9. 11. - Dan borbe protiv fašizma i antisemitizma FAŠIZAM? NE, HVALA!
Pišu i govore: Imre Kertész Lovorka Kozole, Mirjana Radakoviæ, Zoran Pusiæ, Juan Pablo Ordoñez, Srðan Dvornik, Sead Muhamedagiæ, eljko Mrkšiæ, Sne ana abiæ Jezik stranice 21-28 progonstva
ISSN 1331-7970
dvotjednik za kulturna i društvena zbivanja • zagreb, 7. studenoga 2002, godište IV, broj 91 • cijena 12,00 kn; za BiH 2,5 km; za Sloveniju 320 sit
Razgovor: Nenad Popoviæ Korak prema modernizaciji Nataša Petrinjak stranice 8-9
Esej O cirkusu “sigurnost ili sloboda” Rastko Moènik stranice 14-15
Razgovor: David Harrower Za luksuz teatra Agata Juniku
stranica 7
Esej Oh, Barbie
Irena Matijaševiæ stranica 20
Noga filologa Di je Ovidije? Kritika Liberalizam, terorizam, fundamentalizam Neven Jovanoviæ Zoran Kureliæ, Noam Chomsky, Tariq Ali
stranica 45 stranice 39-43 2 IV/91, 7. studenoga 2,,2.
Gdje je što dvotjednik za kulturna i društvena zbivanja adresa uredništva: Vodnikova 17, Zagreb Info i najave telefon: 4855-449, 4855-451 Milan Pavlinoviæ, Karlo Nikoliæ, Grozdana Cvitan, Dragan Grozdaniæ 4-6 fax: 4813-572 e-mail: [email protected] web: www.zarez.hr uredništvo prima: radnim danom od 12 do 15 sati U arištu nakladnik: Druga strana d.o.o. Hrabar kao Bobetko Boris Beck 3 za nakladnika: Boris Maruna Mre a kulturnih vijeæa Biserka Cvjetièanin 3 poslovna direktorica: Nataša Polgar Razgovor s Davidom Harrowerom Agata Juniku 7 glavna urednica: Katarina Luketiæ Razgovor s Nenadom Popoviæem Nataša Petrinjak 8-9 zamjenica glavne urednice: Nataša Govediæ Pozdrav iz zemlje Safari Rade Dragojeviæ 10 izvršna urednica: Lovorka Kozole Nacionalna dresura Andrea Dragojeviæ 10 uredništvo: Grozdana Cvitan, Nataša Iliæ, Sanja Jukiæ, Razgovor s Mladenom Martiæem Agata Juniku 11 Agata Juniku, Trpimir Matasoviæ, Mali katekizam za velike ljude Boris Beck 12-13 Milan Pavlinoviæ, Nataša Petrinjak, Zoran Roško, Kakva kava predsjedniku? Grozdana Cvitan 13 Gioia-Ana Ulrich, Andrea Zlatar O cirkusu “sigurnost ili sloboda” Rastko Moènik 14-15 suradnici: Sandra Antoliæ, Boris Beck, Iva Pleše, Razgovor s Vladimirom Gligorovim i Jo etom Mencingerom Omer Karabeg 16-17 Dušanka Profeta, Dina Puhovski, Srðan Raheliæ, Sabina Saboloviæ, David Šporer, Igor Štiks Razgovor s Eduardom Cadaveom Branka Arsiæ 18-19 grafièki urednik: eljko Zorica Rijeèi i stvari lektura: ana Mihaljeviæ priprema: Romana Petrinec Identitet i njegova ekspanzija Marina Gr iniæ 17 tisak: Novi list, Rijeka, Zvonimirova 20a Oh, Barbie Irena Matijaševiæ 20 Tiskanje ovog broja omoguæili su Di je Ovidije? Neven Jovanoviæ 45 Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Ured za kulturu Grada Zagreba Vizualna kultura Institut Otvoreno društvo Hrvatska Ye(s) ije... eljko Jerman 29 Kontrafor baštine Nataša Petrinjak 29 Poruka u vremenskoj kapsuli Silva Kalèiæ 30 Razgovor s Charlesom Escheom Ivana Mance 31
Kazalište Od premijere do vjeènosti Robertino Bartolec 32-33 Cijene oglasnog prostora Nazovi M radi medijskog ustrojstva Kim Cuculiæ 33 1/1 stranica 4500 kn 1/2 stranice 2500 kn Film 1/4 stranice 1600 kn Natjerujuæi hrvatski film Krešimir Košutiæ 34 1/8 stranice 900 kn Redatelj glumaèkog lica Kim Cuculiæ 35
Glazba Polo en prvi ispit Trpimir Matasoviæ 36 PRETPLATNI LISTIÆ Opera za dobro raspolo enje Zrinka Matiæ 36 Plastièno slikanje Zrinka Matiæ 37 izrezati i poslati na adresu: Kontrast izraza Ivana Kostešiæ 37 U ivanje u oèekivanome Dina Puhovski 38 Geni èine svoje Zvonimir Bajeviæ 38
Kritika dvotjednik za kulturna i društvena zbivanja U itak nesumjerljivosti Biljana Kašiæ 39 10000 Zagreb, Vodnikova 17 Ekstaza èinjenica Višeslav Kiriniæ 40-41 Preko jezika, pa u šumu Ivo Vidan 41 elim se pretplatiti na zarez: Budizam za kurve Larry McCaffery 42 6 mjeseci 120,00 kn s popustom 100,00 kn Fundamentalistièki kondomi Igor Markoviæ 43 12 mjeseci 240,00 kn s popustom 200,00 kn Bibliofilska Pocahontas Paul Maliszewski 43 Kulturne, znanstvene i obrazovne ustanove te Reagiranja studenti i uèenici mogu koristiti popust: Nikica Giliæ, Damir Radiæ 44 6 mjeseci 85,00 kn Svjetski zarezi 12 mjeseci 170,00 kn Gioia-Ana Ulrich, Srðan Raheliæ 46 Za Europu godišnja pretplata 50,00 EUR, za ostale kontinente 100,00 USD. Queer Portal Homofobija ili heteroseksualne oèi Marijeta Babiæ 47 PODACI O NARUÈITELJU ime i prezime: TEMAT: FAŠIZAM? NE, HVALA! adresa: Priredili Lovorka Kozole i Trpimir Matasoviæ telefon/fax: vlastoruèni potpis: Zašto antifašizam danas? Lovorka Kozole 21 Uplate na iro-raèun kod Zagrebaèke banke: Centar za djelovanje Mirjana Radakoviæ 21 2360000 – 1101462454. Kopiju uplatnice Razgovor sa Zoranom Pusiæem Lovorka Kozole 22-23 prilo iti listiæu i obavezno poslati na adresu Razgovor s Juanom Pablom Ordoñezom Trpimir Matasoviæ 23 redakcije. Jezik progonstva Imre Kertész 24-25 U ime veæine Srðan Dvornik 26 Krokodilske suze, dodatne potrebe, desert Sead Muhamedagiæ 27 Nevidljivi Holokaust eljko Mrkšiæ 28 Antifašizam u enskim rukama Sne ana abiæ 28 IV/91, 7. studenoga 2,,2. 3
red lijeènièku komisiju što je odlu- Elektra za dr avni novac objavljuje og- èetnik, ustaša, partizan ili dragovoljac krava, brijanje svinja). Generali ne moraju èivala o otpustu iz ludnice jedan je lase u kojima la e da struja neæe poskup- Domovinskog rata). Pajo Kani aj prepri- usisavati u dva ujutro, peæi djeci palaèinke trknuti stalno dolazio vukuæi èetku jeti (poskupjela je duplo). Nije li prije go- èao je hrvatsku Andersenicu besmislicom: u tri i peglati posteljinu u èetiri. Pa ipak ne na špagi. Psihijatri bi ga pitali što mu je to, dinu Telekom reklamirao jeftinije pozive Hlapiæ je bio hrabar kao Hlapiæ. plaæaju ni skupog lijeènika koji u veèer- on bi rekao da mu je to kujica Fifi, oni bi u Australiju samo da prešuti da su tele- Još jedan stari vic, divan u svojoj nad- njem odijelu i sa stetoskopom oko vrata ga proglasili neuraèunljivim. Sve dok im fonski raèuni dvostruko veæi? realnosti: u šumi vila, u vili gara a, u gara- govori kako se njegov pacijent protivi jednog dana nije rekao: “Pa to je èetka, vi- Amerièki bombarderi napali su Ninivu, i mercedes, u mercedesu èovjek, u èovje- bolnièkom lijeèenju, vladi, sudu i zakoni- dite i sami.” Dok je s potvrdom o dušev- onu istu èiju je propast najavio još prorok ku srce, u srcu ljubav za radnièku klasu. ma koje je donijela baš njegova stranka nom zdravlju izlazio van, pogladio je s lju- Jona. Vic je danas isti, èak je i èovjek isti, samo dok je bila na vlasti te poziva narod na bavlju èetku i šapnuo joj: “Ha, Fifi, jesmo Roditelji tra e ostavku ravnateljice u srcu ima ljubav za hrvatski narod – i Slogu u ime kuæne infuzije (a na pameti su ih prešli!” djeèjeg vrtiæa jer je èetrdeset tisuæa kuna strah od Haaga. Je li ratne zloèine zbilja mu samo konfuzije). Lijeènika ispred ge- Taj je luðak iz vica poslije postao lijeè- ulo ila u ureðenje svojeg ureda umjesto u poèinio general koji stanuje u vili u Kova- neralove vile plaæa vlada – dosad je pljunu- nik i izdavao je priopæenja o zdravlju Tute gumene podloge bitne za sigurnost djece; èiæevoj, ili ih je poèinio general iz vile u la 200.000 kuna. i Tuðmana, a sad se brine za Bobetka. Ne ministrica vojske potrošila je na svoj ured Nazorovoj, ili pak onaj koji se vozika u I dok tonem u san uz zvuke ponoæne nosi više pid amu nego skupo veèernje centrifuge, pitam se što bi bilo da je èet- odijelo s kravatom; da bi bio uvjerljiviji nièki no htio da rat pre ivi Goran kad novinarima noæu pred Bobetkovom Ponoæna centrifuga Kovaèiæ, a ne Bobetko: bi li danas Goran viletinom u Ulici Gorana Kovaèiæa tuma- sjedio u vili u Bobetkovoj ulici i odbijao èi nešto o infuziji, oko vrata stavi stetos- poziv na sud u Haagu? U to moje naèete kop, a èetku ostavi doma. Ali misao je is- Hrabar kao Bobetko ivce pohaða Hlapiæ i pita me bih li napi- ta: kako ih prijeæi. sao za njega da je hrabar kao general Ble- Velika je napast postati hrvatskim alkemièarom betko (tako su ga zvali za vrijeme rata, na- I ravnateljica to voli koji šutnju pretvara u zlato dimak koji je odonda stoput potvrdio). Sve smo veæ vidjeli: Gotovina se ukazu- Boris Beck Ma pusti politiku, dobri moj Hlapiæu – je u Zagrebu kao što se Maršal ukazao u ka em ja njemu – i radije me povedi sa so- Brešanovu filmu. DHK je kombinacijom bom do kuæe s plavom zvijezdom, do ku- gluposti, šovinizma i nekompetentnosti iz- æe u mojem srcu. bacio pisce van, a sad im ne da niti èasopise deset puta više. (Republiku Viskoviæu). I to sam veæ vidio, Policajac koji je rekao da ga je gradona- Èetka koja laje ne grize kad je uredništvo Vijenca izletjelo iz Mati- èelnik pokušao podmititi dobio je otkaz; Obo avam Johna Cleesea, ali ni on nije ce hrvatske i ostavilo izdavaèu samo praz- drugi sudionik u sudaru koji je rekao na što je nekad bio: rekao je da se više smijao nu ljušturu, ime i grafièki dizajn lista. Vis- sudu da se gradonaèelnik ponašao prema La je postala istina, dok je bio mlad. Kao montipajtonovcu èi- koviæev èasopis toèno je tamo gdje je Zarez policiji korektno dobio je graðevinsku nilo mu se da je dovoljno narugati se glu- bio 1998. – ima suradnike, urednike i kon- dozvolu u zelenoj zoni. La je postala is- istina je postala la . posti i ludosti pa da æe se stvari srediti. cepciju te nadu da ga kulturne vlasti neæe tina, istina je postala la . Èemu rijeèi? Sad misli obrnuto: svijet je posve poludje- prepustiti kulturnom tr ištu (tj. ostaviti ga Mogu samo reæi: opet. Èemu rijeèi? Mogu samo lo mjesto s malim oazama normalnosti. na cjedilu). Uzaludnu nadu, bojim se. Zbog toga mu je te e i smijati se i nasmi- Novine su rašèetvorile èovjeka kao si- Za infuziju spremni reæi: opet. javati – ne vjeruje da se svijet mo e popra- lovatelja samo zato što je policija rekla da Jedan od onih koji su u Hrvatskoj na viti smijehom. Da nadove em pesimistiè- je kriv; ali nije bio kriv. Sjeæate se Vještica kraju ostali bez rijeèi bio je Vraz. Kad su ki niz: vjeruje da æe la uvijek postajati is- iz Rija? mu ponudili da pjeva o Slozi (hrvatskoj, tina, a da æe istina uvijek postajati la . I da Roditelji u zagrebaèkoj školi nisu mog- dakako) to je prezirno odbio: “Jer ne ljubi æe se uvijek neki luðak zadovoljno smješ- li zaštititi svoju djecu od napada jednog moja duša što ljubi i pjeva svaka druga šu- Mercedesovu d ipu s njemaèkim tablica- kati kako nas je prešao. uèenika (primjerice, bacao je stolce po ša.” Divan primjer Sloge kako je zamišlja- ma (tim je poreznim i carinskim prekrša- Ali la nije istina, a istina nije la . Mo - njima) pa su stvar dali u novine. Škola nije ju šuše našao sam i u jednom novom izda- jem uštedio desetogodišnju plaæu proda- da zelena zona i mo e postati graðevinski smislila ništa bolje nego da okrene uèeni- nju Hlapiæa (zanimalo me je li hrabar kao vaèa) – mislim da su nijanse. Petsto tisuæa plac, mo da šuše mogu postiæi Slogu, ke protiv kolege: morali su zapisivati kako Kraljeviæ Marko, kao vitez ili su ubacili ljudi, toèno koliko ih se i borilo u ratu (a mo da æe èetke lajati, a šutnja postati zla- ih sve klinac maltretira, pa su onda popise nešto treæe; kad jednom otvorite Pandori- vjerojatno su to uglavnom i isti) èeka je- to, ali la nikad neæe postati istina. To tre- nosili ravnatelju. Linè u školi, sluèaj u no- nu kutiju politièke prevrtljivosti, zbilja danaest sati i jeftiniju struju kako bi mog- ba ponavljati i sve æe biti u redu: la nije vinama umjesto pred psihologom. Zvuèi mo ete zamisliti Hlapiæa koji je po volji lo poèeti obavljati kuæanske poslove (peg- istina. Da ponovimo: la nije istina. Još poznato? svakom re imu: hrabar kao solunac, pa lanje, kuhanje, kupanje, peèenje, mu nja jednom:
edavno je Hrvatska zajednica puèkih znaèi da otvaraju i nove odnose kulture i prave o modelima kulturnog razvitka odavno spominju starija imena poput Cr- otvorenih uèilišta odr ala u Tuhelj- dr ave u pravcu autonomnosti kulture. Koprivnice. Danas se kulturna politika neca, ili pak neka mlaða imena poput De- skim toplicama VIII. hrvatsku an- gradova nalazi u središtu zanimanja Vije- nisa Perièiæa ili pak Bajze, Galoviæev pri- dragošku akademiju. Program je obuhvatio, Koprivnica kao primjer æa Europe i mnogih meðunarodnih orga- nos modernom postamentu kajkavskog uz glavnu temu obrazovanja odraslih, kul- U jednom od posljednjih ljetnih Zare- nizacija, a meðunarodna konferencija ko- stiha bit æe još mjerljiviji”. Mladi je pjes- turnu politiku i kulturnu djelatnost u puè- za navela sam da Zakon predviða da se ja æe se na tu temu uskoro odr ati u Gr- nik za svoga kratkog ivota ostavio upe- kim otvorenim uèilištima. Dvije godine je kulturno vijeæe mo e osnovati i na razini èkoj svakako æe pridonijeti razmjeni is- èatljiv trag, a u sklopu njegove jeseni dr- proteklo od skupa u Puèkom otvorenom pojedine upanije i grada, èime æe se omo- kustava i potaknuti suradnju gradova u toj avna godišnja nagrada Fran Galoviæ za uèilištu u Ivaniæ Gradu koji je otvorio ras- guæiti odluèivanje i suodluèivanje na pod- domeni. Kratko, ali dragocjeno iskustvo najbolje knji evno djelo zavièajne temati- pravu o ciljevima kulturne politike, decen- ruèju upanija ili gradova o kulturnim pi- kulturnog vijeæa Koprivnice mo e, tako- ke dodijeljena je Vladimiru Korotaju za tralizaciji, ulozi puèkih otvorenih uèilišta u zbirku pjesama Gosenica za vratom. cjelokupnom razvitku zemlje. Tada su iz- reèene brojne kritike na razvojnu viziju Kulturna politika Iscrtavanje kulturne mape koju je dalo Ministarstvo kulture. Dvije U isto vrijeme odvijali su se Dani Ksa- godine kasnije, sudionici rasprave na ovo- vera Šandora Gjalskog u Zaboku, koji su godišnjem skupu istakli su pozitivne rezul- Mre a završili sveèanom dodjelom nagrade Gjal- tate promjena koje su se zbile u tom raz- ski Nedjeljku Fabriju. Prozaik i akademik doblju, kako u glavnim pravcima – npr. de- kulturnih vijeæa Nedjeljko Fabrio posljednjih tri desetlje- monopolizacija odluèivanja u kulturi, ot- æa suvereno vlada hrvatskim proznim ne- vorenost inovacijama, potpora kulturi mla- Puèka otvorena uèilišta u mnogim manjim bom. Uz neospornu kvalitetu pisanja, što dih i jaèanje kulturnih industrija, poticanje je odavno potvrdila i domaæa i strana interdisciplinarnog pristupa, tj. poveziva- sredinama su jedine kulturne institucije, Biserka Cvjetièanin struèna kritika, svakako je jedan od najus- nje kulture, obrazovanja i znanosti – tako i te njihovo kulturno djelovanje ima odluèujuæu pješnijih autora koji je za svoj rad ovjen- u pojedinim segmentima kulturne politike va nost za razvitak tih sredina èan brojnim domaæim i stranim uglednim kao npr. razvitku i opremanju knji nica, nagradama. Da samo spomenem, Nedjelj- od kojih je dio u sustavu puèkih uèilišta. ko Fabrio je dobitnik Herderove nagrade, Naravno, bilo je rijeèi i o potrebi poboljša- tanjima vezanim uz interese tog podruèja, ðer, biti naš doprinos konferenciji. U tom pa tako jedan ugledni hrvatski autor auto- nja u nekim sektorima, osobito u efikasni- te da nijedna upanija ili grad nisu osno- gradu krajem listopada odvijala se knji- matski postaje i cijenjeni pisac intelek- jem funkcioniranju mre e kazališnih gos- vali kulturno vijeæe. Meðutim, na Hrvat- evna manifestacija 9. Galoviæeva jesen. tualne Europe. Ujedno, koliko to ino- tovanja. Puèka otvorena uèilišta u mnogim skoj andragoškoj akademiji istaknuto je da Kao jedan od najistaknutijih predstavnika zemno visoko priznanje hrvatskom auto- manjim sredinama su jedine kulturne insti- je kulturno vijeæe osnovano u Daruvaru, a hrvatske moderne, Fran Galoviæ je bio au- ru znaèi i za konstituiranje intelektualne tucije, te njihovo kulturno djelovanje ima dobila sam i dopis da je prije nekoliko tor nevelikog broja stihova, ali iznimne pozicije Hrvatske na europskoj kulturnoj odluèujuæu va nost za razvitak tih sredina. mjeseci osnovano kulturno vijeæe u Kop- radijacije i, kako se posljedièno pokazalo, mapi – nije potrebno posebno naglašavati. Stoga i ne èudi da su svi sudionici bili zain- rivnici, o èijem sam djelovanju saznala vi- va nosti za suvremenu hrvatsku knji ev- U Jadranskoj trilogiji kao velikoj “obitelj- teresirani za rad kulturnih vijeæa koja ulaze še prigodom nedavnog boravka u tom nost, osobito za odjeljak suvremenog i skoj prièi” o hrvatskoj obitelji u vremen- u drugu (proraèunsku) godinu svojeg dje- gradu. Namjera je koprivnièkog kultur- modernog kajkavskog pjesništva. Da nje- skom razdoblju od gotovo dva stoljeæa, tj. lovanja. Zakonom o kulturnim vijeæima nog vijeæa da ne bude samo savjetodavno gova stihovna ostavština, posebno ona na od Napoleona do Domovinskog rata, struènjaci za kulturu i umjetnici u prvom tijelo Poglavarstva grada niti samo pro- kajkavštini, i danas intrigira publiku i Fabrio se – prateæi naèinom rasnog pri- su planu suodluèivanja u kulturi. Ingeren- sudbeno tijelo za raspodjelu sredstava, ne- knji evne znalce, pokazala je i tema pre- povjedaèa obiteljske generacije u vrtlogu cije kulturnih vijeæa ne odnose se samo na go inicijator i koordinator u formuliranju davanja na toj manifestaciji profesora Mi- nemirne povijesti – nepogrešivo odluèuje razdiobu proraèunskih sredstava prema kulturne politike grada. Vijeæe je sastav- livoja Solara: Fran Galoviæ i postmoderna. za ugro eni personalitet pojedinca i poje- kulturnim korisnicima nego i na odreðiva- ljeno podjednako od ljudi iz institucija, Kao što s pravom konstatira Branko Ma- dinèevo neosporivo pravo na zadovolj- nje kulturnih prioriteta i predlaganje prog- udruga, privatnih kulturnih firmi, te slo- leš, “...kada se jednom bude sa imala mo- stvo u svijetu umjetnosti, pravo na mir i ramskih smjernica za buduæi razvoj, što bodnih umjetnika, koji æe potaknuti ras- dernija dijalektalna poezija, jer se veæ toleranciju. 4 IV/91, 7. studenoga 2,,2. studeni 2,,2
vizira) a na podruèju glazbe Kre- Improvizacija stare dame šimir Dolenèiæ (Ero s onoga svije- ta), Ozren Prohiæ (za operne jed- Nagrade hrvatskog glumišta, 24. nim i modernim baletima. Ovo- noèinke Cavalleria rusticana i studenog 2002., HNK Zagreb godišnja dodjela Nagrade hrvat- Gianni Schicchi) te Petar Selem skog glumišta odr at æe se 24. za Carmen. Za nagrade u katego- studenog u zagrebaèkom HNK, riji glavne enske uloge natjeèu se Dunja Rihtman- kada æe se znati nagraðeni u jeda- Jasna Bilušiæ (Piaf), Branka naest dramskih i glazbenih kate- Cvitkoviæ (Veèeras se improvizi- Auguštin Milan Pavlinoviæ gorija. I ove godine bilo je više ra) i Olga Pakaloviæ (Raspra), a u dobrih ostvarenja nego nagrada i kategoriji glavne muške uloge rvatsko društvo dramskih nominacija, pa je iri imao puno Vanja Drach (Posjet stare dame), (6. rujna 1926. Sušak – 4. umjetnika prvakinji hrvat- posla, izjavila je predsjednica iri- Ljubomir Kerekeš (Sveti Aleksi) i studenoga 2002. Zagreb) skog glumišta Milki Pod- ja Doris Šariæ Kukuljica. Najavila Pero Kvrgiæ (Zlatni deèki). No- rug Kokotoviæ i baletnoj umjetni- je da æe za iduæu dodjelu biti minacije su još objavljene u kate- ci Vesni Butorac Blaæe dodijelilo predlo ena promjena pravilnika, gorijama za najboljeg redatelja ra- unja Rihtman-Auguštin je Nagrade hrvatskog glumišta za na naèin da se eventualno izdvoji dio-drame, glumaèka ostvarenja u roðena je 1926. na Sušaku. ivotno djelo. Milka Podrug iri za dramu i glazbu, te uvede TV i radio drami, glavne uloge na Ondje je pohaðala klasiè- Kokotoviæ od poèetka umjetniè- nagrada za dramaturgiju. podruèju glazbenih i plesnih os- nu gimnaziju koju je prekinula kog djelovanja anga irana je u Za najbolju predstavu s pod- tvarenja, za mladog umjetnika do zbog rata a školovanje je završila dubrovaèkom Kazalištu Marina ruèja drame nominirane su Nosi 28 godina, za najbolju scenografi- u Zagrebu. Diplomirala je etno- Dr iæa, a vjerna mu je i danas. Ta- nas rijeka splitskog HNK, Posjet ju i kostimografiju, kazališnu logiju na zagrebaèkom Filozof- lentom, radom i upornošæu os- stare dame ansambla Dubrovaè- scensku glazbu , lutkarsku pred- skom fakultetu. Godine 1976. rebu; 1982. sudjeluje u radu tvarila je više od 150 kazališnih kih ljetnih igara i Veèeras se im- stavu i glumaèka ostvarenja u nji- stekla je doktorat znanosti iz so- UNESCO-ve konferencije o uloga, od antièke drame, hrvatske provizira zagrebaèkog HNK, a s ma te u predstavama za djecu i ciologije na Fakulteti za politiè- zaštiti folklora u Parizu. Bila je baštine i svjetskih klasika do suv- podruèja opere, operete, mjuzikla mlade . Redateljice dodjele u ke vede, sociologijo in novinar- gost predavaè na brojnim sveuèi- remenih dramatièara, obrazlo io i baleta Bajadera Baleta HNK u HNK, koju æe u ivo prenositi stvo u Ljubljani. lištima u Sieni, Rimu, Ljubljani, je iri. Vesna Butorac Blaæe nag- Zagrebu, Ero s onoga svijeta Ope- HTV, bit æe Saša Broz, a voditelji Bavila se novinarstvom, a od Varšavi, Budimpešti, Krakovu, radu je dobila za dugu plesnu ka- re HNK iz Splita i Noæ u Veneciji Bojan i Goran Navojec. iri je 1964. bila je zaposlena kao struè- Baselu… Dobitnica je Herdero- rijeru, od 1959. godine kada je an- 2002. Gradskog kazališta Kome- bio u sastavu: Kruno Šariæ, Darko ni savjetnik u Ekonomskom in- ve nagrade. ga irana u HNK u Zagrebu do dija iz Zagreba. Za najbolje reda- Lukiæ i Dra en Ferenèina za dra- stitutu Zagreb. Od 1972. do Bila je voditeljica raznih umirovljenja poèetkom devede- telje nominirani su Ivica mu, a za operu, operetu, mjuzikl i 1986. bila je ravnateljica Institu- znanstvenih projekata i istra i- setih godina, te za pedagoški i ko- Kunèeviæ (Posjet stare dame), balet Sonja Kastl, Maja Stanetti i ta za narodnu umjetnost i kasni- vanja. Objavila je veliki broj ra- reografski rad. Odigrala je stoti- Franka Perkoviæ (Adam i Eva) i Dra en Sirišæeviæ. je Zavoda za istra ivanje folklo- dova i sljedeæe knjige: Pretpos- njak uloga u klasiènim, neoklasiè- Zlatko Sviben (Veèeras se impro- ra u okviru Instituta za filologiju tavke za istra ivanje vrednota i folkloristiku. Dugo je godina buduænosti, Struktura tradicij- Knji nica je na tom èitanja u organizaciji Hrvatskog bila urednica Narodne umjetnos- skog mišljenja, Etnologija naše Knjiga je most mjestu postojala od centra za djeèju knjigu. U sklopu ti, èasopisa zagrebaèkog Institu- svakodnevice, Folklore and His- 1886. te je kroz sto i Mjeseca knjige organizirana je i ta za etnologiju i folkloristiku te torical Process (uredila), Simbo- Mjesec hrvatske knjige, šesnaest godina promijenila ne- Peta meðunarodna konferencija predsjednica Hrvatskog etno- li identiteta (uredila), Knjiga o 15. listopad-15. studeni 2002. koliko lokacija, da bi se konaèno narodnih knji nica zemalja u loškog društva. Bo iæu, Bo iæ i bo iæni obièaji u smjestila u prvobitni prostor. tranziciji, s naglaskom na utjecaj Od 1984/85. predaje na pos- hrvatskoj narodnoj kulturi, Ulice Obnovljena knji nica, glavno sre- globalizacije i informatizacije. tdiplomskom studiju etnologije moga grada i Etnologija i etno- dište kulturnoga ivota Klanjca, Mjesec knjige posebno je obilje- na Filozofskom fakultetu u Zag- mit. ima u svom fundusu 14.000 sve- en u Petrinji proslavom sto i radicionalna manifestacija zaka. Ovogodišnja manifestacija šezdeset godina Gradske knji ni- Mjesec hrvatske knjige Mjeseca knjige odr ava se pod ce i èitaonice. Program sveèanog 2002. zapoèela je 15. listo- geslom Mostovi grade knjige i tije- zatvaranja manifestacije odr at æe pada u Klanjcu otvorenjem nove kom mjesec dana odr ale su se di- se 15. studenoga na Zagrebaèkom Bajke su crtiæi Gradske knji nicu i èitaonice An- ljem Hrvatske raznovrsne pre- velesajmu Danom knjige na In- tun Mihanoviæ. Za ureðenje zentacije knjiga, knji evne tribi- terliberu. Pokrovitelj Mjeseca Animirani film Neva dobio je knji nice u zgradi stare klanjeèke ne, susreti s piscima, izlo be i knjige je Ministarstvo kulture, a nagradu na Festivalu novih medija obitelji Broz Ministarstvo kultu- druge aktivnosti vezane uz knjigu organizator Knji nice Grada u Kanadi re izdvojilo je dva milijuna kuna. i knji nice, kao i kviz za poticanje Zagreba. nimirani film Neva Kanaðanina meðu njima su i hrvatski arhitek- Edgara Bealsa, raðen prema prièi ti. Pobjednicima natjeèaja nagra- Sunce djever i Neva Nevièica Ivane Spomenik za hodanje da æe biti uruèena na sveèanosti u Brliæ Ma uraniæ u produkciji tvrtke ALT F4 miranih filmova inspiriranih slavnom zbir- Kopenhagenu u Danskoj, krajem d. o. o. – Bulaja naklada iz Zagreba, na ka- kom Ivane Brliæ Ma uraniæ, prvi put objav- Arhitektonski studio 3LHD studenog ove godine i pet dobit- nadskom festivalu New Media Festival do- ljenom 1916. godine. Kao alat za realizaciju dobitnik meðunarodne nagrade nika imat æe èast u proljeæe 2003. bio je posebno priznanje (honourable men- projekta odabran je Macromedijin program godine u Kraljevskom udru enju tion). New Media Festival veæ se šestu godi- Flash, koji je danas glavno pomagalo za iz- britanskih arhitekata (RIBA) u nu odr ava u Georgetownu, popularnoj tu- radu animacija za Internet i CD-romove, ali Londonu odr ati predavanje o ristièkoj destinaciji na Otoku princa Edwar- se koristi i za produkciju televizijske i fil- Milan Pavlinoviæ svom radu. Za projekt Most hr- da, uz kanadsku atlantsku obalu. Neva je mske 2D animacije (primjerice, tim progra- vatskih branitelja 3LHD je veæ na ceremoniji odr anoj 19. listopada nag- mom rade se serijali kao što je South Park). dobio godišnju nagradu Udru e- raðena u kategoriji Entertainment u esto- Urednica Helena Bulaja putem Interneta je agrebaèki arhitektonski nja hrvatskih arhitekata Viktor koj konkurenciji velikih tvrtki iz industrije okupila sedam timova animatora, ilustra- studio 3LHD dobitnik je Kovaèiæ za najuspješnije arhitek- zabave. Meðu 28 finalista bili su i multime- tora, glazbenika, glumaca, prevoditelja, ovogodišnje nagrade tonsko ostvarenje u Hrvatskoj dijalni radovi u produkciji uglednih televi- programera iz razlièitih dijelova svijeta i Ar+d, najva nije svjetske nagra- 2001. godine, a projekt rijeèkog zijskih i filmskih kuæa. Dodijeljene su tri razlièitih kulturnih tradicija (SAD, Kanada, de za mlade arhitekte, za realiza- mosta bit æe objavljen i u prosi- novèane nagrade, a crtiæ Neva dobio je ovo Škotska, Australija, Danska, Njemaèka, Ru- ciju Memorijalnog mosta hrvat- naèkom broju èasopisa The Ar- posebno priznanje. Mo e se pogledati na sija, Francuska itd.), dok je osmi tim sas- skih branitelja u Rijeci. Jedan od imena Shigeru Ban, Sauerbru- chitectural Review, što se ne do- adresi www.bulaja.com/FAIRYTALES/start- tavljen u Hrvatskoj. Svaki je tim jednu od najveæih i najutjecajnijih svjet- ch/Hutton, Klein/Dytham i dru- gaða èesto i za promociju hrvat- neva.html. Neva je dio meðunarodnog mul- prièa iz te zbirke prenio u digitalni svijet. skih arhitektonskih èasopisa, bri- gi. Ove godine je na natjeèaj pri- ske arhitekture u svijetu ima zais- timedijalnog projekta Prièe iz davnine Umjetnici iz razlièitih kultura, kojima ta tanski The Architectural Review, javljeno preko sedam stotina rea- ta veliko znaèenje. Arhitektonski (Croatian Tales of Long Ago) koji je ove go- zbirka i hrvatska kultura uopæe nisu bili koji izlazi od 1896. godine, zajed- lizacija iz cijelog svijeta (šezdeset studio 3LHD su 1994. godine os- dine veæ osvojio niz nagrada i nominacija poznati i koji se nisu meðusobno poznavali, no s danskom tvrtkom D-Line zemalja). Meðunarodni iri u sas- novali Saša Begoviæ, Marko na najuglednijim svjetskim festivalima no- na potpuno su nov naèin interpretirali te dodjeljuje svake godine nagradu tavu Stefan Behnisch (Behnis- Dabroviæ, Tanja Grozdaniæ i Sil- vih medija, kompjutorske i klasiène anima- prièe. Prièe æe do kraja studenoga 2002. Ar+d (slu beni je naziv The ch&Partners, Stuttgart, Njemaè- vije Novak, a za svoje projekte i cije. Kanaðanin Edgar Beals godine biti objavljene na dva CD-roma, na World’s Leading Emerging Archi- ka), Margarét Hardardottir (Stu- realizacije do sada su osvojili sve (
bus u kojem je zabilje eno neko- hovom odrastanju u tako poseb- liko dogaðaja za vrijeme vo nje nim okolnostima kao što je jed- tijekom školske godine 2000/01 nosatna vo nja autobusom kroz i ti su dogaðaji uprizoreni. U grad, na putu od stanice najbli e kuæi pa sve do škole i natrag. 34. Vo nja se nastavlja revija Novi projekt Damira Bartola kreaciji dijelom sudjeluju i djeca hrvatskog Indoša Školski autobus/Razgovori s koja su bila stvarni svjedoci i ak- djecom, 7. studeni tivni sudionici u datumom i filmskog i 2002.,Tvornica mjestom zabilje enoj prièi. Dru- gi dio predstave nosi naslov Raz- video govori s djecom gdje je osnova školskog sistema i svakog druš- utor predstave veæ više od tekst iz istoimene knjige R.D tvenog sistema koji podstièe dis- stvaralaštva èetiri godine volonterski Lainga i taj se dio izvedbe teme- kriminaciju po starosnoj dobi, prati autobus sa školskom lji na procesima vezanim uz nas- pacifizam i pravo na slobodno djecom na relaciji Dubrava-Wal- tavu. politièko stajalište i na kraju se Organizator Hrvatski filmski dorfska škola i obratno. Predsta- Predstava promièe ideju od- veseli su ivotu odraslih i djece, savez, Split, od 22. do 24. vu èine dva dijela: Školski auto- goja ka slobodi, demilitarizaciji promatranju i sudjelovanju u nji- studenoga 2002.
the topic issue of the performing Vague, Volatile, arts magazine Frakcija (#25, spring 2003) under the same title, both in Proboj Croatian and English. Expected evija je nacionalna godiš- Incomprehensible duration of presentation is 30 preko nja prezentacija neprofe- From 7th till 10th November context and a new horizon of refe- minutes + 10 minutes for discus- sijskih radova iz podruè- 2002 the performing arts rence: what (and how) artists sion (if necessary, there is a possibi- rampe ja filma i video stvaralaštva. magazine Frakcija together with themselves can say about practices lity of prolonged discussion after Obuhvaæa radove autora razli- The Centre for Dramatic Art and which open up the fields of diffe- each session). Predstava Dekadencija ponovo na èite dobi iz cijele Hrvatske, a The Academy of Dramatic Art rent experiences between the poles Additional programme: festival repertoaru teatra Exit odr ava se svake godine u dru- are organizing a symposium of comprehension and incompre- Akcija Frakcija (performances of gom gradu. Najboljim autori- hension, representation and expe- the new Croatian dance and theatre ma dodjeljuju se nagrade i dip- rience, having a defined meaning which you will be able to see during lome. Utemeljena je 1964. go- ncouraged by the debate con- and not having meaning. How can the days of the symposium) bog uèestalih upita publike tije- dine i posredno je, preko Hr- ducted in the issue of our these phenomena in the perfor- Expenses, Accomodation: the orga- kom proteklih godina, teatar Exit vatskoga filmskog saveza, uk- magazine on the topic of ming arts be approached from the nizers are willing to cover the costs odluèio je obnoviti njihovu kult- ljuèena u Meðunarodni savez Energy (#19), we have decided to point of view of criticism and of accomodation in Zagreb (food nu Dekadenciju autora Stevena Berkoffa, filmskih i video amatera-UNI- continue reflecting that aspect, analysis and, after all, can they in included) as well as, after your con- veliki hit iz 1994. godine u re iji Matka CA (International Federation dimension, phenomenon, force, per- any way be approached from the firmation, apply for the financial Ragu a, u kojoj nastupaju Nataša Lušetiæ of Film and Video Amateurs). haps even the distinctive feature of point of view of discourse. How help of adequate institutions for i Vilim Matula. Mo e se reæi da Kontakt: (artistic) performance which, on the can one approach phenomena covering the costs of travel. Dekadencija obeæava kazališni do ivljaj u Hrvatski filmski savez level of reception, verges on impres- which seem invisible, elusive, Confirmed participants: punom smislu rijeèi, nesputano i iznad Dalmatinska 12, 10000 Zagreb sion, while in an attempt of its vague, imponderable, volatile, Marin Bla eviæ (Hr), Bojana svega duhovito progovarajuæi o snobizmu, Tel: +385 1 48 48 771 description within the confines of a incomprehensible, unpredictable, Cvejiæ (Yu), Lada Èale Feldman seksu, nasilju, ljubavi i društvu koje nas Fax: (01) 48 48 764 concept it often cannot escape from which (nevertheless?) occur outsi- (Hr), Joachim Gerstmeier (D), okru uje. Dekadencija je osmišljena kao E-mail: verica.robic-skari- metaphor. Neither can it avoid to be de the text itself, like momentary Matthew Goulish (USA), Emil predstava koja je kod nas otvorila novi [email protected] pushed to the margin or even ‘’interruptions of semioses’’ Hrvatin (Slo), Baz Kershaw (GB), obrazac onoga što podrazumijevamo pod E-mail: hrvo- beyond the interest of theoretical or (Lehmann) over which we yet need Bojana Kunst (Slo), Tomislav pojmom komike. S jedne strane, to je ispit [email protected] analytical discourse which, in accor- to try to extend the language? How Medak (Hr), Petar Milat (Hr), glumca optereæen ukidanjem opæeprizna- URL: www.hfs.hr dance with a restatement and verifi- can such ‘’interruptions’’ be indu- Chris Mills (USA), Aldo Milohniæ tih elemenata teatra, s druge strane to je Kontakt osoba: eljko Ra- cation of its argumentation, aspires ced altogether, how and where can (Slo), Goran Sergej Pristaš (Hr), ispit publike koja se optereæena lavinom divoj to as high a level of exactness and they be noticed, heard, experien- Heike Roms (GB), Georg smijeha odjednom osjeæa ulovljena u coverage in order to settle down as ced? In that case, can we still speak Schoelhammer (A), Jackie Smart klopku samokritike. Glumaèkom majsto- closely as possible to science as a about theatre mostly as a medium, (GB), Mårten Spångberg (S), Ana rijom, Nataša Lušetiæ i Vili Matula pred- socially privileged discursive practice. an art of representation, or, above Vujanoviæ (Yu), Susanne stavljaju dva para, dva svijeta koji u In contrast to such pretensions, all, as a (just intimate) happening, a Winnäcker (D) meðusobnom sudaru uspijevaju izraziti we would like to raise an old que- play on the brink of what can and Guests: Hooman Shariffi (No), potpunu besmislicu svih, za njih i za nas stion and place it into the centre of what cannot be performed, some- Ana Vujanoviæ & Tanja Markoviæ relevantnih vrijednosti. U subotu, 2. stu- our symposium debate, the que- where between vagueness, elusive- from TkH Belgrade, Mario Kovaè denog odr ana je sveèana izvedba, a 5., 9. stion which, in a cyclic manner, so ness, uniqueness… (Hr), Oliver Frljiæ (Hr), i 12. studenog odigrat æe se još tri pred- to speak, produces always a new All papers will be published in DASARTS students and staff. stave.
Program za studeni, MM centar SC, Savska cesta 25
èetvrtak 28. i petak 29. studenoga 2002., 20 èetvrtak, 7. studenoga 2002., 20 sati èetvrtak 21. i nedjelja 24. studenoga 2002., 20 sati sati u suradnji: Trekanten Video Formidling, Ko- u suradnji: Hrvatski dr avni arhiv-Hrvatska ki- penhagen u suradnji: Film Fernseh Fonds Bayern/Goethe noteka Institut Inter Nationes THE ENDLESS STORY OF FLUXUS, part 1- NOVI BAVARSKI FILM poèetak ciklusa KNJI EVNOST I FILM 13
utorak, 19. studenoga Program Francuskog instituta za studeni Okrugli stol na temu hrvatskog prijevoda knji- ge Iliri Pierrea Cabanesa èetvrtak, 7. studenoga njem Pascala Raphea 10 sati, Filozofski fakultet, I. Luèiæa 3 Predavanje: Prof. dr. Miljenko Lapaine – Fran- Solist: Jean-Guihen Queyras, violonèelo, cuski i hrvatski kartografi 19,30 sati, KD Vatroslava Lisinskog, Trg S. Ra- srijeda, 20.studenoga 18 sati, Medijateka, Preradoviæeva 5 diæa 4 Predavanje: Pierre Cabanes – Povijest Jadrana 18 sati, Medijateka, Preradoviæeva 5 od 7. studenoga do 1. prosinca petak, 15. studenoga Izlo ba: Graditelji imaginarnog – Idealna Promocija knjige: Prvi francuski prijevod Judite Najava za prosinac: palaèa poštara Chevala. Marka Maruliæa (prijevod Charles Bene, Izlo ba: Povijest Francuskog instituta u Hrvat- Autor izlo be: Clovis Prevost. 18 sati, Francuski institut, Preradoviæeva 40 skoj Otvorenje u èetvrtak 7. studenoga u 18 sati, Hrvatski dr avni arhiv, Maruliæev trg 21 Muzej suvremene umjetnosti, Katarinin trg 2 ponedjeljak, 18. studenoga Predavanje: Pierre Cabanes – Istra ivanje ilir- Srijeda, 4. prosinca petak, 8. studenoga ske povijesti Promocija knjige: Francuski nadrealizam 1 i 2, Glazba: Zagrebaèka filharmonija pod ravna- 18 sati, Filozofski fakultet, I. Luèiæa 3 naklada Konzor; Prijevod Višnja Machiedo 6 IV/91, 7. studenoga 2,,2.
njica sastavljena je od reèenica iz ivih us- ladavanje prepreka, a onda su 1992. Breša- ta, iz novina, iz knjiga i iz pišèeve glave i to nova Predstava Hamleta u selu Mrduša je, èitajuæi je, odmah uoèljivo. Donja i Matišiæeva Bo iæna bajka konaèno Vešoviæ je ugledni bosanski knji evnik oznaèile poèetak rada prvog manjinskog i profesor na sarajevskom Filozofskom fakultetu, Crnogorac koji je rat proveo u opkoljenom gradu. Njegovo ogorèenje je Prvo desetljeæe osvojenog kazališta Vodostaj zla razumljivo. Premda profesionalno vezan uz akademske strukture, on nije sterilni Dinko Šokèeviæ, Osvajanje kazališta/A Marko Vešoviæ, Poljska konjica, Planjax, intelektualac koji djeluje u hermetiènom színház meghódítása, dvojezièno kazališta u Maðarskog i prvog hrvatskog Sarajevo 2002. okru ju, veæ je izravno uštekan u (literar- hrvatsko – maðarsko izdanje, kazališta izvan zemlje. Od samog poèetka ni) ivot. Svoju inspiraciju crpi s ceste, od Hrvatsko kazalište, Peèuh, 2002. rada postoji praksa koja govori o promiš- obiènih ljudi koji ga okru uju. Njegova ljenom i dugoroèno planiranom pothvatu istina je istina razoèaranih ratnika, raselje- koji uporno susreæe, ali i prevladava teš- nih obitelji i majki koje su u ratu izgubile koæe. Tako je razvidno da su najèešæi su- Karlo Nikoliæ djecu. Njegov gnjev je pravedan i oprav- radnici Hrvatskog kazališta u Peèuhu uz dan. Pjesme su izravno (anti)politièki an- maðarske umjetnike, umjetnici iz Osije- oljska ga irane i funkcioniraju kao monolozi za- Grozdana Cvitan ka, Virovitice i Istre, da neki nedovoljno konji- mišljenih likova i pjesnika samog. Vešovi- iskorišteni umjetnici s hrvatskih kazališ- ca je æeva ratna poezija nabijena je emocijama i aslov nih scena dobivaju izuzetne kritike u Pe- zbirka pjesa- prepuna sna nih stihova koji æe èitatelja jednog èuhu, premijere prate maðarske struène i ma koja fun- dugo posjedati: …nijedan rat nikad nije oddruge novine, dok je zanimanje iz Hrvat- kcionira kao nijednu majku nasmijo ili Pero je obièna dramskih tek- ske razlièitog intenziteta u razlièita vre- svojevrstan motka/kojom se mjeri vodostaj. Vodostaj stova Dubrav- mena. Nastupi kazališta planirani su, ovis- dnevnik iz zla u svijetu./Vodostaj oèaja/u duši. ka Jelaèiæa Bu- no o repertoaru, u mjestima gdje ivi hr- opkoljenog imskog Osva- vatska manjina u Maðarskoj te èesta gos- Sarajeva, ivjeti u Sarajevu janje kazališta tovanja u Slavoniji, do razlièitih centara dnevnik ko- Vešoviæ se takoðer ne libi spominjanja uistinu je mno- meðu kojima je Budimpešta ipak najèešæa. jeg èine raz- stvarnih osoba, politièara i ðenerala koji go znaèio i u Ali kad se uzme u obzir da su umjetnici iz govori sa su krvlju natopili zemlju gdje ivi. Jedna doslovnom i u Peèuha gostovali i u Ljubljani, da im je susjedima, je pjesma iz zbirke tako posveæena sr- prenesenom Pula èesto bli e od Zagreba itd., onda nije prijateljima i pskom generalu Milanu Gveri, a spomi- smislu kad je neprimjereno govoriti i o regionalnoj ori- prolaznicima nju se i bivši prijatelji poput Koljeviæa, rijeè o Hrvat- jentaciji i afirmaciji tog kazališta. te autorova Noge i spomenutog Karad iæa. O njemu skom kazalištu Iako dvostruko nespretan (i kao izbor razmišljanja. Vešoviæ je ponekad sjetan, u pjesmi u prozi Naš bivši kolega Vešoviæ u Peèuhu. Prvo i jedino hrvatsko kazalište za kronološki prikaz i kao novinarsko os- istinski alostan, tek rijetko se nasmije, a govori: Taj zbilja sve umije! I da lijeèi kur- izvan zemlje predstavljalo je doslovno os- tvarenje), razgovor s poèetka knjige s rav- zajednièka nit je bijes èovjeka èiji je svijet šumom! I da sanjari kamom! Da misli vajanje kazališnog prostora za grupu um- nateljem Hrvatskog kazališta u Peèuhu uništen. Vešoviæ je u prijeratnim vremeni- haubicom! Umije sve, sem jedno: da ne jetnika koja je bila sposobna osmisliti i Antunom Vidakoviæem pokazuje sve mu- ma prijateljevao s ponekim od zlikovaca ukenja što poène. Osnovni je Vešoviæev ponijeti zanimljiv dramski program, èesto ke kroz koje su utemeljitelji prošli od ide- koji su mu kasnije radili o glavi. U jednom stav da moral u teškim situacijama dobiva izvoðen na oba jezika (hrvatskom i ma- je do realizacije. Ipak, treba reæi da je rea- od svojih intervjua izjavio je kako su mu na te ini. Za razliku od mnogih svojih ko- ðarskom) te plesni program posebice tije- lizaciju kazališta uz neke donatore ostva- tri najbolja prijatelja bili Abdulah Sidran, lega intelektualaca Vešoviæ nije poklekao kom ljetnog razdoblja za manifestaciju rila iskljuèivo financijska potpora maðar- Rajko Nogo i Nikola Koljeviæ. Poslije rata izazovima politike, nije slegao ramenima Ljetne igre u Aninoj ulici. U kasnijem raz- skog dr avnog i regionalnog ureda za ma- ostao je samo Sidran. Ostala dvojica ne- niti tra io isprike za kukavièluk ili niske doblju postojanja umjetnici Hrvatskog njine, dok se u suizdavaštvu knjige Osva- povratno su se povampirili. Ipak, od ljudi strasti. On je ostao ivjeti i pisati u Sara- kazališta u Peèuhu osmislili su i dio kaza- janje kazališta konaèno spominju Hrvat- s kojima se nekoæ dru io najviše su ga pi- jevu. Svoj moralni ispit Vešoviæ je polo io lišta za djecu, što im je omoguæilo stalnu ska matica iseljenika, Matica Hrvatska i tali o nesuðenom psihologu Crvene Zvez- s odlikom. Politièki korektni mogli bi u suradnju s Meðunarodnim festivalom dje- Ministarstvo kulture Republike Hrvatske. de i Limonovljevu instruktoru streljaštva pjesnikovim stihovima pronaæi i malo mr- teta u Šibeniku. Knjiga Osvajanje kazališ- Znaèi li to da se i u Hrvatskoj shvatilo ka- Radovanu Karad iæu. nje, ali mr nja koja izbija iz Vešoviæevih ta ponajprije je pregled desetogodišnjeg ko onima koji prelaze granice i vezuju rijeèi ništavna je prema zlu koje ju je programa prezentiranog kazališnim listi- kulture treba pomoæi i s ove strane. Èinje- Uštekan u ivot proizvelo. Uzevši u obzir sve što se doga- æima, fotografijama i ulomcima iz kritika i nica je da je bilo vremena kad se obeæava- Pjesme Marka Vešoviæa karakterizira ðalo oko njega, autoru se ne mo e poreæi to onih dijelova koji izravno govore o zbi- lo i neispunjavalo. njihov osebujni antiratni anga man. Nje- pravo da koljaèe zove koljaèima i da se vanju na sceni. Zamjetno je da je mnoge U zgradi kazališta (èiju malu pozornicu gova poezija nema milosti. On vrlo jasno katkad obrušava na èitave nacije. Jednom od premijera u Peèuhu za razlièite novine primjerenu komornim izvedbama, Antun progovara o krivcima za rat u Bosni. je prilikom Vešoviæ izjavio kako ne vjeru- u Hrvatskoj dugo pratio pokojni Dalibor Vidakoviæ i ekipa planiraju kad-tad proširi- Vešoviæ je bijesan i to ne eli skrivati. je u vanknji evni utjecaj svojih pjesama, Foretiæ. Uopæe, iz knjige Osvajanje kaza- ti i na dvorište zgrade) djeluje i Galerija Emocije koje su u njemu proizvela ratna no ne treba mu potpuno vjerovati. Netko lišta i naèina na koji je prvo desetljeæe Hr- Csopor/t/ – Horda u kojoj su uz maðarske stradanja bli e su gnjevu nego sentimen- tko se izravno obraèunava sa zloèincima vatskog kazališta u Peèuhu prezentirano i hrvatske umjetnike dosad izlagali i mnogi talnosti. On je i (gorko) duhovit, kao ne mo e ne imati elju da mijenja svijet posredno je moguæe išèitati i mnoge dru- drugi, pa se s pravom smatra meðunarod- primjerice u pjesmi Tin Ujeviæ u opkolje- oko sebe. Poljska konjica sna na je, iskre- ge znaèajke te institucije. Kraljevo Miros- nom. nom Sarajevu, kada njegova kæer jeduæi na zbirka u kojoj je svaki stih na mjestu, a lava Krle e bilo je prva predstava kazališ- Uz nekolicinu maðarskih fotografa luk- prvo meso nakon godinu i pol dana ka e: ideja jasna kao gorski potok. Vodostaj zla ta, a premijera se dogodila u srpnju 1990. suznom izdanju knjige umnogome je pri- Umrijet æu od ljepote. Zbirka Poljska ko- još uvijek je visok. Sljedeæe dvije godine utrošene su za prev- donio grafièki urednik Levente Bagossy.
poznatijim pod nadimkom Dede, basistom ning Spear, Misty in Roots, grupe engleskih znaèi jako mnogo, iako mi nismo jedini dub- grupe i jednim od pokretaèa dub reggae zvu- jamajkanaca, pa Steel Pulse, King Tubby i da reggae bend. Osim nas, na sceni su sve pri- ka kod nas. ne nabrajam dalje. Uglavnom, radi se o staroj sutniji zagrebaèki Radikal Dub Kolektiv te reggae školi. Dub je glazba nastala sredinom Brain Holidays. Iznenadila me reakcija pub- Otkud toliko zanimanje za dub reggae sedamdesetih od King Tubbya koji je koris- like i to naèinom na koji smo dosad bili prih- Èarolija dabrova glazbu? Mo eš li nam nešto reæi o njenim iz- tio instrumentalne verzije reggae pjesama, vaæeni, te mi zasad sve to jako godi i ispunja- vorima i utjecajima tog glazbenog pravca koje je opet miksao u studiju kako bi testirao va me optimizmom. Recimo, u Njemaèkoj je U povodu nastupa grupe Abrakha-dub-R, na vas, koji je na našoj sceni tek u povoji- razglasne sustave i zapravo pokušavao doz- reggae totalni hit, Summerjam festival jedan SKUC, Zagreb, 19. listopada 2002. ma? nati koliko neki sustav mo e reproducirati je od najposjeæenijih ljetnih festivala u ovom – Presudna je bila prije svega ljubav prema baseve ili visoke tonove. Na te matrice je do- dijelu Europe, a glazbenici na tom tr ištu toj glazbi, a kako u poèetku nismo imali pje- davao razlièite efekte i tako je to postalo mo- mogu ivjeti od svirke. Kod nas nedostaje vaèa, poèeli smo svirati instrumentalnu glaz- da, jer kada se izdavao reggae singl na Jamaj- tradicija slušanja takve glazbe, drugim rijeèi- bu. U cijeloj toj prièi najva niji je ritam, a sa- ci, na drugoj strani singla bila bi dub verzija, ma scena je tek u stvaranju. Dragan Grozdaniæ ma èinjenica da je bend osnovala ritam sekci- znaèi bez vokala, uz mnoge efekte i semplo- Što Abrakha-dub-R dalje priprema i ja sve govori. No, do reggaea smo došli pre- ve. U to vrijeme dub je bila glazba koju su kakvi su planovi za buduænosti? ko punka, stvarali producenti, tek poslije javili su se – U planu i pripremi je obogaæivanje zvu- animljivi zagrebaèki dub reggae band kao i dosta bendovi koji su sami radili dub pjesme, a ne ka pjevaèem, te snimanje albuma za koji je nastao je ujesen 2000. i dosad su odr- bendova iz uzimali gotove reggae predloške. Dub je vrlo materijal spreman. Postoji suradnja s DJ Il- ali više od dvadeset koncerata s iz- osamdesetih ritmièna glazba, koja koristi reggae ritam sa kom Èuliæem koji vodi program Bass Cultu- nimno pozitivnim reakcijama kako publike, koji su koke- naglašenim basom i bubnjem, koji èine osno- re, a posljedica te suradnje je i koncert u tako i onih koji pobli e prate dogaðanja na tirali s reg- vu uz vrlo èesto korištenje efekata što pod- SKUCU-u. Takoðer, tra imo izdavaèa koji dub reggae sceni. Tako je jedan od njihovih gae glazbom. sjeæaju na jeftine horor filmove iz pedesetih. bi materijal izdao, po moguænosti i u inozem- nastupa u Ljubljani potajno sniman, te emiti- Upravo zato Jesi li zadovoljan s onim što ste dosad stvu jer nismo ogranièeni samo na domaæu ran na drugom programu tamošnje televizije. velike utje- napravili i koliko to mo e znaèiti za daljnji scenu. Volio bih i da razriješimo nedoumicu Inaèe, susjedna Slovenija nerijetko je prava caje nalazi- razvoj ove scene u Hrvatskoj? Spada li ona oko imena benda, ako eventualno i postoji. meka za bendove iz Hrvatske, i Abrakha- mo u punku u nekakav underground ili postoje šanse i za Abrakha-dub-R èista je igra rijeèi, te nema ni- dub-R takoðer nisu iznimke. No, izvrsnim tih godina odreðenu komercijalizaciju ? kakva magijskog niti bilo kakva drugog zna- koncertom u dvorani Pauk stvari bi se mogle preko ben- – Više sam nego zadovoljan, jer kada smo èenja, iako osobno mislim da naša muzika promijeniti, jer je bend poèeo promicati dub dova kao što poèinjali nismo imali nikakve velike plano- ima nekakvu magiju. Vidimo se na sljedeæem i reggae ritmove u Hrvata i zasigurno udario su The Cla- ve, upravo zbog toga što smo svirali iz èiste koncertu u Ksetu 12. prosinca gdje æemo pre- temelje u popularizaciji tog anra glazbe. O sh, Ruts, pa ljubavi prema toj glazbi. Posebne ideje nisu zentirati jedan sasvim novi Abrakha-dub-R svemu tome razgovarali smo s Tomislavom, sve do Bur- bile prisutne. Za razvijanje duba i reggea to kakav dosad niste imali prigodu èuti. IV/91, 7. studenoga 2,,2. 7
li arhetipskoj prièi koja u struk- pekta i imaginarnog osloboðenja Blasted Sare Kane, Shopping and – Tada sam imao 26 godina i turi ima nešto gotovo biblijsko. – razmišljajuæi o imaginarnim Fucking Marka Ravenhilla... Èini uèio svoj zanat. To djelo me nau- Što Vas je motiviralo da napišete ljudima u imaginarnom pejza u mi se da su u Evropi No evi izve- èilo smjelosti i tome da ne moraš ovakvu dramu? – prièa se zarolala vrlo lako. deni nešto prije ostalih, što nije mnogo pisati, da ne moraš publi- imalo veze s tim valom. Mislim ci sve proslijediti, ona æe te sama David Harrower, autor drame No evi u kokošima i da rasprostranjenost moje drame pratiti. Nauèio sam ideju ritma, ima veze s njenom ne-lokalnošæu raditi s jezikom, gledati posve jedan od najizvoðenijih britanskih dramatièara devedesetih i ne-specifiènošæu, vjerojatno je drukèije na pisanje drama. Mo- metafizika, ta pridodana filozofi- rao sam ogranièiti vokabular, ko- ja o tome što jezik mo e uèiniti, ristiti samo odreðene rijeèi. Isto- ono što “hvata” ljude. Sama prièa dobno, elio sam jeziku dati Za metafiziku jezika i luksuz teatra je vrlo konvencionalna. Izgleda poetsku kvalitetu, htio sam da da na što više mjesta odlazi ima ljudi èuju nešto što nikada ne èu- bolju recepciju, glumci je jako ju na škotskoj pozornici. S druge Još nisam siguran zašto Krenuli ste pisati dramu za vole. Ne znam, ima neka misteri- strane, ova drama nije baš tako redatelje zanima ta drama zabavu, a kao rezultat dobili fi- ja u središtu toga da znam o èe- nekonvencionalna. Toèno je da lozofsku dramu... mu je rijeè napisao bih ponovo je ona vezana za neko prošlo vri- – Da, i meni je to bilo otkriæe. nešto slièno. Valjda ima nešto u jeme, ali ona nije tu da bi zahva- Mislio sam da pišem vrlo jednos- tome što svojim ivcima, dahom tila 16. stoljeæe. Tu je, recimo, tavnu prièu. Ta metafizika samo i jezikom kreiramo rijeèi. Ali vrlo va na misao o olovci, a olov- Agata Juniku odreðenih rijeèi o kojoj sam go- moram biti oprezan, ako krenem ke tada nisu postojale, Što se tièe vorio utjecala je na jezik kojim analizirati više neæu biti dramati- utjecaja na mlaðe kolege, ne su moji imaginarni ljudi prièali, èar. znam na koga sam utjecao, ali avid Harrower postao je na to kako su komunicirali me- Dio tolikog interesa svakako ako jesam, onda sam vjerojatno zanimljivo ime britanske ðusobno. Bilo je to vrlo zanimlji- se odnosi na metafiziku jezika, utjecao – kao i ne sebe – ritmom kazališne scene nakon vo pisati. Svako malo napisao bih ali èini mi se da uvelike ima veze i primjenom jezika. praizvedbe njegove drame No e- nešto što te osobe nikad ne bi iz- s (pro)feministièkom recepcijom Što i kako ste pisali u meðuv- vi u kokošima (Knives In Hens), govorile, pa sam se morao èesto koja u Vašoj drami vidi prije remenu? 1995. godine u Traverse Theatre korigirati. elio sam napraviti svega motiv oslobaðanja ene. – Teško pišem, tj. teško mi je u Edinburgu. Nakon velikog us- poetiènu i neobiènu dramu... – Kada krenem pisati dramu, zapoèeti pisati. U meðuvremenu pjeha iste drame u Londonu pos- pazim da sa sobom ne ponesem sam napravio nekoliko adaptaci- tao je i va no ime. Nakon što se tematsku prtljagu. Prvo stvaram ja, izmeðu ostalog Èehovljeva istog teksta 1997. godine prihva- karakter, a teme o kojima mislim Ivanova i Pirandellovih Šest lica. tio tada najveæi enfant terrible u Ljudi su se pitali ili èitam idu negdje ispod teksta, Zbog potpuno drukèijeg pristu- redateljskoj branši Thomas Os- ili sa strane. Mislim da nema niš- pa drami u No evima, sve što termeier, Harrower je postao je- What the fuck, gdje ta gore nego kada èujete drama- sam napisao formirano je tim is- dan od najizvoðenijih mlaðih pi- smo? A baš to sam tièara da vam izravno prièa. Mo- kustvom. Napisao sam i tri svoje saca u Evropi. Sve re ije No eva rate ne èuti pisca, vjerovati da drame. Trenutaèno pišem dramu ne bi imalo smisla nabrajati, ali i elio dramu nitko nije napisao. Bojao o škotskom selu koja æe se zvati od nedavnih, nama geografski sam se da æe neke ene, tj. femi- Dark Earth. Ne znam još što æe najbli ih, svakako treba spome- nistièka kritika, pomisliti kako je to biti, ali trebalo bi izaæi u ljeto nuti onu Mateje Kolešnik u Prièa se da su No evi škotska ovdje rijeè o oslobaðanju ene 2003. na festivalu u Edinburgu. Ljubljani i Damira Zlatara-Freya Prisjetite li se drama. Ali ona nije pisana na opet kroz muškarca, što nije toè- Re irate li ikad? u Sarajevu. Izravan povod ovom škotskom dijalektu, nego na je- no. Rijeè je o eni koja veæ ima – Ne. Dovoljno je pisanje. razgovoru je, meðutim, re ija Sa- Bondovih ili ziku koji sam gotovo izmislio za alat, a sreæuæi drugu osobu, zap- še Anoèiæa u zagrebaèkom Teat- tu priliku. Kreirao sam sintaksu, ravo kroz izdaju muškarca, ona Odrastanje pisca ru EXIT, u kojoj igraju Daria Barkerovih velikih naèin govorenja, rijeèi koje uop- uèi što jezik mo e uèiniti. Ona Nedavno ste se u jednom in- Lorenci (Mlada ena), Hrvoje æe nisu poznate u Škotskoj, ili ig- ne uèi mnogo od Mlinara, nego tervjuu alili na odsutnost te- Barišiæ (Oraè) i Franjo Dijak socijalnih dje drugdje. Osim toga, radnja se iz nove perspektive gledanja na matske ambicije u suvremenoj (Mlinar). Predstavu je prije ne- ne dogaða u Škotskoj, nego na svijet. On je izvan sela i vidi britanskoj drami. Što ste pritom koliko dana pogledao sam autor. panoramama, nekom Mjestu, u nekom Vreme- drukèije, on je outsider, gorak je i mislili? vidite da današnje nu prije. Tu ima nekih škotskih skeptièan. ena ima sposobnost – Nova britanska drama ten- – U ivao sam. Teško je na rijeèi, mo da i nešto škotskog za jezièno razvijanje i ona je zap- dira biti komorna jer su zbog lo- stranom jeziku dokuèiti ton generacije pišu ritma, ali elio sam da se ljudi ka- ravo istra ivaèki duh. I eli zna- še financijske situacije u kazališ- predstave, ali mogao sam osjetiti da to slušaju osjeæaju neobièno, nje. A u selu misle da æe znanje tu pisci prisiljeni ili zamoljeni strast i predanost glumaca. doista male drame neusidreno. Da ne znaju gdje su, doæi ako imaš puno obaveza, ta- pisati male drame s dva, tri, èeti- Vidjeli ste nekoliko produkci- da ne prepoznaju jezik, sintak- ko misli i njezin mu . Ona se od ri lica. Kada to usporedite s veli- ja No eva. Mo ete li ih kompa- su... elio sam ih ubaciti u svijet toga na neki naèin oslobaða kim komadima doista velikih te- rirati? – Motiv je bio vrlo jednosta- mojih termina, a ne im podilaziti shvaæajuæi da je voljena. ma, pravim socijalnim panora- – Vidio sam svega par produk- van – nijedna mi drama još nije dajuæi im što oèekuju. U Škot- mama što su u sedamdesetima i cija – onu u Ljubljani redateljice bila postavljena. Napisao sam skoj su oèekivali realistiènu dra- Bez imena i etikete osamdesetima pisali primjerice Mateje Kolešnik, berlinsku re i- druge, mnogo realistiènije, dra- mu o ljudima koji rade na zemlji. Nisam mislio na feministièko Edward Bond i Howard Barker, ju Thomasa Ostermeiera, jednu me koje nikad nisu došle do po- Meðutim, uèinio sam svojevrsni èitanje teksta, ali svjesno sam do- vidite da današnje generacije pi- predstavu u Kopenhagenu... Teš- zornice. Ovaj put namjeravao perverzni obrat zapoèinjuæi reèe- nio odluku da glavno lice bude šu doista male drame. Mislim da ko je komparirati, jer rijeè je o sam napisati nešto – mogao bih nicom Ja nisam polje. Ljudi su se ena, mada ne znam zašto. Mo - pisac mora odrastati. Tretirate li, razlièitim glumcima i redateljima mo da reæi – za zabavu. Do tada pitali What the fuck, gdje smo? A da zato što su ene radoznalije. naime, teatar ozbiljno, onda e- s razlièitim aplikacijama na istu sam obièno mnogo istra ivao, a baš to sam i elio. Mo da je to i povijesna èinjenica, lite odrasti, elite se obraæati ve- dramu, a osim toga kada slušate ovog puta elio sam naprosto na- muškarci su radili na polju, ene æim stvarima, elite više ljudi na nepoznati jezik naprosto ne zna- pisati dobru prièu. Ispala je to Znanje i ena ostajale doma. Pazio sam tako- pozornici, morate eljeti presta- te glume li glumci dobro ili loše. jedna nominalna prièa – prièa o Ljudi su bili zbunjeni, ali, ko- ðer da joj ne dam ime, jer nisam ti biti young kid on the block s Zato zapravo ne mogu odgovori- ljubavnom trokutu, o eni koja naèno, recepcija je bila neoèeki- joj htio dati etiketu. Kada se ra- brutalnom, šokantnom dra- ti na pitanje. ide u mlin. Mnogo više mo ete vano dobra? dila prva produkcija u Škotskoj, mom, morate produbiti i proši- Dobro, mo ete li reæi koja nauèiti o drami tako da stvari do- – U Edinburgu je predstava glumica je eljela znati ime Mla- riti svoj zanat. Neki iz moje ge- Vam se interpretacija èinila naj- laze k vama, da ih osjetite... tak- igrala samo devet veèeri. Na de ene pa sam joj obeæao da æu neracije su to i uèinili, neki su bli om onome što mislite da ste vo razmišljanje o svijetu je kao škotskoj turneji ljudi su pljeska- joj ga reæi na kraju proba. Ali kad otišli na film, neki na televiziju. napisali? imaginarno istra ivanje. Ideja je li, ali u stilu bilo je o.k. Tri mjese- je došao taj dan, shvatio sam da Volim kazalište i nadam se da æe – Opet, vrlo teško pitanje. bila istra iti što bi bilo kada biste ca kasnije igrali smo u Londonu, toj eni ne mogu dati ime, jer mi biti dopušteno raditi na svo- Ovisi što mislite pod blizu – bli- ivjeli, kao nekada, u svijetu u i tamo su izašle izvrsne kritike. èim joj dam ime, ogranièavam je jim sposobnostima i da æu pres- zu teksta, ili blizu duhu drame, kojemu imate samo odreðene ri- Ali mislim da je za evropski pro- na neki naèin. Mogao sam je naz- tati pisati tako male drame. ili nešto treæe. Èini mi se da su jeèi za odreðene stvari. Da imate boj kljuèna bila Ostermeierova vati Jane ili Marry, ali èim bih joj Mo da ni ne znam pisati veæe prenijele ispravnu i inteligentnu samo one rijeèi koje osiguravaju produkcija iz 1997. godine. On dao ime u svojoj glavi, veæ sam u drame, ali volio bih imati prigo- interpretaciju onoga što sam na- vaše pre ivljavanje; nebo je nebo, je dosta riskirao, išao je protiv to stavljao nešto. Rekao sam ko- du da pokušam. Ali neæe mi pisao. Bilo je produkcija u koji- zemlja je zemlja, bez pridjeva i trendova njemaèke drame. Nap- naèno glumici neka si sama smis- mnogo ljudi tu prigodu dati. ma i nisam u ivao, jer nisu prati- prijedloga. Te rijeèi ljudima nisu ravio je vrlo vjernu interpretaciju li ime. Tako da, kad glumica na- Novi si pisci vrlo rijetko mogu le duh drame, mo da su išle i bile potrebne za opstanak, oni teksta, predstava je igrala pune piše ime na papir, nikada ne priuštiti pisati za 15 glumaca. protiv njega, ali u Ljubljani, Ber- nisu vidjeli smisao u tome da se u dvije godine u Baraci Deutsches znam što napiše. Mo da samo elim pisati više anga irane ko- linu, Zagrebu i Kopenhagenu svojim svakodnevnim ivotima Theatra. U èasopisu Theater neku èrèkicu. Mo da ipak mora made koji komuniciraju s publi- prepoznao sam svoju dramu, do- zaustave i gledaju prirodu onako Heute proglašen sam najboljim napisati neko ime za sebe, za kom na svakodnevnoj razini. bio osjeæaj da glumci rade s reda- kako je mi gledamo, objektivno. stranim piscem, a predstava je svoju glavu. Kada gledam No eve dio mene teljem na istra ivanju znaèenja Mi smo danas obdareni vreme- dobila nekoliko nagrada. Mlinar u predstavi ka e Imaš uvijek misli “gle, pa ovo je drama tog teksta. nom, mo emo stati. U ono doba Kako objašnjavate takvu nag- krasno ime... mladog èovjeka, postavlja neka pre ivljavanje je bilo toliko kru- lu ekspanziju No eva na evrop- – Da, to je replika, ali ja nika- filozofska pitanja, ali nisam baš Rijeèi i stvari cijalno da nije bilo vremena za sku scenu? da ne znam koje je to ime. posve siguran obraæa li se današ- Za razliku od ostalih pripad- gledanje na prirodu, naprosto ste – Još nisam siguran. Godina Koliko su No evi u kokošima njici”. Još nisam siguran zašto nika tzv. nove britanske drame ivjeli unutar pejza a. I radili da izlaska predstave bila je velika utjecali na Vaše daljnje pisanje, i redatelje zanima ta drama. elim koji se uglavnom bave radikaliz- biste pre ivjeli. Dakle, kada sam godina drama identificiranih kao mislite li da su u nekoj mjeri ut- pisati takve drame da toèno mima današnjice, Vi ste se vrati- došao do tog metafizièkog as- novi val britanske drame, poput jecali na mlaðe kolege? znam zašto ih ljudi ele raditi. 8 IV/91, 7. studenoga 2,,2.
je da se s time pomirimo. Nada- koji ima veliku tradiciju i moguæ- to Maðarska, Austrija, Italija, Thompson proglašavaju uzviše- lje, mislim da se Društvo hrvat- nosti za organiziranje velikih Grèka, Bugarska, jer su interes, nim ivotnim vrijednostima? skih pisaca hitno mora prikljuèiti skupova, a koji su u razdoblju razumijevanje i sukladnosti – Mislim da æe Društvo hrvat- meðunarodnim knji evnim raz- hrvatskog patriotizma à la Fra- mnogo jaèi u regiji nego u svije- skih pisaca kao Društvo arhite- kata ili likovnih umjetnika i sva ostala pristojna društva iz kul- Nenad Popoviæ, potpredsjednik za meðunarodne odnose Društva hrvatskih pisaca turne sfere dobivati samo 5, 6 ili 8% od onoga što dobivaju gos- poda poput Thomsona ili redate- lja filmova o èetveroredu, Majci Korak prema modernizaciji Bo joj i kralju Zvonimiru. S time se treba pomiriti. ivimo u zem- lji u kojoj to ljudi jako vole, pa Svoju novu funkciju vlasnik tu. Buduæi da Hrvatska ima i in- èak i suci poskakuju ratnim zlo- nakladnièke kuæe Durieux telektualnu i etnièku manjinu u èincima dok pjeva Thompson. vidi kao niz akcija kojima bi svim tim zemljama nije teško na- No, kako je DHP svojevrsna æi prirodnu vezu za organiziranje sindikalno okupljanje, lobistièka se hrvatska suvremena takvih nastupa. Sve ovo govorim organizacije, grupa za pritisak – knji evnost više i bolje jer je osnivanje Društvo hrvat- molim ustaše da zapišu tu rijeè – prezentirala u inozemstvu. skih pisaca jedinstvena šansa za mi æemo taj pritisak raditi i mis- korak prema modernizaciji hr- lim da æe biti dobro doèekan. Po- Barem dok HDZ ponovo vatskog knji evnog pogona, a najprije jer je ministar kulture u ne doðe na vlast koji je dosad bio na razini cere- vrlo dobrim, konstruktivnim, monijalno sveèanog. Pa je DHK radnim odnosima s Velimirom bilo društvo za dodjelu medalje i Viskoviæem i upravom Društva. Nataša Petrinjak nastupima na pogrebima, svad- Kad HDZ doðe na vlast, a na èe- bama i kolektivne odlaske pred- mu SDP i svi ostali tako svesr- sjedniku Tuðmanu na koktele. dno rade, onda æe to biti malo Prerano je govoriti o konkret- Sada se neko drugo društvo osa- drukèije, ali ipak imamo godinu nim planovima novoosnovanog mostalilo i ono poèinje djelovati dana vremena. Društva hrvatskih pisaca na me- u svom interesu i u interesu pisa- Mo e li se kontaktima i surad- ðunarodnom planu, no koje su ca, ne recimo nacije. Što je jako njom s meðunarodnim instituci- po Vama osnovne smjernice? pametno jer hrvatsku naciju hr- jama i pojedincima na neki na- Kako vidite svoju novu funkci- vatska knji evnost ne zanima. èin preskoèiti hrvatski okvir, hr- ju? Mislim da je sve napravljeno u vatske institucije? – Ima nekoliko stvari koje æu dobrom trenutku jer je Društvo – Ne, jer se knji evnost i kul- pokušati napraviti zajedno s ko- aktiviralo generaciju mladih pis- tura na meðunarodnom planu legama. Prvo, dobru web strani- ca koji su zainteresirani za pisa- uvijek poma u iz matiène zem- cu i publikaciju u kojoj bi èlanovi nje, za komunikativno pisanje, lje. Bogati amerièki tvornièari, društva bili predstavljeni na en- ali i nastupe, a èiji su najznaèajni- vlasnici, rentijeri plaæaju putem gleskom jeziku. One moraju ji predstavnici ušli u upravna tije- zaklada ili direktnim sponzor- sadr avati biografije, opise nji- la novog Društva. stvima da bostonska filharmoni- hova rada i po moguænosti prije- Dosta naglašavate potrebu za ja ode i svira u Parizu. Ne mo e vode dijelova njihovih radova modernizacijom i uloge mlaðih Francuska pozvati Berlinsku fil- koji bi mogli biti zanimljivi ne- pisaca. Postoji li bojazan da se i harmoniju da svira na komerci- kom inozemnom uredniku. Po- unutar ovog Društva dogodi jaz i jalnoj osnovi jer je tako skupa da tom, ako društvo bude imalo sukob generacija? to nitko ne mo e platiti. Rijeè je snage, trebalo bi izdavati nešto – Teško je to predvidjeti, ali o kulturnim vanjskim poslovima poput èasopisa Most (The Brid- sve ovisi od mladih pisaca, u ko- koji se uvijek obavljaju «iz zem- ge) ili iskoristiti veæ postojeæi, ali joj æe mjeri suraðivati s onim pis- lje» i samo o pojedinoj dr avi za- da ne bude muzealan i ne donosi cima iz generacije koji su to visi što radi sa svojom kulturom vijesti iz srednjega vijeka. Takav društvo zapravo osnovali jer je prema van. Naša zemlja se nikad èasopis mora sadr avati zanimlji- došlo do loma u DHK. Kad se nije osobito brinula o tim stvari- va štiva suvremenih aktivnih pi- pogleda s aspekta Velimira Vis- ma, niti je smatrala da pisci pred- saca jer to je jedino što zanima Jednom godišnje treba otiæi u New York, koviæa, Dra ena Katunariæa ili stavljaju zemlju iz koje dolaze. ljude koji bi vani nešto, eventual- Sibile Petlevski društvo je nasta- Spomenuli ste prikljuèivanje i no, preveli. Izvan Hrvatske nit- Berlin ili Stockholm i napraviti jaku lo zato jer Dra en Kaunariæ nije suradnju sa Sarajevom, no ovo- ko ne zna hrvatski i što je izda- postao predsjednik. Da kojim godišnji masovni odlazak izda- vaè veæi, jaèi i uspješniji to mu je višednevnu priredbu. Rijeè je o skupom sluèajem jest nikakva velikog os- vaèa u Beograd pokazuje da se jedan takav mali jezik kao što je projektu koji se ne mo e realizirati nivanja novog društva ne bi bilo. shvatilo koliko je i to tr ište za hrvatski egzotièniji. A na nama To je bio samo dobar povod i ia- nas va no. No, veæ pri prvom or- takoda sudionici spavaju kod aktivista ko govorim o tome s malom iro- ganiziranom posjetu napravili su nijom, ispalo je odlièno jer se propust i organizirali tek izlo bu enad Popoviæ roðen je 1950. HDZ-a ispod kreveta, nego o mlaði pisci ne bi odluèili priklju- knjiga, premda je interes za kup- godine u Zagrebu. Pohaðao je èiti DHK-u ni da je Katunariæ nju bio vrlo velik. škole u Zagrebu i Koblencu, te predstavljanju dijela kulture na naèin kao postao predsjednik. Zasad, koli- – Iz svoje potpredsjednièke studirao u Zagrebu i Bonnu. Diplomirao ko sam mogao vidjeti na sastan- funkcije za meðunarodne odno- je germanistiku, ju noslavenske knji ev- što se predstavljaju simfonijski orkestri cima, vlada tolerancija jednih se izuzimam prostor štokavskog nosti i hrvatski jezik na Filozofskom fa- prema drugima, što je posljedica jezika, to nije moja domena. kultetu u Zagrebu. Nakon dvogodišnjeg potpune nezainteresiranosti jed- Bosnu uopæe ne smatram ino- studijskog boravka u Freiburgu od 1976. govorima u Sarajevu u organiza- njo Tuðman bili potpuno zapuš- nih za druge i to je, zapravo, jako zemstvom. Odnosno, smatram do 1980. radi kao asistent u Referalnom ciji Centra Andre Malraux koji teni i marginalizirani. Naravno, dobro. Ne vjerujem da npr. mla- je formalnim inozemstvom, ali u centru Sveuèilišta u Zagrebu. Potom pos- postaju jaka, prominentna knji- Društvo hrvatskih pisaca mora ði pisci nešto pretjerano èitaju potpunosti integralnim dijelom taje urednik i kasnije glavni urednik Gra- evna manifestacija. Rijeè je o tijesno suraðivati s Hrvatskim tekstove onih starijih i to je, po- onoga što zovemo naš kulturni fièkog zavoda Hrvatske u kojem mu po- manifestaciji u kojoj sudjeluju PEN Centrom, osobito dok mu navljam, jako dobro jer dobiva- prostor. èetkom devedesetih uruèuju otkaz kao vrhunska imena knji evnosti, je na èelu Sibila Petlevski, koz- mo dinamiènu grupu. Iskreno, Dakle, granice su granice jezi- tehnološkom višku. Godine 1991. suosno- kritike i izdavaštva primarno iz mopolitkinja koja govori i piše nadam se da neæe biti jedinstve- ka, a ne dr avne granice? vao je nakladnièku kuæu Durieux. frankofonih zemalja, ali polako na nekoliko jezika i rado aktivno nih stavova, jedinstvenih strem- – Da, takvo što postoji meðu Piše za niz hrvatskih i njemaèkih no- sti u i ljudi s njemaèkoga i en- prezentira hrvatsku knji evnost. ljenja. Društvo hrvatskih pisaca Nijemcima, meðu Francuzima. vina, èasopisa i radio stanice, te prevodi gleskoga govornog podruèja. Treba utjecati na dr avu i da je sindikalni skup koji je zbog sa- Ne mislim da se time moram ba- s njemaèkog. Dobitnik je nagrada – Pre- Sljedeæa aktivnost Društva mora se osigura novac za organizaciju moruiniranja DHK preuzeo i ne- viti jer to nije meðunarodna su- mio ‘92 per il lavoro letterrario Talijan- biti utjecanje na dr avu da oslo- dva-tri vrhunska nastupa suvre- ke reprezentativne funkcije. radnja, niti mislim da je netko za skog kulturnog instituta u Zagrebu, Liep- bodi novac za vrhunske prevo- mene hrvatske knji evnosti u Strani sveuèilišni profesori, mene glasao zato da uspostavim ziger Buchpreis, Saveza njemaèkih izda- dioce koji bi prevodili dijelove, svijetu, kao što to veæ rade Slo- urednici, novinari æe se kada do- kontakte sa srpskom ili vojvo- vaèa i knji ara, zajedno s Freimutom Du- poglavlja iz suvremene hrvatske venci. To znaèi da jednom godiš- ðu u Zagreb vjerojatno bolje os- ðanskom knji evnošæu. veom Nagradu Bruno Kreisky za politiè- knji evnosti, odnosno knji ev- nje treba otiæi u New York, Ber- jeæati u društvu pisaca gdje ih ne- ku knjigu, te je primio Medalju Hermann nosti Hrvatske jer u Hrvatskoj lin ili Stockholm, Rim, Madrid ili æe doèekati šest alkoholièara i še- Regionalne inicijative Kesten, Njemaèkog centra P.E.N. Suosni- imamo i npr. talijansku knji ev- Los Angeles i napraviti jaku vi- st divljih dinaroida. Svi izvještaji o netom završe- vaè je Grupe 99, a 2000. godine progla- nost. šednevnu priredbu. Rijeè je o nom Sajmu knjiga u Frankfurtu šen poèasnim graðaninom Sarajeva. skupom projektu koji se ne mo- Grupa za pritisak govorili su o svojevrsnom kvan- Èlan je Hrvatskog centra PEN.-a, Dobro iskorišten trenutak e realizirati da sudionici spavaju Spomenuli ste i pritiske na dr- titativnom i kvalitativnom padu HHO-a, Cap Anamur-German Emergency Najbolje mjesto za ljetne pre- kod aktivista HDZ-a ispod kre- avu i društvo za potrebe ostva- u odnosu na prethodne godine. Doctors/Köln, Journalisten helfen Jour- zentacije i uèenja o hrvatskom veta, nego o predstavljanju dijela renja pojedinih ciljeva. Kako Za naše je nakladnike godinama nalisten/München, Meðunarodnog foru- jeziku i knji evnosti nesumnjivo kulture na naèin kao što se pred- napraviti pritisak za potrebe to bio najznaèajniji dogaðaj se- ma Bosna i Društva hrvatskih knji evnih je Dubrovnik, i tu scenu treba stavljaju simfonijski orkestri. knji evnosti u društvu u kojem zone zbog kojeg su se lomila prevodilaca. o ivjeti. Tim više što tamo pos- Jedno takvo predstavljanje mora slu beni dr avni predstavnici mnoga koplja. Hoæe li se nešto toji Interuniverzitetski centar biti i u regiji, nebitno je sada je li vrijednosti koje propagira promijeniti? IV/91, 7. studenoga 2,,2. 9
– Odlazak na frankfurtski sa- jam bio je va an i ranije, ali je po- sebno znaèenje dobio nakon ras- pada Jugoslavije i disfunkcije beogradskog Sajma knjiga. Pret- vorio se u godišnju paradu, preg- led hrvatskog izdavaštva, odig- rao je ulogu eksteritorijalne na- cionalne smotre. To æe se sigur- no promijeniti ponovnim o iv- ljavanjem beogradskog sajma kao oèito središnjeg sajma što- kavskog govornog podruèja. O tome najbolje svjedoèi brojnost nakladnika koji su ove godine participirali, pa i susreti minista- ra kulture. Hrvatski nakladnici okrenuli su se prema Beogradu i kada u godišnjim planovima bu- du raspodjeljivali bud ete za nas- tupe na sajmovima, Frankfurt æe sigurno malo izgubiti. Ovogodišnji sajam je u cjelini bio nešto reduciraniji; prvo, jer ga je posljednje dvije godine vodio loš direktor. Zatim, nakon 11. ruj- na 2001. godine kod amerièkih i drugih «overseas» izdavaèa nesta- lo je onog veselja i elana potreb- nog za uspješan nastup na sajmo- vima, a osim toga mnogo se toga danas mo e riješiti elektronièkom poštom. Treæi razlog je kriza koja je zahvatila njemaèke knji are i prodaju knjiga, tako da je nestao onaj njemaèki motor sajma. foto: Jonke Sham Jesu li mo da manji regional- ni sajmovi, poput našeg u Puli, modeli za buduænost? raviti zbog mladih ljudi. Koji ka- dem dva-tri sata. Izbor onoga o ona nema nikakav profil koji bi – Pa Istra opæenito odlièno ko ive u gradovima, a zapravo Iz svoje èemu æu pisati je afirmativan, dak- ljude na neki drugi naèin zainte- funkcionira, pa tako i pulski sa- ive u potpunoj kulturnoj, men- le, pronalazim knjige koje prepo- resirao. Osim kad pišem o knji- jam knjiga. Svojim regionalnim talnoj i estetskoj pustoši. potpredsjednièke ruèujem za èitanje, a ne pišem o gama koje govore o ustašama i snagama i pameæu toliko odska- funkcije za nekoj lošoj knjizi publiciranoj u partizanima, onda dobivam duga èe od mrtvila ostalog dijela Hr- Bijeg iz provincije Italiji. Na taj se naèin i sam poku- pisma o tome kako je to zapravo vatske, te ne iznenaðuje što na- I za kraj pomalo osobno pita- meðunarodne šavam izvuæi iz provincijalne zat- bilo. Upravo se spremam pisati o kon 12 godina velikog hrvatskog nje. Kako ste se odluèili za an- vorenosti, skuèenosti ratne, tuð- jednog Goldhagenovoj knjizi o patriotizma najbolji hrvatski sa- ga man u tjedniku Feral Tribu- odnose izuzimam manistièke, postuðmanistièke, to- ulozi Katolièke crkve u doba na- jam knjiga imamo u Puli, a ako ne? Kao uspješnom izdavaèu s talitaristièke Hrvatske. Pokuša- cionalsocijalizma i fašizma, i s bilo što hoæemo postiæi idemo u nizom društvenih anga mana prostor štokavskog vam ponovo postati normalan obzirom ma to da se spominje i Beograd. Nedostaju nam knji- materijalna strana sigurno nije jezika. Siguran èovjek, jer nije lako ivjeti u zem- hrvatska Katolièka crkva oèeku- evni festivali, dani knjiga. Gra- bila razlogom. lji u kojoj je desni parametar kako jem podu e komentare. Inaèe, ta dovi poput Osijeka, Rijeke, – Skoro svaki tjedan objavim sam da za mene stojiš prema ledeno hladnom pog- mi je rubrika veliko veselje i vrlo Dubrovnika Splita doslovno va- prikaz jedne nove knjige koja je ledu Ante Gotovine, a lijevi kako rado o njoj govorim i zato jer pe za tako neèim, ali festivali se izašla u nekoj drugoj zemlji, na nitko nije glasao stojiš prema ledeno hladnom pog- sam vidio da je biblioteka mog ne rade tako da se kupi rabljeni stranom jeziku, a smatram da je da bih uspostavljao ledu Borisa Budena. djeda koji je bio muzièar zapravo šator na napuhavanje na koji se od nekog opæeg interesa. To ra- Postoje li i kakve su reakcije mnogo bolja od biblioteke koju nalijepi papir s natpisom – ovo je dim kako bih obnovio vlastitu pri- kontakt s èitatelja Ferala? sam sam prikupio, a ja sam kao sajam knjiga. Inicijative, dakako, vatnu biblioteku. Zahvaljujuæi to- – Nekoliko nepoæudnih inte- neki izdavaè. Kada bih se u sluèa- moraju doæi iz pojedine regije, me ponovo sam poèeo kupovati vojvoðanskom lektualaca reklo mi je da redovno ju po ara morao odluèiti koju kao što je to spomenuti sluèaj u knjige, kada odem u inozemstvo pogledaju i tu rubriku. Naime, to biblioteku spašavati odluèio bih Istri i prvenstveno to treba nap- ulazim u knji are i tamo prove- knji evnošæu je jedna informativna rubrika, se za onu djedovu. 10 IV/91, 7. studenoga 2,,2.
exellance, narod vrhunske kulture. Tome pak odustajemo od ovakve impostacije Novac ipak pokreæe svijet bi u prilog trebao iæi i podatak o skoro problema, od ovako nametnute dvojbe, Hrvatski su izdavaèi ove godine prvi pola milijuna posjetitelja na ovogodiš- ne priklanjamo se ni jednoj soluciji, ni so- put nakon jedanaestogodišnje stanke njem Sajmu, o postojanju stotina i stoti- luciji kultur-rasizma ni soluciji adoriranja nastupili u organizaciji Zajednice naklad- istoènog, navodno, izvornog kultur-vita- nika i knji ara. Imali smo svoj nacionalni lizma. Posve nam je neva no što u mir- izlo beni štand, neki su izdavaèi imali nom su ivotu u Beogradu obitavaju Ceca posebne pultove i tamo su prodavali svo- Pozdrav iz zemlje Safari i najnoviji prijevodi Jürgena Habermasa i ju kulturnu robu. Posebno su profitirali Jacquesa Derride. Štoviše, niti mislimo da Golden Marketing i Školska knjiga, a da Hrvatski nakladnici u Beogradu su je njemaèka sociologija neofrankfurtova- više njih nije zaradilo priprijeèila se sr- pokazali da nemaju ništa protiv ca u srpskom prijevodu garant civilizira- pska dr avna administracija i nepostoja- ne politike ili neviðenog duhovnog uzle- nje platnog prometa izmeðu Hrvatske i normalizacije ekonomskih odnosa ta, niti je pun stadion na Marakani na Srbije. Znaèajno je i to da su se brojni na- sa Srbijom koncertu neke folklorašice dokaz da je ši pisci pojavili kod srpskih izdavaèa – eventualno postojeæa duhovna prizemno- poèevši od Ante Tomiæa kojemu je sr- st – kako bi netko mogao odèitati popu- pski domaæin bio novosadski Prometej, larnost novokomponirane muzike u Srbi- preko Denisa Kuljiša i Milana Kangrge, a Rade Dragojeviæ ji – siguran put u ratno klanje. Ne prista- stalni pisci prisutni u beogradskim knji- jemo na takav simplificirani kauzalitet, ne arama su i Dubravka Ugrešiæ, Boris Bu- otovo su sva ovdašnja izvješæa u pristajemo se samo tako slo iti bilo s den, Daša Drndiæ, Igor Mandiæ, Dunja posljednjih nekoliko godina o sta- vjeènom hrvatskom sumnjièavošæu (ah, ti Rihtman-Auguštin, Zvonimir Majdak, nju stvari «s one strane Drine» vr- prepredeni Srbi koji nas svojim gostop- dok je posebno iznenaðenje Vedrana Ru- vjela, koja više a koja manje, neskrivenim rimstvom zapravo ele zavarati), bilo s dan. Ona je, naime, kod Vladimira Arse- ambicijama autora da poka u svu kultur- «von oben» pozicijom s koje Srbe-Bal- nijeviæa i njegove kuæe Rende svoj prvije- nu premoæ naše, hrvatske strane, i da nes- kance tretiramo kao drugorazrednu kul- nac Uho, grlo no veæ prodala u tisuæu kriveno izraze svojevrsni kulturni prezir turnu naciju. Premda smo kolega Boris primjeraka. prema, a kakvoj drugoj, negoli balkan- Rašeta i ja sjajno jeli u jednom restoranu U Beogradu se veæ standardno pojav- skoj, istoènoj (èitaj: zaostaloj, necivilizi- na Karaburmi, kod popularnog Daèe, na ljuje i Srpsko kulturno društvo Prosvjeta ranoj i slièno) dr avi Srba i Crnogoraca. mjestu gdje nerijetko svrati i amerièki ve- iz Zagreba koje je imalo takoðer svoj po- Posrijedi je svojevrsni kulturno-društveni leposlanik Montgomery, i premda sam seban štand na kojem je izlo ilo sedam safari, èiji su akteri uglavnom hrvatski no- kupio promptno prevedenog maðarskog svojih novih knjiga. Meðu njima su Anto- vinari i publicisti i èiji se sadr aj kreæe u nobelovca Imru Kertésza, ne mislimo niti logija srpskog pjesništva u Hrvatskoj Ne- rasponu od otvorenog naslaðivanja nad da su nas «lukavi» Srbi namjerno «okupi- bojše Devetaka, roman Konstantin Bogo- tuðom nesreæom (lošija ekonomska situa- rali» svojom tradicionalnom gostoljubi- bojazni Sime Mraoviæa, ogledi Zloèin i cija, prljavije ulice, neokreèene fasade, vi- vošæu – teza koja se, kako rekosmo, èesto kazna Jovana Miriæa, Knjiga o Zahariju še prosjaka i lošiji javni prijevoz), do spe- mogla èuti u Hrvatskoj – kao što ne mis- Orfelinu Laze Æurèiæa i drugi. Najnovija cifiène kolonijalne svijesti koja se ovdje limo da ièija prevodilaèka brzina znaèi iš- je vijest, koju je novinama priopæio minis- raða i koja u Srbiji i Beogradu vide samo ta više od obiènog dobrog urednièkog tar kulture Antun Vujiæ, da su èetiri beog- egzotiènu zajednicu jednog bizarnog bal- nosa. Kulturni vitalizam, ma kolikogod bi radske trgovaèke kuæe potpisale ugovor s kanskog plemena èiji pripadnici vole pe- nacional-kulturalisti htjeli da tome nije ovdašnjim izdavaèima o plasmanu hrvat- èene paprike, dobar roštilj, pevaljke i za- tako, sam po sebi ne znaèi ama baš ništa i ske knjige u Srbiju, te da je posrijedi po- bavu do zore na savskim splavovima. nije zalog ni za kakav društveni ili politiè- sao od nekoliko stotina tisuæa eura. U slu- na tamošnjih izdavaèa koji godišnje izba- ki napredak. To je dakako, u nacijama, èaju hrvatsko-srpskih kulturnih veza, ka- Ceca, Habermas i Derrida cuju na tisuæe novih naslova, zatim èinje- poput srpske ili hrvatske teško shvatiti, s ko vidimo, sirovi materijalizam i fiskalni Odlazak na Beogradski sajam knjiga nica da srpsko izdavaštvo, posebno u od- obzirom na to da su oba etnosa nastala iz, rezoni više su nego ozdravljujuæi. Samo trebao bi po svim parametrima takvu op- jeljku za prevoðenje knjiga iz humanisti- kako bi to Istvan Bibo kazao, jeziènog nas novèarska logika mo e izlijeèiti od tiku izmijeniti, te rezultirati tvrdnjom ka- ke, u stopu prati suvremenu svjetsku sce- nacionalizma, gdje je, dakle, kulturna, kulturnog naci-sentimenta koji je u ovom ko su Srbi upravo suprotno od gore nave- nu, da im je domaæa romaneskna situacija lingvo-jezièna komponenta divinizirana i ili onom obliku vladao na svim ovim pod- denog – narod knjige i èitanja, dakle par vrlo opširna i tako dalje, i tome slièno. Mi premetnuta u temelj nacije. ruèjima.
“ vaki èetvrti punoljetni stanovnik svim su postjugoslavenskim društvima smo pomislili da smo tako specifièni, tako postojanja objekta mr nje poznat je u još Hrvatske istjerao bi Srbe iz zem- reducirani na meðuetnièke konflikte. Ta razlièiti i samo svoji, ponosni na vlastitu nekim istoènoeuropskim zemljama. lje, svaki sedmi uèinio bi to sa Cr- je pak vrsta sukoba uzdignuta gotovo do nacionalnu netrpeljivost, koja s odmakom Primjerice, u Poljskoj je i dan-danas sta- nogorcima i Bošnjacima, gotovo svaki de- razine prirodnoga zakona, a takva «natu- od rata ne samo da ne pada nego i raste, u bilno visok stupanj antisemitizma, prem- seti sa Slovencima”, ovako poèinje tekst ralistièka» teorija koja, dakle, zbori o sa- stvari uopæe ne iskazujemo bog zna kakvu da je idovska zajednica u toj zemlji prak- nedavno objavljen u Veèernjaku, koji sa i- morazumljivoj, prirodnoj vjekovnoj mr- originalnost, pru ajuæi samo jedan u nizu tièki istrijebljena tijekom Drugog svjet- ma rezultate ispitivanja razine socijalne nji, u dobroj je mjeri prisutna i u broj- primjera za tezu da etniziranje manje-više skog rata, a slièno je i s Ukrajinom i Rusi- bliskosti prema pripadnicima drugih naci- nim tumaèenjima uzroka ratova u tim svih društvenih odnosa nu no vodi svo- jom. Takva, na prvi pogled iracionalna, ja. A njih su u nastavku odmah iskomen- društvima. jevrsnom slijevanju mnogobrojnih soci- mr nja u ovim zemljama, mo e se objas- tirala dvojica politièara, jedan s lijeve i je- Kako se, primjerice, klasni sukob u nas jalnih frustracija u jedinstvenu etnièki niti pokušajima nacionalnih elita da se u dan s desne strane tezulje, te jedan socio- preformulirao u nacionalni, govori i jedna motiviranu uskratu, kao jedinu društvenu uvjetima osiromašene istoène Europe log. U skladu s tim dobili smo i tri mogu- «lingvistièka» intervencija Franje Tuðma- po eljnu frustraciju. stvori ono radi èega bi Lenjin bio veseo æa tumaèenja rezultata. Desnièar se prik- kao malo dijete: postantagonistièka na- lonio mišljenju da zbog rata rezultati nisu rodna zajednica. neoèekivani, ljevièar se u liberalnom klju- èu zgrozio zbog porasta netrpeljivosti, te Na meti Fantazme o arhi-neprijatelju iskazao strepnju da æe na sljedeæim izbo- Vratimo se anketi koja pokazuje, koli- rima pobijediti radikalna desnica, dok se ko god u podtekstu mo da bila prisutna, i sociolog zauzeo za tezu o vjeènoj, gotovo Nacionalna dresura za bulevarsku štampu razumljiva, elja za iracionalnoj netoleranciji izmeðu dva et- šokiranjem, svu bijedu polo aja današnjeg nikuma, što je potkrijepio i rezultatima is- I dok mu globalizirane telekomunikacijske kompanije uzimaju i do tzv. malog hrvatskog èovjeka. I dok mu tra ivanja u Srbiji od prije èetrdeset godi- polovice ukupnih mjeseènih davanja za re ije, i dok svakodnevno globalizirane telekomunikacijske kompa- na, a koji su pokazivali da Srbi najviše ne- nije uzimaju i do polovice ukupnih mje- tolerancije iskazuju upravo prema Hrvati- gubi posao i smješta se u sve du i red za nezaposlene, mali hrvatski seènih davanja za re ije, i dok svakodnev- ma. Naš je pak stav da i ovo, kao i neka ra- èovjek i dalje bulazni o Srbinu kao arhi-neprijatelju no gubi posao i smješta se u sve du i red nija, slièna istra ivanja govore samo jed- za nezaposlene, on jadan i dalje bulazni o no: kako su razlièite vrste unutardruštve- Andrea Dragojeviæ Srbinu kao arhi-neprijatelju. Ta ga fantaz- nih konflikata temeljito i, mo da, nepov- ma ne napušta èak ni kada neprijatelja fi- ratno transferirane i sublimirane pod sa- zièki nema, ili mu je bitno smanjen broj o mo jedan tip sukoba – onaj meðunacio- na. Na jednoj tradicionalnoj proslavi Pr- Poznato je da mr nja mo e poslu iti èemu se mogao uvjeriti zagledajuæi u re- nalni. vog maja u Maksimiru, Tuðman je okup- kao element izgradnje identiteta. No, ni zultate popisa stanovništva, pa ni u uvjeti- ljenom radništvu za elio “Sretan prvi svi- tu se Hrvati ne pokazuju posjedovatelji- ma kada je iz nedavnog rata izašao kao ka- Konstrukcija identiteta banj, Praznik rada”, ali ne bilo kakav, ne- ma ikakva ekskluziviteta. Iako rezultate kav-takav pobjednik. Dakle, u devedesetima je na ovim go, kako je to tada Tuðman kazao, “hrvat- takvih istra ivanja ne poznajemo, a ne Veèernji list, koji je i inaèe poznat po podruèjima izvedena jedna vrsta, dotad ski Praznik rada”, ne bi li se taj valjda raz- znamo ni postoje li ona, ipak mo emo urnalistièkoj anketomaniji, svojedobno rijetko viðenog, pacificiranja društava likovao od – “srpskog Praznika rada”. pretpostaviti da socijalnu distancu prema je priupitao svoje èitatelje tko je kriv za prema etno-nacionalnom principu i iz- Konstrukcija hrvatskoga identiteta, koju Srbima, jednako veliku kao i Dalmatinci i po are na Jadranu. Odgovor je bio – Srbi, gradnje beskonfliktnih zajednica prema je u proteklome desetljeæu stvaralo hrvat- Slavonci, pokazuju i, recimo, Albanci s jedna se pak ekološka televizijska emisija etno-nacionalnom principu; izvršeno je sko dr avotvorstvo, temeljila se upravo na Kosova. Još je va nije da i hrvatsko druš- «proslavila» potragom za Srbima-piroma- opæe unutarsocijalno pripitomljavanje i njegovu odnosu prema srpstvu i Srbiji – tvo, kao i ostala društva s ovih prostora – nima, a vjeèno suspektni Srbi nedavno su svojevrsno unutarnje glajhšaltovanje nas je nama èinio upravo jezik razlièit od a ovo istra ivanje to potvrðuje – pokazuje bili implicirani i kao moguæi krivci nekih društava prema etno-nacionalnom prin- srpskoga, naša je kultura kulturom posta- kako samo jedna vrsta solidarnosti, pa bi- bankarskih afera. Morali bismo provjeriti, cipu, èiji pripadnici od tada svu svoju ag- jala tek u svojoj razlièitosti u odnosu na la ona i unutaretnièka, nipošto ne garanti- jer Luka Podrug ka e kako je “istra ivanje resiju upuæuju prema jednom jedinom srpsku, a Hrvatima nas je èinio i stoljetni, ra unutrašnju koheziju. Štoviše, karakte- provedeno na tendencioznim osnovama”, pseudoproblemu – drugoj etniji. Prijaš- sada slobodno izra avan, odium prema ristika takvih društava izrazita je fragilno- ne stoje li iza spomenutog istra ivanja – nji, razlièiti društveni antagonizmi u Srbima. Ali, vidi vraga, upravo tu gdje st i nestabilnost. Fenomen mr nje bez sami Srbi. IV/91, 7. studenoga 2,,2. 11
godinama se radi na utemeljenju ta koja æe prerasti u sveuèilišta... Vlada si je zadala donošenje situaciju, cijelu sliku SC-a, ali i Katolièkog sveuèilišta, Hrvatski bilo bi onda logièno da SC bude Zakona o visokom obrazovanju kulturnu sliku Zagreba. studiji se vode takoðer u tom na raspolaganju svima njima, i u koji bi nas morao uskladiti s Bo- Svojedobno je planirana iz- smjeru, postoje i privatna uèiliš- vlasništvu dr ave. lonjskom deklaracijom i u tom gradnja shopping centra. Više nema govora o tome? – Ta koncepcija je definitivno Mladen Martiæ, direktor Odsjeka kulture Studentskog centra u Zagrebu otpala i nadam se da se to nikada neæe ponoviti kao ideja. Pitanje je sad jedino hoæe li ovaj drugi, po meni jedini logièni koncept – Dnevni boravak u Savskoj 25 a to je kulturni centar Zagreba – doista za ivjeti. Ako bude pame- ti i poslovnog sluha, vjerujem da Ususret reanimaciji smislu. Nigdje u Evropi ne pos- hoæe. Grad bi morao SC iskoris- toji studentski centar u okviru titi kao svoju legitimaciju, nešto tako golemog sveuèilišta. Osim što æe ga dalje oblikovati, profili- toga, neophodan nam je i Zakon rati i predstavljati prema van. o studentskom standardu koji bi Ako se pak riješi pitanje vlasniš- Agata Juniku regulirao pitanje studentskih tva i pametne registracije ovih centara, a time i pitanje kulture djelatnosti, onda mo emo potra- laden Martiæ prvi je put za unutar njih. iti partnere kojima nudimo elit- Zarez govorio netom na- Koje bismo evropske modele ni prostor tako da bi oni preko kon njegova osnivanja, u trebali slijediti? lokacije vrlo brzo vratili ulo e- proljeæe 1999. Bilo je rijeèi o to- – Budemo li se pribli avali Ev- no, a nudimo i mladu, urbanu, me kako se tijekom devedesetih ropi vjerojatno æemo odabrati akademsku publiku koja je inte- godina Studentski centar ispraz- rješenja koja su se odliènima po- resna ciljna skupina marketinga nio od studenata i sadr aja koji bi kazala, primjerice, u Austriji i svake propulzivne privredne gra- ih zanimali, o tome kako se pret- Sloveniji. Glasoviti ljubljanski ne, od piva do turizma. vorio u rezervat kulture zavièaj- ŠKUC u djelomiènom je vlasniš- Sve u svemu, ideja Vam je nih klubova te o tome da nije više tvu dr ave i grada, i kao samos- Studentski centar pretvoriti u ono što je nekada bio i što bi sva- talna ustanova u kulturi funkcio- dnevni boravak? ki takav centar trebao biti – integ- nira izvrsno. Smještaj i prehrana – Da, u dnevni boravak za stu- rativno mjesto buduæih akadem- su tamo takoðer u vlasništvu dr- dente, ali i druge... elimo da se skih graðana, u stalnoj dinamiè- ave, ali kao posebna ustanova. ovdje cijelo vrijeme nešto vrti. noj vezi s gradom. Tom prigo- Studentski centar u vlasništvu Siguran sam da æe donošenje za- dom Martiæ je sa aljenjem kon- dr ave bio bi i dalje na dispozici- kona i sistemsko rješavanje vlas- statirao kako je klub Moèvara – ji svim studentima, kao što je i ništva u roku od nekoliko godina tada smještena par metara dalje u bio od 1957. do 1993., a Grad bi promijeniti sliku na tako drama- Crnatkovoj – prepuna, a da je onda ušao ne samo novcem za tièan naèin da æe to iznenaditi Savska veæ u 20 sati pod kljuèem. program – u èemu nas je dosad èak i nas koji veæ dugo sanjamo Izravna sankcija Martiæu za taj pratio vrlo dobro – veæ i za plaæe, te snove. Mo emo uhvatiti ko- istup u javnost bio je – otkaz. Is- èime bi se pak odteretilo Minis- rak s najnovijim trendovima, èak tina, nakon dva roèišta vraæen je tarstvo znanosti. ponovno prethoditi trendovima, na posao, što je, kako sam ka e, kao nekad. Ironièno, ali za Stu- samo potvrdilo da je istina bila Urediti dvorište dentski centar i njegovu kulturu na njegovoj strani. U trenutku U oèekivanju zakona radite je u ovom trenutku idealno što je Martiæeva povratka na posao za na novoj programskoj strategiji. nakon 10 godina propadanja vršitelja du nosti ravnatelja SC-a O èemu je rijeè? potpuno osloboðen bilo kakvih bio je postavljen Vlatko Jurišiæ. – U proteklih pola godine repova prema prošlosti. Prostori Tadašnje upravno vijeæe Jurišiæa napravili smo kratkoroène i du- su potpuno uništeni, opreme ne- je ubrzo smijenilo i imenovalo goroène programe, te sve pripre- ma, ljudstvo svedeno sa 150 na Matu Pavkoviæa, no ministar mili za normalno djelovanje kada 50, tako da ni doslovce nemamo Kraljeviæ je natjeèaj poništio. do okolnosti za to doðe. Postoji što amortizirati. Mo emo kre- Nakon nekoliko mjeseci svojev- nekoliko inicijativa. Francuski nuti ispoèetka. rsnog interregnuma i desetljeæa paviljon je, primjerice, jedna od golemih dugova, Vlada je u pro- njih. Taj objekt nulte kategorije Aktivirati studente sincu 2001. donijela Zakon o sa- je potpuno devastiran i Francuzi Prate li Vas studenti u tim ini- naciji studentskih centara, a u si- su pokazali interes da u njemu, cijativama? Zanima li ih to uop- jeènju 2002. i odluku kojom se na temelju koncesije, utemelje æe? Jurišiæ imenuje za sanacijskog svoj centar za knjigu, tj. da ujedi- – Ja sam, istina, formiran u upravitelja. Sveuèilište u Zagrebu ne u njemu sve svoje kulturne šezdesetim godinama koje su bi- – vlasnik SC-a od 1993. godine – le specifiène u vezi sa studen- privremeno je izvlašteno, a Vlada tskim aktivizmom, ali mislim da je preuzela do okonèanja sanaci- su i objektivno gledajuæi studen- je vlasnièka prava nad centrom. ti, na alost, jako pasivni u svemu Dolaskom sanacijske uprave, tome. U posljednje vrijeme smo osim što je pokrenut proces rje- SC u Zagrebu ima velikim naporima okupili tride- šavanja vlasnièkih pitanja, otvo- setak udruga s kojima radimo na reni su i neki procesi kojima bi se iza sebe tradiciju, planovima. Ti planovi su, naime, Studentski centar konaèno na- napravljeni u vrlo širokom kon- punio – sadr ajem. Time pak do- znanje i strahovitu senzusu s mladim ljudima, to su nedavno utopijska namjera pov- dakle njihovi planovi. Kao jedan ratka u dane ponosa i slave posta- snagu u ljudima od najstarijih u kulturi SC-a sa- je nešto realnijom opcijom. mo sam moderator. Ti mladi lju- di su vrlo vrijedni i korisni, ali Riješiti vlasništvo bilo bi još korisnije kad bi se i Kako bi, prema Vašem mišlje- drugi mladi ljudi u ovo ukljuèili i nju, trebalo riješiti pitanje vlas- prostore. Jedan krasni objekt bi poèeli graditi svoj koncept ak- ništva nad SC-om? bio spašen, jedan širi prostor bi tivnije. – Još postoje dvojbe s kime bi dobio novi izgled, Francuzi bi ri- Htio bih samo podsjetiti – a SC trebalo vezati. Mo da je to ješili svoje pitanje, a višak kapa- to je onaj dio repova prošlosti više stvar politike, ali elio bih is- citeta takva prostora bi bio na kojime se kultura SC-a iznimno taknuti èinjenicu da je od trenut- raspolaganju našim djelatnosti- ponosi – da su ovdje uz Teatar ka kad je Sveuèilište preuzelo ma. Na prostoru izgorenog Nje- ITD nastali Omladinski radio, vlasnièka prava SC naglo poèeo maèkog paviljona dr ava je naja- Z3, biblioteka i èasopis Teke i propadati. Ne mislim samo vila izgradnju dvorane za plesni Razloga, Muzièki salon, galerija programski, nego i doslovce. Ti teatar. Središnji prostor, dvorana koja je prva izlagala Piceka i Sr- prostori su u posljednjih 10 go- kina s tisuæu mjesta, kao takav ne neca... SC u Zagrebu ima iza se- dina posve devastirani. Sveuèiliš- mo e funkcionirati pa ga treba be tradiciju, znanje i strahovitu te ne raspola e s dovoljno novca pretvoriti u multipleks kino i snagu u ljudima koji su nekada, da bi adekvatno vodilo tako veli- oko njega razigrati èitav niz sad- kao studenti, ovdje radili. Neki ki centar, ali ni s menad mentom r aja koji bi mogli udomiti Fil- od njih su danas uva eni umjet- koji bi u takvoj situaciji pomo- mski centar. Ovdje bi se mogla nici, sveuèilišni profesori, minis- gao. Osim toga, nedavno je ob- konaèno udomiti i Muzièka aka- tri. Siguran sam da bi nam i oni javljena inicijativa da se osnuje demija. To su samo neki od rado dali svoj know-how i tako filozofsko sveuèilište s više od programa koji bi ulaskom u dvo- pomogli u stvaranju novog-sta- 4000 nastavnika i studenata, veæ rište Savske 25 bitno promijenili rog SC-a. 12 IV/91, 7. studenoga 2,,2.
– Katolicima slabo sti e otkad imamo èak i oni u znatnom postotku (po crkve- imaju samo jednu osobinu i to su je nasli- mir i demokraciju. nim anketama) odobravaju abortuse i ras- jedile od glista: na koliko god ih dijelova Ali je zato došao Opus Dei! tavu brakova (a po svjetovnim anketama i podijeliš, svaki dio mo e nastaviti ivjeti – Opus Dei je vrlo strogo organiziran, podmiæivanje, utaju poreza, kraðu na rad- samostalno. pomalo staromodan i tajanstven, a namje- nom mjestu, alkohol, drogu, braènu nev- Smiju li kršæani glasati za stranke koje ra mu je da kršæani postanu sveti obavlja- jeru, ratne zloèine i njihovu aboliciju). idolatriziraju rat i endehaziju? Uvod u katolike juæi svakodnevna zanimanja. Privlaèan je Zašto je to tako? – Svaka idolatrija je veliki grijeh. Naginju li sveæenici i biskupi desnici? – Neki, ali to ih ne èini monstrumima. Biskup Prenða mo da voli èitati Ivankovi- æevu knjigu o Gotovini, ali je prvi i dosad Mali katekizam za velike ljude jedini u Hrvatskoj pokrenuo kampanju protiv segregacije djece zara ene HIV-om Boris Beck (jumbo plakati plus novèani prilozi). Gradi li se previše crkava? Jesu li katolici posebna vrsta ljudskih – U Zagrebu je od 1945. do 1990. izgra- biæa? ðena jedna nova crkva, u Splitu jedna, u – Ne, oni su u prvom redu ljudi, a po- Rijeci nijedna. Kršæani su dugo mise odr- tom kršæani. Katolici su tek na treæem avali u stanovima. Istina, mo da je bilo mjestu. više vjernika kad je crkava bilo manje. Jesu li oni graðani drugog reda? Nisu li nove crkve uglavnom ru ne i – Katkad. Ustavna odvojenost Crkve loše urbanistièki smještene? od dr ave shvaæa se tako da su i vjernici – Jesu. Kao i sve što se gradi u Hrvat- odvojeni od dr ave, a da oni koji nisu skoj. vjernici nisu odvojeni od dr a- Što je s novokomponiranim ve. U stvari su dr avne institu- vjernicima koji se guraju u pr- cije (od škole to Televizije) za- ve redove, a ne znaju kada tre- jednièko vlasništvo svih graða- ba ustati, a kad sjesti pod mi- na (pa i vjernika svih moguæih som? vjera) te su im du ne osigurati – Niste dugo bili u crkvi: slobodu savjesti i vjeroispovi- prazni su i prvi i zadnji redovi. jesti. Koliko katolici moraju Neki primjer? imati djece? – Rektor Filozofskog fa- – Nije propisano. Od kr- kulteta sprijeèio je izbor de- šæanskih roditelja oèekuje se kana Teološkog fakulteta za ljubav, velikodušnost i vjerno- rektora Sveuèilišta u Zagrebu st – i to je sve. jer je smatrao da je teologija manje znanost od filozofije. Ipak: upra- jer polazi od toga da su kršæani usamljeni – Ne zna se. Osamdeset pet posto kršæa- Bog za malu djecu vo se godina utemeljenja studija teologi- u svijetu. Neæe preuzeti vlast u Hrvatskoj. na splahnuto je krsnom vodom samo iz- Je li vjeronauk indoktrinacija? Ne bi li je obilje ava kao datum osnutka Sveuèi- vana, bez ozbiljnih posljedica za duševni i djecu trebalo pustiti na miru s vjerom do lišta te je upisana na svakoj stranici sva- Katolici koji nisu kršæani društveni ivot: sveæenicima dolaze samo punoljetnosti? kog indeksa. (Ako je u meðuvremenu Što je s veleèasnim Sudcem? po obrtnièke usluge da uvelièaju roðenja, – Va ne stvari, kao što su cijepljenje, dokazano da je potraga za mudrošæu eg- – Za njega se ka e da ima nadnaravne vjenèanja i sprovode. pranje zubi i prela enje ceste preko zebre zaktnija, svrsishodnija i korisnija od pot- darove stigmi, proricanja i pojavljivanja na Mo e li se biti katolik, a da se ne ide u ne odgaðaju se do punoljetnosti. Vjera je rage za Bogom, isprièavam se; promaklo dva mjesta istodobno. Tko zna, mo da je crkvu? vjernicima va na stvar. mi je.) to stvarno istina. Ako i jest, njegove pri- – Ne, ne mo e se èak biti ni kršæanin. Neka onda ostane u domu. Zašto uvo- vatne objave ne obvezuju nijednog katoli- Ali zato se mo e biti dobar i pošten èov- diti vjeronauk u školu i vrtiæ? Plašt nevidljivosti i neèujnosti ka. jek. – Ako se vjera izbaci iz škola i vrtiæa, A što je s èetiri ugovora i povlaštenim A Meðugorje? Je li onda Hrvatska katolièka zemlja uèitelji i tete morat æe djeci zabranjivati da polo ajem Katolièke crkve? – Ista stvar. ili ne? se prekri e prije jela i šutjeti ako ih klinci – Dr ava više ne propisuje moral, nego Što je s pedofilijom? – Prije bih rekao da je bioenergijska, pitaju zašto se ide na groblje, kiti bor i far- bdije nad slobodom lobiranja – zakone – Isus je za pedofile rekao da bi bolje makrobiotièka, horoskopska, metroovska baju jaja. daje na tr ište unutar kojega se bore inte- bilo da se nisu niti rodili. i kladionièarska. Hoæe li školski vjeronauk poveæati broj resne grupe. Katolièka crkva èini isto što i Smiju li katolici maltretirati homosek- kršæana? homoseksualci i lezbijke: organizira se da sualce i lezbijke? En de ha, ha, ha – Neæe. Djecu roditelji šalju na vjero- bolje proðe u zakonu. Druge su vjerske – Homoseksualnost nije spojiva s kr- Vole li svi katolici Thompsona? nauk kao što bi ih vodili na engleski ili rit- zajednice još lošije organizirane i još siro- šæanskim moralom, ali nije ni mr nja: kr- – Ne. Svaki katolik ima svoj vlastiti miku, dakle aktivnosti namijenjene djeci; mašnije pa kasne – ali polako sti u. Proda- šæani nikome ne smiju èiniti ono što ne bi glazbeni ukus. Isto vrijedi i za èitanje Ara- djeca se potom vraæaju u domove u koji- vaèice u Getrou takoðer su neorganizirane eljeli da se èini njima. lice. ma se ne moli, ne èita Biblija i ne ide na i siromašne pa ih zakonodavac tretira kao A mr nja prema Srbima, muslimanima Mogu li katolici osnovati svoju stran- misu. Gle èuda, po stjecanju punoljetnos- zadnje smeæe. i idovima? ku? ti djeca æe izabrati isto što i njihove mame Je li se trebala Katolièka crkva odreæi – Dragom Bogu je svejedno je li tko – To više ne bi imalo smisla. Pokazalo i tate: vjersku indiferentnost, malogra- svojih prava i tra iti jednaka prava i za Hrvat ili Srbin. Muslimani, idovi i kršæa- se da su demokršæanske stranke korumpi- ðansku ispraznost, moralnu nezainteresi- druge vjerske zajednice? ni imaju istog oca vjere: Abrahama. rane kao i sve ostale. ranost. – Ne bi im time pomogla. Zakon svim Jesu li katolici veæina u Hrvatskoj? Za koga onda glasaju katolici? Zašto se onda vodi kampanja protiv hrvatskim graðanima osigurava besplatno – Ne. U Hrvatskoj u crkve ne ide redo- – Za onu stranku koja ime najviše kr- školskog vjeronauka? studiranje, ali više od devedeset pet posto vito više od deset-petnaest posto ljudi, a šæanskih osobina. Na alost, naše stranke – Zato da se djecu agnostika i ateista njih to pravo ne iskoristi. Što bi oni koji nisu upisali studij dobili da se upisani stu- Karikature su prenesene denti iz solidarnosti s njima odreknu stu- iz Glasa Koncila diranja? Ništa. Vrijeða li se katolike paušalno? – Da. Ja sam u novinama o sebi veæ proèitao da sam licemjeran, dogmatièan, rigidan, monologièan, nasilan, nedoslje- dan i demagogièan. Ti sudovi nisu o meni doneseni na temelju poznavanja moje osobe nego iskljuèivo prema mojoj vjeri. To je definicija govora mr nje. Što je sa slobodom savjesti i vjeroispo- vijesti? – To se shvaæa tako da svakog tko vje- ruje u bilo što treba prekriti plaštem ne- vidljivosti i neèujnosti da ne ugro ava slo- bodu onih koji u to ne vjeruju. Slobodu savjesti i vjeroispovijesti imaju samo ateis- ti. Je li Crkva bogata? – Ne. Hrvatska je nacionalizacijom, konfiskacijom i privatizacijom osigurala da vjerske zajednice (ne samo katolièka nego baš sve) izgube svaku ekonomsku osnovu za opstanak. Dr ava je takoðer za sebe pridr ala i škole, bolnice i staraèke domove podignute novcem kršæana. A pomoæ izvana? IV/91, 7. studenoga 2,,2. 13 svakako rastavi od djece kršæana. Inaèe bi – Da. Ljudima je to kao reæi dobar dan. šæani bi se mogli suprotstaviti robovskom djeca vidjela da njihovi vršnjaci nemaju ni Zato je ne stavljam na velika zvona. Dapa- izrabljivanju tako da prestanu nedjeljom rogove, ni repove, ni lomaèe, nego samo Djecu roditelji šalju na èe, pomalo mi je i neugodno pisati ovaj kupovati. Kršæani bi mogli i bojkotirati vi- drukèije razmišljaju o va nim stvarima. èlanak. deoteke u kojima pornografski filmovi nisu Rastava Crkve od dr ave temelj je de- vjeronauk kao što bi ih Jesu li mediji protukršæanski i protuka- na neki naèin zaklonjeni od pogleda djece. mokracije. vodili na engleski ili tolièki orijentirani? Kršæanski lijeènici mogli bi pokrenuti ras- – Temelj je demokracije poštivanje za- – Jesu. Mnogi novinari zavijaju protiv prave o abortusu i eutanaziji. Bez obzira na kona i tolerancija, a ne vidim da bi se te- ritmiku...; djeca se Crkve jer misle da ne zavijaju s vukovima. to što kršæana nema mnogo, ipak bi se èulo melji demokracije zaljuljali ako netko Nije istina: lakše mi je nabrojiti tko nije da je ivot vredniji od kupnje, ljubav od upozna vjeru ili vjernika. No netoleranci- potom vraæaju u domove pisao protiv kršæanstva nego one koji je- pornografije, a ivot od smrti. ja prema vjernicima sigurno nije demok- su. To je sve? ratska. u kojima se ne moli, ne Je li to samo u Hrvatskoj? – Ne. Kršæani vjeruju u solidarnost, – Ne. Tako je u cijeloj Europi i SAD-u. milosrðe i opraštanje. U Hrvatskoj je na- Zavijanje s vukovima èita Biblija i ne ide na Dijelom zbog zlobe i predrasuda, a dije- kon rata sigurno najveæi problem ranjeno- Jesu li katolici prisutni u javnosti? lom zato što samo afere i skandali proda- st duša i optereæenost mnogih savjesti – Nisu. Ako izaðu iz svojih katakom- misu. Gle èuda, po ju vijesti. U Hrvatskoj nije lošije nego va- mr njom. Kršæanstvo ima izvrstan lijek za ba, boje se da æe biti baèeni lavovima. O stjecanju punoljetnosti ni, a mnogo je bolje nego u Sloveniji. to: razgovor s Bogom. vjeri šute da ih ne smatraju dogmatima, Ali postoje vjerske emisije na televiziji, Ali zašto bi svijet uopæe morao biti kr- karikaturama, sadistima i opæenito pato- djeca æe izabrati isto što vjerski tisak, èak i radiopostaje… šæanskiji? Nije li grozno biti kršæanin? loškim tipovima – idealnim objektom ru- – To su rezervati. Crkva nema ni ljudi Sve vam se propisuje, morate potiskivati ganja i omalova avanja. i njihove mame i tate: ni novca da njezini mediji izdr e konku- seksualnost, plaše vas paklom… Mo ete navesti koji primjer? renciju. U javnosti kršæani mogu biti pri- – Ateistima je još gore. Ateisti prosjeè- – Prije godinu ili dvije Sreæko Puntariæ vjersku indiferentnost, sutni jedino u javnim televizijskim raspra- no ive kraæe od vjernika i imaju veæu sto- nacrtao je za Uskrs izvrsnu karikaturu: vama i komercijalnim novinama – a pozivi pu samoubojstava. njegovi nosonje sline nad punim stolom malograðansku rijetko sti u. Piše li se ikad išta pozitivno u našim pisanica, šunki, luka i hrena, zadovoljno ispraznost novinama o kršæanima? trljajuæi ruke i pitajuæi se jel’ im nešto još Rastava kuhinje od dr ave – Ne. Znate li da jedine tri kuhinje za fali. Dobivaju odgovor: Ja mislim da nam Što bi kršæani mogli reæi kad bi ih se pi- najsiromašnije u Zagrebu dr e Misionar- fali vjere. Jeste li znali da je Felix uvjereni izvoru morala svojih predstava izbjegao je talo? ke Bo je ljubavi i fratri? Rastava Crkve od kršæanin? Ja sam to doznao nedavno, iz odgovor – iako i kazališni vrapci na krovu – Svatko bi rekao nešto drugo. Svaki dr ave vrijedi i na polju puèkih kuhinja, intervjua u kojem je rekao i to da zna da znaju da je izvor kršæanski. kršæanin vidi u svojem zvanju kako bi mo- ali tako da su sve kuhinje pripale Crkvi. ne mo e takve karikature (to jest o toj te- Je li Medvešek zatajio svoju vjeru? gao unaprijediti jedan mali djeliæ svijeta: Proèitala sam kako katolici promièu seg- mi) raditi svaki dan – iako za to ima i – Ne. Medvešek samo zna gdje ivi i da ekonomiju, medicinu, školstvo – bilo što. regaciju i obo avaju patnju. Je li to istina? unutrašnje i kreativne potrebe. kršæani nisu moæna veæina nego nemoæna Na primjer? – Katolici vjeruju da æe im mjesto u Još netko? manjina. – Prodavaèi u novim hipersuperultra- drugom svijetu ovisiti iskljuèivo o tome – Neki sam dan gledao Renea Medve- Jeste li i vi osobno do ivljavali porugu marketima prisiljeni su raditi noæu i nedje- koliko su protiv patnje i segregacije uèini- šeka na televiziji i na pitanje voditeljice o zbog vjere? ljom, a da im se ne plaæa prekovremeno; kr- li u ovom. I o Bo joj milosti, naravno.
edostaje mi Sabor. Veæ danima svi zakona mo da bilo dobro da oni koji ga U zemlji koju hoæe napustiti 70 posto Narod bez imuniteta su daleko od javnosti. Malo prouèa- predla u naprave vrlo jednostavnu stvar. mladih najprije se tim istim mladima obe- Problem je zapravo samo predsjednik vaju meðunarodno pravo za sljede- Od 1990. nas se uvjerava kako su neki za- æavaju zakoni o nekim zabranama, pa za dr ave. Jer to što nema zakona o njegovoj æu rundu zakona, malo se sjeæaju svojih koni riješeni ovdje i ondje – sintagma o ilustraciju opet slu e neki mladiæi iz slici nekima je znak da mogu dr ati sliku mrtvih. Neki i naših. Primijeæeno je da je tome glasi: diljem Zapadne Europe i cijelog Thompsonove publike. Njih nitko nije pi- koga hoæe. Pa netko u radnoj sobi i slu - ministrica obrane otišla na misu zadušni- razvijenog svijeta. Èini se da Hrvatska ima tao o školovanju, zaposlenosti, buduænosti benom prostoru dr i enu, drugi ljubav- cu za branitelje, a da klupe u crkvi nisu bi- struènjake za meðunarodno pravo brojni- – èemu takve trice. U opæoj poplavi pada- nicu ili papu, ili oboje, sve troje, a ima i le promijenjene. Kao da ona u staroj klupi je od peèenjara svega i svaèega u ponudi nja pod utjecaj Zapadne Europe i cijelog drugih kombinacija jer je dosta i onih koji ne troši svoje radno dostojanstvo, èak i brzi hrane. Nema tog zakona koji dosad razvijenog svijeta jednom sam s dvije šved- su zaboravili (ili baš nisu) skinuti sliku dignitet, a klupa je mo da još od arheo- nismo prepisali u jednoj varijanti, ako je ske psihijatrice razgovarala o pojavi skin- bivšeg predsjednika. Je li to bit uvrede? loških vremena Gojka Šuška. Ništa nije nekom odgovarala, a prepisuje ga se i u hedsa u Švedskoj i dijalogu društva s tim Sumnjam. reèeno o tome je li poslije otišla na Trg drugoj kad nekom više ona prva ne odgo- ljudima. Društvo je bilo zaprepašteno, a Uvrijediti predsjednika je javno ospori- potpisati peticiju za Vukovarce kojom i vora. Bi li umjesto toga bilo moguæe pre- mladiæi su dobili svojih pet minuta slave na ti njegova nastojanja. Primjerice, pred- oni tra e pravo na otkup stana što je svo- vesti te zakone na koje se naši struènjaci nacionalnoj tv. Upitani zašto su to što jesu sjednik u zadnje vrijeme uglavnom hoda jedobno dopušteno Hrvatskoj, ali ne i opæe prakse i meðunarodnog prava pozi- izmeðu ostalog su odgovorili: To je jedan uokolo, veæ je viðen i na nekim dernecima tom podruèju koje je navodno od poseb- vaju, pa da svi znamo kako su to nešto Za- od naèina da postanemo poznati. Jer dovodi i prošæenjima, gdje “tom prigodom” izjav- ne dr avne skrbi. Dr ava tako skrbi o oni- ljuje da æe Hrvatska u izolaciju ako... A ma što su ostali bez svega da æe Sabor opet što ako? Ako premijer i Vlada ne shvate morati naæi neku kvaku kako bi im se Daljinski upravljaè da im je postupati prema zakonu. Koje je omoguæilo ono što je drugima dopuštao Sabor veæ donio (istina, bez nekih uzora, davno ugasli zakon. Naravno, postoje ali pod pritiscima pa uzora naglo nije tre- prioriteti, pa zasad upravo zbog te kvake Kakva kava balo). Je li netko u Vladi u posljednje vri- u zakonu nitko još ne okuplja majstore na jeme uvrijedio predsjednika? Ima li to ne- stadionu ili nekom trgu da kolektivno iz- predsjedniku? ke veze sa zakonom koji æe ga zaštititi kad jave Svi smo mi Vukovarci, pa nakon toga ga veæ ne štiti èinjenica da je demokratski u Saboru neki genij predlo i promjenu O tome je li ukidanje prava Vukovarcima da izabran za funkciju koju obnaša? Zakonu o otkupu stanova kao, primjerice, i oni nešto otkupe pitanje digniteta Domovinskog rata, Èini se da veæina hrvatskih problema onih koji predla u promjenu Zakona za ovog trenutka proizlazi iz èinjenice da suradnju s Haagom. Boli ih. Stanove su ne pita se nitko. Sirotinja vjerojatno nije narod nema imunitet. Pa se na njega od- otkupili, Vukovarci nisu, a o tome je li pitanje digniteta Grozdana Cvitan nosi svaki zakon koji onima s imunite- ukidanje prava Vukovarcima da i oni neš- tom padne napamet. Zato su u Hrvatskoj to otkupe pitanje digniteta Domovinskog uhvaæeni i osuðeni mnogi sitni lopovi i rata ne pita se nitko. Sirotinja vjerojatno padna Europa i cijeli razvijeni svijet zaista ih se na televiziju i sluša što imaju za reæi. d epari, prometni prekršitelji i ostali sla- nije pitanje digniteta. Nema ni ispitivanja riješili jer smo mi pomalo umorni od To što ka u nije va no, jer je glupo, ali su bodignitetni pojedinci koji se nešto usu- javnog mnijenja koje s 60 ili 80 posto pod- predsjednika koje treba štititi i simbola se oni prikazali naciji. Svi su ih vidjeli. Slije- de i pokušati. Bilo je još nešto uhvaæenih, r ava peticiju Vukovaraca. I inaèe, teško koji se tako masovno upotrebljavaju da ih dom njihove izjave oni koji brinu o zdrav- ali je s osudom išlo te e. Oni su bili veæi je povjerovati u te brojke prema kojima su se vidi samo kad ih se hoæe vidjeti. Zašto lju društva shvatili su da bi trebalo iæi ne- lopovi, a njihova djela ni iz skromnosti ne svi tako jedinstveni s jedne i s druge stra- baš sada, sljedeæe je pitanje. Umorni smo i kim drugim putem. O tome što je dalje bi- treba zvati samo prekršajem. Ali se ispos- ne. S jedne strane je potpora generalima ili od znanja kako je nešto u Njemaèkoj, lo u Švedskoj, Zapadnoj Europi i cijelom tavilo da i oni imaju imunitet. Istina, ne prvom meðu (ne)jednakima, a s druge 70 Francuskoj ili Austriji... Mi samo ne zna- razvijenom svijetu oèekujem da sve znaju propisani nego neki drugi imunitet koji posto mladih koji ele napustiti zemlju. mo kako je u Hrvatskoj. oni koji se i uopæe u to silno razumiju, a us- ih štiti bez obzira je li to tako i u Zapad- Teško je (iako ne i nemoguæe) vjerovati put bi mogli pokupiti i podatke o tome ko- noj Europi i cijelom razvijenom svijetu. da je rijeè o ispitanicima koji podjednako Thompson i njegova publika liko tamošnjih mladih ljudi eli napustiti Tko zna, mo da je stvar u kofeinu? Mo - predstavljaju javno mnijenje. Naime, opet je nešto postalo dogaðaj svoju zemlju. Kad se veæ usporeðujemo i da netko konaèno zaštiti od nesanice kad se negdje odluèi da to jest dogaðaj. ugledamo. Uostalom, u Saboru i sjede sa- predsjednika koji sa svakim hoæe popiti Naši i njihovi zakoni Thompson je, èini se, propjevao prekju- mo struènjaci za poredbe i ugledanja. Oni kavu. Èime nanosi uvredu samom sebi jer Slijedom tih shizofrenih i logici nepoj- èer. Što je la . Istina je da nije bio miljenik su spretniji i sposobniji od Vukovaraca – gdje je tu dignitet. Ili od njega samog. mljivih rezultata ispitivanja javnog mnije- elektronièkih medija iz razlièitih razloga, mnogi ne samo da su otkupili jedan stan Èovjek treba paziti s kim pije kavu. Neæe nja, narodni su zastupnici navodno kao a onda se (takoreæi juèer) pojavio svom nego ga i prodali, a onda otkupili onaj dru- valjda to i dalje raditi s narodom bez imu- prioritet shvatili zakon o isticanju fašistiè- du inom svog koncerta nedugo nakon èi- gi namijenjen dr avnim kadrovima s prim- niteta i digniteta. A nije neva no ni pita- kih simbola i zaštiti predsjednika! Valjda njenice u novinama da s njim u svijetu jerenom kolièinom mramora i hrastovine. nje ne bi li trebao piti laganu amerièku u paketu. Uz odgovarajuæu medijsku sen- nastupa i kæer glavne tv-urednice. Konce- Oni znaju i što je dignitet Domovinskog kavu ili kavu bez kofeina? Uskoro, dok zibilizaciju. rt je uopæe pobrao toliki publicitet da me rata jer su uvjereni da to znaèi rat na kojem nastupe struènjaci mo da doznamo što se Mi smo veæ pre ivjeli razne zakone ko- èudi kako veæ nemamo serije, feljtone i su nešto dignuli (lovu, stan, privilegije...), a od toga trenutaèno nosi u Zapadnoj Eu- ji su štitili sve i svašta, pa sad oni koji su romansirane nizove svih ljudi koji u tome oni koji su to uspjeli odluèili su dignuto i ropi i cijelom razvijenom svijetu? Gdje i s zbog toga robijali dobivaju odštete, miro- jesu i nisu sudjelovali – od Thompsona braniti. Zato sada nemaju vremena za edu- kim piti kavu ne bi li ga zaskoèili novina- vine, a u meðuvremenu su pripomogli i preko publike do biljetera, ukljuèujuæi i kativne poteze jer im se egzekutivni èine ri, pa da se i njegov glas ne samo èuje ne- promjeni dr ave. Zato bi prije donošenja rezervirana a prazna mjesta na stadionu. efikasnijima. I stvar – riješena. go i uva i? 14 IV/91, 7. studenoga 2,,2.
Apstraktni odnosi apstraktnih odnosi “prirodni”, “divlji”, ne- pologije prikazuju nam (i repro- je cijena sigurnosti odricanje od pojedinaca društveni.) Upravo taj prvi ugo- duciraju) strukturnu logiku mo- slobode, nema nikakve naèelne Ali, beskonaèno ponavljanje, vor izmeðu “prirodnih” ljudi derne (bur oaske) politièke sfe- razlike: sloboda i jednakost su koje omoguæava ta ideološka uvodi meðu pojedince prvo pos- re, koju obrazuju meðusobno samo mehanizmi vlasti, unutar istog ideološko-politièkog hori- zonta kao i “hobbesovske” vari- jante. A “sigurnost” koju osigu- rava taj tip bur oaske dr ave sa- O cirkusu “sigurnost ili sloboda” mo je sigurnost vlasti i garancija njezina oèuvanja. Zato što iz- odvojeni apstraktni pojedinci – meðu oba kraka bur oaske poli- Zašto se u trenutku kada “slobodni” i “jednaki”, upravo u tièke ideologije nema naèelnih prevladava “hobbesovska” svojoj apstraktnosti i zbog svoje razlika, moguæe je bez zapreka propaganda koju huška apstraktnosti. Ta sfera nije ništa prelaziti s manje represivnih dr- drugo doli apstraktno polje od- avnih praksa na represivnije: to re im u SAD-u nisu oglasili nosa izmeðu apstraktnih pojedi- je puko pitanje taktike i kon- drugi glasovi koji bi mogli naca – i jedina “konkretizacija” kretnih okolnosti klasne borbe. pozvati na istu bur oasku te apstrakcije jest da su pojedinci Naravno, zato u tome horizon- politièku tradiciju, ali s “slobodni” i “jednaki”: inaèe od- tu, horizontu bur oaske politiè- nosi ne bi mogli biti apstraktni, a ke ideologije, bur oaskih poli- manjom represivnom pojedinci osamljeni. Upravo sto- tièkih institucija i prakse, nije upravljenošæu ga što politièka sfera nije ništa moguæe postaviti stvarnu alter- drugo doli odnos meðu pojedin- nativu represivnim praksama. cima, odnos je izmeðu svake po- To se pokazalo i u sadašnjoj jedinaène inividue i institucije “anti-teroristièkoj” kampanji, s “društvenog ugovora” ili politiè- obzirom na to da cjelokupna kog su ivota, tj. dr ave, neposre- svjetska bur oaska politika nije Rastko Moènik dan. Odnos izmeðu pojedinca i bila u stanju pru iti ni verbalnu dr ave je “neposredniji” nego alternativu protiv ekstremizma edno od glavnih opæih odnosi meðu pojedincima. Pa re ima SAD-a. mjesta, topoi, rasprave o odnose meðu pojedincima pos- Moderna pravno-politièka “terorizmu” jest alternati- reduje dr ava – ako ne drukèije, a sfera, time što društvo razbija na va “sigurnost ili sloboda”. To je ono tako da su to odnosi izmeðu atomizirane, usamljene pojedin- alternativa vrste “novac ili ivo- “slobodnih” i “jednakih”. ce, ne djeluje na obje strane klas- t”: izaberete li ivot, imat æete i- Ideologija “rata protiv tero- ne granice jednako: prednost da- vot bez novca; odluèite li se za rizma” varijanta je onih politiè- je kapitalistièkoj klasi, a radniš- novac, izgubit æete oboje. (Kon- kih ideologija koje nas uvjerava- tvo dezorganizira. I više od toga: cept alternativa te vrste razvio je ju da bi se bez dr ave ljudi meðu- to moderno pravno-politièko Jacques Lacan i naziva ih zakrite sobno pobili. I koje istodobno ureðenje odr ava klasnu granicu. alternative.) Jednako je tako i s dokazuju da pojedinci moraju, za Prema tome, moderna pravno- ovom alternativom: odluèite li se civilizirani su ivot u dr avi, nu - politièka sfera, sa svojim “slo- za sigurnost, imat æete sigurnost no rtvovati nešto od svoje slo- bodnim i jednakim pojedinci- bez slobode; izaberete li slobo- bode: da je dakle dr ava nu na, ma”, samo je mehanizam vladavi- du, neæete imati ni slobode ni si- jer dokrajèava “rat svih protiv ne kapitalistièke klase ili institu- gurnosti. Te ucjenjivaèke alter- sviju” – a da s njom neizbje no cija klasne borbe kapitalistièke native èest su ideološki mehani- dolaze i odnosi vlasti. Nema si- klase. zam. gurnosti bez ogranièavanja slo- Moderna autonomna politiè- Za raspravu o terorizmu danas bode – tako je teoretizirao Hob- ka sfera odluèno pose e u druš- karakteristièno je da je ona kraj- bes i tako prakticira Bush mlaði. tvene odnose, upravo time što se nje apstraktna i napuhano mora- Mogli bismo reæi i ovako: u mje- uspostavlja s pomoæu abs-trakci- listièka, pa èak i teološka: oèito ri u kojoj se sadašnja dr ava te- je od društvenih odnosa i odr a- je da u tim raspravama nije rijeè o melji na mitu o ratu svih protiv va samo apstraktnog pojedinca. onome što pokriva, nego i sam sviju, ona hrani upravo taj mit Ti pojedinci nisu pak jednaki, s ideološki, izraz “terorizam”, veæ svime što joj doðe pod ruku i ta- obzirom na to kamo se postav- o neèem drugom. Inaèe i ne bis- ko osigurava da se mit obnavlja, a ljaju u društvenoj strukturi. Up- mo govorili o “terorizmu”, izra- s njime se odr ava i obnavlja i ta ravo zato što je struktura “proiz- zu koji se tièe iskljuèivo naèina posebna vrsta dr ave. vodnih faktora” odsutna iz prav- nekog djelovanja, te je stoga sa- elimo li biti dosljedni, mora- ne i politièke konstrukcije, ta mo površan i apstraktan predmet mo èak reæi da mit o pretpostav- konstrukcija odluèujuæe poma e rasprave – govorili bismo o ne- U horizontu bur oaske politièke ljeno “prirodnom” “ratu svih pri oèuvanju i obnavljanju te èem drugom. O èemu je, dakle, protiv sviju”, na svoj naèin, izra- strukture. rijeè kad se govori i piše o “tero- ideologije, bur oaskih politièkih institucija ava uvjet moguænosti liberalne Upravo zato što je suvremena rizmu”? Preciznije: kako je oèito dr ave: dakle negativnu stranu autonomna politièka sfera, sa rijeè o ideološkom govoru, dakle i prakse, nije moguæe postaviti stvarnu njezina postojanja. Ta dr ava svojom “slobodom i jednakoš- o praksi koja uspostavlja ili odr- (poput svake institucije) brine se æu”, institucija kroz koju se rep- ava neko “društveno vezivo” – alternativu represivnim praksama. To se o tome da si osigura uvjet svoje roducira klasna struktura društva kakvi su uèinci tog ideološkog egzistencije. Kad bi dr ava od- i mehanizam vlasti hegemone govora, kakvu vrstu “društvenih pokazalo i u sadašnjoj “anti-teroristièkoj” jednom sasvim neoèekivano nes- klase nad drugim, naroèito rad- veza” on uspostavlja ili obnavlja? kampanji jer cjelokupna svjetska tala bez nadomjeska, vjerojatno nièkim, klasama, naivno bi bilo “Sloboda” je nešto što bi trebali bi stvarno došlo do takva rata oèekivati da bi iz te sfere etabli- u ivati pojedinka i pojedinac, bur oaska politika nije bila u stanju pru iti svih protiv sviju. Pa takav rat, vi- rane bur oaske politike mogla “sigurnost” osigurava dr ava: še ili manje prikriveno, odvija se doæi kakva povijesno produktiv- kad se govori o “slobodi i sigur- ni verbalnu alternativu protiv pogotovo sada, kad ta dr ava na alternativa sadašnjoj “protu- nosti”, govori se, dakle, o poje- postoji. Sam mit, naravno, na teroristièkoj” kampanji. Pa ipak: dincu i dr avi te o odnosu meðu ekstremizma re ima SAD-a svoj naèin, huškaèki poma e da “protu-teroristièki” slogan, kao njima. Tako postavljen, problem rat ne posustane. što smo pokazali, naèinje jednu naravno vodi u lošu beskonaè- matrica, ima još jedan, mnogo redovanje – ali na naèin da posre- od temeljnih crta politièkog po- nost raspravljanja o tome kako znaèajniji, uèinak: osigurava rep- duje izmeðu individua kao indi- Cijena slobode jedinca u modernom pravno-po- pojedinac ne mo e biti slobo- rodukciju odnosa izmeðu dr ave vidua, i da garantira da se njihova Ali, u istoj politièkoj tradiciji litièkom ureðenju – ogranièava dan, ako mu nije osigurana si- i pojedinca u njegovoj neposred- individualnost, što znaèi osam- mogu se pronaæi varijante koje njegovu slobodu. Time što ogra- gurnost, a kad osigurava sigur- nosti. Ta neposrednost odnosa iz- ljenost i izoliranost, èuva i ob- obeæavaju jednakost i slobodu, nièava, tj. stvarno uklanja, bur- nost, dr ava pak neizbje no og- meðu dr ave i pojedinaca znaèaj- navlja – da se njihovi odnosi rep- iako, recimo, po cijenu osamlje- oasku politièku slobodu, ukla- ranièava individualnu slobodu… ka je “modernih”, što znaèi bur- roduciraju u svojoj “individual- nosti pojedinaca. Moramo se, nja neizbje no i ogranièeni oblik Polazeæi od toga, mo emo ad oaskih politièkih ideologija i nosti”. “Ugovor” je upravo ideo- dakle, zapitati zašto se – kad bur oaske politièke “jednakos- nauseam tra iti pretpostavljeni njihova “materijalnog opstanka” loški motiv koji “izra ava” – i u prevladava “hobbesovska” pro- ti”. To pak vjerojatno znaèi da su “odgovarajuæi” odnos izmeðu u modernim (bur oaskim) poli- stvarnosti reproducira – karakte- paganda, koju huškaju sadašnji mo da i naši gornji izvodi u sa- individualne slobode i njezinih tièkim institucijama. Klasièni ristiènu bur oasku neposrednost re im u SAD-u, njegovi pomaga- dašnjem povijesnom trenutku “sigurnosnih” ogranièenja, koja motiv te politièke ideologije je odnosa izmeðu dr ave ili politiè- èi i njegove medijske agenture – veæ zastarjeli. “Protu-teroristiè- su u toj misaonoj matrici ujedno “društveni ugovor”: “dr ava” po ke sfere i individue. nisu oglasili i neki drugi glasovi, ka” kampanja u biti razgraðuje i uvjeti za njezinu moguænost… toj ideologiji proizlazi iz ugovo- “Teorije” društvenog ugovora koji bi se mogli pozivati na istu dr avno, pravno i politièko ure- To mjerenje je pouzdano besko- ra, koji meðu sobom sklapaju odlièno ideološki predstavljaju bur oasku politièku tradiciju, a ðenje, pomoæu kojega se dosad naèno – i ono osigurava u najma- pojedinci. Taj izvorni ugovor je konstituciju politièke sfere kao bili bi sposobni za manje repre- èuvao i obnavljao svjetski kapita- nju ruku vjeènost ustanova, zna- po definiciji bez posrednika, jer autonomne društvene sfere, neo- sivnu upravljenost. listièki sistem. To vjerojatno do- nja i diskursa, koji beskonaèan prije njega nema nikakva “ljud- visne od drugih isto tako auto- Naš odgovor bit æe, recimo kazuje da klasna borba vladajuæe zadatak junaèki preuzimaju kao skog” odnosa izmeðu pojedina- nomnih društvenih sfera (eko- veæ unaprijed, da izmeðu varijan- svjetske klase mora posezati za svoj posao i razlog svoga posto- ca. (Prije toga postoji samo “pri- nomska, ideološka). Sa svom ro- te koja obeæava slobodu i jedna- drastiènijim metodama i sred- janja. rodno stanje”, što znaèi da su manesknošæu fantazijske antro- kost i varijante koja konstatira da stvima nego li što su to bila ona IV/91, 7. studenoga 2,,2. 15 koja si je izradila u stoljeæima dilema samo za nekoga tko sebe koji “se do ivljava” kao pojedi- zajednièku sankciju. Simbolièka Iz opisanog je moguæe razum- svoje povijesne prevlasti. Znaèi li dr i slobodnom individuom. nac (imaginarna identifikacija razina, razina društvene struktu- jeti neobiènu koegzistenciju i to da æe se svjetski kapitalizam Struktura je pak uvjet moguæ- jastva), postavlja se problem re, postaju sve nedostupniji. prepletanje apsolutnog oportu- odsad moæi èuvati samo još s po- nosti slobodnog pojedinca – nje- preklapanja razlièitih “horizona- “Postmodernom” pojedincu, za- nizma i agresivne revindikativ- moæu bitno zaoštrene klasne gov egzistencijalni uvjet. Sav cir- ta racionalnosti”, isto tako u nje- robljeniku imaginarnih jastvenih nosti u suvremenosti – kao i nji- borbe? Ili pak mo da znaèi da je kus s obrascem “sloboda ili si- govim ili njezinim svakodnev- identifikacija, problem nedos- hovu reproduktivnu funkciju. Is- kraj povijesne epohe kapitalizma gurnost” proizlazi iz toga što se nim praksama – kao i u odnosi- tupnosti simbolnog registra po- to tako, mo emo razumjeti va - i da se vladajuæe klase pripremaju subjekti koji su se smjestili na ma prema drugima, koje “poje- javljuje se u imaginarnom hori- nu ulogu koju ima ideologija na prijelaz u drukèiju vrstu svjet- stranu “slobodnih pojedinaca” dinca” “do ivljava kao” “druge” zontu kao problem “priznanja”. U ljudskih prava u reprodukciji sa- skog društva, u kojoj æe pokušati na neki poseban naèin – na ima- “pojedince”. Drugi isto tako pre- srcu komunikacijama i komuni- dašnjeg sistema. drastiènim sredstvima oèuvati ginaran naèin predoèuju odnose laze od jednog horizonta racio- ciranjem opsjednutog društva, svoju vladavinu? izmeðu sebe i svojih egzistencijal- nalnosti do drugoga, i u svojim svakome prijeti potpuna osama i Kvrc! Kratki spoj Nadajmo se da nam odgovor nih uvjeta. praksama i komunikacijskim ak- pad u asocijalnost. Zapravo su Za identitetsku konstrukciju neæe dati one sile o èijem djelo- društvenosti karakteristièna je vanju smo si postavili pitanja. hipertrofija imaginarnoga; sim- Nadajmo se da æe odgovarati bolièku razinu, razinu društvene radna mnoštva svijeta. U mjeri u kojoj s strukture moguæe je doseæi samo u pojedinim toèkama, slu i samo Trik uvjeta moguænosti dilemom za “odraz”, koji poma e pojedin- Alijenativni uèinak dileme “si- cu da se zatvori u ideološku gurnost ili sloboda” proizlazi iz “sigurnost ili “predod bu” svojih imaginarnih toga što je “sigurnost” istodobno odnosa prema egzistencijalnim uvjet za “slobodu” i njezino og- sloboda” iznikne uvjetima. Subjektiviranje je pre- ranièenje. To se jasno pokazuje stanje koje pušteno individualnim nesvjes- ako dilemu ne èitamo alternativ- nim idiosinkrazijama i ostaje bez no (ili…ili), veæ “konjunktivno”: odgovara nekim uporišta u društvenoj strukturi: nema slobode bez sigurnosti – a mo emo oèekivati procvat tera- sa sigurnošæu sloboda je ograni- znanim opisima pijskih djelatnosti, ali i svakovr- èena; sloboda je pak takva stvar sne “patologije”. “Normala” æe, da je svako ogranièavanje u cjeli- pretpostavljeno naime, postati krajnje kruta i ve- ni uklanja. zana na dominantnu regiju bur- Tu ideološku dilemu moguæe “totalitarne” oaske ideologije – na pravno- je “demistificirati”, “prevesti” ju politièku konstrukciju. Suprot- na ovostrani govor stvarnosti: situacije, dolazi do no tome, alternativa “sloboda ili “sloboda” u ideološkom izrazu neposrednog sigurnost” formulira odnos iz- stoji umjesto stvarne i povijesno meðu strukture i njezina uèinka proizvedene “slobodne pojedin- To je pak Althusserova “prva tivnostima “ukljuèuju” razlièite kratkog spoja na naèin alijenativne zakritosti – i ca” – “sigurnost” pak za pravno- teza” o ideologiji: “Ideologija “ideološke programe”. To je sta- na taj naèin uvodi simbolièki politièku konstrukciju moderne predstavlja imaginaran odnos iz- nje pluralizma “racionalnosti” i izmeðu subjektivacijski mehanizam na dr ave. Dokaz da je taj “prijevod” meðu pojedinaca i njihovih real- pluralizma “ideoloških progra- stranu gdje bi moralo doæi do pravilan, u tome je što je logika nih egzistencijalnih odno- ma”. Pripadnik i pripadnica tak- individualnog imaginarne identifikacije jastva. ideološkog izraza oèuvana u po- sa/uvjeta (conditions)”. Althus- va društva neprekidno se suoèa- Tako dilema “preduhitri” formi- vijesno-stvarnosnoj demistifika- ser upozorava da je ta teza puko vaju s temeljnim problemima: nesvjesnog i ranje ideološke “predod be” ciji: “negativna”, ona govori samo to kako sebi u svakoj posebnoj si- “društvene imaginarnog odnosa izmeðu po- Kako je moderna dr ava jed- da “predmet” ideoloških “pre- tuaciji “izabrati” “pravi” ideološ- jedinca i njegovih “realnih egzis- nakih i slobodnih uvjet za povi- dod aba” nisu “realni” odnosi i ki horizont; kako razumjeti rad- strukture” tencijalnih uvjeta”. Pojedincu jesni nastanak modernog (ap- slièno, nego da je “predmet” nje i govore drugih. Problemi onemoguæava da se smjesti u druš- straktnog) pojedinca (koji je slo- ideološke “predod be” “imagi- imaju isto rješenje: drugome (ili tvenu vezu. Preciznije: brutalno bodan i jednak drugima pred za- naran odnos pojedinaca prema sebi u drukèijem polo aju) je ga stavlja u neposredovani odnos konom, bez obzira na bilo koje njihovim realnim egzistencijal- moguæe pripisati moguæe vjero- samo dva rješenja za “postmo- s alijenativnim dimenzijama osobne okolnosti) – tako je i si- nim uvjetima/odnosima”. Na os- vanje na osnovu uvjetne identifi- dernog” pojedinca: društvene strukture. U tom ek- gurnost uvjet za slobodu u ideo- novi dosadašnjeg raspravljanja kacije sa subjektom takva vjero- Ili da se grèevito uhvati kakve stremnom polo aju, pojedinac je loškom obrascu. mo emo se nadati da æemo Al- vanja – za preklapanje meðu identifikacije, za koju mo e pret- vjerojatno prisiljen grèevito se Kako moderna dr ava svojom thusserovoj tezi oduzeti njezinu programima pobrinuti æe se nul- postaviti da joj je priznanje dru- uhvatiti bilo koje ideologije, ko- zakonitošæu i vladavinom prava “negativnu” prirodu. No, to æe ta institucija, prazna formalna gih, “društveno priznanje”, veæ ju mu ponude kao “društveno ogranièava pojedinca u izvršava- biti moguæe samo ako teoriju matrica, koja “posreduje” izme- osigurano; dakle “kladi se” na prihvatljivu”. Pri tome pak, sam nju slobode – tako se sigurnost u ideologije istodobno konaèno ðu proizvoljnih ideoloških neki od “identiteta”, koji se nude polo aj favorizira ekstremistièke ideološkom obrascu predstavlja istrgnemo iz horizonta “pred- “programa” ili “vidokruga racio- na postmodernom tr ištu imagi- ideologije. kao granica slobode. stavljaèkog, reprezentativnog” nalnosti”. Nulta institucija – na- nacije; a pošto je samo sa jednim Po tome situacija odgovara Što nam jasniji postaje ustroj razumijevanja, koje se vuèe od cija – garantira da su svi moguæi identitetom nemoguæe pre ivjeti kriteriju koji brojne “teorije” ideološkog obrasca, manje nam Durkheima, i kojega se nije mo- ideološki horizonti veæ unaprijed – i jer je, dodatno, s više identite- postavljaju za tako zvani “totali- je jasno otkud njegova paradok- gao potpuno otresti ni Althus- priznati kao moguæi. ta i više moguænosti da æe indivi- tarizam”: neposredno suoèava- salna moæ da nas ulovi u nekakvu ser, iako njegova teorija ideolo- duum potrefiti “pravi”, tj. da æe nje totalne pravno-politièke paralogiènu klopku. Da je “uvjet gije u svojoj praksi, ali još ne Društvena prihvaæenost ulo iti na društveno priznati konstrukcije (“totalitarne dr a- moguænosti” ujedno i “granica” potpuno i u svojoj konceptuali- identiteta identitet – ivimo u vremenu ve”) s izoliranim i atomiziranim onoga što omoguæuje, to je sa- zaciji, izvršava epistemološki Kad iz raznih povijesnih raz- “pluralnih identiteta”; to rješenje pojedincem. Takve “teorije” morazumljivo: pa uvjet moguæ- prijelom s reprezentacijskim ra- loga nacija kao nulta institucija je “put oportunizma”. obièno pritom ale za gublje- nosti upravo odreðuje granice, zumijevanjem. Jednostavno re- nestane ili barem oslabi, oslabi i Drugo moguæe rješenje jest da njem “privatnosti”. Naša analiza unutar kojih je ono što taj uvjet èeno: ideologija – to su ideološki zajednièka “nulta” referenca pri pojedinac iznudi priznanje svoga pokazuje nešto upravo suprot- omoguæuje upravo moguæe – i mehanizmi, a ne “ideološke pre- preklapanju meðu ideološkim “identiteta”: pri tome se mo e no: u mjeri u kojoj s dilemom izvan kojih nije moguæe. U èemu dod be”. horizontima. Za sve koji se “do- pozivati samo na ono što mu je u “sigurnost ili sloboda” iznikne je dakle trik? ivljavaju kao” “pojedinci” (a u toj pravno-politièkoj konstituci- stanje koje odgovara nekim zna- Umjesto o “uvjetu moguæ- Garancija nulte institucije toj povijesnoj situaciji to su dois- ji veæ unaprijed priznato – na nim opisima pretpostavljeno nosti” radije æemo govoriti o Moderni individualizam je ta veæ svi pripadnici i pripadnice “ljudska prava”, koja su ujedno “totalitarne” situacije, dolazi do strukturi i njezinom uèinku. Mo- strukturni uèinak dvaju povijes- društva), problem društvenosti proto-juristièki uvjet za obnovu neposrednog kratkog spoja iz- derna pravno-politièka kon- nih procesa, koji su paralelni i u se preokreæe. Prije je svatko sva- pravnoga sistema i proto-politiè- meðu individualnog nesvjesnog i strukcija je struktura, koja, izme- zapadnoj Evropi se prepleæu, ali kome pripisivao “moguæa vjero- ki uvjet za obnovu politièkog “društvene strukture”. Dogaða ðu raznih drugih uèinaka, ima i su nezavisni jedan od drugoga: vanja”, meðu kojima je posredo- sistema. U tom sluèaju dakle, se nešto što inaèe bur oaska ovaj posebni uèinak: nastanak progresivnog uspostavljanja ad- vala nulta institucija: sada pak pojedinac konstrukciju na sim- pravno-politièka sfera sa svojim slobodnog pojedinca. Struktura ministrativne monarhije i sve ve- nitko ne zna hoæe li njezina i nje- bolièkoj razini “upotrebljava” za apstraktnim pojedincem onemo- koja je “uvjet za moguænost” æeg uva avanja i konaène prev- gova vlastita vjerovanja netko sankcioniranje svog imaginar- guæava. Jer bur oaska “auto- svojega uèinka – slobodnog po- lasti tr išne ekonomije. Oba priznati kao “moguæa”, štoviše, nog, identitetskog smještanja. nomna politièka sfera”, kako jedinca, “djelovat æe kao granica” procesa ubrzano trgaju “samo- da æe im biti opæe društveno eli li postiæi priznanje tim pu- smo pokazali, konstitutivno us- samo ako æe ju netko sa stajališta nikle”, naturwuechsig, društvene priznato da su moguæa, dakle do- tem, mora dokazati da su mu postavlja neposredni i neposre- toga strukturnog uèinka (slobod- veze i nadomještaju ih pravnim, puštena, da mogu vrijediti za “ra- “kršena njegova ili njezina ljud- dovani “dodir” izmeðu pojedin- ne individue) do ivljavati kao prvenstveno ugovornim vezama. cionalna” itd. ska prava”, time što mu ne priz- ca i dr ave (u tome je smisao mi- granicu. Posljedica je uz individualizaciju Naknadno se pokazuje da je naju ovaj ili onaj, njezin ili nje- tova o “društvenom ugovoru”), Da bi došlo do nerješive dile- i “autonomizacija” društvenih nacija bila zadnja “pseudo-samo- gov, identitet. Na taj naèin mora u bur oaskim politièkim institu- me, nu no je da se nekakvo “sfera” – meðu njima i ideološke nikla” ili “quasi-prirodna” zajed- se staviti u polo aj drugoga, èija cijama i praksi nema nikakve “ljudsko biæe” upiše u strukturni sfere. Tko se “upiše” na indivi- nica, u njoj je pojedinac još mo- prava su granica uva avanju sva- zapreke da ne doðe do spomenu- uèinak – u element “slobodni dualnu poziciju, koja je struktur- gao raèunati na to da mu je veæ èijih “ljudskih prava”. Mora se tog “kratkog spoja”. To dokazu- pojedinac”. Tek kad se netko ni uèinak tih procesa, tko se unaprijed priznat njegov ideo- staviti u polo aj “prikraæenog ju razni fašizmi. prepozna u tom elementu, mo e “prepozna” kao pojedinac, poèi- loški ili imaginarni odnos prema drugoga”, i dokazati da mu dru- se za njega ili za nju ta dilema nje svoj društveni ivot do ivlja- egzistencijalnim uvjetima. Sad gi, ako mu ne odaju “priznanje”, postaviti kao nerješiva dilema. vati kao “slobodno” djelovanje, stvarno ivi u svojim imaginar- krše ovo ili ono “ljudsko pravo”. Sa slovenskoga preveo Drukèije reèeno: alternativa “si- koje vode razne podruène “ra- nim identifikacijskim odnosima To rješenje je “put hipohondriè- gurnost ili sloboda” nerješiva je cionalnosti”. Sa stajališta onoga – ali ne zna hoæe li oni dobiti i ne revindikacije”. Sreæko Pulig 16 IV/91, 7. studenoga 2,,2.
– Jo e Mencinger: Stanje je, ji ostaju ive od trgovine, pomoæi li se tu mo da. Govori se o mili- ma mom mišljenju, najgore što prema mom mišljenju, relativno rodbine iz inozemstva ili od neke jardama dolara, èini se da ljudi ne se mo e dogoditi jednoj zemlji loše. U najboljoj situaciji je hr- dr avne sinekure. razlikuju milijuna i milijarde. Tih jest da dobiva donacije. Ne elim vatska privreda koja je potenci- Je li duboka povezanost gos- prièa ima i u Sloveniji, a ja mislim reæi da Bosna nije trebala dobiti podarstva i kriminala u zemlja- da je u tome bilo malo kriminala. donacije, ali nikad ne bih po elio ma na podruèju bivše Jugoslavi- Ljudi se nisu obogatili pomoæ da ih Slovenija dobije. Jer, to Vladimir Gligorov i Jo e Mencinger je ono što ta gospodarstva trajno kriminala, nego zbog toga što je uništava inicijativu, ljudi se na to udaljava od Evrope? došlo do promjene sistema, pa je naviknu. – Jo e Mencinger: Ne mislim nastao pravni vakuum koji su po- – Vladimir Gligorov: Neke da je to velik problem. Kriminala jedinci iskoristili da se obogate. koristi od donacija je ipak bilo, Nove gospodarske ima i u drugim zemljama, samo u – Vladimir Gligorov: Nakon prije svega kad je rijeè o obnovi i drukèijim oblicima. Kriminala završetka ratova uvijek se javljaju izgradnji mostova, puteva, sta- elite – ima u amerièkom gospodarstvu, ljudi koji su se obogatili trgovi- nova i slièno. Nakon ratova, kao pogledajte samo što se dogaða s nom oru jem ili na neki drugi i nakon potresa, pomoæ je nu na. jogurt ili oru je raznim Enronima. slièan naèin. Postavlja se pitanje Ali kad je rijeè o gospodarstvu i proraèunima, za svaku zemlju je O tome kakve su šanse da bolje da ne bude u polo aju da prima donacije, jer to uništava zemlje s podruèja bivše inicijativu. Zemlje koje su dio Jugoslavije postanu proraèuna financirale iz donacija, integralni dio evropskoga kao Bosna i Hercegovina, Crna gospodarstva, u emisiji Gora i Srbija, naæi æe se u u asnoj situaciji kada financijska pomoæ Most Radija Slobodna iz inostranstva prestane. One æe Evropa razgovarali su Jo e teško naæi novac da popune te Mencinger, ekonomist i rupe u proraèunu, a njegovi ko- rektor Ljubljanskog risnici su navikli da redovno pri- maju pare. I onda nastaju socijal- univerziteta, i Vladimir ni i politièki problemi. Gligorov, istra ivaè u Vidite li na podruèju bivše Beèkom institutu za Jugoslavije neku vladu (ili nekog lidera) koja je istinski opredije- meðunarodne ekonomske ljena na reforme, kojima prièa o studije reformama nije samo puka de- magogija? – Jo e Mencinger: Ne poz- Omer Karabeg nam mnogo novih lidera, ali pretpostavljam da veæina vjeruje Gospodine Gligorov, jesu li u tr ište. Vjerujem, recimo, da je ekonomije zemalja s podruèja nova politièka garnitura u Srbiji, bivše Jugoslavije stvorile mini- neki od tih ljudi su i moji pozna- malne uvjete za povezivanje s nici iz ranijih godina, tr išno ori- evropskim ekonomskim tokovi- jalno dosta jaka. Èak bih tvrdio jentirana. Samo mo da neki ima- ma? Tu, naravno, izuzimam Slo- da je potencijalno jaèa od sloven- ju iluziju da se ekonomske veniju koja je na putu da u blis- ske, ali se u Hrvatskoj stalno vo- Jo e Mencinger: U najboljoj situaciji je promjene mogu brzo uraditi. La- koj buduænosti postane èlan Ev- di pogrešna ekonomska politika. ko je napraviti politièke promje- ropske unije. Bosna je ovisna o stranoj pomo- hrvatsko gospodarstvo koje je ne, a veoma teško ekonomske. – Vladimir Gligorov: U od- æi, tako da je tamo jako niska To traje desetljeæima. reðenom su smislu sva ta gospo- privredna aktivnost. Manje poz- potencijalno dosta jako. Èak bih tvrdio da – Vladimir Gligorov: Mislim darstva poprilièno integrirana s najem srpsku i makedonsku da na podruèju bivše Jugoslavije evropskim. Evropska unija je privredu, ali mislim da ni tu sta- je potencijalno jaèe od slovenskog, ali se u ima dosta ljudi koji ele reforme. manje-više glavni trgovaèki par- nje nije mnogo bolje. Na kraju krajeva, svatko tko da- tner, na ovaj ili onaj naèin, svih – Vladimir Gligorov: Nema Hrvatskoj stalno vodi pogrešna nas doðe na vlast u tim zemljama tih zemalja i njihov glavni finan- nikakve sumnje da hrvatsko gos- ekonomska politika ima i osobni interes prikazati se cijer. Glavni problem je, narav- podarstvo ima znaèajne potenci- kao reformator, jer je to nešto no, razlika u razvijenosti, kako jale, uostalom hrvatski nacionalni što se nagraðuje u inozemstvu. izmeðu pojedinih zemalja tog dohodak je 10.000 eura po sta- Uostalom, današnji lideri nema- podruèja, tako i izmeðu cijele te novniku, ali, tamo se, na alost, Hrvatska strategija bankrota mogu li oni postati normalni po- ju ni mnogo izbora, s obzirom na regije i Evrope. vodi pogrešna ekonomska politi- – Vladimir Gligorov: Tu duzetnici; mo e li netko tko je uvjete koje im postavlja strani – Jo e Mencinger: Vidim ka i ne vidim naèina da se u neko postoje dva aspekta. Jedan je pra- npr. trgovao oru jem s Irakom faktor. Problem je u neèem dru- problem na drugoj strani, jer se, bli e vrijeme Hrvatska iz toga iz- vi kriminal, to je trgovina dro- sada proizvoditi, recimo, jogurt. gom, u tome imaju li lideri man- koliko znam, Evropska unija ne- vuèe. U Srbiji je situacija izuzet- gom, oru jem i ljudima. Za njega U to sumnjam, iako ništa nije dat od graðana da povode refor- ma namjeru širiti u bliskoj bu- no slo ena, da ne ka em teška, s je karakteristièan mafijaški tip nemoguæe. Drugo, kad je rijeè o me. Mislim da oni u velikoj mjeri duænosti. Nije problem u tome obzirom na to da ta zemlja izlazi organiziranja – tjelohranitelji, ljudima koji su se obogatili u nemaju taj mandat. Uzmite, reci- jesu li te zemlje spremne da ispu- iz razdoblja destrukcije, ratnog nasilje i sve što uz to ide. Drugi procesu privatizacije, što je slu- mo, Bosnu i Hercegovinu, teško ne uvjete za ulazak u Evropsku stanja i izolacije. To stanje se ne problem, koji, naravno, nije sa- èaj u Hrvatskoj, a djelomièno se je reæi da tu bilo tko ima neki uniju, nego je li Unija spremna mo e izmijeniti za godinu, dvije mo specifiènost Balkana, sprega sada to dogaða i u Srbiji, tu pos- mandat za bilo što. U Srbiji, na širenje. Sloveniji je bilo rela- ili tri, bez obzira na to što neki je izmeðu vlasti i kriminala. Kad toji sljedeæi problem. Ako neko tivno lako da ispuni uvjete i tu ljudi u Beogradu oèekuju da se neko tko je na sumnjiv naèin ste- dobije nešto skoro besplatno nije bilo nikakva pogaðanja. dogodi èudo. Srbija mora promi- kao novac kupi politièare ili cije- zahvaljujuæi svojim politièkim Bruxelles je slao papire, a mi smo jeniti strukturu gospodarstva, to lu vladu, to se na vrlo loš naèin vezama, onda se postavlja pitanje ih potpisivali. Pokazalo se, me- je zemlja koja jako malo izvozi, odr ava na gospodarstvo. Takav hoæe li znati na pravi naèin time ðutim, da æemo, kad uðemo u mora se naviknuti na tr išne uv- èovjek ne samo da ima monopol upravljati, jer on i nema predsta- Evropsku uniji, mi biti oni koji jete i na konkurenciju. Kad je ri- na privrednu aktivnost nego bit- vu o pravoj vrijednosti onoga do plaæaju, a ne oni koji dobivaju. jeè o Makedoniji, to je zemlja ko- no utjeèe i na zakonsku regulati- èega je na tako lak naèin došao. Kod nas su ta oèekivanja dugo ja je veæ više od deset godina izlo- vu, i to je veoma ozbiljan prob- Hrvatski sluèaj pokazuje da je vremena bila sasvim drukèija. ena što vanjski, što unutrašnjim lem na tom podruèju. Prema poprilièan broj ljudi koji je na Naši politièari i predstavnici Ev- šokovima. Pravo je èudo da je mom mišljenju, to je bio glavni jeftin naèin stekao znaèajna dob- ropske unije su stalno prièali ne- uopæe opstala, s obzirom na vrlo uzrok krize u Makedoniji. Kad ra ta dobra kasnije doveo do ban- ke lijepe prièe, ali se na kraju is- rðavu vlast koju je imala, poseb- to ka em mislim na korupciju i krota. postavilo da je ipak rijeè o trgo- no u posljednje èetiri godine, i na borbu, èak i uz pomoæ oru ja, za vini u kojoj se vodi raèuna o sva- ne naroèito prijateljsko okru e- djeliæ u korumpiranoj vlasti. Sa Odmor uz donacije? kom euru. Evropska unija nam nje sa sjevera i juga. Makedonija sliènim problemima se sada suo- Kakav je bio efekt donacija èak postavlja i neke uvjete koji nije dobila ni neku veliku pomoæ èava i Srbija. koje je nakon završetka rata u su, prema mom mišljenju, sasvim ni od Evropske unije, ni od Sjedi- Nova privredna elita koja sa- Bosni i Hercegovini i pada Milo- neprihvatljivi, ali nemamo drugu njenih Amerièkih Dr ava. Situa- da dr i najveæi dio kapitala na ševiæa i Tuðmana Zapad izdaš- moguænost nego ih prihvatiti. cija u Makedoniji je iznimno teš- podruèju bivše Jugoslavije ug- no dijelio zemljama na podruèju Uzmi ili ostavi – to je osnovno ka, s obzirom na golemu neza- lavnom se obogatila ratnim pro- bivše Jugoslavije? Ima onih koji pravilo u odnosima s Evropskom poslenost koja dosti e 30 posto. fiterstvom i sumnjivim poslovi- misle da je to uludo baèen novac, unijom. Uz to, naravno, ide siromaštvo, ma. Mogu li ljudi kojima su jer su ih vladajuæe vrhuške isko- bijeda i sve ostalo. Bosna je sluèaj Tuðman i Miloševiæ omoguæili ristile za odlaganje reformi. Vlast i kriminal na domaæi za sebe. Sve što tamo postoji je da steknu golemo bogatstvo, a – Jo e Mencinger: O tim do- naèin jedan provizorum koji ne daje koje je nova vlast u Srbiji i Hr- nacijama nemam najbolje mišlje- Kako vi, gospodine Mencin- moguænost da se misli dugoroè- vatskoj prihvatila, biti nosioci nje. Tu treba biti jako pa ljiv. ger, iz slovenskog ugla vidite sta- nije. Nema poduzetništva, sklo- gospodarskog progresa? Obièno se dogodi da se 90 posto nje privreda zemalja na podruè- nosti da se nešto zapoène. I zato – Jo e Mencinger: Mislim da pomoæi potroši na plaæe nekak- ju bivše Jugoslavije? ljudi odlaze iz te zemlje, a oni ko- ne mogu, ali pitanje je pretjeruje vih stranih eksperata. Inaèe, pre- IV/91, 7. studenoga 2,,2. 17 opet, imate reformski orijentira- malne odnose s Evropskom nu vladu koju podr ava negdje unijom. Naravno, mislim da æe naše je vrijeme identitet net daje reteritorijalizaciji njenu Ne-mjesta oko 15 posto biraèa. U okviru na du i rok nacionalizam biti istinski povezan s proce- novu adresu. «Rasprodano», Sve i svatko mo e odgovarati bivše vlasti u Makedoniji posto- prevladan i to u onoj mjeri u sima koji su sastavni dio «Zatvoreno» ali uvijek nas potra- potrebi da bude novi teritorij. jala je skupina ljudi opredijelje- kojoj se odluke budu donosile kapitala. Va no je uoèiti da suv- ite na http://www… jest novo Transfer, transpozicija i koloni- nih za reforme, iako je sama vla- na izborima, a ne u šumama, jer remeni globalni kapitalizam i reusmjerenje elja, èinjenica i tije- zacija vrlo su detaljni. Pri uspos- da u cjelini bila uglavnom zain- su i nacionalizam i populizam, njemu inherentni procesi de- ili la u globalnom svijetu. Internet je tavi novih teritorija, granice se teresirana za korupciju, a ne za na kraju krajeva, bezizgledni i reteritorijalizacije, tvore uvjete najèišæi znak procesa fleksibilne pomièu gore i dolje te se poveæa- reforme, ali su i oni vrlo brzo besperspektivni. Problem je, èi- za porast broja novih višestru- akumulacije. Poèeo je kao terito- vaju. Sve ovisi o tome kolika je postali rtve korupcionaša. U ni mi se, druge prirode. Porast kih identiteta. Ta proizvodnja rij bez granica, bez ogranièenja; potreba za svje om krvlju, pra- Crnoj Gori je do juèer postojala nacionalizma je u suštini izraz fluidnih hibridnih identiteta re- no današnja formalna legislativa i vim identitetom, hibridnim dr a- takva podijeljenost da vlast nije potrebe jednog dijela javnosti zultira inherentnim unutrašnjim ekonomska pravila pretvorila su vama uma i virtualnih tokova. mogla, sve i da je htjela, bog zna da se ne suoèi s onim što je uèi- znakom koji je propast identite- ga u novi teritorij sa starim meha- Svaka je granica nadiðena, prije- što uraditi. Znaèi, nije problem u njeno u posljednjih 10 godina, ta, identiteta shvaæenog u njego- nizmima kontrole, distribucijom ðena, izbrisana ili promijenjena. reformatorima, njih sada na tom da se izbjegne objektivan sud voj apsolutnoj necjelovitosti. moæi i naèinima kako do nje doæi, To je proces uvoðenja sredstava prostoru ima više nego gljiva na- svaèijeg ponašanja i svaèijeg Zapravo, nijedan društveni pok- kolonizirajuæi, kontrolirajuæi ga kontrole, organizacije, intelek- kon kiše, nego u tome što oni djelovanja, naroèito kada je ri- ret danas ne mo e biti otvoren, svakodnevno, pomoæu raèunal- tualnih modela i spoznajnih sta- nemaju mandat. jeè o zloèinima. Uostalom, na demokratski politièki projekt a nih korporacija, multinacional- ništa koji napada najdublje sloje- prostoru bivše Jugoslavije još da se ne uzme u obzir identitet, nog bankarskog sustava i istra - ve svijesti, tijela stanovništva i is- Kad bi se na Balkanu poèelo su na slobodi, pa i na vlasti, lju- odnosno ne mo e bez operacio- nih agencija. Mogli bismo reæi da todobno je i produ en kroz ne- normalno ivjeti... di koji su unesreæili na tisuæe nalizacije propasti identiteta, kao ono što je bilo tajno kapitalizira- jednakost društvenih odnosa. Koliko æe sadašnje jaèanje obitelji. Zbog toga je porast na- ni negativnosti koja èini samo no u još bliskoj prošlosti uèinje- Prema Hardtu i Negriju, taj je nacionalistièke desnice u Hrvat- cionalizma više bitan kao sim- središte identiteta. no vidljivim takvim procesima sa- proces iznutra povezan sa sudbe- skoj, Srbiji i Bosni i Hercegovini ptom stanja politièkog zdravlja da na Internetu. Tijekom prve fa- nim institucionalnim poretkom, utjecati na pribli avanje tih ze- nacija na podruèju bivše Jugos- Osvajanje podruèja ze kapitalizma vrijeme njegove koji je shvaæen kao proces mogu- malja Evropi? lavije, nego kao faktor koji æe Na koji je naèin proces de- ili realistièke doktrine kolonijalnih i æe istovremene zakonitosti ure- – Jo e Mencinger: Glavni utjecati na udaljavanje od integ- reteritorijalizacije kapitalizma imperijalistièkih pothvata s nam- ðenja dr avnih zakona, organiza- problem u tome što Evropska racije s Evropom, što je i inaèe unija nema nikakve elje da se još dosta daleko. širi, nego èak te i prema zatva- Mislite li da æe podruèje bivše Tehnologija transfera ranju i uèvršæivanju šengenske Jugoslavije jednog dana postati granice. Nakon ulaska Slovenije integralan dio gospodarstva Ev- u Evropsku uniju izmeðu nas i ropske unije ili æe ostati crna ru- Hrvatske æe postojati šengen- pa u kojoj æe dominirati bijeda i Identitet i njegova ska granica, što za nas znaèi ve- siromaštvo? like troškove, 2000 novih poli- – Jo e Mencinger: Nadajmo ekspanzija cajaca i tako dalje. Mislim da je se da æe jednog dana postati dio takva politika Evropske unije evropskog gospodarstva. Kad æe Sve i svatko mo e biti pretvoren u novi teritorij i postati dio procesa vrlo pogrešna, jer ljudi ele ot- doæi taj dan, ne zna se, ali nadam vorene granice. Zabrinjava me se da to podruèje neæe ostati cr- reteritorijalizacije što se stvaraju dvije Evrope, na rupa. Uostalom, pitanje je Marina Gr iniæ, jedna bogata, a druga siromaš- koliko æe trajati Evropska unija. [email protected] na. Inaèe, ne mislim da sadašnje Ni ona nije nešto što je vjeèno. jaèanje nacionalizma predstavlja – Vladimir Gligorov: Ako bi neki veliki problem. To æe traja- se na Balkanu poèelo ivjeti nor- povezan s politikom identiteta? jerom eksploatiranja i zauzimanja cije i pokretljivosti kao stalnog ti neko vrijeme, pa æe val opet malno, ako bi prestali animozi- Koji je jedan od temeljnih zako- prostora, fizièkog prostora, od- izuzetka: od graðanskog rata do oslabiti. teti i mr nje, mislim da bi ta re- na kapitala? Da osvaja nova pod- nosno zemlje i zemljopisa, bila je policijske operacije. O tome sam – Vladimir Gligorov: Jaèa- gija, a naroèito podruèje bivše ruèja, sve više i više njih. Namje- na kocki. No danas više nije rijeè pisala u prošlom broju Zareza. nje nacionalizma mo e se nega- Jugoslavije, relativno brzo mog- ra je kapitala postiæi apsolutnu o teritorijima u klasiènom geog- Reteritorijalizacija se dogaða tivno odraziti na odnose zema- la do ivjeti prilièno visok rast. granicu ili nadiæi samu ideju gra- rafskom smislu. Sve i svatko mo- samo na mjestima gdje je nije bi- lja s podruèja bivše Jugoslavije s Ne vidim apsolutno nikakva raz- nica, uvijek se transformirajuæi u e biti pretvoreno u novi teritorij lo prije, klonirajuæi samu sebe na Evropskom unijom. Evidentan loga zbog kojeg to ne bi bilo kanibala, ili bolje reèeno ponaša- i postati dio procesa reteritorijali- mjesta gdje je nije bilo (prema je sna an populistièki i naciona- moguæe. Naravno, ako se nasta- juæi se kao on, pro diruæi i zacije. Ako smo spremni malo Hito Steyerl). Štoviše, ona je tvr- listièki pritisak da se ne suraðu- vi s animozitetima, onda ovo sa- obuhvaæajuæi sve što je prije pos- dublje pogledati paradigmu koju dila, bur oaska Utopija doslovno je s Haškim tribunalom, a ta su- dašnje stanje mo e potrajati i èi- tojalo. Kapitalizam je uvijek bio predla e nova povijesna formaci- je stvorena destrukcijom i devas- radnja je jedan od uvjeta za nor- tavu generaciju. sustav unutrašnjih, meðusobno ja, kako Micheal Hardt i Negri tacijom polo aja i njihove tran- ovisnih, sluèajnih granica, grani- shvaæaju Imperij, nalazimo se u sformacije u ne-mjesta, svim vr- ca koje se stalno pomièu i repro- situaciji da umjesto trostrukog stama oru ja, strojeva i tjelesnih duciraju same sebe na širem oblika nacionalna dr ava-imperi- promjena. To znaèi da dominan- Vladimir Gligorov: Hrvatski sluèaj podruèju. Povijest kapitalizma jalizam-modernitet, (gdje je im- tni procesi proizvodnje daju nije ogranièena samo na jednu perijalizam bio produ etak suve- prednost komunikaciji i koope- pokazuje da je poprilièan broj ljudi koji je prvobitnu akumulaciju. Kada je rene moæi europskih nacionalnih raciji, dok biopolitièka proizvod- na jeftin naèin stekao znaèajna dobra ta kapital poèeo dosezati granice dr ava izvan njihovih granica) nja zamjenjuje proizvodne aktiv- akumulacije u nacionalnoj dr a- moramo uzeti u obzir dualitet iz- nosti. Pa nja je usmjerena na dobra kasnije doveo do bankrota vi, gdje je odjednom jedva ostao meðu imperija i postmoderniteta. produkciju i reprodukciju ivota netko bi još mogao biti iskoriš- Ova nova povijesna formacija, s samog. Proizvodnja viškova u in- ten, proces prvobitne akumula- referencom na Foucaulta (preu- dustriji i kakvoæa zamijenjeni su cije poèinje ponovno od poèet- zimajuæi njegove ideje o prijelazu danas poveæanom nematerijal- ka. Kapital je bio prisiljen repro- iz društva ka njavanja u društvo nom intelektualnom radnom ducirati samog sebe iznova i iz- kontrole) i osobito na Deleuzea snagom, temeljenoj na komuni- nova i taj je proces neprestanog and Guattarija (preuzimajuæi nji- kaciji, koja daje eksploataciji ne- ponavljanja i reprodukcije pro- hov pogled na biopolitiku kao posrednu društvenu dimenziju mijenio pojam teritorija aktivira- proizvodnju socijalnih biæa), in- dok uvodi rad unutar svih druš- juæi nova podruèja proizvodnje, zistiraju Hardt i Negri, pokazuje tvenih elemenata. Ljudski odnosi distribucije i razmjene. Deteri- visok stupanj djelotvorne pokret- i intelektualni rad – “akumulacija torijalizacija nije proces brisanja ljivosti njezinih tehnika moæi i svijesti, tehnologije i vještina” teritorija, nego je to prvenstveno paradoksalne koherencije njezi- (kako su to formulirali Hardt i i najviše proces reteritorijalizaci- nih postupaka društvene kontro- Negri) postale su ne samo najos- je; stalno pro diranje starih i le. Ukratko, imperij se ne shvaæa novnije proizvodne snage nego stalno ponovno izmišljanje no- samo kroz ekonomske pokrete su najutjecajnije industrije proiz- vih teritorija. nego više kroz institucionalne i vodnje teorije, interpretacije i in- organizacijske paradigme. Logika telektualne moæi. Ukratko, iden- Tijelo u mre i koja pokreæe tu novu formaciju titet je odnos, a ne izvedena kate- David Harvey razradio je teo- moæi jest, prema Hardtu i Negri- gorija postojanja ili imovine koju riju fleksibilne akumulacije glo- ju, funkcionalna mnogo više ne- netko mo e posjedovati. Efekt balnog kapitalizma, koji je postao go matematièka, više rizomatska zabludjele analize jest tretirati “ono pravo” nakon prvobitne nego što jednostavno induktivna identitet kao unaprijed oblikova- akumulacije, kako bi opisao poja- ili deduktivna. Ta fleksibilnost nu kategorija, kao samoprisutnu vu “novih podruèja proizvodnje, omoguæava “imperijalnom stro- ili odsutnu iz scene akcije. Upra- nove naèine pru anja financijskih ju” da funkcionira zasigurno na vo suprotno, identitet je uvijek usluga, nova tr išta, i iznad svega, horizontalan naèin kao sustavna konstruiran unutar nekoliko sus- vrlo pojaèane stupnjeve komerci- struktura, ali jednako tako i hije- tava i tehnologija. jalne, tehnološke i organizacijske rarhijski, kao re im “produkcije inovacije”. Biotehnologija i ge- identiteta i razlike homogenizaci- S engleskoga prevela netski in enjering su zaštitni zna- je” i deteritorijalizacije i reterito- kovi takva okvira u kojemu Inter- rijalizacije. Lovorka Kozole 18 IV/91, 7. studenoga 2,,2.
ranje na odnosu pripada, dakle, jed- govu analizu naèina na koji je na- mina i za Emersona, pisati istoriju tehnike reprodukcije sve više obli- nom etièko-politièkom projektu cional-socijalistièki re im mobili- nikada ne znaèi reprezentovati kuju i odreðuju bezmalo svaki tre- koji zapoèinje pretpostavkom da se sao retoriku i vrednosti umetnosti, prošlost ili predstaviti sadašnjost – nutak našeg ivota i našeg odnosa uvek unapred odnosimo prema dru- aure, originalnosti, kreativnosti, ili, kako bi to rekao Benjamin, “ar- prema svetu. tehnologije, smrti, i rata, kako bi tikulisati prošlost istorijski ne zna- artikulisao jedan oseæaj nacional- èi prepoznati je onakvom kakva je Mediji i identiteti Eduardo Cadava, teoretièar nog identiteta i tako ustanovio i ona ‘zaista bila’”. Radi se, radije, o Kako razumevaš Benjaminov proširio svoju kontrolu nad èitavim pokušaju da se iscrta jedno prelaz- stav o odnosu izmeðu tehnologije i nizom populacija. U svom radu na no kretanje koje, pripadajuæi ono- politike? Drugim reèima, ukoliko Emersonu, uputio sam na naèine na me što zovemo prošlost ili sadaš- tehnologija registruje trenutak Konaène politike koje je retorika demokratske slobo- njost, onemoguæava kako prošlos- opasnosti, ili ukoliko sama tehno- de, graðanstva, oèigledne sudbine i ti, tako i sadašnjosti, da budu sebi logija jeste (politièki govoreæi) Zainteresovan sam za rasnih razlika èesto pomagala op- prisutne, èime istorija, kako bi to trenutak opasnosti, kako onda ravdavanju amerièkog robovlasniš- rekao Emerson, postaje “jedna iš- prihvatiti i misliti tehnologiju? iscrtavanje odnosa koji tva, nasilja, nejednakosti, ekonom- èezavajuæa alegorija”. Kako iveti u jednom tehnološkom onemoguæavaju ske opresije i kolonijalistièkih i ra- svetu a ipak se odupreti politièkim utvrðivanje nekog sistièkih iskljuèivanja. Fotografija i nove tehnologije – (reakcionarnim) uèincima tehno- naèela reprodukcije logije, kakav je naprimer onaj glo- identiteta – subjekta, Povijest je uvijek u tranzitu Buduæi da je veliki deo tvog ra- balizacije? zajednice, nacije, dr ave, Kako se tvoj rad na Benjaminu da posveæen promišljanju pre iv- – Prva stvar koju treba istaæi discipline, rase ili etnièke odnosi prema tvom radu na Emer- ljavanja prošlosti u sadašnjosti, e- jeste da za Benjamina sve što pos- grupe, jednog trenutka u sonu? Postoje li sliènosti izmeðu lela bih da ti postavim pitanje o toji mora biti dodirnuto tehnolo- Emersonovih i Benjaminovih teza nasleðu Benjaminovih razmišlja- gijom – nema nièega što je izvan vremenu, itd. – jer on bi o istoriji? nja o fotografiji: kakav je znaèaj nje ili s one njene strane. To znaèi bio samo-identièan sebi, – Podozrevam da se mnogi pi- Benjaminovih teza o odnosu izme- da u njegovom delu ne postoji mi- odbio bi svoj odnos prema taju šta je to što bi bilo zajednièko ðu fotografije i istorije za savreme- sao o politièkom – da ne postoji drugima Benjaminu i Emersonu: pisali su u ni razvoj novih reproduktivnih misao o tome šta bi mogla biti po- razlièitim vekovima, razlièitim tehnologija, posebno novih digi- litièka praksa – koja takoðe nije zemljama, i u razlièitim istorijsko- talnih tehnologija? misao o tehnologiji, i koja ne pro- politièkim kontekstima. Štaviše, – Buduæi da nove tehnologije – lazi kroz tehnologiju kako bi joj se Branka Arsiæ èak i obzirom na moju vlastitu in- video, digitalno i kompjutersko sli- oduprla. Ukoliko uvlaèenje tehno- Ne postoji misao o telektualnu putanju, svaka od ovih kanje, termografske slikovne tehni- logije u naše svakodnevno postoja- Za poèetak, volela bih da poku- knjiga, èini se, pripada potpuno ke, medicinske slike, itd. – sve više, nje odreðuje ono što Jinger naziva šaš da opišeš svoj rad i svoj teorij- politièkom koja razlièitoj istoriji, posebno imajuæi po svemu sudeæi, zamenjuju medi- “prostorom apsolutne opasnosti”, ski napor... u vidu da se ove knjige predstavlja- jum fotografskog filma, mogli bis- onda je to zato što je jedinstvenost – Mogao bih da zapoènem te- istovremeno nije i ju u razlièitim modalitetima: u raz- mo pomisliti, kao što veæ mnogi je- tehnologije postala mera naše “èo- zom da moj rad u velikoj meri dodi- lièitim tonovima, ritmovima i èak su, da Benjaminova razmišljanja o veènosti”, medijum procesa teh- ruje materijale izvedene iz nekoliko misao o se slu e razlièitim reènikom i naèi- fotografiji, filmu i kulturnim medi- nologizacije, homogenizacije, ko- nacionalnih knji evnosti i tradicija knji evnosti nom obraæanja. Istina je, meðutim, jima, postaju zastarela. To bi bilo u modifikacije i nasilja koji, izmeðu (izmeðu ostalih, amerièke, engles- da sam obe ove knjige završio ot- saglasnosti sa sve prisutnijim oseæa- ostalog, prete da izbrišu jedinstve- ke, nemaèke, francuske, španske, prilike u istom trenutku, iako sam jem da je sama fotografija danas nost i delotvornost politièkog de- grèke i arapske), nekoliko disciplina knjigu o Emersonu zapoèeo neko- postala stvar prošlosti, i da je u na- lovanja. Iz tog razloga, u svojim (knji evnosti, filozofije, umetnosti, gima. Ovaj projekt pokušava da iz- liko godina pre knjige o Benjami- šoj savremenoj eri globalnih medij- tezama o istoriji, Benjamin odre- muzike, istorije, politike, ekonomi- nova promisli aksiomatiku koja nu. To znaèi da sam du e od tri skih mre a i sve ekspanzivnijih vi- ðuje trenutak opasnosti kao trenu- je, religije, prava, medija, arhitektu- podr ava zahteve za delovanjem i godine radio na obe knjige istovre- zuelnih tehnologija, revolucionarni tak u kojem potèinjene klase ose- re, meteorologije, geologije i pri- odgovornošæu subjekata bez upuæi- meno. Štaviše, iako se mo e reæi da zadatak koji je Benjamin pripisao æaju da æe ih “preplaviti” konfor- rodnih nauka uopšte), i nekoliko vanja na odnose u okviru kojih su ove knjige pokrivaju razlièite ma- filmu i fotografiji, nestao. U odgo- mizam – to je, dakle, trenutak u anrova pisanja (esej, politièki go- ovi subjekti uopšte i konstituisani – terijale iz razlièitih oblasti specija- vor na ovaj oseæaj – a znam da se kojem one oseæaju da se izla u ri- vori, istorijska i pravna dokumenta, bez obzira na to da li se oni shvataju lizacije i èak razlièitih nacionalnih mnogi ne sla u sa mnom – rekao ziku da postanu instrumenti svog nauène rasprave, poezija, romani, kao individualni, kolektivni ili na- knji evnosti, one ipak odra avaju bih da Benjaminova razmišljanja o vlastitog potèinjavanja. itd.). Ukoliko sam pokušavao da ra- cionalni – ali ne zato da bi etièke i moj tekuæi interes za odnos izme- odnosima izmeðu fotografije i isto- Rizik “konformizma” dosti e dim nekoliko stvari istovremeno, na politièke iskaze i èinove uèinio ne- ðu knji evnosti i istorije, jezika i rije ne samo da zahvataju, anticipi- svoj vrhunac u politièko-ekonom- nekoliko razlièitih naèina istovre- moguæim, nego, obrnuto, da bih us- politike, i pamæenja i aljenja.(...) raju i objašnjavaju skorašnji razvoj skoj hegemoniji koja – u do sada meno, onda je to zato što verujem tanovio putanju za njihovu buduæ- Pokušavajuæi da iscrtam Benja- reproduktivnih tehnologija, nego nepoznatim oblicima i brzinama, a da se nikada ništa ne dogaða u izo- nost. Rekao bih, èak, da ne mo e da minovo i Emersonovo shvatanje da su ona danas mo da još urgen- uz podršku nekolikih diskurzivnih lovanosti, da nikada ništa nije uèi- postoji nikakva etika ili politika ko- istorije, istovremeno sam pokuša- tnija i va nija nego ikada ranije. i èesto transnacionalnih naèina pot- njeno u usamljenosti. Iz tog razlo- ja ne bi poèela ovim oseæajem za od- vao da razgranièim ono što bih Smeštajuæi pitanje slike u samo sre- èinjavanja i dominacije – svoju sna- ga, veliki deo mog rada pokušava da nos i pitanjem o odnosu. nazvao istorijskom i retorièkom dište svojih analiza, Benjamin insis- gu sve više crpe iz tehnièko-medij- razume prirodu odnosa – na primer, “fizionomijom” jezika svakog od tira na tome da politika i istorija vi- skih sredstava. Ove medijske teh- odnosa izmeðu tekstova, izmeðu Retorika politièkog èina ovih pisaca. U sluèaju Emersona, še ne mogu biti mišljene kao da nologije, mobilisane u konfliktnim knji evnosti i filozofije, istorije, po- Da to ka em drugaèije: zainte- na primer, pokušavao sam da ob- prethode tehnièkim medijima, da i krajnje razlièitim kontekstima, litike, ekonomije, ili tehnologije, iz- resovan sam za protivreènosti i pa- jasnim zašto je toliko èesto, u svo- istorijski i politièki dogaðaji mora- uoblièavaju i ugro avaju sve oblike meðu sebe i drugih, izmeðu razlièi- radokse koji uoblièavaju neke od jim spisima o istoriji, upuæivao na ju da budu shvaæeni u odnosu pre- demokratije koji su danas tako tih zajednica ili nacija, izmeðu jezi- najdragocenijih pojmova u ime ko- jezik vremena u meteorološkom ma problemima reprezentacije i osetljivi i protivreèni. Iz tog razlo- ka i podruèja istorije i politike, iz- jih tako èesto delujemo u svetu – smislu, a u sluèaju Benjamina, e- reprodukcije, i da nas reproduktiv- ga, veliki broj kritièkih dela (uklju- meðu prošlosti, sadašnjosti i buduæ- identitet, razlika, èoveènost, na- leo sam da razumem zašto je nep- ne tehnologije, obeæavajuæi da æe èujuæi tu delo Deride, Avital Ronel, nosti. U svakoj od ovih instanci cionalnost, demokratija, sloboda, rekidno koristio jezik fotografije nam »pribli iti« stvari, istovremeno Semjuela Vebera, Bernara Stiglera i zainteresovan sam za iscrtavanje etika, odgovornost, ivot, smrt i da bi mislio o istoriji. vode ka istoriji i odvraæaju od nje. an-Lik Nansija), koji za svoje po- odnosa koji onemoguæavaju utvrði- pamæenje – protivreènosti i para- Iako se èini da ove metafore nu- To što danas ne postoji dogaðaj ko- lazište èesto uzimaju Benjaminova vanje nekog identiteta – subjekta, dokse koji se pojavljuju kada u ob- de razlièita shvatanja istorije – ji nije dodirnut tehnièkim medijima razmišljanja o odnosima izmeðu zajednice, nacije, dr ave, discipline, zir uzmemo odnos. Emersonove klimatske metafore – a trebalo bi da se prisetimo da je tehnologije i politike, insistira na rase ili etnièke grupe, jednog tre- Upravo zato što pojmovi koje naglašavaju kretanje i prela enje, a sâm jezik uvek jedan od ovih medi- uvidu da se politika mo e promiš- nutka u vremenu, itd. – jer on bi bio koristimo kako bismo govorili o Benjaminove fotografske figure ja – u najmanju ruku je mera znaèa- ljati samo u smislu medija bez kojih samo-identièan sebi, odbio bi svoj našem istorijskom i politièkom fiksiranost i zamrzavanje – ipak ja ovog insistiranja, kao i trajnosti i se nikada ne bi ni dogodila – insisti- odnos prema drugima. Ovo insisti- postojanju mogu da zadobiju razli- bih sugerisao da su one samo razli- znaèaja Benjaminovog mišljenja. ra, èak, na tome da moramo, pola- èita znaèenja u skladu sa konteksti- èiti naèini opisivanja i pobuðivanja Time ne elim da ka em da ne- zeæi od ovih medija, da pokušamo ma unutar kojih su mobilisani – svi- sliènih vremenskih i istorijskih ma razlika izmeðu takozvanih da mislimo (ili da izumemo) jedno duardo Cadava, amerièki ma nam je poznato koliko je u as- struktura. “novih” tehnologija i onih koje su otvaranje prema drugaèijoj istoriji filozof, teoretièar knji evnosti i nih, nasilnih i usmræujuæih stvari Da budem precizniji, kada Be- Benjaminu bile na raspolaganju to- ili politici, mo da èak i prostoru za profesor na sveuèilištu Prince- uèinjeno u ime demokratije, slobo- njamin tvrdi da je “zadatak istorij- kom njegovog ivota, nego, radije demokratiju koja tek treba da doðe. ton, ubraja se meðu najsmjelije mislioce de, prava, èoveènosti i zajednice – skog materijalizma u tome da pok- da ove “nove” tehnologije – sa Dovoljno je samo da se prisetimo u konstelaciji postmodernih razmatranja veliki deo mog rada, mo da èak i èi- rene jedno iskustvo istorije koje svim uèincima koje imaju na savre- medijskog spektakla “zalivskog ra- politièkih subjekta i kritièko-teorijskih tav moj rad, mo e biti opisan kao pripada svakoj novoj sadašnjosti”, meno razmišljanje o subjektivnos- ta”, ili tekuæeg “rata potiv teroriz- razmatranja povijesti. Posebnu pa nju u jedan napor da se analizira, proèita i on onda upuæuje na istorijsko kre- ti, percepciji, pamæenju, arhivizaci- ma”, pa da registrujemo šta je to što svom radu posvetio je dijelektièkom od- odmeri retorika i jezik bez kojih tanje koje, prekidajuæi i obustavlja- ji, politici i istoriji – treba razume- je Benjamin razumevao kao opas- nosu vizualnih i auditivnih masovnih politièki èinovi, gestovi i formacije juæi kontinuitet istorije, pripada ti unutar horizonta Benjaminovog nost od estetizacije politike, ili da medija i povijesti. nikada ne bi mogli da se dogode. kretanju neprekidnog prelaska, mišljenja. Drugim reèima, ukoliko se uverimo u razlièite naèine mobi- Eduardo Cadava gostovao je u Zagre- Ovo stavljanje naglaska na jezik ne metamofoze i transformacije – on, ovi savremeni naèini reprodukcije lizacije tele-tehnologija u ime ove bu u organizaciji Beogradskog kruga, smera na to da sugeriše kako su is- drugim reèima, upuæuje na nepre- upuæuju na nešto novo, onda ovo ili one politièke pozicije. To što se past:forwarda - teorijskog odjela centra torijski i politièki èinovi, dogaðaji kidnu promenu koja takoðe odre- novo nije nešto što se dešava “po iste tele-tehnologije mogu upotre- za net.kulturu [mama] i Multimedijalnog ili stvarnosti samo reè, kako su svo- ðuje klime Emersonovog shvata- prvi put” u istoriji. Oni, naime, biti kao podrška ili izazov razlièitim instituta. Prilikom Cadavinog gostovanja divi na jezik, nego, radije, na to da nja istorije. To da je istorija uvek u upuæuju na intenzivno ubrzavanje politièkim programima, znaèi da i- predstavljen je prijevod njegove knjige uka e kako oni ne bi postojali bez tranzitu – a u skladu sa jednim kre- jednog kretanja koje je uvek veæ vimo – danas mo da više no ikada, Reèi svetlosti (Words of Light: Theses on reèi i jezika, bez reèi i jezika koji su tanjem koje nije ni kontinuirano ni bilo na delu unutar istorije repro- obzirom na virtualizaciju prostora i the Photography of History) u izdanju im pomogli da se dogode. linearno – znaèi da je istorija nešto duktivnih tehnologija, na jedno vremena koje ove tehnologizacije Beogradskog kruga. U svom radu na Benjaminu, na èemu nikada ne mo emo prisus- ubrzavanje koje pripada procesima podrazumevaju – u svetu u kojem primer, pokušavam da iscrtam nje- tvovati. Iz tog razloga, i za Benja- na osnovu kojih se mo e reæi da više ne mo emo da razluèimo iden- IV/91, 7. studenoga 2,,2. 19 titete i dogaðaje od njihove repre- vanja i odgovornosti uopšte. Kao rija nastupa bez ikakvih garancija, radove Deride, Balibara i drugih, Nema revolucije bez zentacije, tela i psihe od aparatura, što sam to pokušao da poka em bez ikakvog cilja borbe, i bez iz- da su njegove lekcije – o istoriji, knji evnosti aktualnost od simulakruma, ivot posebno obzirom na Benjamina i gleda da æe neodreðenost, iz koje religiji, ekonomiji, ideologiji, za- Posebno naglašavajuæi posled- od smrti, “stvarno” od “snimlje- Selana, figura sna postaje, izmeðu svaki èin mora da nastane, nestati. konu, pravu, nacionalizmu, rasiz- nja dva momenta, eleo bih da ka- nog” vremena, privatan prostor od ostalog, sredstvo preispitivanja te- mu, ropstvu, kolonijalizmu, ratu, em da je Marksov interes za knji- javnog, i demokratiju od njenih me nacionalnog buðenja koja je ta- Anðeo/demon povijesti medijima, globalizaciji politike i evnost mo da èitljiviji kada pres- mnoštvenih drugih. To znaèi da se ko èesto obznanjivala pojavu na- U svakoj od ovih instanci, Be- kapitalistièkih imperijalizama svih taje da govori o onome što naziva- politièke posledice ovih tele-tehno- cistièkog re ima, sa njegovim obe- njamin naglašava opasnost, slepilo, vrsta – danas urgentnije i neop- mo romanima, poezijom, prozom logija ne mogu analizirati ili preis- æanjima oslobaðanja i novog pros- neizvesnost i neproraèunljivost hodnije no što su to ikada ranije ili prièama, i kada umesto toga, pitivati bez uzimanja u obzir èitave vetiteljstva. Ukoliko san ovde pos- koji strukturiraju naše iskustvo. bile. One ostaju najznaèajniji, naji- upuæuje na iluzije, halucinacije, mre e onoga što je Derida nazvao taje figura sa politièkim implikaci- Taèno je da ova svojstva postoja- zazovniji i najpromišljeniji resurs fantazme, virtualnosti i simulakru- “utvarnim uèincima” – ukljuèujuæi jama, onda je to zato što je pove- nja mo da upuæuju na teškoæu ar- koji imamo kako bismo oslovili me, koji u sve veæoj meri obrazuju tu i nove brzine u skladu s kojima zan sa èitavom jednom mre om tikulisanja jasnog pravca kretanja ono što sve br e postaje potpis naše svakodnevno postojanje – i iz se pojavljuju sve vrste razlièitih si- pojmova - ili zato što je figura za za politiku, etiku ili odgovornost. “našeg doba”: ubrzanje nasilja, tog razloga njegovi spisi ostaju ta- mulakruma (protetièke slike, vir- nju – od kojih se, pojmova, naime, Ali, ja bih tvrdio da ukoliko naše ekonomske opresije, nejednakosti, ko suštinski i tako neophodni za tualni dogaðaji, itd.), kao i utvarne svaki mo e misliti samo u odnosu etièko-politièke odgovornosti po- gladi, rata i etnièkih, verskih i kul- nas. uèinke kibernetièkog prostora i no- prema drugima, i od kojih svaki kušavaju da minimalizuju takve turnih sukoba koji danas odreðuju (...) vih naèina nadziranja, strukture pripada aksiomatici Benjaminovih opasnosti, takve neizvesnosti i tre- mnoge oblike patnje i smrti u èita- Mogli bismo èak da ka emo ka- progonjenosti koje podr avaju shvatanja istorije, politike, etike i nutke ne-znanja (kako bi nas uve- vom svetu – jedno ubrzanje koje je ko je ono što knji evnost èini knji- strategije kontrole, manipulacije i odgovornosti. U slavu konciznos- rile u iluziju naše sigurnosti, kako neodvojivo od prividno protivreè- evnošæu – a to je njena moæ da disciplinovanja svih vrsta (vojnog, ti, ovde æu uputiti samo na one od bi potvrdile bilo našu dobru save- nih procesa regionalizacije i globa- izazove i proizvede iluzionistièke, kaznenog, medicinskog, ekonom- ovih meðusobno povezanih poj- st, bilo ispravnost naših uverenja), lizacije na koje si uputila, a o koji- imaginarne, fantazmatske odnose, skog, obrazovnog, itd.). mova koji su za mene najva niji. onda se one izla u riziku da posta- ma sam ja raspravljao kao o benja- njena moæ da izumeva – istovreme- To što ova transformacija nika- Prvo, Benjaminovo mišljenje o nu nešto što se razlikuje od poli- minovskoj “opasnosti”. no i ono što joj onemoguæava da da ne mo e biti programirana ili istorijskom i politièkom delovanju tièkog, etièkog i odgovornog. Marksu sam se, dakle, vratio u ostane prosto knji evnost, ono što zagarantovana, to znaèi da u sva- polazi od njegovog uverenja da ni Drugim reèima, ukoliko svaki ob- spoznaji o neizbe nosti njegovog je èini istorijskom i politièkom. kom trenutku moramo da upot- prošlost, ni sadašnjost, ni buduæ- lik politièke odgovornosti mora da mišljenja – ne samo za mene lièno, Marks nam govori da se istorija i rebljavamo medijske tehnike pro- nost nikada ne mogu biti spoznate odgovori, ukoliko on svoje pola- nego za “naše doba”. eleæi da od- politika dogaðaju na površini repre- tiv tehnika medija: drugim reèima, u njihovoj celokupnosti, i da nika- zište mora da ima u onome što je redim sredstva njegove analize – zentacije (to je, naravno, ono što to znaèi da se uvek izla emo riziku da ne mogu biti spoznate sa izves- pred nama, onda bi bilo neodgo- šta je to što ih omoguæava, ali, ta- Benjamin ima na umu kad ka e da osna ivanja upravo onih tehnièko- nošæu. U tom kontekstu, san pos- vorno odvratiti se od tih teškoæa, koðe, i šta je to u njima što nam “tendencija jednog knji evnog dela medijskih aparatura i uèinaka koje taje figura ove nemoguænosti da opasnosti i neodreðenosti koje od- poma e da posvedoèimo o jednoj mo e biti politièki ispravna samo elimo da promenimo, odnosno ri- vidimo (buduæi da su naše oèi zat- reðujuju uslove našeg istorijskog buduænosti, da ostanemo otvoreni ukoliko je, takoðe, knji evno is- ziku da budemo prisvojeni od stra- vorene kada spavamo), ili da bude- postojanja – tj. uslove unutar kojih za nju, ma koliko nesigurna ona pravna”, ili da “politièki ispravna ne njih... Iz tog razloga, a obzirom mo u potpunosti budni za istoriju. uvek mora da nastane svaka odlu- mogla biti – pokušao sam da uka- tendencija ukljuèuje knji evnu ten- da nikada ne mo emo u potpunos- On je povezan sa onim što je Bloh ka, delovanje ili sud.(...) em na resurse koje je Marks pok- denciju”). To znaèi da ne postoji ti da izmaknemo podruèju tehno- nazvao “tamom pro ivljenog tre- Ukoliko se, dakle, èitavo Benja- renuo u svojim naporima da ostva- misao o politièkom koja istovreme- logije, naša politièka odgovornost nutka”, tom strukturom našeg is- minovo delo mo e proèitati kao ri obeæanje demokratije i komuniz- no nije i misao o knji evnosti. Iako ne prebiva u poricanju našeg sau- torijskog postojanja koja nam napor da se inauguriše i pobudi ma, koji bi, po prvi put, ustanovili Marks nikada ne povezuje ovu knji- èesništva sa tehnologijom, u našem onemoguæava da ikada budemo jedna istorija koja sebe ne nudi jednu novu svetsku istoriju osloba- evnu tendenciju sa nekom osobi- naporu da tvrdimo kako je ovaj ili savremenici sa svojom sadašnjoš- pogledu, koja zapoèinje priznava- ðanja, pravde i jednakosti Neke od tom politikom – buduæi da ona onaj pravac mišljenja ili delovanja æu. To znaèi da svako politièko de- juæi pro ivljeni trenutak tame, on- ovih resursa pronašao sam u ono- uvek mo e biti mobilisana u razlièi- osloboðen tehnologije. Obrnuto, lovanje mora biti mišljeno obzi- da ne iznenaðuje što je njegova me što je Marks podrazumevao tim pravcima – kada on sugeriše da ona se mora nalaziti u našem priz- rom na ovu tamu, ovo slepilo i najpoznatija figura za istorijsko pod “knji evnošæu”... Šta je, dakle, nijedna revolucija ne mo e postoja- nanju ovog sauèesništva, u prepoz- neizvesnost, obzirom, dakle, na kretanje i odgovornost – anðeo is- knji evnost za Marksa? Šta je on ti bez knji evnosti, bez reprezenta- navanju njegove neophodnosti, u ono što Benjamin èesto naziva torije koji predsedava svim njego- mislio o njoj kada se nalazio pred cija koje postaju istorija, on, tako- pokušaju da iznutra odmerimo “opasnošæu”. Drugo, Benjaminova vim razmišljanjima o istoriji – od- njom? Kako je ona za njega postala ðe, tvrdi da nijedna knji evnost ne obim u kojem medijske tehnike os- mobilizacija (i, kao što æu upravo gurnuta olujom progresa ka jednoj sredstvo analize utvarne, fantaz- mo e postojati bez revolucije, da taju povezane sa onim što pokuša- sugerisati, transformacija) retorike buduænosti u kojoj ne mo e da vi- matske, halucinatorne logike kapi- ne mo e postojati nijedna knji ev- vaju da dovedu u pitanje – i zatim, i pojma sna, neodvojiva je od ono- di, ka kojoj je okrenuta leðima, i tala? Kako je ona postala suštinski nost koja nam ne omoguæava da u pokušaju da delujemo u skladu sa ga što on naziva “tehnikama buðe- koja svedoèi samo o katastrofi. deo onoga što je on podrazumevao izumemo neki svet. Iako isto toliko ovim priznanjem. nja”. Benjamin nas upozorava na Nemost i slepilo ovog anðela upu- pod politikom, istorijom, ekono- neverovatna i nesigurna kao i stanje (...) opasnost od retorike buðenja – a æuju na to da je delovanje istorij- mijom, zakonom, itd?... kojem preti, revolucija na koju To znaèi da je naša najurgentni- to posebno èini obzirom na nacio- skog znaèenja nešto što mora biti Pre svega, ova pitanja nas pozi- Marks upuæuje odgovara trenutku ja i najozbiljnija odgovornost ona nal-socijalizam – ali, takoðe, eli mišljeno nezavisno od svesti, in- vaju na to da razgranièimo razlièi- izumevanja. Nema revolucije bez koja se sastoji u pokušaju procene da nas “probudi” za ovu opasnost, tencionalnosti i subjektivnosti. te Marksove likove: 1) Marks koji knji evnosti znaèi, dakle, i da nema najmanje opasnog oblika sauèesniš- i, u drugom kontekstu, da nas Nemoæan da vidi buduænost, on, je opsednut knji evnošæu u onom revolucije bez invencije – a ono što tva – a to èini znajuæi da ovaj napor “probudi” iz 19. veka, iz “snevaju- takoðe, ne mo e ni da interveniše smislu u kojem je naèelno shvata- je izumljeno uvek je knji evnost, ali nikada ne mo e da izmakne opas- æeg sna” zahvaljujuæi kojem nas u njeno kretanje, niti da iskupi mo; 2) Marks bez koga bi bilo ne- knji evnost na naèin na koji je ra- nosti koju pokušavamo da prevla- kapitalizam dr i u svojim èinima. prošlost u koju gleda (i koju, sto- moguæe razumeti knji evnost – zumeva Marks: kao ono što nikada damo. Mi ostajemo izlo eni opas- To znaèi da se »tehnike buðenja« ga, mo da èak i ne vidi). Upravo Marks èije je ime uvek bilo povezi- nije sebi identièno, kao ono što do- nosti upravo zato što znamo da æe mogu povezati – u razlièitim tre- ovaj nedostatak kontrole – izazvan vano sa analizom knji evnosti, ne lazi do sebe samo kada, izmeðu os- sve što èinimo uvek biti nedovolj- nucima i okolnostima, i obzirom strukturom pasivnosti koja odre- samo u njegovim vlastitim istraj- talog, prizna svoj odnos prema is- no: štaviše, opasnost ne bi ni posto- na razlièite programe – kako sa re- ðuje naš odnos prema istorijsko- nim referncama i èitanjima, nego, toriji, politici, religiji, ekonomiji i jala kada ne bi bila u stanju da se volucionarnom, tako i sa reakcio- politièkom delovanju (pasivnosti takoðe i u delima u kojima se upu- zakonu, i kada, povlaèeæi se na ovaj odupre, da istraje, i da progoni sva- narnom politikom, usled èega se koja je povezana sa našom nespo- æuje na njegovo ime i njegove tek- naèin od sebe, strukturira i uobla- ki naš pokret. Opasnost je, mo da, san, u izvesnim trenucima, mo e sobnošæu da odredimo naš odnos stove; 3) Marks koji je tako èesto èava naše odnose prema svetu. Kao upravo ono što nam daje pravo na povezati sa opasnošæu, a u nekim prema drugima, prema kretanju is- koristio knji evnost kako bi anali- medijum istorije i politike, knji ev- politiku i politièko delovanje. drugim sa onim što joj se suprot- torije i prema svemu što nas spre- zirao istorijsko-politièki ivot – nost je ono što omoguæava tran- stavlja). Za Benjamina se ovde radi èava da obuhvatimo i zahvatimo koji je koristio Balzaka kako bi sformaciju. Zato bi, za Marksa, jed- Figure sna i tehnike buðenja o moguænosti probijanja “praga iz- sadašnjost) – èini buduænost nep- analizirao i osudio rojalistièku po- na politika koja obeæava univerzali- Ukoliko nikada ne mo emo da meðu sna i budnosti”, o razgrani- redividljivom, a naše odluke i delo- litiku, koji je Šekspirovog Timona zaciju emancipacije takoðe tra ila zahvatimo “sada” istorije, ukoliko èenju njihovih isprepletenosti, ka- vanja riziènim i opasnim. Ovaj ne- Atinjanina i Defoovog Robinsona od nas da zamislimo – kroz »knji- smo uvek veæ usnuli i, otuda, nes- ko bi sugerisao da se oni nikada ne dostatak kontrole, dodao bih, ta- Krusoa mobilisao kako bi govorio evnost« – jedan svet u kojem više posobni da registrujemo trenutak pojavljuju sami. Zato što ne posto- koðe nam poma e da objasnimo o ekonomskim procesima koji bi ne mogu da postoje rasizmi, nacio- opasnosti, kako je onda uopšte mo- ji buðenje ili prosveæenje koje ta- zašto je Benjamin bio toliko op- inaèe ostali nejasni, i koji je koris- nalizmi, klasne ideologije i eko- guæe delovati politièki? Da li u koðe nije dodirnuto snom i ta- sednut artikulisanjem jedne teorije tio Servantesovog Don Kihota ka- nomske opresije svih vrsta. Ona bi ovoj noæi neznanja postoji neki mom, politièko delovanje i odgo- kockanja. ko bi kritikovao mladohegelovce; od nas, dakle, tra ila da zamislimo prostor za politièku odgovornost i vornost moraju biti mišljeni obzi- (...) 4) Marks koji, uprkos stalnim ono što nam svet nikada nije ponu- kakvo bi moglo biti znaèenje poli- rom na svet u kojem mi nikada upuæivanjima na knji evnost, sve- dio: apsolutnu slobodu, pravdu i tièke odgovornosti u ovom sluèa- nismo sasvim svesni, u kojem ni- Što je Marksu knji evnost? jedno govori da knji evnost kao jednakost. Iz tog razloga, uvek i u ju? kada nemamo potpunu kontrolu Trenutno radiš na eseju o Mar- takva ne postoji, buduæi da je ona svakom trenutku, moramo iznova – Kao što znaš, u više svojih naših èinova i njihovih posledica. ksu. Imajuæi u vidu situaciju da- upisana u, i neodvojiva od, jednog da izumevamo svet – zato moramo, tekstova – o Selanu, Benjaminu, Treæe, Benjaminovo uverenje da našnjeg sveta, procese globalizaci- nejednako odreðenog sistema a kako bi to rekao an-Lik Nansi, Blohu, Prustu, i Kafki, na primer – identifikacija izmeðu emancipacije je, regionalizacije, itd., šta bi mo- društveno-istorijskih i politièkih “da izumemo svet, umesto da se bio sam zainteresovan za naèine na i prosveæenosti nikada ne mo e bi- gao da ka eš o znaèaju Marksove praksi i proizvodnih odnosa – jednom potèinjavamo a da o dru- koje retorika i motivi sna bivaju ti osigurana. To znaèi da je obeæa- filozofije obzirom na ove okolnos- Marks, drugim reèima, èije materi- gom sanjamo”. mobilisani unutar rasprava o isto- nje emancipacije – obeæanje koje ti? jalistièke analize odustaju od poj- rijskoj i politièkoj odgovornosti. daje svako revolucionarno delova- – Taèno je da pišem o Marksu, ma knji evnog dela (tj. dela koje bi U svakoj od ovih instanci, za ove nje – uvek progonjeno nesigurnoš- ali moj interes u tom radu je, mo - bilo iskljuèivo knji evno), ali koji pisce se nije radilo samo o moguæ- æu u pogledu vlastite realizacije, da nešto skromniji od napora da nam ipak poma e da razumemo * Zarez donosi skraæenu i no- nosti delovanja protiv potencijal- jednom nesigurnošæu koja je po- utvrdim šta bi za nas danas mogli kako nešto poput institucije knji- vinskoj formi prilagoðenu verziju no opasnih istorijsko-politièkih vezana sa èinjenicom da nema po- da znaèe njegovi spisi – iako sam, s evnosti nastaje istorijski, politiè- intervjua koji èini predgovor prije- uèinaka diskursa emancipacije, litièkog èina koji bi mogao da druge strane, u iskušenju da ka em ki i ideološki, i Marks koji na taj vodu Kadavove knjige Reèi svetlos- prosvetiteljstva i buðenja, nego, predvidi svoje posledice, koji bi da bi za nas, danas, njegovi spisi naèin revidira naše razumevanje ti, u izdanju Beogradskog kruga, takoðe, i o moguænosti koncep- unapred mogao da zna svoj ishod. trebalo da znaèe sve. Èak bih insis- knji evnosti; i 5) Marks koji opla- 2002., a u povodu autorova preda- tualizacije uslova politièkog delo- Iz tog razloga, za Benjamina isto- tirao na tome, a sledeæi skorašnje kuje knji evnost, iako je piše... vanja u net-klubu mama u Zagrebu 20 IV/91, 7. studenoga 2,,2.
puta duljima od trupa, što, istièe moænog oru ja (i njih kao oru - se kuhaju eliksirski nadomjesci ma domaæeg tiska. One su, kako ona, onemoguæuje Barbie obav- ja) omoguæila je i izrazila moæna ljudskoj slabosti postavimo stvar je poznato, mete ne samo ozbilj- ljanje ikakva posla, a time i ispu- raèunalna i filmska tehnika. Bar- Barbie realno: što æe biti s njima ne, poluozbiljne i šaljive feminis- njavanje profesije veterinarke ili bie, dekadentna i artistièna, nije koje nose Barbie satove, imaju tièke ili neke druge društvene za to predviðena: nema filmskog Barbie gumice za kosu, Barbie kritike, nego i antibarbie-kampa- hita (ako se slo imo da se u fil- tetova e i jedu Barbikina èoko- nja, antibarbie ili hang Barbie mske hitove ne raèuna prvi film o ladna jaja? A igraju se Pokemon- umjetnina. A malo tko se, meðu- Oh, Barbie Barbie, dostupan na policama meèeva, vole Harryja Pottera i tim, u navali pokušaja dekon- bolje opremljenih knji ara) niti Pikachua? struiranja socijalne zbiljnosti napete kompjutorske igrice preo- Što je od toga dvoga istina? Barbika, pita imaju li i one pravo Barbie nam kao takva dijevanja Barbie. Ono što Bar- Moguænost izmjeniènih identifi- na zaštitu svojeg ljudsko-lutkas- polako nestaje, ostavljajuæi bie-interaktivni program nudi kacija je veliko podruèje igre dje- tog dostojanstva. Pravo biti ono za sobom svijet napredne, svodi se uglavnom na slikovnice vojèica nove epohe, u kojoj je što jesu, Barbike. Ništa osim Barbie na pikniku, na selu, niza- emancipacija poluèila svoje: nit- vanjština. s tehnološkom nje raznolikih a podjednako ubi- ko im ne nameæe ništa, ni hiper- suvremenošæu usklaðene, jenih scena Barbikinom poja- enstvenu enu, bivšu njemaèku Koliko æe dugo Barbie ivjeti djeèje mašte i neobiènim vom, koje su mo da i punile ima- porno-lutku Lilli, poslije lansira- Super Barbike ili power Bar- skokom koji je dosad ginarij nekih djevojèica, uvjera- nu kao Amerikanku Barbie, ni bies se ipak, èini se, ne osjeæaju vajuæi ih u postojanje scena za Mulan i druge ene ratnice ili us- jako povrijeðene: Claudiu Schif- izvela malo koja igraèka, koje treba postojati odgovaraju- pješne trenerice nekadašnjih Me- fer je bio primio i argentinski sve suverenije vlada æa sprema (garderoba, frizura, duza, zmajeva, Kiklopa ..... predsjednik, dok je zacijelo dvije odraslom maštom zvanom itd.) koja èini smislenim postoja- Takva su neriješena pitanja, treæine Argentinki udilo za nje- nje sela. Ili piknika. kolikogod opæepoznata, ipak uz- zinim uto bijelim pigmentima. društvena zbilja ili Barbie nam kao takva polako rok mnogim prosudbenim zam- (Barbika je Arijka, primijetit æe konstruirana socijalna zbilja nestaje, ostavljajuæi za sobom kama. Recimo, ozbiljan problem neki). Kurnjikova, istina, nije is- svijet napredne, s tehnološkom identifikacije prave i neprave tog podrijetla, ali je uvjerljiv suvremenošæu usklaðene, djeèje Barbike je miješanje izvanjskih i znak nastupa sporty-Barbies, ko- mašte i neobiènim skokom koji unutarnjih kriterija prosudbe, je glume, pjevaju i vrlo su eko- Irena Matijaševiæ je dosad izvela malo koja igraèka, posebice ima li se u vidu da se te nomski emancipirane. Ne mora- sve suverenije vlada odraslom lutke u svojoj sr i mogu izvana ju, to je sigurno, u invalidskim to èini sumraènu zonu maštom zvanom društvena zbilja prekrivati svakojakim odorama, kolicima teliti kravu, kako su idola današnjice? A što ili konstruirana socijalna zbilja. pa i onim mašti posve nepoticaj- emancipaciju Barbie zamislili u sadr aj prosjeène graðan- Tko, naime, nije manje ili više nima. Barbike, nadalje, ulaze u Mattelu. ski sive ili medijalizirane global- detaljno upoznat s barbiologi- sve ozbiljnije profesije kojima, Ne zaboravimo i visoku knji- ne mašte? Sudjeluju li u neèemu jom, kako se slu beno zove zna- utoliko, nakon prvog vala femi- evnost. Lik iz romana Saula od toga likovi fikcijskih TV-seri- nost i umjetnost bivanja Barbie, nizacije (i tome razmjernog gub- Bellowa je, primjerice, sreæu na- ja koje svoj komièni uèinak polu- èiji se sadr aji mogu konzumira- ljenja društvenog ugleda) slijedi i šao s cvjeæarkom, nakon što ga je èuju pukim progovaranjem o ne- ti na Internet-stranicama? Tr iš- pošast barb(ar)izacije, o kojoj, izmrcvarila sveuèilišna djelatnica lagodi koju nam nosi ivljeni ni procvat barbiologije kapitalizi- kao jedan od brojnih primjera, (usp. Herzog), koja se svako jut- društveni trenutak: neurotiènost Frasiera, Beckera, ili sebiènost li- kova Seinfelda.... Zasadi indivi- dualizma – uoblièeni u likovima samodostatno neveselih biæa i Barbie-prièa ne postoji, postoji samo nizanje, skupljanje scena, njihovih nesuglasica sa zbiljom bemisleno, kao i sijanje sunca ili upijanje njegovih zraka. Zato æe koja je do juèer bila zajamèena i zvala se recimo brak, trajna veza Barbie još dugo ivjeti, bez nekog veæeg razloga, mo da malo ili zajedništvo – u ovom trenutku proizvode najviše TV-smijeha, realistiènijih oblina – ali promjena ne smije biti radikalna: izazvanog brojnim èinovima ko- miènog samoprepoznavanja. Barbie-prièa je pokušajte samo promijeniti oblik cvijetu koji vam se sviða, Carstvo mašte se, meðutim, na- lazi daleko od reality fikcija smiš- vegetativna, nema koji se gotovo svima sviða i nema drugog smisla ljenih da se odrasli smiju sebi sa- mima, desperadosima suvreme- u njoj ni traga nog sretno ureðenog društva. To carstvo, u kojem nema mjesta sa- ljudskoanimalnog, ra i na toj postignutoj redundan- svjedoèe i naslovi poput Glasno- ro postaravala i uozbiljivala po- moporuzi, postoji: èine ga sna - tnosti Barbie, lutki koja danas govornice u bikinijima (Globus, sebnom šminkom, dioptrijskim na i zadovoljna biæa. Samo, nisu ali za razliku od utjelovljuje sve veæ o ivotvoreno 30. kolovoza), posve usklaðen s naoèalama i slièno. Ubijanje lje- ljudska. To su tehno-mitološka u svijetu, u izrazito obilnim koli- identitetnim koordinatama pro- pote, ru ièastog, floralnog Bar- biæa, tvorevine koje se napajaju realnih èinama. Barbie korporacija se, tagonistica Seksa i grada, od ko- bie-svijeta ne bi, èini se, bio newageovski-aktiviranim znanji- naime, pravodobno okrenula jih je ona najopsjednutija sadr a- društveni dobitak, za Belowa. ma o aurama – ili, tradicionalni- vegetacijskih potpunom opremanju malih i- jem naslovne sintagme, koje li Uostalom, to je zanimljiv svi- jim, o aureolama (svetokruzima) ciklièkih mitova vih Barbika odjeæom, obuæom, podudarnosti, glasnogovorni- jet, svijet ru ièastih kabrioleta – u višebojnim energetskim ma- nakitom, kozmetikom i ostalom ca.... I to nakon uspješne, nema stvorenih samo da u njima leprša èevima, iz ratova zvijezda. Isti, rasta i propadanja, pozamanterijom. I tu se zaèela sumnje, karijere u nekretninama. duga raspuštena plava kosa. Bar- više koloristièki – manje mistièki nova, ali psihološki vrlo zamorna Nedavno je pristigla i vijest (Na- bie-prièa je vegetativna, nema u znaèaj imaju i power rangeri, a ona stoji igra: biti Barbie i igrati se s Barbie cional, 1. listopada) o kampanji njoj ni traga ljudskoanimalnog. Pokemoni nam još pru aju i uvid istodobno.... plakatima s vlastitim likom ko- Prvo, herbarijske slikovnice, za- u sitnièavo atomizirano znanje o nepomièna u samoj Igrati sebe kao Barbie, u sko- jim je odreðena enska osoba, tim javno prešanje Barbie po ma- prapoèelima, ili temeljnim ele- roj buduænosti djevojaštva, dale- velika štovateljica Barbie, ime- jicama i drugim odjevnim pred- mentima. sredini prièe, ona ko je manje zanimljivo današ- nom Angelyne pokušala graðane metima, fosilizacija ispod PVC- Gdje je tu Barbie, tema ovog njim djevojèicama jer im je sas- uvjeriti da zaslu uje kandidaturu stakalaca Barbie privjesaka i sa- teksta? Lutka ljudskog lika, dak- ivi samo u onoj vim dopušteno sa šest ili osam za gradonaèelnicu Los Angelesa. tova, dekorativnost uopæe, sve to le nemoæna? A ipak uzdignuta godina imati Kena, i odijevati se No, i popularno potrošaèka navodi na zakljuèak da Barbie do idola? Gdje je njezino mjesto, svijetloj, osunèanoj s rafiniranošæu veteranskih za- kultura prezire Barbie, svoj pripada vegetativnom svijetu, ali izmeðu ljudski slabog, najneus- vodnica. Moja se generacija toj proizvod. Ally McBeal, profesio- za razliku od realnih vegetacij- pjelijeg pileæeg osvetnika Kali- strani vrta potrebi utjecala daleko kasnije, nalki, odvjetnici koja se, istina, skih ciklièkih mitova rasta i pro- mera i slatkasto ubojitog Pikac- mo da zbog uskraæene društve- na ponekoj raspravi rasplaèe, a padanja, ona stoji nepomièna u hua, te goleme energije materija- ne podrške. Mo da je preveliko toleriraju joj se i glasne halucina- samoj sredini prièe. Ili, kako se lizirane u najbespomoænijem ob- podr avanje tih potreba razlog cije, njoj, primjerice, nitko ne ka- lijepo o svojemu ivotu izrazio lièju? Barbie se ne uklapa u ljud- današnje dosade igranja s Barbie, e da je iva Barbika, nego tu Oscar Wilde, ona ivi samo u ske mre e, s oprekama izmeðu uèiteljice i mnogih drugih, koji- i preorijentiranja djevojèica pre- stigmu opravdano dobiva njezina onoj svijetloj, osunèanoj strani odrasle i djeèje mašte, ispunje- ma se Mattel svojedobno bio ma Harryju, Pokemonima? suparnica. Kako bi to utjelovlje- vrta. nim proturjeènim stvorenjima pridru io borbi za emancipaciju nje enske slabosti, koje u pr- Barbie-prièa ne postoji, pos- dobrih animalnih zlonamjernika ena. A da njoj zapravo trebaju Barb(ar)izacija kosnim minicama, èesto suznih toji samo nizanje, skupljanje sce- i nedu nih tehnomitoloških invalidska kolica, trebala bi, pre- Meðu power rangerima ili Po- oèiju, sama naveèer došepesava na, besmisleno, kao i sijanje sun- ubojica, i drugim analitièkim ma mišljenju feministkinje kemon-trenerima poneki imaju doma, mogla biti Barbie? Kod ca ili upijanje njegovih zraka. Za- alatkama. Zaboravimo zato, na- Greer, uoèiti svaka realistiènija enski spol, što nimalo ne pro- Barbie sve štima. Pogledajte sa- to æe Barbie još dugo ivjeti, bez èas, sve dosad reèeno, i krenimo djevojèica. turjeèi èinjenici da u svijetu nap- mo kako se pa ljivo sprema na nekog veæeg razloga, mo da ma- ispoèetka, od onoga što se o Bar- Iako Barbie svojim vlasnicima rednih igraèaka vladaju muškarci, prozaièan piknik i veseli malim lo realistiènijih oblina, kako su bie mo e pametno reæi. donosi oko dvije milijarde dolara i bezrodni, bespolni Pokemoni. obiènim stvarima, od kojih se i- nedavno odluèili u Mattellu. Ali, godišnje, ona sve sna nije, u svo- S obzirom na to da ivimo u Bar- vot sastoji. I, kao uzgred, u nizu promjena ne smije biti radikalna: Barbiologija jih malodobnih potrošaèica, os- bie-nemitskoj sadašnjosti, svije- uspješnih malih svakodnevnih pokušajte samo promijeniti ob- Germaine Greer je upozorila jeæa pritisak spomenutih tehno- tu bez isukanog svjetlosnog radosti, ima i svojega Kena, koje- lik cvijetu koji vam se sviða, koji na Barbikinu potpuno nerealis- ratnièkih horda. Imaginaciju, oru ja, bez pomoæi istreniranih ga je Ally nepovratno izgubila. se gotovo svima sviða i nema tiènu graða tijela, s nogama dva uposlenu u proizvodnji njihova èudovišta i bez kotlova u kojima O Barbie se prièa i u kolumna- drugog smisla. IV/91, 7. studenoga 2,,2. 21 Zašto antifašizam danas?
I više je no ironièno da se iste hvala Bogu, inaèe nema. Ili æe mo da biti da u kategorije netolerancije, kršenja ljud- navijaèi nekog lokalnog, svejedno kojeg, skih prava, rasizma, politièkog nasilja, godine, 2001., zagrebaèkom trgu nogometnog kluba, pa æe njihovi klubovi svega onoga na èemu se temelji fašizam. vraæa ime rtava fašizma, minira plaæati visoke novèane kazne (kako sada U Hrvatskoj postoji i glasna manjina koja antifašistièki spomenik na stvari stoje, a mo da æe za koju godinu za pola e pravo na zasluge za osloboðenje takve prijestupe klubovi biti izbacivani iz zemlje, a time, oèito, i pravo da kao taoce zagrebaèkom groblju, te podi e meðunarodnih natjecanja) jer æe oni imi- svojih politièkih uvjerenja dr e ostatak spomenik «hrvatskom vitezu» tirati majmune na sam pogled na nekog stanovništva ove zemlje. Pa smo onda de- Fašizam? Juri Francetiæu igraèa èija je ko a drukèije boje. I upravo mokratska zemlja u kojoj svatko mo e re- je u tome razlika izmeðu «patoloških po- æi što misli. Osim onih koji misle da je java» u našoj zemlji i nekoj od zapad- NDH u hrvatskoj povijesti mraèna mrlja, Ne, hvala! Lovorka Kozole a ne izraz te nji hrvatskog naroda. Premda formalno spada u povijest, na- ma nema ni civilnog društva ni demokrat- ana 9. studenoga obilje ava se u ve- vodno pobijeðen nakon Drugog svjet- ske politike. æini zemalja suvremenog demok- skog rata, fašizam se na mnoge naèine I zašto onda antifašizam? Zato jer je ratskog svijeta Dan borbe protiv Premda formalno spada vratio, ne tiho, nego vrlo buèno, pa odgo- nu no prepoznati što je zaista opasno za fašizma i antisemitizma. U Hrvatskoj – vor na pitanje je li uopæe pobijeðen, glasi: civilno društvo. I premda zakoni postoje, ne. Obilje avaju se, radno i neradno, isti- u povijest, fašizam se na «Na alost, nije». I zaista je, kako ka e oni sami, ma kakvi bili, oèito ne mogu na, neki praznici sliène orijentacije, ali su Rastko Moènik, granica izmeðu fašizma i osigurati adekvatno rješavanje pojava s im datumi u zadnjih desetak godina toli- mnoge naèine vratio, ne antifašizma civilizacijska – na strani fašiz- natruhama ustaštva ili fašizma. I više je no ko puta mijenjani da je teško znati što se ironièno da se iste godine, 2001., zagre- kada obilje ava. U Hrvatskoj, meðutim, tiho, nego vrlo buèno baèkom trgu vraæa ime rtava fašizma, ima mnogo drugih stvari. U Hrvatskoj se minira antifašistièki spomenik na zagre- misama zadušnicama obilje ava godišnji- baèkom groblju te podi e spomenik «hr- ca smrti poglavnika Paveliæa, u Hrvatskoj vatskom vitezu» Juri Francetiæu. I još je djevojèice oboljele od AIDS-a imaju vlas- noeuropskih: da, skinsa ima i tamo, no ta- shvatljivo, premda upitno, da policija ne tite zasebne razrede, u Hrvatskoj mali mo je svima jasno o èemu je rijeè. I mo e- mo e pronaæi krivca za eksploziju, ali mi Romi ne mogu u školu s malim Hrvatima te li zamisliti da glavna urednica njemaèke se èini da ne bi trebao biti problem naæi jer “usporavaju intelektualni razvoj malih dr avne televizije daje ostavku ili odgova- onoga tko je odgovoran za postavljanje Hrvata”. Koji æe izrasti u velike Hrvate ra pred sudom zbog toga jer je na progra- spomenika u Slunju. koji opet neæe puštati svoju djecu u školu mu prikazana snimka koncerta na kojemu Zato antifašizam jer i u Hrvatskoj, ili s nekim tko je drukèiji. Mo da æe neki od se pozdravlja s «Heil Hitler»? Zašto faši- osobito u Hrvatskoj, elimo da ljudi, po- tih malih Hrvata u odrastanju proæi i fazu zam u Europi ne prolazi, premda ga ima, gotovo mladi, nauèe da su netrpeljivost i skinsa. Mo da æe jednoga dana prièati a kod nas ne prestaje rušiti temelje druš- netolerancija onoga što je drukèije i onih svojoj djeci kako su pretukli, izboli ili tva koje se ionako jedva pokušava posta- koji su drukèiji opasna za cijelo društvo. protjerali nekog Srbina, Ciganina ili ne- viti na svoje vlastite noge i hrani se time? Zato antifašizam jer ne elimo ivjeti u kog zalutalog crnca, kojih u Hrvatskoj, U Hrvatskoj ima mnogo toga što spa- takvu društvu.
Koliko je hrvatska Centar za djelovanje javnost mogla saznati o obilje avanju 9. Kronologija borbe za ljudska objavljen niz fotografija srušenih antifa- prava u proteklom desetljeæu šistièkih spomenika iz cijele Hrvatske. studenoga, nije teško Bilten je poslan na adrese najviših dr av- nih institucija. zakljuèiti U sljedeæe tri godine obilje avanje 9. studenoga postalo je redovita aktivnost Mirjana Radakoviæ Centra i gore navedenih organizacija i ini- ni dio civilnog društva i demokratske jav- cijativa. Svake godine širio se krug onih nosti. Smatramo to neophodnim i znaèaj- entar za direktnu zaštitu ljudskih koji su htjeli sudjelovati ili podr ati aktiv- nim, upravo ove 1998. godine – kada obi- prava izrastao je iz Antiratne kam- nosti u povodu tog datuma. Posjet Lo- lje avamo i 50. godišnjicu donošenja Op- panje Hrvatske (ARK), u sklopu borgradu (logoru za vrijeme Drugog æe deklaracije o pravima èovjeka koja je koje je od 1993. do osamostaljenja 1998. svjetskog rata, u kojem je 1941-42. stra- nastala kao jedan od odgovora zajednice godine djelovao pod nazivom Grupa za dalo više od 200 idovskih, romskih i sr- dr ava na straviène zloèine, genocid i direktnu zaštitu ljudskih prava. Jedan je pskih ena), organiziranje likovne radio- opasnost od razvoja i promocije desnih, uništenja u Drugom svjetskom ratu. Ove od osnivaèa Koordinacije organizacija za nice za djecu na temu mira, polaganje vi- radikalnih ideja i politika. elimo upozo- dvije obljetnice pru aju dovoljno poticaja zaštitu i promociju ljudskih prava u Re- jenca na Dotršèini, sve su to bile aktiv- riti na opasnost od zastupanja konzerva- da nadle ni u Hrvatskoj poduzmu jasne i publici Hrvatskoj. Dio aktivnosti Centra nosti kojima se ukazivalo na potrebu jaèa- tivnih ideja, temeljenih na mr nji, netrpe- nedvojbene korake u zaštiti i promociji je od samog poèetka bio usmjeren na po- nja tolerancije i poštivanju prava na razli- ljivosti i diskriminaciji. One su jednako ljudskih prava te u aktivnom zastupanju ticanje javnosti na zaštitu i afirmaciju kul- èitost u hrvatskom društvu. opasne kada ih izgovaraju pripadnici ‘ne- ideja tolerancije i uva avanja razlièitosti.” ture demokracije i ljudskih prava, na Izjave za javnost bile su sastavni dio formalnih’ i “marginalnih” skupina i poje- S obzirom na stanje u tiskovnim medi- prevladavanje svih oblika diskriminacije, obilje avanja 9. studenoga. Svakom se iz- dinci, kao i kada se prikriveno ali sna no jima tih godina, izjave su objavljivali samo posljedica rata i time razvoja kulture ljud- javom ukazivalo na odreðeni problem u mogu pronaæi u idejama i istupima vladi- Novi list i Arkzin. HTV je objavio priloge skih prava. U okviru toga, aktivistice i ak- hrvatskom društvu i zahtijevalo se njego- nih du nosnika te u medijima financira- o obilje avanju 9. studenoga u dva navra- tivisti Centra poèeli su 1996. godine s vo rješavanje. Problem na koji se ukazalo nim iz dr avnog proraèuna, dakle novcem ta. Prilozi su trajali par sekundi i bili su obilje avanjem 9. studenog, Meðunarod- Izjavom iz 1997, prisutan je i 2002. godi- svih hrvatskih graðana. Upozoravamo i napravljeni tako da nisu poštovali osnov- nog dana borbe protiv fašizma i antisemi- ne, stoga ga vrijedi citirati : na sustavno i namjerno relativiziranje an- na pravila informiranja. Iz njih se nije tizma. Zajedno sa idovskom opæinom u “…Tra imo od Vlade i Sabora, da – u tifašistièkih ideja i simbola u slu benoj moglo saznati tko, što i zašto organizira. Zagrebu, Savezom antifašistièkih boraca okviru svoje nadle nosti – pokrenu pos- hrvatskoj politici. Koliko je hrvatska javnost mogla saznati Hrvatske, Zagrebaèkim anarhistièkim tupak za vraæanje sadr aja èl. 240. u Kaz- Ne pristajemo na floskulu kojom nam o obilje avanju 9. studenoga, nije teško pokretom, Grupom za enska ljudska neni zakon Republike Hrvatske. Zahtije- se eli nametnuti teza da je antifašizam zakljuèiti. Reakcija nadle nih dr avnih ti- prava B.a.B.e. i Akcijom socijaldemokrata vamo da se i u našoj zemlji zakonom san- povezan s nekom ideologijom, bilo lije- jela nije bilo, osim ako ne raèunamo poli- Hrvatske, organizirali su višednevna do- kcionira sve one koji dr e rasistièke govo- vom ili desnom. Antifašizam je upravo cijski zapisnik o skidanju vreæe za smeæe gaðanja: javnu tribinu u idovskoj opæini, re, šire mr nju i netrpeljivost meðu gra- suprotno tome. On je civilizacijska teko- sa spomenika u Runjaninovoj. No, ako na temu fašizma, polaganje cvijeæa uz raz- ðanima. Ne elimo mirno gledati i aplau- vina, pogled na svijet, ivotni stav. I ne ništa drugo, organizatori akcije nisu dobi- bijene spomen-ploèe antifašistima u Zag- dirati nekome tko se u svojim javnim is- pristaje ni uz koju ideologiju, nego upra- li prekršajnu prijavu. rebu, protestno skidanje vreæe za smeæe tupima poziva na ‘genetsku predodreðe- vo suprotno, on je – èesto – odgovor na Više nema vreæe za smeæe na spomeni- sa spomenika Krsti Ljubièiæu u Runjani- nost’ ili pak posebnost i izuzetnost neke vladajuæu ideologiju. Tra imo od nadle - ku Krsti Ljubièiæu u Runjaninovoj ulici, novoj ulici, te odlazak u Jasenovac. U ak- nacije. Smatramo da svatko – bez obzira nih vlasti u Hrvatskoj da praktièki i poli- obnovljena je spomen-ploèa u ulici Franje tivnosti su se ukljuèili i predstavnici rom- na kojoj politièkoj ili javnoj funkciji bio tièki iska u svoje jasno antifašistièko op- Raèkoga 9, spomen-podruèje Jasenovac ske i srpske zajednice u Hrvatskoj, redak- (ili upravo zbog toga), mora znati ocijeni- redjeljenje, bez raèunice i politièkog se obnavlja, ali zahtjevi iz izjava (samo u cija Arkzina, kao i svih 14 èlanica Koordi- ti te inu i znaèenje izreèenog, pa i snositi oportunizma. I nudimo im jedan od mo- izmijenjenom reèeniènom nizu i stilu), nacije za zaštitu i promociju ljudskih pra- posljedice za to. U ovom sluèaju – biti guæih naèina kako æe to i iskazati. Tra i- bit æe prisutni i u ovogodišnjem obilje a- va u Republici Hrvatskoj. Tiskano je po- spreman i na kaznenu odgovornost…” mo da se što hitnije zaštite preostali, i ob- vanju Meðunarodnog dana borbe protiv sebno izdanje biltena Kroki (tromjeseèni Iako pisana prije èetiri godine, i Izjava nove devastirani antifašistièki spomenici fašizma i antisemitizma. Sve dok ne budu bilten o ljudskim pravima koji izdaje iz 1998. aktualna je u 2002. godini: kao i da se u javnom ivotu promoviraju i ispunjeni, potrebno je podsjeæati na Kris- Centar za direktnu zaštitu), u kojem je “ … elimo upozoriti hrvatske vlasti na potièu antifašistièke ideje, koje su sastav- talnu noæ 1938. godine. 22 IV/91, 7. studenoga 2,,2.
metnim stadionima. Ali kad (i ako) se us- koncentracione logore? Ono što je uisti- Zoran Pusiæ, Graðanski odbor za ljudska prava piju nametnuti svoje æe manire sa stadio- nu bitno jest nauèiti ljude, mo da poèevši na prenijeti, primjerice, u Sabor. S druge od srednje škole, kako prepoznati poèet- strane iznenaðujuæe je i zabrinjavajuæe, ne znakove degeneracije društva prema kako ni visoko obrazovanje nije garancija netoleranciji, politièkom nasilju i, konaè- protiv prihvaæanja tako nasilnih, primitiv- no, fašizmu. Va no je prepoznati nih i zloèinaèkih ideologija kao što su fa- Èini mi se da se u Hrvatskoj neke poja- šizam, odnosno ustaštvo. ve izbjegavaju nazvati pravim imenom. Primjerice, skinsi koji se zaista pozivaju na fašistièke ideje smatraju se marginal- Netrpeljivost, netolerancija, nom pojavom. Jesu li oni uistinu margi- iskljuèivost i propagiranje nalni? politièkog nasilja kao legitimne – Nadam se da oni još jesu marginalna politièke metode za postizanje pojava. Ono što kod nas više zabrinjava jest èinjenica da se pojave, u koje spadaju i vrlo opskurnih ciljeva i danas su skinsi i koje karakterizira politièko nasi- prisutni kao što su bili u doba lje, rasizam, zagovaranje etnièke netrpelji- demokratskog dolaska Hitlera na vosti, pokušavaju prikazati kao neva ne. Navest æu dva primjera. Nedavno je vlast Thompson dobio nagradu Splitske upa- nije. upan Lukšiæ dao mu je nagradu i u obrazlo enju govorio o Thompsonu kao moralnom uzoru tolerancije, hrvatstva i slièno, neke uobièajene politièke floskule Lovorka Kozole koje su u tom sluèaju ruganje zdravom ra- zumu. Slušao sam Thompsona više puta; Nakon promjene vlasti 3. sijeènja 2000. svaki put to je kombinacija vulgarnosti i godine rekli ste da, premda je do tada propagiranja ustaštva. Uobièajena toèka glavni kršitelj ljudskih prava bila sama je psovanje majke preko razglasa svima dr ava, sama promjena vlasti neæe riješiti koji su glasali za Mesiæa i Raèana. Da se o probleme koji su se godinama gomilali. izravnom propagiranju meðuetnièke mr- Pokazalo se, na alost, da ste bili u pravu, nje i ne govori. I takav èovjek dobiva i ne samo da je ova vlast propustila osudi- nagradu jedne velike upanije koja bi tre- ti ponašanje prošle, nego je, na neki naèin, bala gajiti neke mediteranske tradicije to- prešutno dozvolila da se takve stvari i da- lerancije. lje dogaðaju. Ono po èemu skinsi nisu marginalna – Taj moj komentar bio je zapravo op- pojava i po èemu su opasniji nego drugdje, timistièniji nego što je na kraju ispalo. e- je atmosfera u cijelom društvu gdje se nji- lio sam naglasiti da su problemi te vrste U medijima, posebno na televiziji, godinama je hovo divljaštvo premazano hrvatstvom duboki, da na njima treba raditi i da ih se pokušava prikazati kao jedna više-manje ne mo e riješiti dekretima preko noæi, da voðena politika koja je ekstremne pokrete i mladenaèka neumjerenost. To vodi do ova vlast neæe moæi, èak i ako se potrudi, drugog primjera. U medijima, posebno na iskorijeniti izvore tih problema, nego æe promociju politièkoga nasilja relativizirala i televiziji, godinama je voðena politika ko- biti potreban proces obrazovanja koji uvi- ja je ekstremne pokrete i promociju poli- jek dugo traje. Ovdje nije rijeè o pretvor- prikazivala kao jedan od moguæih politièkih stavova tièkoga nasilja relativizirala i prikazivala bi i lopovluku nego o tome da je veæ samo kao jedan od moguæih politièkih stavova. nesuprotstavljanje – a da se o poticanju i Ne tako rijetko emisije na TV koje govo- ne govori – širenju meðuetnièke mr nje i re o politièkom ekstremizmu na jednu netrpeljivosti od strane Vlade i dr ave ti- stranu stavljaju one koji zagovaraju etniè- jekom devedesetih, dovelo do degeneraci- duvjet za razvoj demokracije. No, on nije ko èišæenje i brane zloèine, a na drugu, je moralnih i civilizacijskih standarda veli- dovoljan; Hitlerova Njemaèka i Musolini- kao ekstremiste, ljude koji se zala u za koga dijela društva. Meðutim, sada kada jeva Italija bile su ekonomski razvijenije Mnogi su ljudi prilièno obranu ljudskih prava, za ravnopravnost mi to citirate, u svjetlu gotovo dvije godi- zemlje nego veæina zemalja iz njihovog ljudi, za ka njavanje ratnih zloèina. Ako ne koje su iza nas, mogu reæi ne samo da okru enja. razoèarani ne samo netko u Saboru mo e reæi: «Srbi više nisu su to ozbiljni problemi s teškim i dugot- Da se javnim djelovanjem stvari mogu politièki, nego ekološki problem» ne tre- rajnim posljedicama nego, na alost, da promijeniti najsvje iji su primjer dogaðaji neuèinkovitošæu vlasti, ba se èuditi da se to u nekom zabitom se- vlast od 3. sijeènja nije pokazala ozbiljne oko optu nice protiv generala Bobetka. lu shvaæa doslovno. Konaèno, to je dos- napore da te posljedice ubla i. Mnogi su Neke su ankete, kojima su mahali razlièiti nego pomanjkanjem lovno i reèeno. ljudi prilièno razoèarani ne samo neuèin- saborski zastupnici optu ujuæi predsjed- politièke volje da se kovitošæu vlasti, nego pomanjkanjem po- nika Mesiæa zbog njegova govora, poka- Dr ava ima odgovornost litièke volje da se stvari koje su se dogodi- zale da 85% stanovništva podr ava politi- stvari koje su se Oblik ponašanja prema skinsima mogli le jasno imenuju, osude ako su za osudu, a ku suprotstavljanja Haagu. U Saboru su bismo nazvati ne talasaj: skinheadsi su brane ako ih se èista obraza i s uvjerenjem izravno rekli, od predsjednika HDZ-a na dogodile jasno imenuju, nešto što se svuda pojavljuje, prema tome mo e braniti. Mislim da je to (bio) pri- dalje, da predsjednik Republike ide protiv to nije opasno kod nas. Politièari koji iz- marni zadatak Vlade i da je to potrebno cijelog naroda, jer ankete pokazuju da se osude ako su za osudu, a javljuju kako morate djecu uèiti da mrze napraviti zbog psihièkog zdravlja nacije, 85% stanovništva protivi tome da se Bo- Srbe uva eni su odvjetnici ili saborski zas- zbog nas samih. Zloèine i najgrublja krše- betku uruèi optu nica. No, pokazalo se brane ako ih se èista tupnici. Po tom je pitanju u Hrvatskoj u nja ljudskih prava koja su se dogodila, ne- da je poslije njegova govora taj broj pao na zadnje dvije godine premalo uèinjeno, jer moralno je i za naciju pogubno «gurati 50%. Na javno mnijenje mo e se utjecati i obraza i s uvjerenjem je i dalje, bez obzira na politièke promje- pod tepih». A uz to je i glupo; jer ova Vla- pozitivan utjecaj na njega, a ne kalkulator- mo e braniti ne od 3. sijeènja, veæi dio tereta zaštite da nije za zloèine odgovorna, ali bit æe od- sko kaskanje za njim, zadaæa je odgovor- ljudskih prava na nevladinim organizacija- govorna ako ih ne procesuira i ako ni ne noga politièara. ma i nekim medijima, koji su ipak još u pokuša otkloniti dio njihovih uzroka. U nekim primitivnim sredinama ljudi Stalna promocija politièkoga nasilja manjini, ako raèunamo televiziju. Kritièan Neke nove ankete, nedavno je to bilo u pod pritiskom svoje okoline mogu davati Premda bi antifašizam 21. stoljeæa tre- prodor nije napravljen na televiziji. Prim- novinama, govore da danas u Hrvatskoj izjave o potrebi istjerivanja Srba. Uvijek bao biti èuvanje demokracije, ljudskih jerice, gledam skijanje, na redu je neki svaki èetvrti graðanin smatra kako bi Srbe æe postojati ludi rub koji æe biti sklon na- prava i civilnoga društva, u Hrvatskoj Austrijanac i komentator ka e: «On pot- trebalo protjerati iz Hrvatske. Ako posto- silju, koji æe biti sklon protjerivanju crna- postoji problem s prihvaæanjem antifašiz- jeèe iz Bleiburga, mjesta gdje su stradali ji takvo javno mnijenje to je stvar na koju ca, Cigana, Srba, ena, pasa, maèaka ili i- ma kao temelja suvremene demokracije. najveæi sinovi hrvatskoga naroda». To je odgovorna vlada mora usmjeriti svoje dje- dova. Na našem poštanskom sanduèiæu – Antifašizam se javlja kao reakcija na konstantna indoktrinacija. Mo emo li lovanje, a na te rezultate do sada nije bilo netko je rukom napisao « idovi»; mi smo fašizam, kao reakcija protiv jedne ideolo- stvoriti javno mnijenje koje neæe tolerirati nikakve reakcije. Ako imate èetvrtinu lju- Odbor za zaštitu ljudskih prava, no to gije koja negira osnovne ljudske vrijed- takve stvari? di koji tako razmišljaju, koji ele istjerati znaèi da je zaštita ljudskih prava prepoz- nosti. Pod fašizmom se podrazumijeva Mo e li se to javno mnijenje stvoriti jednu manjinu, cijela zemlja je u velikoj nata kao nešto što se suprotstavlja fašiz- odreðena skupina politièkih ideologija i edukacijom ili je potrebna deustašizacija nevolji. Ako imate takvu situaciju u druš- mu, politièkom nasilju i ekstremizmu. A pokreta. Umberto Eco je, pišuæi o fašiz- kao u Njemaèkoj poslije rata? tvu, a anketa je napravljena na uzorku od oni koji podr avaju fašizam, politièko na- mu, naveo èak desetak karakteristika po – Nadam se da za deustašizaciju nije tisuæu ljudi, onda sve ostalo gubi smisao. silje i ekstremizam napisali su jednu rijeè kojima bi se neka ideologija kao fašizam prekasno. U Hrvatskoj ne postoje neki Onda npr. autoceste postaju isto što i za koju smatraju kako govori sve. Oni nas mogla prepoznati. Postoje desni populiz- uvjeti koji su postojali u Njemaèkoj. Bos- Hitlerovi Autobahni. stavljaju u isti koš sa idovima kojima je, mi koji imaju mnoge karakteristike fašiz- na i Hercegovina mnogo više odgovara u krajnjoj liniji, mjesto u plinskim komo- ma, poèetne, ali ne znaèi da æe se razviti njemaèkoj situaciji poslije rata, jer ima Garancije nema rama i logorima. Dakle, takvih tipova ima do koncentracionih logora. S druge stra- protektora koji mo e takve stvari uvesti. Bojim se da nikakav industrijski razvoj u svakom društvu. Pitanje je samo ostaju ne, imate neke politike koje u svojoj prak- Mi smo prepušteni vlastitim snagama. To neæe dovesti zemlju na zelenu granu ako li ti opskurni tipovi s ruba društva na ru- si, kao Staljinova politika ili Crveni Kmeri je i dobro i loše. Ako ste odrasli morate imate takvu situaciju u društvu. Naravno bu društva ili su se nametnuli kao relevan- u Kambod i, poèine u asne zloèine protiv donositi odluke sami. Jesmo li smo spo- da je duboko siromaštvo uvijek plodno tna politièka snaga. Ratovi, ekonomske èovjeèanstva, koje uvode konc-logore, ia- sobni za to? Meni se èini da smo na rubu. tlo za najrazlièitije vrste demagoga i naj- krize i sliène nedaæe, koje su za normalne ko nosioci tih politika sigurno sebe ne bi Imamo dosta jaku nevladinu scenu na ko- razlièitije vrste ekstremizama te da je po- ljude nesreæa, za te su tipove bogom dana smatrali fašistima. Kako to prepoznati joj se artikuliraju takvi zahtjevi, imamo boljšanje ivotnog standarda va an pre- prilika. Inaèe im ostaje divljanje po nogo- prije nego se te tendencije pretvore u predsjednika Republike koji je više puta IV/91, 7. studenoga 2,,2. 23 pokazao kako zna reæi i izabrati pravu stvar u kritiènim situacijama; kada nam je Juan Pablo Ordoñez, šef misije Ureda visokog povjerenika vojni puè visio iznada glave, kada su gene- rali pisali pisma koje je kao prva vijest sa za ljudska prava Ujedinjenih naroda u Hrvatskoj specijalnom pozadinom bila objavljena na televiziji u trenutku kada su predsjednik Republike i premijer bili izvan zemlje, a biskupska konferencija tome dala nedvos- mislenu podršku. Ili kada je uzavrela cijela Pred Hrvatskom je dugaèak put situacija oko Bobetka, kada su sankcije bi- la vrlo moguæa opcija, istup predsjednika Mesiæa bio je presudan. Postoje u hrvat- Ako ka ete da je situacija u nekoj drugim. Još se mnogo toga mora napraviti morati napustiti Hrvatsku a da ne ostavi- skom društvu snage koje bi mogle zemlju u vezi s diskriminacijom pri zapošljava- mo ikakve projekte za sobom. izvesti iz te kritiène zone. Mislim da je za- zemlji bolja od situacije u nekoj nju, povratku, obnovi. Mnogo je posla i u Zbog kojih razloga Ured visokog pov- kon o zabrani isticanja ustaških i fašistiè- drugoj, to bi znaèilo da su neka vezi s Romima, pri èemu je segregacija jerenika za ljudska prava Ujedinjenih na- kih oznaka dobar korak u tom smjeru. prava bitnija od nekih drugih – što glavni problem, koji treba shvatiti vrlo oz- roda zatvara svoju Misiju u Hrvatskoj 1. Naravno, bilo bi puno bolje da je televizi- nije sluèaj, jer su sva prava biljno. U tom pogledu nastojanja nisu do- sijeènja 2003.? ja imala snage djelovati odgojno, što je voljna, nego treba zapoèeti postupni pro- – Rijeè je o nekoliko razlièitih pitanja. mogla, i nakon èega vjerojatno nikakve jednako va na ces primjene meðunarodnih standarda. Jedno se od njih odnosi na naše resurse. zabrane ne bi ni trebale. Televizija nije sa- Naravno, tu su i veliki problemi sa socijal- Ured visokog povjerenika za ljudska pra- mo zabava, utjecaj koji ima je mo da ra- no-ekonomskim pravima, kao i problem va nema dovoljno sredstava za odr avanje van školovanju. Dr ava ima odgovornost Trpimir Matasoviæ korupcije koji izravno utjeèe i na ljudska jakog ureda u Hrvatskoj, s obzirom na to da je koristi i za promociju društveno vri- prava. da ne postoji dovoljan interes meðuna- jednih ideja. To je pozitivna kontrola me- Kako biste usporedili stanje poštivanja rodne zajednice za financiranjem ureda dija i pozitivna upotreba medija u politiè- ljudskih prava u Hrvatskoj sa situacijom ke svrhe. Kvaka je u tome da sve ovisi ko- u drugim europskim zemljama? je su to društveno vrijedne ideje. – Za poèetak, moram reæi da mrzim us- Buduænost projekata koje elimo ostaviti za sobom Vratio bih se onome što je va no nagla- poredbe, pogotovo kad je rijeè o ljudskim siti: kod svih ovih diskusija o fašizmu i pravima. Unatoè èinjenici da su ljudska ovisi o tome hoæemo li postiæi sporazum s Vladom. idejama koje iza njega stoje, a koje su pos- prava opæa i primjenjiva na sve bez razlike, Pokazalo se da je to krajnje te ak proces, a ako tojale i prije nego se fašizam pojavio kao postoji i èinjenica da je po nekim pitanji- pojam, od spaljivanja vještica, pogroma ma situacija u nekim zemljama bolja, u konaène odluke ne budu donesene do 10. studenog, razlièitih etnièkih manjina, va no je da se drugima ne tako dobra, a u treæima vrlo sve te pogubne ideje na vrijeme prepozna- loša. No, po nekim drugim pitanjima si- morat æemo napustiti Hrvatsku bez da ostavimo ju. I to treba uèiti djecu u školi, kako bi to tuacija mo e biti i obrnuta. Tako postoje razumjela. Ako dozvoljavate da se u druš- zemlje u kojima je stanje socijalno-eko- ikakve projekte za sobom tvu dogaða promocija nasilja i netrpelji- nomskih prava prilièno dobro, ali stanje vosti u velikoj ste nevolji. To društvo klizi politièkih prava nije tako dobro. Dakle, kakav je ovaj u Hrvatskoj. Time smo do- prema totalitarizmu, prema društvu koje kako se onda uopæe mo e usporeðivati? Signali netolerancije i neznanja vedeni u situaciju da moramo donositi æe proganjati ljude ili u kojem æe prevlada- Ako ka ete da je situacija u nekoj zemlji Tijekom posljednjih nekoliko mjeseci teške odluke i odluèivati o prioritetima. ti politièka struja koja æe ukinuti slobode i bolja od situacije u nekoj drugoj, to bi tri su dogaðaja pobudila veliku medijsku Drugo pitanje ima veze s tim prioritetima proganjati dobar dio svog vlastitog sta- znaèilo da su neka prava bitnija od nekih pozornost – nasilje za vrijeme i nakon li- – s obzirom na to da je u Hrvatskoj pos- novništva. To se u ljudskoj povijesti nije drugih – što nije sluèaj, jer su sva prava panjskog Gay Pridea u Zagrebu, segrega- tignut odreðeni napredak, premda dalek dogodilo samo jednom i stoga se mogu jednako va na. Dakle, mo ete usporeði- cija romske djece u Meðimurju, te sluèaj od savršenog, morali smo donijeti odluku zakljuèiti neke pravilnosti, jer postoji za- vati samo koliko koja zemlja primjenjuje HIV-pozitivne djevojèice u Dalmaciji. o zatvaranju ureda u Hrvatskoj, kako bis- jednièki nazivnik. meðunarodne standardne u pogledu sva- Smatrate li te dogaðaje izoliranim inci- mo ulo ili više napora u nekim drugim kog pojedinaènog prava. dentima ili odrazom cjelokupnog stanja u zemljama u kojima je situacija puno lošija. Uvrijeðeni fašisti hrvatskom društvu danas? Takoðer, hrvatska je vlada odluèila krajem Dan 9. studenoga obilje ava se u svije- Nastojanja su jedno, a realizacija drugo – Mislim da su ti dogaðaji signali situa- godine zakljuèiti naš mandat. tu kao Dan borbe protiv fašizma i antise- Za koja prava smatrate da su u najkri- cije u društvu. Ne bih ih nazvao ni izolira- mitizma, no ipak æe se obilje iti i kod nas. tiènijem stanju u Hrvatskoj? nim ni opæim incidentima. No, ti dogaða- Od promatranja do suradnje – To je prilika da se u javnosti upozori – Najprije morate uzeti u obzir da je ji upuæuju na stupanj netolerancije, ali i Veæ ste govorili o utjecaju koji na hr- na latentnu opasnost koja postoji. U hr- Hrvatska zemlja u tranziciji, i to višestru- neznanja u društvu. Ujedno, ti dogaðaji vatsku vladu mogu imati nevladine orga- vatskom društvu je ona, na alost, poseb- koj – od rata prema miru, od komunizma pokazuju da još uvijek postoji i problem nizacije u Hrvatskoj. Koje æe, meðutim, no prisutna. Imamo ne samo kavanske prema demokraciji, od socijalistièke priv- vrlo jakih nacionalistièkih uvjerenja i sta- institucije meðunarodne zajednice nasta- diskusije, nego i diskusije u vodeæim me- rede prema tr išnoj. Veæ i to postavlja vova koji se moraju promijeniti u smjeru viti promatrati stanje ljudskih prava u dijima, akademike koji zastupaju stavove specifièan niz pitanja kojima se morate poštivanja jednakih prava bez diskrimina- Hrvatskoj po isteku vašeg mandata? Hoæe koji su, po mom mišljenju, izravna pro- baviti na podruèju ljudskih prava. Mislim cije. li i Ured visokog povjerenika za ljudska mocija onih najgorih karakteristika fašiz- da je Hrvatska u toj tranziciji, posebice Kako ste u ovom trenutku zadovoljni prava nastaviti promatrati situaciju i, po ma. Današnji politièari koji propagiraju posljednjih nekoliko godina, ostvarila ko- suradnjom s hrvatskom vladom? Je li Vla- potrebi, èiniti pritisak na hrvatsku vladu? takve ideje strašno bi se uvrijedili kad bis- rak naprijed u formalizaciji ljudskih prava. da uopæe jedina institucija koja mo e ut- – Èisto “promatranje” je pojam koji te im rekli da su fašisti, jer se fašizam da- U osnovi, formalizacija se poèela ostvari- jecati na poboljšanje stanja ljudskih pra- mnoge vlade iz odreðenih razloga ne vole nas upotrebljava gotovo kao psovka. Ali vati u zakonodavstvu – premda ima još va u Hrvatskoj? koristiti. Govorimo o pomaku od èistog su netrpeljivost, netolerancija, iskljuèivost posla, postoji napredak. Napredak je os- – Poèet æu s drugim dijelom pitanja – promatranja prema projektu tehnièke su- i propagiranje politièkog nasilja kao legi- tvaren i u nastojanju vlasti da se pribli i definitivno ne. Vlada Republike Hrvatske radnje. To znaèi da poma emo Vladi u timne politièke metode za postizanje vrlo odreðenim standardima. Meðutim, u ima pred meðunarodnom zajednicom provoðenju meðunarodnih obaveza na opskurnih ciljeva i danas prisutni kao što mnogim sluèajevima, na alost, ostajemo u obavezu štititi i promicati ljudska prava. podruèju ljudskih prava – dakle, da posto- su bili u doba demokratskoga dolaska toj fazi i nije ostvaren pomak prema pro- Sreæom, postoje i meðu nevladinim orga- ji zakonodavstvo i aktivnosti koje su u Hitlera na vlast. Zato je 9. studeni prilika vedbi tih nastojanja. Dakle, nastojanja nizacijama vrlo jake snage koje igraju i skladu sa zahtjevima meðunarodne zajed- da se o tome govori, propagira obrazova- postoje, no ona se još nisu odrazila na trebaju igrati vrlo znaèajnu ulogu. One nice. Taj je pomak veæ ostvaren u posljed- nje u tom smjeru, kako bismo znali o èe- stvarno stanje u mijenjanju i poboljšava- imaju našu punu podršku za svoj rad. njih nekoliko godina. mu je rijeè i kako bismo to mogli prepoz- nju ivota ljudi. A upravo o tome i govo- Ako do 10. studenog postignemo spo- nati na vrijeme. To je izuzetno va no, po- rimo kad govorimo o ljudskim pravima – razum s Vladom, ostat æemo prisutni s ne- sebno u Hrvatskoj, jer smo u Drugom nije rijeè se samo o zakonodavstvu i nas- kim projektima u Hrvatskoj, kroz koje svjetskom ratu imali pokret koji je tvrdio tojanjima nego o provoðenju u djelo. Nastojanja nisu dovoljna, æemo joj i dalje izravno i neizravno poma- da se bori za Hrvatsku, a bio je par exel- U tom kontekstu, pred Hrvatskom je treba zapoèeti postupni gati u poboljšanju stanja ljudskih prava i lance fašistièki. Ustaštvo je zloèinaèki još dugaèak put. Na primjer, u vezi s ma- ispunjavanja meðunarodnih obaveza. pokret, zloèinaèka ideologija i to treba njinama – i to svim manjinama – etnièkim, proces primjene Ako sporazum ne bude postignut, pos- ponavljati. Sve marginalne skupine – od rasnim, religijskim, seksualnim i svim toje i drugi naèini. Primjerice, postoje i skinhedsa do Bad Blue Boysa i Torcide – meðunarodnih brojni drugi mehanizmi Ujedinjenih na- koje su sklone nasilju, sklone su i ideolo- roda izvan okvira Ureda visokog povjere- gijama koje propagiraju politièko nasilje. standarda nika za ljudska prava. Postoji Odbor za Zato u Hrvatskoj treba, ne samo 9. stude- ljudska prava, Odbor za socijalno-eko- noga, govoriti o pogubnosti takvih poli- nomska i kulturna prava, Odbor za borbu tièkih ideja i takvih sustava vrijednosti. protiv rasne diskriminacije – dakle, razli- Ove godine bit æe u povodu 9. studenoga Misija u Zagreb, Misija iz Zagreba èita tijela mogu analizirati stanje ljudskih skup na Zrinjevcu, a poslije podne Gra- Tijekom devet godina koliko smo u prava u Hrvatskoj, iznositi svoje stavove ðanski odbor za ljudska prava zajedno s Hrvatskoj naši su odnosi s hrvatskom vla- o tom stanju i davati preporuke dr avi ka- fondacijom Heinrich Böll u muzeju Mi- dom bili vrlo dobri. Ipak, kad govorimo o ko da ispuni svoje obaveze. Naravno, zad- mara organizira izlo bu plakata o Holo- buduænosti projekata koje elimo ostaviti r at æemo i blisku suradnju s nevladinim kaustu koje je napravio centar Simon Wie- za sobom kad krajem godine zatvorimo organizacijama u Hrvatskoj, s obzirom na senthal. Izlo bu æe otvoriti predsjednik Misiju, kako bi se iskoristilo sve što smo to da smo s njima uspostavili vrlo dobru Republike i bit æe otvorena do 25. stude- nauèili u proteklih devet godina, moramo komunikaciju. One nam stoga mogu osi- noga. Volio bih da se izlo ba prika e i u Fašizam? o tim projektima postiæi sporazum s Vla- gurati informacije koje mi potom mo e- drugim hrvatskim gradovima i mislim ka- dom. Pokazalo se da je to krajnje te ak mo proslijediti razlièitim odborima i dru- ko bi bilo korisno da je posjete i ðaci sred- proces, u kojem konaène odluke moraju gim posebnim mehanizmima Povjeren- njih škola. Ne, hvala! biti donesene do 10. studenog, ili æemo stva za ljudska prava. 24 IV/91, 7. studenoga 2,,2.
Jezik progonstva
Godine 1944. stavili su mi utu zvijezdu koja je u simboliènom smislu još tu; do danas je nisam uspio odstraniti Fašizam? Imre Kertész Ne, hvala! oja je tema sloboda samoodreðenja, koja povlaèi za sobom jednostavnu nje Europe, koje su nakon Prvog svjet- pretpostavku da svaki èlan društva skog rata iznijele na vidjelo pretjerano os- ima pravo biti ono što jest. Nitko ne bi jeæajne nacionalistièke osjeæaje. Velika smio postati predmet ismijavanja ili rtva srednjoeuropska sila, Austro-Ugarska diskriminacije zbog svog roðenja ili naèi- monarhija, nestala je, a njezina je dezin- na na koji izabire shvaæati sebe èak i ako tegracija proizvela otrove koji su zarazili tu diskriminaciju opravdavaju, otvoreno nove nacionalne dr ave nastale na tom ili prikriveno, postojeæe vlasti. Istodobno, podruèju. Na sveuèilištima i u školama naravno, nitko ne bi trebao u ivati u ne- okrutno okrnjene Maðarske, doneseni su zaslu enim pogodnostima zahvaljujuæi dikriminacijski zakoni, a godine 1938. iz- podrijetlu, uvjerenjima, razmišljanjima ili glasana je još šira protu- idovska legislati- jednostavno zbog toga što je to što je. va. Godine 1944. stavili su mi utu zvijez- Ovdje u Europi, te se slobode shvaæaju du koja je u simboliènom smislu još tu; do zdravo za gotovo; u ivate u njima u sva- danas je nisam uspio odstraniti. kodnevnom ivotu kao u temeljnim ljud- Priznajem da se èini zapanjujuæim da skim pravima i mo da ne vidite potrebu više od deset godina nakon eliminacije da se o njima raspravlja. No, ipak je nu - posljednje europske totalitarne dr ave, vi- no razgovarati o tom pitanju, jer èak i u še od deset godina nakon uvoðenja pred- zapadnim demokracijama, sloboda sa- stavnièke demokracije u ovom dijelu Eu- moodreðenja nije, kako se to na prvi pog- rope, ipak moram reæi sljedeæe. Istina je led mo e èiniti, zadovoljavajuæe riješena. Svojedobno su kulturna središta i sveuèilišni gradovi, da se nije bilo lako suoèiti s tom èinjeni- Istina je da je koncept ljudskih prava, od u kojima se govorilo tri ili èetiri jezika, postali com, a još je te e s njome se pomiriti. kojih je najosnovnije pravo na slobodu i Takvo bolno stanje duha, èini se, auto- dostojanstvo, bio najprije oblikovan u za- provincijske abokreèine u velikim carstvima i matski proizvodi njihovu vlastitu patolo- padnoj civilizaciji. No, totalitarna dr ava giju bez da smo toga potpuno svjesni. takoðer potjeèe odavde. Za dvadesetosto- jednostavno nestali s kulturne karte Europe Primjerice, imate osjeæaj da je svijet oko ljetne diktature bilo je normalno da ukinu vas neopipljiv, nalik prikazi, premda ste vi prava pojedinca kako bi stjerali narod kao sami postali nestvarni i sablasni. Ili se do- ovce u goleme obore i kako bi mu pridali gaða suprotno: sebe shvaæate kao stranca, lako prepoznatljive, upadljive etikete – povijedala je svoje iskustvo. Od nje smo turne zone (naglašavam rijeè djelomièno) premda je sve što ste èinili stopljeno s va- pretjerano oèita obilje ja privilegirane ili saznali što se dogaða stanovništvu kada se – od, recimo, poluotoka Crima kroz Bu- šom otuðujuæom okolinom. Moja ena, stigmatizirane dr ave. Obiène se misli na politika umiješa izmeðu dva naroda, u kovinu i Galiciju prema sjeveru – više ne koja je Amerikanka i zbog toga ne pati od ekstremne rezultate takvih odreðujuæih ovom sluèaju Indijaca i Pakistanaca, koji obogaæuju njemaèku kulturu, a odgovor- tih istoènoeuropskih bolesti, primijetila je ogranièavanja. Postoje, naime, deseci dru- govore istim jezikom i dijele istu kulturu ni za taj gubitak su sami Nijemci. da, kada smo u inozemstvu, prolazim gih izmeðu njih, koji predstavljaju razlièi- – naèin razmišljanja i njihovi ivoti mogu Postavljanje politike i kulture kao nep- kroz potpunu promjenu osobnosti. U te oblike diskriminacije. samo biti potpuno poremeæeni religijskim rijatelja umjesto kao suprotnosti karakte- stranim zemljama osjeæam se kao kod ku- fanatizmom i iracionalnim nacionaliz- ristièno je fenomen dvadesetog stoljeæa. æe, dok se kod kuæe ponašam kao stranac. Kolektivna diskriminacija mom. Praktièno preko noæi, ti ljudi su se To ni u kom sluèaju nije prirodni razvoj; Sa strancima razgovaram slobodno, ali se Ne mo emo precijeniti štetu nanesenu našli u dva razlièita logora i odjednom ni- politika odvojena od kulture stvara neog- sa sunarodnjacima, osjeæam nelagodno. U institucionalizacijom i praktiènom prim- su znali što da rade s vlastitom egzistenci- ranièeni despotizam kroz puku moæ i mo- diktatorskom re imu zvanom socijali- jenom tog sustava kolektivnog obilje ava- jom, vlastitim èistim identitetom, do tog e se osvetiti strašnim promašajima. To zam, to je bilo normalno stanje, i, manje- nja – koliko je to iskrivilo poglede ljudi, èasa neuznemiravanim samoodreðenjem. razdvajanje mo da neæe uništiti ivote i više, sam se nauèio ivjeti s tim. Navika- zatrovalo njihove meðusobne odnose i imovinu, ali uvijek kvari ljudsku dušu. vanje na rasizam u demokraciji zahtijeva izopaèilo njihovu sliku o sebi. Ideologija umjesto kulture Sredstva destrukcije nazivaju se ideologi- više vremena. No, barem sada shvaæam bit Sustav simbola koji su stvorili nacisti Mi Europljani èesto smo pro ivljavali jom. Dvadeseto stoljeæe, stoljeæe zapam- problema koji, vjerujem, nije samo moj. bio je na neki naèin najjednostavniji i na- takve iznenadne, brutalne promjene u æeno po katastrofalnim gubicima kultur- joèitiji. Njihov je cilj bio istrijebiti odre- prošlom stoljeæu – više u istoènoj i sred- nih vrijednosti, preokrenulo je vrijednosti Ni idov ni èovjek ðene narode dok su druge poticali da se njoj Europi nego u zapadnom dijelu kon- u ideologiju. U mojoj svakodnevici, neprestano mo- mno e kao da su rasplodne kobile. U ko- tinenta. Te promjene obièno su popraæe- Najtragièniji aspekt te promjene bio je ram odgovarati na uznemiravajuæe podra- munistièkim diktaturama, situacija je bila ne nepopravljivim kulturnim gubicima. da su mase, koje nikad nisu imale pristup aje s kojima se susreæem u svijetu oko se- kompliciranija. Tamo su èinovnici koji su Svojevremeno kulturna središta i sveuèi- kulturi, primile ideologiju umjesto toga. be; oni su kao blagi elektro- šokovi koji èinili selekciju uvijek bili unutar kruga i lišni gradovi, u kojima se govorilo tri ili Takav je razvoj imao mnogo uzroka, od peckaju ko u. Metaforièki govoreæi, nep- neprestano slali ljude od jednog kaveza do èetiri jezika, postali su provincijske a- kojih je jedan sigurno bila èinjenica da su restano se èešem. Svima nam je poznato drugog. Ponekad se dogaðalo da je, tije- bokreèine u velikim carstvima i jednostav- se te mase pojavile u vrijeme kada je eu- Montesquieovo èuveno naèelo: “Najprije kom procesa selekcije, i de urni èinovnik no nestali s kulturne karte Europe. Mnogi ropska civilizacija prolazila kroz jednu od sam ljudsko biæe, a onda Francuz”. Rasist bio odjednom ubaèen u jedan od neugod- æe pomisliti na Èernovcy u kojemu je najveæih, ako ne najveæu, duhovnu krizu. – jer antisemitizam od Auschwitza više nih kaveza, u koje je, do tog trenutka, pjesnik Paul Celan stvarao, “grad u kojem Bilo je ljudi koji su, uz pomoæ suptilne nije tek anti-semitizam – eli da budem marljivo premještao druge. Ne elim se ive ljudi i knjige”. Upravo su Nijemci, a tehnike razvijene mašinerijom politièkih prvo idov, a zatim da više ne budem upustiti u analizu diktatorskih re ima, to je bila posljedica njihove elje za svjet- stranaka, preuzele kontrolu nad masama. ljudsko biæe. koji su diskriminaciju i genocid pretvorili skom dominacijom, bili ti koji su uništili Mo da je Thomas Mann rekao da je do- U poèetku, u našoj zbrci, tapkajuæi tra- u opæi princip. Osim toga, spomenuo sam njemaèku kulturu u multinacionalnim, voljno nazvati veliku masu ljudi Narodom imo argumente kojima bismo se branili i samo dva najekstremnija oblika kolektiv- multijeziènim podruèjima otkud je sta- (Volk) kako bi ih privolio da prihvate go- shvaæamo da govorimo i razmišljamo o ne diskriminacije u dvadesetostoljetnim novništvo masovno bje alo, podruèjima u tovo sve. Za to nije bila potrebna totali- sebi na najprimitivniji naèin. Nije ni èudo: diktaturama i naveo samo primjere iz Eu- kojima je uglavnom dominirao njemaèki tarna dr ava; autoritarna vlast Franca, ono s èim se moramo suoèiti je prije svega rope. Znamo da postoji mnogo ne-europ- kulturni utjecaj. Oni su uništili idovske Dolfussa ili Nicholasa Horthyja mogla je primitivno. Kada smo zatvoreni u kavez skih oblika diskriminacije. Èak i u Europi manjine na tim podruèjima koje su govo- takoðer pretvoriti religiju, patriotizam i za ivotinje, moramo se boriti kao ivoti- postoje bla i, ali ipak prilièno efikasni ob- rile njemaèki ili jidiš, a koje su dale nje- kulturu u politiku te pretvoriti politiku nje. Izopaèeno razmišljanje protiv kojega lici kolektivne diskriminacije koju bismo maèkom jeziku knji evne velièine kao što samu u oruðe mr nje. protestiramo navodi nas da razmišljamo o mogli nazvati graðanskom diskriminaci- su Joseph Roth, Franz Kafka i Celan. sebi na najni e naèine; nakon nekog vre- jom. Izvršne vlasti èine se nemoænima u Èesto iveæi u drugim jeziènim sredi- Kod kuæe kao stranac mena, ne razmišljamo više o sebi nego o borbi protiv graðanske diskriminacije, a nama ti su pisci pisali na njemaèkom i to Mr nja i la – to su vjerojatno dva naj- nekom drugom. Taj proces, ukratko, is- politièari od milja nazivani populistima su èinili zato jer je to bio jezik kojim su va nija dijela politièkog odgoja koji su krivljava našu osobnost. Najekstremnija i koriste to s nekom vrstom lagodne bes- govorili u roditeljskoj kuæi, a kako su bili imali ljudi u dvadesetom stoljeæu. Mora- najbolnija takva samoobrana iskrivljene ramnosti. Zatim je tu, osobito u istoè- idovi i time bez korijena i kozmopoliti, mo se samo prisjetiti one “dvije minute osobnosti takoðer je poznata: suoèen s noeuropskim postkomunistièkim dr ava- razmišljali su u okvirima velikog jezika. mr nje” u Orwellovoj 1984. “La nikada nehumanim ideolozima, bespomoæna r- ma, vrsta diskriminacije koju vlast prešut- Pisati na njemaèkom za te je pisce pred- nije bila tako sna na sila u stvaranju povi- tva eli dokazati svoju humanost. Jed- no dozvoljava, èak i potièe, premda to stavljalo intelektualnu neovisnost; osigu- jesti kao u posljednjih trideset godina” za- nom, meðutim, kada prihvati rasistièke slu beno estoko negira. Ne tako davno, ravalo im je slobodu samoodreðenja. Da- pisao je Sándor Márai 1972. godine. To se kategorije, on postaje idov, i što se više indijska spisateljica Urwashi Butalia ispri- nas te, nekada djelomièno njemaèke kul- posebice odnosi na zemlje istoène i sred- trudi dokazati da je ljudsko biæe, to posta- IV/91, 7. studenoga 2,,2. 25 je jadniji i manje ljudsko biæe. U rasistiè- nemoguæe pisati o njemu na njemaèkom i mogli pokušati više od onoga èemu je obzira o kojem je jeziku rijeè, on nikad ni- kom okru enju, idov ne mo e biti ljud- jednako nemoguæe pisati o njemu bilo ka- Nietzsche posvetio cijelo poglavlje u svo- je materinski. Jezik kojim govorimo ivi sko biæe, no ne mo e biti ni idov. Jer je ko drukèije. joj velikoj knjizi Ecce Homo: postati ono onoliko koliko njime govorimo. Kada za- “ idov” nedvosmislena oznaka samo u što jesmo, slijediti vlastitu sudbinu i iz nje šutimo, jezik je takoðer izgubljen – osim oèima antisemita. Koji je jezik Holokausta? izvuæi odgovarajuæe zakljuèke, kako god ako se jedan od veæih jezika sa ali na nje- Francuski pisac Edmond Jabés jednom Gdjegod piše, na kojem god jeziku pi- gorki oni bili. Moguæe je da put u slobodu ga i podigne ga u svoje krilo, kao na slika- je rekao da su poteškoæe egzistencije i- še, pisac Holokausta je duhovni bjegunac, samoodreðenja ne vodi nikuda. Za pisca, ma pieté. dova iste kao i one pisca. Nitko nije bolje u potrazi da duhovnim azilom, uvijek na za kojega je jedan jezik, onaj na kojemu Njemaèki je danas jezik koji to najvje- opisao moj polo aj. Ipak postoji bitna stranom jeziku. Ako je istina da je jedino piše, uvijek privilegiran, teško je priznati rojatnije mo e uèiniti. No njemaèki je ta- razlika. To što sam postao pisac bilo je re- pravo filozofsko pitanje pitanje ubojstva, da, što se njega tièe, jedan jezik slièi dru- koðer jedini privremeni azil, noæno sklo- zultat svjesne odluke, no kao idov sam tada pisac Holokausta koji izabire nasta- gom, a nijedan nije zaista njegov. nište za beskuænike. Dobro je to znati, roðen. Kako bi se moje “ja” pisca i moje viti ivjeti zna samo jedan stvaran prob- U stvarnosti, pripadam onoj idovskoj dobro je pomiriti se s tim saznanjem i pri- idovsko “ja” spojili i stvorili jedinstveno lem, problem emigracije, premda bi bilo knji evnosti koja je nastala u istoènoj i padati meðu one koji ne pripadaju nigdje. obilje je, moram promatrati svoje idov- bolje govoriti o progonstvu. Progonstvu srednjoj Europi. Ta knji evnost nikad ni- Dobro je biti smrtan. stvo na naèin na koji shvaæam planirano je bila pisana na jeziku trenutaènog nacio- stvaranje knji evnog djela: zadatak koji nalnog okru enja i nikad nije bila dio na- S engleskoga prevela Lovorka Kozole treba obaviti; odluka u korist potpune eg- cionalne knji evnosti. Razvoj te knji ev- zistencije ili poricanja. Ako izaberem pun nosti mo emo slijediti od Kafke do Cela- ivot, sve odjednom postaje moja predno- Gdjegod piše, na kojem na i njihovih nasljednika – sve što mora- st. Na kraju, èinjenica da sam idov je re- mo uèiniti jest slijediti razlièite émigré * Esej je objavljen u èasopisu The zultat odluke; kada je donesem, ne samo god jeziku piše, pisac knji evnosti. Najveæim dijelom, ta se Guardian, 19. listopada 2002., a dio je ve- da neæu biti uvuèen u takozvanu krizu knji evnost bavi istrebljenjem europskog æeg teksta koji æe biti objavljen krajem go- identiteta nego æe više svjetla pasti na cije- Holokausta je duhovni idovstva, njen jezik mo e varirati, no bez dine. Oprema teksta redakcijska. lu moju egzistenciju. Ipak, moram se suo- èiti s nekoliko pitanja koje postavlja oso- bjegunac, u potrazi da bita priroda mog idovstva. duhovnim azilom, uvijek Što je to idovski pisac? na stranom jeziku Prije dva ili tri desetljeæa, smatrao bih pitanje za koga pišem neva nim pseudo pitanjem. Pišem, naravno, za sebe, rekao bih, i, u osnovi, još to mislim. No danas sam skloniji priznati da i drugi ljudi, svijet iz vlastita pravog doma, koji nikad nije ni- oko mene, meðusobni odnosi koje nazi- ti postojao. Jer da jest postojao, ne bi bilo vamo društvom, takoðer imaju ulogu u nemoguæe pisati o Holokaustu. Tada bi stvaranju entiteta nazvanog “ja”. Tako Holokaust imao jezik, a pisac Holokausta sam barem djelomièno zarobljenik svojih mogao bi biti integriran u postojeæu kul- okolnosti, a to je bez sumnje ostavilo trag turu. No to se nikad neæe dogoditi. Svaki na svemu što sam proizveo. Kada ka em jezik, narod i civilizacija ima dominan- da sam idovski pisac, ne mislim da to tnog Sebe, koji zapa a, kontrolira i opisu- nu no znaèi da sam idov. Jer kakav je to je svijet. To uvijek aktivno, kolektivno idov bez vjerskog odgoja, koji ne govori Sebstvo jest bit s kojom se bilo koja veæa hebrejski, nije baš dobro upuæen u temelj- zajednica, narod, ljudi ili kultura mogu, s ne tekstove idovske kulture i ne ivi u razlièitim stupnjem uspješnosti, identifi- Izraelu, nego u Europi? Ono što mogu cirati. No gdje mo e svijest Holokausta reæi za sebe, meðutim, jest da sam kroni- pronaæi dom? Koji jezik mo e tvrditi da èar anakronistièkog postojanja, postoja- ukljuèuje bit Holokausta, njegovo domi- nja asimiliranog idova, nosioca i snima- natno Sebstvo, njegov jezik? I ako posta- telja tog postojanja i glasnik njegove neiz- vimo to pitanje, ne slijedi li drugo – je li bje ne propasti. U tom smislu, Endlösung pojmljivo da Holokaust ima vlastiti ek- (Konaèno rješenje) ima kljuènu ulogu: nit- skluzivni jezik? I ako je odgovor na to pi- ko èiji se idovski identitet temelji prven- tanje “da”, ne bi li taj jezik morao biti ta- stveno, mo da i iskljuèivo, na Auschwit- ko strašan, tako tu an da bi uništio one zu, ne mo e se zaista nazivati idovom. koji njime govore? On je “ne idovski idov” Isaaca Deut- Mo da je jedino toèno da progonstvo schera, europska varijacija bez korijena, Holokausta treba prihvatiti svoje progon- koji ne mo e razviti normalan odnos sa stvo, o kojemu mo e s vremena na vrije- idovskim zahtjevima koje se pred njega me govoriti. To mora biti posebice tako u postavljaju. On ima ulogu, mo da i va nu, istoènoj i srednjoj Europi, gdje je, kao u europskoj kulturi (ako tako nešto još posljedica dva svjetska rata a Holokausta postoji), no on ne mo e imati nikakva ud- osobito, unutarnacionalni i nadnacionalan jela u idovskoj povijesti nakon Aus- jezik, njemaèki, nestao, jezik kojim se go- chwitza ili u obnovi idovstva (ako pos- vorilo na podruèju od Bukovine do Kra- toji ili æe postojati tako nešto). kova, od Praga do Rijeke – jezik na koje- Pisac o Holokaustu je zato u teškom mu su pisci koji nisu mogli ili nisu htjeli polo aju. U ranijem eseju pod naslovom naæi mjesto u nacionalnoj knji evnosti A szám zött nyelv (Protjerani jezik) poku- pronašli svoju slobodu izra avanja. Te na- šao sam razviti ideju da Holokaust nema i cionalne knji evnosti pokazuju malo vo- ne mo e imati vlastiti jezik. Pre ivjeli Eu- lje da inkorporiraju proèišæavajuæu lekciju ropljanin mora opisati svoju kušnju na o Holokaustu, dok je iskustvo samo, jednom od europskih jezika, no to nije premda na vrlo razlièit naèin, takoðer dio njegov jezik; niti je to jezik zemlje koji je njihove kolektivne svijesti. No – osim jav- koristio da isprièa svoju prièu. “Pišem nih osoba koje otvoreno zagovaraju rasi- svoje knjige na posuðenom jeziku koji, zam – bilo bi opasno kriviti zbog toga sve sasvim prirodno, koji æe ih iskljuèiti ili to- ljude, a još opasnije govoriti o antisemi- lerirati samo na granice svoje svijesti,” na- tizmu “upijenom s majèinim mlijekom”. pisao sam u tom eseju; ka em “prirodno” Nauèeni antisemitizam je bremenito nas- jer je zemlja èiji jezik koristim razvila mi- lijeðe, no sigurno nije genetsko; njegovi tove tijekom svoje višestoljetne borbe za uzroci su iskljuèivo povijesni i psihološki. nacionalni opstanak, i oni su, kao dio pre- Ti su narodi podnijeli teške ozljede svog šutnog nacionalnog koncenzusa, utjecali nacionalnog identiteta i godinama su se takoðer na njegovu knji evnost. borili za samo svoje postojanje kao nacije. Volim pisati na maðarskom jer sam na Na karakteristièan, no nimalo originalan taj naèin intenzivno svjestan nemoguæ- naèin, oni su, na alost, otkrili u antisemi- nosti pisanja. U pismu Maxu Brodu, u tizmu zgodno oru je u toj borbi. kojemu razmišlja o situaciji idovskog pisca, Kafka govori o tri nemoguænosti: Njemaèki – sklonište za beskuænike nemoguæe je ne pisati, nemoguæe je ne pi- Oscar Wilde, koji je, u još nevinom 19. sati na njemaèkom i nemoguæe je pisati stoljeæu, bio je zatvoren zbog toga što je na bilo koji drugi naèin. Zatim ka e, “go- tumaèio svoju slobodu samoodreðenja tovo mo emo dodati i èetvrtu nemoguæ- preliberalno, zapisao je u jednom od ese- nost; nemoguæe je pisati». Danas bi mo - ja, “Upoznaj Sebe! bilo je napisano na por- da dodao nešto drugo tom popisu: nemo- talu antièkog svijeta, a Budi ono što jesi pi- guæe je pisati o Holokaustu. Mogli bismo sat æe na portalu novoga svijeta.” Naša is- nastaviti nabrajati paradoksalne nemo- kustva, naše vlastite oèi svakog nam dana guænosti ad infinitum. Mogli bismo reæi govore da upravo “novi svijet” sve više i da je nemoguæe ne pisati o Holokaustu, više to èini nemoguæim. Pa ipak, ne bismo 26 IV/91, 7. studenoga 2,,2. U ime veæine
predsjednika slunjske domobranske udru- Kazneni zakon ne štiti u dovoljnoj ge: “Na svakom pedlju Hrvatske zemlje mjeri vrednote ustavnog poretka, moraju ivjeti Hrvati i stoga neæemo doz- jer se inkriminira samo iznošenje voliti da se ovdje koti ona nacionalna ma- ili pronošenje “zamisli o njina koja nam je najveæi neprijatelj”, te pozivi na nasilje prema odreðenoj etniè- nadmoænosti”, dok dobro staro koj skupini izra eni na transparentima Sr- vulgarno vrijeðanje ili izljevi sirove be na vrbe za vrijeme košarkaške utakmi- mr nje – koje ni sa kakvim ce u Zagrebu). idejama (“zamislima”) veze Ovakva ponašanja nije moguæe proce- suirati na temelju odredbi èlanka 174. nemaju – ostaju izvan domašaja Kaznenog zakona, jer isti ne inkriminira zakona pozivanje ili poticanje na rat ili nasilje, na nacionalnu, etnièku, rasnu ili vjersku mr- nju ili diskriminaciju, veæ radnju izvrše- nja djela u stavku 1. opisuje rijeèima: “krši temeljna ljudska prava i slobode priznate Srðan Dvornik od meðunarodne zajednice”, a u stavku 3. govori o “iznošenju ili pronošenju zamisli ada je Zlatko Canjuga nedavno iz- o nadmoænosti ili podèinjenosti”.” nenadio javnost prijedlogom da se kriviènim zakonom zabrani istica- Na dobrom putu? nje simbola nacionalne i inih oblika mr- Ukratko, ono što je veæ opæepoznato nje, u Saboru se veæ pola godine nalazio kao govor mr nje, ni dalje nije zakonski potpuno razraðen prijedlog skupine nedr- sankcionirano u demokratskoj Hrvatskoj. avnih organizacija okupljenih u projektu Predlo ene izmjene su jednostavne: da se Zakonodavstvo i graðani. One su putem spomenuti èlanak Kaznenog zakona (èl. koordinacije projekta, koja (u koordinaci- 174., st. 3.) dopuni “inkriminiranjem sva- ji HHO-a) osim nedr avnih organizacija kog pozivanja ili poticanja na rat ili nasi- obuhvaæa i predstavništvo nacionalnog lje, na nacionalnu, etnièku, rasnu ili vjer- zakonodavnog tijela, još proljetos podni- sku mr nju ili diskriminaciju te širenja na- jele Saboru Inicijativu za izmjenu, odnos- vedenih oblika mr nje”, ili da se izmijeni no dopunu odredbi èlanka 174. Kaznenog èl. 174. st. 1. tako da glasi: “Tko na teme- zakona (Rasna i druga diskriminacija). U lju razlike u rasi, vjeri, jeziku, politièkom obrazlo enju se pozivaju na èvrst oslonac ili drugom uvjerenju, imovini, roðenju, dan u 14. èlanku Ustava – jamstvo jedna- naobrazbi, društvenom polo aju ili dru- kosti neovisno o rasi, spolu i drugim uro- gim osobinama, spolu, boji ko e, nacio- ðenim znaèajkama, kao i o onima društve- nalnosti ili etnièkome podrijetlu izaziva ili no steèenima koje nisu bile stvar osobnog širi mr nju, poziva ili potièe na nasilje ili izbora, poput vjere, nacije, socijalnog po- diskriminaciju i krši temeljna ljudska pra- rijekla itd. U Ustavu je to jamstvo u 39. va i slobode priznate od meðunarodne za- èlanku popraæeno i instrumentom zaštite, jednice, kaznit æe se ...” za sve” (kako je formulirao drugi, još ak- tj. zabranom ugro avanja tog prava jedna- Dotle je sve jasno. Pa i na mnogo kas- tivni borac za ljudska prava). A ti uvjeti kosti: “Zabranjeno je i ka njivo svako po- niji Canjugin prijedlog Vlada je uzvratila poèivaju na tome da svaka individua bude zivanje ili poticanje na rat ili uporabu na- objavom da veæ priprema prijedlog obuh- priznata kao punopravna i dostojanstvena. silja, na nacionalnu, rasnu ili vjersku mr- vatnije izmjene zakona, te bismo se mo - Na mjestima s kojih se Zbog toga je govor mr nje delikt, èak i nju ili bilo koji oblik nesnošljivosti.” da mogli ponadati da je do nje stigao i pri- kad s rijeèi ne preðe na djelo. Zbog toga je jedlog nedr avnih organizacija. Stvari su, presudno utjeèe na takav govor rijetka, ali izrièita iznimka iz Teret Ustava reklo bi se, na dobrom putu. U saborskim javnu svijest, i dalje se ne slobode govora, iznimka koju inkrimini- Kao što mnogi još vjerojatno pamte, razgovorima o ostvarenju tog prijedloga raju i zakoni zemalja koje su odavno na- HDZ-ove vlade i saborske veæine su se (nomina sunt odiosa) pojavila se, meðu- prepoznaje da su re imi pustile ovo stanje u kojem vlast mora mo- tog ustavnog tereta nastojale riješiti time tim, i stara fraza o tome kako se stavovi i liti naoru ane desperadose da ljubazno što su iz Kaznenog zakona izbacile za- politièka kultura ne mijenjaju zakonima. poput ustaškoga po predaju oru je. Jasna zakonska zabrana konsku operacionalizaciju zabrane pozi- Kad se ovakav truizam izrekne kao neka govora mr nje bila bi upravo poruka veæi- vanja na mr nju (s iznimkom rasne), bez silno va na spoznaja, nameæe se pitanje ne svemu – od programa, ne manjinama da se ne moraju bojati. U koje je ustavni izrijek ostao bez pravne tra e li vlastodršci opet neki izgovor da ime veæine, èak i kad je šutljiva i zaglušena snage, jer se (znamo – više no mnogobroj- izbjegnu sankcioniranje govora mr nje. preko institucionalnog verbalnom agresijom ekstremista, tu po- ne) sluèajeve govora mr nje nije imalo èi- Ukratko, ova mudrost bi znaèila da bi za- ruku moraju poslati oni koji su izabrani me sankcionirati. Krajem 2000. zakon je konsku sankciju valjda trebalo uvesti tek sistema, do prakse vlasti po demokratskom ustavu. noveliran, tako što je dopunjen 3. stavak onda kada hrvatsko društvo postane civi- – negacija temeljnih Razumije se, ta poruka æe biti slaba ako èlanka 174., te sada glasi: “Tko u cilju ši- lizirano, te mu ona – osim u marginalnim se u zakon samo prošverca jedan nov od- renja rasne, vjerske, spolne, nacionalne, pojedinaènim sluèajevima – ne bi ni treba- ljudskih prava, te da je i lomak. U najmanju bi ruku zakonodavci etnièke mr nje ili mr nje po osnovi boje la. Poroèni krug se, dakako, zatvara logiè- morali jasno reæi zašto je promjena pot- ko e, ili u cilju omalova avanja javno iz- nim zakljuèkom da sada, kad se govor mr- javno velièanje njihovih rebna. Nadati se je da æe one koji bi te iz- nese ili pronese zamisli o nadmoænosti ili nje prolijeva ne samo masovno, sa sta- mjene trebali podr ati na to javno oèito- podèinjenosti jedne rase, etnièke ili vjer- diona, politièkih mitinga i iz sportsko- simbola ekvivalent vanje ponukati barem pouzdana desnica, ske zajednice, spola, nacije ili zamisli o koncertnih dvorana, nego i iz saborske koja u govoru mr nje ne vidi problem, a nadmoænosti ili podèinjenosti po osnovi dvorane, ni zakon ne smije reæi da u tome javnoga govora mr nje dijelom mu se rado i pridru uje. Neovis- boje ko e, kaznit æe se kaznom zatvora od ima neèega lošeg. no o tome, bitno je da se poka e da u sa- tri mjeseca do tri godine.” mome društvu, osim šutljive veæine i Organizacije-predlagaèice izmjene Zaštiæena veæina (za)govornika mr nje, ima i onih koji su upozoravaju da ni nakon te izmjene èlanka D(r)uga je prièa koliko dobre zakone ispred svojih zakonodavaca. 174. nisu u dovoljnoj mjeri zaštiæene vred- prave dobri graðani i graðanke, a koliko meljnih ljudskih prava, te da je i javno ve- note ustavnog poretka, jer se inkriminira djeluje obrat. I nije rijeè ovdje o dozrije- lièanje njihovih simbola ekvivalent javnog samo iznošenje ili pronošenje “zamisli o vanju Hrvatica i Hrvata u civiliziran svijet. govora mr nje. Na svaki spomen poseb- nadmoænosti”, dok dobro staro vulgarno Rijeè je o neèemu prizemnijem – o pojedi- nih prava za manjine naæi æe se kakav javni vrijeðanje ili izljevi sirove mr nje – koje ni naènim ljudima, kojima se i preèesto mo- govornik koji æe, mrtav-trijezan, rogobo- sa kakvim idejama (“zamislima”) veze ne- e dogoditi da, samo stoga što su obilje e- riti zbog nedostatne zaštite “prava veæi- maju – ostaju izvan domašaja zakona. U ni nekim od neodabranih manjinskih ne”, a u raspravi o zakonu o nacionalnim obrazlo enju prijedloga zakonske promje- svojstava, do ive uvrede, imaju problema manjinama se išlo dotle da se govori o ne, koje su u ime ukljuèenih organizacija pred javnim ustanovama ili mo da s pri- “matiènom narodu”. Ako se ne eli vidje- izradile odvjetnice Dubravka Miškoviæ i vatnim stanodavcima, da ih prozivaju, ti da je veæina zaštiæena samim time što je Radmila Suèeviæ, ka u: pljunu, a bogme i pretuku ili ubodu no- veæina, pa u njoj treba štititi individue, a “Naime, u našem društvu u velikoj em. Rijeè je o društvu u kojem se, sada i od nje manjine, ako èak ni nekadašnji is- mjeri prisutna su, na alost, ponašanja ko- ovdje, s rijeèi mr nje još prilièno lako pre- taknuti borci za ljudska prava ne vide da je ja se ne svode samo na izra avanje kseno- lazi na djela. Rijeè je, uostalom, i o druš- upravo veæina kolektivno odgovorna (na- fobiènosti i netolerancije prema raznim tvu u kojem su poremeæeni neki bitni kri- suprot kolektivnoj krivici, koja je pod manjinskim skupinama, nacifašistièke i teriji. Na mjestima s kojih se presudno ut- pravnim pretpostavkama nemoguæa) za neoustaške ispade, veæ predstavljaju i pro- jeèe na javnu svijest, i dalje se ne prepoz- zaštitu manjina, onda je zaista vrijeme da Fašizam? pagiranje njihovih ideja, pozivanje i poti- naje da su re imi poput ustaškoga po sve- se jednoznaèno utvrdi barem onaj mini- canje na nasilje, nacionalnu, etnièku, ras- mu – od programa, preko institucional- mum koji se – osim demokratskog prava Ne, hvala! nu ili vjersku mr nju (primjerice: izjava nog sistema, do prakse vlasti – negacija te- veæine – sastoji u “uvjetima prihvatljivima IV/91, 7. studenoga 2,,2. 27
Krokodilske suze, dodatne potrebe, desert
dvojiti posebna sredstva, pa se tako to vima veæ dulje vrijeme zala e za tzv. Antifašistièka lamentacija jednog potrebama nakrcano biæe temeljem pok- “društvo bez patnje”, a na udaru su mu slijepca roviteljski shvaæene društvene nazovi- najprije invalidi, pa onda i sve ostale druš- skrbi, za koju je u dr avnom proraèunu tvene skupine koje se po nekom vanj- sve manje novca, zaogræe neudobnim kor- skom obilje ju razlikuju od onoga što se zetom koji mu silno ote ava ivot. Inva- smatra “normalnim”. Sead Muhamedagiæ lid, naime, bez obzira na sve te potrebe, O pseudopolitièkoj manipulaciji invali- ipak ne eli biti samo onaj kojemu nešto dima proizišlim iz tzv. domovinskog rata treba. I on bi rado svojim snagama pomo- štošta je reèeno i napisano. No, iz invalid- posljednjih desetak godina u našim gao drugima pri zadovoljavanju njihovih skog rakursa o tome æe se još dugo govo- je medijima sve više napisa i emisija potreba. Nu nost je da se u ovakvim slu- riti. ivotno valjana rješenja za “domovin- u kojima se na kojekakve naèine te- èajevima raspravlja na kolektivnoj, a ne na ce” neæe izmisliti glagoljivi politièari, ne- matizira problematika tzv. hendikepira- individualnoj razini, a to se za invalida ko- go æe ih strateški razraditi njihovi civilno- nih (invalidnih) osoba. Veæina takvih pri- ji eli biti shvaæen i prihvaæen kao jedinka invalidski istokobnici. Izdvajanje “domo- loga prigodnog je karaktera, što nu no koja uz sve nedostatke posjeduje i mnoge vinaca” u posebne udruge segregacijski je ima za posljedicu ostajanje na površini, jer i diskriminacijski èin. Ove æe udruge, nai- dublje zadiranje u ovu izrazito zamršenu me, još neko vrijeme nekako ivotariti od problematiku osim nepatvorene empatije Invalid, bez obzira na sentimenta i uspomene, ali se na nemiloj iziskuje i naglašenu sposobnost snala e- sve potrebe, ipak ne eli vjetrometini ivota od takvih floskula ne nja, jer nedoumice nastupaju veæ pri ovlaš mo e egzistirati. naznaèenu nastojanju oko razjašnjenja biti samo onaj kojemu Oèito je, dakle, da s nazivljem koje se nazivlja što se, unatoè semantièkoj rogo- odnosi na invalide stvari nisu jednostavne. batnosti, u vezi s ovom osjetljivom prob- nešto treba. I on bi rado Tuðice kao što su hendikep i invalid pro- lematikom kod nas upotrebljava više-ma- laze bolje od opisnih eufemizama. Vrlo je nje rutinski. Premda to nezgrapno naziv- svojim snagama malo ljudi koji pri spomenu pojma “inva- lje i nije najte i problem koji tišti ovu po- lid” automatski s time u svijesti povezuju pulacijsku skupinu, mislim da je korisno pomogao drugima pri pojmove kao što su “nevrijedan”, “neva- katkada se i time pomnije pozabaviti, pa zadovoljavanju njihovih ljan” i sl. Humor i šaljivost najèešæe su æu to u ovom tekstu barem fragmentarno Invalidi na društvo mogu dobra poveznica preko koje se invalidi i pokušati. djelovati reanimacijski potreba oni koji to izvanjski nisu brzo zbli avaju i uspostavljaju neki zajednièki fluid. Ova Sa aljenje i samosa aljenje blagotvorno, jer se me misao vodi u završnicu ove antifašis- No prije toga moram obrisati suze. tièke lamentacije. Neæu se u tu svrhu poslu iti èistim d ep- svakim djelatnim nim (platnenim) rupèiæem, jer ovaj put Za desert - optimizam! zasigurno nije u pitanju moja vlastita lak- zbli avanjem invalida i Prije nego što misaono udovoljim rimoznost. Nipošto me nije sram suza ovom za nekoga mo da neobiènom pod- koje imaju pokriæe u jakoj emociji poput neinvalida u nama naslovu, du an sam upozoriti na strategij- o alošæenosti, uvrijeðenosti, ganutosti sku stupicu o koju se mnogi invalidi vrlo (ne zaboravljam nipošto ni suze radosni- obnavlja naša temeljna èesto sapleæu. Rijeè je o ambivalentnosti ce!). No, u ovom je sluèaju rijeè o kroko- ljudskost pristupa vlastitu hendikepu. On mi je s dilskim suzama sa aljenja (ukljuèujuæi i obzirom na moj hendikep (sljepoæa steèe- samosa aljenje) koje se otkad je svijeta i na u prvim mjesecima ivota) ponajbolje vijeka liju na hektolitre, ali se ljudska ne- poznat upravo kod slijepih (imenicu “sli- volja usprkos navodno iscjeljujuæem dje- verbalne komunikacije koja - avaj! spopa- jepac” do ivljavaju kao izrazito pejorativ- lovanju te slankaste izluèevine nièim ne da èak i poslanike hrvatske estradne (mu- nu pljusku). U mukotrpnom procesu sa- umanjuje. zikantske) branše, ne mimoilazeæi ni po- moprihvaæanja invalid se, naime, mora jas- I u èasu dok pišem ove retke emitira se javnost zvuène paslike hrvatskog “krugo- no opredijeliti kako æe sam sebe do ivlja- u glavnom veèernjem terminu “prvog da- valnog” etera. Da - ima toga, dragi moji, vati i kakav eli izgledati u oèima drugih. lekovidniènog rasporeda” dokumentarac sve sam to vidio na vlastite uši! A kad bih Ako sam svjestan toga da na temelju o 33-godišnjoj djevojci Petri koja je “po- tome pridometnuo i olfaktornu kompo- preostalih psihofizièkih sposobnosti mo- bijedila stepenice”, koja kao logoped radi nentu, sigurno bi mnogi pali u nesvijest. gu ostvarivati mnogo toga što mnogi u djeèjem vrtiæu blizu roditeljskog doma i Ali ne, ne treba se bojati. Misao je zauzda- “normalni” nisu u stanju, onda je licem- tako do izvjesne mjere ostvaruje katego- na, a tu je još i Petra iz emisije. Unatoè kvalitete što su okrunjene onim što se zo- jerno da se u nekim drugim ivotnim si- rièki imperativ invalidne osobe: integrirati svim govornim poremeæajima koje bi zna- ve dignitas humana. To se ljudsko dosto- tuacijama prika em bespomoænim, ne bih se u svakodnevnu ivotnu koloteèinu. Ona la lijeèiti, Petrica bi radije kuhala i prala janstvo stalnim naglašavanjem invalidovih li na taj naèin izmamio krokodilske suze, neusiljeno svjedoèi ivotnu radost i snagu posuðe, umjesto da se još zagrijanije lati dodatnih potreba kao njegove temeljne dodatne potrebe i otu ne alopojke. No volje koja je kadra savladati kojekakve ba- svog logopedskog posla za kojim se - ka- egzistencijske odrednice stravièno ruini- baš se na tome èesto lome ivotna koplja rijere (pa èak i pronaæi gotovo idealno za- ko rekoh - ukazuje sve veæa potreba. ra, pa se tako invalidova opstojnost svodi mnogih mojih istokobnika, o èemu je do- poslenje!). No, ta njezina fascinantna i- I tako sam, rijeè po rijeè, došao i do na istu onu parazitarnost od koje su, padljivo pisao nedovoljno istra eni hrvat- vost u drugom dijelu emisije najednom one kojom je završio prethodni pasus, a ja primjerice, u doba Treæeg Rajha polazili ski slijepi knji evnik Stanislav Šariæ poprima sumornu patinu sjete, jer mlada æu je sada svojevoljno uzvisiti i staviti na nacionalsocijalistièki ideolozi u svojoj (1922.-1996.), posvetivši tome svoju mo- djevojka na krilima mašte dospijeva i u pijedestal svekolikog poèela. te nji za ostvarivanjem ideala u svemu èis- numentalnu romansiranu kroniku one zakutke ljudske egzistencije koji za te arijske rase koja se mora lišiti posve- Symphonia quasi eroica. osobu u invalidskim kolicima najèešæe os- U poèetku bijaše potreba! mašnje bogaljske bastardnosti. U tu svrhu I napokon taj moj optimizam! Ma kako taju samo pusto eljkovanje. I ona bi po- Pohaðajuæi srednju školu birotehniè- u Rajhu su na snagu stupili posebni propi- bila siva naša hrvatska svakodnevica, poja- put tolikih “normalnih” rado bila netko kog smjera, imao sam u III. razredu pred- si o prisilnoj sterilizaciji mlaðih i sredov- ve se i vedriji dani. Treba ih koristiti. Mi in- drugi, išla bi bez mamine pratnje u kino, met koji se zvao uredsko poslovanje. Pr- jeènih invalida, a u sluèaju mentalno retar- validi koji se kako-tako umijemo nositi s kuhala, prala posuðe, èistila i spremala vo što smo tamo nauèili bila je ova prag- diranih osoba nerijetko se pribjegavalo raznim ivotnim nedaæama èesto smo u stan i tako to… Ništa loše u tome, lako je matski sroèena definicija: “Potreba je os- eutanaziji. Paradoks je, meðutim, ono- moguænosti poslu iti kao inspirativan razumjeti, upravo toliko koliko je potreb- jeæaj nedostatka koji prati elja za njego- dobno postojanje sliènih zakona i u nefa- primjer “normalnima” koji èesto pri zapa- no da izmami suzu. Ali ivot je ipak ivot, vim uklanjanjem.” Ne znam koliko smo šistièkim zemljama poput Švedske, a ma- danju u manju ivotnu krizu strahuju od a on - vrag jedan! - ispisuje kojekakve ro- zbog posvješæivanja ove definicije svi sku- æehinski odnos prema invalidima bio je prijeteæeg kraha. U tom smislu invalidi na mane i u stanju nas je stubokom svakoja- pa pametniji, ali meni æe baš ona pomoæi sve do koncilskih vremena na razlièite na- društvo mogu djelovati reanimacijski bla- ko iznenaditi… I poput ove reèenice s tri da se obrušim na eufemizam kojim se tije- èine manifestan i u Katolièkoj crkvi. Tek gotvorno, jer se svakim djelatnim zbli ava- toèkice okonèava se i ova profesionalno kom zadnjih desetak godina najèešæe oz- je primjerice novom reformom kanon- njem invalida i neinvalida u nama obnavlja uraðena emisija kojoj omnipotentna tele- naèavaju invalidne osobe. To su osobe s skog prava poèetkom osamdesetih godina naša temeljna ljudskost. U tom obnavlja- viziènost ipak nije podarila nikakav kon- dodatnim potrebama. Korištenjem ove minulog stoljeæa postalo moguæe da za nju ljudskosti krije se kljuè socijalnog nap- kretan pouèak, a o kakvoj-takvoj katar- “ubla enice” htjelo bi se u komunikaciji s katolièkog sveæenika bude zareðen kandi- retka kojemu je osobit cilj egzistencijalno ziènosti da se i ne govori. Djevojka tuga- hendikepiranom osobom postiæi štošta dat s nekim vidljivim tjelesnim hendike- osmišljavanje ivota. O tome je ponajljep- ljiva konstatira negativizam svoga okru ja meðusobno nespojivo. eli se ukazati na pom. še pisao Viktor E. Frankl (1905.-1997.) što vodi u depresivnost, ka e da to kod posebnost ovih ljudi, izbjegava se spome- Završit æu ovu lamentaciju pozivom na nje “ne prolazi”, ali njezin sneno sjetni nuti ono što o njima uglavnom znamo Manipulacija invalidima toleranciju od veæine prema svima onima timbar ne dopušta da jaèe na vidjelo izro- (postojanje tjelesnog nedostatka ili men- Iz svega ovoga, što zbog prostorne og- koji se od te veæine po neèemu razlikuju. ni njena najjaèa ivotna silnica. Petra je, talnog poremeæaja), jer je to - tako se mis- ranièenosti tek taksativno nabrajam, lako Ne mislim ovdje samo na invalide, nego naime, logoped, ona umije pomagati ljudi- li - neki dio èovjekove intime u koji ne je zakljuèiti da svako o ivljavanje fašistiè- na sve one koji se naèinom ivota, stavo- ma koji imaju govorne poremeæaje, a tak- treba dirati. S druge strane se posezanjem ke misaonosti ima po principu spojenih vima i vanjskom pojavnošæu osjeæaju vih je u ovo naše postmoderno doba sve za ovim eufemizmom otvara moguænost posuda negativan uèinak na polo aj inva- drukèijima. Ovako shvaæena tolerancija više: poèev od kojekakvih raèlanja, šušlje- pokroviteljskog pristupa invalidu koji lida u društvu. Kod nas se o svemu ovome djelotvorno æe nas štititi od svega onoga tanja i tepanja, pa sve tamo do zabrinjava- stjecajem okolnosti ima ove ili one poseb- premalo piše, a još manje govori. Austral- što nam je svojedobno sa svim strahotama juæe skuèenosti (da ne ka em: mutavosti) ne (“dodatne”) potrebe za koje treba iz- ski filozof Peter Singer u svojim se rado- predoèio hitlerovski fašizam. 28 IV/91, 7. studenoga 2,,2.
Nevidljivi Holokaust
Zahvaljujuæi razvoju socijalnih i kazneno progonjena, ipak postaje druš- tveno prihvaæenijom i vidljivijom kroz pokreta krajem prošlog stoljeæa, stvaranje prvih organizacija za prava ho- danas je moguæe ukidanje moseksualnih osoba, otvaranje klubova i povijesno nametnute šutnje nad okupljališta te poveæan znanstveni interes. zloèinima koji su, motivirani Neposredno prije dolaska na vlast nacio- homofobijom, poèinjeni u nalsocijalista 1933. godine, Njemaèka se u Europi istièe stvaranjem prve moderne ho- Fašizam? Holokaustu moseksualne subkulture te postaje zemlja u kojoj je roðen homoseksualni pokret. Nacistièki teror koji slijedi poništava bilo Ne, hvala! eljko Mrkšiæ kakvu moguænost javnog iskazivanja istos- polne ljubavi, a pokret se obnavlja tek de- preodgoja, no stvarnost interniranih ho- setljeæima nakon pada nacizma. moseksualaca je znaèila brutalnu sudbinu. vrdnja kako “povijest pišu pobjed- Èinjenica je kako homoseksualnost nije U dostupnoj literaturi èesto se navodi ve- nici” sama po sebi ne garantira i bila progonjena poput nearijevskih naroda za izmeðu presti nosti (boje) trokuta i vjeèni monopol na istinu, a èemu u nacistièkoj Njemaèkoj nego je smatrana tretmana logoraša. Homoseksualci su se svjedoèi i sluèaj gej rtava Holokausta. subverzivnim djelovanjem koje šteti nje- našli na samom dnu logorske hijerarhije, alosna je èinjenica homofobni revizioni- maèkoj naciji i rasi. Nacistièka vrhuška je Roza trokut koji su nosili zajedno sa svim nearijevskim zatoèenici- zam pojedinih antifašistièkih povjesnièa- smatrala homoseksualnost pojavom koju ma. Zlostavljani podjednako od èuvara i ra, koji, prešuæujuæi i postojanje i sudbine nije moguæe iskorijeniti, no èije se mani- homoseksualci u ostalih zatvorenika, samo je mali broj us- roza trokuta u konc-logorima, podr avaju festiranje mora i mo e blokirati. Broj stra- pijevao pre ivjeti više od par mjeseci. postojanje morbidne skale prema kojoj su dalih u Njemaèkoj se procjenjuje izmeðu logorima oznaèava Osim zlostavljanja, njihov “preodgoj” je pojedine rtve razlièito društveno vred- 10 i 15 tisuæa. Zakon nije predvidio ka nja- èesto znaèio kastriranje i èinjenje medi- novane – ovisno o statusu koji njihova vanje lezbijstva, iako su i lezbijke èesto namjeru njihova cinskih eksperimenata (za koja kasnije ni- društvena skupina u iva. završavale u logorima, ponajprije zahvalju- kad nije podignuta nijedna optu nica!). “Holokaust je nešto što se dogodilo juæi Gestapovim takozvanim roza listama preodgoja, no stvarnost èovjeèanstvu, a ne nešto što se dogodilo sastavljanim uz pomoæ razgranate mre e interniranih Pravo na status manjine više jednoj grupi nego nekoj drugoj”, izja- doušnika. U ostalim okupiranim zemljama Pre ivjeli, pak, plašeæi se postojeæe ho- va je Roberte Bennett, voditeljice istra i- homoseksualnost se znatno rjeðe proce- homoseksualaca je mofobije u društvu, godinama nisu niko- vaèkog projekta o gej rtvama holokausta, suirala. Mo da najintrigantniji dijelovi od- me govorili o zatoèeništvu, a društveni te ujedno i odgovor na optu be rabina Ye- nošenja prema homoseksualnosti u raz- znaèila brutalnu sudbinu odnos prema njima je izra en i kroz ratnu huda Levina u povodu otvorenja postava doblju uspona i nakon uspostave nacizma odštetu, na koju sudskom odlukom nisu memorijalnog muzeja u New Yorku. Pos- su homoseksualnost nekolicine nacistièkih imali pravo jer sve su sve do 1969. na sna- tav ukljuèuje i nekolicinu eksponata veza- voða te naglašavanje vrijednosti muških godine), videæi u slavljenu muškosti eliti- zi ostali kazneni zakoni usvojeni u raz- nih uz homoseksualce internirane u konc- društava. Komunistima prije 1933. godine, zam i vrhunac moæi; homoseksualni odno- doblju nacizma. Tek s pojavom novih gej logore, a èije je uvrštavanje navelo rabina te antifašistima opæenito kasnije, to je pos- si su bili pod strogom zabranom. Oni su i lezbijskih pokreta poèetkom sedamde- Levina na revoltiranost pokušajem “uzdi- lu ilo kao dobrodošli prljavi veš, dokaz oznaèavali opasnost razvijanja emocional- setih prošlog stoljeæa poèinje se govoriti zanja homoseksualnosti na muèenièki sta- moralne degradacije izopaèenih umova. Is- nih i ljubavnih veza, koje bi se mogle na- o gej rtvama holokausta, a tek poèetkom tus preko 6 milijuna pobijenih idova” tom mjerom prema homoseksualnosti se metnuti idealu drugarstva i poštivanju stro- devedesetih se odr avaju prve komemo- (Advocate, 9. prosinca 1997.) odnosio i Hitler – homoseksualnost je kao ge hijerarhije autoriteta, a time i jaèini mili- racije u njihov spomen i zapoèinju ozbilj- nepo eljna moralna etiketa vješto korište- tantnog kolektiva. Sluèajevi homoseksual- na razmatranja zahtjeva za ratnu odštetu. Subverzivna djelatnost na u politièkim èistkama. nosti unutar vojske su ka njavani (za prim- Komemoriranje Holokausta s porukom Na sreæu, današnji (neo)antifašistièki jer drugima) rigoroznije no oni civilni, a s ”Nikad više!” desetljeæima nakon sloma diskurs uspješno ukljuèuje i borbu protiv Brutalnost preodgoja krizom na bojištima poèetkom èetrdesetih, fašizma nije samo prigodni pijetet prema homofobije. Prije svega zahvaljujuæi raz- Što se tièe pojma osjeæaja muške pove- uvedena je i smrtna kazna. svim rtvama terora, nego predstavlja i voju socijalnih pokreta krajem prošlog zanosti i muških društava, interpretacije U procesuiranju osuðenih, zakon je osjetljivost na stvarnost koja nas okru u- stoljeæa, danas je moguæe ukidanje povi- koje sugeriraju homoerotizam meðu pri- prepoznavao dva oblika prekršitelja: one s je, našu spremnost da prepoznamo mr- jesno nametnute šutnje nad zloèinima ko- padnicima organizacija kao što su bila ud- uroðenom homoseksualnošæu te one koji nju na vrijeme kako bi se nasilje moglo ji su, motivirani homofobijom, poèinjeni ru enja mlade i ili razne postrojbe, proma- bi podlegli trenutku, odnosno spadali u sprijeèiti. Pritom se u naèelima suvreme- u Holokaustu. šene su konstrukcije. Iako su postojala nas- sluèajeve situacijske homoseksualnosti. nog (neo)antifašizma naglašava uspostav- Poèetkom dvadesetog stoljeæa homo- tojanja homoseksualiziranja takvih društava Roza trokut koji su nosili homoseksualci ljanje solidarnosti meðu svim manjinama seksualnost, iako oznaèavana patološkom (koja su definitivno ugušena nakon 1934. u logorima oznaèava namjeru njihova – ideal koji tek trebamo dostiæi.
Antifašizam u enskim rukama Ono što današnjim aktivistkinjama ide na ru- Du ina kose mjeri se milimetrima, nosi se Zagrebu. Sudjelovale su mirovne aktivis- Prema rijeèima samih mobilni telefon, po elji. Naime, frizure tkinje iz 22 zemlje, ukljuèujuæi mnoge iz ku jest to što ih nitko ne aktivistkinja, antifašizam se mogu varirati, èak i pletenice dolaze u ob- svih dijelova bivše Jugoslavije. Jedan od proširuje na raznoliku aktivnost zir, iako se preferiraju dredloksi. Mobilni najdirljivijih zapisa sa ovog foruma ka e mo e ukinuti protiv svih šovinizama, protiv se shvaæa kao nu no zlo. Prema rijeèima kako je u sluèaju ove generacije aktivistki- samih aktivistkinja, antifašizam se proši- nja “otpor ratu (podrazumijevao) stvara- homofobije i patrijarhata ruje na raznoliku aktivnost protiv svih šo- nje jednog svijeta za nas same, jer je priti- nama koje su u njemu sudjelovale. To je vinizama, protiv homofobije i patrijarha- sak rata bio toliki da smo ponekad sav još zatrpano u arhivama. Smatram da je na Sne ana abiæ ta. Svaka radikalna feministkinja je antifa- svoj rad ulagale da bismo mogle odr avati današnjim aktivistkinjama da to otkopaju, šistkinja. Kao studentica, prošla je kroz samo malo svjetlo” (Lepa Mlaðenoviæ, po uzoru na tragièno prekinuti rad Lidije ao prvo, arhetip. Antifašistkinja- “školu” ex-jugoslavenskih feministkinja, Susrele smo se u Zagrebu, Feministièke Sklevicky (Konji, ene, ratovi, enska in- skojevka, roðena dvadesetih godina pod utjecajem njihove sna no artikulira- sveske 7/8, str. 85-86). Privuèena tim foteka, Zagreb, 1996). prošlog stoljeæa. Po pravilu, sa sela. ne kritike nacionalistièkih sistema i ratne “malim svjetlom”, dolazi generacija rela- Današnje antifašistkinje su malobroj- Nosi pletenice i pušku, po elji. Pletenice mašine posljednjeg desetljeæa dvadesetog tivno mladih feministkinja koje su uèile u ne, premalo ih je u odnosu na kolièinu se mogu ostaviti da vire ispod kape s pe- stoljeæa. centrima za enske studije u Beogradu i posla u projektu defašizacije. Njihova tokrakom zvijezdom, ili se mogu odsjeæi. Prisjetimo se: kada su ene u crnom Zagrebu, koje su èitale èasopise kao što su šansa nije u kvantiteti, nego u kontinui- Nosi li pušku, zavisi od prirode zadatka. poèele svake srijede u podne stajati za mir Kruh i ru e, Feministièke sveske, ProFemi- tetu i u višestrukosti strategija (iz alter- Radi li u pozadini, skojevka æe biti bez na Trgu Republike u Beogradu, Vukovar na, enske studije, kasnije i Treæa. native, direktnih akcija za utjecanjeu na oru ja. U svakom sluèaju, nosi pletene je bio pod opsadom. Buneæi se protiv fa- vladu i dr avne institucije). Jedino ako èarape koje je sama isplela. Izla e se opas- šistièkog srpskog re ima, ove su radikal- Višestrukost strategija nastave inzistirati na svom aktivizmu i u nostima koje ne mo e ni pojmiti. Nakon ne feministkinje svjesno i aktivno pru ale Antifašistkinje roðene u dvadesetima buduænosti, moæi æe svoju malobrojnost rata odlazi u grad, gdje poèinje raditi u potporu svojim sestrama drugih nacional- bile su i neizostavan dio partizanskog i nadoknaditi dugotrajnošæu anga mana. tvornici. Raða djecu i na konto mnogob- nosti u Hrvatskoj, Bosni, na Kosovu. Mi- poslijeratnog folklora. Koje su prve asoci- O njima se neæe praviti filmovi, nikakva rojnih obaveza izvlaèi se sa partijskih sas- rovne aktivistkinje iz raznih ex-yu dr ava jacije ljudi koji se sjeæaju jednopartijskog nova Slavica neæe biti snimljena, one æe tanaka i konaèno izlazi iz Partije. To se dopisivale su se, a povremeno, kad god je sistema? Vjerojatno: partijski komitet, a- svjesno izbjegavati folklor. Ono što da- vremenski poklapa s ukidanjem AF -a bilo moguæe, prelazile su granice da bi su- fe- e. Oèito da je AF ostao u svijesti našnjim aktivistkinjama ide na ruku jest (poèetak pedesetih). raðivale na projektima. Podr avale su jed- mnogih ljudi desetljeæima nakon njegova to što ih nitko ne mo e ukinuti. Same su ne druge, prakticirale su ensku solidar- ukidanja. Ostao je “a-fe- e”, karikatura, se organizirale i ne moraju polagati raèu- enska solidarnost nost u punom znaèenju te rijeèi. Kao kul- stereotip gori od onog mog opisa s poèet- ne nikakvom budnom ideološkom oku, Danas imamo antifašistkinju roðenu minaciju mo emo uzeti meðunarodni fo- ka teksta. Ali ne i antifašistièka fronta e- osim vlastitom. Puno sreæe, sestre, i – sedamdesetih. Po pravilu, dolazi iz grada. rum ene i politika mira, odr an 1996. u na, ono što je taj pokret zaista znaèio e- smrt fašizmu! IV/91, 7. studenoga 2,,2. 29
zemalja moguænost publiciranja tujem korekcije (!!! cije- se! Kava tjera na sranje, pa mni- vlastite dokumentacije, te ko- njene) lektorice, prizna- jem, da ugodno uvaljeni spisatelji rištenje svih zainteresiranih ma jem lapsus, no neke stvari u kauèe jurcaju svakoèasno na gdje bili. neæu prešutit (ko rijeèna !!!! ri- kenjanje. JA pak lomim si nokte ba). Nije uobièajeno polemizirat na prastaroj pisaæoj mašini, zgr- s operativom, zato baš... volim bljen za stolom i, uz pljugu na Kontrafor baštine sve izvan okvira. Daklem, tekst pljugu, pijem motivirajuæu cugu. mi zadnji nije zarezan, dapaèe: A, pivo po pivo tjera na “pišolet”. dobih kajle u oblièju pošalica i s (Jesam li ipak i ja poput Marteka Projekt Javni nacrti njima polakikoprozu. S oprošte- – racionalan pijanac. Najme što- pokrenit je s glavnom njem, proljev na nervnoj bazi. kaj-èa? Nigdar pri pisanju ne namjerom da se velikom meðu Ministarstva okoliša i Pojaèan “izrezanom” premješ- konzumiram ni bevandu, kamoli prostornog ureðenja i Svjetske taljkom lika i djela Vlade Marte- estu! Da mi ne bude: “Adio pa- zbirkom arhitektonske banke. Istièuæi va nost saznanja ka i Mene. Za prvo jurenje na za- meti”. Èak i u Korèuli, gdje tije- dokumentacije dostupne o graditeljskoj baštini jednog, hod kriv je valjda onaj stari odr- kom ljeta popijem piva koliko mi na web stranicama ovaj put krškog podruèja, kao panac, koji je Voæarskom ces- je u Zagrebu “dnevna doza”, ko- pokrene novi pristup skupu ideja i potencijala kojima tom vikao: “peska, belega pes- lumnu za Jutarnji list pisao sam u sadašnja i buduæa gradnja u zaš- ka”! Parcijalno! “protoènoj” konobi, zajednièkoj dokumentiranju povijesne tiæenim podruèjima više neæe bi- kuhinji i sobi “dnevnici”. Jer jedi- arhitekture ti glavna opasnost za sustav koji Zašto postoje lektori i no tamo mogao sam pušiti koliko se eli štiti nesumnjivo su prido- korektori hoæu, a na dohvat ruke bio mi je nijeli veæem uva avanju kompo- E, je ije, meðutim – zato pos- fri ider, naravno, za tu prigodu nente povijesnoga graditeljstva. toje lektori. Ye(s) ije... al to se is- pun piva. Iako, skoro na prome- S obzirom na slo enost teh- pravlja nepenetracijom i nezadi- nadi, šetalištu, nije me ometalo. Nataša Petrinjak Prvo znaèajno priznanje stig- nologija i predviðenih aktivnosti ranjem u autograf. Uzdao sam se, Leða okrenuta prolaznicima, koji lo je u obliku nagrade Henry Fo- softversko rješenje tra ilo je po- pri liberalnom pisanju u moæ i bez mog atraktivnog “perfor- dje poèeti? U arhivima ili rd za najbolji hrvatski projekt moæ struènjaka. U pomoæ su opa anja korektora, ne kanivši mancea” gube vid i filmove na taj na terenu? Zavuæi se prvo zaštite okoliša 1999. godine, a za pritekli agilni CARNet i Fakul- reakcijom na ðumbus izazvat prostor. Ne èujem ih, ne vidim u prašnjave podrume i so- prijedlog èuvanja i širenja znanja tet za elektrotehniku i raèunar- neprofesionalne protureakcije. I, i... jebe mi se!). bièke nakon što se uspješno sav- o graditeljskoj baštini temeljenih stvo u Zagrebu u suradnji s koji- kaj sad? Idemo dalje, ako zbog Mogu ja i bez fekalija, ru nih ladala prepreka dobro zatvore- na prvim istra ivanjima sela Èi- ma se ovih dana obavljaju pos- nih vrata, kljuè kojih uvijek ima goè, europskom selu roda u ljednje pripreme za aktiviranje teta koja je upravo na bolovanju. Lonjskom polju u kojem još nove openHeritage baza podata- Ili s papirima, metrima, fotog- postoji pedesetak kuæa, dobro ka poèetkom sljedeæe godine. Egotrip rafskim aparatom zagaziti u bla- oèuvanih primjeraka kompleksa Ona mora omoguæiti jednostav- to i zapoèeti proces terenskim tradicijske drvene arhitekture nu trajnu nadopunu, ali i pretra- radom. Premda još nedovoljno karakteristiène za kontinentalni ivanje, biti privlaèna i eksperti- Ye(s) ije.. ekipirani i s premalo novca, ana- dio zemlje. Bilo je to podizanje ma i laicima, te osigurati ispunje- liza postojeæeg stanja èlanove je prvog sloja prašine u raspršenim nje još jedne elje udruge Kon- Mogu ja i bez fekalija, ru nih misli udruge Kontrafor uvjerila da «i- planotekama i arhivima koje im trafor – da upravo njihov site i izraza. Cijeli egotrip posveæen je li»mora biti zamijenjeno s «i», više nije dopuštalo uzmak. S postane referentno mjesto za eljko Jerman dapaèe da mora biti nadopunje- namjerom sistematiziranja i sca- problematiku povijesne arhitek- prvo Meni, Sebeljublju te no i kreiranjem novog softvera s niranja za upotrebu putem In- ture, tim više što pretra ivanje prvenstveno Jedinom (der Einzige) Ja. kojim æe rezultate svog rada uèi- terneta, ali još va nije – identifi- web prostora dosad nije otkrilo niti dostupnima – svima. ciranje i dokumentiranje onog da postoji slièna inicijativa. Iska- dijela povijesne arhitekture koja zivanje podrške i konkretna po- sada napisanog neæu biti anatemi- misli i izraza. Cijeli (jel dobro Nije sve u obnovi propada bez ikakva dokumen- moæ dosad su stigli i iz Ministar- ziran, makar (ne znam èijom zas- napisano?) egotrip posveæen je Analizom je, naime, utvrðeno tarnog traga, isto je selo izabra- stva okoliša i prostornog ureðe- lugom) i poèetak recenzije mi prvo Meni, Sebeljublju te prven- da velik dio vrijedne graditeljske no i za prvu terensku obradu – nja, Ministarstva znanosti, Mi- (Šuvakoviæ: “Martek...”) bijaše stveno Jedinom (der Einzige) Ja. baštine propada bez nade da æe izrada terenskih skica pojedinih nistarstva kulture, HAZU, Kon- pervertiran. I zbog drugog pola- Za pravovaljanost teksta i onto- ikad biti obnovljen ili revitalizi- zgrada, detaljni izmjeri, te kom- zervatorskog odjela u Zagrebu kikoproznog napadaja, ne znam lošku vjerodostojnost, garantira ran na neki drugi naèin. Prven- pjutorsko iscrtavanje nacrta koji Uprave za zaštitu kulturne baš- kome se obratiti! Ko je zmešal mi gospon J. Caspar Schmidt, stveno jer ne postoji dokumen- moraju zadovoljiti profesionalne tine. Aktiviranje u virtualnom mene i Marteka? Nataša iliæ il oliti Max Stirner. Drugi je plan tacija koja bi osigurala moguæ- standarde ilustrativnosti i pre- svijetu zapoèet æe obraðenim Lovorka Kozole, iliti mo da govoren zbog štovanog èitatelj- nost rekonstrukcije i istra ivaè- ciznosti do mjere koja omoguæa- veæ spomenutim selom Èigoè, te eljko Zorica, kapo od grafike? stva, moje odane publike, koja kog rada i nakon propasti graðe- va eventualnu rekonstrukciju. selima Oraovica, Maèe i Ratko- Ne tra im ispriku uredništva, ne ne bi napunila ni školsko igrališ- vine, ali i zato jer ne postoji ni- vica. Sudeæi prema prvim kon- elim biti “bombaš-samouboji- te, no njena razina nadmašuje kakav dr avni program koji bi Put do virtualnog svijeta taktima s inozemnim struènjaci- ca” unutar dragog mi dvotjednika kvalitativno kolièinu idiota na dao jasan stav što napraviti s tim Usporedo, Kontraforovci su ma i pojedincima, otkivaju Kon- (jer... «I ti si Zarez» – rekla mi je punom Dinamovom stadionu. spomenièkim graðevinama. Izo- se, svojim prijedlozima, ukljuèili traforovci, mo e se oèekivati Jedina), samo znam i hoæu da se Od blesanca i trenera za klub stanak programa za sistematsko u razvoj projekta oèuvanja kr- nevjerojatno brz rast baze poda- zna... Martek je Martek, ja sam Mirogojski djeèaci, do mešetara dokumentiranje povijesne arhi- ških ekoloških sustava za èiju je taka, što æe, vjeruju, ponukati i JA! Kad bi mi bili “face” poput, nogama i (ak ga ima) mozgom... tekture, uslijed èega se doku- provedbu protekli tjedan potpi- domaæe eksperte na veæi anga - primjerice, (analognih frendova) dotepenca koji se usudi reæi za mentiranje provodi tek povre- san i dugo pripreman ugovor iz- man. nogometala Bobana i Prosineè- dobrog, starog Moèiboba “jedini meno, ovisno o trenutaènim kog – ne bi bilo problema. I sve- purger s jajima”. (Kaj sam ono potrebama tako omoguæava nes- jedno što bi sa zadovoljstvom kuhal? Pašticadu il rièet?). Vje- metanu egzistenciju danas prev- potpisao; Artisti armatevi, i sve- rujte, poštujem svakih 12 kuna ladavajuæeg stav «ili obnova ili jedno što smo maltene najbli i koje trošite da bi èitali i ovo: ništa», a koja najèešæe završava rod: dva smo puta imali (on još “Dragi Ivane, Blanka, Petre, ovim potonjim. imade) istu punicu. On je On... Vlastimire, Zlatko, ito... volim Entuzijastièko okupljanje itd. (sila mi je, u urbana!) Vas! i ufam si misliti, da nisam grupe arhitekata i povjesnièara zalud trgao nokte, trošio tuðe i umjetnosti, pod svojevrsnim Kako nastaje tekst svoje vrijeme, dio stranica koje vodstvom Gorana Jukiæa u nev- Nu, trèkalica je sad poradi te- listate. Kako ste?”... ladinu udrugu Kontrafor prije kuæih izmetina, nastalih iz radne èetiri godine rezultiralo je nas- navike. Ne pišem poput veæine u Srpanj u Zagrebu tankom projekta Javni nacrti s Jutarnjaku amketiranih pisaca, Završit æu jednim usamljenim glavnom namjerom da se veli- uglavnom mlaðe generacije plus ljetnim tekstuljkom iz davnine kom zbirkom arhitektonske jednog mog vršnjaka... konkret- (original je popraæen crte ima). dokumentacije dostupne na no, ak se dobro sjeæam – Tomiæa, Agram, 25. srpnja 1986. web stranicama pokrene novi Jergoviæa (poletarci) te Radako- Daleko je – plava slanica, uzi- pristup dokumentiranju povi- viæa, kojim se inaèe tješim (ima dana prošlost, turistièka sunèa- jesne arhitekture i iniciraju novi u asniju “post-hipijevsku” zurku nica, mirišava travarica, peæena oblici rada na dokumentiranju i èak i od mene, o Marteku da ne srdelica. Drugi svijet jugoistoè- istra ivanju okoliša. Ostvarenje prièam!)... hoæu kazati: sijed je i no od ovog ovdje. Tu je kišnica, te namjere zahtijeva izradu od- æelav. Upozorila me na to (ah, prljavština, tramvajština, spavao- govarajuæe dokumentacije za ene) Jedina i jedinstvena Bojana, nica i nešto manja groznica nego zgrade koje æe propasti a koje pak od tada èešæe podrezujem i inaèe. Tamo igre; ovdje barušti- æe omoguæiti istra ivanje i perem kosu. Da izvadim napo- na, prèvarnica! Poluprazan grad, eventualnu rekonstrukciju, po- kon ono što sam htio iz torbe iz- raskopine, dosada, oèekivanje tom prilagodbu postojeæe, èes- vuknuti. Dotièni, uglavnom “fa- jeseni, ivota... to teško dostupne, arhivske do- k-prozaisti” udobno pišu dr aju- Kada æe umirat bilje – o ivjet kumentacije upotrebi kroz web æi si tastaturu u šakama, ispijajuæi æe Zagreb. Dekadentan, istro- stranice i sve to uèiniti dostup- kafu na kavu, i duvajuæi cigarete šen, pijani Zagreb. Grad bez gra- nim javnosti. A to pak daje in- ko da su od mentol smjese. Zna ðana. Selski velegrad. stitucijama, udrugama i poje- dincima iz Hrvatske, ali i drugih 30 IV/91, 7. studenoga 2,,2.
la èetvrtu dimenziju arhitekture – kreta- se mo e ulaziti s obje strane, èije autor- rodne prostore. nje arh. prostorom) ili taktilna prezenta- stvo potpisuje LCM Laboratorij iz Mexi- Grad tornjeva plod je suradnje Bijenala cija projekata, izvrsne su i raskošne make- co Cityja. arhitekture i kompanije Alessi, probrani te te uzorci materijala, modeli oplošja ob- arhitekti iz cijelog svijeta (ukljuèivo sku- Komunikacija i obrazovanje pina Morphosis, Thom Mayne te Shigeru Zanimljiv je pariški Musée du Quai Ban) pozvani su da svoje iskustvo u arhi- Branly Jean Nouvela, Muzej helenistiè- tektonskoj struci primjene na podruèju Poruka u vremenskoj kapsuli kog svijeta u Ateni skupine Anamorpho- product dizajna – na projektima «u maloj sis (jedan od velikih projekata koji trebaju mjeri» kuæanskih predmeta, na naèin Bijenale arhitekture bavi se biti dovršeni prije Olimpijskih igara u Alessijeva projekta Tea and Coffee Piazza Ateni 2004.) te proširenje muzeja u Den- iz 1980. godine. Potom, osmero arhiteka- pitanjem kakva æe biti arhitektura veru Daniela Libeskinda – njegovim kon- ta zamoljeno je da naprave model tornja u tek naèetom desetljeæu ceptualnim Muzejom holokausta u Berli- od 100 katova, što je svojevrstan eksperi- nu gdje je muzejska zgrada prazna od ek- ment sa svrhom obogaæenja i proèišæenja sponata, odnosno ona sama postaje struk- arhitektonskog jezika na primjeru obliko- NEXT, 8. Mostra Internazionale di tura simbolièkog znaèenja u koju se ulazi vanja vertikalnih zgrada. Architettura – la Biennale di Venezia, kroz tunel pod zemljom (kao što se u no- Venecija, Italija, od 8. rujna do 3. studenog vu zgradu pekinške Opere ulazi kroz Rad i potrošnja 2002. podvodni tunel), ukinuta je i posljednja Sekcija posveæena radu predstavlja rad- granica izlo be kao medija i muzeja kao no mjesto kao «sredstvo motivacije, pros- fizièkog mjesta. tor za oglašavanje, ili èak naèin društvene U sekciji Komunikacije predstavljena kontrole». Predstavljeni su BMW centar u su rješenja eljeznièkih stanica, zraènih bivšoj Istoènoj Njemaèkoj, u Leipzigu – Silva Kalèiæ luka, te redizajn beèkog Pratersterna (Bo- proslavljenog biroa iranske arhitektice risa Podrecce) – nezgodnog raskri ja ces- Zahe Hadid, Mahgler 4 Block 5 u Amster- pravo su zalupljena vrata za dvom- tovnih i eljeznièkih pravaca i ujedno ula- damu Toya Ita, škotske podru nice BBC- jeseènim postavom ovogodišnje, za u lunapark. a u Glasgowu biroa Davida Chipperfielda osme bijenalne izlo be arhitekture U sekciji Obrazovanje predstavljeni su i drugi. u Veneciji, koja se odr ava naizmjenièno s projekti knji nica (Javna biblioteka u Oblikovanje trgovina i trgovaèkih cen- prezentacijom recentnih radova na pod- Brooklynu i Biblioteka vizualnih i perfor- tara, mjesta materijalizma i opscenosti ruèju –smiješno je reæi u doba interdiscip- Norman Foster & suradnici: Swiss Re, London mativnih/izvedbenih umjetnosti u New konzumerizma, “shopping hramova” po- linarnosti, novih medija i konceptualne Yorku TEN skupine arhitekata, Braban- jedinih tr išnih marki, posebna je cjelina. umjetnosti – likovnosti. Moto Bijenala ar- Potom, sekcija performans ukljuèuje hitekture 2000. bio je “Više etike, manje koncertnu dvoranu Matsumoto i Pa- estetike”, a ove godine izlo ba nudi “pro- rk za opuštanje Torrevieja Toya Ita, roèki” pogled u buduænost. Kakva æe biti nogometni stadion Braga biroa Sou- arhitektura u tek naèetom desetljeæu? Prisjetimo se stare to Moura – stadion se gradi (struk- Od nacionalnih prezentacija u paviljo- ture koja izgleda kao da izranja iz pa- nima Giardina, poslovièno je zanimljivija reèenice Cedrica dina brijega) za potrebe Svjetskog selekcija u slikovitom delapidiranom nogometnog prvenstva 2004. u Por- prostoru Arsenala. Izbornik ovogodiš- Pricea da “funkcija tugalu, izlo beni prostor Forum njeg Bijenala Deyan Sudjic osmislio je li- 2004. u Barceloni Herzog&de Meu- nearno kretanje kroz jedanaest tematski arhitekture nije rona… «Trgovinska konvencija, no- koncipiranih izlo benih cjelina: Stanova- gometna utakmica ili kongres kar- nje, Muzejski prostori, Komunikacije, samo graðenje za diokirurga koji sponzorira tvornica Edukacija, Tornjevi, Grad tornjeva, Rad, lijekova, mo da nemaju kulturni po- Shopping, Performans, Crkva i dr ava, trajanje ili dr anje tencijal klasiène drame, ali takoðer Veliki urbanistièki projekti. Zanimljivo je pru aju moguænost zajednièkog do- da se veliki projekti izvode na Dalekom kiše po strani, nego i ivljaja/iskustva velikog broja ljudi istoku, na Balkanu (Atena), u donedavno bez posredovanja ekrana», Sudjicev zabaèenoj Španjolskoj i u Portugalu. za u ivanje!” je razlog za ovu selekciju. Naprotiv, “Zvijezde” Bijenala svakako su japanski selekcijom Crkva i dr ava preispitu- arhitekti, koji su revolucionirali gradnju je moæ arhitekture kao nacionalnog korištenjem robota i kompjutorskih ili vjerskog simbola – oblikom, teh- programa za generiranje arhitekture, gra- nikom gradnje i odabirom materija- didbenim principom “ukazivanja” – mate- jekata, a ono što je tu zaista dobro odra- la… Sakralna arhitektura ili priziva rijalizacije nevidljivog, biosferiènim stak- ðeno svakako je postav u zahtjevnom, tradicionalne forme kako bi utjelovi- lenicima-èahurama… Dobitnik ovogodiš- (pre)slikovitom prostoru Arsenala. Pos- Egipatski paviljon la autoritet naruèitelja, ili te i suvre- njeg Zlatnog lava za ivotno djelo upravo tav s pojedinim projektima meðusobno menosti kako bi se naruèitelj afirmirao je japanski arhitekt Toyo Ito (Toranj vjet- odijeljenima monta nim parapetima, ali tska biblioteka u Eindhovenu MVRDV- kao kontinuirano aktualan/relevantan. I rova, Yatsushiro muzej, T kuæa, Sendai isto tako vješto povezanima u tematske a…), istra ivaèkih centara (Kraljevski na kraju, sekcija Urbanistièki projekti svo- Mediateka). Zanimljivo je obrazlo enje cjeline, potpisuje arhitekt John Pawson. tehnološki institut u Melbourneu Tom jevrstan je odgovor na prezentaciju u nagrade: “Projekti iz osamdesetih godina Kovac Architecture-a, MIT zgrada kom- amerièkom nacionalnom paviljonu, pos- poput Tornja vjetrova izgledali su kao da Stanovanje i muzeji pjuterskih znanosti u Massachusettsu – veæenu jedanaestrujanskom “apsolut- su izašli iz filmske mašte Ridleya Scotta. Prolaz Arsenalom zapoèinje pregle- veæ poslovièni hiperbolièki paraboloidi, nom” dogaðaju, gdje se mogu vidjeti es- Naziv Urbani robot Ito je dao svojem dom sekcije posveæene stanovanju. Nag- arhitektura sastavljena od fraktala Franka toko kritizirani, iako pomno probrani studiju kako bi se odvojio od utega proš- lašava se va nost stanovanja, habitacije, u O. Gheryja, Wolfsburg znanstveni centar natjeèajni prijedlozi “zauzimanja” zem- losti i osjeæaja te ine koju implicira rijeè okviru suvremenog koncepta urbanog biroa Zaha Hadid – prvi takve vrste u Nje- ljišta na kojemu se nekoæ nalazio Svjetski graðevina.” ivljenja (i poimanja arhitekture kao soci- maèkoj, kompleksne i misteriozne pojave trgovaèki centar, gdje je oèito nerazumije- jalne skulpture). Zanimljiv je projekt Ve- koja «poziva» na znati elju i nova otkri- vanje odnosa arhitekture i urbanistièkog “Upotrebljiva” arhitektura liki kineski zid, gdje se nastojalo o ivjeti æa.…) i fakulteta (Medicinski fakultet planiranja. Izbornika Sudjica ne zanimaju likovno- sterilni soc-realistièki urbanscape tik uz Sveuèilišta u Coimbri koji potpisuje biro st projekata, arty-omot niti domišljato iz- Veliki zid, tako da svaku od dvanaest Serodio & Furtado)… Nacionalni paviljoni vedeni virtualni projekti (koncept-dosjet- stambenih zgrada potpisuje drugi arhitek- Nacionalni paviljoni u Giardinima (i iz- ke, svjetovi /ne/moguæe stvarnosti), nego tonski biro, kao svojevrsno «useljivo um- Grad tornjeva lo beni prostori razbacani po gradu “no- izla e iskljuèivo “upotrebljive” (materija- jetnièko djelo» ili muzej privatnih suvre- U gusto naseljenoj Europi mijenja se vih dr ava” poput Slovenije) ne donose lizirane, utilitarne…), tehnološki inova- menih kuæa (jedan od zastupljenih autora koncept grada (sky-line modernog europ- ništa “novog i senzacionalnog”, pojedini tivne projekte koji imaju konkretnog in- je japanski arhitekt Kengo Kuma koji tki- skog grada raste prema suburbiji, a kod projekti kao da nastaju izvan bilo kakva vestitora te se veæ izvode ili se njihova vo graðevine «sadi» od bambusovih štapo- amerièkoga grada je obrnuto), te se upra- društvenog i geografskog konteksta. Me- gradnja planira u skoroj buduænosti. Ar- va). Tadao Ando sa suradnicima projekti- vo na starom kontinentu grade najzanim- ðu izlo bama “u revijalnom tonu” istièu hitekturu poima kao prostor (naroèito u ra staklenu èahuru penthousea, dijagonal- ljiviji poslovni i hotelski tornjevi – prava se, meðutim, prostor britanskog paviljona kontekstu gradogradnje), a ne kao detalj, no polo enog na krovnu terasu nebodera epopeja vertikalne gradnje izvrsni su pro- “oblo en” video projekcijom, nizozemska suprotno osnovnoj postmodernoj “teko- na Manhattanu, veæ klasiène gradnje. jekti raketolikog nebodera sa spiralnom prezentacija u paviljonu Gerrita Rietvelta, vini” ponovnog otkriæa osnovnih arhitek- Muzeji su, za razliku od stanogradnje, staklenom ljuskom londonskog sjedišta japanski s projektom kuæe na drveæu, pre- tonskih elemenata (tradicija = memorija) “ikone nacionalnog presti a i osobni kompanije Swiss Re uvijek elegantnog i zentacija NEXT – “sljedeæe generacije” poput stupa, boje, zida, luka (u nas, na a- mauzoleji”, flash-point podruèja umjet- preciznog Normana Fostera. Aerodina- arhitekata u njemaèkom paviljonu. lost, tako èesto i rado zlorabljenog). I na- nosti i arhitekture, mjesta gdje dolazi do mièna forma 40-katne zgrade pridonosi Još jednom se dakako pokazalo da je dalje se ukida tradicionalno razdvajanje napetosti izmeðu kutije i sadr ine, nagla- prirodnom zraèenju fleksibilnih uredskih pomalo staromodan i podosta nadvladan interijera i eksterijera, funkcionalistièke i šava Sudjic. Predstavljeni su projekt ob- prostora, èak do 40% smanjujuæi potroš- koncept izlo be sastavljene prema kriteri- organske grane arhitekture, uz ipak neiz- nove zgrade MOMA-e u New Yorku nju energije i emisiju ugljiènog dioksida. ju dr avnih prezentacija. Umjesto zak- bje nu postmoderna citatnost i svojevr- Yoshia Taniguchija, nevidljiv u krajoliku U Barceloni su nove neboderske tornjeve ljuèka, preskoèimo staru polemiku je li stan revizionizam… Centar za posjetitelje arheološkog lokali- osmislili Jean Nouvel (Agbar) i Domi- nadstrešnica za bicikl uistinu arhitektura i Sudjiceva selekcija (više od 140 proje- teta Stonehenge Denton Corker Marshal- nique Perrault (hotel pomalo déjà vu obli- prisjetimo se stare, naizgled same po sebi kata), ponovimo, solidna je “izlo ba argu- la, most izmeðu Meksika i SAD-a koji ka domino ploèe). Neboderi su, dakle, razumljive reèenice Cedrica Pricea da menata” (ne fiction nego faction), njegov funkcionira kao nièija zemlja, asimetriè- ubikvitetni, nièu poput geoloških forma- “funkcija arhitekture nije samo graðenje naèin prezentacije projekata je pomalo nog oblika dvaju sljubljenih kvadratnih cija prema ideji «komprimiranja» ljudi ka- za trajanje ili dr anje kiše po strani, nego i straight – nedostaje video (koja bi pokaza- tunela (ili neuredne leptir mašne) u koje ko bi se ostavilo mjesta za «prazne» pri- za u ivanje!”. IV/91, 7. studenoga 2,,2. 31
mo e napraviti u sklopu politi- promisnom, mo da licemjernom društveni, bilo privatni novac da mo li mu u idealnom smislu bili ke, ili u sklopu same ekonomije, tlu, koje zauzimamo uzimajuæi bi ga na neki naèin potrošio ni- bli e. pa ni u sklopu organizacija civil- novac iz kapitalistièkih izvora, i zašto, da bi ga u strogo kapitalis- Kako bi se, meðutim, takva nog društva kakva danas imamo. istovremeno pokušavajuæi biti tièkom smislu profita zapravo univerzalna odgovornost umjet- kritièki relevantni u promišljanju izgubio. Upravo to umjetnosti nosti kao humanistièkog projek- tog istog kapitalizma. pru a moguænost izvjesne auto- ta trebala manifestirati u kon- Charles Esche, kustos i kritièar nomije u odnosu na tr ište. kretnim okolnostima komunika- cije s publikom? Anga irana autonomija – U tome le i odgovornost Model ‘skromnih prijedloga’ Pravo pitanje, meðutim, jest umjetnièke institucije, od koje što mi zapravo èinimo s tom au- je, s obzirom na to da prima no- tonomijom? Tradicionalno, au- vac od društva, neodgovorno Mislim da je uloga tonomija umjetnosti je, prema jednostavno reproducirati meha- umjetnosti oduvijek bila mom mišljenju, bila uvelike ut- nizme komercijalnog svijeta um- ponuditi imaginativne rošena na èitav niz na neki naèin jetnosti. Mi, dakle, moramo s prijedloge o tome kakve bi dekadentnih prijedloga. No, ono odgovornošæu razmišljati za što što me zanima jest upotrijebiti primamo novac, što s njim treba- stvari mogle biti, i èini mi upravo ovu krhku, neznatnu i mo èiniti, kako on mo e biti ko- se da bi upravo umjetnièka nadasve kompromisnu autono- ristan upravo ljudima koji nam institucija trebala postati miju za anga iraniji odnos prema ga daju, jer je to u krajnjoj liniji mjesto na kojem bi se stvarnosti globalnog ekonom- novac poreznika, a to je sluèaj ne skog kapitalizma, prema svijetu samo u Malmöu nego i u Zagre- zamisao svijeta drukèijeg anti-tr išta, o kojem i sama na bu, odnosno u veæini europskih negoli što jest, upravo neki naèin ovisi. I upravo taj an- zemalja gdje se barem minimalna trebala i mogla odvijati ga man u pogledu ekonomskih kolièina dr avnog novca izdvaja pitanja, ponovnog promišljanja za kulturna dobra. stvari u kontekstu njihove raz- U Americi je drukèije, i to je mjenske vrijednosti, odnosno u upravo njihova slabost; slabost S jedne strane, politika je me- kontekstu razmjene novca, ali i da u osnovi nemaju koncept jav- Ivana Mance nad erska i pragmatièna, s druge Kako zamisliti meðuljudske razmjene opæenito, nosti kao takav. Mi u Europi ga strane, organizacije civilnog jest ono što sam imao na umu meðutim, za razliku od Amerike, kontekstu globalne suvre- društva rješavaju samo urgentne korak koji dolazi pod pojmom anga irane autono- još imamo, ili se barem oèajnièki meno-umjetnièke scene, situacije, bio to problem neza- mije. Iskoristiti prednost auto- trudimo od njega ne odustati. gdje je ne samo umjetnost poslenosti na Zapadu ili, na nakon globalnog nomije koju kapitalistièki tabor Mislim da bismo na to trebali bi- kao materijalni produkt nego i primjer, poslijeratna situacija omoguæava, odnosno tolerira ta- ti ponosni, na tu razliku prema promoviranje umjetnosti kao ovdje. kapitalizma, korak ko da mu se na neki naèin sup- amerièkom sistemu, i da bismo takvo, postalo tr išno i ideološki rotstavi. se trebali truditi razvijati ga. To isplativ proizvod, nameæe se pot- Promovirati imaginaciju koji tr ište i aku- Ne mislite li, meðutim, da teš- mo emo uèiniti samo tako da èi- reba ozbiljnog, radikalnog propi- Odakle bi, dakle, trebala doæi koæa tog pothvata le i u moguæ- njenicu kolektivnog interesa, od- tivanja uloge slu benih umjet- imaginacija? To je, mislim, odu- mulaciju kapitala nosti njegove ideološke komodi- nosno èinjenicu da javnost daje nièkih institucija. Treba li ih, nai- vijek bila uloga umjetnosti – po- postavlja na fikacije? Da globalni poredak, potporu kulturi, koristimo na in- me, nepovratno odbaciti kao nuditi imaginativne prijedloge o naime, upravo od te kritièke svi- teligentan naèin, naèin koji æe reproduktivne mehanizme glo- tome kakve bi stvari mogle biti, i njegovo pravo jesti ideološki profitira, ukljuèu- ljude navoditi da misle koliko je balnog kapitala i njegove ideo- èini mi se da bi upravo umjetniè- juæi je kao svoju nominalnu pro- neophodna, korisna i va na. loške prevlasti ili se, naprotiv, ka institucija, kao mjesto koje mjesto u odnosu tute u? mogu transformirati u platforme promovira ljudsku imaginaciju, Na kojoj je osnovi, prema mo- Lokalna pitanja i lokalna za artikulaciju kolektivnih inte- odnosno na neki naèin vodi bri- prema drugim delu skromnih prijedloga, uop- rješenja resa koji nisu i ne mogu biti u gu o tom imaginativnom dijelu æe moguæe odgaðati moguænost Naglašavate va nost prilago- potpunosti obuhvaæeni interesi- svih nas, trebala postati mjesto ljudskim eljama i konaène razmjene umjetnosti za ðavanja konkretne izvedbe um- ma globalnog kapitalizma? na kojem bi se zamisao svijeta aspiracijama politièki korektan proizvod? jetnièke prakse specifiènim lo- – U osnovi, ne vjerujem da je drukèijeg negoli što jest, upravo – U osnovi, ono èemu se na- kalnim okolnostima odreðene neka izvanjska pozicija, odnos- trebala i mogla odvijati. Pitanje, dam inzistirajuæi na ideji skrom- sredine. Mo emo li reæi da upra- no pozicija u smislu izrazite dis- dakle, glasi, mogu li se postojeæe Izvan ideološke korektnosti nih prijedloga jest nešto što se vo izvjesna ogranièenja koja tanciranosti prema onom što na- umjetnièke institucije transfor- To je svakako licemjerna po- neæe imati prigode razviti ni u umjetnièkoj autonomiji nameæe zivamo globalnim kapitalizmom mirati iz neèeg što u osnovi fun- zicija, ali ja se, iskreno, više uisti- kakvu univerzalnu utopiju… kompromis s potrebama pojedi- ili – kako to obièavam nazivati – kcionira tek kao sabirno tijelo, u nu ne brinem o ideološkoj ko- Zapravo sam vrlo razoèaran poj- naène zajednice na neki naèin društvom globalnog anti-tr išta, nešto gdje æe se ljudi moæi skupi- rektnosti; premda sam to èinio u mom utopije, odnosno naèinom ote avaju njenu razmjenjivost uopæe više moguæa. Pitanje koje ti i zajednièki poèeti misliti stva- osamdesetima. Ono za što sam na koji se upotrebljava, poslu iv- na globalnom tr ištu? se, dakle, postavlja, jest kako za- ri na drukèiji naèin. To predstav- zaista zainteresiran jest da poku- ši kao izlika za neaktivnost i pa- – Zanimaju me umjetnièke in- misliti iduæi korak, korak koji lja izazov za sve umjetnièke in- šam uèiniti stvari moguæim upra- sivnost. Stoga pola em nade u stitucije koje se razlikuju jedne dolazi nakon globalnog kapita- stitucije, to je izazov što sam ga i vo u tom ljepljivom, licemjer- skromne prijedloge jer mi se èini od drugih upravo zbog razlièitih lizma, korak koji tr ište i aku- ja prihvatio u Rosseumu. nom, kompromisnom svijetu iz- da oni mogu pru iti uporište u situacija u kojima funkcioniraju. mulaciju kapitala postavlja na Ne mogu vam, dakako, dati meðu, i u cilju pokušaja da se svijetu upravo zbog svoje Naš program u Malmöu bi se njegovo pravo mjesto u odnosu potvrdan odgovor, ali mogu po- stvarnost zamišlja drukèije, spre- skromnosti i nenametljivosti, teško mogao jednostavno kopi- prema drugim ljudskim eljama i kušati pokazati da se iduæi malim man sam se s njim nositi. zbog toga što su pomalo srame - rati ovdje. Uvijek je rijeè o pa - aspiracijama. Ne mislim da se to koracima, zaobilaznim putem Upravo takva dvostruka po- ljivi i prilièno ogranièenog dose- ljivom osluškivanju i dobrom ra- skromnih, nenametljivih prijed- zicija umjetnosti u ciklusu cirku- ga, pa stoga i mogu u lokalnom, zumijevanju lokalne situacije, u loga, ljudi susreæu s umjetnièkim lacije kapitala, zahtjeva meðu- neposrednom kontekstu, meðu odnosu na koju se zatim na odre- harles Esche britanski je projektima i zajednièki promiš- tim od nje stalni anga man: nu - odreðenim grupama ljudi, u kon- ðeni naèin pokušava odgovoriti. kustos i kritièar koji ivi i radi u ljaju stvari drukèije. Imaginacija nost stalnog preusmjeravanja kretnom vremenskom trenutku i Govoreæi o Malmöu, tako mo- Edinburghu i Kopenhagenu. Od je, dakle, kljuè, a okupljanje razmjenske u kolektivnu vrijed- imati odreðenog uèinka. Uèinak ram govoriti o socijalnoj demok- 2001. godine direktor je Centra za suvre- praksa. nost, postaje mjerom njezine au- koji pritom posti u, uvijek na raciji koja je još na neki naèin te- menu umjetnost Rosseum u Malmöu te U tom smislu, pretpostavljam, tonomije unutar sistema. Odnosi neki naèin predstavlja i model, melj švedskog društva, premda je stalni suradnik na Edinburgh College of istièete i bitno posrednièku ulogu li se pojam anga irane autono- uvijek je na neki naèin i gesta kao politièki projekt završena, Art (Umjetnièke akademije u Edinbur- umjetnièke institucije. Mislite li mije koji spominjete na takvu prema neèem drugom; upravo vjerojatno još sa smræu, odnosno ghu). Kao kustos, Esche je sudjelovao u da u situaciji gdje, kako sami ka- strategiju opstanka? zato ti su prijedlozi provizorni, ubojstvom Olafa Palmea sredi- pripremi brojnih velikih izlo bi poput In- ete, ne postoji pozicija izvanj- – Upotrebljavam pojam anga- oni su zauvijek nedovršeni pro- nom osamdesetih, i danas je iscr- teligencija – nova britanska umjetnost u ska sistemu, institucionalni pros- irane autonomije pokušavajuæi jekti o moguænosti koja tek mo- pila svoj imaginativni, spekula- Tate Gallery u Londonu ili Amater – tor umjetnosti doista mo e posta- opisati upravo taj meðuteren. e biti, koju pokušavate proiz- tivni potencijal, postavši iskljuèi- promjenjive istra ivaèke inicijative u ti prostor divergencije interesa elio bih zadr ati moguænost da vesti znajuæi da je zapravo uvijek vo pragmatiènom. Ali, socijalna Konstmuseumu odnosno Konsthalleu u umjetnosti i kapitala? umjetnici jesu na odreðen naèin izvan dosega, negdje drugdje… demokracija kao kulturno posto- Göteborgu, dok je ove godine zajedno s – Umjetnièke institucije kao i autonomni u odnosu na struktu- jeæa èinjenica, u obrazovanju i Hou Hanrouom bio kustos Gwangju bije- praksa institucionalnog promo- ru, kontekst u kojem djeluju. Na Nedovršeni projekt naèinu na koji ljudi u Švedskoj nala u Koreji. Aktivno piše i suraðuje u viranja umjetnosti opæenito, veæ neki naèin ta je autonomija osi- demokracije razmišljaju, još je neobièno va - brojnim europskim katalozima i èasopi- se same po sebi nalaze u poziciji gurana samim kapitalizmom, up- Za mene je to na neki naèin na i za nas kao instituciju. To sima za umjetnost, a sam je urednik èa- izmeðu. One, dakako, primarno ravo zato što kapitalizam tolerira povezano s idejom same demok- znaèi da postoji konsenzus o sopisa Afterall. posreduju izmeðu umjetnika i neuspjeh umjetnièkog projekta racije kao nedovršenog projekta, va nosti zajednièkog okupljanja, U organizaciji udruge Što, kako i za publike, ali posredovanje se od- na naèin na koji ga ne tolerira u sa sviješæu da je još nismo dos- diskusije, tolerancije razlièitih koga u rujnu 2002. u net-kulturnom klu- vija i u drugom smislu: one mo- zbilji slobodnog tr išta. Drugim tigli. Ne, dakako, na naèin ame- stavova, a to je osnova koja i naš bu mama u Zagrebu Charles Esche odr- gu imati ulogu posrednika izme- rijeèima, posao je umjetnosti da rièke demokracije kao univerzal- program èini moguæim. ao je predavanje pod naslovom Institu- ðu umjetnika i umjetnika, izme- na neki naèin gubi novac, a ne da nog modela prema kojem bismo Drukèije povijesne, kulturne cionalni eksperimentalizam, baveæi se pi- ðu publike i diskursa, izmeðu ga namièe. U konaènosti, ona je svi trebali te iti, nego demokra- okolnosti podrazumijevaju dru- tanjem na kojoj bi društvenoj i ideološkoj publike i akademije, mo da i iz- neizbje no dio sistema galerijske cije kao uvijek iznova zamisli- kèije programe, što ne znaèi, da- osnovi umjetnièke institucije mogle dje- meðu samih politièara i umjetni- prodaje koji se u cijelosti vrti vog, pomiènog, promjenjivog, kako, da ne va i ovaj opæeniti lovati kao aktivni agenti, a ne kao pasiv- ka odnosno umjetnièkih proje- oko profita i baš je utoliko zada- nikad dovoljno usavršenog kon- teoretski program, nego da æe lo- ni izlagatelji umjetnosti. kata. One se svakako nalaze na tak svakog pojedinaènog umjet- cepta za koji se stalno moramo kalna rješenja, kao i lokalna pita- tom ljepljivom, prljavom, kom- nièkog projekta da prima bilo boriti, stalno redefinirati ne bis- nja, uvijek biti razlièita. 32 IV/91, 7. studenoga 2,,2.
nije rijeè o premijeri (ona je bila Nova igra starijeg predloška ne predstavnice “d enera X”, privr enosti senzibilnom afirmi- 2. o ujka 2001.), nije rijeè ni o Kako je, dakle, zamišljen ko- vjeèno s kaugumom u ustima i ranju pišèeva motrišta da ljud- glumaèkim ili redateljskim mije- mad J. Murray-Smith Dijete lju- ruksakom na leðima, lik koji za- skost nije prirodni dar, ali je trage- nama i tako transformaciji golog bavi, koji karakterizira, izmeðu raðuje “glumom” u ni erazred- dija u potpunosti na ljudskoj stra- noj soap-operi, gdje se povreme- ni. Neobiènom stilskom vje - no bez skrupula i razgoliæuje, te bom ambiciozne osobene poeti- tvrdi da je “Èehov mrtav”, dok je ke koja nije za svaèiji gušt, ali se Od premijere do vjeènosti majka Ana, nezaobilazno s èajem mora priznati jasnoæa i dosljed- od kamilice na stolu, danas uš- nost, Barbara Rocco i Mirjana togljena monta erka – smješta- Sino iæ demonstrirale su posto- I nakon premijere, lik juæi i majku i dijete u filmsku janje sna ne identifikacijske ke- treba ljuštiti, njega treba branšu autorica promišljeno mije izmeðu sebe i likova, odvo- podcrtava njihovu fatalnu veza- deæi obrazac u kojem postoji jednako repetirati i ivjeti nost – upakirana u hladni šlafrok unaprijed provedena podjela ulo- da bi ga se glumaèki Mao Ce kroja, ponosna na stan ga, disciplina igre prema uglav- svladalo ukrašen brand namještajem s ljenim pravilima te vertikalna potpisom, te tvrdi da je “Èehov struktura ovisnosti, dakle hije- suvremen”. Nakon majèinog za- rarhija, s vrhunskom instancijom nesenog monologa o slavnim redatelja, u posve privatnu sferu, Uz Dijete ljubavi Joanne Murray- Smith u vara dinskom HNK šezdesetima kada se palilo na us- (u najpozitivnijem smislu!) u se- ne Micka Jaggera, pušilo dop i bièno umjetnièko iskustvo gdje seksualno oslobaðalo, završava- gledatelj završava na statusu slu- juæi storiju pledoajeom radikal- èajno zateèenog voajera poput sufra etskog stava “...ne elim magnetom privuèenog tavoriti biti rasplodna ivotinja, pa onda kraj sekvenci za dugo sjeæanje, a Robertino Bartolec kuhati, peglati i èistiti...”, oèajna to su momenti kada kazališna Billy uz krik ovaj put – u “reizda- umjetnost oèituje sve što je ok su vara dinski kristalni nju” drame, kompletirajuæi tako idealno. Preneseno, ako æe se do- kazališni i sakralni lusteri akt drukèijim, jezivim suspen- goditi ono što uslijediti “mora”, i zbog 32. vara dinskih ba- som – više ruši nego baca stolicu, to “logièno”, pretpostavlja se da roknih veèeri posljednji put (ove ne shvaæajuæi nezainteresiranost je glumaèkom zbivanju svojstve- sezone) planuli punim svjetlom Ane za fizièku prisutnost deriva- na nu nost dogaðanja, dakle po naftalinskim gospodskim ta vlastita “rasploda”, za njegovu predvidivost odreðenog nacrta i smoking svilenim reverima i emocionalnu dimenziju koja se odreðenih tendencija koje se damskim vješto pokrpanim èip- ovdje etiketira ekvivalentom ba- mogu definirati autorskim/reda- kastim toaletama, blistajuæi samo nalnog ispljuvka mode jednog teljskim ili ranije glumaèki utvr- da se sat-dva u nobl interijerima vremena. Što æe reæi, postaje jas- ðenim kategorijama. Ali inter- (kao danak figuriranju idili o no da drama postavljena u no- pretacija je i intelektualni èin, drevnoj prijestolnici Hrvata) iz- vom ciklusu drukèije kontrapun- ona se oèito zasniva na racional- dr i titranje maestralnog fona ktira mjesto stapanja snova i nim uvidima i kombiniranju is- Händelova Concerta grosso ili kustvenih i osjeæajnih elemenata; Bachove kantate Wiederstehe do- procesi idu, prema tom shvaæa- ch der Suende, koji æe se jednako nju, svojim tokom, svejedno pra- tako maestralno nakon slušanja ti li ih “glumaèki zadatak” ili ne. preobraziti u materijalno ništa i Izvrsne Rocco i Nositeljice likova igre J. Murray- bestjelesno promicati kao ap- Smith jedan determinizam zam- strakcija vara dinskom stvarnoš- pristupa likovima (i dalje su tu ostalog, psihološku autentièno- Sino iæ ne jenjuju drugim: re iju/predlo- æu što æe do 33. pokušaja ostati Barbara Rocco, Mirjana Sino iæ i st, written reality (te iako mo da ak/utvrðeno gradivo potiskuje nepromijenjena te èak posloviè- Dubravko Torjanac kao redatelj), nije sto er, središnji kljuèni tek- reproduciraju ono ideja imanentnog iskustva. One no blago zastraniti, upravo odu- konaèno, nije rijeè ni o revolu- st, svakako je indikator pišèeva su iznijele najintimnije strane ševljava odluka vara dinskog cionarnom pristupu oprobanoj stava prema zbilji uopæe, prepoz- što izravno glume, privatnoga ivota i nemoralne HNK da “mala scena” Rogoz po- sceneriji (dimenzije Rogoza tu io- najemo sve elemente autorskog prošlosti (sama prièa tu skriva novno na repertoar vrati suvre- nako nisu široke ruke) – pa što dodira, dešifriramo definiciju nego ono èega se još jedan preokret kojeg nema meno djelo Joanne Murray-Smi- onda motivira analizi “poznatog” njezina svijeta i definiciju njezine smisla otkrivati) – a taj je dijalog th Dijete ljubavi. Spomenuta uvoda, zapleta, kulminacije, ras- knji evne strukture), kroz vre- sjeæa(mo), što se intoniran slobodnijom upotre- Melbourne-based dramatièarka, pleta, naklona, spuštenog zastora? menski faktor koji je višestruko vadi iz svoje bom rijeèi ujedno i zamka, dalo scenaristica i romanopisac kao Molim, kao odgovor mo emo relevantan jer ta intrigantna se primijetiti u ranijim interpre- da HNK-ovu repertoaru slu i da parafrazirati jednu misao, danas predstava, èiji su pojedini trenuci unutrašnjosti, ne tacijama, tako dugo dok se nije u kurentnim autorom neizravno zapostavljenog (i) dramskog au- ranije bili znatno dojmljiviji od potpunosti disalo emocionalnim polemizira s atmosferom biv- tora, Augusta Cesarca (inaèe, u cjeline, budi znati elju vidjeti je rušeæi autorski sustavom likova, jer autorica ga stvovanja u djevièanskim out of grubo je prošlo deset godina od u novom izdanju, detektirati do- postavlja kao far upravljen u time kategorijama barokne ek- kada je njegovo èasno ime nesta- zu u kojoj se glumaèka distanci- rukopis, ali ga mrak zabluda – s apsolutnim os- staze. lo iz naslova vara dinskog ranost sudara s posvemašnjim loncem na unutrašnju dinamiku HNK): predstavite sebi punu fjo- u ivljavanjem u ulogu, a pomnoj jasno razvijajuæi èuvstvenog, na gradaciju psiho- ivot drame nakon premijere ritura (pa bilo i kakvu drugu) eki- stilizaciji prkosi udarom vehe- loške podloge koja nije stvar vo- Ali mo emo to i drukèije for- pa u, s rudima na sve strane, i u mentnog naturalizma? Uz dis- lje ili namjere veæ – “jednostav- mulirati: danas ugostiti rad Joan- sva ta ruda zapregnute vozaèe, kretnu i nenametljivu video in- no” formirati se (!) Billy i Anom ne Murray-Smith vrijedno je predstavite sebi da su kotaèi te eki- tervenciju koja nas uvodi u prièu s Barbarom i Mirjanom. Situacija smatrati potezom promišljene pa e razne velièine i svaki sa ne- (telegrafski: Ana u izvedbi Mir- maštanja sa stvarnošæu u kojoj se veæ registrirana u dramama J. repertoarne politike u svakoj sre- koliko osovina, i osim toga još ne- jane Sino iæ u dobi od 17 godina egzistira – usmjeravajuæi igru na Murray Smith. dini koja dr i do teatra (tek kao ravnu, krivudastu i blatnu cestu za ima one night stand aferu s ne- rijetko naseljenu parcelu materi- primjer navodim da su dramu koju nitko ne zna kamo vodi, sjed- poznatim muškarcem te pod pri- jalizirane emocionalnosti. Vjero- Emocionalno ljuštenje Honour ‘95. na New York Stage nite tada i vi na ta kola pa klikni- tiskom roditelja odmah nakon dostojna ilustracija navedenom Ugledna australska glumica and Film Festival javno èitali te: poèni! – i vi æete biti slièni Pre- poroda predaje dijete obitelji ko- je detalj nakon dodira naslona Julia Blake oèarana stilizmom is- Meryl Streep, Sam Waterson i mijeri sa cijelom njezinom estet- ja ga rado posvoji, da bi Billy, u stolice i poda. Za razliku od pri- te ovako opisuje iscrpljujuæu Kyre Sedgwick te da je ona kas- skom ideologijom i neuravnote e- interpretaciji Barbare Rocco, na- je, kada se marševskim korakom neodoljivost (iz glumaèke per- nije uspješno postavljena na nom taktikom uzetom u cjelini. kon 25 godina pronašla biološku prešlo dalje i nespretno presko- cepcije) likova u drami Dijete lju- Broadwayu, a ovogodišnji roman Pod tim kutom, kolika je, naime, majku i konaèno dogovorila sas- èilo sliku sa znakovima što pred- bavi: Autorièin je postupak inteli- Judgement Rock, u izdanju Pen- distanca izmeðu onoga što pre- tanak s njom...) i uvijek efek- stavljaju si ej, uslijedila je tišina gentan upravo stoga što ljušti slo- guina, bilje i samo lovorike...). mijera obeæava, a što æe se faktiè- tno/potentno face to face suèelja- intervala na granici s vjeènošæu, jeve za slojevima tih ljudi, karak- Štoviše, njezina ozbiljna pasija je no ostvariti u su ivotu s likovima vanje kontrastnih likova, èini se tako da se prigušena tjeskoba li- tera, sve dok ne stigne do zelenog, oštro zagrepsti u djelova- ponekad i nakon godinu dana i da je i dalje kljuèni trenutak pri- kova na sceni mogla doslovno sirovog dijela u središtu lukovice, nje/nedje-lovanje pojedinaca u više, sazdana je poliperspektivno- zor gdje lakonotni dijalog dis- opipati tijekom kulminiranja os- da se tako izrazim (It’s very intel- vezi bilo ljubavnoj, obiteljskoj, st teatra. Jasno je, svi artizmi tancirane Ane, naprosto odsutne jeæaja koji su obeæavali verbalnu ligently treated and she peels away prijateljskoj ili sasvim sluèajnoj i obeæavaju uvijek više nego u stva- èinjenicom da susret s “izgublje- detonaciju, èemu nije bilo sve- the layers of those people, those prolaznoj, rijeèju, opsesija o ri mogu; to je veæ zakon njihov nom” kæeri o ivljava i bolni seg- jedno svjedoèiti ni iz sigurnosti characters, until you get right to površnom, epizodiènom ili du- da poput strijelca, gaðajuæi u ni- ment prošlosti, i otvorene Billy, gledateljske autonomije. that green, raw little bit in the boko emocionalnom odnosu, ali šan, uzimaju u obzir balistièku što hiperaktivno i s velikim išèe- middle of the onion, as it were). svakom bez izuzetka suðenom – i putanju hica i nišane naviše. No, kivanjem eli ad hoc kreirati iz- Tragedija na ljudskoj strani Drugim rijeèima, lik treba ljušti- zato tako umjetnièki podatnom kada bi se u stupnjevima izrazila gubljeno vrijeme majèinske lju- No umjesto eksplozije rjeèi- ti, njega treba jednako repetirati (kako to kroki predstavlja Aub- balistièka krivulja kazališta, onda bavi, sve skupa inteligentno na- tosti dobili smo pametni primje- i ivjeti da bi ga se glumaèki svla- rey Mellor, umjetnièki direktor tu nikad ne bi dobili puni kut od vodeæi gledatelja na ritam tog rak novog moralistièkog inti- dalo. Dovoljno je navesti jednu melburnškog Playbox Theatrea: 360o: nakon du e ili kraæe preva- ugoðaja, naglo dovodi do suko- mizma suptilnom konverzaci- scenu s toliko finih i mekanih ni- “She’s about things that we are ljenog puta stvar se nikad ne vra- ba, do vrhunca dramske situacije jom bez grèevitih mazohistièkih jansi da se osjeti to neposredno i thinking about. She is thinking in- æa u svoju polaznu toèku, na isto koja prere e poput pile gotovo (samo)optu bi o krivici, jer in- sugestivno pro imanje/pro i- ternationally. She doesn’t write mjesto gdje je i bila. Vjeèni je no- meditativno suhoparnu atmosfe- tenzitet koji sam tekst ritualizira vljavanje graðe. Dio kad Billy about backyard.”). No, rekli smo, vum. ru. Spomenimo i lik Billy – tipiè- pronalazi pokriæe u pasioniranoj suptilnim osciliranjem na rubu IV/91, 7. studenoga 2,,2. 33 fine patetike, zanesena u aru dramu, imam osjeæaj da nije nas- svojih misli, dohrli sve do sredi- tala iz mene. Napisao ju je netko ne sobe, spusti se na koljena i tko je u potpunosti na mojoj val- Nazovi M radi jednim neizrecivim pogledom noj duljini i koga iznimno cije- vapaja i straha zaokru i svu ovu nim, ali to zapravo nisam ja. medijskog ustrojstva tihu agoniju. Zatvara oèi, pa ih (Sometimes when I’m watching odmah otvori, objema rukama a play of mine, I have the sense Hrvatin je svakako uspio u nehotice pogladi obraze, pak that it doesn’t come from me. namjeri razotkrivanja moæi zagrebe grèevitim prstima u gus- It’s been written by someone medija i njihova to zavijene kose kojoj bojom is- who’s totally on my wavelenght manipulatorskog taknuti pramenovi zasjaje sim- and whom I admire very much bolom krune od trnja. Zatim kao but it isn’t actualy me.), zapisu- potencijala metalom zategnuti potez ostari je Joanna Murray-Smith. U vi- lice teškom sumornosti, da bi sokom stupnju transformacije i nehotice malko ispravila tijelo i ne mo e dogoditi ništa drugo Uz Miss Mobile, performans blago, jedva markirano, i potpu- no izmiješati zbilja i fikcija, za- mobilne telefonije autora Emila no nesvjesno, što je plemeniti magliti granice stvarnog i krea- Hrvatina, izveden u Rijeci, danak nadgradnje interpretacije tivnog. Izbjeglo se plošno ocr- 26. listopada 2002. od premijere nadalje, raširila ru- tavanje likova, osim one izvanj- ke. I tako je u svakog èovjeka, ske, “javne” funkcije, pridodala samo u èovjeka, od sviju ivih se privatna dimenzija, uèinilo se Kim Cuculiæ kreatura na svijetu. Svi mi veæ interpretaciju u dlaku sazrelu s svojim tijelom predstavljamo likom – punokrvnom. Da, nije ekim èudnim spletom okol- kri , taj simbol patnje. I zar taj naše ono što nismo morali sami nosti, koji bi se uglavnom simbol, nepromjenjiv kako je odgonetnuti, razjasniti vlastitim mogao svesti na uobièajenu nepromjenjivo i ljudsko tijelo, naporom, ono što je bilo jasno inerciju u rijeèkoj kulturi, roðeni nije znak vjeènog, nepromjenji- prije nas. Od nas potjeèe samo Rijeèanin Emil Hrvatin, danas vog ljudskog tragizma? Narav- ono što izvlaèimo iz tame koja poznati redatelj i teoretièar scen- no. Stoga potresena Ana ulazi u je u nama i koju drugi ne pozna- skih umjetnosti u Sloveniji, ali i na zagrljaj s Billy koja mièe ruke iz ju. Meðutim, jedino je ponavlja- europskoj kazališnoj sceni, tek se polo aja kri a neverbalno uka- nje, ma koliko se nervirajuæe èi- nedavno prvi put predstavio i u zujuæi da æemo taj kri osobne nila njegova materija, ma koliko svom rodnom gradu. Umjetnika, sljedeæem trenutku opaskom da na mlaðe populacije, koja je svojim krivice svi lakše podnijeti u zag- mu trag izgledao neprimjeæen u kao što se moglo i oèekivati, nije sebi ima masku i kostim, što na- odgovorima i ovoga puta pokazala rljaju – Ljubavi, koju svatko od lijena gledatelja, kriterij istine i pozvala neka slu bena rijeèka in- ravno ne odgovara istini, èini iro- da je apolitièna i ne suviše informi- nas treba slijediti poput – Djete- zbog toga zaslu uje da ga glu- stitucija, nego je njegov nastup or- nijski odmak od tradicionalnog ka- rana. Na imalo provokativnije pi- ta. I tu izvrsne Rocco i Sino iæ maèki duh prihvati, jer ako on ganizirala Udruga Drugo more. Po- zališta, dok gledateljima istodobno tanje s druge strane slušalice mog- ne reproduciraju ono što izrav- zna iz njega izvuæi tu vrijednost, la godine od premijere u njujor- sugerira da je sve ono što æe se u lo se èuti cerekanje ili neugodan no glume, nego ono èega se sje- interpretacija se di e do veæeg škoj La Mami, nakon koje su usli- predstavi dalje dogaðati zapravo tajac, a u sluèaju odreðivanja pre- æa(mo), što se vadi iz svoje savršenstva i daje potrebni do- jedila gostovanja u Gentu, Ljublja- fikcija. Nakon toga Hrvatin meðu ma problemu amerièkih sveæenika unutrašnjosti, ne rušeæi autorski jam. Premijera sve to ne oèituje ni, Novom Sadu i pariškom Cen- prisutnima provodi kratku anketu, pedofila, jedna od sugovornica po- rukopis, ali ga jasno razvijajuæi. u izravnom do ivljavanju, veæ tru Pompidou, Hrvatinov perfor- primjenjujuæi standardni anketni kazala je i popriliènu neobaviješte- Iz toga se razabire o èemu je ri- jedino u ponovljenom sjeæanju mans mobilne telefonije Miss Mo- obrazac koji sadr i pitanja o spol- nost. Bilo je iluzorno oèekivati da jeè – o razumijevanju zbivanja. kojim se zadobiva distanca, bile, u re iji Nicka van Keunena i noj strukturi, dobi ispitanika, sek- æe se mladi graðani Hrvatske odre- Nije dovoljno steèeni dojam èu- pregled, te, ono što je za glumu produkciji slovenske Maske, tako sualnoj orijentaciji, nacionalnoj diti prema, primjerice, aktualnom vati u što èišæem obliku, iako je i presudno, moguænost analize u se konaèno našao i pred rijeèkom pripadnosti i slièno. problemu generala Gotovine ili to va no, te treba za tim te iti, razumijevanju. Ponovno izvla- publikom. pak sugerirati moguæe religijsko nego treba razumjeti što se zbi- èenje prošloga, što se èesto èini Prisustvo odsutnih lica opredjeljenje djece pjevaèko-no- va u onome koji nešto iskusuje, sporednim, treba dovesti da po- Bridovi medija Letimièna anketa, provedena na gometnog para Beckham. Zato u a to nikad ne mo emo ukaziva- navljanjem shvatimo pro ivlje- Kao i u prijašnjem projektu relativno malom i sluèajnom uzor- svojoj poruci svijetu ovi mladi lju- njem na objektivno dano tintom no. Pogled treba biti preokre- Q&A. Very private. Very public, ku ispitanika, odmah je ukazala i di ukazuju na va nost iskrenosti, na papiru, nego jedino povrat- nut, vraæen u unutrašnjost, te ti- autor i u svom novom performan- na jednu specifiènost hrvatskoga hrabrosti i poštenja, dok visoko na kom na ono što je u nekom is- me unutrašnjost dovesti na vid- su u središte zanimanja stavlja od- društva, a to je da u njemu, recimo, ljestvicu vrijednosti stavljaju indi- kustvu na nas same. jelo kao ono što se iskusilo. nos privatnog i javnog, propitujuæi nema stavke o rasnoj pripadnosti. vidualnost (vjeruj u sebe, a ne u Dok se kod glume obraæa pa - konstrukciju medijske realnosti Èitanjem niza statistièkih podata- kolektiv!) i nepoistovjeæivanje s Sjeæanje nja samo na prividno, neposred- koja izla e intimno u javnom pros- ka, koji mogu i ne moraju biti isti- dr avom. Faktor koji u sluèaju ri- To se vraæanje ne mo e nikad ni moment tog upeèatljivog toru. Koncipirajuæi Miss Mobile na niti, autor ukazuje i na problem jeèke izvedbe svakako ne bi treba- izvršiti u vrijeme neposrednog evociranja, dotle se nije na razi- sliènim principima po kojima fun- manipulacije brojkama koje unatoè lo zanemariti je i taj što kod nas još (glumaèkog) iskustva, nego tek ni njezine namjere. Ta prikazi- kcioniraju reality-sapunice, poput znanstvenoj verifikaciji èesto ne postoji odreðeni strah od istupa u nakon njega, u mediju sjeæanja. vanja pripadaju, istina, osebuj- serijala Big Brother ili Jerry Sprin- nude pravu sliku stvarnosti. U javnosti, a nevoljkosti da se odgo- Ali zar to otkriæe, na koje nas nosti njezine umjetnosti, ali po ger show, u kojima se ljudi izlaga- glavnom dijelu performansa, koji vori na provokativnija pitanja ve- teatar mo e nagnati, nije uglav- intenciji ne smije ih se grèevito njem svoje intime pred milijun- traje oko 40 minuta, Hrvatin pu- zana uz politiku vjerojatno je ku- nom otkriæe onoga što bi nam dr ati, nego s pomoæu njih ra- skim auditorijem bore za svoj ko- tem mobitela razgovara s odsut- movala i opæa apatija u društvu. Za moralo biti najdragocjenije i što zumjeti zbivano, a ne samo za- madiæ slave, Hrvatin suptilnim uv- nim licima koja su nazvali njihovi razliku od toga, tijekom izvedbe u nam obièno ostaje zauvijek ne- pa ati i naslaðivati se tako zapa- laèenjem publike u “igru” ogoljuje prijatelji iz publike. Na taj naèin New Yorku sugovornici su otvo- poznato, naš pravi ivot, stvar- enim. Bez dvojbe, ansambl mehanizam kojim mediji ukidaju akteri predstave postaju virtualni reno govorili o svojim politièkim nost kako smo je do ivjeli, predstave Dijete ljubavi supe- granicu izmeðu privatnog i javnog, sugovornici, od kojih je samo je- uvjerenjima i nudili rješenja blis- stvarnost koja se toliko razliku- riorno je iskoristio te faktore od fikcionalnog i zbiljskog. U izved- dan bio i fizièki prisutan u dvorani koistoène krize. Po uzoru na ma- je od onoga što mislimo, da nas premijere do repertoarnog come benom smislu njegov je performa- u kojoj se performans odvijao. Ti- sovni fenomen raznoraznih izbora ispunjava golema sreæa kad nam backa. ns nastao na zanimljivom presje- jekom razgovora moguæu predod- ljepote, u zakljuènom dijelu per- sluèaj donese istinsko sjeæanje. cištu umjetnosti, znanosti i komu- bu o ljudima s druge strane mobi- formansa gledatelji ocjenama od 1 To jest, za potpunu glumaèku Putokaz nikacijskih tehnologija, dok se sâm tela pokušao je dati performer i- do 5 biraju miss mobilne telefoni- realizaciju treba vremenski od- A zašto se takav naboj ne ek- autor našao u višestrukoj ulozi ga Kari koji je na postavljenim pa- je, kojoj na kraju “voditelj” dopuš- mak kojem utoèište pru a repri- splicira redovno na pozornica- predavaèa, teoretièara, redatelja i noima crtao portrete odsutnih lica. ta da uèini s njim što hoæe. za. Rašèlanjen do sukusa i ele- ma, zašto je èesto gluma puko izvoðaèa. Koncept Miss Mobile Njegovo “akcijsko slikarstvo”, koje mentarnosti, a da se pritom nije parazitiranje predloška, objaš- najbolje bi se mogao objasniti u zapravo polazi od portreta kao jedne Manipulacija izgubila tipološka determinira- njava potpuna fizièka iscrpljeno- kontekstu performativne teorije, od klasiènih slikarskih formi, sadr a- Tijek glasanja publika prati na nost likova, ni snop emotivnosti st i emotivna ispra njenost prva- koju Hrvatin ne smatra još jednim valo je i sna an ironijsko-kritièki ko- ekranu, na kojemu u “izravnom i ivotnosti koji iz njih izbija, kinja vara dinskog HNK nakon “insceniranim promašenim susre- mentar suvremene umjetnosti, naro- prijenosu”, kao u pravom reality- prizor je ritmièki odmjeren i bo- komada koji traje otprilike jedva tom teorije i prakse”, nego je rijeè èito u pogledu korištenog materijala showu, cijelo vrijeme mo e pro- gat èitavim nizom asocijacija te 50 minuta. Analiza postojeæeg o novom obliku scenskog iskaza u – od kreme za brijanje i paste za zu- matrati i zbivanja u dvorani. Na dramatskiji od izgovorenih rije- rasporeda stvari uvijek je vele- kojemu se teorijski problemi arti- be, do šlaga i keèapa. Time su i um- taj su naèin gledatelji od poèetka èi ili preporuèenih eventualnih ban trenutak stvaralaèkih duho- kuliraju kroz dramaturgiju scene, jetnici stavljeni u isti ring s obiènim do kraja performansa stavljeni u didaskalija, stoga je opet premi- va, iliti onih koji znaju da pitanje što znaèi još jedan korak dalje od ljudima koji svoju intimu u elji za ulogu aktivnih sudionika predsta- jera. Postavivši u prvi plan traga- koje se raða moraju odgonetnuti konceptualne umjetnosti. Kao do- slavom izla u oèima javnosti. ve, (ne)svjesno pristajuæi na ma- nje za onim što se osjeæa, misli i sami – za sve (i zato te ispovijedi bar poznavatelj prirode medija i Premda je tako zamišljen koncept nipulaciju. Svi akteri predstave ta- kombinira, stvoreno je djelo u opsjena nisu, nego pomoæ da njihovih mehanizama manipulaci- Miss Mobile u poèetku izgledao vr- ko postaju “izmišljeni likovi”, èi- kojem nema znatnije vanjske shvatimo vlastite zablude i da, je, Hrvatin je svoj performans za- lo obeæavajuæe, na kraju se pokaza- me je efektno olabavljena granica akcije, nego zbivanja imaju spo- koliko je to moguæe, oèuvamo mislio kao neobièan spoj talk-sho- lo da uspješna realizacija perfor- izmeðu realnosti i fikcije, dok se re razvojne linije, a radnja je og- nasušnu potrebu za boljim). Ali wa, interaktivne predstave, televi- mansa ipak najviše ovisi o virtual- bilo koja sliènost fiktivnih likova ranièena na sna noj i intenziv- kad se usudi kucati vlastitim zijskog kviza, telefonske ankete i nim akterima s onu stranu Hrvati- s realnošæu smatra “nenamjer- noj analizi, materijalnom obli- unutarnjim ritmom, kad je teatar akcijskog slikarstva kojima razot- nova mobitela. nom”. Premda rijeèka realizacija kovanju unutrašnjih sukoba. sredstvo na putu prema katarzi, kriva djelovanje televizijskih prog- Miss Mobile zbog neadekvatnih Barbara Rocco i Mirjana Sino iæ preslika unutarnjih razarajuæih rama i njihov manipulativni uèi- Apolitiènost sugovornika nije uspjela u potpu- otele su likove koliko od redate- sila, u istoj mjeri koliko je inspi- nak. Pojavljujuæi se na poèetku No, i tako mali uzorak, od ne- nosti, Hrvatin je svakako uspio u lja toliko i od autorice, za koju rativan toliko je i opasan. I zbog performansa u ulozi Velikog brata, kih osam sugovornika, pru io je namjeri razotkrivanja moæi medi- to mo da i ne bi bilo iznenaðe- toga je taj putokaz za mnoge koji oštrim pogledom kontrolira kakvu-takvu sliku današnjeg hrvat- ja i njihova manipulatorskog po- nje: Ponekad, gledajuæi vlastitu “elegantnije” eskivirati... situaciju u gledalištu, izvoðaè u skoga društva, posebno njegove tencijala. 34 IV/91, 7. studenoga 2,,2. Natjerujuæi hrvatski film
Ne eleæi više podnositi eninu nošljivosti, nalik Chabrolovom Mataniæ je spojio patološku narav brutalno se raz- remek-djelu Ceremonija i elje naturalizam i naglašenu raèunava s njom. Osim samog èi- autora da opake nakaze pretvori u estetiziranost, i graðe i na dvojbeno je i vrijeme njegove felinijevske karikature; pa do iz- stila, uspjevši zadr ati – i pobune jer stoièki trpeæi sve ono razito oštrih, npr. Jurakova kriti- èemu se intimno protivio pojav- ka u Feralu. Da ne bi bilo zabune kao scenarist i kao redatelj ljuje se i njegova kolièina odgo- i Tomiæeva i (naroèito) Pavièiæe- – pregled nad cjelinom vornosti (zbog nedjelovanja) i va kritika u cjelini su intonirane djela prouzroèenosti dogaðaja. pozitivno. Zbog toga njihove zamjerke vrijedi uzeti zaozbiljno Realizam nasuprot groteski i pa ljivo ih razmotriti. Doista, Opæa kolièina relistiènosti u skladno umijesiti naturalizam i Krešimir Košutiæ glumi, naprosto, veæ godinama grotesku nije lako, tim prije što nije viðena u hrvatskom filmu je i jedno i drugo, i zasebno, jed- ajnoviji film Dalibora Ma- (iznimka koja potvrðuje pravilo nako teško postiæi. Sla em se da taniæa Fine mrtve djevojke je izvanredan Salajev srednjo- su odreðene scene nepotrebne zanimljiv je pokazatelj metra ni film Vidimo se). Glum- (npr. kada dvoje malodobne dje- ideologizirano usmjerene pri- ci (naravno, prvenstveno oni iz ce, odnosno, opatice dolaze kod jemèivosti Hrvata. Filmski sadr- prve grupe, ali, dobrim dijelom, i dr. Periæa na pobaèaj). Ni opæa aj, iz fizièki zatvorenog prosto- Inge Appelt kao gazdarica) ges- koncepcija lika dr. Periæa nije ra filmske vrpce, isijava van, tama i govorom ivotopisno do- najsretnije uoblièena. Sâm nje- preklapajuæi i uklapajuæi se u zbi- èaravaju dijelove filmske radnje, gov lik ima svoje i dramsko i lju. Sâm filmski medij tako pos- koji su vješto propovijedaèki uk- konceptualno opravdanje, ali taje oznaèitelj, neizravno ozna- lopljeni, ocrtavajuæi obrise prièe njegova izvedba, jednostavno, èen u planu sadr aja filmskog i psihološki uslo njavajuæi liko- strši. Što se same grotesknosti ti- znaka, oznaèitelj potpune recep- ve. To vrijedi i za intimistièki os- èe ona je, lynchovski, u slu bi tivne nezainteresiranosti hrvat- likane scene kao i za, kada to suprotstavljenosti njihova sus- skog kulturnog duha za nešto što dramska logika prièe potièe, ek- jedstva, zajedništva mirnih i se zove film. Èinjenica jest da je spresivno utjelovljena afektivna smjernih graðana, i prokazane u najveæoj mjeri hrvatski film to stanja. Naroèito je upeèatljiv od- devijantnosti koja nimalo bla e i zaslu io, ali i onakav, jadan, ka- nos izmeðu Olge i Bla a te Ive i (ako ne još i gore) prokuljava i iz kav veæ je, ipak je uspijevao (pr- Marije. Likovi (glumci), napo- njih samih. Zbog te simbioze venstveno s obzirom na kolièinu spremni su rtvovati Drugoga, ideologiziranosti koja je u njega ali i svoju moralnost. Naravno, bila upisana), barem povremeno, nemoguæe je ne zamijetiti i utje- potaknuti raspravu. Danas ras- caj tandema Šijan-Kovaèeviæ. pravu film više nije u stanju po- taknuti. Prava tema, dakako, ni- Ugodno iznenaðujuæa kad nije ni bila sâm film, nego profesionalnost ideologija, no danas osim nje nije Fine mrtve djevojke snimljene ni ostalo ništa drugo. Sve krinke su u privatnoj produkciji. Upra- su pale. Nije ostalo ništa osim vo je to, mo da, razlog neviðenoj generâla, osim Nas i Njih. Nep- èeno uništava se sposobnost da nost, nego kao mana. To mo e audiovizualnoj razini filma. Širo- restano ponavljajuæe iste prièe to uopæe i pojmimo kao znak. biti i znaèenjski zalihosno upra- ki format filmskog okvira, prek- poticane od Njih i od Nas. Film To postaju prazni pojmovi (kao vo zbog svoje ocrtane neomeðe- rasna fotografija i na kraju, nema u Hrvatskoj, doista, ne mo e vi- npr. korupcija, la ni moralizam, nosti. Kada se, nakon svega, Iva boljke od koje je hrvatski (a šire še uzbuditi. Ako on dosad (u hr- sebeljupstvo), a oni nas se tièu vraæa svojem bivšem deèku, ne Mataniæ je i jugoslavenski) film uvijek pa- vatskom oblièju) mo da i nije tek kada ih osjetimo na vlastitoj znamo je li to zato što nema ku- tio. Nema nerazaznatljivog go- bio najprivlaèniji, netko s kojim ko i (ili se bar bojimo da bi ih da otiæi ili je to pokazatelj svo- savršeno pogodio vora zbog loše kvalitete zvuène bismo eljeli, odsad se pokazuje mogli osjetiti), kada nas svojski jevrsnog komoditeta. Koliko je obrade. Osim te, èisto tehnièke da, osim odsustva elje uzroko- lupaju po glavi. Nerijetko filmo- god simpatija, odnosno nesimpa- da se nije teško strane, Mataniæ je izvrsno poslo- vanog fizièkom neprivlaènošæu, vi s art predznakom upadaju u tu tija za likove jasno usmjerena, ni- io i prièu. Gotovo svaki motiv pravo pitanje postaje da li mi zamku, a to je ovdje uspješno iz- jedan od njih nije ocrtan crno-bi- u ivjeti u ima svoje opravdanje. Npr. va - uopæe i mo emo. Hoæe li se, na- bjegnuto. Naravno, omjer realis- jelo (tu mislim na glavne, kod probleme nekog nost scene susreta Ive sa svojim posljetku, javiti sabla njeni gla- tiènih i, nekim stilskim postup- sporednih stvar je nešto drukèi- bivšim deèkom ne mo emo vid- sovi na ono na što elim ukazati, kom odmaknutih, stiliziranih ja). Èak je i za Olgino ponašanje tuðeg, egzotiènog, jeti isti trenutak, ali na kraju pos- nije ni bitno. elemenata mo e biti razlièit, kao (koja kako se radnja razvija sve tajemo svjesni njezine pripovje- i sam stupanj odmaknutosti. U više ide u smjeru odljuðivanja, k prošlog ili buduæeg daèke potrebitosti. Takvih prim- Društvena analiza Finim mrtvim djevojkama ta od- istinskom Zlu, odnosno, od po- jera ima mnogo što je oèit poka- Razina, širina, dubina, ali i op- maknutost ide u smjeru groteske èetka vidljivoj, ali zapretenoj di- društva, ako zatelj pa ljive i mišljene razrade æi ton pokazane društvene anali- i karikature. jabolièkoj naravi) djelomièno prièe. Relativno brzog tempa (ali ze neviðen je u novijem hrvat- odèitljiv tipièno ljudski uzrok – osjeæamo da je to i ne i prebrzog) film ni u jednom skom filmu. No ono što je još Slojeviti likovi pretjerana i bolesna elja za pot- trenutku ne zapada u statiènost. bitnije je to da se pogled ne zadr- Neki likovi portretirani su punom zaštitom svog potomka. Naš problem Izmjena kadrova je razigrana, a ava samo na površinskom sloju realistièno (glume ih Olga Slièna stvar vrijedi i za njena sina pokreti kamere izraziti, svrhovi- društvovnosti (kao zajednici je- Pakaloviæ kao Iva, Nina Violiæ Danijela. Bez obzira na to koliko to samopridonoseæi stvaranju je- dinki okupljenih u nekim ele- kao Marija, Krešimir Mikiæ kao njegov lik u filmu bio izlo en zovitog i tjeskobnog odušja. Tu mentarnim društvotvornim sas- gazdarièin sin Danijel, Ivica poruzi, a njegovi postupci mo- je nemoguæe ne primijetiti sliè- tavnicama poput obitelji ili urba- Vidoviæ kao gazdarièin mu Bla ralnom neodobravanju primjetna kon, govore onako kako ljudi i nost s Lynchom (koju pojaèava i nih grupa mlade i), nego ponire i Dubravka Ðokiæ kao prostitut- je odreðena doza suosjeæanja. S inaèe u ivotu govore; ne dekla- glazba nevjerojatno slièna odre- i u samu njezinu sr , a to su, na ka Lidija), neki prijelazno (Inge druge strane, likovi Ive, Marije i miraju papirnate fraze sterilnok- ðenim temama Lynchova sklada- kraju krajeva, ljudi. Svako druš- Appelt kao gazdarica Olga, ratni Bla a imaju i svojih tamnijih slo- njiškog jezika, ali niti ne optere- telja Badalamontija). tvo proizvodi svoju društvovno- veteran i njegova ena, Periæev jeva. Marija je ljubomorna te æuju isforsiranom šatrom. Od hrvatske nezavisnosti st. Nisu svi društveni problemi i maloumni i gluhonijemi sin), a hladna i odbojna prema svima Gotovo sve zamjerke koje naovamo, nesumnjivo se nije po- društvovno ustrojstvo svugdje i neki posvemašnje karikaturalno osim prema Ivi koja, pak, lagano sam uspio proèitati upuæene su javio slièan hrvatski film. Neki uvijek jednaki, no nije se teško (starac koji u stanu skriva mrtvu u iva u potpirivanju te ljubomo- nerealistièkom polu filma. Pr- elementi mogu se pronaæi poraz- u ivjeti u probleme nekog tuðeg, enu, ginekolog Periæ, Marijin re. Osim toga, upravo nikakvo venstveno raspodjeli, odnosno, bacani unaokolo po raznim fil- egzotiènog, prošlog, èak i budu- otac), no kojoj god grupi pripa- znanje o njoj èini ju pomalo ne- gomilanju bizarnih i grotesknih movima, ali nikad se još oni nisu æeg društva, samo ako osjeæamo dali oni nikad ne iskaèu iz te za- lagodno tajanstvenom. Kada ju, motiva te, mjestimice, karikatu- našli svi zajedno poslo eni u jed- da je to, nekim dijelom, i Naš danosti. Svi likovi iz prve grupe, pri kraju filma, istra itelj u jed- ralnoj glumi. One variraju od nom djelu. Društvena kritika i problem (ili bi barem to mogao ukljuèujuæi i Olgu iz druge, pok- nom trenutku upita: A Vaš mu ? blagih, npr. po J. Pavièiæu ...razi- vizualna stilizacija, zbiljski opo- postati). To je Mataniæ savršeno retaèi su i nositelji radnje. Kao On ne zna ništa o tome? (misleæi grani hedonizam povremeno se našalaèka, ali i karikaturalno gro- pogodio. U njegovu filmu prika- takvima svima njima pridodana pritom na dogaðaje koji su se pojavljuje i u glumi, pa Fine mr- teskna gluma, realistièna motiva- zuje se naše društvo s našim je podjednaka pa nja. Bilo je pri- odigrali prije njena udavanja za tve djevojke glumaèki variraju od cija, ali i mnoštvo bizarnih moti- problemima. Dok npr. film govora kako je odnos izmeðu Ive Dalibora), ona odgovara: A zar psihološkog realizma do krajnje (i va, ivotno uvjerljivi dijalozi i Tamni anðeli sudbine koji prika- i Marije slabo razraðen, kako mi Vi mislite da znate sve o svojoj e- neuspjele) karikature. (...); nešto umješno pripovijedanje, ali i iz- zuje opæedruštvene probleme, o njima ne saznajemo gotovo ni? Mo da bi jaèa sumnja (i ova- te ih, npr. Tomiæevih koji ka e razit simbolizam. Ukratko, smještene u neodreðeno vrijeme ništa. Toèno je da mi o njima ne ko je zamisliva, ali nema nekog Nema što nema, kao na kakvom Mataniæ je spojio naturalizam i i prostor, bez doticaja sa (sloven- znamo mnogo. O Ivi znamo sa- oèitijeg uporišta) u oèinstvo nje- puèkom vašaru suvremenih hrvat- naglašenu estetiziranost (i graðe skom) svakodnevicom, moguæ- mo to da je studentica na treæoj zina djeteta još više pojaèavala taj skih grijeha. A upravo je to ono što i stila) uspjevši zadr ati (i kao nost u ivljavanja nije ni postoja- godini medicine, ali meni se ta dojam. I Bla ev završni èin je mi najviše smeta: nesklad izmeðu scenarist i kao redatelj) pregled la. Kada oznaèitelj postaje ozna- nedoreèenost prije èini kao pred- krajnji (i vremenski i moralno). mraène drame o licemjerju i nes- nad cjelinom djela. IV/91, 7. studenoga 2,,2. 35 Redatelj glumaèkog lica
U formalnom smislu, u tièke vizije i snove u sljedeæoj fazi Ber- gmanova stvaralaštva zamjenjuju jednos- Bergmanovu se filmskom rukopisu tavnost i naturalizam u pristupu. Filmovi sna no osjeæa utjecaj kazališta koje koji nastaju tijekom šezdesetih i sedamde- je ipak bilo i ostalo njegova prva setih godina Bergmanu definitivno osigu- ljubav ravaju ugled jednog od najkompleksnijih stvaralaca psihološkog filma. Iz tog raz- doblja prikazani su filmovi Lice, Tišina te Krici i šaputanja. Nakon Tišine, u kojoj se Uz ciklus filmova Ingmara Bergmana u bavio slo enim odnosom izmeðu dviju Rijeci, Hrvatski kulturni dom na Sušaku, sestara, zanimanje za ensku psihologiju od 11. do 20. listopada 2002. dolazi do izra aja i u filmu Krici i šaputa- nja, koji nekim svojim elementima i op- æom atmosferom mo e asocirati na Èe- hovljeve Tri sestre. Fokusirajuæi se na lica Kim Cuculiæ glumica i psihièka pro ivljavanja likova redatelj minimalnim sredstvima posti e remda je s filmom Fanny i Alexan- sna an kontrast izmeðu boli jedne od ses- der, švedski redatelj Ingmar Ber- tara i prigušenih emocija ostalih enskih gman 1982. godine najavio svoj op- likova optereæenih intimnim brodolomi- roštaj s filmom, ovo ljeto u središte zani- ma i seksualnim frustracijama. Va nu manja javnosti ponovo ga je izbacila vijest znaèenjsku i dramaturšku ulogu u filmu o snimanju njegova novog filma Saraban- ima fotografija u boji Svena Nykvista, od da, koji bi trebao biti neka vrsta nastavka 1960. godine stalnog Bergmanova surad- filma i istoimene serije Prizori iz braènog nika. Sredinom sedamdesetih godina Ber- ivota. Usporedo s tim, u Rijeci je tijekom gman je zbog optu be za utaju poreza bio listopada u organizaciji Filmskog centra prisiljen napustiti Švedsku, pa nekoliko Zagreb, Hrvatskog filmskog saveza, šved- godina ivi u Njemaèkoj gdje stvara neko- skog veleposlanstva i švedskog instituta liko zanimljivih, ali ne toliko priznatih fil- za film prikazan ciklus Bergmanovih fil- mova, meðu kojima i Jesenju sonatu u ko- mova koji je iznova skrenuo pa nju na joj je prvi i jedini put suraðivao sa svojom ovog, danas veæ pomalo zaboravljenog ve- slavnom prezimenjakinjom Ingrid Ber- likana svjetskoga filma. Pokušavajuæi pro- gman. naæi odgovor na pitanje zašto u devedese- tim godinama dolazi do gubitka interesa Prema vlastitom djetinjstvu za Bergmana i slabljenja njegove pozicije U Švedsku se ponovno vraæa poèetkom na raznoraznim filmskim top-ljestvicama, osamdesetih godina, kad snima film Fan- kritièar Jurica Pavièiæ krenuo je od pret- ny i Alexander, bogatu evokaciju vlastita postavke da razdoblje postmoderne jed- djetinjstva. Dotad najraskošnijom pro- nostavno nije sklono velikim naracijama i dukcijom u švedskom filmu, Bergman je velikim idejama kojima se Bergman bavi u na neki naèin zaokru io svoj filmski opus, svojim filmovima. Èak i kad tretiraju in- iznoseæi pred gledatelje prepoznatljiv ber- timnu dramu pojedinca, jednu od omilje- gmanovski imaginarij èija stalna mjesta èi- nih Bergmanovih tema, filmovi devedese- ne laterne magice, kruti luteranski sveæe- tih tu intimu ne stavljaju u kontekst veli- nici, sukob vjere i razuma, dualizam tijela kih i sudbinskih pitanja èovjeka, nego ih i duha. U sklopu retrospektive prikazani promatraju u okviru lokalnih ljudskih od- su i Bergmanov kratki film Karinino lice, nosa i malih, parcijalnih drama. film Poslije probe i dokumentarac Bergma- nov glas autora Gunnara Bergdahla. Posli- Lica glumaca je još jednog ciklusa Bergmanovih filmo- Slabijoj recepciji Bergmanovih filmova va, koji predstavlja samo jedan od mogu- vjerojatno je pridonio i senzibilitet današ- æih izbora iz njegova opse na filmskog njeg vremena koje prednost daje brzoj i opusa, èini se da je rijeè o redatelju koji dinamiènoj monta i, što je sasvim u sup- kao da je èitav ivot snimao jedan te isti rotnosti s njegovim filmovima koji u for- film u kojemu se kroz razna lica i karakte- malnom smislu pokazuju da je specifièno re zapravo neprestano bavio samim so- kinematièko djelovanje moguæe postiæi i bom i svojim vlastitim preokupacijama. izvan vanjske akcije, neprekidnog mije- Protestantski odgoj zasnovan na poni a- njanja mjesta zbivanja i dinamièke monta- vanju, kompleksi iz djetinjstva, neprija- e. Umjesto toga, ljepota njegovih filmo- teljski odnos prema seksualnosti i strah va proizlazi iz usredotoèenosti na dramu za svaku od njegovih stvaralaèkih faza. Iz pod nazivom Slikarije na drvu, u kojemu od ena, a tome mo emo pridodati i tipiè- koja se zbiva na licima glumaca te pridava- prve faze, koja je potrajala do 1950. godi- je svaki student našao svoju ulogu. To je nu skandinavsku melankoliju, rezultirali nju pa nje simbolièkom kretanju kamere ne, nije prikazan nijedan film, dok je za djelce s vremenom preraslo u Sedmi peèat, su trajnom tjeskobom koja je svoj izlaz kroz prostor i vizualnom doèaravanju at- ilustraciju druge faze odabran posljednji prema mišljenju samoga redatelja neujed- našla u filmskom istra ivanju duševnih mosfere ambijenta. Svojim komornim fil- film iz toga niza – Osmijesi ljetne noæi iz naèen film, koji je pravljen u vrlo primi- stanja i pokušaju njihova prikazivanja. U movima u kojima poštuje jedinstvo vre- 1955. godine. Rijeè je o filmu nadahnu- tivnim uvjetima. Tako se u Vještièjoj šu- formalnom smislu, u Bergmanovu se fil- mena i prostora, snimanim s vrlo malo tom Shakespeareovim Snom Ivanjske no- mi, gdje noæu pogubljuju vješticu, meðu mskom rukopisu sna no osjeæa utjecaj glumaca i na svega nekoliko lokacija, Ber- æi, dok njegova struktura podsjeæa na drveæem mogu razabrati prozori nebode- kazališta koje je ipak bilo i ostalo njegova gman je stvorio prepoznatljiv, pomalo Feydeauove vodvilje. Premda u filmu ra u Rasundi, dok je prizor s mrtvaèkim prva ljubav. Stalnom ekipom suradnika “asketski” stil, kojim je prethodio nekim prevladava komièki ton, u njemu se javlja plesom snimljen u silnoj strci jer je veæina ostvario je svoj san o stalnoj “kazališnoj suvremenim filmskim tendencijama, kao i jedna od tipiènih bergmanovskih tema – glumaca veæ završila svoj dnevni posao i trupi” koja æe ga pratiti na svim njegovim što je primjerice pojava Dogme (o kojoj razmatranje kompliciranih odnosa izme- otišla. Zbog toga su u kostime osuðenika filmskim putovanjima. Pri kraju svoga pu- se sâm Bergman i nije pretjerano pozitiv- ðu muškaraca i ena. Nakon što je s Os- na smrt odjeveni pomoænici, elektrièari, ta Bergman se filmom Sarabanda, èiji nas- no izjasnio). Ono što Bergmana u vreme- mijesima ljetne noæi postigao uspjeh na jedan šminker, pa èak i dvojica sluèajnih lov upuæuje na Bachovu suitu i istoimeni nu praznine i potrošenih vrijednosti èini festivalu u Cannesu, to je Bergmanu omo- ljetnih gostiju koji uopæe nisu shvatili o ples za dvoje, ponovo vraæa svojim starim “staromodnim” svakako je i shvaæanje fil- guæilo snimanje Sedmog peèata, filma ko- èemu je rijeè. Film je samo tri dana sni- opsesijama. Hoæe li to biti njegov veliki mske umjetnosti, koju on tretira jednako jim je na sebe skrenuo pozornost svjetske man na terenu, a sve ostalo u studiju. Sa povratak ili tek prisjeæanje na jednu za- ozbiljno kao knji evnost ili slikarstvo, kritike i intelektualne publike. Srednjov- Sedmim peèatom Bergman je poèeo upot- nimljivu filmsku poetiku, ostaje da vidi- dok u kompozicijskom smislu svoje fil- jekovna prièa, situirana u Švedsku u vrije- punjavati ekipu suradnika koji æe ga prati- mo. Pomalo izvan oèekivanja u Rijeci se move èesto gradi prema glazbenim naèeli- me kri arskih ratova, redatelju je poslu i- ti u gotovo svim njegovim daljnjim filmo- dogodilo to da su pojedine projekcije Ber- ma. Svoje poimanje filma Bergman je uk- la za propitivanje vlastitog odnosa prema vima (B. Andersson, G. Lindblom, G. gmanovih filmova bile bolje posjeæene od ratko sa eo rijeèima: “Film kao san, film vjeri i religiji. Kao sin luteranskog sveæe- Björnstrand, M. von Sydow, I. Thulin, L. razvikanih filmskih hitova u paralelnom kao glazba. Ni jedna se vrsta umjetnosti nika Bergman je od najranijeg djetinjstva Ullmann i E. Josephson). programu Stelle Artois. Dobra vijest za osim filma ne probija pokraj naše svijesti bio zaokupljen pitanjem vjere, što u Sed- Bergmana, ali i za pasionirane ljubitelje a- o svakodnevnom tako izravno prema os- mom peèatu dolazi do izra aja kroz lik Vi- Zrelost rt-filmova koji su konaèno došli na svoje. jeæajima, duboko u sumraène prostore teza koji sumnja, ali ne vjeruje. U tom Nakon toga slijedi film Divlje jagode, u Filmska klasika na velikom ekranu u Rije- duše.” smislu zanimljiv je nastanak scenarija za kojemu glavnu ulogu tumaèi èuveni šved- ci je, naime, veæ odavno izumrla vrsta. film. Bergman je, naime, nekoliko godina ski redatelj Victor Sjöström. U filmu nad- Nadamo se da æe pokazani interes za Ber- Rani radovi bio nastavnik na glumaèkoj školi u Mal- realne atmosfere i onirièke tematike os- gmana potaknuti i èešæa organiziranja Za retrospektivu filmova Ingmara Ber- möu, gdje je prisjeæajuæi se oslikanih cr- tarjeli se protagonist nizom turobnih ovakvih gozbi za filmofile, ali i obiène gle- gmana u Rijeci odabrana su manje ili više kvenih zidova iz svoga djetinjstva u neko- prisjeæanja na prošlost suoèava s proble- datelje zasiæene standardnom holivud- reprezentativna ostvarenja karakteristièna liko popodneva napisao dramsko djelce mom prolaznosti i skore smrti. Nadrealis- skom produkcijom. 36 IV/91, 7. studenoga 2,,2.
nim intervencijama, poput anga- publici biti predstavljeni još i ba- nih umjetnièkih rezultata, te je linijevih fraza, dok se Ivica iranja novih dirigenata i/ili so- let Sergeja Prokofjeva i drama stoga ipak potrebno provjeriti Trubiæ (Lorenzo) još jednom lista, moguæe bitno podiæi razinu Williama Shakespearea. kako one funkcioniraju u praksi. potvrdio kao nadasve pouzdani cjelokupne predstave. Ipak, prvi U okvirima opere, takoðer je U tom smislu, mo e se odmah èlan ansambla zagrebaèke Ope- moguæe išèitati nove smjernice reæi da su Capuleti i Montecchi re. Jednako pouzdanim pokazao repertoarne i kadrovske politike. polo ili ispit, i to u svim segmen- se i zbor, èiji su nastupi ovom Polo en prvi ispit Repertoarno, Bellinijevi Capuleti tima. Pritom kao osobito znaèaj- prigodom bili lišeni svake dina- i Montecchi predstavljaju, nakon no postignuæe treba istaknuti èi- mièke pretjeranosti. stanke od dvadesetak godina (ka- njenicu da, usprkos manjkavosti- Kljuènim se pokazalo da je bila postavljena Norma is- ma u detaljima, ova predstava Ljupka eklektiènost Juraniæevo inzistiranje na tog skladatelja), povratak ozbilj- funkcionira kao vrlo kvalitetna Vizualni identitet predstave ne opere ranog belcanta na daske cjelina – kako u glazbenom, tako bio je obilje en ljupkom eklek- kultiviranom glazbovanju zagrebaèkog HNK (talijanska i u scenskom pogledu. tiènošæu scenografije Matka Tre- svakog sudionika, u skladu komièna opera iz tog razdoblja Odgovornost za glazbeno botiæa i, posebice, kostimografi- s individualnim bila je u tom periodu zastupljena vodstvo, pa time i eventualni jom Cristine Aceti. Scena podi- potencijalima, ali i s nekoliko naslova). Kadrovski, neuspjeh, preuzeo je ravnatelj jeljena na èetiri razdvojena dijela, te ište je stavljeno na najmlaðu Opere Zoran Juraniæ, dirigent postavljena na zakretnu pozorni- ogranièenjima generaciju pjevaèa, dok je veæi koji je i inaèe osobito senzibilizi- cu, omoguæila je bezbolne prije- dio autorskog tima, predvoðen ran za belkantistièki repertoar. I laze izmeðu prizora, a u nekim redateljicom Caterinom Panti- premda nije bilo moguæe preko interludijima i istodobno prika- Vincenzo Bellini, Capuleti i noæi ansambl poduèiti svim fine- zivanje razlièitih situacija i du- Montecchi, Hrvatsko narodno sama Bellinijeva opernog stila, os- hovnih stanja pojedinih protago- kazalište, Zagreb, 3. studenoga taje neprijeporno da je u radu sa nista. Takvim, naizgled malim i 2002. Svi su protagonisti, solistima, zborom i orkestrom jednostavnim intervencijama ostvarena izvedbena razina goto- osigurana je protoènost, pa i di- pa èak i zbor, vo nezamisliva još prije samo go- namiènost ponegdje prilièno us- dinu dana. Kljuènim se pritom porenog dramaturškog tijeka Trpimir Matasoviæ pravi ispit novog vodstva zagre- višeslojno pokazalo inzistiranje na kultivira- Bellinijeve opere. baèke Opere bila je premijera nom glazbovanju svakog sudioni- Ono što najviše treba pohvali- ko je u razdoblju prethod- Bellinijeve opere Capuleti i prikazani – ne ka, u skladu s individualnim po- ti u redateljskom viðenju Cateri- ne intendantsko-ravnatelj- Montecchi, predstave iza koje toliko kroz tencijalima, ali i ogranièenjima. ne Panti-Liberovici jest dosljed- ske garniture zagrebaèkog prvi put u potpunosti stoji to Stoga nas je manje iznenadila no scensko reagiranje na glazbe- Hrvatskog narodnog kazališta vodstvo. meðusobne vrhunska kreacija Adele Golac- ne detalje, nerijetko s iznimnim Opera bila onaj ansambl koji je Riloviæ (Giulietta), veæ zapa ene uèinkom, kao primjerice u prizo- bio izlo en vjerojatno naj ešæim Nove smjernice sukobe, koliko u nekoliko belkantistièkih opera, ru maèevanja izmeðu Romea i kritikama, logièno je da æe novi Veæ se i u samom izboru djela a više dosezi pjevaèa od kojih se Tebalda. Naposljetku, valja is- projekti upravo tog dijela HNK zrcale smjernice repertoarne po- kroz unutarnje oèekivalo manje nego što su u taknuti i da Panti-Liberovici, biti promatrani pod osobitim litike dvojca Tarbuk-Juraniæ. Na konaènici pokazali. Tvrtko Stipiæ premda redateljsku koncepciju poveæalom javnosti. Nadu u bo- razini èitavog HNK, Capuleti i podvojenosti (Tebaldo) razborito se suzdr a- gradi na sukobu dvaju nepomir- lje sutra zagrebaèke Opere pru- Montecchi su jedna od onih vao od bilo kakva forsiranja, tako ljivih svjetonazora, nikad ne upa- ile su veæ i tri uspjele obnove na predstava koje propituju sukob da se nedostatak glasovnog volu- da u zamku plošne karakterizaci- samom poèetku intendantskog naraštaja, glavnu temu kojom se Liberovici, došao iz Italije, èime mena osjetio kao mana jedino u je. U njezinu viðenju, svi su pro- mandata Mladena Tarbuka i, neš- za vrijeme svog intendantskog je zagrebaèka Opera nakon niza zajednièkim nastupima sa zbo- tagonisti, pa èak i zbor, višesloj- to kasnije, ravnateljskog manda- mandata kani pozabaviti Mladen godina ponovno otvorila svoja rom. Martina Tomèiæ (Romeo) i no prikazani – ne toliko kroz ta Zorana Juraniæa. U sva tri slu- Tarbuk. Unutar te teme, Bellini- vrata gostujuæim redateljima. Dalibor Hanzalek (Capellio) još meðusobne sukobe, koliko kroz èaja (Massenetov Werther, Tan jeva je opera ujedno i dio ciklusa imaju odreðenih vokalno-tehniè- unutarnje podvojenosti. A upra- Dunov Marco Polo i Musorgski- posveæenog prièi o tragiènoj Kvalitetna cjelina kih manjkavosti, ali su oboje vo bi takva i trebala biti svaka jev Boris Godunov) razvidno je sudbini legendarnih veroneških Naravno, dobre smjernice ni- ugodno iznenadili nadasve muzi- prava drama – poput ivota, ni u bilo da je veæ i naizgled minimal- ljubavnika, u sklopu kojeg æe su same po sebi garancija uspješ- kalnim oblikovanjem dugih Bel- njoj ništa nije crno-bijelo.
ja izmamio je dobro raspolo enje pomalo luckaste osobine lika Zašto su ulazi zbora pomalo kod svih, pa je – unatoè nekim Nemorina u Mu ekovoj inter- neuredni, nastupi nesigurni, di- nedostacima – predstava u cjelini pretaciji dobivaju i sve one oz- namièki efekti neodreðeni, dio- dobro primljena od publike. biljne, duboke i iskrene glazbene Vrlo maštovita nica nekompaktne, a poneke povremeno i bešèujne, mo emo re ija prati do u nagaðati. Koliko to ovisi o Opera za dobro raspolo enje spremnosti ansambla (zborovo- detalje ideje ove ða Ana Šabašov) ili o vodstvu di- Zgodne i pomalo luckaste Bez nekog okolišanja treba re- kvalitete ozbiljne operne uloge. rigenta Vjekoslava Šuteja ne na- æi da je nositelj kompletnoga Svaki potez u Mu ekovoj muzi- buffo opere i gaðamo, ali Zbor se pokazao osobine lika Nemorina u glazbenog dijela opere bio odli- kalnoj predod bi uklapa se u cje- izvrsnim i vrlo nadahnutim kada Mu ekovoj interpretaciji èan tenor Tomislav Mu ek u ulo- lovitu sliku. Mu ek lik ne gradi posti e pravu je u pitanju bila gluma i izvršava- dobivaju i sve one zi Nemorina, ali kako je opera i samo glazbom. On je i odlièan mjeru zabavnosti i nje odliènih re ijskih zamisli ozbiljne, duboke i iskrene scensko djelo, moramo reæi i to glumac. Uvjerljiv, bez ijedne Krešimira Dolenèiæa. Vrlo maš- da je predstava velikim dijelom pretjeranosti, odlièno upotpu- duhovitosti tovita re ija prati do u detalje glazbene kvalitete ozbiljne uspjela zbog izvrsnog scenskog njuje glazbu glumom. Rijeè je o ideje ove buffo opere i posti e operne uloge tima, koji je osmislio kostime i mladom pjevaèu kakav se ne po- pravu mjeru zabavnosti i duhovi- scenu, vrlo uspjele re ije, i izvr- javljuje svaki dan. tosti. U tome je neobièno veliku sne glume svih prisutnih, od so- ulogu imala bajkovita scena ved- Površan glazbenièki pristup Gaetano Donizetti, Ljubavni lista do posljednjeg èlana zbora. riton Tomislav Bekiæ. Ova zgod- rih boja i zaigranih oblika Slavice Sandra Bagariæ nije nas toliko na i zabavna uloga našla je u nje- Radoviæ i prekrasni kostimi Sil- napitak, Hrvatsko narodno Nepogrešiva interpretacija kazalište, Split, 31. listopada oduševila u ulozi Adine. Premda mu vrlo solidnog tumaèa. Odliè- vija Vujièiæa i Danice Dedijer, 2002. Ono zbog èega æe nam ova ve- bi se svojim vrlo lijepim i moæ- no spojivši glumu s pjevaèkim iz- koji su ustvari mo da ono naj- èer sigurno ostati u sjeæanju je nim glasom i prikladnom bojom razom, na trenutke je postajao ljepše i najdojmljivije u opisu nastup Tomislava Mu eka. Mla- trebala sasvim uklapati u okvire nositeljem komedije. Ulogu nad- predstave. Vratimo se još na di dvadesetèetverogodišnji tenor uloge, naèin na koji ju je donijela rilijeènika Dulcamare dosta je glazbu i orkestar koji nije poka- Zrinka Matiæ pokazuje veæ sve osobine pravog nije bio u skladu s njenim zahtje- dobro ostvario bas Ivica Èikeš. zao ono najbolje. Osobito su lo- zrelog pjevaèa. Sigurna pjevaèka vima. Nimalo jednostavnu ulogu Premda jako efektna scenska fi- ša bila sola drvenih puhaèa, a po- rva premijera u sezoni tehnika, èista interpretacija, pjevaèica nije u glazbenom smis- gura i snalazeæi se vrlo dobro i u sebno nas je razoèarao komorni HNK u Splitu bila je druš- neoptereæena ikakvom nesigur- lu dovoljno ozbiljno promislila. glumi, nije uvijek bio dovoljno sastav za vrijeme arije Una furti- tveni dogaðaj kakav se i nošæu, prekrasan osjeæaj za tali- Ponešto površan glazbenièki izra ajan pjevaèki, a povremeno va lagrima. oèekuje na poèetku sezone. Pri- janski belcanto, drugim rijeèima pristup vodio je èesto u trenutku kad bi Dulcamara odjednom Nedoraðeni nastupi ansambala donijela su tome imena upravo uroðena muzikalnost, koja je još interpretiranja u krivom smjeru, postao ponešto introvertiran i i ponekih solista, a opet neki izvr- toliko zvuèna da podignu tempe- k tome i kultivirana na pravi na- pa se na trenutke dogaðalo da neèujan, osjetili smo malu nesi- sni aspekti predstave kao što je raturu uzbuðenja zbog premijere, èin, gotovo bez greške izraðen fraza ostane neispjevana i cjelina gurnost u ulozi. Prilièno neupad- nastup tenora Tomislava Mu eka, kao Vjekoslav Šutej, Sandra svaki ton, sve to odmah prepoz- ariosa ili arije isprekidana i nedo- ljivo bilo je ostvarenje Snje ane ili pogoðeni kostimi, re ija i sce- Bagariæ i Krešimir Dolenèiæ. najemo u pjevanju Tomislava reèena. Ipak, u dobrim trenuci- Katiæ u ulozi Gianette, koliko na, ovu predstavu ponovo, kao i Mnoge je privukla garancija dob- Mu eka. Njegova muzikalnost, ma, kojih je sve više bilo u dru- god je va na pjevaèka urednost, a mnoge druge, èini onim nekakvim re glazbe, koju je osiguralo ime èista izra ajnost, sigurna inter- gom èinu, vidjelo se da pjevaèki i glumaèka kada je rijeè o jednoj nedovršenim djelom, koje kao da mladog, ali veæ dovoljno pozna- pretacija upotpunjena je iznim- mo emo od nje oèekivati mnogo pravoj buffo operi, toliko je va - treba još samo malo pa da bude tog tenora Tomislava Mu eka. nom glasovnom kvalitetom. U više. Ono što treba naglasiti je na ne samo urednost nego i an- mnogo bolje i da nas stvarno do Operna je zabava bila doista i za- njegovoj nepogrešivoj interpre- izuzetno lijepa scenska pojava i ga iranost i uvjerljivost. kraja ispuni te da sve ono što osje- bavna, a odabir predstave pun po- taciji zahtjevne uloge Nemorina, kvalitetna gluma, koja je uvelike æamo i mislimo da bi moglo biti godak. Ugodan i ne prete ak prepoznajemo i impulzivnost, pridonijela duhovitom i dinamiè- Nedoraðeni nastupi ansambla zaista i bude ostvareno. Samo ne operni izraz komiène opere Lju- kreativnu crtu, kojoj ne treba nom dramskom tijeku predstave. Ovaj put nas nisu oduševili ni na drugoj ili treæoj predstavi nego bavni napitak Gaetana Donizetti- mnogo da se razigra. Zgodne i U ulozi Belcorea našao se ba- Zbor ni Orkestar HNK u Splitu. odmah na premijeri. IV/91, 7. studenoga 2,,2. 37
enju koje je zavladalo u dvorani, od dobrog išèitavanja partiture i publiku koja je u ivala u Klavir- no prilagoðavao solistièkom in- istaknuo meðu ostalim koncer- vjernog prenošenja notnog zapi- skom koncertu u a-molu Edvarda strumentu, voðen uèinkovitim tnim sadr ajima. Neki æe mo da sa u zvuk. Glazba nam je rijetko Griega i Devetoj simfoniji u e- minimumom preciznih pokreta reæi da je to jedan iz niza oèeki- u ivo predstavljena tako plastiè- molu, “Iz Novog svijeta”, Anto- Rafaela Frühbecka de Burgosa. no, kao da nam netko slika parti- nína Dvoráka. Bez prekopavanja Tako je ostalo i dalje. Vrlo suz- turu tu, ispred nas, a još æemo po zaboravljenim partiturama i dr ana, ali jaka osobnost dirigen- rjeðe èuti tako iskreno muzicira- raznih programskih koncepcija s ta, izbijala je iz nevelikog broja Plastièno slikanje nje kompletnog ansambla. ranim, kasnim, ovakvim i onak- kretnji, nepogrešivih i vrlo jed- vim opusima rtvenih skladate- nostavnih uputa. Orkestar je I posve nepretenciozan , Trendovski poèetak lja, nismo se mnogo mislili o Frühbeck de Burgos usmjeravao ali zapravo na repertoaru Nastup odliènog norveškog programu koji oduševljava veæ samo s vremena na vrijeme, kao orkestra, Bergenske filharmoni- sam po sebi. da ga upuæuje na pravo skretanje sve zanemarivaniji je, i španjolskog dirigenta Rafae- Ne moramo zamjeriti ni po- u moguæim putevima bogate par- standardni program, la Frühbecka de Burgosa osvje- malo trendovski poèetak. Orkes- titure Dvorákove Devete simfo- oduševio je publiku koja je io nas je u spoju perfekcije i si- tralne Fanfare i koral Egila Hov- nije. u ivala u Klavirskom kon- gurne jednostavnosti. I posve landa, u zapadnjaèko-adamsov- Nezaustavljivo se kreæuæi iz skoj maniri, u koncert su uvele jedne prekrasne teme u drugu, sa certu u a-molu Edvarda pomalo kièastom gestom koja snagom i potpunošæu, bez po- Griega i Devetoj simfoniji u pripada struji “efekt-simfonizma” puštanja energije i koncentracije, e-molu, “Iz Novog svijeta”, Na ovom smo anglosaksonske glazbe. Fanfare do ivjeli smo ovo djelo u jed- Antonína Dvoráka vano kvalitetnih koncerata s ti- mo da ne zadovoljavaju najèis- nom dahu i sa svim njegovim de- piènim programom, bez mane ali koncertu do ivjeli tunskiji europski glazbeni ukus, taljima i nijansama. Mo da æe ne i izvanserijski, i da je izvedba mnogo više od ali je njihova izvedba veæ najavila netko reæi da je upravo to ono Koncert Bergenske filharmonije, bila previše “prema knjizi”. Ali, odliènu kondiciju orkestra i nji- što smo eljeli izbjeæi, da elimo Koncertna dvorana Vatroslava zapravo, nema razloga zašto bi dobrog išèitavanja hovo skladno muziciranje. nešto neobièniju interpretaciju, Lisinskog, Zagreb, 23. listopada jednom orkestru spoèitnuli to drukèije viðenje partiture, ali 2002. što se na svojoj turneji dr i stan- partiture i vjernog Nepopustljiva energija i zašto ne baš ovako, kako je i za- dardnog simfonijskog programa koncentracija mišljeno. Uostalom, bit æe nada- i što ga eto izvodi “by the book”. prenošenja notnog Pomalo neoèekivan pristup mo se i prigoda da èujemo stan- Zrinka Matiæ Uostalom, znamo da je èesto up- klavirskom partu GriegovaKon- dardne simfonijske partiture u ravo ta prva najsuhoparnija ste- zapisa u zvuk certa za klavir i orkestar dobili izvanstandardnim izvedbama, i oncertna sezona Koncer- penica, obièna toènost izvedbe, smo u interpretaciji pijanista neke nestandardne programe u tne direkcije Zagreb zapo- ono što nam nedostaje kod ne- Håvarda Gimsea, koji je vrlo od- uzornim izvedbama u pravom èela je dojmljivim glazbe- kih drugih poznatijih nam orkes- nepretenciozan, ali zapravo na mjereno, bez velikih gesta, jed- filharmonijskom izvedbenom nim dogaðajem koji se po svojoj tara. Meðutim, na ovom smo repertoaru sve zanemarivaniji nostavno i sigurno vodio kroz standardu kakav ima Bergenska kvaliteti i nadahnutom raspolo- koncertu do ivjeli mnogo više standardni program, oduševio je partituru. Orkestar se vrlo bud- filharmonija. www.zarez.hr
koncertnoj sceni poznati izvo- da Straussa, èije smo djelo imali no neopravdano. Šutej je balansi- zapaziti kroz glazbeni materijal. ðaè nastupio je pod palicom diri- prigodu èuti u drugom dijelu rajuæi izmeðu virtuoznosti sola i Svaki od odlomaka jasno je odi- genta Vjekoslava Šuteja, èije ime koncerta. Pri osvrtanju na izved- orkestra, koji se ponekad èinio jeljen uvoðenjem glavnih moti- takoðer ne iziskuje dodatna bu ostavimo Sibeliusa kao nacio- kao zvuèno-atmosferska kulisa, va-simbola kojima se mijenja ras- nalnog skladatelja “zemlje tisuæu dok je u nekim dijelovima bio polo enje u skladu s progra- jezera” postrani, a tako i pronala- nositelj formalnih razradbi, us- mom. enje moguæih nadahnuæa iz fin- pio u ostvarivanju zvuène homo- U prvom odjeljku zapa a se Kontrast izraza skog narodnog blaga. Koncert za genosti, vješto ocrtavajuæi karak- dionica violine solo koja je nagla- violinu i orkestar prije æemo do- tere sva tri stavka s tehnièkog i šena kroz èitavo djelo. Njezina je Sibeliusov Koncert za ivjeti kao djelo internacional- interpretativnog aspekta. Djelo funkcija utoliko bitnija kod isti- nog karaktera, u kojemu se jasno koje samo po sebi slušatelju ne canja tematskih cjelina, što je violinu i orkestar, koji sam oèituje Sibeliusovo oslanjanje na pru a prevelike napetosti niti ga posve spretno i ekspresivno po sebi slušatelju ne pru a tradiciju. Sibelius je ostao pri dovodi u visoko stanje oèekiva- odigrao koncert-majstor Orest prevelike napetosti niti ga klasiènoj formi koncerta u dis- nja, uèinile su umjetnièke inter- Shourgot, iznièuæi ponegdje iz dovodi u visoko stanje poziciji triju kontrastnih stavaka, pretacije Šuteja i Milenkovicha orkestralnog tkiva kao anticipa- a veæ u poèetnim taktovima so- upravo takvim. Ono što je nakon tor glazbenih dogaðanja, dok se oèekivanja, uèinile su natnog oblika prvog stavka izne- ovakve izvedbe ipak bilo oèeki- na drugi mjestima stapa u zvuèni umjetnièke interpretacije naðuje nas ekspresivnim violinis- vano jesu ovacije publike koje su masiv. Va nost koju Strauss pri- Šuteja i Milenkovicha tièkim solom. Milenkovich nas u u prvom redu bile upuæene solis- daje zvuènoj slici vidljiva je i po upravo takvim tom smislu nije iznenadio, jer se tu, zbog èega je on odsvirao još i postupku postavljanja odreðe- takva razina interpretacije i oèe- III. stavak (Sarabande) iz Druge nog broja puhaèa na galeriju, èi- partite u d-molu Johanna Sebas- me uvodi i prostornu kompo- tiana Bacha, ostavljajuæi impresi- nentu pri dobivanju eljenog Koncert Zagrebaèke filharmonije, ju svojevrsne meditacije nad in- zvuènog efekta, a sve, dakako, u Koncertna dvorana Vatroslava strumentom. funkciji naglašavanja odreðenih Lisinskog, Zagreb, 25. listopada Na Milenkovichevu simbola. Po karakteru se istièe 2002. je Stradivariju Motivi-simboli treæi stavak, èiji je lirski segment Nakon stanke su èak i oni ko- Šutej suptilno iznio, ne prepuš- Sibelius dobio ji su došli samo da èuju mladog tajuæi se pretjeranom romantizi- Ivana Kostešiæ predstavljanja. Naš je orkestar umjetnika odluèili ipak biti str- ranju nego zadr avajuæi narativni predvodio uistinu zanimljiv dvo- pomalo teatralan, pljivi te još strpljivije poslušati princip. jac, a u takvu su sastavu izveli opse nu partituru Junakova i- Orkestralni se masiv dalje to- ini se da stolce dvorane impozantan program, u kojem je no ukusno umjeren vota Richarda Straussa. Ovaj kom skladbe poveæava, ali je Fil- Lisinski mogu popuniti Milenkovich sudjelovao samo u predstavnik glazbene moderne harmonija zvuèeæi uistinu moæ- samo imena koja u ivaju njegovu prvom dijelu. prizvuk kontroverzan je po svojem spe- no, kako to i prilièi Straussovoj status zvijezdi svjetskoga glasa. cifiènom odnosu prema simfo- glazbi, slušatelju ostavila prosto- Tako je Zagrebaèka filharmonija Meditacija nad instrumentom nijskoj glazbi, u kojoj naglasak ra za u ivanje u pojedinim in- u svojem redovnom ciklusu pet- Dva suvremenika, dva djela ne stavlja toliko na simfonizam strumentalnim grupama koje su kom imala rasprodan koncert, a bliskih datacija, no unatoè tomu kivala. Na njegovu je Stradivari- nego na literarnost, odnosno iskazale svoje kvalitete zadr ava- razlog tomu su, dakako, gostuju- potpuni kontrast izraza. Jean Si- ju Sibelius dobio pomalo teatra- programnost glazbe. Junakov i- juæi pritom visoku razinu inter- æi glazbenici. Od dva nadasve belius je skladatelj èije mnoge lan, no ukusno umjeren prizvuk, vot ima poetski predlo ak, a pre- pretacije. Postignutu zanimljivo- zvuèna imena koja jednako priv- skladbe svrstavamo meðu popu- te su se tijekom skladbe dijelovi ma skladateljevoj je viziji podije- st nešto manje zanimljivoj slici laèe publiku, ovaj put je zasigur- larne opuse repertoarne glazbe, s naglašenom solistièkom dioni- ljen u ukupno šest odlomaka, Junakova ivota u prvom redu no zvuènije odjeknulo ono violi- pa tako i Koncert za violinu i or- com èinili highlightsima izvedbe. putem kojih nas Strauss vodi æemo pripisati izvodilaèkom tije- nista Stefana Milenkovicha, uz kestar u d-molu. Djelo je nastalo Dakako da je mo da u ušima i kroz ovu pomalo megalomansku lu kojeg je maestro Šutej prema èije ime najèešæe èujemo epitet 1903., a zanimljivo je da je upra- oèima nekih orkestar bio sasvim simfonijsku pjesmu. Reference vlastitoj interpretaciji djela vodio nekadašnjeg “èuda od djeteta”. vo jednu od svojih prvih izvedbi sporedan, ali takvo bi zanemari- na sadr aj jasne su i samo preko nadasve uvjerljivo, voðen esteti- Kako svjetskoj, tako i domaæoj do ivjelo pod ravnanjem Richar- vanje u ovom sluèaju bilo potpu- naslova, što se sugestivno mo e kom Straussove misli. 38 IV/91, 7. studenoga 2,,2.
Nikamo bez komada tièkih spotova, koji su zacementirali nji- ali ipak je ukupan dojam bio onaj glatkog, Popularnost ZZ Topa takoðer podsje- hov imid . Basist Dusty Hill jednom je smooth bezbri nog teksaškog rocka. Jed- æa da nijedan popularno-glazbeni stil zap- primijetio da ne mo e otiæi ni u duæan, a nostavnost je u svakom pogledu kljuèna ri- ravo više ne nestaje – unatoè tome što da prodavaè ne oèekuje kako ga vani èeka jeè za njihov nastup – ali osmišljena jed- njihov Ford coupé Eliminator iz 1933. s nostavnost. Ovakva nabrijana, energièna tri komada u njemu (te mu on obièno na svirka trebala je mo da imati bolje ozvuèe- kraju ka e da su komadi ostali doma pop- nje, efekt je bio razlièit s obzirom na to U ivanje u oèekivanome ravljati auto). A sredinom osamdesetih gdje ste se u dvorani nalazili – razlièitiji no osvojili su i “pravi” mainstream, hitom – što bi trebao biti. Navodno na koncertima znaju napraviti mnogo veæi show, svirati Teksaški veterani i dalje se dr e du e i nekoliko se puta preoblaèiti i imati z(z)abavnog anakroniz(z)ma bolji razglas, no mora se priznati da su uv- jerljivo, pravocrtno, podizali atmosferu sve do kraja, “podgrijavali” publiku – kombini- Koncert ZZ Top-a, Zagreb, Dom sportova, rajuæi starije pjesme poput I’ mBad/And 24. listopada 2002. I’m Nationwide preko Rough Boy do Gim- me All Your Lovin’ s novijima. Dina Puhovski Amerièka stabilnost Veliki interes takoðer svjedoèi i o tome ilo bi zgodno kad bi postojalo kak- da ljudi zapravo vole nepromjenjivost, kla- vo vrhovno bo anstvo glazbenih sièni “tvrdi” zvuk, a kad se ide na koncert turneja, èiji bi operativci odozgo ZZ topa – jasno je što se mo e oèekivati. motrili situaciju pa bi tako mogli i posvje- Buduæi da je tako veæ godinama, bendovi doèiti da se u posljednjih nekoliko prigo- poput ZZ topa predstavljaju stabilnost u da zagrebaèka (ona koja se našla na kon- svijetu brzog mijenjanja “zvjezdica” na te- certima u Zagrebu) publika “ispravno” leviziji, remikseva, elektronike. Mo da je ponašala, radila dobru atmosferu i opæeni- mainstream-mediji uporno forsiraju tek baladom! – Rough Boy, pokazavši da i to ironièno da stabilnost nudi bend koji zas- to pokazala da zaslu uje više koncerata. djeliæ glazbenih praksi, i što prosjeèan znaju raditi, ali i dalje ne napuštajuæi pre- tupa nestabilne, “riskantne” vrijednosti – Takvo bi stvorenje mo da znalo uèiniti konzument na tolike glazbe neæe nikada poznatljivost. alkohol i bezbri nost, jer “zapravo gotovo nešto i s ekonomskom stranom prièe… naiæi, èini se da za svaku glazbu postoji svakog zanimaju kurve, pivo i brzi auto- jer mnogi razmišljaju kao da doista posto- barem šaèica odanih poklonika, samo u Glatko i energièno mobili”, rekao je Hill – ali istina je da su us- ji jedinstveni autoritet za ta pitanja te je “paralelnim” svjetovima. Naravno da ZZ Ako niste prije koncerta bili pomnije pjeli teksaški kolorit i prastare teme ostavi- samo stvar vremena kad æe netko shvatiti Top tek rubno pripadaju u ovu kategoriju upuæeni s uracima dvojice bradonja i treæe- ti dovoljno jednostavnima da ih obo ava- nepravdu uèinjenu ovdašnjim polaznici- i to na njen komercijalniji, poznatiji kraj, ga koji se preziva Beard, moglo vam se uèi- telji posvuda mogu smatrati svojima. Zbog ma. U svakom sluèaju, glad za koncertima ali ipak je rijeè o bendu koji se teško mo- niti da je sve to – jako slièno, no mo da ne kombinacije glazbenih utjecaja i njihova traje, što se vidjelo i na prepunom nastu- e smatrati vrlo suvremenim, nego, dapa- bi bilo zgodno da ste to glasno tada rekli. “barskog” nastupa smatra ih se tipièno pu ZZ Topa. Ne misli se pritom da bi lju- èe, svoj stil temelji na, kako je negdje re- Nizanje pjesama uz nekoliko pozdrava iz- amerièki bendom, “pravom Amerikom”, di išli bilo na kakav koncert, jer nazoèilo èeno, “velièanstvenom anakronizmu”. meðu, minimalna, ali vrlo efektna koreog- toliko pravom da su svirali i na inaugural- je mnogo istinskih obo avatelja grupe, ali Little ol’ band from Texas postoji veæ 33 rafija po principu “3 koraka ‘vamo, 3 tamo” nom balu predsjednika Busha. No ZZ Top svakako postoji elja za tom, sad više ne godine – tijekom kojih nije mnogo odstu- i sinkronizirani pokreti jednog visokog i naizgled nude samo ono dobro od Ameri- toliko modernom, vrstom zabave. Bilo je pao od osnovnih modela kombinacije del- mršavog i jednog ni eg i debljeg bradonje, ke: slobodu, bezbri nost, i blještavi Vegas. za oèekivati da æe biti starije publike, kao i ta-bluesa i rocka, uz country, nabrijano i dalje su njihovi zaštitni znaci; Nekoliko Jedino razoèaranje publici su priredili nag- bikera, no bilo je i mladih, a neki su dove- sviranje, “prljave” gitare i kaubojski imi- puta promijenili su gitare, a posebno su lim odlaskom nakon prvog bisa, kad se li i djecu, osiguravajuæi time novu publiku d . Istina je, doduše, da su se znali prila- oduševljenje izazvale one s bijelim kr- publika nije stigla niti snaæi – no odlazak na bendu od kojeg se sad veæ oèekuje da svi- goditi dobu MTV-a i podastrijeti nekoli- znom. Nisu uvijek bili uhodani, a primije- vrhuncu mo da je takoðer jedna od osobi- ra – zauvijek. ko popularnih, veselih i umiveno šovinis- æeno je i neslaganje bubnjara s matricom, na “stare škole”.
Bogata paleta stilova tehniku sviranja s neizostavnim cirkular- Coltrane je postavu koja je nastupila u Dvojica Talijana, Antonello Salis (kla- nim disanjem daje mu oznaku visoko kva- Zagrebu okupio nedavno. To su: Gregoi- vir i harmonika) i Sandro Satta (alt-sakso- litetnog glazbenika. Naposljetku, sva ta re Maret (usna harmonika), Luis Perdo- individualna energija u ovoj je postavi sav- mo (klavir), Darryl Hall (kontrabas), E. J. ršeno udru ena. Dojmljive su bile izvedbe Strickland (bubnjevi), te Ravi Coltrane kompozicija u kojima je Salis svirao har- (saksofoni). Coltraneova ideja da uz sebe Geni èine svoje moniku, jer se na kraju èinilo da ne sluša- na saksofonu ima još jednog puhaèa, ali na mo duo, nego cijeli combo sastav. usnoj harmonici, pokazala se punim po- Ako je nastup Antonella Salisa i gotkom. Kako je sam rekao, htio je malo Skladateljska i sviraèka velièina modificirati klasièni combo sastav, a èuvši Sandra Satte bio ono najbolje od Ako je ovaj prvi nastup bio ono najbo- Mareta na rap koncertu, znao je da je to europskog suvremenog jazza, lje od europskog suvremenog jazza, nas- prava stvar. Maret je definitivno opravdao nastup Coltraneova kvinteta bio je tup Coltraneova kvinteta bio je definitiv- Coltraneovo povjerenje, pokazavši svojim no savršena demonstracija amerièkog jaz- solima da je definitivno vrhunski jazz definitivno savršena demonstracija za izgraðenog na hard bop izrièaju. Svoje- glazbenik. Izvodile su se mahom Ravijeve amerièkog jazza izgraðenog na dobno underground smjer u jazz glazbi, kompozicije, a njegovo muziciranje krasi hard bop izrièaju neobièna sliènost s onim njegova oca. Topao zvuk, suptilna i odmjerena sola s isto tako pozitivno razvijenom crtom Coltraneova ideja da uz voðe benda imaju mnogo dodirnih toèaka Antonello Salis/Sandro Satta Duo i Ravi s ocem. No, nikako se ne mo e reæi da je Coltrane Quintet, Koncertna dvorana sebe na saksofonu ima to nategnuto imitiranje ili nešto slièno. Vatroslava Lisinskog, 23. listopada 2002. fon), zajedno suraðuju još od sedamdese- još jednog puhaèa, ali na Prije da je to samo potvrda da je jazz glaz- tih godina, a u svojem djelovanju njeguju ba dobila još jednu kako skladateljsku, ta- bogatu paletu stilova: od tradicionalnog usnoj harmonici, ko i sviraèku velièinu, ali i da su geni uèi- jazza, bluesa, preko etna sve do free jazza nili svoje. Poneke laganije skladbe gotovo Zvonimir Bajeviæ i suvremene improvizirane glazbe europ- pokazala se punim su nas zavarale i dozvale u sjeæanje neza- ske provenijencije. Njihov glavni postulat boravne Balade starijeg Coltranea. Ritam sklopu 12. meðunarodnih dana jaz- je iva izvedba, a to je razlog (na neki na- pogotkom sekcija u sastavu Perdomo, Hall i Strickla- za, 23. listopada, ili toènije druge èin i šteta) zašto su kao duo snimili samo nd doista je fascinirala svojom homoge- veèeri festivala, u Maloj dvorani dva nosaèa zvuka. S druge strane, taj smjer nošæu i znanjem. Iako godinama mladi, “Lisinski” imali smo prigodu èuti doista neposrednosti i univerzalnosti svake poje- danas on, uz free jazz, predstavlja main- ovi su glazbenici pravi jazz majstori, a nji- vrhunski jazz. Naime, s pravom je to bila dinaène izvedbe i nama je te veèeri donio stream ove, veæ stoljeæe stare, glazbe. Ravi hova svirka je pokazala zašto hard bop središnja veèer festivala kojeg, èini se pre- izvanredan do ivljaj. Coltrane intenzivnije se poèeo baviti jazz mnogima predstavlja istinski jazz. Mala ma izboru izvoðaèa, èekaju bolji dani. Na Duo je izveo veæinom standarde, prim- glazbom poslije osamnaeste godine, kada zamjerka mo e se uputiti Coltraneu, koji programu veèeri su bila dva koncerta. jerice skladbe Coltranea, Parkera, Weat- je nakon završena studija u Kaliforniji je pri kraju koncerta u izmjenama sola s Najprije je nastupio Antonello Sa- her Reporta itd. Atmosfera koju sije ovaj, preselio u New York. Problemi i pritisak bubnjarom Stricklandom bio pomalo de- lis/Sandro Satta Duo iz Italije, a u drugom na prvi pogled vremešan dvojac, je zaraz- koje je mladi Coltrane naslijedio sa svojim koncentriran, pa je time narušio odlièni dijelu veèeri nastupio je Ravi Coltrane na. Svojim nekonvencionalnim izgledom, prezimenom i oèevim glazbenim naslije- dojam sola samog Stricklanda. Èini se da Quintet. Ovo drugo ime bilo je pravi ma- prepariranjima klavira, neumornim pul- ðem dugo su ga na neki naèin dr ali zako- veæ dugo u našoj sredini nismo èuli ame- mac za veæinu publike u Maloj dvorani, som u muziciranju, te izvrsnim solima na èenim, pa je tek u svojoj 33. godini izdao rièki sastav ovakva kalibra (najbolji nasta- koja zaèudo nije bila puna, no odisala je klaviru, a pogotovo na harmonici, Salis je prvi autorski album. Na poèetku karijere vak tradicije glazbe C. Browna, J. Coltra- nestrpljenjem da èuju muziciranje potom- oduševio publiku. Naravno, neizostavni svirao je s imenima kao što su Elvin Jones, nea, C. Parkera, S. Getza, S. Colemana), ka velikog Johna Coltranea. No, ono što dio ovog efekta bio je i Sandro Satta, koji Rashied Ali, Jack DeJohnette, Steve Cole- no nadamo se da ne trebaju i opet proæi su u prvom dijelu napravili Antonello Sa- definitivno spada u vrh europskih jazz- man, Gerry Gibbs, itd. Coleman ga je godine èekanja na Meðunarodnim danima lis/Sandro Satta Duo, zaokru ilo je cijelu saksofonista. Njegov prodoran i koncen- uzeo pod svoje okrilje, te je bio produce- jazza da ponovo gostuju sastavi poput tu veèer kao izniman jazz dogaðaj. triran zvuk alt-saksofona, uz savršenu nt na njegovu prvom albumu. Coltraneova kvinteta. IV/91, 7. studenoga 2,,2. 39 U itak nesumjerljivosti
Autorova je nakana pojam nesumjerljivosti ima zna- prvi put šezdesetih godina pojam kojima su teorije i nesumjerljive lerancije i naèina putem kojih je kovitu ulogu u teorijskoj kritici nesumjerljivosti uveli u episte- i usporedive, u Feyerabenda balansiranje moæi tradicija mo- afirmirati nesumjerljivost liberalizma dvojice autora, Feye- mologijske rasprave, ali s razlièi- podjednako proizlazi iz njegove guæe usprkos razvalinama u po- kao politièki pojam, te rabenda i MacIntyrea, jer razob- tom namjerom i te inom. Dok teorije i svjetonazorske pozicije. vijesnom vremenu i privilegija- prosuditi politièki doseg lièava la nu neutralnost liberal- je, primjerice, prvi, na primjeru Poperrovu poimanju otvorenog ma odreðenih tradicija, uklju- nih institucija u politièkom ok- razvoja znanosti i njenih para- društva zasnovanog na kritiè- èujuæi i one nama bliske, zapad- kritika i opcija izvedenih iz ru enju kao i ono što se imenuje digmi pokazao nemoguænost ku- kom racionalizmu on suprot- noteorijske. Ako k tomu doda- tog pojma; njegov je stav univerzalnom racionalnošæu. Ta- mulativnog procesa razvoja zna- stavlja koncept slobodnog druš- mo postavke MacIntyreove da pojam nesumjerljivosti ko ga formatiranjem Kureliæ i nosti i time njegova famoznog tva definirajuæi ga kao ...društvo moralne impotentnosti suvre- ne izaziva raskol, nego ovjerava što mi se èini zahtjev- napretka upravo zbog nesumjer- u kojem sve tradicije imaju ista menog društva danas, o èijim nom zadaæom. ljivosti suparnièkih teorija, Feye- prava, jednak pristup obrazova- razlozima autor piše u poseb- glad za uzajamnim rabend, posebice u svojoj kasni- nju i drugim pozicijama moæi. nom poglavlju osvræuæi se na razumijevanjem Minimalistièka lucidnost joj fazi, govori i o antropološkoj Tu zapravo dolazimo do rastera njegove knjige After Virtue Što se mo e sumjeriti u zna- nesumjerljivosti kao moguæoj, koji omoguæuje preklopivost (Poslije vrline) i Whose Justice? nosti, a kako funkcionira konce- imajuæi za predlo ak razlièite je- pogleda i kritièkog osvještavanja Which Rationality? (Pravednost Zoran Kureliæ, Liberalizam sa pt nesumjerljivosti danas, na ko- zike, kulture i tradicije zajednica koje ide preko dotad neupitnog kojih? Racionalnost èega?), rje- skeptiènim licem, Barbat, Zagreb, 2002. jim se naèelima zbiva opovrgava- prevodeæi cijelu prièu na prepoz- jednotradicijskog teorijskog šti- šenje se èini manje izglednim. nje teorija, odnosno prelaze li natljiv ivotnopolitièki teren. va koje je u liku liberalizma ima- Jer, moralni nered koji se pos- lo moæ nadstavljanja i poništenja reduje javlja se kako zbog pro- tih drugih. Onog trena kada pasti prosvjetiteljskih doktrina Feyerabend govori o uva avanju oko osiguranja teorije dobra u Biljana Kašiæ multitradicionalnosti u razumi- prostoru nesumjerljivih moral- Pojam nesumjerljivosti ima znakovitu jevanju suvremenosti, on nu no nih tradicija, tako i zbog nein- itajuæi knjigu Liberalizam otvara pitanje etièkog kroz zaš- ventivnosti novih upisivanja. sa skeptiènim licem koja ulogu u teorijskoj kritici liberalizma titnu strukturu suvremenih mul- Stoga je Rorty, èije teorijske se prije tri mjeseca poja- titradicionalnih društava sliènog uvide autor objašnjava na sa- vila u izdavaèkoj kuæi Barbat, dvojice autora, Feyerabenda i MacIntyrea, onomu što zagovaraju njegovi mom kraju, gusto i na manje osjetih zaèudni tip veselja koji suvremenici, napose oni koji se prohodan naèin nego mišljenja bih ovom prigodom imenovala jer razoblièava la nu neutralnost bave postkolonijalnim teorijama prethodnika, uèinio tip pomaka te njom za teorijskim štivom. poput Homi K. Bhabhe, Gayatri koristeæi upravo koncept ne- Cijepovi upisani u dosadu teo- liberalnih institucija u politièkom sumjerljivosti kao metodièki rijskih rijeèi toliko su zablokira- kôd pri analizi liberalizma i li- li svaki tip elje za bilo èime, a okru enju kao i ono što se imenuje beralnih institucija kao i suvre- ova knjiga ne slièi rjeèniku, pri- menog društva. U pitanju su i ruèniku, vodièu, teorijskom je- univerzalnom racionalnošæu Ostaje tradicija i privatno i javno, i je- lovniku, sveuèilišnom ud beni- neodgovorenim zik i koncept prevoðenja, i ku i slièno, dakle, onomu što osobno programiranje sebstva, i funkcionira kao teorijski har- pitanje tko bi imao razlièiti elementi koji ulaze u dware za nove slagalice, tako da naèini opovrgljivosti granice i Štoviše, upravo se na primjeru tvorbu ljudskih (kulturalnih) je prepoznavanje iste bilo uisti- èvorove mišljenja o znanosti i Feyerabendove kritike metode biti subjekt zajednica. nu iznenaðenje. društvu, kako motriti na naèela kako Lakatosa tako i Poppera, u Tako se i pojam nesumjerlji- znanstvene logike unutar relati- knjizi Protiv metode (Against redistribucije vosti umetnuo u pogled suvre- Nesumjerljivost na pragu vizma, jesu li posrijedi komuni- Method) pokazuje kako se po- menosti, slièno konceptu dvos- smisla kacijski problemi meðu paradig- jam nesumjerljivosti rabi isto- pravde, odnosno truke svjesnosti va nom za pos- No, ono što me na samom po- mama ili pak njihova potpuna dobno i epistemologijski i nee- tkolonijalne studije, kako bismo èetku nagnalo tekstu, to je suod- nesumjerljivost, sve su to pitanja pistemologijski i to ne samo kako to postiæi u iznova progledale/i ili zaputile/i nos naslova i podnaslova knjige: koja autor zajedno sa svojim teo- zbog kritike nadracionalnosti okru ju represivne prema moæi teorija iz snovite dok liberalizam sa skeptiènim li- rijskim odabranicima postavlja. teorijskog uma (dakle i liberalnih imaginacije ili pak prema ljud- cem nagovješæuje svojevrsnu dra- A rijeè je o Karlu Popperu, Pau- teorija) ili pak dokaza objektivne tolerancije i skoj zajednici koju pri eljkuje- matiku, podnaslov – posve sup- lu Feyerabendu, Alasdairu Ma- istine u svijetu u kojemu ivimo mo. Jer što nam naime preosta- rotno. Naime, nesumjerljivost cIntyreu i Richardu Rortyju, ne- nego zbog osvještavanja kako neosviještenih, je? Kureliæ se posve usuglašava s kao politièki pojam oglašava se zaobilaznim figurama suvreme- pogleda, tako i društva. filozofima iz svoje knjige da po- na prvi pogled kao tzv. teorijska nih teorija. Stoga nije rijeè, prema mišlje- najèešæe jam nesumjerljivosti ne izaziva èinjenica, kao da je rijeè o neèe- Ciljanim odabirom Kureliæ nju navedenog mislioca, o ne- raskol kako bi ga neki eljeli pro- mu na što se unaprijed raèuna, ukazuje na elemente provokativ- sumjerljivosti znanstvenih teori- nezainteresiranih tumaèiti veæ glad za uzajamnim što je epistemologijski neprije- nosti i funkcionalnosti pojma u ja, što je uzgred i kritika njegova graðanki i graðana razumijevanjem. Poput kritièkih porno ili prepoznato kao episte- suvremenim kritièkim teorijama napada na Poppera, nego èitavih zrcala. mologijski pojam, kao neupitno- danas, razotkrivajuæi nam polja tradicija i civilizacija o èemu piše st, èije je podrijetlo veæ razriješe- unutar kojih se nesumjerljivost i u knjizi Science in a Free Society Nesumjerljivost anrova no, odnosno èiji je status jasan. naèela opovrgavanja pokazuju, (Znanost u slobodnom društvu), a Èinjenica epiloga vratila me je Meni se cijela prièa uèinila posve upuæujuæi na prostore i figure što se zorno oèitava, meðu osta- C. Spivak ili pak iznimno popu- na prvotnu prièu o autorovoj lu- drukèijom jer je upravo nesum- unutar filozofije znanosti i povi- lim, i na primjeru razlikovnosti larnog Edwarda W. Saida. Posve cidnosti. Onako skupljena, go- jerljivost to dvojbeno mjesto, jesti znanosti, jezièke igre i ivot stila i perspektive tzv. arhajske i pojednostavljeno, svi se oni zala- tovo estetièki nabijena, èini se da teorijska drskost koja tek tra i sam. Osobno mi je ao što ostaje tzv. nove kozmologije kod Grka. u za preraspodjelu moæi u kori- svjedoèi o još jednom tipu ne- ovjeru u epistemologijskom po- unutar vlastita zadanog okvira u Ako za trenutak ostavimo po st manjih tradicija ili onoga što sumjerljivosti za koju nisam pos- lju, a liberalizam, teorijska refe- kojoj filozofija nema šansu pos- strani vrijednost izvedbe ovog bi, primjerice, Nancy Fraser naz- ve sigurna da je bila autorova rencijalnost, u ovom sluèaju i za tati tek anr ili samoironizirati teorijskog stava, zanimljivim se vala politikom redistributivne namjera. U ovom sluèaju dopuš- koncept nesumjerljivosti. Jednog vlastitu poziciju. Ili kako bi rekla èini upravo Kureliæeva potraga pravde. Pritom ostaje neodgovo- tam si upisivanje. Rijeè je o zasad trenutka sam, u ivajuæi u igri ri- Irit Rogoff, dovesti se do nulte za Feyerabendovom naklonošæu renim pitanje tko bi imao biti implicitnoj nesumjerljivosti an- jeèi, napravila zamjenu mjesta pozicije koja otvara nove šanse i da spoji nesumjerljivost i slobo- subjekt redistribucije, odnosno ra: znanstvenog i onih drugih ka- pojmova liberalizam i nesumjer- za (ne)sumjerljivost. du u Millovu smislu, poklanjaju- kako to postiæi u okru ju repre- da je posrijedi zagrebaèka teorij- ljivost. Izmještanjem pojmovnog Autorova je nakana, kako i u æi sebi dozvolu prekoraèenja zac- sivne tolerancije i neosviještenih, ska škola. Da pojasnim, autor je reda naslova i podnaslova pona- samim uvodnim napomenama rtanog epistemologijskog okvira, najèešæe nezainteresiranih gra- u epilogu lucidan i duhovit, nez- dala sam se semantièkoj pobuni. navodi, afirmirati nesumjerljivo- istra ujuæi nesumjerljivost upra- ðanki i graðana. Do koje je razi- nanstven i granièan, takoreæi Ali nesumjerljivost nipošto nije u st kao politièki pojam, te prosu- vo na predlošcima jezika, tradici- ne, taj radikalni upit, što je i mo- anrovski slobodan. Kome se ovom sluèaju prešla prag smisla. diti politièki doseg kritika i opci- je, kulture. ja zebnja, nepodnošljiv unutar treba obratiti, tko je ovlašten za Moguæe je bilo tek izvesti pret- ja izvedenih iz tog pojma. No, reprodukcije penetrirane politiè- dozvolu, kada æe Epilog koji vrvi postavku da je skeptiènost prema kako on to èini? S jedne strane, Preraspodjela moæi ke i ekonomske moæi koja nije imaginativnim i bajkovitim iska- konceptu nesumjerljivosti ivah- svjesnom pouèljivošæu koja se Autor nalazi objašnjenje i samo transepohalna, nego tran- zima i primjerima preplaviti ra- na (posebice u našem sveuèiliš- razabire u iznimno preglednom i potkrepu svoje teze o politiènos- skontinentalna, nadmena i ne- cionalnu izvedbu tzv. univerzal- nom okolišu), no to je pak drugi pedantnom uvoðenju u teorijske ti nesumjerljivosti kod Feyera- kontrolirana pri ula enju u pros- nog znanja i njegovih ozbiljnih tip inverzije. Nesumjerljivost sa radove i promišljanja navedenih benda putem spone epistemolo- tore multitradicionalnosti. paradigmi protiv kojih je upravo skeptiènim licem naprosto ne mislitelja ureðujuæi ih i abeceda- gije i filozofije politike, znanosti Je li politièki realitivizam kao umetnut koncept nesumjerlji- funkcionira, dok su arhivi teorij- rijskim nizom, a s druge strane i društva. Nema ni transepohal- nadomjestak ili zamjena liberal- vosti? skog štiva o liberalizmu kao poli- minimalistièkom lucidnošæu ko- nog ni transtradicionalnog racio- nih institucija tek provizorij u Stoga s posebnim zanimanjem tièkom pojmu respektabilni i èvr- ja se nasluæuje u uvodu, a razot- nalizma, nego je na djelu, kako kojem se graðanske inicijative, za èekam autorovu drugu knjigu sti u svakom pogledu. Ali, vrati- kriva tek u epilogu. Kureliæ objašnjava, jedna speci- koje se navedeni autor zala e, koja æe biti u figuri epiloga i time mo se autorskom redu imenova- fièna veza epistemologijskog akcijom tek imaju dogoditi? ništa manje znanstvena. To što je nja knjige. Nesumjerljivost i sloboda anarhizma i dadaistièkog motriš- knjiga posveæena kæeri, a u nizu Prema vlastitu iskazu autora, Veæ na samom poèetku autor ta. Osobitost promišljanja koja Moralna impotencija enskih imena spominje se i podnaslov posve stoji u danom nas podsjeæa kako su upravo mi se èini izazovnom, sadr ana u I njemu samom ostaju otvo- Nancy Fraser, znakovito je i obliku i to sa svrhom. Naime, Thomas Kuhn i Paul Feyerabend stavu o supostojanju situacija u rena pitanja o razumijevanju to- obeæavajuæe. 40 IV/91, 7. studenoga 2,,2.
dan mehanizam kontrole buduæi je razumjela njihovu prirodu i nji- intelektualce jer ih oslobaða odgo- anarhistièkoj opciji. No iako se da uèinkovito blokira svako mo- hovu stvarnu povijest. Spreèava- vornosti za djela koja doista stoje takav anarhistièki habitus mo e guæe razumijevanje onoga što se nje takva razvoja dogaðaja zada- iza izbora WTC-a. Je li prije dva- nazvati svojevrsnim optiranjem, dogaða u svijetu. Kljuèni cilj edu- æa je obrazovnih institucija i me- deset godina Sadat ubijen zbog zagovorom ili govorom iz odre- dija, ele li ispuniti svoju funkci- globalizacije i kulturne hegemoni- ðene pozicije/mjesta, valja reæi ju – slu enje moæi i povlasticama. je? Tijekom osamdesetih godina, kako je anarhizam kod Chom- Reèenica koja ponajbolje sa ima stoji u nastavku, CIA je zajedno s skog uvijek paradoksalni izam, Ekstaza èinjenica graðu knjige Mediji, propaganda i obavještajnim slu bama Pakista- mjesto koje ne mo e i ne smije sustav je ova: elite li nauèiti neš- na i drugih zemalja regrutirala, postojati kao mjesto, pozicija Pristup Noama Chomskog to o propagandnom sustavu, dob- obuèavala i naoru avala najek- koja samu sebe dokida u vlasti- ro promotrite kritike i njihove stremnije islamske fundamentalis- tom pozicioniranju. politièkoj problematici na prešuæene pretpostavke – i naæi æe- te koje je mogla naæi da se bore u Govoreæi o politici jezika i se- elementarnoj je razini te sve ono što u pravilu konstrui- «Svetom ratu» protiv ruskih oku- mantike, Chomsky jasno istièe obilje en kritièkim ra doktrinu dr avne religije. patora u Afganistanu. Mislite li, da je za otkrivanje istine potreb- pita Chomsky, da su se «Afgan- no oljuštiti sloj po sloj iskrivlje- odmakom, jednom vrstom Prešuæeni dijelovi ci», pripadnici snaga koje je podr- nosti, pri èemu se spomenuto bezinteresnog Knjiga 11.09. u izdanju Nak- avala CIA, borili protiv Rusa u ljuštenje oèituje u baratanju èi- prosuðivanja koje je lade Jesenski i Turk, saèinjena je Afganistanu zbog globalizacije i njenicama ili traganju za èinjeni- posljedak znanstvenièkog od niza intervjua što ih je Chom- kulturne hegemonije? Što se tièe cama koje su èesto skrivene u sky dao nakon teroristièkog na- bin Ladenove mre e, njih je za izoblièenjima interesno-propa- habitusa autora, njegove pada na New York i Washin- globalizaciju i kulturnu hegemo- gandnog zrcala (medija), a sam vjere u èinjenice/dokaze gton. Ono što je va no reæi jest niju briga jednako malo kao i za spomen pojma istine i traganja da u svim razgovorima Noam siromašni i potlaèeni narod Blis- za njom smješta Chomskog u Chomsky nimalo ne odstupa od kog istoka, kojem su godinama okvir znanstveno-objektivistiè- Noam Chomsky, Mediji, stavova koje zagovara posljed- nanosili zlo. Njihovi su interesi kog zahvata. Tek nakon što su propaganda i sustav; Preveli njih triju desetljeæa, te ostaje jasno izra eni: oni vode Sveti rat definirani svi relevantni odnosi u Robert Posavec et al.; Naklada Što èitaš?; Zagreb, 2002. dosljedan traganju za èinjenica- protiv iskvarenih, represivnih i sklopu odreðenog politièkog ili ekonomskog problema, nakon Noam Chomsky: 11.09; Preveo što je – uvjetno govoreæi – jasno Tomislav Brlek; Naklada Jesenski i Turk; Zagreb, 2002. Tek nakon dovoljne doze relativizma, dekonstruiranja i naznaèena njihova sintaksa, otva- ra se prostor utemeljenom pro- svepatologizacije naš je misaoni prostor spreman bez ikakvih suðivanju, semantièkom zahvatu ili interpretaciji. Valja, meðutim, Višeslav Kiriniæ posljedica prihvatiti Chomskog – tek nakon propadanja u bezdan naglasiti kako upravo ta odlika kritièkog pristupa Noama znaèenja, nakon teoretièkog umrtvljenja svijesti o va nosti Chomskog podlije e i najveæoj oam Chomsky jedan je od èinjenice, moguæe je pustiti Chomskog u opticaj osudi. onih mislilaca koje zbog Njegova te nja za objektiv- neprocjenjivog doprinosa nošæu, za prosudbama utemelje- znanosti – u njegovu sluèaju lin- ma, ishodištima zastrašujuæih te- «neislamskih» re ima u regiji i nim na èinjenicama, podvrgnuta gvistike – gotovo i nije potrebno roristièkih napada koji po njemu onih koji te re ime podr avaju, je naj ešæoj kritici i to iz tri me- predstavljati. Rad na transforma- itekako imaju svoju pozadinu. kao što su osamdesetih vodili Sve- ðuovisna razloga: prvi razlog cijsko-generativnoj gramatici, No, umjesto da svoju pa nju us- ti rat protiv Rusa. Na alost, istièe moguæa je (a po nekim teoretici- razmatranje odnosa jezika i uma, mjerava na kulturalnu ili religij- Chomsky, Amerikanci i Europ- ma i nu na) selektivnost pri oda- te problema stjecanja jeziènoga sku razinu (kao što su to èinili ljani velikim su dijelom nedovolj- biru èinjenica, drugi je sveprisut- znanja, samo su dijelovi autorova brojni autori u svojim osvrtima no obrazovani (što pokazuje svu na vladavina relativizma, a treæi bogatog opusa èiji opseg uistinu na dogaðaje 11. rujna), Chom- uspješnost propagande) da bi je razlog vezan uz interpretativ- zadivljuje. Druga bitna sastavnica sky ukazuje na prešuæivane dije- shvatili što se zbiva. nu, hermeneutièku razinu. tog opusa svakako su autorova love èitava sluèaja koji na osobit Ukratko, Chomsky istièe ka- politološko-ekonomsko-kultu- naèin osvjetljavaju te zloèine. ko su zloèini 11. rujna neprije- Znaèenja i èinjenice ralna razmatranja koja od šezde- Baveæi se, primjerice, pitanjem porno u asan teroristièki èin, te Wittgenstein je na jednom setih godina dvadesetog stoljeæa rata protiv terorizma koji je pok- da poèinitelji moraju biti ka nje- mjestu zapisao da svijet nije bude interes èitatelja diljem glo- renut na globalnoj razini, Chom- ni pred sudom, ali isto tako ukupnost stvari nego èinjenica. busa. Valja, meðutim, na samom sky istièe ovo: elimo li to pita- smatra kako je Sjedinjene Dr ave Chomsky implicitno, a ponekad poèetku istaknuti jednu uistinu nje razmotriti ozbiljno, trebali moguæe smatrati «nevinom rtvo- i eksplicitno, iznosi ili svakako zanimljivu pojavu: politièki dio bismo shvatiti da velik dio svijeta m» samo ako odaberemo uobièa- svojim djelima potvrðuje takav opusa Noama Chomskog – koji dr i SAD vodeæom teroristièkom jeni put zanemarivanja onoga što stav. No, suvremeno intelektual- broji toliko djela da im broj ne dr avom svijeta i to s dobrim raz- su SAD i njihovi saveznici èinili no ozraèje velikim je, ako ne i zna ni sam autor – na èudan je kacije, a dakako i propagande, je- logom. Mogli bismo se prisjetiti, ranije. Naglasci Noama Chom- prevladavajuæim, dijelom odre- naèin zaobilazio prostor Hrvat- st preusmjeravanje pozornosti, stoji u nastavku, da je 1986. godi- skog su jasni: postoji odreðeni ðeno bitnim zaokretom: mogli ske. Iako su pojedina lingvistièka odvraæanje pa nje od naših vlasti- ne Svjetski sud osudio SAD zbog kontinuitet vanjske politike Sjedi- bismo ga sa eti tvrdnjom kako djela našla svoje mjesto na polica- tih institucija i njihova djelova- «nezakonite uporabe sile» (meðu- njenih Dr ava koji itekako ima danas svijet nije sveukupnost stva- ma hrvatskih knji nica, politolo- nja, ukratko, odmicanje pozor- narodnog terorizma), na što su svoju va nost; zloèin je uvijek zlo- ri nego znaèenja, a s obzirom na gijska promišljanja nisu ovdje nosti od pravog izvora velike ko- Sjedinjene Dr ave ulo ile veto na èin i za zloèin valja odgovarati, to da je sve znaèenje, hermeneu- našla plodno tlo. Svega èetrdese- lièine nasilja i patnje u svijetu. rezoluciju Vijeæa sigurnosti kojom no to pravilo mora jednako vrije- tika dolazi u prvi plan. Va nost tak godina (!) nakon objavljiva- Spreèavanje razumijevanja i od- se sve dr ave (to jest, SAD) pozi- diti za svakoga; nasilno rješenje spomenutog zaokreta, va nost nja prve knjige Noama Chom- micanje pozornosti od prostora va na pridr avanje meðunarod- vodi iskljuèivo novom nasilju i uzmaka èinjenice ili njene preob- skog na temu Vijetnamskog rata, moæi od presudne je va nosti ka- nog zakona. elimo li smanjiti, a znaèi nastavljanje politike sile ko- razbe u znaèenje, odnosno me- èitateljima u Hrvatskoj pru ena ko bi se elitnim skupinama omo- ne poveæati prijetnju od teroriz- ju SAD, skupa sa svojim savezni- todologijski primat tumaèenja, je moguænost da se upoznaju s guæilo da djeluju bez javnih ogra- ma, valja biti oprezan i razuman. cima, provodi u posljednjih pede- izrazito se jasno oèituje upravo bitnim sastavnicama autorova iz- nièenja i posti u vlastite ciljeve Kad su bombe IRA-e eksplodirale setak godina. na primjeru Noama Chomskog. vanlingvistièkog opusa. koji se u akademskoj terminologi- u Londonu, nitko nije pozivao na Chomsky je, tvrde brojni njego- ji nazivaju «nacionalnim interesi- bombardiranje zapadnog Belfasta Bliskost anarhizmu vi kritièari, izrazito selektivan pri Odvraæanje pa nje ma». Pripisati nekom konkret- ili Bostona. Umjesto toga, piše Od pojave djela Amerièka moæ odabiru èinjenica, odnosno oda- U knjizi Mediji propaganda i nom pojedincu, na primjer Rea- Chomsky, poduzeti su koraci da i novi mandarini (1969.), Noam bire samo one èinjenice koje od- sustav, svojevrsnom kola u tek- ganu, grijehe la i i manipulacije, se uhvate zloèinci, a poduzeti su i Chomsky uvijek iznova potvr- govaraju njegovom cilju. On je stova i razgovora s Noamom takoðer je odvraæanje od same napori da se pozabavi onime što ðuje svoje nepripadanje bilo ko- utoliko od brojnih suvremenih Chomskim èiju osnovu èine au- stvari. Naime, nasilje, la i i krše- stoji iza pribjegavanja nasilju. joj od strana u svjetskom poret- teoretika prokazan kao “poziti- torova promišljanja o sprezi me- nje zakona prirodne su odlike dr- Postoje, stoji u zakljuèku, isprav- ku. Pristup Noama Chomskog vist” (pojam koji u velikom dije- dija i razlièitih struktura moæi ave, svake dr ave. Ono što je ni i zakoniti naèini postupanja u politièkoj problematici na ele- lu suvremenih diskusija ima izra- (politièka, ekonomska itd.), na va no u danome kontekstu, istièe sluèaju zloèina, bez obzira na raz- mentarnoj je razini obilje en zito negativan prizvuk), s obzi- izrazito ekonomièan naèin naz- Chomsky, jest doprinos najoštri- mjer. jednom bitnom sastavnicom ko- rom na to da naivno vjeruje u naèeni su temeljni uvidi autora u jih kritièara (unutar mainstrea- ju gotovo da i nije moguæe do- postojanje i valjanost objektiv- funkcioniranje medijske mašine- ma) jaèanju sustava indoktrinaci- Oslobaðanje odgovornosti voljno naglasiti: rijeè je o kritiè- nih èinjenica te – što je još veæi rije, pri èemu tekst Proizvodnja je, kojega su i oni sami rtve, ali i Pitanje pozadine zloèina u kom odmaku, jednoj vrsti bezin- grijeh – u moguænost objašnjava- pristanka ima gotovo paradig- pronosioci. Velik uspjeh kritike i SAD-u izrazito je slojevito, pa se teresnog prosuðivanja koje je, nja tih èinjenica s pomoæu objek- matski status. U tom tekstu sustava indoktrinacije jest upra- upravo iz slu benog medijskog dakako, posljedak znanstveniè- tivne i provjerljive teorije koja Chomsky definira indoktrinaciju vo taj što onemoguæava shvaæanje tretmana tih zloèina dadu izvuæi kog habitusa autora, njegove vje- nije nu no vezana uz pojedinu ili propagandu kao proces kreira- da ovo što se dogaða danas ni u odreðene pouke. Jedna od èestih re u èinjenice/dokaze. Presudni kulturu ili promatraèa. Pozitivi- nja i uèvršæivanja visoko selekti- kom sluèaju nije odstupanje od pretpostavki novinara, kritièara i dio njegova kritièkog aparata je zam je, tvrde brojni teoretici, ob- ranih, preoblikovanih ili potpuno povijesnih ideala i prakse, koje bi suvremenih teoretika jest da su dakle pobrojavanje svakovrsnih lik imperijalizma u èijem sklopu izmišljenih povijesnih sjeæanja, se moglo pripisati ovome ili ono- teroristi odabrali World Trade èinjenica/podataka kljuènih za tobo e neovisne èinjenice posta- kada je on povezan sa slu benim me pojedincu. Rijeè je zapravo o Center iz simbolièkih razloga, cjelovito sagledavanje pojedinog ju izraz i oruðe nekog oblika do- neprijateljima. Kada mi to radi- prikazu naèina na koji naše insti- toènije kao odgovor na globali- problema, a koje je moguæe minacije. S druge strane, subjek- mo, stoji u nastavku, onda je rijeè tucije funkcioniraju i nastavit æe zaciju i kulturnu hegemoniju Za- provjeriti, dokazati i potvrditi. tivizam je jedini politièki korek- o edukaciji, moralnoj poduci ili funkcionirati, ako ih u tome ne pada. To je uvjerenje, piše Chom- Upravo je u smislu takva bitnog tan naèin pristupa zbilji, s obzi- graðenju karaktera. To je vrije- sprijeèi uznemirena javnost koja sky, iznimno pogodno za zapadne nepripadanja Chomsky blizak rom na to da implicira jednakost IV/91, 7. studenoga 2,,2. 41
tim, od presudne va nosti jest uznemirivao se što ne razumije ma o vlastitoj inteligenciji, druš- da èinjenice budu poznate! kakav je to njihov odnos. Sada, u tvenosti, ljubaznosti..., a s druge elite li nauèiti divljini istoènoevropskih prašu- strane kako u starcu kod èije nešto o Zašto Chomsky tek sad? ma, taj mu se djeèak pojavljuje i obitelji ivi otkriva neko èudno Pitanje je moguæe postaviti i propagandnom na drukèiji naèin. Primjerice, zašto nam Chomsky sti e tek sustavu, dobro nakon Foucaulta, Virilioa, Derri- Preko jezika, pa u šumu dae, Baudrillarda ili i eka? Je- promotrite kritike dan od moguæih odgovora izra- Kontrast izmeðu prikazane nameæe svojim likom. Oèito je dostojanstvo. Posebno su to zito je chomskijanski: zato što je uzgojen meðu vukovima, nespo- analogije izmeðu predmeta sva- i njihove tek nakon dovoljne doze relati- sirovosti zajednice s ruba soban da govori bilo jezikom se- kodnevnog ivota i pletenja mre- prešuæene vizma, dekonstruiranja i svepa- poznatoga svijeta, i la, bilo onim što ga je Ovidije a i zamki kojemu ga uèi taj, za- tologizacije ovaj misaoni prostor nasljeða što ga u sebi nosi naslijedio i umjetnièki iskoristio. èudno, najbli i prijatelj kojega pretpostavke – i spreman bez ikakvih posljedica Veza njih dvojice uspostavlja se sam ikad imao. Razlika izmeðu prihvatiti Chomskog. Tek nakon Ovidije, ima metaforièku na metafizièkoj razini i nikad ne rimskog jezika, toliko nijansira- naæi æete sve ono skoka ili, bolje reèeno, propada- te inu kojom probija na realistièki plan. Dje- nog i razvijenog, i jezika ove bar- nja u bezdan znaèenja, nakon pripovijedanje u ovom èak se javlja u prizorima lova, u barske zajednice, koji je podjed- što u pravilu teoretièkog umrtvljenja svijesti o djelu predstavlja kontekstu prirode, koji su i u nako izra ajan, no on prikazuje va nosti èinjenice, moguæe je prijevodu zadr ali ljepotu, što je sirovi ivot i jedinstvo stvari. konstruira pustiti Chomskog u opticaj. Tek svevremenu i sveprisutnu mo emo pripisati izvorniku. Svijet što ga promatra kroz taj doktrinu dr avne nakon što je zloèinaèki napad na napetost izmeðu Vjetar i zima dominantne su drugi jezik, nekako se doima bli- Sjedinjene Dr ave proglašen ap- suprotstavljenih razina osobine atmosfere: led i mraz; ali im prvome naèelu stvaranja, bli- religije solutnim dogaðajem (Baudrilla- kulture hladnoæa, koja po autoru i zbija i im toj sili, ma kakva bila, koja rd), dogaðajem odriješenim, is- razdvaja ljude, pru a, izgleda, i stvari èini onakvima kakve jesu i kljuèenim iz svake kauzalnosti, neku poticajnu svje inu, koja mijenja ih u ono što æe postati. i poštivanje tuðe kulture. Èinje- dogaðajem koji nema svojih uz- David Malouf, Zamišljeni ivot, s djeluje i u lovu na medvjeda, i Kad ulovljenog Djeèaka nad nice se, tvrde suvremeni kritièari roka(!), tek nakon toga Chom- engleskoga prevela Tatjana Jukiæ, kod kroæenja konja, u obrani od kojim bdije u kuæi u koju ga je uz Chomskog, ne mogu odvojiti od sky stupa na scenu. Konzor, Zagreb, 2001. sivih èopora vukova koji su i sa- sebe smjestio, hoæe nauèiti jezi- promatraèa koji njima bara- Postmoderno mišljenje imalo ku sredine u koju ga je doveo, ta/manipulira, niti od kulture je u odreðenom smislu paralizi- otkriva s kolikom toènošæu taj koja proizvodi kategorije kojima rajuæi uèinak; ukratko, ono je mladi pripadnik divlje prirode se one opisuju. U vlastitim in- uvelike onemoguæilo nesmetano Problematièna je, oponaša sve ivotinje i ptice – terpretativnim zahvatima, kriti- odvijanje bitnog procesa pretva- Ivo Vidan njihovo glasanje, ali i naèin na èari Noama Chomskog najèešæe ranja èinjenice ili podatka u in- iako privlaèna koji se dr e i ponašaju: “Kad uopæe ne interpretiraju èinjenice formaciju. Ako uopæe dopušta amišljeni ivot kratak je oponaša ptice, on, za razliku od koje on izla e, nego tumaèe zna- ili propušta podatke, postmo- pjesnièki roman austral- interpretacija da je naših oponašatelja, ne oponaša èenje njegova izbora, onu skrive- derno mišljenje paralizira (ili, skog pisca Davida Malou- nešto izvan sebe ne bi li tako po- nu tendenciju, dubinsko zašto, bolje reèeno, cenzurira) temeljni fa, koji u prvom licu govori o ovaj roman kazao oštrinu svoga uha ili vir- neki pozadinski interes i time misaoni proces pretvaranja pa- progonstvu velikog rimskog analogan tuoznost govornih organa. On bi- vjerojatno najbolje potvrðuju sivnog podatka u aktivnu infor- pjesnika Ovidija, daleko od civi- va pticom. On joj dopušta da iz opasku Noama Chomskog pre- maciju – u smislu u kojem ova lizacije u kojoj se rodio i èijoj je dozrijevanju same njega progovori. I tako, uèeæi zvu- ma kojoj su upravo visokoobra- potièe odreðene aktivnosti ili kulturi pripadao svojim nemjer- kove koje proizvode ljudi, on od zovane strukture, intelektualci promjene u odreðenom sustavu. ljivo velikim vlastitim prilogom. australske zbilje, sebe pravi èovjeka. (izraz od kojega Chomsky ne Upotreba jasnih i razgovijetnih Prostor njegova ivota, u kasnim zazire, za razliku od njegovih èinjenica kao mjerilo valjanosti godinama, uoèi skoro šezdesete, nastale iz surovih Punoæa trenutka kritièara!) najpodlo niji indok- svakog razmatranja danas je ra- u blizini je Crnog mora, a zavr- Pripovjedaè dovodi Djeèaka u trinaciji i propagandi, dijelom iz dikalno dovedena u pitanje, jer šava u stepama s onu stranu Du- prilika u obitelj s kojom sam ivi, ali je to- jednostavnog razloga što najviše je svako rangiranje moralno i po- nava, velike europske rijeke. nekadašnjoj lerancija domorodaca dvojbena, èitaju, a dijelom i stoga što upra- litièki “nekorektno”, odnosno Ovidije je usamljen u barbar- pogotovo kad dijete, koje je dio vo oni predstavljaju prvotnu me- pogrešno. Chomsky nasuprot skom seocetu i krajnje neukoj robijaškoj koloniji obitelji u tom kuæanstvu, oboli. tu sustava propagande. Moguæe takvim stremljenjima ostaje obitelji u èijoj kuæi ivi, ali prih- Smatraju da je ono u opasnosti je, tvrdi Chomsky, govoriti o odan zastarjeloj epistemologiji u vaæa svoju sudbinu i poštuje div- u okolišu drevnih da mu pridošlica ukrade duha, a doprinosu najoštrijih kritièara smislu u kojem ipak te i iznala- lje obièaje lovaèke zajednice i u taj je zamišljen kao preobra en (unutar mainstreama) jaèanju enju objektivne istine. Godine njima sudjeluje. prastanovnika, da golemi bijeli vuk. Dijete æe do- sustava indoktrinacije, kojega su 1986., piše Chomsky, Svjetski duše ozdraviti, ali æe zaraziti sami ti kritièari ujedno rtve i sud osudio je SAD zbog «nezako- Ponavljanje Ovidija bi se do danas starca. Nakon njegove smrti i prenosioci. To je pravilo za obra- nite uporabe sile», nakon èega su Povijesna pozadina zbiljske pogrebnih rituala koji slijede, zovane strukture koje su uvijek Sjedinjene Dr ave ulo ile veto na sudbine velikog pjesnika tek se razvila moderna, Ovidije se osjeæa nesiguran i bez najdublje indoktrinirane. Jer ako rezoluciju Vijeæa sigurnosti kojom tu i tamo spominje u toj lirskoj imuæna civilizacija zaštite koja je djeèaku nu na. je èinjenica otklonjena u drugi se sve dr ave, pa tako i SAD, po- pripovijesti. Ovidije pristaje svoj Zajedno s njime potajno bje i iz plan, ako je objektivna prosudba ziva na pridr avanje meðunarod- ivotni put dovršiti u svijetu koji sela u neogranièene prostore is- nemoguæa, pa ako èak i subjekt nog zakona. Tumaèenje ove èi- je stran njegovim navikama i pri- toènih stepa. Hrane se biljkama, gubi vlastitu utemeljenost, onda njenice, njeno dekonstruiranje lagoditi mu svoju duhovnost, mi nalik na duhove snje nih rav- kukcima, pu evima… Prièa se ne je svaki jasan zakljuèak nu no ili otkrivanje njena znaèenja zap- dakle i na razumijevanje okoline nica, te na palisadama koje štite zakljuèuje, ali su oba bjegunca neodr iv. Kakve li sretne okol- ravo je zadaæa drugog reda. Jed- u koju je u jesen svog ivota uba- od strjelica nomadskog neprija- radosna u punoæi trenutka kad se nosti za sve moænike koji su do- nom podreðena znaèenju, ona èen. Problematièna je, iako priv- telja sa Sjevera. Primjetna je ona Djeèak udaljuje u blještavilu sad morali prikrivati vlastite tra- biva prepuštena manipulacijama, laèna interpretacija da je taj ro- i u osjetima, što ih proizvode bi- svjetlosti što se odbija od vode. gove! Odsad je prikrivanje tih raspada se u razlièitim kutovima man analogan dozrijevanju same lje i hrana: Djeèak i dijete – oba izraza tragova posao kritièara i teoreti- gledanja, a njen izvorni smisao australske zbilje nastale iz suro- Kad se okupimo u malome javljaju se jednakomjerno, a od- ka koji, najèešæe nesvjesno, stva- biva nepovratno izgubljen. vih prilika u nekadašnjoj robijaš- dvorištu, mraz je, a nisko iznad nose se kako na ljudskog potom- raju sna an teorijski štit oko Zakljuèak je jasan: naša je sre- koj koloniji u okolišu drevnih, nas vise tvrde, šiljaste zvijezde. Je- ka iz vuèjeg brloga, kao i na naj- opasnih èinjenica. Kritike upu- æa što su teoretici poput Fou- uz tlo vezanih prastanovnika, da demo zajedno, na klupi: gruševi- mlaðeg èlana primitivnog doma- æene Chomskom utoliko izvan- caulta, Derridae, Baudrillarda ili bi se do danas razvila moderna, nu razrijeðenu vodom, ugrijanu u æinstva, te èak i na sjeæanja iz redno ilustriraju spomenuti i eka u dovoljnoj mjeri otvorili imuæna civilizacija, s vlastitim kotlu i zaslaðenu medom tamno- Ovidijeva djetinjstva. Ovakve skok od “pozitivizma” na her- pukotinu izmeðu èinjenice i zna- identitetom drukèijim od onih u ga okusa. Pèele su divlje, hrane se neistoznaènosti samo su jedan meneutiku, svojevrsno “nadila- èenja, što su u dovoljnoj mjeri drugim zemljama engleskog je- na bilju duboko u šikari, pa med vid poetske, mo da postmoder- enje” i prokazivanje èinjenice i dekonstruirali i demontirali si- zika. ima nešto od gorèine tih tajanstve- ne neobaveznosti, u kojoj je su- prelazak u prostor znaèenja. Na- mulirani odnos izmeðu uzroka i Prema jednom mjestu, blizu nih trava i gruševini daje miris što gestivnost slike nadvladala pri- puštanjem prostora èinjenica, posljedice, s obzirom na to da su samog poèetka romana, reklo bi ispunja nosnice prije nego što nje- povjedni tijek èinjeniènog izla- relativiziranjem èinjeniènog, ob- time priredili teren za Noama se da pripovjedaè i nije sam Ovi- zin kasniji slatki okus doðe do ganja. Kontrast izmeðu prikaza- jektivnog per se i skokom u zna- Chomskog. Jer tko zna; da ko- dije, nego da svojom sudbinom nepca. Dojam nije ugodan dok se ne sirovosti zajednice s ruba èenje otvara se, meðutim, zjape- jim sluèajem èinjenice i dokazi zapravo ponavlja Ovidijevu i sa- na nj ne navikneš. No ja sam gla- poznatoga svijeta, i nasljeða što æa pukotina izmeðu onoga što i još igraju bitnu ulogu na ovom da tra i grob velikog Rimljanina. dan i zajedno s drugima prihva- ga u sebi nosi Ovidije, ima meta- kako jest i onoga što i kako bi intelektualnom prostoru, da ko- Nigdje drugdje, meðutim, takvu æam još jednu zdjelicu. forièku te inu, kojom pripovije- moglo biti. jim sluèajem velik dio obrazova- shvaæanju nema mjesta. Jedno danje u ovom djelu predstavlja U bitnome smislu, Chomsky ne javnosti nije u dovoljnoj mjeri drugo dvojstvo pro ima pripovi- Svijet drugog jezika uvijek iznova uspostavljenu na- ne traga za znaèenjem pojedinih obasjan i zaslijepljen sjajem post- jest, a neophodno je za simboliè- Zanimljivo je kako pripovje- petost izmeðu suprotstavljenih èinjenica; njegova prvotna nam- modernistièkog pravovjerja i, ko problematiziranje funkcije daèev lik poèinje kritièki gledati razina kulture na bilo kojoj toèki jera ni u kom sluèaju nije tuma- konaèno, da kojim sluèajem nije glavnog lika. Još kao dijete šutke na civilizirani odgoj, koji ga je zemlje i u svakom trenutku po- èenje, nego detektiranje bitnih stvoren dovoljno sna an pos- je susretao nešto veæeg djeèaka i proizveo s lagodnim predod ba- vijesti. sastavnica ili èinjenica nekog tmodernistièki amortizer koji problema. Što æe netko èiniti s upija, ubla ava i posve umrtvlju- tim èinjenicama, naime kako æe je sva ona podrhtavanja koja se ih transformirati pri generiranju javljaju kao posljedica sudara s njihova znaèenja, zapravo i nije èinjenicama, mo da danas i ne toliko bitno. Ono što je, meðu- bismo èitali Chomskog. 42 IV/91, 7. studenoga 2,,2.
ma iz knji evnog u nadrealno, te merièkog podrijetla, koja je, na- ostarjela kurva koja je uspjela is- predod bu da patnja i poni enje njegovom sposobnošæu da neka- alost, veæ udana, štoviše, za koristiti svoju uliènu mudrost da paradoksalno predstavljaju ople- ko naznaèi osjeæaj duboke empa- Tylerova brata Johna, odvjetnika pre ivi, Kraljica je, poput Melvil- menjivanje, èak i posveæenje. tije i suosjeæanja bez pribjegava- kojemu karijera dobro napredu- leova Bijelog kita, istodobno iz- Knjiga opisuje kako Henry uèi je, a za kojega poslije otkrivamo nimno slo ena pojedinaèna oso- slijediti njezin put. da poma e Bradyju pri otvaranju ba i sveobuhvatni simbol. Fizièki enskog cirkusa. odbojna i neodoljivo zavodljiva, Istina je ru na Budizam za kurve Henryjev privatni i profesio- dijeleæi ivot i smrt, zaštitu i Na kraju Henry biva izbaèen nalni ivot uskoro se poèinje zlostavljanje, nadu i oèaj, Kralji- iz svog privremenog sigurnog razrješavati kada ga Brady otpus- ca konaèno postaje izraz osnov- utoèišta nakon što Kraljica bude Uznemiravajuæi i ti i kada Irene, saznavši da je nih dvojnosti i temeljne misterije zbaèena, postavši rtvom istih velièanstven roman koji trudna, poèini samoubojstvo. postojanja samog. onih sila pohlepe, zavisti i izdaje nas primorava da shvatimo Progonjen osjeæajem krivice koje muèe sve sustave autoriteta. da su tama, izopaèenost i zbog njezine smrti i opsjednut Krhka èudovišta Bez posla, bez doma i bez prije- njezinim duhom, Henry je sada Vollmann je pisao o San Fran- voznog sredstva, Henry uskaèe u ru noæa dijelovi srca tame poput vuka koji li e oštrice ileta ciscu u mnogim od svojih ranijih teretni vagon i tako ulazi u zavr- koje svi dijelimo – pijuæi vlastitu krv do smrti. romana, ali nikada tako nezabo- šnu fazu svog putovanja u nesta- Oèajnièki tra eæi bilo što što bi ravno ili uz toliko, èak i pretjera- janje i otkrivenje. Prepustit æu moglo dati neki smisao njegovu no, bogatstvo detalja kao ovdje. èitateljima da sami otkriju detalje William Vollmann, Royal Family, besmislenom ivotu, odluèuje U opse nom srednjem dijelu ro- završnice romana, no spomenut Viking, New York, 2000. nastaviti potragu za Kraljicom mana gdje opisuje Henryjev novi æu da Henry posjeæuje razlièite po labirintu bijednih barova, ivot kao èlana Kraljièine bande slamove – u Sacramentu, Miami- odbaèenih, Vollmann iscrpno, sa ju, Seattleu i èak dulje boravi u zanosom ljubavnika, nabraja pri- najpoznatijoj skvoterskoj zajed- zore i mirise Mission Districta, nici u ju noj Kaliforniji, u Slab Larry McCaffery zvukove i dijalekte njegovih uli- Cityju, istoèno od Nilanda, na ca. Poput Joyceova Dublina ili istoènoj strani Saltonskog mora. ivimo u digitaliziranoj eri nja sentimentalizmu ili ironiji. I Djelomièno Albanyja Williama Kennedyja, Dovoljno æe biti reæi da upravo soundbiteova i simulacije, u ovome romanu njegovo prika- svemoæna bo ica, Vollmannov Mission District is- tijekom ove posljednje faze pot- gdje su pa ljivo upisane zivanje upuæuje na eklektièan, todobno je knji evno mjesto mi- rage Henry konaèno uspijeva slike zamijenile stvarnost, podaci nevjerojatan popis utjecaja (Ovi- puna ljubavi za sve, nuciozno utemeljeno u stvarnos- primijeniti lekciju koju je nauèio su zamijenili znanje, a udnja dije, Melville, Biblija, uèenje ti i mitskom okviru u kojemu li- od Kraljice – varijaciju Buddhine Amerikanaca za stvarnim zado- Buddhe, Dostojevski i Dante, da djelomièno kovi i radnje predstavljaju svev- opomene da, s obzirom na to da voljena je manje iskustvom iz pr- navedem samo najoèitije primje- remenske, univerzalne navike u samu bit ljudske egzistencije èi- ve ruke, a više voajerskom imita- re), i razotkriva se kao namjerno ostarjela kurva ljudskim ivotima. ne patnja, bijes, pohlepa i nezna- cijom u televizijskim emisijama nesreðena mješavina anrova i Vollmann je jednako uspješan nje, put do istinske mudrosti kao što je Survivor. Teško je i za- pripovjednih oblika ukljuèujuæi koja je uspjela u o ivljavanju èlanova Kraljièine mo e biti samo u potpunom na- misliti pisca udaljenijeg od tog satiru, epsku pustolovinu, alego- iskoristiti svoju šire obitelji ivopisno ih opisuju- puštanju ovog svijeta senzualne duha vremena nego što je to ro- riju, izvještaj u prvom licu, meta- æi kao potpuno zbiljske likove. S tjelesne egzistencije. manopisac iz Sacramenta Wil- fikciju, cyberpunk i obiteljsku uliènu mudrost da njihovom mješavinom bijesa i U jednom trenutku u roma- liam T. Vollmann, èiji je najnovi- dramu. Ali, barem u ranijim fa- tuge, špricama i iznošenom odje- nu, fascinantno mraèan lik naz- ji roman Royal Family (Kraljev- zama, Royal Family predstavlja pre ivi, Kraljica je, æom, o iljcima i zubima koji im van Dan Smooth – pedofil djelo- ska obitelj) – neobuzdanih, neza- se poput neke vrste iskrivljenog nedostaju, mraènim prošlostima mièno odgovoran za enski cir- boravnih 800 stranica epskog pu- kriminalistièkog romana – Dan- poput Melvilleova i neispunjenim snovima, ti æe se kus i najpametnija osoba u roma- tovanja u ivopisno srce èetvrti teov Pakao na naèin Elmorea svodnici i prostitutke na poèetku nu – ka e Henryju da je jedini Mission District u San Francis- Leonarda i Melvillea. Bijelog kita, gotovo sigurno èitatelju èiniti naèin da sazna govori li netko is- cu. Vollmann je atavizam ranijih Roman poèinje u prljavoj ho- gadnima, pa i monstruoznima. tinu to, je li ta istina ru na! Mo - razdoblja, kada su pisci poput telskoj sobi u èetvrti San Fran- istodobno iznimno Ali kako Henry bilje i brutalno- da jest tako – ali samo djelomiè- Hemmingwaya i Steinbecka pa- cisca Mission District, gdje pro- slo ena st, monotoniju i strah koji obi- no, jer poput Melvillea, Vollma- kirali svoje pisaæe strojeve, puto- tagonist romana u svojim èetrde- lje avaju njihovu svakodnevicu, i nn zna da istina nikada nije tako vali na bojište tijekom španjol- setim godinama, privatni istra i- pojedinaèna osoba kad èuje njihove mraène, èesto jednostavna. U otvaranju prozo- skog graðanskog rata ili u logore telj Henry Tyler, pokušava nago- tu ne ivotne prièe i maštanja, ra koji nam omoguæava da vidi- radnika migranata u Kaliforniji, i voriti prostitutku da mu pomog- i sveobuhvatni poèinjemo dijeliti njegovo shva- mo mraènu istinu ru noæe i bru- zatim sintetizirali ono što su sus- ne pronaæi Kraljicu kurvi, miste- æanje da su ti ljudi, premda zaista talnosti Mission Districta, Vol- retali u romane koji su èitatelji- rioznu, mo da i imaginarnu oso- simbol èudovišta, i ljudska biæa jednako lmannova kraljevska obitelj ta- ma nudili upoznavanje sa ivo- bu, o kojoj kru e prièe da koristi krhka i puna udnje poput bilo koðer otkriva svoju šokantnu tom i problemima kojima su oni magiène moæi kako bi osigurala koga drugog. ljepotu, tajanstvenost, i iznad svjedoèili, a koje novinarski iz- hranu i sigurnost za svoju širu Henryjeva veza s Kraljicom svega, svoju humanost. Na taj vještaji jednostavno nisu mogli obitelj prostitutki i svodnika. nije bila samo potraga za osob- naèin on je stvorio proganjajuæi, pru iti. Tylera je unajmio èovjek nazvan pornografskih duæana i ruševnih nom vezom, nego i potraga za uznemiravajuæi i velièanstven ro- Èitatelji koje zanima aktualno Brady, koji se nada isposlovati kuæa Mission Districta u nadi da razumijevanjem razloga ljudskog man koji nas primorava da shva- stanje ozbiljne amerièke prozne Kraljièine usluge u razvijanju no- æe mu ona mo da moæi ponuditi jada i poni enja. U jednoj od naj- timo da su tama, izopaèenost i knji evnosti, a koji još ne pozna- ve ustanovu Las Vegasu nazvane jednaku vrstu zaštite i ljubavi ko- muènijih scena u romanu, Kralji- ru noæa dijelovi srca tame koje ju Vollmanova djela, uèinili bi enski cirkus koja navodno pru- ju navodno mo e pru iti svojoj ca upoznaje Henryja s prostitut- svi dijelimo. dobro kada bi ispravili taj nedos- a usluge ljubiteljima virtualnog Kraljevskoj obitelji. Nakon kom Suncokret koja je svojevolj- tatak. Od 1987. godine, kada se seksa. mnogih slijepih ulica, Henry je no pristala postati posudom za S engleskoga prevela pojavio njegov prvi roman You konaèno odveden mraènim tu- boli svojih mušterija; shvativši da Bright and Risen Angels praæen Vuk koji li e oštrice ileta nelom do središta kraljièine koš- je Suncokret došla do ruba, Kra- Lovorka Kozole ekstatiènim kritikama (i neiz- Neo enjen i bez prijatelja, nice, gdje se prepušta onome što ljica joj daje preveliku dozu crac- bje nim etiketama novog otuðen od obitelji i uhvaæen u ona nudi i privremeno nalazi si- ka da okonèa njezine patnje. *Objavljeno u japanskom Pynchona), Vollmann je objavio zamku besmislenog posla, Hen- guran raj kao njezin ljubavnik. Njezina agonija i raspeæe ovdje e-èasopisu Café Panic, niz vrtoglavo ekstravagantnih ry se beznadno i strastveno za- Djelomièno svemoæna bo ica, ilustriraju jednu od središnjih te- http://www.flet.keio.ac.jp/~pcres djela. Meðu njegovim prijašnjim ljubi u ljupku Irenu, korejsko-a- puna ljubavi za sve, djelomièno ma knjige: dostojevskijansku /fiction/reviews/royalfamily.html djelima su Atlas (dobitnik nagra- de LA Times Book Award) i prva tri sveska smiono zamišljenog romana u sedam nastavaka Dream Novels koji æe u konaèni- ci sa eti simbolièku povijest Sje- NOVO! dinjenih Dr ava. Promatrano li ih u cjelini ili pojedinaèno, Vol- lmannova su djela bez premca meðu njegovim suvremenicima s Knji are - Opatovina 11 obzirom na tematsku ambiciju, erudiciju i knji evne aluzije, raz- nolikost stilistièkih inovacija i Kaptol centar èistu vještinu pripovijedanja. Magièna kraljica kurvi Ali, kao što je sluèaj i s njego- vim ranijim romanima, mo da je najimpresivniji aspekt romana Royal Family Vollmannova izvr- sna, vrlo individualizirana proza, www.meandar.hr sa svojom neobiènom mješavi- nom pretjerane kolièine detalja i lirizma, neoèekivanim skokovi- IV/91, 7. studenoga 2,,2. 43
Lahoru, zatim politièke aktiv- povijest, a nerijetko i osnovne èinjenica o amerièkom utjecaju u nosti tijekom studija u Engles- èinjenice. Njegov primjer Sjedi- srednjoj Aziji osamdesetih godi- koj i permanentnog egzila nakon njenih Dr ava – u kojima se u vi- na, kada je Pakistan poslu io kao amerièki kondom za penetraciju u Afganistan i borbu protiv Sov- jetskog Saveza. Odnosno, ame- Fundamentalistièki kondomi rièka imperijalistièka politika do- vela je talibane na vlast, ali to se u Sjedinjenim Dr avama ne spomi- Tariq Ali, jedan od jestima iznimno rijetko pojavlju- nje. Na slièan naèin Ali opisuje najznaèajnijih lijevo je ikakva informacija èak i o nji- amerièki utjecaj u Indiji, kao i na orijentiranih intelektualaca ma susjednim zemljama, osim Bliskom istoku. ako nije rijeè o veæem broju mr- današnjice, opisuje tvih – i predobro nam je poznat. Prafundamentalizam, slièan politièku i kulturalnu Ono što on iz toga zakljuèuje je prafašizmu iz mamine èitaonice povijest islama i odnos daleko zanimljivije. U takvoj, Završavajuæi knjigu s dogaða- kako je on naziva provincijalnoj jima nakon 11. rujna, Ali zaklju- nosti u forenzièkim izvještajima. Zapada prema islamskim kulturi, stvara se nu no indolen- èuje da je fundamentalizam pro- zemljama, da bi na kraju cija i ignorancija koji su neop- tiv kojega se predsjednik Bush Drukèiji islamski odgovor izjednaèio islamski mlaði bori, zapravo prafunda- Iako je njegov antiamerikani- fundamentalizam i mentalizam, slièan prafašizmu zam (koji niti ne porièe) u nekim koji opisuje Umberto Eco. Jer, dijelovima prekritièan (pa i povi- amerièku neoliberalnu ako je s jedne strane Alahova os- jesno malo nategnut), èinjenica doktrinu, koju naziva Ali je veta, s druge je Bo e èuvaj Ame- je da je njegova analiza vrlo dob- majkom svih riku. U tome, mo da i najkon- ro primjenjiva i drugdje. Na fundamentalizama romantièarski troverznijem dijelu knjige, on primjer, prošlomjeseèna Galup- vojnog puèa u Pakistanu, Ali go- pojašnjava da je prièa o osovini pova anketa u zemljama Evrop- tovo u skicama opisuje mnoga nastrojen trockist zla, èak i to da postoji meðuna- ske unije pokazala je katastrofal- Tariq Ali, The Clash of pitanja: status ene u islamu, po- rodna zavjera tih razmjera, pri- ne rezultate: pitanje Evropljani- Fundamentalism: Crusades, Jihads vijest Otomanskog imperija, za- koji insistira na marno demagoški trik za unut- ma je bilo da navedu tri zemlje and Modernity, Verso, London, padne utjecaje na stvaranje dr a- ponovnom rašnje tr ište. Nadolazeæi izbori, koje bi se trebale pridru iti èlan- 2002. va nakon Drugog svjetskog rata, veæi proraèun za vojni kompleks, stvu u Uniji, a osim Poljske (44 posebno detaljno amerièki utje- promišljanju kao i skretanje pa nje javnosti s %) nijednu drugu dr avu-kandi- caj na indijskom potkontinentu. depriviranja socijalnih i zdrav- datkinju nije navelo više od 30 % Meðutim, osim što je vrlo pris- povijesnih stvenih prava veliki su problemi ispitanika. Igor Markoviæ/ tupaèno pisana, pa i kao literarno – i na njih treba odgovoriti veli- Clash of Fundamentalism sva- PastForward djelo zanimljiva, u svome zavr- dogaðaja, njihovu kim vanjskim neprijateljima. Al kako je iznimno zanimljiva i šnom dijelu povezuje on naiz- Qaida, grupa od nekoliko tisuæa pouèna knjiga, Tariq Ali bez gled udaljene dogaðaje (Suesku reinterpretiranju ljudi, jednostavno nije dovoljno sumnje je jedan od najznaèajni- ariq Ali, urednik New Left krizu, sukobe u Kašmiru, Zaljev- (ako je nu no) i ozbiljan protivnik, zato je iz- jih lijevo orijentiranih intelek- Reviewa i stalni suradnik ski rat...), stavljajuæi znak jedna- maštana osovina zla koja je dos- tualaca današnjice. I da je ostao mnogih publikacija (NY kosti izmeðu islamskog funda- posebno tojan protivnik. Posebno je opas- na analizi, knjiga bi bila klasik. Review of Books, Counterpun- mentalizma i amerièke neolibe- no to što se u amerièkim mediji- Ovako, sa završnim razmatranji- ch...), dugogodišnji politièki ak- ralne doktrine koju on naziva povezivanju ma rijetko pojavljuju kritièki gla- ma i vizijom drukèijeg islamskog tivist kojega mnogi stavljaju u majkom svih fundamentalizama. sovi. Za vrijeme Zaljevskog rata odgovora na sve agresivniju ame- trolist s Noamom Chomskim i povijesnih propitivale su se poneke odluke, rièku politiku, a posebno insisti- Edwardom Saidom kad je rijeè o Imperijalistièki podobna debatiralo se o opsegu i naèinu ranje na razdvajanju Crkve i dr- radikalnim pogledima na blis- ignorancija èinjenica s voðenja rata, danas je to zabra- ave, odnosno vjerskog i politiè- koistoène i centralnoazijske kri- Tariq Ali je bez sumnje iko- njeno. U prilog njegovoj tezi ide kog vrha u islamskim zemljama, ze, zaokru io je svoje viðenje noklast, ali ne radikalni negator aktualnim i recentni sluèaj pogibije senato- pokvario je umjetnièki dojam. muslimanskog društva iz svojih svega postojeæeg, nego pomalo dogaðajima ra Paula Wellstona (koji je glasao Na papiru to mo e biti zanimlji- novela opse nom knjigom Clash romantièarski nastrojen trockist protiv politike odriješenih ruku) vo, ali osim što nema ni povijes- of Fundamentalism. Na prvi pog- koji insistira na ponovnom pro- o kojemu se malo zna, a tekstovi nog ni kulturalnog utemeljenja, led mo e se povjerovati da je to mišljanju povijesnih dogaðaja, u kojima se spominje moguæno- u praksi je to atavistièki poziv na historicistièko djelo jer u najve- njihovu reinterpretiranju (ako je st sabota e na njegovu avionu, veliku revoluciju. Revoluciju æem dijelu knjige Ali opisuje po- nu no) i posebno povezivanju hodni za stvaranje nacionalne cenzurirani su. Slièna je situacija kakva danas više nije moguæa. Ni litièku i kulturalnu povijest isla- povijesnih èinjenica s aktualnim histerije i mobiliziranje mase ko- i s nedavnim napadom u Indone- na Zapadima ni na Istocima. ma i odnos Zapada (Britanskog dogaðajima. Senzacionalizam te- ja nema gotovo nikakva znanja o ziji. Bez obzira radilo se (o još imperija, odnosno poslije Sjedi- levizijskog bavljenja recentnim svijetu oko sebe, što je èini po- jednoj) teoriji zavjere ili ne, èi- njenih Dr ava) prema islamskim dogaðajima (ali vrijedi to i za godnom za manipulaciju. Na njenica je da su èak i australski Knjigu mo ete posuditi u zemljama u proteklih stotinjak druge medije), prema njemu, u primjer, prema nedavnim istra i- mediji zabranili tekstove u koji- èitaonici Kluba net.kulture godina. Preko svog odrastanja u potpunosti iskljuèuje suvremenu vanjima, gotovo je zaboravljena ma se ukazuje na neke nelogiè- mama, Preradoviæeva 18, Zagreb www.zarez.hr
William Slijepi nabraja sadr aj Bibliofilska Pocahontas Sabranih djela Johna Smitha, pu- nih šest tomova i osnovni izvor za Argall. William je pravi biblio- Vollmanova mašta je Johnu Smithu, i manje poznatom mana u èijem je središtu sjeverna fil, a zbog svih do ivljaja i izlaga- kapetanu Samuelu Argallu. Ta je Amerika u razlièitim povijesnim nja samoga sebe opasnostima – to nezasitna, inteligentna, glavna prièa gusto tkanje meðu razdobljima, a posebna je pa nja je i Vollman. Ovdje je na djelu ponekad kritièna, uèena i mnogim drugim ivopisnim pri- posveæena odnosima i sukobima bezgranièna povijesna imaginaci- zabavna èama, ukljuèujuæi i one o britan- izmeðu Europljana i domaæeg ja, mašta koja se sjeæa dvadesetos- skom vlasništvu nad zemljom, stanovništva. The Ice-Shirt je pri- toljetne Itake u dr avi New York, klasnoj strukturi, plemenskoj po- kaz desetostoljetnih nordijskih kako bi mogla uvjerljivo sanjati o William T. Wollman, Argall, litici i naseljavanju Virginije, a sve osvajaèa. Fathers and Crows bavi sedamnaestostoljetnoj divljini Viking, New York, 2001. je pro eto svrhovitim, premda se Irokezima i francuskim jezuiti- Kanade. Vollmanova mašta je ne- ponekad krivudajuæim digresija- ma u sedamnaestom stoljeæu. The zasitna, inteligentna, ponekad ma, i izra eno arhaiziranom gra- Rifles opisuje propast polarne ek- kritièna, uèena i zabavna. Teško matikom. Knjiga je prepuna fus- spedicije Johna Franklina. Sve je zamisliti nešto s èime bismo je nota, poduprta kronologijom, or- knjige prièaju i paralelnu prièu o usporedili. Paul Maliszewski tografskim bilješkama, šest rjeè- nastajanju knjige posredstvom nika i referencijama na izvore, te Vollmanove osobnosti, koja nosi S engleskoga prevela rgall je, da potpuno pojed- okrunjena formalnim pismom razlièita imena ali se obièno oda- nostavnimo stvari, prièa o štovanom èitatelju. Argall je tako- ziva na ime William Slijepi. U tim Lovorka Kozole dvjema opæepoznatim i ðer èetvrti nastavak Vollmanove paralelnim prièama dragi èitatelji uvelike uljepšanim povijesnim fi- zamišljene serije Sedam snova, upoznaju Vollmanovo bri ljivo, *Iz Review of Contemporary gurama, Pocahontas i kapetanu ambicioznih, enciklopedijskih ro- ali veselo istra ivanje. U Argallu Fiction, 1/2002. 44 IV/91, 7. studenoga 2,,2.
novini izdavaèi knjiga ne bi uopæe hanizama kontrole. Dakle, uprava me alitelje, kako bi njima isplatili dio ten, i rad siromašnih i rad bogatih, smjeli pisati kritike svojih izdanja nije pitala niti za mišljenje o onome o honorara… A ostali, nek èekaju. Tu, pa ga treba pod transparentnim uvje- (to je profesionalni minimum). No, èemu sam pozvan (su)odluèivati. Svi ne sasvim moralnu ponudu, slo it æe- tima plaæati. kada novina objavi takvu kritiku èijem glasu je uskraæen legitiman te se, nisam mogao prihvatiti. Rad Kada je pak rijeè, poštovani g. prostor do sada su se obraæali Zarezu, treba platiti, i to svima, a u suprot- Matasoviæu, o nenaruèenim teksto- pa Vam ne bi trebalo smetati ako to nom je rijeè (kako su me nekoæ u vima, Vi, èini se, omaškom previða- èini i jedan od njegovih utemeljitelja, školi uèili govoriti) o obiènom izrab- te da je moje drugo pismo tek odgo- Uljepšavanje recepcije i bivši suradnik koji ipak nije u poziciji ljivanju èovjeka po èovjeku. Ta mi se- vor na reakciju glavne urednice: ona Nina Paviæa. lektivnost smeta kod Zareza baš kao pravda cenzuru time što je Brlekov odnos prema suradnicima Da bi stvar bila te a, Zarez nismo što mi je nekoæ smetala i u Matici hr- tekst nenaruèen i prethodno emiti- osnovali kao poslovni ljudi koji ele vatskoj, sve dok tadašnji Matièin novi ran na Hrvatskome radiju. Katarinu Uz reagiranje Trpimira urednikove knjige, prekršaj svih oploditi kapital, veæ kao graðani ko- glavni tajnik prof. Damjanoviæ nije sam samo podsjetio da to nisu Zare- Matasoviæa Argumenti, a ne normi još je te i (sasvim u skladu s ji, uz potporu Otvorenoga društva, uveo transparentnost honoriranja (i zovi kriteriji; prije svega, Hrvatski pretpostavke, u Zarezu, broj 90, aferom Govediæ-Brlek). Na tekst B. ele stvoriti javni prostor radikalno to èim sam ga telefonom obavijestio radio od poèetaka je va an izvor Za- stranica 46. Kašiæ odnosi se, dakako, i moja na- otvorenog dijaloga. Tu se nalazi i o dugovima stare uprave!). rezovih tekstova (i to bez napomena pomena s kraja prvoga pisma (usput: kljuè emotivne reakcije koja Vas èu- O toj, dakle, Zarezovoj selektiv- o preuzimanju). U Zarezovu broju ako je ona svoj tekst pisala za pro- di: nismo osnovali Zarez kako bismo nosti i nekorektnosti govorim: Vaši 89., uostalom, sljedeæi su izvori èak mociju, èinjenica da je objavljen kao se materijalno osigurali ili naruèivali suradnici vrijedni su honorara kao i deklarirani: Profil (str. 9), Radio Nikica Giliæ kritika dosta govori o kriterijima iza kritike naših knjiga od izdavaèa tih moji, no moji su svoj posao radili Slobodna Europa (str. 10-11, 26-27), kojih se lojalno svrstavate). istih knjiga. Ova su novine bile izra- prije Vaših ili Pavlinoviæevih. S tim Radio 101 (str.12), Review of Con- Poštovani gospodine Matasoviæu, Prvi je razlog moga javljanja, zito etièki obojen projekt, zbog èega æete se, pretpostavljam, slo iti. Stari temporary Fiction (str.42). Ovome Nakon svih razoèaranja, drago mi dakle, afera s Brlekom, pa nju u pr- i pozivam na javnu raspravu. Do sa- suradnici, kao prvo, zaslu uju biti bih dodao i izvadak iz neobjavljene je vidjeti kako u Zarezu još ima ured- vome pismu najviše i obrazla em, a da je na takvim raspravama Zarez us- plaæeni te, kao drugo, zaslu uju biti doktorske disertacije na str. 14-15, nika voljnih razmotriti pitanja zbog drugi je sluèaj/povod tek usavršava- pješno bistrio razna etièka pitanja, plaæeni prije Vaših suradnika. Takva jer dr im oèitim da Zarez ipak ne kojih su naše novine osnovane. Veæ nje takve ureðivaèke politike. Uos- pa mi se to èini dobrim receptom za je, na alost, i bivša i sadašnja finan- naruèuje doktorate, a razgovor s dulje vrijeme pratim i cijenim Vaš talom, èlan sam uredništva èasopisa spašavanje ove novine od upadanja u cijska situacija u Zarezu: poznato je Kubelkom je, doznajem iz ispravke rad pa me ne èudi što ste meðu tak- koji je zadnjih godina objavio više etièki i profesionalni ponor. da se kadrovskim promjenama tvr- u Zarezu br. 90, djelomièno preuzet vim odgovornim urednicima i Vi, te tekstova kritièki usmjerenih prema tke ne rješavaju dugova. sa Stojedinice. Kada je rijeè o nena- me veseli vaš poziv na argumentira- urednicima i njihovom radu, pa Neprimjeren odnos prema Profesionalna korektnost poslo- ruèenim tekstovima, još bih dodao nu raspravu. No, kako neke argu- znam da je i u ovako maloj zemlji suradnicima davca, pojam intelektualnog vlasniš- da sam takve za Zarez i sam katkada mente, bojim se, ipak niste u cijelos- moguæa normalna ureðivaèka politi- Iz Vašeg reagiranja, poštovani g. tva suradnika te pojam radnièkih pisao nakon svoga urednikovanja. ti razumjeli, dopustite mi pokušaj ka. Poštovani g. Matasoviæu, vjero- Matasoviæu, vidim da Vam neke va - prava sasvim su dovoljni razlozi za Dakako, dva NARUÈENA teksta o razjašnjenja. jatno uviðate kako ste pogrešno ra- ne èinjenice o Zarezu do sada nisu nevjericu nad Zarezovim odnosom Natašinoj prvoj knjizi u trenutku Ako sam dobro shvatio, zanima zumjeli da mi smeta objavljivanje bile dostupne: Vi, naime, ne znate o prema suradnicima. No, èak ako se pisanja ovoga odgovora (25. listopa- Vas kojim povodom uopæe reagiram. kritika knjiga èlanova uredništva. Is- kakvoj selektivnosti honoriranja i netko ne sla e s mojim uvjerenjima, da) još nismo vidjeli, mjesecima na- Cenzura Brlekove negativne kritike tina je suprotna: smeta mi zabrana nekorektnosti prema suradnicima moguæi su i drugi razlozi za nezado- kon što je Tomislav Brlek predao knjige N. Govediæ, dakako, sasvim negativnih kritika, a smeta mi i mas- govorim. No, drago mi je da zagova- voljstvo, mo da bli i Zarezovim ure- svoj tekst. je legitiman razlog za reakciju, no od kiranje promotivnih tekstova kao rate ravnopravnu raspodjelu honora- ðivaèkim naèelima. Primjerice, neki Dakle, Zarez je od poèetka pos- Zareza se to u zadnje vrijeme moglo kritika. O tom uljepšavanju recepci- ra jer sam se za to i ja zalagao. Do- su stari suradnici kruh svoj svagdaš- tavljao visoke etièke kriterije svima oèekivati, pa sam, unatoè ogorèe- je knjiga urednice Govediæ govorim pustite mi, stoga, da Vas izvijestim nji zaraðivali na HRT-u, u Slobodnoj (Saboru, Vladi, HRT-u …), pa ista nosti, isprva htio odšutjeti tu aferu. u svojim pismima. što su mi rekli neki bivši suradnici Dalmaciji i drugim medijima pod iz- pravila va e i za njega, a današnji Sljedeæa je kap, meðutim, prelila èa- Podsjeæam Vas, nadalje, da se ni- Zareza (Diana Nenadiæ, Damir ravnom kontrolom stranke èiji je urednici, rekao bih, teško mogu iz- šu: objavili ste (dakako, pozitivnu) sam javio prvim Otvorenim pismom Radiæ, Marcella Jeliæ, Igor predsjednik (te Predsjednik Repub- bjeæi tim (kao i financijskim) dugo- kritiku druge knjige Nataše samo kao suvlasnik, nego i kao jedan Tomljanoviæ, Bruno Kragiæ, eljko like) Zarez prozvao kao podrivaèku vima. No, ako su novi urednici odlu- Govediæ. Tu je kritiku napisala Bilja- od utemeljitelja Zareza (na što se u Buzov, eljka Vukajloviæ, Marijana novinu. Neisplaæivanje honorara èili oduzeti Zarezu status kritièke na Kašiæ, jedna od èelnih osoba izda- tom pismu i pozivam). Ta druga veza, Galiæ…). Kada sam se nakon odslu- takvim suradnicima izravno vrijeða tribine te time ukinuti razloge zbog vaèke kuæe koja je istu knjigu izdala i slo it æete se, još je jaèi razlog emo- enja vojnoga roka vratio u civilni ne samo profesionalna naèela nego i kojih je nastala Druga strana d.o.o., to je povod mome javljanju. Tekst se cionalnih reakcija. E, sad, Nino Paviæ ivot oni su me poèeli izvještavati njihovu graðansku hrabrost na koju bilo bi lijepo kada bi to javno i rekli nalazi u dvobroju 85-86, str. 49., pod kao suvlasnik Jutarnjeg obièno ne rea- kako im nije isplaæeno ništa, odnos- se Zarez uvijek pozivao. Nadalje, do- te donijeli neku svoju (profesional- egidom “kritika” (dakle nije oznaèen gira na naèin na koji sam ja reagirao, no da su dobili nešto samo ako su bar dio starih suradnika nije bio u nu) deklaraciju. Eto, g. Matasoviæu, s “info”, “u arištu” ili “poruka tu vjerojatno imate pravo. No, sasta- osobno molili ili èak prijetili. sjajnoj ekonomskoj situaciji, pa bi moj se odgovor malko odu io, pa æu sponzora”). nak Druge strane d.o.o., najavljen u Uvijek sam tvrdio da suradnike ljevièarski duh dominantan u Zarezu ga privesti kraju, jer sam obrazlo io Katarininoj…hm…reakciji, tek je pr- treba plaæati transparentno, broj po i za to mogao imati razumijevanja, kljuène teze, a ne elim uzurpirati Razlozi i povodi vi sastanak udjelièara na koji sam do broj, pa dok ide – ide. Pitao sam sto- da ne govorimo i o tradicionalnoj previše Zarezova prostora. Stoga pri- Zašto je zadnji ureðivaèki proma- sada pozvan pa zakljuèujem da sasta- ga èelništvo tvrtke za te Zarezove du- ljevièarskoj solidarnosti prema “svo- mite moje pozdrave, izraze iskrenog šaj izravan povod mome javljanju? naka i skupština do sada nije ni bilo, gove, no rutinski mi je ponuðeno da jima”. No, kao što rekoh, osobno poštovanja te zahvalnosti za moguæ- Prije svega, vjerujem da u normalnoj kao ni godišnjih izvješæa i sliènih me- (kao što to rade i drugi) imenujem dr im da je svaèiji rad jednako poš- nost otvorenog razgovora.
koji su ili posljedica svjesnog obmanjivanja èini sasvim logiènim pravo na besplatan sumnje, no otprilike godinu i pol kasnije Matasoviæ ili je obmanut ili svjesno go- javnosti ili plod posvemašnje dezinformira- primjerak tog broja, tim prije što mi izda- drastièno mijenja mišljenje i sam uvidjevši vori neistinu kad tvrdi da svi suradnici Za- nosti (što mi se èini vjerojatnijim). vaè Zareza duguje oko dvije tisuæe kuna. Na da nešto nije u redu. Na moje izneseno miš- reza znaju pod kojim uvjetima suraðuju te U Zarezu sam suraðivao od samih poèe- sreæu, prisutna je bila i (tadašnja) gðica ljenje da Andrea Zlatar jamaèno nije bes- da na te uvjete pristaju, tvrdeæi da je tako taka, a nakon što su mi Katarina Luketiæ, u to vrijeme takoðer zam- platno ureðivala Zarez kao što je veæina su- barem od njegovog uèešæa u uredništvu, u roku od godinu dana jenica glavne urednice, znatno kultiviranija radnika, pa i urednika, besplatno obavljala implicirajuæi da je tako zapravo oduvijek i Otvoreno pismo bila isplaæena svega i trezvenija osoba koja mi je pomogla pro- svoj dio posla, Nikica Giliæ priznaje da bi tu bilo. Znam barem dvoje ljudi (Rade Jarak, dva honorara (za dva naæi i dozvolila uzeti primjerak spornog Za- neèeg moglo biti, da stvari nisu èiste. Otpri- Sandra Antoliæ) kojima uredništvo nije is- Uz reagiranja Nikice Giliæa broja), suradnju sam bio prisiljen prekinuti. reza. Potom sam ušao u tajništvo i upitao je like pola godine kasnije Nikica Giliæ otvore- poštovalo dogovorene uvjete suradnje. Ta- Otvoreno pismo 1 i 2 Kako mi je upravo Nikica Giliæ na samom li mi mo da uplaæen kakav honorar. Na to no istupa u javnosti, iznoseæi relativno teške koðer, znam barem jednu èlanicu sadaš- (Zarez, brojevi 87 i 89), Katarine poèetku suradnje objasnio da æe honorari mi je tajnica rekla da je uplaæeno tristo ku- optu be na raèun vlastite novine. Ostaje da njeg uredništva (bez njezina odobrenja ne Luketiæ O razlici i O svim biti isplaæivani ako bude novaca, zakljuèio na, ali da nešto nije u redu s mojim iro-ra- se nadamo da æe on, ili netko drugi od suv- mogu joj spomenuti ime) kojoj je obeæan pitanjima... (Zarez, brojevi 88 i sam da novaca nema i otišao, ne praveæi ve- èunom pa da æe se uplata morati ponoviti, lasnika, na predstojeæoj skupštini dionièara odreðeni honorar za odreðeni posao u od- 90) te Trpimira Matasoviæa like probleme od èinjenice da mi je Zarez pokazavši mi pritom i uplatnicu. Istina, ne- postaviti pitanje kamo su se slili svi novci reðenom vremenu, da bi joj znatno uma- Argumenti, a ne pretpostavke ostao du an oko dvije tisuæe kuna, tim prije ko vrijeme prije toga mijenjao sam iro-ra- dodijeljeni Zarezu, odnosno njegovom izda- njen honorar bio plaæen s nekoliko mjeseci (Zarez, broj 90) što sam veæe dugove bio prisiljen oprostiti èun, ali na novi broj veæ su mi, bez ikakvih vaèu, od naklade Otvoreno društvo i dr ave, zakašnjenja. Takoðer, znam da uredništvo npr. neusporedivo bogatijem tjedniku Glo- problema, sjedali honorari pa mi nije bilo kao i od prodaje, kad je na raèunima velike Zareza, kad nezadovoljni suradnici prekinu bus. Reda radi nazvao bih ponekad tajniš- jasno što nije u redu. U to je priskoèila An- veæine suradnika, a i dobrog broja uredni- suradnju pronalaze nove, koje privuku od- tvo da vidim ima li nekih izgleda da pokoji drea Zlatar, tadašnja glavna urednica, i ka, završilo simbolièno malo ili nimalo. reðenim (honorarnim) obeæanjima koja honorar ipak bude uplaæen, a obièno bi me neoèekivano ljubazno (s obzirom na to da Što se pak tièe pisma Trpimira Mataso- dakako ne ispune. I tako se stvar vrti u Damir Radiæ uvjeravali da trenutno nema novca, ali da se godinama pravila da me ne poznaje) viæa, nekoliko opaski. Nema baš nièeg èud- krug dok mo e. Za uredništvo novina koje æe ga kroz neko vrijeme biti i da æe se tad ustvrdila da æe mi taj honorar biti uplaæen nog da suvlasnik nekih novina u istima ob- promoviraju antiimperijalistièki antigloba- rateæi aktualnu polemiku suvlasni- svakako nešto i platiti. Godinu dana nakon prvom sljedeæom prilikom. Dotièni honorar, javljuje pisma, a paralela izmeðu Nikice Gi- lizam, koja se s ljevièarskih, lijevo-liberal- ka i bivšeg urednika Zareza Nikice prestanka suradnje došao sam u redakciju vjerojatno je suvišno reæi, nikad nije upla- liæa i Nine Paviæa jednako je (ne)umjesna nih, pa i anarhistièkih, a svakako feminis- Giliæa s uredništvom, primijetio Zareza po primjerak tzv. frankfurtskog bro- æen, a ja sam nakon dva-tri pokušaja da is- kao ona koju bi netko povukao izmeðu Za- tièkih pozicija obrušava na okrutnu praksu sam da je u jednom trenutku spomenuto i ja, gdje je meðu inim bio objavljen tekst pitam što se s njime dogodilo odustao od reza i Jutarnjeg lista. Zar je potrebno spo- neoliberalnog kapitalizma ovakav je odnos moje ime. Mada p(r)ozvan, nisam smatrao Krešimira Bagiæa o hrvatskom pjesništvu svega, još jednom po eljevši Zarezu (ali ne i menuti da je Nino Paviæ pedesetpostotni prema vlastitim suradnicima, najbla e re- da je potrebno ukljuèiti se u raspravu, dr e- devedesetih, u kojem je mojoj poeziji posve- nekim njegovim vodeæim ljudima) svako vlasnik Europa press holdinga s (gotovo) èeno, krajnje licemjeran. A što se tièe Trpi- æi da Zarezu ne treba ote avati njegove io- æen najveæi prostor. Kao i obièno, sam sam dobro. stopostotnom moæi odluèivanja u pogledu mira Matasoviæa, njegovo pismo navodi na nako teške, a po nekim, navodno pouzda- potra io taj primjerak, no prisutna (tadaš- Gornja prièa iznesena je kao ilustracija naèelnog sadr aja pojedinaènih izdanjima dojam da je rijeè ili o beskrupuloznom uti- nim izvorima, i posljednje dane. Meðutim, nja) zamjenica glavne urednice Iva Pleše atmosfere koja je u jednom trenutku zavla- te da ono ili onog što/tko mu se ne sviða litaristu, ili o naivcu kakav je svojedobno pismo Trpimira Matasoviæa objavljeno u oštro, pa i osorno, me je prekorila upitavši dala u Zarezu, atmosfere nezrele prepoten- mo e promijeniti kad god i kako god mu bio i Nikica Giliæ, naivcu moguæe zavede- prošlom broju nagnalo me je da odustanem što zapravo tu radim. Suvišno je reæi da mi cije, ignorancije i prijetvornosti. U to vrije- padne na pamet. Nikica Giliæ vlasnik je jed- nom onim mlaðim i privlaènijim sastojci- od nemiješanja i ipak prozborim rijeè-dvije je ispod svakog dostojanstva bilo objašnja- me meðu bivšim suradnicima poèinju se ne petnaestine Zareza odnosno njegova iz- ma Zarezova ‘matrijarhata’. Ako je to slu- o svojim, jamaèno znakovitim, iskustvima s vati da sam bivši redovni suradnik novine javljati sumnje da uredništvo selektivno is- davaèa, no njegov utjecaj nije proporciona- èaj, nije teško pretpostaviti da æe se za koji uredništvom još uvijek, što god netko o to- koju ureðuje i u kojoj je, u spomenutom plaæuje honorare, odnosno da ih izmeðu se- lan èak ni tom udjelu, nego je nikakav. U mjesec ili tjedan, zavisno o dinamici zbiva- me mislio, respektabilnog dvotjednika. Ma- frankfurtskom broju, o mojoj poeziji objav- be dijeli naju i vrh lista, izdavaèki i ured- takvom sluèaju posve je normalno da èovjek nja, i sam Matasoviæ otrijezniti i pru iti ru- tasoviæevo pismo, naime, sadr i sastojke ljeno 140-ak redaka teksta te da mi se stoga nièki. Nikica Giliæ tad odluèno pobija te piše otvorena pisma vlastitoj novini. ku Nikici Giliæu. IV/91, 7. studenoga 2,,2. 45
ma li u djelima starijih pi- ma Seamus Heaney, Alice Ful- imali hrabrosti i drskosti da se s nesansnog Arthura Goldinga, predgovora Maretiæevu Ovidiju, saca èega za naše doba? ton, Charles Simic, Amy Clampi- Ovidijem igraju: da ga upotrijebe kojeg je èitao Shakespeare, i filo- “sveuèilišni profesor g. Dr. Ð. Ovo æe pitanje neugodno tt, C.K. Williams, preveli su ili mimo uputa za uporabu, da ga lozi poput Georgea Sandysa, ali i Körbler”: “rad (jednoga od Dub- zagrebati o bubnjiæ svakoga tko, obradili skoro cijele Metamorfoze pogledaju iz neoèekivanog ugla, pjesnici (Dryden, Addison, Gay, rovèana, Šimuna Zlatariæa) ne poput akademski zbrinutih filo- (After Ovid. New Metamorphoses, da potegnu bilo koji kraj i vide što Pope... kao i gore spominjani mo emo zapravo ni nazvati pri- loga, ivi na raèun tih starijih pi- 1994); vlastiti je izbor prepjevao æe se dogoditi. Pritom su se jedni moderni). Hrvatski je Ovidije jevodom, nego samo razvodnje- saca. S jedne strane, to je situaci- pjesnik Ted Hughes – inaèe sup- igrali s Ovidijem, po njegovim pak iskljuèivo filološko èedo, nom parafrazom, u kojoj jedva ja tipa Mount Everest. “Ima-ne- rug Sylvie Plath (Tales from pravilima, dok su drugi pravila stoga i nosi sve biljege te profesi- raspoznajemo pojedine kaplje la- ma, kakve gluposti! Starije pisce Ovid, 1997); 19 pisaca, meðu nji- odreðivali sami, a treæi kombini- je. Jezik Maretiæeva Ovidija ne tinskoga originala.” moramo prouèavati naprosto za- ma Cees Nooteboom, Joyce Ca- rali prvi i drugi pristup, ali nitko zvuèi arhaièno samo danas; èini to što postoje.” S druge strane, pi- rol Oates, A.S. Byatt, Gabriel Jo- nije imao obrazac, šprancu po ko- se da je tako zvuèao i 1907., u što 1000 stihova s preprekama tanje je formulirano beznadno, sipovici i Margaret Atwood, slo- joj se stvari rade, okvir kojeg se æemo se uvjeriti èim Maretiæa Poštovani g. Maretiæ, marljivo jer nam odmah pred oèi dovodi ilo je zbirku kratkih prièa na ovi- treba pridr avati. stavimo uz bilo koju stranicu radeæi za dobro domovine, pre- arhetipskog junaka našeg doba, dijevske teme (Ovid Metamor- njegova suvremenika Matoša. veo je èak èetiri kanonska pjes- razma enog klipana uštekanog phosed, 2000). Lijepi naš “Poetiènost” Maretiæeva Ovidija nièka djela antike: Ilijadu, Odise- na intravenozni video, mobitel i Evo nas na toèki hrvatsko-filo- iscrpljuje se u stihotvornim kris- ju, Eneidu, Metamorfoze. Tako je, Tomb Raidera. Takvu frajeru Ovidije za èitanje, za loškog obrata. Zašto Ovid Meta- tijanijama, u tome što je Maretiæ autoritativnošæu prevedenih tek- “stariji pisci” do neba smrde na informiranje... za igranje morphosed nije na hrvatskom? praktièki samostalno stvorio jed- stova i kolièinom stihova (i upor- dosadu, prisilu i školsku lektiru, Sve su ove knjige slobodni pri- Zašto Luko Paljetak, Danijel nu vrstu stiha, “hrvatski prije- nim pretiskivanjem navedenih i neæeš ga za njih zainteresirati da jevodi, adaptacije i prerade Ovi- Dragojeviæ ili Anka agar (exem- vodni heksametar”, stih koji, u prijevoda), Maretiæ sam samcat si bog. dija ili “reakcije” na njegov tekst. pli gratia, ništa osobno) nisu pre- biti, oponaša školsko skandira- oblikovao hrvatsku prijevodnu Pa ipak, ima bar jedan vrlo tradiciju, što se antièke poezije ti- stari pisac u kojem neèega defini- èe; on je propisao što se smije, što tivno ima. Noga filologa se ne smije. Dakle: prvo, prijevo- di postoje da bi “širi slojevi” Hr- Ovidijevu zvizdu slidim vata “upoznali” antièku knji ev- Taj je vrlo stari pisac Ovidije. Di je Ovidije? nost; u svrhu “upoznavanja”, pri- Ovidije se rodio godinu dana na- jevodi mogu biti iskljuèivo “vjer- kon ubojstva Julija Cezara (43. Dok se anglofona tradicija opredijelila za polifoniju pristupa i ni i toèni”. Nadalje – da bi bili p.n.e), i za njega je svijet bio Rim dijalog s originalom, Hrvate je zapala tiranija mono-tehnike vjerni i toèni prijevodi pjesama, cara Augusta, milijunski velegrad. oni mogu biti iskljuèivo u toèno No iz tog je svijeta Ovidije bio Neven Jovanoviæ definiranom stihu, analognom protjeran, da bi skonèao u egzilu, antièkim metrima. Napokon, vo- daleko od metropole, meðu bar- kabular prijevoda mora biti puris- barima na obali Crnog mora Ovakav postupak anglosakson- veli/preradili/”reagirali na” Meta- nje latinske metrike i za èije ra- tièki oplijevljen: Maretiæ je bio (negdje 17. ili 18. n.e). Najpozna- ska kultura zove knji evnim (li- morfoze? Zato što je hrvatska kul- zumijevanje treba poznavati go- ogorèeni protivnik “tuðica”, tj. tije su Ovidijevo djelo Metamor- terary) prijevodom; takav prije- tura, što se Ovidija (i antièke milu specijalnih pravila. No, Ma- internacionalizama – mo da zato foze, ep koji u 15 pjevanja i oko vod pokušava biti iv i èitljiv za knji evnosti opæenito) tièe, retiæu je strana ideja da bi se poe- što bi u antièkom tekstu izazivali 12.000 heksametarskih stihova is- modernu publiku, ne libeæi se odabrala drukèiji put. Dok se an- tiènost mogla kriti i u dijalogu efekt anakronosti (ne pripadajuæi prepleæe nekih 250 prièa klasiène pritom najrazlièitijih sloboda. glofona tradicija opredijelila za prijevoda s izvornikom, u prevo- “prirodnom”, “nevidljivom” ma- starine u cjelinu od postanka svi- Knji evni prijevod te slobode polifoniju pristupa i dijalog s ori- dioèevoj moguænosti da predloš- terinskom nam jeziku). Potenci- jeta do apoteoze Julija Cezara. dobiva izmeðu ostalog i zato što ginalom, Hrvate je zapala tiranija ku nešto doda ili nešto oduzme. jalnog novog prevodioca Ovidija Prièe ujedinjava motiv pretvorbe: su èitaocima engleskog lako dos- mono-tehnike. Maretiæ je filolog; za filologa, na hrvatski èeka tako niz prepre- muškarci postaju ene, ene muš- tupni brojni doslovni (literal), Naime, na hrvatskom do dana vlastiti je udio neoprostiv (ili ka: a) mora prevoditi “vjerno i karci; bogovi postaju ivotinje; prijevodi, oni “vjerni” izvorniku. današnjeg postoji jedan jedini neizreciv) grijeh; filolog, kad toèno”; b) mora prevoditi u toè- muškarci i ene postaju bogovi, Tako se uspostavlja opreka: jed- cjeloviti prijevod Metamorfoza; prevodi, èini sebe prozirnim no odreðenoj vrsti stiha; c) propi- drveæe, ptice, ivotinje, ribe, dvo- ni su prijevodi za èitanje, drugi za usporedbe radi, engleska knji- staklom koje propušta zrake iz- sano je koje rijeèi ne smije upot- dihalice, kukci i cvijeæe; pretvor- informiranje. evnost dobiva barem po jedne vornika uz minimum otpora i rebljavati. Èitljivost i ivost tek- bu èesto prati horror nasilje u cr- Va an je, meðutim, još jedan cjelovite Metamorfoze svakih izoblièenja. Drukèije je u engles- sta, prenošenje autorova tona nohumornoj hiperboli. zakljuèak: eto, u posljednjih se stotinu godina, od 1483. do kas- koj prijevodnoj knji evnosti. –npr. Ovidijeva crnog humora, “Dok se dvadeseto stoljeæe bli- desetak godina u anglofonom svi- nog devetnaestog stoljeæa; dva- Ondje filolozi postoje, ali ne do- njegove raznolikosti i višeznaè- ilo svršetku”, pripovijeda nam jetu našlo šezdesetak ljudi koji u deseto, kako smo vidjeli, obiluje miniraju; ondje se lopta kreativ- nosti, njegovih understatements – ove godine objavljeni The Cam- “djelima starijih pisaca” oèito na- i doslovnim i knji evnim prije- nosti dodaje i preotima još od sve to, za maretiæevsku tradiciju, bridge Companion to Ovid, “Ovi- laze “nešto za naše doba”; broj je vodima. Jedini je hrvatski prije- spomenutog Goldinga (koji od nije bitno. Ova je tradicija priliè- dijeva je zvijezda sjala jasnim sja- zainteresiranih, izvjesno, još veæi vod izradio 1907. – pred više od Tesalije i Trakije stvara engleske no klaustrofobièna, tako da valja jem”, i dodaje: “barem na nebu kad uraèunamo i sve one koji su stotinu godina – jedan èovjek, pejza e). Tako After Ovid i Ovid razumjeti pjesnike koji su je anglosaksonskog svijeta.” Za an- navedene knjige proèitali (“Kupi- Tomo Maretiæ, isti onaj koji je Metamorphosed poèivaju na cije- spremno prepustili dobro istreni- glofonu publiku, Ovidijeve Meta- li!” urlaju korekciju iz veselog preveo i Ilijadu, Odiseju i Enei- loj jednoj tradiciji kakve u hrvat- ranim specijalistima. No, dokle morfoze do ivjele su barem èetiri svijeta kapitalizma). Nije mi sada du, onaj kojeg jezikoslovlje pam- skoj knji evnosti nema. Odnos- god specijalisti budu dobro istre- recentne pretvorbe. Pjesnik i pre- toliko bitno što su ti ljudi našli; ti kao autora Gramatike i stilisti- no, mo da je postojala, ali je od- nirano reproducirali tu klaustro- vodilac David Slavitt prepjevao je bitnijim smatram stav s kojim su ke hrvatskoga ili srpskoga knji ev- baèena i marginalizirana: igra- fobiènu tradiciju, u starim æe èitav ep (The Metamorphoses of stali pred dvanaest tisuæa stihova nog jezika. Opet usporedba: en- njem s Ovidijem bavili su se stari pjesnicima biti malo toga za naše Ovid, Translated Freely Into Ver- starih dvije tisuæe godina. U Ovi- gleskog su Ovidija stvarali i pro- dubrovaèki pjesnici, da bi ih doba. Naše doba preferira otvore- se, 1994); 42 pjesnika, meðu nji- diju su našli “nešto” zato što su fesionalni prevodioci poput re- zbog toga strogo ukorio autor na vrata.
Prièe iz Ovidija: Erisihthon Dok sanja da tim kutnjacima melje Erisihthona; on u snoviðenju stupa pred bogatu gozbu, Gozbu ništavila, hranu od zraka. vaèuæi ustima praznim, škrguæuæi zubom o zub; Ted Hughes (1997) Napokon se budi uz trzaj, sklupèan je i skvrèen radi i radi jednjak obmanut nepostojeæom hranom no umjesto gurmanskih jela tamani tanani zrak. Iako Glad ivi kao sušta suprotnost U grèevima gladi. Èeljusti mu, Od toga pobje e san, a Erisihthon pade u krizu; udnja za hranom Cererina, ipak joj se pokorava. Pa jezdi kroz tamu Èini se, djeluju vlastitom voljom, škljocaju oko zraka nadvladava sve, trbuh poludi, u elucu zine rupa. Nad zemljom, do kuæe Erisihthonove, U nesavladivoj udnji da grizu, I naginje se nad jastuk gdje njegovo lice Da gutaju hranu – kao maèka Hrèe otvorenih usta. Kad fiksira pogledom nedohvatnu pticu. Publija Ovidija Nasona Njezin ga kosturni zagrljaj obavija, eludac osjeæa kao šaku, Njezina sparušena usta pripijaju se uz njegova usta, Šaku što stišæe, stišæe toliko da iza imlje Metamorfoze, 8, 813-829 Ona dahom pušta I samu ideju hrane. Tomo Maretiæ (1907) U svaki kanal njegova tijela Nalog Cererin posluša Glad (i ako je svagda Vihor izgladnjelosti. Protivan djelima njenim), i vjetrom bivši donesen Uèinivši to, nestaje, Ovidije Metamorfoze 8, 821-836 Do kuæe, kamo treba, svetogrdniku se odmah Odlijeæe, napušta zemlju obilja, U sobi naðe, kojem je san razglobio ude Neven Jovanoviæ, (2002) Duboki – u doba noæno –, objeruèke obujmi tad ga, Kao da ju je natrag k sebi Sebe udahne u nj te èeljust mu, prsi i usta Usisao vakuum – Glad izvrši što je Cerera rekla (premda su vjeèita Zapahne, u ile prazne izatog mu taštinu uspe. Pusti predjeli oskudice oporba jedna drugoj); na krilima vjetra A kad izvrši nalog, iz zemlje otiðe plodne Koji pripadaju njoj, i kojima pripada ona. klisne do dvora Erisihthonova, uskoèi u spavaæu sobu Pa se u uboški povrati dom, u obiènu spilju. bezbo nikovu; njega bio je shrvao duboki san Tihi je san Erisihtona još pomahivao blagim Erisihthon još uvijek hrèe – (noæno bijaše doba). Gole ga kosti obgrle; Krilima, i on speæi u utvari hoæe da jede, Ali premda se bog sna trudi Glad udahne sebe Erisihthonu u grlo, u pluæa, u usnu šupljinu; Mièe ustima praznim i zube o zube tare, Umiriti ga, Erisihthon veæ sanja da je na banketu putove njegova tijela ispuni vuèjom prazninom. Jelima puni grlo, al’ ništava jela se grlu Gdje hrana okusa nema. Košmar. Obavivši zadatak, ode iz svijeta blagostanja Izmièu, i mjesto hrane badava tanahni uzduh natrag u metropolu oskudice, na svoja jalova polja. Guta; a san kad ode, goropadna po uda jela Njegovi kutnjaci melju zrak, uz suhu škripu, Blagi je sanak i dalje htio peruškom poèinka milovati Gladnu mu osvoji èeljust i utrobu bezdanu... 46 IV/91, 7. studenoga 2,,2.
Srðan Raheliæ, 2004. godine. Nakon razgovora Grassovo umjetnièko djelovanje Gioia-Ana Ulrich u Downing Streetu Simitis je no- toliko je opse no da se planira vinarima izjavio da je Tonyja još jedan muzej u Danzigu. (G.- Blaira podsjetio kako bi Grèka A. U.) eljela imati mramorne ploèe u Francuska Muzeju Akropole kad se budu odr avale Olimpijske igre. Bri- Velika Britanija Quid na sudu tanskom je kolegi uruèio i pri- jedlog ugovora s British Museu- zbog mom, gdje su mramorne ploèe Booker revizionizma izlo ene, u zamjenu za izlo bu Yannu Martelu klasiènih grèkih eksponata. Simi- rancuski opæi leksikon poz- tis je Blairu takoðer uruèio i natiji pod imenom Quid primjerak knjige o Lordu Byro- našao se na sudu zbog revi- nu koji je osudio Lorda Elgina i zionistièkih natuknica o holokaus- njegovo odnošenje mramornih tu. Naime, ovogodišnje izdanje, ploèa iz Grèke. To je prvi put da Quid 2003. donosi mišljenje fran- jedan grèki premijer to pitanje cuskog revizionista Roberta Fau- izravno postavlja jednom engles- rissona o broju mrtvih u koncen- kom premijeru. Grèko ministar- tracionom logoru Auschwitz-Bir- stvo kulture je podsjetilo da se o kenau: «Faurisson (revizionist): tom pitanju veæ više puta ras- ukupno 150.000 (od èega 100.000 pravljalo izmeðu grèkog i britan- idova, veæina umrla od tifusa)». skog ministarstva kulture, u ok- Kako se ta reèenica našla u leksi- viru Unesca, te izmeðu British konu prošle godine, Quidu 2002, Museuma i Muzeja Akropole. Unija idovskih studenata Fran- Venizelos je takoðer podsjetio cuske i još neke idovske organi- na nedavno istra ivanje javnog zacije u Francuskoj pokrenule su mnijenja u Velikoj Britaniji pre- Yann Martel sudski proces kako bi se zabranila ma kojem je 54% Britanaca za distribucija primjeraka s navede- povrat navedenih predmeta, pod nom natuknicom. Izdavaè Robert uvjetom da se on izvrši u obliku anadski pisac Yann Martel Laffont priznaje da je došlo do dugoroène posudbe, da buduæi ovogodišnji je dobitnik «pogreške» koja æe biti ispravljena Muzej Akropole bude spreman presti ne britanske nagra- u sljedeæim primjercima. Ta se prihvatiti predmete te da zauz- de Booker, koja mu je dodijeljena «pogreška» nalazi u oko 400.000 vrat Grèka organizira izlo be u 22. listopada na sveèanosti u lon- primjeraka objavljenih sredinom British Museumu. Inaèe, istoèni donskom British Museumu uz listopada, dok Quidova Internet friz Partenona koji datira iz V. iznos od 50.000 funti. Jednom stranica ne donosi revizionistièku stoljeæa prije naše ere sastavljen od najznaèajnijih knji evnih nag- natuknicu. Ovome valja dodati da je od 56 mramornih ploèa duljine rada na svijetu Martel je nagra- je Robert Faurisson, bivši profesor 75 metara, a ploèe obuhvaæaju 15 Grassov muzej ðen za roman Life of Pi, koji go- knji evnosti u Lyonu, izbaèen sa metopa i 12 statua. (S. R.) vori o šesnaestogodišnjem djeèa- sveuèilišta i da je 1978. osuðen jer ku koji sam na splavi pluta mo- je tvrdio da su tvrdnje o nacistiè- Na razgledavanje izlo be stavljen je pregled najva nijih rem sa zebrom, hijenom, oran- kom genocidu idova la u svrhu Grass osobno namjerava voditi motiva i sadr aja njegova umjet- gutanom i gladnim tigrom koji stjecanja ratne odštete, da plinske Njemaèka školske razrede iz Lübecka: nièkoga i knji evnoga rada. U pati od morske bolesti. Brod ko- komore nisu nikad postojale i da je «Nastava je èesto potpuno ap- stalnom postavu mogu se vidjeti jim se djeèakova obitelj, inaèe veæina zatvorenika umrla od bo- straktna. Djeci mogu pokazati najnoviji radovi te Grassove teh- vlasnici zoološkoga vrta, namje- lesti i neuhranjenosti. Inaèe, fran- Muzej kako nešto nastaje, koji se mate- nike rada i pisanja. Sâm autor ravala preseliti iz Indije u Kana- cuski zakon Gayssot zabranjuje ši- rijali koriste za rijeè i sliku te ko- majstor je za dokumentiranje; du do ivljava brodolom, a djeèak renje revizionistièkih ideja i dovo- Güntera je varijacije postoje». Promatra- svaki izlo eni papir potpisan je i Pi èvrsto je odluèio pre ivjeti. ðenje u pitanje postojanja genoci- nje stvaralaèkoga procesa u svim datiran, mo e se vidjeti nastaja- Predsjednica irija Lisa Jardine da. (S. R.) Grassa svojim aspektima ono je što Mu- nje svakoga rada. Inaèe, Grasso- roman je pohvalila kao smion i uzej Güntera Grassa, koji zej èini ivim i zanimljivim za voj prozi uvijek prethodi pjesma maštovit, a Martel je o svojem je otvoren u Lübecku sre- posjetitelje. Zgrada i koncept iz- ili grafika. Uz izlo bu u Lübec- treæem romanu izjavio kako je ri- dinom listopada uoèi piš- lo be djelo su arhitekta Thoma- ku njegovi su radovi takoðer iz- jeè o knjizi «koja æe vas potaknu- Grèka èeva 75. roðendana, namijenjen sa Schrödera-Berkentiena iz lo eni na izlo bi Pronaðeno za ti da vjerujete u Boga ili da se ba- je kao mjesto za izlo be i istra i- Lübecka i arhitekata iz hambur- èitatelje na Akademiji za umjet- vanja, a Grass je prvi njemaèki škoga Studija Heller. U muzeju nost u Berlinu, koja je otvorena Povrat pisac koji je za vrijeme ivota do- su takoðer izlo eni Grassovi ki- do 20. studenog. bio svoje spomen-mjesto. Sam parski radovi. Na konferenciji za Grassov novootvoreni muzej mramora s pisac je radio na ureðenju muze- tisak Grass je izjavio kako su ri- dodatna je atrakcija za grad ja, a na pitanje na što je posebno jeè i slika od poèetka odreðivali Lübeck, u kojemu se nalazi i Partenona? ponosan odgovara: «Na to da sa njegov rad te da je on školovani muzej Buddenbrookhaus s izlo - 75 godina još mogu napraviti kipar i grafièar, a kao autor bom Thomasa i Heinricha Man- smatra se autodidaktom. Njego- na, a godišnje ga posjeæuje oko vi grafièki i kiparski radovi uvi- 57.000 ljudi. Za kupnju zgrade jek su se nalazili u sjeni njegovih Grassova muzeja i njegovu ob- knji evnih uspjeha. Na poèetku novu te kupnju dijela umjetni- muzejskoga programa koji æe bi- kova kiparskog i grafièkog opu- ti otvoren do jeseni 2003. pred- sa utrošeno je dva milijuna eura. Naslovnica Martelova romana Life of Pi
rem zapitate zašto ne vjerujete». Martel, 39-godišnji sin diplo- mata roðen u Španjolskoj, osim pisanja bavi se i jogom, a trenu- taèno je gost-predavaè knji ev- nosti na berlinskome sveuèilištu. Yann Martel premoæno je pobi- rèki ministar kulture stoj na rukama». U Njemaèkoj jedio u konkurenciji sto trideset Evangelos Venizelos vrlo postoje na stotine spomen-mjes- romana iz Velike Britanije, Irske je zadovoljan inicijativom ta za pjesnike i pisce, a Grass ko- i Commonwealtha, a uz Martela grèkoga premijera Costasa Simi- ji je politièki aktivan i rado se mi- u u i su izbor ušli i Velšanka Sa- tisa koji je prigodom prošlotjed- ješa u sve izjavio je kako osjeæa rah Waters, Irac William Trevor, nog posjeta svom britanskom da je ovdje dobro «pohranjen», Australac Tim Winton te Carol kolegi Tonyju Blairu u Londonu te kako eli da se zgrada ne smat- Shields i Rohinton Mistry iz Ka- izravno postavio pitanje povrata ra samo njegovim muzejem, ne- nade. Nakon Margaret Atwood i mramora s atenskog Partenona go mjestom na kojem æe se um- Michaela Ondaatjea Martel je za Olimpijske igre, koje æe se u jetnicima s dvostrukim talentom treæi kanadski pisac koji je dobio glavnom grèkom gradu odr ati pru iti moguænost da se poka u. nagradu Booker. (G.-A. U.) IV/91, 7. studenoga 2,,2. 47
Homofobija ili heteroseksualne oèi
Okrugli stol Homoseksualna tijelo i psiha prolaze kroz burne u srednjim školama su osnovane orijentacija kao izvorište promjene. Fizièko sazrijevanje grupe koje podupiru i ohrabruju poremeæaja u ponašanju odvija se mnogo br e nego psi- mlade da iskoraèe. No, da bi oso- hièko, stoga je mlada osoba nesi- ba napravila coming out nije do- gurna, potvrdu vlastite vrijed- voljno postojanje takvih organi- nosti osigurava joj status u vr- zacija, potrebno je da mlada oso- šnjaèkoj skupini u kojoj pojedi- ba prizna svoju seksualnu orijen- nac mo e biti popularan, odba- taciju, prihvati je kao integralni Marijeta Babiæ èen, izoliran ili pak omiljen. Iz dio svoje liènosti i prihvati sebe takvom kakva jest. Veæini je pot- sklopu Znanstvenog sku- rebno vremena da taj te ak zada- QUEER PORTAL pa Edukacijsko-rehabilita- tak privede kraju, a neki to nikad cijskog fakulteta organizi- Kao heteroseksualka se uistinu stidim ne naprave. Na taj naèin ostaju ran je okrugli stol na temu inter- prikraæeni za mnoga zadovolj- resivan èovjek nema interesa, nalizirane homofobije. Okrugli postupaka dijela heteroseksualnog svijeta, stva u ivotu, a za to plaæaju vi- umoran je, bezvoljan, ništa ga ne je stol trebao biti fancy, s obzi- soku cijenu. veseli, ivot mu nema smisla, sve rom na to da je mjesto odr ava- ali smatram da svijet ne mo emo dijeliti postaje crno. Takvo rezignirano nja bio hotel Sheraton. No, kao Coming out kao razrješenje mišljenje u 10% sluèajeva dovodi studentici dodijeljena mi je dvo- na homo i heteroseksualni krize do odustajanja od vlastita ivota, rana velièine prosjeènoga dnev- Kako ka e Erikson u svojoj odnosno do suicida. nog boravka koju su studenti, ali teoriji psihosocijalnog razvoja, i profesori, dupkom ispunili, što predrasuda razrješenjem krize (u ovom slu- Mostovi meðusobnog govori o zanimljivosti teme. odnosa drugih (vršnjaka, rodite- èaju coming outom) u liènosti se uva avanja Okrugli stol je zapoèeo prika- Ovim je okruglim stolom uèi- lja) prema pojedincu izvire osje- pojavljuju pozitivne osobine, vr- Èime su homoseksualne oso- zivanjem kratkog filma o Gay njen pomak, rijeèi nisu izgovore- æaj vlastite vrijednosti, samo- line koje osobi omoguæuju da be zaslu ile tako te ak put iz- Prideu odr anom u Zagrebu, 29. ne uzalud, efekt je vidljiv na oni- pouzdanja i adekvatnosti. S obzi- dosegne punu zrelost, odnosno gradnje vlastita identiteta? Ima li lipnja 2002. koji je vjerno prika- ma koji su prisustvovali, iako pa- rom na to da adolescenti veliku da u potpunosti ostvari svoju heteroseksualna veæina opravda- zao netolerantnost hrvatskoga sivno, odnosno slušajuæi, ali ipak va nost pridaju socijalnim kate- seksualnost. Ako osoba ne riješi nja tra iti od homoseksualne društva. Vulgarne rijeèi, psovke i i aktivno jer im je pru ena dobra gorijama, vrlo èesto zbog vlastite krizu (ostane u sjeni) u liènosti æe manjine da rtvuje najljepši dio uvrede prštale su sa svih strana baza za razgradnju predrasuda, a nesigurnosti tra e potvrdu svo- se javiti negativne osobine (ne- svoje liènosti kako bi postala uz tek pokoju rijeè ohrabrenja, na njima je da uèine dodatni na- jih vršnjaka kao dokaz vlastite povjerenje, stid, oèajanje…) koje konfekcijski proizvod hetero- ali protagonisti zagrebaèkog pri- por i razgrade svoje stereotipe vrijednosti. Rijetki su spremni ote avaju i usporavaju razvoj seksualne kulture? dea nisu pobjegli èak ni kada je do kraja. izlo iti se odbacivanju skupine, a osobe. Kao heteroseksualka se uisti- njihov fizièki integritet bio ugro- Edukacije mladih dobar su na- kriteriji zbog kojih je moguæe bi- Mali broj homoseksualnih, ali nu stidim postupaka dijela hete- en. Oduševili su “pasivne” su- èin razbijanja predrasuda, naèin ti ekskomuniciran prilièno su i heteroseksualnih osoba mo e u roseksualnog svijeta, ali smatram dionike rasprave svojom snagom da ljude natjeramo da propitaju strogi; dovoljna je pogrešna mar- potpunosti potisnuti spolne elje da svijet ne mo emo dijeliti na i ustrajnošæu. vjerodostojnost svojih stavova i ka odjeæe, neprimjerena frizura ili ih trajno zadovoljavati mastur- homo i hetero-seksualni svijet. razmisle imaju li opravdanja za ili boja odjeæe. bacijom, neki pose u za prostitu- Na alost, takva podjela postoji u Rasprava i pomaci njih ili ne. Informiranjem i edu- Adolescenti tek formiraju sli- cijom, a neki pak zapadaju u pro- neèijim glavama i uzrokom je ne- Gosti, Aleksandar Štulhofer, kacijom o razlièitim spolnim us- ku o sebi i izgraðuju sebe kao liè- miskuitet. Takvi spolni kontakti èijeg oèajanja, krivnje, degradaci- profesor na Filozofskom fakul- mjerenjima mo emo odgojiti nost što pretpostavlja da imaju osiguravaju zadovoljenje spolnog je, oduzimanja ivotne radosti, tetu i voditelj kolegija Sociologija mlade u duhu tolerancije i pošti- eksternalni lokus kontrole, apso- nagona, garantiraju anonimnost, zabave, kreativnosti, stvaralaš- spolnosti; Damir Hršak, potpred- vanja individualnosti, a što su lutno vjeruju u sudove drugih, ali ne ispunjavaju potrebu za top- tva, elana… Problem je ipak rje- sjednik Iskoraka – udruge za stariji, njihov odgoj, odnosno nisu sposobni obraniti se od ne- linom i prisnošæu koju pru a šiv, nu na je izgradnja mostova promicanje prava seksualnih ma- preodgoj ne ide lako. Ako sami povoljnih izjava drugih, emotiv- trajnija veza. U nastojanju da izmeðu ta dva svijeta, ali samo njina, i Ljiljana Bastaiæ, psihijat- ne ele ulo iti napor i educirati no su ranjivi. Stoga je bolje ne kompenziraju prazninu mnogi ako strana kojoj je nanesena nep- rica, slo ili su se oko temeljne te- se – naša nastojanja su uzaludna. riskirati s neuklapanjem u okvire pose u za alkoholom koji im po- ravda prihvati ispriku, tek je tada ze o potrebi razvijanja toleranci- vršnjaèke skupine i riskirati ivot ma e da se opuste, no dugotrajna moguæa izgradnja mostova koji je. Uva eni teolog, èije ime ne Problem internalizirane pustinjaka. Gomila zaudara, ali konzumacija alkohola dovodi do poèivaju na: komunikaciji, koo- elim spominjati, nije se pojavio homofobije pru a sigurnost. U SAD-u je taj depresije koja teško narušava peraciji i afirmaciji, odnosno pre- na skupu, pa rasprava nije mogla Èak i kad bismo uspjeli razbi- problem donekle riješen. Naime, kvalitetu èovjekova ivota. Dep- poznavanju tuðih kvaliteta. niti poprimiti ustriji ton, pa ti sve predrasude, mo emo li iz- stoga nije bilo konfrontiranja mijeniti ili izbrisati problem in- opreènih mišljenja. ternalizirane homofobije? Kao Aleksandar Štulhofer je go- buduæi socijalni pedagog, kao vorio o seksualnoj orijentaciji ona koja intencionalno socijali- kao fluidno definiranoj katego- zira, trebala bih vjerovati u peda- riji, što bi znaèilo da nitko od goški optimizam, u tezu kojom nas nije iskljuèivo homosek- se odgojem mo e baš sve, no sualne ili heteroseksualne ori- ipak zastupam tezu pedagoškog jentacije nego su moguæa lavira- realizma. Zašto? nja izmeðu ta dva pola. Bastaiæ Prema Greenu i Hereku inter- je pojasnila pojam internalizira- nalizirana homofobija je sklop ne homofobije kroz prikaz slu- negativnih stavova i osjeæaja pre- èaja, a kao osobitu zanimljivost ma osjeæajnim i seksualnim sklo- navela je da ju vrlo èesto zovu nostima prema osobama istog roditelji homoseksualnih osoba spola, intimnim vezama s osoba- kako bi provjerili je li ona do- ma istog spola, te deklariranju voljno dobra da bi joj mogli sebe kao homoseksualne osobe. prepustiti svoje dijete. Na èemu Gotovo svaka osoba usvaja nega- se zasniva ta procjena kompe- tivne stavove o homoseksual- tentnosti? Kako je pojasnila, nosti kao svoj razvojni model. roditelje zanima njezin stav, ali Na internalizaciju homofobije zapravo vrlo èesto ono što ele utjeèu društveni faktori, ali i obi- èuti jest da je homoseksualnost lje ja liènosti, samopoštovanje, bolest od koje æe ona uspješno lokus kontrole, izgraðenost ob- izlijeèiti njihovo dijete. alosna rambenih mehanizama liènosti… je èinjenica da roditelji bezuv- Zašto potonjim faktorima prida- jetno vole svoje dijete, ali kada jem tako veliku va nost? Odgo- dijete odluèi ivjeti svoj ivot, vor na to pitanje prilièno je slo- napravi coming out, nailazi na en. Naime, zašto bi homosek- negodovanje pa èak i roditelj- sualne osobe sebe propitivale o sko odbacivanje. Vole li rodite- svojoj seksualnoj orijentaciji ako lji svoju djecu ili sliku o djeci ive u apsolutno tolerantnom kakvu bi oni eljeli? društvu? Gost koji je pasivne promatra- èe šokirao svojom otvorenošæu, Burne promjene u sazrijevanju iskrenošæu, odmjerenošæu, inte- Osim društvene homofobija ligentnim i smirenim izjavama ima i psihološku komponentu. bio je Damir Hršak, potpred- Spolni nagon budi se u najosjet- sjednik Iskoraka. ljivijem ivotnom razdoblju, u pubertetu. Ulaskom u pubertet Edukacija i razgradnja “FAŠIZAM? NE, HVALA!” subota, 9. 11. 2002. u 12 sati, Zrinjevac, Zagreb
9. studenog 1938.U tzv. Kristalnoj noæi poèeo je u
Njemaèkoj masovni progon idova, poèelo je ubijanje svih onih koji su drugaèiji po rasi, vjeri, naciji, seksualnoj orijentaciji, politièkom uvjerenju...9. studenog 2002. Na Meðunarodni dan borbe protiv fašizma i antisemitizma mi tra imo defašizaciju društva jer nas smeta suvremeni oblik fašizma koji otkriva svoje lice.Jer - ako zaboravljamo, zloèini se ponavljaju - širi se i generira govor mr nje - širi se vjerska, nacionalna i spolna nesnošljivost
- nastavlja se teror nad drugima i drugaèijima - izdi u se predrasude i mitovi kao nove “jedine i prave istine” - ugro avaju se temeljna ljudska prava i slobode ZAŠTO ME SMETA FAŠIZAM? Zašto me smeta isticanje Paveliæevih slika i ustaških simbola? - jer slave one koji su okrvavili ruke u Jasenovcu i drugim stratištima - jer izvlaèi iz povijesti ono najgore èega se i danas stidim - jer mi onemoguæava da se usredotoèim na sve èime se stvarno ponosim u hrvatskoj prošlosti i sadašnjosti Zašto me smeta spomenik Juri Francetiæu u
Slunju? - jer slavi èovjeka koje je ubijao civile – a ja elim slaviti ivot Zašto me smeta iskljuèivost? - ne da mi da
ivim jer pokušava sprijeèiti moj susret s drugima - ne dopušta da mala Ela iz Kaštela ide u školu s drugom djecom
- ne dopušta da mali Romi idu u školu s drugom djecom ZATO TRA IMO DEFAŠIZACIJU DRUŠTVA! Ne budimo šutljiva masa! Protiv svakog poticanja na rat ili nasilje, na etnièku, rasnu, rodnu, ili vjersku mr nju ili diskriminaciju! Za zdravo i otvoreno društvo! Naš glas protiv nasilja a za mirotvorstvo! Postanimo odgovorni za sve
što nam se dogaða! Za ekologiju srca! Ljubimo, a ne ubijmo razliku! JA SAM, MI SMO, DOVOLJNO JE,
POÈNIMO(ERNST BLOCH), PREDLA EMO: Saboru Republike Hrvatske - da dopuni Kazneni zakon uredbama o zabrani korištenja nacistièkih, fašistièkih i ustaških znakova te zabrani slavljenja ustaških èasnika i ustaških politièara - da prihvati Zakon o jednakopravnosti (ili Zakon protiv diskriminacije) i time stavi izvan zakona diskriminaciju na osnovi pripadnosti etnièkoj ili nacionalnoj grupi, spolu, seksualnoj orijentaciji, boji ko e, hendikepiranosti i politièkoj pripadnosti - da inicira sustavna istra ivanja na temelju kojih bi istine svih rtava
Domovinskog rata mogle izaæi na vidjelo; Ministarstvu prosvjete Republike Hrvatske - da pripremi dodatni program educiranja romske djece – s posebnim naglaskom na predškolskom obrazovanju – u suradnji s nevladinim organizacijama - da analizira postojeæe školske programe s vidika uèenja o antifašizmu i holokaustu te napravi potrebne promjene - da iz školskih ud benika odstrani nacionalne, rasne, rodne i druge stereotipove i jednostranosti
Bankama u Republici Hrvatskoj - da osnuju zakladu za stipendiranje romske djece i Graðanima i graðankama
Hrvatske da uèine sve što mogu za promociju razlièitosti i dijaloga
ODBOR ZA DEFAŠIZACIJU