Program | Uprava | O nama | Reagovanja, pisma... | Plemena u CG | Prezimena u CG

D

Dabanović, Ćukova jama u Selcima (), brate se sa Popovićima u Kurilu i Goričanima, Perovićima i Ivanovićima u Selcima, doseljenici iz Pipera, porijeklom iz Selaca (Klimendi), sjeverna Albanija. Od njih su u Podgorici Pajovići i Dabanovići u Dodošima (Rijeka Crnojevića) i Livarima (Debela Krajina) uz Skadarsko jezero; Bar Dabezić, Mrkojevići (Bar) Dabeljić, Rijeka Crnojevića Dabetić, Vasojevići (označeni oko 1500. god.), i kao: Lopoćani, sa Lopata (Lijeva Rijeka), razgranati; Rasova (Bijelo Polje); 1912. god. Dabetić, bilo je još prezimena od njih - jedan od njih je sin Rajo koji je imao 5 sinova 3 su uzela prezime Rajović a jedan je uzeo Milićević i jedan Arsović. Od Arsovića ima 7 koljena koji su se razmnožavali na teritoriji opštine Andrijevica, Selo Trešnjevik. Učestvovali su i borili se u svjetskim ratovima. Zabelježeni su na spomenicima u Andrijevići. Danas nas ima po svim opštinama Crne Gore. (prilog: Nikola Arsović [email protected] ) Dabece, Mrkojevići, Mala Gorana i Pistula (Primorska Krajina) Dabešić, Šišići; Kovač (1630. god.), Dabživ, Gošin u Bioru (), Bijelo Polje 1485. god.; Mačeta (Mašte); Podstrana u Gornjem Polimlju 1485. god. Dabižinović, Dobrota i Orahovica () oko 1480. god. došli iz Hercegovine; Hercegnovsko područje; u Njegušima () Dabinović, Dobrota i Kotor, te kod Herceg-Novog u 17. v. Dabistrić, Kotor (oko 1423. god.), doselili iz Paštrovića Dabić, Bezjova i Ubla (Kuči). Jedni i kao: Ranjković - Mrnjavčević; Vražegrmci (Bjelopavlići); iz Drobnjaka odseljeni u Bosnu; u Tamnavi (Šumadija) iz Morače (Kolašin) Dabičević, Zalaz u Njegušima (Cetinje); Paštrovići Dabičić, ogranak Đuretić iz Mijanovića (Zeta) odselili se u Vraku (Skadar) Dabišinović (Marić), u Dobroti (Kotor) 1542. god., iz Njeguši (Cetinje); u Drobnjaku 1442. god. Dabković, Dabkovića Do i Sveti Stefan () i kao: Davković, vidi: Dabović. Od njih su Balić i Kažanegra od ranije: Crnac u Paštrovićima. Od ovih su u Budvi, Čelobrdu u Paštrovićima, Carigradu (Turska) i Sjedinjenim Državama; u Podgoricu došli iz () Dabo, iz Drobnjaka odseljeni u Bosnu; Kumbor, Herceg-Novi; Paštrovići 1413. god. vidi: Dabković Dabov, u Paštrovićima, kasnije Dabković; u Budvi ogranak Kaluđerovića Dabović, Gureza, Livari i Gornji Šestani (Primorska Krajina). Od njih su u Skadru (Albanija), srodni su Lukićima u Krajini, doseljenicima iz Klimenata (sjeverna Albanija); Kruševice, Mokrine i Bajkove Kruševice, pa odatle (1692. god.) u Baošiće, Perast i Ubli (Herceg-Novi) i u Herceg-Novi pa (oko 1860. god.) u Sutorinu i Kuti, sve u Boki Kotorskoj; Dobra Voda, Krute i Bojka (Crnogorsko Primorje) i kao: Dabojević; u Lješevićima (Grbalj); Kotor; Meljine i Kruševice, Herceg-Novi, a iz područnih Mokrina odselili u Ljubomir (Trebinje); u Paštrovićima su se jedni ranije prezivali Davidović; U stvari su oni Dabkovići, ali je vremenom različito izgovarano. Za Kosovi Lug i Dabovićima (Bjelopavlići) od njih i u Nikšiću 1758. god. jesu potomci starinaca Milonšića (oko 1750. god.), navode se i naselja Kruševice i Crnci. Tako se u Paštrovićima navodi da su (u 8. v.) doseljeni iz Crnaca () preci Dabkovića - Davkovića ranije: Crnac ili Cernac i Dapković, pa jedni i kasnije kao: Davidović; na Dukljan brijegu (Paštrovići) jesu ogranak Kaluđerovića; Nikšić i područno Grahovo (Nudo) doseljenici iz Hercegovine; Njeguši (Cetinje); Podbabac i Dukljan Brijeg (Paštrovići), vidi: Kalođurđević; Baošići, Herceg-Novi, porijeklom su iz Zubaca (Trebinje); u seocima na Ljuštici (Grbalj) 1543. god. Dabovići, bratstvo u Podgorici Dabojević, Vražegrmci (Bjelopavlići); u Mainama (Budva) 1442. god. Dabonić, vidi: Dabo Dabrača, Kotor 1124. god. Dabraš, vidi: Dobroš Dabreta, Dobrota (Kotor) vidi: Dubreta Dabretić, u Baru 13. i 14. v.; vidi: Dabo Dabro (Dabronis), slično: Dabretić Dabronis, u Kotoru, vidi: Dabro Dabroši, kotorska vlastela 1280 - 1330. god. i kao: Dobruša Dabuević, u 17. v. kod Herceg-Novog Dabulinović, Baošići, Herceg-Novi i Krtole (Grbalj) Dabutović, Budva 1650. god. Dabuško, Glavatičići i Bihovo (Grbalj) 14. v. Dabčević, Gornji Stoliv (Kotor); Stoliv i Dobrota (Boka Kotorska) u 16. v. porijeklom iz Albanije; Brajići (Budva) i kao: Dapčević Davaco, Ulcinj Davidek, Nikšić, porijeklo iz Čehoslovačke Davidov, u Srpskoj Crnji (sjeverni ). Njihovi su: Lukin, Davidošin, Nedeljkov, Perin i Števin. Vidi: Markov iz Crne Gore Davidović, Riđane (Nikšić) u 15. v.; Kod manastira Davola (Oljevlja); u Drobnjacima porijeklom od Plane (Bileća) i Gacka, i drugi u Drobnjacima na Pošćenju pripadaju grupi Omakalovića, iz plemena Novljana. Od njih su u Bosni; Đendova luka, kraj rijeke Tare i u Nedajno (), gdje su jedni iz Velenića (Gacko). Od njih su u Samoboru (Gacko) i Bobutovom groblju (), oni što su potomci Kosovčića, iz plemena Novljana; Vitov Do u Paštrovićima, ranije: Crnac, doseljeni iz Pipera, od njih su u Budvi, vidi: Dabović; Kaluđerice u Buljarici (Paštrovići), iz Stare Crne Gore; Paštrovići, srodni Radanovićima, porijeklom iz Stare Srbije, od njih su u Budvi i Risnu; Stanisalići u Lješanskom području (Podgorica), doseljenici iz Cuca (Cetinje). Od njih su u Vranju i Matagužama (Zeta); ogranak Vučedabića (Donji Šestani - Primorska krajina); u Vasojevićima (Ljevaji i Krkova - Lijeva Rijeka) jedni doseljenici iz Pipera, pa u Šekularima (Gornji Vasojevići) doseljenici iz Ljevaja (Lijeva Rijeka), Podgorica; iseljenici iz Cetinja u Lenjingrad (Petersburgu), Rusija i drugim mjestima; iz Crne Gore u Kamenicu (Skadar); u Podgorici iz Kuča; u Samoboru (Gacko) potomci Davida Slijepčevića iz Drobnjaka grana Abazovića, od njih su u Miloševićima (Šavnik); Vranj i Šušanje (Zeta), ranije Radičković, a u Kurili srodnici Kulića sa područnog Žabljaka; u Obiliću () došli iz Boke Kotorske Davidovići, bratstvo u Stanisaljićima Davidovići iz Pive (Nedajno 3 kuće, Ćendove Luke - Brijeg 1 kuća), došli na miraz oko 1850. iz preko-Tare; slava: Srdjev dan Davković, Budva, iz Paštrovića. Vidi: Dabković, jedni u Budvi, po majci Davčević, i kao: Dapčević, vidi: Dabčević, Brajići (Budva) Dadić, Krašljevići () Dazdarević, vidi: Begović, Rožaje, u Rožaju, a u Plavu i kao: Građanin, grana Redžepagića Daibaba, u Dajbabama (Zeta) Daiković, u Hotima (Tuzi) Daisić, Bar Daičić, Komani (Podgorica), grana Radulovića Daja, Bar Dajak, i, i kao: Kordić, Gorani (Ulcinj) i u Ulcinju Dajbabić, Tuzi; Dajbabe, Balabani i Vranj (Zeta) Dejeman, Herceg-Novi Dajić, Herceg-Novi Dajica, Petrovac na Moru Dajičić, Gorovići (Grbalj), porijeklom iz Kopita (); Klinci, Herceg-Novi Dajičići, bratstvo u Goroviću u Boki Dajkov, Paštrovići, vidi: Dajković Dajković, zvani Ujaković, Dupilo (Crmnica); Žabljak (od 1875. god.), Bobija, Drušići, Dodoši i Rvaši (Rijeka Crnojevića), porijeklom iz Pipera pa su došli iz Klimedni (Klimenata) - sjeverna Albanija; Paštrovići; Lapovo () u Srbiju doseljeni (oko 1877. god.) iz Bjelopavlića (Crna ) Dajkovići, bratstvo u Dupilu Dajović, Petrovo Selo (južna Srbija), od Duje Kurepa iz Jezera (Podgora - Tušinja - Drobnjak), Crna Gora. Starina im je Korjenići (Trebinje); Boljanići, Orahovice, Glisnace (od njih su u Podgori kod Žabljaka) i Trnovice (Pljevlja); Nikšić Daka, Nikšić Dakanović, Klimenza (Ulcinj), doseljenici iz Klimenata (sjeverna Albanija) Dakić, Mala Crna Gora (Piva), ogranak Tijanića, od njih su: Matijević (Gazdić), Sandić i Sikić; ogranak Adžića u Pivi; ogranak Petrovića iz Kuča, preselili se u Goražde (Berane); ogranak Stanišića u seocima (Crmnica) i Piperima; Podgorica; Petrovića Omar (Mojkovac), jedni su odatle preselili u Kadovinu (Pljevlja), pa u područni Zvijezd, a drugi u Jabuku i kao: Petrović; Čačak i Bukovica (Pljevlja) i kao: Dokić; ogranak Andrića u Zeti, srodnici Mojanovića i srodnici Pejanovića; Daković, iz Kuča došli u Riđane (Nikšić), pa kao: ogranak Vujačića (oko 1860. god.) u Knez Do pa u Sladojev Do, Trešnjevo (Cuce) pa na područje Vilusa, onda Broćanac Grahovski, Riječane (Bećirovo polje) i Maočiće (Grahovo), pa jedni u Velimlje i Miljaniće (). Vidi: Dragošević. Od Dakića u: Nikšiću, Dobroti, Orahovici, Kljavićima i Stepenu (Boka Kotorska), u Sjedinjenim Američkim Državama i kod Odese (Ukrajina); Kod Nikšića su jedni ogranak Nilejića iz Bezihova (Bezjove), Kuči a drugi od Nikezića iz Bezjove (Kuči) od kojih su u područnom Zatrijebaču i Tuzima, u Hercegovini; Kulići (Čačak), ogranak Jakovljevića iz Kuta (Župa Nikšićka), kod Zaječara (istočna Srbija), ogranak Jovanovića iz Župe Nikšićke; Paštrovići ranije kao: Crnac; u Mojanovićima (Zeta) i kao: Dašković Dakići iz Pive (Crna Gora 31 kuća), starosjedioci od Tijanića iz Stabna; slava: sv. Jovan Dakona, Herceg-Novi, po nahočetu Dalma, Kotor Dalmatinac, Kaluđerice (Paštrovići) Dalmatić, Kotor Dalmasius, vidi: Dermas Damazotović (Damazetović), vidi: Domazetović - Domazet Dambarić, Stanislavići u Lješanskom području (Podgorica) i Ponarima (Zeta), došli iz Bajica (Cetinje), i kao: Neković. Od njih su u Kamenici Hotskoj (Vraki), Skadar kao: Popović Damiakušić, Kotor Damjan, i kao: Dimin, Paštrovići Damjan Simov Radulović, jedan od predaka bratstva Radulovića u Milojevićima Damjanović, Sveti Stevan (Paštrovići) 1731. god.; Ogranak Rasalića u Crmnici; Prčanj (Boka Kotorska), starinom iz Stare Crne Gore; Volujac u hercegovačkoj Površi, ogranak Kneževića iz grupe Nikolića, doseljenika iz Trešnjeva (Cuce); nikšićko područje iz Cuca (Cetinje); Kuti u Čevu (Cetinje); u Pavinom Polju (Bijelo Polje); Podbišće (Mojkovac), porijeklom su iz Čeva (Cetinje); Podgorica; Bjelopavlići, jedni iz grupe Bubića, a drugi iz grupe Nosakovića i kao: Štiljanović; u Pješivcima (Nikšić), Žabarevo, Potočilo i Ostrogu (Bjelopavlići) 17. v. i kao: Damjanović - Nosaković; ogranak Glomazića u Donjim Rudinicama (Pivi). Od njih su u Stevanovcu i Mojkovcu; u Kosanici (Pljevlja) ogranak Ostojića iz Tušinskog Dola; Rašće kod Gusinja i Laze (Plav), ogranak Bulatovića; Šaranci (Žabljak); u Ostrogu (Bjelopavlići); Miločane (Nikšić); Bukovica (Piva), pa Bukovice (Šavnik), kao: Blagojević od kojih su Damjanović - Aleksić, jedno vrijeme živjeli u Gornjoj Morači i prešli na Malinsko u Drobnjake, rodonačelnici Aleksića. Porijeklom iz Lokvica (oko 1795. god.) Gacko; i susjedno Laze, doseljenici iz Kuča; Uskoci (Žabljak), doselili se iz Kosanice (Pljevlja), oko 1885. god.; Kosanice, Jugovo, Crljenica, Podborovo i Zagradine (slava Aranđelovdan), Pljevlja, istorodni su doseljenicima iz Prekotarja. Od njih su u Podbišću (Mojkovac); Prenčane, i Maoče i Kovačevići (Bukovice), Pljevlja; (Grbalj); Lepetane i Prčanj (Boka Kotorska), porijeklom su iz Stare Crne Gore; , Kotor, Bar Damjanovići, u Pivi Donje Rudinice postoji 5 kuća Damjanovića – prilog: Igor Damjanović [email protected] Damjanovići, ogranak bratstva Nikolića Damjanovići(Rasalići), bratstvo u Sotonićima Damjanovići, bratstvo u Krajnjem Dolu Damjanovići, bratstvo na Prčanju Damjanciu Tarajinom Dolu Damjanovići na Čevu su potomci Damjana Vukašinovića, brata vojvode (serdara) Vukote Vukašinovića Damjanovići (Jovanovići), bratstvo u Bjelošima Damjanac, Ćarađe u Goliji (Nikšić), od njih su u Šipačnom (Gacko) Damjančević, Banjani (Nikšić) 1902. god. odselili se u Hercegovinu Damljanović, Milinčići u Krnjanima (Srbija), doselili se iz Šekulara (Vasojevići) Damljanovići iz Pive (D.Rudnice 5 kuća), starosjedioci; slava: sv. Nikola ( Dopuna: umjesto Damljanovića u Rudinicama postoji 5 kuća Damjanovića – prilog: Igor Damjanović [email protected] ) Damljarović, Lepetane (Boka Kotorska) Damnjanović, Rapočevo (Kosmajski kraj), ogranak Jovanovića u Bjelošima (Cetinje); Bar; Šljuke (Pljevlja); ogranak Kovačevića, potomci Damnjanovi iz Crne Gore Damoj, e, Ulcinj Dandić, Nikšić Dangubić, Zaton, Žureva, Dubova i Pašića Polje (Bijelo Polje), porijeklom su iz Kuča (Podgorica); kod Risna su se doselili iz Hercegovine; Bunovići i Morinj (Boka Kotorska), doselili iz Dolova (Bileća) Danević, Nikšićki dizdari 1775. god. Danie, Kotor u 14. v. Daniel, Budva Danijelić, u Banjanima (Nikšić) 1428. god. Danijelović, Budva Danilović, Bovan (Višegrad), ranije Lučić ogranak Međedovića iz Drobnjaka; Baošići, Đenovići i Savina, Herceg-Novi, doseljenici iz Zubaca (Trebinje); Banjani (Nikšić) 1428. god.; Prčanj (Boka Kotorska), porijeklom od Aleksića iz Mokrog (Šavnik); Kotor; Babine, Bobovo, Podgoru i Zvijezd i kao: Dnilović = Brašnja; u Vrbovo i Zavinograđe (Pljevlja), porijeklom su iz Bjelopavlića, gdje su i kao: Pavlović - Spahić; Bukovica (Kovačevići) - Pljevlja; Morača, u 15. v. potomci Bogićevi, doseljenika (vojvode Hotskog); Bistrica i Podbišće, starinci; Pisana Jela i Majstorovine, sve mojkovačko područje; Berane 1882. god.; ogranak Jakšića iz grupe Mandića, a u Uskocima doseljenici iz Foče; u Kragujevcu (Srbija) ogranak Tomića iz Dubrovskog (Šavnik) Daniljarovići, Lepetane (Boka Kotorska) Danisi, Antibaro (Bar) 1320. god.; kasnije i kao: Danić Danić, kod Pljevalja; vidi: Danisi i Danilović Daničić, Paštrovići Danković, Paštrovići Danović, Nikšić Danulović, i kao: Gačović, Zalaz u Njegušima (Cetinje) Dančul, vidi Dančulović Dančula, vidi: Dunčulov Dančulo, Krtole (Grbalj) u 16. v.; vidi: Dančulović Dančulov, Đuraševića, starosjedioci u grbaljskom području i kao: Dančulović, a u Prčanju (Boka Kotorska) i kao: Dančula Dančulovina, Krtole (Grbalj) Dančulović, Velji Zalaz u Njegušima (Cetinje), ranije Gačević i Dančul i Hrsović (kasnije Gačović). Od njih su u Kotoru (Boka Kotorska) i u Bjelićima na Ljuštici (Grbalj), Lastva (); u Drobnjacima potomci Dančula Đurjanovića iz grupe Kosovčića Dančulovići(Gačovići), bratstvo u Veljem Zalazu Dancman, Herceg-Novi Dapali, Zadar (Dalmacija), doselili se iz Šestana (Primorska krajina) Dapezić, Velje Selo (Crnogorsko primorje), doseljenici iz Vranjine, na Skadarskom jezeru Dapko = Dapac, vidi: Dapčić, Rautović i Dapković Dapković, Kosovi Lug (Bjelopavlići), potomci Malonšića. Isto su u Zagaraču i područnom Danilovgradu, vidi: Dabković; Paštrovići doseljenici iz Pipera ranije Crnac. Od njih su u Budvi, vidi: Dapković; Kurilo (Zeta), njihovi su u Petrovcu na Moru, a drugi u Srbiji; Dobrota (Kotor) u 16. v. doselili se iz Stare Crne Gore; u Cucama (Cetinje) 1544. god. Dapča, ogranak Dapčića, vidi: Rautaović Dapčević, Gornji kraj (Cetinje), porijeklom sa Zlatibora (Stari Vlah). Od njih su u Vranjini, uz Skadarsko jezero i Mrkojevićima (Bar); Bjeloši (Cetinje) i u Vignjeviće (Rijeka Crnojevića). Od njih su u Vranovini (Boka Kotorska) i kao: Drakulović, porijeklom iz Bijelog Polja (Zeta); Cetinje; Brajići (Budva) 1898- god., ranije Dabčević, vidi Dabković Dapčevići, bratstvo u Dobroti u Boki Dapčevići, bratstvo u Ljubotinju Dapčevići, muslimani u Nikšićkoj Župi Dapčevići, staro bratstvo Cetinjskog plemena Dapčevići, bratstvo na Vranjini Dapčevići, bratstvo u Limljanima Dapčić, Krtolska naselja (Grbalj), potomci Dapka (Dapca), u 16. v. doselili iz sela Dapca (Albanija). Razgranati kao: Rauta, Rautović, Radović, Milović i Hiković Darer, Herceg-Novi Dares, Herceg-Novi Darić, Berane (Vasojevići), porijeklom su iz Peći; Podgorica; Danilovgrad, sišli iz Lazareva Krsta (Zagarač); u Piperima Darlić, Herceg-Novi Darman, Lješnica (Bijelo Polje) Darmasić, vidi: Dermas Darmasije, vidi: Dermas Darmanović, Brskut (Bratonožići) po popu Darmanu, srodnici Jankovića (Grujića); Bijelo Polje i područne Plae Darsa, Kotor u 11. v. i 1520. god. Darčević, Limljani (Crmnica), uskoci (doseljenici); Bar Daskal, Donja Morača u 17. v.; Luštice (Grbalj) u 18. v. Daskalović, Kovači (Grbalj); Risan Dastar, vidi: Dizdar, u Rožaju, ogranak Begovića iz grupe Jaćimovića Daustrija, Herceg-Novi Dautović, Kolašinci, srodni Mušovićima; Kod Rožaja; Matanjac (Bijelo Polje); Potočilo (Bjelopavlići) 1403. god. potomci Brankovića iz Bratonožića Daćić, Budva, po majci i kao: Dadić; Mužečka u Zatrijebaču (Kuči), srodnici Bonkeća Daci, Bar Dacin, Srpska Crnja (sjeverni Banat), vidi: Arsen i Miljanić Dacić, , grana Bulatovića, od njih u Uskocima (Šavnik) pa u Pivi i Gajtanu (južna Srbija) oko 1879. god.Maranci u Drobnjacima; Varoš Rožaje, , Besnik, i Šusteri (Rožaje). Tamo su došli iz Dacića (Ivovik - Berane). Potomci su Lek-Dece iz Selaca (sjeverna Albanija) Dacović, Medun (Kuči), ogranak Ivanovića i područna Vrbica i Masline Dačević, Župa Nikšićka, grana Nikšića, ranije: Pavlović; Nikšić od njih su u Novoj Topoli (Gajtan), južna Srbija Dačić, Šumadijska , oni su grana Čarapića iz Kuča; u Bistrici (Šumadija) jesu iz Boke Kotorske Dašić, potomci Daše Šekularca u Šekularima (Gornji Vasojevići), razgranati. Od njih u: Plavu, područnoj Brezojevici, Gračanici i Vojnom Selu, Rugovi (Peć), Donjoj Ržanici (Berane) i od njih u Ulcinju Dašković, Zeta, ranije: Bulatović Dvoržak, Dvožac, Orah (Piva), porijeklom su iz Češke izbjeg iz Austrijske vojske Dvornikov, Danilovgrad Deac, vidi: Deljanin Debani, Potpeće (Piperi) Debeli, Debeli brijeg (Paštrovići) Debelja, Bar Debeljević, Bobovo, Boljanići, Vrbovo i Glisnica (Pljevlja) Debenj, Livari i Klezna (Ulcinj) Deberti, Kotor Debetić, Polja (Mojkovac); Kotor Debetina, i kao: Dujović, Gotovuša (Pljevalja) Debedžić, Ljutić (Pljevlja) Debešina, vidi: Dujević, u pljevaljskom području Debić, Kuči sišli u Zabjelu (Podgorica) Debra, Štodra uz Bojanu Debreti, Kotor Debljović, Vrbet u Gruži (Šumadija), porijeklom su od Kolašina Debrec, i kao: Junković, Livari (Primorska krajina). Porijeklom su iz Kastrata (Albanija) Devadžić, Mataruge (Pljevlja) Devedžić, Ljutići (Pljevlja) Dević, Rovca u Šekularima Devišević, Ulcinj 1872. god Devišić, i kao: Aihidžić, Pljevlja Devčić, Herceg-Novi Degan, Bijela, Herceg-Novi Ded, vidi: Deda Dedaj, iz Bara, molio bih vas da u ovaj rodoslov stavite i moje prezime je sam ja pravi Crnogorac kojeme korijeni vuku iz grada sa juga Albanije Lijez ili Ljes, a Baru zivimo vise od 80 godina. Dedajić, Pročćenje (Ramovo ždrijelo) i Zaugline doselili su se iz Zatarja; Žabljak u Drobnjacima, od njih su u Katuničkom brdu (Mojkovac) Dedvukaj, Sukruz i Špinja (Tuzi) Dedvuković, u Hotima (Tuzi) Dedeić, Ramovo ždrijelo na Njegovođi (Žabljak) Dedejić, Žabljak (Drobnjak), od njih su na području Mojkovca porijeklo sa Čeva (Cetinje); u Pivu su doselili u 16. v. iz Čeva (Cetinje), odatle su iseljeni u Žabljak, Uskoke, Šarance u Drobnjacima, kod Kolašina. (Od njih su i: Vukadinović, Krgušić, Krvavac, Mede-i, Đogović, svi u Drobnjacima). Od njih su i u Maoč (Pljevlja), od 1913. god. U Pivi i Drobnjacima su od njih i: Blagojević, Zejak, Jelić, Kalpačina, Krejović, Mikić, Raonić i Španj; u Rožaju i Skalini porijeklom su sa Meduna (Kuči) Dedivanaj, vidi: Dedivanović Dedivanović, i kao: Dedivanaj, Stijepo (Zatrijebač), Kuči Dedijer, Nikšić, područna Miruša, Vidna, Površ i Počekovići. Od njih u Malinama, Zarečju i Čepelicama (Trebinje). Potomci (Aleksića) Maleševaca Dedić, u Kučima 1) Orahovo i kao: Ivanić (u 16. v.) preselili se u Gusinje i područne Laze; 2) u Ublima su grana Mrnjavčevića; 3) Kosor i Brskut (Kuči), ogranak Vujoševića (Drekalovića). Od njih su u Vasiljevcu (Kuršumlija), Zabjelo (Zeta) Podgorica, Peći, Kraljevu i Šavniku; iz Kuča u: Zabjelo (Zeta); Darza i Zagonja (Ulcinj); u Bratonožićima i Podgorici; Cetinje; Kotor; Nikšić; Bar; Srodnici Lukića u Gornjim Šestanima (Primorska krajina). Od njih su u Salč, Kuče (u Baru) i Krute (Ulcinj). Od ovih su: Vukmarković, Đurović i Martinović, porijeklom su iz Škrelja (sjeverna Albanija); u Podgorici su iz područnih Štitora Dedović, Vasojevići, ogranak Kovačevića; Pljevlja i područna Vukovica; Podgorica; (Lješnjaci), Podgorica; Cetinje Dedovići, selo Polica kod Berana pleme Vasojevići Dedojević, Grab (Donje Dragačevo), Srbija, doselili iz Bjelica (Cetinje), a tamo iz Kolašina Dedoslavić, u 14. v. u cetinjskom području Dedušević, Gusinje Dežulović, Savina, Herceg-Novi; Đuraševići i Prevlaka (Tivat), porijeklom sa Korčule Dejan, i kao: Vuković, Vrba u Njegušima (Cetinje) i Pješivcima (Nikšić) Dejani(Vujkovići), bratstvo u selu Vrbi Dejanović, Pošćenje (Šavnik) i Bijelo Polje, poslednji su se odselili u 8. v.; Miločani (Nikšić) Dekano, Lepetane (Boka Kotorska) Dekatarini, u Kotoru 1282. god. Deković, Podgorica, doseljenici iz Gruda (Tuzi); Kotor, po nahočetu Dekolea, Kotor Dela, Budva Delai, vidi: Deljanin Delavedov, Herceg-Novi i Kotor u Boki Kotorskoj Delalić, Podgorica iz Slatine Delević, u Vasojevićima ogranak Mijomanovića. Od njih su u Mezgaljama šekularskim (Gornji Vasojevići), Mijanovići (Zeta) Deletić, ogranak Kovačevića u Gornjim Vasojevićima; Sipanje (Bijelo Polje); u Nikšić i područno Grahovo su se doselili iz Boke Kotorske; Slavovo (Lipljan) i (južna Srbija) iz Vasojevića Delibašić, u Kučima i kao: Prenkić, iz Kuča su se jedni preselili u Cuce (Cetinje), pa od njih su u Vonjinom dolu, Srdnom dolu, Oputnoj Rudini i Nikšićkim Trepčima; srodnici Vujačića - bližnji Radovićima u Nevesinju; iz Kuča su srodnici Prenkića dosta iseljavali, pa ih navode i kao: Martinović, iz Bajica; Grahovo i jedni u Nikšićkim Rudinama i kao: Vujačić; Nikšićko Prekovođe. Od njih su u Višnjića Dolu (Golija), Nikšić, pa u Miljkovac i Plužine u Pivi starinom Kuči; Broćenac (Nikšić); Dobra Sela (Žabljak) i kao: Palija, porijeklom su iz Riđana (Nikšić); Raševac (Kuršumlijska Banja), doseljeni iz Kamenska (Nikšić) Delibašići, rod u Hercegovini Delija, i kao: Delijević, Nikšić, doseljenici iz Skadra (Albanija), vidi: Prenkić Delijević, vidi: Delija Delimirović, u Podgorici iz Gornjeg Zagarača (Dahilović) Delinjeka, Đurjani (Bar), porijeklom iz Stare Crne Gore Delić, Vrbica i Durutovići (Pljevlja), doseljenici iz Markuša, preko Tare; Stevanovac, Skonja i Prošćenje (Mojkovac); Stevanovac i Sipanja (Bijelo Polje); grana Mandića iz plemena Novljana, kod Nikšića. Ranije su se prezivali: Lalović, a živjeli su u: Riđanima (Nikšić), Skoku (Drobnjak), Prošćenju, uz Taru i kao: Delić u Vukodolu i Komarnici (Šavnik). Jedni su se nastanili u Prediš na Glasincu (Romanija); Sveti Đorđe (Šin Đerđ) i Zoganja (Ulcinj), porijeklom su iz Pitišama (Škrelja), sjeverna Albanija; Prčanj (Boka Kotorska); u Pivi grana Branilovića, od kojih su na Glasincu (Romanija), Jajcu i Banjoj Luci (Bosna) Delići iz Pive (Borkovići 17 kuća), starosjedioci, matica Kruševo ili Plužine ; slava: sv. Jovan Deloik, i kao: Delaik, Budva Delonjin, vidi: Nenadov Delso, Kotor Delluka, Bar Deltić, Cetinje Deluti, Dobrota (Kotor) Delja Stevan, predak bratstva Delja Deljan, u Plavu, vidi: Deljanin Deljanin, i kao: Deai = Bokeć = Bonkeć i Denjanin, ranije bratstvo u Zatrijebaču potomci Delje i kao: Jusufđokić (Jusupđokić) i Piralić u Zeti, Dinoši (Tuzi), Peći. Od njih su u: Plavu i Gusinju, u Dinoši kao: Jusuf = Đokić, u Peći kao: Deljanin, u Lješkopolju kao: Rajičević, Zeti kao: Piralić, porijeklom su iz Hercegovine, a jedno vrijeme živjeli su u Bajicama (Cetinje), vidi: Deljan; u Gusinju iz Kuča Delje, bratstvo u cetinjskom Donjem Kraju Deljković, Boljanići (Pljevlja) Deljoić, ič, Kotor Dema, Ulcinj; Kotor Demalić, Podgorica Demari, Herceg-Novi i Bar Demartini, Kotor Dematei, Herceg-Novi Demet, Kotor (1520. god.) i kasnije područni Prčanj Demeter, i, vidi: Demet Demir, Užička Crna Gora, ogranak Adžića iz Pive; Bar Demirović, Bar; Kravari i Rastiš (Donja Krajina); Mahala (Zeta) Demić, Dacići (Berane), porijeklom iz Kuča; Rožaje, područni Ibarac, Novi Pazar, porijeklom iz Selaca (sjeverna Albanija); Bistrica (Bijelo Polje); Ulcinj, 1900. god. Demić - Klasnić i Bijele Vode (opština Glina, Banija). Slave Đurđevdan. Na Baniju su došli 1788- 1791. Prvi Demić koji se pominje na Baniji je Arsenije (1793.), sveštenik crkve Svetog Ilije u Buzeti (najstarije pravoslavne crkve na Donjoj Baniji, 1740.). Na popisu krajiških čardaka na Suvoj Međi, pominju se čardaci Demića dolina i Demića grob (1822.). Od Demića iz Bijelih Voda jedan pređe u Dubovac (opština Okučani, Zapadna Slavonija) i od njega su Demići u Slavoniji. (prilog: Petar Demić [email protected]) Demović, Prčanj (Boka Kotorska); Bar Demons, Kotor Demun, i kao: Šeguš, potomci Španja u Bjelopavlićima i kao: Katnić u Klikovači (Spuž) Demčević, u Jablanici (Rožaje) porijeklom su Klemendi (Klimenti, vidi: Kličan) iz sjeverne Albanije Dena, Kotor i područni Zalaz; Savina, Herceg-Novi; Nikšić i područno Gornje Polje i Grahovo, porijeklom su iz Hercegovine Denda, područje Grahova (Nikšić), a srodnici Droza u Kozačinama i Klokurićima (Dubrovačka Župa), doseljenici iz Mirilovića (Trebinje); Kotor Dender, Kotor i područni Škaljari; Tivat i područna Gornja Lastva Dendić, Zagrad (Župa Nikšićka), doseljenici iz Kolašina. Potomci su Brajovića iz Bjelopavlića Deniz, Vilgari i Krute (Ulcinj) Dengilot, Bar Dengimit, Bar Dengičit, Bar Dental, i, peraška naselja (Boka Kotorska) Dentić, Donja Lastva (Tivat) Denci, i kao: Depc, Vilari i Krute (Ulcinj) Denjanin, vidi: Deljanin, u Zatrijebaču i Peći () Depandoilis, Herceg-Novi Depafilis, Herceg-Novi Depaskvale, Kotor Depić, Krute (Ulcinj) Deplisić, Podgorica Depolo, Dobrota (Kotor) Depc, vidi: Denci Dervanović, ogranak Lukačevića u Podgorici, porijeklom iz Cuca (Cetinje) Dervanera, Herceg-Novi Dervić, Pljevlja Dervićkadić, Pljevlja Derviš, Ulcinj 1872. god. Dervišević, Zatrijebač (Kuči), od njih su u Plavu, Lazu, Grnčaru i Gusinju. Odatle se jedni presele u Berane; Srđevac i Vrbicu (Bijelo Polje). Oni su srodnici Pešića iz Bjelopavlića; Nikšić; na Žabljak, uz Skadarsko jezero 1812. god.; u Podgoricu su prešli iz Zete Dervišić, Zatrijebač (Kuči), od njih su u Lazama (Plav) Derviščaušević, Pljevlja 1859. god. Dervović, i kao: Drović, Berane; Bistrica, Lozna, Zaton, podbrežja i Sipanje (Bijelo Polje) Deretić, Brskut (Bratonožići), od njih u Bijelom Polju; Kuči, od njih su u Krivošijama, Grahovu (Nikšić); kod Nikšića; Bijela i Pisava, Herceg-Novi, a u područnoj Ratiševini i kao: Ratišević. Doselili su se iz Hercegovine gdje su evidentirani u ranom vijeku; Vraćenovići (Nikšić) Deriglav, Ljubotinj 1692. god. Derikonj, a, Kučin, Mažići, Curovo i kod Svete Trojice (Pljevlja) Derikonjić, Podgorica Derin, Topola, Herceg-Novi Deritan, i, Bar Derikonjić, Podgorica Derin, Topola, Herceg-Novi Deritan, i, Bar Derić, Orahovice i Prijevor na Sutorini (Crmnica), porijeklom su iz Tople, Herceg-Novi; Kotor Derviš, i, Nikšić Derković, Gornja Zeta Dermaj, Ulcinj Dermas, Drumas, Darmasić, Dalmasius, Barska 1500. god. Dermovet, Ulcinj 1872. god. Derović, vidi: Dervović Derosi, Kotor Dersa, vidi: Derca Derfled, Kotor 1890. god. Derca, Dersa, Kotorska vlastela 1124. god. Desanović, Bistrica (Bijelo Polje) Desantolo, Bogišići (Boka Kotorska), porijeklom su iz Italije Des, i, Ulcinj u 13. v. Desi, Kotor; u Ulcinju 1363 - 1380. god. Desiderić, Kotor, po nahočetu Desimirović, u Drobnjacima Desisalić, Bečići (15. v.); Budva, od njih u Šišatovcima (Srem) kao: Štiljanović Desislavin, vidi: Desislavić Desislavić, Kotor (u 14. v.) i kao: Desislavin 1332. god. Desić, Vukovci (Zeta) Despenić, Herceg-Novi i kod Risna, doseljenici iz Hercegovine Despinić, i kao: Čukvas, Žljijeb (Boka Kotorska), doseljenici iz Ljubomira (u 17. v.) Hercegovina Despić, od Rista Slijepčevića iz Samobora (Gacko) prešli u Drobnjak Despot, i kao: Bjelogović, Gorovići (Grbalj); Paštrovići, kasnije kao: Despotović; Polimlje i Potarje i kao: Brašnja: Vrbovo, Bobovo, Zvijezd, Kričak, Mijailovica i Obarda (Pljevlja), porijeklom su iz Bjelopavlića Despotović, Paštrovići, ranije Despot u 13. v.; Nikšić; Obarda kod Svete Trojice (Pljevlja); Zap; Cerovo (Valjevo), doseljenici iz Pive; Grnčare (Raška), doseljenici iz Vasojevića Destanović, Grubač i Rasova (Kuči); Đerekare (Raška), porijeklom iz Čeva (Cetinje) Detović, Sviba (Piperi), ogranak Đurovića, porijeklom iz Pješivaca. Od njih su kod Kuršumlije (južna Srbija) Destoma, Kotor Defornera, Herceg-Novi Deca, Tuzi Decević, u Tuzi sišli iz Koća (Kuči) Dečević, u Tuzima i jedni odu u Skadar Dečić, Bar Dešaram, Ulcinj 1889. god. Dešić, Plavsko-gusinjesko područje Dešković, Herceg-Novi; Krpalj (Grbalj) Diani, Antibari (Bar) 1321. god. i kao: Dulji Dibižinović, Orahovice (Kotor) u 17. v. doselili se iz Hercegovine; Herceg-Novi Dibra, Dobre Vode, Mide, Oblik i Dibra (matično) - Crnogorsko primorje; Bar Dibranin, Budva i kao: Čalak; Nikšić; Dobre Vode (Bar); u Podgorici iz Dobri (Tuzi) i kao: Bal, porijeklom iz Debra (Dibra), Makedonija Dibranić, Podgorica Divaković, Pržno (Budva) Divanić, Bar Divanović, Perazića Do (Paštrovići), ogranak Mitrovića, porijeklom iz Stare Srbije 1745. god., Bar, Ulcinj Divac, iseljenici iz Riđana (Nikšić) u: Bobovo, Vrbovo pa Vinicku, Zvijezd i Mijane (Pljevlja) Divašić, nikšićko područje Divljak, kod Risna i Herceg-Novog Divljan, Bukovice (Pljevlja) Divljaković, Rađevina (Kržovi), Valjevo, jesu iz Pive Divljanin, Mokrinje (Boka Kotorska); ogranak Karadžića iz Drobnjaka, prešli u Obronak (Jahorina) Divova, Mratinje (Piva) Divošić, kod Kolašina Digdo, u Kotoru 1523. god. Diglisić, Tuzi i Podgorica Didalić, i kao: Didealić, Kotor Diđanin, Krivošije, doseljenici iz Diđa u Bjelicama (Cetinje) Dizdar i Dizdarević, grana Jećimovića bjelopoljskih i područni Zalaz, Tutinu i Rožaju i kao: Dastar Dizdarević, Boljevac, Bistrica, Oluje, Godovo, Miroevići i Rasova (Bijelo Polje); Štavica i Crnča (Rožaje). Svi su grana Jećimovića bjelopoljskih, vidi: Dizdar; Iz Nikšića 1879. god. iseljeni u Bosnu; Pračica (Pljevlja); Spuž uz rijeku Zetu, sišli iz Hota (Tuzi) i jedni na Žabljak, uz Skadarsko jezero; Kolašin 18 - 19. v.; U Gusinju su srodnici Omeragića i Tairagića, doseljenika iz Šalje (Albanija) Dizdarić, Igalo, Herceg-Novi, po majci Dijamant, Podgorica Diklić, vidi: Kočetan Dileno, Bar Dilinraka, Široke (Gornja Krajina), porijeklom iz Stare Crne Gore Dilciginum, u Ulcinju 1410. god. Dimak, Kotor, došli sa ostrva Raba Dimin, a, Bar; vidi: Damjan u Paštrovićima Dimitraš, Trepča (Martinovići) - Gusinje Dimitrijević, Risan, iz Drobnjaka, vidi: Rafailović; Dobrače (Šumadija) i kao: Dobrača, porijeklom iz Drobnjaka; Donje Dragačevo (Srbija) i kao: Pripuz, porijeklom iz Bijelog Polja; Borač (Gruža Kragujevačka), ranije: Vesović iz Vasojevića; Brazilovac (Šumadijska Kolubara), porijeklom od Tare sa Levera Dimitrović, i kao: Mitrović, u Bjelopavlićima 1444. god.; Drugi su ogranak Šaranovića, iz grupe Petrušinovića u Bjelopavlićima; Cetinje; u Kotoru i kao: Mirčanin Dimić, Šekulari i Berane u Vasojevićima, porijeklom iz Prizrena; Bijelo Polje; Nikšić; Cetinje Dimo, u Kotoru 1430. god.Dimnaku, vidi: Matanović Dinić, Nikšić Dinković, i kao: Donković, Šišići (Grbalj) Dipić, Nikšić, iz grupe Trebješana (ogranak Popović), drugi u Ljevišta (Gornja Morača), odatle u Strug (Šavnik). Od njih su: Đoković i Šundić u Župi Nikšićkoj. Od njih su u okolini Odese (Ukrajina) Diribeger, Srbina, Herceg-Novi Ditmera, Herceg-Novi Dičelja, Herceg-Novi Djukić i kao: Đukić, Herceg-Novi Dlakić, Bijelo Polje i područne Livadice; Podgorica Dmitrić, grana Vlahovića u Rovcima Dmitric, Paštrovići Dmitrović i kao: Mitrović, Kuči, ogranak Vučevića, ranije Nikezića (Mrnjačevića) u grupi Nikčevića. Od njih su u Donjim Vasojevićima; Andrijevica; Krstac (Stevanovići); Mojkovac; Pelev Brijeg (Bratonožići); Paštrovići, porijeklom iz Kosovske Mitrovice Dobanović, Dabanovići i Seoca (Crmnica), iz Seoca (sjeverna Albanija); u Zeti i Kučima; Klimenza (Crnogorsko Primorje), od onih su iz Selaca i kao: Dabenović Dobinović, vidi: Dabinović, u Perastu (Boka Kotorska) Dobardžić, Bijelo Polje i Podgorica Dobičanin, Morača, potomci Bogićevi Dobkavić (Dabković = Dapković), Paštrovići Dobović, Dobre Vode (Bar) i Kumbor, Herceg-Novi; Ljubomir (Hercegovina) iz Mokrine (Boka Kotorska) Dobog, Herceg-Novi Dobranin, Dibra i Gornji Oblik (Crnogorsko primorje) Dobranić, Kotor Dobranović, u Drobnjaku 1467. god. Dobrašin, i kao: Jokanović, Zatrijebač (Kuči), pa u Vrbicu (Donji Kuči), porijeklom su sa lijeve obale gornjeg toka Trebišnjice. Preci su prešli u Gornje Banjane i Pivu, srodnici su im u: Bratonožićima; Nikšiću; Zvorniku (istočna Bosna), Beogradu, Travniku i Aleksinačkoj Župi (Srbija) Dobrašinović i kao:Bismiljanac, u Vasojevićima, gdje su se doselili iz Bratonožića, kao i u Zaton i Rasovu (Bijelo Polje) Dobrašić, Paštrovići Dobrgević, Risan Dobreljević, Piva Dobrenko, Lastva (Tivat) Dobrenović, Livari, Bratica, Brestovi, Dobrec, Kolomza i Salc (Primorska krajina); Bar; Ulcinj Dobretković, Lastva (Tivat) Dobrece, Livari (Primorska krajina), doseljenici iz Kastrata (sjeverna Albanija), od njih su u Zadru (Dalmacija) Dobrecović, Bratica (Ulcinj), sišli iz Šestana (Gornja Krajina) Dobrečić, Bar Dobrijević, Njeguši (Cetinje) 1445. god. i kao: Gorevuk i Dobrijevići u Dobrskim selima (Cetinje); 1490. god. Žabljak uz Skadarsko jezero; Donja Bijela (Šavnik), ogranak Vulovića Dobrilanin, u Morači potomci Bogićevi, porijeklom ispod Huma hotskog (Tuzi) Dobrilović, potomci Novljana u Drobnjacima. Od njih su mu 16. v. kod Čajniča i Janković na Glasincu (Romanija), Šarović i Gluvić; Salaš Crnobarski (Mačva) i kao: Ćupić, doseljenici ranije Dobrilović iz Pive, jedno vrijeme su živjeli u Goliji (Nikšić); Njeguši, Dobrsko Selo, Dobrskoj Župi, Pecinji (za brdima k'Bokovu), potomci njihovi u Poprate i Lipu. Od ovog Dobrilovića jesu: Vujović, Milanović, Popović, Živanović i Grujić (izumrli). Od onog u Papratima jesu: Đuranović (na Lipi), Sredanović, Vukić i Rajević, a u Oćevinama (Dropska Župa), Cetinje, kasnije kao: Đuranović, od koga pređu u Vasojeviće, pa ponovo jedni u Oćevine. Od ostalih Šćepanovih potomaka u Đuriškoj Rijeci jesu Đuričanin, a kod Berana: Popović, Pajković i Tomašević; Dobra Župa, Kosijeri i Njeguši (Cetinje) 1437. god. doseljenici od Peći (Metohija) i od njih su u Kurilu (Zeta) kao: Čanjotić = Đurašević; (Crmnica) i kao: Dobilović = Šušter; Vraka (Skadar) i kao: Šušter iz Crmnice; Dobrota (Kotor) u 17. v. sišli iz Stare Crne Gore; u Njegušima (Cetinje) kao: Radmilović; Podgorica; iz okoline Peći (Metohija) Šćepan Dobrilović, krajem 15. v. dođe u Dobro Selo (Cetinje), Perast (Boka Kotorska) Dobrilović = Šuster vidi: Dobrilović u Gluhom Dolu Dobrilovići, bratstvo u Dobroti Dobrilovići, bratstvo u Kosijerima Dobrilovići - Šušteri, bratstvo u Gluhom Dolu Dobrilovići, bratstvo u Sotonićima Dobrilovići iz Pive (Pišče 8 kuća, Goransko 1 kuća), starosjedioci - matica Plužine ; slava: sv. Luka Dobrilovići porijeklom iz Pive / porodica u Herceg Novom Dobrilovići iz Pive - u 16. vijeku odselilo nekoliko porodica u Istru (Vranje Selo), neki od njihovih potomaka se vratili u rodnu Crnu Goru krajem 19. i pocetkom 20. vijeka. Dobrinović, Njeguši (Cetinje) u 15. v.; Lješansko područje; Perast (Boka Kotorska); vidi: Dobrićević Dobrić, Njeguši (Cetinje); Plavsko (Gusinjesko) područje u 14. v.; Šestani (Primorska krajina), neki siđoše u Krute (Ulcinj); iz Kuča iseljeni u Ibarski Kolašin Dobrićević, Graci (lješansko područje) 1458. god.; Podgorica i kao: Dobrinović, kasnije i kao: Obrićević, Dobrićević i Dobrinović; Banjani (Nikšić); Lastva (Tivat) i Lastva (Petrovac na Moru) 1470. god.; Perast i Kotor Dobricin, Kotor oko 1400. god. Dobričanin, Morača, potomci Dobrija Bogićeva, od njih su: Sekulović, kao: i Đekić i u Srbiji Dobričević, Kotor u 15. v.; Cetinje 1803. god.; Bogdašići (Grbalj) Dobričić, Stojnik (Jasenica) u Srbiji, doseljenici od Bijelog Polja (Donje Polimlje) Dobrković, Sotonići (Crmnica); Budva u 15. v. Dobrljanin, Prijevor (Grbalj) i kao: Dobroljanin; Bar; Svinjišta i Budva Dobrnjac, u Dobrima (Požarevac), ogranak Vlahovića iz Rovaca Dobro(Dobrsko Selo), pleme u Riječkoj Nahiji Dobrović, Paštrovići; Ponari, Balšićima i Bistrici (Zeta), porijeklom iz Gruda (Tuzi); od njih su u Vraki (Skadar); Herceg-Novi; u Podgoricu sišli iz Gruda (Tuzi) Dobrovodica, Krivošije Dobrovođa, Dobre vode (Cuce), Cetinje od Tomanovića Dobrovođa Vuk, junak iz prve polovine 18. v. Dobrovođani, iseljeno bratstvo iz negdasnjeg sela Dobre Vode Dobroević, u Risnu (Boka Kotorska) Dobroljanin, vidi: Dobrljanin Dobronić, Kotor, oko 1440. god. Dobrosalić, i kao: Mrcina, Paštrovići 1457. god. Dobrosić, Paštrovići Dobroslavić, kod Petrovca na Moru 1355. god.; Paštrovići Dobrohnić, Njeguši (Cetinje) 1337. god.; Podi (Mrčevo), Grbalj Dobroš = Dabraš, u 13. i 14. v. u Kotoru Dobrošan, kasnije: Jokanović, u Zlatici (Kuči) i drugdje bližnji Đušarima, vidi: Jokanović Dobrsko Selo, pleme u Riječkoj Nahiji Dobrunač, iz Budve u Luku Šiponsku (Dubrovnik) Dobruniča, 1626. god. u Previšu (Žabljak) Dobud, Kotor Dobčević, Dobrota (Kotor), vidi: Davčević Dodaj, Murićani i Štoj (Ulcinj) Doder, Malinsko (Šavnik), potomci Pilatovaca, sa lijeve obale Trebišnjice. Preseljeni u Gornje Crkvice, Ravno i Rudine (Piva) kao: Ploska i Ploščić Doderi iz Pive (Ravno 15 kuća), doseljeni iz Popova, a drugi iz Hloga (Hercegovina) ; slava: sv. Djordjije Doderović, Piva, doseljenici iz Popova Polja (Hercegovina) Dodeškin, Bar Dodić, Dodići, šire Arbaneša, Vljadaje (Bratica), Crnogorsko primorje i kao: Dodaj u područnim Murićima i Štoju; Varda (Mojkovac) Dodmasi, Kotor Dodović, Šas (Ulcinj) Dodrnja, Donja Ržanica (Berane) Dožić, ranije: Medenica, u Rovcima Morači, i kod Mojkovca i Gornjoj Morači; Cetinju Dozda, Raovac; Biskupić (Mojkovac); Podgorica. Kasnije jedni kao: Baletić Doičević, Nikšić Dojić, Gornje Nerodimlje (Kosovo), porijeklom iz Vasojevića Dojkić, Nikšić Dojmije, Kotor (1844. god.) Dojmc, Budva Dojčević, i kao: Šumar, Paštrovići, a u Poborima (Budva) i kao: Poboranin Dojčinović, Kotor; Podgorica Dodaj, Škala (Tuzi) Dokić, Zvjezd (Pljevlja) sa okolinom, starosjedioci i jedni kao: Petrović, a u Donjim Vasojevićima i Podgorici iz Kuča; Preraci (Bileća) ogranak Vujovića, od Nikšića; u Zaostro (Berane) su iz Bratonožića; ogranak Starovića iz grupe Abazovića Dokleatić, Trebesin, Herceg-Novi Doklesa, u Duklji (Dokleja) i odseljeni Doklesić, Trebesin, Dobrota i Herceg-Novi (Boka Kotorska) oko 1692. god. doselili se iz Banjana (Nikšić). Od njih su kod Risna i u Herceg-Novom Dokmanović, Kruševice, Herceg-Novi; Nikšić Doknić, Zlostup (Golija); Nikšić; Smrduša, Busak i Vraćenovići (Nikšić), a jedni u Hercegovini; Cetinje. Od njih su kod Prokuplja (južna Srbija); u Goliju su došli iz Rioca (Bileća), a tamo kao: Žeravice sa Čeva (Cetinje) Dokonda, Herceg-Novi Dokšević, vidi: Šumar Dolanica, Herceg-Novi Dolendžuk, Bistrica (Bijelo Polje) Dolovac, Pljevlja 1882. god.Dolfin, u Baru, 1446. god. Dolči, Cetinje 1805. god. Doljanica, Kovači (Grbalj), doseljenici iz Stare Crne Gore; Herceg-Novi i područni Podi Doljanica, bratstvo iz Kovača, Grbalj opština Kotor Doma, u Baru 1372. god. Domazet, Plavski vilajet 1485. god.; Njeguši (Cetinje) u 14. v. vidi: Domazetović; Kotor, sišli iz Ćeklića (Cetinje); Dobrota (Kotor) Domazeti (Domazetovići) - Kaluđerovići, bratstvo u Petrovu Dolu Domazetović, i kao: Domaz (Domazet) ranije Ozrinić, potomci Ozra (Ozriha) iz Muta u Kčevu (Čevu), Cetinje, porijeklom iz Dukađina (Metohija), razgranati; Petrov Do (Ćeklići), Cetinje, ranije: Radnić, zatim kao: Domazetović = Kaluđerović i kao: Kaluđerović = Domazet i Domazotović; Porijeklom iz Bjelopavlića; iz Lake (Čeva) označeni Domaz = Domazet kasnije: Domazetović, prešli su u Župu Vrn pa Pađene, Guvnine, Vrtilje, Umac (Mali i Veliki), Omeđine (Trebinje); zatim Fatničkom Polju, Vlahovićima (Ljubinje), od njih su na Glasincu (Romaniji), Prijedolje (Stolac), Kmetini (Čapljina), Ulogu i Nedovićima (Nevesinje), pa jedni tamo kao: Domazet, od kojih su u Previli (Kundaci), Foča, odatle jedni u Surčin (Donji Srijem), Beograd i područno Barajevo kao: Domazetović, a u Bijelo Polje (Mostar) kao: Domazet isto u Drenici (Kosovo) i Gabeli, Fatnici i Bileći (Hercegovina) a u Nikšićkim Trepčama kao: Velikodomazetović, Mali Gradac i Glina (Banija), kao: Jovanović a u Klepcima, Herceg-Novi kao: Krunić, Imotski (Hercegovina) od kojih su u Jelsi na Hvaru, Vuki, Đakovo, kod Gospića, Bunićima (Lika), Karauli i Konjskom Brdu kod Perušića (Lika), u Višegradu, Zemunu i Beogradu sa jednim i drugim prezimenom, kod Kiseljaka Fojničkog, Klobuku i Vašarevićima (zapadna Hercegovina, Pavkovićima i kod Lašve, Uroćevine kod Kaknja svi kao: Domazet, Mokra Njiva (Nikšić) i toj varoši i područnom Broćancu odakle su kao: Žižić prešli u Drobnjake, Kukuričje, Kutina, na Žrvnju, Vilogorcima, Fojnici i Varešu (Bosna) kao: Popara isto u Bjeloševom Dolu (Ljubinje), zatim u Domanovićima kao: Popara (kao prezime javljaju se 1730. god.). U Nikšiću, Sarajevu i Dubrovniku kao: Velikopopara, isto u Uskocima kod Imotskog, Garencu, Dobrinji, Donjoj Rijeci (Modriča) i Donja Kladonja (Bosna); kod Vareša u Bosni jedni kao: Popić, a drugi kao: Babić, Babića Brdo (Glamoč), kao: Babić, u Slavoniji (Grubišino Polje i Perativoje) sa oba prezimena, a u područne Rašenice kao: Milanović; Pađane (na Šljivinama), Bileća od 1730. god. kao: Popara od njih su u susjednim Omeđinama pa u Novi Sad, u Slavoniji: kod Đakova, Vuka (Josipovac), Široko Polje, Beketnica, Putinovci; i Donje Rašetnice (Tivat) od kojih su u Americi; u Zeti potomci od Ive sa ostrva Vranjine; od Cetinja preseljeni kod Pljevalja; u Vrulju i Krupice kao: Velikopotparić; u Mojanovićima (Zeta) potomci Novaka = Debelog, razgranati: Agović, Muminović (Perković) i Plašavić Domazetovići u Zagredi kod Danilovgrada Domazijan, Bar, polovinom 15. v. Domanović, Kuljače (Budva) Domančić, Kotor Domes, Herceg-Novi Domianović, Lepetane (Boka Kotorska) Dominković, Herceg-Novi Domić, Kotor Domja, Kušići (Kotor) Domoljubić, Tivat, nahoče Dona 1774. god.; Paštrovići Donado, Kotor 1647. god. Donatević, vidi: Donato Donatini, Herceg-Novi Donato, u Kotoru 1283. god., jedni kasnije kao: Donatević Donda, Risan i Cetinje Dondalo, Kotor Dondić, Vojinovići i Rudine (Piva) i 1889. god. pošli u Srbiju Dondići iz Pive (Vojinovići 7 kuća), potiču iz Popova matica Plužine ; slava: sv. Djordjije Donković, Šišići (Grbalj) i kao: Dinković, starosjedioci; Dankovića kula (Vrh Bapca) u Paštrovićima 1612 - 1781. god., preselili se u Grbalj; Burani i Bačvice (Paštrovići) u 15. v. Dončić, Škaljari i Muo (Kotor), pa jedni u Mul (Grbalj), porijeklom su iz Čeva (Cetinje); Kotor Donjak, prvobitno prezime bratstva u Donjem Ceklinu (Rijeka Crnojevića), potomaka Leke Klimentćaka, vidi: Mašanović Donjaci, bratstvo u Ceklinu Dopčinkov, Krtole (Grbalj) Doretić, Baošići, Herceg-Novi, doseljenici sa ostrva Visa i kao: Dorotić Dorić, Nikšić Dorongići, prezime nastalo od prezimena Doronga prije 200 god iz dijela Republike Srpske na granici sa Hrvatskom. Trenutno zive: Pješivci (Gornji) mjesto Bogetići (prilog: Vladimir Dorongić [email protected] ) Dorosalvić, Petrovac na Moru Dorotić, vidi: Doretić Dos, grana Jekšana u Ljubotinju (Rijeka Crnojevića) Dosković, u Bjelopavlićima i kao: Brašnja, doselili su se iz gornjeg Polimlja, pa odseljeni u Bobovo, Vrbovo, Zaseok, Ljeskovac i Seljane (Pljevlja); Tornik, Sokolski kraj u Srbiji, doseljenici iz Pive Doslorević, Ulcinj 1879. god. Dostan, Budva Dostanić, i kao: Branković, Turic (Donje Dragačevo), Srbija, porijeklom iz Morače (Kolašin), a jedni iz Morače u Bar; Herceg-Novi i područni Kuti ogranak Karamana iz Korjenića (Trebinje) Dostinić, Sasovići (Piva) ranije Karaman (Karimon) iz Korjenića (1710. god.); Trebinje Dostnić, Bar; kod Risna; Herceg-Novi i područni Žlijeb Dostić, Dobrota, Kuti, Sasovići, Herceg-Novi Dockol, Herceg-Novi Doč(i), Rastiš (Donja Krajina) Dočić, Budva, po majci Došljak, c, Veliđa (Berane), srodnici Bogavaca; Zaton (Bijelo Polje); kod Užica (Srbija), doseljenici iz Pješivaca, kao: Uskoković; Podgorica Došljač, Dragosava (Dapsići), Zagrađe, Komadin i Tihoda u Gornjem Polimlju Dragalinović, Grbalj 1443. god. Dragaljevac, u Piperima ogranak Ljumovića iz grupe Đurovića Dragaljević, Piperi Dragamanović, Topla, Herceg-Novi Draganić, iz Cuca, granice Grahova (oko 1687. god.). Po jednom predanju porijeklom su iz područja Raške. Nastanili su se u Viluse (Zanoge), Broćanac (Grahovski), Nudo (Aranđelovo), u Petroviće, Drijen i Draganića prodo, prije su bili u Sutorini, Herceg-Novi, kada su došli u Petroviće (Banjani) oko 1850. god., udovica sa đecom: Todor (= Todorović), Kojo (= Kojović), Rade (= Radojević) i dalje jedni prešli u Krivošije, drugi u Miloviće, Dabarsko Polje, Podgoricu, Baniju, Slavoniju, u Lici, Bijeloj Crkvi (Banat), Srbiji, kod Konjica (Bosna) i drugim mjestima Draganići,staro bratstvo na Izvorima Dragaš, u Banjanima (1422. god.); Nikšić; Boljanići, Dragaši, Jugovo, Ljuće, Milunići (Pljevlja), doseljenici od Kolašina; Podgorica Dragašević, Njeguši (u 15. v.); Cetinje; Podgorica; Nikšić Dragidela, (Bar), porijeklom od Leskovca (Srbija) Dragić, Okladi i Bistrica (Mojkovac); Gornja Morača; Podgorica; Kotor, po nahočetu Dragićević, Risan (1692. god.), doseljenici iz Popova (Hercegovina); Lutovo (Bratonožići), pa u Velje Brdo (Piperi), grana Đurkovića; Limljani (Crmnica); Gorica, Bjelopavlići, ogranak Stanišića; Kod Nikšića grana Trebješana, odselili se kod Odese (Ukrajina); Tvorila (Bjelopavlići) ogranak Jovanovića iz grupe Pavkovića; Užice (Srbija), porijeklom iz Tvorila (Bjelopavlići); Orja Luka (Danilovgrad); U Vasojevićima su ogranak Dabetića; Zaton (Bijelo Polje), kod Nikšića, ogranak Trebješana. Jedni su se naselili u Zemunu, pa prešli u Beograd; Valjevo, doseljenici iz Pive; Bogetići (Pješivci), ogranak Premovića (Magovčevića), potomci Bukosava Bogdanova; iz Lješkopolja (Podgorica) prešli u Uskoke, srednja Dalmacija Dragićevići iz Pipera, selo Đurkovići odakle su se selili u Spuž, Danilovgrad Dragićevići, bratstvo u Cerovu Dragićevići, bratstvo u Limljanima Dragičević, Podi, Herceg-Novi 1692. god. doselili se iz Popova (Hercegovina); Dobrota (Kotor); Budva; (Srbija) iz Pive Dragišin, Nikšić Dragišić, Nikšić i područno Lukovo, porijeklom iz Ćeklića (Cetinje); Piperi (potomci Dragiše Šćepanova), iseljeni u: Ulcinj, Balabane i Mijomanoviće (Zeta) gdje su jedni zabilježeni kao Filipović od njih u Levač Plelice i Obrenovac (Šumadija) Dragišići, bratstvo u Crmnici Dragnić, Morakovo i Vasiljevići (Župa Nikšićka), ogranak Dabetića iz Lijeve Rijeke (Podgorica), od njih su u Sjedinjenim Američkim Državama Drago, Kotor (11 - 19. v.) i kao: Dragonis = Dragone = Dragonibus i Dragonus, pa i Dragović iz Paštrovića; Nikšić Dragović, Morača (Kolašin), ogranak Dulovića. Od njih su u Pošćenju (Mojkovac); Rovca; Belići (Budva), ogranak Bečića; kod Gusinja, i Komoran (Plav), porijeklom iz Crmnice. Od njih su u Vasiljevcima (Srbija); Kuči, ogranak Dučića; Zaton (Bijelo Polje); iz Drobnjaka su se odselili u: Ljubić (Tamnik, Srbija) kao: Bogdanović; Rade (Valjevo) i Rogači (Donje Dragačevo) kao: Dragović i Bogdanović; Nikšićko Prekovođe; Nikšić; Velestovo (Cetinje) 1816. god., od njih su u Ulcinju; kod manastira Sv. Trojice (Pljevlja); Bljaca i Dragovići (Prečista Krajina). Od njih su u Zuosu, uz Bojanu; Slivovo (Lugovi), Lipljan, ranije Vujošević (Savović) iz Kuča, sa Momča; Mahala i Ponari (Zeta), ranije: Stanojević, porijeklom iz Velestova (Cetinje); Gluhi Do (Crmnica), ogranak Gvozdenovića; Cetinje; Podgorica; u Plavu i Gusinju iz Kuča; Vranjina u Zeti 1527. god.; Šišići (Kotor), vidi: Drago; Ćurioc (Bjelopavlići), kao: Tomašević. Od njih su u područnom Spužu; Danilovgrad; Zagarač (Danilovgrad); Krivošije; Bečići (Budva), ogranak Bečića u Budvi; Berane; Ćulići (Andrijevica), grana Novakovića, najbliži Adžićima; Gracko (Kosovo), porijeklom iz Bjelica (Cetinje); u Gajtanu (južna Srbija), ranije: Kodžulović, došli iz Župe Nikšićke Dragovići- Stijepovići, bratstvo u Bajicama Dragovići, Gornja Morača, Dragovića Polje Dragoević, Kotor (1423. god.), doseljenici iz Paštrovića Dragojević, Bobija i Drušići (Rijeka Crnojevića), ogranak Vukmirovića; Kotor; Njeguši (Cetinje); Nikšić; Gostilje i Gostilje Martinovićko, ogranak Vukšića; Oblo Brdo (Andrijevica), ogranak Vulinića iz grupe Dabetića; u Piperima ogranak Vukmirovića; u Drobnjacima, ogranak Žižića Dragojevići iz Gostilja (Martinići u Bjelopavlićima) Dragojevići u Bobiji - Riječka Nahija Dragojlović, Morinj (Krivošije) i Ubli, Herceg-Novi (oko 1687. god.) doselili su se iz Bjelica (Cetinje); Nikšić Dragoman, Žabljak (Rijeka Crnojevića) 1440. god. Dragomanović, područje Skadarskog jezera (u 16.). Od njih jedni u Grahovu (Nikšić), drugi u Morinjama, Ublima i Toploj, Herceg-Novi, gdje su jedni zabilježeni oko 1690. god. Dragomidoljci (Pavićevići), bratstvo u Komanima Dragomiljani(Pavićevići), bratstvo u Ćeklićima Dragomiljanin, i kao: Pavićević, potomci Buronjića, vidi: Petrović u Ćeklićima Dragone, vidi: Drago Dragonibus, vidi: Drago Dragonis, vidi: Drago Dragonus, vidi: Drago Dragosalić, u Kotoru iz Bajica (Cetinje) Dragosavljević, vidi: Šaban Dragoslavići iz Ljubotinja Dragoslavići su iz Ljubotinja. Istorija plemena je poznata do Ivana Borojevića iz 1457. godine (ja imam porodicno drvo koje vodi do toga pretka). Borojević Ivan je u vašem registru opisan kao predak bratstva Ivanovića i Ivaniševića. Medjutim Ivan Borojević je imao tri sina, i Dragoslav je bio jedan od tih sinova. Svi Dragoslavovi potomci su bili Dragoslavići. Jos u srednjem vijeku je jedan Dragoslavić ubio ozloglašenog turskog starješinu Šabana. Od tada je narod počeo toga Dragoslavića da zove Šabanom. Takođe su i svi njegovi potomci zvani Šabanima. Tako je od turskog imena Šaban nastalo crnogorsko prezime Šaban. Šabani iz Ljubotinja su takođe u vasem registru. (Moj djeda Dušan, sin Mrguda Šabana, rodom iz Ljubotinja je zajedno sa svojim bratom, mislim negdje oko pre II Svetskog Rata sudskim putem promijenio svoje prezime Šaban u staro originalno prezime Dragoslavić. (prilog: Igora Dragoslavića iz Kanade). Dragoš i kao: Dragošević, Riđane (Nikšić) u 15. v., kasnije Sladojević (od njih: Daković), Vujačić, a odseljeni u Hercegovinu su: Milićević, jedno vrijeme u Vilusima (Nikšić). Razgranati u više mjesta Dragošević, vidi: Dragoš, u Žanjevom dolu (Njeguši), Cetinje 1441. god. Dragoševići, bratstvo u Riđanima Dragujin, vidi: Grujić, u Ilandži (donji Banat) Dragutinović, Ubla (Ćeklići), područje Cetinja, grana Buronjića iz Bjelopavlića; Podgorica; Kotor i područna Dobrota, Velje Selo i Orahovica; u Koritima (Bihor), Bijelo Polje; Bučje i Toci (Pljevlja), doseljenici od Kolašina; u Komanima (Bandićka Župa), Podgorica, (potomci Dragutina Vuka Radonjina) preci Bandića iz grupe Orlovića; Kalenić i Rodljevo (Užice), porijeklom iz Pive Dragutinovići, bratstvo u Župi Bandićskoj Dragutinovići, bratstvo u selu Ublu Dragšević, Riđane (Nikšić) 1438. god. Dražanin, Drage i Besnik (Rožaje) Draževina (Dražovina, Dražovljani), "pleme" u Lješanskoj Nahiji Draživojević, vidi: Sanković Dražinović, Kotor Dražić, Herceg-Novi Dražojević, Herceg-Novi Drainović, u Komanima 1492. god. Drainjac, u Miruše, sa Čeva (Cetinje), ogranak Kaluđerovića (Bjelogrlića). Ima ih i van teritorije Hercegovine Drakić, u Mojanovićima (Zeta) sišli ispod brda Mojan, otud i njihovi preci Mojanović, porijeklom su iz Stare Srbije, prešli oko 1480. god. Ima ih u Orahovici i Perastu (Boka Kotorska); Podgorica; Zaljevo (Bar); Gluhi Do (Crmnica) Draković, Bjelopavlići, ogranak Stanišića (oko 1759. god.), doselili su se iz Drakovića (Drakulovina), Bjelopavlići; Peroj (Pulja), Istra iz Ljubonja (Ljubotinja), Cetinje Draktić, Vrba (Njeguši); Bar Draktići, staro bratstvo u selu Vrbi Drakulović, Kuči grana Kučana i drugi ogranak Nikezića (Mrnjavčevića). Jedni su se iz Liješta odselili u Gusinje i (Gusinje) i Plav, od njih: Vukotić, Memetović; Drakulovina i Vinići (Bjelopavlići), ogranak Stanišića, a u Vasojevićima ogranak Drakića iz Mojanovića (Zeta); Vranovići (Grbalj) Drakulovići porijeklom iz plemena Kuč, iz sela Beziova, iz bratstva Nikezića, predak Drakule (brat Nikole pretka Muratagića) se naselio u Plav 1730tih godina, đe su se njegovi potomci nazvali Drakulovićima. Od Drakulovića se granaju Turkovići, Arsovići, Vukotići i Mehmedovići. Svi su pravoslavci osim Mehmedovića koji su muslimani. Drakulovići (Jovanovići), bratstvo u bokeškom Primorju Draljević, u Lješkopinu (Podgorica) Dramljak, ranije: Milićević u Vranjanima (Požega), Srbija. Porijeklom iz Drobnjaka Drapić, područje Nikšića Drapšin i kao: Miković, Tudurovići (Paštrovići), Budva Draslavljević, vidi: Šaban Dratnić, Budva Drahler, Herceg-Novi Drača, Podgorica, vidi: Dračis Dračević, Herceg-Novi, po nahočetu; u Hotima (Tuzi) u 14. v. Dračis, i Drača, u Baru 1367. god. i 1369. god. Drašević; Berane, ranije Drago, u Kotoru Draškićević, Sasovići (Boka Kotorska) 1692. god.; Grahovo (Nikšić), od njih su: Vučetić; Mojdež (Boka Kotorska), porijeklom su iz Banjana (Nikšić), kasnije: Parijez; Kotor, porijeklom su iz Albanije Drašković, (Cetinje), grana Mileševića, najsrodniji su Vujićima. Od njih su u Vranjini, uz Skadarsko jezero i Grahovu i Rastovac (Nikšić); Pod Kovač (Pljevlja); Čevo (Cetinje). Od njih su u: Buljarici (Paštrovići) i Gajtanu (južna Srbija), gdje su kao: Savić, pa u Vir i Vranjeske šume (Nikšić); Nikšićko Prekovođe; Župa Nikšićka; Nikšić i područno Lukovo; Rovca (Kolašin) 1) ogranak Vlahovića i Turjača (Nikšić), 2) ogranak Koprivica iz Banjana, 3) na Blatini. Od njih su u Bijeloj (Šavnik), Polja (Mojkovac); Šušnju (Bar); Brodarevo na rijeci iz Rovaca; u Drobnjacima grana Miloševića i jedni se bilježe kao: Knežević; u Rovcima jedni su iz plemena Nikšić; Donja Kržanja (Kuči), grana Ljuljanovića. Od njih su u Gusinju i Plavu i kao: Drešković; Paštrovići 1) od Čeva, 2) iz Hercegovine; Lješnica (Bijelo Polje); potomci Prenta Ozrova iz grupe Orlovića; Kotor; Lastve (Tivat); Prnjavor (Plav); Baošići i Perast (Boka Kotorska) zabilježeni i kao: Albanac; Plav; Herceg-Novi; Bjut Montana (Sjedinjene Američke Države) jesu iz Gornjeg Polja (Nikšić) Draškovići, bratstvo u Didama Draškovići, bratstvo u Kčevu (predak - vojvoda Draško Popović 1640-1725) Draškovići iz Barjamovice (Velestovo) su potomci Draška Mrvaljevića Draškovići iz Rovaca su potomci Draška Šćepanovića ; kod Nikšića ogranak Trebješana. Jedni su se naselili u Zemunu, pa prešli u Beograd; Valjevo, doseljenici iz Pive; Bogetići (Pješivci), ogranak Premovića (Magovčevića), potomci Bukosava Bogdanova; iz Lješkopolja (Podgorica) prešli u Uskoke, srednja Dalmacija Drvanić pa i kao: Drvenarović, 7 - 9. vijek vlastela: Drvanović 982. god. u Onogoštu (Nikšić) Drežančić, Herceg-Novi Dreić, ogranak Drejića Stijepo (Zatrijebač), Kuči (u 17. v.) preselili u Pepiće (Plav) Drejić, vidi: Dreić Drekaj, Škala (Tuzi) Drekalović, Kuči (1658. god.). Od njih su i stim prezimenom u: Batuši (Đakovica), Trepčima (Andrijevica), Nikšiću, Župi Nikšićkoj, Cetinju, Kotoru, Herceg-Novom; u Kastratima, uz rijeku Cijevnu, kasnije: Turković Drekalovići(Ljakovići), bratstvo u Kučima Drekić, ogranak Januševića, grana Koprivica, iz Turjače (Nikšić) odselili su se u Donju Kleznu (Ulcinj) i jedni i kao: Jacović Dreković, Crnokrpe (Rožaj) i kao: Bećović, porijeklom iz Kuča, pa Vesnić i Ribarići (Nova Varoš); Nikšić; Gornja Klezna (Ulcinj); Pepići (Šestani), Primorska krajina Drekčević, Vinići (Bjelopavlići) Drempetić, Podgorica Dresler, Herceg-Novi Drecić, Gluhi Do (Crmnica), grana Drekalovića iz Kuča Drecun, Ljubotinj (Boguti i Donja Sela), Rijeka Crnojevića; porijeklom su iz Drenove (Trstenik). Od njih su u Nikšiću, Srbiji i Rumeliji (Turska) Drecuni, bratstvo u Ljubotinju Dreč, Cetinje Dremaj, ević, Tuzi Drešević, Tuzi, doselili su se iz Temelja (Skadar), porijeklom (iz Dukađina) Metohija Drešić, Gluhi Do (Crmnica); Sutomore (Bar) 1910. god. Drešković, u Plavu i okolini su se doselili iz Kuča, vidi: Drašković oko 1885. god.; Kodrobuda (Zeta) iz Hota (Tuzi) Drešović, Tuzi Držav, Kotor u 13. v. Drižakov, Herceg-Novi Drija, Bar Drijenjak, Zalug (Pljevlja) Drimović, Budva 1650. god. Drina, Podgorica Drini, Podgorica Drinčić, Tepca i Rudo Polje (Žabljak), ogranak Jovovića, grana Trepčana iz Rudog Polja, prezime je po njihovom očuhu. Od njih u Dužima (Žabljak) prešli neki u Srbiju drugi u Rudo Polje (Piva); Potprisoje (Piva); Nikšić Drinjajić, Piva; Drobnjak Drinjac, k, Miruše (Nikšić) i Baljci (Bileća), ogranak Kalužerovića iz Ćeklića (Cetinje). Živjeli su i uz Drinu. Nastanjeni kod Gacka (Hercegovina), bjeleže se kao: Bjelogrlić Drinjaci, bratstvo u selu Mirušama u Hercegovini Drinjaković, Podgorica, sišli iz Kuča Dripanović, Bar Dritan, i, Bar Dritanović, Bar Dricković, Podgorica, iz Kuča Drišta, Donji Oblik uz Bojanu, porijeklom su iz Drivasta (sjeverna Albanija) Drk, Podgorica Drljan, Bar Drljača, Nikšić, porijeklom iz Hercegovine Drljević, Moračani porijeklom iz Kuča. Od njih su u Kolašinu, kod Mojkovca, Bistrici (Bijelo Polje), Cetinju i Beranama; Bileća i kod Nevesinja ogranak Miljanića iz Banjana (Nikšić) Drključ, Pljevlja 1849. god. Drman, Zaljevo (Bar). Srodnici Perazića iz Crmnice Drmanović, Bar Drnda, Boljanići (Pljevlja) i u Pljevljima Drndar, Pljevlja; Čeoče (Bijelo Polje), doseljenici iz Stomera; Podgorica; Bukovica (Rožaje), iz Kolašina; Podgorica; Peovac (Andrijevica), ogranak Radulovića iz grupe Dabetića Drndarevići, prema predanju, koje se prenosilo s kolena na koleno, preci familije Drndarević u selu Rupeljevu, opština Požega, Srbija, doselili su se iz Crne Gore sa područja Nikšića i Žabljaka na prostore Užičkog kraja krajem 18. i početkom 19. veka. Bavili su se navodno drndanjem vune pomoću alatke "drnde" od koje je navodno nastalo i prezime Drndarević, ali o svemu tome materijalnih dokaza nema. Bar ne do sada. Po Vuku S. Karadziću, a pre svega Poznanoviću je potvrđeno da je prezime Drndarević nastalo od "drnde" kao sredstva - naprave kojom su se preci familije Drndarević tada služili u ređenju vune. Postoji i anegdota o tome. Kada su članovi porodice saopštili jednom starom generalu da mu je praunuk isprosio devojku. Pitao je odakle je i od koga je soja? Kada su mu rekli da je od Drndara rekao je da sa zida skinu jatagan, odlikovanje i na to mesto obese "drndu". Znači da mu je bilo ponižavajuće što mu se praunuk ženi iz te sredine. Inače familija Drndarević u Rupeljevu slavi slavu Sv. Tomu 19. oktobra. (prilog: Ljubiša Drndarević [email protected] ) Drobac, Herceg-Novi i područni Kumbor Drobjenak, c, Slivnice (Trebinje), potomci Ilića iz Ćeklića (Cetinje). Istorodni su sa: Đurina, Polučanin, Marinović, Šilobad, Ćurtović i Šilodrbnić; Paštrovići 1414. god.; Kotor 1420. god. Drobjenci, bratstvo u selu Slivnici Drobna, u Budvi Drobnjak, u 1128. god. kod stanovnika Drobnjaka na Rudinskoj visoravni = Banjani - Onogošt (Nikšić). Preseljeni u Drobnjak, kasnije: Matijašević i drugi; Vraneši (Bijelo Polje), ogranak Mandića - Trepčana; Trpezi (Bijelo Polje), pa iseljeni na isto kao: Drobnjak; Krašljevići (slave Jovanjdan) i Podkovač (drugi slave Savindan), Pljevlja; Vrbica, Dubrovčići, Židovići, Kričak, Miljevići i Seljani (Pljevlja) (slave Đurđrvdan); Seljani (Pljevlja) i kao: Radulović; Mednjica u Mrčkovini (Pljevlja) i kao: Dromljac; Prijelozi (Berane) i Prijelazi i Zaton (Bijelo Polje); Dobrinja (Bijelo Polje), doselili se iz Stranjana (Sjenica), ranije kao: Špojak; područje Bistrice (Bijelo Polje); Polja i Prošćenje (Mojkovac); Lukavice, Prijelozi i Štitarice (Bijelo Polje) i kao: Ivanović, oni su ogranak Cerovića iz Tušine (Žabljak); Ćetkovići, Šekulari i Babino (Berane) jesu ogranak Tomića iz Drobnjaka; Rovca (Šekulari); Beloševac (Lepenica), Srbija, doseljenici iz Drobnjaka; Vranjani, Glumač i Otanj (Užička Požega), doseljenici iz Drobnjaka; Božurevac, Podrlužje i Rekovac, podnožje Gledićkih planina - porijeklom su iz Crne Gore. Baroševac i Ripanj (Lepenice), Šumadija, doseljenici iz Drobnjaka; u Pločniku (Borač), Gacko, ogranak Nikitovića; Drobnjačka mala (Gavela) - Risan i kao: Drobnjaković, ogranak Tomića iz Dubrovskog (Šavnik); na području Banjana (Nikšić) 1285. god. (onda Rudine) kao: Drobnjak i 1354. god. u današnjim Drobnjacima; kod Kragujevca Drobnjak jesu od Cerovića iz Drobnjaka; Glumač (Požega), Srbija iz Drobnjaka Drobnjaković, Risan (1692. god.) ogranak Mandića iz grupe Novljana; Pridvorica (Šavnik); peraška naselja (Boka Kotorska), porijeklom iz Stare Crne Gore; Bovan (Višegrad), ogranak Međedovića iz Drobnjaka; Zlatibor; Belosave (Šumadija) i Toplica (južna Srbija), doseljenici iz Drobnjaka; Gabela (Risan) ogranak Tomića Novljana Drogolović, Herceg-Novi Drozd, iz Grahova (Nikšić) i kao: Denda Drojić, Kuči koji su se odselili u Makvište Dromljac, vidi: Dromnjac Drmnjak, kod Užičke Požege, doseljenici iz durmitorskog područja Dromnjac, pljevaljsko područje i kao: Dromljac Dronjić, Podgorica Dropo, Nikšić Dropić, Gajtan (južna Srbija), doseljenici iz Morače (Kolašin) i kasnije kao: Božović Drpa, Drpe (Donji Banjani), Nikšić, jedni kao: Zečević doseljenici od Lijeve Rijeke (Podgorica) Drpljanin, Lećevište (Bijelo Polje), matično iz Drpa (Kolašin), pa ih ima na području Bijelog Polja i Pljevaljskom području Drčela, Mažić (Pljevlja), oni su iz Ivanje Drug, predak bratstava Đurovića i Nikolića u Veljem Zalazu Drugić, Livari (Bar) i kao: Metović Drugovići, Njeguši (Cetinje) u 13. v., a kasnije kao: Čihorić i Bratoslavić. Od njih su u Nikšiću 1334. god., Trebinju, kasnije i kao: Sanković; od Trebinja su kod Herceg-Novog i kao: Sanković; Lastva (Tivat) Drugovići, bratstvo u Veljem Zalazu Drugojevići, Njeguši (Cetinje) 1437. god. Drugošević, u Riđanima (Nikšić) 1435. god. Družević, Medići (Kotor) Drumas, Bar Drcete(Trcete, Todorovići) bratstvo u selu Krugu Drcete(Trčete), bratstvo u Ulcinju i u Baru Drusko = Druško, u Kotoru vlastela u 15. v. Druško, Kotor 1420. god.; vidi: Drusko Drušković, Nikšić Drhilupis, Kotor Dubajić, Rusenovići (Miljanići), Nikšić Dubak, Berane i Božići (Andrijevica) Dubanek, Donja Lastva (Tivat) Dubarija, Nikšić Dubinić, i kao: Dubić, u Malezi (Danilovgrad), kasnije: Jovanović na području Zagarača (Danilovgrad). Potomci Nemanjića. Doselili su se iz Dubljeva (okolina Dečana), Metohija Dubinici, bratstvo u Podnopolju Dubić, vidi: Dubinić, Kotor, po nahočetu Dubljani, bratstvo u selu Dubu u Bjelicama Dubljević, Dubljevići (Otar), Piva, doselili su se iz Duba (Bjelice), od njih su u Gacku, Izgorima, Borču, Tepcima i Ninkovićima, a u Uskocima (Žabljak) od 1780. god. kao: Popović; Đedov Do (Gornja Morača); Čeoče (Bijelo Polje); Rastovac (Nikšić); Herceg-Novi i područna mjesta, doseljeni su iz Dubljevića (Nevesinje) Dubljevići iz Pive (Dubljevići 28 kuća, Pirni Do 2 kuće), porijeklom iz Duba-Bjelice; slava: sv. Djurdjic Dubovina, u Jabuci, pri Zelengori, ogranak Mandića iz grupe Maleševaca Dubović, Vranješi (Bijelo Polje), porijeklom su iz Pive; Herceg-Novi, sišli iz Konavala, pa se jedni odseliše 1906. god. u Dubrovnik Dubovica, Bar Dubovičanin, Cetinje Dubojević, vidi: Miljanić Duboković, Očinići (Cetinje) Dubonja, Goleši (Pljevlja) Dubravljani - Radmanovići - Vujovići, bratstvo u Zagarču Dubravljani - Radmanovići - Pešići, bratstvo u Zagarču Dubravljani - Radmanovići - Ičevići, bratstvo u Zagarču Dubravljani - Radmanovići - Nikolići, bratstvo u Zagarču Dubravljanin, u Zagaraču (Danilovgrad) pripadaju grupi Radmanovića Dubravčević, u Grblju, kasnije jedni kao: Đurašević. Porijeklom su od Vučitrna (Kosovo) Dubreta, Dobrota (Kotor), porijeklom od Vučitrna (Kosovo), vidi: Lakičević Dubretć, Dobrota (Kotor), vidi: Dubreta Dubrija, Gornja Bijela (Šavnik), ogranak Rakovića iz Petrovića (Banjani); došli iz Starče (Morača), Kolašin u Grančarevo (Bijelo Polje) Duvela, Pljevlja Dubnjević, u Mirušama (Nikšić) Dubrovljanin, Rovca (Podgorica) Dubrovčanin, u Kotoru 1596. god. Dubčić, Herceg-Novi Duga, Zalaz (Kotor) Dugić, Kotor, po nahočetu Duda, Mali Zalazi u Njegušima, dospjeli iz Pješivaca; Kotor; Nikšić; u Mostaru (Hercegovina) potomci Maleševaca iz Meruši, porijeklom sa Maline, na putu Mosko (Bileća) Dudaj, Gornja Krajina i Donji Oblik uz Bojanu, porijeklom iz Albanije Dudaš, Njeguši (Cetinje) i Podgorica Dudina, Drenovštica (Pješivci) Dudić, i kao: Perić, Mali Srijem (Mali Zalazi), Njeguši, doselili se iz Stubice (Pješivci), vidi: Perić, srodnici Ivanovića, Matkovića i Pejanovića; kod Rožaja i Raške doselili se iz Petnjice (Berane), i kao: Barjaktarević iz Bratonožića, porijeklom Njeguši; Kruševo (Bijelo Polje) kao: Dudić; Jošanice (Risan) Dudići - Perići, bratstvo u Malom Zalazu Dudići - Perići u Bijeloj (Boka), Srbiji, Rusiji (Odesa), USA (Njujork i "u Navrljan") Dudo, Nikšić Dudović, Kotor Duduk, Topla, Herceg-Novi Dudulović, u Podgorici, ranije Lazević iz Dinoše (Tuzi) Dužanin, Drobnjaci, ogranak Abazovića Duičević, Brhula, Herceg-Novi Dujević, Piperi, od njih su kod Novog Pazara, Donjem Meljaku i Milakovici, Brvenici (Pljevlja) kao: Cvijanović i Debešina; vidi: Dujović Dujmić, Kotor Dujmo, Kotor u 15. v. Dujmov, Budva Dujmović, Herceg-Novi i područna Zelenika Dujni, Ulcinj (Ulčino) 12. v. Dujović, Mazgalje (Šekulari), doselili su se iz Lijeve Rijeke (Podgorica), grana Lopoćana, drugi u Tušinja (Žabljak), ogranak Cerovića; Boljanići i Crljenice (Pljevlja); Vasojević, ogranak Novakovića od Dujovića jesu: Šolević Dugaj, ović, Tuzi; vidi: Dukić Duk, grana Bonkeća u Zatrijebaču (Kuči) Duka, i kao: Duke, Budva (Zatrijebač); Donja Orahovica, Sokolski kraj (Srbija), porijeklom iz Pive Dukađin, Reč (Ulcinj); Ulcinj, porijeklom iz Skadra Dukađinac, iseljenici iz Dukađina (između Peći, Dečana i sjeverno od Đakovice) tako je u Bjelopavlićima i predak Bijelog Pavla, kasnije rodonačelnik velikog broja bratstava, vidi: Bubić Dukianović, vidi: Dukljan Dukić, Budza (Zatrijebač) i kao: Bokeć i Dukaj, pa u Tuzi. Od njih su u Nikšiću; Uskoci (Žabljak), od njih su u Brvenici i Donjem Meljaku (Pljevlja); ogranak Bajovića (grana Abazovića) iz Samobora (Gacko); Berane; Kotor; vidi: Bonkeć (Okeć) Dukić, ima ih u Slatini kod Andrijevice i potiču od prezimena Račić i Mijatovic - isto bratstvo (prilog: Vera Polović [email protected] ) Dukinić, Herceg-Novi, po majci Dukljan, Mrtvica (Dugljan Brijeg), Budva i kao: Dukvanović 1436. god. Dukljanin, Bar 12 - 13. v. Dukljanski, u 10. v. u Duklji = Podgorici Duključ, Pljevlja 1849. god. Duković, ogranak Abazovića u Pošćenju na ušću Bukovice u Komarnicu. Od njih su u Godijevu i Podrinju (Bijelo Polje); risansko i hercegnovsko područje nastanjeni su iz okoline Trebinja; Kotor, porijeklom iz Rusije Dukujević, Vražegrmci i Požar (Bjelopavlići). Od njih jedni i kao: Gurić u Maloj Crnoj Gori, uz Taru Duletić, Čevo (Ozrinići), Cetinje, pa (u 15. v.) prešli u Lastvu (Grbalj); Brajići i Pobori (Budva); Od njih su u Prijeradima (Tivat); Škaljari (Kotor); Nikšić, iz Pješivaca; Danilovgrad; Dubovi (Rijeka Crnojevića) Dul, i, i kao: Candul, i, Ulcinj Dulić, Kotor 1420. god.; Kuči, od njih su kod Plava i Rožaja; Bar; Pljevlja 1883. god. Dulović, u Moraču (Kolašin) doselili ispod Huma Hotskog, potomci Bogićevi. Od njih u: Donjoj Ržanici (Berane); kod Mojkovca; Pavinom polju (Bijelo Polje); Kotor; Drobnjaci, ogranak Selanovića (potomci Dula Obradova), doseljenika iz Trnovice (Mostar). Od njih su kod Nikšića, Baru i Kotoru (Napomena: Andrija Dulović iz Crne Gore tvrdi da od Dulovića nema u Morači potomaka Bogićeva već su svi potomci Obrada Selakovića doseljenika iz Hercegovine) Dulutović, Miličinci u Kranjanima (Srbija). Doselili se iz Šekulara (Vasojevići) Dulfin, Paštrovići Duljević, Nikšić Duljić, Kotor Dumeljić, ogranak Pejovića u Komanima (Podgorica) Dumezić, Bar i područni Dumanović, Cetinje Dumić, Nikšić, ogranak Damnjanovića; Gornje Goričane (Sandžak), doseljenici od Kolašina Dumnić, Zlostup u Goliji (Nikšić) i Korita Gatačka. Potomci Ozrovi Dumović, Lješnjani, ogranak Đujovića iz Releza (Podgorica); Podgorica; Nikšić; Cetinje; na područje hercegnovsko doselili se iz Lastve Korjenićke Dumovići (Đujovići), bratstvo u selu Relezi Dunarić, Bobovo i Vrbica (Pljevlja) Dunarović, ranije: Mican, Vlahovići (Pljevlja) Dunđer, Podgorica Dunđerski, krajem 17. v. iz Višnjice (Gacko) došli kod Subotice (Bačka) pa u Srbobran, Kulpin, Kamendin i Novi Sad (Bačka) Dunter, Kotor Duodo, u Kotoru i Herceg-Novom Dupan, Mokrinje (Risan) oko 1692. god., doselili iz Zubaca (Trebinje) Duparić, Vrbica (Pljevlja) iz preko Tare Dupilo, Paštrovići Dupić, Cetinje Dupljak, Lozna i Sipanja (Bijelo Polje) Dupončević, ranije: Brajković Njeguši (Cetinje) 1445. god. Dupčević, Brguče, Herceg-Novi Dur, Prčanj (Kotor) Dura, Lisna uz Bojanu Durak, Donja Kolomza i Krtkol (Ulcinj) Durakovići, Bratonožići, potomci Bukumira. Od njih su u: Zatonu, Ivanovu, Lahoru i Trpezi (Bijelo Polje); Berane; područje Plava i Gusinja; Boljanići (Pljevlja); Bar i područno Ravno i Tuđemili; Ulcinj i okolina Duran, grana Micana u Donjem Kolašinu Duranović, Pljevlja (1851. god.) a u područnim Vlahovićima i kao: Mican, potomci Micana, jedni i kao: Dunarović u Nikšiću i područnom Busku Durgut, Bukovica (Pljevlja) Dur, e, Lisna (Bar) Duričić, Mala Gorana (Ulcinj) Durković, ogranak Jakšića u Vrelima i Junča Dolu (Drobnjak); Brskut (Kuči), ogranak Nikezića iz područne Bezjove, od njih su u Podgorici; Rovca i kao: Minić; Nikšić; Dajbabe i Koloroge (Zeta), porijeklom su iz Čeva (Cetinje); u Trepča (Nikšić) došli iz Hercegovine Durman, Podgorica Durmišević, Pljevlja 1864. god. Durmišović, Bar Durović, Njeguši (Cetinje), ogranak Raičevića, od njih su u Prčanju; Zagorak (Pješivci) i Spuž (Bjelopavlići), odatle u Skadar (Albanija); Dupilo (Crmnica), kao: Dupljanin; Donji Šestani (Primorska krajina), ogranak Karanikića; u Vasojevićima, ogranak Babovića iz grupe Novakovića; Ravna Rijeka (Bijelo Polje); Gotovuša (Bijelo Polje), potomci Dulića; Sipanja (Bijelo Polje); Nikšić; Pljevlja i kao: Kontarčić; Gostilje i Dajbabe Durumbašić, Pljevlja 1849. god. Durutović, Šipačno (Nikšić), došli: Andrija, Vukosav i Kariman (oko 1830. god.) u Brezna (Piva), početkom 18. v., potomci popa Duruta Đukanovića sa Čeva (Cetinje) Durutovići iz Pive (D.Brezna 15 kuća), doseljeni iz Šipacna, starinom sa Čeva; slava: sv. Arhandjeo Dursum (Dursun), Ljubomir (Trebinje), doseljenici iz Crne Gore Dursun, vidi: Dursum Dutin, Bar Dutina, Miruše, uz lijevu obalu Trebišnjice Dutine, bratstvo u Hercegovini Dučić, Cuce (Cetinje) u 16. v.; Karoševine, Koritnica i Streševac (Pljevlja), porijeklom iz Drobnjaka; Cetinje; Grana Nenada u Kučima, od njih su: Raković, iseljeni su u Plav i Rožaje; Kotor; Risan; Nikšić i područno Dučića polje (Velimsko polje); Herceg-Novi; Grbalj 1882. god.; Ledenice (Risan), ogranak Subotića, jedni se preselili u Fatnicu (Hercegovina) Dušaj, Tuzi i područni: Skoraći, Arzi i Helmici. Srodni su im: Gozdjan, Dušaj (Dušajić), pa drugostepeni srodnici: Junć (Junčević), Lajć (Laj - Lajčović) i Đonović, porijeklom su iz Pipera, odakle je predak Lazar Keća došao, tamo iz Ozrinića (Kčeva), Ozrovi potomci, vidi: Gojčević Dušajić, vidi: Dušaj Dušev, Tuzi i Podgorica Dušević, Trobojin (Tuzi), , pa u Podgoricu, vidi: Dušaj Dušek, Podgorica Dušić, Stubal (Bijelo Polje) Duška, e, Kruta i Kunje (Ulcinj), sišli iz Duškina Guvna ispod brda Možura Dušman, Prečista (Gornja) Krajina, uz Skadarsko jezero Dušmanija, Krajna uz Skadarsko jezero Dušović, Trobojina (Tuzi)