141/142 Prosinac 2006

cantus_12:cantus_12.qxd 11-Jul-07 8:32 PM Page 1

NOVINE HRVATSKOGA DRU[TVA SKLADATELJA BROJ 141/142 PROSINAC 2006. CIJENA 20 kn

ISSN 1330–4747

KOMEMORACIJA STANKU HORVATU 43. GLAZBENA TRIBINA PULA MUZIKOLO[KI SIMPOZIJ »GENERACIJA 1906.« TINO PATTIERA — HRVATSKI TENOR SVJETSKOGA GLASA CHANSONFEST CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS

2006. CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS ZAGREBFEST '06 CD IZLOG CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS DAMIL KALOGJERA cantus_12:cantus_12.qxd 11-Jul-07 8:32 PM Page 2

2 BROJ 141/142, PROSINAC 2006. Novi CD Viktora Vidovi}a PO[TOVANI ÎTATELJI CANTUSA! staknuti hrvatski gitarist Viktor Vidovi} je u dvo- vim ~itateljima novina Cantus u ime uredni{tva, HDS–a, Cantusa d.o.o. i HDS ZAMP–a ~estitam boì}ne blagdane rani Hrvatskoga dru{tva skladatelja 30. studenog i èlim uspje{nu 2007. godinu. Nadam se da }e biti ispunjena zvucima ugode, glazbom koja, za svakoga po njegovu Ipredstavio svoj novi kompaktni disk naslovljen Sukusu, ima terapeutski u~inak, onom koja lije~i glavobolju, mrzovolju i tjeskobu bolje od ijedne tablete. Nadam se Rozeta od pletera, na kojemu su snimljene skladbe da je takav u~inak na vas ostavila i glazba koju ste na koncertima ili kompaktnim di skovima slu{ali tijekom ove jeseni. hrvatskih skladatelja Borisa Papandopula, Jurja Stahu - Pro~itajte kako je ta glazba djelovala na na{e suradnike koji su vrijedno bi ljeìli naj zna~ajnije kulturne doga|aje, poput 43. ljaka, Alfija Kabilja, @eljka Brkanovi}a te samoga Vi- Glazbene tribine Pula, Samobor ske glazbene jeseni, Zagrebfesta i Me|unarodnih dana jazza, te su preslu{ali albume i dovi}a. CD je objavljen u nakladi Aquarius Records. pro~itali k njige kako bi vas uputili u njihov sadràj i kvalitetu. (M.[.) Iznenada nas je napustio istaknuti hrvat ski skladatelj, profesor kompozicije na zagreba~koj Muzi~koj akademiji, akademik Stanko Horvat. Pro~itajte kako su ga se sjetili neki od njegovih naj bliìh suradnika na komemoraciji odrànoj na dan pogre- 3. Me|unarodni festival ba. zborne glazbe Na kraju godine u kojoj smo vi{e puta obi ljeìli stote obljetnice ro|enja velikih hrvat skih skladatelja donosimo i osvrt na Dubrovniku je od 12. do 16. listopada odràn muzikolo{ki simpozij Generacija 1906. posve}en Borisu Papandopulu, Milu Cipri i Ivanu Brkanovi}u. 3. Me|unarodni festival zborne glazbe u orga- S ponosom pi{emo o pojedina~nim uspjesima na{ih glazbenika u SAD–u, Velikoj Britaniji, Kini i Slova~koj, kao i o za- Unizaciji Dubrova~kog komornog zbora i Grada paènom predstavlja nju hrvatske glazbe u [vedskoj i u Be~u. Dubrovnika. Na festivalu je uz dubrova~ke zborove sudjelovalo sedam inozemnih zborova iz Rusije, Donosimo i ~lanke o aktivnostima ZAMP–a te razgovor s direktorom HDS ZAMP–a Tomislavom Rado~ajem koji obja{- Litve, Izraela, Finske, [vedske, Bugarske i Norve{ke. njava propise o za{titi autorskih prava, govori o pruànju stru~ne pomo}i, rje{avanju sporova i ostalim va`nim pitanjima Tijekom triju ve~eri u Crkvi sv. Ignacija izvedeno je iz ovoga podru~ja. {ezdeset pjesama à cappella s teì{tem na nacionalnoj UVODNIK

IJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI Davor Hrvoj, urednik glazbi u obradi suvremenih skladatelja, a tako|er su predstavljeni sakralni opusi europske vokalne glazbe. Festival je zaklju~en zajedni~kim nastupom svih su- dionika pod dirigentskim vodstvom Frane Krasovca i Pera Nyrena iz [vedske. (Ileana Grazio) Dani Milke T(e)rnine u Londonu Povratak Trnine na pozornicu na kojoj je bila slavljena kao jedna od najve}ih Zagreba~ki kvartet u opernih pjeva~ica Mimari Pi{e: Ognjen Tvrtkovi} rva dva koncerta u novoj sezoni 2006./2007. Za- greba~koga kvarteta donijela su iz Riznice a inicijativu gospo|e Iva na Muhvi}a i Ive Tijar- Pkvartet ske glazbe i dva guda~ka kvarteta dvaju Jadranke Beresford–Pi - dovi}a. Prije koncerta pub- hrvatskih skladatelja. Na prvome koncertu 4. listopa- Ner ce, Hrvatice iz Lon - lici se obratila dr. Zdenka da izveden je Guda~ki kvartet u C–duru Franje dona, koja vodi Me|unarodnu Weber u ime Odjela za Kre`me, dok je na idu}em koncertu, odr`anom 8. stu- zakladu za hrvatske spomenike, kulturu Ministarstva va nj- denoga, na programu bio Klasi~ni vrt Marka Ru`djaka. uspostavljena je veza izme|u skih poslova naglasiv{i va`- Time Zagreba~ki kvartet i u novoj sezoni nastavlja in- uprave Covent Gardena i Mu- nost ovakvih pothvata te terpretirati i promicati glazbu za guda~ki kvartet zeja Grada Zagreba. Dogovore- povezivanja engleske i hr- hrvat skih skladate lja. (M.[.) no je da se priredi proslava u vatske glazbene kulture. ~ast Milke Trnine u drugoj Mladi su pjeva~i odu{evili Po~etak sezone Kvarteta polovici 2006. godine, to~no prisutne pokazav{i da dos- jedno stolje}e nakon trijumfa u tojno slijede put koji je Sebastian operi Tosca. Uklju~ilo se i Min- utrla njihova velika pret- etu koncertnu sezonu Guda~ki je kvartet Sebas- istarstvo va nj skih poslova i hod nica. tian zapo~eo 23. listopada koncertom u Maloj europskih integracija, Min- istarstvo kulture, Gradski ured Najzahtjevniji dio posla Pdvorani KD Vatroslava Lisinskog. Na programu pripao je Muzeju Grada za obrazovanje, kulturu i {port se, kao {to je ve} tradicija ovoga Kvarteta, na{la i jed- Zagreba i kustosici Nadi

na skladba hrvatskog autora, a rije~ je o suiti za gu- Grada Zagreba te Veleposlanst- I PRIKAZI vo Republike Hrvatskeu Lon- Premerl koja je s puno da~ki kvartet [est narodnih Josipa [tolcera Slavenskog. pa` nje obradila temu Mil- (M.[.) donu, gdje se, uz ve} spome nu - te, posebnom aktivno{}u isti~e ka Trnina i Royal Opera House. Posebno su pri - Flora Turner, savjetnica za kul- e turu te Udruga prijatelja Milke premljena ~ tiri restauri- Trnine i Zagreba~ki operni stu- rana kostima, dio sje}anja dio. Cjelokupan je projekt uk- vrijednih predmeta, plaka- lju~ivao koncert opernih arija, ta i drugih osobnih stvari potom izlo`bu u prostorima »hrvatskoga slavuja«, opere Covent Garden i, na kra- izme|u ostaloga i fotografi- ju, slikar ski hommage Ljerke ja s posvetom Giacoma Njer{, poznate hrvat ske kera- Puccinija. Ukupno 154 mi~arke, Milki Trnini i nje zi- predmeta izloèno je u nom velikom engle skom kosti- neobi~no lijepim prostori- mografu. Uk lju~ile su se i mno - ma Covent Gardena. Sve - ge istaknute osobe iz engle- ~anom su otvorenju, koje FOTO VIDOVI] skoga dru{tva. je odràno 9. listopada, Milka Trnina kao Tosca u kostimu Percyja Andersona Kvartet Sebastian prisustvovale brojne osobe Mladi operni pjeva~i, sopranis- iz hrvat skog i engle skog ba Ljerke Njer{ posve}ena ve- na od najve}ih opernih Nagrade Hrvatskoga tice Dubravka Jurkovi}, Vedra - kulturnog ìvota te predstavni- likoj umjetnici u prisutnosti pje va~ica. Jer, kad ~ujete na [imi} i Antonija Mirat te ba - ci brojnih institucija. Izlo`bu najistaknutijih engle skih i rije~i istinskih lauda koje je sabora kulture riton Davor Radi} uz glasovir - prati izvrstan katalog s brojnim hrvatskih gostiju, me|u kojima izrekao John Julius Nor- a temelju raspisanoga Natje~aja za nove sku pratnju Antuna Petru{i}a i podacima o Milki Trnini i pre- je bio i veleposlanik Josip Paro. wich na sve~anom otvore- skladbe namijenjene amaterskim pjeva~kim Marija ôpora nastupili su 26. krasnim reprodukcijama crteà Izlo`ba u Kraljev skoj operi nju osjetite ponos zbog to- Nzborovima u 2005./2006. godini, stru~no pov- rujna u ispunjenoj Crkvi sv. za kostime, fotografija, plakata, Covent Gardena ostaje otvore- ga {to pripadate svijetu jerenstvo u sastavu: Sanja Drakuli}, Robert Homen i Ciprijana izvode}i arije iz reper- programa i ostaloga na engle- na do 20. sije~nja 2007. godine. glazbe i {to ste Hrvat koji Tomislav Uhlik donijelo je sljede}e odluke. Prva toara Milke Trnine. Pred oda- skom i hrvatskom jeziku. Izda- ìvi u Londonu, gradu nagrada nije dodijeljena. Druga nagrada dodijeljena je branom publikom predstavili nje je grafi~ki uredio Nikica Pe- Ukratko, velika Milka Trnina glazbe i umjetnosti. skladbi Sonet od [imuna Ivana Boì~evi}a, dok je su i djela hrvatskih skladatelja trak. Istoga je dana u hrvat skom vra}a se na pozornicu na kojoj tre}u nagradu dobila skladba Opa cupa tanana Davora Ivana Zajca, Jakova Gotovca, Veleposlanstvu ot vo rena izlo` - je nekad bila slav ljena kao jed- Bobi}a. Provedbe Natje~aja za nove skladbe namije -

VIJESTI VIJESTInjene VIJESTI VIJESTI VIJESTI puha~kim VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTIi VIJESTItambura{kim VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI V orkestrima nisu orga- nizirane zbog nedovoljnog broja pristiglih skladbi. Ve~er skladbi Rudolfa Matza (M.[.) povodu 105. ob ljetnice ro|e nja sastav interpretirali Hrvoje Hre{}, vio- izvedbi Karmen Pe~ar, Zite Varga, Tile- Rudolfa Matza Muzej grada Za- lon~elo i Marko Magdaleni}, glasovir. Vio- na Arta~a i Luke [uli}a. greba priredio je 18. listopada kon- lon~elistica Valentina ^r njak izvela je au- U U povodu 20. ob ljetnice Matzove smrti ISPRAVAK IZ PRO[LOGA BROJA CANTUSA cert autorovih djela skladanih za torov Deseti capriccio, dok su violon~elist Muzej grada Zagreba planira u o`ujku violon~elo. Program ve~eri oblikovan je u Matej Milo{ev i pijanist Marko Mag- U pro{lom broju novina Cantus (140., listopad 2006.), na 11. 2008. godine otvoriti za javnost memo- stranici u tekstu dr. Zdenke Weber o izdanju Arkadija hrvatske suradnji s prof. Dobrilom Berkovi}–Mag- daleni} priredili izvedbu djela In modo rijalnu Zbirku Margite i Rudolfa Matza glazbe uz ime urednice i autorice izdanja, Dodi Komanov, daleni} i prof. Valterom De{paljem. rapsodico za violon~elo i glasovir. gre{kom je navedeno da je muzikologinja, a ne profesorica u njihovom nekada{njem domu, gdje glazbenog odgoja kako je ispravno. Nastupio je niz mladih glazbenika. Jakov Prvi dodekafon ski capriccio za violon~elo so- bi se sje}a nje na dvoje glazbenika Kunjko, violon~elo i Branka Polak, glaso- lo na Matzovom je instrumentu svirala o~uvalo, izme|u ostaloga, izvo|enjem Ispri~avamo se Dodi Komanov i ~itateljima zbog nenamjerna vir izveli su Matzov Capriccio za violon~elo Klara Romac. Koncertna je ve~er zavr{ila skladbi na njihovim instrumentima. propusta. i klavir, potom su Elegiju i humoresku za isti Kvartetom u d–molu za ~etiri violon~ela u (M.[.) PRIKAZI PRIKAZ

IZDAVA^I: Hrvat sko dru{tvo skladate lja, Zagreb, Berislavi}eva 9, Cantus d.o.o., Zagreb, Baruna Trenka 5 / ZA IZDAVA^E: Antun Tomislav [aban i Mirjana Mati} / UREDNI[TVO: Marina Feri}, Jana Haluza Lu~i}, Davor Hrvoj (glavni urednik i urednik fotografije), Ivica @upan / GRAFI^KO OBLIKOVANJE: Luka Gusi} / TISAK: Kratis, Sveta Nedelja, Franje Tu|mana 14a / E–mail: [email protected], cijena: 20 kuna (za ~lanove HDS–a besplatno), ISSN 1330–4747 cantus_12:cantus_12.qxd 11-Jul-07 8:32 PM Page 3

BROJ 141/142, PROSINAC 2006. 3 POVRATAK PARA]EVE JUNAKINJE Dani Milka Premijerna izvedba opere Judita Frane Para}a na samom otvorenju ovogodi{njih Kelemena Zaj~evih dana u HNK Ivana pl. Zajca u Rijeci vogodi{nji 12. me|unarodni festival Dani Milka Kelemena sve~ano je

I PRIKAZI Pi{e: Jana Haluza Lu~i} Ootvoren 6. listo pa da u @upnoj crkvi sv. Josipa u Slatini, a izvedbi je prethodilo otvore- VIJESTI voj po~etak operne sezone rije~ki je je jedna od rijetkih u hrvatskim ok- nje izlo`be Illusion aka dem skoga slikara Duhe HNK Ivana pl. Zajca povezao s neko- vi rima u sta nju suvereno vladati Juri}a u Galeriji muzeja. golemim rasponom tonskog i volu- Sliko zanim ljivih sve~anih prigoda. Uz Festival je zapo~eo nastupom hvar skog Dram - premijerno uprizore nje vi{estruko na gra |i - minoznog registra soprana i mez- skoga studija mladih i susretom mladih vane opere Judita suvremenog hrvat skog zosoprana. glazbenika sa skladateljem. Otvorenje je skladate lja Frane Para}a, u ~etvrtak, 19. prire|eno u @upnoj crkvi sv. Josipa i obi- listopada otvoreni su ovogodi{ nji Zaj~evi Manuilenko ponovno na opernoj ljeèno skladate ljevim djelom Musica amorosa dani, a u prostoru foajea otvorena je i sceni za violon~elo u izvedbi S njeàne Rucner. Po- tom je uslijedila Ve~er hrvat skih skladate lja iz prigodna izlo`ba Kako je stvarano Narodno Rije~ka je Judita bila prigoda da se kazali{te/Teatro popolare. Time je po~elo obi - ciklusa koncerata Hrvat ske radiotelevizije. nakon vi{e godina izbivanja sa scene Idu}ega dana, 7. listopada, u slatin skoj je crkvi ljeàva nje 60. godi{ njice rije~koga Kazali{ta, na operni podij vrati umjetnica koja upravo ve~er uo~i povijesnoga datuma prve nastupio Cantus Ansambl izvev{i djela Milka je na vrhuncu karijere kao prvakinja Kelemena, An|elka Klobu~ara i Berislava kazali{ne predstave na hrvat skom je zi ku u Split ske opere sasvim prestala scen - [ipu{a. Pos ljed njega dana Festivala, 8. novoosnovanoj ustanovi, pr emije re Gun- ski nastupati i posvetila se pedagogi- Ivica îke{ i Nelli Manuilenko kao Oloferne i Judita listopada, na pozornici Doma kulture Kele- duli}eve Dubravke 20. listopada davne 1946. ji kao docentica i pro~elnica Pje- menova je i Mozartova djela izveo Hrvat ski ko- godine. Ali, umjesto Zaj ~e vih glaz be - va~koga odsjeka na splitskoj Umjet- vokalni ansambl ovih prostora ~ije je kvalitete morni orkestar pod ravna njem Domenika no–scen skih djela, odabrano je ponaj bo lje Bri{kog te su kasnije u Crkvi sv. Josipa nas- ni~koj akademiji. Za razliku od brojnih glazbe - Para} nesumnjivo imao u vidu pri pisanju ovoga ostvarenje novije hrvatske operne produkci- tupili Ida Gamulin za glasovirom i Goran no–scenskih djela koja su nastala u posljed njih djela. Simfonijski potencijal bujne skladateljeve je, Para}ev prijedlog opere »za 21. stolje}e«, Kon~ar na violini koji su izveli djela W. A. pola stolje}a i koja su nakon praizvedbi brzo orkestralne partiture pretjerano je obuzeo njegov poklon rodnom gradu Splitu iz 2000. Mozarta, E. Blocha, Dore Peja~evi} i A. Pärta, padala u zaborav, Para}evu je Juditu objeru~ke maestru Nadu Mato{evi} koja je povremeno godine, za 550. ob ljetnicu ro|e nja slavnoga a koncert i cijeli Festival zak lju~ili izvedbom prihvatila publika i kritika u Splitu, ali i u Za- zaboravljala dovoljno istaknuti vokalne soliste splitskog »sina«, Marka Maruli}a. Kelemenove skladbe Goodbye, my Fancy. grebu u prolje}e 2001. na gostovanju Splitske na sceni. U nizu sporednih uloga rije~ka je opere u sklopu 21. Muzi~ kog biennala. Djelo se Opera pokazala svoje naj bo lje potencijale u ko- Va`no je napomenuti da je na Festivalu Iz Splita u Rijeku praizvedena skladba Ko{uta djevojka Davora nakon nekoliko godina {ut nje u novije doba jima su se isticali lirski tenor Sergej Kiseljev kao Bobi}a u izvedbi Vokalnog ansambla Brevis Ista je predstava u vrlo uspjeloj reìji Petra zaboravu uspje{no oduprlo zahvaljuju}i DVD Akior, dram ski tenor Vo ljen Grbac kao Ozija, pod ravna njem Antoanete Rado~aj–Jerkovi}. Selema s efektnom drvenom scenografijom izdanju s televizijskom snimkom praizvedbe izvrsni bas Sini{a [tork kao Eliakim i, pravo Matka Treboti}a, kostimima Irene Su{ac i koje je objavila tvrtka Cantus te je ove godine otkri}e ve~eri, zvonki mezzosopran mlade Ivan- Ovogodi{ nje Dane Milka Kelemena orga- svjetlom Zorana Mihanovi}a preseljena iz nagra|eno diskograf skom nagradom Porin za ice Lovri} u ulozi Juditine slu{ki nje Abre. U nizirala je istoimena udruga, dok su pokrovite - Splita u Rijeku. Uglazbiv{i uz stru~nu najbo lju produkciju klasi~ne glazbe u 2005. go- svakom slu~aju, hvalevrijedno uprizore nje za- ljstvo pruìli predsjednik Republike Hrvat ske Stjepan Mesi}, Ministarstvo kulture, Hrvat ski suradnju Tonka Maroevi}a libreto na dini. Zbog tog dosad jedinog DVD izdanja sluùje ostati u trajnoj ponudi ne samo rije~kog sabor kulture, Viroviti~ko–podrav ska ùpanija arhai~nom hrvat skom jeziku dalmatin skoga klasi~ne glazbe u Hrvatskoj, s nezaboravnom i i splitskog, ve} i ostalih nacionalnih kazali{ta u i Grad Slatina. (M.[.) narje~ja prema istoimenom Maruli}evom emocijama nabijenom splitskom izvedbom zem lji. spjevu, skladate lj je na suvremen, dana{ - prisiljeni smo uspore |ivati svako idu}e tuma~e- Za budu}nost djela pobrinula se sama Nelly njem ~ovjeku prihvatljiv na~in povezao nje djela. Prava vla darica scene u svojem upra- Manuilenko odabrav{i me|u svojim studentima tradiciju povijesne romanti~ne opere s vo kraljev skom prikazu hrabre i ponosite Judite, na Split skoj akademiji svoju nas ljednicu za dramat skom jezgrovitosti i simbolizmom u glasovnom se izraàju Manuilenko pribliìla naslovnu ulogu, Tereziju Kusanovi} koja se na modernoga kazali{ta. Glazbeni element sjaju po kojem je pamtimo. izvedbi 24. listopada u HNK Ivana pl. Zajca zvukovno{}u obilatog arhai~noga govora pokazala izvrsnom novom Juditom. Kako pi{e pruìo mu je mogu}nost da na arhetipskoj Uskla|eni splet manjih uloga Ljerka @ic, kriti~arka Novog lista, pjeva~ica »ve- razini izrazi svoju tipi~no mediteransku Vezu sa Splitom me|u ostalim je tuma~ima liko- likog glasovnog potencijala, izuzetnih vokalnih sklonost prema pjevnosti i klasi~nim harmo - va predstavio izraàjni splitski bas Ivica îke{ sposobnosti dram ski obojenog soprana, Terezija nijskim suzvu~jima. Bila je to prigoda da se VIJESTI koji je u ulozi Oloferna u odnosu na premijernu Kusanovi} osmislila je u potpunosti — i gluma~ - hrvat ska kulturna javnost prisjeti na (a Ri- PRIKAZI PRIKAZ splitsku postavu zamijenio ovoga ljeta preminu- ki i pjeva~ki — snaàn lik Maruli}eve heroine«. je~ani prvi put upoz na j u) nezaboravnu kre- log Nevena Belamari}a. Naà lost, uskla |eni Hvar ski dram ski studio mladih aciju lika naslovne junaki nje stvorene pre- zbor rije~ke Opere nije po volumenu i snazi is- ma izvanrednim potencijalima ukrajinske to {to i splitski operni zbor, bez sumnje najbo lji vokalne umjetnice Nelly Manu ilen ko, koja Preminuo Josip [utej (Vinica, 21. studenoga 1920. Autorska ve~er Marka Ru`djaka — Zagreb, 3. studenoga 2006.) Zagrebu je u Pi{e: Mirta [poljari} osamdeset{es- Utoj godini pre- rvatski skladatelj ljivo bira materijal namije - njem kona~noga sve~a noga raspleta. minuo Josip [utej, Marko Ru`djak njen upotrebi pri gradnji hrvat ski operni umjet- Skladbe za solo instrumente poseban su izazov nik i dugogodi{ nji proslavio je 60 go- struk tura svojih djela. Ima- H i skladatelju i interpretima, jer svu skladate lj sku tenor zagreba~ke dina ìvota koncertom ju}i uvijek u vidu i konkret - umje{nost treba pokazati u okvirima jednoga Opere. Ro|en je 21. odrànim 18. listopada u ne izvo|a~ke mogu} nosti, jedinoga instrumenta. Partita (La Gioconda) za studenoga 1920. u Preporodnoj dvorani pa - Ru`djak tvori glazbenu violinu Maje De{pa lj–Begovi} i Solo za klarinet Ogulinu pokraj Vinice la~e Narodnoga doma na struk turu traè}i unutar nji Milka Pravdi}a tako|er su na tragu zvukovnoga u susjednoj Sloveniji. zagreba~kom Gornjem puls glazbe kojim }e poveza- eksperimentira nja, posebice s kratkim i ponav - U Novom Mestu za- gradu. Hrvat sko dru{tvo ti specifi~ne deta lje u logi~ki ljaju}im motivima. No, ponav lja nje nikada nije vr{io je gimnaziju i skla date lja i Cantus d.o.o. smislenu cjelinu. Istraìvanje doslovno, ve} ga Ru`djak neprestano nado- sred nju glazbenu kao izvr{ni producent pri - zvukovnosti i zvukovnih {kolu. U Ljub ljani je upisao studij prava i nas- gra|uje razvijaju}i motive dodava njem nastava- redili su svojemu dugogo- kombinacija va`na je preoku- tavio u~iti pjeva nje. Preseliv{i se u Zagreb, ka ili primje njiva njem razli~itih svira~kih tehni- di{njem ~lanu autorsku pacija Ru`djakove skla da te lj - upisao je studij agronomije i nastavio studij ka. Nastaje izraziti ekspresivni naboj koji nije ve~er specifi~na sadràja i ske poetike. Budu}i da gitara pjeva nja kod profesora An~ice Mitrovi} i Zlat- skladateljev primarni cilj, ve} zapravo logi~ni oblikova nja. moè biti tretirana perku- ka [ira. Godine 1946. debitirao je u Operi rezultat oslu{kivanja izraàjnoga potencijala HNK u Zagrebu ulogom Janka u Smetaninoj

DAVOR HRVOJ sionisti~ki, a udara ljke mogu Predstav ljen je karakter- glazbenoga materijala, realnih ograni~enja in- Prodanoj nevjesti. Nastupao je kao Rodolfo u Marko Ru`djak posti}i izuzetnu melodioz - isti~an odabir djela iz Ru`- nost, konkret ne gitar- strumenata, ali i po znava nja tehni~ke i emo- La Bohéme i Pinkerton u Puccinijevoj djakova komornog opusa, sko–udara lj ka{ke skladbe cionalne spremnosti konkretnih interpreta. Madame Butterfly s partnerima Dragicom i to s jed ne strane ispituju}i autorov odnos Martinis, Josipom Kriàjem, Marijanom pruàju mu brojne mogu}nosti me|usobnih in- Visoka kvaliteta skladate lj skog pristupa Marka prema suzvu~a nju gitara i udara ljki te s Radev, Milanom [epecom i Josipom strumentalnih odnosa. Ru`djaka ne bi bila realizirana da interpreti za druge strane traè}i autora u stvarala{tvu za Gosti~em. Nakratko je djelovao u osje~koj koje i jest napisao ove kompozicije, a rije~ je o so lis ti~ki instrument. Koncert je uokvirila Kombiniranjem navedenih elemenata Ru`djak Operi, dok je, kao prvi tenor u rije~kom HNK ~lanovima Zagreba~koga gitarskog trija (Darko tri logija gitar sko–udara ljka{kih skladbi pos - stvara zanim ljive strukture, koje primjerice u Ivan pl. Zajc, ostao sedam sezona. Od 1958. Petrinjak, Istvan Römer, Goran Liste{), Igoru ve }enih Zagreba~kom gitar skom triju i Frottoli ~ine izmje njuju}e tri udara ljka{ke bio je u anga`manu i zagreba~ke Opere u Le{niku, Maji De{palj–Begovi} i Milku Prav- udara ljka{u Igoru Le{niku, a rije~ je o Frot- kadence s prozra~nom gitar skom gotovo poi n - doba njezina izrazitog uspona i va`nih in- di}u, nisu prepoznali taj unutarnji impuls ozemnih gostova nja u kojoj ostaje aktivan toli za gitar ski trio i drvene udara ljke, Bor- tilisti~kom teksturom. Ovakav prili~ no ravno- Ru`djakove glazbe, postupak pa` ljivoga kon - sve do odla ska u mirovinu 1981. godine. U doneu za gitarski trio i timpane te Notturnu za pravan odnos, u kojemu svaka skupina dobiva struira nja zvuka i ekspresivnost koja nadilazi dvadeset godina tuma~io je glavne tenor ske gitarski trio i metalofone udaraljke. Izme|u podjednako mjesto u cjelini, prelazi u skladbi povr{nu osobnu emocionalnost. Rije~ je o uloge u vi{e od trideset djela hrvat ske i svjet - njih su, poput svojevrsnih intermezza, orga- Bordone u svojevrsno nadmeta nje timpana i vrhun skim izvo|a~ima bogatoga i skustva, stoga ske operne literature. Ostao je zapam}en kao nizatori uvrstili solisti~ke skladbe, Partitu gitar skoga trija. Po~etna skromna prisutnost nije slu~ajnost da je Marko Ru`djak upravo njih izniman interpret likova: Mi}o i Bojan u opera- (La Gioconda) u interpretaciji violinistice timpana transformira se pri zavr{etku djela u vr- odabrao kao posrednike i sukreatore vlastitih ma Ero s onoga svijeta i Morana J. Gotovca, Maje De{pa lj–Begovi} te Solo u izvedbi lo efektnu pobjedu udaraljka{a. Notturno se, glazbenih vizija. Zavr{etkom sve~ane Jurani} u Zaj~evu Nikoli [ubi}u Zri nj skom, klarinetista Milka Pravdi}a. Na taj je na~in, pak, ponovo vra}a sli~nom principu izmjene ro|endan ske proslave nije zavr{ila i nepregled- Adel u Hatzeovu Adelu i Mari, Toni} u uz ~i njenicu da je ve~er protekla u jednome glazbenoga materijala kao u Frottoli, no primje - Vidu{i}evom Starom mladi}u i drugim opern- na Ru`dja kova stvarala~ka inventivnost koja }e dahu, postignuta vrlo aktivna koncertna njuju}i mnogo rafiniranija koloristi~ka nijansira- im ostvare njima. Josip [utej sudjelovao je u nam do idu}ega ob ljetni~koga slav lja zasigurno struktura koja je jam~ila potpunu slu{ate lj - nja me|u instrumentima. Sna`ni akordi u gitar- opernim produkcijama u susjednim zem ljama pruìti jo{ mnogo razloga za srda~an pljesak ko- sku predanost. skim dionicama najav ljuju koralni zavr{etak te ostalim hrvat skim kazali{tima. (HNK) skladbe s pozadin skim perkusionisti~kim boja - jim ga je i ovoga puta publika bogato nagradila. Marko Ru`djak je skladate lj koji vrlo pa` - IN MEMORIAM OBLJETNICE PRIKAZI cantus_12:cantus_12.qxd 11-Jul-07 8:32 PM Page 4

4 BROJ 141/142, PROSINAC 2006. 43. GLAZBENA TRIBINA PULA PULSKI GLAZBENI DO@IVLJAJI Pi{e: Irena Paulus

lja Grigorija Frida koji su, u sje}anje na mogao iza}i na kraj sa za~udnim Dva autobusa prepuna skladate lja, muzikologa, teoreti~ara, studenata glazbe, Nevena Belamari}a (jo{ jednog velikog um- [ipu{evim zagonetkama« — kako pi{e novinara i raznih glazbenih za ljub ljenika i jetnika koji nas je zauvijek napustio ove go- u program skoj k njiìci Tribine. ove su godine krenula iz Zagreba prema dine), izveli sopranistica Ksenija Sa njkovi} i Me|utim, u svijet Berislava [ipu{a Puli. Zna se: Glazbena tribina ve} godina- pijanist Berislav Arlavi. Dodu{e, funkcija doista nije bilo te{ko u}i. Taj ma{toviti ma u organizaciji Hrvat skoga dru{tva dirigenta Josipa Nalisa nije bila sasvim jasna, skladate lj u jednom trenutku i - skladate lja i Cantusa d.o.o. uvese ljava ali je sâm Nalis objasnio da je dirigira nje skori{tava sve mogu}nosti multiinstru- glazbene du{e, naro~ito one po~a{}ene traìo Belamari} koji je djelo postavio na po- mentalista Vojteka (mislim da je Vo- ~lanstvom u Hrvat skom dru{tvu skladate - zornicu. Vrlo zanimljiva izvedba, naro~ito jtekova tajna jednostavna: on ne svira lja. No, veselo druè nje nije zna~ilo samo zahvaljuju}i pijanistu Arlaviju, a unato~ gov- instrumente nego glazbu), zatim stvara razbibrigu: putnike je u Puli ~ekao niz kon- ornoj mani Ksenije Sanjkovi}. nje`nu Uspavanku za San Roa, pticu cerata koji su predstav ljali novosti u hrvat - ljubavi za dvije gitare (Tvrtko Sari} i skom glazbenom ìvotu, podsje}ali na Ujutro tog dana predstav ljena su izda nja Petrit Çeku), pi{e Ricercare za glasovir neke zna~ajne obljetnice, a neki su bili Hrvat skoga dru{tva skladate lja i Cantusa (Katarina Krpan), a naposljetku ispituje posve}eni, naàlost, nedavno preminulim d.o.o. I ove je godine HDS ponudio niz zvuk saksofona kao nje`nog, ljubavnog skladateljima. novih knjiga (na primjer, Sje}anja Ivana instrumenta (Im Garten deiner Liebe u Brkanovi}a koje je skladatelj oblikovao kao izvedbi Zagreba~kog kvarteta sakso- Pregledna programska koncepcija dnevnik), notnih izdanja (na primjer, Etide iz Me|unarodni uspjeh fona). Koncepcija Tribine bila je gotovo jednaka iz bajke Sa nje Drakuli}, partitura skladbe Trip- tihon Ivana Brkanovi}a) te kompaktnih di- Luke [uli}a dana u dan: jutar nje zbiva nje, popodnevni »Najstariji« i harmonike na kraju iolon~elist Luka [uli} (1987.) ovogodi{ nji je koncert, ve~er nji koncert. U ~etvrtak, 9. stu- skova, me|u kojima je naj zanim ljiviji Nakon ovakva doìv ljaja malo se nevo - pobjednik natjecanja New Talent koje orga- denoga, organizatori su bili »milostivi« pa su trostruki album s djelima Miljenka Proha- ljko o~ekivao ve~er nji koncert »starih nizira Europ ska radij ska unija (EBU), a na gostima Tribine, jo{ umornima od puta, or- ske. Na isti je na~in u subotu ujutro (11. stu- V denoga) predstav ljen program 24. Muzi~kog skladate lja« ~ija se 100. ob ljetnica slavi kojemu se natje~u izabranici nacionalnih radiotele- ganizirali »samo« dva prekrasna koncerta. ove godine. Me|utim, izvedba djelâ vizija Europe i Kanade do 28 godina. Kao jedan od Prvi, poslijepodnevni koncert, tradicionalno biennala Zagreb ~emu je, uz voditeljicu Janu Concertino za guda~ki orkestar Mile najmla|ih natjecatelja u konkurenciji svih instru- naslovljen Poslijepodne jednog skladatelja bio Haluzu Lu~i} (koja je dan ranije predstavila Cipre i Concertino za guda~ki orkestar mentalisti~kih kategorija, [uli} je bri ljantnom je po~etak teme u~itelj–u~enik . Jer, Stjepan izda nja HDS–a i Cantusa), prisustvovao um- Ivana Brkanovi}a te Sinfonietta za gu- izvedbom Elgarova Koncerta za violon~elo i orkestar u [ulek, ~iju su Sonatu za violinu i glasovir jetni~ki direktor Berislav [ipu{, intendantica da~e Borisa Papandopula, pokazala se e–molu op. 85 uz Simfonijski orkestar Slova~ke ra- izveli vrsni mladi glazbenici Ivan Novinc (vi- rije~koga HNK Mani Gotovac te direktor ri- pravim na~inom da se zaokruì Glazbe- diotelevizije pod ravnanjem Leo{a Swarovskog olina) i Srebrenka Po ljak (glasovir), a ~iji je je~koga Baleta Sta{a Zurovac (baletni na tribina. Pohvale idu i Vara`dinskom odu{evio ìri i bratislavsku publiku. Finale natjeca- Peti guda~ki kvartet izveo Guda~ki kvartet ansambl HNK Rijeka izvest }e, povodom komornom orkestru te njihovu dirigen- nja prenosile su mnogobrojne radiostanice Europe Porin, bio je u~ite lj, me|u ostalima, Stanku otvorenja Biennala balet na glazbu Heinera tu Pavlu De{palju, koji su na kraju za i Kanade. Horvatu, kojemu je bilo posve}eno poslije- Goebbelsa i Igora Ku ljeri}a u koreografiji i IJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI podne s ljede}ega dana (petak, 10. stu- reìji Mattea Levaggia). Prema njihovim ri- »gu{t« odsvirali i obradu poznate Ja sem IJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI Ovaj posebno nadareni mladi violon~elist ve} je u denoga). Istoga dana (~etvrtak, 9. studenoga) je~ima moglo se zak lju~iti da }e Biennale, Vara`dinec Tomislava Uhlika. dobi od 15 godina prim ljen u klasu prof. Valtera koji }e se odràvati od 19. do 28. trav nja slu{ate lji su mogli uìvati u ve~er njem kon- Kao svake godine, Tribina nije zavr{ila De{palja na Muzi~koj akademiji u Zagrebu, gdje je 2007. biti posebno zanim ljiv, bogat i raznolik. certu posve}enom drugom [ulekovom ovdje, nego se produìla na »izletni~ku« upravo i diplomirao. Iza sebe ve} ima i druge bro- u~eniku, nedavno preminulom Igoru Ku- jne nagrade na me|unarodnim natjeca njima kao i ljeri}u. Stavak Kriù, daj nam Ti milosti iz uspje{ne nastupe u zemlji i nozemstvu. (J.H.L) glazbe za starocrkveno pu~ko prikazanje izveo je mu{ki zbor HRT–a pod ravna njem Ivan Boì~evi} u SAD–u Ton~ija Bili}a. Posebnost izvedbe poja~ao je rvatski skladate lj i orgulja{ Ivan Boì ~evi} ugo|aj pulske Crkve sv. Franje, {to je uspje{no je nastupio 14. listopada u Atlanti, tako|er obogatilo ionako sna`nu ekspresiju HSAD, na sve - Hrvatskoga glagolja{kog rekvijema za sole, ~anom otvore nju izlo` - zbor, orgu lje i udara ljke (ovom je prigodom be Louvre in Atlanta u izvedena autorska verzija iz 2002. godine). High Museum of Art uz ansambl New Trini- Fascinantna Pavica Gvozdi} ty Baroque, jednu od Koncert Sje}a nje na Igora Ku ljeri}a ostavio je vode}ih ame ri~ kih sku - za sobom misao o usporedbi u~enika Ku - pina za ranu glazbu. ljeri}a s u~ite ljem [ulekom. Ku ljeri} se u Ansambl dje luje pod svojemu stvarala{tvu potpuno vratio dijatoni- umjetni~kim vodstvom ci i glazbenim bojama, no [ulekov je u~enik Predraga Goste, a nji - bio i Stanko Horvat, kojemu je sljede}i dan, hovi suradnici neka su u petak, 10. studenoga, tako|er posve}eno od najve}ih imena poslijepodne. Predsjednik HDS–a, @e ljko rano glaz bene scene po - Brkanovi} prije po~etka koncerta podsjetio put violinista Johna je da je Stanko Horvat planirao ovaj koncert Zagreba~ki kvartet saksofona u dvorani Filozofskog fakulteta u Puli Ho llo waya, sopranistice te je zajedno s organizatorima birao program, Eve lyn Tubb i lut njista ali je netom prije odràvanja Tribine (30. Odmah nakon konferencije za novinare nedjelju kada je slu{atelje o~ekivalo Michaela Fieldsa. Na Ivan Boì~evi} na nastupu u glazbeno iznena|e nje u Labinu. U Atlanti listopada 2006.) naàlost umro. Pavica Gvoz- posve}ene Biennalu, publika je odvezena u dvosatnom je nastupu di} na svoj se na~in poklonila velikom Zajednicu Talijana Circolo Italiano gdje su @upnoj crkvi Ro|enja Marijina odmah uz me|unarodni sastav Boì}evi} na orguljama skladatelju — izvedbom Ostinata i De diebus praizvedene skladbe An|elke Bego [imuni} nakon mise odràn je koncert Glazba za izveo djela Händela, Porpore, Boismortiera i Char- furoris za glasovir. Njezine su ruke oìvjele i (Uzmorje za violinu i violu), Branka Okmace harmonike. Koncert se mogao shvatiti pentiera. Nakon toga otvorio je koncertnu sezonu u djela i njihova autora slijede}i bogatu tekstu- (Dyas za flautu i tubu), Zdravka Lon~ari}a kao pandan pro{logodi{njoj Glazbi za Prezbiterijanskoj crkvi Rock Spring solisti~kim ru, stvaraju}i zvuk koji je istodobno ener- (Dodir za flautu i tubu) te Massima Bra- ~embala, no za razliku od pro{le godine, koncertom odrànim 15. listopada. Na programu su gi~no i lir ski mekano pria njao uz tipke u jkovi}a (Recitativo concertante za fagot i har- ovaj je zavr{ni koncert neke naveo da se bile skladbe Bacha, Buxtehudea, Frescobaldija, nekoj toploj altov skoj boji. Doista fascinant- moniku). U izvedbi su sudjelovali Ivan duboko zamisle. Naime, Harmonika{ki Stanleya te samoga Bo ì ~evi}a (Pet haiku prema no! Nakon te topline, mali je {ok izazvala Novinc (violina), Kre{imir Feren~ina (viola), orkestar Stanko Mihovili} OKUD–a »Is- Bashou, ameri~ka praizvedba). Dobio je poziv za no- hladnija izvedba djela Kafkophonie za gitaru i Riccardo Luque Perdomo (fagot), Vitalij tra« iz Pule pod ravna njem simpati~nova gostovanja u Atlanti, a planira ih ostvariti u ve- guda~ki kvartet (Tvrtko Sari}, gitara i Gu- Muntjan (harmonika), Renata Penezi} (flau- ga dirigenta i skladatelja Damira lja~i 2008. (D.H.) da~ki kvartet Sebastian). ta) i Krunoslav Babi} (tuba). Bu`lete izveo je djela Rudolfa Bru~ija (Sinfonietta za orkestar harmonika, Koncertna turneja U petak nave~er slu{ate lji su bili izloèni Za~udne [ipu{eve zagonetke udara ljki i elektroniume) i Bu`lete (Po- koncertnom maratonu: dva koncerta u hlad- ema pastorale za orkestar harmonika) te Subot nje poslijepodne ponovno je bilo »rez- Dubrov~ana nom Domu branite lja nisu, ipak, nikoga je praizveo djelo Sa nje Drakuli} Noli ervirano« za Poslijepodne jednog skladatelja . ubrova~ki simfonijski orkestar pod ravna- navela da odustane. Na programu praizved- tangere za orkestar harmonika. Slu{ate lji Bio je to Berislav [ipu{, koji je zatvorio niz njem hrvat sko–ameri~kog dirigenta Zvon- bi djela splitskoga skladatelj skog kruga su zaustavili svoje misli zbog zvuka ko- u~ite lj–u~enik zapo~et prvoga dana (niz je sli- Dimira Ha~ka zavr{io je 23. listopada kon- predstavljena su djela Ivana Boì~evi}a ji se, poput zvuka orgulja, razlio labin- jedio tragove skladatelja S. [uleka — I. Ku- certnu turneju po Austriji i Njema~koj, odnosno u (Marittimo za obou, klavir i guda~e), Vlade skom @upnom crkvom podsje}aju}i da ljeri}a i S. Horvata — te sada, napos ljetku, gradovima Grazu, Linzu, Be~u i Münchenu. Na Sunka (Zato~enik za guda~e), Mirka harmonika nije samo »obi~an, pu~ki« Berislava [ipu{a). Ratko Vojtek je doslovno turneji su predstavili i djela hrvatskih skladatelja: Krsti~evi}a (U srcu Narnije za glasovir, vibra- instrument. Naro~ito se u tom smislu probudio slu{ate ljstvo traè}i aktivno slu{a - Luke Sorko~evi}a, Pere [i{e te mladoga hrvatskog fon, zvon~i}e i guda~e) te Mirele Ivi~evi} svidjela Bu`letina Poema pastorale koja nje skladbi Manie za piccolo klarinet te Dick skladatelja i kontrabasista Daria Cebi}a. Tako je u (Unity na odmoru za klarinet in B i guda~ki je u valovima zaplju skivala gledate- Tracy and Mystery of Pretty Piet za bas klarinet, Be~u premijerno izvedena Sonatina für Kontrabass orkestar). ljstvo. Potpuno omam ljeni izlazili smo tam–tam i zvon~i}e. Ispituju}i mogu}nosti und Klavier, a u Münchenu êtiri godi{ nja doba za iz crkve jedva primje}uju}i da je 43. puha nja, glasa nja, lupa nja i glume, Vojtek je kontrabas i klavir u izvedbi tajvan ske kontrabasis- In memoriam Nevenu Belamari}u Glazbena tribina doista zavr{ila. A zvuk proìv ljavao [ipu{eve glazbene ideje. O~ito tice Yuan–Chuan Pan i pijanistice Joanne Nieder- Iz koncertnog se konteksta pomalo izdvojio se jo{ dugo razlijegao za nama. dorfer. Tako|er je izvedena Cebi}eva skladba je istinita izjava da je Ratko Vojtek, kojemu sljede}i koncert koji je po~eo oko 22 sata. je skladba Manie posve}ena, jedini »koji je Pomr~ina, a sva su djela doìvjela veliki uspjeh te ih Radilo se, naime, o scen skom djelu, mono je odli~no prihvatila mnogobrojna publika. (M.[.) tada, kao i sada (Dick Tracy... tako|er je operi Dnevnik Anne Frank ruskoga skladate- napisan za njega i praizveden na MBZ–u) VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI V VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI V cantus_12:cantus_12.qxd 11-Jul-07 8:32 PM Page 5

BROJ 141/142, PROSINAC 2006. 5

Hrvatski pijanisti na 36. Vara`dinskim baroknim ve~erima Tri tematski profilirana recitala Pi{e: Bojana Ple}a{ FESTIVALI

LI FESTIVALI vogodi{nje su 36. Vara`dinske dore~enosti u skladatelj skom izrazu, priklad- barokne ve~eri, uz brojne dono zaokruìla ve~er hrvat ske glazbe u Oma}e i inozemne soliste i ansam- Vara`dinu. Neumorna publika na kraju je iz- ble, ugostile i troje hrvat skih pijanista. mamila i dva dodatka, draèsne Mazurke Va- Vladimir Krpan, pijanist zavidne kon- troslava Lisinskog. certne karijere, odrào je 26. rujna prvi recital s djelima Fortunata Pintari}a i In memoriam akademiku Jurici Muraju Leopolda Ebnera u sklopu ciklusa Nekoliko dana nakon recitala svojega oca, Hrvatska glazbena ba{tina u Pala~i Erdö - pijanistica Katarina Krpan na koncertu In dy. Na istomu je mjestu tri dana kasnije, memoriam akademiku Jurici Muraju, izvela je na koncertu posve}enu uspomeni na cjelovite cikluse Dvoglasnih i troglasnih inven- akademika Juricu Muraja, njegova k}i cija, BWV 772–801 Johanna Sebastiana Bac- Katarina Krpan uprili~ila integralnu ha. Zamisliv{i ih kao svojevrstan edukativni izvedbu Dvoglasnih i troglasnih invencija vodi~, u prvome redu namijenjen njegovu Johanna Sebastiana Bacha. Pos ljed nji je sinu Wilhelmu Friedemannu, Bachov je ci lj DAVOR HRVOJ koncert odrào svestrani hrvatski glaz- bio stvoriti etide za budu}eg izvo|a~a i Jasna Bilu{i} u Gradskom kazali{tu Komedija benik Ljubomir Ga{parovi} 5. listopada skladatelja. Polaze}i od raznovrsnih eleme- u Pala~i Sermage, izvode}i na klavikordu nata, uz znala~ku uporabu kontrapunkta i CHANSONFEST 2006 i fortepianu skladbe ~lanova obitelji Bach mije{a nje svih postoje}ih tehnika, u ko - — Johanna Sebastiana i njegovih sinova, na~nici je stvorio iznimno sadràjna i struk- Wilhelma Friedemanna i Carla Philippa turalno rasko{na mala remek–djela. Mani- Emanuela. risti~ki pristup i jasna artikulacija odredili su POGLED UNAPRIJED njezinu izvedbu od samoga po~etka, iako su Pi{e: Dina Tiljak Vara`dinski skladatelj ski krug potpuno osloba|a nje i predanost ra sko{nom Odabrav{i za svoj recital djela ~akove~ - glazbenom sadràju nastupili tek u drugome ko–vara`din skoga skladatelj skog tande- dijelu ve~eri. Tada nas je Katarina Krpan eveti Chansonfest odràn je 17. stu- di nagla{ava nja kvalitete poezije (Ostani sa mnom ma, Fortunata Pintari}a i Leopolda Ebn- svojom sve ma{tovitijom, suptilnijom i denoga u organizaciji Cantusa, a u Luke Pa ljetka), a krug je samo zatajno i senzibilno era, Vladimir Krpan jo{ je jednom potvr- uvjerljivijom izvedbom, povela na putovanje Dsurad nji sa Zvonkom [pi{i}em, zatvorio Boris Petrov (Nikad litvanskoga pjesnika dio svoju predanost hrvatskoj glazbi i è- kroz vlastite vizije njihova raznolikog tijeka. Hrvojem Markuljem i Borisom Ciglene~kim. Mikolasa Vaitkusa u prepjevu Slavka Jeì}a, lju da njezino bogatstvo podijeli sa aran`man Josip Cvitanovi}). Duboko me dirnula i Ve~er je zapo~ela {irokogrudnom naj avom slu{ateljima. Zahvaljuju}i logi~noj kon- izraàjna izvedba Bojana Kodri}a u alegorijskom @ivopisna ve~er muzejskih glazbala s tip- (Vojo [i ljak, Zvonko [pi{i}) i zaraznom pris- cepciji programa i {armantnom pristupu dijalogu s akvarelom (Pred slikom Asje Kahle, glaz- kama no{}u duhovitih dosjetki Voje [i ljka koje su izvedbi, ostvario je prisan kontakt s pub- ba i aran`man Zlatko Dvoràk). Prava satiri - Pou~nu i ìvopisnu glazbenu ve~er u Pala~i bez imalo rezerve ili nesigurnosti pr{tale sa likom i atmosferu ugodnoga salonskog ~no–dramati~na {ansona Alfija Kabilja Na svoj Sermage uprili~io je 5. listopada Ljubomir scene ravno u mikrofone Radio Sljemena. muzicira nja uz poneki seriozniji odmak. na~in vjerna, u kojoj Jasna Bilu{i} pozdravlja supru- Ga{parovi}, pijanist koji se pos ljed nja dva Prvi dio ve~eri bio je posve}en ga iz auta drugog mu{karca (tekst Mate Maras), desetlje}a, od prvoga susreta s njema~kom Mladom kantautoru [imi Bubici, koji je stvarala{tvu Fortunata Pintari}a, ~ako- svojim spretnim aran`manom istakla je festival ski umjetnicom Edith Picht–Axenfeld, sve in- glazbom opjevao Valentinu (tekst Dinko ve~ kog fra njevca, skladate lja i orgu lja{a, ansambl. Alan Bjelinski uspio je u nastojanju da tenzivnije bavi prou~avanjem povijesnih in- [kevin, aran`man Toni Eterovi}) nedostaje ro|enoga 1798. godine. O njegovim orgu - svaku pjesmu obogati unikatnim orkestralnim strumenata s tipkama i autenti~nih izvedbi. jo{ koja godina scen skog i skustva za maksi- lja{kim i pijanisti~kim sposobnostima sv- zvukom i ugo|ajem. Godine 1993. potaknuo je osniva nje Dru{tva malni u~inak. Slijedi Be{umni krik kantau- jedo~i poprili~an broj skladbi za ta Albert Schweitzer, s ciljem promicanja izvodi- torice Mirjane Pospi{ (tekst Anice Viti}–Pil - glazbala, od kojih smo u izvedbi Vladimi- la{tva na izvornim glazbalima s tipkama, a uz ko, aran`man Ante Gelo) — srame`ljiva pjes- Suptilna pjesma svakodnevice ra Krpana mogli ~uti Fantasiae secundum to je vlasnik jedinstvene zbirke klavira koje ma, dir ljiva i nje`no intonirana jer donosi tek- Poseban ukras na slavljeni~koj torti neposrednosti

stylum recentissimum, Pastorellae i Sonatinu FESTIVALI sam restaurira. Jedan od njih, fortepiano, stovne odraze gluhonijeme pjesnikinje. Igor bio je Mladen Medak Gaga s pjesmom Ona bi to-

FESTIVALI FESTIVA in C. Rije~ je o svjeìm, prpo{nim i po- namijenio je za drugi dio koncerta u kojemu Bre{an je na vlastiti tekst (aran`man Stipica liko htjela (aran`man Ante Gelo), bore}i se protiv malo naivnim minijaturama te inven- je izveo dvije sonate Carla Philippa Em- Kalogjera) izveo Mojoj posljed njoj ljubavi , a kroni~nog umora i glavobo lje pripadnica ljep{eg tivnoj i pjevnoj dvostava~noj sonati, ~iji manuela Bacha, dok mu je za prvi dio ve~eri nakon njega se Bogdan Boìnovi} uz prat nju spola te pjevaju}i otprilike A ja èlim samo jedno — ma nje obvezuju}i naziv Sonatina do klavikord ustupila zagreba~ka Glazbena {ko- gitare angaìranim i poeti~nim tekstom Klaun barem dvaput tjedno. Nagra|en je salvama oslo- odre|ene mjere opravdava osjetnu na - la Vatroslava Lisinskog. Postizanju intimne i ili pjesnik osvrnuo na dana{ nje izokrenute vri- ba|aju}ega smijeha iz publike za pravu mjeru dre |enost glazbenoga sadràja formi. Va - opu{tene atmosfere salon skoga muzicira nja, jednosti, {to ~ini i o{tra pjesma TV Drage duhovitosti, muzikalnosti, prikladne {eretske in- lja podsjetiti na to da je redaktor nave- uz uvjerljive izvedbe êtiri dueta Johanna Britvi}a (glazba i aran`man Hrvoje Hege du - terpretacije i sigurnosti na sceni. U koncertnom di- Sebastiana Bac ha i Suite u g–molu, FK 24 {i}) u majstorskoj izvedbi Ksenije Erker. jelu ve~eri Zoran Predin nastavio je do suza nas- Wilhelma Friedemanna Bacha na klavikor- Stjepan Kriàn ove je godine izveo Pusti mijavati ljubite lje dobre glazbe i kvalitetnih stiho- du, glazbalu slaba{noga, ali vrlo ugodnoga glazbu neka svira na gitari uz prat nju har- va, u ~asu se transformiraju}i iz nepredvidivog tona, pridonio je i umjetnikov saèti uvod- monike. zabav lja~a u tanko}utna pjeva~a melankoli~ne ali nik s opisom i povijesnim presjekom razvo- sna`ne rokerske kvalitete. ja toga glazbala. Ugo|aj je kulminirao u Dijalog s akvarelom Parafraziraju}i Z. [pi{i}a i V. [iljka, mogli bismo se drugome dijelu ve~eri u kojem su do punog Kostadinka Velkovska tugaljivim je stihom uz na{aliti da »{ansona, kao suptilna pjesma svakod- izraàja, kroz sadràjne sonate Carla Philip- posebno lijep aran`man zapo~ela mali vijenac nevice, ovakva srame` ljiva, nikada ne}e pobuditi pa Emanuela Bacha, do{le ve}e mogu}nos- lju bavne poezije (Nedostaje mi Maje Rogi}, medijsku pozornost«. S druge strane, ba{ {ansona ti fortepiana. Nepretencioznim pristupom, glazba i aran `man Toni Eterovi}), nastavio je kao »svojevrsno vo|enje dnevnika« ima priliku velikim entuzijazmom i pr{tavim muzicira- \uka âi} lako}om divne interpretacije (I mi oteretiti publiku od usiljenih likova i neiskrenih Vladimir Krpan njem, Ga{pa ro vi} je ostavio snaàn dojam i nas dvoje Maje Perfiljeve, glazba Dalibor tekstova, instant–hitova i op}e neugodne fleg- na brojnu publiku kojoj se za dugotrajan p- Paulik, aran`man Josip Cvitanovi}), Darko denih djela ugledni pijanisti~ki pedagog mati~nosti te podsjetiti na istin sku komunikaciju ljesak oduìo popularnim Mozartovim Ron- Mati~evi} sa sa njivom pjesmom koja se od- Svetislav Stan~i}, koji ih je za tisak prire- preko scene. dom alla turca. likuje prikladno pro zra~ nim aran`manom radio jo{ davne 1927. godine. Pet desetlje}a kasnije isto je u~inio sa skladbama Leopolda Ebnera na{ glasoviti pijanist Povjerenje Jurica Murai, koji ih je i koncertno Zagreba~ki kvartet saksofona u SAD–u praizveo po~etkom sedamdesetih godina vara`dinskom pro{loga sto lje}a, a njima je Vladimir Kr- skladatelju Zagreba~ki kvartet saksofona odrào je od 12. do 24. listopada svoju petu turneju po SAD–u. Na pan posvetio drugi dio svojega vara`din - po~etku turneje u Minneapolisu na Sveu~ili{tu Minnesota priredili su ~etverodnevnu majstor sku ra- skog recitala. Leopold Ebner, ro|en Davor Bobi}, jedan od naj izvo|enijih dionicu i koncert s djelima Berislava [ipu{a, Pavla Merkua, Victora Morosca i Phila Woodsa, uz 1769. u Vara`dinu, bio je orgu lja{ u ùp- hrvatskih skladate lja i dugogodi{ nji sudjelova nje samoga Morosca (skladate lja i multiinstrumentalista koji je bio stalni saksofonist noj crkvi te podu~avao klavir. Kao ravnate lj Koncertnog ureda u Vara`dinu, Newyor{ke filharmonije i suradnik Franka Zappe). Zatim su 15. i 16. listopada uslijedili koncerti i skladatelj pripadao je takozvanom novi je ravnate lj Vara`din skih baroknih susreti saksofonista na Sveu~ili{tu Georgia Southern u Statesborou, u blizini granice s Floridom. vara`dinskom skladatelj skom krugu, zajed- ve~eri. Ministar kulture Boò Bi{kupi} zah- Doma}ica tijekom njihova boravka u ovomu gradu bila je dr. Carolin Bryan, izvrsna saksofonistica no sa ~e{kim skladate ljem Janom Kûtite - valio se dosada{ njem ravnate lju Ve~eri, podrijetlom iz Hrvat ske, ujedno i predava~ica u istoj visokoobrazovnoj ustanovi, koja namjerava lem Vanhalom i Ivanom Wernerom. An- maestru Vladimiru Kra nj~evi}u dodaju}i doputovati u na{u zem lju kako bi prou~ila i zabi ljeìla razvoj klasi~noga saksofona u Hrvat skoj radi dante u A–duru i Vivace u D–duru Ebner kako se nada da }e imenova njem mlado- pisa nja znanstvenoga rada. Kvartet je nastavio turneju u Atlanti uz Puha~ki ansambl Emory u izved- je skladao 1814. kao dio ciklusa Tri koga glazbenika Festival dobiti nov zamah. bi djela Capriccio for Saxophone quartet and Band (1988.) Warrena Barkera. Ista je skladba izve- ra~nice, no budu}i da je rije~ o stiliziran- Bobi} je otkrio i neke nove smjernice koje dena u Koncertnoj dvorani Emerson u sklopu Centra za izvedbene umjetnosti Donna i Marvin im skladbama koje odudaraju od tipi~nih }e nastojati uklopiti u koncepciju Ve~eri: Schwartz. Kvartet je odrào i niz drugih koncerata s primjerenim programima u razli~itim sredina- salon skih kora~nica toga vremena, ma nji broj festival skih dana, sudjelova nje ma, od koledà do afro–ameri~kih sred njih {kola, upoznaj u}i mlade glazbenike s njima dalekom izostavio je taj naziv. U izvedbi Vladimi- zvu~nih imena europ ske glazbene scene, Hrvat skom i glazbenom situacijom u nas. Turneja je zavr{ila na Sveu~ili{tu Southeastern Lousiana ra Krpana one su zazvu~ale efektno i bri - poveziva nje sa Slovenijom, Austrijom i u Hammondu. U tamo{ njem Pottle Music Building Auditoriumu izveli su djela W. A. Mozarta, P. ljantno, kao i zavr{na trostava~na Sonata Ma|ar skom te povratak autenti~nom Merkua, B. [ipu{a, D. Kechleya i P. Woodsa. Tijekom cijele turneje sura|ivali su s dr. Eugeneom u C–duru, koja je, unato~ ponekoj ne- baroku. (M.[.) Rousseauom. (D.H.) FESTIVALI ME\UNARODNI USPJESI FESTIVALI cantus_12:cantus_12.qxd 11-Jul-07 8:32 PM Page 6

6 BROJ 141/142, PROSINAC 2006.

GLAZBENI ISKAZI GENERACIJE 1906. SKLADATELJI ANTOLOGIJSKE KUP ZVU^NA NADOPUNA Muzikolo{ki simpozij MUZIKOLO[KOM SIMPOZIJU Ivan Brkanovi}, Milo Cipra, Boris Papandopulo, Zagreb, 17. i 18. studenoga Pi{e: dr. Zdenka Weber Pi{e: dr. Zdenka Weber

U povodu 100. ob ljetnice ro|enja Ivana Brkanovi}a, Mila Cipre i Borisa Pa- pandopula, a kao zvu~na nadopuna muzikolo{kom simpoziju Generacija Razred za glazbenu umjetnost i muzikologiju Hrvat ske akademije znanosti i umjetnosti organizirao je 17. i 18. 1906., Hrvatsko dru{tvo skladatelja i Cantus 17. su studenog u Preporodnoj studenoga muzikolo{ki simpozij posve}en hrvat skim skladate ljima Ivanu Brkanovi}u, Milu Cipri i Borisu Papan- IKAZI PRIKAZI dvorani pala~e Narodnoga doma organizirali koncert s djelima slav ljenika. dopulu, a u povodu 100. ob ljetnice njihova ro|e nja. Pozvani su muzikolozi koji se bave stvarala{tvom ovih Nastupili su Guda~ki kvartet Rucner u sastavu: Sidonija Lebar, Iva Kra lj, vio- skladate lja koji su bili akademici pa su i time potvr|ena njihova izuzetna mjesta u kontekstu hrvat ske glazbe 20. line, Dragan Rucner, viola i S nje`ana Rucner, violon~elo; mezzosopranistica stolje}a. Martina Tom~i} i pijanistica Nina Cossetto, pijanist Vladimir Krpan i gitarist Petrit Çeku.

vaki je od skladate lja predstav ljen s po dva glazbeno–komorna ostvare - Snja i za pretpostaviti je da su na odabir prvenstveno utjecali izvo|a~i, a ne neka odre|ena estetska mjerila. Me|utim, kako se radi o skladateljima ~iju glazbu trajno rado slu{amo, bili smo unaprijed povjer ljivi i radovali se odabiru. Drugi guda~ki kvartet skladao je Ivan Brkanovi} 1938. godine i u tom je, u biti jednostava~nom, a prema prepoznat ljivim odsjecima peterodijelnom ostvare nju, i skazao znala{tvo u kori{te nju zvu~nih boja odabranih instrumenata (pizzicato, con sordina) te osje}aj za kontrastira nje razli~itih tempa i glazbenog sloga (umjesne razrade imitacija i polifonijskog rada). Bit }e da je jedna od zna~ajki Brkanovi}eve glazbe odre|ena melankolija u izrazu jer tu smo atmosferu doìvjeli i u njegovim Mato{evim domoljubnim pjesmama za a po~etku muzikolo{koga cije 1931. godine u razredu Blagoja Sva su trojica skladatelja zauzimala glas i klavir. Iako bismo od interpretacije traìli i vi{e od ponu|enoga (pose- simpozija minutom {ut nje Berse, a diplomirao je 1935. godine zna~ajna mjesta u hrvat skom glaz - bice u pogledu dikcije i izraàjnijeg pjeva), ~etiri Mato{eve antologij ske odana je po~ast u ovoj go- u razredu Frana Lhotke (Blagoje benom ìvotu i ovjen~ana su brojn- pjesme: Epitaf bez trofeja, Pri Svetom Kra lju, Stara pjesma i Gospa Marija N dini preminulim akademicima, Bersa preminuo je 1934. godine). im prizna njima. Posebice Boris Pa- (uglazb ljene 1979. godine), otkrile su skladate lja koji glazbenosti hrvat ske skladateljima Igoru Kuljeri}u i Za njegovu skladate lj sku formaciju pandopulo, ~ija su djela trajno omi - poezije nadaje osobnu glazbenost autora ~iji je klavir ski part harmonij ski Stanku Horvatu. U pozdravnom di- va`no je usavr{avanje na Scholi can- ljena kod glazbenih izvo|a~a, pa je zgusnut, a glas se izdiè kao osamosta ljena zvukovnost. Odabir mezzoso- jelu prisutnima su se obratili aka- torum u Parizu 1939. godine. Milo tako tijekom cijele 2006. godine prana bila je nedvojbeno skladateljeva èlja da pjesmama osigura pastoznu demik Pavle De{palj, potpredsjed- (slu`beno Emil) Cipra ro|en je 13. njegova glazba prisutna na koncert- zvukovnost. nik Hrvatske akademije znanosti i listopada 1906. godine u Vare{u, a nim podijima bilo da se radi o solis- umjetnosti, akademik Ivan Supi~i}, na Filozofskom fakultetu Sveu ~i - tima, komorno–glazbenim ansam- Jo{ jedna Papandopulova praizvedba tajnik Razreda za glazbenu umjet- li{ta u Zagrebu diplomirao je 1931. blima ili orkestrima. Posebnost je Boris Papandopulo jedan je od onih skladatelja koji su, i sami vrsni pijanisti, nost i muzikologiju i akademki nja godine njema~ki jezik i filozofiju, balet Maestro koji je u Hrvat skom klavir tretirali u cjelini klavijature, od dramati~ne zvu~nosti dubokih do Koraljka Kos, predsjednica Pro- da bi dvije godine kasnije diplomi- narodnom kazali{tu u Zagrebu ko- iskri~ave b lje{tavosti di skant tonova. Ugledni pijanist Vladimir Krpan gramskog odbora simpozija Gen- rao i kompoziciju na tada{ njoj Dr ` - reografirala Ljiljana Gvozdenovi} praizveo je njegovu 3. sonatu za glasovir, EK 302. Tre}a Papandopulova eracija 1906. U osobno intoniranim av noj muzi~koj akademiji u Zagre- na libreto akademika Nedjeljka klavirska sonata, skladana 1989. godine u Tribunju, ostala je u skladateljevoj Fabria, a u kojemu su kori{teni ostav{tini i tek je sada doìvjela ozvu~enje. Glazba je to vehementnog ulom ci iz niza Papandopulovih pokreta i burnih vrtloga virtuoznih ugo|aja. U me|uodnosima dramatike i djela. liri~nosti nadaju se folklorne asocijacije, a skladate lj i skazuje snaàn osje}aj za formu u trajno uravnoteènim odsjecima doista izuzetne glazbene Sva su trojica preminula u Zagrebu, ma{tovitosti. Koriste}i razli~ite tehni~ke mogu}nosti klavira razvija Papan- ZNANSTVENI SKUP S Milo Cipra 9. srp nja 1985. godine, dopulo u ovom prvi put javno izvedenom remek–djelu glazbeno doga|a nje Ivan Brkanovi} 20. velja~e 1987. go- koje traì vrhunski pijanisti~ki odjek koji je Vladimir Krpan svojim dine, a Boris Papandopulo 16. lis to - angaìranim interpretiranjem osigurao. Djelo je uvr{teno u popis Erike Kr- pada 1991. godine. pan s oznakom EK 302. Znanstvenim uvidima re~eno PRIKAZI PR Papandopulov Kvartet za gitaru i guda~ki trio, EK 182, skladan je 1977. go- Radni dio simpozija zapo~eo je dine, a gitarist Marijan Makar (kojemu je djelo posve}eno) praizveo ga je u izlaga njem povjesni~ara Josipa Jur - Stuttgartu s tamo{njim Guda~kim trijom. Mladi gitarist Petrit Çeku sa ~e vi}a na temu Vrijeme Ivana ~lanovima Kvarteta Rucner, violinisticom Sidonijom Lebar, violistom Brkanovi}a, Mila Cipre i Borisa Pa- Draganom Rucnerom i volon~elisticom S njeànom Rucner pristupio je pandopula. Hvalevrijedan je poziv izvedbi kraj nje ozbi ljno i punim zamahom. Razli~itost ugo|aja, bravurozna upu}en stru~ njaku za op}u povijest plesna Tarantella, glazba atmosfere i folklorne inspiracije, punina sloga i koji je dao okvirne zna~ajke vreme- pregnantnost ritmova, umilna gitaristi~ka sola, sve su to pojedina~ni ele- na u kojemu su djelovali skladatelji. menti koji i u ovoj skladbi otkrivaju autora beskrajne ma{tovitosti. Kao {to Uvode}i odabranu temu Kan- je utvr|eno na simpoziju, Boris Papandopulo je skladate lj koji je uvijek na DAVOR HRVOJ tovom tezom o nemogu}nosti dje - visini postav ljenog zadatka, doista genet ski kraj nje nadaren i u profesiji Erika Krpan lo va nja na vrijeme i prostor doga|a - skladatelja majstorski potvr|eni glazbenik. nja, iznio je Jur~evi} bogatu paletu pozdravnim rije~ima akademici opisa upravo pro{loga, 20. stolje}a, Ciprini »feti{ tonovi« De{ pa lj i Supi~i} iznijeli su svoja bu u razredu Blagoja Berse. Stjeca- paletu u kojoj dominira crna boja Skladatelj Milo Cipra bio je predstavljen s dvije ugo|ajno i skladatelj - sje}a nja na Brkanovi}a, Cipru i Pa- jem okolnosti Boris Papandopulo pesimisti~nog gleda nja na goleme i sko–tehni~ki razli~ite skladbe. Tradicionalno i s narodnim prizvukom kon- pandopula, pri ~emu je akademik ro|en je u Njema~koj, 25. velja~e brze promjene koje su se zbivale. cipirana Sonata za violinu i klavir iz 1944. godine (nadahnute izvo|a~ice Supi~i} naglasio kako se radi o 1906. godine u Honnefu na Rajni, Sidonija Lebar, violina i Nina Cossetto, klavir) te pos ljed nji, Peti guda~ki »stupovima hrvatske glazbe 20. sto - gdje je njegova majka, ugledna pri- Josip Jur~evi} upozorio je na kvartet iz 1972. godine (izvrstan Kvartet Rucner) primjeri su razli~itih lje}a«. Uz to je dao njihove karak- madona Maja Strozzi, bila na lije~e - izuzetno velik napredak prirodnih Ciprinih skladatelj skih interesa. Peti guda~ki kvartet je niz od osam tempa teristike ozna~iv{i Ivana Brkanovi}a nju. Diplomirao je ranije od druge zna nosti i pretaka nje epohalnih ot - obi ljeènih slovima od A do H. Tonovi A–B–C–D svojevrsni su »feti{ kao skladate lja–intuitivca koji je dvojice vr{njaka, ve} 1928. godine, kri}a u suvremene tehnologije, na tonovi« koji ~ine osnovu strukturiranja glazbe koja u sekciji G sadrì ~etiri glazbom doìvljavao svijet, Mila tako|er u razredu Blagoja Berse. komunikacij ska postignu}a i multi- neovisne solisti~ke kadence. Tu skladate lj upu}uje izvo|a~e da se i fizi~ki Cipru kao skladatelja–intelektualca Boris Papandopulo nastavio je do medije, na ubrzava nje kao globalnu odvoje u prostoru i napuste svoja sjedi{ta. Time se i vizualno nagla{ava koji je smatrao da je ljud ski um naj- 1930. godine studij dirigiranja na ~i njenicu koja omogu}ava ne slu - aleatori~nost glazbenoga tijeka. Zahva ljuju}i »feti{ tonovima« osigurano je dalje oti{ao na podru~ju glazbe i Novom be~kom konzervatoriju. }enu povezanost svijeta. Iako je jedinstvo raznolikosti, a igra s jednim motivom iz Beethovenova 17. guda~kog matematike te Borisa Papandopula Osim Blagoja Berse, na Dràvnoj Europa, koju su svi do 20. sto lje}a kvarteta u F–duru, op. 135 te tonovima c i d (inicijali jednog od za~etnika kao mâga glazbe, kao skladate lja sa muzi~koj akademiji u Zagrebu pro- nastojali opona{ati, bila klju~ni ~im- europske moderne glazbe Claudea Debussya) znak je oslona na pro{lost zna~ajkama »homo ludensa«. Aka- fesori su im bili, me|u ostalima, i benik na svim podru~jima, ona taj glazbe koja Cipru–modernista povezuje s korijenima europ ske glazbene demki nja Koraljka Kos kratko se Franjo Dugan, Fran Lhotka i An- primat gubi i u politi~koj mo}i, pa i tradicije. osvrnula na pojavu zgu{njava nja na tun Dobroni}. kulturolo{koj, biva detronizirana. Nastupa vrijeme dekonstrukcije podru~ju hrvatske glazbene tvorbe Biografije ove trojice skladatelja ot- Vrijedna trojka u razdoblju izme|u dvaju svjetskih europ skih estet skih teme lja, kao i krivaju da su se uz skladatelj ski rad propada nja klasi~nog europ skog Koncert velikana hrvatske glazbe, na{ih uglednih »stogodi{njaka«, mogao je ratova i istakla kako su skladate- za osiguravanje egzistencije bavili lji–slavljenici ro|eni u jeku hrvat- vrijednosnog sustava. Hrvat ski biti i bolje posje}en. Iako je Papandopulova glazba u ovoj godini bila, suk- dirigiranjem (najvi{e proslavljeni dru{tveni ìvot odvijao se u kontek- ladno svojoj visokoj kvaliteti, doista primjerno zastupljena na koncertima ske moderne da bi kasnije svojim dirigent Boris Papandopulo), glaz- stvarala{tvom svjedo~ili pluralitet i stu nestabilnog geo–politi~kog pro - solista, komorno–glazbenih ansambala i orkestara, za Brkanovi}evu i Ciprinu beno–spisate lj skim i kriti~arskim stora na kojemu su se doga|ali veli- ostav{tinu to nije mogu}e tvrditi. Je li to »prirodni odabir« glazbenih inter- slojevitost hrvatske glazbe 20. sto- radom te pedagogijom (naj du lje lje}a. ki lomovi i promjene politi~kih preta i postojanje ve}e brige obitelji i muzikologa kada se radi o glazbi Borisa Milo Cipra kao redovni profesor na okvira unutar kojih se to dru{tvo Papandopula? Bilo kako bilo, mâg hrvatske glazbe, trajno inspirirani i Muzi~koj akademiji u Zagrebu). nalazilo. Najve}i je lom nastupio Polazi{ta glazbom obdareni Papandopulo zavrijedio je traja nje na koncertnim podiji- Skladatelj ski najplodniji bio je 1945. godine kada nastupa nova ma i glazbenim scenama i nakon ove sve~arske godine. A to bismo poèljeli Ro|en u [ka ljarima, pored Kotora, Boris Papandopulo ostaviv{i vi{e od politi~ka paradigma, komunizam, i opusima Ivana Brkanovi}a i Mila Cipre. 27. prosinca 1906. godine, Ivan Br- 440 kapitalnih djela u svim glazbe - koja negira dostignu}a dotada{njih kanovi} je zapo~eo studij kompozi- nim vrstama.

PRIKAZI razdob lja. ZNANSTVENI SKUP cantus_12:cantus_12.qxd 11-Jul-07 8:32 PM Page 7

BROJ 141/142, PROSINAC 2006. 7 BA[TINE HAZU na temu Generacija 1906. KUP noga 2006.

Iako su dramati~na zbiva nja ratnih i poratnih se muzikologi nja Sa nja Majer–Bobetko kon- funkcionalno, uravnoteèno umjetni~ko djelo tonovi koji ~ine temat ski materijal i godina, jednako nakon Prvog svjet skog rata te tinuirano bavi minuciozno su obra|eni tekstovi koje traì odgovaraju}u interpretaciju (daju}i odre|uju}i su korelati pri oblikova nju pro- posebice nakon Drugog svjetskog rata, prou zro - koje su kao glazbene kritike ili glazbom inspiri- time na znanje da nije zadovoljna nekim posto- toka glazbe. Svojim nadahnutim pristupom kovala na svim podru~jima op}eg i nacionalnog rane eseje tijekom ìvota objavili zadani skla - je}im interpretacijama). esejisti~ke pro venijencije obradio je Davi- dalekose`ne mijene u ìvotu pojedinaca i soci- date lji. Iako su pomno izneseni podaci o godi- dovi} Ci prinu suitu pisanu za djecu. jalnih skupina, u glazbi je bilo mogu}e sa~uvati nama njihova javlja nja spisatelj skim perom te Brkanovi} i Cipra kao muzikolo{ki izazovi Nakon slu{a nja nadaje se to djelo kao kategorizirani njihovi tekstovi ostali smo po- i svojevrstan kontinuitet. Hrvatska historiografija izuzetno je siroma{na nepretenciozna vi{estava~na skladba um- ne{to prikra}eni za jo{ bo lji uvid u tematiku ko- kada se traè skladate lj ske monografije, zborni- jerene disonantnosti. Ciprin pak Peti gu- Trude}i se oko o~uva nja i istica nja razli~itosti joj su posve}ivali pa` nju. Naime, konstatacija ci radova o pojedinim skladate ljima ili bilo koji da~ki kvartet minucioznom analiti~kom osobnosti kakve su bili Ivan Brkanovi}, Milo da su se svi zalagali za nacionalno u glazbi ne drugi opse`niji uvidi u odre|ena razdoblja akribijom Mirjane Siri{~evi} te nakon Cipra i Boris Papandopulo re fe ren ti–mu zi kolozi daje dovoljno o{tar uvid u na~in na koji su oni razvoja hrvatske glazbe i njezinih istaknutih ak- slu{anja otkriva autora koji prati zbivanja djelomi~no su se osvrtali na svu trojicu u okviru to opisivali ili argumentirali. Dakako, radi se o tera. A da se i ne govori o izdavanju literature na na planu njemu suvremene op}e glazbe, njihove pojedina~ne djelatnosti, tako, prim- opse`noj temi s jedne te o kratkom do pu- nekom od stranih jezika. Uz ~esto nepostojanje izlazi iz okvira nacionalnog i istraùje na jerice, u odre|enom kra}em razdoblju ili pak {tenom vremenu izlaga nja s druge strane. Pa objavljenih partitura i notnih materijala, nepo - podru~ju varira nja odabranog temat skog glazbeno–kriti~arske kao jedne od krea tivnih, ipak, poznata je ~i njenica da je onodobna dom- stoja nje zvu~nih zapisa, neobjav ljiva nje u in- materijala, alea to ri~kih sloboda i ali ipak rubnih. Drugi su se posvetili njihovim inantna struja u glazbenoj publicistici bilo ozemnim publikacijama i manjkavo sudjelova- zvukovnosti guda~kog kvarteta kao pojedinim ostvare njima nastoje}i na}i povez - propagira nje nacionalnog smjera (tu se va lja nje na znanstvenim skupovima u svijetu s odabranog instrumentarija. nicu u slijedu jednog primjera koji onda upu- prisjetiti Antuna Dobroni}a) i zato }e biti na{im temama — kako onda o~ekivati popular- }uje na cjelinu opusa. zanimljivo ~itati, kada referati budu objavljeni, Poku{aj akademika Nik{e Gliga da utvrdi izaciju hrvatske glazbene ba{tine i suvremenos- je li Brkanovi}ev Ekvinocij glazbena drama Naslov referata Eve Sedak, Prilagoditi — suprot- kako su o tome pisali skladatelji suvremenici. ti! Zbog svih tih »bijelih polja« hrvatske (u wagnerov skom smislu) ili pak k njièvna staviti — zanemariti. 'Zlatne pedesete' u djelima Govore}i o Nekim obilje`jima skladatelj skog muzikologije skupovi poput ovoga, kojemu je opera (kako to definira njema~ki muzi - Generacije 1906. poetski je najav ljivao iskaze ko- rukopisa Borisa Papandopula Erika Krpan je posve}en ovaj napis, jo{ su zna~ajniji, a objav- kolog Hermann Danuser) sadràvao je kri- ji doti~u ideolo{ke implikacije u glazbi zorno potvrdila da je naj upu}eniji hrvat ski ljiva njem njegovih rezultata (barem sa saècima ti~nost prema postoje}oj hrvatskoj literaturi skladatelja–slav ljenika u segmentu njihova muzikolog kada se radi o ìvotu i djelu maestra na stranim jezicima) unijet }e se malo vi{e sv- koja se bavi tom tematikom (ponaosob ter- stvarala{tva 50–ih godina 20. sto lje}a. @ele}i ra- Papandopula. Uostalom, ona se njegovim opu- jetla u odabranu (bolje re~eno, godinom ro|enja minima kojima se sluì Dalibor Paulik). zlomiti grupnu identifikaciju Br ka no vi}–Ci- som ve} i niz godina bavi te je objavila najve}i skladatelja nametnutu) temu. Eto, da ih se Vremenski prezahtjevan u izlaganju, ovaj je pra–Papando pulo i èle}i ih povezati s nekim broj tekstova o mâgu hrvat ske glazbe. Ovom je barem sjetimo u povodu 100. ob ljetnice ro|e - prilog dao budu}im izdava~ima partiture drugim suvremenicima (Cipra–Kunc, Papan- prigodom napravila »brzi hod« kroz njegovu os- dopulo–Bjelin ski, primjerice), s kojima dijele tav{tinu i dokazala da je neto~no misliti da se bitnije zna~ajke skladateljstva osim godine »od {ume ne vidi drve}e«. Naprotiv, Erika Kr- ro|enja, Eva Sedak je posvetila pozornost »zlat- pan (koja je izradila i popis Papandopulovih nim pedesetim godinama« koje nagovije{taju djela koja su sada numerirana njezinim inicijal- gubitak estetskog jedinstva Europe traè}i u ima EK), kraj nje dobro upu}ena u cjelinu jednom njezinom dijelu revolucionarno inspiri- opusa, relevantno isti~e glavne zna~ajke toga rano stvarala{tvo kao pripadnost novim dru - glazbenog rukopisa i ostvare nja u kojima je Pa- {tveno–politi~kim okvirima. Traèno fun k cio- pandopulo stvarao svoj osobni glazbeni stil. Od nira nje glazbenog djela, osobito vokalno–instru- opusa 1 iz 1924. godine do posljed nje note mentalnog (naglasak je na odabiru teksta), nije 1999. godine rasprostire se neizmjerno bogatst- osobita inovacija novoga sustava vrijednosti. vo s oko 440 djela! Posebno zadiv ljuje kratka Tek osobni anga`man skladatelja podre|uje iz- konstatacija autorice da je skladatelj bio »stabi-

vanglazbenoj funkciji. Taj anga`man, gledano s lan u kvaliteti«. Skladaju}i s osnovnim »na~e - ZNANSTVENI SKUP S pozicije dnevno–politi~ke proizvodnje, autorica lom dobrog zvu~a nja«, a posjeduju}i i bogom- osvjet ljava na primjerima Ciprine Kantate o ~ov- danu nadarenost i neophodna stru~na znanja, jeku, Papandopulovih Legenda o drugu Titu i Papandopulo je nizao djelo za djelom naj~e{}e Brkanovi}eve opere Zlato Zadra. Neovisno o ponukan izravnim narud`bama izvo|a~a (u naj- pristaja nju uz ideolo{ke momente vremena i {irem smislu). Pa i onda kada je mogu}e utvrdi- prostora glazba ovih skladatelja svjedo~i o ti eventualne uzore (u tom smislu Erika Krpan njihovoj razli~itosti. Tako }e, iako ih je Cipra oz- navodi ru ske skladate lje Igora Stravin skog, na~io kao »skladate ljstvo brzih nota«, Papan- Sergeja Prokofjeva i Dmitrija [ostakovi~a) to je dopulovi skladate lj ski postupci ostaviti otvoren vi{e, u Papandopulovim neoklasicisti~kim par- titurama, podudarnost njegova podrijetla. Jer, kao {to je znano, on je objedinio pravoslavnu

vjeru sa zapadnoeuropskim okru`jem katoli~ke DAVOR HRVOJ vjere. Impozantnost ostav{tine Borisa Papan- Akademici u publici dopula, sje}a nja na njega i odjeci njegove lu- di~ke naravi u zapisanoj glazbi, iznimna mu- nja. Ali, vratimo se konkretnome. zadatak da »filolo{kom ekspertizom utvrde zikalnost i ma{tovitost zvukovnih obzora, kraj - Na simpoziju Generacija 1906. muzikolog Dali- stupa nj autenti~nosti partiturnoga zapisa i nja otvorenost i iz nje proiza{lo bogatstvo in- bor Davidovi} posvetio je pa`nju Glazbenoj po- svih naknadnih odstupa nja od njega«. U spiracije, sve su to, uz mno{tvo majstorskih etici Mila Cipre kroz prizmu skladbe Dje~ji prizori, kontekstu uvodnoga Jur~evi}evog iskaza tehni~kih zna~ajki koje rese Papandopulova muzikologinja Mirjana Siri{~evi} iscrpno je da je pro{lost nemogu}e mije njati i da je ostvare nja, razlozi za konstataciju kako se radi o obradila Ciprin Peti guda~ki kvartet, a akademik jedino mogu}e utjecati na budu}nost i samosvojnom i prepoznatljivom glazbenom Nik{a Gligo odabrao je temu Brkanovi}ev ovakav pristup ima svoje opravda nje, iako rukopisu. Da je tome tako potvr|uju generacije Ekvinocij izme|u glazbene drame i knjièvne opere. bi za rezultate simpozija posve}enoga Gen- interpreta koji uvijek s posebnom rado{}u Moèmo nedvojbeno re}i — barem ne{to. Jer, eraciji 1906. bilo svrsishodnije posve}ivanje poseù za maestrovim skladbama, kao i inozem- iako je iz ovih »dijelova za cjelinu« mogu}e pa`nje glazbi Ivana Brkanovi}a. ni izdava~i koji su objavili njegova djela, te, jed- i{~itati odre|ene zna~ajke barem Ciprina nako va`no, i slu{atelji koji ne {tede pljesak ka- I na kraju, ostaje pri~ekati objav ljiva nje glazbenog mi{lje nja, Brkanovi}u je bila posve - da se na programu na|e ostvarenje Borisa Pa- referata sa znanstvenoga skupa posve}ena }ena samo jedna prili~no rubna tema i o njemu pandopula. trolistu hrvat ske glazbe 20. sto lje}a. Kako kao skladatelju nije re~eno ni{ta relevantno. se radi o, ~injenicom fizi~kog odlaska Muzikologi nja Marija Bergamo krenula je Dalibor Davidovi} i Mirjana Siri{~evi} potvrdili skladatelja, dovr{enim autorskim opusima, DAVOR HRVOJ Tragom skladatelj skih pretpostavki za Hrvatsku su, prvi na jednoj ma njoj skladbi, a druga na predstavljene analize, kao u svim sli~nim Marija Bergamo misu, jo{ jedan referat posve}en skladate lju Ciprinom antologij skom djelu za guda~ki slu~ajevima, ulaze u mozaik za budu}e sin- Borisu Papandopulu. Na po~etno pitanje, odak- kvartet, da se radi o skladatelju koji u svojim teze. le mladom skladatelju tolika stabilnost (Hrvat - prostor djelima drugih »ideolo{kih« implikacija, postupcima rabi takozvane feti{ tonove. To su kakva su ve} i postojala u njegovoj ranijoj pro- ska misa skladana je 1938. godine, a praizvede- dukciji. na 1. travnja 1942. godine), Marija Bergamo sama odgovara konstatacijom da je Papandopu- Papandopulovi koncerti za glasovir i za violinu lo imao talent, kao primarnu genetsku osobinu, »Moje je da pi{em glazbu, a ne da filozofi- ijanist Dalibor Cikojevi} i Zagreba~ka filharmonija pod ravnanjem Pavla De{palja izveli su ram!« te zanatsku superiornost (dodali bismo da je ona 3. koncert za glasovir i orkestar (1959.) Borisa Papandopula 27. listopada u KD Vatroslava Ovaj lapidarni iskaz skladatelja Borisa Papan- proiza{la iz vrsne {kole Blagoja Berse iz koje su PLisinskog. Djelo je praizvedeno na 1. Muzi~kom biennalu Zagreb 1961. godine, nakon ~ega dopula prati gotovo 70 godina njegova bav lje nja iza{li i Brkanovi} i Cipra). Nada lje, Papandopu- je partitura izgub ljena. Suvremena se izvedba teme lji na rekonstrukciji partiture prema dionica- umjetno{}u zvukova. Pa ipak, on je i pisao o lo je trajno bio uvjeren da je estetika jo{ ma pohranjenima u arhivu Zagreba~ke filharmonije. Napomenimo da je Dalibor Cikojevi} snimio glazbi i glazbenicima, {to su radila i druga dva mogu}a, da je sustav normi koje zagovaraju lije- novi kompaktni disk s djelima za glasovir Borisa Papandopula koji je nedavno objavila diskograf - ska ku}a Orfej. skladate lja iz trolista Brkanovi}–Cipra–Papan- po u glazbi jo{ pouzdan. Uz analizu i kompara- dopulo, a o ~emu je referirala Sa nja Majer–Bo- ciju mise kao vrste koja dopu{ta otklone, a Jo{ jedan Papandopulov koncert izveden je 16. studenoga u istoj koncertnoj dvorani. Rije~ je o betko u prilogu Bi lje{ke o glazbenom spisate ljstvu jedan od njih je i odabrani primjer, Marija Berg- Koncertu za violinu i orkestar koji su interpretirali violinist Goran Kon~ar i Simfonijski orkestar Ivana Brkanovi}a, Mila Cipre i Borisa Papandop- amo je zak lju~ila da se u ovom slu~aju radi o HRT–a pod ravnanjem Nik{e Bareze. Koncert je prire|en u sklopu Majstorskoga ciklusa HRT–a. ula. U dobro prou~enoj odabranoj temi kojom neideologiziranom skladatelju koji identitet (M.[.) nalazi na Mediteranu i stvara autonomno i ZNANSTVENI SKUP cantus_12:cantus_12.qxd 11-Jul-07 8:32 PM Page 8

8 BROJ 141/142, PROSINAC 2006.

NOVA GLAZBENA @IVOST ZAGREBFESTA I GU@VA U LISINSKOM ESTIVALI Zagreb ponovno voli svoj festival Pi{e: Jure Ili}

Zagrebfest je ponovno uzbudio duhove, privukao publiku i glazbene zvijezde, a da Zagreb to zaslu`uje, mi{lje nja je ~ak i gradona~elnik Milan Bandi}.

no {to je zadnjih godina bilo neza- pripada umjetni~kom direktoru Hrvoju Hege- Kataleni}, Vlatka Grakali}, \ani Stipani~ev, glazbeni show kakav se jo{ moè vidjeti jedino mislivo, na iznena|enje mnogih, du{i}u. On je odlu~io publici predstaviti samo skupinaLUKHAS, Damir Po{a, Nevena Ere{, na talijan skoj televiziji, a mogao bi, eto, postati Opa ~ak i organizatora, Hrvatskoga 11 novih skladbi koje je ìri izabrao iz znatno Marko Tomasovi}, Ivana Trogrli} i Alen Vitaso- karakteristi~an i za Zagreb! dru{tva skladatelja i Cantusa d.o.o., do- ve}eg broja pjesama pristiglih na natje~aj. vi}. Oni su se ujedno natjecali za Nagradu godilo se 23. studenoga ispred KD Va- Glavni je kriterij bila ljepota pjesme, a ne ime Mnogima je tako|er bio zanimljiv nastup troslava Lisinskog netom prije po~etka autora ili izvo|a~a. vje~nog Zagrebfesta. Pred dvoranom su se pojavili tapkaro{i, nude}i skup lje ulaznice! Hegedu{i} i organizacij ski tim iz Cantusa d.o.o. Treba priznati, takvo se {to te{ko danas zamislili su spektakl kao svojevrstan podsjetnik moè vidjeti i na daleko razvikanijim na dosada{ nje Festivale, pri ~emu su popularni hrvat skim kulturnim priredbama. pjeva~i, velike zvijezde hrvatske estrade, pobjednici ranijih godina ili oni koji su ostavili neizbrisiv trag na Zagrebfestu, nastupali i potom predstav ljali ovogodi{ nje sudionike. Tako je ostvarena povezanost me|u gen- eracijama, ali i odli~na zabava za publiku, koja je prakti~no sudjelovala u dvostrukom programu. Uz uravno teèn scenarij An- drije Vrdo ljaka, {armantnu vo di - teljicu Ivanu [undov te odli~an Festival ski orkestar pod ravna - njem Nik{e Brato{a, na sceni su DAVOR HRVOJ

Razgovor s Josipom Lisac DAVOR HRVOJ Sudionici ovogodi{njeg Zagrebfesta u zavr{noj pjesmi Mo`da je upravo to najslikovitiji detalj po Hrvat skoga dru{tva skladate lja, a o pobjedniku Vlatke Grakali}, posljed nje pjeva~ice Srebrnih kojemu }e mnogi zapamtiti 53. izdanje Za- su ravnopravno odlu~ivali umjetni~ki ìri i pub- krila koja ìvi u [panjol skoj i nastupa s vlastit- grebfesta, jednoga od naj va`nijih i naj - lika. Tako se dogodilo da Zagrebfest ima dva om grupom. Posebno je srda~no pozdravljen i uglednijih hrvatskih festivala zabavne glaz - pobjednika, po prosudbi ìrija naj bo lji je bio Kemal Monteno, jedan od doajena estrade, ko- be, koji je, ~ini se, po~eo ìvjeti vi{e ne sa - Marko Tomasovi}, kojemu je Plaketu Hrvat- jemu je ào {to Zagrebfest ne traje vi{e dana mo od stare slave, ve} i posve novom mla- skoga dru{tva skladatelja uru~io Zrinko Tuti}, a kao nekada »jer su se tada pjeva~i mogli vi{e do{}u i ìvotno{}u. \ani Stipani~ev druìti«. Sli~no je bilo i s nastupima Petra

IVALI FESTIVALI F prema glasovima publike \ani Stipani~ev, koji Gra{e, Danijele Martinovi}, Giuliana, Josipe A da se te ve~eri u Lisinskom dogodilo je primio nov~anu nagradu od deset tisu}a ku- se izmjenjivali Giuliano, Arsen Dedi}, Petar Lisac i Mire Ungara te posebno Zorice Kondè ne{to iznimno mogli su potvrditi mnoge na. Bilo kako bilo, ve}ina se kriti~ara slaè da su Gra{o, Sa{a Jakeli}, Goran Karan, Zorica i Jasne Zloki}, koje uìvaju poseban status kod poznate i slavne osobe u publici. Uz pobijedile dvije najbo lje pjesme i odli~ne Kondà, Josipa Lisac, Danijela Martinovi}, Ke- zagreba~ke publike. Uru~uju}i nagradu publike gradona~elnika Zagreba Milana Bandi}a, izvedbe. Marko Tomasovi} rijetko nastupa kao mal Monteno, Miro Ungar i Jasna Zloki}, koji su \aniju Stipani~evu, pokrovitelj Festivala i glavnog ravnate lja Hrvat ske radiotelevizije pjeva~ (posljed nji put je nastupio 1999. na najavili jedanaest ovogodi{njih natjecatelja. Oni gradona~elnik Grada Zagreba Milan Bandi}, uz Mirka Gali}a, preko skladate lja Mi ljenka Chansonfestu), a skladbu koju je napisao s su uglavnom predstavili svoje nove pjesme, uz zahvalu Hrvoju Hegedu{i}u za organizaciju Prohaske i Zrinka Tuti}a, pjeva~a Mladena Emilijom Koki}, otpjevao je tek na molbu orga- izuzetak Mire Ungara. Podsjetimo da je Arsen rekao je da »Zagreb to zasluùje i Zagrebfest Burna}a i Zdenke Kova~i~ek pa do glazbe - nizatora. Drugi pobjednik, \ani Stipani~ev, pre- Dedi} na dosada{njim Festivalima sudjelovao ide da lje!«. î njenica da je Lisin ski bio prili~no nog menadèra Vladimira Miha ljeka Mihe, ma vlastitim rije~ima, nije ni sa njao o nagradi, sa ~ak 44 pjesme, a Josipa Lisac, primjerice, s ispu njen ~ak i na generalnoj probi, uz gu`vu na tu su se na{li i mnogi koji ìve od glazbe i premda mu je do{la kao {lag na kraju izvrsne se- jedanaest! glavnom koncertu, svjedo~i da se Zagreb za glazbu, ali i vjerna zagreba~ka publika zone u kojoj je objavio solo album, nastupa u stvarno zaèlio glazbenih spektakla i glamura. èljna lijepe pjesme i dobre zabave. Jedna od najva`nijih odlika Zagrebfesta jest traènom mjuziklu Briljantin , a nedavno je u Mo`da se, kako se nadaju i neki redoviti pratite - pjeva nje uìvo, uz orkestar, {to je danas uz »Komediji« odrào samostalni koncert. Prema mi{lje nju mnogih, glavnina zasluga lji zbivanja na hrvatskojestradi, ve} dogodine is- sveprisutne matrice prava rijetkost. Tako su svo- za vrhunsku razinu Zagrebfesta, kojom Festival su uìvo prenosili Radio Sljeme i HRT pred Lisin skog pojave i crveni tepisi za naj ve}e je pravo pjeva~ko umije}e i bez playbacka (!) doziva u sje}anje najbo lje festivalske dane, Plus. Reìser i scenarist bio je Andrija Vrdoljak, i istinske zvijezde doma}e glazbene scene. pokazali Marko Ja{ek, Sanda Popovi}, Josip koji je prijenos zamislio i ostvario kao dinami~ni Sadràjna stapanja guda~a i gitare u novoj Njiri}evoj Guda~ki kvartet Rucner u Kini skladbi JESEN U SEZONI uda~ki kvartet Rucner i gitarist Darko Petrinjak Susrete na ìcama za gitaru i guda~ki kvartet pripadnik najstarije, odràli su 9. studenoga u Pekin{koj koncertnoj dvo- GUDA^KOG ali jo{ uvijek vrlo aktivne generacije hrvat skih skladate lja, Grani koncert s djelima hrvat skih skladate lja Stjepana Nik{a Njiri}, skladao je 2005. na poticaj Kvarteta Rucner. [uleka, Emila Cossetta i Borisa Papandupula, a izveli su i Skladba je sastavljena od ~etiri sadràjna stavka koji tvore Kvartet za guda~e (KV 465) Wolfganga Amadeusa Mozarta. KVARTETA RUCNER zaokruènu cjelinu, a susreti iz naslova zapravo se odnose na Pi{e: Bojana Ple}a{ Kineska turneja ostvarena je na temelju Programa me|udr - glazbeni dijalog izme|u gitare i pojedinih guda~kih glazbala, àvne kulturne suradnje Ministarstva kulture RH i Ministar - e} ~etvrtu sezonu zaredom jedan od najaktivnijih odnosno cijeloga guda~kog kvarteta na samom kraju djela. Pre- stva kulture NR Kine. Pekin{kom koncertu prisustvovali su hrvat skih komornih sastava, Guda~ki kvartet Rucn- ludij nas tako uvodi u skladbu ìvim »razgovorom« gitare i dvi- Boris Veli}, veleposlanik Republike Hrvatske, du`nosnici Ver, odràva ciklus koncerata pod nazivom êtiri godi{- ju violina, gitara uz violu donosi zagasite tonske boje Elegije, a kine skog Ministarstva kulture, predstavnici kulturnog i nja doba. Uz povla~e nje usporednice izme|u koncertnog ùstri Capriccio s violon~elom, nakon iznenadnog tremola ostal- javnog ìvota grada Pekinga te predstavnici diplomat skoga ciklusa i cikli~ke izmjene godi{ njih doba kojom su ostvar- ih guda~a pretapa se u zavr{ni Rondo s reminiscencijama na zbo ra. U subotu, 10. studenoga, odràn je koncert u Shenyan- ili domi{ ljatu program sku koncepciju i privukli cije njene prethodne susrete, to jest stavke. Gitarist Darko Petrinjak i Gu- gu, glavnom gradu provincije Liaoning, a kineska turneja gostuju}e glazbenike, osobitost njihovih koncerata leì i u da~ki kvartet Rucner pruìli su nam vrlo smislenu i cjelovitu Kvarteta Rucner zavr{ila je koncertom 14. studenoga u gradu oboga}enju programa praizvedbama djela hrvatskih izvedbu ovoga ìvopisnog Njiri}eva ostvare nja, koje }e zasig- Tia njinu. (M.[.) skladate lja. urno i u budu}nosti na}i svoje mjesto na njihovu koncertnom repertoaru. Predstavlja nje novog CD–a i najava kineske turneje Jo{ jedan obol Papandopulovoj stogodi{njici ro|enja Violinistice Sidonija Lebar i Iva Kralj, violist Dragan Ruc- rema rije~ima S njeàne Rucner turneja je bila uspje{na ner i violon~elistica S njeàna Rucner odràli su svoj tre}i U nastavku ve~eri Kvartet Rucner i Darko Petri njak pridruìli i dobro organizirana, a publici su se od hrvat skih auto- ovogodi{nji koncert Jesen u dvorani Hrvat skoga glazbenog su se proslavi stote ob ljetnice ro|e nja Borisa Papandopula Pra posebno svidjeli Papandopulo i Cossetto. Dobro su prihva}eni i propagandni materijali koje su na{i glazbenici zavoda 11. listopada, ugostiv{i uglednoga gitarista Darka izvedbom njegova trostava~nog Kvarteta za gitaru, violinu, vio- ponijeli u tu daleku zem lju. Osim poklon paketa Turisti~ke Petrinjaka. Praizvedbu je te ve~eri doìvjela skladba Susreti lu i violon~elo. Tu su impresivnu skladbu, nastalu u samo osam zajednice Grada Zagreba, veliko su zanima nje izazvali na ìcama za gitaru i guda~ki kvartet Nik{e Njiri}a, uslije- dana u jesen 1977., izveli s podjednakim àrom kao i prije tri CD–ovi s djelima hrvat skih skladate lja, ne samo u izvedbi div{i nakon uvodnoga predstavlja nja novoga nosa~a zvuka godine, kada su ga zabiljeìli na svom nosa~u zvuka, ostvaru- Kvarteta Rucner, nego i drugih hrvat skih glazbenika, te zbir- ju}i kontrastne ugo|aje Balade, Meditacije i Tarantele. Guda~koga kvarteta Rucner pod nazivom Kad je kraj — ka nota HDS–a koja je sa zahvalno{}u uvr{tena u fakultet - po~etak i odavanja po~asti pokojnom Emilu Cossettu izved- Za kraj koncerta ~lanovi Guda~koga kvarteta Rucner odabrali sku biblioteku. U Kini su rijetka gostova nja hrvat skih umjetni- bom njegova folklorom nadahnuta Trija za violinu, violu i su opseàn Guda~ki kvartet u D–duru Cesara Francka, jedan od ka ozbi ljne glazbe, stoga je va`no da je Kvartet Rucner violon~elo. Upravo se ta skladba, uz one Stjepana [uleka,

vrhunaca njegova stvarala{tva, jo{ jednom potvrdiv{i svoju ovom turnejom probio led otvorivi{i mogu}nost da lj nje ME\UNARODNI USPJESI Nik{e Njiri}a i Sanje Drakuli}, na{la na njihovu najnovijem vje{tinu ovladavanja raznovrsnim stilskim zahtjevima i zavidnu surad nje. (V.P.) KONCERTNA SEZONA FESTIVALI FEST diskograf skom izdanju. Hrvatsko glazbeno stvarala{tvo up- razinu suradnje. ravo su predstavili i kineskoj publici na gostovanju u toj dalekoisto~noj zemlji. cantus_12:cantus_12.qxd 11-Jul-07 8:32 PM Page 9

BROJ 141/142, PROSINAC 2006. 9 MANIJAKALNO ZALJUBLJENI RIZNIÂR Hrvatska glazba i glazbenici u [vedskoj Drugo izdanje Festivala hrvatske glazbe u Be~u ani hrvatske glazbe u [vedskoj, odràni od Pi{e: Davor Merka{ 23. rujna do 7. listopada, organizirani u Dsuradnji [vedske koncertne uprave, Min- ri~a o rizni~aru koji je gotovo iz glazbene povijesti, pri ra sko{noj istarstva kulture Republike Hrvat ske, Grada Za- manijakalno za ljub ljen u svoje Pala~i Lobkowitz miris aristokrat - greba i hrvatskog Veleposlanstva u [vedskoj, sasto- Pblago, svijetu malo poznato, pa skih salona Salzburga i Dubrovnika jali su se od gostova nja Cantus Ansambla, Hrvat - ga, uvjeren u njegovu veliku vrijednost, raspr{ili su mladi dirigent skoga baroknog ansambla i HGM jazz orkestra Za- opsesivno poku{ava izloìti, u njegovoj Domeniko Bri{ki, pijanist Hrvoje greb. U dvanaest {ved skih gradova izveli su djela ljepoti uìvati i dijeliti je s drugima, do- Jugovi} i Hrvat ski komorni or - hrvatskih i svjetskih skladatelja, {to je dosad naj- bra je metafora za razumijevanje isho- kestar, a fine ~estice zraka ispod ve}a promid`ba hrvat skih skladate lja i izvo|a~a u di{nog impulsa i same misije Festivala svodova monumentalne be~ke sjevernoj Europi. Hrvat sku suvremenu produkciju hrvat ske glazbe u Be~u. U iznimno Schubertove crkve (Schuber tkir- na ~etiri je koncerta predstavio Cantus Ansambl, teàk pothvat — sve ono najbo lje iz che) u zvuku orgulja virtuoznog Dialogos u be~koj crkvi Am Hof dok je njihov umjetni~ki vodite lj Berislav [ipu{ tisu}godi{nje povijesti hrvatske glazbe Alena Kopunovi}a Legetina zati- odrào i dva predava nja o hrvat skoj glazbi 20. i 21. »izloìti« u jednoj od najve}ih svjetskih trale su i kroz harmoni~nost skladbi su divne hrvat ske popijevke K. Odaka, A. sto lje}a. HGM jazz orkestar Zagreb pod umjet- metropola glazbe, austrijskoj prijestolni- Hrvata F. Dugana i A. Vidakovi}a. U Pala~i Markovi}a, J. Hatzea i D. Peja~evi}. ni~kim vodstvom Sigija Feigla, izveo je jazz stan- ci Be~u — drugu godinu zaredom s Eschenbach briljirao je ansambl festivala darde i djela hrvatskih jazz skladatelja. Mani- prili~no opipljivim uspjehom upustio se Strings only!, formacije ~elista poznatije pod Jedan od vrhunaca Festivala bio je nedvo- festacija je dio opse`nijega projekta Glazbene veze jo{ jednom Muzi~ki informativni centar imenom Cellomania, ina~e originalnog »izu- jbeno i nastup Cantus Ansambla u Schön- koji }e se nastaviti u travnju 2007. gostovanjima Koncertne direkcije Zagreb i Udruè- ma« lucidnog Valtera De{palja, izvedbama berg Centru, be~kom Carnegie Hallu su- {vedskih umjetnika na 24. Muzi~kom biennalu Za- nje za unaprije|e njehrvat ske glazbe iz skladbi R. Matza, I. Kuljeri}a i H. Villa Lo- vremene glazbe. Uz Merlin Ensemble greb. (M.[.) Be~a. Tako je, u vi{e od mjesec i pol bosa, a par dana nakon njih i Hrvat ski Wien, s kojim Cantus povezuje sada ve} dana, hrvat ska umjetnostpredstav ljena barokni ansambl uz goste iz Austrije, vi{egodi{nja iznimno uspje{na suradnja, na trinaest koncerata kroz cijeli spektar blok–flautisticu Sabine Federspieler i teor- hrvatski je ansambl nastupio uz vokalne glazbenih vrsta, od klasi~ne preko jazza bista Hermanna Platzera. Skladbe ob - soliste Antonelu Malis Hodì}, Ivanu i izvorne tradicijske glazbe. Na Festi- ljetni~ara B. Papandopula i I. Brkanovi}a te Kladarin i Berislava Pu{kari}a. Na koncertu, valu, koji se odràvao pod visokim D. Peja~evi} i F. Schuberta bravurozno su koji je odisao ozra~jem nepotpisana hom- pokrovite ljstvom predsjednika Repub- predstavili An|elko Krpan i Nada Majnari}, magea velikim hrvat skim skladate ljima B. like Stjepana Mesi}a i dràvnog tajnika a uz pomo} lihten{tajnske Zaklade Musik Papandopulu i M. Cipri, izvo|ena su, za umjetnost i medije Republike Aus- und Jugend (umjetni~ki ravnatelj zaklade je dakako, i majstorska djela Arnolda Schön- trije Franza Moraka, a uz veliku Draèn Domjani}) u Be~u su se, u im- berga. Na svojemu be~kom koncertu Can- podr{ku Ministarstva kulture i Min- pozantnoj neogoti~koj dvorani Akademske tusovci su odu{evili preciznom izvedbom istarstva va nj skih poslova i europ skih gimnazije, predstavili »hrvatski wunderkin- jedne od prvih Schönbergovih dodekafon- integracija Republike Hrvat ske te di«. Jazz koncerte u kultnom be~kom jazz skih sklabi — Serenadom za basbariton i ko- sudjelova nje cijelog niza austrij skih in- klubu Porgy & Bess ~ak su i komentatore morni ansambl op. 24. U toj skladbi, njenim stitucija, u elitnim koncertnim prostori- dnevnih novina Die Presse potakli na izjavu ton skim »lancima«, generiranima neumo - ma predstav ljen je niz vrsnih hrvat skih »da u Hrvat skoj postoji izvrstan jazz big ljivom logikom 12–ton ske tehnike, osim ansambala i interpreta uz cijelu galeriju band«. S izvanrednim uspjehom tamo su zanat ske perfekcije, Cantus se kroz koncen- trirano glazbovanje, do zuba oboruàn zanat - skladatelja. Duh prastarih glagolja{kih nastupili HGM jazz orkestar Zagreb, Elvis DAVOR HRVOJ skim umije}em svojih ~lanova, posvetio i

E\UNARODNI USPJESI ME\UNARODNI napjeva s hrvat skoga juga i primorja Stani} Group te Zagreb Jazz Portrait. Izvor- HGM jazz orkestar Zagreb utkanih u glazbeno tkivo Tondalove viz- nu narodnu glazbu iz cijeloga svijeta na do- traènju na prvi pogled skrivenih glazbenih ije u be~koj crkvi Am Hof prizivao je bar je, »gradi{}an ski na~in« u okvirima Fes- impulsa, dopiru}i duboko u sr` skladbe i ra- pari{ki ansambl Dialogos koji vodi tivala, ponudio ansambl neobi~na imena zotkrivaju}i ljepotu njezine utrobe, a sve to Nagrade mladim medijevalistica svjet skog formata Kata- Far{ejstu, a Ivana Kladarin, Valentina Fi - uz plamte}u strast istin skih muzikanata u guda~ima rina Liv ljani}; u ozra~ju dvorane Eroica, ja~ko i Helena Luci} uz pratnju Maria ôpo- naj bo ljem smislu rije~i. vojica studenata Muzi~ke akademije u Za- koja je bremenita velikim doga|a njima ra ra sko{nim pjeva~kim umije}em oìvjele grebu, Marco Graziani i Marin Maras, os- ODNI USPJESI ME\UNARODNI Dvojili su drugu i tre}u nagradu na Me|unarodnom festivalu guda~a u Akadem skom Hrvatska glazba na be~kom maratonu hrvatskih wunderkinda glazbenom u~ili{tu pri Konzervatoriju âjkovski u Pi{e: Bojana Ple}a{ Moskvi. Rije~anin Marco Graziani student je druge, a Dubrov~anin Marin Maras prve godine, obojica u sklopu Festivala hrvat ske glazbe u Be~u u ìvopisnoj Beethovenovoj dvorani Akadem ske gimnazije, ~iji je u~enik svojedobno bio i klasi prof. Leonida Sorokova. Na natjecanju su Franz Schubert, 6. studenoga odràn je koncertni maraton mladih nadarenih hrvat skih glazbenika. Koncert u organizaciji Muzi~kog nastupila ~etrdesetdva mlada guda~a iz Rusije, Uinformativnog centra Koncertne direkcije Zagreb uprili~en je pod visokim pokrovite ljstvom predsjednika RH Stjepana Mesi}a i dràvno- ga tajnika za umjetnost i medije Republike Austrije Franza Moraka, a uz potporu Zaklade Musik und Jugend iz Liechtensteina i njezina um- Rumu nj ske, Azerbajdàna, Kirgistana, Ju`ne Kore- jetni~kog direktora Draèna Domjani}a. je, Austrije i Hrvat ske, a prva nagrada pripala je Ruski nji Veri Lopatinoj. (M.[.)

evetnaest mladih glazbenika, tuoz, desetogodi{ nji Viktor Jugovi} iz Be~a, turnino Boìdara Kunca. Energi~ni dvadese- od desetogodi{ njaka do dvade- s uvjerljivo odsviranom, za njegovu dob vrlo togodi{nji pijanist Bruno Vlahek s osobitim Dsetogodi{njaka, izveli su, u zahtjevnom, 1. studijom za glasovir Borisa Pa- je poletom izveo vlastitu ritmi~nu Jazz–Toc- duhu teme ljne namjere Festivala, pandopula. Dubrova~ka violinistica \ana catu. Pos ljed nji dio koncertnog maratona u skladbu iz standardnoga koncertnog Kahriman uz klavirsku pratnju Matee Leko Be~u, otvorili su dojmljivom suradnjom ovo- Kina se mora odlu~nije repertoara i jedno djelo hrvat ske pokazala je osobit senzibilitet u oblikova nju godi{ nji pobjednici Tribine Darko Luki}, vio- glazbene literature. Tijekom ~etvero- glazbenih zamisli lirskoga Dalmatinskog lon~elistica Kajana Pa~ko i pijanist Dino boriti protiv piratstva satne koncertne ve~eri pruìli su svo- capriccia suvremena dubrova~kog skladate lja Kalebota u efektnoj Rapsodiji concertante ao {to se Hrvat ska bori s poja~anim pirat- jevrstan presjek hrvatskoga glazbenog Pere [i{e. Slijedio je nastup ~etrnaestogodi{- Borisa Papandopula, vrijednom ostvarenju stvom, isti problem kr{e nja autor skih prava di- stvarala{tva od Ferde Livadi}a i Dore njeg pijanista Petra Klasana koji se izvedba- hrvat skoga glazbenog stva rala{tva. Slijed us- Kjele mnoge zem lje svijeta. Zahtjev EU–a za Peja~evi} do suvremenih skladate lja ma Toccate, ~este repertoarne skladbe Brune pje{nih mladih glazbenika nastavili su sve stroìm mjerama protiv piratstva poslan je na jugois- Ive Josipovi}a i Sanje Drakuli}. Koncert Bjelin skog potvrdio kao istin ska mlada nada. traènija dvadeset~etverogodi{nja sopranisti- to~nu stranu svijeta, u prenapu~enu Kinu koja se su ljupkom izvedbom Canzonette Dore Isto se moè re}i i za dvije godine stariju ca Marija Kuhar i pijanist Mario [o{a emo- nalazi na ~etvrtom mjestu top–liste naj ve}ih dobav - Peja~evi} otvorili brat i sestra Domjani} flautisticu Laticu Cameron, glazbenicu ne- tivnom i vrlo uvjer ljivom izvedbom senti- lja~a piratskih CD–ova, kaseta i DVD–ova, opskrb- iz Liechtensteina — devetogodi{ nja vi- upitnih svira~kih sposobnosti koja se pod- mentalne pjesme Suzi Josipa Hatzea. Zab- ljuju}i tako nelegalnim digitalnim sadràjima cijelu olinistica Sara i jedanaestogodi{ nji pi- jednako dobro snalazi u izvedbama stan- listala su i dvojica pijanista — Zoran Veli} s Europu. Prva tri mjesta pripadaju Tajlandu, Maleziji i Pakistanu. Zbog tih zabrinjavaju}ih ~injenica, EU je janist Andreas, koji se potvrdio i kao dardnog i suvremenog repertoara. Tako je uz Nokturnom u fis–molu Ferde Livadi}a te Ja- zatraìla od Kine da s ve}im naporima i trudom spretan solist u izvedbama zaigrane klavir sku prat nju Maria [o{e uvjer ljivo vor Bra~i} u osobito dojmljivom ostvarenju poti~e smanje nje piratstva i krivotvorenja u svojoj skladbe Ogledalce Sa nje Drakuli}. Publi- izvela dinami~nu skladbu Igora Kuljeri}a Preludij i Fuga — fantazija (Hommage à zemlji. Ukoliko ne do|e do èljenih promjena, suo~iti ci se predstavio jo{ jedan maleni vir- Canto e danza. U drugome dijelu ve~eri, u Bach) Davorina Kempfa. Gostovanje }e se s o{trim trgovinskim sankcijama. Peter Man- izvedbi meditativnog ostvare nja izvrsnih mladih hrvatskih glazbenika u Be~u delson, ~lan Sektora Europske unije za trgovinu, @alobni pjev Ive Josipovi}a do zak lju~io je improvizacijom na skladbu otkrio je da novu strategiju EU–a prema Kini ~ini punog su izraàja do{li odm- Duduki za sopran–saksofon solo Gabriela novonastali dokument nazvan Bliskiji suradnici, ve}e jerenost i samozatajni umjet- Erkoreke istin ski virtuoz na saksofonu Gor- odgovornosti — Politi~ki dokument o trgovini i inves- ni~ki senzibilitet violinistice dan Tudor, prethodno odsvirav{i skladbu ticijama izme|u EU–a i Kine: Konkurentnost i part- Anamarije Mili}. Osobitu ugo- Domanda senza risposta za saksofon i klavir nerstvo. Naziv ovoga va`nog dokumenta dokazuje èljeni odnos EU–a i Kine u budu}nosti. Prihva}anje |ajnost Josipovi}eva sklada te lj - Petra Bergama uz klavir sku prat nju Maria ve}e odgovornosti Kine za autorsko–pravnom za{tit- skog izri~aja u skladbi Diabolez- [o{e. om ne}e rezultirati o{trim sankcijama EU–a i za izvrsno je interpretirala de- njezinom obra}anju Svjetskoj trgovinskoj organizaciji vetnaestogodi{nja pijanistica Entuzijazam, mladena~ki àr i svjeìna pristupa izvedbi u kombinaciji s izraènim um- (WTO). Provode}i borbu za prava nad intelektualnim Mia Miljkovi}, studentica ~etvr - vlasni{tvom, EU je ovaj put na prioritetno mjesto jetni~kim senzibilitetom i svira~kim sposob- te godine klavira na zagreba~koj stavila Kinu koja }e morati nadopuniti svoje obveze Muzi~koj akademiji. Primjer nostima nepogre{iva su formula za uspjeh prema WTO–u i obvezati se na pravi~nu dalj nju tr- uigranog komornog muzicira nja koju sudionici ovoga hvalevrijednog projek- govinu. Sve zemlje diljem Europe i svijeta, pa tako i pruìle su sestre Zita i Nadia ta nesumnjivo posjeduju. Treba im samo Hrvatska, morat }e u~iti na ovom primjeru i poduzeti dati priliku jer je uistinu zasluùju. ve}e napore u borbi protiv piratstva. (A.K.) ME\UNARODNI USPJESI M Varga izvev{i kolo ri sti~ni Not- ZAMP ME\UNARODNI USPJESI ME\UNAR Hrvat ski wunderkindi u Be~u cantus_12:cantus_12.qxd 11-Jul-07 8:32 PM Page 10

10 BROJ 141/142, PROSINAC 2006. 11. PO@E[KE ORGULJA[KE VEÊRI Ob ljetnica Mu{kog MLADI FESTIVAL S MLADIM GLAZBENICIMA vokalnog Pi{e: Helena Novak ansambla ro{le je godine sve~ano obi ljeèna deseta ob ljetnica osnutka Poè{kih orgu lja{kih ve~eri. Jedanaeste Poè{ke orgu lja{ke ve~eri i prigodni program o blagdanu sv. Terezije Avil ske, za{titnice grada Poège i poè{ke Katedrale, odràne su — kao i prethodnih godina VIJESTI I. G. Kova~i} P— uo~i njezina blagdana. Festival je bio i prigoda da se na sve~aniji na~in proslavi deseta ob ljetnica uspostave Poè{ke bi skupije i LI FESTIVALI povodu 50. ob ljetnice djelova nja Mu{kog re|e nja njezina prvog bi skupa. Ciklus od pet glazbenih ve~eri, pod pokrovite ljstvom Ministarstva kulture te u organizaciji Grada Poège i vokalnog ansambla Ivan Goran Kova~i} 16. je Poè{ke bi skupije, zapo~eo je 27. rujna 2006. na dan uspostave Poè{ke bi skupije, a zavr{io je sve~anim ve~er njim hvalama 14. listopada. Ustudenoga u zagreba~koj Crkvi sv. Blaà Otvore nje Ve~eri te njihova zavr{nica odvijale su se u Katedrali sv. Terezije Avil ske, dok su preostala tri koncerta odràna u Crkvi sv. Lovre. odràn sve~ani koncert i promocija novog CD–a. Ansambl je 1956. kao ogranak Akadem skog zbora SKUD–a Ivan Goran Kova~i} osnovao Du{an Pra{e lj, najprije kao oktet, a kasnije kao vokalno–instrumen- talni sastav. Od 1964. djeluje kao samostalna sekcija Dru{tva. Nakon Pra{e lja vodili su ga Adalbert Markovi}, Vinko Glasnovi}, Zdravko Vitkovi}, Ivo An- droja, Dinko Fio, Vladimir Babu{, Marijan Krajna i Boìdar Galli, a danas ga vodi Josip Nalis. Na programu koncerta bile su i skladbe Pra skozorje moga grada Adalberta Markovi}a, Psalam 119. iz ofertorija Is- povjem se Krste Odaka, Galiotova pesan Zlatka Kame- njarina, Koùlec Borisa Krnica, Magarac, otac i sin Jakova Gotovca te niz obrada narodnih i klapskih pjesama. (M.[.)

MUP–ov seminar u istar skom Valban- donu starsko mjesto Valbandon po~etkom listopada bilo je doma}in sastanka pet zema lja Europe koje je or- Iganiziralo Ministarstvo unutar njih poslova. Od 3. do 6. listopada posjetili su ga gosti iz Engle ske, Sloveni- je, Srbije te Bosne i Hercegovine kako bi zajedno s hrvat skim predstavnicima raspravili o za{titi prava vezanih uz industrij sko vlasni{tvo (patenti, ìgovi, industrij ski dizajn i sli~no) i autor skom pravu vezanom Dobra posje}enost ovogodi{ njih POV uz ra~unalne programe (audiovizualna i glazbena vogodi{ nju su slavon sku manifestaci- tusa i Benedictusa), unutar kojega se is- djela). Seminar ski dio posve}en glazbenim djelima ju sakralne i klasi~ne glazbe otvorili prepli}u gregorijan ski koral, talijan ski ra- sastojao se od predava nja u organizaciji Hrvat ske di - Opoè{ki glazbenici predstaviv{i neke nobarokni splet G. Frescobaldija, G. skograf ske udruge, a gostuju}i predava~ Numit Ali iz od izvedbenih snaga grada: Zbor Crkve sv. Gabriellija i C. Monteverdija te — na- Engle ske naglasio je borbu protiv neovla{tene razm- Lovre, HKUD »Vijenac«, Brass quintet Pan- cionalnoj muzikologiji i izvedbenoj sceni jene glazbenih djela kroz p2p sustav. Predstavnici dur, niz solista (Lucija Zovko, flauta, Bruno najzanim ljiviji — Laudate Dominum HDS ZAMP–a, Lordan Ljubenkov, Stribor Jur~i} i Pavle Fellner, govorili su o temi pod naslovom Prak- Gro{i}, rog, Vjekoslav Hude~ek, bas, so- Tomasa Cecchinija kao introitus, Canite et ti~na autor sko–pravna pita nja vezana uz kori{te nje pranistice Draènka Maji}, Marija Milin- psalite Ivana Luka~i}a kao psalam te dùboksa i medija za privatno kopira nje. Odvjetnik kovi}, Ana Ticl i Tomislav Juri}, orgu lje) te njegov Panis angelicus u svojstvu commu- Fellner dao je nekoliko bitnih napomena u vezi sud - Alena Kopunovi}a Legetina u ulozi dirigen- nia. Zastupljenost ponajbo ljih glazbenih skog procesuira nja predmeta vezanih uz dùbokse i ta i orgu lja{a. Poè{koj se publici 8. listopada stranica hrvat skoga ranog baroka, osobito privatno kopira nje. Istaknuo je da raspolaè velikim predstavio Trio Vallis Aurea u sastavu Dario onih iz Sacrae Cantiones, ~ija skladatelj - ZAMP VIJESTI brojem sud skih presuda iz ovoga podru~ja te da mu Te skera (truba), Va nja Lisjak (trombon) i sko–tehni~ka kvaliteta nimalo ne zaosta- se pripadnici policije mogu obratiti èle li koristiti te Alen Kopunovi} Legetin (orgu lje), a idu}ega je za suvremenim venecijanskim ina~ica- FESTIVALI FESTIVA presude radi kvalitetnije autor sko–pravne za{tite u dana, 9. listopada, orgulja{ki solisti~ki kon- ma stile moderno i stile misto, daje naslutiti budu}im postupcima. Pravnici Ljubenkov i Jur~i} cert odrào je Ante Kne{aurek. Pretposljed - da hrvat ska rana glazba sve vi{e postaje obratili su pozornost na dùbokse. Upozorili su da se radi o kori{te nju glazbe kod kojega je potrebno pod- nje ve~eri manifestacije, 12. listopada, nas- dijelom doma}ih izvo|a~kih programa iz- miriti dvije naknade: za reprodukciju na hard disk tupili su Solisti sv. Marka pod umjetni~kim van specijalisti~kih krugova glavnoga gra- dùboksa i za javno priop}ava nje fiksiranoga djela. vodstvom Tomislava Fa~inija uz orgu lja{ku da i Vara`dinskih baroknih ve~eri kao pri- Rasprav ljalo se i o ulozi Udruge prire|iva~a zabavnih pratnju Alena Kopunovi}a Legetina. Festival marnog i medij ski naj eksponiranijeg fes- igara prilikom naplate naknada za reprodukciju i o je kulminirao u predve~erje Blagdana sv. tivala (hrvatske) barokne glazbe. provo|e nju vezanoga sustava kroz izdava nje certifika- Terezije Avil ske 14. listopada, kada su ta i hologram skih markica kao dokaza o podmire nju sve~ane vesperae — ve~ernje hvale — izveli Pleter gregorijanike i doma}ih himana Plakat XI. Poè{kih orgu lja{kih ve~eri naknade. Izlaga~i su se osvrnuli i na granice privatno- Katedralni zbor i Alen Kopunovi} Legetin, ga kopira nja. Objasnili su ovu pojavu kroz analizu Sve~ane vesperae od pro{le su godine uk- godine nastupio na ~ak ~etiri koncerta, ponovno kao dirigent i orgulja{, dok je lju~ene u program Ve~eri. Za razliku od me|u njima i na onom sa Solistima sv. zakon skih okvira ustroja i povijesti sustava te brojne liturgijsku molitvu (umjesto poè{koga bi- prakti~ne primjere razgrani~e nja privatnog i vlastitog prethodnoga koncerta kojemu nije bio ci lj Marka, uspje{no zamijeniv{i najav ljenog od javnog i komercijalnog karaktera i skori{tava nja skupa msgr. dr. Antuna [kvor~evi}a) predvo- pratiti liturgijske misnetekstove odre|enoga orgu lja{a Pavu Ma{i}a. Iako u sku~enim autorskih djela. Seminar je bio velik korak u postiza - dio ùpnik @upe sv. Terezije Avilske, Matija blagdana, ve~er nje hvale nisu bile opona{a nje izvo|a~kim uvjetima, osobito u pogledu nju ravnoteè za{tite autor skih i srodnih prava izme|u Jurakovi}. liturgije, ve} glazbeno–molitveni realitet un- kvalitete obje »kra ljice instrumenata« u Hrvat ske i ostalih zema lja Europe. (Ana Kra lj) utar autenti~nog izvedbenog konteksta, u Katedrali i Crkvi sv. Lovre, visoka izved- Hrvatski barok izvan Zagreba i Vara`dina kojemu su se s obveznom gregorijanskom bena razina svih koncerata zasluìla je Na prvom koncertu vi{eslojnost programa okosnicom izmjenjivali napjevi ponajvi{e naj toplije pohvale. o~itovala se ravnoteòm svjetovnog i hrvatskihskladate lja. Nakon Jeli}evog po~e- sakralnog. Ovdje, svakako, valja naglasiti tnog odziva Domine ad adiuvandum uslijedili Eppur si muove Lordan Ljubenkov: »Ve} godinama sura|ujemo zastup ljenost hrvat skih skladate lja u nekima su himni i antifone T. Fosi}, A. Kopunovi}a Poè{ke orgu lja{ke ve~eri naj av ljuju s MUP–om i na{a surad nja svakim danom dobi- od kapitalnih djela hrvat ske glazbene Legetina, M. Le{}ana, L. Reficea i M. Asi}a, va na kvaliteti i me|usobnom povjerenju. Semi- pobolj{a nje izvo|a~kih okolnosti. U pro- sakralne ba{tine, poput latin skogofertorija prate}i propisani ~asoslov ve~er nje svet ko vi - cesu nastanka nalaze se budu}e orgu lje narom u Valbandonu napravljen je jo{ jedan ko- Cum invocarem V. Lisin skog, moteta na ne {pa njol ske svetice i misti~arke sv. Terezi- rak naprijed. Izme|u ostaloga, u skoro planiramo poè{ke Katedrale, ~ijih bi 3 manuala i staroslavenskom jeziku Svr{i stopi moje K. je Avil ske, u ~ijem je sudjelova nju — prate}i 40 registara do idu}e jeseni i novih zajedni~kim snagama krenuti u obilazak ugostite - Odaka, Divan Bog A. Klobu~ara te pu~ko–ar - dodatne tekstove — i publika mogla (teoret - lj skih i drugih objekata radi provjere zakon ski is- Ve~eri trebala izgraditi tvrtka Eisen- hai~nih slojeva u zbor skoj skladbi Zdrava De- ski gledano) glazbeno participirati. barth–Passau. Rekli bismo, Eppur si pravnog kori{tenja glazbe putem dùboksa.« vica M. Le{}ana. Unato~ financij skim pote{ko}ama ùpanije, muove, i to u pozitivnom smjeru, jer bi Koncerti Trija Vallis Aurea i Ante Kne{aure- umjetni~ki ravnate lj Poè{kih orgu lja{kih time Hrvatska dobila jedne od ka poè{koj su publici podarili djela europ - ve~eri, katedralni zborovo|a i orgulja{ Alen reprezentativnijih orgu lja. Ovogodi{nji skoga koncertnog repertoara, ponaj vi{e onog Kopunovi} Legetin, za ovaj je festival anga - je festival bio medij ski nedovo ljno baroknog, zaobilaze}i slu{ate lj sku eksk lu ziv - ìrao ponaj bo lje doma}e izvo|a~e, prete`no popra}en i u samoj Poègi, a {iru propa- nost, ali i hrvat sku glazbenu ba{tinu. Solisti po è{ke soliste i ~lanove ve}ih zbor skih iz- gandu ne treba ni spomi njati, jer je go- sv. Marka i njihov dirigent Tomislav Fa~ini vo|a~kih tijela. U~enici poè{ke Sred nje tovo nije ni bilo. Slabu posje}enost nek- svoj su koncert teme ljili na osobnom umjet- glazbene {kole, studenti glazbe, profesori ih glazbenih doga|anja najlak{e je ni~kom oblikova nju misnog oblika koji slije- glazbe i amateri okup ljaju se oko njega kao obja{ njavati neprosvije}eno{}u i nedi obred svete mise, od uvodnog orgulja{kog orgulja{a i zborovo|e triju poè{kih zborova dostatkom lokalnih (ne)posjetitelja, te praeludiuma do ra sko{nog venecijan skog (Zbora Crkve sv. Lovre, Katedralnog zbora te time sebe li{iti odgovornosti. U svakom zborsko–orgu lja{kog conclusiuma uz okosnicu HKUD–a »Vijenac«). Angaìrano{}u tolikog slu~aju, Poè{ke orgulja{ke ve~eri A.D. ordinariuma Missae u koji su umetnuti di- broja izvo|a~a, Poèga se predstav lja kao re- 2006 pokazale su da angaìrani duh jelovi misnog propriuma. Interpretacij- gionalno glazbeno sredi{te, koje i izvan ovog mladih glazbenika moè prebroditi sko–slu{ate lj ska poticajnost glazbenoga pro- festivala ne dopu{ta kulturno potonu}e gra- mnogo toga, pa i na{ zajedni~ki nemar. grama ostvarena je ordinariumom Palestrinine da u sivilo nezainteresiranosti, za {to je za- Missae Papae Marcelli u stile antico (bez Sanc- sluàn upravo Kopunovi} Legetin. Ove je FESTIVALI ZAMP cantus_12:cantus_12.qxd 11-Jul-07 8:32 PM Page 11

BROJ 141/142, PROSINAC 2006. 11 U Maloj dvorani Vatroslava Lisinskog odr`ani 16. Me|unarodni dani jazza Antun Tomislav [aban vlastiti opus

»obojio« Miami latino zvukom TNICE Pi{e: Ivica @upan

vogodi{nji 16. Me|unarod- Name Feature, Viena–Miami Conexion i di}, koji se zad njih godina pokazao ni dani jazza, koji su u Maestral. Skladate lj je aran`mane kompatibilnim suradnikom. Sviraju}i Ouobi~aje no uzornoj organi- napisao u latino formama, to~nije ma- Igrecove i [ercarove skladbe koje }e zaciji Hrvat skoga dru{tva skladate - hom u Miami latino jazz stilu, a upravo se na}i na njihovu novom albumu lja i Koncertne dvorane Vatroslava se u Miamiju djelomice {kolovao, gdje Dan, dva u izdanju Cantusa, obiljeìli Lisin skog odràni od 24. do 27. je upoznao neke od glazbenika koji su petnaestu obljetnicu uspje{na listopada u Maloj dvorani, zami{ - su prethodne ve~eri nastupili u Berro - djelova nja. Publiku je motivirani sas- Nello Milotti i glazbenici ljeni su kao spoj vrhun ski etablira - inu sastavu. tav odu{evio zrelim i nijansiranim nih umjetnika i glazbenika koji tek izvedbama s efektnim i ekspresivnim [aban je visokoprofesionalno, zapravo, Skup Iz istarske glazbene riznice posve}en Nellu dolaze. Namjeravalo se tako|er solima svih ~lanova, uklju~uju}i i maestralno uigrav{i orkestar, skrbio o stil ski pokriti raspon od solisti~ko- obrade narodnih skladbi, za {to se Milottiju u povodu 80. ro|endana doslovce svakom deta lju aran`mana, a ga (kontrabas solo) koncerta do big kvartet specijalizirao. u svakom je trenutku izvedbe uspije- banda, a naj vi{e }e ostati zabi lje è - vao posti}i dinamiku i kolorit Miami ni po nastupu Ignacia Berroe, slav- Ve} godinama Me|unarodni dani jaz- sounda za kakvim je naj vi{e teìo. za sustavno predstav ljaju europ sku Proìvljene noga ameri~kog bub njara i udara - Tako je, primjerice, u orkestar spora- ljka {a podrijetlom iz Havane. Me - jazz scenu, posebice mla|e ali afirmi- di~no uvodio petu trubu (Tomislav |utim, manje }e nam u sje}anju os- rane glazbenike i skupine {irokoga Ruk lji}) i tubu (Vedran Ruk lji}) te, stilskog raspona. Ove su godine gosto- interpretacije tati nastup {to ga je odrào sa svo- èle}i {to autenti~nije predstaviti opus jim kvartetom, a vi{e zavr{na fes - vala dva sastava koji su u svojim usmjeren na latino stil, vi{e udara - tival ska ve~er na kojoj je nastupio dràvama progla{eni naj bo ljima: dan - ljka{a, pa smo, izme|u ostaloga, uìva - ski free jazz sastav Ander skov Acci- Milottijevih kao gost Big Banda HRT–a. Izved- li i u atraktivnim per ku sio nis ti~kim bom je ravnao Antun Tomislav dent, koji njeguje slobodne forme, i dionicama Berroe, Borne [ercara, Hr - [aban, skladatelj, kojemuje Berro- {vedski Fabian Kallerdahl Galore, ko- voja Rup~i}a i Sa{e Wozdeckog. ji je {irio poprili~no hladne vibracije, skladbi in zagreba~ki boravak bio prilika za Pi{e: Lovorka Ruck FESTIVALI ali jo{ vi{e moldav ski etno–jazz Tri - predstavlja nje vlastitih skladatelj - Skladate ljev je entuzijazam motivirao gom Ensemble, sastavljen od ~etvo ri - skih postignu}a — priredio je nove soliste koji su se iskazali, poput Davo- ce multiinstrumentalista, virtuoza koji aran`mane svojih poznatih skladbi ra Kriì}a, Sa{e Nestorovi}a, Arsena organizaciji Katedre ~akav skoga sabora za glazbu — Novigrad i spajaju tradicij sku glazbu svoje zem lje i jedne nove, prilagodiv{i ih gostu i Ere{a, gosta Matije Dedi}a i drugih. Filozofskog fakulteta u Puli, a pod pokrovite ljstvom Istarske ùpani- sa suvremenim jazzom. njegovim latino sklonostima. Program je uistinu odu{evio publiku Uje, Grada Pule i Grada Novigrada, 28. i 29. rujna ove godine odràn koja je ovacijama izmamila dodatak, Nezaboravan je bio i solo nastup je 5. Me|unarodni muzikolo{ki skup Iz istarske glazbene riznice povodom [aban je slavnomu bubnjaru pre- 80. ro|endana Nella Milottija. Prevlaku, jo{ jednu [abanovu atrak- pustio odabir ostaloga materijala, slavnoga kontrabasista Miroslava Vi- tivnu skladbu. Na otvore nju u dvorani Pu~kog otvorenog u~ili{ta Novigrad — Cittanova pa su Berroa i Big Band HRT–a tousa, jednoga od rijetkih svjetskih kontrabasista u jazzu koji moè odrà - govorili su podùpan Istar ske ùpanije Sergio Berni}, predsjednik âkav - svirali neke od najpoznatijih sklad- Sviraju}i sa svojim kvartetom, Berroa ti vrhunski solo koncert, i to komplek- skoga sabora Aleksa Ladavac, predsjednik Grad skoga vije}a Grada bi iz repertoara big banda Counta je predstavio recentni CD Codes {to ga sne glazbe. Sviraju}i jazz standarde Novigrada Vladimir Torbica te organizatorica skupa, muzikologinja Ivana Basiea i jednu Michela Camila. je objavila tvrtka Blue Note. No, gle - Gortan–Carlin. Nakon toga odràn je koncert Milottijevih djela u izvedbi (evergreene i skladbe Milesa Davisa), Kako program ni u jednom tre nut - daju}i u cijelosti, ~ini se da pijanist glazbenih umjetnika radionice Arena International i Mje{ovitog pjeva~kog ali i vlastite brojeve utemeljene na ku ne bi bio jednoli~an, [aban je David Siegel i tenor–saksofonist Fe- zbora Roènice iz Pazina. Flautist Cveto Kobal i pijanistica Tatiana [verko klasi~noj glazbi, uz diskretnu podr{ku program uspje{nica iz ere swinga lipe LaMoglia jo{ uvijek nisu solisti Fioranti svirali su Scherzo te Sje}a nje na Ohrid (Perle di Ocrida), gitarist @arko Ignjatovi} izveo je trostava~nu skladbu Istarski krajolik, violinistica Natalija âbruni} Pfeifer i pijanistica T. [verko Fioranti odsvirale su stavak Adagio ma non troppo iz djela Duo concertante, a klarinetist Borut Va- tovec, tako|er uz klavirsku pratnju T. [verko Fioranti, interpretirao je Fan- taziju za klarinet i klavir. Prvobitno napisana za orkestar trostava~na Primor ska suita prvi put je zazvu~ala u klavir skoj verziji. Popijevka Cam- pana solitaria skoro je zbog bolesti sopranistice izostala s programa, ali OBLJETNICE OBLJE raspoloèni maestro Milotti ju je predstavio uz pijanisticu [verko. U koncert Milottijevih komornih djela slu{ate ljstvo je uvela muzikologi nja Orietta [verko. Mje{oviti pjeva~ki zbor Roènice, koji je Milotti niz godina vodio, pod ravnanjem Ines Kova~i} otpjevao je skladbe Mosaico, Zdravo Zvijez- do mora, Ni ga ~a je Pazin, Okon~aj galebe, In vino veritas, Allegria i prvi Milottijev opus, Mar{ Istar ske brigade. S ljede}ega dana u Dvorani Slavka Zlati}a na Filozofskom fakultetu u Puli odràn je znanstveni skup s temama: Harmonij ski izri~aj Nella Milottija u zborskim skladbama (mr. sc. Mirjana Veljovi}), Odnos melodije i harmonije u ranim instrumentalnim djelima Nella Milottija (dr. sc. Ingrid Pustijanac, Italija), Dje~je pjesme Nella Milottija (dr. sc. Marija Riman), Pul ski orkestar — tradicija (ne)uspjelih poku{aja (1947.–1966.) (mr. Lada Durakovi}), Nel- lo Milotti u ogledalu rada/djelovanja/Ustanove Ivan Mateti} Ronjgov (prof. Lovorka Ruck), Nello Milotti i Na{ kanat je lip (prof. \eni Dekleva–Rada - DAVOR HRVOJ kovi}), L'Ereditá Tartiniana (prof. Elio Musizza, Slovenija), Istar ske ina~ice Antun Tomislav [aban, Ignacio Berrroa i Big Band HRT–a na 16. Me|unarodnim danima jazza pu~ke popijevke, »U se vrime godi{}a« (mr. sc. Kristina Riman), Musica da camera di Nello Milotti (prof. Orietta [verko), Milottijeve zabavne domi{ ljato izmje njivao sa svojim Berroina »kalibra« ni posebne ekspre- semplova orkestral ne i zborske glazbe te zvukova pojedinih glazbala {to ih je skladbe na MIK–u (prof. Danijela Lovri}), Granelli di storia del maestro nel- starim i novim materijalom. ûli sivnosti. lo Milotti su RTV Koper–Capodistria (prof. Flavio Forlani, Slovenija) te Is- smo po jednu posvetu Thadu Jo- diskretno i nenamet ljivo emitirao pre - je~ci iz diplom ske rad nje Kristine Baf (Njema~ka): @ivot i djelo Nella Milot- Izvedbama vlastitih skladbi sjajno se ne su i Gilu Evansu, ali i samom ko prijenosnoga ra~unala, predstavio tija (mr. sc. Ivana Gortan–Carlin). Nakon izlaga nja pijanistica Elda Kraj- predstavio i Zagreb Jazz Portrait u sas- Igna ciu Berroi, a potom je uslijedio se kao sjajan melodi~ar i nadasve vir- car–Percan nadahnuto je interpretirala skladbu Fantasia Istriana. Skup, tavu gitarist Mario Igrec, saksofonist pregr{t swinger skih i latin–jazz tuoz njegovana i profinjena zvuka, ko- koji je zavr{io otvorenim razgovorom sa skladate ljem, s ljede}e }e godine Sa{a Nestorovi}, kontrabasist Nenad sklad bi iz [a ba nova opusa: Blues for ji u cjelove~ernjem programu publiku rezultirati zbornikom radova {to }e biti dar za njegov 80. ro|endan. Jura Vrande~i} i bubnjar Borna [ercar Thad, Etude 125, En Passant, No moè dràti prikovanu za sjedala.

FESTIVALI te pridru`eni ~lan, klavirist Matija De-

XXV. Mantinjada pul Ronjgi — sopaca i kantura Istre i Hrvatskoga primorja. U @uì}. Svi natjecatelji nastupili su, kao {to i nalaù ~etvrt stolje}a, u ovom je jubilarnom izda nju Tradicionalno natjecanje mladih natjecanju sopaca do 16 godina starosti nastupi- propozicije Manti njade, u narodnoj no{ nji svoje- okupila brojne mlade sopce i kanture, njihove sopaca i kantura Istre i Hrvat- lo je sedam parova svira~a sopila, odnosno po- ga kraja. Ocjenjiva~ki sud sa~injavali su Ivan Lesi- u~ite lje, rodite lje, »none i noni}e« koji prenose skoga primorja jedinaca koji su »sopli va meh«. Prvu je nagradu ca i Ivan Kra lji} s otoka Krka te Feru~o Kra lji} iz »glase na{ih starih od davne davnine«, kao i osvojio David Juri~i} iz Kapelica kraj Labina, dru- @minja. Nakon natjecatelj skog dijela, u programu brojnu publiku, ljubite lje autohtone sopnje i ga je nagrada dodijeljena sopa~kom paru Mateo nazvanom Kanat i svirka generacija, nastupilo je kanta. Kirin~i} — Marko @upan iz Dobri nja na Krku, a osam parova, pripadnika razli~itih nara{taja, na Glasi na{ih starih tre}a Dinu Bla{kovi}u iz Presike kraj Labina te primjer djed–unuk, majka–k}i, u~ite lj–u~enik i sopa~kom paru Maji i Matiji Radivoju iz Gabo - tako da lje, {to odgovara prirodnom slijedu od davne davnine njina na Krku. preno{e nja narodne glazbene tradicije. Na koncu svake Manti njade pozivaju se gosti, folklorni U natjeca nju kantura i kanturica do 18 godina Pi{e: Lovorka Ruck ansambli ili poznati solisti, a ove su godine to bili starosti nastupilo je devet parova i skupina. Za ra- ~lanovi Folklornog ansambla Zora iz Opatije s zliku od prethodnih godina, kada su nagrade os- umjetni~kim vodite ljem Gabrielom Funari}em i vajali i parovi kantura, ove su godine prizna nja glazbenim vodite ljem Mirkom Klin~ovim koji su okviru Matejne, dana op}ine Vi{kovo u osvojile isk lju~ivo kanturice. Prvu je nagradu os- blizini Rijeke, u Spomen–domu Ro njgi, se u Ronjgima predstavili spletom hrvat skih vojio par Eva Per{i} — Klaudia Jeleni} iz Kr{ana, plesova. Urodnoj ku}i Ivana Mateti}a Ro njgova, 24. je drugu par Andrea Mara~i} — Petra Gr{kovi} iz rujna odràna 35. Manti njada pul Ro njgi u orga- Vrbnika, a tre}u par Nina Wolf — Zrinka Kralji} iz Vodite lji manifestacije bili su Ivan Pava~i}, kr~ki nizaciji Ustanove »Ivan Mateti} Ro njgov«. Omi{lja te skupina kanturica iz Malinske, u kojoj u~itelj sop nje i idejni za~etnik Manti njade, te Mantinjada je tradicionalno natjecanje mladih »kantaju« Dorotea Grèti}, Katarina Spicijari}, Du{an Pra{e lj, ravnate lj Ustanove »Ivan Mateti} Klara Bogovi}, Anamaria @gombi} i Katarina Ronjgov«. Manti njada pul Ro njgi koja traje ve} Manti njada ispred ku}e Ivana Mateti}a Ro njgova IZ GLAZBENE BA[TINE OBLJETNICE cantus_12:cantus_12.qxd 11-Jul-07 8:32 PM Page 12

12 BROJ 141/142, PROSINAC 2006.

MEMORIAM Opro{tajni govori u po~ast i znak sje}a nja na akademika Sta odr`ani na kome mo raciji u organizaciji Muzi~ke akademije Sveu~ili{ta u Zagrebu i Hrvatskoga dru{tva skladatelja jutro uo~i skladateljeva pogreba na Mirogoju, Petak, 3. st

Frano Para}, dekan Muzi~ke Sedak u kojemu se Stanko ogra|uje od sasvim neobi~nom kriteriju, koli~ini ànro- ~io. To mi je priznao niz puta kada nije bio je svakom pitanju i svak akademije u Zagrebu avangarde jer ona, po njegovim rije~ima, va i vrsta koje se u njemu nalaze, gotovo zadovoljan postignutim rezultatom, a zapra- pao analiti~ki i promi{ lje tvaram komemoraciju skla da - osvaja novi teren, ali ga zbog svojeg velikog nema nijednog ànra, ako zanemarimo vo nijednim postignutim rezultatom nika- moilaze}i stavove i prijed nestrplje nja ne istraùje. Onda on nastavlja neke popularnije ànrove, o koje se Stanko da nije ni bio zadovo ljan. Ispri~at }u ne{to te lju, profesoru Muzi~ke aka - Njegovo dekanstvo bilo demije Sveu~ili{ta u Zagrebu, — drìm to jednom vrstom skladateljeve nije okrznuo. Ako po~nete sada iz ànrova kao neku vrstu privatne ispovijesti jer je to O ispovijesti iz onog vremena: Ja sam dio one izdvajati reprezentativne skladbe... ako vas bilo me|u nama, a za to se ne zna u javnos- kih ku{ nji za Akademiju, akademiku Stanku Horvatu. Molimo sveu~ili{nih reformi, ka da mu minutom {utnje odamo po~ast. solidne pje{adijske jedinice koja ide iza netko pita {to mislite o onom segmentu ti. Kad sam pisao komentar za njegov pos- avangarde, koja ispituje osvojeni teren, ko- Horvatova opusa koji se vezuje na pjes- ljed nji CD koji je izdao Cantus s reprezen- u{la u sastav Sveu~ili{ta u (...) Na po~etku pozivam Pavicu Gvoz- ja boravi u njemu, ìvi na neki na~in u ni~ke tekstove... Pogledajte samo {irinu tativnim izborom njegova opusa za guda~e. je pripojena Pedago{ka ak di} koja }e nam odsvirati skladateljevu njemu, privikava se na njega, vrednuje ga pjesni~kih tekstova — tu nema za jed ni~- Zad nja skladba na tom CD–u je jedna kru- isani prvi studenti na nov klavirsku skladbu Pejza`. ne samo kao materijal, ve} kao — isti~em kog nazivnika. Od Ivana Gorana Kova~i}a cijalna skladba, po mnogo~emu krucijalna njem studiju Glazbenog — umjetni~ku, ljud sku, ako ho}ete, psiho- do Dunje Robi}, preko Appolinairea i Mal- u Horvatovu opusu op}enito, to je Kafko- dina Akademija prvi put i (...) Na zajedni~koj komemoraciji Mu - lo{ku ~injenicu. Naravno, avangarda do larméa... jedinstveno. Ako gledate njegov fonie za gitaru i guda~ki kvartet. U mojem u Gunduli}evoj ulici, use zi~ ke aka de mije Sveu~ili{ta u Zagrebu pos ljed nje konzekvence dokida svaku nit, klavirski opus, u izvedbi gospo|e Gvozdi} komentaru samo sam par rije~i napisao o toj Berislavi}evoj 16 i Savsko i Hrvat skoga dru{tva skladate lja gov- svaku sponu koja bi je mogla vezivati uz imali smo prilike ~uti jednu vrlo reprezen- skladbi, nakon ~ega sam dao skladatelju orit }e akademik Nik{a Gligo u ime No, Stanka Horvata naj du ono {to je pro{lo. Eto, to je dokaz vi{e da ja tativnu Stankovu skladbu, to je opet opus tekst na provjeru. Nije to bilo nikakvo Hr vat ske akademije znanosti i umjet- ti kao dugogodi{ njeg pro nisam avangardni skladate lj, jer moje djelo za sebe — ~vrst i temeljit. Kada sam 2000. navija nje za njega, nego smo malo prodi - nosti, izvanredni profesor Haris je, zaslu`nog za produè n vrlo jasno pokazuje da sam uvijek, na bilo godine pisao uvodni tekst za bro{uru koja skutirali oko nekih stvari. Pitao me za{to Nonveiller u ime Muzi~ke akademije da koji taj studij na Ak koji na~in, vrlo ~vrsto vezan uz ono {to se je pratila sve~ani koncert obiljeàva nja sam ostavio Kafkofonie bez ikakvog komen- u Zagrebu te izvanredni profesor desetlje}ima. Svojim nes moè nazvati glazbenom tradicijom. Stankova 70. ro|endana i njegovo primanje tara. Vidite, to je klopka u koju upadate ka- Mladen Tarbuk u ime Hrvatskoga zalaga njem poticao je i p Dvadesetak godina kasnije Stanko }e dati u redovito ~lanstvo Hrvatske akademije da idete pisati o Horvatu. Otvoreno sam dru{tva skla date lja. mlade ljude na studij kom intervju akademiku Nedjeljku Fabriju, a znanosti i umjetnosti, dok sam se mu~io mu rekao, premda to u ovom trenutku njegova djelovanja da on }e ulomak iz tog intervjua objaviti u svo- oko toga jer je u njemu isto trebalo navesti naro~ito moè zvu~ati pateti~no, Zato {to osje}aju. joj knjizi Maestro i njegov {egrt. Dozvolite mi njegove reprezentativne skladbe, u~inilo glazba iz te skladbe govori dovo ljno sama Akademik dr. Nik{a da iz tog intervjua pro~itam jedan odlomak mi se u jednom trenutku da bih se trebao za sebe. Ako se ma koji pisac, ma koje Prvi student kompozicije koji je, sasvim sigurno, korisno usporediti s po~eti detaljnije baviti Horvatovim opusom budu}e monografije o Horvatu, zatekne u razredu profesora Stan Gligo ovim {to je Stanko rekao '72. godine. Odu- i o njegovoj glazbi napisati k njigu, jer on to pred takvom dilemom, moè se isto takva Frano Para} 1975. godine je potpisao jo{ 9 kompoz Dame i gospodo, vijek osje}am glazbu kao ~aroliju, kao apsolutno zasluùje. Mo`da bi se tom k- dilema desiti pred bilo kojom Horvatovom ~udesnu umjetnost, tako beskrajno suptil- njigom onda moglo odgovoriti na komplek- skladbom. Horvat je uìvao skladati zato uvrstiv{i se na taj na~in ma tako nekih dana za koje mis- nu, a opet, tako bli sku ~ovjekovoj nutrini. sno pita nje Tko je Stanko Horvat — {to je uìvao u glazbi. On je, kako bi se rek- plodnije profesore kom limo da ne}e do}i, ali, eto, do|u. Svaka izgovorena ili zapisana rije~ o glazbi skladate lj? To je, rekao bih, jedan lo u na{em àrgonu, u pozitivnom smislu njegovi u~enici svojim v ITakav je dan bio ponedje ljak kada tek je poku{aj da se iskaè ono {to je zapra- neizmjer ljiv opus, po jo{ ne~emu, vrlo bit- bio pravi muzikant. Taj je element jednim doprinosima hrva me u rano jutro nazvala gospo|a Hor- vo neiskaz ljivo, da se objasni ono {to je taj- nome. Ako uzmete bilo koju Stankovu njegovog skladatelj skog habitusa izvirao iz stvarala{tvu potvr|uju i vat i rekla da je Stanko preminuo. na, da se doku~i i pojmi ono {to je magija, skladbu, osobito jednu od onih krucijalnih, svake note koju je napisao. Mislim da }emo na{ih najuspje{nijih ped Takav je dan i ovaj dana{nji. Pro{li ljepota, drama, poezija, ono {to je glazba u vratimo se ranije, recimo Rondo, u njoj }ete jo{ jako dugo trebati ~ekati da se pojavi tak- dru~ju. petak, prije tjedan dana, nisam se ni u sebi i po sebi. Duboko vjerujem u iskon ski u latentnom stanju na}i niz ~vorova, va zvijezda na na{em glazbenom nebu. Ne- Mi, iz sada{njosti, o ko snu mogao nadati da }e me zapasti ova stvarala~ki nagon, divim se stvarala~koj skladate lj sko–tehni~kih problema, koji tu ka mu je slava. prijate lju Stanku Horvat tu`na du`nost. Tko je Stanko Horvat? imaginaciji Bacha i Mozarta, Chopina i nisu rije{eni, ali }e on za njima posegnuti àlost, moèmo govoriti Prije svega, moram sasvim osobno Brahmsa, Wagnera i Stravin skoga, Bartoka dvadesetak godina kasnije, moè se to~no N MEMORIAM IN Izvanredni profesor vremenu. Sve o njemu bi re}i, moj veliki prijate lj, a onda i i Debussyja. Nemam predrasuda prema bi- navesti u kojim skladbama. U nebrojenim na{e sje}anje, u memorij sasvim objektivno, velik skladate lj i lo kojem stilu i bilo kojem glazbenom razgovorima s njime, uvijek smo se vra}ali Haris Nonveiller poznavali i s njime dijel velik ~ovjek. No, to nije odgovorno jeziku. U sta nju sam ostati potresen smr}u na problem definicije samoga sklada nja, {to rvatska glazba u kratkom je vre- bila sada{njost. Nakon na pita nje {to sam ga postavio i bojim se Puccinijeve Mimi, ba{ kao i smr}u Bergova je za Stanka bilo vrlo bitno jer je to o~ito menu ostala bez dvije istaknute ìvih prije}i u neìvo i tam da jednozna~ni odgovor na njega nije Wozzecka. Ostajem zadiv ljen pred pos ljed - odre|ivalo i njegovu pedago{ku djelatnost stvarala~ke li~nosti: nedavno, goto- tati. No, Stanko Horvat ni mogu}e dati, pogotovo u ovakvom H njim Beethovenovim kvartetima, ba{ kao i kao profesora kompozicije na zagreba~koj vo ju~er, izgubismo Igora Kuljeri}a, a danas, {to }e ga u~initi svevreme trenutku i u ovako kratkom vremenu. pred Schubertovim popijevkama. Govori Muzi~koj akademiji. Ja sam ga uvijek opet voljom sudbine, ispra}amo i na{eg nim — ostavio je svoju g No, to }u ipak poku{ati, pri ~emu }u se o sumraku glazbe, o tehnologiji koja }e uvjeravao da sklada nje nije ni{ta drugo kolegu, suradnika i prijatelja, skladatelja i njegova istinska i vje~na se namjerno zadràti samo na Stanku prevladati, koja }e prosvije}iti i izbanal- nego rje{avanje odre|enih skladatelj - profesora, akademika Stanka Horvata. Horvatu — skladate lju. Kako je dobro izirati do kraja svu ljepotu i ~ar glazbe. Ne sko–tehni~kih problema. On bi odmahnuo Opra{taju}i se, moèmo poznato, moji kontakti s njim, profe- vjerujem u to. Zar se nije, ne tako davno, rukom i rekao, Opet vi, muzikolozi, in- Kao i njegov u~itelj, Stjepan [ulek, i HVALA. sionalni, pa moram re}i i prijatelj ski, proricala propast opere, tog nezgrapnog hi- telektualizirate bez potrebe. Naravno, Stanko Horvat je u svijetu glazbe kora~ao bili su vrlo dugotrajni, tamo negdje od brida drame i glazbe, a danas je opera vital- izazivao je, kako je to dobro poznato, a ja dvjema usporednim stazama: prva, skla da - Izvanredni pr po~etka '70–ih godina kada smo po~eli nija nego ikada. Dok je ljudi, bit }e potrebe sam se dao izazivati i onda smo oko toga te lj ska, bila je poticaj neodo ljive potrebe da sura|ivati na Muzi~kom biennalu Za- za glazbom koja nije puka zabava i zvu~na polemizirali i tako do{li do konstatacije da se izrazi jezikom i govorom glazbe; druga, Mladen Tarbu greb, pa do tog istog Biennala oko '79. kulisa, bit }e potrebe da se u miru oslu{ku- skladanje doista nije ni{ta drugo nego pedago{ka, ali ne ma nje kreativna, is ho- o{tovane dame i g godine kada se Stanko povukao iz svih ju zvuci glazbenog djela, misterij i ~ar rje{avanje odre|enih skladatelj sko–teh ni~ - di{te je nalazila u njegovoj vje~ito altru- vam uputiti par rij funkcija tog zna~ajnog me|unarodnog glazbe. Toliko Stanko u razgovoru s Nedje - kih problema. Stankov vlastiti opus je bio isti~koj naravi. Takvom Stanku Horvatu, Pskog dru{tva skla festivala. No, onda smo, naravno, ljkom Fabriom. Naravno, ova se dva citata idealan primjer za to. Kada bi se o Stanku Muzi~ka akademija imala je sre}u i ~ast biti ne}u se ograni~iti sam narednih godina njegovali jednu vrstu, mogu suprotstav ljati, ako èlite, a mogu se Horvatu kao skladate lju htjelo napisati k - drugim domom tijekom 38 godina, svje- predstavlja nja, nego bih ` rekao bih tako, profesionalnog i i uskla|ivati. No, ni jedan ni drugi — pogo- njigu, onda bi se u nju zacijelo, kako bi se do~e}i o njegovom stvarala~kom i peda- ime svih deset studenata glazbenog prijateljstva koje je nezabo- tovo ako ih poku{amo uskladiti — ne po- odgovorilo na pitanje Tko je Stanko Horvat go{kom usponu, sjajnim rezultatima i la - studirali. Dakako, iza jed ravno i koje }u ja uvijek, na bilo koji maù bitno odgovoriti na pita nje Tko je — skladate lj? trebalo uvrstiti, pa skoro bez skavim priznanjima. plodonosne karijere osta na~in, nastojati odràti u svojoj us- Stanko Horvat — skladate lj? Pred par su ostatka, cijeli njegov skladatelj ski opus. To Na Akademiju do{ao je 1961. godine kao moèmo re}i gotovo praz pomeni, a i u uspomeni drugih. Pri me dana nazvali iz uredni{tva jednog je zadatak koji mi se ~ini izazovnim i ve} afirmirani skladatelj s nastavni~kim i- de facto sa smr}u, s odla s poku{aju odgovora na pita nje 'Tko je dnevnog lista i zamolili me da za njihove svakako potrebnim s obzirom na izuzetnu skustvom iz glazbene {kole »Vatroslav proìvio taj ìvotni put, n Stanko Horvat?’ drznuo sam se upotri- potrebe izaberem po mojem mi{lje nju ulogu koju je taj skladatelj odigrao u hrvat- Lisin ski«. Kao i drugi prije njega (a ta se smisao. Me|utim, zbog t jebiti njegove vlastite rije~i. Iz niza in- reprezentativne skladbe Stanka Horvata. skoj glazbi druge polovice 20. sto lje}a. No, praksa zadràla do danas) bio je nastavnik kratkim crtama mo`da sp tervjua i medijskih nastupa odabrao Pogledao sam u popis njegovih djela i do- smatram da je nemjerljivost te glazbe toliko vi{e predmeta iz lepeze nazvane »teorij ski vlastitih uspomena, jer, u sam dva, po mojem mi{ lje nju dosta govorili smo se da zacrvenim one skladbe velika da bi se jo{ trebalo dosta temeljito glazbeni predmeti« — od solfeggia preko mi ovdje skup ljeni, koji sm zna~ajna, i skaza koja je Horvat dao u koje mi se ~ine naro~ito zna~ajnima. Iskre - odlu~ivati kako do sko~iti toj nemjer ljivosti. sviranja partitura do harmonije. vata dobro poznavali, s nj poprili~no {irokom vremen skom raz - no priznajem da sam skoro sve morao zacr- Ta nemjer ljivost ne vidi se samo u tome jelili s njime neke trenut doblju. Ovaj prvi gotovo je kultni, rek- veniti. Pravio sam onda redukciju, ali to je kako se odre|ene ranije skladbe po latent- Njegov se rad sa studentima od po~etka sigurno ima pravo na s lo bi se. Nadam se da ga svi znate, ali opet bila redukcija koja je proizlazila iz mo- nim skladatelj sko–tehni~kim problemima teme ljio na izrazitom pedago{kom instink- pomene, doìv ljaje i s se korisno njega prisjetiti. Godine jeg privatnog odnosa prema nekim Stan- proìmaju s kasnijim skladbama, {to je vrlo tu i velikom i sigurnom znanju. Uz nefor- dakako, nu`no ograni~en 1972. Horvat je dao intervju Evi kovim skladbama. Kad gledate taj opus, zanimljivo. Op}enito je vrlo zanimljiv taj malan ali odmjeren odnos prema studenti- sam osobno doìvio, prim Sedak koji je objavljen u zborniku ovako, s poku{ajem distance, vjerojatno os- kompleks u kojemu Horvat bez problema ma, brzo se afirmirao kao ugledan nas- mene odigrala doista vel tekstova Novi zvuk koji se iz dana{nje tajete zbunjeni. Ja ga dosta dobro poznajem iz [ulekove klase proizlazi kao jedan od tavnik, a me|u kolegama i kao omi ljen su - jem da }e se neka od njih perspektive sasvim sigurno moè sma- i imam pravo tako ne{to ustvrditi. (Ne utemeljite lja Nove hrvatske glazbe. To je rad nik. dariti na neki na~in i s va trati svojevrsnim manifestom Nove Prije svega, osim ve} re~ mogu ga, niti }u ga ikada mo}i, gledati s fenomen koji je u malim kulturama kao {to Na Muzi~koj akademiji ostat }e zapam}en hrvatske glazbe u kojoj je Horvat igrao da je profesor Horvat bio distance i vjerojatno }e mi se kao muziko- je na{a sasvim jedinstven. Takvih slu~ajeva Stanko Horvat i po dragocjenom doprinosu tako zna~ajnu ulogu, da ne govorim o ~ovjek, ~ovjek kakvih, m logu uvijek predbacivati to {to mi se i do u svijetu, u onome {to se ina~e naziva svjet - koji je dao na polju organizacije i upravlja - tome da je zajedno s nekolicinom gotovo vi{e nema. On je sada prebacivalo, da pi{em uglavnom o ska glazba, ima jako malo. To je isto jedan nja Akademijom. Bio je pro~elnik Teoret - drugih skladate lja svoje generacije tu je mijenjala svoja uvjere ìvu}im skladate ljima, {to je, kaè se, od problema na koji bi takav jedan teme- sko–pedago{kog odjela od 1965. do 1974, istu Novu hrvat sku glazbu dobrim di- zbog kakvih interesa, pog daleko lak{e nego o onima koji su mrtvi. ljiti spis o Horvatu trebao odgovoriti. Hor- uz dekana dr. Kre{imira Kova~evi}a bio je jelom i utemeljio. Dakle, rije~ je o situacija. Bilo da su to uv Ne bih rekao, ali pustimo to po strani.) O vat je uìvao u skladanju, to jako dobro prodekan u dva mandata od 1973. do 1977. onom dijelu razgovora s gospo|om samu glazbu, bilo vezana ~emu je rije~? Ako pogledate taj opus po znamo, ali se isto tako jako stvarala~ki mu - te dekan od 1977. do 1981. godine. Uvijek IN MEMORIAM I cantus_12:cantus_12.qxd 11-Jul-07 8:33 PM Page 13

BROJ 141/142, PROSINAC 2006. 13 MEMORIAM tanka Horvata 3. studenoga 2006., Mala dvorana Hrvatskoga glazbenog zavoda u 10 sati

svakoj situaciji pristu- schaung, ta su uvjere nja bila ~vrsta i on je u Moj prvi susret s glazbom profesora Horva- mi{ ljeno, nikada ne mi- stvari iz tih uvjere nja crpio i svoju golemu ta desio se godine 1969., kada sam imao prijedloge kolega. stvarala~ku energiju. Tu je energiju be- svega sedam godina i kada sam prisustvo- spo{tedno prelijevao na sve nas, danas kad vao izvedbi njegove Jame. Bio je to audi- bilo je u vrijeme veli- pogledam unatrag upravo je nevjerojatno torij Hrvatskog narodnog kazali{ta u Zagre- miju, u doba zama{nih uop}e pomisliti na nju, kada je pored cijel- bu koji je na mene, koji sam godinu dana i, kada je Akademija og tog opusa nastao i niz izda nja Ars Croat- prije toga do{ao iz Sarajeva, ostavio jedan i{ta u Zagrebu, kada joj icae, zatim sabrana djela Josipa [tolcera silni utisak velike zlatne dvorane, pomalo {ka akademija te su up- Slaven skog kojima je on tako|er bio ured- zastra{uju}e. Sje}am se da je ta Jama, {to a novom ~etverogodi{- nik, samo poku{ajmo zamisliti te nebrojene ve}ina vas ve} zasigurno zna jer je jo{ nosi enog odgoja. Tih je go- sate i dane rada, prijegora. Kada se sjetimo u sje}anju, po~ela s jednim stra{nim krklja - put iskora~ila iz zgrade da je u isto vrijeme nastao i niz njegovih njem koje je izvodio Tomislav Nerali} na ci, useliv{i u prostore u zna~ajnih skladbi, moèmo si otprilike pre- rije~ krv. Sje}am se da mi se na taj rrrrr ko- av skoj 77. do~iti o kakvom se ìvotnom zamahu ji je potrajao zaledila krv u ìlama. Gotovo naj dub lje }emo pamti- doista radilo. K tome treba re}i da su nje - da nisam ~uo vi{e ostatak kompozicije jer g profesora kompozici- govo nesebi~no zalaga nje i rad s nama stu- me sam taj po~etak gotovo obeznanio. Taj duè nje i ~uva nje ugle- dentima bili nenadoknadivi. Mnogima od prvi susret bio je te{ki i jaki dojam ne~ega na Akademiji ima ve} nas je to sinulo mnogo kasnije. Ja sam to {to je tada za mene, dje~aka od samo m nesebi~nim radom i nekako doznao iz razgovora s dijelom kole- sedam godina, bilo gotovo na rubu glazbe. je i privla~io nadarene ga koji su se kasnije imali priliku {kolovati Nakon toga pro{ao je, naravno, dugi period ij kompozicije. Plodovi u inozemstvu. Bilo je to i moje zapaànje traè nja, a makar sam ja ovu epizodu pot- a danas se najbo lje nakon mojih be~kih dana. Tek nakon kas- puno zaboravio, moj je susret s profesorom nijeg iskustva mogli smo doista shvatiti svu Horvatom bio neka vrsta ponovnog vi|e - veli~inu i zna~aj njegovih — ja to ne mogu nja, tako sam ga barem ja doìvio. I tijek zicije koji je diplomirao nazvati predava njima, jer to je lak{e nazvati studija imao je tu crtu, ne bih rekao Stanka Horvata bio je druè njima ili razgovorima u gr~kom ob- otkrivanja, nego ponovnog prepoznavanja odine. Od tada, U~ite lj liku te zamisli. U ~emu se sastojala tajna ne~ega {to je ve} vi|eno, dakle, tu je taj mpozitorskih diploma, profesora Horvata kao pedagoga? Prije sve- odnos bio, moèmo re}i, platoni~ki. Skrom- na~in me|u na{e naj - ga u jednoj potpunoj otvorenosti. Kada to nosti profesora Horvata nije doista bilo kra- kompozicije, dok ga danas zamislim, gotovo da ne mogu na}i ja i, tim prije, njegovoj veli~ini. Kada sam jim vi{egodi{njim vri- paralele, niti mi moè pasti netko na pamet 2000. godine dirigirao njegov ob ljetni~ki hrvat skom glazbenom tko je u stanju toliko nesebi~no sebe koncert za njegovih 70 godina ìvota, na uju i kao jednog od hipostazirati, sebe kao umjetnika gotovo programu su se nalazile dvije suprotne h pedagoga na tom po- zatajiti u radu s mladim studentom. Da- kompozicije, dva suprotna pola njegova kako da je iza toga morala stajati prije sve- stvarala{tva. S jedne strane to je bio Zvuk i o kolegi, suradniku i ga jedna velika vjera i povjerenje poklo- bijes, skladba profesora Horvata kojega svi orvatu, na na{u veliku njeno mladom ~ovjeku, {to je tako|er, kao poznajemo kao gr~evitog borca za vlastita voriti samo u pro{lom {to znamo, vrlo velika rijetkost. Po~elo je uvjerenja, ~ovjeka katkada proètog i ljut - N MEMORIAM IN mu bit }e pohra njeno u obi~no od ne~ega {to je naizgled bilo beza- njom i bijesom zbog svega onoga {to nas morije onih koji su ga zleno, to su bile male vje`be iz kompozici- okruùje, a na {to nemamo mogu}nosti ut- dijelili pro{lost dok je je u kojima je profesor Horvat na neki jecati. S druge strane na programu je bio on nas, pam}e nje }e iz na~in istraìvao i ispipavao svojeg novog Ljetni diptih, skladba posve}ena Jadranki o i tamo }e zauvijek os- studenta, poku{ao vidjeti koji su njegovi in- Ga{parovi} i napisana upravo za tu prigodu orvat ostavio je i ne{to teresi i smjernice, kakav uop}e ne samo koja odaje lirskog skladatelja proètog vremenskim i sveprisut- glazbeni, nego i duhovni svijet njega ljetnom atmosferom, rekao bih skladba go- oju glazbu. Ona }e biti okupira. Zanimljivo je da smo svi mi do{li tovo mladi}a, a nastala sa 70 godina njegova e~na slava. doista iz vrlo razli~itih strana, ja sam osob- ìvota, {to pokazuje tu duhovnu premo} no bio u~enik matemati~ke gimnazije, koju je on crpio iz snage svoje skromnosti. èmo mu samo re}i — kolega Para} je do{ao iz jedne sasvim dru- Nakon koncerta na kojemu se ina~e na ras- ga~ije tehni~ke {kole, neki su do{li s poredu nalazila jo{ i Petru{ka Igora Stravin - muzi~kih {kola. Mi smo do{li iz vrlo raz- skoga, profesor Horvat mi je pri{ao, nasmi- profesor li~itih sfera i u{li u sklada nje {to je, mislim, je{io mi se svojim poznatim smije{kom i ~inilo i njemu veliko zadovo ljstvo. Njemu rekao mi: »Bilo mi je lijepo nalaziti se u rbuk je bilo doista zanimljivo imati toliko mnogo dru{tvu Petru{ke Igora Stravinskog na pro- me i gospodo, èlio bih razli~itih sugovornika koji na razli~it na~in gramu«. Za mene se krug zatvorio pro{le par rije~i u ime Hrvat - poku{avaju prodrijeti u tajnu ne samo sezone kada smo s radijskim orkestrom skladatelja, me|utim glazbe, nego i skladanja. Je li skladanje snimili jednu od njegovih prvih kompozici- samo na taj na~in samo svladavanje odre|enih problema koji ja, Concertino za guda~e. Nazvao sam ga, bih èlio ne{to re}i i u se u odre|enom trenutku postav ljaju pred htio sam mu dostaviti snimku, a on je enata koji su kod njega skladatelja, to je tek jedan mogu}i odgovor, rekao: »Concertino?! Pa to je nastalo doista a jedne tako duga~ke i ali mislim da tako|er jedna mogu}nost prije pola sto lje}a! U stvari, ne bih to èlio e ostaje niz ~injenica, odgovora prije svega leì u samom procesu ~uti«. To je jedan, ovako, malo razbacani o praznih lju{tura, koje skladanja. U stvari je predivno kada se on niz mojih uspomena na profesora Horvata, odla skom onoga koji je prelije preko dvije osobe u isto vrijeme, a razbacan zbog toga {to je vrlo te{ko govoriti put, na neki na~in gube to je upravo mogu}e u odnosu studenta i o nekome s kime si gotovo jo{ ju~er razgo- bog toga }u poku{ati u profesora. Svi smo mi ne samo morali pisati varao. Smrt ima u sebi ne{to impersonalno `da spomenuti neke od odre|ene skladbe koje su nam bile zadane {to je nama ìvima doista te{ko razumjeti. jer, u kraj njoj liniji, svi po nekom nastavnom planu i programu, Mo`da je toj prispodobi naj bliè bio Hen- koji smo profesora Hor- nego su vrlo ~esto na{e skladbe nastajale i rik Ibsen kada je svojem Peer Gyntu i, s njime sura|ivali, di- spontano, dakle, osim svladava nja odre |e - prispodobio neprispodobivo, usporedio je renutke, svatko od nas nih zahtjeva, u tom je studiju bilo itekako smrt s ljeva~em dugmadi koji sakup lja na svoje vlastite us- va`no da studenti sami osjete potrebu za staru odba~enu dugmad, zatim je rasta ljuje e i sje}a nja. Bit }u, govorom glazbom. Profesor Horvat je u i radi novu smjesu, te na kraju iz te smjese ni~en na zapaànja koja tome imao doista sokratovsku ulogu, kao lije novu dugmad. Na neki je na~in utje{no , primijetio i koja su za {to i Sokrat kaè, on je bio na neki na~in kod skladatelja kao {to je profesor Horvat ta veliku ulogu. Vjeru- na{a prima lja, prima lja na{ih ideja, razvoja da se to dugme ne moè nikada razliti, d njih vjerojatno podu- tih ideja. Ono {to je mladom ~ovjeku vrlo nikada ne moè izgubiti svoju osobnost, i s va{im zapaà njima. ~esto nejasno, to je kako do}i od odre|ene ona je ostala ne samo u na{im uspomena- e} re~enoga, treba re}i ideje do njezine konzistentne realizacije u ma, nego i u njegovom djelu. Sada nam ne at bio jedan doista velik glazbenom materijalu — u tom je vrlo preostaje ni{ta drugo nego bitka za to da ih, moèmo re}i, danas te{kom i mukotrpnom putu profesor Hor- njegovo djelo i dalje ìvi me|u nama. On je bio osoba koja ni- vat imao bezgrani~no strp lje nje. Jo{ }u re}i Hvala vam lijepa. uvjerenja i stajali{ta ni par mojih osobnih uspomena koji me veù a, pogleda, trenuta~nih na neki zacrtani, gotovo sudbinski, na~in za to uvjerenja vezana uz taj izbor, za koji sam mislio da je samo iz-

ezana uz jedan Weltan- bor, a ispalo je da je nekakav sudbinski put. IN MEMORIAM I DAMIL KALOGJERA cantus_12:cantus_12.qxd 11-Jul-07 8:33 PM Page 14

14 BROJ 141/142, PROSINAC 2006. PREPORUKA ZA ^ITANJE JOSIP I NJEGOVA DRU@ICA Pi{e: Sanja Raca IKA

akozvani Legat Josipa Slavenskog i bi lje{ke napisala je Mirjana @ivkovi}, profesor- »svojim« slavnim mu{karcima pokazale ravno- o~evoj zagor skoj »domovini« provodio dje~a~ka (skladateljeva ostav{tina) pod up- ica Fakulteta muzi~ke umetnosti u Beogradu pravnim partnericama muèva umjetnika. Dos- ljeta, Ptuja, Vara`dina, Budimpe{te, Praga, Za- Travom tada{njeg Saveza kompozitora koja je svojedobno sudjelovala u dijelu ta davno objavljiva nje rukopisa Katje Mann, greba, Beograda, Pariza i dalj njih kra}ih europ- Jugoslavije, Beograd (SOKOJ), od prosin- istraìva nja vezanih uz dva sve ska k njige Josip supruge Thomasa Manna i majke, tako|er k - skih putovanja do onog posljed njega zavi~ajnog, ca 1983. bio je privremeno pohranjen na [tolcer Slavenski — Skladate lj prijelaza dr. sc. Eve njièvnika, Klausa Manna, a ~ija su sje}a nja godinu prije smrti. Kratki boravak u zimu 1954. beogradskom Fakultetu muzi~kih umetnos- Sedak (biblioteka »Prilozi za povijest hrvat ske dotakla i tre}ega k njièvnika me|u njima, u âkovcu kao da se nije smio dogoditi. Ono uz ti (FMU). Njegova osobna korespondencija glazbe«, naklada Muzi~ki informativni centar Thomasova brata Heinricha, i danas je literatu- {to je bio tako usrdno vezan, nestalo je ranije tada se nalazila u posjedu skladateljevih Koncertne direkcije Zagreb i Muzikolo{ki za- ra spomena vrijedna. Jo{ jedna autorica svoje- kroz likove stvarnih osoba (majka, ~etiri sestre, nasljednika. vod Muzi~ke akademije Sveu~ili{ta u Zagrebu, dobno je na{la utjehu u rije~ima, a to je otac) i svih drugih simbola iz vremena odrasta- U vrijeme kada se po~elo raditi na 1984., urednik Sre}ko Lipov~an). Uz E. Sedak, Amerikanka Dorothy Be njamin Caruso, supru- nja, a grad i neka druga gradska generacija na istraìvanju ostav{tine 1979. godine, i to u autorica je tematskog popisa djela Slavenskog, ga talijan skog tenora Enrica Carusa (k njiga His trenutak su, za skladatelja iznimno va`na, okviru projekta Fundamentalna istraìvanja tada pionir skog rada kojim je sveukupno stvar- Life and Death). njegovu èljenom (kratkotrajnom) povratku dali hrvatske glazbe 20. stolje}a Muzikolo{kog ala{tvo jednog hrvat skog skladate lja dobilo svo- neo~ekivani smisao opro{taja sa zavi~ajem. zavoda Muzi~ke akademije u Zagrebu, ju prvu »identifikacijsku« osobnu kartu. Milana Ili} Slavenski (1899. — 1980.), pripadni- gra|a se nalazila u njegovu beogradskom ca gra|an ske klase, iza prvog svjet skog rata Biografija donosi vrlo vrijedne kronolo{ke po- domu. Supruga Milana Slavenski u to je Tko }e se u bilo kojem obliku da lje pozabaviti {kolovana na njujor{kom Columbia University datke o stvarala~kom opusu od naj ranijih sklad- vrijeme jo{ bila ìva. opusom naj slavnijeg me|imur skog skladate lja, gdje je diplomirala engleski jezik i knjièvnost, bi do onih u naj plodnijim godinama, a osobito Kako na FMU nije bilo pravih arhivskih uz spomenuto kapitalno izdanje dr. sc. Eve a studij kasnije nastavila u Cambridgeu, ve} su zanimljiva opaànja uz [tolcerova istraìvanja uvjeta za pohranu, tako je devedestih os- Sedak, kao obaveznu literaturu trebao bi koris- ovim podacima ukazuje na osobu visokoga novih zvu~nih prostora (Muzika 1936), as- tav{tina prenesena u SOKOJ i od tada je titi i ove biograf ske zapise. Uostalom, jednim duha. Kao prevoditeljica, uglavnom troakustici i elektroakusti~kom eksperimentira - na brizi njihova Muzi~kog informativnog dijelom ve} su bili citirani u prvom sve sku anglo–ameri~ke k njièvnosti i profesorica nju. Iz njegova dugoga prou~ava nja ton skog centra. spomenuta zagreba~kog izdanja. Oni ne teè engleskog jezika, ona u knjizi otkriva snaàn sustava po kojemu se oktava dijeli na 53 ravno- Njezinu materijalnom dijelu pripada glazbe- stru~noj kvalifikaciji jednoga opusa jer autorica spisate lj ski talent koji izda nje ~ini i stil ski vri- pravna intervala nastale su 1937. dvije skladbe na gra|a koju ~ine rukopisi, skice, nije glazbenik. Ci- jednim. Po intonaciji njezinih biografskih zapisa objedinjene pod nazivom Muzika za prirodni notni svesci, tiskane i druk~ije um- jelo njezino i- o~ito je da smr}u Josipa [tolcera Slavenskog tonski sistem (Muzika u prirodnoton skom sistemu). noène muzikalije, pisana doku- skustvo po~iva na (âkovec, 1896. — Beograd, 1955.) na neki un- Prva je pisana za Bosnaquetov akusti~ki har- mentacija (osobne bilje{ke, kore- ~injenicama da je utra{nji, àlobno usamljeni na~in nastavlja ìv- monij, danas muzej sku napravu, a druga za spondencija, kritike i sli~no) te bila skladateljeva jeti njihov zajedni~ki ìvot, a iz te osame izrasla ~etiri trautonija (onaj koji je bio u skladate ljevu stru~na i ostala literatura popra}ena ìvotna suputnica, su sje}a nja koja vjerno slijede suprugov ìvotni posjedu, danas se nalazi u Muzeju Me|imurja u skladateljevim primjedbama i komen- da su proveli za- i profesionalni put. Ve} sam naziv knjige Josip âkovcu) i timpane. Govore}i o mnogobrojnim tarima. jedno 28 godina i pokazuje razinu njezine intimnosti, a nekima od pojedinostima iz skladateljeva ìvota poput ove, da su kao par bili nejasno}a zbog dvostrukosti ìvota Slaven skog pa i o godinama za vrijeme II. svjetskog rata, au- neobi~no duboko izme|u ove i one druge sredine, senzibilna os- torica ve} tada supruga naziva »okovani stvar- to se po pita nju glazbene pub- vezani. K tome je oba poput ove ène, nije dopustila da se razvi- alac«, slute}i zbog prilika i sredine u kojima je licistike doga|a u susjednim za supruga preuzi- ju. Ljubav prema zavi~aju koju je skladatelj bu- ìvio koliko }e toga ostati neostvareno i svede- [zem ljama i to s temama koje mala va`ne ob- jno rasipao kroz vlastito djelo, svakodnevni no na skice bez torza. »Ono {to je meni preosta- su bliè ili da lje vezane uz hrvat sku veze koje su je s jezik kojim je govorio i pisao, osobito u mladosti lo da u~inim i {to ovdje sada i ~inim, to je da iz- glazbu i njezine autore, jedva je poz- godinama ipak (»Sem se puno u~il Formenlehre i Instrumen- nesem ~injenice i zabiljeìm ono {to znam... da nato. Vjerojatno jako malo, jer su slo- u~inile nekom tationslehre, tako da imam vremena, onda uvek kao trideset godina prisutni svjedok va lagana i brzo putuju {to dokazuje vrstom intimnog ~itam u akademi~ki biblioteki ove glazbene k- posvjedo~im o ljud skoj sudbini genijalnog koji primjer hitrosti kojom je u Hrvat sku »stru~njaka« za njige. Ja sad jo{ ve~jo volo imam k glazbi«), je... ìvio i stvarao u sredini uskogrudnoj i ravn- stigla knjiga Josip Milane Slavenski, [tolcera. Zvala ga pobo`nost prema kruhu, ìvotnom simbolu odu{noj, kinjen i ranjavan, ko~en i sputavan da supruge skladatelja Josipa [tolcera je Pepo (uz ostale obitelji [tolcer i samoga pekarskog kalfe Josipa, svoje djelo dovede do kraja...« iz bliske obitelj - nesre}i uz oca alkoholi~ara, strasnog amatera Slaven skog. Njezin put nije vezan uz Ta otvorenost kojom se obra}a, bez obzira o ko- klasi~ni oblik k nji`ne distribucije, nego je ske okoline), po njegovu ~akove~kom nadimku glazbenika na citri, {kolovanju, njegovoj stvar-

UBLICISTIKA PUBLICISTIKA PUBLICIST jemu razdoblju ili temi pi{e, knjizi daje doku- stigla iz ruke u ruku preko ~akove~kog iz djetinjstva. ala~koj energiji i ìvotu u provinciji kakav je bio Beograd, u koji je stigao 1924. dok ga na europ - mentarnost i ìvotnost, osobito u dijelovima ko- Memorijala. Objavili su je 2006. beograd - Rukopisi biograf skih zapisa suprugâ slavnih skoj glazbenoj sceni doista slave kao skladate lj - ji da lje mogu sluìti kao izvor istraìva nja ska Muzi~ka {kola Josip Slaven ski i SOKOJ umjetnika u svjetskoj beletristici uobi~ajena su sko otkri}e, Milana Slavenski iznosi bez cezure. vezana uz ime Josipa [tolcera Slaven skog i — MIC, a njezini prire|iva~i bili su troje uredni~ka praksa i koji put znaju izazvati veliku uop}e spoznaj u o stvarala~koj i ìvotnoj sudbini nas ljednika iz autori~ine obite lji. Urednica pozornost, ~esto i zato jer se radi o literarno Josip je zaista biografija, ujedno i vodi~ kroz sve ovoga hrvat skog umjetnika. izdanja je Ana Kotevska, a predgovor knjizi privla~nim djelima ~ije su se autorice, pi{u}i o ìvotne postaje od âkovca, Zlatara gdje je u Koncert in memoriam Igoru Kuljeri}u 2. studenoga 2006., Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog, Hrvatski glagolja{ki rekvijem u izvedbi Zbora i Simfonijskog orkestra HRT–a, dirigent Ton~i Bili}, Majstorski ciklus HRT–a Pi{e: Zrinka Mati}

oezija i drama drevnoga obreda mise ~udnih malih motiva i re~enica, koje nigdje Valentinom Fija~ko, Janezom Lotri~em, za mrtve u kr{}an skoj tradiciji ìve ne moèmo to~no smjestiti, a iz kojih izras- Martinom Goj~eta i Lucijanom Batini}em, Pod vremena koja se danas jedva ta skladna, glazbeno cjelovita vizija u kojoj ~uli smo i odjeke finih eteri~nih molitvi u pamte, a ljepota teksta, koji u sebi obliku- na koncu moèmo sasvim jasno prepoznati kojima razgranati slog modalnih tonova je sve {to smrtnik osje}a u strahu od smrti okus iskustva posebnog arhai~nog zvuka priziva zami{ ljeni ugo|aj napjeva prvoga i nadi u Bo`ju milost, kroz sto lje}a do preoblikovana u skladatelj skom umije}u kr{}anstva. Sjaj Rekvijema kulminira u danas privla~i glazbu i umjetnost koje se Igora Kuljeri}a. stavku Osanna, u pravoj opernoj maniri ve- upli}u u taj drevni obred. U dramu mise za likih majstora dramskog rekvijema, s bri- mrtve proniknuli su mnogi skladate lji u Proìvljena posljed nja izvedba izvorne ljantnim ~vrstim meandrima protkanima trenutku kada su dosegnuli zenit svoje verzije Hrvatskog glagolja{kog rekvijema za kroz sve dionice, koje se okupljaju u skladatelj ske i ljud ske zrelosti, obuhva}a - soliste, zbor i orkestar opet je pokazala svu mo}nim akordima osvijet ljenima limenim ju}i sva svoja glazbena i skustva u te` nji da kompleksnost i ljepotu toga rukopisa. Ku - puha~ima. izraze mo}nu duhovnost rekvijema koji iz ljeri} iz staroga hrvat skog teksta mise za liturgije izlazi na glazbenu pozornicu. mrtve, sa~uvanoga u Crkvi sv. Mihovila u U ovoj smo izvedbi mogli osjetiti sva raspo- Zadru, izvla~i u prvi plan dimenziju drame, loè nja koja je Ku ljeri} unio u svoj Rekvi- Veli~anstveni Hrvatski glagolja{ki rekvijem, prikazanja, posebno u sekvenciji Dan g- jem — od an|eoskog mira u zazivu so- krunsko djelo Igora Kuljeri}a, dokaz je njiva postiù}i dramu pjevanom glumom. pranistice Valentine Fija~ko O Isuse ti pom- proìv ljena puta skladatelj ske i ljud ske Pritom je posegnuo za na~inom na koji je ni{e, b lje{tavo sna`nog Gospodi pomiluj u zrelosti autora, koji je od ranoga djeti njstva zastra{eni puk pun vjere tu dramu mogao raspjevanoj dionici tenora Janeza Lotri~a, bio u doticaju s izvorima drevnosti, sa ~u - zaista izgovarati i pjevati, zazivaju}i milost pouzda nja u vjerni~kom zanosu stavka vanima u ìvoj tradiciji pu~kog liturgij skog u molitvama i predo~uju}i si muke pakla Znamenonosac sveti Mihovil do straha od pjevanja u hrvatskom Primorju. — sikta njem, mra~nim glissandima, {apta - paklenih muka, odigranih u Danu g njiva. njem, vikanjem — prenesenim u glazbu u Tu pravu glazbenu dramu u podjednako Pjeva~i Zbora HRT–a, koji su nebrojeno kojoj se glasovima pridruùju zvuci razra|enoj i muzikalnoj izvedbi svih su- puta pjevali Kuljeri}evu glazbu, sura|uju}i orkestra, sitna jezovita glissanda guda~a, dionika ~vrsto i nadahnuto vodio je diri- sa skladateljem, poznaju posebnost Ku- tremola na udara ljkama i sordinirani gent Ton~i Bili}. ljeri}eva glazbenog jezika u kojemu se puha~i. U virtuoznoj izvedbi Zbora i nanovo stvara slika pro{arana drevno{}u. Simfonij skog orkestra HRT–a, sa solistima Glazba je to stvorena od, na prvi pogled, DAMIL KALOGJERA IN MEMORIAM PUBLICISTIKA P cantus_12:cantus_12.qxd 11-Jul-07 8:33 PM Page 15

BROJ 141/142, PROSINAC 2006. 15 U povodu 40. godi{njice smrti

OBLJETNICE TINO PATTIERA OBLJETNICE Jedini hrvatski tenor svjetskog ugleda i formata (ro|en 1890., umro 1966. u Cavtatu)

Jedna od najve}ih pjeva~kih zvijezda izme|u dva svjetska rata Pi{e: Marija Barbieri

anas rijetko tko u Hrvatskoj zna za na studij medicine, u Prag ili u Zagreb, nije fi com Hedwigom Schaffgo - Tina Pattieru, a on je bio jedini posve jasno, ali je razvidno da je pao na prvom tsch, i postao vlasnik dvorca Dhrvat ski tenor svjet skoga ugleda i ispitu iz anatomije i da je bio zaokup ljen glaz- na padinama uz Labu. Oko formata! O njemu se u inozemstvu i danas bom. Iz Vu{kovi}evih sje}anja pouzdaniji bi bio sebe je stvorio aureolu pra - pi{e, a nakon triju LP–a objav ljen mu je podatak da ga je jednom prigodom ~uo Sr|an ve zvijezde. Nastavao je ne - dvostruki CD u ediciji Lebendige Vergangen- Tuci}, tada{ nji intendant kazali{ta u Osijeku i koliko soba u otmjenom heit (Pro{lost koja ìvi). Ovo izda nje donosi pozvao u operetni ansambl, nego da ga je prvi dresden skom hotelu Weber i izbor arija {to ih je u doba naj ve}ih uspje- bariton pra{kog Národnog divadla nagovorio na svakodnevno u foajeu pri- ha snimio za vode}e gramofonske tvrtke audiciju u zagreba~koj Operi. Razvidno je da je mao poklonstva brojnih Odeon, HMV, Parlophon, Grammophon, audiciju poloìo i dobio nov~anu potporu za oboàvate ljica. Igrao je nje - Vox, Electrola i BASF, naj~e{}e uz orkestar u~e nje kod Vu{kovi}a, a u Zagrebu je posve ma~ ku nacionalnu karta{ku Berlinske opere i pod ravnanjem velikih vjerojatno pjevao po dru{tvima, {to se nije igru skat s Richardom Stra - dirigenata. Izme|u dva svjetska rata bio je svi|alo ravnatelju Tres~ec-Branjskom koji mu ussom, prijateljevao sa zna- jedna od najve}ih europskih pjeva~kih zvi- je u pismu 3. velja~e 1911. priprijetio gubitkom menitim slikarima, knjièv - jezda. O njemu je poznati njema~ki cijele {tipendije, ako se ne popravi i sa vi{e oz- ni cima, sa svima od poloàja glazbeni pisac Ernst Krause u ~lanku biljnosti ne prione svojim naucima. O~ito to ni- i imena. Postao je omi ljeni Schöne Stimmen von damals (Lijepi glasovi je u~inio i jama~no zbog toga nije nikada nastu- pjeva~ glasovitoga dirigenta od nekada) u ~asopisu Opernwelt napisao: pio u HNK u Zagrebu! Zatim je oti{ao u Be~ i Fritza Buscha, koji je tome Tome mladom, vatrenom, smionom tamnoko- nastavio dvije godine u~iti kod viteza von Hor- mladom boànstvu u liku i som Dalmatincu tako je uspjelo osvojiti Dres- boucky–Ranierija s Konzervatorija u Milanu. glasu, kako ga opisuje Kra - den dvadesetih godina kako je to jedino uspjelo Njema~ki izvori bi ljeè da je na{ao bogatu use, uskoro po~eo povjera- Alfredu Piccaveru u Be~u u njegovo sjajno vri- pokrovite ljicu, stariju groficu, koja mu je u vati teè uloge — Andréa jeme. ~vrstoj vjeri da }e iz njega postati dobar pjeva~ Che niera, Hermana u Piko- pla}ala satove pjevanja i skrbila za usavr{avanje voj dami, ~ak i Tannhäusera. Baritonalni tenor Carusovih odlika njema~kog jezika. Tko ga je preporu~io grofu sudbina jedne neprospavane no}i Seebachu, intendantu dvorskoga kazali{ta u Giordanov omiljeni Podaci o Pattierinim po~ecima razlikuju se Dresdenu koji je traìo mlade talente (Vu{kovi} Chénier i protagonist u knjizi koju je o njemu objavila Dru`ba pi{e da je to bio on) nije posve jasno, ali mo è - Verdijeve renesanse u Bra}a hrvat skoga zmaja u Dubrovniku mo vjerovati Vu{kovi}u kad pi{e njegova audici- Njema~koj 2004., njema~kom izda nju Stimmen die um ja bila je velika senzacija za sva kazali{ta i za sve Krause je Pattieru ovako die Welt gingen (Glasovi koji su i{li po svije- impresarije i agente u Njema~koj te su njema~ke opisao: Posve je sigurno da tu) — Tino Pattiera, objav ljenom 1990. i u novine donijele njegovu sliku i o njemu pisale pod Tino Pattiera nije bio piano neobjavljenoj autobiografiji Moj ìvotni put naslovom Otkriven novi Caruso, Hrvat, Tino pjeva~, nego je potpuno iz- velikoga hrvat skog baritona Marka Vu{ - Pattiera. Bio je odmah angaìran na sedam godina. garao u svakoj ulozi. Gole- |e ni osje}aj za razli~itost glazbeno–scen - kovi}a. Kad je Vu{kovi} prvi put ~uo tog li- mom se energijom uspinjao u visinu koju bi tada pot- skih vrsta. Bili su mu jednako bli ski {iroka jepog i simpati~nog mladi}a, koji mu je rekao Privla~ni Mediteranac i idol njema~ke puno razvio samo njemu svojstvenim tembrom. Pob- ICE OBLJETNICE fraza Verdijeva romanti~no dugog legato lu- ICE OBLJETNICE kako u Osijeku pjeva male »partije« kao publike za karta{kim stolom s Richardom jedni~ki izraz Manrica, àr za pustolovinom Fra ka, strastvena puccinijev ska veristi~ka fra - bariton i da bi èlio u~iti pjevanje, odmah Straussom Diavola, o ~emu svjedo~i i film, dionizij ski karakter za, {armantna leèrnost operete i talijan ska se uvjerio da se u njegovom grlu krije fenome- Pattiera se dresdenskoj publici predstavio 10. Baka u Arijadni na Naxosu bili su njegovo pravo salon ska popijevka s kraja devetnaestog i nalan, neobi~no opseàn baritonalno obojen velja~e 1916. kao Manrico u Trubaduru. Taj podru~je. Na nevjerojatan je na~in ìvio s ulogom. po~etka dvadesetoga stolje}a. tenor nadasve ugodnog toplog zvuka. One iste provjereni podatak posve demantira nekada{- Ne smije se ni zanemariti erotski fluid toga pjeva~a. odlike koje je Caruso imao u svom glasu. Tre- nju tvrdnju o njegovu debiju Prvog oru`nikau On je dio njegove prirode, njegova pjeva~kog bi}a. Kad je 1933. Fritz Busch morao pobje}i balo bi vjerovati i samome Pattieri koji je ârobnoj fruli. Uspjeh je bio senzacionalan, kri- Ali, Pattiera nije bio samo elementarni interpret pred Hitlerovim progonom, a Karl Böhm 1934. u Zagrebu izjavio da je Vu{kovi} bio tike u superlativima. Isticala se nesvakida{nja heroj skih likova, nego i profi njen pjeva~ i skon - 1934. godine preuzeo vodstvo Semper njegov prvi u~itelj pjevanja koji ga je otkrio ljepota i svjeìna njegova blistava glasa koji ske muzikalnosti, finog fraziranja i uro|enog os- Opere u Dresdenu, Pattiera je jo{ uvijek kao tenora. zvoni poput ne~eg plemenitog i ~istog i lako nalazi je}aja za stil. Giordano je bio odu{evljen kako je bio njezin prvak, ali vi{e nije bio zvijezda. put do srca te primjereni mu lik, drànje i gluma. interpretirao njegovog Chéniera, a tisak je 1925. Böhm mu je povjerio ne ba{ uspjelu pre- Martino Tino Pattiera rodio se u Cavtatu U Dresdenu je nizao ulogu za ulogom i ve} zabi ljeìo svoga poeti~nog heroja portretirao je ide- mijeru Fausta. Njegova kreativna snaga bi- 27. lipnja 1890. kao najstariji sin Marka i 1916. napravio prve snimke. Elementarna alno vladaju}i stilom s otmjenim i toplim osje}ajem la je jo{ tolika da ga je Richard Strauss Luce ro|ene Bran|olica. Otac ga je nakon privla~nost njegova mediteran skoga glasa i po- i savr{eno nijansiranim pjevanjem. 1941. godine èlio za tuma~a svojega Hero- zavr{ene gimnazije u Dubrovniku poslao jave bila je tolika da je uskoro postao ljubimac da u Salomi, ali taj se projekt nije ostvario. publike, idol. Bio je utjelov lje - U opernu povijest Tino Pattiera }e u}i i kao pje- nje tenora, punokrvni scen ski va~ na kojemu je Fritz Busch teme ljio Verdije- Zbog sukoba s Hitlerovim reìmom Pat- umjetnik, uvjerljiv tuma~ liko- vu renesansu u Njema~koj. Po~ela je 1926. s tiera je napustio Dresden u kojemu je va mladih zaljub ljenih opernih operom Mo} sudbine. Franz Werfel je za tu prigo- proveo dvadeset i pet godina i 1941. je junaka. Oboàvala ga je i kra- du preveo talijanski tekst i prilagodio djelo, oti{ao u Prag. Te{ko je podnio ratne stra- ljevska obitelj. Prije nego {to Busch je ravnao, a Pattiera pjevao Don Alvara. hote i razaranje grada uz koji su bili vezani njegovi sjajni uspjesi. Poslije rata pozvali su se 1918. raspala Kraljevina Sa- Pattiera je po~eo gostovati u Be~koj dràvnoj ga u Be~ i 1950. ponudili mu mjesto profe- ska kra lj Friedrich August III. operi 28. trav nja 1920. u Tosci uz slavnu Mariju sora na Akademiji. U povodu 70. ro|en- imenovao ga je komornim pje- Jeritzu i taj je njegov nastup ozna~en kao sen- dana Vlada Savezne Republike Njema~ke va~em. Te{ke ratne godine, zacija. Najavljivan kao zvijezda, potpisao je dodijelila mu je mirovinu i odlikovala ga bijeda i njema~ki poraz nisu ugovor za stalna gostova nja. Do 1926. tamoje krièm za zasluge prve klase. Te{ko umanjile njegovu popularnost. pjevao Manrica, Don Joséa, Riccarda, Canija, bolestan, umro je 24. travnja 1966. u rod- Dapa~e, kad je on pjevao, Alfreda u Traviati, Rodolfa u La Bohème, Otella, nome Cavtatu. Kod njega su u~ili i savjete opera je bila puna. Turiddua, Chéniera i Fra Diavola, za koju su traìli, da spomenemo samo naj slavnije, prigodu bile posebne cijene ulaznica. U sezoni 1921./1922. krenuo je Hilde Güden, Maria Reining, Max Lorenz, u Chicago u osvaja nje Ame ri - Paul Schöffler, Rudolf Schock. ke. I ameri~ke su kritike pisale Vladar razli~itih glazbeno–scenskih vrsta u kako novi pjeva~ ima glas koji ga sukobu s Hitlerovim reìmom Krause je napisao: înilo se da je provalio stav lja u prvi red lir skih tenora, Od 1924. do 1929. Tino Pattiera bio je istodob- tenor ski vulkan kada je Tino u svojim naj bo - a scenski nastup toliko zanosi no angaìran u Dresdenu i u Berlinu. êsto je ljim danima pod ravna njem Fritza Buscha da slu{ate lj doìv ljava uzbu|e- svojim brzim automobilom jurio no}u iz jedno- pjevao Otella. Bila je to pjeva~ka strastvenost nje uìtka kad se na|e pjeva~ ili ga grada u drugi. Bio je zdrav i pjeva nje ga je posve elementarnog izraza koja je u svojemu pjeva~ica koji imaju fizi~ki {arm veselilo. Pjevao je 26 uloga i sve su bile glavne, ekspanzivnom fraziranju i preferiranju dra- {to im omogu}uje da ih vizual- od Vojvode od Mantove do Tannhäusera, od matskog crescenda nadilazila tradicionalni iziramo u herojevu liku. Zaradio Fausta do Hermana, od Massenetovog i Puc- belkanto, a Marko Vu{kovi}: Bio je svojom je mnogo novca, ali kako mu cinijevog Des Grieuxa do Don Carlosa, od Lo- figurom pravi Apolon, najljep{i, mislim, tenor on nikad nije bio od presudne hengrina do Otella. Pjevao je i u Millöckerovoj koji je ikad i igdje u kazali{tu zapjevao. va`nosti, a nije èlio prihvatiti opereti \ak prosjak i igrao u dvama zvu~nim fil- ameri~ke profesionalne stan- movima Fra Diavolo i No} u Veneciji. Jo{ je u svo- darde, vratio se u Dresden. jim be~kim student skim danima pokazivao Bio je oènjen ne}akinjom sklonost za operetu pa je leèrno{}u i spon- svoje be~ke dobrotvorke, gro- tano{}u te odgovaraju}im stilom potvrdio priro - OBLJETNICE OBLJETN OBLJETNICE OBLJETN cantus_12:cantus_12.qxd 11-Jul-07 8:33 PM Page 16

16 BROJ 141/142, PROSINAC 2006. ETI PRAVNA ZA[TITA U SLU^AJEVIMA POVREDE A Razgovor s Tomislavom Rado~ajem, direktorom HDS ZAMP–a Razgovarala: Sanja Raca

jako potrebne u odnosima autora raznih grana umjetnosti, jer je upravo me|u njima potrebno po{tovanje i me|usobno uvaàvanje opusa. îja se prava naj~e{}e {tite prekr{ajnim i kaznenim pravom? Jesu li to autori glazbenih djela, autori ra~unalnih programa i umjetnici izvo|a~i? Uz autore glazbenih djela svakako se povezuje najve}i broj zahtjeva i to su zahtjevi {to ih pokre}e upravo HDS ZAMP. Zahtjevi autora ra~unalnih programa, ako i po broju postupaka zaostaju, mogu biti financij ski zna~ajni. Kada je rije~ o na{im tu`bama, njima su u »pake tu« obuhva}eni i zahtjevi za naknadu umjetnicima izvo|a~ima i proizvo|a~ima fonograma ~ija prava ina~e ostvarujemo. S obzirom da se naj ve}i broj procesuiranih prekr{aja odnosi na povrede prava autora, kako to izgleda u brojkama? Dosada, zak lju~no s listopadom, u 2006. godini pokrenuli smo 4.843 prekr{ajna postupka, u 2005. bilo ih je 16.563, godinu ranije 7.816, a u 2003. ukupno 8.298. Kako vidite iz ovogodi{njih podataka, politika HDS ZAMP–a mijenja se tako da sma njujemo broj prekr{ajnih zahtjeva i teìmo rije{iti {to vi{e otvorenih odnosa spo- razumom, a ako ne, onda tu`bom trgova~kom sudu. Kako izgleda statistika kod tu`bi u proteklim godinama? Broj tu`bi raste. U 2003. pokrenuli smo 318 tu`bi, godinu dana kasnije 1.069, u 2005. 3.298, [to sve hrvatski pravni sustav predvi|a kao ukazati koje su mogu}e slabosti i prednosti ko- ni~kog ureda. Zna~i, izravno ostvarujemo a zaklju~no s listopadom ove godine 2.767 tu`bi. oblik za{tite nositelja autorskog i srodnih pra- je iz toga proizlaze. Kod sporova na trgova~kim za{titu u slu~aju povrede imovin skih prava, pri- va i koliko je on u praksi efikasan? sudovima stvar je relativno jednostavna, jer to je svega neovla{tena kori{tenja autorskog djela Koji su naj~e{}i primjeri zloporabe intelektualnog rade samo ~etiri suda, njihovi se suci godinama i njegove javne izvedbe bez odobre nja. Onaj vlasni{tva? Mislim da je na samom po~etku, prije nego bave ovom tematikom i specijalizirani su, a tko se takvim vlasni{tvom ilegalno koristi ~ini {to odgovorim na Va{e prvo pita nje, nu`no Ono o ~emu smo govorili ide pod jedan naziv SUSRETI SUSR prednost je u postoja nju samo jednog suda vi{e prekr{aj, u teìm slu~ajevima ~ak i kaznene dje- re}i da se HDS ZAMP koristi pravnim — »neodobreno kori{te nje autor skih djela«. instance {to u relativno brzom roku omogu}uje lo, a u svakom je slu~aju odgovoran za pla}anje sredstvima borbe tek nakon {to je iscrpio Naravno da postoje i slu~ajevi velikih i sofistici- postizanje visokog stupnja ujedna~enosti sud- autor ske naknade. mogu}nosti mirnog ure|e nja odnosa s ko- ranih na~ina povrede prava, kao u slu~aju uvoza ske prakse. risnicima. Do pokretanja pravnih postupa- U kojim prigodama ste pruàli stru~nu pomo} i piratskih nosa~a zvuka na {to reagiramo i mi i ka sigurno ne dolazi iz è lje za »trenira - Koji su nedostaci prekr{ajnih sudova obzirom na suradnju bez izravna uklju~iva nja u spor? udruga proizvo|a~a fonograma. Na{ su prob- njem strogo}e«. Za njima se poseè onda njihovu brojnost? lem naj ~e{}e lokali, no i poneki ve}i korisnici kada nema drugog izbora. Jer, ne treba zab- To se doga|a kada autor individualno ostvaruje koji glazbu koriste u ve}em opsegu i kojima je oraviti, autori koje {titi HDS ZAMP — kao Kod prekr{ajnih sudova prednost je u postoja- prava Ako autor èli, HDS ZAMP }e mu osig- javna izvedba glazbenih djela izravni ili ne- i najve}i dio autora iz drugih podru~ja — nju jednog àlbenog suda, a nedostatak je velik urati pravnu pomo}, no ako je rije~ o sporu izravni izvor prihoda i razlog posje}enosti. Tu izloèni su brojnim povredama svojih pra- broj prekr{ajnih sudova i velik broj postupaka izme|u dva autora, morat }e se izuzeti od toga. nema velike mudrosti. Rije~ je o kori{tenju va na koja ne mogu reagirati tako da uop}e. Suci tih sudova bave se doista ogromn- Relativno nam je svje` u sje}anju slu~aj pred- glazbe bez odobrenja ili protivno izri~itoj za- uskrate svoju uslugu kao drugi subjekti na im brojem prekr{ajnih djela iz razli~itih stave Kamov smrtopis u postavi redatelja Branka brani u slu~ajevima kada nije namirena autorska trì{tu. U slu~aju glazbe, ona se uzima bez podru~ja i optere}eni su opsegom posla, potre- Brezovca i produkciji Zagreba~kog kazali{ta naknada. Takvi korisnici jo{ uvijek znaju stav- fizi~ke zapreke. bom poznavanja mnogih propisa, ali i mladih (ZKM) koji je prije par godina dobio ljati prigovore poput »ja pla}am radio pret- prepoznava njem naj raznolikijih pravnih i ìvot- dosta publiciteta. Redatelj i njegovi suradnici platu«, »djela su slobodna« ili »ja slu{am samo Sam hrvat ski pravni sustav poznaj e neko- nih situacija. Kod kaznenih sudova odre|eni smatrali su svojom autor skom slobodom vijesti«, a ima i profi njenijih prigovora — »kod liko oblika za{tite u slu~aju povrede autor - hendikep ~ini postojanje dvadesetjednog àl- napraviti ne{to novo iz postoje}ih glazbenih nas se izvodi samo glazba autora koji su odavno skog i srodnih prava. Na prvom mjestu je benog suda. U svojoj praksi susreli smo se s vr- djela koji pripadaju konkretnim skladateljima. umrli«. Tome je prili~no te{ko vjerovati kad se klasi~na za{tita — gra|ansko–pravna, lo razli~itim odlukama, ali nema mogu}nosti Glazba u predstavi na neki je na~in persiflirana nalazite u ìvahnom prostoru urbane jezgre. Ja putem tu`bi trgova~kom sudu nadle`nom ujedna~avanja prakse koju bi proveo Vrhovni i obra|ena, a da o tome pravi autori nisu bili ni bih osobno jako rado oti{ao tamo gdje mogu za sporove iz podru~ja intelektualnog vlas- sud u postupku po pravnim lijekovima koji, obavije{teni. Moja ranija profesionalna iskustva ~uti samo Mozarta i Vivaldija, a cijenio bih i ni{tva. Potom dolaze prekr{ajni sudovi ko- nakon odluke àlbenog (ùpanijskog) suda, nisu nau~ila su me da, makar to i ne bilo opravdano, ti{inu koju rijetko moète prona}i, kao i »mrtve ji sude zbog prekr{aja, a povreda autor- vi{e mogu}i. Mogu}e je praksu ujedna~avati ne treba izazivati ~u|enje kada osobe koje same du{e« skladatelja. skoga prava moè biti i kazneno djelo. Ra- jedino zauzima njem stajali{ta sjednica kaz- nisu autori posegnu u prava autora smatraju}i zlika izme|u prekr{aja i kaznenog djela nenog odjela Vrhovnog suda ili putem iz- kako imaju na to pravo. Primjer je zloporaba fo- [to je, zapravo, prekr{ajno, a {to kazneno djelo? postoji upravo u intenzitetu povrede, jer su vanrednog pravnog lijeka — zahtjeva za za{titu tografija za koje mnogi smatraju nepotrebnim Kao {to sam rekao, oba su zakonom opisana zakon ski opisi u oba slu~aja gotovo podu- zakonitosti koji moè podnijeti jedino dràvni traìti odobrenje autora ili istraìti tko je on, jer prakti~ki jednako — inkriminirano je neodo- darni. Prekr{aj se moè po~initi i nepla}a - odvjetnik. se to »i ne zna«, jer »to pripada nekom arhivu« bre no i skori{tava nje autor skog djela na bilo ko- njem odgovaraju}e naknade, {to kod kaz- i sli~no. ji na~in, a razliku izme|u prekr{aja i kaznenog nenog djela nije slu~aj. Kako u praksi izgledaju pravni na~ini borbe? Me|utim, u konkretnom slu~aju Kamova smr- djela ~ini intenzitet povrede autorskog prava Ve} sam ne{to od toga rekao. Mogu}i su dakle U Hrvatskoj sude ~etiri trgova~ka suda topisa bilo je iznena|uju}e {to autor (a u ovom kao za{ti}ena dobra. Sigurno je da je ozbi ljnija i tu`ba, prekr{ajni zahtjev i kaznena prijava, a ko- (Zagreb, Rijeka, Split, Osijek) koji imaju slu~aju i redatelj) iz jednoga podru~ja umjet- teà povreda po~i njena ako se glazba ne ovla {te - jiput se koriste svi navedeni oblici. Jedino pre- jedan zajedni~ki vi{i sud, a to je Visoki tr- ni~kog stvarala{tva posegnuo za autorskim no koristi u di sko–klubu, na koncertu i na radio suda za kazneno djelo isklju~uje odgovornost za gova~ki sud Republike Hrvatske. Tek ka- djelom iz nekog drugog podru~ja, smatraju}i ga postaji, dakle tamo gdje je upotreba glazbe jed- prekr{aj, jer kaznena odgovornost konzumira da bi vrijednost spora bila ve}a od 500.000 tek sirovom gra|om koju mijesi kako ho}e. I nostavno neophodna za obavlja nje i opstanak prekr{ajnu. Koje su povrede? Mi se u svojoj kuna, mogu}a je revizija protiv odluke àl- kod filmskih autora doga|a se da posegnu za djelatnosti, nego kada se to isto neovla{teno ~ini praksi, kao HDS ZAMP, bavimo prakti~ki samo benog suda, pa se u postupak, kao tre}a in- glazbom ne pitaju}i skladate lja za odobre nje. U u kafi}u. jednom vrstom povreda, a to je neovla{teno ko- stanca, uklju~uje Vrhovni sud Republike slu~aju ZKM–a, mi smo kao HDS ZAMP ri{tenje autorskih djela gdje pred sudovima nas- Opis prekr{aja i kaznenog djela je takozvani Hrvatske. No, mi nemamo parnica te vri- pruìli pravnu logistiku o{te}enoj autor skoj tupamo u vlastito ime. Prava koja se ostvaruju blanketni opis gdje sama kaznena norma, bez ob - jednosti. skupini. Prvo je do{lo do privremene sud ske kolektivno ostvarujemo kao udruga u vlastito zi ra odnosi li se na kazneno djelo ili na prekr{aj, mjere zabrane izvedbe predstave, a kasnije je Prekr{ajnih sudova ima preko stotinu i ime, a za ra~un na{ih ~lanova, ~lanova inozem- upu}uje na predmet materijal no–prav ne naravi, izme|u autora i ZKM–a postignut sporazum, njima je zajedni~ki jedan vi{i sud, Visoki nih sestrin skih dru{tava i svih ostalih autora ko- a ti se pojmovi nalaze u drugoj normi. Kazneni koji je i objavljen. Najmanje je bio vezan uz ma- prekr{ajni sud Republike Hrvat ske. Za ji ne moraju nominalno biti ~lanovi HDS zakon, odnosno prekr{ajna norma u Zakonu o terijalnu nadoknadu, jer je ona doista bila sim- kaznena djela povrede autorskog i srodnih ZAMP–a, ali ako se nisu toga odrekli, zakon nas autorskom pravu i srodnim pravima, ne}e po - boli~na. Svi koji su bili uk lju~eni u produkciju prava nadle`ni su op}in ski sudovi. Njih obvezuje zastupati ih. Na{a izravna aktivnost nov no definirati kada je po treb no odobre nje za dali su izjavu kojom su izrazili àlje nje zbog tako|er ima stoti njak, a o àlbama protiv kao dru{tva za kolektivnu za{titu nije mogu}a kori{te nje intelektualnog vlasni{tva, jer to pi{e poseza nja za djelom drugih autora bez odobre - njihovih odluka odlu~uju ùpanij ski su- kod za{tite takozvanih velikih prava i povrede na drugom mjestu u ve} spomi njanom Zakonu nja i obvezali se kako to ne}e ~initi ubudu}e, SUSRETI dovi, ~ime i zavr{ava postupak. @upanij- moralnih prava autora. Me|utim, HDS ZAMP o autorskom pravu i srodnim pravima. Ima samo ne samo prema njima, nego i prema bilo kome skih sudova ima dvadesetjedan. i u takvim slu~ajevima pruà surad nju kada je mali broj slu~ajeva kada odobre nje nije potreb- drugome. To je svakako imalo pedago{ku vri- autor traì, uk lju~uju}i i pomo} na{eg odvjet- no, kao {to je kori{te nje glazbe u nastavi ili Za{to Vam spominjem te brojke? @elim jednost i u~inak op}e dru{tvene prevencije, priredbama vezanima uz nastavu. cantus_12:cantus_12.qxd 11-Jul-07 8:33 PM Page 17

BROJ 141/142, PROSINAC 2006. 17

HDS ZAMP i Hrvatska obrtni~ka komora: E AUTORSKOG I SRODNIH PRAVA Potpisan Op}i ugovor ZAMP o uvjetima za javno kori{tenje glazbe Koliko su uskla|eni brzina postupanja sudova i kori{te nje autor skog djela samo po sebi autorskog prava. Hrvatska je tako|er potpis- rvat ska obrtni~ka komora (HOK) i Hrvat sko izre~ene kazne? Zbog sporosti sudova predmeti doista ne mora uvijek ~initi kazneno djelo, nica Sporazuma o stabilizaciji i pridruìva - dru{tvo skladate lja Za{tita autor skih muzi~kih odlaze u zastaru, a za ozbi ljne i vi{ekratne pri- nego prekr{aj, me|utim neodobreno kori{te - nju s EU, zak lju~ena 2001. godine, prema Hprava (HDS ZAMP) potpisali su trogodi{ nji jestupe izri~u se tek opomene. nje tu|eg vlasni{tva znak je da se osoba, a o kojima smo preuzeli obveze da u roku od tri Op}i ugovor o uvjetima za javno kori{te nje glazbe. svemu je bila prethodno obavije{tena, nalazi godine dosegnemo ne samo zakonodavnu Ugovorom su utvr|ene naknade za autor sko i srod- Ne bih to mogao potvrditi, osobito ne kod u ilegalnoj zoni. U nekim slu~ajevima razinu EU (koja je kod nas u redu), nego i na prava na glazbenim djelima u slu~aju javnog ko- prekr{ajnih sudova, kao ni da je kaznena uistinu bi se moralo poduzimati gonje nje, a razinu prakti~ne za{tite ravnu stupnju za{tite ri{tenja u ugostite lj skim, trgova~kim, obrtnim i drugim politika generalno preblaga. Ona je relativno mi kaznene prijave podnosimo samo u u zem ljama EU. Utvr|iva nje zna~ajnijih poslovnim prostorima, te je dogovorena je nova tarifa blaga, ali gledano u cjelini, ipak nije prebla- slu~ajevima profesionalne i ponovljene zlo- povreda autor skog prava u Hrvat skoj, na{im izra|ena teme ljem stru~nih prijedloga i savjeta ga. î njenica je da velik dio na{ih postupa- porabe autorskih djela bez odobrenja. partnerima iz EU nesum njivo bi omogu}ilo HOK–a. ^lanovima Komore, a urednim korisnicima ka postiè zna~ajnu svrhu samim ~inom pod- nameta nje ovoga ili onoga oblika sankcija. HDS ZAMP–a koji potpi{u pojedina~ni ugovor Imate li grube podatke o broju zastara? no{enja zahtjeva. Od 2003. dosad odustali Ipak moram re}i, Hrvat ska, za koju se udo- omogu}ene su mnoge pogodnosti i popusti: smo od ukupno 8.630 podnesenih zahtjeva, U prekr{ajnim postupcima broj zastara je bio ma}io ne ba{ sretan naziv «zapadni Balkan,” {to ~ini gotovo ~etvrtinu takvih zahtjeva. To – otpis dugova nja nastalih do kraja 2002. godine, vrlo visok, dok je zastarni rok iznosio ukup- ali i {ire od toga, ima naj bo lju za{titu autor- zna~i da sve vi{e korisnika ozbi ljno shva}a no dvije godine od po~injenog prekr{aja. U skih prava u onom dijelu koji kontrolira – za jednokratno pla}a nje dugova nja do 2004. po- pokreta nje postupaka. jednom od svojih istraìvanja temeljenih na HDS, uk lju~uju}i i dru{tva za koja radimo. pust od 20%, Moram ponoviti da odluku o pokreta nju bi- usporedbi s drugim slu~ajevima prekr{ajnih Mi smo tu apsolutno lokalni tigar. – otpis tro{kova u prekr{ajnim i kaznenim djela, profesor Ivo Josipovi} ustanovio je da lo kojeg sud skog postupka donosimo nakon S obzirom da sadràji sporova, uz pravni dio, postupcima, je postotak zastara u na{im slu~ajevima po- mnogo, mnogo iscrpljenih faza razgovora i uklju~uju moralni i ekonomski aspekt, koliko se dudaran s postotkom zastara u ostalim – mogu}nost otplate dugova nja u ratama pregovora. Ne samo zato jer je cijeli postu- dosad postiglo na edukaciji svih partnera uk - prekr{ajnim predmetima. Zna~i, nismo bili (do 20 rata), pak sam po sebi opseàn posao i tro{ak, nego lju~enih u lanac za{tite prava vlasnika od povre- i zato {to doista èlimo svoje zahtjeve ostvar- diskriminirani ni pozitivno niti negativno, da? – razli~iti popusti (5%, 15%) kojima se dodatno iti vlastitim trudom i disciplinom korisnika, ako se gleda ukupni broj. Naravno da u nagra|uje urednost pla}a nja, bez posredovanja nekoga sa strane. Tu`be su praksi nailazite na sudove koji su vrlo eks- Generalno, imamo dosta mogu}nosti za rezultat nu`de i one su uvijek pos ljed nja peditivni i one koji to nisu pa njihovi pred- razmjenu iskustva, osobito sa stru~njacima – popust od 10% za akontacij sko pla}a nje, mjera za kojom poseète. Smatramo da smo meti zavr{avaju na koncu zastarom. Je li uvi- — sucima trgova~kih sudova, pa i s – posebni popusti od 20% za podru~ja od posebne naj vi{e postigli u trenutku kada sam jek u pita nju spomenuta preoptere}enost ili prekr{ajnih sudova koje to zanima. Ne{to dràvne skrbi, prekr{ajni zahtjev rezultira promjenom koji put postoji pretjerana su}ut prema manji odaziv i manji kontakt postoji s pona{a nja korisnika. Isto se doga|a i s tu`ba- okriv ljenim korisnicima, ne mogu dati dràvnim odvjetnicima i sucima kaznenih – posebnim popustima stimulira se prire|iva nje ma. Na{e korisnike obavje{tavamo ~ak i u odgovor. sudova. Vjerujemo da }e se i ta razina pobo- ve}eg broja glazbenih priredbi i uredna dostava po- trenutku kad smo ih tuìli, jer i tada imaju lj{ati. Na godi{ nja savjetova nja koja uz dataka o kori{tenim djelima Sada{ nji Zakon o autor skom pravu i srodnim mogu}nost podmiriti vlastita dugova nja i tehni~ku podr{ku HDS ZAMP–a organizira pravima taj zastarni rok produùje na {est osloboditi se tereta parnice i tro{kova. U Hrvatsko dru{tvo za autorsko pravo dolazi S druge strane, nosite ljima prava zajam~eni su godina, tako da za prekr{aje po~injene svakoj fazi postupka èlimo nagodbu, uvijek sve vi{e odvjetnika kao i predstavnika godi{ nje uskla|iva nje naknada ovisno o porastu ìv- nakon 30. listopada 2003., kada je Zakon uvaàvaju}i sve okolnosti na strani korisnika, MUP–a s kojima imamo vrlo dobre odnose. otnih tro{kova i kreta njima prosje~nih bruto pla}a te stupio na snagu, nije mogao prote}i. ~emu se prilago|uje rok isplate i broj otplat- Ve} dvije godine zaredom MUP nas poziva za{titna minimalna naknada. Tako se pogodnostima i Nadamo se da du ljina toga roka prije~i da se nih obroka. u Valbandon na svoja savjetovanja o popustima koji se daju korisnicima stimulira uredno to dogodi. gospodarskom kriminalu. To je vrlo educiran pla}a nje, kao i uredno dostav lja nje podataka o Koliko postupci prosje~no traju te kakve su kori{tenim djelima {to bi se sve trebalo pozitivno Koji su naj ve}i problemi vezani uz dokaze u tim ljudi s kojima je zadovoljstvo sura|ivati. nov~ane i druge kazne? odraziti na ukupno prikup ljenu i raspodije ljenu masu sporovima za za{titu prava, odnosno u postupci- Na {to se odnosi udio suradnje s policijom? sredstava. @ive}i u Hrvat skoj, moramo prihvatiti ma kaznenopravne i prekr{ajne za{tite? ZAMP odre|ene realnosti. Tako se o trajanju postu- Policija prikuplja sve materijale iz kojih HOK prihva}a trajnu surad nju s HDS ZAMP–om u Pa, ti su dokazi relativno jednostavni, iako se paka treba govoriti uspore|uju}i ih s traja- dràvni odvjetnik gradi svoju optu`nicu, promica nju odnosa uspostav ljenih op}im ugovorom: HDS ZAMP uvijek trudi proizvesti i dokaz njem postupaka po zahtjevima drugih osoba nakon ~ega nadle`ni dràvni odvjetnik op- vi{e kako bi olak{ao situaciju sudu i dodatno i uzimaju}i u obzir sloènost predmeta. Ako tuùje, a sud donosi presudu. – objav ljiva njem sadràja ugovora u zna~ajnim oja~ao svoju poziciju. Za upu}ena laika to uzmemo u obzir, op}enito smo zadovo ljni tiskanim i elektroni~kim medijima, u vlastitim pub- vjerojatno bi dovo ljan dokaz bila sama ~i - Ho}e li naj noviji sporazum s Hrvat skom s trajanjem postupaka i kvalitetom odluka tr- likacijama te kroz druge oblike informira nja ~lanstva njenica da u javnom prostoru postoji aparat gospodarskom komorom smanjiti ili pove}ati broj gova~kih sudova, a u ve}oj mjeri i sa situaci- za reprodukciju tona. No, na{i teren ski tu`bi? – dava njem pomo}i i podr{ke u organizaciji i jom u prekr{ajnim postupcima. suradnici uvijek sa~ine zapisnik u kojemu odràva nju okruglih stolova u svim ùpanij skim sre- Sporazum ima debelu historijsku »bradu”, Kazne se u pravilu izri~u ispod zakon ske registriraju i da je glazba bila kori{tena, po di{tima gdje bi HDS ZAMP predstavio cjenik jer su jo{ 2001. po~eli prvi razgovori i spo- mjere {to je u skladu s kaznenom politikom mogu}nosti i izvor glazbe. razumi, a po~etak prakti~nih razrje{enja za- – utjecajem na ~lanstvo, zajedni~kom edukacijom o takvom kakva jest. Ono {to doista zna Postoji i jedna druga vrsta dokaza koju jedni~kih nedoumica krenuo je prije vi{e od pozitivnom utjecaju glazbe na poslova nje korisnika smetati jest olako izrica nje opomena u uop}e ne moramo osiguravati, no rije~ je o dvije godine, nakon dono{enja novoga Za- kako bi se podigla razina svijesti korisnika o vrijed- prekr{ajnim postupcima, osobito u slu~ajevi- postupcima koji su rje|i u praksi. Radi se kona o autorskom pravu i srodnim pravima. nosti i gospodar skom zna~e nju intelektualnog vlas- ma kada osobe vi{ekratno dolaze na sud po nedostavlja nju programskih izvje{taja {to je To je bio dugotrajan proces u kojemu je tre- ni{tva na{im zahtjevima. Kako HDS ZAMP bri`- posebna vrsta prekr{aja, ali ne i kazneno dje- balo pribliàvati i miriti suprotna stajali{ta — ljivo vodi vlastitu dokumentaciju, ve} u – informira njem budu}ih obrtnika o obvezama lo. Da bi se autorima i drugim nositeljima onoga koji traì novac i onoga koji treba prekr{ajnim zahtjevima sudu navodimo da spram HDS ZAMP–a, tako da se te informacije dis- autor skih prava mogle raspodijeliti naknade platiti. Postigli smo Sporazum o zajedni~kim se radi, primjerice, »o osmom po redu tribuiraju putem vlastite mreè, a gdje je to mogu}e, i od radio postaja ili organizatora javnih prired- kriterijima za obra~un naknade i to je uistinu prekr{ajnom zahtjevu protiv istog okriv - putem dràvnih tijela nadle`nih za odobre nje rada i bi, potrebno je dobiti potpuni program iz ko- bio velik zajedni~ki rad i trud. Nakon toga, ljenika i zbog istoga djela, od ~ega je pet pu- registraciju jeg je vidljivo koja su djela izvedena. Ti- dogovorili smo odre|ene pogodnosti koje ta progla{en krivim«. Mi nemamo evidenci- jekom prekr{ajnog postupka zbog prekr{aja pripadaju ~lanovima Komore, i tako smo – uspostavom zajedni~kog posredni~kog tijela koje ju o pravomo}nosti odluka, jer sud ne obav- ove vrste mi, naravno, ne dokazujemo nega- dosegnuli k lju~nu to~ku koja je dovela do bi rje{avalo pojedina~ne primjedbe korisnika kad to je{}uje o eventualnim àlbama okrivljenika. tivnu ~i njenicu da konkretan program nije zajedni~ke odgovornosti. Vi{e ne postoje dva korisnik zatraì, a da prije toga nije uspio rije{iti svoj No, je li odluka pravomo}na s na{ega dostav ljen, jer se dokaz ne moè ponuditi pristupa izvr{e nju obveza, to je sada zajed- problem izravno s HDS ZAMP–om. Svaka od strana stanovi{ta i nije odlu~uju}e. Va`no je ~i - kada ne{to ne postoji. U tom slu~aju okriv- ni~ki, partnerski posao. imenuje po dva ~lana u navedeno posredni~ko tijelo. njeni~no sta nje: osoba nije prvi put na sudu, ljenik bi trebao dokazati da je program ne moè se pona{ati neupu}eno kao da se Tomislav Rado~aj, direktor HDS ZAMP–a: »Nakon dostavio i ako bi to dokazao, mi bismo Ho}e li se onda u svjetlu takva zajedni{tva sma- prvi put s time susre}e i ne moè se pozivati vi{e od dvije i pol godine upornog zajedni~kog rada odustali od postupka. njiti ili pove}ati tu`be? na vlastitu neobavije{tenost. Usprkos tome, s HOK–om postignut je Op}i ugovor o uvjetima za pojedini sudovi ~esto izri~u opomene i kod Zloporaba autorskog prava u odre|enim slu~aje- Mogu}e je da }e u prvo vrijeme do}i do kori{tenje glazbe. Podloga tom Ugovoru jest cjenik ponov ljenih prekr{aja, a opomena, znamo vima pretpostavlja znatnu ili veliku ekonomsku pove}anja, ali ne zbog Sporazuma, nego kao za kori{te nje glazbe na priredbama (isk lju~uju}i kon- ve} iz pedagogije, ima efekt nakon prvoga {tetu. Koliko je realno da se nekoj zemlji koja ne pos ljedica promjene pristupa o kojemu sam certe) te u ugostite lj skim, trgova~kim i drugim objekti- grijeha, eventualno drugoga, ali ne i nakon izvr{ava ili zanemaruje za{titu intelektualnog ve} govorio (smanjiva nje prekr{ajnih i ion- ma. Cjenik se u nekoliko odredbi razlikuje od dosa- osmoga. vlasni{tva odrede me|unarodne trgovinske ako malog broja kaznenih postupaka te da{ nje tarife, jer su objekti sada druga~ije klasificirani sankcije kojima bi se dovela u pita nje njezina va - nadomje{tanje ovih tu`bama). Sada raste prema geograf skom poloàju, vrsti lokala i radnom Koliko kaznenih prijava HDS ZAMP podnosi nj ska trgovina? broj tu`bi kojih }e biti mo`da i do 4.000 go- vremenu. U tome smo slu{ali glas na{eg partnera na godinu? di{nje, jer ne èlimo imati nijednu realno kao predstavnika struke. Na naknade iz cjenika dani Europa je postala naj ve}e svjet sko glazbeno postoje}u tra`binu koja nije utuèna. To je, U 2006. bilo ih je 43, godinu prije toga 139, su odre|eni popusti i pogodnosti ~lanovima Komore. trì{te. Podru~je intelektualnog vlasni{tva kona~no, i na{a obveza prema urednim ko- u 2004. 138, a 2003. ne{to vi{e — 178. Sve bi ovo svakako trebalo rezultirati ve}om financij - ~ini dio europske ekonomije koji se najbrè risnicima — da njihovim nesavjesnim Moram re}i da ovi postupci najduè traju. skom disciplinom na{ih korisnika i s vremenom po- {iri. Prema slu`benim podacima, 3 do 5 % kolegama ne dajemo konkurentsku pred- Podnosimo kaznene prijave dràvnom odv- rastom prihoda, jer je, naime, ugovorena klizna skala bruto nacionalnog dohotka zema lja Europ- nost. Zbog toga }e se jo{ neko vrijeme broj jetniku koji prvo traì kriminalisti~ku obradu koja osigurava godi{ nje pove}a nje naknada prema ske ekonom ske zajednice potje~e od stvara - pove}avati {to drìm procesom ~i{}e nja, a on policije, a zatim odlu~uje o optu`nom prijed- postotku pove}a nja pla}a i tro{kova ìvota. Ono nja i distribucije robe za{ti}ene pravom in- bi trebao imati za posljedicu smanje nje logu kojim zapo~i nje kazneni postupak. U ~emu smo teìli, to smo i postigli, a to je partnerstvo telektualnog vlasni{tva. Mnogo zema lja, i sporova svih vrsta, jer nam je to obostrani ci - odre|enim slu~ajevima, dràvni odvjetnici s HOK–om. Vjerujemo da smo time eliminirali dosa- Hrvatska uostalom, obveznice su zna~ajnih lj. Ukratko, kratkoro~no moè do}i do poras- to progla{avaju gra|an skopravnim odnosom, da{ nje nepotrebne prigovore iz redova obrtnika i me|unarodnih sporazuma. Spomenut }u ta temperature, ali to je samo put do ozdrav - njihovih udruè nja.«

{to samo po sebi nije pogre{no, ali postaje ZAMP samo Bern sku konvenciju za za{titu k - lje nja. pogre{nim ako se time èli isk lju~iti postoja - njièvnih i umjetni~kih djela, kao osnovni Marina Feri} nje kaznenog djela. Ne traìti odobre nje za me|unarodno–pravni dokument u podru~ju cantus_12:cantus_12.qxd 11-Jul-07 8:33 PM Page 18

18 BROJ 141/142, PROSINAC 2006.

Uz 25. obljetnicu djelovanja ~akove~kog Centra za kulturu CE Jedan od najja~ih promicatelja hrvatske glazbe i hrvatskih glazbenika u regiji Pi{e: Sanja Raca

bi ljeàva nje ~etvrt sto lje}a djelova - Cipra, Marko Ru`djak, Ruben Radica (dvaput), nio Janigro), nego i kao producent te nakladnik. nja sredi{ nje kulturne ustanove Frano Para} (dvaput), Slavko Zlati}, Stjepan Poput modernog i osvije{tenog rodo ljuba, ova neke grad ske sredine uglavnom je [ulek, @e ljko Brkanovi}, Ivan Brkanovi}, An - O ustanova na ~ijem je ~elu ve} 14 godina ravnate - pitanje zavi~ajnog ponosa. Me|utim, fokus |el ko Klobu~ar, Davorin Kempf, Bruno Bjelin - lj Ladislav Varga sa suradnicima, zaokruìla je se mije nja kada djelova nje takve ustanove ski, Igor Kuljeri} (triput), Kre{imir Fribec, Ivo pojedina~nim obljetnicama ciklus me|imurskih prelazi okvire mati~ne sredine i postaje dio Ma~ek (dvaput), Zoran Jurani} (dvaput), Petar glazbenih velikana — Vinka @ganeca, etno- nacionalnog kulturnog prostora. âkove~ki Bergamo, Berislav [ipu{, Tomislav Uhlik, Mla - muzikologa i melografa, a u okviru âkove~kih Centar za kulturu obi ljeìo je 2. studenoga den Tarbuk, Miroslav Mileti}, Dubravko De to - dana hrvatske glazbe (!) predstavili su stvara la{ - svoju 25. obljetnicu, a sve~ani koncert na ni, Frano \urovi} i Olja Jelaska. tvo Fortunata Pintari}a (uz potporu njegovoj kojemu su, uz Zagreba~ke soliste, sudjelo- Gotovo da ne postoje hrvat ski orkestralni i ko- mo nografiji), Mirka Kolari}a, skladate lja i peda- vali stipendisti Zaklade Musik und Jugend morni ansambli ili solisti koji nisu bili gosti Cen- goga, Miroslava Magdaleni}a, skladate lja, glaz - Cijela ova pripovijest o sadràjima jedne us- iz Liechtensteina, me|u kojima je zna- tra, a neki i po petnaestak puta, poput pijanista benoga teoreti~ara i pedagoga te Josipa Vrhov- tanove ko ji im po niraju brojem, kvalitetom, de - ~ajan broj vrlo mladih hrvat skih glazbeni- Vladimira Krpana i Zagreba~kih solista. Stu - skog, skladatelja, dirigenta i pedagoga (objavili mokrat skom raznoliko{}u, a osobito kulturnim i ka, vi{e je nego simboli~no obi ljeìo godi{ - den ti Muzi~ke akademije, primjerice, konti nu - monografiju). Pa ipak, Maj skim muzi~kim dru{tvenim posljedicama djelovanja te svijesti o njicu. Na koncertu su nastupili Zita Varga, irano nastupaju od 1982. godine. memorijalom u trajanju od 33 godine dali su vrijednostima nacionalne umjetnosti, izgledala Sara i Andreas Domjani} ~iji je otac, naj ve}i obol slavi imena Slaven skog. Uz njegov bi manje zanimljivom da se ne radi o gradu ko- ~akove~ki pijanist Draèn Domjani}, um- Kako je scenski prostor vrlo velik, uobi~ajeni su opus i druge srodne teme vezane uz hrvat ska ji broji svega dvadesetak tisu}a stanovnika jetni~ki direktor Zaklade (te ve~eri tako|er gosti veliki ansambli s premijernim kazali{nim skladate lj ska imena, dosad je odràno desetak itekako vezanih uz svojih 558 sjedala koliko ih i solist), \ana Kahriman, Latica Cameron, predstavama, ali i baletne produkcije nacional- okruglih stolova, ti skane su razli~ite publikacije nudi Centar i ovisnih o, tako|er svojih, sedam Casandra Wyss, Sara Vujadinovi} i Dè- nih kazali{ta te inozemna gostova nja. Zahva - te svesci sabranih [tolcerovih djela, a opseg stotina priredbi godi{nje. S obzirom da znatno nana [ehanovi}. Najmla|a i naj starija glaz - ljuju}i kvalitetno oprem ljenoj film skoj dvorani, Festivala svojedobno je bio izvrsno prikazan ve- ve}a sredi{ta kroz godinu uspiju organizirati tek benica imale su 9, odnosno 17 godina. âkovec je postao peti grad u Hrvatskoj po bro- likom izlo`bom dokumentarne gra|e, gotovo nekoliko koncerata i pritom uop}e nemaju kino ju filmskih posjetitelja, a razlog su filmski cik- Dva potpuno nesrodna, a vremen ski podu- isklju~ivo vezane uz nacionalnu glazbenu pro- dvoranu, pa onda ni film sku prikaziva~ku pro- lusi, film ska Tribina petkom i Dje~ja matineja, darna glazbena doga|aja, jedan u Zagrebu, dukciju i stvarala{tvo. Popis izvedenih djela, uz dukciju, na primjer, razum ljivo je zadovo ljstvo sve uvjerljivi poticaji iz kojih je 1975. izrasla ide- a drugi u âkovcu, diskretno je povezala spomenute dobitnike nagrade, uk lju~uje skla- gradona~elnika Branka [alamona i ùpana Josi- ja o osniva nju [kole animiranoga filma. Njezin osoba Igora Kuljeri}a (1938.— 2006.) koje- da te lj ske opuse B. Berse, I. Zajca, F. Livadi}a, pa Posavca koji su birano progovorili o 25. ob - niz radionica donio je vrlo zanimljive kreativne mu su u znak sje}a nja iste ve~eri koncert I. L. Kalin skog, I. Lang, V. Ru`djaka, V. Ber do - ljetnici i dosegu kulturne politike jedne rezultate s uspjehom prikazane na brojnim odràli Zbor i Simfonijski orkestar Hrvat- vi}a, Z. Grgo{evi}a, K. Odaka, A. Dobroni}a, O. pametne sredine i cijele regije. svjetskim filmskim festivalima dje~jeg stvar- ske radiotelevizije u dvorani V. Lisin skog. Depola, K. Baranovi}a, J. Gotovca, F. Dugana, ala{tva. Jednaki intenzitet doga|a nja vezan je Naime, trostruki dobitnik nagrade Josip A. Kabilja, M. Kinela, M. Belamari}a i drugih. uz Likovni galerijski prostor, a Centar je [tolcer Slaven ski (pos ljed nju je dobio upra- tako|er nositelj âkove~kog ljeta, festivala Jazz vo za Hrvat ski glago lja{ki rekvijem koji je bio Sve~ana akademija u povodu 100. godi{njice ro|enja Miroslava Magdaleni}a i 60 godina Fair âkovec uz koji je stasao gradski Big Band, na programu zagreba~koga koncerta) s is- glazbene naobrazbe u âkovcu nedje ljne kazali{ne Dje~je tribine (30 godina), tim ovim ansamblima bio je prvi glazbenik Ljetne tribine Petkom u 22 (20 godina) i kul- U Centru za kulturu âkovec 22. studenoga odràna je sve~ana akademija u povodu stote godi{ - uop}e koji je nastupio na otvore nju turne tribine âkovec ~etvrtkom koja traje 37 go- njice ro|e nja skladate lja, glazbenog teoreti~ara i pedagoga Miroslava Magdaleni}a (1906. — 1969.) ~akove~kog Centra u studenom 1981. go- i {ezdeset godina glazbene naobrazbe u âkovcu. dina i jedna je od naj starijih te vrste u Hrvat- dine. skoj. Postav ljena je izlo`ba i izveden koncert s djelima Miroslava Magdaleni}a za glasovir, glas, zbor, gu- Od tada do danas u dvorani i drugim pros- da~ki kvartet i orkestar. Nastupili su u~enici i profesori Muzi~ke {kole, mezzosopranistica Blanka Pred gotovo dva deset lje}a u Centru je osno- torima Centra odràno je nekoliko tisu}a Tkal~i} i Kvartet Sebastian, a izvedena je i plesna to~ka uz snimku II. simfonij skog plesa

ICE OBLJETNICE OBLJETNI vana kazali{na skupina Pinklec, danas me|u kulturnih programa ~iji je tempo »proiz - Zagreba~ke filharmonije. najatraktivnijim hrvatskim amaterskim vodnje« vi{e od 700 programa godi{nje. kazali{nim grupama koja je ~ak ~lan strukovnih Ravnate lj [kole Boìdar Bogdan je, izme|u ostaloga, rekao: »Ako su hrvat ska glazba, a s njom i âkovec i sredi{nju kulturnu ustanovu ci- cjelokupna hrvat ska kultura, te preko nje i hrvat ski narod i dràva ove godine odavali po~ast us- udruga profesionalnih kazali{ta, a iz zajedni~kih jeloga Me|imurja {iroka javnost prije sve- pomeni na trojicu vr{ njaka ro|enih 1906. — Ivana Brkanovi}a, Mila Cipru i Borisa Papandopula — nas to ja nja i interesa da lje se razvio Assitej, fes- ga prepoznaje po Majskom muzi~kom neka se nama âkov~anima i Me|imurcima ne zamjeri {to podsje}amo na{u javnost na jo{ jedno- tival kazali{ta za djecu i mlade. Uz glazbene, memorijalu Josip [tolcer Slaven ski, stjeci{tu ga, naàlost, mo`da nehotice zaborav ljenoga, mo`da neopravdano pre{u}enoga ili namjerno zao- likovne, film ske i scen ske programe profesion- najbo ljih godi{njih ostvarenja suvremenog bi|enoga, ali u, svakom slu~aju, nespomenutoga ~etvrtog ~lana toga ~etverolista. [est deset lje}a alnih i amaterskih kazali{nih skupina, brojne hrvat skog skladate ljstva. Ugledna Vjes- glazbenoga {kolstva, koje je upravo Miroslav Magdaleni} darovao svojemu rodnom gradu, veliki su seminare za vodite lje amater skih glazbenih razlozi za ponos koji osje}amo i izraàvamo ovom sve~ano{}u. U isto vrijeme Magdaleni} je i nikova nagrada dodje ljuje se u [tolcerovu ansambala, smotre me|imur skog folklora, gra|anin vi{estrukoga sredi{ta Hrvat ske. U Zagrebu je zavr{io studije, odradio ve}i dio svojega rodnom gradu ve} deset lje}ima upravo u ~akove~ki Centar za kulturu pojav ljuje se ne radnog vijeka, stvorio kantatu Romar ska po me|imur skom, Simfoniju u f–molu, II. guda~ki kvartet, okviru Festivala, a njezini laureati, od 1970. samo kao organizator, gotovo bez premca po operu Krapin ski sudec i mnoge druge skladbe. Tamo je napisao Osnove ton skoga sloga i naovamo bili su Boris Papandopulo, Stan- broju ostvarenih programa (jedan od primjera je priru~nike za solfeggio, a tamo mu je i posmrtno po~ivali{te. âst mi je objaviti da [kola uzima ime ko Horvat (triput), Branimir Saka~, Natko svojega osniva~a te se od danas zove Umjetni~ka {kola 'Miroslav Magdaleni}’ âkovec.« (JHL) Me|unarodno violon~elisti~ko natjecanje Anto- Dev~i}, Milko Kelemen (dvaput), Milo

Tomislav Uhlik: Ro|endan, praizvedba An|elko Klobu~ar: Pi{e: Daria Hodnik Marinkovi} Concerto grosso, praizvedba vaki novi ro|endan donosi uvijek isto pita nje: »[to èli{ na dar?« Kad biste isto pita nje Pi{e: Ana Vidi} postavili skladate lju Tomislavu Uhliku, sigurno bi odgovorio da je naj ljep{i dar dobio to~no Sna svoj ro|endan, na koncertu mla|ih i iznimno talentiranih glazbenica — flautistice vogodi{ nje obi ljeàva nje 75. ro|endana aka - Tamare Cohe Mandi} i harfistice Diane Grubi{i} ]ikovi}. Naime, na tom su koncertu u Hrvat - demika An|elka Klobu~ara dobar je povod za skom glazbenom zavodu umjetnice kao zavr{nu to~ku izvele Ro|endan, skladbu koju je autor Opodsje}a nje na izniman doprinos koji je taj tako simboli~no nazvao te na neki na~in prigodno i skoristio i posvetio njima, ali i sebi kao skladate lj i istaknuti orgu lja{ dao hrvat skoj glazbi. Osim ro|endan ski dar. Unutar djela jasno se mogla prepoznati tema pjesmice Happy Birthday To You pedago{kim djelova njem kao redovni profesor na za- (djelo ~ak nosi i podnaslov Fantazija na temu Happy Birthday To You), koju su napisale dvije ses- greba~koj Muzi~koj akademiji i na Institutu za crkvenu tre i u~ite ljice Patty i Mildred Hill daleke 1893. godine te postale autorice naj izvo|enije ameri~ke glazbu »Albe Vidakovi}« Katoli~kog bogoslovnog fakul- pjesmice prevedene na gotovo sve svjet ske jezike. Uvukla se tako i u rukopis Tomislava Uhlika teta te vo|enjem seminara suvremene glazbe za orgu- koji je kao temu provla~i naj vi{e kroz dionicu flaute donose}i je u izvornom obliku, a u dijelovi- lje, umjetnik je ostavio zna~ajan trag u domovini i in- ma inverzno uz arppeggio pratnju harfe. Varijacije teme smje{tene su u tonalitet C–dura, ~ime ozemstvu kao orgu lja{ i skladate lj. Osim orgu lja, sredi{ta stvarala~kog rada te njegova nja i promica - se pomalo aludira na njezinu jednostavnost i prostodu{nost koja temat ski prati ideju ro|endan - nja crkvene glazbe, zbog ~ega ga smatramo i nastavlja~em tekovina hrvatskog cecilijanskog pokre- skog slav lja neoptere}ena velikim skladate lj skim zahtjevima ili nepotrebnim autor skim dokaziva - ta, va`no mjesto zauzima i njegovo zanimanje za ostala glazbena podru~ja, pa tako pi{e vokalna i njem. Tonalitetno i efektno djelo uz pomalo sjetan prizvuk navedene melodije isti~e virtuoznost vokalno–instrumentalna djela, orkestralne, koncertantne i komorne skladbe te glazbu za igrane, ani- oba instrumenta i pred interprete stav lja teàk zadatak, jer se iza melodioznosti i prikrivene jed- mirane i dokumentarne filmove. Kako od po~etka svojega skladate lj skog djelova nja stvara gotovo isk - nostavnosti krije tehni~ka razigranost koja pridonosi teìni izvo|e nja skladbe. Nagli zavr{eci teme lju~ivo na poticaj kolega glazbenika, imaju}i razumijeva nja za njihove prijedloge i potrebe, spremno i cjeline unutar pojedinih dijelova samo su neke od osobina koje djelo povezuju s formom nek- se odazvao pozivu umjetni~kih vodite lja Vara`din skog komornog orkestra, violinista Joè Haluze i vi- ih starijih skladate lj skih vremena olista Milana ûnka, da napi{e novo djelo za otvaranje ovogodi{nje koncertne sezone orkestra te is- poput zavr{etka skladbe koji pod- tovremeno i obi ljeàva nje svojega ro|endana. Po{tuju}i è lju naru~ite lja da se u skladbi istaknu sje}a na takozvanu instrumentalnu solisti~ke dionice njihovih instrumenata, Klobu~ar je novo djelo oblikovao po uzoru na baroknu formu kadencu, u ovom slu ~a ju dodije - od tri po ugo|aju kontrastna stavka u kojima se izmjenjuju solisti i ansambl. Raspore|uju}i gra|u na ljenu flauti. Efektan kraj, ostvaren manji sastav od tri glazbala — concertino i na ve}i — cijeli orkestar, naziv djela Concerto grosso ~ini kroz unisoni cres cen do, i pojava se logi~nim izborom. No, forma i ritam koji u pos ljed njemu stavku podsje}a na gigue ujedno su jedi- glavne teme podsjetili su i posluìli na veza s tradicijom ovoga glazbenog oblika. Unato~ o~itoj pa` nji posve}enoj melodiji i skladu, kao svojevrsna reminiscencija na Klobu~arova glazba sadrì i neo~ekivane te pomalo opore elemente utemeljene na disonantnosti in- godine koje su iza nas, ali i one tervala. Tri stavka Klobu~arova Concerta grossa — Allegro moderato, Andante i Vivace, u kojima su koje s nestrp lje njem o~e kujemo. se kao solisti iskazali Joè Haluza na violini, Milan ûnko na violi i Kre{imir Lazar na violon~elu, u Nestrp lje nje je k lju~na rije~ kada nadmetanju s orkestrom su, upravo zahvaljuju}i oslanja nju na tradiciju, zazvu~ala prepoznatljivo, no se radi o ovako dobro osmi{ ljenim s druge strane, zahva ljuju}i skladate ljevim osebujnim intervencijama, inovativno i svjeè. Tomu i atraktivnim skladate lj skim tako|er pridonosi ozbi ljno i odgovorno tuma~e nje ~lanova Vara`din skog komornog orkestra pod ostvarenjima koje o~ekujemo i na ravna njem cije njenoga sloven skog dirigenta Uro{a Lajovica, koje je publici u vara`din skoj Katedrali budu}im ro|en dan skim pro sla - novoskladano djelo An|elka Klobu~ara prikazalo u prikladno slav ljeni~kom ozra~ju kvalitetne izvedbe. vama. IZ SKLADATELJSKE RADIONICE OBLJETNICE OBLJETN cantus_12:cantus_12.qxd 11-Jul-07 8:33 PM Page 19

BROJ 141/142, PROSINAC 2006. 19 Druga isplata takozvanih mehani~kih prava autorima u 2006. godini splatom honorara hrvatskim i stranim autorima zavr{io je drugi obra~un takozvanih mehani~kih prava u 2006. Obra~un je obuh- Ivatio sve uplate HDS ZAMP–u od pos ljed njeg obra~una u trav - nju sve do 30. rujna ove godine. Naprav ljen je na teme lju prikup - STIVALI FESTIVALI ljenih podataka i naknada od diskograf skih ku}a i ostvaren u Odjelu za za{titu mehani~kih prava HDS ZAMP–a. ZAMP i ZAPRAF — Udruga za za{titu, prikuplja nje i raspodjelu naknada fonogramskih prava (biv{i HDU) sura|uju sa `e ljom za {to kvalitetnijom za{titom prava autora. Tako|er, naknade za mehani~ku reprodukciju autorskih djela pla}aju i distributeri pozivnih melodija za mobitele te dostav ljaju podatke o njihovoj prodaji. Prava mehani~ke reproduk- cije hrvat skih autora HDS ZAMP ostvaruje na temelju pojedina~nih punomo}i autora, a sukladno prijavljenim podacima o koli~ini pro- daje i prodajnoj cijeni di skograf skih izda nja, odnosno pozivnih melodija za mobilne telefone. Odre|eni postotak od maloprodajne cijene nosa~a zvuka raspodje ljuje se autorima zastup ljenima na odre|enom nosa~u zvuka, razmjerno traja nju njihovih djela. U ovom obra~unu isplate autor skih honorara primilo je 1.226 hrvat skih i 1.015 stranih autora. Njima je sveukupno HDS ZAMP isplatio 2.199.833,27 kuna. Od ukupno ispla}ena iznosa 18% je ispla}eno za pozivne melodije za mobitele, a ostalo za klasi~na di skograf ska izda nja te promotivna i premium diskograf ska izdanja. (M. F.) Hina Sorojini, Renato Ro`i} i Raul Sen Gupta

U B. P. Clubu odràn 9. Hrvatski jazz sabor Stribor Jur~i}, voditelj Odjela mehani~kih prava Kakva je suradnja HDS ZAMP–a s korisnicima koji su du`ni pla}ati Hrvatski jazzisti u naknade za takozvana mehani~ka prava? Surad nja s tom skupinom korisnika dobra je i prolazi bez ikakvih sukoba s diskografima i distibuterima pozivnih melodija za mobilne telefone. Sva otvorena pita nja, na obostrano zadovo ljstvo, uvijek me|unarodnim postavama rje{avamo dogovorno i na na~in koji je primjeren konkretnoj situaciji na trì{tu. Tako se nama i na{im poslovnim partnerima omo gu - Pi{e: Davor Hrvoj }ava nesmetan rad, a autorima pravovremeno osiguravaju sredstva za polugodi{ nje isplate. Postoje li i u tom dijelu problemi? zagreba~kom je B. P. nosi snimku nastupa u Predsjedni~koj nji}a. I kvartet bubnjara Kolje Gjonija Clubu od 30. rujna do 14. pala~i u Pragu odrànog na poziv ~e{koje, osim standarda, izvodio narodne Premda je na{a surad nja dobra, ponekad pojedini di skografi kasne s ugovorenim uplatama. Dogodi se da dobijemo i nedostatne po- listopada odràn 9. Hrvat- ga predsjednika Vaclava Klausa, i na o- pjes me u jazzisti~kim obradama gita - U datke o kori{tenim skladbama, a vrlo ~esto se podaci dostav ljaju u ski jazz sabor. Priredbu su obi- vom su nastupu uz standarde i Uhli ro- rista sastava Zorana [~eki}a. Svirali su neodgovaraju}im formatima. Sve to nije nerje{ivo, ali za nas po- ljeìle stil ska raznolikost, nastupi ve skladbe izvodili Jurkovi}eva djela komunikativno i sr~ano, a punim drazumijevaju vi{e posla. No, budu}i da s ovim korisnicima imamo glazbenika svih nara{taja te hrvat- Banana Split i Fly Time. Klavirist David zvukom i ma{tovitim solima isticao se dobru surad nju, toga smo svjesni i zajedni~kim naporima to èlimo skih jazzista u me|unarodnim Gazarov je uz basista Marija Mavrina i saksofonist Sa{a Nestorovi}. unaprijediti. postavama. U dodatnom programu bub njara Ratka Divjaka izvodio sta - AMP ZAMP Gitarist Renato Roì} svirao je obrade Kakav je obra~un za prvu polovicu 2006. godine u odnosu na pro{lo- svirao je i jedan sastav bez hrvat - ndar de. Svirali su uvjer ljivo, razigrano i godi{nju naplatu? skih glaz be nika, Karlheinz Miklin dinami~no s lijepim solima svih ~lano- Bachovih djela na elektri~noj jazz gitari & Quineteto Argentina. va. spajaju}i klasiku s elementima jazza i Prikupljena i ispla}ena sredstva u o~itom su porastu i to nas poseb- improvizacijama. Novi pomak napravio no veseli, jer ulaèmo velike na- Na otvore nju je nastupio trio Bo{ko Petrovi} svake godine na Saboru je ostvariv{i suradnju s indijskim svi- pore da, u vrijeme kada u Bo{ka Petrovi}a u kojemu sviraju predstavi i jednog glazbenika koji do- ra~em table Raulom Sen Guptom, pri klasi~noj diskografiji stalno opada LI FESTIVALI FE gitarist Primo` Gra{i~ i bas gitarist lazi sa zabavne scene, a ponekad koke- ~emu taj spoj oboga}uje i elementima prodajna naklada, ostvarimo Mario Mavrin. Osim standarda, tira s jazzom. Ove se godine u toj ulozi indij ske tradicij ske glazbe. Publika je rezultate koji u kona~nici dovode izvodili su i Petrovi}eve skladbe: na{ao pjeva~ i gitarist Tedi Spalato. Uz odu{evljeno reagirala na njihove neuo- do porasta prihoda autora. Oberkreiner Lullaby i With Pain I Was pratnju jazz sastava izvodio je vlastite, bi~ajene i profinjene izvedbe visoke es- Imate li procjene za naredno Born te Mavrinovu Samba da Pipi ali i skladbe autora dalmatinskoga tetike, a nastup je bio posebno atrakti- razdob lje? pristupom komornog jazza koji se zabavnog kruga. Osebujnim pristupom van u trenucima kad im se kao go{}a odlikuje profinjenim i uigranim prilago|enim jazz priredbi udahnuo im pridruìla indij ska plesa~ica Hina Soro- Podru~je rada Odjela mehani~kih prava se {iri, kako zbog udovo - sviranjem . U dijelu programa pri - je novi karakter, a u leèrnim je izved- jini. ljavanja novijim zakonskim odred- druìo im se legendarni usni har- bama dovo ljno prostora za sola ostav ljao Jasna Bilu{i} je, uz standarde iz svojega bama (primjerice uvo|e nje nak - monika{ Branko Kra lj, majstor bal- glazbenicima kompetentnima za ovaj na de za privatno kopira nje), tako ada i bluesa, koji je i ovom pri- glazbeni ànr, posebice klaviristu Mati- stalnog repertoara, za ovu prigodu pri- pre mila i neka nova djela. I na ovom je i zbog udovoljava nja stvarnim po- godom odu{evio publiku osje}ajn- ji Dedi}u i gitaristu Anti Geli. Elvis tre bama korisnika (na primjer pre - kon certu bila uvjer ljiva u izvedbama Stribor Jur~i}, im izvedbama. Stani} Group opravdao je o~ekiva nja or- vodite lj Odjela mehani~kih prava snimavanje glazbe na hard disk). ganizatora, a publika je odli~ no reagirala jazz standarda, bossa nove, {ansona i Iz tih razloga o~ekuje se rast dje- Rije~ki gitarist Darko Jurkovi} na izvedbe dobro poznatih Stani}evih kan cona. latnosti i prihoda Odjela. Sve su Charlie po prvi se put zagreba~koj skladbi iz razli~itih razdoblja njegove Jedan od ci ljeva Sabora jest i predstav - ~e{}i i zahtjevi za rje{ava njem ta kozvanih sinkronizacij skih prava publici predstavio s trijom u koje- (pravo kori{te nja glazbe za reklame, filmove i sli~no), naro~ito u dje- karijere. Dalmatin ski sastav Black Cof- lja nje mladih, nadarenih jazz glazbeni- mu sviraju ~e{ki kontrabasist Fran- lima inozemnih autora, {to je katkad poprili~no zahtjevno, ali vrlo fee razvija svoje vi|enje jazza u spoju s ti{ek Uhlir i bubnjar Jaromir He- ka. Tako su i ove godine nastupili neki ~esto i velik poslovni izazov i prilika za uspostav lja nje jo{ bo ljih tradicij skom glazbom Dalmacije. Izvo- le{ic. Bio je to lijep koncert main- od polaznika Ljetnih jazz {kola u Gro` - odnosa sa stranim autor skim dru{tvima. dio je standarde, skladbe ~lanova trija te stream jazza. Jednako kao i na njanu i Kra nju te ostali glazbenici koji jazzisti~ke obrade dal matin skih tradicij - Marina Feri} njihovom novom CD–u, koji do- su se tijekom godine nametnuli svojim skih pjesama, ali i djela Zdenka Ru - radom i kvalitetom. Uz pratnju bubnjara Janka Novoseli}a i basista Gorana Top 5 najtraènijih izdanja hrvatskih autora: Rukavine, te po potrebi klavirista Da- vora Dedi}a, predstavili su se: klaviristi- 1. Gibonni — Unca fibre — Dallas Records ca Davorka Cindri}, klavirist i pjeva~ 2. Tony Cetinski — Budi uz mene — Hit Records Sandi âkalo i pjeva~ Matej Ocvirk te 3. Razni autori — 9. Hrvatski radijski festival(24 najbo lja) — Hit sloven ski klavirist Grega Fti~ar i tri- Records naestogodi{ nji vibrafonist Vid Jamnik 4. Miroslav [koro — Sveti nja — Croatia Records koji brzo napreduje. Nastupio je i Orig- 5. Oliver — Vridilo je — Aquarius Records inal Jazz Satelite Mix sa slovenskim saksofonistom Jurom Puklom izvode}i Top 5 najtraènijih hrvatskih melodija za mobilne aparate: skladbe ~lanova sastava, posebice Janka 1. Severina — Moja {tikla Novo seli}a i gitarista Elvisa Penave. 2. Miroslav [koro — Sveti nja Priredbu je svojim nastupom zak lju~io 3. Shorty feat. Miroslav [tivi} — Do|i u Vinkovce glasoviti britanski pjeva~ i klavijaturist 4. To{e Proeski — Srce nije kamen Georgie Fame uz Trio Bo{ka Petrovi}a. 5. Natali Dizdar — Svaki put Bio je to naj bo lji mogu}i svr{etak ove dvotjedne priredbe koja je ispunila za- Top 5 najtraènijih stranih melodija za mobilne aparate: datak promicanja hrvatskoga jazza, ali je 1. Madonna — Hung up donijela raznovrstan i kvalitetan pro- 2. Steve Harley and Cockney Rebel — Make me Smile gram uz solidnu posjetu ljubite lja jazza. 3. Shakira — Hips Don’t Lie 4. 50 Cent — Candy Shop 5. Black Eyed Peas — Pump it Georgie Fame i Trio Bo{ka Petrovi}a FESTIVALI FESTIVA ZAMP Z cantus_12:cantus_12.qxd 11-Jul-07 8:33 PM Page 20

20 BROJ 141/142, PROSINAC 2006. Veliki uspjeh 31. Samoborske glazbene jeseni 31. Samoborska glazbena jesen — Dobro osmi{ljen mladi glazbenici u sklopu natjecanja program i »Ferdo Livadi}« i Samoborskoga ciklusa Pi{e: Ana Vidi}

LIentuzijasti~no FESTIVALI sklopu festivala Samoborska uvr{tavaju na programe svojih koncer- Cipra s Tri invencije u kojima je glazbena jesen, koji ve} 31 ata. To su bile skladbe Brune Bjelin- natjecatelj A. Mesari} prikladno is- Ugodinu pruà gostoprimstvo skog, Boìdara Kunca, Mila Cipre, taknuo pastoralni ugo|aj kombiniran s vodstvo brojnim vrsnim glazbenicima iz Hrvat - Natka Dev~i}a i Borisa Papandopula. virtuozno{}u sloga. Razigranu i rit- ske i inozemstva, ove je godine Uz njih, izvedena su i djela mla|ih au- mi~ki osobitu Ku ljeri}evu skladbu Na Pi{e: Bojana Ple}a{ izme|u 26. rujna i 4. listopada odràno tora: Vjekoslava Njeì}a, Tomislava na~in {iben skog tanca odabrala je mlada tre}e natjecanje mladih umjetnika Uhlika, Nella Milottija te Igora Ku- natjecateljica Z. Ivan~i}. Odabrav{i nazvano po najistaknutijem glazbe - ljeri}a. Slu{aju}i izvedbe ovih djela Njeì}evu Monodie za flautu solo, d 23. rujna do 7. listopada 2006. odràna je 31. Samoborska niku koji je djelovao u Samoboru — izdvojeno iz preostala dijela programa Dev~i}eve Structures volantes za harfu glazbena jesen koja je posljed njih godina sve bolje posje}ena, Ferdi Livadi}u. Prema odredbama, u festivala, koji je repertoarno bio teme - te Milottijevu Suitu za gitaru, M. Oponajvi{e zahvaljuju}i atraktivnom i dobro osmi{ljenom programe|unarodnom natjecanju pravo ljen na opusima europ skih skladate lja, [omo|i, U. A{~i} i K. ûli} su pokaza- mu te entuzijasti~nom vodstvu saksofonista Gorana Mer~epa i organizatora festivala, samoborskog Pu~kog otvorenog u~ili{ta. sudjelovanja imaju izvo|a~i do 26 god- festival ski doprinos hrvat skoj glazbi li èlju za istraìvanjem raznih pravaca ina, a predstavljaju se publici i moè se ocijeniti zna~ajnim. To se os- hrvat ske glazbe. estival je podijeljen u tri ciklusa: Me|unarodno natjecanje Prosudbenoj komisiji cjelove~ernjim obito odnosi na poticanje mladih um- Ferdo Livadi}, Samoborski ciklus s mladim samoborskim koncertom do 45 minuta, s programom jetnika na istraìva nje nacionalnih Najbolje izvedene Uhlikove Tri kan- Fglazbenim nadama i Maestro, koji ugo{}uje ugledne doma}e i po vlastitom izboru, uz obaveznu glazbenih vrijednosti i na edukaciju tice o muoru inozemne glazbenike. Dodatna je poslastica za ljubite lje jazza bio izvedbu jednog djela hrvatskog autora. mlade publike. Prosudbena komisija (@e ljko Brka - Program+. Izvrsnim je koncertom Jesen otvorilo dvoje karizmati~nih Za naj bo lje su predvi|ene Nagrada novi}, predsjednik Hrvat skoga dru{tva violon~elista — Monika Le skovar i Giovanni Sollima uz Vara`din ski Ferdo Livadi} za cjelokupni nastup u @elja za istraìvanjem hrvatske skladate lja, Dragan Sremec, prodekan komorni orkestar i skladbe Johanna Sebastiana Bacha, Marina iznosu od 15.000 kuna te Nagrada Gra- glazbe Muzi~ke akademije u Zagrebu, skla - Maraisa, Gioacchina Rossinija, Dmitrija [ostakovi~a i samoga Sol- da Samobora za naj bo lju izvedbu djela Pristupaju}i odabranom programu s datelji Kre{imir Seletkovi} i Berislav lime. U ciklusu Maestro predstavio se mladi nadareni leton ski sakso- hrvat skoga autora u iznosu od 10.000 uzbu|e njem i anga`manom, svaki od [ipu{, tako|er profesori Muzi~ke aka - fonist O skars Petrau skis uz klavir sku prat nju Raimondsa Petrau - kuna. Tijekom pet ve~eri u Galeriji natjecateljana svoj je na~in predstavio demije, glazbeni kriti~ar Branimir Po- skisa. Osobit glazbeni doìv ljaj priredio je Zagreba~ki kvartet sakso- Prica nastupilo je devet natjecate lja: odabrani repertoar te pristup inter- fuk te Goran Mer~ep, umjetni~ki rav- fona u surad nji s jednim od naj poznatijih komornih glazbenika Marta [omo|i, flauta, Rude Mimica, pretaciji. Za Kunca su se odlu~ili natelj Samoborske glazbene jeseni) dana{njice, pijanistom Itamarom Golanom, u izvedbama skladbi klarinet, Irena Kav~i~, flauta, Attila puha~i — klarinetist R. Mimica, napos ljetku je najbo lje izvedenom Wolfganga Amadeusa Mozarta i Johannesa Brahmsa u efektnim Mesari}, glasovir, Ursula A{~i}, harfa, izvev{i kratku, ali melodijski zahtjevnu skladbom hrvat skoga autora ocijenila obradama Sa{e Nestorovi}a i Dragana Sremca. Talijan ska flautistica Kajana Pa~ko, violon~elo, sopranistica Pastoralnu fantaziju, te flautistica I. vokal no ostvare nje Tomislava Uhlika Luisa Sello prije svojega koncerta odràla je majstorski seminar u Marija Kuhar, Petar — Tri kantice o surad nji s Hrvat skim dru{tvom flautista. Udara ljka{ki ansambl ûli}, gitara te Zrinka muoru. Djelo se Muzi~ke akademije biNg bang i njegov umjetni~ki vodite lj Igor Ivan~i}, glasovir. teme lji na tek- Le{nik odsvirali su pozitivnim vibracijama nabijen koncert biNg bang stu pisanomu plays le{nik, a posljed njega dana festivala u Franjeva~koj je crkvi Predstavlja nje talen- na dijalektu uz atraktivan koncert odràla Komorna filharmonija iz Salzburga s tiranih Samoboraca naslove Muore, korej skim dirigentom Yoon Kuk Leeom i solistima — fagotistom Organizatori Festivala, îgovo je to @arkom Peri{i}em i petnaestogodi{ njom korej skom violinisticom Pu~ko otvoreno u~ili{ - muore i Upljahlo Yun Hee Kim. Uz djela Mozarta, Pabla de Sarasatea i Camillea te Samobor, predvid- me je muore koje Saint–Saënsa izveli su i suitu za guda~e Pintarichiana Borisa Papan- jeli su jo{ jedan dio kara kterizira dopula, djelo inspirirano stvarala{tvom Fortunata Pintari}a. programa za predstav - sliko vito tkanje lja nje mladih i neafir- klavir ske prat- Nova skladba Vjekoslava Njeì}a miranih talenata, i to nje pomalo na Ve~er pobjednika u Franjeva~koj crkvi, koja se pokazala idealnim pros- onih koji su obrazova - tragu impresio - torom za komorno muzicira nje, po~ela je dodjelom nagrada, a nas- nje, izme|u ostaloga, nisti~kih pro- tavila se koncertom pro{logodi{ njega pobjednika, gitarista Petrita stekli u samoborskoj gre sija te sklad-

FESTIVALI FESTIVA Çekua, uz uigrani Cantus Ansambl pod vodstvom Berislava [ipu{a. Glazbenoj {koli Ferdo na ispreplete - Na programu su se na{le dvije skladbe hrvat skih autora: trostava~na Livadi}. Stoga su dvije nost glasa i pra - i kontrastna Glazba za Ansambl Cantus An|elka Klobu~ara, nastala na ve~eri odr`ane pod t nje. Sopranisti- poticaj Berislava [ipu{a, te osvje`enje manifestacije — praizvedba nazivom Samoborski ca Marija Ku -

djela Koha për kangë za gitaru i komorni ansambl Vjekoslava Njeì}a, cik lus u okviru kojih su TOMISLAV MARVAR har, koja je nastala na narud`bu festivala i posve}ena pro{logodi{ njem pobjed- nastupili klarinetist Dobitnice nagrada Ferdo Livadi}: Zrinka Ivan~i} i Marija Kuhar sklad bu izvela niku Çekuu. Budu}i da je Njeì} skladaju}i djelo puno vremena Petar Paar, pijanisti An- uz klavirsku provodio s mladim gitaristom, èlja mu je bila zajedno s njim prona}i tonija Jelin~i}, Aljo{a pratnju Marija i odgovaraju}i naslov. Njegov je prijedlog bio da naziv sadrì pojam Jurini} i Lucija Stanec te saksofonist Kav~i~, koja je nadahnuto odsvirala [o{e, pretposljed nje je ve~eri Festivala vremena, a Petrit je uo~io zvu~nost rije~i vrijeme i pjesma na svojemu Lovro Mer~ep. Za razliku od osebujan Soliloquy. I Papandopulo je primila Nagradu Grada Samobora. materi njem jeziku te su tako u kona~nici do{li do naslova Koha për natjecatelj skog programa, sudionici imao dva tuma~a: ~elistica K. Pa~ko je Tom je prigodom pijanistici Zrinki kangë, koji u prijevodu s albanskoga jezika zna~i Vrijeme za pjesmu. ovoga ciklusa nisu kao obavezu imali svirala temperamentnu Rapsodiu con- Ivan~i} uru~ena je Nagrada Ferdo Li- Me|usobno razumijevanje skladatelja i glazbenika do{lo je do izvedbu djela hrvatskih autora, no certante uz prat nju Dina Kalebote na vadi} za umjetni~ki naj potpuniji i naj- punog izraàja prilikom izvedbe toga smislenog djela meditativnog spomenute dvije glazbenice uklju~ile klaviru, a sudionica Samobor skog ciklusa uvjer ljiviji nastup. Dogodine je o~eku- ugo|aja i o~aravaju}e proto~nosti. Poigravaju}i se vi{eslojno{}u di- su i njih u svoje nastupe. pijanistica A. Jelin~i} odlu~ila se za je i ~ast predstav lja nja novoga djela namike bez inzistiranja na {irokom melodijskom razvoju, Njeì} je folklorom nadahnutu suitu Selo koja se hrvat skoga skladate lja prema narud`bi Me|u hrvat skim skladate ljima koje su pokazao znala~ko umije}e uobli~ava nja i stapa nja zvukovnih boja isti~e programnim karakterom stavaka Festivala, {to je jo{ jedan vrijedan natjecate lji odabrali isti~u se oni ro|eni gitare i ansambla. Petrit Çeku, pra}en eteri~nim zvukom Cantus Jutro, Gajda{i i Vodenica. Klavir skim di- potez organizatora u unapre|enju na- po~etkom 20. sto lje}a ~iji se opusi Ansambla, svojim je sugestivnim i analiti~kim pristupom izvedbi jo{ jelom opusa predstavljeni su jo{ i cionalne glazbene produkcije. jednom odu{evio samobor sku publiku, potvrdiv{i se kao glazbenik danas nesum njivo smatraju va`nimdi- Bjelinski, ~iji je pijevni Intermezzo u u ~ijoj }emo kreativnosti i muzikalnosti jo{ dugo uìvati. jelom hrvat ske glazbene povijesti, pa okviru ciklusa izvela L. Stanec, te ih u skladu s tim glazbenici ~esto

Po~etak 40. Tribine mladih glazbenih umjetnika Darko Luki} Pi{e. Bojana Ple}a{

etrdeseta tribina mladih glazbenih umjetnika Darko Luki} po~ela je 2. listopada ove godine u Maloj dvorani V. Lisin - skog u organizaciji Hrvat skoga dru{tva glazbenih umjetnika u surad nji s KD Lisin ski. Na deset natjecate lj skih koncer- âta i u ovoj }e se sezoni predstaviti deset mladih glazbenika koji ve} imaju odre|eno koncertno i skustvo. Stru~nu komisiju ~ine Branka Beretovac, Vi{nja Po`gaj, Jelena Cari}, Goran Bakra~, Josip Tonèti}, Prerad Deti~ek, Marko Ru`djak i Emin Armano. Cilj Tribine jest omogu}iti mladim glazbenicima da se svojim recitalima umjetni~ki afirmiraju u {iroj javnosti. Ovogodi{ nju je Tribinu, ujedno i ciklus Mladi u Lisin skom, otvorio rije~ki pijanist David Baumgarten koji je izveo opseàn program, te odabrao rijetko izvo|enu skladbu Mati} po ljana hrvat skoga skladate lja Josipa Kaplana, autora bogatog i raznolikog opusa. Rije~ je o jednoj od njegovih malobrojnih klavir skih skladbi, uteme ljenoj na narodnom glazbenom izri~aju i nadahnutoj tradicij skom, istarsko–primor skom glazbom. Zahva ljuju}i bli skosti s tim podnebljem, Baumgarten je Kaplano- vo ostvare nje predstavio kao promi{ ljenu i karakternu cjelinu. Sljede}i je koncert 30. listopada odràla gitaristica Tamara Perc, dvadeset~etverogodi{njaki nja iz Koprivnice koja se {kolo- vala u Krièvcima, Zagrebu i Lovranu Na po~etku koncertne ve~eri izvela je Sonatu Luke Sorko~evi}a, dubrova~koga skladate lja 18. sto lje}a koji je intenzivno skladao samo u mladosti. Ta {armantna skladba, koju je za gitaru obradio Xhevdet

TOMISLAV MARVAR Sahatxija, u njezinoj je izvedbi zazvu~ala pomalo gr~evito i nesigurno, {to mo`emo pripisati nedovo ljnoj opu{tenosti mlade glazbenice na samom po~etku koncerta. Nakon motori~noga prvog stavka Allegro moderato, Tamara Perc po~ela se pre- Petrit Çeku i Cantus Ansambl pu{tati suptilnom muziciranju u drugome stavku Andante sostenuto te je naposljetku zavr{ni Allegro izvela usredoto~enije i uz jasniju artikulaciju. PRIKAZI FESTIVALI cantus_12:cantus_12.qxd 11-Jul-07 8:33 PM Page 21

BROJ 141/142, PROSINAC 2006. 21 Ciklus Cantus Ansambla u Lisinskom BLA Koncertna ve~er u znaku vokalnosti

Pi{e: Mirta [poljari}

antus Ansambl pod umjetni~kim ravnanjem Berislava [ipu{a priredio je drugi Cnastup u svojoj prvoj koncertnoj sezoni 13. kolovoza u Maloj dvorani KD Vatroslava Lisinskog. Programska koncepcija ve~eri temeljila se na uporabi vokalnosti u njezinim najrazli~itijim oblikovnim pojavnostima kroz presjek nekih antologijskih djela hrvatskih i stranih autora zna~ajnih po bavlje nju rije~ju i zvukom te njihovim mnogobrojnim mogu}nostima.

Ostinati u spomen na Stanka Horvata Prije po~etka predvi|enoga programa Berislav [ipu{ odlu~io je odati po~ast nedavno preminu- DAVOR HRVOJ lome kolegi, prijatelju i u~itelju Stanku Horvatu te odvojiti trenutak u kojemu bi se svi prisutni Ivana Kladarin i Cantus Ansambl pridruìli sje}anju na jednu od najistaknutijih je interpretaciju postigla Ivana Kladarin u izved- Karijatide za alt–triplex, komorni ansambl i na kojemu su izveli djela pet hrvatskih li~nosti na{e suvremene glazbene povijesti. Taj bi Papandopulova peterostava~nog Concerto da elektroniku @e ljka Brkanovi}a zak lju~ile su skladatelja, me|u kojima je bila jedna je trenutak sje}anja ispunio drugi stavak iz Hor- camera, op. 11 za sopran i komorni ansambl skla- koncertnu ve~er Cantus Ansambla i Berislava praizvedba. vatove antologij ske skladbe Ostinati u inter- danoga 1929. godine u autorovu ranom stvar- [ipu{a. U navedenome djelu skladatelj kom- pretaciji Cantusove pijanistice Srebrenke Po- ala~kom razdoblju. Papandopulo je vokalnu binira tri alt dionice od kojih su dvije snimljene, ljak. dionicu potpuno uklopio u instrumentalnu pri ~emu se tre}a u ìvoj izvedbi mlade zvukovnu strukturu, tretiraju}i je ravnopravno s glazbenice Marte Babi} isprepli}e s elektron- Ivana Kladarin u Glas kao instrument ostalim dionicama. Majstor instrumentacije, ikom, snimkama dviju dionica i komornim Francuskoj Boris Papandopulo umije istraìti i zahtijevati ansamblom. Uporaba vi{e paralelno odvijaju}ih Koncertni je program zapo~eo dvjema skladba- glazbeni~ke individualnosti na koje su ~lanovi linija zahtijeva veliku preciznost interpretacije. eposredno prije nastupa s Cantus ma ovogodi{njih obljetni~ara Mila Cipre i Borisa Cantus Ansambla uglavnom uspje{no uspjeli Iako je Marta Babi} pokazala zamjetnu pozi- Ansamblom, sopranistica Ivana Papandopula, strukturno vrlo razli~itih, druk~ije Kladarin vratila se s vrlo uspje{ne odgovoriti, dok }emo im male povremene ne- tivnu perspektivu da postane kvalitetan inter- N osmi{ljenih te vremenski vrlo udaljenih. Cipri- turneje po Francu skoj, gdje je program sigurnosti oprostiti. pret suvremenih glazbenih ostvare nja, jo{ joj na Musica sine nomine za mezzosopran i komorni Mozart u Italiji izvodila uz prat nju francu skog nedostaje izvo|a~ke sigurnosti i samouvjerenos- ansambl skladana je 1963. godine u kasnijem Ve~er je nastav ljena djelom Sedam èn skih pleso- instrumentalnog ansambla Parlement de ti, {to je rezultiralo povremenim neraspoznava - periodu skladateljeva stvarala{tva u kojemu je va, op. 10, za sopran i komorni ansambl Kurta musique. S istaknutim francu skim guda~ima njem pjevane od elektroni~kim putem repro- specijaliziranima za barok i klasiku, pred- Cipra dublje zagazio unutar slobodnoga Weilla koje se sastoji od uglazbljenih stihova ducirane vokalne dionice. vo|enima orgu lja{em Martinom Gesterom, atonaliteta. No, u skladu s karakteristi~nim Ci- sedam srednjovjekovnih dvorskih pjesama iz nastupila je u gradovima francu skih pokraji- prinim glazbenim mi{lje njem, formalna zao- 12. i 13. sto lje}a, a u solidnoj interpretaciji Ma- Dodjela nagrade Vatroslav Lisinski na Alsace i Provence: Marseille, Montargis, kruènost sedam sta va ka i logi~nost glaz benoga je Vukoja, s istaknutim smislom za scen ski po - Strasbourg, Kaysersberg i Dax. Dnevni list protoka osnov ni su problemi koje su ~lanovi kret koji bi mo`da bio prikladniji nekim drugim Drugi nastup Cantusovaca u Lisinskom okru- L’Alsace u osvrtu na koncert u Kaysersber- Cantus An sambla trebali svladati. Vokalnu je glaz benim formama. Drugi dio koncerta bio je njen je i dodjelom Nagrade Hrvatskoga dru{tva gu naziva je »otkri}em ve~eri« i »zvijezdom u dionicu ponijela Antonela Ma lis Hodì}, vrlo u znaku Serenade, op. 24, za bariton i komorni skladate lja koju je dirigentu i umjetni~kom usponu«, dok list Alza{ke naj novije vijesti u samouvjereno interpretiraju}i zvukovne sklo- ansambl Arnolda Schönberga. Okosnicu djela vodite lju Ansambla Berislavu [ipu{u uru~io kritici koncerta u Strasbourgu opisuje njezin pove bez tekstualnoga zna~e nja, ali ponekad bi- ~ini sredi{ nji ~etvrti stavak, uglazb ljeni sonet tajnik Hrvatskoga dru{tva skladatelja Antun zvonki sopran kao »zamamni glas, vrlo do- vaju}i istaknutija negoli je potrebno. Imajmo na Francesca Petrarce, vrlo melodiozne vokalne Tomislav [aban. Rije~ je o Nagradi Vatroslav bro postav ljen i obojen, s izrazitim osje}ajem za stil koji je obi ljeìo cijeli kon- Lisinski za izuzetan doprinos suvremenoj hrvat - CIKLUS CANTUS ANSAMBLA ANSAM umu da Cipra glas tretira kao instrumentalnu dionice u odnosu na strukturu skladanu dva- cert«. (J.H.L.) dionicu, stoga bi njegov izri~aj morao biti vi{e naes tton skom tehnikom u interpretaciji basba - skoj glazbi, koju je Cantus Ansambl primio za uklop ljen u zvukovni protok djela. Kvalitetniju ritona Berislava Pu{kari}a. koncert odràn 22. studenoga 2005. u okviru projekta Gradovi glazbe Europske radijske unije

3. 4. 5. 6. CANTUS 19. 2. 2007., 5. 3. 2007., 19. 4. 2007., 14. 5. 2007., Nizozemska filharmonija u cikusu ANSAMBL MD KDVL, MD KDVL, MD KDVL, MD KDVL, Lisinski subotom PROGRAM 20.00h 20.00h 20.00h 20.00h Alban Berg: Béla Bartók: Koncert u okviru Koncert u surad nji s Predvi|eni Chaos [tolcera Slavenskog 1. Kammerkonzert za Sonata za 2 glasovira Muzi~kog festivalom Samobor - neo~ekivano zamijenjen njegovim komornim glasovir, violinu i 13 i udara ljke biennala Zagreb ska glaz bena jesen djelom Sonata religiosa KONCERTNE puha~a 2007. György Ligeti: Silvestre Revueltas: Pi{e: Bojana Ple}a{ SEZONE, Arnold Schönberg: Kammerkonzert za Sanda Majurec Zana- Ocho por radio za Die Eiserne Brigade 13 instrumentalista ta: êtiri pjesme komorni ansambl rate}i svjet ske glazbene trendove, ciklus Lisin ski subotom je u novoj 2006/2007. za glasovir ski kvintet niza{to, praizvedba sezoni svojim tre}im, vrlo posje}enim koncertom nastavio tradiciju György Kurtag: Vjekoslav Njeì}: Pgostova nja vrhun skih orkestara, uglednih dirigenata i trenuta~no naj - (bez prva dva koncerta) Anton Webern: 14 fragmenata iz Ruben Radica: Koha për kangë (Vri- traènijih solista. Tako je iznimno u ~etvrtak, 26. listopada, u Velikoj dvorani Pet komada za Rückblick — Altes Litaniae Sanctorum jeme za pjesmu) za Vatroslava Lisinskog koncert s djelima Josipa [tolcera Slavenskog, Felixa orkestar op.10 und Neues. Hom- pro Papa Joannes gitaru i komorni Mendelssohna–Bartholdyja i Dmitrija [ostakovi~a odràla Nizozemska fil- Konzert op. 24 mage a Paulus, 72 zaziva ko- ansambl, harmonija pod ravnanjem {efa–dirigenta Yakova Kreizberga, podjednako Simfonija op. 21 Stockhausen, za mornog instrumen- prva izvedba u aktivnoga i na podru~ju opere. 4 instrumentalista talnog ansambla Zagrebu Solisti: Orkestar je gostova nje u Zagrebu trebao otvoriti surad njom s »ku}nim« Srebrenka Po ljak, György Ligeti: Marko Ru`djak: Ivo Josipovi}: orgu lja{em dvorane Lisinski Mariom Penzarom u izvedbi skladbe Chaos za glasovir Aventures i Nouvelle praizvedba praizvedba veliki orkestar i orgu lje Josipa [tolcera Slaven skog. Da maestro Kreizberg Ivan Novinc, violina Aventures za 3 pje- nije napos ljetku odustao od toga pothvata, bio bi to nesum njivo hvalevri- va~a i 7 instrumental- Krzysztof Penderecki: Berislav [ipu{: jedan poku{aj repertoarna pro{ire nja hrvat skoga orkestralnog stvarala{tva. Dirigent: Berislav [ipu{ ista Sekstet San za mezzosopran Glazba Josipa [tolcera Slavenskog ipak se na{la na programu koncerta, no i komorni ansambl, umjesto najav ljivanog Chaosa, koncertna majstorica Nizozemske filharmoni- Solisti: Solisti: praizvedba Davorka Horvat, je Olga Martinova i orgu lja{ Mario Penzar izveli su njegovu upe~at ljivu Louise Sibourd, Sonatu religiosu za violinu i orgu lje, op. 7. Tu jednostava~nu skladbu naz- glasovir sopran Igor Stravin ski: Nina Kobler, gitara Ebony na~ene trodijelnosti Slaven ski je skladao tijekom {est godina, a dovr{io ju je Srebrenka Po ljak, 1925., samo godinu dana nakon velikoga uspjeha njegova 1. guda~kog glasovir Concerto za big Dirigent: band kvarteta na Danima komorne glazbe u Donaueschingenu. Orgu lja{ Mario Marko Mihajlovi}, Alun Francis Penzar ve} ju je vi{e puta izvodio, pa i zabi ljeìo na nosa~u zvuka s violinis- udara ljke Solisti: tom Tonkom Nini}em, tako da je bilo za o~ekivati da }e se ru ska violinistica Vojislav î~i}, udara - Renata Pokupi}, Olga Martinova ve}im dijelom osloniti na njegovo i skustvo i pouzdanost, a ljke mezzosopran svoj doprinos pruìti u vidu bistrih i jasno artikuliranih cjelina. Vje{to obliku- Lidija Horvat Du njko, Petrit Çeku, gitara ju}i kontrastne zvukovne plohe i i sku{avaju}i gusto}u zvuka u prostoru, Mar- sopran Dirigent: tinova i Penzar ostvarili su kvalitetnu surad nju koja je posluìla kao preludij Helena Luci}, mez- zvuku simfonijskog orkestra. zosopran Michel Tabachnik Dali Mor, bas U nastavku koncerta Nizozemska je filharmonija pod palicom svojega {efa dirigenta Jakova Kreizberga izvela Koncert za violinu i orkestar u e–molu Fe- Dirigent: lixa Mendelssohna–Bartholdya i 11. simfoniju u g–molu op. 103 Dmitrija Berislav [ipu{ [ostakovi~a, zak lju~iv{i tako svoju desetodnevnu turneju po europ skim gradovima vrlo uspje{nim nastupom u Zagrebu. cantus_12:cantus_12.qxd 11-Jul-07 8:33 PM Page 22

22 BROJ 141/142, PROSINAC 2006.

Pi{e: Mirta [poljari} to zapravo zna~i ovladati emocionalnim i zna~e - CD Kad je kraj — po~etak sadrì ~etiri skladbe tromjese~nog boravka u SAD–u An|ele je nj skim nabojem u kratkoj i zaokruènoj hrvat skih autora Stjepana [uleka, Nik{e Njiri}a, snimio u njujor{kom studiju Tinman Music sa glazbenoj formi. Ivana Lang ~ini to s prili~no ve- Emila Cossetta i Sa nje Drakuli}. To su plodovi snimate ljem Tonyjem Di Lullom, koproducen- likim uspjehom, oblikuju}i glazbeni materijal sustavnoga nastoja nja ansamblana promica nju tom Jayom Sweeneyem i Dennisom Tur~in- na osnovama romanti~arske melodije i harmoni- hrvatske glazbe, posebice suvremene. Naime, ovi}em, koji mu je pruìo logisti~ku podr{ku. je. Svaki od stavaka donekle je i programski njegova nje hrvatskoga stvarala{tva Kvartet Lucia, koju izvode meksi~ka djevoj~ica Alejan- vezan uz vlastite naslove. U Dje~joj igri Ivana provodi kao svoju plemenitu misiju od samoga dra te poznati meksi~ki pjeva~ i glumac Artura Lang poseè za kratkim i ~esto staccato obliko- osnutka 1998., a nagla{ena je osebujnim ciklu- Alvarez snimana je u studiju ALV u Mexico vanim motivima koji svojom glazbenom razigra- som êtiri godi{nja doba s naslovima Pro lje}e, Lje- Cityju. Krajcar je album obogatio s tri bonus no{}u do~aravaju dje~ju razigranost. Valcer je, to, Jesen i Zima. Svaki od ovih koncerata donosi skladbe: Chi sei (B. Krajcar — R. Bubola, feat. G CD IZLOG pak, svojevrsna parafraza jer se svojom po jednu praizvedbu djela nastaloga u bliskoj Kristina Jurman), A San Leopoldo (B. Krajcar — zvukovno{}u znatno pribliàva chopinovskoj suradnji s autorima, a naj~e{}e i gostuju}im um- D. Na~inovi} ) te Lucia (B. Krajcar, feat. Arturo klavir skoj zvukovnosti. Glazbeno okruè nje Ta- jetnicima. Ovaj nosa~ zvuka, me|utim, sadrì Alvarez), ali i tri video spota (Marijana u reìji janstvenih koraka smjelije je konstruirano diso- djela pisana isk lju~ivo za guda~ke instrumente Zorana Mikleti}a, Sveti Nikola i Uskrs u reìji nantnim melodij skim pomacima i harmonij - izabrana s odre|enim povodom. Matije Debeljuha). skim strukturama koje se pojavljuju u razlom- ljenim oblicima i sa stankama koje do~aravaju Tre}i guda~ki kvartet Stjepana [uleka nastao je u Krajcar je sura|ivao s pjesnikom Danielom zna~enj sku sugestiju naslova. Posljed nja Toccata nizu od pet guda~kih kvarteta u ciklusu Moje Na~inovi}em, na ~ije je stihove skladao Gospu kompozicija je brzoga tempa i brzoga glaz- djetinjstvo (1984.–’85.) kao »rezultat zrele stvar- od Mora, Svetom Leopoldu i Josipu presvetom benoga protoka, a dos ljedno proveden princip ala~ke prakse i potrebe da se objektivnom zaru~niku, te s pjeva~ima Nenom Belanom i motori~nosti vezuje ovu minijaturu uz njezin opusu nadoda intimna subjektivisti~ka nota«. Alenom Vitasovi}em (Uskrs). U Marijani pjeva daleki barokni uzor. Izveden je i snim ljen u povodu 20. godi{ njice Pierre Andre Baptist, Princeov suradnik, Vivien Europa i Amerika: dva kontinenta, autorove smrti (1914.–1986.). Guda~ki kvartet Galletta pjeva u Blagoslovu, a pomagali su jedan svijet Pijanisti~ka tehni~ka spremnost i uvje`banost, Nik{e Njiri}a (smatram propustom {to nije vokalno–instrumentalna grupa Katoli~ke osobita senzibilnost za oblikova nje struktura su- navedeno koji, a radi se o Tre}em kvartetu iz udruge mladih iz Istre Kumi te istar ska skupina TAMARA JURKI] vremenih kompozicija te istan~ani osje}aj za 1974., i za razliku od ostalih djela na CD–u nije Poklon. U goste je pozvao i dje~ji zbor Zaro iz SVIBEN, klavir nijansira nje posebnosti razli~itih skladate lj skih popra}en niti jednom re~enicom teksta!). Ovo Pule s voditeljicom Lindom Milani (Sveti Niko- poetika osnovne su karakteristike pijanizma je djelo uvr{teno na nosa~ zvuka u povodu 80. la), dok u Blagoslovu uz Krajcara recitira i pjeva Croatia Records Tamare Jurki} Sviben, koja nije samo interpret. godi{ njice autorova ro|e nja. Trio za violinu, vio- vl~. Darko Zgrabli}. U Svetom Nikoli harmoniku Ona je interpret–istraìva~. S velikim obzirom lu i violon~elo Emila Cossetta (1918.–2006.) i gitaru svira Elvis Stani}. ijanistica i klavirska pedagoginja pristupa svakoj pojedinoj interpretaciji istra- praizveden je 2004. na proljetnom koncertu cik- mla|e generacije Tamara Jurki} ùju}i zna~e nj sku strukturu svake skladbe, nas- lusa êtiri godi{ nja doba. Dva stavka (Popevka i PSviben 24. je listopada u Pala~i Mat- toje}i taj puls prenijeti u zvuk, uvijek kroz priz- ârda{ iz Me|imurja) inspirirana su autoru ice hrvat ske predstavila svoj prvi kompak- mu dubokoga razumijevanja glazbe koju izvodi. dragom folklornom tematikom i posve}ena tni disk. Rije~ je o snimci koncerta Navedeno se odnosi na ~itav snim ljeni reper- obite lji Rucner. odrànoga 4. lipnja 2002. u Hrvatskom toar, ali i na raspon ~etiriju minijatura Ivane glazbenom zavodu, prvoga Tamarinog Lang. Svaka minijatura o~ituje druk~iji karak- Skladba Kad je kraj— po~etak Sa nje Drakuli} koncertnog projekta s Vladimirom Kr- ter, koji Tamara Jurki} Sviben umije prepoznati (1963.) napisana je za Kvartet i praizvedena panom, njezinim mentorom na magisteriju te primijeniti individualan pristup u inter- 2004. na jesen skom koncertu ciklusa êtiri na zagreba~koj Muzi~koj akademiji. pretaciji. Vlastite doìv ljaje glazbe ona uvijek godi{ nja doba. Djelo »asocira na stari trubadurski oprezno dozira po{tuju}i prvenstveno glazbeni stih o vje~nom abraksasu, zmiji koja grize vlasti- Neobi~ni odabir ~ine ~etverostava~na ti rep, o ra|anju iz pepela i cikli~kom impulsu klavir ska skladba U magli Leo{a Janá~eka, materijal i njegove nutar nje odnose. Stoga ni- jedna njezina pijanisti~ka reakcija nije pretjer- ìvota. U ovom slu~aju to je glazbena pri~a o êtiri kompozicije, op. 50 Ivane Lang, jedine mu~nom trenutku sta nja neizvjesnosti prijelaza predstavnice hrvatske glazbe na CD–u, ana. Primjerice, u Valceru nikada ne poseè za dramati~nim zastojima niti brzinu odvija nja Toc- kraja u po~etak«. Iako je skladba nastala neovis- potom djela triju ameri~kih skladatelja 20. no o promjenama u sastavu Kvarteta Rucner, stolje}a, ~etverostava~na Suita Normana cate zamjenjuje zamagljenim figurama. Produk - cij ski gledano, snimka je odli~no obra|ena, {to dogodila se ba{ u isto vrijeme i zgodno je Dello Joia, Nocturne Samuela Barbera, ko- posluìla kao naslov CD–a i njegov zaklju~ak. jemu u podnaslovu stoji Homage to John treba prvenstveno zahvaliti kvalitetnoj Tamari- Field te Sonata u tri stavka Aarona Coplan- noj interpretaciji, jer je, ne zaboravimo, rije~ o Izdanje je objavila, uz potporu Ministarstva kul- da. »Unutar pola sto lje}a u kojemu su nas- snimci koncerta uìvo. ture, izdava~ka ku}a Croatia Records na teme - tajali njihovi opusi, u vremenu u kojemu Najavimo ovom prilikom i njezin s ljede}i veliki lju kvalitetnih studij skih snimaka Hrvat skoga Pi{e: Ivica @upan se u glazbi zbivaju veliki prijelomi, svaki je projekt. Bit }e to koncertni nastup s reper- radija koje je masterirao Davor Rocco. Tekst je od autora nastojao postaviti se u odnos pre- toarom djela hrvatskih skladatelja 15. oùjka napisala \ur|a Otràn, ujedno promotorica ma suvremenosti, ali i tradicijama koje su CD–a na jesenskom koncertu ciklusa êtiri go- idu}e godine u Barceloni, u sklopu projekta KRE[IMIR HERCEG & DAMIR DIÎ] ga vremen ski i prostorno okruìvale«, Ministarstva va nj skih poslova Republike Hrvat - di{nja doba 2006. odrànom 11. listopada u dvo- CD IZLOG IZLO navodi muzikologi nja Nata{a Leveri} [po - ske, kojim }e hrvat ska kultura biti predstav ljena rani Hrvatskoga glazbenog zavoda. Skladno Suita Croatica ljari} u popratnome tekstu CD–a, ~iji je {panjol skoj kulturnoj i {iroj javnosti. likovno oblikova nje potpisuje Nenad Migi}, a urednik izdanja je \or|e Keki}. znakovit naslov s razlogom preuzet kao Octava, d. o. o. naslov ovoga prikaza. agreba~ka nakladni~ka ku}a Oktava d. o. Nakon predstav lja nja Nata{e Leveri} [po - o. objavila je CD Suita Croatica skladate- ljari} i Zlatka Madàra, sredi{ nji je dio pro- Zlja Kre{imira Hercega koji donosi atrak- mocije preuzela Tamara Jurki} Sviben tivno i od razli~itih kompozicija sloèno izvev{i dio snimljenoga programa. Izrasla u orkestralno djelo. Ovo je izdanje sjajno aranìrao pijanisti~koj {koli Jurice Muraja te potom i u jedinstvenu, logi~nu i stilski zaokruènu na magisterijskom usavr{avanju kod cjelinu uobli~io prerano preminuli jazz gitarist, Vladimira Krpana, obaju istaknutih hrvat- vo|a sastava i aranèr Damir Di~i}, a skladbe skih pijanista ~iste i precizne klavir ske izvode Digital Soldiers Orchestra (ra~unalo) & tehnike, kao i usredoto~enosti interpretaci- Friends. Bertl Mayer svira usnu harmoniku, Pe- jama hrvatskoga repertoara, Tamara Jurki} ter Antonio Soave bandoneon, Bo{ko Petrovi} Sviben preuzela je od svojih u~itelja ove vibrafon, Ladislav Fidri krilnicu, Sa{a va`ne pozitivne karakteristike, dodav{i im Nestorovi} tenor saksofon, Julije Njiko{ glaso- i zna~ajan okret prema izvedbama djela 20. vir, a va`no je i sudjelova nje Guda~kog kvarte- stolje}a s naglaskom na rijetko izvo|enim ta Rucner u projektu. U trenutku kad Di~i}a djelima, ali i rijetko izvo|enim skladate- vi{e nije bilo, maestro Stjepan Miha ljinec ljima, koji ne ~ine standardni dio pi- aranìrao je bonus skladbu Promotion Party. janisti~kog repertoara. Takav je slu~aj i s Pi{e: Vi{nja Po`gaj Herceg i Di~i} pro{le su godine objavili jednako djelima i autorima snim ljenima na ovome Pi{e: Ivan — Ivica Percl kompaktnom di sku. Niti jednoga od auto- KVARTET RUCNER zanimljiv i stilski sli~an CD Moonglow Serenade koji je dobio presti`nu godi{ nju nagradu Hrvat - ra zapravo ne susre}emo na repertoarima BRUNO KRAJCAR hrvat skihpijanista. Janá~eka prepoznaj - Kad je kraj — po~etak skoga dru{tva skladatelja. U cjelinama {to ~ine emo po druk~ijem stvarala{tvu, a ne glazbi Blagoslov Hercegovu suitu utjelovljen je baladni, nadasve za glasovir, Ivanu Lang u glazbeni je ìvot Croatia Records melankoli~an ugo|aj, nalik tradiciji takozvanoga dovela upravo Tamara svojim magisterij - esti CD Guda~kog kvarteta Rucner naz- Cro — sacro (Croatia Records/HKR) jazza tre}e struje, gdje se spajaju jazz i klasi~na skim projektom, Barber i Copland teme- van je po istoimenoj skladbi Sanje glazba. Svojedobno je ovaj glazbeni pravac, dok ljna su imena ameri~ke glazbe 20. sto lje}a, Drakuli} posve}enoj ovomu sastavu. Taj oslije mnogih festival skih nastupa i snim - se smatrao globalnim trendom, i u Hrvat skoj [ ljenih skladbi Bruno Krajcar podario nam no jo{ uvijek rijetko izvo|eni, a posebice se CD, naime, pojavio u prijelomnom trenutku pustio korije nje, {to je Di~i}, majstor izvrsno os- rijetko snimani autori, dok je Norman Del- kada su Kvartetu pristupile dvije nove ~lanice. Pje osebujan CD ~iji je urednik i izvr{ni mi{ ljenih orkestracija, postigao jedinstvenim lo Joio potpuno nepoznato ime, iako jedini Tako je zavr{etkom jednog razdob lja Kvarteta producent Slavko Nedi}. Blagoslov, naj bo lje {to spajanjem elektroni~kih mogu}nosti glazbenoga ìvu}i me|u spomenutim skladate ljima Rucner u sustavu: Joè Haluza i Josip Novosel, je u zadnje vrijeme nastalo na hrvatskoj programira nja sa»ìvim« izvedbama akusti~nih (ro|en je 1913.). violine, Dragan Rucner, viola i S njeàna Rucn- duhovnoj sceni, donosi sedam produhov ljenih glazbala, na ~ijemu je tragu uspje{an nastavak er, violon~elo, zapo~elo novo razdob lje s violin- skladbi izvrsne interpretacije i profesionalnih zvuka u stilu »digital soldiers orchestra« u Od êtiri kompozicije, op. 50 hrvat ske isticama Sidonijom Lebar i Ivom Kra lj. Stoga je aran`mana. Za skladbe An|ele i Sveti Nikola Moonglow Serenade. Zapa njuju}e je kako Di~i}, skladate ljice Ivane Lang, Dje~ja igra i Val- na ovom CD–u simboli~no uvr{teno i jedno dje- aran`mane je napisao Krajcar, a za ostale njegovi èle}i stvoriti jedinstven ugo|aj, zna spojiti ra- cer nastali su 1959., a Tajanstvenim koracima lo u izvedbi staroga sastava (Njiri}ev Kvartet). suradnici: Aleksandar Valen~i} (Lucija) i Olja zli~ita glazbala, primjerice usnu harmoniku i i Toccata 1961. Glavni dio svojega skladate- Tako se mogu na jednom izda nju usporediti De{i} (Uskrs, Blagoslov, Cvijet, Gospa od mora, krilnicu u The Little Things. Va lja re}i i da je ton - ljskog opusa ova je autorica posvetila upra- izvedbeni dosezi oba sastava i uo~iti stanovit Ljubav ne moè izgubiti, Svetome Leopoldu, Josipu ski majstor Juraj Grosinger sjajno uklopio vo istraìva nju klavir ske minijature, forme napredak u kvaliteti koji su donijele promjene, presvetom zaru~niku i Put, istina i ìvot). Krajcar je Di~i}eve digitalne dionice u studijski snimljene ustanovljene u 19. stolje}u koja traì od iako na tom putu prema savr{enstvu ima jo{ svirao klavijature i obavio programira nje, a na izvedbe vrhun skih, pomno odabranih solista i onoga koji se njome koristi poseban osje}aj posla. suradnju je pozvao aranèra, klavijaturista i pro- guda~koga kvarteta, ~ime je stvorena jedinstve- za glazbene vremensko–prostorne okvire, a gramera Ivana Pope ski}a (Marijana). Tijekom na dinamika te slojevita i osebujna zvu~na slika. CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD cantus_12:cantus_12.qxd 11-Jul-07 8:33 PM Page 23

BROJ 141/142, PROSINAC 2006. 23

Pi{e: Bojan Mu{}et radovima benda, ali je kvaliteta njegove izrade dovo ljna da poka`e kako im dvanaest godina pa - uze nije na{kodilo. G CD IZLOG

PRLJAVO KAZALI[TE

GORAN BARE MIROSLAV EVAÎ] Crno bijeli svijet/RE Srce Blues reke Drave Heroj ulice/RE Croatia Records Scardona Suzy/Hit Records ARSEN DEDI] ako se danas ~ini, mo`da je pjesma Put ka iroslav Eva~i} je jedan od najcje njenijih eizda nje drugog i tre}eg albuma Pr ljavog sre}i, hit s nastupnoga solo–albuma Gorana Dueti — dueli hrvatskih glazbenika u inozemstvu, a kazali{ta, odnosno polovica esencijalnog KBarea bila medvje|a usluga njegovoj karijeri. M njegovim su se podravskim bluesom Ropusa snim ljena za Suzy, koji donosi Nakon razlaza Majki, upravo je ta skladba bila nova Croatia Records odu{evili mnogi ljubite lji etno glaz be. Kompetentan vode}e vokale Davorina Bogovi}a i Jasenka osobna i skaznica prepo ro|enoga Barea i prate}ih akon Matka Jelavi}a i Olivera Dragojevi}a, Ar- gitarist, Eva~i} je spojio podravske tradicionalne Houre (nedostaju punker ski prvijenac Pr ljavo mu Pla}enika. Me|utim, na drugom albumu, koji je sen Dedi} tako|er je odlu~io svojoj di- motive s bluzisti~kim manirizmima i kreirao auto- kazali{te i ~etvrti album Korak od sna uz prizvuk u svim kategorijama bio bolji od prvijenca, nije bilo Nskografiji prik lju~iti kolekciju dueta s raznim iz- htoni stil, koji, dodu{e, pliva samo jednim rukavcem, pop glaz be), zorno pokazuje u kojoj se mjeri hita i to je bio prvi korak prema ponovnom prekidu vo|a~ima. U dosada{ njem opusu ovaj umjetnik ima tako da i nije ~udno {to na ovim prostorima Eva~i} razvijao skladatelj ski opus Jasenka Houre. Crno suradnje Barea i benda, jer album nije imao odjek toliko dueta da bi se mogao napraviti i box–set, a i da lje ostaje razmjerno nepoznat. Blues reke Drave bijeli svijet, objelodanjen na razme|u sedamde- poput svojega prethodnika. Bez takve pratnje iza ne samo dvostruki CD. Budu}i da nastavlja tragom mo`da popravi takvu situaciju. Eva~i}eve su setih i osamdesetih godina, pokazao je kako je sebe, Goran Bare o~ito nema temelje za stvara nje sli~nih djela, dueti s Tinom Vukov, Hrvojem Ho- skladbe na ovom albumu razra|enije, privla~nije i »divlji de~ko« Houra na~inio savr{eni pop album kvalitetna materijala. Tre}i je album, katastrofalno dakom, Mladenom Burna}em ili Petrom Gra{om prpo{nije. Rije~ je, zapravo, o pone{to druk~ijem kojemu je pridodana producent ska energija Pike produciran, kao da je posrijedi kolekcija de- pokazuju da se Arsen moè bez problema uhvatiti vi|enju istih glazbenih motiva koje moè polu~iti i Stan~i}a, {to je u ono doba rezultiralo najbo lje mo–snimki za izdava~ku ku}u koja objav ljuje samo uko{tac i s onima koji imaju dovoljno hrabrosti da odre|en komercijalni efekt. Stoga se na uvodnoj produciranim albumom u Jugoslaviji. Crno bijeli kasete (u tom stilu su Boèsa~uvaj! napravili i ovi- se na|u s njim za istim mikrofonom. âk osam di- skladbi Volin ja u ulozi glavnog vokalista pojavljuje svijet danas ne odlikuju samo ska evergreeni Mi tak). Bareov klavijaturist Marko Kriàn o~ito nema i - skografskih ku}a s podru~ja biv{e Jugoslavije us- Livio Morosin, neprikosnoveni etno majstor, a ova ple{emo ili naslovna skladba, nego se njegova skustva u studiju i rezultat je porazan. Autorski je tupilo je snimke razli~ite tehni~ke kvalitete, ali i ra- surad nja svakako bi mogla imati »dalekose`ne pos - kakvo}a o~ituje u sjajnim pozadin skim pjesma- situacija tek neznatno bolja. Kolekcija novih Bare- zli~itih kreativnih dosega. Tako su na kolekciju ljedice«. No, to su nove naslage na osebujnoj glaz - ma s ubrizganim urbanom ~emerom — Sam, ovih pjesama doima se kao zapis s tonske probe uvr{teni dueti s Crvenom jabukom u pjesmi Znam, benoj podlozi Miroslava Eva~i}a. Ono {to ostaje jest Nedje ljom ujutro, Neki moji prijate lji i sjajne Nove kad se uvje`bavaju nove pjesme. Me|u njima je {to se ba{ i nije pokazalo sretnom kombinacijom, a superiorno vlada nje akusti~nom gitarom i umje{no cipele. Album Heroj ulice doveo je Houru pred ponajbolji Waltz za pokojne koji nije zahtijevao ve}e nema nijedne pjesme s izvrsnoga albuma Svjedoci s ljubljiva nje tradicija bluesa i podravske glazbene mikrofon i zapravo je prete~a stila kakvoga je producent ske zahvate, a isti~e se i pjesma koju pot- — pri~e sa Zoranom Predinom. Vrhunci albuma su ba{tine. A sve to izvrsno predo~uje ambijent kojim Kazali{te po~elo realizirati s Mladenom Bodal- pisuje Lidija Bajuk I dok ple{e sama s ki{om. Da ne- uvodna pjesma îstim svoj ìvot s izdanja Ministarst- nas njegovi (uglavnom) instrumentali vode. Rijeka cem kao glavnim vokalom. Stilski nadahnut ma tih pjesama, najbo lje {to je Bare snimio u zad- vo straha, u kojoj gostuju Gabi Novak i Drago Drava (kao sredi{nji dio materijala po kojemu je al- Springsteenovim albumom The River te njih nekoliko godina bio bi duet s Gibonnijem u Mlinarec, izvrsna surad nja s grupom Pun kufer u bum i dobio ime) sasvim sigurno nikad nije imala uspje{nicom Phila Collinsa In The Air Tonight, al- skladbi An|eo u tebi. Mo`da se Gibonni trebao pjesmi Na balkonu te zanim ljiva izvedba s Darkom tako zanosan opis kakav se moè ~uti na ovom bum percipira me|usobni odnos Zagreba i oduìti Bareu posu|uju}i mu infrastrukturu, jer Srce Rundekom i Radom [erbedìjom u pjesmi Na ne{to izda nju. Dubrave, ìvota u gradu i na periferiji, ponajvi{e jednostavno predstavlja najslabiji album u komplet- me sje}a taj grad, objavljenoj na drugom albumu kroz pjesme [iroke ulice, No}as sam iza{ao na noj Bareovoj karijeri. No, nije svako zlo za zlo — poznatoga glumca. Iznena|e nja predstav ljaju sjajne ki{u i Heroj ulice. Na albumu je nekako ostala mo`da to bude zama{ njak za ponovno ujedinje nje izvedbe pjesme Vra}am se u kojoj se Arsenu zaklonjena izvrsna latino–skladba Amerika, koja Majki. pridruìla Tina Vukov, najzanim ljivija nova pjeva~ica je mo`da, upravo zahvaljuju}i ovom reizdanju, na hrvatskoj sceni, te skladba Mjesto ~iji je autor dobila svoju doli~nu revalorizaciju. biv{i pjeva~ Belfast Fooda, Hrvoje Hodak, a koju je CD IZLOG IZLO

OLIVER A l’Olympia BOA RASPASHOW Aquarius Records Arsen osjetno obogatio. Dnevnik putovanja, skice eti Oliverov live album predstav lja vrhunac Dignimo sidro ostanka DENIS & DENIS njegove karijere. Nastup u presti`noj pari{koj Croatia Records Pdvorani osiguran je samo velikanima (kod nas Dancing Bear The Best of je jedino Tereza Kesovija uspjela ondje nastupati. roatia Records je u svojoj pretvorbi defini- Oliverov repertoar izveden na nastupu 24. travnja tivno postala diskograf ska ku}a usmjere- ad se po~etkom devedesetih Boa ponovno Croatia Records ove godine bila je mje{avina poznatih Runji}evih Cna na pop i zabavnu glaz bu te na efektno pojavila na sceni s albumom Prvi val, bio je to evergreena kao {to su Skalinada, Malinkonija, crplje nje kataloga starih izdanja, tako da aktivni jedan od rijetkih uspje{nih povrataka. Hitovi dvadeset godina nakon aktivnoga djelovanja, K Oprosti mi, pape, Galeb i ja i drugih te vi{e ili manje rockeri ondje imaju status manjine. U tom kon- skupina Denis & Denis kao dio bo lje glaz bene Stup od soli i Svi tvoji poljupci te vrlo dobro naprav- tekstu davanje prilike mla|im nara{tajima zna~i pro{losti intrigira zbog na~ina na koji se uklopila u uvjerljivih pjesama ostalih autora s albuma nastalih ljen album (naàlost, nikad reizdan na CD–u) I da tvrtka o~ekuje i odre|eni komercijalni poten- svjet ske elektro–pop trendove s po~etka i iz sre- u postru nji}ev skoj fazi njegove karijere. Dvije ubrzali su karijeru benda do sredine devedesetih i cijal nadolaze}ih nada. Komercijalni potencijal dine osamdesetih godina pro{loga sto lje}a. Pritom pjesme otpjevane su na francuskom jeziku — Nes- objave jo{ jednog albuma nazvanoga Kraj djeti - Raspashowa leì ponajprije u tome {to je pjeva~ u kolektivnoj memoriji ostaje Marina Perazi} kao prvi tajem sa zad njega albuma (u prepjevu Sans Toi) i Et njstva. Dvanaest godina nakon objave tog albuma, banda Kristijan Rahimovski Akijev sin i {to se autohtoni seks–simbol ovih krajeva. Bend je izdao Maintenat Gilberta Becauda. Olivera je pratio Boa se drugi put vra}a na scenu, izda njem Dnevnik povremeno moè prepoznati vokalna sli~nost. samo jedan long play i jedan mini LP u originalnoj orkestar pod ravnanjem Alana Bjelinskog, a nastup putova nja, skice ostanka. Na njemu se nalazi nova Laid back rock koji njeguje Raspashow sasvim postavi (Marina Perazi}/Davor To lja) proizi{loj iz To - je, sasvim o~ekivano, ostvaren besprijekorno. Iako verzija uvodne skladbe Kraj djeti njstva — Zauvijek sigurno moè postati poèljan na komercijalnim ljine jednokratno okup ljene funk selekcije, koja je se na zapisu uìvo ne isti~e ugo|aj s koncerta, os- mlad, u kojoj bend predstav lja dodatnu vokalisticu radijskim postajama, ali band jednostavno nema pokazala da se i na ovim prostorima moè biti uvjer - im kurtoaznog p lje ska i povremenih b lje skova, kao Dianu Male{, ina~e vrlo dobru sparing–partnericu potencijal koji bi ga izdigao iznad ljiv poput Talking Headsa. Materijali s oba LP–ja i {to je uvod u Skalinadu ili Morski vuk/[to u~inila si ti, Mladenu Pu ljizu u skladbama u koje bi se izvrsno zabavno–glaz bene druìne koja tek malo è{}e oba singla objedinjeni su na CD kompilaciji Program posrijedi je ipak reprezentativan uradak. Pritom ovaj uklopio vokal Josipe Lisac koja je s grupom snimila koristi elektri~nu gitaru. Povremeno se osje}aju tvog kompjutora iz 1995. (cjelovitu zapisu nedostaju album najvi{e podsje}a na izdanje Oliver u Lisin- dojmljivu pjesmu Kao mir). O~ito je bend èlio snim- o~in ski savjeti, pa pjesma Pozovi me na bal kao pjesme Mala no}na zadovoljstva , s kasetne verzije skom, na kojemu se u atmosferi koncertne dvorane iti kompaktniju verziju inicijalno razvu~ene i pretjera- da dolazi iz kajdanke Parnoga va ljka, a upravo u mini LP–ja Ja sam la` ljiva, i pos ljed nja njihova pjes- osje}a potpuna Oliverova vladavina pozornicom. no producirane pjesme, a rezultat je ponajbo lja takvim trenucima Raspashow pokazuje ono naj - ma Bra}a Grimm i Andersen, koju su izveli na jed- Ne{to druk~iji je album Oliver u HNK jer na njemu skladba na albumu. Izdanje je podsjetnik na sve bo lje. Da je band i{ao tim putem, rezultati bi nom izlu~nom natjecanju za Pjesmu Eurovizije). sve skladbe potpisao Zdenko Runji}. Oliver a faze karijere benda s promjen ljivim uspjehom. Dok nedvojbeno bili dopad ljiviji od onoga {to se Ovih je dana objavljena pro{irena verzija toga ma- l’Olympia sretno pobolj{ava ovogodi{nji diskograf - ponegdje Boa blista kao u najbo ljim danima (na nalazi na prvijencu. Producent albuma, Miro Bu- terijala. Naime, Denis & Denis je nastavio s radom ski utisak Olivera Dragojevi}a, umnogome opleme- nastupnom albumu, na nekim mjestima stihovi Slav- ljan, svoj je posao obavio uobi~ajeno dobro, a u drugoj postavi kad se Davoru Tolji pridruìo Edi njuju}i blijedi dojam njegova zadnjeg studijskog al- ka Remenari}a ulaze u nepotrebne banalnosti, a uz ~lanove sastava potrudio se i da aran`mani Kralji} koji je s Marinom Perazi} nastupao dok je To- buma Vridilo je. U svakom slu~aju, Oliver ima dovo - glaz ba u slijepu ulicu. Stoga drugi povratak Boe sig- budu solidno napisani. Naàlost, autorstvo pre- lja bio u vojsci. Mu{ka postava dueta predstavila je ljno kvalitetnog materijala da jo{ jedanput pohodi urno ne}e biti spektakularan poput prvoga. Album puno stereotipa Raspashowu ne priskrbljuje titu- album Budi tu, a kompilacija sadrì pet pjesama s Olympiju i ondje ponovno snimi album s potpuno Dnevnik putova nja, skice ostanka (zasigurno naj bolji lu nade. Mogu}e rje{enje za ovakav problem je istoga izdanja, uklju~uju}i hit Bio sam dijete. Album druk~ijim materijalom. ovogodi{ nji naziv albuma, a tandem Bach a - ~vr{}a svirka i ulazak u hard rock vode. Jer u je dokument o prvobitnoj karijeri ovoga sastava, ali rach/Kri{tofi} potrudili su se napraviti izvrstan ovitak) ovim vodama njihovi prvi ma~i}i nisu daleko ot- uz dodatnih pet snimaka daje potpunu sliku o doima se kao ponovno okup lja nje skupine Japan plivali. pod imenom Rain Crow Tree. Album nije do vo lj no njihovu cjelokupnom djelova nju. uvjer ljiv da bi privukao nove generacije starim IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD cantus_12:cantus_12.qxd 11-Jul-07 8:33 PM Page 24

24 BROJ 141/142, PROSINAC 2006. IZ CANTUSOVE RADIONICE Nova izdanja CANTUS IZLOG