Žene Kroz Povijest Zbornik Radova ZBORNIK RADOVA
Total Page:16
File Type:pdf, Size:1020Kb
Žene kroz povijest Zbornik radova ZBORNIK RADOVA ŽENE KROZ POVIJEST Sveučilište u Zagrebu – University of Zagreb Hrvatski studiji – Centre for Croatian Studies Biblioteka DIES HISTORIAE Knjiga 6. (mrežno izdanje) Nakladnik • Publishing Establishment Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu Izdavač • Publisher Društvo studenata povijesti “Ivan Lučić-Lucius” Urednice • Editors Matea Jalžečić ([email protected]) Petra Marinčić ([email protected]) Recenzenti zbornika • Reviewers of collection doc. dr. sc. Mladen Tomorad prof. dr. sc. Darko Vitek Recenzenti radova • Reviewers of works doc. dr. sc. Ljiljana Dobrovšak doc. dr. sc. Ivana Jukić prof. dr. sc. Zrinka Nikolić Jakus dr. sc. Ida Ograjšek Gorenjak doc. dr. sc. Mladen Tomorad prof. dr. sc. Darko Vitek ISBN 978-953-7823-39-9 ŽENE KROZ POVIJEST Zbornik radova sa znanstvenog skupa Dies historiae 2012. – Žene kroz povijest održanog 5. prosinca 2012. godine Zagreb, 2014. SADRŽAJ • CONTENTS Riječ uredništva – Editorial foreword 7 Ante Bežen, Prof. dr. sc. Vesna Girardi Jurkić - prva ministrica prosvjete i kulture u neovisnoj Hrvatskoj 9 Andrea Feldman, Hommage à Lydia Sklevicky (1952-1990) 43 Zrinka Erent-Sunko, Tri pravnopovijesna modela nasljednog prava koji su poboljšali pravni položaj žene ili bili još jedan oblik nasilja nad njom 45 Gordan Ravančić, Ženska posluga u dobrostojećim obiteljima srednjovjekovnog Dubrovnika 67 Marija Karbić, Uloga pripadnica visokog plemstva u životu hrvatskih zemalja tijekom kasnoga srednjeg vijeka 81 Tihana Luetić, Studentski časopisi početkom 20. stoljeća o ženama na Kr. sveučilištu Franje Josipa I. u Zagrebu 101 Dubravka Zima, Odrastanje adolescentice u 19. stoljeću: djevojački dnevnik Ivane Brlić-Mažuranić (1888.-1891.) 127 Andrea Feldman, Vera Stein Erlich - skica za jedan podijeljen život 141 Tamara Jurkić Sviben, Ivana Lang - hrvatska skladateljica (o 100-toj obljetnici rođenja 1912.-1982.) 161 Danijel Labaš, Maja Mihovilović, Mediji i konstruiranje mita o ženskoj ljepoti 175 7 Riječ uredništva – Editorial foreword Poštovani čitatelji, pred Vama se nalazi šesta knjiga iz bibliote- ke Dies historiae koja je pokrenuta godine 2004. na inicijativu ta- dašnjega vodstva Društva studenata povijesti “Ivan Lučić - Lucius” Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Slijedom tih tragova na- stavljamo bogatu izdavačku djelatnost ovoga Društva. Prvobitnu ideju o biblioteci koja objavljuje radove sa znanstve- noga skupa Dies historiae nastavljamo i dalje te Vam tako donosimo radove sa skupa koji je pod naslovom “Žene kroz povijest” održan 5. prosinca 2012. godine. Kako u našemu radu imamo na umu teme koje su manje zastupljene u hrvatskoj historiografiji, ovim zborni- kom radova želimo pridonijeti daljnjem istraživanju ove tematike, ali i sličnih. Ovom uvodnom riječi željeli bismo Vam skrenuti pozornost na našu novu web stranicu Društva http://lucius.hrstud.unizg.hr na kojoj se nalaze sve informacije o biblioteci. Na stranici možete pro- čitati sadržaj starijih izdanja iz biblioteke Dies historiae te saznati kronologiju i opis samoga znanstvenoga skupa Dies historiae. Na kraju, zahvaljujemo svim govornicima bez kojih ne bi bilo ni ove knjige, svim studentima povijesti koji su sudjelovali u orga- nizaciji znanstvenoga skupa, svim recenzentima ove knjige, Odjelu za povijest Hrvatskih studija te vodstvu Hrvatskih studija na kon- stantnoj potpori i pomoći u realiziranju svih naših projekata. Srdačno, Urednice biblioteke Dies historiae 9 Tamara Jurkić Sviben IVANA LANG - HRVATSKA SKLADATELJICA (O 100-TOJ OBLJETNICI ROĐENJA 1912.-1982.) Stota obljetnica rođenja hrvatske skladateljice Ivane Lang (1912.-1982.) potaknula je u većoj mjeri revalorizaciju njezina životnog i skladateljskog opusa. Školovana u Zagrebu i Salzburgu ugradila je u svoj skladateljski opus na osobit način karakteristike nacionalnog (hrvatskog) smjera i neostilova koji su se njegovali u prvoj polovici 20. stoljeća, ne pristajući nikada u potpunosti na avangardne skladateljske trendove šezdesetih godina 20. stoljeća koji su utjecali na suvremenu hrvatsku glazbu. Uvidom u ostav- štinu od 110 opusa vokalne, vokalno-instrumentalne, komorne, orkestralne i scenske glazbe pokušavaju se uočiti glavne značajke skladateljstva Ivane Lang. Dnevnici, kao dio ostavštine, pružaju uvid u široke osobne i kulturne interese ove, još nepotpuno valo- rizirane, hrvatske skladateljice. Rad ima za cilj osvijestiti znan- stvenu i širu javnost na pojavnost Ivane Lang kao hrvatske skla- dateljice koja je svojim opusom izgradila most u povijesti glazbe od Elene Pucić-Sorkočević (Dubrovnik, 18. st.), Dore Pejačević (19./20. st. sjeverna Hrvatska) prema suvremenim hrvatskim skladateljicama kojih je danas sve više. U očekivanju znanstve- no-kritičkog promišljanja suvremene muzikologije o vrijednosti i mjestu Ivane Lang u povijesti hrvatske glazbe ovaj rad upućuje na biografske elemente, osobne dnevnike, glavne karakteristike pojedinih opusa te pregled dosadašnje literature o skladateljici koja je svoj doživljaj svijeta vrlo intimno utkala u glazbu i ostavila svoja djela hrvatskoj glazbenoj baštini. Ključne riječi: Ivana Lang, hrvatska skladateljica, dnevnici 163 Tamara Jurkić Sviben Kako su 100-te obljetnice rođenja povijesnih osoba uvijek prigode za sjećanje na njihove biografije, tako je i 2012. godina bila povod za sjećanje djela Ivane Lang i njezine skladateljske osobnosti. Tema ovogodišnjih Dies historiae posvećena ženama kroz povijest čini se idealnom zaosvješćivanja djelovanja ove hr- vatske skladateljice. Široj hrvatskoj javnosti, a sve više i inozemnoj, dobro je znano ime hrvatske skladateljice Dore Pejačević298 koja je “za- slugama mnogih pojedinaca i institucija… sve izrazitiji hrvatski kulturni proizvod”299. No o djelima skladateljica čija glazba čeka u arhivima i privatnim zbirkama kako bi nanovo bila otkrivena poput Elene Pucić-Sorkočević 300 u Dubrovniku ili skladateljica koje su stvarale nakon Dore Pejačević, malo se u široj javnosti ili gotovo ništa ne zna. Povijest glazbe svakako bilježi njihovu pojavnost, no kako se znanost o glazbi njima nije još sustav- no pozabavila analizirajući njihov cjeloviti opus, do današnjeg dana, nije im na primjereni znanstveni kritičko-prosudbeni način određeno mjesto unutar povijesti hrvatske glazbe. Jedna od takvih skladateljica je Ivana Lang rođena15. stude- noga 1912. u Zagrebu – gdje je i završila svoj kreativni životni vijek 2. siječnja 1982. godine. Ivana Lang rođena je i odgajana u uglednoj zagrebačkoj obi- telji u kojoj se oduvijek njegovala glazba. Otac, primarijus dr. Arthur Lang bio je poznati zagrebački liječnik za živčane bolesti. Dugi niz godina djelovao je i kao kazališni liječnik u Hrvatskom 298 Vidi u: Koraljka KOS, Dora Pejačević, Muzički informativni centar Koncertne direkcije Zagreb, Zagreb, 2008. 299 Mirta ŠPOLJARIĆ, programski tekst uz “Koncert u povodu 100. obljetni- ce rođenja hrvatske skladateljice i pijanistice Ivane Lang (1912.-1982.)”, Glazbena škola Slavonski Brod, Slavonski Brod, 2012. 300 Vidi u: Vjera KATALINIĆ “Elena Luisa Ragnina udata Pozza Sorgo, ili Elena Pucić-Sorkočević (1784.-1865.) – intelektualka i skladateljica ( Elena Luisa Pozza Sorgo, néeRagnina, or Elena Pucić-Sorkočević (1784-1865): Female Intellectual and Composer)”, Artimusices 37, 2006., 67.-78. 164 IVANA LANG - HRVATSKA SKLADATELJICA... narodnom kazalištu te je Ivana uz oca, od najranije dobi, prisu- stvovala kazališnim predstavama i upijala dojmove iz kazališne sredine. Majka Margaretha (rođ. Leitgebel) bila je akademska slikari- ca specijalizirana na području keramike. Svojom muzikalnošću, pjevanjem, sviranjem klavira i tamburice, bitno je utjecala na kćer Ivanu i sina Erwina. Obiteljska glazbena nadarenost preni- jela se i na Ivaninu kćer Kristinu i na Erwinovog sina Rudolfa. Ivana Lang je već u ranom djetinjstvu iskazivala sklonost glazbi improvizirajući na klaviru svoje prve melodije. Kao osmogodišnjakinja, prvu školsku poduku iz klavira ima- la je kod hrvatske čembalistice, pijanistice i klavirske pedagogi- nje Margite Matz. Profesorica Matz vrlo je rano uočila Ivaninu glazbenu kreativnost jer je Ivana na satu klavira voljela skladbe drugih autora ponešto izmijeniti, odnosno smisliti svoje “bolje” rješenje. Studij klavira Ivana je nastavila na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u razredu znamenite pijanistice Antonije Geiger Eichorn, gdje je 1937. godine stekla diplomu. Kao pijanistica najčešće je izvodila vlastita djela301. Svoju pedagošku djelatnost profesorice klavira započinje s 19 godina u glazbenom studiju Rudolfa Matza (1931. - 1941.), te ju nastavlja na Učiteljskoj školi u Zagrebu od 1940. do 1943. godine302. Nakon toga, neprekidno, sve do odlaska u mirovinu 1978. godine, djeluje na Nižoj i Višoj glazbenoj školi “Vatroslav Lisinski” u Zagrebu, gdje je odgojila cijeli niz kvalitet- nih pijanista i ljubitelja glazbe. Još za vrijeme studija klavira na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, Ivana je osjetila potrebu za izražavanjem u stvaranju vlastitih skladbi. Pohađala je privatne satove kompozicije kod 301 “Lang-Bek, Ivana”, Leksikon jugoslavenske muzike, sv. 1., Zagreb, 1967., 504. 302 Dubravko DETONI, “Ivana Lang: Simfonijski ples”, Ivana Lang- Simfonijski ples za orkestar op.33, Muzičko informativni centar Koncertne direkcije Zagreb, Zagreb, 2013., V. 165 Tamara Jurkić Sviben profesora Mile Cipre, gdje je upoznala nacionalni glazbeni izraz koji je Cipra sustavno promovirao u svojim instrumentalnim dje- lima. Skladateljske sklonosti Ivane Lang su sustavno podržavali, potencirali i vodili profesor kompozicije Slavko Zlatić te profe- sor Ivo Lhotka. Slavko Zlatić