42000 Varaždin, Vladimira Nazora 12 Tel./fax: 042/210-074 E-mail: [email protected] IBAN: HR3424840081106056205 OIB: 98383948072

Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš rekonstrukcije dijela ribnjaka Jasinje, na području Općina Brodski Stupnik, Sibinj i Bebrina

Nositelj zahvata: PP ORAHOVICA d.o.o.

Varaždin, prosinac 2018.

Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš rekonstrukcije dijela ribnjaka Jasinje, na području Općina Brodski Stupnik, Sibinj i Bebrina

Nositelj zahvata: PP ORAHOVICA d.o.o. Pustara 1 33 513 Zdenci OIB: 70427199569

Lokacija zahvata: Ribnjaci Jasinje (k.o. Brodski Stupnik, Kaniža, Sibinj i Slobodnica), Općine Brodski Stupnik, Sibinj i Bebrina, Brodsko-posavska županija

Broj projekta: 4/518-482-18-EO Ovlaštenik: EcoMission d.o.o., Varaždin Datum: prosinac, 2018.

1 Ovlaštenik: EcoMission d.o.o. Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš rekonstrukcije dijela ribnjaka Jasinje, na području Općina Brodski Stupnik, Sibinj i Bebrina

SADRŽAJ: UVOD ...... 4 1. PODACI O ZAHVATU I OPIS OBILJEŽJA ZAHVATA ...... 41 1.1. OPIS GLAVNIH OBILJEŽJA ZAHVATA ...... 41 1.1.1. Opis postojećeg stanja ...... 43 1.1.2. Opis planiranog stanja ...... 47 1.2. OPIS PLANIRANOG TEHNOLOŠKOG PROCESA ...... 50 1.2.2. TEHNOLOŠKI PROCES UZGOJA RIBA...... 57 1.3. PRIKAZ VARIJANTNIH RJEŠENJA ...... 60 1.4. POPIS VRSTA I KOLIČINA TVARI KOJE ULAZE U TEHNOLOŠKI PROCES ...... 60 1.4.1. Tehnološki proces rekonstrukcije ribnjaka ...... 60 1.4.2. Tehnološki proces uzgoja ribe ...... 60 1.5. POPIS VRSTA I KOLIČINA TVARI KOJE IZLAZE IZ TEHNOLOŠKOG PROCESA ...... 61 1.5.1 Tehnološki proces izmuljivanja i čišćenja ribnjaka ...... 61 1.5.2. Tehnološki proces uzgoja ribe ...... 62 1.6. POPIS DRUGIH AKTIVNOSTI KOJE MOGU BITI POTREBNE ZA REALIZACIJU ZAHVATA ...... 63 2. PODACI O LOKACIJI I OPIS LOKACIJE ZAHVATA ...... 64 2.1. ODNOS PREMA POSTOJEĆIM I PLANIRANIM ZAHVATIMA ...... 64 2.1.1. Usklađenost zahvata s važećom prostorno – planskom dokumentacijom ...... 64 2.2. OPIS STANJA OKOLIŠA ...... 71 2.2.1. Geološke i seizmološke značajke ...... 71 2.2.2. Klimatološke značajke i kvaliteta zraka ...... 73 2.2.3. Klimatske promjene ...... 76 2.2.4. Geomorfološke i krajobrazne značajke ...... 79 2.2.5. Pedološke značajke ...... 80 2.2.6. Hidrološke i hidrogeološke značajke ...... 81 2.3. STANJE VODNIH TIJELA ...... 85 2.4. BIORAZNOLIKOST ...... 98 2.4.1. Ekosustavi i staništa ...... 98 2.4.2. Zaštićena područja ...... 107 2.4.3. Ekološka mreža ...... 110 3. OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIH UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ ...... 145 3.1. OPIS MOGUĆIH UTJECAJA ZAHVATA NA SASTAVNICE OKOLIŠA ...... 145 3.1.1. Utjecaj na georaznolikost ...... 145 3.1.2. Utjecaj na vode ...... 145 3.1.3. Utjecaj na tlo i korištenje zemljišta ...... 147 3.1.4. Utjecaj na zrak ...... 147 3.1.5. Utjecaj na klimu i klimatske promjene ...... 147 3.1.6. Utjecaj na krajobraz ...... 153 3.2. OPTEREĆENJE OKOLIŠA ...... 153 3.2.1. Utjecaj buke ...... 153 3.2.2. Utjecaj nastanka otpada ...... 154 3.2.3. Utjecaj mulja ...... 154 3.2.4. Uginuća ...... 155 3.2.5. Utjecaj na promet ...... 155 3.2.6. Utjecaj na lovstvo ...... 155 3.2.7. Moguća ekološka nesreća i rizik njenog nastanka ...... 155 3.3. VJEROJATNOST ZNAČAJNIH PREKOGRANIČNIH UTJECAJA ...... 156 3.4. UTJECAJ NA STANOVNIŠTVO...... 156 3.4. KUMULATIVNI UTJECAJI ...... 156

2 Ovlaštenik: EcoMission d.o.o. Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš rekonstrukcije dijela ribnjaka Jasinje, na području Općina Brodski Stupnik, Sibinj i Bebrina

3.5. OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIH UTJECAJA ZAHVATA NA EKOSUSTAVE I STANIŠTA ...... 157 3.6. OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIH UTJECAJA ZA ZAŠTIĆENA PODRUČJA...... 158 3.7. OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIH UTJECAJA ZAHVATA NA EKOLOŠKU MREŽU ...... 158 4. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PRAĆENJE STANJA OKOLIŠA ...... 163 5. ZAKLJUČAK ...... 164 6. IZVORI PODATAKA ...... 165 6.1. KORIŠTENI ZAKONI I PROPISI...... 165 6.2. OSTALI IZVORI PODATAKA ...... 166

3 Ovlaštenik: EcoMission d.o.o. Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš rekonstrukcije dijela ribnjaka Jasinje, na području Općina Brodski Stupnik, Sibinj i Bebrina

UVOD

Nositelj zahvata, PP ORAHOVICA d.o.o., Pustara 1, 33 513 Zdenci, OIB: 70427199569 planira rekonstrukciju ribnjaka Jasinje za uzgoj ciprinidnih ribljih vrsta, na području Općina Brodski Stupnik, Bebrina i Sibinj, Brodsko-posavska županija. Cilj zahvata je revitalizacija ribnjaka i povećanje proizvodnje ribe. Ribnjaci Jasinje su ranije bili poznati pod imenima ribnjaci Jelas ili ribnjaci Oriovac. Ribnjaci Jasinje se dijele na tzv. Stare i Nove ribnjake Jasinje (Slika 1). Stari ribnjaci Jasinje sačinjavaju zapadne table koje su u funkciji i u zakupu drugog investitora. Novi ribnjaci Jasinje čine istočni dio ribnjaka i poklapaju se s lokacijom planiranog zahvata. U dugogodišnjem zakupu su nositelja zahvata PP ORAHOVICA d.o.o. Na temelju provedenog Javnog poziva objavljenog 7. srpnja 2017. godine, nositelj zahvata je sklopio Ugovor o zakupu za ribnjak u vlasništvu Republike Hrvatske na području Općine Brodski Stupnik, Općine Bebrina i Općine Sibinj, broj 32032941 (Tekstualni prilozi 3). Ukupna ugovorena površina iznosi 1.068,4881 ha. Planirani zahvat rekonstrukcije će se odvijati na svim tablama ribnjaka Jasinje (Slika 1). Najveći dio zahvata odnosit će se na malčiranje vegetacije koje će se provoditi na cca 502 ha (cca 47 % površine ribnjaka) i izmuljivanje i čišćenje ribnjaka koje će se provoditi na cca 85,6 ha (cca 8 % površine ribnjaka) čime će se povećati volumen ribnjaka i poboljšati fizikalno-kemijski parametri vode, što će utjecati na povećanje proizvodnje ribe.

Temeljem čl. 82. Zakona o zaštiti okoliša („Narodne novine“ br. 80/13, 153/13, 78/15 i 12/18) i čl. 25. st. 1. Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš („Narodne novine“ br. 61/14 i 3/17) izrađen je Elaborat zaštite okoliša uz Zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš.

Ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš provodi se na temelju točke 1.4. „Slatkovodni ribnjaci − za ciprinide površine ribnjaka 100 ha i veće“, Priloga II, Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš („Narodne novine“ br. 61/14 i 3/17) ), a u vezi s točkom 13. Priloga II. Uredbe Izmjena zahvata iz Priloga I. i II. koja bi mogla imati značajan negativan utjecaj na okoliš, pri čemu značajan negativan utjecaj na okoliš na upit nositelja zahvata procjenjuje Ministarstvo mišljenjem, odnosno u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš Priloga II Uredbe.

Za potrebe izrade Elaborata korišten je Projekt uređenja ribnjaka, oznake TD 27/2018, koji je izradila tvrtka MATIV INTEGRAL d.o.o., III Podbrežje 33, 10000 Zagreb, po ovlaštenom inženjeru graditeljstva Ivici Matiću d.i.g., te opis tehnološko – tehničkog procesa proizvodnje kojeg je izradio nositelj zahvata.

4 Ovlaštenik: EcoMission d.o.o. Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš rekonstrukcije dijela ribnjaka Jasinje, na području Općina Brodski Stupnik, Sibinj i Bebrina

Tekstualni prilog 1: Rješenje Ministarstva zaštite okoliša i energetike ovlašteniku EcoMission d.o.o. za obavljanje stručnih poslova zaštite okoliša

5 Ovlaštenik: EcoMission d.o.o. Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš rekonstrukcije dijela ribnjaka Jasinje, na području Općina Brodski Stupnik, Sibinj i Bebrina

6 Ovlaštenik: EcoMission d.o.o. Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš rekonstrukcije dijela ribnjaka Jasinje, na području Općina Brodski Stupnik, Sibinj i Bebrina

7 Ovlaštenik: EcoMission d.o.o. Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš rekonstrukcije dijela ribnjaka Jasinje, na području Općina Brodski Stupnik, Sibinj i Bebrina

8 Ovlaštenik: EcoMission d.o.o. Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš rekonstrukcije dijela ribnjaka Jasinje, na području Općina Brodski Stupnik, Sibinj i Bebrina

Tekstualni prilog 2: Djelomični izvadak iz sudskog registra društva PP Orahovica d.o.o.

9 Ovlaštenik: EcoMission d.o.o. Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš rekonstrukcije dijela ribnjaka Jasinje, na području Općina Brodski Stupnik, Sibinj i Bebrina

10 Ovlaštenik: EcoMission d.o.o. Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš rekonstrukcije dijela ribnjaka Jasinje, na području Općina Brodski Stupnik, Sibinj i Bebrina

11 Ovlaštenik: EcoMission d.o.o. Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš rekonstrukcije dijela ribnjaka Jasinje, na području Općina Brodski Stupnik, Sibinj i Bebrina

12 Ovlaštenik: EcoMission d.o.o. Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš rekonstrukcije dijela ribnjaka Jasinje, na području Općina Brodski Stupnik, Sibinj i Bebrina

13 Ovlaštenik: EcoMission d.o.o. Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš rekonstrukcije dijela ribnjaka Jasinje, na području Općina Brodski Stupnik, Sibinj i Bebrina

14 Ovlaštenik: EcoMission d.o.o. Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš rekonstrukcije dijela ribnjaka Jasinje, na području Općina Brodski Stupnik, Sibinj i Bebrina

15 Ovlaštenik: EcoMission d.o.o. Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš rekonstrukcije dijela ribnjaka Jasinje, na području Općina Brodski Stupnik, Sibinj i Bebrina

16 Ovlaštenik: EcoMission d.o.o. Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš rekonstrukcije dijela ribnjaka Jasinje, na području Općina Brodski Stupnik, Sibinj i Bebrina

17 Ovlaštenik: EcoMission d.o.o. Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš rekonstrukcije dijela ribnjaka Jasinje, na području Općina Brodski Stupnik, Sibinj i Bebrina

18 Ovlaštenik: EcoMission d.o.o. Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš rekonstrukcije dijela ribnjaka Jasinje, na području Općina Brodski Stupnik, Sibinj i Bebrina

Tekstualni prilog 3: Ugovor o zakupu za ribnjak u vlasništvu Republike Hrvatske na području općine Brodski Stupnik, općine Bebrina i općine Sibinj

19 Ovlaštenik: EcoMission d.o.o. Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš rekonstrukcije dijela ribnjaka Jasinje, na području Općina Brodski Stupnik, Sibinj i Bebrina

20 Ovlaštenik: EcoMission d.o.o. Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš rekonstrukcije dijela ribnjaka Jasinje, na području Općina Brodski Stupnik, Sibinj i Bebrina

21 Ovlaštenik: EcoMission d.o.o. Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš rekonstrukcije dijela ribnjaka Jasinje, na području Općina Brodski Stupnik, Sibinj i Bebrina

22 Ovlaštenik: EcoMission d.o.o. Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš rekonstrukcije dijela ribnjaka Jasinje, na području Općina Brodski Stupnik, Sibinj i Bebrina

23 Ovlaštenik: EcoMission d.o.o. Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš rekonstrukcije dijela ribnjaka Jasinje, na području Općina Brodski Stupnik, Sibinj i Bebrina

24 Ovlaštenik: EcoMission d.o.o. Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš rekonstrukcije dijela ribnjaka Jasinje, na području Općina Brodski Stupnik, Sibinj i Bebrina

25 Ovlaštenik: EcoMission d.o.o. Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš rekonstrukcije dijela ribnjaka Jasinje, na području Općina Brodski Stupnik, Sibinj i Bebrina

26 Ovlaštenik: EcoMission d.o.o. Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš rekonstrukcije dijela ribnjaka Jasinje, na području Općina Brodski Stupnik, Sibinj i Bebrina

27 Ovlaštenik: EcoMission d.o.o. Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš rekonstrukcije dijela ribnjaka Jasinje, na području Općina Brodski Stupnik, Sibinj i Bebrina

28 Ovlaštenik: EcoMission d.o.o. Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš rekonstrukcije dijela ribnjaka Jasinje, na području Općina Brodski Stupnik, Sibinj i Bebrina

29 Ovlaštenik: EcoMission d.o.o. Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš rekonstrukcije dijela ribnjaka Jasinje, na području Općina Brodski Stupnik, Sibinj i Bebrina

Tekstualni prilog 4: Vodopravni uvjeti, VGO za srednju i donju Savu, Hrvatske vode

30 Ovlaštenik: EcoMission d.o.o. Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš rekonstrukcije dijela ribnjaka Jasinje, na području Općina Brodski Stupnik, Sibinj i Bebrina

31 Ovlaštenik: EcoMission d.o.o. Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš rekonstrukcije dijela ribnjaka Jasinje, na području Općina Brodski Stupnik, Sibinj i Bebrina

32 Ovlaštenik: EcoMission d.o.o. Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš rekonstrukcije dijela ribnjaka Jasinje, na području Općina Brodski Stupnik, Sibinj i Bebrina

33 Ovlaštenik: EcoMission d.o.o. Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš rekonstrukcije dijela ribnjaka Jasinje, na području Općina Brodski Stupnik, Sibinj i Bebrina

34 Ovlaštenik: EcoMission d.o.o. Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš rekonstrukcije dijela ribnjaka Jasinje, na području Općina Brodski Stupnik, Sibinj i Bebrina

35 Ovlaštenik: EcoMission d.o.o. Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš rekonstrukcije dijela ribnjaka Jasinje, na području Općina Brodski Stupnik, Sibinj i Bebrina

Tekstualni prilog 5: Posebni uvjeti zaštite prirode za zakup ribnjaka u vlasništvu Republike Hrvatske

36 Ovlaštenik: EcoMission d.o.o. Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš rekonstrukcije dijela ribnjaka Jasinje, na području Općina Brodski Stupnik, Sibinj i Bebrina

37 Ovlaštenik: EcoMission d.o.o. Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš rekonstrukcije dijela ribnjaka Jasinje, na području Općina Brodski Stupnik, Sibinj i Bebrina

38 Ovlaštenik: EcoMission d.o.o. Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš rekonstrukcije dijela ribnjaka Jasinje, na području Općina Brodski Stupnik, Sibinj i Bebrina

Tekstualni prilog 6: Dozvola za akvakulturu (KLASA: UP/I-324-05/18-01/09, URBROJ: 525-13/1256-18- 8)

39 Ovlaštenik: EcoMission d.o.o. Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš rekonstrukcije dijela ribnjaka Jasinje, na području Općina Brodski Stupnik, Sibinj i Bebrina

40 Ovlaštenik: EcoMission d.o.o. Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš rekonstrukcije dijela ribnjaka Jasinje, na području Općina Brodski Stupnik, Sibinj i Bebrina

1. PODACI O ZAHVATU I OPIS OBILJEŽJA ZAHVATA

1.1. OPIS GLAVNIH OBILJEŽJA ZAHVATA

Planirani zahvat rekonstrukcije ribnjaka Novo Jasinje (u daljnjem tekstu ribnjaci Jasinje), odvijat će se na zakupljenoj površini od 1.068,4881 ha. Cilj zahvata je revitalizacija ribnjaka i povećanje proizvodnje ribe.

Planirani zahvat obuhvaćat će uklanjanje većih stabala na tablama, malčiranje vegetacije visine do 4 m na površini cca 502 ha (cca 47 % površine), izmuljivanje i čišćenje djela ribnjaka na ukupnoj površini od cca 85,6 ha (cca 8 % površine).

Ribnjaci Jasinje nalaze se na katastarskim česticama navedenim u članku 2. Ugovora o zakupu za ribnjak u vlasništvu Republike Hrvatske na području Općina Brodski Stupnik, Bebrina i Sibinj (Tekstualni prilog 7).

41 Ovlaštenik: EcoMission d.o.o. Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš rekonstrukcije dijela ribnjaka Jasinje, na području Općina Brodski Stupnik, Sibinj i Bebrina

1 km

Granica županija Granice gradova i općina

1 km Ustava na Orljavskom kanalu LOKACIJA PREDMETNOG A3 ZAHVATA 333 LOKACIJA PREDMETNOG Vodotok Mrsunja ZAHVATA

ŽC4205 L42036

Orljava

Ribnjak „Novo Jasinje“ Ribnjak „Staro Jasinje“ Orljavski kanal L42036

Granice gradova i općina

Slika 1: Prikaz lokacije predmetnog zahvata (Izvor: Geoportal DGU)

Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš rekonstrukcije dijela ribnjaka Jasinje, na području Općina Brodski Stupnik, Sibinj i Bebrina

1.1.1. Opis postojećeg stanja Ribnjaci Novo Jasinje (u daljnjem tekstu Jasinje) se nalaze u Brodsko – posavskoj županiji na području triju Općina: Brodski Stupnik, Bebrina i Sibinj. Lokacija sa zapadne strane graniči s ribnjacima Staro Jasinje. Sa sjeverne, većim dijelom južne i istočne strane ribnjaci Jasinje graniče s obradivim poljoprivrednim površinama. Jugozapadni dio ribnjaka, table T-18 i T-19 graniče sa šumskim područjem. U okruženju lokacije zahvata nalaze se sljedeća naselja:  u Općini Brodski Stupnik: - Stari Slatinik (cca 2,6 km sjeverno od lokacije zahvata) - Brodski Stupnik (cca 1,3 km sjeverno od lokacije zahvata).  u Općini Sibinj: - Slobodnica (cca 1,9 km sjeveroistočno od lokacije zahvata) - Gornji Andrijevci (cca 3,6 km sjeverno od lokacije zahvata) - Sibinj (cca 3,7 km sjeverno od lokacije zahvata)  u Općini Bebrina: - Stupnički Kuti (cca 550 m jugozapadno od lokacije zahvata), - Kaniža (cca 1,4 km južno od lokacije zahvata), - Bebrina (cca 3 km južno od lokacije zahvata).

Lokaciji zahvata najbliža naselja su Stupnički Kuti (Općina Bebrina) na udaljenosti cca 550 m jugozapadno od lokacije zahvata, te Brodski Stupnik (Općina Brodski Stupnik) na udaljenosti cca 1,3 km sjeverno od lokacije zahvata.

Šaranski ribnjaci su umjetno izgrađeni proizvodni objekti (uzgajališta) za planski uzgoj toplovodnih vrsta riba u vodenom mediju, namijenjene prvenstveno za ljudsku prehranu. Izgrađeni su najčešće na zemljištu nepovoljnom za poljoprivrednu proizvodnju zbog močvarnog karaktera. Proizvodnja ribe u njima se u najvećoj mjeri odvija na način da se, uz prirodnu hranu (prvenstveno fito i zooplankton), riba hrani i dodatnom hranom, najčešće žitaricama (kukuruz, pšenica, raž, ječam i sl.). Prirodna hrana (plankton) nastaje u uzgajalištu biološkim procesima, a njena produkcija se potiče agrotehničkim mjerama. Proizvodni ciklus ribe u šaranskim ribnjacima u pravilu traje tri godine.

Ideja o izgradnji ribnjaka Jasinje nastala je 1930. godine. Ribnjaci su izgrađeni za poljoprivrednu djelatnost na nepovoljnom močvarnom tlu. Za potrebe ribnjaka iskopani su dovodni kanali, sagrađena je ustava na rijeci Glogovici i crpna stanica. Osim proizvodnih tabli izgrađeni su i zimovnjaci i manje jezero – mrijestilište. Zimovnici su bili kompleks bazena u koje se riba u jesen po lovu prebacivala radi leda. Jezera su bila u sredini plića, a okolo dublja, pa kada se voda ispuštala radi lova, ribu je bilo lakše izloviti iz kanala. Lovilo se mrežama. Riba je hranjena šrotom od kukuruza i pogačama od suncokreta. Ribnjak je kratkotrajno prestao sa radom 1945. godine. Međutim 1949. godine na ribnjaku se pokušava pokrenuti proizvodnja riže. U to doba na poljima posijane riže, nasađivane su i matice šarana, radi potpunijeg iskorištavanja tla. Tako je 1949. godine, na 72 ha površina pod rižom, uzgojeno i cca 200 kg/ha jednogodišnjeg šaranskog mlađa. Pošto je prinos riže opadao, zbog nepovoljnih klimatskih prilika za rižu, postepeno su površine privođene isključivom uzgoju ribe. Godine 1952. bio je nasađen prvi šaranski mlađ u čiste ribnjake. Nakon toga je počela proizvodnja ribe na rekonstruiranim površinama, gdje se prije uzgajala riža. Godine 1956. prestala je proizvodnja riže, a započinjao je intenzivniji uzgoj ribe. Ribnjaci su bili plitki i obrasli velikom količinom vodene vegetacije, što je smanjivalo proizvodnu površinu, pa je ukupna proizvodnja ribe bila niska. Ribnjaci su od 1962. godine bili u sustavu Agrokombinata ''Jasinje'', koji započinje uređenje i proširenje postojećih ribnjaka. Dinamika izgradnje ribnjaka bila je postepena, a intenzivno se gradilo od 1965. do 1969. godine. Na ribnjacima se uzgajala slatkovodna (toplovodna) riba (akvakultura). Proizvodnja na ribnjacima se odvijala sve do Domovinskog rata, kada je napuštena. Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš rekonstrukcije dijela ribnjaka Jasinje, na području Općina Brodski Stupnik, Sibinj i Bebrina

Ribnjaci Novo Jasinje danas se pune dovodnim kanalom (Orljavski kanal) iz rijeke Orljave. Kanal započinje u mjestu Lužani. Orljava osigurava od 51.300.000 do 159.500.000 m3/god vode (ovisno o hidrološkim prilikama). Ribnjak Novo Jasinje danas se sastoji od 20 proizvodnih tabli različitih veličina i 32 zimovnika. Trenutno zbog dugogodišnjeg nekorištenja ribnjaci više nisu upotrebljivi za proizvodnju ribe, jer su u najvećim dijelom zarasli u gustu šikaru i inicijalne oblike šuma, a u vegetaciji prevladava invazivna vrsta čivitnjača (Amorpha fruticosa).

Nositelj zahvata zakupio je ribnjake Jasinje 5. siječnja 2018. godine. Nositelj zahvata ima pravo korištenja voda sliva rijeke Orljave radi uzgoja riba i drugih vodenih organizama pogodnih za gospodarski uzgoj te sukladno dobivenim Vodopravnim uvjetima (Tekstualni prilog 4), godišnje može koristiti vodu u količini do max. 14.350.000,00 m3. Voda potrebna za rad ribnjaka zahvaća se iz glavnog dovodnog kanala (Orljavski kanal) koji vodu dobiva iz vodotoka Orljava putem ustave izgrađene u stacionaži 7+200 km rijeke Orljave. Način, količina i raspored preuzimanja vode iz dovodnog kanala korisnici Starog i Novog ribnjaka Jasinje definirati će međusobnim Ugovorom o upravljanju ustavom i korištenju i održavanju dovodnog kanala. Ugovorom će se poštivati zahvaćanje vode iz glavnog dovodnog kanala uzvodnog korisnika ribnjaka Stari ribnjak Jasinje u količini do 10.000.000 m3/god, a do isteka roka na koji je sklopljen Ugovor o zakupu u vlasništvu RH za Stari ribnjak Jasinje. Glavni dovodni kanal i ustava nisu vodne građevine za obranu od poplava te je upravljanje i održavanje ustave i kanala isključivo obveza korisnika voda iz glavnog dovodnog kanala. Zahvaćanje vode iz rijeke Orljave se mora provoditi na takav način da u njoj u svakom trenutku bude zadovoljen biološki minimum od 1 m3/s.

Zahvatom će se ribnjaci rekonstruirati i dovesti ponovo funkciji uzgoja slatkovodne ribe, te će se uzgoj provoditi na ekološki način, uz rjeđi nasad mlađi te uz umjerenu ili nikakvu dohranu ribe.

Komunalna infrastruktura

Na lokaciji zahvata nalazi se upravna zgrada i pomoćne i skladišne građevine koje su u derutnom stanju i koje se planiraju urediti i privesti funkciji. Na lokaciji su postojeći pristupni putovi i putovi koji prolaze po krunama nasipa.

44 Ovlaštenik: EcoMission d.o.o. Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš rekonstrukcije dijela ribnjaka Jasinje, na području Općina Brodski Stupnik, Sibinj i Bebrina

FOTODOKUMENTACIJA:

Pogled na Orljavu, početak Orljavskog kanala i ustava Mrsunja na kanalu

Upravna zgrada Pogled na nekadašnje mrjestilište

Zimovnjaci Nasip uz zapadni dio tabli R-1 do R-5

Pogled na tablu R-1 prema farmi purana sjeverno od Zarašteni kanal na lokaciji ribnjaka Jasinje – vidljiv lokacije ribnjaka Jasinje velik broj jedinki čivitnjače (Amorpha fruticosa)

45 Ovlaštenik: EcoMission d.o.o. Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš rekonstrukcije dijela ribnjaka Jasinje, na području Općina Brodski Stupnik, Sibinj i Bebrina

Slika 2: Situacijski prikaz ribnjaka Jasinje Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš rekonstrukcije dijela ribnjaka Jasinje, na području Općina Brodski Stupnik, Sibinj i Bebrina

1.1.2. Opis planiranog stanja Za planirani zahvat rekonstrukcije dijela ribnjaka Jasinje 2018. godine tvrtka Mativ integral d.o.o., po ovlaštenom inženjeru Ivici Matiću, dipl. ing. građ., izradila je Projekt uređenja ribnjaka, TD 27/2018. Na lokaciji ribnjaka Jasinje planira se rekonstrukcija ribnjaka površine cca 1.068,5 ha.

Projektom uređenja ribnjaka predviđeno je da se zbog boljeg uzgoja ribe provedu sljedeće radnje:  usitnjavanje sitnog raslinja, grmlja i niskog drveća do 4m visine – malčiranje  izmuljavanje i popravak vremenom erodiranih stranica nasipa ribogojilišnih tabli u kojima se uzgajaju ribe zbog postizanja veće kvalitete staništa u kojem borave ribe

Planirani zahvat rekonstrukcije će se odvijati na svim ugovorenim tablama ribnjaka Jasinje (Slika 1). Najveći dio zahvata odnosit će se na malčiranje vegetacije koje će se provoditi na cca 502 ha (cca 47 % površine ribnjaka) i izmuljivanje i čišćenje ribnjaka koje će se provoditi na cca 85,6 ha(cca % 8 površine ribnjaka). Planiranim zahvatom će se ukloniti nepoželjna vegetacija, povećati volumen ribnjaka i poboljšati fizikalno-kemijski parametri vode što će utjecati na povećanje proizvodnje ribe. Malčiranje će se provoditi nakon ispuštanja vode i prosušivanja tabli, kako bi se omogućio ulazak mehanizacije. Malčiranje će se provoditi na svim tablama lokacije zahvata, osim table T-17 (R- 1 do R-5 i T-14 do T-16, T-18 i T-19, Z-1 do Z-25, Z (9 zimovnika)) nakon uklanjanja stabala koja zbog veličine nisu pogodna za malčiranje. Drvna masa koja će se dobiti uklanjanjem stabala će se sukladno Ugovoru o zakupu (Tekstualni prilog 3) predati na daljnje korištenje Hrvatskim šumama. Sva nastala biomasa, osim drvne građe koja će se predavati Hrvatskim šumama, će nakon malčiranja ostati na tablama. Izmuljavanje će se također provoditi na ispražnjenim i prosušenim tablama, da mulj izgubi vlažnost te se nakon toga provodi vađenje mulja iz tabli građevinskom mehanizacijom – buldožerima i sl. Mulj će se vaditi u pojasu od 50 m od nasipa na tablama R-1 do R-5 i T-14 do T-16 (Slika 3). Mulj koji se izmuljava će se koristiti za popravak erodiranih stranica nasipa ribogojilišnih tabli, a ostatak će se koristiti po potrebi za uređenje dna tabli (zapunjavat depresija, niveliranje i sl.). Ostale table se neće izmuljavati, već samo malčirati te će se provesti popravak nasipa (Slika 3).

Infrastruktura Na lokaciji zahvata nalazi se upravna zgrada i pomoćne i skladišne građevine koje su u derutnom stanju i koje se planiraju urediti (izmjena krovova, izmjena stolarije, unutarnje uređenje prostorija…). Nakon uređenja u upravnoj zgradi bit će osiguran sanitarni čvor za djelatnike, te će nastajati sanitarne otpadne vode koje će se odvoditi u vodonepropusnu sabirnu jamu kapaciteta cca 12 m3. Prije puštanja u rad interni kanalizacijski sustav i sabirna jama će se ispitati na vodonepropusnost. Sadržaj sabirne jame prema potrebi praznit će i odvoziti ovlaštena pravna osoba. Na djelu ribnjaka planirana je elektrifikacija sukladno Idejnom projektu elektrifikacije dijela ribnjaka Jasinje koji je izradila tvrtka EPIC d.o.o. iz Varaždina, po projektantu Krunoslavu Flajšeku, dipl. ing. el., broj tehničkog dnevnika EITD-180901. Nova električna instalacija će se napajati iz postojeće transformatorske stanice T-807, priključne snage od 53 kW, smještene na k.č.br. 3020/2, k.o. Brodski Stupnik (Slika 4). Predviđena priključna snaga postrojenja za elektrifikaciju Ribnjaka Jasinje iznosila bi 45,20 kW. Kabeli za elektrifikaciju će se polagati jednim dijelom podzemno, a većim dijelom nadzemno po stupovima za rasvjetu. Električna instalacija će se koristiti za potrebe građevina na lokaciji ribnjaka, za priključak aeratora, te priključak rasvjetnih tijela i kamera video nadzora na stupovima za rasvjetu. Za rasvjetu prostora ribnjaka odabrane su ovjesne LED konzolne svjetiljke. Pri automatskom radu, rasvjeta će se paliti u ovisnosti o luxomatu. Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš rekonstrukcije dijela ribnjaka Jasinje, na području Općina Brodski Stupnik, Sibinj i Bebrina

Slika 3: Situacijski prikaz površina koje se izmuljavaju (Izvor: Projekt uređenja ribnjaka, TD 27/2018)

48 Ovlaštenik: EcoMission d.o.o. Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš rekonstrukcije dijela ribnjaka Jasinje, na području Općina Brodski Stupnik, Sibinj i Bebrina

Slika 4: Situacijski prikaz elektrifikacije dijela ribnjaka Jasinje

R-4 T-14

Z-1 do Z-11

Z-12 do Z-25

R-5 Postojeće građevine na lokaciji zahvata

Z (9 zimovnjaka)

49 Ovlaštenik: EcoMission d.o.o. Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš rekonstrukcije dijela ribnjaka Jasinje, na području Općina Brodski Stupnik, Sibinj i Bebrina

1.2. OPIS PLANIRANOG TEHNOLOŠKOG PROCESA

Na svim ribnjačarskim tablama lokacije zahvata (R-1 do R-5 i T-14 do T-19, Z-1 do Z-25, Z (9 zimovnika)) planirano je uklanjanje većih stabala. Nakon čega će se provesti malčiranje, odnosno usitnjavanje niskog raslinja, grmlja i niskog drveća visine do 4 m na svim tablama osim table T-17 (R-1 do R-5 i T-14 do T-16, T-18 i T-19, Z-1 do Z-25, Z (9 zimovnika)). Nakon provedenog malčiranja provest će se izmuljivanje tabli R-1 do R-5 i R-14 do R-16 u pojasu 50 m od obale. Ostale table se neće izmuljavati. Za održivost dobre zoohigijene, visokog boniteta ili visoke prirodne biološke produktivnosti šaranskih ribnjaka, te radi sprječavanja pojave različitih bolesti riba provode se redovite agrotehničke mjere: izmuljivanje, čišćenje organske tvari, košenje makrovegetacije, isušivanje i aeracija tla, oranje, tanjuranje, vapnjenje, održavanje nasipa i hidrotehničkih objekata i sl. Smatra se kako je svakih 30- tak godina potrebno obaviti generalnu rekonstrukciju dna svih proizvodnih površina, ali i nasipa ribnjaka, a svakih 5-6 godina, ovisno o intenzitetu proizvodnje ribe i o organskim onečišćenjima u pojedinim proizvodnim tablama, potrebno je obaviti čišćenje, odnosno uklanjanje nakupljenog mulja, osobito u izlovnim kanalima i izlovnim jamama, što podrazumijeva uklanjanje mulja u visini 10-15 cm. Mulj je površinski sloj tla u ribnjaku koji sudjeluje u procesu života i uzgoja ribe. On je koristan i potreban u ribnjaku u određenoj količini, ali višak mulja je štetan u procesu uzgoja riba. Izmuljavanje proizvodnih ribnjačarskih površina podrazumijeva uklanjanje nakupljenog mulja u visini cca 35 cm čime se osigurava više prostora za ribe, postiže veća prozirnost vode, manje koncentracije toksičnih tvari i organske mase, te veća koncentracija kisika. Tako izvađeni materijal se koristi za učvršćivanje pokosa nasipa i za popunjavanje i izravnavanje depresija proizvodnih površina. Šaranski ribnjaci sadrže znatne količine višeg vodenog bilja (makrovegetacija) tijekom uzgojne sezone, koje, ukoliko se mehanički ne ukloni iz ribnjaka, trune, taložeći se tako na dno kao organski mulj, oduzimajući kisik živim organizmima kojima je kisik potreban za život. Voda kojom se pune ribnjaci također donosi znatne količine suspendiranih čestica koje se također stajanjem talože na dno ribnjaka, stvarajući dodatne količine mulja. Isto tako, prilikom ispuštanja vode iz ribnjaka, u odvodnim kanalima se nataloži mulj koji vodom izađe iz proizvodnih tabli. Hranidbom riba nastaju velike količine produkata metabolizma koje se također talože na dno. Vremenom se tako stvori obiman sloj neproduktivnog mulja koji onemogućuje normalne i pozitivne biološke i kemijske procese u ribnjacima čime se narušavaju dobri odnosi i pad boniteta tih ribnjaka, pa je njihova prirodna produktivnost tako smanjena, a povećava se mogućnost pojave bakterija, virusa, parazita i drugih bioagresora koji mogu prouzročiti bolesti riba. Zamuljeni i nečišćeni proizvodni objekti smanjuju volumen vode, postaju plići, u njima u većim količinama brže raste makrovegetacija što oduzima životni prostor ribama, a u procesima eutrofikacije pogoršava fizikalno-kemijske pokazatelje (povećava se koncentraciju toksičnih tvari osobito metana, amonijaka, sumporovodika i dr., smanjuje koncentraciju kisika i sl.), ali i biološke pokazatelje kvalitete vode presudne za život riba, te planktona, faune dna i drugih sastavnica životnih zajednica ribnjaka. Zamuljeni izlovni kanali i izlovne jame onemogućuju adekvatan izlov ribe iz proizvodnog objekta tako da riba zaostaje raširena po cijeloj tabli ili depresijama i vrlo se teško može izloviti uz ogroman fizički napor ribara i maltretiranje (stres) ribe. Nasipi šaranskih ribnjaka pripadaju vrlo važnim hidrotehničkim objektima i svakako čine najznačajniji dio građevinskih investicija i investicijskog održavanja. Učestala oštećenja krune nasipa, koja je u pravilu i kolovozna, te stranica (pokosa) nasipa, osobito onih okrenutih prema vodi, traži veće troškove održavanja i brigu pronalaženja odgovarajućeg načina njihovog održavanja, sanacije i očuvanja tijekom proizvodnje ribe u proizvodnim tablama. Najveći uzrok oštećenja pokosa nasipa su vjetrovi, osobito sjeverni, koji uzrokuju, osobito na većim proizvodnim tablama (100 ha i više) velike i jake valove koji udarajući u nasipe izazivaju njihovu eroziju, oštećenja pa čak i njihovo pucanje i potpuni nestanak. Razvoj makrovegetacije, osobito trske i šaša uz priobalni dio pokosa nasipa i ispod razine vode u ribnjacima, može značajno umanjiti njihovu eroziju. Za održavanje kosina nasipa koriste se različite metode i materijali. Nasipi se redovito kose jer su obrasli travom, a redovito se siječe

EcoMission d.o.o. Stranica 50 Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš rekonstrukcije dijela ribnjaka Jasinje, na području Općina Brodski Stupnik, Sibinj i Bebrina drvenasta vegetacija kako ne bi razvila korijenje koje može oštetiti unutrašnjost nasipa i tako omogućiti procjeđivanje vode, a posljedično i njegovo oštećenje ispiranjem. Veliki problem bušenja ribnjačkih nasipa su: bizamski štakor (Ondatra zibheticus), vidra (Lutra lutra), rovka (Neomys fodiens), krtica (Talpa europea) koji žive i/ili koji se hrane ribom na ribnjacima.

Slika 5: Košenje i održavanje nasipa te čišćenje proizvodnih tabli ribnjaka

Prije početka radova potrebno je iz svake pojedine table ispustiti vodu i eventualno prisutnu ribu u druge kanale ili table. Ostatak vode koji ostane zarobljen na tablama i nije ga moguće ispustiti preko ustava, potrebno je izbaciti u druge kanale ili table pomoću crpki. Nakon što se voda izbaci iz tabli, one se prosuše prirodnim putem, kako bi se omogućio ulazak radnika i mehanizacije. Kako bi se moglo pristupiti malčiranju potrebno je prvo ukloniti drveće koje je zbog svoje veličine neprikladno za malčiranje. Sukladno Ugovoru o zakupu ribnjaka Jasinje sva drvna masa nastala krčenjem će se predati Hrvatskim šumama na daljnje korištenje (Tekstualni prilog 3). Malčirati će se sve table lokacije zahvata, osim table T-17 (R-1 do R-5 i T-14 do T-16, T-18 i T- 19, Z-1 do Z-25, Z (9 zimovnika)). Predviđeno je malčiranje cca 502 ha, odnosno na 47 % površine ribnjaka (Tablica 1). Sva nastala biomasa osim drvne građe koja će se predavati Hrvatskim šumama će nakon malčiranja ostati na tablama.

Tablica 1: Prikaz tabli i površina koje će se malčirati Naziv table Površina table (ha) Površina za malčiranje (ha) R-1 11,72 10,00 R-2 10,03 10,00 R-3 10,30 10,00 R-4 10,14 10,00 R-5 10,09 10,00 Z (9 zimovnika) 2,90 2,90 Z-1 do Z-25 3,90 3,90 T-14 51,30 50,00 T-15 70,82 65,00 T-16 53,03 50,00 T-17 211,09 0,00 T-18 270,58 180,00 T-19 352,50 100,00 UKUPNO: 1.068,40 501,80

Nakon malčiranja pristupit će si izmuljavanju ribnjačarskih tabli R-1 do R-5 i T-14 do T-16. Mulj će se vaditi u pojasu od 50 m od nasipa tabli (Slika 3). Predviđene količine izvađenog mulja po tabli prikazane su u tablici 2. Samo izmuljavanje provest će se odguravanjem mulja u ribnjaku pomoću građevinskih strojeva (buldožeri, bageri i sl.). Planirano je izmuljivanje provesti na cca 8% površine ribnjaka. Iskopani mulj će se utovarivati na kamione te prevoziti na mjesto za prosušivanje mulja. Mjesto za prosušivanje mulja nalazit će se na istoj tabli iz koje se iskapa ili po potrebi na jednoj od susjednih tabli. Kada se mulj prosuši isti će se frezanjem usitniti. Frezanje će se provoditi bagerskim

EcoMission d.o.o. Stranica 51 Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš rekonstrukcije dijela ribnjaka Jasinje, na području Općina Brodski Stupnik, Sibinj i Bebrina frezama za kamen i zemlju, traktorskim frezama, te će se strojno prebacivati pomoću bagera i buldožera. Za prijevoz mulja koristit će se demper kamioni i kiper kamioni s 4 osovine sa zapreminom od 20-25 m3 ovisno o povišenjima na tovarnom prostoru. Na lokaciji će se ovisno o uvjetima na terenu i intenzitetu rada nalaziti cca 5 kamiona. Nakon što se mulj prosuši i isfreza koristit će se za popravak erodiranih stranica nasipa i kanala uz pomoć radnih strojeva. Predviđena količina ugrađenog mulja u nasipe prikazana je u tablici 3. Na Prilozima 1 i 2 prikazani su presjeci i planirane dimenzije i pokosi nasipa. Dio prosušenog mulja koristit će se i za izravnavanje depresija u tablama ribnjaka. Predviđen je iskop oko 352.072 m3 mulja u sraslom stanju. Sva količina mulja koja će se izmuljavati, će se iskoristiti za učvršćivanje nasipa tabli ribnjaka te za zapunjavanje depresija u tablama, niveliranje dijelova tabli i sl. Za ugradnju tabli će se iskoristiti cca 314.557 m3 mulja, a ostatak od cca 37.516 m3 će se ugraditi u dna tabli. Sukladno uputama HAOP-a radovi (uklanjanje vegetacije, malčiranje, izmuljavanje, uređenje nasipa) će se na tablama T-15, T-17, T-18 i T-19 provoditi od 1. kolovoza do 15. ožujka, a na tablama R-1 do R-5, T-14 i T-1 zimovnicima Z-1 do Z-25 i Z (9 zimovnika) provodit će se u periodu od 15. kolovoza do 15. ožujka (izvan sezone gniježđenja ptica močvarica). Sukladno navedenome bit će organizirana i sama dinamika radova. Ukoliko će table zbog povoljnih hidrometeoroloških prilika, vodostaja u tablama i drugih sličnih faktora biti bez vode ili s malom količinom vode, moći će se pristupiti malčiranju, bez prethodnog čekanja da se table prosuše. Nakon toga slijedi iskop mulja koji će se skladištiti na samoj tabli gdje se provodi iskop ili u slučaju da je povoljnije materijal odlagati na jednoj od susjednih tabli isti će se prevoziti do iste. Ovisno o količini vlage u samom iskopanom materijalu odrediti će se je li potrebno provesti prosušivanje istoga ili se odmah može pristupiti frezanju i ugrađivanju u nasipe i dno table koja se uređuje. Prosušivanje u pravilu ne traje dulje od nekoliko dana, osim u slučaju obilnih kiša, kada je prosušivanje otežano. Nije planirano provoditi radove iskopa na dvije table istovremeno zbog ograničenog broja mehanizacije (bagera, buldožera i sl.), međutim moguće je da će se za vrijeme izmuljivanja jedne table provoditi malčiranje na tabli koja je sljedeća predviđena za izmuljivanje. U slučaju da će zbog uvjeta na terenu biti potrebno (loši hidrometeorološki uvjeti, nemogućnost ispuštanja vode iz neke table i sl.)moguće je promijeniti redoslijed kojim će se uređivati table. Nositelj zahvata je u obvezi Javnu ustanovu za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Brodsko-posavske županije - Natura Slavonica pravovremeno obavještavati o svim planiranim zahvatima koji mogu utjecati na ciljeve očuvanja ekološke mreže te postupati sukladno uputama njenih djelatnika.

Slika 6: Strojno izmuljivanje izlovne jame i izlovnog kanala ribnjaka

EcoMission d.o.o. Stranica 52 Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš rekonstrukcije dijela ribnjaka Jasinje, na području Općina Brodski Stupnik, Sibinj i Bebrina

Tablica 2: Izračun količine materijala koji se izmuljavanjem vadi iz ribnjaka Debljina Površina Volumen Opseg širina kanala Tabla izmuljavanja izmuljavanja mulja (m) (m) (m) (m2) (m3) T-14 3454 0,35 50 172.700 60.445,0 T-15 3620 0,35 50 171.000 63.350,0 T-16 3043 0,35 50 152.150 53.252,5 R-1 1474 0,5 50 73.700 36.850,0 R-2 1375 0,5 50 68.750 34.375,0 R-3 1389 0,5 50 69.450 34.725,0 R-4 1382 0,5 50 69.100 34.550,0 R-5 1381 0,5 50 69.050 34.525,0 UKUPNO: 855.900 352.072,5

Tablica 3: Količina mulja koji se ugrađuje u nasipe TABLA NASIP DUŽINA (m) KOLIČINA UGRAĐENOG MATERIJAL PO m (m3) UKUPNO (m3) N12 312 9,19 2.867,28 N13 1386 9,19 12.737,34 T14 N14 661 9,19 6.074,59 N15 1095 9,19 10.063,05 N 8 1162 9,19 10.678,78 N9 711 9,19 6.534,09 T15 N10 1108 9,19 10.182,52 N11 639 9,19 5.872,41 N1 1910 9,19 17.552,90 N2 1152 9,19 10.586,88 T17 N3 1960 9,19 18.012,40 N4 1228 9,19 11.285,32 N5 1937 9,19 17.801,03 T18 N6 2069 9,19 19.014,11 N7 3642 9,19 33.469,98 N16 734 9,19 6.745,46 N17 782 9,19 7.186,58 T16 N18 806 9,19 7.407,14 N19 721 9,19 6.625,99 N20 2531 9,19 23.259,89 N21 1068 9,19 9.814,92 T19 N22 2752 9,19 25.290,88 N23 1691 9,19 15.540,29 N24 549 2,85 1.564,65 N25 107 2,85 304,95 R1 N26 457 2,85 1.302,45 N27 361 2,85 1.028,85 N28 457 2,85 1.302,45 N29 231 2,85 658,35 R2 N30 462 2,85 1.316,70 N31 225 2,85 641,25 N32 462 2,85 1.316,70 N33 229 2,85 652,65 R3 N34 462 2,85 1.316,70 N35 236 2,85 672,60 N36 462 2,85 1.316,70 R4 N37 231 2,85 658,35

EcoMission d.o.o. Stranica 53 Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš rekonstrukcije dijela ribnjaka Jasinje, na području Općina Brodski Stupnik, Sibinj i Bebrina

N38 463 2,85 1.319,55 N39 226 2,85 644,10 N40 463 2,85 1.319,55 N41 233 2,85 664,05 R5 N42 463 2,85 1.319,55 N43 222 2,85 632,70 UKUPNO: 314.556,68

EcoMission d.o.o. Stranica 54 Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš rekonstrukcije dijela ribnjaka Jasinje, na području Općina Brodski Stupnik, Sibinj i Bebrina

Prilog 1: Karakteristični presjek velikih nasipa (Izvor: Projekt uređenja ribnjaka, TD 27/2018)

EcoMission d.o.o. Stranica 55 Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš rekonstrukcije dijela ribnjaka Jasinje, na području Općina Brodski Stupnik, Sibinj i Bebrina

Prilog 2: Karakteristični presjek malih nasipa (Izvor: Projekt uređenja ribnjaka, TD 27/2018)

EcoMission d.o.o. Stranica 56 Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš rekonstrukcije dijela ribnjaka Jasinje, na području Općina Brodski Stupnik, Sibinj i Bebrina

1.2.2. TEHNOLOŠKI PROCES UZGOJA RIBA Na ribnjacima Jasinje će se nalaziti sljedeće kategorije ribnjaka:  rastilište – ribnjaci za uzgoj ribe do 40 dana starosti,  mladičnjaci – ribnjaci za uzgoj jednogodišnje ribe,  tovilišta - ribnjaci za uzgoj konzumne dvogodišnje i trogodišnje ribe,  zimnjaci – ribnjaci za skladištenje ribe iz kojih se riba otprema na tržište.

Na lokaciji zahvata je postojalo mrjestilište koje trenutno nije u funkciji. Nakon rekonstrukcije građevina na lokaciji i ukoliko se ukaže potreba na tržištu moguće je ponovno pokretanje proizvodnje riblje mlađi u mrjestilištu na lokaciji ribnjaka Jasinje. Do tada će se na lokaciju dopremati ličinke riba iz postojećih mrjestilišta - registriranih objekata za mrijest riba u ''Kaniškoj Ivi'' i ''Podunavlju'' koje nositelj zahvata ima u vlasništvu. Nakon mrijesta, oplodnje i inkubacije stvaraju se ličinke koje će se dopremati do ribnjaka Jasinje i nasađivati direktno u uzgojne objekte – rastilišta i mladičnjake. Ovisno o načinu i gustoći nasađivanja na ribnjacima Jasinje uzgajati će se prvo mjesečnjaci koji će se zatim nasađivati u objekte za uzgoj jednogodišnje ribe ili će se ličinke nasađivati odmah za uzgoj jednogodišnje ribe.

Uzgoj mjesečnjaka Uzgoj mjesečnjaka će se po potrebi provoditi samo za šarana, amura, sivog i bijelog glavaša. Uzgoj mjesečnjaka će se provoditi:  kada se zbog određenih razloga nije moglo na vrijeme agrotehnički pripremiti proizvodne table za nasad ličinaka za jednogodišnji uzgoj  u slučaju kada sve table planirane za proizvodnju jednogodišnje mlađi nisu na vrijeme napunjene vodom  za popunjavanje nasada u tablama gdje je provedeno direktno nasađivanje ličinaka za jednogodišnji uzgoj, ali je kroz kontrolne preglede tabli utvrđeno da je preživljavanje ličinke bilo slabo. Mjesečnjak šarana

Kod uzgoja mjesečnjaka provodi se vrlo gusto nasađivanje ličinaka (cca 500.000 kom/ha) u manje proizvodne objekte – rastilišta, površine do 2 ha, sa ciljem dobivanja male ribice stare 30-ak dana i prosječne težine 3-5 g/kom. Tako mala ribica (mjesečnjak) se odlovljava i koristi za uzgoj jednogodišnje ribe.

Uzgoj jednogodišnje riblje mlađi Za uzgoj jednogodišnje riblje mlađi koristit će se uzgojni objekti manje površine tzv. rastilišta i mladičnjaci. U rastilišta i mladičnjake se nasađuje istovremeno nekoliko vrsta riba (šaran, amur, bijeli i sivi glavaš, linjak). Ovakav način nasada nekoliko vrsta u isti proizvodni objekt se naziva polikultura. Cilj ovakvog uzgoja je da svaka riblja vrsta u nasadu maksimalno iskoristi prirodnu hranu koja se razvija u proizvodnom objektu (fitoplankton i zooplankton).

EcoMission d.o.o. Stranica 57 Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš rekonstrukcije dijela ribnjaka Jasinje, na području Općina Brodski Stupnik, Sibinj i Bebrina

Uzgoj jednogodišnje riblje mlađi moguće je provesti na dva načina: 1. nasađivanjem mjesečnjaka, tj. riblje mlađi stare 30-tak dana i mase cca 3-5 g/kom u proizvodne table 2. direktno nasađivanje ličinaka koje su dopremljene iz mrjestilišta i njihov tov do faze jednogodišnje ribe.

Kod prvog načina uzgoja nasađivanjem mjesečnjaka gustoća nasada je za šarana do 10.000 kom/ha, amura do 1.500 kom/ha, glavaša sivog i bijelog do 1.200 kom/ha i linjaka do 500 kom/ha, dok je kod uzgoja direktnim nasađivanjem ličinaka nasad riba znatno gušći (šarana 20.000 – 30.000 kom/ha, amura 3.000 – 5.000 kom/ha, glavaša bijelog i sivog 1.000 – 2.000 kom/ha) zbog većeg mortaliteta ličinaka u odnosu na mjesečnjake. Proizvodnja jednogodišnje mlađi provodi se na tzv. poluintenzivan način. Kod ovog načina uzgoja se u prvoj trećini uzgoja (od ličinke do mjesečnjaka) za ishranu koriste koncentrirane smjese sa visokim udjelom proteina (do 48 %). Kako mlađ raste i napreduje u drugoj trećini uzgoja, tako se prilagođava hranidba smanjujući udio visoko proteinske hrane u obroku (30 – 35 %) i postupno prelazi u zadnjoj trećini uzgoja na hranu sa manjim udjelom proteina, a visokim udjelom ugljikohidrata (žitarice). Ovakav način hranidbe ribe je najbolje prilagođen njezinom prirodnom biološkom ciklusu (sintetiziranje probavnih enzima je spontano i ovisi o duljini dana, temperaturi vode i razvoju fito i zooplanktona – prirodne hrane). Praćenje uspješnosti proizvodnje jednogodišnje riblje mlađi provodit će se svaki tjedan kontrolnim ribolovom. Time se omogućuje praćenje zdravstvenog stanja ribe, kontrola prirasta i korekcija hranjenja. Po potrebi, ako postoje tehničke mogućnosti u proizvodnim objektima (rastilišima/mladičnjacima) provodit će se dodatno obogaćivanje kisikom pomoću aeratora. Proizvedena jednogodišnja mlađ bit će veličine od cca 100 do 250 grama. U drugoj polovici studenog i tijekom prosinca (ako nema snijega i leda) se jednogodišnja mlađ izlovljava i grupira u proizvodnim objektima radi lakšeg čuvanja od ribojednih ptica.

Ličinke predatorskih vrsta (smuđ, som i štuka) nasađivat će se u uzgojne objekte u kojima će se uzgajati starije populacije riba nepredatorskih vrsta (npr. tovilišta jednogodišnjeg ili dvogodišnjeg šarana) ili će se nasađivati u zasebno rastilište. Ove ličinke se nasađuju u tovilišta u kojima je prisutna riba prevelika da bi predatorskim vrstama koristila za hranu.

Uzgoj dvogodišnje ribe Jednogodišnja mlađ veličine 100-250 grama za uzgoj dvogodišnje ribe nasađivat će se u jesen ili proljeće u pripremljena tovilišta. Jednogodišnja mlađ nasađivat će se u polikulturi; šarana (do 1.500 kom/ha), amura (do 300 kom/ha), glavaša sivog i bijelog (do 200 kom/ha) i linjaka (do 100 kom/ha). Proizvodnja dvogodišnje mlađi provodit će se također na tzv. poluintenzivan način. To znači da će se u prvoj trećini uzgoja za ishranu koristiti koncentrirane smjese sa visokim udjelom proteina (do 25 %). Kako mlađ raste i napreduje u drugoj trećini uzgoja se prilagođava hranidba smanjenjem udjela visoko proteinske hrane u obroku i postupno se prelazi u zadnjoj trećini uzgoja na hranu sa manjim udjelom proteina, a visokim udjelom ugljikohidrata (žitarice). Tijekom proizvodnje, ako će postojati tehničke mogućnosti, voda će se dodatno obogaćivati kisikom pomoću aeratora. Tjedno će se obavljati pokusni ribolovi pomoću kojih će se pratiti prirast i kontrolirati zdravstveno stanje ribe. Nakon toga obavljat će se korekcija tablica za hranjenje ribe, a riba će se hraniti 2-5 puta na dan. Dobivena dvogodišnja riba bit će veličine od 500 do 1.000 grama. Izlovljavat će se u jesen ili u proljeće, ovisno o potrebi tržišta. Riba će se moći u tovilištima odlovljavati i tijekom ljeta u blizini mjesta za hranidbu, ovisno o potrebama tržišta. Ako će se obavljati ljetni odlov ribe, ribnjaci će se u startu nasaditi sa toliko ribe više koliko se planira izloviti ljeti.

EcoMission d.o.o. Stranica 58 Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš rekonstrukcije dijela ribnjaka Jasinje, na području Općina Brodski Stupnik, Sibinj i Bebrina

Uzgoj konzumne ribe Krupnija jednogodišnja mlađ (prosječne težine 200 g/kom ili više) i dvogodišnja mlađ će se nasađivati u tovilišta za uzgoj konzumne ribe. Tjedno će se obavljati pokusni ribolovi pomoću kojih će se pratiti prirast i zdravstveno stanje. Ovi ribnjaci će se moći izlovljavati u jesen ili u proljeće, ovisno o potrebama tržišta. Riba će se moći u tovilištima odlovljavati i tijekom ljeta u blizini mjesta za hranidbu, ovisno o potrebama tržišta. Ako će se obavljati ljetni odlov ribe, ribnjaci će se u startu nasaditi sa toliko ribe više koliko se planira izloviti ljeti. Radi boljeg iskorištenja proizvodnog ciklusa ribnjaka, ribe će se nasađivati u multitrofičnom sustavu proizvodnje odnosno u polikulturi. Kombinacijom različitih vrsta riba i različitih težinskih kategorija iste vrste riba prema raspoloživoj količini i vrsti prirodne hrane, treba paziti da nema međusobne konkurencije i negativnog utjecaja na prirast glavne vrste ribe tj. šarana. Riba koja će biti namijenjena za prodaju prebacivat će se u zimnjake u kojima će se zadržavati do otpreme na tržište. Na ribnjacima će se provoditi dohrana riba peletima i žitaricama. Sukladno starosti i stanju riba tehnolog će odrediti dnevnu količinu hrane koja će se koristiti po uzgojnoj tabli. Hrana će se davati jedan do dva puta dnevno, a raspoređivati će se ravnomjerno po cijeloj tabli pomoću čamca. Hrana će se davati u količini koju ribe mogu pojesti u kratkom vremenskom roku čime će iskorištenje hrane u ribnjacima biti maksimalno, te se neće opterećivati probavni sustav ribe. Također će se time sprječavati taloženje i zamuljivanje ribnjaka uslijed veće količine hrane, prekomjerno onečišćenje ribnjaka od izmeta riba te će se povećati količina kisika. Ovim mjerama se osigurava i povoljan fizikalni, kemijski i biološki režim u vodi u proizvodnim tablama, priobalnom pojasu i hidrotehničkim objektima, kanalima, izlovnim jamama i dr. bez štetnih posljedica za okoliš.

Na proizvodnim objektima veće površine (cca 100 ha i veće) uzgajat će se konzumna riba na tzv. ekstenzivan način. Na tim objektima nasađivat će se ribe različitih vrsta u mješovitom nasadu (šaran, amur, glavaš sivi i bijeli, linjak, smuđ, som, štuka i ostalo) gustoće nasada do 1.000 kom/ha. Ovakvim nasadom maksimalno se iskorištava kompletan prirodni potencijal koji donosi voda i daje tlo. U ovakvom uzgoju riba se hrani samo u završnoj fazi isključivo žitaricama (radi sakupljanja masnih zaliha za zimu). Ovakav način uzgoja odgovara uvjetima ekološke proizvodnje ribe. Ribu uzgojenu u ovakvim objektima izlovljavat će se svake 3-4 godine.

Pojedini proizvodni objekti mogu se koristiti za različite svrhe, ovisno o potrebama tržišta. U slučaju povećane potražnje za mlađi, bazeni npr. rastilišta se mogu koristiti kao mladičnjaci. Također je moguće u razdoblju povećane potražnje konzumne ribe mladičnjake koristiti kao tovilišta.

Način izlova riblje mlađi (primjer s ribnjaka Podunavlje)

EcoMission d.o.o. Stranica 59 Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš rekonstrukcije dijela ribnjaka Jasinje, na području Općina Brodski Stupnik, Sibinj i Bebrina

1.3. PRIKAZ VARIJANTNIH RJEŠENJA

Prilikom pripreme projekta razmatrano je nekoliko varijanti provedbe ovog zahvata. Prva varijanta je uključivala malčiranje i izmuljavanje cjelokupnih ribnjaka, tj. svih tabli u punoj površini. Zbog velikog opsega navedenih radova, te znatnih materijalnih troškova smanjene su površine malčiranja te je odlučeno da se neće sve table izmuljavati. Naknadnom analizom stanja ribnjaka, analizom tržišnih pokazatelja i razradom plana proizvodnje odlučeno je da će se zahvat provoditi na u ovom elaboratu opisan način. Ovakvom varijantom zahvata će se ujedno i znatno manje narušavati prirodni uvjeti na lokaciji, kao i smanjiti financijski troškovi provedbe zahvata.

1.4. POPIS VRSTA I KOLIČINA TVARI KOJE ULAZE U TEHNOLOŠKI PROCES

1.4.1. Tehnološki proces rekonstrukcije ribnjaka Prilikom tehnološkog procesa izmuljivanja nema ulaza tvari u proces. Isti se provodi strojevima (malčeri, buldožeri, bageri). Tijekom rekonstrukcije i uređenja građevina na lokaciji koristiti će se razni građevinski strojevi i građevinski materijali (opeka, crijep, keramičarski proizvodi, drvna građa, beton, električna oprema i dr.).

1.4.2. Tehnološki proces uzgoja ribe VODA Nositelj zahvata ima pravo korištenja voda sliva rijeke Orljave radi uzgoja riba i drugih vodenih organizama pogodnih za gospodarski uzgoj te sukladno dobivenim Vodopravnim uvjetima (Tekstualni prilog 4), godišnje može koristiti vodu u količini do max. 14.350.000,00 m3. Voda potrebna za rad ribnjaka zahvaća se iz glavnog dovodnog kanala (Orljavski kanal) koji vodu dobiva iz vodotoka Orljava putem ustave izgrađene u stacionaži 7+200 km rijeke Orljave. Ovaj kanal se koristi i za opskrbu ribnjaka Staro Jasinje koji su u zakupu druge pravne osobe, a koja ima pravo korištenja vode iz dovodnog kanala do 10.000.000 m3/god. Način, količina i raspored preuzimanja vode iz dovodnog kanala će korisnici Starog ribnjaka Jasinje i nositelj zahvata definirati međusobnim Ugovorom o upravljanju ustavom i korištenju i održavanju dovodnog kanala.

Vodoopskrba upravne zgrade koja se nalazi na lokaciji zahvata bit će putem javne vodoopskrbne mreže, uz mogućnost priključka na bunar. Za sanitarne potrebe 10 radnika koji će raditi na lokaciji trošit će se 120 m3 vode na godinu.

RIBE Na lokaciji ribnjaka Jasinje postojalo je mrjestilište koje trenutno nije u funkciji. Hoće li se isto opet koristiti za proizvodnju riblje mlađi ovisi o potrebama tržišta. Trenutno će se ličinke za uzgoj jednogodišnje ribe na ribnjaku Jasinje nabavljati iz registriranih objekata za mrijest riba u ''Kaniškoj Ivi'' i ''Podunavlju'' koje nositelj zahvata ima u vlasništvu. Nakon rekonstrukcije ribnjaka „Novo Jasinje“ pristupiti će se nasađivanju mlađi riba. Količina mlađi ovisit će o fazi rekonstrukcije ribnjaka i potrebama tržišta za ribom. Ulazak tzv. „korovne ribe“ biti će spriječen u najvećoj mjeri postavljanjem mreža na upustima vode.

HRANA Nakon rekonstrukcije ribnjaka riba će se na lokaciji dohranjivati peletiranim krmnim smjesama i žitaricama, ovisno o razvojnom stadiju ribe. Redovitim nadzorom ribnjaka i proizvodnje utvrđivat će se količine hrane, kako bi se izbjeglo preveliko rasipanje hrane i njeno taloženje na dno ribnjaka, što nije poželjno zbog pojačanja eutrofikacije ribnjaka. Količine hrane koje se planiraju koristiti za hranidbu riba u razdoblju od 2019. do 2023. godine bit će sljedeće:

EcoMission d.o.o. Stranica 60 Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš rekonstrukcije dijela ribnjaka Jasinje, na području Općina Brodski Stupnik, Sibinj i Bebrina

VRSTA HRANE 2019. 2020. 2021. 2022. 2023. peletirana 233.800 kg 254.580 kg 211.300 kg 211.300 kg 211.300 kg žitarice - 476.000 kg 303.000 kg 303.000 kg 303.000 kg UKUPNO 233.800 kg 732.600 kg 514.300 kg 514.300 kg 514.300 kg

1.5. POPIS VRSTA I KOLIČINA TVARI KOJE IZLAZE IZ TEHNOLOŠKOG PROCESA

1.5.1 Tehnološki proces izmuljivanja i čišćenja ribnjaka VODA Kako bi se mogao provesti tehnološki proces izmuljivanja i čišćenja ribnjaka, iste je potrebno isušiti. Voda iz ribnjaka će se ispuštati u druge table i kanale ili u rijeku Mrsunju.

OTPAD Za vrijeme rekonstrukcije ribnjaka, prema Pravilniku o katalogu otpada („Narodne novine“ br. 90/15) na lokaciji neće nastajati otpad. Tijekom rekonstrukcije i uređenja upravne zgrade te skladišnih i pomoćnih građevina nastajati će prema Pravilniku o katalogu otpada („Narodne novine“ br. 90/15):  15 01 01 papirna i kartonska ambalaža  15 01 02 plastična ambalaža  15 01 03 drvena ambalaža  17 01 07 mješavine betona, cigle, crijepa/pločica i keramike koje nisu navedene pod 17 01 06*  20 03 01 miješani komunalni otpad  20 03 07 glomazni otpad

BIOMASA Tijekom pripreme terena za izmuljivanje i čišćenje uklanjati će se makrovegetacija. Prvo će se uklanjati veća stabla koja nisu pogodna za malčiranje, a nastala drvna građa će se sukladno Ugovoru o zakupu predavati Hrvatskim šumama na daljnje korištenje. Malčirati će se sve table lokacije zahvata osim table T-17 (table R-1 do R-5, T-14 do T-16, T-18 i T-19, zimnjaci Z-1 do Z-25 i Z (9 zimnjaka)). Provesti će se malčiranje ukupno cca 502 ha, odnosno cca 47% ukupne površine ribnjaka (Tablica 1). Sva nastala biomasa osim drvne građe koja će se predavati Hrvatskim šumama će se ostavljati na tablama.

Primjer malčera MULJ

EcoMission d.o.o. Stranica 61 Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš rekonstrukcije dijela ribnjaka Jasinje, na području Općina Brodski Stupnik, Sibinj i Bebrina

Nakon malčiranja pristupit će se izmuljavanju ribnjačarskih tabli. Izmuljavati će se cca 8% površine ribnjaka, table R-1 do R-5 i table T-14 do T-16 u pojasu od 50 m od nasipa. Procesom izmuljivanja dobit će se cca 352.072 m3 mulja. Mulj će se iz istih uklanjati bagerima i buldožerima, te u cijelosti iskoristiti na lokaciji ribnjaka. Jedan dio će se koristiti za obnavljanje i učvršćivanje pokosa nasipa oko tabli (cca 314.557 m3), a ostatak za popunjavanje i izravnavanje depresija proizvodnih površina unutar tabli, niveliranje istih i sl. (cca 37.516 m3). Mulj će se prije korištenja po potrebi prosušivati na tablama i usitnjavati i rahliti.

1.5.2. Tehnološki proces uzgoja ribe RIBE Na lokaciji ribnjaka provoditi će se tehnološki proces uzgoja ribe, te će se u razdoblju od 2019. do 2023. uzgojiti sljedeće količine ribe:

2019. 2020. 2021. 2022. 2023. Ličinka – jednogodišnja riba 137.538 kg 79.742 kg 79.742 kg 79.742 kg 79.742 kg Dvogodišnja riba 312.433 kg 142.135 kg 142.135 kg 142.135 kg Konzumna riba 188.441 kg 550.595 kg 550.595 kg 550.595 kg UKUPNO 137.538 kg 582.636 kg 774.493 kg 774.494 kg 774.495 kg

VODA Ribnjaci će se puniti vodom preko dovodnog kanala iz rijeke Orljave. Dio vode će se izgubiti evaporacijom iz ribnjaka, a dio će se vraćati u rijeku Mrsunju. Na lokaciji zahvata nalazi se upravna zgrada u kojoj će nastajati sanitarne otpadne vode u količini od cca 120 m3 vode na godinu, koje će se odvoditi u vodonepropusnu sabirnu jamu zapremnine cca 12 m3. Sadržaj sabirne jame prema potrebi će prazniti i odvoziti ovlaštena pravna osoba.

Tijekom rada ribnjaka, prema Pravilniku o katalogu otpada („Narodne novine“ br. 90/15) mogu nastajati sljedeće vrste otpada:  20 03 01 miješani komunalni otpad  15 01 01 papirna i kartonska ambalaža

Otpad će se skupljati i privremeno skladištiti na lokaciji nastajanja u namjenskim spremnicima. Spremnici će biti izrađeni od materijala otpornih na vrstu otpada koja se u njima skladišti, te će biti propisno označeni (naziv posjednika otpada, ključni broj i naziv otpada). Za svaku vrstu proizvodnog otpada koja će nastajati tehnološkim procesom proizvodnje, vodit će se evidencija kroz zasebni Očevidnik o nastanku i tijeku otpada (ONTO). Podaci iz Očevidnika o nastanku i tijeku otpada dostavljat će se jednom godišnje Hrvatskoj agenciji za okoliš i prirodu sukladno posebnom propisu koji uređuje registar onečišćivanja okoliša.

UGINULE RIBE Uginule ribe će se skupljati te privremeno skladištiti u namjenskim posudama do predaje društvu Agroproteinka s kojim nositelj zahvata ima sklopljen ugovor.

EcoMission d.o.o. Stranica 62 Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš rekonstrukcije dijela ribnjaka Jasinje, na području Općina Brodski Stupnik, Sibinj i Bebrina

1.6. POPIS DRUGIH AKTIVNOSTI KOJE MOGU BITI POTREBNE ZA REALIZACIJU ZAHVATA

Lokacija zahvata priključiti će se na elektroenergetsku mrežu preko postojeće transformatorske stanice T-807. Po potrebi će se provesti uređenje postojećih putova na lokaciji zahvata, kao i pristupa na javnu prometnu površinu (dovoz šljunka). Neće se izgrađivati novi putovi, niti novi pristup na javnu prometnu površinu. Za potrebe opskrbe vodom za sanitarne potrebe planirano je priključenje lokacije na javnu vodoopskrbnu mrežu, uz mogućnost priključka na bunar. Za potrebe zbrinjavanja sanitarnih otpadnih voda na lokaciji će se nalaziti sabirna jama zapremnine do 12 m3.

EcoMission d.o.o. Stranica 63 Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš rekonstrukcije dijela ribnjaka Jasinje, na području Općina Brodski Stupnik, Sibinj i Bebrina

2. PODACI O LOKACIJI I OPIS LOKACIJE ZAHVATA

Ribnjak Jasinje nalazi se u Brodsko-posavskoj županiji na području 3 općine: Brodski Stupnik, Bebrina i Sibinj. Lokacija planiranog zahvata nalazi se u nizinskom dijelu uz rijeku Savu. Zapadno od lokacije zahvata nalaze se ribnjaci Staro Jasinje, dok sjeverno od lokacije zahvata prolazi autocesta A3 na udaljenosti cca 1,2 km. Sjeverno od lokacije zahvata na udaljenosti cca 50 m u općini Brodski Stupnik nalazi se farma za tov purana, a uz sjeverni rub je vodotok Mrsunja. Sa istočne i južne strane lokacija zahvata okružena je šumskim područjem te obradivim poljoprivrednim površinama. Istočno od zapadnog dijela lokacije koji se nalazi u općini Brodski Stupnik (table: R-7A do R-7E, zimovnici) prolazi županijska cesta Ž4205 na udaljenosti cca 70 m, koja prema sjeveru vodi do naselja Brodski Stupnik, a prema jugu do naselja Stupnički Kuti. Zapadno od dijela lokacije koji se nalazi u općini Sibinj prolazi lokalna cesta L 42036 na udaljenosti oko 20 m, koja prema sjeveroistoku vodi do naselja Slobodnica, a prema jugu do naselja Kaniža. Jugozapadni dio ribnjaka (table: R-18 i R-19) graniči sa šumskim područjem. Prve stambene kuće nalaze se u naselju Stupnički Kuti (općina Bebrina) na udaljenosti cca 550 m jugozapadno od lokacije zahvata, te Brodski Stupnik (općina Brodski Stupnik) na udaljenosti cca 1,3 km sjeverno od lokacije zahvata.

2.1. ODNOS PREMA POSTOJEĆIM I PLANIRANIM ZAHVATIMA 2.1.1. Usklađenost zahvata s važećom prostorno – planskom dokumentacijom

U vrijeme izrade Elaborata na snazi su:  Prostorni plan Brodsko – posavske županije („Službeni vjesnik Brodsko – posavske županije“ br. 04/01, 06/05, 11/08, 05/10, 09/12)  Prostorni plan Općine Brodski Stupnik („Službeni vjesnik Brodsko – posavske županije“ br. 21/02, 20/07, 26/12, 01/15, 14/15)  Prostorni plan Općine Bebrina („Službeni vjesnik Brodsko – posavske županije“ br. 15/05, 09/14, 17/15)  Prostorni plan Općine Sibinj („ Službeni vjesnik Brodsko – posavske županije“ br. 08/03, 17/07, 27/14, 27/16)

Budući da se u predmetnom zahvatu radi o ribnjacima, u Elaboratu su korišteni kartografski prikazi koji se tiču isključivo ribnjaka kao vodenih površina. Prostorni planovi nižih razina (Općina) usklađeni su sa prostornim planom više razine (Županija) tako da su u ovom Elaboratu obrađeni samo prostorni planovi Općina na kojima se nalazi lokacija zahvata.

Prostorni plan Općine Brodski Stupnik („Službeni vjesnik Brodsko – posavske županije“ br. 21/02, 20/07, 26/12, 01/15, 14/15) Na kartografskom prikazu 1. „Korištenje i namjena površina – Prostori za razvoj i uređenje“ i 2D „Infrastrukturni sustavi i mreže – vodnogospodarski sustav“, Prostorni plan Općine Brodski Stupnik („Službeni vjesnik Brodsko – posavske županije“ br. 21/02, 20/07, 26/12, 01/15, 14/15) vidljivo je da se lokacija predmetnog zahvata nalazi na prostoru predviđenom za korištenje voda kao ribnjaka.

Prostorni plan Općine Bebrina („Službeni vjesnik Brodsko – posavske županije“ br. 15/05, 09/14, 17/15) Prema kartografskom prikazu 1. „Korištenje i namjena prostora“ lokacija zahvata se nalazi na prostoru određenom kao vodene površine, a prema kartografskom prikazu 3C „ Uvjeti korištenja i zaštite prostora – područja posebnih ograničenja u korištenju – vode“ Prostorni plan Općine Bebrina („Službeni vjesnik Brodsko – posavske županije“ br. 15/05, 09/14, 17/15) nalazi se na vodozaštitnom,

EcoMission d.o.o. Stranica 64 Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš rekonstrukcije dijela ribnjaka Jasinje, na području Općina Brodski Stupnik, Sibinj i Bebrina branjenom i poplavnom području. Prostorni plan Općine Sibinj („ Službeni vjesnik Brodsko – posavske županije“ br. 08/03, 17/07, 27/14, 27/16) Na kartografskom prikazu 1. „Namjena površina“ Prostorni plan Općine Sibinj („ Službeni vjesnik Brodsko – posavske županije“ br. 08/03, 17/07, 27/14, 27/16) lokacija predmetnog zahvata je označena kao vodna površina. Na kartografskom prikazu 2E „Infrastrukturni sustavi – uređenje vodotoka i voda, melioracijska odvodnja“ Prostorni plan Općine Sibinj („ Službeni vjesnik Brodsko – posavske županije“ br. 08/03, 17/07, 27/14, 27/16) lokacija zahvata se nalazi na prostoru predviđenom za korištenje voda u funkciji ribnjaka.

ZAKLJUČAK Sukladno važećim prostornim planovima Brodsko-posavske županije, Općina Brodski Stupnik, Bebrina i Sibinj lokacija zahvata su postojeći ribnjaci za koje je dozvoljeno ponovno stavljanje u funkciju uz pridržavanje mjera propisanih važećim Prostornim planovima odnosno zakonima i podzakonskim aktima. Sukladno navedenom, planirani zahvat je u skladu s važećom prostorno- planskom dokumentacijom.

EcoMission d.o.o. Stranica 65 Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš rekonstrukcije dijela ribnjaka Jasinje, na području Općina Brodski Stupnik, Sibinj i Bebrina

Dio lokacije zahvata koji se nalazi na području Općine Brodski Stupnik

Slika 7: Prostorni plan Općine Brodski Stupnik – kartografski prikaz 1. „Korištenje i namjena površina – prostor za razvoj i uređenje“

EcoMission d.o.o. Stranica 66 Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš rekonstrukcije dijela ribnjaka Jasinje, na području Općina Brodski Stupnik, Sibinj i Bebrina

Dio lokacije zahvata koji se nalazi na području Općine Bebrina

Slika 8: Prostorni plan Općine Bebrina – kartografski prikaz 1. „Korištenje i namjena prostora“

EcoMission d.o.o. Stranica 67 Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš rekonstrukcije dijela ribnjaka Jasinje, na području Općina Brodski Stupnik, Sibinj i Bebrina

Dio lokacije zahvata koji se nalazi na području Općine Bebrina

Slika 9: Prostorni plan Općine Bebrina – kartografski prikaz : 3.C. „Područja posebnih ograničenja u korištenju – vode“

EcoMission d.o.o. Stranica 68 Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš rekonstrukcije dijela ribnjaka Jasinje, na području Općina Brodski Stupnik, Sibinj i Bebrina

Dio lokacije zahvata koji se nalazi na području Općine Sibinj

Slika 10: Prostorni plan Općine Sibinj – kartografski prikaz 1. „Namjena površina“

EcoMission d.o.o. Stranica 69 Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš rekonstrukcije dijela ribnjaka Jasinje, na području Općina Brodski Stupnik, Sibinj i Bebrina

Dio lokacije zahvata koji se nalazi na području Općine Sibinj

Slika 11: Prostorni plan Općine Sibinj – kartografski prikaz 2.E. „Uređenje vodotoka i voda, melioracijska odvodnja“

EcoMission d.o.o. Stranica 70 Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš rekonstrukcije dijela ribnjaka Jasinje, na području Općina Brodski Stupnik, Sibinj i Bebrina

2.2. OPIS STANJA OKOLIŠA 2.2.1. Geološke i seizmološke značajke Geološke značajke Geološki, područje Brodsko-posavske županije pripada jugozapadnom dijelu Stare panonske mase. Po strukturnim odlikama razlikuju se tri geološko-geomorfološke cjeline: Slavonsko-srijemska potolina, Savska potolina i Slavonsko gorje. Suženjem kod Slavonskog Broda formiran je prijevoj između Savske potoline u užem smislu i Slavonsko-srijemske potoline. To dokazuje velika blizina starijih naslaga iz Brodske Posavine u odnosu na stijene Dilj-gore. Ova potolina pokriva istočni dio županije. Savska potolina, područje na kojem se nalazi lokacija planiranog zahvata, produkt je dubokih usporednih rasjeda tzv. „lineamenata“ i njime je uvjetovan današnji smjer rijeke Save. Ovo područje je zapravo duboki tektonski jarak nastao postupnim spuštanjem duž rasjeda, uglavnom smjera zapad-istok. Slavonsko gorje po svom strukturnom tipu pripada skupini tzv. horstovskog (timor) gorja. Ono je sa svih strana omeđeno rasjedima različite starosti i smjerova, koji su temeljno gorje razbili u više većih ili manjih blokova (Papuk, Psunj, Krndija). Najčešći rasjedi su uzdužni, smjera sjeverozapad-jugoistok, a tim smjerom se uglavnom pruža i većina slavonskih planina i gora. Prema isječku iz Osnovne geološke karte SFRJ (Slika 12), lokacija planiranog zahvata nalazi se na području koje je definirano kao:  ob, Organogeno – barski sedimenti  ap, Povodanjski facijes

Organogeno-barski sedimenti (ob) Tokom pleistocena i holocena područje Savske nizine bilo je postepeno spuštano. To je uvjetovalo stvaranje bara na vrlo velikim površinama. Mjestimično se barska sedimentacija nastavila od gornjeg pliocena do danas. U barama je taložen sitnoklastični materijal i biljni ostaci. Prevladavaju tamnozelene i tamnosive gline, glinoviti silt i sitnozrni pijesak. Povremeno se pojavljuju manje leće sitnog šljunka, koji ukazuje na pojačan donos materijala (Izvor: Geološki vjesnik 26, 1973.)

Povodanjski facijes (ap) Karakteriziran je kanalima preostalim nakon premještanja korita rijeke Save uzrokovanih neotektonskim pokretima, u koje je ulazila voda kod višeg vodostaja i poplava rijeke Save. Sedimenti taloženi u starim koritima i u poplavnom području ne razlikuju se od aluvijalnog nanosa i sedimenata mrtvaja.

EcoMission d.o.o. Stranica 71 Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš rekonstrukcije dijela ribnjaka Jasinje, na području Općina Brodski Stupnik, Sibinj i Bebrina

LOKACIJA PREDMETNOG ZAHVATA

Slika 12: Isječak iz geološke karte sa ucrtanom lokacijom zahvata (IZVOR: Osnovna geološka karta SFRJ, list Nova Kapela)

Tektonska jedinica Savska potolina prema seizmičkim podacima ima formu asimetrične sinklinale ispunjene neogenskim naslagama. U graničnom području Savske potoline i Požeške gore geofizički su ustanovljena dva paralelna rasjeda smjera zapad-istok. U miocenu je došlo do spuštanja Savske potoline koje se nastavilo u pliocenu duž mobilne rasjedne zone na što upućuju debele paludinske naslage od preko 1.000 m. Lokacija planiranog zahvata nalazi se u VII potresnoj zoni po MCS skali.

Seizmološke značajke Prema „Karti potresnih područja RH s usporednim vršnim ubrzanjem tla tipa A uz vjerojatnost premašaja od 10% u 10 godina za povratno razdoblje od 95 godina“ područje zahvata za povratno razdoblje od 95 godina pri seizmičkom udaru može očekivati maksimalno ubrzanje tla od agR = 0,08 g. Takav bi potres na širem području zahvata imao intenzitet od VI° - VII˚ MCS (Slika 13a). Prema „Karti potresnih područja RH s usporednim vršnim ubrzanjem tla tipa A uz vjerojatnost premašaja od 10% u 50 godina za povratno razdoblje od 475 godina“ područje zahvata za povratno razdoblje od 475 godina pri seizmičkom udaru može očekivati maksimalno ubrzanje tla od agR =0,18 g. Takav bi potres na širem području zahvata imao intenzitet od VII° - VIII˚ MCS (Slika 13b).

EcoMission d.o.o. Stranica 72 Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš rekonstrukcije dijela ribnjaka Jasinje, na području Općina Brodski Stupnik, Sibinj i Bebrina

a)

LOKACIJA PREDMETNOG ZAHVATA

b)

LOKACIJA PREDMETNOG ZAHVATA 0,18

Slika 13: Isječak iz Karte potresnih područja Republike Hrvatske za povratno razdoblje od a) 95 i b) 475 godina s ucrtanom lokacijom zahvata

2.2.2. Klimatološke značajke i kvaliteta zraka Klimatološke značajke Klimatske karakteristike područja Brodsko-posavske županije, kao dijela šireg područja istočne Hrvatske, odlikuju osobine umjereno tople kišne klime (prema Kӧppenovoj klasifikaciji). Ovu klimu karakteriziraju srednje mjesečne temperature više od 10˚C tijekom više od četiri mjeseca godišnje, srednje temperature najtoplijeg mjeseca ispod 22˚C, te prosječna godišnja količina oborina od 700-800 mm. Klimatske osobine ovog prostora odlikuje homogenost klimatskih prilika, a određena odstupanja javljaju se uslijed reljefnih osobina prostora. Klimatske prilike su također određene i pripadnošću i položajem ovog područja širem prostoru Panonske nizine te se može generalno konstatirati da se u klimatskom smislu ovo područje nalazi na prijelazu između vlažnijih osobina kontinentalne klime na zapadu i sušnijih područja na istoku. Korišteni su podaci glavne meteorološke postaje Slavonski Brod za razdoblje mjerenja od 1963-2017. godine (Tablica 4). Meteorološka postaja Slavonski Brod nalazi se oko 6,5 km istočno od lokacije zahvata. Srednja godišnja temperatura zraka na postaji Slavonski Brod iznosi 11,05 °C. Srednje godišnje vrijednosti temperature u danom razdoblju kretale su se od - 0,3 °C. do 21,5 °C. Godišnji hod srednjih mjesečnih temperatura zraka na postaji Slavonski Brod ima maksimum u kolovozu (40,5 °C) i minimum u siječnju (-27,8 °C). U analiziranom razdoblju siječanj je najčešće bio i najhladniji mjesec u godini. Najtopliji mjeseci su srpanj i kolovoz. Najviša srednja mjesečna temperatura zraka od 21,5 °C izmjerena je u srpnju. Raspon između najviše i najniže izmjerene temperature zraka iznosio je 68,3 °C.

EcoMission d.o.o. Stranica 73 Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš rekonstrukcije dijela ribnjaka Jasinje, na području Općina Brodski Stupnik, Sibinj i Bebrina

Na području glavne meteorološke postaje Slavonski Brod godišnje u prosjeku padne oko 771 mm oborine. Od ukupne godišnje količine nešto više oborine padne od svibnja do studenog, i to najviše u lipnju (85,6 mm). Minimum oborine javlja se u hladnom dijelu godine, od prosinca do travnja, s minimumom u veljači kada srednja mjesečna količina oborine iznosi 43,5 mm. Godišnje ima oko 161 dan s kišom, pri čemu se najviše kiše javlja od travnja do lipnja. Snježni pokrivač javlja se od studenog do travnja i traje 24 dana. Najveća visina snježnog pokrivača izmjerena je u prosincu i iznosi 68 cm. Srednja godišnja relativna vlaga je 79%, dok je razlika između travnja, u kojem je srednja relativna vlaga najmanja (72%) i prosinca u kojem je najviša (88,6%). Najdulje trajanje sijanja sunca je u srpnju 279 sati godišnje, a najkraće u prosincu oko 47 sati godišnje. Na području glavne meteorološke postaje Slavonski Brod s oko 1890 sati sijanja sunca godišnje spada u srednje osunčana područja Republike Hrvatske. Godišnje ima oko 52 vedra dana. Vedri dani su najučestaliji ljeti (srpanj i kolovoz), kad ih ima oko 8 – 9 mjesečno, dok u razdoblju od studenog do veljače ima od 2-3 vedra dana mjesečno. Ledeni dani javljaju se od prosinca do veljače, od čega se polovica javlja u siječnju. Studenih dana ima 20, dok je hladnih dana 91 i pojavljuju se od listopada do travnja. Godišnje se opaža od 78 toplih dana, koji se javljaju od listopada do travnja. Vrući se dani javljaju od svibnja do kolovoza, najviše u srpnju (11) i kolovozu (10). Godišnje ima oko 120 dana s maglom, pri čemu najviše od rujna do siječnja. Mraz se javlja od listopada do travnja, pri čemu je najopasniji onaj koji se pojavi u vegetacijskom razdoblju.

Tablica 4: Srednje mjesečne vrijednosti za klimu glavne meteorološke postaje Slavonski Brod za razdoblje od 1963 – 2017. godine

(izvor: klima.hr, dhmz)

Uz opće klimatske prilike, na prostoru županije potrebno je ukazati i na pojavu lokalne klime koja dolazi do izražaja uslijed reljefne raznolikosti područja. Tako se razlikuju lokalna klima prigorskog područja i lokalna klima prisavske nizine. Klimatske prilike prigorskog područja odlikuju se dužom insolacijom zbog južne orijentacije i zaštićenosti gorskim grebenima, višim temperaturama te većim

EcoMission d.o.o. Stranica 74 Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš rekonstrukcije dijela ribnjaka Jasinje, na području Općina Brodski Stupnik, Sibinj i Bebrina količinama oborina zbog karaktera reljefa. Također se u prigorju javlja manje magle i relativne vlažnosti zraka ali su zato jača zračna strujanja. Prisavsku nizinu i njezinu lokalnu klimu odlikuju visoka relativna vlažnost zraka, češće pojave magle (posebno u proljeće i jesen), učestalije pojave mraza te kraće trajanje insolacije. U godišnjoj ruži vjetrova na području Slavonskog Broda prevladavaju strujanja iz dva suprotna smjera i to iz smjerova zapad-jugozapad i istok-sjeveroistok (Slika 14). Ljeti prevladava strujanje iz smjera zapad –jugozapad, ali se smanjuje učestalost iz smjera istok-sjeveroistok, a povećava iz smjera sjevera. U proljeće i jesen dominira podjednak udio vjetra iz smjerova zapad-jugozapad i istok-sjeveroistok. Tijekom godine najveću učestalost imaju vjetrovi jačine 1-3 bofora.

Slika 14: Ruža vjetrova za grad Slavonski Brod

Kvaliteta zraka Prema Godišnjem izvješću o praćenju kvalitete zraka u Republici Hrvatskoj za 2017. godinu (studeni, 2018., HAOP), lokacija zahvata nalazi se na području zone HR 2 - Industrijske zone koja obuhvaća područje Brodsko-posavske županije i Sisačko-moslavačke županije. Najbliža mjerna postaja koja je dio Državne mreže za trajno praćenje kvalitete zraka su postaje Slavonski Brod –1 koja se nalazi oko 6,6 km sjeveroistočno i Slavonski Brod – 2 koja se nalazi oko 8,7 km istočno od lokacije predmetnog zahvata (Slika 15). U 2017. godini na mjernoj postaji Slavonski Brod – 1, koja je dio državne mreže, zrak je bio I kategorije s obzirom na O3, Pb u PM10, Cd u PM10, Ni u PM10 i As u PM10, a uvjetno I kategorije s obzirom na SO2 i NO2. Na istoj postaji zrak je bio II kategorije s obzirom na PM

EcoMission d.o.o. Stranica 75 Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš rekonstrukcije dijela ribnjaka Jasinje, na području Općina Brodski Stupnik, Sibinj i Bebrina

2,5 (auto.), PM 2,5 (grav.), PM10 (grav.) i BaP u PM10, a uvjetno II kategorije s obzirom na H2S. Zrak je na mjernoj postaji Slavonski Brod-2 bio uvjetno I kategorije s obzirom na SO2. Na istoj postaji zrak je bio II kategorije s obzirom na PM10 (grav.), PM10 (auto.), PM2,5 (grav).

Slavonski LOKACIJA ZAHVATA Brod-1 Slavonski cca 6,6 km Brod-2

cca 8,7 km

Slika 15: Isječak karte sa prikazom mjernih postaja Državne mreže za trajno praćenje kvalitete zraka (Izvor: Hrvatska agencija za okoliš i prirodu, http://iszz.azo.hr/iskzl/)

2.2.3. Klimatske promjene Stanje klime za razdoblje 1971.-2000. (referentno razdoblje) i klimatske promjene za buduća vremenska razdoblja 2011.-2040. i 2041.-2070. analizirani su za područje Hrvatske na osnovi rezultata numeričkih integracija regionalnim klimatskim modelom (RCM) RegCM. Prostorna domena integracija zahvaćala je šire područje Europe uz korištenje rubnih uvjeta iz četiri globalna klimatska modela (GCM), Cm5, EC-Earth, MPI-ESM i HadGEM2, na horizontalnoj rezoluciji od 50 km. Klimatske promjene u budućnosti modelirane su prema RCP4.5 scenariju IPCC-ja, po kojem se očekuje umjereni porast stakleničkih plinova do konca 21. stoljeća. Rezultati numeričkih integracija prikazani su kao srednjak ansambla (ensemble) iz četiri individualne integracije RegCM modelom. Svi izračuni napravljeni su na super-računalu VELEbit u Sveučilišnom računskom centru (SRCE) u Zagrebu. Instaliranje, testiranje i izvođenje RegCM eksperimenata, te klimatske izračune uradili su stručnjaci iz DHMZ-a. U čitavoj Hrvatskoj očekuje se u budućnosti porast srednje temperature zraka u svim sezonama. U razdoblju 2011.-2040. taj bi porast mogao biti od 0,7 do 1,4 °C; najveći u zimi i u ljeto, a nešto manji u proljeće. Do 2070. najveći porast srednje temperature zraka očekuje se do 2,2 °C u kontinentalnim krajevima u zimi i proljeće. Slično srednjoj dnevnoj temperaturi očekuje se porast srednje maksimalne i srednje minimalne temperature. Do 2040. najveći porast bi za maksimalnu temperaturu iznosio do 1,5 °C, a za minimalnu temperaturu do 1,4 °C; do 2070. projicirani porast maksimalne temperature bio bi 2,2 °C, a minimalne do 2,4 °C. Očekivane buduće promjene u ukupnoj količini oborine nisu jednoznačne kao za temperaturu. U razdoblju 2011.-2040. očekuje se manji porast količine oborine u zimi i u većem dijelu Hrvatske u proljeće, dok bi u ljeto i jesen prevladavalo smanjenje količine oborine. Ove promjene u budućoj klimi bile bi između 5 i 10 % (u odnosu na referentno razdoblje), tako da ne bi imale značajniji utjecaj na godišnje prosjeke ukupne količine oborine. Do 2070. očekuje se daljnje smanjenje ukupne količine oborine u svim sezonama osim u zimi, a najveće smanjenje bilo bi do 15 %. Evapotranspiracija bi se povećala za oko 15 % do 2070. Očekivana promjena sunčanog zračenja je 2-5 %, ali je suprotnih predznaka: smanjenje u zimi i u proljeće, a povećanje u ljeto i jesen. Maksimalna brzina vjetra ne bi se značajno mijenjala. Za prikaz nekih ekstremnih parametara

EcoMission d.o.o. Stranica 76 Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš rekonstrukcije dijela ribnjaka Jasinje, na području Općina Brodski Stupnik, Sibinj i Bebrina

(primjerice maksimalni vjetar) horizontalna rezolucija od 50 km u regionalnom modelu nije sasvim dostatna. Za Hrvatsku se koristi regionalni afmosferski klimatski model RegCM. (model održava i usavršava odjel za fiziku Zemljinog sustava pri Međunarodnom centru za teorijsku fiziku (engl. International Centre for Theoretical Physics) u Trstu u Italiji. Sadašnja (“historijska”) klima pokriva razdoblje od 1971.-2000. Ovo razdoblje se navodi i kao referentno klimatsko razdoblje ili referentna klima, te je često označeno kao razdoblje P0. Promjena klimatskih varijabli u budućoj klimi u odnosu na referentnu klimu prikazana je i diskutirana za dva vremenska razdoblja: 2011.-2040. ili P1 (neposredna budućnost) i 2041.-2070. ili P2 (klima sredine 21. stoljeća). Klimatske promjene definirane su kao razlike vrijednosti klimatskih varijabli između razdoblja 2011.-2040. i 1971.-2000. (P1-P0), te razdoblja 2041.-2070. minus 1971.-2000. (P2-P0). Za različite klimatološke varijable i njihove promjene u budućoj klimi prvo su prikazane i diskutirane vrijednosti za srednjake ansambla izračunate iz četiri numeričke integracije RegCM modelom kad su korišteni rubni i početni uvjeti različitih globalnih klimatskih modela. Prikaz rezultata klimatskog modeliranja prema parametrima važnim za sektor poljoprivrede (Izvor: Rezultati klimatskog modeliranja na sustavu Velebit za potrebe izrade nacrta Strategije prilagodbe klimatskim promjenama Republike Hrvatske do 2040. i s pogledom na 2070. i Akcijskog plana, 31.03.2017. godine):

Temperatura zraka U razdoblju 2011.-2040., očekuje se u svim sezonama porast prizemne temperature u srednjaku ansambla. Porast temperature gotovo je identičan zimi i ljeti – između 1,1 i 1,2 °C. Sve individualne realizacije također daju porast temperature. Rezultati variraju između 0 - 0,5 °C u proljeće i ljeto kad RegCM koristi rubne uvjete EC-Earth modela, sve do 2,5 - 3 °C u zimi i jesen uz rubne uvjete HadGEM2 modela. U razdoblju do 2070., nešto manji porast od 2,2 °C mogao bi biti ljeti u Slavoniji, a u jesen u većem dijelu Hrvatske. U zimi i proljeće je prostorna razdioba porasta temperature obrnuta od one u ljeto i jesen: porast je veći prema unutrašnjosti.

Maksimalna temperatura zraka (Tmax) U svakoj sezoni referentne klime (1971.-2000., razdoblje P0) razaznaju se tri karakteristična područja maksimalnih temperatura: sjeverna Hrvatska, gorski predjeli i primorska Hrvatska. U sjevernoj Hrvatskoj Tmax u srednjaku ansambla je nešto podcijenjena u odnosu na izmjerene vrijednosti na klimatološkim postajama. (Zaninović i sur.,2008). Primjerice u jesen je Tmax oko 14 °C u RegCM-u, a izmjerene vrijednosti su između 15 i 17 °C. Za srednjak ansambla maksimalne temperature također je u razdoblju do 2040. godine (razdoblje P1) projiciran porast. Porast je gotovo jednoličan u svim sezonama, osim u proljeće. Porast je općenito veći od 1 °C, ali je manji od 1,5 °C, dok je u proljeće u središnjim predjelima porast nešto manji od 1 °C. Najmanji porast Tmax, od 0,1 do 0,2 °C, daje realizacija RegCM modelom u proljeće uz rubne uvjete EC-Earth modela. Uz rubne uvjete HadGEM2 globalnog modela, porast Tmax je najveći u jesen: u unutrašnjosti do 2,5 °C. Trend porasta maksimalne temperature u srednjaku ansambla nalazimo i u razdoblju 2041.- 2070. (P2). Zimi porast doseže do oko 1,8 °C u unutrašnjosti. U jesen bi maksimalna temperatura mogla porasti od 2 °C u većem dijelu unutrašnjosti.

Minimalna temperatura zraka (Tmin) Najveći projiciran porast minimalne temperature u srednjaku ansambla do 2040. u zimskim mjesecima je oko 1,2 °C u sjevernoj Hrvatskoj. U ostalim sezonama porast Tmin bio bi nešto manji, a najmanji u proljeće. Očekivani porast ljeti je u srednjaku ansambla oko 1,2 °C i gotovo je jednoličan u čitavoj zemlji. U jesen će porast biti malo manje od 1 °C. U razdoblju 2041.-2070. se ponovno najveći porast minimalne temperature očekuje u zimi – od 2,1 do 2,4 °C u kontinentalnom dijelu. U svim

EcoMission d.o.o. Stranica 77 Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš rekonstrukcije dijela ribnjaka Jasinje, na području Općina Brodski Stupnik, Sibinj i Bebrina ostalim sezonama porast Tmin će biti nešto manji nego onaj zimski. U jesen se očekuje između 1,8 i 1,9 °C u većem dijelu zemlje.

Oborine Oborine su vrlo promjenjive tijekom godine i sezonske količine se znatno razlikuju u pojedinim krajevima Hrvatske. Prema srednjaku ansambla numeričkih simulacija referentne klime za razdoblje 1971.-2000. u istočnom dijelu simulirana je osjetno manja količina oborine. U ljeto u većem dijelu zemlje padne najmanja količina oborine. Srednja zimska količina oborine u srednjaku ansambla postupno raste od nešto manje od 180 mm u istočnoj Slavoniji. U proljeće je količina oborine u kontinentalnim krajevima između 180 i 250 mm. Modelirane količine ljetne oborine u kontinentalnim krajevima osjetno su manje (90-150 mm) nego što su izmjerene vrijednosti. U budućoj klimi 2011.- 2040. projicirana promjena ukupne količine oborine ima različit predznak: dok se u zimi i za veći dio Hrvatske u proljeće očekuje manji porast količine oborine, u ljeto i u jesen prevladavat će smanjenje količine oborine u čitavoj zemlji. Porast količine oborine je zimi manji od 20 mm u središnjim krajevima. Ljetno smanjene količine oborine je također zanemarivo, a slično je i u jesen u većem dijelu zemlje. U razdoblju do 2070. godine očekuje se u svim sezonama, osim u zimi smanjenje količine oborine.

Evapotranspiracija U budućoj klimi do 2040. godine, projicirano je povećanje evapotranspiracije u proljeće i ljeto. U proljeće povećanje je do oko 10 mm u većem dijelu zemlje. U većem dijelu sjeverne Hrvatske neće doći do promjene ukupne ljetne evapotranspiracije u neposrednoj budućnosti. Porast evapotranspiracije nastavlja se u proljeće i u razdoblju 2041.-2070., ali neće prelaziti 20 mm. U ljetnim mjesecima, očekuje se da se evapotranspiracija neće mijenjati u odnosu na referentnu klimu, 1971.-2000.

Vlažnost tla Ukupna vlažnost tla najveća je u proljeće: 900-1000 mm u istočnoj Slavoniji. Slična prostorna razdioba razabire se i u drugim sezonama, ali su vrijednosti nešto niže nego u proljeće. Najniže vrijednosti su u jesen. U razdoblju do 2040. godine vlažnost tla u srednjaku ansambla će se u sjevernoj Hrvatskoj malo smanjiti u svim sezonama, a najviše u jesen (kad je i inače vlažnost tla najmanja) između 10 i 30 mm. Oko sredine 21. stoljeća (razdoblje P2) očekuje se smanjenje vlažnosti tla u čitavoj Hrvatskoj. Najveće smanjenje projicirano je za ljeto i jesen. U središnjem dijelu sjeverne Hrvatske, očekivano smanjenje vlažnosti tla iznosi u srednjaku ansambla nešto više od 50 mm. U odnosu na referentnu klimu ovo smanjenje je oko 5%.

Kapacitet tla da prihvati vodu Ovo je statičko (fiksno) polje u RegCM modelu. Originalni naziv u dokumentaciji modela je fraction of soil that is void (u slobodnom prijevodu: udio tla koji je dostupan) i zamjenska je varijabla za traženu varijablu capacity of soil to store water koja nije dostupna u RegCM-u. Na 50 - km horizontalnoj rezoluciji sve vrijednosti ove varijable su oko 0,5 (ili 50%). Više vrijednosti, 0,51, uglavnom se podudaraju s tipom korištenog tla (land use) nazvanog listopadna (bjelogorična) širokolisna šuma (deciduous broadleaf tree). Niže vrijednosti, 0, 48, podudaraju se s tipovima korištenih tala nazvanih žitarice/mješoviti usjevi (crop/mixed farming) i mozaik šuma/polje (forest/field mosaic). Valja napomenuti da je 50-km rezolucija pregruba za detaljniju specifikaciju tipova korištenih tala, pa tako i “kapaciteta” tla da prihvati vodu.

Dubina korijena Ovo je statičko (fiksno) polje u RegCM modelu. Originalni naziv u dokumentaciji modela je root depth (dubina korijena). Jedinica za ovu varijablu je (m) i daje dubinu do koje doseže korijenje vegetacije koje prevladava u danom elementu (ćeliji) modela. U RegCM-u na 50-km horizontalnoj

EcoMission d.o.o. Stranica 78 Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš rekonstrukcije dijela ribnjaka Jasinje, na području Općina Brodski Stupnik, Sibinj i Bebrina rezoluciji postoje samo dvije vrijednosti (1 i 2 m). Vrijednosti od 2 m uglavnom se podudaraju s listopadnom širokolisnom šumom, dok se vrijednosti 1 m podudaraju s obradivim ili s miješanim površinama (šuma/polje).

2.2.4. Geomorfološke i krajobrazne značajke Geomorfološke značajke Na području Brodsko-posavske županije izdvajaju se dvije osnovne reljefne cjeline: prigorski pojas na sjeveru i nizinski dio uz rijeku Savu. Lokacija planiranog zahvata nalazi se u nizinskom dijelu uz rijeku Savu. Taj dio čini oko 50% prostora županije. To je nizinsko zaravnjeno zemljište uz rijeku Savu, veće vlažnosti i još uvijek ne u potpunosti zaštićeno od visokih voda Save. To je prostor akumulacijsko-tektonskog reljefa. Karakteristike reljefa su određene mlađim tektonskim procesima i klimatskim promjenama u pleistocenu i imale su velikog utjecaja na hidrografske odnose ovog prostora. U morfološkom smislu u okviru nizine rijeke Save mogu se izdvojiti manje morfogenetske cjeline: naplavna ravan Save ili poloj Save, fluvio-močvarna nizina, terasna nizina i glacis-terasa. Glacis-terasa je područje blago povišenog prostora na dodiru nizine s prigorjem. Nadmorske visine terena na tom području kreću se od 100 do 120 m, a u građi terase prevladavaju klastični sedimenti proluvijalnog i deluvijalnog podrijetla. Na glacis-terasu nastavlja se uski pojas terasne nizine gdje se nadmorske visine kreću od 90 do 100 m. To je prostor pokriven relativno debelim naslagama lesa i sličnih sedimenata pleistocenske starosti. Lokacija planiranog zahvata nalazi se na području fluviomočvarne nizine koja je oblikovana kombiniranim pokretima tijekom holocena. U sastavu nizine prevladavaju gline, silt, sitni pijesak, šljunak te poslojci treseta. Nadmorske visine ovog najnižeg dijela uz Savu kreću se od 85 do 88 m. Najniži dijelovi fluvio-močvarne nizine tzv. Polja crnac, Mramorsko i Jelas polje zbog podvodnog karaktera ograničenih su gospodarskih mogućnosti. Naplavna ravan ili poloj uz Savu je uski pojas uz sam tok rijeke te je pod utjecajem njenog akumulacijskog djelovanja. Ovaj prostor je nešto viši od fluvio-močvarne nizine s nadmorskim visinama od 88 do 95 m. U građi poloja sudjeluju sedimenti Save predstavljeni pjeskovitom ilovačom i glinovitim pijeskom kvartarne starosti.

Krajobrazne značajke Područje Brodsko-posavske županije, kako u nizinskom tako i u brežuljkastom dijelu, karakterizira izvorni ruralni krajolik (spoj antropogenih struktura i prirodne okoline). U geografskom i krajobraznom smislu, na području županije izdvajaju se slijedeće krajobrazne jedinice: • prigorja uz Psunj, Požešku goru i Dilj goru (prigorska zona); • ocjediti rub savske nizine na prijelazu prema prigorjima (dodirna zona); • središnja zona savske nizine (u zoni poplavnih polja); • uži i viši prostor uz Savu (prisavska zona). Navedene prilike reljefa i razmještaj voda glavni su prirodni elementi prostorne diferencijacije županije. Viši dijelovi prigorja gotovo su isključivo pod šumama (naselja i obradivi dijelovi su rijetki), a niži prigorski pojas ističe se vrlo slikovitom krajolikom u kojem se isprepliću zaostali šumarci s enklavama obradivih površina. Značajna je raštrkanost naselja i polikulturno gospodarstvo. Dodirnu zonu nizine (visine variraju od 100 do 200 m) karakterizira ocjeditost i otvorenost, te izrazita naseljenost. Središnju zonu savske nizine obilježava smjena poplavnih polja i ocjeditih prostora između njih, a znatne površine su pod šumama i pašnjacima. Zbog veće visine od središnje zone, prisavska zona pogodnija je za naseljavanje i agrarno iskorištavanje. Karakterističan je prisavski krajolik i naselja smještena uz obrambene nasipe. Predmetni zahvat nalazi se unutar značajnog krajobraza Jelas polja, prostranog nizinskog područja između rijeke Save i gore Dilj. Lokacija je sa zapadne strane okružena ribnjacima „Staro Jasinje“, dok je sa istočne i južne strane okružena šumskim područjem te obradivim poljoprivrednim površinama. Jugozapadni dio ribnjaka (table: R-18 i R-19) graniči sa šumskim područjem. Sjeverno od lokacije zahvata nalazi se farma za tov purana u Brodskom Stupniku, a uz sjeverni rub lokacije zahvata je vodotok Mrsunja. Sjeverno od lokacije zahvata prolazi autocesta A3 koja se nalazi oko 1, 2 km sjeverno od lokacije

EcoMission d.o.o. Stranica 79 Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš rekonstrukcije dijela ribnjaka Jasinje, na području Općina Brodski Stupnik, Sibinj i Bebrina zahvata. Istočno od dijela lokacije koji se nalazi u općini Brodski Stupnik (table: R-7A, R-7B, R-7C, R- 7D, R-7E, zimovnici) prolazi županijska cesta ŽC4205 na udaljenosti oko 70 m, koja prema sjeveru vodi do naselja Brodski Stupnik, a prema jugu do naselja Stupnički Kuti. Zapadno od dijela lokacije koji se nalazi u općini Sibinj prolazi lokalna cesta L 42036 na udaljenosti oko 20 m, koja prema sjeveroistoku vodi do naselja Slobodnica, a prema jugu do naselja Kaniža. Istočno od lokacije zahvata nalaze se poljoprivredne površine koje se redovito obrađuju.

2.2.5. Pedološke značajke Pedološke značajke određene su geološkim sustavom, hidrografskim obilježjima i klimatskim prilikama kraja. Raznolikost pedogenetskih procesa i čimbenika uvjetovala je ovdje nastanak različitih vrsta tla (po postanku, morfologiji, fiziologiji, kemijskom sastavu), ali različitih i po mogućnostima valorizacije. Na području Brodsko-posavske županije utvrđen je velik broj različitih tipova i podtipova tala koja pripadaju grupama hidromorfnih ili automorfnih tla. Automorfna tla su nastala na terenima gdje nema dodatnog vlaženja osim oborinskog, a nalaze se na nadmorskim visinama od 95 do 100 m. Hidromorfna tla su skupina tala koja je na području ove županije znatno više zastupljena. To su tla na čiju vlažnost, osim oborinske, utječu i dopunske nezaslanjene vode, bilo podzemne ili poplave. To su uglavnom na terenima do 100 m nadmorske visine. Prostori uz rijeku Savu i neposredno oko nje su područja gdje prevladavaju aluvijalna- amfiglejna tla, vlažena donjom i površinskom vodom. Na njih se nadovezuje hipoglej i livadsko tlo kod kojeg je način vlaženja donjom vodom te na područjima gdje je prisutno povremeno prekomjerno vlaženje površinskom vodom – pseudoglej na zaravni obronačni, a dolje prema višim prostorima lesivirana, distrična i smeđa tla, dok su na najvišim i strmim područjima županije ranker a karbonatnoj podlozi rendzina. U nizinskom području na nadmorskim visinama 80-90 m razlikuju se sljedeći tipovi tala: aluvijalna tla (vrlo duboka, karbonatna, pjeskovito ilovasta i pjeskovita), močvarno hipoglejno i močvarno amfiglejno, močvarno amfiglejno i ritska crnica (Jelas polje) kao i močvarno amfiglejno tlo (Jelas, Crnac, Mokro polje), močvarno hipoglejno i ritska crnica, eutrično smeđe, eutrično smeđe semiglejno tlo pretežno antropogenizirano, pseudoglej na zaravni. Na nadmorskim visinama od 100 m javljaju se močvarno glejna tla (euglej) i koluvij koja se javljaju i do 120 m nadmorske visine. Na terenima do 250 m nadmorske visine javlja se lesivirano tlo i pseudoglej obronačni na pleistocenskim ilovačama, a raširen je na područjima Dilja, Požeške gore i Psunja. Na terenima čije se nadmorske visine kreću od 150 do 300 m javlja se eutrično smeđe tlo, redzina, lesivirano tlo, regosol i eutrično smeđe tlo na laporu i mekim vapnencima, a rasprostranjeno je dijelu papuka, Dilja, Psunja i Požeške gore. Prema digitalnoj pedološkoj karti Republike Hrvatske, lokacija predmetnog zahvata nalazi se većinom na vodenim površinama (rijeke, jezera, ribnjaci), te manjim dijelom na močvarno-glejnim, djelomično hidromelioriranim, ritskoj crnici vertičnoj, djelomično hidromelioriranoj te močvarno glejnom vertičnom tlu (Slika 16).

EcoMission d.o.o. Stranica 80 Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš rekonstrukcije dijela ribnjaka Jasinje, na području Općina Brodski Stupnik, Sibinj i Bebrina

LOKACIJA ZAHVATA

Slika 16: Isječak iz digitalne pedološke karte Republike Hrvatske sa ucrtanom lokacijom zahvata (Izvor: Google Earth)

2.2.6. Hidrološke i hidrogeološke značajke Hidrološki, prostor Brodsko-posavske županije omeđuje s južne strane rijeka Sava, koja je ujedno i njezin najveći vodotok. Njezina ukupna dužina u Republici Hrvatskoj iznosi 950 km, a sliv koji jako utječe na formiranje hidroloških veličina, posebno maksimalnih protoka, u horizontalnom prikazu je nesimetričan i dekoncentriran. To se posebno očituje u odnosu dužina vodotoka i veličina gravitirajućih površina s lijeve i desne strane. Sava ima tipičan kišno-snježni režim koji karakterizira glavni maksimum u ožujku, a sekundarni u prosincu. Glavni se minimum, jako izražen, javlja u kolovozu, a sekundarni koji je jako slabo izražen javlja u siječnju. Kretanja mjesečnih protoka kod ostalih vodotoka Brodsko-posavske županije (Orljava) također nose obilježja snježno-kišnog režima s obiljem proticaja u hladnom periodu godine u kojem protiče oko 57% ukupnog godišnjeg protoka. Karakteristika režima su velika odstupanja od srednjih mjesečnih protoka pa se događa da u jesen, iako je prosječno otjecanje veliko, imamo slučajeve presušivanja i obratno, u vrijeme minimalnih otjecanja, slučajeve velikih voda. Najveća zastupljenost vodnih površina je na vodnom području Jelas. Ovo područje s udjelom od 52,6 % u vodnoj površini županije ima dvostruko više vodenih površina od vodnog područja Šumetlica Crnac i oko dva i pol puta više od vodnog područja BIĐ-a. Ova činjenica je posljedica velike površine ribnjaka (2.120 ha) koji u toj vodnoj površini sudjeluju s 58 %. Na području županije može se izdvojiti nekoliko hidrogeoloških cjelina. Po vertikali su to dvije zone. Prvu zonu čine naslage s vodama, čije fizičko-kemijske osobine odgovaraju normama za opskrbu vodom, a drugu naslage čija temperatura prelazi 20˚C, a mineralizacija im je veća od 2.000 mg/l. Prva zona sastoji se od sljedećih hidrogeoloških cjelina: brežuljkasto i brdovito područje izgrađeno od stijena starijih od tercijara, brežuljkasto i brdovito područje izgrađeno od stijena tercijarne i kvartarne starosti, te ravničarsko područje izgrađeno od stijena gornjeg pliocena i kvartara. Lokacija predmetnog zahvata nalazi se u ravničarskom području koje je izgrađeno od stijena gornjeg pliocena i kvartara. Kao hidrogeološka jedinica, to područje se proteže uz rijeku Savu i uz vodotoke koji pripadaju slivu Save. Ovdje su zastupljeni stariji i mlađi nanosi vodotoka i to u uzvodnom dijelu. Područje je izgrađeno od nanosa krupnozrnog šljunka koji nizvodno prelaze u sitnozrne pjeskovite šljunke i šljunkovite pijeske, a na krajnjem nizvodnom dijelu u pijeske. Debljina vodonosnog horizonta varira u širokim granicama, od 5 do 100 m a najčešće od 15 do 30 m. Prihranjivanje je infiltracijom oborina ili iz Save. Nizvodno od ušća Kupe, sliv Save postaje asimetričan pa su desne pritoke nanijele velike količine krupnoklastičnog materijala, čiji je periferni dio istaložen na lijevoj obali Save. Serija krupnoklastičnog materijala raspoređena je duž toka u širini od 2 do 20 km i čini relativno bogat vodonosni horizont. Lijeve pritoke Save su rjeđe pa su krupnoklastični nanosi njegovih tokova raspoređeni na znatno manjoj površini, tanji i nečistiji. Između krupnoklastičnih

EcoMission d.o.o. Stranica 81 Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš rekonstrukcije dijela ribnjaka Jasinje, na području Općina Brodski Stupnik, Sibinj i Bebrina naplavina, lijevih i desnih pritoka Save, taloženi su uglavnom močvarni i jezerski sedimenti koji se sastoje od glinovitih i prašinastih naslaga s debljim ili tanjim ulošcima pješčanih slojeva. Istočno od Slavonskog Broda krupnoklastični, pretežito pjeskoviti sedimenti formiraju niz relativno prostornih i kontinuiranih vodonosnih horizonata. Prihranjivanje podzemnih voda događa se infiltracijom oborina i procjeđivanjem iz Save. Između Save i vodonosnog horizonta postoji neposredna hidraulička veza, tako da prihranjivanje ovisi o visini i trajanju vodostaja Save. U prvih sto metara debljine može se razlikovati 3 do 5 jasno izraženih vodonosnih horizonata koji su odijeljeni slabo propusnim naslagama. Idući od Save prema sjeveru debljina horizonata se smanjuje i povećava se udio sitnih frakcija, tako da debljine variraju od nekoliko desetaka metara do nule. Prvi vodonosni horizont nalazi se na području uz Savu na dubini 5 do 10 m. Sjevernije debljina pokrivača postepeno raste pa se prvi vodonosni horizont nalazi na prosječnoj dubini od oko 30 m. Debljina mu se kreće od 10 do 20 m, a bliže Savi dostiže i 40 m. Prihranjivanje podzemnih voda uvjetovano je procjeđivanjem kroz glinovite međuslojeve. Kako se koeficijent filtracije glinovitih međuslojeva smanjuje s dubinom zalijeganja uslijed zbijenosti naslaga, u tom smislu bitno opada i mogućnost prihranjivanja horizonata. Lokacija zahvata se nalazi unutar III. zone sanitarne zaštite. Sukladno karti poplavnih područja Hrvatskih voda (Slika 17), cijela lokacija zahvata nalazi se na poplavnom području, na području male vjerojatnosti pojavljivanja poplava. Prema Provedbenom planu obrane od poplava branjenog područja 2, područje malog sliva Brodska Posavina, za naselja Brodski Stupnik i Sibinj koristi se desni nasip Istočnog lateralnog kanala Jelas polja, dok se za naselje Bebrina koristi lijevi Savski nasip Jelas polja. Prema kartografskom prikazu 3C „ Uvjeti korištenja i zaštite prostora – područja posebnih ograničenja u korištenju – vode“ Prostornog plana Općine Bebrina („Službeni vjesnik Brodsko – posavske županije“ br. 15/05, 09/14, 17/15) nalazi se na vodozaštitnom, branjenom i poplavnom području (Prilog ). Temeljem Zakona o vodama („), članaka 49. i 50. donesene su Odluka o određivanju osjetljivih područja („Narodne novine“ br. 81/10 i 141/15) te Odluka o određivanju ranjivih područja („Narodne novine“ br. 130/12). Prema karti Priloga I. prema Odluci o određivanju osjetljivih područja („Narodne novine“ br.81/10 i 141/15) lokacija predmetnog zahvata se nalazi na osjetljivom području (Slika 18). Prema karti Priloga I. prema Odluci o određivanju ranjivih područja („Narodne novine“ br.130/12) lokacija predmetnog zahvata se ne nalazi na ranjivom području (Slika 19).

EcoMission d.o.o. Stranica 82 Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš rekonstrukcije dijela ribnjaka Jasinje, na području Općina Brodski Stupnik, Sibinj i Bebrina

1 km

LOKACIJA ZAHVATA Mala vjerojatnost pojavljivanja poplava na području ribnjaka

Slika 17: Isječak iz karte opasnosti od poplava po vjerojatnosti poplavljivanja s ucrtanom lokacijom zahvata (Izvor: Hrvatske vode, http://voda.giscloud.com/map/321490/karta-opasnosti-od-poplava-po-vjerojatnosti-poplavljivanja (Izvor: Karte opasnosti od poplava, www.korp.voda.hr)

EcoMission d.o.o. Stranica 83 Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš rekonstrukcije dijela ribnjaka Jasinje, na području Općina Brodski Stupnik, Sibinj i Bebrina

LOKACIJA PREDMETNOG ZAHVATA

sliv osjetljivog područja

Slika 18: Kartografski prikaz osjetljivih područja u Republici Hrvatskoj s ucrtanom lokacijom predmetnog zahvata (Prilog I prema Odluci o određivanju osjetljivih područja, „Narodne novine“ br. 81/10 i 141/15)

LOKACIJA PREDMETNOG ZAHVATA

Slika 19: Kartografski prikaz ranjivih područja u Republici Hrvatskoj s ucrtanom lokacijom predmetnog zahvata (Prilog I prema Odluci o određivanju ranjivih područja, „Narodne novine“ br. 130/12)

EcoMission d.o.o. Stranica 84 Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš rekonstrukcije dijela ribnjaka Jasinje, na području Općina Brodski Stupnik, Sibinj i Bebrina

2.3. STANJE VODNIH TIJELA

Podaci o stanju vodnih tijela svih vrsta voda na području i u okolici planiranog zahvata zatraženi su i dobiveni su od Hrvatskih voda. Karakteristike površinskih vodnih tijela sa njihovim stanjem su prikazane sukladno Planu upravljanja vodnim područjem, za razdoblje 2016. – 2021. Za potrebe Planova upravljanja vodnim područjima, provodi se načelno delineacija i proglašavanje zasebnih vodnih tijela površinskih voda na:  tekućicama s površinom sliva većom od 10 km2,  stajaćicama površine veće od 0,5 km2,  prijelaznim i priobalnim vodama bez obzira na veličinu a koja su prikazana na kartografskim prikazima.

Za vrlo mala vodna tijela na lokaciji zahvata koje se zbog veličine, a prema Zakonu o vodama odnosno Okvirnoj direktivi o vodama, ne proglašavaju zasebnim vodnim tijelom primjenjuju se uvjeti zaštite kako slijedi:  Sve manje vode koje su povezane s vodnim tijelom koje je proglašeno Planom upravljanja vodnim područjima, smatraju se njegovim dijelom i za njih važe isti uvjeti kao za to veće vodno tijelo.  Za manja vodna tijela koja nisu proglašena Planom upravljanja vodnim područjima i nisu sastavni dio većeg vodnog tijela, važe uvjeti kao za vodno tijelo iste kategorije (tekućica, stajaćica, prijelazna voda ili priobalna voda) najosjetljivijeg ekotipa iz pripadajuće ekoregije.

Stanje grupiranog podzemnog vodnog tijela dano je u Tablici 17.

EcoMission d.o.o. Stranica 85 Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš rekonstrukcije dijela ribnjaka Jasinje, na području Općina Brodski Stupnik, Sibinj i Bebrina

Tablica 5: Opći podaci vodnog tijela CSRI0001_007, Sava OPĆI PODACI VODNOG TIJELA CSRI0001_007 Šifra vodnog tijela: CSRI0001_007 Naziv vodnog tijela Sava Kategorija vodnog tijela Tekućica / River Ekotip Nizinske vrlo velike tekućice - donji tok Save i Drave (5C) Dužina vodnog tijela 22.1 km + 1.26 km Izmjenjenost Izmjenjeno (changed/altered) Vodno područje: rijeke Dunav Podsliv: rijeke Save Ekoregija: Panonska Države Međunarodno (HR, BH) Obaveza izvješćivanja EU, Savska komisija, ICPDR Tjela podzemne vode CSGI-28, CSGI-29 Zaštićena područja HR1000005*, HR53010006*, HR2001311*, HR146755*, HRCM_41033000* (* - dio vodnog tijela) Mjerne postaje kakvoće 10007 (nizvodno od utoka Vrbasa, Sava)

Slika 20: Prikaz vodnog tijela CSRI0001_007, Sava

EcoMission d.o.o. Stranica 86 Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš rekonstrukcije dijela ribnjaka Jasinje, na području Općina Brodski Stupnik, Sibinj i Bebrina

Tablica 6: Stanje vodnog tijela CSRI0001_007, Sava STANJE VODNOG TIJELA CSRI0001_007 ANALIZA OPTEREĆENJA I UTJECAJA UREDBA PARAMETAR POSTIZANJE NN 73/2013* STANJE 2021. NAKON 2021. CILJEVA OKOLIŠA

Stanje, konačno dobro vrlo loše vrlo loše vrlo loše ne postiže ciljeve Ekolosko stanje dobro vrlo loše vrlo loše vrlo loše ne postiže ciljeve Kemijsko stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje postiže ciljeve

Ekolosko stanje dobro vrlo loše vrlo loše vrlo loše ne postiže ciljeve Biološki elementi kakvoće dobro dobro nema ocjene nema ocjene nema procjene Fizikalno kemijski pokazatelji dobro dobro dobro dobro postiže ciljeve Specifične onečišćujuće tvari vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve Hidromorfološki elementi dobro vrlo loše vrlo loše vrlo loše ne postiže ciljeve

Biološki elementi kakvoće dobro dobro nema ocjene nema ocjene nema procjene Fitobentos dobro dobro nema ocjene nema ocjene nema procjene Makrozoobentos dobro dobro nema ocjene nema ocjene nema procjene

Fizikalno kemijski pokazatelji dobro dobro dobro dobro postiže ciljeve BPK5 dobro dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve Ukupni dušik dobro dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve Ukupni fosfor dobro dobro dobro dobro postiže ciljeve

Specifične onečišćujuće tvari vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve arsen vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve bakar vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve cink vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve krom vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve fluoridi vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve adsorbilni organski halogeni (AOX) vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve poliklorirani bifenili (PCB) vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve

Hidromorfološki elementi dobro vrlo loše vrlo loše vrlo loše ne postiže ciljeve Hidrološki režim vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve Kontinuitet toka vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve Morfološki uvjeti vrlo loše vrlo loše vrlo loše vrlo loše ne postiže ciljeve Indeks korištenja (ikv) dobro dobro dobro dobro postiže ciljeve

Kemijsko stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje postiže ciljeve Klorfenvinfos dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene Klorpirifos (klorpirifos-etil) dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene Diuron dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene Izoproturon dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene NAPOMENA: Određeno kao izmjenjeno vodno tijelo prema analizi opterećenja i utjecaja - Nepouzdana ocjena hidromorfoloških elemenata zbog nedostatka referentnih uvjeta i klasifikacijskog sustava NEMA OCJENE: Fitoplankton, Makrofiti, Ribe, pH, KPK-Mn, Amonij, Nitrati, Ortofosfati, Pentabromdifenileter, C10-13 Kloroalkani, Tributilkositrovi spojevi, Trifluralin DOBRO STANJE: Alaklor, Antracen, Atrazin, Benzen, Kadmij i njegovi spojevi, Tetraklorugljik, Ciklodienski pesticidi, DDT ukupni, para-para-DDT, 1,2-Dikloretan, Diklormetan, Di(2-etilheksil)ftalat (DEHP), Endosulfan, Fluoranten, Heksaklorbenzen, Heksaklorbutadien, Heksaklorcikloheksan, Olovo i njegovi spojevi, Živa i njezini spojevi, Naftalen, Nikal i njegovi spojevi, Nonilfenol, Oktilfenol, Pentaklorbenzen, Pentaklorfenol, Benzo(a)piren, Benzo(b)fluoranten; Benzo(k)fluoranten, Benzo(g,h,i)perilen; Ideno(1,2,3-cd)piren, Simazin, Tetrakloretilen, Trikloretilen, Triklorbenzeni (svi izomeri), Triklormetan *prema dostupnim podacima

EcoMission d.o.o. Stranica 87 Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš rekonstrukcije dijela ribnjaka Jasinje, na području Općina Brodski Stupnik, Sibinj i Bebrina

Tablica 7: Opći podaci vodnog tijela CSRI0001_006, Sava OPĆI PODACI VODNOG TIJELA CSRI0001_006 Šifra vodnog tijela: CSRI0001_006 Naziv vodnog tijela Sava Kategorija vodnog tijela Tekućica / River Ekotip Nizinske vrlo velike tekućice - donji tok Save i Drave (5C) Dužina vodnog tijela 16.5 km + 1.03 km Izmjenjenost Izmjenjeno (changed/altered) Vodno područje: rijeke Dunav Podsliv: rijeke Save Ekoregija: Panonska Države Međunarodno (HR, BH) Obaveza izvješćivanja EU, Savska komisija, ICPDR Tjela podzemne vode CSGI-29 Zaštićena područja HR-BWI-INLAND_1000SPT1*, HR1000005*, HR53010006*, HR2001311*, HR146755*, HRCM_41033000* (* - dio vodnog tijela) Mjerne postaje kakvoće 10006 (uzvodno od Slavonskog Broda, Sava)

Slika 21: Prikaz vodnog tijela CSRI0001_006, Sava

EcoMission d.o.o. Stranica 88 Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš rekonstrukcije dijela ribnjaka Jasinje, na području Općina Brodski Stupnik, Sibinj i Bebrina

Tablica 8: Stanje vodnog tijela CSRI0001_006, Sava STANJE VODNOG TIJELA CSRI0001_006 ANALIZA OPTEREĆENJA I UTJECAJA UREDBA PARAMETAR POSTIZANJE NN 73/2013* STANJE 2021. NAKON 2021. CILJEVA OKOLIŠA

Stanje, konačno dobro vrlo loše vrlo loše vrlo loše ne postiže ciljeve Ekolosko stanje dobro vrlo loše vrlo loše vrlo loše ne postiže ciljeve Kemijsko stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje postiže ciljeve

Ekolosko stanje dobro vrlo loše vrlo loše vrlo loše ne postiže ciljeve Fizikalno kemijski pokazatelji dobro dobro dobro dobro postiže ciljeve Specifične onečišćujuće tvari vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve Hidromorfološki elementi dobro vrlo loše vrlo loše vrlo loše ne postiže ciljeve

Biološki elementi kakvoće nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema procjene

Fizikalno kemijski pokazatelji dobro dobro dobro dobro postiže ciljeve BPK5 dobro dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve Ukupni dušik dobro dobro dobro dobro postiže ciljeve Ukupni fosfor dobro dobro dobro dobro postiže ciljeve

Specifične onečišćujuće tvari vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve arsen vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve bakar vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve cink vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve krom vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve fluoridi vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve adsorbilni organski halogeni (AOX) vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve poliklorirani bifenili (PCB) vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve

Hidromorfološki elementi dobro vrlo loše vrlo loše vrlo loše ne postiže ciljeve Hidrološki režim vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve Kontinuitet toka vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve Morfološki uvjeti vrlo loše vrlo loše vrlo loše vrlo loše ne postiže ciljeve Indeks korištenja (ikv) dobro dobro dobro dobro postiže ciljeve

Kemijsko stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje postiže ciljeve Klorfenvinfos dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene Klorpirifos (klorpirifos-etil) dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene Diuron dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene Izoproturon dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene NAPOMENA: Određeno kao izmjenjeno vodno tijelo prema analizi opterećenja i utjecaja - Nepouzdana ocjena hidromorfoloških elemenata zbog nedostatka referentnih uvjeta i klasifikacijskog sustava NEMA OCJENE: Biološki elementi kakvoće, Fitoplankton, Fitobentos, Makrofiti, Makrozoobentos, Ribe, pH, KPK-Mn, Amonij, Nitrati, Ortofosfati, Pentabromdifenileter, C10-13 Kloroalkani, Tributilkositrovi spojevi, Trifluralin DOBRO STANJE: Alaklor, Antracen, Atrazin, Benzen, Kadmij i njegovi spojevi, Tetraklorugljik, Ciklodienski pesticidi, DDT ukupni, para-para-DDT, 1,2-Dikloretan, Diklormetan, Di(2-etilheksil)ftalat (DEHP), Endosulfan, Fluoranten, Heksaklorbenzen, Heksaklorbutadien, Heksaklorcikloheksan, Olovo i njegovi spojevi, Živa i njezini spojevi, Naftalen, Nikal i njegovi spojevi, Nonilfenol, Oktilfenol, Pentaklorbenzen, Pentaklorfenol, Benzo(a)piren, Benzo(b)fluoranten; Benzo(k)fluoranten, Benzo(g,h,i)perilen; Ideno(1,2,3-cd)piren, Simazin, Tetrakloretilen, Trikloretilen, Triklorbenzeni (svi izomeri), Triklormetan *prema dostupnim podacima

EcoMission d.o.o. Stranica 89 Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš rekonstrukcije dijela ribnjaka Jasinje, na području Općina Brodski Stupnik, Sibinj i Bebrina

Tablica 9: Opći podaci vodnog tijela CSRN0015_001, Orljava OPĆI PODACI VODNOG TIJELA CSRN0015_001 Šifra vodnog tijela: CSRN0015_001 Naziv vodnog tijela Orljava Kategorija vodnog tijela Tekućica / River Ekotip Nizinske srednje velike i velike tekućice (4) Dužina vodnog tijela 8.9 km + 30.3 km Izmjenjenost Izmjenjeno (changed/altered) Vodno područje: rijeke Dunav Podsliv: rijeke Save Ekoregija: Panonska Države Nacionalno (HR) Obaveza izvješćivanja EU, Savska komisija Tjela podzemne vode CSGI-28, CSGI-29, CSGN-26 Zaštićena područja HR1000005, HR2001311*, HR146755*, HRCM_41033000* (* - dio vodnog tijela) Mjerne postaje kakvoće 13001 (ispod autoceste, Orljava)

Slika 22: Prikaz vodnog tijela CSRN0015_001, Orljava

EcoMission d.o.o. Stranica 90 Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš rekonstrukcije dijela ribnjaka Jasinje, na području Općina Brodski Stupnik, Sibinj i Bebrina

Tablica 10: Stanje vodnog tijela CSRN0015_001, Orljava STANJE VODNOG TIJELA CSRN0015_001 ANALIZA OPTEREĆENJA I UTJECAJA UREDBA PARAMETAR POSTIZANJE NN 73/2013* STANJE 2021. NAKON 2021. CILJEVA OKOLIŠA

Stanje, konačno umjereno vrlo loše umjereno umjereno ne postiže ciljeve Ekolosko stanje umjereno vrlo loše umjereno umjereno ne postiže ciljeve Kemijsko stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje procjena nije pouzdana

Ekolosko stanje umjereno vrlo loše umjereno umjereno ne postiže ciljeve Biološki elementi kakvoće umjereno umjereno nema ocjene nema ocjene nema procjene Fizikalno kemijski pokazatelji umjereno umjereno umjereno umjereno procjena nije pouzdana Specifične onečišćujuće tvari umjereno vrlo loše vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve Hidromorfološki elementi dobro umjereno umjereno umjereno ne postiže ciljeve

Biološki elementi kakvoće umjereno umjereno nema ocjene nema ocjene nema procjene Fitobentos dobro dobro nema ocjene nema ocjene nema procjene Makrozoobentos umjereno umjereno nema ocjene nema ocjene nema procjene

Fizikalno kemijski pokazatelji umjereno umjereno umjereno umjereno procjena nije pouzdana BPK5 umjereno umjereno dobro dobro procjena nije pouzdana Ukupni dušik umjereno umjereno umjereno umjereno procjena nije pouzdana Ukupni fosfor umjereno umjereno umjereno umjereno procjena nije pouzdana

Specifične onečišćujuće tvari umjereno vrlo loše vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve arsen vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve bakar vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve cink vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve krom vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve fluoridi vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve adsorbilni organski halogeni (AOX) vrlo loše vrlo loše vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve poliklorirani bifenili (PCB) vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve

Hidromorfološki elementi dobro umjereno umjereno umjereno ne postiže ciljeve Hidrološki režim umjereno umjereno umjereno umjereno procjena nije pouzdana Kontinuitet toka dobro dobro dobro dobro procjena nije pouzdana Morfološki uvjeti umjereno umjereno umjereno umjereno ne postiže ciljeve Indeks korištenja (ikv) dobro dobro dobro dobro postiže ciljeve

Kemijsko stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje procjena nije pouzdana Klorfenvinfos dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene Klorpirifos (klorpirifos-etil) dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene Diuron dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene Izoproturon dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene Živa i njezini spojevi dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje procjena nije pouzdana NAPOMENA: Određeno kao izmjenjeno vodno tijelo prema analizi opterećenja i utjecaja - Nepouzdana ocjena hidromorfoloških elemenata zbog nedostatka referentnih uvjeta i klasifikacijskog sustava NEMA OCJENE: Fitoplankton, Makrofiti, Ribe, pH, KPK-Mn, Amonij, Nitrati, Ortofosfati, Pentabromdifenileter, C10-13 Kloroalkani, Tributilkositrovi spojevi, Trifluralin DOBRO STANJE: Alaklor, Antracen, Atrazin, Benzen, Kadmij i njegovi spojevi, Tetraklorugljik, Ciklodienski pesticidi, DDT ukupni, para-para-DDT, 1,2-Dikloretan, Diklormetan, Di(2-etilheksil)ftalat (DEHP), Endosulfan, Fluoranten, Heksaklorbenzen, Heksaklorbutadien, Heksaklorcikloheksan, Olovo i njegovi spojevi, Naftalen, Nikal i njegovi spojevi, Nonilfenol, Oktilfenol, Pentaklorbenzen, Pentaklorfenol, Benzo(a)piren, Benzo(b)fluoranten; Benzo(k)fluoranten, Benzo(g,h,i)perilen; Ideno(1,2,3-cd)piren, Simazin, Tetrakloretilen, Trikloretilen, Triklorbenzeni (svi izomeri), Triklormetan *prema dostupnim podacima

EcoMission d.o.o. Stranica 91 Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš rekonstrukcije dijela ribnjaka Jasinje, na području Općina Brodski Stupnik, Sibinj i Bebrina

Tablica 11: Opći podaci vodnog tijela CSRN0141_001, Mrsunja OPĆI PODACI VODNOG TIJELA CSRN0141_001 Šifra vodnog tijela: CSRN0141_001 Naziv vodnog tijela Mrsunja Kategorija vodnog tijela Tekućica / River Ekotip Nizinske male, srednje velike i velike aluvijalne tekućice s glinovito-pjeskovitom podlogom (3B) Dužina vodnog tijela 29.9 km + 273 km Izmjenjenost Prirodno (natural) Vodno područje: rijeke Dunav Podsliv: rijeke Save Ekoregija: Panonska Države Nacionalno (HR) Obaveza izvješćivanja EU Tjela podzemne vode CSGI-29 Zaštićena područja HR1000005, HR2001311*, HR2001326*, HR146755*, HR146763*, HRCM_41033000* (* - dio vodnog tijela) Mjerne postaje kakvoće 13300 (na cesti Orivac-Slavonski Kobaš, Mrsunja)

Slika 23: Prikaz vodnog tijela CSRN0141_001, Mrsunja

EcoMission d.o.o. Stranica 92 Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš rekonstrukcije dijela ribnjaka Jasinje, na području Općina Brodski Stupnik, Sibinj i Bebrina

Tablica 12: Stanje vodnog tijela CSRN0141_001, Mrsunja STANJE VODNOG TIJELA CSRN0141_001 ANALIZA OPTEREĆENJA I UTJECAJA UREDBA PARAMETAR POSTIZANJE NN 73/2013* STANJE 2021. NAKON 2021. CILJEVA OKOLIŠA

Stanje, konačno loše loše umjereno umjereno procjena nije pouzdana Ekolosko stanje loše loše umjereno umjereno procjena nije pouzdana Kemijsko stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje postiže ciljeve

Ekolosko stanje loše loše umjereno umjereno procjena nije pouzdana Biološki elementi kakvoće loše loše nema ocjene nema ocjene nema procjene Fizikalno kemijski pokazatelji umjereno umjereno umjereno umjereno procjena nije pouzdana Specifične onečišćujuće tvari vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve Hidromorfološki elementi dobro dobro dobro dobro postiže ciljeve

Biološki elementi kakvoće loše loše nema ocjene nema ocjene nema procjene Fitobentos dobro dobro nema ocjene nema ocjene nema procjene Makrozoobentos loše loše nema ocjene nema ocjene nema procjene

Fizikalno kemijski pokazatelji umjereno umjereno umjereno umjereno procjena nije pouzdana BPK5 vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve Ukupni dušik umjereno umjereno umjereno umjereno procjena nije pouzdana Ukupni fosfor umjereno umjereno umjereno umjereno procjena nije pouzdana

Specifične onečišćujuće tvari vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve arsen vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve bakar vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve cink vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve krom vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve fluoridi vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve adsorbilni organski halogeni (AOX) vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve poliklorirani bifenili (PCB) vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve

Hidromorfološki elementi dobro dobro dobro dobro postiže ciljeve Hidrološki režim dobro dobro dobro dobro postiže ciljeve Kontinuitet toka dobro dobro dobro dobro postiže ciljeve Morfološki uvjeti dobro dobro dobro dobro postiže ciljeve Indeks korištenja (ikv) vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve

Kemijsko stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje postiže ciljeve Klorfenvinfos dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene Klorpirifos (klorpirifos-etil) dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene Diuron dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene Izoproturon dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene NAPOMENA: NEMA OCJENE: Fitoplankton, Makrofiti, Ribe, pH, KPK-Mn, Amonij, Nitrati, Ortofosfati, Pentabromdifenileter, C10-13 Kloroalkani, Tributilkositrovi spojevi, Trifluralin DOBRO STANJE: Alaklor, Antracen, Atrazin, Benzen, Kadmij i njegovi spojevi, Tetraklorugljik, Ciklodienski pesticidi, DDT ukupni, para-para-DDT, 1,2-Dikloretan, Diklormetan, Di(2-etilheksil)ftalat (DEHP), Endosulfan, Fluoranten, Heksaklorbenzen, Heksaklorbutadien, Heksaklorcikloheksan, Olovo i njegovi spojevi, Živa i njezini spojevi, Naftalen, Nikal i njegovi spojevi, Nonilfenol, Oktilfenol, Pentaklorbenzen, Pentaklorfenol, Benzo(a)piren, Benzo(b)fluoranten; Benzo(k)fluoranten, Benzo(g,h,i)perilen; Ideno(1,2,3-cd)piren, Simazin, Tetrakloretilen, Trikloretilen, Triklorbenzeni (svi izomeri), Triklormetan *prema dostupnim podacima

EcoMission d.o.o. Stranica 93 Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš rekonstrukcije dijela ribnjaka Jasinje, na području Općina Brodski Stupnik, Sibinj i Bebrina

Tablica 13: Stanje vodnog tijela CSLN001, Stari i Novi ribnjak OPĆI PODACI VODNOG TIJELA CSLN001 Šifra vodnog tijela: CSLN001 Naziv vodnog tijela Stari i Novi ribnjak Kategorija vodnog tijela Stajaćica / Lake Ekotip SPVONP Površina vodnog tijela 16.2 km2 Izmjenjenost Umjetno (artificial) Vodno područje: rijeke Dunav Podsliv: rijeke Save Ekoregija: Panonska Države Nacionalno (HR) Obaveza izvješćivanja EU Tjela podzemne vode CSGI-29 Zaštićena područja HR1000005, HR2001326, HR146755, HR146763, HRCM_41033000* (* - dio vodnog tijela) Mjerne postaje kakvoće

Slika 24: Prikaz vodnog tijela CSLN001, Stari i Novi ribnjak

EcoMission d.o.o. Stranica 94 Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš rekonstrukcije dijela ribnjaka Jasinje, na području Općina Brodski Stupnik, Sibinj i Bebrina

Tablica 14: Prikaz vodnog tijela CSLN001, Stari i Novi ribnjak STANJE VODNOG TIJELA CSLN001 ANALIZA OPTEREĆENJA I UTJECAJA UREDBA PARAMETAR POSTIZANJE NN 73/2013* STANJE 2021. NAKON 2021. CILJEVA OKOLIŠA

Stanje, konačno dobro umjereno umjereno umjereno procjena nije pouzdana Ekolosko stanje dobro umjereno umjereno umjereno procjena nije pouzdana Kemijsko stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje postiže ciljeve

Ekolosko stanje dobro umjereno umjereno umjereno procjena nije pouzdana Fizikalno kemijski pokazatelji vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro procjena nije pouzdana Specifične onečišćujuće tvari vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve Hidromorfološki elementi dobro umjereno umjereno umjereno procjena nije pouzdana

Biološki elementi kakvoće nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema procjene

Fizikalno kemijski pokazatelji vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro procjena nije pouzdana BPK5 nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema ocjene procjena nije pouzdana Ukupni dušik nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema ocjene procjena nije pouzdana Ukupni fosfor vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve

Specifične onečišćujuće tvari vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve arsen vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve bakar vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve cink vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve krom vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve fluoridi vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve adsorbilni organski halogeni (AOX) vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve poliklorirani bifenili (PCB) vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve

Hidromorfološki elementi dobro umjereno umjereno umjereno procjena nije pouzdana Hidrološki režim umjereno umjereno umjereno umjereno procjena nije pouzdana Kontinuitet toka vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve Morfološki uvjeti umjereno umjereno umjereno umjereno procjena nije pouzdana Indeks korištenja (ikv) vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve

Kemijsko stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje postiže ciljeve Klorfenvinfos dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene Klorpirifos (klorpirifos-etil) dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene Diuron dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene Izoproturon dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene NAPOMENA: Određeno kao umjetno vodno tijelo - Nepouzdana ocjena hidromorfoloških elemenata zbog nedostatka referentnih uvjeta i klasifikacijskog sustava NEMA OCJENE: Biološki elementi kakvoće, Fitoplankton, Fitobentos, Makrofiti, Makrozoobentos, Ribe, pH, KPK-Mn, Amonij, Nitrati, Ortofosfati, Pentabromdifenileter, C10-13 Kloroalkani, Tributilkositrovi spojevi, Trifluralin DOBRO STANJE: Alaklor, Antracen, Atrazin, Benzen, Kadmij i njegovi spojevi, Tetraklorugljik, Ciklodienski pesticidi, DDT ukupni, para-para-DDT, 1,2-Dikloretan, Diklormetan, Di(2-etilheksil)ftalat (DEHP), Endosulfan, Fluoranten, Heksaklorbenzen, Heksaklorbutadien, Heksaklorcikloheksan, Olovo i njegovi spojevi, Živa i njezini spojevi, Naftalen, Nikal i njegovi spojevi, Nonilfenol, Oktilfenol, Pentaklorbenzen, Pentaklorfenol, Benzo(a)piren, Benzo(b)fluoranten; Benzo(k)fluoranten, Benzo(g,h,i)perilen; Ideno(1,2,3-cd)piren, Simazin, Tetrakloretilen, Trikloretilen, Triklorbenzeni (svi izomeri), Triklormetan *prema dostupnim podacima

EcoMission d.o.o. Stranica 95 Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš rekonstrukcije dijela ribnjaka Jasinje, na području Općina Brodski Stupnik, Sibinj i Bebrina

Tablica 15: Opći podaci vodnog tijela CSLN008, Ribnjak Mrsunja OPĆI PODACI VODNOG TIJELA CSLN008 Šifra vodnog tijela: CSLN008 Naziv vodnog tijela Ribnjak Mrsunja Kategorija vodnog tijela Stajaćica / Lake Ekotip SPSSNP Površina vodnog tijela 3.48 km2 Izmjenjenost Umjetno (artificial) Vodno područje: rijeke Dunav Podsliv: rijeke Save Ekoregija: Panonska Države Nacionalno (HR) Obaveza izvješćivanja EU Tjela podzemne vode CSGI-29 Zaštićena područja HR1000005, HR2001326, HR146755, HRCM_41033000 Mjerne postaje kakvoće

Slika 25: Prikaz vodnog tijela CSLN008, Ribnjak Mrsunja

EcoMission d.o.o. Stranica 96 Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš rekonstrukcije dijela ribnjaka Jasinje, na području Općina Brodski Stupnik, Sibinj i Bebrina

Tablica 16: Stanje vodnog tijela CSLN008, Ribnjak Mrsunja STANJE VODNOG TIJELA CSLN008 ANALIZA OPTEREĆENJA I UTJECAJA UREDBA PARAMETAR POSTIZANJE NN 73/2013* STANJE 2021. NAKON 2021. CILJEVA OKOLIŠA

Stanje, konačno vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro procjena nije pouzdana Ekolosko stanje vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro procjena nije pouzdana Kemijsko stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje postiže ciljeve

Ekolosko stanje vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro procjena nije pouzdana Fizikalno kemijski pokazatelji vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro procjena nije pouzdana Specifične onečišćujuće tvari vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve Hidromorfološki elementi vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve

Biološki elementi kakvoće nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema procjene

Fizikalno kemijski pokazatelji vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro procjena nije pouzdana BPK5 nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema ocjene procjena nije pouzdana Ukupni dušik nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema ocjene procjena nije pouzdana Ukupni fosfor vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve

Specifične onečišćujuće tvari vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve arsen vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve bakar vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve cink vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve krom vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve fluoridi vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve adsorbilni organski halogeni (AOX) vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve poliklorirani bifenili (PCB) vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve

Hidromorfološki elementi vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve Hidrološki režim vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve Kontinuitet toka vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve Morfološki uvjeti vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve Indeks korištenja (ikv) vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve

Kemijsko stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje postiže ciljeve Klorfenvinfos dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene Klorpirifos (klorpirifos-etil) dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene Diuron dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene Izoproturon dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene NAPOMENA: Određeno kao umjetno vodno tijelo - Nepouzdana ocjena hidromorfoloških elemenata zbog nedostatka referentnih uvjeta i klasifikacijskog sustava NEMA OCJENE: Biološki elementi kakvoće, Fitoplankton, Fitobentos, Makrofiti, Makrozoobentos, Ribe, pH, KPK-Mn, Amonij, Nitrati, Ortofosfati, Pentabromdifenileter, C10-13 Kloroalkani, Tributilkositrovi spojevi, Trifluralin DOBRO STANJE: Alaklor, Antracen, Atrazin, Benzen, Kadmij i njegovi spojevi, Tetraklorugljik, Ciklodienski pesticidi, DDT ukupni, para-para- DDT, 1,2-Dikloretan, Diklormetan, Di(2-etilheksil)ftalat (DEHP), Endosulfan, Fluoranten, Heksaklorbenzen, Heksaklorbutadien, Heksaklorcikloheksan, Olovo i njegovi spojevi, Benzo(a)piren, Benzo(b)fluoranten; Benzo(k)fluoranten, Benzo(g,h,i)perilen; Ideno(1,2,3- cd)piren, Simazin, Tetrakloretilen, Trikloretilen, Triklorbenzeni (svi izomeri), Triklormetan *prema dostupnim podacima

Tablica 17: Stanje tijela podzemne vode CSGI_29 – ISTOČNA SLAVONIJA – SLIV SAVE Stanje Procjena stanja Kemijsko stanje dobro Količinsko stanje dobro Ukupno stanje dobro

Hrvatske vode su za potrebe izrade ovog elaborata dostavile podatke za stanje i drugih vodnih tijela u okruženju lokacije (CSRI0001_008, Sava; CSRN0015_002, Orljava; CSRN0085_001, lateralni kanal Adžamovka-Orljava; CSRN0087_002, Glogovica; CSRN0087_001, Glogovica; CSRN0152_001, Istočni lateralni kanal Jelas Polja; CSRN0196_001, 131; CSRN0259_001, Miroševa; CSRN0355_001, Bistra; CSRN0385_001, Grlić; CSRN0412_001, Drenovački potok; CSRN0422_001, Kapraljevac; CSRN0509_001, Bažina; CSRN0535_001, Brusansk; CSRN0621_001; CSRN0659_001, Kikovac; CSLN016; CSLN021), od kojih su neka smještena uzvodno od lokacije zahvata, pa stoga zahvat nema direktnog utjecaja na ista ili su to vodna tijela koja su u indirektnom odnosu s lokacijom zahvata. Iz navedenih razloga u ovaj elaborat nisu stavljeni podaci o stanju istih, ali su uzeta u obzir pri procjeni utjecaja.

EcoMission d.o.o. Stranica 97 Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš rekonstrukcije dijela ribnjaka Jasinje, na području Općina Brodski Stupnik, Sibinj i Bebrina

2.4. BIORAZNOLIKOST

2.4.1. Ekosustavi i staništa Na slici 26 prikazan je isječak Karte staništa RH 2004. s označenom lokasijom zahvata i buffer zonom od 1.000 m. Iz slike je vidljivo da se na lokaciji zahvta nalaze stanišni tipovi:

 A.1.1., Stalne stajaćice  A.1.1.1.2., Mezotrofne vode  A.1.3./A.4.1./J.4.4., Neobrasle i slabo obrasle obale stajaćica / Trščaci, rogozici, visoki šiljevi i visoki šaševi / Infrastrukturne površine  C.2.2., Vlažne livade Srednje Europe  E.2.2., Poplavne šume hrasta lužnjaka

U okruženju lokacije zahvat(buffer zona 1.000 m) prisutni su stanišni tipovi:  I.2.1., Mozaici kultiviranih površina  I.3.1., Intenzivno obrađivane oranice na komasiranim površinama  J.1.1., Aktivna seoska područja  J.1.1./J.1.3., Aktivna seoska područja/ Urbanizirana seoska područja  C.2.2., Vlažne livade Srednje Europe  C.2.4., Vlažni, nitrofilni travnjaci i pašnjaci  E.2.2., Poplavne šume hrasta lužnjaka  E.3.1., Mješovito hrastove-grabove i čisto grabove šume  E.9.3., Nasadi širokolisnog drveća  A.1.1., Stalne stajaćice  A.1.3./A.4.1./J.4.4., Neobrasle i slabo obrasle obale stajaćica / Trščaci, rogozici, visoki šiljevi i visoki šaševi / Infrastrukturne površine  A.1.1.1.2., Mezotrofne vode  A.2.2.1., Povremeni vodotoci  A.2.4.1.1., Donji tokovi turbulentnih vodotoka  A.2.4.1.2., Kanali sa stalnim protokom za površinsko navodnjavanje

Na slici 27 i 28 prikazan je isječak iz Karte nešumskih staništa RH 2016. Hrvatske agencije za okoliš i prirodu, na kojem je vidljiva lokacija predmetnog zahvata, te šire područje oko iste (buffer zona 1.000 m).

Prema karti staništa lokacija predmetnog zahvata nalazi se na području stanišnih tipova:  A.1.1./A.4.1./A.3.3. Stalne stajaćice / Tršćaci, rogozici, visoki šiljevi i visoki šaševi / Zakorijenjena vodenjarska vegetacija  A.1.1./E./A.3.2. Stalne stajaćice / Šume / Slobodno plivajući flotantni i submerzni hidrofiti  A.1.2./A.4.1. Povremene stajaćice / Kanali  A.2.4. Kanali  A.2.4./A.4.1./D.4.1.1. Kanali / Tršćaci, rogozici, visoki šiljevi i visoki šaševi / Sastojine čivitnjače  A.4.1. Tršćaci, rogozici, visoki šiljevi i visoki šaševi  A.4.1./A.1.2. Kanali / Povremene stajaćice  A.4.1./E. Kanali / Šume  A.4.1./A.3.2. Tršćaci, rogozici, visoki šiljevi i visoki šaševi / Slobodno plivajući flotantni i submerzni hidrofiti  A.4.1./D.4.1.1. Tršćaci, rogozici, visoki šiljevi i visoki šaševi / Sastojine čivitnjače

EcoMission d.o.o. Stranica 98 Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš rekonstrukcije dijela ribnjaka Jasinje, na području Općina Brodski Stupnik, Sibinj i Bebrina

 A.4.2.1. Niski šiljevi – točkasti lokalitet  D.1.2.1./D.4.1.1. Mezofilne živice i šikare kontinentalnih, izuzetno primorskih krajeva / Sastojine čivitnjače  D.1.2.1./E. Mezofilne živice i šikare kontinentalnih, izuzetno primorskih krajeva / Šume  D.1.2.1./E./D.4.1.1. Mezofilne živice i šikare kontinentalnih, izuzetno primorskih krajeva / Šume / Sastojine čivitnjače  D.1.2.1./D.4.1.1./A.4.1. Mezofilne živice i šikare kontinentalnih, izuzetno primorskih krajeva / Sastojine čivitnjače / Tršćaci, rogozici, visoki šiljevi i visoki šaševi  D.1.2.1./D.4.1.1./E. Mezofilne živice i šikare kontinentalnih, izuzetno primorskih krajeva / Sastojine čivitnjače/ Šume  D.1.2.1./I.1.4. Mezofilne živice i šikare kontinentalnih, izuzetno primorskih krajeva / Ruderalne zajednice kontinentalnih krajeva  D.4.1.1./A.4.1. Sastojine čivitnjače / Tršćaci, rogozici, visoki šiljevi i visoki šaševi  D.4.1.1./D.1.2.1./A.4.1. Sastojine čivitnjače / Mezofilne živice i šikare kontinentalnih, izuzetno primorskih krajeva / Tršćaci, rogozici, visoki šiljevi i visoki šaševi  D.4.1.1./D.1.2.1./E. Sastojine čivitnjače / Mezofilne živice i šikare kontinentalnih, izuzetno primorskih krajeva / Šume  D.4.1.1./A.4.1./A.1.2. Sastojine čivitnjače / Tršćaci, rogozici, visoki šiljevi i visoki šaševi / Povremene stajaćice  D.4.1.1./D.1.2.1. Sastojine čivitnjače / Mezofilne živice i šikare kontinentalnih, izuzetno primorskih krajeva  E. šume

U okruženju lokacije (buffer zona od 1.000 m) nalaze se područja sljedećih stanišnih tipova:  A.1.1./A.4.1. Stalne stajaćice / Tršćaci, rogozici, visoki šiljevi i visoki šaševi  A.1.1./A.4.1./A.3.3. Stalne stajaćice / Tršćaci, rogozici, visoki šiljevi i visoki šaševi / Zakorijenjena vodenjarska vegetacija  A.2.4. Kanali  A.2.4./A.3.3./A.4.1. Kanali / Zakorijenjena vodenjarska vegetacija / Tršćaci, rogozici, visoki šiljevi i visoki šaševi  A.2.4./A.4.1./D.4.1.1. Kanali Tršćaci, rogozici, visoki šiljevi i visoki šaševi / Sastojine čivitnjače  A.2.4./D.1.2.1./D.4.1.1. Kanali Mezofilne živice i šikare kontinentalnih, izuzetno primorskih krajeva / Sastojine čivitnjače  A.2.4./D.1.2.1./J Kanali / Mezofilne živice i šikare kontinentalnih, izuzetno primorskih krajeva / Izgrađena i industrijska staništa  A.2.4./D.4.1.1./J Kanali / Sastojine čivitnjače / Izgrađena i industrijska staništa  A.2.4./D.4.1.1./D.1.2.1. Kanali / Sastojine čivitnjače / Mezofilne živice i šikare kontinentalnih, izuzetno primorskih krajeva  A.2.4./E Kanali / Šume  A.4.1. Tršćaci, rogozici, visoki šiljevi i visoki šaševi  A.4.1./A.1.1. Tršćaci, rogozici, visoki šiljevi i visoki šaševi / Stalne stajaćice  A.4.1./D.4.1.1. Tršćaci, rogozici, visoki šiljevi i visoki šaševi / Sastojine čivitnjače  A.4.1./E. Tršćaci, rogozici, visoki šiljevi i visoki šaševi / Šume  C.2.3.2. Mezofilne livade košanice Srednje Europe  C.2.3.2./E./D.1.2.1. Mezofilne livade košanice Srednje Europe / Šume / Mezofilne živice i šikare kontinentalnih, izuzetno primorskih krajeva  C.2.3.2./E./J. Mezofilne livade košanice Srednje Europe / Šume / Izgrađena i industrijska staništa

EcoMission d.o.o. Stranica 99 Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš rekonstrukcije dijela ribnjaka Jasinje, na području Općina Brodski Stupnik, Sibinj i Bebrina

 C.2.3.2./I.1.7. Mezofilne livade košanice Srednje Europe / Zajednice nitrofilnih, higrofilnih i skiofilnih staništa  C.2.3.2. / I.1.8. Mezofilne livade košanice Srednje Europe / Zapuštene poljoprivredne površine  C.2.3.2./I.2.1. Mezofilne livade košanice Srednje Europe / Mozaici kultiviranih površina  C.2.3.2./I.5.1. Mezofilne livade košanice Srednje Europe / Voćnjaci  C.2.4.1. Nitrofilni pašnjaci i livade-košanice nizinskog vegetacijskog pojasa  C.2.4.1./D.1.2.1. Nitrofilni pašnjaci i livade-košanice nizinskog vegetacijskog pojasa / Mezofilne živice i šikare kontinentalnih, izuzetno primorskih krajeva  C.2.4.1./D.1.2.1./E. Nitrofilni pašnjaci i livade-košanice nizinskog vegetacijskog pojasa / Mezofilne živice i šikare kontinentalnih, izuzetno primorskih krajeva / Šume  D.1.2.1. Mezofilne živice i šikare kontinentalnih, izuzetno primorskih krajeva  D.1.2.1./D.4.1.1./E. Mezofilne živice i šikare kontinentalnih, izuzetno primorskih krajeva / Sastojine čivitnjače Šume  D.1.2.1./E. Mezofilne živice i šikare kontinentalnih, izuzetno primorskih krajeva / Šume  D.1.2.1./I.1.4. Mezofilne živice i šikare kontinentalnih, izuzetno primorskih krajeva / Ruderalne zajednice kontinentalnih krajeva  D.1.2.1./I.1.8. Mezofilne živice i šikare kontinentalnih, izuzetno primorskih krajeva / Zapuštene poljoprivredne površine  D.1.2.1./I.1.8./D.4.1.1. Mezofilne živice i šikare kontinentalnih, izuzetno primorskih krajeva / Zapuštene poljoprivredne površine / Sastojine čivitnjače  D.4.1.1. Sastojine čivitnjače  D.4.1.1./D.1.2.1./E Sastojine čivitnjače / Mezofilne živice i šikare kontinentalnih, izuzetno primorskih krajeva / Šume  D.4.1.1./E. Sastojine čivitnjače / Šume  D.4.1.1./I.1.8. Sastojine čivitnjače / Zapuštene poljoprivredne površine  I.1.4./D.1.2.1. Ruderalne zajednice kontinentalnih krajeva / Mezofilne živice i šikare kontinentalnih, izuzetno primorskih krajeva  I.1.7. Zajednice nitrofilnih, higrofilnih i skiofilnih staništa  I.1.8. Zapuštene poljoprivredne površine  I.1.8./D.1.2.1. Zapuštene poljoprivredne površine / Mezofilne živice i šikare kontinentalnih, izuzetno primorskih krajeva  I.1.8./D.4.1.1. Zapuštene poljoprivredne površine / Sastojine čivitnjače  I.1.8./D.1.2.1./D.4.1.1. Zapuštene poljoprivredne površine / Mezofilne živice i šikare kontinentalnih, izuzetno primorskih krajeva / Sastojine čivitnjače  I.1.8./E. Zapuštene poljoprivredne površine / Šume  I.1.8./I.5.1./I.2.1. Zapuštene poljoprivredne površine / Voćnjaci / Mozaici kultiviranih površina  I.2.1. Mozaici kultiviranih površina  I.2.1./I.5.1. Mozaici kultiviranih površina / Voćnjaci  I.5.1. Voćnjaci  E. šume  E./A.2.4./D.1.2.1. Šume / Kanali Mezofilne živice i šikare kontinentalnih, izuzetno primorskih krajeva  E./D.1.2.1. Šume / Mezofilne živice i šikare kontinentalnih, izuzetno primorskih krajeva  E./D.1.2.1./D.4.1.1. Šume / Mezofilne živice i šikare kontinentalnih, izuzetno primorskih krajeva / Sastojine čivitnjače  J. Izgrađena i industrijska staništa  J./C.2.3.2. Izgrađena i industrijska staništa / Mezofilne livade košanice Srednje Europe

EcoMission d.o.o. Stranica 100 Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš rekonstrukcije dijela ribnjaka Jasinje, na području Općina Brodski Stupnik, Sibinj i Bebrina

 J./I.1.2.1. Izgrađena i industrijska staništa / Mezofilne živice i šikare kontinentalnih, izuzetno primorskih krajeva

Prema Prilogu II. Pravilnika o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima („Narodne novine“ br. 88/14), na lokaciji zahvata zabilježeni su ugroženi ili rijetki stanišni tipovi A.4.1. Tršćaci, rogozici, visoki šiljevi i visoki šaševi, C.2.2., Vlažne livade Srednje Europe i E.2.2., Poplavne šume hrasta lužnjaka te su za iste propisane mjere zaštite. Stanišni tipovi u okruženju lokacije od 1.000 m koji su svrstani u ugrožene ili rijetke stanišne tipove značajne za ekološku mrežu Republike Hrvatske su: A.4.1., Tršćaci, rogozici, visoki šiljevi i visoki šaševi, C.2.2., Vlažne livade Srednje Europe, C.2.4., Vlažni, nitrofilni travnjaci i pašnjaci, C.2.4.1. Nitrofilni pašnjaci i livade-košanice nizinskog vegetacijskog pojasa E.2.2., Poplavne šume hrasta lužnjaka i E.3.1., Mješovito hrastove-grabove i čisto grabove šume.

Tijekom terenskog obilaska 26. lipnja 2018. godine utvrđeno je da su ribnjaci gotovo u potpunosti suhi. Nekadašnje vodene i močvarne površine u najvećoj su mjeri izgubljene zbog uznapredovanog procesa prirodne sukcesije. Nasipi su gotovo neprohodni. Nešto vode nalazi se na području tabli R-1 do R-5, te se na ostalim većim tablama nalaze manje površine s nešto vode. Velike površine ribnjaka su prekrivene gustom šikarom i inicijalnim fazama šuma. Na velikim površinama ribnjaka razvijene su sastojine invazivnih vrsta, prvenstveno čivitnjače (Amorpha fruticosa), te na pojedinim mjestima nalaze se veće površine ciganskog perja (Asclepias syriaca), kao i anđelike (Angelica archangelica).

EcoMission d.o.o. Stranica 101 Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš rekonstrukcije dijela ribnjaka Jasinje, na području Općina Brodski Stupnik, Sibinj i Bebrina

Slika 26: Isječak iz Karte staništa 2004. s ucrtanom lokacijom zahvata (Izvor: HAOP, www.bioportal.hr/gis/)

I.2.1., Mozaici kultiviranih C24, Vlažni, nitrofilni travnjaci i pašnjaci A.1.1.1.2., Mezotrofne vode površina A13/A41/J44, Neobrasle i slabo I.3.1., Intenzivno obrađivane obrasle obale stajaćica / Trščaci, oranice na komasiranim E.2.2., Poplavne šume hrasta lužnjaka rogozici, visoki šiljevi i visoki površinama šaševi / Infrastrukturne površine E.3.1., Mješovito hrastove-grabove i čisto J.1.1., Aktivna seoska područja A.2.2.1., Povremeni vodotoci grabove šume J.1.1./J.1.3., Aktivna seoska A.2.4.1.1., Donji tokovi područja/ Urbanizirana seoska E.9.3., Nasadi širokolisnog drveća turbulentnih vodotoka područja A.2.4.1.2., Kanali sa stalnim C.2.2., Vlažne livade Srednje A.1.1., Stalne stajaćice protokom za površinsko Europe navodnjavanje

EcoMission d.o.o. Stranica 102 Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš rekonstrukcije dijela ribnjaka Jasinje, na području Općina Brodski Stupnik, Sibinj i Bebrina

Slika 27: Isječak iz Karte nešumskih staništa RH 2016. s ucrtanom lokacijom predmetnog zahvata (Izvor: HAOP, www.bioportal.hr/gis/)

Buffer zona 1.000 m

Lokacija zahvata

EcoMission d.o.o. Stranica 103 Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš rekonstrukcije dijela ribnjaka Jasinje, na području Općina Brodski Stupnik, Sibinj i Bebrina

Slika 28: Isječak iz Karte nešumskih staništaRH 2016. s ucrtanom lokacijom predmetnog zahvata – detaljan prikaz (Izvor: HAOP, www.bioportal.hr/gis/)

Lokacija zahvata

EcoMission d.o.o. Stranica 104 Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš rekonstrukcije dijela ribnjaka Jasinje, na području Općina Brodski Stupnik, Sibinj i Bebrina

Lokacija zahvata

EcoMission d.o.o. Stranica 105 Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš rekonstrukcije dijela ribnjaka Jasinje, na području Općina Brodski Stupnik, Sibinj i Bebrina

2.4.1.1. Invazivne vrste Na lokaciji zahvata od invazivnih biljnih vrsta prisutne su ambrozija (Ambrosia artemisiifolia), kanadska hudoljetnica (Conyza canadensis), Anđelika (Angelica archangelica), Cigansko perje (Asclepias syriaca), čivitnjača (Amorpha fruticosa). Uređenjem ribnjaka smanjiti će se broj jedinki invazivnih biljnih vrsta. ambrozija (Ambrosia artemisiifolia)

kanadska hudoljetnica (Conyza canadensis)

Anđelika (Angelica archangelica)

Cigansko perje (Asclepias syriaca)

čivitnjača (Amorpha fruticosa)

EcoMission d.o.o. Stranica 106 Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš rekonstrukcije dijela ribnjaka Jasinje, na području Općina Brodski Stupnik, Sibinj i Bebrina

2.4.2. Zaštićena područja Prema Karti zaštićenih područja Republike Hrvatske, Hrvatske agencije za okoliš i prirodu (Slika 29), temeljem Zakona o zaštiti prirode („Narodne novine“ br. 80/13 i 15/18) lokacija predmetnog zahvata nalazi se u zaštićenom području:  Značajni krajobraz Jelas polje.

Ostala bliža zaštićena područja su:  Posebni Ornitološki rezervat ribnjaci Jelas - dio (zapadno na udaljenosti cca 4,8 km)

ZNAČAJNI KRAJOBRAZ JELAS POLJE Značajni krajobraz Jelas polje proglašeno je Odlukom (KLASA: 023-01/95-01/144, URBROJ: 2178-11-1-95-1) Skupštine županije Brodsko-posavske 15. lipnja 1995. godine („Službeni vjesnik Županije Brodsko-posavske“ br. 07/95). Površina iz akta o proglašnju iznosila je 22.000,00 ha. Jelas polje je smješteno između gore Dilj i rijeke Save. Područje se proteže na području Grada Slavonskog Broda, te Općina Sibinj, Oriovac i Brebina. Današnja površina, sukladno podacima HAOP- a, iznosi 19.526.35 ha. Granice područja: sjeverna granica auto-cestom Zagreb-Slavonski Brod i to od mjesta na Orljavi do kanala Sloboda, istočna granica kanalom Sloboda od auto-ceste do utoka u Mrsunju, te Mrsunjom do utoka u Savu, južna granica rijekom Savom od ušća Orljave do ušća Mrsunje. Na lijevoj obali rijeke Save nizvodno od Zagreba formirano je nekoliko velikih polja - depresija, koje su pod utjecajem vode, a zadnje u nizu je Jelas polje. Polja su većim dijelom godine bila periodički plavljena što je ovisilo o vodostaju rijeke Save. Većina ovih polja je isušena i pretvorena u ratarske površine što je dovelo do bitnih promjena flore i faune. Floristički danas Jelas polje u dijelu koje nije pretvoreno u ratarske površine, čine livadna, močvarna i vodena vegetacija. Područja livadne vegetacije, koja su odoljela antropogenim utjecajima su područja raznolikih predstavnika. Prema količini vlage u tlu razvile su se močvarne i dolinske livade. U močvarnim livadama gdje se voda dulje zadržava, karakteristične su biljne zajednice busike, te zajednice trobridnog i lisičjeg šaša. Gospodarski su mnogo vrednije dolinske livade, razvijene na staništima s periodičnim poplavama, gdje se izdvajaju zajednice ovsenice pahovske te zajednice grozdastog ovsika i krestaca. Ipak najveći dio nizinskog prostora u Brodsko-posavskoj županiji pretvoren je u oranice i intenzivno se obrađuje. Jelas polje je kao veliki prirodni močvarni biotop isušivanjem uništen, a većina ptičijih vrsta vezanih za močvarna staništa je u jednom periodu nestala. Izgradnjom ribnjačarstva “Jelas” s ukupno 2.300 ha površine raspoređenih u 24 ribnjaka različitih veličina i s više od 20 % površina obraslih rogozom i trskom (Typha latifolia i T. angustipholia, Phragmites communis) omogućen je “povratak” velikog broja vrsta u svoj “stari dom”. Ribnjaci su umjetna močvarna staništa. Oni su gnijezdilišta, hranilišta, zimovališta ptica. Na području Jelas i slivnom području Šumetlica-Crnac nalazi se veliko bogatstvo ornitofaune. Tu se nalaze ptice močvarice koje su ugrožene i rijetke ne samo u Hrvatskoj nego i u Europi. Danas je Jelas polje prije svega poznato po bogatoj ornitofauni (čak 291 vrsta) i po broju jedinki pojedine vrste. U ovom području povremeno ili redovito gnijezdi više od 140 vrsta ptica. Osim bogate ornitofaune područje nastanjuje čak 48 vrsta vretenaca, velik broj vodozemaca, gmazova, razna divljač, a prisutna je i bogata flora močvarnih i vodenih biljaka. U ornitofauni ribnjaka Jelas tako se mogu sresti čubasti gnjurac (Podiceps cristatus) (strogo zaštićena vrsta), zlatouhi gnjurac (Podiceps auritus) (strogo zaštićena vrsta), mali gnjurac (Tachybaptus ruficollis), čaplja danguba (Ardea purpurea) (strogo zaštićena vrsta), čapljica voljak (Ixobrychus minutus) (strogo zaštićena vrsta), divlja patka (Anas platyrhynchos), glavata patka (Aythya ferina), patka njorka (Aythya nyroca) (strogo zaštićena vrsta), eja močvarica (Circus aeruginosus) (strogo zaštićena vrsta, vrlo rijetka).

EcoMission d.o.o. Stranica 107 Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš rekonstrukcije dijela ribnjaka Jasinje, na području Općina Brodski Stupnik, Sibinj i Bebrina

Od navedenih iz porodice kokošica gnjezdarice su: liska (Fulica atra), zelenonoga mlakuša (Gallinula chloropus), riđa štijoka (Porzana porzana) (strogo zaštićena vrsta). Gnjezdarice su i mala čigra (Sterna albifrons) (strogo zaštićena vrsta), te trstenjaci. Na ribnjacima Jelas Polja nalazi se danas najveća mješovita kolonija čaplji i žličarki (Platalea leucorodia) (strogo zaštićena vrsta) u Hrvatskoj. Brojni predstavnici ornitofaune dolaze u vrijeme zime te seoba, u proljeće i jesen. Među rijetkim vrstama javljaju se strogo zaštićene vrste: obični kobac (Accipiter nisus), crvenkasta lunja (Milvus milvus), orao štekavac (Haliaeetus albicilla), jastreb (Accipiter gentilis), sokol lastavičar (Falco subbuteo), vjetruša (Falco tinnunculus), a po seoskim kućama bijele rode (Ciconia ciconia). Fauna vodozemaca nešto je bogatija od faune gmazova. Očekuje se najmanje 8 vrsta, a možda i više. To su: veliki vodenjak (Triturus carnifex) (strogo zaštićena vrsta), mali vodenjak (Lissotriton vulgaris), crveni mukač (Bombina bombina) (strogo zaštićena vrsta), smeđa krastača (Bufo bufo), gatalinka (Hyla arborea) (strogo zaštićena vrsta), šumska smeđa žaba (Rana dalmatina) (strogo zaštićena vrsta), zelena žaba (Rana esculenta) i velika zelena žaba (Rana ridibunda). Unutar područja Jelas polja nalazi se i Posebni ornitološki rezervat Jelas ribnjaci – dio, površine 132,48 ha. Jelas polje s ribnjacima je proglašeno međunarodno važnim područjem za ptice (IBA - Important Bird Areas).

POSEBNI ORNITOLOŠKI REZERVAT RIBNJACI JELAS – DIO Posebni Ornitološki rezervat ribnjaci Jelas – dio, nalazi se u istočnom dijelu Jelas polja. proglašeno je Odlukom (KLASA: 023-01/95-01/144, URBROJ: 2178-11-01-95-1) Skupštine županije Brodsko-posavske 15. lipnja 1995. godine („Službeni vjesnik Županije Brodsko-posavske“ br. 07/95). Površina iz akta o proglašnju iznosila je 125 ha. Područje se proteže na području Općine Oriovac. Današnja površina iznosi 132,48 ha. Granice su određene nasipom u ribnjaku broj 21, a vegetacijom u dijelu ribnjaka broj 2. Na ovom području gnijezde se žličarka, siva čaplja, bjelobrada čigra, riječni galeb, divlja guska. Ondje možemo vidjeti malu i veliku bijelu čaplju, gaka, žutu čaplju, patku njorku. Polja u okolici ribnjaka hranilišta su ždralova, a okolnim šumama gnijezdi se crna roda. Ovo područje je i važno stanište vidre.

EcoMission d.o.o. Stranica 108 Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš rekonstrukcije dijela ribnjaka Jasinje, na području Općina Brodski Stupnik, Sibinj i Bebrina

Slika 29: Isječak iz karte zaštićenih područja Republike Hrvatske s ucrtanom lokacijom predmetnog zahvata (Izvor: HAOP, www.bioportal.hr/gis/)

LOKACIJA PREDMETNOG ZAHVATA

Ribnjaci Jelas - dio Jelas polje

EcoMission d.o.o. Stranica 109 Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš rekonstrukcije dijela ribnjaka Jasinje, na području Općina Brodski Stupnik, Sibinj i Bebrina

2.4.3. Ekološka mreža Prema isječku iz karte EU ekološke mreže NATURA 2000 Hrvatske agencije za okoliš i prirodu (Slika 30), prema Uredbi o ekološkoj mreži („Narodne novine“ br. 124/13 i 105/15), lokacija predmetnog zahvata se nalazi na području ekološke mreže NATURA 2000:  područje očuvanja značajno za vrste i stanišne tipove (POVS): o HR2001326 Jelas polje s ribnjacima;  područje očuvanja značajno za ptice (POP): o HR1000005 Jeslas polje

U okruženju lokacije zahvata nalaze se područja ekološke mreže NATURA 2000:  područje očuvanja značajno za vrste i stanišne tipove (POVS): o HR2001288 Pričac – Lužani (zapadno na udaljenosti od cca 9,9 km) o HR2001379 Vlakanac – Radilje (zapadno na udaljenosti od cca 11,9 km) o HR2001328 Lonđa; Glogovnica i Breznica (sjeveroistočno na udaljenosti od cca 9,7 km) o HR2000623 Šume na Dilj gori (sjeveroistočno na udaljenosti od cca 11,7 km) o HR2000488 Južni Dilj (sjeverno na udaljenosti od cca 9,2 km) o HR2001311 Sava nizvodno od Hrušćice (jugoistočno, južno i jugozapadno na udaljenosti od cca 3,1 km) o HR2001385 Orljava (na udaljenosti od cca 10,3 km) o HR2000426 Dvorina(na udaljenosti od cca 13 km)

HR2001326 JELAS POLJE S RIBNJACIMA Ovo područje površine 4.747,4306 ha sadrži kompleks šaranskih ribnjaka s dobro razvijenom podvodnom i plivajućom vegetacijom. Ciljevi očuvanja područja očuvanja značajno za vrste i stanišne tipove – POVS: HR2001326 Jelas polje s ribnjacima, prema Prilogu III, Dijelu 2 Uredbe o ekološkoj mreži („Narodne novine“ br. 124/13 i 105/15) prikazani su u tablici 18.

HR1000005 JELAS POLJE Područje površine 38837,0265 ha obuhvaća prostrano nizinsko područje između Save i planine Dilj. Uključuje najveći kompleks ribnjaka u Hrvatskoj s dobro razvijenom podvodnom i plutajućom vegetacijom kao i mokrim pašnjacima i ribnjacima uz rijeku Savu. Ta močvarna staništa su ornitološki najvrjedniji dio područja. Prevladavajuće stanište su intenzivno obrađivane poljoprivredne površine. Područje obuhvaća i aluvijalne hrastove šume, kao npr. Mrsunjski lug. Područje je važno za uzgoj, migraciju i zimovanje mnogih ptica močvarica, među kojima valja istaknuti ždralove. Područje redovito posjećuje više od 20.000 migratornih ptica močvarica. Dio ribnjaka s registriranim gnjezdilištima žličarki i čaplji zaštićen je kao ornitološki rezervat – Ribnjaci Jelas-dio. Prirodni ribnjak Bara Dvorina uz Savu također je zaštićen kao ornitološki rezervat. Područje značajanog krajolika „Gajna“, koji se nalazi također unutar ovog područja ekološke mreže, predstavlja tipični Slavonski prisavski pašnjak, a njegovu pejsažnu vrijednost potencira prisutnost močvarne flore i faune. Gajna je oko 480 ha poplavnog područja rijeke Save u Slavoniji na teritoriju općine Oprisavci.

Ciljevi očuvanja područja očuvanja značajno za ptice – POP: HR1000005 Jelas polje i osnovne mjere njihova očuvanja navedeni su Prilogu I. Pravilnika o ciljevima očuvanja i osnovnim mjerama za očuvanje ptica u području ekološke mreže („Narodne novine“ br. 15/14), te su prikazani su u tablici 19.

EcoMission d.o.o. Stranica 110 Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš rekonstrukcije dijela ribnjaka Jasinje, na području Općina Brodski Stupnik, Sibinj i Bebrina

Slika 30: Isječak iz Karte područja Ekološke mreže NATURA 2000 s ucrtanom lokacijom zahvata (Izvor: HAOP, www.bioportal.hr/gis/)

HR2001385 Orljava HR2000488 Južni Dilj

LOKACIJA HR2001328 Lonđa; PREDMETNOG Glogovnica i Breznica HR2000623 ZAHVATA Šume na Dilj gori

HR2001379 Vlakanac – Radilje

HR2001326 Jelas polje s ribnjacima

HR2001288 Pričac – Lužani HR1000009 Jelas polje HR2000426 Dvorina

HR2001311 Sava nizvodno od Hrušćice

EcoMission d.o.o. Stranica 111 Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš rekonstrukcije dijela ribnjaka Jasinje, na području Općina Brodski Stupnik, Sibinj i Bebrina

Tablica 18: Ciljevi očuvanja područja očuvanja značajno za vrste i stanišne tipove – POVS: HR2001326 Jelas polje s ribnjacima (Izvor: Prilog III, Dio 2. Uredbe o ekološkoj mreži („Narodne novine“ br. 124/13 i 105/15))

Identifikacijski broj Naziv Kategorija za Hrvatski naziv vrste /hrvatski Znanstveni naziv vrste/Šifra područja područja ciljnu vrstu naziv staništa stanišnog tipa 1 veliki tresetar Leucorrhinia pectoralis 1 crveni mukač Bombina bombina 1 barska kornjača Emys orbicularis Jelas polje s HR2001326 ribnjacima 1 širokouhi mračnjak Barbastella barbastellus 1 vidra Lutra lutra Amfibijska staništa Isoeto- 1 3130 Nanojuncetea

EcoMission d.o.o. Stranica 112 Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš rekonstrukcije dijela ribnjaka Jasinje, na području Općina Brodski Stupnik, Sibinj i Bebrina

Tablica 19: Ciljevi očuvanja područja očuvanja značajno za ptice – POP: HR100009 Jelas polje Izvor: Prilog I. Pravilnika o ciljevima očuvanja i osnovnim mjerama za očuvanje ptica u području ekološke mreže („Narodne novine“ br. 15/14) Kateg Status vrste orija (G= Identifikacijs za gnjezdarica; Naziv Znanstveni Hrvatski ki broj ciljnu P = Cilj očuvanja Osnovne mjere područja naziv vrste naziv vrste područja vrstu preletnica; Z = zimovalica) očuvati povoljne stanišne uvjete vodenih i močvarnih staništa; Očuvana staništa (vode s bogatom osigurati uvjete za obavljanje proizvodnje na šaranskim močvarnom vegetacijom – naročito ribnjacima uz očuvanje njihove ornitološke vrijednosti; očuvati patka Anas strepera 1 G riječni rukavci, šaranski ribnjaci) za povoljne stanišne uvjete kroz mjeru Agrookoliš-klima u sklopu kreketaljka održanje gnijezdeće populacije od Programa ruralnog razvoja; košnju obalne vegetacije (u pojasu najmanje 2-5 p. od 20 m od obale) stajačica i tekućica obavljati izvan sezone gniježđenja, tj. od 15.08. – 15.04. očuvati povoljne stanišne uvjete vodenih i močvarnih staništa; osigurati uvjete za obavljanje proizvodnje na šaranskim Očuvana staništa (vode s ribnjacima uz očuvanje njihove ornitološke vrijednosti; očuvati močvarnom vegetacijom, šaranski Anser anser divlja guska 1 G povoljne stanišne uvjete kroz mjeru Agrookoliš-klima u sklopu ribnjaci) za održanje gnijezdeće Jelas Programa ruralnog razvoja; košnju obalne vegetacije (u pojasu HR1000005 populacije od 10-15 p. polje od 10 m od obale) stajačica i tekućica, te plutajuće vegetacije obavljati izvan sezone gniježđenja, tj. od 15.08. – 15.03. očuvati povoljne stanišne uvjete vodenih i močvarnih staništa; osigurati uvjete za obavljanje proizvodnje na šaranskim Očuvana staništa (vode s bogatom ribnjacima uz očuvanje njihove ornitološke vrijednosti; očuvati patka močvarnom vegetacijom, šaranski Netta rufina 1 G povoljne stanišne uvjete kroz mjeru Agrookoliš-klima u sklopu gogoljica ribnjaci) za održanje gnijezdeće Programa ruralnog razvoja; košnju obalne vegetacije (u pojasu populacije od najmanje 10-15 p. od 10 m od obale) stajačica i tekućica, te plutajuće vegetacije obavljati izvan sezone gniježđenja, tj. od 15.08. – 15.03. Očuvana staništa (prvenstveno strme održavati povoljni vodni režim za očuvanje staništa za Riparia riparia bregunica 1 G odronjene riječne obale) za održanje gniježđenje; očuvati povoljnu strukturu i konfiguraciju obale gnijezdeće populacije od 100-200 p. vodotoka te dopustiti prirodne procese, uključujući eroziju;

EcoMission d.o.o. Stranica 113 Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš rekonstrukcije dijela ribnjaka Jasinje, na području Općina Brodski Stupnik, Sibinj i Bebrina

očuvati povoljni vodni režim i stanišne uvjete močvarnih Očuvana pogodna staništa (tršćaci i staništa; osigurati uvjete za obavljanje proizvodnje na Acrocephalus crnoprugasti 1 P rogozici) za održanje značajne šaranskim ribnjacima uz očuvanje njihove ornitološke melanopogon trstenjak zimujuće populacije vrijednosti; očuvati povoljne stanišne uvjete kroz mjeru Agrookoliš-klima u sklopu Programa ruralnog razvoja na vodotocima očuvati strme dijelove obale bez vegetacije, pogodne za izradu rupa za gniježđenje; na područjima na kojima je zabilježena prisutnost vodomara zadržati što više vegetacije u koritu i na obalama vodotoka, a radove uklanjanja Očuvana staništa (riječne obale, drveća i šiblja provoditi samo ukoliko je protočnost vodotoka područja uz spore tekućice i stajaće Alcedo atthis vodomar 1 G narušena na način da predstavlja opasnost za zdravlje i vode) za održanje gnijezdeće imovinu ljudi i to u razdoblju od 1. 09. do 31. 01. te ne populacije od 10-20 p. provoditi istodobno na obje strane obale, već naizmjenično; područja mogućeg uklanjanja drveća i šiblja definirati uvjetima zaštite prirode ugrađenim u godišnje programe radova redovnog održavanja voda očuvati povoljni vodni režim i stanišne uvjete močvarnih Očuvana pogodna staništa (močvare staništa; osigurati uvjete za obavljanje proizvodnje na 1 G i šaranski ribnjaci s tršćacima) za šaranskim ribnjacima uz očuvanje njihove ornitološke značajnu preletničku populaciju vrijednosti; očuvati povoljne stanišne uvjete kroz mjeru Ardea čaplja Agrookoliš-klima u sklopu Programa ruralnog razvoja purpurea danguba očuvati povoljni vodni režim i stanišne uvjete močvarnih Očuvana pogodna staništa (močvare staništa; osigurati uvjete za obavljanje proizvodnje na i šaranski ribnjaci s prostranim 1 P šaranskim ribnjacima uz očuvanje njihove ornitološke tršćacima) za gniježđenje populacije vrijednosti; očuvati povoljne stanišne uvjete kroz mjeru od 5-10 p. Agrookoliš-klima u sklopu Programa ruralnog razvoja

očuvati povoljni vodni režim i stanišne uvjete močvarnih Očuvana pogodna staništa (močvare staništa; osigurati uvjete za obavljanje proizvodnje na 1 P i šaranski ribnjaci s tršćacima) za šaranskim ribnjacima uz očuvanje njihove ornitološke Ardeola značajnu preletničku populaciju vrijednosti; očuvati povoljne stanišne uvjete kroz mjeru žuta čaplja ralloides Agrookoliš-klima u sklopu Programa ruralnog razvoja Očuvana pogodna staništa za očuvati povoljni vodni režim i stanišne uvjete močvarnih 1 G gniježđenje (močvare i šaranski staništa; osigurati uvjete za obavljanje proizvodnje na ribnjaci s tršćacima) za gniježđenje šaranskim ribnjacima uz očuvanje njihove ornitološke

EcoMission d.o.o. Stranica 114 Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš rekonstrukcije dijela ribnjaka Jasinje, na području Općina Brodski Stupnik, Sibinj i Bebrina

populacije od 50-150 p. vrijednosti; očuvati povoljne stanišne uvjete kroz mjeru Agrookoliš-klima u sklopu Programa ruralnog razvoja Očuvana staništa za značajnu očuvati povoljni vodni režim i stanišne uvjete vodenih i preletničku i zimujuću populaciju močvarnih staništa; osigurati uvjete za obavljanje proizvodnje 1 P Z (vodena staništa s dostatnom na šaranskim ribnjacima uz očuvanje njihove ornitološke vodenom i močvarnom vegetacijom, vrijednosti; očuvati povoljne stanišne uvjete kroz mjeru šaranski ribnjaci) Agrookoliš-klima u sklopu Programa ruralnog razvoja;

Aythya nyroca patka njorka očuvati povoljni vodni režim i stanišne uvjete vodenih i Očuvana staništa (vodena staništa s močvarnih staništa; osigurati uvjete za obavljanje proizvodnje dostatnom vodenom i močvarnom na šaranskim ribnjacima uz očuvanje njihove ornitološke 1 G vegetacijom, šaranski ribnjaci) za vrijednosti; očuvati povoljne stanišne uvjete kroz mjeru održanje gnijezdeće populacije od Agrookoliš-klima u sklopu Programa ruralnog razvoja; ne 100 -200 p. uklanjati i kositi plutajuću vegetaciju u razdoblju gniježđenja (20.04.-15.08.); Očuvana pogodna staništa za značajnu preletničku i zimujuću očuvati povoljni vodni režim i stanišne uvjete močvarnih 1 P Z populaciju (vodena staništa s staništa dostatnom vodenom i močvarnom Casmerodius velika bijela vegetacijom) albus čaplja očuvati povoljni vodni režim i stanišne uvjete močvarnih Očuvana pogodna staništa (močvare staništa; osigurati uvjete za obavljanje proizvodnje na i šaranski ribnjaci s tršćacima) za 1 G šaranskim ribnjacima uz očuvanje njihove ornitološke održanje gnijezdeća populacije od vrijednosti; očuvati povoljne stanišne uvjete kroz mjeru 80-100 p. Agrookoliš-klima u sklopu Programa ruralnog razvoja

Očuvana pogodna staništa (vodena očuvati povoljni vodni režim i stanišne uvjete močvarnih staništa s dostatnom močvarnom staništa; osigurati uvjete za obavljanje proizvodnje na 1 P vegetacijom, šaranski ribnjaci) za šaranskim ribnjacima uz očuvanje njihove ornitološke održanje značajne preletničke vrijednosti; očuvati povoljne stanišne uvjete kroz mjeru Chlidonias bjelobrada populacije Agrookoliš-klima u sklopu Programa ruralnog razvoja hybrida čigra Očuvana staništa (močvare i šaranski očuvati povoljni vodni režim i stanišne uvjete močvarnih ribnjaci s razvijenom vodenom i staništa; osigurati uvjete za obavljanje proizvodnje na 1 G močvarnom vegetacijom) za šaranskim ribnjacima uz očuvanje njihove ornitološke održanje gnijezdeće populacije od vrijednosti; očuvati povoljne stanišne uvjete kroz mjeru

EcoMission d.o.o. Stranica 115 Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš rekonstrukcije dijela ribnjaka Jasinje, na području Općina Brodski Stupnik, Sibinj i Bebrina

200-250 p. Agrookoliš-klima u sklopu Programa ruralnog razvoja; ne uklanjati i kositi plutajuću vegetaciju u razdoblju gniježđenja (20.04.-31.07.); Očuvana pogodna staništa (vodena očuvati povoljni vodni režim i stanišne uvjete močvarnih staništa s dostatnom močvarnom staništa; osigurati uvjete za obavljanje proizvodnje na Chlidonias crna čigra 1 P vegetacijom, šaranski ribnjaci) za šaranskim ribnjacima uz očuvanje njihove ornitološke niger održanje značajne preletničke vrijednosti; očuvati povoljne stanišne uvjete kroz mjeru populacije Agrookoliš-klima u sklopu Programa ruralnog razvoja očuvati povoljne stanišne uvjete kroz mjeru Agrookoliš-klima u sklopu Programa ruralnog razvoja; provesti zaštitne mjere na stupovima s gnijezdima protiv stradavanja ptica od strujnog Očuvana staništa (otvoreni travnjaci, udara; elektroenergetsku infrastrukturu planirati i graditi na Ciconia mozaične poljoprivredne površine, način da se spriječe kolizije ptica na visokonaponskim (VN) roda 1 G ciconia močvarna staništa) za održanje dalekovodima i elektrokucije ptica na srednjenaponskim (SN) gnijezdeće populacije od 25-35 p. dalekovodima; na dionicama postojećih dalekovoda na kojima se na temelju praćenja potvrdi povećani rizik od kolizije i elektrokucije provesti tehničke mjere sprečavanja daljnjih stradavanja ptica; očuvati povoljne stanišne uvjete vodenih i močvarnih staništa; Očuvana staništa (močvarna staništa, osigurati uvjete za obavljanje proizvodnje na šaranskim 1 P šaranski ribnjaci) za održanje ribnjacima uz očuvanje njihove ornitološke vrijednosti; očuvati značajne preletničke populacije povoljne stanišne uvjete kroz mjeru Agrookoliš-klima u sklopu Programa ruralnog razvoja; G oko evidentiranih gnijezda provoditi monitoring u razdoblju od 1.04 do 31.05; tijekom razdoblja monitoringa osigurati mir u Ciconia nigra crna roda zoni od 100 metara oko svih evidentiranih gnijezda; po utvrđivanju aktivnog gnijezda, u zoni od 100 metara oko stabla Očuvana staništa (stare šume s na kojem se nalazi gnijezdo, osigurati mir i ne provoditi nikakve 1 močvarnim staništima) za održanje radove do 15.08. iste godine; u hrastovim šumama očuvati gnijezdeće populacije od 2-4 p. povoljni udio sastojina starijih od 80 g.; osigurati uvjete za obavljanje proizvodnje na šaranskim ribnjacima uz očuvanje njihove ornitološke vrijednosti; očuvati povoljne stanišne uvjete kroz mjeru Agrookoliš-klima u sklopu Programa ruralnog razvoja Circus eja 1 G Očuvana staništa (močvare s očuvati povoljni vodni režim i stanišne uvjete; očuvati povoljne

EcoMission d.o.o. Stranica 116 Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš rekonstrukcije dijela ribnjaka Jasinje, na području Općina Brodski Stupnik, Sibinj i Bebrina

aeruginosus močvarica tršćacima, vlažni travnjaci) za stanišne uvjete kroz mjeru Agrookoliš-klima u sklopu Programa održanje gnijezdeće populacije od 1- ruralnog razvoja; elektroenergetsku infrastrukturu planirati i 3 p. graditi na način da se spriječe kolizije ptica na visokonaponskim (VN) dalekovodima i elektrokucije ptica na srednjenaponskim (SN) dalekovodima; na dionicama postojećih dalekovoda na kojima se na temelju praćenja potvrdi povećani rizik od kolizije i elektrokucije provesti tehničke mjere sprečavanja daljnjih stradavanja ptica; očuvati povoljne stanišne uvjete kroz mjeru Agrookoliš-klima u sklopu Programa ruralnog razvoja; elektroenergetsku Očuvana staništa (otvoreni travnjaci, infrastrukturu planirati i graditi na način da se spriječe kolizije otvorena mozaična staništa) za ptica na visokonaponskim (VN) dalekovodima i elektrokucije Circus cyaneus eja strnjarica 1 Z održanje značajne zimujuće ptica na srednjenaponskim (SN) dalekovodima; na dionicama populacije postojećih dalekovoda na kojima se na temelju praćenja potvrdi povećani rizik od kolizije i elektrokucije provesti tehničke mjere sprečavanja daljnjih stradavanja ptica; očuvati povoljni udio sastojina starijih od 80 godina (hrast); šumske površine starije od 80 godina (hrast) moraju sadržavati Dendrocopos crvenoglavi Očuvane hrastove šume za održanje najmanje 10 m3/ha suhe drvne mase, a prilikom doznake 1 G medius djetlić gnijezdeće populacije od 300-400 p. obavezno ostavljati stabla s dupljama u kojima se gnijezde ptice dupljašice; u šumi ostavljati što više voćkarica za gniježđenje djetlovki Očuvano stanište (mozaični seoski Dendrocopos krajobraz s obiljem stabala, stari očuvati povoljne stanišne uvjete kroz mjeru Agrookoliš-klima u sirijski djetlić 1 G syriacus voćnjaci) za održanje gnijezdeće sklopu Programa ruralnog razvoja populacije od 2-5 p. očuvati povoljni udio sastojina starijih od 80 godina (hrast); šumske površine starije od 80 godina (hrast) moraju sadržavati Očuvana pogodna struktura šume za Dryocopus najmanje 10 m3/ha suhe drvne mase, a prilikom doznake crna žuna 1 G održanje gnijezdeće populacije od 6- martius obavezno ostavljati stabla s dupljama u kojima se gnijezde 8 p. ptice dupljašice; u šumi ostavljati što više voćkarica za gniježđenje djetlovki Očuvana pogodna staništa (vodena očuvati povoljni vodni režim i stanišne uvjete močvarnih Egretta mala bijela 1 P staništa s dostatnom močvarnom staništa; osigurati uvjete za obavljanje proizvodnje na garzetta čaplja vegetacijom, šaranski ribnjaci) za šaranskim ribnjacima uz očuvanje njihove ornitološke

EcoMission d.o.o. Stranica 117 Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš rekonstrukcije dijela ribnjaka Jasinje, na području Općina Brodski Stupnik, Sibinj i Bebrina

značajnu preletničku populaciju vrijednosti; očuvati povoljne stanišne uvjete kroz mjeru Agrookoliš-klima u sklopu Programa ruralnog razvoja očuvati povoljni vodni režim i stanišne uvjete močvarnih Očuvana pogodna staništa (močvare staništa; osigurati uvjete za obavljanje proizvodnje na 1 G i šaranski ribnjaci); održanje šaranskim ribnjacima uz očuvanje njihove ornitološke gnijezdeće populacije od 30-120 p. vrijednosti; očuvati povoljne stanišne uvjete kroz mjeru Agrookoliš-klima u sklopu Programa ruralnog razvoja očuvati povoljni udio sastojina starijih od 80 godina (hrast); šumske površine starije od 80 godina (hrast) moraju sadržavati Očuvana pogodna struktura šuma za Ficedula bjelovrata najmanje 10 m3/ha suhe drvne mase, a prilikom doznake 1 G održanje gnijezdeće populacije od albicollis muharica obavezno ostavljati stabla s dupljama u kojima se gnijezde 400-1.200 p. ptice dupljašice; u šumi ostavljati što više voćkarica za gniježđenje djetlovki očuvati povoljni vodni režim i stanišne uvjete; očuvati povoljne stanišne uvjete kroz mjeru Agrookoliš-klima u sklopu Programa ruralnog razvoja; elektroenergetsku infrastrukturu planirati i Očuvana pogodna staništa (vlažni graditi na način da se spriječe kolizije ptica na visokonaponskim Grus grus ždral 1 P Z travnjaci) za značajnu preletničku i (VN) dalekovodima i elektrokucije ptica na srednjenaponskim zimujuću populaciju (SN) dalekovodima; na dionicama postojećih dalekovoda na kojima se na temelju praćenja potvrdi povećani rizik od kolizije i elektrokucije provesti tehničke mjere sprečavanja daljnjih stradavanja ptica; oko evidentiranih gnijezda štekavca provoditi monitoring u razdoblju od 1.01. do 31.03.; tijekom razdoblja monitoringa osigurati mir u zoni od 100 metara oko svih evidentiranih gnijezda štekavca; po utvrđivanju aktivnog gnijezda, u zoni od 100 metara oko stabla na kojem se gnijezdo štekavca nalazi, Očuvana staništa (stare šume, osigurati mir i ne provoditi nikakve radove do 30.06. iste Haliaeetus vodena staništa, šaranski ribnjaci) za štekavac 1 G godine; obnovu šume u zoni od 100 metara oko stabla na albicilla održanje gnijezdeće populacije od 2- kojem se nalazi gnijezdo štekavca provoditi nakon što je 3 p. gnijezdo neaktivno pet godina, a ako se gnijezdo nalazi u sastojinama starijim od 140 godina, obnovu na cijeloj površini provoditi nakon utvrđenog postojanja alternativnog gnijezda; u hrastovim šumama očuvati povoljni udio sastojina starijih od 80 g. Osigurati uvjete za obavljanje proizvodnje na šaranskim

EcoMission d.o.o. Stranica 118 Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš rekonstrukcije dijela ribnjaka Jasinje, na području Općina Brodski Stupnik, Sibinj i Bebrina

ribnjacima uz očuvanje njihove ornitološke vrijednosti; očuvati povoljne stanišne uvjete kroz mjeru Agrookoliš-klima u sklopu Programa ruralnog razvoja; očuvati povoljni vodni režim i stanišne uvjete močvarnih staništa; elektroenergetsku infrastrukturu planirati i graditi na način da se spriječe kolizije ptica na visokonaponskim (VN) dalekovodima i elektrokucije ptica na srednjenaponskim (SN) dalekovodima; na dionicama postojećih dalekovoda na kojima se na temelju praćenja potvrdi povećani rizik od kolizije i elektrokucije provesti tehničke mjere sprečavanja daljnjih stradavanja ptica; očuvati povoljni vodni režim i stanišne uvjete močvarnih Očuvana staništa (močvare s staništa; osigurati uvjete za obavljanje proizvodnje na 1 P tršćacima i šaranski ribnjaci) za šaranskim ribnjacima uz očuvanje njihove ornitološke značajnu preletničku populaciju vrijednosti; očuvati povoljne stanišne uvjete kroz mjeru Ixobrychus čapljica Agrookoliš-klima u sklopu Programa ruralnog razvoja

minutus voljak očuvati povoljni vodni režim i stanišne uvjete močvarnih Očuvana staništa (močvare s staništa; osigurati uvjete za obavljanje proizvodnje na tršćacima i šaranski ribnjaci) za 1 G šaranskim ribnjacima uz očuvanje njihove ornitološke održanje gnijezdeće populacije od vrijednosti; očuvati povoljne stanišne uvjete kroz mjeru 60-120 p. Agrookoliš-klima u sklopu Programa ruralnog razvoja Očuvana staništa (otvorena mozaična staništa) za održanje očuvati povoljne stanišne uvjete kroz mjeru Agrookoliš-klima u Lanius collurio rusi svračak 1 G gnijezdeće populacije od 3000-4000 sklopu Programa ruralnog razvoja p. Očuvana staništa (otvorena mozaična staništa, naročito uz vodu) očuvati povoljne stanišne uvjete kroz mjeru Agrookoliš-klima u Lanius minor sivi svračak 1 G za održanje gnijezdeće populacije od sklopu Programa ruralnog razvoja 5-10 p. u šumama očuvati povoljni udio sastojina starijih od 80 godina (hrast); elektroenergetsku infrastrukturu planirati i graditi na Očuvana pogodna struktura šuma za način da se spriječe kolizije ptica na visokonaponskim (VN) Milvus crna lunja 1 G održanje gnijezdeće populacije od 5- dalekovodima i elektrokucije ptica na srednjenaponskim (SN) migrans 10 p. dalekovodima; na dionicama postojećih dalekovoda na kojima se na temelju praćenja potvrdi povećani rizik od kolizije i elektrokucije provesti tehničke mjere sprečavanja daljnjih

EcoMission d.o.o. Stranica 119 Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš rekonstrukcije dijela ribnjaka Jasinje, na području Općina Brodski Stupnik, Sibinj i Bebrina

stradavanja ptica; mjere očuvanja hranilišta (ribnjaci, poljoprivredna staništa) provode se kao mjere očuvanja za druge vrste koje obitavaju na tim staništima očuvati povoljni vodni režim i stanišne uvjete močvarnih Očuvana pogodna staništa (vodena staništa; osigurati uvjete za obavljanje proizvodnje na staništa s dostatnom močvarnom 1 P šaranskim ribnjacima uz očuvanje njihove ornitološke vegetacijom) za održanje značajne vrijednosti; očuvati povoljne stanišne uvjete kroz mjeru preletničke populacije Nycticorax Agrookoliš-klima u sklopu Programa ruralnog razvoja gak nycticorax očuvati povoljni vodni režim i stanišne uvjete močvarnih Očuvana staništa (močvare, šaranski staništa; osigurati uvjete za obavljanje proizvodnje na 1 G ribnjaci) za održanje gnijezdeće šaranskim ribnjacima uz očuvanje njihove ornitološke populacije od 60-300 p. vrijednosti; očuvati povoljne stanišne uvjete kroz mjeru Agrookoliš-klima u sklopu Programa ruralnog razvoja očuvati povoljni vodni režim i stanišne uvjete; osigurati uvjete za obavljanje proizvodnje na šaranskim ribnjacima uz očuvanje njihove ornitološke vrijednosti; očuvati povoljne stanišne Očuvana pogodna staništa (vodena uvjete kroz mjeru Agrookoliš-klima u sklopu Programa ruralnog staništa, šaranski ribnjaci) za razvoja; elektroenergetsku infrastrukturu planirati i graditi na Pandion bukoč 1 P održanje značajne preletničke način da se spriječe kolizije ptica na visokonaponskim (VN) haliaetus populacije; omogućen nesmetani dalekovodima i elektrokucije ptica na srednjenaponskim (SN) prelet tijekom selidbe dalekovodima; na dionicama postojećih dalekovoda na kojima se na temelju praćenja potvrdi povećani rizik od kolizije i elektrokucije provesti tehničke mjere sprečavanja daljnjih stradavanja ptica; Očuvana pogodna struktura šuma za Pernis u šumama očuvati povoljni udio sastojina starijih od 80 godina škanjac osaš 1 G održanje gnijezdeće populacije od 2- apivorus (hrast) 4 p. očuvati povoljni vodni režim i stanišne uvjete; osigurati uvjete Očuvana staništa za gniježđenje za obavljanje proizvodnje na šaranskim ribnjacima uz očuvanje Phalacrocorax mali vranac 1 G (veće vodene površine obrasle njihove ornitološke vrijednosti; očuvati povoljne stanišne pygmaeus tršćacima i vrbama; šaranski ribnjaci) uvjete kroz mjeru Agrookoliš-klima u sklopu Programa ruralnog razvoja

EcoMission d.o.o. Stranica 120 Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš rekonstrukcije dijela ribnjaka Jasinje, na području Općina Brodski Stupnik, Sibinj i Bebrina

očuvati povoljni vodni režim i stanišne uvjete; osigurati uvjete Očuvana staništa (veće vodene za obavljanje proizvodnje na šaranskim ribnjacima uz očuvanje površine, šaranski ribnjaci) za 1 Z njihove ornitološke vrijednosti; očuvati povoljne stanišne održanje značajne zimujuće uvjete kroz mjeru Agrookoliš-klima u sklopu Programa ruralnog populacije razvoja Očuvana staništa (riječne pličine, očuvati povoljne stanišne uvjete; osigurati uvjete za obavljanje Philomachus šaranski ribnjaci s ispuštenim i proizvodnje na šaranskim ribnjacima uz očuvanje njihove pršljivac 1 P pugnax plitkim tablama) za održanje ornitološke vrijednosti; očuvati povoljne stanišne uvjete kroz značajne preletničke populacije mjeru Agrookoliš-klima u sklopu Programa ruralnog razvoja očuvati povoljni udio sastojina starijih od 80 godina (hrast); šumske površine starije od 80 godina (hrast) moraju sadržavati Očuvana pogodna struktura šume za najmanje 10 m3/ha suhe drvne mase, a prilikom doznake Picus canus siva žuna 1 G održanje gnijezdeće populacije od obavezno ostavljati stabla s dupljama u kojima se gnijezde 20-30 p. ptice dupljašice; u šumi ostavljati što više voćkarica za gniježđenje djetlovki očuvati povoljni vodni režim i stanišne uvjete močvarnih Očuvana staništa (močvare s plitkim staništa; osigurati uvjete za obavljanje proizvodnje na otvorenim vodama, šaranski ribnjaci) 1 P Z šaranskim ribnjacima uz očuvanje njihove ornitološke za održanje značajne preletničke i vrijednosti; očuvati povoljne stanišne uvjete kroz mjeru zimujuće populacije Platalea Agrookoliš-klima u sklopu Programa ruralnog razvoja žličarka leucorodia očuvati povoljni vodni režim i stanišne uvjete močvarnih Očuvana staništa (šaranski ribnjaci s staništa; osigurati uvjete za obavljanje proizvodnje na velikim tršćacima i/ili rogozicima) za 1 G šaranskim ribnjacima uz očuvanje njihove ornitološke održanje gnijezdeće populacije od vrijednosti; očuvati povoljne stanišne uvjete kroz mjeru 40-80 p. Agrookoliš-klima u sklopu Programa ruralnog razvoja očuvati povoljni vodni režim i stanišne uvjete močvarnih Očuvana staništa za gniježđenje staništa; osigurati uvjete za obavljanje proizvodnje na Plegadis blistavi ibis 1 G (šaranski ribnjaci s velikim tršćacima šaranskim ribnjacima uz očuvanje njihove ornitološke falcinellus i/ili rogozicima) vrijednosti; očuvati povoljne stanišne uvjete kroz mjeru Agrookoliš-klima u sklopu Programa ruralnog razvoja očuvati povoljne stanišne uvjete; osigurati uvjete za obavljanje Očuvana staništa (močvare i šaranski proizvodnje na šaranskim ribnjacima uz očuvanje njihove Porzana parva siva štijoka 1 G ribnjaci s tršćacima) za održanje ornitološke vrijednosti; očuvati povoljne stanišne uvjete kroz gnijezdeće populacije od 3-10 p. mjeru Agrookoliš-klima u sklopu Programa ruralnog razvoja

EcoMission d.o.o. Stranica 121 Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš rekonstrukcije dijela ribnjaka Jasinje, na području Općina Brodski Stupnik, Sibinj i Bebrina

očuvati povoljne stanišne uvjete; osigurati uvjete za obavljanje Očuvana staništa (močvare i šaranski Porzana proizvodnje na šaranskim ribnjacima uz očuvanje njihove riđa štijoka 1 P ribnjaci s tršćacima) za održanje porzana ornitološke vrijednosti; očuvati povoljne stanišne uvjete kroz značajne preletničke populacije mjeru Agrookoliš-klima u sklopu Programa ruralnog razvoja očuvati povoljni vodni režim i stanišne uvjete; ne uklanjati i Očuvana staništa (šaranski ribnjaci s kositi plutajuću vegetaciju u razdoblju gniježđenja (20.04.- dostatnom vodenom i močvarnom Sterna crvenokljuna 31.07.); osigurati uvjete za obavljanje proizvodnje na šaranskim 1 G vegetacijom, riječni otoci i sprudovi) hirundo čigra ribnjacima uz očuvanje njihove ornitološke vrijednosti; očuvati za održanje gnijezdeće populacije od povoljne stanišne uvjete kroz mjeru Agrookoliš-klima u sklopu 10-20 p. Programa ruralnog razvoja Očuvana otvorena mozaična staništa pjegava očuvati povoljne stanišne uvjete kroz mjeru Agrookoliš-klima u Sylvia nisoria 1 G za održanje gnijezdeće populacije od grmuša sklopu Programa ruralnog razvoja 10-20 p. Očuvana staništa (riječne pličine, očuvati povoljne stanišne uvjete; osigurati uvjete za obavljanje Tringa prutka šaranski ribnjaci s ispuštenim i proizvodnje na šaranskim ribnjacima uz očuvanje njihove 1 P glareola migavica plitkim tablama) za održanje ornitološke vrijednosti; očuvati povoljne stanišne uvjete kroz značajne preletničke populacije mjeru Agrookoliš-klima u sklopu Programa ruralnog razvoja Očuvana pogodna staništa (riječne očuvati povoljne stanišne uvjete; osigurati uvjete za obavljanje Numenius veliki pličine, šaranski ribnjaci s ispuštenim proizvodnje na šaranskim ribnjacima uz očuvanje njihove 1 P arquata pozviždač i plitkim tablama) za održanje ornitološke vrijednosti; očuvati povoljne stanišne uvjete kroz značajne preletničke populacije mjeru Agrookoliš-klima u sklopu Programa ruralnog razvoja

EcoMission d.o.o. Stranica 122 Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš rekonstrukcije dijela ribnjaka Jasinje, na području Općina Brodski Stupnik, Sibinj i Bebrina

Tablica 20: Opis ciljeva očuvanja područja ekološke mreže POVS: HR2001326 Jelas polje s ribnjacima Opis vrste / stanišnog tipa Veliki tresetar (Leucorrhinia pectoralis) Veliki tresetar najveća je vrsta tresetara i najtermofilniji tresetar s rasprostranjenošću koja seže najdalje na jug. Ličinke se hrane ličinkama drugih kukaca ili račićima, u odraslom stadiju kukcima koje love u letu. Vrijeme leta počinje krajem travnja ili u svibnju, a u lipnju je broj jedinki najveći. Sezona leta završava u rujnu. Prezimljuje u ličinačkom stadiju. Trajanje životnog ciklusa je 1 – 3 godine. Stanište velikog tresetara možemo naći nad tresetištima, u blago kiselim jezercima, starim rukavcima i ribnjacima mezotrofnog do eutrofnog karaktera, bogatih i vodenom i močvarnom vegetacijom. U nas vrstu nalazimo u nizu močvarnih staništa, postankom vezanih uz rijeku Savu, Dravu i njihove pritoke, a i na ribnjacima srednje Hrvatske. Uzroci ugroženosti su najčešće vezani uz isušivanje močvara i ostali hidrotehnički zahvati, prirodna sukcesija staništa i klimatske promjene. Mjere zaštite ove vrste trebaju uključiti aktivnu zaštitu poznatih nalazišta, posebice ribnjaka (održavanje vodnog režima i kakvoće vode, sprječavanje unošenja Lokacija zahvata biljojednih riba u stanište). Status ugroženosti prema Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama je ugrožena vrsta (EN) te je strogo zaštićena vrsta. Sukladno istraživanjima koja su provedena tijekom 2009. (Franković, Bogdanović, 2009.) broj nalaza ove vrste ispod je 1% (0,34%) ukupnih nalaza vretenaca s područja Hrvatske i ovo je najmanje istražena (učestala) vrsta od pet podvrgnutih analizi tijekom navedenog istraživanja. Tijekom navedenog istraživanja vrsta je nađena na najistočnijem ribnjak u ribnjačarstva Jasinje. Međutim vrlo uznapredovala prirodna sukcesija na većem dijelu ribnjaka dovela je do gubitka povoljnih staništa na lokaciji zahvata za ovu vrstu. crveni mukač (Bombina bombina) Areal crvenog mukača obuhvaća područje centralne i sjeverne Europe, kao i malog dijela zapadne Azije. Na području Hrvatske areal crvenoga mukača nije cjelovit, već je prisutan sjeverno od Gorskog kotara, s time da u potpunosti nedostaje na području Karlovca, a ponovno se javlja na području rijeke Save. Nakon toga mu se areal proteže cijelim sjevernim Panonskim dijelom zemlje (uključujući Slavoniju, Podravinu i Baranju). Na području okolice Zagreba, uključujući Turopolje, Crnu Mlaku, Draganiće te slavonsko gorje, tvori široku hibridizacijsku zonu sa srodnim, žutim mukačem (Bombina variegata). Crveni mukač pretežito naseljava nizinska područja s mirnim vodama. Živi u vodama različite kvalitete (osim zakiseljenih voda). Naseljava močvare i travnata staništa, uz doline rijeka, lokava i jezera. Primarno nastanjuje plitke stajaće vode površine od 50-5.000 m2 (npr. ribnjaci bez predatorskih vrsta riba ili s gustom priobalnom vodenom vegetacijom), područja s mirnim vodama, no ponekada se može susresti i u sporim tekućicama. Preferira područja s gušćom vegetacijom. Ponekad naseljava i otvorena područja te upotrebljava kanale za navodnjavanje za disperziju., Vode različite kvalitete (osim zakiseljenih voda) s gustom podvodnom ili plutajućom vegetacijom. Odrasle žabe aktivne su u temperaturnom rasponu od 10 do 30 °C. Žabe uglavnom vrijeme provode u vodi ili neposrednoj blizini. Hiberniraju ispod vode u mulju ili u rupama u zemlji na sušim dijelovima tla koji se nikad ne poplavljuju u proljeće i ne zaleđuje se zimi. Hibernacija traje od kraja rujna ili listopada, do kasnog ožujka ili travnja. Razmnožavaju se od travnja do kolovoza, a životni ciklus usklađen im je s razdobljima obilnih padalina. Jaja polažu uglavnom u plitke, privremene lokve na vodenu vegetaciju. Ženka položi do 300 jaja u paketima (promjera 5-8 mm) od po 30-tak jaja (pričvrsti ih za vegetaciju ili substrat). Jaja se izvale za 4-10 dana, a metamorfoza punoglavaca traje od 35-75 (84) dana (ponekad može završiti i nakon razdoblja hibernacije). Punoglavci se pretežito hrane algama i višim vodenim biljem te nižim beskralješnjacima. Odrasle jedinke se hrane uglavnom kukcima i drugim beskralješnjacima (u vodi vodenim, a na kopnu kopnenim). Hranjenje ne prestaje niti u sezoni parenja. Najčešće predatori odraslih mukača i punoglavaca su predatorske ptice i vodeni predatori (kukci, ličinke kukaca, ribe i sl.). Trend populacije je u opadanju kako na globalnom nivou, tako i u

EcoMission d.o.o. Stranica 123 Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš rekonstrukcije dijela ribnjaka Jasinje, na području Općina Brodski Stupnik, Sibinj i Bebrina

Hrvatskoj. Osnovni razlog jest nestanak pogodnih staništa uslijed ljudskog djelovanja. Prema Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama crveni mukač je strogo zaštićena vrsta. Sukladno istraživanjima provedenim tijekom 2008. (Kletečki, Grbac), 2009. (Grbac) i 2010. (Kuljerić) godine o rasprostranjenosti, brojnosti i stanju populacija vodozemaca i gmazova na području Hrvatske u svrhu utvrđivanja prijedloga za Natura 2000 područja (izvor: HAOP), kao i podacima iz baze podataka HAOP-a za 2016. godinu, crveni mukač utvrđen je na području ribnjaka Jasinje (slika dolje desno, izvor HAOP). Njen udio populacije na području ekološke mreže POVS: HR2001326 Jelas polje s ribnjacima iznosi < 2% ukupne populacije (udio vrste u populaciji vodozemaca RH iznosi cca 3,6 %). Populacija je dobro očuvana, nije izolirana. Točna brojnost na lokaciji ribnjaka Jasinje nije poznata, jer nije bilo sustavnih istraživanja vezana uz utvrđivanje brojnosti. Osim u lokvama, barama, jezercima i kanalima koji ne presušuju do kasnog proljeća ili ranog ljeta crvenog mukača možemo naći i na periodično poplavljenim područjima (najčešće u blizini šume), pa čak i u velikim mrtvicama i uz rubove jezera zapuštenih ribnjaka, a osim toga nije toliko osjetljiva na prisutnost riba u staništu.

Rasprostranjenost crvenog mukača u RH Važna područja za crvenog mukača u RH

Lokacije na kojima je zabilježen crveni mukač na lokaciji zahvata, kao i okolnim područjima (izvor: HAOP)

EcoMission d.o.o. Stranica 124 Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš rekonstrukcije dijela ribnjaka Jasinje, na području Općina Brodski Stupnik, Sibinj i Bebrina

Barska kornjača (Emys orbicularis) Rasprostranjena je u većem dijelu Europe. U Hrvatskoj je rasprostranjena u kontinentalnom dijelu zemlje te duž cijele jadranske obale uključujući i otoke Krk, Cres, Plavnik, Rab, Pag, Kornat te Mljet. U Hrvatskoj je tendencija pada brojnosti populacija, posebice otočnih, kao posljedica destrukcije vodenih i poplavnih staništa. Populacije s otoka Kornata, Raba i Plavnika su vjerojatno izumrle, dok su populacije na ostalim otocima u značajnom padu brojnosti. Vrsta je poluakvatička, a nastanjuje gotovo sve vrste kopnenih voda i poplavnih područja preferirajući pritom one s gušćom vodenom vegetacijom, obilnim životinjskim plijenom te sunčanijim obalama. Mnogo vremena provodi sunčajući se. Migrira uglavnom u potrazi za mjestom za polaganje jaja ili hibernaciju i do nekoliko kilometara od vode, a zabilježeni su slučajevi rasprostranjenosti morskim strujama pomoću nakupina smeća i vodene vegetacije. Kornjača hibernira od rujna/listopada do ožujka/travnja u dubokim stalnim jezerima ili barama, lokvama i sl. (moguće i u blizini izvora koji ne lede - bolja oksigenacija) vrlo često grupno. Nakon toga se pari u vodi te tijekom svibnja i lipnja polaže jaja u rupe koje iskopa, u udaljenosti do nekoliko stotina metara od vode: otvoreni osunčani prostori (vodoravni ili kosi predjeli južne, jugoistočne i jugozapadne ekspozicije). Gnijezdi se najčešće u blizini rubova šuma (livade obrađena i neobrađena polja, pašnjaci ili proplanci). Zemlja mora biti pjeskovita i suha. Pronalaženje odgovarajućih mjesta za gnijezda može biti kritični faktor u preživljavanju populacija. Ženka polaže 12-13 jaja. Inkubacija traje oko tri mjeseca u sjevernim područjima, a kraće južnije. Iz jaja mladunci izlaze od kolovoza do rujna. Najčešće novo izvaljene jedinke prezimljavaju u gnijezdu (rupa u zemlji). Predatori gnijezda ili mladih kornjača (najčešće crvena lisica (Vulpes vulpes), divlja svinja (Sus scrofa), jazavac (Meles meles), kuna zlatica (Martes martes), kuna bjelica (M. foina), tvor (Mustela putorius), europski jež (Erinaceus europaeus)) mogu uništiti i do 70% gnijezda. Za razliku od mladunaca, odrasle kornjače imaju visoku stopu preživljavanja (93-95%). Iako je dugo bila smatrana isključivim mesožderom koji se hrani vodenim beskralješnjacima, vodozemcima i ribama, novija istraživanja pokazuju da se hrani i biljnom hranom. Barska kornjača ugrožena je ubrzanim nestankom, degradacijom i fragmentacijom staništa zbog urbanizacije, regulacijom vodotoka i neodržavanjem vodenih staništa. Vrlo je izložena stradavanju na prometnicama. Ugrožena jer je ljudi iz prirode uzimaju za kućnog ljubimca te unosom invazivnih vrsta kornjača roda Trachemys (npr. crvenouhe kornjače) u otvorene vode. Nije poznato u kojoj mjeri na trendove populacija utječu klimatske promjene koje uzrokuju suše, nestanak staništa te temperaturne ekstreme koji utječu na termoregulaciju spola (hladnija inkubacija jaja pogoduje stvaranju mužjaka, a toplija ženki). Prema Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama je strogo zaštićena vrsta. Sukladno istraživanjima provedenim tijekom 2008. godine (Kletečki, Grbac) (izvor: HAOP) ovo je najčešće pronalažena vrsta na području Slavonije, Podravine, Posavine, Baranje i uz Dunav prema Iloku. Pojedinačno ili u većim grupama nađena je na svim aktivnim ili zapuštenim ribnjačkim površinama koje su bile predmet istraživanja tijekom 2008. godine, nađena je i u mnogobrojnim većim i manjim lokvama, mrtvicama uz rijeku Dravu i Savu, na jezeru uz Dunav, ali isto tako i na obalama samih rijeka. U nizinskim područjima između Save, Drave i Dunava svakako je trenutno najmanje ugrožena vrsta od svih istraživanih. Tijekom terenskog obilaska u lipnju 2018. godine uočena je jedinka barske kornjače u kanalu koji se proteže istočno uz zimovnike. Točna brojnost na ribnjacima nije poznata. Može se pretpostaviti da na ribnjacima Jelas i na širem području postoji veća populacija barske kornjače, osobito jer prevaljuje veće putove kopnenim putem. Zapuštanjem ribnjaka i njihovim zarastanjem izgubljen je dio pogodnog staništa za ovu vrstu.

Lokacije na kojima je zabilježena vrsta Emys orbicularis na lokaciji zahvata i bližoj okolici (izvor: HAOP)

EcoMission d.o.o. Stranica 125 Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš rekonstrukcije dijela ribnjaka Jasinje, na području Općina Brodski Stupnik, Sibinj i Bebrina

Širokouhi mračnjak (Barbastella barbastellus) Vrsta je rasprostranjena na području središnje i južne Europe. Ova rijetka vrsta je vezana uz šumska staništa, a bitno je da su bogata raznim vrstama stabala, različite starosti, visina i obujma. Ljetna obitavališta ovih šišmiša mogu biti ispod labave kore stabala, u pukotinama stabala, kućicama za šišmiše, a rijetko iza drvenih obloga i prozorskih kapaka kuća. Zimi hiberniraju u šupljim stablima, a zadržavaju se i u podzemlju (spilje, tuneli, napušteni rudnici) u najhladnijim ulaznim dijelovima. U Hrvatskoj je manji broj primjeraka zabilježen tijekom hibernacije u spiljama, dok primjerice u spiljama Češke u koloniji može biti okupljeno i do 1.000 životinja. Zimska i ljetna obitavališta udaljena su manje od 40 km. Najdalja zabilježena migracija iznosila je 290 km. Ženke postaju spolno zrele u prvoj godini života. U porodiljske kolonije u stablima okuplja se manji broj ženki (10 do 20), a ženke mijenjaju velik broj takvih obitavališta vrlo često na dnevnoj bazi. U kućama se može okupiti veći broj ženki (do 100) koje tamo ostaju tijekom cijeloga razdoblja podizanja mladih, ali su takvi primjeri rijetki. Sredinom lipnja kote jedno, rjeđe dva mlada koji postaju samostalni za oko 6 tjedana. U svrhu očuvanja vrste potrebno je osigurati veći postotak zrelih, starih i suhih stabala. Vrlo su okretni u letu, a plijen koji love iznad vrhova krošnji, uglavnom hvataju u zraku pomoću velike i široke repne letne opne. Širokouhi mračnjaci imaju iznimno malena usta i zube te zbog toga jedu mekani plijen poput noćnih leptira koji čine većinu prehrane. Iako su noćni leptiri kao obrambeni mehanizam razvili „uši" - timpanalne organe pomoću kojih mogu čuti ultrazvučne signale šišmiša - širokouhi mračnjaci imaju specifičan način eholokacije. Oni „šapuću", odnosno ispuštaju zvučne signale slabog intenziteta i tako se u letu prikradaju plijenu. Glasne zvučne signale ispuštaju za potrebe orijentacije. Ove zvukove mi ne možemo čuti jer se nalaze u ultrazvučnom području (oko 45 do 25 kHz), a način na koji se šišmiši pomoću zvukova i njihovih odjeka orijentiraju u prostoru i love naziva se eholokacija. Ova vrsta se pomoću posebnih ultrazvučnih detektora relativno lako raspoznaje. Širokouhi mračnjak ugrožena je vrsta šišmiša. Na globalnom Crvenom popisu IUCN-a nalazi se u kategoriji gotovo ugrožene vrste (NT), na Europskom Crvenom popisu je u kategoriji osjetljive vrste (VU), dok se u Crvenoj knjizi sisavaca Republike Hrvatske nalazi u kategoriji nedovoljno poznate vrste (DD). Vrsta je također vrlo osjetljiva na uznemiravanje u spiljama tijekom hibernacije. Vrsta je prvenstveno vezana uz šumska staništa, te nije karakteristična za područje ribnjačarskih tabli, već okolnih šuma. Međutim poznato je da šišmiši koriste vodene površine kao izvor vode za piće, te kao pogodno lovište, pošto vodena i močvarna staništa obiluju insektima. Gubitak močvarnog staništa na lokaciji ribnjaka Jasinje uslijed uznapredovale prirodne sukcesije predstavlja stoga i značajan gubitak za ovu, kao i druge vrste šišmiša na ovom području. Sukladno bazi podataka HAOP-a tijekom istražnih radova 2008 godine vrsta je zabilježena na širem području !(!(!(!( !(!(!(!( (! !(!(!( !(!(!( oko ribnjaka Jasinje. Tijekom !(!( !(!(!( !(!( !( !( navedenih istražnih radova na !(!( !(!( !(!(!( !(!(!(!(!(!(!(!(!(!(!( !(!(!(!(!( području ribnjak i okolice zabilježeno !(!(!( !(!( !( !( !(!( je ukupno 12 vrsta šišmiša, s ukupno !(!(! !(!(!( !( !(!(!( (!!(!( !(!(!( !(!(!(!(!(!( !(!(!( 140 jedinki te je određen okvirni broj !(!(!(!(!(!( !(!(!(!(!(!(!( !(!(!(!( !(!(!(!(!(!(!(!(!(!(!( !(!(!(!(!( jedinki vrste Barbastelus barbastelus !(!(!(!(!(!(!(!(!( !(!(!( od 21 jedinke.

Istraživano područje s ucrtanim lokacijama eholokacije šišmiša, među kojima i vrste Barbastelus barbastelus (izvor: HAOP)

EcoMission d.o.o. Stranica 126 Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš rekonstrukcije dijela ribnjaka Jasinje, na području Općina Brodski Stupnik, Sibinj i Bebrina

Vidra (Lutra lutra) Naseljava rijeke, jezera, močvare, obale mora kraj vrulja i na ušćima rijeka te ribnjake - nalazimo je u svim vodenim sredinama gdje je visoka produktivnost ribljih populacija i gdje ima mir da može podizati mlade. Osobito je česta u nizinama. Semiakvatička vrsta, prilagođena životu u vodi i na kopnu. Pari se tijekom cijele godine. Glavni razlozi ugroženosti su krivolov, onečišćenje voda (osobito pesticidima zbog intenzivne poljoprivrede i industrijskim otpadnim vodama), fragmentacija i gubitak staništa kanaliziranjem vodotoka, što onemogućuje gradnju nastambe, te stradavanje na prometnicama. U čitavoj Hrvatskoj još uvijek nema dovoljno podataka za procjenu statusa populacije, a potencijalno je raširena uz odgovarajuća vodena staništa: uz pritoke Drave, Dunava, Save, Kupe i Une; u Dalmaciji uz Zrmanju, Vransko jezero, Krku i Neretvu s pritocima, a rijetka je u Istri u slijevu Mirne i Raše, te u Gorskom kotaru i Lici. Status ugroženosti prema Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama je nedovoljno poznata (DD), te je strogo zaštićena vrsta. Tijekom 2009. godine provedeno je istraživanje vidre na području kontinentalne biogeografske regije Hrvatske. Istraženo područje pripada dunavskom ili crnomorskom slivu u Republici Hrvatskoj, a važnije rijeke su Dunav, Drava i Sava. Površina istraženog područja iznosila je 31.500 km2. Tijekom istraživanja brojali su se izmeti, želatinozne izlučevine, tragovi i drugi znakovi prisutnosti vidre. Na području ribnjaka Jelas dokazana je prisutnost vidre sa sigurnošću od 50%. LEGENDA: negativno (0%) pozitivno (25%) pozitivno (50%) Sukladno podacima Natura Slavonica pozitivno (75%) pozitivno (100%) tijekom monitoringa vidre na dijelu UTM kvadrati veličine grida 10 x 10 km obojeni ovisno o postotku rijeke Mrsunje na području Općine pozitivnih mjesta istraživanja Brodski Stupnik 31. siječnja 2017. godine tragovi prisutnosti vidre zabilježeni su na dva lokaliteta: uz riječicu Mrsunju kod mosta prema Kaniži i uz riječicu Mrsunju kod mosta prema Stupničkim Kutima. Tijekom terenskog obilaska ribnjaka u lipnju 2018. godine nisu pronađeni dokazi za njenu prisutnost.

Područje Starih i Novih ribnjaka Jasinje s ucrtanim lokacijama nalaza vidre tijekom 2017. godine

EcoMission d.o.o. Stranica 127 Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš rekonstrukcije dijela ribnjaka Jasinje, na području Općina Brodski Stupnik, Sibinj i Bebrina

Četverolisna raznorotka (Marsilea quadrifolia) Četverolisna raznorotka je močvarna ili vodena paprat s puzavim, slabo razgranjenim, do 50 (rjeđe do 100) cm dugačkim, golim podankom (podzemnom stabljikom), zakorijenjenim u supstratu, a koja se razvija na područjima izmjene vodnog režima te jedan dio godine je vodena biljka, ali može preživjeti i kao kopnena biljka. Četverolisna raznorotka u gustom sklopu pokriva muljevite površine pašnjaka u depresijama, koji nakon povlačenja vode postaje kopnena biljka. Očuvanje ove vrste vezano je za tradicionalno pašarenje, prije svega ispašu svinja, u kojima značajni udio izvornih pasmina obitava veći dio godine na otvorenim zajedničkim pašnjacima. U rano proljeće kada se povuče poplava svinje prve izlaze na pašnjake i rovanjem i kaljužanjem, pogoduju širenju rizoma raznorotke i stvaranja povoljnih ekoloških uvjeta za rast i razvoj staništa, a u Hrvatskoj je rasprostranjena na poplavnim pašnjacima savskog nizinskog poplavnog područja, te je zbog smanjenja staništa vodi kao strogo zaštićena i ugrožena vrsta. Status ugroženosti prema Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama je ugrožena vrsta (EN), te je strogo zaštićena vrsta. Biljna vrsta četverolisna raznorotka (Marsilea quadrifolia) u novije vrijeme nije istraživana na području ribnjaka Jasinje. Međutim s obzirom na

Karta rasprostranjenosti Četverolisna uznapredovanu prirodnu sukcesiju na ribnjacima vrlo je mala vjerojatnost za pojavu ove vrste uslijed raznorotka (Marsilea quadrifolia) u Hrvatskoj gubitka većine močvarnog staništa. Amfibijska staništa Isoeto-Nanojuncetea 3130 U kontaktnoj zoni vode i kopna, uz jezera, bare i lokve, gdje se odvija povremeno plavljenje i sušenje staništa ili se isušuju vodene površine pojavljuju se amfibijske zajednice niskih, najčešće jednogodišnjih biljaka. Najčešće j tlo muljevito, no amfibijske zajednice pojavljuju se i na pjeskovitoj i šljunkovitoj podlozi. Biljne vrste za prepoznavanje staništa su trožilni ljubor (Lindernia procumbens), dvojbeni ljubor (Lindernia dubia), četverobridna jezernica (Eleocharis acicularis), šesteropračnička pobarica (Elatine hexandra), smeđi šilj (Cyperus fuscus), dvostupka (Cyperus michelianus), vodena voduška (Limosella aquatica), jajolika jezernica (Eleocharis ovata), ljepuškasta kičica (Centaurium pulchellum), polegnuti oblić (Schoenoplectus supinus), šašina (Scirpus setaceus), potočni piličnjak (Lythrum prula). Kontinentalne zajednice iste su kao i u ostalim dijelovima Europe, a u Hrvatskoj postoje i mediteranski tipovi amfibijskih zajednica s nekim termofilnim amfibijski vrstama. Zbog regulacije vodotoka i isušivanja ova su staništa ugrožena kao i mnoga močvarna i vodena staništa. Budući da se ta staništa prirodno pojavljuju u kontaktnoj zoni vode i kopna, na položenoj obali koja je podložna povremnom plavljenju i isušivanju moglo bi tih staništa biti mnogo više kada bi se na stajačicama i tekućicama održavale plitke, položene obale , i to bez obzira na teksturu tla. Danas su najveće i najpotpunije razvijene amfibijske zajednice uz ribnjake i na dnu njihovih ispuštenih bazena. Naročito su važne velike površine vrste četverolisna raznorotka (Marsilea quadrifolia), koje često obrubljuju ribnjake i bare. Na amfibijskim staništima raste i kranjska jezernica (Eleocharis carniolica), u Hrvatskoj vrlo rijetka biljka. Osnovna mjera zaštite je prilikom kopanja kanala, ribnjaka, šljunčara i pri regulaciji rijeka ostaviti niske, blago položene dijelove obale za prirodni razvoj amfibijskih zajednica. Ovoj skupini stanišnih tipova pripadaju zajednice jednogodišnjih biljaka koje se razvijaju na muljevitom ili pjeskovitom tlu najčešće u vrijeme izraženih ljetnih sušnih razdoblja ili prilikom ispuštanja vode iz pojedinih tabli. Na ribnjacima Jelas velik dio močvarnih površina je izgubljen jer su se zbog prirodne sukcesije razvile šikare i inicijalne šume, te su površine na kojima postoji mogućnost razvoje ovih zajednica kod povoljnih uvjeta gotovo nestale.

EcoMission d.o.o. Stranica 128 Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš rekonstrukcije dijela ribnjaka Jasinje, na području Općina Brodski Stupnik, Sibinj i Bebrina

Tablica 21: Opis ciljnih vrsta područja POP: HR1000009 Jelas polje Opis vrste / stanišnog tipa Patka kreketaljka Anas strepera Gnijezdi se na prostranim, otvorenim, plitkim slatkim ili bočatim vodama s bujnim obalnim i podvodnim raslinjem, kao što su visoko produktivna jezera, zarasle šljunčare ili šaranski ribnjaci. Gnijezdo grade na tlu u blizini vode. Gnjezdarica naseljava šire područje rijeke Drave i Save. U Hrvatskoj je malobrojna gnjezdarica ribnjaka i riječnih rukavaca panonske Hrvatske procijenjena na 40 do 50 parova. Gnijezde se na većem području uz rijeku Dravu. Ugrožava ju nestajanje močvarnih područja, probadanje šaranskih ribnjaka, te lov i krivolov. Status ugroženosti gnijezdeće populacije prema Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama je ugrožena (EN) te je strogo zaštićena vrsta. Na ribnjacima Jasinje (tzv. Novi ribnjaci Jasinje) koji su lokacija zahvata ne provodi se redoviti monitoring ptica, te nije moguće sa sigurnošću utvrditi prisutnost i brojnost jedinki ove vrste na istima. Međutim s obzirom na uznapredovanu prirodnu sukcesiju i gubitak gotovo svih površina močvarnih staništa ne očekuje se značajan broj predstavnika ove vrste na ribnjacima. Tijekom terenskog obilaska u lipnju 2018. vrsta nije utvrđena. Divlja guska (Anser anser) Rasprostranjena je u Europi i Aziji. Nominalna podvrsta gnijezdi se u sjevernoj i središnjoj Europi i na Islandu, a podvrsta A. a. rubrirostris od istočne Europe i Turske do sjeveroistočne Kine. Uglavnom su selice, no dio populacije može prezimiti na gnjezdilištima. Zimuju u srednjoj i južnoj Europi te u sjevernoj Africi. U Hrvatskoj je redovita gnjezdarica u Slavoniji i Baranji. Ukupna hrvatska populacija procjenjuje se na 170 – 200 parova, od čega cca 100 boravi u Kopačkom ritu, gdje je zabilježen značajan pad jedinki nakon prestanka proizvodnje i zapuštanja ribnjaka (prije bilo i do 500 parova). Za selidbe i zimovanja redovite su u nizinskoj Hrvatskoj pa su npr. na Kopačkom ritu za selidbe zabilježena jata do 3.000 ptica. Zimujuća populacija procjenjuje se na 1.500 – 3.000 ptica, a najvažnija su zimovališta u Podunavlju, duž Save i na slavonskim šaranskim ribnjacima. Status ugroženosti gnijezdeće populacije prema Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama je osjetljiva (VU) te je strogo zaštićena vrsta. Vrsta redovito obitava na Starim i novim ribnjacima Jasinje. Jedinke ove vrste zabilježene su tijekom terenskog obilaska 26. lipnja 2018. na tabli R-3 (20-tak jedinki) te na tabli R-1 (cca 150 jedinki). Sukladno podacima dobivenim od Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Brodsko-posavske županije – Natura Slavonica (u daljnjem tekstu Natura Slavonica) 24. siječnja 2018. godine na ribnjacima Staro Jasinje i dijelu ribnjaka Novo Jasinje provedeno je zimsko prebrojavanje ptica. Tom prilikom zabilježeno je ukupno 1.740 jedinki Anser spp. Patka gogoljica (Netta rufina) Glavnina areala nalazi se na području između Crnoga mora, Turske i sjeverozapadne Kine. U Europi postoji nekoliko izdvojenih populacija. U Hrvatskoj je prvo gniježđenje zabilježeno 1987. na ribnjacima Sloboština kod Okučana. Gnijezdi još na ribnjacima Jelas, u Međimurju, na kanalu Sava-Odra kod Lučkog. Ukupna gnijezdeća populacija procijenjena je na 25 – 40 parova. Za selidbe i zimovanja u Hrvatskoj je malobrojna. Gnijezde se na plitkim ili srednje dubokim vodama s bujnim obalnim i podvodnim raslinjem: u prostranim močvarama, na sporotekućim rijekama, jezerima, šaranskim ribnjacima, a katkad i na malim lokvama. Gnijezdo je na tlu u gustom raslinju, blizu ruba vode. Ženka sama gradi gnijezdo, leži na jajima i brine se o mladima. Pretežito se hrane korijenjem, sjemenkama i zelenim dijelovima vodenog bilja. Povremeno love vodene beskralješnjake, vodozemce i sitnu ribu. Hranu skupljaju rjeđe na površini vode, a češće ispod površine, pri čemu zaranjaju glavu ili prednji dio tijela ili pak rone, obično na 2 – 4 m dubine. Status ugroženosti gnijezdeće populacije prema Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama je osjetljiva (VU) te je strogo zaštićena vrsta. Vrsta tijekom terenskog obilaska 26. lipnja 2018. godine nije zabilježena na području lokacije zahvata. Vjerojatnost da se ista nalazi na ribnjacima je relativno mala zbog izrazite prirodne sukcesije zbog čega je

EcoMission d.o.o. Stranica 129 Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš rekonstrukcije dijela ribnjaka Jasinje, na području Općina Brodski Stupnik, Sibinj i Bebrina izgubljena glavnina vodenih i močvarnih staništa na lokaciji zahvata. Bregunica (Riparia riparia) Bregunica je rasprostranjena širom Europe, Azije i Sjeverne Amerike te u sjeverozapadnoj i sjeveroistočnoj (dolina Nila) Africi. Gnjezdarica je nizinske Hrvatske. Gnijezdi se u strmim, odronjenim obalama Drave, Mure, Save i Dunava, po okolnim šljunčarama, a rjeđe i u manjim zemljanim odronima. Najvažnija su joj gnjezdilišta na rijeci Dravi. Brojnost bregunice u Hrvatskoj, uz izražene godišnje fluktuacije uobičajene za vrstu, kontinuirano opada. Hrvatska populacija bregunice, 80-ih godina 20. st. procijenjena na 25.000 – 30.000 parova, danas je pala na svega 5.000 – 8.000 parova. Glavni je uzrok pada populacije uništavanje staništa za gniježđenje uzrokovano regulacijom rijeka i utvrđivanjem njihovih obala, smanjivanje populacija plijena, osobito vodenih kukaca, uzrokovano isušivanjem riječnih rukavaca, zagađivanjem rijeka i dr. Pad brojnosti osobito je izražen na rijeci Dravi, i to uz njen srednji i osobito donji tok. Za selidbe je prisutna na močvarnim staništima diljem panonske Hrvatske i u priobalju. Status ugroženosti gnijezdeće populacije je osjetljiva (VU), a preletničke najmanje zabrinjavajuća (LC) prema Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama te je strogo zaštićena vrsta. Na području ribnjaka Jasinje bregunice ne gnijezde uslijed nedostatka pogodnih staništa. Međutim zbog gubitka močvarnih i vodenih staništa na lokaciji zahvata, ista nije pogodna za zadržavanje ove vrste. Crnoprugasti trstenjak (Acrocephalus melanopogon) Vrsta se gnijezdi u tršćacima, šašu i rogozicima, uvijek iznad vode. Veoma im je važan gusti sloj suhih, izlomljenih stabljika trske i ostalog bilja. U Hrvatskoj je poznata samo populacija na Hrvatačkom polju uz Cetinu, a za vrijeme selidbe prisutna je diljem panonske nizine, a u priobalju je redovita zimovalica. Uzroci ugroženosti: su nestajanje močvarnih područja i paljenje tršćaka. Status ugroženosti gnijezdeće populacije prema Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama je kritično ugrožena (CR) te je strogo zaštićena vrsta. Zbog uznapredovale prirodne sukcesije područje ribnjaka Jasinje trenutno ima vrlo malo površina koje bi bile pogodne za zadržavanje ove vrste. Trenutno ne postoje prikladni uvjeti za gniježđenje ove vrste na ribnjacima. Međutim pošto se radi o vrlo skrovitoj vrsti ne može se isključiti zadržavanje manjeg broja jedinki ove vrste na ribnjacima tijekom migracije. Vodomar (Alcedo atthis) Vodomar se većinom hrani malim ribama, račićima vodozemcima i malim kukcima. Kada lovi ribu stoji na povišenom mjestu i vreba plijen, a kad ga spazi obruši se u vodu i zaranjanjem ga uhvati kljunom. Gnijezdo prave na oblama, iskopaju rupu u kojoj ženka nese jaja. Na jajima sjede oba roditelja i o ptićima brinu oba roditelja do starosti cca 4 tjedna kada se ptići osamostale. Vrsta nastanjuje područja uz rijeke, jezera i potoke, ali i uz morsku obalu. Preferira šljunkovite i kamenite obale, posebno uz gornje tokove rijeka. Nastanjuje prostor uz cijeli tok rijeke Drave i Save. Najbrojnija je populacija uz rijeku Dravu, i to na dijelu toka sa šljunkovitim sprudovima i obalama, gdje se gnijezdi oko 100 parova od slovenske granice do ušća Mure i oko 200 parova od ušća Mure do Virovitice. U donjem dijelu s pjeskovitim sprudovima i obalama znatno je malobrojnija populacija. U priobalju utvrđena je na Cetini, Krki i Krupi. Razlozi ugroženosti su uređivanje rijeka, turizam i rekreativne aktivnosti, onečišćenje voda, lov i krivolov. Status ugroženosti gnijezdeće populacije prema Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama je gotovo ugrožena (NT) te je strogo zaštićena vrsta. Trenutno na ribnjacima Narta zbog uznapredovale sukcesije i gubitka većine vodenih i močvarnih staništa ne vladaju povoljni uvjeti za ovu vrstu. Međutim, ne može se potpuno isključiti njena prisutnost na ribnjacima Jelas. Tijekom zimskog prebrojavanja ptica na Starim i djelu Novih ribnjaka Jasinje, 24. siječnja 2018. godine (izvor: Natura Slavonica) uočena je jedna jedinka ove vrste.

EcoMission d.o.o. Stranica 130 Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš rekonstrukcije dijela ribnjaka Jasinje, na području Općina Brodski Stupnik, Sibinj i Bebrina

Čaplja danguba (Ardea purpurea) Nastanjuje Europu, Aziju i Afriku. Gnijezdi se na plitkim slatkovodnim močvarama s prostranim tršćacima, na jezerima, ribnjacima i sporo tekućim rijekama obala obraslih gustom trskom ili rogozom. Gnijezdo je obično u trsci ili rogozu, rijetko na stablu. Gnijezdi se na nekoliko lokaliteta u nizinskoj Hrvatskoj i na Vranskom jezeru. U nizinskoj Hrvatskoj gnijezde se u Krapju Đolu u Lonjskom polju, na ribnjaku Grudnjak, ribnjaku Donji Miholjac, dravskom rukavcu kod Budakovca, na ribnjaku Jelas, na bari Lepa Greda uz Dravu, u Lonjskom polju. Tri kolonije gnijezde u Baranji: u kanalu Barbara i u Suručkoj Bari kraj Darde te kod Ostrovca na hrvatsko-mađarskoj granici. U Kopačkom ritu broj parova od kraja sedamdesetih godina 20. st. drastično opada: 1977. kolonija Banja u Kopačkom ritu brojila je 200 parova, početkom 21. st. samo 20 parova, a posljednjih godina tu se gnijezdi manje od 10 parova. Vrlo je vjerojatno da su novoformirane kolonije u Baranji nastale raspadom ove kolonije u Kopačkom ritu. Uzroci ugroženosti su nestajanje močvarnih područja, lov i krivolov te propadanje šaranskih ribnjaka. Status ugroženosti gnijezdeće populacije prema Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama je ugrožena (EN) te je strogo zaštićena vrsta. Vrsta se redovito viđa na Starim ribnjacima Jelas, koji su u funkciji. Pošto je na lokaciji zahvata došlo do gubitka većine vodenih i močvarnih staništa, vjerojatnost zadržavanja ove vrste na istima je mala, međutim nije i isključena na tablama koje još sadržavaju nešto vode (Table R-1 do R-5). Žuta čaplja (Ardeola ralloides) Rasprostranjena je od jugozapadne Europe, istočno do Aralskog jezera i jugoistočnog Irana te u Africi. Selica je, zimuje u podsaharskoj Africi, dolini Nila i duž Perzijskog zaljeva. U Hrvatskoj je danas vrlo rijetka i malobrojna gnjezdarica, što je čini najugroženijom vrstom čaplji. Tijekom sedamdesetih godina 20. st. hrvatska je populacija doživjela drastičan pad. Od 1954. do 1970. u Kopačkom ritu redovito se gnijezdilo od 157 do 478 parova. Ukupnu populacija danas se procjenjuje na oko 65 do 150 parova, ovisno o godini. Recentno se gnijezdi na samo četiri lokaliteta u nizinskoj Hrvatskoj, pri čemu je kolonija na ribnjacima Jelas najvažnija i jedina stabilna. Obitavaju na plitkim močvarama, manjim barama, kanalima, riječnim ušćima, ribnjacima i drugim vodama obala obraslih gustom trskom ili rogozom, često s grmljem i niskim drvećem. Gnijezde se kolonijalno, najčešće su gnijezda raspršena ili u malim skupinama u mješovitim kolonijama s ostalim čapljama, žličarkama ili ibisima. Gnijezda grade u trsci ili na niskom drveću i grmlju. Monogamne su, par traje tijekom jedne gnijezdeće sezone. Na jajima leže i o ptićima se brinu oba roditelja. Pretežito se hrane u gustom sklopu vegetacije ili uz njega, ali i hodajući na gusto obraslim vodenim staništima. Love s grane, stabljike trske ili gacajući po plićaku ili vegetaciji. Hrane se pretežito kukcima i njihovim ličinkama, manje vodozemcima i sitnom ribom. Rijetko love i račiće, pauke, guštere, mekušce, gujavice i sitne sisavce. Hrane se najčešće pojedinačno, braneći mali hranilišni teritorij, katkad i u malim skupinama. Nestajanjem močvarnih područja i ostalih vlažnih staništa zbog regulacija rijeka i melioracija te propadanjem šaranskih ribnjaka s ekstenzivnom proizvodnjom nestaju staništa žute čaplje. Paljenjem tršćaka te uklanjanjem guste obalne vegetacije smanjuje se kvaliteta preostalih staništa i onemogućuje gniježđenje. Onečišćenjem voda smanjuje se kvaliteta staništa te povećava opasnost od trovanja ptica zbog akumuliranja teških metala i pesticida u organizmu. Krivolovom se povećava smrtnost i uznemiravanje ptica. Status ugroženosti gnijezdeće populacije prema Crvenoj knjizi ptica Hrvatske je ugrožene (EN). Prema Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama je strogo zaštićena vrsta. Vrsta je zabilježena na lokacijama ribnjaka staro Jasinje koji su u funkciji. Sukladno podacima HDZPP-a 2012. je na ribnjacima Jelas zabilježeno cca 10 gnijezdećih parova. Trenutno nije poznato zadržava li se na lokaciji zahvata jer se na istoj ne provodi monitoring, međutim nije isključno da povremeno dolazi na table na lokaciji zahvata koje još imaju vode (R-1 do R-5). Ostatak ribnjaka je zbog uznapredovale prirodne sukcesije izgubio vodena i močvarna staništa te nije pogodan za obitavanje ove vrste.

EcoMission d.o.o. Stranica 131 Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš rekonstrukcije dijela ribnjaka Jasinje, na području Općina Brodski Stupnik, Sibinj i Bebrina

Patka njorka (Aythya nyroca) Prebivaju u plitkim močvarama, s bujnim vodenim biljem, tršćacima i rogozicima, sporo tekućim kanalima, mirnim rijekama i rukavcima. Izbjegava brzo tekuće i duboke, slabo produktivne vode. Gnijezdo gradi na tlu u gustom raslinju ili na vodi u tršćaku. Gnjezdarica je u panonskoj Hrvatskoj i to na svim velikim šaranskim ribnjacima. Vrstu ugrožava nestajanje močvarnih staništa, lov, krivolov te propadanje šaranskih ribnjaka. Status ugroženosti gnijezdeće populacije je gotovo ugrožena (NT) prema Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama te je strogo zaštićena vrsta. Trenutno je na lokaciji zahvata prisutna vrlo mala površina povoljnih staniša te je vjerojatnost prisutnosti ove vrste relativno mali. Velika bijela čaplja (Casmerodius albus, Egretta alba) Kozmopolitska vrsta. Djelomične su selice, za blagih zima neke ptice ostaju na području gniježđenja. Sredinom 20. st. velika bijela čaplja redovito se gnijezdila samo u Kopačkom ritu. Početkom 21. st. gnijezdeća je populacija velike bijele čaplje u Hrvatskoj u laganom porastu, te se 2009. gnijezdila na sedam lokaliteta: u Kopačkom ritu, na Topoljskom Dunavcu kod Ostrovca, u Krapje đolu u donjoj Posavini, mrtvaji kod Podravskih Podgajaca te na ribnjacima Jelas, Donji Miholjac i Grudnjak. Na ribnjacima Jelas danas je najvažnije gnjezdilište. Gnijezde se na većim kopnenim ili priobalnim močvarama, ušćima rijeka i jezerima obala obraslih bujnim raslinjem. Za gniježđenje trebaju prostrane tršćake ili rogozike, rjeđe se gnijezde i na grmlju ili niskom drveću. Druževne su tijekom cijele godine. Gnijezde se u kolonijama, često mješovitim, sa žličarkama, ibisima i drugim čapljama. Gnijezdo grade oba spola. Oba se roditelja brinu o mladima, a obitelji ostaju zajedno i kad mladi postanu sposobni za let, obično sve do jesenje selidbe. Hrane se u močvarama, šaranskim ribnjacima, vlažnim ili poplavnim livadama, lokvama, na obalama rijeka, rukavcima, kanalima i jezerima, a zimi i na morskim plićacima, sprudovima i poljoprivrednim površinama. Hrane se pretežito ribom, vodozemcima i vodenim kukcima, a u sušno doba godine i za jakih zima uglavnom sitnim sisavcima i kopnenim kukcima. Love i guštere, mekušce i ptiće. Plijen traže u plitkoj vodi, polako gacajući ili stojeći ukočena vrata nagnuta prema naprijed i čekajući da plijen dođe nadohvat. Uzroci ugroženosti su nestajanje močvarnih područja s prostranim tršćacima i rogozicima, zbog regulacija rijeka i melioracija te propadanjem šaranskih ribnjaka s ekstenzivnom proizvodnjom nestaju staništa bukavca. Paljenjem tršćaka smanjuje se kvaliteta preostalih staništa i onemogućuje gniježđenje. Onečišćenjem voda također se smanjuje kvaliteta staništa, ali i povećava opasnost od trovanja ptica zbog akumuliranja teških metala i pesticida u organizmu. Krivolovom se povećava smrtnost i uznemiravanje ptica. Status ugroženosti gnijezdeće populacije je gotovo ugrožena (EN) prema Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama te je strogo zaštićena vrsta. Sukladno podacima Natura Slavonica tijekom zimskog prebrojavanja ptica 24. siječnja 2018. godine na Starim i dijelu Novih ribnjaka Jasinje uočeno je 12 jedinki ove vrste. Tijekom terenskog obilaska 26. lipnja 2018. godine viđene su 2 jedinke na tabli R-1. Zbog uznapredovale prirodne sukcesije i vrlo malih površina vodenih i močvarnih staništa lokacija zahvata je u najvećem dijelu neprikladna za ovu vrstu. Bjelobrada čigra (Chlidonias hybrida) Selica. Obitava na stajaćim kopnenim vodama bogatim plutajućom vegetacijom na kojoj gradi gnijezda. Tijekom gniježđenja tvori kolonije, često zajedno sa crnom čigrom. Oba roditelja brinu o mladima. Najveći dio polulacije vezan je za šaranske ribnjake: Lipovljani, Crna Mlaka, Poljana, Jelas, Podunavlje, Grudnjak, Našice i Donji Miholjac. Izvan ribnjaka se gnijezde na samo dva lokaliteta u dolini Save na poplavnom polju kod Bebrine, Slavonski Brod i Poganovom polju kod Jasenovca. Razlozi ugroženosti su nestajanje prostranih plitkih močvarnih područja, propadanje šaranskih ribnjaka. Status ugroženosti gnijezdeće populacije je gotovo ugrožena (NT) prema Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama te je strogo zaštićena vrsta. Trenutno za ovu vrstu na ribnjacima Jasinje koji su lokacija zahvata nema povoljnih uvjeta i staništa. Stoga se ne očekuje njeno obitavanje i gniježđenje na istima. Crvenokljuna čigra (Sterna hirundo)

EcoMission d.o.o. Stranica 132 Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš rekonstrukcije dijela ribnjaka Jasinje, na području Općina Brodski Stupnik, Sibinj i Bebrina

Crvenokljuna čigra rasprostranjena je u Euroaziji i Sjevernoj Americi, uz nekoliko izoliranih gnjezdilišta u Africi. Nastanjuje morske i riječne obale i otoke. Selica je, europske gnjezdarice zimuju uz obale Afrike. U Hrvatskoj je redovita gnjezdarica i preletnica. Gnijezdo je plitka depresija na golom tlu. Ponekad polažu jaja i na nisku travu, ali im veća vegetacija ne odgovara za gniježđenje te ovise o otocima i sprudovima bez vegetacije. Gnijezdi se na šljunčanim sprudovima i otocima na Dravi i Savi te jadranskim otočićima. Ukupna gnijezdeća populacija procijenjena je na 400 – 700 parova. U Hrvatskoj boravi od travnja do rujna. Gnijezdi se od sredine svibnja do kraja kolovoza. Selidba traje od kolovoza pa do početka studenog te od ožujka do lipnja. Seli se uglavnom danju, u malim jatima, mladunci zasebno ili zajedno s odraslima. Status ugroženosti gnijezdeće populacije je gotovo ugrožena (NT) prema Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama te je strogo zaštićena vrsta. Trenutno za ovu vrstu na ribnjacima Jasinje koji su lokacija zahvata nema povoljnih uvjeta i staništa. Stoga se ne očekuje njeno obitavanje i gniježđenje na istima. Crna čigra (Chlidonias niger) Vrsta obitava uz slatke ili bočate vode s niskom rubnom i bogatom plutajućom vegetacijom, pretežito u nizinama. Izvan sezone gniježđenja rasprostranjene su po ostalim tipovima voda, ali i moru. U Hrvatskoj se povremeno gnijezdila u Kopačkom ritu, no od osamdesetih godina 20. stoljeća više se ne gnijezdi tamo pa se smatra izumrlom gnjezdaricom. Glavni razlog ugroženosti je nestajanje močvarnih područja. Status ugroženosti gnijezdeće populacije je gotovo ugrožena (NT) prema Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama te je strogo zaštićena vrsta. Trenutno za ovu vrstu na ribnjacima Jasinje koji su lokacija zahvata nema povoljnih uvjeta i staništa. Stoga se ne očekuje njeno obitavanje i gniježđenje na istima. Roda (Ciconia ciconia) Boravi na otvorenim, vlažnim i suhim travnjacima te poljodjelskim površinama, često uz rijeke, a gnijezdi se u naseljima, na zgradama i stupovima te na stablima. Hrani se žabama, ribama, zmijama ali i kukcima te ostalim beskralježnjacima. Gnijezdi se od travnja do srpnja. Uglavnom su selice, samo su ptice s juga Pirinejskog poluotoka stanarice. Zimuje u Africi južno od Sahare. U Hrvatskoj je redovita gnjezdarica nizinskog dijela te preletnica. Gnijezdeća populacija procijenjena je na 1.100 do 1.300 parova. Rode u Hrvatskoj borave od ožujka do listopada pri čemu su ptice zabilježene u rujnu i listopadu uglavnom preletnice. Mladunci se tijekom kolovoza još uglavnom zadržavaju u Hrvatskoj na udaljenostima do 200 km od mjesta gniježđenja. Naše se ptice sele jugoistočnim smjerom preko Bugarske, Turske, Izraela i Palestine, zatim na jug dolinom Nila preko Egipta i Sudana te uz Veliku rasjednu dolinu do južne Afrike u kojoj zimuju. Naše rode zimuju na udaljenostima od 8 000 do 8 800 km južno od područja gniježđenja. Status ugroženosti gnijezdeće populacije prema Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama je najmanje zabrinjavajuća (LC) te je strogo zaštićena vrsta. Trenutno na vrlo malom dijelu ribnjaka postoje uvjeti za zadržavanje ove vrste, međutim nije isključeno da povremeno dolazi u potrazi za hranom.

EcoMission d.o.o. Stranica 133 Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš rekonstrukcije dijela ribnjaka Jasinje, na području Općina Brodski Stupnik, Sibinj i Bebrina

Crna roda (Ciconia nigra) Gnijezdi se u Europi i Aziji, uglavnom između 30. i 60. paralele, te u Južnoj Africi. U Europi se uglavnom gnijezdi u srednjem i istočnom dijelu kontinenta te na Balkanskom i Pirenejskom poluotoku. Selica je, zimuje u Africi južno od Sahare, dok su ptice španjolske i bugarske populacije djelomično stanarice. Gnjezdarica je prostranih šumskih područja panonske Hrvatske. Najveći dio populacije gnijezdi se u nizinskim poplavnim šumama. Ukupna populacija procijenjena je na 220 do 340 parova. Tijekom ljeta i selidbi na bogatim hranilištima (močvare, ribnjaci) često se okupljaju u jata. U priobalju je rijetka i neredovita preletnica. Obitava u starim, mirnim šumama, s potocima, lokvama, barama, kanalima, vlažnim livadama i sl. Rado se hrane i po obalama rijeka i većim močvarnim površinama ako ih ima u blizini gnjezdilišta. Za selidbe se zadržavaju i po otvorenim vlažnim područjima. Za selidbe su samotne ili u malim jatima, na zimovalištima samotne ili u parovima. Za hranjenja su obično samotne, ali se na bogatim hranilištima okupljaju u rahle skupine. Monogamne su, parovi su najvjerojatnije dugotrajni, ali veza traje najčešće samo za gnijezdeće sezone i obnavlja se svakog proljeća. Par se često vraća na gnijezdo zajedno pa se vjerojatno udružuju već na selidbi ili zimovanju. Gnijezdo grade na velikom starom drveću, rijetko na vrhu stabla, a najčešće u gornjoj trećini stabla, od 4 do 25 m iznad tla. Teritorijalne su, gnijezde se samotni parovi. Katkad rabe i stara gnijezda grabljivica. Pretežito se hrane ribama, vodozemcima, kukcima i njihovim ličinkama, a manje i sitnim sisavcima, zmijama, gušterima, račićima i ptićima ptica pjevica. Sječom šumskih sastojina veće starosti smanjuje se raspoloživost stabala pogodnih za gniježđenje crne rode. Izgradnja šumskih prometnica uzrokuje otvaranje staništa, a šumskogospodarski radovi u sezoni gniježđenja uzrokuju uznemiravanje ptica na gnijezdima. Mijenjanjem vodnog režima šuma, nestajanjem močvarnih područja i ostalih vlažnih staništa zbog regulacija rijeka i melioracija te propadanjem šaranskih ribnjaka s ekstenzivnom proizvodnjom crne rode ostaju bez hranilišta. Krivolovom se povećava smrtnost i uznemiravanje ptica. Najvažnija gnjezdilišta su u parkovima prirode Lonjsko polje i Kopački rit. Gotovo 70% ukupne hrvatske populacije crne rode gnijezdi se unutar 16 važnih područja za ptice Ekološke mreže RH. Status ugroženosti gnijezdeće populacije prema Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama je osjetljiva (VU) te je strogo zaštićena vrsta. Trenutno na vrlo malom dijelu ribnjaka postoje uvjeti za zadržavanje ove vrste, međutim nije isključeno da povremeno dolazi u potrazi za hranom. Eja strnjarica (Circus cyaneus) U Europi se gnijezdi od Španjolske i Irske prema sjeveru i istoku, a nedostaje u južnoj i jugoistočnoj Europi. Nastanjuje otvorena staništa, poput travnjaka, žitnih polja, stepa i močvara. Gnijezdi se od travnja do kolovoza. Gnjezdarice sjeverne i istočne Europe su selice, dok su drugdje djelomične selice ili stanarice. Od svih europskih eja, sele se na najkraće udaljenosti te zimuju uglavnom na području Europe. Glavni selidbeni smjer je prema jugu i jugozapadu. Seli se od ožujka do početka svibnja te od kraja kolovoza do studenog. Seli se u širokom pojasu, u malim rahlim jatima ili pojedinačno, a na zimovalištima se ptice mogu okupljati na zajedničkim noćilištima. Zimi boravi na oranicama, pašnjacima, obalnim dinama i močvarama. U Hrvatskoj je redovita preletnica i zimovalica, boravi od rujna do travnja. Status ugroženosti preletničke i zimujuće populacije je najmanje zabrinjavajuća (LC) prema Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama te je strogo zaštićena vrsta. Trenutno na lokaciji zahvata ne postoje uvjeti za zadržavanje ove vrste.

EcoMission d.o.o. Stranica 134 Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš rekonstrukcije dijela ribnjaka Jasinje, na području Općina Brodski Stupnik, Sibinj i Bebrina

Eja močvarica (Circus aeruginosus) Gnijezdi se u Europi, sjeverozapadnoj Africi i središnjoj Aziji, sve do Mongolije. Gnjezdarica je prostranih močvarnih staništa u panonskoj i primorskoj Hrvatskoj. U panonskoj je Hrvatskoj šire rasprostranjena i brojnija. Gnijezdi se po otvorenim staništima uz slatke i bočate vode: močvare s prostranim tršćacima, bare, jezera i rijeke obala obraslih bujnim močvarnim biljem. Rjeđa je na drugim otvorenim staništima u blizini močvara: na travnjacima, solanama, rižinim poljima ili poljima drugih žitarica. Za selidbe su samotne ili u malim skupinama. Pretežito se hrane sitnim sisavcima (osobito glodavcima) i sitnim ili srednje velikim pticama vodaricama (kokošicama, ćurlinima i močvarnim vrapčarkama), njihovim ptićima ili jajima. Veće ptice love ako su bolesne, a patke za mitarenja. Rjeđe love ribe, gmazove, žabe i beskralješnjake. Hrane se i strvinom, osobito zimi. Love na otvorenim područjima (livade, poljodjelske površine, močvare i dr.). Plijen love na prepad, obrušavanjem iz niskoga, laganog leta iznad tla. Status ugroženosti gnijezdeće populacije je gotovo ugrožena (EN) prema Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama te je strogo zaštićena vrsta. Uvjeti na lokaciji zahvata su u najvećem dijelu ribnjaka nepovoljni za ovu vrstu. Table 7A-E koje još sadržavaju vodu su relativno male te ne pružaju mogućnost razvoja prostranih tršćaka koji bi pružali uvjete za gniježđenje ove vrste. Sukladno podacima Natura Slavonica tijekom zimskog prebrojavanja ptica 24. siječnja 2018. godine na Starim i dijelu Novih ribnjaka Jasinje uočena je 1 jedinka ove vrste. Crvenoglavi djetlić (Dendrocopos medius) Crvenoglavi djetlić je stanarica listopadnih šuma i obitava u srednjoj i južnoj Europi. Njegova je rasprostranjenost vezana uz prisustvo hrasta i drugih stabala grube kore jer samo takve šume obiluju kukcima kojima se hrane. Optimalno stanište nalazi u starim šumskim sastojinama, a gnijezdi i u parkovima i starim voćnjacima. Crvenoglavi djetlić rasprostranjen je samo na području zapadnog Palearktika, gdje nastanjuje listopadne šume toplih dijelova umjerene klimatske zone od Iranskog gorja (Zagros), zapadne Rusije, Ukrajine i južnog ruba Skandinavije na istoku do Kantabrijskog gorja na zapadu (Španjolska). Stanarica je i samo disperzivna kretanja odvode jedinke iz područja gniježđenja. U Hrvatskoj je brojna gnjezdarica, s populacijom procijenjenom na 17.000 – 23.000 parova. Rasprostranjenost mu je vezana za listopadna hrastova stabla (bez obzira na vrstu) u sastojinama te je najprisutniji u nizinskim i brdskim šumskim područjima središnje i istočne Hrvatske. Izvan tog područja rasprostranjenost je uglavnom rascjepkana, ovisno o rasprostranjenosti sastojina s hrastovim stablima. Zahvaljujući kvaliteti šumskih staništa, hrvatska populacija jedna je od najznačajnijih u Europi za zaštitu ove vrste. Status ugroženosti gnijezdeće populacije prema Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama je najmanje zabrinjavajuća (LC) te je strogo zaštićena vrsta. Vrsta je prvenstveno vezana uz šumska staništa, te je vjerojatnost njenog pojavljivanja na ribnjacima vrlo mala, iako na velikom dijelu ribnjaka ima inicijalnih šuma. Sirijski djetlić (Dendrocopos syriacus) Ova vrsta je široko rasprostranjena. U Hrvatskoj joj broj fluktuira, ali s trendom širenja teritorija i brojnosti populacije. Gnijezdeća populacija u Europi je procijenjena na 1.590.000-3.300.000 jedinki. Vrsta se znatno proširila. Nekada ograničena na istočnom Mediteranu, sada se proširila po Balkanu, srednjoj Europi, uključujući Mađarsku i Poljsku. Stanarica je. Stanište su mu nizinske bjelogorične šume, a čest je i u vrtovima i voćnjacima. Hrani se tijekom gniježđenja insektima, a zimi sjemenjem i plodovima. Ponašanje je isto kao kod velikog djetlića, a duplja za gniježđenje je često u stablima voćaka na jako frekventnim mjestima. Vrsta je nastala vjerojatno tek nedavno što pokazuje usku srodnost sa velikim djetlićem, a te vrste se međusobno križaju. Status ugroženosti gnijezdeće populacije prema Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama je najmanje zabrinjavajuća (LC) te je strogo zaštićena vrsta. Vrsta je prvenstveno vezana uz šumska staništa, te je vjerojatnost njenog pojavljivanja na ribnjacima vrlo mala, iako na velikom dijelu ribnjaka ima inicijalnih šuma.

EcoMission d.o.o. Stranica 135 Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš rekonstrukcije dijela ribnjaka Jasinje, na području Općina Brodski Stupnik, Sibinj i Bebrina

Crna žuna (Dryocopus martius) Crna žuna je najveća ptica iz porodice djetlovki u Europi. Crna žuna ima palearktičku rasprostranjenost i nastanjuje većinu Europe i Azije. U europi živi od Finske na sjeveru, do Grčke na jugu. Nema je na Britanskim otocima, u većem dijelu Pirenejskog i Apeninskog poluotoka i na otocima u sredozemnom moru. U mediteranskom području se javlja uglavnom u gorskim šumama. Europski areal se jako mijenjao zbog deforestacije u prošlosti te kasnijim pošumljavanjem. Danas europska gnijezdeća populacija ima više od 740 000 parova i ocijenjena je kao stabilna. Crna žuna je stanarica a duže prelete poduzimaju samo mlade ptice. Crna žuna nastanjuje prije svega stare šumske cjeline u nizinama i planinama. Prednost daje crnogoričnim i miješanim šumama. Ima jedno gniježđenje od travnja do lipnja u gnijezdo u duplji bez gnijezdećeg materijala gdje polaže 4-6- jaja. Hrani se kukcima koji žive u drvetu, ličinkama i mravima. Status ugroženosti gnijezdeće populacije prema Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama (NN 144/13, 73/16)je najmanje zabrinjavajuća (LC) te je strogo zaštićena vrsta. Vrsta je prvenstveno vezana uz šumska staništa, te je vjerojatnost njenog pojavljivanja na ribnjacima vrlo mala, iako na velikom dijelu ribnjaka ima inicijalnih šuma. Mala bijela čaplja (Egretta garzetta) Gnjezdarica je u Europi, Aziji, Africi i Australiji. Obitava po plitkim močvarama, manjim barama, kanalima, sporo tekućim rijekama, ribnjacima, ušćima. Gnijezda grade na grmlju, u trsci ili rogozu i na drveću čak do 20 m visine. U Hrvatskoj gnijezdi samo na nekoliko lokaliteta u nizinama. Nekada najveća kolonija u Kopačkom ritu, gdje se sredinom prošlog stoljeća gnijezdilo 300 do 400 parova, danas više ne postoji. U Kopačkom ritu danas se još gnijezdi samo u Ćošak šumi – oko 15 parova u mješovitoj koloniji sa sivim čapljama. Na većini kolonija brojnost im je veoma promjenljiva. Ukupna populacija procijenjena je na 180 – 500 parova. Za selidbi i ljetne disperzije rasprostranjenija je i brojnija. Tako se u Kopačkom ritu tijekom jesenske selidbe zna okupiti i više od 400 ptica. U Hrvatskoj je malobrojna zimovalica samo u priobalju. Status ugroženosti gnijezdeće populacije je osjetljiva (VU) prema Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama te je strogo zaštićena vrsta. Trenutno su uvjeti za ovu vrstu na lokaciji zahvata izuzetno loši zbog gubitka močvarnih i vodenih površina, te je vjerojatnost njenog zadržavanja na istoj relativno mala. Bjelovrata muharica (Ficedula albicollis) Bjelovrata muharica gnijezdi se na relativno malom području središnje i istočne Europe. Nastanjuje bjelogorične, rjeđe i mješovite šume sa starim stablima u čijim se dupljama gnijezdi. Razdoblje gniježđenja proteže se od sredine travnja do početka srpnja. Selica je, zimuje u Africi južno od ekvatora. Seli se od kraja srpnja do studenog i od kraja veljače do svibnja. Smjer selidbe je jug-jugoistok, a tijekom poslijegnijezdeće selidbe ptice se zadržavaju u Italiji, prije nego što bez zaustavljanja prelete Sredozemlje i Saharu. Za proljetne selidbe zabilježena su brojna odmorišta u Sahari i području oko Sredozemlja, a selidba je intenzivnija preko istočnog Sredozemlja. U Hrvatskoj je bjelovrata muharica redovita gnjezdarica i relativno malobrojna preletnica. Iako je gnijezdeća populacija vrlo brojna, procijenjena na 60 000 – 150 000 parova, prstenovano je relativno malo ptica. Ptice u Hrvatskoj borave od travnja do listopada. Status ugroženosti gnijezdeće populacije prema Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama je najmanje zabrinjavajuća (LC) te je strogo zaštićena vrsta. Vrsta je prvenstveno vezana uz šumska stanišna sa starim stablima te na području ribnjaka ne postoje povoljni uvjeti za zadržavanje ove vrste. Unutrašnjost ribnjaka nema nikakvu ulogu u životu ove vrste.

EcoMission d.o.o. Stranica 136 Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš rekonstrukcije dijela ribnjaka Jasinje, na području Općina Brodski Stupnik, Sibinj i Bebrina

Ždral (Grus grus) Razmnožava se uglavnom u močvarnim područjima i jezerima u sjevernim dijelovima Europe i Azije. U Hrvatskoj se mogu vidjeti za vrijeme seobe na jug u jesen i početkom zime, te u proljeće kada se vraćaju prema sjeveru. Zimu provode na području južne Europe, sjeverne Afrike i južne Azije. Migriraju u jatima koja su obično formirana u V oblik i često se glasaju u letu stoga ih možete čuti prije nego ih vidite. Iako su u Hrvatskoj prije nekoliko desetaka godina bili redovita gnjezdarica radi nestanka pogodnih staništa danas ih nema. Službeno su na Crvenom popisu ugroženih vrsta ptica RH kao izumrla vrsta. Nažalost možemo ih samo promatrati tijekom seoba na sjever, radi gniježđenja ili na jug radi zimovanja. Jedna od lokacija koju posjećuju u preletu je i Jelas polje. Status ugroženosti prema Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama preletničke populacije i zimujuće populacije je najmanje zabrinjavajuća (LC) te je strogo zaštićena vrsta. Vrsta se redovito susreće na starim ribnjacima Jasinje koji su u funkciji. Na lokaciji zahvata trenutno za ovu vrstu vladaju nepovoljni uvjeti, te je malo vjerojatno njeno zadržavanje na istima. Štekavac (Haliaeetus albicilla) Gnijezde se uz slatke i slane vode: u velikim močvarnim područjima, uz velike rijeke, jezera i šaranske ribnjake, na stjenovitim obalama i otocima. Izbjegavaju planinska područja, područja siromašna vodom, otvorene predjele bez drveća i velike guste šume. Mlade ptice su često u jatima, tijekom zime do 10 ptica, ali na područjima s obiljem hrane i do 40 ptica. Odrasle ptice su teritorijalne i tijekom cijele godine zadržavaju se na svojim teritorijima. Gnijezda grade u krošnjama visokih, starih stabala. U priobalju se gnijezde na liticama. Štekavac se nekada gnijezdio i u sredozemnoj i panonskoj Hrvatskoj. Drastičan pad europske populacije koji se zbivao sve do šezdesetih godina 20. st. zahvatio je i Hrvatsku, pa je populacija u priobalju izumrla. Danas je štekavac gnjezdarica samo u panonskoj Hrvatskoj. Najbrojniji je u preostalim velikim prirodnim vlažnim područjima: u Donjoj Posavini (osobito Lonjsko polje) s 28 – 30 parova i u Podunavlju (osobito Kopački rit) s 42 – 45 parova. Izvan tih područja najbrojniji su u šumama uz šaranske ribnjake: u Pokupskom bazenu (K. Leskovar), Poilovlju (uz ribnjake Končanica, Garešnica i Poljana), uz ribnjake Grudnjak i Našice uz ribnjake Siščani, Blatnica, Narta i Vukšinci. Gnijezdi i uz gornji i srednji tok Drave i Bosutskom i Spačvanskom bazenu. Status ugroženosti prema Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama gnijezdeće populacije je osjetljiva (VU) te je strogo zaštićena vrsta. Lokacija zahvata je zbog vrlo uznapredovale prirodne sukcesije zarasla gotovo u potpunosti u šikaru i inicijalne šume, te je time izgubljeno stanište prikladno za ovu vrstu. Čapljica voljak (Ixobrychus minutus) Najmanja čaplja u Europi. Naraste u dužinu oko 35 cm s rasponom krila oko 55 cm, te ima do 160 grama. Spolovi se razlikuju po boji perja. Glasanje joj je prodorno poput graktanja ili lajanja i nadaleko se čuje. Vješto se skriva i penje po stabljikama trske. U slučaju opasnosti ukoči se uspravljenog vrata, glave i kljuna poput bukavca. Vezana je za vodena područja slatkovodnih stajaćica, ali i tekućica čiji je obalni pojas široko obrastao trskom, rogozom i niskom drvenastom vegetacijom. Gnijezda gradi pojedinačno, rjeđe u malim kolonijama u pojasu obalne vegetacije, najčešće u trsci nisko iznad vode. Gnijezdi od svibnja do srpnja. Gnijezdo je plitko, grubo građeno od trske i rogoza. Mladi ptići su čučavci, a o njima brinu oba roditelja. Hrane se manjim ribama, vodozemcima, gmazovima, mekušcima te raznim insektima i njihovim ličinkama. U Hrvatskoj je selica gnjezdarica u kontinentalnom dijelu, Istri i Dalmaciji. Od nas seli tijekom kolovoza i rujna, a vraća se tijekom travnja i svibnja. Seli se na područja podsaharske Afrike (Sudana, Etiopija, Kongo), a pojedini primjerci odlaze do Južnoafričke Republike. Rijetko prezimljuje u Europi. Status ugroženosti gnijezdeće populacije prema Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama je najmanje zabrinjavajuća (LC) te je strogo zaštićena vrsta. Lokacija zahvata zarasla je najvećim dijelom u gustu šikaru, te su izgubljene velike površine povoljnog staništa za ovu vrstu.

EcoMission d.o.o. Stranica 137 Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš rekonstrukcije dijela ribnjaka Jasinje, na području Općina Brodski Stupnik, Sibinj i Bebrina

Rusi svračak (Lanius collurio) Gnijezdi se diljem većeg dijela Europe i u Aziji. Opisane su tri podvrste: nominalna nastanjuje veći dio europskog areala, osim krajnjeg sjevera, sjeverozapada i jugozapada Europe. Selica je na velike udaljenosti s izraženom eliptičnom selidbom. Napušta područja gniježđenja od kraja srpnja, uglavnom u drugoj polovici kolovoza i početkom rujna (mlade ptice uglavnom kasnije od odraslih). Glavni smjer selidbe je jugoistočni prema istočnom Mediteranu, iako neke populacije pokazuju znatan zaokret u smjeru selidbe na putu kroz Europu. Tako, na primjer, neke skandinavske ptice sele južno do sjevernog dijela Jadranskog mora te ondje zaokreću prema istoku i jugoistoku. Čak se i populacije s krajnjeg jugozapadnog dijela areala (sjeverna Španjolska) prvo sele prema sjeveroistoku do sjeverne Italije i Grčke kada zaokreću prema jugu i jugoistoku. Vjerojatno većina ptica prelijeće Mediteran od Grčke i Turske prema Egiptu odakle nastavljaju dalje prema jugu. Zimuje u južnoj Africi od jugozapadne Kenije prema jugu i istoku Afrike. Proljetna selidba na sjever ide nešto istočnijim putem u odnosu na jesensku selidbu, uglavnom istočno od Viktorijinog jezera te preko Arapskog poluotoka. Ptice stižu na područja gniježđenja u Europi uglavnom u svibnju, mužjaci većinom nekoliko dana prije ženki. Sele se noću, većinom pojedinačno. Rusi svračak je česta gnjezdarica i preletnica čitave Hrvatske. Uglavnom nastanjuje više ili manje otvorena staništa s raštrkanim grmljem ili niskim drvećem te mozaična seoska staništa. Gnijezdeća populacija u Hrvatskoj procijenjena je na 300.000 do 500.000 parova. U Hrvatskoj se prve ptice pojavljuju krajem travnja, a zadnja opažanja su početkom listopada. Status ugroženosti gnijezdeće populacije prema Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama je najmanje zabrinjavajuća (LC) te je strogo zaštićena vrsta. Vrsta tijekom terenskog obilaska u lipnju 2018. nije zabilježena na lokaciji, međutim ne može se isključiti njena prisutnost na ribnjacima, osobito jer preferira grmovitu vegetaciju. Sivi svračak (Lanius minor) Rasprostranjen je u južnoj i jugoistočnoj Europi, Maloj Aziji, na Bliskom istoku i dijelovima centralne i zapadne Azije. Selica je, zimu provodi u podsaharskoj Africi. Staništa su mu livade, pašnjaci, stepe, slatine ili mozaična poljoprivredna područja sa drvoredima, šumarcima, žbunjem ili voćnjacima. Gnijezda gradi na drveću ili žbunju. Gnijezdo je često izgrađeno na stablima uz cestu s dobrom vidljivošću na visini od 4 do 10 metara iznad tla. I mužjak i ženka hrane mlade koji su spremni napustiti gnijezdo nakon otprilike četrnaest dana. Obično imaju jedno leglo godišnje. Hrani se krupnim insektima (skakavci, tvrdokrilci, vilini konjici), rjeđe drugim sitnim životinjama (mali sisavci, gušteri). Kao i drugi svračci plijen nabada na trnje ili bodljikavu žicu. Dužina tijela iznosi 19–21 cm. Odrasli mužjak ima potiljak, obraze, uši crne boje. Stražnje dio krune i leđa je blijedo plavo-sive boje. Prsa i trbuhu su ružičaste boje. U Europi prevladava trend umjerenog opadanja populacije, što je posljedica nestajanja staništa uslijed intenziviranja poljoprivrede. Status ugroženosti prema IUCN crvena lista je najmanje zabrinjavajuća (LC). Vrsta tijekom terenskog obilaska u lipnju 2018. nije zabilježena na lokaciji. Vjerojatnost njenog boravka na ribnjacima zbog trenutnog stanja je relativno mala, međutim ne može se isključiti. Crna lunja (Milvus migrans) Gnjezdarica je Europe, Azije, Afrike i Australije. Selica je, zimuje u Africi južno od Sahare. Gnijezdi se u cijeloj panonskoj Hrvatskoj, ali je najbrojnija u dolinama Drave, Save i Kupe. Hrvatska je izvan glavnih selidbenih putova crne lunje pa je ona, pogotovo izvan panonske Hrvatske, rijetka i malobrojna preletnica. Gnijezde se po rubovima šuma, uz močvare, šaranske ribnjake, rijeke i jezera u nizinskim predjelima, u istočnoj Slavoniji i uz poljodjelske površine. Love redovito po otvorenim područjima. Izvan sezone gniježđenja su druževne, obično u manjim jatima, osobito na hranilištima i odmorištima. Sele se u jatima, ali viđaju se i samotne ptice. Hrane se sitnim sisavcima i pticama, koje se hrane ili gnijezde na otvorenom (ševe, pastirice i sl.), ili ptićima krupnijih vrsta (npr. čaplji), vodozemcima, gmazovima, kukcima i ostalim beskralješnjacima. Često se hrane ribom, najčešće bolesnom ili uginulom. Otimaju hranu drugim pticama (od vrana preko čaplji do grabljivica), pri čemu su agresivnije od crvene lunje. Često se hrane lešinama, a redovito pretražuju smetlišta. Glavni uzroci ugroženosti su nestajanjem močvarnih područja, propadanjem šaranskih ribnjaka s ekstenzivnom proizvodnjom, uređivanjem rijeka te intenziviranjem poljodjelstva smanjuje se površina i kvaliteta staništa crne lunje. Sječom šumskih sastojina veće starosti

EcoMission d.o.o. Stranica 138 Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš rekonstrukcije dijela ribnjaka Jasinje, na području Općina Brodski Stupnik, Sibinj i Bebrina smanjuje se raspoloživost stabala pogodnih za gniježđenje, dok se šumsko-gospodarskim radovima u blizini gnijezda ptice uznemiravaju, što negativno utječe na uspješnost gniježđenja. Onečišćenjem voda smanjuje se kvaliteta staništa i povećava opasnost od trovanja ptica zbog akumuliranja teških metala i pesticida u organizmu. Krivolovom se povećava smrtnost i uznemiravanje ptica. Status ugroženosti gnijezdeće populacije je gotovo ugrožena (EN) prema Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama te je strogo zaštićena vrsta. Lokacija zahvata zbog gubitka močvarnog i vodenog staništa trenutno ne predstavlja pogodno stanište za ovu vrstu. Gak (Nycticorax nycticorax) Spada u porodicu čaplji, a odlikuje se specifičnim „pogrbljenim“ držanjem, relativno kratkim kljunom te crnom kapom. Najčešće ga se može vidjeti u sumrak na močvarnim područjima. Aktivan je uglavnom u sumrak i noću kada lovi vodozemce, ribe i kukce dok preko dana miruje. Gnijezdi se u kolonijama, a gnijezdo izrađuje od grančica na drveću ili u žbunju, najčešće u blizini vode. Gaka se u Hrvatskoj može vidjeti na gniježđenju, dok zimi migrira u Afriku. Status ugroženosti gnijezdeće populacije prema Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama je gotovo ugrožena (NT) te je strogo zaštićena vrsta. Zbog gubitka većine močvarnih i vodenih površina uslijed prirodne sukcesije pogodne površine za ovu vrstu su vrlo male. Međutim, nije isključeno da se vrsta zadržava na ribnjacima. Bukoč (Pandion haliaetus) Rasprostranjen je kozmopolitski. Selica je, uglavnom zimuje u podsaharskoj Africi, a rijetko južnije od Ekvatora. Ptice mediteranske populacije su stanarice. U Hrvatskoj je izumrla gnjezdarica. U 19. st. gnijezdio se u Baranji. Danas je redovita preletnica u čitavoj Hrvatskoj. Gnijezde se uz vode bogate ribom: jezera, močvare, rijeke, ušća, akumulacije. Gnijezda grade pretežito na drveću, a u Sredozemlju (Francuska, Italija) na liticama uz more. Hrane se gotovo bez iznimke ribom, težine najčešće između 150 i 300 g. Naše gnjezdarice vjerojatno su pripadale maloj rubnoj populaciji koja je izumrla zbog pretjeranog lova i nestajanja močvarnih područja. Status ugroženosti gnijezdeće populacije prema Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama je regionalno izumrla vrsta (RE), preletničke populacije gotovo ugrožena (NT) te je strogo zaštićena vrsta. Ribnjaci Jelas koji su lokacija zahvata zbog gubitka većine močvarnih i vodenih površina ne predstavljaju povoljno stanište za ovu vrstu, te je vjerojatnost njenog zadržavanja na istima vrlo mala. Škanjac osaš (Pernis apivorus) Škanjac osaš je monotipska vrsta koja nastanjuje Europu i zapadnu Aziju. Selica je, zimuje u Africi južno od Sahare. Gnijezdi se od kraja svibnja do rujna, u šumovitim i mješovitim staništima. Područje gniježđenja napušta u kolovozu i rujnu, a selidba traje do studenog. Odrasli se sele prije mladunaca, obično tijekom kolovoza. Na gnjezdilišta se vraća između travnja i početka lipnja. Seli se danju, pojedinačno ili u malim raštrkanim jatima, no na tjesnacima se mogu okupiti u jata od više stotina ptica. Sele se preko Gibraltara, Sicilije i Bospora, a granice među populacijama koje se sele različitim putevima nisu jasne. Kao i na gniježđenju, i zimi nastanjuje šumovita područja. U Hrvatskoj je redovita gnjezdarica i preletnica, prisutan od travnja do listopada. Gnijezdeća populacija procijenjena je na 150 – 250 parova. Preko Hrvatske prelijeću ptice koje selidbu nastavljaju sredinom Sredozemlja, preko Italije i Sicilije, a najveći broj ptica Jadran prelijeće preko Pelješca i Lastova. Nalazi dvaju mladunaca prstenovanih u Gorskoj Hrvatskoj tijekom srpnja, a nađenih u rujnu iste godine Italiji, 380 – 400 km jugozapadno od gnjezdilišta, pokazuju da se naše gnjezdarice sele srednjemediteranskim smjerom. S obzirom da se tim smjerom sele i mađarske gnjezdarice, vjerojatno ga koriste i ptice koje se gnijezde u Nizinskom dijelu Hrvatske. Status ugroženosti gnijezdeće populacije prema je Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama gotovo ugrožena (NT) te je strogo zaštićena vrsta. Trenutno stanje lokacije zahvata ne predstavlja povoljno stanište za ovu vrstu te je vjerojatnost zadržavanja iste na lokaciji vrlo mala.

EcoMission d.o.o. Stranica 139 Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš rekonstrukcije dijela ribnjaka Jasinje, na području Općina Brodski Stupnik, Sibinj i Bebrina

Mali vranac (Phalacrocorax pygmaeus) Obitavaju uz slatke i bočate vode (jezera, ribnjake, riječne rukavce, riječna ušća), obrasle prostranim tršćacima. Izvan sezone gniježđenja često se zadržavaj u priobalju. Hrane se na otvorenim stajaćicama, na sporotekućim rijekama, kanalima, močvarama i poplavljenim površinama, gdje u plitkoj vodi, plivajući ili roneći, love ribu. Gnijezde se u kolonijama, često zajedno s čapljama, žličarkama i ibisima. Katkad tvore i dosta velike samostalne kolonije. Pretežito se hrane sitnom ribom (do 15 cm dužine). Rijetko love mlade vodene voluhare, račiće, pijavice i sl. Plijen love pretežito roneći. Prije zaranjanja često najprije promatraju sa strška, tik iznad površine. Mali vranac je rasprostranjen u jugoistočnoj Europi, uz Crno i Azovsko more, Kaspijsko i Aralsko jezero te u Turskoj, Maloj Aziji i Iraku, s malim izoliranim populacijama u Slovačkoj i Italiji. Nakon naglog pada sredinom 20. st. brojnost mu polagano raste. Sličan populacijski trend prisutan je i u Hrvatskoj: mala gnijezdeća populacija koja je postojala u Kopačkom ritu izumrla 1967. Krajem 90- ih godina 20. st. mali vranac se na ovom području opet pojavljuje u većem broju. Od 1963. do 2013. godine zabilježeno je 18 gnijezdećih kolonija velikih vranaca na području Hrvatske i to na 24 lokaliteta duž rijeke Dunav, Drave, Save i Vuke. Danas su aktivne samo tri kolonije: dvije u Kopačkom ritu (na jezeru Sakadaš i Kopačkom jezeru) i jedna na Dravi (Prud). Kolonije u Kopačkom ritu s oko 1.000 pari najveće su kolonije velikih vranaca u Hrvatskoj. Status ugroženosti gnijezdeće populacije prema Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama je kritično ugrožena (CR) te je strogo zaštićena vrsta. Zbog gubitka močvarnih i vodenih površina lokacija zahvata ne predstavlja povoljno stanište za ovu vrstu. Također, nije u posljednje vrijeme zabilježen na području Jelas polja. Pršljivac (Philomachus pugnax) Pršljivac nastanjuje Euroaziju od zapadne Europe (Velika Britanija i Nizozemska) do krajnjeg istoka Sibira. Selica je, zimuje u Sredozemlju, Africi, Indiji i na Bliskom istoku. U Hrvatskoj je redovita preletnica te malobrojna zimovalica. Selidba se odvija od kraja veljače do svibnja te od srpnja do listopada. Znatno je brojniji za proljetne selidbe. Gniježđenje traje od svibnja do kolovoza. Gnijezdi na vlažnim livadama. Status ugroženosti preletničke populacije prema Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama je najmanje zabrinjavajuća (LC) te je strogo zaštićena vrsta. Zbog uznapredovale prirodne sukcesije izgubljen je veliki dio povoljnih staništa za ovu vrstu, međutim nije isključena njena prisutnost na lokaciji zahvata. Siva žuna (Picus canus) Siva žuna rasprostranjena je od središnje Francuske i južne Skandinavije na istoku do obala Ohotskog mora, Japana i Koreje. Sjevernu granicu rasprostranjenosti čini granica šuma, a južna se proteže Balkanskim poluotokom, sjevernim rubom Crnog mora, Kazaškim visočjem i Altajskim gorjem odakle se s istočne strane Himalaje spušta prema jugu do obala Južnokineskog mora i Bengalskog zaljeva. Opisano je 11 podvrsta od kojih na području Europe obitava samo nominalna. Nastanjuje listopadne i miješane šume i šumovita staništa, najčešće brdskih i planinskih područja, no dolazi i do morskih obala. Nije selica, no, poput drugih vrsta djetlića, i kod sive žune postoje disperzivna kretanja (natalna disperzija jače je izražena nego kod zelene žune) te manje vertikalne migracije i zimske skitnje radi prezimljavanja u povoljnijem okolišu. U Hrvatskoj se gnijezdi u većim cjelinama šumskih staništa od umjerenih nizinskih do planinskih područja, s ukupnom populacijom od 3 500 – 4 000 parova. Status ugroženosti gnijezdeće populacije prema Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama je najmanje zabrinjavajuća (LC) te je strogo zaštićena vrsta. Postoji vjerojatnost da vrsta obitava u dijelovima ribnjaka i oko njega sa sastojinama starih stabala primjerice vrbe. Unutrašnjost ribnjaka nema nikakvu ulogu u životu ove vrste.

EcoMission d.o.o. Stranica 140 Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš rekonstrukcije dijela ribnjaka Jasinje, na području Općina Brodski Stupnik, Sibinj i Bebrina

Žličarka (Platalea leucorodia) Rasprostranjena je u Europi, Aziji i Africi. U Hrvatskoj se redovito gnijezdi na samo dva lokaliteta: u Krapje đolu u Lonjskom polju od 1949. i na ribnjacima Jelas od 1990. Zbog presušivanja Krapje đola i propadanja vegetacije u Jelas polju krajem 90-ti, dio kolonija seli na slavonske ribnjake kod Našica (gdje gnijezdi neredovito) i Donjeg Miholjca (prestala gnijezditi 2004.). Povremeno gnijezde na ribnjacima Grudnjak i Kopačkom ritu. Za selidbe je najbrojnija u Kopačkom ritu, gdje se tijekom kolovoza redovito zadržava nekoliko stotina, a nerijetko čak i do 1.000 ptica. Gnijezde se na prostranim plitkim močvarama, ušćima rijeka i poplavnim nizinama. Druževne su. Gnijezde se kolonijalno, a u jatima se zadržavaju i tijekom selidbe i zimovanja. Najčešće se gnijezde u mješovitim kolonijama, s čapljama. Kolonije smještaju u tršćake, rogozike ili niske vrbike. Hrane se na otvorenim vodama, u plićacima do 30 cm dubine, pretežito vodenim kukcima i njihovim ličinkama, sitnim ribama (do 15 cm dužine), žabama, rakovima, puževima, kolutićavcima i dr. Uzroci ugroženosti su nestajanje močvarnih područja i ostalih vlažnih staništa zbog regulacija rijeka i melioracija i propadanjem šaranskih ribnjaka s ekstenzivnom proizvodnjom čime žličarke gube svoja hranilišta i gnjezdilišta smanjenje količine plijena uslijed zagađenja voda, paljenje tršćaka, nepovoljni vodni režim (osobito u Krapje đolu), krivolov. Status ugroženosti gnijezdeće populacije prema Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama je regionalno izumrla vrsta (RE), preletničke populacije najmanje zabrinjavajuća (LC) te je strogo zaštićena vrsta. Sukladno podacima Natura Slavonica tijekom 2018. godine na području Starih ribnjaka Jasinje gnijezdilo je cca 100 parova žličarke. Tijekom terenskog obilaska 26. lipnja 2018. godine zabilježene su dvije jedinke na tabli R-1, na kojoj još ima vode. Na lokaciji zahvata trenutno ovakvih staništa gotovo da i nema zbog guste vegetacije koja je prerasla gotovo sve table u potpunosti. Povoljni uvjeti za gniježđenje iz navedenih razloga također gotovo da i ne postoje (skupine grmova i/ili veći tršćaci). Blistavi ibis (Plegadis falcinellus) Rasprostranjen je diskontinuirano u južnoj Europi, Africi, središnjoj, južnoj i jugoistočnoj Aziji, Australiji, na atlantskoj obali Sjeverne Amerike i na Karibima. Mladi se poslije gniježđenja raspršuju. Selica je, zimuje u Africi južno od Sahare. U Hrvatskoj je vrlo rijetka i neredovita gnjezdarica te preletnica. Zabilježeno je tek 3 gnježđenja tijekom 50-tih i 60-tih godina prošlog stoljeća. U novije vrijeme gnijezdili su se samo na ribnjacima Jelas, 2 para 1991. te 9 parova 2001. godine (M. Šetina). Preletnička populacija broji vjerojatno manje od 200 ptica. Za preleta je učestaliji i brojniji u priobalju. U nizinskoj Hrvatskoj je neredovit i malobrojan, npr. u Podunavlju je “neredovita i malobrojna selica” (Mikuska i Mikuska, 1994.), a na ribnjacima Draganić je za opsežnih istraživanja od 1991. do 1994. zabilježen samo dva puta: tri ptice u rujnu 1992. i dvije ptice u svibnju 1994. (D. Radović). Gnijezde se na prostranim, plitkim močvarama obraslim visokim, gustim tršćacima, rubovima jezera i rijeka, poplavnim nizinama, ušćima. Izvan sezone gniježđenja zadržavaju se i po plitkim priobalnim vodama. Druževni su tijekom cijele godine. Obično su u većim jatima, pojedinačne ptice rijetko se vide. Gnijezde se u kolonijama od nekoliko parova do nekoliko tisuća parova, najčešće u mješovitim kolonijama, s čapljama i malim vrancima. Monogamni su, par najvjerojatnije traje samo jednu sezonu. Gnijezda grade najradije na niskom drveću, ali i u tršćacima ili rogozicima. Oba roditelja grade gnijezdo, leže na jajima i brinu se o ptićima. Polog se najčešće sastoji od 3 do 6 jaja, inkubacija traje 21 dan. Mladunci su u gnijezdu prva dva tjedna, a zatim hodaju uokolo po granama ili trsci i vraćaju se na gnijezdo samo na hranjenje. Za let su sposobni kad napune 28 dana. S oko 50 dana mlade ptice zajedno s roditeljima napuštaju koloniju i odlaze na hranilišta. Tamo dio hrane skupljaju sami, ali ih roditelji još neko vrijeme dohranjuju. Hrane se pretežito kukcima i njihovim ličinkama. Love i vodene puževe, pijavice, gujavice, račiće. Punoglavci mogu biti važan privremeni izvor hrane, a sitne ribe lovi samo iznimno. Hrane se uglavnom u malim skupinama. Uzroci ugroženosti su nestajanje močvarnih područja i ostalih vlažnih staništa zbog regulacija rijeka i melioracija i propadanje šaranskih ribnjaka s ekstenzivnom proizvodnjom, čime nestaju staništa blistavih ibisa. Paljenjem tršćaka smanjuje se kvaliteta preostalih staništa i onemogućuje gniježđenje. Krivolovom se povećava smrtnost i uznemiravanje ptica. Zaštićen je Zakonom o zaštiti prirode kao strogo zaštićena svojta. Status ugroženosti gnijezdeće populacije je kritično ugrožena (CR), dok je preletnička populacija ugrožena (EN). Međunarodno je zaštićen Washingtonskom konvencijom (CITES II), Bonskom konvencijom (dodatak II), Bernskom konvencijom (dodatak II) i Direktivom o pticama (dodatak I). Dio najvažnijih odmorišta (npr. Velo blato na Pagu i Vransko jezero kod Pakoštana) nalazi

EcoMission d.o.o. Stranica 141 Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš rekonstrukcije dijela ribnjaka Jasinje, na području Općina Brodski Stupnik, Sibinj i Bebrina se u važnim područjima za ptice Ekološke mreže RH; Vransko jezero zaštićeno je i kao park prirode. Potrebne mjere očuvanja uključuju provođenje redovitog monitoringa gnijezdeće populacije, istraživanje rasprostranjenosti i brojnosti te ekologiju, selidbu i uzroke ugroženosti blistavog ibisa u Hrvatskoj. Radi očuvanja gnjezdilišta i hranilišta blistavog ibisa, potrebno je poticati ekstenzivnu ili poluintenzivnu proizvodnju na šaranskim ribnjacima te očuvati i revitalizirati vlažna staništa u Hrvatskoj. Provedbom mjera za suzbijanje krivolova ptica u Hrvatskoj potrebno je smanjiti smrtnost i uznemiravanje ptica. Vrsta se s manjim brojem jedinki može relativno redovito zateći na ribnjacima Staro Jasinje, koji su u funkciji. Sukladno podacima Natura Slavonica na ribnjacima Staro Jasinje u vrijeme gniježđenja u ovoj godini u više navrata zabilježeno je 3-4 para blistavog ibisa. Trenutno stanje ribnjaka Novo Jasinje nije pogodno za zadržavanje ove vrste zbog vrlo uznapredovale prirodne sukcesije i gubitka velikih površina močvarnih i vodenih staništa. Siva štijoka (Porzana parva) Rasprostranjena je u Europi i Aziji. Selica je, zimuje uglavnom u istočnoj Africi. U Hrvatskoj se gnijezdi u panonskom dijelu i priobalju, ali su rasprostranjenost i brojnost zbog njezine skrovitosti samo djelomično poznati. U panonskoj Hrvatskoj gniježđenje je zabilježeno u Baranji, Lonjskom polju i na ribnjacima Draganić. U Baranji je zabilježeno gniježđenje na Suručkoj bari i kanalu Barbara kod Darde, na Malom Dunavu kod Vardarca te na ribnjacima i močvarnim staništima južno od sela Kopačevo. Nastanjuju slatkovodna vlažna staništa: visoko produktivna poplavna područja, rubovi većih jezera ili rijeka, poplavne šume. Gnijezde se i na ribnjacima i rižinim poljima, ali izbjegavaju mjesta izložena uznemirivanju. Potrebno im je visoko, gusto bilje (rogozici, tršćaci, visoki šaševi i sl.) koje može rasti i iz prilično duboke vode – važno je da postoji obilje poleglih stabljika koje tvore mostove ili plutajuće nakupine po kojima mogu trčati. Stoga su posebno pogodni stariji rogozici i tršćaci koji se više godina ne kose ili ne pale. Ne smetaju im ni veće promjene razine vode. Vrlo su skrovite, a ako izlaze na otvoreno, uvijek je to blizu gustoga bilja u koje bježe kad su uznemirene. Samotne su. Za gniježđenja su u teritorijalnim parovima, monogamne su. Gnijezdo grade mužjaci u gustom bilju, uz vodu ili na vodi, na busenu ili na platformi od trulećeg bilja, uvijek na mjestima do kojih se može doprijeti samo plivanjem. Pretežito se hrane sitnim beskralješnjacima (kukcima i njihovim ličinkama, paucima, vodenim puževima, kolutićavcima i sl.) i sjemenkama vodenog bilja. Hranu skupljaju hodajući po poleglim stabljikama ili plutajućoj vegetaciji, plivajući, a katkad i roneći. Uzroci ugroženosti su nestajanjem močvarnih područja s obilnom obalnom vegetacijom (trska, rogoz, šaš, itd.), regulacija rijeka i melioracija, te nestajanje šaranskih ribnjaka s ekstenzivnom proizvodnjom, paljenjem starih tršćaka ili košenjem trske smanjuje se kvaliteta preostalih staništa i onemogućuje gniježđenje. Status ugroženosti gnijezdeće populacije je gotovo ugrožena (EN) prema Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama te je strogo zaštićena vrsta. Zbog vrlo lošeg stanja ribnjaka Jelas vjerojatnost da se ova vrsta zadržava na istima je vrlo mala. Riđa štijoka (Porzana porzana) Rasprostranjena je u Europi i Aziji. Gnjezdarica je panonske Hrvatske i priobalja, ali su rasprostranjenost i brojnost zbog njezine skrovitosti slabo poznati. U panonskoj Hrvatskoj najmanje se 10 parova gnijezdi u Lonjskom polju. Malobrojna je gnjezdarica i u Baranji: glasanje najmanje dva mužjaka u više navrata zabilježeno je u svibnju 2005. na prostranim močvarno- travnjačkim staništima južno od Kopačeva, a 2007. jedan je mladunac pronađen uz istočni rub naselja Bilje. U Pokupskom bazenu je vjerojatno neredovita i malobrojna gnjezdarica. U primorskoj Hrvatskoj gnijezdi se uz donji tok Neretve, u uvalama Visovačkog jezera na Krki, unutar ornitološkog rezervata na Vranskom jezeru kod Pakoštana i i vjerojatno uz akumulaciju Butoniga u Istri. Gnijezdi se po veoma plitkim (najbolje do 15 cm, najviše do 30 cm) slatkovodnim staništima s bogatim niskim biljnim pokrovom (šaševi, trave, perunike, preslice i sl.), npr. na plitkim dijelovima prostranih močvara ili na poplavljenim livadama. Izbjegavaju veće površine otvorene vode i suha područja, kao i područja s većim promjenama vodostaja. Kao i druge štijoke, za selidbe nastanjuju i druga vlažna staništa, ali uvijek s gustim biljnim pokrovom. Gnijezdo grade oba spola u gustom bilju uz vodu ili na vodi, često na busenu. Svejedi su, pretežito se hrane sitnim vodenim beskralješnjacima (kukcima i njihovim ličinkama, paucima, vodenim puževima i sl.), sjemenkama, zelenim dijelovima i korijenjem vodenog bilja te algama. Hranu uzimaju s vode i iz vode i blata, a dok se hrane, drže se skrovito u vegetaciji. Uzroci ugroženosti su nestajanje močvarnih područja, osobito poplavnih travnjaka obraslih relativno rijetkim niskim biljem (sitovi, šaševi i sl.) zbog regulacija rijeka i

EcoMission d.o.o. Stranica 142 Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš rekonstrukcije dijela ribnjaka Jasinje, na području Općina Brodski Stupnik, Sibinj i Bebrina melioracija (nestaju staništa riđe štijoke). Krivolovom se povećava smrtnost i uznemiravanje ptica. Status ugroženosti gnijezdeće populacije je gotovo ugrožena (EN) prema Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama te je strogo zaštićena vrsta. Zbog vrlo lošeg stanja ribnjaka Jelas vjerojatnost prisutnosti ove vrste je vrlo mala. Pjegava grmuša (Sylvia nisoria) Pjegava grmuša rasprostranjena je na području od srednje Europe do središnje Azije. Opisane su dvije podvrste, od kojih Europu nastanjuje nominalna. Gnijezdi se od svibnja do početka kolovoza u otvorenim šumama s dobro razvijenim slojem višeg grmlja, na rubovima šuma, u gušticima uz rijeke ili pašnjake i sličnim staništima. Često nastanjuje trnovito grmlje. Selica je, sve populacije zimuju na relativno malom području u istočnoj Africi, ponajviše u Keniji. Sele se pojedinačno, noću. Sve se ptice sele istočnoeuropskim putem, uz istočne obale Sredozemlja i preko Bliskog istoka. Poslije gnijezdeća selidba počinje vrlo rano, već u srpnju, a odrasli napuštaju gnjezdilišta prije mladunaca. Jesenska selidba je produljena, ptice neko vrijeme borave u Sudanu i Etiopiji pa na zimovališta stižu tek od kraja listopada do siječnja. U proljeće sele od ožujka do svibnja. U Hrvatskoj je gnjezdarica toplijih staništa uz Savu i Dravu, u Lici te u priobalju, gdje je uglavnom vezana za sastojine crnog graba i hrasta medunca. Populacija je procijenjena na 3.000 – 5.000 parova. U Hrvatskoj boravi od travnja do rujna, a intenzivnija selidba zabilježena je u kolovozu i rujnu. Status ugroženosti gnijezdeće populacije prema Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama je najmanje zabrinjavajuća (LC) te je strogo zaštićena vrsta. Trenutno na ribnjacima Jasinje vladaju povoljni uvjeti za gniježđenje ove vrste te zadržavanje iste na lokaciji zahvata nije isključeno. Prutka migavica (Tringa glareola) Prutka migavica nastanjuje široko područje od Skandinavskog poluotoka, Danske i sjeverne Ukrajine do Kamčatke. Gnijezdi se od svibnja do kolovoza u vlažnim cretovima, šikarama i šumama. Selica je, zimuje u Africi južno od Sahare te od južne Azije do Australije. U malom broju zimuje i u Sredozemlju. U Hrvatskoj je redovita preletnica, prisutna od ožujka do rujna. Najintenzivnija selidba je u travnju i svibnju te od kraja lipnja do rujna. Jata od više stotina ptica zadržavaju se uglavnom na slatkovodnim staništima. Status ugroženosti preletničke populacije prema Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama je najmanje zabrinjavajuća (LC) te je strogo zaštićena vrsta. Trenutno su uvjeti za zadržavanje preletničke populacije na ribnjacima Jelas krajnje nepovoljni za ovu vrstu te je vjerojatnost njenog zadržavanja na istima vrlo mala. Veliki pozviždač (Numenius arquata) Rasprostranjen je u Europi i Aziji. Pretežito su selice, no neke su ptice u zapadnom dijelu areala stanarice. Zimovališta europskih populacija nalaze se u Sredozemlju i na atlantskoj obali Afrike, južno do Mauritanije. Veliki pozviždač je redovita, ali malobrojna preletnica u panonskoj Hrvatskoj i priobalju, od Istre do Konavala. Redovita je zimovalica samo na ušću Neretve gdje zimuje 20 – 30 ptica i u sjeverozapadnom dijelu sjeverne Dalmacije: obalno područje od Privlake preko Ninskog zaljeva (uključujući Ninsku solanu) i uvale Ljubač do uvale Plemići te južni dio otoka Paga s paškim solanama. Gnijezde se na otvorenim, vlažnim područjima prekrivenim travom, vrijesom i sličnom vegetacijom, uključujući cretove. Tijekom selidbe i zimovanja zadržavaju se uglavnom po morskim obalama, osobito u zaklonjenim uvalama i na ušćima rijeka, ali i po muljevitim i pjeskovitim staništima uz velike rijeke i močvare u unutrašnjosti. Izvan sezone gniježđenja obično su druževni, ali nisu rijetkost ni samotne ptice. Gnijezde se samotni parovi, ponekad i u rahlim skupinama. Monogamni su. Gnijezdo grade na tlu obraslom travom ili usjevima, često u busenu ili na suhom humku. Najviše uzimaju hranu životinjskog podrijetla: u priobalju to su mnogočetinaši, račići, školjke, rjeđe sitne ribe, a u unutrašnjosti najčešće kukci (odrasli i ličinke), gujavice, račići i pauci. Od biljne hrane najčešće uzimaju mahovine, preslice, alge, bobičaste i jagodičaste plodove te listove i sjemenke usjeva i trava. Hranu

EcoMission d.o.o. Stranica 143 Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš rekonstrukcije dijela ribnjaka Jasinje, na području Općina Brodski Stupnik, Sibinj i Bebrina skupljaju s površine tla i zabadajući kljun u mulj. Kada plijen izvade iz mulja, obično ga operu prije gutanja. Nestajanjem močvarnih područja zbog regulacija rijeka i melioracija, uništavanjem niskih muljevitih i pjeskovitih morskih obala i pripadajućih im slanuša te propadanjem šaranskih ribnjaka s ekstenzivnom proizvodnjom smanjuje se površina i kvaliteta staništa velikog pozviždača u Hrvatskoj. Turizam i rekreativne aktivnosti uznemiravaju ptice i onemogućuju nesmetano hranjenje na preostalim staništima. Krivolovom se povećava smrtnost i uznemiravanje ptica. Status ugroženosti preletničke populacije je osjetljiva (VU), a zimujuće populacije je gotovo ugrožena (EN) prema Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama te je strogo zaštićena vrsta. Trenutni uvjeti na ribnjacima Jelas su krajnje nepovoljni za zadržavanje ove vrste te je vjerojatnost njenog zadržavanja na istima vrlo mala.

EcoMission d.o.o. Stranica 144 Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš rekonstrukcije dijela ribnjaka Jasinje, na području Općina Brodski Stupnik, Sibinj i Bebrina

3. OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIH UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ

3.1. OPIS MOGUĆIH UTJECAJA ZAHVATA NA SASTAVNICE OKOLIŠA

3.1.1. Utjecaj na georaznolikost Lokacija zahvata su postojeći ribnjaci. Na lokaciji zahvata nema zaštićenih dijelova geološke baštine, stoga se procjenjuje da neće biti negativnog utjecaja planirane rekonstrukcije ribnjaka na georaznolikost.

3.1.2. Utjecaj na vode Tijekom pripreme, rekonstrukcije i uređenja Prije početka radova na ribnjacima Jasinje iz tabli u kojima još ima vode će se ispuštati voda u okolne table i kanale. Table će se nakon toga prosušiti, nakon čega slijedi čišćenje od vegetacije, iskopavanje mulja, uređenje nasipa, uređenje dna table. Nakon provedenih radova tabla će se ponovo puniti vodom iz okolnih tabli i kanala. Tijekom ponovnog upuštanja vode može doći do zamućenja iste, ali taj utjecaj je kratkotrajan i zanemariv. Tijekom radova kod kojih će se koristiti mehanizacija i vozila postojat će mogućnost onečišćenja podzemnih voda naftnim derivatima. Najčešći uzrok takvih pojava su nepažnja radnika i kvar strojeva. U slučaju izlijevanja naftnih derivata iz vozila ili strojeva koji će se koristiti prilikom rekonstrukcijskih radova, u pripremi će biti sredstva za upijanje naftnih derivata, što će umanjiti utjecaj na okoliš. Svi mogući negativni utjecaji na vode tijekom radova na rekonstrukciji bit će spriječeni pravilnom organizacijom radova, te pridržavanjem svih mjera zaštite.

Tijekom rada Tijekom rada ribnjaci će se koristiti za uzgoj slatkovodnih riba (šarana, bijelog amura, sivog glavaša, bijelog glavaša, soma, smuđa, štuke, linjaka, crvenperke, bodorke i deverike). Tijekom uzgoja na nekim tablama ribe će se dohranjivati žitaricama i peletima. Hrana se dozira u količini koju ribe mogu u kratkom roku pojesti, kako ne bi došlo do njenog taloženja na dnu ribnjaka i pojačane eutrofikacije. Na većim tablama površine cca 100 ha i više planiran je ekstenzivni uzgoj te će se hranidba provoditi samo u završnoj fazi uzgoja koji u prosjeku traje 3-4 godine. U ostalom periodu riba se na tim tablama neće dohranjivati. U ljetnim mjesecima po potrebi će se koristiti aeratori za prozračivanje ribnjaka. Kvaliteta vode će se u tablama redovito kontrolirati kemijskim analizama. Zbog redovitog održavanja iz pojedinih tabli će se povremeno ispuštati voda u okolne kanale i table, te nakon prosušivanja provoditi redovite agrotehničke mjere (košnja, manji popravci nasipa, provjera ustava i preljeva i sl.). Na lokaciji će nastajati sanitarne otpadne vode koje se skupljaju u vodonepropusnoj sabirnoj jami kapaciteta cca 12 m3. Sadržaj iste po potrebi će prazniti i zbrinjavati ovlaštena pravna osoba. Do negativnog utjecaja na kakvoću podzemne vode može doći uslijed izlijevanja naftnih derivata iz radnih strojeva koji će se koristiti za vrijeme rada ribnjaka, vozila za dostavu hrane, otpremu ribe i sl. Svi mogući negativni utjecaji na vode tijekom rada na ribnjaka bit će u najvećoj mogućoj mjeri umanjeni pravilnom organizacijom rada, te pridržavanjem svih mjera zaštite U slučaju nastanka opasnosti onečišćenja voda, bez odgađanja će se izvijestiti Državna uprava za zaštitu i spašavanje.

Utjecaj zahvata na vodna tijela Lokacija predmetnog zahvata pripada vodnom tijelu CSLN001, Stari i Novi ribnjak (table R-1 do R-5, T-14, T-15, T-17, T-18, Z-1 do Z-25 i Z (9 zimnjaka)), vodnom tijelu CSRN0141_001, Mrsunja (tabla T-16) te vodnom tijelu CSLN008, Ribnjak Mrsunja (tabla T-19). Vodno tijelo CSLN001, Stari i Novi ribnjak je sukladno podacima Hrvatskih voda u umjerenom stanju u odnosu na hidromorfološke elemente, osobito hidrološki režim i morfološke uvjete, jer se radi o umjetnom vodnom tijelu.

EcoMission d.o.o. Stranica 145 Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš rekonstrukcije dijela ribnjaka Jasinje, na području Općina Brodski Stupnik, Sibinj i Bebrina

Vodno tijelo CSLN008, Ribnjak Mrsunja je sukladno podacima Hrvatskih voda u vrlo dobrom stanju. Vodno tijelo CSRN0141_001, Mrsunja osim rijeke Mrsunje obuhvaća i cijeli niz melioracijskih i drugih kanala, uključujući i Orljavski kanal kojim se ribnjaci pune vodom iz rijeke Orljave, te tablu ribnjaka T-16. Navedeno vodno tijelo je u lošem stanju s obzirom na ekološko stanje, (makrozoobentos). Na makrozoobentos utječu fizički pokazatelji (vrsta supstrata, brzina strujanja vode, dubina) te kemijski pokazatelji (alkalinitet, otopljeni kisik, pH), te u ovom trenutku nije moguće sa sigurnošću utvrditi uzrok lošeg stanja makrozoobentosa u ovom vodnom tijelu. Valja naglasiti da ovo vodno tijelo osim rijeke Mrsunje obuhvaća i cijeli niz umjetnih vodenih površina (kanala i ribnjaka). Vodno tijelo je u umjerenom stanju u odnosu na ukupni dušik i fosfor kao fizikalno kemijskih pokazatelja. Navedeno ukazuje na utjecaj poljoprivredne djelatnosti na ovo vodno tijelo, osobito prekomjereno korištenje umjetnih gnojiva. Ribnjak Jasinje se vodom snabdijeva iz sliva rijeke Orljave, a ispušta se u vodotok Mrsunju. Voda iz vodnog tijela CSRN0015_001, Orljava se preko dovodnog kanala (Orljavski kanal) koji pripada vodnom tijelu CSRN0141_001, Mrsunja upušta u ribnjake Jasinje. Iz istog izvora se vodom snabdijevaju i uzvodni ribnjaci Staro Jasinje koji se nalaze uzvodno od lokacije zahvata. Utjecaj izuzimanja vode za potrebe ribnjaka na vodno tijelo CSRN0015_001, Orljava, ako i vodno tijelo CSRN0141_001, Mrsunja je već postojeći. Prilikom korištenja vode iz rijeke Orljave nositelj zahvata ima sukladno Vodopravnim uvjetima (Tekstualni prilog 4) obvezu praćenja vodostaja rijeke Orljave te ne smije izuzimati vodu iz iste u slučaju kada je vodostaj na postaji Orljava-Frkljevci 30 cm ili niži kako bi se osigurao biološki minimum u rijeci Orljavi od 1 m3/s. Utjecaj upuštanja i ispuštanja voda iz ribnjaka na vodno tijelo CSRN0141_001, Mrsunja također je postojeći, kao i utjecaj ispuštanja voda iz ribnjaka na nizvodna vodna tijela CSRI0001_007, Sava i CSRI0001_006, Sava. S obzirom da je protok vode za punjenje, kako i pražnjenje ribnjaka povremen te se ne provodi punjenje ili pražnjenje svih tabli istovremeno procjenjuje se da je pritisak na ova vodna tijela prihvatljiv. Izvođenjem zahvata i korištenjem ribnjaka neće se promijeniti stanje ovih vodnih tijela niti degradirati prema Uredbi o standardu kakvoće voda i Planu upravljanja vodnim područjima, za razdoblje 2016. – 2021. Količina vode koja se može koristiti za potrebe ribnjaka ovise o trenutnim hidrološkim uvjetima, a količina vode koja se može koristiti za lokaciju zahvata je 14.350.000 m3/god sukladno Vodopravnim uvjetima (KLASA: UP/I-325-01/17-07/01994, URBROJ: 374-21-2-17-2, od 12.05.2017.) (Tekstualni prilog 4). Čišćenjem vegetacije i rekonstrukcijom ribnjaka uspostavit će se bolji hidromorfološki uvjeti na ribnjacima. Također se navedenim radovima te pokretanjem proizvodnje, koja će se provoditi s malom količinom dodane hrane, neće narušiti fizikalno–kemijski pokazatelji kakvoće vode, a očekuje se i poboljšanje bioloških pokazatelja. Rezultat rekonstrukcije će biti ponovno vraćanje ribnjaka u funkciju, te veća prozirnost vode, manja koncentracija toksičnih tvari i organske mase, te veća koncentracija kisika u istima. Utjecaj na podzemno vodno tijel CSGI_29 – ISTOČNA SLAVONIJA – SLIV SAVE, s obzirom da se radi o zahvatu čijim radom se ne očekuje promjena razina podzemnih voda kao ni promjena fizikalno- kemijskih i bioloških pokazatelje kakvoće voda, ocjenjuje se kao zanemariv. S obzirom na sve navedeno ne očekuje se negativan utjecaj predmetnog zahvata na stanje podzemnih i površinskih voda.

Utjecaj poplava na zahvat Ribnjaci Jasinje se sukladno podacima Hrvatskih voda nalaze na području male vjerojatnosti pojavljivanja poplava. S toga je potrebno tijekom korištenja ribnjaka stalno održavati protočnost ustava, propusta i kanala kako bi se izbjegao negativan utjecaj suvišnih voda na ribnjake i okolna područja. Ribnjaci se ne nalaze u sustavu obrana od poplava okolnog područja, međutim u slučaju potrebe aktivne obrane od poplava nositelj zahvata je dužan postupati prema uputama Hrvatskih voda. Sukladno na sve navedeno, utjecaj zahvata na vode procjenjuje se kao zanemariv.

EcoMission d.o.o. Stranica 146 Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš rekonstrukcije dijela ribnjaka Jasinje, na području Općina Brodski Stupnik, Sibinj i Bebrina

3.1.3. Utjecaj na tlo i korištenje zemljišta Tijekom rekonstrukcije i uređenja ribnjaka Jelas provoditi će se iskop mulja sa dna ribnjaka koji će se prosušivati te koristiti za popravak nasipa i uređenje dna ribnjaka (izravnavanje depresija, niveliranje dna i sl.). Iskom mulja će se provoditi na cca 85,6 ha ribnjaka, tj cca 8 % ukupne površine istoga. Mulj se neće odvoziti s lokacije zahvata. Samim zahvatom se neće zadirati u nove površine koje nisu u funkciji ribnjaka ili dovodno-odvodnih kanala za opskrbu ribnjaka vodom. Kako su na predmetnoj lokaciji ribnjaka Jasinje planirani agrotehnički zahvati s teškom mehanizacijom (bageri, buldožeri, malčeri, kamioni, grederi i sl.) na kopnenom dijelu, odnosno proizvodnim tablama ribnjaka, poljskim putovima te hidrotehničkim objektima, tijekom radova na rekonstrukciji ribnjaka postoji mogućnost onečišćenja tla uslijed nekontroliranog ispuštanja pogonskih goriva i maziva strojeva koji će sudjelovati u rekonstrukciji. Pažljivim radom ti utjecaji se mogu izbjeći, pa rad mehanizacije neće ostaviti negativan utjecaj na tlo te neće bitno utjecati na promjenu postojeće konfiguracije kopna. Nakon rekonstrukcije na lokaciji će se provoditi uzgoj slatkovodne ribe što je primarna funkcija ove lokacije. Intenzitet utjecaja na tlo na lokaciji ocjenjuje se kao zanemariv.

3.1.4. Utjecaj na zrak Tijekom pripreme i izgradnje Posljedica izvođenja agrotehničkih radova pri rekonstrukciji ribnjaka može biti pojava emisije prašine, osobito tijekom prijevoza mulja do mjesta sušenja. Povećano stvaranje prašine nošene vjetrom može uzrokovati onečišćenje atmosfere u okolini gradilišta. Povećanje prašine, te onečišćenje atmosfere mogu izazvati strojevi i uređaji koji će se koristiti na gradilištu. Intenzitet ovog onečišćenja ovisit će o vremenskim prilikama (jačini vjetra i oborinama). Ovaj utjecaj fugitivnih emisija prašine nije značajan, kratkotrajan je i lokalnog je karaktera. Povećani promet vozila kao i rad građevinskih strojeva s pogonom na naftne derivate, može dodatno onečišćavati atmosferu emisijom ispušnih plinova. Motorna vozila i necestovni pokretni strojevi su definirani kao pokretni emisijski izvori. Ovaj je utjecaj kratkotrajan i lokalnog je karaktera.

Tijekom rada Tijekom korištenja ribnjaka intenzitet prometa će se blago povećati u odnosu na sadašnji. Trenutno na lokaciji ne prometuju vozila, osim u slučaju kontrolnog obilaska djelatnika. Nakon rekonstrukcije i stavljanja u funkciju na lokaciji će se povećati količina prometa zbog vozila radnika, vozila za dopremu hrane, otpremu ribe i vozila i strojevi koja se koriste tijekom redovitog rada ribnjaka. Povećanje prometa biti će do maksimalno 10 vozila dnevno. Emisije ispušnih plinova vozila će biti povremene i neće imati značajan utjecaj na kvalitetu zraka. Rekonstrukcijom ribnjaka doći će do promjene stanja prometa na lokaciji zahvata, ali ne u toj mjeri koja bi rezultirala negativnim utjecajem na okoliš. Sukladno svemu gore navedenom, intenzitet utjecaja na zrak je ocijenjen kao zanemariv.

3.1.5. Utjecaj na klimu i klimatske promjene Vezano uz predmetni projekt, utjecaj klimatskih promjena očituje se u sljedećim elementima: suša, visoke temperature, razvoj termičkih padalina (velika količina padalina u kratkom vremenu), ekstremni vremenski uvjeti, nedovoljne količine vode i smanjenje rezervi pitke vode. UTJECAJ KLIMATSKIH PROMJENA NA PREDMETNI ZAHVAT Prema metodologiji opisanoj u smjernicama Europske komisije „Non-paper Guidelines for Project Managers: making vulnerable investments climate resilient“, tijekom realizacije zahvata koriste se modeli kojima se analiziraju i procjenjuju osjetljivost, izloženost, ranjivost i rizik klimatskih promjena na zahvat. U nastavku su obrađena 4 modula:

EcoMission d.o.o. Stranica 147 Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš rekonstrukcije dijela ribnjaka Jasinje, na području Općina Brodski Stupnik, Sibinj i Bebrina

1. Analiza osjetljivosti 2. Procjena izloženosti 3. Procjena ranjivosti 4. Procjena rizika

Modul 1 – Analiza osjetljivosti Analiza osjetljivosti zahvata na klimatske promjene određuje se obzirom na klimatske primarne i sekundarne učinke i opasnosti. Od primarnih učinaka i opasnosti mogu se izdvojiti prosječna temperatura zraka, ekstremna temperatura zraka, oborine i ekstremne oborine. Pod sekundarne učinke i opasnosti spadaju porast razine mora, temperatura vode/mora, dostupnost vodnih resursa, oluje, poplave, erozija tla, požar, kvaliteta zraka, klizišta i toplinski otoci u urbanim cjelinama. S obzirom na vrstu zahvata obrađuju se čimbenici koji mogu biti relevantni. Analiza osjetljivosti zahvata na klimatske promjene provodi se za 4 glavne komponente:  postrojenja i procesi in-situ  ulazi (voda, energija)  izlazi (proizvod)  transport.

Osjetljivost zahvata vrednuje se na sljedeći način:

 visoka osjetljivost

 srednja osjetljivost

 zanemariva osjetljivosti.

Kako se u predmetnom slučaju radi o rekonstrukciji i modernizaciji ribnjaka, analiza osjetljivosti provest će se za komponente procesa izmuljivanja ribnjaka te ulaza/izlaza vode.

Tablica 5. Analiza osjetljivosti zahvata na klimatske promjene VRSTA ZAHVATA Rekonstrukcija dijela ribnjaka Jasinje Proces izmuljivanja Učinci i opasnosti Ulazi/izlaz vode ribnjaka Prosječna temperatura zraka Ekstremna temperatura zraka Prosječna količina oborine Ekstremna količina oborine Prosječna brzina vjetra Maksimalna brzina vjetra Vlažnost Sunčevo zračenje Oluje Poplave Erozija tla Požar Kvaliteta zraka Klizišta

Modul 2 – Procjena izloženosti zahvata klimatskim promjenama

EcoMission d.o.o. Stranica 148 Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš rekonstrukcije dijela ribnjaka Jasinje, na području Općina Brodski Stupnik, Sibinj i Bebrina

Nakon analize osjetljivosti zahvata na klimatske promjene, procjenjuje se izloženost zahvata na klimatske promjene na lokaciji gdje se planira modernizacija i unaprjeđenje proizvodnje. Procjena izloženosti obrađuje se za sadašnje i buduće stanje na predmetnoj lokaciji.

Tablica 6. Procjena izloženosti zahvata na klimatske promjene Učinci i opasnosti Izloženost – sadašnje stanje* Izloženost – buduće stanje** Prema projekcijama promjene temperature zraka na području Godišnji hod srednjih mjesečnih Republike Hrvatske u razdoblju temperatura zraka na postaji (2011.-2040.), očekuje se u svim Slavonski Brod ima maksimum u sezonama porast prizemne kolovozu (40, 5 °C) i minimum u temperature u srednjaku PROSJEČNA siječnju (-27,8 °C). U analiziranom ansambla. Porast temperature TEMPERATURA razdoblju siječanj je najčešće bio i gotovo je identičan zimi i ljeti – ZRAKA najhladniji mjesec u godini. Najtopliji između 1,1 i 1,2 °C. U razdoblju mjeseci su srpanj i kolovoz. Najviša do 2070. porast srednje srednja mjesečna temperatura zraka temperature zraka, manje od 2.2 od 21,5 °C izmjerena je u srpnju. °C, mogao bi biti ljeti u Slavoniji, a u jesen u većem dijelu Hrvatske. Do 2040. godine porast maksimalne temperature gotovo je jednoličan u svim sezonama, osim u proljeće. Porast je općenito veći od 1 °C, ali je manji od 1, 5 °C. Očekivani porast minimalne temperature ljeti je u srednjaku ansambla oko 1,2 °C i Apsolutna maksimalna temperatura gotovo je jednoličan u čitavoj EKSTREMNA zraka iznosila je 40, 5 °C (kolovoz) , a zemlji. U jesen će porast biti TEMPERATURA apsolutna minimalna temperatura malo manje od 1 °C. ZRAKA iznosila je -27,8 °C (siječanj). U razdoblju do 2070. nailazimo

na trend porasta maksimalne temperature u srednjaku ansambla. Zimi porast doseže do oko 1,8 °C u unutrašnjosti. Najveći porast minimalne temperature očekuje se u zimi – od 2,1 do 2,4 °C u kontinentalnom dijelu. U razdoblju 2011.-2040. u zimi, i Prosječna godišnja količina oborina za veći dio Hrvatske u proljeće, iznosi oko 771 mm oborine. Od očekuje se manji porast količine ukupne godišnje količine nešto više oborina. U ljeto i u jesen oborine padne od svibnja do PROSJEČNA prevladavat će smanjenje studenog, i to najviše u lipnju (85,6 KOLIČINA količine oborine u čitavoj zemlji. mm). Minimum oborine javlja se u OBORINE Smanjenje količine oborine u hladnom dijelu godine, od prosinca Slavoniji je zanemarivo. do travnja, s minimumom u veljači U razdoblju do 2070. godine kada srednja mjesečna količina očekuje se u svim sezonama, oborine iznosi 43,5 mm. osim u zimi smanjenje količine

EcoMission d.o.o. Stranica 149 Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš rekonstrukcije dijela ribnjaka Jasinje, na području Općina Brodski Stupnik, Sibinj i Bebrina

oborine. Od ukupne godišnje količine nešto Ekstremne količine oborina se i EKSTREMNA više oborine padne od svibnja do nadalje očekuju u istom periodu KOLIČINA studenog, i to najviše u lipnju (85,6 s mogućnošću daljnjeg OBORINE mm). povećanja njihova intenziteta. Na predmetnom području ne PROSJEČNA Prosječna brzina vjetra iznosi 2,1 očekuje se povećanje brzine BRZINA VJETRA m/s. vjetra u narednom razdoblju. U narednom razdoblju ne Maksimalna jačina vjetra iznosila je očekuju se značajnije promjene MAKSIMALNA 30 m/s. Prosječan godišnji broj dana maksimalnih brzina vjetra, tj. ne BRZINA VJETRA s olujnim vjetrom je 1-3. Najčešće se očekuje se promjena izloženosti javljaju zimi. zahvata. U narednom razdoblju ne Srednje godišnje vrijednosti očekuju se značajnije promjene VLAŽNOST relativne vlage zraka iznose 79%. vlažnosti (do 10%), tj. ne očekuje se promjena izloženosti zahvata. U narednom razdoblju očekuje Najdulje trajanje sijanja sunca je u SUNČEVO se lagani porast sunčeva srpnju 279 sati godišnje, a najkraće u ZRAČENJE zračenja, ali značajnijih prosincu oko 47 sati godišnje. promjena neće biti. U narednom razdoblju ne Olujni vjetar (jačine 8 bofora) vrlo je OLUJE očekuje se značajnije povećanje rijedak. olujnih vjetrova. Prema Karti opasnosti od poplava po vjerojatnosti poplavljivanja U narednom razdoblju može se (Hrvatske vode), lokacija očekivati povećanje pojavljivanja POPLAVE predmetnog zahvata nalazi se na poplava uslijed ekstremnih poplavnom području, na području klimatskih prilika. male vjerojatnosti pojavljivanja poplava. Muljem koji će se dobivati izmuljivanjem ribnjaka Tereni na području lokacije imaju EROZIJA TLA popravljat će se stranice ribnjaka izraženu eroziju uzrokovanu vodom. i kanala koji su erodirali, te urediti dno tabli ribnjaka. Nema zabilježenih slučajeva požara U narednom razdoblju ne POŽAR na navedenoj lokaciji. očekuju se veće promjene. Najbliža mjerna postaja koja je dio Državne mreže za trajno praćenje kvalitete zraka su postaje Slavonski Brod –1 koja se nalazi oko 6,6 km sjeveroistočno od lokacije predmetnog zahvata. U narednom se razdoblju na KVALITETA U 2017. godini na mjernoj postaji lokaciji zahvata ne očekuju se ZRAKA Slavonski Brod – 1, koja je dio promjene u kvaliteti zraka. državne mreže, zrak je bio I kategorije s obzirom na O3, Pb u PM10, Cd u PM10, Ni u PM10 i As u PM10, a uvjetno I kategorije s obzirom na SO2 i NO2. Na istoj postaji

EcoMission d.o.o. Stranica 150 Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš rekonstrukcije dijela ribnjaka Jasinje, na području Općina Brodski Stupnik, Sibinj i Bebrina

zrak je bio II kategorije s obzirom na PM 2,5 (auto.), PM 2,5 (grav.), PM10 (grav.) i BaP u PM10, a uvjetno II kategorije s obzirom na H2S (auto.). Muljem koji će se dobivati izmuljivanjem ribnjaka U pojačanoj eroziji zemljišta naročito popravljat će se stranice ribnjaka KLIZIŠTA na većim nagibima terena, mogući i kanala koji su erodirali, što će su pojave klizišta. smanjiti mogućnost pojave klizišta. * podaci meteorološke postaje Slavonski Brod ** http://prilagodba-klimi.hr/wp-content/uploads/2017/11/Klimatsko-modeliranje.pdf

Modul 3 – procjena ranjivosti zahvata Ranjivost zahvata (V) izračunava se na sljedeći način:

V= S × E gdje je S - osjetljivost zahvata na klimatske promjene E - izloženost zahvata klimatskim promjenama

Matrica klasifikacije ranjivosti izračunava se na sljedeći način: IZLOŽENOST (E) Zanemariva Srednja Visoka Zanemariva OSJETLJIVOST (S) Srednja Visoka

Razina ranjivosti zahvata:

 Zanemariva

 Srednja

 Visoka

Tablica 7. Matrica klasifikacije ranjivosti za predmetni zahvat – postojeće stanje OSJETLJIVOST- postojeće RANJIVOST-postojeće stanje stanje IZLOŽENOST- UČINCI I Procesi postojeće Procesi OPASNOSTI Ulaz/izlaz Ulaz/izlaz izmuljivanja stanje izmuljivanja vode vode ribnjaka ribnjaka Prosječna temperatura zraka Ekstremna temperatura zraka Prosječna

količina oborine Ekstremna

količina oborine

EcoMission d.o.o. Stranica 151 Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš rekonstrukcije dijela ribnjaka Jasinje, na području Općina Brodski Stupnik, Sibinj i Bebrina

Prosječna brzina

vjetra Maksimalna

brzina vjetra Vlažnost Sunčevo

zračenje Oluje Poplave Erozija tla Požar Kvaliteta zraka Klizišta

Tablica 8. Matrica klasifikacije ranjivosti za predmetni zahvat – buduće stanje OSJETLJIVOST- buduće stanje RANJIVOST-buduće stanje UČINCI I Procesi IZLOŽENOST- Procesi Ulaz/izlaz Ulaz/izlaz OPASNOSTI izmuljivanja buduće stanje izmuljivanja vode vode ribnjaka ribnjaka Prosječna temperatura zraka Ekstremna temperatura zraka Prosječna

količina oborine Ekstremna

količina oborine Prosječna brzina

vjetra Maksimalna

brzina vjetra Vlažnost Sunčevo

zračenje Oluje Poplave Erozija tla Požar Kvaliteta zraka Klizišta

Modul 4 – procjena rizika Na temelju procjene ranjivosti zahvata (sadašnje i buduće stanje) izrađuje se procjena rizika. Procjena rizika određuje se prema sljedećoj matrici:

EcoMission d.o.o. Stranica 152 Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš rekonstrukcije dijela ribnjaka Jasinje, na području Općina Brodski Stupnik, Sibinj i Bebrina

Procjena rizika izrađuje se za one aspekte kod kojih je matricom klasifikacije ranjivosti dobivena visoka ranjivost. U ovom slučaju nije utvrđena visoka ranjivost ni za jedan učinak odnosno opasnost te se stoga ne izrađuje matrica rizika.

UTJECAJ ZAHVATA NA KLIMATSKE PROMJENE

Tijekom rekonstrukcije Tijekom građevinskih radova koristit će se razna mehanizacija čijim će radom doći do povećanih emisija stakleničkih plinova (ugljikov (IV) oksid, dušikovi oksidi, sumporov (IV) oksid). Zbog niskih vrijednosti emisija stakleničkih plinova te činjenice da će korištenje strojeva i vozila biti lokalnog karaktera i vremenski ograničeno, neće biti značajnog negativnog utjecaja zahvata na klimatske promjene.

Tijekom rada Glavni trendovi klimatskih promjena koji se predviđaju za sljedeće stoljeće uključuju:  porast temperature – do kraja 21. stoljeća očekuje se porast globalne prosječne temperature između 1,0 i 4,2 ˚C.  promjene u oborinama – predviđa se da će oborine postati teško predvidive i intenzivnije u većem dijelu svijeta

Tijekom rada na lokaciji zahvata koristit će se dostavna i transportna vozila te će nastajati emisije stakleničkih plinova u smislu emisije prašine i ispušnih plinova. Zbog niskih vrijednosti emisija prašine i ispušnih plinova na lokaciji predmetnog zahvata te njihova lokalnog karaktera, neće biti utjecaja na klimatske promjene niti se isti očekuju u budućnosti.

3.1.6. Utjecaj na krajobraz Ribnjaci Jasinje su zbog prirodne sukcesije izgubili karakterističan izgled ribnjaka. Zahvat uklanjanja drveća, šikare i trave iz zapuštenih ribnjaka koji su dugotrajnim procesom sukcesije nastali tijekom neodržavanja proizvodnih tabli ribnjaka, znatno će u pozitivnom smislu promijeniti postojeći krajobraz koji sada izgleda zapušteno i neodržavano. Rekonstrukcijom ribnjaka će se ponovo vratiti vizura ribnjačarskih površina, što će dovesti do povećanja krajobrazne vrijednosti područja koje je danas značajno degradirano. Analizom vizualno-oblikovnih elemenata u prostoru, procijenjeno je da će zahvat imati pozitivan utjecaj na postojeće stanje i vizualno-oblikovne značajke okolnog prostora.

3.2. OPTEREĆENJE OKOLIŠA

3.2.1. Utjecaj buke Tijekom rekonstrukcije

EcoMission d.o.o. Stranica 153 Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš rekonstrukcije dijela ribnjaka Jasinje, na području Općina Brodski Stupnik, Sibinj i Bebrina

Buka će tijekom rekonstrukcije i uređenja ribnjaka nastajati radom građevinske mehanizacije, ali kako će njen utjecaj biti privremenog karaktera i srednjeg intenziteta, ne očekuju se razine buke koje će prijeći dozvoljene razine. Također, zbog udaljenosti prvih kuća na cca 550 m od ribnjaka, ne očekuje se negativan utjecaj buke na okolno stanovništvo.

Tijekom rada Povremena buka će se na lokaciji ribnjaka javljati zbog vozila radnika, vozila i strojeva koji se koriste na lokaciji te dostavnih vozila. Njen utjecaj bit će privremenog karaktera te se ne očekuju razine buke koje će prijeći dozvoljene vrijednosti razine. Sukladno navedenome utjecaj buke bit će zanemariv.

3.2.2. Utjecaj nastanka otpada Tijekom rekonstrukcije Za vrijeme rekonstrukcije ribnjaka, prema Pravilniku o katalogu otpada („Narodne novine“ br. 90/15) nastajati će miješani komunalni otpad (15 01 01) koji će preuzimati ovlaštena komunalna tvrtka. Tijekom rekonstrukcije i uređenja upravne zgrade te skladišnih i pomoćnih građevina nastajati će prema Pravilniku o katalogu otpada („Narodne novine“ br. 90/15):  15 01 01 papirna i kartonska ambalaža  15 01 02 plastična ambalaža  15 01 03 drvena ambalaža  17 01 07 mješavine betona, cigle, crijepa/pločica i keramike koje nisu navedene pod 17 01 06*  20 03 01 miješani komunalni otpad  20 03 07 glomazni otpad

Sve navedene vrste otpada će se na lokaciji odvojeno skupljati i privremeno skladištiti, uz vođenje propisane dokumentacije, do predaje ovlaštenoj pranoj osobi za gospodarenje otpadom.

Tijekom rada Tijekom rada ribnjaka, prema Pravilniku o katalogu otpada („Narodne novine“ br. 90/15) mogu nastajati sljedeće vrste otpada:  20 03 01 miješani komunalni otpad  15 01 01 papirna i kartonska ambalaža Miješani komunalni otpad će sukladno ugovoru preuzimati ovlaštena komunalna tvrtka. Otpad ključnog broja 15 01 01 će se na odgovarajući način odvojeno skupljati i privremeno skladištiti na mjestu nastanka do predaje ovlaštenoj osobi. Na taj način otpad koji će nastajati na lokaciji neće imati negativnog utjecaja.

3.2.3. Utjecaj mulja Tijekom rekonstrukcije ribnjaka Jasinje provoditi će se izmuljavanje ribnjačarskih tabli koje podrazumijeva vađenje sloja mulja debljine cca 30 – 50 cm. Izmuljavati će se table R-1 do R-5, T-14 do T-16 u pojasu 50 m od nasipa. Ukupna površina koja će se izmuljavati iznositi će cca 85,6 ha, odnosno cca 8 % površine lokacije zahvata. Taj mulj će se tijekom radova privremeno skladištiti unutar same table koja je u rekonstrukciji ili po potrebi na jednoj od susjednih tabli. Mulj se ni u jednom trenutku neće skladištiti izvan prostora samih ribnjaka. Mulj će se po potrebi na tabli prosušivati nekoliko dana, ovisno o njegovoj vlažnosti i hidrometeorološkim uvjetima, te nakon toga frezati i u usitnjenom stanju ponovo ugrađivati u nasipe i mjestimično u dno samih tabli koje se uređuju. Pošto se mulj neće privremeno deponirati ili trajno odlagati izvan lokacije ribnjaka, već će se cjelokupna količina mulja iskoristiti u rekonstrukciji neće biti negativnog utjecaja mulja na okoliš.

EcoMission d.o.o. Stranica 154 Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš rekonstrukcije dijela ribnjaka Jasinje, na području Općina Brodski Stupnik, Sibinj i Bebrina

3.2.4. Uginuća Na lokaciji je moguće uginuće pojedinih riba, bilo zbog ozljeđivanja (ptice i drugi grabežljivci) ili nekih drugih razloga. Uginule ribe će se na lokaciji zahvata skupljati te privremeno skladištiti u namjenskom spremniku (zamrzivaču) do predaje društvu Agroproteinka s kojim nositelj zahvata ima sklopljen ugovor.

3.2.5. Utjecaj na promet Tijekom rekonstrukcije Tijekom rekonstrukcije ribnjaka Jasinje doći će do povećanog prometa teretnih vozila na lokaciji ribnjaka, osobnih automobila radnika koji će provoditi rekonstrukciju, te radnih strojeva. Tijekom izmuljivanja će se iskopani materijal utovarivati na kamione i odvoziti do mjesta za presušivanje i frezanje. Mjesto presušivanja određivat će se tijekom radova, ali će se uglavnom nalaziti ili unutar iste table ili na nekoj od susjednih tabli. Za potrebe prijevoza koristit će se cca 5 kamiona zapremnine 20-25 m3 koji će tijekom radova biti cijelo vrijeme na lokaciji ribnjaka. Prijevoz materijala će se provoditi postojećim nasipima. Točne rute će se odrediti tijekom radova jer zbog zaraštenosti terena na nekim mjestima nije trenutačno vidljivo stanje nasipa i mogućnost provođenja teretnog transporta po istima. Duljina puta koju će kamion prilikom dovoza/odvoza prevaljivati biti će do 1 km. Samo u iznimnim slučajevima može se pojaviti potreba da će se materijal s jednog kraja ribnjaka morati prevoziti na drugi kada će udaljenost iznositi do 5 km. Količina mulja koja se planira vaditi izmuljivanjem i koja će se prevoziti iznositi će cca 352.072m3. Predviđeno je da će za provedbu radova biti potrebno cca 6-8 mjeseci, ovisno o hidro-meteorološkim uvjetima. Nakon završetka rekonstrukcije ovaj će utjecaj prestati.

Tijekom rada Tijekom rada ribnjaka intenzitet prometa će se blago povećati. Na lokaciju zahvata će dolaziti vozila radnika, vozila za dovoz hrane i odvoz ribe. Po ribnjacima će se kretati vozila i mehanizacija potrebna za rad ribnjaka Broj kamiona koji će dovoziti hranu iznositi će cca 1 u 2 tjedna. Tijekom izlova konzumne ribe na lokaciji će se javljati veći broj vozila za odvoz ribe. Izlov ribe se provodi povremeno, ovisno o potrebama tržišta, sa maksimumom pred Uskrs i Božić, kada je potražnja ribe povećana. Ovaj utjecaj će biti kratkotrajan, do tjedan dana, a ponajprije će utjecati na povećanje prometa na županijskoj cesti ŽC4205 koja prema sjeveru vodi do naselja Brodski Stupnik, a prema jugu do naselja Stupnički Kuti. Sukladno svemu navedenome, predmetni zahvat će imati slab utjecaj na promet.

3.2.6. Utjecaj na lovstvo Zapadni dio lokacije zahvata koji se nalazi u općini Brodski Stupnik nalazi se unutar državnog otvorenog lovišta XII/17 – Brodski Ribnjaci – Stari Ribnjak Jelas. Veći dio lokacije zahvata koji se nalazi u općini Bebrina i Sibinj nalazi se unutar državnog otvorenog lovišta XII/10 – Migalovci (Izvor: zeos. duzs.hr). Tijekom rekonstrukcije moguć je kratkotrajan utjecaj zbog povećanja broja vozila, rada mehanizacije i povećanog broja ljudi i razine buke. Navedeni utjecaj će nakon provedene rekonstrukcije prestati. Tijekom rada ribnjaka utjecaj vozila i buke bit će slabog, povremenog karaktera. Utjecaj na divljač i lovstvo se procjenjuje kao zanemariv.

3.2.7. Moguća ekološka nesreća i rizik njenog nastanka Do akcidentnih situacija može doći uslijed:  mehaničkih oštećenja  nepridržavanja uputa za rad

EcoMission d.o.o. Stranica 155 Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš rekonstrukcije dijela ribnjaka Jasinje, na području Općina Brodski Stupnik, Sibinj i Bebrina

U slučaju akcidentnih situacija izlijevanja maziva, ulja i naftnih derivata od vozila i radnih strojeva koji će se koristiti prilikom rekonstrukcije ribnjaka, te vozila koja će dovoziti hranu i odvoziti konzumne ribe, onečišćeni dio tla će se odmah ukloniti i zbrinuti na zakonski propisan način, čime će se smanjiti mogućnost onečišćenja podzemnih voda. Za slučaj akcidentnih situacija ispuštanja naftnih derivata, tehničkih ulja i masti iz strojeva i vozila, osigurat će se sredstva za upijanje naftnih derivata za čišćenje suhim postupkom. Na lokaciji može nastupiti masovno uginuće riba zbog pojave neke bolesti ili zbog nekih drugih okolnosti (trovanje). Takve situacije nanose materijalnu štetu i nemaju utjecaja na zdravlje ljudi ili djelovanje na okoliš ukoliko se poduzmu mjere nadležnog veterinarskog inspektora. Procjenjuje se da je tijekom rekonstrukcije ribnjaka i uzgoja riba, uz kontrole koje će se provoditi, te ostale postupke rada, uputa i iskustva zaposlenika, vjerojatnost negativnih utjecaja na okoliš od ekološke nesreće svedena na najmanju moguću mjeru.

3.3. VJEROJATNOST ZNAČAJNIH PREKOGRANIČNIH UTJECAJA

Lokacija predmetnog zahvata nalazi se cca 8,7 km sjeverno od granice sa Bosnom i Hercegovinom, ali zbog prirode i lokalnog karaktera samog zahvata on neće imati prekogranični utjecaj.

3.4. UTJECAJ NA STANOVNIŠTVO

Ribnjak Jasinje okružen je naseljima: Brodski Stupnik, Stupnički Kuti, Bebrina, Kaniža, Slobodnica, Sibinj, Gornji Andrijevci te Stari Slatinik. Najbliže naseljena mjesta su Stupnički Kuti te Brodski Stupnik, ali radovi neće značajno utjecati na život lokalnog stanovništva. Najveći pozitivni utjecaj u odnosu na stanovništvo biti će smanjenje mogućnosti pojave požara unutar ribnjaka, jer će veći stupac vode u ribnjacima usporiti rast makrovegetacije. Rekonstrukcijom, uređenjem i modernizacijom ribnjaka otvorit će se mogućnost novog zapošljavanja, povećat će se prihodi Općina Brodski Stupnik, Bebrine i Sibinja kroz novčana izdvajanja nositelja zahvata, te će se zbog veće proizvodnje ribe povećati protok ljudi i dobara. Sukladno svemu navedenom, utjecaj zahvata na lokalno stanovništvo ocijenjen je kao pozitivan.

3.4. KUMULATIVNI UTJECAJI

Sjeverno od lokacije zahvata, na području označenom kao područje gospodarske namjene – proizvodna, pretežito industrijska zona, na udaljenosti cca 50 m u općini Brodski Stupnik nalazi se farma za tov purana Vindon d.o.o., a na udaljenosti cca 220 m nalazi se tvrtka Okorak d.o.o. koja se bavi preradom drveta te piljenjem drveta. Također, sjeverno od lokacije zahvata na udaljenosti cca 420 m nalazi se tvrtka Cito d.o.o. koja se bavi proizvodnjom gotove betonske smjese, uslugama građevinskom mehanizacijom i prijevozom rasutog tereta. Prve stambene kuće nalaze se u naselju Stupnički Kuti (općina Bebrina) na udaljenosti cca 550 m jugozapadno od lokacije zahvata (Slika 31). Sjeverno od lokacije zahvata planirana su područja gospodarske namjene – proizvodne, pretežito industrijske namjene, poslovne - pretežito uslužne namjene i mješovite namjene. Sami radovi na rekonstrukciji zahvata neće znatno doprinijeti postojećim utjecajima na promet, zrak, vodu i druge sastavnice okoliša. Radovi će biti lokalnog karaktera i kratkotrajni (6-8 mjeseca). Nakon rekonstrukcije na ribnjacima će se provoditi proizvodnja konzumne ribe na tzv. poluintenzivan i ekstenzivan način, tj. uz minimalnu ili nikakvu dohranu. Samim time će utjecaj eutrofikacije na vode biti zanemariv. Također, ne očekuju se značajne emisije u zrak. Izvor istih biti će isključivo od strojeva i vozila koja će dolaziti na lokaciju i koja će se koristiti na lokaciji. Na lokaciji će nastajati male količine otpada koje će zbrinjavati ovlašteno komunalno poduzeće. Eventualna uginuća će zbrinjavati za to ovlaštena tvrtka. Sukladno svemu navedenom, utjecaj samog postrojenja na okoliš je minimalan.

EcoMission d.o.o. Stranica 156 Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš rekonstrukcije dijela ribnjaka Jasinje, na području Općina Brodski Stupnik, Sibinj i Bebrina

Trenutno nisu planirani zahvati u bližem okruženju ribnjaka koji bi mogli doprinijeti kumulativnim utjecajima. Sukladno svemu, ne očekuje se značajni kumulativni utjecati s postojećim i planiranim zahvatima.

Cito d.o.o. prvi stambeni objekti Pilana Blatančić

Gospodarska zona

Farma purana Vindon d.o.o.

Lokacija zahvata

Okorak d.o.o. 1 km

Slika 31. Prikaz postrojenja u okolici lokacije predmetnog zahvata (Izvor: Google earth)

3.5. OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIH UTJECAJA ZAHVATA NA EKOSUSTAVE I STANIŠTA

Prema Karti staništa Hrvatske agencije za okoliš i zaštitu, lokacija planiranog zahvata nalazi se na području više stanišnih tipova, svrstan prema Nacionalnoj klasifikaciji staništa kao što je prikazano u poglavlju 2.4.1. Prema Prilogu II. Pravilnika o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima („Narodne novine“ br. 88/14), na lokaciji zahvata zabilježeni su ugroženi ili rijetki stanišni tipovi: A.4.1., Tršćaci, rogozici, visoki šiljevi i visoki šaševi. U širem okruženju (buffer zona 1.000 m)zabilježeni su ugroženi stanišni tipovi A.4.1., Tršćaci, rogozici, visoki šiljevi i visoki šaševi i C.2.4.1. Nitrofilni pašnjaci i livade-košanice nizinskog vegetacijskog pojasa, C.2.2., Vlažne livade Srednje Europe i E.2.2., Poplavne šume hrasta lužnjaka. Uvidom na terenu utvrđeno je da su ribnjaci, koji su izgrađeni u periodu od 1930. do 1969., u izuzetno lošem stanju. Na ribnjacima je nastupila intenzivna prirodna sukcesija uslijed nekorištenja. Ribnjaci su tijekom obilaska 26.06.2018. godine bili gotovo u potpunosti bez vode. Većina nasipa je zarasla gotovo do neprohodnosti, a na tablama su se razvila velika područja guste šikare i inicijalnih faza šuma. Među vegetacijom ističu se invazivne vrste koje su prekrile velika područja ribnjaka, a među kojima se naročito ističe čivitnjača (Amorpha furticosa). Radovi na ribnjacima Jasinje odvijati će se isključivo na području ribnjačarskih tabli i njihovim nasipima i neće zadirati u okolna područja. Tijekom planiranih radova na lokaciji će se 47% površine ribnjaka malčirati. Time će se ukloniti nadzemni dio na tablama prisutne vegetacije. Izmuljavanje će se provoditi samo na dijelu tabli (R-1 do R-5, T-14 do T-16). Ukupno će se izmuljiti cca 8 % površine ribnjaka. Nakon provedenih radova i upuštanja vode močvarna i vodena vegetacija će se u relativno kratkom roku obnoviti (u prosjeku tijekom jedne vegetacijske sezone). Stanišni tipovi koji su nastanili table uslijed prirodne sukcesije poput šumskih i livadnih, bit će trajno izgubljeni na samim tablama, ali će se održati na mjestima gdje su sada prisutni u okolnim područjima u koja zahvat neće zadirati. Obnova života biljnih i životinjskih zajednica u ribnjacima nakon upuštanja vode u njih je relativno brza. Tijekom izvođenja radova postoji mogućnost rizika širenja invazivnih biljnih, ali ne i ribljih vrsta jer se radovi obavljaju na suhom, odnosno nakon ispuštanja vode iz tabli ribnjaka i

EcoMission d.o.o. Stranica 157 Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš rekonstrukcije dijela ribnjaka Jasinje, na području Općina Brodski Stupnik, Sibinj i Bebrina njihovog prosušivanja. Planiranim zahvatom ribnjaci će ponovno služiti za proizvodnju ribe, a to ujedno znači i dodatno hranjenje što će svakako vrlo pozitivno utjecati na vraćanje, zadržavanje, odmaranje i razmnožavanje brojnih ptica močvarica, ali i ostalih vrsta ptica, gmazova, sisavaca i drugih vrsta divljači. Planirani zahvati iskopa, prijevoza, malčiranja i sličnih radnji može imati određeni učinak privremenog uznemiravanja pojedinih živih predstavnika kopnenih životinjskih zajednica poput gmazova, vodozemaca, ptica i sisavaca, ali i beskralješnjaka, prvenstveno kukaca na lokaciji. Zbog svojih iznimno povoljnih ekoloških značajki te zbog vrlo produktivnog i biološki vrlo raznolikog i bogatog vodenog stupca i dna, ciprinidni ribnjaci su istovremeno i najpogodnije stanište brojnim divljim životinjskim (pticama, vodozemcima, gmazovima i sisavcima) i biljnim vrstama koje nisu predmet uzgoja.

3.6. OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIH UTJECAJA ZA ZAŠTIĆENA PODRUČJA

Prema Karti zaštićenih područja Republike Hrvatske, Hrvatske agencije za okoliš i prirodu, lokacija planiranog zahvata nalazi se u području značajnog krajobraza Jelas polje, zaštićenog temeljem Zakona o zaštiti prirode („Narodne novine“ br. 80/13 i 15/18). U bližoj okolici zahvata nalazi se Posebni Ornitološki rezervat ribnjaci Jelas - dio (zapadno na udaljenosti cca 4,8 km). Planiranim zahvatom rekonstruirat, uredit i modernizirat će se postojeći ribnjaci Jelas koji su izgrađeni 50-tih i 60-tih godina prošlog stoljeća. Isti će bez redovitog održavanja zbog brze prirodne sukcesije priječi u šikaru i šumska područja, što se već dogodilo s većim dijelom ribnjaka, te će time biti trajno izgubljena močvarna i vodena staništa za močvarne i vodene organizme, osobito ptice močvarice. Trenutno je veći dio ptica močvarica napustio ovo područje. Veći broj ptica zabilježen je jedino na tabli R-1 koja se nalazi u neposrednoj blizini Starih ribnjaka Jasinje, a koji su u funkciji i na kojima je prisutna raznolika i bogata ornitofauna. Zahvat se neće provoditi za vrijeme gniježđenja ptica. Također se neće provoditi na području svih tabli istovremeno, već će se raditi tabla po tabla. Sam zahvat će ostati ograničen na područje ribnjaka i neće zadirati u okolna područja. S obzirom na karakter, dinamiku i ograničeno područje zahvata isti neće imati negativni utjecaj na zaštićena područja, već će se zahvatom spriječiti gubitak vrijednih vodenih i močvarnih staništa.

3.7. OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIH UTJECAJA ZAHVATA NA EKOLOŠKU MREŽU

Planirani zahvat rekonstrukcije, uređenja i modernizacije ribnjaka Jasinje prvenstveno podrazumijeva uklanjanje vegetacije na prirodnom sukcesijom zaraslim tablama te izmuljivanje i uređenje nasipa i dna tabli. Sukladno uputama HAOP-a radovi (uklanjanje vegetacije, malčiranje, izmuljavanje, uređenje nasipa) će se na tablama T-15, T-17, T-18 i T-19 provoditi od 1. kolovoza do 15. ožujka, a na tablama R-1 do R-5, T-14 i T-1 zimovnicima Z-1 do Z-25 i Z (9 zimovnika) provodit će se u periodu od 15. kolovoza do 15. ožujka (izvan sezone gniježđenja ptica močvarica). Sukladno navedenome bit će organizirana i sama dinamika radova. Ovisno o količini vode u tablama odrediti će se način provođenja radova. Ukoliko će table zbog povoljnih hidrometeoroloških prilika, vodostaja u tablama i drugih sličnih faktora biti bez vode ili s malom količinom vode, moći će se pristupiti malčiranju, bez prethodnog čekanja da se table prosuše. Nakon toga slijedi iskop mulja koji će se skladištiti na samoj tabli gdje se provodi iskop ili u slučaju da je povoljnije materijal odlagati na jednoj od susjednih tabli isti će se prevoziti do iste. Ovisno o količini vlage u samom iskopanom materijalu odrediti će se je li potrebno provesti prosušivanje istoga ili se odmah može pristupiti frezanju i ugrađivanju u nasipe i dno table koja se uređuje. Prosušivanje u pravilu ne traje dulje od nekoliko dana, osim u slučaju obilnih kiša, kada je prosušivanje otežano. Nije planirano provoditi radove iskopa mulja na dvije table istovremeno zbog ograničenog broja mehanizacije (bagera, buldožera i sl.) i maksimalnog smanjenja utjecaja na prirodu. Međutim,

EcoMission d.o.o. Stranica 158 Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš rekonstrukcije dijela ribnjaka Jasinje, na području Općina Brodski Stupnik, Sibinj i Bebrina moguće je da će se za vrijeme izmuljivanja jedne table provoditi malčiranje na tabli koja je sljedeća predviđena za izmuljivanje. Vrijeme provođenja radova na svakoj pojedinoj tabli nije moguće točno odrediti jer ovisi o nizu faktora od kojih su najznačajniji vremenski uvjeti. U slučaju obilnih kiša ili izuzetno niskih temperatura zbog kojih dolazi do smrzavanja tla radovi će se usporiti ili po potrebi obustaviti do nastupanja povoljnih uvjeta. Također će brzina radova ovisiti i o raspoloživosti mehanizacije, stanju same table i njenih nasipa (što nije moguće sa sigurnošću utvrditi dok sami radovi ne započnu) i drugih faktora koje u ovom trenutku nije moguće s točnošću utvrditi. U slučaju da se zbog navedenih uvjeta ne može pristupiti radovima na planirani način moguće je da će se promijeniti redoslijed uređivanja tabli. Glavni utjecaji tijekom radova biti će gubitak sada prisutne vegetacije na tablama i nasipima, gubitak staništa za pojedine vrste, uznemiravanje faune, gubitak dijela faune koji je na području radova u fazi hibernacije. Ne očekuje se značajno uznemiravanje ptica tijekom jesenske seobe i zimovanja jer se zbog lošeg stanja ribnjaka na njima zadržava vrlo mali broj jedinki. Također se ne očekuje značajno uznemiravanje istih na susjednim Starim ribnjacima Jasinje jer su međusobno odvojeni kanalom i pristupnom cestom, pa se na taj način između ribnjaka javlja svojevrsna buffer zona od cca 70 m. Dio sada prisutnih stanišnih tipova na tablama koje će se rekonstruirati, a koji su rezultat uznapredovale prirodne sukcesije, biti će trajno izgubljeni. Pošto se u najvećoj mjeri radi o sastojinama koje u sebi sadržavaju veliku količinu jedinki čivitnjača (Amorpha furticosa), neće biti značajnog gubitka vrijednih staništa. Stanišni tipovi poput A.4.1. Tršćaci, rogozici, visoki šiljevi i visoki šaševi, će se relativno brzo obnoviti, osobito u rubnim dijelovima tabli i nasipima, na kojima je ova vegetacija poželjna zbog smanjenja učinka erozije obalnog područja i nasipa. Osobito trska će ova područja obrasti već u prvom proljetno-ljetnom periodu nakon rekonstrukcije. Vodena vegetacija (npr. A.3.2. Slobodno plivajući flotantni i submerzni hidrofiti, A.3.3. Zakorijenjena vodenjarska vegetacija) koja je gotovo u potpunosti izgubljena na ovim ribnjacima će se nakon rekonstrukcije i stvaranja povoljnijih uvjeta na djelu ribnjaka obnoviti u periodu od cca 1-3 godine. Kod procjene utjecaja zahvata na ekološku mrežu usvojen je pristup vrednovanja prema Priručniku za ocjenu prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, Prilogu 1. Smjernice za ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu, DZZP, Zagreb, 2014. Usvojen je pristup vrednovanja prema skali -2: značajan negativan utjecaj; -1: umjeren negativan utjecaj; 0: bez utjecaja; +1: pozitivan utjecaj koji nije značajan; +2, značajan pozitivan utjecaj. Utjecaji na područja ekološke mreže prikazani su u tablicama 22, 23 i 24.

Tablica 22: Procjena utjecaja i opis utjecaja zahvata na ciljne vrste i staništa područja POVS: HR2001326 Jelas polje s ribnjacima PROCJENA UTJECAJA I OPIS UTJECAJA ZAHVATA NA CILJNE VRSTE I STANIŠTA PODRUČJA POVS: HR2001326 JELAS POLJE S RIBNJACIMA Utjecaj Ciljna vrsta/stanište Tijekom Nakon Opis zahvata zahvata Veliki tresetar 0 +2 Uzroci ugroženosti su najčešće vezani uz isušivanje močvara i (Leucorrhinia ostale hidrotehničke zahvate, prirodnu sukcesiju staništa i pectoralis) klimatske promjene. Trenutno stanje ribnjaka s jako uznapredovanom vegetacijom šikara i inicijalnih šuma ne predstavlja prostor u kojima ima legla ove vrste. Naprotiv stvaranjem većih vodenih površina stvarat će se mogućnost za naseljavanje ovog prostora. Budući da je ova vrsta sklona ribnjacima mezotrofnog i eutrofnog karaktera jedinke ove vrste neće se pojaviti odmah na restauriranim ribnjacima, nego nakon što se ustali makrofitska vegetacija na rubnim dijelovima ribnjaka. To znači nakon nekoliko godina može doći do pojave ove strogo

EcoMission d.o.o. Stranica 159 Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš rekonstrukcije dijela ribnjaka Jasinje, na području Općina Brodski Stupnik, Sibinj i Bebrina

zaštićene vrste na obnovljenim ribnjacima. crveni mukač -1 +1 Crveni mukač je prema podacima HAOP-a zabilježen na (Bombina bombina) ribnjacima Jasinje tijekom istražnih radova 2008. - 2010. Međutim nema podataka o njegovoj učestalosti i brojnosti na ribnjacima. Sam zahvat može imati negativni utjecaj tijekom iskopa mulja jer postoji mogućnost usmrćivanja pojedinih jedinki u hibernaciji. Međutim pošto će se izmuljavati cca 8 % površine ribnjaka, ne očekuje se gubitak većeg broja jedinki, osobito jer je ribnjak na većem dijelu svoje površine bez vode. Nakon provedbe zahvata i obnove vegetacije stvoriti će se nova povoljna staništa, te postoji mogućnost povećanja populacije na ovom prostoru. Barska kornjača -1 +1 Barska kornjača je česta vrsta na području Slavonije, Podravine, (Emys orbicularis) Posavine, Baranje i uz Dunav prema Iloku. Vrsta je zabilježena na ribnjacima Jasinje te je viđena i tijekom terenskog obilaska u lipnju 2018. godine. Pošto vrsta uglavnom hibernira pod vodom može se pretpostaviti da je njihov broj na lokaciji zahvata u opadanju zbog velikih područja koja su bez vode i uznapredovane prirodne sukcesije. Pošto se radovi neće izvoditi u periodu od ožujka do kolovoza ne očekuje se značajno uznemiravanje jedinki u vrijeme parenja te se također ne očekuje da će doći do uništavanja gnijezda kornjača. Nakon završetka radova rekonstruirane table predstavljati će potencijalno pogodno stanište za ovu vrstu, osobito nakon obnove vegetacije. širokouhi mračnjak 0 0 Ugroženost vrste je prvenstveno vezana uz gospodarenje (Barbastella šumama (očuvanje starog drveća s pukotinama u kori i dupljama, barbastellus) produživanje vremena poštede od sječe, smanjenje upotrebe pesticida u šumarskoj praksi), ali i gubitkom prostora na tavanima. Pošto se na ribnjacima nalaze uglavnom inicijalni oblici šuma i šikara, područje nije potencijalno značajno za zadržavanje ove vrste. Radovi će se provoditi najvećim dijelom u vrijeme hibernacije ove vrste, te se ne očekuje uznemiravanje tijekom radova. Ne očekuje se značajan negativan utjecaj zahvata na ovu vrstu. Vidra 0 +2 Vidra na području ribnjaka nema evidentiranih nastambi. (Lutra lutra) Trenutno stanje na ribnjacima ne predstavlja povoljno stanište za ovu vrstu, te se provedbom rekonstrukcije očekuje stvaranje uvjeta pogodnih za ovu vrstu. Tijekom izvođenja radova zbog buke strojeva i prisutnosti ljudi može doći do kratkotrajnog uznemiravanja jedinki koja žive u okolnim područjima. Nakon završetka radova i uspostave proizvodnje ribnjaci će predstavljati potencijalno bogato hranilište za vidre. Četverolisna 0 0 Četverolisna raznorotka u novije vrijeme nije zabilježena u raznorotka području ribnjaka Jelas. Sukladno tome radovi neće imati (Marsilea negativan utjecaj na ovu vrstu. Ovisno o gospodarenju quadrifolia) ribnjačarskim tablama (količina vegetacije i vode u istima) i ekološkim uvjetima pojedinih godina moguća je pojava ove vrste na području ribnjaka. Amfibijska staništa 0 +1 Amfibijska staništa se na ribnjacima javljaju povremeno, odnosno Isoeto-Nanojuncetea kada se dogodi ekstremno dugotrajna suša, uslijed koje presuše 3130 bare, kanali i jezera. Obilaskom ribnjaka 26. lipnja 2018. godine ovaj tip staništa nije uočen. Zahvat na ovaj tip vegetacije neće imati utjecaja. Nakon zahvata i uređenja tabli povećava se područje koje u pojedinim godinama može pogodovati razvoju amfibijskih staništa ako će u proljetno-ljetnom periodu biti ostavljene kao suhe površine.

EcoMission d.o.o. Stranica 160 Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš rekonstrukcije dijela ribnjaka Jasinje, na području Općina Brodski Stupnik, Sibinj i Bebrina

Tablica 57: procjena utjecaja i opis utjecaja zahvata na ciljne vrste područja POP HR1000005 Jelas polje PROCJENA UTJECAJA I OPIS UTJECAJA ZAHVATA NA CILJNE VRSTE PODRUČJA POP HR1000005 JESLAS POLJE Utjecaj Ciljan vrsta Tijekom Nakon Opis zahvata zahvata Anas strepera -1 +1 Ribnjaci Jasinje trenutno su u izrazito lošem stanju. Gotovo na svim Patka kreketaljka tablama nema vode, prisutna je gusta vegetacija zbog Anser anser -1 +1 uznapredovale prirodne sukcesije, koja gotovo u potpunosti Divlja guska prekriva table. Prevladavaju šikare i inicijalne faze šume u kojima Netta rufina -1 +1 prevladava invazivna vrsta čivitnjača (Amorpha fruticosa). Ovakvi Patka gogoljica uvjeti su nepovoljni za zadržavanja i gniježđenje ptica močvarica. Acrocephalus -1 +1 Samo manji dio tabli R-7A do R-7E još sadrži vodu, te je na njima melanopogon utvrđeno nekoliko ptica tijekom terenskog obilaska 26. lipnja 2018. Crnoprugasti na tabli R-7C zabilježeno je cca 10 parova divljih gusaka (Anser trstenjak anser)s mladuncima. Na tabli R-7A viđeno je nekoliko velikih bijelih Alcedo atthis -1 +1 čaplji (Egretta alba), sive čaplje(Ardea cinerea), čubasti gnjurci vodomar (Podiceps cristatus)… Ardea purpurea -1 +1 Ukoliko se neće provoditi rekonstrukcija ribnjaka Jelas oni će za Čaplja danguba kratko vrijeme biti u potpunosti izgubljeni kao vodeno i močvarno Ardeola ralloides 0 +1 stanište, te će ptice vezane uz ovakva staništa s lokacije u Žuta čaplja potpunosti nestati. Aythya nyroca -1 +1 Patka njorka Sam zahvat rekonstrukcije će se provoditi izvan sezone Egretta alba -1 +1 gniježđenja, pa neće biti uznemiravanja gnijezdećih ptica. (Casmerodius albus) Velika bijela čaplja Moguće je uznemiravanje pojedinih vrsta tijekom provedbe Ciconia ciconia 0 +1 radova, osobito onih koje zimuju na ribnjacima. Međutim zbog roda malog broja ptica na lokaciji ovaj utjecaj će biti mali i vremenski Ciconia nigra 0 +1 ograničen te s toga prihvatljiv. Crna roda Egretta garzetta 0 +1 Nakon zahvata, do obnove vegetacije (tršćaka i rogozika, kao i Mala bijela čaplja plutajuće vodene vegetacije) u periodu od 1-3 godine neće vladati Grus grus 0 +1 idealni uvjeti za gniježđenja, ali i zadržavanje većeg broja ptica Ždral močvarica na ribnjacima Jelas. Međutim obnovom vegetacije uvjeti će se uvelike popraviti za dolazak, zadržavanja i gniježđenje Phalacrocorax 0 +1 ptica močvarica na ribnjacima Jelas. Stoga se dugoročno gledano pygmaeus utjecaj planiranog zahvata na ribnjacima Jelas može ocijeniti kao Mali vranac pozitivan. Plegadis falcinellus 0 +1

Blistavi ibis Philomachus pugnax 0 +1 pršljivac Platalea leucorodia 0 +1 žličarka Porzana parva 0 +1 Siva štijoka Porzana porzana 0 +1 Riđa štijoka Tringa glareola 0 +1 prutka migavica Numenius arquata 0 +1 Veliki pozviždač Nycticorax 0 +1 nycticorax gak

EcoMission d.o.o. Stranica 161 Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš rekonstrukcije dijela ribnjaka Jasinje, na području Općina Brodski Stupnik, Sibinj i Bebrina

Ixobrychus minutus 0 +1 čapljica voljak Ficedula albicollis 0 +1 bjelovrata muharica Chlidonias hybrida 0 +1 Bjelobrada i crna čigra za zadržavanje i gniježđenje trebaju vodene Bjelobrada čigra površine obraštene gustom plutajućom vegetacijom. Crvenokljuna Sterna hirundo 0 +1 čigra pak za gniježđenje preferira sprudove i površine bez veće Crvenokljuna čigra vegetacije. Trenutno na ribnjacima Jasinje ne vladaju povoljni Chlidonias niger 0 +1 uvjeti za zadržavanje i gniježđenje ovih triju vrsta čigre. Pošto će se Crna čigra radovi provoditi u jesensko-zimskom periodu, neće biti negativnog utjecaja radova na ove vrste. Obnovom ribnjaka povećati će se vodene površine, a obnovom plutajuće vodene vegetacije moguće je stvaranje povoljnih uvjeta za gniježđenje bjelobrade i crne čigre. Riparia riparia 0 0 Na ribnjacima Jasinje ne postoje povoljni uvjeti za gniježđenje i Bregunica zadržavanje ove vrste. Nakon obnove također neće postojati područja povoljna za gniježđenje., Vjerojatnost da će ova vrsta posjećivati ribnjake Jasinje je relativno mala, stoga se ne očekuje značajan utjecaj planiranog zahvata na ovu vrstu. Circus aeruginosus Ribnjačarske površine za ove vrste predstavljaju izvor hrane, Eja močvarica međutim nisu atraktivna gnjezdilišta, osim za eju močvaricu koja Circus cyaneus -1 +1 gnijezdi na otvorenim staništima, prostranim tršćacima, obalama eja strnjarica obraslih bujnim močvarnim biljem. Ostale navedene vrste za Haliaeetus albicilla -1 +1 gniježđenje preferiraju visoka stabla u rubnim područjima oko štekavac ribnjaka te šumska područja u njihovoj blizini. Milvus migrans 0 +1 Ne očekuje se značajan utjecaj na ove vrste tijekom provedbe Crna lunja radova. Moguće je njihovo kratkotrajno uznemiravanje. Pošto će Pandion haliaetus 0 +1 se krčiti samo stabla koja se nalaze u tablama i na nasipima, a neće bukoč se zadirati u vegetaciju izvan područja ribnjaka, ostati će sačuvana Pernis apivorus 0 +1 pogodna staništa u okolici ribnjaka za ove vrste. škanjac osaš Nakon rekonstrukcije ribnjaci će biti pogodno hranilište, jer će se uspostavom proizvodnje povećati količina ribe, ali i prisutnost ptica koje su izvor hrane za ove vrste. Stoga se ukupni utjecaj rekonstrukcije ribnjaka može ocijeniti kao pozitivan. Lanius collurio -1 -1 Svračci, kao i grmuša preferiraju grmovitu vegetaciju, koje rusi svračak trenutno na ribnjacima ima u izobilju. Samim time će radovi koji se Lanius minor -1 -1 planiraju provoditi imati negativan utjecaj na ove vrste, zbog Sivi svračak uznemiravanja i uklanjanja povoljnog staništa. Nakon Sylvia nisoria -1 -1 rekonstrukcije će se u manjoj mjeri na rubnim dijelovima obnoviti Pjegava grmuša grmolika vegetacija, međutim u znatno manjoj količini, pa će veći dio sada prisutne populacije napustiti ovo područje. Dendrocopos medius 0 0 Ovo su prvenstveno vrste vezane uz šumska staništa, u kojima ima crvenoglavi djetlić starih stabala. Moguće je njihovo zadržavanja u okolnim Dendrocopos 0 0 područjima uz ribnjake u kojima ima starih stabla. Unutrašnjost syriacus ribnjaka nema nikakvu ulogu u životu ovih vrsta. Stoga radovi na sirijski djetlić ribnjacima, kao i njihov rad nakon rekonstrukcije neće imati Dryocopus martius 0 0 utjecaja na ove vrste. Crna žuna Picus canus 0 0 siva žuna

EcoMission d.o.o. Stranica 162 Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš rekonstrukcije dijela ribnjaka Jasinje, na području Općina Brodski Stupnik, Sibinj i Bebrina

4. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PRAĆENJE STANJA OKOLIŠA Nositelj zahvata posjeduje Posebne uvjete zaštite prirode za zakup ribnjaka u vlasništvu Republike Hrvatske (KLASA: 612-07/16-01/279, URBROJ: 517-07-2-1-1-17-11, od 9. svibnja 2017.), Ministarstva zaštite okoliša i energetike (Tekstualni prilog 5), koji su sastavni dio Ugovora o dugogodišnjem zakupu ribnjaka Jelas (Tekstualni prilog 3), a kojih se dužan pridržavati u vremenu trajanja navedenog ugovora. Tijekom izrade projektne dokumentacije i ovog elaborata provedeni su konzultativni razgovori s djelatnicima HAOP-a kako bi se utvrdio najbolji način provođenja radova na ribnjacima Jasinje, uz najmanji negativni utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže. U nastavku se donose mjere ublažavanja negativnih utjecaja zahvata na ekološku mrežu sukladno preporukama HAOP-a, a koje nisu već propisane Posebnim uvjetima zaštite prirode za zakup ribnjaka u vlasništvu Republike Hrvatske (Tekstualni prilog 5).

1. Radove na zimovnicima i tablama R-1 do R-5, R-14 i R-16 (uklanjanje vegetacije, malčiranje, izmuljivanje) provoditi od 15. kolovoza do 15. ožujka (izvan sezone gniježđenja ptica močvarica), a na ostalim tablama radove provoditi od 1. kolovoza do 15. ožujka. 2. Prije početka radova obavijestiti nadležnu Javnu ustanovu za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Brodsko-posavske županije - Natura Slavonica o planiranom početku i planiranoj dinamici radova. 3. Tijekom izvođenja zahvata provoditi mjere zaštite vode i tla od onečišćenja na način da se redovito održavaju i servisiraju strojev kako bi se izbjeglo eventualno onečišćenje okoliša štetnim tvarima, te da servis strojeva, mijenjanje i dolijevanje motornih i hidrauličkih ulja kao i izmjenu akumulatora na građevinskim strojevima i vozilima obavljaju van područja ribnjaka i značajnog krajobraza Jelas polje. 4. Ukoliko se tijekom obnove vegetacijskog sklopa pojave invazivne biljne vrste, aktivno ih uklanjati sve do obnove prirodne drvenaste vegetacije. 5. Površine obrasle čivitnjačom (Amorpha fruticosa) i drugim drvenastim invazivnim vrstama uklanjati po potrebi više puta godišnje. 6. Ukoliko je radna mehanizacija prije radova korištena u nekoj od voda na području dunavskog slijeva prije radova na lokaciji predmetnog zahvata potrebno je:  opremu za održavanje očistiti od mulja i vegetacije,  provjeriti ima li na stroju zaostalih školjkaša/puževa, te ih ukloniti,  dobro oprati kontaminiranu opremu vodom pod visokim tlakom (po mogućnosti vrućom parom pod pritiskom),  kad je to moguće ostaviti opremu ostaviti na suhom barem četiri tjedna prije transporta na drugi vodotok. 7. Za uklanjanje nepoželjne vegetacije zabranjeno je koristiti kemijska zaštitna sredstva.

EcoMission d.o.o. Stranica 163 Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš rekonstrukcije dijela ribnjaka Jasinje, na području Općina Brodski Stupnik, Sibinj i Bebrina

5. ZAKLJUČAK Nositelj zahvata, PP Orahovica, Pustara 1, 33 513 Zdenci, planira rekonstrukciju dijela ribnjaka Jelas, za uzgoj ciprinidnih ribljih vrsta, Općine Brodski Stupnik, Sibinj i Bebrina, Brodsko-posavska županija. Planirana rekonstrukcija obuhvaćat će: malčiranje cca 502 ha (cca 47 % površine) ribnjaka te izmuljivanje i čišćenje cca 85,6 ha (cca 8% površine) ribnjaka.

Sukladno opisanim glavnim obilježjima zahvata, tehnološkom procesu i utjecajima planiranog zahvata na sastavnice okoliša, te mjerama zaštite okoliša koje je nositelju zahvata propisalo Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, a koje su sastavni dio Ugovora o zakupu ribnjaka, te predviđenim mjerama koje su navedene u projektnoj dokumentaciji, kao i ovom elaboratu ocjenjuje se da predmetni zahvat neće imati značajan utjecaj na okoliš, te nije potrebno provesti postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš.

EcoMission d.o.o. Stranica 164 Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš rekonstrukcije dijela ribnjaka Jasinje, na području Općina Brodski Stupnik, Sibinj i Bebrina

6. IZVORI PODATAKA

6.1. KORIŠTENI ZAKONI I PROPISI

1) Zakon o zaštiti prirode („Narodne novine“ br. 80/13 i 15/18) 2) Zakon o zaštiti okoliša („Narodne novine“ br. 80/13, 153/13, 78/15, 12/18 i 118/18) 3) Zakon o održivom gospodarenju otpadom („Narodne novine“ br. 94/13 i 73/17) 4) Zakon o vodama („Narodne novine“ br. 153/09, 63/11, 130/11, 56/13, 14/14 i 46/18) 5) Zakon o akvakulturi (Narodne novine" br. 130/17) 6) Zakon o zaštiti od buke („Narodne novine“ br. 30/09, 55/13, 153/13 i 41/16) 7) Zakon o gradnji („Narodne novine“ br. 153/13 i 20/17) 8) Zakon o komunalnom gospodarstvu („Narodne novine“ br. 36/95, 70/97, 128/99, 57/00, 129/00, 59/01, 26/03, 82/04, 110/04, 178/04, 38/09, 79/09, 153/09, 49/11, 84/11, 90/11, 144/12, 94/13, 153/13, 147/14 i 36/15) 9) Zakon o lovstvu („Narodne novine“ br. 104/05, 75/09, 153/09, 14/14, 21/16, 41/16, 67/16 i 62/17 10) Zakon o poljoprivrednom zemljištu („Narodne novine“, br. 39/13, 48/15 i 20/18) 11) Zakon o prostornom uređenju („Narodne novine“ br. 153/13 i 65/17) 12) Zakon o šumama („Narodne novine“ br. 140/05, 82/06, 129/08, 80/10, 124/10, 25/12, 68/12 i 94/14) 13) Zakon o zaštiti na radu („Narodne novine“ br. 71/14 i 154/14) 14) Zakon o zaštiti zraka („Narodne novine“ br. 130/11, 47/14 i 61/17) 15) Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara („Narodne novine“ br. 69/99, 151/03, 157/03, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14 i 44/17) 16) Pravilnik o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima („Narodne novine“ br. 88/14) 17) Pravilnik o strogo zaštićenim vrstama („Narodne novine“ br. 144/13 i 73/16) 18) Pravilnik o ciljevima očuvanja i osnovnim mjerama za očuvanje ptica u području ekološke mreže („Narodne novine“ br. 15/14) 19) Pravilnik o ocjeni prihvatljivosti za ekološku mrežu („Narodne novine“ br. 146/14) 20) Pravilnik o praćenju kvalitete zraka („Narodne novine“ br. 79/17) 21) Pravilnik o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda („Narodne novine“ br. 80/13, 43/14, 27/15 i 3/16) 22) Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave („Narodne novine“ br. 145/04) 23) Pravilnik o gospodarenju otpadom („Narodne novine“ br. 117/17) 24) Pravilnik o granicama područja podslivova, malih slivova i sektora („Narodne novine“ br. 97/10 i 37/13) 25) Pravilnik o katalogu otpada („Narodne novine“ br. 90/15) 26) Pravilnik o ocjeni prihvatljivosti plana, programa i zahvata za ekološku mrežu („Narodne novine“ br. 118/09) 27) Pravilnik o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim, Prilog III („Narodne novine“ br. 99/09) 28) Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš („Narodne novine“ br. 61/14 i 3/17) 29) Uredba o ekološkoj mreži („Narodne novine“ br. 124/13 i 105/15) 30) Uredba o razinama onečišćujućih tvari u zraku („Narodne novine“ br. 117/12 i 84/17) 31) Uredba o tvarima koje oštećuju ozonski sloj i fluoriranim stakleničkim plinovima („Narodne novine“ br. 90/14) 32) Uredba o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora („Narodne novine“ br. 87/17) 33) Uredba o okolišnoj dozvoli („Narodne novine“ br. 8/14 i 5/18)

EcoMission d.o.o. Stranica 165 Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš rekonstrukcije dijela ribnjaka Jasinje, na području Općina Brodski Stupnik, Sibinj i Bebrina

34) Uredba o standardu kakvoće voda („Narodne novine“ br. 73/13, 151/14, 78/15 i 61/16) 35) Uredba o sprečavanju velikih nesreća koje uključuju opasne tvari („Narodne novine“ br. 44/14, 31/17 i 45/17 36) Nacionalna strategija zaštite okoliša („Narodne novine“ br. 46/02) 37) Nacionalni plan djelovanja na okoliš („Narodne novine“ br. 46/02) 38) Nacionalni strateški plana razvoja akvakulture za razdoblje 2014-2020 (nacrt Plana) (http://www.mps.hr/ribarstvo/UserDocsImages/akvakultura/NSPA%202014-2020_hrv.pdf) 39) Strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske („Narodne novine“ br. 143/08) 40) Državni plan mjera za slučaj izvanrednih i iznenadnih onečišćenja voda („Narodne novine“ br. 5/11) 41) Odluka o određivanju osjetljivih područja („Narodne novine“ br. 81/10 i 141/15) 42) Odluka o određivanju ranjivih područja („Narodne novine“ br. 130/12) 43) Plan upravljanja vodnim područjima („Narodne novine“ br. 66/16) 44) Odluka o donošenju plana upravljanja vodnim područjima 2016. -2021. („Narodne novine“ br. 66/16) 45) Odluka o razvrstavanju javnih cesta („Narodne novine“ br. 66/15) 46) Prostorni plan Brodsko – posavske županije („Službeni vjesnik Brodsko – posavske županije“ br. 04/01, 06/05, 11/08, 05/10, 09/12) 47) Prostorni plan Općine Brodski Stupnik („Službeni vjesnik Brodsko – posavske županije“ br. 21/02, 20/07, 26/12, 01/15, 14/15) 48) Prostorni plan Općine Bebrina („Službeni vjesnik Brodsko – posavske županije“ br. 15/05, 09/14, 17/15) 49) Prostorni plan Općine Sibinj („ Službeni vjesnik Brodsko – posavske županije“ br. 08/03, 17/07, 27/14, 27/16)

6.2. OSTALI IZVORI PODATAKA

1. Antolović, J., Frković, A., Grubešić, M., Holcer, D., Vuković, M., Flajšman, E., Grgurev, M., Hamidović, D., Pavlinić, I. i Tvrtković, N. (2006): Crvena knjiga sisavaca Hrvatske. Ministarstvo kulture, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb 2. ARKOD Preglednik, http://preglednik.arkod.hr/ARKOD-Web/ 3. B. Vrbek, Svojstva tala šume hrasta lužnjaka i običnoga graba (Carpino betuli -Quercetum roboris Ht. 1938) pokupskog bazena, Česme i Repaša (2003), Rad. Šumar. inst. 38 (2): 177–194, Jastrebarsko 4. Bardi, A.; Papini, P.; Quaglino, E.; Biondi, E.; Topić, J.; Milović, M; Pandža, M.; Kaligarič, M.; Oriolo, G.; Roland, V.; Batina, A.; Kirin, T. (2016): Karta prirodnih i poluprirodnih ne-šumskih kopnenih i slatkovodnih staništa Republike Hrvatske. AGRISTUDIO s.r.l., TEMI S.r.l., TIMESIS S.r.l., HAOP. 5. Belančić, A., Bogdanović, T., Franković, M., Ljuština, M., Mihoković, N. i Vitas, B. (2008): Crvena knjiga vretenaca Hrvatske. (M. Franković, ur.) Zagreb: Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb 6. Bognar, A. (2001): Geomorfološka regionalizacija Hrvatske, Acta Geographica Croatica 34/1, Zagreb, 7 – 29 7. Bojčić, C., Bunjevac, I. (1982.): Sto godina ribogojstva na tlu Jugoslavije, Poslovna zajednica slatkovodnog ribarstva Jugoslavije, Ribozajednica Zagreb, 76-78, 126-128 8. Bralić, I., 1999: Krajobrazno diferenciranje i vrednovanje s obzirom na prirodna obilježja, U: Krajolik, Sadržajna i metodska podloga, Krajobrazne osnove Hrvatske, Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 101 – 110 9. Climate change Knowledge Portal, http://sdwebx.worldbank.org/climateportal 10. Državni hidrometeorološki zavod, http://www.dhmz.htnet.hr/, www.meteo.hr 11. Državni hidrometeorološki zavod, Atlas vjetra u Hrvatskoj, http://mars.dhz.hr/web/index.htm

EcoMission d.o.o. Stranica 166 Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš rekonstrukcije dijela ribnjaka Jasinje, na području Općina Brodski Stupnik, Sibinj i Bebrina

12. Domac, R. (1994), Mala Flora Hrvatske, Školska knjiga , Zagreb 13. European Climate Adaptation Platform, http//climate-adapt.eea.europa.eu/tools/map-viewer 14. Flora Croatica Database, http://hirc.botanic.hr/fcd/ 15. Franković, M., Bogdanović T. (2009): Znanstvena analiza vrsta vretenaca (Odonata) s Dodatka II Direktive o zaštiti divlje flore i faune. DZZP, Zagreb, pp 108. 16. Geoportal DGU, http://geoportal.dgu.hr/ 17. Google Earth 18. Google Maps, https://www.google.hr/maps/ 19. Grbac I. 2009. Znanstvena analiza vrsta vodozemaca i gmazova (Eurotestudo hermanii, Emys orbicularis, Bombina bombina i Bombina variegata) s dodatka II Direktive o zaštiti prirodnih staništa i divlje flore i faune, DZZP, Zagreb, 2009. 20. Hrčak srce, http://hrcak.srce.hr/, Portal znanstvenih časopisa Republike Hrvatske 21. Hrvatska agencija za okoliš i prirodu, Kvaliteta zraka u Republici Hrvatskoj, http://iszz.azo.hr/iskzl/, 22. Hrvatska agencija za okoliš i prirodu, Preglednik web portala Informacijskog sustava zaštite prirode, www.bioportal.hr/gis, 23. Hrvatska agencija za okoliš i prirodu, http://www.dzzp.hr/publikacije/brosure-i-bilteni- 141/1.html 24. Hrvatske vode, Preglednik karte opasnosti od poplava po vjerojatnosti poplavljivanja, http://voda.giscloud.com/map/321490/karta-opasnosti-od-poplava-po-vjerojatnosti- poplavljivanja 25. Hrvatske željeznice PP, http://www.hzpp.hr/karta 26. Jelić, D., Gambiroža, P.: Istraživanje herpetofaune Brodsko-posavske županije – završno izvješće, DZZP, Zagreb, 2012 27. Jelić D., Lauš B., Burić I. (2016) Završno izvješće za skupine Amphibia i Reptilia. U: Mrakovčić M., Mustafić P., Jelić D., Mikulić K., Mazija M., Maguire I., Šašić Kljajo M., Kotarac M., Popijač A., Kučinić M., Mesić Z. (ur.) Projekt integracije u EU Natura 2000 - Terensko istraživanje i laboratorijska analiza novoprikupljenih inventarizacijskih podataka za taksonomske skupine: Actinopterygii i Cephalaspidomorphi, Amphibia i Reptilia, Aves, Chiroptera, Decapoda, Lepidoptera, Odonata, Plecoptera, Trichoptera. OIKON-HID-HYLA-NATURA-BIOMCKFF- GEONATURA-HPM-TRAGUS, Zagreb: 1-27. 28. Jelić, D., Kuljerić, M., Koren, T., Treer, D., Šalamon, D., Lončar, M., Podnar-Lešić, M., Janev Hutinec, B., Bogdanović, T., Mekinić, S. i Jelić, K. (2012): Crvena knjiga vodozemaca i gmazova Hrvatske. Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb 29. Jure Margeta (2007): Oborinske i otpadne vode: teret onečišćenja, mjere zaštite. Građevinsko – arhitektonski fakultet Sveučilišta u Splitu. 30. Kletečki, E., Grbac, I.: Izvješće o jednogodišnjim istraživanjima rasprostranjenosti, brojnosti i stanju populacija 5 vrsta vodozemaca i 1 vrste gmazova (od ukupno 9 predviđenih vrsta) na području Hrvatske u svrhu utvrđivanja prijedloga za «Natura 2000» područja, DZZP, 2008. 31. Krnjeta, D.: Izvješće o monitoringu odabranih ptičjih vrsta i područja važnih za ptice u 2010. na području kontinentalne biogeografske regije, HOD, Zagreb, 2010. 32. Lovački portal, http://lovac.info/lovacki-portal-lovac-home/karte-lovista-hrvatske.html 33. Mikuška, T., Tomik, A., Šetan, N., Hucaljuk, M.: Izvješće o monitoringu kolonijalnih čaplji i žličarke (Platalea leucorodia), bjelobrade čigre (Chlidonias hybrida), te vlastelice (Himantopus himantopus) u 2012. godini, HDZPP, Osijek 2012. 34. Mikuška, T., Tomik, A., Šetan, N., Hucaljuk, M.: Monitoring gnijezdeće populacije kolonijalnih čaplji (Ardeidae) i bijele žličarke (Platalea leucorodia), u 2013. godini – konačno izviješće, HDZPP, Osijek, 2013. 35. Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, www.mzoip.hr 36. Mrakovčić, M., Brigić, A., Buj, I., Ćaleta, M., Mustafić, P. i Zanella, D. (2006): Crvena knjiga slatkovodnih riba Hrvatske. Ministarstvo kulture i Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb

EcoMission d.o.o. Stranica 167 Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš rekonstrukcije dijela ribnjaka Jasinje, na području Općina Brodski Stupnik, Sibinj i Bebrina

37. Nikolić, T. i Topić, J. (urednici) (2005): Crvena knjiga vaskularne flore Hrvatske. Ministarstvo kulture, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb 38. Open Street Map, http://www.openstreetmap.org/ 39. Radović, D., Kralj, J., Tutiš, V., Radović, J. i Topić, R. (2005). Nacionalna ekološka mreža –važna područja za ptice u Hrvatskoj. DZZP, Zagreb. 40. Šegota, T., Filipčić, A. (2003): Köppenova podjela klima i hrvatsko nazivlje, Geoadria 8/1, Zadar, 17 – 37 41. Topić, J., Vukelić, J. (2009): Priručnik za određivanje kopnenih staništa u Hrvatskoj prema Direktivi o staništima EU, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb 42. Tutiš, V., Kralj, J., Radović, D., Ćiković, D., Barišić, S. (ur.) (2013): Crvena knjiga ptica Hrvatske. Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb 43. Zaninović, K. (urednica): Klimatski atlas Hrvatske, 1961 – 1990, 1971 – 2000, Državni hidrometeorološki zavod, Zagreb, 2008 44. PP Orahovica, http://www.pporahovica.hr/ 45. Franković, M., Bogdanović, T.: Vretenca, priručnik za inventarizaciju i praćenje stanja, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb, 2009. 46. Novak, N., Kravrščan, M.: Invazivne strane korovne vrste u Republici Hrvatskoj, Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo, Zagreb, 2011. 47. Borišić, I., Milović, M., Dujmović, I., Bogdanović, S., Cigić, P., Rešetnik, I., Nikolić, T., Mitić, B.: Preliminary check-list of invasive alien plant species (IAS) in Croatia, Natura Croatica, Vol. 17, No 2, 55-71, Zagreb, lipanj 2008. 48. Sundseth, K.: Invasive Alien Species, European Commission, EU, 2014. 49. https://web.hamradio.hr/9aff/9AFF-036_Jelas/jelas.htm

EcoMission d.o.o. Stranica 168