Jobs and Justice –

Економски билтен

Економска реформа и обнова Босне и Херцеговине

Издање 7. Број 3 Јули 2004

Ovaj Ekonomski bilten objavqen je u skladu sa ovla{tewima lorda Paddy Ashdown-a, Visokog predstavnika. Glavni urednik: Patrice Dreiski, Zamjenik Visokog predstavnika i {ef ekonomskog odjela, OHR; Tehni~ki urednik: Almira Kulaglić, ekonomsko odjeqewe, OHR; Dizajn: Samir Mujković, odjel za resurse, ICT sekcija, OHR.

Za pitanja i obja{wewa molimo kontaktirajte: [email protected]

SADR@AJ

Sre}a qudi zavisi od pravilnog upravqawa javnim finansijama ...... 3

MAKROEKONOMSKI PREGLED...... 4

FINANSIJE I FISKALNI SEKTOR...... 8 Buxet...... 8 Poreska reforma ...... 9 Unutra{wi dug ...... 9

POQOPRIVREDA...... 10 Veterinarstvo ...... 10 Fitosanitarna oblast...... 11

STATISTIKA...... 11

INFRASTRUKTURA I KOMUNALNI SEKTOR ...... 12 Civilna avijacija ...... 12 Korporativno upravqawe...... 12 Energetski sektor...... 13

EKONOMSKA TRANZICIJA ...... 13 Privatizacija...... 13 Poslovno okru`ewe ...... 13 Buldo`er:...... 14

REGIONALNI UREDI ...... 15 OHR Mostar ...... 15 OHR Tuzla...... 17 OHR Bawa Luka...... 19

NAJNOVIJE EKONOMSKE INFORMACIJE ZA BiH...... 21

Sre}a qudi zavisi od pravilnog upravqawa javnim finansijama

Vode}i ~lanak u ovom izdawu, o reformi poreskog sistema, po~iwe sa citatom od francuskog kraqa Luja XIV - Sre}a qudi zavisi od pravilnog upravqawa javnim finansijama.

Ovo mo`e izgledati kao truizam – me|utim ton i sadr`aj ekonomske i politi~ke debate u Bosni i Hercegovini ukazuju na to da ova poruka jo{ uvijek nije u potpunosti prihva}ena.

Politi~ari i vlade mogu davati razna obe}awa, ali ukoliko prvo ne uspostave pravilan sistem upravqawa javnim finansijama, ne mogu se nadati ispuwewu tih obe}awa. Isto tako, javnost moè zatraìti sve {to èli, ali ako nije uspostavqen pravilan sistem upravqawa javnim finansijama, ovi zahtjevi ne}e, a niti mogu, biti ispuweni.

To je realnost sa kojom se svi mi u vladi moramo suo~iti.

U pro{loj godini, ostvaren je zna~ajan napredak prvo u prepoznavawu, a zatim u tretirawu pitawa unutra{weg duga BiH. Vlade dràve, dva entiteta i Distrikta Br~ko, su potpisale sporazum; Br~ko i Narodna skup{tina Republike Srpske su ve} usvojili ovaj sporazum, a dràvni i federalni Parlament su tako|e veoma blizu zakqu~ewu svog dijela. Ovi zakoni su zasnovani na rje{ewu koje su izradile vlade, uz pomo} MMF-a i Ministarstva finansija SAD-a, a koje prioritetno tretira najugroènije dijelove populacije u zemqi. Da li }e se to rje{ewe svidjeti svima? Naravno da ne, ali to je najboqi epilog finansijskog haosa koji trenutno vlada, u situaciji kada dugovi ove zemqe iznose vi{e od 200 posto BDP-a. Rje{ewe koje nudi vlada osigurava da vlade ispo{tuju svoje finansijske obaveze prema gra|anima, a u isto vrijeme bi se i ekonomija BiH oslobodila velikog tereta, {to bi otvorilo vrata investicijama i otvarawu novih radnih mjesta.

To rje{ewe je zasnovano na uspostavi i odr`avawu sistema pravilnog upravqawa javnim finansijama i usmjereno ka tome da vlade po~nu ispla}ivati svoja dugovawa. Bez sporazuma, ne mogu se isplatiti povjerioci – ukqu~uju}i penzinere i radnike – a nove investicije i otvarawe novih radnih mjesta }e biti usporeni, a mo`da i potpuno zaustavqeni.

Sada je pravo vrijeme da ~lanovi Parlamenta ispune svoje obe}awe u pogledu reforme i unaprije|ewa situacije, a ne da se kriju iza kratkoro~ne popularnosti i demagogije.

U isto vrijeme, dr`avni Parlament }e zapo~eti raspravu o zakonu koji }e uvesti PDV i pripremiti zemqu za ~lanstvo u Evropskoj uniji. Premijer Terzi} je insistirao na tome da bi predvi|eni rok za uvo|ewe PDV-a trebao biti sredina 2005. godine, prije negoli po~etak 2006. godine, i zaista Vije}e ministara je 15. jula usvojilo provedbene zakone o PDV-u koji }e sada biti razmatrani u Parlamentu. Ukoliko se PDV `eli uvesti sredinom 2005. godine, potrebno je urgentno poduzeti mjere kako bi sa punim kapacitetom po~ela djelovati Uprava za indirektno oporezivawe (ukqu~uju}i odredbu o odgovaraju}em buxetskom finansirawu); Uprava mora dobiti odgovaraju}e trajno sjedi{te, kao i kadrove.

Ovo su osnovni elementi modernog poreskog sistema; oni su od su{tinske va`nosti, a isto tako su zahtjevni i moraju se uvesti – iz prostog razloga {to sre}a qudi zavisi od pravilnog upravqawa javnim finansijama.

Ambasador Donald Hays Prvi zamjenik visokog predstavnika

MAKROEKONOMSKI najrevolucionarnije sredstvo oporezivawa u posqedwih pola vijeka. Oni su primijetili PREGLED da je uvo|ewe PDV-a bilo uspje{no u mnogim zemqama “u smislu pokri}a, prihoda i “Sre}a naroda zavisi od sigurnih javnih jednostavnosti u odnosu na postoje}i finansija” sistem”2. Pored toga, mnoge zemqe su iskusile Luj XVI zna~ajna pove}awa u poreskim primawima. Burges i Stern primje}uju da je Indonezija, Kada je Luj XVI iznio ovu primjedbu na na primjer, posvjedo~ila pove}awe prihoda po~etku svoje vladavine, Francuska je radila od PDV-a sa 1 procenta na 4 procenta BDP po fiskalnom sistemu starom vijekovima (bruto dru{tvenog proizvoda) za samo pet koji je bio ~esto prepravqan ali nikad godina. zaista popravqen. Kao rezultat toga, ta zemqa je prolazila kroz ~este fiskalne krize Istraìvawe Burgesa i Sterna tako|e je ne toliko zbog svoje nemogu}nosti da stvara pokazalo da su, u mnogim slu~ajevima, uslovi sredstva koliko zbog ozbiqne neefikasnosti prije reforme bili veoma sli~ni onima rje{ewa naplate prihoda. Nakon vi{e od dva prisutnim u ovoj zemqi. Glavni primjeri vijeka, vlade u Bosni i Hercegovini se ovoga su komplikacije u napla}ivawu suo~avaju sa pitawima i krizama takve vrste indirektnog poreza zbog akumulacije ad hoc koja bi mogla biti poznata ministrima na mjera i slabe poreske uprave. Pored Versajskom dvoru. Pitawe je jednostavno: fiskalnih problema koji su ~esto dali zamah porezi moraju da budu zakonski regulisani i poreskoj reformi, jedan broj zemaqa u razvoju napla}ivani na takav na~in koji bi bio je tako|e prigrlio poresku reformu kao administrativno efikasan i politi~ki komplementarnu wihovoj trgovinskoj i prihvatqiv. industrijskoj politici. U tom svjetlu, smawewa u tarifama i poreskim stopama za Uop{teno, odrìv poreski sistem je od firme koja su trebala da ohrabre trgovinu i su{tinske va`nosti za dobro funkcionisawe unutra{we investirawe morala su da budu javnih finansija a korekcija fiskalnog uporedo propra}ena alternativnim mjerama sistema je nezamjewivo pomagalo vladama za proizvodwu prihoda. koje teè makroekonomskoj stabilnosti. Uistinu, u slu~aju Bosne i Hercegovine, ova Po oba osnova, Bosna i Hercegovina ima dimenzija jo{ vi{e dobija na veli~ini zbog vi{e nego dovoqno razloga da ozbiqno ~iwenice da vlasti te zemqe nemaju poku{a da provede poresku reformu. S jedne diskreciona ovla{tewa nad monetarnom strane, wen zbrkani sistem indirektnog politikom iz razloga {to se radi po strogom oporezivawa ~iji je rezultat ~esto bio duplo reìmu valutnog odbora. U ovom slu~aju, oporezivawe ometao je investirawe i fiskalne mjere predstavqaju jedno od glavnih untura{wu trgovinu, dok su skora{wi sredstava makroekonomske korekcije pored poku{aji da se liberalizuje trgovinski wihove funkcije stvarawa prihoda. reìm BiH mo`da ve} za rezultat imali niè prihode od carinskih obaveza. Kad se Stvarawe prihoda tako|e uzme u obzir znatno oslawawe doma}ih vlasti na indirektno oporezivawe, Jedan od zakqu~aka do kojih su do{li Burges onda se moè smatrati da je uloga Uprave za i Stern u wihovom ~lanku pod naslovom indirektno oporezivawe BiH od kqu~ne 1 Oporezivawe i razvoj jeste bio da su zemqe u va`nosti. îwenica da je Meksiko, velika razvoju, u prosjeku, vi{e zavise od zemqa sa decentralizovanom vladom i indirektnog nasuprot direktnom porezu: strukturama poreske uprave, uspjela da na|e dvije tre}ine naspram jedne tre}ine. Ipak, unosno i funkcionalno rje{ewe kao rezultat op{ti trend primije}en u nekim zemqama u wene poreske reforme (koja je posvjedo~ila razvoju je bio pomak od trgovinskih poreza uspje{nom uvo|ewu PDV-a), zna~i da postoji kao {to su carinske da`bine propra}en dobra {ansa da }e BiH do}i u poziciju da ve}im oslawawem na porez na promet. U ovom profitira od svojih teku}ih napora na pogledu, wihovi nalazi su ukazali na reformi. Uistinu, najnovije novosti da }e uvo|ewe poreza na dodatnu vrijednost (PDV) stopa PDV-a u BiH biti 17 procenata sa koji je bio pozdravqen kao nekoliko od strane EU definisanih

1 Burges, R & Stern, n.: “Oporezivawe i razvoj”, @urnal ekonomske literature, (juna 1993) 2 Ibid, str. 812

izuzetaka i sa grani~nom osnovom od 50,000 makroekonomsku doktrinu koja bi uzimala u KM, u~vr{}uju zakqu~ak da su vlasti obzir fiskalnu politiku i kao mo}no kona~no shvatile da uspje{an ishod poreske sredstvo stabilizacije i kao sredstvo reforme zavisi od wene jednostavnosti i ostvarivawa vladinih prihoda. dobro definisanih osnova odre|ewa poreskih obaveza. Teorija i praksa u kontekstu ekonomske tranzicije Fiskalna politika kao sredstvo stabilizacije Kontekst u kojem }e se sprovesti poreske i potencijalne reforme beneficija treba da se U kontekstu makroekonomske politike BiH, naglasi s obzirom na sistem koji je postojao fiskalna politika je jedino mo}no pomagalo prije. Biv{i jugoslovenski sistem izvla~io koje vladama preostaje u pogledu strogog je ve}i dio svojih poreskih prihoda iz reìma valutnog odbora prisutnog u BiH. U relativno malog broja integrisanih stvari, prema uxbeni~kom tuma~ewu Mundel- industrijskih kombinata koji su bili Flemingovog modela, izgledalo bi da je odgovorni za upravqawe i porezom na li~na fiskalna politika efektnija kao mjera primawa i porezom na dobit preduze}a koji stabilizacije po fiksnim nasuprot su bili prebacivani ili dràvi ili wenim fleksibilnim reìmima valutnog kursa. agencijama (npr. zdravstvenom i penzionom Istraìvawa su tako|e pokazala da vladini fondu). U tom sistemu, porezi na dobit rashodi u zemqama u kojima se primjewuje preduze}a su ~esto zna~ili prebacivawe sve politika valutnog odbora pokazuju ve}u zarade preduze}a (koja nije ponovo ulagana) elasti~nost i prilago|avawe periodi~nim dràvi. Mada je oporezivawe imalo visok uslovima. Sli~no tome, sastav buxeta ovih udio u BDP-u, tro{kovi administracije su zemaqa je vi{e orijentisan na tip prihoda i bili relativno niski zahvaquju}i relativno rashoda koji boqe odgovara obezbje|ewu malom broju poreskih subjekata i pomnom protiv ekonomskih fluktuacija. Tako, nadgledawu od strane dràve, posebno preko fiskalna politika po rje{ewima politike biv{ih slu`bi platnog prometa, koji su valutnog odbora mora da odràva djelovali kao fiskalni agenti dràve. Sa makroekonomsku vjerodostojnost kao i da ve}im dijelom maloprodaje i uslu`ne proizvede automatsku stabilizaciju. Pregled djelatnosti tako|e u dràvnom vlasni{tvu, razli~itih privreda koje funkcioni{u po nije bilo ni{ta teè naplatati i upravqati reìmu valutnog odbora je pokazao da je za visoko diferenciranim, po proizvodu obavqawe ove funkcije dovoqno odre|enim, porezom na promet roba i usluga. ograni~avawe vladinog i buxetskog deficita Me|utim, kolaps socijalisti~kog sistema je a istovremeno nagla{avawe buxetskih zna~io da su zemqe biv{e Jugoslavije i druge komponenti koje bi mogle djelovati kao prelazne privrede morale da izgrade takav automatski stabilizatori3. poreski sistem koji bi napla}ivao prihode od ve}eg broja privatnih preduze}a (u U kontekstu BiH, ovaj zakqu~ak tek po~iwe pogledu i direktnog i indirektnog da odslikava svoj puni zna~aj. Tako, po prvi oporezivawa) i ~ak i od pojedinaca. U kwizi put od rata, BiH ima izglede da stekne koju je uredio4, Wuberi je primijetio uravnoteèn buxet. Sli~no tome, skora{we paradoks da je u zemqama sredwe i isto~ne inicijative na poreskoj reformi su cijelu Evrope lak{e bilo sprovesti reformu zemqu podvrgle jedinstvenoj fiskalnoj sistema oporezivawa, ve}a je te{ko}a bila politici (onoliko ukoliko se to odnosi na primije}ena u mijewawu kulture pla}awa indirektne poreze koji vaè kao prevla|uju}i poreza i iznu|ivawu uplata s obzirom na dio vladinih poreskih prihoda), {to zna~i tada{wi kolaps prinosa i niskih poreskih da }e zemqa uskoro mo}i da raspolaè kapaciteta. Tako, ~esto postoji znatna makroekonomskom politikom u pravom razlika izme|u efektivne i pravno smislu tog izraza. Treba se nadati da }e definisane poreske stope/sistema. vlasti mo}i da daqe grade na ovim postignu}ima i stvarno razviju koherentnu Upotrebqavaju}i 15 zemaqa EU kao mjerilo i uzorak 25 privreda u tranziciji iz centralne

3 Fatas, A. & Rouz, A. “Da li monetarne lisice ograni~avaju Levijatana Fiskalna politika u 4 Wuberi, Dejvid, M. G.: Poreska i reforma re`imima ekstremnih kurseva razmjene” ^lanci beneficija u sredwoj i isto~noj Evropi (London, osobqa MMF-a, tom 47 (2001) 1995)

Economic Task Force Secretariat Office of the High Representative + 387 33 283500, ¬+ 387 33 283501 Bosnia and Herzegovina http://www.ohr.int/ Emerika Bluma 1, 71000 Sarajevo mailto:[email protected] Page 5 of 21 + 387 33 283500, ¬+ 387 33 283501 i isto~ne Evrope, [afer i Turli iz EBRD primawa i porez na dohodak gra|ana iznose (Evropske banke za rekonstrukciju i razvoj) izme|u 46 procenata i 69 procenata plata u su poku{ali da shvate kako se uop{te uzev i BiH, {to ima obeshrabruju}e dejstvo na sa kojim stepenom strogo}e poreska politika formalno zapo{qavawe i podsti~e mawe primjewuje i po{tuje u reprezentativnom prikazivawe stvarno ispla}enih naknada. U uzorku privreda u tranziciji5. isto vrijeme, poreski sistem vr{i te{ku diskriminaciju u korist kapitala, {to je u U wihovim rezultatima biqeì se da je suprotnosti sa ciqem uve}anog zapo{qavawa pored poreskog kapaciteta jedne zemqe, u jednoj zemqi sa minimalnom stopom tako|e postojala upe~atqiva korelacija nezaposlenosti od oko 20 procenata. izme|u wenog napretka u tranziciji i wene [tavi{e, institucionalna rje{ewa su takva efikasnosti u napla}ivawu poreza. U isto su da se naknade i obaveze odre|uju na vrijeme zemqe poput Bjelorusije i Ukrajine razli~itim nivoima vlasti kroz uredbe i ~ije privrede tek {to su otpo~ele proces delegiranu zakonsku regulativu – t.j. izvan ekonomske tranzicije i ~ije su vlade jo{ osnovnog poreskog zakona. Tako|e, izgleda da uvijek uveliko autoritarne, tako|e dobro je te{ko stvarno iskorijeniti odre|ene pro{le sa svojom sposobno{}u da efikasno posebno mrske takse i poreze jer se ~esto napla}uju poreze. S druge strane, zemqe gdje je ponovo pojavquju u drugom obliku ili pod dràva slaba i visoko decentralizovana i drugim imenom u nekom kasnijem momentu. one koje su pretrpile unutra{wi konflikt Pored toga, sasvim doskora, BiH je u stvari imale su nizak nivo po{tivawa i naplate imala tri razli~ita poreska reìma koji su poreza. Djelimi~ni reformatori su tako|e funkcionisali jedan pored drugog u dva lo{e pro{li. Op{ti ishod studija poput ove Entiteta i Distriktu Br~ko. Ovo je ~esto teì da izgleda ovako: zemqe sa problemima imalo za rezultat duplo oporezivawe i, u naplati poreza treba da smawe izuze}a od ponekad, nedostatak ikakvog oporezivawa. poreza i primjewuju niè poreske stope i Uop{teno, izgledalo bi da je poreski sistem jednostavnije, na pravilima zasnovane, takav da ometa poslovni razvoj bez obzira na transparentne poreske reìme. Uz to, prema wegovu veli~inu8. empirijskim rezultatima, izgledalo bi da ova mjera nije u raskoraku sa ciqevima Kad ovo imamo na umu ne treba da nas raspodjele u fiskalnoj politici mnogih iznenadi da je procijeweno da neformalna zemaqa u tranziciji6. ili “siva ekonomija” u BiH uzima dodatnih 30 ili 40 procenata BDP-a. Ovo Teorija i praksa u BiH nepo{tivawe procedura uzima mnoge oblike i forme, od maweg prikazivawa broja Razli~ita ispitivawa o sistemu zaposlenih i plata do izbjegavawa pla}awa oporezivawa u BiH su otkrila da porezi ove poreza a ~ak i neregistrovawa firme kao zemqe uveliko pripadaju biv{em pravnog lica. Svjetska banka procjewuje da u jugoslovenskom sistemu uprkos ~iwenici da zemqama u razvoju, u sektorima kao {to su se desila promjena ekonomske paradigme maloprodaja i izgradwa, to nepo{tivawe otkad se zemqa raspala. Neki nalazi procedura ~esto obuhvata ~ak i do 80 {tavi{e ukazuju da je sada{wi sistem takav procenata ukupne zaposlenosti. Mada se na da, ako bi se u potpunosti primjewivao, (t.j. to nepo{tivawe procedura ~esto gleda kao ako bi razlika izme|u zakonom propisanih i na socijalno pitawe i ne{to {to }e biti efektivnih poreskih stopa bila tek prevazi|eno ili }e nestati kao rezultat zanemarqiva), on bi u su{tini posluìo poreske reforme i ve}eg stepena ekonomskog eliminaciji mogu}nosti za razvoj aktivnosti razvoja (uporedi ranije spomenute slu~ajeve privatnog sektora7. Tako porez na li~na “naprednih” privreda u tranziciji), studije koje je sproveo MekKinsi-jev istraìva~ki 5 [afer, Mark E. & Turli, Xerard; Efektivno ogranak (McKinsey Global Institute) nasuprot propisanog oporezivawa: mjerewe ukazuju na podmukliju prirodu “sive” ili efektivne poreske uprave u privredama u neformalne ekonomije9. tranziciji, Radni ~lanci Evropske banke za obnovu i razvoj broj 62 (2001) 6 Wuberi, Dejvid, M. G.: Poreska i reforma i Hercegovini, Izvje{taj o projektu USAID-a na beneficija u sredwoj i isto~noj Evropi (London, modernizaciji poreske uprave (Mart 2004) 1995) 8 Ibid. 7 Galager, Mark & Bosni}, Pero; U pravcu sistema 9 Farel, Dajana: Skrivene opasnosti neformalne prihoda pogodnog za mala i sredwa preduze}a u Bosni ekonomije, MekKinsi tromjese~nik, br. 3 (2004)

MekKinsi-jevo istraìvawe pokazuje da to ve}e primjene. Tako, u mnogim slu~ajevima, nepo{tivawe procedura u stvari gu{i pove}ana primjena PDV-a bi ~esto imala za dugoro~ni ekonomski rast i produktivnost rezultat dovoqnu koli~inu prihoda tako da jedne zemqe. MekKinsi-jevi nalazi otuda bi vlade ~ak mogle razmisliti o smawewu ukazuju na ~iwenicu da je velika prisutnost poreske stope a da ne ugroze veli~inu svojih takvog nepo{tivawa procedure u privredama primawa. Protugala i Turske uzro~nik skoro polovine raskoraka u produktivnosti tih Sad kad BiH ostvaruje ozbiqne poreske zemaqa u pore|ewu sa SAD. Tako, osobena reforme i treba da uvede jedinstvenu stopu samou~vr{}uju}a dinamika sive ekonomije PDV-a za cijelu zemqu, koje pouke mogu ~ini da firme koje rade “na sivo” ostaju na vlasti izvu}i od drugih zemaqa Primjer podoptimalnom nivou, neefikasne i Slova~ke je slu~aj na koji se zgodno moè neproduktivne. Dokazni materijal koji se ukazati. Od januara ove godine, u Slova~koj odnosi na BiH ukazuje na istinitost ovih }e PDV, kao i dohodak i poreske stope na nalaza; jedan mali privrednik koga je dobit preduze}a, svi biti odre|ivani po intervjuisao USAID priznao je da ne bi usagla{enoj stopi od 19 procenata. mogao opstati u poslu da stvarno u Procjewuje se da }e ovo prebaciti nekih 484 potpunosti pla}a sve svoje poreze. U isto miliona eura sa direktnih na indirektne vrijeme, primijetio je da su lokalne poreske poreze, tako ohrabruju}i preduzetni{tvo i vlasti vjerovatno naslutile ~iwenicu da je ulagawe nasuprot potro{wi. Me|utim, kao umaweno prikazivao svoje poreske obaveze mjera predostro`nosti protiv pretjerano ali su bez obzira na to izabrali da ga puste regresivnog oporezivawa, najniè da nastavi zato {to on nije “krupna riba” i ograni~ewe za poresku obavezu na dohodak je krije se iza paravana ostaju}i mali10. Cijena bilo trostruko pove}ano. Sa ovako koju dru{tvo pla}a za ovo se ne mjeri samo u pojednostavqenim poreskim zakonom i smislu krajweg mawka u pruàwu javnih niskim poreskim stopama na dobit usluga i socijalne pomo}i nego tako|e u preduze}a, ta zemqa se nada da }e stimulisati smislu izbora koji su dostupni potro{a~u. inostrana ulagawa. U tandemu s ovom Tako, potro{a~ u BiH se tipi~no susre}e sa poreskom politikom djeluje i vladina izborom izme|u skupih visokokvalitetnih odluka da ukine ograni~ewa na privatizaciju roba i usluga, i jeftinih roba i usluga “ strate{kih industrija” u takvim sektorima niskog kvaliteta. Pijace sa odje}om i kao {to je energija. [tavi{e, ~ak je i prehrambenim artiklima u ovoj zemqi daju privremena misija MMF-a bila najboqu ilustraciju. ôvjek je primoran ili blagonaklona prema naporima Slova~ke na da kupuje odje}u i hranu (sumwivog porijekla poreskoj reformi. U svom zakqu~nom i kvaliteta) na pijacama na otvorenom zraku saop{tewu, misija Fonda u Slova~koj je ili, znatno skupqu, uglavnom uvezenu robu u primijetila da “poreska reforma ispravno {oping centrima ili bosanskom teì da obezbijedi boqe podsticaje za rad i ekvivalentu High Street-a. Stoga, smawewe {tedwu. Traène mjere }e vjerovatno tro{kova onih preduze}a (trgovinskih) koja poboq{ati ekonomski u~inak”11. U tom izbjegavaju poreze i propise pomaè im da saop{tewu se biqeì da bi ujedna~ena stopa zadrè veliki udio na trì{tu u odnosu na PDV-a trebala voditi boqem upravqawu i wihove konkurente koji se pridràvaju po{tivawu dok }e niì direktni porezi pravila. vjerovatno ohrabriti legalizaciju firmi sive ekonomije i dovesti do ve}eg doma}eg i Izlaz stranog ulagawa.

MekKinsi-jev izvje{taj je u saglasnosti sa Slova~ka, pak, djelimi~no gazi putem kojim ranijim zakqu~cima o tome {ta treba da se Republika Irska kora~a od 1950-tih. Tako, uradi da se popravi ovo `alosno stawe dugoro~na produktivnost Irske i wen nagli stvari. Pojednostavqivawe poreskog zakona ekonomski napredak koji je preokrenuo jednu i reorganizovawe propisanih optere}ewa i osiroma{enu zemqu na marginama Evrope u procesa prijavqivawa sigurno donose “ekonomiju zelenog tigra” su djelimi~no tu vidqivu korist, kao {to bi bilo i u slu~aju zahvaquju}i pa`qivo postavqenim mjerama koje su poslu`ile kao preduslovi za ve}e

10 Galager, Mark & Bosni}, Pero; U pravcu sistema prihoda pogodnog za mala i sredwa 11 Zavr{no saop{tewe, Posjeta osobqa MMF-a preduze}a, str. 11 Slova~koj Republici, 07-15. Oktobra 2003

Economic Task Force Secretariat Office of the High Representative + 387 33 283500, ¬+ 387 33 283501 Bosnia and Herzegovina http://www.ohr.int/ Emerika Bluma 1, 71000 Sarajevo mailto:[email protected] Page 7 of 21 + 387 33 283500, ¬+ 387 33 283501 inostrano ulagawe. Irska je imala takvu zajedni~kih BiH institucija dostigli su industrijsku, poresku i obrazovnu politiku nivo od 96 odsto u pore|ewu sa planom za koje su zajedno posluìle stvarawu okruèwa period januar-maj 2004. Me|utim, prijenos pogodnog za ulagawe. Ipak, pored ovih mjera, nadle`nosti sa entiteta na dràvu (npr. zemqa je tako|e morala da nau~i vrline odbrana, obavje{tajna slu`ba, uprava za fiskalne samodiscipline i odlu~nog, indirektno oporezivawe) tako|e zahtijeva dosqednog i strpqivog kursa politike ~iji prijenos sredstava, {to se ne}e odraziti na bi rok trajawa bio duì od jednog preliminarne izvje{taje o izvr{ewu politi~kog mandata. Transparentno dràvnog buxeta. Va`nost prijenosa okruèwe regulisano pravilima, jedan nadle`nosti sa entiteta na dràvni nivo, uop{te pozitivan stav prema biznisu i pored toga {to se to traì u kriterijumima politika podr{ke slobodnoj me|unarodnoj za pridruìvawe EU, leì u tome da }e trgovini i ulagawu, tako|e su pomogli da se tro{kovi funkcija koje se sada obavqaju na privuku investitori, kao i kona~na dràvnom nivou biti mawi u budu}e. monetarna integracija u {ire valutno podru~je {to je posluìlo kao optimalno Imaju}i na umu ~iwenicu da je Savjet makroekonomsko rje{ewe. ministara na svojoj sjednici odrànoj 15.jula usvojio BiH Zakon o finansijama i uputio ga Zakqu~ak u parlamentarnu proceduru, fiskalna slika zemqe izgleda boqa nego ranije. Jasno, BiH jo{ uvijek nosi ogroman prtqag iz biv{eg jugoslovenskog sistema koji je daqe Federacija Bosne i Hercegovine iskomplikovan institucionalnim i ekonomskim posqedicama konflikta od 1992 U Federaciji ~iju fiskalnu strukturu ~ine do 1995. Pored nedostataka koje ovakva tri nivoa vlasti – op{tine, kantoni i situacija prirodno name}e, prednosti koje federacija – zabiqeèn je porast BiH ima su onakve kao i u bilo kojoj drugoj prikupqenih prihoda u pore|ewu sa zemqi koja ulaè napore u nadokna|ivawu pro{lom godinom u prosjeku za 9 odsto. Ovaj izgubqenog, odnosno, u tome {to moè da se porast, me|utim, nije jednako raspore|en. koristi iskustvom drugih zemaqa koje su Dok su kantoni, op{tine i fondovi morale da poprave svoje navike i u~ine sebe zabiqeìli porast od 16 odsto, 12 odsto i 10 konkurentnijim i atraktivnijim za odsto, Federacija je u stvari registrovala investitore. [tavi{e, proces pristupa u pad. EU/Svjetsku trgovinsku organizaciju tako|e moè posluìti kao davalac podstreka Prihodi prikupqeni u prvih pet mjeseci naporima vlasti na reformi. Ipak, samo 2004. na entitetskom nivou su dosegli nivo istinsko zalagawe za reformu i od 93 odsto u pore|ewu sa istim periodom kooperativan i konstruktivan stav od strane pro{le godine. Ovi suprotni trendovi su vlasti ove zemqe bi omogu}io BiH da ubere rezultat zakonodavstva o raspodjeli prihoda eventualne plodove svog sada{weg rada. u Federaciji i ~iwenice da su prihodi od carina k o je ostavaruje buxet Fed e racije FINANSIJE I FISKALNI niì zbog sporazuma o slobodnoj trgovini.

SEKTOR Uzev{i u obzir ambiciozan plan buxeta za 2004. rashodi se ne}e mo}i pokriti u iznosu Buxet predvi|enom buxetom, a vlada FBiH je donijela odluku o smawewu raspodjele Iz buxetske kalendarske perspektive period prihoda za 20 odsto u prvom polugodi{tu i jun/jul je bio intenzivan. Izvje{taji o alokacije u drugom polugodi{tu za 10 odsto – implementaciji u 2003. bili su predmet izuzimaju}i finansirawe dr`ave i vra}awe analize na sjednicama vlade i skup{tine; spoqnog duga. Ministarstvo finansija je pomno pratilo izvr{ewe u prvih {est mjeseci 2004., a u Republika Srpska pripremi je i Memorandum za buxet 2005. Nacrt izvje{taja o izvr{ewu buxeta RS za Dr`avni buxet 2003. je pripremqen i ~eka da ga usvoji Narodna Skup{tina RS, izvr{ewe buxeta u Realizovani prihodi za finansirawe 2003. je 102 odsto ili 1,02 milijarde KM. U

2002. izvr{ewe je iznosilo 117 odsto ili 1,04 U oblasti reforme direktnih poreza, veliki milijarde KM. je napredak ostvaren na sastancima me|uentitetske radne grupe koji su se Memorandum o buxetu RS za 2005. planira odr`ali tokom prve sedmice juna u Neumu. ukupne rashode u iznosu od 1.075,3 miliona Radna grupa je donijela uskla|en Zakon o KM {to je 0,1 % vi{e od rashoda planiranih profitu koji }e, kada bude usvojen, zna~iti za 2004. Pore|ewa radi, korisno je imati na da }e sistem oporezivawa profita preduze}a umu da je buxet planiran za 2003. bio 12 odsto biti ujedna~en u cijeloj zemqi. Daqe, od ve}i od plana za 2002., te da je planirani velikog je zna~aja i {to preduze}a koja imaju buxet u 2004. bio 7 odsto ve}i nego plan za ispostave u oba Entiteta vi{e ne}e morati 2003. Vlada RS daqe smawuje odnos svojih da podnose posebne prijave poreza na dobit rashoda prema BDP, {to je u skladu sa preduze}a posebno u svakom Entitetu i {to dugoro~nim ciqevima, iako mnogo toga vi{e ne}e biti izlo`ena problemima u vezi ostaje da se uradi da bi se taj odnos sveo na sa dvostrukim oporezivawem, ukoliko ovi me|unarodno prihvatqiv nivo. zakoni budu i usvojeni.

Poreska reforma Unutra{wi dug

Ostvaren je zna~ajan napredak u doqe Usvajawe zakona koji sadrè plan za navedenim oblastima, a u vezi sa procesom implementaciju i rije{avawe problema reforme sistema indirektnog oporezivawa. unutra{weg duga BiH predstavaqa jednu od Savjet ministara je 12. jula usvojio niè kqu~nih ekonomskih reformi poduzetih u navedene kqu~ne zakone. O~ekuje se da }e se 2004. godini. Na osnovu procjena od 31. ovi zakoni na}i pred parlamentom u avgustu decembra 2002. godine, ukupni iznos ili po~etkom septembra. unutra{weg duga u RS procijewen je na 1.761,7 miliona KM {to iznosi 49% GDP-a, - Nacrt zakona o porezu na dodatu a u Federaciji BiH 3.263, miliona KM ili vrednost 40% GDP-a. Dug na dràvnom nivou - Nacrt zakona o carinskoj politici procijewen je na 701.000 KM i on se moè - Nacrt zakona o dodjeli i raspodjeli rije{avati u okviru konteksta redovnih prihoda i uplata na jedinstveni buxetskih prihoda. ra~un Struktura duga je sli~na u oba entiteta. Do prije godinu dana bi i samu pomisao da bi Najve}i dio duga se odnosi na staru deviznu se mogao izraditi i Savjetu ministara {tedwu i ratna potraìvawa, a preostali podnijeti Zakon o PDV-u na dràvnom nivou dio se odnosi na op}e neispla}ene dugove kao mnogi smatrali neostvarivom. Iako jo{ {to su plate, penzije, obaveze prema puno toga treba da se uradi u vezi sa dobavqa~ima, invalidnine i drugo. reorganizacijom Uprave za indirektno Strategija za rije{avawe ovog problema oporezivawe prije nego {to bude mogu}e predvi|a da se dogovoreni fiksni iznos duga uvesti PDV, svi ovi postupci predstavqaju isplati u gotovini, a da se preostali tako|e napredak. fiksni iznos isplati putem obveznica s rokom dospije}a od 20 do 50 godina, te da se U aprilu su, s ciqem da se kona~no uklone preostali iznos duga otpi{e. Ukupni iznos sve prepreke u trgovini akciznim sada{we neto vrijednost isplata u gotovini proizvodima izme|u Entiteta, Entitetski i izdatih obveznica ne bi trebao biti ve}i Premijeri Haxipa{i} i Mikerevi}, od 10% GDP-a. potpisali sporazum poznat pod nazivom “Mrakovi~ki sporazum”. Daqi napori na Republika Sprska i Distrikt Br~ko su do 30. potpunom sprovo|ewu ovog sporazuma su juna usvojili svoje zakone o rije{avawu prili~no odmakli, {to bi trebalo da dovede unutra{weg duga. Paralamenti dràve BiH i do usvajawa na dràvnom nivou Zakona o Federacije BiH trenutno razmatraju ove porezu na promet i Zakona o akcizama. zakone i nadati se da }e i i biti usvojeni do Usvajawe ovih zakona bi zna~ilo da su po kraja jula. Usvajawem ovih zakona se velikoj prvi put zakoni iz oblasti poreza doneseni mjeri prekida nesigurnost koja je do sada na dràvnom nivou. sprije~avala poduzimawe zna~ajnijih napora na oìvqavawu privrede. Budu}i ulaga~i vi{e ne trebaju strahovati od mogu}nosti da

Economic Task Force Secretariat Office of the High Representative + 387 33 283500, ¬+ 387 33 283501 Bosnia and Herzegovina http://www.ohr.int/ Emerika Bluma 1, 71000 Sarajevo mailto:[email protected] Page 9 of 21 + 387 33 283500, ¬+ 387 33 283501 organi vlasti pove}aju poreze kako bi }e biti mogu}e lokalno utvrditi cijenu isplatili dugove. Ovo rije{ewe }e korporativnog duga (duga preduze}a) koji je omogu}iti organima vlasti da strate{ki obi~no daleko riskantniji oblik duga. To }e, planiraju svoje tro{kove, zbog toga {to }e za uzvrat, olak{ati uspostavu odrìvog ta~no znati koliko sredstava moraju trì{ta komercijalnog duga, koje moè izdvojiti za otplatu duga. Ovo }e pruìti stimulirati ulagawa, i na taj na~in pomo}i mogu}nost za ulagawe sredstava u nova radna u otvarawu novih radnih mjesta i mjesta i ekonomski rast. ostvarivawu prihoda. Rije{avawe problema unutra{weg duga BiH }e imati pozitivan Usvajawe ovih zakona zna~i da }e se sada utjecaj na sve gra|ane BiH. mo}i zapo~eti s isplatom potraìvawa. Prvo }e biti ispla}eni zaostali dugovi nastali po osnovu penzija i invalidnina, te POQOPRIVREDA vlasnici najmawih iznosa stare devizne {tedwe. Ova potraìvawa }e biti pla}ena u Veterinarstvo gotovini. Sva potraìvawa moraju biti verificirana prije nego {to do|e do Nakon pojave bruceloze i kju groznice, isplate, {to zna~i da }e biti potrebno vlasti BiH su shvatile da samo pojedina~no identificirati vlasnike stare sistematiziran i uskla|en pristup moè devizne {tedwe koji imaju ratna garantirati efikasnu za{titu zdravqa potraìvawa nastala po osnovu materijalne ìvotiwa i qudi. i nematerijalne ratne {tete i unijeti wihove • Vije}e ministara je usvojilo odluku podatke u bazu podataka koja }e se koristiti o premje{taju veterinarskih za verifikaciju potraìvawa. Planira se grani~nih inspektora iz izdavawe obavije{tewa za javnost kako bi se entitetskih ministarstava za vlasnicima stare devizne {tedwe omogu}ilo poqoprivredu i Odjela za da zvani~no podnesu zahtjev. Ovi zvani~ni poqoprivredu Distrikta Br~ko u zahtjevi }e se zatim upore|ivati s Ministarstvo vawske trgovine i potraìvawima unesenim u bazu podataka ekonomskih odnosa – Ured za kako bi se verificirao svaki pojedina~ni veterinarstvo BiH. zahtjev. • Ovom odlukom, Vije}e ministara je Nakon verifikacije, najve}i dio stvorilo preduslove za uspostavu potraìvawa po osnovu stare devizne {tedwe jedinstvenog sistema veterinarske i ratnih {teta }e se rje{avati putem grani~ne inspekcije na dràvnom izdavawa obveznica. Prije ovoga, potrebno je nivou pod kontrolom Ureda za uspostaviti rad trì{ta obveznica i wihov veterinarstvo BiH. registar kako bi se omogu}ilo izdavawe i trgovina obveznicama u nematerijalnom • Ured za veterinarstvo BiH je dobio obliku ili na elektronski na~in. Ovaj zadatak da pripremi plan proces }e potrajati tako da }e ovaj dio duga i aktivnosti, s tim da bi preuzeo wegovog rije{avawa putem izdavawa odgovornost za inspektore do obveznica vjerovatno zapo~eti tek u drugom decembra ove godine. kvartalu 2005. godine. Obveznicama }e se mo}i trgovati, a na aktivnom sekundarnom • Uspostava jedinstvenog sistema trì{tu vlasnici obveznica }e biti veterinarske grani~ne inspekcije na motivirani da realiziraju makismalnu dràvnom nivou u praksi zna~i da vrijednost obveznica ukoliko odlu~e da ih }e kompetentno tijelo na dràvnom prodaju prije isteka roka dospije}a. nivou, dakle Ured za veterinarstvo BiH, biti jedino tijelo odgovorno Razvoj lokalnog trì{ta ovih obveznica }e za upravqawe veterinarskim tako|e omogu}iti bankama da primaju i grani~nim prelazima sa ciqem trguju lokalnim obveznicama, te }e se na taj provedbe i kontrole primjene mjera na~in uspostaviti bh. kamatna stopa za predvi|enih u strategiji vawske dràvni dug. Dràvni dug je najmawe rizi~an trgovine BiH, te unaprije|ewa oblik duga u jednoj dràvi, te }e zbog toga sistema pra}ewa u me|unarodnoj kamatna stopa dràvnog duga predstavqati trgovini ìvotiwama i trì{no utvr|enu referencu na osnovu ~ega

proizvodima ìvotiwskog (Zakon o sjemenu i sadnom materijalu porijekla. poqoprivrednog biqa, Zakon o mineralnom |ubrivu, Zakon o Sqede}i kqu~ni zadatak pod patronatom fitofarmaceutskim sredstvima i Ureda za veterinarstvo BiH je da se Zakon o za{titi prava stvaraoca pripremi Dràvni program kontrole sorte) Parlamentu (u hitnom zdravqa ìvotiwa i osnuje Epidemiolo{ka postupku). jedinica na dràvnom nivou. • Kada se usvoje ovi zakoni i kada se • Pokretawe programa, zajedno sa uspostavi Uprava za za{titu izdavawem uvjerewa laboratorijama, zdravqa biqa BiH, BiH }e se na}i na je od kqu~ne va`nosti za putu ka ispuwavawu uslova koje dijagnosticirawe, kontrolu, predvi|a Sporazum o stabilizaciji i prevenciju i iskorjewivawe bolesti pridruìvawu Evropske komisije, ìvotiwa. kriterija za ~lanstvo u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji, te obaveza • Program }e biti kreiran na takav koje predvi|aju ostale me|unarodne na~in da }e se wegova provedba konvencije. odvijati u fazama, a u isto vrijeme bi}e uveden sistem wegovog • To }e biti prvi put da BiH usvaja finansirawa iz dva izvora, iz zakon na dràvnom nivou u oblasti privatnog kao i javnog sektora. poqoprivrede koji omogu}uje uspostavu jedinstvenog ekonomskog • Provedba programa }e zavisiti od prostora i kreira povoqnije spremnosti vlasti BiH da poslovno okruèwe. obezbijede dovoqno nov~anih sredstava u buxetskoj 2005. godini. Me|uentitetska radna grupa koja je uspostavqena sa zadatkom da pripremi Zakon Ukoliko vlasti BiH ne obezbijede dovoqno o sigurnosti hrane BiH je zavr{ila svoj nov~anih sredstava, postoji realna opasnost posao, i dostavila je zakon Vije}u ministara. da BiH ne}e mo}i ispuniti uslove koje Vije}e ministara je usvojilo zakon i predvi|a Sporazum o stabilizaciji i proslijedilo ga Parlamentu u poluhitnom pridruìvawu Evropske komisije. Osim toga, postupku. To je tako|e jedan od 16 uslova epidemiolo{ka situacija }e i daqe Evropske komisije. predstavqati prijetwu zdravqu ìvotiwa i qudi, kao i prepreku razvoju poqoprivrede. STATISTIKA

Fitosanitarna oblast • Vije}e ministara nije uspjelo da postigne dogovor o imenovawu • Agencija za dr`avnu slu`bu BiH je direktora i zamjenika direktora objavila konkurs za mjesta direktora, Agencije za statistiku BiH. zamjenika direktora, i savjetnika direktora u Upravi za za{titu • Kako dogovor nije postignut, zdravqa biqa BiH (Fitosanitarna Vije}e ministara je pokrenulo novu uprava). inicijativu i predlo`ilo izmjene i dopune Zakona o statistici BiH. • Ministarstvo vawske trgovine i ekonomskih odnosa je predalo • Izmjene i dopune predvi|aju Ministarstvu trezora BiH nacrt uvo|ewe jo{ jednog mjesta zamjenika buxeta za finansirawe Uprave za direktora. za{titu zdravqa biqa BiH za 2004. godinu. • Nije poznato kako }e Parlament BiH reagirati na prijedlog Vije}a • Odbor Zastupni~kog doma BiH za ministara. ustavna i zakonska pitawa je prihvatio i proslijedio paket • U me|uvremenu, Ured revizora BiH zakona iz fitosanitarne oblasti je ukazao na nedostatak finansijske

discipline i primjere lo{eg Odràno je {est sastanaka CASC, ~iji je finansijskog upravqawa u ishod bio veoma zadovoqavaju}i, sa Agenciji za statistiku BiH. rezultatom da je oformqena potpuna struktura za civilnu avijaciju. To ukqu~uje: Pravni odjel OHR-a, {efa projekta INFRASTRUKTURA I EC/ICAO OPAS14, predstavnike BHDCA, KOMUNALNI SEKTOR Zakon o civilnoj avijaciji (usvojen u februaru 2004.), imenovawe generalnog Civilna avijacija direktora Direkcije za civilnu avijaciju BiH (oktobar 2003.), primopredaju du`nosti @ivot Upravnog odbora za civilnu avijaciju za pruàwe usluga zra~nog prometa na (Civil Aviation Steering Committee – Me|unarodnom aerodromu Sarajevo (1. januar CASC) bio je relativno kratak. Me|utim, to 2003.) nakon povla~ewa francuskog nije umawilo wegov doprinos. U skladu sa DETAIR-a, kupovinu pristupnog radara zapisnikom sa sastanka Me|unarodnog (januar 2004.), primopredaju nadle`nosti za upravnog odbora za BiH (International mostarski aerodrom (1. april 2004.), te Steering Committee for BiH - ISCBH) prijem BiH u EUROCONTROL (1. april odrànog u novembru 2002. godine pod 2004.). Posqedwi sastanak CASC-a odràn je vo|stvom {efa za Evropu Me|unarodne 21. jula 2004. godine. organizacije za civilnu avijaciju (International Civil Aviation Puna izgradwa strukture za civilnu Organisation – ICAO), Christiana Eigla, avijaciju jo{ uvijek nije okon~ana, ali je CASC je uspostavqen pod nadle`no{}u trenutno u potpunosti pod kontrolom BiH. OHR-a. U toku perioda od 20 mjeseci odràno Projekat jo{ uvijek traje, pri ~emu je je sedam sastanaka. Zamjenik visokog potrebno posti}i sqede}e: ratifikaciju predstavnika i {ef Ekonomskog odjela OHR- Sporazuma o uslugama zra~nog prometa u a, Patrice Dreiski, predsjedavao je ovim Sredwoj Evropi, program upravqawa sastancima, dok su vi{i savjetnici za kontrolom zra~nog prometa, ukqu~uju}i civilnu avijaciju, koji su se smjewivali, kontrolu sredweg zra~nog prostora iz obavqali du`nosti sekretarijata. Centra za zra~nu kontrolu BiH (Air U skladu sa opisom zadataka kojeg je podrào Control Centre – ACC) sa sopstvenim en- ICAO, CASC je pa`qivo pratio i pruào route radarom, Slu`bu za zra~ne podr{ku konkretnom i odrìvom napretku u informacije, Slu`bu za informacije o implementaciji sqede}ih oblasti: letovima, NOTAM, Metereolo{ku slu`bu, nadle`nost za niì zra~ni prostor, te obuku • Ja~awe i unapre|ewe funkcionirawa kontrolora iz BiH ACC. bosanskohercegova~kih institucija

za civilnu avijaciju, • Pomo} i smjernice za rad Korporativno upravqawe bosanskohercegova~kih institucija za civilnu avijaciju kako bi se Napredak je postignut usvajawem paketa od uklopile u okvire ICAO-a, pet zakona u oblasti korporativnog upravqawa. Ovaj paket, ~iji sveobuhvatni • Pra}ewe aktivnosti koje su ciq je poboq{awe korporativnog uslijedile nakon revizije kontrole upravqawa u javnim preduze}ima, nastao je sigurnosti kao i implemenacije kao direktan rezultat revizorskog izvje{taja akcionih planova povezanih s tim, te koji je objavqen pro{le godine. • Stalno osiguravawe odgovaraju}eg

nivoa uskla|enosti aktivnosti u Okvirni zakon o ra~unovodstvu i reviziji u oblasti civilne avijacije u BiH sa BiH je usvojen krajem juna i stupi}e na snagu zahtjevima u bliskoj budu}nosti. Entitetski zakoni o ICAO, ECAC12, EUROCONTROL i javnim preduze}ima i o javnoj nabavci su JAA13. tako|e doveli do zna~ajnog napretka i ve} se

nalaze u proceduri usvajawa pred nadle`nim parlamentima. O~ekuje se da }e Zakoni o 12 Evropska konferencija o civilnoj avijaciji javnim preduze}ima biti usvojeni prije (European Civil Aviation Conference) qetnog odmora. Na nesre}u, Zakon o ulagawu 13 Zajedni~ki organi za avijaciju (Joint Aviation Authorities)

Economic Task Force Secretariat Office of the High Representative + 387 33 283500, ¬+ 387 33 283501 Bosnia and Herzegovina http://www.ohr.int/ Emerika Bluma 1, 71000 Sarajevo mailto:[email protected] Page 12 of 21 + 387 33 283500, ¬+ 387 33 283501 javnih sredstava se jo{ uvijek nalazi u zajedni~ka platforma za organizacije po~etnoj fazi u Federaciji, jo{ uvijek je u ~lanice ERRA iz zemaqa gdje je Ministarstvu, dok u Republici Srpskoj pridruìvawe Evropskoj uniji najve}i treba pro}i prvo ~itawe u Skup{tini. prioritet za vlade tih dràva, i za koje je ~lanstvo u Evropskoj uniji izgledno u Postoji dobra vijest oko Zakona o bliskoj budu}nosti. obligacijama. Politi~ki konsensus je postignut oko prijenosa nadle`nosti sa Nacionalno udruèwe regulatornih tijela u entiteta na dràvu i usvajawa ovog Zakona na komunalnom sektoru je pridruèni ~lan dràvnom nivou. To }e predstavqati ERRA-e, i sloìlo se da poveè SERC sa zna~ajan doprinos postizawu ciqa odgovaraju}im regulatornim tijelom iz uspostavqawa jedinstvenog ekonomskog Amerike u svrhu me|usobne razmjene prostora u vezi sa vlasni~kim odnosima i informacija. ugovornim obavezama. EKONOMSKA TRANZICIJA Sveukupan ciq svih ovih aktivnosti ostaje isti: zatvoriti praznine u postoje}im zakonskim propisima koje ne pokrivaju Privatizacija velike oblasti privrednog sektora. Kada jednom budu usvojeni ovi zakoni pomo}i }e da U proteklih nekoliko mjeseci, bilo je se osigura da javna preduze}a budu u nekoliko uspje{no okon~anih slu~ajeva mogu}nosti da djeluju kao pokreta~i privatizacije u F BiH. Osim toga, ekonomskog rasta i privuku strana ulagawa u aktivnosti na postizawu sporazuma o BiH. zajedni~kom ulagawu izme|u strate{kog investitora i preduze}a Zenica Steel su i daqe u toku. Sklapawe sporazuma sa Energetski sektor odabranim investitorom je planirano za juli. Reforma energetskog sektora je jedna od kqu~nih oblasti kojima se bavi Studija Proces privatizacije u Republici Srpskoj izvodqivosti Evropske komisije. napreduje veoma sporo. Tender za privatizaciju jednog od najprivla~nijih U prvom tromjese~ju 2004. godine, dva kqu~na preduze}a, Bawalu~ke pivare, je propao zakona za ovaj sektor, Zakon o preduze}u za uprkos op}im o~ekivawima koja su prenos elektri~ne energije (TRANSCO)i predvi|ala uspjeh. U ovom trenutku, Zakon o nezavisnom operatoru sistema, su objavqeno je nekoliko tendera koji su usvojeni u oba doma Parlamenta BiH, bez privukli interes investitora; ostaje da se {tetnih izmjena i dopuna koji su bili vidi da li }e ovi tenderi rezultirati predloèni. Kako su zakoni usvojeni u uspje{nom privatizacijom. pone{to razli~itom tekstu, oba zakona su morala pro}i kroz proceduru usagla{avawa. Poslovno okruèwe Udruèwe regionalnih regulatora energetskog sektora (ERRA) je, 19. maja 2004. Okvirni zakon o ra~unovodstvu i reviziji godine, izglasalo prijem Dràvne regulatorne komisije za energetski sektor Parlament BiH je 29. juna usvojio Okvirni (SERC) Bosne i Hercegovine. zakon o ra~unovodstvu i reviziji. Ovaj Zakon zahtijeva kori{tewe me|unarodnih standarda ERRA je dobrovoqna organizacija nezavisnih u obrazovawu, obuci, profesionalnom regulatornih tijela u energetskom sektoru iz na~inu vr{ewa du`nosti i permanentnom zemaqa centralne i isto~ne Evrope, kao i usavr{avawu osoba koje se profesionalno zemaqa koje su nedavno stekle svoju bave ra~unovodstvom i revizijom u BiH. nezavisnost. Odbori za izdavawe Nova Komisija za standarde u ra~unovodstvu dozvola/konkurenciju i odre|ivawe i reviziji }e implementirati jedinstveno tarifa/cijena ERRA se sastaju dvaput testirawe ra~unovo|a i revizora te godi{we, pripremaju i objavquju izvje{taje i nadgledati implementaciju me|unarodnih analize. Osim toga, uspostavqena je Radna standarda u profesiji. grupa za pitawa koja se ti~u pridruìvawa Evropskoj uniji kako bi se obezbijedila Zakon osigurava da osobe koje se ovim poslom

Economic Task Force Secretariat Office of the High Representative + 387 33 283500, ¬+ 387 33 283501 Bosnia and Herzegovina http://www.ohr.int/ Emerika Bluma 1, 71000 Sarajevo mailto:[email protected] Page 13 of 21 + 387 33 283500, ¬+ 387 33 283501 profesionalno bave {irom BiH imaju nastavak razvoja koji je zapo~eo jo{ u jedinstven set titula, kao i uzajamno ranijim fazama. U prvoj fazi, OHR je bio priznavawe titula izme|u entiteta u BiH. odgovoran za koordinaciju cijelog procesa, od prikupqawa prvobitnih sugestija od Jedan od kqu~nih ciqeva ovog zakonskog akta preduzetnika, pa sve do verifikacije je promovirawe razvoja kompetentnog sprovo|ewa reforme. U drugoj fazi osnovano privatnog sektora u oblasti ra~unovodstva i je {est regionalnih Buldoèr komisija i revizije, koji zasluùje povjerewe, i kojem }e jedna Buldoèr komisija za poqoprivredu na biti omogu}eno da djeluje na cijelom dràvnom nivou. Ove komisije su preuzele podru~ju zemqe ~ime se promoviraju ulagawa odgovornost za prikupqawe informacija od i unapre|uje ekonomski razvoj. preduzetnika u vezi prepreka u poslovawu u BiH. Uz pomo} tih informacija Krediti formulisani su prijedlozi reformi koji su na kraju prezentirani vladi. U drugoj fazi Parlament Bosne i Hercegovine usvojio je su formirane i Jedinice za hitnu reformu. novi Okvirni zakon o zalozima BiH {to U sastav tih jedinica ulaze mladi, predstavqa zna~ajan pomak na kreditnom profesionalni javni slu`benici iz nekih od trì{tu ove zemqe. Dono{ewem ovog Zakona glavnih ministarstava, a zaduèni su za i uvo|ewem novog registra (registar zaloga) koordinaciju usvajawa i sprovo|ewa koji se osniva ovim Zakonom, uspostavqeno je reformi. Uloga OHR-a je bila da pomogne u zadovoqavaju}e pravno i institucionalno osposobqavawu novih struktura i da vr{i okruèwe u kojem financijske institucije sveukupnu koordinaciju aktivnosti. mogu davati kredite za koje je pokri}e osigurano putem pokretne imovine. Buldoèr u tre}oj fazi je bosanski Buldoèr kao {to je i nazna~eno bojama novog Krediti koji se dobijaju na osnovu pokretne logotipa. Slogan faze III je stoga imovine, kao {to su zajmovi i lizing, imaju “Gledamo svoja posla”. To treba shvatiti centralnu ulogu u razvoju preduze}a, doslovno. BiH preduzetnici koriste poqoprivrede i potro{a~kog sektora u Buldoèr za promovisawe poslovawa u BiH. modernoj ekonomiji. To je posebno slu~aj u Potrebno je daqe ja~ati doma}e u~e{}e u zemqama kao {to je BiH gdje se zbog mnogih Buldoèru jer samo ono moè da odrì ovu pravnih, socijalnih i politi~kih prepreka inicijativu. Pristup od niìh struktura kori{tewe nepokretne imovine prema vi{ima je pomogao Buldoèru u (nekretinina) kao osnova za osigurawe pridobijawu snage i legitimiteta. kredita ne smatra uvijek najprivla~nijom opcijom. Regionalne Buldoèr komisije i Jedinice za hitnu reformu }e u fazi III mnogo ja~e Kontinuirani i produktivni napori sara|ivati. Jedinice za hitnu reformu }e USAID-a na razvoju sistema, u saradwi sa pomagati regionalnim Buldoèr komisijama wihovim lokalnim kolegama, uz podr{ku u prikupqawu i ispitivawu svih prepreka u OHR-a i Svjetske banke, otvaraju mogu}nosti poslovawu. Regionalne Buldoèr komisije }e za stvarawe i primjenu novog sistema. Na pomo}i u davawu obja{wewa ideje vodiqe osnovu ovog registra financijske prijedloga reformi tokom procesa usvajawa, institucije }e imati informacije o te }e prikupiti informacije neophodne za postojawu potraìvawa prema pokretnoj verifikaciju sprovo|ewa i procjenu imovini prije nego {to odlu~e rije{avati rezultata. Poja~ana saradwa omogu}i}e zahtjev, te }e se na taj na~in osigurati regionalnim Buldoèr komisijama da ranije privla~nije okruèwe za povjerioce da daju urade procjene izvodqivosti i neophodnosti kredite koji su osigurani putem vlasni{tva predloènih reformi. Tako|e }e olak{ati nad nekretninama. Jedinicama za hitnu reformu kako da objasne vladinim zvani~nicima i parlamentarnim Buldoèr: poslanicima neophodnost sprovo|ewa odre|enih reformi. To bi sve zajedno Gledamo svoja posla omogu}ilo podno{ewe kvalitetnijih prijedoga reformi, a ove bi se usvojile i Sa po~etkom tre}e faze, Buldoèr sprovele u djelo u kra}em razdobqu. inicijativa je daqe poja~ala svoju ulogu u lokalnim strukturama. Ovo je logi~an Regionalne Buldoèr komisije i Jedinice za

Economic Task Force Secretariat Office of the High Representative + 387 33 283500, ¬+ 387 33 283501 Bosnia and Herzegovina http://www.ohr.int/ Emerika Bluma 1, 71000 Sarajevo mailto:[email protected] Page 14 of 21 + 387 33 283500, ¬+ 387 33 283501 hitnu reformu }e tako nastaviti da Socijalni i ekonomski savjet. Ovakvi unapre|uju svoj posao predstavnika savjeti su formirani u mnogim modernim privatnog i javnog sektora. Cjelokupna ekonomijama {irom svijeta. Isti ve} postoje koordinacija koju je u fazi II vodila u FBiH i RS, ali jo{ uvijek ih nema na Buldoèr jedinica OHR-a postepeno }e dràvnom nivou. Logi~no je da Buldoèr prije}i u nadle`nost novoosnovane inicijativu nakon faze III zamijeni Organizacije poslodavaca na dràvnom Socijalni i ekonomski savjet na dràvnom nivou. nivou. Diskusije sa doma}im i stranim subjektima oko toga su u toku. Dana 7. jula organizacije poslodavaca FBiH, RS i Br~ko Distrikta odràle su generalnu REGIONALNI UREDI skup{tinu u Sarajevu na kojoj su usvojile statute nove Organizacije poslodavaca na dràvnom nivou. Na kraju generalne OHR Mostar skup{tine formalno su i javno predali zahtjev za registraciju nove organizacije U Hercegova~koj regiji uspostavqen plan za premijeru Adnanu Terzi}u. Ovo je ozna~ilo garanciju kredita po~etak Buldoèr faze III. Regionalne Buldoèr komisije sada prikupqaju nove Prvi Plan za garanciju kredita na podru~ju prijedloge ekonomskih reformi. Nekoliko Hercegovine potpisan je 20. aprila 2004. dnevnih novina objavquje oglase sa godine izme|u Udruèwa poduzetni{tvo i formularom i kontakt podacima zapo{qavawe “LINK” i Univerzal banke regionalnih Buldoèr komisija kako bi svi d.d. Sarajevo u ciqu pro{irivawa kredita za oni koji to èle mogli podnijeti svoje mala i sredwa preduze}a. Radi se o pilot prijedloge ekonomskih reformi. Elektronska projektu koji je osmi{qen kao podr{ka verzija formulara nalazi se na proizvodnom sektoru i pomo} malim i http://www.buldozer.ba (engleska verzija na sredwim preduze}ima u smislu lak{eg http://bulldozer.ba) gdje zainteresovana lica pristupa kreditima. Projekat }e isto tako mogu direktno poslati prijedloge reformi. doprinijeti uspostavqawu formalnog odnosa izme|u bankarske zajednice i Buldoèr komisije }e raditi zajedno sa zajednice malih i sredwih preduze}a, {to bi Jedinicama za hitnu reformu na utvr|ivawu im omogu}ilo da zajedni~ki rade na smawewu prijedloga reformi koje bi potencijalno premija za rizik kao i administrativnih mogle imati najve}i uticaj na poslovawe u tro{kova te da pove}aju dobit od BiH. Kada bude odabrano i pravilno investicija. formulisano 50 prijedloga reformi, ti }e se prijedlozi javno prezentovati vladama. Sada{wi kreditini fond iznosi 600.000 Organizacija poslodavaca na dràvnom KM, a vrijednost kredita se kre}e izme|u nivou }e tada pokrenuti javnu kampawu za te 5.000 KM i 20.000 KM; vrijeme otplate je pet reforme kako bi lobirawe imalo godina, “grace” period je {est mjeseci, a maksimalan u~inak. Jedinice za hitnu kamatna stopa iznosi 6.20 posto. O~ekivati reformu uz pomo} Buldoèr komisija }e je da }e uspje{na implementacija projekta vladinim zvani~nicima i parlamentarnim ohrabriti druge op}ine u regiji da preuzmu poslanicima objasniti sadràj reformi ovaj model i uloè novac u Fond za kako bi se brzo realizovalo wihovo usvajawe. finansirawe malih i sredwih preduze}a u Na kraju, sprovo|ewe reformi }e se vlastitim op}inama. verifikovati, a treba}e uraditi i procjenu postignutih rezultata. Zakoni o socijalnoj za{titi u kantonu 7

Na kraju faze III vladi }e biti Iako je u julu 1999. godine Vlada Federacije predlo`eno ukupno 150 reformi. Velika usvojila Zakon o socijalnoj za{titi, za{titi ve}ina tih reformi trebalo bi da vodi ka civilnih `rtava rata i za{titi porodica sa zna~ajnom poboq{awu poslovne klime u BiH. djecom, na osnovu kojeg su kantonalne vlade I sama po sebi }e predstavqati veliki bile obavezne donijeti zakone o socijalnoj uspjeh. Me|utim, jednaku va`nost kao za{titi u roku od tri mjeseca, Hercegova~ko- pojedina~ne reforme ima}e uspostavqawe neretvanski kanton jo{ uvijek nema ovaj dijaloga izme|u javnog i privatnog sektora. propis. Zbog nepostojawa ovog zakona kao i Uobi~ajeniji forum za takvu vrstu dijaloga je zbog toga {to u buxetu nisu izdvojena

Economic Task Force Secretariat Office of the High Representative + 387 33 283500, ¬+ 387 33 283501 Bosnia and Herzegovina http://www.ohr.int/ Emerika Bluma 1, 71000 Sarajevo mailto:[email protected] Page 15 of 21 + 387 33 283500, ¬+ 387 33 283501 sredstva (osnovni razlog je to {to Centar u Mostaru je organizirao trodnevni kantonalna vlada jo{ nije usvojila zakon), me|unarodni ekonomski forum koji }e biti cjelokupna situacija u oblasti socijalne odràn od 21. do 23. jula 2004. godine {to je za{tite u HNK je kriti~na. istovremeno sa ponovnim otvarawem Starog mosta, kako bi se poslala poruka da Mostar Me|utim, tokom posqedwa dva mjeseca nije samo mjesto koje je pretrpilo ogromne situcija se u izvjesnoj mjeri popravila. Po {tete ili mo`da privla~na turisti~ka zajedni~koj inicijativi nevladine destinacija, nego i mjesto u kojem se odvijaju organizacije Centar gra|anske inicijative i ìve poslovne aktivnosti i u kojem gra|ani drugih organizacija gra|ana u razli~itim rade na ostvarivawu boqe budu}nosti putem gradovima HNK, organizirano je ekonomske obnove. potpisivawe peticije za dono{ewe gore navedenog zakona. Peticiju je potpisalo oko Pored toga, Centar u Mostaru }e raditi na 2.900 gra|ana. Pored toga, podr{ku ovoj uspostavqawu uspje{ne saradwe sa inicijativi su izrazila i op}inska vije}a poslovnom zajednicom Mostara kao i sa op}ina Jablanica, Ravno i Kowic, kao i institucijama vlasti i nevladinim Centri za socijalnu za{titu iz gradova organizacijama koje djeluju o oblasti Mostar, Ravno, Kowic, Rama, Jablanica i privrede te na taj na~in uspijevaju Neum. promovirati privredni i poduzetni~ki duh Mostara. Kona~no, dana 21. juna poslanik skup{tine HNK Tomislav Pupi} pokrenuo je zakonski Poslovni sajam i sajam “Dani tre{we” u postupak za usvajawe ovog zakona Mostaru podno{ewem nacrta Zakona o socijalnoj za{titi, za{titi civilnih `rtava rata i Sedmi me|unarodni poslovni sajam “Mostar za{titi porodica sa djecom u skup{tinsku 2004” odràn je po~etkom aprila u slobodnoj proceduru. Uskoro bi trebalo uslijediti trgovinskoj zoni Mostara i na wemu je svoje razmatrawe tog zakona. Usvajawe ovog zakona proizvode izloìo rekordan broj izlaga~a, bi predstavqalo prvi korak u rje{avawu wih 450 iz 20 zemaqa. Partner Bosne i nagomilanih problema u ovoj oblasti. Hercegovine za ovogodi{wi sajam bila je Slovenija. Pored poslovnih qudi iz ove Centri za pruàwe poslovnih usluga dvije zemqe, bili su prisutni izlaga~i iz Hrvatske, Italije, Makedonije, Srbije i Nakon uspje{nog pokretawa Centra za Crne Gore, Austrije, Wema~ke, [panije, pruàwe poslovnih usluga u Zeni~ko- [vedske, Holandije, Francuske, Belgije, dobojskom kantonu, Uprava grada Mostara ê{ke Republike, Rusije, Japana, Brazila, odlu~ila je osnovati svoj vlastiti Centar uz Pakistana i Koreje. pomo} wema~ke vlade i wema~ke ambasade u Bosni i Hercegovini. U tom smislu je 5. maja Tokom sajma nagrade za najboqe izlaga~e 2004. godine Uprava grada Mostara u okviru dodijeqene su Turisti~koj zajednici HNK, Odjela za ekonomske i socijalne poslove Guma M Mostar, Euroherc Mostar, imenovala radnu grupu za uspostavqawe Unikomerc Mostar, Vinski podrum Paoca Centra. Andrija, Roefix Qubu{ki, Gorewe Sarajevo, INA Zagreb i Pionir Korp Slovenija. Po Glavni ciq Centra za pruàwe poslovnih prvi put su dodijeqene i specijalne nagrade usluga Mostar bi}e da funkcioni{e kao za 40 proizvo|a~a najboqih vina iz BiH i “one-stop-shop” (koji pruàju pomo} u inostranstva. Osim toga, slovena~ka administrativnim procedurama Perutnina Ptuj i Koko Xada iz Gra~anice su novouspostavqenim preduze}ima) kao i potpisale ugovor o poslovnoj i tehni~koj “centri za pruàwe usluga i informacija” saradwi prema kojem }e biti pove}ana (koji uspostavqaju bazu podataka o proizvodwa u preduze}u Koko Xada. postoje}im preduze}ima i razmjewuju informacije u okviru poslovne zajednice). Drugi sajam privrede, poqoprivrede, hrane i Centar }e tako|er aktivno u~estvovati u turizma "Dani tre{we 2004" je odràn poslovnoj promociji u podru~ju Mostara kao po~etkom juna u Potocima, Mostar. Tokom i u povezivawu lokalnih preduze}a sa Sajma dodijeqeno je 12 medaqa “Zlatna potencijalnim stranim partnerima. tre{wa” i dvije medaqe “Srebrena tre{wa” najboqim izlaga~ima, kao i organizatorima

Economic Task Force Secretariat Office of the High Representative + 387 33 283500, ¬+ 387 33 283501 Bosnia and Herzegovina http://www.ohr.int/ Emerika Bluma 1, 71000 Sarajevo mailto:[email protected] Page 16 of 21 + 387 33 283500, ¬+ 387 33 283501 i drugim koji su doprinijeli uspjehu Sajma. Norfish Blagaj) najavqeni tenderi za Pored organske hrane, vo}a, povr}a i prodaju dràvnog kapitala. Pored toga, izvorske vode, izloèn je bio i namje{taj od jedan dio preduze}a iz grupe za malu drveta. Sajam je organiziran u saradwi sa privatizaciju je djelomi~no privatiziran, Turisti~kom agencijom Hercegova~ko- dok je u toku javna prodaja preostalih neretvanskog kantona i Odjelom za ekonomska dijelova tog preduze}a. pitawa grada Mostara. Agencija za privatizaciju Hercegova~ko- Privatizacija neretvanskog kantona je zaduèna za ~etiri preduze}a sa liste od 56 strate{kih Proces privatizacije u ovom podru~ju se jo{ preduze}a. To su Granit Jablanica, Unis uvijek odvija izuzetno sporo. Mada je Tadiv (o~ekuje se da }e se dio preduze}a nekoliko preduze}a zavr{ilo ili otpo~elo morati restrukturirati putem procesa proces u proteklih {est mjeseci, ostvaren je likvidacije), Tvornica duhana Mostar neznatan napredak. (treba se izabrati me|unarodni savjetnik) i Aluminij Mostar (jo{ uvijek se treba U Zapadnoherecegova~kom kantonu postoje rije{iti pitawe vlasni{tva). razne pote{ko}e, ukqu~uju}i neta~ne po~etne bilance stawa, probleme sa pronalaèwem Agencija jo{ uvijek treba da pripremi i investitora, provedbu ~lana 143. Zakona o usvoji programe privatizacije za 10 radu, te druga pitawa u vezi sa radnicima (tj. preduze}a u Kantonu. Trenutno se vr{i ispuwavawe obaveza prema MIO/PIO provjera ugovornih obaveza u 26 preduze}a. fondovima, rje{avawe neispla}enih obaveza Fokus je stavqen na provjeru da li su itd.). Op}enito govore}i, prema rije~ima zadràne obaveze u pogledu novih direktora Agencije za privatizaciju, investicija i zapo{qavawa. najzna~ajnije pitawe za kantonalne institucije je zbriwavawe radnika koji [to se ti~e isto~ne Republike Srpske ostaju bez posla u procesu privatizacije. (op}ine Trebiwe, Nevesiwe, Gacko, Qubiwe, Bile}a i Berkovi}i), do sada je Organi vlasti u Zapadnohercegova~kom privatizirano samo 35 procenata preduze}a u kantonu do sada nisu poduzeli mnogo wihovom regionu. Trenutno je u toku aktivnosti u ciqu privla~ewa investicija reorganizacija i restrukturirawe Tvornice za privatizaciju. Me|utim, Vlada alata u Trebiwu, koja se nalazi na listi Zapadnohercegova~kog kantona je utvrdila strate{kih preduze}a i najve}i je izvoznik iz Nadzorne odbore neprivatiziranih Republike Srpske. Ovo moè biti pozitivan preduze}a koji trebaju imenovati vr{ioce korak u pravcu ubrzawa procesa du`nosti direktora i sara|ivati sa privatizacije i ekonomske obnove u isto~noj Agencijom za privatizaciju na pripremi Republici Srpskoj. po~etnih bilanci stawa ovih preduze}a. OHR Tuzla Od 48 preduze}a koja podlijeù privatizaciji samo je 14 preduze}a zavr{ilo Otvarawe poslovnog inkubatora u Tuzli proces dok je devet u procesu privatizacije, a 25 jo{ uvijek ~eka privatizaciju. Od ovih 25 Na~elnik op{tine Tuzla Jasmin Imamovi} je preduze}a, {est je donekle aktivno dok se u 19 prije dvije godine inicirao ideju o projektu ne odvijaju nikakve aktivnosti. Kanton poslovnog inkubatora i nakon obimnih tako|er ima devet javnih preduze}a za koja se priprema 24. juna 2004. godine poslovni treba utvrditi model privatizacije. inkubator “Lipnica” je i zvani~no otvoren. Zna~ajno je to, {to je projekat poslovnog Sli~na situacija je i u Hercegova~ko- inkubatora od prvog dana stvorio 180 novih neretvanskom kantonu. Od 17 preduze}a ~ija je radnih mjesta i privukao zna~ajan interes, privatizacija planirana u 2004. godini (11 u iznajmquju}i prostorije razli~itim velikoj i {est u maloj privatizaciji), samo preduze}ima kojih ima 17. Ova preduze}a ve} su dva preduze}a u grupi za veliku imaju korist od prostorija “Lipnice” koje privatizaciju trenutno u procesu nisu skupe i usluga koje nude svojim zakqu~ivawa ugovora o privatizaciji klijentima. (Granit Jablanica i Apro Sunce Neum), dok su u druga dva preduze}a (MI Soko i

Uslovi za iznajmqivawe poslovnih podr{kom Sarajevskog preduze}a “Klas” prostorija se primarno fokusiraju na broj (preko koga se maline izvoze) i Sarajevskog novih radnih mjesta koja }e biti otvorena od Poqoprivrednog fakulteta (koji je strane preduze}a koja nastaju iz inkubatora. obezbjedio neophodnu ekspertizu i iskazao Potpuna odsutnost pla}awa bilo kakve rente hvalevrijednu opredjeqenost za uspjeh ovog je ohrabrila doma}a preduze}a kao i projekta). kompanije iz Wema~ke, Italije, ^e{ke i Slovenije da se prijavquju. Ukupno 6.000 m2 poslovnog prostora je ve} iskori{teno dok su otprilike jo{ 6.000 m2 prazni i spremni da se upotrijebe za smje{taj malih i sredwih preduze}a i da se otvore nova radna mjesta.

Od podjednakog zna~aja je i revitalizacija ovog prostora – nekada kancelarije starog rudnika ali koje se nisu upotrebqavale du`i period – kome je data mnogo produktivnija svrha i koji je spa{en od propadawa.

Posjeta Prvog zamjenika Visokog predstavnika Natronci, Krivaji @ep~e i @eqeznom Poqu Mjesto prikupqawa malina u @eqeznom 28. aprila 2004. godine Prvi zamjenik poqu Visokog predstavnika Donald Hays je posjetio op{tinu Maglaj i op{tinu @ep~e. Uzgajiva~i su tako|e skrenuli pa`wu na Ambasador Hays je posjetio Fabriku papira tehni~ku pomo} koju su dobili od USAID- Natron u kojoj je rukovodstvo koje ju je ovog sponzorskog programa za preuzelo 2001. godine smawilo dug Fabrike i poqoprivredni razvoj u BiH. USAID-ov broj radnika i sada traì strate{kog projekat poznat kao LAMP (povezivawe partnera. Prvi zamjenik Visokog poqoprivrede sa trì{tima i predstavnika je posjetio ovo preduze}e dok se proizvo|a~ima) sara|uje sa ovim ono spremalo da potpi{e sporazum o zemqoradnicima ve} nekoliko mjeseci. zajedni~kom ulagawu sa austrijskim investitorom. Ambasador Hays je razgovarao Privatizacija @eqezare BiH i o pitawu pristupa ograni~enim rezervama crnogorice kao i o podsticavawu Vlade 3. juna 2004. godine Vlada Federacije BiH je Zeni~ko – Dobojskog Kantona da osnuje donijela rezoluciju kojom je potvrdila da }e agenciju za {umarstvo kako bi se mogao se 51 procenat kapitala @eqezare BiH sprovesti kantonalni zakon o {umarstvu. prodati Kompaniji LNM sa sjedi{tem u Londonu – drugi najve}i proizvo|a~ ~elika u Zeni~ko – Dobojski Kanton, kao i druge svijetu. Pregovori sa novim vlasnikom u vezi zajednice u BiH se susre}e sa pote{ko}ama u sa sveobuhvatnim ugovorom kojim }e se procesu privatizacije. Ambasador Hays je kona~no pojasniti status radnika u posjetio Fabriku namje{taja Krivaja u @eqezari BiH treba da uslijede. LNM se @ep~u i razgovarao o na~inima kako bi se obavezao da }e zapo~eti vitalnu proizvodwu mogao ubrzati process privatizacije u naredne dvije godine. Izbor ovog tre}eg preduze}a za obradu drveta u Kantonu i kako strate{kog partnera je donijelo olak{awe bi se proces mogao u~initi efikasnijim. ~lanovima sindikata koji su èqno ~ekali strate{kog kupca koji moè okon~ati Prvi zamjenik Visokog predstavnika je prisutnu krizu. Zamjenik Direktora LNM je tako|e posjetio malu bo{wa~ku zajednicu izgledao pun optimizma dok je iznosio gdje su geografska lokacija; oblik terena, i uvjeravawa da }e nove industrijske kvalitet tla, svi zajedno, dopriweli razvoju elektri~ne pe}i pomo}i da proizvodwa veoma profitabilnog poqoprivrednog nadma{i dva miliona tona godi{we. projekta – uzgoja malina. @iteqi @eqeznog poqa – oko 100 porodica – su zna~ajno ohrabreni opredjeqewem i finansijskom

utrostru~ili pa }e od sada umjesto da proizvodi 250 hiqada tona, Fabrika cementa Lukavac biti u stawu da proizvede 700 hiqada tona cementa godi{we.

Austrijski investitor “ALAS International” je bio zadovoqan tim {to su gra|evinski radovi zavr{eni prije nego {to se o~ekivalo.

Interesantno je i to da materijali koji se Radnici u @eqezari BiH koriste u proizvodwi cementa u Fabrici cementa u Lukavcu, svi dolaze iz okolnih @eqeznice BiH – vo`wa vozom Prvog preduze}a – Tuzlanska termoelektrana zamjenika Visokog predstavnika obezbje|uje pepeo i {qaku, kamenolom “Vijenac” kamen, a rudnici ugqa \ur|evik i Ranije u toku ove godine Vlada Portugala je Banovi}i proizvode neophodan ugaq. Stoga je obezbjedila kredit od 32 miliona eura za Fabrika cementa ~isti izvoznik koji ne nabavku novih teretnih vagona (donacija koja uvozi materijal za proizvodwu. je neophodna @eqeznicama Federacije BiH kako bi i{le u korak sa sve ve}im zahtjevima). 18. juna 2004. godine Prvi zamjenik Visokog predstavnika Hays se sastao sa direktorima @eqeznica Federacije BiH i Republike Srpske, Entitetskim Ministrima komunikacija i direktorima tri strate{ka preduze}a (Zeni~ke èqezare BH, Kamenoloma kre~waka Doboj i Koksare Lukavac). Razgovaralo se o sada{woj i budu}oj situaciji èqeznica BiH i o zna~ajnom u~inku koji }e èqezni~ki saobra}aj imati na ekonomski razvoj Bosne i Hercegovine.

Nakon kratke posjete BH @eqezari, Ambasador Hays je razgovarao sa entitetskim Detaq sa ceremonije otvarawa Fabrike ministrima i direktorima èqeznica u vozu cementa Lukavac na relaciji od Zenice do Doboja. U Doboju se Ambasador Hays sastao sa na~elnicima tri Fabrike za proizvodwu cementa u Lukavcu i “dobojske” op{tine kako bi razgovarali o Kakwu su sada sposobne da zadovoqe 60 me|uentitetskoj saradwi i pitawima procenata sada{wih zahtjeva BiH za preno{ewa nadle`nosti na op{tine. Prvi cementom i sposobne su da se uspje{no zamjenik Visokog predstavnika je nastavio nadme}u sa fabrikama izvan BiH. putovawe vozom prema Tuzli ovog puta odràv{i sastanak u vozu sa predstavnicima OHR Bawa Luka Kantona Tuzla. LNM Holding, drugi po veli~ini Otvarawe Fabrike cementa u Lukavcu proizvo|a~ ~elika na svijetu postao ve}inski vlasnik Novog Rudnika Qubija, sa 51 posto Fabrika cementa Lukavac (Cementara) – udjela u vlasni{tvu kompanije privatizovana u oktobru 2001, i smatra se da je primjer jedne od najuspje{nijih Sporazum o zajedni~kom ulagawu zakqu~en privatizacija u Federaciji - nedavno je izmedju Rudnika èqezne rude Qubija i ponovo otvorena sa 55 miliona eura LNM-a je potpisan 30. aprila 2004. U skladu vrijednim novosagra|enim objektima za sa odredbama ovog sporazuma, LNM }e ukupno proizvodwu cementa. uloìti 51 milion KM. Od ovog iznosa, 25 miliona }e uloìti u toku ove poslovne Tako su se proizvodni kapaciteti cementa

Economic Task Force Secretariat Office of the High Representative + 387 33 283500, ¬+ 387 33 283501 Bosnia and Herzegovina http://www.ohr.int/ Emerika Bluma 1, 71000 Sarajevo mailto:[email protected] Page 19 of 21 + 387 33 283500, ¬+ 387 33 283501 godine, a ostalih 26 miliona KM u toku prehrambenih proizvoda za 3,5%, pi}a za naredne tri godine. Zaposli}e se 400 do 450 1,9%, industrijskih neprehrambenih radnika koji }e biti anga`ovani na proizvoda za 1,3%, a usluga za 0,8%, dok su pripremi proizvodnog procesa. Kada cijene duvanskih proizvoda mawe za 1,4%. zapo~ne proizvodwa (planirana za 2005. godinu), 600 zaposlenih }e proizvoditi milion tona rude. Planirano je da se u toku 2006. godine anga`uje 750 radnika i dostigne proizvodwa od 1,5 miliona tona rude. Planirano je da se cjelokupna proizvodwa rude obradjuje u ~eli~anama u vlasni{tvu LNM-a u BiH, Srbiji i Rumuniji.

Prosje~na neto zarada u RS za maj 2004. godine iznosila 418 KM

Prema podacima iz Zavoda za statistiku Republike Srpske, prosje~na nominalna neto zarada ispla}ena za maj 2004. godine iznosila je 418 KM, {to predstavqa uve}awe od 2% u odnosu na iznos ispla}en za prethodni mjesec. Najve}i rast je zabiqe`en u sektoru ribarstva (23,3%), dok je najve}i pad zabiqe`en u sektoru finansijskih usluga, za 5,5%.

Prosje~na neto zarada za prvih pet mjeseci 2004. godine iznosila je 407 KM. U tom periodu, najvi{e plate su ispla}ivane u sektoru finansijskog posredovawa (797 KM), dok su najni`e zarade zabiqe`ene u ugostiteqstvu (248 KM).

Pove}an obim industrijske proizvodwe u RS

U prvih pet mjeseci 2004. godine, fizi~ki obim industrijske proizvodwe u RS je pove}an za 10,8% u odnosu na isti period pro{le godine. [to se ti~e fizi~kog obima industrijske proizvodwe, po namjeni, u periodu januar – maj 2004. u poredjewu sa istim periodom pro{le godine, proizvodwa repromaterijala je uve}ana za 38,1%, trajnih proizvoda {iroke potro{we za 21,0%, kapitalnih dobara za 6,8%, jednokratnih proizvoda {iroke potro{we za 0,1%, dok je proizvodwa elektri~ne energije bila mawa za 1,9%.

Uve}awe indeksa cijena na malo za 1,7%

Indeks cijena na malo u periodu januar – maj 2004. je za 1,7% ve}i u odnosu na isti period pro{le godine. Cijene poqoprivrednih proizvoda su uve}ane za 5,2%, industrijskih

NAJNOVIJE EKONOMSKE INFORMACIJE ZA BiH

Izvor: Zavodi za statistiku FBH i RS

Ekonomski pokazateqi u BiH za period januar – maj 2004

Indikator Federacija BiH Republika Srpska BIH (procjena OHR-a)

GDP nominalni u 2002 6,698.668 2,734 10,050 GDP nominalni 2003 8,223.826 2,993 12,170 Nominalni porast 2000-2003 + 18.55% + 9,5% +21%

Indeks u industrijskoj proizvodwi

05/04 u pore|ewu sa Ø 2003 110.8 99.4 N/A

05/04 u pore|ewu sa 05/03 109.7 106.6 N/A Indeks maloprodajnih cijena

05/04 u pore|ewu sa Ø 2003 99.5 101.7 N/A

05/04 u pore|ewu sa 12/03 99.7 99.8 N/A

05/04 u pore|ewu sa 05/03 102.3 Prosje~na neto plata 05/04 535.31 KM 418 KM N/A

U 05/04 pore|ewu sa prosjekom u 2003 +2% +1.1% Broj zaposlenih 387.592 lica 238.190 lica N/A (sa 05/04) (sa 09/03) Broj registrovanih nezaposlenih 309.226 lica 139.106 lica 450.689 lica (sa 05/04) (sa 09/03) Broj penzionera 05/04 288.986 lica 185.494 lica N/A

Prosje~na penzija u 05/04 198,78 KM 160.69 KM N/A Uvoz 01/04 - 05/04 2,841.523 922.7 N/A Izvoz 01/04 - 05/04 910,963 269.3 N/A Trgovinski deficit u 01/04 - 05/04 1,930.830 653.4 N/A Pokrivenost uvoza izvozom 32 % 29.2% N/A