Izmjene I Dopune PPUO Dugopolje (Pročišćeni Tekst Odredbi)

Total Page:16

File Type:pdf, Size:1020Kb

Izmjene I Dopune PPUO Dugopolje (Pročišćeni Tekst Odredbi) – radni pro čiš ćeni tekst PROSTORNI PLANA URE ĐENJA OP ĆINE DUGOPOLJE Prekriženi tekst – briše se Obojeni tekst – dodaje se ODREDBE ZA PROVO ĐENJE Članak 5. 1) Plan obuhva ća prostor površine 63,46 km2, koji se sastoji od 4 naselja: Koprivno, Dugopolje, Liska i Kotlenice. 2) PPU op ćine Dugopolje se temelji na mjerodavnim Zakonima, posebnim propisima, odrednicama Strategije i Programa prostornog ure đenja Republike Hrvatske, te odrednicama Prostornog plana Županije splitsko dalmatinske. 3) Svrha i op ći cilj Plana je osiguranje razvoja Op ćine na na čelima održivog razvoja. Ovaj cilj će se ostvarivati na na čin da se propiše, omogu ći i poti če: • Prostorni razvoj zasnovan na demografskom razvitku, koji se temelji na prirodnom priraštaju stanovništva, doseljavanju i povratku stanovnika, te uspostava ravnoteže izme đu takovog demografskog razvitka i prostornog razvoja Op ćine. • Zaštita vrijednih podru čja, ugroženih dijelova prirode, arheoloških i spomeni čkih zona i lokaliteta, te vrijednih krajolika. • Gospodarski razvoj zasnovan na industriji sa čistim tehnologijama, proizvodnim pogonima, skladištima i zna čajnom udjelu servisnih djelatnosti, te na poljoprivredi i turizmu. • Osiguranje prostora i lokacija za infrastrukturne i ostale objekte i sadržaje državnog i županijskog zna čaja u skladu sa njihovim realnim potrebama. 4) PPUO Dugopolje se zasniva na pretpostavci da će na prostoru Op ćine 2015. godine živjeti 3500 stanovnika. 5) Provedba PPUO Dugopolje temeljit će se na ovim odredbama, kojima se definira namjena i korištenje prostora, na čini ure đivanja prostora, te zaštita svih vrijednih podru čja unutar obuhvata plana. Svi uvjeti, kojima se regulira budu će ure đivanje prostora u granicama obuhvata Plana, sadržani su u tekstualnom i grafi čkom dijelu PPUO Dugopolje, koji predstavljaju cjelinu za tuma čenje svih planskih postavki. 1. UVJETI ZA ODRE ĐIVANJA NAMJENE POVRŠINA NA PODRUČJU OP ĆINE Članak 6. Podru čje Op ćine Dugopolje ovim Planom se razgrani ćuje na slijede će namjene površina: Razvoj i ure đenje površina naselja Gra đevinsko podru čje naselja - izgra đeni dio gra đevinskog podru čja naselja - neizgra đeni dio gra đevinskog područja naselja - neizgra đeni – komunalno ure đeni dio gra đevinskog podru čja naselja 1 Razvoj i ure đenje površina izvan naselja Gospodarska namjena - proizvodno-poslovna namjena (I, K) - ugostiteljsko-turisti čka namjena (T1 – hotel , T3-kamp ) - površine za iskorištavanje mineralnih sirovina (E3 - eksploatacija kamena) Športsko-rekreacijska namjena (R1) Poljoprivredno tlo isklju čivo osnovne namjene - vrijedno obradivo tlo (P2); - ostala obradiva tla (P3;). Šuma isklju čivo osnovne namjene - zaštitna šuma (Š2) - ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište Ostale površine - vjetroelektrana - solarna elektrana - groblje - infrastrukturne površine 1.1. Gra đevinsko podru čje nasilja Članak 7. 1) U Planu su utvr đena gra đevinska podru čja naselja. To su podru čja u kojima se ve ć nalaze ili planiraju stambene gra đevine, gra đevine i sadržaji koji prate stanovanje tj. organizaciju života u stambenom naselju, kao što su školske i predškolske ustanove, trgovine, servisi, zdravstvene, kulturne, sakralne i poslovne gra đevine, gra đevine uslužnog i proizvodnog zanatstva, ugostiteljski sadržaji, turisti čki objekti, zelene, sportske, rekreativne i javne površine, komunalni objekti, objekti infrastrukture, mreža kolnih, kolno-pješa čkih i pješa čkih površina, te parkirališta, putni čkih terminala, groblja i dr. 2) Prostornim planom se u okviru gra đevinskih podru čja naselja omogu ćuje gradnja skladišta, osim skladišta gra đevinskoga materijala, komunalnih servisa i ure đaja, raznih radionica i pogona od zanatskih do proizvodnih (tzv. naseljska proizvodnja), uz uvjet da ne proizvode tehnološke otpadne vode uklju čuju ći i rashladne, da ne zaga đuju zrak, ne prouzrokuju ve ću buku od dozvoljene, ne ispuštaju opasne tvari u plinovitom ili krutom stanju, ne privla če pretjerani promet teretnih vozila i ne zahtijevaju velike površine zemljišta. 1.2. Gra đevinsko podru čje izvan nasilja Članak 8. U Planu su utvr đena gra đevinska podru čja izvan naselja za izdvojene namjene: Gospodarska namjena - proizvodno poslovne zone - površine za iskorištavanje mineralnih sirovina - ugostiteljsko turisti čka zona Športsko rekreacijska namjena Članak 9. 1) Proizvodno poslovne zone van naselja utvr đene su uz naselje Dugopolje na podru čju Podi i Bani uz prometnicu državnog zna čaja koja vodi prema Sinju, i uz prilaznu prometnicu za naselje Koprivno lokalnog zna čenja i na podru čju bivših pogona "Salonacoopa". 2 2) Gra đevinska podru čja izdvojenih proizvodno poslovnih zona namjenjena su prvenstveno gospodarskim djelatnostima koje zahtijevaju ve će površine, vezane su za intezivni promet ili njihov tehnološki proces nije sukladan stanovanju. 3) Ove zone namjenjene su organizaciji i izgradnji proizvodnih, zanatskih, skladišnih, servisnih, trgova čkih, veletrgova čkih i drugih sli čnih sadržaja sa svim prate ćim sadržajima te izgradnji komunalnih objekata i objekata infrastrukture. Članak 10. Planom su utvr đene dvije površine za iskorištavanje mineralnih sirovina , od kojih je jedna postoje ća koja se nalazi na brdu Križice, a druga je planirana poviše naselja Koprivno. U obuhvatu ovih površina je osim izgradnje pogona za eksploataciju kamena, mogu ća izgradnja asfaltnih baza, betonara i drugih građevina u funkciji obrade mineralnih sirovina. Članak 11. 1) Ugostiteljsko turisti čka zona utvr đena je Planom u blizini kompleksa špilje Vranja če, kao i u blizini zone Podi Zapad . 2) Na podru čju ove zone ovih zona mogu ća je izgradnja svih gra đevina koje doprinose poboljšanju i proširenju turisti čke ponude kao što su ugostiteljske i trgova čko uslužne gra đevine, gra đevine za šport, rekreaciju i zabavu, te svih nužnih prate ćih infrastrukturnih i komunalnih gra đevina. 3) U ovoj zoni izgradnja stambenih gra đevina nije mogu ća. Članak 12. 1) Zone športsko-rekreacijske namjene predvi đene su u sklopu planova Podi i Podi – Zapad 2, te kao zasebne športsko-rekreacijske zone Aquapark, Kosiak (streljana) i Pasike (golf). 2) U ovoim zonama mogu ća je izgradnja svih vrsta športskih sadržaja, klubskih prostora i ostalih prate ćih sadržaja (ugostiteljskih, hotelskih, trgova čkih i sl.) Članak 13. 1) Imaju ći u vidu gospodarske mogu ćnosti i koncept razvitka cjelovitog podru čja Op ćine Planom su predvi đena podru čja za razvoj posebnih vidova turizma , športa i rekreacije . Za ove djelatnosti nisu utvr đena posebna gra đevinska podru čja. Izvan gra đevinskog podru čja mogu ća je gradnja manjih objekata u funkciji rekreacije (vidikovci, odmorišta, manji uslužni punktovi i sl.) te komunalnih objekata i objekata infrastrukture. 2) Imaju ći u vidu da se veliko podru čje Op ćine nalazi u II zoni sanitarne zaštite u postupku utvr đivanja lokacijskih dozvola za izgradnju prilikom utvr đivanja detaljne namjene svake pojedine gra đevine i uvjeta za njenu izgradnju potrebno je voditi ra čuna o ograni čenjima utvr đenim Pravilnikom o uvjetima za odre đivanje zona sanitarne zaštite izvorišta. 1.3. Poljoprivredne površine Članak 14. Postoje će i potencijalne poljoprivredne površine su prostori koji se bez obzira na kvalitetu tla štite od svake izgradnje osim one dopuštene ovim Planom kako bi se sa čuvale za privo đenje poljoprivrednoj namjeni. Na ovim površinama mogu ća je izgradnja gra đevina za 3 razvoj posebnih vidova turizma, športa i rekreacije. kao što je navedeno u prethodnoj to čki i utvr đeno u glavi 2.3. Izgra đene strukture van naselja ovih Odredbi. 1.4. Šumske površine, ostalo poljoprivredno i šumsko zemljište Članak 15. 1) Planom su utvr đena podru čja pod šumskim zemljištem i to: zaštitne šume i ostalo poljoprivredno i šumsko zemljište. 2) Kako je podru čje Op ćine u cijelosti oskudno vegetacijom o čuvanju ovih površina treba obratiti posebnu pažnju tim više što je u prethodnom razdoblju dio vegetacije uništen požarima koji se osobito često javljaju tijekom ljetnog perioda. Iz tog razloga dugoro čno je predvi đeno pošumljavanje kako opožarenih tako i svih površina ozna čenih u Planu kao “ostalo poljoprivredno i šumsko zemljište”. U cilju njihove zaštite na ovim prostorima je mogu ća izgradnja gra đevina za razvoj posebnih vidova turizma, športa i rekreacije, kao što je navedeno u to čki 1.2. ove glave i utvr đeno u glavi 2.3.Izgra đene strukture van naselja ovih Odredbi. 1.5. Površine infrastrukturnih sustava Članak 16. 1) Infrastrukturni koridori i sustavi prolaze kroz gra đevinsko i negra đevinsko podru čje, a čine ih promet, energetski i vodnogospodarski sustavi. 2) Osnovnu mrežu prometnica čine koridori državnih, županijskih, lokalnih cesta. 3) Uvjeti gradnje objekata i instalacija na javnoj cesti ili unutar zaštitnog pojasa odre đuju se u skladu sa ovim Planom i posebnim propisima iz oblasti javnih cesta. 1.6. Ostale površine Članak 17. 1) Ostale površine predstavljaju površine vjetroelektrana, solarnih elektrana i mjesnih groblja. Površine za izgradnju vjetroelektrana i solarnih elektrana određene su unutar utvr đenih makrolokacija u grafi čkom dijelu Plana. Stru čnim podlogama temeljem kojih če se utvrditi lokacijska dozvola rješavati če se uvjeti i kriteriji za izgradnju transformatorske stanice i rasklopnih postrojenja, prijenosnih sustava i prometnog rješenja. 2) Ukoliko se ukaže potreba za izgradnjom novih groblja na prostoru Op ćine ista se mogu izgraditi van gra đevinskog podru čja. 3) Na kartografskom prikazu 3.a “Uvjeti za korištenje ure đenje i zaštitu prostora” utvr đena su podru čja
Recommended publications
  • Dalmatia Tourist Guide
    Vuk Tvrtko Opa~i}: County of Split and Dalmatia . 4 Tourist Review: Publisher: GRAPHIS d.o.o. Maksimirska 88, Zagreb Tel./faks: (385 1) 2322-975 E-mail: [email protected] Editor-in-Chief: Elizabeta [unde Ivo Babi}: Editorial Committee: Zvonko Ben~i}, Smiljana [unde, Split in Emperor Diocletian's Palace . 6 Marilka Krajnovi}, Silvana Jaku{, fra Gabriel Juri{i}, Ton~i ^ori} Editorial Council: Mili Razovi}, Bo`o Sin~i}, Ivica Kova~evi}, Stjepanka Mar~i}, Ivo Babi}: Davor Glavina The historical heart of Trogir and its Art Director: Elizabeta [unde cathedral . 9 Photography Editor: Goran Morovi} Logo Design: @eljko Kozari} Layout and Proofing: GRAPHIS Language Editor: Marilka Krajnovi} Printed in: Croatian, English, Czech, and Gvido Piasevoli: German Pearls of central Dalmatia . 12 Translators: German – Irena Bad`ek-Zub~i} English – Katarina Bijeli}-Beti Czech – Alen Novosad Tourist Map: Ton~i ^ori} Printed by: Tiskara Mei}, Zagreb Cover page: Hvar Port, by Ivo Pervan Ivna Bu}an: Biblical Garden of Stomorija . 15 Published: annually This Review is sponsored by the Tourist Board of the County of Split and Dalmatia For the Tourist Board: Mili Razovi}, Director Prilaz bra}e Kaliterna 10, 21000 Split Gvido Piasevoli: Tel./faks: (385 21) 490-032, 490-033, 490-036 One flew over the tourists' nest . 18 Web: www.dalmacija.net E-mail: [email protected] We would like to thank to all our associates, tourist boards, hotels, and tourist agencies for cooperation. @eljko Kuluz: All rights reserved. No part of this publication may be used or repro- Fishing and fish stories .
    [Show full text]
  • Split & Central Dalmatia
    © Lonely Planet Publications 216 Split & Central Dalmatia Central Dalmatia is the most action-packed, sight-rich and diverse part of Croatia, with dozens of castles, fascinating islands, spectacular beaches, dramatic mountains, quiet ports and an emerg- ing culinary scene, not to mention Split’s Diocletian Palace and medieval Trogir (both Unesco World Heritage sites). In short, this part of Croatia will grip even the most picky visitor. The region stretches from Trogir in the northwest to Ploče in the southeast. Split is its largest city and a hub for bus and boat connections along the Adriatic coast. The rugged DALMATIA DALMATIA 1500m-high Dinaric Range provides the dramatic background to the region. SPLIT & CENTRAL SPLIT & CENTRAL Diocletian’s Palace is a sight like no other (a Roman ruin and the living soul of Split) and it would be a cardinal Dalmatian sin to miss out on the sights, bars, restaurants and general buzz inside it. The Roman ruins in Solin are altogether a more quiet, pensive affair, while Trogir is a tranquil city that’s preserved its fantastic medieval sculpture and architecture. Then there is Hvar Town, the region’s most popular destination, richly ornamented with Renais- sance architecture, good food, a fun atmosphere and tourists – who are in turn ornamented with deep tans, big jewels and shiny yachts. Let’s not forget the coastline: you can choose from the slender and seductive Zlatni Rat on Brač, wonderful beaches in Brela on the Makarska Riviera, secluded coves on Brač, Šolta and Vis, or gorgeous (and nudie) beaches on the Pakleni Islands off Hvar.
    [Show full text]
  • Strategija Razvoja Općine Dugi Rat Do 2020
    STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE DUGI RAT DO 2020. GODINE SADRŽAJ 2.4.3. Obrazovanje 14 ISKAZNICA RAZVOJNOG PROJEKTA 3 2.5. Gospodarstvo Općine 16 UVODNA RIJEČ NAČELNIKA OPĆINE 4 2.5.1. Malo i srednje poduzetništvo 16 1. UVOD 5 2.5.2. Poljoprivreda 17 2. ANALIZA TRENUTNOG STANJA NA PODRUČJU 2.6. Turizam Općine Dugi Rat 18 OPĆINE DUGI RAT 6 2.6.1. Stanje turizma Općine 18 2.1. Geoprostorna obilježja Općine 6 2.6.2. Turističke manifestacije 21 2.2. Komunalna i prometna infrastruktura 8 2.7. Lokalna samouprava 21 2.2.1. Prometna infrastruktura 8 2.7.1. Proračun Općine 21 2.2.1.1. Cestovni promet 8 2.7.2. Socijalno osjetljive skupine i socijalna politika 23 2.2.1.2. Pomorski promet 8 2.7.3. Udruge civilnog društva 24 2.2.2. Elektroopskrba 9 2.7.4. Zaštita i spašavanje 26 2.2.3. Vodoopskrba 9 3. SWOT ANALIZA OPĆINE 26 2.2.4. Odvodnja 10 4. VIZIJA I STRATEŠKI CILJEVI 28 2.2.5. Bežični Internet (HotSpot) 10 5. PRIORITETI I MJERE 30 2.3. Povijesna i kulturna dobra 11 6. USKLAĐENOST SA STRATEŠKIM 2.4. Stanovništvo Općine 12 DOKUMENTIMA VIŠE RAZINE 42 2.4.1. Demografska situacija 12 6.1. USKLAĐENOST S EUROPSKIM STRATEŠKIM 2.4.2. Tržište rada 14 DOKUMENTIMA 42 6.2. USKLAĐENOST S NACIONALNIM STRATEŠKIM DOKUMENTIMA 45 6.3. USKLAĐENOST SA ŽUPANIJSKIM STRATEŠKIM DOKUMENTIMA 47 7. PROVEDBA STRATEGIJE RAZVOJA 47 2 ISKAZNICA RAZVOJNOG PROJEKTA Naručitelj strategije razvoja: 10. Slavica Demikeli, JUO Općina Dugi Rat Općina Dugi Rat, načelnik Jerko Roglić 11.
    [Show full text]
  • ENG Base Info
    Dear guest, Our office is situated between pier D and E, and our vessels in pier D. Check in: Saturday from 4 p.m. Check out: Friday till 7 p.m. with overnight stay onboard till Saturday 9 a.m. The time between your arrival and boarding you can spend in restaurant or caffe bar in the marina, at beach near marina, you can go for a trip to the cities of Split or Trogir to do some sightseeing, or you can use this time to buy supplies for your stay. Charter documents: We require Crew list, skipper licence, VHF certificate and approximate time of client’s arrival, to be delivered to our office latest 1 week before charter. If requested documents and information are not provided on time, check in could be delayed. For check in please prepare: boarding pass and/or charter contract, deposit and payment if needed, and if you haven’t send before: crew list or ID/Pass for each crew member and passenger, Skipper and VHF license for all crew members,. Firm details and contacts: Yacht4You d.o.o. Tel: +385 21 222 300 Tax: HR 34264169669 Fax: +385 21 222 503 Franje Tuđmana 213 Mob: +385 91 6534 644 Ciril Vrančič, general manager 21 213 Kaštel Gomilica Mob: +385 91 6543 641 Asja Belančić, office manager Croatia Mob: +385 91 6543 640 Mario Jakić, base manager E-mail: [email protected] How to reach us: By car: If travelling by car the best choice is the highway A1. Exit the highway at Dugopolje, ride in direction of Solin / Trogir.
    [Show full text]
  • IONIAN ADRIATIC PIPELINE – IAP IONIAN ADRIATIC PIPELINE - IAP •Connecting Croatian Gas Transmission System with Project TAP
    IONIAN ADRIATIC PIPELINE – IAP IONIAN ADRIATIC PIPELINE - IAP •Connecting Croatian Gas Transmission System with project TAP •New supply source for the region from the Southern Corridor •Possibility of gas transit to the CE and CEE •Provides access to KRK LNG •Reverse flow •pipeline Split (HR)-Fieri (ALB) DN800 /85 - 75 bar, L= 511 km, capacity 5 bcma • gas supply of: Albania - 1 bcma Montenegro - 0,5 bcma BiH - 1 bcma Croatia - 2,5 bcma Gas supply to BiH via Southern (further to CE & CEE) Interconnection Croatia - BiH IAP – FINAL ROUTE • Total length: 511 km •Croatia 249 km •Montenegro 94 km •Albania 168 km • Subsea sections: 52 km • Bar – Budva 33 km • Dobreč-Prevlaka (MNE-HR) 3 km • Cavtat 6,3 km • Rijeka Dubrovačka 1,5 km • Stonski zaljev and Pelješac 8,2 km • DN 800 (32”)/ 75 barg u HR and MNE; 85 barg u ALB • CS in Split (HR) • Connection for BiH via Zagvozd – Imotski – Posušje – Novi Travnik with branch za Mostar Source: IAP Feasibility Study POSSIBILITY OF TRANSIT THROUGH CROATIA Source: Plinacro INTERNATIONAL ACTIVITIES 2007: - Ministerial Declaration: Croatia, Montenegro and Albania - MoU between Plinacro and EGL (former TAP project promoter) 2008: - BiH signed Ministerial Declaration 2010: - establishing Interstate Committee for IAP under Energy Community umbrella 2011: - MoUC between Plinacro and TAP - MoUC between TAP and BH Gas, and TAP and representatives of ALB and MNE - establishing Joint Working Group TAP/IAP - granted 3,5 mil EUR by WBIF for the Comprehensive Feasibility Study - Joint Working Group TAP/IAP joined by Plinovodi
    [Show full text]
  • Dugopolje-©Estanovac
    HAC_Tunel Brinje_7 str. HAC_Tunel Brinje_8 str. HAC_Tunel Brinje_1 str. HAC_Tunel Brinje_2 str. SUDIONICI REALIZACIJE PROJEKTA IZGRADNJE DIONICE DUGOPOLJE-©ESTANOVAC ARHEOLOGIJA VLADA REPUBLIKE HRVATSKE MINISTARSTVO MORA, TURIZMA, PROMETA I RAZVITKA Izgradnji dionice Dugopolje - ©estanovac prethodila INVESTITOR: su brojna zaπtitna arheoloπka istraæivanja lokaliteta HRVATSKE AUTOCESTE d.o.o. koji su se naπli u zoni graevinskih radova. STUDIJE, PROJEKTI, REVIZIJA: INSTITUT GRA–EVINARSTVA HRVATSKE d.d., Zagreb INSTITUT GRA–EVINARSTVA HRVATSKE d.d., PC Split GRA–EVINSKI FAKULTET, Zagreb Ministarstvo kulture - Konzervatorski odjel u Splitu od poËetka je sudjelovao u izradi Studije utjecaja na okoliπ autoceste GRA–EVINSKI FAKULTET, Split A1 Zagreb-Split-Dubrovnik, tom su prilikom na terenu identificirani svi lokaliteti ugroæeni buduÊom gradnjom. RUDARSKO-GEOLO©KO-NAFTNI FAKULTET, Zagreb SILASCI S »VOROVA PREMA TURISTI»KIM ODREDI©TIMA HRVATSKE ZAVOD ZA FOTOGRAMETRIJU d.d., Zagreb Od 15 arheoloπkih nalaziπta na dionici Dugopolje - ©estanovac, najveÊi broj i najznaËajniji rezultati bili su na podruËju 37 km GEODETSKI ZAVOD d.d., Split Dugopolja. Zbog krπkog polja pogodnog za uzgoj mediteranskih kultura i uzgoj stoke sitnog zuba, Dugopolje je bilo PROMEL PROJEKT d.o.o., Zagreb »vor Bisko pogodno mjesto za æivot. AntiËko Dugopolje nalazilo se u blizini Salone pa je preko Poda prolazila magistralna rimska GEOPROJEKT d.d., Split AUTOCESTA A1 ZAGREB - SPLIT - DUBROVNIK »vor Dugopolje: »vor Bisko: »vor ©estanovac: cesta koja je od Salone vodila u unutraπnjost provincije Dalmacije. Jedna dionica te rimske ceste iskopana je kod MC-ARHITEKTURA d.o.o., Zagreb SPLIT, SOLIN, otoci: ©olta, BraË, Hvar i Vis SINJ, TRILJ ©ESTANOVAC, IMOTSKI,BRELA, MAKARSKA zaseoka KoliÊi na juænoj padini brda Orgus.
    [Show full text]
  • Županija Grad/Općina Redni Broj Bm Naziv Lokacija Adresa Splitsko-Dalmatinska Baška Voda 1 Baška Voda Zgrada Općine Obala Sv
    ŽUPANIJA GRAD/OPĆINA REDNI BROJ BM NAZIV LOKACIJA ADRESA SPLITSKO-DALMATINSKA BAŠKA VODA 1 BAŠKA VODA ZGRADA OPĆINE OBALA SV. NIKOLE 65 SPLITSKO-DALMATINSKA BAŠKA VODA 2 BAŠKA VODA PROSTORIJE BIVŠE MJESNE ZAJEDNICE OBALA SV. NIKOLE 29 SPLITSKO-DALMATINSKA BAŠKA VODA 3 BAST ŠKOLA BAST BAST BR. 48 SPLITSKO-DALMATINSKA BAŠKA VODA 4 PROMAJNA OŠ "PROMAJNA" OBALA BR. 1 SPLITSKO-DALMATINSKA BAŠKA VODA 5 BRATUŠ TURISTIČKO DRUŠTVO BRATUŠ BRATUŠ BR. 20 SPLITSKO-DALMATINSKA BAŠKA VODA 6 KRVAVICA URED MJESNOG ODBORA KRVAVICA KRVAVICA BR. 55 SPLITSKO-DALMATINSKA BOL 1 BOL I. ŠKOLA BOL SPLITSKO-DALMATINSKA BOL 2 MURVICA DOM MURVICA SPLITSKO-DALMATINSKA BRELA 1 GORNJA BRELA PROSTOR BIVŠE MJESNE ZAJEDNICE ULICA NARET BR. 1 SPLITSKO-DALMATINSKA BRELA 2 BRELA OSNOVNA ŠKOLA "DR. FRANJE TUĐMANA" ULICA SV. JURJA BR. 1 SPLITSKO-DALMATINSKA CISTA PROVO 1 ARŽANO OSNOVNA ŠKOLA ARŽANO SPLITSKO-DALMATINSKA CISTA PROVO 2 BIORINE PODRUČNA ŠKOLA BIORINE SPLITSKO-DALMATINSKA CISTA PROVO 3 CISTA PROVO STARA PODRUČNA ŠKOLA CISTA PROVO CISTA PROVO SPLITSKO-DALMATINSKA CISTA PROVO 4 CISTA VELIKA OSNOVNA ŠKOLA CISTA VELIKA KULTURNO UMJETNIČKO ŠPORTSKO SPLITSKO-DALMATINSKA CISTA PROVO 5 DOBRANJE DOBRANJE DRUŠTVO SPLITSKO-DALMATINSKA CISTA PROVO 6 SVIB PODRUČNA ŠKOLA SVIB SPLITSKO-DALMATINSKA CISTA PROVO 7 SVIBIĆ PODRUČNA ŠKOLA SVIBIĆ SPLITSKO-DALMATINSKA DICMO 1 BIRAČKO MJESTO 1. ERCEGOVCI PODRUČNA ŠKOLA ERCEGOVCI ERCEGOVCI SPLITSKO-DALMATINSKA DICMO 2 BIRAČKO MJESTO 2. KRUŠVAR O.Š. A.STARČEVIĆ DICMO KRAJ KRAJ 42 SPLITSKO-DALMATINSKA DICMO 3 BIRAČKO MJESTO 3. KRAJ-OSOJE-SUŠCI
    [Show full text]
  • Split Incentive Program
    DMC SPLIT, A MODERN CITY WITH ANCIENT SOUL Incentive program in Split BE CHARMED BY SPLIT What began 1,700 years ago as the opulent walled summer residence of the Roman Emperor Diocletian, has become one of the most celebrated UNESCO World Heritage Sites in Europe. A lively city with its splendid waterfront promenade, modern hotels and a unique combination of activities in the bursting city, hilly hinterland and on the nearby islands - Split is your perfect event location. Day 1 Morning Afternoon Meet and greet at the airport Sunset catamaran ride along the Adriatic The city Gourmet walk through Split with tasting stops coast Lunch Dinner During the culinary tour of Split Welcome dinner with view of the Adriatic sea Day 2 Morning Lunch and afternoon “Fico” mini old-timer tour in the hinterland of Cooking class in an authentic Dalmatian The hinterland Split with stops at: village - Jadro river, supplying Split and surroundings with drinking water - Magnificent Klis fortress, where some of Croatia’s most legendary struggles were fought and Game of Thrones series filmed - Stella Croatica, producing authentic hand- Dinner made Croatian delicacies Gala dinner at an art gallery, a seaside villa or opt for a Roman inspired event in the Cellars of Diocletian's Palace Day 3 Morning Afternoon Speedboat ride to Hvar island, stopping for Afternoon iPad rally through Hvar old town The islands swimming and snorkelling in secluded bays Return to mainland Lunch Dinner Lunch on Pakleni island Dinner in a beach club Morning Afternoon Day 4 A la carte activities
    [Show full text]
  • Utjecaj Prihoda I Rashoda Na Razvoj Općine Dugopolje U Posljednjih 10 Godina
    Utjecaj prihoda i rashoda na razvoj općine Dugopolje u posljednjih 10 godina Tadić, Gorita Master's thesis / Specijalistički diplomski stručni 2019 Degree Grantor / Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: University of Split, Faculty of economics Split / Sveučilište u Splitu, Ekonomski fakultet Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:124:580455 Rights / Prava: In copyright Download date / Datum preuzimanja: 2021-10-01 Repository / Repozitorij: REFST - Repository of Economics faculty in Split SVEUČILIŠTE U SPLITU EKONOMSKI FAKULTET ZAVRŠNI RAD Utjecaj prihoda i rashoda na razvoj općine Dugopolje u posljednjih 10 godina MENTOR: STUDENTICA: prof.dr.sc. Reić Zlatan Tadić Gorita Split, srpanj, 2019. SADRŽAJ: 1. UVOD .................................................................................................................................... 3 1.1. Problem i predmet istraživanja ........................................................................................ 3 1.2. Ciljevi rada ...................................................................................................................... 3 1.3. Metode rada ..................................................................................................................... 4 1.4. Doprinos istraživanja ....................................................................................................... 4 1.5. Struktura rada .................................................................................................................
    [Show full text]
  • Groundwater and Surface Water Monitoring Program for Karst River Basin: Example of the Jadro and Žrnovnica Rivers
    Geophysical Research Abstracts, Vol. 11, EGU2009-1981-7, 2009 EGU General Assembly 2009 © Author(s) 2009 Groundwater and surface water monitoring program for karst river basin: example of the Jadro and Žrnovnica Rivers D. Jukic´ and V. Denic-Juki´ c´ Faculty of Civil Engineering and Architecture, Split, ([email protected]) The catchment of the Jadro and Žrnovnica Springs is situated in the Dinaric karst mainly formed of carbonate rocks and partly of impermeable flysch. The Jadro Spring has been used for water supply for almost 2000 years. Nowadays, it is the main water supply resource for the wider area of Split, the second largest city in Croatia, and it represents a valuable natural resource and as such should be protected from deterioration and chemical pollution. Reliable and comparable methods for groundwater monitoring are an important tool for assessment of groundwater quality and also for choosing the most appropriate measures. The present meteorological, hydrological and water quality monitoring networks have several drawbacks, and consequently, do not provide a coherent and compre- hensive overview of meteorological, hydrological or water quality situation within the river basin. Namely, there is no meteorological station located inside the river basin, so continuous measurements of meteorological param- eters have not been performed. However, daily precipitations have been measured since 1961 at eight locations: Dugopolje, Lecevica,´ Dicmo, Muc,´ Klis, Bisko, Gornje Sitno and Pranceviˇ c´ Brana. Hydrological observations have been performed in profiles which are interesting in terms of water use (e.g. determination of spring capacities, or discharge control for proscribed minimum flow rates). The collection of hydrological data including water levels and flow rates started in 1983.
    [Show full text]
  • Toponymic Guidelines for Map and Other Editors – Croatia
    UNITED NATIONS E/CONF.98/CRP.74 ECONOMIC AND SOCIAL COUNCIL 20 August 2007 Ninth United Nations Conference on the Standardization of Geographical Names New York, 21 - 30 August 2007 Item 9 (e) of the provisional agenda* National standardization: Toponymic guidelines for map editors and other editors Toponymic Guidelines for Map and Other Editors - Croatia Submitted by Croatia ** * E/CONF.98/1. ** Prepared by Dunja Brozović, Institute of Croatian Language and Linguistics and Zvonko Stefan, Croatian Geodetic Institute. TOPONYMIC GUIDELINES FOR MAP AND OTHER EDITORS - CROATIA FOR INTERNATIONAL USE First Edition August 2007 Dunja Brozović Rončević (Institute of Croatian Language and Linguistics) and Zvonko Štefan (Croatian Geodetic Institute) Zagreb, Croatia 1 TABLE OF CONTENTS 1. Languages 1.1. General remarks 1.2. National language - Croatian 1.2.1. General remarks 1.2.2. The Croatian alphabet 1.2.3. Spelling rules for Croatian geographical names 1.2.3.1. Capitalization 1.2.3.2. Use of hyphens 1.2.3.3. Use of one or two words 1.2.4. Pronunciation of Croatian geographical names 1.2.5. Linguistic strata recognizable in Croatian place names 1.2.6. Croatian dialects 1.3. Minority languages 1.3.1. Serbian 1.3.1.1. General remarks 1.3.1.2. The Serbian alphabet 1.3.1.3. Geographical names 1.3.2. Italian 1.3.2.1. General remarks 1.3.2.2. The Italian alphabet 1.3.2.3. Geographical names 1.3.3. Hungarian 1.3.3.1. General remarks 1.3.3.2. The Hungarian alphabet 1.3.3.3.
    [Show full text]
  • Plan Your Life 2017 Project
    Stari Grad, Croatia This project has been funded with support from the European Commission. This publication reflects the views only of the author, and the Commission cannot be held responsible for any use which may be made of the information contained therein. Content Partners..................................................................................................................................3 Workshops.............................................................................................................................4 Energizers..............................................................................................................................7 Evaluations.............................................................................................................................8 YOUTHPASS..........................................................................................................................9 2 Partners 1. Odred izviđača pomoraca Posejdon, Split-Solin, Croatia OIP Posejdon from Split has over 150 registered members, namely children and adolescents who carry out a scout plan and program throughout the whole year in the area of Split, Solin and Dugopolje. The children are lead by a licensed scout leaders with the supervision of mentors. The program is implemented with workshops (up to 300 per year), trips (up to 5 per year), bivouacs (4 per year), winter camps, summer camps, with the goal of informal education for the young. 2. Asociatia Scout Society , Tirgu-Jiu Romania. The main objective
    [Show full text]