UPU Cavtat Sa Zvekovicom

IGH Urbanizam d.o.o. Cavtat sa Zvekovicom UPU

IZVORNIK - 'XEURYQLNYHOMDþD SURþLãüHQLWHNVW

Nositelj izrade: OPĆINA KONAVLE Trumbićev put 25 20210 Cavtat

Odgovorna osoba: Božo Lasić, dipl.iur.

Naziv prostornog plana: URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM''

Razina plana: IZVORNIK – pročišćeni tekst

Broj radnog naloga: 15006

Odgovorni voditelj izrade: dr. sc. ZRINKA RUDEŽ, dipl. ing. arh.

Autori plana: Jurica Knego, mag.geogr. i mag.ing.geod.et geoinf. Nikolina Vuković Kolendić, dipl.ing.građ. Katarina Mojaš, mag.ing.arch. dr. sc. Zrinka Rudež, dipl.ing.arh. Melkior Serdarević, mag.ing.arch. Željko Vukelić, dipl.ing.arh.

Direktor IGH Urbanizam d.o.o.: dr. sc. Zrinka Rudež, dipl.ing.arh.

Mjesto i datum: Dubrovnik, veljača 2016.

URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

SADRŽAJ:

A TEKSTUALNI DIO

I. UVOD II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

B GRAFIČKI DIO

KARTOGRAFSKI PRIKAZI: 0. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA-postojeće stanje...... 1:2000 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA–pročišćena grafika...... 1:2000 2. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI I MREŽE: 2.1. Promet-pročišćena grafika...... 1:2000 2.2. Elektroenergetika i telekomunikacije-pročišćena grafika...... 1:2000 2.3. Vodnogospodarski sustav-Vodoopskrba-pročišćena grafika...... 1:2000 2.4. Vodnogospodarski sustav-Odvodnja otpadnih voda-pročišćena grafika...... 1:2000 3. UVJETI KORIŠTENJA I ZAŠTITE PROSTORA: 3.1. Prirodna baština i krajobraz...... 1:2000 3.2. Graditeljska baština-arheološka baština...... 1:2000 3.3. Graditeljska baština-kulturna baština...... 1:2000 Područja posebnih ograničenja u korištenju

3.4. Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite

Područja primjene planskih mjera zaštite...... 1:2000 3.5. Oblici korištenja-pročišćena grafika...... 1:2000 4. NAČINI I UVJETI GRADNJE – Način gradnje-pročišćena grafika...... 1:2000

C OBVEZNI PRILOZI

PRILOG I. Obrazloženje Plana PRILOG II. Izvod iz dokumenata prostornog uređenja šireg područja PRILOG III. Popis propisa koje je bilo potrebno poštivati u izradi Plana PRILOG IV. Dokumentacija o ovlaštenju stručnog izrađivača Plana za izradu prostornih planova

______IGH Urbanizam d.o.o.

URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

______IGH Urbanizam d.o.o.

URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

A TEKSTUALNI DIO

I. UVOD II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

______IGH Urbanizam d.o.o

URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

______IGH Urbanizam d.o.o

URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

I. UVOD

______IGH Urbanizam d.o.o

URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

______IGH Urbanizam d.o.o

URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

UVOD

Urbanistički plan uređenja ''Cavtat sa Zvekovicom'' obuhvaća prostor za koji Prostorni plan uređenja Općine Konavle (Službeni glasnik Općine Konavle, 09/07., 01/08., 06/08.) određuje izradu četiri UPU-a: • Cavtat, • Zvekovica 1, • Zvekovica 2, • Zvekovica 3.

Obuhvat urbanističkog plana uređenja ''Cavtat sa Zvekovicom'' iznosi 288,88 ha, a odnosi se na cjelokupno građevinsko područje naselja Cavtat površine obuhvata 251,62 ha te neizgrađene dijelove građevinskog područja naselja Zvekovica površine 37,26 ha.

Postupak izrade i donošenja predmetnog UPU-a kao prostorno-planskog dokumenta reguliran je sukladno: • Zakonu o prostornom uređenju i gradnji (Narodne novine 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12, 55/12 I 80/13), • Pravilniku o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (Narodne novine, 106/98., 39/04., 45/04., 163/04.), • Prostornom planu Dubrovačko-neretvanske županije (Službeni glasnik Dubrovačko- neretvanske županije, 06/03., 03/05., 03/06., 07/10.), • Prostornom planu uređenja Općine Konavle (Službeni glasnik Općine Konavle, 09/07., 01/08., 06/08.), • drugim relevantnim zakonima i propisima.

U fazama izrade i donošenja plana pribavljene su sve potrebne suglasnosti i mišljenja tijela i osoba određenih posebnim propisima: • Državne uprave za zaštitu i spašavanje, Područnog ureda Dubrovnik, Klasa: 350-02/09-05/17, Urbroj: 543-04-01-10-11, od 27. prosinca 2010. • Hrvatske agencije za poštu i telekomunikacije, Klasa: 350-05/10-01/7340, Urbroj: 376-10/SP- 10-3, od 28. prosinca 2010. • Ministarstva obrane, Uprave za materijalne resurse, Službe za nekretnine, graditeljstvo i zaštitu okoliša, Klasa: 350-02/11-01/28, Urbroj: 512M3-020202-11-1, od 28. siječnja 2011. • Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorskog odjela u Dubrovniku, Klasa: 612-08/10-10/0134, Urbroj: 532-04-20/5-PB-11-04, od 10. veljače 2011. • Hrvatskih voda, Vodnogospodarskog odjela za vodno gospodarstvo Split, Klasa: 350-02/10- 01/0000756, Urbroj: 374-24-1-11-3, od 01. veljače 2011.

______IGH Urbanizam d.o.o

URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

• Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva, Klasa: 325-01/11- 01/126, Urbroj: 538-10-1/0207-11-2, od 14. veljače 2011. • Zavoda za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije, Klasa: 350-01/10-01/92, Urbroj: 2117/1-21/1-11-10, od 21. srpnja 2011. • Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, Klasa: 350-02/11- 13/91, Urbroj: 531-06-11-02, od 22. srpnja 2011.

Na temelju članka 100. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (Narodne novine, 76/07., 38/09., 55/11., 90/11., 50/12., 55/12. i 80/13.), Prostornog plana uređenja Općine Konavle (Službeni glasnik Općine Konavle, 09/07., 01/08., 06/08.) i članka 31. Statuta Općine Konavle (Službeni glasnik Općine Konavle, 04/09.), Općinsko vijeće Općine Konavle na 16. sjednici, održanoj 13. rujna 2011., donijelo je Odluku o donošenju Urbanističkog plana uređenja ''Cavtat sa Zvekovicom''. Odluka o donošenju Urbanističkog plana uređenja ''Cavtat sa Zvekovicom'' objavljena je u Službenom glasniku Općine Konavle, broj 06/11. od 22. rujna 2011.

Temeljem članka 292. stavka 2. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (Narodne novine, 76/07., 38/09., 55/11., 90/11., 50/12., 55/12. i 80/13.), Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja donijelo je Odluku o obustavi primjene Odluke o donošenju Urbanističkog plana uređenja ''Cavtat sa Zvekovicom'' objavljene u Službenom glasniku Općine Konavle, broj 06/11. od 22. rujna 2011.

Ponavljanje Javne rasprave za Prijedlog Urbanističkog plana uređenja ''Cavtat sa Zvekovicom'' određeno je sukladno Rješenju urbanističke inspekcije Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja KLASA:UP/I-362-02/11-07/48, URBROJ: 531-07-12-5 od 20. veljače 2012. godine, odnosno rješenja KLASA: UP/I-362-02/12-10/1, URBROJ: 531-07-12-2 od 19. ožujka 2012. godine.

Odlukom o ponavljanju javne rasprave Prijedloga Urbanističkog plana uređenja ''Cavtat sa Zvekovicom'' objavljenom u Službenom glasniku Općine Konavle, broj 02/13. od 27. ožujka 2013. obustavlja se primjena Odluke o donošenju Urbanističkog plana uređenja ''Cavtat sa Zvekovicom' ("Službeni glasnik Općine Konavle", broj 6/11) te se utvrđuje Prijedlog Urbanističkog plana uređenja ''Cavtat sa Zvekovicom'' za ponovljenu javnu raspravu na način da izvornik Urbanističkog plana uređenja ''Cavtat sa Zvekovicom'' postaje Prijedlog Urbanističkog plana uređenja ''Cavtat sa Zvekovicom' za 2. ponovljenu javnu raspravu.

Urbanistički plan uređenja „Cavtat sa Zvekovicom“ donesen je u svibnju 2014. godine i objavljen u Službenom glasniku Općine Konavle, broj 04/14..

______IGH Urbanizam d.o.o

URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

U razdoblju od donošenja Urbanističkog plana uređenja ''Cavtat sa Zvekovicom'' (Službeni glasnik Općine Konavle, 04/14.) na snagu je stupio novi Zakon o prostornom uređenju (Narodne novine, 153/13.). U istom razdoblju pokazala se potreba za izmjenom i dopunom Urbanističkog plana uređenja kako bi se dodatno omogućile provedbe zahvata u prostoru, s obzirom da važeće planske smjernice nisu u skladu s razvojnim potrebama. Također, uočene su određene tehničke pogreške i neusklađenosti koje je potrebno ispraviti radi provedbe zahvata u prostoru.

Shodno navedenom, Općina Konavle pokrenula je postupak izrade i donošenja Izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja „Cavtat sa Zvekovicom“. Na sjednici Općinskog vijeća, održanoj 30. lipnja 2015. godine, donesena je Odluka o izradi Izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja „Cavtat sa Zvekovicom“ (Službeni glasnik Općine Konavle, 05/15.). Izmjene i dopune obuhvaćaju izmjene i dopune tekstualnog i grafičkog dijela, a osobito odredbi za provođenje Urbanističkog plana uređenja, koje se tiču sljedećih tema: - redefiniranje zone postojeće osnovne škole i predškolske ustanove - redefiniranje zone obuhvata i uvjeta za građenje na području hotela „Cavtat“ - prenamjena vile „Banac“ - ispravci uočenih tehničkih pogrešaka u odredbama za provođenje i kartografskim prikazima Urbanističkog plana uređenja.

Izmjene i dopune odnose se na dio obuhvata Urbanističkog plana uređenja „Cavtat sa Zvekovicom“, u kojem se prostorno nalaze zona postojeće osnovne škole i predškolske ustanove, zona hotela „Cavtat“, vila „Banac“ te lokacije u prostoru na koje se odnose uočene tehničke pogreške na kartografskim prikazima i u odredbama za provođenje.

Izmjene i dopune Urbanističkog plana uređenja „Cavtat sa Zvekovicom“ izrađuju se u skladu sa odredbama Zakona o prostornom uređenju (Narodne novine, 153/13.), Pravilnikom o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (Narodne novine, 106/98., 39/04., 45/04.-isp., 163/04., 148/10., 09/11.), Prostornim planom uređenja Općine Konavle (Službeni glasnik Općine Konavle, 09/07., 01/08.-isp., 06/08.-isp., 07/08.- isp., 01/09.-isp., 01/15.) te posebnim zakonima i propisima.

Odluka o izradi, sukladno članku 90. Zakona o prostornom uređenju (Narodne novine, 153/13.), dostavljena je nadležnim javnopravnim tijelima s pozivom da u roku od najviše 30 dana dostave zahtjeve za izradu prostornog plana koji nisu sadržani u informacijskom sustavu. U zahtjevima za izradu moraju se navesti odredbe propisa, sektorskih strategija, planova, studija i drugih dokumenata propisanih posebnim zakonima na kojima se temelje zahtjevi.

Zahtjeve su dostavila sljedeća tijela: - Državna uprava za zaštitu i spašavanje, Područni ured za zaštitu i spašavanje Dubrovnik - Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM) - Ministarstvo poljoprivrede - Hrvatske šume, Uprava šuma podružnica Split - Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava Dubrovačko-neretvanska, Služba upravnih i inspekcijskih poslova

______IGH Urbanizam d.o.o

URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

- Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Dubrovačko- neretvanske županije - Ministarstvo obrane, Uprava za materijalne resurse, Sektor za nekretnine, graditeljstvo i zaštitu okoliša, Služba za graditeljstvo i zaštitu okoliša - Državni zavod za zaštitu prirode - Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Uprava za zaštitu prirode

Naknadno su svoje zahtjeve za izradu dostavili: - Dubrovačko-neretvanska županija, Upravni odjel za obrazovanje, kulturu, znanost i šport - Hrvatske ceste d.o.o. - Hrvatske vode, Vodnogospodarski odjel za slivove južnog Jadrana

Na temelju razloga za pokretanje Izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja „Cavtat sa Zvekovicom“ te dostavljenih zahtjeva od strane nadležnih javnopravnih tijela izrađen je prijedlog Plana za javnu raspravu, koji sadrži tekstualni i grafički dio Plana te njegovo obrazloženje i sažetak za javnost. Sudionici u javnoj raspravi daju mišljenja, prijedloge i primjedbe na prijedlog Plana u roku i na način propisan Zakonom.

Sukladno članku 94. te člancima 96.-101. Zakona o prostornom uređenju (Narodne novine, 153/13.), održana je javna rasprava o prijedlogu izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja ''Cavtat sa Zvekovicom''. Prijedlog Plana stavljen je na javni uvid, u trajanju od 8 dana, od 21. do 28. rujna 2015. godine. Javno izlaganje održano je 28. rujna 2015. u Vijećnici Općine Konavle, Trumbićev put 25, Cavtat. Sudionici u javnoj raspravi bili su dužni u roku određenom u objavi javne rasprave dostaviti pisano očitovanje na prijedlog Plana. Za one koji to nisu učinili, smatra se da na prijedlog Plana nemaju primjedbi. Na protokol Općine Konavle i kroz knjigu primjedbi zaprimljene su ukupno 32 primjedbe, odnosno: • 20 primjedbi fizičkih i 10 primjedbi pravnih osoba zaprimljenih na protokolu Općine Konavle • 2 primjedbe podnesene kroz knjigu primjedbi

U skladu sa člankom 102. i 103. Zakona o prostornom uređenju, na osnovu mišljenja, prijedloga i primjedbi iznesenih u javnoj raspravi izrađeno je izvješće o javnoj raspravi i objavljeno na oglasnoj ploči i mrežnim stranicama Općine Konavle i u informacijskom sustavu.

Sukladno članku 101. Zakona o prostornom uređenju (Narodne novine, 153/13.), javnopravna tijela morala su u postupku javne rasprave dostaviti svoja mišljenja i suglasnosti koja se smatraju mišljenjem i suglasnosti koji se prema posebnim propisima moraju pribaviti u postupku izrade i donošenja Plana. Svoja su mišljenja i suglasnosti dostavili: • Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM), KLASA: 350-05/15-01/297, URBROJ: 376-10/KĆ-15-4 (HP), od 29. rujna 2015. • Ministarstvo obrane, Uprava za materijalne resurse, Sektor za nekretnine, graditeljstvo i zaštitu okoliša, Služba za graditeljstvo i zaštitu okoliša, KLASA: 350-02/15-01/161, URBROJ: 512M3-020201-15-4, od 01. listopada 2015.

______IGH Urbanizam d.o.o

URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

• Hrvatske šume d.o.o., Uprava šuma podružnica Split, URBROJ: ST-06-09-AK-4356/16, od 02. listopada 2015. • Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Dubrovniku, KLASA: 612-08/15-10/0305, URBROJ: 532-04-02-17/9-15-03, od 14. listopada 2015. • Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, KLASA: 612-07/15-57/294, URBROJ: 517-07-2-2-15-4, od 14. listopada 2015. • Državna uprava za zaštitu i spašavanje, Područni ured za zaštitu i spašavanje Dubrovnik, KLASA: 350-02/15-01/13, URBROJ: 543-04-01-15-04, od 15. listopada 2015. • Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava Dubrovačko-neretvanska, Služba upravnih i inspekcijskih poslova, BROJ: 511-03-06/4-3/10-15, od 16. listopada 2015. • Hrvatske vode, Vodnogospodarski odjel za slivove južnog Jadrana, KLASA: 350-02/15- 01/0000418, URBROJ: 374-24-1-15-8, od 26. listopada 2015.

Nakon što je provedena javna rasprava i izrađeno izvješće o javnoj raspravi, izrađen je nacrt konačnog prijedloga izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja ''Cavtat sa Zvekovicom'', koji sadrži tekstualni i grafički dio. Nacrt konačnog prijedloga dostavljen je zajedno sa izvješćem o javnoj raspravi Načelniku Općine Konavle, koji je utvrdio konačni prijedlog Plana.

U skladu sa člankom 108., stavak 1., i člankom 113., stavak 1. Zakona o prostornom uređenju, konačni prijedlog Plana dostavljen je Ministarstvu radi pribavljanja suglasnosti u pogledu usklađenosti sa Zakonom o prostornom uređenju i propisima donesenim na temelju tog Zakona.

Suglasnost Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja-Uprava za prostorno uređenje, pravne poslove i programe Europske unije, dobivena je 22. prosinca 2015. godine (KLASA: 350-02/15-13/62, URBROJ: 531-05-15-6).

Izmjene i dopune Urbanističkog plana uređenja donesene su na sjednici Općinskog vijeća Općine Konavle održanoj 19. veljače 2016. godine i objavljene u Službenom glasniku Općine Konavle, broj 02/16.. (Odluka o donošenju Izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja ''Cavtat sa Zvekovicom'').

Pročišćeni tekst Urbanističkog plana uređenja ''Cavtat sa Zvekovicom'' utvrđen je na sjednici Odbora za Statut i Poslovnik Općinskog vijeća Općine Konavle u ožujku 2016. godine i objavljen u Službenom glasniku Općine Konavle, broj 03/16..

______IGH Urbanizam d.o.o

URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

______IGH Urbanizam d.o.o

URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

ODREDBE ZA PROVOĐENJE

______IGH Urbanizam d.o.o

URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

______IGH Urbanizam d.o.o

URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA

Članak 6.1 Urbanistički plan uređenja ''Cavtat sa Zvekovicom'' (u daljnjem tekstu Plan) utvrđuje osnovne uvjete korištenja i namjene javnih i drugih površina te smjernice kojim se omogućava uređenje prostora za izgradnju novih te sanaciju, restituciju, rekonstrukciju i uklanjanje postojećih građevina, uređenje zemljišta te obavljanje drugih radnji iznad, ispod ili na površini zemlje.

Članak 7. (1) Uvjeti određivanja namjene površina u zoni obuhvata Plana temelje se na smjernicama utvrđenim Prostornim planom uređenja Općine Konavle (Službeni glasnik Općine Konavle 09/07, 01/08, 06/08), te Konzervatorskoj dokumentaciji izrađenoj za potrebe izrade Plana (izrađivač Atelier Minerva d.o.o.). (2) Odnos prema postojećoj izgradnji definiran je na osnovu podataka iz raspoložive katastarske podloge, odnosno provedene analize građevinskog fonda u zoni obuhvata. Za potrebe Plana izrađena je nova ortofoto snimka te posebna geodetska podloga ovjerena od strane Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar u Dubrovniku. (3) U sklopu izrade Plana izrađena je Studija zaštite prostora ''Epidaur'', prihvaćena od strane Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Konzervatorskog odjela u Dubrovniku koja detaljno razrađuje problematiku navedenog prostora te su na poluotoku Rat površine za pojedine namjene izmijenjene sukladno konzervatorskim smjernicama te smjernicama Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Dubrovačko-neretvanske županije danim kroz postupak izrade ovog Plana. (4) Razvoj i uređenje površina naselja obuhvaća cjelinu izgrađenog i neizgrađenog dijela užeg i šireg (urbanog) područja tj. prostore izgrađenih naseljskih struktura, kao i površine namijenjene razvoju i širenju naselja.

Članak 8. (1) Planom su definirane namjene površina čiji prikaz je sadržan u tekstualnom dijelu Plana i u grafičkom dijelu Plana na kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena površina, u mjerilu 1:2000. (2) Unutar obuhvata Plana određene su i razgraničene zone različitih namjena: 1. STAMBENA NAMJENA (S) S 2. MJEŠOVITA NAMJENA (M) 2.1.Pretežito stambena M1 2.2.Pretežito poslovna M2 3. JAVNA I DRUŠTVENA NAMJENA (D) 3.1. Upravna D1 3.2. Socijalna D2 3.3. Zdravstvena D3 3.4. Predškolska D4 3.5. Školska D5 3.6. Kulturna D6 3.7. Vjerska D7 4. GOSPODARSKA NAMJENA – POSLOVNA (K) 4.1. Pretežito uslužna K1

1 Odredbe za provođenje započinju s člankom 6. kako bi bile usklađene s pročišćenim tekstom Urbanističkog plana uređenja ''Cavtat sa Zvekovicom'' objavljenim u Službenom glasniku Općine Konavle, broj 03/16..

______IGH Urbanizam d.o.o

1 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

4.2. Pretežito trgovačka K2 4.3. Komunalno-servisna K3 4.4. Garažno-poslovna K4 5. GOSPODARSKA NAMJENA - UGOSTITELJSKO-TURISTIČKA (T) 5.1. Hotel T1 5.2. Turističko naselje T2 6. ŠPORTSKO-REKREACIJSKA NAMJENA (R) 6.1. Zadržan prirodni oblik obalnog područja R1 6.2. Uređeno kupališno područje R2 6.3. Kupališta, bazeni i ugostiteljski prateći objekti u zonama turizma R3 6.4. Športski centar R4 6.5. Športsko-rekreacijske površine za stanovnike zone R5 7. JAVNE ZELENE POVRŠINE (Z) 7.1. Pejzažno zelenilo Z1 7.2. Igralište Z2 7.3. Javni park Z3 8. ZAŠTITNE ZELENE POVRŠINE Z 9. ZAŠTITNO ZELENILO IZVAN GRAĐEVINSKOG PODRUČJA NASELJA 9.1. Zaštitno zelenilo - bez mogućnosti gradnje Z1* 9.2. Arheološki park - bez mogućnosti gradnje Z3* 10. POLJOPRIVREDNO TLO ISKLJUČIVO OSNOVNE NAMJENE P 11. ULIČNA MREŽA 12. POVRŠINE INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA IS 13. UREĐENJE POSTOJEĆEG PARKIRALIŠTA P* 14. LUKE 14.1. Morska luka otvorena za javni promet lokalnog značaja 14.2. Morska luka posebne namjene – luka nautičkog turizma LN 14.3. Privez 15. GROBLJE (3) U kartografskom prikazu broj 1. Korištenje i namjena površina prikazana je namjena površina, a na temelju utvrđene namjene u tablici 1. iskazane su njihove površine unutar obuhvata Plana:

Tab. 1. Iskaz prostornih pokazatelja unutar obuhvata Plana UDIO U POVRŠINI NAMJENA POVRŠINA (ha) OBUHVATA PLANA (%)

STAMBENA NAMJENA (S) 103,9 36,00 MJEŠOVITA NAMJENA (M) 30,08 10,41 JAVNA I DRUŠTVENA NAMJENA (D) 4,87 1,68

GOSPODARSKA NAMJENA – POSLOVNA (K) 0,06 0,02 GOSPODARSKA NAMJENA - UGOSTITELJSKO-TURISTIČKA (T) 35,11 12,15

ŠPORTSKO-REKREACIJSKA NAMJENA (R) 9,87 3,42

JAVNE ZELENE POVRŠINE (Z) 32,54 11,26 ZAŠTITNE ZELENE POVRŠINE 15,71 5,44 POLJOPRIVREDNO TLO ISKLJUČIVO OSNOVNE NAMJENE 3,33 1,15 ULIČNA MREŽA 47,78 16,54

______IGH Urbanizam d.o.o

2 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

MORSKE LUKE (kopneni obuhvat) 0,70 0,24 UREĐENJE POSTOJEĆEG PARKIRALIŠTA 0,19 0,07 POVRŠINE INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA (IS) 0,41 0,14 GROBLJE 4,35* 1,51

Građevinsko područje unutar obuhvata Plana 288,88 100 * netto površina groblja bez prometnica i javnih zelenih površina.

Članak 9. (1) Detaljno razgraničenje pojedinih namjena na području obuhvata Plana kao i zahvati na pojedinačnim građevnim parcelama na postojećim građevinama, novim građevinama ili uređenju partera provodit će se i utvrđivati lokacijskim dozvolama uz prethodno pribavljene konzervatorske uvjete izdane od strane nadležnog tijela za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara i ostale potrebne suglasnosti, u skladu s postavkama Plana te važećim propisima i standardima. (2) Oblikovanje novih građevnih čestica može poštivati zatečene granice katastarskih čestica ili uspostaviti novu parcelaciju prema funkcionalnom načelu. (3) Parcelacija zemljišta u svrhu osnivanja građevnih čestica može se provoditi u skladu s Planom.

Članak 10. (1) Planom se utvrđuju osnovni uvjeti korištenja i namjene javnih i drugih površina i smjernice kojim se omogućava uređenje prostora za izgradnju novih te sanaciju, restituciju, rekonstrukciju i uklanjanje postojećih građevina, uređenje zemljišta te obavljanje drugih radnji iznad, ispod ili na površini zemlje. (2) Navedeni oblici korištenja površina unutar obuhvata Plana prikazani su na kartografskom prikazu 4. Načini i uvjeti gradnje, u mjerilu 1:2000.

2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

Članak 11. (1) Građevine gospodarskih djelatnosti mogu se smjestiti na površinama gospodarske namjene tj. poslovne namjene - K, ugostiteljsko-turističke namjene - T, mješovite - pretežno stambene namjene - M1 i mješovite - pretežno poslovne namjene - M2. (2) Površine gospodarske namjene prikazane su u grafičkom dijelu Plana na kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena površina, u mjerilu 1:2000. (3) Načini i uvjeti gradnje na navedenim površinama prikazani su na kartografskom prikazu 4. Načini i uvjeti gradnje, u mjerilu 1:2000.

2.1. Uvjeti smještaja građevina gospodarske namjene - poslovne (K)

Članak 12. (1) Površine gospodarske namjene – poslovne (K) određene su za: 1. Pretežito uslužna K1 2. Pretežito trgovačka K2 3. Komunalno-servisna K3 4. Garažno-poslovna K4 (2) Poslovna namjena (K) obuhvaća poslovne, upravne, uredske, trgovačke i uslužne sadržaje, gradske robne kuće, proizvodnju, komunalno-servisne, garažno-poslovne prostore, poslovne hotele, stanovanje u manjem

______IGH Urbanizam d.o.o

3 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______postotku i druge gospodarske djelatnosti koje nisu inkompatibilne s osnovnom djelatnošću zone i koje nisu u suprotnosti s ovim Planom. (3) Planom predviđeni prostori za gospodarsku namjenu mogu mijenjati funkciju u skladu s promjenama i društveno-ekonomskim kretanjima.

Članak 13. (1) U okviru posebno razgraničenih gospodarskih zona (K1 - pretežito uslužna, K2 - pretežito trgovačka, K3 – komunalno-servisna, K4 - garažno-poslovna) planirani su slijedeći sadržaji: 1. izložbeno-prodajni saloni 2. poslovni, uslužni i društveni 3. obrtni 4. trgovački 5. športski 6. prometne građevine, garažno-poslovne građevine 7. gradski komunalni servisi 8. građevine za malo poduzetništvo 9. stambeni, turistički sadržaji, javni i društveni sadržaji, do maksimalno 40 % građevinske brutto površine 10. infrastrukturni objekti. (2) Zone gospodarske namjene - poslovne planirane unutar obuhvata Plana su pretežito uslužna (K1) i garažno- poslovna (K4).

Članak 14. Postojeća zona pretežito uslužne namjene (K1) na Šetalištu Rat (u blizini Franjevačkog samostana) nalazi se unutar obuhvata koji je pod zaštitom povijesne urbane matrice naselja Cavtat te za nju vrijede odredbe iz članaka 112. - 124. ovog Plana.

Članak 15. (1) Planirana zona garažno-poslovne namjene (K4) unutar obuhvata Plana je kompleks mješovite namjene sa stambenim, poslovnim i športsko-rekracijskim sadržajima-Tiha. (2) Za navedeni kompleks primjenjuju se slijedeće odredbe. (3) Kompleks mješovite namjene sa stambenim, poslovnim i športsko-rekreacijskim sadržajima – Tiha nalazi se istočno od ugostiteljsko-turističke zone hotela ''Cavtat'', gdje je na površini od 2,3 ha u zoni mješovite namjene (M2) planirana i garažno-poslovna namjena (K4) i športski centar (R4). (4) Mješovita namjena - pretežito poslovna (M2) planirana je na površinama sa sadržajem poslovne namjene većim od 50 % ukupne površine građevina, čija dispozicija je moguća u svim etažama građevine. Na površinama mješovite - pretežito poslovne namjene mogu se graditi jednonamjenske poslovne građevine i stambeno-poslovne građevine, a unutar ove zone moguće je graditi i uređivati sadržaje za: 1. poslovnu i stambenu namjenu 2. javnu i društvenu namjenu 3. ugostiteljsko-turističku namjenu 4. tržnice, robne kuće 5. šport i rekreaciju 6. parkove i dječja igrališta 7. javne garaže 8. infrastrukturne objekte

______IGH Urbanizam d.o.o

4 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

(5) Na tim se površinama mogu se graditi i športske dvorane sa ili bez gledališta, stadioni, bazeni i druge športske građevine, objekti infrastrukture, te drugi prostori što upotpunjuju i služe osnovnoj djelatnosti koja se obavlja na tim površinama i u građevinama. (6) Na lokaciji Kompleksa mješovite namjene sa stambenim, poslovnim i športsko-rekreacijskim sadržajima – Tiha predviđena je garaža za korisnike te goste i posjetitelje Cavtata pa planirana garaža mora biti funkcionalno spojena s autobusnim kolodvorom koji ostaje na postojećoj lokaciji. Funkcionalni spoj planirane garaže i autobusnog kolodvora ostvaruje se kolno-pješačkom prometnicom sa sjeverne strane kompleksa te povezivanjem javnim gradskim prijevozom s južne strane kompleksa što je u nadležnosti javnog poduzeća za prijevoz putnika. (7) Za navedenu zonu previđeno je raspisivanje arhitektonsko-urbanističkog natječaja u svrhu dobijanja što kvalitetnijeg rješenja prostora te će se uvjeti gradnje odrediti sukladno ovom Planu i rezultatima arhitektonsko- urbanističkog natječaja, a na osnovu detaljnog Projektnog zadatka. (8) Pri projektiranju planiranog kompleksa mora se poštovati sljedeće: 1. visine građevina od najniže točke uređenog terena uz građevinu do vijenca građevine moraju biti u skladu s namjenom i funkcijom građevina i trebaju se uklopiti u zatečeno stanje, ali ne mogu biti više od 12 m 2. na građevnim česticama može biti više građevina koje čine funkcionalnu cjelinu 3. najmanja udaljenost građevine od međa susjednih građevinskih čestica iznosi H/2 (H = visina građevine mjereno od najniže točke uređenog terena uz građevinu do njezina vijenca), ali ne manje od 3,0 m 4. najmanje 20% površine građevinske čestice mora biti hortikulturno uređeno a uz rub obuhvata zone obvezno je osigurati pojas zaštitnog zelenila minimalne širine 5,0 m 5. preporuča se razmisliti o unošenju visokog raslinja, drvoreda i drugih oblika zelenih površina, kao i vodenih površina, vodoskoka, skulptura, a sve u svrhu povećanja atraktivnosti navedenog prostora 6. građevna čestica mora zadovoljavati uvjete iz članka 41. ovih Odredbi 7. parkirne i garažne površine, kapaciteta sukladno normativima propisanim u članku 68. moraju biti u podzemnim etažama, a iste se izuzimaju iz izračuna koeficijenta iskorištenosti (kis) 8. objekti svojim fasadama ne mogu izgledati kao hale nego kao integralne ulične fasade s jasnom podjelom na etaže 9. javne površine (trgovi, pješačko-trgovačke ulice) ovog budućeg kompleksa moraju se skladno nadovezati na postojeće javne površine okolnog prostora. (9) Pri gradnji je potrebno zaštiti od nepotrebne sječe postojeće visokovrijedno zelenilo prikazano na kartografskim prikazima 3.4. Uvjeti korištenja i zaštite prostora i 4. Načini i uvjeti gradnje, u mjerilu 1:2000, a osobito se nalaže zaštita od sječe visokovrijednog zelenila na sjeverozapadnom dijelu lokacije Tiha.

Članak 16. (1) Zona garažno-poslovne namjene u istraživanju (K4, M2) je locirana uz zapadnu obalu uvale Tiha na Obali Ante Starčevića na površini od 0,78 ha. Na navedenoj lokaciji predviđena je garaža koju će koristiti stanovnici stare jezgre i kontaktne zone koji nisu u mogućnosti parking osigurati na vlastitoj parceli. (2) Zona garažno-poslovne namjene u istraživanju mora biti funkcionalno spojena s autobusnim kolodvorom koji ostaje na postojećoj lokaciji. Kroz garažu će stanovnicima stare jezgre Cavtata po potrebi biti osiguran pristup na planiranu kolno-pješačku ulicu koja se preko poluotoka pruža u smjeru jugoistok-sjeverozapad, a iznad izgrađenih struktura stare jezgre. (3) Garažno-poslovni objekt u lociran uz zapadnu obalu uvale Tiha na Obali Ante Starčevića je definiran kao područje u istraživanju za koje je potrebno izraditi stručnu podlogu koja će pokazati mogućnost povezivanja povijesnih s novim strukturama i sadržajima koji proizlaze iz suvremenih potreba, a koju će razmatrati i odobriti, uz nadležno tijelo, Hrvatsko vijeće za kulturna dobra.

______IGH Urbanizam d.o.o

5 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

Navedena stručna podloga će obrazložiti način uklapanja objekta na način da svojim oblikom i veličinom prati i uklapa se u geomorfološke i povijesne karakteristike lokacije. Stručna podloga treba sadržavati i studiju vizualnog utjecaja kako bi se minimalizirao štetan utjecaj na povijesnu cjelinu. Analiza/Studija vizualnih utjecaja planiranog zahvata na urbano i prirodno okruženje treba obuhvatiti sljedeće sadržaje: 1. prikupljanje, sistematiziranje i strukturiranje svih podataka o prostoru (konfiguraciji terena, vegetaciji); 2. digitalizacija relevantnih karata o terenu i objektima na njemu (preklapanje postojećeg stanja s planiranim); 3. stvaranje računalnih 3D modela s planiranim strukturama, generiranim kako bi se ispitao vizualni utjecaj na povijesnu cjelinu Cavtata. (4) Pri dimenzioniranju garažno-poslovnog objekta u istraživanju mora se poštovati sljedeće: 1. maksimalni kapacitet garaže iznosi 200 PM, 2. etaže garaže moraju se riješiti kao ukopane i poluukopane tako da garaža svojim dimenzijama bude diskretno uklopljena u prostor, 3. visina objekta od najniže točke uređenog terena uz objekt do vijenca objekta mora biti u skladu s namjenom i funkcijom objekta, a visina objekta treba se uklopiti u geomorfološke i povijesne karakteristike lokacije, 4. najmanja udaljenost objekta od međa susjednih građevinskih čestica iznosi H/2 (H = visina građevine mjereno od najniže točke uređenog terena uz objekt do njegovog vijenca), ali ne manje od 3,0 m, 5. uz rub objekta obvezno je osigurati pojas zaštitnog zelenila minimalne širine 5,0 m, 6. preporuča se razmisliti o unošenju visokog raslinja, drvoreda i drugih oblika zelenih površina, a u svrhu povećanja atraktivnosti okolnog prostora. 7. obvezna je izgradnja vlastite kanalizacijske mreže s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda, (5) Pri gradnji je potrebno zaštiti od nepotrebne sječe postojeće visokovrijedno zelenilo prikazano na kartografskim prikazima 3.4. Uvjeti korištenja i zaštite prostora i 4. Načini i uvjeti gradnje, u mjerilu 1:2000. (6) Prije proširenja građevinskog područja i planiranja zahvata potrebno dokazati opravdanost planiranja zahvata kroz izradu stručne podloge s obzirom na osjetljivost lokacije - zona parka sa arheološkim lokalitetima, zaštitno područje uz posebno vrijedne gradske cjeline.

2.2. Uvjeti smještaja građevina gospodarske namjene - ugostiteljsko-turističke (T)

Članak 17. (1) Površine gospodarske namjene – ugostiteljsko-turističke (T) određene su za: 1. Hotelski kompleksi T1 2. Turističko naselje T2 (2) Ugostiteljsko-turistička namjena (T1) obuhvaća hotele, ugostiteljske, športsko-rekreacijske građevine, specijalizirane trgovine, zaštitne zelene i parkovne površine. Ugostiteljsko turistička namjena (T2) su turistička naselja u zelenilu sa pratećim ugostiteljskim i rekreacijskim sadržajima, zaštitnim zelenim i parkovnim površinama.

Članak 18. (1) Zone ugostiteljsko-turističke namjene unutar naselja Cavtat su: 1. Hoteli Albatros/Epidaurus (T1) - 8,42 ha (postojeće) 2. Hotel Cavtat (T1) – 0,43 ha (postojeće) 3. Hotel Croatia (T1) - 9,49 ha (postojeće) 4. Lokacija Cavtat ''Prahivac'' (T1 - hoteli, T2 turističko naselje), na površini od 10,34 ha predviđa se cca 1200 ležaja (120 ležaja s pratećim turističkim sadržajima/ha)

______IGH Urbanizam d.o.o

6 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

5. Lokacija Cavtat ''Mećajac'' (T1 - hoteli, T2 turističko naselje), na površini od 13,86 ha predviđa se cca 1200 ležaja (70-80 ležaja s pratećim turističkim sadržajima/ha).

(2) Postojeće zone ugostiteljsko-turističke namjene – hoteli (T1N – hoteli unutar građevinskog područja naselja) ne mogu se proširivati izvan površine postojećeg obuhvata ali se mogu rekonstruirati (dograđivanje, nadograđivanje, uklanjanje vanjskog dijela građevine, izvođenje radova radi promjene namjene građevine ili tehnološkog procesa i sl.) unutar postojećih čestica zemlje/zgrade. Predmetna rekonstrukcija se provodi u svrhu postizanja poboljšanja u poslovanju (''tehnološkom procesu'') što može podrazumijevati i podizanje kvalitete na usluge više kategorije, a kako je regulirano posebnim zakonom. (3) Maksimalni broj vezova jednog ili više priveza plovila iznosi najviše 20% ukupnog broja smještajnih jedinica. (4) Zona ugostiteljsko turističke namjene Prahivac smještaj plovila po gornjem kriteriju osigurava unutar luke nautičkog turizma Prahivac. (5) Zona hotela Cavtat predviđa se kao zona rekonstrukcije kojom će se podići kategorija hotela, a prema sljedećim uvjetima: 1. maksimalni koeficijent izgrađenosti (kig): 0,7 2. maksimalni koeficijent iskorištenosti (kis): 3,0 3. maksimalna visina vijenca: 30 m 4. minimalna dozvoljena udaljenost od ruba čestice: 3 m 5. širenje hotela na južnu stranu moguće je uz maksimalno poštivanje udaljenosti od prometnice. Maksimalno dozvoljeno širenje južnog pročelja hotela moguće je do ruba postojeće nadstrešnice 6. promet u mirovanju, kapaciteta sukladno normativima propisanim u odnosnom članku odredbi za provođenje, osigurati će se unutar zone hotela, dok preostali dio Ugovorom o koncesiji s Općinom. Ako se promet u mirovanju osigurava podzemnim etažama iste se izuzimaju iz izračuna koeficijenta iskorištenosti (kis) i mogu se graditi do linije koridora prometnice označenog na kartografskim prikazima 1. Korištenje i namjena površina i 2.1. Promet, u mjerilu 1:2000 7. postojeće stanje parkinga na južnoj strani hotelskog obuhvata se zadržava do pronalaska adekvatne lokacije za parking izvan obuhvata kompleksa 8. preporuča se kolni pristup predvidjeti s jugoistočne strane hotela 9. u pomorskom dobru koje je u neposrednom funkcionalnom kontaktu sa zonom hotela predviđa se namjena Uređeno kupališno područje (R2) kao i određen broj vezova (privez) koji iznosi najviše 20% ukupnog broja smještajnih jedinica 10. građevna čestica mora zadovoljavati uvjete iz članka 41. ovih Odredbi 11. u postojećoj zoni hotel Cavtat predviđa se rekonstrukcija u svrhu podizanja kategorije i povećanja kapaciteta, a prema sljedećim uvjetima: 11.1 Potrebna je izrada posebnog projektnog zadatka, a kojeg će odobriti povjerenstvo Općine. Poseban projektni zadatak uključuje izradu studije lokacije kojom će se utvrditi postojeće stanje na lokaciji hotela (struktura, kig, kis, gustoća korištenja), analiza uvjeta na pripadajućim česticama te obim potrebnih intervencija (povećanja smještajnih kapaciteta, kvalitetnija rješenja u organizaciji hotelskog obuhvata), osobito po pitanju rješavanja dodatnih sadržaja na hotelskim česticama (bazeni i drugi rekreacijski sadržaji), a sve sukladno urbanističkim parametrima propisanim ovim člankom. (6) Planirane zone ''Prahivac'' i ''Mećajac'' mogu se planirati tako da: 1. smještajne građevine i prateći sadržaji (otvoreni športski, rekreacijski, ugostiteljski, uslužni, zabavni i sl.) budu, uz mjere poboljšanja komunalne infrastrukture i zaštite okoliša, više kategorije te položajem, veličinom, osobito visinom u skladu s obilježjem prirodnog krajolika 2. smještajne građevine, organizirane kao turističko naselje budu oblikovanjem sukladne s izvornim urbanim i arhitektonskim obilježjima 3. vrsta i kapacitet pratećih sadržaja i javnih površina budu određeni razmjerno svakoj fazi građenja smještajnih građevina

______IGH Urbanizam d.o.o

7 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

4. unutar planirane turističke zone Prahivac minimalna površina za potrebe formiranja građevinske parcele iznosi 20000 m2 (2 ha) 5. maksimalni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,30 6. maksimalni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 0,80 7. turistički kapaciteti tipologije T1 (hotel) i T2 (turističko naselje) trebaju potrebe za parkirnim mjestima zadovoljiti na vlastitim parkirnim površinama i garažama ovisno o kategorizaciji i broju ležajeva, sukladno posebnim propisima 8. promet u mirovanju, kapaciteta sukladno normativima propisanim u članku 68., mora se osigurati unutar zone, ako se osigurava podzemnim etažama iste se izuzimaju iz izračuna koeficijenta iskorištenosti (kis) i mogu se graditi do linije koridora prometnice označenog na kartografskim prikazima 1. Korištenje i namjena površina i 2.1. Promet, u mjerilu 1:2000 9. najmanje 40% površine svake građevne čestice bude uređeno kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo 10. broj vezova jednog ili više priveza plovila iznosi najviše 20% ukupnog broja smještajnih jedinica 11. građevna čestica mora zadovoljavati uvjete iz članka 41. ovih Odredbi (7) Navedene kapacitete po tipu i vrsti potrebno je planirati na način da se za zone T1 – hoteli predvidi smještajni kapacitet od maksimalno 70 % za hotele i minimalno 30 % za vile, a za oznaku T2 predviđa se smještajni kapacitet od maksimalno 30 % za hotele i minimalno 70 % za vile, sukladno posebnim propisima. (8) Zone športsko-rekreacijske namjene (R) označene na kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena površina koje se nalaze neposredno uz navedene postojeće i planirane zone ugostiteljsko-turističke namjene koje ih i koriste mogu se uređivati i koristiti tako da: (9) Zadržan prirodni oblik obalnog područja (R1) zadržava se u prirodnom obliku, potpuno očuvanih zatečenih prirodnih obilježja. (10) Uređeno kupališno područje (R2) se uređivati za boravak na otvorenom uz obvezno hortikulturno uređenje tako da: 1. uređena kupališta obuhvaćaju otvorene površine namijenjene sunčanju i kupanju, nadzirane i pristupačne s morske i kopnene strane, mogu se opremati tuševima, platoima, sunčalištima, prilazima moru za osobe sa smanjenom pokretljivošću, dječjim igralištima te eventualno športskim igralištima (za odbojku, tenis, boćanje i sl.) pod uvjetom da lokacijski ne ometaju osnovnu funkciju kupališta. 2. moguća je gradnja jedne prateće građevine što upotpunjuje i služi osnovnoj djelatnosti (garderobe, sanitarije, manji ugostiteljski sadržaji) ukupne građevinske bruto-površine (GBP-e) do 100 m2, visine prizemlja ili najviše 4,0 m od najniže točke uređenog terena uz građevinu do vijenca građevine. 3. na području uređenih kupališta nije dopušteno ograđivati plaže, prekidati javne šetnice i onemogućavati pristup moru. 4. zone športsko-rekreacijska namjene, plaže i šetnice ne mogu služiti kao kolni pristupni put za turistička naselja i objekte. (11) Kupališta, bazeni i ugostiteljski prateći objekti u zonama turizma (R3) mogu se uređivati tako da: 1. na tim se površinama mogu uređivati otvorena igrališta, bazeni, prateće građevine i objekti infrastrukture. Prateće građevine obuhvaćaju sadržaje koji upotpunjavaju i služe osnovnoj djelatnosti (društveni i ugostiteljski prostori, garderobe, sanitarije, smještaj opreme i rekvizita i dr.). 2. prateće građevine mogu biti maksimalne veličine BRP do 150 m2/ha obračunato na ukupnu površinu športsko-rekreacijske namjene s građevinom visine do P+1+Pk (prizemlje, kat i potkrovlje), to jest 8,5 m od najniže kote uređenog terena uz građevinu do vijenca građevine (uključivo podrum ili suteren). (12) Pri gradnji je potrebno zaštiti od nepotrebne sječe postojeće visokovrijedno zelenilo prikazano na kartografskim prikazima 3.4. Uvjeti korištenja i zaštite prostora i 4. Načini i uvjeti gradnje, u mjerilu 1:2000.

______IGH Urbanizam d.o.o

8 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

2.3. Uvjeti smještaja građevina gospodarske namjene u zonama mješovite namjene (M1/M2)

Članak 19. (1) Uvjeti smještaja poslovnih građevina unutar površina mješovite namjene (M1/M2), određeni su uvjetima smještaja osnovnih građevina čiji su sastavni dio, a koji su propisani u ovisnosti o minimalnoj veličini građevne čestice za određeni tip stambene ili stambeno-poslovne građevine sukladno člancima 24. – 44. ovih Odredbi te kartografskom prikazu 4. Načini i uvjeti gradnje, u mjerilu 1:2000. Mješovita namjena - pretežito stambena (M1) planirana je na površinama sa sadržajem stambene namjene, a mogući su i poslovni sadržaji koji ne ometaju stanovanje. Mješovita namjena - pretežito poslovna (M2) planirana je na površinama sa sadržajem poslovne namjene većim od 50 % ukupne površine građevina, čija dispozicija je moguća u svim etažama građevine. (2) Na površinama mješovite namjene, mogu se graditi i uređivati građevine gospodarske namjene za: 1. poslovnu namjenu 2. trgovine do 400 m2 brutto razvijene površine (BRP) 3. tihi obrt i usluge, (krojač. frizer, fotograf, servis kućanskih aparata i sl.) i intelektualne usluge - uredi, poslovni prostori i sl. 4. ugostiteljstvo i turizam 5. javne garaže (3) Na lokaciji postojeće tržnice predviđena je zona tržnice unutar koje je planirana gradnja: 1. tržnice s pratećim sadržajima (skladišta) 2. poslovnih i stambenih sadržaja (4) a na površini zone tržnice građevine se grade prema sljedećim uvjetima: 1. maksimalni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,95 2. maksimalni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 1,85 3. maksimalna visina vijenca je 12 m 4. preporuča se da gradnja buduće funkcionalne cjeline slijedi postojeći građevinski pravac 5. promet u mirovanju, kapaciteta minimalno 3-4 PM potrebno je riješiti sukladno prostornim mogućnostima lokacije 6. preporuča se ekonomski ulaz predvidjeti s nižerangirane prometnice 7. dozvoljava se gradnja podzemne etaže tržnice ispod interne prometnice, na način da se poštuju svi uvjeti za normalno odvijanje internog prometa.

Članak 20. (1) U ZOP-u u građevinskom području naselja unutar područja mješovite namjene (M1, M2) ugostiteljsko- turistička namjena planira se tako da: 1. kapacitet pojedinačne smještajne građevine (hotel, pansion, prenoćište i sl.) ako se nalazi unutar površine mješovite namjene iznosi do 80 kreveta na području Cavtata te do 50 kreveta na području Zvekovice 2. smještajna građevina s pripadajućim zemljištem bude izvan postojećih javnih površina uz obalu 3. površina građevinske čestice maksimalno 5000 m2 4. maksimalni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,30 5. maksimalni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 0,80 6. visine građevine od najniže točke uređenog terena uz građevinu do vijenca građevine moraju biti u skladu s namjenom i funkcijom građevina, ali ne mogu biti više od 9 ili 12 m ovisno o zoni unutar koje se nalaze, sukladno kartografskom prikazu 4.0. Načini i uvjeti gradnje-Način gradnje 7. najmanja udaljenost građevine od međa susjednih građevnih čestica iznosi H/2 visine zabata. Ukoliko je polovica visine zabata manja od 3,0 m, najmanja udaljenost do međe susjedne građevne čestice iznosi najmanje 3,0 m

______IGH Urbanizam d.o.o

9 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

8. parkirne i garažne površine, kapaciteta sukladno normativima propisanim u članku 68. moraju biti osigurane na parceli, ako se promet u mirovanju rješava podzemnim etažama iste se izuzimaju iz izračuna koeficijenta iskorištenosti (kis) i mogu se graditi do linije koridora prometnice označenog na kartografskim prikazima 1. Korištenje i namjena površina i 2.1. Promet, u mjerilu 1:2000 9. najmanje 40% površine svake građevne čestice bude uređeno kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo 10. građevna čestica mora zadovoljavati uvjete iz članka 41. ovih Odredbi. (2) Pri gradnji je potrebno zaštiti od nepotrebne sječe postojeće visokovrijedno zelenilo prikazano na kartografskim prikazima 3.4. Uvjeti korištenja i zaštite prostora i 4. Načini i uvjeti gradnje, u mjerilu 1:2000.

3. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

Članak 21. (1) Građevine društvenih djelatnosti mogu se smjestiti na površinama javne i društvene namjene (D), stambene - S, mješovite (M) i gospodarske - poslovne namjene (K). (2) Površine javne i društvene namjene prikazane su u grafičkom dijelu Plana na kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena površina, u mjerilu 1:2000. Načini i uvjeti gradnje na navedenim površinama prikazani su na kartografskom prikazu 4. Načini i uvjeti gradnje, u mjerilu 1:2000.

Članak 22. (1) Površine javne i društvene namjene (D) određene su za: 1. Upravna D1 2. Socijalna D2 3. Zdravstvena D3 4. Predškolska D4 5. Školska D5 6. Kulturna D6 7. Vjerska D7 (2) Navedene zone i objekti su zone isključivo osnovne tj. društvene namjene s mogućnošću rekonstrukcije sukladno Zakonu. (3) Javni i društveni sadržaji planirani su sukladno potrebama veličine naselja odnosno broja stanovnika, a njihova izgradnja je moguća i u ostalim zonama predviđenima za gradnju.

Članak 23. Pod društvenim djelatnostima podrazumijevaju se građevine za: 1. odgoj i obrazovanje, 2. zdravstvo i socijalnu skrb, 3. kulturne i društvene organizacije, 4. javne i prateće sadržaje (banka, pošta i sl.), 5. šport i rekreaciju, 6. vjerske sadržaje.

Članak 24. Zone javne i društvene namjene (D) unutar obuhvata Plana su: 1. Institucije čije djelovanje spada pod upravnu namjenu smještene su u zonama stambene (S) i mješovite namjene (M): 1.1. Matični ured, Ured državne uprave u DNŽ, Bukovčeva 1,

______IGH Urbanizam d.o.o

10 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

1.2. Policijska postaja MUP, Bogišićeva Tiha 5, 1.3. Lučka ispostava Lučke kapetanije Dubrovnik, Obala dr. Ante Starčevića, 1.4. Poštanski ured (HP), Ravnica, 1.5. Dobrovoljno vatrogasno društvo (DVD), 1.6. Konavosko komunalno društvo d.o.o., Obala dr. Ante Starčevića 15, 1.7. Političke stranke i druge udruge, 1.8. Turistička zajednica, Ravnica, 1.9. Administrativno sjedište Općine Konavle (općinsko vijeće, općinske službe, načelnik Općine) 2. Socijalna skrb - D2 Smještaj građevina za socijalnu skrb moguć je u zonama stambene (S) i mješovite namjene (M) sukladno posebnim propisima. 3. Zdravstvo - D3 Zdravstvena ustanova – ambulanta smještena je na lokaciji Rajkov Do, na Putu od Zvekovice. Zdravstvene ustanove mogu se uređivati i u sklopu zona mješovite (M) i poslovne namjene (K) sukladno posebnim propisima. 4. Predškolski odgoj - D4, Školstvo - D5 Postojeća osnovna škola i vrtić smješteni su na lokaciji Rajkov do, na putu od Zvekovice. Moguće je zadržati postojeću namjenu, što uključuje rekonstrukciju i definiranje po novim pedagoškim standardima, za koje će se ishoditi akti za gradnju sukladno njihovoj namjeni (D4, D5). 5. Dimenzioniranje sadržaja tih objekata provodi se po posebnom zakonu za vrstu pojedinih ustanova. 6. Osnovna škola i vrtić na postojećoj lokaciji Rajkov do Pri projektiranju nove škole i vrtića na postojećoj lokaciji Rajkov do mora se poštovati sljedeće: 6.1. visine građevina od najniže točke uređenog terena uz građevinu do vijenca građevine moraju biti do 12 m 6.2. maksimalni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,4 6.3. na građevnim česticama može biti više građevina koje čine funkcionalnu cjelinu 6.4. najmanja udaljenost građevina od međa susjednih građevnih čestica iznosi 3,0 m 6.5. najmanje 20% površine građevinske čestice mora biti hortikulturno uređeno 6.6. građevna čestica mora zadovoljavati uvjete iz članka 41. ovih Odredbi 6.7. parkirne površine osigurat će se unutar obuhvata kompleksa po sljedećim normativima: 1 PM na 100 m² korisnog prostora 6.8. pristup kompleksa na vanjsku prometnu mrežu organizirat će se preko postojećih prometnica koje graniče sa parcelom (županijska i nerazvrstana cesta) 6.9. postojeća pristupna cesta kroz kompleks se zadržava u postojećem koridoru kao interna prometnica 6.10. izmještanje dijela postojećeg dalekovoda 35kV mreže u trup županijske ceste ŽC-6238 sjeverno od obuhvata osnovne škole i vrtića, prema kartografskom prikazu 2.2. Infrastrukturni sustavi i mreže-Elektroenergetika i telekomunikacije 7. Predškolsko-školski kompleks s đačkim domom na lokaciji uz ulicu SS Kranjčevića Za realizaciju nove zone previđeno je raspisivanje arhitektonsko-urbanističkog natječaja u svrhu dobijanja što kvalitetnijeg rješenja prostora te će se uvjeti gradnje odrediti sukladno ovom Planu i rezultatima arhitektonsko-urbanističkog natječaja, a na osnovu detaljnog Projektnog zadatka. Pri projektiranju planiranog kompleksa mora se poštovati sljedeće: 7.1. visine građevina od najniže točke uređenog terena uz građevinu do vijenca građevine moraju biti u skladu s namjenom i funkcijom građevina i trebaju se uklopiti u zatečeno stanje, ali ne mogu biti više od 12 m, 7.2. na građevnim česticama može biti više građevina koje čine funkcionalnu cjelinu,

______IGH Urbanizam d.o.o

11 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

7.3. najmanja udaljenost građevine od međa susjednih građevinskih čestica iznosi H/2 (H = visina građevine mjereno od najniže točke uređenog terena uz građevinu do njezina vijenca), ali ne manje od 3,0 m, 7.4. najmanje 20% površine građevinske čestice mora biti hortikulturno uređeno a uz rub obuhvata zone obvezno je osigurati pojas zaštitnog zelenila minimalne širine 5,0 m, 7.5. preporuča se razmisliti o unošenju visokog raslinja, drvoreda i drugih oblika zelenih površina, kao i vodenih površina, vodoskoka, skulptura, u svrhu povećanja atraktivnosti navedenog prostora za duži boravak djece i mladeži, 7.6. građevna čestica mora zadovoljavati uvjete iz članka 41. ovih Odredbi, 7.7.parkirne i garažne površine, kapaciteta sukladno normativima propisanim u članku 68. moraju biti u podzemnim etažama, a iste se izuzimaju iz izračuna koeficijenta iskorištenosti (kis) i mogu se graditi do linije koridora prometnice označenog na kartografskim prikazima 1. Korištenje i namjena površina i 2.1. Promet, u mjerilu 1:2000, 7.8. objekti svojim fasadama ne mogu izgledati kao hale nego kao integralne ulične fasade s jasnom podjelom na etaže, 7.9. javne površine ovog budućeg kompleksa moraju se skladno nadovezati na postojeće javne površine okolnog prostora. 8. Pri gradnji je potrebno zaštiti od nepotrebne sječe postojeće visokovrijedno zelenilo prikazano na kartografskim prikazima 3.4. Uvjeti korištenja i zaštite prostora i 4. Načini i uvjeti gradnje, u mjerilu 1:2000. 9. Predškolska i školske ustanove smjestiti će se na način da pokriju potrebe određenog područja i da se stvori optimalna gravitacija područja za svaku građevinu. Smještaj građevina za djelatnosti predškolskog i školskog odgoja moguć je i u drugim područjima mješovitih sadržaja. Dječji vrtići i škole smještaju se u posebnim građevinama ili u prizemljima građevina sukladno posebnim zakonima i propisima. 10. Kultura - D6 Kulturne institucije obuhvaćaju muzejsko-galerijske i izložbene djelatnosti, kazališne i glazbeno- scenske djelatnosti, knjižnice, multimedijalne i kulturne centre. Unutar obuhvata Plana postojeće su: 10.1. Dom kulture, KUD, Obala dr. Ante Starčevića, 10.2. Knjižnica i čitaonica, Vlaha Bukovca 1, 10.3. Galerija Vlaha Bukovca, Vlaha Bukovca 5, 10.4. Muzej Knežev dvor, Obala dr. Ante Starčevića, 10.5. Pinakoteka, Sv. Nikole 2, 10.6. Zbirka Baltazara Bogišića, Obala dr. Ante Starčevića 18, 10.7. Mauzolej obitelji Račić, Put od Roka. 11. Navedene kulturne djelatnosti nalaze se u zonama mješovite namjene (M) te se predviđa njihova rekonstrukcija. U područjima u kojima se štite prirodne i kulturno-spomeničke vrijednosti potrebno je u postupku ishođenja odgovarajućih dozvola uključiti nadležna i tijela i organizacije. Kod značajnijih zahvata potrebno je izrada projektnog zadatka. 12. Potrebno je adekvatno urediti okućnice i okoliš navedenih lokacija s obzirom da se radi o lokacijama koje primaju posjetitelje, a predstavljaju i turističke znamenitosti. Parkiralište za posjetitelje planirano je na lokaciji Kompleksa mješovite namjene sa stambenim, poslovnim i športsko-rekreacijskim sadržajima – Tiha, s obzirom da je na navedenoj lokaciji predviđena garaža za korisnike te goste i posjetitelje Cavtata koja treba biti funkcionalno povezana s autobusnim kolodvorom koji ostaje na postojećoj lokaciji. 13. Vjerski sadržaji - D7

______IGH Urbanizam d.o.o

12 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

Osim na definiranim lokacijama koje su prikazane u Planu, vjerske sadržaje moguće je locirati na područjima namijenjenim mješovitim sadržajima: 13.1. Crkva Sv. Nikole (sa župnim dvorom), Sv. Nikole 2 13.2. Franjevački samostan, Provincija Sv. Jerolima Zadar, Šetalište rat 2 13.3. Crkva Gospe od snijega, Šetalište rat 2 13.4. Redovnice – časne sestre Kćeri milosrđa, Obala dr. Ante Starčevića 36 13.5. Kapelica Sv. Trojstva 13.6. Kapelica Sv. Josipa 13.7. Kapelica Sv. Antuna 13.8. Kapelica Sv. Djevice Lauretanske 13.9. Crkva Sv. Đurđa s grobljem 13.10. Crkva Sv. Ane s grobljem 13.11. Crkva Sv. Petra s grobljem 13.12. Crkva Sv. Ivana 13.13. Crkva Sv. Ilije 13.14. Crkva Sv. Tome 13.15. Crkva Gospe od Pompeja (Rozarija) 13.16. Kapelica Male Gospe na poluotoku Sustjepan. 14. Unutar obuhvata plana je predviđena gradnja Pastoralnog centra Zvekovica po posebnom projektnom zadatku. Također je predviđena rekonstrukcija postojećih objekata.

Uvjeti gradnje za Pastoralni centar Zvekovica:

UVJETI GRADNJE NA GRAĐEVINSKOJ ČESTICI

Najveća NAČIN IZGRADNJE Maksimalni Maksimalni Površina dopuštena koeficijent Maksimalna koeficijent građevinske visina izgrađenosti katnost iskorištenosti čestice (m2) vijenca (kig) (kis) (m)

KOMPLEKS SAMOSTOJEĆI PASTORALNOG 6619,58 0,4 P+2K 1,0 12* PLANIRANI (SS2) CENTRA *s obzirom na specifične arhitektonske elemenete vjerskih građevina za zvonik se dozvoljava maksimalna dopuštena visina vijenca od 40,0 m.

15. Za kapelicu Male Gospe (ruševina) na poluotoku Sustjepan koja se nalazi unutar obuhvata zone određene kao Zadržan prirodni oblik obalnog područja (R1) ovim Planom određena je mogućnost rekonstrukcije u kategoriji postojećih objekata. 16. Potrebno je adekvatno urediti okućnice i okoliš navedenih lokacija s obzirom da se radi o lokacijama koje primaju posjetitelje, a predstavljaju i turističke znamenitosti. 17. Parkiralište za posjetitelje lokacija unutar stare jezgre Cavtata i kontaktne zone planirano je na lokaciji Kompleksa mješovite namjene sa stambenim, poslovnim i športsko-rekreacijskim sadržajima – Tiha, s obzirom da je na navedenoj lokaciji predviđena garaža za korisnike te goste i posjetitelje Cavtata koja treba biti funkcionalno povezana s autobusnim kolodvorom koji ostaje na postojećoj lokaciji.

Članak 25. (1) Objekti planirani za javne i društvene sadržaje raditi će se prema projektnim zadacima i posebnim propisima za takvu vrstu građevina, a sukladno prethodnim demografskim analizama.

______IGH Urbanizam d.o.o

13 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

(2) Zone javne i društvene namjene zadržavaju se u postojećim okvirima izuzev postojeće osnovne škole i vrtića na lokaciji Rajkov do, na putu od Zvekovice, za koje je moguće zadržati postojeću namjenu, što uključuje rekonstrukciju i definiranje po novim pedagoškim standardima, za koje će se ishoditi akti za gradnju sukladno njihovoj namjeni (D4, D5) i planirane nove osnovne škole (D5), novog vrtića (D4) te učeničkog/studentskog doma (Predškolsko-školski kompleks s đačkim domom).

Članak 26. (1) Sadržaji javnih i društvenih djelatnosti mogu se graditi ili uređivati u dijelu građevina stambene (S) namjene uz slijedeće uvjete: 1. mogu zauzimati maksimalno 30 % građevinske (brutto) površine (GBP) 2. dispozicija i primarne i sekundarne namjene moguća je u svim etažama građevine sukladno posebnim propisima. (2) Sadržaji javnih i društvenih djelatnosti mogu se graditi ili uređivati u dijelu građevina namijenjenim pretežito stanovanju (M1) i pretežito poslovnoj zoni (M2) uz slijedeće uvjete: 1. mogu zauzimati maksimalno 40 % građevinske (brutto) površine (GBP) 2. dispozicija i primarne i sekundarne namjene moguća je u svim etažama građevine sukladno posebnim propisima.

4. UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH I STAMBENO-POSLOVNIH GRAĐEVINA

Članak 27. (1) Stanovanje, kao osnovna namjena, predviđa se u zonama stambene (S), mješovite - pretežito stambene (M1) i mješovite - pretežito poslovne namjene (M2), dok je u nekim od ostalih namjena stanovanje zastupljeno iznimno kao prateći sadržaj. (2) Površine stambene (S) i mješovite (M) namjene prikazane su u grafičkom dijelu Plana na kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena površina, u mjerilu 1:2000.

Članak 28. Dijelovi (etaže) i visina građevine: 1. Prizemlje (P) je dio građevine čiji se prostor nalazi neposredno na površini, odnosno najviše 1,5 m iznad konačno uređenog i zaravnanog terena, mjereno na najnižoj točki uz pročelje građevine ili čiji se prostor nalazi iznad podruma i/ili suterena (ispod poda kata ili krova). 2. Suteren (S) je dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja i ukupan je do 50% svoga volumena u konačno uređeni i zaravnani teren uz pročelje građevine, odnosno da je najmanje jednim svojim pročeljem izvan terena. 3. Podrum (Po) je dio građevine koji je potpuno ukopan ili je ukopan više od 50% svoga volumena u konačno uređeni i zaravnani teren i čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena. 4. Kat (K) je dio građevine čiji se prostor nalazi između dva stropa iznad prizemlja. 5. Potkrovlje (Pk) je dio građevine čiji se prostor nalazi iznad zadnjega kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova. 6. Visina vijenca građevine mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjeg kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja, čija visina ne može biti viša od 1,2 m. 7. Ukupna visina građevine mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena na njegovom najnižem dijelu uz pročelje građevine do najviše točke krova (sljemena).

______IGH Urbanizam d.o.o

14 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

Članak 29. (1) Pod površinama stambene namjene podrazumijevaju se površine unutar kojih je moguće na jednoj građevnoj čestici smjestiti zajedno s pomoćnim građevinama stambenu građevinu s dijelovima poslovne i ugostiteljsko turističke namjene. (2) U sklopu građevina stambene namjene mogu se uređivati prostori za prateće sadržaje: 1. prodavaonice robe za dnevnu potrošnju i poslovni prostori do 150 m2 građevinske (brutto) površine (GBP) 2. ostali prateći sadržaji stanovanja (uslužni) na maksimalno 30 % građevinske (brutto) površine (GBP) građevine. (3) Smještajne jedinice za obavljanje ugostiteljsko-turističke namjene (''apartmani'' ili sobe za izdavanje) mogu biti u sklopu stambene građevine, uz uvjet da unutar jedne stambene građevine mogu biti površine do najviše 30 % građevinske (brutto) površine (GBP). (4) Na površinama stambene namjene ne mogu se graditi građevine za proizvodnju, skladišta, servisi i drugi sadržaji koji bukom, mirisom i drugim nepovoljnim utjecajima ometaju stanovanje.

Članak 30. (1) Mješovita namjena - pretežito stambena (M1) planirana je na površinama sa sadržajem stambene namjene, a mogući su i poslovni sadržaji koji ne ometaju stanovanje. (2) U sklopu građevina mješovite – pretežito stambene namjene, mogu se graditi i uređivati sadržaji za: 1. trgovine do 400 m2 brutto razvijene površine (BRP) 2. tihi obrt i usluge, (krojač. frizer, fotograf, servis kućanskih aparata i sl.) i intelektualne usluge – uredi 3. poslovni prostori i sl., na maksimalno 40 % građevinske bruto površine građevine 4. pošte, banke i sl., na maksimalno 40 % građevinske bruto površine građevine 5. ugostiteljstvo i turizam. (3) Unutar površina mješovite namjene dopuštena je gradnja pojedinačnih smještajnih građevina (hotel, pansion, prenoćište i sl.) kapaciteta do 80 kreveta na području Cavtata te do 50 kreveta na području Zvekovice. (4) Na površinama mješovite-pretežito stambene namjene ne mogu se graditi bučni obrti i proizvodne građevine, skladišta i drugi sadržaji koji zahtijevaju intenzivan promet ili na drugi način (bukom, prašinom i sl.) ometaju stanovanje. (5) Postojeći sadržaji iz prethodnog stavka ne smiju se rekonstruirati i širiti, već se moraju prenamijeniti u sadržaje primjerene predmetnoj zoni.

Članak 31. (1) Mješovita namjena - pretežito poslovna (M2) planirana je na površinama sa sadržajem poslovne namjene većim od 50 % ukupne površine građevina, čija dispozicija je moguća u svim etažama građevine, sukladno posebnim propisima. (2) Na površinama mješovite - pretežito poslovne namjene mogu se graditi jednonamjenske poslovne građevine i stambeno-poslovne građevine. (3) Građevine za stanovanje u prizemlju obvezno imaju javne ili poslovne sadržaje. Površine za pretežno poslovnu namjenu nalaze se ili se planiraju uz značajnije gradske ulice i u središnjim gradskim prostorima. (4) Unutar površina mješovite namjene dopuštena je gradnja pojedinačnih smještajnih građevina (hotel, pansion, prenoćište i sl.) kapaciteta do 80 kreveta na području Cavtata te do 50 kreveta na području Zvekovice. (5) Planom predviđene površine za poslovne namjene mogu mijenjati sadržaje u skladu s promjenama i društveno-ekonomskim kretanjima.

______IGH Urbanizam d.o.o

15 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

Članak 32. (1) Građevine se mogu graditi na udaljenosti od najmanje 3,0 m od susjedne međe u izgrađenom i neizgrađenom dijelu naselja. (2) U izgrađenom dijelu građevina može biti udaljena od susjedne međe manje od 3,0 m ali ne manje od 1,0 m. (3) Otvori se mogu postavljati na svim dijelovima pročelja građevine koji su od susjedne međe udaljeni više od 3,0 m. Isto se odnosi na sve vanjske prohodne površine (tarace, balkoni, loggie i sl.). (4) Dvojna građevine se grade na međi i trebaju se graditi s vatrobranim zidom, bez ikakvih otvora. (5) Sljeme krova mora obvezno biti okomito na susjednu među na kojoj se zgrada gradi i bez krovnog prepusta.

Članak 33. (1) Minimalna udaljenost građevnog smjera od regulacijskog smjera iznosi 5,0 m. (2) Položaj građevnog smjera ja identičan s oznakom koridora ulice i prikazan je na kartografskom prikazu 4. Uvjeti i način gradnje, u mjerilu 1:2000. (3) Iznimno, udaljenost iz stavka 1. ovog članka može biti i manja pri interpolaciji građevine između postojećih građevina (poštivanje postojećeg građevnog smjera) koje su smještene na manjoj udaljenosti, osim za državnu cestu. Pri dogradnji izgrađenih građevina, dograđeni dio zadržava postojeći građevni pravac. (4) Prostor između linije koridora prometnice i trupa prometnice, a sastavni je dio čestice za gradnju objekta, ulazi u ukupan izračun građevne čestice za gradnju objekta (površina, kig, kis i sl.).

Članak 34. Parkirne i garažne površine, kapaciteta sukladno normativima propisanim u odnosnom članku moraju biti osigurane na parceli, ako se promet u mirovanju rješava podzemnim etažama iste se izuzimaju iz izračuna koeficijenta iskorištenosti (kis).

Način gradnje pomoćnih građevina

Članak 35. (1) Uz stambenu ili stambeno-poslovnu građevinu, na istoj građevnoj čestici mogu se graditi pomoćne građevine kao dio funkcionalne cjeline osnovne građevine tako da su smještene: 1. uz osnovnu građevinu 2. odvojeno od osnovne građevine 3. na građevnoj međi kao dvojne građevine uz uvjet da se zid prema susjednoj građevnoj čestici izvede bez otvora, te da se odvodnja s krovnih ploha riješi na pripadajuću građevnu česticu.

(2) Pomoćne građevine služe za smještaj vozila, plovila, kao ostave, Ijetne kuhinje, radne prostorije i sl., funkcionalno služe stambenoj građevini i zajedno predstavljaju jednu stambeno-gospodarsku cjelinu (3) Uvjeti za gradnju pomoćnih građevina su: 1. najveća tlocrtna površina od 50 m2 ako se grade kao izdvojene građevine na građevinskoj čestici 2. maksimalna visina iznosi 4,0 m mjereno od konačno zaravnanog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjega kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja, čija visina ne može biti viša od 1,2 m 3. dopuštena je gradnja samo jedne etaže koja može biti pod ravnim ili kosim krovom nagiba ne većeg od 35° 4. minimalna udaljenost od granice građevinske čestice je 3,0 m. (4) Garaže se u pravilu grade u gabaritu stambene građevine. Iznimno, na kosom terenu, garaža se može graditi odvojeno i na granici čestice prema javno prometnoj površini na udaljenosti od najmanje 3,0 m od ruba kolnika

______IGH Urbanizam d.o.o

16 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______ako se takvom izgradnjom ne ugrožava sigurnost prometa i ne presijecaju važni prometni tokovi, ali ne prema državnoj cesti. (5) Udaljenost garaže prema državnoj ili županijskoj cesti je najmanje 5,0 m od ruba kolnika ceste. Garaže nije moguće postavljati na pročelju građevnih čestica uz more (prvi red građevina uz more) i s pogledom na more osim ako se s te strane nalazi javna pristupna prometnica). Nije dopuštena prenamjena postojećih garaža. (6) Pri gradnji dvojnih ili skupnih građevina moguće je spajati potpuno ukopane podzemne, isključivo parkirališne etaže koje mogu imati zajednički ulaz. (7) U podzidu se mogu izvoditi pomoćni objekti-garaže kojih visina može biti maksimalno 0,85 m viša od kote terena. Garaža u podzidu može se izgraditi na samoj granici građevne čestice. Ako je uređena kao zelena površina (travnjaci, nisko zelenilo) ne uračunava se u izgrađenost građevne čestice (kig). (8) U koeficijent izgrađenosti građevinske čestice (Kig) obračunavaju se otvorene bazenske školjke površine veće od 100 m2. Minimalna udaljenost bazena s pripadajućim pomoćnim prostorijama (strojarnica, instalacijska etaža i sl.) je 3,0 m od granice građevinske čestice. (9) Moguće je natkrivanje postojećih nenatkrivenih terasa ili suterenskih pomoćnih građevina na tradicionalan način (pergole, glorijeti i sl.) bez mogućnosti formiranja zatvorenih prostora, što se ne obračunava u koeficijent izgrađenosti (kig).

Načini gradnje (odnosi se na sve zone unutar obuhvata Plana)

Članak 36. (1) Stambene građevine grade se kao jednoobiteljske (niske) i višeobiteljske (srednje). (2) Mješovite građevine prema načinu gradnje obuhvaćaju građevine mješovite - pretežito stambene (M1) i mješovite - pretežito poslovne namjene (M2). Jednoobiteljske (niske) građevina u smislu ovih odredbi su građevina stambene ili stambeno poslovne namjene s jednom stambenom jedinicom. (3) Višeobiteljske (srednje) su građevine stambene ili stambeno-poslovne namjene s najviše tri stambene jedinica. (4) Mješovite građevine su građevine stambene ili stambeno-poslovne namjene s najviše dvije stambene jedinica. (5) Gradnja višestambenih građevina nije predviđena unutar obuhvata ovog Plana.

Članak 37. (1) Jednoobiteljske (niske), višeobiteljske (srednje) i mješovite građevine mogu se graditi kao: 1. Samostojeće građevine (SS): 1.1. samostojeće građevine postojeće (SS1) 1.2. samostojeće građevine planirane (SS2) 1.3. zona vila – planirano (SS*) 2. Dvojne građevine (D) – planirane 3. Skupne građevine (S), (2) Za postojeće skupne građevine unutar izgrađenih dijelova građevinskog područja naselja predviđena je rekonstrukcija sukladna Zakonu. Gradnja skupnih građevina u neizgrađenim dijelovima građevinskog područja naselja unutar obuhvata Plana nije dozvoljena. (3) Za građevinske čestice u zonama samostojećih građevina postojećih (SS1) dozvoljava se nova gradnja prema parametrima za tu zonu (tablica 2.).

______IGH Urbanizam d.o.o

17 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

(4) Na građevinskim česticama, ukoliko nije moguće zadovoljiti parametre za samostojeću gradnju, omogućuje se gradnja dvojnih građevina u skladu sa odredbama Plana.

Članak 38. Uvjeti i način gradnje na navedenim površinama prikazani su u grafičkom dijelu Plana na kartografskom prikazu 4. Načini i uvjeti gradnje, u mjerilu 1:2000.

Članak 39. (1) Nova gradnja unutar obuhvata zaštićene povijesne urbane matrice Cavtata nije dozvoljena, a unutar zaštićene povijesne ruralne matrice Oboda predviđena je prema posebnim uvjetima iz studije ''Epidaur - Studija zaštite prostora'', a sukladno odnosnim odredbama iz cjelina 7.2. Zaštićene kulturno-povijesne cjeline, građevine i ambijentalne vrijednosti i 7.3. Povijesna jezgra Cavtata-opće smjernice zaštite odredbi za provođenje Plana. (2) Odredba 1. stavka se ne odnosi na servisnu prometnicu, objekt javne garaže i druge zahvate,a sve sukladno posebnim propisima.

Članak 40. (1) Način i uvjeti gradnje jednoobiteljskih (niskih), višeobiteljskih (srednjih) i mješovitih građevina razlikuje se prema slijedećim uvjetima:

Tab. 2. Uvjeti gradnje unutar obuhvata Plana

UVJETI GRADNJE NA GRAĐEVINSKOJ ČESTICI

Minimaln Minimalna Najveća NAČIN IZGRADNJE Maksimalni a površina širina ulične Maksimalni dopuštena Maksimalna koeficijent građevins fronte koeficijent visina katnost iskorištenos ke čestice građevinske izgrađenosti (kig) vijenca ti (kis) (m2) čestice (m) (m)

Izgrađeni dio GP naselja SAMOSTOJEĆI 300 16 0,30 P+2K 0,9 9 (SS1) JEDNO OBITELJSKI DVOJNI (D) 250 12 0,35 P+2K 1,05 9 SKUPNI (S) 120 6 0,40 P+2K 1,2 9 SAMOSTOJEĆI 300 16 0,30 P+2K+Pk 1,2 12 (SS1) VIŠE OBITELJSKI DVOJNI (D) 250 12 0,35 P+2K+Pk 1,4 12 SKUPNI (S) 120 6 0,40 P+2K+Pk 1,6 12 SAMOSTOJEĆI 300 16 0,30 P+2K+Pk 1,2 12 (SS1) MJEŠOVITA GRADNJA DVOJNI (D) 250 12 0,35 P+2K+Pk 1,4 12 SKUPNI (S) 120 6 0,40 P+2K+Pk 1,6 12

Neizgrađeni dio GP naselja SAMOSTOJEĆI 600 16 0,20 P+2K 0,6 9 (SS2) JEDNO DVOJNI (D) 400 12 0,30 P+2K 0,9 9 OBITELJSKI NIJE NIJE NIJE NIJE NIJE NIJE SKUPNI (S) DOPUŠTE DOPUŠTEN DOPUŠTENO DOPUŠTENO DOPUŠTEN DOPUŠTE

______IGH Urbanizam d.o.o

18 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

NO O O NO

ZONA VILA 2000 - - - - 7 (SS*) SAMOSTOJEĆI 600 17 0,20 P+2K+Pk 0,8 12 (SS2) VIŠE DVOJNI (D) 400 14 0,30 P+2K+Pk 1,2 12 OBITELJSKI NIJE NIJE NIJE NIJE NIJE NIJE SKUPNI (S) DOPUŠTE DOPUŠTEN DOPUŠTEN DOPUŠTE DOPUŠTENO DOPUŠTENO NO O O NO SAMOSTOJEĆI 600 17 0,20 P+2K+Pk 0,8 12 (SS2) MJEŠOVITA DVOJNI (D) 400 14 0,30 P+2K+Pk 1,2 12 GRADNJA NIJE NIJE NIJE NIJE NIJE NIJE SKUPNI (S) DOPUŠTE DOPUŠTEN DOPUŠTEN DOPUŠTE DOPUŠTENO DOPUŠTENO NO O O NO

(2) Na kosom terenu dopuštena je etaža suterena (S). (3) Na području poluotoka Rat, u kontaktnom području stare jezgre Cavtata, na neizgrađenim česticama unutar građevinskog područja, zabranjuje se nova gradnja.

Uređenje građevinske čestice

Članak 41. (1) Građevna čestica mora imati površinu i oblik koji omogućava njeno racionalno korištenje i izgradnju u skladu s odredbama ovog Plana, odnosno utvrđenim uvjetima za izgradnju. (2) Svaka građevinska čestica mora imati: 1. neposredni kolni i pješački pristup na javnu prometnu površinu (razvrstane i nerazvrstane ceste – širine koridora prema ovom Planu) najmanje širine 3,0 m uz uvjet da duljina pristupa nije veća od 50 m 2. omogućen priključak na javni elektroenergetski sustav 3. omogućen priključak na telekomunikacijski i ostale sustave 4. omogućen priključak na javnu vodoopskrbnu mrežu 5. omogućen priključak na javnu mrežu odvodnje otpadnih voda. (3) Izgradnja unutar obuhvata Plana je moguća samo uz prethodno izgrađenu mrežu odvodnje s uređajem za pročišćavanje i ispustom u prijamnik. (4) Iznimno, unutar izgrađenih dijelova građevinskog područja naselja, do izgradnje javnog sustava odvodnje, za objekte veličine do 10 ES (ekvivalent korisnika) predviđena je izgradnja vodonepropusne sanitarno ispravne sabirne jame s osiguranim odvozom prikupljenog efluenta u sustav s adekvatnim uređajem za pročišćavanje i ispuštanje otpadnih voda, (5) Za objekte veličine više od 10 ES otpadne vode je potrebno tretirati, do izgradnje javnog sustava odvodnje, na vlastitom, adekvatnom uređaju za pročišćavanje prije ispuštanja u recipijent, ovisno o količini i karakteristikama otpadnih voda i prijemnim mogućnostima recipijenta, a prema posebnim vodopravnim uvjetima. (6) Otpadne vode gospodarskih objekata moraju se prije ispuštanja u javnu kanalizaciju pročistiti na vlastitim uređajima do stupnja komunalnih otpadnih voda. Građevine u higijenskom i tehničkom smislu moraju zadovoljiti važeće standarde vezano uz vrste i veličine prostorija, komunalno opremanje, a naročito uvjete u pogledu sanitarnog čvora. (7) Priključivanje građevina na mrežu komunalne infrastrukture (elektroopskrba, vodoopskrba, odvodnja otpadnih voda, telekomunikacije i dr.) obavlja se na način i uvjete propisane od nadležnih službi.

______IGH Urbanizam d.o.o

19 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

Članak 42. (1) Sve građevine unutar građevinske čestice moraju osigurati prostor za odlaganje komunalnog otpada kojim se neće ometati kolni i pješački promet, te koji će biti ograđen tamponom zelenila, ogradom ili ozidan i zaklonjen od izravnoga pogleda s ulice. (2) Mjesto za odlaganje kućnog otpada mora biti pristupačno vozilima za odvoz smeća s javnoprometne površine, s maksimalnim nagibom od 8 %.

Članak 43. (1) U izgrađenom dijelu građevinskog područja naselja, omogućava se uređenje pristupa koji mora biti javni za dvije do tri građevinske čestice, ne manje širine od 3,0 m za kolni, a ne manje širine od 1,5 m za pješački pristup. Duljina takvog pristupa može iznositi maksimalno 50,0 m. Udaljenost građevina od takvih pristupnih prometnica može iznositi minimalno 3,0 m. (2) Građevinska čestica može imati samo jedan kolni pristup s jedne strane granice građevinske čestice. Priključci na javnu cestu izvode se na temelju posebnih uvjeta mjerodavnih tijela ili na temelju dokumenta prostornog uređenja užeg područja. (3) Građevinska čestica na spoju ulica različita značenja obvezno se priključuje na ulicu nižeg značenja. Priključci na javnu cestu izvode se na temelju posebnih uvjeta mjerodavnih tijela ili na temelju dokumenta prostornoga uređenja užega područja. (4) Građevinska čestica namijenjena većinom stanovanju uređivat će se poštujući funkcionalne i oblikovne karakteristike urbanog prostora, uz upotrebu autohtonoga biljnog materijala. (5) Ograde se mogu izvoditi do maksimalno 2,5 m visine, a ako se izvode više od 1,0 m visine mogu se izvoditi kao kombinacija (kamena i zelenila, odnosno kamena, betona i zelenila ili od metalnih elemenata) te kao zelene ograde (grmolike biljke). Također se mogu izvoditi kao kameni ili žbukani ogradni zidovi sukladno tradicionalnom obliku gradnje. (6) Ograde se mogu se izvoditi kao zelenilo u potezu (niske grmolike biljke na travnatim površinama). Ulazna vrata na uličnoj ogradi moraju se otvarati s unutrašnje strane (na građevnu česticu), tako da ne ugrožavaju prometovanje na javnoj površini. Na pojedinačnim građevinskim česticama preporuča se izgradnja ograda sukladno tradicionalnom načinu građenja. (7) Za planiranu gradnju u zoni vila (SS*) mora se prema ulici i na granicama prema susjednim česticama izvesti neprovidna ograda visine minimalno 2 m, a ogradu je moguće izvesti kao kamenu ili kao zeleni nasad (živica).

Članak 44. (1) Prilikom gradnje građevina mora se čuvati prirodna konfiguracija terena građevinske čestice tako da se iskopi izvode samo radi gradnje ukopanih i dijelom ukopanih etaža i temelja, a kosi se teren uređuje kaskadno ili ostavlja u prirodnom ili zatečenom nagibu. (2) Potrebno je zaštititi zatečene nagibe terena i primarne topografije. Tolerantno odstupanje od zatečene topografije iznosi 10 %. (3) Najveća visina potpornog zida ne može biti veća od 3,0 m. U slučaju da je potrebno izgraditi potporni zid veće visine, tada je isti potrebno izvesti u terasama, s horizontalnom udaljenošću zidova od min. 1,5 m, a terene svake terase potrebno je ozeleniti. Iznad potpornog zida moguće je postaviti ogradni zid, arle, pižule i sl. maksimalne visine 0,85 m. Pri gradnji velikih podzemnih garaža, kapaciteta većih od 100 parkirnih mjesta, visina potpornih zidova može biti i veća, sukladno Idejnom projektu planiranih objekata. Pod kosim terenom se podrazumijeva nagib terena veći od 12%. (4) Na građevnim česticama je obvezno osigurati najmanje 30% površine zelenila kao vodopropusni teren.

______IGH Urbanizam d.o.o

20 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

(5) Između ceste (ulice) i građevine obvezno je uređenje predvrtova. Minimalna dubina predvrtova iznosi 50% dubine građevne čestice od ograde do građevine, odnosno minimalno 3,0 m. (6) Teren oko građevine, potporne zidove, terase i slično treba izvesti na načine da se ne narušava cjelina naselja te da se onemogući nesmetano otjecanje vode na štetu susjednog zemljišta i/ili građevina.

Članak 45. (1) Najmanje 30 % površine građevinske čestice mora biti uređeni teren (šetnice, odmorišta, terase, vrtovi, vrtovi u podzidu, športska i dječja igrališta). Parkirališta, odmorišta i terase se smatraju uređenim terenom ako nisu konstruktivni dio građevine ili konstruktivni dio podzemne etaže. (2) Na građevinskoj parceli je potrebno zadržati zelenilo prve i druge kategorije boniteta. U slučaju potrebe uklanjanja zelenila niže kategorije boniteta na građevinskoj čestici, obvezna je nadosadnja iste ili više kategorije boniteta. (3) Pri gradnji je potrebno zaštiti od nepotrebne sječe postojeće visokovrijedno zelenilo prikazano na kartografskim prikazima 3.4. Uvjeti korištenja i zaštite prostora i 4.2. Način i uvjeti gradnje, u mjerilu 1:2000. (4) Obvezno je prikazivanje postojećih i planiranih zelenih površina u lokacijskoj i građevinskoj dozvoli, te sličnim aktima odobrenja za gradnju. (5) Dozvoljeno je postavljanje kioska na javne površine ali prema posebnoj Odluci Općine Konavle i prema posebnom projektu. Čestice zemljišta kojima veličina i oblik ne omogućuje izgradnju građevina, a nemaju izravni pristup s javne površine, tretiraju se kao zelene površine.

Članak 46. Prilikom projektiranja građevina u obuhvatu Plana potrebno je respektirati važeće posebne propise vezane za zračne luke i zračni promet.

Oblikovanje stambenih, stambeno-poslovnih i poslovnih građevina

Članak 47. (1) Podrum može biti smješten na samoj granici građevinske čestice ali mora biti izveden ispod razine terena. Površina terena iznad podruma izvan površine nadzemne građevine mora biti uređena kao parkiralište, terase i uređene zelene površine (travnjaci, nisko zelenilo, zelene ograde i sl.). (2) Teren oko građevina, potporni zidovi, terase i slično moraju se izvesti tako da bitno ne mijenjaju postojeću konfiguraciju terena i bez velikih iskopa i potpornih zidova, ne narušavaju izgled naselja, te da se ne promijeni prirodno otjecanje vode na štetu susjedne čestice i građevina. Novu izgradnju potrebno je temeljiti na primjerenim volumenima i prepoznatljivim arhitektonskim elementima podneblja kao i na principu uklapanja u proporcije objekata susjedne gradnje. (3) Pročelja objekata trebaju slijediti zadane građevinske pravce prikazane na kartografskom prikazu 4.2. Način i uvjeti gradnje, u mjerilu 1:2000. (4) Horizontalni i vertikalni gabariti građevina (novih i rekonstruiranih), oblikovanje pročelja i krovišta te upotrijebljeni građevni materijal, moraju biti usklađeni s vrijednostima krajobraza i vrijednostima tradicijske arhitekture. Pri gradnji višeobiteljskih građevina te za mješovitu gradnju propisuje se smještaj zajedničkog stubišta isključivo unutar objekta. (5) Na zabatnim zidovima te uglovima građevina ne preporuča se izvođenje balkona. Preporuča se izgradnja dubokih lođa kako zbog klimatskih i estetskih tako i funkcionalnih razloga s obzirom da se zapravo radi o produžetku dnevnog boravka koji u mediteranskom okruženju ima funkciju veći dio godine. (6) Nije dozvoljeno zatvaranje lođa na bilo koji način.

______IGH Urbanizam d.o.o

21 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

(7) Građevine koje se grade kao dvojne moraju s građevinom na koju su prislonjene činiti arhitektonsku cjelinu, koja će biti usklađena visinom, oblikovanjem, otvorima, ogradama te ostalim elementima fasade (tende, boja otvora i sl.)

Članak 48. (1) Na građevinama je dopušten ravni, kosi ili slični i kombinirani krov, a zabranjuje se projektiranje bačvastog krovišta, mansardnih krovova, krovnih tornjića ili sličnih elemenata i oblikovnih izričaja neprimjerenih lokalnom arhitektonskom ambijentu. (2) U slučaju da se građevine izvode s kosim krovom, nagib iznosi 24 do 30º, a sljeme mora biti postavljeno po dužoj strani građevine. Na kosom terenu sljeme krova u pravilu mora biti paralelno sa slojnicama zemljišta. Varijacije nagiba krovnih ploha na jednoj građevini moraju biti minimalne (najviše 3°). Prema jednoj strani građevine sve krovne plohe moraju imati isti nagib. Linija vijenca mora ležati u istoj horizontalnoj ravnini, osim iznad stubišnog prostora. Za pokrov se preporučuju kupa kanalica, mediteran crijep ili drugi materijali korišteni u autohtonoj arhitekturi naselja. (3) Zgrada može imati ravan krov, sukladno suvremenom arhitektonskom oblikovanju koji može biti projektiran kao terasa ili ozelenjen. Na ravnim krovovima (prohodnim i neprohodnim) moguće je izvođenje ogradnih zidova sukladno posebnim sigurnosnim propisima, a visina se mjeri od gornje kote završnog sloja ravnog krova. (4) Maksimalna visina nadozida potkrovlja iznosi 1,2 m. (5) Dozvoljeno je izvođenje prozora u razini krovne plohe propisanog nagiba. (6) Belvederi (luminari, abaini) mogu se postavljati u potkrovnoj etaži uz zadovoljenje uvjeta: 1. zbroj širina belvedera na svakom pročelju građevine ne smije prelaziti 30 % ukupne duljine tog pročelja 2. širina pojedinog belvedera ne smije biti veća od 1,20 m 3. mogu biti izvedeni kao jednovodni, dvovodni ili trovodni 4. centralni ''belveder'' može zauzimati najviše 40 % duljine pročelja 5. belvederima se ne smije prekidati krovni vijenac 6. prozori se ne smiju pretvarati u vrata. (7) Prostor ispod kosog krova i zadnje ploče (bez nadozida) smatra se tavanom i može se koristiti kao stambeni prostor. (8) Omogućuje se ugradnja sunčanih kolektora na svim građevinama, osim u zaštićenim dijelovima naselja. (9) Preporuča se u oblikovanju svih objekata primjena suvremenog arhitektonskog izričaja kojim se parafrazira tradicionalna gradnja.

Članak 49. (1) Obrada pročelja prema ulici može se izvesti kao kamena ili žbukana uz izvođenje kamenog ili betonskog oluka s konzolama. Ostale fasadne površine mogu biti izvedene u kamenu ili žbukane ili kao njihova međusobna kombinacija. Kod fugiranja fasade u kamenu preporuča se ne isticati fuge već ih svijetlo tonirati. Ako se obrada pročelja izvodi kao žbukana preporuča se koristiti svjetlije nijanse (koje odgovaraju tonovima kamena vapnenca) do maksimalno bež boje. (2) Na pročeljima objekata nije dopušteno plakatiranje i oglašavanje neovisno o dimenzijama reklame ili oglasa. U tu svrhu predviđeno je u sklopu postavljanja urbane opreme postavljanje oglasnih prostora (publiciteta) na javne površine, prema posebnoj Odluci Općine Konavle.

______IGH Urbanizam d.o.o

22 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

5. UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE S PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I POVRŠINAMA

Članak 50. (1) Infrastrukturnim građevinama smatraju se linijske i površinske građevine prometnog, telekomunikacijskog, energetskog i vodnogospodarskog sustava, a njihove vrste i tipovi određeni su posebnim propisima. (2) Trase i površine građevina i uređaja prometne i komunalne infrastrukturne mreže prikazane su u grafičkom dijelu Plana na kartografskim prikazima infrastrukturnih sustava i mreža 2.1. Promet, 2.2. Elektroenergetika i telekomunikacije, 2.3. Vodoopskrba i 2.4. Odvodnja otpadnih voda, u mjerilu 1:2000. Detaljni raspored vodova komunalne infrastrukture unutar koridora određenih Planom, biti će utvrđen projektom. (3) Lokacijskom dozvolom može se odrediti gradnja uređaja i/ili postrojenja sustava prometne i komunalne infrastrukture i na drugim površinama od onih predviđenih stavkom 2. ovog članka ukoliko se time ne narušavaju uvjeti korištenja površina. Prilikom projektiranja i izvođenja planirane prometne i komunalne infrastrukture potrebno se uskladiti s izvedenim stanjem objekata. (4) Prometni infrastrukturni koridori predstavljaju sve površine i prateće građevine unutar Planom utvrđenih koridora ili građevnih čestica potrebnih za gradnju ili funkcioniranje prometne i komunalne infrastrukture s pratećim građevinama (transformatorska postrojenja i sl.). (5) U osnovnoj razini cestovnih koridora predviđeno je urediti prometne površine te površine zaštitnog razdjelnog zelenila. (6) U prvom i drugom podzemnom sloju koridora predviđeno je polaganje uređaja u funkciji sustava telekomunikacijskog prometa, cjevovoda vodoopskrbe, javne odvodnje otpadne i oborinske vode te elektroenergetskih kabela i kabela javne rasvjete. (7) Pri projektiranju i izvođenju pojedinih građevina i uređaja prometne i komunalne infrastrukture potrebno se pridržavati posebnih propisa, kao i propisanih udaljenosti od ostalih infrastrukturnih objekata i uređaja, te pribaviti suglasnosti ostalih korisnika infrastrukturnih koridora. (8) Prilikom projektiranja potrebno je izraditi detaljnu geodetsku snimku trase te voditi računa o usklađenju s izvedenim stanjem objekata i aktima za građenje u neposrednoj blizini planiranih prometnica.

5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

Članak 51. (1) Na površinama infrastrukturnih sustava namijenjenih prometu moguća je gradnja i rekonstrukciju prometnih građevina: 1. Cestovni promet: 1.1. cestovne površine 1.2. kolno-pješačke površine 1.3. pješačke površine, trgovi 1.4. biciklističke staze 1.5. površina za okretanje vozila 1.6. podzemne garaže. 2. Pomorski promet: 2.1. morska luka otvorena za javni promet lokalnog značaja 2.2. postaje javnog pomorskog putničkog prijevoza (JPP) u sklopu navedene luke 2.3. morska luka posebne namjene – luka nautičkog turizma 2.4. privez 3. Zračni promet:

______IGH Urbanizam d.o.o

23 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

3.1. zračni put za međunarodni i domaći promet. (2) Trase i koridori prometnog sustava definirani su u tekstualnom dijelu Plana u poglavlju 3.4. Prometna i ulična mreža te u kartografskom prikazu infrastrukturnih sustava i mreža 2.1. Promet, u mjerilu 1:2000.

5.1.1. Cestovni promet

Članak 52. (1) Cestovne prometne površine moraju se graditi i uređivati tako da omogućuju podzemno vođenje telekomunikacijske i komunalne infrastrukturne mreže. (2) Komunalnim građevinama unutar prometnih koridora smatraju se linijske infrastrukturne građevine (cjevovodi, kablovi i sl.). (3) Površine infrastrukturnih objekata i uređaja se namjenjuju izgradnji i uređenju nadzemnih objekata i uređaja potrebnih u komunalnom opremanju zone, dok se podzemni objekti i vodovi planiraju u okviru površina prometnih, zelenih i drugih namjena.

Članak 53. Sve javne prometne površine na koje postoji neposredan pristup s građevnih čestica ili su uvjet za formiranje građevne čestice, moraju se projektirati, graditi i uređivati bez arhitektonskih barijera i na način da se njima omogućuje vođenje komunalne infrastrukture i prolaz interventnog vozila (vatrogasci i sl.).

Članak 54. Rješenjem ovog Plana dograđuje se postojeća ulična mreža s ciljem osiguranja pristupa u nove zone te poboljšanja prometnog standarda u Cavtatu na način prikazan na kartografskom prikazu infrastrukturnih sustava i mreža 2.1. Promet, u mjerilu 1:2000.

Članak 55. (1) Planirana izgradnja brze ceste od Dubrovnika do granice s Crnom Gorom razmatrana je u više varijanti, a usvojena je varijanta koja prolazi sjevernom stranom Konavoskog polja. (2) Dio državne ceste D8 izmješta se južnije da se izbjegne osvjetljavanje uzletno-sletne staze zračne luke Dubrovnik, te da se omogući denivelirano raskrižje s prilaznom prometnicom trase brze ceste. Sve ovo je izvan područja predmetnog UPU-a. (3) Izmješteno čvorište spaja se s Putem od Cavtata na dijelu današnjeg križanja s putem od Epidaurusa. Ova prometnica biti će glavna poveznica područja UPU-a Cavtat sa širim područjem, odnosno glavni ulaz u Cavtat s brze ceste. (4) Trasa prometnice i čvorišta ucrtana je na kartografskim prikazima 1. Korištenje i namjena površina i 2.1. Promet, u mjerilu 1:2000. (5) Postojeći ulaz u Cavtat na spoju državne ceste D8 sa županijskom cestom Ž 6238 (Put od Cavtata) potrebno je rekonstruirati izmještanjem trase privoza ulice Put od Cavtata nešto istočnije da se dobije dovoljna preglednost u raskrižju, ali i da geometrijski oblici raskrižja upućuju na ulaz u Grad, prema Pravilniku o minimalnim uvjetima za projektiranje priključaka i prilaza na javnu cestu.

Članak 56. (1) Planirana ulična mreža sastoji se od nekoliko vrsta cesta različite kategorije: 1. glavna gradska prometnica kao primarni kostur prometne mreže, omogućava povezivanje svih dijelova grada međusobno (u grafičkim prilozima oznaka ''A''), najveće razine usluge 2. sekundarna gradska prometnica nižeg ranga, povezuje zone grada između primarne prometnice i stambenih ulica (u grafičkim prilozima oznaka ''B'') 3. ostale prometnice (u grafičkim prilozima oznaka ''C'') niže kategorije u funkciji stambenih ulica,

______IGH Urbanizam d.o.o

24 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

4. pristupne prometnice (u grafičkim prilozima oznake ''D'' 5. pješačko-kolni put (u grafičkim prilozima oznake ''E'') 6. pješačke staze. (2) Glavnu uličnu mrežu činiti će : 1. ulica Put od Cavtata (A1) – postojeća koji vodi do samoga centra na Obali Ante Starčevića 2. Put od Epidaurusa (A2) koji vodi prema hotelima ''Epidaurus'' i ''Albatros'' kojima se priključuju nove prometnice 3. (A3) odvojak sa ceste (A2) južno tako da se ostvari novi smjer prema centru i budućem stambenom i građevinskom području. Ova prometnica je vrlo bitna za postojeću mrežu cesta jer sjevernim padinama brda omogućuje pristup već izgrađenim objektima do kojih danas nije moguće doći vatrogasnim vozilima 4. (A4) nastavak ceste (A2) koja vodi prema hotelima ''Epidaurus'' i ''Albatros'' spojiti će se sa magistralom D8 tako da se otvara novi ulaz u područje UPU-a sa sjeverne strane 5. (A5) novi ulaz u područje UPU-a sa istočne strane, spaja se na novoplanirani spoj državne ceste D8 i brze ceste sa županijskom cestom Ž 6238 (Put od Cavtata).

Članak 57. (1) Profil prometnica glavne ulične mreže sastoji se od dva prometna traka širine svakog od 3,3 m, odnosno kolnika širine 6,6 m te obostranim pješačkim površinama širine 2,0 m, kod koje je jedna strana nogostupa odvojena od kolnika sa zelenim pojasom sa drvoredom širine od 2,0 m. (2) Na svim križanjima glavne cestovne mreže treba izvesti raskrižja primjereno prometnom opterećenju, dovoljne preglednosti s trakovima za lijeve skretače. (3) Ulica Put od Cavtata u zoni postojeće izgradnje izvodi se bez zelenog pojasa sa obostranim nogostupom širine 1,50 m. Glavne gradske prometnice predviđene su za javni autobusni promet. Svako stajalište treba imati autobusno ugibalište širine 3,25 m, te prikladne rampe za ulaz i izlaz autobusa. Uz autobusno ugibalište stajalište za putnike treba biti minimalne širine 2 m, ovisno o potrebama treba ga opremiti urbanim opremom te adekvatnom čekaonicom.

Članak 58. (1) Glavna mreža nadopunjuje se sa sekundarnom uličnom mrežom s ciljem osiguranja pristupa u nove zone. (2) Sekundarna gradska prometnica oznake B u kartografskom prikazu sastoji se od dva prometna traka u svakom smjeru širine 3,0 m, odnosno kolnika širine 6,0 m te obostranim pješačkim nogostupima širine 1,50 m, kod koje je jedna strana nogostupa odvojena od kolnika sa zelenim pojasom širine od 2,0 m. (3) Profil prometnice oznake C u kartografskom prikazu sastoji se od kolnika širine 5,5 m te obostranim pješačkim površinama širine 1,50 m. (4) Postojećim pristupnim prometnicama oznake D u kartografskom prikazu povećava se prometni standard tako da se proširuju ili dodaju jednostrani ili obostrani nogostup ovisno o mogućnostima na terenu. (5) Profil tih prometnica sastoji se od kolnika širine 3,0 m do 6,0 m sa jednostranim ili obostranim nogostupima širine 1,50 m.

Članak 59. (1) Planirana ulična mreža sastoji se od nekoliko vrsta cesta različite kategorije sa različitim koridorima: 1. glavna gradska prometnica (oznaka ''A'') -35 m 2. sekundarna gradska prometnica (oznaka ''B'') -21 m 3. sekundarna gradska prometnica (oznaka ''2B'') -19 m 4. ostale prometnice (oznaka ''C'') -18,5 m 5. pristupne prometnice (oznaka ''D'') - 4,5-9 m (profil)

______IGH Urbanizam d.o.o

25 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

6. pješačko-kolni put (oznake ''E'') - 15,6 m (2) Koridor prometnice, prikazan na kartografskom prikazu 2.1. Infrastrukturni sustavi i mreže-Promet, namijenjen je mogućnostima korigiranja trase prometnice unutar njega tokom daljnjih faza projektiranja, koristeći detaljnije spoznaje o prostoru i prostornim odnosima, a sve do verificiranog idejnog projekta prometnice. (3) Iznimno, akti o gradnji prometnice mogu se ishoditi fazno (faznost podrazumijeva uzdužni ili poprečni profil), s tim da se ukupni planirani profil prometnice zadrži unutar planiranog koridora.

Članak 60. (1) Linija koridora prometnice predstavlja građevinski pravac, tj. liniju do koje je dozvoljeno smjestiti građevinu, dok je regulacijski pravac identičan vanjskom rubu nogostupa. Dio građevinske čestice za gradnju objekta koji se nalazi između koridora prometnice i vanjskog ruba prometnice ulazi u ukupnu površinu građevinske čestice za gradnju objekta. (2) Unutar koridora prometnice se do izrade idejnog projekta ne može locirati niti jedan novi objekt. (3) Budući da je prometnica longitudinalni objekt u prostoru, prije izgradnje objekata koji graniče s prometnicom treba izraditi idejni projekt prometnice i parcelacijski elaborat iste te se tek tada mogu izdati akti o gradnji. (4) Iznimno, za gradnju objekata čija BRP iznosi do 400 m² i za rekonstrukciju postojećih objekata koji graniče s koridorom prometnice, ukoliko imaju rješen pristup, akte o gradnji moguće je izdati i prije izrade idejnog projekta prometnice, s tim da se u okviru projektne dokumentacije za građevinu točno naznači njen položaj u odnosu na planirani koridor prometnice.

Članak 61. Postojeći autobusni kolodvor zadržava se na sadašnjoj lokaciji.

Članak 62. (1) Sustav odvodnje oborinskih voda s prometnice treba biti takav da omogući nesmetano odvijanje kolnog i pješačkog prometa, a u skladu s vodozaštitnim uvjetima (oborinski kolektori, upojni bunari i sl., otvoreni ili zatvoreni sustav odvodnje). (2) Pješački prijelazi trebaju biti prilagođeni kretanju osoba s invaliditetom i osoba smanjene pokretljivosti. Njihovu lokaciju potrebno je birati u skladu s ostalom mrežom pješačkih šetnica, stubišta te zona na kojima se pješaci okupljaju. (3) Sve usjeke i nasipe koje se uz prometnicu javljaju, treba uklopiti u prirodni ambijent, izgradnjom zidova maksimalne visine do 3 m obloženih slaganim kamenom i terasa koje će se ozeleniti u skladu s ostalom krajobraznom arhitekturom. Sve prometnice treba opremiti javnom rasvjetom te dodatno osvjetliti raskrižja i pješačke prijelaze.

Članak 63. (1) Pješački promet odvija se razgranatom mrežom nogostupa novoplaniranih prometnica, postojećih i novih dužobalnih šetnica te pješačkih stepeništa. (2) Planirana je izgradnja šetnice sa jugozapadne strane poluotoka Sustjepan, šetnica uz obalu uvale Tiha te šetnica od hotela ''Epidaurus'' do rta Prahivac. Pješačke staze i stepeništa riješena su u skladu s namjenom pojedinih dijelova naselja i prostornim mogućnostima. (3) Lungo mare – ''plava magistrala'' proteže se od Cavtata do Molunata, šetnica preuzeta iz PPU Općina Konavle, samo početnim dijelom je u području UPU-a, nastavlja se na planiranu prometnicu A5, vidljivo na kartografskim prikazima 1. Korištenje i namjena površina i 2.1. Promet.

______IGH Urbanizam d.o.o

26 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

Članak 64. (1) Prometne površine i objekte potrebno je opremiti vertikalnom i horizontalnom signalizacijom i drugom urbanom opremom koja povećava standard javnih površina. Mreža prometnica u zoni obuhvata definirana je primarno u funkciji pristupa budućim zonama različite namjene i ne uključuje interni promet unutar pojedine zone. (2) Nivelete cesta prilagođene su kotama terena na rubovima obuhvata i visinskim kotama platoa budućih zona. (3) Prilikom izrade projektne dokumentacije za ceste, potrebno je paziti na prijelaze preko postojećih instalacija (vodovod, TK, energetika i sl.), s ciljem da se izbjegne njihovo oštećenje. To podrazumijeva striktno poštivanje uvjeta dobivenih od tvrtki u čijoj nadležnosti se nalaze navedene instalacije. (4) Kod izrade projektne dokumentacije moguće je tolerantno odstupanje od planiranih trasa ako se pritom radi o poboljšanju prometnih elemenata te je potrebno voditi računa o usklađenju s izvedenim stanjem objekata i aktima za građenje u neposrednoj blizini planiranih prometnica.

Javna parkirališta i garaže

Članak 65. (1) Na cestama nije planirano zaustavljanje i parkiranje teških i ostalih vozila, već se problem prometa u mirovanju rješava u okviru izgradnje parkirališta i podzemnih garaža. (2) Omogućuje se uređenje parkirališta i gradnja zajedničkih garaža na dijelovima građevinskih čestica na kojima su izgrađene stambene i stambeno-poslovne građevine prema lokalnim prilikama. (3) Omogućuje se i gradnja garažno-poslovnih građevina koje u nižim etažama imaju javnu garažu propisanog minimalnog kapaciteta, a u višim etažama mogu imati javne, poslovne, stambene, ugostiteljsko-turističke sadržaje te športsko-rekreacijske sadržaje. U tom slučaju, propisani minimalni kapacitet garaže se povećava za potrebe parkiranja za predviđenu namjenu sadržanu u dijelu građevine. (4) Javna garaža može sadržavati i dvonamjensko sklonište za stanovništvo.

Članak 66. (1) Predviđa se da je za jedno PM potrebno oko 25 m2. (2) Na svakoj građevnoj čestici mora se osigurati dovoljan broj parkirnih mjesta unutar čestice ovisno o namjeni i veličini građevine. Izuzetak tome mogu biti već izgrađene građevne čestice koje su u funkciji ili gusto naseljeni dijelovi građevinskih područja gdje to prostorno nije moguće ostvariti. U ovim slučajevima treba potrebna parkirališno/garažna mjesta osigurati na vlastitoj čestici u neposrednoj blizini ili ako nije moguće osigurati vlastitu česticu, parkiranje riješiti ugovorom o koncesiji na javnom parkiralištu/garažnom prostoru s Općinom. (3) Građevine u zonama stambene i mješovite namjene, parkirne i garažne površine, kapaciteta sukladno normativima propisanim u članku 68. moraju osigurati na parceli, a ako se promet u mirovanju rješava podzemnim etažama iste se izuzimaju iz izračuna koeficijenta iskorištenosti (kis) i mogu se graditi do linije koridora prometnice označenog na kartografskim prikazima 1. Korištenje i namjena površina i 2.1. Promet, u mjerilu 1:2000. Građevine u zonama gospodarske namjene promet u mirovanju moraju osigurati podzemnom garažom, a ista se izuzima iz izračuna koeficijenta iskorištenosti (kis) i može se graditi do linije koridora prometnice označenog na kartografskim prikazima 1. Korištenje i namjena površina i 2.1. Promet, u mjerilu 1:2000. Izuzetak tome mogu biti samo već izgrađeni dijelovi poluotoka Sv. Rok, stare jezgre Cavtata te na onim područjima gdje je onemogućen pristup osobnim automobilima u postojećem stanju.

______IGH Urbanizam d.o.o

27 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

U ovim slučajevima treba potrebna parkirališno/garažna mjesta osigurati na vlastitoj čestici u neposrednoj blizini ili ako nije moguće osigurati vlastitu česticu, parkiranje riješiti ugovorom o koncesiji na javnom parkiralištu/garažnom prostoru s Općinom. (4) Turistički kapaciteti (T1, T2) trebaju potrebe za parkirnim mjestima zadovoljiti na vlastitim parkirnim površinama i garažama ovisno o kategorizaciji i broju mjesta, sukladno posebnim propisima. (5) Za ugostiteljsko-turističku namjenu različite tipologije, potreban broj parkirališnih ili garažnih mjesta (PM) po m² neto površine građevine definira se sukladno posebnim propisima RH kojima se definira broj parkirnih mjesta za smještajne objekte iz skupine hotela, kampova i drugih vrsta ugostiteljskih objekata za smještaj, a sukladno predviđenoj kategorizaciji ugostiteljsko-turističke namjene.

Članak 67. Javna parkirališta i garaže predviđena su: 1. na Obali Ante Starčevića, proširenjem postojećeg parkirališta s minimalno 230 PM, garažno parkirnim objektom na Obali Ante Starčevića terasastom izgradnjom kao poluukopan s maksimalno 200 PM. Kroz planirani garažno-poslovni objekt treba prolaziti planirana kolno-pješačka ulica koja se preko poluotoka Rat pruža u smjeru jugoistok-sjeverozapad, a koja služi da bi se osigurao kontrolirani pristup stanovnicima stare gradske jezgre Cavtata. Navedena prometnica služi isključivo kao servisna kojom se omogućuje dostupnost viših područja stare jezgre. 2. na lokaciji Kompleksa mješovite namjene sa stambenim, poslovnim i športsko-rekreacijskim sadržajima – Tiha predviđen je višeetažni garažno parkirni objekt na površini terena s 500 - 800 PM 3. planira se uređenje jednog manjeg otvorenog parkirališta sa 30 PM 4. na parceli budućeg groblja predviđa se izgradnja otvorenog parkirališta sa 250 PM. Nakon donošenja Plana potrebno je razraditi lokacije unutar zona stambene i mješovite namjene, a za eventualne manje parkirališne površine stalnog i sezonskog karaktera.

Članak 68. (1) Kriterij za određivanje kapaciteta pojedinih građevina ovisno o namjeni i veličini je slijedeći: 1. stan do 50 m2 - 1PM, do 80 m2 - 2 PM, 2. stambene građevine 2 PM/1 stan ili 2PM na 100 m2 3. apartman – 1 PM/1 apartman 4. poslovni sadržaju u funkciji restorana, kavane, trgovine, banke, agencije, poslovnice sa 1PM na 25 m2 brutto površine 5. poslovni sadržaji u funkciji kongresne dvorane, kina, dvorane za javne skupove, uredi i kancelarije sa 1 PM na svakih 50 m2, ali min 1 PM na svaki ured ili kancelariju. 6. caffe bar, slastičarnica 1PM na 10 m2 7. športsko – rekreacijske površine otvorenog igrališta sa 1 PM na 250 m2 uređene površine 8. rekreacijske površine ''otvorenog'' korištenja – kupalište, plaže sa 1 PM na 50 m2 uređene površine. (2) Naprijed iskazani parametri su orijentacijski i mogu se smanjiti ako se dio BRP-a u okviru građevine koristi kao garažni prostor, pa se za taj dio građevine ne primjenjuje standard osiguranja parkirnog mjesta. (3) Smještaj planiranih podzemnih garaža prikazan je na kartografskom prikazu 2.1. Promet, u mjerilu 1:2000.

5.1.2. Pomorski promet

Članak 69. (1) Prema djelatnostima koje se u njima obavljaju, a sukladno posebnim propisima, Planom su utvrđene slijedeće luke: 1. morska luka otvorena za javni promet lokalnog značaja 2. morska luka posebne namjene – luka nautičkog turizma

______IGH Urbanizam d.o.o

28 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

3. privez. (2) Prema posebnim propisima Republike Hrvatske, kojima se regulira navedena problematika utvrđen je operativni dio luke kao dio luke otvorene za javni promet namijenjen za privez plovila u javnom pomorskom prometu, komunalni dio luke kao dio luke otvorene za javni promet namijenjen za stalni vez plovnog objekta čiji vlasnik ima prebivalište na području jedinice lokalne samouprave, nautički dio luke kao dio luke namijenjen za privez nautičkih plovila, stalni vez kao vez na komunalnom dijelu luke za korištenje koji se zaključuje ugovorom s lučkom upravom na minimalno mjesec dana, dnevni ili tranzitni vez kao vez na nautičkom dijelu luke, zimovanjem u luci se smatra neprekinuti boravak plovila izvan nautičke sezone u luci na temelju sklopljenog ugovora o zimovanju s lučkom upravom, privezište je izdvojeno lučko područje koje je opremljeno za sigurno vezanje plovila, sidrište luke je dio morskog akvatorija namijenjen za sigurno sidrenje.

Članak 70. (1) Unutar obuhvata Plana nalazi se Luka Cavtat, razvrstana kao morska luka otvorena za javni promet lokalnog značaja, ujedno i međunarodni granični pomorski prijelaz II kategorije. (2) Akvatorij luke otvorene za javni promet lokalnog značaja proširen je u odnosu na postojeće stanje i sastoji se od dva dijela označena na kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena površina i 2.1. Promet, u mjerilu 1:2000: 1. stara luka 2. uvala Tiha. (3) Planom su predviđene tri postaje javnog pomorskog putničkog prijevoza za dužobalne linije (na kartografskim prikazima oznaka ''JPP''). (4) U lukama otvorenim za javni promet moguće je popravljanje, dogradnja postojećih i izgradnja novih obala, lukobrana, mulova, školjera, sidrenih sustava, postavljanje pontona i plutača za privez plovila. Dopuštene je izgradnja objekata kojima se poboljšavaju maritimni uvjeti u lukama. Dopušteno je postavljanje instalacija i opreme predviđene posebnim propisima iz područja sigurnosti plovidbe i zaštite okoliša. (5) Moguće rješenje za sezonski privez plovila (komercijalni vezovi) je i u obliku sidrišta (posebno obilježen morski akvatorij koji omogućuje sigurno sidrenje plovnih objekata i koji može biti opremljen opremom za sidrenje plovnih objekata, a čiji smještaj je objavljen u službenim pomorskim publikacijama), sve u sklopu luke otvorene za javni promet lokalnog značaja.

Članak 71. Na široj lokaci Tiha - Prahivac označena je morska luka posebne namjene – luka nautičkog turizma (LN). Prije početka gradnje morske luke posebne namjene – luke nautičkog turizma (LN) na lokaciji Prahivac potrebno je obaviti procjenu utjecaja zahvata na okoliš kao i ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu budući se planirana luka nautičkog turizma nalazi unutar područja Nacionalne ekološke mreže.

Članak 72. (1) Predviđa se mogućnost priveza za zone ugostiteljsko-turističke namjene (T), a broj vezova jednog ili više priveza plovila iznosi najviše 20 % ukupnog broja smještajnih jedinica zone za koju se planira. (2) Pitanje priveza za hotel Cavtat je određeno dok će se za ostale zone ugostiteljsko-turističke namjene koje ostvaruju to pravo isto riješiti unutar luke otvorene za javni promet lokalnog značaja.

Tab. 3.: Pomorski promet KAPACITET POSTOJEĆE/ VRSTA (BROJ VEZOVA) PLANIRANO Morska luka Stara luka u otvorena za javni promet postojeće/planira se proširenje Cavtatu lokalnog značaja

______IGH Urbanizam d.o.o

29 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

Uvala Tiha postojeće/planira se proširenje

Morska luka posebne namjene Prahivac* do 200 vezova planirano – luka nautičkog turizma (LN) planirano za hotel Cavtat/ za 20 % ukupnog broja ostale planirano u sklopu luke Privez smještajnih jedinica T1/T2 otvorene za javni promet zone za koju se planira lokalnog značaja * unutar zone se osigurava smještaj plovila zone ugostiteljsko-turističke namjene Prahivac po kriteriju 20 % od ukupnog broja smještajnih jedinica zone. Navedena morska luka posebne namjene – luka nautičkog turizma je planirana komplementarno kopnenim sadržajima ugostiteljsko-turističke zone.

(3) Na kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena površina i 2.1. Promet, u mjerilu 1:2000, iskazan je postojeći i planirani pomorski promet.

5.1.3. Zračni promet

Članak 73. Zračna luka Dubrovnik nalazi se izvan obuhvata UPU-a međutim zračni put za međunarodni i domaći promet prelazi preko obuhvata Plana te je prikazan je u grafičkom dijelu Plana na kartografskim prikazima 1. Korištenje i namjena površina i 2.1. Promet, u mjerilu 1:2000. Područje ugroženo bukom zbog odvijanja zračnog prometa iznad obuhvata Plana prikazano je u grafičkom dijelu Plana na kartografskom prikazu 3.4. Uvjeti korištenja i zaštite prostora, u mjerilu 1:2000.

5.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže

Članak 74. Telekomunikacijski sustav, postojeće i planirane građevine (TV pretvarači), zaštićeni koridori veza (radijski koridori mikrovalnih veza) prikazani su na kartografskom prikazu 2.2. Elektroenergetika i komunikacije, u mjerilu 1:2000.

Članak 75. (1) Prema planovima razvoja TK infrastrukture na promatranom području potrebno je: 1. izgradnja svjetlovoda Zvekovica – Uskoplje - Pridvorje te podmorskog svjetlovoda Mlini - Rt Sv. Rok - UPS Cavtat, te dalje koridorima Elektroničke Komunikacijske Infrastrukture (EKI) do potrošačkih kompleksa, poslovnih i stambenih 2. povezivanje svjetlovodom baznih stanica mobilne infrastrukture 3. rekonstrukcija telefonske mreže u starom dijelu naselja Cavtat u sklopu radova na kanalizaciji, zamjenu starih kabela novim, skraćivanje pretplatničke petlje te postupno uvođenje svjetlovodnih kabela u pretplatničku mrežu 4. proširivanje mjesne mreža na zone predviđene za poslovnu i stambenu izgradnju, zamjenu starih kabela novim, te postupno uvođenje svjetlovodnih kabela u pretplatničku mrežu. (2) Trase uređaja za prijenos sustava telekomunikacija orijentacijske su, a detaljno će biti određene u postupcima izdavanja lokacijskih dozvola. Za sve građevne čestice na području obuhvata Plana planirano je omogućiti priključak na pristupnu telekomunikacijsku mrežu.

______IGH Urbanizam d.o.o

30 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

(3) Kod određivanja mjesta konekcije, kao i eventualno potrebnog proširenja i rekonstrukcije postojeće elektroničke komunikacijske infrastrukture, potrebno je voditi računa da se ne naruši integritet postojeće elektroničke komunikacijske mreže. (4) U stacionarnom podsustavu mreža potrebno je, u skladu s potrebama povećanje kapaciteta komutacija, proširenje mreže te asortimana usluga uključujući i kabelsku televiziju. (5) Uz postojeću i planiranu trasu elektroničke komunikacijske infrastrukture potrebno je omogućiti postavljanje eventualno potrebnih građevina (male zgrade, vanjski kabinet-ormarić za smještaj telekomunikacijske opreme) za uvođenje novih tehnologija, odnosno operatora ili rekonfiguraciju mreže. (6) Novu elektroničku komunikacijsku infrastrukturu za pružanje javne komunikacijske usluge putem elektromagnetskih valova, bez korištenja vodova, potrebno je planirati ovisno o pokrivenosti područja radijskim signalom svih davatelja usluga i budućim potrebama prostora, planiranjem postave osnovnih postaja i njihovih antenskih sustava na antenskim prihvatima na izgrađenim građevinama i rešetkastim i/ili jednocijevnim stupovima, bez detaljnog definiranja lokacija, a vodeći računa o mogućnosti pokrivanja tih područja radijskim signalom.

Članak 76. (1) Na kartografskom prikazu 2.2. Elektroenergetika i komunikacije, izložen je prikaz koji spaja dio DTK mreže sa dijelom planirane DTK mreže, također po većini ulica i prometnica koje su u planu treba izvoditi DTK mrežu, a sve radi povezivanja budućih kompleksa i objekata na telekomunikacijsku mrežu. (2) Glavna os distributivne planirane DTK kanalizacije izvodi se u rovu sa dvije cijevi PHDE promjera 110 mm i dvije cijevi PHDE promjera 50 mm prema prilogu ''Presjeci rovova'' i treba planirati određeni broj DTK zdenaca. U tako pripremljenu DTK kanalizaciju postavljaju se kabeli komunikacijske infrastrukture, najbolje svjetlovodni kabeli sa velikim mogućnostima telekomunikacijskih usluga. (3) Distributivna planirana DTK kanalizacija treba također omogućiti uvlačenje kabela za distribuciju signala kabelske TV. (4) Ulaz izvoda u pojedine objekte treba izvesti iz planiranih DTK zdenaca sa jednom do dvije cijevi PHDE promjera 70 mm ili 50 mm ,a što se definira glavnim projektom. (5) Glavnim projektima je potrebno projektirati i posebne prostore veličine do 20 m² u hotelskim kompleksima kao Mećajac i Prahivac, a radi instalacije, elektroničke komunikacijske infrastrukture, aktivne opreme. (6) Planirani sustav EK mreže mora zadovoljiti potrebe buduće nadogradnje i razvoja kako bi održao korak sa sve većim korisničkim zahtjevima. Stoga treba voditi računa o uvođenju optike i u pristupnu mrežu (7) U cilju postizanja višeg nivoa komunalnog uređenja treba predvidjeti odgovarajući broj javnih govornica do kojih je potrebno omogućiti pristup osobama s invaliditetom. Izrade telekomunikacijske mreže radi se sukladno posebnim propisima republike Hrvatske za navedenu problematiku. (8) Gradnja i smještaj baznih postaja novih mreža i sustava pokretnih telekomunikacija određuje se Županijskim prostornim planom. Prilikom planiranja trebaju se zadovoljiti uvjeti za uvođenje sustava treće generacije UMTS (Universal mobile telecommunications system). (9) Prilikom gradnje telekomunikacijske mreže potrebno je poštivati pozitivne zakonske propise vezane uz razvoj elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme.

Članak 77. (1) U pokretnoj mreži potrebno je što kvalitetnije pokrivanje prostora signalom i uvođenje sustava novih generacija, te omogućavanje rada novih davatelja usluga (operatora). Razvoj mobilne telekomunikacijske mreže provoditi će se u skladu s važećim zakonima, odlukama i propisima koji su relevantni za ovu problematiku.

______IGH Urbanizam d.o.o

31 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

(2) Planom je predviđena rekonstrukcija (modernizacija) postojeće TK infrastrukture radi optimalne pokrivenosti prostora i potrebnog broja priključaka. Svaka postojeća i planirana građevina unutar građevinskog područja mora imati osiguran priključak na TK mrežu koja se izvodi podzemno i kroz postojeće prometnice, a prema rasporedu komunalnih instalacija u trupu ceste. (3) U slučaju eventualnog projektiranja i izvođenja izvan prometnica i njenog zemljišnog pojasa, mora se izvoditi na način da se omogući gradnja na građevinskim parcelama u skladu s planiranom namjenom, odnosno izvođenjem drugih instalacija. (4) Potrebno je postići kvalitetnu pokrivenost područja mobilnom telefonijom, odnosno sustavom baznih postaja. Nove bazne stanice mobilne telefonije se postavljaju: 1. izvan užeg obalnog pojasa namijenjenog športsko-rekreacijskoj namjeni 2. na udaljenosti od najmanje 50 m od postojećih građevina 3. izvan zona zaštite prirode i spomenika kulture. (5) Novi stupovi za mobilnu telefoniju moraju biti izvedeni tako da ih mogu koristiti svi pružatelji telekomunikacijskih usluga, sukladno posebnim propisima, a svojim položajem ne smiju remetiti vizure, osobito tradicijske vizure krajobraza, ne mogu biti smješteni u blizini građevina u kojima ljudi borave duže od 8 sati, u blizini spomenika kulture te ne smiju ugrožavati vrijednosti krajobraza. (6) Na vrijednim i/ili zaštićenim objektima kulturne baštine, uz suradnju Zavoda za zaštitu spomenika kulture, a u cilju pokrivanja takvih područja signalom mobilnih komunikacija, određivati moguće lokacije za postavljanje mikro baznih stanica i pripadajućih malih antena. (7) Kolni pristup do stupova mobilne telefonije rješava se na način da se koriste postojeće prometnice, a iznimno je moguće, ako nema postojećih prometnica, graditi novi pristupni put, ali na način da se planirana prometnica u cijelost uklopi u krajobraz. Potrebno je potpuno sanirati sve usjeke ili nasipe bilo lokalnim kamenom ili zelenim pokrovom tako da nova prometnica ne predstavlja devastaciju krajobraza. (8) Projektiranje i izvođenje TK mreže se rješava sukladno posebnim propisima, a prema rješenjima iz Plana. Građevine telefonskih centrala i dr. uređaja mogu se rješavati kao samostalne građevine na vlastitim građevnim česticama ili unutar drugih građevina kao samostalne funkcionalne cjeline. (9) Prostori za gradnju poštanskih središta i ureda određuju se unutar građevinskog područja naselja opremljenog kompletnom komunalnom infrastrukturom, u skladu s potrebama i prema posebnim propisima. (10) Planom su određene površine i koridori za rad, rekonstrukciju i gradnju radioodašiljačkih i TV pretvarača i RR koridora mikrovalnih veza Odašiljača i veza. (11) Unutar obuhvata Plana nalazi se jedan TV pretvarač (cijevni stup sa zategama 19 m) u Cavtatu. U RTV sustavu veza cilj je praćenje tehnološkog razvoja u ovoj djelatnosti.

5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

Članak 78. (1) Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja prostora komunalnom infrastrukturnom mrežom (vodoopskrbni cjevovodi, cjevovodi odvodnje oborinskih i otpadnih voda, elektroopskrbni kabeli i kabeli javne rasvjete) definirani su u tekstualnom dijelu Plana u poglavlju 3.5. Komunalna infrastrukturna mreža te na kartografskim prikazima 2.2. Elektroenergetika i telekomunikacije, 2.3. Vodoopskrba i 2.4. Odvodnja otpadnih voda, u mjerilu 1:2000. (2) Trase komunalne infrastrukturne mreže i lokacije uređaja komunalne infrastrukture iz stavka 1. ovog članka orijentacijske su, a detaljno će biti određene u postupku izdavanja lokacijskih dozvola. Linijske građevine komunalne infrastrukture u pravilu se trebaju polagati unutar prometnih koridora, a površinske građevine (trafostanice, crpne stanice i sl.) na zasebnim građevnim česticama unutar površina ostalih namjena.

______IGH Urbanizam d.o.o

32 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

(3) Izgradnja i polaganje vodova komunalne infrastrukture u pravilu je predviđena unutar koridora javnih prometnih površina u za tu svrhu osiguranim pojasima za svaku vrstu infrastrukture, a u skladu s načelnim rasporedom određenim u poprečnim presjecima. (4) Komunalnu infrastrukturu može se polagati i izvan koridora javnih prometnih površina pod uvjetom da se omogući nesmetani pristup u svrhu izgradnje i/ili održavanja. (5) Prilikom izgradnje prometnica potrebno je položiti sve planirane vodove komunalne infrastrukture. (6) Polaganje vodova komunalne infrastrukture treba biti usklađeno s posebnim uvjetima građenja nadležnih javnih komunalnih poduzeća, a koja će biti određena u postupku izdavanja lokacijske dozvole.

5.3.1. Elektronergetski sustav

Članak 79. Elektroenergetska postrojenja i uređaji definirani su u poglavlju 3.5. Komunalna infrastrukturna mreža tekstualnog obrazloženja te prikazani na kartografskom prikazu 2.2. Elektroenergetika i telekomunikacije, u mjerilu 1:2000.

Članak 80. (1) Osnovno napajanje električnom energijom šireg područja Grada Dubrovnika i Konavala ostvaruje se preko postojeće TS 110/35/10kV Komolac, instalirane snage 126 MVA (2x63 MVA), smještene na sjeverozapadnim prilazima gradu Dubrovniku na samom ušću rijeke Omble u zaljev Rijeke dubrovačke. (2) Od TS 110/35/10kV Komolac električna energija se distribuira u smjeru Konavala na 35kV nazivnom naponskom nivou, 35kV dalekovodnim vezama od TS 110/35/10kV Komolac preko Mlina (HE Zavrelje instalirane snage 2.1 MW) do TS 35/0.4kV Plat, postrojenja smještenog u neposrednoj blizini HE Plat. (3) Jedan od prvih prioriteta za šire područje Dubrovnika, je da se na prijenosnoj razini (110kV) osigura dodatna veza TS 110/35kV Komolac s ostatkom elektroenergetskog sustava HEP-a, odnosno da se osigura alternativa za sada jedinoj i energetski limitiranoj vezi čime bi se osjetno povećala pouzdanost i sigurnost funkcioniranja cjelokupnog elektroenergetskog sustava na širem području. (4) U tom smislu su planirane dvije trafostanice, TS 110kV Srđ i TS 220/110/20(10) kV Plat te dalekovod 2x220 kV za vezu TS Plat s energetskim sustavom RH. Time bi se znatno popravila elektroenergetska mreža i sa većom snagom uključila HE Plat te omogućilo dvostrano napajanje električnom energijom šireg područja Dubrovnika. TS 35/0.4kV Plat smještena je, u teritorijalnom smislu, upravo na sjeverozapadnim granicama Općine Konavle i od iste se električna energija, na 35kV nazivnom naponskom nivou, "prosljeđuje" na teritorij općine Konavle u smjeru dviju osnovnih pojnih točaka na 35kV nazivnoj naponskoj razini smještenih na teritoriju općine Konavle, tj. do TS 35/10kV Cavtat i TS 35/10kV Pločice. (5) TS 35/10kV Cavtat (instalirane snage 2x4 MVA), transformatorsko je postrojenje smješteno uz sam grad Cavtat, približno 3km jugoistočno od TS 35/0.4kV Plat. Napajanje samih potrošača električnom energijom ostvaruje se preko određenog broja distributivnih transformatorskih stanica (TS 10/0.4kV), smještenih u ili uz urbanizirana područja. U tom smislu od TS 35/10kV Cavtat postoje 10kV vodovi koji međusobno povezuju distributivne TS 10/0.4kV u samom gradu. (6) Spomenuta 10kv distributivna mreža uglavnom je izvedena kao nadzemna te je potrebno izvesti je podzemnim kabelskim vodovima. Izuzetak predstavljaju 10kV vodovi u užoj urbanoj sredini grada Cavtata koji su uglavnom izvedeni kao podzemni kabelski vodovi. Navedeno je prije svega neophodno kako bi se svim potrošačima omogućilo kvalitetno napajanje električnom energijom i samim time povisio postojeći elektroenergetski standard, te ujedno omogućio ravnomjerniji razvoj postojećih naselja. (7) Distributivnu mrežu veću od 35kV mora se dislocirati izvan naselja ili kablirati (izvesti podzemnim kabelskim vodovima).

______IGH Urbanizam d.o.o

33 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

Članak 81. (1) Potrebno je izgraditi nove i proširiti postojeće srednjenaponske (SN) kapacitete u funkciji osiguravanja napajanja električnom energijom novih potrošača na lokacijama koje su trenutačno ''pokrivene'' nedostatnim kapacitetima ili uopće nemaju osiguranu mogućnost priključka na elektroenergetsku mrežu, a posebno su značajni lokaliteti na kojima se planiraju značajniji industrijski, turistički i sportsko-rekreativni kapaciteti kao nosioci razvoja ali i kao potencijalni značajniji potrošači električne energije. (2) Obnovom i rekonstrukcijom postojeće TS 35/10kV Cavtat i podizanjem njenog kapaciteta s postojećih 2x4MVA na planiranih 2x8 MVA ili 2x1 MVA gotovo u cijelosti bi se mogla podmiriti Planom predviđena vršna opterećenja. (3) Osim navedenog osnovnog napajanja u funkciji rezervnog napajanja, te povećanja pouzdanosti mreže, iz TS 110kV/35/10kV Plat, predviđa se izgradnja novog 35kV voda do TS 35/10kV Cavtat čime bi se osigurala dostatna količina energije za planirano povećanje vršnog opterećenja iste, ali i novim pravcem napajanja bi se podigla razina pouzdanosti i sigurnosti kompletne mreže.

Trafostanice TS 10(20)/0.4 kV

Članak 82. (1) Postojećim TS 10(20)kV, rekonstrukcijama i adaptacijama moguće je povećati snagu, tamo gdje to nije maksimalno iskorišteno, jer se najčešće radi o tipskim betonskim TS, sa određenim rasponom snage. Na razini srednjeg napona SN potrebno je izgraditi nove TS 10(20)/0.4kV i povećati snage nekih postojećih prolaznih i čvornih TS 10(20)/0.4kV, kao : 1. Trasa podzemnog kabelskog voda10(20)kV do TS 10/0.4kV Mećajac bi se nastavila do TS 10(20)/0.4kV 1 i TS 10(20)/0.4kV 2, potrebno je povećati snagu TS Škola 2. Nova trasa podzemnog kabelskog voda 10(20) kV, od TS 35/10kV Cavtat do novih TS 10(20)/0.4kV 5 – TS 10(20)/0.4kV 6 – TS 10(20)/0.4kV 7, cestom Ž-6238, bi ujedno omogućila ukidanje dijela nadzemnog 10kV dalekovoda 3. Nova trasa podzemnog kabelskog voda 10(20)kV, od TS 35/10kV Cavtat do novih TS 10(20)/0.4kV 3 – TS 10(20)/0.4kV 4, bi ujedno omogućila ukidanje dijela nadzemnog 10kV dalekovoda 4. Trasa podzemnog kabelskog voda 10(20)kV do TS 10/0. kV Mali Obod bi se nastavila do TS 10(20)/0.4kV 8 i TS 10(20)/0.4kV 9, potrebno je povećati snagu i dodati vodno polje u TS Mali Obod. (2) Planirane transformatorske stanice su u građevinskom smislu ugrađene u objekte ili tipske armiranobetonske građevine, najveći dio tlocrtnih dimenzija cca. 220 X 380 cm, snage cca. 1000kVA i imaju dvoja metalna vrata, jedna dvokrilna i jedna jednikrilna. (3) Elektromontažni dio sastoji se od: 1. srednjenaponskog (SN) postrojenja 2. niskonaponskog (NN) postrojenja 3. energetskog transformatora 4. ostale spojne i priključne opreme. (4) Po projektnim i konstrukcijskim rješenjima moraju se uklapati u zahtjeve HEP-a, norma HEP N. 012.01. Trafostanica se smješta na način da je moguć kamionski pristup, zbog dopremanja opreme i montaže. (5) Planirane trafostanice moraju biti kvalitetno uklopljene u okoliš, na način da budu u sklopu većih građevina, kao kod opskrbe hotela, ili i na način da su samostojeće trafostanice ili djelomično ukopane u pokose ili slično prilagođene reljefu terena. (6) Dugoročnim planom HEP-a, srednjenaponska razina (SN) je 20kV, time bi prestala naponska razina 35kV i 10kV, zato sva oprema i kabeli moraju biti najmanje razine 20kV, a transformatori moraju biti prespojivi 10(20)kV. (7) Prelaskom na 20kV u pravilu će se povećati kapacitet postojećih TS-a 10(20)kV.

______IGH Urbanizam d.o.o

34 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

Do prelaska na 20kV naponsku razinu omogućava se izmještanje i kabliranje 35kV voda unutar građevinskog područja.

Kabelski razvod 20 (10)kV

Članak 83. (1) Visokonaponski kabelski razvod, polaže se na način prikazano u priloženom nacrtu, do TS-a 10(20)kV izvodi se 20kV kabelima tipa XHE 49 A, polaže se u zemljani rov i dijelom u krute PVC ili ACC cijevi (gdje kabeli prolaze ispod betoniranih ili asfaltiranih površina). Kabeli se polažu u zemljanom rovu na dubini od 80 cm. U rovu se kabeli polažu na posteljicu od pijeska debljine 10 cm, a potom se pokriju drugim slojem pijeska debljine 30 cm iznad kojeg se postavljaju plastični štitnici i traka za upozorenje. Potom se rov zatrpava zemljom u slojevima od 10 cm, a na dubini od 20 cm postavlja se traka za upozorenje. (2) Ispod ceste i prijelaza kabeli se polažu u krute PVC ili ACC cijevi u prethodno iskopani rov na dubini od 1,1 m. Prijelaz kabela se vrši okomito na os prometnice. (3) Pri paralelnom polaganju energetskih i telefonskih kabela minimalni razmak iznosi 50 cm. Minimalna horizontalna udaljenost pri paralelnom polaganju KB 20kV i vodovoda iznosi min 0,5 m, odnosno 1,5 m za magistralni cjevovod. (4) Spajanje kabela izvodi se toploskupljajućim kabelskim spojnicama. Uže za uzemljenje polaže se duž cijele KB trase i na taj način spajamo dva uzemljivačka sustava trafostanice. (5) Kao uzemljivač duž cijele KB trase koristi se Cu uže 50 mm². (6) Uzemljivačko uže štiti kabel od direktnog udara groma i smanjuje zaštitni otpor cijelog energetskog sustava. (7) Na uže za uzemljenje spaja se : 1. metalno kućište KB spojnica 2. metalni plašt kabela i svi metalni dijelovi KB završetka, koji u normalnom pogonu nisu pod naponom 3. zaštitne metalne cijevi (telefonskih kabela,vodovodnih cijevi i sl.).

Javna rasvjeta

Članak 84. (1) Javna rasvjete obuhvaćena je u liniji zahvata uređenja terena. Napajanje javne rasvjete izvodi se iz postojećih i planiranih TS 10(20)/0,4kV. Kompletan niskonaponski kabelski razvod javne rasvjete iz TS izvodi se kabelima tipa PP00A 4 x 16 mm² položenim dijelom u zemljani rov i dijelom u krute PVC ili ACC cijevi (gdje kabeli prolaze ispod betoniranih ili asfaltiranih površina), kako je opisano u članku 80. Kao uzemljivač duž cijele KB trase koristi se Cu uže 50 mm. Javna rasvjeta kolne ulice, šetnica i parkirališta izvodi se svjetiljkama sa velikim stupnjem korisnosti, u smislu uštede energije, kao sa metal-halogenim žaruljama 70 W do 150 W montiranim na rasvjetne stupove visine 5 - 9 m ili bočne zidove, što će biti definirano glavnim projektom. (2) Navedeni stupovi postavljaju se na betonske temelje sa sidrenim vijcima. Zaštita od hrđanja izvodi se vrućim cinčanjem i lakiranjem. U temeljima se ubetonira PVC cijev  70 mm za ulaz i izlaz kabela. (3) Spajanja kabela vrše se u razdjelnicima montiranim u rasvjetnim stupovima. Svi rasvjetni stupovi spajaju se sa uzemljivačem, uže Cu 50 mm². Upravljanje vanjskom rasvjetom vrši se iz TS-a. U cijeloj niskonaponskoj mreži treba odabrati TN-S sustav zaštite i napajanja, koji kroz cijeli sustav ima razdvojeni neutralni i zaštitni vodič. Svi izloženi vodljivi dijelovi instalacije spajaju se s uzemljenom točkom sistema pomoću zaštitnog vodiča.

______IGH Urbanizam d.o.o

35 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

Karakteristike zaštitnog uređaja i impedencije strujnih krugova moraju biti takve, da u slučaju nastanka kvara bilo gdje u instalaciji nastupa automatsko isključenje napajanja u vremenu utvrđenom tehničkim propisima. (4) Presjeci zaštitnih vodiča moraju biti u ovisnosti o presjecima faznih vodiča, a sve prema tehničkim propisima. Zaštita kabela od kratkog spoja mora biti izvedena niskonaponskim v.u. osiguračima u TS, odnosno instalacionim osiguračima u razdjelnicama montiranim u svakom rasvjetnom stupu. (5) Zaštita od statičkog elektriciteta mora biti izvedena uzemljenjem metalnih masa.

5.3.2. Vodoopskrbni sustav

Članak 85. Postojeći i planirani vodoopskrbni cjevovodi unutar područja obuhvata definirani su u poglavlju 3.5. Komunalna infrastruktura tekstualnog obrazloženja te prikazani na kartografskom prikazu 2.3. Vodoopskrba, u mjerilu 1:2000.

Članak 86. (1) Vodoopskrba naselja Cavtat i Zvekovica riješena je unutar vodoopskrbnog sustava Konavle-zapad. (2) Vodoopskrbni sustav Cavtata opskrbljuje se vodom s izvorišta ''Robinzon'' u Dubokoj Ljutoj. Preko crpne postaje ''Duboka Ljuta'' (Qinst=115 l/s), voda se tlači u smjeru vodospremnika ''Prahivac'' (V=400 m3), odakle se zajedno s vodospremnicima ''Mećajac'' (V=100 m3) i ''Stražišće'' zapremine (V=400 m3) opskrbljuje područje Cavtata. (3) Područje Zvekovice opskrbljuje se preko crpne postaje ''Prahivac'' (Qinst=75 l/s), odakle se vodom puni vodospremnik ''Rajčevići'' (V=400 m3). (4) Opskrbna mreža Cavtata riješena je kao prstenasti sustav koji osigurava potrošačima opskrbu vodom iz dva smjera. Postojeći cjevovodi izgrađeni su od duktil cijevi, a na svim priključnim mjestima prema krajnjim korisnicima ugrađeni su vodomjeri.

Članak 87. (1) Suvremeni vodoopskrbni sustav organiziran je sa proizvodnim i distribucijskim jedinicama, cjevovodima i uređajima kao sustav u okviru kojeg je potrebno ostvariti slijedeće ciljeve: 1. osigurati zadovoljavajući kapacitet i pritisak vode u sustavu računajući pritom na protupožarnu zaštitu 2. osigurati dobavu dostatne količine vode za piće zbog stalnog porasta potrošnje i mogućnost priključenja u dijelovima naselja koji se planiraju namijeniti stambenim i gospodarskim (ugostiteljsko turističkim) potrebama ili gdje se planira povećani intenzitet potrošnje. (2) Postojeća mreža predstavlja funkcionalni dio vodoopskrbnog sustava na ovom rubnom dijelu gradskog područja. (3) Sustav se i nadalje razvija s novom organizacijom mreže i postavljanjem cjevovoda u trupu planiranih prometnih površina, i to 1 m od ruba kolnika (u kolnik), uz izvedbu pripadajuće hidrantske mreže za zaštitu od požara. (4) Vodoopskrbni cjevovodi izvode se od duktila u skladu sa potrebnim kapacitetom pojedinih dijelova mreže. (5) Glavni zahvati na vodoopskrbnoj mreži obuhvaćaju izgradnju cjevovoda u smjeru hotela ''Prahivac'', ''Makedonija'' i ''Mećajac'', te stambene zone ''Tršikovac''. (6) Vodoopskrba planiranih područja riješiti će se na način da se izgradi ogranak i sekundarna vodoopskrbna mreža. (7) Uz navedene radove potrebno je planirati uređenje i sanitarnu zaštitu izvorišta Duboka ljuta te uvođenje daljinskog nadzora i upravljanja vodoopskrbnim sustavom.

______IGH Urbanizam d.o.o

36 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

Članak 88. (1) Voda za zaštitu od požara je iz vodovodnog sustava Konavle-zapad. Zaštita od požara temelji se na posebnim propisima o zaštiti od požara. (2) Vanjski javni protupožarni hidranti osiguravaju propisanih Q = 10,0 l/s vode uz tlak >= 2,5 bara na svakom hidrantu. (3) Predviđeni cjevovodi osiguravaju potrebne protupožarne količine vode i tlak na hidrantima. (4) Unutarnja zaštita od požara rješavat će se projektom svake građevine, a sve sukladno posebnim propisima.

5.3.3. Odvodnja otpadnih voda

Članak 89. Postojeći i planirani cjevovodi za odvodnju otpadnih i oborinskih voda unutar područja obuhvata definirani su u poglavlju 3.5. Komunalna infrastruktura tekstualnog obrazloženja te prikazani na kartografskom prikazu 2.4. Odvodnja otpadnih voda, u mjerilu 1:2000.

Članak 90. (1) Postojeći sustav odvodnje otpadnih voda Cavtata riješen je kao razdjelni sustav odvodnje ali bez izvedene odvodnje oborinskih voda na cijelom području obuhvata. (2) Sustav odvodnje otpadnih voda izgrađen je na području Cavtata dok je područje Zvekovice bez postojeće organizirane odvodnje otpadnih voda. (3) Odvodnja otpadnih voda Zvekovice razmatrana je prilikom projektiranja podmorskog ispusta na način da je izgrađen uređaj za pročišćavanje s podmorskim ispustom, koji je dimenzioniran da uz otpadne vode naselja Cavtat može primiti i otpadne vode Zvekovice i zračne luke Dubrovnik.

Članak 91. (1) Prikupljene sanitarne otpadne vode koje nastaju unutar područja Cavtata cjevovodima se odvode prema postojećim crpnim stanicama. Unutar zone obuhvata UPU-a Cavtat sa Zvekovicom postoje četiri crpne stanice prema kojima gravitiraju otpadne vode. Cjevovodi su crpnim stanicama međusobno povezani u jedinstven kanalizacijski sustav i zajednički čine javni sustav odvodnje. Lokacija prve crpne stanice je na prostoru plaže hotela ''Croatia''. Pumpanje ovih otpadnih voda vrši se prema uređaju za pročišćavanje otpadnih voda smještenom u tunelskoj galeriji. Uz zapadnu stranu hotela ''Albatros'' nalazi se druga crpna stanica. Od te crpne stanice, koja prikuplja i otpadne vode hotela ''Epidaurus'', nastavno se otpadne vode pumpanjem transportiraju prema crpnoj stanici ''Grad'', te dalje prema ulazu u tunel. (2) Na navedeni cjevovod prije crpne stanice ''Grad'' priključuju se i otpadne vode prikupljene preko crpne stanice smještene na ulazu u gradski parking.

Članak 92. (1) Sustav odvodnje tretira se kao razdjelni s odvojenim vođenjem otpadnih i oborinskih voda. Profili novih kanalizacijskih cjevovoda će se detaljno utvrditi hidrauličkim proračunom u okviru projektne dokumentacije. Cjevovodi se smještaju u prometnice (75 cm od osi s jedne i druge strane). Proširenje postojeće mreže odvodnje otpadnih voda provedeno je prema prostornom rasporedu novih zona izgradnje, vodeći računa o visinskim parametrima, kako radi postizanja gravitacijskih uvjeta tečenja tako i zbog osiguranja priključaka na postojeću mrežu. Na postojeći sustav sanitarne kanalizacije spojiti će se hoteli ''Makedonija'', ''Mećajac'' i ''Prahivac'', kao i stambena zona '''Triškovac'', te druga proširenja postojećih hotela i apartmanskih kompleksa. Zbog

______IGH Urbanizam d.o.o

37 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______konfiguracije terena i visinskih razlika planirana je gradnja tri nove crpne stanice na području Pod Riesnika i Male Grede na južnom dijelu Cavtata, te jedne crpne stanice na području planiranog hotela ''Prahivac''. (2) Izgradnja unutar obuhvata Plana je moguća samo uz prethodno izgrađenu mrežu odvodnje s uređajem za pročišćavanje i ispustom u prijamnik. (3) Iznimno, unutar izgrađenih dijelova građevinskog područja naselja, do izgradnje javnog sustava odvodnje, za objekte veličine do 10 ES (ekvivalent korisnika) predviđena je izgradnja vodonepropusne sanitarno ispravne sabirne jame s osiguranim odvozom prikupljenog efluenta u sustav s adekvatnim uređajem za pročišćavanje i ispuštanje otpadnih voda, (4) Za objekte veličine više od 10 ES otpadne vode je potrebno tretirati, do izgradnje javnog sustava odvodnje, na vlastitom, adekvatnom uređaju za pročišćavanje prije ispuštanja u recipijent, ovisno o količini i karakteristikama otpadnih voda i prijemnim mogućnostima recipijenta, a prema posebnim vodopravnim uvjetima. (5) Otpadne vode gospodarskih objekata moraju se prije ispuštanja u javnu kanalizaciju pročistiti na vlastitim uređajima do stupnja komunalnih otpadnih voda. (6) Planirana oborinska odvodnja položena je uz trasu sanitarne kanalizacije. Prikupljene oborinske vode s područja obuhvata se nakon tretmana u mastolovima ispuštaju u more. Ispust u more će se izvesti tako da se uklapa u postojeći ambijent (u okviru mula i sl.), Navedeno se ne odnosi na područje Zvekovice s dijelom područja Tiha odakle se prikupljene oborinske vode nakon tretmana u mastolovu ispuštaju u korito potoka koji se u nizvodnom dijelu spaja s bujicom ''Obodski potok''. Čiste oborinske vode (s krovova objekta) se ispuštaju u okviru parcele objekta (u zelene površine) jer ne trebaju nikakav tretman a svojom količinom bi nepotrebno opteretile mastolove. (7) U pogledu zahvata na opremanju prostora uređajima i postrojenjima sustava odvodnje potrebno je završiti započeti sustav odvodnje sa uređajem za pročišćavanje otpadnih voda za naselja Cavtat i Zvekovicu koji se temelji na izgradnji kanalizacijske mreže putem koje se otpadna voda transportira do crpne stanice (uređaj za pročišćavanje i podmorski ispust). (8) Prije upuštanja oborinskih voda u javnu odvodnju, sve se oborinske vode moraju dovesti na zakonom propisanu razinu za ispuštanje u prijemnik druge kategorije (ugradnja odjeljivača ulja, masti i benzina za oborinske vode s parkirališta, rampa i sl.).

Članak 93. Uređenje voda i zaštita vodnog režima

(1) Unutar obuhvata Plana protječu dva glavna bujična toka, Velika i Mala Rijeka, koji su kao površine posebne namjene – vodotoci prikazani na kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena površina te 2.4. Odvodnja otpadnih voda, u mjerilu 1:2000. (2) Zaštita od štetnog djelovanja povremenih bujičnih vodotokova i oborinskih odvodnih kanala, kada može doći do plavljenja, ispiranja, podrivanja ili odronjavanja zemljišta i drugih sličnih štetnih pojava, te posredno do ugrožavanja života i zdravlja ljudi i njihove imovine, te poremećaja u vodnom režimu, će se provoditi izgradnjom zaštitnih i regulacijskih vodnih građevina, odnosno tehničkim i gospodarskim održavanjem vodotoka, vodnog dobra i regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina koje se provodi prema programu uređenja vodotoka i drugih voda u okviru Plana upravljanja vodama. U svrhu tehničkog održavanja, te radova građenja, uz bujične vodotoke treba osigurati inudacijski pojas minimalne širine od 5,0 m od gornjeg ruba korita, odnosno ruba čestice javnog vodnog dobra. (3) U inundacijskom pojasu zabranjena je svaka gradnja i druge radnje kojima se može onemogućiti izgradnja i održavanje vodnih građevina, na bilo koji način umanjiti protočnost korita i pogoršati vodni režim, te povećati stupanj ugroženosti od štetnog djelovanja vodotoka. Posebno se inundacijski pojas može smanjit, ali to bi trebalo utvrditi posebnim vodopravnim uvjetima za svaki objekt posebno.

______IGH Urbanizam d.o.o

38 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

(4) Iznimno, na zahtjev zainteresirane osobe ''Hrvatske vode" mogu odobriti odstupanje od odredaba definiranih u ovom članku pod uvjetom da ne dolazi do ugrožavanja stabilnosti i sigurnosti vodnih građevina, odnosno pogoršanja postojećeg vodnog režima i ako to nije suprotno uvjetima korištenja vodnog dobra utvrđenim Zakonom o vodama. (5) Svaki vlasnik, odnosno korisnik objekta ili parcele smještene uz korito vodotoka ili česticu javno vodno dobro dužan je omogućiti nesmetano izvršavanje radova na čišćenju i održavanju korita vodotoka, ne smije izgradnjom predmetne građevine ili njenim spajanjem na komunalnu infrastrukturu umanjiti propusnu moć vodotoka, niti uzrokovati eroziju u istom, te za vrijeme izvođenja radova ne smije niti privremeno odlagati bilo kakvi materijal u korito vodotoka. (6) Postojeća neregulirana korita povremenih bujičnih vodotoka i oborinskih kanala potrebno je regulacijskim radovima povezati i urediti na način da se u kontinuitetu sprovedu oborinske i druge površinske vode do uljeva u more, a sve u skladu s vodopravnim uvjetima i ostalim aktima i planovima predviđenim Zakonom o vodama. (7) Projektno rješenje uređenja korita sa svim potrebnim objektima, maksimalno smjestiti na česticu ''javno vodno dobro'' iz razloga izbjegavanja imovinsko - pravnih sporova kao i razloga prilagodbe uređenja važečoj prostorno - planskoj dokumentaciji, a koje će istovremeno omogućiti siguran i blagovremen protok voda vodotoka, te održavanje i čišćenje istog. (8) Dimenzioniranje korita treba izvršiti za mjerodavnu protoku dobivenu kao rezultat hidroloških mjerenja ili kao rezultat primjene neke od empirijskih metoda. (9) U iznimnim slučajevima, u svrhu osiguranja i formiranja što kvalitetnijeg prometnog koridora, ne isključuje se regulacija ili izmještanje vodotoka u obliku odgovarajuće natkrivene armirano-betonske kinete (min. propusne moći 100-god velika voda) i na način koji će omogućiti njeno što jednostavnije održavanje i čišćenje (natkrivanje izvesti pomičnim armiranobetonskim pločama duž što više dionica i sa što više revizijskih okana). (10) Trasu regulirane natkrivene kinete u sklopu prometnice u pravilu postaviti uz jedan od rubova prometnice ili ispod samog pločnika kako bi ostao osiguran pojas za česticu javnog vodnog dobra. Izradu projektnog rješenja treba uskladiti sa stručnim službama Hrvatskih voda. (11) Na mjestima gdje trasa prometnice poprečno prelazi preko bujičnih vodotoka i odvodnih kanala predvidjeti mostove ili propuste takvih dimenzija koji će nesmetano propustiti mjerodavne protoke. Polaganje objekata linijske infrastrukture (kanalizacija, vodovod, električni i telekomunikacijski kablovi itd.) zajedno sa svim oknima i ostalim pratećim objektima uzdužno unutar korita vodotoka, odnosno čestice javnog vodnog dobra nije dopušteno. (12) Ukoliko je potrebno, predvidjeti i rekonstrukciju postojećih propusta zbog male propusne moći ili dotrajalosti. Također, potrebno je predvidjeti oblaganje uljeva i izljeva novoprojektiranih ili rekonstruiranih propusta u dužini od najmanje 3,0 m, odnosno izraditi tehničko rješenje eventualnog upuštanja ''čistih'' oborinskih voda u korita vodotoka, kojim će se osigurati zaštita korita od erozije i neometan protok vodotoka. Detalje upuštanja oborinskih voda investitor treba usuglasiti sa stručnim službama Hrvatskih voda. Tijekom izvođenja radova potrebno je osigurati neometan protok kroz korito vodotoka. (13) Vođenje trase paralelno sa reguliranim koritom vodotoka izvesti na minimalnoj udaljenosti kojom će se osigurati statička i hidraulička stabilnost reguliranog korita, te nesmetano održavanje ili buduća rekonstrukcija korita. Kod nereguliranih korita, udaljenost treba biti minimalno 5,0 m od gornjeg ruba korita, odnosno ruba čestice javnog vodnog dobra zbog osiguranja inundacijskog pojasa za buduću regulaciju. U samo određenim slučajevima udaljenost polaganja se može smanjit, ali to bi trebalo utvrditi posebnim vodopravnim uvjetima i za svaki objekt posebno. (14) Na mjestima gdje prometnica prelazi preko reguliranog korita vodotoka, konstrukciju i dimenzije osnovnih elemenata mosta ili propusta sa svim pripadnim instalacijama treba odrediti na način kojim se ne bi umanjio projektirani slobodni profil korita, kojim će se osigurati statička stabilnost postojeće betonske kinete, zidova ili obaloutvrde, odnosno kojim se neće poremetiti postojeći vodni režim. Uz što okomitije postavljanje osi mosta ili propusta u odnosu na uzdužnu os korita, potrebno je i da širina istog bude dovoljna za prijelaz planiranih

______IGH Urbanizam d.o.o

39 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______vozila. Konstrukcijsko rješenje mosta ili propusta treba se funkcionalno i estetski uklopiti u sadašnje i buduće urbanističko rješenje tog prostora. (15) Poprečni prijelaz pojedinog objekta linijske infrastrukture preko korita vodotoka po mogućnosti je potrebno izvesti iznad u okviru konstrukcije mosta ili propusta. Mjesto prijelaza izvesti poprečno i po mogućnosti što okomitije na uzdužnu os korita. Ukoliko instalacije prolazi ispod korita, investitor je dužan mjesta prijelaza osigurati na način da je uvuče u betonski blok čija će gornja kota biti 0.50 m ispod kote reguliranog ili projektiranog dna vodotoka. (16) Kod nereguliranog korita, dubinu iskopa rova za kanalizacijsku cijev treba usuglasiti sa stručnom službom Hrvatskih voda. Na mjestima prokopa obloženog korita vodotoka ili kanala, izvršiti obnovu obloge identičnim materijalom i na isti način. Teren devastiran radovima na trasi predmetnih instalacija i uz njihovu trasu, dovesti u prvobitno stanje kako se ne bi poremetilo površinsko otjecanje.

5.4. Groblja

Članak 94. (1) Groblja su površine na kojima se osim uređenja ukopnih mjesta mogu graditi prateći sadržaji koji služe osnovnoj funkciji groblja (crkve, kapele, obredne dvorane, mrtvačnice, cvjećarne i sl.). Groblja moraju biti ograđena. (2) Površine groblja ucrtane su na kartografskom prikazu broj 1. Korištenje i namjena površina, u mjerilu 1:2000. (3) Postojeće groblje Sv. Rok iznad stare jezgre Cavtata zadržava svoju namjenu u postojećem obuhvatu i nije predviđeno njegovo prostorno širenje. (4) U naselju Zvekovica planirano je novo groblje površine 4,15 ha (brutto), od čega je 65 % površine (2,70 ha) predviđeno za smještaj obiteljskih grobnica (cca 5515 ukopnih mjesta) te urni dok je 35 % površine (1,45 ha) predviđeno za prateće sadržaje: 1. nove prometnice 2. mrtvačnica 3. sanitarni čvorovi 4. pješačke staze 5. zaštitno i ostalo zelenilo. (5) Planiranom prometnom mrežom osigurano je autobusno stajalište u neposrednoj blizini groblja što omogućuje dobru prometnu povezanost s ostalim dijelovima naselja i šire. (6) Gradnja novog groblja i proširenje postojećeg obavlja se sukladno važećim propisima i Odredbama za provođenje ovog Plana.

6. UVJETI UREĐENJA ŠPORTSKO-REKREACIJSKIH I JAVNIH ZELENIH POVRŠINA

Športsko-rekreacijske namjena

Članak 95. Športsko-rekreacijska namjena odnosi se na površine za šport i rekreaciju: 1. Zadržan prirodni oblik obalnog područja R1 2. Uređeno kupališno područje R2 3. Kupališta, bazeni i ugostiteljski prateći objekti u zonama turizma R3 4. Športski centar R4 5. Športsko-rekreacijske površine za stanovnike zone R5

______IGH Urbanizam d.o.o

40 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

Članak 96. (1) Zone športsko-rekreacijske namjene (R) označene na kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena površina, u mjerilu 1:2000, mogu se uređivati i koristiti kako slijedi: 1. Zadržan prirodni oblik obalnog područja (R1) zadržava se u prirodnom obliku, potpuno očuvanih zatečenih prirodnih obilježja. 2. Uređeno kupališno područje (R2) uređuje se za boravak na otvorenom uz obvezno hortikulturno uređenje tako da: 2.1. uređena kupališta obuhvaćaju otvorene površine namijenjene sunčanju i kupanju, nadzirane i pristupačne s morske i kopnene strane, mogu se opremati tuševima, platoima, sunčalištima, prilazima moru za osobe sa smanjenom pokretljivošću, dječjim igralištima te eventualno športskim igralištima (za odbojku, tenis, boćanje i sl.) pod uvjetom da lokacijski ne ometaju osnovnu funkciju kupališta. 2.2. moguća je gradnja jedne prateće građevine što upotpunjuje i služi osnovnoj djelatnosti (garderobe, sanitarije, manji ugostiteljski sadržaji) ukupne građevinske bruto-površine (GBP-e) do 100 m2, visine prizemlja ili najviše 4,0 m od najniže točke uređenog terena uz građevinu do vijenca građevine. 2.3.na području uređenih kupališta nije dopušteno ograđivati plaže, prekidati javne šetnice i onemogućavati pristup moru. 2.4. zone športsko-rekreacijska namjene, plaže i šetnice ne mogu služiti kao kolni pristupni put za turistička naselja i ostale objekte. 3. Kupališta, bazeni i ugostiteljski prateći objekti u zonama turizma (R3) mogu se uređivati tako da: 3.1. na tim se površinama mogu uređivati otvorena igrališta, bazeni, prateće građevine i objekti infrastrukture. Prateće građevine obuhvaćaju sadržaje koji upotpunjavaju i služe osnovnoj djelatnosti (društveni i ugostiteljski prostori, garderobe, sanitarije, smještaj opreme i rekvizita i dr.). 3.2.prateće građevine mogu biti maksimalne veličine BRP do 150 m2/ha obračunato na ukupnu površinu športsko-rekreacijske namjene s građevinom visine do P+1+Pk (prizemlje, kat i potkrovlje), to jest 8,5 m od najniže kote uređenog terena uz građevinu do vijenca građevine (uključivo podrum ili suteren). 4. Športski centar (R4): 4.1. na tim se površinama mogu graditi športske dvorane sa ili bez gledališta, stadioni, bazeni i druge športske građevine, objekti infrastrukture, te drugi prostori što upotpunjuju i služe osnovnoj djelatnosti koja se obavlja na tim površinama i u građevinama. 5. Športsko-rekreacijske površine za stanovnike zone (R5) obuhvaćaju: 5.1. postojeće i planirane parkove, igrališta, dječja igrališta te ostale javne zelene površine uz prometne koridore, biciklističke ili pješačke staze, te zelene površine na područjima koja nisu primjerena gradnji, a u kontaktnom su području s prometnim površinama. (2) Pri gradnji je potrebno zaštiti od nepotrebne sječe postojeće visokovrijedno zelenilo prikazano na kartografskim prikazima 3.4. Uvjeti korištenja i zaštite prostora i 4. Načini i uvjeti gradnje, u mjerilu 1:2000.

Javne zelene površine

Članak 97. (1) Javne zelene površine (Z) planirane su na površinama namijenjenima prvenstveno za hortikulturno uređenje, a unutar kojih je moguće uređenje pješačkih staza, odmorišta, paviljona, dječjih igrališta, javne rasvjete i opremanje urbanom opremom, kao što su klupe, paviljoni, skulpture, fontane, koševi za smeće i sl.

______IGH Urbanizam d.o.o

41 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

(2) Javne zelene površine obuhvaćaju postojeće i planirane parkove, igrališta, te ostale javne zelene površine uz prometne koridore, biciklističke ili pješačke staze, te zelene površine na područjima koja nisu primjerena gradnji, a u kontaktnom su području s prometnim površinama. (3) Unutar granica Plana javne zelene površine određene su na novim površinama ili na površinama s već postojećim gore navedenim namjenama, pa zahvati na očuvanju i uređenju zahtijevaju pažljiv, korektan i visokoprofesionalni pristup. (4) Zone javnih zelenih površina označene su na kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena površina, u mjerilu 1:2000. (5) Javne parkovne površine potrebno je hortikulturno urediti na način da se uz postojeće kvalitetno zelenilo sadi novo autohtono zelenilo, te postavlja urbana oprema prikladna mediteranskom ambijentu naselja. Posebno se ističe potreba uređenja arheološkog parka Rat koji nakon provedenog arhitektonsko-urbanističkog natječaja treba biti na najvišoj razini priveden svrsi kao krajobrazno uređen gradski park s potrebnom parkovnom opremom u obuhvatu kojeg treba biti na vrstan način prezentirana arheološka i kulturno-povijesna baština ovog područja. (6) Pri gradnji je potrebno zaštiti od nepotrebne sječe postojeće visokovrijedno zelenilo prikazano na kartografskim prikazima 3.4. Uvjeti korištenja i zaštite prostora i 4. Načini i uvjeti gradnje, u mjerilu 1:2000.

Zaštitno i krajobrazno zelenilo

Članak 98. (1) Zaštitno i krajobrazno zelenilo (Z) je pretežno neizgrađeni prostor oblikovan radi potrebe zaštite krajobraza i okoliša (nestabilne padine, tradicijski krajolici, zaštita od buke, zaštita zraka, zaštita spomenika kulture) u kojem se zadržavaju postojeće a zabranjuje gradnja novih građevina. (2) Uz postojeće građevine čuvaju se i pripadajući perivoji. Postojeće građevine mogu se rekonstruirati na način da se postojeća građevinska (brutto) površina poveća za maksimalno 10 %. U zaštitnom i pejzažnom zelenilu moguće je uređenje pristupnih putova i staza, te stepenica za prilaz moru. Širina pristupnih putova ne može biti veća od 2,0 m. (3) Ističe se potreba zaštite zatečenih nagiba terena i primarne topografije. Tolerantno odstupanje od zatečene topografije iznosi 10 %. Zone zaštitnog i krajobraznog zelenila označene su na kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena površina, u mjerilu 1:2000.

Zaštitno zelenilo izvan građevinskog područja naselja

Članak 99. Oznaka Z1* odnosi se na zonu zaštitnog zelenila bez mogućnosti za gradnju. Oznaka Z3* odnosi se na zonu arheološkog parka bez mogućnosti za gradnju.

Posebna namjena

Članak 100. Na području obuhvata Urbanističkog plana uređenja „Cavtat sa Zvekovicom“ nalaze se zaštitne i sigurnosne zone vojnog kompleksa pp MOL Župski zaljev, kao zone posebne namjene (N), koje su definirane posebnim Pravilnikom.

______IGH Urbanizam d.o.o

42 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

Poljoprivredno tlo osnovne namjene

Članak 101. Poljoprivredno tlo osnovne namjene (P) zadržava se i štiti uz tendenciju da se korištenje poljoprivrednog tla osnovne namjene zadržava u neizloženim dijelovima parcela dok se u vizualno izloženim dijelovima parcela potiče sadnja ukrasnog bilja. Zone namijenjene poljoprivrednom tlu osnovne namjene označene su na kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena površina, u mjerilu 1:2000.

7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI

7.1. Zaštićeni dijelovi prirode i ekološki značajna područja

Članak 102. (1) Zaštićeni dijelovi prirode, ekološka mreža i krajobrazne vrijednosti na području obuhvata Plana navedeni su i označeni na kartografskom prikazu 3.1. Uvjeti korištenja i zaštite prostora-Prirodna baština i krajobraz. ZAŠTIĆENI DIJELOVI PRIRODE (2) Unutar obuhvata Plana nalaze se sljedeći zaštićeni dijelovi prirode, temeljem važećeg Zakona koji regulira zaštitu prirode: 1. spomenik prirode-geomorfološki: špilja Šipun (registarski broj 96) 2. posebni rezervat-ornitološki: Mrkan, Bobara i Supetar (registarski broj 701) (3) Špilja Šipun nalazi se na sjeverozapadnom dijelu poluotoka Rat, oko 100m od mora. Sadrži 18 opisanih vrsta strogo zaštićene špiljske faune u Hrvatskoj (puževa, rakova, grinja, pauka, lažištipavaca, lažipauka, kornjaša i dr.). Prema Crvenoj knjizi špiljske faune u Hrvatskoj, predstavlja jedino tipsko nalazište za dvije kritično ugrožene i strogo zaštićene vrste: šipunski veleštipavac i lukovičasti grudaš. Značajke predmetnog spomenika prirode treba očuvati izuzimanjem nepovoljnih aktivnosti (eksploatacija mineralnih sirovina, hidrotehnički zahvati, izgradnja i dr.) iz zone u kojoj bi mogli negativno utjecati na zaštićenu geobaštinu. (4) Na području i u okolici posebnog ornitološkog rezervata nisu dopušteni zahvati i radnje koji mogu negativno utjecati na očuvanje povoljnih uvjeta staništa i očuvanje stabilnosti ptičjih populacija, a to su ponajpriej uznemiravanje, prenamjena zemljišta, neprimjerena izgradnja, eksploatacija mineralnih sirovina i dr. U slučaju planiranja izgradnje u zaštićenom području, u postupku izdavanja lokacijske dozvole od tijela nadležnog za poslove zaštite prirode treba ishoditi uvjete zaštite prirode, a ukoliko se planiraju istraživanja i/ili zahvati koji ne podliježu aktu o odobrenju građenja, od tijela nadležnog za poslove zaštite prirode potrebno je ishoditi dopuštenje koje uz izdani rok sadrži i uvjete zaštite prirode. (5) Temeljem prostornih planova višeg reda i odnosnih stručnih podloga, predlaže se dodatno vrednovati te ovisno o rezultatima eventualno zaštititi u kategoriji posebnog rezervata u moru akvatorij otoka Mrkan, Bobara i Supetar.

Članak 103. EKOLOŠKA MREŽA RH (NATURA 2000) (1) Ekološka mreža Republike Hrvatske proglašena je Uredbom o ekološkoj mreži (Narodne novine, 124/13.) i predstavlja područja ekološke mreže Europske unije NATURA 2000. (2) Ekološku mrežu Republike Hrvatske, prema članku 6. Uredbe o ekološkoj mreži, čine područja očuvanja značajna za ptice – POP i područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove – POVS.

______IGH Urbanizam d.o.o

43 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

(3) Na području obuhvata i u kontaktnom području Urbanističkog plana uređenja nalaze se područja ekološke mreže navedena u tablici u nastavku.

Područja ekološke mreže RH REDNI VRSTA NAZIV PODRUČJA OZNAKA BROJ

1. Mrkan, Bobara i Supetar HR2001047

Područja ocuvanja značajna za vrste i stanišne 2. tipove – POVS (Predložena Područja od značaja za Snježnica i Konavosko polje HR2000946 Zajednicu – pSCI)

3. Akvatorij uz Konavoske stijene HR3000170

(4) Svi planovi, programi i zahvati koji mogu imati značajan negativan utjecaj na ciljne vrste, ciljna staništa i cjelovitost područja ekološke mreže podliježu ocjeni prihvatljivosti za ekološku mrežu, sukladno važećem Zakonu koji regulira zaštitu prirode i Pravilniku koji regulira ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu.

Članak 104. UGROŽENA I RIJETKA STANIŠTA (1) Na području obuhvata Urbanističkog plana uređenja, a sukladno posebnim propisima, prema Nacionalnoj klasifikaciji staništa prisutni su sljedeći ugroženi i rijetki stanišni tipovi: B.1.4.2. Dalmatinske vapnenačke stijene, B.2.2. Ilirsko-jadranska, primorska točila, C.3.6. Kamenjarski pašnjaci i suhi travnjaci eu- i stenomediterana, D.3.4. Bušici, E.8.1.5. Mješovita šuma i makija oštrike i crnog jasena, F.4.1.1.2. Grebenjača savitljive mrižice, G.2.2. Mediolitoralni pijesci, G.2.3. Mediolitoralni šljunci i kamenje, G.2.4.1. Biocenoza gornjih stijena mediolitorala, G.2.4.2. Biocenoza donjih stijena mediolitorala, G.3.5. Naselja posidonije i G.3.6. Infralitoralna čvrsta dna i stijene. (2) Evidentirani su i sljedeći ugroženi i rijetki tipovi staništa: C.3.5.1. Istočnojadranski kamenjarski pašnjaci submediteranske zone, C.3.6.1. Eu- i stenomediteranski kamenjarski pašnjaci raščice, D.3.4.1. Zapadnomediteranski bušici ružmarina i F.4.1. Površine stjenovitih obala pod halofitima-Priobalni stjenoviti grebeni. (3) Mjere zaštite ugroženih i rijetkih tipova staništa podrazumijevaju njihovo očuvanje u što prirodnijem stanju, osobito bioloških vrsta značajnih za stanišni tip, uklanjanje stranih invazivnih vrsta, ne unošenje stranih (alohtonih) vrsta i genetski modificiranih organizama, očuvanje povoljnih sastava mineralnih i hranjivih tvari u vodi i tlu. Potrebno je očuvati cjelovitost površina šumskih staništa, održivo gospodariti šumama u cilju dugoročnog očuvanja autohtonih šumskih zajednica, u najvećoj mjeri očuvati šumske čistine (livade, pašnjaci i dr.) i šumske rubove, izbjegavati uporabu kemijskih sredstava za zaštitu bilja i bioloških kontrolnih sredstava, osigurati stalan postotak zrelih, starih i suhih (stojećih i oborenih) stabala, osobito stabala s dupljama, a nužno pošumljavanje obavljati autohtonim vrstama drveća u sastavu koji odražava prirodni sastav, koristeći prirodi bliske metode. (4) U cilju očuvanja morskih i obalnih staništa nužno je spriječiti nepropisnu gradnju na morskoj obali i sanirati nepovoljno stanje gdje je to moguće, osigurati najmanje sekundarno pročišćavanje otpadnih voda koje se ulijevaju u more, očuvati povoljnu građu i strukturu morskoga dna, obale i priobalnih područja, te provoditi primjereni sustav upravljanja i nadzora nad balastnim vodama brodova, radi sprječavanja unosa i širenja stranih invazivnih vrsta. (5) Potrebno je očuvati karakteristične prirodne značajke krajobraza ovog područja, izbjegavati dužobalnu izgradnju i raspršenu izgradnju po istaknutim reljefnim uzvisinama, obrisima i uzvišenjima te vrhovima, ne

______IGH Urbanizam d.o.o

44 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______zaklanjati značajnije vizure većom izgradnjom, a evenutalne planirane koridore infrastrukture (prometna, komunalna, elektrovodovi i dr.) izvoditi duž prirodne reljefne morfologije.

Zaštita krajobraznih vrijednosti i arhitektonsko-krajobraznih cjelina

Članak 105. Unutar obuhvata Plana nekoliko je kategorija krajobraznih vrijednosti koje su navedene i označene u grafičkom dijelu Plana na kartografskom prikazu 3.1. Prirodna baština i krajobraz, u mjerilu 1:2000, kako slijedi: 1. osobito vrijedan predjel – prirodni krajobraz 2. osobito vrijedan predjel – kultivirani krajobraz 3. potezi značajni za panoramske vrijednosti krajobraza 4. kutevi kvalitetnih panoramskih vizura 5. oblikovno vrijedno područje gradskih cjelina 6. vrijedni dijelovi naselja (točke i potezi kompozicijskih, panoramskih i vizurnih vrijednosti) 7. zaštitno područje uz posebno vrijedne gradske cjeline – zona parka s arheološkim lokalitetima 8. zaštitno područje uz posebno vrijedne gradske cjeline.

Članak 106. (1) Promatrano područje obiluje prirodnim raznolikostima i antropogenim vrijednostima koje zajedno čine vrijednu prirodnu i kultiviranu krajobraznu osnovu. (2) Osim posebno vrijednog krajobraza, prisutna je i očuvanost jedinstva graditeljskog nasljeđa i prirodnog krajobraza, arhitektonsko-krajobrazne jedinice. Ambijentalnu vrijednost i posebnost predstavljaju i ekspozicije naselja – izloženost pogledu s mora ali i na more. (3) Zaštita urbanog krajobraza svodi se na zaštitu njegovih prirodnih, ambijentalnih i estetskih vrijednosti.

Članak 107. OSOBITO VRIJEDNI PREDJELI-PRIRODNI KRAJOBRAZI (1) Prostornim planom Dubrovačko-neretvanske županije, područje poluotoka Sustjepan u Cavtatu i akvatorij južnih obala Bobare i Mrkana do uvale Donji Molunat (rt Lokvica) navedeni su kao osobito vrijedni predjeli- prirodni krajobrazi. (2) Smjernice za očuvanje osobito vrijednih predjela-prirodnih krajobraza potrebno je uzeti u obzir iz prostorno- planske dokumentacije višeg reda.

Članak 108. (1) Zaštita kultiviranog prirodnog krajobraza i urbanog krajobraza poluotoka Rata i kontaktne zone treba težiti maksimalnom očuvanju njegovih prirodnih, ambijentalnih i estetskih vrijednosti. (2) Poluotok Rat treba održavati u približno izvornom obliku, isključujući sve radnje kojima bi se umanjile prirodne vrijednosti toga krajolika (prosijecanje puteva, betoniranje i sl.). Sve zahvate treba provoditi u skladu s današnjim gledištem zaštite prirode i krajolika, maksimalno uvažavajući prirodne kvalitete prostora. U širem području ovoga krajobraza treba težiti očuvanju prostorne i šire ambijentalne vrijednosti, posebno u dijelu značajnih ekspozicija prema zaštićenoj povijesnoj cjelini. (3) Isto vrijedi i za poluotok Sustjepan, koji osim i velikog ekološkog, rekreacijskog značenja ima i važan urbanistički značaj gdje površinom, položajem i scenografskim značenjem uobličava prepoznatljiv obris grada te ga svakako treba očuvati strogim režimom zaštite, u odgovarajućem rangu prema posebnom zakonu.

______IGH Urbanizam d.o.o

45 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

Članak 109. (1) Kontaktno područje povijesne matrice također je važan faktor u očuvanju kako vizure same gradske jezgre, tako i ostalih dijelova naselja i u tome je nužan jedan potez koji jezgru jasno distancira od ostalih izgrađenih dijelova naselja. Reljefna konfiguracija terena, mnoštvo lagano izdignutih brežuljaka, ali i strmih padina pruža jednako tako puno mogućnosti sagledavanja. Zato je potez kontaktne zone definiran ne samo tlocrtno, već i slijedom sagledavanja iz raznih pravaca. To je zona visokog zelenila, te osim vizualne ima i svoju ekološku kvalitetu. Jasan je pokazatelj dugogodišnje vegetacije, i svaka izgradnja u toj zoni mora biti pažljivo preispitana kako ne bi narušila njenu osnovnu funkciju. Kontaktna zona proteže se od poluotoka Sustjepana, pa preko zaleđa uvale Tiha sve do poluotoka. Stoljetni čempresi i borovi vizualni su okvir povijesne jezgre, ali i osiguravaju ugodnu mikroklimu, te bi ih svakako trebalo sačuvati. (2) Sagledavanje jezgre kretanjem, bilo kopnom bilo morem, uočava se da je kontaktu zonu nužno definirati kao dugačak potez koji može dugoročno pružiti okvir samoj povijesnoj matrici.

Članak 110. (1) Zaštita agrarnog krajobraza, te urbaniziranog agrarnog krajobraza (Rt Prahivac, Obod) - pri planiranju nove gradnje potrebno je pažljivo analizirati područje i sve intervencije u prostoru prilagoditi njegovim dominantnim karakteristikama. (2) To se prvenstveno odnosi na očuvanje prirodne konfiguracije terena, brežuljci i udoline, rtovi i uvale ne bi se smjele redefinirati gradnjom, već bi se novi elementi trebali podrediti zatečenoj konfiguraciji terena, maksimalno ga poštivati i tako se prilagoditi ambijentu. (3) Opći princip očuvanja kontura prirodnog reljefa, rtova, brežuljaka mora postati osnova za svu novu gradnju.

Članak 111. (1) Otoci Mrkan, Bobara i Supetar kao Posebni rezervat – ornitološki, u kategoriji zaštićenih prirodnih vrijednosti, te njihov akvatorij kao Posebni rezervat u moru, zaštićen kao evidentirana prirodna vrijednost imaju i izuzetnu ambijentalnu vrijednost te se ne dozvoljava narušavanje intervencijama. (2) Nije dozvoljeno mijenjanje pejzaža pokušajem stvaranja mjesta za kupanje/plaža, dozvoljava se samo diskretna postava pješačke šetnice.

7.2. Zaštićene kulturno-povijesne cjeline, građevine i ambijentalne vrijednosti

Članak 112. (1) Zaštićena kulturna dobra unutar područja obuhvata definirani su u poglavlju 3.6. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina tekstualnog obrazloženja te prikazani na kartografskom prikazu 3.2. Graditeljska baština – arheološka baština i 3.3. graditeljska baština – kulturna baština, u mjerilu 1:2000. (2) U sklopu izrade Plana izrađena je konzervatorska dokumentacija, koja sadržava detaljnu analizu postojećeg stanja, kulturno-povijesnu valorizaciju obuhvaćenog prostora, te sustav mjera zaštite pojedinačnih kulturnih dobara. (3) Smjernice za zaštitu arheoloških područja temeljene su posebnim propisima, a mjere zaštite propisuje nadležna služba, tj. nadležni Konzervatorski odjel, a na temelju posebnih propisa.

Članak 113. Sukladno posebnim propisima, na predmetnom području potrebno je prekinuti građevinske ili druge radove ukoliko se otkrije arheološko nalazište ili nalazi te bez odgađanja obavijestiti nadležni Konzervatorski odjel koji će dalje postupati sukladno zakonskim ovlastima.

______IGH Urbanizam d.o.o

46 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

Zaštita arheoloških područja

Članak 114. Obzirom da se radi o dinamičnom, osjetljivom prostoru iznimne vrijednosti podložnom promjenama koje se ne mogu u ovom trenutku predvidjeti potrebne su dodatne studije i analize jer burna i bogata povijest ovih prostora za posljedicu ima bogatstvo arheoloških nalaza iz raznih razdoblja od kojih su mnoga još neotkrivena, a kamoli sustavno istražena i prezentirana.

Tab. 4.: Zaštita arheoloških područja OZNAKA NA PREDLOŽENA VRSTA KARTOGRAFSKOM NAZIV VRSTA ZAŠTITE PRIKAZU 3.2. ZAŠTITE

1. Prapovijesna gradina Epidaur E PZ

2. Gradina Obod E PZ

3. Gradina Mrkan – Benediktinski samostan PZ 4. Gradina Bobara – kasnoantički zid PZ 5. Prapovijesna gomila Obod E 6. Rimski Epidaur – antička gradska mreža ulica E 7. Stepenice usječene u stijeni E 8. Rimska arhitektura – villae/hram R 9. Rimska arhitektura – polukružna niša E

10. Rimska arhitektura - cisterna E

11. Rimska arhitektura – obalno utvrđenje E 12. Antička nekropola E 13. Špilja Šipun – antičko svetište PZ R 14. Mitrej – antičko svetište E 15. Rimska arhitektura – villae suburbanae E R 16. Područje širenja antičkog naselja E 17. Područje rimske ladanjske arhitekture E 18. Rimska arhitektura – villae maritima/rustica E 19. Područje villae maritimae E 20. Rimski ager E 21. Kula Sutivan – antička cisterna E PZ 22. Rimski natpisi E PZ 23. Rimski vodovod E 24. Antička fortifikacija - Humac E PZ 25. Antička fortifikacija - Stražišće E PZ 26. Antička fortifikacija – Sv. Ana E 27. Rimske ceste E 28. Rimsko razdoblje – linijski vidljiva struktura zida E

______IGH Urbanizam d.o.o

47 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

29. Kućarice Bunje – primarni arhitektonski oblici E 30. Samostan Sv. Jerolima (4. st.) – Benediktinski samostan PZ 31. Podmorska arheološka zona Cavtat R 32. Podmorsko nalazište antičkih dolija (pitosa) R 33. Antički brodolom - amfore R 34. Antička luka E 35. Pristanište – rimska vila E 36. Kontaktno područje

Zaštita pojedinačnih kulturno-povijesnih vrijednosti

Članak 115. (1) Sva zaštićena nepokretna kulturna dobra podliježu posebnim zakonskim propisima i postupcima. Nalaže se njihovo redovito održavanje, uz nužne zahvate konzervacije i građevinske sanacije, ovisno o stanju građevine ili njezinih dijelova. (2) Sve građevne intervencije moraju težiti očuvanju izvornog stanja kulturnog dobra. (3) Zaštitom su obuhvaćene i parcele na kojima se te građevine nalaze, a na susjednim parcelama gradnja podliježe konzervatorskoj kontroli. (4) Zaštita se proteže i na karakteristične vizure usmjerene prema navedenim građevinama i prema naselju, što zahtijeva pažljivo planiranje nove gradnje u dometu tih vizura. (5) Navedene je građevine potrebno obnoviti uvažavajući metode konzervacije, rekonstrukcije i rekultivacije. (6) Preporuča se lokalnoj zajednici da pojedina kulturna dobra lokalnog značenja, zbog važnosti tih objekata za očuvanje povijesnog identiteta mjesta, zaštiti donošenjem odluke o zaštiti. O ovoj odluci potrebno je obavijestiti nadležni Konzervatorski odjel u Dubrovniku, koji će ta kulturna dobra stručno obraditi i uvrstiti na Listu zaštićenih kulturnih dobara. (7) U dogovoru s nadležnim Konzervatorskim odjelom utvrditi će se plan i prioriteti zaštite i obnove ovih građevina, za što će lokalna zajednica osigurati izvore financiranja. (8) Evidentirane sakralne, civilne, tradicijske i gospodarske građevine lokalnog značenja održavaju se i obnavljaju prema prioritetima lokalne uprave, uz stručnu konzervatorsku pomoć nadležne ustanove. (9) Također, predloženu inicijativu za pokretanje prijedloga za zaštitu cijele Općine Konavle kao Regionalnog parka Konavle - dopuniti popisom vrijednih kulturno povijesnih dobara i krajobraznih predjela koji umnogome pridonose prepoznatljivosti i time i vrijednosti regije.

Članak 116. Zaštićena nepokretna kulturna unutar područja obuhvata definirana su u poglavlju 3.6. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina tekstualnog obrazloženja te zajedno s oznakama prikazana na kartografskom prikazu 3.3. graditeljska baština – kulturna baština, u mjerilu 1:2000.

Tab. 5.: Zaštita pojedinačnih kulturno-povijesnih vrijednosti OZNAKA NA PREDLOŽENA VRSTA KARTOGRAFSKOM NAZIV VRSTA ZAŠTITE PRIKAZU 3.3. ZAŠTITE

1. Urbana cjelina Cavtat R

2. Gradske zidine R

______IGH Urbanizam d.o.o

48 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

3. Knežev Dvor R

4. Franjevački samostan i Crkva Gospe od snijega R 5. Mauzolej obitelji Račić s grobljem Sv. Roka R 6. Crkva Sv. Nikole E PZ 7. Kapelica Sv. Trojstva E PZ 8. Kapelica Sv. Josipa E PZ 9. Kapelica Sv. Antuna E

10. Kapelica Djevice Lauretanske E PZ

11. Crkva Sv. Đurđa s grobljem PZ R 12. Crkva Sv. Ane s grobljem E PZ 13. Crkva Sv. Ivana E PZ 14. Crkva Sv. Ilije PZ 15. Crkva Sv. Petra s grobljem E PZ 16. Crkva Gospe od Pompeja (Rozarija) E PZ 17. Kuća Toranj PZ 18. Kuća Vukobrat E 19. Ljetnikovac Ragnina E PZ 20. Barokni sklop E 21. Ljetnikovac Gozze u Cavtatu E 22. Gotičko-renesansni sklop E 23. Renesansni orsan E 24. Ljetnikovac Caboga E 25. Barokni sklop Casilari E 26. Ljetnikovac Gradi E 27. Renesansni sklop E 28. Renesansni sklop E 29. Barokni sklop E 30. Rustični sklop E 31. Renesansni ljetnikovac E 32. Barokni sklop E 33. Barokna građevina E 34. Barokna građevina E 35. Kuća Bukovac PZ 36. Kuća Bogišić E 37. Kuća Supilo E 38. Vila Račić E 39. Kuća Banac E

______IGH Urbanizam d.o.o

49 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

40. Kuća Bošković E 41. Kuća Moretti-Velner E PZ 42. Ljetnikovac Bogišić u uvali Tiha PZ 43. Ljetnikovac Gučetić-Supilo (Gozze) u uvali Tiha PZ 44. Ruralna cjelina Obod E PZ 45. Gospodarsko-stambeni kompleks Guljermović E 46. Gospodarsko-stambeni kompleks E 47. Gospodarsko-stambeni kompleks Đurković-Šturica E 48. Gospodarski kompleks – pojata s gumnom E 49. Gospodarsko-stambeni kompleks E 50. Gospodarsko-stambeni kompleks E 51. Gospodarsko-stambeni kompleks E 52. Ruralni kompleks Anić - Klečković E PZ 53. Gospodarska zgrada Arčanin E PZ 54. Sanatorium Tiha E 55. Kuća Raše E 56. Kupalište E 57. Željeznička postaja Zvekovica E 58. Stari kameni most - Obod E PZ 59. Austrijske ceste 60. Crkva Sv. Tome E 61. Rimska arhitektura – villae/hram R 62. Špilja Šipun 63. Poluotok Sustjepan PZ 64. Kontaktni prostor urbane matrice 65. Kontaktni prostor ambijentalne ruralne cjeline

Zaštita povijesne urbane cjeline Cavtata

Članak 117. (1) Zaštićena nepokretna kulturna dobra unutar područja obuhvata definirani su u poglavlju 3.6. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina tekstualnog obrazloženja te prikazani na kartografskom prikazu 3.3. graditeljska baština – kulturna baština, u mjerilu 1:2000. (2) Rješenjem Uprave za zaštitu kulturne baštine utvrđeno je da kulturno-povijesna cjelina Cavtata ima svojstvo kulturnog dobra, te je ona upisana u Registar kulturnih dobara. Navedenim je rješenjem utvrđen stupanj zaštite na cijelom prostoru zaštićene povijesne cjeline sukladno Uputama o određivanju sustava mjera zaštite za nepokretna kulturna dobra predložena za upis u Registar kulturnih dobara. Tako zona: 1. A označava potpunu zaštitu povijesnih struktura

______IGH Urbanizam d.o.o

50 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

2. B djelomičnu zaštitu povijesnih struktura 3. C ambijentalnu zaštitu. (3) Na kartografskom prikazu 3.5. Uvjeti korištenja i zaštite prostora-Oblici korištenja, bez obzira na prethodno definiran stupanj zaštite, određena je zona održavanja i manjih zahvata sanacije građevina-dovršeni dio naselja, u kojem je zabranjenja svaka novogradnja. (4) Na području poluotoka Rat, u kontaktnom području stare jezgre Cavtata, na neizgrađenim česticama unutar građevinskog područja, zabranjuje se nova gradnja.

Članak 118. (1) Zona potpune zaštite povijesnih struktura (zona A) odnosi se na kulturno povijesnu cjelinu ili njezine dijelove koji sadrže dobro očuvane osobito vrijedne povijesne strukture. (2) Prihvatljive su metode sanacije, konzervacije, restauracije, konzervatorske rekonstrukcije i prezentacije, uz sudjelovanje nadležnog Konzervatorskog odjela.

Članak 119. (1) Zona djelomične zaštite povijesnih struktura (zona B) uvjetuje se u dijelovima kulturno - povijesne cjeline koji sadrže vrijedne elemente povijesnih struktura različitog stupnja očuvanosti (2) Prihvatljive su metode konzervacije, rekonstrukcije, interpolacije, rekompozicije i integracije u cilju povezivanja povijesnih s novim strukturama i sadržajima koji proizilaze iz suvremenih potreba.

Članak 120. (1) Zona ambijentalne zaštite (C) uvjetuje se u dijelovima kulturno-povijesne cjeline (zona C), s prorijeđenim povijesnim strukturama ili bez značajnih primjera povijesne izgradnje, koji osiguravaju kvalitetnu i funkcionalnu prezentaciju kulturno-povijesnih vrijednosti zona potpune ili djelomične zaštite ( zona A i B) (2) Na području ove zone prihvatljive su sve intervencije, uz pridržavanje osnovnih načela zaštite kulturno- povijesne cjeline. Pri radovima na uređenju prostora prihvatljive su metode obnove i rekonstrukcije postojećih struktura, uz uvjet očuvanja ambijentalnih karakteristika kulturno-povijesne cjeline, napose tradicijskih oblika krajobraznog karaktera i harmoničnog sklada cjeline. (3) Za poduzimanje radnji u ovoj zoni treba od nadležnog Konzervatorskog odjela zatražiti posebne uvjete zaštite kulturnog dobra u postupku izdavanja lokacijske dozvole/rješenja o uvjetima građenja/rješenja o građenju, ili odgovarajućih potvrda prema posebnom zakonu.

Članak 121. Detaljna analiza povijesne strukture urbane cjeline provedena za potrebe studije „Epidaur-Studija zaštite prostora“, pokazuje potrebu izmjene stupnja zaštite i to na način da se ukine zona C, a cijeli prostor štiti režimom zaštite B. Tako bi režim zaštite obuhvaćao direktnu zaštitu urbane cjeline u granicama definiranim registracijom, i indirektnu zaštitu striktnim čuvanjem valoriziranih krajobraza sve u funkciji vizura važnih za ekspoziciju kulturno-povijesnih vrijednosti zaštićene cjeline.

Članak 122. Za svaki zahvat u prostoru na registriranim i preventivno zaštićenim kulturnim dobrima potrebno je izraditi detaljnu konzervatorsku dokumentaciju kao podlogu projektiranom zahvatu, te ista mora biti sastavni dio projekta.

Članak 123. Obzirom na bogate arheološke nalaze na području poluotoka Rata, preporuka je izrada projekta cjelovite prezentacije arheološke baštine koja bi sadržajno oplemenila prostor zaštićenog zelenila urbaniziranog krajolika i šetnji krajolikom dodala informativno-povijesno-vremensku komponentu.

______IGH Urbanizam d.o.o

51 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

7.3. Povijesna jezgra Cavtata – opće smjernice zaštite

Smjernice za novu gradnju

Članak 124. (1) Odnosi se na gradnju na području Cavtata (van matrice) i kontaktih zona, Gornjeg Oboda, Donjeg Oboda i Zvekovice. (2) Izgradnju organizirati slijedom tradicijskih načina - grupirani izgrađeni sklopovi međusobno odvojeni zelenim paravanima, s najvećom pažnjom posvećenom očuvanju vizura, kako se ne bi superponiralo povijesnim izgrađenim strukturama. (3) Snažno grupirana izgradnja jakim potezima zelenila međusobno odvojena, ne dozvoliti nekontrolirano širenje izgrađenih zona i stapanje u amorfnu masu izgrađenog, postići harmonični sklad u omjeru malo relativno gusto izgrađenog i puno neizgrađenog. (4) Također očuvanje krajobraznih vrijednosti, naročito najvažnijih krajobraznih kontura rtova, hrptova, prijevoja, oblika brežuljaka. Primjena tradicijskih materijala, načina gradnje, organizacije objekata i parcela. (5) Ne dozvoliti da se nova gradnja vizualno potpuno nametne i posve zasjeni vrijedne kako krajobrazne, tako i izgrađene cjeline. (6) Za sve građevinske zahvate na pojedinačno zaštićenim nepokretnim kulturnim dobrima u postupku utvrđivanja lokacijskih uvjeta potrebno je ishoditi posebne uvjete nadležnog tijela za zaštitu kulturne baštine. (7) Evidentirana groblja, kao i ostalu memorijalnu baštinu potrebno je istražiti, dokumentirati i utvrditi svojstva kulturnog dobra.

8. POSTUPANJE S OTPADOM

Članak 125. (1) Sve građevine unutar građevinske čestice moraju osigurati prostor za odlaganje komunalnog otpada kojim se neće ometati kolni i pješački promet, te koji će biti ograđen tamponom zelenila, ogradom ili ozidan i zaklonjen od izravnoga pogleda s ulice. (2) Mjesto za odlaganje kućnog otpada mora biti pristupačno vozilima za odvoz smeća s javnoprometne površine, s maksimalnim nagibom od 8%. Komunalni otpad potrebno je prikupljati u tipizirane posude za otpad ili veće metalne kontejnere s poklopcem. Korisni dio komunalnog otpada treba sakupljati u posebne kontejnere (stari papir, staklo, istrošene baterije i sl.). (3) Kruti otpad može se odlagati samo na za to određena mjesta.

Članak 126. (1) Do realizacije županijskog centra za gospodarenje otpadom na odlagalište ''Grabovica'' dovozi se i otpad s područja Općine Konavle. (2) Potrebno je utvrditi plan postupanja s komunalnim otpadom, izraditi prijedlog gospodarenja otpadom, odrediti makrolokacije budućih sanitarnih odlagališta i objekata u sustavu gospodarenja otpadom.

______IGH Urbanizam d.o.o

52 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

9. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

Članak 127. (1) Mjere sanacije, očuvanja i unapređenja okoliša i njegovih ugroženih dijelova provoditi će se u skladu s važećim zakonima, odlukama i propisima koji su relevantni za ovu problematiku. (2) Unutar obuhvata Plana odnosno u njegovoj neposrednoj blizini, ne mogu se graditi građevine niti koristiti zemljište za djelatnosti koje bi svojim postojanjem ili upotrebom, neposredno ili potencijalno, ugrožavale život i rad ljudi, odnosno vrijednosti iznad dozvoljenih granica utvrđenih posebnim propisima zaštite čovjekova okoliša u naselju. (3) Potrebno je sustavno kontrolirati sve poslovne i gospodarske pogone kao i manje zanatske radionice (prvenstveno kemijske čistionice i dr.) u pogledu onečišćenja zraka, vode i produkcije otpada u skladu s minimalnim dozvoljenim standardima.

Zaštita od potresa

Članak 128. (1) U svrhu efikasne zaštite od mogućih potresa neophodno je konstrukcije svih građevina planiranih za izgradnju na području intenziteta potresa IX stupnjeva po MCS ljestvici uskladiti s posebnim propisima za navedenu seizmičku zonu. (2) Pri projektiranju svih građevina planiranih za izgradnju nužno je provesti mjere koje omogućavaju lokaliziranje i ograničavanje dometa posljedica prirodnih opasnosti-potresa: 1. proračun povredivosti fizičkih struktura (domet ruševina, širina prometnica), sukladno posebnom propisu koji regulira mjere zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnost u prostornom planiranju 2. geološka i geotehnička ispitivanja tla 3. kartogram zarušavanja, tj. prikazi provjere primjene navedenih standarda i normativa 4. razmještaj vodoopskrbnih i energetskih objekata i uređaja koji će se koristiti u iznimnim uvjetima (mjere koje omogućuju opskrbu vodom i energijom u izvanrednim uvjetima). (3) te mjere koje omogućavaju učinkovitije provođenje mjera civilne zaštite (sklanjanje, evakuacija i zbrinjavanje stanovništva i materijalnih dobara): 1. sklanjanje-mreža skloništa s kapacitetima i vrstom skloništa te radijusom gravitacije 2. način uzbunjivanja i obavješćivanja stanovništva uz lokacije i domet čujnosti sirena za uzbunjivanje i sustava za obavješćivanje stanovništva, sukladno odredbama posebnih propisa koji reguliraju zaštitu i spašavanje te postupke uzbunjivanja stanovništva 3. plan provođenja evakuacija i zbrinjavanje stanovništva 4. putovi evakuacije i lokacije za kampove ili drugi način zbrinjavanja stanovništva i materijalnih dobara.

Skloništa

Članak 129. (1) Potrebno je na području unutar obuhvata UPU-a Cavtat sa Zvekovicom osigurati uvjete za sklanjanje ljudi, materijalnih i drugih dobara. Radi osiguranja gradnje skloništa unutar gradskog područja Cavtata i Zvekovice potrebno je odrediti zone ugroženosti na temelju kriterija propisanih posebnim propisima. (2) Skloništa za zaštitu stanovništva u slučaju ratne opasnosti se grade u višestambenim građevinama, javnim i društvenim građevinama (dječji vrtići, škole, uprava, kultura, vjerske građevine i dr.), gospodarskim

______IGH Urbanizam d.o.o

53 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______građevinama i kompleksima, poslovnim i trgovačkim centrima, garažno-poslovnim kompleksima, turističkim i hotelskim kompleksima i sl. (3) Sva skloništa se obvezno grade kao dvonamjenska skloništa. U miru se skloništa koriste u skladu s potrebama vlasnika građevine (skladište, spremište, garaža i sl.), uz mogućnost brze prenamjene u sklonišni prostor.

Članak 130. (1) U travnju 2012. godine donesen je Plan zaštite i spašavanja na području Općine Konavle, a u travnju 2015. godine donesena je Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša za Općinu Konavle. U prilogu Procjene ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša sadržani su Zahtjevi zaštite i spašavanja, kojima se utvrđuju i propisuju preventivne mjere čijom će se implementacijom umanjiti posljedice i učinci djelovanja prirodnih i antropogenih katastrofa i velikih nesreća po kritičnu infrastrukturu (poplave i plimni valovi, potresi, suše, tehničko-tehnološke nesreće ili katastrofe u gospodarskim objektima i prometu, epidemiološke i sanitarne opasnosti, ostale mjere za slučaj velike nesreće ili katastrofe te povećati stupanj sigurnosti stanovništva, materijalnih dobara i okoliša). Isto je potrebno uzeti u obzir prilikom zaštite od gore spomenutih izvanrednih situacija. (2) Mjere zaštite od prirodnih i drugih nesreća potrebno je uskladiti i sa navedenom Procjenom ugroženosti u odnosnom stavku ovog članka.

Zaštita od požara

Članak 131. Mjere zaštite od požara obuhvaćaju sljedeće: 1. ograničiti visinu izgrađenosti u pojedinim urbanim cjelinama na maksimalno 30 m od puta za intervenciju do poda etaža s prostorima za boravak 2. pri rekonstrukciji starih dijelova naselja treba osigurati po mogućnosti prostor za nesmetan pristup vatrogasnih vozila i tehnike 3. zbog nesmetanog pristupa ugroženim objektima valja poduzeti mjere da se prometnice i javne površine održavaju prohodnima te označiti bojom vatrogasne pristupe i onemogućiti parkiranje na njima 4. hotelske, turističke i druge javne objekte izvoditi u skladu s propisima, a posebnu pozornost posvetiti evakuaciji gostiju iz prostora objekata i pravilnom požarnom sektoriranju objekata 5. svi važniji javni objekti moraju se projektirati s potrebnim instalacijama za dojavu požara 6. gustoću izgrađenosti izvesti u skladu s Pravilnikom o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređenju prostora 7. ukoliko za određenu građevinu, nije potrebno izdati lokacijsku dozvolu, u postupku izdavanja građevne dozvole potrebno je ishoditi potvrdu na glavni projekt od nadležne policijske uprave na mjere zaštite od požara, na način i u postupku propisanom posebnim Zakonom, osim za građevine za koje nisu potrebni posebni uvjeti građenja glede zaštite od požara, temeljem posebnih zakonskih propisa i podzakonskih akata 8. u svrhu sprečavanja širenja požara i/ili dima unutar i na susjedne građevine, građevina mora biti izgrađena u skladu s propisima o otpornosti na požar i drugim zahtjevima koje građevine moraju zadovoljiti u slučaju požara. Potrebno je voditi računa na sigurnosnu udaljenost dviju susjednih građevina. Kod građevina s malim požarnim opterećenjem kod kojih je završni (zabatni) zid udaljen manje od 3 m od susjedne građevine (postojeće ili predviđene planom) potrebno je spriječiti širenje požara na susjedne građevine izgradnjom požarnog zida. Kad je jedna od susjednih građevina sa srednjim ili velikim požarnim opterećenjem potrebno je međusobnu sigurnosnu udaljenost odrediti proračunom. Umjesto požarnog zida mogu se izvesti vanjski zidovi koji tada moraju imati istu

______IGH Urbanizam d.o.o

54 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

otpornost na požar koju bi imao požarni zid, a eventualni otvori u vanjskih zidovima moraju imati otpornost na požar kao i vanjski zidovi 9. radi omogućavanja spašavanja osoba iz građevina i gašenja požara na građevini i otvorenom prostoru, građevina mora imati vatrogasni pristup prema posebnim propisima, a prilikom gradnje ili rekonstrukcije vodoopskrbnih mreža mora se, ukoliko ne postoji, predvidjeti vanjska hidrantska mreža. Ovo se posebno odnosi na zaštićene dijelove prirode, za koje je potrebno donijeti procjene ugroženosti i planove zaštite sukladno posebnim propisima i na iste zatražiti suglasnost Ministarstva unutarnjih poslova. Ovu zaštitu je potrebno planirati na šumskim i poljoprivrednim područjima koja neposredno okružuju gradsko naselje kako bi se tijekom požarne sezone onemogućilo zahvaćanje istih s otvorenih prostora. Na ovim površinama potrebno je predvidjeti provođenje svih preventivnih mjera zaštite od požara, sukladno pozitivnim hrvatskim propisima, uvažavajući sve specifičnosti promatranog prostora 10. u slučaju planiranja skladišta i postrojenja zapaljivih tekućina i plinova te eksploziva pridržavati se pozitivnih hrvatskih propisa 11. u nedostatku domaćih propisa za garaže, primijeniti strane smjernice OiB 2.2. protupožarna zaštita u garažama, natkrivenim parkirnim mjestima i parkirnim etažama 12. kod određenih objekata gdje se radi o turističkom području potrebno je ispoštovati propise vezane uz zaštitu ugostiteljskih objekata 13. kod gradnje i projektiranja visokih objekata obvezno primijeniti propise o tehničkim normativima za zaštitu visokih objekata od požara 14. za svaku složeniju građevinu ili građevinu koja spada u visoke, ishoditi posebne uvjete građenja iz područja zaštite od požara 15. prilikom gradnje ili rekonstrukcije vodoopskrbnih mreža potrebno je voditi računa o izvedbi vanjske i unutarnje hidrantske mreže za gašenje požara, a sve prema posebnim podzakonskim aktima 16. sve pristupne putove kojima se može koristiti kao vatrogasnim pristupima, potrebno je označiti i održavati prohodnima. Slijepi vatrogasni pristup duži od 100 m mora na kraju imati uređeno okretište 17. na mjestima i trasama kuda prolaze dalekovodi ne dopušta se gradnja objekata.

Zaštita zraka

Članak 132. (1) Na području naselja Cavtat i Zvekovica, za koje je utvrđena kakvoća zraka prve kategorije potrebno je djelovati preventivno kako se zbog građenja i razvitka područja ne bi prekoračile preporučene vrijednosti kakvoće zraka. (2) Prilikom lociranja pojedinih sadržaja, kao jedan od kriterija za konačno određivanje detaljnih namjena prostora preporučuje se princip da norme dozvoljene emisije/zagađenost ne smiju biti prekoračene i pored poštivanja normi dozvoljene emisije (što je pitanje udaljenosti, zračnih strujanja itd.). (3) U cilju praćenja stanja kakvoće zraka potrebno je uspostaviti informacijski sustav o kakvoći zraka. (4) Sukladno posebnom zakonu, uspostaviti područnu mrežu za praćenje kakvoće zraka na način da se lokacije odabiru u naseljenim i prometno opterećenim dijelovima područja, u blizini izvora onečišćenja. (5) Potrebno je redovito praćenje emisija, vođenje katastra izvora emisija s podacima o prostornom smještaju, kapacitetu te vrsti i količini emisija na temelju kojih se vodi Katastar emisija na općinskoj i županijskoj razini. Ne dozvoljava se proizvodnja tvari koje oštećuju ozonski omotač, prema posebnim propisima.

______IGH Urbanizam d.o.o

55 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

Zaštita voda i mora

Članak 133. (1) Analize stanja voda provodi se kontinuirano na temelju zakonske regulative. Posebnim propisima propisuju se mjere zaštite voda od onečišćenja. (2) Zaštita mora se prvenstveno provodi planiranjem kopnenog i morskog prostora i odvodnje, pročišćavanja i odlaganja otpadnih voda. Nadalje, zaštita mora usmjerava se na očuvanje područja s visokom kakvoćom mora i rehabilitaciju ugroženih područja. (3) Za moguće planiranje zahvata koji mogu utjecati na kvalitetu mora i morskog dna obvezno provesti postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš te ocjenu prihvatljivosti za prirodu. (4) Na temelju zakonske regulative provoditi praćenje stanja kakvoće mora te po potrebi izraditi planove sanacije ugroženog obalnog mora od zagađenja s kopna. (5) Mjere za sprječavanje utjecaja od incidentnih zagađenja moraju biti obuhvaćene operativnim planovima svakog pojedinog zagađivača. (6) Sustav mjera zaštite mora obuhvaća izviđanje radi utvrđivanja pojave onečišćenja, sustav obavješćivanja, organizacijsku shemu s definiranim nadležnostima i zadacima sa svrhom sprečavanja i uklanjanja onečišćenja te provođenje mjera.

Članak 134. (1) Otpadne vode koje ne odgovaraju propisima o sastavu i kvaliteti voda, prije upuštanja u javni odvodni sustav moraju se pročistiti predtretmanom do tog stupnja da ne budu štetne po odvodni sustav i recipijente u koje se upuštaju. (2) Potrebna je ugradnja separatora ulja i masti na kanalima oborinske kanalizacije, a po potrebi i taložnica. Zabranjuje se ili ograničava ispuštanja opasnih tvari propisanih Uredbom o opasnim tvarima u vodama. (3) Odvodnja otpadnih voda planira se izvesti u razdjelnom sistemu za fekalnu i oborinsku odvodnju. (4) Radi zaštite od oborinskih voda, potrebno je osigurati vodopropusnost tla na građevinskoj čestici i ograničavati udjel nepropusnih površina pri uređenju javnih otvorenih prostora.

Zaštita od buke

Članak 135. (1) Rješenje problema buke, izazvane radom ugostiteljskih objekata je u primjeni zakonskih odredbi za rad turističkih objekata. Potencijalnu buku s prometnica (budućih i postojećih) potrebno je umanjiti na dijelovima prolaska prometnice kroz naselja i stambene zone i to sadnjom zaštitnog zelenila ili postavljanjem odgovarajućih barijera za zaštitu od buke. (2) Veliki utjecaj na predmetno područje ima zračna luka iako se nalazi izvan obuhvata UPU-a, jer je položaj poletno-sletne staze takav da se točno u njenoj osovini u pravcu sjeverozapada nalaze naselja Cavtat i Zvekovica. (3) Zračni put za međunarodni i domaći promet prikazan je u grafičkom dijelu Plana na kartografskim prikazima 1. Korištenje i namjena površina i 2.1. Promet, u mjerilu 1:2000. (4) Mjerenja jačine buke vršena za potrebe Projekta uspostave sustava upravljanja bukom okoliša Zračne luke Dubrovnik pokazuju da se područje unutar obuhvata UPU-a Cavtat sa Zvekovicom nalazi u intervalu od 50 – 60 db(A) preko dana i 35 – 40 db(A) preko noći što su gornje granice dopuštene buke prema posebnim propisima. (5) Područje ugroženo bukom – zračni promet prikazano je u grafičkom dijelu Plana na kartografskom prikazu 3.4. Uvjeti korištenja i zaštite prostora, u mjerilu 1:2000.

______IGH Urbanizam d.o.o

56 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

Zaštita tla

Članak 136. (1) U okviru praćenja stanja okoliša potrebno je sustavno mjeriti onečišćenja tala na temelju zakonske regulative, a u okviru katastra emisija u okoliš, sukladno zakonskoj regulativi, voditi očevidnike za emisije onečišćavajućih tvari u tlo. (2) Potrebno je smanjiti emisije onečišćavajućih tvari (kontaminaciju teškim plinovima, otpadnim plinovima, komunalnim i industrijskim vodama, radionuklidima i dr.) u tlo, na način da izvori emisija djeluju po standardima zaštite okoliša sukladno zakonskoj regulativi. (3) Unos pesticida u tlo smanjiti te smanjiti globalni proces humizacije tla sukladno zakonskoj regulativi. (4) Opožarene površine čim prije pošumljavati kako bi se smanjio učinak erozije tla. Gradnju urbanih cjelina i drugih objekata, prometnica i sl. planirati na način da se nepovratno izgubi što manje slobodnog tla. (5) Uz ceste s velikom količinom prometa je obvezno ozelenjavanje pojasa širine barem 20 m u kojemu nije dozvoljena sadnja bilja namjenjenog za ljudsku prehranu i prehranu životinja. Ozelenjeni pojas uz prometnice mora sadržavati grmoliko bilje kojim se štiti tlo od utjecaja prometa (teški metali).

10. MJERE PROVEDBE PLANA

Članak 137. (1) Temeljna mjera provedbe ovog Plana je izgradnja predviđene infrastrukture i uređenje javnih površina na način kako je Planom predviđeno. Izgradnju predviđenih objekata u zoni obuhvata istovremeno mora popratiti i predviđeno komunalno uređenje. (2) Građevna čestica mora istovremeno s izgradnjom javnog ili stambenog objekta biti uređena na način kako je Planom utvrđeno.

Članak 138. (1) Uvjeti uređenja i izgradnje za sve namjene unutar obuhvata Plana utvrđuju se temeljem ovog Plana. (2) Sva odobrenja za građenja i drugi akti koji se odnose na područje unutar obuhvata Plana moraju biti izdani u skladu s ovim Planom i Prostornim planom uređenja Općine Konavle (Službeni glasnik Općine Konavle 09/07, 01/08, 06/08). (3) Sva odobrenja za građenja i drugi akti koji se odnose na dijelove naselja Cavtat i dijelove naselja Zvekovica koji se nalaze izvan građevinskog područja naselja Cavtat i naselja Zvekovica važećeg Prostornog plana uređenja Općine Konavle(Službeni glasnik Općine Konavle 09/07, 01/08, 06/08) će se moći izdavati danom stupanja na snagu Odluke o donošenju Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Konavle. (4) U slučaju da se donesu posebni propisi, stroži od normi iz ovih Odredbi, kod izdavanja lokacijskih dozvola primijeniti će se strože norme.

10.1. Obveza izrade detaljnih planova uređenja

Članak 139. (1) Ovim Planom predviđa se izrada Detaljnog plana uređenja ''Groblje Zvekovica''. (2) Obuhvat izrade Detaljnog plana uređenja ''Groblje Zvekovica'' prikazan je u grafičkom dijelu elaborata Plana na kartografskom prikazu 3.4. Uvjeti korištenja i zaštite prostora, u mjerilu 1:2000. (3) Unutar obuhvata Plana predviđa se raspisivanje arhitektonsko-urbanističkih natječaja za slijedeće zone : 1. Arheološki park Rat

______IGH Urbanizam d.o.o

57 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

2. Riva Cavtat 3. Kompleks mješovite namjene sa stambenim, poslovnim i športsko-rekreacijskim sadržajima – Tiha 4. Predškolsko-školski kompleks s đačkim domom. (4) Obuhvat zona za koje je predviđeno raspisivanje arhitektonsko-urbanističkih natječaja prikazan je u grafičkom dijelu elaborata Plana na kartografskom prikazu 3.4. Uvjeti korištenja i zaštite prostora, u mjerilu 1:2000.

______IGH Urbanizam d.o.o

58 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

B GRAFIČKI DIO

3.4. Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite

Područja primjene planskih mjera zaštite...... 1:2000 3.5. Oblici korištenja-pročišćena grafika...... 1:2000 4. NAČINI I UVJETI GRADNJE – Način gradnje-pročišćena grafika...... 1:2000

______IGH Urbanizam d.o.o

URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

______IGH Urbanizam d.o.o

URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

C OBVEZNI PRILOZI

______IGH Urbanizam d.o.o

URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

______IGH Urbanizam d.o.o

URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

PRILOG I.

OBRAZLOŽENJE PLANA

______IGH Urbanizam d.o.o

URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

______IGH Urbanizam d.o.o

2 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

SADRŽAJ:

UVOD ...... 5 1. POLAZIŠTA ...... 9 1.1. Položaj, značaj i posebnosti naselja Cavtat i Zvekovica ...... 9 1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru ...... 17 1.1.2. Prostorno-razvojne značajke ...... 19 1.1.2.1. Prirodno-geografske karakteristike ...... 19 1.1.2.2. Demografska osnova ...... 24 1.1.2.3. Gradsko područje Cavtat–Zvekovica unutar sustava središnjih naselja Županije ...... 40 1.1.3. Infrastrukturna opremljenost ...... 45 1.1.3.1. Prometni sustav ...... 45 1.1.3.2. Elektroenergetski sustav ...... 48 1.1.3.3. Vodnogospodarski sustav ...... 49 1.1.3.4. Telekomunikacijska mreža ...... 49 1.1.3.5. Zbrinjavanje otpada...... 50 1.1.4. Zaštićene prirodne, kulturno-povijesne i ambijentalne vrijednosti ...... 51 1.1.5. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog uređenja šireg područja ...... 57 1.1.6. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje ...... 60 2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA ...... 65 2.1. Ciljevi prostornog uređenja općinskog značaja ...... 65 2.1.1. Demografski razvoj ...... 67 2.1.2. Odabir prostorne i gospodarske strukture ...... 67 2.1.3. Infrastrukturna opremljenost ...... 68 2.1.4. Očuvanje prostornih posebnosti naselja odnosno dijela naselja ...... 72 2.2. Ciljevi prostornog uređenja naselja, odnosno dijela naselja ...... 73 2.2.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora u odnosu na postojeći i planirani broj stanovnika, gustoću stanovanja, obilježja izgrađene strukture, vrijednost i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih ambijentalnih cjelina...... 73 2.2.2. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture ...... 74 3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA ...... 77 3.1. Program gradnje i uređenja prostora ...... 77 3.2. Osnovna namjena prostora ...... 82 3.3. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način korištenja i uređenja površina ...... 96 3.4. Prometna i ulična mreža ...... 98 3.5. Komunalna infrastrukturna mreža ...... 106 3.5.1. Vodoopskrba ...... 106 3.5.2. Odvodnja...... 107 3.5.3. Elektroenergetski sustav ...... 108 3.5.4. Pošta i telekomunikacije ...... 111 3.6. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina ...... 113 3.6.1. Uvjeti i način gradnje ...... 113 3.6.2. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih i ambijentalnih cjelina ...... 118 3.7. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš ...... 134

______IGH Urbanizam d.o.o

3 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

______IGH Urbanizam d.o.o

4 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

UVOD

0.1. Zakonske pretpostavke

Donošenjem prostorno planske dokumentacije višeg reda, Prostornog plana Dubrovačko-neretvanske županije (Službeni glasnik Dubrovačko-neretvanske županije 06/03, 03/05, 03/06, 07/10) i Prostornog plana uređenja Općine Konavle (Službeni glasnik Općine Konavle 09/07, 01/08, 06/08) stvoreni su uvjeti za izradu Urbanističkih planova uređenja na području Općine Konavle. Urbanistički plan uređenja Cavtat sa Zvekovicom obuhvaća prostor za koji Prostorni plan uređenja Općine Konavle (Službeni glasnik Općine Konavle 09/07, 01/08, 06/08) određuje izradu četiri UPU-a: • Cavtat, • Zvekovica 1, • Zvekovica 2, • Zvekovica 3.

Obzirom da Cavtat kao gradsko naselje - područno središte s prigradskim naseljem Zvekovica čini jednu prostorno-funkcionalnu cjelinu, obuhvat navedenih UPU-ova je zbog prirodno-geografskih i socio-ekonomskih čimbenika te buduće prostorne organizacije spojen u jedan prostorni obuhvat za koji se izrađuje Urbanistički plan uređenja ''Cavtat sa Zvekovicom''. Granica građevinskog područja na određenim dijelovima ima čudan oblik zbog usklađivanja s granicama naznačenim u Prostornom planu uređenja Općine Konavle (Službeni glasnik Općine Konavle 09/07, 01/08, 06/08) na izričit zahtjev Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva bez obzira na tehničke nedostatke koji su rezultat razlike u mjerilu te preklapanja stare i nove katastarske izmjere. U sklopu izrade Plana izrađena je Studija zaštite prostora ''Epidaur'', prihvaćena od strane Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Konzervatorskog odjela u Dubrovniku koja detaljno razrađuje problematiku navedenog prostora.

UPU-ovi na promatranom području propisani Prostornim planom uređenja Općine Konavle

Izvor: INSTITUT IGH d.d.

______IGH Urbanizam d.o.o

5 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

Stoga su na poluotoku Rat površine za pojedine namjene i njihove granice izmijenjene sukladno konzervatorskim smjernicama te smjernicama Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Dubrovačko-neretvanske županije danim kroz postupak izrade ovog Plana.

Postupak izrade i donošenja predmetnog UPU-a kao prostorno-planskog dokumenta reguliran je sukladno: • Zakonu o prostornom uređenju i gradnji (Narodne novine 76/07, 38/09, 55/11), • Pravilniku o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (Narodne novine 106/98, 39/04, 45/04 i 163/04), • Prostornom planu Dubrovačko-neretvanske županije (Službeni glasnik Dubrovačko-neretvanske županije 06/03, 03/05, 03/06, 07/10), • Prostornom planu uređenja Općine Konavle (Službeni glasnik Općine Konavle 09/07, 01/08, 06/08), • drugim relevantnim zakonima i propisima.

Urbanistički plan uređenja ''Cavtat sa Zvekovicom'' donesen je u svibnju 2014. godine i objavljen u Službenom glasniku Općine Konavle, broj 04/14.

U razdoblju od donošenja Urbanističkog plana uređenja ''Cavtat sa Zvekovicom'' (Službeni glasnik Općine Konavle, 04/14.) pokazala se potreba za njegovim izmjenama i dopunama, koje su određene Odlukom o izradi Izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja „Cavtat sa Zvekovicom“ (Službeni glasnik Općine Konavle, 05/15.), a kako bi se dodatno omogućile provedbe zahvata u prostoru i građenje objekata od značaja za lokalnu zajednicu. Izmjene i dopune Urbanističkog plana uređenja „Cavtat sa Zvekovicom“ izrađene su u skladu sa odredbama Zakona o prostornom uređenju (Narodne novine, 153/13.), Pravilnikom o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (Narodne novine, 106/98., 39/04., 45/04.-ispravak, 163/04., 148/10., 09/11.), Prostornim planom uređenja Općine Konavle (Službeni glasnik Općine Konavle, 09/07., 01/08.-isp., 06/08.-isp., 07/08.-isp., 01/09.-isp., 01/15.) te posebnim zakonima i propisima.

Cavtat sa Zvekovicom

Izvor: INSTITUT IGH, d.d.

______IGH Urbanizam d.o.o

6 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

0.2. Obuhvat UPU-a Cavtat sa Zvekovicom

Obuhvat urbanističkog plana uređenja Cavtat sa Zvekovicom iznosi 288,88 ha, a odnosi se na cjelokupno građevinsko područje naselja Cavtat površine obuhvata 251,62 ha te neizgrađene dijelove građevinskog područja naselja Zvekovica površine 37,26 ha. Zbog općih karakteristika gradnje i uređenja prostora cjelokupno područje obuhvata UPU-a može se podijeliti na dvije prostorno-funkcionalne cjeline: • uže urbano područje naselja Cavtat, • šire urbano područje koje obuhvaća izdvojene dijelove gradskih naselja, izdvojene gospodarske, rekreacijske i vjerske površine s grobljima te poljoprivredno i šumsko tlo, a prostire se od Duboke Ljute i rta Prahivac na sjeverozapadu do početka Konavoskog polja i vapnenačke glavice M. greda (181 m n/v) na jugoistoku. Obuhvaća bivša naselja Cavtat i Obod, koja su dijelovi sadašnjeg samostalnog naselja Cavtat (površina po novom premjeru 6,11 km2) te samostalno naselje Zvekovica (površina po novom premjeru 0,74 km2).

Obuhvat Izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja ''Cavtat sa Zvekovicom'', čiji je postupak izrade i donošenja započeo u lipnju 2015. godine, a završio u veljači 2016. godine, odnosi se na dio obuhvata u kojem se prostorno nalaze zona postojeće osnovne škole i predškolske ustanove, zona hotela „Cavtat“, vila „Banac“ te lokacije u prostoru na koje se odnose uočene tehničke pogreške na kartografskim prikazima i u odredbama za provođenje, a sve sukladno Odluci o izradi Izmjena i dopuna.

______IGH Urbanizam d.o.o

7 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

______IGH Urbanizam d.o.o

8 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

1. POLAZIŠTA

1.1. Položaj, značaj i posebnosti naselja Cavtat i Zvekovica

Cavtat je administrativno središte Općine Konavle, koja predstavlja manju geografsku cjelinu jugoistočno od Dubrovnika (površina 209,73 km2, 8 250 stanovnika, 32 naselja).

U određivanju geografskog položaja obično se ističe da su Konavle krajnji jugoistočni dio Republike Hrvatske i da u tom pogledu imaju rubni položaj jer neposredno graniče s niskom Hercegovinom i s visokim kršem Crne Gore. To je samo djelomice točno, jer ne odražava suvremeno značenje Konavala u sklopu cjelokupnog južnog primorja. Rubni položaj Konavala, određen državnim granicama prema Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori, nije razvojno ograničenje Općine Konavle, obzirom na geoprometnu značajku litoralnog prometnog koridora ''označenog'' nizom polja koji prirodno spajaju područje Konavala sa Boko-kotorskim zaljevom i to preko Vitaljine do uvale Cipavica, a preko Sutorine do Topaljskog zaljeva.

Povijesni razvoj Povijest cavtatskog područja seže u razdoblje prapovijesti jer nam, iako oskudni, arheološki podatci svjedoče da je rub Konavoskog polja bio naseljen već u neolitiku. Brojniji su nalazi iz eneolitika kad za ovo područje postaju karakteristična gradinska naselja, a nešto bolje su istraženi lokaliteti iz brončanog i željeznog doba. Na tom prostoru najstarijim se stanovnicima smatraju ilirska plemena, poput Plereja, Enhelejaca i Ardijejaca (Batović, 1988; Šegvić, 1998; Kapetanić - Vekarić, 1998). Unatoč naizgled grčkom imenu stari naziv Cavtata, Epidaurum, latinizirani je oblik ilirskoga imena za naselje ''iza šume'' ili za ''moćno, krupno'' naselje (Mayer, 1957, 1959; Novak, 1965; Lisičar, 1962-1963). Međutim čini se da je grčka kolonizacija istočnog Jadrana samo djelomice dodirnula područje Epidaura o čemu svjedoče rijetki grčki spomenici iz okolice (Lisičar, 1962-1963). Nakon propasti ilirske države Ardijejaca i njihova vladara Gencija u 2. st. pr. Kr., područje Epidaura dolazi pod rimsku vlast. Za vrijeme građanskog rata između Cezara i Pompeja Epidaur je ustrojen kao conventus civium Romanorum, a rimskom kolonijom postaje vjerojatno nakon Cezarove pobjede (ŠEGVIĆ, 1998). Prva potvrda Epidaura kao rimske kolonije, natpis je Augustovog namjesnika za provinciju Dalmaciju, Publija Kornelija Dolabele, pronađen pored Cavtata, u kojem se navodilo da natpis postavljaju ''civitates provinciae Hillyrici'' (Cil 3.1741). Posljednja tri retka natpisa u međuvremenu su izgubljena). Iz rimskog razdoblja utvrđeni su ostaci sustava limitacije polja u okolici Cavtata, dijelovi trasa rimskih cesta, gradski i gospodarski kompleksi, dijelovi vodovoda te svetišta, natpisi i spomenici koji svjedoče o intenzivnom životu ovoga kraja u antici. Razvoj Epidaura, smještenog na vrlo povoljnoj poziciji, s dvije male luke smještene svaka s jedne strane poluotočića koje su pružale potrebnu zaštitu od vjetra, može se pratiti kroz nastanak rimske ceste koja je vodila na sjever i povezivala Naronu, Salonu, Jader, Seniju i Tergestu sa samim Rimom. Prema jugu cesta je išla kroz današnju Crnu Goru i Albaniju do Soluna (Harris, 2006).

Iz rimskog su razdoblja i imena najstarijih stanovnika ovoga kraja, zabilježeni mahom u nadgrobnim natpisima: bili su to romanizirani starosjedilački Iliri (ilirski nam je jezik naime, poznat samo u tragovima, prenesen u grčkim i latinskim natpisima) i Rimljani doseljeni tijekom i nakon građanskog rata između Pompeja i Cezara, te u kasnom carstvu manja skupina Istočnjaka.

Daljnji razvoj Epidaura obilježile su šire političko-povijesne promjene i podjele. Godine 297. car Dioklecijan dijeli dotad jedinstvenu provinciju na dva dijela, na Dalmaciju sa sjedištem u Saloni i Prevalitanu sa sjedištem u Skadru. U toj je podjeli Epidaur pripao Dalmaciji. Iduća, Teodozijeva podjela čitavog carstva (395. g.) ostavila je Epidaur u dijelu Zapadnog rimskog carstva. Međutim već 437. g. Gala Placidija će Epidaur ustupiti Istočnom carstvu kao dio vjenčanog dara sinu Valentinijanu III i Liciniji Eudoksiji (NOVAK, 1966).

______IGH Urbanizam d.o.o

9 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

Provale barbara uskoro će zahvatiti i područje Epidaura koje biva oslobođeno tek Justinijanovom rekonkvistom (535. g.).

Godina 614. po mnogočemu je ključna godina za povijest šireg područja Dalmacije. Avari i Slaveni razaraju, pljačkaju i zauzimaju ključne gradove u Dalmaciji te pod njihovim naletom pada i Epidaur. Romansko stanovništvo bježi i sklanja se na sigurna mjesta. Dubrovački kroničari i stariji historiografi navode Spilan iznad Plata, Gradac kod Brgata i hrid podno Srđa kao sigurna odredišta zbjegova te na temelju sintagme ravenskog kozmografa Epidaurum id est Ragusium zaključuju da su izbjeglice osnovale novi grad, Raguzij (Annales Ragusini Anonymi item Nicolai de Ragnina, 1883; Lučić, 1973, 1995). Novija istraživanja, poglavito u onomastici, toponimiji i rodnoj povijesti, pokazuju da se na tom području prožimaju romansko i slavensko stanovništvo bez prekida kontinuiteta i da je Raguzij bio zapravo manje naselje na prostoru epidaurske kolonije koje je raslo kako je Epidaur gospodarski slabio (Mahnken, 1960; Šimunović, 1996 ; Goldstein, 1995; Kapetanić - Vekarić, 1998; Harris 2006).

U drugoj polovici 9. stoljeća Cavtat su osvojili i ponovo razrušili Saraceni. Kada je Bazilije I. protjerao Saracene (867. g.) Cavtat ostaje izvan dubrovačkog okruga, izravno pod bizantskom jurisdikcijom. Ostaje upitno koliko je dugo ostao pod Bizantom, no pod dubrovačkom je jurisdikcijom bio sigurno od sredine 13. stoljeća do (s kratkim prekidom) 1391. g. Od 1391. do 1426. godine u vlasništvu je bosanskih velikaša (Kapetanić - Vekarić, 1998). Do XIII. stoljeća područje Cavtata je ostalo gotovo nenaseljeno, a tada se na mjestu starog Epidaurusa spominje naselje Civitas vetus, što znači ''stari grad'', tako da od tog latinskog naziva dolazi današnje kroatizirano ime Cavtat. Ime bivšeg sela Obod proizišlo je iz njegovog pružanja na rubu Konavala i Konavoskog polja.

Za razliku od Cavtata do 10. stoljeća Konavle su bile u sastavu nekolicine obližnjih Sklavinija u Travuniji i u ''Zemlji Trebinjana i Konavljana''. Od 11. stoljeća dio su snažne Duklje. Malo je izvora koji bi nam svjedočili stupanj autonomije što su ga Konavljani imali pod dukljanskom vlašću, no pretpostavlja se da sredinom 12. stoljeća utjecaj Duklje slabi (Lučić 1982, Kapetanić - Vekarić, 1998). Konavle su se tako našle prvo pod vlašću Raške (do 1371.), zatim pod bosanskim kraljem Tvrtkom, a nakon raznih i dugotrajnih previranja 1391. područje Konavala stječu Vlatko Vuković i Pavao Radinović (po nekima Radenović) te njihovi nasljednici. Područje Cavtata došlo je tako pod vlast Pavla Radinovića i kasnije njegovih sinova Petra i Radoslava Pavlovića (Grujić, 1926; Lučić, 1982; Kapetanić - Vekarić, 1998; Kurtović, 1999).

Kroz čitavo kasno srednjovjekovlje Dubrovnik nastoji vratiti svoje izgubljene zemlje, odnosno uspostaviti vlast na području zaleđa i vlastite okolice. To su područje stjecali raznim načinima – oružjem ili diplomacijom. Stari dubrovački kroničari Ragnina i Resti ističu daleku tradiciju pripadanja područja Cavtata i Konavala Dubrovniku (Annales Ragusini Anonymi item Nicolai de Ragnina, 1883; Chronica Ragusina Junii Restii, 1893; STULLI 1989), a stariji dokumenti iz 13. i 14. stoljeća područje od Cavtata do Zatona nazivaju ''djedovinom'' (Janeković 1998). Nakon stjecanja otoka Lastova i Mljeta, a zatim i proširenja na Pelješac i Primorje, Dubrovnik se u 15. stoljeću posvećuje vračanju tog dijela ''djedovine'' Diplomatski kontakti uspostavljeni su sa svim silama u regiji – ugarskim dvorom (Sigismundom), bosanskim i raškim velikašima i Carigradom. Smrt Pavla Radinovića značila je za područje Konavala nove lokalne sukobe i ratove, koje Dubrovčani koriste. Tako 1419.g. kupuju istočni dio Konavala. Zapadni dio Konavala, dakle područje Cavtata i Oboda ostalo je međutim u posjedu vojvode Petra Pavlovića, sve dok 1426.g. nije potpisao ugovor s dubrovačkim predstavnicima po kojemu ustupa zapadni dio Konavala te se obvezuje na progon svih dubrovačkih neprijatelja i uskoka sa svoga teritorija. Dubrovnik mu je platio 12000 dukata, poklonio mu kuću u Gradu, godišnji danak od 600 perpera i neke druge pogodnosti (Ćirković, 1964; Foretić, 1980; Janeković, 1998; Vekarić-Kapetanić, 1998; Harris, 2006). Tako je Dubrovnik u manje od stotinu godina (od stjecanja Stonskog Rata 1333. do Konavala 1426.) uspio pod svoj teritorij obuhvatiti okolicu i zaleđe, te se posvetiti podizanju obrambenog sustava od Turaka. Na najužem

______IGH Urbanizam d.o.o

10 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______dijelu Konavala prema moru tada je podignut obrambeni zid, koji bi poslužio za bijeg u slučaj turske navale (Raukar 2007).

U isto vrijeme kada je podizana i obrambena linija, Dubrovčani su se okrenuli i obnovi samog Cavtata. Odlučena je gradnja rezidencije kneza i njegova tajnika, te franjevačkog samostana, a 1471.g. je donesen katastarski plan, područje podijeljeno na 25 parcela, te imena vlasnika zabilježena u spisu koji se čuva u dubrovačkom franjevačkom samostanu. Dubrovčanima je parcelacija na duže čestice odijeljene ulicama su već prije bila poznata, kako dokazuju primjeri u Prijeku ili zapadnom Stonu (Grujić 1991; Harris, 2006).

Stanovništvo Konavala u trenutku dubrovačkog preuzimanja dijelilo se na tri osnovna sloja: vlasteličići, svećenici i puk. Vjerske podjele su bile mnogo veće, pošto je područje Konavala po poziciji bilo križište zapadnih i istočnih utjecaja, a treba naglasiti i prisutnost bosanske crkve. Upravo će te podijele rezultirati brojne sukobe Dubrovčana i Konavljana u 15. stoljeću (Ćirković, 1964; Vekarić-Kapetanić, 1998). Također, sada već sveprisutna osmanska prijetnja u drugoj polovici 15. stoljeća značit će za Dubrovnik pojačane obrambene mjere. Sukobi koji su se dotada mogli smatrati i lokalnima, sada poprimaju drugačije razmjere. Dubrovnik će u ratovima s hercegom Stjepanom Vukčićem Kosačom, u kojima su 1471. izgubili i Konavoske planine, morati uvijek paziti i na odnose s Osmanskim vlastima, svjesni njihove snage (Ćirković, 1964; Foretić, 1980; Vekarić-Kapetanić, 1998).

Broj stanovnika Konavala je u 15. i 16. stoljećem također se mijenja – isprva se povećava nakon pada Bosne pod Osmanskim Carstvom, ali zatim se bilježe i padovi uzrokovani strašnim epidemijama koje su Dubrovačko područje zahvatile. Novo pridošlo stanovništvu stvorilo je višak, a nesređeni agrarni zakoni koji su život na selu činili vrlo teškim u cijeloj Dalmaciji onemogućili su donošenje potrebnih regulativa kojima bi taj višak bio prehranjen. Također, Konavala su unatoč razvijenom obrambenom sustavu bila izložena provalama Turaka, Crnogoraca, Vlaha i raznih drugih hajdučkih družina koje su ga pljačkala. Postoje još neki faktori koji su utjecali na pad ili poremećaj ravnoteže stanovništva, kao što su katastrofalni potres (1667.) i odjeci Kandijskog rata (1645-1669) u kojemu je Dubrovnik sudjelovao indirektno. Tako od 17000 stanovnika s kraja 15. stoljeća brojka pada na 10000 stanovnika sredinom 16. stoljeća. Upravo Cavtat, kao grad sa razvijenom pomorskom tradicijom bio je jedino odredište koje bilježi doseljavanja u spomenuta dva stoljeća, što može zahvaliti i povoljnoj geografskoj poziciji (Difnik 1986, Stipetić 1989, Vekarić-Kapetanić 1998; Harris, 2006).

Dubrovačka Republika je sredinom 18. stoljeća uspješnom politikom i balansiranjem između ''starih'' sila (Osmansko Carstvo, Austrija, Venecija, itd.) i ''novih'' sila (Britanija, Rusija, Francuska, itd.) uspjela očuvati neutralnost i ekonomsku sveprisutnost. U Cavtatu se dalje razvija brodarstvo i lokalna sitna trgovina. Međutim, situacija se počinje mijenjati nakon uspostave Francuske Republike, odnosno kasnije dolaska Napoleona Bonapartea na vlast. Strah od mogućeg dolaska jake francuske flote bio je realan s jedne strane, a s druge i opasnost od Austrije, koja je već pod svojom upravom imala Istru i Dalmaciju. U takvim uvjetima Republika je podizala poreze i vršila reforme kojim bi se povećao budžet, što je rezultiralo pobunom u Konavlima 1799.g. Buna je doduše već početkom nove godine uspješno zaustavljena, no na internacionalna zbivanja koja su se sve više približavala dubrovačkom području nije se moglo mnogo utjecati (Novaković, 1954; Foretić, 1980; Miović- Perić, 1995; Prlender, 1998; Vekarić-Kapetanić 1998; Harris, 2006).

Francuska vojska 1806.g. preko Cavtata ulazi u Dubrovnik, iz kojega kani napasti Boku kotorsku, gdje se nalazi rusko-crnogorska vojska. Bitke se vode upravo diljem Konavala, stanovništvo je bježalo pred crnogorskim odredima prema Gradu, a razaranja i uništavanja (poglavito Crnogoraca) su ostavile strašne posljedice. Među najgorima prošla je župa Cavtat, gdje je spaljeno više od 10 % ukupnih kuća. Rat je prekinut krajem 1806.g. teškom pobjedom Francuza i probojem odreda generala Marmonta. Godine 1808. raspušten je gradski Senat, i ukinuta je Republika. Od tada pa do 1814. područje Republike je pod Francuskom, a zatim je nakon Bečkog kongresa (1815.) uključeno u sastav Habsburške Monarhije (Foretić, 1980; Miović-Perić, 1997; Čučić, 1998; Harris, 2006).

______IGH Urbanizam d.o.o

11 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

Austrijska uprava na području bivše Republike značila je prvenstveno modernizaciju, ponovni ekonomski uzlet i polarizaciju stanovništva prema gradskim središtima, što je omogućilo ponovni razvoj Cavtata. Uz tradicionalno brodarstvo i pomorstvo, sada su u Cavtat stizali i trgovci iz drugih dijelova Monarhije i otvarali zanate te brojni austrijski oficiri, činovnici, liječnici, svećenici, itd. Dubrovačko područje, najkasnije početkom 19. stoljeća, ulazi u proces tkzv. demografske tranzicije odnosno porasta broja stanovnika. U drugoj polovici 19. stoljeća upravo su u Cavtatu rođena velika imena hrvatske povijesti, kulture i umjetnosti – Baltazar Bogišić, Vlaho Bukovac i Fran Supilo. Radilo se o tipičnim primjerima ''austrougarskih intelektualaca'' zarobljenih u svijetu višestoljetnih problema stare Monarhije i dinastije, koji su, svaki na svoj način, pokušavali modernizirati taj svijet vanjskim utjecajima, ipak (ne) shvaćajući da ih upravo taj svijet i čini onim što su bili (Vekarić-Kapetanić, 1998).

Izbijanje Svjetskog rata 1914.g. za čitavo je područje Konavala značilo promjene. Većina muškog stanovništva regrutirana je na razna bojišta, najčešće na istoku u Galiciji. Gospodarski razvoj Cavtata je zaustavljen, vinogradi zapušteni. Takovo stanje zatečeno je i 1918.g. odnosno po svršetku rata. Raspadom Austro-ugarske i ulaskom Hrvatske, pa tako i područja bivše Republike, u državu SHS (kasnije Kraljevina) teško stanje nije poboljšano. Dapače, represivna politika vladajućih radikala upravo se u Konavlima manifestirala. Zbog toga su bune seljaka i težaka česte, a na prvim izborima pobjedu odnosi Komunistička partija s oko 40 % glasova, jer je upravo težacima i sitnim poduzetnicima ponudila konkretnu podršku protiv režima. Politički život u Cavtatu 1920-tih godina svakako nije zamro, o čemu svjedoče neke održane tribine i skupovi. Politički faktori postupno postaju HRSS (Hrvatska republikanska seljačka stranka) i kasnije Hrvatski blok. Represivna politika, nepovoljne gospodarske norme (vinske klauzule) i nedemokratska iseljenička politika rezultirale su pojačano iseljavanje stanovništva Konavala, najčešće prema zapadu. Od 1870-tih Kalifornija je vrlo česta destinacija, te Južnoameričke zemlje kao što su Čile, Peru i Argentina (Mirošević, 1998; Orešković, 1998; Vekarić-Kapetanić, 1998).

U Drugom svjetskom ratu područje Cavtata našlo se u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. I dalje pod utjecajem politike braće Radić i Mačeka, Konavljani nisu u većinskom slučaju sudjelovali ni u ustaškom pokretu ni u komunističkom otporu (Mirošević, 1998; Banac, 1998; Goldstein, 2008). Po svršetku rata i ponovnim uspostavljanjem sada socijalističke Jugoslavije stanje u selima oko Cavtata se nije mijenjalo. Urbanizacijski procesi, započeti još u 19. st. sredinom 1950-tih se dalje nastavljaju, a stanovnici Konavala sada ne vide više Dubrovnik kao jedinu destinaciju preseljenja, već kreću prema Splitu, Rijeci, Zagrebu, Sarajevu, Boki kotorskoj ili pak Beogradu.

Ipak, razvoj turizma pomogao je stabilizaciji i čak porastu broja stanovnika, pogotovo od 1970-tih. Rast broja stanovnika cavtatskog područja bilježi se sve do 1991.g. kada je to područje, kao i uostalom i čitavu Hrvatsku pogodio pad komunizma i raspad Jugoslavije. Ponovno su se Konavala našla kao ''razmeđa'', na prvoj crti bojišta, kada su agresorski odredi četnika i JNA upali na teritorij tada već samostalne Hrvatske. Unatoč potpisanom primirju, od 24. rujna 1991.g. rat se našao ''pred vratima'', a stanovnici Konavala su se koncentrirali u Dubrovniku i Cavtatu. Sustavno su rušena, paljena i pljačkana sela, a zatečeni ljudi ubijani od strane srpsko-crnogorskih odreda. Po završetku rata krenuo je proces ponovne revitalizacija gospodarstva Konavala, a s time u slijedi i spora demografska stabilizacija područja koje traje do danas (Brailo, 1998; Vekarić-Kapetanić, 1998; Kr, 2000; Goldstein, 2008).

______IGH Urbanizam d.o.o

12 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

Položaj i značaj Cavtat je posljednje gradsko naselje na Južnom hrvatskom primorju u pravcu jugoistoka, a suvremena litoralizacija valorizirala je njegov položaj kao glavnog ishodišta Konavala na moru i kao njegovo najznačajnije turističko mjesto. Prirodni je izlaz na more na krajnjem sjeverozapadnom rubu Konavala i na južnom kraju prostranog Župskog zaljeva u prostoru u kojem se ističu dvije prirodne luke (uvale Cavtatska luka i Tiha) i dva poluotoka (Rat i Sustjepan), s oko 7 km razvedene obale.

Šire gradsko područje Cavtata se prostire na sjeverozapadu od Duboke Ljute i rta Prahivac te na jugoistoku do početka Konavoskog polja i vapnenačke glavice M. greda (181 m n/v), dijela niskog konavoskog priobalnoga grebena. Obuhvaća bivša naselja Cavtat i Obod, koja su dijelovi sadašnjeg samostalnog naselja Cavtat (površina po novom premjeru 6,11 km2) te samostalno naselje Zvekovica (površina po novom premjeru 0,74 km2). Kao sastavni dio šireg gradskog područja Cavtat - Zvekovica (ukupna površina po novom premjeru 6,85 km2) se nalaze i cavtatski otoci Mrkan, Bobara i Supetar, te druge okolne pripadajuće hridi (razvedene obale 4,6 km).

Cavtat – jugozapadna panorama

Izvor: Mrežni izvor

______IGH Urbanizam d.o.o

13 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

Cavtat ima relativno povoljan prometno–geografski položaj, jer je danas, a bio je i u prošlosti, dobro povezan s okolnim područjem i ostalim krajevima. Tako je cestom udaljen 19 km od Dubrovnika, a 7 km od zračne luke, dok je morskim putem udaljenost između cavtatske luke i stare dubrovačke luke oko 6 NM, koje su već dulje vrijeme povezane lokalnim putničkim brodskim vezama. Udaljenost od središnjeg dijela grada Cavtata do cestovnog križanja s državnom cestom (D8) na Zvekovici je 2,8 km, a do lokalnog konavoskog središta Grude 15 km te do drugih krajnjih gravitirajućih konavoskih naselja lokalnim cestama 12 – 30 km (Duba 12 km, Dubravka 20 km, Vitaljina 30 km), odnosno do granične točke na Jadranskoj turističkoj cesti Debeli brijeg (Nagumanac) između Republike Hrvatske i Republike Crne Gore 22 km te krajnje jugoistočne točke Konavala i Republike Hrvatske Rt Oštro 35 km.

I u prošlosti je ovaj prostor bio dobro prometno povezan s drugim krajevima. On je bio povezan preko Narone sa Salonom ''carskim putem'', a iz njegove luke je išao karavanski put preko prijevoja Spion iznad Plata u Župi dubrovačkoj u pravcu današnjih Trebinja, Bileće i dalje u unutrašnjost. U njegovoj blizini prolazio je i tzv. ''francuski put'', koji je izgrađen za vladavine Napoleona i maršala Marmonta od Splita do Boke kotorske, čiji se dijelovi još vide ili koriste do današnjih vremena. Godine 1901. na novoizgrađenoj uskotračnoj željezničkoj pruzi Sarajevo – Dubrovnik – Zelenika u Boki kotorskoj, koja je dijelom prolazila i područjem Konavala, izgrađena je i željeznička stanica ''Cavtat'' na Zvekovici, koja je obavljala svoju prometnu funkciju sve do ukidanja prometa na ovoj željezničkoj pruzi 1. srpnja 1968. godine.

Suvremeno prometno povezivanje hrvatskog primorja izvršeno je izgradnjom Jadranske turističke ceste (Jadranska magistrala), koja je dionicom kroz Konavle u cijelosti izgrađena 1965. godine. Tom cestom je Cavtat povezan odvojkom od Zvekovice.

Veliku ulogu u razvitku turizma u Cavtatu ima zračna luka Dubrovnik, prvotno izgrađena na zemljanoj podlozi u Konavoskom polju još 1926. godine. Preko nje je 1936. godine uspostavljen sezonski zračni promet sa Zagrebom, Beogradom, Sarajevom, Ljubljanom, Sušakom i drugim brojnim gradovima i zračnim lukama u inozemstvu. Još veće značenje za razvitak turizma u Cavtatu ima suvremena zračna luka ''Dubrovnik'', smještena na vapnenačkoj zaravni kod Čilipa, izgrađena 1962. godine.

Pogodna prirodna obilježja (povoljna mediteranska klima i bujna vegetacija s izuzetno privlačnim krajolicima) i prisustvo brojnih kulturno–povijesnih spomenika, omogućuju i potiču trajnu i intenzivnu turističku valorizaciju područja Cavtata, koja traje tijekom cijele godine. Prednosti Cavtata, osim vlastitih odlika i sadržaja, povećavaju blizina Dubrovnika, priobalna Jadranska turistička cesta, blizina suvremeno opremljene zračne luke ''Dubrovnik'' u Čilipima, te krajobrazna i folklorna privlačnost Konavala. Zbog svih ovih višestrukih prednosti i dobre opremljenosti, koji čine udobnim boravak u tom gradu, Cavtat ide u red najprivlačnijih turističkih središta na cijeloj hrvatskoj turističkoj obali i jedan je od nositelja razvitka turizma na Dubrovačkoj turističkoj rivijeri.

Preobrazba gradskog područja pod utjecajem procesa urbanizacije Sve do današnjih dana Cavtat je bio pravi mali primorski gradić ili jače urbanizirano naselje, odnosno lokalno administrativno–upravno i turističko središte. Širenjem turističkih zona i izgradnjom lokalnih cesta u okolni prostor dolazi do spajanja Cavtata i susjednog sela Obod u jedinstveno samostalno naselje Cavtat. Nekako u isto vrijeme, 1973. godine, na raskrižju Jadranske turističke ceste i nekoliko lokalnih cesta, zakonski je utvrđeno samostalno naselje Zvekovica, od do tada odvojeno iskazanih dijelova naselja Donja Zvekovica (u sastavu naselja Obod) i Gornja Zvekovica (u sastavu naselja Uskoplje), koje se danas prostire na teritoriju nastalom odvajanjem manjih dijelova površina od katastarskih općina Obod, Uskoplje, Cavtat i Močići.

______IGH Urbanizam d.o.o

14 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

Stara jezgra Cavtata je na malom poluotoku Rat. Luka mu je dobro zaštićena poluotokom Sustjepanom i nizom vanjskih otoka Mrkan i Bobara. Uvala Tiha na suprotnoj, sjevernoj strani naselja, služi kao dobro sidrište, marina i teretna luka. U priobalju naselje je malo iznad razine mora (to potvrđuje i ime pristupne ulice staroj jezgri tzv. Ravnica), da bi se popelo na vapnenačkim glavicama na poluotocima Rat i Sustjepan na nešto ispod 50 m, odnosno nešto slično na području Tiha. Novije širenje grada na nešto uzvišenijem zaravnjenom području Mećajac, Rajkov do, Tražice, Mokri do, pa dalje na području Oboda (Mali, Donji i Gornji Obod, te Poluganje) i Zvekovice (Donja i Gornja Zvekovica) kreće se između 50 i 100 m n/v, da bi ono završavalo također u vapnenačkim glavicama visokim manje od 200 m, a iznad Oboda prema Konavoskim brdima i iznad 200 m n/v.

Cavtat ima klasičnu urbanu strukturu stare jezgre naselja, dok su periferija i uža okolica imali pretežno ruralnu strukturu sa stambenim i obiteljskim gospodarskim objektima, da bi se i oni u najnovije vrijeme dijelom popunili izgradnjom novih stambenih i turističkih objekata te nekim javnim objektima gradskog karaktera i opremljenih za gradski način života.

Duga prošlost i uloge koje je Cavtat imao ogledaju se u njegovom vanjskom izgledu i bogatom inventaru kulturno–povijesnih spomenika u staroj jezgri: stare palače, rezidencije pomoraca, franjevački samostan izgrađen 1484. godine, s renesansnim klaustrom i knjižnicom i crkva Gospe Sniježne (Gospe od Cavtata) s djelima dubrovačkih majstora iz XVI. stoljeća i Vlaha Bukovca. Zatim barokna župna crkva Sv. Nikole biskupa sa župnim dvorom i pinakotekom, renesansni knežev dvor, građen od 1555. do 1558. godine i roditeljska kuća Baltazara Balda Bogišića (1834.-1908.), velikog pravnog znanstvenika, sa zbirkom koju čine velika knjižnica s djelima iz područja prava i politike, kolekcija umjetničkih slika i predmeta (grafička i numizmatička zbirka), te lapidarij s antičkim fragmentima, a spomenik Baltazara Bogišića na gradskoj obali djelo je kipara Petra Palavičinija.

Cavtat

Izvor: INSTITUT IGH, d.d.

______IGH Urbanizam d.o.o

15 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

Rodna kuća Vlaha Bukovca (1855. – 1922.), vjerojatno najznačajnijeg hrvatskog slikara druge polovice XIX. stoljeća, pretvorena je u galeriju njegovih slika i sadrži brojna djela vezana za njegov život u rodnom Cavtatu. Mauzolej cavtatske obitelji pomorca Iva Račića na glavici Sv. Rok, na vrhu poluotoka Rata, arhitektonsko je i skulptorsko djelo jednog od najvećih hrvatskih kipara Ivana Meštrovića, koji je tu radio u razdoblju 1920.-1922., izgrađen je iz bijelog bračkog kamena u obliku kupole uz mjesno groblje, na mjestu gdje je 1921. srušena kapelica Sv. Roka, iz XV. Stoljeća. Očuvani su i ostaci gradskih zidina iz XV. – XVI. stoljeća, ali i neki spomenici iz rimskog vremena (ostaci gradskih bedema i teatra, dijelovi akvadukta-vodovoda, uklesani grobovi - sarkofazi i drugo).

Pod utjecajem razvitka grada Dubrovnika i širenja njegovog utjecaja u okolicu, gdje se gradska aglomeracija Dubrovnika (obuhvaća uže gradsko područje Dubrovnika, te prigradska urbanizirana područja Rijeke dubrovačke i Župe dubrovačke) proširila sve do granice gradskog naselja Cavtat, ali i zbog razvitka svojih vlastitih funkcija, prema rezultatima popisa iz 1981. i 1991. godine Cavtat (s Obodom) i novoosnovano samostalno naselje Zvekovica imaju osobine jačeg urbaniziranog naselja s povoljnim demografskim prilikama. Prema popisu iz 1991. godine samostalno naselje Cavtat već je postao sastavni dio gradske regije Dubrovnika duž priobalne urbanizirane okosnice razvitka.

Nastavlja se razvijati proces deagrarizacije, suburbanizacije i transformacije u okolici Dubrovnika i brojna samostalna naselja doživljavaju svoj prostorni, društveni, gospodarski i demografski preobražaj. Tako je prema posljednjem službenom popisu stanovništva iz 2001. godine Cavtat postao gradsko naselje (ima više od 2 000 stanovnika, ima manje od 5 % poljodjelskog stanovništva, više od 50 % aktivnog stanovništva su zaposleni mještani i više od 50 % kućanstava je bez poljodjelskog gospodarstva).

Cavtat

Izvor: INSTITUT IGH, d.d.

______IGH Urbanizam d.o.o

16 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

Zvekovica i dalje ima obilježja jačeg urbaniziranog naselja (manje od 6 % poljodjelskih stanovnika i više od 50 % radnika od aktivnog stanovništva, odnosno više od 50 % zaposleno je aktivnih stanovnika izvan poljodjelskog kućanstva). Zbog njihove transformacije i uske međusobne funkcionalne i prostorne povezanosti ova dva naselja mogu se zato smatrati kao jedinstveno gradsko područje Cavtat–Zvekovica s ukupno 2 415 stanovnika, 784 kućanstva i 754 stalno nastanjenih stanova. Oni su zajednički u sastavu gradske regije Dubrovnika (matični grad ima više od 20 000 stanovnika i više od 15 000 radnih mjesta, cjelokupna gradska regija ima više od 50 000 stanovnika, iz naselja u okolici više od 25 % dnevnih migranata od aktivnog stanovništva svakodnevno putuje na rad u matični grad), koja se u okolici Dubrovnika proteže od Banića i Slanog na sjeverozapadu do Močića i Čilipa na jugoistoku, čineći najrazvijenije, najurbaniziranije i najgušće naseljeno područje unutar priobalne urbanizirane okosnice razvitka u Dubrovačko– neretvanskoj županiji. U znatnoj mjeri to se područje podudara s granicama Generalnog urbanističkog plana Dubrovnika iz 1969. godine, koji je rađen u organizaciji Projekta Južni Jadran, a financiran od UN i Vlade SFRJ.

Sasvim je sigurno da će se započeti procesi u okolici Dubrovnika nastaviti i ubuduće, pa tako i u odnosu na Cavtat i ostalo područje Konavala. Zbog konfiguracije terena i prostornih odnosa ne mora doći do čvrstog prostornog spajanja i stapanja Dubrovnika i njegove urbanizirane okolice. Tu je puno važnija njihova funkcionalna povezanost i proces preobrazbe. U tom smislu može se očekivati da će se gradsko područje Cavtat - Zvekovica, a zatim i jače urbanizirana naselja Močići i Čilipi, s vremenom integrirati u proširenu gradsku aglomeraciju Dubrovnika.

Tu se već nalaze i razvijaju određene funkcije vezane za potrebe Dubrovnika (zračna luka, poslovna zona, turističke zone, područje intenzivnog tržišnog poljodjelstva, rekreacijska područja, ali i područja za moguću novu stambenu i drugu izgradnju). Urbanizirana naselja Uskoplje, Gabrile, Drvenik, Mihanići, Komaji, Popovići, Radovčići i Gruda, a možda i još poneko naselje u Konavlima, uslijed nastavka procesa preobrazbe, mogu uskoro očekivati da će postati sastavni dio gradske regije Dubrovnika unutar priobalne urbanizirane okosnice razvitka Gruda – Ston unutar Dubrovačko–neretvanske županije i Južnog hrvatskog primorja.

1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru

Tablica 1. Osnovni podaci o stanju u prostoru (2001.) POVRŠINA, STANOVNIŠTVO I NASELJA (2001. GODINE) POVRŠINA UBUHVATA UPU-a 288,88 ha BROJ NASELJA 2 BROJ STANOVNIKA 2415 BROJ STANOVNIKA 0-19 GODINA 613 BROJ STANOVNIKA 20-59 GODINA 1423 BROJ STANOVNIKA 60 I VIŠE GODINA 379 KOEFICIJENT STAROSTI 15,69 INDEKS STARENJA 61,83 BROJ KUĆANSTAVA 784 PROSJEČAN BROJ ČLANOVA KUĆANSTAVA 3,08 Izvor: Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2001. godine, Državni zavod za statistiku

______IGH Urbanizam d.o.o

17 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

Cavtat sa Zvekovicom (obuhvat UPU-a)

Izvor: INSTITUT IGH, d.d.

______IGH Urbanizam d.o.o

18 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

1.1.2. Prostorno-razvojne značajke

1.1.2.1. Prirodno-geografske karakteristike

Cavtat je kao gradsko naselje središte gravitacijskog područja i središte cijele Općine Konavle, a zajedno s naseljem Zvekovica zbog prirodno-geografskih i socio-ekonomskih čimbenika te buduće prostorne organizacije čini jednu prostorno-funkcionalnu cjelinu. Oba naselja prema suvremenoj administrativno-teritorijalnoj podjeli Republike Hrvatske pripadaju Općini Konavle te Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

Naselje Cavtat zatvaraju dva poluotoka, jugozapadni Sustjepan odvaja ga od kanala koji je otocima Bobarom i Mrkanom ograđen od otvorenog mora, te poluotok Rat, od kojeg se istočno proteže uvala Tiha.

Naselje leži podno Jadranske magistrale i s njome je povezan cestom koja se kod naselja Zvekovica spaja s državnom cestom D8 tj. jadranskom magistralom. U neposrednoj blizini Cavtata, 5 km istočno, se nalazi dubrovačka zračna luka, značajna recepcija turističkog prometa.

Klimatska obilježja Kada se govori o klimatskim značajkama prostora kao dijela šireg obuhvata primorske Hrvatske, osobito treba istaknuti maritimnost kao modifikator klime jer more djeluje termoregulacijski (zimi utječe na povećanje temperature, a ljeti na snižavanje temperature u odnosu na kontinentalne predjele iste geografske širine). Maritimnost je posebno izražena zbog otvorenosti područja utjecajima velikog obujma morske vode južnog dijela Jadrana, tj. Južnojadranske kotline.

Cavtat sa Zvekovicom

Izvor: INSTITUT IGH, d.d.

______IGH Urbanizam d.o.o

19 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

To se odražava u odgovarajućim klimatsko-ekoIoškim obilježjima, toplijim zimama, izrazitijim Ijetnim sušama i većem udjelu zimzelene vegetacije nego u ostalim dijelovima makroregije pa ovaj uski priobalni pojas kao i šire područje spadaju u klimatski izuzetno pogodne prostore na Jadranu. Područje Cavtata i Zvekovice pripada eumediteranskom klimavegetacijskom arealu. Prema Köppenovoj klasifikaciji klima to je područje Csa klime (umjereno topla kišna klima sa suhim ljetima tj. klima masline) što znači da su zime kišovite i blage, a ljeta topla i suha. Ova etezijska klima (prema Köpenovoj klasifikaciji) pod utjecajem je ciklonalne aktivnosti, monsunske cirkulacije, a uvjetovana je južnom ekspozicijom kraja te direktnim kontaktom s otvorenim morem i konfiguracijom zemljišta prema zaleđu.

Prosječna godišnja temperatura zraka je 17 ºC. Zime su dosta blage s prosječnom temperaturom od 9,6 ºC, što je rezultat i naglašenog utjecaja mora na temperaturni režim jer more smanjuje dnevne i godišnje razlike u grijanju i hlađenju zraka. Proljeće je sa prosječnom temperaturom od 14,5 ºC hladnije oko 3 ºC od jeseni (prosječne temperature 17,7 ºC) i zbog sporijeg grijanja zraka u proljeće čemu je uzrok rashlađeno more. Ljeta su vruća s razdobljima suše, a prosječna ljetna temperatura je 24,5 ºC. Najviše godišnje temperature su u srpnju ili kolovozu, do 34º C. Vrlo su rijetki mrazovi, dok na područjima izloženim utjecaju jake bure tijekom siječnja, preko noći temperatura zraka zna se spustiti i do - 7 º C.

Najveća količina oborina bilježi se na prijelazu iz jeseni u zimu, kao posljedica ciklonalne aktivnosti, prosječno 200 mm u prosincu. Velike količine oborina znaju padati skoro u svim mjesecima, ali je u siječnju i studenom varijabilnost najmanja. Ljeti je dominantan utjecaj suptropske anticiklone s najmanjom prosječnom količinom oborina od 35 mm. Dominantni vjetrovi koja pušu na ovom području su bura (S) s prosječno 20 %, jugo (J, JI) s prosječnom učestalosti od 21,3 % te ugodan maestral (SZ) koji najčešće puše u ljetnim mjesecima.

Geološke i geomorfološke značajke Dubrovačko područje, kojem pripada i Cavtat, geološki je istraženo brojnim regionalnim i detaljnim lokalnim istraživanjima te se ustanovila prisutnost sedimenata trijasa, jure, krede, tercijara i kvartara. U sastavu stijena prevladavaju vapnenci, dolomiti, fliš i naplavni materijal. Vapnencima odgovaraju uzvisine, dolomitu strmi odsjeci i udubljenja, flišu blago položene padine, a naplavinama nizinski dijelovi (polja). Današnji odnos kopna i mora nastao je glacio-eustatičkim izdizanjem morske razine u postpleistocenu. Dubrovačko obalno područje se odlikuje vrlo složenom tektonskom građom tektonskih jedinica čija je osnovna značajka velika tektonska poremećenost - boranje, rasjedanje, navlačenje i ljuskanje.

Geološki slojevi u čitavom ovom prostoru imaju dinarski smjer boranja SZ – JI, a prostor u cijelosti pripada IX° seizmičnosti po MCS.

U užem priobalnom pojasu od Kupara do Cavtata se u stabilne i za izgradnju pogodne terene mogu svrstati grebeni od vapnenačkih breča od kojih su izgrađeni svi rtovi ovog dijela obale. Svakako i ovdje treba imati na umu flišnu podlogu na kojoj vjerojatno leže ove breče što je u izvjesnim momentima odlučujući faktor u pogledu procjene njihove stabilnosti.

Geomorfološko oblikovanje promatranog područja uvjetovali su specifični čimbenici geološke građe te prevladavajuće egzogene i endogene sile i procesi. Posebno su izraženi fluviokrški i padinski procesi (jaruženje, bujičenje), a posljedica djelovanja tih procesa su denudacija i akumulacija te razvoj specifičnih oblika i formi u reljefu.

______IGH Urbanizam d.o.o

20 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

Zbog prevage karbonatnih stijena (vapnenci i dolomiti) prevladavajuće forme su krški reljefni oblici, uzvisine uglavnom grade vapnenci, a strme odsjeke i udoline dolomiti. Među krškim oblicima izdvajaju se brojni manji izdvojeni brežuljci, glavice, suhodoline (drage), doci, ponikve, jaruge, jame, špilje, potkapine i dr. Poznata špilja u Cavtatu je špilja Šipun koja je zaštićena kao geomorfološki spomenik prirode

Uz navedene procese na kopnenom dijelu, u dodirnoj zoni kopna i mora u oblikovanju reljefa značajnu ulogu ima abrazija. Naknadnim neprestanim utjecajem valova južnih smjerova nastali su brojni morfološki oblici, gotovo cijelom dužinom obale prema otvorenom moru. Značajniji dio obalne linije Konavala, su tzv. "visoke obale" koje čine klifovi s nagibom preko 55 %. Zbog jake abrazije u ovom području oblikovane su brojne potkapine i spilje.

Stručno geološko-sedimentološko-balneološko mišljenje o potrebi valorizacije peloidnog ležišta Tiha u Cavtatu u Općini Konavle S geološkog stajališta peloidi predstavljaju rahli, koloidni, vlažni, sitnozrnati sediment, nastao složenim fizičko- kemijskim prirodnim procesima pri razgradnji organskih i neorganskih čestica. Ovakav muljeviti sediment razvija se u plitkim, poluzatvorenim vodenim sustavima, kao što su morske uvale, lagune, slana jezera, tj. općenito u okolišima bogatijim termomineralnim sadržajem, kao što je današnji prostor uvale Tiha. Uvala Tiha je smještena istočno od stare jezgre Cavtata, koja se dijeli u dva kraka. U dnu južnog kraka smještena je riva s autobusnom postajom. Drugi krak uvale Tiha pruža se prema istoku. Ovaj dio uvale Tiha pruža se istok- zapad približno 150 m duboko u kopno, s maksimalnom širinom u zapadnom dijelu približno 100 m. Od krajnjeg istočnog dijela uvale dubina mora postupno raste po dužoj osi, da bi u najširem dijelu uvale iznosila maksimalno 70cm. U najvećem dijelu uvale, dubina mora ne prelazi 40 cm. Unutar ovog pojasa smješteno je ''tijelo'' peloida, koje ima blago povijeni lećasti oblik. Po analogiji s drugim sličnim ležištima diljem Jadrana pretpostavlja se da prema zapadu i središnjem dijelu uvale Tiha ''tijelo'' peloida ima najveću debljinu. Međutim, maksimalna debljina i ukupna količina peloida ne može se sa sigurnošću utvrditi bez detaljnog snimanja morfologije dna i plitkih istražnih bušotina. Stvaranje peloida generirano je samom geološkom građom u neposrednom okruženju, te obiljem glinovito- pjeskovite frakcije koja je produkt mehaničko-kemijske razgradnje gornjokreditnih karbonatnih i eocenskih klastičnih stijena. K tomu, povremeni izvori bočate vode u neposrednom zaleđu trajno ispiru i donese u poluzatvorenu uvalu fine mineralne frakcije gline, praha i pijeska. Ove čestice pomiješane s organskim elementima u anoksičnim uvjetima zaštićene uvale omogućuju razvitak specifičnog biotopa. Isto tako, povišena temperatura i ograničena cirkulacija vode pospješuje razgradnju ostataka flore i faune u uvjetima povišene mineralizacije. Na taj način kroz dugi niz godina (nekoliko tisuća) stvaran je organski mulj s posebnim svojstvima, tzv. peloid.

Hidrološka obilježja Najveći dio županijskog prostora izgrađuju karbonatne stijene s dominantnom ulogom vapnenaca, a glavna karakteristika krškog područja je da sva oborinska voda koja padne na njih odmah ponire u podzemlje te tako i područje Cavtata i Zvekovice obilježava površinska bezvodnost tipična za krške krajeve te nema stalnih tekućica. Unatoč razmjerno visokoj godišnjoj količini padalina (oko 1100 mm), voda se zbog propusne karbonatne podloge rjeđe zadržava na površini. Vapnenačko-dolomitski sastav prouzročio je poroznost terena pa na njima nema površinskih tokova ni izvora, već atmosferska voda ponire u dubinu ali se zbog antiklinalne građe često ponovno pojavljuje uz obalu te ispod površine mora u obliku podmorskih izvora ili vrulja.

______IGH Urbanizam d.o.o

21 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

Akvatorij Cavtata je pod utjecajem ulazne struje iz istočnog Sredozemlja, osobito tijekom zime i proljeća. Ulazna struja obogaćuje ovaj prostor kemijski i biološki, povećavajući tako njegovu biološku raznolikost, tako da su u dubrovačkom akvatoriju prisutna sva staništa tipična za Sredozemlje. Osnovna fizička svojstva mora uglavnom su jednaka onima za cijeli južni dio hrvatskoga Jadrana. Srednja je temperatura mora ljeti oko 24°C, a zimi oko 14°C. Salinitet iznosi oko 38 ‰, s tim da je nešto veći ljeti (38,42 ‰) radi većeg isparavanja, a manji zimi (38,10 ‰) radi veće količine padalina. Opći je smjer gibanja morske struje JI-SZ, a prosječna je brzina 0,5 do 0,7 čvora. Prozirnost je mora velika (oko 30 m), a boja je mora modra što ukazuje na siromaštvo biomase te visoku kakvoću morske vode jer u blizini nema većeg izvora onečišćenja. Obala je izložena otvorenom moru i jakim valovima pri olujnom jugu. Karakteristično je za cijelo vanjsko područje tijekom ljetnih mjeseci, a nakon nekoliko dana s burom podizanje hladne vode u površinski sloj, pojava poznata kao "upwelling". Pojava je u manjoj mjeri zabilježena nekoliko milja dalje od obale, dok je uz samu obalu najizrazitija.

Pedološke značajke Petrografski sastav zemljišta i klimatske prilike utjecale su na stvaranje određenih tipova tla. Prevladavaju tla razvijena pod dominantnim utjecajem litiološkog sastava podloge, a glavni predstavnik je crvenica (terra rossa), nastala kao rezultat korozije karbonatne osnove, vapnenca i dolomita. Osim crvenice rasprostranjena su i smeđa tla na vapnencima te isprane vapnenačko-dolomitne crnice, a mjestimice je u znatnoj mjeri zastupljen i krški kamenjar.

Vegetacijski pokrov S obzirom na klimazonalnu vegetaciju područje Cavtata i Zvekovice pripada zoni sredozemne vazdazelene vegetacije za koje su karakteristični hrast crnika ili česvina, alepski ili meki bor te dalmatinski crni bor. Vegetacijski pokrov čine uglavnom brojne eumediteranske vrste, ali ima i više submediteranskih te uvezenih tropskih i suptropskih vrsta. Međutim, intenzivnim antropogenim djelovanjem prvobitni biljni pokrov u velikoj mjeri je zamijenjen različitim degradacijskim stadijima, odnosno makijom, garigom ili kamenjarom

Posebno treba spomenuti zajednicu crnog jasena i oštrike na prostoru između Čilipa i Cavtata, gdje hrast oštrika, Zakonom o zaštiti prirode zaštićena vrsta, dostiže veličinu stabla. Ta bi područja u budućnosti bilo potrebno izdvojiti od eventualne izgradnje, poglavito što su pojedina stabla ili manje grupe drveća razmjerno oštro ograničene od ostalih oblika vazdazelene vegetacije. Razmjerno najsačuvanije sastojine mješovitih crnikino-dubovih šuma u Hrvatskoj nalaze se na području između Cavtata i Čilipa. Na žalost, na brojnim je mjestima listopadni dub zbog vrlo kvalitetnog drva i razmjerno nepovoljnih prilika za pomlađivanje, potpuno nestao ili je malobrojan. U najvećem broju slučajeva radi se o izrazito degradiranim šumskim sastojinama (požari i drugi oblici antropogenog utjecaja). Ekološkim prilikama primorskog pojasa Konavala prilagodio se tipični mediteranski biljni pokrov-makija i zimzelena šuma. Također na području Cavtata možemo naći zimzelenu šumu pinjola, alepskog bora, čempresa i česmine.

Unutar obuhvata promatranog područja uglavnom je zastupljen tip šumske vegetacije (zimzelene crnogorične šume bora i čempresa), često u obliku makije. Temeljno obilježje toj vegetaciji daju vazdazelene drvenaste vrste među kojima dominira česvina (Quercus ilex), a u novije vrijeme sve veće površine zauzimaju alepski bor čije širenje sužava prostor ostalih biljnih vrsta te primorski bor (Pinus halepensis, P. maritima). Uz nju su još zastupljene druge vrste kao što su planika (Arbutus unedo), tršlja (Pistacia lentiscus), zelenika (Phillyrea latifolia), tetivika (Smilax aspera) i druge.

______IGH Urbanizam d.o.o

22 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

Uz crniku su u šumskom pokrovu te makiji najzastupljenije vrste lovor (Laurus nobilis), borovica ili smrič (Juniperus oxycedrus, J. macrocarpa, J. phoenicea), mirta (Myrtus communis), lemprika (Viburnum tinus), brnistra (Spartium junceum), veprina (Ruscus aculeatus), oskoruša (Sorbus domestica), divlja kruška (Pirus amygdaliformis), trnina (Prunus spinosa) i divlja maslina (Olea oleaster), dok su predstavnici gariga ružmarin (Rosmarinus officinalis), bušin (Cistus vilosus), vrijes (Erica arborea), oštrikovina, pelin (Artemisia alba), bršljan (Helix hedera), divlja loza (Vitis vinifera), a česte su i kupina (Rubus fructicosis) i drača (Paliurus australis). U pejzažu se posebno ističu izdvojena stabla ili skupine vitkih čempresa (Cupressus sempervirens pyramidalis).

Među vrstama kultiviranih tijekom proteklih stoljeća ističu se maslina, vinova loza, rogač, smokva, šipak, agrumi: limun, mandarinka, naranča i citrus, zatim badem, oskoruša, breskva, razne sorte šljiva, jabuka, dud, orah i dunja. U okućnicama se sade povrtnice, gomoljike, grahorice, lukovice i dr.

Prostorna je raspodjela pojedinih biljnih vrsta određena velikim dijelom prosječnim vrijednostima navedenih klimatskih elemenata, a posebno raspored padalina utječe na razvitak lokalnoga biljnog pokrova.

Budući da tijekom vegetacijskog razdoblja biljke dobivaju najmanju količinu padalina, i ovdje su se, kao i u drugim prostorima pravog sredozemnog podneblja, prilagodile specifičnim oblikom lista (kserofitna vegetacija). Česte su ljetne suše s ponekad štetnim posljedicama i na prirodni biljni pokrov i na kultivirane biljke.

Značajke faune Prema nepotpunim podacima na području Dubrovačko-neretvanske županije evidentirano je oko 30 endemskih vrsta kukaca i puževa u nekim podzemnim staništima od kojih je na području Konavala od posebne važnosti špilja Šipun na području Cavtata.

Cavtat

Izvor: INSTITUT IGH, d.d.

______IGH Urbanizam d.o.o

23 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

Zbog iznimnog položaja u Jadranskom moru i morfoloških značajki obale, u akvatoriju Dubrovačko-neretvanske županije prisutna su skoro sva staništa tipična za Sredozemlje. Zajednice planktona imaju sve uvjete razvijati sve svoje tipove, od obalnih, površinskih otvorenog mora, mesopelagičnih do dubokomorskih. Također su obilato zastupljeni svi tipovi bentoskih morskih zajednica od supralitorala do dubokog mora s čvrstim podlogama, pomičnim podlogama, pijescima, muljevitim dnom, podvodnim spiljama, poluspiljama, potpučinskim stijenama i brojnim drugim oblicima. Sa sigurnošću se može utvrditi da se stupanj biološke raznolikosti u akvatoriju cijele Dubrovačko-neretvanske županije može iskazati s faktorom 100. Ovaj faktor pokazuje da u ovom području stalno obitavaju ili su povremeno nazočne sve do danas registrirane vrste morskih organizama u Jadranskom moru. U prvoj susjednoj županiji taj faktor je manji za više od 20 %. Stoga proizlazi da je širi dubrovački akvatorij od iznimne važnosti za obnavljanje populacija uz istočnu obalu Jadrana. Potrebno je također istaknuti da površina mora zauzima oko 80 % površine Općine Konavle, a da ovo područje spada u najmanje istražena područja Jadranskog mora.

Među kopnenom faunom zbog popularnosti i istraženosti svakako prednjače ptice. Zbog blage klime ovdje obitava velik broj stanarica i gnjezdarica. Izgleda da je područje Dubrovačko-neretvanske županije, pa tako i Konavala, zbog povoljnih ekoloških uvjeta, vodenih područja i udaljenih pučinskih otoka jedan od najvažnijih putova za selidbu ptica iz srednje i sjeveroistočne Europe prema Africi. Također, otoci Mrkan, Bobara i Supetar zaštićeni su još od 1975. kao Posebni ornitološki rezervat.

Nažalost, uz rijetke izuzetke (npr. vretenca), druge životinjske skupine su slabo poznate i istražene iako su se posljednjih godina pojačali napori na njihovoj inventarizaciji. Navedeni podaci uglavnom nisu niti sistematizirani niti dostupni. Premda vrlo zanimljivi, slabo su istraženi kopneni puževi, kukci, gmazovi i mali sisavci. Neki kukci su po Dubrovniku dobili znanstvena imena, kao Dasytes ragusae, Phytoecia ragusana itd. Poznati entomolog Petar Novak u svom radu o kornjašima Dalmacije, za Dubrovnik i okolicu navodi oko 300 vrsta kornjaša (Coleoptera). Prema nepotpunim podacima evidentirano je oko 30 endemskih vrsta kukaca i puževa u brojnim podzemnim staništima (npr. špilja Šipun).

Sigurno je i da su neke vrste potpuno nestale ili su vrlo ugrožene, a mnoge rijetke vrste su pred izumiranjem zbog uništavanja njihovih prirodnih staništa (npr. slatkovodna i podzemna staništa). Stoga je nužno hitno započeti istraživanja i inventarizaciju faune ovog, najjužnijeg dijela Hrvatske.

1.1.2.2. Demografska osnova

Kretanje broja stanovnika Prema posljednjem službenom popisu stanovništva iz 2001. godine na području gradskog područja Cavtat – Zvekovica živjelo je sveukupno 2 415 stanovnika, što znači da je unutar njegove površine (6,85 km2) bila gustoća naseljenosti 352,55 stanovnika na km2 (Cavtat 330 st/km2 i Zvekovica 540 st/km2). Da bi se dobila prava demografska slika unutar gradskog područja Cavtat – Zvekovica potrebno je razmotriti suvremene demografske promjene, koje se mogu pratiti poslije Drugog svjetskog rata od popisa iz 1948. godine pa do posljednjeg popisa iz 2001. godine. U tom vremenu od pola stoljeća razlikuju se dva bitna razdoblja s manjim podrazdobljima u demografskom, gospodarskom, društvenom i prostornom razvitku ovog područja.

______IGH Urbanizam d.o.o

24 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

Tab. 2. Kretanje broja stanovnika i indeks kretanja u razdoblju 1948. – 2001. godine Kretanje broja stanovnika prema godinama popisa Indeks kretanja broja stanovnika Naselje 2001./ 1991./ 2001./ 1948. 1953. 1961. 1971 1981. 1991. 2001. 1948. 1981. 1991. Cavtat 641 654 821 896 1585 1930 2015 255,71 121,77 104,40 Obod 147 152 187 248 ------Ukupno (Cavtat i 788 806 1008 1144 1585 1930 2015 255,71 121,77 104,40 Obod) Zvekovica (51) (44) (60) (66) 293 519 400 784,31 177,13 77,07 Sveukupno 839 850 1068 1210 1878 2449 2415 287,74 130,40 98,61 Izvor: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857. – 2001. godine, Državni zavod za statistiku

U prvom razdoblju do popisa iz 1971. godine odvojeno se razvijaju Cavtat i Obod, dok Zvekovica još nije postala samostalno naselje. Prva dva popisa stanovništva pokazuju da se usporeno razvijaju ova naselja, jer nema promjena u razvitku pojedinih njihovih funkcija. U njima tada živi svega 850 stanovnika.

Slijedi zatim obnova postojećih i izgradnja novih turističkih objekata u ovim naseljima, ali i nekih drugih sadržaja u njima ili u neposrednoj blizini (izgradnja HE ''Dubrovnik'' u Platu i zračne luke ''Dubrovnik'' u Čilipima, Jadranska turistička cesta kroz Konavle), što se odmah odrazilo na rastu broja stanovnika.

Stanovništvo se povećava, ne samo zbog prirodnog priraštaja, nego i zbog useljavanja izvjesnog broja stanovnika iz drugih naselja i krajeva u Hrvatskoj i iz Bosne i Hercegovine. U Cavtatu i Obodu je znatno više stanovnika doselilo iz drugih naselja nego je bilo onih koji su od rođenja u njemu živjeli, a doselili su se osobito između 1961. i 1971. godine, kako iz seoskih tako i iz gradskih naselja.

Usporedba kretanja broja stanovnika Cavtata i Zvekovice 1857.-2001. godine

2550 2400 2250 2100 1950 Cavtat sa 1800 1650 Zvekovicom

broj stanovnika 1500 1350 Cavtat 1200 1050 900 750 Zvekovica 600 450 300 150 0 1857. 1910. 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001.

popisne godine

Izvor: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001. godine, Državni zavod za statistiku, OBRADA: INSTITUT IGH, d.d.

______IGH Urbanizam d.o.o

25 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

U drugom razdoblju od popisa 1971. do 1991. slijedi snažni gospodarski razvitak Cavtata. Obod prestaje biti samostalno naselje i spaja se s Cavtatom, dok se osamostaljuje Zvekovica kao naselje. U tom razdoblju se u Cavtatu grade novi hoteli, brojni drugi uslužni sadržaji, ali dolazi i do intenzivne stambene izgradnje (s dozvolama i bespravno). Slično je i u Zvekovici, gdje je, među ostalim sadržajima, izgrađen i pogon TEP-a iz Zagreba.

Sve se to odrazilo na demografski razvitak ovih naselja. Udvostručen je broj stanovnika u dvojnom naselju Cavtat – Zvekovica, znatno više u Zvekovici nego u Cavtatu. Tako je Zvekovica od malog seoskog naselja od svega 66 stanovnika (1971.g.) narasla na 519 stanovnika (1991.g.) i postala pravo predgrađe Cavtata.

Tako je u razdoblju 1961. – 1991. u Cavtatu prirodnim priraštajem povećan broj novog novog stanovništva za gotovo 1/3, a migracijskim saldom (više useljenih od iseljenih) čak za 2/3. U Zvekovici je taj odnos još više potenciran u korist migracijskog salda, jer je prirodni prirast bio manji od 20 % od ukupnog porasta broja stanovnika. To je razumljivo, kada se radi gotovo o novom naselju, gdje su povoljniji bili zemljišni uvjeti za izgradnju i naseljavanje. Na ovaj način je ovo dvojno naselje steklo uvjete da se uvrsti među gradska naselja. Interesantno je i potrebno naglasiti da je popis iz 1991. pokazao da su među doseljenicima bili i povratnici, raniji stanovnici ovih naselja, koji su iz raznih razloga bili iselili, ali su se neki s vremenom vratili. Takvih je u Cavtatu bilo 36, a u Zvekovici 16, od kojih su bar 2/3 bili stalni stanovnici. Neki stanovnici su bili prijavljeni kao da stalno žive u Cavtatu i Zvekovici, a zapravo su tu boravili samo dio godine, a ostalo vrijeme su živjeli u drugim područjima u zemlji i inozemstvu.

U međupopisnom razdoblju 1991. – 2001. dolazi do velikih političkih, društvenih i gospodarskih promjena u zemlji, što se odrazilo i na demografskim prilikama u Konavlima, odnosno u samostalnim naseljima Cavtat i Zvekovica. To je razdoblje osamostaljenja Republike Hrvatske, kada dolazi do agresije dijela bivše države i njezine vojske na Hrvatsku, a među ostalima i na Konavle. Posljedica je bila okupacija Konavala, rušenje i paljenje njezinih naselja te progon stanovništva.

Dio stanovnika Konavala se sklonio u Cavtat, smjestio po njegovim hotelima i kao takav bio u razdoblju 1991. – 1992. pod okupacijom. U Cavtatu je tada samo djelomično stradao njegov stambeni fond. Suprotno tome, agresor i okupator je potpuno uništio i spalio Zvekovicu iz koje su bili otišli ili prognani njezini stanovnici.

Tab. 3.: Bilanca kretanja broja stanovnika u Cavtatu i Zvekovici u razdoblju 1961.-1991. i 1991.- 2001. godine Broj Migracijski Prirodni prirast Broj stanovnika Međupopisna stanovnika saldo u Naselje u razdoblju prema drugom razlika prema prvom razdoblju +/- popisu +/- popisu +/- CAVTAT 1961. – 1991. 1008 316 1930 922 606 1991. – 2001. 1930 69 2015 85 16 ZVEKOVICA 1961. - 1991. 60 84 519 459 375 1991. – 2001. 519 22 400 - 119 - 141 SVEUKUPNO 1961. – 1991. 1068 400 2449 1381 981 1991. – 2001. 2449 91 2415 - 35 - 125 Izvor: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857. – 2001. godine, Državni zavod za statistiku Popis stanovništva 1961., 1971., 1981. i 1991. godine, Državni zavod za statistiku Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2001. godine, Državni zavod za statistiku

______IGH Urbanizam d.o.o

26 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

U skladu s time različita je bilanca kretanja broja stanovnika u razdoblju 1991. – 2001. u samostalnim naseljima Cavtat i Zvekovica. U Cavtatu je zabilježen prirodni prirast (69 novih stanovnika), ali je bio pozitivan i migracijski saldo od 16 stanovnika, pa je ovo gradsko naselje u tom razdoblju poraslo za 85 stanovnika. Sve to pokazuje da se je život u tom gradu stabilizirao, oštećeno i zapušteno je obnovljeno i grad je počeo živjeti normalnim životom. U istom razdoblju, u Zvekovici je prirodni prirast bio manji (22 nova stanovnika), dok je zbog iseljavanja i potpunog uništenja naselja migracijski saldo bio negativan i iznosio čak – 141 stanovnik, što pokazuje razmjere agresije. Ipak može se zaključiti da su se u ovo naselje vratili svi oni njegovi stanovnici koji su to željeli i kojima su obnovljeni stambeni objekti. Nisu se vratili i nisu obnavljali zgrade samo oni stanovnici koji nisu mogli i htjeli prihvatiti novu političku stvarnost u Hrvatskoj i Konavlima. Sve je to doprinijelo većoj državotvornoj, narodnosnoj, vjerskoj i jezičnoj homogenizaciji gradskog područja Cavtat – Zvekovica.

Posljednji službeni popis iz 2001. godine pokazuje da u Cavtatu i Zvekovici prema migracijskim obilježjima prevladava doseljeno stanovništvo (Cavtat 60,94 % i Zvekovica 65,00 % ili ukupno 1488 ili 61,61 % stanovništva), dok je starosjedilaca ili stanovnika koji od rođenja žive u tim naseljima bilo ukupno 927 ili 38,39 %.

Među doseljenim stanovništvom nešto malo prevladavaju oni koji su doselili u ta naselja s područja Konavala, zatim oni iz susjednih područja Dubrovačko–neretvanske županije (Grad Dubrovnik i druge Općine), dok je znatno učešće u naseljavanju bilo i iz susjedne Bosne i Hercegovina. Doseljeno stanovništvo u Cavtatu najviše je doselilo u posljednjem međupopisnom razdoblju 1991. – 2001., čak 403 osobe, dok je u prethodnim međupopisnim razdobljima opadao njihov broj vraćajući se u prošlost (1981. – 1991. = 306 osoba, 1871. – 1981. = 234 osobe itd.).

Tab. 4.: Broj stanovnika prema popisnim krugovima za naselja Cavtat i Zvekovicu prema popisima 1991. i 2001.godine Popisni krugovi Broj stanovnika Međupopisna razlika NASELJE 1991. 2001. 1991. 2001. + - 12 2 351 347 - 4 13 3 180 155 - 25 14 4 202 203 1 15 5 137 236 99 CAVTAT 16 6 201 233 32 17 7 176 145 - 31 18 8 116 106 - 10 19 9 159 148 - 11 UKUPNO (CAVTAT) 1522 1573 51 20 10 180 203 23 OBOD 21 11 228 239 11 UKUPNO (OBOD) 408 442 34 UKUPNO CAVTAT 1930 2015 85 (OBOD I CAVTAT) 352 47 - - 353 48 127 30 - 97 ZVEKOVICA 354 49 358 285 - 73 355 50 34 85 51 UKUPNO 519 400 -119 (ZVEKOVICA) SVEUKUPNO CAVTAT - 2449 2415 - 34 ZVEKOVICA Izvor: Popis stanovništva 1991. godine, Državni zavod za statistiku Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2001. godine, Državni zavod za statistiku

______IGH Urbanizam d.o.o

27 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

To pokazuje kako sve više raste privlačna moć Cavtata i kako njegove razvijene funkcije traže nove zaposlenike. U Zvekovici je nešto drugačije stanje. Tamo je najviše doseljenika bilo u međupopisnim razdobljima 1981. – 1991 (80 osoba) i 1971. – 1981. (73 osobe), dok su u posljednjem međupopisnom razdoblju doselile svega 52 osobe. Očito su se doseljenici više opredijelili za nastanjivanje u Cavtatu, gdje se otvaraju nove komunalno opremljene stambene četvrti, dok je Zvekovica bila više zauzeta obnovom porušenih kuća tijekom ratne agresije. U ovim naseljima je i nakon posljednjeg službenog popisa stanovništva nastavljeno pozitivno prirodno kretanje broja stanovnika, više je rođenih od umrlih i bilježi se prirodni prirast stanovništva. Tako je u razdoblju 2001. – 2006. godine rođeno u Cavtatu 126 djece, a na Zvekovici 28 djece (ukupno 154 djece), dok je umrlo u Cavtatu 105 stanovnika, a na Zvekovici 18 stanovnika (ukupno 124 stanovnika), pa je prirodnim priraštajem zabilježeno povećanje i u Cavtatu (821 stanovnik) i u Zvekovici (9 stanovnika), ukupno 30 novih stanovnika. Pozitivna je činjenica da je u ovim naseljima pozitivan prirodni priraštaj, ali može se očekivati i dalje priliv stanovništva iz drugih područja, tako da se s pravom može računati s daljnjim porastom stanovništva unutar gradskog područja Cavtat – Zvekovica do veličine koju bude tražio razvitak njihovih funkcija (4000 – 5000 stanovnika do 2030. godine), ali kasnije dijelom i Grad Dubrovnik, čija bi se gradska aglomeracija mogla proširiti i na ovo područje. Unutarnji razmještaj stanovništva pokazuje da se Cavtat dijeli na 10 popisnih krugova, od kojih se dva odnose na Obod, dok je Zvekovica podijeljena na četiri popisna kruga, ali jedan nije nastanjen.

Unutrašnji razmještaj stanovništva prema popisnim krugovima u gradskom naselju Cavtat prema popisima iz 1991. i 2001. godine pokazuje tipično kretanje broja stanovnika za privlačna naselja koja imaju stare gradske jezgre.

Odnos broja stanovnika po popisnim krugovima na području Cavtata i Zvekovice 1991. i 2001. godine

Izvor: Državni zavod za statistiku, OBRADA: INSTITUT IGH, d.d.

______IGH Urbanizam d.o.o

28 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

Prema tome, u staroj gradskoj jezgri Cavtata s najbližim predgrađem (popisni krugovi 2, 3, 8 i 9) smanjuje se broj stanovnika. Tu praktički više nema nove stambene izgradnje. To je područje gdje se rađa relativno malo djece, stanovništvo stari, mlađi članovi obitelji sele izvan tog područja u nove gradske četvrti, gdje grade nove obiteljske zgrade i sl. Zajedno s njima, u novim gradskim četvrtima (popisni krugovi 4, 5 i 6), koji se nalaze na uzvišenijem području (Mećajac, Tiha, Tražice), u blizini pristupne ceste od Zvekovice, naseljava se i gradi nove stambene objekte doseljeno stanovništvo iz drugih naselja i područja, ali tu se grade i novi središnji uslužni sadržaji (dječji vrtić, osnovna škola, zdravstvena stanica i drugi) te brojni apartmani iz turističke ponude. Zato u njima raste broj stanovnika (opremljenost suvremenom komunalnom infrastrukturom).

Posljednja dva popisa stanovništva pokazuju smanjenje broja stanovnika u području Rajkov do (popisni krug 7), gdje se prestalo širiti ovo gradsko naselje, što je imalo kao posljedicu pad broja stanovnika.

Bivše naselje Obod (popisni krugovi 10 i 11), smješteno u blizini Jadranske turističke ceste (D8) i nekih lokalnih cesta unutar ovog naselja te neposredno uz turističke hotelske zone, i dalje privlači novo stanovništvo i raste prema broju stanovnika. Naselje Zvekovica je jako stradalo od neprijateljske agresije, porušen je i spaljen veći dio građevinskog fonda u naselju, a dio nešto prije doseljenog stanovništva definitivno je iselio iz naselja. Tijekom obnove Konavala, obnavljali su se i stambeni objekti u Zvekovici, ali su izgrađene i neke potpuno novi za nove stanovnike ovog naselja. Iz tih razloga dio naselja (popisni krugovi 48 i 49) se smanjio prema broju stanovnika, dok je središnji dio (popisni krug 50) porastao prema broju stanovnika. Južni dio naselja, koji se nalazi južno i istočno od državne ceste (D8) i pristupne ceste za Cavtat (popisni krug 47) nema stanovnika, jer do sada tamo nije bilo stambene izgradnje.

Iz ovih podataka o razmještaju stanovništva unutar gradskog područja Cavtat – Zvekovica jasno se vidi gdje je interes za naseljavanje i izgradnju u ovom području.

Struktura stanovništva prema spolu i starosti Stanovništvo prema spolu po popisima iz 1991. i 2001. godine, kao i onih u prethodnim popisima, pokazuju izvjesne razlike između Cavtata i Zvekovice.

U Cavtatu su oba posljednja popisa stanovništva pokazala da je bilo nešto malo više ženskog nego muškog stanovništva, ali da se te razlike smanjuju. Naime, kod obje se skupine povećao njihov broj s time da je 1991. godine na 100 muškaraca dolazilo 104,45 žena, a 2001. godine svega 101,90 žena. Zvekovica je 1991. godine imala nešto više muškaraca nego žena (na 100 muškaraca je dolazilo 93,66 žena), dok je 2001.godine bila obratna situacija (na 100 muškaraca je dolazilo 101,01 žena).

Ove razlike proizlaze iz činjenice da se u Cavtatu rađa nešto više muške djece, a u Zvekovici ženske djece, da je u oba naselja među mlađim doseljenim stanovništvom više muškaraca, ali oni u većem broju i iseljavaju, dok među starijom populacijom prevladava žensko stanovništvo, zbog dužeg trajanja životnog vijeka ženskog stanovništva. To su opće razlike i pravila, a detaljnija odstupanja najčešće zavise o nekim specifičnim životnim prilikama i događanjima. Tako u ratovima u pravilu više stradava muško stanovništvo. Međutim, u ratnoj agresiji 1991. – 1992. među stradalnicima nije bilo bitne razlike prema spolu. Dobna struktura stanovništva gradskog područja Cavtat – Zvekovica znatno je povoljnija nego u drugim konavoskim naseljima, iako se i ona pogoršava, odnosno pokazuje postupne tendencije starenja. Prema popisu iz 1991. godine isticala se određena njezina mladost, jer je mladog stanovništva bilo znatno više od skupine starog stanovništva pa je indeks starenja bio veoma nizak, u Cavtatu 45, a u Zvekovici samo 22,05. Udio skupine zrelog stanovništva bio je zadovoljavajući (54,76 %).

______IGH Urbanizam d.o.o

29 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

Tab. 5.: Stanovništvo prema glavnim dobnim skupinama 1991. i 2001. godine Broj Glavne dobne skupine Godina Indeks Koeficijent Naselje stanovnik 0 - 19 20 - 59 60 i više popisa starenja starosti a broj % broj % broj % 31,0 1991. 1930 600 1060 54,92 270 13,99 45 13,98 9 CAVTAT 25,6 2001. 2015 516 1172 58,16 327 16,23 63,37 16,23 1 37,5 1991. 519 195 281 54,15 43 8,28 22,05 8,28 ZVEKOVIC 7 A 24,2 2001. 400 97 251 62,75 52 13,00 53,61 13 5 32,4 1991. 2449 795 1341 54,76 313 12,78 39,37 12,78 6 UKUPNO 25,3 2001. 2415 613 1423 58,92 379 15,70 61,83 15,69 8 Izvor: Popis stanovništva 1991. godine, Državni zavod za statistiku Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2001. godine, Državni zavod za statistiku

Smanjenje prirodnog priraštaja između dva posljednja popisa stanovništva odrazilo se na bitnom smanjenju udjela skupine mladog stanovništva prema popisu iz 2001. godine, koje je palo na oko 25 %. Još je uvijek povoljan odnos prema skupini starijeg stanovništva (oko 15 %), pa je u takvim prilikama prihvatljiv indeks starenja od oko 62,00. Posebno je zapažen visok udjel skupine zrelog stanovništva (58,00 – 62,75).

Povoljnija je dobna struktura u naselju Zvekovica nego u Cavtatu, jer je u njega useljavalo pretežno mlado i zrelo stanovništvo. Tako je prema popisu iz 2001. godine u Zvekovici bilo 109 ili 54,23 % fertilnog ženskog stanovništva, dok je radni kontingent obuhvaćao 288 ili 72,00 % ukupnog broja stanovnika.

Stanovništvo Cavtata i Zvekovice prema glavnim dobnim skupinama 2001. godine

1500 1400 1300 1200 1100 1000 Cavtat

broj stanovnika 900 800 Zvekovica 700 600 Ukupno 500 400 300 200 100 0 0 - 19 20 - 59 60 i više

dobne skupine

Izvor: Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2001. godine, Državni zavod za statistiku, OBRADA: INSTITUT IGH, d.d.

______IGH Urbanizam d.o.o

30 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

Istovremeno je u Cavtatu bilo 522 ili 51,33 % fertilnog ženskog stanovništva, dok je radni kontingent muškog i ženskog stanovništva obuhvaćao 1372 osobe ili 68,09 % svih stanovnika u tom gradu. Sve su to još uvijek povoljni udjeli koji obilježavaju dobnu strukturu stanovništva u gradskom području Cavtat – Zvekovica.

Prema popisu iz 2001. godine prosječna starost u oba naselja je približno ista (Cavtat 36,9 i Zvekovica 36,3 godine).

Struktura stanovništva prema narodnosnim obilježjima i vjeroispovjesti Stanovništvo gradskog naselja Cavtat – Zvekovica po svojim narodnosnim obilježjima pripada hrvatskom nacionalnom korpusu. Prema posljednjem popisu iz 2001. godine stanje je bilo sljedeće:

Tab. 6.: Stanovništvo Cavtata i Zvekovice prema narodnosnim obilježjima 2001. godine Broj Hrvati Srbi Bošnjaci Crnogorci Ostali Naselje stanovnika broj % broj % broj % broj % broj % CAVTAT 2015 1842 91,41 40 1,99 41 2,03 17 0,84 75 3,73 ZVEKOVICA 400 383 95,75 8 2,00 - - - - 9 2,25 SVEUKUPNO 2415 2225 92,13 48 1,99 41 1,70 17 0,70 84 3,48 Izvor: Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2001. godine, Državni zavod za statistiku

Ovo stanje odgovara onome iz 19. stoljeća, kada je pripadao višenacionalnoj monarhiji, a ipak je apsolutno prevladavalo hrvatsko stanovništvo, a tek su se počeli doseljavati u ovo naselje i stanovnici drugih narodnosti (1880. godine: Hrvata 824 ili 97,75 %, Srba 11, Talijana 3, Ostali 5, dok je 1900. godine bilo: Hrvata 846 ili 93,90 %, Srba 10, Talijana 7, Nijemaca 4, ostalih 34).

Stanovništvo Cavtata i Zvekovice prema narodnosnim obilježjima 2001. godine

2400 2200 2000 1800 1600 1400 broj stanovnika 1200 Cavtat sa Zvekovicom 1000 800 600 400 200 0 Srbi Ostali Hrvati Bošnjaci Crnogorci narodnosti

Izvor: Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2001. godine, Državni zavod za statistiku, OBRADA: INSTITUT IGH, d.d.

______IGH Urbanizam d.o.o

31 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

U 20. stoljeću za vrijeme vladavine Jugoslavije, stanje se mijenja. Sve se više smanjuje udjel Hrvata, a povećava udjel Srba i drugih naroda iz te države. Tako je 1953. godine u Cavtatu bilo 683 ili 83,70 % Hrvata, a 81 ili 9,93 % Srba, 6 Crnogoraca, 2 Makedonca, 9 Slovenaca, 13 Jugoslavena i neopredijeljenih, te 22 ostalih. To novo stanje nije bili slučajno, već se provodila politika naseljavanja ovih hrvatskih krajeva i naselja nehrvatskim stanovništvom. Tako je 1991. godine u gradskom području Cavtat – Zvekovica bilo 1910 ili 77,99 % Hrvata, a 539 ili 22,01 % doseljenog nehrvatskog stanovništva. Među njima je bilo čak 224 ili 9,15 % Srba, 68 Muslimana, 36 Crnogoraca, 11 Makedonaca, 9 Slovenaca, 15 Albanaca, 88 Jugoslavena, 40 koji se nisu nacionalno izjasnili, 1 je izabrao regionalnu pripadnost, te 33 ostalih narodnosti, dok je za 14 osoba bila nepoznata narodnost. Ovo nije bilo samo rezultat spontanog doseljavanja u ovo gradsko središte, nego organizirano njihovo naseljavanje. To potvrđuje i činjenica što je znatan broj, tog u novije vrijeme doseljenog stanovništva, napustio ova naselja pred samu agresiju, te se do danas nije više vratio u ova naselja. Na taj način je pomognuta ponovna narodnosna homogenizacija ovog gradskog područja Cavtat – Zvekovica. Ovakvoj sadašnjoj narodnosnoj strukturi odgovara i struktura stanovništva prema vjeroispovijesti.

Prema posljednjem popisu iz 2001. godine u gradskom području Cavtat – Zvekovica bilo je 2189 ili 90,64 % pripadnika katoličke crkve, 61 ili 2,3 % pravoslavne crkve, 45 ili 1,86 % pripadnika Islamske vjerske zajednice, 17 pripadnika drugih crkava i vjerskih zajednica, dok su se ostali izjasnili kao agnostici (45), da nisu vjernici (37) ili im je ostalo nepoznato vjersko opredjeljenje (21). Samo deset godina ranije, prema popisu iz 1991. godine, stanovništvo ovog gradskog područja se izjasnilo da pripada katoličkoj crkvi (1904 ili 77,45 %), pravoslavnoj crkvi (256 ili 10,45 %), islamskoj vjerskoj zajednici (60 ili 2,45 %), dok su preostali pripadali drugim crkvama i vjerskim zajednicama ili nisu bili vjernici, nisu se izjasnili ili im je ostala nepoznata vjerska pripadnost.

Aposolutna većina stanovništva gradskog područja Cavtat – Zvekovica govori hrvatskim jezikom.

Struktura stanovništva starog 15 i više godina prema završenoj školi Gradski karakter područja Cavtat – Zvekovica u nastajanju potvrđuje struktura stanovništva starog 15 i više godina prema završenoj školi (školskoj spremi) utvrđena prema posljednjim popisima stanovništva.

Tab. 7.: Struktura stanovništva starog 15 i više godina prema završenoj školi 1991. i 2001.g. Broj Godina Bez Osnovno Srednje Više i visoko Naselje stanovnika nepoznato škole obrazovanje obrazovanje obrazovanje ≥ 15 godina broj 1476 31 486 728 220 11 1991. % 100 2,10 32,93 49,32 14,91 0,74 CAVTAT broj 1650 12 408 932 295 3 2001. % 100 0,73 24,73 56,48 17,88 0,18 broj 369 11 146 197 14 1 1991. % 100 2,98 39,57 53,39 3,79 0,27 ZVEKOVICA broj 334 1 108 193 30 2 2001. % 100 0,30 32,34 57,78 8,98 0,98 broj 1645 42 632 925 234 12 1991. % 100 2,28 34,25 50,14 12,68 0,65 UKUPNO broj 1984 13 516 1125 325 5 2001. % 100 0,66 26,01 56,70 16,38 0,25 Izvor: Popis stanovništva 1991. godine, Državni zavod za statistiku Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2001. godine, Državni zavod za statistiku

______IGH Urbanizam d.o.o

32 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

Već popis iz 1991. godine pokazuje da je njihova struktura drugačija od drugih seoskih ili urbaniziranih naselja u Konavlima: malo je stanovnika bez školske spreme (ukupno 43, od kojih je 17 bilo nepismeno, uglavnom starije žensko stanovništvo), više je stanovnika bilo sa završenom srednjom nego onih samo s osnovnom školom, a porastao je i broj stanovnika s višim i visokim obrazovanjem.

Još veći napredak u obrazovanju pokazuju rezultati popisa stanovništva iz 2001. godine. U ovom dvojnom gradskom području gotovo je nestalo stanovnika bez školske spreme (svega 13 osoba, gotovo bez nepismenih), više nego dvostruko je stanovnika imalo srednje od onih sa samo osnovnim obrazovanjem, a značajno je porasla i skupina koja je stekla više i visoko obrazovanje (ukupno 325 osoba ili 16,38 %), uključujući magistre i doktore znanosti.

Sasvim je logično da je nešto bolja struktura stanovništva prema završenoj školi u gradskom naselju Cavtat od one u prigradskom urbaniziranom naselju Zvekovica. Sve to ukazuje da se ova naselja razvijaju u gradsko područje te da njihove funkcije zahtijevaju sve obrazovanije djelatnike.

Tome je u mnogome doprinijela blizina Dubrovnika, gdje postoje srednje škole i sveučilišni studiji koji omogućuju mladim stanovnicima Cavtata i Zvekovice svakodnevno i stalno školovanje, ali i doškolovanje, i tako zadovoljavanje stjecanja zvanja za zanimanja koja se traže u ovim naseljima i okolnom području, gdje osiguravaju svoju egzistenciju.

Stanovništvo prema aktivnosti i djelatnostima Struktura stanovništva prema aktivnosti najbolje odražava razvitak funkcija nekog naselja i područja, ali na nju također utječu vitalne i strukturne demografske promjene do kojih je došlo iz određenih razloga.

Struktura stanovništva starog 15 i više godina prema završenoj školi 1991. i 2001.g.

1200

1050

900

broj stanovnikabroj 750

600 Cavtat sa Zvekovicom

450

300

150

0 Bez škole Srednje Osnovno nepoznato Više i visoko Više obrazovanje obrazovanje obrazovanje

obrazovanje

Izvor: Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2001. godine, Državni zavod za statistiku, OBRADA: INSTITUT IGH, d.d.

______IGH Urbanizam d.o.o

33 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

U posljednjem međupopisnom razdoblju 1991. – 2001. godine u gradskom području Cavtat – Zvekovica nije došlo do bitnog smanjenja gospodarske i društvene aktivnosti, pa zato nisu nastupile negativne promjene u skupini aktivnih stanovnika.

Tab. 8.: Stanovništvo Cavtata i Zvekovice prema aktivnosti 1991. i 2001. godine Osobe s Aktivno Uzdržavano Poljodjelsko Broj osobnim Naselje Godina stanovništvo stanovništvo stanovništvo stanovnika prihodima broj % broj % broj % broj % 1991. 1863 901 48,40 223 11,90 739 39,70 50 2,68 CAVTAT 2001. 2015 939 46,60 389 19,31 687 34,09 32 1,59 1991. 510 248 48,60 35 6,90 227 44,50 11 2,15 ZVEKOVICA 2001. 400 217 54,25 58 14,50 125 31,25 12 3,00 1991. 2373 1149 48,42 258 10,87 966 40,71 61 2,57 UKUPNO 2001. 2415 1156 47,87 447 18,51 812 33,62 44 1,82 Izvor: Popis stanovništva 1991. godine, Državni zavod za statistiku Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2001. godine, Državni zavod za statistiku

Njihov broj je porastao u gradu Cavtatu, a manje smanjenje u Zvekovici je posljedica iseljavanja znatnog broja stanovnika iz tog naselja. Smanjenje prirodnog priraštaja i djelomično iseljavanje stanovništva odrazili su se na smanjenje broja i udjela u skupini uzdržavanog stanovništva. Porast broja i udjela osoba s osobnim prihodima posljedica je promjena nastalih nakon ratne agresije i posljedica pretvorbe i privatizacije u samostalnoj državi, jer je znatno porastao broj starosnih, prijevremenih i obiteljskih umirovljenika, invalida, stipendista, korisnika drugih naknada i socijalne pomoći, ali i rentijera i osoba s osobnim prihodima od osobnog i obiteljskog imetka. Među aktivnim stanovništvom je više muškaraca, a među osobama s osobnim prihodima i uzdržavanim stanovništvom više je žena.

Proces deagrarizacije već je odavna uhvatio maha u ovim naseljima, tako da se s pravom može zaključiti da su oba ova naselja, koja čine gradsko područje Cavtat – Zvekovica, već u potpunosti deagrarizirani. Njihov broj i udjel poljodjelskog stanovništva je ispod prosjeka općine, županije i države, te su zato oni postali, kao važan pol razvitka, sastavni dio gradske regije Dubrovnika i uzdužne urbanizirane okosnice razvitka u Dubrovačkom priobalju. U gradu Cavtatu već 1961. godine je bilo svega 4,3 % poljodjelskog stanovništva, dok je u današnjem njegovom drugom dijelu naselju Obod još tada bilo više od 2/3 poljodjelskih stanovnika (68,4 %).

Stanovništvo Cavtata i Zvekovice prema aktivnosti 2001. godine 2%

33%

47%

18%

Aktivno stanovništvo Osobe s osobnim prihodima Uzdržavano stanovništvo Poljodjelsko stanovništvo

Izvor: Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2001. godine, Državni zavod za statistiku, OBRADA: INSTITUT IGH, d.d.

______IGH Urbanizam d.o.o

34 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

Zato se može slobodno zaključiti da onih 30-tak poljodjelskih stanovnika koji i danas žive u tom gradu odnosi se uglavnom na Obod, jer su u njegovoj blizini plodne poljodjelske površine, uključujući i dijelove Konavoskog polja. Slično se odnosi i na preostalih 10-tak poljodjelskih stanovnika u naselju Zvekovica. Struktura aktivnog stanovništva prema djelatnostima ili glavnim skupinama djelatnosti pokazuje koje su djelatnosti bile razvijenije u ovim naseljima, ali i u okolnom prostoru, gdje su radili stanovnici ovog područja.

Tako je prema popisu iz 1953. godine u Cavtatu najveći broj aktivnih stanovnika radio u tercijarnim (i kvartarnim) djelatnostima (62,6 %), nešto manje od 1/4 u sekundarnim djelatnostima, dok je izvan djelatnosti bilo nešto malo više (8,1 %) nego u primarnim djelatnostima (7,1 %). U sljedećem popisu iz 1961. godine međusobni odnos je bio sličan, samo što je izrazito porastao broj zaposlenih u sekundarnim djelatnostima (s 44 na 119 osoba). U tada samostalnom naselju Obod (koje obuhvaća i dio današnjeg naselja Zvekovica) najviše je aktivnih stanovnika radio u primarnim djelatnostima uz naznaku postepenog smanjenja njihovog učešća (od 86,9 % na 66,4 %), dok je postepeno rastao broj i udjel aktivnih stanovnika u sekundarnim i tercijarnim (kvartarnim) djelatnostima (u svakoj skupini 1961. godine više od po 15 %). Sve to pokazuje postupnu preorijentaciju aktivnog stanovništva u ovim naseljima od poljodjelstva prema nepoljodjelskim djelatnostima (građevinarstvo, obrt, promet, trgovina, turizam, te javne službe). Prema predposljednjem popisu stanovništva iz 1991. godine, nakon relativno dužeg mirnodopskog razvitka, kada se već naselje Obod spojilo s gradom Cavtatom, a osamostalilo se i naselje Zvekovica, bitno se promijenila struktura aktivnog stanovništva prema skupinama djelatnosti u ovim naseljima. Rad u primarnim djelatnostima je gotovo postao beznačajan, a bitno se smanjio i rad u sekundarnim djelatnostima, jer se one nisu nastavile jače razvijati u ovom području i njegovom okruženju, iako je na Zvekovici djelovala tvornica elektroinstalaterskog pribora. Dominirala je zaposlenost u tercijarnim djelatnostima, a među njima sasvim razumljivo u ugostiteljstvu i turizmu (453 aktivne osobe), a zatim u trgovini (106 aktivnih osoba), glavnim gospodarskim aktivnostima u ovom prostoru. Tu nema više bitne razlike između Cavtata i Zvekovice. Izvjestan porast pokazao se i u kvartarnim društvenim djelatnostima, ali više u Cavtatu nego u Zvekovici. Znatan broj aktivnih stanovnika izvan djelatnosti i nepoznato je posljedica sezonskog karaktera glavne djelatnosti, pa su neki radili samo u punoj turističkoj sezoni.

Tab. 9.: Zaposleni prema pretežitoj aktivnosti i području djelatnosti 2001. godine Primarne Sekundarne Tercijarne Kvartarne Nepoznata Na radu u Broj Naselje djelatnosti djelatnosti djelatnosti djelatnosti djelatnost inozemstvu zaposlenih broj % broj % broj % broj % broj % broj % CAVTAT 764 13 1,70 72 9,42 4356 56,94 172 22,51 12 1,57 60 7,86 ZVEKOVICA 166 6 3,61 15 9,04 105 63,25 17 10,24 1 0,60 22 13,26 UKUPNO 930 19 2,04 87 9,35 540 58,07 189 20,32 13 1,40 82 8,82 Izvor: Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2001. godine, Državni zavod za statistiku

Prema posljednjem popisu iz 2001. godine nastale su samo manje promjene unutar zaposlenih prema pretežitoj aktivnosti i području djelatnosti. Nastavilo se smanjenje broja i udjela u primarnim djelatnostima. Porastao je broj i udjel zaposlenih u sekundarnim djelatnostima, osobito u građevinarstvu (53 aktivne osobe ili 5,70 % zaposlenih osoba), što je bilo logično očekivati u području koje je bilo porušeno i oštećeno tijekom trajanja Domovinskog rata. To je zahtijevalo razdoblje obnove ovog područja. Smanjio se broj zaposlenih u tercijarnim djelatnostima, ali je zadržan isti njihov udjel u ukupnom broju zaposlenih (540 ili 58,07 %). Za očekivati je bilo da su oni najviše radili u hotelima i restoranima (327 ili 35,16 %), dok ih po opsegu slijede zaposleni u trgovini (94 ili 10,11 %) i prometnim djelatnostima (65 ili 6,99 %).

______IGH Urbanizam d.o.o

35 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

Nakon što je Cavtat postao sjedište Općine Konavle mogao se očekivati izvjestan porast kvartarnih djelatnosti (189 ili 20,32 %), a unutar te skupine veći rast zaposlenih u javnoj upravi (67 ili 7,20 %). Među zaposlenim aktivnim stanovništvom u gradskom području Cavtat – Zvekovica nalaze se i 82 osobe, koje se nalaze na radu u inozemstvu.

Struktura aktivnih stanovnika prema zaposlenosti u pojedinim djelatnostima ili skupinama djelatnosti pokazuje da je gradsko područje Cavtat zadržalo svoju funkciju turističkog središta, ali proširenu s raznim drugim uslugama, te se još može smatrati privlačnim uslužnim i upravnim središtem, prvenstveno za područje Konavala, ali brojne njegove usluge koriste turisti i drugi njegovi posjetitelji, koji dolaze u ovo gradsko područje tijekom godine radi njegove privlačnosti i ugodnog boravka u njemu.

Prema popisu iz 1991.godine u gradu Cavtatu najviše je radnika radilo u mjestu stanovanja, dakle bili su zaposleni mještani, dok je tek 1/4 radnika odlazila svakodnevno raditi u druga naselja (dnevni migranti iz naselja).

U Zvekovici je obratna situacija, beznačajan je broj radnika (10 ili 5 %) radio u mjestu stanovanja, a čak 189 ili 94,50 % radnika iz Zvekovice je svakodnevno odlazio raditi u druga naselja (dakle bili su dnevni migranti iz svog naselja), prvenstveno u Cavtat, ali dijelom i u zračnu luku i u Dubrovnik. Drugo obilježje za Cavtat je to što je u naselju bilo više radnih mjesta (1000), nego je bilo radnika koji su u njemu stanovali (672). Zato su u njemu zaposleni mještani (478) pokrivali samo 47,80 % radnih mjesta, dok su ostala (522 ili 52,20 %) zauzeli radnici iz drugih okolnih naselja koji su svakodnevno dolazili raditi u Cavtat. To pokazuje privlačnu snagu Cavtata i razlog zbog kojeg doseljava novo stanovništvo u taj grad. Suprotno tome, Zvekovica je tek naselje u razvijanju i imala je mali broj radnih mjesta (44), koja su 1/4 pokrivali zaposleni mještani, a ostali su svakodnevno dolazili raditi iz okolnih naselja.

Zaposleni prema pretežitoj aktivnosti i području djelatnosti 2001. godine

2% 9% 9% 1%

20%

59%

Primarne djelatnosti Sekundarne djelatnosti Tercijarne djelatnosti Kvartarne djelatnosti Nepoznata djelatnost Na radu u inozemstvu

Izvor: Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2001. godine, Državni zavod za statistiku, OBRADA: INSTITUT IGH, d.d.

______IGH Urbanizam d.o.o

36 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

Tab. 10.: Radnici prema mjestu stanovanja 2001. godine Dnevni migranti Ukupan broj Zaposleni s Aktivni koji obavljaju zanimanje zaposlenih istim Rade u Rade u Tjedni Naselje radnika mjestom drugom drugom Rade u migranti prema mjestu rada i Ukupno naselju gradu drugoj stanovanja stanovanja istog grada /općini iste županiji /općine županije broj 691 442 236 47 188 1 13 CAVTAT % 100 63,97 34,15 ZVEKOVIC broj 140 89 51 13 38 - - A % 100 63,57 36,43

broj 831 531 287 60 226 1 13 UKUPNO % 100 63,90 34,54 1,56 Izvor: Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2001. godine, Državni zavod za statistiku

U posljednjem međupopisnom razdoblju 1991. – 2001. godine, u kojem se ovaj kraj razvija unutar neovisne hrvatske države, ali doživjevši Domovinski rat s pogubnim učincima, te nakon toga s provedbom obnove ovog kraja i ponovnim oživljavanjem gospodarstva, nema nekih velikih promjena u broju radnika. Naime, prema popisu iz 2001. godine u Cavtatu stanuje čak neznatno više radnika (691), nego 10 godina ranije. Nešto se smanjio broj zaposlenih mještana (442), a povećao broj dnevnih migranata, koji obavljaju zanimanje (236) u nekom drugom naselju u istoimenoj općini (47) ili u susjednoj općini Župa dubrovačka i Gradu Dubrovniku (zajedno 188).

Kako se u Zvekovici, nakon njezinog spaljivanja i rušenja, smanjio ukupan broj stanovnika, tako se smanjio i broj radnika, koji je živio u tom naselju. Međutim, struktura tih radnika je postala drugačija. Bitno je porastao broj zaposlenih mještana (89), a smanjio broj dnevnih migranata iz mjesta (51), koji samo dijelom (13) radi u nekom drugom naselju u istoj općini, dok preostali odlaze svakodnevno raditi prema gradskoj aglomeraciji Dubrovnika (38). Dakle, u gradskom području Cavtat – Zvekovica gotovo 2/3 radnika su zaposleni mještani, dok preostalu 1/3 čine dnevni migranti, koji rade ili u nekom drugom naselju u općini ili svakodnevno odlaze raditi na području gradske aglomeracije Dubrovnika.

Tab. 11.: Radnici prema mjestu rada 2001. godine Ukupan broj Zaposleni s istim Stanovnici drugih naselja u RH koji Naselje zaposlenih radnika mjestom rada i dolaze raditi u naselje rada (radnih mjesta) stanovanja Ukupno Dnevni migranti broj 984 442 542 513 CAVTAT % 100 44,92 55,08 52,13 ZVEKOVICA broj 98 89 9 9 % 100 90,82 9,18 9,18 broj 1082 531 551 522 UKUPNO % 100 49,08 50,92 48,24 Izvor: Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2001. godine, Državni zavod za statistiku

Prema popisu iz 2001. godine slične su promjene i s radnim mjestima. U Cavtatu se neznatno smanjio broj radnih mjesta (984), koje manjim dijelom pokrivaju zaposleni mještani (442 ili 44,92 %), a većim dijelom stanovnici drugih naselja, koji kao dnevni migranti (542 ili 55,08 %) svakodnevno dolaze raditi u ovo radno središte. Cavtat se i dalje razvija kao drugo radno središte unutar gradske regije Dubrovnika.

______IGH Urbanizam d.o.o

37 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

U Zvekovici je otvoreno 98 radnih mjesta, koja većinom zauzimaju zaposleni mještani (89 ili 90,82 %) i svega 9 dnevnih migranata iz drugih naselja. To pokazuje da se Zvekovica razvija kao predgrađe Cavtata i preuzima neke funkcije, koje su pogodnije u tom naselju nego u samom gradu Cavtatu (turistički informacijski ured, skladište i prodavaonice građevinskog materijala, pokućstva i drugo). Time Zvekovica prestaje biti samo spavaonica, već se aktivno uključila i kao naselje koje prihvaća neke funkcije rada i tako u potpunosti ispunjava svoju ulogu unutar gradskog područja Cavtat – Zvekovica.

Kućanstva Poslije Drugog svjetskog rata u skladu s rastom broja stanovnika rastao je u Cavtatu i Obodu, a kasnije i u Zvekovici broj kućanstava.

Tab. 12.: Broj kućanstava u razdoblju 1948. – 2001. godine Prosječan broj članova Broj kućanstava prema godinama popisa Naselje kućanstava 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001. 1948. 1991. 2001. CAVTAT 185 219 325 360 542 618 653 3,58 3,12 3,09 OBOD 30 35 52 84 ------UKUPNO (CAVTAT I 215 254 377 444 ------OBOD) ZVEKOVICA - - - - 79 150 131 - 3,46 3,05 SVEUKUPNO - - - - 621 768 784 - 3,19 3,08 Izvor: Popis stanovništva 1948., 1953., 1961., 1971., 1981. i 1991. godine, Državni zavod za statistiku Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2001. godine, Državni zavod za statistiku

U prvom međupopisnom razdoblju 1948. – 1971. udvostručio se broj domaćinstava u Cavtatu, da bi se do posljednjeg službenog popisa stanovništva, kućanstava i stanova 2001. godine utrostručio. Sve to prati i stambena izgradnja.

U Obodu se broj domaćinstava utrostručio u razdoblju 1948. – 1971., da bi se od tada spojio s Cavtatom. U isto vrijeme je osnovano naselje Zvekovica, koja je već u prvom desetgodišnjem međupopisnom razdoblju 1981. – 1991. udvostručila broj domaćinstava, zbog intenzivne stambene izgradnje.

______IGH Urbanizam d.o.o

38 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

Kretanje broja kućanstava Cavtata i Zvekovice od 1948.-2001. godine

800 750 700 650 600 550 500 broj kućanstava broj 450 400 Cavtat sa 350 Zvekovicom 300 250 200 150 100 50 0 1991. 2001. 1961. 1971. 1981. 1948. 1953. popisne godine

Izvor: Popis stanovništva 1948., 1953., 1961., 1971., 1981. i 1991. godine, Državni zavod za statistiku Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2001. godine, Državni zavod za statistiku OBRADA: INSTITUT IGH, d.d.

U posljednjem međupopisnom razdoblju 1991. – 2001. u Zvekovici se smanjio broj kućanstava, jer je nakon stjecanja hrvatske neovisnosti iselio dio stanovništva, ali i čitava kućanstva, koji nisu prihvaćali novu stvarnost i nisu željeli živjeti u hrvatskoj državi. Sve te nove prilike utjecale su na smanjenje nataliteta i na manji broj djece, pa je razumljivo da se smanjila i prosječna veličina kućanstava prema broju članova. To smanjenje je posebno došlo do izražaja u tijekom rata porušenoj Zvekovici, tako da je u Cavtatu i Zvekovici prosječna veličina kućanstva 3,08 članova. Može se očekivati do 2030. godine porast u Cavtatu i Zvekovici na 1300 – 1700 kućanstava.

Preko 95 % domaćinstava je bez poljodjelskih gospodarstava sa stambenim i komunalnim fondom pravih gradskih obilježja.

Prema popisu iz 2001. godine u gradskom području Cavtat – Zvekovica najviše je kućanstava s 4 člana (201), a zatim s 1 članom (samačka – 164), s 2 člana (153) i 3 člana (131), a od većih kućanstava još ima nešto više onih s 5 članova (91). Više od 75 % kućanstava su obiteljska kućanstva. Više je bračnih parova s djecom (417) nego bez djece (121), odnosno majki s djecom (89) nego očeva s djecom (16). U ovom gradskom području bilo je i 14 neobiteljskih kućanstava s više članova (redovnici i redovnice i drugi).

Gotovo sva kućanstva imaju osiguran stambeni prostor, jer su prema popisu iz 2001. godine u gradskom području Cavtat – Zvekovica bila ukupno 754 nastanjena stana za stalno stanovanje, dok je privremeno bilo nenastanjeno 196 stanova.

______IGH Urbanizam d.o.o

39 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

1.1.2.3. Gradsko područje Cavtat–Zvekovica unutar sustava središnjih naselja Županije

Cavtat je još 1886. godine bio sjedište istoimene općine unutar kotara Dubrovnik i Kraljevine Dalmacije, a već 1906. godine priznat mu je status morskog lječilišta u Zakonu o zdravstvu Austro–Ugarske monarhije. Između dva svjetska rata Cavtat ostaje upravno i administrativno središte Konavala. Gubi važnije lučko – prometno značenje, ali razvija se i kao ribarsko naselje. U Cavtatu već djeluju osnovna škola (otvorena 1833. godine u staroj jezgri), vezilačka škola, pošta (osnovana u XIX. stoljeću), električna centrala, kotarski sud, zatvor, općinska uprava, lučka kapetanija, ljekarna i neki drugi sadržaji u obiteljskim zgradama.

U Cavtatu je 1920. godine osnovano Hotelsko i kupališno društvo ''Epidaurus'', gdje je 1923. godine izgrađen sanatorij ''Tiha'' s 35 kreveta, kao klimatsko i morsko lječilište i oporavilište. U gradiću 1928. godine postoje i djeluju hoteli – pansioni ''Novaković'', ''Koletić'' i ''Granić'' s ukupno 132 kreveta. Cavtat se tako između dva svjetska rata počeo razvijati u turističko središte. Tako je 1928. godine u Cavtatu boravilo 750 turista. Nakon prestanka svjetske gospodarske krize (1929.-1933. godine), 1933.godine u Cavtatu su boravili 1 174 turista, a 1939. godine 1 416 turista, koji su ostvarili ukupno 21 969 noćenja. Većinu gostiju su činili Česi, Slovaci, Nijemci i Englezi. Godine 1935./1936. u Cavtatu je osnovan Mjesni općinski turistički odbor.

Neposredno nakon dolaska Cavtata i Konavala pod novu državnu vlast nakon Drugog svjetskog rata, Cavtat je sjedište Mjesnog narodnog odbora za područje Cavtata, Oboda i Donje Zvekovice (1948. godine = 801 stanovnik i 220 domaćinstava), da bi 1952./1953 privremeno postalo sjedište istoimene općine. U novoj neovisnoj hrvatskoj državi Cavtat je 1992. godine ponovno postao općinsko središte za područje Konavala.

Poslije drugog svjetskog rata Cavtat se razvija u najvažnije turističko središte u okolici Dubrovnika. Godine 1954. dostiže predratni turistički promet. Hotelsko turistička radna organizacija HTP ''Cavtat'' ulaže značajne investicije u izgradnju turističkih sadržaja u širem području Cavtata. Od odmarališta nastaje hotel ''Supetar'' na Obali dr. Ante Starčevića (ima snack-bar, depandansu). U Tihoj je 1964. godine izgrađen novi hotel – paviljon ''Epidaurus'', također nastao od odmarališta izgrađenog 1952. godine, a u gradskoj luci ''Makedonija'', rezidencija Izvršnog vijeća Republike Makedonije, preuređena 1968. godine u hotel. Slijedi u razdoblju 1969. – 1972. godine izgradnja hotela ''Albatros'' u uvali Tiha. Veliki hotel ''Croatia'', de lux kategorije ili s pet zvjezdica, projekt arhitekta S. Miličevića, izgrađen je u razdoblju 1969. - 1972. godine na poluotoku Sustjepanu., a počeo raditi 1974. godine. Čitav jedan hotelski kompleks idealno je ukomponiran u prirodni ambijent (hotel s 1 000 ležaja, nacionalni restorani, snack-barovi, variete, kongresna dvorana s 8oo mjesta s uređajima za simultano prevođenje, kino- sala, noćni klubovi, kockarnica, unutarnji i vanjski bazeni, športski tereni, dječja igrališta, teniska igrališta, mini- golf, jahting-club, zabavni objekt, kupališta i drugo). Godine 1984. izgrađen je hotel ''Epidaurus'' 2 (uključuje riblji restoran, rent-a-boat, skijering, disco-club, kupalište, snack-bar), a 1988. godine vrši se dogradnja s povećanjem kapaciteta za hotel ''Albatros'', (kongresna dvorana s 300 mjesta, bazeni, noćni bar, snack-barovi, mini-golf, kupalište). Od bivšeg pansiona ''Koletić'' nastao je i hotel ''Cavtat'' (noćni bar, kupalište, tobogani).

Kongresi se održavaju i u drugih hotelima i javnim zgradama. Time Cavtat postaje poznat u zemlji i svijetu kao središte kongresnog turizma sa značajnim kapacitetima te održavanjem brojnih kongresa, savjetovanja i drugih skupova, što je utjecalo na povećanje dolaska brojnih gostiju, produženje sezone i rast njegovog značenja. Tako je 1998. godine u Cavtatu samo na kongresima, savjetovanjima i drugim organiziranim skupovima boravilo ukupno 7110 sudionika (domaći 2135 ili 30 % i inozemni 4975 ili 70 %), koji su ostvarili ukupno 23532 noćenja (domaći 6950 ili 30 % i inozemni 16582 ili 70 %).U Cavtatu je osposobljen i auto kamp.

______IGH Urbanizam d.o.o

40 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

U tom poslijeratnom razdoblju najveći broj turista posjetio je Cavtat 1976, godine (73552 gosta), a najveći broj noćenja je ostvaren 1981. godine (580469 noćenja). Stranih gostiju je bilo bar tri puta više od domaćih, dok su strani gosti ostvarili noćenja i više od pet puta od domaćih gostiju.

Izvan gradske jezgre i u širem području Cavtata izgrađeni su još hladnjača za potrebe turizma. U razdoblju 1966. – 1991. godine izgrađeno je više stambenih zgrada s 58 stanova u uvali Tiha. Nova zgrada Osnovne škole i Dječjeg vrtića izgrađeni su 1980./1981. na Mećajcu, a u njihovoj blizini i nova zdravstvena stanica.

Na Zvekovici je u blizini bivše željezničke stanice Tvornica elektrotehničkih proizvoda TEP iz Zagreba započela koncem 1980.godine izgradnju pogona industrijske elektronike, koja je koncem 1981. godine započela s probnom proizvodnjom. U početku je pogon zapošljavao 140 radnika, pretežno priučenih.

Zračni prijevoz je bio najpogodnije sredstvo transporta za proizvode ovog pogona, te je blizina zračne luke bila jedan od odlučujućih čimbenika kod izbora lokacije. U 1991. godini ova tvornica je proizvodila komponente za razvodne uređaje, a zapošljavala je 44 radnika.

Tijekom agresije na Hrvatsku, u razdoblju 1991. – 1992, okupirane su Konavle, a s njime i grad Cavtat, gdje se privremeno sklonilo po njegovim hotelima nekoliko tisuća prognanika Konavljana. Prema službenim podacima u njima je 31.05.1994. bilo još 924 prognanika i izbjeglice. Tijekom agresije 1991. godine u cijelosti je porušeno naselje Zvekovica. Početkom 1994. počinju radovi na Pilot projektu Konavle, organiziranoj obnovi obiteljskih kuća, kao prvi takav projekt u Hrvatskoj. Tu se nalazi i obnova Zvekovice, koja traži potpunu obnovu od temelja. Veći dio radova je već obavljen.

Danas je Cavtat je značajno turističko središte. Prema podacima od 31.08.2006. raspolaže s 1510 soba, 235 apartmana i 3987 postelja, od kojih 2573 u hotelima i 1414 u kućanstvima. Istovremeno je Zvekovica imala 31 sobu, 17 apartmana i 134 postelje, sve u kućanstvima.

Cavtat

Izvor. INSTITUT IGH, d.d.

______IGH Urbanizam d.o.o

41 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

Cavtat je 2005. godine posjetilo 80274 turista (11075 domaćih i 69199 stranih), koji su ostvarili 487807 noćenja (28003 domaći i 459804 strani). Od toga broja hoteli su prihvatili 70598 turista, koji su ostvarili u njima 421672 noćenja. Ostalo je ostvareno u kućanstvima. U kućanstvima Zvekovice boravilo je samo 328 turista, koji su ostvarili 2816 noćenja. U Cavtatu i Zvekovici su među gostima bili najbrojniji Francuzi, Englezi i Njemci.

U luku Cavtat 2005. godine prispjelo je 440 brodova 20 GT, tis., koji su ostvarili ukupan promet od 16687 putnika (8253 otputovalo i 8434 doputovalo), ali sa samo 3 tone prometa tereta. Potrebno je uspostaviti bolje, učestalije i brže pomorske veze između Cavtata i Dubrovnika, ali i između Cavtata i Molunta, kao i s turističkim naseljima i pristaništima u Župi dubrovačkoj.

Cavtat je općinsko središte za područje Konavala, ali i lokalno uslužno središte za značajni dio Konavala. U tu svrhu se u njemu razvijaju brojne središnje uslužne funkcije (ukupno oko 130 u Cavtatu, oko 15 na Obodu i oko 15 na Zvekovici):

• Općina Konavle (općinsko vijeće, općinske službe, načelnik Općine), • Matični ured, Ured državne uprave u DNŽ, Bukovčeva 1, • Policijska postaja MUP, Bogišićeva Tiha 5, • Lučka ispostava Lučke kapetanije Dubrovnik, Obala dr. Ante Starčevića, • Poštanski ured (HP), Ravnica, • Dobrovoljno vatrogasno društvo (DVD), • Konavosko komunalno društvo d.o.o., tehnička služba, Obala dr. Ante Starčevića 15, • Političke stranke i druge udruge, • Turistička zajednica, Ravnica, • RKT Dekanat, Sv. Nikole 2, • RKT Župni ured Sv. Nikole biskupa, Sv. Nikole 2, • Franjevački samostan, Provincija Sv. Jerolima Zadar, Šetalište rat 2, • Redovnice – časne sestre Kćeri milosrđa, Obala dr. Ante Starčevića 36, • Dječji vrtić, Put od Zvekovice, • Matična osnovna škola (s knjižnicom), Put od Zvekovice, • Dom kulture, KUD, Obala dr. Ante Starčevića , • Knjižnica i čitaonica, Bukovčeva 1, • Galerija Vlaha Bukovca, Bukovčeva, • Muzej Knežev dvor, Obala dr. Ante Starčevića, • Pinakoteka, Sv. Nikole 2, • Mauzolej obitelji Račić, Put od Roka, • Dom zdravlja, Zdravstvena stanica (liječnik opće medicine, zubar, terenska patronažna sestra, laboratorij), Put od Zvekovice, • Ljekarna, Ravnica, • Športska društva (nogomet - Put Tihe, vaterpolo - Obala dr. Ante Starčevića, tenis centar-Šetalište žal, judo, stolni tenis, košarka i dr.), • Banka, Ravnica, • Zastupnici osiguravajućih društava,

______IGH Urbanizam d.o.o

42 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

• Turističke i putničke agencije (''Atlas'', Obala dr. Ante Starčevića, ''Astarea'', filijala, Trumbićev put 2.), • Tržnica, Ravnica, • Samoposluživanje, Ravnica, • Razne prodavaonice i tvrtke koje se bave trgovinom (oko 20), • Hoteli: ''Supetar'', Obala dr. Ante Starčevića, ''Cavtat'', Put Tihe, ''Croatia'', Šetalište Sustjepan, • Auto kamp Cavtat, Put od Oboda, • Kupališta ''Kamen mali'', gradsko, ''Ključice'', Tiha, ''Croatia'' i druga, • Brojne ugostiteljske radnje i restauracije (oko 40), • Obrtničke radnje i usluge (oko 15), • Građevinske tvrtke (oko 10), • Autobusni kolodvor, Ravnica, • Turistička luka, Obala dr. Ante Starčevića, • Teretna luka, Šetalište Rat, • Marina, Šetalište Rat, • Parkiralište, Ravnica i Šetalište Rat, • brojni drugi sadržaji razmješteni po naselju Cavtat.

U drugom dijelu samostalnog naselja Cavtat, u njegovom sjevernom dijelu Obod, osim hotela ''Albatros'', Šetalište žal 1. i ''Epidaurus'', Šetalište žal 4. s pratećim sadržajima, nalaze se još sadržaji, kao što su spremište kerozina s pristaništem za brodove i crpkom za potrebe zračne luke, te nekoliko različitih sadržaja na Šetalištu žal, u Gornjem Obodu i u području Poluganje (ukupno oko 15 sadržaja).

Cavtat

Izvor. Mrežni izvor OBRADA: INSTITUT IGH, d.d.

______IGH Urbanizam d.o.o

43 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

U samostalnom naselju Zvekovica, predgrađu i cestovnom ulazu u grad Cavtat, otvaraju se brojni sadržaji (oko 15), kao što su turistička i putnička agencija, knjigovodstveni servis, prodavaonice građevinskog materijala, pokućstva, prehrambene i mješovite robe, pekara, ugostiteljske i obrtničke radnje i drugi.

Da bi se ostvarila središnja uloga grada Cavtata uspostavljene su redovite autobusne veze između Cavtata, preko Zvekovice do ostalih 30 samostalnih naselja u općini Konavle, čiji stanovnici u većoj ili manjoj mjeri koriste brojne usluge njegovih središnjih funkcija. Te veze održavaju autobusi tvrtke ''Libertas'' d.o.o. za prijevoz putnika iz Dubrovnika i to na relacijama Cavtat – Vodovađa i Dubravka 8 puta dnevno Gornjom bandom (uključujući i Grudu), Cavtat – Vitaljina 10 puta dnevno Donjom bandom (uključujući i Molunat), te Cavtat – Duba u Konavoskim brdima 8 puta dnevno i to sve u oba pravca.

Na temelju svega iznijetog, može se još jednom naglasiti, kako je grad Cavtat ili gradsko područje Cavtat – Zvekovica, najvažnije lokalno središnje uslužno naselje u Dubrovačko – neretvanskoj županiji jugoistočno od Dubrovnika, ali i značajno dubrovačko i hrvatsko turističko središte, koje će u budućnosti trebati još više ojačati svoje središnje funkcije, koje su potrebne lokalnom stanovništvu i oni ih koriste u svakodnevnom životu kako bi, na taj način, rasteretio Dubrovnik. Životne potrebe će s vremenom utvrditi koje su to funkcije, koje će se još trebati otvarati u gradskom području Cavtat – Zvekovica.

Odnos prema razvitku funkcija regionalnog i županijskog središta Dubrovnika Cavtat nedjeljivo prati sudbinu i funkcije Dubrovnika od njegovog nastajanja do današnjeg vremena. Postoji njihova uska međusobna društvena, gospodarska, demografska, prometna i prostorna povezanost. Dubrovnik je županijsko i regionalno središte i najvažnije razvojno gradsko središte kojemu gravitira stanovništvo područja Dubrovačkog priobalja i Dubrovačko–neretvanske županije, uključujući Konavle i njegovo lokalno središte Cavtat.

Cavtat

Izvor. INSTITUT IGH, d.d.

______IGH Urbanizam d.o.o

44 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

Znatan broj radnika iz Cavtata i okolice svakodnevno odlazi raditi u Dubrovnik, gdje osiguravaju egzistenciju svojim obiteljima. Tako je prema popisu iz 2001. g. iz Cavtata svakodnevno odlazilo raditi na područje gradske aglomeracije Dubrovnika 188 aktivnih stanovnika koji obavljaju neko zanimanje ili 80 % svih radnika-dnevnih migranata (još 7 os. su tjedni migranti), dok iz Zvekovice ih ima 38 ili 75 % svih radnika–dnevnih migranata.

Postoji i obratan pravac kolanja radnika – dnevnih migranata. Tako je 2001. iz Dubrovnika svakodnevno putovalo na rad u pravcu Župe dubrovačke i Konavala 309 radnika – dnevnih migranata, od kojih oko 40% i u gradsko područje Cavtat-Zvekovica.

U Dubrovniku njihovo stanovništvo svakodnevno ili povremeno koriste brojne središnje uslužne funkcije raznih aktivnosti i djelatnosti.

Među njima su osobito intenzivne veze školske djece i studenata, koji u Dubrovniku pohađaju pojedine škole i fakultete. Tako je prema popisu iz 2001. godine samo iz Cavtata svakodnevno putovalo u Dubrovnik 117 učenika i 51 student (tjedni migranti su bili po 3 učenika i studenta), a iz Zvekovice 19 učenika i 13 studenata (tjedni migrant je bio samo 1 student). Veoma su intenzivne i učestale veze stanovnika ovog kraja s Dubrovnikom zbog njegove zdravstvene uloge i razvijenih institucija (Dom zdravlja, Opća bolnica i drugo). Stanovnici Cavtata i Konavala koriste u Dubrovniku i druge uslužne funkcije, koje se ne nalaze na njihovom području (upravne, sudske, crkvene, kulturne, socijalne, financijske, gospodarske i druge).

Osim toga, Dubrovnik je najbliži grad i važno tržište u kojemu stanovnici Konavala prodaju svoje poljodjelske proizvode i prerađevine. Tako se Dubrovnik i dalje može oslanjati na Konavle, kao na kraj, u kojem može osigurati dio hrane za svoje potrebe. Jasno da će i dalje, ali manjim dijelom, Konavle ostati demografsko izvorište za obnavljanje i rast stanovništva unutar gradske aglomeracije Dubrovnika.

U svrhu što boljeg međusobnog prometnog povezivanja Dubrovnika i Cavtata, te što lakšeg i bržeg prijevoza radnika, učenika, studenata i drugih stanovnika Cavtata i Zvekovice u Dubrovnik, ali i obratno, prometna tvrtka ''Libertas'' iz Dubrovnika sa svojim autobusima održava redovite dnevne vožnje između Cavtata i Dubrovnika kroz Župu dubrovačku i to 35 puta dnevno u svakom pravcu. Jasno je da brojni korisnici pojedinih usluga u Dubrovniku iz ovog područja svakodnevno ili povremeno dolaze u ovaj grad svojim osobnim automobilima, a povremeno tijekom ljeta i brodskim vezama, a koriste se i razna druga prijevozna sredstva

1.1.3. Infrastrukturna opremljenost

1.1.3.1. Prometni sustav

Cestovni promet Na području obuhvata UPU ''Cavtat sa Zvekovicom'' nalaze se: • državna cesta D8 (granica Općine Župa Dubrovačka - granični cestovni prijelaz Karasovići - ostali prijelazi) • županijske ceste: - Ž6238 Cavtat – Zvekovica (D8) - Ž6239 Zvekovica (D8) – Drvenik

Ostale cestovne prometnice nerazvrstane su javno prometne površine. Prema poprečnim presjecima i površinama u osnovnoj razini koridora vrlo su različite. Nerijetko nema uvjeta za odvijanje dvosmjernog motornog prometa, a tamo gdje i postoje, promet se odvija dosta otežano.

______IGH Urbanizam d.o.o

45 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

Na području obuhvata UPU ''Cavtat sa Zvekovicom'' nalaze se i koridor planirane državne autoceste te koridor u istraživanju državne brze ceste. Kroz naselje Zvekovica prolazi koridor državne ceste D8 na koju se južne strane priključuje županijska cesta Ž- 6238 Cavtat – Zvekovica s kojom je naselje Cavtat integrirano u cestovni prometni sustav Republike Hrvatske. Sa sjeverne strane, također u naselju Zvekovica se na državnu cestu D8 priključuje županijska cesta Ž6239 Zvekovica (D8) – Drvenik, a na koju je spojena lokalna cesta L69051 Zvekovica (Ž6239) – Stravča - Duba Konavoska. Državnom cestom D8 naselja Cavtat i Zvekovica udaljeni su od Dubrovnika 20 km, a povoljan geoprometni položaj pojačava i činjenica da se 5 km istočno nalazi međunarodna zračna luka ''Dubrovnik'', značajna recepcija turističkog prometa.

Pomorski promet U naselju Cavtat nalazi se Luka Cavtat, razvrstana kao morska luka otvorena za javni promet lokalnog značaja koja je smještena s obadvije strane poluotoka Rat (stara luka i luka u uvali Tiha) s pripadajućim akvatorijem, a za dio luke u uvali Tiha planirano je proširenje. To je prva pogranična luka Republike Hrvatske na južnom dijelu Jadrana, a ujedno i luka za javni promet uz veliki broj turističkih linija na relaciji s Dubrovnikom.

Luka Cavtat je sezonski međunarodni i međudržavni granični pomorski prijelaz II kategorije.

Luku nautičkog turizma (LN) kapaciteta do 200 vezova planira se na lokaciji Prahivac.

Luka u Cavtatu

Izvor: INSTITUT IGH, d.d.

______IGH Urbanizam d.o.o

46 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

Zračni promet U neposrednoj blizini Cavtata i Zvekovice, 5 km istočno, nalazi se dubrovačka zračna luka, s međunarodnim stalnim graničnim prijelazom I. kategorije Zračni prometni sustav kao na području Dubrovačko-neretvanske županije tako i na području Općine Konavle jedini je vid prometa koji Županiju i Općinu izvodi iz sadašnje prometne izolacije. Preko Zračne luke Dubrovnik (koja spada u sekundarne međunarodne zračne luke ''4E'' kategorije i ima uzletno- sletnu stazu dužine 3300 m, te je jedna od šest zračnih luka iste kategorije u Republici Hrvatskoj) Županija je na zadovoljavajući način povezana sa Zagrebom i svijetom. Najbolji pokazatelj važnosti zračnog prometa u prometnom sustavu Županije i Općine je podatak da je preko Zračne luke Dubrovnik u Čilipima prije rata dolazilo 62 % turista od ukupnog broja turista u ovom području. Zračna luka je u poslijeratnom razdoblju obnovljena modernizacijom opreme, sanacijom i rekonstrukcijom svih građevina aerodroma i izgradnjom kontrolnog tornja, kako bi osigurala što kvalitetniju i sigurniju uslugu putnicima i drugim korisnicima zračne luke.

Položaj uzletno-sletne staze dubrovačke zračne luke je takav da se točno u njenoj osovini u pravcu sjeverozapada nalazi naselje Cavtat. Mjerenja jačine buke vršena za potrebe Projekta uspostave sustava upravljanja bukom okoliša Zračne luke Dubrovnik pokazuju da se područje unutar obuhvata UPU-a Cavtat sa Zvekovicom nalazi u intervalu od 50 – 60 db(A) preko dana i 35 – 40 db(A) preko noći što su gornje granice dopuštene buke prema Pravilniku o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (Narodne novine 145/04).

Geoprometni položaj Cavtata i Zvekovice

Izvor: INSTITUT IGH, d.d.

______IGH Urbanizam d.o.o

47 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

Željeznički promet Na području obuhvata UPU-a ''Cavtat sa Zvekovicom'' se od 1968. godine ne odvija željeznički promet jer je tada za promet zatvorena uskotračna željeznička pruga Donja Glavska/Zelenika (ogranak pruge 076 Sarajevo/Zelenika) koja je puštena u promet 1901.godine.

Na dijelu pruge koji prolazi kroz Konavle u dužini od 33 km nalazilo se ukupno 8 stajališta i ukrsnica: Vojski do, Mihanići, Zvekovica, Čilipi, Komaji, Gruda, Pločice i Nagumanac. Stanica Zvekovica (Cavtat) služila je putničkom i trgovačkom prometu i kao vodena postaja, te je bila tako i opremljena. Sve podgradnje, nadogradnje i građevine nad tlom izgrađene su po standardima ''ck Državnijeh Željeznica austrijskijeh'' za uskotračne željeznice.

1.1.3.2. Elektroenergetski sustav

Opskrba potrošača električnom energijom područja Konavala i šire dubrovačke regije usko je vezana uz geografske specifičnosti promatranog područja. Naime, teritorijalni ustroj Dubrovačko-neretvanske županije, pogotovo njen kopneni dio od Dubrovačkog primorja preko samog grada Dubrovnika sve do Prevlake karakterizira vrlo dug i uski pojas između Jadranskog mora s južne i državne granice prema BiH sa sjeverne strane. Uvažavajući izneseno, strukturu i smještaj urbanih i industrijskih središta kao osnovnih potrošača električne energije, postojeća elektroenergetska mreža neizbježno je razvijana u svom većem dijelu kao radijalna mreža, što sa stajališta kvalitetne, pouzdane, sigurne i dostatne opskrbe električnom energijom uvjetuje određena ograničenja.

Osnovno napajanje električnom energijom šireg područja Grada Dubrovnika i Konavala ostvaruje se preko postojeće TS 110/35/10kV Komolac, instalirane snage 126 MVA (2x63 MVA), smještene na sjeverozapadnim prilazima gradu Dubrovniku na samom ušću rijeke Omble u zaljev Rijeke dubrovačke.

Od TS 110/35/10kV Komolac električna energija se distribuira u smjeru Konavala na 35kV nazivnom naponskom nivou, 35kV dalekovodnim vezama od TS 110/35/10kV Komolac preko Mlina (HE Zavrelje instalirane snage 2.1 MW) do TS 35/0.4kV Plat, postrojenja smještenog u neposrednoj blizini HE Plat.

TS 35/0.4kV Plat smještena je, u teritorijalnom smislu, upravo na sjeverozapadnim granicama Općine Konavle i od iste se električna energija, na 35kV nazivnom naponskom nivou, "prosljeđuje" na teritorij općine Konavle u smjeru dviju osnovnih pojnih točaka na 35kV nazivnoj naponskoj razini smještenih na teritoriju općine Konavle, tj. do TS 35/10kV Cavtat i TS 35/10kV Pločice.

TS 35/10kV Cavtat (instalirane snage 2x4 MVA), transformatorsko je postrojenje smješteno uz sam grad Cavtat, približno 3km jugoistočnije od TS 35/0.4kV Plat.

Napajanje samih potrošača električnom energijom ostvaruje se preko određenog broja distributivnih transformatorskih stanica (TS 10/0.4kV), smještenih u ili uz urbanizirana područja.

U tom smislu od TS 35/10kV Cavtat postoje 10kV vodovi koji međusobno povezuju distributivne TS 10/0.4kV u samom gradu.

Spomenuta 10kv distributivna mreža uglavnom je izvedena kao nadzemna. Izuzetak predstavljaju 10kV vodovi u užoj urbanoj sredini grada Cavtata koji su uglavnom izvedeni kao podzemni kabelski vodovi.

______IGH Urbanizam d.o.o

48 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

1.1.3.3. Vodnogospodarski sustav

Vodoopskrba Vodoopskrba Naselja Cavtat i Zvekovica riješena je unutar vodoopskrbnog sustava Konavle-zapad.

Postojeći sustav temelji se na kaptiranju izvora Duboka ljuta u Župi dubrovačkoj. Minimalna izdašnost izvora, koji je prema procjenama oko 300 l/s, zadovoljava potrebe za vodom ovog područja kao i područja Župe dubrovačke.

Preko crpne postaje ''Duboka Ljuta'', kapaciteta 115l/s, voda se tlači do vodospremnika u Prahivcu zapremnine 600 m3 s kojeg se zajedno s kontra-vodospremnikom ''Mećajac'' opskrbljuje Cavtat. Preko crpne postaje ''Prahivac'', kapaciteta 75l/s, puni se vodospremnik ''Rajčevići'', zapremine 400 m3, s kojega se opskrbljuje Zvekovica, ''Zračna luka Dubrovnik'', Čilipi i Popovići. Zasebnim cjevovodom su na ovaj vodospremnik priključena naselja Uskoplje, Gabrili, Drvenik i Mihanići.

Odvodnja Djelomice izgrađena kanalizacija postoji samo u Cavtatu. Kanalizacija otpadnih voda Cavtata obuhvaća staru gradsku jezgru, hotele i samo neke skupine stambenih objekata. Kanalizacijom se odvode otpadne vode i djelomično oborinske vode izravno u more bez pročišćavanja. Danas odvodnja fekalnih otpadnih voda s područja navedene urbane sredine ne odgovara potrebama i visokim zahtjevima za zaštitu priobalne zone mora. Ista se odnosi na individualna rješenja putem septičkih jama (''crnih jama''). Hotelski objekti odvodnju fekalnih otpadnih voda imaju riješenu na nezadovoljavajući način. Svaki hotel ima svoj pripadni ispust fekalnih voda u more u neposrednoj blizini objekta. Ispusti su kratki, a voda se ispušta u plitkom moru te na taj način s tehničke i sanitarne strane ispusti ne zadovoljavaju.

Iz navedenog razloga izrađen je projekt kanalizacijskog sustava koji je obuhvatio šire urbano područje grada. Koncepcija tehničkog rješenja odvodnje fekalnih voda s područja naselja Cavtat i Zvekovica te ''Zračne luke Dubrovnik'' temelji se na izgradnji kanalizacijske mreže (gravitacijski kolektori) putem koje se otpadna voda transportira do objekata završne dispozicije (crpna stanica ''C.S.2'', uređaja za čišćenje otpadnih voda i podmorski ispust).

Navedeni projekt je u realizaciji, a u izgradnji je I. etapa realizacije koja obuhvaća: • ispust u more (kopnena i podmorska dionica), • pristupni tunel do uređaja za čišćenje, • tunel za smještaj uređaja za čišćenje otpadnih voda, • tunel odvodnog kolektora, • glavni kolektor, • uređaj za čišćenje otpadnih voda – mehanički dio, • crpna stanica ''Grad'', • tlačni cjevovod od C.S. ''Grad'' do prekidnog okna (P.O.) • potrebni pogonski objekt

1.1.3.4. Telekomunikacijska mreža

Pošta Poštanski promet na području u obuhvatu Plana obavlja se preko poštanskog ureda u Cavtatu.

______IGH Urbanizam d.o.o

49 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

Telekomunikacijski sustav veza Telekomunikacijski promet Općine Konavle odvija se putem automatske telefonske centrale pojedinih naselja preko tranzitne centrale Dubrovnik. Veze između automatskih telefonskih centrala i tranzitne centrale Dubrovnik odvijaju se radiorelejnim ili svjetlovodnim vezama. Modernizacija koja je u tijeku teži povezivanju svih centrala i s mjesnim centralama i s ostalim centralama u Hrvatskoj i u svijetu preko svjetlovodnih veza koje pružaju optimalnu vezu. Dubrovačko područje kao i cijela Općina Konavle vezana je u državni i međunarodni (preko međunarodne centrale u Splitu) telekomunikacijski promet svjetlovodnom magistralnom vezom ''Jadranko'', podmorskim svjetlovodnim kabelom ''Adria 1'', položenim podmorjem Jadrana između Rijeke i Krfa, i radio relejnom vezom.

Završena je izgradnja svjetlovodnog kabla od Dubrovnika do Molunta na dionici Čilipi-Molunat, čime je završena cijela trasa "Jadranka" na području naše županije i ostvarena spojna veza Dubrovnika s Moluntom i svim usputnim automatskim telefonskim centralama.

Na području unutar obuhvata UPU-a Cavtat sa Zvekovicom postoje podzemni TK kabeli i kapaciteti: • svjetlovodni kabeli: - magistralni – dolazi iz pravca Dubrovnika te produžava preko Čilipa, Grude do graničnog prijelaza Konfin, - spojni – povezuju UPS-ove (Stravča, Cavtat, Zvekovica, Radovčići, Pridvorje, Dubravka i Molunat) i RSM Velji Do,

• mrežni kabeli koji pokrivaju područje mjesnih mreža.

Instalirana su 2 UPS-a (UPS Cavtat, UPS Zvekovica) koji su vezani na matičnu AXE centralu u Dubrovniku.

Od mobilne infrastrukture u Cavtatu postoje bazne stanice T-com-a i VIPnet-a, a u planu je instalacija bazne stanice T-com-a na lokaciji Prahivac.

Prema planovima razvoja TK infrastrukture na promatranom području, u budućnosti se može očekivati: • izgradnja svjetlovoda Zvekovica-Uskoplje-Pridvorje, te podmorskog svjetlovoda Mlini-Tr Sv. Roko-UPS Cavtat, • povezivanje svjetlovodom baznih stanica mobilne infrastrukture, • rekonstrukcija telefonske mreže u starom dijelu naselja Cavtat u sklopu radova na kanalizaciji, • proširivanje mjesnih mreža na zone predviđene za stambenu izgradnju.

1.1.3.5. Zbrinjavanje otpada

Na odlagalište ''Grabovica'' - Dubrovnik dovozi se i otpad s područja Općine Konavle. Odlagalište se nalazi sjeverozapadno od Dubrovnika, u blizini naselja Osojnik, na nadmorskoj visini od 400 m, udaljeno 4,7 km od izvorišta rijeke Omble (izvorište za vodoopskrbu Grada Dubrovnika). Na odlagalište, smješteno u kraškoj vrtači, odlagao se komunalni, tehnološki, građevinski i bolnički otpad. Odlagalište ''Grabovica'' je sanirano, a temeljem izdane lokacijske i građevinske dozvole u daljnjoj eksploataciji i za potrebe odlaganja komunalnog otpada Općine Konavle.

______IGH Urbanizam d.o.o

50 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

1.1.4. Zaštićene prirodne, kulturno-povijesne i ambijentalne vrijednosti

Zaštićeni dijelovi prirode i ekološki značajna područja

Naselje Cavtat se cjelim svojim obuhvatom nalazi unutar zaštićenog obalnog područja mora (ZOP), dok se dio naselja Zvekovica koji je u obuhvatu Plana nalazi izvan ZOP-a. Ambijentalnu vrijednost i posebnost predstavljaju i ekspozicije naselja – izloženost pogledu s mora ali i na more. Unutar obuhvata Plana temeljem Zakona o zaštiti prirode nalazi se u kategoriji zaštićenih dijelova prirode Špilja Šipun, geomorfološki spomenik prirode (registarski broj 96).

Iako se nalazi izvan obuhvata Plana s obzirom na malu udaljenost te ambijentalnu i panoramsku vrijednost, treba spomenuti još jedan lokalitet u kategoriji zaštićenih prirodnih vrijednosti, Posebni rezervat – ornitološki - Mrkan, Bobara i Supetar (registarski broj 701) te Posebni rezervat u moru - akvatorij otoka Mrkan, Bobara i Supetar zaštićen kao evidentirana prirodna vrijednost.

Špilja Šipun se nalazi na sjeverozapadnom dijelu poluotoka Cavtat oko 100 m od mora. Zaštićena je kao geomorfološki spomenik prirode.

Pored geomorfološkog fenomena, špilja je važno stanište reliktnih organizama (reliktni kukci, puževi i rakovi, kao npr. isopodni račići Cyphoniscellus herzegowinensis i Aegonethes cervinus, amfipodni račić Monodella halophilla). Dugo vremena ulaz je bio otvoren, pa su zamijećena oštećenja špiljskih ukrasa. Čini se da neprikladna odvodnja oborinskih voda nanosi štetu organizmima u špilji.

Ekološka mreža - Cavtat

Izvor: Državni zavod za zaštitu prirode

______IGH Urbanizam d.o.o

51 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

Ostale proglašene zaštićene prirodne vrijednosti (zaštićene svojte, zaštićeni minerali, sigovine i fosili) uglavnom uživaju zaštitu na cijelom području Republike Hrvatske pa tako i na području Općine Konavle.

Prema Nacionalnoj ekološkoj mreži pojedina područja Cavtata i Zvekovice su klasificirana kao ''važna područja za divlje svojte i stanišne tipove''. Na području Cavtata to je akvatorij te špilja Šipun, a u naselju Zvekovica krajnji sjeveroistočni dio administrativnog obuhvata naselja.

Prema Nacionalnoj klasifikaciji staništa na području Cavtata i Zvekovice prevladavaju kamenjarski pašnjaci i suhi travnjaci eu- i stenomediterana (C36), bušici (D34) te mozaici kultiviranih površina (I21).

Neobvezujući dokument ''Prijedlog ekološke mreže Natura 2000'' respektiran je ovim Planom.

Karta staništa - Cavtat

Izvor: Državni zavod za zaštitu prirode

______IGH Urbanizam d.o.o

52 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

Ekološka mreža - Zvekovica

Izvor: Državni zavod za zaštitu prirode

______IGH Urbanizam d.o.o

53 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

Karta staništa - Zvekovica

Izvor: Državni zavod za zaštitu prirode

______IGH Urbanizam d.o.o

54 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

Zaštićene graditeljske vrijednosti

Na području obuhvata Plana nalazi se više kulturnih dobara upisanih u Registar nepokretnih kulturnih dobara (R): • Urbana cjelina Cavtata, • Knežev dvor, Cavtat, • Gradske zidine, Cavtat, • Franjevački samostan Gospe Snježne, Cavtat, • Mauzolej obitelji Račić s grobljem Sv. Roka, • Arheološki lokalitet s ostacima antičke građevine na poluotoku Ratu, Cavtat, • Podmorska arheološka zona Cavtat, • Podmorsko nalazište antičkih dolija (pitosa), • Antički brodolom (amfore).

Preventivno su zaštićena kulturna dobara (PZ): • Ljetnikovac Gučetić – Supilo, Cavtat, • Kuća Bukovac, • Crkva Sv. Đurđa s grobljem, Cavtat, • Crkva Sv. Ilije, • Kuća Toranj, • Ljetnikovac Bogišić u uvali Tiha, • Arheološki lokalitet Sustjepan, Cavtat, • Gradina, kasnoantička memorija, ostaci Crkve Sv. Mihovila, • Samostan Sv. Jerolima – Benediktinski samostan, • Špilja Šipun.

Mauzolej obitelji Račić

Izvor: INSTITUT IGH, d.d.

______IGH Urbanizam d.o.o

55 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

Na području obuhvata Plana nalazi se i veliki broj evidentiranih (E) pojedinačnih te arheoloških kulturno- povijesnih vrijednosti koji su zajedno s registriranim (R) i preventivno zaštićenim (PZ) vrijednostima prikazani i naznačeni u poglavlju 3.6. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina ovog Obrazloženja.

Gradsko naselje Cavtat je u analizama dosadašnjeg vrednovanja naselja i dijelova naselja kao graditeljskih cjelina u Županiji ocijenjeno da ima najveću vrijednost u kategoriji tzv. "malih i srednjih gradova".

Urbana cjelina Cavtata je kao kulturno-povijesna cjelina upisana u Registar nepokretnih kulturnih dobara (R) tj. najviši stupanj zaštite.

Stanje evidencije i pravne zaštite kulturnih dobara Činjenica je da spomenička baština Konavala nije bila sustavno istraživana te zbog toga nije ni primjereno valorizirana i zaštićena.

Složena povijesna slojevitost i potiranje materijalnih ostataka pojedinih razdoblja ponovnom uspostavom života na istom prostoru, nakon brojnih promjena vlasti, čestih ratnih događanja, pa i prirodnih katastrofa, otežava sagledavanje vrijednosti konavoske baštine.

Ponovnom revizijom i pažljivijim uvidom u brojnost i kvalitetu pojedinačnih spomenika i spomeničkih cjelina u Konavlima otkrivamo bogatstvo koje svjedoči o turbulentnoj povijesti, ali i kvaliteti života na ovim prostorima. Mnogi spomenici nisu prepoznati, nezaštićeni su i izloženi devastacijama. Potrebno ih je prije svega zaštititi, na lokalnoj i državnoj razini, jer upravo oni pružaju dragocjen izvor za daljnja istraživanja i otkrivanje novih činjenica za točnije određenje samih spomenika i rasvjetljavanje pojedinih povijesnih razdoblja. Samim time, stvaraju se preduvjeti za bolju prezentaciju spomeničke baštine koja je potencijalni pokretač razvoja specifičnog tipa turizma, a samim time i Konavala.

Uz spomeničku baštinu, osnovnu vrijednost Konavala čini očuvanost jedinstva graditeljskog nasljeđa i prirodnog krajobraza. Stoga je potrebno maksimalno zaštititi svaku seosku cjelinu čiju vrijednost čini upravo njena uklopljenost u pejzaž, tradicionalna stambena i gospodarska arhitektura, seoske kapele na osamljenim brežuljcima, stari putovi omeđeni suhozidima, kameni križevi uz putove i polja, seoske lokve, te pojedinačni spomenici iz različitih povijesnih razdoblja.

U Konavlima je osim registriranih spomenika kulture i preventivno zaštićenih evidentirano dvjestotinjak spomenika kulture od kojih je veliki broj potrebno zaštititi na državnom ili lokalnom nivou.

Cavtat

Izvor: INSTITUT IGH, d.d.

______IGH Urbanizam d.o.o

56 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

Osnova za bilo kakvo planiranje razvoja Konavala zaštita je spomeničke baštine. Na taj način ona bi bila dostupna istraživačima, povećala bi se svijest o njenoj vrijednosti, otvorila bi se veća mogućnost za njenu obnovu pod stručnim nadzorom i očuvanje za buduće generacije. Osmišljenim projektima mogla bi se kvalitetno prezentirati i imati važnu ulogu u turističkom razvoju Konavala. Kako se izgled cjeline ne bi narušavao, potrebno je donijeti precizne odredbe o obnovi takve arhitekture (korištenje tradicionalnih materijala, poštivanje zadanih elemenata) i eventualnim interpolacijama (veličina, materijali). Kulturna baština na području Konavala u cjelini nije sustavno istražena iako pruža neiscrpan izvor podataka koji rasvjetljuju slijed konavoske povijesti. Kako bi se znanstvena istraživanja mogla provesti, a spomenička baština valorizirati, kulturnu baštinu je potrebno maksimalno zaštiti od daljnjih intervencija i devastacija.

1.1.5. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog uređenja šireg područja

Prostorni plan Dubrovačko-neretvanske županije (Službeni glasnik Dubrovačko-neretvanske županije 06/03, 03/05, 03/06, 07/10)

S gledišta integralnog gospodarenja resursima ovaj Plan je na temelju usmjerenja Strategije odredio područja i kriterije za korištenje prostora osnovne i sekundarne namjene te kriterije za građenje izvan građevinskog područja prema tipu, vrijednosti i osjetljivosti krajobraza.

Prostorni plan Županije temeljni je i obvezatni dokument koji određuje osnovne segmente strategije razvoja općina i gradova, s ciljem da se putem njegove planske projekcije i ustanovljenih odredbi za provedbu omogući: • racionalno korištenje prirodnih resursa, • zaštita prostora, • usmjeravanje gospodarskog razvoja (industrija, promet, turizam, poljoprivreda, usluge itd.), • usmjeravanje društvenog razvoja: rast i struktura populacije te razvoj društvenih djelatnosti (sustav naselja itd.).

Najznačajniji/najvažniji prostorno-razvojni problemi u Hrvatsko kao i u Županiji su neracionalnost korištenja prostora, nekontrolirani rast velikih gradova, zapuštanje ruralnih područja i područja uz državnu granicu, pojave zauzimanja velikih površina za nekvalitetnu i masovnu gradnju na obali mora s prevelikim udjelom bespravne gradnje, zaostajanje u nekim segmentima infrastrukture, te sustavno neriješena pitanja zbrinjavanja otpada.

S gledišta razvojnih sustava planom su određeni prostori i sustavi na razini Županije, te njihova funkcionalna cjelovitost.

Na županijskoj razini je određen je širi prostor oko naselja kako bi se obuhvatili procesi u prostoru i elementi infrastrukture koji služe naseljima ali su izvan njihovih obuhvata, dani su kriteriji za razmještaj funkcija u naseljima u svrhu optimalizacije mreža, osobito u rijetko naseljenim područjima.

Određena su građevinska područja po načelu racionalnog korištenja prostora, iskorištenja rezervi formiranih struktura i oblikovanja krajobraza, dani su kriteriji za korištenje i zaštitu prostora u kontaktnim zonama uz zaštićena područja (parkova prirode, zaštićenih krajolika i sl.) radi mogućeg utjecaja na područja pod zaštitom te su izdvojena građevinska područja ugostiteljsko-turističke namjene (izvan naselja) u ZOP-u (vrsta, površina i kapacitet pojedine zone).

______IGH Urbanizam d.o.o

57 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

U sklopu Prostornog plana Dubrovačko neretvanske županije preispitan je: • geoprometni položaj Županije kao najjužnije u Republici Hrvatskoj, specifične po svojem uskom obalnom pojasu i nehomogenom prostoru koji je planinskim masivom odvojen od unutrašnjosti, čija je izolacija posebno došla do izražaja u Domovinskom ratu. Stoga je nužno ubrzati dinamiku izgradnje autoceste, ostvariti bolju povezanost unutar Županije, veći značaj posvetiti pomorskoj orijentaciji, definirati koridore autoceste i trase željezničke pruge, osuvremeniti zračni promet i dopuniti manjim zračnim lukama, • demografski razvitak područja, osobito nakon ratne agresije i sukladno tome razvitka ukupnog područja, osobito gospodarstva, pravaca razvitka i centraliteta naselja i zaustavljanja procesa depopulacije,. • status imovinsko-pravnih odnosa i sukladno tome mogućnosti raspolaganja imovinom, • preispitivanje namjene i režima uređivanja i zaštite prostora, posebno u odnosu na zaštitu prirodne i spomeničke baštine.

U cilju donošenja propisa o obalnom pojasu izrađen je elaborat ''Utvrđivanje stanja korištenja zaštite prostora obalnog područja'' u kojem je izvršeno fizionomsko zoniranje obalnog pojasa te su analizirani elementi uređenja prostora (postojeće, planirano). Temeljem analiza formulirani su zaključci koji sadrže prikaz i ocjenu glavnih grupa problema u odnosu na dosadašnji način korištenja prostora, temeljem formiranih kriterija data je ocjena mogućeg korištenja prostora, raspoloživi kapaciteti i neiskorišteni potencijali, te je konačno prikazan prijedlog mjera u odnosu na prostorno razvojne cjeline i djelatnosti u obalnom pojasu. Naselje Cavtat se cjelim svojim obuhvatom nalazi unutar zaštićenog obalnog područja mora (ZOP), dok se dio naselja Zvekovica koji je u obuhvatu Plana nalazi izvan ZOP-a.

Isječak kartografskog prikaza 1. Korištenje i namjena prostora za područje Cavtata i Zvekovice

Izvor: Prostorni plan Dubrovačko-neretvanske županije (Službeni glasnik Dubrovačko-neretvanske županije 06/03, 03/05, 03/06, 07/10), OBRADA: INSTITUT IGH, d.d.

______IGH Urbanizam d.o.o

58 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

Prostorni plan uređenja Općine Konavle (Službeni glasnik Općine Konavle 09/07, 01/08, 06/08) Urbanistički plan uređenja Cavtat sa Zvekovicom obuhvaća prostor za koji Prostorni plan uređenja Općine Konavle (Službeni glasnik Općine Konavle 09/07, 01/08, 06/08) određuje izradu četiri UPU-a: • Cavtat, • Zvekovica 1, • Zvekovica 2, • Zvekovica 3.

Obzirom da Cavtat kao gradsko naselje - područno središte s prigradskim naseljem Zvekovica čini jednu prostorno-funkcionalnu cjelinu, obuhvat navedenih UPU-ova je zbog prirodno-geografskih i socio-ekonomskih čimbenika te buduće prostorne organizacije spojen u jedan prostorni obuhvat za koji se izrađuje Urbanistički plan uređenja ''Cavtat sa Zvekovicom''. Građevinsko područje naselja Cavtat nalazi se u pojasu od 1000 m ZOP-a te njegova izgrađenost iznosi između 53,05 % i 69,35 %. To znači da se njegovo građevinsko područje naselja ne smije povećati ali nije ni nužno da se njihovo građevinsko područje mora smanjiti. Iz građevinskog područja naselja Cavtat izdvojeni/izuzeti su poluotoci Sustjepan i Rat te uvršteni u ''Šumske površine'' kao šume posebne namjene. Građevinsko područje naselja Cavtat sadrži također površine ugostiteljsko-turističke namjene.

Isječak kartografskog prikaza 1. Korištenje i namjena prostora za područje Cavtata i Zvekovice

Izvor: Prostorni plan uređenja Općine Konavle (Službeni glasnik Općine Konavle 09/07, 01/08, 06/08), OBRADA: INSTITUT IGH, d.d.

______IGH Urbanizam d.o.o

59 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

Ugostiteljsko-turistička namjena unutar naselja u Cavtatu:

• Hoteli Albatros/Epidaurus - TN1 8,42 ha (postojeće)

• Hotel Cavtat – TN1 0,47 ha (postojeće)

• Hotel Croatia – TN1 9,49 ha (postojeće)

• Lokacija Cavtat ''Prahivac'' - TN1 hoteli, TN2 turističko naselje, na površini od 10,34ha predviđa se cca 800 ležaja (70-80 ležaja s pratećim turističkim sadržajima/1ha)

• Lokacija Cavtat ''Mećajac'' - TN1 hoteli, TN2 turističko naselje, na površini od 13,86 ha predviđa se cca 1200 ležaja (70-80 ležaja s pratećim turističkim sadržajima/1ha)

Ukupna površina ugostiteljsko-turističkih namjene unutar naselja iznosi 42,58 ha, to je 19,68 % ukupne površine građevinskog područja naselja Cavtat.

Unutar obuhvata UPU-a Cavtat sa Zvekovicom planira se jedno novo groblje na prostoru naselja Zvekovica površine 6,46 ha Općinsko središte Cavtat je gradsko naselje – područno središte koje sa prigradskim naseljem Zvekovica čini prostorno-funkcionalnu cjelinu.

Po minimalnoj zastupljenosti pojedinih središnjih funkcija u naseljima Općine Konavle djeluju ili će se trebati osnovati slijedeće središnje funkcije i to tako da centralna naselja posjeduju sljedeće objekte suprastrukture. Cavtat – područno (općinsko) središte (manje razvojno središte): • Uprava; sudstvo: ispostave organa državne uprave, županijska i općinska izvršna tijela, općinska uprava, policijska stanica. • Školstvo: osnovna škola, srednja škola, učenički dom. • Kultura: kulturni centar, kinematografi, muzej, radio, knjižnica. • Zdravstvo: opća bolnica, bolnica, Dom zdravlja, područne ambulante, ljekarne, veterinarska ambulanta. • Socijalna skrb: Centar za socijalnu skrb, dječji vrtić i jaslice, Dom za djecu • Trgovina: diskont, trgovački centar, veleprodaja, maloprodaja (dnevne i specijalne potrebe), specijalne trgovine. • Ostalo: financijsko posredovanje, osiguravajući mirovinski fondovi, središte pošta, vjerske građevine i drugo, društveno-političke udruge, središte Župe, sportski centar, poštanski ured, obrt – uslužni, zanatski, agencije, autoprijevoz, pretovar u lukama, hotelijerstvo, ugostiteljstvo, proizvodnja kruha i peciva, biljnih ulja i masti, lučka kapetanija.

1.1.6. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje

Demografski pokazatelji Na razini Općine Konavle evidentiran je u zadnjem međupopisnom razdoblju (1991.–2001.) kao posljedica ratnih stradanja i migracija pad broja stanovnika od 9074 stanovnika na 8250 stanovnika. Povrat stanovništva Konavala nakon ratnog egzodusa stimuliran je provedbom programa obnove i razvoja Općine Konavle koji je, obnovom naselja i zaseoka te postojećeg sustava prometne i komunalne infrastrukture na području Konavala smanjio razlike u standardu stanovanja i prometnu izoliranost perifernih područja Općine.

Dosadašnje korištenja prostora karakterizira koncentracija stanovništva i djelatnosti na obalnom pojasu, posebno užem urbanom području Cavtata i Zvekovice.

______IGH Urbanizam d.o.o

60 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

Osnovni pokazatelji dosadašnjeg demografskog razvoja sadržani su u slijedećem: • koncentracija stanovništva na području obuhvata UPU-a u odnosu na administrativni obuhvat Općine Konavle (30 % ukupnog stanovništva živi na području obuhvata UPU-a Cavtat sa Zvekovicom), • koncentracija stanovništva na užem području naselja Cavtat u odnosu na obuhvat UPU-a (83 % stanovništva živi na užem području naselja Cavtat, a na području naselja Zvekovice živi 17 % stanovništva), • opadanje ukupnog broja stanovnika na području povijesne jezgre Cavtata, • dobna struktura stanovništva gradskog područja Cavtat – Zvekovica znatno je povoljnija nego u drugim konavoskim naseljima, iako se i ona pogoršava, odnosno pokazuje postupne tendencije starenja (25,38 % mladog stanovništva u odnosu na 15,70 % starog stanovništva), • smanjenje broja članova kućanstava sa 3,19 u 1991. na 3,08 u 2001. godini.

Gospodarski pokazatelji Dosadašnji gospodarski razvoj turizma u Cavtatu uz terminal ''Zračne luke Dubrovnik'', koji je osiguravao dostupnost turističke destinacije, razvojno je privlačio samo priliv stanovništva iz seoskih naselja Konavala što je vidljivo po migracijskom toku kretanja stanovništva od periferije ka centru u razdoblju 1971.-2001. godine. Takav tip masovnog turizma nije stimulirao razvoj obiteljske tradicionalne poljoprivredne proizvodnje Konavala koje je bilo pretežno obiteljskog karaktera bez intenzivne obrade.

Daljnji gospodarski razvoj Konavala – izrazito turističkog područja je nastavak obnove, kako bi smisao povratka stanovništva na tradicionalna staništa u naselja i zaseoke u potpunosti poprimio i gospodarski karakter kroz integraciju tradicionalne vještine bavljenja poljoprivredom i turizma (primarno razvoj seoskog turizma).

Tradicionalni model integralnog razvoja konavoske obitelji na staništu, proširen u gospodarskim aktivnostima svim oblicima turističke ponude pod naslovom seoski turizam sukladan je Strategiji razvoja hrvatskog turizma do 2010. godine u kojoj se sukladno trendovima međunarodnog turističkog tržišta (promjene na tržištu ponude i potražnje) vrednuje turistički potencijal i na načelima održivog razvoja donosi vizija i strateški ciljevi hrvatskog turizma.

Prema posljednjem popisu iz 2001. godine nastale su samo manje promjene unutar zaposlenih prema pretežitoj aktivnosti i području djelatnosti. Nastavilo se smanjenje broja i udjela u primarnim djelatnostima. Porastao je broj i udjel zaposlenih u sekundarnim djelatnostima, osobito u građevinarstvu (53 aktivne osobe ili 5,70 % zaposlenih osoba), što je bilo logično očekivati u području koje je bilo porušeno i oštećeno tijekom trajanja ratne agresije. To je zahtijevalo razdoblje obnove ovog područja. Smanjio se broj zaposlenih u tercijarnim djelatnostima, ali je zadržan isti njihov udjel u ukupnom broju zaposlenih (540 ili 58,07 %).

Za očekivati je bilo da su oni najviše radili u hotelima i restoranima (327 ili 35,16 %), dok ih po opsegu slijede zaposleni u trgovini (94 ili 10,11 %) i prometnim djelatnostima (65 ili 6,99%). Nakon što je Cavtat postao sjedište Općine Konavle moglo se očekivati izvjestan porast kvartarnih djelatnosti (189 ili 20,32 %), a unutar te skupine veći rast zaposlenih u javnoj upravi (67 ili 7,20 %). Među zaposlenim aktivnim stanovništvom u gradskom području Cavtat – Zvekovica nalazi se i 82 osobe, koje se nalaze na radu u inozemstvu.

______IGH Urbanizam d.o.o

61 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

Naselje Zvekovica razvija se kao predgrađe Cavtata i preuzima neke funkcije, koje su pogodnije u tom naselju nego u samom Cavtatu (turistički informacijski ured, skladišta i prodavaonice građevinskog materijala, pokućstva i drugo) te tako ispunjava svoju ulogu unutar gradskog područja Cavtat – Zvekovica.

Mogućnosti razvoja Promišljanje budućeg razvitka ovog područja treba temeljiti na pristupu ''održivog razvoja'' te je u kontekstu razvojnih mogućnosti potrebno sagledati sljedeće:

• veliki gospodarsko-prostorni sustavi su se vlasnički i strukturno transformirali (turizam) s tendencijom disperzije, turistički proizvod vezuje se za autohtone vrijednosti prostora (krajobraz, graditeljsko i kulturno nasljeđe), a turizam ''malih razmjera'' vezuje se za obiteljsko gospodarstvo, obnovu tradicijskog načina življenja u skladu s prirodom i okolišem. • pogodnosti područja za razvoj turizma pri čemu se ne misli na za gradnju novih i turističkih kapaciteta, već unaprjeđenje turističke ponude gradnjom sadržajno bogatijih i ambijentalnim vrijednostima prostora primjerenijih turističkih kapaciteta (ville, apartmani i sl.), komplementarnih sadržaja (športsko-rekreacijskih, nautičkih, kulturnih). • bogato i vrijedno kulturno-povijesno nasljeđe koje je potrebno integrirati u život grada (obnova ljetnikovaca, povijesnih vrtova i sl.), temeljna je vrijednost prostora koju je potrebno vrednovati prilikom planiranja svih aktivnosti vezanih za uređenje pojedinih prostornih mikrocjelina. • prirodne pogodnosti (blaga klima, obala pogodna za kupanje, dovoljne količine kvalitetne pitke vode) • biološka raznolikost, visokovrijedni kultivirani krajobrazi (bogatstvo posebno zaštićenih područja)

Postojeća građevinska područja Cavtata i Zvekovice (funkcionalna konurbacija) osiguravaju površine za potrebe povećanja broja stanovnika od 10 % (ukupno cca 2600 stanovnika) i daljnju izgradnju ugostiteljsko-turističkih i stacionarnih kapaciteta.

Turizam je gospodarska grana koja u suvremenom razvitku djelatnosti nije vezana samo uz prateću hotelijersko-ugostiteljsku djelatnost i trgovinu, već se proširuje na gotovo sva područja (u smislu prostora) i sve ostale gospodarske grane odnosno djelatnosti (razvijena turistička ponuda uključuje promet, trgovinu, kulturu, sport, poljoprivredu...). Komparativne prednosti za razvoj turizma temelje se na elementima prirodne osnove.

U okviru razvitka cjelokupnog gospodarstva treba osobitu pažnju posvetiti značajkama "novog" turizma, koje su dovele do bitnih promjena na turističkom tržištu. Turistička potražnja sve se više segmentira, te se uz okosnicu redizajniranog maritimnog kupališnog turizma javljaju ostale vrste turizma.

Obalno područje, namijenjeno "novom" maritimnom kupališnom turizmu treba u smještajnom dijelu rekonstruirati prema novim standardima (što podrazumijeva obogaćivanje ponude športsko-rekreacijskom, kulturnom, edukativnom, zabavnom i reformiranom gastronomskom i enološkom ponudom), a kompleksnu izvanpansionsku ponudu osmisliti unutar osnovnih turističkih destinacija. Moraju se rješavati infrastrukturni problemi, osigurati i provoditi svekolika zaštita okoliša i krajolika, primjenjivati specifična rješenja pri svakoj turističkoj investiciji posebno vodeći računa o ograničavajućim demografskim čimbenicima, brižno upravljati turističkim resursima i tako stvarati preduvjete za uspješan razvitak turizma. Strateški resurs turizma je visoko vrijedan prostor, čija će vrijednost dugoročno rasti. Obala, more, otoci, područja pod specijalnim režimima zaštite i ruralna područja okosnica su budućeg stacionarnog turizma.

______IGH Urbanizam d.o.o

62 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

Motiviranjem lokalne zajednice treba stvarati uvjete za poboljšanje ukupnog životnog ambijenta i tako osigurati potreban standard i turizmu i stanovništvu. Zato će se poticati oblici ponude integrirani u ukupnu strukturu prostora – naselja, a samo iznimno formirati izdvojene komplekse.

Urbano područje Cavtata definirano okruženjem hotelske-turističke zone Prahivac i hotelske - turističke zone Mećajac (turističke zone Prahivac i Mećajac su dio građevinskog područja naselja Cavtat), je posebno vrijedan morfološki, prirodni i kulturni ambijent čiji se razvojni koncept treba temeljiti na kvaliteti postojećih i budućih prostornih ambijenata, a što se utvrđuje obveznom izradom Urbanističkog plana uređenja prostorno- funkcionalne cjeline naselja Cavtat i naselja Zvekovica.

Stanovište je da će u budućnosti prirodna komponenta prostora, njegova netaknutost, njegove ljepote, uz svojstven identitet kraja i krajobraza, biti od presudnog utjecaja na formiranje snažne komparativne prednosti u okviru turističke ponude. Stoga je iznimno važno čuvati vrijednosti prirodne komponente prostora, a kojim Cavtat ne oskudijeva.

Dobra prometna povezanost ruralnog područja Konavala s Cavtatom, obalnim područjem/obalom i međusobno, pružit će mogućnost jačanja dnevnih migracija

U svezi turističke ponude, temeljene na načelima održivog razvoja, Cavtat nudi prirodni potencijal za razvoj nautičkog turizma - izgradnja granične morske luke za nautički turizam u uvali Tiha.

Ograničenja razvoja Glavne zapreke i ograničenja budućeg razvoja sastoje se u sljedećem:

• koncentracija stanovništva na užem području Cavtata i Zvekovice predstavljat će ograničenje budućeg razvitka naselja i djelatnosti glede rješavanja nagomilanih gospodarskih problema naročito zapošljavanja, rješavanja problema stacionarnog prometa, objekata društvenog standarda i sl., • zone odumiranja i depopulacije su rezultat generalne migracije stanovništva prema obali i to: zona grada/naselja (Cavtat /Zvekovica) su po standardu života i mogućnosti zapošljavanja najpoželjnija staništa i primarni cilj migracije stanovništva gotovo svih naselja Općine, • u naseljima iz užeg gravitacijskog područja Cavtata bilježi se porast stanovništva, a pad i relativna stagnacija stanovništva u ostalim naseljima Općine, • monokulturna struktura gospodarstva (turizam) nepovoljno se odrazila na razvojnu fizionomiju područja, primat ove djelatnosti upravo je i privukao stanovništvo i radnu snagu na obalno i uže gradsko područje, dok su izostali razvojni modaliteti za područje zaleđa tj. ostatka Općine Konavle, • prometna izoliranost od ostalih dijelova županijskog i državnog prostora, linijska izrazitost područja. • infrastrukturna opremljenost; javlja se kao ograničavajući faktor, ali i temeljni preduvjet daljnjeg razvoja naselja i gospodarskih djelatnosti, • velika ratna razaranja, devastacija okoliša i prirodnih resursa i graditeljske baštine predstavljaju zapreku kvalitativnim pomacima korištenja prostora • prostorno gospodarska struktura (domaćinstva, okućnice, građevine, tradicija, zemljište) ocjenjuju se kao neiskorišteni kapaciteti za zapošljavanje i stanovanje, velik je broj neprimjereno korištenih građevinskih i poljodjelskih parcela • neplanska izgradnja individualnih objekata namijenjenih stanovanju ugrozila je osnovne krajobrazne vrijednosti prostora i mogućnost rješavanja komunalne problematike

Osim što je pokretač razvoja, turizam je i djelatnost koja je u zadnjih tridesetak godina potpuno izmijenila fizionomiju nekih dijelova obale. Te izmjene često su degradirale prostor izgradnjom koja je izgubila identitet tradicionalnog oblika naseljavanja, kvalitetu krajolika i autohtonih prirodnih vrijednosti.

______IGH Urbanizam d.o.o

63 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

______IGH Urbanizam d.o.o

64 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA

2.1. Ciljevi prostornog uređenja općinskog značaja

Jedan od glavnih ciljeva ovog Plana svakako je definiranje elemenata održivog razvoja naselja Cavtata i Zvekovice, te njihove prostorne organizacije zbog racionalnog korištenja prostora kao i zaštite i unapređenja stanja okoliša. Potrebno je omogućiti skladan prostorni i gospodarski razvoj naselja Cavtat koje se cijelim svojim obuhvatom nalazi unutar zaštićenog obalnog područja mora (ZOP) te naselja Zvekovice koje se jednim dijelom nalazi unutar ZOP-a (dio naselja Zvekovica koji je u obuhvatu Plana nalazi se izvan ZOP-a).

Valja istaknuti i značaj posebnih funkcija prostorno-funkcionalne cjeline Cavtata i Zvekovice: • razvoj Cavtata kao gradskog naselja - područnog središta s prigradskim naseljem Zvekovica te središta jedinice lokalne samouprave (Općina Konavle). U ostvarenju tog cilja na prostoru Cavtata (uže urbano područje) potrebno je organizirati funkcije za zadovoljenje potreba područnog i administrativnog središta (uprava, pravosuđe, udruge građana, političke stranke i druge organizacije i sl.), • razvoj naselja Cavtat sa prigradskim područjem kao turističkog središta makroregionalnog značenja što podrazumijeva očuvanje izvornih povijesno-graditeljskih, kulturnih i krajobraznih vrijednosti. Pored navedenog, potrebno je osigurati preduvjete za unapređenje turističke ponude i razvoj specifičnih i ekskluzivnih oblika turističke ponude (rezidencijalni – ville, ladanjski kompleksi, kongresni, športsko- rekreacijski – golf, športovi na vodi, izletnički, kulturni i sl.) • razvoj naselja Cavtat kao kulturnog i obrazovnog središta osiguranjem prostornih preduvjeta (stacionarni kapaciteti, kongresni centri, suvremeno opremljene dvorane). • razvoj naselja Cavtat kao poslovnog središta Općine koncentracijom poslovnih sadržaja tj. financijskih i drugih sličnih uslužnih djelatnosti (banke, osiguravajuća društva i sl.),

Cavtat ili gradsko područje Cavtat – Zvekovica je najvažnije lokalno središnje uslužno naselje u Dubrovačko– neretvanskoj županiji jugoistočno od Dubrovnika, ali i značajno dubrovačko i hrvatsko turističko središte, koje će u budućnosti trebati još više ojačati svoje središnje funkcije, koje su potrebne lokalnom stanovništvu i oni ih koriste u svakodnevnom životu kako bi, na taj način, rasteretio Dubrovnik. Životne potrebe će s vremenom utvrditi koje su to funkcije, koje će se još trebati otvarati u gradskom području Cavtat – Zvekovica.

Po minimalnoj zastupljenosti pojedinih središnjih funkcija u naseljima Općine Konavle djeluju ili će se trebati osnovati slijedeće središnje funkcije i to tako da naselja Cavtata i Zvekovica posjeduju slijedeće objekte suprastrukture:

Cavtat – područno (općinsko) središte (manje razvojno središte): Uprava, sudstvo: • ispostave organa državne uprave, • županijska i općinska izvršna tijela, • općinska uprava, • policijska stanica,

Školstvo: • osnovna škola, • srednja škola, • učenički dom, studentski dom,

______IGH Urbanizam d.o.o

65 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

Kultura: • kulturni centar, • kinematografi, • muzej, • radio postaja, • knjižnica,

Zdravstvo: • opća bolnica, bolnica, • Dom zdravlja, • područne ambulante, • ljekarne, • veterinarska ambulanta,

Socijalna skrb: • Centar za socijalnu skrb, • dječji vrtić i jaslice, • Dom za djecu,

Trgovina: • diskont, • trgovački centar, • veleprodaja, • maloprodaja (dnevne i specijalne potrebe), • specijalne trgovine,

Ostalo: • financijsko posredovanje, • osiguravajući mirovinski fondovi, • središte pošta, • vjerske građevine i drugo, • društveno-političke udruge, • središte Župe, • športski centar, • poštanski ured, • obrt - uslužni, zanatski, • agencije, • autoprijevoz, • pretovar u lukama, • hotelijerstvo, • ugostiteljstvo, • proizvodnja kruha i peciva, biljnih ulja i masti, • lučka kapetanija

Zvekovica – lokalni centar (manje lokalno središte): • crkva, • osnovna škola,

______IGH Urbanizam d.o.o

66 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

• seoski turizam, • ugostiteljstvo, • obrt - uslužni, zanatski, • trgovina - veleprodaja, maloprodaja, • građevinski materijal, • putnički promet.

2.1.1. Demografski razvoj

U svrhu omogućavanja ravnomjernijeg i cjelovitijeg korištenja prostora potrebno je definirati ciljeve budućeg demografskog razvitka. Naime, bez osnovne ''kritične mase'' stanovnika koja može povući odgovarajući gospodarski razvitak, nema razvoja ni revitalizacije područja. Navedeno se posebno odnosi na demografsku obnovu šireg prostora Općine Konavle.

Osnovni ciljevi u oblasti demografskog razvoja su: • osiguranje ravnomjernijeg razmještaja stanovništva na području obuhvata Plana koje je moguće ostvariti posebnim investicijskim programima revitalizacije kojima je neophodno prioritetno obuhvatiti infrastrukturno opremanje naselja i bolju prometnu povezanost, • potrebno je kontinuirano obnavljati i otklanjati devastacije i poremećaje u korištenju prostora povijesne jezgre Cavtata. Stanovanje treba zadržati kao najznačajnu funkciju revitalizacije jezgre, a obnovi stare gradske jezgre treba posvetiti posebnu pažnju s obzirom da ona daje pečat cjelokupnom prostoru i njegovoj privlačnosti.

Pozitivna je činjenica da je u naseljima Cavtat i Zvekovica pozitivan prirodni priraštaj, ali može se očekivati i dalje priliv stanovništva iz drugih područja, tako da se s pravom može računati s daljnjim porastom stanovništva unutar gradskog područja Cavtat – Zvekovica do veličine koju bude tražio razvitak njihovih funkcija (4000 – 5000 stanovnika do 2030. godine), ali kasnije dijelom i Grad Dubrovnik, čija bi se gradska aglomeracija mogla proširiti i na ovo područje.

Da bi se navedene pretpostavke (ciljevi) ostvarile potrebna je: • potpuna i održiva uporaba prostora: gotovo sav prostor se u kontekstu budućeg razvoja može smatrati resursom i najbolje se može koristiti i čuvati ako se rabi u cijelosti. Svaka djelomično ili kratkoročno zasnovana uporaba prostora prijeti poremećajima sustava te povećava troškove infrastrukture po jedinici ulaganja. Potpunom uporabom ovaj prostor se najbolje čuva od ''ulagačkih pothvata'' koji vode njegovom preintenzivnom korištenju i/ili upropaštenju. • poticanje i privlačenje održivih-razvojnih pothvata čiji će nositelji imati interes za očuvanjem prostora u cijelosti (vlasnici prostora, vlasnici kapitala, jedinica lokalne samouprave) • jedinica lokalne samouprave mora se javiti kao poduzetnik koji ulaže u razvoj infra i supra strukture, potiče poduzetnike na održivi razvoj, i destimulira one koji žele ulagati u neprihvatljive programe.

2.1.2. Odabir prostorne i gospodarske strukture

Na odabir prostorne i gospodarske strukture prvenstveno utječe: • demografski razvitak područja, • daljnji tijek procesa urbanizacije, • prestrukturiranje gospodarstva, • promjena politike korištenja i uređenja prostora.

______IGH Urbanizam d.o.o

67 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

Zbog općih karakteristika gradnje i uređenja prostora cjelokupno područje obuhvata UPU-a može se podijeliti na dvije prostorno-funkcionalne cjeline: • uže urbano područje naselja Cavtat, • šire urbano područje koje obuhvaća izdvojene dijelove gradskih naselja, izdvojene gospodarske, rekreacijske i vjerske površine s grobljima te poljoprivredno i šumsko tlo, a prostire se od Duboke Ljute i rta Prahivac na sjeverozapadu do početka Konavoskog polja i vapnenačke glavice M. greda (181 m n/v) na jugoistoku. Obuhvaća bivša naselja Cavtat i Obod, koja su dijelovi sadašnjeg samostalnog naselja Cavtat (površina po novom premjeru 6,11 km2) te samostalno naselje Zvekovica (površina po novom premjeru 0,74 km2).

Podjela područja obuhvata UPU-a na navedene prostorno-funkcionalne cjeline u velikoj mjeri će i u budućnosti definirati prostornu organizaciju, ali u nešto izmijenjenom obliku.

Naime, uže urbano područje potrebno je rekonstruirati i interpolacijama dograđivati i unapređivati, prvenstveno respektirajući zaštićenu kulturno-povijesnu baštinu. Ovo područje je uglavnom saturirano, ali je potrebna promjena stanja na pojedinim dijelovima prenamjenom prostora i poboljšanjem funkcionalnosti korištenja prostora. Stanovanje, kao temeljnu naseljsku funkciju potrebno je usmjeravati na neizgrađena područja, pažljivo ga oblikovati i uklapati u zahtjevan i vrijedan okoliš.

Afirmacija preostalog dijela područja UPU-a (šire urbano područje) neophodna je u cilju osiguranja bolje prometne povezanosti i svekolike infrastrukturne opremljenosti, te dislokaciji radnih pogona (ekološki čistih i prihvatljivih) te rekonstrukciju graditeljskih sklopova ambijentalnih i graditeljskih vrijednosti.

U odabiru gospodarske i prostorne strukture prioritetni ciljevi su: • smanjivanje razlika razvijenosti područja, zaustavljanje negativnih demografskih kretanja, korištenje nedovoljno valoriziranih potencijala nekih područja i resursa, • funkcionalno osposobljavanje infrastrukturnih mreža (poglavito prometnih i vodoopskrbnih) kao osnove za usmjeravanje razvoja i zaštite okoliša i to ravnomjernim pokrivanjem cijelog prostora unutar obuhvata Plana, ali i šire, • funkcionalno osposobljavanje gradskog naselja Cavtat primjereno ulozi razvojnog i kulturnog središta, • prilagođavanje gospodarstva (posebno turizma) uvjetima i osobitostima prostora, naročito s gledišta nosivog kapaciteta prostora, fleksibilnosti, integriranosti u strukture naselja i krajobraza, energetskih ograničenja, zaštite okoliša i stvaranja prihoda iz domicilnih resursa.

2.1.3. Infrastrukturna opremljenost

Jedna od osnovnih zadaća UPU-a je rezervacija prostora za smještaj koridora prometne i komunalne infrastrukture državnog i županijskog značaja koje su definirane dokumentima prostornog uređenja više razine (Strategija i program prostornog uređenja Republike Hrvatske, Prostorni plan Dubrovačko-neretvanske županije, Prostorni plan uređenja Općine Konavle). Osnovni preduvjet za realizaciju svih planskih sadržaja unutar naselja Cavtat i Zvekovica izgradnja je i polaganje kapaciteta u funkciji prometnog i komunalnog opremanja prostora.

Prometna infrastruktura Prometni sustav gradskog naselja Cavtata s prigradskim naseljem Zvekovica kao jedne prostorno-funkcionalne cjeline potrebno je koncipirati na jasnom hijerarhijskom ustroju ponude konačnih kapaciteta te ga tako

______IGH Urbanizam d.o.o

68 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______planirati i izvoditi radi strateškog integriranja u državni i međudržavni sustav suvremenih komunikacija ljudi i dobara. Sukladno konceptu prostornog razvitka za navedeno područje potrebno je omogućiti sigurnu i funkcionalnu prometnu povezanost s ostalim prometno-mrežnim težištima Općine, Županije i države kako bi on nastavio biti jedno od središta policentričnog i ravnomjernog regionalnog razvitka.

Nositelji prometne ponude urbanog područja su cestovna mreža, kojom se ostvaruje individualni i javni prijevoz, objekti stacionarnog prometa i terminali međugradskog javnog prijevoza. Oni se određuju prema pretpostavljenoj budućoj organizaciji prostora na način da se vrednuju međusobni utjecaji, ograničenja i pogodnosti.

U skladu s planskom namjenom predviđena je izgradnja i uređenje cestovnih prometnih koridora. Preko njih predviđeno je ostvariti siguran i jednostavan pristup do svih sadržaja unutar zone odnosno izlaz i priključak na osnovnu cestovnu prometnu mrežu u kontaktnom prostoru. Svi planirani koridori trebaju biti primjereno dimenzionirani kako bi bili stvoreni preduvjeti za sigurno kretanje svih sudionika u prometu.

Za područje unutar obuhvata UPU-a ključna su pitanja prolaska autoceste jer jedan koridor u istraživanju ide od čvora Osojnik prema istoku trasom koja prolazi sjevernom obalom Rijeke dubrovačke pa preko čvora Parež sjeverno od naselja u Župi dubrovačkoj preko čvorova Plat i Cavtat, te dalje preko čvora ''Zračna luka Dubrovnik'' prije kojeg se vraća na trasu postojeće državne ceste D8 (tzv. Jadranske turističke ceste) kojom ide sve do graničnog prijelaza sa Crnom Grom te trasa državne brze ceste Dubrovnik (Osojnik) – Debeli Brijeg (kao koridor u istraživanju), koji ide iznad ''Zračne luke Dubrovnik''.

Lokalne prometnice potrebno je sustavno obnoviti (od rekonstrukcije i modernizacije do pojačanog održavanja). Izgradnja, rekonstrukcija i uređenje cestovne mreže u cilju je postizanja više razine služnosti i sigurnosti prometa. Pri tome je prioritet uređenje kritičnih križanja, a u svim dijelovima cestovnog sustava, a posebno u koridorima glavnih i sabirnih prometnica, treba razvijati oblike ''zelenog'' prometa (pješačke i biciklističke staze). Osim rekonstrukcije postojeće ulične mreže, u neizgrađenim zonama grada treba planirati novu mrežu u skladu s Odredbama plana.

Lungo mare – ''plava magistrala'' predstavlja novoplaniranu šetnicu uzduž obale Konavala na području ZOP-a, koja ide od Cavtata do Molunta te je temeljna turistička silnica koja povezuje strme i kamenite obale - klifove dinamične morfologije s otvorenim morem, a njen položaj u pojasu od cca 70 m od obale mora će se odrediti sukladno programskoj skici za utvrđivanje lokacijske dozvole koja će uključiti u trasu postojeće pješačke staze u širem području Donje bande.

Na području Općine Konavle planira se rekonstrukcija tj. lokalna zaštita i revitalizacija zatvorene uskotračne željezničke pruge Donja Glavska/Zelenika (ogranak pruge 076 Sarajevo/Zelenika) i pratećih postrojenja u smislu turističke ''trase''. Koridor planirane trase jednim dijelom prolazi i kroz naselje Zvekovica u istočnom dijelu obuhvata UPU-a.

Zračna luka Dubrovnik će i nadalje ostati jedan od najvažnijih prometnih objekata u povezivanju kako Općine tako i cijele Dubrovačko-neretvanske županije s ostalim dijelom Republike Hrvatske, Europom i svijetom.

______IGH Urbanizam d.o.o

69 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

Okosnicu pomorske veze Cavtata i pripadnog dijela Županije sa ostalim dijelovima Hrvatske i Europe čini luka Cavtat koja je prva pogranična luka Republike Hrvatske na južnom dijelu Jadrana, a ujedno i luka za javni promet uz veliki broj turističkih linija na relaciji s Dubrovnikom. Potrebno je uspostaviti jasnu sliku putničko-prometne i turističke funkcije luke u budućnosti, a luku treba prometno, prostorno i gospodarski sagledati u cjelovitosti akvatorija. Predviđena je izgradnja luke nautičkog turizma na lokaciji u uvali Tiha.

Komunalna infrastruktura na području Cavtata i Zvekovice uključuje vodovodnu, kanalizacijsku, elektroenergetsku i telekomunikacijsku mrežu. Obzirom na očekivanu dinamiku urbanog razvoja u narednom razdoblju investicije u komunalnu infrastrukturu uglavnom će se koncentrirati na povećanje standarda i poboljšanje razine opremljenosti pojedinih komunalnih sustava.

Telekomunikacije Brzi napredak telekomunikacijske tehnologije uvjetuje nužne rekonstrukcije i dogradnje sustava u primjeni novih tehničkih dostignuća, a razvoj telekomunikacijskog prometa planiran je u skladu s mogućnostima koje pojedini dijelovi sustava pružaju. U stacionarnom podsustavu mreži cilj je u skladu s potrebama povećanje kapaciteta komutacija i proširenje mreže i asortimana usluga uključujući i kabelsku televiziju. U pokretnoj mreži cilj je što kvalitetnije pokrivanje prostora signalom i uvođenje sustava novih generacija, te omogućavanje rada novih davatelja usluga (operatora), a u planu je postavljanje jedne bazne stanice na lokaciji Prahivac. U RTV sustavu veza cilj je praćenje tehnološkog razvoja u ovoj djelatnosti.

Prema planovima razvoja TK infrastrukture unutar obuhvata UPU-a u budućnosti se može očekivati: • izgradnja svjetlovoda Zvekovica-Uskoplje-Pridvorje, te podmorskog svjetlovoda Mlini - Rt Sv. Roka - UPS Cavtat, te dalje koridorima Elektroničke Komunikacijske Infrastrukture (EKI) do potrošačkih kompleksa, poslovnih i stambenih, • povezivanje svjetlovodom baznih stanica mobilne infrastrukture, • rekonstrukcija telefonske mreže u starom dijelu naselja Cavtat u sklopu radova na kanalizaciji, zamjenu starih kabela novim, skraćivanje pretplatničke petlje te postupno uvođenje svjetlovodnih kabela u pretplatničku mrežu, • proširivanje mjesne mreža na zone predviđene za poslovnu i stambenu izgradnju, zamjenu starih kabela novim, te postupno uvođenje svjetlovodnih kabela u pretplatničku mrežu.

Elektroenergetski sustav Ciljevi razvoja gradskog značaja u elektroenergetici obuhvaćaju razvoj prijenosa i distribucije električne energije. Elektoenergetika je jedna od ključnih karika komunalne infrastrukture i u tom smislu predstavlja nezaobilazni faktor nesmetanog razvoja nekog područja. Osnovni ciljevi razvoja nekog područja, s elektroenergetskog stajališta, svode se na potrebu osiguranja dostatne količine kvalitetne električne energije sa što višim nivoom pouzdanosti njene isporuke.

Na globalnom planu, jedan od prvih prioriteta je da se na prijenosnoj razini (110kV i viši naponski nivo) osigura dodatna veza TS 110/35kV Komolac s ostatkom elektroenergetskog sustava HEP-a, odnosno da se osigura alternativa za sada jedinoj i energetski limitiranoj vezi čime bi se osjetno povećala pouzdanost i sigurnost funkcioniranja cjelokupnog elektroenergetskog sustava na širem području. Navedeno je prije svega neophodno kako bi se svim potrošačima omogućilo kvalitetno napajanje električnom energijom i samim time povisio postojeći elektroenergetski standard, te ujedno omogućio ravnomjerniji razvoj postojećih naselja.

______IGH Urbanizam d.o.o

70 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

Ciljevi razvoja na lokalnoj razini moraju biti usmjereni ka izgradnji novih i proširenju postojećih srednjenaponskih (SN) kapaciteta u funkciji osiguravanja napajanja električnom energijom novih potrošača na lokacijama koje su trenutačno ''pokrivene'' nedostatnim kapacitetima ili uopće nemaju osiguranu mogućnost priključka na elektroenergetsku mrežu, a posebno su značajni lokaliteti na kojima se planiraju značajniji industrijski, turistički i sportsko-rekreativni kapaciteti kao nosioci razvoja ali i kao potencijalni značajniji potrošači električne energije.

Obnovom i rekonstrukcijom postojeće TS 35/10kV Cavtat i podizanjem njenog kapaciteta s postojećih 2x4MVA na perspektivnih 2x8MVA ili 2x10MVA gotovo u cijelosti bi se mogla podmiriti Planom predviđena vršna opterećenja. Osim navedenog osnovnog napajanja u funkciji rezervnog napajanja, te povećanja pouzdanosti mreže, u spomenutu TS 110kV/35/10kV Čilipi predviđa se izgradnja novog 35kV voda do TS 35/10kV Cavtat čime bi se osigurala dostatna količina energije za planirano povećanje vršnog opterećenja iste ali i novi pravac napajanja čime bi se razina pouzdanosti i sigurnosti kompletne mreže podigla na višu razinu.

Vodoopskrba i odvodnja Suvremeni vodoopskrbni sustav organiziran je sa proizvodnim i distribucijskim jedinicama, cjevovodima i uređajima kao sustav u okviru kojeg je potrebno ostvariti slijedeće ciljeve: • osigurati zadovoljavajući kapacitet i pritisak vode u sustavu računajući pritom na protupožarnu zaštitu, • osigurati dobavu dostatne količine vode za piće zbog stalnog porasta potrošnje i mogućnost priključenja u dijelovima naselja koji se planiraju namijeniti stambenim i gospodarskim (ugostiteljsko turističkim) potrebama ili gdje se planira povećani intenzitet potrošnje.

Jedan od prioritetnih ciljeva uređenja i opremanja prostora osiguranje je potrebnih količina kvalitetne vode za piće i zadovoljavajućeg radnog tlaka unutar sustava. Osnova za realizaciju ovog cilja već postoji budući da je vodoopskrbni sustav zapadnog dijela Općine Konavle unutar kojeg je i područje obuhvata UPU-a u funkciji, a za njegove potrebe zahvaćen je izvor Duboka Ljuta (Robinzon) koji se nalazi cca 2 km sjeverno od naselja Obod.

U pogledu zahvata na opremanju prostora uređajima i postrojenjima sustava odvodnje potrebno je završiti započeti sustav odvodnje sa uređajem za pročišćavanje otpadnih voda za naselja Cavtat i Zvekovicu koji se temelji na izgradnji kanalizacijske mreže putem koje se otpadna voda transportira do crpne stanice (uređaj za pročišćavanje i podmorski ispust).

Postupanje s otpadom Do realizacije županijskog centra za gospodarenje otpadom na odlagalište ''Grabovica'' dovozi se i otpad s područja Općine Konavle. Odlagalište ''Grabovica'' je sanirano, a temeljem izdane lokacijske i građevinske dozvole u daljnjoj eksploataciji i za potrebe odlaganja komunalnog otpada Općine Konavle.

U planu je smanjenje količine i zbrinjavanje otpada, jer je način zbrinjavanja otpada kako u cijeloj Županiji tako i u Općini nezadovoljavajući. Zaštita i unapređenje stanja i zaštita zdravlja ljudi su prioritet.

Potrebno je utvrditi plan postupanja s komunalnim otpadom, izraditi prijedlog gospodarenja otpadom, odrediti makrolokacije budućih sanitarnih odlagališta i objekata u sustavu gospodarenja otpadom.

______IGH Urbanizam d.o.o

71 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

2.1.4. Očuvanje prostornih posebnosti naselja odnosno dijela naselja

Jedno od osnovnih usmjerenja prostornog razvitka urbanog područja Cavtata i Zvekovice koja treba definirati ovim UPU-om je očuvanje i obnova povijesne jezgre Cavtata što je jedan je od bitnih elemenata podizanja vrijednosti života u gradu. U urbanom razvoju Cavtata je potrebno naglasiti karakter urbaniziranog prostora koji je bio narušen izgradnjom bez identiteta i neadekvatnim urbanim rješenjima u proteklom razdoblju.

Za ostvarenje toga cilja neophodno je funkcionalno i oblikovno sređivanje gradskog područja. UPU-om je stoga potrebno sagledati mogućnosti i predvidjeti načine za poboljšanje kvalitete života, izgradnju novih sadržaja, te funkcionalno opremanje grada javnim i društvenim sadržajima. Uzimajući u obzir navedene parametre, te sveobuhvatnu analizu postojeće prostorno-planske dokumentacije koncept prostornog razvitka treba biti temeljen na ozbiljnom preispitivanju površina planiranih za razvitak urbanog područja Cavtata i Zvekovice kao i cjelokupnog koncepta prostornog razvitka.

Područje obuhvata UPU-a karakteriziraju prostori s obiljem prirodnih raznolikosti i antropogenih vrijednosti koje zajedno čine vrijednu prirodnu i kultiviranu krajobraznu osnovu.

Pri oblikovanju urbanog prostora zaštićene i očuvane prirodne vrijednosti grada i njegovog okoliša predstavljaju jedan od nužnih preduvjeta za kvalitetu života stanovnika, ali i razvijanje rekreativnih i turističkih djelatnosti. Osnovni cilj zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti je: • očuvanje bogatstva fizionomije mediteranskog krajolika stvaranog stoljećima, a oštećenog i dijelom uništenog u ratnoj agresiji 1991. godine, • prilagoditi buduću izgradnju i korištenje prostora vrijednostima krajobrazne osnove, • evidentirati i obaviti sustavni pregled povijesnih vrtova, predvrtova, dvorišta i sličnih prostora pripadajućih stambenih i drugih objekata kao i postojećih javnih otvorenih prostora, zabilježiti zatečeno stanje, izvršiti vrednovanje, srediti, pohraniti i objaviti dokumentaciju, • istražiti stanje ogradnih zidova, vrtnih terasa, potpornih zidova, šetnih staza, obrubnih zidića, pergola, vrtnih stubišta, vidikovaca, vrtne plastike, inventara i uređaja, • očuvati cjelinu povijesnog prostora, njegovu stilsku prepoznatljivost, izvornost kompozicije, ljepotu i očuvanost flornih i vrtno arhitektonskih sadržaja, • osposobljavati stručni kadar i formirati stručne organizacije koje će se baviti zaštitom i revitalizacijom krajobraza, • spriječiti neprimjerenu izgradnju čijim se zahvatima nepovratno gube povijesna i stilska obilježja i vrijednosti parkovnog nasljeđa, • zelene površine treba učiniti prepoznatljivima pa pored ekološkog, rekreacijskog ili zdravstvenog značenja, one trebaju imati i njihovo ''umjetničko'' tj. povijesno dokazano oblikovno i identifikacijsko značenje, • veliko značenje u slici grada imaju i park šume, njihovo je ogromno rekreacijsko i ekološko značenje, ali i urbanističko, jer svojom površinom, položajem i scenografskim značenjem uobličavaju prepoznatljiv obris grada.

U razmatranja o potencijalima prostornog razvitka potrebno je svakako uključiti jedinstvenu mogućnost za uključenje prirodnog ambijenta u urbani prostor, a osim valorizacije postojećih potrebno je iznaći mogućnosti za stvaranje novih urbanih ambijenata i vrijednosti. U daljnjem razvoju naselja posebnu pozornost valja usredotočiti na očuvanje i zaštitu zatečenih povijesnih graditeljskih cjelina naselja, te pojedinačnih pokretnih i nepokretnih kulturnih dobara. Unutar zona navedenih dijelova naselja valja uvjetovati način korištenja tog prostora prema smjernicama danim konzervatorskom podlogom.

______IGH Urbanizam d.o.o

72 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

Osnovni cilj zaštite kulturno-povijesnih cjelina: • bogato i vrijedno graditeljsko nasljeđe u suvremenoj prostornoj organizaciji doživljava afirmaciju ili reviziju izvorne funkcije. U skladu s načelima aktivne zaštite graditeljsko nasljeđe mora sudjelovati u životu šireg prostora kao nosilac određenih funkcija, a zaštita autentičnih obilježja i vrijednosti traži njihovo adekvatno dimenzioniranje. Zone zaštite pojedinačnih objekata i cjelina ne mogu se čvrsto ograničiti i izdvajati već sa okolnim prostorom moraju uspostaviti funkcionalni odnos i vizualnu ravnotežu, • svaki proces planiranja odvija u direktnom odnosu s prostornim i kulturno-povijesnim vrijednostima graditeljskog nasljeđa, • također je potrebna dosljedna provedba svih oblika pravne zaštite kulturne baštine, od zaštitnog popisa preko preventivne zaštite, do registra kulturne baštine u prostoru, uz određivanje režima zaštite, odobravanje intervencija, nadzor i primjerene kaznene mjere za oštećivanje ili uništavanje baštine u prostoru. Neophodna je primjena načela integralne aktivne zaštite radi izbjegavanja mogućih sukoba interesa u procesima zaštite graditeljske baštine u zaštićenim područjima ili zonama, • zonu potpune zaštite strukture (stroga zaštita), sačuvati od bilo kakve izgradnje, • kontaktnu zonu (preostalo područje naselja s specifičnim ambijentalnim i ostalim kulturno-povijesnim elementima) izgrađivati na način koji neće svojim oblikovanjem, namjenom i funkcijom obezvrijediti izvorne vrijednosti (ograničiti mogućnost nove izgradnje), • zonu zaštite krajolika (uređeni ili prirodni okoliš zaštićenih vrijednosti pojedinih prostora u naselju ili naselja u otvorenom krajoliku- ambijentalna vrijednost) sačuvati kao prostorni okvir slike pojedinog naselja, • zona istraživanja, odnosno arheološke zone koje obuhvaćaju utvrđeno ili potencijalno područje arheoloških nalaza znanstvene ili stručne vrijednosti sačuvati od bilo kakve izgradnje, • obnovu ratom stradalih spomenika potrebno je temeljiti na obnovi povijesnih oblika u svakom pojedinačnom slučaju, što je praksa obnove na dubrovačkom području i pokazala.

Urbani razvitak grada uključuje i obnovu prometne i komunalne infrastrukture. U izradu UPU-a uključeni su stoga aktualni projekti i programi obnove pojedinih infrastrukturnih sustava kako bi se omogućilo optimalno opremanje postojećih i planiranih sadržaja. Kao jedan od temeljnih preduvjeta održivog razvoja, zaštita okoliša prilikom svih novih zahvata, osim zakonskim propisima, treba biti posebno regulirana kroz Odredbe za provođenje UPU-a.

2.2. Ciljevi prostornog uređenja naselja, odnosno dijela naselja

2.2.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora u odnosu na postojeći i planirani broj stanovnika, gustoću stanovanja, obilježja izgrađene strukture, vrijednost i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih ambijentalnih cjelina

Osnovni je cilj ovoga Plana definirati uvjete i mjere uređenja naselja Cavtata i Zvekovice za postizanje primjerene zaštite te svrhovitog, održivog i gospodarski učinkovitog korištenja. Urbani razvoj na području Cavtata i Zvekovice potrebno je koncentrirati na sanaciju i interpolacije u dosada izgrađenim urbanim područjima, te novu izgradnju u zonama koje je moguće jednostavno opremiti prometnom i komunalnom infrastrukturom, a čijom gradnjom se racionalizira izgradnja novih uličnih poteza. Svaka nova gradnja u okviru kontaktne zone povijesne strukture trebala bi polaziti s pretpostavke stvaranja harmonične slike s njom. To znači da se pri dimenzioniranju volumena, korištenju materijala završne obrade mora voditi briga o kontekstu. Neprihvatljivi su volumeni nove gradnje, koji bi svojim položajem, funkcijom, materijalom završne obrade i koloritom unijeli nesklad te stvorili prostorni i oblikovni konflikt.

______IGH Urbanizam d.o.o

73 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

Za osiguranje vitalnog i kvalitetnog krajolika sa što većom uravnoteženošću i skladnošću s gospodarskog, socijalnog, prostornog, ekološkog i kulturnog gledišta, uz istodobno čuvanje i naglašavanje identiteta područja potrebno je: • prostorno-planskim mjerama strogo ograničiti i nadzirati daljnje građevinsko zauzimanje neposredne obale, posebno na krajobrazno osjetljivim lokacijama, • očuvati mediteransku fizionomiju naselja, kako pažljivim smještanjem novih objekata, tako i poštivanjem lokalne tradicijske arhitekture, • pri daljnjem prostornom razvoju naselja potrebno je voditi računa o zaštiti vrednijih zelenih površina koje valja uklopiti u stambene i druge zone kao javno gradsko zelenilo – javne parkove, • poticati regeneraciju šuma, a na pojedinim lokacijama obogatiti krajolik podizanjem novih šuma, u skladu sa prirodnim uvjetima i osobitostima, • odgovarajućim mjerama, u prvom redu prevencijom sprječavati šumske požare, • u svrhu očuvanja obale i njezinog racionalnog korištenja potrebno je odrediti granicu pomorskog dobra na cijelom području obuhvata. • za područje povijesnih graditeljskih cjelina potrebno je prema konzervatorskoj podlozi propisati posebne uvjete korištenja i zaštite tog prostora. Također je potrebno i odrediti mjere zaštite ostalih pojedinačnih kulturnih dobra i lokaliteta.

Proširenje građevinskih područja postojećih naselja, planirati na način kojim bi se zadržala homogenost slike povijesnog naselja, kvalitetna ekspozicija, što u većini slučajeva znači da je neprihvatljivo širenje građevinskih područja u smjeru prilaznih cesta s kojih se doživljavaju kvalitetne vizure na povijesnu jezgru naselja.

Prirodna i kulturna baština prostora predstavljaju jedan od bitnih temelja fizionomije grada i potencijal koji je potrebno sustavno čuvati i prezentirati što nalaže posebne mjere i skrb u urbanom uređivanju. Na bogatstvu sačuvanog krajobraza i njegovih izrazitih vrijednosti te ispravno prezentirane kulturne baštine, odnosno kulturnih dobara velikih umjetničkih, oblikovnih i ambijentalnih djelomično sačuvanih vrijednosti treba temeljiti strategiju cjelovitog turističkog razvoja. Razvoj turističke privrede treba temeljiti, ne na pretjeranom rastu broja turističkih ležajeva, već na podizanju njihove kvalitete.

Očuvanje kvalitete prostora, uvažavanje njegovih prostorno-ekoloških i sociokulturnih parametara, uključivanje prirodne i kulturno-povijesne baštine u turističku ponudu, unapređenje i obogaćivanje asortimana ponude u cilju produžetka turističke sezone, parametri su na kojima počiva prostorni razvoj Cavtata.

2.2.2. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture

Unapređenje uređenja naselja planira se planskom organizacijom prostora sukladno razvojnim potrebama naselja, te nadopunom mreže društvene infrastrukture prema hrvatskim i europskim smjernicama. Potrebno je obnoviti i uređivati graditeljske povijesne cjeline naselja, te objekte graditeljske baštine i njihovu okolicu, kao mjesta tradicijskog graditeljskog identiteta s funkcijama usluga, kulture, kvartarnih djelatnosti i stanovanja, a novu stambenu i drugu gradnju usmjeravati u nedovoljno i neracionalno izgrađene dijelove naselja, te u prostorne cjeline naselja koje su već opremljene komunalnom infrastrukturom.

Planom će se odrediti elementi nove osnovne ulične mreže tj. regulacijski pravci javno-prometnih površina – ulica, kolno-pješačkih i pješačkih površina parkirališta, ostalih javnih i zelenih površina te infrastrukturnih koridora i površina. Odrediti će se i ostali elementi za uređenje postojeće ulične mreže i mreže postojećih javno prometnih površina – pristupnih puteva i drugih kolno-pješačkih površina po kojima je danas osiguran pristup izgrađenim

______IGH Urbanizam d.o.o

74 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______građevnim česticama, a koji, zbog izgrađenosti, ne mogu udovoljiti kriterijima za uličnu mrežu određenu PPUO Konavle. Također će se odrediti propozicije izgradnje građevina svih namjena i uređenja pripadajućih građevnih čestica. Potrebno će biti utvrditi principe uređenja obale – javnih plaža, šetališta, vezova za brodice domicilnog stanovništva, uređenje luke lokalnog značaja kao i uređenje luke nautičkog turizma. Utvrdit će se uvjeti komunalnog opremanja s posebnim naglaskom na problemu odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda kao i ostalih uvjeta zaštite i unapređenja okoliša

Prioriteti u razvoju komunalne infrastrukture odnose se na : • minimalni standard komunalne opremljenosti koji obuhvaća kvalitetnu vodoopskrbu, odvodnju, elektroopskrbnu, plinsku i telekomunikacijsku mrežu, • u svim naseljima komunalnu infrastrukturu prilagođavati potrebama koje proizlaze iz politike uređenja naselja vodeći pritom stimulativne mjere poticanja interesa za stambenom izgradnjom u zonama koje su u prioritetu za izgradnju. • nastaviti i dovršiti modernizaciju telekomunikacijskih mreža u dijelovima naselja gdje još nisu modernizirane. • na niskom naponu modernizaciju provoditi tako da se postojeći zračni vodovi zamjene podzemnim kabelima. • u rekonstrukcijama i novoj izgradnji osigurati kvalitetnu protupožarnu zaštitu ugradnjom dovoljnih profila cjevovoda i hidranata. • kompletiranje opremljenosti cijelog područja cjelovitim sustavom odvodnje koji uključuje i tretman otpadnih voda, • sustavno rješenje prikupljanja i odlaganja komunalnog otpada.

U svrhu zaštite voda i mora radovi na odvodnim sustavima za otpadne i oborinske vode predstavljaju prioritet za naselja Cavtat i Zvekovicu.

______IGH Urbanizam d.o.o

75 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

______IGH Urbanizam d.o.o

76 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA

3.1. Program gradnje i uređenja prostora

Program gradnje i uređenja prostora vezan je uz smjernice proizašle iz PPU Općine Konavle (Službeni glasnik Općine Konavle 09/07, 01/08, 06/08) kojim su u okviru namjene površina utvrđeni prostori za daljnje zahvate unutar predmetnog područja, uključivo i uvjeti vezani uz način gradnje, tipologiju i visinu građevina, te intenzitet korištenja prostora (gustoće, kapaciteti, izgrađenost i iskorištenost građevne čestice).

Zbog prirodno-geografskih i socio-ekonomskih čimbenika Cavtat kao gradsko naselje - područno središte s prigradskim naseljem Zvekovica čini jednu urbanu prostorno-funkcionalnu cjelinu, a samo gradsko naselje Cavtat je u analizama dosadašnjeg vrednovanja naselja i dijelova naselja kao graditeljskih cjelina u Dubrovačko- neretvanskoj županiji ocijenjeno da ima najveću vrijednost u kategoriji tzv. "malih i srednjih gradova".

Jedan od glavnih čimbenika urbanog razvoja Cavtata i Zvekovice je blizina Grada Dubrovnika, županijskog i regionalnog središta gdje je jasno vidljiv komplementaran odnos s određenim pozitivnim i negativnim značajkama. Cavtat nedjeljivo prati sudbinu i funkcije Dubrovnika od njegovog nastajanja do današnjeg vremena. Postoji njihova uska međusobna društvena, gospodarska, demografska, prometna i prostorna povezanost.

Širenjem gradske aglomeracije Dubrovnika (obuhvaća uže gradsko područje Dubrovnika, te prigradska urbanizirana područja Rijeke dubrovačke i Župe dubrovačke) sve do granice gradskog naselja Cavtat, ali i zbog razvitka svojih vlastitih funkcija, prema rezultatima popisa iz 1981. i 1991. godine Cavtat (s Obodom) i Zvekovica već tada imaju osobine jačeg urbaniziranog naselja s povoljnim demografskim prilikama dok Cavtat prerasta u sekundarno središte dubrovačke regije unutar priobalne urbanizirane okosnice razvitka. Gradska regija Dubrovnika (matični grad ima više od 20000 stanovnika i više od 15000 radnih mjesta, cjelokupna gradska regija ima više od 50000 stanovnika, iz naselja u okolici više od 25 % dnevnih migranata od aktivnog stanovništva svakodnevno putuje na rad u matični grad), koja se proteže od Banića i Slanog na sjeverozapadu do Močića i Čilipa na jugoistoku, čini najrazvijenije, najurbaniziranije i najgušće naseljeno područje unutar priobalne urbanizirane okosnice razvitka u Dubrovačko–neretvanskoj županiji.

Prema posljednjem službenom popisu stanovništva iz 2001. godine Cavtat je i prema demografskoj strukturi postao gradsko naselje (ima više od 2 000 stanovnika, ima manje od 5 % poljodjelskog stanovništva, više od 50 % aktivnog stanovništva su zaposleni mještani i više od 50 % kućanstava je bez poljodjelskog gospodarstva), a Zvekovica i dalje ima obilježja jačeg urbaniziranog naselja (manje od 6% poljodjelskih stanovnika i više od 50% radnika od aktivnog stanovništva, odnosno više od 50% zaposleno je aktivnih stanovnika izvan poljodjelskog kućanstva).

Upravo zbog njihove transformacije i uske međusobne funkcionalne i prostorne povezanosti ova dva naselja mogu se zato smatrati jedinstvenim gradskim područjem Cavtat – Zvekovica na kojem je području 2001. godine

živjelo sveukupno 2 415 stanovnika te je gustoća stanovništva (Gnst) bila 8,3 st./ha.

Sasvim je sigurno da će se započeti procesi u okolici Dubrovnika nastaviti i u buduće, pa tako i u odnosu na Cavtat i ostalo područje Konavala. Zbog konfiguracije terena i prostornih odnosa ne može doći do čvrstog prostornog spajanja i stapanja Dubrovnika i njegove urbanizirane okolice. Tu je puno važnija njihova funkcionalna povezanost i proces preobrazbe. U tom smislu može se očekivati da će se gradsko područje Cavtata i Zvekovice, a zatim i jače urbanizirana naselja Močići i Čilipi, s vremenom integrirati u proširenu gradsku aglomeraciju Dubrovnika. Tu se već nalaze i razvijaju određene funkcije vezane za potrebe Dubrovnika

______IGH Urbanizam d.o.o

77 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

(zračna luka, poslovna zona, turističke zone, područje intenzivnog tržišnog poljodjelstva, rekreacijska područja, ali i područja za moguću novu stambenu i drugu izgradnju). Urbanizirana naselja Uskoplje, Gabrile, Drvenik, Mihanići, Komaji, Popovići, Radovčići i Gruda, a možda i još poneko naselje u Konavlima, uslijed nastavka procesa preobrazbe, mogu uskoro očekivati da će postati sastavni dio gradske regije Dubrovnika unutar priobalne urbanizirane okosnice razvitka Gruda – Ston unutar Dubrovačko–neretvanske županije.

Važan element u razvoju i podizanju razine funkcionalnosti ne samo urbane cjeline Cavtata i Zvekovice nego i kompletne dubrovačke regije je zračna luka u Čilipima s obzirom da je zračni prometni sustav jedini vid prometa koji Županiju i Općinu izvodi iz sadašnje djelomične prometne izolacije i povećava razinu turističke ponude. Projekt rekonstrukcije i proširenja zračne luke uz planiranu poslovnu zonu te brzu cestu Dubrovnik - zračna luka obećava još veću razinu usluge uz povećanje zaposlenosti na samu u zračnoj luci već i u popratnim djelatnostima, uglavnom tercijarnog i kvartarnog sektora.

U sustavu naselja Dubrovačko-neretvanske županije (Prostorni plan Dubrovačko-neretvanske županije, Službeni glasnik Dubrovačko-neretvanske županije 06/03, 03/05, 03/06, 07/10) Cavtat ulazi u kategoriju područnih središta s optimalnim brojem stanovnika od 3000 – 5000 te gustoćom stanovništva (Gnst) od 15 – 25 st./ha (2015. godine).

Prostorno-planerske tendencije i pretpostavke (demografske prognoze, procesi urbanizacije, razvitak i prestrukturiranje gospodarskih djelatnosti, rekonstrukcija i širenje prometne mreže, opremanje naselja društvenim sadržajima) utječu na definiranje mjesta i uloge urbane cjeline Cavtata i Zvekovice u cjelokupnom prostornom i gospodarskom sustavu Općine Konavle i Dubrovačko-neretvanske županije.

Analizom navedenih pretpostavki vidljivo je da će se nastaviti širenje procesa urbanizacije u urbanoj cjelini Cavtata i Zvekovice prvenstveno temeljem utjecaja turizma ali i drugih tercijarnih i kvartarnih djelatnosti. Struktura aktivnih stanovnika prema zaposlenosti u pojedinim djelatnostima ili skupinama djelatnosti pokazuje da je gradsko područje Cavtat zadržalo svoju funkciju turističkog središta, ali proširenu s raznim drugim uslugama, te se još može smatrati privlačnim uslužnim i upravnim središtem, prvenstveno za područje Konavala, ali brojne njegove usluge koriste turisti i drugi njegovi posjetitelji, koji dolaze u ovo gradsko područje tijekom godine radi njegove privlačnosti i ugodnog boravka u njemu.

Gradsko naselje Cavtat s planiranih oko 3000 - 5000 stanovnika, kao izrazito turističko središte, i dalje će biti pokretač cjelokupnog društveno-gospodarskog razvitka i života u njegovoj okolici. Kao središte Općine i drugo središte dubrovačke regije on je administrativno-upravno, gospodarsko; prvenstveno turističko, obrazovno, kulturno, zdravstveno, socijalno, uslužno i športsko središte ovog kraja i treba se razvijati kao područno središte s mogućnostima razvitka radnih i uslužnih funkcija koje su potrebne njegovom gravitacijskom području. Razvojni procesi koji su već u tijeku i dalje će se nastaviti razvijati unutar urbanog područja: • razvoj Cavtata kao gradskog naselja - područnog središta s prigradskim naseljem Zvekovica te središta jedinice lokalne samouprave (Općina Konavle). U ostvarenju tog cilja na prostoru Cavtata (uže urbano područje) potrebno je organizirati funkcije za zadovoljenje potreba područnog i administrativnog središta (uprava, pravosuđe, udruge građana, političke stranke i druge organizacije i sl.), • razvoj naselja Cavtat sa prigradskim područjem kao turističkog središta makroregionalnog značenja što podrazumijeva očuvanje izvornih povijesno-graditeljskih, kulturnih i krajobraznih vrijednosti. Pored navedenog, potrebno je osigurati preduvjete za unapređenje turističke ponude i razvoj specifičnih i ekskluzivnih oblika turističke ponude (rezidencijalni – ville, ladanjski kompleksi, kongresni, športsko- rekreacijski, športovi na vodi, izletnički, kulturni i sl.)

______IGH Urbanizam d.o.o

78 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

• razvoj naselja Cavtat kao kulturnog i obrazovnog središta osiguranjem prostornih preduvjeta (smještajni kapaciteti, kongresni centri, suvremeno opremljene dvorane). • razvoj naselja Cavtat kao poslovnog središta Općine koncentracijom poslovnih sadržaja tj. financijskih i drugih sličnih uslužnih djelatnosti (banke, osiguravajuća društva i sl.),

Gradsko područje Cavtata i Zvekovice najvažnije je lokalno središnje uslužno naselje u Dubrovačko– neretvanskoj županiji jugoistočno od Dubrovnika, ali i značajno dubrovačko i hrvatsko turističko središte, koje će u budućnosti trebati još više ojačati svoje središnje funkcije, koje su potrebne lokalnom stanovništvu i oni ih koriste u svakodnevnom životu kako bi, na taj način, rasteretio Dubrovnik. Životne potrebe će s vremenom utvrditi koje su to funkcije, koje će se još trebati otvarati u gradskom području Cavtat – Zvekovica. Po minimalnoj zastupljenosti pojedinih središnjih funkcija gradsko područje Cavtata i Zvekovice trebati imati sljedeće objekte suprastrukture:

Uprava, sudstvo: • ispostave organa državne uprave, • županijska i općinska izvršna tijela, • općinska uprava, • policijska stanica,

Školstvo: • osnovna škola, • srednja škola, • učenički dom, studentski dom

Kultura: • kulturni centar, • kinematografi, • muzej, • radio postaja, • knjižnica,

Zdravstvo: • opća bolnica, bolnica, • Dom zdravlja, • područne ambulante, • ljekarne, • veterinarska ambulanta,

Socijalna skrb: • Centar za socijalnu skrb, • dječji vrtić i jaslice, • Dom za djecu,

Trgovina: • diskont, • trgovački centar, • veleprodaja,

______IGH Urbanizam d.o.o

79 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

• maloprodaja (dnevne i specijalne potrebe), • specijalne trgovine,

Glavni razlog za iznimno povoljne razvojne mogućnosti promatranog područja su izvrsna prirodna i društvena osnova koje karakteriziraju urbani prostor Cavtata i Zvekovice i čine ga atraktivnim i ugodnim za život, odmor i rekreaciju.

Cavtat je posljednje gradsko naselje na Južnom hrvatskom primorju u pravcu jugoistoka, a suvremena litoralizacija valorizirala je njegov položaj kao glavnog ishodišta Konavala na moru i kao njegovo najznačajnije turističko mjesto. Prirodni je izlaz na more na krajnjem sjeverozapadnom rubu Konavala i na južnom kraju prostranog Župskog zaljeva u prostoru u kojem se ističu dvije prirodne luke (uvale Cavtatska luka i Tiha) i dva poluotoka (Rat i Sustjepan), s oko 7 km razvedene obale.

Cavtat ima relativno povoljan prometno–geografski položaj, jer je danas, a bio je i u prošlosti, dobro povezan s okolnim područjem. Tako je cestom udaljen 19 km od Dubrovnika, a 7 km od zračne luke, dok je morskim putem udaljenost između cavtatske luke i stare dubrovačke luke oko 6 NM, koje su već dulje vrijeme povezane lokalnim putničkim brodskim vezama. Suvremeno prometno povezivanje hrvatskog primorja izvršeno je izgradnjom Jadranske turističke ceste (Jadranska magistrala, državna cesta D8), koja je dionicom kroz Konavle u cijelosti izgrađena 1965. godine. Tom cestom je Cavtat povezan odvojkom od Zvekovice. Za kvalitetno uključivanje Cavtata i Zvekovice u prometni sustav Republike Hrvatske ključna je pitanje prolaska autoceste (koridor u istraživanju ide od čvora Osojnik prema istoku trasom koja prolazi sjevernom obalom Rijeke dubrovačke pa preko čvora Parež sjeverno od naselja u Župi dubrovačkoj preko čvorova Plat i Cavtat, te dalje preko čvora ''Zračna luka Dubrovnik'' prije kojeg se vraća na trasu postojeće državne ceste D8 (tzv.

______IGH Urbanizam d.o.o

80 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

Jadranske turističke ceste), a zatim do graničnog prijelaza sa Crnom Grom) te trase državne brze ceste Dubrovnik (Osojnik) – Debeli Brijeg (kao koridor u istraživanju), koji prolazi iznad ''Zračne luke Dubrovnik''.

Stara jezgra Cavtata smještena je na poluotoku Rat, a luka mu je zaštićena poluotokom Sustjepanom i vanjskim otocima Mrkanom i Bobarom. Uvala Tiha na suprotnoj, sjevernoj strani naselja, služi kao dobro sidrište, marina i luka. U priobalnom dijelu naselje je malo iznad razine mora, dok je na vapnenačkim glavicama na poluotocima Rat i Sustjepan nadmorska visina nešto ispod 50 m, odnosno nešto slično na području Tiha. Novija urbanizacija na nešto uzvišenijem zaravnjenom području Mećajac, Rajkov do, Tražice, Mokri do, pa dalje na području Oboda (Mali, Donji i Gornji Obod, te Poluganje) i Zvekovice (Donja i Gornja Zvekovica) kreće se između 50 i 100 m n/v, da bi ono završavalo također u vapnenačkim glavicama visokim manje od 200 m, a iznad Oboda prema Konavoskim brdima i iznad 200 m n/v.

Prostor unutar obuhvata UPU-a Cavtat sa Zvekovicom podijeljen je na 4 katastarske općine (K.O.): • Cavtat, • Zvekovica, • Uskoplje, • Močići, a površina obuhvata UPU-a prema granici građevinskog područja označenog na katastarskim podlogama i granici obvezne izrade detaljnijih planova označene u kartografskom prikazu 3e PPUO Konavle (Službeni glasnik Općine Konavle 09/07) iznosi 288,88 ha, a odnosi se na cjelokupno građevinsko područje naselja Cavtat površine obuhvata 251,62 ha te neizgrađene dijelove građevinskog područja naselja Zvekovica površine 37,26 ha.

Uvjeti određivanja namjene površina u zoni obuhvata Plana temelje se na smjernicama utvrđenim Prostornim planom uređenja Općine Konavle (Službeni glasnik Općine Konavle 09/07, 01/08, 06/08), te Konzervatorskoj dokumentaciji izrađenoj za potrebe izrade Plana (izrađivač Atelier Minerva d.o.o.). Odnos prema postojećoj izgradnji definiran je na osnovu podataka iz raspoložive katastarske podloge, odnosno provedene analize građevinskog fonda u zoni obuhvata.

Pojedinačna odstupanja između granica građevinskog područja naznačenih u Prostornom planu uređenja Općine Konavle (Službeni glasnik Općine Konavle 09/07, 01/08, 06/08) i ovog Plana tehničke su prirode, a rezultat su razlike u mjerilu obzirom da je ovaj Plan izrađen u mjerilu 1:2000 te preklapanja stare i nove katastarske izmjere. Stoga je za potrebe Plana izrađena nova ortofoto snimka te posebna geodetska podloga ovjerena od strane Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar u Dubrovniku. Na temelju navedenog ispravljene su tehničke pogreške i nedostaci koji se odnose na granicu građevinskog područja.

U sklopu izrade Plana izrađena je Studija zaštite prostora ''Epidaur'', prihvaćena od strane Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Konzervatorskog odjela u Dubrovniku koja detaljno razrađuje problematiku navedenog prostora te su na poluotoku Rat površine za pojedine namjene izmijenjene sukladno konzervatorskim smjernicama te smjernicama Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Dubrovačko-neretvanske županije danim kroz postupak izrade ovog Plana.

______IGH Urbanizam d.o.o

81 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

Planom su definirane namjene površina čiji prikaz je sadržan u tekstualnom dijelu Plana i u grafičkom dijelu Plana na kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena površina, u mjerilu 1:2000.

Ovim je prijedlogom UPU-a u granicu obuhvata Plana, sukladno odredbama PPUO Konavle, uključena površina akvatorija luka i plaža u naselju te izvedeno ili planirano nasipavanje obale radi sanacije prometa i uređenja plaža i šetnica uz more.

3.2. Osnovna namjena prostora

Organizacija urbanog prostora naselja Cavtata i Zvekovice temelji se na prikladnosti prostora za pretežne ili karakteristične namjene kao i na utvrđivanju dinamičnih djelovanja i učinaka funkcija u prostoru (prometni sustavi, urbana mreža, gravitacije, poticaji razvoju i revitalizaciji pojedinih područja, općoj zaštiti i uređenju prostora i sl.).

Temeljna organizacija prostora zasniva se na prihvatnim kapacitetima prostora i osiguranju održivog razvitka dok se dinamična komponenta uređenja prostora temelji na unapređenju cestovne mreže državnog, županijskog i lokalnog značenja, kao i unapređenju pomorskog prometa državnog, županijskog i lokalnog značenja.

Razvoj i uređenje površina naselja Cavtata i Zvekovice Razvoj i uređenje površina naselja obuhvaća cjelinu izgrađenog i neizgrađenog dijela užeg i šireg (urbanog) područja tj. prostore izgrađenih naseljskih struktura, kao i površine namijenjene razvoju i širenju naselja.

Urbana cjelina Cavtata i Zvekovice i nakon posljednjeg službenog popisa stanovništva 2001. godine bilježi pozitivno prirodno kretanje broja stanovnika i očekuje nastavak priljeva stanovništva iz drugih područja, tako da se s pravom može računati s daljnjim porastom stanovništva unutar gradskog područja Cavtat – Zvekovica do veličine koju bude tražio razvitak njihovih funkcija (4000 – 5000 stanovnika do 2030. godine). Upravo iz tog razloga posebnu pažnju posvećena je razvoju i unapređenju zona stambene i mješovite namjene. Analizom demografskih pokazatelja i razmještaja stanovništva unutar urbanog područja Cavtata i Zvekovice jasno se vidi gdje je interes za naseljavanje i izgradnju u ovom području.

U staroj gradskoj jezgri Cavtata s najbližim predgrađem smanjuje se broj stanovnika te tu praktički više nema nove stambene izgradnje. To je područje gdje se rađa relativno malo djece, stanovništvo stari, mlađi članovi obitelji sele izvan tog područja u nove gradske četvrti, gdje grade nove obiteljske zgrade i sl. Povijesna jezgra ima polivalentnu namjenu u sklopu koje odgovarajućom organizacijom i strukturom sadržaja treba omogućiti odvijanje slijedećih funkcija: • stanovanje, • kultura, • turističko-ugostiteljska, • specijalizirane trgovine, • administrativno-upravna funkcija, • tj. zadržavanje tradicionalnog kulturnog te znanstveno-umjetničkog središta s pripadajućim institucijama.

U novim gradskim četvrtima koji se nalaze na uzvišenijem području (Mećajac, Tiha, Tražice), u blizini pristupne ceste od Zvekovice, naseljava se stanovništvo iz drugih naselja i područja te gradi nove stambene objekte ali tu se grade i novi središnji uslužni sadržaji (dječji vrtić, osnovna škola, zdravstvena stanica i drugi) te brojni

______IGH Urbanizam d.o.o

82 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______apartmani iz turističke ponude. Zato u njima raste broj stanovnika (opremljenost suvremenom komunalnom infrastrukturom).

Bivše samostalno naselje Obod smješteno u blizini Jadranske turističke ceste (D8) te neposredno uz turističke hotelske zone, i dalje privlači novo stanovništvo i raste prema broju stanovnika. Dio naselja Zvekovica koji se nalazi unutar obuhvata Plana spada u neizgrađene dijelove građevinskog područja naselja Zvekovica, a na kojima se planira nova gradnja.

Preko 95% domaćinstava unutar obuhvata Plana je bez poljodjelskih gospodarstava sa stambenim i komunalnim fondom pravih gradskih obilježja, a više od 75 % kućanstava su obiteljska kućanstva. Prema popisu iz 2001. godine u gradskom području Cavtata i Zvekovice najviše je kućanstava s 4 člana (201), a zatim s 1 članom (164), s 2 člana (153) i 3 člana (131). Gotovo sva kućanstva imaju osiguran stambeni prostor, s obzirom da su prema popisu iz 2001. godine u gradskom području Cavtat – Zvekovica bila ukupno 754 nastanjena stana za stalno stanovanje, dok je privremeno bilo nenastanjeno 196 stanova.

U obuhvatu Plana predviđena su dva oblika korištenja prostora i to: • sanacija i rekonstrukcija građevina i dijelova naselja što podrazumijeva zahvate u izgrađenom dijelu obuhvata Plana (postojeća prometna mreža i izgradnja), u kojem se postojeće građevine mogu obnavljati, rekonstruirati, uklanjati i zamjenjivati novima, a mogući su i drugi zahvati u prostoru nužni za postizanje višeg standarda stanovanja i poslovanja (zahvati u postojećoj prometnoj i komunalnoj infrastrukturi, nova prometna i komunalna mreža), izgradnja u interpolacijama i sl., • nova gradnja koja obuhvaća područje uglavnom bez postojeće ili djelomično postojeće ulične mreže, komunalne infrastrukture i bez zgrada.

Na kartografskom prikazu 3.5. Uvjeti korištenja i zaštite prostora-Oblici korištenja, prikazani su sljedeći oblici korištenja: - održavanje i manji zahvati sanacije građevina-dovršeni dio naselja, u kojem nije dozvoljena nova gradnja - rekonstrukcija-promjena radi poboljšanja funkcionalnosti dijelova naselja, u kojem se dozvoljava i nova gradnja - nova gradnja.

Sve navedene građevine i uređaji moraju se graditi u skladu s odredbama ovoga Plana. Pri formiranju novih građevnih čestica valja omogućiti racionalno korištenje ukupnog zemljišta u zoni. Na cijelom je području obuhvata Plana omogućena preparcelacija. Ona nije obvezna za one čestice koje su svojom veličinom i položajem u skladu s rješenjima iz ovog Plana, kao ni za one koje su legalno izgrađene. Preduvjet gradnje je prometna i komunalna opremljenost područja (pristupna javnoprometna površina vezana na postojeću uličnu mrežu, te mogućnost priključka na sustav javne vodoopskrbne, odvodnje i opskrbe elektroenergijom).

U okviru naselja posebno su izdvojene zone namijenjene razvoju određenih djelatnosti:

STAMBENA NAMJENA (S) S – stambena namjena - površine stambene namjene su površine na kojima su postojeće i planirane građevine stambene ili stambeno-poslovne.

U zonama stambene namjene planirana je jednoobiteljska (niska) i višeobiteljska (srednja) gradnja, a po tipu izgradnje predviđene su:

______IGH Urbanizam d.o.o

83 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

Samostojeće građevine (SS): • samostojeće građevine postojeće (SS1), • samostojeće građevine planirane (SS2), • zona vila – planirano (SS*),

Dvojne građevine (D) – planirane,

Skupne građevine (S), Za postojeće skupne građevine unutar izgrađenih dijelova građevinskog područja naselja predviđena je rekonstrukcija sukladna Zakonu. Gradnja skupnih građevina u neizgrađenim dijelovima građevinskog područja naselja unutar obuhvata Plana nije dozvoljena.

Za građevinske čestice u zonama samostojećih građevina postojećih (SS1) dozvoljava se nova gradnja prema parametrima za tu zonu navedenim u odredbama.

Na građevinskim česticama, ukoliko nije moguće zadovoljiti parametre za samostojeću gradnju, omogućuje se gradnja dvojnih građevina u skladu s odredbama Plana.

Minimalna površina građevnih čestica u neizgrađenom dijelu obuhvata je 400 m2, ovisno o tipologiji i načinu gradnje. U izgrađenom dijelu naselja mogu se zadržati i manje zemljišne čestice kao građevne, a prilikom preparcelacije većih zemljišnih čestica moraju se poštivati odredbe o veličinama građevnih čestica u neizgrađenom području. Moguće je okrupnjavanje građevinske parcele spajanjem više čestica.

U sklopu građevina stambene namjene mogu se uređivati prostori za prateće sadržaje: • prodavaonice robe za dnevnu potrošnju i poslovni prostori do 150 m2 građevinske (brutto) površine (GBP), • ostali prateći sadržaji stanovanja (uslužni) na maksimalno 30 % građevinske (brutto) površine (GBP) građevine.

Smještajne jedinice za obavljanje ugostiteljsko-turističke namjene (''apartmani'' ili sobe za izdavanje) mogu biti u sklopu stambene građevine, uz uvjet da unutar jedne stambene građevine mogu biti površine do najviše 30 % građevinske (brutto) površine (GBP).

Na površinama stambene namjene ne mogu se graditi građevine za proizvodnju, skladišta, servisi i drugi sadržaji koji bukom, mirisom i drugim nepovoljnim utjecajima ometaju stanovanje.

MJEŠOVITA NAMJENA (M) M1 – mješovita namjena, pretežito stambena - na površinama mješovite - pretežito stambene namjene postojeće i planirane građevine su pretežito stambene, a mogući su i poslovni sadržaji koji ne ometaju stanovanje.

U zonama mješovite namjene planirane su mješovite građevine (građevine stambene ili stambeno-poslovne namjene s najviše dvije stambene jedinica).

Po tipu izgradnje predviđene su:

Samostojeće građevine (SS):

______IGH Urbanizam d.o.o

84 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

• samostojeće građevine postojeće (SS1), • samostojeće građevine planirane (SS2), • zona vila – planirano (SS*),

Dvojne građevine (D) – planirane,

Minimalna površina građevnih čestica u neizgrađenom dijelu obuhvata je 400 m2, ovisno o tipologiji i načinu gradnje.

U izgrađenom dijelu naselja mogu se zadržati i manje zemljišne čestice kao građevne, a prilikom preparcelacije većih zemljišnih čestica moraju se poštivati odredbe o veličinama građevnih čestica u neizgrađenom području. Moguće je okrupnjavanje građevinske parcele spajanjem više čestica. U sklopu građevina mješovite – pretežito stambene namjene, mogu se graditi i uređivati sadržaji za: • trgovine do 400 m2 brutto razvijene površine (BRP), • tihi obrt i usluge, (krojač. frizer, fotograf, servis kućanskih aparata i sl.) i intelektualne usluge - uredi, poslovni prostori i sl., na maksimalno 40 % građevinske bruto površine građevine, • pošte, banke i sl., na maksimalno 40 % građevinske bruto površine građevine. • ugostiteljstvo i turizam.

Unutar površina mješovite namjene dopuštena je gradnja pojedinačnih smještajnih građevina (hotel, pansion, prenoćište i sl.) kapaciteta do 80 kreveta na području Cavtata te do 50 kreveta na području Zvekovice.

Na zasebnim građevnim česticama mogu se graditi građevine javne i društvene namjene (predškolske ustanove i škole, socijalne ustanove, vjerske građevine i sl.), uredski prostori, ugostiteljsko-turistička namjena, hoteli, javne garaže, športsko-rekreacijske površine i igrališta, te uređivati javne i zaštitne zelene površine. Na površinama mješovite-pretežito stambene namjene ne mogu se graditi bučni obrti i proizvodne građevine, skladišta i drugi sadržaji koji zahtijevaju intenzivan promet ili na drugi način (bukom, prašinom i sl.) ometaju stanovanje. Postojeći sadržaji ne smiju se rekonstruirati i širiti, već se moraju prenamijeniti u sadržaje primjerene predmetnoj zoni.

M2 – mješovita namjena, pretežito poslovna - na površinama mješovite - pretežito poslovne namjene mogu se graditi jednonamjenske poslovne građevine i stambeno-poslovne građevine.

U zonama mješovite namjene planirane su mješovite građevine (građevine stambene ili stambeno-poslovne namjene s najviše dvije stambene jedinica).

Po tipu izgradnje predviđene su:

Samostojeće građevine (SS): • samostojeće građevine postojeće (SS1), • samostojeće građevine planirane (SS2), • zona vila – planirano (SS*),

______IGH Urbanizam d.o.o

85 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

Dvojne građevine (D) – planirane,

Moguće je okrupnjavanje građevinske parcele spajanjem više čestica.

Građevine za stanovanje u prizemlju obvezno imaju javne ili poslovne sadržaje. Površine za pretežno poslovnu namjenu nalaze se ili se planiraju uz značajnije gradske poteze i u središnjim gradskim prostorima.

Na lokaciji postojeće tržnice predviđena je zona tržnice unutar koje je planirana gradnja: • tržnice s pratećim sadržajima (skladišta), • poslovnih i stambenih sadržaja, a na površini zone tržnice građevine se grade prema sljedećim uvjetima: • maksimalni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,90, • maksimalni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 1,85, • maksimalno visina vijenca je 12m, • preporuča se da gradnja buduće funkcionalne cjeline slijedi postojeći građevinski pravac, • promet u mirovanju, kapaciteta sukladno normativima propisanim u članku 60., potrebno je riješiti unutar zone, • preporuča se ekonomski ulaz predvidjeti s nižerangirane prometnice, • dozvoljava se gradnja podzemne etaže tržnice ispod interne prometnice, na način da se poštuju svi uvjeti za normalno odvijanje internog prometa.

JAVNA I DRUŠTVENA NAMJENA (D) Javne i društvene djelatnosti pripadaju grupi središnjih funkcija, čine urbanu nadogradnju nekog područja, te su usmjerene prema podizanju standarda i kvalitete života. One podižu obrazovnu, kulturnu i znanstvenu razinu te zdravstvenu kulturu cjelokupnog stanovništva u njihovom gravitacijskom i utjecajnom području i predstavljaju aktivnog činitelja ekonomskog i društvenog razvoja.

Upravna D1 Socijalna D2 Zdravstvena D3 Predškolska D4

______IGH Urbanizam d.o.o

86 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

Školska D5 Kulturna D6 Vjerska D7

Na području obuhvata Plana postoje i razvijaju se brojne središnje uslužne funkcije:

• Općina Konavle (općinsko vijeće, općinske službe, načelnik Općine) • Matični ured, Ured državne uprave u DNŽ, Bukovčeva 1, • Policijska postaja MUP, Bogišićeva Tiha 5, • Lučka ispostava Lučke kapetanije Dubrovnik, Obala dr. Ante Starčevića, • Poštanski ured (HP), Ravnica, • Dobrovoljno vatrogasno društvo (DVD), • Konavosko komunalno društvo d.o.o., Obala dr. Ante Starčevića 15, • Političke stranke i druge udruge, • Turistička zajednica, Ravnica, • RKT Dekanat, Sv. Nikole 2, • RKT Župni ured Sv. Nikole biskupa, Sv. Nikole 2, • Franjevački samostan, Provincija Sv. Jerolima Zadar, Šetalište rat 2, • Redovnice – časne sestre Kćeri milosrđa, Obala dr. Ante Starčevića 36, • Dječji vrtić, Put od Zvekovice, • Matična osnovna škola (s knjižnicom), Put od Zvekovice, • Dom kulture, KUD, Obala dr. Ante Starčevića , • Knjižnica i čitaonica, Bukovčeva 1, • Galerija Vlaha Bukovca, Bukovčeva, • Muzej Knežev dvor, Obala dr. Ante Starčevića, • Pinakoteka, Sv. Nikole 2, • Mauzolej obitelji Račić, Put od Roka, • Dom zdravlja, Zdravstvena stanica (liječnik opće medicine, zubar, terenska patronažna sestra, laboratorij), Put od Zvekovice, • Ljekarna, Ravnica, • Športska društva (nogomet - Put Tihe, vaterpolo - Obala dr. Ante Starčevića, tenis centar-Šetalište žal, judo, stolni tenis, košarka i dr.), • Banka, Ravnica, • Zastupnici osiguravajućih društava, • Turističke i putničke agencije (''Atlas'', Obala dr. Ante Starčevića, ''Astarea'', filijala, Trumbićev put 2.), • Tržnica, Ravnica, • Samoposluživanje, Ravnica, • Razne prodavaonice i tvrtke koje se bave trgovinom (oko 20), • Hoteli: ''Supetar'', Obala dr. Ante Starčevića, ''Cavtat'', Put Tihe, ''Croatia'', Šetalište Sustjepan, ''Epidaurus'', ''Albatros'', • Auto kamp Cavtat, Put od Oboda, • Kupališta ''Kamen mali'', gradsko, ''Ključice'', Tiha, ''Croatia'' i druga,

______IGH Urbanizam d.o.o

87 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

• Brojne ugostiteljske radnje i restauracije (oko 40), • Obrtničke radnje i usluge (oko 15), • Građevinske tvrtke (oko 10), • Autobusni kolodvor, Ravnica, • Turistička luka, Obala dr. Ante Starčevića, • Teretna luka, Šetalište Rat, • Marina, Šetalište Rat, • brojni ostali sadržaji

Izuzev službi Općine Konavle, koje se smještaju u zonu mješovite namjene (M2-mješovita, pretežito poslovna), navedene zone i objekti su zone isključivo osnovne, tj.društvene namjene s mogućnošću gradnje infrastrukture te rekonstrukcije.

Javni i društveni sadržaji planirani su sukladno potrebama veličine naselja odnosno broja stanovnika, a njihova izgradnja je moguća i u ostalim zonama predviđenima za gradnju.

Zone javne i društvene namjene (D) unutar obuhvata Plana su:

Institucije čije djelovanje spada pod upravnu namjenu smještene su u zonama stambene (S) i mješovite namjene (M): • Matični ured, Ured državne uprave u DNŽ, Bukovčeva 1, • Policijska postaja MUP, Bogišićeva Tiha 5, • Lučka ispostava Lučke kapetanije Dubrovnik, Obala dr. Ante Starčevića, • Poštanski ured (HP), Ravnica, • Dobrovoljno vatrogasno društvo (DVD), • Konavosko komunalno društvo d.o.o., Obala dr. Ante Starčevića 15, • Političke stranke i druge udruge, • Turistička zajednica, Ravnica, • Administrativno sjedište Općine Konavle (općinsko vijeće, općinske službe, načelnik Općine)

Zdravstvo - D3 Zdravstvena ustanova – ambulanta smještena je na lokaciji Rajkov Do, na Putu od Zvekovice.

Predškolski odgoj-D4, Školstvo-D5 Postojeća osnovna škola i vrtić smješteni su na lokaciji Rajkov Do, na putu od Zvekovice. Moguće je zadržati postojeću namjenu, što uključuje rekonstrukciju i definiranje po novim pedagoškim standardima, za koje će se ishoditi akti za gradnju sukladno njihovoj namjeni (D4, D5). Dimenzioniranje sadržaja tih objekata provodi se po posebnom zakonu za vrstu pojedinih ustanova.

Predškolsko-školski kompleks s đačkim domom na lokaciji uz ulicu SS Kranjčevića Za realizaciju nove zone previđeno je raspisivanje arhitektonsko-urbanističkog natječaja u svrhu dobijanja što kvalitetnijeg rješenja prostora te će se uvjeti gradnje odrediti sukladno ovom Planu i rezultatima arhitektonsko- urbanističkog natječaja, a na osnovu detaljnog Projektnog zadatka.

Ako se ostvare uvjeti za izmještanje postojeće osnovne škole i vrtića s lokacije Rajkov do, na toj lokaciji moguće je planirati zonu mješovite namjene (M2) sa športskim centrom (R2) i garažno-poslovnim sadržajem (K4).

______IGH Urbanizam d.o.o

88 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

Predškolska i školske ustanove smjestit će se na način da pokriju potrebe određenog područja i da se stvori optimalna gravitacija područja za svaku građevinu.

Smještaj građevina za djelatnosti predškolskog i školskog odgoja moguć je i u drugim područjima mješovitih sadržaja.

Dječji vrtići i škole smještaju se u posebnim građevinama ili u prizemljima građevina sukladno posebnim zakonima i propisima.

Kultura - D6 Kulturne institucije obuhvaćaju muzejsko-galerijske i izložbene djelatnosti, kazališne i glazbeno-scenske djelatnosti, knjižnice, multimedijalne i kulturne centre. Unutar obuhvata Plana postojeće su: • Dom kulture, KUD, Obala dr. Ante Starčevića, • Knjižnica i čitaonica, Vlaha Bukovca 1, • Galerija Vlaha Bukovca, Vlaha Bukovca 5, • Muzej Knežev dvor, Obala dr. Ante Starčevića, • Pinakoteka, Sv. Nikole 2, • Zbirka Baltazara Bogišića, Obala dr. Ante Starčevića 18, • Mauzolej obitelji Račić, Put od Roka.

Parkiralište za posjetitelje planirano je na lokaciji Kompleksa mješovite namjene sa stambenim, poslovnim i športsko-rekreacijskim sadržajima – Tiha, s obzirom da je na navedenoj lokaciji predviđena garaža za korisnike te goste i posjetitelje Cavtata koja treba biti funkcionalno povezana s autobusnim kolodvorom koji ostaje na postojećoj lokaciji.

Vjerski sadržaji - D7 Osim na definiranim lokacijama koje su prikazane u Planu, vjerske sadržaje moguće je locirati na područjima namijenjenim mješovitim sadržajima: • Crkva Sv. Nikole (sa župnim dvorom), Sv. Nikole 2, • Franjevački samostan, Provincija Sv. Jerolima Zadar, Šetalište rat 2, • Crkva Gospe od snijega, Šetalište rat 2, • Redovnice – časne sestre Kćeri milosrđa, Obala dr. Ante Starčevića 36, • Kapelica Sv. Trojstva, • Kapelica Sv. Josipa, • Kapelica Sv. Antuna, • Kapelica Sv. Djevice Lauretanske, • Crkva Sv. Đurđa s grobljem, • Crkva Sv. Ane s grobljem, • Crkva Sv. Petra s grobljem, • Crkva Sv. Ivana, • Crkva Sv. Ilije, • Crkva Sv. Tome, • Crkva Gospe od Pompeja (Rozarija), • Kapelica Male Gospe na poluotoku Sustjepan.

Unutar obuhvata plana je predviđena gradnja Pastoralnog centra Zvekovica po posebnom projektnom zadatku. Također je predviđena rekonstrukcija postojećih objekata.

______IGH Urbanizam d.o.o

89 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

Potrebno je adekvatno urediti okućnice i okoliš navedenih lokacija s obzirom da se radi o lokacijama koje primaju posjetitelje, a predstavljaju i turističke znamenitosti.

Parkiralište za posjetitelje lokacija unutar stare jezgre Cavtata i kontaktne zone planirano je na lokaciji Kompleksa mješovite namjene sa stambenim, poslovnim i športsko-rekreacijskim sadržajima – Tiha, s obzirom da je na navedenoj lokaciji predviđena garaža za korisnike te goste i posjetitelje Cavtata koja treba biti funkcionalno povezana s autobusnim kolodvorom koji ostaje na postojećoj lokaciji.

Objekti planirani za javne i društvene sadržaje raditi će se prema projektnim zadacima i posebnim propisima za takvu vrstu građevina, a sukladno prethodnim demografskim analizama. Zone javne i društvene namjene zadržavaju se u postojećim okvirima izuzev postojeće osnovne škole i vrtića na lokaciji Rajkov do, na putu od Zvekovice, za koje je moguće zadržati postojeću namjenu, što uključuje rekonstrukciju i definiranje po novim pedagoškim standardima, za koje će se ishoditi akti o gradnji sukladno njihovoj namjeni (D4,D5) i planirane nove osnovne škole (D5), novog vrtića (D4) te učeničkog/studentskog doma (Predškolsko-školski kompleks s đačkim domom).

GOSPODARSKA NAMJENA – POSLOVNA (K) Pretežito uslužna K1 Pretežito trgovačka K2 Komunalno-servisna K3 Garažno-poslovna K4

Poslovna namjena (K) obuhvaća poslovne, upravne, uredske, trgovačke i uslužne sadržaje, gradske robne kuće, proizvodnju, komunalno-servisne, garažno-poslovne prostore, poslovne hotele, stanovanje u manjem postotku i druge gospodarske djelatnosti koje nisu inkompatibilne s osnovnom djelatnošću zone i koje nisu u suprotnosti s ovim Planom.

Planom predviđeni prostori za gospodarsku namjenu mogu mijenjati funkciju u skladu s promjenama i društveno-ekonomskim kretanjima.

U okviru posebno razgraničenih gospodarskih zona (K1 - pretežito uslužna, K2 - pretežito trgovačka, K3 – komunalno-servisna, K4 - garažno-poslovna) planirani su slijedeći sadržaji: • izložbeno-prodajni saloni, • poslovni, uslužni i društveni, • obrtni, • trgovački, • športski, • prometne građevine, garažno-poslovne građevine, • gradski komunalni servisi, • građevine za malo poduzetništvo, • stambeni, turistički sadržaji, javni i društveni sadržaji, do maksimalno 40 % građevinske brutto površine, • infrastrukturni objekti.

Zone gospodarske namjene - poslovne planirane unutar obuhvata Plana su pretežito uslužna (K1) i garažno- poslovna (K4).

______IGH Urbanizam d.o.o

90 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

Postojeća zona pretežito uslužne namjene (K1) na Šetalištu Rat (u blizini Franjevačkog samostana) nalazi se unutar obuhvata koji je pod zaštitom povijesne urbane matrice naselja Cavtat.

Planirane zone garažno-poslovne namjene (K4) unutar obuhvata Plana su:

Zona garažno-poslovne namjene u istraživanju (K4, M2) locirana uz zapadnu obalu uvale Tiha na Obali Ante Starčevića na površini od 0,78 ha. Na navedenoj lokaciji predviđena je garaža koju će koristiti stanovnici stare jezgre i kontaktne zone koji nisu u mogućnosti parking osigurati na vlastitoj parceli. Zona garažno-poslovne namjene u istraživanju mora biti funkcionalno spojena s autobusnim kolodvorom koji ostaje na postojećoj lokaciji. Kroz garažu će stanovnicima stare jezgre Cavtata po potrebi biti osiguran pristup na planiranu kolno-pješačku ulicu koja se preko poluotoka pruža u smjeru jugoistok-sjeverozapad, a iznad izgrađenih struktura stare jezgre. Garažno-poslovni objekt lociran uz zapadnu obalu uvale Tiha na Obali Ante Starčevića je definiran kao područje u istraživanju za koje je potrebno izraditi stručnu podlogu koja će pokazati mogućnost povezivanja povijesnih s novim strukturama i sadržajima koji proizlaze iz suvremenih potreba, a koju će razmatrati i odobriti, uz nadležno tijelo, Hrvatsko vijeće za kulturna dobra. Navedena stručna podloga će obrazložiti način uklapanja objekta na način da svojim oblikom i veličinom prati i uklapa se u geomorfološke i povijesne karakteristike lokacije. Stručna podloga treba sadržavati i studiju vizualnog utjecaja kako bi se minimalizirao štetan utjecaj na povijesnu cjelinu.

Kompleks mješovite namjene sa stambenim, poslovnim i športsko-rekreacijskim sadržajima – Tiha Nalazi se istočno od ugostiteljsko-turističke zone hotela ''Cavtat'', gdje je na površini od 2,3 ha u zoni mješovite namjene (M2) planirana i garažno-poslovna namjena (K4) i športski centar (R4).

Za kompleks mješovite namjene sa stambenim, poslovnim i športsko-rekreacijskim sadržajima Tiha primjenjuju se slijedeće odredbe.

Mješovita namjena - pretežito poslovna (M2) planirana je na površinama sa sadržajem poslovne namjene većim od 50 % ukupne površine građevina, čija dispozicija je moguća u svim etažama građevine. Na površinama mješovite - pretežito poslovne namjene mogu se graditi jednonamjenske poslovne građevine i stambeno-poslovne građevine, a unutar ove zone moguće je graditi i uređivati sadržaje za: • poslovnu i stambenu namjenu, • javnu i društvenu namjenu, • ugostiteljsko-turističku namjenu, • tržnice, robne kuće, • šport i rekreaciju, • parkove i dječja igrališta, • javne garaže, • infrastrukturne objekte.

Na tim se površinama mogu se graditi i športske dvorane sa ili bez gledališta, stadioni, bazeni i druge športske građevine, objekti infrastrukture, te drugi prostori što upotpunjuju i služe osnovnoj djelatnosti koja se obavlja na tim površinama i u građevinama.

Na lokaciji Kompleksa mješovite namjene sa stambenim, poslovnim i športsko-rekreacijskim sadržajima – Tiha predviđena je garaža za korisnike te goste i posjetitelje Cavtata pa planirana garaža mora biti funkcionalno spojena s autobusnim kolodvorom koji ostaje na postojećoj lokaciji. Funkcionalni spoj planirane garaže i

______IGH Urbanizam d.o.o

91 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______autobusnog kolodvora ostvaruje se kolno-pješačkom prometnicom sa sjeverne strane kompleksa te povezivanjem javnim gradskim prijevozom s južne strane kompleksa što je u nadležnosti javnog poduzeća za prijevoz putnika.

Za navedenu zonu previđeno je raspisivanje arhitektonsko-urbanističkog natječaja u svrhu dobijanja što kvalitetnijeg rješenja prostora te će se uvjeti gradnje odrediti sukladno ovom Planu i rezultatima arhitektonsko- urbanističkog natječaja, a na osnovu detaljnog Projektnog zadatka.

GOSPODARSKA NAMJENA - UGOSTITELJSKO-TURISTIČKA (T) Površine gospodarske namjene – ugostiteljsko-turističke (T) određene su za: Hotelski kompleksi T1 Turističko naselje T2

Ugostiteljsko-turistička namjena (T1) obuhvaća hotele, ugostiteljske, športsko-rekreacijske građevine, specijalizirane trgovine, zaštitne zelene i parkovne površine.

Ugostiteljsko turistička namjena (T2) su turistička naselja u zelenilu sa pratećim ugostiteljskim i rekreacijskim sadržajima, zaštitnim zelenim i parkovnim površinama.

Zone ugostiteljsko-turističke namjene unutar naselja Cavtat su: • Hoteli Albatros/Epidaurus (T1) - 8,42 ha (postojeće), • Hotel Cavtat (T1) – 0,43 ha (postojeće), • Hotel Croatia (T1) - 9,49 ha (postojeće), • Lokacija Cavtat ''Prahivac'' (T1) - hoteli, T2 turističko naselje, na površini od 10,34 ha predviđa se cca 1200 ležaja (120 ležaja s pratećim turističkim sadržajima/ha), • Lokacija Cavtat ''Mećajac'' (T1) - hoteli, T2 turističko naselje, na površini od 13,86 ha predviđa se cca 1200 ležaja (70-80 ležaja s pratećim turističkim sadržajima/ha).

Navedene kapacitete po tipu i vrsti potrebno je planirati na način da se za zone T1 – hoteli predvidi smještajni kapacitet od minimalno 70 % za hotele i maksimalno 30 % za vile, a za oznaku T2 predviđa se smještajni kapacitet od maksimalno 30 % za hotele i minimalno 70 % za vile, sukladno posebnim propisima. Zone športsko-rekreacijske namjene (R) koje se nalaze neposredno uz navedene postojeće i planirane zone ugostiteljsko-turističke namjene koje ih i koriste mogu se uređivati i koristiti tako da:

Zadržan prirodni oblik obalnog područja (R1) zadržava se u prirodnom obliku, potpuno očuvanih zatečenih prirodnih obilježja.

Uređeno kupališno područje (R2) se uređivati za boravak na otvorenom uz obvezno hortikulturno uređenje tako da: • uređena kupališta obuhvaćaju otvorene površine namijenjene sunčanju i kupanju, nadzirane i pristupačne s morske i kopnene strane, mogu se opremati tuševima, platoima, sunčalištima, prilazima moru za osobe sa smanjenom pokretljivošću, dječjim igralištima te eventualno športskim igralištima (za odbojku, tenis, boćanje i sl.) pod uvjetom da lokacijski ne ometaju osnovnu funkciju kupališta. • moguća je gradnja jedne prateće građevine što upotpunjuje i služi osnovnoj djelatnosti (garderobe, sanitarije, manji ugostiteljski sadržaji) ukupne građevinske bruto-površine (GBP-e) do 100 m2, visine prizemlja ili najviše 4,0 m od najniže točke uređenog terena uz građevinu do vijenca građevine. • na području uređenih kupališta nije dopušteno ograđivati plaže, prekidati javne šetnice i onemogućavati pristup moru.

______IGH Urbanizam d.o.o

92 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

• zone športsko-rekreacijska namjene, plaže i šetnice ne mogu služiti kao kolni pristupni put za turistička naselja i objekte.

Kupališta, bazeni i ugostiteljski prateći objekti u zonama turizma (R3) mogu se uređivati tako da: • na tim se površinama mogu uređivati otvorena igrališta, bazeni, prateće građevine i objekti infrastrukture. Prateće građevine obuhvaćaju sadržaje koji upotpunjavaju i služe osnovnoj djelatnosti (društveni i ugostiteljski prostori, garderobe, sanitarije, smještaj opreme i rekvizita i dr.). • prateće građevine mogu biti maksimalne veličine BRP do 150 m2/ha obračunato na ukupnu površinu športsko-rekreacijske namjene s građevinom visine do P+1+Pk (prizemlje, kat i potkrovlje), to jest 8,5 m od najniže kote uređenog terena uz građevinu do vijenca građevine (uključivo podrum ili suteren).

ŠPORTSKO-REKREACIJSKA NAMJENA (R) Zadržan prirodni oblik obalnog područja R1 Uređeno kupališno područje R2 Kupališta, bazeni i ugostiteljski prateći objekti u zonama turizma R3 Športski centar R4 Športsko-rekreacijske površine za stanovnike zone R5

Unutar obuhvata Plana povećavaju se športsko-rekreacijske površine te plaže s pratećim sadržajima, kako zbog podizanja kvalitete života domaćeg stanovništva tako i zbog poboljšanja turističke ponude što je primarna djelatnost na prostoru urbane cjeline Cavtata i Zvekovice. Športski centar planiran je zapadno od ugostiteljsko-turističke zone hotela ''Cavtat'' gdje je na površini od 2,6 ha u zoni mješovite namjene planirana i garažno-poslovna namjena te na prostoru na kojem su trenutno osnovna škola i vrtić. Zone športsko-rekreacijske namjene (R) mogu se uređivati i koristiti kako slijedi:

Zadržan prirodni oblik obalnog područja (R1) zadržava se u prirodnom obliku, potpuno očuvanih zatečenih prirodnih obilježja.

Uređeno kupališno područje (R2) treba se uređivati za boravak na otvorenom uz obvezno hortikulturno uređenje tako da: • uređena kupališta obuhvaćaju otvorene površine namijenjene sunčanju i kupanju, nadzirane i pristupačne s morske i kopnene strane, mogu se opremati tuševima, platoima, sunčalištima, prilazima moru za osobe sa smanjenom pokretljivošću, dječjim igralištima te eventualno športskim igralištima (za odbojku, tenis, boćanje i sl.) pod uvjetom da lokacijski ne ometaju osnovnu funkciju kupališta. • moguća je gradnja jedne prateće građevine što upotpunjuje i služi osnovnoj djelatnosti (garderobe, sanitarije, manji ugostiteljski sadržaji) ukupne građevinske bruto-površine (GBP-e) do 100 m2, visine prizemlja ili najviše 4,0 m od najniže točke uređenog terena uz građevinu do vijenca građevine. • na području uređenih kupališta nije dopušteno ograđivati plaže, prekidati javne šetnice i onemogućavati pristup moru. • zone športsko-rekreacijska namjene, plaže i šetnice ne mogu služiti kao kolni pristupni put za turistička naselja i ostale objekte.

______IGH Urbanizam d.o.o

93 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

• prateće građevine mogu biti maksimalne veličine BRP do 150 m2/ha obračunato na ukupnu površinu športsko-rekreacijske namjene s građevinom visine do P+1+Pk (prizemlje, kat i potkrovlje), to jest 8,5 m od najniže kote uređenog terena uz građevinu do vijenca građevine (uključivo podrum ili suteren).

Športski centar (R4): • na tim se površinama mogu graditi športske dvorane sa ili bez gledališta, stadioni, bazeni i druge športske građevine, objekti infrastrukture, te drugi prostori što upotpunjuju i služe osnovnoj djelatnosti koja se obavlja na tim površinama i u građevinama.

Športsko-rekreacijske površine za stanovnike zone (R5) obuhvaćaju: • postojeće i planirane parkove, igrališta, dječja igrališta te ostale javne zelene površine uz prometne koridore, biciklističke ili pješačke staze, te zelene površine na područjima koja nisu primjerena gradnji, a u kontaktnom su području s prometnim površinama.

JAVNE ZELENE POVRŠINE Pejzažno zelenilo Z1 Igralište Z2 Javni park Z3

Javne zelene površine (Z) planirane su na površinama namijenjenima prvenstveno za hortikulturno uređenje, a unutar kojih je moguće uređenje pješačkih staza, odmorišta, paviljona, dječjih igrališta, javne rasvjete i opremanje urbanom opremom, kao što su klupe, paviljoni, skulpture, fontane, koševi za smeće i sl. Javne zelene površine obuhvaćaju postojeće i planirane parkove, igrališta, te ostale javne zelene površine uz prometne koridore, biciklističke ili pješačke staze, te zelene površine na područjima koja nisu primjerena gradnji, a u kontaktnom su području s prometnim površinama. Planom se povećavaju navedene površine s obzirom da unose nove vrijednosti u strukturu naselja te povećavaju njegovu atraktivnost. Unutar granica Plana javne zelene površine određene su na novim površinama ili na površinama s već postojećim gore navedenim namjenama, pa zahvati na očuvanju i uređenju zahtijevaju pažljiv, korektan i visokoprofesionalni pristup. Oznaka Z1* - zaštitno zelenilo - bez mogućnosti gradnje. Oznaka Z3* - arheološki park - bez mogućnosti gradnje.

ZAŠTITNE ZELENE POVRŠINE Z Zaštitno zelenilo i pejzažne površine imaju funkciju zaštite tla od erozije, zaštite naselja, ugostiteljsko-turističkih zona i drugih gospodarskih zona, športsko-rekreacijskih i drugih zona. Pridonose krajobraznim vrijednostima područja i poboljšanju mikroklimatskih i ekoloških uvjeta. Upravo iz tih razloga i površina zaštitnih zelenih površina unutar obuhvata Plana je povećana.

ZAŠTITNO ZELENILO IZVAN GRAĐEVINSKOG PODRUČJA NASELJA Oznaka Z1* odnosi se na zonu zaštitnog zelenila bez mogućnosti za gradnju. Oznaka Z3* odnosi se na zonu arheološkog parka bez mogućnosti za gradnju.

______IGH Urbanizam d.o.o

94 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

POSEBNA NAMJENA-ZAŠTITNE I SIGURNOSNE ZONE Na području obuhvata Urbanističkog plana uređenja ''Cavtat sa Zvekovicom'' nalaze se zaštitne i sigurnosne zone vojnog kompleksa pp MOL Župski zaljev, koje se definirane posebnim Pravilnikom.

POLJOPRIVREDNO TLO ISKLJUČIVO OSNOVNE NAMJENE P Unutar obuhvata Plana zadržava se i štiti poljoprivredno tlo osnovne namjene koje stanovništvo koristi za vlastite potrebe i kao dodatni izvor prihoda. Tendencija je da se korištenje poljoprivrednog tla osnovne namjene zadržava u neizloženim dijelovima parcela dok se u vizualno izloženim dijelovima parcela potiče sadnja ukrasnog bilja.

ULIČNA MREŽA S obzirom da je postojeća ulična mreža unutar obuhvata Plana substandardna, predviđena je u izgrađenim dijelovima naselja njena rekonstrukcija i proširenje koridora, gdje god to zatečena legalna gradnja omogućava te uspostavljanje kvalitetnije međusobne veze između dijelova naselja i šire (autobusne veze, ekološka vozila i sl.). Posebnu vrijednost u prometnom i krajobraznom smislu predstavlja i planirana šetnica duž cijele obalne linije obuhvata Plana dužine od oko 6,1 km. U svim planiranim zonama predviđena je u označenim koridorima gradnja nove ulične mreže dužine oko 50 km s pratećom infrastrukturom.

UREĐENJE POSTOJEĆEG PARKIRALIŠTA P* Na Obali Ante Starčevića, proširenjem postojećeg parkirališta s minimalno 230 PM, garažno parkirnim objektom (u istraživanju) na Obali Ante Starčevića terasastom izgradnjom kao poluukopan s maksimalno 200 PM. Kroz garažno-poslovni objekt treba prolaziti planirana kolno-pješačka ulica koja se preko poluotoka Rat pruža u smjeru jugoistok-sjeverozapad, a koja služi da bi se osigurao kontrolirani pristup stanovnicima stare gradske jezgre Cavtata. Navedena prometnica služi isključivo kao servisna kojom se omogućuje dostupnost viših područja stare jezgre.

POVRŠINE INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA IS Planom se predviđa održavane, dogradnja i širenje infrastrukturne mreže u kapacitetima potrebnim za zadovoljenje postojećeg i planiranog broja stanovnika kao i posjetitelja s obzirom na usmjerenost područja na turističku djelatnost. Površine predviđene za infrastrukturne sustave nalaze se i unutar zona određenih za druge namjene.

LUKE Prema djelatnostima koje se u njima obavljaju, a sukladno posebnim propisima, Planom su utvrđene slijedeće luke: • morska luka otvorena za javni promet lokalnog značaja, • morska luka posebne namjene – luka nautičkog turizma LN • privez. Unutar obuhvata Plana nalazi se Luka Cavtat, razvrstana kao morska luka otvorena za javni promet lokalnog značaja, ujedno i međunarodni granični pomorski prijelaz II kategorije.

______IGH Urbanizam d.o.o

95 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

Akvatorij luke otvorene za javni promet lokalnog značaja proširen je u odnosu na postojeće stanje i sastoji se od dva dijela označena na kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena površina i 2.1. Promet, u mjerilu 1:2000: • stara luka, • uvala Tiha.

Planom su predviđene tri postaje javnog pomorskog putničkog prijevoza za dužobalne linije (na kartografskim prikazima oznaka ''JPP''). Na lokaciji Prahivac označena je luka nautičkog turizma. Predviđa se mogućnost priveza za zone ugostiteljsko-turističke namjene (T), a broj vezova jednog ili više priveza plovila iznosi najviše 20 % ukupnog broja smještajnih jedinica zone za koju se planira.

Pitanje priveza za hotel Cavtat je određeno dok će se za ostale zone ugostiteljsko-turističke namjene koje ostvaruju to pravo isto riješiti unutar luke otvorene za javni promet lokalnog značaja.

GROBLJE Unutar obuhvata UPU-a Cavtat sa Zvekovicom postojeće groblje Sv. Rok iznad stare jezgre Cavtata zadržava svoju namjenu u postojećim gabaritima, a na prostoru naselja Zvekovica planirano je novo groblje površine 6,32 ha (brutto).

65 % površine (4,11 ha) budućeg groblja predviđeno je za smještaj obiteljskih grobnica (cca 8400 ukopnih mjesta) te urni dok je 35 % površine (2,21 ha) predviđeno je za prateće sadržaje: • nove prometnice, • mrtvačnica, • sanitarni čvorovi, • pješačke staze, • zaštitno i ostalo zelenilo.

Planiranom prometnom mrežom osigurano je autobusno stajalište u neposrednoj blizini groblja što omogućuje dobru prometnu povezanost s ostalim dijelovima naselja i šire.

3.3. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način korištenja i uređenja površina

Iskaz prostornih pokazatelja (prema kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena površina u mjerilu 1:2000) dan je u obliku tablice kako slijedi:

Tab. 13.: Iskaz prostornih pokazatelja

UDIO U POVRŠINI NAMJENA POVRŠINA (ha) OBUHVATA PLANA (ha)

STAMBENA NAMJENA (S) 103,9 36,00 MJEŠOVITA NAMJENA (M) 30,08 10,40 JAVNA I DRUŠTVENA NAMJENA (D) 4,87 1,68

GOSPODARSKA NAMJENA – POSLOVNA (K) 0,06 0,02 GOSPODARSKA NAMJENA - UGOSTITELJSKO-TURISTIČKA (T) 35,07 12,14

______IGH Urbanizam d.o.o

96 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

ŠPORTSKO-REKREACIJSKA NAMJENA (R) 9,87 3,42

JAVNE ZELENE POVRŠINE (Z) 32,54 11,26 ZAŠTITNE ZELENE POVRŠINE 15,71 5,44 POLJOPRIVREDNO TLO ISKLJUČIVO OSNOVNE NAMJENE 3,33 1,15 ULIČNA MREŽA 47,78 16,54 MORSKE LUKE (kopneni obuhvat) 0,70 0,24 UREĐENJE POSTOJEĆEG PARKIRALIŠTA 0,19 0,07 POVRŠINE INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA (IS) 0,45 0,13 GROBLJE 4,35* 1,51

Građevinsko područje unutar obuhvata Plana 288,88 100 * netto površina groblja bez prometnica i javnih zelenih površina.

Tab. 14.: Namjena površina – usporedba normativa s planiranom namjenom OKVIRNI ODNOSI POVRŠINA PROSJEČNA VRIJEDNOST UPU CAVTAT SA NAMJENA (%) (%) ZVEKOVICOM (%) STANOVANJE 31 – 47 36 45 CENTRALNE FUNKCIJE 3 -10 5 2 INDUSTRIJA, 9 – 18 11 13 GOSPODARSTVO/TURIZAM ZELENE POVRŠINE 8 – 29 15 21 PROMET 10 - 25 16 16 UKUPNO ORIJENTACIJSKI - 100 97* Izvor: INSTITUT IGH d.d.

* ostala namjena (poljoprivredno zemljište, površine infrastrukturnih sustava, groblje) – 3%

Iz usporedbe normativa s planiranom namjenom unutar obuhvata UPU-a ''Cavtat sa Zvekovicom'' vidljivo je da je buduća namjena površina urbane cjeline Cavtata i Zvekovice 2025. godine u skladu s navedenim normativima.

Površine namijenjene stanovanju unutar obuhvata Plana bliže su maksimalnim vrijednostima jer su u površine za stanovanje uračunate i površine mješovite namjene. Određeni nesklad pojavljuje se kod iskaza površina za centralne funkcije (2 %) ali treba istaknuti da je veliki dio centralnih funkcija planiran unutar zona mješovite namjene.

Površine planirane za prometnu mrežu bliže su minimalnim vrijednostima prema normativima iz razloga jer u Planu nisu iskazane ulice tercijarnog ranga.

Navedeni podaci pokazuju uravnoteženost između okvirnih odnosa površina za određene namjene što je bio i cilj izrade UPU-a ''Cavtat sa Zvekovicom''.

______IGH Urbanizam d.o.o

97 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

3.4. Prometna i ulična mreža

Postojeće stanje Današnja povezanost prostora unutar obuhvata UPU-a Cavtat sa Zvekovicom sa širim područjem matične Općine Konavle, a time i mrežom cjelokupnog sustava RH ostvaruje se cestama javnog karaktera - državnim, županijskim i lokalnim prometnicama te nerazvrstanim cestama i to:

• državna cesta D8 (Jadranska magistrala) - od graničnog prijelaza Pasjak (R. Slovenija) – Šapjane – Rijeka – Zadar – Split – granični prijelaz Klek (R. BiH) – granični prijelaz Zaton Doli (R. BiH) – Dubrovnik – granični prijelaz Karasovići (R. Crna Gora) • županijske ceste: - Ž 6238 Cavtat – Zvekovica (D8) - Ž 6239 Zvekovica (D8) – Drvenik – Ž 6241 • lokalne ceste - unutar obuhvata UPU-a nema kategoriziranih lokalnih cesta • nerazvrstane ceste – sve ostale ulice i površine namijenjene prometu vozila i pješaka lokalnog značaja te u nadležnosti lokalne uprave.

Državna cesta D8 (magistrala) dijeli područje UPU-a na područje južno od magistrale tj. područje Cavtata i na područje ''iznad'' odnosno sjeverno od magistrale tj. područje Zvekovice.

Za postojeće stanje cesta na čitavom području općenito se može reći da je loše, osobito se to odnosi na ceste nižeg ranga. Djelomično je to posljedica ratnih razaranja koje se još uvijek osjeća, djelomično zbog neodržavanja te loših prometno-tehničkih elemenata. Osnovna prometna mreža je naslijeđena, prilagođavana potrebama vremena u kojem je nastajala, s formiranim naseljima i kvartovima, prilagođena morfologiji terena i načinu života stanovništva (to se odnosi uglavnom na centralni dio mjesta, te na područje uz D8). Na tako izgrađenom području nije moguće izvesti potrebne rekonstrukcije. U novije vrijeme zbog stihijske izgradnje, pješački putevi širine do 3 m, asfaltiranjem se pretvaraju u prometnice neadekvatnih elemenata, omeđene ogradnim zidovima formiranim po pojedinoj parceli.

Uz prometnice osim na županijskoj cesti Ž 6238 nema pješačkih nogostupa, biciklističkih staza niti zelenog pojasa te pružaju znatno slabiju razinu usluge pa je sigurnost prometa svedena na minimum.

Takvo stanje dovodi do toga da će daljnjom izgradnjom biti nemoguće oformiti ulice namijenjene i karakterizirane urbanim prostorom, što znači dovoljne širine te vertikalnim i horizontalnim elementima koji bi zadovoljavali sigurno vođenje kako vozila, tako i pješaka te ostalih sudionika u prometu.

Državna cesta D8 je prometnica koja prolazi naseljenim dijelom Cavtata, s dva prometna traka širine oko 3,5 m, bez uređenih pješačkih nogostupa. Ulazi u pojedine dijelove naselja su opasni, osobito radi loše preglednosti privoza niže kategorije. Uz prometnicu je locirano niz obiteljskih kuća, koje svoje izlaze iz okućnica imaju direktno na prometnicu.

Točnih podataka o prometnom opterećenju na ovom dijelu prometnice nema, međutim promet se može pratiti po automatskim brojačima prometa u Kuparima u Župi dubrovačkoj (automatski brojač HC 6602) i Gruda – sjeverozapad (automatski brojač HC 6603), između kojih se nalazi područje unutar obuhvata UPU-a Cavtat sa Zvekovicom.

S obzirom da je bitan čimbenik koji utječe na promet na tom području i zračna luka, uočljiva je razlika u veličini prometa, osobito u ljetnom razdoblju kada na dionici prosječno dnevno imamo gotovo 17 000 vozila.

______IGH Urbanizam d.o.o

98 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

Tab. 15.: Podaci s automatskih brojača prometa Kupari i Gruda 2006 2006 2007 2007 2008 2008 BROJAČKO MJESTO PGDP PLDP PGDP PLDP PGDP PLDP 6602 – Gruda 15276 12114 16699 12285 16692 6603 – Kupari 3029 5252 3015 5097 3475 5055 Izvor: INSTITUT IGH d.d.

Evidentno je da prometnicom D8 na području Cavtata uglavnom prolazi tranzitni promet na dijelu Dubrovnik – zračna luka u Čilipima.

U područje naselja Zvekovica ulazi se sa magistrale (D8) preko Ulice Put Uskoplja – Ž 6239 koja vodi dalje prema Uskoplju i Konavoskom zaleđu. Prometnica je dijelom rekonstruirana, bez pješačkih nogostupa. Raskrižje s D8 je u obliku trokuta, iako velikih tlocrtnih dimenzija male je preglednosti zbog izgrađenosti u samom razdjelnom otoku. Namjena traka je neadekvatna, raskrižje predstavlja potencijalno opasnu točku obzirom na sigurnost prometa. U području Zvekovice nema veće izgrađenosti mreže cesta.

U područje Cavtata može se ući s magistrale (D8) na više načina: Putem od Epidaurusa, deniveliranim raskrižjem preko gornjeg Oboda, lokalnom cestom koja se spušta preko Poluganja te cestom Ž 6238 - Putem od Cavtata.

Put od Cavtata je glavni ulaz u Cavtat, jedini smjer koji vodi do samog centra te jedini omogućava dvosmjeran tj. promet većih vozila, širine je 5,5 – 6,0 m. Prije ulaza u područje UPU-a Put od Cavtata se račva, jedan krak vodi prema hotelima ''Epidaurus'' i ''Albatros'' dok sam Put od Cavtata nastavlja do samoga centra. Ove dvije prometnice danas čini kostur prometa na ovome području. Raskrižje s D8 ima lošu preglednost, iz smjera Dubrovnika raskrižje je zaklonjeno stambenim objektom. Pred samim centrom, put od Cavtata ima dvije serpentine, kojima se savladava velika visinska terenska razlika. Do početka stambenih kuća na cesti je izveden nogostup s jedne strane, te nekoliko autobusnih ugibališta. U centru Cavtata, pješačkih nogostupa više nema. Prometnica završava proširenjem na Obali Ante Starčevića, autobusnim terminalom i parkiralištem.

Ostali ulazi imaju neadekvatne elemente za normalno odvijanje prometa koji ne zadovoljavaju niti mogućnosti osobnih automobila, te su namijenjeni uglavnom lokalnoj potrebi dijelovima naselja. Širine prometnica su vrlo male (od 3-5 m), velikih i nejednolikih uzdužnih nagiba, bez pješačkih nogostupa, male preglednosti.

Ostala prometna mreža na području Cavtata razvijena je prema potrebama postojeće izgradnje, a to znači prvenstveno kao pristup pojedinim stambenim te zonama turističke namjene. Općenito cijela mreža je vrlo niskog prometnog standarda, nedovoljnih širina, bez nogostupa, autobusnih ugibališta, prevelikih uzdužnih nagiba. Često su prometnice takvih karakteristika da ne omogućuju niti osnovne uvjete za prolaz vatrogasnih vozila.

Prostori za promet u mirovanju rješavani su na čitavom razmatranom području ispod neophodnog standarda te ne zadovoljavaju postojeće potrebe za parkirališnim prostorom. Zatečena stambena izgradnja nema u okvirima parcela riješene adekvatne parkirališne prostore koji bi zadovoljili povećanu potrošnju za takvim prostorima proizašlu iz prisutne turističke djelatnosti u okviru privatnog smještaja. Jedan veći i organizirani parkirališni prostor nalazi se u samom centru uz obalu uvale Tiha te jedan manji na Obali Ante Starčevića.

Nedostatak parkirališnih mjesta osjeća se prvenstveno vezano uz potrebe posjetitelja kupališnim zonama te turističkim i sadržajima javne namjene. Radi toga je prisutan poseban pritisak na kolne površine gdje se realizira neregularno parkiranje, odnosno zauzimaju se parkirališta namijenjena korisnicima turističkih objekata.

______IGH Urbanizam d.o.o

99 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

U samom centru uz obalu uvale Tiha nalazi se autobusni kolodvor za javni gradski i međugradski promet.

U nastavku Obale A. Starčevića nalazi se manje parkiralište pod naplatom. Na parkiralištu je svega pedesetak parkirnih mjesta, što je daleko od potrebnog broja. Uz veće hotelske objekte nalaze se hotelska parkirališta koja su u jeku turističke sezone nedovoljnog kapaciteta.

Pješačke površine organizirane su uz samu obalu te osim komunikacijskog imaju i rekreativni značaj kao šetnice pa tako danas imamo šetalište Rat oko poluotoka Rat te šetalište Sustjepan sa SI strane poluotoka Sustjepan.

Planirano stanje Rješenjem ovog Plana dograditi će se te poboljšati postojeća ulična mreža s ciljem osiguranja pristupa u nove zone te poboljšanja prometnog standarda u Cavtatu na način prikazan na kartografskom prikazu 2.1. Infrastrukturni sustavi i mreže: Promet.

U prostornim planovima višeg reda (od Strategije i Programa prostornog uređenje Hrvatske do Prostornog plana uređenja Općine Konavle) planirana je izgradnja brze ceste od Dubrovnika do granice s Crnom Gorom. Trasa prometnice je razmatrana u više varijanti, usvojena je varijanta koja tunelskom dionicom prolazi kroz Srđ te sjevernom stranom Konavoskog polja. Dio državne ceste D8 izmješta se južnije da se izbjegne osvjetljavanje uzletno-sletne staze zračne luke, te da se omogući denivelirano raskrižje s prilaznom prometnicom trase brze ceste. Sve ovo je izvan područja predmetnog UPU-a.

Izmješteno čvorište spaja se s Putem od Cavtata na dijelu današnjeg križanja s putem od Epidaurusa. Ova prometnica biti će glavna poveznica područja UPU-a Cavtat sa širim područjem, odnosno glavni ulaz u Cavtat s brze ceste. Trasa prometnice i čvorišta ucrtana je na kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena površina i 2.1. Promet.

Postojeći ulaz u Cavtat na spoju državne ceste D8 sa županijskom cestom Ž 6238 (Put od Cavtata) potrebno je rekonstruirati izmještanjem trase privoza ulice Put od Cavtata nešto istočnije da se dobije dovoljna preglednost u raskrižju, ali i da geometrijski oblici raskrižja upućuju na ulaz u Grad, prema Pravilniku o minimalnim uvjetima za projektiranje priključaka i prilaza na javnu cestu.

Planirana ulična mreža sastoji se od nekoliko vrsta cesta različite kategorije: • glavna gradska prometnica kao primarni kostur prometne mreže, omogućava povezivanje svih dijelova grada međusobno. (u grafičkim prilozima oznaka ''A''), najveće razine usluge, • sekundarna gradska prometnica nižeg ranga, povezuje zone grada između primarne prometnice i stambenih ulica (u grafičkim prilozima oznaka ''B''), • ostale prometnice (oznaka ''C'') niže kategorije u funkciji stambenih ulica, • pristupne prometnice (oznake ''D''), • pješačko-kolni put (u grafičkim prilozima oznake ''E''), • pješačke staze.

Glavnu uličnu mrežu činiti će : • ulica Put od Cavtata (A1) – postojeća koji vodi do samoga centra na Obali Ante Starčevića, • Put od Epidaurusa (A2) koji vodi prema hotelima ''Epidaurus'' i ''Albatros'' kojima se priključuju nove prometnice, • (A3) odvojak sa ceste (A2) južno tako da se ostvari novi smjer prema centru i budućem stambenom i građevinskom području. Ova prometnica je vrlo bitna za postojeću mrežu cesta jer sjevernim

______IGH Urbanizam d.o.o

100 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

padinama brda omogućuje pristup već izgrađenim objektima do kojih danas nije moguće doći vatrogasnim vozilima, • (A4) nastavak ceste (A2) koja vodi prema hotelima ''Epidaurus'' i ''Albatros'' spojiti će se sa magistralom D8 tako da se otvara novi ulaz u područje UPU-a sa sjeverne strane, • (A5) novi ulaz u područje UPU-a sa istočne strane, spaja se na novoplanirani spoj državne ceste D8 i brze ceste sa županijskom cestom Ž 6238 (Put od Cavtata).

Profil prometnice glavne ulične mreže sastoji se od dva prometna traka širine svakog od 3,3 m, odnosno kolnika širine 6,6 m te obostranim pješačkim površinama širine 2,0 m, kod koje je jedna strana nogostupa odvojena od kolnika sa zelenim pojasom sa drvoredom širine od 2,0 m. Na svim križanjima glavne cestovne mreže treba izvesti raskrižja primjereno prometnom opterećenju, dovoljne preglednosti s trakovima za lijeve skretače. Ulica Put od Cavtata u zoni postojeće izgradnje izvodi se bez zelenog pojasa sa obostranim nogostupom širine 1,50 m. Glavne gradske prometnice predviđene su za javni autobusni promet. Svako stajalište treba imati autobusno ugibalište širine 3,25 m, te prikladne rampe za ulaz i izlaz autobusa. Uz autobusno ugibalište stajalište za putnike treba biti min. širine 2 m, ovisno o potrebama treba ga opremiti urbanim opremom te adekvatnom čekaonicom.

Glavna mreža nadopunjuje se sa sekundarnom uličnom mrežom s ciljem osiguranja pristupa u nove zone. Sekundarna gradska prometnica oznake B u kartografskom prikazu sastoji se od dva prometna traka u svakom smjeru širine 3 m, odnosno kolnika širine 6,0 m te obostranim pješačkim nogostupima širine 1,50 m, kod koje je jedna strana nogostupa odvojena od kolnika sa zelenim pojasom širine od 2,0 m.

Profil prometnice oznake C u kartografskom prikazu sastoji se od kolnika širine 5,5 m te obostranim pješačkim površinama širine 1,50 m.

Postojećim prometnicama oznake D u kartografskom prikazu povećava se prometni standard tako da se proširuju ili dodaju jednostrani ili obostrani nogostup ovisno o mogućnostima na terenu. Profil tih prometnica sastoji se od kolnika širine 3,0 m do 6,0 m sa jednostranim ili obostranim nogostupima širine 1,50 m. Sve prometnice trebaju biti opremljene adekvatnom horizontalnom i vertikalnom signalizacijom.

Koridor prometnice namijenjen je mogućnostima korigiranja trase prometnice unutar njega tokom daljnjih faza projektiranja, koristeći detaljnije spoznaje u prostoru i prostornim odnosima, a sve do verificiranog Idejnog projekta prometnice. Budući da je prometnica longitudinalni objekt u prostoru, prije izgradnje objekta koje graniče s prometnicom treba izraditi Idejni projekt prometnice i parcelacijski objekt iste te se tek tada mogu izdati dozvole za gradnju. Unutar koridora prometnice se do izrade idejnog projekta ne može locirati niti jedan novi objekt.

Iznimno, za gradnju objekata čija BRP iznosi do 400 m² i za rekonstrukciju postojećih objekata koji graniče s koridorom prometnice, ukoliko imaju rješen pristup, akte o gradnji moguće je izdati i prije izrade idejnog projekta prometnice, s tim da se u okviru projektne dokumentacije za građevinu točno naznači njen položaj u odnosu na planirani koridor prometnice.

Linija koridora prometnice predstavlja građevinski pravac, tj. liniju do koje je dozvoljeno smjestiti građevinu, dok je regulacijski pravac identičan vanjskom rubu nogostupa. Dio građevinske čestice za gradnju objekta koji se nalazi između koridora prometnice i vanjskog ruba prometnice ulazi u ukupnu površinu građevinske čestice za gradnju objekta.

______IGH Urbanizam d.o.o

101 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

Planirana ulična mreža sastoji se od nekoliko vrsta cesta različite kategorije sa različitim koridorima: • glavna gradska prometnica (oznaka ''A'') – 35 m • sekundarna gradska prometnica (oznaka ''B'') - 21 m • sekundarna gradska prometnica (oznaka ''2B'') - 19 m • ostale prometnice (oznaka ''C'') - 18,5 m • pristupne prometnice (oznaka ''D'') - 4,5 - 9 m (profil) • pješačko-kolni put (oznake ''E'') - 15,6 m

Postojeći autobusni kolodvor zadržava se na sadašnjoj lokaciji.

Sustav odvodnje oborinskih voda s prometnice treba biti takav da omogući nesmetano odvijanje kolnog i pješačkog prometa, a u skladu s vodozaštitnim uvjetima (oborinski kolektori, upojni bunari i sl., otvoreni ili zatvoreni sustav odvodnje). Pješački prijelazi trebaju biti prilagođeni kretanju osoba s invaliditetom i osoba smanjene pokretljivosti. Njihovu lokaciju potrebno je birati u skladu s ostalom mrežom pješačkih šetnica, stubišta te zona na kojima se pješaci okupljaju.

Sve usjeke i nasipe koje se uz prometnicu javljaju, treba na uklopiti u prirodni ambijent, izgradnjom zidova max. visine do 3 m obloženih slaganim kamenom i terasa koje će se ozeleniti u skladu s ostalom krajobraznom arhitekturom. Sve prometnice treba opremiti javnom rasvjetom te dodatno osvjetliti raskrižja i pješačke prijelaze.

Pješački promet odvija se razgranatom mrežom nogostupa novoplaniranih prometnica, postojećih i novih dužobalnih šetnica te pješačkih stepeništa. Planirana je izgradnja šetnice sa jugozapadne strane poluotoka Sustjepan, šetnica uz obalu uvale Tiha te šetnica od hotela ''Epidaurus'' do rta Prahivac.

Lungo mare – ''plava magistrala'' ide od Cavtata do Molunta, šetnica preuzeta iz PPU Općina Konavle, samo početnim dijelom je u području UPU-a, nastavlja se na planiranu prometnicu A5, vidljivo na kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena površina i 2.1. Promet.

Pješačke staze i stepeništa riješena su u skladu s namjenom pojedinih dijelova naselja i prostornim mogućnostima. Prometne površine i objekte potrebno je opremiti vertikalnom i horizontalnom signalizacijom i drugom urbanom opremom koja povećava standard javnih površina Mreža prometnica u zoni obuhvata definirana je primarno u funkciji pristupa budućim zonama različite namjene i ne uključuje interni promet unutar pojedine zone.

Nivelete cesta prilagođene su kotama terena na rubovima obuhvata i visinskim kotama platoa budućih zona.

Promet u mirovanju je poseban problem svih većih gradova, a osobit je problem turističkih gradova. Znatna je razlika u potrebama parkirnih mjesta u sezoni i izvan sezone te je osiguravanje dovoljnog broja parkirnih mjesta izuzetno složeno, često gotovo nemoguće. Parkirne površine zauzimaju veliko područje, dok garažni objekti moraju biti isplativi tijekom cijele godine kako bi bili komercijalni i pogodni za koncesionare. Parkirna politika nije predmet urbanističkog plana, međutim pravilno osmišljavanje tarifa naplate, upravljanja parkiralištem te vezom parkirališta s interesnim lokacijama pučanstva mogu se riješiti ključni problemi vezani uz promet u mirovanju. Također poseban problem predstavljaju privatni turistički kapaciteti, sobe i apartmani, koji svoje potrebe za parkirnim mjestima rješavaju na prometnicama i nogostupima.

______IGH Urbanizam d.o.o

102 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

Predviđa se da je za jedno PM potrebno oko 25 m2. Na svakoj građevnoj parceli mora se osigurati dovoljan broj parkirnih mjesta unutar parcele ovisno o namjeni i veličini građevine. Izuzetak tome mogu biti već izgrađene građevne čestice koje su u funkciji ili gusto naseljeni dijelovi građevinskih područja gdje to prostorno nije moguće ostvariti. U ovim slučajevima treba potrebna parkirališno/garažna mjesta osigurati na vlastitoj čestici u neposrednoj blizini ili ako nije moguće osigurati vlastitu česticu, parkiranje riješiti ugovorom o koncesiji na javnom parkiralištu/garažnom prostoru s Općinom.

Građevine u zonama stambene i mješovite namjene, parkirne i garažne površine, moraju osigurati na parceli, a izuzetak tome mogu biti samo već izgrađeni dijelovi poluotoka Sv. Rok, stare jezgre Cavtata te na onim područjima gdje je onemogućen pristup osobnim automobilima u postojećem stanju.

Javna parkirališta i garaže predviđena su : • na Obali Ante Starčevića, proširenjem postojećeg parkirališta s minimalno 230 PM, garažno parkirnim objektom (u istraživanju) na Obali Ante Starčevića terasastom izgradnjom kao poluukopani s maksimalno 200 PM. Kroz garažno-poslovni objekt treba prolaziti planirana kolno-pješačka ulica koja se preko poluotoka Rat pruža u smjeru jugoistok-sjeverozapad, a koja služi da bi se osigurao kontrolirani pristup stanovnicima stare gradske jezgre Cavtata. Navedena prometnica služi isključivo kao servisna kojom se omogućuje dostupnost viših područja stare jezgre. • na lokaciji Kompleksa mješovite namjene sa stambenim, poslovnim i športsko-rekreacijskim sadržajima – Tiha predviđen je višeetažni garažno parkirni objekt na površini terena s 500 - 800 PM, • planira se uređenje jednog manjeg otvorenog parkirališta sa 30 PM, • na parceli budućeg groblja predviđa se izgradnja otvorenog parkirališta sa 250 PM.

Nakon donošenja Plana potrebno je razraditi lokacije unutar zona stambene i mješovite namjene, a za eventualne manje parkirališne površine stalnog i sezonskog karaktera. Turistički kapaciteti tipologije T1 (hotel) i T2 (turističko naselje) trebaju potrebe za parkirnim mjestima zadovoljiti na vlastitim parkirnim površinama i garažama ovisno o kategorizaciji i broju ležajeva, sukladno posebnim propisima.

Kriterij za određivanje kapaciteta pojedinih građevina ovisno o namjeni i veličini je slijedeći: • stan do 50 m2 - 1PM, do 80 m2 - 2 PM, • stambene građevine 2 PM/1 stan ili 2PM na 100 m2 • apartman – 1PM/1 apartman • poslovni sadržaju u funkciji restorana, kavane, trgovine, banke, agencije, poslovnice sa 1PM na 25 m2 brutto površine • poslovni sadržaji u funkciji kongresne dvorane, kina, dvorane za javne skupove, uredi i kancelarije sa 1 PM na svakih 50 m2, ali min 1 PM na svaki ured ili kancelariju. • caffe bar, slastičarnica 1PM na 10 m2 • športsko – rekreacijske površine otvorenog igrališta sa 1 PM na 250 m2 uređene površine • rekreacijske površine ''otvorenog'' korištenja – kupalište, plaže sa 1 PM na 50 m2 uređene površine.

Naprijed iskazani parametri su orijentacijski i mogu se smanjiti ako se dio BRP-a u okviru građevine koristi kao garažni prostor, pa se za taj dio građevine ne primjenjuje standard osiguranja parkirnog mjesta.

______IGH Urbanizam d.o.o

103 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

Navedeni pokazatelji su u odnosu na Prostorni plan Općine Konavle (Službeni glasnik Općine Konavle 09/07, 01/08, 06/08) pooštreni s obzirom na centralitet naselja te zbog podizanja kvalitete života u urbanoj cjelini Cavtata i Zvekovice koja je izrazito atraktivna za stanovanje kako stalni tako i povremeno. U tom smislu neophodno je voditi računa i o turizmu kao glavnoj gospodarskoj grani na ovom području.

Pomorski promet Prema djelatnostima koje se u njima obavljaju, a sukladno posebnim propisima, Planom su utvrđene slijedeće luke: • morska luka otvorena za javni promet lokalnog značaja, • morska luka posebne namjene – luka nautičkog turizma, • privez.

Prema posebnim propisima Republike Hrvatske, kojima se regulira navedena problematika utvrđen je operativni dio luke kao dio luke otvorene za javni promet namijenjen za privez plovila u javnom pomorskom prometu, komunalni dio luke kao dio luke otvorene za javni promet namijenjen za stalni vez plovnog objekta čiji vlasnik ima prebivalište na području jedinice lokalne samouprave, nautički dio luke kao dio luke namijenjen za privez nautičkih plovila, stalni vez kao vez na komunalnom dijelu luke za korištenje koji se zaključuje ugovorom s lučkom upravom na minimalno mjesec dana, dnevni ili tranzitni vez kao vez na nautičkom dijelu luke, zimovanjem u luci se smatra neprekinuti boravak plovila izvan nautičke sezone u luci na temelju sklopljenog ugovora o zimovanju s lučkom upravom, privezište je izdvojeno lučko područje koje je opremljeno za sigurno vezanje plovila, sidrište luke je dio morskog akvatorija namijenjen za sigurno sidrenje.

Unutar obuhvata Plana nalazi se Luka Cavtat, razvrstana kao morska luka otvorena za javni promet lokalnog značaja, ujedno i međunarodni granični pomorski prijelaz II kategorije.

Planom su predviđene tri postaje javnog pomorskog putničkog prijevoza za dužobalne linije (na kartografskim prikazima oznaka ''JPP'') smještene unutar akvatorija luke otvorene za javni promet lokalnog značaja. Na lokaciji Prahivac označena je luka nautičkog turizma kao luka u istraživanju. Predviđa se mogućnost priveza za zone ugostiteljsko-turističke namjene (T), a broj vezova jednog ili više priveza plovila iznosi najviše 20 % ukupnog broja smještajnih jedinica zone za koju se planira. Pitanje priveza za hotel Cavtat je određeno dok će se za ostale zone ugostiteljsko-turističke namjene koje ostvaruju to pravo isto riješiti unutar luke otvorene za javni promet lokalnog značaja.

Tab. 4.: Pomorski promet KAPACITET POSTOJEĆE/ VRSTA (BROJ VEZOVA) PLANIRANO Stara luka u postojeće/planira se proširenje Morska luka Cavtatu otvorena za javni promet lokalnog značaja Uvala Tiha postojeće/planira se proširenje

Morska luka posebne namjene Prahivac* do 200 vezova planirano – luka nautičkog turizma (LN) 20 % ukupnog broja planirano za hotel Cavtat/ za Privez smještajnih jedinica T1/T2 ostale planirano u sklopu luke zone za koju se planira otvorene za javni promet

______IGH Urbanizam d.o.o

104 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

lokalnog značaja * unutar zone se osigurava smještaj plovila zone ugostiteljsko-turističke namjene Prahivac po kriteriju 20 % od ukupnog broja smještajnih jedinica zone. Navedena morska luka posebne namjene – luka nautičkog turizma je planirana komplementarno kopnenim sadržajima ugostiteljsko-turističke zone.

Na kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena površina i 2.1. Promet, u mjerilu 1:2000, iskazan je postojeći i planirani pomorski promet.

Zračni promet U neposrednoj blizini Cavtata i Zvekovice, 5 km istočno, nalazi se zračna luka Dubrovnik, s međunarodnim stalnim graničnim prijelazom I. kategorije. Premda se zračna luka nalazi izvan obuhvata UPU-a njezino značenje u prometnom sustavu ne samo predmetnog UPU-a već i Dubrovačko-neretvanske županije je vrlo veliko s obzirom da je zračni prometni sustav jedini vid prometa koji Županiju i Općinu izvodi iz sadašnje djelomične prometne izolacije. Preko Zračne luke Dubrovnik (koja spada u sekundarne međunarodne zračne luke ''4E'' kategorije i ima poletno-sletnu stazu dužine 3300 m, te je jedna od šest zračnih luka iste kategorije u Republici Hrvatskoj) Županija je na zadovoljavajući način povezana sa Zagrebom i svijetom.

Najbolji pokazatelj važnosti zračnog prometa u prometnom sustavu Županije i Općine je podatak da je preko Zračne luke Dubrovnik u Čilipima prije ratne agresije dolazilo 62 % turista od ukupnog broja turista u ovom području. Zračna luka je u poslijeratnom razdoblju obnovljena modernizacijom opreme, sanacijom i rekonstrukcijom svih građevina aerodroma i izgradnjom kontrolnog tornja, kako bi osigurala što kvalitetniju i sigurniju uslugu putnicima i drugim korisnicima zračne luke.

Iako se zračna luka nalazi izvan obuhvata UPU-a, ima veliki utjecaj na predmetno područje jer je položaj poletno-sletne staze takav da se točno u njenoj osovini u pravcu sjeverozapada nalaze naselja Cavtat i Zvekovica.

Mjerenja jačine buke vršena za potrebe Projekta uspostave sustava upravljanja bukom okoliša Zračne luke Dubrovnik pokazuju da se područje unutar obuhvata UPU-a Cavtat sa Zvekovicom nalazi u intervalu od 50 – 60 db(A) preko dana i 35 – 40 db(A) preko noći što su gornje granice dopuštene buke prema Pravilniku o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (Narodne novine 145/04).

Obnova, proširenje i druge investicije u Zračnu luku Dubrovnik omogućavaju da zračni promet zadrži vodeće mjesto u prometnom sustavu Općine i Županije i dalje bude jedini vid prometa koji pruža optimalne mogućnosti u povezivanju Općine i cijele Dubrovačko-neretvanske županije sa svojim užim i širim okruženjem. Zračna luka Dubrovnik će i nadalje ostati jedan od najvažnijih prometnih objekata u povezivanju kako Općine tako i cijele Dubrovačko-neretvanske županije s ostalim dijelom Republike Hrvatske, Europom i svijetom.

Zračni put za međunarodni i domaći promet prikazan je u grafičkom dijelu elaborata Prostornog plana na kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena površina i 2.1. Promet.

______IGH Urbanizam d.o.o

105 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

3.5. Komunalna infrastrukturna mreža

Komunalna infrastruktura na području Cavtata i Zvekovice uključuje vodovodnu, kanalizacijsku, elektroenergetsku i telekomunikacijsku mrežu. Obzirom na zatečenu izgrađenost predmetno je područje djelomično opremljeno postojećom komunalnom infrastrukturnom mrežom u segmentima vodoopskrbe i odvodnje otpadnih voda ali bez odvodnje oborinskih voda. Zahvati u postojećim sustavima obuhvaćaju izgradnju novih dijelova u okvirima planiranih zona izgradnje, te moguću rekonstrukciju i premještanje postojećih trasa cjevovoda.

Novi vodovi komunalne infrastrukture načelno se smještavaju u okvirima kolnih i pješačkih površina, a Planom su date načelne trase koje su podložne promjenama temeljem detaljnije dokumentacije ili posebnih uvjeta mjerodavnih institucija

3.5.1. Vodoopskrba

Vodoopskrba naselja Cavtat i Zvekovica riješena je unutar vodoopskrbnog sustava Konavle-zapad, a prikazana je u grafičkom dijelu elaborata Prostornog plana na kartografskom prikazu 2.3. Vodopskrba.

Vodoopskrbni sustav Cavtata opskrbljuje se vodom s izvorišta ''Robinzon'' u Dubokoj Ljutoj. Preko crpne postaje ''Duboka Ljuta'' (Qinst=115 l/s), voda se tlači u smjeru vodospremnika ''Prahivac'' (V=400 m3), odakle se zajedno s vodospremnicima ''Mećajac'' (V=100 m3) i ''Stražišće'' zapremine (V=400 m3) opskrbljuje područje Cavtata. Područje Zvekovice opskrbljuje se preko crpne postaje ''Prahivac'' (Qinst=75 l/s), odakle se vodom puni vodospremnik ''Rajčevići'' (V=400 m3). Opskrbna mreža Cavtata riješena je kao prstenasti sustav koji osigurava potrošačima opskrbu vodom iz dva smjera. Postojeći cjevovodi izgrađeni su od duktil cijevi, a na svim priključnim mjestima prema krajnjim korisnicima ugrađeni su vodomjeri.

Suvremeni vodoopskrbni sustav organiziran je sa proizvodnim i distribucijskim jedinicama, cjevovodima i uređajima kao sustav u okviru kojeg je potrebno ostvariti slijedeće ciljeve: • osigurati zadovoljavajući kapacitet i pritisak vode u sustavu računajući pritom na protupožarnu zaštitu, • osigurati dobavu dostatne količine vode za piće zbog stalnog porasta potrošnje i mogućnost priključenja u dijelovima naselja koji se planiraju namijeniti stambenim i gospodarskim (ugostiteljsko turističkim) potrebama ili gdje se planira povećani intenzitet potrošnje.

Postojeća mreža predstavlja funkcionalni dio vodoopskrbnog sustava na ovom rubnom dijelu gradskog područja. Sustav se i nadalje razvija s novom organizacijom mreže i postavljanjem cjevovoda u trupu planiranih prometnih površina, i to 1 m od ruba kolnika (u kolnik), uz izvedbu pripadajuće hidrantske mreže za zaštitu od požara. Vodoopskrbni cjevovodi izvode se od duktila u skladu sa potrebnim kapacitetom pojedinih dijelova mreže. Glavni zahvati na vodoopskrbnoj mreži obuhvaćaju izgradnju cjevovoda u smjeru hotela ''Prahivac'', ''Makedonija'' i ''Mećajac'', te stambene zone ''Tršikovac''.

Vodoopskrba planiranih područja riješiti će se na način da se izgradi ogranak i sekundarna vodoopskrbna mreža. Uz navedene radove potrebno je planirati uređenje i sanitarnu zaštitu izvorišta Duboka ljuta te uvođenje daljinskog nadzora i upravljanja vodoopskrbnim sustavom.

______IGH Urbanizam d.o.o

106 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

3.5.2. Odvodnja

Postojeći sustav odvodnje otpadnih voda Cavtata riješen je kao razdjelni sustav odvodnje ali bez izvedene odvodnje oborinskih voda na cijelom području obuhvata. Sustav odvodnje otpadnih voda izgrađen je na području Cavtata dok je područje Zvekovice bez postojeće organizirane odvodnje otpadnih voda. Odvodnja otpadnih voda Zvekovice razmatrana je prilikom projektiranja podmorskog ispusta na način da je izgrađen uređaj za pročišćavanje s podmorskim ispustom, koji je dimenzioniran da uz otpadne vode naselja Cavtat može primiti i otpadne vode Zvekovice i zračne luke Dubrovnik.

Prikupljene sanitarne otpadne vode koje nastaju unutar područja Cavtata cjevovodima se odvode prema postojećim crpnim stanicama. Unutar zone obuhvata UPU-a Cavtat sa Zvekovicom postoje četiri crpne stanice prema kojima gravitiraju otpadne vode. Cjevovodi su crpnim stanicama međusobno povezani u jedinstven kanalizacijski sustav i zajednički čine javni sustav odvodnje. Lokacija prve crpne stanice je na prostoru plaže hotela ''Croatia''. Pumpanje ovih otpadnih voda vrši se prema uređaju za pročišćavanje otpadnih voda smještenom u tunelskoj galeriji. Uz zapadnu stranu hotela ''Albatros'' nalazi se druga crpna stanica. Od te crpne stanice, koja prikuplja i otpadne vode hotela ''Epidaurus'', nastavno se otpadne vode pumpanjem transportiraju prema crpnoj stanici ''Grad'', te dalje prema ulazu u tunel. Na navedeni cjevovod prije crpne stanice ''Grad'' priključuju se i otpadne vode prikupljene preko crpne stanice smještene na ulazu u gradski parking.

Sustav odvodnje tretira se kao razdjelni s odvojenim vođenjem otpadnih i oborinskih voda. Profili novih kanalizacijskih cjevovoda će se detaljno utvrditi hidrauličkim proračunom u okviru projektne dokumentacije. Cjevovodi se smještaju u prometnice (75 cm od osi s jedne i druge strane). Proširenje postojeće mreže odvodnje otpadnih voda provedeno je prema prostornom rasporedu novih zona izgradnje, vodeći računa o visinskim parametrima, kako radi postizanja gravitacijskih uvjeta tečenja tako i zbog osiguranja priključaka na postojeću mrežu. Na postojeći sustav sanitarne kanalizacije spojiti će se hoteli ''Makedonija'', ''Mećajac'' i ''Prahivac'', kao i stambena zona '''Triškovac'', te druga proširenja postojećih hotela i apartmanskih kompleksa. Zbog konfiguracije terena i visinskih razlika planirana je gradnja tri nove crpne stanice na području Pod Riesnika i Male Grede na južnom dijelu Cavtata, te jedne crpne stanice na području planiranog hotela ''Prahivac''. Izgradnja unutar obuhvata Plana je moguća samo uz prethodno izgrađenu mrežu odvodnje s uređajem za pročišćavanje i ispustom u prijamnik.

Iznimno, unutar izgrađenih dijelova građevinskog područja naselja, do izgradnje javnog sustava odvodnje, za objekte veličine do 10 ES (ekvivalent korisnika) predviđena je izgradnja vodonepropusne sanitarno ispravne sabirne jame s osiguranim odvozom prikupljenog efluenta u sustav s adekvatnim uređajem za pročišćavanje i ispuštanje otpadnih voda, Za objekte veličine više od 10 ES otpadne vode je potrebno tretirati, do izgradnje javnog sustava odvodnje, na vlastitom, adekvatnom uređaju za pročišćavanje prije ispuštanja u recipijent, ovisno o količini i karakteristikama otpadnih voda i prijemnim mogućnostima recipijenta, a prema posebnim vodopravnim uvjetima. Otpadne vode gospodarskih objekata moraju se prije ispuštanja u javnu kanalizaciju pročistiti na vlastitim uređajima do stupnja komunalnih otpadnih voda.

Planirana oborinska odvodnja položena je uz trasu sanitarne kanalizacije. Prikupljene oborinske vode s područja obuhvata se nakon tretmana u mastolovima ispuštaju u more. Ispust u more će se izvesti tako da se uklapa u postojeći ambijent (u okviru mula i sl.), Navedeno se ne odnosi na područje Zvekovice s dijelom područja Tiha odakle se prikupljene oborinske vode nakon tretmana u mastolovu ispuštaju u korito potoka koji se u nizvodnom dijelu spaja s bujicom ''Obodski potok''. Čiste oborinske vode (s krovova objekta) se ispuštaju u okviru parcele objekta (u zelene površine) jer ne trebaju nikakav tretman a svojom količinom bi nepotrebno opteretile mastolove.

______IGH Urbanizam d.o.o

107 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

Sustav odvodnje prikazan je u grafičkom dijelu elaborata Prostornog plana na kartografskom prikazu 2.4. Odvodnja otpadnih voda.

3.5.3. Elektroenergetski sustav

Elektroenergetski sustav prikazan je na kartografskom prikazu 2.2. Elektroenergetika i komunikacije.

Jedan od prvih prioriteta za šire područje Dubrovnika, je da se na prijenosnoj razini (110kV) osigura dodatna veza TS 110/35kV Komolac s ostatkom elektroenergetskog sustava HEP-a, odnosno da se osigura alternativa za sada jedinoj i energetski limitiranoj vezi čime bi se osjetno povećala pouzdanost i sigurnost funkcioniranja cjelokupnog elektroenergetskog sustava na širem području. U tom smislu su planirane dvije trafostanice, TS 110kV Srđ i TS 220/110/20(10) kV Plat te dalekovod 2x220 kV za vezu TS Plat s energetskim sustavom RH. Time bi se znatno popravila elektroenergetska mreža i sa većom snagom uključila HE Plat i time omogućilo dvostrano napajanje električnom energijom šireg područja Dubrovnika.

TS 35/10kV Cavtat (instalirane snage 2x4 MVA), transformatorsko je postrojenje smješteno uz sam grad Cavtat, približno 3km jugoistočno od TS 35/0.4kV Plat.

Napajanje samih potrošača električnom energijom ostvaruje se preko određenog broja distributivnih transformatorskih stanica (TS 10/0.4kV), smještenih u ili uz urbanizirana područja.

U tom smislu od TS 35/10kV Cavtat postoje 10kV vodovi koji međusobno povezuju distributivne TS 10/0.4kV u samom gradu.

______IGH Urbanizam d.o.o

108 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

Spomenuta 10kv distributivna mreža uglavnom je izvedena kao nadzemna te je potrebno izvesti je podzemnim kabelskim vodovima. Izuzetak predstavljaju 10kV vodovi u užoj urbanoj sredini grada Cavtata koji su uglavnom izvedeni kao podzemni kabelski vodovi.

Navedeno je prije svega neophodno kako bi se svim potrošačima omogućilo kvalitetno napajanje električnom energijom i samim time povisio postojeći elektroenergetski standard, te ujedno omogućio ravnomjerniji razvoj postojećih naselja.

Distributivnu mrežu veću od 35kV mora se dislocirati izvan naselja ili kablirati (izvesti podzemnim kabelskim vodovima).

Potrebno je izgraditi nove i proširiti postojeće srednjenaponske (SN) kapacitete u funkciji osiguravanja napajanja električnom energijom novih potrošača na lokacijama koje su trenutačno ''pokrivene'' nedostatnim kapacitetima ili uopće nemaju osiguranu mogućnost priključka na elektroenergetsku mrežu, a posebno su značajni lokaliteti na kojima se planiraju značajniji industrijski, turistički i sportsko-rekreativni kapaciteti kao nosioci razvoja ali i kao potencijalni značajniji potrošači električne energije. Obnovom i rekonstrukcijom postojeće TS 35/10kV Cavtat i podizanjem njenog kapaciteta s postojećih 2x4MVA na planiranih 2x8 MVA ili 2x1 MVA gotovo u cijelosti bi se mogla podmiriti Planom predviđena vršna opterećenja.

Osim navedenog osnovnog napajanja u funkciji rezervnog napajanja, te povećanja pouzdanosti mreže, iz TS 110kV/35/10kV Plat, predviđa se izgradnja novog 35kV voda do TS 35/10kV Cavtat čime bi se osigurala dostatna količina energije za planirano povećanje vršnog opterećenja iste, ali i novim pravcem napajanja bi se podigla razina pouzdanosti i sigurnosti kompletne mreže.

Trafostanice TS 10(20)/0.4 kV Postojećim TS 10(20)kV, rekonstrukcijama i adaptacijama moguće je povećati snagu, tamo gdje to nije maksimalno iskorišteno, jer se najčešće radi o tipskim betonskim TS, sa određenim rasponom snage. Na razini srednjeg napona SN potrebno je izgraditi nove TS 10(20)/0.4kV i povećati snage nekih postojećih prolaznih i čvornih TS 10(20)/0.4kV, kao : 1. Trasa podzemnog kabelskog voda10(20)kV do TS 10/0.4kV Mećajac bi se nastavila do TS 10(20)/0.4kV 1 i TS 10(20)/0.4kV 2, potrebno je povećati snagu TS Škola. 2. Nova trasa podzemnog kabelskog voda 10(20) kV, od TS 35/10kV Cavtat do novih TS 10(20)/0.4kV 5 – TS 10(20)/0.4kV 6 – TS 10(20)/0.4kV 7, cestom Ž-6238, bi ujedno omogućila ukidanje dijela nadzemnog 10kV dalekovoda. 3. Nova trasa podzemnog kabelskog voda 10(20)kV, od TS 35/10kV Cavtat do novih TS 10(20)/0.4kV 3 – TS 10(20)/0.4kV 4, bi ujedno omogućila ukidanje dijela nadzemnog 10kV dalekovoda. 4. Trasa podzemnog kabelskog voda 10(20)kV do TS 10/0. kV Mali Obod bi se nastavila do TS 10(20)/0.4kV 8 i TS 10(20)/0.4kV 9, potrebno je povećati snagu i dodati vodno polje u TS Mali Obod.

Planirane transformatorske stanice su u građevinskom smislu ugrađene u objekte ili tipske armiranobetonske građevine, najveći dio tlocrtnih dimenzija cca. 220 X 380 cm, snage cca. 1000kVA i imaju dvoja metalna vrata, jedna dvokrilna i jedna jednikrilna.

Elektromontažni dio sastoji se od: • srednjenaponskog (SN) postrojenja, • niskonaponskog (NN) postrojenja, • energetskog transformatora,

______IGH Urbanizam d.o.o

109 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

• ostale spojne i priključne opreme.

Po projektnim i konstrukcijskim rješenjima moraju se uklapati u zahtjeve HEP-a, norma HEP N. 012.01. Trafostanica se smješta na način da je moguć kamionski pristup, zbog dopremanja opreme i montaže. Planirane trafostanice moraju biti kvalitetno uklopljene u okoliš, na način da budu u sklopu većih građevina, kao kod opskrbe hotela, ili i na način da su samostojeće trafostanice ili djelomično ukopane u pokose ili slično prilagođene reljefu terena. Dugoročnim planom HEP-a, srednjenaponska razina (SN) je 20kV, time bi prestala naponska razina 35kV i 10kV, zato sva oprema i kabeli moraju biti najmanje razine 20kV, a transformatori moraju biti prespojivi 10(20)kV. Prelaskom na 20kV u pravilu će se povećati kapacitet postojećih TS-a 10(20)kV. Do prelaska na 20kV naponsku razinu omogućava se izmještanje i kabliranje 35kV voda unutar građevinskog područja.

Kabelski razvod 20 (10)kV Visokonaponski kabelski razvod, polaže se na način prikazano u priloženom nacrtu, do TS-a 10(20)kV izvodi se 20kV kabelima tipa XHE 49 A, polaže se u zemljani rov i dijelom u krute PVC ili ACC cijevi (gdje kabeli prolaze ispod betoniranih ili asfaltiranih površina). Kabeli se polažu u zemljanom rovu na dubini od 80 cm. U rovu se kabeli polažu na posteljicu od pijeska debljine 10 cm, a potom se pokriju drugim slojem pijeska debljine 30 cm iznad kojeg se postavljaju plastični štitnici i traka za upozorenje. Potom se rov zatrpava zemljom u slojevima od 10 cm, a na dubini od 20 cm postavlja se traka za upozorenje. Ispod ceste i prijelaza kabeli se polažu u krute PVC ili ACC cijevi u prethodno iskopani rov na dubini od 1,1 m. Prijelaz kabela se vrši okomito na os prometnice.

Pri paralelnom polaganju energetskih i telefonskih kabela minimalni razmak iznosi 50 cm. Minimalna horizontalna udaljenost pri paralelnom polaganju KB 20kV i vodovoda iznosi min 0,5 m, odnosno 1,5 m za magistralni cjevovod.

Spajanje kabela izvodi se toploskupljajućim kabelskim spojnicama. Uže za uzemljenje polaže se duž cijele KB trase i na taj način spajamo dva uzemljivačka sustava trafostanice. Kao uzemljivač duž cijele KB trase koristi se Cu uže 50 mm². Uzemljivačko uže štiti kabel od direktnog udara groma i smanjuje zaštitni otpor cijelog energetskog sustava. Na uže za uzemljenje spaja se : • metalno kućište KB spojnica, • metalni plašt kabela i svi metalni dijelovi KB završetka, koji u normalnom pogonu nisu pod naponom, • zaštitne metalne cijevi (telefonskih kabela,vodovodnih cijevi i sl.).

Javna rasvjeta Javna rasvjete obuhvaćena je u liniji zahvata uređenja terena. Napajanje javne rasvjete izvodi se iz postojećih i planiranih TS 10(20)/0,4kV. Kompletan niskonaponski kabelski razvod javne rasvjete iz TS izvodi se kabelima tipa PP00A 4 x 16 mm² položenim dijelom u zemljani rov i dijelom u krute PVC ili ACC cijevi (gdje kabeli prolaze ispod betoniranih ili asfaltiranih površina), kako je opisano u članku 74. Kao uzemljivač duž cijele KB trase koristi se Cu uže 50 mm.

Javna rasvjeta kolne ulice, šetnica i parkirališta izvodi se svjetiljkama sa velikim stupnjem korisnosti, u smislu uštede energije, kao sa metal-halogenim žaruljama 70 W do 150 W montiranim na rasvjetne stupove visine 5 - 9 m ili bočne zidove, što će biti definirano glavnim projektom.

______IGH Urbanizam d.o.o

110 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

Navedeni stupovi postavljaju se na betonske temelje sa sidrenim vijcima. Zaštita od hrđanja izvodi se vrućim cinčanjem i lakiranjem. U temeljima se ubetonira PVC cijev  70 mm za ulaz i izlaz kabela.

Spajanja kabela vrše se u razdjelnicima montiranim u rasvjetnim stupovima. Svi rasvjetni stupovi spajaju se sa uzemljivačem, uže Cu 50 mm². Upravljanje vanjskom rasvjetom vrši se iz TS-a.

U cijeloj niskonaponskoj mreži treba odabrati TN-S sustav zaštite i napajanja, koji kroz cijeli sustav ima razdvojeni neutralni i zaštitni vodič. Svi izloženi vodljivi dijelovi instalacije spajaju se s uzemljenom točkom sistema pomoću zaštitnog vodiča. Karakteristike zaštitnog uređaja i impedencije strujnih krugova moraju biti takve, da u slučaju nastanka kvara bilo gdje u instalaciji nastupa automatsko isključenje napajanja u vremenu utvrđenom tehničkim propisima.

Presjeci zaštitnih vodiča moraju biti u ovisnosti o presjecima faznih vodiča, a sve prema tehničkim propisima. Zaštita kabela od kratkog spoja mora biti izvedena niskonaponskim v.u. osiguračima u TS, odnosno instalacionim osiguračima u razdjelnicama montiranim u svakom rasvjetnom stupu. Zaštita od statičkog elektriciteta mora biti izvedena uzemljenjem metalnih masa.

3.5.4. Pošta i telekomunikacije

Pošta Poštanski promet na području u obuhvatu Plana obavlja se preko poštanskog ureda u Cavtatu.

Završena je izgradnja svjetlovodnog kabla od Dubrovnika do Molunta na dionici Čilipi-Molunat, čime je završena cijela trasa "Jadranka" na području županije Dubrovačko-neretvanske i ostvarena spojna veza Dubrovnika s Moluntom i svim usputnim automatskim telefonskim centralama.

Na ovom području, instalirana su 2 UPS-a (UPS Cavtat, UPS Zvekovica), koji su vezani na matičnu AXE centralu u Dubrovniku.

______IGH Urbanizam d.o.o

111 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

Od mobilne infrastrukture u Cavtatu postoje bazne stanice T-com -a i VIPnet-a, a u planu je instalacija bazne stanice T-com-a na lokaciji Prahivac.

Telekomunikacijski promet Općine Konavle odvija se putem automatske telefonske neretvanske i ostvarena spojna veza Dubrovnika s Moluntom i svim usputnim automatskim telefonskim centralama.

Prema planovima razvoja TK infrastrukture na promatranom području potrebno je: • izgradnja svjetlovoda Zvekovica – Uskoplje - Pridvorje te podmorskog svjetlovoda Mlini - Rt Sv. Rok - UPS Cavtat, te dalje koridorima Elektroničke Komunikacijske Infrastrukture (EKI) do potrošačkih kompleksa, poslovnih i stambenih, • povezivanje svjetlovodom baznih stanica mobilne infrastrukture, • rekonstrukcija telefonske mreže u starom dijelu naselja Cavtat u sklopu radova na kanalizaciji, zamjenu starih kabela novim, skraćivanje pretplatničke petlje te postupno uvođenje svjetlovodnih kabela u pretplatničku mrežu, • proširivanje mjesne mreža na zone predviđene za poslovnu i stambenu izgradnju, zamjenu starih kabela novim, te postupno uvođenje svjetlovodnih kabela u pretplatničku mrežu.

Trase uređaja za prijenos sustava telekomunikacija orijentacijske su, a detaljno će biti određene u postupcima izdavanja lokacijskih dozvola. Za sve građevne čestice na području obuhvata Plana planirano je omogućiti priključak na pristupnu telekomunikacijsku mrežu. U stacionarnom podsustavu mreža potrebno je, u skladu s potrebama povećanje kapaciteta komutacija, proširenje mreže te asortimana usluga uključujući i kabelsku televiziju.

Uz postojeću i planiranu trasu elektroničke komunikacijske infrastrukture potrebno je omogućiti postavljanje eventualno potrebnih građevina (male zgrade, vanjski kabinet-ormarić za smještaj telekomunikacijske opreme) za uvođenje novih tehnologija, odnosno operatora ili rekonfiguraciju mreže.

Novu elektroničku komunikacijsku infrastrukturu za pružanje javne komunikacijske usluge putem elektromagnetskih valova, bez korištenja vodova, potrebno je planirati ovisno o pokrivenosti područja radijskim signalom svih davatelja usluga i budućim potrebama prostora, planiranjem postave osnovnih postaja i njihovih antenskih sustava na antenskim prihvatima na izgrađenim građevinama i rešetkastim i/ili jednocijevnim stupovima, bez detaljnog definiranja lokacija, a vodeći računa o mogućnosti pokrivanja tih područja radijskim signalom.

U grafičkom dijelu ovog Plana, na kartografskom prikazu 2.2. Elektroenergetika i komunikacije, izložen je prikaz koji spaja dio DTK mreže sa dijelom planirane DTK mreže, također po većini ulica i prometnica koje su u planu treba izvoditi DTK mrežu, a sve radi povezivanja budućih kompleksa i objekata na telekomunikacijsku mrežu.

Glavna os distributivne planirane DTK kanalizacije izvodi se u rovu sa dvije cijevi PHDE promjera 110 mm i dvije cijevi PHDE promjera 50 mm prema prilogu ''Presjeci rovova'' i treba planirati određeni broj DTK zdenaca. U tako pripremljenu DTK kanalizaciju postavljaju se kabeli komunikacijske infrastrukture, najbolje svjetlovodni kabeli sa velikim mogućnostima telekomunikacijskih usluga. Distributivna planirana DTK kanalizacija treba također omogućiti uvlačenje kabela za distribuciju signala kabelske TV. Ulaz izvoda u pojedine objekte treba izvesti iz planiranih DTK zdenaca sa jednom do dvije cijevi PHDE promjera 70 mm ili 50 mm, a što se definira glavnim projektom. Glavnim projektima je potrebno projektirati i posebne prostore veličine do 20 m² u hotelskim kompleksima kao Mećajac i Prahivac, a radi instalacije, elektroničke komunikacijske infrastrukture, aktivne opreme.

______IGH Urbanizam d.o.o

112 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

U pokretnoj mreži potrebno je što kvalitetnije pokrivanje prostora signalom i uvođenje sustava novih generacija, te omogućavanje rada novih davatelja usluga (operatora), a u planu je postavljanje jedne bazne stanice na lokaciji Prahivac. Razvoj mobilne telekomunikacijske mreže provoditi će se u skladu s važećim zakonima, odlukama i propisima koji su relevantni za ovu problematiku.

Planom su određene površine i koridori za rad, rekonstrukciju i gradnju radioodašiljačkih i TV pretvarača i RR koridora mikrovalnih veza Odašiljača i veza. Unutar obuhvata Plana nalazi se jedan TV pretvarač (cijevni stup sa zategama 19 m) u Cavtatu. U RTV sustavu veza cilj je praćenje tehnološkog razvoja u ovoj djelatnosti.

3.6. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina

Naselje Cavtat se cjelim svojim obuhvatom nalazi unutar zaštićenog obalnog područja mora (ZOP), dok se dio naselja Zvekovica koji je u obuhvatu Plana nalazi izvan ZOP-a.

Ambijentalnu vrijednost i posebnost predstavljaju i ekspozicije naselja – izloženost pogledu s mora ali i na more. Očekivani intenzitet potresa od IX° MCS ljestvice te lučka područja u obuhvatu Plana također određuju primjenu posebnih ograničenja u korištenju.

3.6.1. Uvjeti i način gradnje

Prostorni plan uređenja Općine Konavle (Službeni glasnik Općine Konavle 09/07, 01/08, 06/08) u svojim Odredbama za provođenje propisuje uvjete i način gradnje za područje urbane cjeline Cavtata i Zvekovice.

Uvjeti i način gradnje prema PPUO Konavle (Službeni glasnik Općine Konavle 09/07, 01/08, 06/08) za Cavtat i Zvekovicu

UVJETI GRADNJE NA GRAĐEVINSKOJ ČESTICI

Minimalna Najmanja i širina NAČIN IZGRADNJE najveća Maksimalni Maksimalni ulične površina koeficijent koeficijent fronte Maksimalna katnost građevinsk izgrađenosti iskorištenosti (kis) građevinsk e čestice (kig) e čestice (m2) (m)

Izgrađeni dio GP naselja

SAMOSTOJEĆE GRAĐEVINE 300 16 0,30 Po+S+P+2K+Pks 1,5

POLUUGRAĐENE 250 12 0,40 Po+S+P+2K+Pks 2,0

UGRAĐENE 120 6 0,50 Po+S+P+2K+Pks 2,0

Neizgrađeni dio GP naselja

SAMOSTOJEĆE GRAĐEVINE 600 16 0,20 Po+S+P+2K+Pks 1,0

______IGH Urbanizam d.o.o

113 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

POLUUGRAĐENE 400 12 0,30 Po+S+P+2K+Pks 1,5

NIJE NIJE NIJE UGRAĐENE DOPUŠTEN DOPUŠTEN NIJE DOPUŠTENO NIJE DOPUŠTENO DOPUŠTENO O O Izvor: PPUO Konavle (Službeni glasnik Općine Konavle 09/07, 01/08, 06/08)

Iako PPU Općine Konavle daje iste uvjete gradnje za kompletno područje, prirodno-geografski čimbenici, fizionomija, povijesni i planirani razvoj urbane cjeline Cavtata i Zvekovice zahtijevaju detaljniju raščlambu prostora da bi oblici korištenja prostora bili definirani u skladu s prirodnim i urbanističko - arhitektonskim datostima prostora kao i prema stupnju konsolidiranosti predjela te naravno u skladu s planiranom namjenom prostora.

Unutar obuhvata ovog Plana propisuju se slijedeći uvjete i način gradnje, a što je prikazano u grafičkom dijelu plana na kartografskom prikazu 4. Načini i uvjeti gradnje, u mjerili 1:2000. Stambene građevine grade se kao jednoobiteljske (niske) i višeobiteljske (srednje).

Mješovite građevine prema načinu gradnje obuhvaćaju građevine mješovite - pretežito stambene (M1) i mješovite - pretežito poslovne namjene (M2).

Jednoobiteljske (niske) građevina u smislu ovih odredbi su građevina stambene ili stambeno poslovne namjene s jednom stambenom jedinicom.

Višeobiteljske (srednje) su građevine stambene ili stambeno-poslovne namjene s najviše tri stambene jedinica.

Mješovite građevine su građevine stambene ili stambeno-poslovne namjene s najviše dvije stambene jedinica.

Gradnja višestambenih građevina nije predviđena unutar obuhvata ovog Plana.

Jednoobiteljske (niske), višeobiteljske (srednje) i mješovite građevine mogu se graditi kao:

Samostojeće građevine (SS): • samostojeće građevine postojeće (SS1), • samostojeće građevine planirane (SS2), • zona vila – planirano (SS*),

Dvojne građevine (D) – planirane,

Skupne građevine (S), Za postojeće skupne građevine unutar izgrađenih dijelova građevinskog područja naselja predviđena je rekonstrukcija sukladna Zakonu.

Za građevinske čestice u zonama samostojećih građevina postojećih (SS1) dozvoljava se nova gradnja prema parametrima za tu zonu navedenim u odredbama.

Na građevinskim česticama, ukoliko nije moguće zadovoljiti parametre za samostojeću gradnju, omogućuje se gradnja dvojnih građevina u skladu sa odredbama Plana.

Način i uvjeti gradnje jednoobiteljskih (niskih), višeobiteljskih (srednjih) i mješovitih građevina razlikuje se prema slijedećim uvjetima:

______IGH Urbanizam d.o.o

114 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

Uvjeti gradnje unutar obuhvata Plana

UVJETI GRADNJE NA GRAĐEVINSKOJ ČESTICI

Minimalna Minimalna širina Najveća NAČIN IZGRADNJE Maksimalni Maksimalni površina ulične Maksimaln dopuštena koeficijent koeficijent građevinsk fronte a visina izgrađenosti iskorištenosti e čestice građevinsk katnost vijenca 2 (kig) (kis) (m ) e čestice (m) (m)

Izgrađeni dio GP naselja

SAMOSTOJEĆI 300 16 0,30 P+2K 0,9 9 (SS1) JEDNO OBITELJSKI DVOJNI (D) 250 12 0,35 P+2K 1,05 9 SKUPNI (S) 120 6 0,40 P+2K 1,2 9 SAMOSTOJEĆI 300 16 0,30 P+2K+Pk 1,2 12 (SS1) VIŠE OBITELJSKI DVOJNI (D) 250 12 0,35 P+2K+Pk 1,4 12 SKUPNI (S) 120 6 0,40 P+2K+Pk 1,6 12 SAMOSTOJEĆI 300 16 0,30 P+2K+Pk 1,2 12 (SS1) MJEŠOVITA GRADNJA DVOJNI (D) 250 12 0,35 P+2K+Pk 1,4 12 SKUPNI (S) 120 6 0,40 P+2K+Pk 1,6 12

Neizgrađeni dio GP naselja

SAMOSTOJEĆI 600 16 0,20 P+2K 0,6 9 (SS2) DVOJNI (D) 400 12 0,30 P+2K 0,9 9 JEDNO NIJE NIJE NIJE NIJE NIJE NIJE OBITELJSKI SKUPNI (S) DOPUŠTEN DOPUŠTEN DOPUŠTEN DOPUŠTEN DOPUŠTEN DOPUŠTENO O O O O O ZONA VILA (SS*) 2000 - - - - 7 SAMOSTOJEĆI 600 17 0,20 P+2K+Pk 0,8 12 (SS2) VIŠE DVOJNI (D) 400 14 0,30 P+2K+Pk 1,2 12 OBITELJSKI NIJE NIJE NIJE NIJE NIJE NIJE SKUPNI (S) DOPUŠTEN DOPUŠTEN DOPUŠTEN DOPUŠTEN DOPUŠTEN DOPUŠTENO O O O O O SAMOSTOJEĆI 600 17 0,20 P+2K+Pk 0,8 12 (SS2) MJEŠOVITA DVOJNI (D) 400 14 0,30 P+2K+Pk 1,2 12 GRADNJA NIJE NIJE NIJE NIJE NIJE NIJE SKUPNI (S) DOPUŠTEN DOPUŠTEN DOPUŠTEN DOPUŠTEN DOPUŠTEN DOPUŠTENO O O O O O

Na kosom terenu dopuštena je etaža suterena (S).

______IGH Urbanizam d.o.o

115 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

Na području poluotoka Rat, u kontaktnom području stare jezgre Cavtata, na neizgrađenim česticama unutar građevinskog područja, zabranjuje se nova gradnja.

Načini i uvjeti gradnje prikazani su u grafičkom dijelu plana na kartografskom prikazu 4. Načini i uvjeti gradnje, u mjerilu 1:2000, uključujući i gustoće stanovanja (Gst) po zonama.

TURISTIČKE ZONE (T1/T2) Zone ugostiteljsko-turističke namjene unutar naselja Cavtat su: • Hoteli Albatros/Epidaurus (T1) - 8,42 ha (postojeće), • Hotel Cavtat (T1) – 0,43 ha (postojeće), • Hotel Croatia (T1) - 9,49 ha (postojeće), • Lokacija Cavtat ''Prahivac'' (T1) - hoteli, T2 turističko naselje, na površini od 10,34 ha predviđa se cca 800 ležaja (70-80 ležaja s pratećim turističkim sadržajima/ha), • Lokacija Cavtat ''Mećajac'' (T1) - hoteli, T2 turističko naselje, na površini od 13,86 ha predviđa se cca 1200 ležaja (70-80 ležaja s pratećim turističkim sadržajima/ha).

Postojeće zone ugostiteljsko-turističke namjene – hoteli (T1N – hoteli unutar građevinskog područja naselja) ne mogu se proširivati izvan površine postojećeg obuhvata ali se mogu rekonstruirati (dograđivanje, nadograđivanje, uklanjanje vanjskog dijela građevine, izvođenje radova radi promjene namjene građevine ili tehnološkog procesa i sl.) unutar postojećih čestica zemlje/zgrade.

Predmetna rekonstrukcija se provodi u svrhu postizanja poboljšanja u poslovanju (''tehnološkom procesu'') što može podrazumijevati i podizanje kvalitete na usluge više kategorije, a kako je regulirano posebnim zakonom. Maksimalni broj vezova jednog ili više priveza plovila iznosi najviše 20% ukupnog broja smještajnih jedinica.

Zona hotela Cavtat predviđa se kao zona rekonstrukcije kojom će se podići kategorija hotela, a prema sljedećim uvjetima: • maksimalni koeficijent izgrađenosti (kig): 0,7 • maksimalni koeficijent iskorištenosti (kis): 3,0 • maksimalna visina vijenca: 30 m • minimalna dozvoljena udaljenost od ruba čestice • širenje hotela na južnu stranu moguće je uz maksimalno poštivanje udaljenosti od prometnice. Maksimalno dozvoljeno širenje južnog pročelja hotela moguće je do ruba postojeće nadstrešnice • promet u mirovanju, kapaciteta sukladno normativima propisanim u odnosnom članku odredbi za provođenje, osigurati će se unutar zone hotela, dok preostali dio Ugovorom o koncesiji s Općinom. Ako se promet u mirovanju osigurava podzemnim etažama iste se izuzimaju iz izračuna koeficijenta iskorištenosti (kis) i mogu se graditi do linije koridora prometnice označenog na kartografskim prikazima 1. Korištenje i namjena površina i 2.1. Promet, u mjerilu 1:2000 • postojeće stanje parkinga na južnoj strani hotelskog obuhvata se zadržava do pronalaska adekvatne lokacije za parking izvan obuhvata kompleksa • preporuča se kolni pristup predvidjeti s jugoistočne strane hotela • u pomorskom dobru koje je u neposrednom funkcionalnom kontaktu sa zonom hotela predviđa se namjena Uređeno kupališno područje (R2) kao i određen broj vezova (privez) koji iznosi najviše 20% ukupnog broja smještajnih jedinica • građevna čestica mora zadovoljavati uvjete iz članka 41. odredbi Plana • u postojećoj zoni hotel Cavtat predviđa se rekonstrukcija u svrhu podizanja kategorije i povećanja kapaciteta, a prema sljedećim uvjetima:

______IGH Urbanizam d.o.o

116 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

• Potrebna je izrada posebnog projektnog zadatka, a kojeg će odobriti povjerenstvo Općine. Poseban projektni zadatak uključuje izradu studije lokacije kojom će se utvrditi postojeće stanje na lokaciji hotela (struktura, kig, kis, gustoća korištenja), analiza uvjeta na pripadajućim česticama te obim potrebnih intervencija (povećanja smještajnih kapaciteta, kvalitetnija rješenja u organizaciji hotelskog obuhvata), osobito po pitanju rješavanja dodatnih sadržaja na hotelskim česticama (bazeni i drugi rekreacijski sadržaji), a sve sukladno urbanističkim parametrima propisanim ovim stavkom.

Planirane zone ''Prahivac'' i ''Mećajac'' mogu se planirati tako da: • smještajne građevine i prateći sadržaji (otvoreni športski, rekreacijski, ugostiteljski, uslužni, zabavni i sl.) budu, uz mjere poboljšanja komunalne infrastrukture i zaštite okoliša, više kategorije te položajem, veličinom, osobito visinom u skladu s obilježjem prirodnog krajolika, • smještajne građevine, organizirane kao turističko naselje budu oblikovanjem sukladne s izvornim urbanim i arhitektonskim obilježjima, • vrsta i kapacitet pratećih sadržaja i javnih površina budu određeni razmjerno svakoj fazi građenja smještajnih građevina, • unutar planirane turističke zone Prahivac minimalna površina za potrebe formiranja građevinske parcele iznosi 20000 m2 (2 ha), • turistički kapaciteti tipologije T1 (hotel) i T2 (turističko naselje) trebaju potrebe za parkirnim mjestima zadovoljiti na vlastitim parkirnim površinama i garažama ovisno o kategorizaciji i broju ležajeva, sukladno posebnim propisima. • promet u mirovanju, kapaciteta sukladno normativima mora se osigurati unutar zone, ako se osigurava podzemnim etažama iste se izuzimaju iz izračuna koeficijenta iskorištenosti (kis) i mogu se graditi do linije koridora prometnice označenog na kartografskim prikazima 1. Korištenje i namjena površina i 2.1. Promet, u mjerilu 1:2000, • maksimalni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,30, • maksimalni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 0,80, • najmanje 40% površine svake građevne čestice bude uređeno kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo, • broj vezova jednog ili više priveza plovila iznosi najviše 20% ukupnog broja smještajnih jedinica.

Zone športsko-rekreacijske namjene (R) označene na kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena površina koje se nalaze neposredno uz navedene postojeće i planirane zone ugostiteljsko-turističke namjene koje ih i koriste mogu se uređivati i koristiti tako da:

Zadržan prirodni oblik obalnog područja (R1) zadržava se u prirodnom obliku, potpuno očuvanih zatečenih prirodnih obilježja.

______IGH Urbanizam d.o.o

117 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

• moguća je gradnja jedne prateće građevine što upotpunjuje i služi osnovnoj djelatnosti (garderobe, sanitarije, manji ugostiteljski sadržaji) ukupne građevinske bruto-površine (GBP-e) do 100 m2, visine prizemlja ili najviše 4,0 m od najniže točke uređenog terena uz građevinu do vijenca građevine. • na području uređenih kupališta nije dopušteno ograđivati plaže, prekidati javne šetnice i onemogućavati pristup moru. • zone športsko-rekreacijska namjene, plaže i šetnice ne mogu služiti kao kolni pristupni put za turistička naselja i objekte.

U ZOP-u u građevinskom području naselja unutar područja mješovite namjene (M1, M2) ugostiteljsko-turistička namjena planira se tako da: • kapacitet pojedinačne smještajne građevine (hotel, pansion, prenoćište i sl.) ako se nalazi unutar površine mješovite namjene iznosi do 80 kreveta na području Cavtata te do 50 kreveta na području Zvekovice, • smještajna građevina s pripadajućim zemljištem bude izvan postojećih javnih površina uz obalu, • visine građevina od najniže točke uređenog terena uz građevinu do vijenca građevine moraju biti u skladu s namjenom i funkcijom građevina, ali ne mogu biti više od 9 ili 12 m ovisno o zoni unutar koje se nalaze, sukladno kartografskom prikazu 4.0. Načini i uvjeti gradnje-Način gradnje • najmanja udaljenost građevine od međa susjednih građevnih čestica iznosi H/2 visine zabata. Ukoliko je polovica visine zabata manja od 3,0 m, najmanja udaljenost do međe susjedne građevne čestice iznosi najmanje 3,0 m, • površina građevinske čestice maksimalno 5000 m2, • maksimalni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,30, • maksimalni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 0,80, • najmanje 40% površine svake građevne čestice bude uređeno kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo, • minimalna udaljenost od susjedne čestice iznosi 6 m, • parkiranje vozila mora biti osigurano unutar građevinske čestice, a ako se osigurava podzemnim etažama iste se izuzimaju iz izračuna koeficijenta iskorištenosti (kis) i mogu se graditi do linije koridora prometnice označenog na kartografskim prikazima 1. Korištenje i namjena površina i 2.1. Promet, u mjerilu 1:2000, • obvezna je izgradnja vlastite kanalizacijske mreže s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda.

3.6.2. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih i ambijentalnih cjelina

Opće smjernice • pri donošenju odluke o uređenju prostora, zaštitu integralnih prirodnih i kulturno-povijesnih vrijednosti prostora treba staviti u komplementaran odnos s ostalim relevantnim kriterijima, • planove i programe gospodarskog razvitka područja uskladiti s radom stručnih i znanstvenih ustanova,

______IGH Urbanizam d.o.o

118 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

• na državnoj, županijskoj i lokalnoj razini razraditi i uskladiti planove financijske potpore projektima očuvanja kulturne baštine, npr. obnove i prezentacije vrijednijih građevina, te revitalizacije tradicijskih gospodarskih djelatnosti, • za važnije povijesne lokalitete i građevine osigurati izradu konzervatorske dokumentacije u srednjoročnim planovima nadležnih službi i u investicijskim programima, a za ostale objekte kulturno- povijesnih vrijednosti prema odlukama, planovima i programima lokalne zajednice, i to svakako prije poduzimanja bilo kojih radova, • neistraženu graditeljsku baštinu potrebno je kontinuirano istraživati, dokumentirati i valorizirati u kontekstu društvenih, kulturnih i gospodarskih promjena, • prema posebnim propisima, za istraživanje i građevinske radove na kulturnim dobrima, kao i na prostoru pripadajuće parcele, potrebno je prethodno odobrenje nadležnoga Konzervatorskog odjela, • prilikom građevinskih zahvata na objektima kulturno-povijesne vrijednosti preporuča se zatražiti stručno (konzervatorsko) mišljenje i/ili pomoć, • razviti kulturni i ekološki turizam, te posebnim odlukama i mjerama na lokalnoj razini potaknuti obnovu tradicijskih oblika poljodjelstva, • s ciljem očuvanja ambijenta ruralnih prostora poticati izradu projekata i gradnju stambenih objekata tipološki usklađenih s tradicijskim načinom gradnje i oblicima karakterističnim za ovo područje (kao npr. položaj objekta na parceli, volumen, visina, oblik krova i sl.), • nastojati zadržavati i poticati uporabu povijesnih toponima u nazivlju naselja, dijelova naselja, povijesnih lokacija, brda, potoka i dr. • evidentirane povijesne građevine lokalnoga značenja treba obnavljati lokalna zajednica, prema svojim prioritetima, odnosno vlasnik, uz stručnu pomoć nadležne konzervatorske ustanove, • na razini lokalne zajednice potrebno je posebnim propisima regulirati obveze i dužnosti korisnika i vlasnika kulturnih dobara.

Osnovni zahvati u prostoru u području potpune ili djelomične zaštite povijesnih struktura obuhvaćaju:

Arheološko rekognosciranje - postupak pregleda terena u svrhu prepoznavanja lokaliteta i utvrđivanja njegovog položaja, opsega, kronološkog određenja i vrste. Rekognosciranja se provode zbog izrade arheološke topografije nekog prostora ili kao istraživanja koja prethode arheološkim.

Prethodno arheološko ispitivanje - obuhvaća samo vizualni pregled i eventualno istraživanja geo-radarom. Po završetku arheoloških istraživanja, ovisno o njihovim rezultatima donosi se odluka o daljnjim postupcima s lokalitetom i nalazima.

Arheološko istraživanje - uključuje niz radnji kojima je cilj istraživanje arheološkog lokaliteta, a obuhvaćaju: vizualni pregled terena, snimanje geo-radarom, arheološko sondiranje (iskop pojedinih sondi) ili istraživanje čitavog lokaliteta. Metode zaštite graditeljskog nasljeđa: Održavanje je osnovna metoda konzervacije povijesne građevine koja podrazumijeva redoviti pregled i obavljanje manjih obrtničko građevinskih radova, a uključuje popravke pokrova, oluka, bojanje stolarije i bravarije te elemenata unutrašnjeg uređenja i instalacija. Svi dotrajali elementi građevne strukture (osim instalacija) trebaju se održavati i popravljati u tradicionalnim oblicima, materijalima i tehnikama.

Konzervacija - prvenstveno znači stalno održavanje spomenika, ali i kod povijesnih cjelina metoda konzervacije primjenjiva je tek nakon potpunog uređenja tih područja. Konzervacija je osnovna metoda zaštite dijelova povijesne građevine (građevinsko – arhitektonskih elemenata, elemenata završne obrade građevine) koja podrazumijeva zaustavljanje daljnjeg propadanja zadržavanjem određenog stupnja sačuvanosti. Postupak

______IGH Urbanizam d.o.o

119 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______konzerviranja vrši se specijalističkim restauratorsko – konzervatorskim metodama koje ovise o uvjetima i stanju struktura koje se želi zaštiti.

Adaptacija - revitalizacija - nudi veliki raspon mogućnosti, gradaciju u stupnjevima revitalizacije i adaptacije: • građevine bez ikakve namjene, a izgubile su prvobitnu - vraćanje prvobitne namjene, • adaptacija za drugu namjenu.

Adaptacija je obnova ili preuređenje unutrašnjeg prostora građevine u svrhu kvalitetnijeg funkcioniranja i poboljšanja uvjeta stanovanja ili rada. Prilikom adaptacije potrebno je očuvati izvornu prostornu organizaciju glavnih prostora.

Revitalizacija podrazumijeva vraćanje funkcije napuštenih građevina i prostora, odnosno davanje novih sadržaja kojima će se omogućiti nastavak njihova života. Unošenjem novih sadržaja ne smije se promijeniti osnovni karakter prostora i arhitektonske vrijednosti građevine. Provodi se usporedo s drugim metodama kao što su konzervacija, restauracija i sl. Rekompozicija - porušeni izvorni dijelovi se postavljaju na svoje mjesto i u svoju prvobitnu funkciju. To je metoda preoblikovanja građevine s ciljem prilagodbe ambijentu u kojem se nalazi. Može biti samostalna metoda, ili u kombinaciji s restauracijom i revitalizacijom.

Restauracija - povijesnim građevinama, odnosno cjelinama, dodaju se dijelovi koji su postojali, a danas nedostaju. Restauracija i konzervacija se primjenjuju u cilju očuvanja graditeljskog nasljeđa, kad to nije moguće postići drugim metodama. To je metoda obnove (poboljšanja stanja) izvornog ili nekog drugog vrijednog povijesnog sloja građevine (najkvalitetnije faze) s visokim stupnjem njegove očuvanosti, uz prethodna arheološka, restauratorska i konzervatorska istraživanja. Uključuje mogućnost primjene određenog stupnja rekonstrukcije.

Rekonstrukcija je metoda kojom se oštećenoj povijesnoj građevini vraća cjelovit oblik na temelju postojećih izvornih struktura, nacrta, starih fotografija, pisanih izvora kao i analogija komparativnih primjera; obnavljanje povijesne građevine ili cjeline što je bila posve ili uglavnom porušena; potpuniji i radikalniji vid restauracije pri kojem je puno više novoobnovljenih nego autentičnih dijelova. U rekonstrukciji se primjenjuju dvije metode: faksimilska rekonstrukcija /vjerna rekonstrukcija ranijeg stanja /, te nova izgradnja, usklađena s povijesnim tkivom. Postavljanje nove građevine u povijesno tkivo = interpolacija.

Razlika rekonstrukcije i interpolacije u povijesnom okviru: rekonstrukcijom se nadomješta porušena zgrada ili cjelina, dok je interpolacija svako postavljanje nove građevine u stari ambijent.

Replika se izvodi metodom faksimilske rekonstrukcije kada je građevina gotovo u potpunosti uništena. Kao izvor podataka za postizanje vjerodostojne cjelovitosti koriste se ruševna struktura, nacrti i fotografi je. Replika se u cijelosti izvodi zamjenskim istovrsnim materijalima.

Replika i muzeji na otvorenom - kopiranje izvornih graditeljskih i umjetničkih djela, te njihova postava na drugom mjestu

Restitucija je metoda obnove povijesne građevine kojom se postojeće stanje nastalo neodgovarajućim intervencijama, mijenja izvornim ili nekim drugim vrijednim povijesnim slojem. Izvodi se na temelju očuvanih dijelova izvorne građe, starih nacrta, fotografija, pisanih izvora i analogije kompartivnih primjera.

Interpolacije i dopune u povijesnim sredinama- najčešće u postojećim blokovima, unošenje suvremene arhitekture u postojeće tkivo.

______IGH Urbanizam d.o.o

120 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

Dislokacija - iznimno, ako se niti jednom drugom metodom ne može očuvati kulturno dobro na izvornom mjestu.

Nova izgradnja s povijesnim reminiscencijama - nije zaštitna metoda u užem smislu, ali pridonosi očuvanju tradicionalnog karaktera povijesnih prostora.

Sanacija uključuje građevinske zahvate na povijesnoj građevini kao što su: popravci žbuke, hidroizolacije, sustava odvodnje oborinskih voda, sanaciju od vlage, statičku sanaciju konstruktivnih elemenata i sklopova i sl. Sanacija podrazumijeva temeljiti popravak građevine, poboljšanje njezina građevinsko tehničkog stanja u oblicima, materijalima i tehnikama izvornog stanja.

Za sve navedene zahvate potrebno je prethodno izraditi detaljnu konzervatorsku dokumentaciju.

Prema posebnim zakonima i propisima o gradnji većina navedenih zahvata bi potpadala pod pojam rekonstrukcije, koju je potrebno razlikovati od ranije opisane, tzv. konzervatorske rekonstrukcije:

Rekonstrukcija građevine je izvedba građevinskih i drugih radova kojima se utječe na ispunjavanje bitnih zahtjeva za postojeću građevinu i/ili kojima se mijenja usklađenost postojeće građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena (dograđivanje, nadograđivanje, uklanjanje vanjskog dijela građevine, izvođenje radova radi promjene namjene građevine ili tehnološkog procesa i sl.).

Održavanje građevine je izvedba građevinskih i drugih radova radi očuvanja bitnih zahtjeva za građevinu tijekom njezinog trajanja, kojima se ne mijenja usklađenost građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena.

Ove su zaštitne mjere u međusobnoj ovisnosti, a valja ih usmjeriti prije svega na povijesno naselje u granicama zaštite, ali i na ukupan urbanizirani prostor, a zatim i na krajolik.

Zaštićene prirodne vrijednosti Sve zaštićene prirodne i krajobrazne vrijednosti navedene su i označene u grafičkom dijelu Plana na kartografskom prikazu 3.1. Prirodna baština i krajobraz.

Unutar obuhvata Plana temeljem Zakona o zaštiti prirode nalazi se u kategoriji zaštićenih dijelova prirode Špilja Šipun, geomorfološki spomenik prirode (registarski broj 96).

Špilja Šipun nalazi se na sjeverozapadnom dijelu poluotoka Rat, oko 100m od mora. Sadrži 18 opisanih vrsta strogo zaštićene špiljske faune u Hrvatskoj (puževa, rakova, grinja, pauka, lažištipavaca, lažipauka, kornjaša i dr.). Prema Crvenoj knjizi špiljske faune u Hrvatskoj, predstavlja jedino tipsko nalazište za dvije kritično ugrožene i strogo zaštićene vrste: šipunski veleštipavac i lukovičasti grudaš.

U kategoriji zaštićenih prirodnih vrijednosti na području obuhvata UPU-a nalazi se i posebni rezervat-ornitološki Mrkan, Bobara i Supetar (registarski broj 701). Prostornim planom Dubrovačko-neretvanske županije, područje poluotoka Sustjepan u Cavtatu i akvatorij južnih obala Bobare i Mrkana do uvale Donji Molunat (rt Lokvica) navedeni su kao osobito vrijedni predjeli- prirodni krajobrazi.

Na području obuhvata Urbanističkog plana uređenja, a sukladno posebnim propisima, prema Nacionalnoj klasifikaciji staništa prisutni su sljedeći ugroženi i rijetki stanišni tipovi: B.1.4.2. Dalmatinske vapnenačke stijene, B.2.2. Ilirsko-jadranska, primorska točila, C.3.6. Kamenjarski pašnjaci i suhit travnjaci eu- i stenomediterana, D.3.4. Bušici, E.8.1.5. Mješovita šuma i makija oštrike i crnog jasena, F.4.1.1.2. Grebenjača savitljive mrižice,

______IGH Urbanizam d.o.o

121 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

G.2.2. Mediolitoralni pijesci, G.2.3. Mediolitoralni šljunci i kamenje, G.2.4.1. Biocenoza gornjih stijena mediolitorala, G.2.4.2. Biocenoza donjih stijena mediolitorala, G.3.5. Naselja posidonije i G.3.6. Infralitoralna čvrsta dna i stijene.

Evidentirani su i sljedeći ugroženi i rijetki tipovi staništa: C.3.5.1. Istočnojadranski kamenjarski pašnjaci submediteranske zone, C.3.6.1. Eu- i stenomediteranski kamenjarski pašnjaci raščice, D.3.4.1. Zapadnomediteranski bušici ružmarina i F.4.1. Površine stjenovitih obala pod halofitima-Priobalni stjenoviti grebeni.

Predlaže se dodatno vrednovati te ovisno o rezultatima eventualno zaštiti u kategoriji posebnog rezervata akvatorij otoka Mrkan, Bobara i Supetar.

Predlaže se uputiti u postupak prema posebnom zakonu registriranje Poluotoka Sustjepana u kategoriju zaštite Park Šuma.

Na području i u okolici posebnog ornitološkog rezervata nisu dopušteni zahvati i radnje koji mogu negativno utjecati na očuvanje povoljnih uvjeta staništa i očuvanje stabilnosti ptičjih populacija, a to su ponajprije uznemiravanje, prenamjena zemljišta, neprimjerena izgradnja, eksploatacija mineralnih sirovina i drugo.

U slučaju planiranja izgradnje u zaštićenom području, u postupku izdavanja lokacijske dozvole od tijela nadležnog za poslove zaštite prirode treba ishoditi uvjete zaštite prirode, a ukoliko se planiraju istraživanja i/ili zahvati koji ne podliježu aktu o odobrenju građenja, od tijela nadležnog za poslove zaštite prirode potrebno je ishoditi dopuštenje koje uz izdani rok sadrži i uvjete zaštite prirode.

EKOLOŠKA MREŽA RH Ekološka mreža Republike Hrvatske proglašena je Uredbom o ekološkoj mreži (Narodne novine, 124/13.) i predstavlja područja ekološke mreže Europske unije NATURA 2000.

Ekološku mrežu Republike Hrvatske, prema članku 6. Uredbe o ekološkoj mreži, čine područja očuvanja značajna za ptice – POP (područja značajna za očuvanje i ostvarivanje povoljnog stanja divljih vrsta ptica od interesa za EU, kao i njihovih staništa te područja značajna za očuvanje migratornih vrsta ptica, a osobito močvarnih područja od međunarodne važnosti) i područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove – POVS (područja značajna za očuvanje i ostvarivanje povoljnog stanja drugih divljih vrsta i njihovih staništa, kao i prirodnih stanišnih tipova od interesa za EU).

Na području obuhvata i u kontaktnom području Urbanističkog plana uređenja nalaze se područja ekološke mreže navedena u tablici u nastavku.

Područja ekološke mreže RH REDNI VRSTA NAZIV PODRUČJA OZNAKA BROJ

1. Mrkan, Bobara i Supetar HR2001047

Područja ocuvanja značajna za vrste i stanišne 2. tipove – POVS (Predložena Područja od značaja za Snježnica i Konavosko polje HR2000946 Zajednicu – pSCI)

3. Akvatorij uz Konavoske stijene HR3000170

______IGH Urbanizam d.o.o

122 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

Svi planovi, programi i zahvati koji mogu imati značajan negativan utjecaj na ciljne vrste, ciljna staništa i cjelovitost područja ekološke mreže podliježu ocjeni prihvatljivosti za ekološku mrežu, sukladno važećem Zakonu koji regulira zaštitu prirode.“

Zaštita krajobraznih vrijednosti i arhitektonsko-krajobraznih cjelina Unutar obuhvata Plana nekoliko je kategorija krajobraznih vrijednosti koje su navedene i označene u grafičkom dijelu Plana na kartografskom prikazu 3.1. Prirodna baština i krajobraz, u mjerilu 1:2000, kako slijedi: • osobito vrijedan predjel – prirodni krajobraz, • osobito vrijedan predjel – kultivirani krajobraz, • potezi značajni za panoramske vrijednosti krajobraza, • kutevi kvalitetnih panoramskih vizura, • oblikovno vrijedno područje gradskih cjelina, • vrijedni dijelovi naselja (točke i potezi kompozicijskih, panoramskih i vizurnih vrijednosti), • zaštitno područje uz posebno vrijedne gradske cjeline – zona parka s arheološkim lokalitetima, • zaštitno područje uz posebno vrijedne gradske cjeline.

Promatrano područje obiluje prirodnim raznolikostima i antropogenim vrijednostima koje zajedno čine vrijednu prirodnu i kultiviranu krajobraznu osnovu. Osim posebno vrijednog krajobraza, prisutna je i očuvanost jedinstva graditeljskog nasljeđa i prirodnog krajobraza, arhitektonsko-krajobrazne jedinice. Ambijentalnu vrijednost i posebnost predstavljaju i ekspozicije naselja – izloženost pogledu s mora ali i na more. Zaštita urbanog krajobraza svodi se na zaštitu njegovih prirodnih, ambijentalnih i estetskih vrijednosti. Zaštita kultiviranog prirodnog krajobraza i urbanog krajobraza poluotoka Rata i kontaktne zone treba težiti maksimalnom očuvanju njegovih prirodnih, ambijentalnih i estetskih vrijednosti. Poluotok Rat treba održavati u približno izvornom obliku, isključujući sve radnje kojima bi se umanjile prirodne vrijednosti toga krajolika (prosijecanje puteva, betoniranje i sl.). Sve zahvate treba provoditi u skladu s današnjim gledištem zaštite prirode i krajolika, maksimalno uvažavajući prirodne kvalitete prostora. U širem području ovoga krajobraza nova se gradnja mora preispitati kako se ne bi narušile prostorne i šire ambijentalne vrijednosti, posebno u dijelu značajnih ekspozicija prema zaštićenoj povijesnoj cjelini.

Isto vrijedi i za poluotok Sustjepan, koji osim i velikog ekološkog, rekreacijskog značenja ima i važan urbanistički značaj gdje površinom, položajem i scenografskim značenjem uobličava prepoznatljiv obris grada te ga svakako treba očuvati strogim režimom zaštite, u odgovarajućem rangu prema posebnom zakonu.

Kontaktno područje povijesne matrice također je važan faktor u očuvanju kako vizure same gradske jezgre, tako i ostalih dijelova naselja i u tome je nužan jedan potez koji jezgru jasno distancira od ostalih izgrađenih dijelova naselja. Reljefna konfiguracija terena, mnoštvo lagano izdignutih brežuljaka, ali i strmih padina pruža jednako tako puno mogućnosti sagledavanja. Zato je potez kontaktne zone definiran ne samo tlocrtno, već i slijedom sagledavanja iz raznih pravaca. To je zona visokog zelenila, te osim vizualne ima i svoju ekološku kvalitetu. Jasan je pokazatelj dugogodišnje vegetacije, i svaka izgradnja u toj zoni mora biti pažljivo preispitana kako ne bi narušila njenu osnovnu funkciju. Kontaktna zona proteže se od poluotoka Sustjepana, pa preko zaleđa uvale Tiha sve do poluotoka. Stoljetni čempresi i borovi vizualni su okvir povijesne jezgre, ali i osiguravaju ugodnu mikroklimu, te bi ih svakako trebalo sačuvati. Sagledavanje jezgre kretanjem, bilo kopnom bilo morem, uočava se da je kontaktu zonu nužno definirati kao dugačak potez koji može dugoročno pružiti okvir samoj povijesnoj matrici. Zaštita agrarnog krajobraza, te urbaniziranog agrarnog krajobraza (Rt Prahivac, Obod) - pri planiranju nove gradnje potrebno je pažljivo analizirati područje i sve intervencije u prostoru prilagoditi njegovim dominantnim karakteristikama. To se prvenstveno odnosi na očuvanje prirodne konfiguracije terena, brežuljci i udoline, rtovi

______IGH Urbanizam d.o.o

123 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______i uvale ne bi se smjele redefinirati gradnjom, već bi se novi elementi trebali podrediti zatečenoj konfiguraciji terena, maksimalno ga poštivati i tako se prilagoditi ambijentu.

Opći princip očuvanja kontura prirodnog reljefa, rtova, brežuljaka mora postati osnova za svu novu gradnju. Otoci Mrkan, Bobara i Supetar kao Posebni rezervat – ornitološki, u kategoriji zaštićenih prirodnih vrijednosti, te njihov akvatorij kao Posebni rezervat u moru, zaštićen kao evidentirana prirodna vrijednost imaju i izuzetnu ambijentalnu vrijednost te se ne dozvoljava narušavanje intervencijama.

Vanjski obalni pojas kao prvi plan vizura s mora svoju silovitost i dramatičnost na tom spoju kopna i mora mora se sačuvati. Nije dozvoljeno mijenjanje pejzaža pokušajem stvaranja mjesta za kupanje/plaža, dozvoljava se samo diskretna postava pješačke šetnice.

Velika vrijednost čitavog područja je očuvanost jedinstva graditeljskog nasljeđa i prirodnog krajobraza, s vrhuncem postignutim u arhitektonsko-krajobraznim jedinicama. Najveću predstavlja poluotok Rat s urbanom cjelinom Cavtata, ali i kontaktno područje povijesne matrice koje se proteže od poluotoka Sustjepana pa sve do poluotoka između Male i Velike Tihe. Kako za njihovu integralnu zaštitu nije dovoljno zaštititi njih same, jer se njihova vrijednost sagledava iz mnogih kako kopnenih, tako i morskih pravaca, potrebno je postaviti uvjete intervencija i zaštite mnogo šire od samih zona arhitektonsko- krajobraznih jedinica.

Dakle, kako vizure sežu npr. već s magistrale, ali i iz Gornjeg, odnosno Donjeg Oboda, ne smije se dozvoliti pojava novih napadnih elemenata koji bi namećući se poremetili harmoniju. Naime, graditeljska se cjelina sagledava na podlozi i u okruženju prirodne. Sam format zaštićene povijesne matrice te njen odnos prema okolnom krajobrazu mora ostati sačuvan. To se odnosi na njen neposredan okoliš, zelenilo koje i definira perimetar matrice, ali i na ono koje je jasno i oštro distancira od ostalih dijelova, pružajući okvir i podlogu sagledavanju iz raznih smjerova (kopna, mora, zraka). Omjer izgrađenog i neizgrađenog, te sama gustoća izgrađenosti ne smije se bitno promijeniti. Blokovska struktura jezgre mjestimično dozvoljava dopune, ali svakako ih je potrebno provjeriti ne samo tlocrtno, već i visinski kako se ne bi narušili međuodnosi kako pojedinih kuća prema bloku, blokova međusobno, a i bloka prema cjelini.

Predlaže se da se za svaki pojedini blok povijesne matrice definira parameter maksimalne izgrađenosti i gabarita unutar kojih bi se ista mogla realizirati, ne samo tlocrtno već i visinski. Tako bi se provedbenim odredbama plana jasno definirali okviri intervencija unutar ove arhitektonsko-krajobrazne jedinice, kao dopunjavanje prema ovom studijom utvrđenim zakonitostima uočenih u kompoziciji urbane matrice.

U toj cjelini omjer izgrađene povijesne matrice i neizgrađenog okolnog krajobraza mora ostati sačuvan. Isto vrijedi i za konturu povijesne jezgre u vertikalnom planu. Nažalost, već su vidljivi primjeri ozbiljnog narušavanja /izgradnja koja se doživljava kao 'nabodena na zvonik', izgradnja koja se izlila izvan okvira matrice, incidentna izgradnja na rtu poluotoka.../

Sva takve daljnje pokušaje treba spriječiti jasnim pokazateljima gdje se i koliko smije intervenirati, te kako.

Isto vrijedi i za kontaktnu zonu, gdje se ograničenja u korištenju odnose uglavnom na podređivanje pojedinačnih interesa općim, i to tako da cjelina zone i njena funkcija zelene rijetko i manjim objektima mjestimično izgrađene barijere prema matrici ostane očuvana.

Isti princip očuvanja potrebno je primijeniti i na arhitektonsko-krajobrazne sklopove ruralnih kompleksa, stambeno-gospodarskih kompleksa, ljetnikovaca i sl. Dakle, ne poremetiti osnovni skladni odnos izgrađenog

______IGH Urbanizam d.o.o

124 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______kompleksa i pripadajućeg mu okoliša koji ga okružuje, međusobne odnose dijelova sklopova, njihove organizacije, te primijenjenih oblika i materijala

Zaštićene kulturno-povijesne cjeline, građevine i ambijentalne vrijednosti Zaštićena kulturna dobra unutar područja obuhvata definirani su u poglavlju 3.6. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina tekstualnog obrazloženja te prikazani na kartografskom prikazu 3.2. Graditeljska baština – arheološka baština i 3.3. graditeljska baština – kulturna baština, u mjerilu 1:2000.

U sklopu izrade Plana izrađena je konzervatorska dokumentacija, koja sadržava detaljnu analizu postojećeg stanja, kulturno-povijesnu valorizaciju obuhvaćenog prostora, te sustav mjera zaštite pojedinačnih kulturnih dobara.

Smjernice za zaštitu arheoloških područja temeljene su posebnim propisima, a mjere zaštite propisuje nadležna služba, tj. nadležni Konzervatorski odjel, a na temelju posebnih propisa.

Sukladno posebnim propisima, na predmetnom području potrebno je prekinuti građevinske ili druge radove ukoliko se otkrije arheološko nalazište ili nalazi te bez odgađanja obavijestiti nadležni Konzervatorski odjel koji će dalje postupati sukladno zakonskim ovlastima.

Zaštita arheoloških područja Obzirom da se radi o dinamičnom, osjetljivom prostoru iznimne vrijednosti podložnom promjenama koje se ne mogu u ovom trenutku predvidjeti potrebne su dodatne studije i analize jer burna i bogata povijest ovih prostora za posljedicu ima bogatstvo arheoloških nalaza iz raznih razdoblja od kojih su mnoga još neotkrivena, a kamoli sustavno istražena i prezentirana.

Zaštita arheoloških područja OZNAKA NA PREDLOŽENA KARTOGRAFSK VRSTA NAZIV VRSTA OM PRIKAZU ZAŠTITE ZAŠTITE 3.2. 1. Prapovijesna gradina Epidaur E PZ

2. Gradina Obod E PZ

10. Rimska arhitektura - cisterna E

______IGH Urbanizam d.o.o

125 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

16. Područje širenja antičkog naselja E 17. Područje rimske ladanjske arhitekture E 18. Rimska arhitektura – villae maritima/rustica E 19. Područje villae maritimae E 20. Rimski ager E 21. Kula Sutivan – antička cisterna E PZ 22. Rimski natpisi E PZ 23. Rimski vodovod E 24. Antička fortifikacija - Humac E PZ 25. Antička fortifikacija - Stražišće E PZ 26. Antička fortifikacija – Sv. Ana E 27. Rimske ceste E 28. Rimsko razdoblje – linijski vidljiva struktura zida E 29. Kućarice Bunje – primarni arhitektonski oblici E 30. Samostan Sv. Jerolima (4. st.) – Benediktinski samostan PZ 31. Podmorska arheološka zona Cavtat R 32. Podmorsko nalazište antičkih dolija (pitosa) R 33. Antički brodolom - amfore R 34. Antička luka E 35. Pristanište – rimska vila E 36. Kontaktno područje

Zaštita pojedinačnih kulturno-povijesnih vrijednosti Sve povijesne građevine upisane u Registar kulturnih dobara RH, odnosno na Listu zaštićenih kulturnih dobara i na Listu preventivno zaštićenih kulturnih dobara podliježu posebnim zakonskim propisima i postupcima.

S obzirom na povijesni i umjetnički značaj, povijesne građevine regionalnog značenja, upisane na Listu zaštićenih kulturnih dobara, podliježu strogoj zaštiti. Nalaže se njihovo redovito održavanje, uz nužne zahvate konzervacije i građevinske sanacije, ovisno o stanju građevine ili njezinih dijelova. Sve građevne intervencije moraju težiti očuvanju izvornog stanja kulturnog dobra. Zaštitom su obuhvaćene i parcele na kojima se te građevine nalaze, a na susjednim parcelama gradnja podliježe konzervatorskoj kontroli. Zaštita se proteže i na karakteristične vizure usmjerene prema navedenim građevinama i prema naselju, što zahtijeva pažljivo planiranje nove gradnje u dometu tih vizura. Strogoj zaštiti podliježu i značajnije povijesne građevine stambene, gospodarske, sakralne, javne namjene upisane na Listu preventivno zaštićenih kulturnih dobara. Navedene je građevine potrebno obnoviti uvažavajući metode konzervacije, rekonstrukcije i rekultivacije. Preporuča se lokalnoj zajednici da pojedina kulturna dobra lokalnog značenja, zbog važnosti tih objekata za očuvanje povijesnog identiteta mjesta, zaštiti donošenjem odluke o zaštiti. O ovoj odluci potrebno je obavijestiti nadležni Konzervatorski odjel u Dubrovniku, koji će ta kulturna dobra stručno obraditi i uvrstiti na Listu zaštićenih kulturnih dobara.

______IGH Urbanizam d.o.o

126 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

U dogovoru s nadležnim Konzervatorskim odjelom utvrditi će se plan i prioriteti zaštite i obnove ovih građevina, za što će lokalna zajednica osigurati izvore financiranja. Evidentirane sakralne, civilne, tradicijske i gospodarske građevine lokalnog značenja održavaju se i obnavljaju prema prioritetima lokalne uprave, uz stručnu konzervatorsku pomoć nadležne ustanove.

Također, predloženu inicijativu za pokretanje prijedloga za zaštitu cijele Općine Konavle kao Regionalnog parka Konavle-dopuniti popisom vrijednih kulturno povijesnih dobara i krajobraznih predjela koji umnogome pridonose prepoznatljivosti i time i vrijednosti regije. Zaštićena nepokretna kulturna dobra unutar područja obuhvata definirana su u poglavlju 3.6. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina tekstualnog obrazloženja te zajedno s oznakama prikazana na kartografskom prikazu 3.3. graditeljska baština – kulturna baština, u mjerilu 1:2000.

Zaštita pojedinačnih kulturno-povijesnih vrijednosti OZNAKA NA PREDLOŽENA KARTOGRAFSK VRSTA NAZIV VRSTA OM PRIKAZU ZAŠTITE ZAŠTITE 3.3. 1. Urbana cjelina Cavtat R

2. Gradske zidine R

3. Knežev Dvor R 4. Franjevački samostan i Crkva Gospe od snijega R 5. Mauzolej obitelji Račić s grobljem Sv. Roka R

6. Crkva Sv. Nikole E PZ 7. Kapelica Sv. Trojstva E PZ 8. Kapelica Sv. Josipa E PZ 9. Kapelica Sv. Antuna E

10. Kapelica Djevice Lauretanske E PZ

______IGH Urbanizam d.o.o

127 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

25. Barokni sklop Casilari E 26. Ljetnikovac Gradi E 27. Renesansni sklop E 28. Renesansni sklop E 29. Barokni sklop E 30. Rustični sklop E 31. Renesansni ljetnikovac E 32. Barokni sklop E 33. Barokna građevina E 34. Barokna građevina E 35. Kuća Bukovac PZ 36. Kuća Bogišić E 37. Kuća Supilo E 38. Vila Račić E 39. Kuća Banac E 40. Kuća Bošković E 41. Kuća Moretti-Velner E PZ 42. Ljetnikovac Bogišić u uvali Tiha PZ 43. Ljetnikovac Gučetić-Supilo (Gozze) u uvali Tiha PZ 44. Ruralna cjelina Obod E PZ 45. Gospodarsko-stambeni kompleks Guljermović E 46. Gospodarsko-stambeni kompleks E 47. Gospodarsko-stambeni kompleks Đurković-Šturica E 48. Gospodarski kompleks – pojata s gumnom E 49. Gospodarsko-stambeni kompleks E 50. Gospodarsko-stambeni kompleks E 51. Gospodarsko-stambeni kompleks E 52. Ruralni kompleks Anić - Klečković E PZ 53. Gospodarska zgrada Arčanin E PZ 54. Sanatorium Tiha E 55. Kuća Raše E 56. Kupalište E 57. Željeznička postaja Zvekovica E 58. Stari kameni most - Obod E PZ 59. Austrijske ceste 60. Crkva Sv. Tome E 61. Rimska arhitektura – villae/hram R 62. Špilja Šipun

______IGH Urbanizam d.o.o

128 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

63. Poluotok Sustjepan PZ 64. Kontaktni prostor urbane matrice 65. Kontaktni prostor ambijentalne ruralne cjeline

Zaštita povijesne urbane cjeline Cavtata Zaštićena nepokretna kulturna dobra unutar područja obuhvata definirani su u poglavlju 3.6. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina tekstualnog obrazloženja te prikazani na kartografskom prikazu 3.3. graditeljska baština – kulturna baština, u mjerilu 1:2000. Rješenjem Uprave za zaštitu kulturne baštine utvrđeno je da kulturno-povijesna cjelina Cavtata ima svojstvo kulturnog dobra, te je ona upisana u Registar kulturnih dobara. Navedenim je rješenjem utvrđen stupanj zaštite na cijelom prostoru zaštićene povijesne cjeline sukladno Uputama o određivanju sustava mjera zaštite za nepokretna kulturna dobra predložena za upis u Registar kulturnih dobara. Tako zona: • A označava potpunu zaštitu povijesnih struktura, • B djelomičnu zaštitu povijesnih struktura, • C ambijentalnu zaštitu.

Na kartografskom prikazu 3.5. Uvjeti korištenja i zaštite prostora-Oblici korištenja, bez obzira na prethodno definiran stupanj zaštite, određena je zona održavanja i manjih zahvata sanacije građevina-dovršeni dio naselja, u kojem je zabranjenja svaka novogradnja.

Na području poluotoka Rat, u kontaktnom području stare jezgre Cavtata, na neizgrađenim česticama unutar građevinskog područja, zabranjuje se nova gradnja.

Zona potpune zaštite povijesnih struktura (zona A) odnosi se na kulturno-povijesnu cjelinu ili njezine dijelove koji sadrže dobro očuvane osobito vrijedne povijesne strukture. Prihvatljive su metode sanacije, konzervacije, restauracije, konzervatorske rekonstrukcije i prezentacije, uz sudjelovanje nadležnog Konzervatorskog odjela.

Zona djelomične zaštite povijesnih struktura (zona B) uvjetuje se u dijelovima kulturno-povijesne cjeline koji sadrže vrijedne elemente povijesnih struktura različitog stupnja očuvanosti.

Prihvatljive su metode konzervacije, rekonstrukcije, interpolacije, rekompozicije i integracije u cilju povezivanja povijesnih s novim strukturama i sadržajima koji proizlaze iz suvremenih potreba, uz sudjelovanje nadležnog Konzervatorskog odjela.

Zona ambijentalne zaštite (C) uvjetuje se u dijelovima kulturno-povijesne cjeline (zona C), s prorijeđenim povijesnim strukturama ili bez značajnih primjera povijesne izgradnje, koji osiguravaju kvalitetnu i funkcionalnu prezentaciju kulturno-povijesnih vrijednosti zona potpune ili djelomične zaštite ( zona A i B) Na području ove zone prihvatljive su sve intervencije, uz pridržavanje osnovnih načela zaštite kulturno- povijesne cjeline. Pri radovima na uređenju prostora prihvatljive su metode obnove i rekonstrukcije postojećih struktura, uz uvjet očuvanja ambijentalnih karakteristika kulturno-povijesne cjeline, napose tradicijskih oblika krajobraznog karaktera i harmoničnog sklada cjeline. Za poduzimanje radnji u ovoj zoni treba od nadležnog Konzervatorskog odjela zatražiti posebne uvjete zaštite kulturnog dobra u postupku izdavanja lokacijske dozvole/rješenja o uvjetima građenja/rješenja o građenju, ili odgovarajućih potvrda prema posebnom zakonu.

______IGH Urbanizam d.o.o

129 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

Povijesna jezgra Cavtata – opće smjernice zaštite Opće smjernice zaštite Cavtata usko su povezane s osebujnim statusom koje je ovaj grad imao ne samo u okviru planiranih naselja Dubrovačke Republike, već i u okviru povijesne gradogradnje cijele jadranske Hrvatske. Povijesna jezgra Cavtata kontinuirano je naseljena od antike do danas. Latinizirani oblik ilirskog imena Epidaurum – naselje iza šume - ili moćno naselje objašnjava i za širu i za užu jezgru Genius loci na koji se oslanja urbana zaštita i obnova. Ladanjski karakter naselja, međutim, s velikim ozelenjenim površinama unutar same matrice te zelenom kontaktnom zonom, nije uništen sve do današnjeg vremena. Navedeno obilježje trebalo bi ostati sačuvano i u daljnjem razvoju Cavtata. Vodeći računa o prirodnim, kulturnim i ekološkim resursima potrebno se kontinuirano osloniti na urbanu obnovu kako bi se poboljšala i održala kvaliteta života na ovom prostoru. Prepoznati osnovne probleme s kojima se ovo središte u užem području suočava preduvjet je za uspostavu identiteta ove teritorijalne cjeline kao sustava. Geometrizirani tlocrt matrice uspostavljen u renesansi nije se do kraja realizirao ali je u doba baroka gradnja promijenila tipologiju i karakteristike izgrađenih i javnih prostora, i time dala naselju novi i dinamičniji oblik života. Matrica je postala generator urbanog i ladanjskog načina života i nametnula jednako vrijedan sustav zaštite kako za sve tipologije pejzaža unutar i izvan nje, tako i za model građenja u graditeljskom naslijeđu. Taj model građenja koji se precizno i dosljedno razvijao i sprovodio može poslužiti i danas unutar i izvan matrice kao prototip koji očito pokazuje što ovaj prostor oduvijek nudi i kako ga se najbolje može iskoristiti a da ga se pri tom afirmira. S obzirom na sve gore navedeno potrebno je i dalje štititi gabarite jezgre kako bi matrica ostala čitljiva radi daljnjih istraživanja na njoj. Neizgrađen je prostor Cavtata i u južnim i u sjevernim inzulama jezgre oduvijek bio humaniziran i javni pa se preporuča njegovo očuvanje i zaštita te njega bogate i autohtone vegetacije kojom obiluje.

Spomenici javne i sakralne arhitekture Istaknuti arhitektonski spomenici – gradske zidine s kulama, renesansni Knežev dvor i barokizirana župna crkva sv. Nikole te gotičko-renesansni barokizirani sklop franjevačkog samostana s crkvom Gospe od Snijega, podignuti na istočnom i zapadnom rubu naselja, uključeni su zbog svog povijesnog značenja i visoke arhitektonske kvalitete u zonu zaštite A (totalna zaštita povijesnih struktura). Nalaze se u razmjerno dobrom građevinskom i spomeničkom stanju očuvanosti, a i namjena im je primjerena – izvorna sakralna, odnosno u slučaju Kneževa dvora javna, muzejska. Među njima u razmjerno su lošem stanju jedino ostaci fortifikacija, ugroženi između ostalog i novijom izgradnjom. Prije bilo kakvih zahvata na navedenim spomenicima nužno je provesti istraživanja i izraditi konzervatorske studije sa smjernicama za obnovu.

Inzule (blokovi) južno od Prijekog Renesansne inzule na padini brijega između ulice Prijeko i mora uglavnom su formirane arhitektonske cjeline, sa stambenim kućama okruženim vrtovima. Karakterističnu prostornu organizaciju stambenih sklopova, nastalu u 15./16. stoljeću, te u većoj ili manjoj mjeri ponavljanoj sve do 20. stoljeća, predstavljaju rezidencije (najčešće jednokatne), postavljene poprečno na os inzula (dvostrukih nizova), tako da im je južno pročelje orijentirano prema jugu (moru). Ispred pročelja nalazi se ograđeno dvorište (s ulazom iz poprečne ulice), često nadopunjeno terasom, dok je iza začelja ograđeni terasasti vrt. Ukoliko rezidencije zapremaju prostor na rivi, tada su u pročelnim dvorištima smješteni dućani (nadvišeni terasama). Uz navedene reprezentativne rezidencije, u pojedinim inzulama podizane su i skromnije stambene kuće, ali obavezno s pročelnim dvorištem i začelnim vrtom. Od te koncepcije odudaraju jedino pojedine kuće na rivi, koje se počam od 17./18. stoljeća počinju

______IGH Urbanizam d.o.o

130 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______povezivati u nizove, smještene direktno uz tok ulice (tj. bez pročelnog dvorišta), zadobivši u 19./20. stoljeću nerijetko predimenzionirane volumene, i u pogledu tlocrtne površine, i u pogledu visine. Sve renesansne inzule nalaze se u zoni zaštite B, što nalaže konzervatorski nadzor i čuvanje njihovih cjelokupnih prostora – izgrađenih i neizgrađenih – a zbog visoke kvalitete renesansnih i baroknih rezdencija, te njihovih ozelenjenih vrtnih prostora, predlažemo da se u zonu zaštite A (totalna zaštita povijesnih struktura) uvrste inzule (blokovi) III (između Bogišićeve i Ulice Epidaura) i IX (između Gundulićeve i Strossmayerove ulice), što znači da u njima nije dozvoljena gradnja nikakvih novih objekata. S obzirom na stupanj izgrađenosti, zamjetna je jača izgrađenost inzula u istočnom dijelu grada, bliže Kneževu dvoru i župnoj crkvi, od inzula u zapadnom dijelu, koje su sačuvale razmjerno velike ozelenjene površine. Prema tome, u pogledu konzervatorskih smjernica za uređenje renesansnih inzula Cavtata, glavni je zadatak adekvatna obnova i prezentacija postojećih stambenih i stambeno-poslovnih sklopova. Naime, vrlo je mali broj povijesnih rezidencija primjereno obnovljen i održavan (renesansni ljetnikovac Gučetić III/8, barokna kuća Vukobrat II/3), a većina se nalazi u lošem građevinskom i lošem spomeničkom stanju očuvanosti. Uz to brojne su kuće zadobile recentne neprimjerene prigradnje, dogradnje ili detalje, koji su narušili arhitektonsku vrijednost cjeline. Dio novijih interpolacija, svojim se oblikovanjem, volumenom i materijalom nije uklopio u povijesni ambijent Cavtata (npr. IX/3) Smjernice za obnovu i uređenje izgradnje i slobodnih prostora unutar inzula, razlikuju se ovisno o kakvim je građevinama riječ, s obzirom na njihovo vrijeme nastanka i arhitektonsku kvalitetu. Za arhitektonske spomenike (obuhvaćene najvišim stupnjem zaštite – zona A), obavezna je izrada zasebnih konzervatorskih studija, koje uključuju terenska, arhivska i restauratorska istraživanja, na temelju kojih će se izraditi projekti obnove i rekonstrukcije najkvalitetnije faze oblikovanja građevine, odnosno ladanjsko- stambenog sklopa. Takvi zahvati prijeko su potrebni za nekoliko napuštenih gotičko-renesansnih ljetnikovaca (III/5, V/11, IX/1, 4), kojima prijeti rušenje, te za baroknu rezidenciju na rivi Caboga-Bosdari (VI/7), pregrađenu na preveliki broj (socijalnih) stanova, koji su narušili izvornu organizaciju unutrašnjeg prostora. Prilikom obnove, uz restauraciju samih građevina, nužno je urediti pročelna dvorišta i začelne vrtove, što podrazumijeva osim uređenje popločenja, terasa, odrina, šetnica, zelenila i oslobađanje prostora od različitih improviziranih interpolacija. Svaka intervencija unutar povijesne matrice mora dobiti odobrenje nadležnog Konzervatorskog odjela. Određene korekcije trebalo bi izvršiti i u pogledu namjene kuća i slobodnih površina unutar inzula. Dominantna je, naime, tradicionalna stambena namjena, s kombinacijom trajnog stanovanja i ljetovanja, a zamjetni dio stambenog prostora zapremaju apartmani za iznajmljivanje. Uz obalu, također u skladu s cavtatskom tradicijojm, nižu se dućani, te ugostiteljski sadržaji (restorani). Manji dio kuća na obali ima javnu (poslovnu) namjenu – Lučka kapetanija, matični ured, carinarnica i sl. Dio građevina je u muzejskoj namjeni – Knežev dvor, rodna kuća Vlaha Bukovca).

Predlaže se prenamjena dijela najreprezentativnijih rezidencija u javnu namjenu, primjerice barokna kuća Caboga-Bosdari s pročelnom terasom (VI/7), istaknute pozicije na rivi, a danas devastirana prekomjernom pregradnjom unutrašnjeg stambenog prostora. Kao dobar primjer muzejske namjene služi rodna kuća Vlaha Bukovca(VI/3), što bi mogla poslužiti kao primjer za adekvatnu revitalizaciju rodnih kuća i drugih velikana Cavtata – Baltazara Bogišića i Frana Supila. Uvađanjem ugostiteljske namjene mogao bi se ''oživiti'' dio rezidencija i vrtova u središnjim zonama inzula.

Izgradnja sjeverno od Prijekog Najstarije kuće sjeverno od Prijekog datiraju, kako je spomenuto, iz 17./18. stoljeća, a karakterizira ih razmjerno skromno oblikovanje i manje dimenzije, kako u pogledu tlocrta, tako i u pogledu visine (najčešće jednokatne). Ipak, i ove se kuće odlikuju tipološkim rješenjem osebujnim za Cavtat, s malim pročelnim dovrištem i velikim začelnim vrtovima, koji se ovdje spajaju sa zelenilom zaštitne zone.

______IGH Urbanizam d.o.o

131 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

U pročelnim dvorištima pak izvedeni su prizemni dućani ili radionice, nadvišeni kao i kod tipičnih kuća na rivi terasama, te rastvoreni prema ulici Prijeko. Pojedine reprezentativnije kuće imaju ladanjski karakter, a u njihovim se vrtovima javljaju i privatne kapele. Tijekom 19. stoljeća pojačava se izgradnja, a neke kuće dogradnjom katova zadobivaju predimenzionirane volumene (sklop Bratić-Kunčević, kasnije škola).

U novije doba uslijedila je izrazita degradacija ove zone, kako neadekvatnim adaptacijama kuća i dvorišta, tako i novom neintegriranom izgradnjom, posebno agresivnom u istočnom dijelu, prema sačuvanim ostacima gradskih zidina.

Takva zaštita ograničila bi pretjeranu izgradnju te omogućila kvalitetniju kontrolu konzervatorske službe prilikom obnove stambenih sklopova.

Kod obnove povijesnih kuća, valja sačuvati izvornu tipologiju i prostornu organizaciju, te izvorne volumne gabarite. Prilikom eventulanih daljnjih interpolacija predlažemo tradicionalne materijale (kamen, kupe), a posebno je važno da svojim tlocrtnim dimenzijama i visinom kuće ne naruše karakter ambijenta.

Za revitalizaciju ovog dijela Cavtata bila bi nužna određena nadopuna namjena. Naime, unatoč nekad trgovačkom karakteru ulice Prijeko, sve su kuće stambene namjene (dio njih služe kao apartmani za iznajmljivanje). Uvođenjem dućana i sličnih sadržaja vratio bi se nekadašnji karakter prostora.

Obala – Riva Danas je cavtatska obala revitalizirana brojnim ugostiteljskim sadržajima, dućanima te objektima javne namjene, što odgovara karakteru koji je taj javni prostor zadobio u doba baroka (17./18. stoljeće), te koji je dalje razvijan tijekom 19. i 20. stoljeća. Međutim, u oblikovnom smislu trebalo bi uskladiti izgled pojedinih lokala (otvori, tende, stolovi i sl.). Pojedine istaknute kuće na rivi, loše su održavane, ili im je vanjski izgled naknadno mijenjan, ponekad i u izrazitom neskladu s izvornim obilježjima građevina.

Kao poseban problem nameće se potreba adekvatnog popločenja, obnova zidnih platna, postava sistema tenda, vanjskih grijača i osvijetljenja, te ukanjanje neadekvatnog ukrasnog zelenila i sl. Nužno je također urediti nekadašnji park u južnom dijelu bloka IX. Sagledavajući složenost zahvata, predlažemo da se za uređenje cijele obale raspiše arhitektonski natječaj.

Poprečne ulice Paralelne poprečne ulice, formirane između renesansnih inzula, predstavljaju karakteristične ambijente Cavtata. Sve su navedene ulice formirane na skošenom terenu, koji svladavaju kamenim stubama, a kao njihova posebna značajka ističu se rubni kameni zidovi stambeno-ladanjskih kompleksa.

Zidovi, mahom fine kamene strukture od kvadara, akcentirani su kamenim portalima – ulazima u dvorišta, a nerijetko zelenilo vrtova oživljava i ulične zidove, doprinoseći tako osebujnom ladanjskom ugođaju grada. Iz strmih ulica pružaju se različite vizure na more, luku, ali i na visokokvalitetne prostore unutar inzula.

Navedeni karakter ulica trebalo bi sačuvati u što većoj mogućoj mjeri. U tom smislu posebno je važno zadržati kamena popločenja i stube. Nadalje u obodnim vrtnim zidovima i bočnim stranama kuća (koje graniče s ulicom) ne preporuča se pretjerano probijanje novih otvora (tradicionalna orijentacija rastvaranja cavtatskih kuća jest prema unutrašnjim prostorima inzula, ili kasnije prema rivi, a ne prema bočnim ulicama).

Posebno je važno njegovati zelenilo unutar inzula i njegov kontakt s poprečnim ulicama.

______IGH Urbanizam d.o.o

132 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

Ulica Prijeko Proteže se na hrptu brijega, dijeleći dva bitno različita dijela povijesne jezgre Cavtata: zatvorene južne renesansne inzule i noviji sjeverni dio naselja. Prema ulici svojim su pročeljima orijentirane samo kuće na sjevernoj strani Prijekog, koje su nekada u pravilu imale dućane i radionice u pročelnim dvorištima. U obnovi potrebno je zaštititi i obnoviti samu ulicu, kamena popločenja, te kamene visoke zidove dvorišta i vrtova koji s vegetacijom čine strukturu neponovljivih zidnih platna.

Sama ulica Prijeko trebala bi oživjeti uspostavom manjih dućana i zanata, a kuće i vrtovi u njenom sjevernom djelu zadobiti više javnu namjenu i adekvatan tretman.

Preporuča se tradicionalna obrada prozora i vrata i pažljiviji odabir bojanja pročelja usklađen s živim koloritom bujne vegetacije. Prema tipologiji građenja treba sprovesti preostalu obnovu i prenamjenu funkcija u onoj mjeri koju dozvoljavaju njeni potencijali.

Put Brijega Komunikacija paralelna s ulicom Prijeko na sjevernoj ozelenjenoj padini poluotoka označena je već na staroj katastarskoj karti iz 1837. godine. Pruža ugodne ekspozicije na drugu stranu poluotoka i na začelne vrtove matrice. Predlaže se šljunčana izvedba.

U procesu konsolidiranja zaštićene urbane cjeline Cavtata i njenog osposobljavanja prema suvremenim standardima upotrebe (života) treba programirati poboljšanje rješenja prometa u tkivu naselja uređenjem postojećeg parkirališta, a za stanovnike jezgre.

Planirano rješavanje prometa u mirovanju odnosi se na uređenje zatečene funkcionalne cjeline te njenom podizanju na viši rang služnosti prema suvremenim kriterijima.

Uređenje se planira isključivo za rješavanje potreba stanovnika stare jezgre Cavtata, a kapacitet će se odrediti prema prilikama na terenu.

Cjelokupna zona biti će sastavni dio šireg arhitektonsko-krajobraznog uređenja te prilikom uređenja treba voditi računa o uklapanju objekta u krajobrazne karakteristike okolnog prostora. Konzervatorski odjel je nadležan za nadziranje projekta od projektnog zadatka do konačne realizacije.

Zaštita ruralnih dijelova naselja Na području obuhvata Plana jedno je ruralno naselje (ruralna cjelina Obod ) s očuvanom povijesnom strukturom. Konurbacijom postaje dijelom šireg naselja i pri tome treba obratiti pažnju na očuvanje postojeće matrice i gabarita malog naselja, kao i na očuvanje preostalog tradicijskog graditeljstva, koje ubrzano propada zbog rekonstrukcija, adaptacija, nadogradnja radi promjena načina života.

Bitno je očuvanje tlocrtne dispozicije građevina i organizacije prostora na parceli, mjerilo građevina, kao i mjerilo naselja u cjelini, koje će svakako biti apsorbirano kao dio budućeg puno većeg naselja, tim bitnije je sačuvati spomen na nekad ruralnu cjelinu.

Intervencijama se ne bi smjele zatrti osobitosti stambeno-gospodarskih cjelina, njihova organizacijska struktura i međusobni odnosi pojedinih dijelova.

______IGH Urbanizam d.o.o

133 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

Smjernice za novu gradnju Odnosi se na gradnju na području Cavtata (van matrice) i kontaktih zona, Gornjeg Oboda, Donjeg Oboda i Zvekovice.

Izgradnju organizirati slijedom tradicijskih načina - grupirani izgrađeni sklopovi međusobno odvojeni zelenim paravanima, s najvećom pažnjom posvećenom očuvanju vizura, kako se ne bi superponiralo povijesnim izgrađenim strukturama. Snažno grupirana izgradnja jakim potezima zelenila međusobno odvojena, ne dozvoliti nekontrolirano širenje izgrađenih zona i stapanje u amorfnu masu izgrađenog, postići harmonični sklad u omjeru malo relativno gusto izgrađenog i puno neizgrađenog.

Također očuvanje krajobraznih vrijednosti, naročito najvažnijih krajobraznih kontura rtova, hrptova, prijevoja, oblika brežuljaka. Primjena tradicijskih materijala, načina gradnje, organizacije objekata i parcela. Ne dozvoliti da se nova gradnja vizualno potpuno nametne i posve zasjeni vrijedne kako krajobrazne, tako i izgrađene cjeline.

Za sve građevinske zahvate na pojedinačno zaštićenim nepokretnim kulturnim dobrima u postupku utvrđivanja lokacijskih uvjeta potrebno je ishoditi posebne uvjete nadležno tijelo za zaštitu kulturne baštine.

Evidentirana groblja, kao i ostalu memorijalnu baštinu potrebno je istražiti, dokumentirati i utvrditi svojstva kulturnog dobra.

3.7. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš

Zaštita zraka Za područje naselja Cavtat i Zvekovica nisu prekoračene preporučene vrijednosti kakvoće zraka, odnosno utvrđena je prva kategorija kakvoće zraka. Na području unutar obuhvata UPU-a onečišćenje zraka je neznatno, posebno ako se uzme u obzir da se više od 60% stanovništva i poslovnih subjekata za grijanje i hlađenje koristi električnu energiju. Najjače onečišćenje je u neposrednoj blizini prometnica zbog onečišćenja zraka ispušnim plinovima iz vozila ali s obzirom na stanje kakvoće zraka, nije potrebito propisivati strože granične vrijednosti emisija i strože zaštitne mjere od onih propisanih od strane države.

Na području naselja Cavtat i Zvekovica, za koje je utvrđena kakvoća zraka prve kategorije potrebno je djelovati preventivno kako se zbog građenja i razvitka područja ne bi prekoračile preporučene vrijednosti kakvoće zraka. Prilikom lociranja pojedinih sadržaja, kao jedan od kriterija za konačno određivanje detaljnih namjena prostora preporučuje se princip da norme dozvoljene emisije/zagađenost ne smiju biti prekoračene i pored poštivanja normi dozvoljene emisije (što je pitanje udaljenosti, zračnih strujanja itd.).

U cilju praćenja stanja kakvoće zraka potrebno je uspostaviti informacijski sustav o kakvoći zraka. Sukladno posebnom zakonu, uspostaviti područnu mrežu za praćenje kakvoće zraka na način da se lokacije odabiru u naseljenim i prometno opterećenim dijelovima područja, u blizini izvora onečišćenja. Potrebno je redovito praćenje emisija, vođenje katastra izvora emisija s podacima o prostornom smještaju, kapacitetu te vrsti i količini emisija na temelju kojih se vodi Katastar emisija na općinskoj i županijskoj razini. Ne dozvoljava se proizvodnja tvari koje oštećuju ozonski omotač, prema posebnim propisima.

______IGH Urbanizam d.o.o

134 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

Zaštita voda i mora Analize stanja voda provodi se kontinuirano na temelju zakonske regulative. Dosadašnje analize pokazuju da je stanje kakvoće voda zadovoljavajuće u okviru zakonom propisanim granicama. Pravni temelj za provođenje programa praćenja kakvoće mora na morskim plažama u Republici Hrvatskoj je Uredba o kakvoći mora za kupanje (Narodne novine 73/08). Prema navedenoj Uredbi vrši se redovita kontrola kakvoće mora. Na temelju tih mjerenja može se reći da analizirani uzorci uglavnom ne prelaze utvrđene granične vrijednosti, odnosno da je stanje zadovoljavajuće. Izvori onečišćenja mora s kopna i od pomorskog prometa na području Cavtata su u luci Cavtat i u uvalama u kojima se nalaze hoteli.

Zaštita mora s kopna Zaštita mora se prvenstveno provodi planiranjem kopnenog i morskog prostora i odvodnje, pročišćavanja i odlaganja otpadnih voda. Nadalje, zaštita mora usmjerava se na očuvanje područja s visokom kakvoćom mora i rehabilitaciju ugroženih područja. Za moguće planiranje zahvata koji mogu utjecati na kvalitetu mora i morskog dna obvezno provesti postupak procjene utjecaja na okoliš.

Na temelju zakonske regulative provoditi praćenje stanja kakvoće mora te po potrebi izraditi planove sanacije ugroženog obalnog mora od zagađenja s kopna.

Zbog nedovršene kanalizacijske mreže s uređajima za čišćenje i podmorskim ispustima kojima bi se ispuštale pročišćene otpadne vode na dovoljnu udaljenost od obale pojave onečišćenja se javljaju na određenim kritičnim mjestima, tako i na plažama Cavtata pa je prioritetno potrebno: • dovršiti kanalizacijski sustav i priključiti ona područja i građevine koje nisu priključene, • ukinuti sve lokalne nekontrolirane ispuste te izvršiti potrebne rekonstrukcije kanalizacijskog sustava,

Unutar obuhvata Plana nalaze se uređene i prirodne plaže. Uređene su: • cijela obala poluotoka Cavtat • uvala Tiha (Cavtat) • od uvale Tiha do rta Prahivac (Cavtat)

Prirodne plaže su: • poluotok Sustjepan (Cavtat) • otočić Bobara (kod Cavtata) • otočić Mrkan (kod Cavtata) • otočić Supetar (kod Cavtata)

Prirodne plaže otoka Mrkana, Bobare i Supetra nalaze se izvan obuhvata Plana, ali se nalaze u užem gravitacijskom području turističke ponude Cavtata te ih je potrebno vrednovati kao takve.

Upravo podizanje standarda i kvalitete usluge i na uređenim i na prirodnim plažama u smjeru dobivanja plave zastave trebao bi biti cilj ponajviše zbog jačanja kvalitete turističke ponude, pogotovo s obzirom da je turizam glavna gospodarska grana ovog područja.

Smjernice zaštite voda obuhvaćaju razvoj infrastrukturnog sustava na zbrinjavanju komunalnih i industrijskih otpadnih voda i zaštitu od incidentnih zagađenja. Potrebno je otpadne vode prethodno pročistiti na samim mjestima nastanka do razine komunalnih otpadnih voda prije upuštanja u kanalizaciju. Mjere zaštite voda od onečišćenja propisuju se posebnim propisima.

______IGH Urbanizam d.o.o

135 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

Mjere za sprječavanje utjecaja od incidentnih zagađenja trebale bi biti obuhvaćene operativnim planovima svakog pojedinog zagađivača. Potrebno je pravodobno djelovati na suzbijanju takvih zagađenja.

Zaštita mora od pomorskog prometa i lučkih djelatnosti Pomorski promet i lučke djelatnosti, uz izvore onečišćenja mora s kopna, predstavljaju stalnu opasnost za morski okoliš. Sustav mjera zaštite mora obuhvaća: izviđanje radi utvrđivanja pojave onečišćenja, sustav obavješćivanja, organizacijsku shemu s definiranim nadležnostima i zadacima sa svrhom sprečavanja i uklanjanja onečišćenja te provođenje mjera.

Planom intervencije kod iznenadnog onečišćenja mora u RH (Narodne novine 92/08) utvrđuju se mjere smanjenja šteta u okolišu kod iznenadnih onečišćenja mora s kojim treba biti usklađen Županijski plan intervencija od iznenadnog onečišćenja mora.

Zaštita od buke Buka je zvuk čija razina prekoračuje najviše dopuštene razine koje su posebno propisane s obzirom na vrijeme i mjesto gdje nastaje u sredini u kojoj ljudi rade i borave. Izvorom buke, sukladno Zakonu o buci, smatra se svaki objekt sa sredstvima za rad i transport uređajima, instalacijama, te bučne aktivnosti i drugi objekti i radnje od kojih se širi zvuk, a koji prelazi dopuštenu razinu. Utjecaji koji djeluju na stvaranje komunalne buke su: promet (cestovni, morski i zračni), buka iz industrijskih pogona i buka uvjetovana turizmom (rad ugostiteljskih objekata - restorana, kafića, disco clubova, rekreacijski centri i sl.).

Razina komunalne buke na području Cavtata i Zvekovice je zadovoljavajuće, poglavito ako se analizira razdoblje zadnjih desetak godina, jer na razinu buke u najvećem dijelu utječe turizam i djelatnosti vezane uz turizam. Unutar povijesne jezgre Cavtata veću razinu buke, tijekom dana a poglavito tijekom noći, izazivaju ugostiteljski objekti.

Rješenje problema buke, izazvane radom ugostiteljskih objekata je u primjeni zakonskih odredbi za rad turističkih objekata. Potencijalnu buku s prometnica (budućih i postojećih) potrebno je umanjiti na dijelovima prolaska prometnice kroz naselja i stambene zone i to sadnjom zaštitnog zelenila ili postavljanjem odgovarajućih barijera za zaštitu od buke.

Veliki utjecaj na predmetno područje ima zračna luka iako se nalazi izvan obuhvata UPU-a, jer je položaj poletno-sletne staze takav da se točno u njenoj osovini u pravcu sjeverozapada nalaze naselja Cavtat i Zvekovica.

Zaštita tla Osnovni tipovi degradacije tla su: erozija, acidifikacija, promjene humizacije i akumulacija štetnih tvari u tlu. Jedna od najopasnijih pojava na širem području Cavtata i Zvekovice je erozija koja je dijelom uvjetovana utjecajem požara na vegetaciju, koji slabi arhitekturu tala i pogoduje ubrzanoj eroziji tla vodom i vjetrom.

U manjoj mjeri na eroziju utječu i drugi faktori, kao što su klimatski faktori (oborine, vjetar), vegetacijski pokrov (vegetacija je najvažnije sredstvo zaštite tla) i posebno antropogeni utjecaj.

______IGH Urbanizam d.o.o

136 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

U okviru praćenja stanja okoliša potrebno je sustavno mjeriti onečišćenja tala na temelju zakonske regulative, a u okviru katastra emisija u okoliš, sukladno zakonskoj regulativi, voditi očevidnike za emisije onečišćavajućih tvari u tlo.

Potrebno je smanjiti emisije onečišćujućih tvari (kontaminaciju teškim plinovima, otpadnim plinovima, komunalnim i industrijskim vodama, radionuklidima i dr.) u tlo, na način da izvori emisija djeluju po standardima zaštite okoliša sukladno zakonskoj regulativi. Unos pesticida u tlo smanjiti te smanjiti globalni proces humizacije tla sukladno zakonskoj regulativi. Opožarene površine čim prije pošumljavati kako bi se smanjio učinak erozije tla. Gradnju urbanih cjelina i drugih objekata, prometnica i sl. planirati na način da se nepovratno izgubi što manje slobodnog tla.

Uz ceste s velikom količinom prometa je obvezno ozelenjavanje pojasa širine barem 20 m u kojemu nije dozvoljena sadnja bilja namjenjenog za ljudsku prehranu i prehranu životinja. Ozelenjeni pojas uz prometnice mora sadržavati grmoliko bilje kojim se štiti tlo od utjecaja prometa (teški metali).

Zbrinjavanje otpada Do realizacije županijskog centra za gospodarenje otpadom na odlagalište ''Grabovica'' dovozi se i otpad s područja Općine Konavle.

Odlagalište se nalazi sjeverozapadno od Dubrovnika, u blizini naselja Osojnik, na nadmorskoj visini od 400 m, udaljeno 4,7 km od izvorišta rijeke Omble (izvorište za vodoopskrbu Grada Dubrovnika). Odlagalište ''Grabovica'' je sanirano, a temeljem izdane lokacijske i građevinske dozvole u daljnjoj eksploataciji i za potrebe odlaganja komunalnog otpada Općine Konavle.

Potrebno je utvrditi plan postupanja s komunalnim otpadom, izraditi prijedlog gospodarenja otpadom, odrediti makrolokacije budućih sanitarnih odlagališta i objekata u sustavu gospodarenja otpadom.

Zaštita od požara i uvjeti gradnje skloništa za sklanjanje stanovništva Zaštita od požara Na području unutar obuhvata UPU-a djeluje Dobrovoljno vatrogasno društvo Cavtat koje je temeljne organizacijska postrojba za zaštitu od požara.

Urbanističke mjere zaštite od požara u urbanom području Cavtata i Zvekovice obuhvaćaju slijedeće: • kod rekonstrukcije starih dijelova naselja osigurati po mogućnosti prostor za nesmetan pristup vatrogasnih vozila i tehnike. • radi nesmetanog pristupa ugroženim objektima poduzeti potrebite mjere da se prometnice i javne površine održavaju prohodnima te označiti bojom vatrogasne pristupe i onemogućiti parkiranje na njima. • u starim dijelovima naselja treba kod adaptacija objekata smanjivati požarno opterećenje zone i provesti zoniranje izvedbom objekata vatrootporne konstrukcije. Objekte javne namjene na granici zona, posebno u jezgri potrebno je maksimalno zaštititi izvedbom stabilnih sustava za dojavu i gašenje požara. • u staroj jezgri Cavtata ne smije se projektirati i izvoditi gradnja prostora u kojima se odvijaju djelatnosti koje koriste zapaljive plinove i tekućine. Lokali i skladišta moraju biti nisko požarno opterećeni i to ograničiti na 500 MJ/m2 u prodajnom i skladišnom prostoru.

______IGH Urbanizam d.o.o

137 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______

• sve gorive dijelove stropnih i krovnih konstrukcija te pregradnih zidova i stubišta u jezgri tokom rekonstrukcija i adaptacija zamjenjivati negorivim, vatrootpornosti min. 60 minuta. • hotelske, turističke i druge javne objekte izvoditi u skladu s propisima, a posebnu pažnju posvetiti evakuaciji gostiju iz prostora objekata i pravilnom požarnom sektoriranju objekata. Auto kampove pravilno zonirati i grupirati, te opremiti adekvatnim sredstvima i opremom, te vodom za gašenje požara. • sve važnije javne objekte projektirati s potrebnim instalacijama za dojavu požara. Požarne zone treba uspostaviti u svim naseljima, a gustoću izgrađenosti izvesti u skladu s Pravilnikom o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređenju prostora. • uspostaviti učinkovitu dimnjačarsku službu, koja će uoči sezone loženja provoditi operativno- preventivne mjere na čišćenju i održavanju dimovodnih kanala. • sve pristupne putove, koji se mogu koristiti kao vatrogasni pristupi, potrebno je označiti i održavati prohodnim. Slijepi vatrogasni pristup duži od 100 m mora na kraju imati uređeno okretište.

Uvjeti za gradnju skloništa za sklanjanje stanovništva Potrebno je na području unutar obuhvata UPU-a Cavtat sa Zvekovicom osigurati uvjete za sklanjanje ljudi, materijalnih i drugih dobara, a zbog pograničnog položaja potrebna je detaljnija procjena ugroženosti i manjih naselja o čemu ovisi da li će se utvrditi obveza gradnje skloništa za ljude i materijalna dobra.

Radi osiguranja gradnje skloništa unutar gradskog područja Cavtata i Zvekovice potrebno je odrediti zone ugroženosti na temelju kriterija propisanih podzakonskim aktima.

Skloništa za zaštitu stanovništva u slučaju ratne opasnosti se grade u višestambenim građevinama, javnim i društvenim građevinama (dječji vrtići, škole, učilišta, uprava, kultura, vjerske građevine i dr.), gospodarskim građevinama i kompleksima, poslovnim i trgovačkim centrima, garažno-poslovnim kompleksima, turističkim i hotelskim kompleksima, lučkim sklopovima itd.

U obiteljskim i višeobiteljskim stambenim građevinama, u pravilu, je potrebno graditi podrum koji se može koristiti kao zaklon.

Sva skloništa se obvezno grade kao dvonamjenska skloništa. U miru se skloništa koriste u skladu s potrebama vlasnika građevine (skladište, spremište, garaža itd.) i uz mogućnosti brze prenamjene u sklonišni prostor.

Zaštita od potresa U svrhu efikasne zaštite od mogućih potresa neophodno je konstrukcije svih građevina planiranih za izgradnju na području intenziteta potresa IX stupnjeva po MCS ljestvici uskladiti s posebnim propisima za navedenu seizmičku zonu.

Pri projektiranju svih građevina planiranih za izgradnju nužno je provesti mjere koje omogućavaju lokaliziranje i ograničavanje dometa posljedica prirodnih opasnosti - potresa: • proračun povredivosti fizičkih struktura (domet ruševina, širina prometnica), sukladno posebnom propisu koji regulira mjere zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju, • geološka i geotehnička ispitivanja tla, • kartogram zarušavanja tj. prikazi provjere primjene navedenih standarda i normativa. • razmještaj vodoopskrbnih i energetskih objekata i uređaja koji će se koristiti u iznimnim uvjetima (mjere koje omogućuju opskrbu vodom i energijom u izvanrednim uvjetima)

______IGH Urbanizam d.o.o

138 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ''CAVTAT SA ZVEKOVICOM'' Izvornik – pročišćeni tekst ______te mjere koje omogućavaju učinkovitije provođenje mjera civilne zaštite (sklanjanje, evakuacija i zbrinjavanje stanovništva i materijalnih dobara): • sklanjanje - mreža skloništa s kapacitetima i vrstom skloništa te radijusom gravitacije, • način uzbunjivanja i obavješćivanja stanovništva uz lokacije i domet čujnosti sirena za uzbunjivanje i sustava za obavješćivanje stanovništva sukladno odredbama posebnih propisa koji reguliraju zaštitu i spašavanje te postupke uzbunjivanja stanovništva, • plan provođenja evakuacija i zbrinjavanje stanovništva, • putovi evakuacije i lokacije za kampove ili drugi način zbrinjavanja stanovništva i materijalnih dobara.

Zaštita prostora i okoline Zaštita čovjekove okoline uzima u obzir procese i oblike degradacije pejzaža: • uništavanje i degradaciju vegetacijskog pokrivača, • zapuštanje kultiviranog krajobraza, • degradiranje krajobraza eksploatacijom.

Postoje realne opasnosti da se svi navedeni oblici ugrožavanja vrijednosti krajobraza nastave te je zato nužno: • očuvanje prirodnih vrijednosti – adekvatno institucionalno očuvanje i gospodarenje zaštićenim i drugim prirodnim vrijednostima, • održanje ambijentalnih i vrijednosti krajolika, obnova kulturne baštine – sprječavanje nelegalne gradnje i drugih devastacija u prostoru, obnova i adekvatna namjena vrijednih povijesnih građevina, očuvanje dijela visokog zelenila u naselju, kvalitetno i ambijentu prilagođeno uređenje javnih i zelenih površina.

______IGH Urbanizam d.o.o

139 PRILOG II.

IZVOD IZ DOKUMENATA PROSTORNOG UREĐENJA ŠIREG PODRUČJA

IZVOD IZ PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE (Službeni glasnik Dubrovačko-neretvanske županije 06/03, 03/05, 03/06, 07/10)

IZVOD IZ PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE KONAVLE (Službeni glasnik Općine Konavle 09/07, 01/08, 06/08)

IZVOD IZ PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE (Službeni glasnik Dubrovačko-neretvanske županije 06/03, 03/05, 03/06,07/10)

UVJETI RAZGRANIČENJA PROSTORA PREMA OBILJEŽJU, KORIŠTENJU I NAMJENI PPDNŽ sadrži prostornu i gospodarsku strukturu Županije, sustav središnjih naselja regionalnog značenja, sustav razvojne regionalne infrastrukture, osnove za uređenje i zaštitu prostora, mjerila i smjernice za gospodarski razvoj, za očuvanje i unapređenje prirodnih, kulturno-povijesnih i krajobraznih vrijednosti, mjere za unapređenje i zaštitu okoliša te druge elemente od važnosti za Županiju. Razvitak središnjih naselja se temelji na načelu policentričnog razvitka, poticajima investicijske politike i decentralizaciji gospodarskih struktura, a ostvaruje se, uz prethodno osiguranje prostornih preduvjeta, izgradnjom kvalitetnog prometnog, vodnogospodarskog i energetskog sustava, u opsegu koji omogućava planirani razvitak gradskih i ostalih važnijih naselja. Gospodarenje prostorom Županije provoditi će se na načelima održivog razvoja, racionalnog korištenja i zaštite prostora.

Prostor županije podijeljen je u skladu s prirodno-geografskim, društveno-gospodarskim i funkcionalno-gravitacijskim obilježjima na fizički gotovo odvojene tri veće geografske cjeline: • Dubrovačko priobalje: grad Dubrovnik i općine Konavle, Župa dubrovačka, Dubrovačko primorje • otočno i poluotočno područje: Grad Korčula te općine Lastovo, Vela Luka, Blato, Smokvica, Lumbarda, Mljet, Orebić, Trpanj, Janjina i Ston • Donjoneretvanski kraj: Gradovi Metković, Ploče i Opuzen te općine Pojezerje, Slivno, Kula Norinska i Zažablje.

Zaštićeno obalno područje mora (ZOP) obuhvaća sve otoke, pojas kopna u širini od 1000 m od obalne crte i pojas mora u širini od 300 m od obalne crte. Građevinsko područje naselja namijenjeno je izgradnji naselja, a sastoji se od izgrađenog dijela i neizgrađenog dijela predviđenog za daljnji razvoj. U građevinskom području se zadovoljavaju funkcije stanovanja i drugih funkcija sukladnih značenju i važnosti naselja (javna i društvena namjena, gospodarska - proizvodna, poslovna, ugostiteljsko-turistička, turistička - luke posebne namjene i sl., športsko-rekreacijska, javne zelene površine, površine infrastrukturnih sustava, groblja, posebna namjena - obrana i dr.). Građevinsko područje izdvojene namjene izvan naselja je površina određena za gospodarsku (proizvodna, iskorištavanje mineralnih sirovina, akvakultura, poslovna, ugostiteljsko-turistička), športsko-rekreacijsku, posebnu namjenu te komunalnu namjenu (groblja koja se zbog svoje veličine, strukture i načina korištenja smješta izvan naselja).

Izvan građevinskog područja može se prema smjernicama i kriterijima utvrđenim prostornim planu uređenja općine/grada planirati zahvati u prostoru za: • infrastrukturne građevine (promet, energetika, vodno i pomorsko gospodarstvo i dr.), • građevine obrane, • stambene i gospodarske građevine za vlastite potrebe i potrebe seoskog turizma, ako su u funkciji poljoprivrednih djelatnosti, • rekonstrukciju legalno izgrađenih stambenih građevina u postojećim gabaritima.

U gradnji izvan građevinskog područja obvezno je spriječiti: • formiranje naselja, ulica i skupina građevnih čestica, • zauzimanje obalnog područja, • korištenje prostora vrijednih, posebno uređenih poljoprivrednih zemljišta.

Način korištenja prostora za određenu namjenu utvrđuje se vodeći računa o vrsti i opsegu zaštite i očuvanja: • prirodnih resursa: vode, šume, plodno tlo, biljni i životinjski svijet, krajobraz, biološka raznolikost i dr. u cilju zadržavanja biofizičke strukture i daljnjeg razvoja relativno stabilnih ekosustava, • osobito vrijednih predjela u cilju racionalnog korištenja i zauzimanja prostora i očuvanja identiteta osobito ruralnog krajolika, • okoliša unutar izgrađenih (urbanih područja) u cilju zaštite zdravlja i unapređenja života ljudi i ostalih živih bića (tlo, voda, zrak, buka, otpad i dr.).

U planiranju infrastrukturnih sustava treba prvenstveno koristiti postojeće trase i zajedničke koridore za više novih vodova, radi zaštite šuma i osobito vrijednog poljoprivrednog zemljišta i sprječavanja razaranja cjelovitosti prirodnih i od čovjeka stvorenih struktura. Na poljoprivrednim površinama kao kultiviranim područjima, ljudske aktivnosti se odvijaju u funkciji poljoprivrede, voćarstva, vinogradarstva, stočarstva i marikulture. Na šumskim i vodnim površinama, ljudske aktivnosti se odvijaju isključivo u funkciji zaštite i očuvanja relativno stabilnih ekosustava ili u funkciji ograničenog i kontroliranog gospodarskog iskorištavanja prirodnih resursa (šumarstvo, vodno gospodarstvo, lovstvo, rekreacija i turizam).

Razgraničenje morske površine - akvatorija provodi se određivanjem namjene za: • prometne djelatnosti (lučki bazeni, sidrišta i plovni putovi), • ribarenje, • rekreaciju (dijelovi akvatorija uz obalu koji su namijenjeni kupanju i sportovima na vodi), • ostale djelatnosti (eksploatacija podmorskih sirovina i dr.).

Prostorni plan Dubrovačko-neretvanske županije, isječak kartografskog prikaza 1. Korištenje i namjena prostora

Izvor: Prostorni plan Dubrovačko-neretvanske županije (Službeni glasnik Dubrovačko-neretvanske županije 06/03, 03/05, 03/06, 07/10), OBRADA INSTITUT IGH d.d.

UVJETI ODREĐIVANJA PROSTORA GRAĐEVINA OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU I ŽUPANIJU

Na području Općine Konavle građevine od važnosti su sljedeće: Prometne građevine Cestovne građevine s pripadajućim objektima i uređajima: • Jadransko-Jonska autocesta (autocesta A1 Zagreb - Dubrovnik) (planirano) • brza cesta Dubrovnik (Osojnik) - Čilipi - Debeli Brijeg (planirano) Jadransko – Jonska autocesta ne prolazi područjem Općine Župa Dubrovačka već na čvoru Osojnik napušta teritorij Republike Hrvatske. Na čvoru Osojnik počinje brza cesta koja ide sve do graničnog prijelaza Debeli Brijeg koja prolazi područjem Općine.

Cestovne građevine s pripadajućim objektima i uređajima: • županijske i lokalne ceste

Pomorske građevine: • luke otvorene za javni promet županijskog značaja • luke nautičkog turizma kapaciteta do 200 vezova

Energetske građevine Elektroenergetske građevine: • hidroelektrana “Konavle” (planirano) • TS 110/20(10) kV „Konavle“ (planirano)

Građevine za korištenje voda • vodoopskrbni sustav "Konavle" • sustav za zahvat vode i dovod vode za navodnjavanje Konavoskog polja (planirano)

UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH I OSTALIH SADRŽAJA U PROSTORU Planom se omogućuje smještaj gospodarskih sadržaja u : • građevinskom području naselja • građevinskim područjima izdvojene namjene izvan naselja • izvan građevinskih područja. U zonama gospodarskih sadržaja moguć je smještaj: • sadržaja proizvodne namjene (industrijske, zanatske, prehrambeno-prerađivačke i građevinske) • sadržaja poslovne namjene (uslužnih, trgovačkih, komunalno-servisnih, reciklažnih te mješovitih) • ugostiteljsko-turističkih (hotel, turističko naselje, kamp i konačište, golf) i ostalih sadržaja kao pratećih sadržaja u zoni • infrastrukturnih sadržaja (kao dio infrastrukture zone). U razmještaju sadržaja težit će se boljem iskorištenju prostora i infrastrukture, popunjavanju postojećih industrijskih i drugih zona namijenjenih tim djelatnostima te sprječavanju neopravdanog zauzimanja novih površina.

Gospodarska namjena - proizvodna namjena I Kategorije za razvoj i uređenje prostora/površina izvan naselja za proizvodnu namjenu su sljedeće: • pretežito industrijska I1 • pretežito zanatska I2 • pretežito prehrambeno-prerađivačka I3 • pretežito građevinarska (asfaltna baza) I4

Građevinska područja izdvojene gospodarske namjene izvan naselja pretežito I - industrijske ili mješovite industrijsko-poslovne (I, K) su sljedeća:

Općina/Grad Naselje Lokalitet Vrsta Površina (ha) Post/ plan ZOP Konavle Zvekovica Zvekovica I1, K1, K2 3,0 pt/pl ne

U ZOP-u se ne može planirati, niti se može izdavati lokacijska dozvola ili rješenje o uvjetima građenja za građevine namijenjene za: • privez i luke nautičkog turizma te nasipavanje obale i/ili mora izvan građevinskog područja, • sidrenje, ako smještaj sidrišta nije objavljen u službenim pomorskim publikacijama.

U izdvojenom građevinskom području izvan naselja u pojasu najmanje 100 m od obalne crte ne može se planirati niti se može graditi nova pojedinačna ili više građevina osim građevina komunalne infrastrukture i podzemnih energetskih vodova, pratećih sadržaja ugostiteljsko-turističke namjene, građevina koje po svojoj prirodi zahtijevaju smještaj na obali (brodogradilišta, luke i sl.) te uređenje javnih površina.

U izdvojenom građevinskom području izvan naselja prostornim planom županije može se odrediti veći broj prostornih cjelina jedinstvenog urbanističkog koncepta, tako da pojedina cjelina ima: • površinu do 15 ha, • osiguran najmanje jedan javni cestovno-pješački pristup do obale širine najmanje 15 m, ako je cjelina dužobalne širine veća od 500 m, • osiguran pripadajući broj parkirališnih mjesta unutar svake cjeline i pristup na prometnu površinu.

Izdvojena građevinska područja izvan naselja i površine unutar naselja ugostiteljsko- turističke namjene mogu se planirati na predjelima manje prirodne i krajobrazne vrijednosti tako da: • smještajne građevine i prateći sadržaji (otvoreni športski, rekreacijski, ugostiteljski, uslužni, zabavni i sl.) budu, uz mjere poboljšanja komunalne infrastrukture i zaštite okoliša, više kategorije te položajem, veličinom, osobito visinom u skladu s obilježjem prirodnog krajolika, • smještajne građevine, organizirane kao turističko naselje budu oblikovanjem sukladne s izvornim urbanim i arhitektonskim obilježjima, • smještajne jedinice u autokampu i kampu nisu povezane s tlom na čvrsti način, • vrsta i kapacitet pratećih sadržaja i javnih površina budu određeni razmjerno svakoj fazi građenja smještajnih građevina, • gustoća korištenja iznosi najviše 120 kreveta/ha, • izgrađenost pojedinačne građevne čestice nije veća od 30%, a koeficijent iskoristivosti nije veći od 0,8, • najmanje 40% površine svake građevne čestice bude uređeno kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo, • odvodnja otpadnih voda bude riješena zatvorenim kanalizacijskim sustavom s pročišćavanjem, • ima osiguran priključak na javnu vodoopskrbnu mrežu, • površina (auto) kampa iznosi najviše 15 ha uz poštivanje zatečene prirodne vegetacije i dijelova obale, • unutar golf igrališta bude osiguran pojas od najmanje 25 m od obalne crte uređen kao javno zelenilo, • broj vezova jednog ili više priveza plovila iznosi najviše 20% ukupnog broja smještajnih jedinica.

U ZOP-u u građevinskom području naselja ugostiteljsko-turistička namjena planira se tako da: • ukupna površina takve namjene iznosi najviše 20% građevinskog područja tog naselja, • kapacitet pojedinačne smještajne građevine (hotel, pansion, prenoćište i sl.) ako se nalazi unutar površine mješovite namjene iznosi do 80 kreveta, • smještajna građevina s pripadajućim zemljištem bude izvan postojećih javnih površina uz obalu.

Rekonstrukcija postojećih građevina ugostiteljsko-turističke namjene planira se tako da se ne povećava postojeća gustoća korištenja, izgrađenost građevne čestice i koeficijent iskoristivosti.

Radi što kvalitetnije pripreme projekta na razini UPU-a će se za izdvojena građevinska područja (izvan naselja) ugostiteljsko-turističke namjene i golf igrališta utvrditi potreba, način i smjernice rješenja rekonstrukcije, dogradnje, izgradnje, te ukidanje postojećih infrastrukturnih sustava koje se nalaze unutar ili utječu na projekt. Na razini UPU-a će se odrediti i stvarni iznosi za infrastrukturne standarde (kapaciteti) u pogledu elektroopskrbe, vodoopskrbe, odvodnje oborinskih i otpadnih voda i zbrinjavanja otpada za izdvojena građevinska područja (izvan naselja) ugostiteljsko-turističke namjene i golf igrališta.

Određuju se područja ugostiteljsko-turističke namjene izvan naselja (položaj, vrsta, te najveći kapacitet i veličina) i smjernice za utvrđivanje izdvojenih građevinskih područja te namjene i to: 1. (T1) - za hotele sa 70% i vile s 30% smještajnog kapaciteta, 2. (T2) - za turističko naselje u kojem će hoteli imati 30% i vile 70% smještajnog kapaciteta, 3. (T3) - autokamp i kamp, 4. (T4) - konačište i sl. (pojedinačne ugostiteljsko-turističke građevine koje mogu formirati i zasebne cjeline) 5. (R1) - golf igrališta.

Razmještaj, kategorija, kapacitet, veličina i ostali pokazatelji ugostiteljsko-turističkih područja primijeniti će se u skladu s kvalitativnim značajkama prostora prema sljedećim smjernicama: • prilagoditi nužno ponudu na turističkom tržištu globalnoj strategiji razvoja Županije, • ulagati prilikom investiranja u turizam u prilagodbu po namjeni postojećih ruralnih naselja poštujući načela zaštite kulturnih dobara i tradicionalne gradnje, • poticati razvoj turističkih kapaciteta kod privatnih iznajmljivača soba, • usmjeriti gradnju novih kapaciteta u turizmu pretežito na kvalitetnu dopunu postojeće turističke ponude, • stimulirati gradnju samo viših i visokih kategorija (npr. hoteli sa četiri i pet zvjezdica) investiranjem u postojeće ili nove objekte, • dati prednost poboljšanju unutarnje i vanjske infrastrukture i zaštiti okoliša, • ostvariti gradnju novih građevina na prirodno manje vrijednim područjima i uskladiti ih s lokalnim oblicima gradnje, • osigurati prostore za nove i atraktivne sadržaje (npr. golf igrališta - Konavle i Dubrovnik, Dubrovačko primorje, reprezentativni turistički-rekreacijski sadržaj za visoki turizam - ronjenje, jedrenje, rafting, jahanje i sl.).

U funkciji poboljšanja turističke ponude kao dio komunalne infrastrukture u svakom građevinskom području i naseljenom mjestu na obali predviđa se mogućnost uređenja priveza prema prostornim mogućnostima, PPUO/G i PPPPO.

U ZOP-u se ne može planirati gradnja, niti se može graditi pojedinačna ili više građevina namijenjenih za privez izvan građevinskog područja. U ZOP-u se može planirati i izdavati lokacijska dozvola ili rješenje o uvjetima građenja za građevine namijenjene za: - luke nautičkog turizma u građevinskom području, - sidrenje, ako je smještaj sidrišta objavljen u službenim pomorskim publikacijama.

Luke nautičkog turizma u Županiji razvrstavaju se u sljedeće vrste: - marina - suha marina. Luka nautičkog turizma planira se u naseljima i izdvojenim građevinskim područjima ugostiteljsko-turističke namjene s najviše 400 vezova i max 10 ha. Luka nautičkog turizma u građevinskom području naselja i izdvojenom građevinskom području izvan naselja može se prostornim planom županije proširiti ili planirati nova s površinom akvatorija od najviše 10 ha. U luci nautičkog turizma mogu se planirati ugostiteljski, trgovački, uslužni, športski i rekreacijski sadržaji.

Luke nautičkog turizma županijskog značaja su sljedeće: Do 200 vezova:

Općina/grad naselje naziv/lokalitet Kapacitet(broj vezova) Post/plan Konavle Cavtat Prahivac do 200 pl

Sidrište je dio morskog ili vodenog prostora pogodnog za sidrenje plovnih objekata opremljeno napravama za sigurno sidrenje. Moguće ga je planirati u naseljima, izdvojenim građevinskim područjima te izvan naselja s najviše 60 plutača. Sidrišta će se detaljnije planirati u PPUO/G na temelju maritimne studije/stručne podloge vrednovanja akvatorija.

U ZOP-u se površina za plaže određuje kao uređena i prirodna morska plaža. Uređena morska plaža unutar ili izvan naselja je nadzirana i pristupačna svima pod jednakim uvjetima s kopnene i morske strane uključivo i osobama smanjene pokretljivosti, većim dijelom uređenog i izmijenjenog prirodnog obilježja, te infrastrukturno i sadržajno (tuševi, kabine i sanitarni uređaji) uređen kopneni prostor neposredno povezan s morem, označen i zaštićen s morske strane. Prirodna morska plaža unutar ili izvan naselja je nadzirana i pristupačna s kopnene i/ili morske strane infrastrukturno neopremljena, potpuno očuvanoga zatečenoga prirodnog obilježja. Morske plaže se utvrđuju u Prostornim planovima uređenja Općina/Gradova. Morske plaže u Cavtatu:

Uređene: - od uvale Tiha do rta Prahivac - uvala Tiha - obala poluotoka Cavtat Prirodne: - otočić Bobara - otočić Mrkan - otočić Supetar - poluotok Sustjepan

Groblja Mjesna groblja na području Cavtata i Zvekovice su sljedeća:

Općina/Grad Lokacija U naselju Konavle Cavtat (Sv.Rok i Sv.Đurđe) da Zvekovica planirano

Gradnja novih, odnosno rekonstrukcija (proširenje) postojećih groblja utvrđuje se prostornim planom uređenja općine/grada na temelju programa uređenja groblja za vremensko razdoblje od najmanje trideset godina. Smještaj novih groblja nije dopušten na poplavnim zemljištima, terenu s visokom podzemnom vodom i u izgrađenim dijelovima naselja, a udaljenost groblja od građevina mora biti sukladna Pravilniku o grobljima. U svrhu zadovoljenja potreba stanovnika naselja Zvekovica i šire okolice naselja Cavtat u Općini Konavle, predložena je lokacija novog grobnog kompleksa uz naselje Zvekovica.

Poljoprivreda, šumarstvo i stočarstvo Kategorije za razvoj i uređenje prostora/površina izvan naselja za poljoprivredne, šumske i vodne površine su sljedeće: - poljoprivredno tlo - osobito vrijedno obradivo tlo P1 - poljoprivredno tlo - vrijedno obradivo tlo P2 - poljoprivredno tlo - vrijedno obradivo tlo P2 (istražno područje melioracije) - poljoprivredno tlo - ostalo obradivo tlo P3 - šume - gospodarske i zaštitne Š1 i Š2 - šume - posebne i rekreativne Š3 - ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište PŠ, te kamenjari i goleti - vodene površine V - vodotoci, jezera i more - retencije.

Razvoj poljoprivrede treba temeljiti na tržišnim načelima i obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, posebno u voćarstvu, vinogradarstvu i povrćarstvu. Uvjet za primjenu dugoročnih mjera razvoja poljoprivrede je poslovno povezivanje proizvođača i organizirani nastup na tržištu poljoprivrednih proizvoda. Na području Županije poljoprivredne površine prikladne su za razvoj specifične poljoprivredne proizvodnje - ekološka poljoprivreda, a velike su mogućnosti za uzgoj stoke i podizanje manjih stočnih farmi te razvoj pčelarstva. Vrijedna tla za poljoprivrednu proizvodnju na ovom području su Konavosko polje te polje iznad naselja Obod.

Gradnja izvan građevinskog područja u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti može se dozvoliti uz uvjet primjene propisanih mjera zaštite okoliša i očuvanja krajobraza: - na posjedu primjerene veličine, - za stočarsku i peradarsku proizvodnju iznad minimalnog broja uvjetnih grla. U ZOP-u se ne može planirati gradnja, niti se može graditi pojedinačna ili više građevina namijenjenih za vlastite gospodarske potrebe (spremište za alat, strojeve, poljoprivrednu opremu i sl.) izvan građevinskog područja, osim za prijavljeno obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo i pružanje ugostiteljskih i turističkih usluga u seljačkom domaćinstvu s veličinom parcele najmanje 3 ha (kao prizemne građevine ukupne površine do 200m² i udaljene najmanje 300 m od obalne crte, a na otocima udaljene najmanje 100 m od obalne crte). Prostornim planovima uređenja Općine/Grada za područja izvan ZOP-a utvrdit će se kriteriji za izgradnju stambenih i gospodarskih objekata za vlastite potrebe i potrebe seoskog turizma na površinama manjim od 3 ha.

Šumarstvo kao gospodarska djelatnost u prostoru Županije ima osnovno značenje u očuvanju i pojačanoj zaštiti šumskog fonda. Razvoj šumarstva kao gospodarske djelatnosti temeljiti će se na načelu održivog gospodarenja. Gospodarenje šumama, osobito privatnim, u odnosu na korištenje i zaštitu prostora treba unaprijediti vrednovanjem njihovih općekorisnih funkcija i održanja ekološke ravnoteže u prostoru. Unutar šuma i šumskog zemljišta mogu se planirati samo oni zahvati u prostoru koji su u funkciji korištenja i održavanja šuma i šumskog zemljišta, a kojima se ni na koji način ne umanjuje vrijednost prostora. Zaštitno-gospodarske šume obuhvaćaju najveći dio šumskog resursa, a temeljna im je namjena zaštita i sanacija ugroženih područja (opožarenih površina i površina izloženih eroziji), poboljšanje mikroklimatskih osobina prostora, zaštita naselja, gospodarskih i drugih građevina. Unutar zaštitno-gospodarskih šuma mogu se planirati slijedeći zahvati u prostoru: šumarske postaje (lugarnice), planinarski domovi i lovačke kuće, depoi drvne građe, znanstvenoistraživačke stanice za praćenje stanja šumskih ekosustava, otkupne stanice šumskih plodina. Prostorni raspored i veličina zahvata odredit će se prostornim planovima gradova i općina uz posebne uvjete korištenja šuma koje propisuje nadležno državno tijelo.

UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI U PROSTORU U skladu s planiranim razmještajem stanovništva, njihovim potrebama, gospodarskim mogućnostima i postavljenim kriterijima predviđa se razvijanje planiranog sustava središnjih naselja u Županiji do 2015. godine na sljedeći način:

Definicija središta Naselje Područno središte Cavtat – Ćilipi i Zvekovica

U naselju Cavtat poticat će se u cilju aktiviranja neiskorištenih potencijala ubrzani razvoj gospodarstva, a jačanjem funkcija i stvaranjem pretpostavki za postupnu preobrazbu obilježja u grad srednje veličine, ta će preuzeti funkciju žarišta i nositelja policentričnog razvitka pripadajućeg prostora u mreži gradova Županije.

Za sadržaje središnjih funkcija na županijskoj, gradskoj, općinskoj i mjesnoj razini i za djelatnosti ostalih općih službi i institucija treba osigurati prostorne uvjete rada i razvoja. Ekonomičan, racionalan i funkcionalan razvitak, razmještaj i struktura središnjih uslužnih funkcija uvjet je za ostvarivanje njihove zadaće podizanja obrazovne i kulturne razine, zdravstvene kulture i standarda stanovništva, povećanja socijalne sigurnosti i skrbi o stanovništvu, kvalitetnijeg ustrojstva opskrbe, servisa i drugih usluga te rekreacije i odmora. Razmještaj i razvitak središnjih funkcija biti će u određenim središtima prema izvršenoj klasifikaciji središnjih funkcija za pojedine kategorije središnjih naselja. Sve funkcije u gradovima i u drugim središnjim naseljima potrebno je razvijati i dimenzionirati u skladu s razvitkom područja te brojem stanovnika, koji gravitira i koristi te usluge u cilju ostvarivanja približno jednakih uvjeta života, porasta kvalitete i standarda njihova življenja.

Mreža uprave na području Cavtata i Zvekovice obuhvaća sljedeće ustanove: • matični uredi • policijske postaje

Mreža prosvjete na području Cavtata i Zvekovice obuhvaća sljedeće ustanove: • dječji vrtić

• osnovna škola • glazbena škola

Mreža kulture na području Cavtata i Zvekovice obuhvaća sljedeće ustanove: • knjižnice i čitaonice • muzeji, umjetničke zbirke • domovi kulture-kina • radio postaje

Mreža zdravstva na području Cavtata i Zvekovice obuhvaća sljedeće ustanove: • ambulante primarne zdravstvene zaštite • ljekarne

Mreža socijalne skrbi na području Cavtata i Zvekovice obuhvaća sljedeće ustanove: • centar za pomoć i njegu

UVJETI ODREĐIVANJA GRAĐEVINSKIH PODRUČJA I KORIŠTENJA IZGRAĐENOG I NEIZGRAĐENOG DIJELA PODRUČJA Granice građevinskih područja utvrditi će se prostornim planovima uređenja općina/gradova na temelju detaljne analize demografskog i gospodarskog potencijala, određenih prostornih pokazatelja i iskaza površine izgrađenog i neizgrađenog dijela, uvažavajući sljedeće smjernice: • ispitati mogućnost gradnje unutar postojećih granica građevinskog područja, a posebno unutar nedovršenih dijelova te u odnosu na kapacitet postojeće infrastrukture, • povećati površinu građevinskog područja samo ako je iscrpljena mogućnost gradnje unutar postojećih granica tih područja i na temelju argumentiranih razvojnih potreba (porast broja stanovnika, središnje funkcije, razvoj gospodarstva), koje prati program izgradnje i uređenja zemljišta, a prijedlozi za povećanje moraju sadržavati podatke o iskorištenosti postojećeg građevinskog područja, osobito kada je neizgrađena površina veća od 10% ukupne površine građevinskog područja, • prilagoditi gustoću stanovanja i gustoću stanovništva prema tipu naselja sukladno pripadnosti prostoru određenom u ovim Provedbenim odredbama, • oblikovati građevinska područja primjereno geomorfološkim značajkama kao naseljsku cjelinu, odvojeno od druge takve cjeline. Zauzetost prostora se preporuča najviše 300 m2/st pri čemu se uzima u obzir izgrađena cjelina i kompaktni dijelovi naselja unutar građevinskog područja, bez poljoprivrednih, te šumskih i vodnih površina koje nisu u funkciji naselja.

Građevinska područja u Županiji se dijele na: - građevinska područja obalnog područja, - građevinska područja ostalog dijela Županije.

Na području Županije s obzirom na racionalnost korištenja utvrđuju se: 1. prostori visokog intenziteta korištenja, 2. prostori srednjeg intenziteta korištenja, 3. prostori niskog intenziteta korištenja.

Prostori visokog intenziteta korištenja su dijelovi naseljenih i izgrađenih područja s visokom koncentracijom gospodarskih kapaciteta i zaposlenih i to: • područje od Cavtata do Orašca, koje obilježava monofunkcionalna gospodarska orijentacija (turizam i komplementarne uslužne djelatnosti),

U tom području predviđa se nastavak koncentracije stanovništva i djelatnosti, nastavak gradnje i koncentracija svih namjena, s mogućnošću proširenja građevinskih područja, odnosno razrjeđivanja, ako su infra/suprastrukturno substandardna.

Za naselje Cavtat predlaže se da zbog interpoliranih zona povremenog/sekundarnog stanovanja zauzetost prostora iznosi 400-450 m2/st neto (u odnosu na građevinska područja stambene izgradnje), odnosno 670-750 m2/st bruto (u odnosu na ukupna građevinska područja - zbroj ukupne stambene izgradnje, industrijskih kapaciteta, rekreativnih zona, poslovne izgradnje i turističkih kapaciteta).

Glavne prostorne cjeline obalnog područja su: uži obalni pojas, akvatorij, zaobalje i otoci. Glavne sastavnice su: izgrađena obala, naselja (povijesni i novi dio), izdvojeni turistički kompleksi, gospodarski sklopovi uz obalu, prirodna obala i zaštićeni dijelovi obale, morfološke cjeline (uvale, rtovi, hridi, ušća vodotoka, potezi strme obale, prirodne plaže) za koje treba osigurati zaštitu prirodne i funkcionalne cjelovitosti i jedinstven planski obuhvat. Uređenje obalnog područja temeljiti će se na sljedećim osnovnim smjernicama: • planirati i provoditi izgradnju i uređenje prostora tako da se očuvaju prirodne, kulturne i tradicijske vrijednosti obalnog i zaobalnog krajolika te provoditi mjere za sanaciju ugroženih i vrijednih područja prirodne i graditeljske baštine, • povećati, ako je nužno, građevinska područja gradova i naselja smještenih u obalnom području uz morsku obalu ili ušća vodotoka, u pravilu na prostorima udaljenim od obale, a samo iznimno uz obalu, da se izbjegne neprekinuta izgrađena dužobalna zona, • osigurati dostupnost obali i javni interes za korištenje tog prostora za rekreaciju i pomorske djelatnosti te provoditi osobito mjere očuvanja prirodnih plaža, • temeljiti na funkcionalnim kriterijima i prirodnim uvjetima cjelovito uređenje i zaštitu obalnog područja kao i pomorskog dobra na kopnu, tako da se osigura cjelovitost planskog obuhvata i korištenja prostora pojedinih morfoloških jedinica, • očuvati značajke otoka, otočića i hridi s pretežito ili potpuno prirodnim ambijentom mora i namijeniti prvenstveno istraživanju i ograničenom, isključivo rekreativnom posjećivanju, bez mogućnosti formiranja građevinskih područja.

Određuju se kriteriji za veličinu, prostorni razmještaj i oblik građevinskih područja. Dimenzioniranje građevinskih područja naselja temeljiti će se na projekciji broja stanovnika Županije 2015. godine koja iznosi 125 000-135 000 stanovnika. Procjenjuje se sljedeći broj stanovnika i gustoća stanovništva:

Definicija središta Naselje Optimalna veličina naselja Gustoća stanovništva 2015.g. (broj stanovnika) 2015.g. (stanovnika/ha)

Područno središte Cavtat 3.000 - 5.000 15 – 25

Za razvoj gradova i ostalih naselja određuje se primjerenim sljedeći pravac preobrazbe: - infrastrukturna rekonstrukcija za prijelazna područja (gradska područje – Cavtat). Za male gradove i naselja s gradskim obilježjima (Cavtat) kao i lokalna središta, predlaže se urbanizacijski proces provoditi kombinacijom postupaka za reurbanizaciju, revitalizaciju i infrastrukturnu rekonstrukciju.

UVJETI (FUNKCIONALNI, PROSTORNI, EKOLOŠKI) UTVRĐIVANJA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA U PROSTORU U cestovnom prometu treba osigurati optimalno povezivanje unutar Županije, te povezivanje Županije sa ostalim dijelovima Hrvatske i Europom gradnjom prometnica kojima će se brzo i učinkovito odvijati tranzitni promet područjem Županije na način da se stvori optimalan cestovni prometni sustav s poticajnim utjecajem na život stanovnika.

To se planira postići: • poboljšanjem postojeće cestovne prometne mreže (rekonstrukcija, modernizacija, pojačano održavanja) s naglaskom na obnovi i rekonstrukciji, a dijelom izgradnji novih trasa na državnim cestama, koje čine okosnicu cestovne mreže Županije, • omogućavanjem bolje prometne povezanosti između gradova i općina u Županiji, • izgradnjom obilaznica naselja u kojima prolaz tranzitnog prometa stvara funkcionalni problem, • uređivanjem cestovne prometne mreže unutar područja naselja radi omogućavanja njihovog normalnog funkcioniranja, Varijantna rješenja pojedinih koridora prometnica, odnosno koridori u istraživanju, sastavni su dio PPDNŽ do izgradnje prometnice, a na preostalim koridorima prostor će se potom koristiti prema postojećoj namjeni.

Cestovni prometni sustav čini mreža sljedećih cestovnih koridora i pripadajućih građevina: • brza cesta Dubrovnik - Debeli brijeg, • planirane spojne prometnice sa Jadransko-Jonske autoceste na cestovnu mrežu nižeg reda, • ostale državne, županijske i lokalne ceste.

Prostorni plan Dubrovačko-neretvanske županije, isječak kartografskog prikaza 2.1.1. Infrastrukturni sustavi - cestovni promet

Izvor: Prostorni plan Dubrovačko-neretvanske županije (Službeni glasnik Dubrovačko-neretvanske županije 06/03, 03/05, 03/06, 07/10), OBRADA INSTITUT IGH d.d.

Od čvora Dubrovnik-istok utvrđuje se koridor brze ceste sa dva kolnika (četiri prometna traka) sjeverno od gornjih naselja u Župi dubrovačkoj prema Platu i Cavtatu, sjevernim rubom područja zračne luke Dubrovnik i naselja Čilipi, te dalje u koridoru državne ceste D8 zaobilazeći naselje Grudu prema međunarodnim graničnom prijelazu Debeli brijeg. Iza naselja Čilipi koridor vodi postojećom trasom Jadranske turističke ceste s tim da na području naselja Gruda postoje dvije varijante prolaska. Po prvoj varijanti planira se obilaznica naselja južno od istog, dok se po drugoj koridor poklapa s postojećim koridorom D-8 i podvožnjakom (tzv. zatrpani tunel) se provodi kroz naselje. Na brzoj cesti se uz navedeno još planira: - Čvor Cavtat - spoj za zračnu luku i područje zapadnog dijela Konavala.

Na području Županije sustav pomorskog prometa čine luke otvorene za javni promet:

Općina naselje lokalitet Nazivi luka premaNaredbi Vrsta Značaj Napomena o razvrstaju luka... (PL, TL) (M, D, (96/96) Ž, L) Konavle Cavtat Tiha - Cavtat Luka Cavtat PL L proširenje Stara Luka Cavtat PL L

PL - putnička luka

Na području Županije sukladno Odluci o popisu iskrcajnih mjesta za ribarska plovila koja obavljaju gospodarski ribolov na moru („Narodne novine“, broj 64/09. i 66/09.) određuju se unutar luka otvorenih za javni promet: Iskrcajna mjesta za ribarska plovila duljine ispod 15 metara: - Cavtat (Općina Konavle)

Prostorni plan Dubrovačko-neretvanske županije, isječak kartografskog prikaza 2.1.2. Infrastrukturni sustavi - željeznički, pomorski i zračni promet

Izvor: Prostorni plan Dubrovačko-neretvanske županije (Službeni glasnik Dubrovačko-neretvanske županije 06/03, 03/05, 03/06, 07/10), OBRADA INSTITUT IGH d.d.

Pri izradi planova nižeg reda, na mjestima koja se tradicionalno koriste za privez plovila lokalnog stanovništva predviđaju se sidrišta i komunalna privezišta u sklopu luka otvorenih za javni promet.

Pomorski granični prijelazi: - sezonski međunarodni granični prijelaz: Cavtat

Telekomunikacijski promet Na području Županije razvoj telekomunikacijske mreže temelji se na unaprjeđenju postojećeg, relativno visokog stupnja razvijenosti i praćenju novih tehnoloških dostignuća. Postojeći telekomunikacijski sustav veza, odnosno podzemni i podmorski svjetlovodni kabeli (Adria 1 i Jadranko) planira se dodatno povezati svjetlovodnim kabelima s telekomunikacijskim sustavima susjednih zapadnih zemalja (Italija). Ovisno o budućim potrebama moguća su odstupanja na planiranoj mreži. Podržava se polaganje elektroničkih komunikacijskih kabela (trasa) u koridorima cestovne i željezničke infrastrukture radi zaštite i očuvanja prostora, te sprječavanja nepotrebnog zauzimanja novih površina, Zbog potreba za novim uslugama u svim naseljima u novoplaniranim prometnicama potrebno je prostornim planovima užih područja predvidjeti koridore za ugradnju elektroničke komunikacijske mreže . Potrebno je izgraditi preostali dio mreže radijskih i TV odašiljača i pretvarača radi postizanja planirane pokrivenosti teritorija Županije.

Prostorni plan Dubrovačko-neretvanske županije, isječak kartografskog prikaza 2.2.1. Infrastrukturni sustavi - pošta i javne telekomunikacije

Izvor: Prostorni plan Dubrovačko-neretvanske županije (Službeni glasnik Dubrovačko-neretvanske županije 06/03, 03/05, 03/06, 07/10), OBRADA INSTITUT IGH d.d.

Energetski sustav Sustav opskrbe električnom energijom na razini PPDNŽ obuhvaća proizvodna postrojenja, te prijenosna i transformatorska postrojenja od 35 (20) kV na više. Osnovno napajanje električnom energijom promatranog područja Konavala, ali i šireg područja grada Dubrovnika ostvaruje se preko postojeće TS 110/35/10kV Komolac, instalirane snage 126 MVA (2x63 MVA), smještene na sjeverozapadnim prilazima gradu Dubrovniku na samom ušću rijeke Omble u zaljev Rijeke dubrovačke. Opskrba potrošača električnom energijom na području Općine Konavle trenutačno se ostvaruje na nivou 35kV distributivne mreže i to preko TS 35/10kV Cavtat (smještena na jugoistočnim prilazima grada Cavtat) i TS 35/10kV Pločice (smještene jugoistočno od Grude). Na distribucijskom sustavu TS 35(20) kV "Cavtat“ planirana je rekonstrukcija. Programom izgradnje malih hidroelektrana (Program MAHE) planira se mala hidroelektrana “Konavle” koja bi energetski koristila protočne vode iz odvodnog tunela Konavoskog polja. U izgradnji elektroenergetske mreže treba koristiti u najvećoj mjeri postojeće koridore i težiti što manjem zauzimanju novih površina.

Prostorni plan Dubrovačko-neretvanske županije, isječak kartografskog prikaza 2.2.2. Infrastrukturni sustavi - pošta i telekomunikacije – javne telekomunikacije u pokretnoj mreži

Izvor: Prostorni plan Dubrovačko-neretvanske županije (Službeni glasnik Dubrovačko-neretvanske županije 06/03, 03/05, 03/06, 07/10), OBRADA INSTITUT IGH d.d.

Vodoopskrba Usporedo sa radovima na unapređenju vodoopskrbnih sustava provodit će se sanitarna zaštita i uređenje izvorišta. Potrebno je izvršiti hidrogeološke radove za utvrđivanje zona sanitarne zaštite i na razini Županije donijeti odluke o tim zonama. Općina Konavle će se opskrbljivati vodom preko vodoopskrbnog sustava Konavle - istok sa vodozahvatom na izvoru Konavoska ljuta i preko vodoopskrbnog sustava Konavle - zapad sa vodozahvatom na izvoru Duboka Ljuta. Na vodovodu Konavle - istok planiraju se radovi na uređenju i sanitarnoj zaštiti izvorišta Konavoska ljuta, izradi kaptaže “Konavoska ljuta”, te izgradnji podsustava „Radovčići“, „Kuna“, „Đurinići - Vitaljina - Prevlaka“, „Karasovići“ i „Zastolje - Crnjegovina“. Vodoopskrbni podsustav „Vodovađa“ koji bi se vezao na zahvat Veliko vrelo obuhvatio bi vodoopskrbu naselja Palje Brdo i Dobruša, te Bane, Donju i Gornju Vodovađu i Vatase. Radovi na vodoopskrbnim sustavima Konavle - zapad vezani su uglavnom za uređenje izvorišta Duboka ljuta, rekonstrukciju vodocrpilišta, uvođenje automatike i daljinskog upravljanja. Na cjevovod koji vodi od vodospremnika „Rajčevići“ do naselja Mihanići vezati će se izgradnja podsustava za opskrbu vodom naselja Jasenice, Šilješki, Brotnice, Stravča i Duba Konavoska. Podsustav će se spojiti na ovaj cjevovod u naselju Gabrile.

Prostorni plan Dubrovačko-neretvanske županije, isječak kartografskog prikaza 2.3. Infrastrukturni sustavi - energetski sustavi

Izvor: Prostorni plan Dubrovačko-neretvanske županije (Službeni glasnik Dubrovačko-neretvanske županije 06/03, 03/05, 03/06, 07/10), OBRADA INSTITUT IGH d.d.

Sustavi za zaštitu voda i mora Zaštita voda i mora od onečišćenja otpadnim vodama će se osigurati izgradnjom kanalizacijskih sustava naselja, turističkih, poslovnih i proizvodnih objekata s uređajem za pročišćavanje i ispustom u prijamnik, kojima će se spriječiti nekontrolirano ispuštanje u vodotoke, obalno more i poluzatvorene morske zaljeve, s tim da se ne pretpostavlja prikupljanje svih nabrojanih kategorija otpadnih voda jednim sustavom, odnosno njihovo pročišćavanje na jednom mjestu. Sustavi odvodnje se planiraju kao razdjelni, kojima će se otpadne vode odvojeno prikupljati i pročišćavati od oborinskih voda, kako oborinske vode ne bi opterećivale sustave odvodnje otpadnih voda. Izgradnja unutar ZOP-a moguća je samo uz prethodno izgrađenu mrežu odvodnje s uređajem za pročišćavanje i ispustom u prijamnik. Iznimno, u izgrađenim dijelovima naselja, do izgradnje javne mreže odvodnje građevine kapaciteta potrošnje do 10 ES (ekvivalent stanovnika) mogu se spojiti na vodonepropusne sanitarno ispravne septičke ili sabirne jame na način prihvatljiv za okoliš. Izgradnja građevina (stambenih, stambeno- poslovnih, javno-društvenih, poslovnih i proizvodnih) sa kapacitetom preko 10 ES moguća je samo uz realizaciju vlastitog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda sa odgovarajućim ispustom u prijamnik, prema posebnim vodopravnim uvjetima.

Prostorni plan Dubrovačko-neretvanske županije, isječak kartografskog prikaza 2.4.-2.5. Infrastrukturni sustavi - vodnogospodarski sustavi i obrada, skladištenje i odlaganje otpada

Izvor: Prostorni plan Dubrovačko-neretvanske županije (Službeni glasnik Dubrovačko-neretvanske županije 06/03, 03/05, 03/06, 07/10), OBRADA INSTITUT IGH d.d.

Za naselja izvan ZOP-a, koja se zbog topografskih uvjeta i male gustoće naseljenosti, te relativno malog broja stanovnika neće obuhvatiti javnim kanalizacijskim sustavima predviđa se individualno zbrinjavanje otpadnih voda sa septičkim jamama ili nepropusnim sabirnim jamama koje bi se praznile na uređajima za pročišćavanje. Ukoliko bude iskazan odgovarajući interes ova naselja mogu formirati izdvojene sustave odvodnje s vlastitim uređajima za pročišćavanje otpadnih voda i ispustom u prijamnik. Kanalizacijski sustavi se planiraju za sva veća naselja, naselja u obalnom području, naselja uz vodotoke i jezera te naselja u vodozaštitnom području izvorišta koja se koriste u vodoopskrbi. Potrebno je izvršiti predtretman otpadnih voda ugostiteljsko-turističkih objekata, servisa i industrijskih pogona na vlastitim uređajima za pročišćavanje prije upuštanja u javni kanalizacijski sustav. Pročišćene otpadne vode će se ispuštati u more dugim podmorskim ispustima.

MJERE OČUVANJA KRAJOBRAZNIH VRIJEDNOSTI Krajobraznu osnovu treba uspostaviti i održavati na državnoj, županijskoj i gradskoj/općinskoj razini, pri nadležnim službama prostornog uređenja, uz multidisciplinarnu suradnju službi zaštite prirodne i graditeljske baštine, zaštite okoliša te nositelja relevantnih znanstvenih i stručnih projekata. Do uspostave Krajobrazne osnove vrednovanje krajolika na županijskoj razini treba provoditi na temelju smjernica za očuvanje krajobrazne raznolikosti područja, seoskih krajolika i prostornog identiteta gradova utvrđenih Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske, kao i smjernica u PPDNŽ za polazišta u izradi prostornih planova užih područja. Na području Županije predlaže se temeljem Prostornog plana Dubrovačko-neretvanske županije očuvati 61 osobito vrijedan predio - prirodni krajobraz, te nakon razmatranja mogućnosti kroz stručne studije nadležne službe zaštite prirode u budućnosti pojedine zaštititi u odgovarajućim kategorijama po zakonu. Na ovom području vrijedni prirodni krajobraz je: - akvatorij južnih obala Bobare i Mrkana do uvale Donji Molunat (rt Lokvica) - poluotok Sustjepan kod Cavtata

Osobito vrijedni predjeli - prirodni krajobrazi te njihov sustav mjera zaštite trebaju osigurati trajno prisustvo navedenih prirodnih oblika kao i zaštitu od bitne promjene tih vrijednosti, stoga ih je potrebno u prostornim planovima užeg područja: • sačuvati od prenamjene te unapređivati njihove prirodne vrijednosti i posebnosti (poticati prirodnu regeneraciju šuma, pošumljavanje, rekultivacija) u skladu s okolnim prirodnim uvjetima i osobitostima da se ne bi narušila prirodna krajobrazna slika, • odgovarajućim mjerama (prevencijom) sprječavati šumske požare, • uskladiti i prostorno organizirati različite interese u krajobrazno i biološko jedinstvenim područjima (npr. Neretve), • posebno ograničiti i pratiti građevinsko zauzimanje neposredne obale, • izbjegavati raspršenu izgradnju po istaknutim reljefnim uzvisinama, obrisima, i uzvišenjima te vrhovima kao i dužobalnu izgradnju jer to narušava krajobraznu sliku, • izgradnju izvan granica građevinskog područja treba kontrolirati u veličini gabarita i izbjegavati postavu takve izgradnje uz zaštićene ili vrijedne krajobrazne pojedinačne elemente, • treba štititi značajnije vizure od zaklanjanja većom izgradnjom (vjetroelektrane), • planirani koridori infrastrukture (ceste, željeznice, elektrovodovi i sl.) treba izvoditi duž prirodne reljefne morfologije. Ukoliko treba izvoditi veće morfološke promjene (nasipi i usjeci) preporučuje se izvedba građevinskih tijela odvojenih od

terena kako bi se osigurao dojam cjelovitosti i stopljenosti tj. protočnosti krajobraza, • osobito vrijedne predjele - prirodne krajobraze treba u konačnosti postepeno dovesti i do zakonske zaštite od nepoželjnih intervencija i to različitim stupnjevima (od značajnog krajobraza do pojedinačnih spomenika).

MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I POSEBNOSTI I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA Na području Dubrovačko-neretvanske županije zaštićeno je i potencijalno vrijedno za zaštitu 68 područja prirodne baštine. Prema stupnju zaštite (Zakon o zaštiti prirode, Narodne novine broj 70/08. VI. 2005.), do sada su zaštićena 43 prirodno vrijedna područja. Potencijalno vrijednih za zaštitu je 25 prirodnih područja. S ciljem sustavne skrbi o svim prirodnim vrijednostima, a posebno zaštićenim i evidentiranim prirodnim vrijednostima te područjima ekološke mreže, uspostaviti propisanu zaštitu i donijeti određene prostorne planove.

Na području Županije predlaže se temeljem Zakona o zaštiti prirode zaštititi sljedeće prirodne vrijednosti:

Kategorija Podkategorija Lokalitet poseban rezervat ornitološki Mrkan, Bobara i Supetar – Cavtat spomenik prirode geomorfološki Šipun – Cavtat

Prostorni plan Dubrovačko-neretvanske županije, isječak kartografskog prikaza 3.1.1. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora - područje posebnih uvjeta korištenja - prirodna i graditeljska baština

Izvor: Prostorni plan Dubrovačko-neretvanske županije (Službeni glasnik Dubrovačko-neretvanske županije 06/03, 03/05, 03/06, 07/10), OBRADA INSTITUT IGH d.d.

Predlaže se dodatno vrednovati te ovisno o rezultatima eventualno zaštititi temeljem Zakona o zaštiti prirode potencijalno vrijedna područja:

Kategorija Lokalitet posebni rezervat u moru akvatorij otoka Mrkan, Bobara i Supetar

Radi eventualnog utvrđivanja novih područja vrijednih zaštite potrebno je nastaviti rad na vrednovanju prirode u Županiji. Za zaštićena područja i područja ekološke mreže potrebno je izraditi planove upravljanja i godišnji program zaštite i održavanja, očuvanja, promicanja i korištenja zaštićenog područja i mjere zaštite sukladno Zakonu o zaštiti prirode i Uredbi o proglašenju ekološke mreže. Potrebno je osigurati poticaje za aktivnosti u područjima prirodnih vrijednosti koje doprinose očuvanju biološke raznolikosti (tradicionalna poljoprivreda, ekstenzivno stočarstvo, ekološka poljoprivreda i dr.) kroz u suradnju nadležnih tijela državne i županijske uprave. Sukladno Zakonu o zaštiti prirode svi prostorni planovi općina i gradova koji obuhvaćaju zaštićeno područje i čija provedba može imati značajan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže moraju prije donošenja ishoditi suglasnost središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove zaštite prirode. Zaštićene biljne i životinjske vrste, kao i vrste kojima opada brojnost, nestaju staništa i prijeti odumiranje treba štititi unutar zaštićenih predjela i odgovarajućim planskim mjerama u prostornim planovima uređenja općina/gradova.

Prostorni plan Dubrovačko-neretvanske županije, isječak kartografskog prikaza 3.1.2. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora - područje posebnih uvjeta korištenja - uvjeti zaštite graditeljske baštine

Izvor: Prostorni plan Dubrovačko-neretvanske županije (Službeni glasnik Dubrovačko-neretvanske županije 06/03, 03/05, 03/06, 07/10), OBRADA INSTITUT IGH d.d.

Dijelovi ekološke mreže u Županiji Ekološka mreža je sustav funkcionalno povezanih područja važnih za ugrožene vrste i staništa. Funkcionalnost ekološke mreže osigurana je zastupljenošću njezinih sastavnica. Područja ekološke mreže sukladno EU ekološkoj mreži NATURA 2000 podijeljena su na područja važna za ptice te područja važna za divlje svojte osim ptica i stanišne tipove. Unutar ekološke mreže njezini dijelovi povezuju se prirodnim ili umjetnim ekološkim koridorima. Ekološki koridor je ekološka sastavnica ili niz takvih sastavnica koje omogućuju kretanje populacijama živih organizama od jednog lokaliteta do drugog. U Hrvatskoj je ekološka mreža propisana Zakonom o zaštiti prirode, a obuhvaća tzv. Ekološki važna područja od međunarodne i nacionalne važnosti koja su međusobno povezana koridorima. Ekološka mreža proglašena je Uredbom Vlade Republike Hrvatske u listopadu 2007. (Narodne novine broj 109/07). Sukladno mehanizmu EU Direktive o staništima, Zakon propisuje da se dijelovi ekološke mreže mogu štititi kao posebno zaštićena područja ili provedbom planova upravljanja, kao i kroz postupak ocjene prihvatljivosti za prirodu svakog ugrožavajućeg zahvata. Negativno ocijenjen zahvat se može odobriti samo u slučajevima prevladavajućeg javnog interesa i uz Zakonom utvrđene kompenzacijske uvjete. Važan mehanizam je i mogućnost sklapanja ugovora s vlasnicima i ovlaštenicima prava na područjima ekološke mreže, uz osiguranje poticaja za one djelatnosti koje doprinose očuvanju biološke raznolikosti. Područje obuhvata Prostornog plana Dubrovačko-neretvanske županije preklapa se s 167 područja važnih za divlje svojte i staništa te 5 međunarodno važnih područja za ptice:

Važna područja za divlje svojte i stanišne tipove:

Grad/Općina Naselje Naziv Smjernice

Konavle Cavtat Bobara 29, 113, 114 Šipun špilja 6000 Cavtat – Vitaljina Akvatorij uz Konavoske stijene 25,29,31,32, 132, 133

Smjernice za mjere zaštite za područja ekološke mreže su sljedeće: 25 - Ograničiti sidrenje 29 - Odrediti kapacitet posjećivanja područja 31 - Regulirati akvakulturu 32 - Regulirati ribolov povlačnim ribolovnim alatima 113 - Očuvati povoljnu strukturu i konfiguraciju te dopustiti prirodne procese, uključujući eroziju 114 - Očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme 132 - Očuvati povoljnu građu i strukturu morskoga dna, obale, priobalnih područja i riječnih ušća 133 - Očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme 6000 - Podzemlje

Za ugrožena i rijetka staništa treba provoditi sljedeće mjere očuvanja: • očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip te zaštićene i strogo zaštićene divlje svojte što podrazumijeva neunošenje stranih (alohtonih) vrsta i genetski modificiranih organizama i osiguranje prikladne brige za njihovo očuvanje, očuvanje njihovog staništa i njihovo praćenje (monitoring) • spriječiti nestajanje kamenjarskih pašnjaka i planinskih rudina (putem ispaše, košnje, poticati ekstenzivan način stočarstva) • u gospodarenju šumama treba očuvati šumske čistine (livade, pašnjake i dr.) i šumske rubove, produljiti ophodnju gdje je to moguće, prilikom dovršnog sijeka

ostavljati manje neposječene površine, ostavljati zrela, stara i suha stabla, izbjegavati uporabu kemijskih sredstava za zaštitu, pošumljavanje ukoliko je potrebno vršiti autohtonim vrstama, uzgojne radove provoditi na način da se iz degradacijskog oblika šuma postepeno prevodi u visoki uzgojni oblik • očuvati povoljnu građu i strukturu morskog dna i obale i priobalnih područja i ne iskorištavati sedimente iz sprudova u priobalju, očuvati fizikalna i kemijska svojstva morske vode • na područjima naselja posidonie preporuča se zabrana sidrenja, odnosno prilikom sidrenja obavezno je korištenje postojećeg mrtvog veza (colpo morto) te je zabranjen ribolov povlačnim ribolovnim alatima.

POSTUPANJE S OTPADOM Utvrđuje se cjeloviti sustav gospodarenja otpadom (izdvojeno skupljanje otpada, recikliranje otpada, kompostiranje organskog otpada, termičku obradu ostatnog organskog otpada iz procesa predobrade i sortiranja otpada, te odlaganje ostatka nakon obrade) i određuju potencijalne lokacije za objekte u sustavu gospodarenja otpadom. Cjeloviti sustav gospodarenja otpadom sa županijskim centrom za gospodarenje otpadom Lučino razdolje u Općini Dubrovačko primorje, pretovarnim stanicama, reciklažnim dvorištima, zelenim otocima, pogonima za obradu građevinskog otpada i dr. će se realizirati do 2015. godine. Sanirana odlagališta otpada (Grabovica - Dubrovnik) će se zadržati u funkciji zbrinjavanja otpada sukladno zakonskoj regulativi, odnosno do otvaranja Županijskog centra za gospodarenje otpadom Lučino razdolje u Općini Dubrovačko primorje. Nakon izgradnje županijskog centra za gospodarenje otpadom, navedene lokacije moguće je koristiti isključivo kao odlagališta inertnog otpada, te za smještaj pretovarnih stanica, odlagališta (skladišta) izdvojeno skupljenih vrsta otpada do otpreme na središnje mjesto u Županiji.

Građevine za odlaganje otpada na području Općine Konavle su:

Naselje Lokalitet Vrsta Post/plan ZOP Močići Napušteni kamenolom GO pl ne sjeverozapadno od zračne luke - Kokotova glava Popovići Industrijska zona Popovići RD, PS pl ne

GO - građevina za obradu građevinskog otpada RD - reciklažno dvorište PS - pretovarna stanica

U prostornim planovima užih područja (PPUG/O, UPU) će se utvrditi lokacije sabirališta otpada (reciklažna dvorišta, zeleni otoci). Lokacije reciklažnih dvorišta se mogu odrediti i unutar poslovnih zona. Za izgradnju županijskog centra za gospodarenje otpadom i izgradnju pretovarnih stanica moguće je temeljem Plana ishoditi potrebite dozvole sukladno Zakonu.

Planiranje i gradnja pojedinačnih ili više građevina namijenjenih za skladištenje, obradu i odlaganje otpada se ne može dopustiti u ZOP-u, osim ako to zahtijevaju prirodni uvjeti i konfiguracija terena. Radi sprječavanja mogućih negativnih utjecaja odlagališta na okoliš (podzemne i površinske vode, tlo, zrak) potrebno je provoditi mjere sanitarne zaštite i stalan monitoring sukladno propisima. Sve otpadne vode koje nastanu u županijskom centru za gospodarenje otpadom moraju se sakupljati i obraditi sukladno posebnim vodopravnim uvjetima.

Oborinske vode će se sakupljati obodnim kanalom u bazen za oborinske vode prije ispuštanja u prijamnik. Sanitarne otpadne vode će sakupljati u nepropusni sabirni bazen odakle se prema potrebi povremeno odvoze autocisternama, odnosno odvoditi na vlastiti uređaj za pročišćavanje sa ispustom u prijamnik. Procjedne vode iz odlagališta koje se skupljaju u sabirni bazen drenažnim sustavom položenim na vodonepropusnu podlogu i otpadne vode nastale u procesu obrade otpada će se odvojeno obrađivati do kvalitete za ispust u prijamnik.

MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ Županija je obvezna donijeti Izvješće o stanju okoliša i Program zaštite okoliša za četverogodišnje razdoblje. U Programu zaštite okoliša se posebice utvrđuje stanje okoliša po pojedinim dijelovima prirode (vode, more, šume, tlo, zrak) i prostornim cjelinama, mjere za sprječavanje onečišćenja, smjernice za očuvanje i unapređenje stanja okoliša, interventne mjere u iznenadnim slučajevima onečišćenja. U svrhu zaštite okoliša potrebno je: • provoditi mjere sanacije ugroženih dijelova prostora i okoliša u okviru djelovanja svih subjekata korištenja prostora, osobito sustava s velikim utjecajem na okoliš (industrija i rudarstvo, energetika, promet, intenzivna poljoprivreda, vodno gospodarstvo), • ispitati i uskladiti prema smjernicama održivog i ravnomjernijeg razvitka, koje uvažavaju značajke i osjetljivost prostorne strukture, postojeće prostorno-planske i razvojne projekcije, osobito s gledišta pretežito deklarativnih postavki zaštite okoliša i oslonca na predviđeni neutemeljen trend rasta svih razvojnih veličina s učincima zauzimanja prostora, • osnažiti udjel ulaganja u infrastrukturu i kvalitativnu transformaciju postojećih gospodarskih sustava (uklanjanje nečistih i zastarjelih tehnologija), a u postupcima određivanja novih lokacija i trasa obuhvatiti bitne elemente okoliša i osigurati interdisciplinaran pristup, • uspostaviti mehanizme informiranja i donošenja odluka temeljenih na vjerodostojnosti i povjerljivosti podataka te težiti suradnji i konsenzusu svih relevantnih subjekata i lokalne zajednice • sprječavati onečišćenja na mjestu mogućeg ili stvarnog nastanka (u okviru tehnologija i funkcionalnih cjelina), uspostaviti ekonomske i pravne instrumente poticanja i sankcija, a konflikte rješavati prvenstveno prevencijom i poticajnim mjerama. Na području Županije potrebno je radi učinkovitije zaštite okoliša, organizirati praćenje (monitoring) kakvoće zraka, tla i voda te povećati broj plaža na kojima se ispituje kakvoća mora za kupanje. Za područje Županije potrebno je izraditi elaborat zaštite od požara.

Vode U cilju zaštite voda i mora od otpadnih voda potrebno je: • osigurati izvedbu odvodnih sustava prema poglavlju 6.3.3. ovih Odredbi, • izvršiti predtretman otpadnih voda raznih servisa i industrijskih pogona na vlastitim uređajima za čišćenje prije upuštanja u javni kanalizacijski sustav. • razmotriti mogućnost upotrebe mulja u poljoprivredi, cvjećarstvu i šumarstvu u sklopu programa zbrinjavanja mulja sa uređaja za čišćenje, • provesti sanitarnu zaštitu izvorišta koja se koriste u vodoopskrbi. Za slijevna područja izvorišta potrebno je izraditi hidrogeološke studije zona sanitarne zaštite izvorišta kao stručne podloge kojima će se utvrditi zaštitne zone i mjere zaštite,

• ograničiti upotrebu i uvesti nadzor nad upotrebom umjetnih gnojiva i kemijskih sredstava za zaštitu bilja, • zabraniti izgradnju gospodarskih objekata koji ispuštaju štetne i opasne tvari u slijevnim područjima izvorišta, • zabraniti odlaganje otpada na nesanitarnim odlagalištima, • uspostaviti redovitu kontrolu kakvoće vode na vodotocima, jezerima i izvorima.

More Planiranje, gospodarenje i zaštita mora kao najznačajnijeg obnovljivog prirodnog resursa Hrvatske ima strateško značenje za održivi prostorni razvitak, a kao velik i cjelovit eko sustav osigurava uvjete kvalitetnog življenja. Program korištenja i zaštite obalnoga područja i mora u okviru Integralnog programa upravljanja obalnim područjem i morem na nacionalnoj razini treba uvažavati specifičnosti obalnog područja na području Županije. U Programu je potrebno: • identificirati i ocijeniti probleme, • uspostaviti prioritete i odrediti način rješavanja prioritetnih problema, • identificirati, ocijeniti i izvršiti odabir strategije i mjera za odabrani način rješavanja pojedinog prioritetnog problema, • definirati kriterije za ocjenjivanje učinkovitosti prihvaćenih strategija i programa, • odrediti programe elemenata potrebnih za podršku u rješavanju prioritetnih problema.

Prostorni plan Dubrovačko-neretvanske županije, isječak kartografskog prikaza 3.1.3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora – područja posebnih uvjeta korištenja - staništa

Izvor: Prostorni plan Dubrovačko-neretvanske županije (Službeni glasnik Dubrovačko-neretvanske županije 06/03, 03/05, 03/06, 07/10), OBRADA INSTITUT IGH d.d.

Dugoročni cilj nacionalnog programa treba biti razvoj integriranih strategija i programa u usmjeravanju prioriteta svih aktivnosti u odnosu na utjecaj s kopna na morsku sredinu, a Program aktivnosti mora biti integriran s cjelokupnim nacionalnim ciljevima i drugim odgovarajućim programima za održivi razvitak. Za potrebe zaštite mora na području Županije, gradova i općina, a prema stanju kvalitete mora, djelatnostima i izvorima onečišćenja, potrebno je prioritetno uspostaviti katastar zagađivača mora i obalnog područja te redovito pratiti opterećenje mora otpadnim tvarima. Na području Županije potrebno je uspostaviti cjeloviti sustav praćenja stanja onečišćenja mora i podmorja, osobito u urbaniziranim područjima Županije. Nekontrolirano ispuštanje gradskih otpadnih voda u obalno more i poluzatvorene zaljeve (Cavtat), potrebno je spriječiti izgradnjom kanalizacijskih sustava s uređajima za pročišćavanje i dugačkim podmorskim ispustima. Nekontrolirano ispuštanje industrijskih otpadnih voda u obalno more potrebno je spriječiti izgradnjom uređaja za pročišćavanje industrijskih otpadnih voda na mjestu nastanka i njihovim upuštanjem u gradski kanalizacijski sustav. U obalnom području, a izvan građevinskih područja nije dopušteno nasipavanje i izgradnja pristana, priveza i privezišta. U ZOP-u, a izvan građevinskih područja nije dopušteno nasipavanje obale i izgradnja luka nautičkog turizma, pristana, priveza i privezišta. Sanacijom i pravilnim rješenjem odvodnje te sustavom pročišćavanja potrebno je ukloniti oštećenja na pridnenim zajednicama, koja su nastala djelovanjem divlje i nekontrolirane odvodnje te ih postupno dovesti u prvobitno stanje. Potrebno je utvrditi stanje bentoskih zajednica na propisanim sidrištima turističkih i teretnih brodova.

Šume Na području Županije je očuvanje i sprečavanje daljnjeg smanjenja šumskog fonda prioritetna zadaća. Za šume posebne namjene i zaštitne šume potrebno je odrediti način gospodarenja i regeneracije te smjernice za zaštitu šuma u skladu sa svrhom i aktom o proglašenju. Programima gospodarenja šumama potrebno je obuhvatiti i privatne šume radi očuvanja i unapređenja šumskog fonda i provođenja zajedničke politike gospodarenja državnim i privatnim šumama. Programima za gospodarenje šumama na kršu, čije se korištenje pretežito zasniva na općekorisnim funkcijama, potrebno je dati posebnu pozornost. Potrebno je provoditi preventivne mjere radi zaštite od požara i to osobito: • njegu i prorjeđivanje mladih kultura, • probijanje i održavanje protupožarnih putova, • uspostavu motrilačke službe s patroliranjem. Radi zaštite od požara oko obradivih tala posebice maslinika i vinograda potrebno je smanjiti neracionalan i divlji rast borove šume. Programima jednostavne i proširene biološke reprodukcije šuma osim opožarenih i erozijskih površina potrebno je obuhvatiti posebice područja uz glavne prometnice i na atraktivnim površinama uz turistička naselja.

Tlo Zabranjuje se prenamjena osobito vrijednog obradivog (P1) poljoprivrednog zemljišta u nepoljoprivredno, a posebice u građevinske svrhe. Vrijedno obradivo (P2) poljoprivredno zemljište se ne može koristiti u nepoljoprivredne svrhe osim: • kad nema niže vrijednoga poljoprivrednog zemljišta, • kada je utvrđen interes za izgradnju građevina koje se prema posebnim propisima grade izvan građevinskog područja (potrebe oružanih snaga, odnosno obrane, izgradnja prometne, energetske i ostale infrastrukture, osnivanja i proširivanja groblja, odlaganja otpada, ako za to ne postoje drugi pogodni prostori, izgradnje

građevina za obranu od poplave, odvodnjavanje i navodnjavanje, uređivanje bujica i zaštita voda od zagađivanja) • pri gradnji gospodarskih građevina namijenjenih isključivo za poljoprivrednu djelatnost i preradu poljoprivrednih proizvoda. Pri izmjenama i dopunama prostornih planova užih područja potrebno je na temelju detaljnog bonitetnog vrednovanja poljoprivrednog zemljišta smanjiti ili izmjestiti zone koje zauzimaju površine osobito vrijednog (P1) i vrijednog poljoprivrednog zemljišta (P2), posebice značajnih površina sporta i rekreacije za namjenu golf terena u užem ili širem smislu, kao i izbjegavati područja pod uzgojem ili pogodna za uzgoj višegodišnjih kultura (voćnjaka, maslinika i vinograda) neovisno o iskazanom obuhvatu PPDNŽ-a. Funkcije tla potrebno je dugoročno kvalitativno i kvantitativno osigurati i održavati mjerama koje su usmjerene poglavito na korištenje tla primjereno staništu, smanjenje uporabe površina, izbjegavanje erozije i nepovoljne promjene strukture tla kao i smanjenje unošenja tvari. Funkcionalnost i mogućnosti korištenja tla za različite namjene kao i buduća raspoloživost tla postiže se preventivnom zaštitom. Preventivna zaštita funkcija tla provodi se: • određivanjem prioritetnih područja za određeno korištenje, • osiguranjem vrijednih tla i lokacija posebnim mjerama, uključivo i njihovo korištenje. Smanjivanje trošenja površina tla potrebno je osigurati usmjeravanjem razvoja naselja, prioritetno na postojeće dijelove (stručno "zgušćivanje" naseljenosti uz poboljšanje stambenog okruženja, očuvanje sadržaja unutar općina i obnova zgrada i objekata, prenamjena površina korištenih za industriju, obrt i vojne svrhe) i ograničavanjem rasta naselja na novim površinama. Potrebno je poticati jačanje ekološkog odnosno biološkog poljodjelstva, kao i sve aktivnosti radi zaštite tla i ekološki usmjerenog korištenja tla.

Prostorni plan Dubrovačko-neretvanske županije, isječak kartografskog prikaza 3.2. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju

Izvor: Prostorni plan Dubrovačko-neretvanske županije (Službeni glasnik Dubrovačko-neretvanske županije 06/03, 03/05, 03/06, 07/10), OBRADA INSTITUT IGH d.d.

Zaštitu od prirodnih razaranja potrebno je ostvarivati održavanjem odnosno obnavljanjem zaštitnih šuma, a poglavito pošumljivanjem strmih padina. Pošumljivanje treba provoditi na tome prilagođenom staništu i poticati procese prirodnog pomlađivanja šuma i autohtone šumske zajednice. Održavanje i korištenje šuma treba prilagoditi uvjetima stanja tla.

U vodnom gospodarstvu, niskogradnji i šumarstvu potrebno je slično prirodnim mjerama ograničavati erozije. Uporabom močvarnih tla koja se koriste u poljoprivredi za pašnjake i sprječavanjem razgradnje organske tvari u tlu osigurava se održivo gospodarenje.

Zrak U svrhu zaštite i poboljšanja kakvoće zraka potrebno je uspostaviti katastar emisija onečiščujućih tvari u zrak i praćenje kakvoće zraka. Županije, gradovi i općine će donijeti programe zaštite i poboljšanja kakvoće zraka s ciljem da gospodarski razvitak ne utječe na prekoračenje utvrđene kategorije kakvoće zraka određenog područja, odnosno da sanacijske mjere omoguće veću kategoriju kakvoće zraka.

Potrebno je uspostaviti područnu mrežu za praćenje kakvoće zraka, provoditi mjerenja emisije u zrak, te uspostaviti ovisno o potrebama, posebna mjerenja kakvoće zraka. Smanjivanje onečišćenja zraka od prometa u naseljima treba provoditi gradnjom osnovnog prometnog sustava na području Županije (koridor Jadranske autoceste prolazi zaleđem obalnog pojasa, te bi se tranzitni promet koji uzrokuje najveći dio onečišćenja zraka, odvijao u slabije naseljenim područjima), unapređenjem gradske mreže prometnica radi ubrzanja protoka vozila, poboljšanjem regulacije prometa te gradnjom obilaznica većih naselja. Sanitarno uređenje odlagališta otpada potrebno je uvjetovati sa skupljanjem bioplina radi energetskog iskorištavanja.

Zaštita od požara Vatrobrani pojasevi, odnosno požarne zapreke mogu biti ulice, parkovi i drugi slobodan prostor gdje nije dopuštena izgradnja, kao i prirodne prepreke - vodotoci i jezera. Zapreke II. reda treba koristiti za izgrađenost veću od 30 %, bez obzira na požarno opterećenje. S obzirom na gustoću izgrađenosti, požarno opterećenje i međusobnu udaljenost građevina provoditi prema kriterijima utvrđenim propisima, pravilnicima i normativima. Za građevinska područja s gustoćom izgrađenosti većom od 30 %, kao i većim nepokretnim požarnim opterećenjem, prostornim planovima užih područja treba utvrditi pojačane mjere zaštite: • ograničenje broja etaža, • obvezatnu interpolaciju građevina većeg stupnja otpornosti (najmanje F 120), • izgradnju požarnih zidova, • ograničenje namjene na djelatnosti s minimalnim požarnim opasnostima • izvedbu dodatnih mjera zaštite (vatrodojava, pojačan kapacitet hidrantske mreže).

Mjere zaštite od požara temelje se na procjeni ugroženosti od požara i planu zaštite od požara.

Područja i lokaliteti za istraživanje i praćenje pojava i procesa u prostoru Za nedovoljno istražena područja te područja koja su ekološki vrijedna i potencijalno ugrožena planiranim aktivnostima, potrebno je organizirati programe istraživanja: • biološke raznolikosti i bogatstva podmorja, te osnovnih kemijskih parametara, posebno specifičnosti pojedinih područja: - Konavoske stijene (kartiranje biljnih i životinjskih vrsta te geološka istraživanja),

- otoci Mrkan, Bobara i Supetar, špilja Šipun (faunistička istraživanja).

Izvješća o stanju u prostoru sadrže analizu stanja i trendova prostornog razvoja na temelju obveznih prostornih pokazatelja o stanju u prostoru, analizu provođenja dokumenata prostornog uređenja i drugih dokumenata te ocjenu stanja i prijedloge za unapređenje prostornog razvoja s planom aktivnosti i prijedlogom prostornih pokazatelja za naredno razdoblje.

Prostorni plan Dubrovačko-neretvanske županije, isječak kartografskog prikaza 3.3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora - područja posebnih mjera uređenja i zaštite

Izvor: Prostorni plan Dubrovačko-neretvanske županije (Službeni glasnik Dubrovačko-neretvanske županije 06/03, 03/05, 03/06, 07/10), OBRADA INSTITUT IGH d.d.

IZVOD IZ PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE KONAVLE (Službeni glasnik Općine Konavle 09/07, 01/08, 06/08)

Građevinsko područje naselja Cavtat nalazi se u pojasu od 1000 m ZOP-a te njegova izgrađenost iznosi između 53,05 % i 69,35 %. To znači da se njegovo građevinsko područje naselja ne smije povećati ali nije ni nužno da se njihovo građevinsko područje mora smanjiti. Iz građevinskog područja naselja Cavtat izdvojeni/izuzeti su poluotoci Sustjepan i Rat te uvršteni u ''Šumske površine'' kao šume posebne namjene. Građevinsko područje naselja Cavtat sadrži također površine ugostiteljsko-turističke namjene. Građevinsko područje naselja Cavtat sadrži također površine ugostiteljsko-turističke namjene, koje su prikazane u kartografskom prikazu 4. Građevinska područja naselja i područja posebnih uvjeta za korištenje te označene oznakom N (unutar naselja).

Ugostiteljsko-turistička namjena unutar naselja u Cavtatu: • Hoteli Albatros/Epidaurus - TN1 8,42 ha (postojeće) • Hotel Cavtat – TN1 0,47 ha (postojeće) • Hotel Croatia – TN1 9,49 ha (postojeće) • Lokacija Cavtat ''Prahivac'' - TN1 hoteli, TN2 turističko naselje, na površini od 10,34ha predviđa se cca 800 ležaja (70-80 ležaja s pratećim turističkim sadržajima/1ha) • Lokacija Cavtat ''Mećajac'' - TN1 hoteli, TN2 turističko naselje, na površini od 13,86 ha predviđa se cca 1200 ležaja (70-80 ležaja s pratećim turističkim sadržajima/1ha)

Ukupna površina ugostiteljsko-turističkih namjene unutar naselja iznosi 42,58 ha, to je 19,68 % ukupne površine građevinskog područja naselja Cavtat.

Unutar obuhvata UPU-a Cavtat sa Zvekovicom planira se uz postojeće groblje Sv. Rok i novo groblje na prostoru naselja Zvekovica površine 6,46 ha

Općinsko središte Cavtat je gradsko naselje – područno središte koje sa prigradskim naseljem Zvekovica čini prostorno-funkcionalnu cjelinu.

Cavtat – područno (općinsko) središte (manje razvojno središte): • Uprava; sudstvo: ispostave organa državne uprave, županijska i općinska izvršna tijela, općinska uprava, policijska stanica. • Školstvo: osnovna škola, srednja škola, učenički dom. • Kultura: kulturni centar, kinematografi, muzej, radio, knjižnica. • Zdravstvo: opća bolnica, bolnica, Dom zdravlja, područne ambulante, ljekarne, veterinarska ambulanta. • Socijalna skrb: Centar za socijalnu skrb, dječji vrtić i jaslice, Dom za djecu • Trgovina: diskont, trgovački centar, veleprodaja, maloprodaja (dnevne i specijalne potrebe), specijalne trgovine. • Ostalo: financijsko posredovanje, osiguravajući mirovinski fondovi, središte pošta, vjerske građevine i drugo, društveno-političke udruge, središte Župe, sportski centar, poštanski ured, obrt – uslužni, zanatski, agencije, autoprijevoz, pretovar u lukama, hotelijerstvo, ugostiteljstvo, proizvodnja kruha i peciva, biljnih ulja i masti, lučka kapetanija.

Turistička atrakcijska osnova Nakon osnovnog vrednovanja glavnih turističkih atrakcija Konavala, rezultati se mogu sažeti u nekoliko osnovnih stavova: Prirodne plaže Konavala, kao osnovica maritimnog odmorišnog turizma, već su gotovo u cijelosti turistički valorizirane, poglavito na području Cavtata. Preostaju neke minimalne mogućnosti za stvaranje artificijelnih sadržaja s morskom vodom, u obliku atraktivnih sustava bazena s morskom vodom. Cavtat, osim korištenja za maritimni odmorišni turizam i zdravstveni turizam izvan kupališne sezone, raspolaže s atrakcijskom osnovom za razvoj nautičkog, kulturnog i kongresnog turizma.

Plaže Postojeće plaže te prijedlog novih plaža na području obale Općine prikazane su simbolom na kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena prostora. Površina pojedinačnih plaža nalazi se unutar građevinskog područja športsko-rekreacijskih centara te građevinski područja naselja koja se nalaze na obali.

Postojeće plaže: Uređene: • od uvale Tiha do rta Prahivac (Cavtat) • uvala Tiha (Cavtat) • cijela obala poluotoka Cavtat Prirodne: • otočić Bobara (kod Cavtata) • otočić Mrkan (kod Cavtata) • otočić Supetar (kod Cavtata) • poluotok Sustjepan (Cavtat)

Isječak kartografskog prikaza 1. Korištenje i namjena prostora za područje Cavtata i Zvekovice

Izvor: Prostorni plan uređenja Općine Konavle (Službeni glasnik Općine Konavle 09/07, 01/08, 06/08), OBRADA: INSTITUT IGH, d.d.

Neizravni turistički resursi Oblikovanje objekata, vanjskog uređenja i zelenih površina Povijesni Cavtat, kao povijesna cjelina predstavlja vrhunsko kulturno dobro, međutim, novije širenje ovog naselja, osobito oblikovanje objekata i zelenih površina, u Cavtatu je dijelom ispod razine tradicije i očekivane vrhunske turističke destinacije, ali dijelom i na europskoj razini (svojevremeno podizanje turističkog kompleksa hotela Croatia). To je daleko od onog što zaslužuje Jadranska obala, okolica Dubrovnika, Konavle i vrhunska turistička destinacija, kakvu je moguće ovdje kreirati s obzirom na kvalitetu turističke resursne osnove.

Koncepcija turističke prostorne organizacije Zaštićeno obalno područje se uz morsku obalu proteže od granice s općinom Župa dubrovačka do granice s Crnom Gorom. Pretežiti dio ovog pojasa je strm, ponegdje s klifovima visine do 300m, bez prirodnih plaža i mogućnosti pristupa do morske obale. Iznimku, na sjeveru, čini područje manjeg nagiba s prirodnim plažama, na kojem se razvilo povijesno naselje Cavtat, s njegovim suvremenim turističkim proširenjem.

Cavtat - značajke buduće ponude: • Odmorišni kupališni turizam (odmor i oporavak, sportska rekreacija), VI, VII, VIII i IX mjesec. • Zdravstveni turizam (odmor i oporavak), X te I, II, III, IV i V mjesec • Nautički turizam V, VI, VII, VIII, IX i X mjesec • Kulturni turizam (dokoličarska edukacija), cijele godine • Kongresni turizam IX, X, XI, XII, I, II, III, IV, V i VI mjesec. Planska kategorija turističkog mjesta 4* Sadašnja turistička iskorištenost atrakcijskog potencijala je 60%.

U provođenju prostornog koncepta Regionalnog Parka Konavala (inicijativa za pokretanje prijedloga za zaštitu) koji obuhvaća cijelo područje Općine Konavle disperzija turističkih kapaciteta odnosi se na slijedeće: • planira se ravnomjerni razvoj svih naselja za potrebe 9000 stanovnika te 7239 turista u 32 naselja (treba se napomenuti da su ugostiteljsko-turističke površine Prahivac i Mećajac uključene u građevinsko područje naselja Cavtat te planirani maksimalni kapacitet za te lokacije iznosi 2000 ležaja) Općine Konavle (eko-turizam i seoski turizam). • planira se svega 1800 turističkih ležaja u izdvojenim zonama gospodarske namjene – ugostiteljsko-turistička (treba se napomenuti da su ugostiteljsko-turističke površine Prahivac i Mećajac uključene u građevinsko područje naselja Cavtat te planirani maksimalni kapacitet za te lokacije iznosi 2000 ležaja).

Zaštićeni dijelovi prirode i prijedlozi za zaštitu prirodnog i krajobraznog nasljeđa U smislu odredba Zakona o zaštiti prirode na području Općine zaštićeni dijelovi prirode su: a) u kategoriji posebnih rezervata: − ornitološki – otoci Mrkan, Bobara i Supetar b) u kategoriji spomenika prirode: − geomorfološki – spilja Šipun – Cavtat

Nakon razmatranja mogućnosti kroz stručne studije nadležne službe zaštite prirode u budućnosti treba pojedine predjele po zakonu zaštititi u odgovarajućim kategorijama. To su: • akvatoriji otoka Mrkan, Bobara, Supetar (Cavtat) • pripadajući akvatoriji Konavoskih stijena • poluotok Sustjepan kod Cavtata

• akvatoriji od spojnice Cavtat-otok Mrkan do uvale Donji Molunat (rt Lokovica)

Prijedlog za zaštitu prirodnog i krajobraznog naslijeđa U Prostornom planu uređenja Općine Konavle svakako treba voditi računa o zaštiti i potencijalnom iskorištavanju ležišta peloida Tiha u Cavtatu. Nasilna rješenja i/ili eventualna zagađenja mogla bi ozbiljno poremetiti i uništiti ovaj vrijedni resurs. Način korištenja uvale Tiha i planiranje arhitektonskih rješenja u ovom prostoru, svakako bi trebalo uskladiti s rezultatima geološke valorizacije peloidnih potencijala. Prema tomu, za planiranje zaštite ležišta peloida Tiha, neophodno je provesti prethodna geološka istraživanja, jer se jedino na temelju relevantnih kemijskih, bioloških i fizičkih parametara mogu odrediti mjere za zaštitu ovog resursa.

Razvoj infrastrukturnih sustava Cestovni promet Helsinškom inicijativom 1997. na Konferenciji ministra transporta proklamirano je priključenje paneuropskih područja na paneuropske koridore s ciljem razvitka zajedničke prometne infrastrukture na područjima koja okružuju morske bazene. Usvojen je koridor koji će povezivati Jadransko i Jonsko more kroz države Italiju, Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, SR Jugoslaviju, Albaniju i Grčku. Povezivanje ima za cilj suradnju na razvitku infrastrukturnih planova na tom području. U hrvatskoj cestovnoj mreži to se odrazilo razlikovanjem jadranskog smjera kao ličko-dalmatinski cestovni smjer (autocesta Zagreb- Split-Dubrovnik) i Jadransko-jonski cestovni smjer (Rupa- Rijeka-Gospić-Zadar-Split- Dubrovnik), koji se podudaraju u dužini od 440km. Jadransko-jonska autocesta planirana je na teritoriju Republike Hrvatske, odnosno Dubrovačko-neretvanske županije (osim na dijelu preko područja Neuma) kao koridor čitavom dužinom na potezu od granice sa Splitsko- dalmatinskom županijom do Dubrovnika na čvoru Osojnik, gdje dolazi do razdvajanja koridora u dvije varijante kao koridora za istraživanje.

Isječak kartografskog prikaza 2a. Infrastrukturni sustavi – Cestovni, željezniči, pomorski i zračni promet

Izvor: Prostorni plan uređenja Općine Konavle (Službeni glasnik Općine Konavle 09/07, 01/08, 06/08), OBRADA: INSTITUT IGH, d.d.

Jedan koridor za istraživanje nakon čvora Osojnik napušta teritorij Hrvatske te dalje prema Albaniji i Grčkoj nastavlja područjem Bosne i Hercegovine. Drugi koridor za istraživanje ide od čvora Osojnik prema istoku trasom koja prolazi sjevernom obalom Rijeke dubrovačke pa preko čvora Parež sjeverno od naselja u Župi dubrovačkoj preko čvorova Plat i Cavtat, te dalje preko čvora ˝Zračna luka Dubrovnik˝ prije kojeg se vraća na trasu postojeće državne ceste S-8 (tzv. Jadranske turističke ceste) kojom ide sve do graničnog prijelaza sa SRJ, Debeli Brijeg). Navedeni koridor iskazan je na kartografskom prikazu 2.a Infrastrukturni sustavi – cestovni, željeznički, pomorski i zračni promet (Knjiga III: Grafički prikazi) kao planirana državna cesta. Također je na navedenom kartografskom prikazu iskazan koridor državne brze ceste Dubrovnik (Osojnik) – Debeli Brijeg (kao koridor u istraživanju), koji ide iznad ''Zračne luke Dubrovnik'' i tako ne ugrožava naselja Cavtat, Močići i Čilipi, koja se nalaze južno od ''Zračne luke Dubrovnik''.

Lungo mare Lungo mare – ''plava magistrala'' predstavlja planiranu šetnicu uzduž obale Konavala na području ZOP-a, koja ide od Cavtata do Molunta (kartografski prikaz 1. Korištenje i namjena prostora te kartografski prikaz 2.a Infrastrukturni sustavi – cestovni, željeznički, pomorski i zračni promet). Lungo mare – ''plava magistrala'' je pješačka šetnica Cavtat – Molunat te je temeljna turistička silnica koja povezuje strme i kamenite obale - klifove dinamične morfologije s otvorenim morem. Vizualno je ta veza kontinuirana, a fizičke veze, za potrebe formiranja kupališta obzirom na karakter zaštite područja većim dijelom, mogu se ostvariti uz mudre tehničke zahvate samo parcijalno. Kao već navedeno, Lungo mare povezuje sve obalne atrakcije od Cavtata do Molunta, a njegov položaj u pojasu od cca 70m od obale mora će se odrediti sukladno programskoj skici za utvrđivanje Lokacijske dozvole koja će uključiti u trasu postojeće pješačke staze u širem području Donje bande.

Isječak kartografskog prikaza 2b. Infrastrukturni sustavi – Pošta i telekomunikacije

Izvor: Prostorni plan uređenja Općine Konavle (Službeni glasnik Općine Konavle 09/07, 01/08, 06/08), OBRADA: INSTITUT IGH, d.d.

Zračni promet Posljednjih godina završeni su obnova i proširenje Zračne luke Dubrovnik, koja je sada bolje opremljena, suvremenija i sigurnija od Zračne luke prije rata. Jedan od najvažnijih zahvata može se smatrati instalacija sustava osvjetljenja (direction 3000), za prilaz uzlijetno-slijetnoj stazi iz pravca istoka, koji je znatno smanjio broj dana kada Zračna luka ne radi zbog udara bočnog vjetra (bura). Istodobno je se smanjio utjecaj buke Zračne luke na naselje Cavtat i njemu okolne stambene zone, koje pripadaju uostalom naseljima Zvekovica, Močići, Čilipi.

Kako bi se smanjio utjecaj štetnog utjecaja u okolini (zauzetost prostora, buka i sl.) zračnih luka, grade se sadržaji od kojih kraj ima koristi, a istima ne smetaju štetni utjecaji rada aerodroma, a to su uglavnom poslovne zgrade, skladišta, gospodarske zone, tihi obrti i drugo. Ove sadržaje bilo bi potrebno planirati i oko Zračne luke Dubrovnik i to na jugoistoku prema Čilipima i na sjeveru do depresije prema staroj pruzi. Unatoč tome treba rezervirati i zaštitni prostor u prilaznoj i odletnoj ravni kako to i zahtjeva Zakon o Zračnom prometu i u tim zonama ne dozvoliti izgradnju stambenih prostora, prostora za odmor, razonodu i rekreativnih sadržaja.

Pomorski promet

Pomorski granični prijelaz: Sezonski međunarodni granični pomorski prijelaz II kategorije: Cavtat

Luke: Luke u Cavtatu (Tiha-Cavtat i stara luka Cavtat). Luka Cavtat je prva pogranična luka Republike Hrvatske na južnom dijelu Jadrana. Morska luka Cavtat je ujedno i luka za javni promet uz veliki broj turističkih linija na relaciji s Dubrovnikom.

Luke nautičkog turizma u Općini Konavle su na kopnu dio građevinskog područja naselja odnosno izdvojenog građevinskog područja ugostiteljsko-turističke namjene. Predviđena je mogućnost istražiti prostor za luku nautičkog turizma na lokaciji u uvali Tiha.

Energetski sustav Razvoj infrastrukturnog sustava elektroenergetske mreže na području Općine Konavle usko je vezan uz plan razvoja kompletne infrastrukture na promatranom području, temeljene na zacrtanoj demografskoj politici i planiranim gospodarskim aktivnostima. U polazištima je istaknuto kako se elektroenergetska mreža Općine Konavle izvorno oslanja na TS 110/35/10kV Komolac (2x40 MVA) preko koje se električnom energijom napaja i sam grad Dubrovnik.

Naime, opskrba potrošača električnom energijom na području Općine Konavle trenutačno se ostvaruje na nivou 35kV distributivne mreže i to preko TS 35/10kV Cavtat (smještena na jugoistočnim prilazima grada Cavtat) i TS 35/10kV Pločice (smještene jugoistočno od Grude).

Postojeća 35kV distributivna mreža omogućava maksimalni prijenos od oko 15MW u smjeru TS Cavtat, odnosno do 8.5MW u smjeru TS Pločice. Trenutačno instalirana snaga u TS 35/10kV Cavtat iznosi 8MW. Navedeni podaci ukazuju kako je prijenosna moć postojećih elektroenergetskih kapaciteta (35kV vodovoda) u slučaju TS Cavtat iskorištena s oko 50%. Fizičko napajanje potrošača energijom od spomenutih TS 35/10kV omogućeno je preko niza distributivnih stanica nazivnog naponskog nivoa 10/0.4kV, koje su povezane u odgovarajuću mrežu nadzemnim i kabelskim vodovima 10kV nazivnog naponskog nivoa.

Pri tome je potrebno istaknuti kako u smislu postojećih instaliranih ali i potrebnih novih elektorenergetskih kapaciteta, teritorijalno gledano na TS 35/10kV Cavtat gravitiraju grad Cavtat i naselje Zvekovica, te naselja Čilipi, Komaji i Močići iz grupe naselja donja banda uključivo i instalacije zračne luke Dubrovnik, odnosno naselja Uskoplje, Gabrili i Drvenik iz grupe naselja gornja banda (Konavosko polje) kao i većina brdskih naselja tj. Jasenice, Brotnice, Stravča, Šilješki i Duba Konavoska.

S osnova trenutačne potrošnje postojeće rješenje se može smatrati prihvatljivim ali temeljeno na sve uočljivijem trendu porasta potrošnje, a pogotovo u svjetlu planiranih razvojnih programa, evidentno je kako postojeća mreža i raspoloživi kapaciteti neće moći ispunjavati predviđenu zadaću, te će u tom smislu biti potrebno njihovo proširenje kao i izgradnja potpuno novih kapaciteta.

Isječak kartografskog prikaza 2c. Infrastrukturni sustavi – Energetski sustav- Elektroenergetika

Izvor: Prostorni plan uređenja Općine Konavle (Službeni glasnik Općine Konavle 09/07, 01/08, 06/08), OBRADA: INSTITUT IGH, d.d.

Povećanje broja stanovnika i ležajeva u neizgrađenom građevinskom području naselja Osim relativno skromnih zahtjeva koji proizlaze iz plana povećanja broja stanovnika i s tim u svezi novih kućanstava, koji za nazivnu 2015. godinu u odnosu na popis stanovništva u 2001. godini, iznosi 750 stanovnika, indikativan je planirani porast broja turističkih ležajeva na neizgrađenom građevinskom području naselja u istom razdoblju u iznosu od cca 7000 ležaja. Uvažavajući prosječnu površinu stambenog prostora na nivou Općine Konavle od oko 90m2, kao i prosječni broj osoba po kućanstvu (oko 3 osobe), te prosječno instaliranu snagu po domaćinstvu na nivou stečenih standarda u Republici Hrvatskoj, može se očekivati kako će za potrebe porasta broja stanovništva na nivou Općine, vršno opterećenje porasti za oko 0,9MW. Od navedenog iznosa oko 0,5MW povećanja vršnog opterećenja odnosi se na TS 35/10kV Cavtat.

Zone turističke izgradnje i sportsko-rekreativne namjene U planirane zone turističke izgradnje ovim prostornim planom je predviđena izgradnja turističkih kapaciteta ''Prahivac'' i ''Mećajac'' (ugostiteljsko-turistička namjena u građevinskom području naselja) kod Cavtata sa po 800, odnosno 1200 ležajeva, pri čemu području Cavtata još gravitiraju i ugostiteljsko-turistička zona ''Čilipi'' sa 600 ležaja te zona sportsko-rekreacijske namjene na lokalitetu ''Čilipa'' (golf igralište sa 300 ležaja).

Rezime elektroenergetskih potreba Temeljem navedenog proizlazi kako se za Općinu Konavle osnovom razvojnih planova može očekivati porast vršnog opterećenja od oko 40 MW. Od spomenutog iznosa oko 276 MW očekivanog novog vršnog opterećenja odnosi se na TS Cavtat. Uspoređujući navedene podatke s podacima navedenim u uvodnom dijelu evidentno je da postojeći instalirani kapaciteti ali i elektroenergetska mreža neće moći zadovoljiti planiranu potrošnju. Iz navedenog se može zaključiti kako bi se obnovom i rekonstrukcijom postojeće TS 35/10kV Cavtat i podizanjem njenog kapaciteta s postojećih 2x4MVA na perspektivnih 2x8MVA ili 2x10MVA gotovo u cijelosti mogla podmiriti Planom predviđena vršna opterećenja. Ovakvo promišljanje planiranog razvoja mreže oko Cavtata vrlo je ograničenih mogućnosti i iako je na tragu zadovoljenja dijela očekivane potrošnje ne rješava problem u cijelosti, te ne omogućava dovoljno fleksibilnosti, pouzdanosti i sigurnosti u napajanju. U tom smislu planom je predviđeno da se neposredno uz planiranu poslovnu zonu ''Konavle Dubrovnik – sjever'' (Čilipi/ Močići) izgradi nova TS 110/35/10kV (TS 110/XkV) Čilipi koja bi u cijelosti preuzela ulogu napajanja električnom energijom navedene poslovne zone i jednog dijela postojećih ali i planiranih kapaciteta prije svega vezanih uz Zračnu luku Dubrovnik i turističko-rekreativne sadržaje na širem lokalitetu Močića i Čilipa. Glede iznesenog moguć je i scenarij prema kojem bi se ukazala potreba izgradnje 110kV postrojenja bliže konzumu grada Cavtata. U tom smislu je lokaciju navedene TS 110/XkV Čilipi moguće promišljati kao odgovarajuće 110kV postrojenje specijalne izvedbe čak i na lokaciji postojeće TS 35/10kV Cavtat.

Vodoopskrba Za potrebe opskrbe vodom zapadnog dijela Općine Konavle zahvaćen je izvor Duboka Ljuta (Robinzon) koji se nalazi cca 2km sjeverno od naselja Obod odnosno cca 1km južno od naselja Plat. Vodoopskrbni sustav na zapadnom dijelu Općine Konavle pokriva područje naselja Cavtat, Gornji i Donji Obod, Zvekovica, Čilipi, Popovići i ''Zračnu luku Dubrovnik'' te naselja na sjevernom dijelu polja od naselja Zvekovica do zaključno naselja Mihanići. Vodoopskrbni sustav zapadnog dijela Općine Konavle je u funkciji.

Odvodnja otpadnih voda Na području općine Konavle predviđa se izgradnja zasebnih kanalizacijskog sustava na području Cavtata i gravitirajućih naselja.

Kanalizacijski sustav ˝Cavtat˝ obuhvaća odvodnju i pročišćavanje sanitarno- potrošnih otpadnih voda s područja naselja Cavtat, Zvekovica i ''Zračne luke Dubrovnik'' te njeno ispuštanje putem podmorskog ispusta u more. Navedenim sustavom na području naselja Cavtat obuhvaćene su slijedeće urbane cjeline: . Stara gradska jezgra Cavtata na poluotoku Rat, . Donji Obod, . Gornji Obod, . Poluganje, . hoteli ''Epidaurus'' i ''Albatros'', . uvala Tiha s hotolem Cavtat, . Rajkov Do, . Mećajac, . Sarajevsko naselje, . hotel ''Croatia”.

Objekti završne odvodnje i tretmana otpadnih voda smješteni su pod zemljo u tunelu na dijelu između prilazne ceste hotela ''Croatia'' i obalne crte ispod brda Mećajac. Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda sastoji se od mehaničkog dijela. Nakon pročišćavanja otpadna voda skuplja se u bazenu koji predstavlja početnu točku kopnene dionice podmorskog ispusta. Podmorski ispust (kopnena i morska dionica) ispušta pročišćenu otpadnu vodu u more.

Isječak kartografskog prikaza 2d. Infrastrukturni sustavi – Vodnogospodarski sustav – Vodoopskrba i odvodnja otpadnih voda te melioracijsko navodnjavanje

Izvor: Prostorni plan uređenja Općine Konavle (Službeni glasnik Općine Konavle 09/07, 01/08, 06/08), OBRADA: INSTITUT IGH, d.d.

Sprečavanje nepovoljnog utjecaja na okolinu Ugroženi dijelovi okoliša su osobito obala tj. obalni dijelovi naselja i dijelovi obale do koje postoje kolni pristupi

Zbog neizgrađene kanalizacijske mreže s uređajima za čišćenje i podmorskim ispustima kojima bi se ispuštale pročišćene otpadne vode na dovoljnu udaljenost od obale pojave onečišćenja se javljaju na određenim kritičnim mjestima, tako i na plažama Cavtata. Smjernice zaštite voda obuhvaćaju razvoj infrastrukturnog sustava na zbrinjavanju komunalnih i industrijskih otpadnih voda i zaštitu od incidentnih zagađenja. Potrebno je otpadne vode, koje se mogu pojaviti u gospodarskoj zoni, ali i na drugim mjestima prethodno pročistiti na samim mjestima nastanka do razine komunalnih otpadnih voda prije upuštanja u kanalizaciju. Mjere za sprječavanje utjecaja od incidentnih zagađenja trebale bi biti obuhvaćene operativnim planovima svakog pojedinog zagađivača. Potrebno je pravodobno djelovati na suzbijanju takvih zagađenja. Planom su, zbog zaštite i unapređenja okoliša, utvrđena osobito vrijedna područja prirode, koja se stavljaju pod poseban režim zaštite.

Isječak kartografskog prikaza 2e. Infrastrukturni sustavi – Vodnogospodarski sustav – Uređenje vodotoka i voda te melioracijska odvodnja

Izvor: Prostorni plan uređenja Općine Konavle (Službeni glasnik Općine Konavle 09/07, 01/08, 06/08), OBRADA: INSTITUT IGH, d.d.

Urbanistički plan uređenja Cavtat sa Zvekovicom obuhvaća prostor za koji Prostorni plan uređenja Općine Konavle (Službeni glasnik Općine Konavle 09/07) određuje izradu četiri UPU-a: • Cavtat, • Zvekovica 1, • Zvekovica 2, • Zvekovica 3.

Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora Opća načela zaštite Planom su utvrđene mjere zaštite prostora, odnosno zaštite: − krajobraznih vrijednosti − prirodnih vrijednosti − kulturno povijesnih cjelina

Isječak kartografskog prikaza 3a. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora – Prirodna baština

Izvor: Prostorni plan uređenja Općine Konavle (Službeni glasnik Općine Konavle 09/07, 01/08, 06/08), OBRADA: INSTITUT IGH, d.d.

Zaštita prirodnih i krajobraznih vrijednosti Gotovo u potpunosti sačuvana krajobrazna supstanca s biološkom raznolikošću i tipološkom raznolikošću kultiviranih i prirodnih oblika krajobraza, predstavlja osnovni resurs razvojnih mogućnosti Konavala kroz kategoriju nemasovnog turizma.

Planerske smjernice i provedbe trebaju biti usmjerene na razvoj turizma kao gospodarskog prioriteta na zasadama tradicionalnih oblika i postulatima održivog razvoja. Cilj održivog razvoja je racionalno korištenje naslijeđenih prirodnih i antropogenih komponenti krajobraza s namjerom korištenja u budućim generacijama. Planskim smjernicama potrebno je uvesti dekompoziciju cjeline kako bi se mogli definirati prioritetni ciljevi i potrebe proizašli iz posebnog krajobraznog karaktera pojedinih krajobraznih jedinica.

Program korištenja krajobraza planski se postavlja na osnovi razvoja a ne na osnovi sprečavanja/onemogućavanja. Planski i provedbeno treba sprečavati procese koji degradiraju biološku raznolikost i kvalitativna svojstva staništa kopnenog i podmorskog krajobraza te antropogenu nadgradnju krajobraza.

Isječak kartografskog prikaza 3b. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora – Graditeljska baština

Izvor: Prostorni plan uređenja Općine Konavle (Službeni glasnik Općine Konavle 09/07, 01/08, 06/08), OBRADA: INSTITUT IGH, d.d.

U racionalnom korištenju prostora aktivnosti, gospodarenje i graditeljsko infrastrukturno širenje ostaje načelno u okvirima tradicionalno i povijesno uspostavljenog omjera i međuodnosa izgrađenosti, kultiviranosti krajobraza i prirodnosti krajobraza. Provedba racionalnog disponiranja krajobraznim prostorom omogućuje se poticajnim mjerama/poticajnim sredstvima/poticajnim programima za rekultiviranje poljoprivrednih površina, zaštitu krajobraznih posebnosti, samoobnovu i podržanu obnovu prirodnog vegetacijskog pokrova/biotopa/biocenoze.

Racionalno korištenje krajobraznog prostora moguće je provesti osmišljavanjem programa, kojima iskorištavanje postojećeg ruralnog/urbanog krajobraza i graditeljskog naslijeđa, postaje gospodarski isplativo. Na premisi gospodarske isplativosti korištenja krajobraza kroz razne oblike implementacije turizma, ponovno se u krajobraznom prostoru uspostavlja interesno izbalansirani međuodnos okolišno-uređajne, utilitarne i prirodne osnove krajobraza. Gospodarskim vrijednostima u krajobraznom prostoru Konavala smatraju se ona njegova svojstva kojima se može odgovoriti posredno ili neposredno na potrebe i zahtjevnost turista u onoj kategoriji turizma koja je predviđena u Konavlima.

Ovim Planom određene su zone zaštite:

Zona stroge zaštite Posebno vrijedna pojedinačna kulturna dobra i zaštićene cjeline (kao i pojedinačne građevine unutar zaštićenih cjelina) te njihova neposredna okolica, kod kojih je postupak zaštite usmjeren na očuvanje izvornosti kulturnog dobra te povijesnog i prostornog okruženja. Intervencije su moguće jedino u obliku rekonstrukcije ishođenjem potrebnih dozvola kod nadležnog tijela uz provođenje detaljnih istražnih radova i izradom detaljne konzervatorske dokumentacije.

Isječak kartografskog prikaza 3c. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora – Područja posebnih ograničenja u korištenju

Izvor: Prostorni plan uređenja Općine Konavle (Službeni glasnik Općine Konavle 09/07, 01/08, 06/08), OBRADA: INSTITUT IGH, d.d.

Zone umjerene zaštite Pojedinačna kulturna dobra i cjeline ambijentalne vrijednosti kao njihova neposredna okolica u okviru zaštite usmjerene na očuvanje izvornih karakteristika pojedinih kulturnih dobara ili cjelina s ograničenom mogućnošću građevinskih intervencija ishođenjem potrebnih dozvola kod nadležnog tijela uz provođenje detaljnih istražnih radova izradom detaljne konzervatorske dokumentacije.

Prijedlog za zaštitu prirodnog i krajobraznog naslijeđa Vrednovanje krajobraza ukazuje na dobro stanje očuvanosti krajobrazne supstance po svim valorizacijskim parametrima što daje razloga za postavu razvojnog programa Krajobrazne osnove po kojoj se cjelina krajobraza zaštićuje na razini REGIONALNOG PARKA (inicijativa za pokretanje prijedloga za zaštitu). Kulturne povijesne i graditeljske značajke krajobraza/prirodne sastavnice štite se Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara i Zakonom o zaštiti prirode što ovisi o zastupljenosti i očuvanosti izvornog karaktera prirodnih cjelina. Prostorni plan u razradi korištenja/gospodarenja prostorom integrira i zaštitu pojedinih dijelova područja s posebnim planskim mjerama zaštite i očuvanja.

Isječak kartografskog prikaza 3d. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora – Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite

Izvor: Prostorni plan uređenja Općine Konavle (Službeni glasnik Općine Konavle 09/07, 01/08, 06/08), OBRADA: INSTITUT IGH, d.d.

Pregled planova nižeg reda

Isječak kartografskog prikaza 3e. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora – Pregled planova nižeg reda

Izvor: Prostorni plan uređenja Općine Konavle (Službeni glasnik Općine Konavle 09/07, 01/08, 06/08), OBRADA: INSTITUT IGH, d.d.

Građevinska područja naselja i područja posebnih uvjeta za korištenje

Isječak kartografskog prikaza 4. Građevinska područja naselja i područja posebnih uvjeta za korištenje – 32. Zvekovica

Izvor: Prostorni plan uređenja Općine Konavle (Službeni glasnik Općine Konavle 09/07, 01/08, 06/08), OBRADA: INSTITUT IGH, d.d.

Isječak kartografskog prikaza 4. Građevinska područja naselja i područja posebnih uvjeta za korištenje – 2. Cavtat

Izvor: Prostorni plan uređenja Općine Konavle (Službeni glasnik Općine Konavle 09/07, 01/08, 06/08), OBRADA: INSTITUT IGH, d.d.

PRILOG III.

POPIS KORIŠTENE DOKUMENTACIJE I PROPISA KOJE JE BILO POTREBNO POŠTIVATI U IZRADI PLANA

POPIS SEKTORSKIH DOKUMENATA I PROPISA OD VAŽNOSTI ZA IZRADU PROSTORNOG PLANA

• Odluka o donošenju Izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja „Cavtat sa Zvekovicom“ (Službeni glasnik Općine Konavle, 02/16.) • Odluka o izradi Izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja „Cavtat sa Zvekovicom“ (Službeni glasnik Općine Konavle, 05/15.) • Prostorni plan Dubrovačko-neretvanske županije (Službeni glasnik Dubrovačko-neretvanske županije, 06/03., 03/05.-uskl., 07/10., 04/12.-isp., 02/15.) • Prostorni plan uređenja Općine Konavle (Službeni glasnik Općine Konavle, 09/07., 01/08.-isp., 06/08.-isp., 07/08.-isp., 01/09.-isp., 01/15.) • Urbanistički plan uređenja „Cavtat sa Zvekovicom“ (Službeni glasnik Općine Konavle, 04/14.) • Konzervatorska dokumentacija izrađena za potrebe izrade Plana ''Studija zaštite prostora Epidaur'' (izrađivač Atelier Minerva d.o.o.), prihvaćena od strane Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Konzervatorskog odjela u Dubrovniku • Zakon o prostornom uređenju (Narodne novine, 153/13.) • Pravilnik o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (Narodne novine, 106/98., 39/04., 45/04.-isp., 163/04., 148/10., 09/11.) • Zakon o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (Narodne novine 86/06., 125/06., 16/07., 95/08., 46/10., 145/10., 37/13., 44/13., 45/13.) • Zakon o zaštiti prirode (Narodne novine, 80/13.) • Zakon o zaštiti okoliša (Narodne novine, 80/13., 153/13., 78/15.) • Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (Narodne novine, 61/14.) • Uredba o ekološkoj mreži (Narodne novine, 124/13.) • Pravilnik o proglašavanju turističkih općina i gradova i o razvrstavanju naselja u turističke razrede (Narodne novine, 122/09., 09/10., 61/10., 82/10., 36/11., 89/11., 146/11., 141/12., 144/12., 38/13., 153/13.) • Pravilnik o razvrstavanju, kategorizaciji i posebnim standardima ugostiteljskih objekata iz skupine hoteli (Narodne novine, 88/07., 58/08., 62/09., 63/13., 33/14., 92/14.) • Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (Narodne novine, 69/99., 151/03., 157/03., 87/09., 88/10., 61/11., 25/12., 136/12., 157/13., 152/14.) • Zakon o šumama (Narodne novine, 140/05., 82/06., 129/08., 80/10., 124/10., 25/12., 68/12., 148/13., 94/14.) • Zakon o obrani (Narodne novine, 73/12.) • Zakon o vodama (Narodne novine, 153/09., 63/11., 130/11., 56/13., 14/14.) • Zakon o zaštiti zraka (Narodne novine, 130/11., 47/14.) • Zakon o ustanovama (Narodne novine, 76/93., 29/97., 47/99., 35/08.) • Zakon o upravljanju javnim ustanovama u kulturi (Narodne novine, 96/01.) • Uredba o određivanju zahvata u prostoru i građevina za koje Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva izdaje lokacijsku i/ili građevinsku dozvolu (Narodne novine, 116/07., 56/11.) • Zakon o komunalnom gospodarstvu (Narodne novine, 26/03., 82/04., 110/04., 178/04., 38/09., 79/09., 153/09., 49/11., 84/11., 90/11., 144/12., 94/13.) • Zakon o grobljima (Narodne novine, 19/98., 50/12.) • Pravilnik o grobljima (Narodne novine, 99/02.) • Pravilnik o zaštitnim i sigurnosnim zonama vojnih objekata (Narodne novine, 175/03.) • Uredba o kakvoći mora za kupanje (Narodne novine, 73/08.) • Plan intervencija kod iznenadnog onečišćenja mora u RH (Narodne novine, 92/08.) • Plan intervencija u zaštiti okoliša (Narodne novine, 82/99., 86/99., 12/01.) • Nacionalna strategija zaštite okoliša (Narodne novine, 46/02.) • Nacionalni plan djelovanja za okoliš (Narodne novine, 46/02.) • Uredba o strateškoj procjeni utjecaja plana i programa na okoliš (Narodne novine, 64/08.) • Uredba o tvarima koje oštećuju ozonski sloj i fluoriranim stakleničkim plinovima (Narodne novine, 90/14.) • Plan zaštite i poboljšanja kakvoće zraka u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2008. do 2011. godine (Narodne novine, 61/08.) • Uredba o određivanju područja i naseljenih područja prema kategorijama kakvoće zraka (Narodne novine, 68/08.) • Zakon o održivom gospodarenju otpadom (Narodne novine, 94/13.) • Uredba o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada (Narodne novine, 50/05., 39/09.) • Pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu (Narodne novine, 97/05., 115/05., 81/08., 31/09., 156/09., 38/10., 10/11., 81/11., 126/11., 38/13., 86/13.) • Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (Narodne novine, 130/05.) • Pravilnik o gospodarenju otpadom (Narodne novine, 23/14., 51/14-isp.) • Pravilnik o načinima i uvjetima termičke obrade otpada (Narodne novine, 45/07.) • Pravilnik o gospodarenju medicinskim otpadom (Narodne novine, 72/07.) • Pravilnik o gospodarenju otpadnim električnim i elektroničkim uređajima i opremom (Narodne novine, 74/07., 133/08., 31/09., 156/09., 143/12., 86/13.) • Pravilnik o gospodarenju otpadnom električnom i elektroničkom opremom (Narodne novine, 42/14., 48/14.-isp., 107/14., 139/14.) • Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007. – 2015. godine (Narodne novine, 85/07., 126/10., 31/11., 46/15.) • Pravilnik o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada (Narodne novine, 117/07., 111/11., 17/13., 62/13.) • Pravilnik o gospodarenju građevnim otpadom (Narodne novine, 38/08.) • Pravilnik o jednostavnim građevinama i radovima (Narodne novine, 79/14.) • Pravilnik o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti (Narodne novine, 78/13.) • Pravilnik o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora – redakcijski pročišćeni tekst (Narodne novine, 29/83., 36/85., 42/86.) • Pravilnik o uvjetima za postupanje s otpadom (Narodne novine 123/97, 112/01) • Zakon o zaštiti od buke (Narodne novine 30/09, 55/13, 153/13) • Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (Narodne novine 145/04) • Uredba o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora (Narodne novine, 117/12., 90/14.) • Pravilnik o graničnim vrijednostima pokazatelja opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (Narodne novine, 40/99., 6/01., 14/01.) • Tehnički propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama (Narodne novine, 97/14.) • Zakon o zaštiti i spašavanju (Narodne novine, 174/04., 79/07., 38/09., 127/10.) • Pravilnik o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora (Narodne novine, 29/83., 36/85., 45/86.) • Pravilnik o kriterijima za određivanje gradova i naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi skloništa i drugi objekti za zaštitu (Narodne novine, 02/91.) • Pravilnik o metodologiji za izradu procjena ugroženosti i planova zaštite i spašavanja (Narodne novine, 30/14., 67/14.) • Pravilnik o postupku uzbunjivanja stanovništva (Narodne novine, 47/06., 110/11., 10/15.) • Zakon o zaštiti od požara (Narodne novine, 92/10.) • Zakon o zapaljivim tekućinama i plinovima (Narodne novine, 108/95., 56/10.) • Zakon o eksplozivnim tvarima (Narodne novine, 178/04., 109/07., 67/08., 144/10.) • Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe (Narodne novine, 35/94., 55/94., 142/03.) • Pravilnik o zapaljivim tekućinama (Narodne novine, 54/99.) • Pravilnik o hidrantskoj mreži za gašenje požara (Narodne novine, 08/06.) • Pravilnik o građevinama za koje nije potrebno ishoditi posebne uvjete građenja glede zaštite od požara (Narodne novine, 35/94.) • Pravilnik o zaštiti od požara ugostiteljskih objekata (Narodne novine, 100/99.) • Pravilnik o zaštiti od požara u skladištima (Narodne novine, 93/08.) • Pravilnik o uvjetima i načinu provedbe sigurnosnih mjera kod skladištenja eksplozivnih tvari (Narodne novine, 26/09.) • Pravilnik o temeljnim zahtjevima za zaštitu od požara elektroenergetskih postrojenja i uređaja (Narodne novine, 146/05.) • Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe (Narodne novine, 35/94., 55/04., 142/03.) • Zakon o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine, 67/08., 48/10., 74/11., 80/13.) • Zakon o cestama (Narodne novine, 84/11., 22/13., 54/13., 148/13., 92/14.) • Pravilnik o uvjetima za projektiranje i izgradnju Priključaka i prilaza na javnu cestu (Narodne novine, 119/07.) • Pravilnik o autobusnim stajalištima (Narodne novine, 119/07.) • Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama (Narodne novine, 158/03., 100/04., 141/06., 38/09.) • Odluka o mjerilima za razvrstaj luka otvorenih za javni promet (Narodne novine, 31/96.) • Naredba o razvrstaju luka otvorenih za javni promet na području Dubrovačko-neretvanske županije (Narodne novine, 32/11.) • Uredba o uvjetima kojima moraju udovoljavati luke (Narodne novine, 110/04.) • Uredba o razvrstaju luka otvorenih za javni promet i luka posebne namjene (Narodne novine, 110/04., 82/07.) • Pravilnik o kriterijima za određivanje namjene pojedinog dijela luke otvorene za javni promet županijskog i lokalnog značaja, način plaćanja veza, uvjeta korištenja, te određivanja maksimalne visine naknade i raspodjele prihoda (Narodne novine, 94/07., 79/08., 114/12., 47/13.) • Pravilnik o razvrstavanju i kategorizaciji luka nautičkog turizma (Narodne novine, 72/08.) • Zakon o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu (Narodne novine, 33/06., 38/09., 87/09., 18/11., 80/13.) • Zakon o elektroničkim komunikacijama (Narodne novine, 73/08., 90/11., 133/12., 80/13., 71/14.) • Pravilnik o načinu i uvjetima pristupa i zajedničkog korištenja elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme (Narodne novine, 136/11., 44/12., 75/13.) • Pravilnik o tehničkim normativima za izgradnju nadzemnih elektroenergetskih vodova nazivnog napona od 1 kv do 400 kv (Narodne novine, 65/88., 24/97.) • Pravilnik o izdavanju vodoprivrednih akata (Narodne novine, 78/10., 79/13., 09/14.) • Pravilnik o aerodromima (Narodne novine, 58/14.) • Pravilnik o zaštiti ugostiteljskih objekata (Narodne novine, 100/99.) • Pravilnik o tehničkim normativima za zaštitu visokih objekata od požara (SL, 7/84.) • Zakon o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjenivanju sukladnosti (Narodne novine, 80/13., 14/14.) • Pravilnik o otpornosti na požar i drugim zahtjevima koje građevine moraju zadovoljiti u slučaju požara (Narodne novine, 29/13.) PRILOG IV.

DOKUMENTACIJA O OVLAŠTENJU STRUČNOG IZRAĐIVAČA PLANA ZA IZRADU PROSTORNIH PLANOVA