sustava odvodnje podru čja obuhva ćenog Prostornim planom usvojen je razdjelni sistem odvodnje, sa potpuno odvojenim odvo đenjem fekalnih i oborinskih voda.

4) Sve fekalne vode će se sistemom gravitacijskih i tla čnih kanala sa crpnim stanicama dovesti do crpne stanice "Podi" iz koje će se prepumpavati u prekidnu komoru, a dalje se gravitacijskim kanalom priklju čuje u kanalizacijskih sustav Split-Solin. Sve ove vode se dalje obra đuju na ure đaju za pro čiš ćavanje "STUPE" u Stobre ču, a pro čiš ćene vode se dugim podmorskim ispustom ispuštaju u priobalno more Bra čkog kanala.

Članak 76. 1) Elektroprivredni objekti automatski negativno doprinose op ćem korištenju i oblikovanju prostora, koje nažalost nikakvim mjerama nije mogu će potpuno eliminirati, ve ć ih je primjenom odgovaraju ćih tehnologija i tehni čkih rješanja mogu će svesti na manje i prihvatljivije iznose, što je primjenjeno i u ovom rješenju sustava elektroopskrbe u maksimalno mogu ćem opsegu.

2) U tom kontekstu mogu se navesti najvažnije mjere sprje čavanja nepovoljna utjecaja na okoliš: - niti jedan od postoje ćih i planiranih elektroprivrednih objekata na području ove op ćine nije iz skupine tzv. aktivnih zaga điva ča prostora, - primjenom kabelskih (podzemnih) vodova 20(10 ) kV višestruko se pove ćava sigurnost napajanja potroša ća, uklanja se opasnost od dodira vodova pod naponom i uklanja se vizualni utjecaj nadzemnih vodova na okoliš, - orijentacijom na stupne TS 10(20)/0,4 kV postiže se smanjenje gra đevinskih radova jer stupne TS djeluju u prostoru kao dio DV 10(20) kV, - generalnom orijentacijom na izgradnju i razvoj mjesnih mreža 0,4 kV od izoliranih tzv. SKS vodova u snopu bitno se smanjuju prostori potrebni za njihov smještaj i istovremeno pove ćevaju sigurnost, kvaliteta i pouzdanost u isporuci elektri čne energije, - trafostanice gradskog tipa izgraditi u obliku ku ćice adekvatno arhitektonski oblikovane i uklopljene u okoliš. Gradske trafostanice koje su eventualno locirane u drugim objektima treba adekvatno zaštititi od širenja negativnih utjecaja na okoliš ( buka, zagrijavanje, vibracije, požar i sl.), - sve pasivne metalne dijelove vodova i postrojenja bez obzira na vrstu lokacije treba propisno uzemljiti i izvršiti oblikovanje potencijala u neposrednoj blizini istih kako bi se eliminirale potencijalne opasnosti za ljude i životinje koji povremeno ili trajno borave u njihovoj blizini.

Članak 77. Tako đer u cilju spre čavanja one čiš ćenja okoliša bit će potrebno zabraniti sva odlagališta otpada. Privremeno odlaganje otpada rješavati kontejnerima ili sli čnim napravama kojima će se organizirano skupljati otpad i odlagati na za to predvi đenim mjestima.

Zaštita od buke

Članak 78. 1) Oko naselja osigurati zaštitne zelene sisteme kako bi se naselja zaštitila od zaga đenja zraka i buke.

2) Radi sprije čavanja o čekivanih razina buke uz državne prometnice koja bi mogla ometati normalno življenje u naseljima uz koja prolaze potrebno je ve ć prilikom izdavanja lokacijsih dozvola predvidjeti zaštitne mjere (sadnja drvoreda isl.).

Članak 79. 1) Pravilnim i smišljenim planiranjem pri izradi prostorno planskih dokumenata užih podru čja, te projekata planiranih prometnica može se zadržati nivo buke u dopustivim granicama za odre đene zone.

2) Kod planiranju mreža ulica i cesta koristiti elemente reljefa i prirodnih prepreka kao zaklone od buke na putu njenog širenja.

Članak 80. 1) Šumsko zemljište ima zna čajnu ulogu u sprije čavanju nepovoljnog utjecaja na okoliš te mu s tog gledišta treba posvetiti posebnu pažnju. Iz tog razloga treba težiti stalnom pove ćanju šumskih površina tim više što su one deficitarne na ovom prostoru a i u čestali požari u posljednjim godinama doprinose smanjenju i tako nevelikog fonda.

2) S toga se dugoro čno predvi đa pošumljavanje površina ozna čenih u Planu kao “ostalo šumsko zemljište”, kao i očuvanje postoje ćih šuma. Prilikom izgardnje novih gra đevina (poljskih ku ćica) na neizgra đenim prostorima treba voditi ra čuna o o čuvanju šuma.

Članak 81.

Zaštita od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti

Pri izradi projektne dokumentacije za ishodovanje dozvole za gradnju, projektant je obvezan primjenjivati odredbe važe ćih zakona i pravilnika, osobito: 1. Zakon o sustavu civilne zaštite ("Narodne novine" br. 82/15) 2. Pravilnik o metodologiji za izradu procjena ugroženosti i planova zaštite i spašavanja ("Narodne novine" br. 30/14 i 67/14) Odredbom članka 6. stavka 3. citiranog Pravilnika jedinica lokalne i podru čne (regionalne) samouprave, u ovome slu čaju Op ćina Dugopolje, je u posebnom izvatku iz Procjene ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša Op ćine Dugopolje iz svibnja 2015. godine, utvrdila i propisala preventivne mjere čijom će se implementacijom umanjiti posljedice i u činci djelovanja prirodnih i tehni čko-tehnoloških katastrofa i velikih nesre ća, te pove ćati stupanj sigurnosti stanovništva, materijalnih dobara i okoliša. 3. Pravilnik o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i ure đivanju prostora ("Narodne novine" br. 29/83, 36/85 i 42/86), 4. Pravilnik o postupku uzbunjivanja stanovništva ("Narodne novine" br. 69/16) 5. Pravilnik o tehni čkim zahtjevima sustava javnog uzbunjivanja stanovništva („Narodne novine“ br. 69/16) 6. Uredba o sprje čavanju velikih nesre ća koje uklju čuju opasne tvari ("Narodne novine" br. 44/14) 7. Zakon o prostornom ure đenju ("Narodne novine" br. 153/13) i Zakon o gradnji ("Narodne novine" br. 153/13) 8. Zakon o zaštiti okoliša ("Narodne novine" br. 80/13, 153/13 i 78/15). Pri izradi projektne dokumentacije za ishodovanje dozvole za gradnju, projektant je obvezan primjenjivati odredbe važe ćih zakona i pravilnika, osobito:

1. Procjena rizika od velikih nesreća za podru čje Op ćine Dugopolje iz 2018. godine. 2. Zakon o sustavu civilne zaštite ("Narodne novine" br. 82/15, 118/18) 3. Pravilnik o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i ure đivanju prostora ("Narodne novine" br. 29/83, 36/85 i 42/86), 4. Pravilnik o nositeljima, sadržaju i postupcima izrade planskih dokumenata u civilnoj zaštiti, te na činu informiranja javnosti u postupku njihovog donošenja ("Narodne novine" br. 49/17) 5. Pravilnik o postupku uzbunjivanja stanovništva ("Narodne novine" br. 69/16) 6. Pravilnik o tehni čkim zahtjevima sustava javnog uzbunjivanja stanovništva („Narodne novine“ br. 69/16) 7. Uredba o sprje čavanju velikih nesre ća koje uklju čuju opasne tvari ("Narodne novine" br. 44/14, 31/17) 8. Zakon o prostornom ure đenju ("Narodne novine" br. 153/13, 65/17, 114/18) 9. Zakon o zaštiti okoliša ("Narodne novine" br. 80/13, 153/13, 78/15, 12/18, 118/18).

Zaštita od potresa

1) Podru čje Dugopolja nalazi se u zoni VIII stupnja intenziteta potresa MSK ljestvice. Potrebno je osigurati zaštitu od potresa VIII stupnja MSK ljestvice, što je potres koji može izazvati srednje do teške posljedice. Prostor na kojem se nalaze objekti starije gradnje spada u zonu jake ugroženosti od potresa, dok prostor nove izgradnje predstavlja zonu manje ugroženosti od potresa. Kategorizacija zona ranjivosti od potresa odreduje se na bazi izgra đenosti zemljišta, te vrste konstrukcije objekata neotpornih na dinami čke utjecaje.

2) Sukladno navedenom, u procesu planiranja, pripreme i provo đenja potrebnih mjera zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od posljedica potresa na podru čju Op ćine Dugopolje, potrebno je voditi ra čuna o tipovima gra đevina, mogu ćim stupnjevima ošte ćenja i kvantitativnim posljedicama koje se mogu o čekivati za predvidivi maksimalni intenzitet potresa.

3) Pri projektiranju je potrebno napraviti kartografski prikaz zona izgra đenosti i zona zarušavanja s obzirom na vrstu gradnje objekata, kartogram zarušavanja H1/2 + H2/2 + 5 m, izraditi seizmi čku kartu i stati čki prora čun, geološki ispitati tlo, te pregledati puteve evakuacije i pomo ći. Planirane gra đevine moraju se projektirati u skladu s važe ćom tehni čkom regulativom koja odre đuje uvjete za potresna podru čja. Kod rekonstruiranja postojećih gra đevina izdavanje lokacijskih dozvola ili rješenja o uvjetima gra đenja treba uvjetovati oja čavanjem konstrukcije gra đevine sukladno važe ćim zakonima, propisima i normama.

4) Protupotresno projektiranje kao i gra đenje gra đevina treba se provoditi sukladno zakonskim propisima (Zakon o prostornom ure đenju i Zakon o gradnji „NN br. 153/13“). Prilikom projektiranja u obzir se moraju uzeti pravila propisana EN 1998, Eurokod 8: Projektiranje potresne otpornosti konstrukcija, za podru čje Op ćine Dugopolje (Splitsko - dalmatinsku županiju) koja se nalazi u zoni intenziteta potresa VIII – IX stupnja inteziteta MSK ljestvice. Od urbanisti čkih mjera u svrhu efikasne zaštite od potresa, potrebno je konstrukcije svih gra đevina planiranih za izgradnju na podru čju Plana uskladiti sa zakonskim i pod zakonskim propisima za predmetnu seizmi čku zonu. Za podru čja u kojima se planira izgradnja ve čih stambenih i poslovnih građevina, potrebno je izvršiti geomehani čko i drugo ispitivanje terena kako bi se postigla maksimalna sigurnost konstrukcija na predvi đene potrese.

5) Pri projektiranju valja poštivati postoje će tehni čke propise (Pravilnik o tehni čkim normativima za izgradnju objekata visokogradnje u seizmi čkim podru čjima (Sl. list, br. 31/81, 49/82, 29/83, 21/88 i 52/90), Pravilnik o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i ure đivanju prostora (NN 29/83, 36/85 i 42/86) i Zakon o sustavu civilne zaštite ("Narodne novine" br. 82/15)). Projektiranje, gra đenje i rekonstrukcija važnih građevina mora se provesti tako da gra đevine budu otporne na potres. Potrebno je

osigurati dovoljno široke i sigurne evakuacijske putove i potrebno je omogućiti nesmetan pristup svih vrsta pomo ći u skladu s važe ćim propisima o zaštiti od požara, elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti.

Iz pravilnika o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti preuzete su slijede će mjere: - članak 25. st. 1.: Me đusobni razmak SO i PO H1/2 + H2/2 + 5 m; - članak 25. st. 2.: Otvoreni blokovi sa dva otvora H1/2 + H2/2 + 5 m; - članak 28.: Neizgra đene površine za sklanjanje od rušenja i evakuaciju stanovništva čije su granice od susjednih objekata udaljene najmanje za H/2, a veli čina površine ne može biti manja od broj st./4 u m2; - članak 30.: U naselju i me đu naseljima potrebno je osigurati nesmetani prolaz žurnim službama; - članak 30.: Udaljenosti objekta od ruba javne prometne površine ne može biti manji od H/2; - članak 30.: Udaljenost objekta od ruba kolnika magistralne i regionalne ceste ne može biti manji od H; - članak 34. St. 2.: Uvjeti ure đenja prostora za gra đevinsku parcelu moraju sadržavati stupanj seizmi čnosti podru čja za gra đevinske društvene infrastrukture, sportsko- rekreacijske, zdravstvene i sli čne gra đevine koji koristi ve ći broj razli čitih korisnika kao i javne prometne površine.

Potrebno je osigurati dovoljno široke i sigurne evakuacijske putove, omogu ćiti nesmetan pristup svih vrsta pomo ći u skladu s važe ćim propisima o zaštiti od požara, elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti.

Gra đevine društvene infrastrukture, športsko-rekreacijske, zdravstvene i slične gra đevine koje koristi ve ći broj razli čitih korisnika, javne prometne površine, moraju biti gra đene ili ure đene na na čin da se sprije ći stvaranje arhitektonsko-urbanisti čkih barijera.

Zaštita od snježnih oborina i poledice

1) Snježne oborine mogu prouzro čiti velike štete na gra đevinama, a najve ćim dijelom to se odnosi na krovne konstrukcije, koje trebaju biti projektirane prema normama za optere ćenje snijegom karakteristi čno za razli čita podru čja, a odre đeno na temelju meteoroloških podataka iz višegodišnjeg razdoblja motrenja.

2) Preventivne mjere zaštite od poledice uklju čuju prognozu za tu pojavu te izvješ ćivanje o tome odgovaraju ćih službi, koje u svojoj redovnoj djelatnosti vode ra čuna o sigurnosti prometne infrastrukture.

3) Potrebno je napraviti statisti čki pregled podru čja pogo đenih snježnim oborinama i poledicom, a prilikom projektiranja objekata treba voditi ra čuna da isti izdrže opterećenja, te shodno tome treba ugraditi mjere sukladno Zakonu o zaštiti od elementarnih nepogoda (NN br. 73/97) i Pravilniku o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i ure đivanju prostora (NN br. 29/83, 36/85 i 42/86).

Zaštita od olujnih i orkanskih vjetrova

1) Zaštita od olujnih i orkanskih vjetrova koji nisu posljedica nevremena kao kompleksne atmosferske pojave mogu će je ostvariti provo đenjem preventivnih mjera ve ć pri gradnji naselja, zgrada za stanovanje i drugih gra đevinskih i industrijskih objekata napose tamo gdje se o čekuju olujni i ja či vjetrovi. Tako đer i u gradnji prometnica.

2) S obzirom na svoje rušila čko djelovanje, olujni i orkanski vjetar vrlo štetno djeluje na gra đevinarsku djelatnost jer onemogu ćcava radove, ruši dizalice, krovove i loše izvedene gra đevinske objekte.

3) U podru čju elektroprivrede i telekomunikacija, kidaju se elektri čni i telekomunikacijski vodovi, ruše njihovi nosa či.

Tehni čko-tehnološke katastrofe izazvane nesre ćama u gospodarskim objektima i cestovnom prometu

1) Na podru čju Op ćine Dugopolje skladište se opasne tvari.

2) Tehnološki procesi u kojima se koriste ili proizvode zapaljive teku ćine i plinovi ili eksplozivne tvari, mogu se obavljati samo u gra đevinama ili njenim dijelovima koji su izgradeni sukladno važe ćim propisima koji ure đuju predmetnu problematiku.

3) U blizini zate čenih lokacija gdje se proizvode, skladište, prera đuju, prevoze, sakupljaju ili obavljaju druge radnje s opasnim tvarima ne preporu ča se gradnja objekata u kojem boravi ve ći broj osoba. (dje čji vrti ći, škole, sportske dvorane, trgova čki centri, stambene gra đevine i sl.);

4) Nove objekte koji se planiraju graditi, a u kojima se pojavljuju opasne tvari potrebno jelocirati na na čin da u slu čaju nesre će ne ugrožavaju stanovništvo (rubni dijelovi poslovnih zona) te obvezati vlasnike istih na uspostavu sustava za uzbunjivanje i uvezivanje na nadležni županijski centar 112.

5) Za potrebe gašenja požara u hidrantskoj mreži treba, ovisno o broju stanovnika, osigurati potrebnu koli činu vode i odgovaraju ćeg tlaka. Prilikom gradnje ili rekonstrukcije vodoopskrbnih mreža, ukoliko ne postoji treba predvidjeti vanjsku hidrantsku mrežu sukladno propisima.

6) Radi omogu ćavanja spašavanja osoba iz gra đevina i gašenja požara na gra đevini ili otvorenom prostoru treba planirati odgovaraju će vatrogasne pristupe, prilaze i površine za operativni rad vatrogasnih vozila.

7) Na podru čju Op ćine Dugopolje dozvoljen je prijevoz opasnih tvari državnom cestom D 1 i autocestom A 1.

8) Uz navedene prometnice potrebno je sprije čiti daljnji razvoj naselja i postoje ća naselja rekonstruirati, a stanovništvo stalno educirati za postupanje u slu čaju nesre će s opasnim tvarima.

Zaštita od epidemiološke i sanitarne opasnosti

1) U slu čaju katastrofe i velike nesre će na podru čju Op ćine Dugopolje može do ći do pojave raznih vrsta bolesti ljudi i životinja, te pojave epidemija, uglavnom uzrokovanih neodgovaraju ćim sanitarnim uvjetima. Takoder može do ći do širenja bolesti bilja.

2) Potrebno je eventualna odlagališta otpada planirati na ve ćoj udaljenosti od naseljenih mjesta kao i od podzemnih vodotoka na podru čju Op ćine Dugopolje, te na mjestima gdje bi na najmanji mogu ći na čin one čiš ćavala okoliš.

3) Gradnju životinjskih farmi tako đer planirati na pove ćanoj udaljenosti od naseljenih mjesta, a sukladno pozitivnim propisima koji reguliraju ovu problematiku.

Sklanjanje i evakuacija stanovništva

1) Sklanjanje stanovništva osigurava se privremenim izmještanjem stanovništva te prilago đavanjem podrumskih i drugih pogodnih gra đevina za funkciju sklanjana ljudi u skladu s Planom zaštite i spašavanja za slu čaj neposredne ratne opasnosti.

2) Za sve gra đevine u kojima boravi ve ći broj ljudi, obvezna je izrada plana evakuacije. Evakuacija je pravovremeno, organizirano, brzo i sigurno napuštanje gra đevina ili dijela gra đevine dok još nije nastupila neposredna opasnost za osobe.

3) Evakuacijski putevi moraju biti dobro osvijetljeni sa pri čuvnim izvorom napajanja preko generatora (agregata) ili akumulatora (baterije). Najve ća dozvoljena duljina puta za evakuaciju (unutar gra đevine) je 45 m, a ozna čavanje smjera kretanja prema izlazima provodi se postavljanjem slikovitih oznaka i natpisa na uo čljivim mjestima, u visini o čiju. Svi segmenti puta za evakuaciju (izlazi, hodnici, stubišta i dizala) moraju zadovoljavati zakonske odredbe koji propisuju način njihove gradnje i izvedbe.

4) U gra đevinama ugostiteljsko-turisti čke namjene gdje boravi više od 100 osoba obvezno se instalira i protupani čna rasvjeta koja se uklju čuje automatski nakon nestanka struje ili isklju čenja sklopke.

5) U svrhu efikasne zaštite od potresa, potrebno je konstrukcije svih gra đevina planiranih za izgradnju na podru čju Grada uskladiti sa zakonskim i pod zakonskim propisima za predmetnu seizmi čku zonu. Za podru čja u kojima se planira izgradnja ve ćih stambenih i poslovnih gra đevina, potrebno je izvršiti geomehani čko i drugo ispitivanje terena kako bi se postigla maksimalna sigurnost konstrukcija. Na seizmi čkom podru čju Op ćine (VIII stupanj MSK), kod izgradnje objekata primjenjuje se tehni čki normativi kao za predvi đeni potres IX stupnja po MSK ljestvici.

6) Zbog pojava orkanskog i jakog vjetra koji pomi će manje predmete i baca crijep, čini manje štete na ku ćama i drugim objektima te obara drve će i čupa ga sa korijenjem te čini znatne štete na zgradama, potrebno je graditi zgrade sa čvrstim krovnim konstrukcijama.

7) Vlasnici i korisnici objekata u kojima se okuplja ili istodobno boravi više od 250 ljudi te odgojne, obrazovne, zdravstvene i druge ustanove, prometni terminali, sportske dvorane, stadioni, trgova čki centri, hoteli, autokampovi, proizvodni prostori i sli čno, u kojima se zbog buke ili akusti čke izolacije ne može osigurati dovoljna čujnost sustava za javno uzbunjivanje, dužni su uspostaviti i održavati odgovaraju ći interni sustav za uzbunjivanje i obavješ ćivanje te preko istog osigurati provedbu javnog uzbunjivanja i prijem priop ćenja nadležnog centra 112 o vrsti opasnosti i mjerama za zaštitu koje je potrebno poduzeti.

8) Vlasnici gra đevina dužni su, bez naknade, na zahtjev Državne uprave dopustiti postavljanje ure đaja za uzbunjivanje gra đana i korištenje elektri čne energije.

Članak 82.

Zaštitia od požara

1) Pri projektiranju mjere zaštite od požara, kod donošenja dokumenata prostornog ure đenja, treba voditi ra čuna posebno o: - mogu ćnosti evakuacije i spašavanja ljudi, životinja i imovine, - sigurnosnim udaljenostima izme đu gra đevina ili njihovom požarnom odjeljivanju, - osiguranju pristupa i operativnih površina za vatrogasna vozila, - osiguranju dostatnih izvora vode za gašenje, uzimaju ći u obzir postoje ća i nova naselja, gra đevine, postrojenja i prostore te njihova požarna optere ćenja i zauzetost osobama.

2) Mjere zaštite od požara projektirati u skladu s pozitivnim hrvatskim i preuzetim propisima koji reguliraju ovu problematiku, a u djelu posebnih propisa gdje ne postoje hrvatski propisi koriste se priznate metode prora čuna i modela. Posebnu pozornost treba obratiti na: - Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN br.35/94, 142/03). - Pravilnik o otpornosti na požar i drugim zahtjevima koje gra đevine moraju zadovoljavati u slu čaju požara (NN 29/2013, 87/2015) - Pravilnik o hidrantskoj mreži za gašenje požara (NN br. 08/06).

- Garaže projektirati prema austrijskom standardu za objekte za parkiranje TRVB N 106 OIB-Smjernice 2.2. protupožarna zaštita u garažama, natkrivenim parkirnim mjestima i parkirnim etažama, 2011. - Stambene zgrade projektirati prema austrijskim standardu TRVB N 115/00. - Uredske zgrade projektirati prema austrijskim standardu TRVB N 115/00 odnosno ameri čkim smjernicama NFPA 101/2009 - Šprinkler ure đaj projektirati shodno njema čkim smjernicama VdS ili VdS CEA 4001, 2008. - Trgova čke sadržaje projektirati u skladu s tehni čkim smjernicama; austrijskim standardom TRVB N138 Prodajna mjesta gra đevinska zaštita od požara) ili ameri čkim smjernicama NFPA 101 (izdanje 2009.). - Športske dvorane projektirati u skladu s ameri čkim smjernicama NFPA 101 (izd. 2009.2012 .). - Obrazovne ustanove proj. u skladu s ameri čkim smjernicama NFPA 101 (izd. 2009.2012 .). - Izlazne putove iz objekta proj. u skladu ameri čkim smjernicama NFPA 101 (2009.).

3) Elemente gra đevinskih konstrukcija i materijala, protupožarne zidove, prodore cjevovoda, elektri čnih instalacija te okna i kanala kroz zidove i stropove, ventilacijske vodove, vatrootporna i dimnonepropusna vrata i prozore, zatvara če za zaštitu od požara, ostakljenja otporna prema požaru, pokrov, podne obloge i premaze projektirati i izvesti u skladu s hrvatskim normama HRN DIN 4102, odnosno priznatim pravilnim tehni čke prakse prema kojem je gra đevina projektirana. Za ugra đene materijale pribaviti ispravu od ovlaštene pravne osobe o požarnim karakteristikama.

4) Gra đevina mora biti udaljena od susjednih gra đevina najmanje 4 m ili manje ako se dokaže uzimaju ći u obzir požarno optere ćenje, brzinu širenja požara, požarne karakteristike materijala gra đevina, veli činu otvora na vanjskim zidovima gra đevina i dr. da se požar ne će prenijeti na susjedne gra đevine.

5) Za zahtjevne gra đevine potrebno je ishoditi posebne uvjete gra đenja Policijske uprave Splitsko - dalmatinske kojim se utvr đuju posebne mjere zaštite od požara, te na osnovu istih izraditi elaborat zaštite od požara koji će biti podloga za izradu glavnog projekta.

6) U slu čaju da će se u objektima stavljati u promet, koristiti i skladištiti zapaljive teku ćine i plinovi potrebno je postupiti sukladno odredbama članka 11. Zakona o zapaljivim teku ćinama i plinovima (NN br.108/95, 56/2010).

Članak 83. Zaštita šuma

1) Na mjestima gdje je na šumskom zemljištu planirano izdvojeno gra đevinsko podru čje izvan naselja, izdvojeni dio gra đevinskog podru čja naselja, te neizgra đeni dio gra đevinskog podru čja naselja, a prilikom izrade planova užih podru čja (UPU), kao i ostale projektne dokumentacije (lokacijska dozvola, gra đevinska dozvola), treba se pridržavati smjernica i uputa izdanih od strane Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva.

2) Potrebno je maksimalno štititi obraslo šumsko zemljište, te mogu će zahvate planirati na neobraslom šumskom zemljištu (npr. kamenjaru) i zemljištu obraslom po četnim ili degradacijskim razvojnim stadijima šumskih sastojina (garizi, šibljaci).

3) Treba izbjegavati zahvate u sastojinama gospodarskih jednodobnih šuma (ure đajni razredi hrasta lužnjaka 140 godina, hrasta kitnjaka 120 godina, obi čne bukve 100 godina), sastojinama koje su u fazi oplodne sje če, sastojinama I i II dobnog razreda, kao i u sastojinama u kojima je Osnovom ili Programom propisana sanacija ili konverzija. Ukoliko se u gore navedenim sastojinama ipak planiraju odre đeni zahvati, treba nastojati da se zahvati izvode u dijelovima površina navedenih sastojina koji su lošije kvalitete, slabijeg zdravstvenog stanja, smanjenog obrasta, lošijeg i smanjenog prirasta (manje od 2%), te u sastojinama slabije drvne zalihe (manje od 300 m3/ha).

4) Prilikom planiranja zahvata je potrebno izbje či usitnjavanje površina obraslih šumom na manje od 1000 m2, a u svrhu očuvanja stabilnosti i bioraznolikosti šumskog ekosustava.

5) Pri izradi nižih dokumenata prostornog ure đenja, kao i ostale projektne dokumentacije, a sukladno Zakonu o šumama potrebno je valorizirati površine vezane uz gospodarske, zaštitne I šume posebne namjene (šumski sjemenski objekti, šume unutar zašti čenih podru čja ili prirodnih vrijednosti zašti čene na temelju propisa o zaštiti prirode i šume namijenjene znanstvenim istraživanjima, nastavi, potrebama obrane Republike Hrvatske, te potrebama utvr đenim posebnim propisima).

6) U satojinama zaštitnih šuma koje služe za zaštitu zemljišta, voda, naselja, objekata i druge imovine, treba izbjegavati planiranje onih zahvata koji bi ugrozili njihovu zaštitnu ulogu.

7) Tako đer treba izbjegavati promjrnu namjene šuma i šumskog zemljišta ako je ono predvi đeno za sadnju višegodišnjih nasada na kojima je odobreno pravo služnosti ili se planira osnivanje služnosti.

8) Prije donošenja akta o proglašenju gospodarske šume zaštitnom ili šumom posebne namjene, tijelo koje je proglašava zaštitnom ili šumom posebne namjene, dužno je pribaviti suglasnost šumoposjednika s mjerama koje ograni čavaju njegova prava nad šumom, sukladno Zakonu o šumama. Naknada na šumi i šumskom zemljištu utvr đuje se: kada se šuma i šumsko zemljište izdvoje iz šumskogospodarskog špodru čja ako to zahtjeva op ći interes, pravo na naknadu ima trgovačko društvo “Hrvatske šume” d.o.o. Zagreb, te vlasnik ili šumoposjednik šume ili šumskog zemljišta, kada se ograni čavaju prava u slu čajevima proglašenja šume zaštitnom šumom, odnosno šumom s posebnom namjenom. Za zaštitu šume i šume s posebnom namjenom obračunava se naknada za ograni čena prava korištenja etata. Pravilnik o utvr đivanju naknade za prenesena i ograni čena prava na šumi i šumskom zemljištu. 9) U cilju u čuvanja stabilnosti šumskog ekosustava, novoplanirana eksploatacijska polja trebaju vrednovati kriterije iz Uredbe o postupku i mjerilima za osnivanje prava služnosti na šumi i/ili šumskom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske u svrhu eksploatacije mineralnih sirovina.

10) Prilikom izrade nižih dokumenata prostornog uređenja, kao i ostale projektne dokumentacije, potrebno je izvršiti valorizaciju staništa divljih životinja kroz formirana lovišta na tom podru čju na na čin da se infrastrukturnim i vodnogospodarskim sustavima ne ugrozi slobodna migracija divlja či karakteristi čne za to podru čje, ne umanji bonitet lovišta smanjivanjem površina lovišta ispod 1000 ha na kontinentu i 500 h na otocima, ili više od 20% površine lovišta ili lovno produktivne površine.

9. MJERE PROVEDBE PLANA

9.1 Obveza izrade prostornih planova

Članak 84. 1) Provo đenje i razrada Plana odvijat će se kao kontinuirani proces u skladu s ovim odredbama i drugim dokumentima prostornog ure đenja koji će se donositi na temelju Prostornog plana te Programa mjera za unapre đenje stanja u prostoru.

2) Granice obveznih prostornih planova užih područja (UPU, DPU) prikazane su u grafičkom dijelu elaborata Prostornog plana, kartografski prikazi broj 3.b Podru čja i dijelovi primjene planskih mjera zaštite u mjerilu 1:25000.

Članak 85.

1) Prostornim planom ure đenja Op ćine Dugopolje utvr đena je obveza izrade Urbanisti čkih planova ure đenja za: 12. Proizvodno-poslovnu zonu na lokaciji bivšeg pogona "Salonacoop"-a (Marin oprema), 13. Ugostiteljsko-turisti čkh zonu na lokaciji bivšeg pogona "Salonacoop"-a (Vig impex), 14. Proizvodno-poslovnu zonu na lokaciji bivšeg pogona "Salonacoop"-a (Rudine 1), 15. Proizvodno-poslovnu zonu na lokaciji bivšeg pogona "Salonacoop"-a (Rudine 2), 16. Športsko-rekreacijsku zonu Crni ljut, 17. Športsko-rekreacijsku zonu Pasike, 18. Ugostiteljsko-turisti čkh zonu kod špilje Vranja ča, 19. Stambeno naselje Slanušija, 22. Naselje Koprivno, 24. Stambeno naselje Lekina draga, 26. Naselje Križani, 27. Podru čja Kosiak, 28. Športsko-rekreacijsku zonu uz UPU Podi – zapad 2. 29. Naselje Punde, 30. Naselje Peri ći.

2) Navedene zone su ozna čene na kartografskom prikazu 3.b Uvjeti korištenja,ure đenja i zaštite prostora u mjerilu 1:25000.

Članak 86. 1) Ukoliko se ukaže potrebnim mogu će je umjesto jednog, za planirano podru čje, izraditi više prostornih planova manjeg prostornog obuhvata ali na na čin da svi zajedno pokrivaju površinu predvi đenu ovim Planom.

2) Za Proizvodno-poslovne zone na lokacijiama bivših pogona "Salonacoop"-a granica obuhvata plana odre đena je u grafi čkom dijelu plana na kartografskom prikazu „1. Korištenje i namjena površina u mjerilu 1:25000 i kartografskom prikazu 3.b Uvjeti korištenja, ure đenja i zaštite prostora u mjerilu 1:25000“.

3) Na ovim područjima do donošenja gore navedenih prostornih planova, lokacijska dozvola za izgradnju novih gra đevina ne utvr đuje se na temelju PPU Op ćine Dugopolje.

4) Izuzetno, može se utvrditi lokacijska dozvola za rekonstrukciju postoje ćih objekata samo radi poboljšanja uvjeta života i rada, na na čin da je mogu će ukupno pove ćanje btto razvijene površine gra đevine u odnosu na postojeću do 10%, osim za gra đevine za smještaj društvenih djelatnosti kod kojih je mogu će pove ćanje btto razvijene površine u odnosu na postoje ću za 15%.

Članak 87. Za gradnju na posebno osjetljivim podru čjima i zahvatima koji mogu imati utjecaj na kvalitetu okoliša, predvi đeno je provo đenje postupka procjene utjecaja na okoliš u skladu sa Pravilnikom i Prostornim planom Splitsko-dalmatinske županije.

Članak 88. Lokacijske dozvole za izgradnju u gra đevinskim podru čjima naselja kao i van utvr đenih gra đevinskih područja utvr đuju se temeljem ovog Plana. Ukoliko gra đevinske čestice nisu prometno i komunalno opremljene obvezna je izrada detaljnije planske dokumentacije (UPU).

Članak 89. U slu čaju da do đe do prenamjene eksploatacijskih polja (nakon završene eksploatacije i sanacije) nova namjena (poslovna ili športsko-rekreacijska) će se regulirati prostornim planom podru čja (UPU).

Članak 90. 1) Prioritet izrade dokumenata prostornog ure đenja, te komunalnog opremanja i ure đivanja prostora na podru čju obuhvata PPUO Dugopolje odre đuje se Programom mjera za unapre đenje stanja u prostoru.

2) U cilju zaštite i racionalnog korištenja prostora Op ćina Dugopolje će osigurati sredstva za izradu dokumenata prostornog ure đenja.

3) Svi dokumenti prostornog ure đenja - urbanisti čki planovi ure đenja i detaljni planovi , kao i lokacijske dozvole, moraju biti u skladu s PPUO Dugopolje.

4) Dokumentima prostornog ure đenja iz stavka 1. ove to čke mogu se propisati detaljniji uvjeti za izgradnju i ure đenje prostora.

5) U slu čaju da se donesu posebni propisi, stroži od ovih odredbi, kod izdavanja lokacijske dozvole primijenit će se strože norme.

9.2. Primjena posebnih razvojnih i drugih mjera

Članak 91. 1) Op ćina Dugopolje, bez obzira što nije posebno velika ni po površini ni po broju pu čanstva, specifi čna je po neravnomjernom rasporedu pu čanstva, gospodarskih resursa i aktivnosti po pojedinim naseljima. Isto tako, neravnomjerni su i uvjeti življenja, a što je posljedica te činjenice.

2) Zbog toga je potrebno u djelovima Prostornog plana gdje se razra đuju posebne mjere predvidjeti i primjenu mjera kojima bi se te neravnomjernosti pokušale ublažiti ili barem zaustaviti njihovo daljnje produbljivanje. S obzirom na suženi prostor za osmišljavanje i provo đenje tih mjera na razini Op ćine Dugopolje, nužno ih je uska đivati s mjerama na razini Županije i Republike Hrvatske. Prema tomu, posebne mjere s razine Op ćine Dugopolje trebaju dodatno podržavati mjere koje će biti primjenjivane s razine Županije i Republike Hrvatske. Korištenje tih mjera naj češ će je uvjetovano izme đu ostalog organiziranoš ću i poduzetnoš ću lokalnih jedinica samouprave i gospodarskih subjekata na njihovu prostoru.

3) Polazeći od toga, izuzetno je zna čajno da lokalne strukture definiraju zada će i odrede njihove izvršitelje, s ciljem praćenja tih mjera i pravovremenog poticanja i organiziranja zainteresiranih subjekata za njihovo korištenje.

4) Pored navedenog a u svrhu ostvarivanja odre đenih razvojnih ciljeva, na razini Op ćine Dugopolje u navedeom planskom razdoblju biti će nužno primjenivati odre đene posebne razvojne mjere kojim će se nastojati rješavati neravnomjernost u razvitku unutar Op ćine.

5) Te mjere trebaju se sastojati u sljede ćem: - nastaviti sa izradom prostorno-planske i projektne dokumentaciju u svezi organiziranja lokacija za proizvodno-skladišne gra đevine i na taj na čin stvoriti uvjete za brže isho đenje lokacijskih i gra đevnih dozvola, - izgradnja komunalne infrastrukture na tim podru čjia kao jedan od temeljnih uvjeta svekolikog razvitka, - uvesti u primjenu novi sustav distribucijskih napona 20 i 0,4/0,23 kV umjesto dosadašnjih 35, 10 i 0,4/0,23 kV, - postoje će vodove 10 kV prenamijeniti za novi nazivni napon 20 kV i to na na čin da glavni vodovi budu presjeka 3x95 mm2 A č montirani na čeli čno-rešetkastim stupovima, a odcjepni i priklju čni vodovi presjeka 3x50 i 3x25 mm2 Ač montirani na betonskim stupovima,

- planirane kabele 20(10) kV izvoditi jednožilnim kabelima tipa XHE 49 A 3x1x180 mm2, - planirane TS 20/0,4 kV u seoskim naseljima graditi kao stupne na betonskim stupovima. U centru op ćine graditi gradski tip trafostanice standardne izvedbe koje koristi HEP, - planirane kabele 20(10) kV izvoditi jednožilnim kabelima tipa XHE 49 A 3x1x185 mm2, - mjesne mreže niskog napona u seoskim naseljima izvoditi u pravilu na betonskim stupovima i s izoloiranim vodi ćima u snopu (SKS vodovi) s tim da glavni vodovi budu tipskog presjeka 3x70+71,5+2x16 mm2, a priklju čni vodovi tipa SKS 4x16 mm2. U naseljima gradskog tipa i industrijskim zonama mreže izvoditi kabelski, kabelima tipa PX 00A 4x150 mm2, - kućne instalacije izvoditi u pravilu jednofazno, osim na posebno traženje trofazno, prema koncepciji i elektroprivrednim tehni čkim uvjetima. U nadzemnoj mreži niskog napona seoskih naselja primjeniti TT-sustav zaštite, dok u gradskim naseljima i uvjetima kabelske mreže treba primjeniti TN-S sustav zaštite. U oba sustava je obavezna ugradnja strujne zaštitne sklopke, a instalacije obavezno izvoditi ugradnjom tre ćeg, odnosno petog vodi ća. Tako đer je kod oba sustava obavezno provesti mjere izjedna čenja potencijala, - izgradnja objekata društvenih djelatnosti i društvenog standarda i dodatno subvencioniranje djelatnika u tim oblastima posebice u manje razvijenim djelovima Op ćine, - stimuliranje izgradnje obiteljskih ku ća, poticanje razvitka mješovitih obiteljskih gospodarstava, raznih vrsta proizvodnog i drugog zanatstva i sl. - niža stopa (razina) pla ćanja naknada ili drugih poreznih obveza iz nadležnosti Op ćine za djalatnosti koje se obavljaju na podru čju Op ćine ili djelatnika koji rade na podru čju Op ćine, - stimuliranje utemeljivanja i razvitka malog poduzetništva (subvencioniranjem kamata na namjenske kredite i sl), te kod toga voditi ra čuna o uska đivanju tih mjera s mjerama koje će se donositi na razini Županije i Države, - stimuliranje utemeljenja i razvitka gospodarskih subjekata i u podru čju proizvodnje i podru čju usluga, čija je djelatnost sukladna suvremenim tržišnim i tehni čkim kretanjaim i posebice onih koji će imati izravnih ili neizravnih pozitivnih utjecaja na razvitak ostalog gospodarstva i ukupni društveni razvitak, - poticanje utemeljenja i razvitka onih vrsta proizvodnji i usluga koje će doprinostiti oboga ćivanju turisti čkih ponuda (špilja Vranja ča, seoski turizam i sl.), - poticanje mladih nadarenih i ambicioznih u čenika i studenata s podru čja Op ćine i pra ćenje njihovog razvitka, a u cilju njihovog budućeg angažiranja na klju čnim mjestima u gospodarskim subjektima ili u društveni djelatnostima.

6) I na kraju potrebno je upozoriti na potrebu kontinuiranog pra ćenja navedenih mjera u budu ćnosti s ciljem njihova uskla đivanja s aktualnim kretanjima i prilago đavanju mjera koje će se donositit na razini Splitsko dalmatinske županije i Republike Hrvatske.

9.3. Rekonstrukcija gra đevina čija je namjena protivna planiranoj

Članak 92. 1. Rekonstrukcija postoje ćih gra đevina čija namjena nije u skladu s namjenom prostora utvr đenom ovim Planom ili kada se one nalaze u zonama u kojima nije dozvoljena izgradnja, koridoru prometnica, dalekovoda, i sl., mogu ća je u svrhu poboljšanja neophodnih uvjeta života i rada.

2. Rekonstrukcijom u svrhu poboljšanja nužnih uvjeta života i rada smatraju se: a) za stambene i stambeno-poslovne gra đevine: - funkcionalne preinake zbog boljih uvjeta stanovanja (dogradnja, nadogradnja), - priklju čci na gra đevine i ure đaje komunalne infrastrukture. - sanacije postoje ćih ograda i gradnje potpornih zidova radi sanacije terena

b) za gra đevine drugih namjena (radne, poslovne, javne, komunalne, prometne, prate će i sl. gra đevine) : - proširenje, usavršavanje i zaokruženje tehnološkog procesa, - rekonstrukcija gra đevina radi poboljšanja uvjeta rada, - zamjena dotrajalih instalacija, - priklju čci na gra đevine i ure đaje komunalne infrastrukture.

3. Rekonstrukcija ovih gra đevina mogu ća je na na čin da se dopušta ukupno pove ćanje btto razvijene površine gra đevine u odnosu na postoje ću do 10%.

4. Rekonstrukcije postoje ćih gra đevina unutar prometnih i infrastrukturnih koridora i zaštitnih pojaseva nisu mogu će bez posebnih tehni čkih uvjeta i suglasnosti nadležnih institucija.

10. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 93. Planovi užih podru čja koji su doneseni do stupanja na snagu ovog Plana su: 1. DPU proizvodno-poslovne zone Podi, 2. DPU proizvodno-poslovne zone Kr č, 3. UPU proizvodno-poslovne zone Podi-zapad, 4. DPU proizvodno-poslovne zone Bani-sjever, 5. DPU proizvodno-poslovne zone Bani, 6. UPU naselja Dugopolje, 7. DPU stambenog naselja Drage u Dugopolju, 8. DPU stambenog naselja Koprivno u Dugopolju, 9. DPU stambenog naselja Kute u Dugopolju, 10. UPU športsko-rekreacijske zone – Aquapark. 11. UPU proizvodno-poslovne zone Podi-zapad 2.

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 34. Ova Odluka stupa na snagu osmog dana nakon objave u „Službenom vjesniku Op ćine Dugopolje

Klasa: Urbroj: Op ćina Dugopolje

OP ĆINSKO VIJE ĆE OP ĆINE DUGOPOLJE Predsjednik Op ćinskog vije ća

______

Joško Čelan, d.i.g