31. Svibnja - Blagdan Majke Božje Od Kamenitih Vrata – Zaštitnice Grada Zagreba ISSN 1330-2140 ISSN

MJESEČNA REVIJA HRVATSKE MATICE ISELJENIKA BROJ/NO. 5 MONTHLY MAGAZINE OF THE CROATIAN HERITAGE FOUNDATION SVIBANJ / MAY 2010.

31. svibnja - Blagdan Majke Božje od Kamenitih vrata – zaštitnice grada Zagreba ISSN 1330-2140 ISSN

Promocija knjige Dnevnik iz tuđine Razgovor s istaknutom HMI Split: Turneja Splićana u australske Hrvatice Vande Boras Podravac etnologinjom Zoricom Vitez Čile s humanitarnim ciljem

_Matica 05_2010.indd 1 5/13/10 12:48:53 PM Mjesečna revija HRVATSKE MATICE ISELJENIKA / Monthly magazine of the Posjetite stranice web portala Croatian Heritage Foundation Hrvatske matice iseljenika! Godište / Volume LX Broj / No. 5/2010 Nakladnik / Publisher Web stranice Hrvatska matica iseljenika / Croatian Heritage Foundation HMI čitaju se Za nakladnika / For Publisher Katarina Fuček diljem

Glavni urednik / Chief Editor svijeta, Hrvoje Salopek dostupne su na Uredništvo / Editorial Staff Željka Lešić, Vesna Kukavica tri jezika

Tajnica / Secretary (hrvatski, Snježana Radoš engleski, Dizajn i priprema / Layout & Design Krunoslav Vilček španjolski) Tisak / Print: i bilježe Kerschoffset, Zagreb stalan porast posjećenosti.

HRVATSKA MATICA ISELJENIKA Trg Stjepana Radića 3, pp 241 10002 Zagreb, Hrvatska / Croatia Telefon: +385 (0)1 6115-116 Telefax: +385 (0)1 6110-933 www.matis.hr

Budite korak ispred ostalih i predstavite se hrvatskim iseljeničkim zajednicama, uglednim poslovnim Hrvatima u svijetu i njihovim partnerima. Oglašavajte na web portalu Hrvatske matice iseljenika!

Internet marketing HMI osmislio je nekoliko načina oglašavanja: ■ BANERI ■ SPONZORIRANI ČLANAK ■ SPONZORIRANE RUBRIKE Naslovnica: Procesija na blagdan Majke Božje od Odjel za marketing i promociju HMI - Ivana Rora Kamenitih vrata u Zagrebu tel. (+385 1) 61 15 116 ■ fax. (+385 1) 61 11 522 (autor: Zvonimir Kranjčec) mob. 099 61 15 116 ■ E-mail: [email protected]

_Matica 05_2010.indd 2 5/11/10 3:19:24 PM SADRŽAJ

4 Promocija knjige Vande Boras Podravac OSIJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA 7 Petnaesta obljetnica akcije ‘Bljesak’ 49 8 Proslavljena 40. obljetnica HKM Sindelfingen 12 HMI Split: Turneja Čile 2010. 15 HMI: Posjet kanadskog izaslanstva 16 Obljetnica Tamburaškog Zbora “Sv. Juraj” u Cokeburgu 19 Susret predsjednika Josipovića s bačkim Hrvatima 20 HMI Dubrovnik: Predstavljene knjige fra Zlatka Špehara 36 Razgovor s istaknutom etnologinjom Zoricom 22 Skup o ruralnom turizmu Vitez 23 HMI Pula: Istarski domaći proizvodi 39 Izaslanstvo hrvatskih vojnih veterana posjetilo 24 Sto godina organizacije Cresana u New Yorku Melbourne 26 HMI tribina s Dragom i Goranom Šaravanjom, 40 Pejo Kljaić, hrvatski slikar iz Švicarske povratnicima iz Australije 42 Zagreb – Dubrava: Prva smotra janjevačke riječi 28 Istaknutog gradišćanskohrvatski svećenik Štefan 44 Monografija o Dobroti – slavnom bokeljskom Dumović naselju 30 Knjiga Stjepana Šešelja: Približene daljine Duhovne 47 Bugarska: Posjet Hrvatima u Sofiji Hrvatske 50 U povodu smrti Marijana Petrovića 32 Hrvatska škola pri Hrvatskome kulturnom centru 56 Najava ovogodišnjeg matičinog TASK FORCE-a u Chicagu 59 Berlin: koncert “Blistava noć klasike” 34 Zagreb - Blagdan Majke Božje od Kamenitih vrata 65 Hokej: Kanadski Hrvati ostaju igrati u Zagrebu KOLUMNE Legende o 11 48 52 58 rodijaku Globalna Hrvatska Hrvatske županije Povijesne obljetnice Govorimo hrvatski 54 Ćipi (Vesna Kukavica) (Zvonko Ranogajec) (Željko Holjevac) (Sanja Vulić) (Petar Miloš) Cijenjeni čitatelji, želimo vas izvijestiti da ćemo ovog ljeta, zbog potrebnih mjera štednje, uz uobičajeni dvobroj kolovoz/rujan tiskati i dodatni dvobroj lipanj/srpanj koji će izaći sredinom srpnja. Zahvaljujemo na razumijevanju. Uredništvo

HRVATSKA MATICA ISELJENIKA Trg Stjepana Radića 3, pp 241 Naručite i vi svoju MATICU jer 10002 Zagreb, Hrvatska / Croatia Telefon: +385 (0)1 6115-116 MATICA je most hrvatskoga zajedništva Telefax: +385 (0)1 6110-933 Želite li primati MATICU kao dar koji će stizati na Vašu kućnu adresu? Jedino što trebate učiniti jest poslati nam popunjenu E-mail: [email protected] Web: www.matis.hr narudžbenicu i uplatiti na naš račun odgovarajući novčani iznos koji pokriva troškove slanja. MATICA će potom svaki mjesec stizati u Vaš dom. Naručite, čitajte i preporučite MATICU Vašoj rodbini i prijateljima, kako biste aktivno sudjelovali u ostvarivanju GODIŠNJA PRETPLATA / ANNUAL SUBSCRIPTION MATIČINE misije: biti čvrsti most između Hrvatske i Hrvata diljem svijeta. (zračnom poštom / airmail) SAD / USA 60 USD, Kanada / Canada 65 CAD, Australija / Australia 80 AUD, Ime i prezime / Name and surname Novi Zeland / New Zealand 60 USD, Južna Afrika / South Africa 60 USD, Južna Amerika / South America 60 USD Adresa / Address (običnom poštom / regular mail) Europa / Europe 25 EUR, Hrvatska / Croatia 100 kn Grad / City DEVIZNI RAČUN BROJ / FOREIGN CURRENCY ACCOUNT: Država / State Pošt. broj / Zip Code Acc. No. 702000-VAL-9100000-132344-273 IBAN HRO6 2340 0091 5102 96717 SWIFT CODE: PBZGHR2X Tel. Fax. Privredna banka Zagreb, Račkog 6 ŽIRO RAČUN ZA UPLATU U KUNAMA / E-mail DOMESTIC CURRENCY ACCOUNT IN KUNA: Acc. No. 2390001-1100021305 Datum / Date Hrvatska poštanska banka

_Matica 05_2010.indd 3 5/13/10 12:51:57 PM HMI: PROMOCIJA KNJIGE DNEVNIK IZ TUĐINE AUSTRALSKE HRVATICE VANDE BORAS PODRAVAC Svjedočansto hrvatske emigrantkinje 20. stoljeća

Knjiga je autentično svjedočanstvo hrvatske emigrantkinje 20. stoljeća, Senjanke Boras Podravac. To je priča o nadi i vjeri u bolje sutra i prilagodbi životu u novim sredinama od Argentine do Australije, tj. od Buenos Airesa do Canberre

Napisala: Srebrenka Šeravić Autorica Vanda Boras Snimio: Hrvoje Salopek Podravac

rvatsko iseljeništvo iz Australije dalo je iznimno vrijedan doprinos stvaranju suvremene Re- publike Hrvatske. Česti- Htam autorici Vandi Boras Podravac iz Canberre što nas je obdarila vrijednim publicističkim djelom, koje će povjesni- čarima naše suvremene nacionalne povijesti biti koristan izvor informacija o hrvatskoj političkoj emigraciji i njezinu konstruktivnom načinu sudjelovanja u svim značajnim političkim procesima koje je dosljedno proveo utemeljitelj hrvatske države dr. Franjo Tuđman, gorljivi zagovornik jedinstva iseljene i domovinske Hrvatske. Tim se riječima predsjednik Hrvatskoga sabora, gospodin Luka Bebić, obratio mnogobrojnoj publici na svečanoj promociji knjige Dnevnik iz Za svoj rad tuđine australske Hrvatice Vande Bo- autorica je primila visoko odlikovanje ras Podravac. The Medal of the Publicističko djelo s podnaslovom Order of Australia Stradanja hrvatskog naroda u XX. sto- ljeću gledana kroz prizmu jedne hrvatske obitelji sastoji se od 11 tematskih cjeli- na koje prate životne etape hrabre maj- nje hrvatskoga iseljeništva u ostvarenju Među ljubiteljima Vandina publike četvero djece. sna o neovisnosti Hrvatske 90-ih, prvi cističkoga djela bili su uglednici Mini- posjet oslobođenoj domovini nakon 38 starstva kulture i Ministarstva vanjskih 38 GODINA U PROGONSTVU godina progonstva tek su neke teme za- poslova RH. Promociju se pratile i pred- Knjiga koju danas predstavljamo auten- bilježene u Dnevniku iz tuđine ove vri- stavnice Veleposlanstva Australije u Re- tično je svjedočanstvo hrvatske emigran- jedne žene. Za svoj rad autorica je pri- publici Hrvatskoj, prije svega konzulica tkinje 20. stoljeća, Senjanke Boras Po- mila visoko odlikovanje The Medal of Natalie Roche i prva tajnica Dijana Pa- dravac. To je priča o nadi i vjeri u bolje the Order of Australia (OAM), koje do- dezanin, kao i članovi Hrvatsko-austral- sutra i prilagodbi životu u novim sredi- djeljuje kraljica Elizabeta II. Uz Vandu, skoga društva prijateljstva te mnogobroj- nama od Argentine do Australije, tj. od odlikovanje su dobili sljedeći Hrvati: dr. ni povratnici iz Australije. Buenos Airesa do Canberre. Konstantin Bosnić, dr. Tomislav Gavra- U svojim domovima 80% australsko- Rastanak s najmilijima 1954., život nić, Frank Hesman, Nedjeljko Marunčić, ga stanovništva govori engleskim, a onda u progonstvu, roditeljstvo daleko od za- Vinko Romanik, Ljerka Drapač, Micha- slijede jezici etničkih zajednica. Po broju vičaja, borba za etnička prava Hrvata u el Furjanić i Milan Karamarko, istaknu- aktivnih govornika na 11. mjestu nalazi domicilnima multietničkim društvima la je među ostalim ravnateljica HMI-ja se hrvatski jezik kojim govori 0,4% au- svijeta 60-ih i 70-ih godina, sudjelova- Katarina Fuček. stralskog stanovništva ili 69.851 osoba 4 MATICA svibanj/may 2010.

_Matica 05_2010.indd 4 5/13/10 12:51:58 PM od 105.747 australska građanina hrvat- Visoki gost Ravnateljica Luka Bebić, HMI-a skoga podrijetla koje navodi posljednji predsjednik pozdravlja popis stanovništva. U odnosu na šezde- Hrvatskog nazočne sete i sedamdesete godine prethodnog sabora stoljeća, kada je Hrvatima u Australiji ondašnji ministar useljeništva Ian Mc- Phee 15. listopada 1980. odobrio pravo na upotrebu materinskog jezika na svim razinama, broj učenika i govornika hrvatskoga jezika u Australiji se smanjuje, no naši ljudi u svojim obiteljima njeguju hrvatski jezik, poput Vande koja se sa VAŽNA ULOGA CRKVE Boras Podravac te istaknula kako se naj- svojim sunarodnjacima izborila za mate- Crkva je među Hrvatima Australije odi- više ponose velebnim zdanjem Velepo- rinski jezik u zemlji u kojoj se govori na grala posebno važnu ulogu u očuvanju slanstva RH u Canberri koji su izgradili 206 jezika. U ovoj knjizi je pismo koje o vjerskog, ali i nacionalnog identiteta, hr- složnim radom i svojim vlastitim sred- tome svjedoči, rekao je povjesničar i knji- vatskog jezika i hrvatskoga kulturnog na- stvima australski Hrvati, a Veleposlan- ževnik mr. Đuro Vidmarović, autor zani- slijeđa. Australija je prva zemlja na svije- stvo je otvorio prvi hrvatski predsjednik mljivog pogovora Vandinoj knjizi. tu koja je priznala hrvatski kao poseban dr. Franjo Tuđman. jezik – prije 30 godina. Prigodni glazbeni program izveo je REZULTATI SLOŽNOGA RADA Godine 1975. državna postaja SBS kvartet Zbora Ivana pl. Zajca, koji vodi HRVATA U AUSTRALIJI počela je emitirati programe na hrvat- dirigent i profesor Zlatan Sindičić. Hrvatska zajednica u Australiji bur- skome jeziku. Australski Hrvati već su Posebno je bio dirljiv trenutak kada nih sedamdesetih godina postizala je 70-ih godina prošlog stoljeća organi- je glavni urednik časopisa “Matica” Hr- vrhunske uspjehe u aﬁrmaciji etnič- zirali nastavu hrvatskog jezika, koja je voje Salopek uručio cvijeće Vandi Boras kih prava zahvaljujući liberalnoj vladi danas uglavnom integrirana u redoviti Podravac u znak zahvalnosti za sve što je Malcolma Frasera (1978.), koja je pri- školski sustav, a Ministarstvo znanosti, učinila za hrvatsku zajednicu u Australi- hvatila više od 50 preporuka pravni- obrazovanja i športa RH podupire na- ji i za sve one lijepe trenutke suradnje s ka Franka Galballyja za što pravedniji stavu udžbenicima, zaključila je Vanda Hrvatskom maticom iseljenika. ■ status useljenika. Iz te pravne demo- kratske osnove multietničkog društva, O knjizi su govorili Đuro Vidmarović, Vanda Boras znane kao Gallbaly Report, izrasli su Podravac, Katarina Fuček 1980-ih izvrsni rezultati složnoga rada i Vesna Kukavica svih Hrvata u Australiji, rekla je ured- nica knjige Vesna Kukavica. Treba znati da je tijekom hrvatskoga proljeća i nakon njegova sloma, u razdoblju od 1960. do 1973., u Australiju došlo najviše doseljenika, a među kojima je bio više od 150.000 Hrvata. Najviše Hrvata na au- stralskom kontinentu živi u velikim gradovima: Sydneyu, Melbourneu, Perthu, Adelaideu, Canberri, Brisbaneu i Hobar- tu, te u područjima koja gravitiraju tim gradovima. Hrvati Australije pretežno su i australski državljani i imaju ista prava i obveze kao i svi ostali Australci. Na području Australije aktivno djeluje nekoliko desetaka hrvatskih klubova i društava. Većina ih se nalazi u prostorijama hrvatske zajednice koja ih je uglavnom sama izgradila. Najpoznatiji klubovi nalaze se u Sydneyu, Melbour- Brojna publika popratila je neu, Perthu i Canberri. Postoji i neko- zanimljivu promociju liko domova umirovljenika, a sagradile su ih i organizirale hrvatske zajednice A Diary from Abroad u većim središtima, poput onog u Ca- ENG Australian Croatian Vanda Boras Podravac’s book was promoted recently at the CHF. This authentic testimony of a 20th century Croatian emigrant woman is a nberri o kojemu piše autorica u ovome tale of hope and faith in a better tomorrow and of adapting to life in a new milieu, from Argen- Dnevniku. tina to Australia. 5 MATICA svibanj/may 2010.

_Matica 05_2010.indd 5 5/11/10 3:19:27 PM VIJESTI HR

završiti pregovore i nastaviti se iz sve snage boriti protiv ko- Prvi pozitivni rupcije, rekla je premijerka Jadranka Kosor na Danu poduzet- gospodarski pokazatelji nika čija tema je bila Kriza i društveno odgovorno poslovanje. Premijerka je poručila da ima pravo pozivati na optimizam jer se samo zajedno, s vjerom u sebe i vlastite sposobno- sti mogu rješavati problemi. Pozvala je i sve parlamentarne stranke na postizanje suglasja i konsenzusa oko ključnih stvari od nacionalnog interesa, bez obzira na parlamentarne izbore 2011. i istaknula da će ona i njezini ministri ustrajati na provedbi Programa gospodarskog oporavka. “Vrijeme u kojem živimo traži konkretne odluke, puno manje priča, a više stvarnog rada i rezultata, traži odgovornost, suradnju, zajedništvo i solidarnost svih. Potrebne su dubo- ke i korjenite promjene, mijenjanje navika i odnosa, posebno prema radu i preuzimanju vlastite odgovornosti. Ja sam sa svojim ministrima preuzela odgovornost i spremna sam uistinu provesti bolne i vrlo često nepopularne mjere kako bi se hrvatsko gospodarstvo vratilo na put održivog rasta, a hrvatskim građanima osigurao zadovoljavajući životni standard”, rekla je Kosor. ZAGREB - Broj nezaposlenih iznosio je 30. travnja 308.675, da- Premijerka je istaknula i da je za program poticanja malog kle smanjen je za 9.983 djelatnika ili za 3,1 posto. Zaposleno i srednjeg poduzetništva u 2010. osigurano oko 326 mili- je 16.958 osoba i to je povećanje od 38,7 posto više nego u juna kuna, a govoreći o Programu gospodarskog oporavka ožujku. Uvoz i dalje pada, a izvoz nam je živnuo za oko tri po- ponovila je da joj je iznimno važna potpora i razumijevanje sto. To su pokazatelji koji govore u prilog tvrdnji da ako bude- koje je dobila od svih od kojih je to i očekivala: od MMF-a, mo ustrajali, ako se ne budemo predavali, ako budemo imali Svjetske banke, HNB-a, savjetnika predsjednika Republike snage, vizije i mudrosti, pameti i znanja možemo riješiti krizu, za gospodarstvo i GSV-a. (Vjesnik)

PROGRAM GOSPODARSKOG OPORAVKA ZA IZABRAN ZA IZLAZAK IZ GOSPODARSKE KRIZE POMOĆNIKA Ukidanje kriznog poreza od četiri posto na dohotke više od GLAVNOG 6.000 kuna od 1. studenoga, ukidanje svih poreznih olakši- TAJNIKA UNa ca u sustavu poreza na dohodak, osim poreznih poticaja za ZAGREB - Ministar istraživanje i razvoj, postupno smanjenje udjela prihoda i pravosuđa Ivan Ši- rashoda opće države u BDP-u za tri postotna boda do 2020., monović izabran je smanjenje broja zaposlenih u državnoj upravi i javnim podu- za pomoćnika glav- zećima za oko pet posto, prodaja udjela države u trgovačkim nog tajnika Ujedi- društvima manjih od 25 posto, rebalans državnog proračuna njenih naroda Ban do kraja godine, smanjenje ili uklanjanje neporeznih dava- Ki-moona za ljud- nja neki su od glavnih elemenata Programa gospodarskog ska prava, a na nje- oporavka koji je premijerka Jadranka Kosor predstavila jav- govo mjesto dolazi nosti nakon što su ga podr- Dražen Bošnjaković, žali koalicijski partneri. Pre- sadašnji državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa. “Vjerujem mijerka je izvijestila da su na da ćemo se uspjeti dogovoriti, a to ovisi o glavnom tajniku programu daleko od očiju UN-a, da ministar Šimonović ostane do otvaranja 23. po- javnosti radili njezini gos- glavlja”, rekla je premijerka Jadranka Kosor, koja smatra da podarski savjetnici uz su- se Šimonovićevim imenovanjem otvara nova mogućnost radnju s resornim ministri- za Hrvatsku i njezinu suradnju s UN-om. “To je prije svega ma. Dio predloženih mjera veliko priznanje za ministra Šimonovića osobno, ali mislim provest će se do kraja goda je to priznanje i za Vladu i Hrvatsku u cjelini jer odabir dine, dio mjera je srednjo- našeg ministra za tako odgovornu dužnost u UN-u vezanu ročnoga karaktera i rok nji- uza zaštitu ljudskih prava dokazuje da je Hrvatska postigla hove provedbe je do ulaska visoke standarde u zaštiti i promicanju ljudskih prava. Po- Hrvatske u Europsku uniju, a nosna sam što je Ivan Šimonović ministar u Vladi Republi- dugoročne bi se mjere pro- ke Hrvatske”, istaknula je Kosor. vele do 2020.

6 MATICA svibanj/may 2010.

_Matica 05_2010.indd 6 5/11/10 3:19:29 PM 15. OBLJETNICA HRVATSKE VOJNOREDARSTVENE AKCIJE BLJESAK Munjevita uvertira za potpuno oslobađanje zemlje

Bljesak je bio neka vrsta generalne probe za Oluju, ključnu oslobodilačku akciju u Domovinskom ratu kojom je za samo četiri dana u kolovozu 1995. zauvijek eliminirana srpska okupatorska paradržava

i 3. svibnja, kad su stradali mnogi civi- silu koja je sposobna sama osloboditi i li. Zbog napada zabranjenim sustavima ostala okupirana područja. Također, na- “orkan” po civilnim ciljevima, Martić je čin na koji je pripremljena i provedena kasnije u Haagu osuđen na višegodiš- ta akcija pokazao je visoku profesional- nju kaznu zatvora kao ratni zločinac. nost hrvatskih snaga što su, unatoč ne- Munjevitom pobjedom u Bljesku, koja kim drukčijim pokušajima, na kraju moje iznenadila mnoge u međunarodnoj rali priznati i promatrači UN-a te strani zajednici, Hrvatska je pokazala da ima diplomati tijekom obilaska oslobođenih dobro uvježbanu i opremljenu oružanu područja. ■

Tekst: Uredništvo

rije petnaest godina, 1. svibnja 1995. hrvatske vojno-redarstvene snage poduzele su akciju Bljesak kojom su u samo 31 sat oslobodile 500 četvor- Pnih kilometara dotad okupiranog po- dručja zapadne Slavonije. Operacija je počela u zoru, u 5.30 sati, a završena je već idućeg dana u popodnevnim satima ula- skom hrvatskih snaga u dotadašnje sredi- šte srpskih okupatorskih snaga, Okučane. Svečano obilježena 15. godišnjica Bljeska Oko sedam tisuća hrvatskih vojnika i po- OKUČANI - U nazočnosti najviših državnih dužnosnika, u subotu je u Okuča- licajaca tako je za samo dan i pol uspjelo nima svečano proslavljena 15. godišnjica vojno-redarstvene operacije Bljesak, potpuno poraziti 18. korpus vojske tzv. oslobođenja područja zapadne Slavonije od srpske okupacije i suzbijanja tero- srpske krajine. U Bljesku su poginula 42 rizma u tom dijelu Hrvatske. Predsjednik Republike Ivo Josipović, predsjednik pripadnika hrvatskih snaga, 162 su ra- Hrvatskog sabora Luka Bebić, premijerka Jadranka Kosor te ostala izaslanstva njena, a tijekom akcije srušen je i zra- položila su vijence i zapalila svijeće kraj središnjeg križa u Spomen-parku hrvat- koplov Rudolfa Perešina, pilota koji je skim vitezovima, a središnja proslava održana je na stadionu Nogometnog klu- u vrijeme početka velikosrpske agresije ba Psunj gdje su se postrojili pripadnici Oružanih snaga, MUP-a i udruga drago- na Hrvatsku svojim MIG-om 21 prebje- voljaca, nakon čega su uslijedili padobranski skokovi petnaest pripadnika Bojne gao u Austriju iz bivše JNA, čime je dao za specijalna djelovanja. Visoki uzvanici posjetili su i taktičko-tehnički zbor i in- veliki poticaj hrvatskim braniteljima. formativne štandove MORH-a, gdje je bila izložena borbena i neborbena tehnika kojom se koriste Oružane snage, dok je vojni ordinarij Juraj Jezerinac u župnoj Gubici srpskih okupatorskih snaga pro- crkvi svetog Vida služio misu zadušnicu za sve branitelje i civilne žrtve poginu- cjenjuju se na 350 do 400 mrtvih te oko le u Domovinskom ratu. tisuću ranjenih. U znak odmazde zbog vojnog poraza, čelnik srpskih pobunje- ENG Fifteen years ago, on May 1st, 1995, Croatian Army and police forces launched Operation nika Mile Martić osobno je zapovjedio Flash, liberating 500 square kilometres of occupied territories in the Western Slavonia region raketiranje Zagreba, Siska i Karlovca, 2. in just 31 hours. 7 MATICA svibanj/may 2010.

_Matica 05_2010.indd 7 5/11/10 3:19:30 PM NJEMAČKA: PROSLAVLJENA 40. OBLJETNICA HRVATSKE KATOLIČKE MISIJE SINDELFINGEN Godine nade i strpljenja, truda i muke u tuđini

U misiji od početka djeluju franjevci Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja iz Splita. Dosad su je vodili fra Kruno Vukušić, fra Rafo Begić, fra Milan Lapić, fra Josip Zrnčić, fra Tomislav Duka, fra Ante Bilić, fra Božo Ančić, a danas zajednicu vodi fra Marinko Vukman

Misno slavlje predvodio je požeški biskup mons. Škvorčević

Okupljeni vjernici za misnog slavlja od kojih su mladi obučeni u narodne nošnje

Napisao i snimio: Adolf Polegubić stenciji stalnih đakona Ivana Jeleča i Lo- molimo jedni druge i svi zajedno Gos- vre Pavlića. podina da nam oprosti.” Također je do- rvatska katolička misi- dao: “Kad se nastanismo u ovome gradu ja (zajednica) Sindelfin- HRVATSKA CRKVA U GRADU Mercedesa i okolici, željeli smo samo jed- gen proslavila je 17. i 18. MERCEDESA no: da se što prije vratimo rodu i domu. travnja 40. obljetnicu po- Misnom slavlju nazočio je i generalni Godine prođoše, a mi smo još uvijek stojanja pod geslom “40 konzul Generalnog konzulata RH u Stu- ovdje. Prošlo je četrdeset godina nade godinaH vjerni Bogu, Crkvi i domovini”. ttgartu Ante Cicvarić i konzulica Mirja- i strpljenja, truda i muke u tuđini koja Svečano misno slavlje tim je povo- na Božić. Okupljene je na početku po- nas ponekad ne razumije. Zbog toga je dom u nedjelju 18. travnja predvodio pozdravio o. Vukman koji je rekao: “Srcem misija djelić zavičaja, toplina ognjišta i žeški biskup mons. Antun Škvočević u punim radosti i molitvom okupili smo draga nam riječ domovinska.” zajedništvu s mons. Rudolfom Hagma- se ove nedjelje na euharistijsko slavlje nnom u ime biskupije Rottenburg-Stutt- na proslavu 40 godina naše nazočnosti “JESMO LI OSTVARILI ONO ŠTO gart, voditeljem zajednice fra Marinkom u dekanatu Böblingenu, gradu Sindel- SMO ŽELJELI?” Vukmanom, gvardijanom franjevačkog fingenu i u ovoj mjesnoj crkvi. U ovom Pozdravnu riječ i čestitku u ime biskupa samostana sv. Gabrijela u Münchenu fra trenutku dvije riječi ispunjavaju mi srce i mons. Gebharda Fürsta uputio je mons. Antom Buljanom Vukom, bivšim vodi- um: Hvala i oprosti! Hvala Bogu na nje- Hagmann koji je istaknuo kako je Kristo- teljem misije fra Božom Ančićem, kan- govu daru. Uz njegovu pomoć i zagovor va Crkva jedna, ali s različitim glasovima, celarom Požeške biskupije vlč. Ivicom presvete Bogorodice koju ovdje častimo dijalektima, jezicima i različitim kultu- Žuljevićem, voditeljem Hrvatske kato- pod imenom Gospa Velikoga hrvatskog rama u kojoj nema stranaca, već su svi ličke zajednice Stuttgart centar fra Ne- zavjeta mogla je misija Sindelfingen slu- sestre i braća okupljeni zajedno. diljkom Brečićem, župnicima na nje- žiti hrvatskim vjernicima i svim ljudima Mons. Škvorčević je u uvodnoj riječi mačkim župama vlč. Slavkom Majićem dobre volje. Ako zbog ljudske slabosti to izrazio radost što može biti u zajedništvu, i vlč. Damjanom Bednarekom te u asi- nije vjerno činila, ovo je trenutak kad molitvi, radosti i zahvaljivanju za 40 go- 8 MATICA svibanj/may 2010.

_Matica 05_2010.indd 8 5/11/10 3:19:30 PM dina misije u Sindelfingenu te je uputio Hrvatska katolička misija Sindelfin- Staro središte Sindelfingena čestitku voditelju misije, bivšim voditelji- gen osnovana je 1970. godine. U ma, redovnicama, pastoralnom osoblju, misiji od početka djeluju franjevci kao i cijelom puku Božjemu. Franjevačke provincije Presvetoga “Kad se Hrvati nađu pred Bogom Otkupitelja iz Splita. Dosad su je vo- pa mu otvore sva svoja hrvatska srca, dili fra Kruno Vukušić, fra Rafo Begić, sve svoje duhovne prozore i vrata, to je fra Milan Lapić, fra Josip Zrnčić, fra To- najljepši događaj. Mi smo materijalno mislav Duka, fra Ante Bilić, fra Božo uspjeli u Njemačkoj onoliko koliko je Ančić, a danas zajednicu vodi fra Ma- potrebno za pristojan život, a i u Hrvat- rinko Vukman. U misiji su djelovale i časne sestre Klanjateljice Krvi Kristo- skoj smo nastojali nešto napraviti. Me- ve: s. Ancila Vukoja, s. Anđelka Šteko, đutim, kad podvučemo crtu, pitamo se s. Mara Matijević, s. Marija Pranjić, s. jesmo li ostvarili ono što smo željeli. Marija Marković, s. Emanuela Škari- Nijedan sustav koji mi ljudi organizira- ca, s. Rozarija Ćurić, a danas djeluju s. mo ne odgovara onome za čime čezne- Bogoljuba Jurić i s. Bernardeta Tomić. mo. Ako se u međuvremenu dogodilo Kao pastoralne suradnice djelovale da je čovjek izgubio to dragocjeno što su Marija Bilek i Ivanka Čugura, kao su mu usadili majka i otac u domovin- i pastoralni suradnik Radomir Mike- skoj sirotinji, onda smo osjetili da smo tek te socijalni radnik Anto Batarilo. izgubili nešto najvažnije i najbolje. Sto- Od 1970. do danas u misiji je kršteno ga je 40. obljetnica misije veliki izazov 1.604 djece, sklopljeno je 330 brako- da vjernici sami pokušaju reći što hoće va, od 1.074 djece 940 je primilo sa- od ljudskih mogućnosti i svoga rada, a krament prve pričesti, a 1.029 mladih sakrament potvrde. što od Boga”, rekao je mons. Škvorčević u propovijedi. Mladi u narodnim nošnjama u da- vatsku pastvu u Njemačkoj fra Josipa Matije Gupca iz Sindelfingena pod vod- rovima su prinijeli grumen hrvatske ze- Bebića dr. Adolf Polegubić koji je pro- stvom Tune Bošnjakovića, dječji i mješo- mlje, spomen-knjigu o misiji, dres hrvat- čitao prigodnu delegatovu povelju, vlč. viti zbor zajednice pod vodstvom s. Ber- ske reprezentacije, krunicu, kruh i vino. Majić, generalni konzul Cicvarić te biv- nardete Tomić i uz pratnju Ane-Marije Na kraju misnog slavlja čestitku je uputio ši voditelj misije o. Ančić. Lasić, veliki ženski zbor zajednice, mala o. Buljan Vuk koji je zahvalio vjernicima Duhovno-kulturni program zapo- i srednja folklorna skupina zajednice te na stvaranju misije i svekolikoj pomoći čeo je hrvatskom i njemačkom himnom velika folklorna skupina zajednice pod svome narodu. Sve je u ime pastoralnih u izvedbi misijskog zbora mladih “Sal- vodstvom Ivice Šepovića. vijeća Sindelfingenea, Herrenberga, Le- ve angeli”. U bogatom programu nastu- U zabavnom programu nastupio je onberga i Böblingena pozdravila Zori- pili su Jelena, Mate i Magdalena Puljiz, Jasmin Stavros i VIS “Naranča”. Program ca Heidecker. zbor mladih “Salve angeli”, tamburaši je vodila Zorica Heidecker. ■ Misno slavlje uveličali su mješoviti zbor zajednice pod vodstvom s. Bernar- dete Tomić te zbor mladih “Salve angeli”. Nakon misnog slavlja svi su pozvani u prostorije zajednice na zakusku. Priku- pljeno je 5.000 eura za potrebe Caritasa Požeške biskupije i 1.000 eura za opera- tivni zahvat potreban jednoj djevojčici iz domovine.

DUHOVNO-KULTURNA I ZABAVNA VEČER Večer ranije, 17. travnja, u Stadthalleu u Sindelﬁngenu održana je duhovno- kulturna i zabavna večer. Okupljenima je čestitao 40. obljetnicu misije grado- Gradonačelniku Sindelfingena dr. Vöhringeru fra Marinko je načelnik grada Sindelﬁngena dr. Bernd darovao ček od 1000 eura za humanitarne djelatnosti grada Vöhringer kojemu je fra Marinko uručio ček od 1.000 eura za humanitarne djelatnosti grada. Čestitke su uputili i mons. ENG The Croatian Catholic Mission (community) of Sindelfingen near Stuttgart, on the 17th Škvorčević, dekan dekanata Böblingen and 18th of April celebrated its 40th anniversary under the motto “40 years faithful to God, the Karl Kaufmann, u ime delegata za hr- Church and the Homeland.” 9 MATICA svibanj/may 2010.

_Matica 05_2010.indd 9 5/11/10 3:19:31 PM ISELJENIČKE VIJESTI

SUSRET MINISTRANATA U WIESBADENU NJEMAČKA - Susret ministranata hrvatskih katoličkih misija Rajnsko-majnske HUMANITARNI RUČAK U regije održan je na blagdan sv. Josipa Radnika, u subotu 1. svibnja, u Hrvat- CHICAGU skoj katoličkoj misiji (HKM) Wiesbaden pod geslom: “Evo me! Zvao si me!” Sve- SAD - Društvo “Hrvatska žena”, grana čano misno slavlje u crkvi sv. Kilijana u Wiesbadenu tim je povodom predvodio br. 1 Chicago organiziralo je ‘Humani- voditelj HKM Wiesbaden dr. fra Ante Bilokapić uz sudjelovanje nekoliko hrvat- tarni ručak’ čiji je prihod namijenjen skih svećenika iz regije. Oko 150 ministranata iz Wiesbadena, Frankfurta, Main- Klinici za dječje bolesti Sveučilišne kli- za, Rüsselsheima, Darmstadta, Offenbacha na Majni i Giessena došli su u prat- ničke bolnice Mostar za nabavku endo- nji svojih svećenika, pastoralnih suradnica i suradnika te roditelja. Na misnom skopskog aparata, koji je ovoj bolnici slavlju bio je i konzul gerant Generalnog konzulata RH u Frankfurtu Damir Sa- prijeko potreban. Kako je riječ o apa- bljak. (Adolf Polegubić) ratu u vrijednosti od 100.000 dolara, članice Društva vrlo su hrabro i ambi- ciozno krenule u prikupljanje sredstava tako da je tijekom ove akcije, diljem SAD-a, prikupljeno već više od 60.000 dolara. Ovoj humanitarnoj priredbi nazočilo je više od 400 gostiju, a program je vodila članica Društva Ma- rija Dugandžić-Pašić. Goste je pozdravila predsjednica “Hrvatske žene”, Ne- venka Jurković, te konzul gerant GK RH Chicago Rene Pea.

HRVATICE U MELBOURNEU PRIKUPILE VRIJEDNU HUMANITARNU POMOĆ AUSTRALIJA - U Generalnom konzula- URUČENE NAGRADE “ZLATNI CVIT 2010.” tu RH u Melbourneu održan je prijam NJEMAČKA - U Grosskrotzenburgu kraj Frankfurta na svečanoj završnici natjeca- za organizatorice dvaju velikih humani- nja Slobodne Dalmacije dodijeljene su nagrade u pet kategorija prema glasovima tarnih projekata u hrvatskoj iseljeničkoj čitatelja. U kategoriji hrvatskih katoličkih misija, “Zlatni cvit 2010.” godine otišao zajednici u Melbourneu. Članice dru- je u ruke voditelja Misije Blaženog Alojzija Stepinca i sv. Martina u Stuttgartu, fra goga i trećega naraštaja hrvatskih ise- Nediljka Brečića. “Zlatni cvit” za internetsku stranicu godine pripao je švicarsko- ljenika u Australiji, Sanja Franjić, Jasna hrvatskom portalu Croatia.ch. Prema glasovima čitatelja, “Zlatni cvit” u katego- Pavlović, Sandra Topčić, Slavica Zovak i riji športskih klubova ove godine pripao je KK Zrinski iz Waiblingena. Među nomi- Ann-Marie Franjić, 13. ožujka organizi- niranim restoranima za najpopularniji je izabran “Lubin” u Beču. Za poduzetnika rale su iznimno uspješan bal u Hrvat- godine čitatelji su izabrali Antu Čurčića iz Münchena. Na kraju, kao iznenađe- skom klubu u Footscrayu, u svrhu pri- nje večeri, predan je ove godi- kupljanja sredstava za pomoć dječjoj ne još jedan, šesti “Zlatni cvit”! bolnici u Melbourneu u istraživanju li- Uručen je osobi godine prema jeka za djecu koja boluju od leukemi- izboru organizatora “Zlatnoga je. Konačni prihod, od ulaznica i dona- cvita”. Za takvu osobu u iselje- cija nazočnih, bio je 77.000 AUD. Za te ništvu, čiji rad i dostignuće je uspješne i hvalevrijedne humanitarne na poseban način obilježilo akcije generalni konzul RH u Melbo- godinu, organizator je izabrao urneu, mr. sc. Antun Babić, uručio je poznatog znanstvenika, profe- svakoj članici Organizacijskog odbora sora biokemije u Frankfurtu, posebnu Zahvalnicu Generalnog kon- istraživača u području liječe- zulata Republike Hrvatske. nja raka, dr. Ivana Đikića. 10 MATICA svibanj/may 2010.

_Matica 05_2010.indd 10 5/11/10 3:19:32 PM GLOBALNA HRVATSKA Dometi kreativne industrije

Dizajner Davor Bruketa i nje- posto zaposlenih u svim kreativnim područjima zajedno. Nije govi suradnici primili su više jednostavno procijeniti koliko teži kreativna industrija u Li- jepoj Našoj, u kojoj je kulturno naslijeđe važan dio nacional- od 300 domaćih i međuna- nog identiteta? Kultura i domišljatost središnji su čimbenici rodnih nagrada među koji- za osobni razvoj, socijalnu koheziju i ekonomski rast na eu- ma su Clio, Cresta, ADC New ropskim prostorima. Među temeljnim ciljevima su promicanje kulturne različitosti i međukulturalnog dijaloga, promicanje York, London International kulture kao katalizatora stvaralaštva u sklopu Lisabonske stra- Awards i mnoge druge - koje tegije. Koliko na tom planu mi Hrvati činimo, koliko o tome ih svrstavaju u red perjanica znamo, a koliko ne želimo znati o našoj europskoj kulturnoj Piše: Vesna Kukavica sutrašnjici!? Želimo li u našim udrugama kulturnih entuzi- naše kreativne industrije jasta i obiteljima u iseljeništvu u jezičnu mapu uz engleski, španjolski, njemački, mađarski ili koji drugi jezik – upisati i agrebački dizajner Davor Bruketa iz reklamne hrvatski!? Ta pitanja danas idu u red onih koja su zaokuplja- agencije Bruketa&Žinić ovih je dana odlučivao u la naše pretke još u doba europskoga proljeća naroda, a naj- žiriju njujorškoga Art Directors Cluba o najboljim hrabriji su se tada drznuli javno progovoriti na narodnome komunikacijskim programima iz čitavog svijeta. jeziku poput poliglota Ivana Kukuljevića Sakcinskog, koji je Članovi žirija ADC-a najveći su stručnjaci s po- to učinio u Hrvatskom saboru 2. svibnja 1843. Od toga doba Zdručja oglašavanja, dizajna i digitalnih komunikacija. Među do danas promijenilo se štošta, uključujući i shvaćanje kul- zvijezdama kreativne industrije Bruketa se izvrsno snalazi, baš turnog identiteta koje se okreće od antropoloških odrednica poput svoga prethodnika, ilustratora i dizajnera Mirka Ilića poput kulturnog naslijeđa i etničke pripadnosti, prema globa- koji je karijeru započeo u Zagrebu krajem sedamdesetih kao liziranom identitetu. Lokalne posebnosti sve se više uspore- autor Startovih naslovnica, a odselivši se u New York 1986. na- đuju i usklađuju s globalnim vrijednostima. Uz to, društva se stavio je nizati uspjehe kao umjetnički direktor u uglednim sve više neposrednom komunikacijom izvlače iz svojih čvr- američkim tjednicima i dnevnicima poput Timea i New York stih nacionalnih identiteta. Timesa. U svijet kreativne industrije Bruketa je zakoračio s Prema procjenama Instituta za međunarodne odnose do- prijateljem Nikolom Žinićem, pokrenuvši partnersku rekla- prinos kreativne industrije u RH mogao bi iznositi oko dva mnu agenciju Bruketa&Žinić 1995. godine. Zatim su, u surad- posto vrijednosti BDP-a. Ocrtavanje dometa kreativne eko- nji s Anjom Bauer Minkarom i Moeom Minkarom, utemeljili nomije u nas nije lak posao zbog zastarjele statistike vezane i prvu hrvatsku branding agenciju Brandoctor, dok su s Tinom uz kulturnu potrošnju. Državu i dalje ne zanima idu li njezi- Kadoićem krenuli razvijati digitalnu agenciju Brlog.biz. Danas ni građani u slobodno vrijeme na koncert Prljavog kazališta, je u tim agencijama zaposleno pedesetak stručnjaka za ogla- plaćaju li članarinu za rekreaciju ili, pak, čitaju li knjige Mire šavanje iz Hrvatske i svijeta. Ti naši najuspješniji poduzetnici Gavrana. Svi koji strahuju da će Hrvatska u procesu pristu- u kreativnoj ekonomiji predstavnici su novog sloja u Hrvat- panja EU izgubiti nacionalni identitet trebali bi, umjesto pra- skoj - to su mladi i obrazovani stručnjaci koji savršeno vlada- ćenja istupa predstavnica B.a.b.a., obratiti pozornost na proi- ju digitalnim tehnologijama, izvrsno zarađuju i puno putuju. zvode kulturne industrije. Taj je prodor u kulturu mekan, ali Do sada su primili više od 300 domaćih i međunarodnih na- nepovratan. Proces je, dakako, dvosmjeran - u svijetu jedno- grada među kojima su Clio, Cresta, ADC New York, EPICA, stavno može postati popularan neki proizvod hrvatske kul- Young Guns, New York Festivals, London International Awar- ture, ali i balkanska folk glazba, ovisno o diktatu tržišta! Udio ds i mnoge druge. kulturne potrošnje u osobnim rashodima Hrvata je oko 6,5 Prema ovome izdvojenom primjeru može se reći da su do- posto, što je više nego u regionalnom susjedstvu, dok je u ra- meti hrvatske kreativne industrije zasad vezani uz hrabre vi- zvijenim zemljama EU-a prosjek visokih deset posto. Među- sokoobrazovane pojedince, iako je na globalnome planu riječ tim, ni u EU nisu zadovoljni odnosom prema kreativnim in- o rastućem sektoru kreativne ekonomije koji bi i u nas mo- dustrijama. Vodeći stručnjak iz tog područja Andy C. Pratt, gao snažnije bujati. profesor u London School of Economics, kaže da i EU na kre- Voditeljica projekta Kreativne i industrije znanja u tranzi- ativnu industriju još gleda kao na nešto u razvitku, eksperi- cijskim zemljama iz Instituta za međunarodne odnose Nada mentalno, unatoč činjenici da su je mnoge zemlje u tom po- Švob-Đokić objašnjava kako je, od brojke koliku ﬁnancijsku dručju već pretekle. ■ korist kultura donosi državi, lakše procijeniti koliko je zaposlenih u kreativnim industrijama. Procjenjuje se da je prošle godine u tom sektoru bilo oko devet posto od ukupnog broja ENG The achievements of Croatia’s creative industry are for the mo- ment associated with bold and highly educated individuals like our zaposlenih. Očekivano, broj zaposlenih najviše raste u raču- award-winning designer Davor Bruketa, although globally it is a grow- nalnim industrijama koje su lani zapošljavale gotovo pedeset ing creative economy. 11 MATICA svibanj/may 2010.

_Matica 05_2010.indd 11 5/11/10 3:19:32 PM HMI SPLIT: TURNEJA ČILE 2010. Gostovanje Splićana s humanitarnim ciljem

Na glazbeno-izložbenoj turneji od 23. ožujka do 8. travnja nastupila je splitska klapa “More-Split”, a prikazana je izložba fotografija Splita i Dalmacije s prijelaza iz 19. u 20. stoljeće, autora Gorana Borčića

Santiago-članovi Hrvatskog društva “ Domovina”

Napisala: Branka Bezić Filipović izložba proda odmah je prihvatila hr- do tamo trebalo prijeći oko 13.000 ki- vatska zajednica. lometara u 32 sata putovanja. epublika Čile je prva zemlja Već dolaskom u zračnu luku glav- Južne Amerike koja je pri- noga grada Santiaga bilo je očito da U NAJJUŽNIJEM GRADU SVIJETA znala Hrvatsku i u njoj živi smo se našli na mjestu nesreće jer su U najjužnijem gradu na svijetu (isklju- dvjestotinjak tisuća hrvat- se putnici kretali pod šatorima. Iako u čujemo naselja), dočekao nas je Rudi Mi- skih iseljenika. Ove godi- neprimjerenim uvjetima, sve je odlično jač, počasni konzul Republike Hrvatske, Rne Čile slavi 200 godina neovisnosti i funkcioniralo, pa smo shvatili da smo stari prijatelj i suradnik. Prvi sastanak u na poziv čileanskih Hrvata, splitska po- u državi koja je dobro uređena. Kasnije gradu, gdje potomaka Hrvata ima oko družnica HMI-ja organizirala je glazbe- smo čuli od Čileanaca da su čak i ko- tridesetak posto, bio je u školi “Republika no-izložbenu turneju od 23. ožujka do rupciju skoro do kraja iskorijenili. Da Hrvatska”. Klapa “More-Split” je dalma- 8. travnja. Na turneji je nastupila split- bi nam, kako je rekao, bio pri ruci, do- tinskom pjesmom pozdravila učenike i ska klapa “More-Split”, a prikazana je čekao nas je barba Tonči - Antun Do- profesore, a oni su uzvratili s nekoliko izložba fotograﬁja Splita i Dalmacije s mić Bezić jer je zračna luka pod šato- hrvatskih riječi koje su naučili od pre- prijelaza iz 19. u 20. stoljeće, autora Go- rom neuobičajena situacija. Red letenja davača, a koji tu dolaze u organizaci- rana Borčića. Tri tjedna prije našeg pola- je bio napisan rukom na ploči, ali sve ji Ministarstva znanosti, obrazovanja i ska, Čile je pogodio katastrofalan potres je teklo bez zastoja. Naše prvo odre- športa RH. pa smo želeći pomoći žrtvama, odlučili dište bio je Punta Arenas. Oni koji su Veliki optimizam među Hrvatima u promijeniti karakter turneje. Prijedlog tamo stigli prvi put, imali su dojam da ovome gradu postoji zbog činjenice da da koncerti budu humanitarni i da se su došli na kraj svijeta jer je iz Splita sve vodeće političke funkcije obnašaju 12 MATICA svibanj/may 2010.

_Matica 05_2010.indd 12 5/11/10 3:19:33 PM Vilicic otkupila je jedan pano izložbe i to onaj na kome je slika Bola na Braču, odakle potječe njezina obitelj. Organizirano je i primanje u Hrvat- skom klubu, te razgovor s predsjednicom Margaritom Mihovilovic Peric, ujedno i glavnom urednicom “Malih novina”. Vi- djeli smo regatu jedrenjaka u povodu 200. obljetnice neovisnosti Čilea, a naša klapa je nastupila i na koncertu morna- ričkih orkestara.

U OGNJENOJ ZEMLJI Slijedio je odlazak u Ognjenu zemlju, u Porvenir. U Hrvatskom klubu okupili su se njihovi članovi na čelu s predsjednicom Patriciom Beroš, te dvjema najsta- rijim gospođama rođenim u Hrvatskoj Iquique-Konzul Klub Croata - zid od – Palminom Hromic i Nedom Cesljar, Damir Tomka i Hrvoj Ostojić bračkog kamena kojoj su tu bile i kći i unuka. Koncert je završio zajedničkom pjesmom. naši ljudi. Intendantica, koja je zadužena Nakon povratka u Punta Arenas, dru- godišnjim suradnicima i prijateljima, a za četiri pokrajine, zove se Liliana Kusa- žili smo se s Hrvatima, a na dva dana smo iduće poslijepodne smo proveli u posjetu novic, za pokrajinu Magallanes zaduže- otišli i u Torres del Paine te na putu prošli obitelji Denegri-Moreno. Pjevalo se i na na je županica Gloria Vilicic, a gradona- kroz Puerto Natales, glavni grad pokraji- španjolskom i hrvatskom jeziku, ali i na čelnik je Vladimiro Mimica. Njemu smo ne Ultima Esperanza. Tamo smo posjeti- ruskom, za ljubav gospodinu Poltanovu, nosili pismo Željka Keruma, gradonačel- li trgovinu obitelj Pivčević, čiji najstariji Rusu rođenom i odgojenom u Zagrebu, nika Splita, koji ga je pozvao na surad- član ima oko 90 godina i još radi. koji je u duši Hrvat. nju i na feštu svetog Duje, 7. svibnja. Svi Nakon tjedna provedenog na jugu Zatim smo otišli u Antofagastu, još su bili zahvalni na ideji da svojim kon- Čilea, krenuli smo na sjever, prvo u San- jedan grad prijatelj našeg Splita, među certima pomognemo stradalima u po- tiago. Tamo su nas dočekali mladi pred- prijatelje i suradnike od kojih neke po- tresu, a isto tako i da prodamo izložbe- sjednik društva “Domovina” Esteban Ma- znamo još iz osamdesetih godina, kada ne eksponate. rinković i Michelle Josseau, koju znamo su bili u Splitu. Došli su kao članovi fol- Prvi humanitarni koncert održan je još od boravka u Punta Arenasu 2004. klorne skupina “Daleki akordi”, koja se u dvorani “Sokola”, koji za dvije godi- godine, a kasnije i kao polaznicu tečaja u međuvremenu ugasila, ali još pam- ne slavi 100 godina postojanja. Koncert hrvatskog jezika u Splitu. Sada studira timo njihov posjet Braču. Dočekali su je organizirala Osnovna škola “Miguel u Santiagu, a u “Domovini” pleše u fol- nas predsjednik “Sokola” Tonči Vrsalo- Servantes” i ravnateljica Maria Ange- klornoj skupini. Našli smo se u konobi, vić, jedan od rijetkih rođenih u Hrvat- lica Mimica, gradonačelnikova sestra. gdje je nastupila klapa “More-Split”, za- skoj i Pedro Marinov, počasni konzul Sve se odigralo pod motom “Svi se voli- jedno s članovima “Domovine” i klapom RH. Posjetili smo Hrvatski klub, Auto- mo na istom jeziku”, pred punom dvo- “Baština”, koju s uspjehom vodi Tatjana klub, a klapa je prvo nastupila u lijepoj ranom i gradskim čelnicima. Županica Arzic. Bilo je lijepo susresti se s dugo- dvorani “Casina Enjoy”. Prihod od ulaznica bio je namijenjen žrtvama potre- Club Croata, Porvenir sa. Idućeg dana smo se družili u “Soko- lu”, prodali nekoliko panoa s izložbe te se sastali s gradonačelnicom Marcelom Hernando Perez, kojoj smo predali pismo gradonačelnika Keruma. Uz klapu “More-Split” pjevala je grupa “Sokol” čiji je član i počasni konzul Marinov. Došli su nas vidjeti Vjera Zlatar, Antonio Zla- tar, Jasna Mimica, Pablo Rossi, Alejan- dro Peric te je bilo puno Dalmatinaca kao kod kuće.

IQUIQUE Na kraju puta posjetili smo Iquique, grad s dugom poviješću i tradicijom, koji je smje- 13 MATICA svibanj/may 2010.

_Matica 05_2010.indd 13 5/11/10 3:19:35 PM je spomenik s popisom svih hrvatskih prezimena u pokrajini Tarapaci. Iako je folklorna skupina Hrvatskog doma od- lično otplesala plesove sa sjevera Hrvat- ske, pjesma klape “More-Split” povezala je još jače dvije daleke obale. Hrvati u Iquiqueu imaju još jedan trg, koji također nosi hrvatsko ime, a imaju i obećanje gradonačelnice da će ulica uz trg uskoro nositi hrvatsko ime. Zahva- ljujući susretljivosti domaćina, Hrvoja Ostojića, posjetili smo salitrere u pustinji, gdje smo vidjeli kako su živjeli naši sunarodnjaci nakon dolaska u Čile pri- Punta Arenas- je stotinjak godina. Klapa je zapjevala Klapa ‘’More-Split’’ u žalosnoj atmosferi kazališta salitrere, i gradonačelnik kao na sprovodu, a u spomen svih onih Vladimiro Mimica koji su se mučili u pustinji kako bi svojim radom osigurali egzistenciju. Pri- šten još sjevernije uz granicu s Peruom. Iquiquea. Ruke njihovih sinova nastav- je povratka imali smo sastanak u Zoni Središte grada podsjetilo me na razgled- ljaju pridonositi sadašnjosti i budućno- Franca, trgovačkom ponosu grada, gdje nice koje je moj pradjed primio u Splitu sti naše Tarapace.” vape za hrvatskim proizvodima. od gospodina Kovačića 1904. godine. Na Vratili smo se u Split zadovoljni jer jednoj je bila trgovina “Botica”, a na dru- HRVATSKI DOPRINOSI smo dali doprinos žrtvama potresa u ze- goj gradsko kazalište, koje je još uvijek U svom govoru prilikom otvorenja Hrvoj mlji s kojom smo povezani našim iselje- na istome mjestu. Nasuprot kazališta je Ostojić se osvrnuo na doprinos Hrvata u nicima, a dogovorili smo i nove progra- zgrada Hrvatskog doma, na čijem čelu su izgradnji grada i na značaj trga koji već me za iduću godinu. dva Hrvata - Ivo Fistonić i Hrvoj Ostojić. sto godina nosi isto ime. On je simbol Slijede dogovori u Splitu s vrhom U zgradu je s ljubavlju ugrađeno sve što radišnosti, časti i ponosa hrvatskog nagrada i županije kako bismo ostvarili predstavlja Hrvatsku. Na prozorima su roda. Zbog toga je Ostojić pozvao svo- još bolju suradnju s našim sunarodnja- ugravirani hrvatski gradovi, u dvorani na je sugrađane da nastave čuvati naslijeđe cima u Čileu. ■ katu su tanjuri s grbovima hrvatskih gra- koje su im preci ostavili. Na sredini trga dova, a kavana nosi ime Splita. Sa samog ulaza vidi se zidna slika, rad umjetnika Marinkovića, podrijetlom iz Komiže. Tu su bili izloženi panoi s izložbe Gorana Borčića, koji su prodani na kraju turneje, uz pjesmu klape “More-Split”, kojoj se pridružila folklorna skupina Hr- vatskog doma. Večer prije upriličeno je otvorenje renoviranog trga “Plaza Sla- va”, koji je otvoren prvi put u povodu 100. obljetnice neovisnosti Čilea, a sada u povodu 200. obljetnice. Otvorenju je nazočio župan Felipe Rojas, gradonačel- nica Myrta Dubost, a u ime Veleposlan- stva RH došao je konzul Damir Tomka iz Santiaga. Također je stigao i Ruben Marinković, predsjednik Estadio Cro- ata, iz Santiaga. Prije otvorenja Hrvoj Ostojić mi je pokazao ploču od brač- kog kamena, koju smo poslali iz Puči- šća preko Zadra prije nekoliko godina Sokol, Antofagasta jer je ova velika proslava pripremana od tada. Tekst me podsjetio na te dane kada ENG This year Chile celebrated the 200th year of its independence. At the invitation of Chile- smo smišljali kako poslati ploču. Na njoj an Croatians the Split branch office of the CHF organised a music and exhibit tour from March 23rd to April 8th. The More-Split klapa band out of Split appeared on the tour with an exhibi- piše: “Kamen kao što je ovaj obrađiva- tion of photos featuring Split and the Dalmatia region at the turn of the 19th and 20th centu- le su ruke Hrvata kako bi izgradile luku ries by Goran Borčić. 14 MATICA svibanj/may 2010.

_Matica 05_2010.indd 14 5/13/10 12:52:42 PM KANADSKOHRVATSKI ODNOSI NIKAD BOLJI Kanadska ministrica Lynne Yelich posjetila HMI

Jedan od novih projekata HMI-ja posebno je zainteresirao goste iz Kanade. Riječ je o učenju hrvatskog jezika uz pomoć Interneta. Čak je ministrica Yelich izrazila interes da se na taj način uključi u učenje jezika svojih predaka

Zajednička fotografija visokog kanadskog izaslanstva i domaćina iz HMI projekata HMI-ja posebno je zainteresirao goste iz Kanade. Riječ je o učenju hrvatskog jezika uz pomoć Interneta. Čak je ministrica Yelich izrazila interes da se na taj način uključi u učenje jezika svojih predaka. Yelich je spomenula i Svjetske igre mladih koje će se ovog ljeta održati u Zadru, te najavila svoj dolazak. Sasta- nak je završen uz obostranu želju za što boljom suradnjom, a na dobrobit velike hrvatske zajednice u Kanadi. Kanadsko izaslanstvo koje je posjetilo HMI dio je većega državnoga izaslanstva koje predvodi kanadski premijer Step- hen Harper koji boravi u dvodnevnome službenom posjetu Hrvatskoj, u sklopu svoje prve europske turneje u ovoj go- Tekst: Uredništvo Snimila: Snježana Radoš U ime domaćina na sastanku su na- dini. Harper, prvi kanadski premijer koji zočili Katarina Fuček, ravnateljica HMI- posjećuje Hrvatsku, u Zagrebu će se sa- rvatsku maticu iselje- ja, Srebrenka Šeravić, voditeljica Odje- stati s premijerkom Jadrankom Kosor i nika posjetilo je 7. svib- la za kulturu HMI-ja i Hrvoje Salopek, predsjednikom Ivom Josipovićem. Prvi nja kanadsko izaslanstvo glavni urednik Matice. U svome uvod- službeni posjet kanadskog premijera Hr- predvođeno kanadskom nom obraćanju Katarina Fuček je izrazila vatskoj svjedoči o velikom napretku u ra- Hrvaticom Lynne Yeli- veliko zadovoljstvo što je tako ugledna zvoju bilateralnih odnosa dviju zemalja Hch, ministricom za gospodarsku razno- kanadska delegacija posjetila HMI. Rav- koji su godinama bili zaleđeni, a prema likost Zapadne Kanade. Predstavljajući nateljica je ukratko informirala goste o riječima Harperova glasnogovornika Di- hrvatsku stranu, na sastanku je nazočila ustanovi kojoj je na čelu. Jedan od novih mitrija Soudasa sada su izvrsni. ■ Vesela Mrđen Korać, veleposlanica RH u Kanadi. Ostali članovi izaslanstva bili su: Jeﬀ Watson, zastupnik u parlamentu za izbornu jedinicu Essex, također Kanađanin hrvatskih korijena, Edwin L. Loughlin, veleposlanik Kanade u Re- publici Hrvatskoj, Lisa Hutniak, Ured ministrice Yelich, viša posebna pomoć- nica za informiranje, mons. Ivan Vukšić, glavni koordinator Hrvatskih katoličkih misija u Kanadi, Biserka Butković, predsjednica Hrvatsko-kanadskoga ženskog Kanadsko izaslanstvo predvođeno kanadskom Hrvaticom Lynne Yelich, ministricom za društva “Katarina Zrinski”, Ivan Zdunić, gospodarsku raznolikost Zapadne Kanade u posjeti Hrvatskoj matici iseljenika predsjednik fondacije “Zdunić”, George Kovačić, predstavnik poduzeća “Crosco” Kanada i Zvonimir Ančić, predsjednik ENG The Croatian Heritage Foundation was visited May 7th by a Canadian delegation led by Ca- nadian Croatian Lynne Yelich MP, Minister of State for Western Economic Diversification. CHF di- Kanadsko-hrvatskoga folklornog save- rector Katarina Fuček received the delegation. Their discussion focused on improving coopera- za za Zapadnu Kanadu. tion to the benefit of the large Croatian community in Canada. 15 MATICA svibanj/may 2010.

_Matica 05_2010.indd 15 5/11/10 3:19:38 PM SAD: PROSLAVLJENO JURJEVO I 60. OBLJETNICA TAMBURAŠKOG ZBORA “SV. JURAJ” U COKEBURGU, PA Veliki tamburaški zbor iz maloga rudarskog mjesta

Jedan od prvih učitelja Kolo skupine “Sv. Juraj” bio je današnji predsjednik Hrvatske bratske zajednice u Americi Bernard M. Luketich. On i danas svira brač u Odraslom zboru i motivirajuće djeluje na sve mlađe članove zbora

Predsjednik HBZ-a Bernard Luketich Orkestrom ravna glazbena direktorica okružen svojim Jurjašima Bernadette Luketich-Sikaras

Napisao i snimio: Franjo Bertović utjeha i nadomjestak za rodni kraj koji obljetnice Omladinskog zbora “Sveti Ju- su ostavili u podnožju Velike Kapele i raj” ima svoje razloge i svrhu. rvatska zajednica u ma- staroga grada Modruša. Svoga zaštitni- Međutim, Kolo skupina “St. Geor- lome rudarskome mjestu ka sv. Jurja, iz sela Zagorja Ogulinskog, ge” proširuje sekcije rada i 1955. postaje Cokeburgu, koje se nala- nosili su u mislima i molitvama, pa ga službeno St. George Junior Tamburitzans. zi južno od Pittsburgha u već 1907. godine ‘službeno’ obznanjuju Tijekom svoga 60-godišnjeg djelovanja državi Pennsylvaniji, tra- osnivanjem potpornog Društva “Sveti ostvarila je vrlo zapažene rezultate na Hdicionalno proslavlja vrlo svečano blag- Juraj” - odsjek 354 HBZ. području kulture i društvenih okuplja- dan sv. Jurja ili “Jurjevu”, kako ga zovu nja. Školu kola i tamburice polazilo je tamošnji Hrvati koji su potomci dose- BOGATA POVIJEST ZBORA na stotine djece različite dobi, ne samo ljenika iz ogulinskog i karlovačkog kra- Sveti Juraj postao je zaštitnik i drugih or- iz Cokeburga već i drugih udaljenijih ja. Mali Cokeburg je poznat među ame- ganizacija u Cokeburgu koje se tijekom mjesta i gradova. St. George i Cokeburg ričkim Hrvatima i po svome najvećem vremena pojavljuju i djeluju pod okri- postali su središte hrvatskoga društve- sinu – Bernardu Luketichu, predsjedniku ljem odsjeka 354. Naime, kupnjom zgra- nog i kulturnog rada u Americi. Danas Hrvatske bratske zajednice (HBZ). Tije- de za Hrvatski dom 1950. godine stvori- s ponosom “sveti i veseli Juraši” ističu kom tradicionalne i ovogodišnje prosla- la se mogućnost da pod svojim krovom mnoga talentirana i popularna imena ve Jurjeve, 24. i 25. travnja, proslavljena osnuju i druge udruge. Tako odsjek naj- današnjice koja su niknula baš ovdje u je i 60. obljetnica postojanja i rada slav- prije udomljuje polaznike tečajeva hrvat- Cokeburgu, kao Marlene Luketich-Ko- noga tamburaškog zbora St. George Ju- skog jezika, a zatim, 14. svibnja iste godi- chis, Jerry Grcevich, Bernadette Luke- nior Tamburitzans odsjeka 354 Hrvatske ne, osniva i “Kolo Tamburitza Group St. tich-Sikaras, Daniel Kochis, Bob Sesti- bratske zajednice, iz Cokeburga. George”. Kasnije niču i ove organizacije lli, Derek Hohn, Angelo Sestilli i mnogi U Cokeburg doselili su se mnogi Hr- koje i danas uspješno djeluju: “St. George drugi koji se pojavljuju na pozornicama vati početkom 20. st. koji su svoje obitelji Basketball”, “St. George Bowling Leauge”, mnogih festivala ili nastupaju u raznim i budućnost stvarali na tim brežuljkastim “St. George Softball-Slow Pitch Program” glazbenim sastavima. prostranstvima jugozapadne Pennsylva- i “St. George Adult Tamburitza Ensem- Zanimljivo je da uz St. George Jr. Tam- nije. Ne prezajući od teškog rada u rud- ble”. I Dom nosi ime “Croatian Home St. buritzans radi roditeljska skupina koja se nicima, usporedno su stvarali i razvija- George”. Odabir tradicionalne proslave brine o organizacijskoj strukturi ansam- li društvene organizacije koje su im bile Jurjeve, ove godine, za obilježavanje 60. bla i drugim poslovima, posebno oko or- 16 MATICA svibanj/may 2010.

_Matica 05_2010.indd 16 5/11/10 3:19:40 PM ganizacije raznih kulturnih priredbi, pu- Mladi Jurjaši u narodnim nošnjama ogulinskog kraja tovanja, promidžbe, godišnjih koncerata, studentskih stipendija i završnih diplo- ma. U članstvo ansambla dolaze djeca već od dvije-tri godine starosti i ostaju do 19. godine kad na svečani način prime završnu diplomu. Tako možemo s pravom ustvrditi da je ovo doista i ško- la tamburice, pjesme i folklora u Coke- burgu. Motivira i činjenica da ovako veliki ansambl nema poslovne pokrovitelje, već sve troškove škole, izrade narodnih nošnji, glazbenih instrumenata, putovanja i nastupe ﬁnanciraju sami. Rodi- telji, djeca i druge organizacije odsjeka 354 rade složno i odgovorno te u svemu tome nalaze radost i duševno zadovoljstvo. A rezultati takvoga rada su vidljivi i golemi. Inspiracija su mnogima u druš- tvenom radu. ch-Kochis, Daniel Kochis, Bernadette Lu- Uz priznanja i nagrade stručnim i ketich-Sikaras, Janice Samargie i Derek muzičkim vodstvima, uručeno je i po- NIZ IZVRSNIH GLAZBENIKA Hohn, a koreografski savjetnik je Miro sebno priznanje sa zahvalnicom Omla- Jedan od prvih učitelja Kolo skupine “Sv. Kirinčić iz Karlovca. dinskom zboru “Sveti Juraj” iz Cokeburga Juraj” bio je današnji predsjednik HBZ-a koje su primili od Društva Ogulin od- Bernard M. Luketich. Glavni predsjednik SVEČANOST 60. OBLJETNICE sjeka 530 HBZ-a iz St. Thomasa, iz Ka- Luketich i danas svira brač u Odraslom Ove godine, na tradicionalnoj proslavi nade, a koje je primio utemeljitelj ovoga zboru i motivirajuće djeluje na sve dobne Jurjeve, okupilo se više od 150 sudionika slavnoga kulturno-umjetničkog društva skupine, i sve nas. Svoje aktivno sviranje koji su nastupili na koncertu Omladin- “St. George Junior Tamburitzans” Ber- započeo je još 1949. u Tamburaškom sa- skog zbora “Sv. Juraj” kako bi što sveča- nard M. Luketich. On još uvijek neumor- stavu “Hrvatski sinovi”. St. George Junior nije i što zanimljivije obilježili svoju 60. no radi u zboru i na očuvanju hrvatske Tamburitzans se ponosi i sa svim ostalim obljetnicu. Gost koncerta bio je sastav kulturne baštine na prostranstvima sje- folklornim i glazbenim vođama, a to su St. Lovro Junior Tamburica iz Steeltona vernoameričkog kontinenta te čvrstim John Gregurich, George Murlin, Chuck (PA) pod vodstvom muzičkog direktora korakom i vizijom vodi, okuplja i moti- Muchnok, Joseph Grchevich i Marlene Marije Kuren i koreografa i pomoćnog vira Hrvate i njihove potomke u SAD- Luketich. Posebno poglavlje ispisao je u direktora Ricka Vukmanića. u i Kanadi. redovima “St. Georgea” pokojni Ivo Suli- U dvosatnom programu izvedene Dvodnevno slavlje nastavljeno je u na iz Zagreba, koji je godinama dolazio su mnoge tamburaške skladbe, pjesme Cokeburgu, gdje su obje dvorane Hrvat- u Cokeburg radi koreograﬁje i završnih i kola. Publika je nagradila dugotraj- skog doma “Sveti Juraj” bile popunjene. priprema prije festivalskih nastupa. Gos- nim pljeskom: Zagorje je plovanija mala, Nisu mogle ni primiti sve znatiželjnike i podin Sulina bio je istaknuti član zagre- Oguline da ti nima Kleka i Zvala nas je ljubitelje dobre zabave o kojoj su se bri- bačkog “Lada”. U današnjem stručnom i iz daljina Lijepa naša domovina, ali i sve nuli pitsburški trubaduri, sastav “Naši glazbenom vodstvu su: Marlene Luketi- ostale točke programa. Završni dio pri- tamburaši” u subotu na večer, a u ne- pao je ‘St. George tamburici’ te se na po- djelju sastav “Zabava” i TS “Barabe” pod zornicu popelo više od sto tamburaša: vodstvom Darija Barišića. najmlađa sekcija, srednja, odrasla i ma- Vrhunac jurjevdanske proslave bio je turanti iz prošlih godina koji su doputo- u nedjelju, u crkvi Ave Marije, u Bentley- vali na ovu svečanost iz mnogih mjesta i villu nedaleko od Cokeburga, gdje je slu- gradova diljem Amerike. Pod ravnanjem žena sveta misa. Blagdanskom slavlju i glazbenog direktora Bernadette Luketi- sv. misi prethodila je procesija u kojoj su ch-Sikaras izveli su marš Podravac i pje- sudjelovala djeca spomenutih zborova, smu “Zvala nas je iz daljina Lijepa naša roditelji i gosti iz mnogih okolnih mjesta domovina”. Završetak je bio doista dir- i gradova te iz susjedne Kanade. ■ ljiv, dojmljiv i impresivan.

ENG The Croatian community of the small mining town of Cokeburg, situated to the south of Pittsburgh in the US state of Pennsylvania, traditionally hosts a very festive St. George’s Day. Barjaktari na čelu svečane povorke This year was particularly festive as it also marked the 60th anniversary of the St. George Jun- ior Tamburitzans. 17 MATICA svibanj/may 2010.

_Matica 05_2010.indd 17 5/11/10 3:19:45 PM MANJINSKE VIJESTI

GABRIELI NOVAK-KARALL DODIJELJEN AUSTRIJSKI POČASNI KRIŽ AUSTRIJA - Gabrieli Novak-Karall, glav- noj tajnici i ravnateljici Hrvatskoga centra u Beču te dugogodišnjoj predsjednici međunarodnoga folklornog ansambla “Kolo Slavuj” iz Beča uručen je Austrijski počasni križ za znanost i umjetnost. Ga- briela Novak-Karall od najranije mladosti aktivno sudjeluje u radu različitih orga- OTVOREN HRVATSKI DOM U nizacija i društava Hrvata u Beču. Od samih početaka svojega djelovanja Gabri- LENDAVI ela Novak-Karall predano se zalaže za pitanja ne samo hrvatske narodne grupe, SLOVENIJA - Otvorenjem Hrvatskog nego i ostalih autohtonih i alohtonih manjina u Beču. Svojim angažmanom na doma započeo je dan Hrvatske kulture poboljšanju statusa i integracije nacionalnih manjina u Beču znatno je pridoni- u Lendavi. Hrvatsko kulturno društvo jela stvaranju pozitivne klime i mirnoga suživota u ozračju tolerancije i među- Pomurje iz Lendave službeno je otvo- sobnoga poštovanja. rilo prostorije koje su dobili od općine Lendava. U nepuna tri mjeseca građe- vinski su obnovili prostorije, vlastitim radom i sredstvima, i pretvorili u mali hrvatski kulturni centar s knjižnicom, internetskom sobom i sobom za vjež- be i sastanke. Samo otvorenje započe- lo je nastupom tamburaške i folklorne sekcije HKD Pomurje. Nastavak programa tekao je u auli Kulturnog doma, gdje je bio i prigodni domjenak. Sve- čanost je završila nastupom Folklor- TRADICIONALNI USKRSNI KONCERT U SKOPLJU nog ansambla Lado iz Zagreba. (Đa- MAKEDONIJA - U povodu uskrsnih blagdana održao se 12. travnja u katoličkoj nino Kutnjak) katedrali Presvetog srca Isusova u Skoplju značajni glazbeni događaj. Na opće zadovoljstvo svih nazočnih u Skoplju se predstavila jedna od najpoznatijih hrvatskih klapa, klapa “Bonaca” iz Šibenika. Katedralom su odjekivali hitovi umjetnika. SREBRNA PLAKETA I Pri izvedbi pjesme “Da te mogu pismom zvati” nazočni su se pridružili u pjeva- ZAHVALNICA MIŠI HEPPU nju. Katedrala je bila pretijesna da bi primila sve vjernike i mnoge uzvanike, kao MAĐARSKA i veliki broj članova Zajednice Hrvata u Makedoniji. Izvođače i goste pozdravi- - Ured pre- li su skopski biskup Kiro Stojanov, a zatim se obratio hrvatski veleposlanik Ivan mijera Repu- Kujundžić s riječima dobrodošlice i zahvalnosti pokroviteljima te tradicionalne blike Mađar- glazbene manifestacije. (Lj. Totch Naumova) ske dodijelio je srebrnu plaketu i VEČERA ZAHVALE U zahvalnicu KARAŠEVU predsjedni- RUMUNJSKA - Najbolji športaši iz ku Hrvatske svih karaševskih sela i članovi kultur- državne sa- nog društva “Karaševska zora” okupili mouprave Miši Heppu, za djelatnost su se nedavno u zgradi Zajedništva pri organiziranju i pripremanju zajed- Hrvata na tradicionalnoj zajedničkoj ničkih zasjedanja dviju Vlada. Odličje je večeri koju je krovna organizacija pri- predao predsjedniku Heppu stručni dr- redila u znak iskrene zahvalnosti za žavni tajnik Ferenc Gémesi u Budimpe- uspješno djelovanje u 2009. godini. šti. Mišo Hepp, koji je rođen 1952. godi- Uz najbolje nogometaše, na proslavu su bili pozvani i najbolji sudionici stolno- ne u bačvanskome selu Gari, istaknuti teniskog turnira koji je Zajedništvo organiziralo krajem prošle godine. Nakon što je dugogodišnji hrvatski djelatnik u je prisutnima zaželio dobrodošlicu, prof. Milja Radan, predsjednik Zajedništva Mađarskoj. Godine 2007. izabran je za Hrvata, osvrnuo se na uspješno djelovanje članova Folklornog društva i darovi- predsjednika Hrvatske državne samo- tih nogometaša te istaknuo kako je samo u prethodnoj godini “Karaševska zora” uprave u Mađarskoj, a 2009. za pred- nastupila na čak devet značajnih manifestacija. Nakon svečanoga dijela proslave sjednika Saveza državnih manjinskih i procjene rezultata prošlogodišnjega karaševskoga kulturno-športskog života, samouprava u Mađarskoj. uslijedilo je druženje svih gostiju, uz obilnu ponudu jela i pića. (Ivan Dobra) 18 MATICA svibanj/may 2010.

_Matica 05_2010.indd 18 5/11/10 3:19:46 PM VOJVODINA: PREDSJEDNICI HRVATSKE I SRBIJE SASTALI SE S HRVATIMA U BAČKOME MONOŠTORU Hrvatska gleda s velikom pozornošću na Hrvate u Srbiji

Hrvatski predsjednik Ivo Josipović ocijenio je posjet Srbiji i hrvatskoj nacionalnoj manjini u Srbiji posebno važnim zato što je pitanje politike prema nacionalnim manjinama jedno od onih pitanja koja određuju i europsku budućnost, a i civilizacijski je doseg za svaku državu

Pripremila: Marija Hećimović (izvor Hrvatska riječ)

redsjednici republika Hrvat- ske i Srbije Ivo Josipović i Bo- ris Tadić susreli su se u voj- vođanskome mjestu Bačkome Monoštoru prigodom prvo- Pga službenog posjeta predsjednika Jo- sipovića Srbiji i pripadnicima hrvatske manjine u Srbiji. Dvojica predsjednika su se prilikom dolaska u Bački Monoštor pozdravili s mnogobrojnim mještanima te održali poseban sastanak s predstavnicima hr- Hrvati iz Bačkog Monoštora dočekali vatske zajednice, a na kraju su se obra- su predsjednika tili medijima. Hrvatske u Tom prigodom predsjednik Republi- živopisnim narodnim nošnjama ke Hrvatske Ivo Josipović izrazio je svoje veliko zadovoljstvo zbog zajedničkog posjeta Bačkome Monoštoru jer “Hrvatska način čuvate vlastiti nacionalni identitet.” tom razgovoru. Osobno sam ohrabren i gleda s velikom pozornošću na Hrvate Dodao je kako zajedno s predsjednikom stekao sam dojam da ćemo imati značaj- izvan Hrvatske, na Hrvate u Srbiji, a na- Hrvatske ima puno zajedničkih akcija i nog sugovornika u budućnosti kad su u zočnost predsjednika Tadića znači kako poruka, među kojima je izdvojio i posjet pitanju prava hrvatske nacionalne manji- Republika Srbija želi dati maksimum po- Pečuhu, koji je prethodio dolasku u Bač- ne u Srbiji”, a predsjednik Demokratskog moći da sve manjine, kao i hrvatska ma- ki Monoštor, te odvojene posjete Bosni saveza Hrvata u Vojvodini i zastupnik u njina, ovdje uživaju sva ona prava koje i Hercegovini. srbijanskom parlamentu Petar Kuntić isti- nacionalne manjine moraju uživati”. A Na sastanku s predstavnicima hrvat- če: “Dogovoreno je da se što prije održe zadaća je predsjednika “da učinimo sve ske nacionalne manjine izneseni su aktu- sjednice Međuvladinoga mješovitog po- kako bi ljudi bez obzira na to gdje žive, alni problemi Hrvata u Srbiji u području vjerenstva i da nadležna ministarstva u kako se zovu, koja im je nacionalnost, obrazovanja, kulture, informiranja i poli- našoj državi prate rad tog povjerenstva, a uživaju sve one blagodati koje svaka od tičke participacije. Tom prigodom pred- eventualne nedosljednosti ili neispunja- naših država može ponuditi. To sasvim sjednik Tadić je bio iznenađen vrstom i vanje onoga što se dogovori, da se pre- sigurno obuhvaća i poštovanje nacional- brojem problema s kojima se suočava- nese predsjedniku Tadiću.” nog identiteta”. ju Hrvati u Srbiji te je obećao kako će se Hrvatski predsjednik Ivo Josipović O važnosti i načinu očuvanja nacio- vrlo energično zauzeti da svi Hrvati žive ocijenio je posjet Srbiji i hrvatskoj naci- nalnoga identiteta govorio je i srbijanski u Srbiji sigurno i da ostvaruju sva svoja onalnoj manjini u Srbiji posebno važnim predsjednik Boris Tadić te je naglasio: prava. O svojim dojmovima sa sastan- zato što je pitanje politike prema nacio- “Očuvanje nacionalnog identiteta dio je ka predsjednik Hrvatskoga nacionalnog nalnim manjinama “jedno od onih pi- moje političke ideologije i zato vas mo- vijeća Branko Horvat je izjavio: “Veoma tanja koja određuju i europsku buduć- lim i kao predsjednik Republike ‘zahti- je značajno da su predsjednici s punom nost, a i civilizacijski je doseg za svaku jevam’ da školujete svoju djecu na mate- pažnjom i s analitičkim pristupom prišli državu”. ■ rinskom jeziku, da se upišete na poseban birački popis i koristite se svojim pravi- ENG Croatian and Serbian Presidents Ivo Josipović and Boris Tadić met with members of the ma koja su zajamčena zakonom i na taj Croatian minority in Serbia in the Vojvodina town of Bački Monoštor. 19 MATICA svibanj/may 2010.

_Matica 05_2010.indd 19 5/11/10 3:19:49 PM HMI DUBROVNIK: PREDSTAVLJENE DVIJE KNJIGE FRA ZLATKA ŠPEHARA Svjetski putnik i vukovarski mirotvorac

Nakon putopisa po Južnoj Americi i Australiji “U sjeni južnog križa” susrećemo se s još dva književna djela fra Zlatka Špehara, zapisima iz Vukovara nastalim za njegova boravka i djelovanja kao gvardijana i miropisima iz Finske i Japana koji nose poruku nenasilnog mira odaslanu iz Vukovara cijelome svijetu

S promocije - prof.dr.sc. Drazen Živić, za govornicom, sjede: Maja Mozara, fra Zlatko Špehar i prof. Štefica Šarčević

Napisao: Marko Giljača Dubrovnik te Hrvatsko-austrijsko druš- svjedoči o snazi hrvatskog čovjeka koji Snimio: Zvone Pandža tvo Dubrovnik. Fra Zlatko Špehar danas crpi snagu iz baštine svojih očeva. Ona je župnik hrvatske katoličke župe Blaže- je plod autorova osobnog promišljanja ruga i treća knjiga “vuko- nog Alojzija Stepinca u Salzburgu. o snazi vjere i djelo koje progovara pro- varske trilogije” fra Zlatka Nakon putopisa po Južnoj Americi i tiv zaborava velike žrtve. Svjedoči o teš- Šephara, dugogodišnjega Australiji “U sjeni južnog križa” koji su kom i dugom povratničkom vremenu vukovarskoga gvardijana, Dubrovniku predstavljeni u istom pro- u kojem se prožimaju dvije vukovarske predstavljene su prošloga storu, susrećemo se s još dva književna paradigme, ona muke i trpljenja i druga Dmjeseca u Dubrovniku, u dvorani pape djela fra Zlatka Špehara, zapisima iz Vu- pobjede i snage, koje se ujedinjuju u pa- Ivana Pavla II. samostana svete Klare. kovara koji su nastali za njegova boravka radigmi ‘Ljubavi i Istine’. “Bog nije mr- Riječ je o knjigama “Govorom do istine i djelovanja kao gvardijana i miropisima tav! Bog se rodio u Vukovaru!” napisao iz Vukovara - zapisi gvardijana vukovar- iz Finske i Japana koji nose poruku ne- je u jednoj svojoj propovijedi fra Zlatko skog” i “Putovima nade nastajanja - mi- nasilnog mira odaslanu iz Vukovara ci- Špehar - rekao je predstavljajući knjigu ropisi gvardijana vukovarskog” koje je jelome svijetu. “Govorom do istine iz Vukovara” prof. objavila Matica hrvatska - ogranak Vu- dr. sc. Dražen Živić, voditelj Područnog kovar, a čije su dubrovačko predstavlja- DVIJE PARADIGME centra “Dr. Ivo Pilar” u Vukovaru i ured- nje organizirali Hrvatska matica iselje- - Knjiga “Govorom do istine iz Vuko- nik obaju predstavljenih izdanja. nika, podružnice Dubrovnik i Vukovar, vara” zbirka je odabranih fra Zlatkovih Pritom je prof. Živić istaknuo i da i suorganizatori udruga “Hrvatski san” promišljanja, propovijedi i znanstvenih prenosi pozdrave grada heroja Vukovara iz Salzburga, Matica hrvatska - ogranak radova u kojima on govori o Vukovaru, - gradu heroju Dubrovniku, ističući kako 20 MATICA svibanj/may 2010.

_Matica 05_2010.indd 20 5/11/10 3:19:53 PM Fra Zlatko Špehar Fra Zlatko Špehar rođen je 1953. u Novoj Gradišci. Osnovnu školu poha- đa u Brđanima i Adžamovcima, Gimnaziju “Mater et Magistra” u Samo- boru, filozofiju na Trsatu, teologiju na papinskome Lateranskom sveu- čilištu u Asizu i Rimu. Poslijediplomski studij iz moralne teologije i franjevačke duhovnosti nastavlja u Zagrebu i završava u Beču. Za svećenika franjevca zaređen je 1979. u Asizu, kapelan je u Vukovaru, Osijeku i Virovitici. Od 1983. do 1999. vodi Hrvatsku katoličku misiju u St. Poltenu u Austriji. Dugogo- dišnji je ravnatelj Ureda za strance u Austriji (1991. - 1999.), organizator pomoći Hrvatskoj i BiH (1991. - 1999.). Nositelj je Zlatnog križa za mir i jedinstvo Europe (1990.), odlikovanja Danice hrvatske s likom Katarine Zrinski (2004.), Medalje Grada Vukovara (2006). Ujedno je Zmaj od Za- polja Društva “Braća Hrvatskog Zmaja” te nositelj hrvatske kraljevske krune i krunski princ od Hrvatske. Aktivni je sudionik na europskim i međunarodnim kongresima “Justitia et Pax” i član je Međunarodne komisije za ljudska prava “Familia francis- cana” pri OUN-u. Od 1999. godine imenovan je gvardijanom u vukovar- skome franjevačkom samostanu. Svojim nastupima u medijima, hrvatskim i internacionalnim, stručnim predavanjima u Hrvatskoj i inozemstvu, širi istinu o Hrvatskoj i zauzima se za njezin međunarodni ugled. U Hr- vatskoj se zauzima za zaštitu prava branitelja i njihovih obitelji i povrat- nika, posebno u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Radio je na programu resocijalizacije djece i mladih, vukovarske škole nenasilnog mira, te je u tu svrhu organizirao izgradnju Pastoralnog centra “Sv. Bono” u Vukova- ru čiju su izgradnju financirali hrvatski iseljenici. Danas je župnik hrvatske katoličke župe Blaženog Alojzija Stepinca u Salzburgu.

ih veže neizmjerno prijateljstvo koje je na sutan Vukovar i njegova Hrvatska, koji kih glazbenika Miha Bulića i Zorana svima nama da ga još produbimo. se ne zaboravljaju ni u Finskoj ili Japa- Kosovića. Knjigu “Putovima nade nastajanja” nu jer je on krenuo na put svjedočiti o Na kraju predstavljanja autor je ista- predstavila je predsjednica vukovarske svome narodu i njegovoj patnji, pribli- knuo kako je ovo “knjiga Istine, borbe i Matice hrvatske Šteﬁca Šarčević, ista- žiti Hiroshimu i Vukovar - rekla je na zalaganja za Istinu, jer nas ona jedina knuvši kako su ovi duhovni putopisi predstavljanju Šteﬁca Šarčević. može osloboditi”. nastali tijekom boravka fra Zlatka Špe- - Danas je možda još važnije nego hara u Finskoj u srpnju 2007. i u Japanu KNJIGA ‘ISTINE’ prije govoriti i pisati o ‘Istini’. Dubrovnik u kolovozu 2008. godine, a autor je na Predsjednica Hrvatske matice iselje- je svoju ‘Istinu’ zapisao u stotinu knjiga svojim putovanjima na kraju dana za- nika Dubrovnik Maja Mozara bila je i poučio nas. Upravo potpora koju smo pisivao svaki susret, događaj i doživljaj moderator ove književne večeri, proči- u Vukovaru sve ovo vrijeme imali od koji je smatrao vri- tavši publici i dva Dubrovnika, pokazivala nam je da naša jednim podijeliti sa Dubrovnik je svoju ‘Istinu’ pisma fra Zlatka žrtva nije zaboravljena. Zagreb nam je svojim pukom. Špehara koja je okrenuo leđa od početka, a iz Dubrov- - Čitajući dnev- zapisao u stotinu knjiga i pisao mons. Jo- nika su dolazila djeca u Vukovar, majke ničke zapise ‘put- poučio nas. Upravo potpora sephu Atsumi dubrovačkih branitelja, političari i sve- nika’ fra Zlatka koju smo u Vukovaru Misue, pokloni- ćenici koji su nam davali potporu, pa sve otkrivamo povi- ku istine o žrtvi do onih mandarina i suhih smokava koje jest, kulturu i tra- sve ovo vrijeme imali od Hiroshime i ja- su dubrovačka djeca slala vukovarskoj za diciju naroda koji Dubrovnika, pokazivala panskom narodu, Svetog Nikolu, bili su znak da ste uz nas. ga je primio kao kao i predsjedni- Znak da se ‘Istina’ o Vukovaru počela ši- pronositelja poru- nam je da naša žrtva nije ku Međunarod- riti bio je kada su školska djeca počela ke mira. Posebno zaboravljena nog suda pravde dolaziti, imati sat povijesti o Vukovaru mjesto imaju pri- (ICTY) u Haagu i kad su počela pisati o tome - rekao je tom opisi krajolika, a kao dobar po- Faustu Pocaru. Večer su glazbom obo- fra Zlatko Špehar na kraju te istaknuo “i znavatelj ljudske duše, iskrenošću i to- jili Mladen Jakišić, solist Bečke narod- žrtva je Božji dar, ako se s ljubavlju pri- plinom izraza autor pronalazi put do ne opere i Armando Puklavec, solist hvati - Vukovar ju je prihvatio s ljubav- svakog čitatelja, pružajući mu osjećaj da Sarajevske opere uz pratnju dubrovač- lju za slobodu Hrvatske”. ■ putuje s njime. Iznad svega on poštu- je ljude koje susreće i piše o obiteljima ENG The second and third volumes of the Vukovar Trilogy by Fra’ Zlatko Špehar, the long time i njihovu životu. I u ovom putopisu u Guardian of Vukovar and now the head of the Croatian Catholic Mission in Salzburg, were pre- njegovim je promišljanjima duboko pri- sented last month in Dubrovnik. 21 MATICA svibanj/may 2010.

_Matica 05_2010.indd 21 5/11/10 3:19:58 PM MALI LOŠINJ: DRUGI HRVATSKI KONGRES O RURALNOM TURIZMU S MEĐUNARODNIM SUDJELOVANJEM Koncepcija dugoročnog razvoja ruralnog turizma

U sklopu Kongresa prezentirala se hrvatska izvornost te mogućnosti razvoja ruralnog prostora u cjelini s naglaskom na specifičnostima pojedinih regija na putu stvaranja brenda hrvatske ruralne turističke ponude i pojedinih destinacija

će, postavio nove izazove u konkretnim provedbenim zaključcima te time ponu- dio zadovoljavajući okvir i jednostavniju proceduru u daljnjem razvoju ruralnog turizma u Republici Hrvatskoj. Zaključci Prvog kongresa bili su polazna osnova za organizaciju Drugog kongresa. U sklopu Drugoga hrvatskog kongresa o ruralnom turizmu “Koncepcija dugoročnog razvoja ruralnog turizma”, Drugi hrvatski kongres o ruralnom turizmu s međunarodnim sudjelovanjem organizirali su: osim uvodnih izlaganja, znanstvenih i Hrvatski farmer d. d., Klub članova “Selo” i konzorcij agroturizma i ruralnog turizma Istre “Ruralis” stručnih tema, primjera dobre prakse, održao se i Debatni klub za turistička Napisala: Ivana Rora Kongres su organizirali Hrvatski far- seljačka gospodarstva te Okrugli stol Snimke: Arhiva Kongresa mer d. d., Klub članova “Selo” i konzorcij “Prema strategiji razvoja ruralnog tu- agroturizma i ruralnog turizma Istre “Ru- rizma” koji je organiziralo Ministarstvo rugi hrvatski kongres o ralis”, a pod pokroviteljstvom Ministar- turizma. ruralnom turizmu s me- stva turizma, Ministarstva poljoprivrede, U vrijeme Kongresa održao se i mi- đunarodnim sudjelova- ribarstva i ruralnog razvoja, Ministarstva ni-sajam ruralnog turizma koji je bio na- njem održao se od 21. do gospodarstva, rada i poduzetništva, Mini- mijenjen sudionicima Kongresa, novina- 25. travnja u hotelu Au- starstva regionalnog razvoja, šumarstva rima, ali i turistima koji se u to vrijeme Drora u Malom Lošinju i okupio je oko i vodnoga gospodarstva, Primorsko-go- nalaze u Lošinju. Tako su se prezentirali tri stotine sudionika iz Hrvatske i jeda- ranske županije i Grada Malog Lošinja. primjeri dobre prakse s područja Malog naest europskih zemalja. Svoju riječ na Tema Prvog kongresa, koji je održan u Lošinja, Cresa, Jastrebarskog, Kutjeva, Vu- Kongresu rekli su znanost i struka, a po- listopadu 2007., bila je “Perspektive ra- kovarsko-srijemske županije, Brodsko- sebice poduzetnici u ruralnom prosto- zvoja ruralnog turizma”. On je sa znan- posavske, Primorsko-goranske, Osječ- ru, kao što su turistička seljačka gospo- stvene i stručne strane procijenio sve ko-baranjske, Dubrovačko-neretvanske darstva i ostali poduzetnici koji se bave dotadašnje aktivnosti, detektirao teško- i Splitsko-dalmatinske županije. ■ proizvodnom i ugostiteljskom djelatno- šću, prometom i uslugama, svi ujedinje- ni u zajedničkom cilju, a to je stvaranje ruralnoga turističkog proizvoda. Drugi kongres je nadogradnja prvom kongresu u strateškom pristupu, promjenama zakonske regulative te procjeni doma- ćih i stranih trendova i iskustava, o čemu svjedoči i njegova tema: “Koncepcija du- goročnog razvoja ruralnog turizma”. U sklopu ovog kongresa prezentirala se hrvatska izvornost te mogućnosti razvoja ruralnog prostora u cjelini s naglaskom na speciﬁčnostima pojedinih regija na putu stvaranja brenda hrvat- ENG The second Croatian Rural Tourism Congress with international participation was held at ske ruralne turističke ponude i pojedi- the Aurora hotel in Mali Lošinj from April 21st to 25th, pooling some three hundred participants nih destinacija. from Croatia and eleven European countries. 22 MATICA svibanj/may 2010.

_Matica 05_2010.indd 22 5/11/10 3:19:59 PM HMI PULA Dvije zanimljive izložbe

“Prilika je to da se na jednome mjestu mogu upoznati originalni domaći proizvodi, ali i pokazati koliko je Istra napredovala u obradi vinograda, maslinika, proizvodnji vina i ulja te u turističkoj ponudi”

ljeništva pa i druge koji dolaze u Pulu i Istru. “Prilika je to da se na jednome mjestu mogu upoznati originalni do- maći proizvodi, ali i pokazati koliko je Istra napredovala u obradi vinograda, maslinika, proizvodnji vina i ulja te u turističkoj ponudi, a što može biti poticaj i našim iseljenicima za povratak u domovinu.” Istog dana, također u prostorima pulske podružnice HMI-ja, bila je otvorena i izložba slika i predmeta u zanimljivoj tehnici stakla “Istarska fuzija” autorice Morene Andačić iz Pule. Morena Andačić počela se baviti ure- đivanjem interijera te je tako svladala tehniku fuzije (topljenja) stakla i počela Otvorenje izložba slika autorice Morene Andačić iz Pule se njome koristiti u svojoj kreativnoj ra- (s lijeva: Aleksandra Rotar, Morena Andačić i Ana Bedrina) dionici pri izradi raznih dekoracija, naj- češće s istarskim i mediteranskim motivi- Napisala: Ana Bedrina ni proizvod “jer se samo zadovoljan gost ma. Na svečanom otvorenju, akademska vraća”. Istaknuo je, između ostalog, da slikarica Aleksandra Rotar objasnila je pulskoj podružnici Hr- sav trud oko najboljeg proizvoda pada tehniku upotrebe stakla u umjetnosti i vatske matice iseljeni- u vodu ako se ne može prodati, te je za- zadržala se na fuziji kojom se bavi Mo- ka nedavno su otvorene hvalio Hrvatskoj matici iseljenika-Pula rena Andačić. Ocijenila je da se autorica dvije zanimljive prigodne na suradnji. igra staklom i bojama, eksperimentira s izložbe. Prvo je otvorena Ana Bedrina, voditeljica pulske po- materijalom i kroz njega kao da presli- Ugastronomska izložba istarskih izvornih družnice HMI-ja, napomenula je da su kava svoje istarske motive, ali i improvi- proizvoda vina, maslinova ulja, sira i pr- obje izložbe osmišljene uglavnom za zira u svojim kreacijama prema trenut- šuta pod nazivom “Domaće je domaće mnogobrojne povratnike i goste iz ise- nim nadahnućima. ■ - hand made is the best”. Izložba je do- govorena s istarskim obrtnicima udru- ženim u udrugu “Istarski gušti” s ciljem predstavljanja svojih autohtonih, doma- ćih proizvoda, pripravljanih po starinskim recepturama. Milan Buršić iz Vodnjana predstavio je svoje suhomesnate proizvode poput pršuta, ombola i pancete, razne vrste sira predstavio je obrt “Vesna” iz Lobori- ke, već poznata i nagrađivana vina i raki- je obitelj Benazić iz Pule i sjeverne Istre te izvrsno maslinovo ulje s obiteljskoga poljoprivrednoga gospodarstva “Fiore” Željko Mirković iz okolice Vodnjana. Istarski gušti Predsjednik Udruge Milan Buršić na otvorenju izložbe naglasio je da su nji- ENG Two interesting exhibitions opened recently at the Pula branch office of the Croatian Herit- hovi obrti i turizam vrlo usko povezani age Foundation — a culinary exhibition of indigenous Istria County products and an exhibition jer gostu treba ponuditi najbolji izvor- of glasswork technique paintings and objects by Morena Andačić of Pula. 23 MATICA svibanj/may 2010.

_Matica 05_2010.indd 23 5/11/10 3:20:01 PM NEW YORK: VELIKI JUBILEJ CRESKOG DRUŠTVA  THE SOCIETY CHERSINA Stoljeće organiziranog života Crešana u New Yoku

Članovi Društva sastajali su se, a i danas to čine, jedanput mjesečno, osim u ljetnim mjesecima kada mnogi dolaze na Cres. U tim prigodama pripremaju programe za druženje i njegovanje običaja

Pogled na luku Cres

Napisala: Vanja Pavlovec promjena u društvu, pravila su se mije- ticaj lošinjsko-creskim brodograditelji- njala, a mogućnost učlanjenja proširena ma i brodovlasnicima koji su i sami dali resko društvo - The Soci- je na osobe podrijetlom s otoka Cresa, značajan obol pomorskoj orijentaciji Tr- ety Chersina, ovog će lip- bračne partnere i, jasno, žene. sta. S tih otoka mnogi su kapetani, ča- nja u New Yorku proslaviti snici i mornari plovili morima svijeta. 100. obljetnicu svog posto- STARI MOREPLOVCI Ekonomske krize su ciklične, a jedna od janja i djelovanja. ‘Cresko Otoke Cres i Lošinj obilježavalo je bo- njih sredinom 19. stoljeća vidjela je sraz Cdobrotvorno društvo’ (Benevolent Society gato pomorstvo i brodogradnja te trgo- jedrenjaka i tehnološki naprednijih pa- Chersina Inc.- u talijanskom nazivu So- vina. Odlukom Vlade u Beču, 1814. go- robroda. Iako su creski i lošinjski broda- cieta Chersina di Beneﬁcenza) utemelji- dine, otoci Krk, Cres i Lošinj izdvojeni ri relativno dobro izašli iz te krize, te se li su davne 1910. godine sedmorica cresu iz dalmatinske uprave i pripojeni su mnogi brzo preorijentirali na parobro- skih doseljenika - mornara u Astoriji i tršćanskoj upravi. To je dalo veliki po- de, posade su te promjene ipak osjetile. to: Anton Castellan, Mike Duda, Cosmo Petranich, Zaccaria Duncovich, Mick Tuftan, Stefano Bravdiza i Elli Petranich. I kako piše u dokumentima potpisanim kod javnog bilježnika Franka Motla Jr., svjedoci su bili Nicholas Susich, Euge- ne Grubessich, Animard Carcich, John Morizich i Jeremia Matrovich. Druš- tvo je registrirano pod nazivom Chersi- na Society, a članovi su im bili mornari, što se odražavalo i u njihovu amblemu u vidu sidra i kormila. Tada je osnovan i ogranak društva u Philadelphiji s obzirom na to da su mnogi Crešani radili i u tome gradu. No, taj ogranak ugasio se nakon više od 80 godina postojanja zbog nedostatka članova. Pravilima Društva bilo je određeno da član može postati muška osoba ro- đena u Cresu koja se bavi pomorstvom, te su pridodali tom nazivu ‘maritime’ - Cresko mornarsko društvo (Maritime Society Chersina). Tijekom dugih godina svojega postojanja, a zbog neizbježnih 24 MATICA svibanj/may 2010.

_Matica 05_2010.indd 24 5/11/10 3:20:02 PM Na zajedničkoj misi Cresani u prirodi Long Islanda Mnogi su potražili nove morske putove u ta društva. Društva – bratske dobro- ca, u nabavi medicinske opreme za am- u prekomorskim zemljama, ponajprije volje organizacije nastajale su zbog po- bulantu itd. Članovi Društva sastajali su Sjevernoj Americi. Za njih je iseljavanje moći članovima nakon povreda na radu, se, a i danas to čine, jedanput mjesečno, bilo olakšano jer nisu morali plaćati put- zbog bolesti i smrti. Do uspostavljanja osim u ljetnim mjesecima kada mnogi nu kartu, već bi nakon odrađenog ‘vijaja’ socijalnog zakonodavstva tridesetih go- dolaze na Cres. U tim prigodama pri- ostali u Americi te radili u pomorstvu, a dina prošlog stoljeća u Americi, djelovala premaju programe za druženje i njego- na isti način su se i vraćali. Stoga su naši su kao potporna društva, ali su s druge vanje lijepih običaja – nastojeći da bo- pomorci, u drugoj polovini 19. stoljeća, strane imala i značajnu društvenu ulogu, gati društveni život zadrže na zavidnoj na neki način bili predvodnici iseljava- koja je sve više dolazila do izražaja kako razini. Odlaze na organizirane izlete u nja, koje je za hrvatsko pučanstvo s otoč- je jenjavala njihova prva uloga. prirodu, posjećuju Atlantic City, obilje- kih prostora i primorja masovnije usli- žavaju svoje obljetnice. Štuju sv. Nikolu jedilo desetljeće kasnije. PLAKETA HMI-ja zaštitnika mornara, putnika, ali i djece. Iseljavanje s otoka cresko-lošinjskog Svoje društvo, poput ostalih, u razgovor- Vraća ih taj blagdan, kako kažu, u dje- arhipelaga bilo je više ili manje kontinu- nom jeziku nazivali su, a i danas se tako tinjstvo kad su dobivali suhe smokve i irano, a ovisilo je o gospodarskim i poli- na njih referiraju, kao ‘šušajde’ ili ‘šešaj- naranče. Taj običaj prenose na svoju dje- tičkim prilikama u domovini, te o use- de’ od engleskih riječi social aid. Tride- cu i unuke. Tim povodom okupljaju se ljeničkoj politici zemlje primateljice. Za setih godina prošlog stoljeća Društvo obitelji s djecom, a predsjednik Society otočkog težaka vinova loza bila je izvor je ﬁnanciralo izgradnju kuće-doma u Chersina Antonio Coglievina, koji je sam prihoda, a ﬁloksera je uništavala njegov Cresu, u kojoj su se okupljali stanovnici izradio saonice, u liku sv. Nikole daruje veliki trud i prisiljavala ga da potraži Cresa te umirovljeni iseljenici koji su se djecu. Karnevalske običaje ovoga kraja, nove mogućnosti izvan rodnog otoka. vratili u domovinu. Nakon 2. svjetskog kada se na kraju sudi ‘pustu’ koji uvijek Posljednje masovnije napuštanje ovih rata dom je zatvoren, a zgrada naciona- bude osuđen za sve nedaće i nevolje, i oni otoka uslijedilo je sredinom šezdesetih lizirana. Nestankom osnovnog razloga imitiraju na svojim karnevalskim pleso- godina prošlog stoljeća kad su se putov- osnutka Društva, a to je bila materijalna vima. Društveni život obogaćuju i dru- nice mogle dobiti bez teškoća, a rodbina potpora članovima, mijenjala se njegova ženjima s Crešanima koji žive u Italiji i u Americi rado je pomagala. funkcija i sadržaj rada. Društvo je popri- također imaju svoje organizacije. milo značajke dobrotvorne organizacije, Jedno stoljeće postojanja i djelovanja UDRUGE NASTALE ZBOG te je veliku pažnju usmjerilo prema njego- creskog društva vrijedno je divljenja. Pri- POTREBE vanju svoje kulture, običaja, mjesnoga go- znanje i zahvala za ovu značajnu obljet- I Crešani su, kao i ostali iseljenici koji su vora, okupljanju otočana te prenošenju na nicu ide utemeljiteljima, upravama koje već osnovali mjesna bratska društva, od- mlađe naraštaje bogate tradicije predaka su vodile Society Chersina sva ova deset- lučili osnovati svoje društvo. Mnogi su i ljubavi prema otoku podrijetla. The So- ljeća, te njihovim članovima. i prije nego što su utemeljili svoje druš- ciety Chersina tijekom godina pomagalo U povodu obilježavanja 100. obljet- tvo bili članovi već postojećih društa- je Crešanima u Americi, ali je karitativ- nice The Society Chersina u New Yorku va. Shvatili su važnost i potrebu takvih no djelovalo i prema pojedincima, crkve- Hrvatska matica iseljenika, podružnica udruženja. Smatra se da je u New Yorku nim i mjesnim ustanovama otoka Cresa. Rijeka, dodijelila im je plaketu za njego- Hrvatsko-amerikansko potporno društvo Sudjelovali su u uređenju samostana sv. vanje i očuvanje kulturne baštine oto- jedno od naših najstarijih društava, osno- Franje, groblja, mjesnih crkava i kapeli- ka Cresa. ■ vano 1880., a slijedi Slavijansko dobro- tvorno društvo u Hobokenu iz 1890. Po ENG The Society Chersina of New York will celebrate its 100th anniversary this June. Seven im- mjestu rođenja i prezimenu vidi se da je migrants from the island of Cres, sailors living in Astoria, founded the Benevolent Society Chersi- i nekolicina otočana već bila učlanjena na Inc. back in 1910. 25 MATICA svibanj/may 2010.

_Matica 05_2010.indd 25 5/11/10 3:20:02 PM U HMIju ODRŽANA PRVA TRIBINA IZ NOVOGA MATIČINA PROGRAMA “SRIJEDOM U HMIju” “Nema zemlje koja bi mogla zamijeniti Hrvatsku”

Gosti tribine bili su australski povratnici, književnik i ekonomist, otac i sin, Drago i Goran Šaravanja. Svojim iskrenim domoljubnim nastupom, Šaravanje su ponudile ugodno druženje s posjetiteljima ove tribine

Napisala: Željka Lešić Snimio: Hrvoje Salopek svome prezimenu i uvijek je bio Šaravanja. “Otišao sam u najbolju zemlju nakon Hrvatske, u Austra- Hrvatskoj matici iseljenika održana je u na- liju”, rekao je naš povratnik, napomenuvši kako nema bolje zočnosti ravnateljice, Katarine Fuček, nje- zemlje koja bi mogla zamijeniti Hrvatsku. Istaknuo je kako u zinih djelatnika, novinara, suradnika, kao i izvandomovinstvu možete sve imati: kuću, novac, prijatelje, poštovatelja rada ove kuće, 28. travnja prva no kada dođe nostalgija, teško je. “Bolje je ovdje biti s manje u nizu tribina pod radnim nazivom - Srije- novca, jer ste ondje izgubljeni.” Poručio je svima da ne oče- Udom u HMI-ju. Novi program Matice nudi niz zanimljivih kuju kako će im država sve dati, već da se prime posla ovdje susreta s uglednim iseljenicima i povratnicima u domovi- u Hrvatskoj, te da odlaze samo turistički izvan domovine. “U nu Hrvatsku. Razgovor srijedom predviđen je s ljudima koji Australiju idemo s povratnom kartom”, naglasio je naš povrat- iz osobnog iskustva mogu ispričati zanimljivu poučnu pri- nik koji je s puno ljubavi i poštovanja pričao o supruzi Eriki ču o njihovu radu između domovine Hrvatske i odabrane te sinovima Goranu i Davoru i njihovim obiteljima. druge domovine. Gosti tribine bili su australski povratnici, književnik i “SVE SE DOBRO POSLOŽILO” ekonomist, otac i sin, Drago i Goran Šaravanja. Svojim iskre- Zanimljivo je napomenuti kako je Goran dvije godine pri- nim domoljubnim nastupom, Šaravanje su ponudile ugod- je oca došao živjeti u Hrvatsku iako je rođen u Australiji. O no druženje s posjetiteljima ove tribine. Svjesni svog uspje- motivima dolaska u Hrvatsku, Goran kaže kako mu je život ha u domovini i izvandomovinstvu, nenametljivo su pričali u Australiji bio dosadan i s 26 godina je odabrao Hrvatsku o svojim dostignućima, kao i o skladnome obiteljskom ži- za svoj život i daljnje profesionalno napredovanje. votu temeljenom na tradicionalnome katoličkom svjetona- “Znao sam ako želim doći u Hrvatsku da moram završi- zoru i nacionalnim vrijednostima. O tome svjedoči i činje- ti pravi studij, naučiti dobro jezik te ponijeti nešto ušteđevi- nica kako gospodin Drago nikada nije mijenjao kvačicu na ne kako bih mogao godinu dana živjeti tražeći dobar posao.

GORAN ŠARAVANJA, ekonomist iz financijske tvrtke CAIB, 2007. imenovan je voditeljem novoosnovane Službe makroekonomskih analiza i izrade strategija u Zagrebačkoj banci. Šaravanja vodi tim ekonomista koji se bave izradom analiza i prognoza o makroekonomskim i gospodarskim kretanjima, izradom analiza za pojedine industrijske sektore te analizom financijskog tržišta. Šaravanja je tri godine radio u Ministar- stvu financija Novoga Južnog Walesa na poslovima provedbe politike tržišnog natjecanja i makroekonomskih analiza, a od listopada 1999. do srpnja 2001. u odjelima za makro- ekonomske analize i prognoze i upravljanjem javnog duga Ministarstva financija Republike Hrvatske.

DRAGO ŠARAVANJA, književnik i publicist, rođen je 1940. u Lipnome nedaleko od Ljubuškog (BiH). Uz književni rad, Ša- ravanja je u Australiji ostvario uspješnu poslovnu karijeru. Kao devetnaestogodišnji izgnanik iz domovine upornim radom i usporednim školovanjem uspio je ostvariti u Austra- liji zavidan položaj svoje obitelji. Njegov uspjeh u Australi- ji i Hrvatskoj nastavljaju njegovi visokoobrazovani i u struci Goran i Drago Šaravanja u iznimno uspješni sinovi (jedan u ekonomiji, a drugi u medi- društvu voditeljice tribine cini, jedan u Australiji, a drugi u Hrvatskoj).

26 MATICA svibanj/may 2010.

_Matica 05_2010.indd 26 5/11/10 3:20:05 PM Izabrao sam pravo zanimanje, ekonomiju, da se mogu vratiti u Hrvatsku. Sve se dobro posložilo, moje znanje i ono što je Hrvatskoj tada trebalo i ubrzo sam našao posao. Najpri- je u Ministarstvu ﬁnancija, a sada sam ekonomist u Zagre- bačkoj banci”, rekao je Davor, glavni ekonomist spomenute banke. Iskreno je istaknuo kako tako visoko pozicionirani posao ne bi tako brzo našao u Australiji. Obojica su stalni suradnici HMI-ja. Uspješnu i zanimljivu tribinu vodila je Ljerka Galic. ■

ENG The CHF premises were the scene of the first in a series of WEDNES- DAYS AT THE CHF round tables, offering interesting meetings with prominent emigrants and returnees to Croatia. The featured guests of the first round table were Australian returnees, father and son Drago and Goran U HMI-ju održana prva tribina iz novog Matičinog programa Šaravanja, a writer and an economist respectively.

PRVI HRVATSKI DJEČJI FOLKLORNI FESTIVAL

NJEMAČKA - U organizaciji Hrvatsko- pratnju Kornelije Nikolić na orguljama otvorio festival. Nastupile su pjesmom, ga dušobrižničkog ureda iz Frankfur- i Dominika Vukušića na gitari. Prije sa- spletom hrvatskih kola i plesova iz svih ta na Majni i Hrvatske katoličke misije mog nastupa u drugom dijelu izvedena dijelova domovine, hrvatske dječje fol- Offenbach u subotu 24. travnja u Kul- je hrvatska himna, a u pozdravnom go- klorne skupine iz Esslingen/Nürtingena, tur und Sportzentrum Martinsee u Heu- voru konzul gerant Generalnog konzu- Solingena, Wiesbadena, Ludwigsburga, senstammu kraj Offenbacha održan je lata RH iz Frankfurta Damir Sabljak za- Frankfurta, Main-Taunusa/Hochtaunusa, prvi Hrvatski dječji folklorni festival, u želio je sudionicima uspješan nastup i Schwenningena, Filederstata, Oberha- sklopu 19. hrvatskoga folklornog festi- ugodne trenutke okupljenima na za- usena/Mülheima, Nürnberga, Mainza, vala. Prije festivala, na kojemu je nastu- jedničkom susretu. Delegat fra Josip Darmstadta, Düsseldorfa, Reutlinge- pilo devetnaest hrvatskih dječjih fol- Bebić prije otvorenja festivala je rekao: na, Stuttgart Bad Cannstatta, Wupper- klornih skupina iz hrvatskih katoličkih “Ovaj hrvatski festival možemo mirne tala, Kölna, Sindelfingena i Offenbacha misija i zajednica iz Njemačke, sudioni- duše nazvati festivalom nade i buduć- na Majni. Na kraju je predstavnicima ci su se okupili na molitvi. Molitvu su nosti jer prvi put na njemu nastupaju skupina zlatne medalje uručio delegat predvodili mladi iz Hrvatske katoličke dječje folklorne skupine u organizaci- o. Bebić, kao i prof. Vidoslavu Baguru i misije Offenbach na čelu s pastoralnim ji Hrvatskoga dušobrižničkog ureda iz voditeljici programa Kristini Kovačević. referentom Zvonkom Orlovićem te uz Frankfurta.” Zatim je delegat o. Bebić (Adolf Polegubić)

27 MATICA svibanj/may 2010.

_Matica 05_2010.indd 27 5/11/10 3:20:07 PM MAĐARSKA: VLČ. ŠTEFAN DUMOVIĆ, POZNATI GRADIŠĆANSKOHRVATSKI DUHOVNIK, RODOLJUB I KOLEKCIONAR Brojanicom je sve počelo

“Ja sam ponosan na moju vjersku i hrvatsku zajednicu, koja me je poduprla u ovome zadatku. Zahvalan sam svemogućem Bogu našem da me je zvao u svoju službu, vodio i svojom milošću podupirao u ovome zemaljskom zvanju”, kaže vlč. Dumović

Postav Muzeja…..

Sporazum o predaji obiteljske kuće vlč. Dumovića u vlasništvo Hrvatske državne samouprave u Budimpešti

Napisala: Marija Hećimović (izvor Hrvatski la supruga Štefana Čebića iz Temerđa od dolaskom u Hrvatski Židan dobio poseb- glasnik) Snimke: Croatica i Timea Horvat ruskih vojnika 1944. godine. nu župu u kojoj je imao dovoljno mjesta za smještaj skupljenih stvari. rojanicom je počelo moje sku- “ŠTO ĆE BITI SA ZBIRKOM?” Zbirka je rasla, prolazile su i godine pljanje…”, riječi su velečasnog Vlč. Dumović se školovao u rodnome pa se vlč. Dumović upitao: “Kako dalje? Štefana Dumovića “farnika” selu, gimnaziju je pohađao u Đuru gdje Imam 65 godina. Ako mi se nešto dogo- (župnika) u Hrvatskome Ži- je završio i Visoku školu teologije, te je di, što će biti sa zbirkom? Kako ću Bogu, danu, gradišćanskohrvatsko- 1971. godine započeo službu kao kape- vjernicima, Hrvatima račun dati da sam “Bme selu u zapadnoj Mađarskoj, zaslužnom lan u mjestu Ač. Tijekom godina koje su pazio, sačuvao za budućnost ovo bogat- što su Hrvati u Mađarskoj 2008. godine slijedile, vjersku službu je obavljao u Če- stvo?” Odlučio je svoju rodnu kuću i zbir- dobili svoj prvi Muzej sakralne umjet- pregu, Undi, Plajgortu, Malome Židanu i ku darovati Hrvatskoj državnoj samoupra- nosti. Muzej se nalazi u obližnjoj Prisiki, Hrvatskome Židanu, selima nedaleko od vi u Mađarskoj i tako osigurati da ostanu rodnome selu vlč. Dumovića, u njegovoj povijesnoga grada Kisega (Köszeg). Tek je na “tlu i mjestu skupljanja”. rodnoj kući i sadrži 242 predmeta i oko Time je opravdao povjerenje koje mu dvije i pol tisuće knjiga. je iskazano, a Muzeju je osigurao dostoj- Vlč. Dumović je svoje višedesetljetno no mjesto u životu hrvatske zajednice u skupljanje sakralnih predmeta i knjiga te Mađarskoj. Skrb o Muzeju preuzela je predmeta posebne etnografske vrijedno- Hrvatska državna samouprava. Ostva- sti započeo brojanicom (krunicom) koju rivanje njegove vrijedne zamisli ﬁnan- mu je darovala majka. Bilo je to u znak cijski je podupro Ured mađarske Vlade majčine zahvalnosti za pomoć u poljodjel- i Ured za nacionalne i etničke manjine skim radovima. Brojanica potječe iz dav- u Mađarskoj. ne 1795. godine. Tijekom daljnje aktivne povezanosti s crkvom uslijedili su darovi DUHOVNIK S NARODOM POVEZAN od umirovljenih župnika, pa se tako zbir- Da je riječ o iznimno zanimljivoj i ose- ka počela umnožavati. Znajući za njegov bujnoj ličnosti, znaju svi koji su ga upo- vrijedni skupljački rad, mještani su mu ta- znali. No, o tome nam posebno govori i kođer rado darovali zanimljive predmete tekst lokalnoga židanskog lista pod nazi- i knjige, uglavnom sakralne. Posebno vri- vom “Štefan Dumović, duhovnik s naro- jednim smatraju se sakralne umjetnine iz Vlč. Štefan Dumović, župnik dom povezan”, posvećen 70-oj obljetnici kapelice grofa Berchtolda, koje je sačuva- u Hrvatskome Židanu njegova rođenja. Iz njega saznajemo da 28 MATICA svibanj/may 2010.

_Matica 05_2010.indd 28 5/11/10 3:20:21 PM je svojim vrijednim radom podjednako mović je svjedočio da križni put ima 13 zlata” Lovre Bogovića. Nekim predmeti- aktivan u crkvenom, civilnom i kultur- postaja i da ništa ne nedostaje. Zbog sil- ma iz zbirke teško je odrediti mjesto na- nom životu hrvatske zajednice. Između nog pritiska kojemu je bio izložen, bio je stanka, podrijetlo, autore ili majstore. No, ostaloga, u posljednjih tridesetak godi- i sam “zabluđen” da je 13 točan broj. Sve osnovna namjera izlagača bila je pred- na temeljito je obnovio crkvu u Hrvat- se dobro završilo, bez oduzimanja posta- staviti sakralna i civilna obilježja života skome Židanu, kao i sve crkve u svojim ja i bez mogućeg zatvora jer je 14. posta- gradišćanskih Hrvata, koji su pridonijeli ﬁlijalama. U povodu 450. obljetnice do- ja pogreškom ostala u Beču i naknadno očuvanju njihove kulturne baštine i naci- seljavanja Hrvata u te krajeve, bio je glav- je dopremljena. onalnoga identiteta. ni organizator trodnevne proslave koja je Muzejska zbirka se dijeli u tri glavne obilježena crkvenim slavljima, kulturnim grupe: sakralni objekti, sakralne i civilne PLEMENITI SKUPLJAČKI RAD programima i predavanjima iz povijesti knjige i predmeti posebne etnografske vri- Rijetki su ljudi poput vlč. Dumovića koji je Hrvata. Inicirao je gradnju kapelice “Pe- jednosti. U stalnoj izložbi su predstavlje- uz svoj svećenički rad i cijeli svoj život po- ruškoj Mariji”, koja je postala mjesto vjerni predmeti od kojih se manji dio koristi svetio ovakvome iznimnome plemenito- skog hodočašća i tabora mladih - ljetnih u pučkoj religiji, a riječ je o tzv. “Mariji- me skupljačkom radu o kojemu skromno okupljališta školaraca i mladeži - Mađa- noj hižici” - kipu Bogorodice u ormariću kaže: “Ja sam ponosan na moju vjersku i ra, Austrijanaca, Hrvata... Organizirao je kao znaku znamenitog hodočašća u Ma- hrvatsku zajednicu, koja me je poduprla susret crkvenih zborova, prvi je dušobriž- riazell ili Veliko Celje (poznato austrijsko u ovome zadatku. Zahvalan sam svemo- nik vatrogasaca u Jursko-Mošonsko-Šo- hodočasničko mjesto). Drugi, veći dio sa- gućem Bogu našem da me je zvao u svoju pronskoj županiji i još su mnogobrojna kralne zbirke, koristio se u bogoslužnim službu, vodio i svojom milošću podupirao djela koja obilježavaju njegov dugogo- obredima na sv. misi, na procesiji i prili- u ovome zemaljskom zvanju.” dišnji svećenički rad. kom pogreba. Tu je mnogobrojno litur- Vjerujem da svi oni koji poznaju vlč. U njegovu životu bilo je i teških trenu- gijsko posuđe, svijećnjaci, raspela, slike, Dumovića mogu potvrditi: “Kroz cili nje- taka o čemu svjedoči jedan davni događaj statue, kanonske tablice, liturgijsko ruho, gov žitak ga peljaju riči ke si je dao zapi- prenošenja crkvenih postaja križnog puta oltarnici itd. Među knjigama najbrojni- sat na svoj mladomašni spomen-kipić: ‘U iz Austrije u Mađarsku za vrijeme komu- ji su molitvenici od kojih treba istaknuti te sam se Bože ufao, neću biti zaostavan nističkog režima. Među darovanim crkve- Evangyelye z-episztolami iz 1792. godi- i bar kako mi bude teko život, bar ča se nim postajama križnoga puta nedostajala ne, tiskan u Šopronu i “Poszel apostol- goda u njemu, nek se samo volja Božja is- je 14. postaja, a carinici su vlč. Dumovića szki” iz 1742. godine, tiskan u Zagrebu. puni’”, a mi se pridružujemo sa željom da optužili za šverc jer je nisu mogli pronaći. Zatim je tu i najpopularniji i najrašireni- ostane ustrajan na tome putu. Pod strogim nastupom carinika vlč. Du- ji molitvenik gradišćanskih Hrvata “Hiža I na kraju treba istaknuti da je vri- jednost njegova rada prepoznala mađar- Svečana predaja ska Vlada u čije ime mu je dr. Peter Kiss prvog dodijelio Zlatni križ za zasluge Republi- Muzeja sakralne ke Mađarske i prvi hrvatski predsjed- umjetnosti nik dr. Franjo Tuđman, odlikovavši ga Hrvata u Redom Danice hrvatske s likom Marka Mađarskoj (9. kolovoza Marulića. ■ 2008.)

ENG A report from the Reverend Štefan Dumović, the parish priest in Hrvatski Židan (Horvátzsidány), a Gradišće Croatian settlement in Western Hungary, known for its valu- able collection of sacral art. 29 MATICA svibanj/may 2010.

_Matica 05_2010.indd 29 5/11/10 3:20:29 PM PREDSTAVLJAMO KNJIGU STJEPANA ŠEŠELJA: PRIBLIŽENE DALJINE DUHOVNE HRVATSKE Knjiga posvećena iseljenoj Hrvatskoj

Šešelj polazi od teze koju neki publicisti nazivaju “dva plućna krila”, pri čemu se misli na jedinstvo iseljene i domovinske Hrvatske, odnosno na neizbježan oslon RH na Hrvate u rasuću

Napisao: Đuro Vidmarović nositin prema vlastitoj jedina. No nje ima onoliko koliko je ima Snimke: Hina raseljenosti?ra Kako će u nama, svakome ponaosob, ma gdje se HrvatskaH nositi svoj mi nalazili, ma koliko god od nje hodili. od poetskim zahtjevanz značaj ve- To je ona duhovna Hrvatska o kojoj ona- naslovom lesilele raseljenosti?”, ko zaneseno pjeva Viktor Vida, jedan u “Približene 33. “Država Hrvat- hrvatskom nizu nesretnih, prognanih… daljine Du- skas mora znati od- daleko od domovine, ali vazda s njezi- hovne Hrvat- govoritig na isto kao nom toplinom u srcu.” Pske” (Hrvatska kulturna i na ostala slična pi- U članku “Oaze duga i svijesti” razra- zaklada – Hrvatsko slo- ttanja.” đuje navedenu misao i piše: “Raseljena vo, Zagreb, 2009.) obja- Hrvatska postala je napokon neraski- vio je hrvatski književnik HRVATSKA JE divi dio Hrvatske.” U istom članku Še- Stjepan Šešelj zanimljivu JJEDNA I JEDINA šelj iznosi i vrlo važnu sociopsihološku knjigu, zapravo izbor svo- Šešelj polazi od teze i političku istinu da do masovnoga po- jih tekstova posvećenih koju neki publicisti vratka Hrvata iz rasuća u RH neće doći. dijaspori, podijeljenu u nazivaju “dva pluć- “Dapače”, piše S. Šešelj, “mi moramo biti četiri poglavlja odvojenaa na krila”, pri čemu svjesni da će nam za buduća stoljeća, na rimskim brojkama. ses misli na jedinstvo primjer, oko Toronta, Sydneya, Melbo- U prvome djelu knjige objavljeni su iseljene i domovinske Hrvatske, odnosno urnea, u Novom Zelandu… nastati naša Šešeljevi članci iz prvih godina borbe na neizbježno oslanjanje RH na Hrvate nova Gradišća i Molisa. Kao što smo već za državni suverenitet. Slijede njego- u rasuću, njihove ljudske, emocionalne, baštinili Pittsburgh odnosno američku vi književni i likovni osvrti, te tekstovi rodoljubne, političke i materijalne povezani uz rad Komisije za proučavanje tencijale. O tome piše: “Da se sve daljine Autor knjige Stjepan hrvatske književnosti u dijaspori kojoj umah pretvore u blizine domovine. Jer Šešelj je bio na čelu. domovina je jedna, Hrvatska je jedna i Umjesto uvoda Šešelj objavljuje pjesmu “U početku” (s prijevodom na engle- Nedavno je u Društvu hrvatskih književnika ski jezik) čiji se sadržaj odnosi na američ- predstavljena knjiga ko pleme “Croatan” za koji se smatra da “Približene daljine je nastao sjedinjavanjem Hrvata preživje- duhovne Hrvatske”. Na slici (L-D) Tomislav Martić, lih iz havarije dubrovačkog broda koji se Đuro Vidmarović, Ante davno uputio Kolumbovim tragom. Sekulić, Stjepan Šešelj i Prvi prilog “Naša zbirka amerikan- Milan Ivkošić skih fotograﬁja” tiče se tragične činjeni- ce da svaka obitelj i svako malo mjesto na našoj obali ima više ili manje svojih članova u prekomorskome rasuću. Stoga ne čudi što idući prilog Šešelj naslovlja- va “Hrvatska – velesila raseljenosti” i u njemu iznosi zaključak s istinitim pre- misama, za sudbinu nacije krucijalnog sadržaja: 1. “U trećem tisućljeću, čitav jedan hrvatski narod i dalje će živjeti izvan Hrvatske, izvan granica vlastite države”, ENG Stjepan Šešelj’s book Približavanje daljine Duhovne Hrvatske (A Convergence of Distances 2. “Ali zbog toga se ovdje nameću goto- in Spiritual Croatia, published by Hrvatska kulturna zaklada – Hrvatsko slovo, Zagreb, 2009) is a vo sam pitanja: Kako će se Hrvatska od- selection of the author’s essays dedicated to the Diaspora. 30 MATICA svibanj/may 2010.

_Matica 05_2010.indd 30 5/11/10 3:20:38 PM Hrvatsku bratsku zajednicu ili čileansku NEVIDLJIVI BEDEMI NAŠIH mentalno značenje za proučavanje i ba- zajednicu potomaka Hrvata.” U drugo- PREDRASUDA štinjenje književnosti ponikle u dijaspori me dijelu članka Šešelj dalekovidno upo- U drugome dijelu knjige Šešelj se posve- u nacionalnu književnu baštinu. zorava na pogrešku koju Hrvati u pre- ćuje užim kulturološkim i književnim Knjiga “Približavanje daljine Duhov- komorskim zemljama čine gaseći svoja temama. Piše književne osvrte, prikaze ne Hrvatske” završava nadahnutim po- glasila i narodnosne institucije: “Jer ni- izložaba i kulturnih događaja, polemič- govorom jednoga od vodećih hrvatskih šta, doslovce ništa, ne može Hrvatima i ke članke i osvrte, objavljuje razgovore s književnika, književnih povjesnika, knji- hrvatskim zajednicama u svijetu nado- istaknutim Hrvatima u rasuću i domo- ževnoga teoretičara, prevoditelja u dijas- mjestiti ustanove koje su oni za sebe go- vini, upozorava… Ističe se serija njego- pori, prof. dr. Vinka Grubišića iz Kanade. dinama, desetljećima gradili. Spomeni- vih tekstova pod naslovom “Prinosi za On u završnome odjeljku piše: “Šešelje- mo: hrvatske katoličke misije, hrvatski povijest književnosti u Hrvata”. S kultur- va knjiga nas zorno obavještava o mno- islamski centri, hrvatske kulturne zano-povijesnog motrišta vrlo je korisna go toga što će sigurno mnogi željeti do- jednice, hrvatske znanstvene zaklade, korespondencija Sekcije, jer predstavlja znati, a što bi neki radije da se nikada i društva prijatelja Matice hrvatske, kate- prilog proučavanju kulturnih veza domo- nije dogodilo, da je svatko ostao na svo- dre hrvatskoga jezika i kulture, hrvatski vinske i iseljene Hrvatske. Zatim slijede jim pozicijama, a i komunisti te njihovi povijesni instituti, hrvatski savezi… ča- članci vezani uz rad Sekcije Društva hr- katekumeni na svojima. No, zid je Ber- sopisi, listovi, radiopostaje, TV-progra- vatskih književnika i Hrvatskoga centra linski zauvijek pao, a pomalo će pada- mi. Te oaze hrvatskoga duha i svijesti ne P.E.N.-a za proučavanje književnosti u ti i oni najgori, nevidljivi bedemi naših može Hrvatima u svijetu zamijeniti niti hrvatskom iseljeništvu, kojoj je bio ute- predrasuda u nama samima.” jedna, ma koliko bila stara i časna, doo- meljitelj i prvi predsjednik. Sekcija je iz- Potrebno je pohvaliti uspješnu opre- vinska ustanova.” davala respektabilan časopis “Korabljica”, mu knjige s fotograﬁjom Meštrovićeva a objavila je niz knjiga koje imaju funda- “Indijanca” postavljenog u Chicagu. ■ Postavljena zvona na Crkvu hrvatskih mučenika UDBINA - Četiri zvona ni proviriti. Sada postavljena zvona su odmah uz ruševine podignuta su u četvr- stare župne crkve na kojoj su zvona utihnula prije 68 go- tak 8. travnja na presli- dina. Ova zvona će pozivati na molitvu i slati poruku mira cu zvonika Crkve hr- nad Krbavskim poljem natopljenim hrvatskom krvlju na- vatskih mučenika na kon velike tragedije 1493., ali i tragedije udbinskog puka Udbini koja je izgra- 12. prosinca 1942.” Biskup je objavio i prijedlog mnogih da đena u obliku glagolj- se crkva uključi u akciju kako bi se na Krbavskom polju ure- skog slova A. Najveće dilo zajedničko groblje svih koji su završili u raznim (inoze- zvono posvećeno je mnim) jamama ili su im kosti “deponirane” u neprimjerenim u čast svih hrvatskih prostorima različitih institucija. Na Udbini bi mogli imati za- mučenika i dar je Gos- jednički grob. Biskup misli da bi to moglo biti negdje oko pićko-senjske biskupi- kapele sv. Marka u Podudbini, mjestu gdje je stradala glav- je, dok su ostala tri po- nina hrvatske vojske 1493. godine. Obavijestio je i kako je svećena mučenicima Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti darovala repliku Nikoli Taveliću (dar Višeslavove krstionice iz crkve u Ninu. Ona će biti postav- Mije Matića – iselje- ljena ispod kupole, odnosno iznad sarkofaga mučenika, u na Hrvatska), Marku udbinskoj crkvi. (IKA) Križevčaninu (dar Hr- vatskog sabora) i Alojziju Stepincu (dar Hrvatske biskupske konferencije). Time se može reći da građevinski radovi na Crkvi hrvatskih mučenika dobro napreduju i lagano se pri- vode kraju, otvarajući tako mogućnost za njezino umjet- ničko uređenje i donacije onih koji žele da neki od crkvenih predmeta bude upravo njihov dar. Nakon “Oluje”, pred župnom kućom na Udbini od dasaka je izgrađen provizorni zvonik i postavljeno zvono koje je pozivalo na službu Bož- ju. Biskup Bogović podizanje zvona na crkvu označio je kao znak velikoga zaokreta na Udbini: “Od mnogih sam starih Udbinjana slušao kako su nakon što su pred dan sv. Lucije 1942. protjerani iz svoga zavičaja i mjesta još dugo u sno- vima slušali zvona s crkve sv. Nikole. Nisu smjeli u Udbinu

31 MATICA svibanj/may 2010.

_Matica 05_2010.indd 31 5/11/10 3:20:39 PM HRVATSKA ŠKOLA PRI HRVATSKOME KULTURNOM CENTRU U CHICAGU 35 godina zajedničkog učenja i druženja

Mnogi bivši polaznici Hrvatske škole postali su vrijedni i korisni članovi hrvatske zajednice u Americi, zahvalni svojim roditeljima što su im omogućili da svoje obrazovanje i identitet obogate i ovim hrvatskim

Na Internacionalnom kulturnom festivalu u gradiću Skokie

Odbornice i osnivači: Maryann Renko Kovačević, Ana Vučičević Rozenich, otac Ivo Plenković, Helen Vuković Petrušić, Mare Bašan Kraljević i otac Nikola Dugandžić na priredbi povodom 35. godišnjice Hrvatske škole

Napisale: Ana Vučičević Rozenich (autorica) i napravio, otipkao i umnožio prvu hr- koji je osnovan godinu dana ranije, a u Davorka Kirinčić (koautorica) vatsku početnicu koja se koristila prvih čijim je prostorijama i danas. nekoliko godina. Zahvaljujući hrvatskim franjevci- rvatske škole na sjeverno- ma, posebno ocu Ljubi Krasiću, škola je američkom kontinentu POČELO JE S DVADESETAK DJECE nabavila dovoljan broj knjiga na hrvat- osnivane su s namjerom Škola je započela s dvadesetak djece koju skome jeziku, namijenjenih mladima u da sačuvaju nacionalni su roditelji subotom dovodili na nasta- iseljeništvu. Tih je godina, točnije 1976., hrvatski identitet nara- vu. Pokojna Aleksandra (Sandra) Šola, bilo kupljeno platno s narodnim vezom Hštaja rođenih izvan domovine, da ih po- rođena Drašković, dobrovoljno je i sa- za prve školske narodne nošnje koje su, dučavaju hrvatski govor, povijest, kultu- moinicijativno, uz veliku pomoć supru- prema uputama gospođe Sandre, sašile ru i običaje. Stoga je svaka škola bila, a ga, pokojnog Jakova Šole, od prvog dana vrijedne majke. Te se nošnje upotreblja- i danas je, mala kolijevka odgoja za lju- učila djecu hrvatski narodni ples, povijest vaju i danas. bav prema Hrvatskoj, kutić učenja o če- i zemljopis. Već sljedeće godine škola se Hrvatsku školu je, od osnutka, po- žnji jednoga malog, ali vrijednog naroda preselila na novu adresu gdje je mogla hađalo više od 1.200 djece, a ove škol- s velikom dušom. primiti veći broj učenika, a na raspola- ske godine ima 52 učenika. Zahvaljujući Zamisao o otvaranju hrvatske ško- ganju joj je bila i prostrana dvorana s po- ustrajnome zajedničkom radu hrvatske le u sjevernom dijelu Chicaga počela se zornicom u kojoj su se počele održavati crkve i Hrvatskoga kulturnog centra, već ostvarivati dolaskom dominikanaca koji priredbe. Prvih nekoliko godina škola se 35 godina imamo prostor u kojemu dje- su početkom sedamdesetih u tome dijelu nalazila u sastavu Misije, da bi 1975. bila ca u zajedničkom druženju i učenju stje- grada osnovali Hrvatsku katoličku misi- predana Hrvatskome kulturnom centru, ču i nove prijatelje, sada za igru, a poslije ju. Još dok su stanovali u suterenu jed- za cijeli život. Djeca s velikim interesom ne kuće u East Rogers Park naselju, po- Ravnateljica HMI-ja Katarina Fuček uče o svojemu podrijetlu, uče hrvatski kojni otac Franjo Hijacint Eterović, otac uputila je Hrvatskoj školi pri Hrvat- jezik, povijest, kulturu, običaje kako bi Ivo Plenković i otac Nikola Dugandžić, skome kulturnom centru u Chicagu mogli razgovarati s roditeljima, djedo- zajedno s časnim sestrama Majom Lo- čestitku u povodu obilježavanja 35. vima i bakama, dopisivati se s rodbinom vrić i Hozanom Kljajić, započeli su po- godišnjice rada, posebno zahvalivši iz domovine. dučavati djecu hrvatski jezik. za iznimno kvalitetnu i plodnu surad- Pod pokroviteljstvom Hrvatskoga U početku u školi nije bilo nikakvih nju na projektu Hrvatski dani za djecu, kulturnog centra tijekom cijele godine učila. Nastavnici su sami crtali zemljo- mladež, učitelje i roditelje koji su HMI i se organiziraju priredbe, a posebno su vide te pripremali sve ostalo što im je hrvatske škole u SAD-u zajednički pro- svečane one za Božić i Majčin dan. Tada vodile od 2004. do 2008. godine. bilo potrebno za nastavu. Otac Ivo je učenici odjeveni u prekrasne hrvatske 32 MATICA svibanj/may 2010.

_Matica 05_2010.indd 32 5/11/10 3:20:43 PM Odavanje zahvalnosti na Božić 2007. godine završetku školske godine

narodne nošnje iz raznih krajeva Lijepe puno bivših učenika, a to su: Mare Bašan vi radi više od 30 godina. Njezini sinovi Naše ponosno recitiraju, pjevaju, izvode Kraljević (ravnateljica), Maryann Renko su bili među prvim učenicima, a sada su igrokaze i narodne plesove. Kovačević (dopredsjednica), Ivana Hrvo- njezine unuke polaznice škole. Hrvatska jević Mihalić (blagajnica), Ksenija Ziman škola pri Hrvatskome kulturnom centru OSJEĆAJ PRIPADNOSTI SVOME Hrvojević i Anna Maria Bublić Hostička proslavila je za vrijeme ovogodišnje pro- NARODU (tajnice) te Ana Vučičević Rozenich, Kri- slave Majčinog dana, u nedjelju 9. svib- Kada uspješno završe peti razred i budu stina Vasilj Soldo, Julie Soće Golosinski i nja, svoju 35. obljetnicu u Hrvatskome spremni za prijelaz u “Hrvatski podmla- Chrissy Puljić Vasilj (odbornice). kulturnom centru, na adresi 2845 W. dak”, mladi ulaze u tamburaško-plesnu Devon, Chicago. Svečanosti su nazoči- grupu “Hrvatska loza”. Na taj način se SVEČANA PROSLAVA li utemeljitelji, savjetnici, bivši ravnate- stvara još dublji osjećaj pripadnosti svo- Najveća hvala pripada strpljivim, vjer- lji, učitelji i učenici škole. Iz Hrvatske su me narodu i povećava se spoznaja o po- nim i požrtvovnim učiteljicama koje do- stigli počasni gosti – utemeljitelji i ne- stojanju Hrvatskoga kulturnog centra gdje brovoljno dolaze svake subote u kulturni kadašnji župnici velečasni Ivo Plenković se mogu sastati, razgovarati i razveseliti, centar: Lidiji Zadro - predškolska dob; i velečasni Nikola Dugandžić. Sadašnji potražiti pomoć. Mnogi brakovi skloplje- Jozeﬁni Braovac - prvi razred; Ivani Kr- i bivši polaznici škole izveli su igrokaz ni su zahvaljujući prvim susretima i po- pan - drugi razred; Ivani Perić - treći ra- koji je, posebno za ovu prigodu, napisa- znanstvima u školi. zred; Ani Gabrijeli Goluža - četvrti ra- la Marija Pašić Dugandžić. Isto tako, djeca sa sjevera rado sura- zred i Milki Marijanović - peti razred. Svaka hrvatska škola na sjevernoa- đuju s djecom drugih hrvatskih škola u Duhovni savjetnik je velečasni Ivica Maj- meričkom kontinentu odigrala je veliku Chicagu, u Americi i u Kanadi, a često storović. Za poduku u plesu zadužene su i neprocjenjivu ulogu, pa tako i Hrvatska nastupaju i na njihovima svečanim pri- učiteljice: Vera Starčević i Jelena Živko, a škola pri Hrvatskome kulturnom centru redbama. Škola nastupa i na hrvatskim glazbu i pjevanje podučava Marija Pašić u Chicagu. Željeli bismo da i dalje naša domjencima, ali također i u različitim Dugandžić. Kao što su mnogi odborni- škola, u koju ulažemo puno truda i lju- kulturnim programima i zabavama do- ci bivši učenici, tako su i mnogi učite- bavi, djeluje te bude ponos svim Hrvati- brotvornog karaktera kao Skokie Festival lji. Draga gospođa Vera Starčević je duh ma kako u Chicagu i Lijepoj Našoj, tako of Cultures, Christmas Around the World, učitelja ove škole u kojoj s puno ljuba- i diljem cijeloga svijeta. ■ Shriners Hospital for Children itd. Državni uredi SAD-a poput Gover- nor of the State of Illinois, Treasurer of the State of Illinois, Mayor of the City of Chi- cago i Cook County of Illinois Treasurer’s Oﬃce nekoliko puta su nagrađivali našu školu. Mnogi bivši polaznici Hrvatske škole postali su vrijedni i korisni članovi hrvatske zajednice u Americi, zahvalni svojim roditeljima što su im omogućili da svoje obrazovanje i identitet obogate i ovim hrvatskim. Oni to danas nastoje prenijeti na svoju djecu, sadašnje polaznike škole, a i sami su aktivni odbornici škole i Hr- Proslava 35. godišnjice Hrvatske škole 9. svibnja 2010. u Hrvatskom kulturnom centru vatskoga kulturnog centra, kao i dobro- voljni učitelji. ENG The Croatian language school of the Croatian Culture Center of 2845 W. Devon, Chicago, Današnji odbor Hrvatske škole ima celebrated its 35th anniversary on Mother’s Day, Sunday, May 9th. 33 MATICA svibanj/may 2010.

_Matica 05_2010.indd 33 5/11/10 3:20:45 PM 31. SVIBNJA  BLAGDAN MAJKE BOŽJE OD KAMENITIH VRATA Nebeska zaštitnica grada Zagreba

Tijekom burne povijesti Kamenita vrata stradavala su u požarima čak četiri puta, posljednji put 31. svibnja 1731. godine. Upravo u ovome posljednjem požaru nastaje legenda o čudotvornosti slike Blažene Djevice Marije

Spomenik Sv. Jurju ispred Kamenitih vrata na Trgu Braće hrvatskog zmaja Kamenita vrata

Napisala: Srebrenka Šeravić glasio je uzoriti kardinal Franjo Kuha- vrata stradavala su u požarima čak če- rić 31. svibnja 1991. godine, upravo na tiri puta, posljednji put 31. svibnja 1731. ajka Božja od Kameni- 260. obljetnicu čudesnog spasenja njezi- godine. Upravo u ovome posljednjem tih vrata zaštitnica je ne slike. Od tada do danas svečanim se požaru nastaje legenda o čudotvorno- grada Zagreba, pozna- misnim slavljem u zagrebačkoj prvostol- sti slike Blažene Djevice Marije s djete- to marijansko svetište nici, procesijom kroz povijesnu jezgru tom Isusom u naručju. Slika nepoznato- u povijesnom srcu hr- Zagreba i molitvom u zavjetnoj kapelici ga domaćeg autora, izrađena na lanenom Mvatske metropole gdje utjehu i nadu pro- u Kamenitim vratima proslavlja blagdan platnu, ostala je u razornom požaru ne- nalaze naraštaji Zagrepčana. Blagdan zaštitnice i Dan grada Zagreba. oštećena. Izgorio je tek njezin okvir. Pri- Majke Božje od Kamenitih vrata pro- Tijekom burne povijesti Kamenita godom dvjestote obljetnice slici je pri-

Molitva Majci Božjoj od Kamenitih vrata Presveta Bogorodice! Tvoj sveti lik nije izgorio u razornu požaru Kamenitih vrata. Čudesno sačuvan postao nam je znakom da ti u srcu grada Zagreba želiš na oso- bit način biti prisutna kao Zaštitnica i Utočište svima koji ti povjere svoje tjeskobe i nade, svoje boli i brige. Ohrabreni tim znakom, puni pouzdanja i pobožnosti, tvome Srcu povjeravamo i predajemo svako dijete i sve mlade, bolesnike i patnike, siroma- he i beskućnike našega grada. Pohodi sve naše obitelji i uvedi u njih jedinoga Spasitelja Isusa Krista da budu zdrave, vjerne i potomstvom blagoslovljene. Kraljice mira, moli za nas i moli s nama za mir u našoj ispaćenoj domovini, da kroz sve teškoće i opasnosti života sretno stignemo u radost Presvetoga Trojstva, da ga hvalimo i slavimo u sve vijeke vjekova. Na baroknom oltaru kapelice Kamenitih Amen. vrata nalazi se slika Majke Božje Majko Božja Kamenitih vrata, zaštitnice grada Zagreba, moli za nas!

34 MATICA svibanj/may 2010.

_Matica 05_2010.indd 34 5/11/10 3:20:47 PM I danas zagovor Majke Božje u kapelici Kamenitih vrata traže Procesijom kroz povijesnu jezgru Zagreba i molitvom u zavjetnoj stanovnici našega glavnoga grada, paleći svijeće u tišini kapelici u Kamenitim vratima proslavlja se blagdan zaštitnice i Dan malene kapelice grada Zagreba

dodana i zlatna kruna. Slika se nalazi i nu brigu o Kamenitim vratima preuzi- povijesnog romana “Zlatarevo zlato” ve- danas na baroknom oltaru kapelice Ka- ma Družba “Hrvatskoga zmaja”, koja u zuje uz Kamenita vrata. Kip lijepe Dore menitih vrata, koji je zaštićen ukrasnom svečanoj dvorani zgrade iznad kapelice iz ovoga romana, kćeri zlatara Krupića, željeznom ogradom koju je 1778. godi- danas ima svoje sjedište. U zgradi Kame- koji je izradio hrvatski kipar Ivo Kordić ne izradio zagrebački kovač Ivan Korta. nitih vrata početkom 20. stoljeća, upra- 1929. godine, postavljen je u nišu zapad- Majci Božjoj od Kamenitih vrata i nje- vo na poticaj Družbe “Hrvatskoga zma- nog pročelja Kamenitih vrata. zinim moćima mnogi su se obraćali u ja”, svoj začetak bilježe čak tri ustanove Ovaj spomenik nulte kategorije, ma- nevolji i zavjetovali molitvama koje su važne za kulturni život Zagreba: Grad- rijansko svetište i ulaz u povijesnu jez- često uslišane. O tome svjedoče bezbroj- ska knjižnica, Historijski arhiv i Muzej gru ima iznimno emotivno, duhovno i ne pločice zahvale koje prekrivaju zidove grada Zagreba. povijesno značenje za stanovnike naše- kapelice. I danas zagovor Majke Božje u ga glavnoga grada. U Kamenitim vrati- kapelici Kamenitih vrata traže stanovnici INSPIRACIJA MNOGIM ma neizostavno se zastaje na trenutak, našega glavnoga grada, paleći svijeće u UMJETNICIMA u miru i tišini zapali svijeća Majci Bož- tišini malene kapelice. “Zapalit ću svijeću Kamenita vrata inspirirala su mnoge hr- joj od Kamenitih vrata, pa se nastavi put na Kamenitim vratima”, često se izgovara vatske pjesnike, pisce, slikare, skladatelje. prema vrevi i užurbanosti suvremenog u trenucima nade i očekivanja. Najistaknutiji hrvatski književnik 19. sto- velegrada.g ■ ljeća, August Šenoa, radnju svoga prvoga ZAGREBAČKI SIMBOL Stara fotografija Kamenitih vrata Kamenita vrata, građena kao pravokut- na kula s kolnim prolazom, predstavljaju prepoznatljiv očuvani povijesni spomenik u turističkoj razglednici Zagreba. Pretpostavlja se da su izgrađena kao dio obrambene utvrde staroga Gradeca još u 13. stoljeću, no prvi pisani dokumenti potječu iz 1429. godine. Izgrađena od kamena, često su dograđivana i poprav- ljana, a današnji izgled oblikovan je 1760. godine. U srcu Kamenitih vrata nalazi se malena kapela. Danas su to jedina očuva- na vrata u gornjogradskim zidinama. Unatoč povremenim željama pojedinih gradskih vlasti za rušenjem i pre- namjenom Kamenitih vrata, ona su ipak tijekom povijesti sačuvana. Za spas Ka- menitih vrata od rušenja zalagali su se tijekom stoljeća mnogi zagrebački uglednici, među njima i Isidor Kršnjavi. U ča- sopisu “Vienac” 1875. godine kaže: “Ne rušimo starine! …. Kupole, vrata, tornjevi ENG The Mother of God of Kamenita vrata (the Stone Gate) is the patron saint of the City of Za- greb, a famed shrine dedicated to the Virgin Mary in the heart of the Croatian metropolis, where gradski i crkveni najprikladnija su sred- generations of Zagreb natives have found solace and hope. The Mother of God of Kamenita vra- stva lijepu proﬁliranju gradova…” Poseb- ta Day is celebrated on May 31st. 35 MATICA svibanj/may 2010.

_Matica 05_2010.indd 35 5/11/10 3:20:49 PM RAZGOVOR SA ZORICOM VITEZ, ISTAKNUTOM HRVATSKOM ETNOLOGINJOM Hrvatska baština pridonosi aﬁrmaciji hrvatskog identiteta u svijetu

“Odlučili smo 45. međunarodnu smotru folklora 2011. posvetiti raznolikim načinima njegovanja i predstavljanja folklora u hrvatskom iseljeništvu i staroj europskoj dijaspori”

Razgovarala: Mira Ćurić ra kojima sam suurednica i Dr. sc. Zorica Snimio: Davor Šiftar suautorica. Nakon Zagreba Vitez i Budimpešte bila je postav- r. sc. Zorica Vitez dobro ljena u Buenos Airesu u Ar- je znano ime hrvatske gentini te u Santiagu u Či- etnologije. Znanstveni- leu (2007.), a monografija je ca i autorica mnogobroj- objavljena i na španjolsko- nih naslova, također je me jeziku. Upravo priprema- Di nekadašnja ravnateljica Instituta za mo novo, hrvatsko izdanje, etnologiju i folkloristiku te znanstve- prošireno člankom o svjet- na savjetnica. Uz organizaciju glasovi- skim i hrvatskim nastojanji- te Međunarodne smotre folklora, čija ma oko zaštite nematerijalne je dugogodišnja voditeljica, upravo je kulturne baštine koju pred- zaokupljena i zanimljivim znanstveno- vodi UNESCO. istraživačkim projektom Tradicijska kultura otoka Šolte i turizam te poveziva- Na UNESCO-v popis njem Međunarodne smotre folklora i nedavno je upisano iseljeništva sljedeće godine. još sedam fenomena hrvatske baštine. Članica Gospođo Vitez, hrvatska ste Povjerenstva za nematerijalnu i uspjeh etnološke i folklorističke struke tradicijska kultura predstavljena baštinu Ministarstva kulture koja je surađivala pri izradi dokumen- je različitim izložbama i u svijetu. RH koje se može pohvaliti tim tacije i sastavljanju prijedloga, kako za No, podsjetimo čitatelje na onu iznimnim uspjehom? upis u hrvatski registar nematerijalne zapaženiju, čija ste suautorica, - Doista, upis sedam fenomena hrvat- kulturne baštine, tako i za svjetski po- a koja je ‘obišla’ nekoliko država ske nematerijalne baštine na svjetski popis. Hrvatski registar u ovome trenutku s mnogobrojnim hrvatskim pis veliki je uspjeh Hrvatske, ponajprije ima 77 upisanih fenomena. Vjerujem da iseljenicima? velikog angažmana Ministarstva kultu- taj dio hrvatske baštine pridonosi afir- - Riječ je o etnografskoj izložbi i re. I puno veće države nisu tako uspješ- maciji hrvatskog identiteta u svijetu jer monografiji Hrvatska tradicijska kultu- ne na svjetskom popisu. Naravno, to je su i mnoge druge države vrlo aktivne u provođenju kulturne politike koja poči- Etnologinja Zorica Vitez znanstveni va na aktivnostima UNESCO-a. rad je započela istraživanjem plesa Toj je temi posvećena i ovogodišnja Međunarodna smotra folklora, čija ste voditeljica niz godina. Jesu li definirane sve pojedinosti oko organizacije? - Angažman struke na dokumentira- nju nematerijalne kulturne baštine bio je povod da ovogodišnju 44. međunarod- nu smotru folklora u Zagrebu posvetimo toj temi. Na njoj će sudjelovati dvadese- 36 MATICA svibanj/may 2010.

_Matica 05_2010.indd 36 5/11/10 3:20:50 PM tak nositelja baštine, odnosno pojedinih njezinih fenomena iz Hrvatske te desetak ŠOLTA NADAHNJUJE iz drugih država. Izabrati i dovesti sudi- Obrađivali ste etnološku građu i fenomene od Dalmacije i Dalmatinske zagore onike iz Hrvatske nije nikakav problem, do Hrvatskoga zagorja, kao i mnoga druga hrvatska područja. Trenutačno se ba- njih dobro poznajemo i s njima dugo su- vite Šoltom? rađujemo kao organizatori smotre, ali i Da, istraživanjem tradicijske kulture Šolte, odnosno etnografske baštine koja nije kao istraživači. Problem su strani sudio- poznata, a sada će poslužiti kao kulturna ponuda u turizmu. I ne samo u turizmu, nici jer su to najčešće teško dostupni no- nego i za domaće stanovništvo koje nije ravnodušno prema svojoj baštini pa su sitelji baštine, posebice oni iz dalekih ze- se mnogobrojni otočani pridružili tome pothvatu. Istražujemo tradicijske oblike privređivanja (maslinarstvo, vinogradarstvo, ribolov, pomorstvo, pčelarstvo, pro- malja i malih kulturnih zajednica. Lakše izvodnju vapna), društveni život (svetkovine, bratovštine, seosku upravu), priče i je s predstavnicima iz Europe jer su bli- predaje, ples i glazbu, crkveno pučko pjevanje, tradicijsko graditeljstvo, prehra- zu, a neke već i poznajemo. Primjerice, nu i odijevanje kako bismo osmislili i otočanima predložili oblike njihova pred- na svjetskom su popisu pokladni likovi stavljanja i korištenja u turizmu. - buše iz Mohača, a to je baština Hrvata Pretpostavljamo da će domaćim i stranim posjetiteljima Šolte, uz ljepotu krajoli- u Mađarskoj koju su prihvatili - i s njo- ka, pogodnosti male sredine i očuvanosti prirode, posebice mora i morske oba- me se identiﬁcirali - i članovi zajedni- le, biti zanimljivo doznati ponešto o negdašnjem i sadašnjem načinu života na ce drugih nacionalnosti. Nadamo se da otoku. Uz etnografsku zbirku osobito smo zainteresirani za osmišljavanje mreže ćemo uspjeti dovesti u Zagreb i sudio- šetnica i biciklističkih staza koje bi povezale mnoge točke s očuvanim sadržaji- nike iz Azije i Afrike. Osobito smo po- ma tradicijske kulture (vapnenice, poljske kućice, tipske kuće, bratske kuće, stare nosni što je UNESCO pokrovitelj ovo- ribnjake, konobe, suhozide, mjesta uz koja se vežu priče i predaje). U suradnji s godišnje smotre. Općinom Šolta, Turističkom zajednicom i mještanima uskoro počinje postavlja- nje putokaza i interpretacijskih ploča, polako ali zajednički i s puno dobre volje. Obrađivali ste građu i običaje Šolta ima dugu tradiciju osobitoga, pučkoga crkvenog pjevanja. Pretprošle smo Hrvata u Slovačkoj i Austriji. godine šoltanske crkvene pjevače predstavili na Međunarodnoj smotri folklora Koje su osobitosti tradicijske u Zagrebu. Objavili smo i dva nosača zvuka s njihovim pjevanjem, nastavljajući kulture hrvatskih manjina u tako i tonsko i slikovno bilježenje tradicijske kulture koje je osobito važno kao dokument i izvor za daljnja istraživanja. Izbor Šolte je osoban jer sam napola Šol- drugim državama s obzirom na tanka, a i Marina Blagaić, novakinja na projektu, podrijetlom je sa Šolte. Njezin se njezine korijene s jedne strane te doktorski rad također bavi Šoltom, što samo dokazuje da su korijeni važni i da iz zemljopisni i društveni kontekst s njih crpimo ideje i volju za djelovanje. druge? - Sve su kulture podložne stalnoj pro- mjeni, a kulture manjina najpodložnije su re manjina i kulture domicilnog stanov- čavaju tradicijama s područja njihova utjecajima nove sredine, odnosno kulture ništva stječu puno zajedničkog i zato što iseljenja, prenose im glazbene i plesne većinskog stanovništva u njihovu okru- zajednički primaju i ‘prerađuju’ utjecaje sadržaje, predlažu odabir odjeće itd. Te ženju. S vremenom dolazi i do prožima- sa svih strana, sadržaje širih kulturnih su akcije vrijedne s aspekta brige matič- nja tih kultura i nastaju novi oblici, spe- područja. U naše dane mnoge matične ne zemlje, ali su anakrone u odnosu na ciﬁčni upravo po miješanju sastavnica zemlje nastoje pomoći svojim manjina- kulturni razvoj jer ga na određeni način dviju ili više kultura. S vremenom kultu- ma šaljući im stručnjake koji ih podu- potiru i niječu. Kulturološki gledano, razvoj je implicitan kulturi, a promjene u Dr. Zorica Vitez prima sferi kulture nisu problem odnarođiva- Nagradu Grada Zagreba, za zasluge u nja, gubljenja svijesti o vlastitom podri- promicanju znanosti jetlu. Naravno, to je stvar izbora samih i popularizaciji hrvatske tradicijske manjina i o tome one odlučuju. Bilo bi kulture dobro da razumiju cjelovitost te proble- matike i da učine vlastiti izbor. Nema ništa lošeg u učenju plesova i glazbe iz stare postojbine, koje su u novoj u me- đuvremenu zaboravili ili ih nikad nisu znali - jer su nastali nakon njihova od- laska iz matične zemlje. Loše je ako se na taj način namjerno krivotvore upo- rišta identiteta, a događa se i to.

Kakve su prilike s baštinom hrvatskog naroda u BiH? - Kultura Hrvata u Bosni i Hercego- vini ima mnogobrojne inačice i razlikuje se u pojedinostima od jednog do drugog 37 MATICA svibanj/may 2010.

_Matica 05_2010.indd 37 5/11/10 3:20:52 PM Zorica Vitez u društvu našeg istaknutog i Hrvata koji privremeno borave u dru- Sudjeluju li predstavnici etnomuzikologa Vide Bagura goj zemlji. Hrvata ima na svim stranama iseljeništva na zagrebačkoj svijeta i time je veća uloga njihova iden- Međunarodnoj smotri folklora? tificiranja sa zemljom podrijetla kojoj se - Zagrebačka Međunarodna smotra mnogi žele vratiti. folklora tradicionalno predstavlja samo tzv. izvorni folklor, a samo rijetka druš- Koliko se osjeća prodor stranih tva hrvatskih iseljenika mogu udovoljiti elemenata u njihove običaje? Kao stručnim kriterijima zagrebačke smotre. autorica knjige Svadbeni običaji u Povremeno sudjelovanje iseljeničkih fol- Hrvata (2003.) protumačite nam, klornih društava bilo je vezano uz temu primjerice, običaj da mladoženja koju je određena smotra predstavlja- baca kutiju viskija, mladenka la. No, odlučili smo 45. međunarodnu podvezicu… smotru folklora 2011. posvetiti razno- - Već je bilo riječi o stalnoj mijeni likim načinima njegovanja i predstav- kulture i o prihvaćanju raznih utjecaja ljanja folklora u hrvatskom iseljeništvu pa nisu neobični prizori iz američkih fil- i staroj europskoj dijaspori. Nadamo se mova ili iz suvremenih europskih svad- da ćemo u Zagreb dovesti i iseljenike benih praksi u suvremenim proslavama iz dalekih zemalja te pokušati prikazati vjenčanja niti to treba zamjerati. I usred njihove doticaje i prožimanja s domicil- područja, među ostalim i zato što su ta Zagreba možete vidjeti dugačku bijelu li- nim stanovništvom i njihovim kultura- područja imala različitu povijest. U ra- muzinu s vozačem koji vozi mladi par, ma. Nadamo se dobroj suradnji s Hrvat- zličitim lokalnim prilikama, u doticaji- pa i spomenuto bacanje podvezice i dru- skom maticom iseljenika i s kulturnim i ma različitih naroda i etničkih skupina, ge novotarije svadbenih veselja preuzete drugim institucijama u iseljeništvu. Bit različito su se formirale i lokalne kulture sa svih strana i prema različitim ukusi- će teško prikupiti novac za takvu smo- Hrvata. Razumljivo je da je zajedništvo ma. Svatko ima pravo na vlastiti odabir, tru, ali se nadamo kako ćemo pronaći s Hrvatskom vidljivije na dodirnim po- a sa stajališta moje struke - mi smo samo dodatne izvore financiranja, pa i tu oče- dručjima gdje su nastali slični kulturni promatrači, bilježimo i dokumentiramo kujemo savjete i izravnu pomoć iselje- sadržaji. Primjerice, kontinuitet je vidlji- i pokušavamo interpretirati. ništva, na obostranu korist. ■ viji usporede li se dvije Posavine, bosanska i hrvatska, kao i dodirna područja u Na Smotri folklora 2001. dinarskoj zoni te na jugu gdje se dodiru- godine ju Hercegovina i Hrvatska. Hrvati iz BiH stalni su sudionici zagrebačke Međuna- rodne smotre folklora zbog uvjerenja da za svaku temu kojoj je pojedina smotra posvećena mogu dati osebujan prilog koji govori o raznolikosti i kreativnosti hrvatske tradicijske kulture.

A u hrvatskom iseljeništvu, dijaspori? Koliko su Hrvati izvan Hrvatske vezani uz svoje izvorne običaje? - Čini se da su Hrvati među onim narodima koji su osobitim nitima vezani uz Hrvatsku kao svoju domovinu, da dugo i nostalgično održavaju veze s njom, među ostalim i okupljanjem u za- vičajnim društvima, njegovanjem zavi- čajnih tradicija, posebice folklora. Gdje ih nema dovoljno da bi osnovali zavičaj- no društvo vezano uz neko uže hrvatsko područje, osnivaju mnogobrojna druš- tva koja njeguju tradicije cijele Hrvatske. Riječ je doista o cijeloj vojsci folklornih amatera, ali i o mnogobrojnim drugim ENG An interview with prominent Croatian ethnologist Zorica Vitez DSc, head of the Interna- načinima iskazivanja nacionalnog i lo- tional Folklore Review, an event she says will be dedicated to the Croatian emigrant communi- kalnih identiteta hrvatskog iseljeništva ties in 2011. 38 MATICA svibanj/may 2010.

_Matica 05_2010.indd 38 5/11/10 3:20:55 PM POSJET HRVATSKIH DRAGOVOLJACA IZ ZAGREBA HRVATSKIM ISELJENICIMA U AUSTRALIJI Povijesni događaj za Hrvate u australskoj Viktoriji

Hrvatski branitelji su položili vijenac na Glavni spomenik u ratu poginulim australskim vojnicima u Melbourneu u nazočnosti stotina hrvatskih iseljenika iz Geelonga i Melbournea

Ispred vječnog plamena za pale australske vojnike Hrvatsko vojno izaslanstvo prigodom polaganja vijenca

Tekst i snimke: Generalni konzulat RH u Melbourneu kovnika Brune Čavića i pukovnika Ivana Krupeca. Posjet izaslanstva dragovoljaca smatra se iznimnim uspje- znimno uspješan posjet izaslanstva Udruge dragovo- hom hrvatske zajednice i hrvatske diplomacije u Australiji koji ljaca i veterana Domovinskog rata, podružnice Grada ne bi bio moguć bez velikog truda i suradnje mnogobrojnih Zagreba, hrvatskim iseljenicima u australskoj saveznoj hrvatskih društava, udruga, klubova i medija u Viktoriji s hr- državi Viktoriji završio je 23. travnja. Kruna tog posjeta vatskom diplomacijom, Generalnim konzulatom RH u Mel- bilo je povijesno polaganje vijenca na Glavni spome- bourneu. ■ Inik (“Oltar Domovine”) u ratu poginulim australskim vojnicima u Melbourneu. U tom velebnom zdanju smještenom u Mnoštvo hrvatskih iseljenika parku na rubu središta grada okupilo se nekoliko stotina hr- u Hrvatskom katoličkom vatskih iseljenika iz Geelonga i Melbournea, koji su željeli biti centru u Sunshineu svjedoci desetljećima očekivanog i željenog događaja. Nakon svečane ceremonije odavanja počasti poginulim australskim vojnicima, vijenac u obliku hrvatskoga grba, u nazočnosti ci- jelog izaslanstva u svečanim časničkim odorama hrvatske vojske, položili su umirovljeni bojnici Teo Andrić i Branko Bar- tolec. Na kraju toga povijesnog čina intonirane su hrvatska i australska himna. Bilo je to prvi put u povijesti da je na tom Australcima svetome mjestu svirana hrvatska himna. Veliki broj hrvatskih iseljenika u Melbourneu polaganje vijenca je nazvalo najvažnijim događajem nakon što je Australija priznala Republiku Hrvatsku 16. siječnja 1992. godine. Posljednji javni nastup izaslanstva dragovoljaca i veterana Domovinskog rata, podružnica Grada Zagreba, bio je u Hrvat- skome katoličkom centru u Sunshineu. U nazočnosti nekoliko stotina članova hrvatske zajednice iz Melbournea održani su ENG A very successful visit by a delegation of the Zagreb chapter prigodni govori i prikazana su tri ﬁlma iz vremena Domovin- of the Association of Homeland War Volunteers and Veterans to the Croatian emigrant communities in the Australian federal state of Vic- skog rata. Najviše pozornosti privukla su osobna ratna svjedo- toria wrapped up on April 23rd with the laying of a wreath at the Mel- čanstva umirovljenoga stožernog brigadira Petra Bajana, pu- bourne War Memorial. 39 MATICA svibanj/may 2010.

_Matica 05_2010.indd 39 5/11/10 3:20:56 PM PEJO KLJAIĆ, HRVATSKI SLIKAR IZ ŠVICARSKE “Slikanje je moj život”

“Uopće ne znam koja mi je prava domovina. Veselim se kad idem u Hrvatsku, drago mi je doći u Bosnu, a drago mi se i vratiti u Švicarsku”, kaže naš iseljenik Pejo Kljaić, koji već 24 godine živi u Švicarskoj

Umjetnik u svom ateljeu ću na radu i to točno na moj rođendan, petog lipnja. Otad sam stopostotni inva- lid - napominje naš iseljenik Pejo Kljaić i nastavlja kako od tog trenutka počinje njegov slikarski život.

ULJA NA PLATNU, PAPIRU I STAKLU Slikarstvo mu prvo služi kao terapija, da bi poslije postalo njegova glavna preo- kupacija. Intenzivno se bavi slikarstvom četrnaest godina. - Slikanje je moj život. Da nema toga, moj bi život bio besmislen, a ne treba živjeti besmisleno. Slikam ulja na platnu, papiru i staklu. Oslikao sam oko tisuću i pol slika i u svijet je otišlo oko 400 mojih radova, što prodanih, što poklonjenih. Često se odazovem raznim humanitarnim akcijama i nedavno sam ovdje u Arbonu poklonio dvije slike sta- rijemu bračnom paru koji je tražio po- moć jer im je izgorjela kuća. Čim sam u novinama pročitao tu vijest, odmah sam se odazvao akciji Centra za kulturu koji je tu akciju organizirao. Na pitanje živi li od slikarstva, naš sugovornik kaže da ne živi od slikarstva jer se od toga zaista ne može živje- ti, barem u njegovu slučaju. - Sve moje slike su originali, nastale iz moje ma- Napisala: Željka Lešić ka plaću, napuštam posao i odlazim u šte, iz glave, ili kako obično kažem, iz Snimke: Iz obiteljskog albuma P. Kljaića domovinu - objašnjava naš sugovornik moje desne ruke - kaže Pejo i nastavlja i nastavlja kako njegov nadređeni nije kako su motivi slika elementi iz svaki- ejo Kljaić rođen je 1954. go- mogao razumjeti njegovu silnu želju za dašnjeg života te kako slike moraju godine u Bosanskoj Posavini, u obranom domovine. Ističe kako je po- voriti same za sebe. Vrbovcu, općina Odžak, gdje najprije bio pripadnik HOS-a, nakon Umjetnička slikarska djela ovaj slikar i danas često dolazi. Život ga čega odlazi u HVO. amater stvara upečatljivom mješavinom je ponajprije doveo u Zagreb, - Poznam osobno mnoge časnike boja i oblika, a nastaju iz njegovih promi- Pgdje još uvijek ima kuću, iako živi u Švi- Hrvatske vojske, primjerice gospodi- šljanja. “Njegovo slikarstvo je osvješćiva- carskoj već dvadeset i četiri godine. na Stipetića, jer sam tada i ja bio časnik nje onoga što nosi u sebi kao integralni - U Švicarsku sam došao 1976. godi- HVO-a. Nisam došao u obranu domo- dio svog bića. Svijet oko sebe gleda kroz ne, gdje sam najprije radio u hotelijer- vine da bih si priskrbio povlastice, nego boje. Slikajući ostvaruje sebe i pokazuje stvu dok nisam došao u Zürich 1986. da pošteno obranim svoju domovinu. U svrhu svog postojanja, prenoseći upor- godine. Naime, tada počinjem raditi u jednom mi je trenutku nakon dvije i pol no poruku svima nama koliko je mašta, svom zanimanju u bravariji Gisig AG do godine ratovanja “puknuo ﬁlm”, te sam ta komponenta ljudskog duha, predivna devedesete, kada odlazim braniti našu se vratio u Švicarsku. Moj me šef ponov- stvar”, rekao je o slikarstvu Peje Kljaića domovinu. Tada mi je moj šef rekao da no zapošljava krajem 1993. godine, gdje akademski slikar Aziza Dubrica. sam lud jer, iako sam imao 8.200 frana- radim do 1996. kad sam doživio nesre- 40 MATICA svibanj/may 2010.

_Matica 05_2010.indd 40 5/11/10 3:20:57 PM Slike na izložbi u Galeriji an der Reuss u Bremgartenu

Na svojoj izložbi u Švicarskoj

IZLOŽBE U POSAVINI I ŠVICARSKOJ - Prvu sam izložbu imao 2005. godine u Centru za kulturu u Odžaku gdje sam izložio 65 slika, te tom prigodom prodao dje ima stalne izložbe. Napominje kako TRI DOMOVINE 16 uradaka. Grupnu izložbu imao sam 2009. ponovno izlaže u Odžaku u vrijeme Napominje kako zbog posla nije morao 2007. godine u Vrbovcu. Iste godine izla- Posavskog kola, kulturno-gospodarske i ići u Švicarsku jer se njegov otac u ono žem u hotelu “Euro” u Odžaku na dvije zabavne manifestacije, kada je s kolegom vrijeme bavio građevinarstvom i imao je izložbe, a u Centru za kulturu tada izla- izlagao u Centru kulture, nakon čega je dosta posla. - Baš sam zbog toga i otišao žem 125 slika, od kojih sam prodao čak uslijedila slikarska kolonija u Vrbovcu. - - iskreno će naš iseljenik. - Oženio sam 33. Sljedeće godine sam izlagao tridese- U hotelu “Krone” ove sam godine izložio se 1975. i danas mi dragom Ljubicom i tak radova u hotelu “Krone” u Zürichu za tridesetak radova - kaže Pejo te napomi- samo da mi je Bog poživi bar do moje vrijeme održavanja Hrvatskog bala. Na- nje kako izvrsno surađuje s Hrvatskom stote, a poslije ćemo već vidjeti - kaže u kon toga izlažem u Galeriji an der Reu- kulturnom zajednicom u Švicarskoj, čiji šali. Imamo sina jedinca, Kristiana, te ss u Bremgartenu u Švicarskoj. Tom sam je član. U Zajednici, pak, ističu kako su dvoje prekrasne unučadi, Anu Luciju i prigodom izložio 35 slika rađenih u teh- ponosni na Peju te kako su mu zahvalni Luku Alojzija - pripovijeda Pejo. nici ulja na platnu i papiru, od kojih sam na darovanim slikama prigodom održa- No, razmišlja li naš sugovornik o po- skoro polovicu prodao - kronološki go- vanja Hrvatskog bala. vratku u domovinu? - Pitate me o do- vori o izložbama Pejo i napominje kako Osim golemoga slikarskog opusa, movini. Pa ja uopće ne znam koja mi je je poklonio 36 slika manjega formata u njegov rad ubrajamo i nekoliko skul- prava domovina. Veselim se kad idem ulja na staklu svakoj obitelji koja je bila ptura koje krase njegova dvorišta u Za- u Hrvatsku, drago mi je doći u Bosnu, na otvorenju izložbe. Ističe kako je 2008. grebu i Vrbovcu. Zanimljivo je kako je a drago mi se vratiti u Švicarsku. Jedino na dan sv. Ane u Vrbovcu otvorio slikar- na vrhu brda Filipovac iznad njegova su ovdje ljudi isti kao i prije. Iako sam sku koloniju na kojoj je izlagao zajedno rodnog Vrbovca postavio osam meta- prošle godine poslao u Zagreb pet kubi- sa šesnaest slikara. Te godine opet je izla- ra visok hrastov križ koji je posvetio fra ka slika, jer kamion se plaća po kubiku gao u hotelu “Euro” u Odžaku i otad on- Ante Tomas. - Sumještani s fra Antom i bilo je pet kubika, mislim, kao i moja od stare kapele koja je udaljena kilome- vjerna Ljuba, da se nećemo nikad vratiti. Pejina ratna tar i pol od križa, postavljaju još trina- Pa mi se stalno vraćamo u Hrvatsku, u fotografija est križeva, što čini križni put na kome Bosnu, u Švicarsku. U kojoj me zemlji za- je moj križ 14. postaja - objašnjava Pejo tekne smrt, tamo ću ostati. Zapravo smo te dodaje kako je posvećenju križa tada državljani triju zemalja. No, zanimljivo nazočio i biskup Vinko Puljić. je da nam jedino ovdje u Švicarskoj ne Uz slikarski opus, Pejo Kljaić bavi kažu da smo stranci. Kad dođemo kući se i pisanjem pjesama. Prije rata napi- u Hrvatsku, susjedi kažu kako su došli sao je oko tisuću pjesama, no “pomeo stranci, a kad dođem kući u Bosnu, ko- ih je ratni vihor i odnio u nepoznatom mšije kažu da su došli Švicarci. Pa gdje smjeru”. Uglavnom su to bile ljubavne smo mi onda doma? ■ pjesme, dok danas uglavnom piše o raznim događajima.

ENG Pejo Kljaić was born in the Bosanska Posavina (Bosnian Sava River Basin) region in 1954, in the town of Vrbovac in Odžak Municipality. He has lived in Switzerland for the past 24 years, were he earned his pension. He has worked intensively as a painter since retiring. 41 MATICA svibanj/may 2010.

_Matica 05_2010.indd 41 5/11/10 3:20:58 PM ZAGREB  DUBRAVA: PRVA SMOTRA JANJEVAČKE RIJEČI Sačuvajmo janjevački govor od zaborava!

Uz učenike iz zagrebačke OŠ Ante Starčevića, u programu smotre nastupili su i gosti iz samoga grada Janjeva u blizini Prištine, koji naseljava ta hrvatska manjina na Kosovu, te Kistanja kraj Knina u kojima živi oko 1.250 obitelji Hrvata doseljenih iz Janjeva

Napisao: Branko Nađ, Školske novine Uz učenike iz OŠ Ante Starčevića, u vačkim govorom, a sada smo u suradnji (www.skolskenovine.hr) programu smotre nastupili su i gosti iz s udrugom ‘Janjevo’ odlučili pokrenuti i samoga grada Janjeva u blizini Prišti- ovu službenu manifestaciju. Cilj smotre ubrava, zagrebačka če- ne, koji naseljava ta hrvatska manjina je očuvanje janjevačkoga govora koji se tvrt u kojoj živi najviše na Kosovu te Kistanja kraj Knina u ko- u urbanoj sredini poput zagrebačke sve stanovnika janjevačkog jima živi oko 1.250 obitelji Hrvata do- više gubi. Gubi se starina ovog dijalek- podrijetla, ujedno je mje- seljenih iz Janjeva. ta koja su sebi sadrži vrlo stare jezične sto dviju škola koje se na Dubravka Rovičanac, nastavnica hr- vrednote, poput naše kajkavštine. Dnajkvalitetniji mogući način bave janje- vatskog jezika u OŠ Ante Starčevića, idej- vačkom tradicijom, identitetom učenika ni je začetnik ove smotre. BOGATA KULTURNA BAŠTINA Janjevaca te očuvanjem njihova govora i - Još se od 1996. godine bavim janje- JANJEVA kulture. To su OŠ Marije Jurić Zagorke - Taj govor treba očuvati jer on zapra- i OŠ Ante Starčevića, koja je proteklog vo predstavlja dušu Janjevaca, koji su u tjedna bila domaćin dvodnevne smotre sedam stoljeća ipak zadržali svoju svi- 1. dani janjevačke riječi. jest o tome da su Hrvati i da su katoli- Školska smotra literarnog, dramsko- ci. Vrlo su vrijedni članovi zajednice, a scenskog, ﬁlmskog i fotografskoga, glaz- u našoj školi otprilike 30 posto učenika benog i plesnog stvaralaštva na janjevač- su Janjevci - smatra ova nastavnica hr- kom govoru i s temom života janjevačke vatskoga jezika. zajednice u domovini i izvan nje imala Rovičanac se prisjeća da su se Janjev- je cilj razvijati i poticati učeničko stvara- ci u Dubravu i taj dio Zagreba počeli do- laštvo na janjevačkom govoru, promica- seljavati 70-ih godina prošlog stoljeća, ti učeničko pisano i govorno izražavanje kada je ona i sama išla u ovu osnovnu na tom dijalektu, otkrivati, pratiti i po- školu, a posljednji veliki val doseljava- ticati učenike posebnih sklonosti, spo- nja dogodio se početkom Domovinskog sobnosti i kreativnosti te na posljetku rata jer Janjevci nisu željeli da se njiho- predstaviti bogatstvo janjevačke tradi- vi sinovi bore protiv matice domovine, cije široj javnosti. Hrvatske. 42 MATICA svibanj/may 2010.

_Matica 05_2010.indd 42 5/11/10 3:21:01 PM Janjevo i Janjevci skog jezika, gdje je usporedila standar- Janjevci su regionalna hrvatska manjina dni štokavski s janjevačkim govorom te na Kosovu. Ime su dobili po gradiću Ja- učiteljima naglasila na što posebno mo- njevu u blizini Prištine, gdje danas većina raju obratiti pažnju kako bi mali Janjevci njih na Kosovu i živi. Potječu od trgovaca kvalitetno napredovali i svladavali gra- i rudara iz Dubrovnika i obližnje Bosne i divo hrvatskog jezika u školama. Hercegovine, koji su se tijekom 14. stolje- - Nikako ne bih rekla da je njihovo ća naselili na Kosovu. Snažan hrvatski i ka- znanje slabije od ostatka populacije, po- tolički identitet uspjeli su očuvati tijekom gotovo što se djeca rođena ovdje, u Za- burnih stoljeća do danas. Uz matičnu zagrebu, sve brže asimiliraju i gotovo ih nije jednicu u kosovskom Janjevu, postoje još moguće “prepoznati”. No, time erodira dvije veće zajednice Janjevaca u Hrvatskoj. Prva je spomenuta zajednica u Zagre- tradicionalno jezično znanje njihovih bu koju čine doseljenici, koji su u većem broju pristizali u Zagreb 60-ih i 70-ih go- baka i djedova pa su smotra i dani janje- dina prošlog stoljeća, i njihovi potomci. Druga zajednica je u Kistanjama nedale- vačke riječi te radionice koje će ovdje biti ko od Knina kamo se doselila veća skupina Janjevaca tijekom srpskog napada na Kosovo i NATO-ve vojne akcije 1998. i 1999. godine. (Uredništvo) održane prilika da se očuva i gaji ljubav prema janjevačkome govoru. ■

- Janjevo zapravo polako zamire i sve socijalni standard općenito je vrlo slab, manje Hrvata tamo živi, a jedan od ra- a kontakti s Hrvatskom su rijetki i slabi! ENG Ante Starčević Elementary School in the zloga je vrlo slaba potpora iz Hrvatske Dubravka Rovičanac još je 2002. godi- Dubrava quarter of Zagreb played host to the first Janjevo Dialect Days. There is a large com- tamošnjem stanovništvu. Djeca nemaju ne u prostorijama OŠ Ante Starčevića munity of Croatians from the Janjevo region in udžbenika iz kojih bi učili hrvatski jezik, održala seminar za nastavnike hrvat- Kosovo living in this part of Zagreb. ISELJENIČKE VIJESTI Odlikovana prva lektorica hrvatskog jezika Maria Galian ARGENTINA - Veleposlanica sveučilište u Rosariju uvrstilo RH u Argentini Mira Martinec hrvatski jezik u svoj akademski uručila je Mariji Galian, prvoj kurikulum, a to je u konačnici lektorici hrvatskog jezika na dovelo do potpisivanja spo- Fakultetu humanističkih zna- razuma između Ministarstva nosti u Rosariju, odlikovanje znanosti, obrazovanja i športa predsjednika RH, Red Danice RH i Sveučilišta o lektoratu hr- hrvatske s likom Antuna Ra- vatskog jezika te je polovicom dića, za osobite zasluge u pro- 2009. godine katedru preuzela svjeti i očuvanju hrvatskog je- profesorica Ivana Glavaš, koju zika u Argentini. je poslao MZOŠ RH. Svečanost uručenja odliko- Na svečanom uručenju odli- vanja održana je u utorak, 13. kovanja pročitano je i pismo travnja, u rektoratu Državnog čestitke ministra znanosti, sveučilišta u Rosariju, uz na- obrazovanja i športa RH, dr. zočnost vicerektora Sveučilišta Eduarda Seminare, deka- sc. Radovana Fuchsa gospođi Galian, u kojemu stoji: „Ra- na Fakulteta humanističkih znanosti Daniela Musitana, širenost učenja hrvatskog jezika u Argentini jamačno je počasnog konzula RH u Rosariju, Dražena Antuna Jura- pokazatelj vrijednoga rada učitelja hrvatskog jezika koji ge, mnogobrojnih profesora kolega gđe Galian i njezi- zaslužuju riječi hvale za sav trud uložen u nastojanje da nih studenata. djeca i mladež osnažuju svoju povezanost s domovinom. Maria Galian preuzela je 2005. godine prvu katedru hr- Budite uvjereni kako će Republika Hrvatska, i ja osobno, vatskog jezika na južnoameričkom kontinentu, na Fakul- učiniti sve kako bismo dali do znanja ne samo našoj za- tetu humanističkih znanosti Državnog sveučilišta u Rosa- jednici u Argentini, nego i argentinskim vlastima kako je riju, te ju je predano i marljivo držala sve do 2009. godine, Hrvatska zainteresirana za očuvanje i razvitak hrvatskoga bez ikakve novčane naknade. kulturnoga identiteta, materinskoga jezika i običaja Hr- S obzirom na konstantan broj studenata tijekom četiri- vata koji žive izvan matične zemlje, ne bismo li tako stvo- ju godina kada je bila privremena predstojnica katedre rili mostove između iseljene Hrvatske i matične zemlje.“ hrvatskog jezika, zasluga je Marije Galian što je Državno (Veleposlanstvo RH u Argentini)

43 MATICA svibanj/may 2010.

_Matica 05_2010.indd 43 5/11/10 3:21:05 PM MONOGRAFIJA O DOBROTI  STAROME HRVATSKOM NASELJU U BOKI KOTORSKOJ Sjaj i brodolom kapetanske Dobrote

“Kao starosjedilac u Dobroti slušao sam još iz djetinjstva sintagmu ‘kapetanska Dobrota’, imajući pred sobom palace dobrotskih brodovlasnika i kapetana”, kaže Antun-Tonko Tomić, autor knjige “Dobrota - povjesnica bokeljskog pomorstva”

gađaje u kojima su Dobroćani sudjelovali, kao što su austrougarsko-crno- gorsko razgraničenje 1873. – 1841., ili krajem Drugoga svjetskog rata paljenje Ljute i potapanje parobroda Cetinje. S područja kulture i umjetnosti brižljivo su obrađene znamenitosti Dobrote, posebno deset manjih i većih crkava. Tu su etnološka istraživanja, podaci o značaj- nom domu okupljanja “Slavjanskoj čita- onici”, uz opsežan popis istaknutih Do- broćana iz znanosti i kulture. Autor je jedan od posljednjih živih svjedoka koji je na mjestu događaja pro- matrao početak nestajanja Dobrote te je to prikazao u knjizi. Danas to omiljeno turističko mjesto ima, zbog velikog pri- ljeva stanovništva, čak devet puta više Tekst: Uredništvo (izvor: Hrvatski glasnik) stanovnika nego 1948. godine. Dobro- ta je postala stambeno i vikend nase- rošle godine svjetlo dana lje, u kojem svaki treći stan predstavlja ugledala je vrijedna mono- stan za odmor. graﬁja o Dobroti, starome “Kao starosjedilac u Dobroti slušao hrvatskom naselju u Boki sam još iz djetinjstva sintagmu ‘kapetan- kotorskoj, pod naslovom ska Dobrota’, imajući pred sobom pala- P“Dobrota - povjesnica bokeljskog po- ce dobrotskih brodovlasnika kapetana morstva” autora Antuna-Tonka Tomi- čiji su interijeri bili opremljeni vrijed- ća. nim namještajem, venecijanskim zrca- Autor je svoj rad s više od 360 strani- lima, salonima, slikama dobrotskih je- ca podijelio na 25 poglavlja i time obu- drenjaka i starinskim oružjem, zatim hvatio sve bitne povijesne procese ra- velike dvije barokne crkve Sv. Matej i Sv. zvoja Dobrote. U prvom poglavlju dan Eustahije, uz nekoliko manjih, građenih je geografsko-morfološki prikaz, s bo- kapitalom tih istih kapetana, ukrašene gatom i dragocjenom dokumentacijom vi. Tada dolazi do prijelomnih trenuta- slikama istaknutih majstora, skupocje- o 220 dobrotskih toponima. Zatim slika poput osiguranja u velikim pomor- nim crkvenim tekstilom među kojima jedi pomorska trgovina, gusarstvo, kri- skim kućama, primjerice u austrijskom se ističe misnica iz dvorske kapele Luja jumčarenje i razne vladavine. Posebna i Lloydu u Trstu, južna Rusija javlja se kao XVI. nabavljena poslije Revolucije, izve- pojedinačna pozornost dana je pomor- nova destinacija, razvija se riječno bro- zena prema tradiciji Marije Antoanete, cima i bratstvima kojima su pripadali, darstvo ili se ponovno formira “Bokelj- zatim puno srebrnih predmeta razne jer su to bili pravi nositelji razvoja. Za- ska plovidba”... veličine od kojih su neki s inicijalima tim se govori o brodolomima, osigura- darodavca - kapetana, i na kraju sedam nju brodova i snalaženju pomoraca u JEDAN OD POSLJEDNJIH ŽIVIH mramornih velikih oltara u crkvi sv. Eu- kriznim povijesnim situacijama kada SVJEDOKA stahija među kojima je veliki oltar na- nedostaju vlastiti brodovi, ili kada više Autor je posebno obradio neke važne pravljen od sedam vrsta mramora”, kaže nisu prohodni uhodani trgovački puto- događaje na tlu Dobrote, odnosno do- autor Antun-Tonko Tomić. 44 MATICA svibanj/may 2010.

_Matica 05_2010.indd 44 5/11/10 3:21:10 PM Palac Tripković, XVIII. st., obnovljen 2007.

Palac Radoničić, XIX. st. Poslije restauracije tu je smješten Zavod za biologiju mora – Kotor

STVARANJE POMORSKE FLOTE te novca u tamošnjim bankama. I uz to, ći, Dabinovići, Dobrilovići, Ilići, Ivano- Dobroćani su u dalekom XIV. i XV. sto- oni nastavljaju uporno obnavljati svoju vići, Ivanović-Moro, Janoševići, Kame- ljeću bili kmetovi kotorskog patricija i flotu pa su polovicom XIX. stoljeća imali narovići, Klačevići, Kosovići, Matovići, crkve. Obrađivali su zemlju, a kako su najviše brodova u Boki, između 40 i 50. Marovići, Miloševići, Milovići, Opare- bili susjedi gradu Kotoru, bili su zadu- Već od 1850. godine taj broj opada jer je novići, Petrovići, Pasinovići, Petričevi- ženi brinuti se o kotorskim zidinama, sasvim razumljivo da u trci s novom teh- ći, Radimiri, Radoničići, Tripkovići, To- koje su vrlo često stradale u potresima nologijom, brodovima na parni pogon, mići, Vickovići i Vulovići. ili od raznih osvajača koji su napada- jedrenjaci nisu imali nikakvu šansu. Dobrota je bila poznata i po brodo- li Kotor. vlasnicima. Poznata su brodovlasnička Dobroćani su se polako počeli baviti 25 POMORSKIH BRATSTAVA bratstva Dabinović, Radimiri, Ivanović, pomorstvom. Prvo kao mornari na ko- “Na malom prostoru, još manjem broju Tripković, Kamenarović, Kosović, Rado- torskim brodovima, da bi polako nabav- stanovnika”, reći će Antun-Tonko Tomić, ničić i Milošević, koja su imala najviše ljali male brodove. To je trajalo sve do “veliki je broj pomoraca, a posebno po- brodova, ali je bilo i onih manjih, sa zna- 1717. godine, kada su se obratili mletač- morskih kapetana”. Od XVIII. do XIX. čajnim brojem brodova, pomoraca i ka- kom providuru u Kotoru s molbom da stoljeća bilo je 1.581 pomoraca od ko- petana. Iz 25 pomorskih bratstava izni- ih oslobodi radova oko kotorskih zidina jih je 814 bilo s titulom pomorskog ka- knulo je mnoštvo uglednih znanstvenika i da im prizna pomorski status. Kada se petana. Pomorce i kapetane dalo je 25 i umjetnika kojima je Tomić posvetio mletački providur uvjerio da su Dobro- pomorskih bratstava: Andrići, Dabčevi- poseban odjeljak u knjizi. ■ ćani stvorili zaista veliki broj brodova, a u isto vrijeme i veliki broj pomoraca, Dobrota – kuće bratstva Radoničić 1890. priznao je, pristao i proglasio Dobrotu pomorskim naseljem specijalnom odlukom 1717. godine. Od tada Dobroćani s puno elana kre- ću u stvaranje pomorske flote. Dobrota počinje naglo napredovati, a svoj puni procvat doživljava u XVIII. stoljeću, posebice u drugoj polovici, o čemu najbolje svjedoče spomenici kulture i crkve gra- đene upravo u to doba. Dobroćani rade brodove sve do kraja XVIII. stoljeća. Ali Napoleonovi ratovi zadali su teški udarac ne samo dobrot- skoj, već i bokeljskoj privredi koja se nakon toga nije mogla oporaviti. Nakon pada Napoleona, Dobroćani pokušavaju obnoviti svoje pomorstvo. U tome su prilično uspjeli. Već je bilo novih dvadesetak brodova, ali 1815. godine ENG Dobrota - povijesnica bokeljskog pomorstva (Dobrota – A History of Bokelj Seafaring) is a val- dolazi do financijskog bankrota u Austri- uable monograph, written by Antun-Tonko Tomić, that saw the light of day last year about the ji. Dobroćanima su propale goleme svo- ancient Croatian settlement of Dobrota in Boka Kotorska. 45 MATICA svibanj/may 2010.

_Matica 05_2010.indd 45 5/11/10 3:21:17 PM ISELJENIČKE VIJESTI

PROMOVIRANA KNJIGA DARIJE PERKOVIĆ PULA - U pulskoj Galeriji “Cvajner” 8. travnja je predstavljena knjiga “Što vidiš” Darije Perković, Hrvati- ce iz Trsta. Autorica, poznata manekenka iz 70-ih “VEČER ARGENTINE” U SPLITU godina, sve intenzivnije pretače svoje mladenač- SPLIT - U organizaciji splitske podruž- ke zapise s papirića u književna djela. Uz spisate- nice HMI-ja, u prepunoj dvorani Grad- ljicu, njezin najnoviji roman predstavili su Gorka ske knjižnice Marka Marulića, održana Ostojić Cvajner, povjesničarka umjetnosti, Dani- je 14. travnja “Večer Argentine” u povo- el Načinović, književnik i Ana Bedrina, voditeljica du obilježavanja dvjestote obljetnice pulske podružnice HMI-ja, uz glazbenu pratnju argentinske nezavisnosti. Program je mladoga profesora klasične gitare Gorana Bene- pripremila mladež iz Argentine koja u vrkića. U ugodnom druženju, gošća iz Trsta izjavi- Splitu boravi na tečaju hrvatskoga jela je da i dalje piše. Roman je još bez naslova, ali zika na Filozofskom fakultetu u Splitu. tematika je odabrana; pogled, ovaj put u stare fo- Stipendisti hrvatskih korijena u kratkim tografije na zidu, otkrit će nam još jedan djelić svi- su pričama predstavili zainteresiranim jeta Darije Perković. (Ana Bedrina) Splićanima sažeti pregled argentinske povijesti, geografska obilježja i nacionalne osobitosti, važne kulturne i pri- GODIŠNJI KONCERT “HRVATSKOG PRELA” U OAKVILLEU rodne znamenitosti, a bilo je osobito KANADA - Hrvatska folklorna skupina “Hrvatsko prelo” iz Oakvillea održala je 17. zanimljivo izlaganje o važnosti nogo- travnja godišnji koncert u prostorijama Holy Trinity Catholic Secondary School meta i tanga u životu svakoga Argentin- u Oakvilleu. “Hrvatsko prelo” djeluje u sastavu Hrvatske katoličke župe Presve- ca. Izlagači su svoju zemlju predstavili tog Trojstva iz Oakvillea, te od svog osnutka 1977. godine ustrajno radi na oču- na simpatičnome hrvatskom jeziku, što vanju hrvatske tradicijske kulture, pjesme i tamburice prenoseći na nove nara- je dodatno pridonijelo dobroj atmos- štaje običaje svojih pradjedova iz hrvatske domovine. U dvosatnom programu feri i uživanju u programu jer su poče- izvedene su pjesme i plesovi bunjevačkog kraja, Međimurja, Turopolja, Zagorja, li učiti hrvatski tek prije nekoliko mje- Prigorja, Podravine, Posavine i Like. seci. (Josip Lasić) Gosti ovogodišnjeg koncerta bili su tamburaški orkestar “Vatroslav Li- sinski” i Folklorni ansambl “Hrvat- ska”, obje skupine iz Mississauge, te “Kraljica Jelena” iz Kitchenera. Fol- klorna skupina “Hrvatsko prelo” ima više od sto članova podijeljenih u pet plesnih i četiri tamburaške grupe. (Branka Pažin) “VERLORENE KINDHEIT” THE ORDER OF ONTARIO DR. MLADENU VRANIĆU ANTUNA BANOVIĆA KANADA - Generalni konzulat RH u Mississaugi u suradnji s torontskom udru- NJEMAČKA - Nedavno je u Hrvatskoj gom bivših studenata Sveučilišta u Zagrebu AMCA održao je 9. travnja godine katoličkoj misiji u Münchenu predstav- prijam u počast znanstvenika dr. Mladena Vranića, a u povodu njegova primitka ljena knjiga “Verlorene Kindheit” (“Izgu- ugledne nagrade Reda provincije Ontario (The Order of Ontario). Dr. Mladen Vranić bljeno djetinjstvo”) Antuna Banovića. rođen je u Zagrebu, gdje je završio studij medicine. Na poziv dr. Charlesa Besta, “Verlorene Kindheit” je priča zasnova- suotkrivača inzulina, 1963. godine pozvan je u Kanadu kao posljednji doktorant na na istinitim događajima u vreme- dr. Besta. Redoviti je profesor interne medicine na Sveučilištu u Torontu, dopisni nu od 1990. do 1995., u vrijeme po- član HAZU-ova Razreda za medicinske znanosti, gostujući profesor Sveučilišta u četka rata u BiH. Iz svog sjećanja, tada Zagrebu, te počasni doktor glasovitog dvanaestogodišnjaka, autor pokuša- Karolinskog instituta u Švedskoj. Dr. Mla- va prikazati redoslijed događaja koji den Vranić jedini je Hrvat dobitnik ovo- će se kao na filmskoj traci događati je- ga visokoga priznanja. Na početku prij- dan za drugim. U to vrijeme izgubio je ma uzvanicima su se prigodnim riječima skoro sve. Obitelj se rasula, a ostali su obratili generalni konzul Ljubinko Ma- samo on i majka. Oba brata su ranjeni tešić, predsjednik udruge AMCA Nikola i leže u bolnici. Otac je ubijen. Ostala Demarin, kolegica i obiteljska prijatelji- im je tek vjera u Boga i ta je ljubav, jača ca slavljenika Biserka Butković, suradnik od svega zemaljskoga, hranila njihove dr. Vranića dr. George Steiner i na kraju duše i razum. sam slavljenik. (Aranka Lengyel) 46 MATICA svibanj/may 2010.

_Matica 05_2010.indd 46 5/11/10 3:21:17 PM SOFIJA: IZLOŽBA “PORTRETI KARD. FRANJE KUHARIĆA U HRVATSKOM SLIKARSTVU” Hrvatska zajednica u Bugarskoj u potrazi za budućnošću

Identitet starijeg naraštaja Hrvata doseljenika je neupitan. Svjesni su svoje narodne pripadnosti. Nisu sigurni u broj svih Hrvata koji žive u Bugarskoj. Računaju da ih u Sofiji ima oko 700

Tekst: B. B. kulturu i konzularne poslove Veleposlan- stva RH u Sofiji te Branka Barbića, taj- atolička crkva je bila i ostala nika saborskog Odbora za Hrvate izvan glavni oslonac hrvatske za- Republike Hrvatske. jednice u Bugarskoj što je Slike s izložbe ostaju kao dar kate- bilo očigledno prigodom drali sv. Josipa, koju vode redovnici ka- otvaranja izložbe “Portre- pucini iz Poljske. U izgradnji katedrale Kti kard. Franje Kuharića u hrvatskom pridonijeli su ne samo članovi hrvatske slikarstvu” koju je organiziralo “Kultur- zajednice u Bugarskoj, nego i Hrvati iz no društvo Hrvata u Bugarskoj” i “Hr- Zagreba podrijetlom iz Janjeva, oda- vatska dijaspora” iz Zagreba. Izložba je kle je u Bugarsku došla većina doselje- postavljena u prostorijama katedrale sv. nih Hrvata. Josipa u Sofiji, a izloženi su portreti kar- Tijekom prigodnog domjenka, koji su dinala Kuharića koje je naslikalo 17 hr- organizirali članovi Hrvatskoga kultur- vatskih slikara. nog društva, razgovaralo se o prošlosti i Izložbu je otvorila Hristinka Jankova, sadašnjosti naših sunarodnjaka. Gospo- Don Ante Kutleša, ravnatelj Hrvatske inozemne pastve i Branko Barbić, tajnik predsjednica Kulturnog društva Hrvata darsko stanje u Bugarskoj, koja je danas saborskog Odbora za Hrvate izvan u Bugarskoj uz nazočnost mons. Hriste članica EU-a, nije se poboljšalo pa je i Republike Hrvatske. Projkova, predsjednika Bugarske biskup- hrvatska zajednica u nezavidnome ma- ske konferencije, mons. Gerharda Spe- terijalnom položaju iako odlaskom ko- stoje Hrvati. Danas je mnogima problem chta, njemačkog biskupa iz Hagena, don munizma Hrvati više nemaju problema što imaju dokaze da su im se roditelji Ante Kutleše, ravnatelja Hrvatske inoze- oko iskazivanja svoje narodnosti. upisivali kao Hrvati, ali u dokumenti- mne pastve, Martine Vrdoljak, atašea za Identitet starijeg naraštaja Hrvata ma nije upisano da su Hrvati. Po služ- doseljenika je neupitan. Svjesni su svo- benoj dužnosti matičari su ih upisivali je narodne pripadnosti. Nisu sigurni u kao Bugare po nacionalnosti prigodom broj svih Hrvata koji žive u Bugarskoj. npr. vjenčanja. Zbog toga Ana Ivanova, Računaju da ih u Sofiji ima oko 700. čiji su se roditelji, janjevski Macukići, s U Bugarsku su došli prije Jugoslavije, a još tridesetak obitelji iz Janjeva doselili vidljivo je iz prikupljenih dokumenata, 1930. i čiji je otac pokopan u Zagrebu, koje je Hristinka Jankova skupila, da su nije mogla dobiti hrvatsko državljanstvo. se izjašnjavali Hrvatima, a ne Jugosla- Zahtjev je odbijen njoj, kao i njezinoj se- venima prigodom podnošenja zahtje- stri. Akademski slikar i kipar Daniel Bo- va za bugarsko državljanstvo u vrijeme banac nije dočekao rješenje svog zahtje- bugarskog carstva. va za primitak hrvatskoga državljanstva. Kad su se obraćali bivšemu jugosla- Smrt je bila brža od hrvatske birokracije. venskom veleposlanstvu, bili su odbijeni Mladi bi došli u Hrvatsku, ali ne mogu s obrazloženjem da u Bugarskoj ne po- bez državljanstva. ■

Hristinka Jankova na otvorenju izložbe ENG The Catholic Church was and remains the mainstay of the Croatian community in Bulgar- “Portreti kard. Franje Kuharića u ia, evident at the opening of an exhibition on The Portraits of Cardinal Franjo Kuharić in Croatian hrvatskom slikarstvu” u prostorijama Painting organised by the Croatian Culture Association in Bulgaria and the Croatian Diaspora katedrale sv. Josipa u Sofiji association in Zagreb. 47 MATICA svibanj/may 2010.

_Matica 05_2010.indd 47 5/13/10 12:53:20 PM HRVATSKE ŽUPANIJE: OSJEČKOBARANJSKA

Atraktivni pješački most na Dravi

Gdje Drava utječe u Dunav

Osijek je najveće gospodarsko i kulturno središte istočne Hrvatske s HNK, Muzejom Slavonije, Državnim arhivom, Galerijom likovnih umjetnosti i Sveučilištem Josipa Jurja Strossmayera. Grad je velika meka za turiste zbog mnogobrojnih eminentnih građevina različitih stilova i razdoblja

Piše: Zvonko Ranogajec Osječko-baranjska županija jedna je plodne nizine ispod 200 m n.v. s iznim- od četiriju županija koja graniči s dvije kom obronaka Krndije (Petrov vrh 701 sječko-baranjska župa- susjedne države, Mađarskom na sjeveru m n.v., najviši vrh Osječko-baranjske nija nalazi se među hr- i Srbijom na istoku te četirima županija- županije) i Dilja na jugoistoku te Ban- vatskim županijama pod ma: na zapadu Virovitičko-podravskom skog brda u Baranji (244 m n.v.). Pro- rednim brojem XIV., a i Požeško-slavonskom, na jugu Brodsko- sječna nadmorska visina je 90 metara po svojim dimenzijama posavskom te na jugoistoku Vukovarsko- iznad morske razine. Tla su vrlo plod- Ospada među veće i naseljenije hrvatske srijemskom županijom. na s dominacijom crnice, a po plodno- županije. Naziv je dobila kao i najveći sti se ističu lesne zaravni u Baranji i sje- broj županija, prema glavnome sredi- VRLO PLODNA TLA veroistočno od Đakova. Riječna mreža štu županije i povijesnoj regiji Baranji. Prema reljefnim obilježjima ova je žu- je razgranata, a najduži vodotok u žu- Površinom od 4.149 km četvornih ova panija jedna od najnižih jer dominiraju paniji je Drava koja čini dijelom držav- je županija 4. po površini među hrvat- nu granicu prema Mađarskoj, a dijelom skim županijama i zauzima 7,3 posto hr- Sedam gradova i 35 općina granicu između Slavonije i Baranje, za- vatskog teritorija. S 330.506 stanovnika tim Dunav koji predstavlja državnu gra- prema zadnjem popisu iz 2001. godine Osječko-baranjska županija sastoji se nicu prema Republici Srbiji, dok su veći od 7 gradova: Osijek 90.411 st. 2001. Osječko-baranjska županija se nalazi na vodotoci Karašica, desna pritoka Drave godine, Đakovo 20.919 st., Beli Mana- visokom 3. mjestu nakon Grada Zagre- stir 8.671 st., Našice 8.173 st., Valpo- te dijelom Vuka. ba i Splitsko-dalmatinske županije što vo 7.904., Belišće 7.197. i Donji Miho- Ova je županija kao i ostali dio Sla- čini ukupno 7,5 posto hrvatskog sta- ljac 6.680 st. Također ima 35 općina: vonije bila tijekom povijesti zahvaljuju- novništva. Domovinski rat i velikosrp- Antunovac, Bilje, Bizovac, Čeminac, ći svome prometno-strateškom položaju ska agresija i ovdje su ostavili tragove Čepin, Darda, Draž, Donja Motičina, i plodnom tlu atraktivna za naseljava- pa je broj stanovnika prvi put u povije- Drenje, Đurđenovac, Erdut, Ernesti- nje, posebno prostor današnjeg Osijeka. sti popisa smanjen zbog ratnih razara- novo, Feričanci, Gorjani, Jagodnjak, Na najboljemu mjestu za prijelaz Drave nja i nasilnog iseljavanja. Prema gustoći Kneževi Vinogradi, Koška, Levanjska prema Baranji i Panoniji još su Rimlja- naseljenosti ova je županija s 80 stanov- Varoš, Magadenovac, Marijanci, Po- ni osnovali Mursu koju su uništili Huni nika po četvornom kilometru u sredini, dravska Moslavina, Petrovac, Petri- 441. godine. Naseljenost se obnavlja dona 10. mjestu. Hrvati zauzimaju 90 po- jevci, Podgorač, Punitovci, Popovac, laskom Hrvata koji naselju daju ime Osi- sto stanovništva, a od nacionalnih ma- Satnica Đakovačka, Semeljci, Strizi- jek. Kontinuitet naseljenosti se razbija vojna, Sodolovci, Trnava, Viljevo, Viš- njina najzastupljeniji su Srbi s 8,7 i Ma- kovci, Vladislavci i Vuka. provalom Osmanlija koji vladaju Sla- đari s 2,96 posto. 48 MATICA svibanj/may 2010.

_Matica 05_2010.indd 48 5/11/10 3:21:45 PM Čuveni dvorac Pejačević u Našicama Glavni osječki Trg Ante Starčevića

vonijom i gradom Osijekom od 1526. Turističko-folklorna manifestacija “Đa- idealni uvjeti. U Dardi između Osijeka do 1687. Nakon poraza Turaka vlasti kovački vezovi” prezentira bogatu kultur- i Belog Manastira nalazi se prehrambe- Habsburške monarhije planski razvija- nu baštinu ovoga kraja, što nadopunjuje na industrija Belje. ju Osijek gradnjom Tvrđe 1687. godine i duga tradicija uzgoja konja lipicanaca Belišće ima jednu od najvećih indu- koja je središte generalata za Slavoni- u Đakovačkoj ergeli. Turističku ponudu strija ambalažnog papira u ovome dije- ju, a kasnije Gornjega i Donjega grada. upotpunjuje lovstvo, ribolov, gastronom- lu Europe, Valpovo je poznato po parku Grad naseljavaju pretežno njemački do- ska ponuda (poznati slavonski kulen) šumi te turizmu vezanom uz lov i ribo- seljenici, a krajem 18. stoljeća snažno se kao i vinogradarstvo (rizling, traminac). lov. Erdut je poznat po vinogradarstvu, razvija kultura, školstvo i obrtništvo te Beli Manastir je središte povijesne regije dok su Bizovačke toplice najznačajni- njegovo zlatno doba počinje kada je pro- Baranje koja je smještena između Drave, ji turistički kompleks u istočnoj Hrvat- glašen slobodnim kraljevskim gradom Dunava i mađarske granice, a nastao je skoj. To vrijedi i za Park prirode Kopački 1809. godine. na temeljima srednjovjekovnog samosta- rit, poplavno područje na ušću Drave u na Pel-Monoštor. Uz sve razvijeniji seo- Dunav u Baranji, stanište golemog broja USPONI I PADOVI INDUSTRIJE ski turizam, zastupljeni su poljoprivre- ptica i sisavaca odnosno krupne srneće Gradnjom željeznica krajem 19. stolje- da i vinogradarstvo za što ovdje postoje i veprove divljači. ■ ća snažnije se razvija industrija koja je imala tijekom posljednjeg stoljeća svojih uzlaza i padova, posebno tijekom Domovinskog rata. Tada je grad bio na prvoj crti bojišnice, stalno granatiran i dosta razoren, ali i obranjen uz velike žrtve i razaranja. U Osijeku je sjedište mnogih hrvatskih brandova, kemijske industrije Saponija za proizvodnju de- terdženata, industrija keksa i vaﬂa Slo- boda, sladorana, pivovara, proizvodnja žigica, poljoprivrednih strojeva. Grad je najveće kulturno središte istočne Hr- vatske s HNK iz 1866. godine, Muzejom Slavonije, Državnim arhivom, Galerijom likovnih umjetnosti i Sveučilištem Josi- pa Jurja Strossmayera. Također je velika meka za turiste zbog eminentnih građe- vina različitih stilova i razdoblja. Đakovo je drugi po veličini grad u županiji koji je i sjedište Đakovačko- Nastup lipicanaca na Đakovačkim vezovima osječke nadbiskupije, a grad se prvi put spominje davne 1239. godine. Đakovom dominira katedrala sv. Petra za čije je po- ENG By its size and population, Osijek-Baranja County is numbered among the largest and most dizanje, kao i biskupskog dvora, najzna- highly populated Croatian counties. Its name is derived, as with most counties, from the chief čajniji biskup Josip Juraj Strossmayer. administrative centre of the county and from the name of the historical region. 49 MATICA svibanj/may 2010.

_Matica 05_2010.indd 49 5/11/10 3:21:46 PM U POVODU SMRTI MARIJANA PETROVIĆA, NEKADAŠNJEG MINISTRA POVRATKA I USELJENIŠTVA Između dviju domovina

Povratnik iz Kanade, nekadašnji ministar povratka i useljeništva Marijan Petrović umro je u subotu, 17. travnja u 76. godini. Bio je član saziva pete i šeste hrvatske Vlade, od svibnja 1995. te od studenoga 1996. do lipnja 1999. kada je ukinuto Ministarstvo povratka i useljeništva, a on otišao u mirovinu

Napisao: Zlatko Vitez trovića bili i njegovi suradnici iz Mini- arijan Petrović je ro- starstva. Znači da je bio dobar čovjek i đen 1934. u Zagrebu, ministar. Bilo je i njegovih prijatelja i ko- ali se osjećao Slavon- lega, pa i visokih dužnosnika iz politič- cem jer je djetinjstvo koga i športskoga života iz Tuđmanova i prvu mladost proveo vremena. Došli su odati počast njegovu Mu Rešetarima kraj Nove Gradiške, rodno- trudu, ustrajnosti i dosljednosti. me selu svoje majke. U Novoj Gradiški Tih dana kad smo se suočili s Ma- je završio gimnaziju i zatim u Zagrebu rijanovim odlaskom nebo je nad Euro- studirao na Filozofskom fakultetu. Kao pom bilo zatvoreno. Vulkanska prašina student se oženio i dobio sina, da bi za- pokazala je kako je krhka europska ci- tim s obitelji otišao iz Hrvatske u potrazi vilizacija! Marijanova djeca nisu mogla za poslom i egzistencijom. Iako domo- doletjeti iz Kanade, ali posjećivali su oca ljub, kao i mnogi drugi otišao je u po- u vrijeme bolovanja i vjerojatno su slutili tragu za boljom domovinom i pronašao da je riječ o konačnom oproštaju. ju je u Kanadi. U dugim desetljećima ži- Na Marijanovu su se ispraćaju oso- vota u Kanadi bio je vrlo uspješan po- bito iskazali Zagorci, njegovi sumješta- slovan čovjek, osigurao je dobar život i No, nije ovdje riječ samo o iskuše- ni iz Tuhlja. Uz prijatelje i poštovatelje budućnost svojoj obitelji. Ali je za to pla- njima i dvojbama Marijana Petrovića - koji su pristigli iz Zagreba i ostalih kra- ćao skupu cijenu - nikad se nije mogao istu tešku sudbinu dijele mnogi hrvatski jeva, uz Marijanov odar bio je službe- uistinu odvojiti od zemlje svoga podri- iseljenici. Na žalost, nisu to jednostavne ni i neslužbeni Tuhelj, susjedi i prija- jetla, nikad je nije uspio zamijeniti no- odluke, nisu u pitanju samo pojedinci, telji koji su cijenili njegov izbor Tuhlja vom domovinom. nego više naraštaja mnogih obitelji. Sva- za život, ali i za vječni počinak. Pisane ka je obiteljska priča hrvatskih iseljeni- izraze sućuti Marijanovoj drugoj supru- SVE STAVITI NA KOCKU ka osobna, složena, sudbinska. Gledano zi Kati uputio je i hrvatski državni vrh Patio je od bolesti mnogih naših iselje- unatrag, možda je bilo prejednostavno - predsjednica Vlade i predsjednik Hr- nika, od teške nostalgije. Prateći sve što pretpostaviti da je povratak hrvatskih vatskoga sabora. se u Hrvatskoj događalo, bio je aktivan i iseljenika uopće moguć. No, trebalo je Kao dugogodišnji prijatelj govorio u društvenome i političkome životu Hr- pokušati, nastojati zainteresiranima dati sam na Marijanovu ispraćaju. Priprema- vata u Kanadi. Kao i mnogi drugi pohrlio priliku i potporu. Tako je u novoj Hr- jući se za tu časnu, ali tešku ulogu suo- je u neovisnu Hrvatsku, bio je spreman vatskoj osnovano Ministarstvo povrat- čio sam se s pitanjem kako se dostojno za nju sve staviti na kocku. Razumljivo ka i useljeništva, a Marijan Petrović bio oprostiti od Marijana Petrovića, Hrvata je da njegova obitelj nije sasvim dijelila je njegov prvi i jedini ministar. iz Slavonije, ali i građanina svijeta koji njegova uvjerenja i žrtve jer su djeca odje utočište našao u ubavome kutku naše gojena u novoj domovini, dvije kćeri su DOBAR ČOVJEK I MINISTAR domovine, u Hrvatskome zagorju? Kako tamo i rođene. U trenutku teške odluke Moje davno poznanstvo s Marijanom reći zbogom, a očekivali smo još mnoge bili su to odrasli ljudi s obiteljima i dje- pretvorilo se u prijateljstvo nakon nje- susrete, druženja, rasprave o prošlosti i com. Nisu mogli slijediti oca, nisu proži- gova povratka u Hrvatsku, posebice u sadašnjosti, razgovore u kojima je vječna vjeli njegov život i dijelili njegove osjeća- vrijeme kad sam bio ministar kulture i tema bila naša domovina Hrvatska? je i zanose. Za njih je Kanada bila jedina zatim savjetnik za kulturu predsjedni- Upoznali smo se u njegovoj drugoj domovina, a Hrvatska zemlja podrijetla ka Tuđmana. Štoviše, posredovao sam u domovini, u Kanadi, zemlji koja mu je koju poštuju. Preteška je bila i sudbina dogovorima oko Marijanova angažma- dala priliku da ostvari uspješan poslov- Marijanove supruge Ljubice koja se nije na u Ministarstvu povratka i useljeniš- ni, obiteljski i društveni život. No, Mari- mogla odvojiti od djece i unučadi, a že- tva. Bio sam vrlo sretan kad sam doznao jan nikada nije prebolio rastanak od Hr- ljela je i podržati muža. Opaka bolest da su među mnogobrojnim sudionici- vatske, njegovo je srce ostalo u njegovoj okončala je njezine dvojbe. ma posljednjeg ispraćaja Marijana Pe- prvoj i vječnoj domovini. Tu Marijano- 50 MATICA svibanj/may 2010.

_Matica 05_2010.indd 50 5/11/10 3:21:47 PM vu podijeljenost između dviju domovi- je predsjednik Tuđman povjerio Mini- se nad njezinom sudbinom. Velika mu na uočio sam pri našemu prvom susre- starstvo povratka i useljeništva. Bilo je je utjeha bila supruga Kata, dobre vijesti tu. Bilo je to davne 1976. godine kad je to priznanje Marijanovu angažmanu, o njegovoj djeci i unucima u Kanadi, a Dramsko kazalište Gavella gostovalo u kao što o njemu svjedoče i odličja koja nadam se da smo mu i mi, njegovi pri- Kanadi i SAD-u. Upoznao nas je Đimi je zaslužio. No, i Marijanove i predsjed- jatelji, pomagali da se lakše nosi sa svo- Jurčec, moj kolega glumac, Marijanov nikove snove o povratku iseljenih Hrva- jom sudbinom. prijatelj iz vremena prije njegova odla- ta progutala je hrvatska stvarnost i ra- Na žalost, u nas se u medijima mno- ska iz Hrvatske. zorile više sile. gi pametnjakovići upravo natječu tko će Tih davnih dana u Kanadi i SAD-u više izrugati i ocrniti ljude koji su stvara- iz Marijana je izbijala nostalgija za Hr- ŽIVOT IZMEĐU ŽELJA I li neovisnu Hrvatsku. Toga nije bio po- vatskom. Na Hrvatsku je mislio u dugim MOGUĆNOSTI šteđen i moj dragi prijatelj Marijan. Za godinama svoga uspješnog života u ise- Unatoč svemu, ostao je ovdje i započeo razliku od mene, teško je to podnosio i ljeništvu, zbog nje se tamo bavio i špor- svoj novi život između želja i mogućno- često sam ga znao zateći zdvojnoga, ža- tom i politikom. Nije slučajno bio čelnik sti, potkresanih krila, ali prkosan. Bio je losnoga i u vječnoj dvojbi - vratiti se u tamošnjega nogometnog kluba “Croati- uporan u svome domoljublju, ali i sposo- Kanadu ili ostati u svojoj Hrvatskoj. Ako ja” i jedan od utemeljitelja HDZ-a u Ka- ban vidjeti lice i naličje tog osjećaja koji ništa drugo, posljednji ispraćaj bio je do- nadi. Ugošćavao je dr. Franju Tuđmana mu je odredio život. Kritičan, ali uvijek stojan onoga što je Marijan dao svojoj i prije njegova izbora za prvoga hrvat- odan Hrvatskoj, imao je snage i duha ne domovini. Sjetih se Frica Krleže i njego- skog predsjednika. U dalekom Torontu prepustiti se kuknjavi, nego se našaliti sa vih “Balada”: “Pokapati smo znali furti- stvarali su planove za budućnost i osa- samim sobom. Da, u šali smo se među- navek – gospocki.” Nadam se da je Ma- mostaljenje Hrvatske. sobno oslovljavali s “rodoljube” ironi- rijan našao mir u skladnome zagorskom Kad je došlo “sad il’ nikad”, na Tuđ- zirajući sami sebe, ali zato nismo ništa krajoliku i da će mu biti laka hrvatska manov poziv pohrlio je u svoju doma- manje voljeli svoju domovinu i brinuli gruda koju je toliko volio. ■ ju. Nije kalkulirao oko imetka, buduć- nosti pa ni obitelji. Bio je spreman sve dati Hrvatskoj, ali ona nije ispunila nje- ENG A returnee from Canada, and the former Minister of Returnees and Immigration, Marijan Petrović passed away on Saturday, April 17th, in his 76th year. He was a member of the fifth and gova očekivanja. Razočaran i umoran sixth Governments of independent Croatia, serving at the post from May of 1995, and from No- već se skoro vratio u Kanadu kada mu vember of 1996 to June of 1999. Počast bleiburškim žrtvama civilima poginulima na Bleiburškom polju na kraju Drugog svjetskog rata. Naglasila je kako uz odavanje počasti tim ljudima, treba i osuditi one koje se na mjestima poput Bleibur- ga pojavljuju u fašističkim odorama. “Toga se (poginulih) svakako treba prisjetiti na dostojanstven način, a želim to reći i na ovom mjestu, osuđujući sve one koji se i ovdje, a katkada i na drugim mjestima, pojavljuju u fašističkim odorama. To sigurno neće i ne može pomoći da se istina o svemu što se ovdje dogodilo rasvijetli do kraja”, istaknula je i naglasila kako “zbog istine” i onih koji su ubijeni bez prava na obranu “moramo biti ovdje”. Premijerka se pritom pozvala na Deklaraciju o ljudskim pravima UN-a, na Rezoluciju parlamentarne skupštine Vijeća Europe koja je, kako je rekla, vrlo jasno osudila komunističke zločine, te Deklaracije Hrvatskoga sabora iz 2006. u kojoj se spominju BLEIBURG - Vladino izaslanstvo na čelu s premijerkom Ja- zločini “koji su počinjeni od 1945. do 1990.”. drankom Kosor odalo je 10. svibnja počast bleiburškim žr- “Prema tome to je obveza za sve nas”, kazala je Kosor i do- tvama polaganjem vijenca i paljenjem svijeće na Bleibur- dala da je “uistinu vrijeme da se o svakom događaju u Hr- škom polju, a Kosor je istaknula da se prisjeća ljudskih prava vatskoj kaže puna i prava istina, da se toga nitko ne smije i brojnih poginulih ljudi i članova njihovih obitelji. ne može bojati. Dakle, protiv bilo kakvog revizionizma, ve- “Danas smo ovdje kako bismo se sjetili prije svega ljudskih zano i za ulogu antifašizma, ali svakako vodeći računa o ko- prava brojnih ljudi, čiji broj do kraja nije ustanovljen, ljud- munističkim zločinima”, dodala je. skih prava njihovih obitelji i ljudskih prava svakog čovjeka. Uz Kosor u vladinom su izaslanstvu bili ministar unutarnjih Ti su ljudi ubijeni bez suda, suđenja, bez podizanja optuž- poslova Tomislav Karamarko i ministar obrazovanja, zna- nice i bez prava na obranu”, kazala je premijerka Kosor no- nosti i športa Radovan Fuchs. Ove se godine obilježava 65. vinarima nakon što je odala počast hrvatskim vojnicima i obljetnica bleiburške tragedije. (Hina) 51 MATICA svibanj/may 2010.

_Matica 05_2010.indd 51 5/11/10 3:21:50 PM POVIJESNE OBLJETNICE Socijalni sukobi na Hvaru prije pola tisućljeća

Nezadovoljni pučani i težaci podignuli su u svibnju 1510. bunu u selima oko Staroga Grada. Neposredan povod za uzimanje oružja u ruke bilo je nasilno postupanje skupine mladih plemića prema pučankama

Hvar u Mletačkoj Dalmaciji

Piše: Željko Holjevac Stanovništvo otoka dijelilo se na ple- ma. Isključujući pučane iz sudjelovanja u miće, gradske pučane i seljake. Sva vlast u upravi otokom, plemići su im jasno davali a Brača je knez Nicoló da Mo- općini pripadala je plemićkome Velikom do znanja da ih smatraju svojim podlož- lin javio svojim pismom od 28. vijeću. To je tijelo još 1334. zaključilo da nicima i slugama, jednom riječju nižom svibnja (1510.) da su se na oto- njegovim članovima ubuduće mogu po- vrstom ljudi. Pučani su bili zakinuti i ka- ku Hvaru podigli pučani protiv stati samo oni plemići kojima su očevi znenim odredbama statuta, prema kojima plemića.” Tim je riječima gla- i djedovi bili vijećnici. Mletačka vlada su plemići bili smatrani dobrim, a puča- Ssoviti mletački kroničar Marin Sanudo postavljala je od 1420. svoje plemiće za ni zlim ljudima. Za isto nedjelo plemić je “opisao početak Hvarske bune, prvoga knezove na Hvaru, ograničavajući tako dobivao blažu kaznu od pučanina. Hvar- velikoga socijalnog pokreta u kojemu autonomiju koju je ta dalmatinska op- ski seljaci bili su osobno slobodni, jedna- su sudjelovali Hrvati. ćina imala prema Hvarskom statutu iz ko kao i drugdje u mletačkoj Dalmaciji, Početkom 16. stoljeća hvarska je op- 1331., ali je domaće plemstvo i pod vla- ali oni nisu posjedovali zemlju nego su ćina bila najbogatiji dio obalne i otočne šću Republike sv. Marka zadržalo odlu- kao zakupnici obrađivali zemlju u vla- Dalmacije, koja se u to doba već čitavo čujući utjecaj na lokalnu upravu, držeći sništvu plemića, Crkve i imućnih građa- jedno stoljeće nalazila pod vlašću Mle- u svojim rukama pojedine komunalne na. Ti su težaci davali vlasnicima zemlje tačke Republike. S otoka se izvozilo vino, službe i nadzor nad raspodjelom općin- trećinu ili četvrtinu godišnjih priroda, a usoljena riba, maslinovo ulje, stoka i dru- skoga novca. svi troškovi obrade padali su isključivo gi proizvodi. Hvarskom lukom prolazili na njihov teret. su trgovački jedrenjaci za sjeverni i juž- VOĐA BUNTOVNIKA MATIJ Nezadovoljni pučani i težaci podi- ni Jadran. “Često sam vidio kako je ova IVANIĆ gnuli su u svibnju 1510. bunu u selima luka u zoru bila bez brodova, a podveče Na Hvaru je bilo pučana koji su se, za- oko Staroga Grada. Neposredan povod sam ih u njoj nabrojio dvadeset do tri- hvaljujući povoljnome prometnom polo- za uzimanje oružja u ruke bilo je nasil- deset”, zabilježio je Hvaranin Vinko Pri- žaju otoka, obogatili trgovinom i pomor- no postupanje skupine mladih plemića bojević 1525. u djelu O podrijetlu i zgo- stvom. Oni su željeli ući u Veliko vijeće prema pučankama. Vođom buntovni- dama Slavena. i podijeliti vlast i javne terete s plemići- ka postao je Matij Ivanić, član imućne 52 MATICA svibanj/may 2010.

_Matica 05_2010.indd 52 5/11/10 3:21:51 PM vrbanjske pučanske obitelji, kojega su maciji. Stoga je mletačka vlada isprva sljedbenici nazvali “vojvodom Jankom” pokušala posredovati između pobunjenih (prema Sibinjanu Janku iz narodnih pje- pučana i plemića, pozivajući u grad na sama, odnosno erdeljskom vojvodi Jano- lagunama predstavnike i jednih i drugih, su Hunyadiju, istaknutom borcu protiv ali pobunjenike nije uspjela nagovoriti da Turaka i ocu ugarsko-hrvatskoga kralja ponovno prihvate vlast plemića. Budući Matije Korvina). Ivanić je s pobunjenici- da je Hvarska buna odjeknula u čitavoj ma, među kojima su prevladavali težaci, Dalmaciji, vlada je poslala na Hvar pro- prodro u grad Hvar i zajedno s pučani- vidura Zuana Navajera sa zadaćom da ma iz grada napao plemiće. Jedne je po- poradi na njezinu smirivanju. Kad je on gubio i spalio njihove kuće, druge zatvo- pokušao organizirati vojsku koja bi ugu- rio, ali su mnogi uspjeli pobjeći s otoka. šila bunu na Hvaru, potkraj 1511. izbili Pobunjenici su postavili svoje zahtjeve su nemiri pučana i sukobi s plemićima hvarskom knezu, predstavniku mletačke u Splitu, Šibeniku i Zadru. Postojala je vlade na otoku. Zahtijevali su da i puča- opasnost da se Hvarskoj buni pridruže i ni ravnopravno s plemićima u Velikom pučani u ostalim dalmatinskim općina- vijeću upravljaju općinom i da i plemi- ma. Stoga je mletačka vlada 1512. posla- ći snose javne terete. la na otok novog providura Sebastijana Nakon što je pod svojim vodstvom Giustiniana. Častohlepni i okrutni Giu- okupio 2.000 naoružanih ljudi i opremio stinian pokušao je terorom slomiti otpor 30 naoružanih lađa za kruženje oko Hva- hvarskih pobunjenika, a obećao je i 400 ra, Matij Ivanić je u potpunosti zagospo- dukata onome tko uhvati Matija Ivanića. dario otokom. Godine 1511. obratio se Uskoro je, međutim, doživio poraz u oru- mletačkoj vladi s molbom da odobri sa- žanom sukobu s glavninom pobunjenika ziv Glavnog vijeća svih staleža u gradu kraj Jelse i izgubio providursku službu, a Hvaru radi osnivanja pravednije uprave Ivanić je uspio održati nadzor nad većim Hvar i hvarska luka u 16. stoljeću od prethodne. Molba sadrži 22 potpisa s dijelom otoka i svim lukama. punim imenima i naznaku da izražene U kolovozu 1514. buna se drugi put odsjeći jednu ruku i izvaditi jedno oko, želje podupire još 60 uglednih pučana. rasplamsala. Pučani su zauzeli grad Hvar četvorici iskopati jedno, a dvojicu je pro- Istodobno su potpisnici optužili izbjegle i izvršili pokolj zatečenih plemića. Pri- gnao s otoka…”. Matija Ivanića nije uspio plemiće za sve bahatosti i opačine zbog mivši vijest o tome tragičnom događa- uhvatiti. Iako su neki poslije optuživa- kojih su se pobunili, tražeći da ih se pri- ju, mletačka vlada žurno je poslala pro- li Ivanića da se nakon poraza priklonio mjereno kazni. tiv pobunjenika 15 ratnih galija s 2.500 Mlečanima, danas prevladava mišljenje plaćenih vojnika i strijelaca. Tu je moć- da je on bio i ostao pobunjenik. Kad je MLETAČKI POKUŠAJ nu armadu predvodio novi providur Vi- shvatio da je daljnji otpor uzaludan, na- POSREDOVANJA cenzo Capello. On je najprije potopio sve pustio je Hvar i povukao se s dijelom pri- U to vrijeme Venecija je bila zauzeta teš- naoružane lađe pučana kako pobunjeni- staša u okolicu Makarske. Osuđen u od- kim ratom sa svojim protivnicima na ta- ci ne bi mogli pobjeći s otoka. Zatim je s sutnosti na progon i vješanje, sklonio se lijanskom kopnu i željela je mir u Dal- vojskom udario na pojedina sela u unu- uskoro na Apeninski poluotok, gdje se trašnjosti i poslije dvomjesečnih borbi u posljednji put spominje 1519. u gradu listopadu 1514. svladao hvarske pučane Vieste. Posljednje godine života proveo i težake, zarobivši puno pobunjenika i je u gostinjcu Sv. Jeronima u Rimu, gdje krvavo ugušivši bunu. je umro 1523. godine. Iako je četverogodišnja buna hvar- BUNA UGUŠENA NA OKRUTAN skih pučana ugušena na okrutan način, NAČIN borba pučana na otoku za ravnopravnost Na temelju pisama hvarskoga kaštelana, pod vodstvom Ivana Ivanića, Matijina mletački kroničar Sanudo zapisao je da sina, i njegovih potomaka nastavljena je i je 16. listopada 1514. stigao onamo “mle- dalje, doduše ne više oružjem nego mir- tački providur mornarice s pet galija, i nim putem. Plemstvo je kasnije moralo pošto je oko tri sata privezao svoju galiju pristati na određene ustupke pučanima: uz obalu, dao je na njenu antenu objesiti dopustili su im da nadziru trošenje op- 19 Hvarana koji su bili zlikovci u prvoj ćinskoga novca pa su se socijalni sukobi i drugoj pobuni; zatim je šestorici dao na Hvaru postupno stišali. ■

ENG Disgruntled plebeians and peasants revolted in May of 1510 in the villages around Stari Grad on the island of Hvar. The immediate causes for taking up arms were the violent actions of Hvarska katedrala a group of young nobles towards peasant women. 53 MATICA svibanj/may 2010.

_Matica 05_2010.indd 53 5/11/10 3:21:52 PM LEGENDELEGENDN E O RRODIJAKUODID JAAKU ĆĆIPIIPI  PRPRIČERIČČE IZIZ KNKKNJIGEJIGGE PPETRAETRT A MILOŠAMIM LOŠALOŠA O ŽIVOTUŽIVOTU DDUVANJSKOGUVANJ GASTARBAJTERA Silvija u hlačama

a Glavičane je Gale značio i Amerikanac Perica koji je pokušao u golem dobitak. Nikada nisu općoj galami podsjetiti na svoje davne imali čovjeka koji bi nešto priče kako u Americi ženske nose hla- značio izvan seoskog okvi- če, ali mu nitko nije vjerovao. ra, nikada nisu imali učite- Đava vas manite odnija, jesam li dav- Zlja, doktora, fratra, općinskog službenika, no kaza! A niko mi nije virova. Eto vam, pa ni poznatog emigranta ili pak vojnog sad vidite. časnika, premda je 55 Glavičana poginu- Imam šta i vidit – dodao je Guto. – lo u drugom svjetskom ratu. A za Galu Uvik sam bio siguran da žensko ima gu- se već znalo u čitavoj općini, pa i dalje. zicu, a sad sam još sigurniji. Znalo se i u Imotskom, odakle su dola- zili ljudi po njemačke papire. Još kad je Ni godinu dana poslije Silvijina pr- Gale prilikom trećeg dolaska doveo svo- vog dolaska u Runjavu Glavicu sve su ju Njemicu Silviju! žene, čiji muževi rade u Njemačkoj, no- Taj je događaj imao dalekosežne po- sile hlače, iste kakve je nosila Silvija, da- sljedice porad više razloga. Prvo, Silvi- kle žućkaste, u struku i na bokovima ja je dovezla automobil, pa su tako prvi uske, a dolje široke. Okupljene u crkvi put gumeni kotači dodirnuli glavičko tlo. doimale su se kao kakva specijalna voj- Srećom, bilo je ljeto, pa se preko Ričine na postrojba. moglo prijeći, a u znak zahvalnosti spram Silvija je u selo donijela i prve “bile Gale, seljani su razmakli zidove na svojim ćale”, prve naočale s dioptrijom, koje su njivama i vrtovima kako bi auto moglo neki Glavičani, što su hodali po svijetu doći do Galina guvna i kuće. Drukčije često viđali, ali ih nitko nije nosio. Te je se nije moglo doći u selo. Drugo, Gale je naočale Silvija darovala svojoj svekrvi, a sagradio prvi klozet u Runjavoj Glavici. Galinoj materi Ivuši, jer se pokazalo da Od dasaka je sklepao WC iznad guvna s njima daleko bolje vidi. Poslije su sve i na vratima ispisao dvije nule ili slova seoske žene pitale naočale od Ivuše kada “O”, dakle OO. Taj su klozet seljani pro- su obavljale preciznije poslove. I kratko- zvali Okcem, po nadimku najokatijeg vidne i dalekovidne su hvalile Ivušine Glavičanina, jer su dvije nule neodolji- “ćale”, premda je bilo i onih što bi udi- vo podsjećale na Okčeve oči. jevale preko njih konac u iglu. Luca Jo- Sa Silvijom su u Runjavu Glavicu zarina je jednom izjavila kako bolje vidi prvi put došle i ženske hlače. Žućkaste, bez naočala, pa taman joj se svi rugali. utegnute u struku i na butinama, a do- I rugali su se, a nju su pogrdno prozva- lje široke. Svi su nekoliko minuta gledali li Luca Slipica. Jer, Bože moj, ne bi ljudi u njih kad je Silvija izašla iz automobi- “izumili ćale”, kad se na njih ne bi bolje la, a onda je mali Tome pogledao svo- vidilo”, izjavila je ponosna Ivuša. je vršnjake, pa viknuo: Gaćara! Tada je Galin je dolazak u Runjavu Glavicu s desetak momčića povikalo isto. Gaća- ulaznim vizama u torbi ipak najviše kori- ra, gaćara, gaćara…, vikali su momčići stio Boškanu koji je izgubio papire u aferi igrajući oko Silvije kao Indijanci i poka- “kinderzuschuss”. Gale je ustupio svome zujući prstom na nju. I žene su prasnu- prijatelju pravo, da ga zastupa u poslu, što le u smijeh, dok su muškarci pokušavali znači da je on slao ulazne vize, a Boškan smiriti situaciju pričom da je to kultur- tražio mušterije i popunjavao obrasce, no, da su oni to već vidjeli u Njemačkoj dok je zarada dijeljena popola. i da to nije za smijeh. Na svoje je došao

_Matica 05_2010.indd 54 5/11/10 3:21:54 PM Kuća na dva boja

tkada mu je djed Kleco Najveća je zgrada pivare tamo iza dojavio da je zatemeljio Isara – 37 bojeva – kazao je Rodijak te novu kuću, Rodijak je sve nedjeljne večeri koja mu je donijela još svoje slobodno vrijeme, a jednu neugodnu spoznaju i golemo ra- to su bile nedjelje i držav- zočaranje. Oni blagdani, provodio u obilasku grada i Kladio bi se da je Ćipa brojio i prva brojenju katova na münchenskim zgra- dva prozora na tom neboderu, veselo dama. Djed je javio da će graditi kuću s udari šakom o stol Gale. dva kata, što je značilo da će biti jedna Jesam, Gale, i ne stidim se. A rašta ja od najvećih u selu. Uz to, njegova obi- ne bi broja u brojeve i ta prva dva pro- telj nikada nije mogla mi pomisliti na zora? – čudom se začudi Ćipa. takvu kuću, a sadaada je eto gra-gra- E,E, pa,pa, zatozato štošto se u kul- di, i to njegovimm novcima. turnom ssvituvitu prva dva Ponosu Rodijakaka ĆiĆipepe prozora,prozo ora, prva dva nije bilo kraja. SStogatoga caklacakla odozdo je još marljivije ra-ra- ne računaju dio, štedljivije ži-i- u katove.k To vio i stalno gra-- nnisu bojevi dom tražio kuće većv se rana dva kata po- čunajuč ka kušavajući do- podrump čarati izgled i prize- svoje buduće mlje.m kuće. Uz to je Če- imao priliku na-- kakkaj, kume! gledati se golemihih KaKako neću višekatnica, a Galeale brbbrojitojo prve se u šali kladio ddaa je prprozore?!ozo Ta Ćipa svakoj prebrojioebrojio nijenije kućakućća u zraku, katove. u arariji?!iji??! Tražio je RodijakRodijak najve-najve- ToTo ttii ja nnee znznam.na Znam ću zgradu u Münchenu. I tako je grad samo da se prva dva cakla ne računaju. upoznao. Nikada nikoga nije upitao za Kad su ostali potvrdili da su isto to neku ulicu, a nikada se nije izgubio. On negdje čuli, Rodijak je briznuo u plač, je poznavao grad bolje od crtača grad- prvi put otkada znade za sebe. skog prospekta. Često su mu se u bara- Nemojte tako, ako Boga znate, cvi- ci rugali porad njegova hobija, savjeto- lio je Ćipa. Po tome računanju ja nemam vali mu da u prospektu pronađe velike kuće. A did kaže da je napravio kuću na zgrade, da se raspita kod pulira, koji je dva boja. Jadni čovik napravi kuću na dva grad veoma dobro znao, ali Rodijak nije boja, a onda ti kažu da se u kulturnom na to pristajao. Želio se sam uvjeriti, sam svitu baš ta dva ne računaju. Eto im nek pronaći najveći neboder, sam mu izbro- ne računaju druga dva boja, popišam se jiti katove. I kad je napokon bio uvjeren na kulturni svit i njegovo računanje, što da je pronašao najveću zgradu u Mün- bi kaza moj did Kleco, kojemu ja ovo ne chenu, svečano je tu spoznaju obznanio smim kazat. ■ čitavoj baraci.

_Matica 05_2010.indd 55 5/13/10 12:53:40 PM HMI: USUSRET OVOGODIŠNJEM TASK FORCEu Karlovačka županija i grad Duga Resa domaćini projekta

Sudionici ovogodišnjeg projekta bit će smješteni u Domu učenika u Dugoj Resi, koji je smješten uz most na Mrežnici nasuprot gradskom kupalištu

Duga Resa iz ptičje perspektive

Tekst: Krešimir Raguž i Sanjin Mihelić je sagrađen krajem 15. stoljeća u blizini jer će se raščišćavati raslinje uz nedavno starijega grada Dobre, koji se spominje ponovno pronađeni stari grad na polo- voga ljeta domaćin pro- od 13. stoljeća u starohrvatskoj župi do- žaju Gradac nad Jarčim Poljem, a uz to jekta TASK FORCE-a branskoj, a najslavnije mu je razdoblje ti- će se pregledavati i raščišćavati teren na Hrvatske matice iseljeni- jekom vlasti Frankopana. Upravo je ov- položaju iznad staroga grada Novigra- ka bit će Karlovačka žu- dje Fran Krsto Frankopan kovao svoju da, gdje možda leži ranija utvrda, kao i panija i grad Duga Resa. sudbonosnu urotu. Nakon neuspješne na položaju Takalnik, gdje postoje odre- OMladi Hrvati sudjelovat će u arheološ- urote grad zauzima i pljačka general Jo- đeni ostaci za koje se smatra da su tako- kim istraživanjima u Karlovačkoj župa- sip Herberstein, zapovjednik Karlovca. đer pripadali povijesnim građevinama. niji u organizaciji Arheološkog muzeja u Nakon njega Novigrad na Dobri mijenja Kako će se u budućnosti u starome gra- Zagrebu u suradnji s lokalnim Konzer- vlasnike sve dok ga na kraju II. svjetsko- du postaviti i zbirka, a on je uključen u vatorskim odjelom u Karlovcu (Uprave ga rata nisu spalili partizani. za zaštitu kulturne baštine Ministarstva Rijeka Korana kulture RH). OBNOVA NOVIGRADA NA DOBRI Poslovi će biti raznovrsni i vrlo zani- Obnova staroga grada izvodi se već de- mljivi, a provodit će se na nekoliko arhe- setak godina na inicijativu Društva pri- oloških lokaliteta iz različitih razdoblja: jatelja Novigrada na Dobri “Frankopan” prapovijesti, antike i srednjega i novoga i sredstvima Ministarstva kulture, a pod vijeka, što znači da će svatko moći prona- vodstvom arhitektice Konzervatorskog ći razdoblje koje ga najviše zanima. odjela u Karlovcu Branke Križanić. U Ljubiteljima srednjega vijeka i vre- sklopu obnove ovo će biti treća kampa- mena ratova s Turcima svidjet će se rad nja arheoloških istraživanja u suradnji na arheološkim istraživanjima staroga Arheološkog muzeja i Konzervatorskog grada Novigrada na Dobri, koji je smje- odjela u Karlovcu. No, to neće biti jedina šten 10 km zapadno od Karlovca. Grad aktivnost vezana uz srednji i novi vijek 56 MATICA svibanj/may 2010.

_Matica 05_2010.indd 56 5/11/10 3:21:56 PM Novigrad na Dobri ATRAKTIVNI IZLETI Osim radova u sklopu arheoloških istra- živanja, predviđeni su i izleti u ogulinski kraj, na Viničicu, nekadašnju japodsku prijestolnicu Metulum koju je uništio Oktavijan, budući rimski car August, zatim na stari grad Modruš, poznato biskupsko središte, sijelo Frankopana i možda najmoćniji srednjovjekovni hrvatski grad, kao i na hrvatski prirodni biser Plitvička jezera. Sudionici će po- sjetiti i Karlovac, županijsko središte i predivan grad na četirima rijekama, sa svojom Zvijezdom – renesansnom tvr- đavom na kojoj je nastao grad, zatim stari grad Dubovac i karlovačke parkove, a pobliže će istražiti Dugu Resu. Diljem svijeta su poznata Plitvička jezera i naš Jadran, ali rijetki znaju da npr. kanjoni četiriju rijeka Karlovačke turističko-kulturni projekt povijesne ce- gradinskog naselja nad Koranom kraj županije ne zaostaju za ljepotom Plitvi- ste Lujzijane (od Rijeke do Karlovca), na Lučice (15 km južno od Karlovca), a za- ca iz kojih Korana i istječe. Stanovnici ovom će se lokalitetu provoditi sve faze nimljivo je što će arheološko istraživa- ove hrvatske županije iznimno su sr- arheoloških istraživanja, od pregleda te- nje započeti upravo ovom kampanjom dačni i neposredni domaćini koji nisu rena, preko iskopavanja i obrade nalaza pa se svi zainteresirani mogu uključiti u sasvim zaboravili starinski način života te znanstvene obrade sve do muzejskog projekt već na samome početku. i komunikacije, bez stresa i suvremene postava. (O starome gradu Novigradu Mladim iseljenicima bit će zabavno užurbanosti. više podataka na internetskoj stranici: jer su sva tri lokaliteta na rijekama. No- Organizator i voditelj arheoloških www.netretic.hr/turizam). vigrad je na Dobri, Sv. Petar na Mrežni- istraživanja, stručnih izleta i boravka u ci, a gradina kraj Lučice je na Korani, pa Dugoj Resi i Karlovačkoj županiji ovo- ANTIČKO NASELJE U SVETOME će imati priliku kupati se svakog dana godišnjeg TASK FORCE-a je arheolog PETRU MREŽNIČKOME na trima od četiriju rijeka karlovačko- Sanjin Mihelić iz Arheološkog muzeja Mladi koje više zanima antika moći će ga kraja. Kupanje je tu izniman doživljaj u Zagrebu u suradnji s kolegom Kre- sudjelovati u istraživanju jednog od dva- kako zbog prirodnog ambijenta, tako i šimirom Ragužem iz Konzervatorskog ju najznačajnijih antičkih naselja u ovo- zbog pristupačnosti i pogodnosti za ku- odjela u Karlovcu, a voditeljica projek- me dijelu naše domovine: Svetoga Petra panje i zabavu. ta je Nives Antoljak iz Hrvatske mati- Mrežničkoga, smještenog neposredno uz Sudionici ovogodišnjeg projekta bit ce iseljenika. Dugu Resu. Od mnogobrojnih nalaza će smješteni u Domu učenika u Dugoj Osim ove dvojice stručnjaka, arhe- većinom pronađenih prije II. svjetskog Resi (Banjavčićeva 2, Duga Resa, više in- ološka istraživanja u Sv. Petru Mrežnič- rata mogu se izdvojiti i danas vidljivi formacija na internetskoj stranici: www. kome vodit će u sklopu ovog projekta i reljef uzidan s vanjske strane apside te uudrh.hr), koji je smješten uz most na stručnjaci za antičku arheologiju Ljubi- nadgrobni spomenik kraj zvonika. Do- Mrežnici nasuprot gradskom kupalištu, ca Perinić Muratović iz HAZU-a i Ivan sadašnja istraživanja Gradskog muzeja koje je vrlo popularno i izvan županije. Radman-Livaja iz AMZ-a. ■ u Karlovcu te Konzervatorskog odjela u Karlovcu bila su skromnijeg opsega, a od Kameni most na Korani ove godine ona bi u suradnji Arheološ- kog muzeja u Zagrebu, Hrvatske akade- mije znanosti i umjetnosti i Konzerva- torskog odjela u Karlovcu, te uz potporu grada Duge Rese, trebala postati ozbiljan dugogodišnji znanstveni, kulturni i turi- stički projekt. U Sv. Petru Mrežničkome bit će organizirana i arheološka keramič- ka radionica te će se pratiti, označavati, statistički obrađivati i lijepiti prapovije- sni keramički nalazi. ENG Karlovac County and the town of Duga Resa will play host to this year’s CHF TASK FORCE. The participants will participate in archaeological excavations in Karlovac County organised Prapovijesna arheologija bit će za- by the Museum of Archaeology in Zagreb in collaboration with the local Karlovac Conserva- stupljena istraživanjem prapovijesnoga tion Department. 57 MATICA svibanj/may 2010.

_Matica 05_2010.indd 57 5/11/10 3:22:01 PM GOVORIMO HRVATSKI O poznavanju hrvatskoga jezika

esto se žalimo kako naši mladi ne po- ževnom jeziku - nisu rijetki. Danas se npr. riječ kazuju zanimanje za mnogo toga što oganj smatra stilski obilježenom u suvremenom mi iz srednjega i starijega naraštaja hrvatskom književnom jeziku, nasuprot stilski smatramo da je važno ili dobro znati. neutralnoj imenici vatra. U prošlosti se među- Tako je npr. mnoge od mojih stude- tim imenica oganj rabila u čakavštini, štokavšti- Čnata teško zainteresirati za gramatiku hrvatskoga ni i kajkavštini, pa su je sukladno tomu zabilježili jezika, bilo povijesnu ili sadašnju. Međutim, o sud- i hrvatski leksikograﬁ iz različitih razdoblja, po- bini riječi u hrvatskom jeziku većina obično vrlo čevši od Fausta Vrančića pa nadalje. U čakavskim rado sluša i želi nešto više naučiti. A upravo je taj govorima ta je riječ i danas uobičajena, naravno, vid jezične kulture u nas vrlo zanemaren. u različitim glasovnim inačicama. U Gradišću se Tako npr. mnogi izvorni govornici hrvatsko- Piše: Sanja Vulić susreće i u štokavskim govorima, npr. u Marofu, ga jezika više ne znaju da glagol lupiti (kada se Hrvatskom Cikljinu i Bandolu. U skladu s tom izgovara s dugim u) ima značenje: ljuštiti, guliti. Često se mi- uporabom, načinjena je u Gradišću i složenica ognjobranac u sli da je to kajkavizam. Premda se susreće u kajkavštini, taj je značenju: vatrogasac. U novoštokavskim se ikavskim govori- glagol uobičajen i u sjeverozapadnoj čakavštini, npr. u Istri i ma ta riječ također rabila od starine. To pokazuje uporaba ri- na Kvarnerskom primorju, također u čakavskim Stinjakima ječi oganj u govoru moliških Hrvata u Kruču, ali i uporaba te u austrijskom Gradišću. S tim je glagolom povezana imenica riječi u današnjim govorima toga štokavskoga dijalekta, npr. u lupinja u značenju: ljuska, koja se također susreće u pojedinim Svetom Roku u Lici. Autohtono stanovništvo grada Dubrov- govorima u Gradišću. I u novoštokavskim ikavskim govori- nika također rabi riječ oganj. Naravno, obična je i u kajkav- ma bunjevačkih Hrvata u Bačkoj rabi se riječ lupinja u nave- skim mjesnim govorima, najčešće u inačicama ogenj, jogenj. denom značenju. Unatoč takvu stanju u hrvatskim mjesnim Unatoč tomu, u normiranom se književnom jeziku kao stil- govorima, u hrvatskom se književnom jeziku glagol lupiti u ski neutralna isključivo nametnula riječ vatra. spomenutom značenju ne rabi često. Navedeni su primjeri tek kap u moru nesrazmjera između hr- Takvi nesrazmjeri između zastupljenosti pojedinih riječi vatskoga standardnoga jezika i hrvatskih govora. ■ u hrvatskim govorima i njihove uporabe u normiranom knji-

NOVE KNJIGE Pripremio: Hrvoje Salopek GRAD ŽARKO DOMLJAN: “VISOKO PLETERNICA PODIGNIMO ZASTAVU” 1270.  2010. Od uspostave hrvatske samostalnosti Tiskana je još pa sve do današnjih dana napisano je jedna opsežna i puno knjiga različitih autora, u kojima izvrsna mjesna su zabilježeni i opisani događaji iz turbu- monografija, lentnih dana 1990. i 1991. godine, kada vjerojatno naj- je Hrvatska prolazila najteže razdoblje bolja u istočnoj svoje novije povijesti. No, do knjige “Vi- Hrvatskoj. Sve- soko podignimo zastavu: Hrvatska od učilišni profesor negacije do priznanja” Žarka Domljana, Dragutin Pavliče- predsjednika prvog saziva Hrvatskog sa- vić autor je mno- bora (1990. - 1992.), ni jedan autor nije gobrojnih knjiga, a kao rođeni Pleter- se detaljnije osvrnuo na ono što se u to ničanin cijeli je život skupljao građu za vrijeme događalo u središnjoj ustanovi povijest svoga zavičaja. U sastavljanju hrvatskoga političkog života - Hrvatsko- ovog divot-izdanja imao je i suradnič- me saboru. Upravo ti događaji, kojima ku potporu devet specijaliziranih surad- treba pridodati i mnogobrojne susrete nika. Tako je nastala monografija koja te razgovore sa stranim parlamentarci- pruža sveobuhvatnu sliku geografije ma i političarima iz kojih se može išči- toga kraja, povijesnog razvoja te ko- tati cijela jedna povijest odnosa svijeta načno svih grana gospodarskog, druš- prema Hrvatskoj, čine okosnicu Domlja- tvenog, političkog, kulturnog i šport- nova pripovijedanja. skog života. (Meridijani) 58 MATICA svibanj/may 2010.

_Matica 05_2010.indd 58 5/11/10 3:22:03 PM BERLIN: SAVEZ HRVATSKIH DRUŠTAVA ORGANIZIRAO TREĆI PUT KONCERT “BLISTAVA NOĆ KLASIKE” Sjajan uspjeh udruženih hrvatskih udruga

Nastupili su mladi hrvatski glazbenici inače angažirani u opernim kućama u Njemačkoj: Evelin Novak, Esther Puzak, Zdravka Ambrić, Ante Jerkunica, Kajana Packo, Silvana Miličić Šoša i Jurica Šoša

Zadovoljni su bili i posjetitelji i organizatori. Koncert je ponovno okupio mnogobrojne berlinske Hrvate i pokazao kako su željni kulturnih događaja ovakve vrste i glazbene razine te kako rado slušaju i ponose se našim mladim glazbenicima koji su angažirani u opernim kućama u Berlinu i drugdje. Bila je to prava revija izvrsnih hrvatskih glazbenika koji su u vrhu europske glazbene scene i jedinstvena je prigoda vidjeti ih sve zajedno, na čemu pohvale zaslu- žuje organizator, Savez hrvatskih dru- štava Berlina. Svi izvođača ispred dvorca Nekoliko riječi o tome rekao je i veleposlanik RH u Njemačkoj dr. Miro Ko- Napisala i snimila: Sonja Breljak “Zoranić” iz Zadra. Sve glazbenike pra- vač, koji je bio na koncertu: “Ova pri- tio je Dmitri Pavlov, ruski pijanist, skla- redba pokazuje da su hrvatske udruge avez hrvatskih društava Berlina datelj i dirigent. Program su vodili Dija- u Berlinu vrlo aktivne i da su u stanju treću godinu zaredom organi- na i Mijo Marić. ovakav događaj organizirati na vrlo vi- zirao je koncert pod nazivom Tijekom večeri pjevao se i svirao Go- sokoj razini. Značajno je to i za glazbe- Blistava noć klasike. Koncert je tovac, Hatze, Strauss, Bach, Puccini, Mo- nike koji ovdje rade da se bolje upoznaju održan u jednoj od prelijepih zart, Verdi, Božićević. Čuli su se dijelovi i surađuju. Mislim da je za ovakve mani- Sdvorana poznatoga berlinskog dvorca iz poznatih opernih djela, ali i prelijepe festacije, koje su iz godine u godinu sve Charlottenburga. Događaj je realiziran klapske pjesme. bolje organizirane, u budućnosti mogu- pod pokroviteljstvom Hrvatske kato- će dobiti i potporu obaju ministarstava ličke misije Berlin, Veleposlanstva RH, Izvrsni mladi hrvatski glazbenici kulture, kako Njemačke tako i Hrvatske. Hrvatskoga svjetskog kongresa za Nje- na bini dvorca Charlottenburg Moju potporu ovakve manifestacije uvi- mačku i Hrvatske matice iseljenika te jek će imati”, rekao je dr. Kovač. pod medijskim pokroviteljstvom eu- “Zahvaljujem svim volonterima i ropskog izdanja Slobodne Dalmacije, sponzorima bez kojih ne bi bilo mogu- portala Hrvatski glas Berlin i mjesečni- će sve ovo organizirati. I vama, dragi poka Croexpress. sjetitelji, na ovome velikom odazivu, bez Na ovogodišnjoj Blistavoj noći klasi- kojih sve ovo ne bi imalo smisla. Sudeći ke predstavili su se mladi hrvatski glaz- prema vašem raspoloženju, ne preosta- benici inače angažirani u opernim ku- je nam ništa drugo nego odmah nakon ćama u Berlinu ili drugdje u Njemačkoj. ovoga započeti s organizacijom koncer- Nastupile su sopranistice Evelin Novak ta - Blistava noć klasike IV. Vidimo se i Esther Puzak, zatim mezzosopranisti- dogodine!”, rekao je predsjednik Save- ca Zdravka Ambrić, bas Ante Jerkunica, za hrvatskih društava Berlina, Ivan Bi- čelistkinja Kajana Packo te na oboi Sil- tunjac, na kraju koncerta koji je pobrao vana Miličić Šoša uz pratnju pijanista ovacije oko 500 posjetitelja. ■ Jurice Šoše. Na sceni berlinskog dvorca predstavila se i klapa “Berlin” te gosti iz ENG The Federation of Croatian Associations in Berlin has organised its third annual Brilliant Night domovine, Mješovito pjevačko društvo of Classics concert, featuring young Croatian musicians from opera houses across Germany. 59 MATICA svibanj/may 2010.

_Matica 05_2010.indd 59 5/11/10 3:22:08 PM GLAZBA+ Naša Kuhinja Snimke: HINA Priprema: Marija Hećimović Labinski zvacet Maksim Mrvica na Prokurativama Maksim Mrvica oduševio je publiku na splitskim Prokurati- vama. Proslavljeni šibenski pijanist u sklopu hrvatske turneje nastupio je u Splitu. Tijekom dvosatnoga koncerta izveo je klasični i crossover repertoar. Kako je i najavio, prvi dio koncerta obilježio je klasičan repertoar s djelima Brahmsa, Ive Mačeka i Beethovena, a u drugom je izveo crossover - od “Nostradamusa” Tončija Huljića, preko “Exodusa”, “Child in Paradise” do svoga zaštitnog znaka, “Bumbarova leta” i slič- nih skladbi. - Ja sam jako puno nastupao u Splitu, skoro kao u Šibeniku, kao mladi učenik srednje škole, a i kasnije s mo- jom crossover produkcijom, ali nikad na Prokurativama, tako da me raduje - izjavio je Mrvica.

Istarska jela su raznovrsna i bogata okusima jer su nastala kao mješavina kontinentalnih i mediteranskih utjecaja te austrijske, romanske i slavenske kuhinje. Svemu tome treba dodati i težačku, ribarsku i patricijsku tradiciju. Sto- ga nas očaravaju mirisima začinskog bilja, nezaobilaznoga maslinova ulja, gljiva… Dobro su prepoznatljiva u hrvatskoj gastronomiji i sve traženija. Predstavit ćemo vam žgvacet, zgvacet, zvacet… omiljeno jelo s mirisnim umakom koje nalikuje na gulaš ili perkelt, ali veliku razliku daje začinsko bilje. Zapravo je pravi žgvacet od domaće kokoši, ali sve se više radi od pilića, junetine i drugih vrsta mesa. PRIPREMITE (za 5 osoba): 1 kokoš tešku 800 g 4 žlice običnog ulja 4 žlice maslinova ulja 30 dag luka 1 žlicu pekmeza od rajčice 1 svežnjić peršinovih grančica nekoliko iglica ružmarina Gibonni Nasjeckajte oljušteni luk pa pržite na mješavini ulja da po- žuti. Dodajte narezanu kokoš pa miješajte da porumeni sa oduševio svih strana. Umiješajte pekmez od rajčica i još malo prži- te. Zalijte vodom, posolite, popaprite, poklopite i pirjajte da meso omekša. U piletinu na kraju dodajte nasjeckani Zagrepčane ružmarin, neka samo dobro provre. Uz pripremljeni zvacet ponudite krafe. Gibonni je dva puta zaredom na- punio zagrebačku Cibonu. Goto- PRILOG - LABINSKI KRAFI ZA NADJEV: vo puna tri sata publika je pjevala ZA TIJESTO: 35 dag suhoga kravljeg sira i veselila se s Gibonnijem na sva- 30 dag brašna 10 dag grožđica 1 žlica maslinova ulja malo ruma kom koncertu u sklopu turneje 3 jaja 3 žumanca kojom promovira album Toleran- 1 neprskani limun ca. Započeo je s Divljim cvitom, sol, šećer nastavio sa Žeđam koju je odmah na početku otpjevao s publikom. Oprane grožđice namočite u rumu. Zamijesite tijesto i ostavite da odleži. Za nadjev usitnite sir, dodajte ocijeđe- Ispreplitale su se pjesme s no- ne grožđice, malo naribane limunove korice, žumanca, vog albuma Toleranca i stari hito- sol i sasvim malo šećera. Tijesto razvaljajte kao za rezance, vi poput Ovo mi je škola, Pojdi vilo izrežite krugove, na njih rasporedite nadjev i preklopite, a i drugih. Za mnoge fanove popu- rub čvrsto stisnite i skuhajte u kipućoj slanoj vodi pa ocije- dite. Pospite sitno narezanom rajčicom, lišćem komorača larnog pjevača doživljaj je bio ne- ili samo nauljite i pospite naribanim tvrdim sirom. ponovljiv, uzbuđenje veliko i teš- ko ga je opisati riječima.

_Matica 05_2010.indd 60 5/11/10 3:22:13 PM zabavna Jole - Bagrem bijeli 1 Hit Records

Boško Petrović: B. P. Collection Zlatko Pejaković 2 - Siromah sam,nije me sramota U kultnome zagrebačkom jazz-lokalu B. P. Clubu, koji je ove godine obilježio 22 Hit Records godine svog postojanja, održana je promocija luksuznog izdanja B. P. Collection, Jasmin Stavros - Žene 3 Hit Records i to prvoga četverostrukog izdanja, kako je naglasio naš legendarni vibrafonist Boško Petrović. Medijima, kolegama i prijateljima već je, naime, najavio kako se Jelena Rozga & Željko Samardžić - Ima sprema za takav novi projekt, a također je naglasio kako će ostati ustrajan u od- 4 nade luci da i dalje uživa u glazbi i životu sljedećih 75 godina. O samom izdanju govo- Hit Records & Tonika rila su dva istaknuta glazbena kritičara Aleksandar Dragaš i Davor Hrvoj koji su Mate Bulić - Neretva 5 Hit Records uz pokojnog Dražena Vrdoljaka pisali o životu i radu jedinstvene pojave Boška Petrovića. Odlične recenzije ovog izdanja, kao i njegov značaj u hrvatskoj glaz- Magazin & Igor Cukrov - Nebesa bi, posebice jazz glazbi, i dalje pune novinske stupce. 6 Tonika & Hit Records

Jelena Rozga & klapa Iskon - Ostavit ću 7 svitlo Tonika & Hit Records Neda Ukraden - Da se nađemo na pola 8 puta Hit Records Vedrana Vukojević - Zabranjeno 9 Nema

Leo - Bolji nego ja 10 Hit Records

pop&rock Gibonni - Toleranca Obljetnički koncert Šime Jovanovca 1 Dallas Popularni Slavonac iz Gradišta, Šima Jovanovac, u zagrebačkoj Koncertnoj dvora- Toše Proeski - Još uvijek sanjam da smo ni “Vatroslav Lisinski” održao je 29. travnja veliki obljetnički koncert pod nazivom 2 zajedno “Šokadijo, sve ti je na glasu”. Tim je koncertom Šima s gostima i mnogobrojnom Hit Records publikom proslavio svojih 45 godina plodonosnoga umjetničkog rada. Iznimnim Tony Cetinski - Dobra ti noć bivša ljubavi glazbenim događajem Šima je oduševio publiku u prepunoj dvorani, koja ga 3 Hit Records je nagrađivala gromoglasnim pljeskom. Cjelokupan program bio je zanimlji- Nina Badrić - Znam te ja va, atraktivna glazbena priča, 4 Hit Records koju nam je na najbolji način ispričao slavljenik koncerta T.B.F. - Fantastična (unplugged) zajedno sa svojim gostima: 5 Menart Severinom, Ladom, Kristali- Teška industrija - Dolje južno ma, Tamburaškim orkestrom 6 Hit Records HRT-a… Na velikoj slavon- skoj veselici slavljenik je do- Franka Batelić - Na tvojim rukama bio mnogobrojne darove i 7 Hit Records priznanja. Tom je prigodom Luka Belani - Guarded by Angels Šimi Jovanovcu platinastu 8 Aquarius Records ploču uručio Želimir Babo- gredac, predsjednik Uprave Feminnem - Lako je sve Croatia Records. (Ž. L.) 9 Croatia Records/Campus 61 Dalibor Prochazka - Žena za ljubav MATICA svibanj/may 2010. 10 Aquarius Records

_Matica 05_2010.indd 61 5/11/10 3:22:15 PM CRORAMA Snimke: HINA

Podmornica ponos Tehničkog muzeja U zagrebačkome Tehničkome muzeju svečano je predstavljena obnovljena i re- staurirana podmornica CB 20 (Caproni tipo B) iz Drugoga svjetskog rata, koja je nakon dvije godine restauratorskih radova ponovno predstavljena javnosti u Odjelu prometnih sredstava. Riječ je o podmornici izgrađenoj 1943. u Italiji koja je spadala u kategoriju tzv. džepnih podmornica: teška 35 tona, dugačka 15 metara i široka 3 metra. U ratnim uvjetima opsluživala su je tri mornara i ča- snik, a naoružana je bila s dva torpeda. Služila je za izviđanje obalnog područja i uništavanje lučkih postrojenja i brodova, izvijestio je ravnatelj Tehničkog muzeja Davor Fulanović.

Ravnateljici “Lada” treći mandat Nakon dva mandata Ivana Lušić je tre- ći put imenovana ravnateljicom An- sambla narodnih plesova i pjesama Hrvatske “Lado”. Ravnateljica Ivana Lu- šić ističe da će “Lado” nastaviti s novim projektima, ali će ostati vjeran svojoj Splitski festival znanosti misiji očuvanja i predstavljanja hrvatske tradicijske kulture i baštine. “Lado” Osmi Festival znanosti održan je u Splitu, na rivi i javnim mjestima kako bi se je u proteklih osam godina djelovanja znanost približila građanima, posebice mladima. Središnja tema ovogodišnjeg Ivane Lušić ostvario niz međunarodnih Festivala bila je “Zemlja”, dok je osnovni moto “Izađimo u grad na Festival znano- uspjeha. Prvi put je nastupio na austral- sti”. Ovo je već tradicionalna manifestacija kojoj je glavni cilj informirati javnost skome kontinentu 2005. godine, a go- o aktivnostima i rezultatima u znanosti, poboljšati javnu percepciju znanstve- dinu dana poslije slijedila je velika tur- nika te motivirati mlade ljude za istraživanje i stjecanje novog znanja. - Ovakvi neja po Japanu te turneja po SAD-u i događaji poput Festivala znanosti idealan su način za promoviranje znanosti i Kanadi 2009. godine. U obljetničkoj, među onima koji se s njom ne susreću u svakidašnjem životu. Ponajprije, tu je 60. godini, “Lado” je u suradnji sa Škol- riječ o mladim studentima, srednjoškolcima i osnovnoškolcima, ali na Festival skom knjigom dobio svoju prvu mono- su pozvani i svi ostali građani - izjavio je Roko Andričević, prorektor za znanost grafiju, a izdana je i prigodna poštan- Sveučilišta u Splitu. ska marka. 62 MATICA svibanj/may 2010.

_Matica 05_2010.indd 62 5/11/10 3:22:17 PM Obljetnica Matka Trebotića Četrdeseta obljetnica umjetničkog rada slikara Matka Tre- botića obilježena je otvorenjem izložbe “Summa Mediterra- nea” u zagrebačkoj Galeriji Klovićevim dvorima. Izložba obuhvaća više od 130 djela u rasponu od najranijih radova iz šezdesetih godina prošlog stoljeća do najnovijih slika, a može se razgledati do 23. svibnja. Od ciklusa ‘Iskopine’ iz 1978. do danas stigao je Trebotić do rekonstrukcije tlocrta, od znaka upisanog u tlo do glagoljskih znakova zapisanih u žbuku, na zidove oltara ili na pergameni, ističe autorica predgovora. Uz slike i grafike izloženo je nekoliko dvodi- menzionalnih radova i intervencija u prostoru, instalacija, fotografije scenografija te grafičke mape i sasvim nova serija skulptura.

Mali Vukovarci na Cvjetnom korzu Društvo “Naša djeca” Vukovar u suradnji s osnovnim ško- lama i dječjim vrtićima grada Vukovara organiziralo je 12. godinu zaredom Cvjetni korzo, svečanu povorku djece ulicama Vukovara pod nazivom “Mladost i radost Vukovara”. Cvjetna povorka od 1.000 sudionika koja predstavlja pre- krasnu cvjetnu livadu prošla je gradskim ulicama od Hrvat- skog doma Vukovar do središnjega gradskog trga gdje su, gradu za rođendan, priredili prigodni program. Deset godina Nove TV Siniša Svilan, Iva Gačić, Saša Kopljar, Marija Miholjek, Enis Bešlagić i druga dobro poznata lica Nove TV okupila su se u zagrebačkom hotelu Regent Espla- nade kako bi obilježili deset godina postojanja te prve komercijalne nacionalne televizije u Hrvatskoj. - Još nam je veće zadovoljstvo što ovu obljetnicu slavimo s dobivenom koncesijom na daljnjih 15 godina. Agencija za elek- troničke medije dodijelila nam je kon- cesiju na najdulji mogući zakonski rok, čemu je vjerojatno presudio naš do- sadašnji rad - istaknuo je predsjednik Uprave Nove TV Dražen Mavrić te dodao da Nova TV i u krizi ostvaruje zna- čajne financijske rezultate. 63 MATICA svibanj/may 2010.

_Matica 05_2010.indd 63 5/11/10 3:22:22 PM PROSLAVLJEN BLAGDAN SVETOG DUJMA ŠESTI SUSRET HRVATSKE MLADEŽI SPLIT - Svečanom procesijom i euharistijskim slavljem, koje je na ZADAR - Šesti susret hrvatske mladeži održan 8. i 9. Trgu Franje Tuđmana predvodio hvarsko-bračko-viški biskup Slo- svibnja u Zadru okupio je oko 30.000 mladih iz Hr- bodan Štambuk, u 7. svibnja je proslavljen blagdan Svetog Dujma, vatske, BiH, Europe i svijeta te oko 400 svećenika i zaštitnika Splita i Splitsko-makarske nadbiskupije, te Dan grada redovnica. Vrijeme nije bilo sklono mladima koji su koji slavi 1706. obljetnicu postojanja. U svečanoj procesiji s moći- od ranog jutra preplavili zadarske ulice, kiša je nema splitskog patrona sudjelovalo je više desetaka tisuća vjernika prestano padala sve do nakon 13 sati, kada je sunce do Trga Franje Tuđmana gdje je održano euharistijsko slavlje. Veli- napokon obasjalo Forum s kojega je u 14 sati kre- kom slavlju nazočili su gradski i županijski čelnici, gradonačelnici nula procesija na dionicu dugu nekoliko kilometara Splitu prijateljskih gradova, saborski zastupnici te izaslanici pred- preko Kalelarge, Narodnog trga, mostom te ulicama sjednika Republike i Hrvatskog sabora Predrag Matić i Jerko Rošin. prema Višnjiku. Središnji događaj pod geslom »Da Predvodeći misno slavlje u koncele- vaša radost bude potpuna« organiziran je na sport- braciji sa splitsko-makarskim nadbi- skom terenu Višnjika na pozornici kojom je domini- skupom Marinom Barišićem i drugim ralo pročelje zadarske prvostolnice, katedrale Svete biskupima, mons. Štambuk rekao je u Stošije. Svečanom misnom slavlju nazočio je i u nje- nadahnutoj propovijedi da se suvre- mu sudjelovao apostolski nuncij u Hrvatskoj Mario meni čovjek suočava s teškim i za cijelu Roberto Cassari, nadbiskup zagrebački kardinal Jo- povijest pogubnim iskušenjem, kojem sip Bozanić, zadarski nadbiskup mons. Želimir Puljić se nisu uspjeli othrvati ni Poncije Pilat koji je predvodio euharistiju, te šibenski nadbiskup ni car Dioklecijan, a to je pravi odgo- mons. Ante Ivas, koji je na početku slavlja pozdravio vor na pitanje: »Što je istina«. okupljenu mladost. 64 MATICA svibanj/may 2010.

_Matica 05_2010.indd 64 5/11/10 3:22:24 PM KANADSKI HRVATI OSTAJU OSLONAC HOKEJAŠKOG KLUBA MEVEŠČAK IZ ZAGREBA

Hečimović i Prpić ostaju u Hrvatskoj

“Ne mogu ni zamisliti da odem iz Zagreba. Moja obitelj izvrsno se snašla i zavoljela ovaj grad te planiramo ostati što dulje možemo”, izjavio je Joel Prpić

Tekst: Uredništvo

eć smo pisali da su za za- grebački Hokejaški klub Medveščak prošle sezone vrlo uspješno nastupali i Kanađani hrvatskih kori- Vjena. Donedavno je bilo neizvjesno hoće li ti profesionalni športaši možda promijeniti klub. Međutim, iz Medveščaka su nedavno objavili vijest koja se već tjed- nima pričala u hokejaškim krugovima - John Hečimović i Joel Prpić produljili su vjernost “medvjedima”. Obojica igrača, podrijetlom iz Like, potpisali su ugovo- re za iduće dvije sezone (1 + 1), što ujedno govori da se na obojicu računa u hrvatskoj reprezentaciji. Nakon što odrade dvije godine u Medveščaku, ispunit će II- HF-ove uvjete za nastup za našu vrstu. “Ne mogu ni zamisliti da odem iz Za- greba. Za mene kao igrača ovo je bila najbolja sezona do sada uz ovu nevje- rojatnu publiku. Moja obitelj izvrsno se John Hečimović Joel Prpić snašla u Zagrebu i zavoljela ovaj grad te planiramo ostati što dulje možemo. Zabio je 15 golova i ostvario 32 asistenci- Od lanjske momčadi, klub je dosad obja- Trenutno smo u Americi, no jedva če- je, ali imao i čak 189 minuta isključenja. vio kako je produljen ugovor s kapeta- kamo povratak u Hrvatsku!”, izjavio John Hečimović je bio dosta mirniji na nom Alanom Letangom i njegovim koje prigodom potpisivanja ugovora Joel ledu (49 minuta kazne) i puno opasniji legama u obrani Andyjem Sertichem Prpić koji se može pohvaliti i s dvije za suparničke vratare. Kao član prve na- te Robbyjem Sandrockom. Od napa- NHL sezone u dresu Bostona i Colorada. vale zabio je 23 gola i imao 29 dodavanja. dača ugovor je produljen s T. J. Guida- Prije dolaska u Zagreb proveo je šest “Iznimno mi je drago što sam s klubom rellijem, a stigla su i dva nova strijelca. sezona u Japanu, a protekle sezone za postigao dogovor i što ću u Medveščaku To su kanadski Hrvat Ryan Kinasewi- “medvjede” je nastupio u 65 utakmica. igrati sljedeće dvije sezone. Medveščak ch, koji je bio treći strijelac ECHL-a, te je odličan klub s najboljim navijačima velika zvijezda Ebela - Frank Banham. Ryan Kinasewich na svijetu i veseli me što ćemo i idućih Do kraja srpnja uprava Medveščaka godina zajedno slaviti svaku pobjedu mora kompletirati momčad jer tada kre- medvjeda”, izjavio je John Hečimović ću pripreme. Za novu sezonu sigurni su (25) prilikom potpisivanja novoga ugo- i vratar Robert Kristan i branič Kenneth vora, o čemu nije dvojio niti trenutak. MacAulay. ■

ENG Canadian Croatians remain the backbone of Zagreb’s Medveščak hockey club. The club recently announced that John Hečimović and Joel Prpić have extended their contracts for a fur- ther two-year stint. 65 MATICA svibanj/may 2010.

_Matica 05_2010.indd 65 5/11/10 3:22:26 PM IZ ŠPORTA Snimke: HINA

“OLIĆ ZABIJA KAO GERD MÜLLER” “Ako je prije bilo dvojbi, više ih nema. Olić je nakon Gerda Müllera 1964. najisplativija Bayernova kupo- vina.” Tim je riječima ugledni njemački dnevni list Süddeutsche opisao nastup hrvatskog napadača Ivi- ce Olića u uzvratnoj polufinalnoj utakmici Lige prvaka, u kojoj je Bayern s 3 : 0 slavio kraj Lyona, a u kojoj je sva tri pogotka zabio hrvatski napadač. Teš- ko je u Njemačkoj zamisliti bolju i ljepšu usporedbu od one s legendarnim Gerdom Müllerom, a upravo je ta čast pripala našem Oliću. Ljetos je iz HSV-a na Allianz Arenu došao besplatno, bez centa odštete, a u nepunih godinu dana Bayernu je donio toliko toga. Možemo reći kako je Bavarcima donio finale Lige prvaka. Ne samo zbog predstave karijere na De Gerlandeu, nego i zbog ukupnog dojma ove sezone u elitnom natjecanju. Sa sedam zabijenih golova Olić drži drugo mjesto u redoslijedu najboljih strijelaca Lige prvaka, ispred njega je samo veliki Lionel Me- ssi s osam pogodaka. “Lijep je taj popis Messi, Olić, Cristiano Ronaldo”, uz smijeh je nakon utakmice govorio Olić, koji je pet od svojih sedam golova zabio na posljednje četiri utakmice, u najvažnijim ogledi- ma sezone. Tko bi se tome nadao prije početka sezone? Vjerojatno ni sam Olić.

lišnih zakonitosti. Voditeljica seminara je istaknuta zagrebačka redateljica Nina Kleflin, koja je bogato kazališno umijeće i obrazovanje (stečeno u Hr- vatskoj, SAD-u, Kanadi i nekim europskim zemljama) spremna vrlo sugestiv- no prenijeti polaznicima. Namjera je organizatora da uz pomoć ovog seminara pomogne učiteljima u nadgradnji kroatističkih studija u području scen- ske umjetnosti, kako bi postali bolji voditelji kazališnih grupa pri osnovnim i srednjim školama. Rad je organiziran od 10 do 13 sati te Kreativno ljetovanje mladih hrvatskih popodne od 18 do 20.30 sati. Matičino iseljenika u domovini u organizaciji ljeto, uz upoznavanje reprezentativnih uzoraka nacionalne kulture, sastoji se HMI-ja: STVARANJE KAZALIŠTA i od uživanja u prirodnim ljepotama Jadranskoga mora, kupanja, nezabo- Hrvatska matica iseljenika poziva kana otočiću Galovcu (zvanom Školjić) u ravnih prijateljstava koja se sklapaju u zalištarce i mladež iz dramskih grupa, blizini Zadra. Predavanja i vježbe odr- predavaonicama, ali i pod zvjezdanim te profesore hrvatskoga jezika i kultu- žavaju se na hrvatskome i engleskome nebom zadarskog akvatorija. re iz cijeloga svijeta, od Amerike, Euro- jeziku. Seminar će biti osobito koristan Na kraju seminara polaznici izvode jav- pe do Australije, koji izvode predstave voditeljima iseljeničkih kazališnih gru- ni sat, predstavu, pred lokalnom publi- na mnogobrojnim zavičajnim govori- pa koje djeluju u bilingvalnome jezič- kom i novinarima – kako bi pokazali doma hrvatskog jezika, kao i na jezicima nom okružju i multikulturnim sredina- sege svoga intenzivnog sudjelovanja u domicilnih zemalja, da se odazovu se- ma svijeta. Seminar će se održavati u radu seminara Stvaranje kazališta. minaru iz područja kazališne umjetno- dvije grupe: naprednoj pod nazivom Prijave su u tijeku na e-mail: nives@ma- sti. Stručni seminar Stvaranje kazališta Rad redatelja s glumcem i početnoj pod tis.hr i www.matis.hr održat će se od 3. do 11. srpnja 2010. nazivom Upoznavanje temeljnih kaza- Vesna Kukavica

66 MATICA svibanj/may 2010.

_Matica 05_2010.indd 66 5/11/10 3:22:28 PM DINAMU PRVENSTVO, HAJDUKU KUP U utakmici 28. kola Prve HNL Dinamo i Hajduk su na stadionu u Maksimiru igra- li 0 : 0. Ovim rezultatom Dinamo je dva kola prije kraja osigurao naslov prvaka Hrvatske, peti zaredom, a ukupno 12. No, umjesto očekivanog slavlja s tribina se razlijevao “koncert zvižduka”, a zatim i navijački neredi. Dinamo i Hajduk opet su odigrali derbi bez boje, bez okusa, bez mirisa, bez pogodaka i gotovo bez prilika... Četiri dana nakon tužnoga maksimir- skog ‘slavlja’, prava navijačka fešta ‘bilih’. “Kup je naš!” povikali su hajdukovci nakon uzvratnog dvoboja finala Kupa Hrvatske protiv Šibenika na Šubićevcu. Ante Vu- kušić i Senijad Ibričić donijeli su svojim pogocima Splićanima slavlje, potvrdivši tako 2 : 1 domaću pobjedu u prvoj utakmici. “Bijeli” su tako nakon 2003. godine ponovno osvojili Kup, a to im je i prvi trofej u posljednjih pet godina.

U NEVJEROJATNOM TRILERU CIBONA OSTALA BEZ NASLOVA Nakon nevjerojatne drame i trilera ko- šarkaši Partizana osvojili su naslov prvaka regionalne NLB lige. U finalu završ- nog turnira u zagrebačkoj Areni pred 15.600 gledatelja Partizan je u produ- žetku pobijedio Cibonu 75 : 74 (60 : 60), a do četvrtoga uzastopnog naslova došao tricom Kecmana sa svoje po- lovice terena kada je na semaforu bilo samo šest desetinki sekundi do kraja produžetka. Dok su “vukovi” slavili, Par- tizan je uhvatio pobjedu. Pamtit će se Cibonin poraz kao još jedan u nizu ne- vjerojatnih poraza hrvatskih košarka- ša, ali ovaj put debelo “podvučen” su- dačkom odlukom da prizna Kecmanov koš i nespretnošću zapisničkog stola. Ispod zastora koji je pao na deveto izdanje NLB-a tako su ostali konci nevje- rojatnog finala, dvostrukog preokreta u samo jednoj sekundi. Ljepota špor- ta, ljepota košarke... Rasplet finala Ci- bone i Partizana samo je jedna epizo- - Čitam da se u Šangaju održava Svjetska izložba. Sada je prilika da u čudesnim preokretima, trenucima da pokažemo svijetu naša velika dostignuća u proizvodnji kulena, koji od junaka čine tragičare i obratno, kulenovih seka i ljekovitog bilja! od poraženih - pobjednike. 67 MATICA svibanj/may 2010.

_Matica 05_2010.indd 67 5/11/10 3:22:30 PM _Matica 05_2010.indd 68 5/11/10 3:22:32 PM