MLJET: Obnavlja Se Crkva I Samostan Na Otočiću Sv

MJESEČNA REVIJA HRVATSKE MATICE ISELJENIKA BROJ/NO. 4 MONTHLY MAGAZINE OF THE CROATIAN HERITAGE FOUNDATION TRAVANJ / APRIL 2010.

MLJET: Obnavlja se crkva i samostan na otočiću sv. Marije ISSN 1330-2140 ISSN

BiH: Kako danas žive Goran Kačurov voditelj Folklornog Likovna udruga Hrvatske Hrvati u Konjicu? ansambla “Kralj Tomislav” iz Aucklanda katoličke misije u Berlinu

Matica 04 2010.indd 1 4/9/10 2:54:55 PM Mjesečna revija HRVATSKE MATICE ISELJENIKA / Monthly magazine of the Posjetite stranice web portala Croatian Heritage Foundation Hrvatske matice iseljenika! Godište / Volume LX Broj / No. 4/2010 Nakladnik / Publisher Web stranice Hrvatska matica iseljenika / Croatian Heritage Foundation HMI čitaju se Za nakladnika / For Publisher Katarina Fuček diljem

Glavni urednik / Chief Editor svijeta, Hrvoje Salopek dostupne su na Uredništvo / Editorial Staﬀ Željka Lešić, Vesna Kukavica tri jezika

Tajnica / Secretary (hrvatski, Snježana Radoš engleski, Dizajn i priprema / Layout & Design Krunoslav Vilček španjolski) Tisak / Print: i bilježe Kerschoﬀset, Zagreb stalan porast posjećenosti.

HRVATSKA MATICA ISELJENIKA Trg Stjepana Radića 3, pp 241 10002 Zagreb, Hrvatska / Croatia Telefon: +385 (0)1 6115-116 Telefax: +385 (0)1 6110-933 www.matis.hr

MJESEČNA REVIJA HRVATSKE MATICE ISELJENIKA BROJ/NO. 4 MONTHLY MAGAZINE OF THE CROATIAN HERITAGE FOUNDATION TRAVANJ / APRIL 2010.

Budite korak ispred ostalih i predstavite se hrvatskim iseljeničkim zajednicama, uglednim poslovnim Hrvatima u svijetu i njihovim partnerima.

MLJET: Obnavlja se crkva i samostan na otočiću sv. Marije Oglašavajte na web portalu

ISSN 1330-2140 ISSN Hrvatske matice iseljenika!

BiH: Kako danas žive Goran Kačurov voditelj Folklornog Likovna udruga Hrvatske Internet marketing HMI osmislio je nekoliko načina oglašavanja: Hrvati u Konjicu? ansambla “Kralj Tomislav” iz Aucklanda katoličke misije u Berlinu ■ BANERI ■ SPONZORIRANI ČLANAK ■ SPONZORIRANE RUBRIKE Naslovnica: Mljet: samostan na otočiću sv. Marije Odjel za marketing i promociju HMI - Ivana Rora tel. (+385 1) 61 15 116 ■ fax. (+385 1) 61 11 522 mob. 099 61 15 116 ■ E-mail: [email protected]

Matica 04 2010.indd 2 4/9/10 2:54:58 PM SADRŽAJ

5 Dr. Ivan Bagarić na skupštini HSK– Njemačka 6 Hrvatski jezik u školskom programu u British Zadarska županija Columbiji 49 8 Iseljenička nagrada Večernjakova domovnica 10 Kako danas žive Hrvati u Konjicu i okolici? 13 Uspostavljena Bjelovarsko-križevačka biskupija 14 Andrej Baša, direktor festivala MIK 17 Beč: Obljetnica Dubrovačkih kavaljera 18 Auckland: Goran Kačurov voditelj FA “Kralj Tomislav” 22 Melbourne: Nagrađeni najbolji učenici hrvatskog jezika 23 Hrvatski svjetski kongres u Švicarskoj i Lichtensteinu 24 CD za izvandomovinsku nastavu hrvatskoga jezika 26 Rudolf Miletić, dobitnik Nagrade S. S. Kranjčević 29 O knjizi Josipa Novakovicha - Prvi aprila 41 SAD: Hrvatska kulturna ekstravaganza u San 30 Obljetnica glazbene karijere Šime Jovanovca Pedru 33 Novi svezak Leksikona podunavskih Hrvata 42 Obljetnica trapističke opatije kod Banja Luke 34 Mljet: Obnova crkve i samostana na otočiću sv. 45 Dani hrvatskog jezika u Stuttgartu Marije 46 Zagreb: Klinika za dječje bolesti u Klaićevoj 38 Književna večer Zajednice Hrvata u Beogradu 52 Likovna udruga Hrvatske katoličke misije u 40 Čile: Književnik Juan Mihovilovich stradalnik u Berlinu potresu 62 HMI: Etno-modna revija “Materina priča”

KOLUMNE 9 49 54 58 Globalna Hrvatska Hrvatske županije Povijesne obljetnice Govorimo hrvatski 56 (Vesna Kukavica) (Zvonko Ranogajec) (Željko Holjevac) (Sanja Vulić) Legende o rodijaku Ćipi (Petar Miloš)

HRVATSKA MATICA ISELJENIKA Trg Stjepana Radića 3, pp 241 Naručite i vi svoju MATICU jer 10002 Zagreb, Hrvatska / Croatia Telefon: +385 (0)1 6115-116 MATICA je most hrvatskoga zajedništva Telefax: +385 (0)1 6110-933 Želite li primati MATICU kao dar koji će stizati na Vašu kućnu adresu? Jedino što trebate učiniti jest poslati nam popunjenu E-mail: [email protected] Web: www.matis.hr narudžbenicu i uplatiti na naš račun odgovarajući novčani iznos koji pokriva troškove slanja. MATICA će potom svaki mjesec stizati u Vaš dom. Naručite, čitajte i preporučite MATICU Vašoj rodbini i prijateljima, kako biste aktivno sudjelovali u ostvarivanju GODIŠNJA PRETPLATA / ANNUAL SUBSCRIPTION MATIČINE misije: biti čvrsti most između Hrvatske i Hrvata diljem svijeta. (zračnom poštom / airmail) SAD / USA 60 USD, Kanada / Canada 65 CAD, Australija / Australia 80 AUD, Ime i prezime / Name and surname Novi Zeland / New Zealand 60 USD, Južna Afrika / South Africa 60 USD, Južna Amerika / South America 60 USD Adresa / Address (običnom poštom / regular mail) Europa / Europe 25 EUR, Hrvatska / Croatia 100 kn Grad / City DEVIZNI RAČUN BROJ / FOREIGN CURRENCY ACCOUNT: Država / State Pošt. broj / Zip Code Acc. No. 702000-VAL-9100000-132344-273 IBAN HRO6 2340 0091 5102 96717 SWIFT CODE: PBZGHR2X Tel. Fax. Privredna banka Zagreb, Račkog 6 ŽIRO RAČUN ZA UPLATU U KUNAMA / E-mail DOMESTIC CURRENCY ACCOUNT IN KUNA: Acc. No. 2390001-1100021305 Datum / Date Hrvatska poštanska banka

Matica 04 2010.indd 3 4/9/10 2:54:59 PM VIJESTI HR

Posjet hrvatske premijerke Jadranke Kosor Vatikanu

Posjet hrvatske premijerke Jadran- ke Kosor Vatikanu i susreti s papom Benediktom XVI. i državnim tajni- kom Svete Stolice kardinalom Tarci- sijem Bertoneom još su jednom po- tvrdili kako Hrvatska na svom putu da postane 28. članica EU-a uži- va potporu vrha Katoličke crkve. U Vatikanu su svjesni da ujedinjene Europe nema bez Hrvatske, jedine europske zemlje s većinskim katoličkim stanovništvom koja nije članica Uni- je, tako da se sa simpatijama gleda na sve napore koje Hrvatska čini kako bi ostvarila punopravno članstvo. Premi- jerka je Papu izvijestila o tome da Hr- vatska do kraja godine planira dovršiti pregovore, a početkom iduće godine potpisati i pristupni ugovor, nakon čije ratifikacije bi članstvo postalo i službe- no, a Benedikt XVI. je pozitivno reagi- rao na njezine riječi kako bi za Hrvat- Papa Benedikt XVI. primio je u Vatikanu u privatnu audijenciju hrvatsko izaslanstvo na čelu s sku u tom smislu puno značilo kad bi predsjednicom Vlade Jadrankom Kosor 2011. posjetio Hrvatsku. “Iskoristila sam priliku pozvati Svetog sam da bi to za nas bila dodatna sna- za sve u Hrvatskoj i za Vladu u cjelini. Oca da dođe u Hrvatsku. Ako mogu ga s kojom bismo ušli kao 28. članica, Za Papu, koji i u devetom desetljeću dobro iščitati reakciju Svetog Oca, nje- i u tom kontekstu smo razgovarali o života putuje na daleke kontinente, gov posjet bi se možda mogao dogo- pozivu i mogućem dolasku. Ne usu- put u Hrvatsku ne bi bio veliko fizičko diti iduće godine. O posjetu sam s Pa- dim se ništa prejudicirati, ali reakcije opterećenje, a svoju želju da našu ze- pom razgovarala u kontekstu završetka su izvrsne”, izjavila je premijerka novi- mlju posjeti kao papa nije krio niti u pregovora i definitivne naznake da Hr- narima nakon razgovora s Papom, koji svojim ranijim susretima s hrvatskim vatska postaje 28. članica EU-a. Rekla je ocijenila iznimno ugodnim i važnim dužnosnicima. (Uredništvo)

USPJET ĆEMO AKO BUDEMO ZAJEDNO I AKO BUDEMO IMALI HRABROSTI PLITVICE – U povodu 19. godišnjice redarstvene akcije Plitvice, u srijedu su na Plitvičkim jezerima pokraj spo- men-obilježja prvome poginulome hrvatskom policajcu Josipu Joviću najviša državna izaslanstva položila vijence i zapalila svijeće. Na komemoraciji je bila i Jovićeva majka Marija i ostali članovi obitelji, a obraćajući se nazočnima, premijerka Jadranka Kosor rekla je kako je Jović bio prvi hrvatski branitelj koji je dao život za slobodnu, neovisnu, demokratsku i europsku hrvatsku. “Nje ne bi bilo da nije bilo žrtve Josipa i njegovih prijatelja hrvatskih branitelja i prvoga hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana koji je pozvao u obranu Hrvatske i svega što nam je sveto i važ- no u našim životima. Toga se danas još jednom trebamo sjetiti i to nikada ne smijemo zaboraviti”, rekla je Kosor, pozvavši nazočne da se sjete i drugih roditelja poginulih branitelja za koje je vrijeme stalo u trenutku kad su ostali bez svojih najmilijih, kao i onih koji svoje najmilije još uvijek traže.

4 MATICA travanj/april 2010.

Matica 04 2010.indd 4 4/9/10 2:55:01 PM NA REDOVITOJ SKUPŠTINI HRVATSKOGA SVJETSKOG KONGRESA  NJEMAČKA GOSTOVAO DR. IVAN BAGARIĆ O strategiji prema Hrvatima izvan Hrvatske

Na sastanku u Rüsselsheimu jedna od glavnih tema bile su Hrvatske svjetske igre koje će se održati od 17. do 24. srpnja u Zadru. Govorilo se i o umrežavanju hrvatskih znanstvenika, gospodarstvenika i kulturnih udruga

Napisao: Franjo Pavić

gledni gost iz RH dr. Ivan Bagarić, predsjednik sa- borskog Odbora za Hr- vate izvan RH, bio je 6. ožujka na radnom sa- Ustanku predsjedništva Hrvatskoga svjetskog kongresa za Njemačku (HSKNJ) koji je održan u Rüsselsheimu. Dr. Ivan Bagarić govorio je o novoj “Strategiji Vlade RH prema Hrvatima u izvandomovinstvu”, a koja se u ovom trenutku nalazi u Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija na operativnom odrađivanju. Ta “Strategija” deﬁnira bu- dući odnos RH prema izvandomovinstvu. Odbor traži suradnju s Hrvatima u izvandomovinstvu jer se ta državna strategija može uspješno realizirati samo u suradnji s njima. Navedenu strategiju podržale su najuglednije i najveće kulturne, društvene i vjerske udruge Hrvata u izvandomovinstvu te Hrvatski svjetski kongres kao krovna organizacija Hrva- ta u svijetu i mnogi istaknuti pojedinci. Konačni cilj tog projekta je dobivanje Dr. Ivan Bagarić sa predstavnicima Hrvatskoga svjetskog kongresa za Njemačku suglasnost u Hrvatskom saboru za pro- vedbu “Strategije” i prema navedenim čvrstu potporu navedenoj strategiji. jela kao odgovor na pritisak globalizaci- elementima izrada zakona koji će re- HSKNJ će pratiti tijek procesa kako zbog je i negativnih kretanja, a koja ugroža- gulirati odnos RH prema izvandomo- sporosti birokratskog sustava ili zbog ne- vaju interese i opstanak manjih naroda. vinstvu. Tako stvorena nova državna kih drugih važnih projekata ne bi ostao Raspravljalo se i o redovitim godišnjim operativna tijela bit će odgovorna za pro- neodrađen. Na sastanku u Rüsselshei- gospodarskim konvencijama, djelatno- vedbu navedene strategije i za poboljša- mu su razmotrene i daljnje aktivnosti sti predstavništva HSK u UN-ovu ECO- nje odnosa RH s izvandomovinstvom. udruge za 2010. godinu. Hrvatske svjet- SOC-u, ulozi izvandomovinstva u obra- Predsjednica Vlade RH Jadranka Ko- ske igre koje će se održati od 17. do 24. ni i međunarodnom priznanju Hrvatske, sor i predsjednik Hrvatskog sabo- srpnja u Zadru bile su jedna od glavnih kao i o utemeljenju Studijskog centra ra Luka Bebić predvodili su 8. srpnja tema. Govorilo se i o umrežavanju hr- za istraživanje hrvatskog izvandomo- 2009. godine 16. sjednicu Odbora za vatskih znanstvenika, gospodarstvenika, vinstva. ■ Hrvate izvan Republike Hrvatske gdje kulturnih udruga i drugih društvenih ti- je najavljena nova strategija prema iseljenicima. Dolazak predsjednice Vla- ENG Ivan Bagarić MP, chairman of Croatian Parliament’s permanent committee on Croatians de i predsjednika Hrvatskog sabora na abroad, was on hand March 6th for a working session of the presidency of the German chapter tu sjednicu odbora pokazuju njihovu of the Croatian World Congress held in Rüsselsheim. 5 MATICA travanj/april 2010.

Matica 04 2010.indd 5 4/9/10 2:55:01 PM ZORA PRLIĆ, VODITELJICA PROJEKTA UKLJUČENJA HRVATSKOG JEZIKA U REDOVITI ŠKOLSKI PROGRAM U BRITISH COLUMBIJI Priznanje hrvatskom jeziku i identitetu u Kanadi

“Ostvarenje ovog projekta puno znači za našu zajednicu u Vancouveru i British Columbiji. Učenici u srednjim školama imaju mogućnost od sada izabrati hrvatski jezik kao nastavni predmet”

Razgovarala: Željka Lešić je. Apsolvirala sam biologiju i kemiju Snimke: Album Z. Prlić na PMF-u. Uz to, završila sam i tečaj za rukovanje radioaktivnim izotopima. U akon što je u kanadskoj Vancouveru živim već 45 godina zajed- provinciji Ontario uve- no sa svojom obitelji; suprugom Antom den hrvatski jezik u re- i kćerkama Helenom i Antonijom. doviti školski program, nadležno ministarstvo Čime se bavite u Vancouveru i na Nprovincije British Columbije prihvati- koji način djelujete u hrvatskoj lo je hrvatski jezik kao dio redovite na- zajednici? stave u osnovnim i srednjim školama. - Trenutno sam u mirovini, a do umi- Tim povodom smo razgovarali s vodi- rovljenja sam radila u laboratoriju bol- teljicom projekta, Zorom Prlić iz Vanco- nice Royal Columbia na Odjelu hemato- uvera, koja je zajedno sa svojim timom logije i kemije. Od dolaska u Vancouver, uspjela ostvariti ovaj iznimno važan pro- aktivno sam se uključila u rad hrvatske jekt, toliko bitan za hrvatski nacionalni zajednice. Sudjelovala sam u različitim identitet u Kanadi. aktivnostima, a najviše u hrvatskoj ško- li pri hrvatskoj župi Srca Marijina gdje Gospođo Prlić, molim Vas sam predavala hrvatski jezik djeci šestog Voditeljica Projekta Zora Prlić predstavite se našim čitateljima. razreda od školske godine 1985./1986. - Rođena sam u Sovićima u Herce- do školske godine 2004./2005. Tijekom kla sam iskustvo koje mi je pomoglo i u govini. Diplomirala sam na višoj peda- dugogodišnjeg rada, učeći hrvatski je- koordinaciji s radnim timom u projektu goškoj školi i nastavnica sam biologi- zik djecu koja su rođena u Kanadi, ste- priznavanja hrvatskog jezika u srednjim školama British Columbije.

Koliko ima Hrvata u Vancouveru? - Ne postoje službeni podaci o broju Hrvata u Kanadi pa tako ni u Vancoueru, ali prema procjenama hrvatske župe u Vancouveru živi oko 30.000 Hrvata i njihovih potomaka. Veliki broj Hrvata doselio se u Vancouver i za vrijeme Domo- vinskog rata. Iako nije toliko velika kao što su hrvatske zajednice na istočnom dijelu Kanade, slobodno mogu reći da je hrvatska zajednica u Vancouveru jedna od najaktivnijih zajednica u Kanadi. Ta aktivnost se pokazala tijekom priku- pljanja humanitarne pomoći za vrijeme Domovinskog rata kada smo prikupili i poslali u Hrvatsku milijune dolara, a još uvijek ativno sudjelujemo u svim doga- đajima koji su u interesu Hrvatske. To potvrđuje upravo završeni projekt priznavanja hrvatskog jezika u srednjim Vancouver školama British Columbije. 6 MATICA travanj/april 2010.

Matica 04 2010.indd 6 4/9/10 2:55:02 PM Na čiju je inicijativu projekt uvođenja hrvatskog jezika u srednje škole započeo i tko je sve uz Vas sudjelovao u njegovoj realizaciji? - Ideja je potekla iz Zagreba od gđe Bernarde Periš koja je živjela u Vanco- uveru, a sada je načelnica Odjela za Hr- vate u inozemstvu u Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija. Ona me je nazvala 2003. godine i zamolila da preuzmem ovaj projekt. Uz potporu fra Mire Ančića, ravnatelja hrvatske škole pri župi Srca Marijina u Vancou- veru, te uz potporu moje obitelji pokrenula sam postupak. Pripreme su trajale dvije godine, a 2005. godine podržao nas je i ministar za multikulturalizam Kanade koji je bio gost hrvatske zjedni- ce u Vancouveru. Tada mi se priključila Radna skupina Projekta: Tomislav Čikeš, Ana Kažulin Mele, Helen Prlić, Ante Prlić, i moja kćerka Helen. Ljiljana Cecić, Katarina Tomas, Zora Prlić i Stjepan Tomas

Kakva je bila procedura do Koliko je trajao rad na ovome i Katarina Tomas. Isto tako, zahvaljujem završetka projekta? važnom projektu? na potpori hrvatskoj župi Srca Marijina - Trebalo nam je dvije godine dok - Od prijedloga gđe Periš 2003. godi- u Vancouveru, te službenoj potpori Ka- smo obavile razgovore s ministarstvima i ne do okončanja postupka i priznavanja nadsko-hrvatskog kongresa te Velepo- institucijama od kojih smo dobile upute hrvatskog jezika u siječnju 2010. godine, slanstvu RH u Ottawi. Također bismo za rad. Provele smo anketu o tome koli- ukupan rad na ovom projektu trajao je zahvalili gđi Bernardi Periš i Ministar- ko djece želi učiti hrvatski jezik na po- sedam godina. stvu vanjskih poslova i europskih inte- dručju Burnaby School Districta gdje živi gracija te Ministarstvu znanosti, obra- najveći broj Hrvata te smo poslali razli- Što za Hrvate u Vancouveru i zovanja i športa RH na udžbenicima i čita izvješća o hrvatskoj zajednici i važ- British Columbiji znači ostvarenje ostaloj literaturi za nastavne planove i nosti uvođenja hrvatskog jezika. Tek kad ovog projekta? programe, kao i svima onima koji su je Burnaby School District poslao naš za- - Znači iznimno puno jer odsad uče- na bilo koji način pridonijeli realizaciji htjev s potpunom dokumentacijom Mi- nici u srednjim školama imaju moguć- ovog projekta. nistarstvu prosvjete British Columbije i nost izabrati hrvatski jezik kao nastavni kad smo od njih dobili odobrenje i pro- predmet. Učenje hrvatskog jezika uklju- Koja bi s tim u vezi bila Vaša vincijski kurikulum, mogli smo osnovati čuje stjecanje znanja o hrvatskoj kultu- poruka Hrvatima u Vancouveru i radni tim koji će na njemu raditi. ri, povijesti te kulturnoj baštini Hrvat- cijeloj British Columbiji? ske. Hrvatska djeca znanjem hrvatskog - Poručujem svim roditeljima da Jeste li imali problema u njegovoj jezika, pisanjem i komunikacijom čuva- prenesu svojoj djeci da će hrvatski jezik realizaciji? ju svoj identitet. Osim djeci hrvatskog biti uključen u srednje škole kao redovi- - Bilo je teškoća u pronalaženju koje- podrijetla, nastava je otvorena i svim ti nastavni predmet, a svim Hrvatima u kakvih suglasnosti od institucija, ali naša ostalim Kanađanima koji žele učiti hr- British Columbiji koji su završili fakul- volja i upornost bili su puno jači. Morate vatski jezik i upoznati hrvatsku kultu- tet u Kanadi da se prijave na natječaj za znati da su svi ljudi koji su radili na ovom ru jer je Kanada multikulturalna država. profesore hrvatskog jezika koji će ras- projektu bili volonteri, a svi oni imaju svoje Koristim ovu prigodu da kao voditelji- pisati Burnaby School District. Isto tako, obitelji i svakidašnje obveze. Bilo je puno ca projekta zajedno s mojom kćerkom poručujem i ostalim hrvatskim zajed- odricanja te je ponekad bilo teško uskladiti Helenom, koordinatoricom, još jedan- nicama u svijetu neka slijede naš pri- sve obveze. Trebalo je napraviti nastavne put zahvalim radnom timu i svim su- mjer rada i neka pokušaju u svojoj za- planove i programe za sve razrede. Dvije dionicima koji su neumorno radili na jednici napraviti isto jer je jezik, osim godine ustrajno smo radili na kurikulumu ovom projektu, a to su: fra Paviša No- što odražava iskustvo naroda koji nji- koji smo nakon završetka poslali nadlež- rac, Ana Kažulin Mele, Tomislav Čikeš, me govori, ključni medij kojim se pre- nom ministarstvu na odobrenje. Tek na- Ljiljana Cecić, Ante Prlić, fra Miro An- nosi i njeguje kulturno i povijesno nakon odobrenja kurikuluma Ministarstvo čić, prof. Vinko Grubišić, Stjepan Tomas slijeđe jedne države. ■ prosvjete Britanske Kolumbije prihvatilo je hrvatski jezik kao dio redovitoga škol- ENG Recently the Canadian province of British Columbia introduced Croatian as an approved second skog programa od 5. do 12. razreda. language in elementary and secondary schools. We spoke with the project leader Zora Prlić. 7 MATICA travanj/april 2010.

Matica 04 2010.indd 7 4/9/10 2:55:02 PM U BAD HOMBURGU ODRŽANA SVEČANA DODJELA “VEČERNJAKOVE DOMOVNICE” Izabrani najpopularniji hrvatski iseljenici

Najpopularniji športaš je nogometaš Ivica Olić, najbolja glazbenica pijanistica Diana Brekalo iz Stuttgarta, a glazbenik Romano Sole iz Münchena. Najpopularnija glumica u inozemstvu je Vanessa Radman

Tekst: Uredništvo

Bad Homburgu je u poznatoj kongresnoj dvorani Landgraf-Friedrich 6. ožujka održana svečana dodjela “Večernjakove domovnice” najpopular- nijim hrvatskim iseljenicima i to u kategorijama športa, glazbe, glume te zabave i spektakla. UNa velikom iseljeničkom spektaklu bili su nazočni visoki gosti, među njima saborski zastupnik Ivan Bagarić, predsjednik Upravnog odbora Hrvatske matice iseljenika, te hrvatski veleposlanik u Njemačkoj dr. Miro Kovač. Među uzvanicima su bili i gradonačelnici, i to: gradonačelnik Bad Homburga Michael Korwisi, gradonačelnik Dubrovnika dr. Andro Vlahušić te gradonačelnik Mostara Ljubo Bešlić. Večernjakov spektakl okupio je oko 600 uzvanika, Hrva- te koji žive i rade u dijaspori, a kojima se, između ostalih, prigodnim riječima obratio i domaćin večeri, urednik Ino- Niko Bulić uručio je domovnicu glumici Vanessi Radman zemnog izdanja Večernjeg lista Stipe Puđa. Pobjednike su izabrali čitatelji Večernjeg lista i stručni ocjenjivački žiri. nalca proglasio rukometaša Dragu Vukovića. Za športaša amate- Najpopularniji športaš je nogometaš FC Bayerna Ivica Olić, ra nagradu žirija dobila je Marina Božić te NK Jadran Ballingen najbolja glazbenica pijanistica Diana Brekalo iz Stuttgarta, a kao najbolja amaterska športska momčad. Nagradu stručnog glazbenik Romano Sole iz Münchena. Najpopularnija glumica žirija za najbolju glazbenu grupu dobio je Bon-ton iz Oﬀenbac- u inozemstvu je Vanessa Radman, a u kategoriji zabava/spek- ha. U kategoriji najpopularnije pjevačice/glazbenice proglašena takl nagradu čitatelja dobila je Nives Celzijus. Najpopularniji je, prema ocjeni stručnog žirija, Marija Vidović, sopranistica iz glazbeni sastav, prema izboru čitatelja, je Dynamit iz Düsselfor- Beča, a u kategoriji glazbenika nagrada je pripala saksofonistu fa, a najpopularnija amaterska športska momčad NK Dina- Mateu Graniću iz Berlina. Najpopularnija glumica u inozem- mo Möhlin. Najpopularniji športaš amater je Alen Lehečka. stvu, prema ocjeni žirija, je Ivanka Brekalo, dok je u kategoriji Stručni ocjenjivački žiri je za najpopularnijeg športaša profesio- zabava/spektakl nagrada žirija pripala manekenki Ivani Vasilj. U kategoriji najpopularnijih ranijih pobjednika Domovnice, posebne nagrade dobili su Ivan Rakitić, hrvatski nogometni reprezentativac, pjevač Mate Bulić i glumica Nina Juraga. U bogatom glazbenom programu sudjelovali su sopranistica Ma- rija Vidović i Kristina Šop, pijanistica Diana Brekalo, saksofonist Mateo Granić, gitarist Tomislav Blažun, grupa Eto Band, klapa Maestral, Ivan Mikulić, Lana Jurčević i Mate Bulić. Program su vodili Mario Valentić i starleta hrvatskih korijena Davorka Tovilo. Njemački mediji posvetili su značajan prostor dolasku najpopularnijih Hrvata iz iseljeništva u Bad Homburg, što potvrđuje da je hrvatska dijaspora u Njemačkoj polako, ali sigurno izbo- rila dostojan status u tamošnjim društvenim krugovima. ■

ENG The gala presentation of the Večernji List daily newspaper’s Do- movnica award was held on March 6th in Bad Homburg, near Frankfurt, Mate Bulić i Ivan Rakitić for the most popular Croatian emigrants in the sports, music, acting, entertainment and spectacle categories. 8 MATICA travanj/april 2010.

Matica 04 2010.indd 8 4/9/10 2:55:02 PM GLOBALNA HRVATSKA Umjetnike donacije

Višemilijunske iseljeničke du s današnjom muzeološkom praksom i tehnološkim do- donacije umjetnina u Hrvat- stignućima, najjasnije se ističe u domovinskim muzejima i galerijama u glavnome gradu te središnjoj Nacionalnoj skoj povremeno pokrenu i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Vidjeli smo tako djela medijsku buru, mada češće iz golemih donacija 20. stoljeća neprocjenjive vrijednosti leže u zavjetrini depoa jer poput onih sa sjevernoameričkog kontinenta kipara Ivana Meštrovića ili pak darovnica likovnih virtuoza i južnoame- se u našoj kulturi s migrant- ričkih emigranata s argentinskom adresom poput Joze Klja- skom pozadinom smatraju kovića i Josipa Crnoborija. Pratili smo retrospektive, pored posve prirodnom gestom Lea Juneka iz Francuske, nenadmašne keramičarke iz Ve- Piše: Vesna Kukavica nezuele Seka Severin Tudja, čiji se umjetnički izraz formirao na relaciji od Zagreba preko Pariza do Caracasa, kamo mjetnici i kolekcionari svjetskoga glasa dari- je emigrirala 1952. Vidjeli smo u Zagrebu djela namijenje- vali su vrijedna djela domovini i hrvatskome na Vukovarskom muzeju iz donacija grafičara i svestranih narodu, koja zadivljuju javnost i trajno svje- umjetnika s obala Seine poput Nevjestića, ili pak Cetina doče o čudesnim iseljeničkim sudbinama. i Sardelića iz Toronta. Među darovanim djelima nerijet- Domovinu su darivali i oni umjetnici koji ko se nađu i kreacije mlađih autora, poput instalacija Kri- Usu jedva spajali kraj s krajem i oni koji su živjeli u izobilju, stine Leko koje susrećemo u novozagrebačkom Muzeju za ali i stranci koji su bili u vezi s iseljenim Hrvatima. Riječ suvremenu umjetnost. U stalni postav uvrštena su Kristi- je o višemilijunskim iseljeničkim donacijama slika, skul- nina djela iz ciklusa Amerika, u kojem je multimedijalna ptura, vrijednih predmeta, knjiga te dragocjenosti raznih umjetnica istraživala sudbinu naših iseljenica koje žive u vrsta, koje povremeno pokrenu medijsku buru, mada če- njujorškom Queensu. šće leže u zavjetrini depoa jer se u našoj kulturi s migrant- Zbirka Ante i Wiltrud Topić Mimara, koja sadrži 3750 skom pozadinom smatraju posve prirodnom gestom, po umjetnina različitih kultura i civilizacija, od 1987.privukla onoj narodnoj da dijete ide materi. Najveće takve donacije je u središtu Zagreba gotovo tri milijuna posjetitelja. Brian zabilježene su u drugoj polovici 20. stoljeća. Valjalo bi ih u Sewell, slavni britanski likovni kritičar i TV zvijezda nedav- kakvom umjetničkom spektaklu i u nekoj logičnoj sintezi no je opet podigao medijsku buru oko Mimarine zbirke i to predstaviti najširoj javnosti na jednome mjestu. Ideja je da tekstom u netom objavljenoj monografiji Croatia: Aspects se posjetiteljima na inovativan način ispriča priča o osobi, of Art, Architecture and Cultural Heritage. Uz tekstove vo- umjetninama i rodnoj kući donatora, te da se tako očuva dećih britanskih, američkih i domaćih stručnjaka o hrvat- sjećanje na njihov život, ali i na povijest jednog razdoblja, skoj kulturi, u knjizi je objavljeno Sewellovo istraživanje i tako obogati kulturna i turistička ponuda. zagrebačkih muzeja, u kojem Antu Topića Mimaru naziva Dragulj glazbene baštine iz radionice majstora Guar- varalicom, a njegov muzej sramotom Hrvatske. U Muzeju nerija del Gesua, tzv. kraljevska violina u sef Hrvatske aka- Mimara, bez posebnog uzbuđenja, navode kako povjesni- demije znanosti i umjetnosti pristigla je 1968. darovnicom čari umjetnosti desetljećima nadopunjuju dokumentaci- američke milijunašice udovice slavnoga violinista Zlatka ju o umjetninama i objavljuju je u zasebnim dvojezičnim Balokovića (1895.-1965.), koji je u SAD odselio 1924. Na studijama. Za svakog povjesničara umjetnosti europska i prestižnoj izložbi najboljih Guarnerijevih violina, koja je izvaneuropska narav građe u 12 velebnih Mimarinih zbir- održana u njujorškom The Museum of Modern Art prigo- ki jedan je od najintrigantnijih istraživačkih izazova. Uz dom 250-e obljetnice smrti njihova graditelja, stručnjaci skromnu naslijeđenu dokumentaciju o podrijetlu, dosada su procijenili da je ta violina iz Hrvatske najbolje glazbalo je u ediciji Muzeja Mimara objavljeno gotovo 20 studija vr- koje je ikad majstor Guarneri napravio. Stoji uz bok violini snih istraživača, pod budnim uređivačkim okom Tugomi- iz talijanske Genove kojom se služio Paganini. Vrijednost ra Lukšića, koje bacaju novo svjetlo na Zbirku znamenitog joj se procjenjuje na 8 milijuna eura. kolekcionara i njezinu vjerodostojnost. Margaret Sttetin poklonila je Akademiji 1964. zbirku I na karaju, najvrjedniju donaciju bibliofilskih izdanja slika svojega supruga velikana modernoga hrvatskoga sli- našega naroda iz iseljeništva Hrvatskoj su oporučno ostavi- karstva Maksimilijana Vanke, zajedno s kućom i ateljeom li supružnici Štefica i Vinko Nikolić. Ta se donacija, uz de- u Korčuli. Prije 3 godine ministar kulture Božo Biškupić u setke ostalih značajnih darovnica inozemne Croatice, može središtu Pregrade je otvorio gradski muzej koji nosi ime ne- razgledati u NSK u Zagrebu tijekom cijele godine. ■ kadašnjeg emigranta i mecene dr. Zlatka Dragutina Tudji- ne, počasnog građanina Pregrade, donatora vrijednih eksponata i idejnog začetnika toga muzeja. ENG The homeland museums and galleries in the Croatian capital city and the National and University Library in Zagreb stand out with their No, svijest o što kreativnijoj prezentaciji dragocjeno- creative presentation of art donations, and in keeping abreast of muse- sti hrvatskoga naroda prikupljenih diljem planeta, u skla- ological practice and contemporary technological achievements. 9 MATICA travanj/april 2010.

Matica 04 2010.indd 9 4/9/10 2:55:03 PM BIH: KONJIČKI HRVATI OSTAJU VJERNI CRKVI I NARODU “Nikada ne smijemo izgubiti nadu”

Fra Petar bio je 2008. godine u Australiji, u Sydneyu i Melbourneu, kaže da je oduševljen gostoljubivošću svojih odseljenih župljana i njihovim prinosom i darovima za uređenje samostanskih prostorija

Župni zbor

U muzeju u franjevačkom samostanu

Napisao: Ivan Kaleb (Naša ognjišta) RATNA I PORATNA STVARNOST gradu živi od 700 do 800 župljana, a od Snimke: Naša ognjišta Za one neupućene evo nekoliko osnov- sela najbrojnija je Bijela s oko 100 obi- nih informacija. Konjic je grad i sredi- telji te Ovčari s 40 do 50 obitelji. rekrasna je to slika zate- šte istoimene općine na krajnjem sjeveru U obiteljima su pretežno dva do tri čena pred Uskrs i ugodno planinske Hercegovine, u kotlini s obje člana, a prednjači obitelj Ilije Čovića u iznenadi svakoga posjeti- strane rijeke Neretve i oko ušća Neretvi- Ovčarima koja ima desetero djece. U Vr- telja koji ne dolazi često u ne pritoke Trešanice. Grad je 1991. imao bićima, prigradskome naselju, ima oko Konjic i kojemu nisu zna- oko 14.500 stanovnika, a općina 45.000. dvadeset kuća, toliko ih je i u Kanjini. Če- Pne konjičke prilike. Zatečen i zadivljen Prema službenome popisu, do rata je u lebići i Donja Orahovica bili su do rata zastane kraj ulaznih vrata, stoji, gleda, konjičkoj općini bilo više od 11.000 Hr- mnogobrojni, ali sada imaju petnaest do sluša i osjeća živu i snažnu vjeru vjer- vata. Od toga ih je na području Klisa, dvadeset obitelji i samo po jednu obitelj ničkoga Božjeg puka. No, nakon neko- gdje se nalaze župe Obri, Podhum-Žita- koja ima djecu. Nepovoljno je stanje i u ga vremena uoči i jednu važnu poje- če i Solakova Kula, živjelo oko 4.200, a u drugim konjičkim selima, primjerice u dinost u prizoru – gotovo su sve glave konjičkoj župi sv. Ivana Krstitelja više od Spiljanima s desetak obitelji u kojima ni sijede. Oni koji znaju za konjičku rat- 7.000. Sada u župi Konjic živi oko 1.500 jedna nema više od dva člana, najmla- nu i poratnu stvarnost, postanu svje- Hrvata katolika, a u trima župama u Kli- đa osoba ima 68 godina, na Pokojištu je sni konjičke realnosti, petnaest godina su oko 350. U konjičkoj župi uglavnom petnaestak obitelji s jednim ili dva čla- nakon rata. Kada je riječ o povratku i su stariji župljani, ima četrdesetak djece na. Najmanja obiteljska zajednica je u Id- broju Hrvata u Konjicu - kao da je ži- u osnovnoj školi, petnaestak srednjoš- bru u kojoj su samo dvije osobe, majka i vot stao 1993. godine. kolaca i tridesetak u skupini mladeži. U sin. Ukupno župa ima dvadesetak sela, 10 MATICA travanj/april 2010.

Matica 04 2010.indd 10 4/9/10 2:55:05 PM a stanje je teško i u: Gornjoj Orahovici, no ponekad se ljudi osjećaju nemoćno, Župna crkva i samostan Zaslivlju, Zabrđu, Turiji, Donjem Selu, povrijeđeni su, naruše im se neka njiho- Repovici, Galjevu, Podorašcu, Zukići- va prava, ponajprije imovinska. Inspek- ma, Bradini, Ljutoj, prigradskim nase- cija ništa ne poduzima, ljudi se žale, ali ljima Tuščici i Drecelju… ipak nije situacija toliko zabrinjavajuća da se tu ne može više živjeti. Različitim MJESTO I POLOŽAJ HRVATA programima obnovljen je dio hrvatskih Kakvo je trenutačno društveno mjesto kuća, međutim, nije bilo povrataka i sada i položaj Hrvata u konjičkoj općini, go- smo u programu hrvatske Vlade od ko- vori i to da je u Općinskome vijeću Ko- jega očekujemo puno u obnovi - objaš- njica od dvadeset sedam članova samo njava Ivica Ružić. jedan Hrvat. To je Ivica Ružić (58), dipl. Umirovljenici Jakov Šimunović (65) ing. strojarstva, vijećnik HDZ-a BiH, koji i Stjepan Rajič (73) ostali su sa svojim prema ustavnim odredbama kao pripad- suprugama u Konjicu, djeca žive u Hr- nik manjinskoga naroda obnaša dužnost vatskoj, Hercegovini, Sarajevu… Jakov predsjednika Općinskoga vijeća. pjeva u župnom zboru više od tride- - Hrvati koji su ostali u konjičkoj set godina. općini veliki su hrvatski narodni hero- - Život ovdje nije lak, posebice u gra- ji. Hrvatska politika nakon rata napra- du, na selu je nešto lakše. Ako mirovinu vila je veliki promašaj u Konjicu, a malo imaju i muž i žena, nekako se može ži- su zatajili i oni svećenici koji su napusti- vjeti, ali da nije pomoći djece, bilo bi teš- li Konjic i druge župe jer bez svećenika, ko. Naučili smo davati djeci, sada djeca bez Crkve, i sve ostalo se osipalo. Ali, to vraćaju nama. Crkva je nama Hrvatima je prošlost i treba misliti što i kako da- u Konjicu bila veliki oslonac u svakome lje. Kada je riječ o budućnosti konjičkih pogledu, kako u ratu, tako i nakon njega. Hrvata, unatoč svemu, veliki sam opti- Ljudi su vjerni Crkvi, vidjeli ste i danas, nas oko dvadeset učenika Hrvata, na- mist. Hrvati su ovdje imali i još uvijek krunica se uvijek moli prije mise, i ne- stava se održava na bosanskome jeziku, imaju veliki postotak imovine, nekret- djeljom i radnim danom. Ipak, sadašnje a ako želimo, u svjedodžbe nam se može nine, kuće, no iako se dosta toga u vla- stanje je zabrinjavajuće jer ako ne bude upisati hrvatski jezik. U Prvoj osnovnoj sništvu promijenilo, kad-tad će shvatiti povratka, budućnost Hrvata u konjičkoj školi na Vardi hrvatska djeca još uče po da su prevareni i da se moraju vratiti na općini upitna je i neizvjesna - kažu Ja- hrvatskome nastavnom planu i progra- svoja ognjišta. Naviknuli smo se na suži- kov Šimunović i Stjepan Rajič. mu i imaju vjeronauk u školi, a dio njih vot, sigurnost je sada na solidnoj razini, - U Gimnaziji i Srednjoj školi ima ide u bošnjačke škole i imaju vjeronauk u crkvi. Mi mladi vezani smo uz Crkvu, a imamo i posebne uloge kao ministranti i čitači i uključeni smo u folklornu sekciju HKD-a Napredak. Osjećamo se kao manjina, ali nismo ugroženi - kaže Josi- pa Kozarić (15), učenica drugog razreda Gimnazije u Konjicu. Zbog toga što nije bilo povratka Hrvata i zbog maloga bro- ja hrvatske djece, Katolički školski centar u Konjicu je zatvoren. Župa ima dvije podružne crkve: u Bijeloj posvećenu Mariji Majci Kraljici mira i u Čelebićima sv. Leopolda Bogda- na Mandića. U Bijeloj se slavi misa svake nedjelje, u Čelebićima svake treće nedjelje, a svake treće nedjelje i u grobljanskim kapelicama u Kanjini i na Zabrđu. Sve- ćeničku dužnost u župi obnašaju fra Pe- tar Drmić, u ulozi župnika, i fra Anthony Bursnide, na mjestu gvardijana i župno- ga pomoćnika. Fra Anthony je Austra- lac, a dolazak u Međugorje 1989. godine, kada je imao 26 godina, promijenio mu Misa u Konjicu je život. Odlučio je postati svećenikom, poziv i želju je ispunio i ostvario i već 11 MATICA travanj/april 2010.

Matica 04 2010.indd 11 4/9/10 2:55:07 PM nekoliko godina je član Hercegovačke franjevačke provincije. Od 2005. godine sa svojim bratom u franjevačkome redu i velikim prijateljem s kojim je u Zagrebu studirao bogosloviju, fra Petrom Drmi- ćem, na dužnosti je u Konjicu.

OBNOVA ŽUPE Sa zadovoljstvom su nam pokazali sve prostorije i vrijednosti u samostanu i ono što je obnovljeno i uređeno posljednjih godina. Franjevačka galerija otvorena je 1990. godine, no za vrijeme rata umjetnine su sklonjene u Široki Brijeg, a 2006. su vraćene i 2007. galerija je ponovno otvorena. Umjetničke slike imaju veliku vrijednost. Osim u galeriji, u samostanskim hodnicima na gornjem katu nalazi se vrijedna privatna zbirka Stara razglednica Konjica umjetničkih slika i to uglednih i poznatih umjetnika kao što su: Edo Murtić, je manje dvorane. Dvorane su dovršene lo dotjerivanje, u planu je zamjena kro- Davor Runtić Sivi, Stjepan Jozić, Konji- prošle godine, a ukupni radovi stajali su va, a za koju godinu trebat će osvježiti i čanin Berislav Žilić i drugi. oko 70.000 maraka. Novčanu pomoć za vanjsku žbuku. Novac za krov u iznosu Jedna posebna soba naziva se gvar- gradnju dali su Konjičani u Australiji i od 120.000 kuna dobili smo od hrvat- dijanat. To je soba u kojoj gvardijan, kao Vlada Republike Hrvatske, od koje je ske Vlade i obnovit ćemo ga na proljeće poglavar samostana, službeno prima vi- dobiveno ukupno 120.000 kuna, za što - kaže župnik fra Petar. soke goste. Pozornost privlači i drvorez- je zaslužan Konjičanin Blaž Žilić u Za- barska soba, kao produžetak franjevačke grebu. NADA U SUTRAŠNJICU galerije i samostanska knjižnica, koja je Fra Petar je 2008. godine bio u Au- Župna crkva za vrijeme rata dosta je obnovljena 2007. godine. Vrlo su važ- straliji, u Sydneyu i Melbournu, kaže da stradala, no nakon rata temeljito je ob- ne i korisne za župu i župljane, za vjerski je oduševljen gostoljubivošću svojih od- novljena, još za vrijeme pokojnoga žu- i kulturni život, tri dvorane: nova veli- seljenih župljana i njihovim prinosom pnika fra Bone Krndelja. Promijenjen ka samostanska i župna dvorana i dvi- i darovima za uređenje samostanskih je krov i napravljena je temeljita unu- prostorija. Malu vjeronaučnu dvoranu tarnja obnova i uređenje, a obnovljene obnovili su prije dvije godine i to je uči- su i orgulje u Zagrebu i uvedeno grija- Iz povijesti njeno uz pomoć hrvatske Vlade u izno- nje. I podružne crkve u Bijeloj i Čele- U vremenu prije dolaska Turaka na su od 40.000 kuna. U njoj su i računala bićima pretrpjele su velika oštećenja, konjičkome području bile su tride- na kojima se uče mladi. no i one su obnovljene i sada su u raz- set četiri crkve i franjevački samo- Samostansko imanje i zemljište do- mjerno dobrome stanju, a vodi se bri- stan, no turski su ih osvajači porušili. sta je veliko, no ne vidi se s ulice, a pro- ga i o mnogobrojnim grobljanskim ka- U Šematizmu fra Petra Bakule iz 1867. stire se prema brdu Vrtaljici iznad crkve pelicama. godine spominju se ruševine konjič- i samostana. Fra Petar i fra Tony nedav- - Imajući u vidu sve što se u povije- kih crkava sv. Ilije, sv. Ivana, sv. Kata- no su ga ogradili. sti ovdje događalo, nikada ne smijemo rine i samostana, postoje tragovi da su četiri konjičke džamije podignu- - Imajući u vidu kako je samostan izgubiti nadu. S dubokom vjerom da je te na ruševinama i temeljima katolič- izgledao nakon rata, sadašnje stanje je iz- Bog onaj koji sve vodi i o svemu odlu- kih crkava. Nakon toga duhovnu skrb vrsno, a to mišljenje dijele naši franjevci čuje, i koliko god nam izgledala moć- nad preostalim malobrojnim Hrvati- i narod. Mnogi kažu da samostan nika- na svjetska središta moći i sami moćni- ma katolicima obavljali su franjevci da nije ovako izgledao, izvana i iznutra, ci koji žele upravljati sudbinom svijeta i kreševskoga samostana. Teške prilike i njime se pokazuje pravi odraz konjič- naroda, uzdamo se u Boga da će na kra- postupno se mijenjaju 1779. godine kih katolika i Hrvata. Pohvale nam izri- ju učiniti dobro za našu konjičku kato- kada se osniva kapelanija u Neretvi ču i pripadnici i vjerski službenici dru- ličku zajednicu i župu i da će ona jed- u Klisu sa sjedištem u Podhumu, od gih vjera te možemo reći da je samostan noga dana oživjeti - poručio je župnik koje je 1822. nastala župa Podhum, i dosegnuo svoj vrhunac. Sada je preosta- fra Petar Drmić. ■ 1837. kada je utemeljena kapelanija pa župa Konjic sa sjedištem u konjič- kome selu Zaslivlju. Sjedište konjič- ENG An in-depth report on the town of Konjic, situated to the very north of the mountainous ke župe premješteno je iz Zaslivlja u region of Herzegovina. According to the oﬃcial census there were over 11 thousand Croatians Konjic 1876. godine. living there before the war, a community that has since been reduced ten-fold. Those that have remained are for the most part the elderly. 12 MATICA travanj/april 2010.

Matica 04 2010.indd 12 4/9/10 2:55:08 PM USPOSTAVLJENA BJELOVARSKOKRIŽEVAČKA BISKUPIJA I ZAREĐEN BISKUP HUZJAK Bjelovar postao biskupijski grad

Od Zagrebačke nadbiskupije u novu Bjelovarsko-križevačku biskupiju izdvojeni su dekanati: bjelovarski, cirkvenski, čazmanski (bez vrtlinske župe), garešnički, križevački, vrbovečki i zelinski

Tekst: Uredništvo (izvor Glas Koncila) tom Cassarijem i varaždinskim bisku- pom Josipom Mrzljakom, za prvoga bje- tari grad Bjelovar postao je pro- lovarsko-križevačkog biskupa zaređen je vedbom Apostolske konstituci- mons. Vjekoslav Huzjak. U slavlju je su- je “De maiore spirituali bono” djelovalo pedesetak nadbiskupa i biskupa od 5. prosinca 2009. godine, iz Hrvatske i inozemstva te dvjestotinjak kojom je papa Benedikt XVI. svećenika i više od pet tisuća vjernika. Sosnovao Bjelovarsko-križevačku bisku- Čestitavši na početku Bjelovaru koji, kako piju i odredio da bude sufraganska me- je rekao, ovim danom postaje biskup- tropolijskom zagrebačkom središtu te skim gradom i Križevcima koji dobivaju je prvim bjelovarsko-križevačkim bi- konkatedralno sjedište te novoj biskupiji skupom imenovao mons. dr. Vjekoslava daju nebeskog zaštitnika sv. Marka Kri- Huzjaka, svećenika Varaždinske biskupi- ževčanina, kardinal je novome biskupu je i generalnog tajnika Hrvatske biskup- poručio: “Dragi brate Vjekoslave, za koji ske konferencije, središte nove, najmla- trenutak, nakon što mi, hodočasnička Cr- đe hrvatske biskupije 20. ožujka 2010. kva, zamolimo cijelu nebesku Crkvu za Nakon biskupskog ređenja koje je pred- zagovor i zaštitu, položit ćemo ruke na Kardinal Bozanić vodio zagrebački nadbiskup kardinal Jo- tebe. Prema apostolskoj predaji ovaj se i biskup Huzjak sip Bozanić, zajedno sa suzarediteljima sakrament podjeljuje polaganjem ruku i ulaze u crkvu apostolskim nuncijem Marijem Rober- molitvom.” Zaredivši prvoga bjelovarsko- križevačkog biskupa kardinal Bozanić je sudjelovala i mnoga djeca, ministranti, Župna crkva sv. u pratnji suzareditelja uveo mons. Huzja- kulturno-umjetnička društva u narod- Terezije Avilske ka u katedralu sv. Terezije Avilske i posjeo nim nošnjama, vatrogasci, kao i pred- u Bjelovaru postala je na biskupsku katedru. Tim činom biskup stavnici Vlade Republike Hrvatske pred- katedralnom Huzjak simbolički je preuzeo pastirsku vođeni pojedinim ministrima, saborski crkvom brigu za bjelovarsko-križevačku crkvu. zastupnici rodom iz bjelovarskog kra- Prije blagoslova zahvalu je uputio i sam ja te gradske vlasti Bjelovara i Zagreba. biskup Huzjak. Zahvalio je prisutnim Od Zagrebačke nadbiskupije u novu nadbiskupima i biskupima te svećeni- Bjelovarsko-križevačku biskupiju iz- cima, a na poseban način i onima pri- dvojeni su dekanati: bjelovarski, cir- stiglima iz inozemstva. Pozvao je sve- kvenski, čazmanski (bez vrtlinske ćenike da zajedno izgrađuju svijest o župe), garešnički, križevački, vrboveč- biskupijskoj zajednici, mjesnoj crkvi “u ki i zelinski. Katedralnom crkvom po- kojoj nas Bog šalje graditi zajedno za- stala je župna crkva sv. Terezije Avil- jedništvo ljubavi s njime i međusobno, ske u Bjelovaru, a crkva Svetog Križa u kako bismo na taj način postali sol ze- Križevcima postala je konkatedralom. mlje i svjetlost svijeta. Za prve su kršćane Prostor nove biskupije obuhvaća oko govorili ‘Gle, kako se ljube među sobom’, 3.740 četvorna km, a na tom područ- i to je bilo njihovo svjedočanstvo vjere. ju prema posljednjem popisu živi oko Svima nama želim da i nas prepoznaju po 195.000 stanovnika, od čega je 185.000 međusobnoj ljubavi i povezanosti u Kri- katolika. Nova biskupija ima 7 dekana- stu Gospodinu”, rekao je biskup Huzjak. ta, 56 župa, 55 svećenika, od toga 4 re- Misno slavlje pjevanjem su obogatili dovnička, 24 redovnice te 13 bogoslova, zborovi bjelovarskih župa, a u slavlju su od kojih 4 đakona. ■

ENG With the implementation of the Apostolic Constitution, whereby the Pope has established the Diocese of Bjelovar-Križevci and appointed Monsignor Vjekoslav Huzjak to be its ﬁrst bish- op, the ancient city of Bjelovar on March 20th became the seat of the newest and youngest Croatian diocese. 13 MATICA travanj/april 2010.

Matica 04 2010.indd 13 4/9/10 2:55:09 PM RAZGOVOR S ANDREJOM BAŠOM, DIREKTOROM FESTIVALA MIKa MELODIJE ISTRE I KVARNERA Iseljenici s velikim zanimanjem prate MIK

Baša je od 2000. godine umjetnički direktor i glazbeni producent Hrvatskog festivala djece i mladih u New Yorku, koji će se 24. i 25. travnja održati sedmi put

Posljednjih godina MIK ima sve više poklonika u domovini i inozemstvu

Svake se godine povećava broj djece koja sudjeluju na Festivalu u New Yorku

Razgovarala: Vanja Pavlovec nametnula se želja za obnavljanjem fe- Prvo javno pojavljivanje kao autora stivala jer ono dobro što je bilo u MIK- zabavne glazbe bilo je na Festivalu MIK – akronim za Melo- u i dalje je tinjalo. I tada, 1996. godine, 1971. godine. Od 1978. pokreće tonski dije Istre i Kvarne- MIK se obnavlja pod umjetničkim vod- studio (drugi privatni studio u tadašnjoj MIKra, postao je pre- stvom Andreja Baše koji tri godine ka- Jugoslaviji) s godišnjom produkcijom od poznatljivi zaštitni znak za manifestaciju snije postaje direktor festivala. 12 do 15 ‘dugosvirajućih’ projekata. Vla- koja je začeta davne 1964. godine pod na- Andrej Baša rođen je u Ljubljani snik je glazbeno-izdavačkog poduzeća zivom Melodije Kvarnera. Dvije godine 1950., a od svoje prve godine živi u Ri- Melody s izdavačkim opusom od 50-ak kasnije Kvarneru se pridružuje i Istra, i jeci. Bavi se već 37 godina umjetničkim izdanja na nosačima zvuka. Od 2000. kreće festival koji ima putujući karakter, radom u svojstvu skladatelja, aranžera, godine umjetnički je direktor i glazbe- odnosno obilazi gradove i mjesta Istre, dirigenta, autora stihova i producenta. ni producent CROATIAN CHILDREN’S Kvarnerskog primorja i otoka, te u to Prve radove ozbiljne glazbe napisao je FESTIVAL u New Yorku. Za svoj dosa- doba predstavlja prvorazredni zabavni već tijekom studija na Glazbenoj akade- dašnji rad primio je mnogobrojne na- i kulturni događaj. Sva značajnija imena miji u Ljubljani na Odsjeku za kompozi- grade i priznanja. tadašnje estrade sudjeluju u toj raspje- ciju i dirigiranje (vokalne skladbe za so- vanoj karavani, a mladim pjevačima na- pran i tenor, kvintet za puhače, suita za Po čemu je poseban odnosno stup na festivalu predstavlja veliku afir- orkestar i drugo). Skladateljski opus čine: prepoznatljiv MIK? maciju. MIK postaje u ovim krajevima glazba za dokumentarne i igrane filmo- - Po stilu u najširem smislu riječi. iznimno popularan jer je to festival koji ve, dječje mjuzikle, scensku glazbu, au- Čim se čuje pjesma, zna se da pripada odlazi k svojoj publici, a širi značaj i do- torsku instrumentalnu glazbu, zabavnu ovom podneblju, kao što su prepoznat- datnu popularnosti dobiva jer ga medij- i pop glazbu, skladbe i obrade za klape, ljive i pjesme nekih drugih krajeva Hr- ski prati tisak, televizija i radiopostaje. zborove i limenu glazbu. Autor je više vatske, npr. Slavonije ili Dalmacije. Teme Nakon dva desetljeća festival početkom od 900 skladbi te ima više od 2.800 sni- pjesama vezane su uz ovaj kraj, spomi- 90-ih ulazi u financijsku krizu, ali i kon- mljenih i objavljenih radova kao aran- nju se običaji, toponimi, specifični izrazi. cepcijsku. Nakon nekoliko godina pauze žer i instrumentalist. U jezičnom smislu uz hrvatski standard, 14 MATICA travanj/april 2010.

Matica 04 2010.indd 14 4/9/10 2:55:11 PM Popularni riječki TV-voditelj Robert Ferlin u razgovoru s mladim pjevačima na njujorškoj pozornici

Andrej Baša

pjesme su pisane na čakavskim govorima čemu su posebni i prepoznatljivi. Festival vini i vrlo je popularna. Bila je i pobjed- ovih krajeva, na dijalektalnom talijan- se već tri godine zaredom predstavlja i s nica festivala. skom jeziku ili, pak, u kombinaciji oba- prilozima u emisiji Dobro jutro, Hrvat- ju jezika. Što se glazbenog izričaja tiče, ska, a finalnu večer MIK-a prenosi na- Kako je nastao hrvatski dječji prate se glazbena trendovska kretanja, a cionalna televizija. festival u New Yorku, koji će se 24. i za najbolje zastupljeni melos “Glas Istre” 25. travnja održati sedmi put? dodjeljuje nagradu “Roženice”. Budući Prate li MIK i naši iseljenici? - Na poticaj ekipe iz New Yorka. Ele- da je riječ o putujućem festivalu, poseb- - Apsolutno, i to s velikim zanima- onora Turčinović bila je prva koja me je nost mu je i vlastita televizijska i radio- njem. Upravo na tom tragu, 1997. godi- kontaktirala u ime Odbora Hrvatskog fe- produkcija emisija “Kartuline s MIK-a” ne imali smo na MIK-u i žiri dijaspore iz stivala djece i tada sam napravio elaborat koje se emitiraju u cijeloj Hrvatskoj. U New Yorka, Toronta, Londona i Sydneya. festivala kako bi trebao izgledati na te- tim emisijama predstavljaju se doma- Oni su dobili sve snimljene materijale fe- melju iskustava s MIK-om i MIK-ićem, ćini, gradovi i mjesta, njihova povijest, stivala kako bi ih preslušali, zatim smo dječjim festivalom. Do današnjeg dana kultura, običaji, aktualnosti i sve ono po se s njima povezivali te su glasovali. Bili taj se koncept nije mijenjao. Odnosno, su povezani mahom istarski i primorski krenuli smo s djecom, no nakon tri go- klubovi po svijetu, a kad se uspostavila dine pokazalo se kako treba festival pro- audio-vizualna komunikacija na završ- širiti i na večer mladih jer su djeca pre- noj večeri nastalo je opće oduševljenje. rasla dob tog festivala. Tako sada imamo Takva izvedba nije uopće bila jednostav- večer dječjeg festivala za djecu od 6 do na, bio je to tada pionirski i tehnološki 12 godina i večer festivala mladih od 13 pothvat za Hrvatsku. Prvi put je korište- godina nadalje. Granica nije postavljena, na digitalna veza Rijeke sa Zagrebom pa ali poštuje se razumna logika. preko Njemačke s ostatkom svijeta. Bilo je komplicirano jer je uz sve tehnološ- Kada je održan prvi dječji festival ke zahtjeve trebalo uzeti u obzir i razli- u New Yorku? čite vremenske zone. Uložio sam puno - Prvi festival održan je 2000. godine, truda da sve to koordiniram. Američka i održavali smo ga pet godina zaredom. tvrtka Infinity uspostavila je za tu prili- Uslijedila je pauza, a prošle godine opet ku globalnu mrežu i to besplatno. Ise- smo ga obnovili. To je veliki projekt za ljenici prate redovito MIK. Uostalom, i hrvatsku zajednicu u njujorškoj Astoriji, neki pjevači iz iseljeništva sudjelovali su bilo u organizacijskom ili financijskom i sudjeluju na MIK-u, npr. Joe Maračić smislu. Financiraju ga sponzori, dijelom Maki, Eleonora Turčinović te Gina Pi- roditelji te prodajom karata, majica, CD/ cinich koja je debitirala na Hrvatskom DVD-a. Za sve njih to je iznimno važno Često odlazi u New York gdje sudjeluje u festivalu djece i mladih iz New Yorka, a jer žele očuvati svoje korijene, hrvatsku organizaciji hrvatskog dječjeg festivala redovito nastupa na festivalu u domo- pripadnost i riječ, a to se najbolje posti- 15 MATICA travanj/april 2010.

Matica 04 2010.indd 15 4/9/10 2:55:13 PM Andrej Baša dobitnik je Njujorški festival potiče djecu naših iseljenika da bolje nauče hrvatski jezik brojnih glazbenih nagrada

že kada se djeci prenese ljubav prema tinjak djece i mladih, a tako veliki inte- na pozornici, oni su rađe odgovarali na tim vrijednostima. Mi u domovini ne res ugodno je iznenadio organizatore. U engleskom ili ga nisu razumjeli. No, to se možemo pojmiti tu dimenziju u svojoj veljači ove godine, u prostorijama Hrvat- promijenilo, mladi znaju da je to hrvatski punini. Međutim, organizacija festivala skog radija u Astoriji, snimio sam vokalni festival, trude se učiti hrvatski i ne samo je vrlo zahtjevna pa članovi Odbora, vodio pjesama, i to 22 pjesme za dječji festi- da nauče svoju pjesmu koju izvode, već lonteri, sudionici i njihovi roditelji ulažu val i 20 pjesama za festival mladih. Znači, znaju i riječi svih ostalih četrdesetak pje- golemi trud. Festivalske večeri održava- bit će izvedene ukupno 42 pjesme. Kom- sama. Nastup i druženje na festivalu mo- ju se u velikim dvoranama s potrebnom pletnu obradu obavljam u Rijeci i svakog tiviraju ih za učenje. To je najbolji način opremom i infrastrukturom za takvu vr- dana Skypom komuniciram s New Yor- učenja hrvatskog kroz igru i ples te glaz- stu manifestacije, a okupi se oko tisuću kom. Kao i prijašnjih godina autori pje- bu i pjesmu. Osvajanje nagrada publike i ljudi na večeri. Ove godine festival će se sama i skladbi su iz Hrvatske. Sada djeca nagrade Hrvatske matice iseljenika veliki održati u središtu Astorije u novoizgra- i mladi uvježbavaju pjesme, a to isto čine je poticaj za sudjelovanje. đenoj Glazbenoj školi “Frank Sinatra”. prateći vokali i zbor koji ima oko 70 čla- Hrvatska televizija također prati i sni- nova. Ne manje važan dio festivala su ko- Postoji li mogućnost da se ma festival te ga mogu vidjeti i gledate- reograﬁje za svaku skladbu. Održana je i festival proširi i na druge gradove lji diljem svijeta. plesna audicija te se i oko tog dijela festi- odnosno države? vala okuplja značajan dio djece i mladih. - Mislim kako bi to bilo iznimno do- Kako teku pripreme? Na festivalu sudjeluju djeca iz New Yorka bro, uspješno i korisno. Festival bi se - Audicija za festival održana je kra- i šireg područja te New Jerseya. mogao održavati i u nekim drugim dr- jem prošle godine. Odazvalo se oko sto- žavama, na primjer u Kanadi, Australiji Što festival znači Hrvatima u New i državama Europe gdje žive Hrvati, te Yorku? gdje postoje jake i dobro organizirane - Za njih ima golemi značaj. To je je- hrvatske zajednice. Mislim da bi takav dinstvena manifestacija i, kako oni sami projekt bio izvrstan poticaj za okuplja- kažu, ujedinjuje kreativno stvaralaštvo, nje, motiviranje i stvaranje novih sadr- prijateljsko druženje te na taj način ču- žaja u hrvatskim zajednicama. Organi- vaju i njeguju hrvatski jezik i kulturu. Fe- zirati druženje i nastup pobjednika iz stival pridonosi očuvanju hrvatskog jezi- cijelog svijeta u Hrvatskoj bio bi pre- ka u djece i mladih, glazbenom razvoju te krasan pothvat. Rado bismo uz pomoć razvijanju i jačanju njihove samosvijesti. Hrvatske matice iseljenika, a na teme- Prvih godina festivala, kad bi Robert Fer- lju iskustva u New Yorku, prezentirali lin, koji vodi završe večeri od samog po- taj projekt i u drugim sredinama koje četka, postavio pitanje mladim pjevačima su zainteresirane za to. ■

ENG An interview with Andrej Baša, the director of the MIK (Melodies of Istria and Kvarner) Fes- I naš iseljenik Joe Maračić Maki svoju tival — an event our emigrants follow with interest. As of 2000 he also serves as the art director je karijeru započeo na MIK-u and musical producer of the Croatian Children’s and Youth Festival in New York. 16 MATICA travanj/april 2010.

Matica 04 2010.indd 16 4/9/10 2:55:17 PM BEČ: 25. ROĐENDAN DUBROVAČKIH KAVALJERA Dubrovački glazbenici u Beču našli drugi dom

U organizaciji jubilarnog koncerta Kavaljera, na kojemu su između ostalih nastupili Meri Cetinić i Milo Hrnić, sudjelovali su i Gradišćansko-hrvatski centar iz Beča te Hrvatska matica iseljenika - Dubrovnik

Napisala: Maja Mozara Snimio: Petar Tyran Rođendanski nastup Dubrovačkih kavaljera

oznati hrvatski zabavno-glazbeni sastav Dubrovač- ki kavaljeri iz Beča proslavio je svoj 25. rođendan sredinom ožujka, u bečkom teatru “Akzent”, koncertom na kojem su uz njih nastupili: Meri Cetinić, Milo Hrnić, ženska klapa FA Linđo, bečki Čuži sa PSlavkom Ninićem i mlada dubrovačka nada Tamara Kuljačić. Osnivači ove dubrovačko-bečke grupe, Marko Majkovica i Josip Čenić, sa sjetom se prisjećaju svojih početaka. Zami- šljali su kako će hladne zime provoditi u Beču, a ljeta u svome rodnom Dubrovniku. Međutim, dogodilo se suprotno. Budući da su se redali nastupi izvan Grada, neposredno nakon rata, Kavaljeri su se preselili u Beč gdje su našli svoj novi dom. U novoj sredini i na novim poslovima, našli su i bolji život za svoje obitelji, te tako lijepom pjesmom i mnogobrojnim koncertima dali pozitivan primjer međusobnog poštova- nja i oplemenjivanja dviju kultura, austrijske i hrvatske. Po- stali su miljenici tamošnje publike, zaredali su se nastupi na nacionalnoj televiziji ORF, koncerti među gradišćanskim Hr- vatima, a također i nastupi izvan granica Hrvatske i Austrije. Nastupili su na nizu dobrotvornih koncerata, a 1992. organi- vatski centar Beč” (gradišćanski Hrvati) te Hrvatska mati- zirali su veliki koncert “SOS” za svoj rodni grad Dubrovnik. ca iseljenika - Dubrovnik. Danas Kavaljere čine glazbenici: Poznati su: dubrovački koncert 2002. godine, zatim kon- Marko Majkovica, Josip Čenić, Martina Mazanik, Božidar cert u Dobroti za Hrvate u Boki kotorskoj, koncert u Moli- Pintarić, Matko Dišipulo i Dragan Radić. Da je ovogodiš- zeu za moliške Hrvate, i mnogi drugi. Uslijedila je proslava nja slavljenička atmosfera bila vruća, svjedoče mnogobrojni dvadesetog rođendana koncertima u Beču i Dubrovni- uzvanici i prijatelji koji su uživali u ovome srebrnom jubi- ku, a u organizaciji Hrvatske matice iseljenika Dubrovnik. leju. U prvom dijelu koncerta Kavaljeri su svirali uglav- U organizaciji 25. rođendana Kavaljera sudjelovali su i “Hr- nom autorske pjesme. Poseban ugođaj stvorila je Meri Ce- tinić, koja među Hrvatima u Austriji uživa poseban ugled. Ženska klapa FA Linđo Kad se na pozornici pojavila ženska klapa FA Linđo, una- prijed se znalo da će osvojiti publiku anđeoskim glasovi- ma i izborom pjesama. Meri Cetinić otpjevala je na slav- ljeničkom koncertu nekoliko svojih hitova, a nakon toga zapjevala je “Konobu” i “More” sa svojim dugogodišnjim prijateljima Kavaljerima. Temperamentni dubrovački pje- vač Milo Hrnić svojom je pjesmom publiku digao na noge. Vesela atmosfera trajala je dugo u noć. Dubrovački glazbenici dobili su za svoj rođendan mnogobrojne čestitke od svojih prijatelja i poštovatelja, među ostalim i od Hrvatske matice iseljenika. ■

ENG The well-known Vienna-based Croatian pop band Dubrovački kavaljeri celebrated its 25th anniversary in mid March with a concert at Vien- na’s Akzent Theatre, featuring guest stars Meri Cetinić and Milo Hrnić. 17 MATICA travanj/april 2010.

Matica 04 2010.indd 17 4/9/10 2:55:19 PM ZAGREBAČKI GLAZBENIK GORAN KAČUROV VODI FOLKLORNI ANSAMBL “KRALJ TOMISLAV” IZ AUCKLANDA Sudbonosni poziv iz Aucklanda

Goran kaže kako se na inicijalnom okupljanju zainteresiranih folkloraša prije dvije godine okupilo samo osam članova Hrvatskog kluba. “Znate koliko nas danas ima? Sto!”, ponosno će naš sugovornik

Goran Kačurov u posjeti Matici Nastup klape “Patria”

Napisao: Hrvoje Salopek počinje svoju profesionalnu karijeru kao priča nam Goran koji je tijekom svoga glazbenik-instrumentalist. Dvije godi- nedavnog boravka u Zagrebu posjetio ad se Goran Kačurov na ne kasnije postaje voditelj i solist toga i nas u Matici. Način kako Goran, kao Zagrebačkoj smotri fol- vrhunskog orkestra! Uz svoju glazbenu vrsni folklorni stručnjak, podučava čla- klora 1989. zbližio s hr- karijeru u ‘Ladu’ Goran je osnovao i vo- nove Hrvatskog društva ostavio je do- vatskim folklorašima s No- dio poznati zagrebački orkestar ‘Kužiš jam na vodstvo kluba pa su bili sve če- vog Zelanda, nije ni slutio stari moj’, sastavljen od desetak vrhun- šći pozivi iz Aucklanda s prijedlogom da daK će taj susret biti sudbonosan. Prija- skih glazbenika koji njeguje ponajprije se Goran preseli na Novi Zeland i vodi teljstva koja su tada sklopljena održa- zagrebačku glazbenu tradiciju. društvo. Prekretnicu u Goranovu živo- vana su godinama bez obzira na veliku Kako to često među ‘Ladovcima’ biva tu i karijeri donio je sudbonosni tele- udaljenost, da bi u konačnici rezultira- i Goran je svoju životnu družicu pro- fonski poziv 2007. godine. “Taj razgo- la Goranovim preseljenjem na Novi Ze- našao među lijepim plesačicama našeg vor trajao je puna tri sata. Na drugom land, prije dvije godine. svjetski poznatog ansambla. Goran i Sa- kraju žice bili su Niki i Neven Grgiče- No, krenimo redom. Junak ove priče nja su u braku već pet godina. A ponos vić, članovi predsjedništva Hrvatskoga 44-godišnji Zagrepčanin Goran Kačurov mlade obitelji su dva sinčića, trogodišnji kulturnog društva u Aucklandu. Sluša- vrstan je glazbenik i folkloraš. Od ma- Vito i jednoipolgodišnji Bono. jući molbe i vapaje prijatelja s dalekoga lih nogu živi uz glazbu i ples zahvaljuju- Novog Zelanda kako je prijeko potrebno ći ponajprije svome ocu Ivanu, poznato- MISIJA SPASA ZA HRVATSKI KLUB da dođem, kako je krajnji čas da im se me zagrebačkom stručnjaku za folklor. “Pet godina nakon prvog susreta s Hr- pomogne, shvatio sam da moram poći.” Goranov otac istaknuo se i kao hrvatski vatima iz Aucklanda na Smotri, uslijedio Goran je telefonirajući s Novim Zelan- kulturni djelatnik među moliškim Hr- je moj uzvratni posjet. Tad sam kao vo- dom donio tešku odluku da se preseli u vatima 90-ih godina. Da jabuka ne pada ditelj KUD-a Maksimir odveo svoje fol- tu daleku zemlju i pomogne prijateljima daleko od stabla, potvrđuje i Goran. Kao kloraše prvi put na gostovanje na Novi i hrvatskoj zajednici. Odlučio je napusti- mladić aktivan je u mnogim zagrebač- Zeland. Nakon održane turneje, ostao ti ugodan život vrhunskoga glazbenika kim ansamblima, a od 1995. član je na- sam još neko vrijeme s ciljem da instru- sa zavidnom karijerom, voljeni Zagreb šega najboljeg ansambla ‘Lado’ gdje za- iram naše sunarodnjake u Aucklandu”, i Hrvatsku, prijatelje, rodbinu… “Nisam 18 MATICA travanj/april 2010.

Matica 04 2010.indd 18 4/9/10 2:55:22 PM Hrvatski folkloraši izvode “Hercegovački linđo” Folklorni ansambl “Kralj Tomislav” okuplja sve više mladih Hrvata Aucklanda

smio dopustiti da zbog mene propada Goran, Sanja i sinčić Vito krenuli su na koji nosi ime ‘Kralj Tomislav’, podije- Hrvatski klub u Aucklandu. Možda će veliki put, doslovce na drugi kraj svijeta. ljen je u tri dobne skupine sa sto člano- zvučati patetično, ali svoj odlazak sam “Dugi let smo proveli plačući i čitajući va, a tu je i odlična klapa ‘Patria’ te glu- shvatio kao svojevrsnu nacionalnu misi- bezbroj oproštajnih pisama. Pomislih – mačka družina.” ju spasa. Naravno, još sam morao dobiti Pa dokle ćeš plakati? Trgni se i ponašaj pristanak supruge Sanje. Nakratko sam se u skladu sa svojom odlukom. Kad su USPJEŠNI PROJEKTI I PRIREDBE prekinuo razgovor držeći telefonsku slu- nas u zračnoj luci srdačno dočekali naši Iako je Goranov boravak na Novom Ze- šalicu u ruci. Okrenuo sam se prema Sa- novozelandski domaćini, sva je tuga ne- landu razmjerno kratak, rezultati nje- nji s pitanjem - Ideš li sa mnom na Novi stala u trenu.” gova rada vidljivi su posvuda. Može se Zeland? Nakon kratkog razmišljanja, od- Prva tri mjeseca Kačurovi su stanova- pohvaliti i s nekoliko vrlo uspješnih pro- lučno je odgovorila - Idem.” li kod obitelji Grgičević. Kao svaki poče- jekata i priredbi. “U povodu 150. obljet- tak, i ovaj Goranov je bio težak. Zatekao “CIJELI SMO PUT PROVELI je Hrvatski klub na izdisaju, s golemim Hrvati na Novom Zelandu PLAČUĆI” programskim i ﬁnancijskim problemi- Nakon odluke da se presele na Novi Ze- ma. “Klub je bio prazan, pomalo zapu- Prvi Hrvati odlazili su potkraj prošlog stoljeća u novozelandsku pokrajinu land, Kačurove je čekalo bezbroj teško- šten. Dulje razdoblje se ondje nije ništa Kajtaja gdje su se bavili kopanjem ća, dvojbi i iskušenja. Goran je počeo da- konkretno događalo. Odmah sam shva- kaori gume. U tom području, gdje nonoćno preispitivati svoju odluku. “Bio tio da me čeka puno posla.” Goran nam žive pretežno Maori, došlo je do pr- sam prepolovljen. Toliko toga važnog u priča kako se na inicijalnom okupljanju vih međuetničkih veza i brakova iz- mom životu trebalo je ostaviti i krenuti zainteresiranih folkloraša okupilo samo među Hrvata i Maorkinja. Nakon što u nepoznato – početi od nule. U tim tre- osam članova kluba. “Znate koliko nas su zaradili dovoljno novca napornim nucima predomišljanja sjetio sam se ko- danas ima? Sto!”, ponosno će naš sugo- radom - kopanjem kaori gume, Hr- liko me naši ljudi dolje mole da dođem vornik. Naime, ubrzo se u hrvatskoj za- vati kupuju zemljišta u atraktivnijim i to me ohrabrilo da ostanem nepokole- jednici Aucklanda pročula vijest da je predjelima Novog Zelanda – Wellin- bljiv u svojoj odluci”, kaže Goran i dodaje: stigao stručnjak iz ‘Lada’. Folklorna sku- gtonu, Aucklandu i Hamiltonu, gdje “Kad sam objavio da odlazim, svi su bili pina počela se povećavati. “Uskoro nas je se uglavnom bave poljoprivredom, šokirani - rodbina, prijatelji, ‘Ladovci’... bilo dvadesetak. Budući da nismo ima- ponajviše vinogradarstvom. Ta stari- No, ubrzo je nevjericu zamijenila jedno- li instrumenata, počeo sam uvježbavati ja iseljenička populacija potječe po- najviše iz srednje i južne Dalmacije dušna i bezrezervna potpora.” Hercegovački linđo te sam osobno svirao - s Korčule, Makarskog primorja, Za- U rujnu 2008. mlada obitelj Kačurov, lijericu. Sad imamo folklorni ansambl, biokovlja... Na Novi Zeland počeo je stizati sredinom 90-ih godina novi Mama Sanja i sinčić Bono kao Sretna obitelj Kačurov – Sanja val hrvatskih iseljenika, ponajviše iz vatreni hrvatski navijači i Goran te sinčići Vito i Bono Zagreba i Slavonije. Naš sugovornik kaže kako je teško odrediti koliko danas ima Hrvata na Novom Zelandu – procjenjuje da ih je zasigurno nekoliko desetaka tisuća, raznih iselje- ničkih naraštaja. Najveća hrvatska zajednica nalazi se u jednomilijun- skome gradu Aucklandu. Većina Hr- vata živi u predjelu Henderson gdje se nalazi i Hrvatski klub, kao i Hrvat- ska katolička misija.

19 MATICA travanj/april 2010.

Matica 04 2010.indd 19 4/9/10 2:55:22 PM Najmlađi naraštaj “Kralja Tomislava”

nice doseljenja Hrvata na Novi Zeland “Prvi put su Engleskinje pjevale hrvatske venim u kockaste dresove, koji fanatično postavili smo na scenu pučki mjuzikl pjesme”, uz smiješak će Goran. hrabre svoju momčad, izvještavale su sve ‘Marin i Marica’ koji je doživio sjajan Naš sugovornik priča i o organizira- novine, TV i radiopostaje. Ovakvo navi- uspjeh. Riječ je o prekrasnoj ljubavnoj nom navijanju tijekom Svjetskog prven- janje Novi Zeland još nije imao prilike priči naših prvih doseljenika i njihovu stva za košarkaše (mlađe od 19 godina) vidjeti. Slobodno možemo reći da smo životu u tim teškim vremenima. U mju- koje je održano prošloga ljeta u Aucklan- bili pravi hit prvenstva.” ziklu je sudjelovalo dvadesetak izvođa- du. “Iako navijanje skandiranjem i pjeva- ča, a glazbenu podlogu, koju smo sni- njem, poput onog u Europi, nije uobiča- MLADI MAOR IGRA RAGBI U mili u Zagrebu, izveo je moj stari sastav jeno na Novom Zelandu, predložio sam MAKARSKOJ ‘Kužiš stari moj’.” da i na taj način pomognemo našim ko- Veliki događaj za Gorana bilo je i ne- O izvrsnim folkloristima iz Zagre- šarkašima, a ujedno iskažemo nacional- davno gostovanje njegova zagrebač- ba pročulo se i izvan hrvatske zajednice ni ponos. Pripremajući se za prvenstvo, kog sastava ‘Kužiš stari moj’ na Novom Aucklanda. Naime, Sanju i Gorana po- održavali smo u klubu probe navijanja. Zelandu. Za organizaciju koncerta u zvao je ugledni ženski koledž Baradene Uvježbavali smo tako naše poznate na- Aucklandu Goran nije žalio truda – i da podučavaju u izbornoj nastavi hrvat- vijačke pjesme i uzvike. Uspjeh na uta- isplatilo se. Koncertna dvorana bila je ski folklor. Tako su prošlu školsku godi- kmicama nije izostao. Doveli smo naše prepuna, više od 500 posjetitelja došlo nu radili s dvadesetak mladih Novoze- mlade košarkaše do osvajanja brončane je na koncert. “Bio je to pravi spektakl, lanđanki, uglavnom engleskog podrijetla. medalje. A o hrvatskim navijačima, odje- dirljiv događaj, na kojemu su nazočili Hrvati različite dobi i iseljeničkih na- raštaja. U sklopu priredbe uručena je jedna lička narodna nošnja Hrvatskom klubu kao dar Službe za Hrvate u inozemstvu MVPEI-ja. Načelnik službe gosp. Petar Barišić nas podržava i po- maže nam u svim našim aktivnostima. Dar i pismo koje je na koncertu proči- tano izazvalo je oduševljenje. Na koncertu je bio i istaknuti novozelandski političar maorskog podrijetla Shene Jones, bivši ministar useljeništva. On je posebno vezan uz hrvatsku zajednicu jer u njegovim žilama teče i hrvatska krv. Naime, Jonesov djed je doseljenik iz Dubrovnika. Bio je toliko dirnut nastupom zagrebačkih glazbenika da im “Kužiš stari moj” je zapalio atmosferu je osobno poželio pokazati važne ma- 20 MATICA travanj/april 2010.

Matica 04 2010.indd 20 4/9/10 2:55:24 PM Velika dvorana Hrvatskog kluba se priprema za koncert

Goran se u Zagrebu sastao s svijesti. Na taj način pomagat ćemo i na- otac. “Naš sinčić ima dva imena, kako je Penetaui Jonesom, šoj matičnoj domovini. Ovom prigodom to ondje uobičajeno. Prvo je Bono, po sv. mladim Maorom koji od nedavno želim najaviti i veliki nogometni turnir Boni, zaštitniku našega herojskoga grada živi u Makarskoj hrvatskih klubova Australije i Novog Ze- Vukovara, a drugo je Viki, po pokojnom i igra za tamošnji landa koji će se prvi put, potkraj rujna, Vikiju Glovackom, koji je bio naš veliki ragbi klub održati na Novom Zelandu, a glavni or- obiteljski prijatelj, čovjek koji je skladao ganizator je Hrvatski klub iz Aucklanda. najzagrebačkiju pjesmu ‘Zadnji ﬁjaker’, orske znamenitosti, a na posljetku nas Na turnir će iz Australije doputovati čak a koju ujedno smatramo našom obitelj- je sve pozvao u svoj dom. Ondje nas je 600 sudionika. To nam je veliko prizna- skom himnom. A možda nije slučajno da dočekala supruga i njegovih sedmero nje. Sljedeće godine pozvani smo na Za- se ime Viki može preokrenuti šatrovački djece. Uslijedila je tradicionalna ma- grebačku smotru folklora, a s nama, put u Kivi, a znamo da cijeli svijet Novoze- orska pjesma dobrodošlice i ratnički Zagreba, kreću i naši prijatelji Maori.” lanđane zove – Kiwi”, uz smiješak će Go- ples Haka. Kad smo uzvratili hrvatskim Recimo još da je tijekom boravka na ran koji je odjurio na sastanak sa svojim pjesmama, Jones je bio dirnut, pokrio Novom Zelandu Goran postao drugi put prijateljima iz ‘Lada’. ■ je šakama lice i počeo plakati. Zatim je rekao jednom od sinova – Sine, obuci hrvatski dres. Kad je to mladić učinio, ponovno mu se obratio – Sine, spremi se na put u Hrvatsku. Želim da odeš u zemlju svoga pradjeda, da naučiš hrvatski jezik, da upoznaš svoje korijene i tradiciju.” Uz ovu iznimno zanimljivu priču, Goran dodaje novu zanimljivost: “I evo, sutra ću se naći s Penetauiom. On odnedavno živi u Makarskoj gdje nastupa za tamošnji ragbi klub. Doputovat će nakratko u Zagreb da se pozdravimo i da čujem kako se snašao.”

HRVATSKI SVJETIONIK NA KRAJU SVIJETA Goran se pun poleta vraća na Novi Ze- land. “Ondje sam fantastično primljen, stekao sam već veliki broj prijatelja - nije moglo biti bolje. Cilj mi je još više ojača- ti i povećati klub. Sad smo u Hrvatskoj za naše folkloraše naručili 70-ak nošnji i osam kvalitetnih tambura. Želim da klub Druženje u domu postane svojevrsni hrvatski kulturni svje- Shene Jonesa tionik na kraju svijeta. Želim u Auckland iz Hrvatske dovoditi vrijedne kulturne ENG Musician Goran Kačurov, until recently the head of the orchestra of the famed Lado ensem- priredbe, kojim će se naši sunarodnjaci ble, has moved with his family from Zagreb to New Zealand where he leads the Kralj Tomislav ponositi i koje će ih jačati u nacionalnoj folklore ensemble of Auckland. 21 MATICA travanj/april 2010.

Matica 04 2010.indd 21 4/9/10 2:55:26 PM MELBOURNE: NAGRAĐENI NAJBOLJI UČENICI HRVATSKOG JEZIKA U VIKTORIJI Iz ljubavi prema Hrvatskoj i hrvatskom jeziku

Prema postignutim rezultatima, odabrano je šest najboljih učenika: Ivona Lonac, Neven Marko Pokrivac, Nikol Žun, Alicia Kenda, Dario Duspara i Ana Erceg

bavi prema Hrvatskoj i hrvatskom jeziku tj. nisu plaćeni za Generalni konzul mr. sc. Antun Babić s nagrađenim učenicima taj rad. Zahvalila je i hrvatskim udrugama, kao i poslovnim ljudima u Viktoriji bez čije pomoći Škola hrvatskog jezika ne bi mogla opstati. U obraćanju nazočnima i generalni konzul Babić istaknuo je veliku ulogu koju učitelji hrvatskog jezika u Viktori- ji imaju u očuvanju hrvatskog jezika i hrvatskog identiteta u Australiji. Također je zahvalio roditeljima i učenicima na njihovu trudu. Generalni konzul Babić čestitao je najboljim učenicima na postignutom uspjehu. Rekao je da su maturanti izabrali dobar put u životu ne samo zato što su izabrali učiti jezik njihovih roditelja, nego i zbog toga što i dalje vrijedi ono staro pravilo “da čovjek vrijedi onoliko koliko jezika govori”. Babić je tijekom prijma nazočnima predstavio i novu dje- latnicu u Generalnom konzulatu u Melbourneu, vicekonzuli- cu Idu Paulin–Dutković, koja će preuzeti poslove koordinacije između Generalnog konzulata i Udruge učitelja hrvatskog Tekst i snimke: Generalni konzulat RH u Melbourneu jezika. Generalni konzulat će, u suradnji s Udrugom učite- lja hrvatskog jezika, u dogledno vrijeme organizirati i pose- otkraj ožujka u Generalnom konzulatu RH u Mel- ban sastanak s predstavnicima hrvatskih iseljeničkih udruga bourneu održana je ceremonija uručivanja nagrada u Viktoriji, na kojem će se raspravljati o novim načinima ﬁ- najboljim učenicima (maturantima) hrvatskog je- nanciranja i promocije učenja hrvatskog jezika među djecom zika u australskoj saveznoj državi Viktoriji u 2009. hrvatskih iseljenika. godini. Najboljim učenicima, koji su za maturu Na ceremoniji su bili nazočni i predstavnici medija, Franci Pizabrali hrvatski jezik, uručene su svjedodžbe na melbournš- Buljat, novinarka Hrvatskog radioprograma na SBS-u i Ton- kom Sveučilištu. Svjedodžbe je uručio ministar u Vladi Vik- ći Prusac, glavni i odgovorni urednik Hrvatskog vjesnika u torije Tim Holden, a nazočan je bio i generalni konzul RH u Melbourneu. ■ Melbourneu mr. sc. Antun Babić. Dodjelu nagrada zajednički su organizirali Udruga učitelja Uručivanje nagrada najboljim učenicima hrvatskog jezika hrvatskog jezika u Viktoriji i Generalni konzulat u Melbour- neu. Na dodjeli su bili nazočni učenici, roditelji, učitelji i djelatnici Konzulata. Prema postignutim rezultatima, odabrano je šest najboljih učenika: Ivona Lonac, Neven Marko Pokrivac, Nikol Žun, Alicia Kenda, Dario Duspara i Ana Erceg. Nagrade Udruge učitelja i Generalnog konzulata uručio je generalni konzul Antun Babić. Udruga učitelja svakom je stu- dentu poklonila knjigu dr. Ilije Šutale Croatians in Australia, a Generalni konzulat promotivni materijal o Hrvatskoj. Prije uručivanja nagrada predsjednica Udruge hrvatskih učitelja u Viktoriji Katica Perinac čestitala je učenicima na postignutom uspjehu. Katica Perinac, koja već trideset godina radi kao učiteljica hrvatskog jezika, također je zahvalila roditeljima koji su usmjeravali svoju djecu prema učenju ENG An awards ceremony was held in late March at the Croatian General hrvatskog jezika, a posebno je istaknula ulogu i trud učitelja Consulate in Melbourne for the best pupils (secondary school graduates) hrvatskog jezika koji već godinama taj posao obavljaju iz lju- of the Croatian language in 2009 in the Australian state of Victoria. 22 MATICA travanj/april 2010.

Matica 04 2010.indd 22 4/9/10 2:55:27 PM HRVATSKI SVJETSKI KONGRES U ŠVICARSKOJ I LICHTENSTEINU Davor Pavuna – novi predsjednik

Kako ostaju slobodna mjesta predsjednika HSK CH/FL dr. Vlade Šimunovića (zbog zdravstvenih razloga) i glavne tajnice Franjice Kos (povratak u domovinu), za novog predsjednika jednoglasno je izabran prof. dr. sc. Davor Pauna, svjetski poznati ﬁzičar

Brajinovićem iz Austrije, s dr. Nevenom Šimcem i dr. Markom Prof. Davor Pavuna Đidarom iz Francuske, te dr. Ivom Jolićem iz Njemačke, a na sastancima od Basela, Beča i Pariza, stvarana osnovna struktura ovoga temeljnoga hrvatskog povezivanja po cijelom svijetu. Vugdelija će nas ugodno iznenaditi sljedeće godine or- ganiziranjem 20. obljetnice tih događaja. Kako ostaju slobodna mjesta predsjednika HSK CH/FL dr. Vlade Šimunovića (zbog zdravstvenih razloga) i gl. tajnice Fra- njice Kos (povratak u domovinu), za novog predsjednika jednoglasno je izabran prof. dr. sc. Davor Pauna, svjetski poznati ﬁzičar i član stručne ekipe američkog predsjednika Baracka Obame, a za gl. tajnicu Branka Lovrić. Od njih se očekuje da zajedno s dopredsjednicima HSK CH/FL Tomicom Mijatovi- ćem, dr. Alenom Kordićem i ostalim dužnosnicima i članovi- ma kongresa pokrenu još veću djelatnost HSK u ovoj zemlji. U tom smislu već je nakon sastanka donesena odluka da HSK CH/FL otvori prijateljsku elektroničku stranicu intelektualaca i Tekst: B. Lovrić Snimke: HSK CH/FL poslovnih ljudi u Švicarskoj i Lichtensteinu pod imenom www. hrvatskaveza.ch. Namijenjena je povezivanju i učvršćivanju pri- edavno je u Hrvatskoj kući u Oltenu odr- jateljskih i poslovnih veza. Ovu elektroničku stranicu uređuje i žana sjednica Središnjeg odbora Hrvatskoga vodi pravnik i predsjedatelj Radnog odbora za mladež Hrvat- svjetskog kongresa u Švicarskoj i Lichtenste- skoga svjetskog kongresa u CH/FL Ilijas Radonjić. inu (HSK CH/FL), a na koju je bilo pozvano Nakon zahvale dr. Šimunoviću i želja za ozdravljenje, na- i dvadesetak potpisnika poznate Zamolbe švi- zočni su se dirljivim govorima i zahvalama oprostili od Fra- Ncarskim vlastima za ukidanje zabrane nastupa pjevača Marka njice Kos te zaželjeli njoj i suprugu Dragi sretan povratak i Perkovića Thompsona u Švicarskoj. Poseban gost večeri bio je život u Varaždinu! ■ veleposlanik RH u Švicarskoj Jakša Muljačić. Glavna tajnica Franjica Kos podnijela je kratko izvješće o stanju HSK i ak- Fra Šito Ćorić govori na sastanku tualnim teškoćama, glasnogovornik HSK dr. fra Šimun Ćo- rić izvijestio je o stanju HSK na svjetskoj razini, a prof. Mari- na Pražetina, ravnateljica Hrvatskih dopunskih škola, bila je zadužena za izvješće o stanju i perspektivama rada s hrvatskom djecom. Dr. Edo Krušlin istaknuo je važnost ovakvo- ga hrvatskog zajedništva i međusobnog poštovanja, dipl. ing. Osvin Gaupp informirao je o koracima HKZ-a u slučaju pje- vača Thompsona, a Mario Lovrić o organizacijskom napret- ku Hrvatskih svjetskih igara koje će se održati u Zadru od 18. do 24. srpnja ove godine. Posebno je razveselila nazočnost na ovom susretu poznate klape Chorus Croaticus i njihova voditelja mr. Frane Vugdeli- je, koji su svojim prekrasnim pjevanjem sve oduševili. Frane je posvjedočio o prvim koracima stvaranja temelja Hrvatskoga svjetskog kongresa, kad je 1991. kao predsjednik Koordinacije ENG The central committee of the Croatian World Congress in Switzer- land and Lichtenstein sat in session recently at the Croatian house in hrvatskih udruga u Švicarskoj, zajedno s dr. Edom Krušlinom Olten. The body unanimously elected internationally acclaimed physi- i dr. fra Šimunom Šitom Ćorićem iz Švicarske, dr. Marijanom cist Davor Pavuna DSc as the new president of the organisation. 23 MATICA travanj/april 2010.

Matica 04 2010.indd 23 4/9/10 2:55:27 PM IZNIMNO KORISTAN CD ZA IZVANDOMOVINSKU NASTAVU HRVATSKOGA JEZIKA Poučno i zabavno “Putovanje kroz znanje”

Osam simpatičnih životinjskih likova vode nas kroz vesele, zanimljive i poticajne zadatke, kojima je svrha učenje i proširivanje znanja iz hrvatskoga jezika

jezični hrvatski s Odsjeka za kroatistiku nik, odabirom prema abecedi ili prema Filozofskog fakulteta u Zagrebu. kategorijama (dani u tjednu, voće i po- Autori ovoga višenamjenskog i izni- vrće, škola i igra, piće i hrana, životinje, mno korisnog CD-a su dr. sc. Kristi- tijelo, bilje, glazba, odjeća i obuća, mana Vučković, Ela Družijanić-Hajdare- tematika, šport, vrijeme, zanimanja, ge- vić, prof. hrvatskoga jezika i Ante Ujdur, ograﬁja, abeceda, prijevozna sredstva, prof. logoped. boje). Svaka od 1.387 riječi, koje su vri- jedni autori izvukli iz čitanki za 1. do 4. JEZIČNE PUSTOLOVINE ZA razreda osnovne škole, ima svoj slikovni NAJMLAĐE opis i primjer izgovora. Iznimno je kori- Zečica Maja, dinosaurica Dina, miš Miro, sno što se popis riječi može proširivati pingvin Pino, lav Leo, hobotnica Lila, prema potrebi ili željama te tako učite- vjeverica Iva i patak Pero, poput omi- ljima, roditeljima, djedovima i bakama ljenih dječjih likova poznatih svjetskih daje mogućnost da uz Majin rječnik pro- produkcija, odvode nas u svoje jezične širuju i bogate djetetov rječnik. pustolovine. Ovih osam simpatičnih ži- I sve ostale jezične pustolovine atrak- votinjskih likova, kojima su glasove po- tivne su, poučne i zanimljive. Pingvin sudili govornici iz različitih krajeva Hr- Pino se igra slaganja riječi prema sli- vatske, na poučan i zabavan način vode ci. Atraktivnost ove igre svakako su slo- nas kroz vesele, zanimljive i poticajne za- va, koja padaju sa snježnim pahuljama, datke, kojima je svrha učenje i proširiva- a koja dijete spretnim pokretom miša Napisala: Lada Kanajet Šimić nje znanja iz hrvatskoga jezika. mora smjestiti na odgovarajuće mjesto. Krenemo li u pustolovinu s glavnim Miš Miro se igra nadopunjavanja reče- traktivnost i mnogobroj- likom zečicom Majom, koja govorom ot- nica, dinosaurica Dina sa stvarima i po- ne mogućnosti koje nam kriva svoje dubrovačko podrijetlo, riječi javama u prostoru, a lava Lea treba odje- danas pružaju računa- je moguće učiti uz bogati slikovni rječ- nuti pa tako djeca uče zanimanja kao što la omogućili su ovome elektroničkome mediju Doc. dr. sc. Hrvoje Stančić i da, osim što je postao suvremena igrač- autorica dr. sc. Kristina Vučković na A radionici Upotreba multimedijalnih ka djeci i mladima, postane i neodvojiv edukativnih alata u ranoj dobi model za stjecanje znanja. A kada vrsni autori spoje dječju znatiželju, učenje, lijepo ponašanje, igru i kreativnost, nastaje multimedijalni CD Putovanje kroz znanje. Ova e-knjiga, u izdanju Zavoda za informacijske studije Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, namijenjena je najmlađim korisnicima odnosno djeci predškolske i ranije školske dobi. No, s obzirom na to da CD pomaže u razvoju različitih je- zičnih vještina i sposobnosti, a obuhva- ća temeljni rječnik i gramatiku, iznimno je koristan za izvandomovinsku nastavu hrvatskoga jezika, istaknula je dr. sc. Li- dija Cvikić, jezična stručnjakinja za ino- 24 MATICA travanj/april 2010.

Matica 04 2010.indd 24 4/9/10 2:55:29 PM “razmještat će i namještati” tj. slici doda- suigrača, bilo da su dobni vrsnici ili da vati predmete koji joj pripadaju. je riječ o druženju s odraslom osobom Posebnost ovoga CD-a svakako je i (učitelj, roditelj…). Kako se nedostatak u tome da su, zbog različitosti ženskih i socijalizacije, što je važan čimbenik u ra- muških oblika riječi, autori predvidjeli noj dobi, često ističe kao nedostatak elek- poseban ulaz u igrice za djevojčice i za troničkoga učenja, mogućnost igranja i dječake tako da se životinje-vodiči obra- druženja u skupinama daje ovom CD-u ćaju djetetu prema spolu. Isto tako, kako važnu dodatnu vrijednost. je istaknuo recenzent doc. dr. sc. Kreši- Završavajući svoju prezentaciju na mir Pavlina, “izrazito je vrijedan odgoj- radionici Upotreba multimedijalnih edu- ni doprinos likova koji djeci prikazuju kativnih alata u ranoj dobi, autorica dr. izvrstan primjer lijepoga ponašanja u sc. Kristina Vučković istaknula je slje- igri. U tu svrhu na svakom početku igre deće: “Učenje - proučavanje i poučava- dijete biva pozdravljeno, a tek zatim mu nje - potiče i pokreće stalno pomicanje se objašnjavaju pravila igre.” granica našega/nečijega najboljega: ono najbolje od jučer postaje samo podlo- NA NEKOLIKO TEŽINSKIH RAZINA ga za ono najbolje što možemo ostva- Sve se igre mogu izvoditi na nekoliko riti danas.” težinskih razina. Na taj način, osim što A kome je zapravo upućeno ovo raz- se dijete potiče na stalno napredovanje, mišljanje ako ne djeci i mladima koji, razvija se i pozitivan natjecateljski duh tehnološki gledano, već žive sutra. Osta- ako se igrice igraju u skupinama. Time le informacije o CD-u nalaze se na in- su vatrogasac, liječnik, dimnjačar. Patak ovaj sadržaj dobiva još jednu korisnu ternetskoj stranici: www.putovanjekro- Pero traži određivanje slijeda događaja dimenziju, a to je međusobno druženje zznanje.ﬀzg.hr ■ prikazanih na sličicama, s hobotnicom Lilom djeca se mogu poigrati omiljene ENG The Putovanje kroz znanje (Travelling Through Knowledge) multimedia CD is an electronic igre pronalaženja razlika između dviju book targeted to very young users, i.e. pre-schoolers and early elementary school pupils and is naizgled istih slika, a s vjevericom Ivom useful in Croatian language instruction abroad. VIJESTI HR

OD JESENI SVIM STUDENTIMA BESPLATAN STUDIJ PRVE GODINE ZAGREB - Svi studenti koji će se početkom akademske godine 2010./2011. prvi put upisivati na visoko učilište moći će prvu godinu studirati besplatno, a Vlada će troškove prve godine redovi- tog studija subvencionirati sa 129,9 milijuna kuna, od čega je 25,9 milijuna kuna osigurano u proračunu za 2010., dok će se 103,9 milijuna kuna osigurati u proračunu za 2011., odlučila je Vlada. Kako je objasnila premijerka Jadranka Kosor, plaćanje sljedećih godina studija ovisit će o uspjehu pojedinog studenta, čime ih se po- tiče da studiraju uspješno i redovito ispunjavaju svoje obveze. “Sigurna sam da će to mnoge potaknuti da zapnu iz sve snage i osi- FÜLE: HRVATSKA JE PROTEKLIH guraju uspjeh do kraja studija. Vjerujem da će odluka biti na korist MJESECI NAPRAVILA ODLIČAN sadašnjih i budućih studenata, ali i profesora. Ova odluka je sasvim NAPREDAK sigurno ulaganje u BRUXELLES – “Hrvatska je posljednjih mjeseci budućnost Hrvat- dobro napredovala, tako da se ne naziru pro- ske”, rekla je Kosor, blemi koji ne bi mogli biti riješeni i ona bi tre- istaknuvši da Vladi- bala ući u Europsku uniju bez mehanizama za na odluka predstav- nadzor kakvi su uvedeni za Bugarsku i Rumunj- lja potporu obrazo- sku”, izjavio je povjerenik za proširenje Štefan vanju u Hrvatskoj, Füle. “Hrvatska je proteklih mjeseci napravila koja je prema njezi- odličan napredak i doista smo u završnoj fazi nim riječima poseb- pristupnih pregovora. Ne vidim nijedno pitanje no važna u kriznim ili izazov koji Hrvatska neće moći riješiti uz po- godinama. moć Europske komisije”, istaknuo je Füle.

25 MATICA travanj/april 2010.

Matica 04 2010.indd 25 4/9/10 2:55:30 PM RAZGOVOR S RUDOLFOM MILETIĆEM, DOBITNIKOM NAGRADE S. S. KRANJČEVIĆ ZA POEZIJU Poezija koja potiče istančane osjećaje

“Do čitatelja je da doživi djelo i sam prosudi koliko sam uspio opisati sebe samoga, te ljude i događaje oko sebe i je li poruka nade našla pravi put”, kaže Rudolf Miletić

Razgovarala: Vanja Pavlovec Rudolf Miletić riječi zbog samoga slaganja riječi. “Sta- Snimke: obiteljska zbirka Miletić romodno” je pjesništvo ono koje pripada svim vremenima, i zbog toga je pro- udolf Miletić rodio se 1930. ročansko i vječno. godine u Rečici kraj Karlov- Stihovi su mu slojeviti, prepuni sim- ca, gdje mu je djed radio na bolizma koji ima kvalitetu bezvremeno- željeznici. I otac Ivan tako- sti. U njegovim stihovima isprepliću se đer je radio na željeznici, lirski ugođaji, a to su klupka razmišlja- Ršto je uvjetovalo česte selidbe u Zagreb, nja o ljudskim strastima, nadama, pot- okolicu Knina i Draganić. Nakon očeve hvatima, zvanjima, lutanjima, patnjama, smrti obitelj živi stalno u Karlovcu gdje težnjama, pobunama duha. Stoga baš ta Rudolf pohađa osnovnu školu i gimna- poezija potiče istančane osjećaje svojom ziju. Označen kao “klerofašist”, jer je bio melodioznošću i svevremenošću. Miletić ministrant u crkvi sv. Trojstva i štićenik tako stječe mjesto i značenje u ukupnom patera gvardijana dr. Rikarda Ribića koji korpusu stvaralaštva u dijaspori. Preveo je 1945. godine likvidiran, ne dobiva pra- je “Putove čovjekove” i na engleski jezik, vo da studira željenu medicinu. Kasni- ali ih do sada nije objavio. je završava ekonomski fakultet, koji je mu je pridjev “staromodnosti”, no on to nadopunio s “graduate studies” na Por- prihvaća kao svoje opredjeljenje i kredo “Putovi čovjekovi” kapitalna je tland State University. Godine 1952. ženi jer ima jasnu sliku što želi postići. Jed- zbirka Vaših pjesma koja se sastoji se Berislavom Tuškan (rođena u SAD-u) na nedavna kritična primjedba progla- od pet poglavlja. Koje su poetske te dobivaju i sina Zvonimira. sila je njegovu zbirku “staromodnom značajke i okviri Vaše zbirke? Radio je u nekoliko karlovačkih i za- poezijom, u post kranjčevićevsko-uje- - “Putovi čovjekovi” ono su što na- grebačkih poduzeća, a posljednje tri go- vićevsko-goranovskom stilu”, što ga ni- slov kaže: čovjekov put od kolijevke pa dine, prije odlaska u SAD, u Karlovcu je malo ne pogađa jer nikada nije slagao do groba. Moj vlastiti život, i život svi- bio šef Kabineta predsjednika skupštine Josipa Boljkovca. Vodio je i protokol, ko- misiju za međunarodne veze te komisi- ju za vjerska pitanja. Godine 1968. ise- ljava se s obitelji u SAD. U Portlandu je radio u osiguranju, ali najčešće zbog vi- sokih nadnica i kao strojar te poslovo- đa u nekoliko portlandskih tvornica. Od 1990., a osobito od 1991. do 1995. godine djeluje na promoviranju nove hrvatske države. Zbirku pjesama “Putovi čovjekovi” počeo je ozbiljnije stvarati 1952. godine u kući njegove buduće supruge, iako je stihove pod tim nazivom započeo pisati dok je živio s majkom i sestrama te djedom i bakom. Od tada su “Putovi čo- vjekovi” rasli, dotjerivao ih je te nastavio pisati i u Americi. Iznimno znanje o hrvatskoj lirici, što Supruga Berislava i Rudolf, stoje unuk Rudy, snaha se i nazire u njegovoj poeziji, priskrbilo Barbara, unuka Emily, unuk Alex i sin John-Zvonimir. 26 MATICA travanj/april 2010.

Matica 04 2010.indd 26 4/9/10 2:55:31 PM POSLANICA GORANU STRUČCI Jednom pjesmom, sjećaš li se, Gorane, Sve ove slike opojnog ustitralog proljeća veličanstveni tražio si mir, stručci su božanski obojenog osvijetljenog cvijeća no prečuše ti želju, pjesnički možda hir, na livadama, u drvoredima, parkovima i kavanama i isklesahu u kamenu lik tvoj da svjedoči kroz dane pod dahom javora i lipe, pod moćnim platanama, tu odmah pokraj vitke katedrale. stručci su uzavrele krvi i mesa Stojiš čudesnog lica i smjeo bez tuge i zlobe i drugih otrovnih primjesa uz posjetioce male i divne im sale, na začaranim plohama najčudesnijih nada i ne skriva te više tajanstven pjesnički veo. gdje ni jedna kula od prve nedaće ne pada, Izvukao si se zauvijek iz onog nedostupnog groba (možda baš da osvijetliš put tim dječacima u svojoj sjeni), stručci su ljubavnih nadanja, vriskova i moći nakon dvadeset ljeta lijepo je što posjeti ovo naše doba bez prijetećih teških sablasno tmurnih noći u kom se ogledaš - a sve je u zanosu i u ostvarenja pjeni. u kojima čežnja umire ko neshvatljiv vodencvijet kome, o nedokučivosti! tako brzo prekida se let, Divno je što si tu, tik pokraj vitke katedrale, jer nekako kao da se s njom mjeri tvoja ljepota! stručci su poletnog hoda pod suncem kroz dan (a koliko li bi tek ove u kamen uprte oči dale u kojem svaki susret ljepota je i san o krčazima pijanluka a zbog ispijene sreće da osjetiti mogu kako grije tvog živog pogleda toplota...) čiji neustavljiv hod ni najgorkija suza prekinut neće.

jeta oko mene u mnogim njegovim lir- Napisali ste i veći broj pjesama Koja Vam je bila i ostala misao skim i dramskim oblicima provlači se izvan te zbirke, kako u Hrvatskoj vodilja u pjesničkom stvaralaštvu? od prvog do zadnjeg stiha u prva četiri tako i u SAD-u. Pisali ste i na - Istinski pjesnik i ne zna da je pje- poglavlja. Ideja se rodila prije šezdese- engleskom jeziku. Je li Vam pisanje snik. Srce, i vizije zla i dobra, ali iznad tak godina i na njoj sam gradio Putove... na jeziku Vaše društvene sredine svega vizija svijetlih obzorja na beskraj- tijekom četrdesetak godina. No, osnov- bio izazov koji ste svladali? nom putu, ispunjena vječnom nadom ni i bitni okvir dao sam im u Karlov- - Preveo sam Putove... na engleski. u sutrašnjicu, česte su misli vodilje u cu, 1961. godine. Peto poglavlje, Epilog, Također sam na engleskom napisao ne- pjesnikovim nastojanjima. No, pjesnik sažeti je putokaz za čovjeka koji mora koliko pjesama. Na engleski sam pre- koji ne unese mir i nemir u srce i mo- ‘nadživjeti’ samoga sebe, otarasiti se spo- veo ‘Vukovarske elegije’ Nevenke Nekić, zak čitatelja neslavno propada na ispi- na prošlosti i jurnuti u svemir. Himna ali joj nisam mogao pronaći izdavača u tu iz ljudskih odnosa. Uspješan je samo je to čovjekovoj budućnosti. Do čitate- SAD-u. Na žalost, lakše se izražavam na kad u svoje stihove unese snagu vlasti- lja je da doživi djelo i sam prosudi ko- engleskom nego na materinskom jezi- te ﬁlozoﬁje, dubinu svoje romantične liko sam uspio opisati sebe samoga, te ku, što me je učinilo potpuno bilingval- duše, vedrinu i nadu svemirskih širina. ljude i događaje oko sebe i je li poru- nom osobom. Tada je on pjesnik jučerašnjice, današ- ka nade našla pravi put. Što se tiče če- njice i sutrašnjice. tvrtog poglavlja pod nazivom ‘Nestaja- nje’, prije pedesetak godina kad sam ga U predgovoru Vaše zbirke naveli napisao nisam mislio na vlastiti epitaf. ste: “Pisana riječ svjedoči u ime Iako danas mislim kako slika umirućeg svoga stvaratelja koji, bez obzira mladića okruženog djevojkom, majkom na to kakva mu je bila izvorna i prijateljima te opis tuge, tame i svje- namjera, mora živjeti s ocjenom tlost odnosno smrti izgledaju poput te riječi, radilo se o upućenosti ili vlastitog epitafa. neupućenosti ocjenjivača.” Kako se Vi nosite s ocjenom ocjenjivača? Putove ste posvetili “Ivanu Goranu - Moje pjesme najčešće su odraz emo- Kovačiću, pjesniku hrvatskome”. tivnih trenutaka ili jednostavna reakcija Tko su bili Vaši pjesnički uzori? na neki svakidašnji događaj, ili traženje - Sva ta pjesnička imena! Nekada, ali i odgovora na bezbrojna životna pitanja. danas, šezdesetak godina kasnije još uvi- Zapravo je pjesništvo teško ocjenjivati! jek tu i tamo naglas čitam ‘Petricu Ke- Kutovi gledanja se uvijek mijenjaju od rempuha’, Nazora, Kranjčevića, Gorana, osobe do osobe (bili to čitatelji ili kritiča- Tina, Jesenjina, Verlainea, Dantea, Dic- ri) i tu činjenicu treba objeručke prihvati- kinson, Shakespearea, Rilkea, R. Rolanda ti. Jer kritika, na radost ili na žalost, ništa te mnoge druge pjesnike koji su ostavili ne mijenja u već ostvarenom djelu. Me- tragove u mome srcu i svijesti. Rudolf sa suprugom Berislavom đutim, ako pjesničko djelo uspije probiti na Badnjak 2009. vremenski okvir (okove), kritičar ga teže 27 MATICA travanj/april 2010.

Matica 04 2010.indd 27 4/9/10 2:55:33 PM može ocijeniti jer pred sobom ima nekog ili nešto što se ogrnulo ogrtačem bezvre- menosti. Kao pjesnik nemam problema s kritikom. S prozom je drukčije, tu je kritika prijeko potrebna i ljekovita.

Emigrirali ste s obitelji u SAD 1968. godine, u Vašim srednjim godinama. Kako ste se odlučili na odlazak i jesu li ispunjena Vaša tadašnja očekivanja? - Jedan moj dobar prijatelj, Nijemac, pokušavao me je odgovoriti od emigri- ranja u SAD, uvjeravajući me da će me Amerika zaustaviti u mojim spisateljskim i profesionalnim naporima. U mnogoče- mu je bio u pravu, ali s druge strane Ame- Proslava 79. rođendana: supruga Berislava, unuk Rudy, rika je društveno i politički nevjerojatno dida Rudolf, unuk Alex i unuka Emily proširila moja obzorja. Uz to, komunistič- ka Jugoslavija (iako sam kao mladić vjero- obitelj izglasovala da bude s dijakritič- slavom, sinom Johnom-Zvonimirom, vao u ideju jugoslavenskih naroda) već je kim znakom, znači Miletić. Naveo je da snahom Barbarom, unucima Rudyjem 1968. započela put na kojemu sam mogao se njegovo pjesništvo rodilo u Hrvatskoj i Alexom te unukom Emily. stradati, i Amerika je tada bila možda ne pod očevim prezimenom, a “ch” je uzeo Očekujemo ove jeseni gospodina Ru- najbolji, ali svakako dobar izbor. zbog praktičnih razloga. dolfa Miletića u Zagrebu na Interliberu, Vijest da je dobio nagradu Hrvat- a tom prigodom bit će mu uručena Na- Koliko često dolazite u Hrvatsku? ske matice iseljenika, podružnice Rije- grada S. S. Kranjčević u vidu male plasti- - Tijekom 41 godine života u SAD- ka, iznimno ga je razveselila. Svoje za- ke “Gnijezdo rođenja”, rad akademskog u, Jugoslaviju sam posjetio četiri puta i dovoljstvo, dida, kako ga zovu njegovi slikara i kipara Josipa Diminića. ■ isto toliko puta (nakon 1991.) samostal- unuci, podijelio je sa suprugom Beri- nu Republiku Hrvatsku. ENG An interview with emigrant writer Rudolf Miletić, winner of the Croatian Heritage Foun- Na upit kako želi da mu pišemo pre- dation’s S. S. Kranjčević Award for Poetry. Rudolf was born in Karlovac in 1930 and has lived in zime, s “ić” ili “ich”, odgovorio je kako je Portland, USA since 1968. ISELJENIČKE VIJESTI

KAZALIŠTE SLIJEPIH I SLABOVIDNIH NOVI ŽIVOT HRVATSKI KULTURNI FESTIVAL U GOSTOVALO U STUTTGARTU MELBOURNEU NJEMAČKA - Predstava “Lopovluku nema kraja” kazališta AUSTRALIJA – Nedavno je u Melbour- slijepih i slabovidnih ‘Novi život’ iz Zagreba izvedena je 22. neu održana velika manifestacija pod ožujka u prepunoj dvorani ‘Karl-Adam-Haus’ u Stuttgartu, a u nazivom Hrvatski kulturni festival. Ta ra- organizaciji Hrvatske kulturne zajednice Stuttgart. Kazališni znovrsna priredba uspješno je organizi- komad, koji se bavi socijalnim slabostima, korupcijom i lo- rana, unatoč činjenici da je nebo cijeli dan povštinom u hrvatskom društvu izazvao je veliko zanimanje prijetilo olujom. Festival je održan u Hr- mnogobrojne hrvatske zajednice. Glumci i autor predstave vatskom domu u Whitehall Street u Fo- Vojin Perić bili su pozdravljeni dugim pljeskom 200-tinjak gle- otscrayu, a na priredbi je bilo više od tisućuć gostijutij kkojiji su datelja te ispraće- uživali u raznim programima, okusima i zvukovima različi- ni sa scene. Inače, tih izvođača. Glavni organizator priredbe bio je Marko Bu- kazalište slijepih torac, poznati lokalni aktivni član hrvatske zajednice. On je i slabovidnih go- bio vrlo zadovoljan priredbom i vjeruje da će ona postati stuje u cijeloj Nje- tradicionalna i velika kao što je Adelaide Croatian Food and mačkoj, osobito u Wine Festival koji održava zajednica u Južnoj Australiji. Neke gradovima u koji- od većih atrakcija bili su satovi kuhanja koje su pripremi- ma živi veliki broj li Jela Šarić i Ino Kuvačić iz restorana ‘Dalmatino’, atraktivni Hrvata. (GK RH - štandovi s hranom različitih društvenih i športskih klubo- Stuttgart) va, predstava Hrvatskog kazališta (Croatian Theatre Melbo- urne) i nastup lokalnih sastava ‘Magla’ i ‘Bura’. 28 MATICA travanj/april 2010.

Matica 04 2010.indd 28 4/9/10 2:55:34 PM O KNJIZI JOSIPA NOVAKOVICHA  PRVI APRILA/APRIL FOOL’S DAY ALGORITAM, 2009. Roman koji na duhoviti način piše o našoj novijoj povijesti

Zgode i nezgode glavnoga lika referiraju se na olovna vremena iz Jugoslavije i ‘postolovna’ iz Hrvatske, na komunistička vremena bez Boga, ili ona u kojima je Bog u ilegali - bilo zbog komunističkog nijekanja ili zbog neoliberalne pohlepe

Naslovnica hrvatskog izdanja nu i vječnim ratovima. No, kada razgr- nemo ideološku matricu, Novakovichev duhoviti roman pokazuje svoje literar- ne vrijednosti. Sadržaj romana Prvi aprila u zani- mljivoj konstrukciji prati glavni lik, Josi- pa Dolinara, koji je rođen 1. aprila 1948. godine, te je njegov život već od počet- ka obilježen datumom koji se odnosi na - neslanu šalu. Drugim riječima, naslov romana aludira na svjetski dan šale, znan u većini planetarnih tradicijskih Josip Novakovich kultura kao Dan svih luda, kada je na- samariti nekoga socijalno prihvatljivo i poželjno. ting /Kreativno pisanje/ na Sveučilištu U žanru generacijskog romana tj. su- Penn State u američkoj saveznoj državi vremenoj inačici Bildungsromana, čita- Pennsylvaniji. telj prati školovanje glavnoga lika Doli- Uz plodnu književnu karijeru, Nova- nara u Nižegradu, malome slavonskom kovich se proslavio kao autor niza udž- gradu, studiranje medicine u Novom benika, prema kojima se predaje kreativ- Sadu, kunderijanski prijestup koji zavr- no pisanje na mnogobrojnim američkim šava izopćenjem iz akademske zajedni- sveučilištima, od kojih je jedan lani pre- Napisala: Vesna Kukavica ce, robijanje na Golom otoku i povratak veden i na hrvatski, također u izdanju u provincijski Nižegrad. Nadalje, čitatelj Algoritma. gledni američko-hrvatski u romanu iščitava Dolinarova idejna za- Njegovu uspješnu književnu karije- pisac i sveučilišni profe- poslenja, ljubavi, brak, sudjelovanje u ratu ru u Americi najviše su obilježile krat- sor kreativnog pisanja iz 90-ih, smrt te ﬁktivni život nakon klinič- ke priče. Objavio je zbirke kratkih priča savezne države Pennsyl- ke smrti, svojevrsnu neumrlost… Yolk i Salvation and Other Disasters, te vanije Josip Novakovich Zgode i nezgode glavnoga lika re- zbirku autobiografskih crtica Apricots Uneprekidno je prisutan na hrvatskoj knji- feriraju se, dakle, na olovna vremena from Chernobyl (sve: Graywolf Press, ževnoj sceni zahvaljujući agilnim na- iz Jugoslavije i ‘postolovna’ iz Hrvatske, St. Paul, MN). kladnicima poput zagrebačkog Algori- na komunistička vremena bez Boga ili Objavio je i knjigu devetnaest kra- tma, u čijem je izdanju nedavno izišao ona u kojima je Bog u ilegali - bilo zbog ćih tekstova Plum Brandy (Croatian Jo- prijevod Novakovićeva romana April komunističkog nijekanja ili zbog neo- urneys, Buﬀalo, N.Y. White Pine Press, Fool’s Day. Roman Prvi aprila na duho- liberalne pohlepe. Ukratko, pred nama 2003.). Novakovich se javlja u gotovo vit način pripovijeda o Jugoslaviji i Titu, se otvara zanimljiva literarna struktura svim vrhunskim književnim časopisima o Domovinskom ratu i Tuđmanovoj vla- romana o vremenima koja stvaraju lju- Amerike (Double Take, The Threepenny davini, o komunizmu, ustašama, četni- de bez duše. Review, Ploughshares, New York Times cima i partizanima. Već sama činjenica Autor romana, 54-godišnji Josip No- Magazine…), a primio je i niz uglednih kako se svi spomenuti likovi nalaze u vakovich, rodom je iz Daruvara. U SAD nagrada i priznanja poput Whiting Award istoj knjizi, koja ih uz to ne tretira kao odlazi 1976., gdje predaje Creative Wri- ili pak American Book Award. ■ bitno različite pojave, čitatelja može na- vesti na zaključak kako je iseljenički pi- ENG Josip Novakovich is an eminent American-Croatian writer and university professor of crea- sac veleizdajnički podlegao rutinskome tive writing from the state of Pennsylvania and has an uninterrupted presence on the Croatian ideološkom obrascu o trusnom Balka- literary scene. A translation of Novakovich’s novel April Fool’s Day was released recently. 29 MATICA travanj/april 2010.

Matica 04 2010.indd 29 4/9/10 2:55:36 PM RAZGOVOR SA ŠIMOM JOVANOVCEM U POVODU 45. OBLJETNICE GLAZBENE KARIJERE “Pjesme su preslika mog i vaših života”

“Jedna od nagrada mome nemirnom pustolovnom duhu je mogućnost druženja i pjevanja našoj dijaspori. Sve ih nosim u srcu”, rekao je popularni Šima Jovanovac

kolegama osniva VIS “Crveni makovi”. Pioniri popa našeg podneblja. Ista grupa počinje svoj uvjetno profesionalni rad od 1965. godine od kada (bio sam učenik sedmog razreda osnovne škole) uredno živim od primanja koje mi je omogućilo moje glazbeno djelovanje i stvaralački rad.

Koliko ste do sada izdali nosača zvuka? - Izdvojit ćemo trinaest dugosvira- jućih albuma, nekoliko videoprograma i puno kompilacija. Posebnost je album “Nema roda do mog roda” kao prvi kom- paktni disk s tamburaškom glazbom. “Bećarski sin” je prvi narodni kantau- torski album. DVD “Mojih 40 godina” Razgovarala: Željka Lešić Gradišta kao ministrant i poštovatelj cr- nosi prvi souround u svijetu. kvenoga zbora u kojemu je pjevala i moja eposredno prije slavlje- majka Kata. Tu upoznajem i velebna ton- Možete li izdvojiti neku pjesmu ničkog koncerta u zagre- ska čuda crkvenih orgulja koje sam kao koja Vam je posebna, draža od bačkoj Koncertnoj dvorani privilegirani dotaknuo i na sluh pipaju- drugih? “Vatroslav Lisinski”, razgo- ći svirao Bogu i anđelima. Taj me privi- - Pjesma “Oči majke Marije” mi je varali smo s popularnim legij koštao napuhavanjem orguljaškog posebno draga. Uvijek je ponovno do- Nslavonskim pjevačem, Šimom Jovanov- mijeha viseći na golemoj drvenoj peda- cem, koji će 29. travnja obilježiti 45. godiš- li u vrijeme misnih slavlja. Nekako u to njicu uspješne glazbene karijere. Njegove vrijeme došla je i struja u selo (barem su pjesme ušle u mnoga srca domovinske u središte kod dide Steve), a time mi je i izvandomovinske publike, što svjedoče bio otvoren usud žrtve glazbi i njezi- mnogi koncerti diljem Lijepe Naše i svi- nih beskonačnih nijansi koje život čine jeta. Ovaj osnivač Festivala domoljubne ljepšim i savršenijim. U prvom osnov- pjesme BRODFEST i njegov umjetnički ne gospodin Mijo Amidžić, novopri- ravnatelj, te jedan od osnivača Hrvatske došli nastavnik glazbe, pokaže prstom i glazbene unije, rođen je 1952. godine u Gra- reče: “Ovaj će svirati u tambure…” Tako dištu (kraj Županje), gdje i započinju nje- osta i dandanas. Posuđujući literaturu govi prvi glazbeni pokušaji. Tijekom duge od učitelja, kao i instrumente, polako, glazbene karijere ostao je vjeran svome kra- na temelju stečenog iskustva, poznava- ju, svojoj Slavoniji i promociji tamburaške nja notnog pisma, usvajam male tajne glazbe. Ima status umjetnika i odlikovan je gitare i harmonike. Prva publika su mi za iznimne doprinose u kulturi. bili moji psi ovčari Cigo i Lola i čopor svinja miješanih s nekoliko ovaca i dvije Kada Vam je započela glazbena krave koje sam čuvao u “slobodno vri- karijera i tko su Vam bili uzori? jeme”. Počinju i pomalo prečesti redo- - Upoznavati čari glazbe oćutio sam viti javni školski nastupi. Uskoro se za- vrlo rano u mjesnoj crkvi moga rodnog jedno s mojim nastavnikom i starijim Šima s prvom gitarom, 1964. godine 30 MATICA travanj/april 2010.

Matica 04 2010.indd 30 4/9/10 2:55:37 PM živim i sretan sam što sam Gospi mogao vonia iz Toronta i Sveti Bono Vukovar iz na taj način zahvaliti na zaštiti koju mi Melbournea. Teško gledam suze u oči- čini. Zbrojili smo oko pet milijuna kilo- ma bližnjih, a bilo ih je puno. metara automobilom, ostanu zrakoplo- vi i - o Bože ti hvala! Puno mi je istine i Gdje ste najčešće gostovali u u pjesmi “Dal’ još cvjeta bagrem djede?” izvandomovinstvu? Namjeravate li koja nosi uspomene vezane uz sve ljepo- uskoro među naše iseljene Hrvate? te Slavonije. Divni sati uz timarenje sto- - Redoviti godišnji slijed ide od Kana- ke i pjev ptica… de, Australije do Amerike, gdje posebno ističem suradnju s HBZ-om. Istovreme- Kada ste otvorili tonski studio u no je godišnji plan ispunjen europskim Gradištu i koliko Vam on znači? destinacijama. Tu ističem hrvatske kato- Tko je sve dolazio snimati ploče u ličke misije, kao i Slavonsku noć u Stu- njemu? ttgartu. - Prvi koraci ka tonskom studiju po- čeli su 1984. godine, a onaj pravi radi od Uskoro obilježavate 45. obljetnicu 1985. Znači, ove godine mu je 25. rođen- glazbenog djelovanja. Kako ćete je dan. Nosi ime MAK, kao usamljeni bar- obilježiti? jaktar spomena nekadašnjeg pop-sastava. - San svakoga glazbenika u Hrvata Studio je za mene temelj istine u stva- Šima Jovanovac u uredništvu Matice je hram hrvatske glazbe KD “Lisinski”. ralačkom radu. Glazba bez zapisa je tek Tako i moj. Dana 29. travnja odradit ću povjetarac ili oluja koja se zaboravi. On uz našu domovinsku publiku uzdržava- s dragim kolegama, uz kamere HRT-a i je stvorio mene, mog sina i bez njega ni- ju čitav moj glazbeni vijek koji sam mi- Hrvatski radio svoj životni koncert. Do- šta ne bi bilo isto. Naravno, majka glaz- sionario na svim stranama svijeta. Kad đite! Trebam vas! ba traži svoju žrtvu, ali mi je rado daje- smo zajedno, jedno smo. Veselja i tuge su mo. Kroz studio su prodeﬁlirala gotovo nam jednake. Osjetimo se i tome dokaz Koji su Vam planovi za budućnost sva poznata imena tamburaške glazbe, su mnogobrojni stihovi mojih pjesama i možete li najaviti buduće kao i oni iz drugih glazbenih pogleda: čiji su pojedinci glavni likovi u njima. projekte? Opća opasnost, Severina, Goran Brego- - Ako Bog da zdravlja, učinit ćemo vić, Zoran Mišić... Možete li izdvojiti neki koncert koji još koju glazbenu pričicu. Možda slje- Vam je posebice ostao u sjećanju? deće godine konačno završim dugo na- Prati Vas etiketa slavonskog - Svaki koncert ima svoju težinu i javljivani mjuzikl “Budi sretna Slavoni- bećara, pa kako se nosite s tim? svoju posebnost, a posebni su oni koji su jo”. No, vrijeme je da i malo usporim i Proizlazi li to iz Vaših pjesama? učinjeni kao pomoć drugima. Takve je uživam u Božjim darovima s obitelji od - Bećar je ponosni sinonim za čo- najčešće organizirao Hrvatski fond Sla- koje sam prečesto odlazio. ■ vjeka slobodnjaka kojeg rese poštenje i rad. Titula se ne dobiva samoproglaše- Šima s čelnicima Hrvatske njem, nego to čini sredina u kojoj živi. bratske zajednice 1990. Pravila se temelje na visokoj odgovor- nosti prema Bogu, domovini, rodu i po- rodu. To znači biti dobar svima, a zauzvrat ponekad dobiti i neke povlastice pod onom starom uzrečicom: “U se, na se i … se.” Želio bih održati amanet od naroda dan, ne vraćajući se u niže kategorije (lola, bekrija, baraba). Pjesme su preslika mog i naših života. Svaka je dio niske bisernih ostavština slavonske duše i snova ostalih u sjećanjima sanja- ra naše ravni.

Obišli ste gotovo cijeli svijet pjevajući za naše iseljene Hrvate. Što Vam ti koncerti znače? - Jedna od nagrada mome nemirno- me pustolovnom duhu je upravo moguć- nost druženja i pjevanja našoj dijaspo- ENG Just ahead of his celebratory Zagreb concert we spoke with popular Slavonian singer Šima ri. Sve ih nosim u srcu. Hvala im što me Jovanovac, who will mark the 45th anniversary of his successful music career on April 29th. 31 MATICA travanj/april 2010.

Matica 04 2010.indd 31 4/9/10 2:55:38 PM MANJINSKE VIJESTI

Obljetnica HKD “Pomurje” iz Lendave

SLOVENIJA - Hrvatsko kulturno Kulturno-umjetnički program društvo “Pomurje” iz Lendave, započeo je nastupom tambu- gradića iz slovenskog Pomur- raško-folklorne sekcije, koja se ja, može se pohvaliti dvama predstavila spletom međimur- važnim događajima. Članovi skih pjesama i plesova. Treba Društva nedavno su “okupi- spomenuti da je to bio prvi rali” Turistički centar Cimper nastup sekcije koja pet mjese- u Murskom Središću. Najprije ci vježba pod vodstvom men- su posjetili Muzej rudarstva i tora Sanje i Zlatka Bacingera. ostale sadržaje “Cimpera”, da bi Budući da slika govori više od se svi skupili u prostranoj piv- tisuću riječi, fotograf i kroničar nici gdje je počela skupština. Društva Davor Dolenčić poka- Tijekom skupštine predsjednik zao je, ﬁlmom i fotograﬁjama HKD “Pomurje” Đanino Kutnjak (s potpisima), kronologiju do- napomenuo je u izvještaju o gađaja, priredaba, izleta, zaba- radu, između ostaloga, da je va, piknika i svega ostaloga što 2009. godina bila najuspješnija na svim područjima rada. se skupilo u tih pet proteklih godina. Pjesmom i recitaci- Članovi su uspješno organizirali velike priredbe (koje je gle- jom predstavile su se Slavica Brkić i Jasna Popović. Na kra- dalo 1.500 posjetitelja), osnovali folklornu sekciju, pokrenuli ju su zaslužni članovi primili zahvalnice i plakete za aktivni školu tamburaških instrumenata i obnovu Hrvatskoga doma. i predani rad. Nakon večere počela je tradicionalna zaba- Nakon rutinski odrađene godišnje skupštine, počela je va uz ples i glazbu glazbenog sastava pivnice Cimper. (Đa- proslava petogodišnjice osnutka i rada HKD “Pomurje”. nino Kutnjak)

CVEČKO PRIMIO NAGRADU METRON AUSTRIJA - Hrvatski centar u Beču dodijelio je Kultur- nu nagradu ‘Metron’ Jurju Cvečku iz Devinskoga Novo- ga Sela u Slovačkoj. Primio je odlikovanje za zasluge u vezi s utemeljenjem i vođenjem Hrvatskoga kulturnog saveza u Slovačkoj. U govoru zahvale nagrađeni Cveč- ko je rekao kako je ovo odlikovanje i nagrada za djelovanje Hrvata u Slovačkoj. Nagrada, kaže, nije samo njegova zasluga, iako je kao voditelj Hrvatskoga kulturnog saveza imao na početku puno posla jer u Slovačkoj nije bilo nikakve organizacije. U međuvremenu se pojavilo šest aktivnih kulturnih društava, koja su samo u prošloj godini imala oko 140 nastupa u Slovač- DVOJEZIČNA GIMNAZIJA U KARAŠEVU koj, Mađarskoj, Austriji OBNOVILA KROV i u Hrvatskoj. To znači RUMUNJSKA - Hrvatsko veleposlanstvo u Bukureštu brzo kako treba i njima za- je reagiralo na zamolbu ravnatelja Đurđa Sorke te je Dvo- hvaliti za takav veliki an- jezičnoj gimnaziji u Karaševu donirala 5.500 eura. Ova gažman, kaže dobitnik, iznimna donacija iskorištena je za obnovu velikoga dije- 75-godišnji Juraj Jurko la zastarjeloga krova Dvojezične rumunjsko-hrvatske gi- Cvečko. Trofej ‘Metron’ mnazije, dok manji dio čeka neka bolja vremena. Rad je je blok kristalnoga sta- ﬁnancirala općina iz Karaševa. Nije prvi put da Hrvatsko kla, na koji je ugraviran veleposlanstvo novčano pomaže karaševske škole ili neke logo nagrade. Cvečko druge institucije iz karaševskih sela. Konzul Mirko Radić je pokrenuo bolju su- izjavio je kako će Veleposlanstvo nastojati i dalje novča- radnju među Hrvatima no pomagati karaševske škole ili ﬁnancirati neki novi pro- u Austriji i u Slovačkoj, jekt u karaševskoj zajednici, koji je u planu za 2010. (Slo- objašnjenje je prosud- bodan Ghera) bene komisije.

32 MATICA travanj/april 2010.

Matica 04 2010.indd 32 4/9/10 2:55:40 PM PREDSTAVLJEN 9. SVEZAK LEKSIKONA PODUNAVSKIH HRVATA  BUNJEVACA I ŠOKACA Prva manjinska zajednica sa svojim leksikografskim projektom

Osobitu važnost Leksikona izvršni urednik Žigmanov vidi u činjenici da su Hrvati u Podunavlju u posljednjem stoljeću često bili izvrgnuti nedobronamjernim znanstvenim aspiracijama prvo Mađara, a zatim Srba, u kojima im je nijekano hrvatsko podrijetlo

Napisala: Marija Hećimović S predstavljanja u Zagrebu Snimio: Zlatko Žužić

ajznačajnija edicija Hr- vatskoga akademskog društva iz Subotice je zasigurno Leksikon podunavskih Hrvata - Bu- Nnjevaca i Šokaca, čiji je 9. svezak predstavljen nedavno u Zagrebu. U prepunoj Velikoj dvorani Leksikografskoga zavoda “Miroslav Krleža”, leksikon su predstavili glavni urednik dr. sc. Slaven Bačić, izvršni urednik Tomislav Žigmanov, dr. sc. Slaven Ravlić i mr. Mladen Klemen- što sve zajedno pridonosi jačanju hrvat- nosti niti su poznati u Hrvatskoj. Na- čić iz Leksikografskoga zavoda. Edicija skoga nacionalnog identiteta podunav- kon dovršenja Leksikona, cijela građa izlazi u svescima od ožujka 2004. i do skih Hrvata. će se temeljito redigirati i dopuniti te danas ih je objavljeno devet, a ovaj po- Ocjenu da je Leksikon pionirski rad objaviti u jednom ili dva sveska u kva- sljednji svezak je najopsežniji sa 179 čla- kako zbog važnosti problematike, tako litetnoj opremi. naka na 230 stranica. još više zbog toga što mala grupa kultur- Osobitu važnost Leksikona Tomislav Hrvatska zajednica u Vojvodini je nih entuzijasta bez znatnijega leksiko- Žigmanov vidi u činjenici da su Hrva- prva manjinska zajednica sa svojim lek- grafskog iskustva i institucionalne potpo- ti u Podunavlju u posljednjem stoljeću sikografskim projektom, koji predstav- re ostvaruje ovaj veliki kulturni pothvat, često bili izvrgnuti nedobronamjernim lja jedinstveno djelo i donosi relevantne dao je dr. sc. Slaven Ravlić. Dodao je kako znanstvenim aspiracijama prvo Mađa- pojmove vezane uz Hrvate - Bunjevce i se u ovom slučaju ljudska volja pokaza- ra, a zatim Srba, u kojima im je nijekano Šokce na prostoru između Sentandrije la kao moćna snaga koja je nadoknadila hrvatsko podrijetlo. Ovim Leksikonom nedaleko od Budimpešte i Novog Sada, nedostatke i rezultirala respektabilnom počela se drukčije profilirati društve- dajući sveobuhvatni prikaz povijesti i ži- institucijom jer Leksikon postaje naci- na struktura Hrvata u Vojvodini i to u vota na prostoru između Dunava i Tise. onalna institucija ili čvrsta jezgra insti- dijelu koji se odnosi na znanost, preko Svojim zemljopisnim obuhvatom oprav- tucije koja Leksikon objavljuje. osnaživanja autorecepcije i autorepre- dao je naslov edicije, a ima i izrazitu pre- Glavni urednik Leksikona dr. Sla- zentacije, do povećanja interesa za hr- kograničnu dimenziju. ven Bačić dao je kratki pregled stati- vatsku zajednicu kako u Srbiji tako i u Mr. Mladen Klemenčić u svojemu stičkih podataka vezanih uz objavlje- Hrvatskoj. uvodnom izlaganju je rekao da koncepci- nih 9 svezaka, tiskanih na 857 stranica Nazočne u dvorani pozdravio je ravna- ja ovoga Leksikona spaja tipična obilježja s objavljenim 1.071 člankom na koji- telj Leksikografskog zavoda Bruno Kra- nacionalnih leksikona, kao i specifično- ma je radilo 118 autora iz Subotice i gić istaknuvši važnost i izvrsnost ovo- sti koje proizlaze iz prirode predmeta i drugih mjesta u Vojvodini te mnogo- ga Leksikona te ustvrdivši da su glavni nauma njihovih autora. Tako obuhvaća brojni suradnici iz Hrvatske i Mađar- i izvršni urednici Leksikona svojim ra- i događaje, institucije i osobe koje nisu ske. Kao zanimljivost istaknuo je da je dom zaslužili da postanu leksikografski primarno vezane uz podunavske Hr- rad na Leksikonu rezultirao i podacima savjetnici Zavoda. ■ vate, ali su imale znatan utjecaj na njih. koji nisu bili poznati ni domaćoj jav- Uz opći naglasak o vrijednosti ove lek- sičke građe, istaknuo je i jasnu nacio- ENG The most significant publication of the Croatian Academic Society of Subotica is surely the nalnu usmjerenost, mudrost zbog ko- Lexicon of Danube River Basin Croats – Bunjevci and Šokci, the 9th volume of which was recent- rištenja standardnoga hrvatskog jezika ly presented in Zagreb. 33 MATICA travanj/april 2010.

Matica 04 2010.indd 33 4/9/10 2:55:41 PM MLJET: ZAKLADA SVETE MARIJE OBNAVLJA CRKVU I SAMOSTAN NA OTOČIĆU SV. MARIJE

Don Bernardo Pleše

Sveto mjesto i spomenik nulte kategorije

“Namjena otočića kad se završi obnova bit će svakako kulturno-povijesnog značaja i kao jedno posebno, rekao bih, povlašteno mjesto vjerskog okupljanja na duhovnim seminarima i vježbama za razne skupine vjernika”, kaže upravitelj Zaklade don Bernardo Pleše

Napisao: Igor Trogrlić vruća i suha. Malobrojno stanovništvo naca, također ostavlja u trajno naslijeđe bavi se ribarstvom, poljoprivredom, vi- jedan od najvažnijih spomenika kulture užnodalmatinski otok Mljet, naj- nogradarstvom, maslinarstvom i u no- na jedinom otočiću Velikog jezera, oto- veći otok dubrovačkog arhipelaga, vije vrijeme turizmom. ku sv. Marije. osmi otok po veličini na Jadran- Na sjeverozapadnom dijelu, gdje se Početke sadašnjeg izgleda ovog oto- skom moru, najjužniji je i najistoč- nalaze velike i dobre luke (npr. Polače), na ka treba potražiti u 12. stoljeću kada pre- Jniji među velikim hrvatskim oto- 5.375 hektara zaštićenog kopna i okolnog ma papinskoj preporuci benediktinski cima. U cijelosti prekriven zimzelenim mora prostire se područje nacionalnog redovnici opatije sv. Marije od Pulza- raslinjem, a dobrim dijelom i gustom bo- parka. Usred nacionalnoga parka (biv- na, s podnožja Monte Gargana u Apuli- rovom šumom, prema mišljenju mnogih ših samostanskih šuma), nalazi se moji, dobivaju cijeli otok Mljet u posjed, te jedan je od najljepših otoka Mediterana. rem potopljena udolina, Veliko i Malo je- postaju njegovi feudalni gospodari. Na Odavno je poznat svim starim medite- zero, jedinstven geološki i oceanografski Velikom jezeru biraju mjesto za život, ranskim narodima po svojim prijašnjim fenomen, sustav slanih jezera. puno sigurnije za redovničku samoću imenima Mel, Melita, Melada, La Mele- Veliko jezero (površine 145 ha i du- i ugodnije za molitvu, te 1151. na oto- da... Otok Mljet postojbina je Ilira, Ri- bine do 47 m) povezano je na jednoj ku sv. Marije osnivaju i grade samostan mljana i konačno, s neretljanskim Hr- strani uskim i plitkim kanalom s Ma- s crkvom. Naravno, u početku nije sve vatima, hrvatska postojbina. Tijekom lim jezerom (24 ha površine i dubine izgledalo kao danas. Cijeli prostor je ti- stoljeća je bio nerazdvojni dio Dubro- 30 m), a na drugoj, sličnim kanalom, s jekom stoljeća, pod utjecajem različitih vačke Republike i njezine povijesne sud- otvorenim morem. Veliko jezero je za- umjetničkih stilova, posebice renesanse bine. Površinu otoka od 100 km² nase- pravo morski zaljev. Nastalo je potkraj i baroka, doživljavao preinake. Nekoliko ljava oko tisuću stanovnika. Dužina od srednjeg vijeka djelovanjem redovnika puta su i samostan i crkva nadograđiva- 37 km i prosječna širina 3 - 3,5 km daje benediktinaca, koji su prokopali kanal ni i proširivani. U prvoj polovici 16. sto- mu vrlo izdužen oblik. Klima je medite- te su uvale potopljene morem. Djelova- ljeća, zbog sigurnosnih razloga, učestalih ranska. Zime su blage i kišne, a ljeta su nje ljudskih ruku, redovnika benedikti- pljačkaških pohoda i napada, podignuti 34 MATICA travanj/april 2010.

Matica 04 2010.indd 34 4/9/10 2:55:46 PM su visoki obrambeni zidovi i kule te su Šetnica na SZ strani imala je prije pergolu (sa svih strana otvoren trijem) od vinove loze, a na njezinom kraju tzv. glorijet (sjenica, kućica u vrtu), koji je služio za sjedenje, crkva i samostan spojeni u jednu cjeli- razmatranje i blagovanje, u čemu se očitavala svijest renesanse za uživanje u prirodi nu. Cijeli prostor dobiva izgled obram- benoga renesansnog dvorca. Danas je otok sv. Marije u vlasništvu Dubrovačke biskupije, spomenik nulte kategorije, sveto mjesto s jednom od naj- starijih zavjetnih crkvi Jadrana. Crkva sv. Marije je i prema mišljenju Ministarstva kulture jedan od najvažnijih spomenika romanike u Hrvatskoj uopće. Svetište slavne ‘Gospe od jezera’, zaštitnice otoka, među mnogobrojnim hodočasnicima tijekom stoljeća posjećivalo je i plemstvo bosanske kraljevske obitelji. Dugotrajna arheološka istraživanja otkrila su da je cijeli sadašnji kompleks izgrađen na ostacima iz rimskog doba. Uokolo meditativne benediktinske šet- nice, kružnoga puta po otoku, otkrive- ni su temelji rimskih kuća, što upozora- va na složenost i iznimnu važnost ovog mjesta i svjedoči da je ovaj prelijepi otok bio naseljen i u antičko doba. Benediktinski samostan na otoku sv. postaje školska zaklada. Njome uprav- s ciljevima i konceptima obnove koje Marije bio je niz godina tijekom svoje po- ljaju od 1808. do 1854. katolički redovni- je postavila Dubrovačka biskupija. Don vijesti središte kulturne i političke moći. ci pijaristi, zatim isusovci do 1868. Tada Bernardo Pleše upravitelj je Zaklade te Napoleonove trupe, koje 1806. okupira- je dubrovačka gimnazija prešla pod au- smo razgovarali s njim. ju Dalmaciju, ukinule su 1808. Dubro- strijsku državnu upravu, a time i šum- vačku Republiku i njezine benediktinski mljetski posjed u nadležnost bečkog Protekle su četiri godine od ske samostane. Samostan sv. Marije 31. ministarstva. Godine 1940., samostan u povrata imovine Dubrovačkoj 5. 1808. prestaje s radom i benediktinci kojemu je boravio dušobrižnik i upravi- biskupiji do utemeljenja Zaklade napuštaju otok. Samostanska imovina telj državnih šuma, predan je ponovno sv. Marije? Koji su bili razlozi za Dubrovačkoj biskupiji. Za vrijeme ko- osnivanje Zaklade, te koji su joj Kapela iz 15. munističkog režima 1949. ponovno im ciljevi i namjere? stoljeća bila je oduzeta sva imovina, osim crkve sv. - Zaklada je utemeljena samo zbog je posvećena evanđelistu sv. Marije. U to doba JAZU počinje s re- toga da se na što jednostavniji i lakši na- Ivanu na otoku stauracijom crkve, ali taj posao nikada čin prikupe sredstva za obnovu samosta- Patmosu ne dovršava. Samostan se preuređuje u na i crkve raznim donacijama, kulturnim hotel, koji je bio u funkciji sve do 1991. i priredbama i sl. Utemelji smo Zakladu početka rata u Hrvatskoj. Do kraja 1995. prema savjetu stručnih i dobronamjer- samostan biva potpuno opustošen. Osim nih ljudi jer će nam tako biti jednostav- nešto liturgijskog ruha i predmeta, u sa- nije upravljati te raditi na obnovi i pri- mostanu i crkvi nije ostalo nikakvog na- kupljanju sredstava za obnovu, a napose mještaja, niti umjetničkih slika kojih je iz inozemstva. Ciljevi Zaklade su obnova svakako bilo do njegova ukidanja. Pre- samostana i crkve, te uređenje otočića, a ma Zakonu o povratu nacionalizirane kasnije i održavanje odnosno upravlja- imovine, otok sv. Marije 1998. vraćen je nje cijelim kompleksom. ponovno biskupiji. Tadašnji izgled crkve i samostana kao rezultat pustoše- Vjerujemo da su mnogi domaći i nja, devastacija i nebrige tijekom stolje- inozemni moćnici i bogataši bili, ća bio je poziv na sanaciju i zaštitu od ili su još uvijek, zainteresirani daljnjeg propadanja. za vlasništvo nad ovim biserom Stoga je 2. travnja 2002. utemeljena Jadrana? Zaklada svete Marije čiji je osnovni za- - Da, od samog preuzimanja i ulaska datak obnova crkve i samostana, te oču- u posjed bilo je puno onih koji su bilo vanje otoka sv. Marije. Njezino funkci- izravno ili neizravno zainteresirani za oniranje u potpunosti je koordinirano otočić - i domaćih i stranih kompanija. 35 MATICA travanj/april 2010.

Matica 04 2010.indd 35 4/9/10 2:55:50 PM Panorama samostana

Neki su bili zainteresirani zbog komerci- da vlasnik uvijek upravlja i odlučuje sa- sada je financirala Dubrovačka biskupija jalnih razloga, a neki zbog nekih čudnih mostalno. Tako smo krenuli iz početka, kao vlasnik. Glavni dio obnove do sada razloga. Bilo je i onih dobronamjernih bez ikakvih opterećenja i obveza prema je konstruktivna sanacija, koja iznosi oko koji su jednostavno htjeli pomoći. Ima- bilo kome. To je bilo jako važno. Stoga 6 milijuna kuna. To smo financirali kre- li smo fantastičnih ponuda za iznajmlji- tako teško i ide. Sporo, ali ne sumnjam ditom od HPB-a preko Zaklade. vanje ili neki vid koncesije. Znakovito je u uspjeh projekta. da je nedavno bivši predsjednik Repu- Kojim tempom ide obnova i može blike Stjepan Mesić spomenu kako bi Obnova ovakvih objekata je li se govoriti o godini završetka? Crkva trebala Mljet vratiti državi. Čud- iznimno skupa. Kako se sve - Čini mi se da trenutno imamo veći no! Kome to? I zašto? I to nakon punih financira? Koliko pomaže problem s dokumentacijom, nego sa sa- dvanaest godina od preuzimanja. Oči- Ministarstvo kulture? mim financiranjem. I to nas, na žalost, to neki još ne razumiju ili ne žele razu- - Prema prvim troškovnicima obno- usporava. Zbog sporosti, rekao bih, admi- mjeti odnosno pomiriti se s tim da će va samostana i crkve iznosi oko 35 mi- nistracije, ušli smo tako u recesiju, te će jednoga dana taj objekt biti svima do- lijuna kuna. Naravno da je najvažnija i to svakako usporiti obnovu. I nakon pet stupan, za opće dobro, ali pod upravom najteža stavka financiranje. Nešto sred- godina, od potpisivanja Ugovora za izra- vlasnika. Stoga smo odmah u početku i stava prikupili smo do sada preko Zakla- du projektne dokumentacije koju nam zauzeli jasno stajalište da su dobrodošli de. Dio sredstava je od turističkih posje- radi Arhitektonski fakultet u Zagrebu, još svi koji žele pomoći. Dobit će zahvalni- ta otočiću, što se realizira u dogovoru s uvijek nemamo građevinsku dozvolu. To cu. I ništa više! Nikakve uvjete i obve- NP Mljet. Ministarstvo kulture godišnje nam otežava aktivnosti u osiguravanju ze nismo htjeli prihvatiti. Sve može – ali sudjeluje sa 100.000 kn. Najveći dio do materijalnih sredstava. Primjerice, prije više od dvije godine pregovarali smo s U romaničku crkvu u doba baroka ugrađen HBOR-om za povoljne kredite koje smo je kor za pjevače, gdje su do 1815. bile orgulje koje su prenesene u Dubrovnik trebali realizirati čim prikupimo čitavu dokumentaciju. Možete samo pretposta- viti kakvi su uvjeti bili prije dvije godine, a kakvi su sada. I nitko za to ne snosi nikakvu odgovornost!? Teško je u ovom trenutku reći kada će obnova biti gotova. Na žalost, radove trebamo zaustaviti budući da je temelj daljnjeg financiranja građevinska dozvola koju, kako sam rekao, još uvijek nemamo.

S obzirom na to da se otok sv. Marije, kao posjed Dubrovačke biskupije, nalazi u području nacionalnog parka, kakva je suradnja s upravom NP Mljet? - U početku je bila jako dobra. Tre- nutno rješavamo neke nesporazume, ali uvjeren sam da će se i dalje nastaviti do- 36 MATICA travanj/april 2010.

Matica 04 2010.indd 36 4/9/10 2:55:54 PM bra suradnja. To bih više pripisao našemu Obnovljeni krov na benediktinskom nesnalaženju u profesionalnom uprav- samostanu na otoku sv. Marije ljanju. U svakom slučaju, dobronamjer- nost postoji, ali nije jednostavno rješava- ti te odnose jer je Dubrovačka biskupija većinski vlasnik zemljišta u NP (više od dvije trećine). Manji dio je već vraćen, a ostali povrat slijedi čim se utvrdi po- morsko dobro. Prema mojim spoznaja- ma, to će uskoro biti riješeno.

Koja će biti namjena otoka sv. Marije nakon završetka obnove? - Namjena otočića svakako će biti kulturno-povijesnog značaja i kao jedno posebno, rekao bih, povlašteno mjesto vjerskog okupljanja na duhovnim seminarima i vježbama za razne skupine vjernika. Željeli bismo tijekom cijele godine u programu imati i kulturne priredbe, kao i razne stručne skupove. Svakako bismo željeli vratiti jedan pravi benediktinski duh na otočić kao mjesto sabranosti, meditacije, molitve i rada. Pa kad turist stupi na otočić, da osjeti jed- i cijelog otočića, a i sadržaje koji će se nu posebnu atmosferu koja će ga pota- ponuditi, sukladno ambijentu benedik- Kontakt: knuti da se u skladu s takvom atmosfe- tinskog samostana. Nadam se kako će ZAKLADA SVETE MARIJE rom i ponaša. svojom donacijom ili drugom vrstom OTOK SV. MARIJE stručne pomoći pripomoći da očuvamo 20 226 GOVEĐARI, MLJET Poziv donatorima? ovu kulturno-povijesnu i vjersku bašti- www.zakladasvetemarije.hr - Svi su donatori dobrodošli. Vjeru- nu kao zalog budućnosti našeg naroda Tel: 020/744 132 jem da ima onih koji će prepoznati iz- i naše domovine, kao i europske bene- e-mail: [email protected] vrsne vrijednosti ovog samostana, kao diktinske baštine. ■

Vitraj u predvorju crkve je izradio prof. J. Biﬀel iz Zagreba

Unutrašnjost crkve - glavni oltar s trolučnim svetištem i jednom apsidom

ENG The island of Mljet is home to an important cultural monument, St Mary’s church and Ben- edictine monastery, which had seen much devastation and decay until recently. The Saint Mary Foundation (Zaklada svete Marije) was established in 2002 with the chief mission of restoring the ediﬁce. We spoke with the director of the foundation, Don Bernardo Pleše. 37 MATICA travanj/april 2010.

Matica 04 2010.indd 37 4/9/10 2:55:59 PM ZAJEDNICA HRVATA U BEOGRADU: KNJIŽEVNA VEČER POSVEĆENA PJESNIKU TINU UJEVIĆU “Umrimo noćas od ljubavi”

Na ovoj kulturnoj priredbi nastupili su poznati beogradski Hrvati - psihijatar dr. Petar Bokun te dramski umjetnici Aleksandar Alač i Aljoša Vučković, koji je ujedno bio i voditelj programa. Iz Hrvatske, točnije iz Splita, stigla je spisateljica Neda Milić-Bumbak te klapa “More”

je prikazan film o Tinu Ujeviću u pro- dukciji HRT-a. Izvrstan dokumentarac iz kojega smo mogli vidjeti podrijetlo, inspiraciju i nastajanje pjesničkog puta velikoga hrvatskog pjesnika koji je svojim stihovima, životom i filozofijom obi- lježio književnu scenu, kako Hrvatske tako i Beograda, gdje je proveo znatan dio svoga života u razdoblju prije Pr- vog svjetskog rata i između dvaju svjetskih ratova.

TIN OSTAVIO DUBOKI TRAG Beograđani ga pamte po njegovim ne- svakidašnjim noćima, boemštini, ali i anegdotama koje se još uvijek prepri- čavaju. Psihijatar dr. Petar Bokun govorio je o ličnosti Tina Ujevića, ali i o Nastup splitske osobitoj psihologiji njegova stvaralaš- klape “More” tva koja je pridonijela originalnosti njegovih stihova. Napisao: Stipe Ercegović mljivom programu.Gosti večeri bili su Jovan Ćirilov, kao izvrstan poznava- istaknuti beogradski kazališni kritičar i telj književnih prilika i prijatelj mnogih lub i čitaonica “Tin Ujević” teatrolog Jovan Ćirilov, te poznati beo- pjesnika i književnika, podsjetio je na Zajednice Hrvata u Beo- gradski Hrvati - psihijatar dr. Petar Bo- događaje iz Ujevićeva života, na njego- gradu, gradu u kojem živi, kun, dramski umjetnici Aleksandar Alač ve beogradske dane: “Ima još ljudi koji prema posljednjem popi- i Aljoša Vučković, koji je ujedno bio i vo- ga se sjećaju i o njemu pričaju, i to je ra- su stanovništva, čak 12.500 ditelj programa. Iz Hrvatske, točnije iz zumljivo i to je ljudski, i to je dio ljubavi Kdeklariranih Hrvata, organizirala je u Splita, tim je povodom stigla spisateljica koju su Beograđani imali prema njemu. subotu 20. ožujka književnu večer po- Neda Milić-Bumbak te klapa “More” koja Moram uzgred kazati, a to nije nevažno, svećenu Tinu Ujeviću. Tijekom odlično je izvela splet dalmatinskih pjesama. da je izabrana prava ličnost da se nazo- organizirane večeri u prostorijama Usta- Večer je započela najavom progra- ve ova zajednica i ovaj klub, zato što je nove kulture “Vuk Karadžić”, publika je ma Aljoše Vučkovića, koji je šarmantno on jedna duboka veza između dva naša dva sata uživala u raznovrsnom i zani- i duhovito vodio priredbu. Nakon toga naroda. I ostat će dokle god bude naših jezika, i dokle god bude njegove poezi- Sudionici večeri posvećene Tinu Ujeviću je, a ona će biti vječna. Moram reći da sam ja u više navrata kada su me pitali ko je pjesnik koga najviše volim, rekao da je to Tin Ujević!” Stipe Ercegović, koji je govorio u ime organizatora, rekao je kako je ova večer priređena i s ciljem da se osnaže veze Splita s beogradskim Hrvatima kao i splitsko-beogradske kulturne veze opće- nito. Također, kako bi se stvorila atmosfera prijateljstva i razumijevanja koja je prijeko potrebna u prvom redu običnim ljudima koje su nove granice razdvojile. 38 MATICA travanj/april 2010.

Matica 04 2010.indd 38 4/9/10 2:56:01 PM “To neće ići lako i jednostavno, ali mi ko- žnja”, a domaćini i gosti uživali su u nji- stihove treba poniknuti gdje leži krivnja jima je do toga stalo, moramo biti upor- hovoj izvedbi te su ih pozdravili burnim što njegove romanse nisu dugo trajale i ni i ustrajni”, rekao je Ercegović. pljeskom i zajedničkim pjevanjem. nisu puno obećavale. Tin je bio zreo od Poseban osvrt na Tinovu ličnost dala iskustva, a prezreo od mudrosti.” KLAPA NAGRAĐENA BURNIM je splitska spisateljica Neda Milić-Bum- Večer, koja se produžila u noć i puna PLJESKOM bak koja je govorila o emocionalnom ži- dvorana pokazali su značaj održavanja Splitska klapa “More”, u čijem su sasta- votu pjesnika i ženi koju je volio: “Da je ovakvih večeri, kako zbog obrazovnog vu Igor Budeša, Jakša Gilić, Igor Gajak, mene pitati kako nazvati ovu večer, re- i informativnog karaktera, tako i zbog Nikša Erceg i Emil Kožul, u beogradsku kla bi UMRIMO NOĆAS OD LJUBAVI. održavanja hrvatskoga kulturnog iden- proljetnu večer unijela je duh Dalmaci- Tin je bio vječiti neženja. Kroz njegove titeta izvan granica domovine. ■ je. Izveli su niz dalmatinskih pjesama, “Čija je ono divojka”, “Jute sam se zaju- ENG The Tin Ujević Club and reading room of the Croatian community in Belgrade, home as of bija”, “Izresla ruža rumena”, te pjesme sa the last census to 12 and a half thousand Croatians, has organised a literary evening dedicated svoga najnovijeg albuma “More ti si če- to the poet Tin Ujević.

Matica 04 2010.indd 39 4/9/10 2:56:02 PM ČILE: PRIKUPLJANJE POMOĆI ZA KNJIŽEVNIKA JUANA MIHOVILOVICHA STRADALNIKA U NEDAVNOM POTRESU Poslije potresa

Juan Mihovilovich ugledni je čileanski književnik hrvatskoga podrijetla. U svom tekstu opisuje osobno iskustvo potresa u Čileu, od kojega je i sam pretrpio veliku materijalnu štetu

Juana Mihovilovich ispred svoje srušene kuće kuće, stare više od 60 godina. To je tradicionalna stara kuća, debelih ciglenih zidova, presvučenih gipsom, s velikim prozorima. Drveće je skoro doticalo krov kuće, i dok su stakla padala sa svih strana, vidio sam kako je pao cigleni dim- njak i kako propadaju ostatci zidova. Bio je to jedan danteovski spektakl. Nikada ne završava. U dijelu zemljišta na kojem sam sa psom stajao, mali se bazen pomicao na takav način, da nas je voda oboje smočila nekoliko puta. Ja sam bio u ljetnoj pidžami i kasnije sam tek pri- mijetio, ne samo da sam mokar nego da mi je usto nekoliko prstiju porezano od stakala koja su letjela. Potres je sigurno trajao 7 ili 8 minuta, ali meni se to čini- lo kao vječnost. Poslije je lakše podrhta- vanje tla bilo neprekidno, i otprilike nakon pola sada otkako je počelo, odvažio sam se ustati. Čuli su se jauci i dozivanje u pomoć sa svih strana… “ io sam pisao jednu priču, van, uhvatio sam Fenixa i zajedno smo (Prevela: Valentina Šprem) naslovljenu “In Extremis”, promatrali nevjerojatno pomicanje moje što znači ‘ono što je pri kraju, posljednja stvar, na rubu Tradicionalna kuća, stara više od 60 nečega...’, s podnaslovom Za- godina, u potpunosti Bnimljivosti iz života. Kada sam dovršio, je u potresu uništena otišao sam spavati. Tada je bilo 1.30 u noći. Probudila me trešnja tla. Pomislio sam da prolazi nekakav šumarski kami- on, jer je moja kuća bila pokraj jednoga maloga mosta, koji se povremeno tresao pri prolasku takvih teških vozila iz Cel- ca (Celulosa Constitución). No, osjetio sam nadnaravan štropot, duboku podze- mnu buku, iza koje je slijedila eksplozija stakla, drveća i pokućstva. Bio sam uda- ljen oko 15 metara od dvorišta i znam da sam izašao spotičući se. Neprestano sam padao udarajući o zidove, sve dok nisam došao do dvorišta. Moj pas Fenix, koji je jednogodišnje štene labradora, za- Ukoliko netko od čitatelja želi pomoći Juanu Mihovilovichu i njegovoj vijao je i beznadno trčao. Pokušao sam kćeri, može to učiniti uplatom na ovu adresu i račun: se pridržati za obližnje stablo (živim u ljetnikovcu sa zemljištem veličine sko- Juan Mihovilovich Hernandez, Manuel Rodriguez 10, Curepto del Maule, Chile ro pola hektara, s oko 35 voćaka). Me- Banco Estado de Curepto, Oﬁcina Sucursal, Curepto, Chile đutim, trešnja tla bila je tako jaka, da je Broj banke: BECHCLRM, Račun korisnika Mihovilovicha: 42900002909 bilo nemoguće ostati na nogama. Shr- 40 MATICA travanj/april 2010.

Matica 04 2010.indd 40 4/9/10 2:56:03 PM SAD: HRVATSKA KULTURNA EKSTRAVAGANZA U SAN PEDRU U znaku 50. obljetnice hrvatskog folklora u Los Angelesu

“St. Anthony’s Tamburica & Kolo Club” s voditeljima folklorne grupe Heidi Granić, maestrom tamburaškog orkestra Tomom Yasetom, te koreografom Željkom Jerganom, stalnim nastupima diljem Amerike nastoje očuvati hrvatsku tradiciju

St. Anthony’s Tamburica & Kolo Club” iz Los Angelesa Tamburaški orkestar

Napisali: Borko i Silva Brkić je nastup japanskog zbora “L. A. Men’s kuirani iz Sibira, među kojima su bili i Glee Club” s arijom “U boj, u boj” iz Hrvati. Izvedba japanskog zbora izazva- rigodnom zdravicom i zvuci- hrvatske opere “Nikola Šubić Zrinski”, la je velike simpatije i ovacije. ma lijerice, gudačkog instru- skladatelja Ivana Zajca. Publika ja bila Program je nastavljen prigorskim, menta iz dubrovačkog kraja, iznenađena činjenicom da je arija jako moslavačkim i šokačkim plesovima, po- otvorena je četvrta Hrvatska popularna u Japanu, gdje se izvodi na hr- pijevkama uz pratnju tamburice, dal- kulturna ekstravaganza u San vatskom jeziku još od davne 1919. godi- matinskim klapskim pjevanjem, ličkim PPedru, California, s nazivom “Naslije- ne. U Japan su je, nakon Prvoga svjetskog narodnim običajima te pjesmama i ple- đe koje živi”. rata, donijeli austrougarski vojnici eva- sovima bosanskih i gradišćanskih Hr- Pod pokroviteljstvom “St. Anthony’s vata. Tamburica & Kolo Club” iz Los Angele- Mnogo djece Domaćini ove manifestacije “St. je aktivno u sa u velikoj dvorani Warner Grand The- folkloru Anthony’s Tamburica & Kolo Club” ove atre okupili su se gosti iz Amerike i Ka- godine slave 50. obljetnicu osnivanja. nade kako bi pjesmom, svirkom i plesom Naime, 1960. godine pri Hrvatskoj ka- još jednom pokazali bogatstvo hrvatske toličkoj crkvi “Sv. Ante” u Los Angelesu, kulturne tradicije na koju smo s pravom emigrant iz Osijeka Josip Bachman osno- toliko ponosni. vao je tamburašku i folklornu grupu kao U višesatnom programu gostujući snažnu sponu s domovinom. folklorni ansambli “Kraljica Jelena” iz “St. Anthony’s Tamburica & Kolo Club” Kitchenera u Kanadi i “Koraci” iz San s voditeljima folklorne grupe Heidi Gra- Josea u Kaliforniji, gosti iz Konavala iz nić, maestrom tamburaškog orkestra Hrvatske, klapa “Konoba” iz San Pedra, Tomom Yasetom, te koreografom Želj- pjevači iz Croatian Cultural Center, San kom Jerganom, stalnim nastupima diljem Pedro, djeca “San Anthony’s Children’s Amerike nastoje očuvati našu bogatu tra- School” iz Los Angelesa, te domaćini “St. diciju i za naraštaje koji dolaze. ■ Anthony’s Tamburica & Kolo Club” proveli su nas Hrvatskom i približili nam ENG San Pedro in California was the scene of the fourth Croatian Extravaganza, under the monik- stare narodne običaje. er of Living Heritage and hosted by St. Anthony’s Tamburitza & Kolo Club. Guests from across Atrakcija ovogodišnjeg programa bio America and Canada gathered at the Warner Grand Theatre. 41 MATICA travanj/april 2010.

Matica 04 2010.indd 41 4/9/10 2:56:03 PM U MUZEJU MIMARA ODRŽANA IZLOŽBA 140. OBLJETNICA TRAPISTIČKE OPATIJE MARIJE ZVIJEZDE IZ OKOLICE BANJE LUKE Novi sjaj Marije Zvijezde

U zadivljujućem krajoliku iznad obale rijeke Vrbas, redovnik Tomislav u osami čuva recepturu glasovitog sira trapista u samostanu Marija Zvijezda, kojega je javnost bolje upoznala u Zagrebu prigodom izložbe o tradiciji trapističkoga reda, zaslužnog za kulturni, prosvjetni i gospodarski napredak banjalučkoga kraja

Trapistički samostan snimljen nedavno

Autorica postava izložbe iz riznice trapističkog samostana Marija Zvijez- da je mr. Lada Ratković Bukovčan. Ta ugledna povjesničarka umjetnosti rekla je kako izložba pokazuje svu slojevitost djelovanja trapista i njihova značenja za banjalučki kraj koji će kao “kamenčić u mozaiku zauvijek sjajiti”. Posjetitelji su razgledali ukupno 50 eksponata kao što su: grb samostana Marija Zvijezda, fo- tograﬁje interijera i okolice, radionica, Napisala: Vesna Kukavica derno europsko društvo”, istaknuo je Biš- obrtničkih prvaka, otaca trapista, nji- Snimke: Muzej Mimara kupić te zahvalio Banjalučkoj biskupiji i hove školske dnevnike, trapistički ha- biskupu Komarici, te svim stručnjacima ubilej osnivanja trapističkog sa- koji su pridonijeli da se uz pomoć ove Tomislav sa sirom. mostana u Delibašinu Selu, nekoć izložbe dobije uvid u neka od “najvred- najvećoj opatiji trapista na svije- nijih materijalnih dobara toga fascinan- tu, a danas najmanjoj, povod je za tnoga sakralnog i kulturnog prostora, Jprezentaciju susjedne regije Banje što su ih tijekom 140 godina postojanja Luke u Zagrebu. U Muzeju Mimara od neumorno stvarali i čuvali mnogobrojni 3. ožujka do 11. travnja održana je tako redovnici obilježeni neslomljivom upor- izložba 140. obljetnica trapističke opati- nošću svoga utemeljitelja, oca Franza je Marije Zvijezde iz okolice Banje Luke. Pfannera, koji je u Delibašino Selo sti- Otvarajući izložbu, ministar kulture Božo gao 21. 6. 1869. godine”. Biškupić ocijenio je ovaj izložbeni pot- Uz predsjednika Hrvatskoga sabora hvat “značajnim događajem za među- Luku Bebića, na otvorenju su bili nazočni kulturnu suradnju dviju zemalja”. Iako biskup dr. Franjo Komarica te visoka de- je riječ o bogatoj sakralnoj baštini koja legacija Vlade Republike Srpske u kojoj predstavlja kulturno-povijesni sjaj proš- je, uz ostale, bio i ministar kulture Anton losti, važno je misliti i na budućnost, “te Kasipović, kao i trapistički redovnik To- naslijeđene kulturne poveznice stalno mislav Topić te mnogobrojni Banjalučani obogaćivati na pragu integracije u mo- i prijatelji Banje Luke u Zagrebu. 42 MATICA travanj/april 2010.

Matica 04 2010.indd 42 4/9/10 2:56:06 PM Postolarski šegrti, kraj XIX. st.

Pričesna daska

bit, obrednike, gradnju hidroelektrane, kontemplaciji i molitvi te se bave ﬁzič- storom počinju upravljati austrougarski reklamu za sir iz 1912. godine, drveni kim radom. Stoga je samostan Marija vlastodršci, uspjeli postati vlasnici gole- sedes za opata i mnoge druge artefakte Zvijezda smješten na osami, iznad oba- mih površina neobrađenog zemljišta i iz života i rada ovih redovnika koji ba- le rijeke Vrbas, gdje svojom monumen- šuma u banjalučkome kraju. Simpatije štine pravilo oca zapadnog redovništva talnošću dominira cijelim krajolikom, a mjesnoga stanovništva osvajali su šireći sv. Benedikta iz Nursije, molitvu i do- Banjalučani ga nazivaju Trapisti. poljoprivrednu proizvodnju, uz siranu, životni rad. na pekare, pivovare, ali i pilane, ciglane, DOBA NAJVEĆEG PROCVATA kovačnice, kamenolom, tiskare, tvorni- TAJNE PROIZVODNJE SIRA Prije stotinu i više godina trapisti su na- ce ljepila, sapuna, boja, sukna… Resi ih Doživotni rad u Delibašinu Selu danas kon povlačenja Osmanlija iz Bosne i i humanitarni rad te skrb o potrebitima uživa o. Tomislav Topić kojega su u tajne Hercegovine, od 1878. kada tim pro- i sirotištu. Godine 1895. pokreću školu proizvodnje sira uputili francuski trapisti iz samostana Mont des Cats – otkrivši mu recept koji u pojedinom samostanu smije znati tek jedan redovnik. Kao što je poznato, izvorni sir trapist proizvodi se isključivo u samostanima crkvenog reda trapista prema receptu iz 16. stolje- ća. Redovnik Topić, s rođenim bratom o. Zvonkom i suradnicima, svakog dana proizvede 55 sireva i to na obližnjem po- sjedu u Aleksandrovcu u suradnji sa Ze- mljoradničkom zadrugom Livač i Cari- tasom Banjalučke biskupije. Trapisti ili reformirani cisterciti su, uz kartuzijan- ce, najstroži katolički red čiji sljedbenici žive prema točno deﬁniranom dnevnom rasporedu: bude se u cik zore i odlaze na počinak nakon zalaska sunca. Za razliku od nekih drugih redova, poput fra- njevaca, trapisti žive povučeno od vanj- skog svijeta, asketskim stilom života, u Trapisti razvoze svoj sir, kraj XIX. st 43 MATICA travanj/april 2010.

Matica 04 2010.indd 43 4/9/10 2:56:08 PM u kojoj su obrazovali mladež za više od tualni napad na samostan bio njihova doprinosa mjesnoj zajednici 30 obrta. Gospodarski procvat koji su teško izvediv. te povratu oduzete imovine. poticali trapisti postajao je na prijelazu Župa Marija Zvijezda u Banjalučki biskup Franjo Ko- iz 19. u 20. stoljeće sve vidljiviji! Tako je ratu je ipak izgubila većinu marica, koji je zagovarao postav- Banja Luka 1899. dobila prvu hidroelek- stanovništva pa od predratnih ljanje ove izložbe u Zagrebu, tranu, a 1903. i električnu rasvjetu. Ba- 2.500 danas ima tek 260 ka- izrazio je zadovoljstvo što nja Luka je, dakle, dobila rasvjetu samo tolika. Sličnu sudbinu imala se njome otvara novi po- deset godina nakon glasovite Svjetske je i cijela šira regija, kojoj je gled na opstojnost Hr- izložbe Expo (Chicago, 1893.) na kojoj je Banja Luka danas kulturno vata u tom dijelu BiH, naš slavni izumitelj Nikola Tesla osvojio i administrativno sredi- pozvavši sve banjaluč- svjetsko povjerenje da izradi sustav ra- šte u susjednoj Republici ke i entitetske čelni- svjete i konstrukciju pogona hidroelek- Srpskoj - utemeljenoj ti- ke da Hrvate katolike trane na Nijagarinim slapovima (1896.). jekom geopolitičkih pro- prihvate kao svoje su- Koliko su trapisti bili gospodarski moćni mjena na jugoistoku Euro- građane. Ovaj kulturni govori podatak da je porez koji su pla- pe prije manje od 20 godina događaj biskup Komari- ćali državi uoči Drugoga svjetskog rata prema Daytonskom sporazu- ca je nazvao glasom “isti- bio malo manji od ukupnog poreza koji mu. U Republiku Srpsku na- ne o postojanosti i opstoj- je plaćala cijela Banja Luka. kon rata 90-ih godina proš- nosti Hrvata u banjalučkom loga stoljeća vratio se vrlo kraju”. Na zemaljskoj ku- OPSTOJNOST UNATOČ mali broj Hrvata, od pre- gli djeluje 2.500 trapistič- PROGONIMA dratnih 220.000 koji su kih redovnika i redovnica Nakon 1945. komunisti su trapistima živjeli na tom prostoru. u 101 muškom i 73 ženska oduzeli sve posjede te uništili ili opljač- Očekujući bolja vreme- samostana na raznim me- kali umjetnine i veliki dio imovine. Tra- na, svojim radom u skla- ridijanima, a u ovom dijelu pistima su preostali jedino samostan i du s tradicijom i strogim Europe jedini trapistički crkva, a u zgradi u neposrednoj blizi- pravilima svog reda, ba- samostan jest Marija Zvi- ni samostana smjestila se klinika za or- njalučki trapisti braća jezda u kojemu žive samo topediju, što se, prema riječima o. To- Topići daju nadu kako Habit dva redovnika iz okolice (odjeća mislava Topića, pokazalo korisnim za sjaj Marije Zvijezde neće redovnika) Banje Luke, braća Tomi- trapiste tijekom posljednjeg rata 90-ih. utrnuti. slav i Zvonko Topić koji Dok su mnoge katoličke crkve u Banja- Ako se na Balkanu kažu da će Mariji Zvijez- lučkoj biskupiji porušene, pri čemu su počne ikad poštovati Rezolucija di obnovljena proizvodnja i ubijani redovnici i redovnice, trapisti Vijeća Europe o osudi komunističkih zloči- sira trapista nakon stanke od 12 godina su ostali pošteđeni jer su se u obližnjoj na (2002.), trapisti se nadaju pravednom vratiti život i stari sjaj. ■ klinici liječili srpski vojnici pa bi even- postupku prema njihovu redu, priznanju

Gradnja hirdoelektrane, 1899. g.

ENG A thematic exhibition opened recently in Zagreb on the occasion of the 140th anniversary Serapion Huber, Portret o. of the establishment of the Trappist abbey of Mary of the Star near Banja Luka. The exhibition Franza Pfannera, 1893. - 1897. g.; ulje na platnu featured some 50 items related to the tradition of the monastery, which has brought cultural, educational and economic progress for thousands in the Banja Luka region. 44 MATICA travanj/april 2010.

Matica 04 2010.indd 44 4/9/10 2:56:12 PM DANI HRVATSKOG JEZIKA U STUTTGARTU U znaku zajedništva domovinske i raseljene Hrvatske

U organizaciju Dana uključeni su istaknuti pojedinci, kulturne udruge, javni djelatnici, učitelji i učenici Hrvatske nastave u zajedništvu s predstavnicima Generalnog konzulata RH u Stuttgartu, upriličivši nekoliko dobro osmišljenih i hvalevrijednih priredbi

jima je i knjiga pjesama za djecu “I cvi- vatska kulturna i športska udruga VELE- jet može zaplakati”. BIT, na čijem je čelu vrijedna i kreativna Prvo predstavljanje ove zbirke upri- Hrvatica Marica Špehar, već 6. ožujka odr- ličila je zajedno s koordinatoricom Hr- žala je književno-glazbenu i plesnu pri- vatske nastave prof. Jasnom Aničić, koja redbu posvećenu Danima hrvatskog jezi- je ujedno i voditeljica Centra hrvatske ka te se na taj način uključila u povijesno nastave, u prekrasnim prostorijama koje obilježavanje izlaska Deklaracije o nazivu tek odnedavno stoje na raspolaganju uče- i položaju hrvatskoga književnog jezika, a nicima Hrvatske nastave. Dobro osmi- koje Hrvati diljem svijeta slave tek od ne- šljenim i pripremljenim, zanimljivim ovisnosti Republike Hrvatske. U književ- razgovorom između Jasne Aničić i pje- nom dijelu programa pod nazivom “Pje- Recitacije učenika snikinje M. Dugeč učenici su, kao i svi snici pišu - učenici čitaju” sudjelovali su ostali, imali priliku doznati mnoge poje- učenici Hrvatske nastave sa svojom učite- Tekst: M. D. dinosti ne samo o književnom radu op- ljicom prof. Brankom Kordić te hrvatska ćenito, o njezinim susretima s drugim pjesnikinja prof. Malkica Dugeč. eć nekoliko godina hr- hrvatskim pjesnicima, već i o nastanku U povodu Dana hrvatskog jezika Ge- vatska zajednica u Stutt- njezine prve dječje knjige pjesama. Ži- neralni konzulat RH u Stuttgartu uprili- gartu raznim književnim, vahnosti ovoga susreta uvelike su prido- čio je svečanu akademiju koja se pod na- kulturnim, glazbenim pa nijeli sami učenici, čak i oni najmlađi iz zivom “Blagdan riječi hrvatske” održala i športskim priredbama 1. i 2. razreda koji su oduševljeno reci- 15. ožujka u prostorijama GK. Vobilježava Dane hrvatskog jezika. Ovo- tirali njezine pjesme. Puno truda, ljubavi te vjere u zajed- godišnji Dani održani su od 13. do 17. Nešto prije termina predviđenih za ništvo domovinske i raseljene Hrvatske ožujka u glavnome gradu Baden-Wür- obilježavanje Dana hrvatskog jezika, Hr- utkano je u navedene priredbe. ■ ttemberga gdje živi oko petnaest tisuća Hrvata. U organizaciju Dana uključeni su istaknuti pojedinci, kulturne udruge, javni djelatnici, učitelji i učenici Hrvatske nastave u zajedništvu s predstavnicima Generalnog konzulata RH u Stuttgartu, upriličivši nekoliko dobro osmišljenih i hvalevrijednih priredbi. Već 13. ožujka na poziv koordinatora Hrvatske nastave u Baden-Württembergu posjetila je Centar hrvatske nastave u Stu- ttgartu poznata hrvatska dječja spisateljica Sanja Pilić. Tu se družila s učenicima i učiteljima te u neusiljenom razgovoru s njima otkrivala “tajne” svojih slikovni- ca, priča i pjesama po kojima je postala Mnogobrojna publika pratila je poznata u svijetu djece i odraslih. priredbe Dana hrvatskog jezika Zatim je gošća Centra hrvatske nastave u Stuttgartu bila hrvatska pjesnikinja Malkica Dugeč, koja već više od tri ENG For several years now the Croatian community of Stuttgart has marked their Croatian Lan- guage Days with various literary, culture, music and sports events. This year’s Days were held desetljeća živi i djeluje u Stuttgartu. Riječ from March 13th to 17th in the capital of the German state of Baden-Württemberg, home to je o autorici dvadesetak knjiga među ko- some ﬁfteen thousand Croatians. 45 MATICA travanj/april 2010.

Matica 04 2010.indd 45 4/9/10 2:56:14 PM PREDSTOJNIK KLINIKE ZA DJEČJU KIRURGIJU ZAGREBAČKE KLINIKE ZA DJEČJE BOLESTI, PROF. DR. SC. BOŽIDAR ŽUPANČIĆ Osmijeh na dječjem licu najveći je dar

Najbolji segment “Klaićeve” su liječnici i ostalo medicinsko osoblje iz gotovo svih specijalnosti i subspecijalnosti dječje medicine, ujedinjeni u jedinstveni tim Klinike za dječje bolesti s jedinstvenim ciljem – pomoći djetetu

Prof. dr. sc. Božidar Župančić organizatori Prvoga svjetskog kongresa dječje kirurgije koji je održan 2004. godine u Zagrebu, a kongres u Dubrov- niku će pohoditi gosti iz Japana, Novog Zelanda, SAD-a, što je velika stvar za struku. Ovo je godine kongres bilo teže organizirati nego ikada, ali na sreću pripreme teku zadovoljavajuće – zaključio je prof. Župančić.

MALI PACIJENTI IZ SVIH KRAJEVA HRVATSKE Položaj Klaićeve u središtu hrvatskoga glavnoga grada, u neposrednoj bli- zini Hrvatskoga narodnog kazališta i Muzeja “Mimara” nije samo zemljopi- sna odrednica, nego i više od toga. On je metafora položaja “Klaićeve” u hrvatskoj pedijatrijskoj medicini. Zaista, naj- veća i jedina samostalna bolnica namijenjena djeci ujedno je i središnji, glavni čimbenik u promidžbi i ustroju programa za zdravlje djece. - Doista je tako. Naši mali pacijenti dolaze iz svih krajeva Hrvatske i svima njima pokušavamo pružiti i osigurati primjereno liječenje. Što ih prije operiramo, prije se oporav- ljaju i vraćaju doma. A to je njihova ve- Razgovarala: Ivana Rora velikog toplog srca, liječnici i sestre koji lika želja. Jer kod nas se liječe djeca ko- svojom stručnošću i osmijehom olakša- jima je već odvajanje od roditelja veliki bolnicu nitko ne odla- ju svaku bol, strah i strepnju. šok. Kada se tomu doda i bol, vjerujte, zi rado. U dječju bolnicu Upravo takvim doživjela sam pro- nije nam lako. Zato je moja najveća na- još manje jer bol djeteta fesora Božidara Župančića, predstojni- grada kada se moj mali pacijent probudi preteška je za naše male ka Klinike za dječju kirurgiju “Klaićeve” i nasmiješi nakon operacije. A tek kada anđele, ali jednako tako i koji je član Društva kirurga Srednje Eu- sretan s mamom odlazi doma. U dječ- Uza njihove roditelje. Upravo je Klinika za rope i predsjednik Hrvatskoga kirurškog joj kirurgiju veliku ulogu ima pristup i dječje bolesti Zagreb ili popularno zva- društva. Upravo su hrvatski kirurzi do- skrb za našu djecu – iznimno emotivno na “Klaićeva” jedinstvena ustanova za maćini velikoga stručnog skupa kirurga ispričao je prof. Župančić. zdravstvenu skrb za djecu i adolescente Srednje Europe koji će se održati od 28. Stalno prožimanje tradicije i novih u Republici Hrvatskoj. Za djecu, ali i za travnja do 1. svibnja u Dubrovniku. Ri- postignuća ostavlja dojam na posjetite- roditelje koji u takvim situacijama neu- ječ je o trećem kongresu kirurga iz ovog lje već na prvi pogled. Arhitektonski, to moljivo opsjedaju liječnike i sestre želeći dijela Europe, na kojem su svoje sudje- je zanimljiva cjelina četiriju objekata iz prije svega pomoći i olakšati bol svojoj lovanje najavile 34 zemlje. nekoliko razdoblja, od secesijskog bise- djeci. A u “Klaićevoj” nas dočekaju ljudi, - Posebno smo ponosni da smo bili ra, stare “Fisherice” koja dominira proče- 46 MATICA travanj/april 2010.

Matica 04 2010.indd 46 4/9/10 2:56:15 PM ljem bolnice, preko središnjeg Turinina objekta iz razdoblja hrvatske moderne, do suvremenoga dvorišnog zdanja. Me- dicinski, to je moderna europska klinika izgrađena na čvrstim temeljima du- gogodišnje tradicije i iskustva. - S više od 13.500 m2 korisne površi- ne, 650 djelatnika i 205 bolničkih postelja “Klaićeva” je ujedno i najveća dječja bolnička ustanova u Hrvatskoj. U godini se u bolnici hospitalizira više od 11.500 bolesnika i obavi više od milijun medicinskih postupaka. Kroz ambulante poliklinike godišnje prođe 230.000 bolesnika. No, to je čista statistika. Iz nje se ne mogu očitati osnovne vrijednosti ove klinike: znanje, stručnost i kvaliteta, ali i ljubav, nježnost i osmijeh za dijete. Znanje, stručnost i kvaliteta medicinskih usluga podloga su stalnom inzistiranju na osnovnim načelima naše klinike: cje- racijskih zahvata na malome bolesniku sa dječje kirurgije s međunarodnim su- lovitom pristupu djetetu i timskom radu. (osim kardiokirurških) i kod najčešćih djelovanjem, od kojih je drugi kongres, Holistički, sveobuhvatan pristup djetetu “rutinskih” kirurških bolesti i kod naj- u Duborvniku 1998. godine, ostao za- zahtijeva da se dijete shvati kao cjelovi- složenijih, rijetkih, prirođenih i stečenih pamćen po vrsnoći prezentacija, mnoš- ta, nedjeljiva jedinka, da se ne liječi bo- stanja. Bolnički kapaciteti sa sto kirur- tvu istaknutih gostiju iz zemlje i svijeta lest, nego dijete. Timski rad podrazumi- ških postelja ujedno je čine i najvećom te po dobroj organizaciji. Posebno smo jeva suradnju na svim razinama i u svim ustanovom dječje kirurgije u našoj ze- ponosni da smo bili organizatori Prvo- smjerovima, ne samo u sklopu Klinike, mlji – ustvrdio je ovaj odlučni liječnik ga svjetskog kongresa dječje kirurgije već i s nizom suradnčkih ustanova, u koji između dvaju medicinskih zahvata koji je održan 2004. godine u Zagrebu, Hrvatskoj, Europi i svijetu – stručno je ima vremena i za novinare. I ne ljuti se, na kojem je sudjelovalo, u sklopu surad- konstatirao prof. Župančić. ne žuri, mirno i s puno emocija govo- ničkih struka, više od 1.200 specijalista ri o svome humanom i nezamjenjivom pedijatrijske i kirurške medicine iz 73 LJUBAV, NJEŽNOST I OSMIJEH zanimanju. zemlje svijeta i sa svih pet kontinenata No onaj najbolji segment “Klaićeve” su li- – zaključio je Župančić. ječnici i ostalo medicinsko osoblje iz go- “SVE ZA DIJETE POD JEDNIM I ne samo to. Ova je klinika mjesto tovo svih specijalnosti i subspecijalnosti KROVOM” gdje se usavršavaju novi mladi liječnici, dječje medicine, a zajedno s nizom dru- Pod geslom “Sve za dijete pod jednim budući stručnjaci iz područja dječje ki- gih stručnjaka ujedinjeni su u jedinstve- krovom” i u skladu s Međunarodnom rurgije. I medicinske sestre koje toj dje- ni tim Klinike za dječje bolesti Zagreb s konvencijom o pravima djeteta, na koji ci za vrijeme liječenja i boravka u bolni- jedinstvenim ciljem – pomoći djetetu. - se način podiže kakvoća i opseg uslu- ci postaju mame, prijateljice, drže ih za Ljubav, nježnost i osmijeh za dijete sa- ga? - Uvijek nastojimo da dijete ostane ruku kada ih boli ili pronalaze najdražu stavni su dijelovi liječenja, oni su “lijek” u najboljoj okolini – dječjoj bolnici – to igračku prije spavanja. Za to ne postoji za sebe. Klinika za dječju kirurgiju no- jest da dovedemo najbolje stručnjake k cijena, plaća, nagrada – složio bi se svaki silac je jedne od ključnih uloga u timu djetetu. To se ne odnosi samo na struč- roditelj koji je nekada svoje dijete osta- Klinike za dječje bolesti Zagreb. Sa svo- njake iz Hrvatske, već i na najpoznatija vio u Klaićevoj, pa barem to bila i mala jih 23 liječnika specijalista (15 dječjih svjetska imena. U našoj Klinici u prote- operacija slijepog crijeva. I ne damo našu kirurga, 1 neurokirurgom, 4 oftalmolo- klih 20 godina radilo je i boravilo dva- “Klaićevu” iz središta Zagreba, zasigur- ga i 3 otorinolaringologa), većim brojem desetak multidisciplinarnih kirurških no su mišljenja svi koji su jednom tamo specijalizanata Klinike i drugih ustano- timova iz najboljih svjetskih dječjih bol- došli, prepadnuti napisima u medijima va, 103 medicinskih sestara (18 viših, 1 nica iz SAD-a, Švedske, Švicarske, Nje- da se bolnica seli izvan grada. Ona tu viši ﬁzioterapeut i 84 srednje medicinske mačke, Francuske i Engleske. Upravo je pripada, upravo na tome povijesnome sestre) te više od 6.000 relevantnih ope- naša Klinika bila nositelj organizacije mjestu, iz kojeg će izrasti budući kirur- racijskih zahvata u godini pruža moguć- svih pet dosadašnjih hrvatskih kongre- zi dječje kirurgije. ■ nost cjelovite kirurške skrbi za djecu. Je- dina dječja kirurška klinika u Republici Hrvatskoj okuplja gotovo polovicu hr- ENG The Children’s Hospital in Zagreb is a unique institution for child and adolescent health- care in Croatia. We feature an interview with Professor Božidar Župančić, the head of the hos- vatskih dječjih kirurga na jednome mje- pital, a member of the Central Europe Congress of Surgeons and the president of the Croatian stu, s mogućnošću izvođenja svih ope- Congress of Surgeons. 47 MATICA travanj/april 2010.

Matica 04 2010.indd 47 4/9/10 2:56:15 PM VIJESTI HR

KATARINA FUČEK NOVA KAPETAN DRAGAN POBJEGAO PREDSJEDNICA “KATARINE AUSTRALSKIM VLASTIMA ZRINSKI” AUSTRALIJA – Dragan Vasiljković, ko- ZAGREB - Na sjednici Zajednice žena “Ka- jeg Australija treba izručiti Hrvatskoj, je tarina Zrinski” za novu predsjednicu Za- u bijegu. Glasnogovornica australskoga jednice jednoglasno je izabrana Katarina državnog Fuček, ravnateljica Hrvatske matice iselje- odvjetni- nika, priopćeno je iz HDZ-a. Izaslanice su ka Roberta izrazile čvrstu potporu radu predsjednice McClellan- Vlade i predsjednice HDZ-a, među osta- da izvije- lim, mjerama koje Vlada poduzima upra- stila je da vo u cilju snaženja ženskog poduzetniš- je u tijeku tva uz pomoć Strategije razvoja ženskog poduzetništva 2010. - 2013. U svome policijska prvom obraćanju novoizabrana predsjednica Katarina Fuček rekla je da uz čast potraga za što je izabrana za predsjednicu preuzima i veliku odgovornost jer Zajednica žena njim, te da “Katarina Zrinski” je i snažan promotor ciljeva najjače političke stranke u Hrvat- on nije izvi- skoj, Hrvatske demokratske zajednice. Predsjednica Zajednice žena “Katarina jestio vlasti Zrinski” bila je dosad Bianca Matković. o promjeni prebivališta. Australski Vr- hovni sud donio je odluku da Vasilj- ković, kod nas poznat i kao kapetan ZA 19 NACIONALNIH MANJINA 41,8 MILIJUNA KUNA Dragan, mora biti izručen Hrvatskoj. ZAGREB - Za razvoj kulturne autonomije 19 nacionalnih manjina u Hrvatskoj Vasiljkoviću je u rujnu prošle godine, Savjet za nacionalne manjine odlučio je rasporediti 41,8 milijuna kuna, koliko nakon odluke Federalnog suda Austra- je za ovu godinu osigurano u državnom proračunu. Prema riječima predsjedni- lije da ga se ne može izručiti, oduzeta ka Savjeta Aleksandra Tolnauera, manjinske udruge dobile su za ovu godinu u australska putovnica i ograničeno mu prosjeku 0,47 posto novca manje nego lani napominjući kako će od 101 udru- je kretanje. Vasiljković je u Hrvatskoj ge, koliko ih je zatražilo novčanu potporu, uspjeti ﬁnancirati njih 92, među koji- optužen za ratne zločine protiv zaro- ma su i 14 koje dosad nisu novčano podupirali. “Ukupni zahtjevi udruga bili su bljenika 1991. i 1993. godine na knin- 65,1 milijun kuna što pokazuje da se ponašaju u skladu s recesijom jer su lani skom i benkovačkom području, za što tražili više od 90 milijuna”, rekao je Tolnauer. ga čega suđenje na Županijskom sudu u Šibeniku. Zločine je počinio kao za- povjednik paravojnih postrojbi Crvene PO NALOGU USKOKA beretke i Knindže na tada okupiranom UHIĆEN DAMIR hrvatskom području. POLANČEC! ZAGREB - Bivšega potpredsjednika Vlade Damira Polančeca po- PRIZNANJE ŽRTVI 30.000 licija je uhitila u njegovu domu BRANITELJA I CIVILA u Koprivnici te ga po Uskokovu ZAGREB - Saborski zastupnici jednogla- nalogu dopratila na kriminalistič- sno su prihvatili inicijativu Hrvatskog ko istraživanje u Zagreb. Osum- društva logoraša srpskih koncentra- njičen je za zloporabu položa- cijskih logora da se 14. kolovoza pro- ja i ovlasti u nastavku istrage o glasi Danom sjećanja na zatočenike Podravci, u čijem je nadzornom neprijateljskih logora tijekom Domo- odboru bio. “Nemam posebnog vinskog rata. Na taj je dan 1992. godi- komentara, osim onoga što go- ne u Nemetinu po principu ‘svi za sve’ vorim od početka svog manda- obavljena razmjena najveće skupine ta predsjednice Vlade, a to je da zatočenika, odnosno njih 662, iz srp- državne institucije moraju raditi skih koncentracijskih logora, a većina svoj posao i da imaju punu pot- su bili hrvatski branitelji. Danom sje- poru Vlade, odnosno onoga što ćanja želi se odati priznanje stradanji- se zove politički milje”, izjavila je novinarima premijerka Jadranka Kosor upitana ma i žrtvi oko 30.000 branitelja i civila, za komentar uhićenja bivšeg potpredsjednika Vlade Damira Polančeca. Dodala je koliko se pretpostavlja da ih je prošlo da Državno odvjetništvo, Uskok i policija trebaju biti neovisni u svom postupanju, kroz neki od 60 logora u Srbiji, BiH, Cr- bez obzira na nečije ime i prezime, i pripadnost političkoj stranci, ali vodeći računa noj Gori i na bivšim okupiranim hrvat- o temeljnom ustavnom načelu da je svatko nevin dok mu se pravomoćnom sud- skim područjima. skom presudom ne dokaže krivnja. 48 MATICA travanj/april 2010.

Matica 04 2010.indd 48 4/9/10 2:56:17 PM HRVATSKE ŽUPANIJE: ZADARSKA Od gornjeg Pounja do Dugog otoka

Zadarska županija vrlo je dinamičnog i raznovrsnoga reljefnog izgleda koji čini na jugozapadu vrlo razvedeni otočni dio, zatim Podvelebitsko i Zadarsko-biogradsko primorje te prostrano kontinentalno zaleđe

Tekst i snimke: Zvonko Ranogajec gustoći naseljenosti od 44 stanovnika po sko primorje te prostrano kontinentalno četvornom kilometru Zadarska župa- zaleđe. Zaleđe se sastoji od plodne za- adarska županija službe- nija je 17. od 21 hrvatske županije. Pad ravni Ravnih kotara, krške zaravni Bu- no je pod rednim brojem nakon predzadnjeg popisa zabilježen je kovice, kao i južnog dijela Like s Gra- XIII., a naziv je dobila po zahvaljujući ratnim događajima i iselja- čačkim poljem i dijelom ličkog Pounja. glavnom središtu župani- vanjima dijela pučanstva. Najviše je pad Otočni arhipelag Zadarske županije je je Zadru. Zadarska župani- nataliteta zabilježen u unutrašnjosti žu- uz onaj u Šibenskoj županiji najrazve- Zja jedna je od četiriju dalmatinskih žu- panije dok grad Zadar doživljava porast deniji u Hrvatskoj i čini ga 200 otoka, panija, kao i jedna od sedam hrvatskih kao jedan od rijetkih hrvatskih gradova. hridi i grebena. Prvi niz otoka čine naj- županija koja participira na jadranskoj U gradovima živi pola stanovništva žu- veći otoci, južni dio Paga, Vir, Ugljan, obali. Površinom od 3.643 km četvorna panije. Hrvata ima 93 posto, a Srba 3,53 Pašman i Vrgada. Drugi vanjski niz se ova je županija jedna od većih u Hrvat- posto. Dobna struktura relativno je po- sastoji od Silbe, Oliba, Premude, Mola- skoj, odnosno peta po površni, a zauzi- voljna jer je prosječna starost 38 godi- ta, Dugog otoka i Iža. Razvedenost oba- ma ukupno 6,44 posto hrvatske povr- na, a indeks starosti 86 posto (u Hrvat- le potenciraju zaljevi: Novigradski, Ka- šine. Prema popisu stanovnika iz 2001. skoj 90 posto). rinski, Ljubački i Ninski, a najveći zaljev ima 190.117 stanovnika te je tako 11. u na jugu Dugog otoka je Telašćica, koja Hrvatskoj s ukupno 3,66 posto hrvat- RAZVEDENI OTOČNI ARHIPELAG je i Park prirode. Obala je od najranijih skog stanovništva. Zadarska županija vrlo je dinamičnoga i vremena bila naseljena zahvaljujući po- Demografski pokazatelji su relativ- raznovrsnoga reljefnog izgleda koji čini ložaju u središtu Jadrana i dobrim pro- no povoljni jer natalitet od 10 promila na jugozapadu vrlo razvedeni otočni dio, metnim vezama prema unutrašnjosti. nadmašuje mortalitet od 9,7 promila. Po zatim Podvelebitsko i Zadarsko-biograd- To je i uzrok dobre naseljenosti i starih

Preko

49 MATICA travanj/april 2010.

Matica 04 2010.indd 49 4/9/10 2:56:19 PM Crkva sv. Križa u Ninu Zadar: Pozdrav suncu

gradova iz antičkog razdoblja. Ravni zvoja stočarstva, ovaca i koza. Bukovicu dine. Iznad Paklenice dominira Vagan- kotari su plodna ﬂišna zona, najveća ta- svojim živopisnim kanjonom presijeca ski vrh sa 1.751 m.n.v. te je najviši vrh kva na Jadranu koja dominira plodnim rijeka Zrmanja, jedna od najljepših ri- Zadarske županije. U Gračačkom polju tlom, s izvorima vode za natapanje, što jeka Hrvatske, dugačka 69 km. povoljni su uvjeti za razvoj poljodjelstva, čini optimalne uvjete za razvoj ratarstva, a na južnim obroncima podno Velebita stočarstva i vinogradarstva. Prostor od ZADAR  POLITIČKO I nalaze se Cerovačke špilje, najznačajni- Zemunika pa do Vranskog jezera znača- GOSPODARSKO SREDIŠTE ji speleološki objekt u Hrvatskoj koji je jan je u proizvodnji povrtlarskih kultu- Velebit, najduži planinski masiv u Hr- u funkciji turističke valorizacije. Prostor ra kojima se opskrbljuju ne samo tržni- vatskoj, omeđuje mediteranski i sub- gornjeg Pounja oko izvorišta Une slabo ce Zadra, već i kontinentalne Hrvatske. mediteranski dio Zadarske županije od je naseljen i reljefno nepristupačan. Tu su i poznate plantaže višnje maraske kontinentalnog dijela Gračačkog polja u Zadar je najveće naselje ove županije od koje se dobiva nadaleko poznati li- južnoj Lici i dijelu ličkog Pounja. Čitav i peti grad po veličini u Hrvatskoj. Prvi ker maraskino. Vransko jezero je Park Velebit je Park prirode dok je njegov juž- naziv za ovaj grad spominje se iz vreme- prirode i najveće jezero u Hrvatskoj, s ni dio u Zadarskoj županiji prostor Na- na ilirskog plemena Liburna, Jadera ili površinom od 57 km četvornih, a zna- cionalnog parka Paklenice. Veličanstveni Idasse, dok u 2. st. pr. Kr. grad osvajaju čajno je po turizmu i ribolovu. Južno krški oblici i strme stijene u kanjonu pe- Rimljani kao koloniju rimskih građana od Velebita i Dinare neplodna je krška riodičnih vodotoka Velike i Male Pakle- i grade ga prema svim arhitektonskim zaravan Bukovica. Prostor je prekriven nice pravi su raj za alpiniste i planinare planovima rimskih gradova tadašnjeg makijom i kamenjarom s uvjetima za ra- koji taj dio Velebita opsjedaju cijele go- vremena: s vodovodom, kanalizacijom

Uzgoj povrća u Ravnim kotarima Nacionalni park Paklenica

50 MATICA travanj/april 2010.

Matica 04 2010.indd 50 4/9/10 2:56:21 PM Crkva sv. Stošije u Zadru vladavine kneza Branimira 879. godine te kasnije Petra Krešimira IV. U gradu je bilo sjedište biskupije i biskupa Gr- gura Ninskog. Benkovac je smješten na kontaktu Ravnih kotara i Bukovi- ce, a ima preradu kamena i proizvodnju vina. Kraj Obrovca se nalazi rever- zibilna hidroelektrana Obrovac, a grad je postao sinonim za najveći gospodarski promašaj iz vremena komunizma - tvornicu glinice. Zadarski arhipelag jedan je od zna- čajnijih na Jadranu s velikim brojem noćenja, ali i sve većim brojem turista nautičara, kao i sa smještajnim kapa- citetom u hotelima s najviše zvjezdica. Otoci Ugljan i Pašman su zbog blizine kopna i dobre povezanosti sa Zadrom demografski dosta potentni i značajni za razvoj turizma, ali i obrta i ribarstva. Tu se posebno ističe Kali i Tkon, a razvija se i marikultura. ■

i popločenim ulicama. U vrijeme Bizan- visokog školstva potječe iz davne 1396. ta Zadar preuzima ulogu glavnoga grada godine kada su u Zadru ﬁlozofsko-teo- Šest gradova i 28 općina Dalmacije, što je ostao sve do 1818. go- loško sveučilište osnovali dominikanci, Zadarska županija se sastoji od šest dine. U burnoj povijesti, kada su se mi- a iz njega je 1955. proistekao Filozof- gradova i 28 općina. Gradovi su pre- jenjali vladari, Zadar postaje i značajno ski fakultet. ma zadnjem popisu stanovnika iz središte hrvatske književnosti i kulture. 2001. godine bili: Zadar sa 69.556 Tijekom srednjeg i novog vijeka preten- ZNAČAJNA TURISTIČKA REGIJA st., Biograd na Moru s 5.296 st., Pag ziju i prevlast nad Zadrom pokazivala je Biograd na Moru značajan je grad iz s 2.701 st., Benkovac s 2.622 st., Nin Venecija. Tako je mletački dužd Dando- hrvatske povijesti po krunidbi hrvat- s 1.256 st. i Obrovac s 1.055 st., dok lo 1202. godine iskoristio križare iz 4. skog kralja Kolomana, kao i po stal- su općine: Bibinje, Galovac, Gračac, Jasenice, Kali, Kolan, Kukljica, Lišane križarskog pohoda da osvoje i opljač- nim borbama za svoju opstojnost protiv Ostrovičke, Novigrad, Pakoštane, Paš- kaju Zadar. Između dvaju svjetskih ra- Mlečana, Turaka ili u najnovije vrijeme man, Polača, Poličnik, Posedarje, Pov- tova Zadar je Rapallskim ugovorom pri- pobunjenih Srba. Značajan je po razvo- ljana, Preko, Privlaka, Ražanac, Sali, pao Italiji i stagnirao je zbog neprirodne ju turizma. Pag je središte istoimenog Stankovci, Starigrad, Sukošan, Sveti odvojenosti od svog zaleđa. Velika raza- otoka i grad duge tradicije proizvod- Filip i Jakov, Škabrnja, Tkon, Vir, Vrsi ranja grad je doživio savezničkim bom- nje soli, baš kao i susjedni Nin koji je u i Zemunik Donji. bardiranjima u Drugome svjetskom ratu. povijesti bio i glavni grad Hrvatske za Njegovima završetkom Zadar se počinje snažno razvijati, a pogotovo nakon Do- Paški sir movinskog rata. Zadar je danas političko i gospodarsko središte sa snažnom ekspanzijom i ubrzanim rastom zahvaljujući gradnji autoceste i korištenju povoljnog polo- žaja. Snažan razvoj pomorskog prometa, industrije u industrijskim zonama, kao i uslužnih djelatnosti, temelj je za daljnji razvoj ovoga grada. Treba spomenuti i značajan turistički potencijal koji čine crkva sv. Donata, katedrala sv. Stošije, Forum, Kalelarga, gradske zidine, kao i najnoviji arhitektonski radovi Nikole Bašića - Morske orgulje i Pozdrav suncu. Godine 2002. Zadar je postao peto sve- ENG Zadar County draws it name from the county’s capital city of Zadar. It is one of the four coun- učilišno središte u Hrvatskoj, a tradicija ties in the Dalmatia region and one of the seven Croatian counties on the Adriatic seaboard. 51 MATICA travanj/april 2010.

Matica 04 2010.indd 51 4/9/10 2:56:22 PM LIKOVNA UDRUGA HRVATSKE KATOLIČKE MISIJE U BERLINU Škola koja održava ljubav prema slikanju

Berlinski likovnjaci su početkom ove godine, nakon dogovora s fra Petrom Čirkom, ponovno pokrenuli svoje aktivnosti u prostorima Hrvatske katoličke misije, kao na početku svoga djelovanja

i to nas motivira. (Jagoda Čulina) - Moja sklonost slikanju postoji od djetinjstva. Crtala sam uvijek braći zadatke za školu kad je trebalo. I kći Ana je prije slikala u ovoj školi, a sada studira dizajn. Skoro od početka sam u ovoj sekciji. Ovo je za mene nešto što se ne smije propustiti, i hobi i druženje nakon slikanja. Postali smo i međusobno vrlo bliski. Najradije slikam prirodu, a od tehnika sam radila najviše linorez. (Neven- ka Domaćinović) - Ja sam iz Crikvenice. U ovoj grupi sam pet godina. Biram motive životinja i prirode. Ovo je za mene hobi. Ovdje sam počela slikati, prije se nisam time bavila. Voditelj sekcije je izvrstan. (An- kica Parnicki) - Bila sam u ovoj grupi skoro od po- četka. Onda sam prestala dolaziti nekoliko godina, zbog nedostatka vremena. Slikari amateri pri radu Ja sam iz Rijeke. Zanima me strip i ilustracija. Uvijek sam voljela likovnost i Napisala: Sonja Breljak iskustva, slušaju savjete voditelja Zvonka vizualni izričaj. Stalno sam nešto crta- Kermca. Planirali smo ih nakratko pola. Ovo je za mene hobi, a kreativnost se Prije točno desetak godina sjetiti. No, entuzijazam ovih zaljubljeni- svakako prenosi na sve u životu. Inače, u Hrvatskoj katoličkoj mi- ka u impresije života izražene u bojama, radim u otvorenom teatru, kao asistent siji u Berlinu pokrenuta je prešle su i na nas pa smo u njihovu druš- redatelja. Zvonko je precizan i vrlo bri- škola crtanja pod vodstvom tvu proveli nekoliko ugodnih sati, znat- žan. (Ana Stanić) akademskog slikara Zvonka no dulje od previđenoga. Čujmo što su - Ja sam iz Banjaluke, a u Berlinu sam TKermca. Škola je ubrzo pokazala kako i nam polaznici škole rekli. od 1994. godine. Živjela sam jedno vrije- među berlinskim Hrvatima ima zaintere- me u Rijeci i tamo sam otkrila sklonost siranih za likovne radove, kistove i boje, NEŠTO ŠTO SE NE SMIJE prema slikanju. Od početka sam u ovoj pa je uskoro postigla iznimne rezultate, PROPUSTITI grupi. Kada slikam biram motive mje- pokrenula izložbe, kataloge, dobila na- - Slikam u ovoj školi od 2002. godine i sta gdje sam prije boravila. Radim akril, grade, i to čak u dalekom Japanu. Pre- dolazim redovito. Moja sklonost nije se olovku, linorez…Zvonko je tako dobar seljenjem Misije na drugu adresu prije razvijala od djetinjstva, razvila se tek ov- pa ga godinama pratim. Ovo mi je hobi, nekoliko godina, nekako se izgubio trag dje. Počela sam iz radoznalosti da vidim ali slikam i doma. Imala sam izložbu u ovoj sekciji. Međutim, naši likovnjaci što rade i ostala do danas. Ovo je u počet- Berlinu i Bremenu, a uskoro ću imati i nastavili su s radom, okupljajući se na ku bila svojevrsna terapija i relaksacija, jednu u Nürnbergu. Inače sam odgaja- različitim adresama. Početkom ove go- a sada je hobi i potreba. Lepeza motiva teljica i radim s prognanicama u ‘Südo- dine, nakon dogovora s fra Petrom Čir- koje slikam je različita, to je sve ono što steuropi’. (Jelena Blažan) kom, ponovno su pokrenuli aktivnosti u me u trenutku inspirira. Zvonko Kermc - Bila sam i prije u grupi, a sad sam prostorima berlinske Hrvatske katoličke je kao pedagog izvrstan, ima odlične na- došla opet nakon dulje stanke. Poželje- misije. Sastaju se u poslijepodnevnim sa- stavničke kvalitete. A u slikarskoj tehnici la sam se starog društva. Slikam puno i tima svakog utorka. Slikaju, razmjenjuju je perfekcionist. Od toga mi proﬁtiramo doma, volim stare kuće, trijemove, di- 52 MATICA travanj/april 2010.

Matica 04 2010.indd 52 4/9/10 2:56:23 PM žio kreativnu mogućnost. Došao sam ne- lu pohađalo je 50 polaznika u vrijeme koliko godina nakon početka rada ove kada je fra Jozo svojom dobrotom omo- grupe. Vjerovali ili ne, najviše volim sli- gućio da se ova škola održava. Mi smo kati ljudska lica. Zvonko je jako preci- jedna likovna udruga. Nemamo ateli- zan, pravi pedagog. Ovo mi je hobi, ali jer, štafelaje, ormare, ali ono što ima- i više od toga. Kad se uskoro vratim u mo pokušavamo kvalitetno iskoristiti. Vodice, namjeravam se nastaviti baviti Ne pokušavamo se svidjeti javnosti, ra- slikanjem, a motiva i volje sigurno neće dimo, crtamo, sami se uzdržavamo, sve nedostajati. (Franjo Romić) sami nabavljamo, nemamo sponzore, ali to ne znači da je manja kvaliteta rada. HARMONIČNA LIKOVNA OBITELJ Mi smo Likovna udruga Hrvatske ka- Na kraju našeg susreta i Zvonko Kermc, toličke misije, to je naše ime, tako smo voditelj škole crtanja, akademski slikar, se dogovorili. Imali smo dvije izložbe i rekao je nekoliko riječi o sebi i ško- tri kataloga. Sve tri je podržala Misija. li crtanja. Ilustrirao sam i fra Jozine četiri knjige. - Ja sam iz Opuzena. Akademiju sam On je sada župnik u Ludwigsburgu, re- završio 1985. godine u Novom Sadu. Na- kao je Kermc. kon što sam diplomirao, radio sam kao - Pokušavam ljude učiniti radosnima likovni pedagog u školama u Vrgorcu, a odnosno pomoći im da izraze kreativ- Akademski slikar Zvonko Kermc zatim u Karlovcu. Tamo je počeo i moj nost. Pokušavam ih usmjeriti, ne name- život umjetnika koji slika i izlaže. Mislio ćući mišljenje, nego druženjem i razgo- sam tada da mi je pedagogija usputna vorom nastojim da zajedno artikuliramo jelove starih nošnji. Radila sam upravo postaja, ali što sam više radio u školi s stvari i da stvaramo likovnost koja ima jednu sliku za crkvu, pozadinu za jasli- djecom, to me više radost tog zanimanja kreativnost i duhovnost, a pruža i radost ce u mojemu selu Stružecu kraj Popo- obuzimala. Djeca brzo osjete volite li ih življenja. Svima nama je bilo teško u tu- vače u Moslavini. Slika je gotova i za ili ne, tu se ne može glumiti. Dijete poč- đini. Ali neki su te teškoće uspjeli premo- Uskrs je nosim kao dar crkvi. (Marija ne svoj talent poštovati ako ga podržava stiti - dodao je voditelj Zvonko. Matijašević) pažljivi nastavnik. I u meni je taj talent Vođena Zvonkovom stručnom ru- - Ja sam iz Vareša i došla samo ov- otkrio nastavnik Ivo Ključe u Opuzenu kom, ova likovna udruga djeluje i pona- dje 1992. godine. Od početka sam u ovoj i svojim radom i stajalištem ulio mi lju- ša se poput harmonične obitelji čiji rad crtačkoj školi. Imala sam stanku od tri bav prema umjetnosti. obiluje predivnim plodovima, u ovom godine jer sam pohađala preškolovanje. U Berlinu sam 16 godina, radio sam slučaju stotinama divnih slikarskih ra- Najviše volim crtati prirodu, radila sam u 10 domova, raznim ustanovama. Imao dova, raznih motiva i tehnika koje će, i sakralne teme. Počela sam crtati olov- sam sedam samostalnih izložbi, a pripre- nadamo se, uskoro opet moći vidjeti i kom, bojama pa u gvašu, akrilu, akvarelu, mam krajem godine i osmu. Ovu ško- berlinski Hrvati. ■ koji mi je i najteži. Od Zvonka se može puno naučiti. (Marija Čović) Članovi likovne udruge iz Berlina

DOBRO PSIHIČKO OPUŠTANJE - Ovdje sam odavno, već osam godina. Uvijek sam se divila ljudima koji znaju crtati, rado sam gledala slike i one koji slikaju. Mislila sam da ja to ne znam. Međutim, pridružila sam se jer mi se crtanje činilo kao dobro psihičko opuštanje. Volim slikati kuće, cvijeće, životinje, a sada slikam labudove iako volim i sakralne motive. Cr- tam olovkom, bojama. Ne dolazim redovito jer sam često u Hrvatskoj. U Berlinu sam od 1969. godine. Inače sam iz Banja- luke, ali živimo u Osijeku. Bilo bi lijepo i u Hrvatskoj imati ovakvu grupu. Zvonko zna potaknuti volju za crtanjem i učenjem. I drago nam je da je fra Petar odobrio da grupa crta i sastaje se ovdje u misijskim prostorima. (Dragica Nikolić) - Ovu sklonost sam uvijek imao, i ENG It was some ten years ago that a course on sketching was launched at the Croatian Catholic na baušteli i kao šegrt, uvijek sam tra- Mission in Berlin under the leadership of Academy-educated painter Zvonko Kermac. 53 MATICA travanj/april 2010.

Matica 04 2010.indd 53 4/9/10 2:56:26 PM POVIJESNE OBLJETNICE Penkalin zrakoplov iznad Zagreba

Iako je široj javnosti uglavnom poznat kao izumitelj mehaničke olovke, Slavoljub Penkala je važan i kao konstruktor prvoga hrvatskog zrakoplova i organizator prvog leta iznad Zagreba prije stotinu godina

tio kanal La Manche između Francuske za svačiju ruku. Kad mu je na temelju i Engleske. Ubrzo su zrakoplovima vla- samo deset uzoraka mehaničke olov- stite konstrukcije poletjeli i prvi Hrvati: ke, poslanih diljem Europe, stigla na- hrvatski inženjer i izumitelj poljsko-ni- rudžba za izradu čak 100.000 takvih zozemskog podrijetla Eduard Slavoljub olovaka, Penkala je preselio svoju malu Penkala organizirao je sredinom travnja radionicu u veći poslovni prostor u 1910. probni let zrakoplovom s dvostru- Ulici Marije Valerije (danas Praška kim krilima iznad Zagreba, a bunjevač- ulica). Još 1906. počeo je surađivati ki Hrvat Ivan Sarić iz Subotice digao se s poduzetnikom Edmundom Moste- iste godine svojim jednokrilcem u zrak rom, s kojim je uskoro utemeljio za- iznad rodnoga grada. jedničku tvrtku Penkala-Moster d. d. Eduard Penkala rođen je 20. travnja Godine 1911. otvorio je tvornicu olo- 1871. u mjestu Liptovský Mikuláš u Gor- vaka u današnjoj Branimirovoj ulici, njoj Ugarskoj (danas Slovačka). Njegov u to doba jednu od najvećih tvorni- otac Franjo bio je Poljak, a majka Mari- ca pisaćeg pribora u svijetu, u kojoj je ja podrijetlom je bila Nizozemka. Mladi radilo oko 800 radnika, a proizvodi su Penkala pokazivao je interes za meha- se izvozili u više od 70 zemalja. niku i glazbu, a u prirodi su ga poseb- U međuvremenu je Penkala nino oduševljavale ptice i leptiri. Osnov- zao nove izume: rotirajuću četkicu nu školu završio je u rodnome mjestu, a za zube, sredstvo za uništavanje in- 1892. maturirao je u gimnaziji u Bielit- sekata, deterdžent i plavilo za rublje, zu. Iako je na očev nagovor upisao studij džepnu električnu svjetiljku, mano- Slavoljub Penkala medicine na Sveučilištu u Beču, od toga je ubrzo odustao i upisao Kraljevsku vi- Piše: Željko Holjevac soku tehničku školu u Dresdenu, gdje je diplomirao 1898. s ocjenom dobar. Na- oznata starogrčka legenda o kon vjenčanja s pijanisticom Emilijom ljudima koji su htjeli letjeti Stoﬀregen, koju je upoznao na satovima poput ptica govori o Deda- violine, doselio se u Zagreb i nastanio lu i njegovu sinu Ikaru, koji na Trgu Franje Josipa (danas Trg kralja su uzletjeli krilima načinje- Tomislava), položivši 1904. prisegu kao Pnim od labuđeg perja slijepljenog vo- kraljevski kontrolor mjera i potpisavši skom. Znanstveno se prvi počeo baviti se hrvatskim imenom Slavoljub. problemom letenja talijanski umjetnik Leonardo da Vinci, koji je u doba rene- PRVA MEHANIČKA OLOVKA NA sanse izradio prve nacrte letjelica na te- SVIJETU melju proučavanja ptičjega leta. Krajem Kao daroviti inovator Penkala se oku- 19. stoljeća njemački inženjer Otto Lili- šao već 1903. izumom termofora. Go- enthal klizio je zrakom s pomoću plane- dine 1906. prijavio je patentnom ure- ra od voštana platna i vrbovih prutova, du prvu mehaničku olovku na svijetu, nalik na današnje športske zmajeve koji- nazvanu po njemu penkalom, a 1907. ma lebde zmajari. Prvim zrakoplovom s načinio je prvo nalivpero s čvrstom dvostrukim krilima na visini od samo tri tintom. Potražnja za tim izumima bila metra iznad zemlje letjela su 1903. bra- je od početka iznimna: novine su pi- ća Wright u SAD-u. Poslije toga je Louis sale o olovci koju ne treba šiljiti i koja Blériot 1909. svojim jednokrilcem prele- je uvijek iste duljine i stoga prikladna Nacrt zrakoplova Slavoljuba Penkale 54 MATICA travanj/april 2010.

Matica 04 2010.indd 54 4/9/10 2:56:27 PM metar, dinamometar, obrtnu turbinu, uređaj za mjerenje protoka tekućine, preparat za impregniranje drvenih željezničkih pragova, pečatne vosko- ve i dr. Nakon što je 1908. izlio prve gramofonske ploče, na koje je godinu dana kasnije snimao glasove hrvatskih opernih pjevača, Penkala je usavršio mikrofon na gramofonu i izradio kva- litetniju gramofonsku iglu od kroma umjesto čelika. Postignuća je okru- nio utemeljenjem poduzeća Elevator za kemijsku industriju d. d. u dvoriš- nom prostoru između Gundulićeve i Penkalina mehanička olovka Preradovićeve ulice.

INSPIRIRAN PRIRODNIM sti pisale su kasnije kako je Penkalin zra- lipnju iste godine, kao prvi hrvatski pi- MEHANIZMOM koplov bio specifične i dotad neviđene lot, priredio prvi javni let za zagrebač- Promatrajući često sa sinom Eduardom konstrukcije kormila, osmišljene prema ko građanstvo, o čemu su pisale sve za- let ptica i leptira, Penkala je uočio da uzoru na ptičji rep. U izgradnju zrako- grebačke novine. oni svoj lepezasto rašireni i horizontal- plova morao je uložiti novac od prodaje no položeni rep prilikom slijetanja sa mehaničkih olovaka i drugih izuma jer ISTRAŽIVANJA JE PREKINUO PRVI svake strane malo podignu. Inspiriran zagrebački bankari nisu bili zainteresi- SVJETSKI RAT tim prirodnim mehanizmom, zamislio rani financirati neobičan projekt u ko- Budući da je zrakoplov s pilotom bio je rep zrakoplova koji se mogao pomi- jemu nisu vidjeli mogućnost za zaradu. teži od zraka, u zraku ga je održavala cati s pomoću čeličnih žica vezanih za Vojne vlasti dopustile su mu da se ko- snaga motora s dinamičnim potiskom upravljač. Patentnom uredu prijavio je u risti vojnim vježbalištem na Črnomer- i uzgonom na krilima, a dva para krila prosincu 1909. svoj uređaj za podizanje cu. Ondje je Penkala u veljači 1910. sa- bila su pokušaj da se nadoknadi nedo- u zrak i upuhivanje na krila, a istodobno gradio hangar za smještaj zrakoplova i voljna snaga motora. Penkalin zrako- je u dvorišnoj zgradi na Zrinjevcu počeo tako uredio prvo uzletište u Hrvatskoj. plov letio je u srpnju 1910. na visini od graditi dvosjedni zrakoplov “na princi- Dok je gradio svoj zrakoplov, Penkala je desetak metara. Postupno su letovi bili pu zmaja s posebnim tipom kormila”. privlačio pozornost mnogih znatiželjnih sve dulji, a i zrakoplov je doživio mnoge Letjelicu je gradio prema smjernicama Zagrepčana, koji su dolazili gotovo sva- izmjene. Sredinom listopada 1910. zra- u patentnoj prijavi, a zagrebačke Novo- kog dana na nasip uz vojno vježbalište koplov je pao i udario u zemlju. Iako ga i ondje satima sjedili, promatrajući što je mogao popraviti, Penkala je od toga radi čovjek koji je već iz daljine bio pre- odustao jer nije imao financijski sredsta- poznatljiv po svojoj omiljenoj bijeloj svi- va za to. Zrakoplov je rastavljen, a han- lenoj kapi s crnim štitnikom istog obli- gar uskoro prodan poduzetniku Mihajlu ka kakav je nosio i grof Ferdinand von Merčepu iz Dubrovnika, koji je na Čr- Zeppelin, poznati njemački konstruktor nomercu osnovao vlastitu radionicu za zračnog broda. gradnju zrakoplova. U međuvremenu je Penkala upoznao Penkalina istraživanja prekinuo je mladoga urarskog mehaničara Draguti- Prvi svjetski rat, kada se uglavnom mo- na (Karla) Novaka. Na preporuku svo- rao baviti prodajom svojih proizvoda, a jeg staratelja i ujaka Kolomana Arkusa, njegova blistava karijera završena je izne- bojnika u austrougarskoj vojsci, Novak nadnom smrću 5. veljače 1922. u 51. go- je najprije postao čuvar Penkalina zra- dini života od upale pluća koju je dobio koplova i alata u hangaru, ali se ubrzo na službenom putu. U govoru na pogre- pokazao predanim i pouzdanim surad- bu Penkalin prijatelj Izidor Kršnjavi je nikom u dovršavanju montaže zrakoplo- rekao: “Tvorac penkale ostavio je svoje va i upravljanju njime. Čim je Penkalin ime za vječnost!” Penkala je ostavio iza zrakoplov bio spreman za polijetanje, sebe impozantan opus od 80-ak inova- Novak je 15. travnja 1910. izveo prvi cija na području mehanike, kemije, fizi- probni let iznad Zagreba, a zatim je u ke, aeronautike itd. ■

Dragutin Novak u ENG While he is generally known as the inventor of the mechanical pencil — the pen — Slavoljub Penkalinu zrakoplovu Penkala is also important as the constructor of the first Croatian airplane and the man who organised the first flight over Zagreb a hundred years ago. 55 MATICA travanj/april 2010.

Matica 04 2010.indd 55 4/9/10 2:56:27 PM LEGENDELEGENDEE O RORODIJAKUODIJAKA U ĆĆIPIIPI  PRPRIČERIČČE IZIZ KNKKNJIGEJIGGE PEPPETRATRA MILOŠAMILLOŠOŠA O ŽIVOTUŽIVOOTU DUDUVANJSKOGVANJ GASTARBAJTERA Sreća prati Galu

Gale se bez većih poslje- mlatio. Više je policajaca uskoro opkolilo kasnije zažale zbog toga. I kad požele da dica izvukao iz afere “Kin- Galinu kuću, ali njega nije bilo. Toga se ga se otarase, on se prikaže kao utvara, derzuschuss” o kojoj su dana navečer Gale došuljao pod prozor kao onaj koji čita misli, pa se jadni čo- pisale sve njemačke novi- prizemnice, gdje je stanovao Miladin, te vjek osjeti nemoćnim i počne se kleti ne i u kojoj je izgon dobilo je nekoliko minuta slušao obiteljski raz- Gali da će, ako zatreba, život dati za nje- Gna tisuće gastarbajtera koji su kupovali govor kojemu je bio nazočan i Miladi- ga. A on se samo smijucka i velikoduš- lažne dokumente, a porad veće zarade. nov komandir Rajko. no oprašta. Ljudi ne znaju ni što oprašta Opet je imao sreću, govorili su Glavi- Tema razgovora bio je upravo Gale, ni zašto, jer napokon, oni bi trebali Gali čani, ili je, pak, opet pobijedila njegova kojemu su policajci spremali gadnu sud- opraštati, ali svejedno ih muči nelago- pamet, kako su držali oni što su ga bolje binu. Prijava je već bila načinjena ali je dan osjećaj krivnje. Možda su nekada i poznavali. Prvi su navodili kako je slu- Miladinu i Rajku to bilo premalo, pa su nekome kazali nešto protiv Gale. A Gale čaj što je poznavao Njemicu Silviju, koja kazali kako Gali treba pripremiti stupicu uvijek i pouzdano sve sazna. ga je izvukla iz zatvora, dok su drugi bili i jednostavno ga likvidirati. Nakon tih je Doduše, on nikada nije bio uvjereni kako to nije slučaj, jer Gale je riječi Gale poput vihora uletio u Mila- sklon traču, nikada nikoga prijatelj upravo sa onima koji mu mogu dinov stan, zatim stao nasred sobe s pi- nije optužio da je protiv njega pomoći, a neprijatelj potencijalnim gu- štoljem u ruci i s osmijehom promatrao tračao, ali su se, svejedno, lju- bitnicima. okamenjene policajce. Stajao je tako ne- di njemu ispričavali, možda Rodijak je Ćipa u Gali vidio samo koliko minuta. Potom je ispalio metak u porad svojih misli ili šaputa- moć, pamet, snalažljivost i neviđenu la- strop iz svog pištolja, pa se bez riječi po- nja u intimnome društvu. On koću kojom je ulazio u nevolje i iz njih vukao, pomilovavši po kosi maloga Mi- jednostavno uleti u društvo, se izvlačio. Drugi su, pak, vidjeli samo ladinova sina. I nikada nije dobio poziv svakoga grli i ljubi, časti pi- Galin cinizam, pokvarenost, kurvaluk, na saslušanje, nikada mu vlast nije spo- ćem i pita treba li kome no- sklonost ponižavanju ljudi, lijenost, pa- čitnula napad na službenu osobu. Mila- vaca, posao, nova tvrtka…, a razitizam… Navođenjem autentičnih do- din se uskoro razbolio pa je umirovljen onda najednom zašuti kad iz gađaja iz njegova života ne bismo daleko i netragom nestao. ljudi poteče priča, kad počnu otišli. Zapravo bi se potvrdilo da je Gale Čudan je bio odnos između Gale i njega hvaliti, ili pak ode, uz i jedno i drugo, a po nečemu i treće. predstavnika vlasti koji su tada bili strah ispriku da ima važan posao. Zna se, na primjer, da je sa 17 go- i trepet. Za svakoga osim za Galu. Napro- Ako, pak poželi netko otići iz dina otišao u Grad s obećanjem da će tiv, ljudi iz vlasti bojali su se Gale. Kada društva prije njega, onda će istući Ciganina Kobru koji je bio strah se sve sabere i oduzme, ispada da su se Gale naći stotinu razloga da i trepet za seljake koji su ponedjeljkom bojali dobiti batina od Gale. Oni koji su ga zadrži, pa makar mu kuća dolazili na glavni sajam. Vratio se s ve- batinali druge, bojali su se, eto, Gale koji gorjela. likim ožiljkom na licu, koji ga je učinio im nikada nije ružno kazao, nije prijetio, Sve žene koje je ljubio, pa šarmantnijim kad je zadovoljan i veseo, nije se razbacivao snagom, nije imao pod ostavljao, nerijetko maltreti- a opasnijim kad se naše u kritičnim si- glavom nikakva strica ili ujaka. rao, kazat će kako ga ne optu- tuacijama. Glavičani su slavili to Gali- Glavičani su bili uvjereni da i fra- žuju. Ne, one njega i dalje vole, no junaštvo veoma kratko. Jer kako su tar daje Gali na ispovijedi manju poko- a optužuju sebe što nisu imale mnogi govorili, sebe je proslavio, a selu ru nego ostalima, a za iste grijehe. Zna samo malo više takta da ga za- donio nevolje. Naime, otada su gradski se da ga je fra Julijan vratio s ispovije- drže do groba. I sretne su što uličari češće nego dotad napadali Glavi- di uz obrazloženje da ga ne može odri- im se dogodio Gale. A on nije čane, prijetili im i izazivali glavičku dje- ješiti od tolikih grijeha koje mu je Gale bio ni sretan ni nesretan. Ili cu koja su pošla “na veće škole”. pošteno ispovjedio. Podigao se Gale bez barem to nije pokazivao. Igrao Ništa dobro nije donijelo ni sljedeće riječi, pa krenuo iz crkve. Prepoznavši se života i ljudi, a najviše bi se Galino junaštvo kada je pretukao policaj- tada Galu, fratar je potrčao za njim ka- veselio kad bi ispravno pred- ca Miladina! Bilo je to pred Nikolinom zavši mu da se vrati i da ga ipak ispovje- vidio kako će se ljudi ponašati gostionicom gdje je Miladin doveo sve- diti i pričestiti. u određenoj situaciji. Ljudi su zanog švercera duhanom, pa ga počeo Ne bi se sada vratio da ti je hostija od mu, dakle, služili kao igračke. tući pred ustrašenim ljudima. Gale je u kila, kazao je Gale i mirno otišao. Svi osim Rodijaka Ćipe, koji je iznenadnom skoku izvukao Miladinov Takav je bio Gale glavički. Svi ga pri bio, kako je sam priznao, nje- pištolj, zatim mu oteo palicu, pa ga na- prvom susretu požele za prijatelja, a svi gova velika slabost.

Matica 04 2010.indd 56 4/9/10 2:56:29 PM Stručnjak za jezike

odijak Ćipa nije imao gotovo novac, raspitati se za neku adresu. vremena igrao s Markusom i Gerdom, nikakvih problema u spora- Da mi je lako za sve ka za jezik, Bo- kako su se dječaci zvali. Potom je goto- zumijevanju s Nijemcima i garca ti poljubim, moga bi položit za pu- vo svakodnevno svojim malim prijate- strancima uopće, za razliku lira, znao je kazati Rodijak, koji je ku- ljima donosio novu igračku koju je sam od ostalih Glavičana koji su povao hranu za Žutu baraku, u kojoj su pravio. A bio je pravi majstor za nožem Rnepoznavanje njemačkog jezika doživjeli stanovali Glavičani. Bez skanjivanja, sti- izdjeljati zvrk, štrcaljku od zove, puška- kao veliku nedaću. Ne, nije Rodijak po- da ili nelagode umarširao bi u trgovinu i ricu, sviralicu, pucaljku na žigice, zamku znavao njemački, osim nekoliko riječi, veselo počeo naručivati uz svoje pozna- za lovljenje ptica… Zauzvrat je vlasnik već je jednostavno govorio hrvatskim te komentare. prodavaonice darivao Rodijaka tvornič- jezikom u svakoj prilici i sa svakim čo- Dajder mi, bite šen, onu konzervu kim igračkama. vjekom. I uvijek se uspio sporazumjeti štono junac na njoj uslikan. Meni ta naj- Bite šen, pola kila broda, poručio – naručiti piće, kupiti hranu, podignuti bolje paše. Surgo ne voli tu konzervu jer- je Rodijak jedne prilike kruh u proda- bo junac sliči mome kletom volu vaonici. Maconji koji je bio najjači u selu, Was? – priupitala je prodavačica. jači i od njegova Bilana, govorio Jok vas, Bogarca ti poljubim. Šta će je Rodijak, a pošto bi prodavačica mi vas, kad sam osta sam u baraci. Do- ostala nepokretna, on bi prošao za sta mi je pola kile kruva. Neću ni to po- pult pa sam uzeo konzervu. jist, jerbo ti ja nisam kruvar, već mi drag Nakon samo nekoliko dana to- kumpir. Po tome sam baš ko vi Njemci. liko bi se sprijateljio s prodavačica- Duša kumpir. ma, da su ga s osmijehom dočeki- Puliru Franzu nije dao predahnuti. vale, zdušno mu pomagale, a često Čim bi ga ugledao, prišao bi sa svojim i nagrađivale bočicom nekoga pića pitanjima i odgovorima, s čitavim priča- ili, pak, cigaretama. A on bi im bez ma, tako da je nesretni Franz znao zovnu- prestanka pričao. ti Galu za prevoditelja. Sve dok se jedne Di vam je Ula? Ona što je ju- prilike Ćipa nije naljutio na Galu. čer radila? E, ona mi je skroz lipa. Dobar si čovik i moj najbolji pajdo, Baš ko Kata Markova, nako plav- kazao je Rodijak, ali što se ti uvik mišaš kasta i plemkasta. Kakono je tebi kad ja oću dvi progovorit sa Vrancom? ime? Inga, ja Inga. Ti mi sličiš na Budalo, vidiš li da me pulir zove da Ivu Manjinu, samo što si odivenija. mu prevedem to što mu govoriš? A ova tamo, baš ka da nije iz naše- Šta ti imaš privodit?! Ka da ja ne ga sela. Ona bi mogla biti Rošku- znam šta ga pitam. lja. Naku sam jednu vidio na der- Ne zna on, čovječe Božji, pokušao neku kod svetog Ive. je objasniti Gale. Jerbo, svatko ima svoj Pričao je tako Rodijak, a pro- jezik. davačice su se od srca smijale i Ima i Ciganin svoj jezik. I lebrca. Ali komentirale na svome jeziku tu razumi ako ga čovik lipo pita. Triba samo čudnu situaciju. Puštale su one lipo govorit i svak te razumi, bio je Rodi- Rodijaka da obiđe cijelu proda- jak uporan. Eto, dosad mi nisi privodio, a vaonicu. On bi jednostavno otva- ja sve znam o Vrancu. Oklen znam? On rao sva vrata, znatiželjno i beza- mi kaza. Kaza mi je da ima ženu i da je zleno zavirivao, pa se vraćao sa naopaka, ima kuću i njivu od pola dana svojim komentarom. Jednom je oranja, ima dvoje dice i ćuku, ima je i obišao kuću izvana, pa zavirio u mater, ali mu umrla. Ima i veliku školu, stan vlasnika, koji se nalazio iza zamal je inženjer. I znade njemački bo- prodavaonice. I tu se uspio spora- lje neg ijedan naš čovik. Bolje i od tebe, zumjeti, čak sprijateljiti s vlasni- Gale. Jedva sam mu moga sve razumit. kom i njegovom djecom, pošto je Ko Švabo. Triba pošteno reć, svi Njemci zasjeo na klackalicu i čitav se sat dobro govore po njemački. ■

Matica 04 2010.indd 57 4/9/10 2:56:30 PM GOVORIMO HRVATSKI Nadrijezikoslovne knjige kao zabavno štivo

red nekoliko mjeseci, čitajući i pišući (među njima) koja govori hrvatski (‘kajkavski di- o knjizi srpskoga politologa Sloboda- jalekt’) pripadala hrvatskoj naciji”. na Jarčevića Hrvatska jezička bespuća Među mnogobrojnim besmislicama može se (Beograd, 2007.), mogli smo se zabav- pročitati i kako početkom 18. stoljeća “svi žitelji ljati nanizanim besmislicama. Po svo- Bačke su pravoslavni Srbi” jer “tad još nisu bili po- Pjoj je apsurdnosti i apsolutnoj nadriznanstvenosti katoličeni Šokci i Bunjevci”, kao i da u Dalmaciji još zabavnija knjiga istoga autora koja je objav- do 20. stoljeća nisu živjeli Hrvati. Isto su tako, “u ljena dvije godine poslije, a naslovljena je Gradi- Istri, Kvarneru, Vinodolskoj župi i Gorskom ko- šćanski Hrvati su Srbi (Beograd, 2009.). Tako do- toru većinsko stanovništvo bili pravoslavni Srbi znajemo da su “nemačke države i Vatikan, preko Piše: Sanja Vulić – do prvih decenija 17. stoleća” itd. itd. U skladu Hrvata i katoličkih sveštenika, pokrenuli pohr- s tim “Srbi još nisu bili pokatoličeni i kroatizova- vaćivanje Srba u Austriji, Mađarskoj i Slovačkoj. ni u 15. stoleću u Dalmaciji, Istri, Lici, Gorskom Nije to bilo davno. Zamislite, taj narod nije ni znao da će ga kotaru, Vinodolskom kraju ...”. Zaključak je zaista zabavan i neko prozvati ‘Gradišćanskim Hrvatima’. Učinjeno je to, napo Jarčeviću znanstveno argumentiran: “Tamo gde se govo- žalost, u državi koju su stvorili Srbi u Jugoslaviji. I nije to bilo rilo srpski jezik, prostirale su se srpske zemlje, a tamo gde se tako davno - 1919. godine!” Pri potkrjepi svoje tvrdnje autor govorio hrvatski jezik, prostirale su se hrvatske zemlje”. Pri- ove zabavne knjige poziva se ni manje ni više nego na ista- tom je počastio Zagreb i Zagorje ističući kako su tu oduvi- knutoga mladoga hrvatskoga povjesničara Željka Holjevca, jek živjeli Hrvati i tu se oduvijek govorio hrvatski, pa je onda koji je, naravno, pisao o tom kako su Hrvati u polutisućljet- to i prostor koji zaista pripada hrvatskoj državi, za razliku od noj dijaspori postupno počeli rabiti ime Gradišćanski Hrva- svega ostaloga teritorija. ti nakon raspada Austro-Ugarske Monarhije i ustanovljenja Ova je knjiga nedvojbenim dokazom da papir zaista sve pod- nove pokrajine Burgenland (u prijevodu Gradišće) 1921. u nosi. Doduše, možemo se njom zabavljati, ali ne i uljuljkivati novoj državi Austriji. Ali, Jarčević je to shvatio na svoj nada- u lažnu sigurnost kako je zlo zauvijek iza nas. Takve su nam sve osebujan način. Uostalom, nije ni mogao drukčije shvatiti knjige jasnim pokazateljem da je velikosrpska ideja i težnja za jer, prema tomu autoru, “ogromna većina Gradišćanaca govo- hrvatskim teritorijem još uvijek i te kako živa. ■ ri srpskim jezikom - ‘štokavski’, ili ‘čakavski’..., a samo manjina

IN MEMORIAM: Dr. Vlasta Sindik-Pobor (1923.-2010.) U ovo doba snažne globaliza- čana na otoku Krku. Premda ničku je čakavštinu voljela neizmjerno, cije, novi naraštaji sve manje rođena u Zagrebu, 30. srpnja pa je 1984. u Vrbniku objavila dijalekatnu cijene kulturnu baštinu i lije- 1923., svoje je najranije dje- zbirku pjesama Brince vrbenskih besed, a pe običaje koji su se stoljeći- tinstvo, do polaska u školu, 2000., u povodu 900. obljetnice postoja- ma čuvali i uvijek s ljubavlju provela kod bake po majci, u nja Vrbnika, podarila je tomu mjestu je- potomstvu prenosili. Zato se Vrbniku. Tako je u obitelji na- dinstven dar - prijevod dječjega romana sve češće događa da s poje- učila arhaičnu vrbničku čakav- Emil slavne švedske spisateljice Astrid Lin- dincem umire cijeli jedan su- štinu i ljudske vrijednosti od dgren. Taj prijevod sa švedskoga na vrb- stav vrijednosti, poimanja ži- kojih nije odstupala čitavo- ničku čakavštinu, bio je ujedno i prvi hr- vota, duhovnoga i etičkoga ga svojega života, pa ni onda vatski prijevod toga romana. S vremenom bogatstva osobe koja je te svo- kada je sa suprugom, dr. Gr- se formirao cijeli vrbnički čakavski književ- je ljudske vrijednosti cijeloga gurom Poborom, i dvojicom ni krug kojega je bila začetnica te deset- života brižno njegovala te nastojala i dru- sinova trajno iselila u Boden na dalekom ljećima, do svoga posljednjega daha, ne ge za njih oduševiti. Isto tako, svaki novi sjeveru Švedske. Tu je, 9. ožujka 2010., za- samo intelektualna nego nerijetko i ma- naraštaj sve slabije poznaje mjesne govo- uvijek zaklopila svoje oči, izmučena teš- terijalna podupirateljica. re svojih predaka, unatoč modernim na- kom bolešću. U doba vladavine naglašenoga egocen- stojanjima za očuvanjem pojedinih dija- Premda je u iseljeništvu provela gotovo trizma, napustila nas je osoba čija je ple- lekatnih posebnosti. četiri desetljeća, doslovce je svakodnev- menitost većini današnjih ljudi nepoj- Odlaskom dr. Vlaste Sindik-Pobor nastala no održavala vrlo intenzivnu vezu s volje- mljiva. Tuguje za njom Vrbnik, Boden u je jedna takva golema praznina. S njom nim Vrbnikom, ali i s brojnim prijateljima Švedskoj, obitelj Pobor i svi koji smo je je umro govor jednoga naraštaja Vrbni- i rodbinom u domovini Hrvatskoj. A vrb- poznavali. (Sanja Vulić)

58 MATICA travanj/april 2010.

Matica 04 2010.indd 58 4/9/10 2:56:30 PM NOVE KNJIGE

TREĆA KNJIGA IZ SERIJALA “HRVATSKI RATNICI KROZ STOLJEĆA” Treća knjiga iz serijala “Hrvatski ratnici kroz stoljeća” autora Tomislava Arali- ce, bez ideoloških okvira i na znanstveno-popularan način, obrađuje slabo poznatu temati- ku oružanih snaga NDH i ostalih hrvatskih postrojbi koje su se tijekom Dru- goga svjetskog rata borile na strani sila Osovine. Tekst pokriva gotovo sve teme, od struktu- re i borbenog puta pojedinih postrojbi (kopnenih, pomorskih i zračnih), do uniformi, vojne opreme i naoružanja. Knjiga je opremljena s više od 300 izvornih fotografija te 50 izvrsnih ilustracija u boji Višeslava Aralice. Kao posljednja u serijalu slijedi četvrta knjiga, “Partizani – oružana sila Komunističke partije Hrvatske i Jugoslavije 1941. – 1945.”. Autor knjige Tomislav Aralica (Zadar, 1956.), kolekcionar je povijesnog oružja i militarije i zaljubljenik u hrvatsku vojnu prošlost. Od 1991. do danas objavio je stotinjak većih ili manjih radova o povijesnom oružju, autor je nekoliko izložaba i kataloga, kao i knjiga iz serijala “Hrvatski ratnici kroz stoljeća”. MONOGRAFIJA “ĐAKOVAČKA KATEDRALA” Đakovačka katedrala najveća je sakralna građevina hrvatskoga historicizma i jedna od najvažnijih srednjo- europskih sakralnih građevina 19. stoljeća, rečeno je “GLASOVITI ZADRANI” DR. ŠIMUNA ovih dana na predstavljanju monografije “Đakovačka JURIŠIĆA katedrala” Dragana Damjanovića. Autor je viši asistent Knjiga “Glasoviti Zadrani” dr. Šimuna Jurišića s Odsje- na Odsjeku za povijest umjetnosti zagrebačkog Filo- ka za kroatistiku Sveučilišta u Zadru predstavljena je u zofskog fakulteta, a u knjizi se bavi pripremama, grad- izložbenoj dvorani zadarske Znanstvene knjižnice. Ši- njom i opremanjem đakovačke katedrale, posebice ar- mun Jurišić, premda po rođenju Splićanin, već je de- hitektonskim projektima koje su izradili Karl Roesner i setljećima profesor u Zadru gdje, kako je rekao, ima i Friedrich Schmidt, tada cijenjeni austrijski arhitekti na obiteljske korijene te se smatra dijelom toga grada. Uo- području sakralne umjetnosti. Monografija opširno stalom, dodao je, puno je glasovitih Zadrana uvrštenih obrađuje i unutarnju opremljenost katedrale, slikarstvo u tu knjigu koji rođenjem nisu Zadrani, ali su svoj rad- i figuralnu plastiku. Knjiga, prema riječima njezina re- ni vijek ostavili u tome gradu. Govoreći o knjizi, ravna- cenzenta Zvonka Makovića, jest znanstveni rad od na- telj Znanstvene knjižnice u Zadru prof. Miro Grubić je cionalne važnosti, a Damjanović je uložio golemi napor istaknuo da su glasoviti Zadrani odavno zaslužili tada prouči znanstvenu i arhivsku građu o katedrali koja kvu knjigu. U knjizi su nabrojene 364 osobe iz zadar- je dotad bila u potpunom neredu. Knjiga o gradnji đa- ske prošlosti te poredane abecednim redom. Knjiga je kovačke katedrale važna je za povijest umjetnosti jer tiskana u izdanju splitskoga Logosa, a recenzent joj je pokazuje da hrvatski historicizam nije bio samo lokal- dr. Aleksandar Stipčević. U ponedjeljak je na predstavni, već je imao univerzalno značenje, ocijenio je recen- ljanju knjige govorila i prof. Divna Mrdeža s Odsjeka za zent Tonko Maroević. kroatistiku Sveučilišta u Zadru.

59 MATICA travanj/april 2010.

Matica 04 2010.indd 59 4/9/10 2:56:32 PM VIJESTI HR

SASTANAK PREDSJEDNIKA LOVRINČEVIĆ: OVE GODINE HRVATSKE I SRBIJE BLAGI PORAST BDPA OPATIJA - Nakon trosatnoga nefor- ZAGREB - Rast nezaposlenosti u Hr- malnoga radnog sastanka uz objed u vatskoj će ostati strukturni problem opatijskom restoranu ‘Bevanda’, pred- još najmanje godinu dana, jer se tek sjednici Hrvatske i Srbije Ivo Josipo- idućeg proljeća mogu očekivati prve vić i Boris Tadić izašli su pred novi- naznake porasta zapošljavanja, ocije- nare, rekavši da je ovaj susret samo nio je premijerkin ekonomski savjetnik početak budućeg poboljšanja hrvat- Željko Lovrinčević. Ove godine Hrvat- sko-srpskih odnosa. Josipović je na- ska će zabilježiti vrlo blagi rast BDP-a, glasio: “Imamo zajednički optimistič- a iduće godine se očekuje rast od 2 do ni pogled na budućnost te znamo da 2,5 posto, a kako kretanje stope ne- će Hrvatska i Srbija jednog dana zajedno biti u EU, i to je bio glavni motiv našeg zaposlenosti kasni za kretanjem sto- razgovora. Sigurni smo da će nakon ovog razgovora naši susreti biti češći i da pe BDP-a, fenomen pojačane nezapo- će biti konstruktivni kao i ovaj. Uz to, sigurni smo da će vlade naših država ra- slenosti trajat će bar još godinu dana, diti u duhu dobrosusjedskih odnosa i pri rješavanju svih pitanja koja nas tište.” objasnio je Lovrinčević i najavio za dru- Srpski predsjednik je napomenuo kako je suradnja u sklopu europskog partner- gu polovicu godine Vladine mjere po- stva formulacija zajedničkog rada dviju država u budućnosti, te je izrazio želju moći posebno pogođenim skupinama da cijela regija jugoistočne Europe na kraju uđe u Europsku uniju. stanovništva. 60 MATICA travanj/april 2010.

Matica 04 2010.indd 60 4/9/10 2:56:39 PM Naša Kuhinja Priprema: Marija Hećimović

SASTOJCI Biskvit: 6 jaja, 6 žlica šećera, 12 žli- ca mljevenih oraha, 1 žlica brašna (ili 3 žlice krušnih mrvica), prašak za pe- civo i sok od jednog limuna Krema I.: 6 žumanaca, 6 žlica šeće- ra, 1 maslac od 250 dag, 5 dag šeće- ra u prahu Krema II.: 1 dcl mlijeka, 8 žlica šeće- ra, 10 dag čokolade, 20 dag mljevenih oraha Krema III.: 6 bjelanaca, 12 dag šeće- ra, 12 dag prženog šećera

PRIPREMA Biskvit: U čvrsti snijeg od bjelanaca i šećera dodati jedno po jedno žumance, lagano umiješati smjesu od brašna (mrvica), praška za peci- Vukovarska torta vo i oraha te na kraju dodati limunov sok. Smjesu staviti na lim prethod- no premazan uljem i posut brašnom Vukovar je čudesan grad, Vukovar je ponos, Vukovar je inat… On je suza u oku, i peći na 180 C. tuga u srcu i osmijeh na usnama. Vukovar je prošlost i budućnost. Smješten na Krema I.: Pjenasto umutiti žumanca ušću Vuke u Dunav, gdje se nježno dodiruju pitoma slavonska ravnica i brežulj- sa šećerom i kuhati na pari dok se ne kasti kićeni Srijem. Vukovar je dar svojih rijeka, grad čudesnog suglasja europski dobije gusta glatka smjesa te ohla- snažnog, širokog i širokogrudnog Dunava te zavičajne Vuke, ćudljive, prepuštene diti. Pjenasto izraditi maslac sa šeće- ravnici, naravi prirode i slavonskome podneblju. U povijesnom hodu rijeka, Vu- rom u prahu i polovicu smjese umi- kovar je našao svoje mjesto sa starom Vučedolskom kulturom, Vučedolskim Orio- ješati u ohlađenu smjesu žumanaca nom kao najstarijim europskim kalendarom i arheološkim modalitetom Vučedol- (druga polovica ide u drugu kremu). ske golubice, nadaleko poznatim simbolom grada Vukovara. Vukovarska povijest Ovom kremom premazati biskvit. obilježena je i mnogobrojnim značajnim ljudima, a posebno mjesto zauzima no- Krema II.: Mlijeko i šećer zakuhati te belovac Lavoslav Ružička, rođeni Vukovarac. Sve vam je ovo poznato, kao i gosto- preliti preko oraha, dodati rastoplje- ljubivost, dobra jela, pića i slastice koje su Vukovarke iznosile na stol u radosnim nu čokoladu te ohladiti. U ohlađenu obiteljskim i prijateljskim okupljanjima. Možda jedino ne znate da Vukovar ima i smjesu dodati preostali izrađeni maslac (od prve kreme). Kremu prema- svoju tortu, nazvanu po našemu gradu heroju, stoga vam predstavljamo recept zati preko prve kreme. sa željom da vas bogati okus torte podsjeti na jedinstveni Vukovar. Krema III.: Na pari kuhati bjelanca sa šećerom dok se smjesa ne počne od- vajati od stijenke posude. Istovreme- no u drugoj posudi pržiti šećer dok ne bude smeđe boje i uz neprestano miješanje bjelanaca na pari lagano ulijevati prženi šećer. Maknuti s vatre i još kratko miješati dok se bjelanca ne stope s prženim šećerom. Prema- zati preko druge kreme i ukrasiti ra- stopljenom čokoladom.

NAPOMENA: Prilikom kuhanja bjelanaca na pari za treću kremu posude moraju biti toliko različite ve- ličine da para grije gornju posudu i da je voda ne dodiruje, a plamenik mora biti male do srednje jačine. ENGENENG EngEEnnngg 61 MATICA travanj/april 2010.

Matica 04 2010.indd 61 4/9/10 2:56:41 PM U HMIu ODRŽANA MODNA REVIJA ETNOKOLEKCIJE LICITARSKO SRCE I TKANICA Uspješno ispričana “Materina priča”

Materina priča predstavila se u Matici kao projekt promocije hrvatske tradicijske kulture, stvaralaštva i ljepota naše zemlje atraktivnom modnom revijom, izložbom i degustacijom

Zajednički snimak sudionika “Materine priče” s ravnateljicom HMI-a

Napisala: Željka Lešić Fotograﬁje: Foto Ljubek Čarolija priče o kreacijama započe- nastup Ivane Lušić, ravnateljice ansam- la je kreacijama licitara s posebno krei- bla LADO iz Zagreba, novinarke i biv- organizaciji HMI-ja i ranim modelima za mlade. Kreacije su še miss Hrvatske Rajne Raguž, Smilje Udruge Petrine pletilje rađene s motivom licitarskog srca, naj- Škugor, ravnateljice Hine, poduzetnice u srijedu, 30. ožujka u značajnijega tradicijskog obilježja gra- Nine Kušen Tomljanović, radijske vo- HMI-ju u Zagrebu upri- da Zagreba, koji je zasigurno i najčešći diteljice i novinarke Sonje Šarunić, po- ličena je modna revija et- oblik ukrasa i veza u narodnim nošnja- duzetnice Renate Gubić, glavne tajnice Unokolekcije Licitarsko srce i Tkanica, ma iz okolice Zagreba. Prvu kolekciju HGK u Zagrebu Martine Velnić, te sa- autorice Mine Petre. Ova jedinstvena Licitarsko srce nosile su profesional- vjetnice u Gradskom poglavarstvu gra- modna revija atraktivnim kreacijama ne manekenke iz agencije TAROL (Ta- da Zagreba Ive Prnjić. priča priču o ljepoti naše etnografske mara Roglić) i male dražesne djevojči- baštine. Revija i dojmljive kreacije dio ce Lada i Nika, koje su posipale prostor LJEPOTA KREACIJA I MODELA su stvaralaštva etnografskog naslijeđa laticama. Zajedno s manekenkama poslovne gos- koje smo baštinili od naših baka i majki. Drugu kolekciju Tkanica nosile su pođe modnom revijom daju potporu Čuvanjem i promicanjem naslijeđa etno- poslovne gospođe koje su u ruci no- tkalačkoj zadruzi Tkanica i ženskom grafske kulture, suvremenom čovjeku se sile poslovnu torbu ili mapu, poznate poduzetništvu i zapošljavanju u Kninu. želi pokazati ta ljepota i potaknuti ga na proizvode s motivom tradicijske nošnje Scenograﬁju potpisuje Žarko Po- očuvanje nacionalnog identiteta. Šibensko-kninske županije. Izdvajamo pov, uz zanimljivu prezentaciju izvor- 62 MATICA travanj/april 2010.

Matica 04 2010.indd 62 4/9/10 2:56:44 PM nih hrvatskih delicija i vina. Kroz “Ma- terinu priču”, a pred odlazak u Padovu i London, prisutne je provela sopranistica Antonela Malis. Nazočnu publiku tom je prigodom pozdravila Anka Matić, pročelnica za gospodarstvo, rad i poduzetništvo grada Knina i Ante Ši- mić, direktor TZ Knina, koji je nazočne pozdravio u ime gradonačelnice Knina, Josipe Rimac, kao i ravnateljica HMI-ja, Katarina Fuček. - Hvala dizajnerici Mini Petri koja je na svoj umjetnički način najbolje pove- zala spoj tradicije i suvremenosti, a što su predstavile ove mlade uspješne žene koje su ponosno prošetale podijem te će zasigurno to ponoviti i izvan Hrvatske. Te naše razlike koje su vidljive u cvjet- nim etnokreacijama, u motivima, vezu od Slavonije preko Dalmacije i posebno ovdje apostroﬁranog Knina, zasigurno su naše veliko bogatstvo. To naše bogatstvo treba čuvati, njegovati, jer ćemo se njime predstaviti, širiti ljepotu i isti- Dizajnerica Mina Petra s djevojčicama Nikom i Ladom nu o Hrvatskoj po svijetu - istaknula je

Katarina Fuček. ma hrvatskoga urbanog područja, zatim Tom prigodom dizajnerica Mina Pe- Zrinka Babić, učiteljica iz Rakova Po- tra uručila je ravnateljici prigodan dar toka, samostalna umjetnica i voditelji- te najavila nastavak “Materine priče” u ca radionice za oslikavanje tradicijskih Padovi i Londonu, koja će se realizirati uskrsnih pisanica s etnomotivima okoli- zahvaljujući HMI-ju, tkaljama, gradona- ce Zagreba i sjevernozapadne Hrvatske, čelnici Knina i njezinim prijateljicama Ante Šimić, direktor TZ grada Knina i koje su nosile reviju. - Vi ste jedna kari- predstavnik Tkalačke zadruge Tkanica ka u lancu i što više zajednički surađu- iz Knina, čiji su izvorni suveniri i pro- jemo, više ćemo pomoći Kninu i njego- izvodi tekstilnog rukotvorstva osvoji- vim tkaljama. Što u svijetu budemo više li mnogobrojne nagrade i priznanja na plasirali njihovih proizvoda, one će više izložbama inovacija, suvenira i sajmova raditi jer one hoće i žele raditi - izjavila EKO ETNO I KVARNER EXPO, te Iva- je ova poznata dizajnerica. na Pandža, voditeljica robnih marki vina tvrtke AGROKOR VINO, koja je spon- LEPEZA IZVORNIH TRADICIJSKIH zor današnje priredbe i predstavlja svo- PROIZVODA ja kvalitetna vrhunska vina. Sudionici i izlagači izvornih i tradicij- Projekt “Materina priča” u HMI-ju skih hrvatskih proizvoda tijekom revi- predstavio se kao projekt promocije hr- je bili su: Karmen Šoštarić, direktorica vatske tradicijske kulture, stvaralaštva, Zadruge lepoglavske čipke (Lepoglava), rukotvorstva i ljepota naše zemlje atrak- Sanja Opačak, autorica projekta i vlasni- tivnom modnom revijom te izložbom ca tvrtke PAPRENJAK d.o.o. (Zagreb), tradicijskih rukotvorina uz degustaciju Alenka Butorac, direktorica i vlasnica izvornih hrvatskih proizvoda i kvalitet- tvrtke ŠAPICA d.o.o. (Slatina), Silvija nih vina. Upriličena revija je dio projek- Korolija Brezak, samostalna umjetnica ta kojemu je cilj povezati iseljene Hrva- koja se bavi oslikavanjem uskrsnih pi- te s domovinom te promovirati “Lijepu sanica sa speciﬁčnim reljefnim motivi- Našu” diljem svijeta ■

Jedna od novih ENG Mina Petra’s Materina priča (Mother’s Tale) exhibition of the Licitarsko srce and Tkanica weave kreacija Mine Petre ethno collection was held in Zagreb on March 30th at the CHF premises, co-organised by the CHF and the Petrine pletilje (Petra’s Knitters) Association. 63 MATICA travanj/april 2010.

Matica 04 2010.indd 63 4/9/10 2:56:46 PM GLAZBA+ Snimke: HINA

Koncert sjećanja na Ivicu Šerfezija Koncert sjećanja na Ivicu Šerfezija, koji je umro prije šest godina, održan je u Koncertnoj dvorani “Vatroslav Lisinski”. U publici su bili njegova udovica Božica, kao i kći Sanja. Orkestar pod ravnanjem Tonija Eterovića funkcionirao je be- sprijekorno, a osim Šerfinih prijatelja i kolega iz starih vremena, pjevali su i mlađi pjevači s kojima nije imao priliku dijeliti pozornicu. Svojim izvedbama Šerfinih evergreena odlično su se uklopili Miro Ungar, Tereza Kesovija, Kraljevi ulice, Kvartet Gubec, Boris Babarović iz Crvenih koralja, Vladimir Kočiš Zec, Kićo Slabinac, Marina To- Grupa Feminnem mašević... Zapjevale su i pobjednice Dore, grupa Feminnem, te Josip Katalenić i Robert Čolina, mladi pjevač iz Njemačke. Svi izvođači na kraju su izveli ‘Suze liju, pobjednik plave oči’, jednu od najpopularnijih pjesama ‘zlatnog dečka’. ovogodišnje Dore 25 godina zagrebačkih ‘Zvjezdica’ Za što bolji plasman Hrvatske na Eu- Djevojački zbor ‘Zvjezdice’ obilježio je 25 godina rada gala koncertom održanim rosongu u Oslu borit će se grupa Fe- u zagrebačkome Hrvatskome narodnom kazalištu na kojemu su pod ravnanjem minnem. Cure su s najvećim brojem svoga utemeljitelja Zdravka Šljivca predstavili bogat i raznolik program koji je glasova i žirija i publike odnijele pobje- oduševio mnogobrojnu pu- du te tako zasluženo postale 18. pred- bliku. Koncert je održan pod stavnice Hrvatske na Eurosongu. Tre- pokroviteljstvom predsjedni- ću sreću na Dori donijela im je pjesma ce Vlade Jadranke Kosor, koja “Lako je sve” za koju je glazbu i aran- je nazočila koncertu u druš- žman napisao Branimir Mihaljević, dok tvu predsjednika Republike su za tekst zaslužne Pamela Ramljak i Ive Josipovića, čije je djelo Neda Parmać. Ovo je prvi veliki uspjeh - vokalna skladba ‘Djevojač- Feminnemki s novom članicom Nikom ke vede’ također izvedeno. Iz Antolos koja se izvrsno uklopila u ovaj ‘Zvjezdica’ među zvijezde kre- trio. Prekrasna pjesma, odličan nastup nule su i Nina Badrić, Tajči, Di- i atraktivna koreografija jamče odličan vasice, Helena Bastić, Petra iz uspjeh i na Eurosongu, a sudeći po do- grupe Flyer, Katarina iz ET-a, i sadašnjem iskustvu sigurni smo da će mnoge uspješne žene kojima Feminnemke bez imalo treme na naj- su ‘Zvjezdice’ obilježile mla- bolji način predstaviti Hrvatsku. dost, ali i cijeli život. Ovacije Ivani Mariji Vidović u Torinu

Dubrovačka pijanistica Ivana Marija Vidović održala je koncert u eminentnoj kazališ- noj kući u Torinu ‘Teatro circolo dei lettori’. Koncert je slavio 200. obljetnicu rođenja jednog od najvećih skladatelja njemačkog romantizma Roberta Schumanna. Na re- citalu su se nizala djela ‘Blumenstuecke’ i ‘Papillons op. 2’, a ostatak koncerta pripao je interpretaciji cjelokupnog op. 19 ‘Život cvijeća’ Dore Pejačević, koja je ovim koncertom prvi put izvedena u Torinu. S lakoćom, kao da lete svaki na svoj cvijet nekih ča- robnih bliskih vrtova nizali su se leptiri u interpretaciji Ivane Marije Vidović. Cvjetovi kako iz pera Roberta Schumanna, tako i Dore Pejačević bili su pravi dokaz da je hrvatska skladateljica svojim znanjem, umijećem i vještinom potpuno stala uz bok velikom Schumannu, no s neoromantičnim dahom i naravno odlikama vremena u kojemu je živjela. Recital je bio popraćen ovacijama, te je izmamio golemi interes da se djela Dore Pejačević izvode opet u Pjemonteu. (V. K., foto: Walter David Vazquez) 64 MATICA travanj/april 2010.

Matica 04 2010.indd 64 4/9/10 2:56:49 PM zabavna Zlatko Pejaković - Siromah sam,nije me 1 sramota Hit Records Klapa Makarska: Jelena Rozga & klapa Iskon - Ostavit ću 2 svitlo 1968. - 2010. Tonika & Hit Records Jole - Bagrem bijeli 3 Hit Records Neobičan naziv albuma “1968. - 2010.” zapravo jednostavno ističe dugogodišnje Armin - Gdje si ti djelovanje ‘Klape Makarska’, koja je nasta- 4 Hit Records la iz muškog zbora ‘J. Jurčević’ 1968. godine u Makarskoj. Pod vodstvom maestra Magazin & Igor Cukrov - Nebesa 5 Tonika & Hit Records Joška Buble, klapa izvodi obrade narod- nih pjesama makarskog kraja, uključu- Severina - Lola jući i unutrašnjost makarskog i biokov- 6 Dallas skog područja. Početkom 1990. klapu preuzima današnji voditelj Milan Jakić. Neda Ukraden - Da se nađemo na pola 7 puta Svojim izvedbama ‘Klapa Makarska’ očuvala je mnoge tradicionalne napjeve i Hit Records pjesme, priključivši se tako vrijednim čuvarima i promotorima iskonskog zvuka Jasmin Stavros - Žene Dalmacije. Obilježavajući 40. obljetnicu svoga druženja s klapskom pjesmom, 8 Hit Records na ovome albumu ‘Klapa Makarska’ zaokružila je svoje stvaralaštvo, usmjereno prema očuvanju skupljenih, tradicionalnih pjesama svoga kraja. Album u izda- Lidija Bačić - Majčina ljubav 9 Nema nju Scardone sadrži 11 tradicionalnih pjesama, koje je obradio M. Jakić, uz jednu novijeg datuma nastanka, autora D. Kodrića. Danijela - Danijela časti 10 Dallas Mjuzikl ‘Jalta, Jalta’ ponovno u kazalištu Komedija Najizvođeniji hrvatski mjuzikl ‘Jalta, Jalta’, skladatelja Alﬁja Kabilja i libretista Mi- lana Grgića, ponovno se u obnovljenoj postavi izvodi u zagrebačkom kazalištu ‘Komedija’. Trideset i devet godina nakon praizvedbe, novu postavu ‘Jalte’ upri- zorio je novi naraštaj glumaca kazališta ‘Komedija’, ali i neki iz starije, originalne postave. Tako je redateljsku palicu ponovno preuzeo doajen hrvatskoga kazališta Vlado Štefančić, a u manjoj muškoj ulozi nastupio je i Boris Pavlenić iz stare ekipe. Junake nove zagrebačke ‘Jalte’ utjelovili su glumci i pjevači kazališta ‘Komedi- pop&rock ja’ - Sandra Bagarić, Đani Stipaničev, Dražen Čuček, Ronald Žlabur, Mila Elegović, Toše Proeski - Još uvijek sanjam da smo 1 zajedno Adam Končić i drugi, nastavljajući tamo gdje je prije 16 godina stala originalna Hit Records postava koja je ovu predstavu u istom sastavu izvodila pune 23 godine. Nina Badrić - Znam te ja 2 Hit Records

Tony Cetinski - Zajedno 3 Hit Records

Gibonni - Žeđam 4 Dallas

Franka Batelić - Na tvojim rukama 5 Hit Records

Hari Mata Hari - Sreća 6 Hit Records

Gibonni - Toleranca 7 Dallas

Carla Belovari - Otići na vrijeme 8 Dallas

Bolesna Braća - Stari repper 9 Menart

65 Nipplepeople - Sutra MATICA travanj/april 2010. 10 Menart

Matica 04 2010.indd 65 4/9/10 2:56:51 PM IZ ŠPORTA Snimke: HINA

BILIĆ: MI SMO GLAVNI FAVORITI U SKUPINI Nakon što je Hrvatska izvukla povoljnu skupinu te će se boriti zajedno s Grčkom, Izraelom, Maltom, Gruzijom i La- tvijom, svima je bilo jasno da su izabranici Slavena Bilića zapravo i najjača reprezentacija u skupini za Europsko no- gometno prvenstvo 2012. Uslijedio je u Ateni pokušaj dogovora oko sastavljanja kalendara natjecanje. Kad to nije uspjelo, sve je riješeno ždrijebom u Tel Avivu. Slaven Bilić je tako ipak dobio kvalifikacijski kalendar kakvom se nadao uoči propale runde pregovora. Kada u rujnu izleti iz star- tnog bloka, hrvatska reprezentacija naletjet će na skupinu jakih suparnika, da bi u nastavku ciklusa plovila u uvjetima bonace (Malta, dva puta Gruzija). Vatreni su izbjegli slože- ne turističke paket-aranžmane i daleke letove za razliku od najopasnijeg suparnika Grčke, koja će u rujnu 2011. gosto- vati prvo u Tel Avivu, a zatim i u Rigi. U prilog Biliću ide i po- Raspored kvalifikacija za Euro 2012.: datak da kvalifikacije zatvaramo u Zagrebu protiv Latvije. - 3. 9. 2010. Latvija - Hrvatska Ždrijeb je uvijek najpravednija opcija, mi nemamo razloga 7. 9. 2010. Hrvatska - Grčka biti nezadovoljni. Naš se dojam nakon ždrijeba nije promi- 8. 10. 2010. Izrael - Hrvatska jenio, mi ostajemo glavni favoriti u skupini. Imamo relativ- 12. 10. 2010. Hrvatska - Malta no težak start, tri prve utakmice igramo protiv tri najbolje 26. 3. 2011. Gruzija - Hrvatska momčadi, od toga dva puta gostujemo, ali isti nam supar- 4. 6. 2011. Hrvatska - Gruzija nici prije ili kasnije moraju doći u goste. Mi smo optimisti, 2. 9. 2011. Malta - Hrvatska a ponavljam kako nam je puno važnije od ždrijeba da u da- 6. 9. 2011. Hrvatska - Izrael nom trenutku svi budu zdravi i na dispoziciji - prokomen- 7. 10. 2011. Grčka - Hrvatska tirao je Slaven Bilić. 11. 10. 2011. Hrvatska - Latvija

LJUBIČIĆ SENZACIONALNI POBJEDNIK INDIAN WELLSA Ivan Ljubičić senzacionalni je pobjednik 3 milijuna i 645 tisuća američkih dolara vrijednog ATP turnira iz serije Masters 1000 u Indian Wellsu. U finalu je svladao sedmog nosi- telja i osmog tenisača svijeta, Amerikanca Andyja Roddicka 7 : 6 (3), 7 : 6 (5) nakon dva sata i sedam minuta igre. To je deseti ATP naslov za Ljubičića, a prvi na turniru iz Masters serije. Hrvatski 31-godišnji veteran do završnice Indian Wellsa stigao je izbacivši vrhunske igrače, Srbina Novaka Đokovića i Španjolca Ra- faela Nadala. Bolji je od Nadala bio u polufinalu, a Đokovića je po- bijedio u osmini finala. Ljubičić je smanjio zaostatak u međusobnim dvobojima protiv Roddicka na 7 : 4. Također, uzvratio mu je za poraz u posljednjemu meču. Bilo je to isto tako u Indian Wellsu prije tri godine kad je Roddick u četvrtfinalu bio uspješniji također u dva tie- breaka. No, ovog puta Ljubičić je, kako je izjavljivao tijekom turnira, igrao neopterećeno i uživao u svakom meču u Kaliforniji. - Gledajući svoju karijeru općenito, osjećao sam kao da mi to nedostaje (naslov ATP World Tour Masters 1000). To je zaista fantastičan osjećaj, napokon ga imati - izjavio je Ljubičić nakon meča. 66 MATICA travanj/april 2010.

Matica 04 2010.indd 66 4/9/10 2:56:53 PM BANDIĆ: GRADNJA U MAKSIMIRU TEK ZA PET GODINA, DO TADA  KAJZERICA Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić rekao je na aktualnom satu Gradske skupštine kako trenutačno nema novca za gradnju stadiona u Maksimiru, ali je istovremeno ponudio alternativu o gradnji manjega zamjenskog objekta na Kajzerici. Naime, na upit zastupnika Vuletića nazire li se konačno rješenje za de- rutni Dinamov stadion, Bandić je objasnio kako vrijeme recesije nije pravi trenutak za gradnju velebnih betonskih zdanja. “Stadion je simbol grada Zagreba i mora se hitno riješiti. Planiramo rad u tri etape, a prva je zamjenski stadion na NA SVJETSKOM DVORANSKOM Kajzerici za 18.000 gledatelja na kojem bi igrali Dinamo i Zagreb”, objasnio je PRVENSTVU BLANKA Bandić. Dodao je da je problem sanacije stadiona na Maksimiru naslijeđen još OBRANILA NASLOV 2000. godine te da se s realizacijom ovoga zamjenskog na Kajzerici mora poče- Svatko tko se imalo razumije u šport ti već ove godine. Ustvrdio je da bi gradnja na Maksimiru mogla početi tek za reći će kako je najteže obraniti naslo- pet do šest godina. ve. Blanka Vlašić to je napravila u Dohi. Na Svjetskom dvoranskom prvenstvu obranila je naslov prvakinje iz Valencije 2008. godine. U Aspire Domeu za zlatnu medalju trebao joj je skok od dva metra. To je pobjeda s njezinim “najni- žim” rezultatom ove sezone. Blanka je, podsjećamo, u njemačkom Arnstadtu išla preko 206 cm, a ovosezonski joj je prosjek skokova do Dohe bio 203 cm. Sličan se domet očekivao i u Dohi, ali za to su joj trebale inspirativnije supar- nice. “Bila sam spremna preskočiti tih 205, ali to nije važno. Osim zlata, zani- mao me još jedino svjetski rekord. Ali, to mi nije leglo, posebno nakon emo- cionalnog pražnjenja kad sam vidjela da sam osvojila zlatnu medalju”, rekla je Blanka Vlašić koja cijele ove sezone, pa tako ni u Aspire Domeu nije imala pravu suparnicu. Blankina najveća su- parnica Ariane Friedrich ostala je kod kuće zbog ozljede, no sumnjamo da bi njezin nastup poremetio “konstela- - Draga teta, ne znam kako je kod vas u Australiji, ali kod nas se ciju” u kojoj je Blanka najveća zvijezda odmah prepozna stručnost i sposobnost zaposlenika. Ja sam nakon ženskog skoka uvis i jedna od najvećih dva mjeseca premještena na rad u direkciji poduzeća! atletičarki današnjice. 67 MATICA travanj/april 2010.

Matica 04 2010.indd 67 4/9/10 2:56:54 PM Matica 04 2010.indd 68 4/9/10 2:56:56 PM