DOCSLIB.ORG

Prostorni Plan Parka Prirode Lonjsko Polje

Total Page：16

File Type：pdf, Size：1020Kb

Download full-text PDF Read full-text
Prostorni Plan Parka Prirode Lonjsko Polje PROSTORNI PLAN PARKA PRIRODE LONJSKO POLJE OBRAZLOŽENJE PLANA I OBVEZNI PRILOZI KNJIGA II. NOSITELJ IZRADE PLANA: MINISTARSTVO ZAŠTITE OKOLIŠA, PROSTORNOG UREĐENJA I GRADITELJSTVA STRUČNI IZRAĐIVAČI PLANA: MINISTARSTVO ZAŠTITE OKOLIŠA, PROSTORNOG UREĐENJA I GRADITELJSTVA - ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE I ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE SISAČKO-MOSLAVAČKE ŽUPANIJE ZAGREB-SISAK, ožujak 2010. PROSTORNI PLAN PARKA PRIRODE LONJSKO POLJE OBRAZLOŽENJE PLANA NOSITELJ IZRADE PLANA: REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO ZAŠTITE OKOLIŠA, PROSTORNOG UREĐENJA I GRADITELJSTVA Ulica Republike Austrije 20, Zagreb STRUČNI IZRAĐIVAČ PLANA: ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE Ulica Republike Austrije 25, Zagreb Ministrica Marina Matulović Dropulić, dipl. ing. arh. STRUČNI IZRAĐIVAČ PLANA: ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE SISAČKO-MOSLAVAČKE ŽUPANIJE Trg bana Josipa Jelačića 6, Sisak Ravnatelj Zdenko Sešo, dipl. ing. građ. ORGANIZACIJA I SUDIONICI Nositelj izrade Plana: Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, Zagreb Koordinator Plana: Mirjana Turnšek, dipl. ing. arh. Odgovorni voditelj izrade Plana: Margita Malnar, dipl. ing. arh. Stručni izrađivač Plana: Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, Zagreb Zavod za prostorno planiranje Antun Paunović, dipl. ing. arh. - ravnatelj Mirjana Turnšek, dipl. ing. arh. mr. sci. Rafaela Kovačević Pašalić, dipl. ing. geografije Damir Bakliža, dipl. ing. arh. Zavod za prostorno uređenje Sisačko-moslavačke županije, Sisak Zdenko Sešo, dipl. ing. građ. - ravnatelj Margita Malnar, dipl. ing. arh. Valentina Šerbec, dipl. ing. arh. Novela Rimay Ferenčak, dipl. ing. arh. Darko Bohatka, dipl. ing. agr. Blanka Bobetko-Majstorović, dipl. ing. biol. Miljenko Ugarković dipl. ing. biol. Tomislav Perković, dipl. ing. arh. Ivan Talijan, dipl. ing. prom. Sanja Freiberger, dipl. iur. Zavod za prostorno uređenje Brodsko-posavske županije, Slavonski Brod Igor Čižmek, dipl. ing. arh. - ravnatelj Vitomir Tišma, informatičar Suradničke institucije i tvrtke: Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu prirode Radenko Deželić, dipl. ing. biol. Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine, Zagreb Ksenija Petrić, dipl. ing. arh. Eva Matijašević, dipl. ing. arh. Javna ustanova Park prirode Lonjsko polje, Krapje Goran Gugić, dipl. ing. šum. - ravnatelj Valerija Hima, dipl. ing. agr. mr. sc. Darko Kovačić, dipl. ing. biol. KONZULTACIJE I PODACI O PROSTORU: Ministarstvo turizma, Odjel za prostorni razvoj turizma, Zagreb Ministarstvo obrane, Uprava za graditeljstvo i zaštitu okoliša, Odjel za prostorno planiranje, Zagreb Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava Sisačko - moslavačke županije, Odjel zaštite od požara i civilne zaštite, Sisak Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, Uprava za gospodarenje poljoprivrednim zemljištem, Zagreb Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, Uprava za šumarstvo, Zagreb Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, Uprava ribarstva i poljoprivrede Mediterana, Zagreb Josip Suić, prof. biol. Hrvatske šume d.o.o. Zagreb mr. sc. Ivo Lovrić, dipl. ing. šum. Tihomir Pejnović, dipl. ing. šum. Ivan Štanfar, dipl. ing. šum. Ministarstvo pomorstva prometa i veza, Uprava za riječni promet, Zagreb Ministarstvo gospodarstva, Uprava za energetiku, Zagreb Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb Davorin Marković, dipl. ing. biol. - ravnatelj Državna geodetska uprava, Zagreb Hrvatske vode, Vodnogospodarski odjel za vodno područje sliva Save, Zagreb Ivan Rožić, dipl. ing. kult. teh. Vedran Deletis, dipl. ing. građ. Hrvatska gospodarska komora, Županijska komora Sisačko-moslavačke županije, Sisak Hrvatske ceste d.o.o., Sektor za razvoj, plan i projektiranje, Odjel za razvoj i gospodarenje cestama Davorka Mujkanović, dipl. ing. građ. Županijska uprava za ceste Sisačko-moslavačke županije John Leko, dipl. ing. prom. HEP, Hrvatska elektroprivreda d.d. Zagreb HŽ, Hrvatske željeznice, Služba za studije, razvoj i pripremu, Zagreb JANAF d.d., Služba za razvoj i gradnju, Zagreb Vladimir Sulimanović, dipl. ing. geodezije PlinaCRO, Zagreb Davorin Rumiha, dipl. ing. geodezije HT, Hrvatske telekomunikacije d.d., TK centar Sisak, Odjel razvoja i realizacije razvoja, Grupa za razvoj Milenko Rajnović, dipl. ing. prom. HP, Hrvatska pošta d.d., Središte pošta Sisak Boris Protulipac, dipl. ing. S A D R Ž A J UVOD 1 1. POLAZIŠTA 3 1.1. Položaj, značaj i posebnosti u odnosu na prostor i sustav Države 3 1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru 6 1.1.1.1. Teritorijalni obuhvat Parka prirode Lonjsko polje 6 1.1.1.2. Stanovništvo 8 1.1.1.3. Naselja 11 1.1.2. Prostorno razvojne i resursne značajke 18 1.1.2.1. Položajne i klimatske karakteristike 18 1.1.2.2. Osnovna geološka obilježja 21 1.1.2.3. Pedološke značajke 23 1.1.2.4. Hidrogeološke osobitosti 29 1.1.2.5. Hidrografske značajke 31 1.1.2.6. Prirodne značajke Lonjskog polja 41 1.1.2.6.1 Flora 44 1.1.2.6.2 Fauna 52 1.1.2.6.3. Ekološka mreža 64 1.1.2.7. Posebno zaštićeni dijelovi prirode 66 1.1.2.8. Kulturna baština Lonjskog polja 69 1.1.3 Obveze iz Programa prostornog uređenja Države 79 1.1.4. Ocjena postojeće prostorno planske dokumentacije 86 1.1.5. Obveze iz međunarodnih konvencija i strategija 87 1.1.6. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja u odnosu na 91 demografske i gospodarske podatke, te prostorne pokazatelje 1.1.6.1. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja u odnosu na demografske pokazatelje 91 1.1.6.2. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja u odnosu na gospodarske pokazatelje 92 1.1.6.3. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja u odnosu na prostorne pokazatelje 101 1.1.6.4. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja u odnosu na zaštitu prirode i okoliša 102 1.1.6.5. Ocjena stanja u prostoru u odnosu na planirane zahvate 104 2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA 107 2.1. Ciljevi prostornog razvoja državnog i međunarodnog značaja 107 2.1.1. Razvoj naselja 109 2.1.1.1. Stanovništvo i demografske promjene 109 2.1.1.2. Sustav naselja 109 2.1.2. Razvoj značajnih infrastrukturnih sustava 111 2.1.2.1. Cestovni promet 111 2.1.2.2. Željeznički promet 111 2.1.2.3. Riječni promet 112 2.1.2.4. Zračni promet 112 2.1.2.5. Pošta i telekomunikacije 112 2.1.2.6. Radio i TV sustav veza 112 2.1.3. Vodnogospodarski sustav 113 2.1.4. Energetski sustav 114 2.1.5. Zbrinjavanje otpada 115 2.1.6. Svrhovito korištenje prirodnih izvora 116 2.1.6.1. Šumarstvo i gospodarenje šumama i šumskim zemljištem 116 2.1.6.2. Poljoprivreda 117 2.1.6.3. Industrija i korištenje mineralnih sirovina 118 2.1.6.4. Turizam 118 2.1.7. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša 119 2.1.7.1. Zaštita posebnih vrijednosti prostora i okoliša 119 2.1.7.2. Zaštita prirodne baštine 120 2.1.7.3. Zaštita graditeljske baštine 121 2.1.7.4. Krajolik 121 2.2. Ciljevi prostornog razvoja lokalnog značaja 122 2.2.1. Demografski razvoj 122 2.2.2. Odabir prostorne i gospodarske strukture 123 2.2.3. Razvoj naselja, društvene, prometne i ostale infrastrukture 124 2.2.4. Zaštita krajobraznih vrijednosti 125 2.2.5. Zaštita prirodnih vrijednosti i posebnosti, te kulturno-povijesnih 126 cjelina 3. PLAN 129 3.1. Prikaz prostornih struktura Parka prirode u odnosu na stanje i 129 razvojna opredjeljenja Države 3.2. Organizacija i osnovna namjena i korištenje prostora 132 3.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina (naselja i 132 izgrađene infrastrukture, poljoprivredne, šumske, vodne te površina posebne namjene i ostale površine) 3.2.2. Razvoj i uređenje površina za razvoj naselja 134 3.2.3. Razvoj i uređenje prostora izvan površina za razvoj naselja 136 3.2.3.1. Gospodarska namjena 136 3.2.3.2. Poljoprivredno zemljište 137 3.2.3.3. Šumske površine 141 3.2.3.4. Lov i ribolov 144 3.2.3.5. Vodne površine 146 3.2.3.6. Posebna namjena 146 3.2.3.7. Površine infrastrukturnih sustava 147 3.2.3.8. Groblja 147 3.2.3.9. Prostor posebno vrijednih i osjetljivih cjelina 147 3.3. Razvoj naselja 150 3.3.1. Demografski razvoj 151 3.4. Gospodarski razvoj 152 3.4.1. Turizam 155 3.5. Razvoj infrastrukturnih sustava 158 3.5.1. Prometni i ostali infrastrukturni sustavi 158 3.5.1.1. Ceste 158 3.5.1.2. Željeznički promet 160 3.5.1.3. Riječni promet 161 3.5.1.4. Zračni promet 164 3.5.1.5. Pošta i telekomunikacije 164 3.5.1.6. Radio i TV sustav veza 165 3.5.2. Vodnogospodarski sustav 166 3.5.2.1. Korištenje voda 166 3.5.2.2. Hidromelioracije 167 3.5.2.3. Obrana od poplava 171 3.5.2.4. Vodoopskrba 176 3.5.2.5. Zaštita voda od zagađenja 182 3.5.3. Energetski sustav 188 3.5.3.1. Naftovod 188 3.5.3.2. Plinovod 188 3.5.3.3. Elektroenergetika 189 3.6. Iskaz površina za posebno vrijedna ili/i osjetljiva područja i 191 cjeline 3.6.1. Zaštita prirodnih vrijednosti – zone zaštite 192 3.6.2. Zaštita kulturnih dobara 199 3.7. Postupanje s otpadom 213 3.8. Sprječavanje nepovoljnih utjecaja na prirodu i okoliš 215 3.8.1. Smjernice za zaštitu od požara, elementarnih nepogoda, ratnih 217 opasnosti i drugih izvanrednih događaja OBVEZNI PRILOZI 219 1. Izvod iz Strategije (iz 1997. godine) i Programa prostornog uređenja Republike 220 Hrvatske („Narodne novine“ br. 50/99.) nalazi se u elaboratu Obrazloženje Plana, studeni 2009. 2. Stručna podloga zaštite prirode pohranjena u arhivu Ministarstva zaštite okoliša, 220 prostornog uređenja i graditeljstva, Zavod za prostorno planiranje 3. Stručna podloga zaštite graditeljske baštine - poseban prilog, pohranjena u arhivu 220 Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, Zavod za prostorno planiranje 4. Popis studija i sektorskih dokumenata 220 5. Zahtjevi i mišljenja 222 6. Ocjena Savjeta prostornog uređenja Države i suglasnosti 262 7. Izvješća o prethodnoj i javnim raspravama - poseban prilog, pohranjen u arhivu 267 Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, Zavod za prostorno planiranje 8. Evidencija postupka izrade i donošenja Plana 267 9. Sažetak za javnost 270 10.
Load more

Recommended publications
  • CENTRALIZED NATIONAL RISK ASSESSMENT for CROATIA 2020 – 1 of 186 –
    Centralized National Risk Assessment for Croatia FSC-CNRA-HR V1-0 EN FSC-CNRA-HR V1-0 CENTRALIZED NATIONAL RISK ASSESSMENT FOR CROATIA 2020 – 1 of 186 – Title: Centralized National Risk Assessment for Croatia Document reference FSC-CNRA-HR V1-0 EN code: Approval body: FSC International Center: Performance and Standards Unit Date of approval: 02 July 2020 Contact for comments: FSC International Center - Performance and Standards Unit - Charles-de-Gaulle-Str. 5 53113 Bonn, Germany +49-(0)228-36766-0 +49-(0)228-36766-30 [email protected] © 2020 Forest Stewardship Council, A.C. All rights reserved. No part of this work covered by the publisher’s copyright may be reproduced or copied in any form or by any means (graphic, electronic or mechanical, including photocopying, recording, recording taping, or information retrieval systems) without the written permission of the publisher. Printed copies of this document are for reference only. Please refer to the electronic copy on the FSC website (ic.fsc.org) to ensure you are referring to the latest version. The Forest Stewardship Council® (FSC) is an independent, not for profit, non-government organization established to support environmentally appropriate, socially beneficial, and economically viable management of the world’s forests. FSC’s vision is that the world’s forests meet the social, ecological, and economic rights and needs of the present generation without compromising those of future generations. FSC-CNRA-HR V1-0 CENTRALIZED NATIONAL RISK ASSESSMENT FOR CROATIA 2020 – 2 of 186 – Contents Risk assessments that have been finalized for Croatia .............................................. 4 Risk designations in finalized risk assessments for Croatia ......................................
    [Show full text]
  • Riviera Paklenica
    MTB 04* Velebit 3 Road 02* Paklenica 1 This attractive trail through the peaks and slopes of the southern Velebit moun- This bike route is intended for riders who prefer a long, constant but not too tain will be especially appealing to the MTB and trekking riders in better physi- steep ascent. In addition, you will get the chance to see Velebit mountain cal condition for whom long ascents do not represent a greater problem. From range both from the southern and from the northern side. After the start in the sea level start on almost 1000 m hights, beautiful panoramic views of the Starigrad, the route will first take you to the Adriatic road (Jadranska magis- Velebit canal and the Zadar archipelago will help you master a long ascent with- trala) right on the coast until you reach Rovenska and then you will start to out shades. Reaching the highest peak brings the reward of temperature differ- slightly ascent the Zrmanja Canyon up to the highest point (765 m), followed ence and awe of Tulove grede towers. Long serpentine descent to the Zrmanja by 11 km of well-deserved descent towards Gračac and Ričice lake. canyon will surely put a smile on your face. Given that there are no springs nor Start/Finish Starigrad Length 52.5 km gastronomic facilities on the trail, make sure to bring enough liquids. * Via Jasenice - Zaton Physical Difficulty 2/3 Route to be marked by Start/Finish Rovanjska Length 51 km Obrovački - Elevation 831 m Discover MTB, ROAD or FAMILY the end of Via Libinjska kosa - Physical Difficulty 3/3 Gračac - Štikada 2020.
    [Show full text]
  • 2Nd International Conference “Alpine-Petrol'2012” HISTORY of OIL and GAS PRODUCTION in the CROATIAN PART of the PANNONIAN B
    2nd International Conference “Alpine-Petrol'2012” HISTORY OF OIL AND GAS PRODUCTION IN THE CROATIAN PART OF THE PANNONIAN BASIN SYSTEM Josipa VELIĆ1, Tomislav MALVIĆ1,2 and Marko CVETKOVIĆ1 1Department of Geology and Geological Engineering, University of Zagreb, Faculty of Mining, Geology and Petroleum Engineering, Pierottijeva 6, 10000 Zagreb, Croatia; [email protected] 2Sector for Geology and Reservoir Management, INAIndustry of Oil Plc., Exploration and Production of Oil and Gas, Šubićeva 29, 10000 Zagreb, Croatia Introduction On the basis of historical data, Croatia belongs to the first few pioneer countries in the world in which oil accumulations were researched and produced in the middle of the 19th century. Earlier oil production was only recorded in Russia, France, Romania and Germany. Application of oil in industrial purposes has a long tradition in Croatia, e.g. applications in medicinal preparations were recorded as early as in 14th and 15th century as “asphalt and petroleum”. More intense exploitation began just before the 2nd World war. Geological outline The Pannonian Basin System (PBS) is a back arc basin system that belongs to an area in the past covered by the Central Paratethys, and younger brackish and fresh-water environments formed from Paratethys. Inside PBS, numerous basins, depressions and subdepressions were formed along dextral and sinistral strike-slip faults. The area of the PBS in Croatian part is divided into the Drava, Sava, Mura, and Slavonija-Srijem depresions (Fig. 1A). The general evolution of their depositional environments, transport mechanisms, tectonics and dominant lithologies is very similar. Basin infill is manly comprised of Neogene-Quaternary rocks: breccia, conglomerates, sandstones, marls, shales, biogene limestones and efusives (1st megacycle – Lower and Middle Miocene), sandstones and marls (2nd megacycle – Upper Miocene) and clays, sands, loess and gravel (3rd megacycle – Pliocene, Pleistocene and Holocene) (Velić et al., 2002).
    [Show full text]
  • Sava River Basin Project
    Protection of Biodiversity of the Sava River Basin Floodplains International (WI) with technical support from Orbicon (DK) have jointly initiated the Protection of Biodiversity of the Sava River Basin Floodplains project to support the Sava Basin countries in identifying, designating and managing the biological and landscape diversity along the Sava River and in supporting the implementation of the EU Birds and Habitats Directives. The proposed project will demonstrate innovative protection and management schemes that seek to combine viable land use practices, biodiversity protection and management and flood management. Du{ka Dimovi} Donors and Partners The project is financially supported by the LIFE-Third countries programme and the Swiss Agency for Development and Cooperation. The international project applicant responsible for Lonjsko polje Nature Park, Croatia / Park, Croatia Lonjsko polje Nature executing the project is IUCN Regional The Sava River found in the central Sava basin with a Office for Europe. Throughout the mosaic of natural floodplains and project, the IUCN together with the WI The Sava River is the second largest cultural landscapes formed by will be responsible for the project tributary to the Danube River and is of traditional land-use patterns typical to management, while the partner institu- biological significance because of its the river valleys of Central Europe in the tions from the Sava countries - the outstanding biological and landscape past. The Sava River is considered by Center for Ecology and Natural diversity. It hosts the largest complex of nature conservationists and scientists to Resources of the Faculty of Science in alluvial floodplain wetlands in the be one of the “Crown Jewels” of Sarajevo, the Agricultural Institute of Danube basin and the largest lowland European nature and has been selected Republic of Srpska, the State Institute forests.
    [Show full text]
  • Evaluation of Wetlands and Floodplain Areas in the Danube River Basin Final Report May 1999
    DANUBE POLLUTION REDUCTION PROGRAMME EVALUATION OF WETLANDS AND FLOODPLAIN AREAS IN THE DANUBE RIVER BASIN FINAL REPORT MAY 1999 Programme Coordination Unit UNDP/GEF Assistance prepared by WWF Danube-Carpathian-Programme and WWF-Auen-Institut (Germany) DANUBE POLLUTION REDUCTION PROGRAMME EVALUATION OF WETLANDS AND FLOODPLAIN AREAS IN THE DANUBE RIVER BASIN FINAL REPORT MAY 1999 Programme Coordination Unit UNDP/GEF Assistance prepared by WWF Danube-Carpathian-Programme and WWF-Auen-Institut (Germany) Preface The "Evaluation of Wetlands and Flkoodplain Areas in the Danube River Basin" study was prepared in the frame of the Danube Pollution Reduction Programme (PRP). The Study has been undertaken to define priority wetland and floodplain rehabilitation sites as a component of the Pollution reduction Programme. The present report addresses the identification of former floodplains and wetlands in the Danube River Basin, as well as the description of the current status and evaluation of the ecological importance of the potential for rehabilitation. Based on this evaluation, 17 wetland/floodplain sites have been identified for rehabilitation considering their ecological importance, their nutrient removal capacity and their role in flood protection. Most of the identified wetlands will require transboundary cooperation and represent an important first step in retoring the ecological balance in the Danube River Basin. The results are presented in the form of thematic maps that can be found in Annex I of the study. The study was prepared by the WWF-Danube-Carpathian-Programme and the WWF-Auen-Institut (Institute for Floodplains Ecology, WWF-Germany), under the guidance of the UNDP/GEF team of experts of the Danube Programme Coordination Unit (DPCU) in Vienna, Austria.
    [Show full text]
  • Nature Parks in the Republic of Croatia
    Cigrovski-Detelić B., Tutić D., Udovičić D. (2010). Nature Parks in the Republic of Croatia. In: D. Kereković (ed.). Space, Heritage & Future. Croatian Information Technology Association – GIS Forum, University of Silesia, Zagreb, 82-92. NATURE PARKS IN THE REPUBLIC OF CROATIA Brankica Cigrovski-Detelić, Dražen Tutić, Dino Udovičić University of Zagreb, Faculty of geodesy Kačićeva 26, 10 000 Zagreb, Croatia Abstract Environmental protection, the preservation of biological and landscape diversity, and rational usage of natural resources and energy in the most convenient way are the basic conditions of healthy life and the fundament of a sustainable development of every country. The nature and natural values are of great interest for the Republic of Croatia, and they are particularly protected, which is also legally regulated. There are altogether 11 nature parks in the Republic of Croatia: Biokovo, Kopački rit, Lonjsko polje, Medvednica, Papuk, Telašćica, Velebit, Vranko Lake and Učka. The paper presents the particularities and geographic position of all Croatian nature parks. Key words: Nature Park, natural resources, environmental protection 1. INTRODUCTION Nature Park is, according to the Environmental Protection Act of the Republic of Croatia (National Gazette 162/03) regionally natural or partly cultivated land and/or sea area with ecological properties of international or national significance, with emphasized landscape, educational, cultural and historical, and tourist and recreation values. In the Republic of Croatia there are altogether 11 nature parks: Nature Park Biokovo, Nature Par Kopački rit, Nature Park Lonjsko polje, Nature Park Medvednica, Nature Park Papuk, Nature Park Telaščica, Nature Park Velebit, Nature Park Vransko Lake, Nature Park Učka, Nature Park Žumberak – Samobor Mountains and Nature Park Lastovo islands.
    [Show full text]
  • Pravni Okvir Djelovanja Nacionalnih Parkova I Parkova Prirode S Osvrtom Na Strategiju Razvoja Turizma Republike Hrvatske
    Pravni okvir djelovanja nacionalnih parkova i parkova prirode s osvrtom na Strategiju razvoja turizma Republike Hrvatske Štefanko, Karmen Undergraduate thesis / Završni rad 2019 Degree Grantor / Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Polytechnic of Međimurje in Čakovec / Međimursko veleučilište u Čakovcu Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:110:739259 Rights / Prava: In copyright Download date / Datum preuzimanja: 2021-09-28 Repository / Repozitorij: Polytechnic of Međimurje in Čakovec Repository - Polytechnic of Međimurje Undergraduate and Graduate Theses Repository MEĐIMURSKO VELEUČILIŠTE U ČAKOVCU STRUČNI STUDIJ MENADŽMENT TURIZMA I SPORTA KARMEN ŠTEFANKO PRAVNI OKVIR DJELOVANJA NACIONALNIH PARKOVA I PARKOVA PRIRODE S OSVRTOM NA STRATEGIJU RAZVOJA TURIZMA REPUBLIKE HRVATSKE ZAVRŠNI RAD ČAKOVEC, 2019. MEĐIMURSKO VELEUČILIŠTE U ČAKOVCU STRUČNI STUDIJ MENADŽMENT TURIZMA I SPORTA KARMEN ŠTEFANKO PRAVNI OKVIR DJELOVANJA NACIONALNIH PARKOVA I PARKOVA PRIRODE S OSVRTOM NA STRATEGIJU RAZVOJA TURIZMA REPUBLIKE HRVATSKE LEGAL FRAMEWORK OF NATIONAL PARKS AND NATURAL PARKS WITH AN INSIGHT INTO TOURISM STRATEGY DEVELOPMENT OF THE REPUBLIC OF CROATIA ZAVRŠNI RAD Mentor: Magdalena Zeko, mag. iur., pred. ČAKOVEC, 2019. ZAHVALA Zahvaljujem svojoj mentorici Magdaleni Zeko koja mi je svojim dobronamjernim savjetima, stručnošću, i utrošenim vremenom pomogla u izradi ovoga završnog rada koji obilježava sav moj trud tijekom godina studiranja na Međimurskom veleučilištu u Čakovcu. Najviše zahvaljujem svojim roditeljima i prijateljima koji su mi tijekom studiranja bili psihički oslonac i financijska podrška i bez kojih ne bih bila u mogućnosti pisati ovu zahvalu. Stoga, veliko hvala svima! SAŽETAK U završnom radu prikazuje se pravno uređenje i postanak nacionalnih parkova i parkova prirode Republike Hrvatske. Detaljno se prikazuje način na koji je uređeno upravljanje i organizirana zaštita tih područja, kao i kojim se zakonima, mjerama i načinima upravlja visokom kategorijom zaštite, kao što je nacionalni park i park prirode.
    [Show full text]
  • Park Prirode Velebit
    Park prirode Velebit Dužina: 145 km, Vratnik – okuka Zrmanje Širina: Prosječna 14 km, max. 30 km, min. 10km. Površina 2 270 km2 Vrhova: 130 prosječne visine 1370 m. Sjeverni Velebit - vrhovi dosežu gotovo 1700 m (Mali Rajinac 1699 m), Srednji Velebit - vrhovi prelaze 1600 m (Šatorina 1624 m, Ograđenik 1604 m, Ograđenica 1614 m), Južni Velebit - vrhovi 1700 - 1758 m (Babin vrh 1723 m, Vaganski vrh 1757 m, Segestin 1715 m, Malovan 1709 m, Sveto brdo 1751 m) Park prirode Velebit • Ostala zaštićena područja unutar Parka prirode „Velebit“ temeljem upisnika zaštićenih područja Ministarstva kulture: • Kategorija zaštite Lokalitet • Strogi rezervati: Hajdučki i Rožanski kukovi (unutar granica NP "Sjeverni Velebit") • Botanički rezervati: Zavižan – Balinovac – Zavižanska kosa Visibaba (unutar granica NP "Sjeverni Velebit") • Rezervat šumske vegetacije: Šuma Štirovača na Srednjem Velebitu • Posebni geomorfološki rezervat: Cerovačke špilje kod Gračaca • Spomenici prirode: Velnačka glavica (paleontološki) • Značajni krajobraz: Zaljev Zavratnica (geomorfološki) Park prirode Velebit • KLIMA • Primorska padina – submediteranska • Kontinentalna padina – kontinentalna • Oborina • Vršni dio – max. južni Velebit > 3000 mm, • Podnožje – primorska padina prosječno 1188mm lička padina prosječno 1884 mm • Broj dana s maglom – 187 • Broj dana sa snijegom iznad 30 cm; • Primorska padina 0 • Lička padina 20-40 • Vršni dio 70 • Najviši vrhovi >100 Park prirode Velebit • Velebit – područje Nacionalne ekološke mreže – Važna područja za divlje svojte i stanišne tipove 31. Klepina duliba • 1. Cerovačka špilja donja 32. Ramino korito • 2. Cerovačka špilja gornja 33. Sadikovac • 3.Čavle špilja 34. Visočica • 4. Ivina jama 35. Veliki i Mali Kozjak • 5. Jama II kod Velikih Brisnica 36. Borov vrh • 6. Jama iznad Kugine kuće 37. Rončević dolac • 7.
    [Show full text]
  • Nacionalni Parkovi I Parkovi Prirode Republike Hrvatske I Njihova Prirodoslovna Primjenjivost Za Učenike U Primarnom Obrazovanju
    SVEUČILIŠTE U ZAGREBU UČITELJSKI FAKULTET ODSJEK ZA UČITELJSKE STUDIJE MONIKA VAGAJ DIPLOMSKI RAD NACIONALNI PARKOVI I PARKOVI PRIRODE REPUBLIKE HRVATSKE I NJIHOVA PRIRODOSLOVNA PRIMJENJIVOST ZA UČENIKE U PRIMARNOM OBRAZOVANJU Zagreb, rujan 2016. SVEUČILIŠTE U ZAGREBU UČITELJSKI FAKULTET ODSJEK ZA UČITELJSKE STUDIJE (Čakovec) PREDMET: PRIRODOSLOVLJE 4 DIPLOMSKI RAD Ime i prezime pristupnika: Monika Vagaj TEMA DIPLOMSKOG RADA: Nacionalni parkovi i parkovi prirode Republike Hrvatske i njihova prirodoslovna primjenjivost za učenike u primarnom obrazovanju MENTOR: dr. sc. Darinka Kiš-Novak, prof., v. pred. Zagreb, rujan 2016. ZAHVALA Iskreno hvala mentorici dr. sc. Darinki Kiš-Novak za pomoć pri odabiru teme diplomskog rada te za sugestije i primjedbe tijekom njegove izrade. Najviše zahvaljujem svojoj obitelji na neizmjernoj potpori i strpljenju tijekom čitavog mog školovanja. Hvala i svim mojim prijateljima i dragim ljudima koji su svojim pomaganjem, strpljenjem i moralnom podrškom uvelike utjecali na uspješnost završavanja ovog diplomskog rada. SADRŽAJ SADRŽAJ ........................................................................................................................... 3 SAŽETAK .......................................................................................................................... 5 ZUSAMMENFASSUNG .................................................................................................... 6 1. UVOD ........................................................................................................................
    [Show full text]
  • Ana Kurbalija PREGLED ENTOMOFAUNE MOČVARNIH
    SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU I INSTITUT RUĐER BOŠKOVI Ć, ZAGREB Poslijediplomski sveučilišni interdisciplinarni specijalisti čki studij ZAŠTITA PRIRODE I OKOLIŠA Ana Kurbalija PREGLED ENTOMOFAUNE MOČVARNIH STANIŠTA OD MEĐUNARODNOG ZNAČENJA U REPUBLICI HRVATSKOJ Specijalistički rad Osijek, 2012. TEMELJNA DOKUMENTACIJSKA KARTICA Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Specijalistički rad Institit Ruđer Boškovi ć, Zagreb Poslijediplomski sveučilišni interdisciplinarni specijalisti čki studij zaštita prirode i okoliša Znanstveno područje: Prirodne znanosti Znanstveno polje: Biologija PREGLED ENTOMOFAUNE MOČVARNIH STANIŠTA OD ME ĐUNARODNOG ZNAČENJA U REPUBLICI HRVATSKOJ Ana Kurbalija Rad je izrađen na Odjelu za biologiju, Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Mentor: izv.prof. dr. sc. Stjepan Krčmar U ovom radu je istražen kvalitativni sastav entomof aune na četiri močvarna staništa od me đunarodnog značenja u Republici Hrvatskoj. To su Park prirode Kopački rit, Park prirode Lonjsko polje, Delta rijeke Neretve i Crna Mlaka. Glavni cilj specijalističkog rada je objediniti sve objavljene i neobjavljene podatke o nalazima vrsta kukaca na ova četiri močvarna staništa te kvalitativno usporediti entomofau nu pomoću Sörensonovog indexa faunističke sličnosti. Na području Parka prirode Kopački rit utvrđeno je ukupno 866 vrsta kukaca razvrstanih u 84 porodice i 513 rodova. Na području Parka prirode Lonjsko polje utvrđeno je 513 vrsta kukaca razvrstanih u 24 porodice i 89 rodova. Na području delte rijeke Neretve utvrđeno je ukupno 348 vrsta kukaca razvrstanih u 89 porodica i 227 rodova. Za područje Crne Mlake nije bilo dostupne literature o nalazima kukaca. Velika vrijednost Sörensonovog indexa od 80,85% ukazuje na veliku faunističku sličnost između faune obada Kopačkoga rita i Lonjskoga polja. Najmanja sličnost u fauni obada utvrđena je između močvarnih staništa Lonjskog polja i delte rijeke Neretve, a iznosi 41,37%.
    [Show full text]
  • (Annelida : Clitellata) on Freshwater Crayfish in Croatia
    Ann. Limnol. - Int. J. Lim. 2006, 42 (4), 251-260 Occurrence of Branchiobdellida (Annelida : Clitellata) on freshwater crayfish in Croatia G.I.V. Klobucar√1*, I. Maguire1, S. Gottstein1, S. R. Gelder2 1 Department of Zoology, Faculty of Science, University of Zagreb, Rooseveltov trg 6, 10000 Zagreb, Croatia 2 Department of Science and Math, University of Maine at Presque Isle, 181 Maine Street, Maine 04769, USA There is very little information on the genus Branchiobdella and the species relationships with their freshwater crayfish hosts in Croatia. Therefore, a base-line study was needed so that future changes in available habitat brought about by urban development and the probable introduction of non-native species can be accurately assessed. This investigation used preserved freshwater crayfish collected from across Croatia between 1995 and 2005 as its source of the ectosymbionts. Crayfish species included Astacus astacus, A. leptodactylus, Austropotamobius pallipes, A. torrentium, and the allochtonous North American species, Orconectes limosus. Only native European species of branchiobdellids were found: Branchiobdella astaci, B. parasita, B. pentodonta, B. hexodonta, B. italica, and B. balcanica, and this is the first report on the occurrence of these species, apart from B. italica, in Croatia. The distribution of these branchiobdellidans is compared with climatic and river drainage systems, and literature reports of populations in other countries in the region. Keywords: Branchiobdellidans, distribution, epibionts, freshwater crayfish, Croatia. Introduction stated the name balcanica due to its seniority over Pop’s (1965) proposed orientalis. At the higher taxonomic Branchiobdellidans are ectosymbiotic clitellate anne- level we have followed the common naming convention lids living primarily on freshwater astacoidean crayfish used in Brinkhurst and Gelder (2001) that uses bran- (Brinkhurst & Gelder 2001).
    [Show full text]
  • Distribution of the Invasive Bivalve Sinanodonta Woodiana (Lea, 1834) in Croatia
    Aquatic Invasions (2011) Volume 6, Supplement 1: S119–S124 doi: 10.3391/ai.2011.6.S1.027 Open Access © 2011 The Author(s). Journal compilation © 2011 REABIC Aquatic Invasions Records Distribution of the invasive bivalve Sinanodonta woodiana (Lea, 1834) in Croatia Jasna Lajtner* and Petar Crnčan Department of Zoology, Division of Biology, Faculty of Science, University of Zagreb, Rooseveltov trg 6, HR-10000 Zagreb, Croatia E-mail: [email protected] (JL), [email protected] (PC) *Corresponding author Received: 7 June 2011 / Accepted: 29 September 2011 / Published online: 12 October 2011 Abstract The Chinese pond mussel Sinanodonta woodiana is an invasive bivalve species present in the flowing and standing waters of most of Europe. Field research conducted from 2007 to 2011 indicated that this species has colonised the entire eastern part of Croatia, and that its spread westward is continuing. During our study, S. woodiana was recorded at 54 localities. Key words: Chinese pond mussel, Sinanodonta woodiana, Unionidae, invasive species, Croatia 2009), and most recently in the United States Introduction (Bogan et al. 2011). It is believed that the primary pathway of The Chinese pond mussel Sinanodonta woodiana introduction of this species to Europe was with (Lea, 1834) is a species native to East and Asian fish species, such as silver carp (Hypo- South–East Asia. Some authors have placed this phthalmichthys molitrix Valenciennes, 1844), species within the order Anodonta though newer bighead carp (Aristichthys nobilis Ricardson, taxonomic research has placed it in the order 1844) and grass carp (Ctenopharyngodon idella Sinanodonta (Bogatov and Sayenko 2002). In Valenciennes, 1844), primarily introduced to Europe it was first discovered in Romanian fish regulate aquatic vegetation in fish ponds farms at Cefa-Oradea in 1979 (Sàrkàny-Kiss (Paunovic et al.
    [Show full text]