UNIVERZITET U NIŠU PRIRODNO- MATEMATIČKI FAKULTET NIŠ DEPARTMAN ZA BIOLOGIJU I EKOLOGIJU

Analiza flore planine Seličevice kod Niša

Student: Mentor: Aleksandra Ilić Prof. dr Vladimir Ranđelović Br. Indeksa: 161

Niš, 2017. UNIVERSITY OF NIŠ FACULTY OF SCIENCES AND MATHEMATICS DEPARTMENT OF BIOLOGY AND ECOLOGY

Analysis of the Flora of Seličevica mountain near Niš

Student: Mentor: Aleksandra Ilić Prof. dr Vladimir Ranđelović Index No.: 161

Niš, 2017. Biografija studenta

Aleksandra Ilić rođena je 21.04.1989 godine u Nišu. U Malošišti završava osnovnu školu "Vuk Karadžić". 2004. god. Srednju medincinsku školu " dr Milenko Hadžić" završava 2008.god. Nakon završetka srednje škole upisuje osnovne akademske studije na Prirodno-matematičkom fakultetu u Nišu, na departmanu za biologiju i ekologiju. Osnovne akademske studija završava 2013. god. I stiče zvanje "Biolog". 2014. godine upisuje master akademske studije na Departmanu za biologiju i ekologiju Prirodno matematičkog fakulteta u Nišu, smer Biologija. Sažetak

Kao rezultat dvogodišnjeg istraživanja flore planine Seličevica, utvrđena su 872 biljna taksona (vrsta i podvrsta) iz 393 rodova i 89 porodica. Izvršena je floristička analiza istraženog područja u poređenju sa florističkim podacima Srbije i Balkanskog poluostrva.

Najbrojnija porodica istraženog područja je, kako se i očekivalo, najbrojnija porodica Holarktičkog carstva (kako u vrstama tako i u rodovima), porodica Asteraceae. Na istraživanom području zabeležene su 103 vrste i 53 roda iz ove familije, što predstavlja 11,97% ukupne flore. Pored familije Asteraceae, najzastupljenije porodice po broju vrsta su još Fabaceae (11,28%), Poaceae (7,91%), Lamiaceae (5,47%) i Cariophillaceae (5,00%).

Istraživanje taksonomskog spektra pokazalo je da je rod Trifolium najbrojniji sa 38 vrsta, a slede Vicia, Ranunculus i Veronica, svaka sa po 13 vrsta.

Ključne reči: flora, taksonomska analiza, Seličevica

Abstract

As a result of the two-year investigation of the Seličevica Mt. flora, 872 plant taxa (species and subspecies) belonging to 393 genera and 89 families were recorded. Floristic analysis of investigated area was performed in comparison to the floristic data of and Balkan peninsula. The most abundant family of the investigated area is, as expected, the most abundant family of the Holarctic kingdom (in both species and genera), family Asteraceae. At the investigated area, 103 species from 53 genera were recorded, which represents 11.97% of the total flora. Beside the Asteraceae family, the most numerous families considering the number of the species were Fabaceae (11,28%), Poaceae (7,91%), Lamiaceae (5,47%) and Caryophyllaceae (5,00%). Investigation of the taxonomical spectrum showed that Trifolium genera is the most abundant with 38 species, followed by Vicia, Ranunculus and Veronica, each with 13 species.

Keywords: flora, taxonomical analysis, Seličevica SADRŽAJ

1. UVOD ...... 1

1.1. Dosadašnja floristička istraživanja planine Seličevice ...... 3

1.2. Geografski položaj i geomorfološke karakteristike ...... 4

1.3. Geološki sastav ...... 5

1.4. Pedološka podloga ...... 6

1.5. Klimatske karakteristike ...... 7

1.6. Hidrigrafska mreža ...... 8

1.7. Potencijalna i prirodna vegetacija Seličevice ...... 9

2. MATERIJAL I METODE ...... 11

3. REZULTATI I DISKUSIJA ...... 12

3.1. Pregled flore planine Seličevice ...... 12

3.2. Taksonomska analiza flore planine Seličevice ...... 23

3.3. Taksonomska struktura familija ...... 25

3.4. Taksonomska struktura rodova ...... 26

4. ZAKLJUČAK ...... 28

LITERATURA ...... 28

Aleksandra Ilić Analiza flore planine Seličevice kod Niša

1. UVOD

Prirodno-ekološke karakteristike, predeoni kvaliteti, izraženi geodiverzitet i biodiverzitet, kao i razvojni potencijali, čine planinska područja naše zemlje dragocenim resursima, a među njima se u jugoistočnoj Srbiji izdvajaju planine Rodopskog planinskog masiva koje se protežu od grada Niša pa sve do makedonske granice. Prva planina u tom nizu je Seličevica (Sl. 1), koja se uzdiže neposredno iznad najvećeg grada u ovom delu naše zemlje i pruža se uz desnu obalu reke Južne Morave do planine Babičke Gore, od koje je odvojena Barbeškom rekom. Zbog svog specifičnog položaja, na jugoistočnom obodu prostrane Niške kotline i istočnom obodu Leskovačkog polja (Sl. 2), ova planina trpi uticaje koji dopiru dolinom Južne Morave i sa severa i sa juga Balkanskog poluostrva, što se u velikoj meri odrazilo na karakteristike biljnog pokrivača, odnosno na floristički sastav njenih biocenoza. Iako spada u relativno niske planine, sa najvišim vrhom 903 m nad morem, već na prvi pogled se uočava da se Seličevica karakteriše različitim staništima na kojima se razvija veliki broj biljnih vrsta. Već prva studija flore ove planine, magistarski rad „Flora i vegetacija Seličevice“ (Ranđelović, 1973), ukazala je na njeno izraženo florističko bogatstvo. U toj studiji, za koju su istraživanja urađena na zapadnom, centralnom i južnom delu planine, popisano je 638 biljnih vrsta. Naša zemlja se odlikuje velikim florističkim diverzitetom, koje je posebno izražen u planinskim predelima. Poznavanje flore određenog područja ima veliki značaj za razvoj ljudskog društva. Ta znanja nemaju samo naučni značaj, već imaju i veliki praktični značaj. Mnoge divljerastuće biljne vrste se mogu koristiti kao lekovite ili jestive, a predstavljaju i značajan sekundarnih metabolita koji nalaze sve veću primenu u proizvodnji parafarmaceutskih preparata (Stevanović, 1995).

Slika 1. Planina Seličevica (Koprijan grad)

1

Aleksandra Ilić Analiza flore planine Seličevice kod Niša

Slika 2. Položaj planine Seličevice u jugoistočnoj Srbiji (A) i topografska karta istraživanog područja (B)

Osnovni cilj ovog master rada je da se utvrdi tačan broj do sada poznatih biljnih vrsta koje čine floru planine Seličevice na osnovu literaturnih i herbarskih podataka, ali i na osnovu rezultata sopstvenih dvogodišnjih istraživanja. Na osnovu tih rezultata, odnosno korišćenjem florističkog spiska, biće urađena taksonomska analiza flore ove planine. Floristički spisak i formirana elektronska baza podataka mogu poslučiti za fitogeografsku i ekološku analizu flore Seličevice, što ovim radom, zbog obima rukopisa i posla, nije urađeno.

2

Aleksandra Ilić Analiza flore planine Seličevice kod Niša

1.1. Dosadašnja floristička istraživanja planine Seličevice

Istraživanja flore planine Seličevice otpočelo je još u drugoj polovini 19. veka i može se podeliti na tri izražena vremenska perioda.

Prvi period obuhvata vreme kada je na prostorima okoline Niša floru istraživao naš čuveni botaničar, inače lekar na dvoru Obrenovića, dr Sava Petrović. Rezultate svojih istraživanja objavio je u jednom od kapitalnih dela srpske botanike, „Flori okoline Niša“ (Petrović, 1882). Za područje planine Seličevice on je naveo 214 vrsta. Nova vrsta koju je opisao sa područja Seličevice, Trifolium leucotrichum, kasnije nije priznata, već se vodi kao sinonim za vrstu T. leucanthum. U „Dodatku flori okoline Niša“ (Petrović, 1885) on je ovom broju dodao još 30 vrsta sa Seličevice, od kojih su tri opisane kao nove za nauku: Ranunculus nissanus, Genista nissana i Nonnea pallens. Poslednje dve i današnja nauka priznaje kao dobre vrste, dok se prva vodi kao sinonim za vrstu R. psyllostachis.

Drugi period botaničkih istraživanja Seličevice obeležili su radovi dr Novice Ranđelovića. Kao nastavnik biologije i hemije u osnovnoj školi u Doljevcu on je započeo istraživanje biljnog sveta Seličevice 1970. godine, da bi rezultate svojih istraživanja objedinio u rukopis magistarske teze pod nazivom „Flora i vegetacije Seličevice“ (Ranđelović, 1974), koju je odbranio na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. U toj magistarskoj tezi on navodi 638 biljnih vrsta iz 77 familija. U to vreme on objavljuje niz značajnih priloga za floru ne samo Seličevice, već i cele jugoistočne Srbije, u kojima navodi mnoge nove podatke za floru i vegetaciju ove planine (Ranđelović, 1975, 1975a, 1977, 1977a, 1979, 1979-80). U istraživanjima jugoistočne Srbije pridružuju mu se i drugi istraživači sa ovih prostora, Vidak Jovanović, Miodrag Ružić, Vlastimir Stamenković, Spas Sotirov, a nešto kasnije i Vladimir Ranđelović, koji, predvođeni profesorom Novicom Ranđelovićem, formiraju neformalnu južnosrpsku botaničku školu. Iako je pažnja ove grupe botaničara bila usmerena na druge planinske masive u ovom delu Srbije, Seličevica ostaje neizostavna destinacija njihovih istraživanja, pa se novi podaci o rasprostranjenju biljaka na njoj javljaju i u radovima objavljenim tokom osamdesetih godina prethodnog veka (Ranđelović et al., 1982, 1990, Ranđelović, Ranđelović, 1984).

U poslednjoj deceniji prošlog veka započeo je treći period istraživanja flore Seličevice, kada se ovoj grupi afirmisanih botaničara pridružuju mlađi istraživači, Vladimir Ranđelović i Bojan Zlatković. Kao i njihovi prethodnici, i oni svoje prve botaničke korake prave na Seličevici i objavljuju niz značajnih priloga za floru ove planine (Zlatković, Ranđelović, 1991, Zlatković et al., 1993, Ranđelović, Zlatković, 1994). Floristička istraživanja Seličevice se nastavljaju i u ovom veku, a formiranjem Departmana za biologiju i ekologiju proširena je baza istraživača sa ovih prostora.

Ipak, nakon magistarskog rada profesora Ranđelovića floristički spisak nije revidiran i dopunjavan novim podacima, već je samo digitalizovan u jednom diplomskom radu (Krstić, 2010), što opravdava izradu ovog master rada.

3

Aleksandra Ilić Analiza flore planine Seličevice kod Niša

1.2. Geografski položaj i geomorfološke karakteristike

Planina Seličevica se nalazi u jugoistočnoj Srbiji, smeštena u uglu koji čine reke Južna Morava i Nišava (Sl. 1). Sa istočne strane je gotovo zaklonjena mnogo višom i poznatijom planinom, Suvom planinom (1808 m nm), od koje je razdvojena Kutinskom rekom. Južne padine se spuštaju prema Barbeškoj reci, odnosno donjezaplanjskom proširenju, koje je razdvaja od planine Babičke gore (1059 m nm). Na zapadu, ogranci Seličevice se spuštaju do reke Južne Morave, a na severu svojim blagim padinama okrenutim Nišu, spušta se do sela – Malošišta – Berbatova – Prve Kutine i postepeno prelazi u prostranu Nišku kotlinu. Severna strana je nešto strmija u odnosu na južnu stranu. Sličevica pripada Rodopskom planinskom sistemu, odnosno, u geološkom smislu, vlasinskom metamorfnom kompleksu planina. Seličevica se pruža pravcem jugozapad-severoistok celom svojom dužinom. Ta dužina planine iznosi oko 15 km, dok njena širina u planinskom delu iznosi 5-6 km. Planina Seličevica se nalazi na 19º36΄ istočno od Grinviča i 43º14΄ severne geografske širine. Najviši vrh Seličevice je Mala Ibrovica (903 m nm). Za njim slede vrhovi Velika Tumba (872 m), Cvetkova jabuka (831 m) i Crno jezero (806 m) (Vujević, 1929). Blizu vrha Male Ibrovice nalazi se zaravan Bačište, koje ima površinu oko 10 hektara. Na padinama i visoravnima Seličevice rasporedilo se 15 sela. Pretpostavlja se da je zbog tih sela planina i dobila ime Seličevica. Njih možemo podeliti u tri grupe i to u grupu zaplanjskih sela, zatim u grupu sela okrenutih prema Južnoj Moravi i sela okrenutih prema Nišu. Zaplanjska sela se nalaze na strani okrenutoj prema Suvoj planini i Babičkoj gori i to su , , Taskovići, , i Gornji Barbeš. Sela okrenuta prema Južnoj Moravi su , , Čečina, , Malošište i (Sl. 3). Sela okrenuta prema Nišu su Donje Vlase, Berbatovo i Vukmanovo. Na terenima Seličevice koji se nalaze na oko 300 m nadmorske visine, a koji su malo udaljeniji od osnovne mase Seličevice, nalaze se još tri sela i deo gradića Gadžinog Hana koji je opštinski centar. Sela su Suvi Do, Gabrovac i Knežica.

Slika 3. Selo Perutina na Seličevici

4

Aleksandra Ilić Analiza flore planine Seličevice kod Niša

Ovakav geofrafski položaj Seličevice uslovljava pojavu različitih mikroklimata na njenim područjima, a samim tim i pojavu većeg broja fitocenoza karakterističan za ovaj predeo mezijske fitogeografske provincije. Prohodnost masiva čini ga dostupnim čoveku, koji je ostavio vidne uticaje na građu i rasprostranjenje pojedinih firocenoza (Ranđelović, 1974).

1.3. Geološki sastav

Seličevica spada u grupu Rodopskih planina i njen postanak se vezuje za stariji paleozoik, odnosno za vreme kaledonskog ubiranja. Ova planinska oblast pripada najstarijem kopnu Balkanskog poluostrva. Planina je sastavljena uglavnom od škriljaca visokog i niskog kristaliteta. Najveću, centralnu masu Seličevice čine albit-hlorit-epidotski i albit-hlorit-seritski škriljci, dok su albit-amfibol-epidotski škriljci i albitrski gnajsevi nešto ređi. Stvaranje ovih stena datira iz vremena pre paleozoika. Njihovo nabiranje je izvršeno u dva maha ovog perioda. Mase Rodopskih planina su do sredine tercijera bile izložene spoljnjem uticaju, kada je u njima ponovo došlo do novih unutrašnjih tektonskih poremećaja. Geološka podloga Seličevice se sastoji osim od kristalastih škriljaca i od karbonskih škriljaca, crvenih permskih i lijaskih peščara i tercijarnih i kvartnih naslaga. Južne i severne padine planine izgrađene od pliocenskih stena, klastita, laporaca, glina, peščara i konglomerata i predstavljaju neogene jezerske sedimente. Prema Petkoviću (1975) najpre su ubirani kristalasti škriljci Seličevice, Babičke gore i Kruševice, verovatno za vreme kaledonske orogeneze. U samom podnožju planine, prema Južnoj Moravi, uz njene pritoke, javljaju se i aluvijalni nanosi. (Sl. 4)

Slika 4. Geološka karta planine Seličevice

5

Aleksandra Ilić Analiza flore planine Seličevice kod Niša

1.4. Pedološka podloga

Na masivu Seličevice javljaju se sledeći tipovi zemljišta: crvenkasto rudno zemljište, podzolasta zemljišta, gajnjača i aluvijalno-diluvijalni nanosi. Crvenkasto rudo zemljište nalazimo na padinama Seličevice koje su okrenute selima Taskoviću i Lazarevom selu. Ono se uglavnom nalazi pod šumom. Tipična crvenica se javlja tamo gde je šuma uništena pa tu dolazi do jačeg zagrevanja i erozivnih promena. Crvenica je teška za obradu jer u sebi ima dosta gline. U toku leta ona se isuši i ispuca. Usled većeg sadržaja aluminijuma, specifična težina ovih zemljišta je manja nego peskuša. Iako je bogata glinom ona ipak dobro propusta vodu pa može da se obrađuje samo u uslovima umerene vlage, dok ju je u suvom stanju teško obraditi. Gajnjača zahvata polja prema Južnoj Moravi i Barbeškoj reci, zatim u atarima sela Vukmanova, Berbatova, Gabrovca i Suvog Dola. Ovo zemljište sreće se do 500 m nadmorske visine na ravnijim terenima. Stvoreno je neogenim šljunkovitim sedimentima od jako karbonatne ilovače, peskovite ilovače, peskovito glinovite i lesolike ilovače. Podjednako je zastupljeno u površinskom sloju i njegovu glavnu masu čini pesak i glina. Ovo zemljište je lakšeg mehaničkog sastava i boljih vodnih i vazdušnih osobina. Dobre je provodnosti i propustljivosti za korenski sistem. Iako je siromašnije asimilativima, spada u bolja poljoprivredna tla. Ovakav sastav zemljišta, na osunčanim, promajnim i ocednim terenima, zaklonjenim od jakih vetrova odličan je za gajenje jagoda i malina. Podzolasto zemljište zahvata ¼ površine Seličevice i spada u srednje plodna zemljišta. Ona se odlikuje kiselom reakcijom i nepovoljno je za obradu. Diluvujalno-aluvijalni nanosi sreću se u dolinama reka i spadaju u najplodnija zemljišta. Na površinama gde se razvija tipična vegetacija vršena su ispitivanja pH reakcije tla. Na osnovu dobijenih rezultata zaključuje se da je zemljište na Seličevici kiselo na svim ispitivanim mestima i u svim ispitivanim fitocenozama. Dijapazon pH kreće se od 4.00-6.75, ali da je ono u nižim predelima slabo kiselo (5.45-5.53), u srednjem regionu kiselo (5.27-5.05), dok je u višim predelima na nekim mestima jako kiselo (4.78), a na drugom kraju slabo kiselo do neutralno (Ranđelović, 1974). Tabela 1. Kiselost zemljišta na livadama i pašnjacima (žuta boja) i šumskim staništima (zelena boja) na različitim lokalitetima planine Seličevice (po Ranđelović, 1974)

рН Lokalitet Nadmorska visina u КСl u Н2О Čelopek 300 5.46 6.60 Rusna 600 5.27 6.24 Perutina 600 5.05 6.12 Manastirište 750 4.76 5.12 Rusna 650 4.40 5.75 Manastirište 750 4.10 5.32 Crno jezero 800 4.40 5.60 Mala Ibrovica 850 5.60 6.60

6

Aleksandra Ilić Analiza flore planine Seličevice kod Niša

1.5. Klimatske karakteristike

Klima je jedan od osnovnih faktora koji uslovljava vertikalnu i horizontalnu raščlanjenost vegetacije. Pod klimom podrazumevamo dejstvo skupa klimatskih činilaca koji se manifestuju u vremenu i prostoru određenog područja. Osnovni elementi klime su: padavine, temperatura vazduha, relativna vlažnost vazduha, vetrovi, insolacija i oblačnost. U nižoj zoni planine Seličevice, gde su obično smeštena sela, vlada blaža umereno- kontinentalna klima, dok u višim predelima planine vlada nešto oštrija umereno-kontinentalna klima. Srednja godišnja temperatura zimi se kreće oko 2°C, u proleće oko 12°C, leti oko 22°C i u jesen oko 13°C. Međutim, uticaj kontinentalne klime manifestuje se za vreme zimskih meseci koji su vrlo hladni i vlažni, sa apsolutnim minimumom temperature i od -23°C. Ovi ekstremi čine ovo područje interesantnim u klimatskom pogledu, pa samim tim i u florističkom jer se pored tipičnih mediteranskih flornih elemenata, ovde javljaju i kontinentalni. Treba naglasiti da klima ima i stepski katakter, obzirom da se pojavljuju i stepski elementi.

Slika 5. Klimadijagram po Walteru za grad Niš

Temperatura vazduha je osnovni bioklimatski činilac i presudan je za život ljudi, životinja, biljaka i mikroorganizama. Temperaturne promene vazduha javljaju se svakog dana i noći, u nedelji i dekadi, mesecu i godini. Kolebanja su redovna pojava, ali kod temperaturnih promena se javlja određena zakonitost u godišnjim tokovima. Najtopliji nesec je juli, sa srednjom dnevnom temperaturom od 22.9°C, a najhladniji januar sa -0.2°C. Najviše temperature su u letnjim mesecima (juli i avgust), a najniže u decembru i januaru. Prolećni meseci su hladniji i to sve do maja meseca što negativno utiče na gajenje ranog povrća. U toku godine javlja se jedan duži sušni period koji zahvata jul i avgust, što se vidi i iz klimadijagrama za grad Niš (Sl. 5). Vlažnost vazduha je u ovom regionu u svim mesecima veća od 60%. Stalno se smanjuje od zimskih prema letnjim mesecima, pa opet povećava od letnjih ka zimskim. Najveću relativnu

7

Aleksandra Ilić Analiza flore planine Seličevice kod Niša vlažnost ima januar, a najmanju jul. Povećana relativna vlažnost u mesecu maju povezuje se sa pojačanom ciklonskom aktivnošću u prolećnom periodu nad jugoistočnom Srbijom. Srednja godišnja oblačnost iznosi 120.7 današto nam ukazuje na to da preovladavaju vedri dani. Najveća oblačnost je u decembru, najmanja u julu i avgustu. Najsunčaniji je avgust, a najmanje sunca ima decembar i januar. Na osunčanost utiče i magla. Pojave magle vezane su za zimski period, ali nije iključeno da se jave i u letnjim mesecima. Prolećne i jesenje magle ograničene su na jutarnje časove. Padavine su na ovim prostorima za 50% manje nego prosečne padavine i istočnoj Srbiji. Godišnju količinu padavina i njen raspored uslovljava savsko-moravsko-crnomorski ciklon, tako da je kiše najviše u proleće, a najmanje zimi. Prosečna visina godišnjih padavina iznosi 550 mm taloga, ali ta količina nije ravnomerno raspoređena po mesecima. Najviše kiše padne u mesecu maju (71 mm ili 13% godišnjeg proseka), a najmanje u mesecu martu (32 mm, 6% g.p.). Sneg pada prosečno 21.5 dana u toku godine, pri čemu je moguća pojava snega u novembru najranije, a u aprilu najkasnije. Najveći neprekidni period snežnog pokrivača trajao je 84 dana. Godišnji prosek visine snežnog pokrivača iznosi 22 cm. Grad je ograničen na letnje mesece. Slana se najviše javlja u zimskim mesecima, kada nema nikakvo štetno delovanje na biljni svet. Od svih vetrova koji ovde duvaju najveću jačinu ima severozapadni. Njegova čestina je najveća u julu mesecu (21), kada je i atmosfera najtoplija, što ima veliki uticaj na isušenje tla i venjenje vegetacije. Najveću prosečnu brzinu imaju istočni i severoistični vetrovi i ona u proseku iznosi 3.8 m/s. Najmanju brzinu imaju zapadni i jugozapadni vetrovi i ona se najčešće kreće oko 1.3 m/s. Čitav ovaj kompleks faktora, klima i tlo imaju veliki uticaj na vegetaciju ovog regiona koja pokazuje kontinentalne i mediteranske karakteristike. (Ranđelović, 1974)

1.6. Hidrigrafska mreža

Sve vode iz izvora sa Seličevice sakupljaju se u nekoliko reka. Jedan deo se uliva u Kutinsku reku i to Grkinjskom rekom koja je njena leva pritoka. Barbeška reka nastaje sakupljanjem voda Vilandričke, Donjobarbeške i Gornjobarbeške reke. Ona se, ojačana nekim manjim izvorima i rekama Babičke gore, uliva kod Zaplanjske Toponice u Južnu Moravu. Pritoka Južne Morave je i Knežička reka, u koju se uliva Vlaška reka. I rečica Mehana koja protiče kroz Malošište uliva se u Južnu Moravu. Gabrovačka reka sakuplja vodu nekoliko izvora iz okoline Berbatova, Vukmanova, Gabrovca i reke Kamenjarice i uliva se u reku Nišavu, protičuci pored Gabrovačkog manastira Sv. Trojice. Vukmanovska reka se uliva u Kutinsku reku ispod Prve Kutine. Mnoge od njih u letnjem periodu presuše.

Seličevica ima skoro ravnomerno raspoređene male izvore. Oni su uglavnom kaptirani u vidu planinskih kladenaca. Ranije su ove kladence održavali pastiri, ali sada su neki od njih zapušteni i zatrpani lišćem. Neki od njih su: Korube, Prskaljka, Malo Bučje, Selište, Tomino kladanče, Stevanov bukar, , Bazak, Žile, Kaluđernik, Dušanova pojata i drugi.

8

Aleksandra Ilić Analiza flore planine Seličevice kod Niša

1.7. Potencijalna i prirodna vegetacija Seličevice

Vegetacijska terenska istraživanja vršena su po metodici švajcarsko-francuske fitocenološke škole (Zürich-Montpellier), čija je osnovna načela postavio Braun Blanquet (1923, 1964).

Planina Seličevica nalazi se u zoni klimatogene šume hrastova sladuna i cera (Quercetum frainetto-cerris s. lato) (Sl. 6). Samo najviši, severno eksponirani delovi planine se nalaze u klimazonalnom pojasu okarakteri- sanom bukovim šumama (Fagetum montanum s. lato), dok su termofilnija staništa na nadmor- skim visinama iznad 700 m obrasla kitnjakovim šumama (Quercetum petraeae s. lato).

Na osnovu terenskih istraživanja koja obuhvataju četiri vegetaciona perioda došli smo do zaključka da vegetacija Seličevice pokazuje crte brdsko-planinske vegetacije jugoistočne Srbije, sa značajnom visinskom rasprostra- Slika 6. Potencijalna vegetacija jugoistočne Srbije njenošću. U nižim područjim to su (tamnije je obojeno područje Seličevice) (Fukarek, tipično klimatogene termofilne Jovanović, ed. 1983) šume koje su uglavnom pod jakim uticajem antropogenog faktora pretvorene u šikare, livade, kamenjare i obradive površine. Vegetacija viših predela ima mezofilni karakter. Pored šumskih i livadskih fitocenoza mogu se sresti i fragmenti korovskih zajednica.

Šumska vegetacija Seličevice je najrasprostranjenija, zauzima oko 80% celokupne površine, ali je u velikoj meri degradirana i devastirana. Odlikuje se biljnim vrstama karakterističnim za listopadne šume razreda Querco-Fagetea Br.-Bl. et Vlieger. Ovom razredu pripadaju hrastove šume u nižem, brdskom planinskom pojasu (Quercetum farnetto-cerris serbicum Rudski, 1949), bukove šume u višem, severno eksponiranom planinskom pojasu (Fagetum moesiacum montanum B. Jov., 1953), kitnjakove šume u višem, termofilnom planinskom pojasu (Quercetum petraeae s. lato) i hrastovo-grabove šume (Querco-Carpinetum moesiacum Rudski (1940) 1945) (Ranđelović, 1974, 1979-1980).

Na kserotermofilnim padinama oko Koprijan grada i Klisure razvija se vegetacija okarakterisana vrstom Paliurus spina-christi, koja je karakteristična za mediteranske makije.

9

Aleksandra Ilić Analiza flore planine Seličevice kod Niša

Pored potoka i reka razvijeni su fragmenti vrbovih i vrbovo-topolovih šuma.

Na Seličevici ima malo površina pod livadama i pašnjacima. Oni su nastali krčenjem šuma ili napuštanjem obradivih površina. Rasprostranjeni su u nižim predelima, dok su ređi u višim. Razvijaju se na staništu šume sladuna i cera i nose termofilne karaktere. Pašnjaci su rasprostranjeni na južnim i zapadnim ekspozicijama, na plitkom i degradiranom tlu, na nadmorskoj visini do 600 metara. Tlo je u ovom području kiselo, a geološku podlogu čine kristalasti škriljci. Zajednice suvih pašnjaka na silikatnoj podlozi pripadaju srednje-evropskom razredu Festuco-Brometea Br.-Bl. et Tx. 1943 i redu Astragalo-Potentilletalia Micev. 1970, inače karakterističnom za Rodopske planine Srbije i Makedonije (Ćušterevska, 2017). Na Seličevici ovaj vegetacijski red je predstavljen svezom i asocijacijama opisanim upravo sa ove planine (Ranđelović, 1974, 1975b): Astragalo-Calaminthetum alpinae H-ić et Randj. 1973 (Sl. 7), Trifolio-Lotetum angustissimi H-ić et Randj. 1973 i Hordeo-Xeranthememetum anuui Randj. 1973 iz vegetacijske sveze Scabioso-Trifolion dalmatici H-ić et Randj. 1973.

Slika 7. Kserofilni pašnjaci na Seličevici (Astragalo-Calaminthetum alpinae)

Osim kserotermofilnih pašnjaka, na Seličevici se razvijaju i travnjaci mezovilnog i hidrofilnog karaktera. Pored potoka, na mestima gde se voda razliva i zadržava dugo tokom proleća, razvija se vegetacija sveze Calthion Tx. 1936, odnosno asocijacije Equiseto-Scirpetum silvaticae Šegulja 1974 (Ranđelović, Zlatković, 1994). Interesantnu pojavu predstavlja i jedna sastojina okarakterisana vrstom Schoenoplectus lacustris ssp. glaucus, razvijena pored izvora kod sela Čečina, za koji meštani tvrde da sadrži veću koncentraciju mineralnih soli.

Na površinama na kojima su zooantropogeni uticaji jače izraženi (ispaša, krčenje šuma, obrađivanje zemljišta) razvijaju se antropogeno uslovljeni tipovi vegetacije, a pre svega korovska i nitrofilna vegetacija.

10

Aleksandra Ilić Analiza flore planine Seličevice kod Niša

2. MATERIJAL I METODE

Istraživanja prikazana u ovom radu obavljena su u periodu od 2015. do 2017. godine. Sakupljen herbarski materijal deponovan je u Herbarijumu Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Nišu (HMN). Popis flore načinjen je po abecednom redu familija, rodova i vrsta u okviru pojedinih klasa. Flora planine Seličevice koja je prikazana u ovom radu obuhvata biljne vrste rasprostranjene na prirodnim i antropogenim staništima. Biljni materijal je određivan pomoću ključeva savremenih evropskih "flora": "Flora Europaea" (Tutin et al., ed. 1964-1980), "Flora Srbije" (Josifović, ed. 1970-1978., Sarić, ed. 1986, 1992), "Флора на НР България" (Јорданов, ed., 1963-1979., Велчев, ed., 1979-1995) i "Iconographia florae partis austro-orientalis Europae centralis" (Javorka, Csapogy, 1991). Nomenklatura biljnih vrsta je usklađena sa bazama podataka Euro+Med (http://ww2.bgbm.org/EuroPlusMed) i IOPI (http://ww2.bgbm.org/IOPI). Taksonomska analiza je urađena na osnovu zastupljenosti pojedinih taksona u flori planine Seličevice, a na nivou razdela, klasa, familija i rodova. Taksonomska struktura je prikazana grafički na histogramima. Sličnost taksonomske strukture sa strukturom flore Srbije i Balkanskog poluostrva utvrđivana je na osnovu procentualnog odstupanja u zastupljenosti pojedinih familija i rodova. Podaci o taksonomskoj strukturi flore Srbije preuzeti su iz Stevanović et al. (1995), a za Balkansko poluostrvo iz Turril (1929).

Slika 8. Terenska istraživanja

11

Aleksandra Ilić Analiza flore planine Seličevice kod Niša

3. REZULTATI I DISKUSIJA

Jedan od preduslova za poznavanje florističkog diverziteta u širim okvirima je poznavanje flore manjih područja. Balkansko poluostrvo predstavlja jedan od floristički najraznovrsnijih delova Evrope (Turill, 1929, Stevanović, ed. 1999), tako da se logično nameće potreba za detaljnom inventarizacijom flore pojedinih njegovih delova. U ovom radu prikazana je flora planine Seličevice. Popis flore je urađen na osnovu terenskih istraživanja u periodu od 2015. do 2017. godine i na osnovu literaturnih i herbarskih podataka. Na osnovu analize sakupljenog biljnog materijala, herbarskih (HMN) i literaturnih podataka određeno je da je u flori Seličevice zastupljeno: 3 vrste rastavića (Equisetophyta), 9 vrsta paprati (Polypodiophyta), i 860 vrsta skrivenosemenica (Magnoliophyta), odnosno 702 vrsta dikotila (Magnoliopsida) i 158 vrsta monokotila (Liliopsida) (Tab. 2).

Tabela 2. Zastupljenost pojedinih klasa vaskularnih biljaka na planini Seličevici

Klasa Broj vrsta Broj rodova Broj familija Equisetopsida 3 1 1 Polypodiopsida 9 7 5 Magnoliopsida 702 302 69 Liliopsida 158 83 14 UKUPNO 872 393 89

3.1. Pregled flore planine Seličevice

Equisetopsida Polypodium vulgare L. Equisetaceae Magnoliopsida Equisetum arvense L. Acanthaceae Equisetum palustre L. Acanthus hungaricus (Borbás) Baen. Equisetum telmateia Ehrh. Aceraceae Polypodiopsida Acer campestre L. Aspleniaceae Acer platanoides L. Asplenium adiantum-nigrum L. Acer tataricum L. Asplenium septentrionale (L.) Hoffm. Amaranthaceae Asplenium trichomanes L. Amaranthus retroflexus L. Athyriaceae Anacardiaceae Athiryum filix-femina (L.) Roth Cotinus coggygria Scop. Cystopteris fragilis (L.) Bernh. Apiaceae Dennstaedtiaceae Aegopodium podagraria L. Pteridium aquilinum (L.) Kuhn Anthriscus cerefolium (L.) Hoffm. Dryopteridaceae Bupleurum apiculatum Friv. Dryopteris filix-mas (L.) Schott Bupleurum praealtum L. Polystichum aculeatum (L.) Roth Bupleurum tenuissimum L. Polypodiaceae Chaerophyllum bulbosum L.

12

Aleksandra Ilić Analiza flore planine Seličevice kod Niša

Chaerophyllum temulum L. Carduus acanthoides L. Daucus carota L. Carduus nutans L. Eryngium campestre L. Carlina vulgaris L. Falcaria vulgaris Bernh. Carthamus lanatus L. Geocaryum cynapioides (Guss.) Engstrand Centaurea calcitrapa L. Heracleum sphondylium L. Centaurea chrysolepis Vis. Oenanthe aquatica (L.) Poir. Centaurea iberica Spreng. Orlaya daucoides (L.) Greuter Centaurea jacea L. Orlaya grandiflora (L.) Hoffm. Centaurea jacea subsp.gaudinii (Boiss, & Peucedanum alsaticum L. Reut.) Gremli Peucedanum cervaria (L.) Lapeyr. Centaurea phrygia L. Physospermum cornubiense (L.) DC. Centaurea salonitana Vis. Pimpinella saxifraga L. Centaurea solstitialis L. Sanicula europaea L. Centaurea stoebe L. Scandix pecten-veneris L. Chamomilla recutita (L.) Rauschert Selinium silafolium(Jacq.) Beck Chondrilla juncea L. Seseli pallasii Besser Cichorium intybus L. Seseli tortuosum L. Cirsium arvense (L.) Scop. Smyrnium perfoliatum L. Cirsium vulgare (Savi) Ten. Tordylium maximum L. Cota tinctoria (L.) J. Gay Torilis arvensis (Huds.) Link Crepis foetida L. Turgenia latifolia (L.) Hoffm. Crepis foetida L. subsp. rhoeadifolia (M. Apocinaceae Bieb.) Čelak. Crepis pulchra L. Vinca major L. Crepis sancta (L.) Bornm. Vinca herbacea Waldst & Kit. Crepis setosa Haller f. Araliaceae Crupina vulgaris Cass. Hedera helix L. Cyanus segetum Hill Aristolochiaceae Doronicum columnae Ten. Aristolochia clematitis L. Doronicum hungaricum Rchb. F Aristolochia pallida Willd. Doronicum pardalianches L. Asarum europaeum L. Echinops ritro L. Erigeron acer L. Asclepiadaceae Erigeron annuus (L.) Desf. Vincetoxicum hirundinaria Medik. Erigeron canadensis L. Asteraceae Eupatorium cannabinum L. Achillea coarctata Poir. Filago arvensis L. Achillea crithmifolia Waldst. & Kit. Filago germanica (L.) Huds. Achillea millefolium L. Filago minima (Sm.) Pers. Achillea nobilis L. Galinsoga parviflora Cav. Achillea setacea Waldst. & Kit. Gnaphalium sylvaticum L. Anthemis ruthenica M. Bieb. Gnaphalium uliginosum L. Arctium lappa L. Helichrysum arenarium (L.) Moench Arctium tomentosum Mill. Hieracium bauhini Besser Artemisia scoparia Waldst. & Kit. Hieracium lachenalii Suter subsp. Artemisia vulgaris L. cruentifolium (Dahlst. & Lübeck) Zahn Bellis perennis L. Hieracium murorum L. Bidens tripartitus L. Hypochaeris glabra L. Bombycilaena erecta (L.) Smoljan. Hypochaeris maculata L.

13

Aleksandra Ilić Analiza flore planine Seličevice kod Niša

Hypochaeris radicata L. Xanthium orientale subsp. italicum (Moretti) Inula britannica L. Greuter Inula conyza DC. Xanthium spinosum L. Inula germanica L. Xeranthemum annuum L. Inula hirta L. Berberidaceae Inula oculus-christi L. Leontice leontopetalum L. Inula salicina L. Boraginaceae Jacobaea vulgaris Gaertn. Lactuca muralis (L.) Gaertn. Aegonychon purpurocaeruleum (L.) Holub Lactuca serriola L. Anchusa officinalis L. Lapsana communis L. Buglossoides arvensis (L.) I. M. Johnst. Leontodon biscutellifolius DC. Cynoglossum officinale L. Leontodon crispus Vill. Echium italicum L. Leontodon hispidus L. Echium vulgare L. Leucanthemum vulgare (Vaill.) Lam. Myosotis arvensis (L.) Hill Onopordum acanthium L. Myosotis sparsiflora Pohl Pedospermum laciniatum (L.) DC. Myosotis stricta Roem. & Schult. Petasites hybridus (L.) G. Gaertn. & al. Myosotis sylvatica Hoffm. Picris hieracioides L. Nonea lutea (Desr.) DC. Pillosella oficinarum Vail. Nonea pallens Petrović Pilosella cymosa (L.) F. W. Schultz & Sch. Nonea pulla DC. Bip. Onosma arenaria Waldst. & Kit. Pilosella echioides (Lumn.) F. W. Schultz & Pulmonaria mollis Hornem. Sch. Bip. Pulmonaria officinalis L. Pilosella hoppeana (Schult.) F. W. Schultz Symphytum officinale L. & Sch. Bip. Symphytum tuberosum L. Pilosella officinarum Vaill. Brassicaceae Podospermum laciniatum (L.) DC. Alliaria petiolata (M. Bieb.) Cavara & Prenanthes purpurea L. Grande Scorzonera hispanica L. Alyssum alyssoides (L.) L. Scorzonera hispanica L. subsp. Alyssum montanum L. asphodeloides (Wallr.) Alyssum repens Baumg. subsp. repens Arcang.Asteraceae Alyssum turkestanicum Regel & Schmalh. Senecio leucanthemifolius Poir. subsp. Alysum alyssoides (L.) L. vernalis (Waldst. & Kit.) Greuter Arabidopsis thaliana (L.) Heynh. Senecio sylvaticus L. Arabis nova Vill. Senecio vulgaris L. Barbarea vulgaris W. T. Aiton Solidago virgaurea L. Berteroa incana (L.) DC. Sonchus arvensis L. Calepina irregularis (Asso) Thell. Sonchus oleraceus L. Camelina rumelica Velen. Tanacetum corymbosum (L.) Sch. Bip. Capsella bursa-pastoris (L.) Medik. Tanacetum vulgare L. Cardamine bulbifera (L.) Crantz Taraxacum officinale Medic. Cardamine hirsuta L. Tragopogon dubius Scop. Cardamine impatiens L. Tragopogon pratensis L. subsp. orientalis Descurainia sophia (L.) Webb ex Prantl (L.) Čelak Erophila verna (L.) Chevall. Tripleurospermum tenuifolium (Kit.) Freyn Erophila verna L.) Chevall. subsp.praecox Tussilago farfara L. (Steven) Walters Erysimum diffusum Ehrh.

14

Aleksandra Ilić Analiza flore planine Seličevice kod Niša

Lepidium campestre (L.) W. T. Aiton Dianthus pinifolius Sm. subsp. serbicus Lepidium draba L. Wettst. Lepidium perfoliatum L. Herniaria glabra L. Nasturtium officinale W. T. Aiton Herniaria hirsuta L. Raphanus raphanistrum L. Herniaria incana Lam. Rorippa pyrenaica (All.) Rchb. Holosteum umbellatum L. Rorippa sylvestris (L.) Besser Minuartia viscosa (Schreb.) Schinz. & Sinapis alba L. Thell. Sinapis arvensis L. Moenchia mantica (L.) Bartl. Sisymbrium altissimum L. Petrorhagia prolifera (L.) P. W. Ball & Thlaspi alliaceum L. Heywood Thlaspi arvense L. Petrorhagia saxifraga (L.) Link Turritis glabra L. Sagina saginoides (L.) H. Karst. Saponaria officinalis L. Callitrichaceae Scleranthus annuus L. Callitriche palustris L. Scleranthus perennis L. Campanulaceae Scleranthus polycarpos L. Campanula bononiensis L. Silene conica L. Campanula cervicaria L. Silene coronaria (L.) Clairv. Campanula glomerata L. Silene dichotoma Ehrh. Campanula lingulata Waldst. & Kit. Silene flos-cuculi (L.) Clairv. Campanula macrostachya Willd. Silene italica (L.) Pers. Silene latifolia Poir. Campanula patula L. Silene otites (L.) Wibel Campanula persicifolia L. Silene viridiflora L. Campanula rapunculoides L. Silene viscaria (L.) Jess. Campanula rapunculus L. Silene vulgaris (Moench) Garcke Campanula trachelium L. Spergula arvensis L. Legousia speculum-veneris (L.) Chaix Spergula pentandra L. Cannabaceae Spergularia rubra (L.) J. Presl & C. Presl Humulus lupulus L. Stellara gramineaL. Caprifoliaceae Stellaria holostea L. Stellaria media (L.) Cirillo Lonicera caprifolium L. Stellaria neglecta (Lej.) Weihe Lonicera nigra L. Vaccaria hispanica ( Mill.) Rauschert Viburnum lantana L. Celastraceae Caryophylaceae Euonymus europaeus L. Gypsophilla muralis L. Euonymus latifolius (L.) Miller Agrostemma githago L. Euonymus verrucosus Scop. Arenaria leptoclados (Rchb.) Guss. Chenopodiaceae Bufonia paniculataDubois Cerastium anomalum Schrank Chenopodium album L. Cerastium brachypetalum Pers. Dysphania botrys (L.) Mosyakin & Cerastium fontanum Baumg. subsp. vulgare Clemants (Hartm.) Greuter & Burdet Cistaceae Cerastium glomeratum Thuill. Helianthemum nummularium (L.) Miller Cerastium pumilum Curtis Convolvuaceae Dianthus armeria L. Cuscuta epithymum L. Dianthus monadelphus Vent. subsp. Convolvulus arvensis L. pallens(Sm.) Greuter & Burdet

15

Aleksandra Ilić Analiza flore planine Seličevice kod Niša

Convolvulus cantabrica L. Cytisus austriacus L. Calystegia sepium (L.) R. Br. Cytisus decumbens (Durande) Spach Cornaceae Cytisus hirsutus L. Cornus mas L. Dorycnium pentaphyllum L. subsp. Cornus sanguinea L. germanicum (Gremli) Gams Dorycnium pentaphyllum Scop. subsp. Corylaceae herbaceum (Vill.) Bonnier & Layens Carpinus betulus L. Galega officinalis L. Carpinus orientalis Mill. Genista nissana Petrović Corylus avellana L. Genista tinctoria L. Crassulaceae Lathyrus aphaca L. Hylotelephium telephium (L.) H. Ohba Lathyrus hallersteinii Baumg. Sedum acre L. Lathyrus hirsutus L. Sedum album L. Lathyrus laxiflorus ( Desf.) Kuntze Sedum caespitosum (Cav.) DC. Lathyrus niger (L.) Bernh. Sedum cepaea L. Lathyrus pannonicus (Jacq.) Garcke Sedum hispanicum L. Lathyrus pratensis L. Sedum rubens L. Lathyrus sativus L. Sedum urvillei DC. Lathyrus sphaericus Retz. Lathyrus tuberosus L. Cucurbitaceae Lathyrus venetus (Mill.) Wohlf. Bryonia alba L. Lathyrus vernus (L.) Bernh. Bryonia dioica Jacq. Lotus angustissimus L. Dipsacaceae Lotus arabicus L. Dipsacus laciniatus L. Lotus corniculatus L. Knautia drymeia Heuff. Lotus pedunculatus Cav. Knautia integrifolia (L.) Bertol Medicago falcata L. Lomelosia argentea (L.) Greuter & Burdet Medicago lupulina L. Scabiosa columbaria L. Medicago minima (L.) L. Scabiosa ochroleuca L. Medicago monspeliaca (L.) Trautv. Cephelaria transsylvanica (L.) Roem. & Medicago rigidula (L.) All. Schult. Medicago sativa L. Euphorbiaceae Melilotus albus Medik. Melilotus officinalis (L.) Lam. Euphorbia amygdaloides L. Onobrychis alba (Waldest. & Kit.) Desv. Euphorbia barrelieri Savi. Ononis spinosa L. Euphorbia barrelieri subsp. thessala Ononis spinosa subsp. hircina (Jacq.) Gams (Formanek) Bornm Robinia pseudoacacia L. Euphorbia cyparissias L. Securigera elegans (Pančić) Lassen Euphorbia epithymoides L. Securigera varia (L.) Lassen Euphorbia helioscopia L. Trfolium dalmaticum Vis. Euphorbia nicaeensis All. Trfolium medium L. Euphorbia seguieriana Neck. Trifolium alpestre L. Euphorbia stricta L. Trifolium angulatum Waldst. & Kit. Fabaceae Trifolium angustifolium L. Amorpha fruticosa L. Trifolium arvense L. Astragalus glycyphyllos L. Trifolium aureum Pollich Astragalus hamosus L. Trifolium campestre Schreb. Astragalus onobrychis L. Trifolium dalmaticum Vis. Cytisus austriacus L. Trifolium diffusum Ehrh.

16

Aleksandra Ilić Analiza flore planine Seličevice kod Niša

Trifolium diffusum Ehrh. Quercus cerris L. Trifolium fragiferum L. Quercus frainetto Ten. Trifolium glomeratum L. Quercus petraea (Matt.) Liebl. Trifolium hirtum All. Quercus pubescens Willd. subsp. pubescens Trifolium incarnatum L. Gentianaceae Trifolium incarnatum subsp. molinerii Centaurium erythraea Rafn (Hornem.) Syme Trifolium leucanthum M. Bieb. Geraniaceae Trifolium medium L. subsp. balcanicum Erodium cicutarium (L.) L'Hér. Velen. Geranium asphodeloides Burm. f . Trifolium michelianum Savi Geranium divaricatum Ehrh. Trifolium micranthum Viv. Geranium lucidum L. Trifolium montanum L. Geranium molle L. Trifolium nigrescens Viv. subsp. petrisavii Geranium rotundifolium L. (Clementi) Holmboe Geranium columbinum L. Trifolium ochroleucon Huds. Geranium robertianum L. Trifolium pannonicum Jacq. Geranium sanguineum L. Trifolium parviflorum Ehrh. Hypericaceae Trifolium patens Schreb. Hypericum annulatum Moris Trifolium pratense L. Hypericum hirsutum L. Trifolium purpureum Loisel. Hypericum maculatum Crantz Trifolium repens L. Hypericum perforatum L. Trifolium resupinatum L. Hypericum rochelli Griseb. & Schenk Trifolium retusum L. Hypericum rumeliacum Boiss. Trifolium scabrum L. Lamiacea Trifolium setiferum Boiss Trifolium striatum L. Ajuga genevensis L. Trifolium strictum L. Ajuga reptans L. Trifolium subterraneum L. Ballota nigra L. Trifolium vesiculosum Savi Ballota nigra subsp. foetida (Vis.) Hayek Trigonella balansae Boiss. & Reut. Clinopodium acinos (L.) Kuntze Vicia cassubica L. Clinopodium alpinum (L.) Kuntze Vicia cracca L. subsp. incana (Gouan) Rouy Clinopodium alpinum ssp. hungaricum Vicia grandiflora Scop. (Simonk.) Govaerts Vicia hirsuta (L.) Gray Clinopodium nepeta subsp. glandulosum Vicia lathyroides L. (Req.) Govaerts Vicia lutea L. Clinopodium vulgare L. Vicia melanops Sibth. & Sm. Galeopsis speciosa Mill. Vicia pannonica Crantz Galeopsis tetrahit L. Vicia pannonica subsp. striata (M. Bieb) Glechoma hederacea L. Vicia peregrina L. Glechoma hirsuta Waldst. & Kit. Vicia pisiformis L. Lamium amplexicaule L. Vicia sativa L. Lamium galeobdolon (L.) Crantz Vicia sativa subsp. nigra (L.) Ehrh. Lamium maculatum (L.) L. Vicia sepium L. Lamium purpureum L. Vicia seratifolia Jacq. Leonurus cardiaca L. Vicia villosa Roth Lycopus europaeus L. Fagaceae Marrubium peregrinum L. Castanea sativa Mill. Marrubium vulgare L. Fagus moesiaca (K. Maly) Czecz. Melissa officinalis L. Melittis melissophyllum L.

17

Aleksandra Ilić Analiza flore planine Seličevice kod Niša

Mentha aquatica L. Alcea biennis Winterl Mentha longifolia (L.) L. Alcea rosea L. Mentha pulegium L. Althaea cannabina L. Origanum vulgare L. Hibiscus trionum L. Prunella laciniata (L.) L. Malva pusillaSm. Prunella vulgaris L. Malva sylvestris L. Salvia aethiopis L. Tilia cordata Mill. Salvia sclarea L. Tilia tomentosa Moench Salvia verticillata L. Monotropaceae Salvia viridis L. Hypopitys monotropa Crantz Scutellaria columnae All. Sideritis montana L. Oenotheraceae Stachys alpina L. Epilobium hirsutum L. Stachys germanica L. Epilobium montanum L. Stachys officinalis (L.) Trevis. Epilobium palustre L. Stachys recta L. Epilobium parviflorum Schreb. Stachys sylvatica L. Epilobium roseum Schreber Teucrium chamaedrys L. Oleaceae Teucrium polium L. Fraxinus ornus L. Thymus glabrescens Willd. Ligustrum vulgare L. Thymus pulegioides L. Onagraceae Thymus pulegioides L. subsp. montanus (Benth.) Ronniger Circaea lutetiana L. Thymus pulegioides L. subsp. pannonicus Orobanchaceae (All.) Kerguélen Euphrasia picta Wimm. Ziziphora capitata L. Euphrasia salisburgensis Funck Linaceae Lathraea squamaria L. Linum austriacum L. Melampyrum arvense L. Linum bienne Mill. Melampyrum cristatum L. Linum flavum L. Odontites vulgaris Moench Linum hirsutumL. Orobanche crenata Forssk. Linum strictum L. subsp. corymbulosum Orobanche gracilis Sm. (Reichenb.) Rouy Parentucellia latifolia (L.) Caruel Linum tenuifolium L. Phelipanche arenaria (Borkh.) Pomel Linum catharticum L. Rhinanthus rumelicus Velen. Linum hologynum Reichenb. Oxalidaceae Linum perenne L. Oxalis acetosella L. Lythraceae Papaveraceae Lithrum salicaria L. Chelidonium majus L. Lythrum virgatum L. Corydalis cava (L.) Schweigg. & Körte Malaceae Corydalis solida (L.) Clairv. Crataegus monogyna Jacq. Corydalis intermedia (L.) Mérat Malus sylvestris (L.) Mill. Corydalis pumila (Host) Rchb. Pyrus communis L. subsp. pyraster (L.) Fumaria officinalis L. Ehrh. Papaver dubium L. Sorbus aucuparia L. Papaver rhoeas L. Sorbus domestica L. Plantaginaceae Sorbus torminalis (L.) Crantz Digitalis grandifora Mill. Malvaceae Digitalis lanata Ehrh.

18

Aleksandra Ilić Analiza flore planine Seličevice kod Niša

Linaria genistifolia (L.) Mill. Ranunculus neapolitanus Ten. Linaria pelisseriana (L.) Mill. Ranunculus polyanthemos L. Linaria vulgaris Mill. Ranunculus polyanthemos subsp. nemorosus Plantago lanceolata L. (DC.) Schübl. & G. Martens Plantago major L. Ranunculus psilostachys Griseb. Plantago media L. Ranunculus repens L. Polygalaceae Ranunculus rumelicus Griseb. Polygala comosa Schkuhr Ranunculus sceleratus L. Ranunculus serbicus Vis. Polygonaceae Ranunculus velutinus Ten. Persicaria amphibia(L.) Delabre Thalictrum aquilegiifolium L. Persicaria decipiens (R. Br.) K. L. Wilson Thalictrum lucidum L. Persicaria dubia (Stein) Fourr. Thalictrum minus L. Persicaria maculosa Gray Resedaceae Polygonum aviculare L. Rumex acetosa L. Reseda lutea L. Rumex acetosella L. Reseda luteola L. Rumex conglomeratus Murray Rhamnaceae Rumex crispus L. Paliurus spina-chrysti Mill. Rumex kerneri Borbas Rosaceae Rumex patientia(L.) Agrimonia eupatoria L. Rumex pulcher L. Alchemilla vulgaris L. Primulaceae Aphanes arvensis L. Anagallis arvensis L. Aphanes microcarpa (Boiss & Reut.) Androsace elongata L. Rothm. Cyclamen hederifolium Aiton Aremonia agrimonoides (L.) D.C. Lysimachia nummularia L. Crataegus pentagyna Willd. Lysimachia punctata L. Filipendula ulmaria (L.) Maxim. Lysimachia vulgaris L. Filipendula vulgaris Moench. Primula acaulis (L.) L. Fragaria moschata Weston Ranunculaceae Fragaria vesca L. Adonis aestivalis L. Fragaria viridis Weston Anemone nemorosa L. Geum urbanum L. Anemone ranunculoides L. Malus pumila Mill. Clematis vitalba L. Potentilla argentea L. Consolida regalis Gray Potentilla grandiflora L. Delphinium fissum Waldst. & Kit. Potentilla hirta L. Ficaria calthifolia Rchb. Potentilla hirta L. subsp. laeta (Focke) Ficaria verna Huds. Prodan Helleborus odorus Waldst. & Kit. Potentilla inclinata Vill. Hepatica nobilis Schreber Potentilla micrantha DC. Isopyrum thalictroides L. Potentilla pedata Willd. Nigella arvensis L. Potentilla recta L. Ranunculus aquatilis L. Potentilla recta subsp. pilosa (Poir.) Jav. Ranunculus arvensis L. Potentilla reptans L. Ranunculus auricomus L. Prunus avium (L.) L. Ranunculus bulbosus L. Prunus domestica L. subsp.insititia (L.) Ranunculus fallax (Wimm. I Grab.) Sloboda Bonnyer & Layens Ranunculus illyricus L. Prunus spinosa L. Ranunculus millefoliatus Vahl. Rosa balsamica Besser

19

Aleksandra Ilić Analiza flore planine Seličevice kod Niša

Rosa caesia Sm. Scrophularia umbrosa Dumort. Rosa canina L. Verbascum banaticum Schrad. Rosa canina subsp. dumalis (Bechst.) Verbascum densiflorum Bertol. Arcang Verbascum lanatum Schrad. Rosa corymbifera Borkh. Verbascum phlomoides L. Rosa gallica L. Verbascum phoeniceum L. Rosa obtusifolia Desv. Veronica acinifolia L. Rosa petrovicii Burnat & Gremli ex Petrović Veronica agrestis L. Rosa spinosissima L. Veronica arvensis L. Rubus caesius L. Veronica austriaca subsp. jacquinii Rubus canescens DC. (Baumg) Eb. Fisch Rubus hirtus aggr. Veronica beccabunga L. Rubus nemorosus Hayne & Willd. Veronica chamaedrys L. Rubus plicatus Weihe & Nees Veronica cymbalaria Bodard Sanguisorba minor Scop. Veronica hederifolia L. Rubiaceae Veronica officinalis L. Asperula cynanchica L. Veronica praecox All. Crucianella angustifolia L. Veronica prostrata L. Cruciata glabra (L.) Ehrend. Veronica scutellata L. Cruciata laevipes Opiz Veronica serpyllipholia L. Cruciata pedemontana (Bellardi) Ehrend. Veronica spicata L. Galium aparine L. Veronica triphyllos L. Veronica verna L. Galium aristatum L. Galium divaricatum Lam. Solanaceae Galium glaucum L. Datura stramonium L. Galium intermedium Schult. Hyoscyamus niger L. Galium lucidum All. Lycium barbarum L. Galium odoratum (L.) Scop. Physalis alkekengi L. Galium sylvaticum L. Solanum dulcamara L. Galium tenuissimum M. Bieb. Solanum nigrum L. Galium verum L. Thymelaceae Sherardia arvensis L. Thymelaea passerina (L.) Coss. & Germ. Rutaceae Ulmaceae Dictamnus albus L. Ulmus minor Mill. Salicaceae Urticaceae Populus tremula L. Urtica dioica L. Salix alba L. Urtica urens L. Salix caprea L. Salix fragilis L. Valerianaceae Salix purpurea L. Valeriana officinalis L. Santalaceae Valeriana turgida (Steven) Betcke Valerianella coronata (L.) DC. Thesium ramosum Hayne Valerianella dentata (L.) Pollich Saxifragaceae Valerianella eriocarpaDesv. Chrysosplenium alternifolium L Valerianella locusta(L.) Laterr. Saxifraga bulbiferaL. Valerianella microcarpa Loisel. Scrophulariaceae Valerianella rimosa Bastard Scrophularia nodosa L. Valerianella turgida (Steven) Betcke Scrophularia scopolii Hoppe. Vallerianella coronata (L.) DC.

20

Aleksandra Ilić Analiza flore planine Seličevice kod Niša

Verbenaceae Bolboschoenus maritimus (L.) Palla. Verbena officinalis L. Carex divulsa Stokes Viburnaceae Carex otrubae Podp. Carex pendula Huds. Sambucus ebulus L. Carex praecox Schreb. Sambucus nigra L. Carex vulpina L. Violaceae Schoenoplectus lacustris (L.) Palla subsp. Viola alba Besser glaucus (Sm.) Bech. Viola elatior Fries Carex caryophyllea Latourr. Viola kitaibeliana Schultes Carex cuprina (Heuff.) A. Kern. Viola odorata L. Carex distans L. Viola reichenbachiana Jord. ex Boreau Carex echinata Murray Viola tricolor L. Carex filiformis L. Vitaceae Carex hirta L. Vitis vinifera C. C. Gmel. Isolepis setacea (L.) R. Br. Zygophyllaceae Scirpus sylvaticus L. Tribulus terrestris L. Dioscoraceae Liliopsida Dioscorea communis (L.) Caddick & Wilkin Alismataceae Iridaceae Alisma plantago-aquatica L Crocus alexandri Ničić ex Vel. Alliaceae Gladiolus communis L. Iris × germanica L. Alliium fuscum Waldst. & Kit. Iris graminea L. Allium carinatum L. subsp. pulchellum (G. Iris pseudacorus L. Don) Bonnier & Layens Iris reichenbachii Heuff. Allium cupani Raf. Iris variegata L. Allium rotundum L. Allium scorodoprasum L. Juncaceae Allium stamineum Boiss. Juncus articulatus L. Allium ursinum L. Juncus bufonius L. Allium vineale L. Juncus conglomeratus L. Amaryllidaceae Juncus effusus L. Juncus inflexus L. Galanthus nivalis L. Juncus tenageia Ehrh. ex L. F. Araceae Luzula campestris (L.) DC. Arum cylindraceum Gasp. Luzula forsteri (Sm.) DC. Arum italicum Mill. Luzula multiflora (Ehrh.) Lej. Arum maculatum L. Luzula sylvatica (Huds.) Gaudin Arum orientale M. Bieb. Liliaceae Asparagaceae Colchicum autumnale L. Asparagus officinalis L. Erythronium dens-canis L. Asparagus tenuifolius Lam. Gagea bohemica (Zauschn.) Schult. & Polygonatum multiflorum (L.) All. Schult. f. Polygonatum odoratum (Mill.) Druce Gagea lutea (L.) Ker Gawl. Prospero autumnale (L.) Speta Gagea minima (L.) Ker Gawl. Ruscus aculeatus L. Gagea pratensis (Pers.) Dumort. Ruscus hypoglossum L. Leopoldia comosa (L.) Parl. Cyperaceae Lilium martagon L.

21

Aleksandra Ilić Analiza flore planine Seličevice kod Niša

Muscari botryoides (L.) Mill. Anisantha tectorum (L.) Nevski Muscari racemosum Mill. Anthoxanthum odoratum L. Ornithogalum divergens Boreau Avena compressa (Heuff.) Romero Zarco Ornithogalum orthophyllum Ten. subsp. Bothriochloa ischaemum (L.) Keng kochii (Parl.) Maire & Weiller Brachypodium sylvaticum (Huds.) P. Beauv. Ornithogalum pyramidale L. Bromu squarrosus L. Ornithogalum pyrenaicum L. Bromus hordeaceus L. Ornithogalum umbellatum L. Bromus japonicus Thunb. Scilla bifolia L. Bromus squarrosus L. Orchidaceae Calamagrostis epigejos (L.) Roth Anacamptis coriophora (L.) R. M. Bateman, Chrysopogon gryllus (L.) Trin. Pridgeon & M. W. Chase Cleistogenes serotina (L.) Kenig. Anacamptis laxiflora(Lam.) R. M. Bateman, Cynodon dactylon (L.) Pers. Pridgeon & M. W. Chase Cynosurus cristatus L. Anacamptis morio (L.) R. M. Bateman, Cynosurus echinatus L. Pridgeon & M. W. Chase Dactylis glomerata L. Anacamptis palustris (Jacq.) R. M. Danthonia alpinaVest Bateman, Pridgeon & M. W. Chase Danthonia decumbens (L.) DC. Anacamptis papilionacea (L.) R. M. Dasypyrum villosum (L.) P. Candargy Bateman, Pridgeon & M. W. Chase Drymochloa drymeja (Mert. & W. D. J. Cephalanthera longifolia (L.) Fritsch Koch) Holub Dactylorhiza maculata (L.) Soó Echinochloa crus-galli (L.) P. Beauv. Epipactis helleborine (L.) Crantz Elytrigia intermedia (Host) Nevski Himantoglossum hircinum (L.) Spreng. Festuca drymeia Mert. & Koch Neotinea ustulata (L.) R. M. Bateman, Festuca heterophylla Lam. Pridgeon & M. W. Chase Festuca valesiaca Gaudin Neottia nidus-avis (L.) Rich. Glyceria notata Chevall. Neottia ovata (L.) Bluff & Fingerh. Hordeum murinum L. subsp. leporinum Orchis mascula (L.) L. (Link) Arcang. Orchis purpurea Huds. Koeleria macrantha (Ledeb.) Schult Orchis simia Lam. Leersia oryzoides (L.) Sw. Platanthera bifolia (L.) Rich. Lolium perenne L. Platanthera chlorantha (Custer) Rchb. Lolium temulentum L. Spiranthes spiralis (L.) Chevall. Melica ciliata L. Poaceae Melica uniflora Retz. Milium vernale M. Bieb. Aegilops neglecta Bertol. Phelum montanum K. Koch Agrostis canina L. Phleum phleoides (L.) H. Karst. Agrostis capillaris L. Phleum pratense L. Agrostis stolonifera L. Phragmites australis (Cav.) Steud. Aira elegans Gaudin Poa angustifolia L. Aira elegans Gaudin Poa bulbosa L. Aira elegans subsp. ambigua (Asch.) Holub Poa nemoralis L. Aira elegantissima Schur Poa palustris L. Aira elegantissima subsp. ambigua (Asch.) Holub Poa pratensis L. Alopecurus pratensis L. Poa trivialis L. Alopecurus utriculatus Sol. Polypogon viridis (Gouan) Breistr. Anisantha sterilis (L.) Nevski Psilurus incurvus (Gouan) Schinz & Thell. Rostraria cristata (L.) Tzvelev

22

Aleksandra Ilić Analiza flore planine Seličevice kod Niša

Secale strictum (C. Presl) C. Presl Vulpia ciliata Dumort. Setaria viridis (L.) P. Beauv. Vulpia myuros (L.) C. C. Gmel. Sorghum halepense (L.) Pers. Typhaceae Stipa capillata L. Typha latifolia L. Taeniatherum caput- medusae subsp. asperum (Simonk.) Melderis Xanthorrhoeaceae Tragus racemosus (L.) All. Asphodeline liburnica (Scop.) Rchb. Ventenata dubia (Leers) Coss.

3.2. Taksonomska analiza flore planine Seličevice

Dosadašnjim istraživanjima flore planine Seličevice zabeležene su 872 vrste vaskularnih biljaka iz 393 roda i 89 familija. Ako se uzme u obzir uniformnost reljefa ovog područja, onda 872 vrste, odnosno oko 25% ukupne flore Srbije, predstavljaju izuzetno veliki broj vrsta, što ukazuje na izraženu raznovrsnost staništa i ekoloških uticaja.

Značajan kvantitativni pokazatelj bogatstva flore i taksonomskog diverziteta je rodovski koeficijent - odnos broja rodova prema broju vrsta na određenoj teritoriji. Rodovski koeficijent je obrnuto proporcionalan stepenu diverziteta ekoloških uslova, a time i površini teritorije. Rodovski koeficijent, koji iznosi 46%, ukazuje da u proseku nešto više od 2 vrste pripadaju jednom rodu. Ovakva vrednost rodovskog koeficijenta ukazuje s jedne strane na relativno nisku raznovrsnost staništa, a s druge strane na relativno nizak stepen autohtonih tendencija u florogenezi, što je verovatno posledica jednoličnog izgleda terena i relativno male površine istraživanog područja. Najveći broj rodova je sa po jednom vrstom (229), dok 76 rodova sadrži po 2 vrste, 33 sadrži po 3 vrste, 14 po 4 vrste, 15 po 5 vrsta, a preostalih 25 rodova po 6 ili više vrsta (Sl. 6). Najveći broj vrsta po rodu je 38, koliko ima rod Trifolium.

250

200

150

100 Broj rodova Broj

50

0 0 5 10 15 20 25 30 35 40 Broj vrsta po rodu

Slika 9. Grafički prikaz zastupljenosti rodova u zavisnosti od broja vrsta po rodu

23

Aleksandra Ilić Analiza flore planine Seličevice kod Niša

Tabela 3. Zastupljenost familija vaskularnih biljaka na planini Seličevici

Broj Broj Broj Broj Familija vrsta rodova Familija vrsta rodova Asteraceae 103 53 Araceae 4 1 Fabaceae 97 17 Aristolochiaceae 3 3 Poaceae 68 43 Caprifoliaceae 3 2 Lamiacea 47 20 Corylaceae 3 2 Caryophylaceae 43 19 Equisetaceae 3 1 Rosaceae 42 14 Aspleniaceae 3 1 Brassicaceae 33 20 Aceraceae 3 1 Ranunculaceae 31 12 Celastraceae 3 1 Apiaceae 28 22 Athyriaceae 2 2 Scrophulariaceae 24 3 Dryopteridaceae 2 2 Boraginaceae 18 10 Chenopodiaceae 2 2 Orchidaceae 18 10 Oleaceae 2 2 Liliaceae 16 10 Saxifragaceae 2 2 Rubiaceae 16 5 Apocinaceae 2 1 Cyperaceae 15 4 Cornaceae 2 1 Polygonaceae 12 3 Cucurbitaceae 2 1 Orobanchaceae 11 8 Lythraceae 2 1 Campanulaceae 11 2 Resedaceae 2 1 Valerianaceae 10 2 Urticaceae 2 1 Juncaceae 10 2 Viburnaceae 2 1 Geraniaceae 9 2 Dennstaedtiaceae 1 1 Euphorbiaceae 9 1 Polypodiaceae 1 1 Linaceae 9 1 Acanthaceae 1 1 Malvaceae 8 5 Amaranthaceae 1 1 Papaveraceae 8 4 Anacardiaceae 1 1 Plantaginaceae 8 3 Araliaceae 1 1 Crassulaceae 8 2 Asclepiadaceae 1 1 Alliaceae 8 1 Berberidaceae 1 1 Dipsacaceae 7 5 Callitrichaceae 1 1 Primulaceae 7 5 Cannabaceae 1 1 Asparagaceae 7 4 Cistaceae 1 1 Iridaceae 7 3 Gentianaceae 1 1 Solanaceae 6 5 Monotropaceae 1 1 Malaceae 6 4 Onagraceae 1 1 Fagaceae 6 3 Oxalidaceae 1 1 Hypericaceae 6 1 Polygalaceae 1 1 Violaceae 6 1 Rhamnaceae 1 1 Salicaceae 5 2 Rutaceae 1 1 Oenotheraceae 5 1 Santalaceae 1 1 Convolvuaceae 4 3 Thymelaceae 1 1

24

Aleksandra Ilić Analiza flore planine Seličevice kod Niša

Broj Broj Broj Broj Familija vrsta rodova Familija vrsta rodova Ulmaceae 1 1 Amaryllidaceae 1 1 Verbenaceae 1 1 Dioscoraceae 1 1 Vitaceae 1 1 Typhaceae 1 1 Zygophyllaceae 1 1 Xanthorrhoeaceae 1 1 Alismataceae 1 1 UKUPNO 860 396

3.3. Taksonomska struktura familija

Najzastupljenija familija flore planine Seličevice je, očekivano, najbogatija rodovima i vrstama familija Holarktičkog carstva, familija Asteraceae, koja obuhvata 103 vrste, što čini 11,97% ukupne flore ovog područja. Osim nje, visokom zastupljenošću se ističu i familije Fabaceae (11,28%), Poaceae (7,91%), Lamiaceae (5,47%), i Caryophyllaceae (5,00%), a zatim slede, Rosaceae (4,88%), Brassicaceae (3,84%), Ranunculaceae (3,60%) i Apiaceae (3,26%) (Tab. 3).

Tabela 4. Uporedni prikaz taksonomske strukture najzastupljenijih familija flore Seličevice, Srbije i Balkanskog poluostrva

Србија Балкан Seličevica (Stevanović et (Turrill, al. 1995) 1929) Familija N % N % N % Asteraceae 103 11,98 366 11.19 913 13.52 Fabaceae 97 11,28 250 7.64 545 8.07 Poaceae 68 7,91 250 7.64 358 5.30 Lamiaceae 47 5,47 148 4.52 371 5.49 Caryophyllaceae 43 5,00 205 6.26 418 6.19 Rosaceae 42 4,88 111 3.39 188 2.78 Brassicaceae 33 3,84 194 5.93 344 5.09 Ranunculaceae 31 3,60 121 3.70 195 2.89 Apiaceae 28 3,26 142 4.34 334 4.95 Scrophulariaceae 24 2,79 161 4.92 311 4.65 Liliaceae (+ Alliaceae) 24 2.29 116 3.54 248 3.67 Cyperacae 15 1.81 115 3.51 140 2.07

Poređenjem odstupanja procenta najzastupljenijih familija od spektara familija flore Srbije i Balkanskog poluostrva (Sl. 10), uočava se da spektar flore planine Seličevice donekle odstupa od pomenutih, a posebno od spektra familija flore Srbije. Ovakav spektar familija je očekivan, jer je ovo područje zbog svog položaja pod jakim uticajem gotovo svih balkanskih florističkih provincija.

25

Aleksandra Ilić Analiza flore planine Seličevice kod Niša

Cyperaceae

Liliaceae

Ranunculaceae

Brassicaceae

Rosaceae

Apiaceae

Scrophulariaceae

Lamiaceae

Caryophyllaceae

Poaceae

Fabaceae

Asteraceae

-3 -2 -1 0 1 2 3 4 Odstupanje od flore Balkanskog poluostrva Srbije

Slika 10. Odstupanje procenta najzastupljenijih familija u flori planine Seličevice od spektara familija flora Srbije i Balkanskog poluostrva

U odnosu na floru Srbije, u flori Seličevice su zastupljenije familije Asteraceae, Fabaceae, Poaceae Caryophyllaceae i Scrophulariaceae, što ukazuje na izražen uticaj mediteranskog florističkog horiona. Značajno manja zastupljenost arktičke i borealne familije Cyperaceae posledica je relativno male nadmorske visine planie i nedostatka borealnih staništa, a pre svega močvarnih i tresetnih površina. Flora Srbije se karakteriše srednjeevropskim i pontskim uticajima (Stevanović et al., 1995a), tako da je od flore Seličevice diferencirana i srednjeevropskim i borealno-umerenim elementima flore, što se ogleda u izraženom smanjenju zastupljenosti familije Brassicaceae u flori Seličevice.

Ukoliko se kao kriterijum za poređenje flora uzme zastupljenost najbrojnijih familija, flora planine Seličevice je sličnija flori Balkanskog poluostrva. Seličevica se nalazi na krajnjem zapadu rodopskih planina i do nje dopiru uticaji mezijske florističke provincije, dok dolinom Južne Morave dopiru uticaji mediterana i submediterana. Takođe, ova planina je pod uticajem okružujućih visokih planinskih masiva, Suve planine i planina vlasinskog kompleksa. Sve to je

26

Aleksandra Ilić Analiza flore planine Seličevice kod Niša uticalo na florogenezu, tako da je zastupljenost pojedinih familija gotovo jednaka istoj u flori Balkanskog poluostrva. Takve su familije Caryophyllaceae, Rosaceae i Cyperaceae. Značajnije su zastupljene familije Fabaceae, Poaceae i Scrophulariaceae, dok su familije Asteraceae, Ranunculaceae i Brassicaceae sa procentualno većim brojem vrsta u flori Balkanskog poluostrva. Da balkanska flora nosi dominantno obeležje mediteranskih florističkih i florogenetskih uticaja ukazuje i povećana zastupljenost nekih mediteranskih familija kao što su Apiaceae i Liliaceae, koje su u flori Seličevice manje zastupljene.

3.4. Taksonomska struktura rodova

Analizom taksonomske strukture rodova (Tab. 5) se još preciznije mogu odrediti florogenetski uticaji koji su najizraženiji na prostorima planine Seličevice. Ubedljivo najzastupljeniji je rod Trifolium sa 38 vrsta. Daleko za njim zaostaju rodovi Vicia, Ranunculus i Veronica sa po 16 vrsta, Lathyrus sa 12 vrsta, Carex sa 11 vrsta i Campanula, Silene, Potentilla i Galium sa po 10 vrsta. Najzastupljeniji balkanski rod Hieracium, uključujući i rod Pilosella, koji je izdvojen iz njega, je predstavljen sa 8 vrsta.

Tabela 5. Zastupljenost rodova sa 5 i više vrsta vaskularnih biljaka na planini Seličevici

Rod Broj vrsta Rod Broj vrsta Trifolium 38 Inula 6 Vicia 16 Medicago 6 Ranunculus 16 Hypericum 6 Veronica 16 Viola 6 Lathyrus 12 Juncus 6 Carex 11 Poa 6 Campanula 10 Achillea 5 Silene 10 Crepis 5 Potentilla 10 Pilosella 5 Alysum 5 Galium 10 Cerastium 5 Centaurea 9 Clinopodium 5 Euphorbia 9 Stachys 5 Linum 9 Ziziphora 5 Rosa 9 Epilobium 5 Geranium 8 Rubus 5 Valerianella 8 Verbascum 5 Alliium 8 Iris 5 Sedum 7 Ornithogalum 5 Rumex 7 Anacamptis 5 Aira 5

27

Aleksandra Ilić Analiza flore planine Seličevice kod Niša

4. ZAKLJUČAK

Na osnovu svega iznetog u ovom radu mogu se izneti sledeći zaključci: Dosadašnjim istraživanjima flore planine Seličevice zabeležene su 872 vrste vaskularnih biljaka iz 393 roda i 89 familija. Ako se uzme u obzir uniformnost reljefa ovog područja, onda 872 vrste, odnosno oko 25% ukupne flore Srbije, predstavljaju izuzetno veliki broj vrsta, što ukazuje na izraženu raznovrsnost staništa i ekoloških uticaja. Analiza zastupljenosti pojedinih klasa vaskularnih biljaka pokazala je da 3 vrste pripadaju rastavićima (Equisetophyta), 9 vrsta papratima (Polypodiophyta), i 860 vrsta skrivenosemenicama (Magnoliophyta), odnosno 702 vrste dikotilama (Magnoliopsida) i 158 vrsta monokotilama (Liliopsida). Najzastupljenija familija flore planine Seličevice je, očekivano, najbogatija rodovima i vrstama familija Holarktičkog carstva, familija Asteraceae, koja obuhvata 103 vrste, što čini 11,97% ukupne flore ovog područja. Osim nje, visokom zastupljenošću se ističu i familije Fabaceae (11,28%), Poaceae (7,91%), Lamiaceae (5,47%), i Caryophyllaceae (5,00%), a zatim slede, Rosaceae (4,88%), Brassicaceae (3,84%), Ranunculaceae (3,60%) i Apiaceae (3,26%).

Analizom taksonomske strukture rodova se još preciznije mogu odrediti florogenetski uticaji koji su najizraženiji na prostorima planine Seličevice. Ubedljivo najzastupljeniji je rod Trifolium sa 38 vrsta. Daleko za njim zaostaju rodovi Vicia, Ranunculus i Veronica sa po 16 vrsta, Lathyrus sa 12 vrsta, Carex sa 11 vrsta i Campanula, Silene, Potentilla i Galium sa po 10 vrsta. Najzastupljeniji balkanski rod Hieracium, uključujući i rod Pilosella, koji je izdvojen iz njega, je predstavljen sa 8 vrsta.

Na osnovu florističkog spiska koji je prikazan u ovom radu, budući istraživači flore Seličevice mogu da urade fitogeografsku i ekološku analizu flore Seličevice. Fitogeografskom analizom bi trebalo utvrditi florogenetgske uticaje koji su se odrazili na formiranje flore planine Seličevice, dok bi ekološkom analizom bila utvrđena zastupljenost pojedinih životnih formi po Raunkieru.

LITERATURA

Bedalov, M., 1975: Cytotaxonomical and phytogeographical investigation of the species Arum italicum Mill. in Jugoslavia. Acta Botanica Croatica, 34: 143-150.

Braun-Blanquet, J., 1923: L'origine et developpement des flores dans le Massif Central de France. Zurich-Paris.

Braun-Blanquet, J., 1964: Pflanzensoziologie. Wien-New York.

28

Aleksandra Ilić Analiza flore planine Seličevice kod Niša

Butorac, B., 1999: Helichrysum arenarium (L.) Moench. subsp. arenarium. U: Stevanović, V. (ed.): Crvena knjiga flore Srbije, 1. Ministarstvo za životnu sredinu, Biološki fakultet Univ. u Beogradu i Zavod za zaštitu prirode R Srbije. 294-296.

Ćušterevska, R., 2017: Armerio rumelicae-Potentillion Micevski 1978 in South-Central Balkan with emphasis on Galičica Mountain vegetation. Biologica Nyssana, 8 (1): 61-72.

Krstić, J., 2010: Ekološka i fitogeografska analiza flore planine Seličevice kod Niša. Diplomski rad. Prirodno-matematički fakultet, Univerzitet u Nišu.

Niketić, M., 1999: Nonea palens Petrović. U: Stevanović, V. (ed.): Crvena knjiga flore Srbije, 1. Ministarstvo za životnu sredinu, Biološki fakultet Univ. u Beogradu i Zavod za zaštitu prirode R Srbije. 304-306.

Niketić, M., Stavanović, V., 1999: Genista nissana Petrović. U: Stevanović, V. (ed.): Crvena knjiga flore Srbije, 1. Ministarstvo za životnu sredinu, Biološki fakultet Univ. u Beogradu i Zavod za zaštitu prirode R Srbije. 118-120.

Niketić, M., Tomović, G., 2008: Survey of some rare and endangered plants in Serbia with new chorological data. Bulletin of the Natural History Museum, 1: 113-148.

Petković, K. (ed.), 1975: Geologija Srbije II1: Stratigrafija; prekambrijum i paleozoik. Zavod za geologiju i paleontologiju rudarsko geološkog fakulteta. Univerzitet u Beogradu.

Petrović, S., 1882: Flora okoline Niša. Kraljevsko-srpska državna štamparija. Beograd. 950 s.

Petrović, S., 1885: Dodatak flori okoline Niša. Kraljevsko-srpska državna štamparija. Beograd. 281 s.

Ranđelović, N., 1974: Flora i vegetacija Sedličevice. Magistarski rad. Prirodoslovno- matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu. 64 str.

Ranđelović, N., 1975: Rod Vallerianela Mill. u flori jugoistočne Srbije. Zbornik radova Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Prištini, Biologija-Hemija, 3: 89-94.

Ranđelović, N., 1975a: Novi podaci o nalazištu biljnih vrsta u SR Srbiji. Zbornik radova Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Prištini, Biologija-Hemija, 3: 95- 99.

Randjelović, N., 1977: Rasprostranjenje biljnih vrsta u jugoistočnoj Srbiji, II. Glasnik Prirodnjačkog muzeja u Beogradu, B, 32: 81-86.

Randjelović, N., 1977a: Vegetacija brdskih pašnjaka Seličevice/Vegjetacioni i kullosave kodrinore te Seliqevices. Biotehnika, Priština, 5: 77– 92.

Ranđelović, N., 1979: Rasprostranjenje biljnih vrsta u Jugoistočnoj Srbiji, III. Glasnik prirodnjačkog muzeja u Beogradu, B, 34: 127- 130.

Ranđelović, N., 1979-1980: Šumska vegetacija planine Seličevice. Zbornik radova Prirodno- matematičkog fakulteta Univerziteta u Prištini, Biologija-Hemija, 6: 123-136.

29

Aleksandra Ilić Analiza flore planine Seličevice kod Niša

Ranđelović, N., Hill, D.A., Ranđelović, V., 1990: The genus Crocus L. in Serbia. SANU. Beograd.

Ranđelović, N., Jovanović, V., Stamenković, V., Ružić, M., 1982: Nova nalazišta biljaka u jugoistočnoj Srbiji. Leskovački zbornik, 22: 381-384.

Ranđelović, N., Ranđelović, V., 1984: Sistematska i horološka istraživanja roda Crocus L. (šafran, kaćunka) u jugoistočnoj Srbiji. Leskovački zbornik, 24: 393-395.

Ranđelović, V., Zlatković, B., 1994: Vegetacija sveze Calthion Tx. 1936 u jugoistočnoj Srbiji. Ekologija, 28 (1-2)-29 (1-2): 19-31.

Stevanović, B., 1995: Praktični značaj očuvanja diverziteta biljnog sveta Jugoslavije. In: Stevanović, V., Vasić, V. (eds.): Biodiverzitet Jugoslavije sa pregledom vrsta od međunarodnog značaja. Biološki fakultet i Ekolibri, Beograd.

Stevanović, V., 1992: Floristička podela teritorije Srbije sa pregledom viših horiona i odgovarajućih flornih elemenata. In Sarić, M. (ed.): Flora Srbije, I. (Drugo izdanje). SANU. Beograd. 49-70.

Stevanović, V., 1992a: Klasifikacija životnih formi flore Srbije. In Sarić, M. (ed.): Flora Srbije, I. (Drugo izdanje). SANU. Beograd. 37-49.

Stevanović, V. (ed.), 1999: Crvena knjiga flore Srbije, 1. Ministarstvo za životnu sredinu, Biološki fakultet Univ. u Beogradu i Zavod za zaštitu prirode R Srbije.

Stevanović, V., Jovanović, S., Lakušić, D., Niketić, M., 1995: Diverzitet vaskularne flore Jugoslavije sa pregledom vrsta od međunarodnog značaja. In: Stevanović, V., Vasić, V. (eds.): Biodiverzitet Jugoslavije sa pregledom vrsta od međunarodnog značaja. Biološki fakultet i Ekolibri, Beograd.

Stevanović, V., Vasić, V. (eds.), 1995: Biodiverzitet Jugoslavije sa pregledom vrsta od međunarodnog značaja. Biološki fakultet i Ekolibri, Beograd.

Tutin, T.G., V.H. Heywood, N.A. Burges, D.M. Moore, D.H. Valentine, S.M. Walters & D.A. Webb, (eds.) (1964-1980): Flora Europaea, I-V. Cambridge University Press. London.

Велчев, В. (ед.) (1989): Флора на НР България, ИX. Издателство на БАН. София.

Vujević, P., 1929: Seličevica. U: Stanojević, S. (ed.): Narodna enciklopedija srpsko-hrvatsko- slovenačka, IV, S-Ž. Bibliografski zavod D.D. Zagreb.

Zlatković, B., Ranđelović, V., 1991: Nove vrste za floru Seličevice. Zbornik radova Tehnološkog fakulteta u Leskovcu, 7 : 59- 63.

Zlatković, B., Ranđelović, V., Ranđelović, N., 1993: Građa za floru jugoistočne Srbije. Zbornik radova 3. Simpozijuma o flori jugoistočne Srbije i susednih područja, Pirot, 95-110.

30

Прилог 4/1 ПРИРОДНО-МАТЕМАТИЧКИ ФАКУЛТЕТ НИШ

КЉУЧНА ДОКУМЕНТАЦИЈСКА ИНФОРМАЦИЈА

Редни број, РБР: Идентификациони број, ИБР: Тип документације, ТД: Монографска Тип записа, ТЗ: текстуални / графички Врста рада, ВР: Мастер рад Аутор, АУ: Александра Илић Ментор, МН: Владимир Ранђеловић Наслов рада, НР: Анализа флоре планине Селичевице код Ниша Језик публикације, ЈП: Српски Језик извода, ЈИ: Енглески Земља публиковања, ЗП: Србија Уже географско подручје, УГП: Србија Година, ГО: 2017. Издавач, ИЗ: ауторски репринт Место и адреса, МА: Ниш, Вишеградска 33. Физички опис рада, Поглавља: 4; Страна: 30; Табела: 5; Слика: 8; Графика: 2 ФО:(поглавља/страна/ цитата/табела/слика/графика/прилога)

Научна област, НО: Биологија Научна дисциплина, НД: Ботаника Предметна одредница/Кључне речи, ПО: флора, таксономска анализа УДК 581.526(285.3)(497.11) Чува се, ЧУ: БиблиотекаПМФ, Универзитет у Нишу Важна напомена, ВН: Извод, ИЗ: Kao rezultat dvogodišnjeg istraživanja flore planine Seličevica, utvrđena su 872 biljna taksona (vrsta i podvrsta) iz 393 rodova i 89 porodica. Najbrojnija porodica istraženog područja je, najbrojnija porodica Holarktičkog carstva, porodica Asteraceae. Na istraživanom području zabeležene su 103 vrste i 53 roda iz ove familije, što predstavlja 11,97% ukupne flore. Pored familije Asteraceae, najzastupljenije porodice po broju vrsta su još Fabaceae (11,28%), Poaceae (7,91%), Lamiaceae (5,47%) i Cariophillaceae (5,00%). Istraživanje taksonomskog spektra pokazalo je da je rod Trifolium najbrojniji sa 38 vrsta, a slede Vicia, Ranunculus i Veronica (13 vrsta). Датумодбране, ДО: Чланови комисије, Председник: КО: Члан: Члан, Ментор:

Прилог 4/2 ПРИРОДНО-МАТЕМАТИЧКИ ФАКУЛТЕТ НИШ

КЉУЧНА ДОКУМЕНТАЦИЈСКА ИНФОРМАЦИЈА

Accession number, ANO: Identification number, INO: Document type, DT: Monograph Type of record, TR: Textual/graphic Contents code, CC: Master thesis Author, AU: Aleksandra Ilić Mentor, MN: Vladimir Ranđelović Title, TI: Analysis of the flora of Seličevica mountain near Niš Language of text, LT: Serbian Language of abstract, LA: English Country of publication, CP: Serbia Locality of publication, LP: Serbia Publication year, PY: 2017. Publisher, PB: author’s reprint Publication place, PP: Niš, Višegradska 33. Physical description, PD: Chapters: 4; Pages: 30; Tables: 5; Pictures: 8; Graphics: 2 (chapters/pages/ref./tables/pictures/graphs/ appendixes) Scientific field, SF: Biology Scientific discipline, SD: Botany Subject/Key words, S/KW: Flora, Taxonomical analysis, Seličevica UC 581.526(285.3)(497.11) Holding data, HD: Library Note, N: Abstract, AB: As a result of the two-year investigation of the Seličevica Mt. flora, 872 plant taxa (species and subspecies) belonging to 393 genera and 89 families were recorded. The most abundant family of the investigated area is, the most abundant family of the Holarctic kingdom, Asteraceae. At the investigated area, 103 species from 53 genera were recorded, which represents 11.97% of the total flora. Beside the Asteraceae family, the most numerous families considering the number of the species were Fabaceae (11,28%), Poaceae (7,91%), Lamiaceae (5,47%) and Caryophyllaceae (5,00%). Investigation of the taxonomical spectrum showed that Trifolium genera is the most abundant with 38 species, followed by Vicia, Ranunculus and Veronica, each with 13 species. Accepted by the Scientific Board on, ASB: Defended on, DE: Defended Board, DB: President: Member: Member, Mentor: