Ustanova 'Sportsko turistički centar Bajina Bašta'

Master plan razvoja turizma sa poslovnim planom za planinu Taru i njeno okruženje z

C sssc cz

zzzz zzzzzzzz

zC

REZIME (vodosnabdevanje, kanalizacija i posebno lokalni putevi), ubrzana regulacija i infrastrukturno opremanje ovog podru čja za razvoj i investicije u turizmu se name ću kao imperativ, pa i sama izrada ovog Master ide Ovde izloženi Master Plan razvoja turizma s elementima poslovnog plana č za pojedine projekte šireg podru čja NP Tara, predstavlja ne samo u prilog toj potrebi. U tom kontekstu valja zaklju iti da za ovaj projekt č postoji uglavnom prijateljsko okruženje u smislu podrške od strane konceptualni nego i pragmati ni okvir za efikasno upravljanje procesom č č razvoja u vremenu koje dolazi. nacionalne turisti ke politike, pozitivan odnos lokalne politi ke zajednice, dobre okolnosti što se ti če zapo četih lokalnih regulacionih planova kao i Vode ći se standardnom internacionalnom procedurom regionalnog i sama odluka o izradi ovog Master plana. Ipak, s druge strane postoje destinacijskog planiranja turizma, Horwath Consulting je, koliko je to bilo objektivna ograni čenja i nedovoljna sposobnost lokalne zajednice da se mogu će, objektivizirao razvojni potencijal i postavio razvojni koncept koji ja če uhvati u koštac s dugoro čnom i delotvornom zaštitom ovog prostora, prati recentna iskustva sli čnih destinacija u svetu. U tom kontekstu se ovde kao i ograni čene mogu ćnosti lokalnog javnog finansiranja. izlaže rezime klju čnih nalaza ovog plana. 2. Tržišna analiza 1. Uslovi okruženja projekta Tržišnom smo analizom obuhvatili evropske trendove, postoje ću tržišnu i Srbija se ubrzano otvara prema turizmu, a o čemu svedo či niz inicijativa poslovnu situaciju podru čja, te analizu konkurenata i ben čmark analizu da Vlade u ovom privrednom sektoru. Direktna ulaganja u turisti čku bi se razmotrile uzorne prakse: infrastrukturu, razvoj nacionalnog turisti čkog brendinga, obrazovnih ć Klju čni svetski i evropski turisti čki trendovi nesumnjivo procesa i posebno ubrzana privatizacija hotela upu uju da Srbija ozbiljno č ra čuna na turisti čki sektor u godinama koje dolaze. Srbija je posebno idu u prilog destinaciji Tara, posebno kad je re o orjentisana na prioritetnu obnovu nasle đenih turisti čkih destinacija, da bi u trendovima zdravlja, ekološkog i tzv. održivog turizma, a ć đ na koju kartu ova destinacija treba dugoro čno da igra; kratkom vremenu bila u stanju iza i na me unarodno tržište s proizvodima đ č i uslugama koje prate svetske standarde. Me utim, sadašnja tržišna pozicija podru ja NP Tara zbog višegodišnjeg zastoja u modernizaciji proizvoda i Opština Bajina Bašta na čijoj je teritoriji NP Tara, s obzirom na potrebu smeštajnih i drugih kapaciteta, ni izbliza ne prati svetske i restrukturisanja nasle đene privredne strukture, nužno je usmerena na razvoj evropske trendove; sektora usluga i naro čito turizma. U tom smislu je ova opština na istorijskoj NP Tara sa oko 600 hotelskih i uglavnom zastarelih prekretnici, pa je prisiljena prona ći efikasne modele za upravljanje smeštajnih jedinica (1200 hotelskih ležajeva) predstavlja nasle đenim prirodnim i kulturnim atrakcijama u turizmu na duži rok, i manje oko 35% ukupnog smeštajnog kapaciteta što posebno za kratkoro čnu zaštitu svojih potencijala od krivih upotreba i svakako nije dovoljno za ozbiljnu komercijalizaciju ovog devastacija. Naime, iako je NP Tara u tzv. trostepenom režimu zaštite, podru čja; nekontrolisana izgradnja ku ća za odmor i drugih objekata, ve ć uveliko Iskoriš ćenost smeštajnih kapaciteta u kojima dominantno ugrožavaju atraktivni potencijal ovog podru čja. borave doma ći gosti još uvek je niska, a podru čje Tare je u č ć 2005 godini ostvarilo 313 hiljada turisti kih no enja; Pitanje efikasnosti i produktivnosti poslovanja jeste Uzimaju ći u obzir činjenicu da još uvek nedostaje zna čajan deo rezultat prethodnih okolnosti, pa se pretpostavlja da ovde infrastrukture, kao i činjencu da je deo sadašnje infrastrukture zastareo

hoteli ostvaruju tek oko 4 hiljade Evra ukupnog prihoda po sobi; 3. Strateški koncept i razvojni model U odnosu na izabrane konkurente, podru čje NP Tara u smislu profilisanja destinacije treba slediti Plitvi čka jezera, 3.1. SWOT Durmitor i Logarsku Dolinu, a u smislu razvoja proizvoda Podru čje NP Tara kao predmet ovog Master plana jeste: i aktivnosti, , Kranjsku Goru i Bled; Analiza konkurencije je uputila i na potrebu brojnih inovacija za vreme zimskog i letnjeg boravka, kao i na podru čje izvarednog potencijala, ali koje još uvek ne sledi potrebu organizovanog razvoja nekretnina na Tari po pravila igre karakteristi čne za turizam u zašti ćenim ugledu na neke uspešne modele konkurencije; podru čjima; č č Analizirana ben marking praksa sli nih evropskih podru čje koje nema dovoljno lokalnih igra ča u privatnom č destinacija, uputila je na nekoliko klju nih aspekata, a pre sektoru sposobnih za preuzimanje rizika preobražaja svega na upravljanje proizvodima, aktivnostima i gostima turisti čke fizionomije kraja; ć č ć zašti enih podru ja. Sve destinacije u zašti enim podru čje koje nije konsolidovalo svoj javni sektor pa je č ć č podru jima napla uju posete a istodobno nude razli ite nužna eksterna (državna podrška); tematizovane sadržaje, proizvode i usluge. U tom smislu za podru čje koje zahteva hitnu zaštitu prostora i prostornu č dalje razvojne korake Tare od izuzetnog je zna aja ubrzani regulaciju; transfer iskustava na polju interpretacije i upravljanja podru čje koje treba hitan interni marketing u cilju parkovima prirode; podsticanja njegovih vrednosti i potreba zaštite u okviru Svi analizirani parkovi, osim fokusa na zaštitu prirode lokalnog stanovništva. intenzivno se usmeravaju na razvoj turizma. Oni slede visoke standarde oblikovanja sadržaja smeštaja i rekreacije u skladu s lokalnim okruženjem, te kona čno svi oni Utvr đene su slede će klju čne prednosti i klju čni nedostaci podru čja: č insistiraju na uklju ivanju lokalnog stanovništva u procese Klju čne prednosti: razvoja, podsti čući tako kulturu upravljanja koje je orjentisano interesima lokalnog stanovništva.  nedirnuta priroda, lepota planine, šume, reke i jezera, čije slike stvaraju prepoznatljivi imidž jedinstvenog i kontrastima bogatog pejzaža  geografski položaj Tare u regiji, sa susednim turisti čkim destinacijama/atrakcijama/zonama (, Zlatibor, itd.) sa kojima se Tara može integrisano razvijati  uro đeno gostoprimstvo ljudi i jak pozitivan emotivni odnos koji gost dobija kao rezultat svog boravka na Tari

Klju čni nedostaci U okviru JZ Srbije utvrdili smo bliže slede će klju čne vrednosti Tare:  ograni čen pristup do Tare, (ceste, železnica, aerodrom) Veli čanstvena scenografija Neiskvarena okolina  nerazvijenost bazi čne infrastrukture, posebno tretmana teku ćeg i krutog Blizina divljine otpada u prostoru obuhvata projekta Prou čavanje prirode  nedostatak bazne prostorno-urbanisti čke regulacije Aktivnosti u zdravom okruženju  bespravna gradnja Psihološki mir

 č č nedostatak klju nih igra a na lokalnom nivou za preuzimanje ć odgovornosti razvoja celovitog projekta Uzimaju i u obzir širi kontekst razvoja Tare, to jest izgradnje celovite budu će tržišne pozicije Jugozapadne Srbije, kao i Republike Srbije, 3.2. Vizija i pozicioniranje definisana je razvojna vizija Tare, za period od narednih 10 godina: Za potrebe marketinškog komuniciranja Tare prema internacionalnom tržištu, predstavljen je širi kontekst pozicije Jugozapadne Srbije i njeno Za 10 godina širi prostor Nacionalnog parka Tare biće relevantna i diferenciranje u odnosu na ostale klastere u Srbiji, kao i ostale prepoznatljiva planinska turisti čka destinacija na evropskom konkurentske regije u okruženju: tržištu koja će doprineti privrednom razvoju regije kao i kvalitetu života lokalnog stanovništva.

Ključne koristi Diferencijacija 1. ZabavnaImidž atmosfera Osnov za rast turizma su permanentni razvoj baziran na iskustvu 1. Termalni i zdravstveni centri 2. "Joie de vivre" prirode sa kontinuirano pulsiraju ćom, modernom i raznovrsnom 2. Planinske destinacije Priroda i planine u tradicionalnom ponudom doživljaja i aktivnosti u istorijskom i kulturno bogatom 3. Živa atmosfera 4. Kultura i manastiri podru čju. i kreativnom okruženju3. Inovativnost Tara će isporu čivati pamtljiva iskustva koja podsti ču aktivnosti svih čula, emocionalno dodiruju intelekt te pove ćavaju đ Jugozapadna Srbija je prožeta manjimma, ruralnim urbanim predelima centri sa idiličnim krajolicimarazumevanje te zaštite i delenja prirodnog i kulturnog nasle a na na čin da ostane sa čuvano i korisno za budu će generacije. planinama koje čine osnov turizmaupečatljivu ove regije. kulturu Kroz ovog kraja te inovativnu ponudu

zdravlja i specijalnih interesa ost.kreira svoju budućn Uspeh se postiže kroz održivi razvoj, poštivaju ći ekološke standarde slede će generacije u kombinaciji sa preduzetni čkim č Centralni identitet inovacijama ime Tara postaje primer u iskustvenom strukturisanju destinacije, daju ći dugoro čnu finansijsku korist Otkrivanje života u svim klju čnim subjektima u turizmu podru čja Tare.

tradiciji i prirodi

Turisti čko pozicioniranje Tare bazira se na poštivanju prirodnog i kulturnog nasle đa, ekonomskoj održivosti i društvenoj odgovornosti, a naglašavaju se slede će vrednosti i usmerenja:

integralni pristup prostoru sa iskustvenim diferenciranjem strukturisanje na pet diferenciranih iskustvenih podru čja, odnosno prostornih celina, razvojnih zona: kreativnu interpretaciju atrakcija i resursa putem uzbudljivih i

emocionalno bogatih sadržaja. 1. Predov Krst U tom smislu, Tara se pozicionira na slede ći na čin: 2. Bajina Bašta 3. Peru ćac Tara je visoko vredna i ekološki sa čuvana destinacija koja 4. Kalu đerske nudi iskustvo i doživljaj prirode za razli čite aktivne i pasivne korisnike. 5. Mitrovac Ona je rekreativna i odmorišna destinacija koja sa ponosom nudi ekološki osveštene i na lokalnoj kulturi zasnovane Za svaku od definisanih razvojnih zona, predloženi su elementi karaktera, turisti čke proizvode i usluge kroz kreativnu interpretaciju integralnog prostora. pozicioniranja i lajt motiva, kako sledi: Podru čje Karakter Pozicioniranje Lajt motiv Posebno razvija u svom prirodnom i ruralnom okruženju Razumevanje prirode, ruralna ć Predov Krst Obilje prirode Tara ide globalno slede e centre izvrsnosti: idila, mir i tišina  č rekreaciju i relaksaciju u veli anstvenom prirodnom Mesto poslova, tura, doga đaja Bajina Bašta Centar Tare i Drine Mozak operacije okruženju i specijalnih interesa  odmor, aktivnosti i zajedni čki porodi čni doživljaj Harmonija vode sa  poslovne sastanke, insentive i doga đaje Peru ćac Doživljaj vode Idemo zajedno aktivnostima na jezeru i reci  planinski velnes / zdravlje Mesto okupljanja ljubitelja Kalu đerske zdravog života, zdravlja i Planinski resort Uzorno i inovativno Inteligentnom ponudom jedinstvenih vrednosti kreira Bare adekvatan odnos aktivnosti i doživljaja obezbe đuju ći aktivnosti u prirodi Mlada, aktivna, sportska Aktivni doživljaj nezaboravni ose ćaj svojim gostima. Mitrovac Budu ćnost se ra đa destinacija prirode

Vezano na to, a uvažavaju ći kretanja na svetskom turisti čkom tržištu, kao i č 3.3. Turisti čko strukturisanje i portfolio proizvoda na osnovu izvršene situacione analize, analize konkurentnosti i ben marka, za podru čje Tare su definisani slede ći turisti čki proizvodi: S obzirom na principe racionalnog upravljanja ekonomijom iskustva, te  potrebu za diferenciranjem doživljaja, odnosno koristi posetilaca, za Taru Zdravstveni turizam - zdravlje i velnes  je uspostavljena veza izme đu iskustvenog sklopa doživljaja (koristi) sa Touring  njenom atrakcijskom strukturom. Prema tome, za Taru je predloženo Poslovni turizam - MICE  Planine i jezera leti i zimi

 Specijalni interesi Specijalizacija i prioritizacija proizvoda po razvojnim zonama:  Ruralni turizam Kalu đerske Proizvodi Bajina Bašta Mitrovac Peru ćac Predov Krst  Kratki odmori Bare Planine i jezera - letnji i zimski odmor Definisani proizvodi su zatim analizirani kroz nivo atraktivnosti u odnosu na konkurentnost svakog proizvoda kako bi se mogli selektovati i Poslovni turizam i MICE kvalitetno prioritizovati, kako je prikazano u slede ćim grafi čkim prikazima: Zdravstveni turizam - zdravlje i velnes

Planine/ Specijalni interesi jezera Posao Zdravlje visoka i MICE i Ruralni turizam velnes a Kratki odmori t Spec. Kratki interesi odmor r a Touring k Touring t srednja Najve ći prioritet Srednji prioritet Niski prioritet i Ruralni v tur. Izvor: Horwath Consulting Zagreb n o s t Nadalje, za svaku prethodno definisanu razvojnu zonu Tare predlaže se niska koncept najbolje upotrebe, sa slede ćim klju čnim elementima svakog podru čja: niska srednja visoka konkurentnost 1. Predov krst Ciljani karakter podru čja: Razumevanje prirode, ruralna idila, mir i tišina. Pozicioniranje : Podru čje sa najvišim stepenom zaštite i o čuvanja prirode koje se pozicionira kao prostor za beg u izvornu prirodu. Prirodu ovog prostora je potrebno vrhunski kreativno interpretirati, čime on ulazi u rang visoko zašti ćenih i inovativno interpretiranih prostora u ovom delu Evrope. Isto tako, potrebno ga je opremiti karakteristi čnim oblicima smeštaja po uzoru na svetsku praksu. Predov Krst je klju čni element stvaranja novog identiteta i imidža celovitog podru čja NP Tara.

2. Bajina Bašta Prestižna su srpska destinacija za sastanke, radionice i konferencije u okruženju prirodnih vrednosti i kulturnih atrakcija šireg podru čja Tare. Ciljani karakter podru čja : Centar Tare i Drine, ulaz u Taru i Drinu, generator programa razvoja Tare i Drine. Mesto koje omogu ćava Kalu đerske Bare su visinska oaza zdravlja (vazdušna ), zdravog vaskrsenje Tare i Drine na me đunarodnom tržištu, a Tara i Drina mu života, kreativnog rada, doga đanja, sportsko-rekreativnih aktivnosti i vra ćaju istom merom. samog življenja na planini, a svojim gostima nudi raznovrsne usluge hotelskog smeštaja, zatim smeštaja u manjim pansionima/hotelima, te Pozicioniranje : Bajina Bašta se turisti čki pozicionira kao mesto ulaza i smeštaja u razli čitim oblicima i poslovnim modelima nekretnina. operativni centar (hub) podru čja Tare i Drine, sa koncentracijom odgovaraju ćih proizvoda i usluga. Uz to, Bajina Bašta Tari i Drini Kalu đerske Bare su mesto okupljanja ljubitelja zdravog života, zdravlja razvija komplementarne proizvode, usluge, programe i aktivnosti. Ona i aktivnosti u prirodi, i time se vode kao glavnim kriterijumom urbane je mesto poslovnog prometa, mesto za ture kraja, za doga đanja i izgradnje i opremanja. ishodišno mesto za specijalne interese. 5. Mitrovac 3. Peru ćac Ciljani karakter podru čja : Mlad, sportski i aktivan Ciljani karakter podru čja: Doživljaj vode Pozicioniranje : Mitrovac je mlada, aktivna i sportska destinacija na Pozicioniranje : Peru ćac je podru čje koje u prirodnom okruženju Tari, koja svojim gostima nudi inovativne proizvode i aktivni doživljaj inteligentno strukturisanom ponudom kreira harmoni čan odnos i prirode. jedinstveni doživljaj vode sa aktivnostima na jezeru i reci. Uz ponudu

raznovrsnih aktivnosti na vodi, podru čje Peru ćca pruža 'fishing' doživljaj na jezeru i reci Drini. Razvojem ribolova kao proizvoda i 3.4. Razvojni scenariji i implikacije na projekat Tara posebno njegovom interpretacijom, Peru ćac postaje vode ća ribolovna destinacija Srbije. Razvoj turizma i turisti čke infrastrukture i kapaciteta na podru čju Tare zavisi od transformacionih procesa u Srbiji, pa su na bazi verovatnih 4. Kalu đerske bare razvojnih scenarija Srbije izvedeni mogu ći razvojni scenariji i za Taru. Ciljani karakter podru čja : Integralni planinski resort oslonjen na Scenarij rasta turisti čke ponude i turisti čkog prometa Tare prema njenim iskustveni sadržaj i atrakcije šireg podru čja NP Tara. glavnim turisti čkim podru čjima može se o čekivati kako sledi: Pozicioniranje : Kalu đerske Bare se pozicioniraju kao integralni planinski resort oslonjen na brojne programe i aktivnosti boravka na planinskom platou Tare, čime postaju jedan od vode ćih planinskih resorta u Srbiji. Posebno promovišu brend srpskog planinskog velnesa u izvanrednom ambijentu. Postaju prepoznatljiva destinacija nordijskog skijanja zimi kao i centar atraktivnih peša čkih i biciklisti čkih tura i aktivnosti leti.

TRENUTNA SITUACIJA SCENARIO 'A' SCENARIO 'B'

SMEŠTAJ SMEŠTAJ SMEŠTAJ Broj soba 1.613 Broj soba 2.831 Broj soba Od čega: Od čega: Od čega: 5 * 0 5 * 180 5 * 4 * 0 4 * 975 4 * 3 * 281 3 * 950 3 * 2 * 195 2 * 0 2 * 1 * 0 1 * 0 1 * nekategorisano 120 nekategorisano 0 nekategorisano Hoteli ukupno 596 Hoteli ukupno 2105 Hoteli ukupno Moteli 7 Moteli 0 Moteli Hosteli 0 Hosteli 0 Hosteli Turisti čka naselja 0 Turistička naselja 0 Turistička naselja Privatni smještaj 886 Privatni smještaj 526 Privatni smještaj Ostali smeštaj 124 Ostali smeštaj 200 Ostali smeštaj Ostali smeštaj ukupno 1017 Ostali smeštaj ukupno 726tali Os smeštaj ukupno Broj ležajeva 4.343 Broj ležajeva 5.802 Broj ležajeva Od čega: Od čega: Od čega: Hoteli 1.235 Hoteli 4.150 Hoteli Moteli, pansioni, odmarališta... 763 Moteli, pansioni, odmarališta... 600 Moteli, pansioni, odmarališta... Privatni smeštaj 2.345 Privatni smeštaj 1.052 Privatni smeštaj NO ĆENJA I DOLASCI NO ĆENJA I DOLASCI NO ĆENJA I DOLASCI Dolasci turista* 57.016 Dolasci turista 220.024 Dolasci turista No ćenja turista* 370.607 No ćenja turista 1.100.119 No ćenja turista UKUPNO TURIZAM NP TARE UKUPNO TURIZAM NP TARE UKUPNOTURIZAM NP TARE Ukupni prihodi (EUR) 11.118.210 Ukupni prihodi (EUR) 71.507.743 Ukupni prihodi (EUR) Broj direktno zaposlenih* 234 Broj direktno zaposlenih 2.491 Broj direktno zaposlenih Napomena: Broj noćenja i dolazaka u privatnom smeštaju u trenutnoj situaciji je procenjen

Obzirom na predo čene scenarije, pitanje evaluacije brzine uklapanja • finansijskom i upravlja čkom snagom postoje ćih interesnih subjekata na podru čja Tare u o čekivane procese rasta i razvoja turizma povezan je sa ovom podru čju da projektima rehabilitacije i novog razvoja iniciraju slede ćim vitalnim pitanjima: projekt do nivoa njegove tržišne prepoznatljivosti • celovitom atraktivnoš ću prostora za razvoj proizvoda, usluga i lanca • sposobnoš ću javnog sektora da ubrzanom regulacijom i izgradnjom vrednosti pogodnog za komercijalizovanje na doma ćem i inostranom nedostaju će prometne infrastrukture privu če velike i male investitore tržištu • spremnoš ću Vlade Srbije i celovite regije Jugozapadna Srbija da • zrelosti i sofistikaciji tržišta i njegovog potencijalnog prihvatanja razli čitim podsticajima usmeri razvoj ovog važnog srpskog turisti čkog proizvoda i usluga planiranog projekta u vremenskom periodu od prostora prema željenoj viziji. narednih 10 godina

4. Pregled ukupnih investicija za Taru Slede ća tabela prikazuje ukupne investicije u okviru Master plana turizma za Taru, čija je razrada u činjena prema formiranim razvojnim zonama, karakteru projekata, tipu ulaganja, te vremenskom okviru ulaganja. UKUPAN PREGLED INVESTICIJA ZA NP TARA c c c c Napomena: Infrastrukturni projekti i ostali programi konkurentnosti nisu uzeti u obzir u okviru procene investicije • Re č je, dakle, o potencijalu od oko 185 miliona evra investicija od 2007. do 2016. godine, od kojih je 80% namenjeno direktnim privatnim investicijama. • Oko 75% investicija je namenjeno smeštajnim kapacitetima i nekretninama, a 19% turisti čkoj infrastrukturi i atrakcijama. • Oko 40% investicija je mogu će i potrebno izvesti u periodu do 2010, a u čemu je odnos privatnih i javnih investicija podjednako raspore đen. Pregled investicija tako đe je izra đen po razvojnim zonama. UKUPAN PREGLED INVESTICIJA ZA NP TARA c c c Napomena: Infrastrukturni projekti i ostali programi konkurentnosti nisu uzeti u obzir u okviru procene investicije

Organizaciona šema ove organizacije/kompanije koju predlažemo 5. Poslovno upravlja čki model prikazana je u nastavku: Naše je mišljenje da je za potrebe razvoja turizma na širem podru čju NP Tara potrebno formirati Destinacionu menadžment organizaciju, koja integriše razvojno-konkurentske i marketinške aktivnosti, a kao pokreta č nove moderne faze turizma ovog kraja. Naši se predlozi zasnivaju na slede ćem: • Ovu organizaciju treba formirati kao javno-privatnu kompaniju (partnerstvo), a u minimalnom vlasništvu opštine Bajina Bašta od 51%. • Pretežno se vlasništvo opštine predlaže u inicijalnom periodu od c najmanje 5 godina, a nakon čega bi postojala mogu ćnost da privatni vlasnici preuzmu majoritet uz kontrolni paket opštine (25 plus 1). • Ostali suvlasnici treba da budu: NP Tara, Hidroelektrana Peru ćac, nekoliko zainteresovanih privatnih subjekata i svaki slede ći privatni c subjekt nakon preostale privatizacije hotela. • Ovu kompaniju je potrebno formirati odlukom Skupštine opštine c Bajina Bašta. c • DMO/kompanija treba da se formira putem organizacionog i pravnog z preoblikovanja postoje ćeg Sportsko-Turisti čkog Centra Bajina Bašta, c te postoje će kadrovske i tehnološke potencijale ovog Centra dodatno c osposobiti za preuzimanje operativnog destinacionog menadžmenta u c skladu sa zahtevima Master plana. • Ovu organizaciju/kompaniju treba ustanoviti kao akcionarsko društvo, a zbog potrebe ubrzanog intenziviranja kako razvojnih tako i marketinških aktivnosti. Z c

6. Plan konkurentnosti U svrhu poboljšanja uslova za razvoj turizma na Tari, ovim se planom Predloženi programi konkurentnosti su kako sledi: predlaže uvo đenje osam konkurentskih programa, sa ciljem poboljšanja nedostataka koji negativno utiču na konkurentnost privatnog i javnog sektora uklju čenog u turisti čki razvoj. c cc c c c c

7. Marketing plan Marketing planom komunicira se vizija sscz Tare, te se odre đuju glavni prioriteti marketing sistema u slede ćih pet godina, cc szzc ss koji predstavljaju vodi č za budu će     planiranje i razvoj marketinških inicijativa i z ss sc akcija. Strateški prioriteti marketing sistema  z scc s ssc Tare su stvaranje i razvoj brenda,  scc ss ss marketinška komunikacija, internet i s ss istraživanje tržišta. s zz ss sz c cz Savremeni marketinški trendovi nalažu c ss s integrisani pristup marketinškoj sz  komunikaciji, te na osnovu toga predlažemo zs zss slede ći sistem: s sc zsc z

Stvaranjem brenda izgra đuje se identitet turizma na podru čju Tare, te se na takav na čin Tara pozicionira kao konkurentan proizvod na jako diversifikovanom tržištu. Kao jedinstvena kolekcija iskustava, brend predstavlja miks racionalnih, emocionalnih, socioloških i kulturoloških Tara prednosti i koristi za goste koji biraju destinacije (brendove) prema emocionalnoj vrednosti koju one predstavljaju. Predov krst Mitrovac Prema komponentama brenda, predlog za Taru je kako sledi: Aktivni Bogatstvo prirode doživljaj prirode Bajina Bašta Kalu đerske bare

Centar Tare Planinski resort ć Peru ac Doživljaj vode

8. ZAVRŠNE SMERNICE - PREPORUKE Ovaj je Master plan po našoj oceni prvi i najvažniji korak u profesionalnoj artikulaciji i izvođenju programa razvoja turizma ovog izuzetno vrednog potencijalnog turisti čkog prostora. U ovoj su fazi njegovi rezultati usmereni najmanje na četiri grupe interesa, i to:

- lokalnoj javnosti i interesnim subjektima kojima ovaj Master plan na nivou koncepta i izvedbenih rešenja treba biti dostupan i o kome valja na činiti širu javnu raspravu; - eksternoj javnosti, a pre svega Vladi Republike Srbije i nadležnim Ministarstvima , koji na bazi ovog plana trebaju razmotriti forme podrške planu; - animaciji lokalnih i spoljnih malih i velikih investitora , a u cilju što bržeg pokretanja prioritetnih razvojnih projekata, i kona čno - Skupštini opštine Bajina Bašta , koja u slu čaju prihvatanja izloženog koncepta, razvojnog modela i posebno modela organizovanja u funkciji razvoja turizma ovog podru čja, treba pristupiti formiranju DMO-a Bajina Bašta.