Pristup Cjelovitom Tekstu Rada
Total Page:16
File Type:pdf, Size:1020Kb
ISBN 978-953-48764-0-4 9 789534 876404 Cijena 150 kn Kistanje – Novo Janjevo 1997. – 2017. Spomen na 20. obljetnicu dolaska Janjevaca u Kistanje Nakladnik Župa Prikazanja Blažene Djevice Marije, Kistanje Za nakladnika Don Ivan Perković Uredničko vijeće Zvonimir Ancić, Roko Antić, mons. Nikola Dučkić, don Ivan Perković, don Josip Dučkić, Milivoj Bratinčević, Ante Nadomir Tadić - Šutra, Zoran Bošković, Sebastijan Dučkić, Paško Ivanović Urednici Zvonimir Ancić, Roko Antić Lektura Zvonimir Ancić, Mario Blagaić Likovna obrada naslovnice Paško Ivanović Prijelom Ivica Antunović Tisak Ekograf, Kaštel Sućurac Kistanje – Kaštela, 2019. --------------------------------------------------------------- CIP zapis je dostupan u računalnome katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 001041718. ISBN 978-953-48764-0-4 --------------------------------------------------------------- Dr. sc. Josip Dukić Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Splitu Komunističko-partizanske likvidacije u Dalmaciji prema objavljenim popisima Narodnooslobodilačkih odbora, vojnih komandi, vojnih sudova, komitetâ Komunističke partije te OZN-e i UDB-e (1942. – 1952.) - Nepotpun popis od 2156 osoba UDK 323.28(497.583)”1942/1952”(093) 355.40(497.583)”1942/1952”(093) 161 Kistanje - Novo Janjevo: Znanstveni skup Sažetak Tema ovog rada su likvidacije vojnih i civilnih osoba u Dalma- ciji u razdoblju od početka 1942. pa do sredine lipnja 1952. godine koje su po naredbi Komunističke partije počinili na najbrutalnije načine pripadnici Narodnooslobodilačkog pokreta, Narodnooslo- bodilačke vojske i Partizanskih odreda Jugoslavije. Prema sadaš- njim rezultatima istraživanja, za područje Dalmacije poimence je pobrojano 2156 osoba likvidiranih u ratu, pred kraj rata i u poraću, i to uglavnom bez sudske presude. Posljednji u nizu likvidiranih bio je Nedjeljko Piplica koji je presudom Okružnog javnog tužiteljstva Split strijeljan 20. lipnja 1952. godine. Treba naglasiti da je broj likvi- diranih nepotpun budući da nisu objavljeni popisi za kotar Metko- vić, kotar Makarsku i još neka mjesta u Dalmaciji, dok je za kotar Split objavljen samo popis 58 likvidiranih pripadnika Hrvatskih oružanih snaga. U sveukupnom broju likvidiranih nisu uračunati vojnici i civili iz Dalmacije koji su pobijeni na Križnom putu, kao i brojne pojedinačne likvidacije uglavnom civilnih osoba tijekom rata. Ovaj rad temelji se isključivo na popisima koje su za vrijeme te nakon završetka rata sastavili zapovjednici partizanskih straža, čelnici Narodnooslobodilačkih odbora, vojnih komandi, vojnih sudova, komiteta Komunističke partije, kao i pripadnici OZN-e i UDB-e, a tiskani su u različitim knjigama tek nakon raspada komu- nizma, što je i omogućilo pisanje ovog rada. Likvidacije koje je po naredbi komunističke vlasti počinila Titova partizanska vojska bile su za javnost preko četiri desetljeća strogo čuvana tajna, za njih nitko nije odgovarao pred sudom, a u hrvatskoj javnosti im se ne pridaje osobita pozornost poput, primjerice, likvidacijama srpskih civila po završetku Domovinskog rata 1995. godine ili zlostavlja- njima s nekoliko smrtnih posljedica tijekom zadnjeg rata u splitskoj Lori. Ključne riječi: Drugi svjetski rat, poraće, Dalmacija, komunističko-par- tizanske likvidacije, komunistička vlast (Ne)objavljeni popisi likvidiranih Zapovjednici partizanskih straža, čelnici Narodnooslobodilač- kih odbora, komandi, vojnih sudova, komiteta Komunističke par- 162 Dr. sc. Josip Dukić: Komunističko-partizanske likvidacije u Dalmaciji tije, kao i pripadnici OZN-e i UDB-e djelomično su popisali vojne i civilne osobe koje su u Dalmaciji u razdoblju od početka 1942. pa sve do početka srpnja 1952. godine po naredbi Komunističke partije na vrlo brutalne načine likvidirali pripadnici Narodnooslobodilač- kog pokreta, Narodnooslobodilačke vojske i Partizanskih odreda Jugoslavije (NOV i POJ) te novouspostavljena komunistička vlast. Te su popise pobjednici u ratu preko četiri desetljeća strogo čuvali i skrivali od očiju javnosti. Vjerojatno zbog tog razloga te likvidi- rane osobe nisu pribrojene popisima žrtava Drugoga svjetskog rata koji su sastavljeni po nalogu komunističke vlasti od 1944. do 1946./1947., 1950. i 1964. godine. Ipak, nakon višegodišnje šutnje te žrtve postale su predmet istraživanja Komisije za utvrđivanje rat- nih i poratnih žrtava Republike Hrvatske koja je od 1992. do 1999. prikupljala podatke o ljudskim gubitcima Hrvatske u Drugome svjetskom ratu i poraću. Pretpostaviti je da se imena većine osoba likvidiranih u Dalmaciji nalaze na popisima koji su sastavljeni u sklopu znanstveno-istraživačkog projekta Hrvatskog instituta za povijest Ljudski gubici Hrvatske u Drugom svjetskom ratu i poraću.1 Na žalost, navedeni popisi, nastali tek nakon raspada komunizma, nisu nikada u cjelini objavljeni i u znanstvenim radovima korišteni su samo djelomično. Ovaj rad temelji se na popisima koji su objavljeni u sedam knjiga i nekoliko članaka. Prvu knjigu dokumenta objavili su 2011. kao mrežno izdanje Blanka Matković i Ivan Pažanin, a nosi naslov Zločini i teror u Dalmaciji 1943.-1948. počinjeni od pripadnika NOV, JA, OZN-e i UDBE-e. Dokumenti.2 Potom je u istoj godini slijedila objava knjige dokumenata koji se odnose također na Dalmaciju, a koju su za tisak priredili Mate Rupić i Vladimir Geiger. Knjiga nosi naslov Partizanska i komunistička represija i zločini u Hrvatskoj 1944.-1946. Dokumenti. Dalmacija.3 Treću knjigu dokumenata, naslovljenu Split i Srednja Dalmacija u dokumentima OZN-e i UDB-e (1944. – 1962.). Likvidacije i zarobljenički logori, priredila je za tisak Blanka Matković, 1 Josip KOLANOVIĆ, Milan POJIĆ, Popis žrtava Drugoga svjetskog rata, poraća i Domovin- skog rata. Rezultati i perspektive, u: Nada KISIĆ KOLANOVIĆ, Mario JAREB, Katarina SPEHNJAK (ur.), 1945. – razdjelnica hrvatske povijesti, Zagreb, 2006., str. 463-473. 2 Knjiga je objavljena u Zagrebu 2011., a može se preuzeti na internet adresi: htt p://www. scribd.com/doc/56938053/Zlocini-i-Teror-u-Dalmaciji-1943-1948 (pristup 25.10.2017.). 3 Hrvatski institut za povijest, Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje, Slavon- ski Brod – Hrvatski institut za povijest, Zagreb, Zagreb, 2011. 163 Kistanje - Novo Janjevo: Znanstveni skup a objavljena je početkom ljeta 2017. godine.4 Ista autorica priredila je najnoviju knjigu dokumenata koji se odnose na Imotsku krajinu, a nosi naslov Imotska krajina u dokumentima Ozne, Udbe i Narodne milicije (1944.-1957.). Likvidacije i progoni. Knjiga je objavljena u listo- padu 2017. godine.5 O zločinu u triljskom kraju u kojem su par- tizani krajem svibnja i početkom lipnja 1944. likvidirali najmanje 138 zarobljenih domobrana te nekoliko ustaša i civilnih osoba prvi je u pisanom obliku progovorio Ivan Kozlica u knjigama Krvava Cetina. Masovni pokolji u cetinskome kraju i Poljicima u Drugome svjet- skom ratu6 i Markovića jama. Partizanski zločin u Aržanu i Podima.7 O partizanskim likvidacijama na području Cetinske krajine pisao je i Stjepan Marković u knjizi Cetinska krajina u NDH.8 Blanka Matković objavila je znanstveni rad, naslovljen Zločini bataljuna “Josip Jurčević” u Vrgorcu 15. lipnja 1942., u kojem detaljno opisuje partizansku likvidaciju preko trideset Vrgorčana 15. lipnja 1942. godine.9 O poslijeratnim brutalnim likvidacijama koje su u oslobođenoj Sinjskoj krajini trajale sve do siječnja 1947., a bile su prikrivene od komunističkih vlastodržaca, svjedoči dopis koji je splitski biskup Kvirin Klement Bonefačić uputio 10. veljače 1947. Komisiji za vjerske poslove NR Hrvatske. Biskup je svojim dopi- som predstavnike vlasti upoznao s dvanaest brutalnih ubojstava na području Sinjske krajine. Dopis je biskup završio riječima: “Sva ova brojna i grozna ubojstva dogodila su se u kratko vrijeme, u najbližoj okolici Sinja, pred očima Kotarskog N.O-a kada ljudi s Kotara često održavaju zborove, za mrkle noći, i uvijek od nepoznatih napadača. Ali svijet ipak znade i govori, koji bi mogli biti ti junaci noći, jer obično se čuje, da nisu daleko od mjesta zločina.”10 4 Hrvatska družba povjesničara “Dr. Rudolf Horvat”, Zagreb – Kulturno društvo Trilj, Trilj. 5 Hrvatska družba povjesničara “Dr. Rudolf Horvat”, Zagreb. 6 Hrvatski centar za ratne žrtve i dr., Zagreb, 2012., str. 217-225. 7 Kulturno Društvo Trilj – Hrvatski centar za ratne žrtve, Zagreb, 2014. 8 Despot infi nitus, Zagreb, 2016. 9 Usp. htt p://croatiarediviva.com/tag/blanka-matkovic/page/11/ (pristup 25.10.2017.). Rad je prethodno objavljen 2011. u časopisu Politički zatvorenik, br. 234-237. 10 Miroslav AKMADŽA, Crkva i Država. Dopisba i razgovori između predstavnika Katoličke crkve i državne vlasti u Jugoslaviji, Svezak I. 1945.– 1952., Zagreb, Društvo za povjesnicu Zagrebačke nadbiskupije “Tkalčić”, Zagreb – Hrvatski institut za povijest – Podruž- nica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje, Slavonski Brod, 2008., str. 119-121. Objav- ljeno i u Mile VIDOVIĆ, Kvirin Klement Bonefačić biskup splitski i makarski za vrijeme komunističkog režima 1944 .– 1954., Crkva u svijetu, Split – Ogranak Matice hrvatske Metković, Split – Metković, 2015., str. 249-253. 164 Dr. sc. Josip Dukić: Komunističko-partizanske likvidacije u Dalmaciji Budući da o temi partizanskih likvidacija postoji relativno brojna literatura nastala u posljednjih 27 godina, čitateljima u ovoj prigodi valja skrenuti pozornost na Zbornik radova Hrvatski mučenici i žrtve iz vremena komunističke vladavine, objavljen 2013. godine, u kojemu se nalazi obilna bibliografi ja u kojoj se opisuju partizanske ratne i poslijeratne likvidacije u Hrvatskoj, ali i u Bosni i Hercegovini.11