LRS Terra Liburna

Total Page:16

File Type:pdf, Size:1020Kb

LRS Terra Liburna LRS LAG-a Terra Liburna Grad Kastav LOKALNA Grad Opatija RAZVOJNA STRATEGIJA Općina Klana LOKALNE AKCIJSKE Općina Matulji GRUPE ‘TERRA Općina Mošćenička Draga LIBURNA’ Općina Lovran 2013.-2015. Općina Viškovo 1 LRS LAG-a Terra Liburna Lokalna razvojna strategija Lokalne akcijske grupe Terra Liburna Naručitelj: LAG Terra Liburna Izrađivač: Regionalna razvojna agencija Porin d.o.o. Voditelj: Doris Sošić, dipl.oec. Autori: Anđela Cvjetković Mr. sc. Marko Randić, dipl.ing.biol. Doris Sošić, dipl.oec. Dunja Zagorac, mag.oec. LAG Terra Liburna Predsjednica Anđela Cvjetković Rujan 2013. 2 LRS LAG-a Terra Liburna Sadržaj 1. Uvod ......................................................................................................................................................... 4 2. Značajke područja LAG-a Terra Liburna ................................................................................................. 6 2.1. Opće zemljopisne značajke područja LAG-a Terra Liburna .............................................................. 7 2.1.1. Površina i granice područja LAG- Terra Liburna ..................................................................... 7 2.1.2. Osnovne prostorne značajke ...................................................................................................... 7 2.1.3. Reljefne i klimatske karakteristike područja LAG- Terra Liburna ........................................... 8 2.1.4. Prirodna baština – Natura 2000 ................................................................................................. 9 2.1.5. Kulturno povijesna i tradicijska baština .................................................................................. 12 2.1.6. Kvaliteta života i stanje infrastrukture .................................................................................... 16 2.2. Gospodarske značajke područja ..................................................................................................... 22 2.2.1. Glavne gospodarske djelatnosti ............................................................................................... 23 2.2.2. Tržište radne snage .................................................................................................................. 25 2.3. Demografske i socijalne značajke područja ................................................................................... 26 2.3.1. Broj i gustoća stanovnika ........................................................................................................ 26 2.3.2. Demografska kretanja .............................................................................................................. 26 2.4. Obrazovna struktura stanovništva .................................................................................................. 27 2.5. Civilno društvo ............................................................................................................................... 28 3. SWOT analiza razvojnih mogućnosti područja ...................................................................................... 29 4. Razvojna vizija ....................................................................................................................................... 31 4.1. Razvojni ciljevi................................................................................................................................. 32 4.1.1. Razvoj identiteta LAG-a, suradnje i međusektorskog partnerskog povezivanja ..................... 32 4.1.2. Jačanje konkurentnosti gospodarskih subjekata ruralnog područja primjenom inovacija i mehanizama održivog razvoja ......................................................................................... 33 4.1.3. Razvoj ruralnog turizma i poljoprivrede te jačanje područja LAG-a kao ............................... 34 turističke destinacije .......................................................................................................................... 34 4.1.4. Razvoj ljudskih potencijala, povećanje sposobnosti stanovnika za partnerski rad i podizanje društvene svijesti o ruralnom području ............................................................................................. 35 4.1.5. Obnavljanje, očuvanje i poboljšanje okoliša i tradicionalnih .................................................. 35 krajobraznih elemenata ...................................................................................................................... 35 4.1.6. Poboljšanje kvalitete života svih skupina stanovnika područja LAG-a .................................. 36 uz naglasak na ravnomjerni razvoj .................................................................................................... 36 4.2. Prioriteti i mjere za dostizanje ciljeva te definiranje korisnika, rezultata, indikatora i kriterija prihvatljivosti ............................................................................................................................................ 41 4.3. Usklađenost strateških ciljeva i prioriteta s prioritetima ruralnog razvoja ...................................... 50 5. Strategija izrade i provedbe .................................................................................................................... 51 5.1. Značajke partnerstva i izrada lokalne razvojne strategije ................................................................ 51 5.2. Primjena načela ‘odozdo prema gore’ u izradi lokalne razvojne strategije ..................................... 53 5.3. Okvirni plan provedbe i slijed aktivnosti u ostvarenju ciljeva ........................................................ 56 5.4. Utjecaj provedbe strategije na okoliš .............................................................................................. 58 5.5. Sposobnost upravljanja javnim sredstvima ..................................................................................... 59 5.6. Postojeće aktivnosti i nove inovativne aktivnosti ........................................................................... 60 5.7. Procjena broja projekata i potrebnih sredstava IPARD programa .................................................. 62 5.8. Indikativvni izvori financiranja provedbe prioritetnih aktivnosti LRS izvan okvira IPARD programa .................................................................................................................................................... 62 5.9. Praćenje provedbe LRS i mjerenje učinaka ...................................................................................... 63 5.10. Procedura donošenja odluka uključujući proceduru odabira projekata kojima će LAG izdati pismo preporuke i načine sprječavanja sukoba interesa ....................................................................................... 64 6. Usklađenost s nadređenim strateškim dokumentima ............................................................................. 66 7. Karta LAG-a u mjerilu 1:100 000 .......................................................................................................... 67 8. Dodaci .................................................................................................................................................... 68 3 LRS LAG-a Terra Liburna 1. Uvod Prepoznavši potrebe ruralnog razvoja Zajednice stvorene su Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) koje s provedbnom reforme istih i primjenom LEADER programa od 1991. godine nastoje zaostajanje ruralnih područja zaustaviti učinkovitim korištenjem svih njihovih resursa. LEADER program – Liaison Entre Actions de Développement de l’Economie Rurale – Veze među aktivnostima za razvoj ruralnog gospodarstva predstavlja mehanizam provedbe mjera politike ruralnog razvoja Europske unije, a temelji se na realizaciji lokalnih razvojnih strategija kojima upravljaju lokalne akcijske grupe. Suočavanje s različitim problemima ruralnog razvoja traži prilagodbu na promjenjive okolnosti u ruralnim područjima čiji uzroci mogu biti klimatske i demografske promjene, smanjivanje utjecaja tradicionalnih sektora, promjene politika itd. Intenzivni kontakti i suradnja sa drugim dionicima iz drugih mjesta, rad u skupinama, umrežavanje dionika dovodi do razmjena ideja i otkrića koje poprimaju oblik kvalitetnog rješenja pružajući izlaz iz trenutne situacije. U novoj politici ruralnog razvoja EU – naglašeno je kreativno razmišljanje i inovativan pristup, a to znači uvođenje i primjenu novih tehnologija ili primjenu provjerenih koncepata na nov i učinkovitiji način. LEADER pristup za lokalni razvoj se dokazao kao vrijedan alat u promicanju razvoja ruralnih područja koje u potpunosti uzimajući u obzir multi-sektorske potrebe ruralnog razvoja primjenom principa odozdo prema gore, osobitostima područja, aktiviranjem lokalnog stanovništva i partnerskim djelovanjem, poboljšanje kvalitete života, diversifikaciju gospodarstva doprinosi dodatno izgradnji lokalnih kapaciteta, povećanju zaposlenosti te primjenu inovacija. Ukratko, može se reći da LEADER pristup govori o tome kako, a ne što treba raditi. Sastoji se od sedam osnovnih načela, koja treba slijediti u cijelosti. Oslanja se na izradu i provedbu lokalnih razvojnih strategija (LRS) utemeljenih na jasnim i transparentnim procedurama. Važnost navedenog i poticajnim aktivnostima tijekom 2012. godine Primorsko-goranske županije (Županija) i Centra za brdsko-planinsku poljoprivredu i stručnu pomoć Regionalne razvojne agencije Porin d.o.o. (RRA PORIN) za zapadno područje Županije pokrenut je LAG 'Terra Liburna' (LAG), najprije za područje
Recommended publications
  • Construction of the New Zagreb Deep Sea Container Terminal
    www.portauthority.hr Overview BASINS • PRA was founded in 1996 to managing, planning and strategic development port of Rijeka • Port operations contracted to various concession holders • The port of Rijeka is a multi-purpose port facility RIJEKA SUŠAK BAKAR capable of handling various type of cargo at 5 basins PORT PORT AREA • Total of 53 concessionaires and 81 (concluded) concession agreements • International concessionaires in the basic port activities • Port area management and development OMIŠALJ RAŠA • Control of arrival and departure of vessels (VTS Maneuvering Sector Rijeka) www.portauthority.hr Overview . General cargo terminal . Project and heavy cargo terminal Basin Rijeka Luka Rijeka d.d. Frigo terminal . Cereal Terminal - Silo Basin Sušak . Container Terminal Adriatic Gate Container Terminal (ICTSI Group) Škrljevo Inland Terminal - Owned by the Luka Rijeka d.d. Basin Omišalj . Oil terminal JANAF . Bulk cargo terminal Basin Bakar Luka Rijeka d.d. Ro-Ro terminal . Livestock terminal Luka Rijeka d.d. Basin Raša www.portauthority.hr. Timber terminal EXPORTDRVO ltd. Hinterland warehouse Štalije ŠERIF EXPORT – IMPORT j.s.c. Strategic position Mediterranean Corridor Baltic-Adriatic Corridor Strategic position and advantages Warsaw • Croatia’s largest international deep sea cargo port located in Berlin the Northern Adriatic Prague • The TEN-T core port located on the Mediterranean corridor Bratislava Munich Vienna • Gateway port to the Republic of Croatia and important transit Budapest Bern Bucharest port to CEE Countries (Hungary,
    [Show full text]
  • The Klana Earthquakes of 1870 by Marijan Herak, Mladen Živci´ˇ C, Ivica Sovi´C, Ina Ceci´C, Iva Dasovi´C, Josip Stipcevi´ˇ C, and Davorka Herak INTRODUCTION
    ○E Historical Seismicity of the Rijeka Region (Northwest External Dinarides, Croatia)—Part II: The Klana Earthquakes of 1870 by Marijan Herak, Mladen Živci´ˇ c, Ivica Sovi´c, Ina Ceci´c, Iva Dasovi´c, Josip Stipcevi´ˇ c, and Davorka Herak INTRODUCTION The wider epicentral region of Rijeka extends between Ilirska ABSTRACT Bistrica in Slovenia and Bakar in Croatia (Fig. 1). We have presented our work on three important historical events near The Klana earthquake sequence with the mainshock on 1 Bakar in the first part of the Rijeka area study (Herak et al., March 1870 (I max VIII Medvedev–Sponheuer–Karnik 2017), and here we shall investigate an important earthquake [MSK]) is one of the most important events that occurred of 1 March 1870, which devastated Klana, a small township ly- in the Rijeka (Croatia) epicentral region. It is remarkable ing some 15 km north-northwest of Rijeka (Fig. 1). At that time, notjustbecauseofitsimpacttothelocalcommunityand Klana was administratively in the district of Volosko of the Istria its significance for the seismic hazard in the Rijeka area County with the seat in Poreˇc, nowadays in Croatia. In 1870, but also because it provided some of important observations it was under the rule of the Austro-Hungarian Monarchy. on earthquake phenomena during the infancy of seismology. The Klana earthquake attracted much attention with the In particular, Stur (1871) seems to have been the first to contemporary general public and professionals alike. Newspapers attempt to explain the observed variation in damage by in- extensively reported on the events, commissions to investigate teraction of different local geological units during shaking; the damage were sent out to the epicentral area, and several de- Hoernes (1878) heavily relied on Stur’s data from the Klana tailed reports were written.
    [Show full text]
  • The Possibilities for Repositioning of the Opatija Riviera's Tourism Offer
    Cerovic, Ljerka, Danijel Drpic, and Vedran Milojica. 2014. The possibilities for repositioning of the Opatija Riviera’s tourism offer. UTMS Journal of Economics 5 (1): 121–130. Preliminary communication (accepted November 19, 2013) THE POSSIBILITIES FOR REPOSITIONING OF THE OPATIJA RIVIERA'S TOURISM OFFER Ljerka Cerovic1 Danijel Drpic Vedran Milojica Abstract: The competition on the tourist market is getting more harsh, which imposes the need for continuous co- operation of academic and economic community with the objective to get to know the latest wishes and aspirations of increasingly demanding tourists, and improvement of the tourism offer in accordance with their preferences. Maximum efforts must be invested in achieving recognisability and competitive advantages on the international tourist market. The purpose of the paper was to point out the importance of Opatija Riviera as a tourist destination in function of contributing the development of a Croatian tourist product. The goal of the paper was to give the presentation of the importance of researching the satisfaction with the offer of a tourist destination. It is necessary to reposition the current position of the Opatija Riviera on the tourist market and to, through adequate promotion of the tourist destination, increase the tourist turnover. Keywords: tourism offer of the Opatija Riviera, preferences of tourist service consumers, competitiveness, recognisability, repositioning. Jel Classification: L83 INTRODUCTION The Republic of Croatia possesses a rich resource base which is a foundation for tourism offer development. It must attempt to create new tourist products based on designing of new, innovative events and attractions on the tourist market in order to attract new tourists and achieve an increase in tourist consumption and competitiveness.
    [Show full text]
  • Službene Novine Općine Mošćenička Draga
    Odluka je preuzeta s poveznice: http://www.moscenicka-draga.hr/Baza/MDraga/Users/TAHIR/ SLU%C5%BDBENE%20NOVINE%20OP%C4%86INE%20MO%C5%A0%C4%86ENI%C4%8CKA%20DRAGA%20-%2011-2017.pdf, 03.01.2018. ISSN 1848-7637 SLUŽBENE NOVINE OPĆINE MOŠĆENIČKA DRAGA Mošćenička Draga, Broj: 11/2017 Godina: 2017. 22. prosinca 2017. IZDAVAČ: OPĆINA MOŠĆENIČKA DRAGA UREDNIŠTVO: TRG SLOBODE 7-51417 MOŠĆENIČKA DRAGA, TEL: 051/737-621 ODGOVORNI UREDNIK: RIKARDO STARAJ IZLAZI: PO POTREBI WEB: www.moscenicka-draga.hr Službene novine Općine Mošćenička Draga Broj 11/2017 SADRŽAJ: OPĆINA MOŠĆENIČKA DRAGA II. Općinsko vijeće 55. Odluka o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora…………………………….…......…..……3 56. Odluka o provođenju postupka stavljanja izvan snage Detaljnog plana uređenja „Presika-Brseč“, Detaljnog plana uređenja „Presika 1- Brseč“ i Detaljnog plana „Žuntarovo – Brseč“…………………………………………………………………………..16 57. Izvješće o stanju u prostoru Općine Mošćenička Draga za razdoblje od 2013. do 2016. godine…………………………………………………….…..21 58. III. Izmjene i dopune Proračuna Općine Mošćenička Draga za 2017. godinu………………….82 59. III. Izmjene Programa javnih potreba u kulturi u Općini Mošćenička Draga za 2017. godinu..140 60. III. Izmjene Programa gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture na području Općine Mošćenička Draga za 2017. godinu……………………………………..141 61. III. Izmjene Plana gradnje komunalnih vodnih građevina za 2017. godinu…………………..143 62. Proračun Općine Mošćenička Draga za 2018. godinu i projekcije za 2019. i 2020. godinu.....144 63. Odluka o izvršavanju Proračuna Općine Mošćenička Draga za 2018. godinu…………...….188 64. Program javnih potreba u predškolskom i školskom odgoju i obrazovanju u Općini Mošćenička Draga za 2018. godinu………………………………………………...193 65. Program javnih potreba u kulturi u Općini Mošćenička Draga za 2018.
    [Show full text]
  • An Story About the Maritime Heritage of the Northern Adriatic
    An inspiring story about the maritime heritage of the northern Adriatic PEN SHELL / Pinna nobilis The largest and most famous mollusc that is endemic to the Mediterranean resides on sandy seabeds, where it cohabitates with MOŠĆENIČKA DRAGA seagrass. Sometimes it produces pearls and it “Tiny is especially valued for its sea silk, which was used to make royal garments. It was also the fabric that made up the golden fleece, from IZOLA RIJEKA which the story of Jason and the ancient boat ” Greek heroes known as the Argonauts was Moving ahead through life at full sail weaved. PIRAN ife by and on the sea, the art of survival and creating experiences and good practices that are passed on from one Lgeneration to another and that are woven into the very identity of maritime communities; that which comprises the essence of maritime ROVINJ KRK heritage, that which we are proud of, that we wish to show, share and enjoy with others - coalescing in the area ranging from the Slovenian Littoral, across Istria and to Kvarner - that is what “Tiny Boat” is all about. To renovate traditional vessels - wooden boats and smacks - to encourage the preservation MALI LOŠINJ of knowledge about traditional wooden boat building, to collect tangible and intangible / NEREZINE heritage materials and make them available in the modern virtual world, while ensuring that they are preserved in their original historic forms in museum collections and exhibits at visitor’s centres; to enjoy one’s own heritage and enrich the tourism offering, to organise sailing, boat races, events and sea festivals, where we can socialise with our guests; to enjoy what we have inherited from our grandfathers and what we will pass on to our grandchildren.
    [Show full text]
  • LOVRANSKI LIST Br. 40 LOVRANSKI LIST Br
    Broj 40 Uz prvih 40 brojeva Lovranskog lista 2 ISSN 1845 - 9609 Večeras je naša fešta 10 Adriana Žele: Dobitnica visokog Papinskog priznanja 24 lipanj 2016. lipanj 2016. David Čustić: Želim na Svjetsko prvenstvo u Kanadu 30 Godina: XI Godina: Ul. m. Tita 41, 51415 Lovran Tita 41, m. Ul. Izdavač: Općina Lovran Izdavač: Glasilo Općine Lovran LOVRANSKI LIST LOVRANSKI UZ PRVIH 40 BROJEVA LOVRANSKOG LISTA ČITATELJI, HVALA Kada se samo prelista svih 40 brojeva vidi se raznovrsnost i bogatstvo jednog grada i njegovih stanovnika, vidi se djelatnost i pros- peritet općine i zavičaja. Zapisana je i poneka crtica iz prošlosti, a što se tiče sadašnjosti i U »maloj enciklopediji ona će jednog dana biti samo prošlost. Kada neka nova generacija za kojih stotinjak godi- na bude istraživala našu sadašnjost, list će im pomoći da lakše proniknu u naš način rada i življenja na početku 21. stoljeća. 1.637 članaka« Da bismo bili sigurni kako radimo na za- crtanom projektu, a opet u skladu sa željama izdavača, brine se Uređivački savjet. Pored spomenutih urednice i predsjednice Savjeta koje su to od prvog broja, u Uređivačkom Piše: Cvjetana Miletić rvi broj Lovranskog lista tiskan je u Pansion Draga di Lovrana; Mogućnosti razvitka savjetu su nas od početka podupirali člano- svibnju 2005. godine. agroturizma na Lovranštini; Vela fritaja od tisu- vi Boris Štanger i Martina Blečić, dok su od P Kao razlozi pokretanja novog ću jaj; Magistarski rad Mirjane Peršić pretvoren prvog broja u uredništvu: Edvard Primožić općinskog glasila navodili su se: bo- u knjigu; Park prirode Učka – Nezaboravan (idejni začetnik lista), Marija Janjetić Aničić, lje informiranje građana o aktivnostima lokal- dodir mora i planine; Lovranština – jedinstve- Ranka Janjetić i Kristina Staničić.
    [Show full text]
  • Procjena Rizika Od Velikih Nesreća Grad Novi Vinodolski
    Procjena rizika od velikih nesreća Grad Novi Vinodolski Ožujak, 2018. Procjena rizika od velikih nesreća Grad Novi Vinodolski Naručitelj: Grad Novi Vinodolski PREDMET: Procjena rizika od velikih nesreća Oznaka RN/2017/0137 dokumenta: Izrađivač: DLS d.o.o. Rijeka (Spinčićeva 2, 51 000 Rijeka) Voditelj izrade: Anita Kulušić mag.geol. Suradnici: Josipa Zarić struč. spec. ing. sec Matija Hrastovski mag.ing.geol. Mišo Kucelj mag.ing.geol. Matea Vrljičak mag.ing.aedif. Nikolina Bakšić dipl.ing.geol. Zrinka Valetić dipl.ing.biol. mag.ing.geol. Mišo Kucelj Karlo Fanuko ing.el. Hana Radovanović ing.el. Datum izrade: Ožujak, 2018. M.P. Odgovorna osoba Ovaj dokument u cijelom svom sadržaju predstavlja vlasništvo Grada Novog Vinodolskog te je zabranjeno kopiranje, umnožavanje ili pak objavljivanje u bilo kojem obliku osim zakonski propisanog bez prethodne pismene suglasnosti odgovorne osobe Grada Novog Vinodolskog. Zabranjeno je umnožavanje ovog dokumenta ili njegovog dijela u bilo kojem obliku i na bilo koji način bez prethodne suglasnosti ovlaštene osobe tvrtke DLS d.o.o. Rijeka. 2 od 191 d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2. Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected] Procjena rizika od velikih nesreća Grad Novi Vinodolski S A D R Ž A J 1 UVOD .............................................................................................................................. 8 TEMELJ ZA IZRADU PROCJENE RIZIKA .............................................................................. 8 2 OSNOVNE KARAKTERISTIKE PODRUČJA
    [Show full text]
  • Brošura: Turnir Bruno Ban 2018
    O TURNIRU BRUNO BAN 23. MEMORIJALNI NOGOMETNI TURNIR ragi igrači i prijatelji sporta, prijateljstva, a oni najbolji dobiti će D zadovoljstvo nam je ugostiti vas medalje i pehare. na 23. memorijalnom nogometnom Ovim putem zahvaljujemo se Općini turniru Bruno Ban. Jelenje generalnom pokrovitelju Pogibija mladog igrača NK Rječine turnira i našem stalnom partneru 1995. godine uoči odlaska na u svakodnevnom funkcioniranju međunarodni nogometni turnir u najdražeg nam kluba. Italiju, potakla je tadašnje trenere i Također, posebnu zahvalu rukovodstvo kluba da osmisle jedan upućujemo i navijačima, prijateljima nogometni turnir koji će postati te roditeljima naših omladinaca, kao memorijalni, a kojim će se sačuvati i sponzorima: TTO Thermotechnik, sjećanje na mladog i darovitog Dirnis, Vargon, Građa, Terra, Hrvatski igrača Bruna Bana. Tradiciju u nogometni savez, Caffe bar Corner, organiziranju turnira čuvamo do Caffe bar Klub, Bistro Rječina, Caffe današnjih dana te se nadamo kako bar Alegro, Caffe Bar Max, Caffe bar ćemo se i dalje u budućnosti družiti Caffeteria, Trgovine Krk, Adria Sport, na igralištu u Dražicama. Taxi Čorkez, Jamnica, Tia partner, Ove godine dolaze nam renomirane Studio Wolf, Costella i drugi. ekipe i gosti s područja Primorsko- Želimo vam ugodan provod u goranske županije, koji će na Dražicama i neka pobjedi najbolji. području općine Jelenje provesti tri dana. Mauro Barčić predsjednik NK Rječina Za sve sudionike osigurali smo sa suradnicima zahvalnice u znak sjećanja i 2 3 DOSADAŠNJI OVOGODIŠNJI OSVAJAČI SUDIONICI 1996. - 2017. GOD. 23. MEMORIJALNI NOGOMETNI TURNIR BRUNO BAN 1996. god – 1. turnir – NK BORAC 2007. god – 12. turnir – NK RIJEKA NK RJEČINA - DRAŽICE 1997. god – 2. turnir – NK GROBNIČAN 2008.
    [Show full text]
  • The Role of Beaches in the Tourism Offering: the Case Study of The
    219 Scientific Journal of Maritime Research 32 (2018) 219-227 © Faculty of Maritime Studies Rijeka, 2018 Multidisciplinary Multidisciplinarni SCIENTIFIC JOURNAL OF znanstveni časopis MARITIME RESEARCH POMORSTVO https://doi.org/10.31217/p.32.2.7 The Role of Beaches in the Tourism Offering: The Case Study of the Municipality of Lovran Elena Rudan, Marinela Krstinić Nižić University of Rijeka, Faculty of Tourism and Hospitality Management, Department of Micro- and Macroeconomics, Primorska 42, 51410 Opatija, Croatia, e-mail: [email protected]; [email protected] ABSTRACT ARTICLE INFO To position the tourism offering of the Municipality of Lovran, it must be adjusted to the modern needs Review article of tourists. In this, a key role belongs to designing, implementing and sustaining an experience system Received 4 November 2018 as part of the destination’s integrated tourism product. Lovran as a tourist destination can become KeyAccepted words: 28 November 2018 distinctive only to the extent to which it can provide services and facilities capable of satisfying the travel needs and motivations of tourists. When designing an experience system, the destination is generally in the focus of interest. This paper, however, takes a closer look at the thematization of Beaches beaches that are a part of Lovran’s tourism offering. Previous tourism development in Lovran has first Tourism and foremost been centred on the summer months when the sun, sea and beaches are the primary Beach thematization motivation for tourist arrivals. Creative offering Lovran as a tourist destination, together with its beaches, provides opportunities that have yet to Lovran be fully valorised with regard to implementing the experience system in beaches.
    [Show full text]
  • Crni Lug Delnice Lokve Skrad Ravna Gora Mrkopalj Fužine Kraljevica
    Way to Croatia Way to Croatia 16 17 Crni lug Skrad Kastav Delnice Opatija Lokve Vrbovsko Ravna Gora Rijeka Bakar Fužine Lovran Kraljevica Mrkopalj Mošćenička Draga Jadranovo Omišalj Dramalj Crikvenica Brestova Selce Bribir Novi Vinodolski Porozina Malinska Nestled between the rugged eastern shore of Istria, Dalmatia to the south and CRES five large and few small islands which offer protection from the open sea, is the KRK Vrbnik largest bay in Croatia, the Bay of Kvarner. In its hinterland is the green stretch Valbiska of what is known as the mountainous Croatia that separates the coast from the interior. Most of it is oriented towards Kvarner - which is what gives it its special Krk qualities. To visit Kvarner is a treat but to spend time in the region is a veritable Cres Baška delight - be it on its coast, its islands or its hinterland. Merag Stara Baška Suffice it to say that the Kvarner islands of Krk, Cres and Lošinj alone boast over 1300 types of plants - which is more than can be found in some of the European countries. The supply of tourist facilities, opportunities and programmes is just as wide ranging and varied. To put it into a nut shell - on small scale, Lubenice Kvarner encompasses the immense biological diversity that Croatia brings to Europe. CRES The world of fauna includes many rare and protected species: griffon vulture, eagles, falcon, hawk, grouse, owls, numerous specie of water fowl; brown bear, wolf, lynx, jackal, wild cat, badger, fox, deer, chamois, mouflon, pine and stone marten can be found in the dense forests of Gorski kotar, alonge the mainland Osor shore and on the islands.
    [Show full text]
  • Čavle • Cernik • Mavrinci Gradovi Opcine
    godina XII. / br. 40 / rijeka / travanj 2016. / besplatni primjerak magazin primorsko-goranske županije Podno Grobničkih alpa Čavle • Cernik • Mavrinci gradovi opcine OpÊina OpÊina Grad OpÊina OpÊina Viškovo Klana Kastav Jelenje »avle Vozišće 3, 51216 Viškovo Klana 33, 51217 Klana Zakona kastafskega 3, Dražičkih boraca 64, Čavle 206, 51219 Čavle 51215 Kastav T: ++385 51 503 770 T: ++385 51 808 205 51218 Jelenje T: ++385 51 208 310 F: ++385 51 257 521 F: ++385 51 808 708 T: ++385 51 691 452 F: ++385 51 208 311 F:++385 51 691 454 T: ++385 51 208 080 E: nacelnica@opcina- E: [email protected] E: [email protected] E: [email protected] F: ++385 51 208 090 viskovo.hr www.klana.hr www.cavle.hr www.kastav.hr E: [email protected] www.opcina-viskovo.hr Načelnik: www.jelenje.hr Načelnik: Najviše Gradonačelnik: Načelnica: Sanja Udović Matija Laginja Načelnik: Željko Lambaša stanovnika Predsjednik Vijeća: Ivica Lukanović Predsjednik Vijeća: Predsjednica Vijeća: Ervin Radetić Grad Rijeka Slavko Gauš Predsjednik Vijeća: Norbert Mavrinac Jagoda Dabo Predsjednik Vijeća: 128.735 Dalibor Ćiković Nikica Maravić OpÊina Matulji Grad Trg M. Tita 11, Rijeka Površina 51211 Matulji Korzo 16, 51000 Rijeka OpÊina kopna T: ++385 51 209 333 T: ++385 51 274 114 Kostrena 3.588 km2 F: ++385 51 401 469 F: ++385 51 209 520 Sv. Lucija 38, 51221 Kostrena E: [email protected] E: [email protected] T: ++385 51 209 000 www.matulji.hr www.rijeka.hr F: ++385 51 289 400 Načelnik: Gradonačelnik: mr.sc. Vojko Obersnel E: [email protected] Mario Ćiković www.kostrena.hr Predsjednik Vijeća: Predsjednica Vijeća: Slobodan Juračić Dorotea Pešić-Bukovac Načelnica: Dužina Mirela Marunić morske Predsjednica Vijeća: obale Gordana Vukoša 1.065 km Grad OpÊina Opatija Lovran Šetalište M.
    [Show full text]
  • Rijeka Fua Report
    WPT1: D.T1.2.9 FUA REPORT Draft INCLUDING SULPITER TOOL FEEDING & 05 2018 CALIBRATION IN RIJEKA Table of Contents 1. INTRODUCTION 2 2. THE TERRITORIAL CONTEST 2 3. CURRENT FREIGHT MOBILITY IMPACT 4 4. ANNEXES 16 Authors: City of Rijeka Status (F: final; D: draft; RD: revised draft): Final Template for Tool reporting | Page 1 Introduction This document arises from the FUA reports of each involved city and will provide the inputs for the deliverable T1.2.11 “understanding Freight behaviour and impact on FUA”. The information included in this template will be used for the transnational report (D.T1.2.11) and for the final output of the work package O.T1.7. As this document contains the minimum requirements needed for preparing the transnational report, PP12 engaged all information available from the surveys conducted in the Rijeka FUA to satisfy these requirements. Where such information was not available from the surveys, PP12 included i8nformation from other relevant documents and act that are in force in Rijeka. The descriptions laid down in this document contain information derived from the surveys conducted in shops and with transport operators (Nace codes G & I), and the Freight quality partnership. Where such information was not available, the aim was to complete the inquiries with information available from other sources, if possible. The surveys cover mandatory distribution flows. The industrial flows were not concluded in this study. The territorial contest FUA name Rijeka FUA. The study area covers the majority of the municipalities surrounding the City of Rijeka and Rijeka as well. The areas include territories of the Rijeka Agglomeration in which the relevant commercial activities are carried out and which are covered by more important traffic routes, including local, county and state roads, and routes to and from border crossings, bypasses and motorways.
    [Show full text]