DOCSLIB.ORG

ZAGREBAČKE ŽUPANIJE ISSN 1845-8602 Službeno Glasilo SADRŽAJ

Total Page：16

File Type：pdf, Size：1020Kb

Download full-text PDF Read full-text
ZAGREBAČKE ŽUPANIJE ISSN 1845-8602 Službeno Glasilo SADRŽAJ Broj 27 Godina XI. GLASNIK Zagreb 18. prosinca 2006. ZAGREBAČKE ŽUPANIJE ISSN 1845-8602 službeno glasilo SADRŽAJ AKTI ŽUPANIJSKE SKUPŠTINE ZAGREBAČKE ŽUPANIJE 1. Odluka o donošenju Županijske razvojne strategije Zagrebačke županije od 2007. do 2013. godine.........................3 Županijska razvojna strategija Zagrebačke županije 2007. - 2013. ............................................................................4 Glasnik Zagrebačke županije službeno je glasilo Zagrebačke županije, općina i gradova koji u njemu objavljuju svoje opće akte. Uredništvo: Zagreb, Ulica grada Vukovara 72/V. Glavna urednica: Nada Sohora, dipl. iur., tajnica Stručne službe Skupštine, tel.: 01/60-09-452, faks: 01/61-54-024 www.zagrebacka-zupanija.hr Nakladnik: NARODNE NOVINE d.d., Zagreb, Ivana Šibla 1 Tisak: TIPOMAT d.o.o., Habdelićeva 70, Velika Gorica Poštarina plaćena u pošti 10000 Zagreb Broj 27/2006. Glasnik Zagrebačke županije Stranica 3 AKTI ŽUPANIJSKE SKUPŠTINE ZAGREBAČKE ŽUPANIJE 1 Na temelju članka 19. Statuta Zagrebačke županije (“Glasnik Zagrebačke županije”, broj 7/06 - pročišćeni tekst), članka 63. Poslovnika Županijske skupštine Zagrebačke županije (“Glasnik Zagrebačke županije”, broj 14/06 – pročišćeni tekst), Županijska skupština Zagrebačke županije na 10. sjednici održanoj dana 14. prosinca 2006. godine donijela je ODLUKU O DONOŠENJU ŽUPANIJSKE RAZVOJNE STRATEGIJE ZAGREBAČKE ŽUPANIJE OD 2007. DO 2013. GODINE I. Donosi se Županijska razvojna strategija Zagrebačke županije od 2007. do 2013. godine. II. Strategija iz točke I. sastavni je dio ove Odluke. III. Zadužuje se Županijsko poglavarstvo Zagrebačke županije da do ožujka 2007. godine donese Akci- jski plan provedbe Županijske razvojne strategije Zagrebačke županije od 2007. do 2013. godine IV. Ova Odluka stupa na snagu danom objave u “Glasniku Zagrebačke županije”. KLASA: 021-01/06-01/247 URBROJ: 238/1-01-06-22 Zagreb, 14. prosinca 2006. PREDSJEDNICA ŽUPANIJSKE SKUPŠTINE Palma Klun-Posavec, prof., v.r. Stranica 4 Glasnik Zagrebačke županije Broj 27/2006. ŽUPANIJSKA RAZVOJNA STRATEGIJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE 2007. - 2013. Zagreb, 14. prosinca 2006. Broj 27/2006. Glasnik Zagrebačke županije Stranica 5 SAŽETAK sljedeća osnovna područja: Županijsku razvojnu strategiju (ŽRS) izradila je prirodni i demografski resursi, okoliš i prostor te Radna grupa u suradnji sa stručnjacima Instituta za infrastruktura; međunarodne odnose (IMO) iz Zagreba, a prema met- gospodarstvo (struktura gospodarstva, važniji odologiji koju je preporučilo nadležno Ministarstvo go spo darski sektori, poduzetnička infrastruktura, ulag- mora, turizma, prometa i razvitka RH. anja); Prema usvojenoj metodologiji, ŽRS sadržava: društvene djelatnost (obrazovanje, zdravstvo, so- osnovnu analizu stanja na području Zagrebačke cijalna skrb, kultura); županije (ZŽ); nezaposlenost; SWOT analizu (procjenu razvojnih snaga, sla- upravljanje razvojem (međužupanijska, preko gra- bosti, mogućnosti i prijetnji); nična i međuregionalna suradnja, civilno društvo). županijsku razvojnu viziju i strateške ciljeve; Polazeći od rezultata osnovne analize izrađena je županijske prioritete i mjere; SWOT analiza koja utvrđuje što su to snage, slabosti analizu usklađenosti ŽRS-om određenih te mogućnosti i prijetnje u razvoju ZŽ i to s obzirom strateških ciljeva/prioriteta/mjera s nacionalnim razvo- na osnovne strateške smjernice RH i razvojne pravce jnim ciljevima i razvojnim ciljevima EU-a; EU. Dobiveni rezultati SWOT analize – matrica s analizu razvojnih projekata i projektnih ideja ključnim karakteristikama sadašnjeg i budućeg razvoja prikupljenih u prvom pozivu za kandidiranje projekata ZŽ, jasan pregled povezanosti i međutjecaja vanjskih za bazu projekata ŽRS-a; i unutarnjih čimbenika na razvoj, identifikacija širokog plan provedbe; skupa mogućih razvojnih scenarija – poslužili su kao metodologiju za praćenje i vrednovanje proved- polazište za utvrđivanje vizije, strateških ciljeva, prior- be s indikatorima uspješnosti ostvarivanja ciljeva; iteta i mjera. bazu projekata i projektnih ideja. Razvojne snage i slabosti te mogućnosti i prijetnje ZŽ prikazane su u sljedećoj tablici rezultata SWOT Osnovna analiza analize: Osnovna analiza daje pregled stanja, trendova, razvojnih problema i potreba ZŽ-a, strukturiranih u SWOT analiza SNAGE SLABOSTI Položaj, prirodni resursi, okoliš, infrastruktura Položaj, prirodni resursi okoliš Dobar geoprometni položaj ZŽ (prsten oko GZ, sjecište Neodrživo gospodarenje prirodnim resursima (Jakuševac kraj podzemnih ležišta vode, nelegalno europskih prometnih koridora); korištenje mineralnih sirovina); Policentričnost, više gradova razmještenih u prostoru ZŽ; Slabo razvijen sustav zaštite okoliša i infrastrukture (nema kanalizacije) i upravljački (nema inf. sustava Značajni i dosta očuvani prirodni resursi (podzemne vode, za okoliš); geotermalni izvori vode; šume, mineralne sirovine, tla za Nedovoljna edukacija stanovništva o zaštiti okoliša; eko poljoprivredu); Neujednačena razvijenost komunalne infrastrukture (vodovod, plin, odvodnja i otpad) i nepostojanje Razgranatost cestovne infrastrukture (autoceste); suradnje (dogovora) na razini ZŽ; razgranata postojeća mreža prigradske željeznice. Loše stanje sekundarne cestovne infrastrukture (neuređeni pružni prijelazi), nedostaju mostovi preko Gospodarstvo Save; Razvijena prerađivačka industrija (prehrambena, metalna, Nedostatna prometna povezanost unutar ZŽ zbog isključive radijalne usmjerenosti prema GZ. proizvodnja građevinskog materijala) i građevinarstvo; Gospodarstvo Kvalificirana radna snaga i menadžment u prerađivačkoj Neravnomjernost gospodarske razvijenosti i gospodarskih potencijala; industriji; Nedovoljna poslovna i tehnološka povezanost poduzetnika (klasteri i drugi oblika povezivanja); Razvijene pojedine usluge (prijevoz, skladištenje); Nedovoljno korištenje novih tehnologija i inovacija u od strane poduzetnika i obrtnika; Razvijeno obrtništvo, tradicija, fleksibilnost, održivost, Mali broj velikih proizvodnih firmi – lidera registriranih u ZŽ; brojnost; Rascjepkanost posjeda i neuređenost zemljišnih knjiga; mnogo neobrađenih poljoprivrednih Dobri uvjeti (manji troškovi) za pokretanje poduzetničke površina; staračka poljoprivredna domaćinstva; djelatnosti; Nedostatak primjerene tržišne infrastrukture, prerade i otkupa poljoprivrednih proizvoda; Obilan raspoloživi prostor za poduzetništvo (gospodarske Nepovezanost poljoprivrednika; zone), za izgradnju i poljoprivredu; Negativan stav stanovništva prema zadrugarstvu; Mnogobrojni i raznovrsni programi za poticanje Nedovoljni smještajni kapaciteti i kvaliteta za potrebe turizma; poduzetništva; Nedostatak marketinškog pristupa (strategije) za turizam (neprepoznatljivost i nedovoljna iskorištenost Poticanje razvoja poljoprivredne proizvodnje (stalni turističkih resursa); novčanim poticaji); Slaba turistička infrastruktura na turističkim lokalitetima. Kvalitetna i prepoznatljiva vinogradarska i vinarska Društvene djelatnosti proizvodnja; razvijeni brendovi prehrambenih proizvoda Depopulacija rubnih područja ZŽ; i vina; Neusklađenost školovanja (obrazovnih programa, sadržaja) sa potrebama gospodarstva; Resursi za zdravstveni turizam („Naftalan“); Dotrajalost velikog broja zgrada i opreme u školama i nedostatan broj sportskih igrališta i dvorana; Geotermalni resursi za dobivanje energije, za Slabije informatičko osposobljavanje mladih; poljoprivrednu proizvodnju (staklenici za povrće i cvijeće Male mogućnosti, nedovoljan izbor vanškolskih aktivnosti sport, itd.) za djecu i odrasle; i dr.). Nedovoljni kapaciteti za predškolski odgoj (vrtiće osnivaju JLS ovisno o njihovoj financijskoj moći); Društvene djelatnosti Nepostojanje javnih (dobro opremljenih) zdravstvenih ustanova na području Županije; Dobra mreža srednjih škola; Nedovoljni kapaciteti športskih objekata; U osnovom školstvu kvalitetna briga o djeci, povezanost Nedostatak sustavnog praćenja rezultata preventivnih aktivnosti u zdravstvu; škole i lokalne zajednice, aktivne grupe s izbornim Nedostatan broj smještajnih kapaciteta te neadekvatni postojeći prostori u centrima za socijalnu skrb aktivnostima; i domova za starije i nemoćne osobe; Kvalitetne usluge primarne zdravstvene zaštite; Nedostatak privatne inicijative u društvenim djelatnostima; Razvijeni preventivni zdravstveni programi; Nedovoljno njegovanje identiteta i tradicijskih vrijednosti ZŽ; Razvijeni programi športskih aktivnosti; Nedostatak strategije za očuvanje kulturne baštine (osobito spomenika od propadanja te njihove Razvijeni dodatni oblici izvaninstitucionalne skrbi o revitalizacije). starijim osobama (obiteljski domovi i profesionalne Nezaposlenost djelatnosti za zbrinjavanje starijih osoba); Nedostatak adekvatne radne snage u pojedinim djelatnostima; Bogatstvo kulturne baštine (brojnost i očuvanost običaja), Neusklađenost ponude i potražnje na tržištu rada s obzirom na tražene kompetencije; tradicijskih vrijednosti. Dugotrajna nezaposlenost (većina nezaposlenih čeka posao do 1 g.). Upravljanje razvojem Stranica 6 Glasnik Zagrebačke županije Broj 27/2006. SNAGE SLABOSTI Nezaposlenost Nema mjera za razvoj slabije razvijenih područja u ZŽ; Trend pada nezaposlenosti na području ZŽ; Nedovoljno osposobljavanje zaposlenika u Županiji, a poglavito u JLS za upravljanje razvojem; Zainteresiranost većine nezaposlenih za nalaženje posla; Pomanjkanje suradnje i koordinacije, vertikalno - država, ZŽ, JLS te horizontalno, među JLS; Razvijene usluge profesionalnog usmjeravanja mladih; Odaziv i prihvaćanje zajedničkih projekata od strane ZŽ i JLS često više ovisi o politici (stranačkoj
Load more

Recommended publications
  • Provedbeni Plan Obrane Od Poplava Branjenog Podruèja 13
    PROVEDBENI PLAN OBRANE OD POPLAVA BRANJENOG PODRUČJA SEKTOR C – GORNJA SAVA BRANJENO PODRUČJE 13: JUŽNI DIO PODRUČJA MALOGA SLIVA ZAGREBAČKO PRISAVLJE Hrvatske vode, ožujak 2014. Na temelju točke XXXIV Državnog plana obrane od poplava ("Narodne novine", broj 84/2010), Glavnog provedbenog plana obrane od poplava , Klasa 325-02/14-06/7, Urbroj 374-1-01-14-2 od 7. veljače 2014. godine, Zakona o vodama ("Narodne novine", broj 153/2009, 130/2011 i 56/2013), te Pravilnika o posebnim uvjetima za obavljanje djelatnosti vodoistražnih radova i drugih hidrogeoloških radova, preventivne, redovne i izvanredne obrane od poplava, te upravljanja detaljnim grañevinama za melioracijsku odvodnju i vodnim grañevinama za navodnjavanje ("Narodne novine", broj 83/2010 i 126/2012) Hrvatske vode donose PROVEDBENI PLAN OBRANE OD POPLAVA BRANJENOG PODRUČJA SEKTOR C – GORNJA SAVA BRANJENO PODRUČJE 13 JUŽNI DIO PODRUČJA MALOGA SLIVA ZAGREBAČKO PRISAVLJE I. Ovim Provedbenim planom obrane od poplava branjenog područja 13: južni dio područja maloga sliva Zagrebačko Prisavlje na Sektoru C - Gornja Sava (u nastavku: Provedbeni plan branjenog područja 13), utvrñuju se tehnički i ostali elementi potrebni za upravljanje redovnom i izvanrednom obranom od poplava na vodama I. i II. reda, te grañevinama osnovne melioracijske odvodnje na branjenom području. II. Provedbeni plan branjenog područja 13 sadrži slijedeća Poglavlja: Poglavlje 1 Opis branjenog područja s ocjenom mogućih opasnosti od poplava i planiranim mjerama za njihovo uklanjanje ili ublažavanje Poglavlje 2 Kartografski prikaz branjenog područja Poglavlje 3 Zadaci i ovlaštenja svih sudionika u obrani od poplava Poglavlje 4 Potrebna oprema, ljudstvo i materijal za provoñenje mjera obrane od poplava Poglavlje 5 Redoslijed obveza u obrani od poplava Poglavlje 6 Mjerodavni elemente za proglašenje mjera obrane od poplava Poglavlje 7 Ostali podaci značajni za obranu od poplava III.
    [Show full text]
  • 307 Autobus Vremenski Raspored I Karta Rute Linije
    307 autobus vremenski raspored i karta linije 307 Kosnica Pregled U Modu Web Stranice Linija 307 autobus (Kosnica) ima 3 ruta. Regularnim danima u tjednu, njihovo radno vrijeme je: (1) Kosnica: 14:45 (2) S.Bukevski: 4:10 - 23:00 (3) Zapruđe: 4:20 - 21:35 Koristite Moovit aplikaciju kako biste pronašli najbližu stanicu 307 autobus blizu Vas i saznajte kada stiže sljedeći 307 autobus. Smjer: Kosnica 307 autobus vremenski raspored 14 stanica(e) Kosnica raspored rute: POGLEDAJTE RASPORED LINIJA ponedjeljak 14:45 utorak 14:45 Zapruđe Sarajevska cesta, Zagreb srijeda 14:45 Sarajevsk-Ukrajinska četvrtak Nije operativna Ukrajinska ulica, Zagreb petak 14:45 Sarajevsk-Vatikanska subota Nije operativna Sarajevska cesta, Zagreb nedjelja Nije operativna Sarajevska - Hrelić Sarajev.-Jakuševečka Jakuševec, Škola 307 autobus informacije Smjer: Kosnica Jakuševec, Centar Stanice: 14 Trajanje putovanja: 14 min Jakuševec, Groblje Sažetak linije: Zapruđe, Sarajevsk-Ukrajinska, Sarajevsk-Vatikanska, Sarajevska - Hrelić, Sarajev.- Mičevec, Nadvožnjak Jakuševečka, Jakuševec, Škola, Jakuševec, Centar, Jakuševec, Groblje, Mičevec, Nadvožnjak, Mičevec, Mičevec, Centar Centar, Bedekovićeva, Nova Kosnica 66, Kosnica- Izbjeg. Nas., Kosnica, Nadvožnjak 3 Savska ulica, Croatia Bedekovićeva Nova Kosnica 66 63 Velika Kosnica, Croatia Kosnica-Izbjeg. Nas. Velika Kosnica, Croatia Kosnica, Nadvožnjak 36/1 Velika Kosnica, Croatia Smjer: S.Bukevski 307 autobus vremenski raspored 33 stanica(e) S.Bukevski raspored rute: POGLEDAJTE RASPORED LINIJA ponedjeljak 4:10 - 23:00 utorak
    [Show full text]
  • Županija Grad/Općina Redni Broj Bm Naziv Lokacija Adresa
    ŽUPANIJA GRAD/OPĆINA REDNI BROJ BM NAZIV LOKACIJA ADRESA ZAGREBAČKA BEDENICA 1 BEDENICA DRUŠTVENI DOM BEDENICA 112 ZAGREBAČKA BEDENICA 2 BELOSLAVEC VATROGASNI DOM BELOSLAVEC BB ZAGREBAČKA BEDENICA 3 TURKOVČINA VATROGASNI DOM TURKOVČINA BB ZAGREBAČKA BEDENICA 4 BOSNA VATROGASNI DOM BOSNA BB ZAGREBAČKA BEDENICA 5 OMAMNO VATROGASNI DOM OMAMNO BB ZAGREBAČKA BEDENICA 6 BIČAKI VATROGASNI DOM BEDENICA BB ZAGREBAČKA BISTRA 1 GORNJA BISTRA DRUŠTVENI DOM GORNJA BISTRA GORNJA BISTRA, DEDINJSKA 20 DRUŠTVENI DOM U OBOROVU ZAGREBAČKA BISTRA 2 OBOROVO BISTRANSKO OBOROVO BISTRANSKO, FRANJE GULIĆA 24 BISTRANSKOM ZAGREBAČKA BISTRA 3 POLJANICA BISTRANSKA KULTURNI CENTAR BISTRA POLJANICA BISTRANSKA, BISTRANSKA 98 ZAGREBAČKA BISTRA 4 DONJA BISTRA VATROGASNI DOM U DONJOJ BISTRI DONJA BISTRA, BISTRANSKA 2 DRUŠTVENI DOM U NOVAKIMA ZAGREBAČKA BISTRA 5 NOVAKI BISTRANSKI NOVAKI BISTRANSKI, SELSKA 43 BISTRANSKIM DRUŠTVENI DOM U BUKOVJU ZAGREBAČKA BISTRA 6 BUKOVJE BISTRANSKO BUKOVJE BISTRANSKO, ZAGREBAČKA 1 BISTRANSKOM ZAGREBAČKA BRCKOVLJANI 1 BRCKOVLJANI DOM KULTURE "AUGUST CESAREC" STJEPANA RADIĆA 80, BRCKOVLJANI ZAGREBAČKA BRCKOVLJANI 2 HREBINEC DRUŠTVENI DOM HREBINEČKA 81, HREBINEC ZAGREBAČKA BRCKOVLJANI 3 GRAČEC DRUŠTVENI DOM ZAGREBAČKA 29, GRAČEC ZAGREBAČKA BRCKOVLJANI 4 ŠTAKOROVEC DRUŠTVENI DOM ZAGREBAČKA ULICA 33, ŠTAKOROVEC ZAGREBAČKA BRCKOVLJANI 5 PRIKRAJ DJEČJI VRTIĆ "DIDI" S. RADIĆA 42, PRIKRAJ ZAGREBAČKA BRCKOVLJANI 6 GORNJA GREDA DRUŠTVENI DOM ZAGREBAČKA 69, GORNJA GREDA ZAGREBAČKA BRCKOVLJANI 7 LUPOGLAV DRUŠTVENI DOM I. HORVATIĆA 91, LUPOGLAV ZAGREBAČKA
    [Show full text]
  • Hrvatsko Ime U Srednjovjekovnoj Slavoniji - Prema Nekoliko Primjera U Diplomatičkim Izvorima Od 13
    HRVATSKO IME U SREDNJOVJEKOVNOJ SLAVONIJI - PREMA NEKOLIKO PRIMJERA U DIPLOMATIČKIM IZVORIMA OD 13. DO 15. STOLJEĆA Danijel Petković UDK: 811.163.42' 373.23 (497.5 Slavonija) "12114" Gradski muzej Vinkovci 811.163.42' 373.21 (497.5 Slavonija) "12114" HR, 32100 Vinkovci Izvorni znanstveni rad Trg bana Josipa Šokčevića 16 Primljeno: 5. 07. 2006. [email protected] Prihvaćeno: 16.07.2006. U ovom radu se na nekoliko primjera iz diplomatičkih izvora iz razdoblja od 13. do 15. stoljeća obra­ đuju obiteljska i osobna imena kao i toponimi koji su nesumnjivo izvedeni od etnonima Hrvat i Hrvati, a koji su u istim izvorima "zatečeni" u području srednjovjekovne Slavonije, poglavito u prostorima sred­ njovjekovne Vukovske, Požeške, Zagrebačke , Križevačke te onim dijelovima Baranjske županije koji su se nalazili s desne strane Drave. Već je, mađarska, od hrvatske daleko naprednija, povijesno-topografska grana medievističke znanosti prilično pouzdano utvrdila kako gotovo da i nema županije srednjovjekovnog Ugarskog Kraljevstva, u kojoj nije postojao barem jedan sličan toponim izveden od hrvatskog etničkog imena. Stoga prisutnost etnonima i etnotoponima istovjetnog podrijetla još manje treba čuditi na jugozapadnom rubu panonsko­ ugarskog prostora, odnosno u okviru srednjovjekovnog Slavonskog Kraljevstva, koje je usto i prostorno bliže matičnom izvorištu tog etnonima u zoni istočnog Jad~ana i zapadnih Dinarida. Ove tvrdnje lako su provjerljive već u svescima opsežnog i poznatog mađarskog srednjovjekovnog Gyorjfojevog povijesno-topografskog priručnika (Gyorgy Gyorjfo, Az Arpad-kori Magyrorsag tortene­ ti joldrajza, sv. 1-4, Budapest, 1963.-1998.), odnosno u rukopisu pokojnoga mađarskog povjesničara Pala Engela (1938.-2001.), pripremljenog za 5. svezak navedenog priručnika, kojije usto upravo trebao obraditi prostore onih srednjovjekovnih "južnougarskih županija ", poglavito Vukovske i Požeške, koje su se također računale u Slavonsko Kraljevstvo.
    [Show full text]
  • Likovna Baština Velikogoričko-Odranskog Dekanata
    SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FILOZOFSKI FAKULTET Odsjek za povijest umjetnosti Diplomski rad LIKOVNA BAŠTINA VELIKOGORIČKO-ODRANSKOG DEKANATA Valentina Radoš Mentorica: dr. sc. Sanja Cvetnić, redovni profesor Komentor: dr. sc. Danko Šourek, docent ZAGREB, ožujak 2019. Temeljna dokumentacijska kartica Sveučilište u Zagrebu Diplomski rad Filozofski fakultet Odsjek za povijest umjetnosti Diplomski studij LIKOVNA BAŠTINA VELIKOGORIČKO-ODRANSKOG DEKANATA Art heritage of church county Velika Gorica-Odra Valentina Radoš Diplomsko istraživanje provedeno je kroz prikupljanje podataka iz postojeće literature i arhivskih izvora te terensko dokumentiranje i autopsiju djelā u svrhu prezentiranja svih bitnih podataka i valorizacije likovne baštine crkava i kapela Velikogoričko-odranskog dekanata koji obuhvaća jedanaest župa. Istraživački rezultati prezentirani u ovom diplomskom radu strukturirani su na način umjetničke horografije odnosno pregleda župa i crkvenih inventara. Područje Velikogoričko-odranskog dekanata je iznimno raznovrsno što se likovne baštine tiče. Mnogo je djelā na istim lokalitetima iz raznih stoljeća. Od sačuvane barokne altaristike i skulpture ističu se primjerice one Johannesa Komersteinera i Claudiusa Kautza, a od devetnaestostoljetnog inventara radovi Ferdinanda Stuflessera i Slavoljuba Wagmeistera uz intervencije u liturgijski prostor XX. i XXI. stoljeća hrvatskih akademskih kipara čija djelā su naručivana u novije doba. Od štafelajnog slikarstva sačuvano je ono iz XVII. i XVIII. stoljeća u skromnijoj slikarskoj redakciji visokih uzora, uglavnom grafičkih predložaka, a iste možemo pronaći i na stijenama drvenih kapela. Sačuvano je zidno slikarstvo XIX. i XX. stoljeća, oslici Marka Antoninija, Petra Rutara i Lovre Sirnika. Sačuvane propovjedaonice su u malom broju s obzirom na broj obrađivanih crkava što se ne može reći za brojne vitraje koji danas krase iste objekte. Većina sakralnih građevina je s pripadajućim inventarom kategorizirano kao zaštićeno kulturno dobro te su brojne obnove posljednjih godina pokrenute i provedene u svrhu njihove zaštite.
    [Show full text]
  • Razvoj Infrastrukture Širokopojasnog Pristupa Na Području Velike Gorice
    kap PLAN RAZVOJA ŠIROKOPOJASNE INFRASTRUKTURE RAZVOJ INFRASTRUKTURE ŠIROKOPOJASNOG PRISTUPA NA PODRUČJU VELIKE GORICE NARUČITELJ: Grad Velika Gorica Trg kralja Tomislava 34 10410 Velika Gorica Lipanj 2019 PRŠI - područje Velike Gorice SKRAĆENICE Skraćenica Opis ADSL Asymmetric Digital Subscriber Line A1 A1 Hrvatska d.o.o. BDP Bruto domaći proizvod CAPEX Capital Expediture DAE Digital Agenda for Europe DBO Design, Build and Operate DOCSIS Data Over Cable Service Interface Specification DSLAM DSL Access Multiplexer DTK Distributivna telekomunikacijska kanalizacija DZS Državni zavod za statistiku EK Europska komisija ENPV Economic Net Present Value (Ekonomska neto sadašnja vrijednost) ERR Economic Rate of Return (Ekonomska interna stopa povrata) EU Europska unija FINA Financijska agencija FNPV Financial Net Present Value (Financijska neto sadašnja vrijednost) FRR(C) Financial Rate of Return of the Investment (Financijska stopa povrata investicije) Financial Rate of Return on National Capital (Financijska stopa povrata FRR(K) nacionalnog kapitala) FTTC Fiber To The Curb/Cabinet FTTH Fiber To The Home FTTH P2MP Fiber To The Home Point To Multipoint (GPON) FTTH P2P Fiber To The Home Point To Point GIS Geographic Information System GPON Gigabit Passive Optical Network HFC Hybrid Fiber-Coaxial HSPA High Speed Packet Access HT Hrvatski Telekom d.d. ICT Informacijska i komunikacijska tehnologija JLS Jedinica lokalne samouprave JPP Javno-privatno partnerstvo LTE Long Term Evolution Lipanj 2019 Stranica 2 od 195 PRŠI - područje Velike Gorice Skraćenica
    [Show full text]
  • Suvremeni Demografski Razvoj I Procesi U Gradu Velikoj Gorici
    Suvremeni demografski razvoj i procesi u Gradu Velikoj Gorici Radoš, Matea Master's thesis / Diplomski rad 2020 Degree Grantor / Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: University of Zagreb, Faculty of Science / Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:217:248544 Rights / Prava: In copyright Download date / Datum preuzimanja: 2021-09-24 Repository / Repozitorij: Repository of Faculty of Science - University of Zagreb Matea Radoš Suvremeni demografski razvoj i procesi u Gradu Velikoj Gorici Diplomski rad Zagreb 2020. Matea Radoš Suvremeni demografski razvoj i procesi u Gradu Velikoj Gorici Diplomski rad predan na ocjenu Geografskom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu radi stjecanja akademskog zvanja magistre geografije Zagreb 2020. Ovaj je diplomski rad izrađen u sklopu diplomskog sveučilišnog studija Geografija; smjer: istraživački (Geografski informacijski sustavi) na Geografskom odsjeku Prirodoslovno- matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, pod vodstvom doc. dr. sc. Dubravke Spevec. II TEMELJNA DOKUMENTACIJSKA KARTICA Sveučilište u Zagrebu Diplomski rad Prirodoslovno-matematički fakultet Geografski odsjek Suvremeni demografski razvoj i procesi u Gradu Velikoj Gorici Matea Radoš Izvadak: Demografski razvoj Grada Velike Gorice odraz je povoljnih prirodno- geografskih obilježja, historijsko-geografskog razvoja i geografskog položaja, kao i dobre prometne povezanosti s glavnim gradom. Ovaj diplomski rad temelji se na demogeografskoj analizi 58 naselja Grada Velike Gorice u suvremenom razdoblju 1991. – 2011. godine. Prvi dio rada temelji se na analizi relevantnih demografskih podataka triju Popisa stanovništva 1991., 2001. i 2011. godine. U radu se daje pregled razmještaja stanovništva na istraživanom prostoru, koji je, između ostalog, i posljedica satelitizacije i suburbanizacije Grada Zagreba te se analizira opće (ukupno) i prirodno kretanje stanovništva.
    [Show full text]
  • Ministar Poljoprivrede Donosi
    111111111111111111111111111111111111111111111 p i 6 9 2 3 2 1 3 REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE 10000 Zagreb, Planinska 2A KLASA: UP/I-322-02117-01/68 URBROJ: 525-1010244-17-1 Zagreb, 19. siječnja 2017. godine Na temelju članka 14. stavka 3. Zakona o veterinarstvu ("Narodne novine", broj 82/13 148113)ministar poljoprivrede donosi RJEŠENJE 1. Naselja Sop Bukevski i Zablatje Posavsko u općini Velika Gorica, naselja Dragošička, Jalševec Nartski, Struga Nartska, Rugvica, Okunšćak, Nart Savski i Novaki Oborovski u općini Rugvica i naselja Bukevje i Obed u općini Orle u Zagrebačkoj županiji određuju se zaraženim područjem. 2. Naselja Andrilovec, Kozinščak, Prozorje, Kopčevec, Dugo Selo, Velika Ostrna, Lukarišće, Leprovica, Mala Ostrna i Puhovo u općini Dugo Selo, naselje Trebovec u općini Ivanić Grad, naselja Čret Posavski, Drnek, Orle, Stružec Posavski i Vrbovo Posavsko u općini Orle, naselja Novaki Nartski, Črnec Dugoselski, Črnec Rugvički, Otok Nartski, Otok Svibovski, Ježevo, Čista Mlaka, Hrušćica, Donja Greda, Obedišće Ježevsko, Oborovo, Preseka Oborovska, Prevlaka, Sop, Svibje i Trstenik Nartski u općini Rugvica, naselja Bapča, Kobilić, Novaki Šćitarjevski, Kuče, Donje Podotočje, Lekneno, Poljana Čička, Črnkovec, Ščitarjevo, Novo Čiče, Drenje Ščitarjevsko, Lazina Čička, Gornje Podotočje, Jagodno, Ribnica, Strmec Bukevski, Vukovina i Trnje u općini Velika Gorica u Zagrebačkoj županiji te područje Grada Zagreba naselja: Dumovec, Cerje, Ivanja Reka i Sesvete određuju se ugroženim područjem. 3. Naselja iz točke 1. ove izreke određuju se zaraženim područjem do 06. veljače 2017. godine. 4. Naselja iz točke 1. ove izreke od 07. veljače 2017. određuju se ugroženim područjem. 5. Ovo rješenje stupa na snagu danom donošenja, a vrijedi do dana donošenja rješenja kojim se ukida ovo rješenje.
    [Show full text]
  • Sustav Odvodnje I Pročišćavanja Otpadnih Voda Aglomeracije Velika Gorica“
    Projekt je sufinancirala Europska unija iz Kohezijskog fonda. PROMETNA REGULACIJA „Sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda aglomeracije Velika Gorica“ -> RADOVI U TIJEKU, zatvorena ulica -> OTEŽANO PROMETAOVANJE, radovi u tijeku -> OTVORENA ULICA -> NAIZMJENIČNO PROPUŠTANJE * Dostavljeni plan radova je podložan promjenama. A1 - REKONSTRUKCIJA I IZGRADNJA SUSTAVA ODVODNJE NA ŠIREM I UŽEM PODRUČJU GRADA VELIKE GORICE VRIJEME OPIS RADOVA I PODDIONICA IZVOĐENJA ALTERNATIVNI PRAVCI RADOVA A.1.1. KOLEKTOR FEKALNE KANALIZACIJE 4 Kurilovečka ulica Ulica Nikole Tesle Zatvorena na križanju sa Vukomerička ulica Kolodvorskom ul. Zatvorena na križanju s Kolodvorska ulica Vukomeričkom ul. zbog radova na aglomeraciji Horvatova ulica A.1.2. KOLEKTORI FEKALNE KANALIZACIJE 1 I 2 Ulica kralja Petra Svačića Križanje ulice kralja Petra Svačića i ul. Cvjetno naselje Križanje ul. kralja Zvonimira i Pleške ul. Ulica kneza Branimira Ulica kneza Ratimira Trg kralja Petra Krešimira IV Naziv projekta: Sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda aglomeracije Velika Gorica Projekt je sufinancirala Europska Unija iz Kohezijskog fonda Projekt je sufinancirala Europska unija iz Kohezijskog fonda. Trg kralja Tomislava A.1.3. KOLEKTOR FEKALNE KANALIZACIJE DIO KOLEKTORA VELIKA MLAKA - VELIKA GORICA UZ ISTOČNU OBILAZNICU OD UPOV-a Sisačka ul. (od UPOV-a do DC30) Istočna obilaznica (DC31) A.1.4. CRPNA STANICA FEKLANE ODVODNJE I TLAČNI KOLEKTOR u ulicama A.K.Miošića Franje Boška Kirinčića A.1.5. FEKALNI KANALI CRPNA STANICA U NASELJU VELIKA MLAKA Pažule ulica Ulica sv. Barbare Trg majke Hrvatice Ulica K. Weingartnera Ulica Dragice Miletić Zamlačka ulica Ulica Nikole Tesle Ulica Vlatka Mačeka Prilaz zagrebačkoj cesti Velikomlačka ulica Radovi na aglomeraciji Ulica Vladimira Nazora Ulica Nikole Kramarića Radovi na aglomeraciji, Industrijska ulica (Donja Lomnica) Industrijska zatvorena na križanju, Odranska I Deverićeva reguliraju se Odranska ulica (Donja Lomnica) semaforima.
    [Show full text]
  • SLUŽBENI GLASNIK GRADA VELIKE GORICE SLUŽBENI LIST GRADA VELIKE GORICE Godina XIV.-Broj 8 - Velika Gorica, 25
    SLUŽBENI GLASNIK GRADA VELIKE GORICE SLUŽBENI LIST GRADA VELIKE GORICE Godina XIV.-Broj 8 - Velika Gorica, 25. srpnja 2008. Sadržaj ODLUKE GRADSKOG VIJEĆA 33. ZAKLJUČAK o prihvaćanju Izvješća o preraspodjeli proračunskih sredstava planiranih u Proračunu Grada Velike Gorice za 2008. godinu ..................................................................................................................................................361 34. I. Izmjene i dopune proračuna Grada Velike Gorice za 2008. godinu ..................................................................................................................361 34a. IZMJENE I DOPUNE PROGRAMA ODRŽAVANJA KOMUNALNE INFRASTRUKTURE NA PODRUČJU GRADA VELIKE GORICE U 2008. GODINI ......................................................................................................................424 34b IZMJENE I DOPUNE PROGRAMA GRADNJE OBJEKATA I UREĐAJA KOMUNALNE INFRASTRUKTURE ZA 2008. GODINU .......................................................................................................................................................................................................424 35. ODLUKA o donošenju Detaljnog plana uređenja Velika Gorica sjever II ..........................................................................................................429 36. ODLUKA o izradi Urbanističkog plana uređenja gospodarske zone „Kušanec-ISTOK“ ................................................................................444 37. ODLUKA o osnivanju trgovačkog društva „VG Plin“
    [Show full text]
  • Izmjena I Dopuna Plana Gradnje Komunalnih Vodnih Građevina 2019
    IZMJENA I DOPUNA PLANA GRADNJE KOMUNALNIH VODNIH GRAĐEVINA 2019. prosinac, 2019. godine Na temelju članka 30 stavak. 4. Zakona o vodama (NN, br.66/19.), članka 14. Izjave društva s ograničenom odgovornošću - potpuni tekst (Posl. broj: OU-132/17-1 od dana 28.04.2017. godine), članka 9. stavak 4. te članka 23. Zakona o vodnim uslugama (NN, br. 66/19.) Skupština t.d. VG Vodoopskrba d.o.o. donosi IZMJENU I DOPUNU PLANA gradnje komunalnih vodnih građevina za 2019. godinu Članak 1. Konstatira se da je dana 10.04.2019. godine Skupština t.d. VG Vodoopskrba d.o.o. donijela Plan gradnje komunalnih vodnih građevina za 2019. godinu (Ur. broj: V-3917-19, u daljnjem tekstu: Plan gradnje). Članak 2. Ovom izmjenom i dopunom Plana gradnje mijenja se članak 3. te isti sada glasi: Procijenjeni iznos financijskih sredstava za gradnju komunalnih vodnih građevina je 51.192.354,96 kuna. Članak 3. Ovom izmjenom i dopunom Plana gradnje mijenja se članak 4. te isti sada glasi: Izvori financiranja i iznosi za gradnju komunalnih vodnih građevina su: IZVOR FINANCIRANJA IZNOS [kn] VG Vodoopskrba d.o.o. (naknada za razvoj) 10.599.913,76 VG Vodoopskrba d.o.o. (vlastita sredstva) 0,00 VG Vodoopskrba d.o.o. ( kredit ) 2.796.562,18 Sredstva JLS Grad Velika Gorica 533.610,29 Hrvatske vode 5.494.706,54 Republika Hrvatska 4.764.623,14 EU sredstva 27.002.939,05 UKUPNO 51.192.354,96 kn Članak 4. Sve ostale odredbe Plana gradnje ostaju i dalje na snazi ukoliko nisu u suprotnosti s ovom Izmjenom i dopunom Plana gradnje.
    [Show full text]
  • Developing Archaeological Audiences Along the Roman Route Aquileia
    Developing archaeological audiences along the Roman route Aquileia-Emona-Sirmium-Viminacium Ljubljana, July 2016 WP3, Task 3.1 – Historiographic research update on the Roman route Index 3 Bernarda Županek, Musem and Galleries of Ljubljana Roman road Aquileia-Emona- Siscia-Sirmium-Viminacium: the Slovenian section 21 Dora Kušan Špalj and Nikoleta Perok, Archaeological Museum in Zagreb Roman road Aquileia-Emona-Siscia-Viminacium: Section of the road in the territory of present-day Croatia 37 Biljana Lučić, Institute for protection of cultural monuments Sremska Mitrovica Contribution to the research of the main Roman road through Srem 45 Ilija Danković and Nemanja Mrđić, Institute of Archaeology, Belgrade From Singidunum to Viminacium through Moesia Superior 2 Bernarda Županek, Musem and Galleries of Ljubljana Roman road Aquileia-Emona- Siscia-Sirmium-Viminacium: the Slovenian section The construction of the road that connected the Italic region with central Slovenia, and then made its way towards the east, was of key strategic importance for the Roman conquest of regions between the Sava and the Danube at the end of the first century BC. After the administrative establishment of the province of Pannonia this road became the main communication route, in the west-east direction, between Italy and the eastern provinces, especially with Pannonia and Moesia. The start of the road, which we follow in the context of the ARCHEST project, was in Aquileia, then across Emona to Neviodunim, passing Aquae Iassae towards Siscia and onwards into Sirmium, Singidunum and Viminacium. Myth-shrouded beginnings: the Amber Road and the Argonauts The territory of modern Slovenia was already covered with various routes during prehistoric times.
    [Show full text]