Prostorni Plan Uređenja Općine Mošćenička Draga

PRIMORSKO – GORANSKA ŽUPANIJA

OPĆINA MOŠĆENIČKA DRAGA

Izrađivač

c CPA Centar za prostorno uređenje i arhitekturu doo

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MOŠĆENIČKA DRAGA

Zagreb, listopad 2007. godine

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MOŠĆENIČKA DRAGA

Naručitelj OPĆINA MOŠĆENIČKA DRAGA Načelnik Anton RUDAN

Izvršitelj CPA Centar za prostorno uređenje i arhitekturu d.o.o. Zagreb, Odranska 2

Direktor CPA Tomislav DOLEČKI, dipl.ing.arh.

Stručna koordinacija u ime CPA Tomislav Dolečki, dipl.ing.arh.

Stručni tim CPA Tomislav DOLEČKI, dipl.ing.arh. Neda KAMINSKI - KIRŠ, dipl.ing.arh. Zrinka TADIĆ, dipl.ing.arh. Maša MUJAKIĆ, dipl.ing.arh. Petra MAKSAN, dipl.ing.arh. Ankica TOMIĆ, dipl.ing.građ. Mr.sc. Vladimir ŽANIĆ, dipl.ing.prom.

Zagreb, listopad 2007. godine

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

Sadržaj elaborata:

DOKUMENTACIJA O TVRTKI CPA d.o.o. :

- Izvadak iz registra Trgovačkog suda u Zagrebu za tvrtku CPA Centar za prostorno uređenje i arhitekturu d.o.o. za obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja, - Rješenje Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva za davanje suglasnosti tvrtki CPA d.o.o. za obavljanje svih poslova prostornog uređenja (klasa: UP/I-350-02/06-07/46 urbroj: 531-06-06-2 od 27. studenog 2006. godine) - Rješenje Hrvatske komore arhitekata i inžinjera u graditeljstvu o upisu u Imenik ovlaštenih arhitekata za Tomislava Dolečkog, dipl.inž.arh. (klasa: UP/I-350-07/91-01/110 urbroj: 314-01- 99-1 od 19. srpnja 1999. godine) - Rješenje Hrvatske komore arhitekata i inžinjera u graditeljstvu o upisu u Imenik ovlaštenih arhitekata za Nedu Kaminski - Kirš, dipl.inž.arh. (klasa: UP/I-350-07/91-01/216 urbroj: 314-01- 99-1 od 19. srpnja 1999. godine).

SUGLASNOSTI I MIŠLJENJA

- suglasnost Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva o usklađenosti konačnog prijedloga PPUO Mošćenička Draga s Uredbom o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog pojasa mora, temeljem članka 45a Zakona o prostornom uređenju (NN 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04) - suglasnost Ureda državne uprave u Primorsko - goranskoj županiji, Službe za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko - pravne poslove, Ispostava Opatija koja se izdaje na temelju prethodno pribavljenog mišljenja Županijskog zavoda za održivi razvoj i prostorno uređenje o usklađenosti sa Prostornim planom Županije, temeljem članka 24. Zakona o prostornom uređenju (NN 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04) - suglasnost Ministarstva kulture, Konzervatorski odjel u Rijeci, temeljem članka 56. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03 i 157/03) - prethodna suglasnost Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu prirode, temeljem članka 124. Zakona o zaštiti prirode (NN 70/05) - suglasnost Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva, Uprave za poljoprivredno zemljište, temeljem članka 17. Zakona o poljoprivrednom zemljištu (NN 66/01) - suglasnost Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva, Uprave šumarstva, temeljem članka 37. Zakona o šumama (NN 140/05) - suglasnost HRVATSKIH VODA d.o.o., Vodnogospodarski odjel za vodno područje primorsko - istarskih slivova Rijeka, temeljem članka 21. Zakona o vodama (NN 107/95 i 150/05) - suglasnost Ureda državne uprave u Primorsko - goranskoj županiji, Službe za gospodarstvo, temeljem članka 2.a. Zakona o tržištu plina (NN 68/01 i 87/05).

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

DOKUMENTACIJA O TVRTKI

- Izvadak iz registra Trgovačkog suda u Zagrebu za tvrtku CPA - Centar za prostorno uređenje i arhitekturu d.o.o. za obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja

- Rješenje Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva za davanje suglasnosti tvrtki CPA d.o.o. za obavljanje svih poslova prostornog uređenja (klasa: UP/I-350-02/06-07/46 urbroj: 531-06-06-2 od 27. studenog 2006. godine)

- Rješenje Hrvatske komore arhitekata i inžinjera u graditeljstvu o upisu u Imenik ovlaštenih arhitekata za Tomislava Dolečkog, dipl.inž.arh. (klasa: UP/I-350-07/91-01/110 urbroj: 314-01-99- 1 od 19. srpnja 1999. godine)

- Rješenje Hrvatske komore arhitekata i inžinjera u graditeljstvu o upisu u Imenik ovlaštenih arhitekata za Nedu Kaminski - Kirš, dipl.inž.arh. (klasa: UP/I-350-07/91-01/216 urbroj: 314-01- 99-1 od 19. srpnja 1999. godine)

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

SUGLASNOSTI I MIŠLJENJA

- suglasnost Ureda državne uprave u Primorsko - goranskoj županiji, Službe za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko - pravne poslove, Ispostava Opatija koja se izdaje na temelju prethodno pribavljenog mišljenja Županijskog zavoda za održivi razvoj i prostorno uređenje o usklađenosti sa Prostornim planom Županije (klasa 350-02/07-03/13, urbroj 2170/01- 06-01/1-07-2 od 07.05.2007. godine, temeljem članka 24. Zakona o prostornom uređenju (NN 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04), klasa 350-05/06-01/00549, urbroj 2170-0085-01-07-08 HV od 11.06.2007.godine.

- suglasnost Ministarstva kulture, Konzervatorski odjel u Rijeci, temeljem članka 56. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03 i 157/03), klasa 612-08/06-10/541, urbroj 532-04- 12/11-07-3 od 13. ožujka 2007.

- prethodna suglasnost Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu prirode, temeljem članka 124. Zakona o zaštiti prirode (NN 70/05), klasa 612-07/04-49/0256, urbroj 532-08-03/1-07-03-02/1- 2 od 15. siječnja 2007. godine

- suglasnost Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva, Uprave šumarstva, temeljem članka 37. Zakona o šumama (NN 140/05), klasa 350-02/06-01/117, urbroj 525-03-07- 02-IH od 29. siječnja 2007.

- prethodno mišljenje HRVATSKIH VODA d.o.o., Vodnogospodarski odjel za vodno područje primorsko - istarskih slivova Rijeka, temeljem članka 21. Zakona o vodama (NN 107/95 i 150/05), klasa 350-01/07-01/01, urbroj 374-23-1-07-4 od 30. siječnja 2007. godine

- suglasnost Ureda državne uprave u Primorsko - goranskoj županiji, Službe za gospodarstvo, temeljem članka 2.a. Zakona o tržištu plina (NN 68/01 i 87/05), klasa UP/I-320-02/07-01/0011, urbroj 2170-76-02-07-02 od 16.travnja 2007.

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

Tekstualni dio plana

I. O B R A Z L O Ž E N J E strana

U V O D 1

1. P O L A Z I Š T A 5

1.1. POLOŽAJ, ZNAČAJ I POSEBNOSTI PODRUČJA OPĆINE MOŠĆENIČKA DRAGA U ODNOSU NA PROSTOR I SUSTAVE PRIMORSKO – GORANSKE ŽUPANIJE I REPUBLIKE HRVATSKE 5 1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru (tablica 1. i 2.) 5 1.1.1.1. Teritrorijalni obuhvat 5 1.1.1.2. Numerički pokazatelji 7 1.1.1.3. Karakteristike prostora Općine Mošćenička Draga 9 1.1.2. Prostorno razvojne i resursne značajke 10 1.1.2.1. Prirodni sustavi 10 1.1.2.2 Stanovništvo i stanovanje 29 1.1.2.3. Naselja 43 1.1.2.4. Sadržaji javnih funkcija 46 1.1.2.5. Gospodarstvo 49 1.1.2.6. Infrastrukturni sustavi 51 1.1.2.7. Zbrinjavanje otpada 53 1.1.2.8. Zaštita prostora 54 1.1.3. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog uređenja šireg područja i ocjena postojećih prostornih planova 63 1.1.3.1. Strategija i Program prostornog uređenja Republike Hrvatske 63 1.1.3.2. Prostorni plan Primorsko – goranske županije 64 1.1.3.3. Ocjena postojećih prostornih planova na području Općine Mošćenička Draga 66 1.1.3.4. Ostali dokumenti prostornog uređenja 67 1.1.3.5. Prostorni plan parka prirode Učka (NN 24/06) 68 1.1.4. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje 70 1.1.4.1. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske pokazatelje 70 1.1.4.2. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na gospodarske i prostorne pokazatelje 70

2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA 73

2.1. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA ŽUPANIJSKOG ZNAČAJA 73 2.1.1. Razvoj naselja, posebnih funkcija i infrastrukturnih sustava 73 2.1.2. Racionalno korištenje prirodnih izvora 74 2.1.3. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša 74

2.2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA OPĆINSKOG ZNAČAJA 76 2.2.1. Demografski razvoj 77 2.2.2. Odabir prostorno razvojne strukture 78

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

2.2.3. Razvoj naselja, javne, prometne i komunalne infrastrukture 80 2.2.3.1. Osnove razvoja naselja 80 2.2.3.2. Osnove razvoja javnih djelatnosti i službi 80 2.2.3.3. Osnove razvoja sustava infrastrukture 81 2.2.4. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih cjelina 83 2.2.4.1. Zaštita krajobraznih vrijednosti 83 2.2.4.2. Zaštita prirodnih vrijednosti i posebnosti 84 2.2.4.3. Zaštita kulturno - povijesnih cjelina 84

2.3. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA NASELJA NA PODRUČJU OPĆINE MOŠĆENIČKA DRAGA 86 2.3.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora 86 2.3.2. Utvrđivanje građevinskih područja naselja u odnosu na postojeći i planirani broj stanovnika, gustoću stanovanja, izgrađenost, iskorištenost igustoću izgrađenosti, obilježja naselja, vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno - povijesnih cjelina 88 2.3.2.1. Postojeći i planirani broj stanovnika 88 2.3.2.2. Dimenzioniranje građevinskih područja naselja 88 2.3.2.3. Smjernice za formiranje građevinskih područja izvan naselja 89 2.3.2.4. Izgrađenost građevinskog područja 89 2.3.2.5. Vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno - povijesnih cjelina 89 2.3.3. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture 89

3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA 91

3.1. PRIKAZ PROSTORNOG RAZVITKA NA PODRUČJU OPĆINE MOŠĆENIČKA DRAGA U ODNOSU NA PROSTORNU I GOSPODARSKU STRUKTURU PRIMORSKO - GORANSKE ŽUPANIJE 91 3.1.1. Funkcionalna organizacija prostora Općine Mošćenička Draga 92 3.1.2. Sustav naselja 92 3.1.3. Mreža društvenih djelatnosti 93 3.1.4. Uređenje građevinskog zemljišta 93 3.1.5. Građevinska područja naselja 94 3.2. ORGANIZACIJA PROSTORA I OSNOVNA NAMJENA I KORIŠTENJE POVRŠINA 94 3.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina (naselja i izgrađene struktute van naselja; poljoprivredne, šumske, vodne te površine posebne namjene i ostale površine) - tablica 3., prvi dio 98 3.2.2. Razvoj i uređenje površina naselja (građevinska područja naselja) 99 3.2.2.1. Namjena površina unutar građevinskih područja naselja 99 3.2.2.2. Veličine površina građevinskih područja naselja 99 3.2.2.3. Planske pretpostavke za određivanje građevinskih područja naselja 100 3.2.2.4. Neposredno provođenje plana unutar građevinskih područja naselja 100 3.2.2.5. Planske pretpostavke za dimenzioniranje površine građevinskih područja naselja 100 3.2.3. Površine izvan naselja za izdvojene namjene 107 3.2.3.1. Ostale namjene (zdravstveno - turistička namjena / ZT ) 107 3.2.3.2. Groblja ( + ) 108 3.2.4. Kriteriji za građenje izvan građevinskog područja 108 3.2.4.1. Kriteriji za građenje izvan građevinskih područja (izvan ZOP-a i Parka prirode Učka) 108 3.2.4.2. Kriteriji za građenje izvan građevinskih područja (unutar zaštićenog obalnog pojasa - ZOP-a) 109 3.2.4.3. Kriteriji za građenje izvan građevinskih područja (unutar Parka prirode Učka) 109

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

3.2.5. Poljoprivredne površine ( P ) 110 3.2.6. Šumske površine ( Š ) 110 3.2.7. Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište ( PŠ ) 111 3.2.8. Vodne površine 112 3.2.8.1. Morske površine 113 3.2.8.2. Vodne površine na kopnu 114 3.3. PRIKAZ GOSPODARSKIH I DRUŠTVENIH DJELATNOSTI 115 3.3.1. Prikaz gospodarskih djelatnosti 115 3.3.1.1. Primarni sektor 116 3.3.1.2. Sekundarni sektor 118 3.3.1.3. Tercijarni sektor 118 3.3.2. Globalne projekcije gospodarskog razvoja do 2015. godine 121 3.3.3. Prikaz društvenih djelatnosti 122 3.3.3.1. Uprava i pravosuđe 122 3.3.3.2. Predškolsko i školsko obrazovanje 123 3.3.3.3. Zdravstvena zaštita 124 3.3.3.4. Socijalna skrb 124 3.3.3.5. Kultura 124 3.3.3.6. Šport i rekreacija 125 3.3.3.7. Vjerske građevine, vjerske zajednice i udruge građana 126 3.3.3.8. Ostale namjene (zdravstveno - turistička namjena / ZT) 126 3.4. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA 127 3.4.1. Uvjeti korištenja prostora 127 3.4.1.1. Uvjeti korištenja građevinskih područja 127 3.4.2. Uvjeti uređenja prostora 129 3.4.2.1. Građevinska područja naselja 129 3.4.2.2. Građenje izvan građevinskog područja 132 3.4.2.3. Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite 134 3.4.3. Uvjeti zaštite prostora 134 3.4.3.1. Zaštita prirodne baštine 134 3.4.3.2. Zaštita kulturnog nasljeđa 136 3.4.3.3. Iskaz površina za posebno vrijedna i/ili osjetljiva područja i prostorne cjeline (prirodni resursi, krajobrazi, prirodne vrijednosti i kulturno-povijesne cjeline) - tablica 3., drugi dio 140 3.5. RAZVOJ INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA 141 3.5.1. Prometni sustav (ceste, morske luke, pošta i javne telekomunikacije) 141 3.5.1.1. Cestovni promet 141 3.5.1.2. Pješački promet 145 3.5.1.3. Promet u mirovanju 145 3.5.1.4. Javni promet 146 3.5.1.5. Pomorski promet 147 3.5.1.6. Zračni promet 148 3.5.1.7. Pošta i telekomunikacije 148 3.5.2. Energetski sustav 149 3.5.2.1. Elektroopskrba 149 3.5.2.2. Opskrba plinom 149 3.5.2.3. Obnovljivi izvori energije 150 3.5.3. Vodnogospodarski sustav (vodoopskrba, odvodnja, uređenje vodotoka i voda, melioracijska odvodnja) 151 3.5.3.1. Vodoopskrba 151 3.5.3.2. Sustav odvodnje 152 3.5.3.3. Sustav vodozaštite, uređenja vodotoka i zaštite od štetnog djelovanja voda 153 3.6. POSTUPANJE S OTPADOM 156 3.7. SPREČAVANJE NEPOVOLJNIH UTJECAJA NA OKOLIŠ 156 3.7.1. Zaštita tla 157 3.7.1.1. Šumsko tlo 157 3.7.1.2. Poljoprivredno tlo 157

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

3.7.2. Zaštita zraka 157 3.7.3. Zaštita voda 159 3.7.4. Zaštita od prekomjerne buke 160 3.7.5. Mjere posebne zaštite 161 3.7.5.1. Sklanjanje ljudi 161 3.7.5.2. Zaštita od rušenja 161 3.7.5.3. Zaštita od požara 161 3.7.5.4. Zaštita od potresa 161 3.7.5.5. Zaštita od poplava 161

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE 163

I. TEMELJNE ODREDBE 165

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE 173

1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENE POVRŠINA NA PODRUČJU OPĆINE MOŠĆENIČKA DRAGA 173 1.1. Površine naselja 173 1.2. Površine izvan naselja za izdvojene namjene 174 1.3. Poljoprivredne površine 175 1.4. Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište 175 1.5. Šumske površine 175 1.6. Vodne površine 175 2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA 176 2.1. Građevine od važnosti za Republiku Hrvatsku, Primorsko-goransku županiju i Općinu Mošćenička Draga 176 2.1.1. Građevine od važnosti za Republiku Hrvatsku 176 2.1.2. Građevine od važnosti za Primorsko - goransku županiju 176 2.1.3. Građevine od važnosti za Općinu Mošćenička Draga 177 2.2. Građevinska područja naselja 177 2.2.1. Opće odredbe ili kriteriji za korištenje izgrađenog i neizgrađenog dijela građevinskog područja 177 2.2.2. Namjena građevina 179 2.2.3. Rekonstrukcije u građevinskim područjima naselja 185 2.3. Izgrađene strukture izvan naselja 186 2.3.1. Građevinska područja izvan naselja za izdvojene namjene 186 2.3.2. Građevine koje se mogu graditi izvan građevinskog područja 187 3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI 190 4. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA JAVNE NAMJENE 193 5. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA 196 5.1. Prometna infrastruktura 196 5.1.1. Cestovni promet 196 5.1.2. Morske luke 200 5.1.3. Zračni promet 201 5.2. Pošta i telekomunikacije 201 5.3. Vodoopskrba i odvodnja 201 5.3.1. Vodoopskrba 202 5.3.2. Odvodnja 202 5.3.3. Uređenje vodootka i zaštita od poplava 204 5.4. Energetska infrastruktura 204 5.4.1. Elektroopskrba 204 5.4.2. Opskrba plinom 205 5.4.3. Obnovljivi izvori energije 206

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

6. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA 206 6.1. Mjere zaštite krajobraznih vrijednosti 206 6.2. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i kulturno - povijesnih cjelina 206 6.2.1. Zaštita prirodne baštine 206 6.2.2. Zaštita kulturno - povijesnih cjelina 207 7. POSTUPANJE S OTPADOM 211 8. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ 213 8.1. Zaštita tla 213 8.1.1. Šumsko tlo 213 8.1.2. Poljoprivredno tlo 213 8.1.3. Tlo za planiranje gradnje 214 8.2. Zaštita zraka 214 8.3. Zaštita voda 215 8.3.1. Zaštita podzemnih i površinskih voda 215 8.3.2. Zaštita od štetnog djelovanja voda 216 8.3.3. Zaštita mora od zagađenja 216 8.4. Zaštita od prekomjerne buke 217 8.5. Mjere posebne zaštite 218 8.5.1. Sklanjanje ljudi 218 8.5.2. Zaštita od potresa 219 8.5.3. Zaštita od rušenja 219 8.5.4. Zaštita od požara 219 9. MJERE PROVEDBE PLANA 220 9.1. Obveza izrade prostornih planova 220 9.1.1. Urbanistički planovi uređenja 220 9.1.2. Detaljni planovi uređenja 221 9.2. Primjena posebnih razvojnih i drugih mjera 221 9.2.1. Uređenje zemljišta 221 9.2.2. Ostale mjere razvoja 221 9.3. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni 222

III. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE 223

1. PRIJELAZNE ODREDBE 223

2. ZAVRŠNE ODREDBE 224

D O K U M E N T A C I J A

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

Grafički dio plana

1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA mj. 1 : 25.000

2. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI

2.A. Promet, pošta i telekomunikacije mj. 1 : 25.000

2.B. Energetski sustav mj. 1 : 25.000

2.C. Vodnogospodarski sustav mj. 1 : 25.000

3. UVJETI ZA KORIŠTENJE, UREĐENJE I ZAŠTITU PROSTORA

3.A. Područja posebnih uvjeta korištenja mj. 1 : 25.000

3.B. Područja posebnih ograničenja u korištenju i područja i dijelovi primjene planskih mjera zaštite mj. 1 : 25.000

4. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA

4.A. K.O. BRSEČ mj. 1 : 5.000

4.B. K.O. KALAC mj. 1 : 5.000

4.C. K.O. KRAJ mj. 1 : 5.000

4.D. K.O. MARTINA mj. 1 : 5.000

4.E. K.O. MOŠĆENICE mj. 1 : 5.000

4.F. K.O. MOŠĆENIČKA DRAGA mj. 1 : 5.000

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

I. OBRAZLOŽENJE PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE MOŠĆENIČKA DRAGA

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

U V O D

Bitno promijenjeni uvjeti razvoja područja Općine Mošćenička Draga, promjena vlasničkih odnosa i zakonske regulative, nova Strategija i Program prostornog uređenja Republike Hrvatske, Zakon o prostornom uređenju, Prostorni plan Primorsko-goranske županije, kao i problemi prilikom primjene postojećih dokumenata prostornog uređenja uvjetovali su odluku Općinskog vijeća Općine Mošćenička Draga da u “Program mjera za unapređenje stanja u prostoru Općine Mošćenička Draga” za razdoblje 2004. - 2006.godina ("Službene novine" Županije Primorsko-goranske broj 24/04) ugradi potrebu izrade Prostornog plana uređenja Općine Mošćenička Draga, a prema Zakonu o prostornom uređenju (NN 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04) i Pravilniku o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (NN 106/98, 39/04 i 45/04).

Izrada Prostornog plana uređenja Općine Mošćenička Draga povjerena je, na temelju provedenog javnog nadmetanja, tvrtki CPA - Centar za prostorno uređenje i arhitekturu d.o.o. iz Zagreba. Novim je Prostornim planom uređenja Općine Mošćenička Draga potrebno ostvariti slijedeće: - definirati strategiju razvoja Općine Mošćenička Draga, - uskladiti plan sa Strategijom i Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske, Prostornim planom Primorsko-goranske županije, kao i prostornim planovima uređenja susjednih jedinica lokalne samouprave, - smjernicama plana potaći razvoj gospodarstva, - ostvariti planske preduvjete za gradnju građevina javnog standarda, - stvoriti preduvjete za kvalitetnije prometno i komunalno opremanje naselja, - predložiti zone zaštite prirode, kao i sanacije ugroženih dijelova prirode, - stvoriti preduvjete za zaštitu okoliša, - osigurati sudjelovanje korisnika prostora u procesu izrade plana i donošenju odluka.

Po potpisu ugovora CPA d.o.o. je pristupio pripremnim radovima na izradi PPU-a Općine Mošćenička Draga, koji su uključivali: - pribavljanje geodetsko-katastarskih osnova za područje obuhvata u mjerilu 1:25.000 i HOK-a (Hrvatske osnovne karte) u mjerilu 1:5.000; - analizu postojeće prostorne dokumentacije za područje Općine Mošćenička Draga (PPO Opatija i drugi planovi); - analizu prirodne osnove i demografskih potencijala na području Općine Mošćenička Draga; - analizu postavki iz prostornih planova višeg reda (Program i Strategija prostornog razvitka Republike Hrvatske, Prostorni plan Primorsko-goranske županije); - analizu polazišta i razvojnih potencijala Općine Mošćenička Draga; - analizu građevinskih područja naselja.

U sklopu pripremnih radova izvršitelj radova je preuzeo dio podloga i postojeće dokumentacije o prostoru od Zavoda za održivi razvoj i prostorno planiranje Primorsko-goranske županije, te su dogovoreni temeljni programski parametri za izradu Prostornog plana uređenja Općine Mošćenička Draga. Za potrebe izrade Plana prikupljeni su podaci i dokumentacija od tijela državne uprave i pravnih osoba s javnim ovlastima u skladu sa člankom 29. Zakona o prostornom uređenju (NN 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04):

1. MINISTARSTVO KULTURE, Uprava za zaštitu prirode, Runjaninova 2, 10000 ZAGREB - dopis, klasa 612-07/04-49/0255, urbroj 528-08-JH-04-2 od 18.08.2004. 2. MINISTARSTVO KULTURE, Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Rijeci, Užarska 12, 51000 RIJEKA - dopis, klasa 612-08/04-12/35, urbroj 532-10-8/15-04-2 od 07.09.2004. 3. MINISTARSTVO OBRANE, Uprava za graditeljstvo, Služba za graditeljstvo i zaštitu okoliša, Trg kralja P. Krešimira IV/1, 10000 ZAGREB - dopis, klasa 350-02/04-01/115, urbroj 512M3-020202-04-4 od 15.09.2004.

CPA d.o.o. strana 1 Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

4. MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA, POLICIJSKA UPRAVA PRIMORSKO-GORANSKA, Sektor zaštite od požara i civilne zaštite, Žrtava fašizma 3, 51000 RIJEKA, - dopis, urbroj 511-09-21/1-161/244-2004 MV od 10.08.2003. 5. PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA, Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje, Splitska 12, 51000 RIJEKA - dostavljena obavijest 6. Ured državne uprave u Primorsko-goranskoj županiji, Služba za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove, Ispostava Opatija, M.Tita 14, 51410 OPATIJA - dopis, klasa 350-05/04-01/01285, urbroj 2170-77-01-00-04-02 ŽLJ od 10.08.2004. 7. PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA, Upravni odjel za školstvo i društvene djelatnosti, Adamićeva 10, 51000 RIJEKA - dopis, klasa 053 -02/04-87/7, urbroj 2170-87-04-2-81 od 25.08.2004. 8. PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA, Upravni odjel za zdravstvenu zaštitu i socijalnu skrb, Adamićeva 10, 51000 RIJEKA - dopis, klasa 510-01/04-86/03 (053-02/04-86/06), urbroj 2170/01-86-04-02 (251/383-86-04-02) 9. Ured državne uprave u Primorsko-goranskoj županiji, Ured za rad, zdravstvo i socijalnu skrb, Riva 10, 51000 RIJEKA - odgovor nije dostavljen 10. Ured državne uprave u Primorsko-goranskoj županiji, Služba za gospodarstvo, Odsjek za turizam, Riva 10, 51000 RIJEKA - dopis, klasa 335-02/04-01/141, urbroj 2170-76-04-04-2 od 13.08.2004. 11. Ured državne uprave u Primorsko-goranskoj županiji, Služba za gospodarstvo, Riva 10, 51000 RIJEKA - dopis, klasa 958-01/04-05/08, urbroj 2170-76-05-04-2 od 31.08.2004. 12. Ured državne uprave u Primorsko-goranskoj županiji, Ured za pomorstvo, Riva 10, 51000 RIJEKA - odgovor nije dostavljen 13. Ured državne uprave u Primorsko-goranskoj županiji, Ured za statistiku, Riva 10, 51000 RIJEKA - odgovor nije dostavljen 14. Ured državne uprave u Primorsko-goranskoj županiji, Služba za društvene djelatnosti, Riva 10, 51000 RIJEKA - klasa 602-01/04-01/79 IR, urbroj 2170-78-04-04-2 od 09.09.2004. 15. PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA, Upravni odjel za upravljanje imovinom i komunalne djelatnosti, Adamićeva 10, 51000 RIJEKA - odgovor nije dostavljen 16. PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA, Upravni odjel za pomorstvo, promet i veze, Adamićeva 10, 51000 RIJEKA - odgovor nije dostavljen 17. PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA, Upravni odjel za gospodarski razvoj, Adamićeva 10, 51000 RIJEKA - dopis, klasa 323-02/04-89/00011, urbroj 2170/1-89-04/02 od 14.12.2004. 18. HRVATSKE CESTE d.o.o., Sektor za strateško planiranje, razvoj i studije, Odjel za strateško planiranje i razvoj, Vončinina 3, 10 000 ZAGREB - broj 210-2004-855. MH od 23.09.2004. 19. HRVATSKE CESTE d.o.o., Sektor za strateško planiranje, razvoj i studije, Odjel za strateško planiranje i razvoj, Ispostava Rijeka, N.Tesle 9, 51000 RIJEKA - dopis, klasa 960-03/04-02/385, urbroj 500-552 RI/02 od 13.08.2004. 20. UPRAVA ZA CESTE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE, N.Tesle 9, 51000 RIJEKA dopis, broj 2158/3-01/04-1328 od 23.08.2004. 21. HRVATSKE CESTE d.o.o., Sektor održavanja, Ispostava Rijeka, N.Tesle 9, 51000 RIJEKA - odgovor nije dostavljen 22. HRVATSKE ŠUME d.o.o., Uprava šuma, Podružnica Buzet, Šumarija Opatija, Kružni put 3, 51211 MATULJI - dopis od 16.08.2004. 23. HEP - PRIJENOS d.o.o., Prijenosno područje Opatija, M.Tita 166, 51410 OPATIJA, - dopis, broj 3/22-137/04 RŠ /2051 od 01.09.2004. 24. HEP - DISTRIBUCIJA d.o.o., DP “Elektroprimorje” Rijeka, V.C.Emina 2, 51000 RIJEKA - odgovor nije dostavljen

CPA d.o.o. strana 2

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

25. PLINACRO d.o.o., Savska 88a, 10 000 ZAGREB - dopis DR/1108/04 od 12.08.2004. 26. HRVATSKI TELEKOM, Regija Zapad,Ciottina 17a, 51000 RIJEKA - odgovor nije dostavljen 27. HT mobile, Sektor za planiranje i razvoj sustava, ulica grada Vukovara 23, 10000 ZAGREB - dopis od 09.08.2004. 28. HRVATSKA POŠTA d.d., Područna uprava Istarsko-ličko -primorska, Korzo 13, 51000 RIJEKA - dopis, 03-6017/04 GG od 09.08.2004. 29. HRVATSKE VODE, Vodnogospodarski odjel za područje primorsko-istarskih slivova, Đ.Šporera 3, 51000 RIJEKA - dopis, klasa 350-01/04-01/73, urbroj 374-23-1-04-3 od 27.10.2004. 30. ODAŠILJAČI I VEZE d.o.o., RJ Projektiranje i nadzor, Vlaška 106, 10 000 ZAGREB - dopis, broj 2739 ŠD/TV od 13.08.2004. 31. VIPnet d.o.o., Ured Rijeka, Riva 8/6, 51000 RIJEKA - odgovor nije dostavljen 32. Županijska lučka uprava Opatija - Lovran - Mošćenička Draga, V.C.Emina 3, 51410 OPATIJA -dopis, klasa 342-21/05-01/12, urbroj 15-05-01 od 23.03.2005. 32. KOMUNALAC d.o.o., Stubište Lipovica 2, 51410 OPATIJA - podaci su dostavljeni na sastanku i dopisom od 26.10.2005.

Po pribavljanju i usuglašavanju traženih podataka od tijela državne uprave i pravnih osoba s javnim ovlastima, te pribavljanju potrebnih kartografskih podloga za izradu plana, stručni tim CPA je izradio i, u skladu s Uredbom o javnoj raspravi u postupku donošenja prostornih planova (NN 101/98), prezentirao elaborat Nacrt prijedloga Prostornog plana uređenja Općine Mošćenička Draga koji sadrži: - tekstualno obrazloženje i grafičke priloge u mjerilu 1:25.000 kojima se definira temeljna organizacija prostora, zaštita prirodnih, kulturnih i povijesnih vrijednosti prostora, namjena i korištenje prostora, prometna i komunalna infrastruktura, uvjeti za korištenje i mjere zaštite prostora te mjere za provođenje plana, - granice građevinskih područja na katastarskim kartama u mjerilu 1:5.000 za sva naselja na području Općine Mošćenička Draga; - prijedlog Odredbi za provođenje Prostornog plana uređenja Općine Mošćenička Draga.

U skladu sa člankom 3. Uredbe o javnoj raspravi u postupku donošenja prostornih planova (NN 101/98) Nacrt prijedloga Prostornog plana uređenja Općine Mošćenička Draga prezentiran je na prethodnoj raspravi, koja je trajala od 23. rujna do 10. listopada 2005. godine u Mošćeničkoj Dragi, i u kojoj su, osim stručnih službi i predstavnika Općine Mošćenička Draga i izrađivača, sudjelovala i tijela državne uprave i pravne osobe s javnim ovlastima, koja su osigurala podatke i dokumente iz svoga djelokruga za potrebe izrade prostornog plana. Sve primjedbe i sugestije dane na prethodnoj raspravi ugrađene su u Prijedlog Prostornog plana uređenja Općine Mošćenička Draga.

Prijedlog Prostornog plana uređenja Općine Mošćenička Draga izložen je na javnom uvidu koji je trajao od 01. lipnja 2006. godine do 01. srpnja 2006. godine. Javna rasprava o Prijedlogu Plana održana je 20. lipnja 2006. godine u Mošćeničkoj Dragi. Po završetku javne rasprave i stručnoj obradi primjedbi Općinsko poglavarstvo Općine Mošćenička Draga je utvrdilo Konačni prijedlog Prostornog plana uređenja Općine Mošćenička Draga i zadužilo Jedinstveni upravni odjel da prikupi potrebne suglasnosti i mišljenja temeljem posebnih propisa: - suglasnost Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva o usklađenosti konačnog prijedloga PPUO Mošćenička Draga s Uredbom o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog pojasa mora, temeljem članka 45a Zakona o prostornom uređenju (NN 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04) - suglasnost Ureda državne uprave u Primorsko - goranskoj županiji, Službe za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko - pravne poslove, Ispostava Opatija koja se izdaje na temelju prethodno pribavljenog mišljenja Županijskog zavoda za održivi razvoj i prostorno uređenje o usklađenosti sa Prostornim planom Županije, temeljem članka 24. Zakona o prostornom uređenju (NN 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04) - suglasnost Ministarstva kulture, Konzervatorski odjel u Rijeci, temeljem članka 56. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03 i 157/03) - prethodna suglasnost Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu prirode, temeljem članka 124. Zakona o zaštiti prirode (NN 70/05)

CPA d.o.o. strana 3

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

- suglasnost Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva, Uprave za poljoprivredno zemljište, temeljem članka 17. Zakona o poljoprivrednom zemljištu (NN 66/01) - suglasnost Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva, Uprave šumarstva, temeljem članka 37. Zakona o šumama (NN 140/05) - suglasnost HRVATSKIH VODA d.o.o., Vodnogospodarski odjel za vodno područje primorsko - istarskih slivova Rijeka, temeljem članka 21. Zakona o vodama (NN 107/95 i 150/05) - suglasnost Upravnog odjela za gospodarski razvoj Primorsko - goranske županije, temeljem članka 2.a. Zakona o tržištu plina (NN 68/01 i 87/05).

Po prikupljanju potrebnih suglasnosti i mišljenja Općinsko vijeće Mošćenička Draga usvojilo Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga na sjednici održanoj 27. rujna 2007. godine, a Odluka o donošenju Prostornog plan uređenja Općine Mošćenička Draga objavljena je u "Službenim novinama" Županije Primorsko - goranske broj 36/07 od 28. Rujna 2007. godine.

Grafički prilog 1. - Položaj Općine Mošćenička Draga u Primorsko-goranskoj županiji (izvor: Prostorni plan Primorsko-goranske županije, Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje)

CPA d.o.o. strana 4

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

1. P O L A Z I Š T A

1.1. Položaj, značaj i posebnosti područja Općine Mošćenička Draga u odnosu na prostor i sustave Primorsko – goranske županije i Republike Hrvatske

Primorsko-goranska županija pripada razvijenijim hrvatskim županijama. U prirodno- geografskom smislu zauzima raznolike dijelove prirodnog prostora, od brdsko-planinskog dijela Gorskog kotara, do mediteranskog priobalja Hrvatskog primorja i Kvarnera, te otoka Kvarnerskog zaljeva. Ukupno obuhvaća prostor na kojem je prema popisu 2001. godine živjelo 305.505 stanovnika u 582 naselja. Županija ima ukupnu površinu od 7.993,75 km2, od čega površina kopna i otoka iznosi 3.595,35 km2, a površina mora 4.398,41 km2.

1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru

Područje Općine Mošćenička Draga nalazi se u sastavu Primorsko - goranske županije, na njezinom zapadnom dijelu. Na kopnu Općina Mošćenička Draga graniči sa Općinom Lovran, a u akvatoriju Kvarnerskog zaljeva sa područjem Grada Cresa. Prije današnje administrativne podjele Općina Mošćenička Draga, zajedno sa Općinom Matulji, Općinom Lovran i Gradom Opatijom tvorili su bivšu Općinu Opatija. Reorganizacijom teritorijalnog ustrojstva Republike Hrvatske 1992. godine na području Primorsko-goranske županije te unutar bivše Općine Opatija formirana je nova administrativno – teritorijalna jedinica pod imenom Općina Mošćenička Draga. Područje Općine Mošćenička Draga obuhvatilo je 14 statistički samostalnih naselja iz popisa stanovništva 1991. godine i to: Brseč, Donji Kraj, Golovik, Grabrova, Kalac, Martina, Mošćenice, Mošćenička Draga, Obrš, Sučići, Sveta Jelena, Sveti Anton, Sveti Petar i Zagore.

1.1.1.1. Teritorijalni obuhvat

Prema Zakonu o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN 10/97, 124/97, 22/99, 117/99, 128/99, 44/00, 127/00, 92/01, 79/02, 83/02, 25/03, 107/03 i 175/03), Općina Mošćenička Draga nalazi se u sastavu Primorsko - goranske županije.

Općini Mošćenička Draga susjedne jedinice lokalne samouprave u sastavu Primorsko - goranske županije su: - na kopnu: Općina Lovran na sjeveru - na moru: Grad Cres

Sa zapadne i južne strane Općina Mošćenička Draga graniči sa Istarskom županijom, odnosno područjom Općine Kršan.

Općina Mošćenička Draga u svom sastavu ima ukupno 15 naselja. Međutim, kako je Odluka Općinskog vijeća Općine Mošćenička Draga o izdvajanju dijela naselja Grabrova i osnivanju naselja Mala Učka donijeta 29.12.2006. godine, za naselje Mala Učka ne postoje službeni statistički podaci iz popisa stanovništva 2001. godine. Iz tog se razloga u tablicama koje obrađuju statističke, demografske i druge podatke o naseljima ti podaci ne iskazuju, već se iskazuju samo podaci za naselje Grabrova.

CPA d.o.o. strana 5

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

Grafički prilog 2. - Granice Općine Mošćenička Draga i granice naselja (izvor: Državna geodetska uprava, Katastar Rijeka, 2007. godine)

CPA d.o.o. strana 6

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

1.1.1.2. Numerički pokazatelji

Područje Općine Mošćenička Draga obuhvaća prostor od 46,62 km2 na kopnu (oko 1,29% kopnene površine Primorsko-goranske županije) i 50,39 km2 u akvatoriju Kvarnerskog zaljeva (oko 1,14% morske površine Primorsko-goranske županije). Sveukupna površina (kopnena i morska) Općine Mošćenička Draga iznosi 97,01 km2 (1,21% ukupne površine Županije). Prema aktualnoj nodalno - funkcionalnoj regionalizaciji područje Općine Mošćenička Draga pripada riječkoj nodalno - funkcionalnoj makroregiji. Popisom stanovništva 2001. godine na prostoru Općine Mošćenička Draga ukupno je popisano 1.641 osoba, odnosno 0,53% stanovništva Županije. To znači da je opća gustoća naseljenosti 2001. godine iznosila 35,47 stanovnika na km2, što je znatno manja gustoća naseljenosti od prosječne gustoće naseljenosti Hrvatske (84 st/km2) kao i od Primorsko-goranske županije (87 st/km2). Prosječan broj stanovnika po naselju 2001. godine iznosio je svega 117, što je također znatno manje od prosječnih pokazatelja za Hrvatsku u cjelini (704 stanovnika), kao i za Primorsko-goransku županiju (556 stanovnika po naselju). Na sjedište Općine Mošćenička Draga, tj. naselje Mošćeničku Dragu otpadalo je 2001. godine 26,75% ukupnog broja stanovnika Općine. Iste su godine, uz Mošćeničku Dragu, jedino još naselja Mošćenice i Sveti Petar imala više od 200 stanovnika. Funkcionalno područje Općine Mošćenička Draga pripada mikroregiji PRIOBALJE i prostornoj cjelini P2 - Opatija prema Prostornom planu Primorsko-goranske županije. Osnovna značajka priobalja je orijentacija gospodarskog razvitka na more i turizam, a izgrađeni hotelski kapaciteti i veliki broj smještajnih jedinica u kućanstvima su nositelji turističke ponude. Tako je turizam osnovna gospodarska djelatnost, koju dopunjavaju trgovina i uslužne djelatnosti. Kako bi se omogućila međusobna komparacija pokazatelja u prostornim planovima Pravilnikom o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (NN 106/98, 39/04 i 45/04) propisano je da sastavni dio prostornih planova moraju biti tablice koje sadrže slijedeće podatke o stanovnicima, stanovima, kućanstvima i gustoćama naseljenosti:

Tablica 1. - Usporedni prikaz statističkih podataka za Primorsko - goransku županiju i Općinu Mošćenička Draga (kopneni dio)

STANOVI ZA Gnst, STANOVNICI STALNO KUĆANSTVA gustoća površina STANOVANJE naseljenosti 1991. 2001. 1991. 2001. 1991. 2001. 2001. km2 % broj % broj % broj broj broj broj stan / km2 PRIMORSKO- GORANSKA 3.595,35 100,0 323.310 100,0 305.505 100,0 107.616 125.475 114.902 111.085 84,97 ŽUPANIJA OPĆINA MOŠĆENIČKA 46,62 1,28 1.723 0,53 1.641 0,53 673 787 608 595 35,20 DRAGA

Općina 46,62 100,0 1.723 100,0 1.641 100,0 673 787 608 595 35,20 Mošćenička Draga Brseč 4,89 10,5 1217,0 131 7,9 44 54 42 47 26,78 Donji Kraj 0,98 2,1 119 6,9 103 6,2 40 43 39 38 105,10 Golovik 3,01 6,5 90 5,2 81 4,9 35 45 30 31 26,91 Grabrova 1 6,00 16,8 10 0,5 6 0,3 8 16 6 3 0,76 Kalac 6,53 14,0 43 2,5 39 2,3 24 20 19 18 5,97 Mala Učka 2 1,80 ------Martina 1,80 3,9 54 3,1 44 2,7 24 25 21 17 24,44 Mošćenice 2,55 5,5 32518,8 310 18,9 134 144 110 109 121,56 Mošćenička Draga 0,45 0,9 472 27,4 439 26,7 173 199 165 155 975,55 Obrš 0,81 1,7 241,4 19 1,1 10 18 10 823,45 Sučići 6,12 13,1 51 2,9 44 2,7 23 27 23 18 7,18 Sveta Jelena 4,08 8,7 102 5,9 94 5,7 40 47 33 35 23,03 Sveti Anton 2,78 6,0 9 0,5 11 0,6 8 10 6 5 3,95 Sveti Petar 0,84 1,8 202 11,7 223 13,5 69 94 67 77 265,47 Zagore 3,98 8,5 1015,8 97 5,9 41 45 37 34 24,37 izvori podataka: “Popis stanovništva, kućanstava i stanova 31.ožujka 2001. godine” (Statističko izvješće 1137), Državni zavod za statistiku, Zagreb, lipanj 2002. godine 1 podaci se odnose na stanje prije osnivanja naselja Mala Učka 2 naselje Mala Učka formirano je Odlukom Općinskog vijeća Općine Mošćenička Draga 29.12.2006. godine

Prema podacima Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova 2001. godine na području Općine Mošćenička Draga popisano je ukupno 1.641 osoba, što je za 82 stanovnika manje nego u Popisu stanovništva iz 1991. godine.

CPA d.o.o. strana 7

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

Područja Općine Mošćenička Draga navedena u donjoj tablici (obalno i kontinentalno) označena su na kartografskom prikazu 3. - Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora (zaštićeni obalni pojas).

Tablica 2. - Stanje u prostoru Općine Mošćenička Draga

GUSTOĆA OPĆINA POVRŠINA STANOVNICI NASELJENOSTI MOŠĆENIČKA DRAGA (kopneni dio) popis 1991. popis 2001. popis 1991. popis 2001. udio u površini broj broj PODRUČJE OPĆINE km2 broj % broj % Općine stan / km2 stan / km2 (%) OBALNO * 15,10 15,57 1.037 60,18 983 59,90 68,67 35,47

KONTINENTALNO 31,52 32,49 686 39,82 658 40,10 21,76 20,25

OSTALO - MORE 50,39 51,94 ------OPĆINA MOŠĆENIČKA DRAGA 97,01 100,0 1.723 100,0 1.641 100,0 36,95 35,20 ukupno napomene : * U skladu sa člankom 45. Zakona o prostornom uređenju (NN 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04) područje Općine Mošćenička Draga ulazi u obalno područje Republike Hrvatske.

Naselje Mošćenička Draga u prošlosti

CPA d.o.o. strana 8

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

1.1.1.3. Karakteristike prostora Općine Mošćenička Draga 1

Općina Mošćenička Draga ima karakteristike ruralnog prostora, o čemu svjedoči činjenica da su kroz dugi niz godina zemljoradnja i stočarstvo, a ne ribarstvo, bili osnova ezistencije. Karakteristike ruralnog prostora i danas su vidljive u pejzažu i u pojednim detaljima, iako upravo ti detalji ubrzano nestaju. Dva kulturna područja ovog prostora – Mošćeniština i Brseščina – bila su orijentirana na svoja urbana centra – naselje Mošćenice i Brseč. Starija naselja razvila su se podalje od mora (zaštita od napada) na plodnoj zemlji, dok se uz more nalazila samo spremišta za potrebe ribara. Sela su smještena na obroncima brda i okrenuta moru, a neka podalje od mora, na plodnim zaravnima. Danas je veći broj ovih sela polunapušten ili u ruševinama (Marasi-Grabrova, Sveti Anton, Trebišća, neki zaseoci Kalca i Grabrove i druga). Tek se kasnije, sredinom 19. stoljeća, sve više kuća gradi uz prometnice ili bliže moru. Zaseoci, smješteni na kosinama brda danas predstavljuju izuzetnu vizualnu atrakciju u svom prirodnom okružju, jer su zadržali oblik naselja s početka stoljeća, te bi takvi i trebali ostati. Većina seoskih naselja je zaseočnog tipa (naselja se sastoje je od brojih zaselaka), pa tako na primjer naselje Sveta Jelena ne postoji kao kao cjelovito naselje, već samo kao zbirno ime za zaselke Slamnjake, Škalamere, Šćoce i drugi. Zbog teške prometne dostupnosti (stmine) bila je razvijena “pješačka” kultura, koja se očitovala u brojnim stazama i putevima, na čijim se križanjima i danas još nalaze kamene kapelice sa zanimljivom pučkom kamenom plastikom.

Naselje Mošćenička Draga – 2004. godine

1 Podaci iz elaborata Konzervatorska studija prostora Općine Mošćenička Draga, Konzervatorski odjel u Rijeci, 2000. godine

CPA d.o.o. strana 9

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

1.1.2. Prostorno – razvojne i resursne značajke

1.1.2.1. Prirodni sustavi

Geološka građa i geotehnička prikladnost terena Poznavanje geotehničkih značajki nekog područja presudno je za procjenu prikladnosti za građenje, odnosno za procjenu stupnja geotehničkog pa i seizmičkog hazarda. Naime, izvedba građevina na geotehnički nepovoljnim lokacijama može znatno poskupiti izgradnju pojedinih objekata. Uz to, troškovi sanacije, zbog odabira neodgovarajućeg temeljenja, mogu višestruko povećati prvobitno planiranu cijenu izgradnje. Pogodnost terena za građenje odnosno geotehnička prikladnost ovisi o mnogo čimbenika čija povezanost nije uvijek izravna, a značenje je različito. Međutim, geološka grada, koja uključuje litološki sastav i strukturno-tektonski sklop je uvijek presudna. Iz toga proizlaze osnovne geotehnički pokazatelji nekog terena: - fizičko-mehaničke značajke naslaga; - stabilnost u prirodnim uvjetima; - defonnabilnost; - nosivost

Također je važan utjecaj površinskih i podzemnih voda koje potiču egzogenetske procese kao što su erozija i pojave netabilnosti na padinama. Temeljna podloga za opis geološke građe bila je Osnovna geološka karta 1:100.000 list Labin, koji obuhvaća teritorij općine Mošćenička Draga. Tu su sistematizirana sva dosadašnja istraživanja. Podaci su dopunjeni rezultatima novijih istraživanja. Temeljna podloga za izdvajanje inženjerskogeoloških kompleksa odnosno odredivanje geotehničkih značajki na teritoriju općine Mošćenička Draga bile su studije: - "Inženjerskogeološke značajke stijena i tala Županije primorsko-goranske" u sklopu koje su priložene Litološka karta 1:100.000 i Inženjerskogeološka karta 1:100.000. - "Stanje, namjena i zaštita mora Županije primorsko-goranske" u sklopu koje je izrađena Karta sedimenata podmorja 1:100.000. - "Studija mogućnosti korištenja obalne crte grada Opatije, općina Lovran i Mošćenička Draga"; - "Prostorni plan Primorsko-goranske županije - Osnove korištenja i zaštite prostora" Knjiga 1.

Korišteni su podaci iz izvještaja o novijim istraživanjima popraćenih geološkim kartama krupnijih mjerila. Zato su pregledani svi dostupni stručni radovi o geofizičkim, hidrogeološkim, inženjerskogeološkim i geomehaničkim istraživanjima u arhivama "Rijekaprojekta", Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, Instituta građevinarstva Hrvatske i Hrvatskih voda VGO Rijeka, koji se odnose na obrađeno područje.

Geološka građa Na kopnenom i pripadajućem dijelu podmorja općine Mošćenička Draga ustanovljene su naslage isključivo sedimentnog tipa koje prema geološkoj starosti pripadaju kredi, paleogenu i kvartaru. Naslage gornje krede cenomana do turona (K21,2) sadrže brojne litološke varijetete karbonatnog tipa. To su: sivi i smedi pločasti vapnenci, koji prelaze u kristalaste sive dolomite, zatim bijeli, jedri kristalinični vapnenci i rudistne breče te sivi i smedi homogeni do detritični pločasti vapnenci. Ove naslage pokrivaju površinski najveći dio teritorija općine Mošćenička Draga. U priobalnom pojasu sve od uvale Cesara na sjeveru pa do obale podno Mošćenica, susreću se krupnokristalasti svijetlosivi dolorniti i homogeni sivi dolorniti koji prelaze u vapnence. Naslage gornje krede turona do senona (K22,3) čine gornji dio litološkog stupa gornje krede. Većinom su to bijeli do ružičasti jedri rudismi vapnenci, kriptokristalasti do kristalasti. Obično su debeloslojeviti do bankoviti. Nalaze se na površini na grebenu Sisola. 1,2 Paleogenski foraminiferski vapnenci (PC3 E ) pripadaju gornjem paleocenu do donjem i srednjem eocenu. Sivkaste su do svijetlosmeđe boje, kristalinične do detritične strukture. U starijem dijelu su pločasti i miliolidni, a u mlađem detritični, slabije izražene slojevitosti i s alveolinama i numulitirna. Forarniniferski vapnenci protežu se u uskom, često isprekidanom pojasu južno od grebena Učke. Paleogenski klastiti odnosno naslage fliša (E1,2) sastoje se pretežito od siltita i pješčenjaka. Najčešće je jasno izražena graduirana slojevitost. Dominantno je učešće sitnozrnastih naslaga u kojima prevladavaju glinoviti do pjeskoviti siltiti, a povećanjem učešća pijeska naslage prelaze u siltomi pješčenjak. Sitnozrnasti članovi fliša su u svježem stanju prepoznatljive sivoplavičaste boje. S povećanjem stupnja raspadanja njihova boja prelazi u žućkastosivu do smeđežućkastu. Naslage fliša nalaze se na površini u nekoliko izoliranih pojava: u podnožju grebena Učke, na zaravnjenju zapadno od Brseča i kod mjesta Martina također u blizini Brseča.

CPA d.o.o. strana 10

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

Eocensko-oligocenske breče (E3 011 ) sadrže slabo sortirane do nesortirane odlomke uglastog do poluuglastog oblika podrijetlom iz naslaga krede i naslaga starijeg paleogena te kalcitno, rjeđe dolomitno do glinovito vezivo koje može biti onečišćeno limonitom. Nalaze se povremeno na starijim karbonatnim stijenama.

Grafički prilog 3. - Karta sedimenata podmorja Primorsko - goranske županije (izvor: Prostorni plan Primorsko - goranske županije, Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje)

U području općine Mošćenička Draga naslage kvartarne starosti su vrlo raznolikog litološkog sastava i geneze. To su: crvenica (ts), deluvijalni nanos (d), aktivni sipar (s), potočni konglomerat (kg), potočni nanos (pr) i marinski sedimenti (m).

Crvenica (ts) često se susreće kao pokrivač na karbonatnim naslagama, posebice vapnencima. Po sastavu pretežito glinovito-prašinasti materijal makovite smeđecrvene boje. Naslage koje se smatraju crvenicom vjerojatno nemaju istu pedogenezu na različitim lokacijama. Neke od tih naslaga imaju značajke recentnih, druge reliktnih, a treće paleo tala. Na uzvišenjima i padinama crvenica sadrži odlomke podrijetlom iz stjenovite podloge. Ti odlomci su najčešće uglasti do poluuglasti i centimetarskih dimenzija. Crvenica je široko rasprostranjena na priobalnim padinama, a na višim dijelovima nalazi se u depresijama Naslage su različite debljine: od vrlo tankih na uzvišenjima i padinama do debljine više metara u ponikvama. Veće nakupine crvenice nalaze se pokraj Mošćenica i Brseča. Koluvijalno-deluvijalni nanos (d) vrlo je raširen na matičnim stijenama flišnog kompleksa (područje iznad Brseča). Vrlo je raznolikoga sastava. Prevladava mješavina odlomaka i pjeskovito-prašinasto-glinovitog materijala. Kod toga su moguće sve kombinacije sitnih i krupnih frakcija. Nije posebno izdvojen na karti.

CPA d.o.o. strana 11

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

Aktivni sipar (s) sastoji se od uglastih odlomaka različite veličine, najčešće 5 do 20 cm, ali ima i većih blokova. Materijal je nevezan i lako pokretljiv. Debljine je najčešće 1 do 3 m, a iznimno i više. Susreće se na strmim padinama oblikovanim u karbonatnim naslagama, poglavito na vapnencima. Aktivni sipari su rasprostranjeni na padinama imad Mošćeničke Drage, kao i ponegdje na vrlo strmim dijelovima obale južno od Mošćeničke Drage. Ovaj litogenetski član nije posebno izdvojen na karti.

Potočni konglomerat (kg) ustanovljen je jedino u dolini u zaleđu Mošćeničke Drage. Sastoji se od poluzaobljenih odlomaka do blokova podrijetlom iz gornjokrednih i paleogenskih vapnenaca. Vezivo je stvrdnuta mješavina gline, praha i pijeska crvenkaste boje. Potočni nanos (pr) najčešće se sastoji od mješavine valutica, šljunka i pijeska, a nalaze se i leće zaglinjenog šljunka. Ustanovljen je u hiposometrijski nižim i zaravnjenim dijelovima doline u Mošćeničkoj Dragi kao i u brojnim udolinama. Ustanovljena debljina sedimenata u I Mošćeničkoj Dragi veća je od 20 m.

Marinski sedimenti (m) tvore cjeloviti pokrivač koji prekriva dno Riječkog zaljeva. U litoralnoj i sublitoralnoj zoni odnosno u plićem, priobalnom dijelu podmorskih padina prevladavaju sedimenti nastali marinskom erozijom obale ili pak donešeni s kopna bilo vodom ili gravitacijom. S obzirom na prevladavajuću rasprostranjenost naslaga karbonatnog stijenskog kompleksa, ishodišni materijal prvenstveno su vapnenci, a u manjoj mjeri dolomiti i breče paleogenske i kredne starosti. U zavisnosti od lokalnih hidrodinamičkih uvjeta, strukturnog sklopa i morfologije obale, sedimentno tijelo čine poluzaobljeni do zaobljeni krupni šljunak i valutice, a ponegdje i veći odvaljeni blokovi. Prema dubini, gdje je utjecaj valova manji, prevladavaju sitni šljunak i krupni pijesak pomiješani s ostacima ljuštura. Dno Riječkog zaljeva prekriveno je pjeskovitim do glinovitim muljem.

Prema novijim geotektonskim koncepcijama smatra se da je na području sjeveroistočnog Jadrana došlo je do subdukcije Jadranske karbonatne platforme pod Dinarsku karbonatnu platformu. Zbog toga se upravo na području Kvarnera susreću naslage koje po svojim litofacijelnim značajkama pripadaju jednoj i drugoj karbonatnoj platformi. U skladu s navedenim, na području Kvarnera razlikuju se tri regionalne strukturne jedinice: Dinarik, Adrijatik i Istra. Zato se na regionalnom planu pojavljuje slijedeći odnos: navlačenje jedinice Dinarika na Adrijatik, te jedinice Adrijatik na Istru.

Podvlačenje Jadranske karbonatne platforme pod Dinaride i izravnoj je svezi s tektogenezom tog prostora. Pokreti početkom oligocena prouzročili su tektonsko suženje šireg područja te stvaranje navlaka i reversnih struktura. Zbog promjene smjera kretanja Jadranske ploče prema sjeveru, došlo je od sredine miocena do promjene smjera globanog stresa te izdizanja zone Visokog krša i tonjenja Jadranske depresije. Na regionalnom planu takav trend se nastavlja i danas. Neotektonski pokreti od donjeg pliocena do danas imali su presudnu ulogu u oblikovanju današnjih struktura.

Odražavali su se u horizontalnim i vertikalnim pokretima različitih predznaka i intenziteta. Uslijed horizontalnih pokreta rotirano je područje Riječkog zaljeva prema jugu i jugozapadu, a na lokalnom planu poremećene su starije strukture pomicanjem blokova po paraklazarna poprečnih i dijagonalnih rasjeda. Posljedica vertikalnih pokreta bilo je tonjenje dna Riječkog zaljeva i okolnih kanala te značajno izdizanje hrpta Učke.

Područje na istočnim padinama Učke, u cjelini u sklopu geodinamske jedinice Adrijatik. Teritorij općine Mošćenička Draga nalazi se unutar glavne navlačne strukture Učka- Ćićarija. Ta struktura proteže se od Plominskog zaljeva na jugu do uvale Preluka na sjeveru. Područje ima vrlo složene strukturno-tektonske odnose. Kredne i paleogenske karbonatne (vapnenci, doloit1iti i breče) i klastičoe stijene (fliš) borane su i rasjednute. Osnovno pružanje struktura je gotovo meridionalno: SSI-JJZ. Radi se o prebačenim borama te reversnim rasjedima i navlakarna. Rasjedi su osobito značajni na dodiru karbonatnih i flišnih naslaga. Ustanovljeno je više navlaka s blago nagnutim paraklazama. Preko teritorija općine Mošćenička Draga protežu se gornja navlaka grebena Učke. Osnovni greben Učke, izgrađen od krednih naslaga, tvori navučenu antiklinalu, čija su krila nagnuta prema istoku i zapadu. Kredne i dijelom paleogenske naslage glavnog grebena Učke naliježu na fliš ispod njih. Slojevi navučenog dijela u cjelini su nagnuti prema sjeveroistoku. Podrobnijim istraživanjima ustanovljeni su u obje tektonske jedinice sustavi mlađih rasjeda smjera SSZ-JJI do S-J. Njihova značajka je da presijecaju sve strukturne jedinice pa su izazvali znatne horizontalne pomake. Paraklaze su im subvertikalne. Također, vidljivi su i sustavi rasjeda smjerova pružanja Z-I (ZJZ-ISI) i SZ-JI (ZSZ-IJI). Njihovo je pružanje ograničeno položajem parakaza značajnijih rasjeda. Uglavnom su transkurentni, vertikalnih do subvertikalnih paraklaza.

CPA d.o.o. strana 12

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

Geotehnička prikladnost terena Geotehnička prikladnost terena za potrebe prostornog planiranja, a kasnije i građenja, ovisi o mnogo čimbenika, čija povezanost nije uvijek izravna a značenje je različito. S obzirom na potrebe izrade Prostornog plana uređenja općine Mošćenička Draga kao i mjerilo zadane karte, izdvojeni su litogeneski kompleksi odnosno područja koji se toliko razlikuju po svojim fizičko-mehaničkim značajkama, da su prikazani kao posebne cjeline. To su: - karbonatni kompleks mezozoika i paleogena; - kompleks paleogenskog fliša; - naplavine i marinski sedimenti.

Stijene karbonatnog kompleksa prostorno su dominantne na kopnenom dijelu općine. Njihova cjelovitost isprekidana je uskim pojasevima fliša. Na tim osnovnim stijenama nalaze se naplavine na kopnu i marinski sedimenti u podmorju. Matičnu stijensku masu karbonatnog kompleksa izgrađuju, tri osnovna litološka tipa: vapnenci, dolomiti, dolomiti i vapnenci u izmjeni kao i kalcitične do dolomitične breče. U stratigrafskom smislu karbonatne naslage su velikog raspona: pripadaju gornjoj kredi, kao i paleogenu. Prema postojećim inženjersko- geološkim klasifikacijama navedeni litološki tipovi pripadaju gupi očvrslih do dobro očvrslih sadimentnih stijena. Kod toga varijeteti dolomita i vapnenaca pripadaju podgrupi kristalasto-zrnastih, a breče podgrupi cementiranih klasičnih stijena.

Unutar stijenske mase uočene su velike razlike u fizičko-mehaničkim značajkama i na relativno malim udaljenostima. To je posljedica strukturnog sklopa, odnosno tektonske oštećenosti i okršenosti stijenske mase. Razlike u litološkom sastavu kod toga nisu presudne. Međutim, postoji litološka homogenost i heterogenost, kao i anizotropija do kvaziizotropija stijenskih masa prema njihovim fizičko-mehaničkim svojstvima. Međutim, u usporedbi s naslagama paleogenskog fliša ovo svojstvo je slabo izraženo. Značajka karbonatnog kompleksa je česta ogoljelost, pa su velike površine, osobito u obalnom dijelu i na otocima gotovo bez ikakvog pokrivača. Crvenica je najrašireniji tip pokrivača, dok su aktivni sipari površinski ograničeni (padine oko Mošćeničke Drage i vrlo strmi dijelovi obale). Stijene karbonatnog kompleksa imaju pukotinsko-disolucijski (kavernozni) tip poroziteta. Unatoč razlikama u vodopropusnosti, što je posljedica litološke građe kao i stupnja raspucalosti i okršenosti, upojnost terena je općenito velika, a koeficijent otjecanja općenito mali. Razvijena krška hidrografija odlikuje se gotovo potpunom bezvodnošću i nedostatkom površinskih tokova. Zato je se erozija terena može smatrati općenito malom. Iznimke su područja bujičnih vodotokova.

Tereni oblikovani u naslagama karbonatnog kompleksa općenito imaju malu deformabilnost, pri čemu je ona znatno slabija na lokacijama pokrivenim crvenicom ili drugim litogenetskim tipom kvartamih tvorevina. Padine oblikovovane u naslagama karbonatnog kompleksa imaju pretežito povoljnu stabilnost, osim dijelova na kojima se nalaze aktivni sipari. Gledano u cijelosti, karbonatni kompleks je geotehnički najpovoljniji u smislu izvođenja geotehničkih zahvata zbog povoljne stabilnosti bilo u prirodnim uvjetima ili kod zasjecanja. Tereni oblikovani u naslagama ovog kompleksa, također su u cjelini vrlo pogodni za temeljenje građevina jer ima relativno dobru nosivost i malu deformabilnost kod dodatnih opterećenja. Veći inženjerski zahvati, ko što su zasjecanja i nasipavanja, geotehnički su lako savladivi. Rasjedne zone i speleološke pojave su mjesta lošijih geotehničkih značajki od prosječnih. Međutim mjestimično vrlo rasčlanjen reljef, često je ograničavajući čimbenik. Nepovoljna morfologija terena uvjetuje veće inženjerske zahvate, što je osobito naglašeno kod gradnje prometnica. Pogodnost terena oblikovanih u karbonatnom kompleksu je relativno laka i jeftina izgradnja podzemnih prostora. Lokacije gdje je prisutan pokrivač na karbonatnoj stijenskoj podlozi (prvenstveno crvenica), imaju drugačije, u pravilu slabije geoetehničke značajke od ogoljelih dijelova terena. Jasno je da se to odnosi samo na naslage veće debljine, koje nije moguće zanemariti prilikom geotehničkih zahvata.

Matične stijene flišnog kompleksa paleogena sastoje se pretežito od kalcitičnih siltita i pješčenjaka. Odlikuje ih velika litološka heterogenost zbog čestog vertikalnog i lateralnog smjenjivanja raznovrsnih litoloških članova. Zato je stijenska masa u cijelosti heterogena i anizotropna. Litološki tipovi flišne stijenske mase pripadaju grupi slabo do dobro okamenjenih sedimentnih stijena, odnosno podgrupi cementiranih klastičnih stijena. Matične stijene palegenskog fliša, za razliku od karbonatnih, većinom su pokrivene korom fizičko-kemijske razgradnje kao i padinskim tvorevinama koluvijalno-deluvijalnog tipa.

CPA d.o.o. strana 13

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

Pojave nestabilnosti (puzanje i klizanje) vrlo su česte. Tereni oblikovani u palegenskom flišu većinom su vrlo male vodopropusnosti. Zato je upojnost terena mala, a koeficijent otjecanja općenito velik. Za razliku od terena oblikovan ih u karbonatima, u razdobljima intezivnih padalina javlja površinsko tečenje. Ta okolnost, kao i činjenica da su tereni uglavnom pokriveni glinovitom korom fizičko-kemijske razgradnje, uzrokuje općenito veću eroziju kako onu površinskim spiranjem tako i jaružanjem. Kompleks paleogeonskog fliša je relativno povoljan za temeljenje građevina. Međutim, kod izvođenja većih geotehničkih zahvata, kao što je zasjecanje ili nasipavanje, potreban je poseban oprez. Razlog tomu je fizička i kemijska razgradnja površinskog dijela stijenskog kompleksa, kod čega se povoljne svojstva čvrstoće i deformabilnosti naslaga bitno smanjuju. Osim toga, mjestimično višemetarske nakupine koluvijalno- deluvijalnih tvorevina bitno utječu i na često nepovoljnu stabilnost terena. Kora raspadanja i pokrivač u geotehničkom smislu čine drugačiju sredinu u odnosu na naslage podloge.

Grafički prilog 4. - Geološka karta područja Općine Mošćenička Draga

CPA d.o.o. strana 14

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

Naplavine odnosno bujični nanos nalazi se na zaravnjenim dijelovima terena (Mošćenička draga i dna brojnih bujičnih dolina), a zauzimaju relativno male dijelove površine Općine. Naslage koje pripadaju kompleksu naplavina su po svojim geotehničkim znacajkama slabijih su vrijednostl u odnosu na terene oblikovane u karbonatnlIn stijenama. Vrlo su neujednačenih geotehničkih svojstava, odnosno promjenljive deformabilnosti i dobre do slabe nosivosti. Šljunkovita žala nastala su usitnjavanjen zrna šljunka i valutica uslijed djelovanja valova. Između same Mošćeničke drage i Sv.Ivana žala nisu hidrodinamički stabilna. Razlog je relativno nepovoljna morfologija obale, tako da ozdužobalne struje odnašaju zrna šljunka prema jugu i smanjuju volumen tijela žala u Mošćeničkoj Dragi. Ostala, manja žala su hidrodinamički stabilna. Međutim, svaki nepromišljeni građevinski zahvat na tijelu žala ili čak u njegovoj blizini može bitno poremetiti osjetljivu hidrodinamičku ravnotežu i tako izazvati neželjeno ispiranje šljunkovitog nanosa.

Marinskih sedimenti tvore cjeloviti pokrivač koji prekriva dno Riječkog zaljeva, odnosno pripadajući dio podmorja općine Mošćenička Draga. Uz obalu, zbog naglašenog hidrodinamičkog djelovanja mora, nalaze se krupnozmasti sedimenti, ili je pak na podmorskim padinama vidljiva osnovna, najčešće karbonatna stijena. Prema dubini prevladava pjeskoviti mulj. Reljef obala oblikovanih u čvrstim karbonatnim stijenama vrlo se sporo mijenja zbog djelovanja marinske erozije.

Marinski sedimenti su u cjelini slabokonsolidirani do nekonsolidirani. U podmorju se nalaze naslage naglašeno različitih geotehničkih svojstava. Zato se stabilnost, deformabilnost i nosivost podmorskih padina i dna kreće u rasponu od vrlo povoljnih, gdje je karbonatna stijenska masa vidljiva odnosno dno kamenito, do izrazito nepovoljnih, gdje se na padinama nalaze lako pokretljivi sedimenti ili je dno pokriveno višemetarskim naslagama fluidnog mulja do sitnog pijeska podložnog likvefakciji.

Seizmičnost Seizmičnost nekog područja predstavlja skup značajki koje opisuju pojavu potresa u promatranom prostoru i vremenu njihovog pojavljivanja. Osnovni cilj istraživanja seizmičnosti je ustanovljavanje zakonitosti pojave potresa te primjena mjera zaštite od djelovanja potresa. U užem smislu seizmologija obuhvaća istraživanje zakonitosti pojave kinematičkih značajki potresa i to koordinata žarišta, vremena nastanka potresa, dinamičke značajke energije, odnosno magnitude potresa. Razvoj istraživanja seizmičnosti teži što potpunijem analitičkom prikazu potresa pri čemu su metode istraživanja u funkciji poznatih podataka o potresima. Stoga se istraživanje seizmičnosti stalno razvija na temelju novih seizmoloških mjerenja. Temeljna podloga za izradu ovog poglavlja bio je: - "Prostorni plan Primorsko-goranske županije. Osnove razvoja i zaštite", knjiga 1. gdje su seizmološki i seizmotektonski podaci prikazani u mjerilu 1.500.000.

U tom dokumentu sistematizirani su podaci iz slijedećih važećih propisa: - Seizmotektonska karta područja Rijeke iz 1974.( 1:500.000); - Privremena seizmološka karta Hrvatske iz 1982. (1: 1.000.000); - Seizmološka karta povratnih perioda za 50, 100, 200, 500, 1.000 i 10.000 godina iz 1987. (1:1.000.000).

Podaci su nadopunjeni rezultatima novijih istraživanja. Zbog razlike u mjerilima između navedenih podloga i zadanog mjerila prostornog plana općine Mošćenička Draga, kao i kartografske korektnosti, na kartama nisu prikazani seizmički podaci. Oni su samo opisani u daljnem tekstu. Područje Kvarnera je seizmički aktivno. Istraživanja pokazuju da je uzrok seizmičke aktivnosti već spomenuto regionalno podvlačenje Jadranske ploče pod Dinaride u dubini, a bliže površini strukturne promjene u obliku navlačenja. Takve strukturne promjene odražavaju se na površini pojačanim neotektonskim pokretima. Prema dosadašnjim spoznajama, u visini Istre i Cresa podvlačenje je blago, pod nagibom oko 15°, dok se ploha Moho-diskontinuiteta nalazi na dubini od 18 km. Idući prema sjeveroistoku, u zoni većih gravimetrijskih gradijenata, počinje naglo tonjenje repernog horizonta na dubinu 10 do 15 km, čiji nagib dosiže 30°.

Najveća seizmotektonska aktivnost je u zoni prosječne širine 30 km koja se proteže od Klane preko Rijeke i Vinodola, a obuhvaća i sjeveroistočni dio otoka Krka. Ispod te zone je najveće tonjenje i najveća dubina Moho-diskontinuiteta od preko 40 km. Sile stresa i reakcije na njega kao i gravitacija stvaraju koncentraciju napona u dubini što izaziva potrese. Teritorij Općine Mošćenička Draga nalazi se jugozapadno od te zone.

CPA d.o.o. strana 15

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

Grafički prilog 5. - Seizmičnost Primorsko - goranske županije (izvor: Prostorni plan Primorsko - goranske županije, Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje)

Osnovna značajka seizmičnost u Kvarnerskom području je pojava većeg broja relativno slabijih potresa u seizmički aktivnim razdobljima. Hipocentri odnosno žarišta potresa nalaze se na dubini od svega 2 do 30 km, što je relativno plitko. Zato su potresi lokalni i obično ne zahvaćaju šire područje. Epicentralna područja su u Klani, samoj Rijeci, istočno od Omišlja i između Bribira i Grižana u Vinodolskoj dolini. Prema Seizmičkoj miikrorajonizaciji Rijeke, u sklopu koje je najdetaljnije obrađen priobalni dio Primorsko-goranske županije, u toj aktivnoj zoni osnovni stupanj seizmičnosti je 7° MCS ljestvice, a prema Klani i Bribiru povećava se na 8°.

CPA d.o.o. strana 16

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

Idući prema jugozapadnom rubu (Cres i Lošinj) kao i sjeveroistočnom (dio Gorskog kotara) osnovni stupanj se smanjuje na 6° do 5° MCS ljestvice.

Dosad najjači potres na području Županije dogodio se 1916. u zoni Bribir-Grižane. Imao je magnitudu M = 5.8 i intenzitet u epicentu 10 = 7-8° MCS. Prema novim saznanjima najjači potresi na području Županije mogu doseći jačinu od M = 6.5. Seizmički valovi mogu doći do teritorija općine Lovran, osim iz opisane seizmotektonski aktivne zone, i iz dva susjedna epocentralna područja: furlanskog i ljubljanskog, gdje se mogu očekivati potresi većih magnituda. Vrijeme pojavljivanja potresa gotovo da i ne podliježe nekoj zakonitosti. U pojedinim slučajevima jakom potresu prethode slabi potresi; a češće iza jakog potresa slijedi serija slabijih nakanadnih potresa. Razdoblja pojačane seizmičke aktivnosti izmjenjuju se s razdobljima smanjene seizrničke aktivnosti, a vrijeme trajanja tih razdoblja bitno su različita. Promatrajući područje Republike Hrvatske i šire, razdoblje pojačane seizmičke aktivnosti bilo je od 1905. do 1928. godine, a nakon relativnog smirenja nastavlja se od 1962. godine do danas. Međutim, i u naizged seizmički mirnom razdoblju zbila su se na širem području Kvarnera tri potresa velike snage: 1925. godine kod Senja (M = 4.8; I0 = 5° MCS), 1939. godine između Omišlja i Dobrinja (M = 4.9; I0 = 7° MCS) i 1951. u Podvelebitskom kanalu (M = 4.6; I0 = 6° MCS).

Na temelju dosadašnjih podataka teritorij općine Mošćenička Draga ima slijedeće maksimalne očekivane intenzitete seizmičnosti: 0 - I0 = 6 MCS (Seizmotektonska karta iz 1974.); 0 - I0 = 7 MCS (Seizmološka karta iz 1982.); 0 - I0 = 6 MSK-64 (Seizmološka karta iz 1987. za period 50 g.); - I0 = 7° MSK-64 (Seizmološka karta iz 1987. za period 100 g.); - I0 = 7° MSK-64 (Seizmološka karta iz 1987. za period 200 g.); - I0 = 7° MSK-64 (Seizmološka karta iz 1987. za period 500 g.).

Rezultati istraživanja potvrdili su uzročno-posljedičnu vezu seizmičnosti i tektonskih pokreta, te se može govoriti o seizmotektonskoj aktivnosti nekog područja. Poznavanje prostornih, energetskih i vremenskih značajki seizmičnosti, te odnosa seizmičke i tektonske aktivnosti su osnova za istraživanja prognoze mjesta, jačine pa i vremena nastanka potresa. Poznavanje seizmičkih značajki pojedinog područja nužno je u primjeni zaštite od djelovanja potresa, te se kao podloge u projektiranju i prostornom planiranju koriste karte seizmičkog zoniranja, a za značajnije građevine izvode se i dodatna istraživanja za određivanje dinamičkih parametara za pojedinu lokaciju.

Temelj modernog aseizmičkog projektiranja je uključivanje očekivanih parametara, odnosno akceleracije prouzročene seizmičkim silama u proračun dinamične stabilnosti konstrukcije neke građevine. Nadalje, projektini seizmički paramatri danas se računaju za očekivane maksimalne potrese čije se značajke procjenjuju računskim metodama, a ne samo na temelju potresa koji su se dogodili na nekom području. Posebnost takve metode je povezivanje seizmičke i neotektonske aktivnosti, kao presudnih čimbenika za prcjenu mogućih maksimalnih veličina seizmičkih sila. Zbog toga se polazi od stajališta koncepcije seizmičkog rizika, gdje je osnovni zadatak definiranje takvih metoda projektiranja i gradnje u seizmički aktivnim područjima, da taj sistem u cjelini zadovoljava kriterije ekonomske prihvatljivosti sigurnosti, odnosno tehničke konzistentnosti.

Analiza seizmičkog rizika može se definirati vjerojatnošću pojave potresa određenog intenziteta i očekivanih posljedica njegovog djelovanja. Danas se često primjenjuje uključivanje eksploatacijskog razdoblja građevine i razine prihvatljivog rizika kod vjerojatnosti pojave potresa određenih značajki. Ekonomski je neopravdano i u praksi teško izvedivo projektiranje svih konstrukcija na takav način da se osigura potpuna i podjednaka zaštita od oštećenja izazvanih djelovanjem potresa. Zbog toga se definira dopuštena razina seizmičkog rizika, odnosno vjerojatnost prekoračenja iznosa ubrzanja koji je bio uključen u proračun dinamičke stabilnosti, konstrukcije. Ta vjerojatnost treba biti mala ako se radi o posebno važnim građevinama, odnosno dopušta se nešto veća, ako se radi o manje važnim građevinama ili njihovim dijelovima. Pri tome rizik od rušenja građevine treba biti uklonjen u potpunosti.

Prilikom projektiranja te proračuna dinamičke stabilnosti konstrukcija pojedinih građevina koristi se "projektni potres" uz razinu ubrzanja koja odgovara seizmičkom riziku od 30 % i "maksimalni potres" uz razinu ubrzanja koja odgovara seizmičkom riziku od 10 % . Oba parametra odnose se za odgovarajuće razdoblje predviđenog korištenja građevine.

CPA d.o.o. strana 17

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

S obzirom na očiglednu nedostatnost pa čak i zastarjelost podataka o seizmičnosti, u Prostornom planu Primorsko-goranske županije - Mjere provedbe - Knjiga. 2., predviđeno je seizmotektonsko zoniranje na razini cijelog teritorija Županije. Rezultat bi trebala biti karta odgovarajućeg mjerila na temelju koje bi se mogao s dovoljnom sigurnošću odrediti seizmički rizik nekog područja.

Mineralne sirovine U skladu s podacima Prostornog plana Primorsko-goranske županije, sve postojeće mineralne sirovine na području Županije dijele se na nemetalne sirovine visokog i srednjeg potencijala te na metalne sirovine. Jedino nemetalne sirovine visokog potencijala imaju dovoljno velike ukupne rezerve da se njihovom eksploatacijom mogu trajno zadovoljiti potrebe Županije. U toj grupi se nalazi i tehnički kamen sedimentnog podrijetla (vapnenci, dolomitični vapnenci i dolomiti). Osnovne karbonatne stijene (vapnenci, dolomitični vapnenci i karbonatne breče) vidljive su na površini terena i stoga lako dostupne za eksploataciju, odnosno za osnivanje kamenoloma. To se prvenstveno odnosi na kamenolome građevinsko-tehničkog kamena, a manje na kamenolome arhitektonskog, odnosno ukrasnog kamena, zbog znatnije tektonske oštećenosti stijenske mase.

Smještaj i reljef Područje općine Mošćenička Draga obuhvaća istočne padine južnog dijela grebena Učke, od zaselka Mala Učka na sjeveru do vrha Sisol na jugu, te zauzima dio istarske "liburnijske" obale od uvale Stupova na jugu do uvale Cesara na sjeveru. Područje općine položeno je u smjeru sjever-jug u kojem smjeru se proteže i spomenuti visinski greben južnih ogranaka Učke, sastavljen od više ili manje izrazitih vrhova: Peruna i Brguda, Kremenjaka, Šikovca i Sisola.

Od tog izrazitog vršnog grebena padine se razmjerno strmo spuštaju, (s jednim pregibom na kojemu je smještena glavnina naselja), do morske obale. U te padine na mnogim su mjestima bujice usjekle dublje ili pliće bujične udoline. Najveća i najmarkantnija reljefna tvorba je duboka bujična usjeklina Mošćenička draga, strmih strana, koja ujedno predstavlja najizrazitiju bujičnu udolinu istočnih padina Učke. Ostale bujične udoline nešto su manjih dimenzija, kao Cesara, Vodna draga, Tatinovo, Uboka, Jelenšćica i dr. Sve one završavaju većim ili manjim morskim žalima na dnu slikovitih udolina. Najsjevernija točka općine Mošćenička Draga seže do u podnožje samog vršnog dijela Učke, gdje je smješten zaselak Mala Učka. Odavde se granica općine proteže padinama Arguna i dalje prema istoku koritom bujice Cesara do mora. Sjeverni dio ove granice podno Učkinog vrha Argun proteže se na visinama neznatno iznad 1.000 m nadmorske visine i ujedno predstavlja najviše dijelove Općine.

Krajnja južna točka kopnenog dijela općine je uvala Stupova, odakle se bujicom Supota granica uspinje do južnog vrha brda Sisol (853 m), nastavlja se izrazitim i uskim grebenom Sisola (najviši vrh 835 m) preko vrha Šikovac (780 m) na prijevoj Prodol, zatim nastavlja zapadnim padinama neposredno uz vrh Kremenjak (827 m) i vrh Brgud (907 m), zapadno zaobilazi napušteni zaselak Podmaj i preko vrha Maj (969 m) ponovo dolazi do najsjevernije točke u naselju Mala Učka. Osim netom nabrojanih glavnih i najviših vrhova grebena, neke od istaknutijih uzvisina na ovom području još su vrh Straževnik (691 m) i Perun (811 m), svaki sa svoje strane bujične udoline Mošćeničke drage, nadalje Slepica (525 m) i Gradac (748 m) iznad Mošćenica, Ozrinj (735 m) u vršnom grebenu iznad Sv. Jelene, Kobilina (564 m) iznad Golovika, Bukovica (618 m) iznad Martine i nešto niži Tepanj (285 m) u području brsečke Zagore.

Brojne manje uzvisine uzdižu se u nizu i neposredno iznad obalnog strmca na rubu pregiba na čijim su se manjim zaravnima smjestili brojni zaselci zahvaljujući raspoloživom poljoprivrednom tlu. Takve su uzvisine npr. Vela Ozida (224 m) i Marinov breg (287 m) na području Golovika, na nekima su, što je vrlo značajno, smještena glavna akropolska naselja - Brseč (149 m) i Mošćenice (169 m), zatim i osamljene crkvice poput sv. Magdalene na slikovitoj morskoj litici kraj Brseča ili sv. Jelene (337 m), ali i stare gradine (Gradac iznad Kraja), kojih ima i na nekim drugim uzvisinama na području općine. Najizrazitije poljoprivredne zaravni kao Brsečko polje stisnute su na spomenutom pregibu između padina glavnog grebena i obalnog strmca.

Morska obala nije osobito razvedena ali je neobično slikovita jer se odlikuje brojnim visokim obalnim liticama i već spomenutim manjim uvalama s prirodnim šljunčanim žalima. Najveće takvo žalo je u Mošćeničkoj Dragi gdje je kameni materijal za oblutke stoljetnim radom nanijela bujica Mošćenička draga. Lijepo šljunkovito žalo je i plaža sv. Ivan, dok su manja žala Uboka u uvali Uboka, Veli i Mali pesak od Jelenšćice u uvali Jelenšćica, Veli i Mali pesak od Lučice u uvali Lučica, Klančac u uvali Klančac, Cesara, Stupova i Pešćić od Peći - pesak u uvali Brsečka riva te niz manjih žala koja su pristupačna samo s mora. CPA d.o.o. strana 18

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

Kao kuriozitet ovih strmih, teško pristupačnih, ali i neobično slikovitih kraških obala općine Mošćenička Draga valja spomenuti okomite stijene koje se uzdižu neposredno iz mora te dvije male osamljene morske hridi priljubljene uz obalne strmce: Pipirić ispred Burle u uvali Brsečka riva i Vela sten ispod naselja Kraj. Same obalne litice ispod Brseča dosižu visinu od 130 metara, a sličnih slikovitih litica ima gotovo na cijelom obalnom potezu osobito od uvale Uboka do uvale Stupova. Na nekim dijelovima obale stijene su formirane poput stupova koji se negdje uzdižu iz samog mora, a negdje neposredno uz more, pa su pojedini lokaliteti obale po njima i imenovani nazivima "Stup", takvi su primjerice toponimi: Lozarov stup, Belićev stup, Stup. Uz obalu su značajne i kraške špilje: npr. špilja Golubera, špilja Pod križ, a morska špilja Pod Golubera nosi i naziv "Plava špilja". Budući se radi o tipičnom kraškom području, brojnih kraških pojava, osobito špilja i polupećina, ima i drugdje, u zaleđu, a napose na padinama bujičnih udolina (Podosojna peć, Druška peć), od kojih su neke važni paleontološki i arheološki lokaliteti.

Hidrogeološka osnova

Površinske vode Područje Mošćeničke Drage kojim dominira planinski masiv Učke pretežno izgrađuju vodopropusni karbonatni kompleks stijena, a u manjoj mjeri i vodonepropusni flišoliki kompleks. Uslijed tektonskih promjena, karbonatne stijene su razlomljene, te površinski i podzemno različito okršene, što je posljedica i kemijkog i fizičkog djelovanja vode. Krajobraz se odlikuje tipičnim krškim obilježjima s brojnim ponikvama i jamama bez površinskih vodotoka. Stoga se sve oborine brzo infiltriraju (poniru) u podzemlje. Dinamika voda s obzirom na nedostatak površinskih tokova se odvija u dubokom krškom podzemlju. Zbog izraženog reljefa čitavo područje obiluje dubokim i plićim jarugama u kojima se za vrijeme kiša javljaju kratkotrajni bujični vodotoci. Na području Općine Mošćenička Draga je 13 značajnijih bujičnih tokova: Cesara, Lučica, Mošćenička Draga, Sveti Ivan, Tatinovo, Uboka, Jelenčica, Potočić, Drapci, Golovski potok, Klančac, Sadrišće i Stupova.

Najjača je bujica Mošćenička Draga sa površinom sliva od 11 km2. Ona je ujedno i najznačajnija bujica istočnih padina Učke, sa vrlo izraženim, tipičnim bujičnim karakterom. Sliv ove bujice je izduženog oblika, a prostire se od mora pa do preko 1.300 m n. v. Duboko je usječena u masiv Učke, a bočne su padine strme sa brojnim vododerinama, kojima se voda slijeva u glavno korito. Radi poroznosti geološke podloge, koju pretežno sačinjavaju vapnenci površinsko otjecanje se javlja tek kod visokih kišnih intenziteta, ali tada povodanj može poprimiti katastrofalne razmjere. Čitavim koritom bujice Mošćenička Draga istaložena je velika količina nanosa. Od ukupne dužine bujice, koja iznosi 6.500 m, reguliran je dio od utoka u more do današnje brane ispod crkvice sv. Petra. Nad utokom u more nalazi se hotel MEDITERAN. Uzvodno na dužini od 96 m korito je također natkriveno. Daljnji uzvodni dio korita bujice od propusta na cesti Rijeka - Pula do brane ispod crkvice sv. Petra reguliran je kao otvorena betonska kineta sa vrlo strmim zidovima. Uzvodno od propusta, korito je u prirodnom toku koje ulazi među duboke slojeve breče, konglomerata i šljunka, koje je voda tu ranije nanijela. Ostale bujice imaju znatno kraće površinske tokove i manje intenzitete tečenja. Radi zaštite od štetnog djelovanja voda, kod gradnje u poplavnim zonama (korito i inundacijski pojas) bujica treba osigurati nesmetanju odvodnju bujičnih i poplavnih voda, a u skladu s vodopravnim uvjetima. Svi ostali bujični tokovi manjeg su značaja i uređivani su samo na mjestima sučeljavanja sa drugim infrastrukturnim građevinama.

Opće hidrogeološke prilike

Rubni, sjeverni dio općine Mošćenička Draga djelomično zauzima slivno područje izvora pitke vode smještenih na flišnom podnožju vršnog grebena Učke. Svi izvori se prihranjuju iz "navlake" glavnog grebena Učke, koja izgrađuje relativno mali poluzatvoreni sliv površine 6,7 km2 (B. Biondić i V. Goatti, 1983.). Dreniranje podzemne vode prema mjestima stalnog ili povremenog izviranja, odnosno prema obali, odvija se u skladu s vodopropusnošću naslaga i rasporedu rasjednih zona i njihovih pratećih sustava pukotina. Veći dio vode iz ovog sliva gravitira slivu rijeke Raše, dok manji dio voda, točnije izvori s južnih i istočnih padina Učke, te podzemne kaptaže u tunelu Učka drenira u sliv priobalnih izvora od uvale Plomin do Preluke. Slivno područje izvora Učke izgrađuju karbonatne stijene. Tektonskim zbivanjima, vapnenci gornje krede (K22,3) "navlake" glavnog grebena Učke su intenzivno razlomljeni i naknadno okršeni, stoga su se unutar njih ostvarili prirodni uvjeti za formiranje stalnog vodonosnika odnosno retencijskog prostora za uskladištenje podzemne vode. Podinu navlake izgrađuju vodonepropusne sitnoklastične naslage fliša (E2,3) koje ovdje čine podzemnu barijeru tečenju vode.

CPA d.o.o. strana 19

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

S obzirom na strukturno-litološku prostornu raspodjelu stijena i hipsometrijski položaj "navlake" glavnog grebena Učke, izvori se javljaju na zapadnim, južnim i istočnim padinama masiva Učke. Navučeni dobro vodopropusni i različito okršeni vapnenci gornje krede (K22,3) predstavljaju vodonosnik koji akumulira vodu, višak vode se preljeva na kontaktu sa sitnoklastičnim navlakama fliša (E2,3). Primarna mjesta istjecanja su maskirana siparišnim materijalom (s) i erozijskim ostatcima navlake, pa su sadašnje pojave izviranja sekundarne i nalaze se na hipsometrijskim nižim položajima. Tečenje vode se odvija silazno do preljeva (navlačnog kontakta) kroz dobro vodopropusni sipar (s) po vodonepropusnoj podlozi sitnoklastičnih naslaga fliša (E2,3) do mjesta pojavljivanja vode.

Režim istjecanja izvora i pražnjenja vodonosnika odnosno retencijskog prostora ovisi o intenzitetu oborinama. Uočena je zavisnost između količine i intenziteta padalina s kolebanjem izdašnosti izvora. Izvori reagiraju na svaku jaču kišu. Maksimalna izdašnost izvora se javlja obično zimi (u prosincu) i u proljeće (u ožujku i travnju) u kišnim razdobljima. Minimalna izdašnost izvora je krajem ljeta (u kolovozu, rujnu, rjeđe u listopadu) do pojave jesenjih kiša. Najveće razlike između maksimalnih i minimalnih izdašnosti su u dugotrajnim sušnim razdobljima (iznose 1: 10) kada je izražen učinak pražnjenja vodonosnika.

Voda za piće Sustavo kaptiranje izvora na Učki započelo je još 1903. godine. Najprije su zahvaćeni izvori Vela i Mala Učka, te Rečina. Kasnije su kaptirani izvori na južnim padinama - Lepa Bukva, Griža i Vela Ravan. Voda ovih izvora je prikupljena u središnju komoru - Sredić, odakle se garavitacijski, odnosno mrežom transportira u vodovodni sustav Mošćeničke Drage.

Probojem cestovnog tunela kroz masiv Učke otkriven je podzemni špiljski sustav u kojem su 1982. godine, vode zahvaćene, kaptirane i uključene u vodoopskrbni sustav Opatije i njenih ii pratećih naselja. Navedeni izvori opskrbljuju vodom opatijsko područje. Osnovna masa vode dolazi iz kaptaže iz tunela Učke: 60 l/sec kada su visoki nivoi podzemnih voda. Kaptaža Mala i Vela Učka u takvim uvjetima daju 45 l/sec. Kaptirani izvori na južnoj padini Učke daju 10 l/sec. U ljetnim, sušnim razdobljima situacija je bitno drugačija. Kaptaža u tunelu Učka se smanji na oko 10 l/sec, kaptaže Vela i Mala Učka na ukupno 20 l/sec, a izvorišta Sredić i Rečina na oko 2-3 l/sec vode. Potrebne dodatne količine vode, opatijsko područje dobiva iz Ilirske Bistrice i Rijeke.

Od navedenih izvora Učke namijenjenih vodoopskrbi, jedino se kaptaža Sredić sa izvorima Lepa Bukva, Griža i Vela Ravan nalazi na području općine Mošćenička Draga.

Zaštita izvora vode za piće Vodozaštitne zone i mjere zaštite izvorišta utvrđene su Odlukom o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na području Liburnije i zaleđa (SNPGŽ 19/00) i Odlukom o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće u Istarskoj županiji (SN 12/05). Navedenim odlukama definirane su vodozaštitne zone i utvrđeni režimi zaštite.

Slivno područje izvorišta vode za piće dijeli se na slijedeće zone sanitarne zaštite: - Ia zona sanitarno - tehničke zaštite (zona strogog režima) obuhvaća mjesto zahvata, crpnu stanicu, postrojenja za preradu i građevine za održavanje i očuvanje izvorišta, - Ib zona sanitarno - tehničke zaštite (zona neposredne zaštite) neposredno je uplivno područje izvora s kojega je moguće površinsko ulijevanje nečistoća u izvorišta - II zona sanitarno - tehničke zaštite (zona strogog ograničenja) obuhvaća neposredno slivno područje izvorišta vode za piće (zona istjecanja) - III zona sanitarno - tehničke zaštite ( zona ograničenja) - IV zona sanitarno - tehničke zaštite (zona šire zaštite).

Mogući izvori onečišćenja voda Slivna područja podzemnih voda, koje završavaju kao izvori ili u moru, izgrađuju krški tereni koji su vrlo osjetljivi na moguća onečišćenja jer sva površinska onečišćenja brzo prodiru u podzemlje. Usljed nepostojanja vodonepropusnih stijena u krovini vodonosne sredine, svaka ljudska djelatnost predstavlja stalnu opasnost te posredno i neposredno utječe na onečišćenje odnosno na promjene kakvoće podzemne vode. Dobra vodopropusnost karbonatnih stijena omogućava brzu infiltraciju oborina, a time i onečišćujućih tvari koji se nošen i vodom brzo šire podzemljem.

CPA d.o.o. strana 20

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

Na području Mošćeničke Drage najznačajniji uzročnik onečišćenja podzemnih voda, a posredno i mora su otpadne vode naselja koje se bez odgovarajuće riješene odvodnje i obrade ispuštaju u podzemlje. U svim naseljima, izuzev Mošćeničke Drage zbrinjavanje otpadnih voda obavlja se individualno za svaki objekt. U uporabi su uglavnom tzv. "crne jame", t.j. propusne taložnice, tako da se tekućina nekontrolirano gubi u propusnom podzemlju. Samo manji dio objekata ima kvalitetne septičke taložnice s upojnim bunarom koje se redovito održavaju i prazne.

U Mošćeničkoj Dragi kanalizacija jezgre je duga vijeka. Izgrađena je centralna taložnica na sjevernom dijelu naselja i iz nje pod morski ispust. Do taložnice se sve otpadne vode podižu crpnom stanicom lociranom u centru naselja, uz korito bujice. S krajnjeg južnog dijela (Mošćenice i Sv. Ivan) otpadne vode se također transportiraju crpnom stanicom, s tlačnim cjevovodom po obainom šetalištu, do glavne crpne stanice.

Prema studiji "Kanalizacija Liburnijske rivijere - idejno rješenje" iz 1990. godine za područje Mošćeničke Drage predviđen je zaseban mali sustav s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda i pripadnim podmorskim ispustom. Postojeće crpne stanice u centru mjesta i Sv. Ivan trebaju ostati i funkciji. Planiranim rješenjem je predviđeno priključenje kanalizacije naselja Kraj sjeverno od Mošćeničke Drage na zajednički uređaj. Prikupljene otpadne vode bi se crpnom stanicom podizale do glavne ceste, po kojoj bi se u padu prema uređaju vodio gravitacijski kolektor. U svim ostalim naseljima, koja su relativno mala s malim postotkom ukupnog stanovništva i proizvedenih otpadnih voda, prikupljanje i zbrinjavanje otpadnih voda je planirano kao pojedinačno s odgovarajućim stupnjem pročišćavanja.

Zbog neekonomičnosti ovog rješenja (priključenje naselja Donji Kraj na uređaj za pročišćavanje u Mošćeničkoj Dragi), Općina Mošćenička Draga odabrala je rješenja sa separatnim uređajem za pročišćavanje za naselje Donji Kraj, sa ispustom u more ispod naselja.

Klimatska obilježja Prema Köppenovoj klasifikaciji tipova klime u Hrvatskoj, Općina Mošćenička Draga se nalazi u području klime oznake Cfs's''a. To je umjereno topla kišna klima, koju karakteriziraju suha vruća ljeta, ali su ostala godišnja doba dosta vlažna, naročito početak zime. Tijekom zime obično postoji jedno manje suho razdoblje, dok je drugi manji, padalinski maksimum u proljeću. To je prijelazni tip klime sa srednjom temperaturomnajtoplijeg mjeseca iznad 220C.

Klima promatranog područja odražava uzajamno djelovanje opće cirkulacije atmosfere i specifičnih utjecaja sjevernog Jadrana. Od sistema koji u sastavu opće cirkulacije dominiraju ovim područjem najvažnije su ciklone i anticiklone.

Klimatske prilike rezultat su utjecaja zemljopisne širine, te utjecaja mora i reljefa. Njena mikroklimatska diferncijacija na sjevernojadranskom prostoru uvjetovana je položajem, odnosno orjentacijom prema moru, koje ljeti hladi, a zimi zagrijava kopnenu masu, djelovanjem tri osnovna centra atmosfere (Azorska anticiklona ljeti, Sibirska anticiklona zimi i sjevernoatlanski minimum tlaka tijekom cijele godine).

Postojanje stabilne anticiklone tipične za ljetni period, daju obilježje radijacijom, temperaturnom i strujnom režimu ljeta. U hladnom dijelu godine u istim vremenskim stanjima (anticiklone) turbulencije su male pa lokalni utjecaji postaju dominantni. Mediteranska klima odlikuje se suhim i toplim ljetima, te kišovitom i blagom zimom sa povremenim periodima pada temperature zbog utjecaja bure. Bura je dominantan vjetar - sjeveroistočnjak koji zbog konfiguracije mijenja smjer. Pošto na području Općine Mošćenička Draga nema meteorološke postaje, koristiti će se podaci s meteoroloških postaje u Rijeci.

Insolacija Meteorološki uvjeti za prijem solarne energije su povoljni. Najpovoljniji uvjeti insolacije obzirom na duljinu svjetlog dijela dana, podnevne visine Sunca i na nedostatak naoblake vladaju ljeti, pa je zato od lipnja do kolovoza prosječno dnevno globalno zračenje oko 4,5 puta veće nego od studenog do siječnja. Prirodno osvjetljenje između 11 i 12 sati pri vedrom vremenu može iznositi 44,4 klx u siječnju, a 117,6 klx u srpnju. Srednji godišnji broj vedrih dana iznosi 79,1, a srednji godišnji broj oblačnih dana iznosi 117,4. Po definiciji vedar je onaj dan u kojem je srednja dnevna količina naoblake manja od 2/10 pokrivenosti neba.

CPA d.o.o. strana 21

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

Temperatura Godišnji prosjek temperature zraka za Rijeku iznosi 13,8o C. Najveća srednja temperatura zraka je u ljeto (22,1o C ), a najniža zimi (6,2 o C). Razlika srednje temperature najhladnijeg i najtoplijeg mjeseca veća je od 18oC. Relativno mala razlika u amplitudi (razlika minimuma i maksimuma) krivulje godišnjeg hoda srednje mjesečne temperature ukazuje na utjecaj mora, koje je veliki akumulator topline i smanjuje godišnje oscilacije temperature u obalnom području.

Graf 1. - Srednja mjesečna maksimalna temperatura zraka (u ºC)

0 sije velja ožujak travanj svibanj lipanj srpanj kolovoz rujan listopad studeni prosinac č anj č a

napomena: podaci za mjernu postaju Rijeka

Najveća apsolutna maksimalna temperatura zraka izmjerena je u ljeti (34,8o C), a apsolutna minimalna temperatura zraka izmjerena je zimi (-12,8o C). o o Srednji godišnji broj hladnih dana (tmin<0 C ) iznosi 19,2, dok srednji broj studenih dana (tmax<0 C) iznosi 1,5. o o Srednji godišnji broj vrućih dana (tmax>30 C ) iznosi 18,9, dok srednji broj dana s toplim noćima (tmin>20 C) iznosi 23,8.

Isparavanje i vlaga u zraku Godišnje vrijednosti evaporacije s mora i evapotranspiracije s kopna su usporedive s godišnjim količinama oborina, no ljeti oborine ne mogu namiriti potrebu za evapotranspiracijom, dok je zimi obilno nadmašuju. Pod vlagom u zraku podruzimijeva se vodena para pomiješana s ostalim plinovima u atmosferi. Relativna vlažnost zraka pokazuje koliko se vodene pare nalazi u zraku prema maksimalnoj količini koju bi zrak mogao sadržavati uz tu temperaturu. Relativna vlažnost zraka je obrnuto proporcionalna temperaturi zraka, te se smanjuje s temperaturom zraka i obratno. Na relativnu vlagu u zraku utječe bura. Smatramo je suhim vjetrom koji samo u iznimnim slučajevima donosi kišu. Srednja relativna vlaga iznosi u godišnjem prosjeku za Rijeku iznosi 64%, a uz jugo je mnogo veća nego uz buru. Srednji broj dana s relativnom vlagom > 80 % u 14 sati iznosio je za Rijeku 53,8 dana.

Magla i naoblaka Magla je relativno rijetka pojava, manja od 5 dana godišnje i to se događa prvenstveno tijekom zimskih i proljetnih mjeseci. Naoblaka se u pravilu smanjuje od obale prema moru i od sjevera prema jugu. U godišnjem prosjeku iznosi na pučini oko 4, a duž obale oko 5 desetina. Od studenog do veljače traje zimski režim naoblake, kad ima više oblačnih nego vedrih dana. Srednja godišnja naoblaka kreće se oko 6 desetina. Proljetno povećanje naoblake javlja se u ožujku. Sredinom lipnja nastupa ljetna vedrina. Najvedriji dio godine je kraj srpnja i početak kolovoza. Zatim se do kraja listopada izmjenjuju vedrija i oblačnija razdoblja, a zimski režim povećane naoblake nastupa naglo početkom studenog. Prosječna oblačnost zimi iznosi 6,1/10 a ljeti kreće oko 4,5/10.

CPA d.o.o. strana 22

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

Graf 2. - Mjesečna količina oborina (u mm)

200

180

160

140

120

100

0 sije velja ožujak travanj svibanj lipanj srpanj kolovoz rujan listopad studeni prosinac č anj č a

napomena: podaci za mjernu postaju Rijeka

Oborine Prosječna godišnja količina oborina iznosi 1.522,7 mm. Najveći dio oborina koncentriran je u jesenskom razdoblju (521,1 mm), a zatim u zimskom (392,4 mm) i proljetnom dijelu godine (316,1 mm). Srednji godišnji broj dana s kišom (količina oborina veća od 0,1 mm) iznosi 127,4. Ovakovih je dana najviše u proljeće (prosječno 34,2), a zatim u jesen (prosječno 32,7 dana). Srednji broj dana sa snijegom (količina oborine veća od 0,1 mm) je gotovo beznačajan i iznosi samo 4,2.

Tlak zraka i vjetar U prosječnoj raspodjeli Jadran ima niži tlak od susjednog istočnog kopna. Zimi se izobare prostiru paralelno s obalom i osobito su gušće pri obalnom pojasu. Ljeti je gradijent tlaka znatno manji, ali nad morem ipak ostaje izražena dolina nasuprot grebenu visokog tlaka nad kopnom sjeverno od Alpa i Velebita. Smjerovi vjetra uzrokovani su rasporedom atmosferskog tlaka i reljefom.

Najvažniji su vjetrovi sjeveroistočni - osobito zimi kao bura ili kao ljetni noćni burin, zatim jugoistočni - osobito kao jugo u proljeće i jesen te sjeverozapadni - osobito kao trajne etezije ljeti (maestral). Drugi su vjetrovi manje učestali i kratkotrajni, a njihov smjer i intenzitet ovisi o putanji i o stupnju depresije ciklonalnih poremećaja u odnosu na geografsku širinu. Na otvorenom moru vjetrovi uglavnom pušu u smjeru jadranske osi, a uz obalu su okomiti na obalnu liniju ili u smjeru međuotočnih kanala. Jugo, etezije i obalna cirkulacija slabije su izraženi na sjevernom Jadranu, dok je tamo bura upravo najjača. Srednji broj dana s jakim vjetrom iznosi godišnje 40,4, dok srednji broj dana s olujnim vjetrom iznosi 11,1. Jaki vjetar je onaj koji ima srednju brzinu od 38,9 km/h do 61,6 km/h (6 – 7 Beauforta). Olujni vjetar je onaj koji puše brzinom većom od 61,8 km/h ili 8 Beauforta i više.

Izmjena topline i vode s atmosferom Iz raspodjele globalne radijacije nad Jadranom, uočljivo je da su, osim u siječnju i veljači, količine radijacije veće na otvorenom moru u odnosu na priobalje na istoj geografskoj širini. Inače, vrijednosti rastu od sjeverozapada prema jugoistoku. Aproksimativni računi toplinskog budžeta, ukazuju da je Jadran otprilike jednako toplo more kao i preostali dio Sredozemlja, bez obzira na pojavu nižih temperatura zimi. U Jadranu, za razliku od drugih područja Sredozemlja, rijeke i atmosferske oborine doprinose godišnje s oko 440 mm slatkih voda više od gubitka isparavanjem, koji za sjeverni Jadran iznosi u prosjeku 620 mm godišnje. Srednja brzina isparavanja je za dva i pol puta manja u hladnijem dijelu godine (jesen i zima) u odnosu na ljeto.

Vlažnost Prosječna srednja relativna vlažnost zraka na području Općine Mošćenička Draga kreće se između 60 – 67%.

CPA d.o.o. strana 23

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

Valovi1 Nema podataka o smjeru i visini valova za područje Općine Mošćenička Draga. Podaci mogu biti jedino orijentativni, kao pokazatelji stanja na području sjevernog Jadrana. U proljeće i ljeti prosječne mjesečne vrijednosti mirnog mora su u rasponu od 35-46%, posebno u lipnju i srpnju. Tijekom zime i jeseni učestalost mirnog mora je manja (u rasponu od 20-31%), a more je najčešće valovito u siječnju i studenom. Zimi i u jesen prosječne i maksimalne vrijednosti visine valova iznose 0,6-1,25 m, odnosno 1,5-3,5 m, dok su u proljeće i ljeti srednje visine valova manje, u rasponu od 0,4-0,9 m odnosno 1-2,5 m. U siječnju su najveći valovi generiraju iz sjevernog i južnog smjera, u listopadu iz pravca juga a u prosincu iz pravca sjeveroistoka.

Tlo Prema Pedološkoj karti najveći dio tala na području Općine Mošćenička Draga se može svrstati u pet kategorija: - smeđe vapnenačko tipično plitko tlo i srednje duboko – crnica organomineralna – crvenica tipična srednje duboka i duboka (70:20:10), zauzima pretežito obalni dio - rendzina na dolomitnim vapnencima i dolomitima plitka – kalkokambisol tipični plitki (70:30), zauzima područje uvale Mošćeničke Drage - lesivirano akrično – distrično smeđe na crvenici – lesiviranana crvenica – smeđe vapnenačko tipično (30:30:20:20), zauzima središnji dio općine, - crnica organomineralna – smeđe vapnenačko tipično plitko – randzina na dolomitiziranom vapnencu (70:20:10), u višim predjelima općine - smeđe vapnenačko tipično plitko – crnica organominaralna – rendzina na dolomitiziranom vapnencu (50:40:10), u višim predjelima općine.

Ostali tipovi tla su zastupljeni samo u tragovima te ih nije potrebno posebno analizirati.

Vrednovanje prostora i tala temelji se na Zakonu o poljoprivrednom zemljištu (NN 66/01) i drugima zakonima. Bonitiranje zemljišta bilo je osnova za razvrstavanje tala u određene kategorije zaštite. Na temelju unutarnjih i vanjskih značajki tala, reljefa i klime te drugih korekcijskih čimbenika (stjenovitost, kamenitost, poplave, zasjenjenost i dr.), vrednovana su zemljišta, te je određen broj bodova i svrstavanje zemljišta u bonitetne razrede (klase) koje su bile osnova za razvrstavanje zemljišta u prostorne kategorije: - na području Općine Mošćenička Draga ne postoje kategorije tla P1 - osobito vrijedno poljoprivredno tlo i P2 - vrijedno poljoprivredno tlo - u kategoriji P3 – ostala poljoprivredna tla nalazi se svega oko 12,0 ha zemljišta (to su tla u najvećoj mjeri u blizini naselja, koja se kontiniurano obrađuju već dugi niz godina) - kategoriji PŠ (ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište) pripada prostorno najveći dio obradivih tala. Glavni tipovi tala su smeđe tlo na vapnencu i dolomitu, plitko i srednje duboko, te crvenica, plitka i srednje duboka, te zatim rendzina karbonatna. Dijelovi koji su obrađivani pripadaju antropogeniziranim tlima. Tla su umjereno stjenovita, s blago umjerenim do strmim padinama.

Živi svijet

Šumska vegetacija Osim obalnih litica i malobrojnih stjenovitih odsječaka i točila na strmim padinama udoline Mošćeničke drage, područje općine Mošćeničke Drage je po prirodnim datostima šumsko područje. Stoga da se danas, napuštanjem poljoprivrede u onaj, nekad tako važan dio nešumskog krajobraza, kao što su kamenjarski pašnjaci, ponovo vraća šuma. Prirodna šumska vegetacija, koja je nekad zarastala gotovo cijelo područje, od davnina je, međutim, bila pod snažnim antropogenim utjecajima i pretrpjela je, kao uostalom posvuda u Mediteranu, znatne promjene. Veliki dio nekadašnjih šuma iskrčenje za potrebe poljoprivrednih djelatnosti, a posebno paše, nekad najvažnije privredne grane ovog područja. Tako su stvoreni prostrani kamenjrski pašnjaci na obroncima, a suhi kraški travnjaci, livade i obradivo tlo s vrtovima, maslinicima i vinogradima na manjim zaravnima, u umejcima, na terasicama kao i u malobrojnim dolcima. Preostale šume su dugotrajnim degradacijskim procesima također znatno izmijenjene i očuva le su se uglavnom u obliku šuma panjača slabijije gospodarske kakvoće ili pak šikara.

1 Korišteni podaci iz separata za Prostorni plan Primorsko-goranske županije; Stanje i namjera mora; Županijski zavod za razvoj, prostorno uređenje i zaštitu okoliša u Rijeci. CPA d.o.o. strana 24

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

Da bi se spriječili nepovoljni trendovi daljnjeg ogoljivanja i odnošenja tla pristupilo se pošumljavanju padina Sisola, Peruna i drugih predjela crnim borom (Pinus nigra), a padine bliže moru pošumljavane su i alepskim borom (Pinus halepensis). Ovakvim naporima šumara stvorene su dosta prostrane površine borovih kultura. Pošto su one osobito osjetljive na izbijanje i širenje šumskih požara, na njima se gotovo svake godine razbukta po neki veći šumski požar za čije obuzdavanje su ponekad potrebni vrlo veliki napori i znatna sredstva za kasniju sanaciju posljedica.

MEDITERANSKO-LITORALNI VEGETACIJSKI POJAS

I. Zajednica hrasta medrinca i bijelog graba (Querco-Carpinetum orientalis) Tipična listopadna šumska vegetacija submediteranske vegetacijske zone rasprostire se od obale mora do visine oko 250-300 m i predstavlja klimazonalnu zajednicu. Od drveća ovdje najveće značenje imaju hrast medunac (Quercuspubescens) i bijeli grab (Carpinus orientalis), te javor šestil (Acer monspessulanum), crni jasen (Fraxinus ornus) i još nekolicina termofilnih vrsta drveća i grmIja te mnogobrojne vrste u sloju niskog rašća. Dugotrajnim antropogenim djelovanjem većina sastojina degradiranaje do stadija šikara i niskih panjača na plitkom smeđem tlu i crvenicama. Zanimljivo je pojavljivanje lovora (Laurus nobilis) u sastavu ove šumske zajednice na pojedinim lokalitetima bliže moru. Lovor je osobito bujan na nekadašnjim zapuštenim poljoprivrednim terasastim ti ima, npr. kod Mošćenica, Kraja itd., gdje ponegdje tvori čiste sastojine.

MEDITERANSKO-MONTANI VEGETACIJSKI POJAS

1. Zajednica hrasta crnike i crnog graba (Osfryo-Quercetum ilicis) Toje mješovita šuma izgrađena od vazdazelenih i listopadnih šumskih elemenata značajna za hemimenditeransku vegetacijsku zonu koju TRINAJSTIĆ (1998) pribraja mediteransko-montanom vegetacijskom pojasu. Ova vegetacija ne obrasta na području općine Mošćeničke Drage kontinuiran obalni pojas već je razasuta na niz manjih, specifičnih i usko lokaliziranih staništa, a to su strme obalne padine i litice na izrazitim toplim i sušnim prisojima.

Od vazdazelenog drveća najvažniji je hrast crnika (Quercus ilex), a od listopadnog crni grab (Ostrya carpinifolia). U sloj u grmlja ističe se ruj (Cotinus coggygria). Trinajstić (1997)je detaljno opisao sastojine ove zajednice na području općine Mošćenička Draga i za njih predlaže zaštitu u smislu Zakona o zaštiti prirode, što se uklapa u koncepciju zaštite priobalja općine zbog slikovitih i vrijednih pejzaža i detalja obale te značajnog biljnog i životinjskog svijeta.

2. Zajednica crnog graba i hrasta medunca (Ostryo-Quercetumpubescentis) Ova listopadna šumska zajednica izgrađuje epimediteransku vegetacijsku zonu unutar mediteransko- montanog vegetacijskog pojasa (TRINAJSTIĆ, 1998). Zauzima više predjele općine, iznad zajednice bijelog graba i hrasta medunca teje prilagođena nešto oštrijim klimatskim uvjetima. Sastoji se od termofilnih listopadnih elemenata kao što su hrast medunac (Quercus pubescens) i crni grab (Ostrya carpinifolia). Današnje sastojine su pretrpjele degradacijske antropogene procese te su kao i zajedinca biljelograba razvijene najviše u obliku šikara i panjača.

3. Zajednica pitomog kestena (Castanea sativa) Na dubljim ispranim tlima iznad Sv. Jelene nalaze se manje šumske površine obrasle pitomim kestenom, a koje su u primorskim krajevima opisane pod imenom Querco-Castanetum submediterraneum Anić. Te šume, po sastavu slične kontinentalnim kestenovim šumama, u kojima je pored pitomog kestena zastupljena nekolicina acidofilnih vrsta, tj. zakiseljenom tlu prilagođenih vrsta, vjerojatno su dijelom antropogenog postanka i značajne su za istočne padine Učke, a u manjem opsegu nalazimo ih i na susjednom otoku Cresu.

Ovaj tip šumske vegetacije, kao svojevrsna rijetkost, predstavlja vrijednost u krajobrazu i ističe se osobito u mjesecu lipnju, kad procvatu kesteni. Osim estetske vrijednosti, šuma ima i ekonomsku vrijednost, zbog dobivanja plodova kestena, ali je u posljednje vrijeme kesten na ovim prostorima ugrožen od gljivične bolesti raka kore pa se ulažu napori na ublažavanju posljedica ove bolesti i obnovi kestenika na padinama Učke.

CPA d.o.o. strana 25

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

EUROPSKO-MONTANI VEGETACIJSKIPOJAS

I. Zajednica primorske bukove šume (Seslerio autumnalis-Fagetum) Ova šumska zajednica prijelaznog je značaja između mediteranske i kontinentalne vegetacije jer u svom sastavu ujedinjuje termofilne i mezofilne šumske vrste. TRINAJSTIĆ (1998) je primorske bukove šume izdvojio u posebnu paramediterasnsku vegetacijsku zonu. Na području općine Mošćeničke Drage obrašćuje samo naviše predjele prema selu Mala Učka.

Na osojnim stranama bujične : udoline Mošćeničke drage spušta se i na niže nadmorske visine, pa se pojedini elementi bukovih šuma nalaze sve do zaselka Potoki, npr. okruglolisna kamenika (Saxifraga rotundifolia), koja je inače značajna za bukove šume najviših predjela Učke. U sastavu bukove šume na stnnim padinama Mošćeničke drage nalazi se i rijetka, reliktna i zaštićena vrsta - lovorasti likovac (Daphne laureola) koja je ugrožena zbog pretjeranog branja u komercijalne svrhe (prodaja za cvjećarske potrebe) i zahtijeva zaštitu.

ŠUMSKE KULTURE Na području općine Mošćenička Draga zasađene su veće površine borovih kultura na padinama Solina, Peruna i drugdje to su kulture crnog bora, a u nižim predjelima, bliže moru zasađene su i druge vrste borova - alepski, brucijski i primorski bor.

VEGETACIJA TRAVNJAKA

1. Suhi submediteranski travnjaci Travnjačka vegetacija razvila se potiskivanjem šumske vegetacije i ne tako davno imala je u gospodarstvu priobalnih predjela mnogo veće značenje. U okviru submediteranske travnjačke vegetacije na području Općine Mošćenička Draga nalazi se nekoliko različitih zajednica suhih submediteranskih travnjaka koje su se razvile ovisno o načinu gospodarenja, geološkoj podlozi, dubini tla, nagibu, ekspoziciji, nadmorskoj visini i drugim ekološkim čimbenicima. Neke od tih travnjačkih površina koristile su se, a dijelom se još i danas koriste (ali u mnogo manjoj mjeri) kao livade košanice za dobivanje sijena, a druge pretežno kao pašnjačke površine. Danas je takvih površina na kojima se aktivno gospodari sve manje, jer i stočni fond sveden na gotovo simbolične brojke. Nešto je livada npr. u Brsečkoj vali, oko naselja uz cestu Brseč - Sv. Jelena i možda najoš ponekom izoliranom manjem lokalitetu. Trava uspravni ovsik (Bromus erectus) i mnoge druge vrste trava te množina najraznovrsnijeg cvijeća među kojim se npr ističe endemični krvavocrveni klinčić (Dianthus sanguineus) karakteristika su suhih sumediteranskih travnjaka.

2. Kamenjarski pašnjaci Najzastupljeniji tip pašnjaka na gotovo cijelom submediteranskom području je pašnjak kovilja i ljekovite kadulje (Stipo-Sa/vietum officina/is), ali čije su površine, također, u današnje vrijeme, sve više zahvaćene procesom zarastanja šikarom.

Taj tip pašnjaka bio je važan kao ovčja ispaša, a i danas je vrlo poznata i nadasve cijenjena pčelinja paša (kaduljin med!). U visinskom dijelu grebena Učke preko Sisola i Brguda (Bodaj) pa prema Mlaoj Učki zastupljeni su također i pašnjaci mediteransko-montanog vegetacijskog pojasa. Tako npr. oko grebena Brguda (Bodaj) površine izložene buri obrašćuju pašnjaci s šašaem crljencem i uskolismom šašikom (Carici- Seslerietum juncifoliae). Travnjaci su važna komponenta ruralnog krajobraza i imaju određenu estetsku ulogu u njihovoj raznolikosti i privlačnosti zbog čega je poželjna njihova zaštita. Potrebno je pokušati zaustaviti trend njihovog ubrzanog nestajanja tako da se bar u neke predjele općine vrate tradicionalne poljoprivredne aktivnosti. Neke površine travnjaka koje još nije prekrila šikara naselila je trava kostrika (Brachypodium rupestre) što je dijelom pokazatelj njihove zapuštenosti, ali i prijelazni stadij prema zarastanju šikarom, dok s druge strane može biti i pokazatlej degradacijskih procesa zbog učestalih šumskih požara. Druge pak površine travnjaka zauzela je u većoj mjeri šumska trava jesenska šašika (Sesleria autumnalis) koja je kao pionirska šumska vrsta također pokazatelj procesa napuštanja gospodarskih aktivnosti na nekad znatno rasprostranjenijim površinama travnjaka na području općine Mošćenička Draga.

CPA d.o.o. strana 26

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

VEGETACIJA STIJENA I TOČILA Ne zauzima veće površine jer su stjenoviti predjeli ograničeni samo na obalu i poneki predio strrnih padina Mošćeničke drage. Oskudna vegetacija koja obrašćuje takva ekstremna staništa odlikuje se nizom rijetkih i endemičnih vrsta te kao takva predstavlja prvorazrednu biološku i prirodoznanstvenu vrijednost te je potrebna zaštita. Od rijetkih i zanimljivih biljaka stijena ističu se npr. neke krstašice živih žutih cvjetova (Alyssumpetraeum, Erysimum sp.), tršćanski luk (Allium saxatile ssp. tergestinum), zatim u kontrastu neki endemični zvončići (Campanula istriaca i Campanula pyramidalis) modrih cvjetova i dr.

Grafički prilog 6. - Kopnena flora i fauna Primorsko - goranske županije (izvor: Prostorni plan Primorsko - goranske županije, Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje)

Potrebno je ukazati na zanimljivost i dekorativnost autohtone endemične vegetacije stijenjača koja se ukorijenila u pukotine drevnih zidina i fasade Brseča i Mošćenica, a koju bi prilikom obnove i restauratorskih zahvata na zidovima i fasadama trebalo barem djelomično sačuvati jer (uz dekorativne alohtone vrste) može predstavljati prvorazrednu estetsku i prirodoznanstvenu atrakciju za ekološki osviještene i zainteresirane posjetitelje. Stoga bi pri budućim ovakvim zahvatima bila korisna suradnja restauratora i prirodoznanstvenika, jer smo opazili (upravo na primjeru stare jezgre Brseča i Mošćenica) da ovom problemu nije dosad posvećena nikakva pažnja.

Fauna Fauna je integralni dio zemljine biosfere, a pored različitih sitnih životinja i većine ptica pjevica i selica, obuhvaća i sljedeće životinjske vrste: - dlakava divljač: lisica, srna, jazavac, kuna, zec, tvor, vjeverica, lasica i dr. - pernata divljač: šojka, tetrijeb, lještavka, fazan, trčka, kamenjarka, divlji golub, šljuka, sokol, sova, djetao, vrana, gavran, kukavica i dr. CPA d.o.o. strana 27

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

Ribolovni resursi Ribarstvo ovisi o stanju bioloških resursa i ima povoljne uvjete za razvoj. Na području Općine Mošćenička Draga je 2004. godine bilo registrirano 15 ribara, i to: - u Mošćeničkoj Dragi: 8 škampara, 3 plivaričara i 1 kočar, - u Brseču: 2 škampara, - U Donjem Kraju 1 škampar.

Prema popisu stanovništva 2001. godine u ribarstvu je bilo zaposleno ukupno 56 osoba.

More More na području Općine Mošćenička Draga obuhvaća akvatorij Riječkog zaljeva (Vela vrata). Obala je strma, a dubina mora se kreće preko 60 m. Obalni pojas se sastoji pretežito od vapnenca i dolomita koji su podvrgnuti pretežito kemijskom trošenju, a u manjoj mjeri mehaničkom trošenju koje daje čestice koje bi se mogle taložiti u moru, te je stoga donos čestica nastalih na kopnu koje akumulacijom stvaraju sedimente relativno malen. Iz tog razloga prevladavaju kamenite (erozijske) obale – iznad zone plime i opeke, to je zajednica supralitoralnih stijena, a zastupljene su i akumulacijske obale (šljunkoviti i pjeskoviti žali). Značajke tako nastalog obalnog prostora su čvrsta stjenovita osnova, razvedenost obalne linije i bogatstvo mikroreljefa.

Oceanografska svojstva Površinski salinitet obalnog dijela akvatorija je vrlo nizak (S = 30 – 34 x 103), a maksimalne vrijednosti za ukupni anorganski dušik i SiO4 iznose 2 – 5 nmol/l, te 0,05 – 0,1 nmol/l . Ovaj akvatorij spada u oligotrofna mora, koja imaju veliku potencijalnu mogućnost samopročišćavanja. Iako je stupanj eutrofikacije vrlo malen, ipak može dolaziti do pojave “cvjetanja mora”, kada se zbog meteoroloških uvjeta smanji cirkulacija morske vode i ako se nastavi donos hranjivih soli s otpadnim vodama (bez pročišćavanja). Obalno je more na području Općine Mošćenička Draga prema ispitivanjima koja provodi Zavod za javno zdravstvo prema Uredbi o kategorizaciji svrstano u I. i II. kategoriju, što znači da je pogodno za kupanje i rekreaciju.

Podmorje U zoni sublitorala razvijene su zajednice sa karakterističnim vrstama epilitskih modrozelenih algi. Prekoraligenski facijes se razvija već od nekoliko metara dubine u zasjenjenim površinama sa scijafilnim algama. Strmo stjenovito dno je na nekim dijelovima prekinuto pjeskovitim sedimentom, a na dubini većoj od 40 m nastavlja se muljevito dno sa zajednicama karakterističnim za središnji dio Riječkog zaljeva. Zajednica fotofilnih algi bogate vrstama na položenim obalama ugrožene su ukupnom eutrofizacijom akvatorija ali i lokalnim organskim zagađenjem. Uz opasnost izgradnje i zagađenja koje mogu ugroziti živi svijet svugdje, životne zajednice na dnu i njegove atraktivne vrste osjetljive su i na nekontrolirana ronjenja, ribolov i druge aktivnosti.

Zrak Stanje kakvoće zraka na području Općine Mošćenička Draga je povoljno, jer nema većih onečišćenja iz domicilnih izvora, s obzirom da nema industrije koja onečišćuje okoliš, iako je razvoj turizma donio sa sobom onečišćenje zraka s obzirom da povećani broj vozila na uskom prostoru obalne zone izaziva zagađivanje zraka. Uz to, neki vjetrovi prenose onečišćeni zrak sa područja grada Rijeke, koji povremeno utječe nepovoljno na zdravlje i tlo (prisustvo SO2, prašine, dima, CO2, amonijaka i slično). Na području Općine Mošćenička Draga nema mjernih stanica za praćenje onečišćenja zraka. Najbliža se mjerna postaja nalazi u Opatiji – Gorovo. Temeljem pokazatelja mjerenja Zavoda za javno zdravstvo PGŽ na mjernim postajama izvan područja Općine Mošćenička Draga procjena je da su emisije zagađujućih tvari niske i ispod graničnih i preporučenih vrijednosti navedenih u tablici:

µ) Preporučene (PV) i granične (GV) Preporučene (PV) i granične satne vrijednosti (GV) dnevne vrijednostiµ ( μg/m3 )µ( ( μg/m3 )µ)

SO2 350 125 O3 180 110 NO2 200 60 H2S 10 5 Lebdeće čestice TSP 300 120 Lebdeće čestice PM 10 200 70

CPA d.o.o. strana 28

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

1.1.2.2. Stanovništvo i stanovanje

Stanovništvo je značajan čimbenik dugoročnog društveno - gospodarskog razvitka i korištenja prostora, ali i gospodarenja prostorom. U ovom poglavlju korišteni su pretežno podaci posljednjeg popisa stanovništva iz 2001. godine, ali i oni raniji.

Popisno kretanje stanovništva Za razumijevanje suvremenih demografskih stanja i procesa potrebno je ukratko se osvrnuti na razvojne tokove u prošlosti. Stoga je u tablici br. 3 prikazano kretanje stanovništva s područja Općine Mošćenička Draga posljednjih sto godina odnosno od popisa stanovništva 1900. godine do 2001. godine. treba napomenuti da popis 2001. godine nije metodološki u potpunosti usporediv s prethodnim popisima.

Popis stanovništva 2001. godine U 14 naselja na području Općine Mošćenička Draga je, prema popisu stanovništva 2001. godine, živjelo ukupno 1.641 stanovnika. Najveće naselje je bilo Mošćenička Draga s 439 stanovnika.

Tablica 3. - Kretanje stanovništva Općine Mošćenička Draga po naseljima 1900. - 2001. godine

Godina popisa N a s e l j e 1900. 1910. 1921. 1931. 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001. Brseč 257 264 504 432 191 201 205 189 143 121 131 Donji Kraj 145 119 732 666 108 98 107 123 105 119 103 Golovik 269 240 - - 138 154 148 133 102 90 81 Grabrova 1 153 139 - - 112 95 77 47 17 10 6 Kalac 327 292 481 426 178 177 126 92 61 43 39 Martina 150 146 489 490 135 115 96 84 58 54 44 Mala Učka ------Mošćenice 399 452 236 203 310 313 330 304 302 325 310 Mošćenička Draga 428 442 618 586 294 348 416 456 498 472 439 Obrš 157 159 - - 141 127 97 60 31 24 19 Sučići 239 250 - - 158 157 136 78 70 51 44 Sveta Jelena 172 190 - - 143 146 120 94 109 102 94 Sveti Anton 157 140 - - 91 90 59 44 29 9 11 Sveti Petar 69 85 - - 113 102 102 122 151 202 223 Zagore 297 246 - - 202 190 183 153 119 101 97 Općina 3.219 3.164 3.060 2.803 2.314 2.313 2.202 1.979 1.795 1.723 1.641 Mošćenička Draga

1 podaci se odnose na naselje Grabrova i Mala Učka (formirano 2006. godine)

Kretanje broja stanovnika Prema do sada obavljenim popisima stanovništva, broj stanovnika na području današnje Općine Mošćenička Draga pokazuje tendenciju stalnog pada, sve od popisa iz 1900. godine. U zadnjem međupopisnom razdoblju (1991.–2001. godina), broj stanovnika se smanjio za 82 stanovnika. U istom je razdoblju povećan broj stanovnika u samo tri naselja: Brseč sa 121 na 131 stanovnika, Sveti Anton sa 9 na 11 stanovnika i Sveti Petar sa 202 na 223 stanovnika.

Tablica 4. - Kretanje broja stanovnika Općine Mošćenička Draga i naselja Mošćenička Draga od 1900. do 2001. godine

Broj Sveukupni % učešća naselja Mošćenička Godina stanovnika Ukupni broj stanovnika Draga u ukupnom broju popisa naselja broj Općine Mošćenička Draga stanovnika Općine Mošćenička Mošćenička Draga stanovnika (naselje Mošćenička Draga s Draga ostalih naselja ostalim naseljima) 1900. god. 428 2.791 3.219 13,3 1910. god. 442 2.722 3.164 13,9 1921. god. 618 2.442 3.060 20,2 1931. god. 586 2.217 2.803 20,9 1948. god. 294 2.020 2.314 12,7 1953. god. 348 1.965 2.313 15,0 1961. god. 416 1.786 2.202 18,9 1971. god. 456 1.523 1.979 23,0 1981. god. 498 1.297 1.795 27,7 1991. god. 472 1.251 1.723 27,4 2001. god. 439 1.202 1.641 26,7 CPA d.o.o. strana 29

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

Graf 3. - Kretanje broja stanovnika Općine Mošćenička Draga u razdoblju 1900. - 2001. godine

3500

3000

2500

2000

1500

1900. 1000 1910. 1921.

1931. 500 1948.

1953. 0 1961. 1971. 1981. 1991 2001

Graf 4. - Kretanje broja stanovnika Općine Mošćenička Draga u razdoblju 1900. - 2001.godine

800

700

600

500

400

300

200

100

0 1900. 1910. 1921. 1931. 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001. prognoza 2015. Brseč Donji Kraj Golov ik Grabrov a Martina Mošćenice Kalac Mošćenička Draga Obrš Sučići Sv eta Jelena Sv eti Anton Sv eti Petar Zagore

CPA d.o.o. strana 30

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

Graf 5. - Kretanje broja stanovnika Općine Mošćenička Draga, naselja Mošćenička Draga i ostalih naselja od 1900. do 2001.godine

3.500

3.000

2.500

2.000

1.500

1.000

500

0 1900. 1910. 1921. 1931. 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001.

Mošćenička Draga Ostala naselja Općina Mošćenička Draga

U popisnom kretanju stanovništva Općine Mošćenička Draga vidljiv je stalan pad broja stanovnika (od 3.219 stanovnika 1900. godine na 1.641 stanovnika 2001. godine). U tom je stogodišnjem razdoblju samo u jednom kratkom razdoblju od 5 godina ( od 1948. do 1953. godine ) zabilježena stagnacija broja stanovnika. Najveći indeks pada broja stanovnika zabilježen je u razdoblju prije i za vrijeme II. svjetskog rata (1931. – 1948. godine). Zbog nepovoljnih gospodarskih prilika (niski prinosi iz poljoprivrede, propast vinograda zbog napada filoksere itd.) nakon I. svjetskog rata dolazi do pojačane emigracije ponajprije u prekomorske zemlje što je uz smanjeni prirodni prirast rezultiralo padom broja stanovnika u sljedećim popisima.

Zbog nastavljene emigracije stanovništva iz ovog područja kao i zbog negativnih posljedica II. svjetskog rata (poginuli u ratu, smanjeni natalitet za vrijeme i neposredno nakon rata itd.) u razdoblju nakon 1953. godine zabilježen je ponovno pad broja stanovnika. Treba napomenuti da su na spomenuto smanjenje donekle utjecale i promjene u definiciji stanovništva prema mjestu popisa. U popisima 1890-1931. stanovništvo je iskazano po koncepciji "prisutnog stanovništva" u kojima je svaki stanovnik bio popisan u mjestu gdje ga je popis zatekao. Za razliku od navedenih popisa, u svim idućim popisima stanovništvo je iskazano po koncepciji "stalnog stanovništva" tj. prema mjestu stalnog boravka svakog stanovnika, bez obzira gdje se u kritičnom trenutku zatekao. I u svim sljedećim međupopisnim razdobljima nastavlja se smanjenje broja stanovnika. Jedan od razloga depopulaciji svakako je emigracija zbog procesa deagrarizacije koja se nastavila s povećanim intenzitetom nakon drugog svjetskog rata. Do emigracije dolazi i zbog nedovoljne turističke valorizacije općinskog područja čime je stanovništvo bilo prisiljeno tražiti posao ponajprije u ostalim (turistički razvijenijim) dijelovima bivše Općine Opatija (Opatija, Rijeka i drugi). Uz turizam, stanovništvo se na drugim područjima zapošljavalo i u ostalim djelatnostima (industrija, građevinarstvo i druge).

CPA d.o.o. strana 31

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

Iz tablice proizlazi da je u cjelokupnom promatranom razdoblju (1900.-2001.) ukupno stanovništvo prepolovljeno, te da su sva naselja, izuzev Mošćeničke Drage i Sv. Petra, znatno smanjila svoj broj stanovnika. Po padu broja stanovnika prednjači Grabrova, u kojem je od 153. stanovnika 1900. godine ostalo samo 6 stanovnika, te se pretpostavlja da će do 2015. godine naselje u potpunosti izumrijeti (neće imati stalnog stanovništva).

U posljednjem međupopisju ukupan broj stanovnika se smanjio 4,7%, dok blagi demografski oporavak bilježi jedino Mošćenička Draga i Sv. Petar. Stanovništvo Općine Mošćenička Draga je isključivo autohtono, tj. većina stanovništva boravi u mjestu rođenja, a po naseljima najveći broj doseljenih imao je Mošćenička Draga.

Prirodno kretanje stanovništva 2 U razdoblju 1991 - 2001. godine došlo je do smanjenja broja stanovnika Općine Mošćenička Draga. Poslije popisa 2001. godine Općine Mošćenička Draga bilježi prirodni pad stanovništva (broj umrlih stanovnika veći je od broja živorođenih stanovnika). Vitalni indeks (broj živorođenih na 100 stanovnika) za Općinu Mošćenička Draga je u navedenom razdoblju u laganom porastu (sa 0,61 na 0,85 u 2003. godini).

Tablica 5. – Broj i struktura stanovništva na području Općine Mošćenička Draga 2001. godine

Broj Broj Broj stanovnika kućanstava stanova ukupno ukupno index broj prosječni stalno ostali N a s e l j e 1991. 2001. 2001/1991 2001. broj članova stanovanje stanovi Brseč 121 131 1,08 47 2,78 54 50 Donji Kraj 119 103 0,86 38 2,71 43 23 Golovik 90 81 0,90 31 2,61 45 2 Grabrova 1 10 6 0,60 3 2,00 16 23 Kalac 43 39 0,90 18 2,16 20 27 Mala Učka ------Martina 54 44 0,81 17 2,58 25 8 Mošćenice 325 310 0,95 109 2,84 144 44 Mošćenička Draga 472 439 0,93 155 2,83 199 74 Obrš 24 19 0,79 8 2,37 18 5 Sučići 51 44 0,86 18 2,44 27 18 Sveta Jelena 102 94 0,92 35 2,68 47 4 Sveti Anton 9 11 1,22 5 2,20 10 12 Sveti Petar 202 223 1,10 77 2,89 94 52 Zagore 101 97 0,96 34 2,85 45 9 Općina 1.723 1.641 0,95 595 2,75 787 351 Mošćenička Draga

1 podaci se odnose na naselje Grabrova i Mala Učka (formirano 2006. godine)

Tablica 6. - Osnovni podaci prirodnog kretanja stanovništva za Općinu Mošćenička Draga

eni eni na đ ad eni

brakovi stope na 1.000 đ č đ stanovnika umrla dojen prirodni prirast živoro mrtvoro umrli vitalni indeks (živoro 100 umrlih) 0-6 prirodni godina ukupno sklopljeni rastavljeni živorođeni umrli dana prirast 2001. 10 - 32 - - - 22 3 4 6,1 19,5 - 13,4 0,61 2002. 10 - 21 - - - 11 8 2 6,1 12,8 - 6,7 0,61 2003. 14 - 21 - - - 15 6 2 8,5 12,8 - 9,1 0,85

2 izvori: Prirodno kretanje stanovništva u 2001. po županijama, gradovima i općinama, Priopćenje Državnog zavoda za statistiku broj 7.1.1., Zagreb, 12. kolovoz 2002. godine Prirodno kretanje stanovništva u 2002. po županijama, gradovima i općinama, Priopćenje Državnog zavoda za statistiku broj 7.1.1., Zagreb, 11. kolovoz 2003. godine Prirodno kretanje stanovništva u 2003. po županijama, gradovima i općinama, Priopćenje Državnog zavoda za statistiku broj 7., Zagreb, 10. kolovoz 2004. godine CPA d.o.o. strana 32

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

Tablica 7. - Stanovništvo prema starosti ( 0 – 59 godina ), po naseljima

S t a r o s t Spol Ukupno 0-4 5-9 10-14 15-19 20-24 25-29 30-34 35-39 40-44 45-49 50-54 55-59 Općina sv. 1.641 54 67 74 90 116 120 83 95 107 162 127 105 Mošćenička Draga m 814 27 40 38 46 72 57 39 43 55 78 68 55 ž 827 27 27 36 44 44 63 44 52 52 84 59 50 Brseč sv. 131 5 7 7 7 10 11 5 3 8 15 12 4 Donji Kraj sv. 103 4 1 5 6 8 10 7 7 4 10 7 10 Golovik sv. 81 - 2 3 5 5 3 3 5 15 7 7 2 Grabrova 1 sv. 6 - - - - 1 - 1 - - - - 1 Kalac sv. 39 - 1 2 2 2 1 1 2 1 6 1 2 Mala Učka sv. ------Martina sv. 44 3 2 1 1 3 1 3 4 4 6 5 1 Mošćenice sv. 310 13 13 13 25 19 29 17 19 21 38 22 16 Mošćenička Draga sv. 439 15 24 13 23 30 38 26 26 27 30 32 25 Obrš sv. 19 - 2 1 1 1 - - - 3 3 - 1 Sučići sv. 44 - 1 3 2 2 3 1 3 2 5 7 3 Sveta Jelena sv. 94 3 2 1 2 16 4 4 1 6 15 9 7 Sveti Anton sv. 11 - 1 2 - 1 - 1 1 - - - - Sveti Petar sv. 223 7 9 15 9 15 15 12 20 10 17 16 28 Zagore sv. 97 4 2 8 7 3 5 2 4 6 10 9 5

1 podaci se odnose na naselje Grabrova i Mala Učka (formirano 2006. godine)

Tablica 8. - Stanovništvo prema starosti ( 60 – 95 i više godina ), po naseljima

S t a r o s t Spol Ukupno 60-64 65-69 70-74 75-79 80-84 85-89 90-94 95 i više Nepoznato Općina sv. 1.641 106 83 94 67 48 26 9 3 5 Mošćenička Draga m 814 52 36 44 31 22 6 2 - 3 ž 827 54 47 50 36 26 20 7 3 2 Brseč sv. 131 11 7 5 7 3 3 1 - - Donji Kraj sv. 103 6 9 2 3 2 2 - - - Golovik sv. 81 4 5 7 6 2 - - - - Grabrova sv. 6 1 - - 2 - - - - - Kalac sv. 39 2 4 3 3 3 3 - - - Mala Učka sv. ------Martina sv. 44 2 3 1 1 - 2 1 - - Mošćenice sv. 310 18 8 19 8 6 2 2 1 1 Mošćenička Draga sv. 439 31 26 27 16 19 6 2 1 2 Obrš sv. 19 1 - 1 1 - 4 - - - Sučići sv. 44 3 2 2 2 1 1 1 - - Sveta Jelena sv. 94 6 4 6 6 2 - - - - Sveti Anton sv. 11 - - - 2 2 1 - - - Sveti Petar sv. 223 18 9 12 3 5 - - 1 2 Zagore sv. 97 3 6 9 7 3 2 2 - -

1 podaci se odnose na naselje Grabrova i Mala Učka (formirano 2006. godine)

Dobna i spolna obilježja stanovništva Analiza dobnih obilježja stanovništva 2001. godine ukazuje da je cijelo područje imalo staru populaciju s indeksom starosti od 1,54. Stanovništvo područja Općine Mošćenička Draga ima dakle karakteristike izrazito duboke starosti.

Stanovništvo ima karakteristike izrazito duboke starosti ako je indeks starosti (odnos dobne skupine “60 i više stanovnika” i dobne skupine “0 - 19 godina” veći od 1,2. Prema tim pokazateljima, indeks izrazito duboke starosti imaju sva naselja Općine Mošćenička Draga. Sva naselja imaju indeks starenja veći od 1,2 što ukazuje na vrlo veliki udio starog stanovništva u ukupnoj populaciju, te se stoga ne može govoriti o demografskoj perspektivi tih naselja. Pri tome naselja Golovik, Grabrova, Kalac, Sučići i Sveta Jelana imaju indeks starenja čak veći od 2,0, što je krajnje zabrinjavajuća situacija za daljnju demografsku opstojnost navedenih naselja.

CPA d.o.o. strana 33

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

Graf 6. - Starosna piramida za Općinu Mošćenička Draga (izvor: DRŽAVNI ZAVOD ZA STATISTIKU - Popis stanovništva, kućanstava i stanova 31. ožujka 2001.)

nepoznato

90-94

80-84

70-74

60-64

50-54

40-44

30-34

20-24

10 do 14

0-4

-100 -80 -60 -40 -20 0 20 40 60 80 100

žene - Općina Mošćenička Draga muškarci - Općina Mošćenička Draga

Tablica 9. - Dobna obilježja stanovništva Općine Mošćenička Draga (kontingenti stanovništva)

Fertilno žensko stanovništvo Radni

svega od kontingent na

(15- toga žene č 0-6 0-14 0-17 0-19

Spol 49) 20-29 (15-59), indeks starost starosti 60 i više 60 i više 65 i više 75 i više starenja Ukupno godina godina muški prosje (15-65) Koeficijent sv. 1.641 71 195 249 285 - - 1.057 436 330 153 43,9 153,0 26,7 m 814 38 105 132 151 - - 565 193 141 61 42,3 127,8 23,8 ž 827 33 90 117 134 383 107 492 243 189 92 45,5 181,3 29,5

Tablica 10. - Dobna obilježja stanovništva Općine Mošćenička Draga 2001. godine

D O B N E S K U P I N E tip stanovništva 0 – 19 20 – 59 60 i više po dobnom sastavu UKUPNO broj % broj % broj % ( 5 / 3 ) 1 2 3 4 5 6 Brseč 131 26 19,8 68 51,9 37 28,3 1,42 - izrazito duboka starost Donji Kraj 103 16 15,5 63 61,1 24 23,4 1,50 - izrazito duboka starost Golovik 81 10 12,3 47 58,0 24 29,7 2,40 - izrazito duboka starost Grabrova 1 6 0 - 3 50,0 3 50,0 3,00 - izrazito duboka starost Kalac 39 5 12,8 16 41,0 18 46,2 3,60 - izrazito duboka starost Mala Učka ------Martina 44 7 15,9 27 61,3 10 22,8 1,42 - izrazito duboka starost Mošćenice 310 64 20,6 181 58,3 123 21,1 1,92 - izrazito duboka starost Mošćenička Draga 439 75 17,0 234 53,3 130 29,7 1,73 - izrazito duboka starost Obrš 19 4 21,0 8 42,1 7 36,9 1,75 - izrazito duboka starost Sučići 44 6 13,6 26 59,1 12 27,3 2,00 - izrazito duboka starost Sveta Jelena 94 8 8,5 62 65,9 24 25,6 3,00 - izrazito duboka starost Sveti Anton 11 3 27,2 3 27,2 5 45,6 1,67 - izrazito duboka starost Sveti Petar 223 40 17,9 133 59,6 50 22,5 1,25 - izrazito duboka starost Zagore 97 23 23,7 44 45,3 30 31,0 1,30 - izrazito duboka starost Općina 1.641 285 17,3 915 55,7 441 27,0 1,54 - izrazito duboka starost Mošćenička Draga

1 podaci se odnose na naselje Grabrova i Mala Učka (formirano 2006. godine)

CPA d.o.o. strana 34

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

Dobna je struktura stanovništva jedna od temeljnih demografskih struktura, jer pokazuje i određuje vitalnost, biodinamiku i ekonomski potencijal populacije. Poznavanje dobnog sastava stanovništva osnovni je preduvjet za označavanje nekog stanovništva mladim, zrelim ili starim. U metodičkom smislu to se najčešće postiže raščlambom dobne strukture po velikim dobnim skupinama - mlada (od 0 do 19 godina), zrela (od 20 do 59 godina), stara (60 godina i više). Analiza dobnih obilježja stanovništva Općine Mošćenička Draga 2001. godine ukazuje da je područje Općine imalo populaciju s prosječnom starosti od čak 43,9 godina. Indeks starenja (odnos broja stanovnika starijih od 60 godina i mlađih od 19 godina) za Općinu Mošćenička Draga je 1,54 što ukazuje na vrlo malu prisutnost mlađeg stanovništva u starosnoj strukturi. Koeficijent starosti, odnosno udjel staračkog kontingenta u ukupnom stanovništvu za Općinu Mošćenička Draga je nezadovoljavajućih 27 %.

Temeljni demografski pokazatelj spolne strukture stanovništva jest koeficijent feminiteta (Kf), koji označuje broj ženskih na tisuću (ili stotinu) muških stanovnika. Iako se u prosjeku rađa više muške negoli ženske djece (5-6%), u stabilnim populacijama ipak nešto više prevladava žensko stanovništvo.

Na području Općine Mošćenička Draga 2001. godine je živjelo više ženskog (827 ili 50,4 %) nego muškog (814 ili 49,6 %) stanovništva, tako da je koeficijent feminiteta Kf iznosio 1.015,9. Višak ženskog stanovništva naročito je izražen u starijoj populaciji, gdje žene čine gotovo 2/3 stanovništva (u dobnoj skupini starijih od 65 godina je 57% žena u odnosu na 43% muškaraca, dok je u dobnoj skupini starijih od 75 godina 60% žena i 40% muškaraca.

Nasuprot tome, broj žena u fertilnoj dobi života (15 do 45 godina) iznosi 383, što je manje od broja muškaraca istih godina (312), odnosno 55% muškaraca u odnosu na 45% žena). Odnos ženskih kontingenata stanovništva, je znakovit pokazatelj stanja i potencijala biodinamičke aktivnosti i snage same populacije te je značajan pokazatelj za budući demografski razvoj. Visok udio žena u postfertilnoj dobi također ukazuje da sve veći dio ženskog stanovništva Općine Mošćenička Draga više ne sudjeluje u biodinamičkim procesima.

Stanovništvo prema prisutnosti / odsutnosti

Tablica 11. - Stanovništvo prema prisutnosti / odsutnosti u naselju popisa, po naseljima

Stanovnici naselja popisa Stanovnici Odsutni iz naselja popisa naselja U zemlji U inozemstvu popisa

Naselje

popisa rad rad svega svega ostalo ostalo svega svega boravak Ukupan Ukupno školovanje školovanje školovanje prisutni u izbjeglice u obiteljski azlozi u mjestu popisa popisa u mjestu vrijeme popisa popisane osobepopisane broj stanovnika Republici Hrvatskoj Hrvatskoj Republici Privremeno prisutni

Općina Mošćenička 1.670 1.641 1.640 1.538 102 38 7 12 8 11 64 33 9 6 16 - 1 Draga Brseč 131 131 131 120 11 9 - 1 7 1 2 2 - - - - - Donji Kraj 110 103 102 99 3 2 - 2 - - 1 1 - - - - 1 Golovik 81 81 81 81 ------Grabrova 1 6 6 6 6 ------Kalac 39 39 39 39 ------Mala Učka ------Martina 45 44 44 43 1 - - - - - 1 1 - - - - - Mošćenice 313 310 310 287 23 10 3 5 - 2 13 8 2 1 2 - - Mošćenička Draga 452 439 439 400 39 8 1 2 1 4 31 13 7 5 6 - - Obrš 19 19 19 19 ------Sučići 44 44 44 39 5 2 - 1 - 1 3 2 - - 1 - - Sveta Jelena 94 94 94 89 5 1 - - - 1 4 1 - - 3 - - Sveti Anton 11 11 11 11 ------Sveti Petar 224 223 223 211 12 5 2 1 - 2 7 3 - - 4 - - Zagore 101 97 97 94 3 1 1 - - - 2 2 - - - - -

1 podaci se odnose na naselje Grabrova i Mala Učka (formirano 2006. godine)

CPA d.o.o. strana 35

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

Tablica 12. - Odsutno stanovništvo iz naselja popisa u zemlji prema vremenu i razlogu odsutnosti

U zemlji Ukupno odsutni do 1 godine / razlog odsutni 1 godinu i duže / razlog odsutni školovanje rad ostalo školovanje rad ostalo Općina 102 7 3 15 - 9 4 Mošćenička Draga

Tablica 13. - Odsutno stanovništvo iz naselja popisa u inozemstvu prema vremenu i razlogu odsutnosti

U inozemstvu odsutni do 1 godine odsutni 1 godinu i duže

(razlog) (razlog)

Ukupno

odsutni rad rad ostalo ostalo izbjeglice izbjeglice školovanje školovanje lanovi bitelji lanovi bitelji č č školovanje Općina 102 9 2 6 - 16 24 7 - - - Mošćenička Draga

Tablica 14. - Stanovnici drugih naselja (država) prisutni u naselju popisa prema vremenu i razlogu prisutnosti

Trajanje prisutnosti razlog prisutnosti za razlog prisutnosti za

prisutne do 1 godine prisutne 1 godinu i duže

Ukupno

prisutni rad ostalo ostalo razlozi razlozi na radu obiteljski obiteljski izbjeglice izbjeglice školovanje školovanje školovanje

Općina 20 - 2 - 14 3 - - - 1 - Mošćenička Draga

Obrazovna struktura stanovništva

Tablica 15. - Stanovništvo Općine Mošćenička Draga staro 15 i više godinaprema starosti i završenoj školi

S r e d n j e š k o l e

ke č ni studij studij ni č ilišni studij svega č gimnazija Doktorat Fakulteti, Magisterij Nepoznato umjetni u trajanju od akademije i u trajanju 1-3 i stru god. i škole za škole i god. 4 i više godina godina više 4 i KV i VKV radnike stupanj fakulteta Viša škola, I. (VI.) škole za zanimanje škole za zanimanje sveu

Općina 794 502 236 56 56 107 3 - 7 Mošćenička Draga 15-19 34 20 10 4 - - - - - 20-24 101 56 30 15 4 5 - - - 25-29 90 58 25 7 9 19 - - 1 30-34 59 29 29 1 5 10 1 - - 35-39 64 29 35 - 3 16 2 - - 40-44 77 49 22 6 6 11 - - - 45-49 115 79 34 2 4 12 - - - 50-54 84 62 18 4 7 11 - - 1 55-59 64 43 18 3 8 7 - - - 60-64 44 30 9 5 1 7 - - 1 65-69 23 15 3 5 5 2 - - - 70-74 21 17 2 2 3 3 - - - 75-79 10 10 - - 1 1 - - - 80-84 6 3 1 2 - 3 - - 1 85 i više ------Nepoznato 2 2 ------3

CPA d.o.o. strana 36

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

Tablica 16. - Stanovništvo Općine Mošćenička Draga prema pohađanju škole

Dodiplomski Poslijediplomski Osnovna škola Srednje škole studij studij

ke č ni ni ke i ilišni ilišni č č č 1-4 1-4 5-8 studij studij svega svega svega svega stru srodne razreda razreda doktorat doktorat Ukupno gimnazija tehni sveu i obrtni magistarski industrijske

Općina 250 125 68 57 58 19 27 12 57 14 43 10 8 2 Mošćenička Draga

Stanovništvo po aktivnosti Demografski razvoj nekog prostora i društveno - gospodarstveni procesi koji se na njemu odvijaju nalaze u uzročno - posljedičnom odnosu. Potonja se međuovisnost najbolje opaža na značajkama ekonomske strukture stanovništva, kao razmjerno najpouzdanijeg pokazatelja razvijenosti prostora. U demografskoj je teoriji poznato da veća ekonomska aktivnost stanovništva ukazuje i na njegovu jaču gospodarstvenu aktivnost i razvijenost.

Aktivnim stanovništvom određen je ukupni radni potencijal određenog područja. Njegovo je formiranje pod istodobnim utjecajem demografskih i društveno ekonomskih činitelja. Od demografskih činitelja najveće značenje ima dobna struktura. Naime, relativno visok udjel stanovništva u radnoj dobi povoljan je sa stajališta formiranja aktivnog stanovništva.

Aktivnim se osobama smatraju oni stanovnici koji obavljaju zanimanje, odnosno koji svojim radom zarađuju za život. Uz njih treba razlikovati i ekonomski neaktivno stanovništvo, koje se sastoji iz dvije skupine - osobe s osobnim prihodima (uglavnom umirovljenici) i uzdržavane osobe. Upravo odnos između te tri skupine stanovništva određuje ekonomsku snagu populacije.

Stopa aktivnosti stanovništva Općine Mošćenička Draga (udjel aktivnog u ukupnom stanovništvu) bila je 2001. godine 44,0% (identična hrvatskom prosjeku). Uzdržavano je bilo 25,5%, a s osobnim prihodima 32,4 % stanovništva.

Tablica 17. - Zaposleni Općina Mošćenička Draga prema pretežitoj aktivnosti, po starosti i položaju u zaposlenju

lanova č

lan obitelji u anstva anstva č u, obrtu i sl. sl. i obrtu u, ć i ć radnike radnike ć Ukupno vlasništva ku individualni individualni individualni samozaposleni kojem sektoru zapošljavaju ne samozaposleni, zaposleni u bilo u bilo zaposleni ne zapošljavaju zapošljavaju ne poljoprivivrednici, poljoprivivrednici, nekog od poljoprivrednicinici poljoprivrednicinici o djelu, autorskom naknadu u gotovini ugovoru ili dobivaju zapošljavaju radnike radnike zapošljavaju poduze zapošljavaju radnike radnike zapošljavaju rade samo po ugovoru ugovoru po rade samo pomažu

Općina 599 479 56 5 49 1 2 7 Mošćenička Draga 15-19 8 7 - - - - - 1 20-24 62 57 - - 2 - - 3 25-29 85 77 5 - 3 - - - 30-34 57 45 4 1 5 - 1 1 35-39 71 55 6 1 9 - - - 40-44 78 62 8 1 7 - - - 45-49 107 83 10 1 12 1 - - 50-54 80 62 9 - 6 - 1 2 55-59 29 23 3 1 2 - - - 60-64 12 4 6 - 2 - - - 65-69 5 2 3 - - - - - 70-74 1 - - - 1 - - - 75 i više 1 - 1 - - - - - Nepoznato 3 2 1 - - - - -

CPA d.o.o. strana 37

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

Tablica 18. - Stanovništvo Općine Mošćenička Draga prema aktivnosti i spolu 2001. godine

Aktivno stanovništvo Ekonomski neaktivno stanovništvo Osobe s Ukupno osobnim Uzdržavano Udio stanovništvo žensko prihodima stanovništvo u postotcima ovništvo

svega svega svega svega svega žensko žensko žensko u ukupnom stanovništvu stanovništvu aktivno žena od osoba u zemlji obavlja zanimanje obavlja zanimanje aktivno stan u ukupnom ženskom od osoba u inozemstvu Općina 1.641 827 722 599 303 249 533 292 386 232 288 23 44,00 36,64 Mošćenička Draga

Stanovništvo po djelatnosti Pod ekonomskom strukturom aktivnog stanovništva (radne snage) razumijeva se prije svega razdioba radne snage po djelatnostima iz kojih izvlači sredstva za život. Broj aktivnih stanovnika u zemlji koji su 2001. obavljali zanimanje prikazani su po osnovnim skupinama djelatnosti.

Tablica 19. - Zaposleni Općine Mošćenička Draga prema pretežitoj aktivnosti, po položaju u zaposlenju i djelatnosti

lan obitelji

č i otovini ć g Ukupno individualni individualni individualni individualni gospodarstvu samozaposleni, samozaposleni, poljoprivrednici, poljoprivrednici, poljoprivrednici, poljoprivrednici, sektoru vlasništva na poljoprivrednom zapošljavaju radnike radnike zapošljavaju zapošljavaju radnike radnike zapošljavaju pomažu zaposleni u bilo kojem kojem u bilo zaposleni ili dobivaju naknadu u ne zapošljavaju radnike radnike zapošljavaju ne radnike zapošljavaju ne rade samo po ugovoru o djelu, autorskom ugovoru Općina Mošćenička Draga 599 479 56 5 49 1 2 7 Poljoprivreda, lov i šumarstvo 8 4 - 3 - 1 - - Ribarstvo 56 32 12 - 10 - - 2 Prerađivačka industrija 41 31 4 - 6 - - - Opskrba električnom energijom, plinom i 6 5 1 - - - - - vodom Građevinarstvo 39 26 4 - 9 - - - Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikla te predmeta za osobnu 64 55 6 - 3 - - - upotrebu i kućanstvo Hoteli i restorani 172 135 20 - 12 - - 5 Prijevoz, skladištenje i veze 34 27 5 - 2 - - - Financijsko posredovanje 2 2 ------Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i 40 34 - 1 5 - - - poslovne usluge Javna uprava i obrana; obvezno socijalno 16 16 ------osiguranje Obrazovanje 29 29 ------Zdravstvena zaštita i socijalna skrb 21 20 1 - - - - - Ostale društvene, socijalne i osobne uslužne 24 19 2 - 2 - 1 - djelatnosti Privatna kućanstva sa zaposlenim osobljem 3 3 ------Nepoznata djelatnost 12 11 - 1 - - - -

CPA d.o.o. strana 38

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

Tablica 20. - Aktivno stanovništvo Općine Mošćenička Draga prema pretežitoj aktivnosti po zanimanju - nezaposleni, stanje 2001. godine

Nezaposleni nezaposleni, nezaposleni, traže svega traže prvo ponovo zaposlenje zaposlenje Općina Mošćenička Draga 123 23 100 Čelnici i članovi zakonodavnih tijela, čelnici i dužnosnici 1 - 1 državnih tijela, direktori Stručnjaci i znanstvenici 10 3 7 Inženjeri, tehničari i srodna zanimanja 14 4 10 Uredski i šalterski službenici 17 4 13 Uslužna i trgovačka zanimanja 40 5 35 Poljoprivredni, lovno-uzgojni, šumski radnici i ribari 5 - 5 Zanimanja u obrtu i pojedinačnoj proizvodnji 26 5 21 Rukovatelji strojevima, vozilima i sastavljači proizvoda 2 1 1 Jednostavna zanimanja 2 - 2 Vojna zanimanja - - - Nepoznato zanimanje 6 1 5

Ekonomsku strukturu stanovništva po djelatnosti možemo promatrati prema sektorima i vrsti djelatnosti kao valjan pokazatelj gospodarstvene orijentacije stanovništva i prostora. U Općini Mošćenička Draga najveći je broj aktivnog stanovništva zaposlen u uslužnim i trgovačkim zanimanjima (200 stanovnika), a zatim u obrtu i pojedinačnoj proizvodnji (120 stanovnika).

Tablica 21. - Aktivno stanovništvo Općine Mošćenička Draga prema pretežitoj aktivnosti po zanimanju zaposleni, stanje 2001. godine

Zaposleni prema položaju u zaposlenju lanova č

lan obitelji u anstva anstva č u, obrtu i sl. sl. i obrtu u, ć i ć Svega radnike ć vlasništva ku individualni individualni individualni Ukupno kojem sektoru samozaposleni, zaposleni u bilo u bilo zaposleni ne zapošljavaju zapošljavaju ne poljoprivrednici, poljoprivrednici, djelu, autorskom autorskom djelu, poljoprivrivrednici nekog od samozaposleni, ne naknadu u gotovini ugovoru ili dobivaju zapošljavaju radnike radnike zapošljavaju zapošljavaju radnike radnike zapošljavaju radnike zapošljavaju poduze pomažu rade samo po ugovoru o

Općina 722 599 479 56 5 49 1 2 7 Mošćenička Draga Čelnici i članovi zakonodavnih tijela, čelnici i dužnosnici državnih tijela, 41 40 15 4 - 21 - - - direktori Stručnjaci i znanstvenici 63 53 50 1 1 - - 1 - Inženjeri, tehničari i srodna zanimanja 77 63 59 2 - 1 - 1 - Uredski i šalterski službenici 88 71 51 18 - 2 - - - Uslužna i trgovačka zanimanja 200 160 151 3 - 5 - - 1 Poljoprivredni, lovno-uzgojni, šumski 63 58 32 12 3 9 - - 2 radnici i ribari Zanimanja u obrtu i pojedinačnoj 120 94 70 10 - 11 - - 3 proizvodnji Rukovatelji strojevima, vozilima i 27 25 19 6 - - - - - sastavljači proizvoda Jednostavna zanimanja 31 29 27 - - - 1 - 1 Vojna zanimanja 1 1 1 ------Nepoznato zanimanje 11 5 4 - 1 - - - -

CPA d.o.o. strana 39

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

Tablica 22. - Stanovništvo Općine Mošćenička Draga prema glavnim izvorima sredstava za život

Glavni izvori sredstava za život

naknada naknada i mirovine od imovine nepoznato stanovnika bez prihoda bez prihoda ostali prihodi samo prihodi Ukupan broj Ukupan broj i ostali prihodi samo mirovina samo mirovina samo socijalna potpora drugih drugih potpora prihodi od rada prihodi od rada prihodi od rada mirovina i ostali od imovine i sl.) od imovine i sl.) prihodi (naknada prihodi samo povremena (soc. nak., prihodi mirovina i ocijalna

Općina 1.641 603 3 38 389 - 43 15 22 24 46 435 23 Mošćenička Draga % 100,00 36,75 0,18 2,32 23,71 - 2,62 0,91 1,34 1,46 2,80 26,51 1,40

Tablica 23. - Poljoprivredno stanovništvo Općine Mošćenička Draga prema aktivnosti i spolu

lanovi

č i anice ć ć Spol svega svega studenti na svom na svom djeca od ku 0-6 godina stanovništvo srednjih škola gospodarstvu i osnovnih škola osnovnih poljoprivrednom poljoprivrednom gospodarstvu i ne pomažu obavljaju zanimanje obavljaju zanimanje zapošljavaju radnike zapošljavaju radnike Ukupno poljoprivredno

Općina sv. 116 69 3 1 - 47 12 11 16 5 3 Mošćenička Draga m 83 67 2 1 - 16 - 5 9 2 - ž 33 2 1 - - 31 12 6 7 3 3

Stanovništvo prema državljanstvu i narodnosti

Tablica 24. - Stanovništvo Općine Mošćenička Draga prema državljanstvu

Hrvatsko hrvatsko Ukupno svega Strano i drugo Općina 1.641 1.624 31 17 Mošćenička Draga Postotak 100,00 98,96 1,89 1,04

Kućanstva Analiza kućanstava ukazuje da je prosječna veličina kućanstva 2001. godine u Općini Mošćenička Draga iznosila 2,75 članova, pri čemu prevladavaju dvočlana, a zatim jednočlana i četveročlana kućanstva.

Tablica 25. - Kućanstva prema veličini, tipu i broju članova

Privatna kućanstva prema broj članova 11 i ukupno 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 više Broj 595 134 157 117 121 43 18 5 - - - - kućanstava

Tablica 26. - Kućanstva prema broju članova i osnovi korištenja stana

Broj članova

ukupno 1 2 3 4 5 6 7 Općina Mošćenička Draga 595 134 157 117 121 43 18 5 Privatno vlasništvo ili suvlasništvo 523 110 150 101 103 37 18 4 Najmoprimac sa zaštićenom najamninom 9 2 2 4 - 1 - - Najmoprimac sa slobodno ugovorenom 48 14 4 10 17 2 - 1 najamninom Najam dijela stana (podstanar) 3 1 - 1 - 1 - - Srodstvo s vlasnikom ili najmoprimcem stana 1 - - - 1 - - - Nepoznato 11 71 1 - 2 - - CPA d.o.o. strana 40

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

Tablica 27. - Kućanstva prema obiteljskom sastavu i obiteljska kućanstva prema broju članova

Kućanstva obiteljska kućanstva prema broju članova neobiteljska od toga uže obitelji kućanstva

Naselje lan lanova ni par 2 3 4 5 6 7 č č ni par s č

popisa č svega svega svega otac s 1 djecom djecom djecom majka s ukupno bez djece bra bra više

Općina Mošćenička 595 434 133 114 121 43 18 5 471 144 275 44 8 161 134 27 Draga Brseč 47 36 13 9 9 3 - 2 38 12 23 2 1 11 9 2 Donji Kraj 38 29 8 10 8 3 - - 31 10 19 - 2 9 8 1 Golovik 31 23 8 7 6 2 - - 24 5 15 3 1 8 6 2 Grabrova 1 3 2 1 1 - - - - 2 1 1 - - 1 1 - Kalac 18 9 5 - 2 1 1 - 10 3 4 3 - 9 8 1 Mala Učka ------Martina 17 11 4 3 2 2 - - 11 3 6 2 - 6 4 2 Mošćenice 109 84 19 30 23 9 3 - 90 20 58 8 4 25 23 2 Mošćenička 155 113 37 22 34 10 8 2 127 49 65 13 - 42 34 8 Draga Obrš 8 6 3 1 2 - - - 6 3 3 - - 2 2 - Sučići 18 9 3 1 3 2 - - 10 3 6 1 - 9 6 3 Sveta Jelena 35 26 8 8 8 - 2 - 28 8 17 3 - 9 8 1 Sveti Anton 5 1 - - - 1 - - 1 - 1 - - 4 2 2 Sveti Petar 77 62 17 18 18 7 2 - 67 18 44 5 - 15 14 1 Zagore 34 23 7 4 6 3 2 1 26 9 13 4 - 11 9 2

1 podaci se odnose na naselje Grabrova i Mala Učka (formirano 2006. godine)

Tablica 28. - Kućanstva Općine Mošćenička Draga prema ukupnoj raspoloživoj površini zemljišta, te ukupni broj stoke, peradi i košnica pčela

Ukupan broj stoke, peradi i košnica pčela mazge ovce i košnice goveda svinje perad konji i mule koze pčela Ukupno 11 27 1 168 0 885 25 bez zemlje 10 2 0 16 0 121 0 do 0,10 ha 1 4 0 15 0 188 5 0,11 do 0,50 ha 0 0 0 7 0 140 0 0,51 do 1,00 ha 0 0 1 22 0 39 0 1,01 do 3,00 ha 0 6 0 34 0 104 0 3,01 do 5,00 ha 0 4 0 46 0 140 20 5,01 do 8,00 ha 0 6 0 21 0 99 0 8,01 do 10,00 ha 0 5 0 5 0 39 0 preko 10,00 ha 0 0 0 2 0 15 0

Tablica 29. - Kućanstva Općine Mošćenička Draga prema vrsti poljoprivredne proizvodnje

Broj kućanstava prema vrsti poljoprivredne

proizvodnje uzgoj povrća, cvijeća, uzgoj puževa, uzgoj voća i Broj ukrasnog bilja, kunića, grožđa kućanstava sjemenja i fazana, činčila

sadnog i dr. materijala Ukupno 595 198 130 5 bez zemlje 252 40 10 - do 0,10 ha 126 53 32 1 0,11 do 0,50 ha 78 42 18 1 0,51 do 1,00 ha 27 12 6 - 1,01 do 3,00 ha 45 16 19 1 3,01 do 5,00 ha 33 14 19 2 5,01 do 8,00 ha 18 12 15 - 8,01 do 10,00 ha 11 5 7 - preko 10 ha 5 4 4 -

CPA d.o.o. strana 41

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

Struktura poljoprivrednog posjeda je nepovoljna, te značajno prevladavaju gospodarstva bez zemlje (252 kućanstava ili 41%) i površine manje do 0,1 ha (126 kućanstava ili 21% od ukupnog broja), dok samo 1% kućanstava ima površinu zemljišta veću od 10,0 ha.

Graf 7. - Kućanstva Općine Mošćenička Draga prema ukupnoj raspoloživoj površini zemljišta i vrsti poljoprivredne proizvodnje

0,51 do 1,00 ha 1,01 do 3,00 ha 3,01 do 5,00 ha 5% 0,11 do 0,50 ha 8% 6% 13% 5,01 do 8,00 ha 3% 8,01 do 10,00 ha 2%

preko 10,00 ha 1%

do 0,10 ha bez zemlje 21% 41%

Stanovi i stambene jedinice

Tablica 30. - Stanovi Općine Mošćenička Draga prema načinu korištenja

Stanovi koji se Stanovi za stalno stanovanje koriste povremeno

ukupno Ukupno napušteni nastanjeni privremeno privremeno nenastanjeni stanovi za odmor u vrijeme sezonskih privremeno korištenje korištenje privremeno radova u poljoprivredi u poljoprivredi radova Općina broj 1.140 786 587 153 46 259 2 93 Mošćenička Draga m 2 79.694 58.240 46.010 9.778 2.452 16.523 120 4.811

Tablica 31. - Stambene jedinice Općine Mošćenička Draga prema broju kućanstava, članova kućanstava i ukupnom broju osoba

Nastanjeni stanovi stanovi u kojima stanuju samo ukupno stanovi u kojima stanuju kućanstva privremeno prisutne osobe

2 2

m m broj broj broj broj broj broj anstava anstava lanova osoba osoba ć ć č stanova stanova stanova broj osoba ku ku ukupni broj ukupni broj

Općina 587 46.010 1.643 585 45.925 595 1.619 1.631 2 12 Mošćenička Draga

CPA d.o.o. strana 42

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

Tablica 32. - Nastanjeni stanovi Općine Mošćenička Draga prema broju soba i vlasništvu

Stanovi prema

vlasništvu

ke č soba osobe osobe fizi pravne 8 i više 1-sobni 2-sobni 3-sobni 4-sobni 5-sobni 6-sobni 7-sobni Ukupno

Općina Mošćenička broj 587 40 197 175 120 38 13 2 2 575 12 Draga m 2 46.010 1.415 10.431 13.017 12.636 5.627 2.124 320 440 45.121 889

Tablica 33. - Nastanjeni stanovi Općine Mošćenička Draga prema pomoćnim prostorijama i instalacijama

Stanovi sa sljedećim Stanovi koji imaju Stanovi s instalacijama kombinacijama pomoćnih prostorija

UKUPNI BROJ NASTANJENIH zahod nih prostorija prostorija nih struje grijanja grijanja STANOVA I kuhinju ć vodovoda vodovoda kupaonica kupaonicu centralnog kanalizacije

BROJ OSOBA samo kuhinja kuhinja i zahod kuhinja, zahod i ostale kombinacije pomo Općina Mošćenička stanovi 587 549 530 586 587 557 571 165 528 19 37 3 Draga osobe 1.631 1.566 1.526 1.629 1.631 1.577 1.602 525 1.522 41 63 5

1.1.2.3. Naselja

Područje Općine Mošćenička draga naseljavano je još od prethistorije, o čemu svjedoče brojna nalazišta iz razdoblja paleolitika (područje Brseča i Mošćenica).

Prema smještaju, naselja se svrstavaju u obalna i kontinentalna. Smještaj i tip naselja posljedica je različitih čimbenika, prvenstveno prirodnih uvjeta, a prvenstveno blizina mora ili zaklonjenost, odnno strateški položaj.

U grupu obalnih naselja spadaju naselja Donji Kraj, Mošćenička Draga i Brseč. Naselje Mošćenička Draga ističe se u zadnje vrijeme kao općinsko administrativno središte, u kojem su koncentrirani javni sadržaji, ali i najveći broj turističkih kapaciteta na području općine, čime se naselje izdvaja i po gospodarskom značaju.

Naselje Mošćenice osnovano je još u vrijeme dok je ovo područje naseljavalo ilirsko pleme Liburni, i to prvenstveno kao zaklon od napadača. Stratešku vrijednost Mošćenice su zadržale i kasnijim razdobljima, nakon što su se u ova područja doselili Slaveni. Jedini ulaz u grad branjen je četverouglastom kulom – kaštelom. Kako se pretpostavlja da se u grad moglo ući samo preko pokretnog drvenog mosta, neki iz toga izvlače i zaključak o postanku imena samog naselja. Uz gradska vrata se nalazi gradska loža – Stražnica i mala crkva sv. Bartula. Unutar gradskih zidina nalazi se crkva sv. Andrije, sa zvonikom iz srednjeg vijeka.

Naselje Donji Kraj nalazi se uz obalnu cestu Rijeka – Pula, i u njemu se nalazi jedna od najstarijih crkava mošćeničke župe – crkva Majke Božje.

Naselje Brseč se nalazi na uzvisini ispod brda Sisola, iznad gotovo 130 m visokih hridi koje se gotovo okomito obrušavaju u zaljev. Na najvišoj točki naselja nalazi se srkva sv. Jurja sa pripadajućim četvrtastim zvonikom. Uz crkvu se nalazi trg kao glavno okupljalište, ispod kojeg se nalazi naselje, organski sraslo s prirodnom konfiguracijom. Najstariji, povijesni dio naselja je 1970. godine upisano u Registar spomenika kulture.

CPA d.o.o. strana 43

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

Struktura naselja Specifičnost područja Općine Mošćenička Draga je u većem broju malih naselja i s jednim većim, općinskim središtem – Mošćeničkom Dragom. Tijekom 19. stoljeća bilježi se značajan napredak naselja, pa katastarski planovi prvog premjera zemljišta navode u Mošćeničkoj Dragi sva naselja. Jačanjem turističke orijentacije dolazi do daljnje transformacije i oživljavanja obalnog naselja - Mošćeničke Drage, dok se za naselja u unutrašnjosti tek trebaju stvoriti mogućnosti za njihovu revitalizaciju. Prema broju stalnih stanovnika 2001. godine, naselja na području Općine Mošćenička Draga mogu se svrstati u četiri grupe:

- naselja sa 0 - 50 stanovnika: 6 naselja (42,8%): Grabrova, Kalac, Mala Učka, Martina, Obrš, Sučići, Sv. Anton - naselja od 51 - 100 stanovnika: 3 naselja (21,4%): Golovik, Sv. Jelena, Zagore - naselja od 101 - 200 stanovnika: 2 naselja (14,2%): Brseč, Donji Kraj - naselja od 201 - 500 stanovnika: 3 naselja (21,4%): Mošćenice, Mošćenička Draga, Sv. Petar

Iz navedenog je vidljivo da prevladavaju naselja s manje od 100 stanovnika (9 naselja ili 64,2%). Prema smještaju, naselja se mogu podijeliti u dvije osnovne grupe - obalna naselja i naselja u unutrašnjosti područja Općine. Smještaj i tip naselja odredili su razni čimbenici, a pri tome su osobito značajni bili prirodni uvjeti, prvenstveno blizina obradivog tla i zaklonjenost od vjetra.

Od 14 naselja samo je jedno naselje (Mošćenička Draga) smješteno uz obalu, dok se sva ostala naselja (13 naselja) nalaze dalje od obale, odnosno u unutrašnjosti.

U naseljima u priobalnom pojasu živjelo je 983 stanovnika (59,9%), dok je u kontinentalnom (kopnenom) dijelu živjelo 658 stanovnika (40,1%). Broj naselja čini 2,40% ukupnog broja naselja Županije.

CPA d.o.o. strana 44

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

Od ukupno 14 naselja, čak njih 11 (78,5%) depopulira, a za neka je za očekivati da će uskoro ostati bez stalnog stanovništva (Grabrova, Obrš i Sveti Anton). Kako se radi o naseljima koja nisu previše udaljena od obale, ukazuje se na činjenicu da litoralizacija ograničena samo na uski kontaktni prostor mora i obale. Naselja u kojima dolazi do porasta broja stanovnika to prvenstveno mogu zahvaliti svojem smještaju na značajnijim prometnim pravcima, ili se pak radi o naseljima pojačane turističke valorizacije. S druge strane, depopulacijska su ona naselja koja su prometno izolirana, smještena su na većoj nadmorskoj visini, a opremljena su minimalnom komunalnom infrastrukturom, dok javna infrastruktura u pravilu ne postoji.

Prostorni pokazatelji

Tablica 34. - Iskaz površina građevinskih područja naselja

Gustoća Udio g.p. Površina g.p. Rezerva g.p. Površina Izgrađeni naseljenosti u površini prema PP (bivše) prema PP (bivše) Statističko naselje naselja dio g.p. izgrađenog naselja Općine Opatija Općine Opatija (ha) (ha) dijela g.p. (%) (ha) (ha) (st/ha) BRSEČ 489 8,92 1,82 14,03 8,28 14,68 DONJI KRAJ 98 4,77 4,86 19,49 14,86 21,59 GOLOVIK 301 7,14 2,37 23,09 17,69 11,34 GRABROVA 1 780 7,36 0,94 24,45 17,95 0,81 KALAC 653 9,18 1,40 30,29 22,93 4,24 MALA UČKA ------MARTINA 180 6,67 3,70 13,99 9,47 6,59 MOŠĆENICE 255 20,36 7,98 28,16 12,53 15,22 MOŠĆENIČKA DRAGA 45 25,66 57,02 41,00 26,89 17,10 OBRŠ 81 3,38 4,17 11,71 9,01 5,62 SUČIĆI 612 4,28 0,69 10,31 6,26 10,28 SVETA JELENA 408 11,01 2,69 19,28 11,09 8,53 SVETI ANTON 278 2,55 0,91 15,24 13,22 4,31 SVETI PETAR 84 15,45 18,39 36,52 22,39 14,43 ZAGORE 398 8,00 2,01 20,84 16,26 11,12 UKUPNO 4.662 134,73 2,88 308,40 209,10 12,17

1 podaci se odnose na naselje Grabrova i Mala Učka (formirano 2006. godine)

Iz podataka je vidljivo da je samo 2,88% površine Općine Mošćenička Draga pod naseljima, a razlog leži u njihovoj strukturi i demografskim karakteristikama. Također, vidljivo je da je Prostornim planom (bivše) Općine Opatija za razvoj naselja bila predviđena prevelika površina (gotovoo 2,5 puta veća od trenutno izgrađene površine), te će jedan od zadataka ovog Plana biti da površine građevinskih područja naselja svede na razumnu mjeru.

Gustoća naseljenosti izgrađenog područja Gustoća naseljenosti izgrađenog područja razlikuje se po naseljima (od svega 0,81 st/ha u naselju Grabrova do 21,59 st/ha u naselju Donji Kraj). Prosječna gustoća odgovara prosječnoj gustoći priobalnog dijela Županije (izuzev grada Rijeke).

Opremljenost naselja javnim sadržajima Naselja Mošćeničke Drage imaju niski nivo opremljenosti javnim sadržajima, što je vidljivo iz priloženih podataka: Brseč: - područna osnovna škola, ambulanta, knjižnica, športsko društvo - ŠD "Šip" Mošćenice: - područna osnovna škola, muzej i galerija Mošćenička Draga: - područna osnovna škola, ambulanta, ljekarna, vrtić, knjižnica, športsko društvo - ŠD "Draga", DVD, hoteli (3) i kamp (1)

Središnje naselje Općine Mošćenička Draga je Mošćenička Draga, koje je prema sustavu središnjih naselja PPPGŽ svrstano u lokalna središta (naselja V. ranga). Prema stupnju urbanizacije i socioekonomske preobrazbe te popisa stanovništva 8 naselja ( Brseč, Grabrova, Kalac, Martina, Mošćenice, Sučići, Sveta Jelena i Sveti Petar) prema PPPGŽ ulazi u kategoriju jače urbaniziranih naselja, dok u slabije urbanizirana naselja spadaju 4 naselja (Donji Kraj, Mošćenička Draga, Obrš i Zagore). Preostala naselja spadaju u izrazito ruralna naselja.

CPA d.o.o. strana 45

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

1.1.2.4. Sadržaji javnih funkcija

Državna uprava i područna (regionalna) samouprava Raspored službi državne uprave definiran je teritorijalnim ustrojstvom i pratećim zakonima, koji državnu upravu na županijskoj razini (ispostave) zadržavaju u sjedištima bivših općina. Javne djelatnosti i službe se svrstavaju u više skupina središnjih uslužnih funkcija, prema njihovim glavnim svojstvima: - uprava i lokalna samouprava - pravosuđe - predškolski i školski odgoj - kultura - zdravstvo - socijalna skrb - udruge građana, političke stranke i drugo - vjerske zajednice - sportski klubovi

Kako Mošćenička Draga u ranijem ustrojstvu, prije osamostaljenja Hrvatske nije bila općina to na njenom području danas ne djeluju županijski uredi – ispostave, osim Lučke kapetanije Rijeka – Ispostava Mošćenička Draga. Mošćenička Draga nema javnog bilježnika, ni odvjetnički ured.

Centar Mošćeničke Drage

Uprava i lokalna samouprava Upravne funkcije čini ustrojstvo javnih službi državne razine, te lokalne uprave i područne samouprave na općinskoj i županijskoj razini, kao i djelatnsot ostalih javnih službi. Na području Općine Mošćenička Draga danas ne djeluju županijski uredi – ispostave, osim Lučke kapetanije Rijeka – Ispostava Mošćenička Draga. Mošćenička Draga nema pravosudnih institucija, javnog bilježnika ni odvjetnički ured. Općina Mošćenička Draga je jedinica lokalne samouprave sa sljedećim ustrojem: - Općinsko vijeće s 9 vijećnika kao predstavničko tijelo, - predsjednik Općinskog vijeća, - 1 stalno zaposleni djelatnik koji pokriva sve resore.

CPA d.o.o. strana 46

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

Predškolsko i školsko obrazovanje

Predškolsko obrazovanje Predškolski je odgoj trenutno organiziran u privatnom Dječjem vrtiću Mošćenička Draga, kojeg trenutno vodi tvrtka “Grobnički tići” i smješten je u sklopu osnovne šklole. Vrtić trenutačno pohađa 24-ero djece, što zadovoljava potrebe.

Osnovno obrazovanje Osnovno školovanje na području općine organizirano je u tri područna odjela Osnovne škole “Viktor Car Emin” iz Lovrana, koje je prema podacima za školsku godinu 2003/2004 pohađalo: - Područni odjel Mošćenička Draga - 93 učenika u 7 odjeljenja, od kojih jedan kombinirani odjel, - Područni odjel Brseč - 7 učenika u jednom kombiniranom odjelu, - Područni odjel Mošćenice - 5 učenika u jednom kombiniranom odjelu.

Zdravstvena zaštita i socijalna skrb Zdravstvena zaštita obuhvaća sustav državnih, skupnih I individualnih mjera za unapređenje, čuvanje I vraćanje zdravlja. Zdravstvena zaštita u Općini Mošćenička Draga organizirana je na primarnoj razini u okviru dvije ambulante opće medicine (ugovorna i privatna) i dva liječnička tima opće prakse, te dva stomatološka tima (ugovorna i privatna). Trenutno na području Općine Mošćenička Draga djeluju: - ugovorna ambulanta opće medicine u Mošćeničkoj Dragi - privatna ambulanta opće medicine u Mošćeničkoj Dragi - ugovorna zubotehnička ambulanta u Mošćeničkoj Dragi - privatna zubotehnička ambulanta u Mošćeničkoj Dragi - ugovorna ambulanta opće medicine u Brseču (radi jednom tjedno) - ugovorna turistička ambulanta opće medicine u hotelu Marina u Mošćeničkoj Dragi (u razdoblju od 15.06. – 15.09.) - privatna ljekarna u Mošćeničkoj Dragi.

Kultura Kulturne funkcije su relativno dobro razvijene, i to zbog povećane potražnje stanovnika ali i turizma. U naselju Mošćenička Draga i Brseč postoje knjižnice. Knjižnica u Mošćeničkoj Dragi djeluje kao izdvojeni dio ustanove Gradska knjižnica i čitaonica “Viktor Car Emin” čiji je osnivač Grad Opatija. U naselju Mošćenice nalazi se muzejska zbirka. U naselju Donji Kraj nalazi se rodna kuća književnika Viktora Cara Emina. U naselju Brseč nalazi se rodna kuća književnika Eugena Kumičića, u kojoj je uređena knjižnica, memorijalna soba, umjetnička galerija i višenamjenska dvorana. U naselju Zagore djeluje umjetnička galerija DE KARINA. U naselju Mošćenice djeluje Katedra čakavskog sabora za Općinu Mošćenička Draga, a u Brseču djeluje udruga Jenio Sisolski. Svake se godine obilježava KANDELORA (Svijećnica) kao povijesni dan naselja Mošćenice, kao i AURELIJEVA - dan naselja Brseč i PETROVA - dan naselja Sveti Petar. Dan Općine Mošćenička Draga obilježava se feštom sv. Marina u Mošćeničkoj Dragi na dan 24. srpnja. Tijekom ljetnog perioda u Mošćeničkoj Dragi se održavaju i brojne glazbene priredbe.

Socijalna skrb Socijalnu skrb financira općinska samouprava u okviru posebnog programa.

Vjerske zajednice Na području Općine Mošćenička Draga registrirane su vjerske zajednice, prvenstveno katolička crkva koja je organizirana hijerarhijski i kao institucija potpuno odvojena od države, te samostalno određuje razinu i način svog organiziranja.

Na prostoru Općine Mošćenička Draga postoje dvije župne crkve: sv. Andrija u Mošćenicama i sv. Juraj u Brseču. Uz to se povremeni vjerski obredi održavaju u crkvama Krista Kralja u Kalcu, sv. Jeleni u Svetoj Jeleni, sv. Nikoli u Goloviku, Majke Božje u Kraju, sv. Petar u Svetom Petru i sv. Antonu. Crkva sv. Bartola u Mošćenicama se koristi kao mrtvačnica, a crkva sv. Sebastijana nije u upotrebi.

CPA d.o.o. strana 47

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

Naselje Brseč - panorama

Udruge građana i sportska društva Udruge građana, političke stranke i druge organizacije nastaju kao odraz interesa svake pojedine lokalne zajednice, odnosno posebnih strukovnih organiziranja ili raznih humanitarnih nastojanja. Obuhvaćaju slijedeće djelatnosti: - turističke zajednice, turistička i sportska društva, fondovi, zaklade, udruženja (umirovljenika) i sindikati.

U Mošćeničkoj Dragi djeluje Turistička zajednica. U Mošćeničkoj Dragi djeluje dobrovoljno vatrogasno društvo, a općina ima i ugovor sa Javnim vatrogasnim društvom Opatija, koje se po potrebi angažira za gašenje požara.

Pod športskim djelatnostima podrazumijevamo: športske klubove, centre, športske manifestacije i priredbe, zatvorene i otvorene građevine namijenjene sportu i rekreaciji. Na području općine djeluje SD DRAGA iz Mošćeničke Drage, koje ima nogometnu i boćarsku ekipu, kao i jedan od najstarijih jedriličarskih klubova - JC ORION, te SDR ŠIP iz Brseća, koje okuplja sportske ribolovce.

Ocjena stanja javnih djelatnosti Opremljenost objektima javnog standarda i njihova brojnost nisu na zadovoljavajućoj razini. To je posljedica činjenice da je područje Općine Mošćenička Draga relativno slabo naseljeno, da ima nepovoljnu populacijsku sliku, te da je stanovništvo tradicionalno orijentirano na Opatiju i Rijeku. Obilježja sadašnjeg stanja javnih djelatnosti su nedovoljni kapaciteti i njihova slaba opremljenost. To se u prvom redu odnosi na nedostatak sportskih objekata i skromnu ponudu sportskih sadržaja, kao i skromnu ponudu rekreacijskih sadržaja.

Ne zadovoljava što većina administrativnih, obrazovnih i kulturnih ustanova nema sjedište u Mošćeničkoj Dragi. To izravno utječe na kvalitetu rada tih institucija, a time i na kvalitetu života stanovništva Općine Mošćenička Draga. Sva ostala naselja imaju isključivo stambenu, iznimno i ugostiteljsko – turističku ulogu.

CPA d.o.o. strana 48

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

1.1.2.5. Gospodarstvo

Općina Mošćenička Draga svoj gospodarski razvoj zasniva na postojećim kapacitetima turizma, trgovine, ribarstva i u manjoj mjeri poljoprivrede, pri čemu su sve djelatnosti zapravo u funkciji turizma.

Turistički kapaciteti Turizam je najznačajnija gospodarska grana Općine Mošćenička Draga. Na području općine danas prema podacima Turističke zajednice Općine Mošćenička Draga ima ukupno oko 2.400 ležajeva (oko 500 ležajeva u hotelima i oko 1.900 ležajeva u privatnom smještaju). Nakon razdoblja recesije, turizam se počeo postepeno oporavljati tek nakon 2000. godine. Na obalnom području (Mošćenička Draga, Sveti Petar, Kraj, Sučići, Obrš, Sveti Anton) ima 1.168 ležajeva, u naseljina Mošćenice, Kalac i Grabrova 70 ležajeva, te u naseljima Brseč, Martina, Golovik, Zagore i Sveta Jelena 262 ležaja. U auto-kampovima trenutno ima 400 mjesta. Najveći dio prometa ostvaruje se tijekom tri ljetna mjeseca, kada se naročito povećava i promet trgovine, te pritisak osobnih vozila.

Broj turističkih noćenja je u polaganom porastu, što je vidljivo iz sljedećih podataka: - 2003. godina 169.875 noćenja - 2004. godina 166.561 noćenja - 2005. godina 173.127 noćenja - 2006. godina 172.546 noćenja

Glavni nositelji turističkog razvoja su LIBURNIJA HOTELI u hoteljerskoj djelatnosti i privatna kućanstva, koja raspolažu velikim brojem smještajnih kapaciteta (čak oko 80%). LIBURNIA HOTELI su zbog brojnih razloga zapali u složenu financijsku situaciju (smanjenje prometa zbog posljedica rata, privatizacija i drugo), što je za posljedicu imalo prodaju nekih objekata, smanjenje broja zaposlenih, a najvažnija je činjenica da je uslijed ovih problema izostalo investiranje u rekonstrukciju i obnovu hotela, koji su većim dijelom zastarjeli i neobnovljeni, što naravno utječe na to da se uglavnom okreću turistima manje platežne moći. U tom su smislu u ovom sektoru potrebni hitni zahvati na podizanju razine usluge. Što se tiče sektora privatnih iznajmljivača, zbog usitnjenosti i neorganiziranosti može se reći da ovaj sektor gotovo da nije prisutan na emitivnom tržištu. Kvalitetni pomaci se mogu postići stvaranjem jedinstvene i dobro organizirane udruge privatnih iznajmljivača. Problem predstavlja i činjenica da se i dalje dio ovih kapaciteta iznajmljuje bez evidencije.

Na području Općine također, naročito tijekom ljetnih mjeseci, djeluju brojni, uglavnom manji ugostiteljski objekti različitih kategorija.

Trgovački kapaciteti Trgovački kapaciteti obuhvaćaju niz prodajnih i skladišnih prostora trgovina opće namjene, koje nadopunjuje ljeti prodaja suvenira i druge sitne robe putem štandova na otvorenom. Svi trgovački kapaciteti su manjih površina, izuzev jedne veće trgovine u Mšćeničkoj Dragi, koja radi tijekom čitave godine.

Obrtništvo Najveći broj obrtničkih radnji je u ugostiteljstvu, uslužnim djelatnostima, trgovini i građevinarstvu (ukupno čak 60 obrtnika). Prema djelatnostima stanje je 2004. godine bilo sljedeće: - građevinarstvo 9 obrtnika - trgovina 4 obrtnika - usluge 11 obrtnika - prijevoz 3 obrtnika - ribolov 16 obrtnika - turizam 6 obrtnika - sport 1 obrtnika - ugostiteljstvo 10 obrtnika

Osnovni problem ovog sektora je činjenica da veći dio ovih obrta radi samo tijekom ljetne sezone, te da imaju vrlo mali broj zaposlenih (uglavnom vlasnik obrta ili najviše još 2 – 3 zaposlena). Dnevna migracija radne snage s područja općine je relativno velika. Od ukupno 360 dnevnih migranata koji obavljaju zanimanje, njih: - 74 radi u drugom naselju općine - 266 u drugom gradu / općini Primorsko – goranske županije - 19 u drugoj županiji.

CPA d.o.o. strana 49

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

Hotel MEDITERAN – Mošćenička Draga

Prema Popisu stanovništva 2001. godine ukupno je bilo zaposleno 599 stanovnika (36,5% ukupnog broja stanovnika). Najveći broj zaposlenih bilo je u sljedećim gospodarskim segmentima: - hoteli i restorani 172 (28,7%) - trgovina na veliko i malo 64 (10,7%) - ribarstvo 56 ( 9,3%) - prerađivačka industrija 41 ( 6,8%) - polovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge 40 ( 6,7%) - građevinarstvo 39 ( 6,5%) - ostalo 187 (31,2%).

Ocjena ukupnog stanja gospodarstva Općine Mošćenička Draga

U gospodarskom se razvitku mogu razlikovati dva osnovna razdoblja: - razdoblje do 1990. godine kojeg karakterizira intenzivni turistički razvitak u okviru bivše Općine Opatija - razdoblje nakon 1990. godine – razdoblje velikih gospodarskih promjena.

U razdoblju do 1990. godine su postizane relativno velike stope rasta (unatoč velikoj inflaciji u bivšem sustavu rastao je BRP i broj zaposlenih – cca 1% godišnje), a turizam je i tada predstavljao glavnu gospodarsku granu. Gospodarstvo se razvijalo u okviru tadašnjeg društvenog sistema kojeg je karakterizirala stalna izmjena gospodarskog režima, ali i velike promjene u međunarodnom okruženju. Unatoč tome, u tom su razdoblju izgrađeni najveći turistički objekti – hoteli koji se i danas koriste, kao i drugi objekti, a povećavao se turistički promet što je opet utjecalo i na povećanje individualnog i društvenog standarda. Procjenjuje se da je u razdoblju 1971. – 1989. BRP rastao po godišnjoj stopi od oko 3%, te da je 1989. godine BRP iznosio oko 7.000 eura po stanovniku.

U razdoblju nakon 1990. godine i stvaranja hrvatske države započele su i velike gospodarske promjene – prelazak na sustav tržišnog gospodarstva, a došlo je i do preustroja općina i gradova pa je tako osnovana i Općina Mošćenička Draga.

CPA d.o.o. strana 50

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

Ove su činjenice, uz indirektne posljedice Domovinskog rata, utjecale na usporavanje gospodarskog razvoja. Zbog rata se znatno smanjio turistički promet, a time ujedno i prihod ostalih djelanosti. HOTELI LIBURNIA zapadaju u tekoće, otpušta se dio zaposlenih, a jedan dio kapaciteta se prodaje radi namirenja dospjelih obveza. Godine 2000. prosječni je BRP po stanovniku iznosio svega oko 4.000 eura, a smanji se i broj zaposlenih i visina investicija.

Osnovno obilježje stanja gospodarstva Općine Mošćenička Draga je turistička monokultura, koja ima i pozitivne ali i negativne efekte. Pozitivno je da se u turizmu mogu zaposliti stalni ali i sezonski radnici, kao i to što turizam valorizira prirodne resurse, kulturnu baštinu, privatno poduzetništvo i ostale gospodarske grane. Negativni je efekt u sezonskom prihodu i zaposlenosti, odnosu između organiziranoh hotelskog smještaja i malih iznajmljivača, nesigurnost turističkog prihoda zbog konjukturnih fluktuacija turističkog prometa, te veliki nesrazmjer između korištenja hotela kroz tri mjeseca i stagnacije svih djelatnosti izvan turističke sezone.

1.1.2.6. Infrastrukturni sustavi

Promet i veze Prometni sustav čine međusobno povezane sve prometne grane u jedinstvenoj funkciji pružanja transportnih usluga, a čine ga podsustavi kopnenog, pomorskog i zračnog prometa.

KOPNENI PROMET

Cestovni promet državne ceste - D 66 (Pula /D3/ - Labin – Opatija – Matulji /D8/) – dionica 003, koja je na području Općine Mošćenička Draga dužine 16,08 km.

Ulogu primarnog lokalnog pravca ima postojeća državna cesta D 66, ali zbog činjenice da prolazi kroz naselja ne može udovoljiti suvremenim prometnim zahtjevima. Iz tog razloga se planira izgradnja obilaznice Opatijske rivijere, za koju je izrađeno idejno rješenje i procjena utjecaja na okoliš.

županijske ceste - Ž 5082 (Mošćenička Draga -/D 66/ - Mošćenice), dužine 3,0 km. lokalne ceste - L 58064 (Mošćenice /Ž 5082/ - Sv. Jelena – Brseč /D 66/), dužine 7,0 km. nerazvrstane ceste - na području Općine se nalazi ukupno 57 nerazvrstanih cesta duljine cca 31 km

Javni prijevoz putnika u cestovnom prometu organiziran je na županijskoj liniji Lovran - Mošćenička Draga, te lokalnoj liniji Mošćenička Draga - Mošćenice - Brseč. Javni prijevoz obavlja Autotrans d.o.o. iz Rijeke. Većina cesta su vrlo uske (širine 3,0 do 4,0 m) te sa usponima i do 12% bez riješene odvodnje i vrlo slabe preglednosti. Prilazni putevi zaseocima, zgradama, morskoj obali, te šumski i poljski putovi su širine 3-4 m sa mjestimičnim proširenjima. Tehnički elementi su vrlo loši, održavanje je neredovito.Tehnički elementi, usponi, širine kolnika, raskrižja i odvodnja su različiti i ograničeni terenskim mogućnostima i već izgrađenim objektima i sadržajima. Sustav ulica i cesta nije pregledan, te su dijelovi naselja teže dostupni, a dio ulica ima slijepi završetak.

Telekomunikacijski sustav Na području Općine Mošćenička Draga u radu su dva udaljena pretplatnička stupnja (UPS-a) – Mošćenička Draga i Brseč. Ovi su UPS-ovi optičkim sustavom prijenosa povezani na digitalnu centralu tipa AXE Sušak u Rijeci. Izgrađena telekomunikacijska mreža kapacitetom i kvalitetom uglavnom zadovoljava postojeće potrebe korisnika.

Pošta Na području Općine Mošćenička Draga ustrojeni su poštanski ured 51417 Mošćenička Draga i 51418 Brseč, s užim i širim dostavnim područjem.

CPA d.o.o. strana 51

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

Luka lokalnog značaja Mošćenička Draga

POMORSKI PROMET

Luka Mošćenička Draga je mala luka otvorena za javni promet lokalnog značaja. Luka se sastoji iz operativne obale, zaštitnog gata - lukobrana i obale za privez brodica dužine 60 m, dubine mora uz obalni zid 4 m i kapaciteta priveza 2 – 3 broda, ovisno o veličini i načinu priveza. Operativna obala i obala platoa su masivnog tipa od kamena i betona i u dobrom stanju, a luka je opremljena napravama za privez, lučkim svjetlom, navozom i dizalicom za brodice kapaciteta 3 tone na više. Luka ima ima priključak na cestovnu prometnicu, vodovod, elektriku i telefon. Od objekata u luci se nalaze dva manja zidana spremišta. Zaštitni gat - lukobran, dužine 30 m, ima funkciju zaštite akvatorija luke i služi za privez brodica domicilnog stanovništva. Operativna obala služi za privez brodica, tipa je masivnih obalnih zidova, sveukupne dužine oko 160 m, dubine prosječno 2 - 3 m i kapaciteta oko 60 brodica.

ZRAČNI PROMET

Za područje Općine Mošćenička Draga nema mogućnosti uvođenja zračnog prometa, već se zračni promet usmjeruje na korištenje zračne luke na Krku. Za interventne potrebe (heliodrom) moguće je koristiti prostor nogometnog igrališta u središtu Mošćeničke Drage.

Vodnogospodarski sustav

Vodoopskrba Opskrba vodom područja Općine Mošćenička Draga odvija se putem vodoopskrbnog sustava Mošćenička Draga i sustava Rijeka - Lovran - Opatija - Medveja - Mošćenička Draga, a koncesiju za opskrbu vodom ima tvrtka KOMUNALAC d.o.o. iz Opatije. Na vodoopskrbni sustav su priključena sva naselja u velikom postotku, osim naselja ili dijelova naselja Obrš, Sveti Anton, Gornji Kraj, Sučići, Haldej, Sveti Petar i drugi. Za područje naselja Sveti Petar i Jir izrađen je projekt “Vodoopskrba i odvodnja područja Sveti Petar i Jir” (izrađivač: IGH PC Rijeka), kojim će i ovi dijelovi općine biti opskrbljeni pitkom vodom iz javnog vodoopskrbnog sustava, a ujedno će se izvršiti i spajanje VS Sveti Petar i VS Mošćenička Draga. Ukupno je u naseljima na vodoopskrbni sustav priključeno 888 pravnih i fizičkih osoba (806 domaćinstva i 82 pravne osobe - podatak iz rujna 2005.).

CPA d.o.o. strana 52

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

U naselju Mošćenice je izgrađen kanalizacijski sustav, gdje se otpadne vode kanalom Ø250 mm dovode od CS Sveti Ivan, a od CS Sveti Ivan tlačnim vodom Ø125 mm i gravitacijskim vodom Ø300 mm do SC Mošćenička Draga, odakle se preko taložnice ispuštaju u more preko podmorskog ispusta. U ostalim naseljima općine zbrinjavanje otpadnih voda obavlja se pojedinačno za svaku građevinu, najčešće uporabom tzv. "crnih jama", odnosno taložnica koje su izvedene bez dna ili propusne, tako da se tekućina nekontrolirano gubi u propusnom podzemlju. Pri tome samo manji dio građevina ima propisno izvedene septičke taložnice s upojnim bunarom, koje se redovito održavaju i prazne. Oborinske vode se zahvaćaju i usmjeravaju površinskim kanalima odvođenjem u more ili okolni teren.

Uređenje vodotoka i zaštita od štetnog djelovanja voda Na području Općine Mošćenička Draga nalazi se ukupno 13 bujičnih tokova: Mošćenička Draga, Cesara, Sveti Ivan, Lučica, Tatinovo, Uboka, Jelenčica, Potočić, Drapci, Golovski potok, Klančac, Sadrišće i Stupova. Na svim bujicama predviđa se redovno održavanje korita i postojećih građevina i uređaja, njihova rekonstrukcija i dogradnja sa svrhom zaštite postojećih i planiranih urbanih, turističkih i drugih infrastrukturnih sadržaja i drugih okolnih prostora, kao i zaštite od pojačane erozije. Plan obrane od poplava će se doraditi kako bi obuhvatio sve bujične tokove.

Energetski sustav

Elektroenergetika Jednim dijelom svoje trase prolazi područjem Općine Mošćenička Draga 110 kV dalekovod LOVRAN - PLOMIN. Dalekovod zadržava funkciju koju ima i danas u sustavu prijenosne mreže Republike Hrvatske. Opskrba područja Mošćeničke Drage električnom energijom se vrši putem TS 110/35 kV LOVRAN, koja se nalazi na području Općine Lovran. Distribucija električne energije prema potrošačima na području Općine Mošćenička Draga vrši se iz distributivnih trafostanica 20/0,4 kV, a napajanje je najvećim dijelom izvedeno podzemnim kV kabelima, a manje nadzemnim 20 kV vodovima.

Opskrba plinom Studijom i idejnim projektom opskrbe plinom Primorsko-goranske županije utvrđena je enegetska struktura i vrijednost energetskih potreba u gospodarstvu i kućanstvima, te procjena promjene energetske potrošnje u sektoru kućanstva i usluga za cijelu Županiju.

1.1.2.7. Zbrinjavanje otpada

Komunalni otpad Uklanjanje otpadnih voda, odvoz i zbrinjavanje komunalnog i krupnog otpada bitni su preduvjeti daljeg gospodarskog i društvenog razvoja područja Općine Mošćenička Draga. Te poslove obavlja trgovačko poduzeće “Komunalac” d.o.o. iz Opatije. Otpad s područja Općine odlaže se na području Općine Matulji, na lokaciji "Osojnica". Količine i sastav komunalnog otpada na području Općine Mošćenička Draga variraju prema dobi godine, pa najveće količine otpada nastaju u dva ljetna mjeseca (srpanj, kolovoz), dok su u ostalim mjesecima manje, a u zimskim minimalne. Otpad se odvozi iz svih naselja u različitim vremenskim intervalima, i to češće za vrijeme turističke sezone (lipanj - rujan), a rjeđe u ostalim mjesecima. Odvoženje komunalnog otpada regulirano je posebnom općinskom odlukom.

CPA d.o.o. strana 53

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

Krupni otpad Krupni otpad (olupine automobila, kućanski aparati, televizori) se već duži niz godina sustavno prikuplja na području Općine Mošćenička Draga i odvozi na komunalnu deponiju Osojnica. Iako ova vrsta otpada često sadrži vrijedne materijale troškovi oporabe su često viši od cijene materijala na tržištu, pa se zato najčešće i odlaže zajedno s komunalnim otpadom.

Zeleni otpad i bio-otpad Ovu vrstu otpada čini otpad od održavanja nasada, otpad iz kuhinja i domaćinstava, kao i sav organski otpad koji podliježe truljenju i prirodnom raspadanju. Ovaj se otpad ne skuplja organizirano već se uglavnom koristi za direktno kompostiranje na vlastitom zemljištu ili kao stočna hrana.

Proizvodni otpad Proizvodni neopasni otpad najčešće je otpad koji nastaje kod iskopa, otpad iz poljodjelske, vrtlarske i ribarske proizvodnje i slično. Ostali neopasni proizvodni otpad javlja se u manjim količinama i odlaže se na odlagalište komunalnog otpada. Od opasnog otpada u značajnim količinama javljaju se otpadna ulja motornih vozila i plovila, otpadni olovni i drugi akumulatori za vozila i plovila, kao i manje količine boja, lakova i otapala. Javljaju se također i izvjesne količine istrošenih baterija. Provodi se organizirano sakupljanje otpadnih ulja, i to na način da se motorna ulja u luci prikupljaju u posebne posude u organizaciji Lučke uprave, a ulja iz ugostiteljstva prikuplja prema posebnom ugovoru KOMUNALAC d.o.o. iz Opatije.

1.1.2.8. Zaštita prostora

Krajobraz Osnovno obilježje krajobrazu općine Mošćeničke Drage daju primorske padine južnog grebena Učke koje se strmo spuštaju do mora i koje su, od davnina pod snažnim djelovanjem ljudske ruke, pretrpjele velike promjene u svom prvobitnom vegetacijskom pokrivaču. Nekad su te padine, zbog stoljetnih antropogenih utjecaja, većim dijelom bile obešumljene, a danas je trend uglavnom suprotan, jer su spontanim prodorom šumske vegetacije, nakon prestanka paše i sječe, ali dijelom i sustavnim naporima pošumljavanja ponovo zazelenjele šumom. Ovdje prevladavaju ugavnom niske šume panjače i šikare koje obrašćuju nekad prostrane površine kamenjarskih pašnjaka. I nekadašnje obrađene sitne parcele u onim malobrojnim udolinama, dolcima i terasama podzidanim suhozidima većinom su napuštene i nalaze se u fazi zarastanja šikarom. Taj prirodni proces obnove šumske vegetacije remete jedino česte pojave šumskih požara, koji su za očuvanje tla na stnnim padinama osobito pogubni jer iza njih ostaju vrlo izraženi i ubrzani erozijski procesi. Krećući se danas tim padinama, gotovo na svakom koraku susrećemo se s elementima i ostacima ruralnog krajobraza koji je u uzmicanju pred prirodom. Dojam povećavaju i brojni napušteni ili polunapušteni zaselci, osobito u višim zonama padina. Ono malo još obrađenih parcela smjestilo se uz živuća naselja i prometnicu Brseč - Mošćenice pa imaju najveće značenje za očuvanje preostataka ovog inače vrlo slikovitog ruralnog krajobraza.

Bujične udoline usječene u padine daju obalnoj crti nazubljen ocrt (MlliLJEVIC, 1998), s nizom slikovitih dražica u kojima su naplavljena šljunčana žala. Obala je zbog geomorfološko-geoloških razloga slabo razvedena, strma i s nekoliko izrazitih stjenovitih odsječaka, što pri pogledu s kopna, a još više s mora daje obalnom krajobrazu sliku veličanstvenosti. To osobito pojačava slikovita kulisa drevnog Brseča zbijenog i nadnesenog 140 metara na okomitoj litici iznad mora, kao i drugog drevnog gradića Mošćenica, 160 metara visoko na glavici strme pošumljene obalne padine. Dojam iskonske snage tih obalnih krajobraza moguće je doživjeti osobito za jake bure ili nevere kad se zapjenjeni valovi razbijaju o hridi i morske litice (EUGEN KUMIČIC).

Kao dijelove krajobraza osobite ljepote, vrijednosti i osjetljivosti potrebno je na ovom prostoru izdvojiti područje Brsešćine s okolicom - kao krajobraz s još donekle očuvanim ruralnim vrijednostima poljoprivrednog krajobraza i nenarušenim prirodnim okruženjem (dijelovi strme obale u skladu sa starom arhitekturom i akropolskim smještajem Brseča !). Ovakav tip krajobraza potrebno je i nadalje njegovati (npr. kroz razne oblike seoskog turizma) te strogo čuvati poljoprivredno tlo od nenamjenskog korištenja. Osjetljiva su područja strmih prisojnih padina Sisola često zahvaćena požarima i izložena eroziji. Ovdje su potrebni intenzivni napori na prevenciji i saniranju posljedica požara i pošumljavanju ogoljelih padina.

CPA d.o.o. strana 54

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

Područje bujične udoline Mošćeničke drage kao primjer najveće i najljepše bujične udoline na istočnim padinama Učke, s ostacima poljoprivrednog i ruralnog krajobraza u odumiranju. Torentska udolina, dijelom i tektonskog postanka, stnnih, duboko usječenih i dijelom stjenovitih strana iznad kojih dominira Učka odlikuje se izrazitom pejzažnom slikovitošću, a vegetacijska posebnost je spuštanje bukovih šuma na neobično malu nadmorsku visinu. Posebno su atraktivne vodne pojave i stara ruralna arhitektura u gotovo napuštenom naselju Trebišća, pod vrhom Perun, u gornjem dijelu bujične doline. Danas je to divlji te uglavnom napušteni i zaboravljeni kraj. Brojne speleološke pojave na stnnim stranama bujične udoline, kao i drevni toponimi praslavenskog podrijetla pružaju dragocjene podatke o važnosti ovog kraja i prijašnjoj naseljenosti tijekom burne prošlosti. Moguća je turistička valorizacija ovog krajobraza iskonske ljepote (eko-turizam).

Visinski dijelovi općine s naseljem Mala Učka - krajobraz arhaičnih ruralnih kvaliteta, danas nažalost većim dijelom u odumiranju. Preostaci gorskih livada i proplanaka ističu se šarolikošću planinske flore i pejzažnom ljepotom s kulisom vršnog dijela Učke nadohvat ruke. Livade se uglavnom više ne kose pa ih dijelom zarasta šikara i šuma. U ovoj zoni važni su izvori na flišu. Slikovit krajobraz mogao bi postati omiljeni prostor za šetnje i boravak u prirodi, a dijelom ga već sada koriste vikendaši (koji obnavljaju stare kuće u selu) i planinari, posebno na kružnoj pješačkoj turi u visinskom pojasu od Poklona preko Vele i Male Učke do flišnog pojasa livada i proplanaka s istočne strane Učke.

Obala duž čitavog poteza od uvale Stupova do uvale Cesara odlikuje se iskonskom ljepotom i elementarnom snagom sraza mora i kopna s dva osnovna tipa krajobraza: okomite visoke vapnenačke stijene što se nadvisuju nad more i niz strmih pošumljenih padina između kojih su bujice urezale svoje više ili manje izražene udoline s neobično privlačnim morskim šljunčanim žalima na njihovu završetku.

Zanimljivost tih obalnih strmih padina očituje se i u specifičnosti biljnog svijeta; bujičnim udolinama, osobito na svježijim osojnim padinama i u njihovim vlažnijim dnima prodiru s viših dijelova Učke mezofilniji elementi kontinentalnog i listopadnog submediteranskog tipa, dok se na toplim osunčanim stijenama i prisojnim sušnim padinama nastanjuju vazdazeleni eumediteranski elementi poput šumica hrasta crnike, što sve pojačava raznolikost, zanimljivost i ljepotu ovih obalnih krajobraza.

Također je i podmorski živi svijet vrlo raznolik i bogat te je stoga neophodno podržati inicijativu Općine Mošćenička Draga prilikom izrade Prostornog plana Pimorsko - goranske županije da se ovaj još sačuvani predio liburnijske obale zaštiti u kategoriji zaštićenog krajobraza i da se posebno vrednuju i zaštite slijedeći dijelovi obale: - obala od uvale Uboka do uvale Stupova, posebice od Punte Šipa do Punte Ždejevca (prostor ispod Brseča) s pripadajućim podmorjem, - vrulje u uvali Uboka i Jelenšćica, - obalne špilje Golubera i špilja Pod Križ, - morska špilja Pod Golubera ("Plava špilja").

Prirodna baština Zakonom o proglašenju Parka prirode Učka (NN 45/99) prostorno razmjerno velik dio općine Mošćenička Draga (22,95 km2) nalazi se pod zaštitnom kategorijom parka prirode. Prema Zakonu o zaštiti prirode (NN 70/05) park prirode je prostrano prirodno ili dijelom kutivirano područje s naglašenim estetskim, ekološkim, odgojno-obrazovnim, kulturno-povijesnim i turističko rekreacijskim vrijednostima. U parku prirode dopuštene su djelatnosti i radnje kojima se ne ugrožavaju njegove bitne značajke i uloge.

Kulturna baština Prema podacima Državne uprave za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Rijeci, područje Općine Mošćenička Draga bogato je kulturno – povijesnim nasljeđem koje je dijelom registrirano i zaštićeno kao nepokretni spomenici kulture, a dijelom je evidentirano. Konzervatorski odjel u Rijeci napravio je Konzervatorsku studiju za područje Općine Mošćenička Draga 2000. godine. S obzirom na relativnu starost izdanih rješenja o zaštiti spomenika kulture, u postupku izrade konzervatorske podloge treba izvršiti i reambulaciju registriranih cjelina, a zbog bitnih promjena u prostoru koje su nastale u posljednjim godinama. Pregled postojećeg stanja registrirane i evidentirane kulturno- povijesne baštine na području Općine Mošćenička Draga:

CPA d.o.o. strana 55

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

Grafički prilog 8. - Karta vegetacije Primorsko - goranske županije (izvor: Prostorni plan Primorsko - goranske županije, Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje)

Urbanistička cjelina naselja Mošćenička Draga Rješenje o Registraciji spomenika kulture, broj registracije 196, broj rješenja 392, datum registracije 15.10.1968. godine

Povijesna urbana cjelina Mošćenice Rješenje o utvrđivanju kulturnog dobra povijesne urbane cjeline naselja Mošćenice, broj upisa u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske - Lista zaštićenih kulturnih dobara Z - 2694.

Urbanistička cjelina naselja Brseč Rješenje o utvrđivanju kulturnog dobra urbanističke cjeline naselja Brseč, broj upisa u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske - Lista zaštićenih kulturnih dobara Z - 2692.

Ruralna cjelina Mala Učka Rješenje o zaštiti (zona Brumnjaki i Brubnjaci) broj 542/1-76.

Etnološka zona Zagore, Brseč Rješenje o Registraciji spomenika kulture, broj registracije 385, broj rješenja 611/1, datum registracije 18.12.1975. godine

CPA d.o.o. strana 56

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

Toš u Mošćenicama Rješenje o utvrđivanju kulturnog dobra toš (mlin za masline) u Mošćenicama, broj upisa u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske - Lista zaštićenih kulturnih dobara Z - 154.

Toš u Brseču Rješenje o utvrđivanju kulturnog dobra toš (mlin za masline) u Brseču, broj upisa u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske - Lista zaštićenih kulturnih dobara Z - 794.

Rodna kuća Eugena Kumičića u Brseču Broj registracije 443

Mjesto desanta jedinica IV JA 1945. u Brseču Rješenje o Registraciji spomenika kulture, broj registracije 388, broj rješenja 174 od 08.07.1976. godine.

Arheološke zone Rješenje o utvrđivanju kulturnog dobra arheološke zone kanjona Drage i Peruna, broj upisa u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske - Lista zaštićenih kulturnih dobara Z - 2733, od 23.03.2006.

Rješenje o utvrđivanju kulturnog dobra arheološke zone kanjona Molinarska Draga - Podmaj, broj upisa u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske - Lista zaštićenih kulturnih dobara od 23.03.2006.

Iz kataloga nepokretnih kulturnih dobara Općine Mošćenička Draga mogu se izdvojiti sljedeće ruralne cjeline:

1. Baretići (ruralna cjelina) – prisutnost tradicijske izgradnje u tragovima (dvorovi – zakloni za stoku), zidani od kamena lomljenca ili klesanog kamena 2. Baruhi (ruralna graditelska cjelina) – nekoliko samostojećih kuća na terasastim parcelama koji tvore cjelinu, a uz kuće se nalaze dvorovi za stoku 3. Brseč – pretpovijesno naselje u kojem je izvorni obrambeni prsten sačuvan u tragovima i koristio se kao podloga za kasnije utvrđivanje. Danas su sačuvani ostaci srednjovjekovnih utvrda i utvrđenog vlastelinskog kaštela. Fortifikacijsku je ulogu imao i zvonik župne crkve. Grad je refortificiran za vrijeme austrijsko-mletačkih ratova, kada započinje i izgradnja kuća na zidinama. Graditeljski fond uglavnom potječe iz 17. i 18. stoljeća. Njveći dio građevnog fonda je sačuvan od neprimjerenih rekonstrukcija. Od objekata se izdvaja izvorno gotička a zatim barokizirana crkva sv. Jurja sa zvonikom, gradska vrata s ložom, te djelomično sačuvani ostaci gradskih zidina i kula, ostaci kaštela, Toš i Manšunerija. U zapadnom predgrađu Brseča se nalazi crkva sv. Križa, a u podgrađu arheološki ostaci crkve sv. Margarete (uz gradska vrata). Uz naselje Brseč nalaze se i arheološki ostaci crkve sv. Andrije, te crkva sv. Stjepana na groblju i crkva sv. Magdalene (na vrhu hridi iznad Brsečke uvale). Na lokaciji Gradac (kota 778 m n.m.) nalaze se ostaci pretpovijesne gradine iz kasnoantičkog ili ranobizantskog razdoblja, a na lokaciji Šikovac (kota 780 m n.m.) prapovijesna nadzorna točka na dominantnom vrhuncu. Uz naselje Brseč se nalazi i prirodni fenomen - polupećina Provrtenica, te arheološko nalazište Jama od beći (pripećak). 4. Haldej (ruralna cjelina) – uobičajeno tradicijsko graditeljstvo 5. Golovik (ruralna cjelina) – prvobitno se naselje sastojalo od dosta odvojenih zaselaka, s brojnim dvorovima. Česta je pojava višestrukih terasastih podzida poljoprivrednih površina. U naselju se nalazi kapela sv. Nikole, a uz cestu prema zaselku Blažići arheološki ostaci crkve sv. Trojstva. Istočno od naselja na Marinovovom bregu ili Kuku (kota 287 m n.m.) nalaze tragovi pretpovijesnog gradinskog naselja. 6. Grabrova (ruralna cjelina) – veće selo koje se sastoji od većeg broja zaselaka, sa sačuvanim elementima tradicijskog graditeljstva. U blizini zaseoka Gradac (kota 460 m n.m. i kota 748 m n.m.) nalaze se ostaci pretpovijesnih gradina, a na lokaciji Kadanj izvor i lokva. Na lokaciji Perun (kota 881 m n.m.) postoje tragovi ustrinuma. 7. Kalac (ruralna cjelina) – sklopovi kuća razvedenih tlocrta i s nadsvođenim prolazima, s kvalitetno riješenim arhitektonskim detaljima. 8. Kraj (ruralna cjelina) – starija ruralna cjelina, prvobitno se sastojalo iz dvije cjeline – Gornji i Donji Kraj, koji su bili povezani stubama. Kuće imaju djelomično obilježja građanske arhitekture kraja stoljeća. naselju se nalazi crkva sv. Marije, izvorno srednjovjekovna. Na lokaciji Gradac nalaze se ostatci pretpovijesne i antičke nadzorne postaje. 9. Martina (ruralna cjelina) – primjer uobičajene prostorne organizacije, s kućama izgrađenim na padinama i djelomično ukopanih u teren. Istočno od naselja se nalazi pretpovijesna osmatračnica na lokaciji Vela Ozida (kota 224 m n.m.).

CPA d.o.o. strana 57

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

10. Mošćenice (urbanistička cjelina) – vjerojatno pretpovijesno ili moguće kasnoantičko stanište s ranosrdenjovjekovnim kaštelom, s rijetkim ostatcima srednjovjekovnog ziđa i utvrda. Građevine iz 17. i 18. stoljeća su dobro sačuvane (bogatije stambene zgrade i glavni gradski portal), te toš (mlin za masline). Crkva sv. Andrije je često prgrađivana, a u gradu su dobro sačuvana opločenja, za koja se često koristio i kogul (morsko žalo). Uz naselje Mošćenice se nalazi crkva sv. Bartula na groblju, zatim crkva sv. Sebastijana iz 16. stoljeća, te crkva sv. Križa i kalvarija iz 18. stoljeća. 11. Rovini (ruralna cjelina) – povijesna struktura načeta neadekvatnom suvremenom arhitekturom. 12. Mošćenička Draga (urbanistička cjelina) – naselje zbijenog tipa iz kraja 19. stoljeća, postepeno gubi tradicijska obilježja gradnjama koje se postepeno spuštaju prema moru. Potkraj austrijske vladavine izgrađena je luka, brojne građanske zgrade i prvi ljetnikovci. U naselju se nalazi crkva sv. Marine, te arheološki ostaci stare crkve sv. Marine i groblja. Na plaži sv. Ivana se nalaze arheološki ostaci crkve sv. Ivana. 13. Obrš (ruralna cjelina) – sačuna reprezentativnije kuće, visina od P+1 pa do P+2. Na vrhu iznad naselja sačuvani ostaci pretpovijesne građevine. 14. Sveti Anton (ruralna cjelina) – selo se izvorno zvalo Ostružnjak, s nizom intaktno očuvanih kuća u gornjem dijelu sela. U naselju se nalazi crkva sv. Antona iz 17. stoljeća.

Ulazna vrata u Brseč

CPA d.o.o. strana 58

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

15. Sveta Jelena (ruralna cjelina) – sastoji se od niza zaselaka (Škalameri, Slamnjaki, Špinagaroli, Grizi i drugi), s crkvom sv. Jelene srednjovjekovnog podrijetla. Uz zaselak Filipaši nalazi se crkva sv. Martine, izvorno srednjovjekovna, a iznad zaselka Uhači (Gračište) tragovi pretpovijesnog naselja. Na lokaciji Ozrinj (kota 735 m n.m.) nalazi se pretpovijesna nadzorna točka (sjevernije od Prodola). 16. Sveti Petar (ruralna cjelina) – znatno transformirana zbog blizine središnjeg naselja. Uz zaseoke Potrebišće i Gornja Trebišća sačuvani su ostaci pastirskog naselja (sjevernije od Peruna). U dnu kanjoma Mošćeničke Drage nalazi se crkva sv. Petra. 17. Trebišća (ruralna cjelina) – zaselak uz naselje Sveti Petar je nedavno napušteno i vrlo dobro očuvano (planinski tip naselja), skladno smješteno u kultiviranom krajobrazu. Uz naselje se nalazi pećina Zijavica (arheološko nalazište), srednjovjekovni most na staroj cesti za Mošćenice, te kasnoantička osmatračnica na lokaciji Straževni Vrh. Na lokacijama Druška Peć i Podsojna Peć nalaze se arheološki lokaliteti (pretpovijesno i kasnoantičko nalazište). 18. Potoki (ruralna cjelina) – zaselak naselja Sveti Petar, dobro sačuvan. 19. Sučići (ruralna cjelina) – markantni reper u kultiviranom krajobrazu. 20. Zagore (ruralno područje) – sastoji se od više zaselaka, od kojih su vrlo dobro sačuvani Rabac i Ivanini, a relativno dobro Velo Selo i Prisunac.

Mošćenice – panorama

Kakvoća zraka Praćenje kakvoće zraka provodi Zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije, od sredine osamdesetih godina prošlog stoljeća, a prate se koncentracije sumpor-dioksida i dima, količine taložne tvari, te se analiziraju dnevni uzorci oborina. Prema Izvještaju o praćenju onečišćenja zraka za područje Primorsko-goranske županije za 1999. godinu, prosječna godišnja koncentracija sumpornog dioksida iznosi 12 μg/m³, što je znatno niže od preporučene granične vrijednosti (50 μg/m³). Naime, rezultati mjerenja koncentracija onečišćujućih tvari u zraku se uspoređuju sa preporučenim i graničnim vrijednostima kakvoće zraka propisanim Uredbom o preporučenim i graničnim vrijednostima kakvoće zraka (NN 101/96 i 2/97). Prosječne godišnje količine dima također su niske i ispod su preporučene vrijednosti (50 μg/m³). Na temelju izmjerenih vrijednosti navedenih onečišćujućih tvari vidi se da je kakvoća zraka područja Općine Mošćenička Draga I. kategorije. Prema Zakonu o zaštiti zraka to je čist ili neznatno onečišćen zrak gdje nisu prekoračene preporučene vrijednosti kakvoće zraka, što znači da na tom području treba djelovati preventivno, kako se ne bi prekoračile te dopuštene vrijednosti. Utjecaj HE Plomin na zagađenje zraka na području Općine Mošćenička Draga još uvijek nije dovoljno istražen. CPA d.o.o. strana 59

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

Mošćenička Draga – Trg Slobode s općinskom zgradom

Kakvoća podzemnih i površinskih voda Kategorizacija voda propisana je Državnim planom za zaštitu voda (NN 8/99). Sukladno tom propisu vodotok Mošćenička draga je II. vrste. Za ocjenu kakvoće vode primjenjuje se Uredba o klasifikaciji voda (NN 77/98).

Zaštita od štetnog djelovanja voda Na području Općine Mošćenička Draga nalazi se ukupno 13 bujičnih tokova. Planom obrane od poplava na lokalnim vodama Primorsko-goranske županije, u okviru sektora II - Slivno područje "Kvarnersko primorje i otoci", regulirana je obrana od poplava na vodotoku – bujici Mošćenička Draga, dok drugi vodotoci uređivani samo na mjestu sučeljavanja sa drugim infrastrukturnim građevinama. Plan obrane od poplave treba doraditi za sve bujične tokove.

Bujica Mošćenička Draga predviđena je obranu od poplava u okviru vodotoka Liburnije od stacionaže km 0+000 do km 6+500, odnosno u dužini od 6,5 km. Pripremno se stanje proglašava na osnovu hidrometeorološke prognoze, a izvanredno stanje kod početka izlijevanja vode iz korita u stacionaži 0+058,25 na visini 2,864 m. Na svim bujicama predviđa se redovno održavanje korita i postojećih građevina i uređaja te rekonstrukcija i dogradnja radi zaštite okolnih sadržaja i prostora, kao i zaštite od pojačane erozije.

More U Primorsko-goranskoj županiji uspostavljen je 1986. god. sustav trajnog praćenja stanja sanitarne kakvoće priobalnog mora za kupanje i rekreaciju (monitoring). Kriteriji za ocjenjivanje kakvoće mora na plažama, kao i metoda ispitivanja propisane su Uredbom o standardima kakvoće mora na morskim plažama (NN 33/96), koja je usklađena s direktivom Europske unije o vodi za kupanje (76/160/EEC). Ispituju se fizička, kemijska i biološka svojstva morske vode. Područje Općine Mošćenička Draga je uključeno u praćenje kakvoće mora na morskim plažama. Kvalitetu mora na 3 mjesta mjeri Zavod za javno zdravstvo (plaža Mošćenička Draga - 2 mjesta i plaža Sveti Ivan - 1 mjesto). Ispitivanja se provode 10 puta u razdoblju od 01. svibnja do 30. rujna. Ispitivanja obuhvaćaju određivanje fizilanih, kemijskih i bakterioloških osobina morske vode. Bakteriološki parametri općenito se smatraju najznačajnijim indikatorima zagađenja maora fekalnim otpadnim vodama pa se ovdje prikazuju kriteriji za osjenu kakvoće mora na osnovi ovih parametara.

CPA d.o.o. strana 60

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

Za konačnu ocjenu kakvoće mora u sezoni kupanja (10 ispitivanja) uz navedenu Uredbu primjenjuju se naši interni kriteriji i kriteriji Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) i UNEP programa:

Granične vrijednosti Ukupni koliformi Fekalni koliformi Fekalni streptokoki / 100 ml / 100 ml / 100 ml More visoke kakvoće (1) 100 10 10 500 u 80% uzoraka 100 u 80% uzoraka 100 u 80% uzoraka More podobno za kupanje (2) 1.000 u 100% uzoraka 200 u 100% uzoraka 200 u 100% uzoraka 100 u 50% uzoraka 100 u 50% uzoraka Umjereno zagađeno more (3) 1.000 u 90% uzoraka 1.000 u 90% uzoraka Jače zagađeno more iznad gornjih kriterija

Napomena: (1) Interni kriterij za čistoću mora namjenjenog za kupanje uveden je iz vlastitog iskustva i mišljenja kako bi se u ocjenjivanju mora mogla izdvojiti područja s vrlo čistim morem. Na našem Jadranu, pogotovo na otocima, veliki je dio obalnog pojasa čist i nezagađen. Vrlo strogi kriteriji za bakteriološko onečišćenje uvedeni su kako bi se istakla visoka kakvoća mora na plažama, a ne samo podobnost za kupanje. (2) Uredba o standardima kakvoće mora na morskim plažama (NN 33/96). (3) SZO/UNEP kriterij (kriteriji Svjetske zdravstvene organizacije i Programa zaštite okoliša Ujedinjenih naroda), koji je blaži od kriterija određenog Uredbom iskorišten je za svrstavanja mora u umjereno i jače zagađeno. Umjereno zagađeno more prema tim kriterijima još uvijek je pogodno za kupanje. Naši kriteriji su stroži od SZO/UNEP kriterija i jednaki su kriterijima EEZ-a (4).

Za ocjenu pojedinačnih ispitaivanja kakvoće mora koriste se interni kriteriji (za more visoke kakvoće) i kriteriji Uredbe o standardima kakvoće mora na morskim plažama (NN 33/96):

Granične vrijednosti Ukupni koliformi Fekalni koliformi Fekalni streptokoki / 100 ml / 100 ml / 100 ml More visoke kakvoće (1) 100 10 10 More podobno za kupanje (2) 500 100 100 Umjereno zagađeno more (3) 1.000 200 200 Jače zagađeno more iznad gornjih kriterija

Napomena: (1) Interni kriteriji. (2) Uredba o standardima kakvoće mora na morskim plažama

Izvori zagađenja i onečišćenja mora s kopna su stanovništvo, gospodarski sadržaji, turizam te pomorski promet i djelatnosti. Mogućnost zagađenja postoji i od pomorskih incidenata, jer uz obalni pojas Općine Mošćenička Draga prolazi glavni pomorski put Vela Vrata - Rijeka.

Prema provedenim ispitivanjimu 2006. godini, kakvoća mora na plažama na području Općine Mošćenička Draga je bila sljedeća:

Naziv plaže Kakvoća mora Mošćenička Draga – početak plaže more podobno za kupanje (sjever) Mošćenička Draga – kraj plaže (jug) more visoke kakvoće Sv. Ivan more visoke kakvoće

Tlo Temeljem bonitetne procjene, tla se svrstavaju u četiri kategorije zaštite i za njih se određuje sustav mjera, odnosno način korištenja. Prvu kategoriju zaštite čine zemljišta I-IV bonitetne klase (djelomično i V). Potrebno ih je štititi i namijeniti isključivo poljoprivrednoj proizvodnji. Zemljišta druge kategorije obuhvaćaju V i VI bonitetnu klasu, a odgovarajućim mjerama treba ih štititi. Zemljišta treće i četvrte kategorije prekrivena su (uglavnom) šumama ili su to kamenjarske površine.

CPA d.o.o. strana 61

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

Buka Izvori buke na području Općine Mošćenička Draga su značajno opterećenje postojećih prometnica, (državna cesta D 66 prolazi kroz naselje Mošćenička Draga) osobito u vrijeme turističke sezone, te buka, također pojačana u vrijeme turističke sezone, pojedinih ugostiteljskih objekata. Mjerenja razine buke nisu vršena.

Grafički prilog 9. Područja vrijedne prirodne baštine (Prostorni plan Primorsko – goranske županije)

CPA d.o.o. strana 62

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

1.1.3. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog uređenja šireg područja i ocjena postojećih prostornih planova

1.1.3.1. Strategija i Program prostornog uređenja Republike Hrvatske

STRATEGIJA PROSTORNOG UREĐENJA REPUBLIKE HRVATSKE (Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja, Zagreb, 1997.godine)

“Strategija određuje dugoročne ciljeve prostornog razvoja i planiranja u skladu s ukupnim gospodarskim, društvenim i kulturnim razvojem, te sadrži osnove za usklađivanje i usmjeravanje prostornog razvoja, organizaciju prostora Države, razvojne prioritetne djelatnosti te planske cjeline zajedničkih prostornih i razvojnih obilježja za koje će se donositi prostorni planovi područja posebnih obilježja”.

PROGRAM PROSTORNOG UREĐENJA REPUBLIKE HRVATSKE (Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja, Zagreb, 1999.godine)

Programom prostornog uređenja Države utvrđuju se mjere i aktivnosti za provođenje Strategije prostornog uređenja Države. Program sadrži osnovne ciljeve razvoja u prostoru, kriterije i smjernice za uređenje prostornih i drugih cjelina, prijedlog prioriteta za ostvarivanje ciljeva prostornog uređenja, te na temelju prirodnih, gospodarskih, društvenih i kulturnih polazišta određuje osnovu za organizaciju, zaštitu, korištenje i namjenu prostora, zaštitu i unapređenje okoliša, sustav središnjih naselja i sustav razvojne državne infrastrukture”. Obalno područje hrvatskog Jadrana jedna je od većih prostorno – razvojnih cjelina Republike Hrvatske, koje se sastoji od užeg obalnog pojasa, akvatorija, zaobalja i otoka.

Naselje Mošćenice

Uređenje prostora obalnog područja treba temeljiti na slijedećim osnovnim smjernicama: - izgradnju i uređenje prostora planirati i provoditi tako da se očuvaju prirodne, kulturne i tradicijske vrijednosti obalnog i zaobalnog krajobraza te provode mjere za sanaciju i revitalizaciju ugroženih i vrijednih područja prirodne i graditeljske baštine,

CPA d.o.o. strana 63

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

- ako je nužno povećati tj. proširiti građevinska područja gradova i naselja smještenih u obalnom području, uz morsku obalu ili ušća vodotoka, to treba činiti u pravilu na prostorima udaljenijim od obala, iznimno uz obalu i to tako da se izbjegne stvaranje neprekinute dužobalne zone građenja, - treba osigurati dostupnost obali i javni interes za korištenje tog prostora, kao i mogućnost prioritetnog korištenja za rekreaciju i pomorske djelatnosti, te osobito uvesti odgovarajuće režime očuvanja i korištenja prirodnih plaža, - određenje jedinstvene cjeline uređenja i zaštite obalnog pojasa te granice pomorskog dobra na kopnu mora se temeljiti na funkcionalnim kriterijima i prirodnim uvjetima na način da se osigura cjelovitost planskog obuhvata i režima korištenja prostora morfoloških jedinica.

Kao područja osobitih vrijednosti prirode izdvojeni su nacionalni parkovi i parkovi prirode, a od ostalih vrijednih prostora osobito je važno očuvati prirodne značajke kontaktnih područja uz zaštićene cjeline i vrijednosti nezaštićenih dijelova prostora kao što su prirodne obale mora, prirodne šume, kultivirani krajobraz, budući da pripadaju ukupnoj prirodnoj i stvorenoj baštini te gospodarskim sustavima poljoprivrede, vodnog gospodarstva i šumarstva s posebnim uvjetima i zahtjevima pažljivog gospodarenja.

Posebno treba sustavno istraživati i provoditi mjere zaštite područja hrvatskoga krša u cjelini radi njegove ukupne osjetljivosti a posebno zbog opasnosti od onečišćenja podzemnih voda. Na područjima s ograničenjima u razvoju (otočno, rijetko naseljena područja) treba provesti hitne mjere zaustavljanja iseljavanja stanovništva i degradacije resursa te osiguranje nužne infrastrukture, a u prvim fazama kompleksnih programa za ta područja treba odrediti prioritete za poboljšanje stanja i istražiti mogućnosti koje pružaju prostorni uvjeti u važećim planovima.

1.1.3.2. Prostorni plan Primorsko - goranske županije (Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje, 2000. godine, SN 14/00, 12/05 i 50/06)

Prostorni plan Primorsko-goranske županije temeljni je i obvezatni dokument koji treba odrediti osnovne segmente strategije razvoja općina i gradova, a izrađuje se sa ciljem da se putem njegove planske projekcije i ustanovljenih odredbi za provedbu omogući: - racionalno korištenje prirodnih resursa, - zaštita prostora, - usmjeravanje gospodarskog razvoja (industrija, promet, turizam, poljoprivreda, usluge itd.), - usmjeravanje društvenog razvoja: rast i struktura populacije te razvoj javnih djelatnosti (sustav naselja) itd.

Općina Mošćenička Draga je jedna od 21 općine 14 gradova u sastavu Primorsko-goranske županije, koja obuhvaća ukupno 582 naselja.

Prostornim planom Primorsko-goranske županije navedeni su slijedeći ciljevi razvoja u prostoru:

1. Podizanje opće razine razvijenosti Županije i povećanje standarda ljudi, zaposlenosti i kvalitete življenja. Društveni proizvod po stanovniku u 2015. godini podići na razinu od 16.000 USD. Udio zaposlenosti u stanovništvu povećati na 39%. 2. Poticanje progresivnog demografskog razvitka, naročito sprečavajući depopulaciju i izumiranje emigracijskih i niskonatalitetnih područja. Prosječna stopa rasta stanovništva do 2015. godine treba iznositi 0,5% prosječno godišnje. 3. Uspostavljanje gospodarske i demografske ravnoteže rasta i razvitka u Županiji. 4. Prostori prometnih koridora na primarnim pravcima Županije su od osobite važnosti za nacionalni razvitak gospodarstva Republike Hrvatske. 5. Izgrađivanje i ustrojavanje sustava upravljanja prostorom i prirodnim resursima. 6. Razvitak i uređenje prostora postaviti na načelima održivog razvitka. 7. Zaštitu okoliša temeljiti na načelima prihvatnog kapaciteta okoliša, integralnog pristupa zaštite i razvitka, te sprečavanje onečišćenja okoliša. 8. Prostorna, gospodarska i infrastrukturna rješenja, te zaštitu dobara uskladiti s razvitkom i očuvanjem kakvoće susjednih područja.

CPA d.o.o. strana 64

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

Temeljna načela organizacije prostora Županije su slijedeća: Policentrizam: Razmještaj ljudi i dobara u prostoru treba biti temeljen na policentričnom načelu, a to znači organizacija prostora sa više središta iz kojih se utječe na razvitak gravitacijskog prostora. Međuodnos pojedinih središta u prostoru počivat će na suradnji i konkurenciji. Policentrizam pretpostavlja inicijativu pojedinih središta, veći dinamizam i privlačenje kvalitetne gospodarske i uslužne strukture. Prostor kao resurs: Razvojno je načelo organizacije prostora da se prostor racionalno koristi i zaštiti u svim elementima korištenja. Županijski prostor očituje se u velikoj raznolikosti, ljepoti, višeznačnosti namjene i s iznimnim geoprometnim položajem. Prostor se očito pojavljuje kao najvredniji resurs te sredine, s prostranstvima, pitkom vodom, prirodnim ljepotama, poljima, morem, podmorjem, obalama i pripadajućem živom svijetu. Ako se toj činjenici doda kvaliteta i zemljopisni položaj, onda se značenje prostora kao činitelja razvitka uvećava. Otvorenost prostora: Područje Županije osim omeđenosti upravnim granicama je otvoreni prostor za međunarodnu i interregionalnu suradnju. Stoga prostor Županije mora sadržavati organizacijski prostorni elementarij koji se odnosi prema regionalnim prostorima i prema bližem i daljnjem okruženju. Otvorenost tog sustava je činitelj reprodukcije tog područja i razvitka. Organizacija prostora po načelu otvorenosti mora se očitovati u svim elementima organizacije: gospodarskih, uslužnih, intelektualnih, prometnih i drugih funkcija.

Grafički prilog 10. - Koncepcija organizacije i zaštite prostora – postojeće stanje (Prostorni plan Primorsko - goranske županije) CPA d.o.o. strana 65

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

Integracija prostora: Integriranje prostora je neposredno vezano na otvorenost prostora Županije. Povezivanje Županije s obodnim prostorima potreba je i nužnost koju nameće gospodarska orijentacija (promet, trgovina), a temeljena je na otvorenosti prostora (3. načelo). Otvorenost prostora doživljava svoj smisao i opravdanje u njegovoj integraciji s obodnim prostorima što treba ostvariti preko važnih regionalnih, europskih i svjetskih prometnih koridora i veza na kopnu, moru i zraku. Održivi razvitak: Održivi razvitak je sintagma suvremenog razvitka i načelo organizacije prostora. Održivi razvitak kao načelo organizacije prostora je polazište za sadašnji razvitak i jamstvo za budućnost, a to znači s gledišta korištenja prostora i prirodnih resursa, respekt prema još nerođenima.

U organiziranju prostora treba se pridržavati i drugih načela a posebno onih iz područja urbanističke discipline kao što su načela racionalnog korištenja prostora, kompatibilnosti namjene u prostoru, opterećivanja prostora (nosivost prostora), humanosti u namjeni prostora a posebno ljudskih naselja, i konačno načela koja se odnose na zaštitu i unapređenje prirodnog bogatstva.

Područje Općine Mošćenička Draga funkcionalno pripada prostornoj cjelini 04 - Priobalje. Sjedište Općina Mošćenička Draga, naselje Mošćenička Draga je u sustavu naselja županije kategorizirano kao lokalno središte V. ranga. Posebne postavke razvoja koje osobito treba poticati za područje priobalja su: - treba ublažiti pritisak na usku obalnu crtu, usmjeravajući migracijske tokove prema bižem zaleđu - obalne prostore treba planirati isključivo za litoralne sadržaje - razviti lučki sustav i osigurati prostorne uvjete za razvoj - razviti prometni sustav - onečišćenju zraka zbog prometa treba posvetiti posebnu pažnju i pojačati infrastrukturu koja će omogućiti iznalaženje pravovremenih i djelotvornih zaštitnih mjera - izgradnja kanalizacijskog sustava je osnovni sanitarno-zdravstveni standard i najučinkovitiji izravni način zaštite mora te je rješavanje ovog problema primarni zadatak.

Na područje Općine Mošćenička Draga odnose se sljedeće konkretne mjere: - razvoj i saniranje mreže vodoopskrbe - noveliranje rješenja sustava odvodnje - graditi, dograđivati i sanirati mrežu kanalizacije prema prioritetu zaštite izvorišta pitkih voda i obalnog mora.

1.1.3.3. Ocjena postojećih prostornih planova na području Općine Mošćenička Draga

PROSTORNI PLAN (BIVŠE) OPĆINE OPATIJA ("Službene novine" 8/84, izmjene i dopune 51/86, 10/87, 56/87, 36/88, 22/91 i 01/99) Ovaj Prostorni plan odnosi se na područja 4 sadašnje administrativne jedinice – Grad Opatiju u Općine Lovran, Matulji i Mošćenička Draga. Utvrđeno uređenje prostora planom iz 1984. godine mijenjalo se do sada kroz ukupno 5 izmjena i dopuna, i to: I. izmjene (SN 51/86) II. izmjene (SN 10/87) III. izmjene (SN 36/88) IV. izmjene (SN 22/91) V. izmjene (SN 01/99) – sintetiziraju sve prethodne izmjene i dopune.

Osnovna koncepcija plana je policentrični razvoj rada i stanovanja na ovom prostoru. Planom se čuva prirodna cjelina, a razvoj se odvija na urbanom pejzažu i u dva gravitacijska područja: opatijskom i matuljskom. Opatijsko gravitacijsko područje je pretežito stambeno, rekreacijsko i turističko područje gdje će i ubuduće prevladavati prirodni pejzaš u odnosu na građevinske zone. U matuljskom gravitacijskom područku uz intenzivnu stambenu izgradnju planirane su veće radne zone čiste industrije, skladišta i servisa, te poljoprivrede. Planirano je značajno povećanje kapaciteta u turističkom smještaku, a najveće u kapacitetima hotela.

CPA d.o.o. strana 66

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

Ocjena plana: Prostorne mogućnosti za razvoj poljoprivrede, turizma, te poslovnih kapaciteta obrađene su fragmentarno, a prirodne datosti prostora ostale su neiskorištene (obala i more, poljoprivredno tlo, te kulturno naslijeđe).

Potreba usklađivanja s Prostornim planom Primorsko-goranske županije rezultirati će utvrđivanjem drugačijih kriterija, prvenstveno za dimenzioniranje građevinskih područja naselja, kapaciteta i strukture površina ugostiteljsko-turističke namjene, infrastrukturnih rješenja, i naročito, za utvrđivanje smjernica zaštite prirodne i graditeljske baštine. Polazišta za utvrđivanje kapaciteta i strukture turističkih kapaciteta ponovo treba ispitati, kao i Planom utvrđene razine komunalne opremljenosti.

Društvene promjene, kao i Zakon o prostornom uređenju, te novo teritorijalno ustrojstvo stvorili su uvjete za preispitivanje elemenata sada važećeg PPO Opatija, te izradu prostornog plana uređenja koji će se odnositi samo na područje Općine Mošćenička Draga. S obzirom na promjenu legislative, Plan će biti potrebno u potpunosti prilagoditi zakonskoj regulativi, naročito u dijelu koji se odnosi na Odredbe za provođenje.

Novim prostornim planom potrebno je utvrditi zone, sadržaje i prioritete za realizaciju turističkih kapaciteta, poslovno-proizvodnih sadržaja, utvrditi modalitete zaštite i korištenja kulturno-povijesne, urbane i ruralne zaštite. Nova valorizacija prostornih mogućnosti treba biti osnova za budući razvitak i izradu nove, odnosno dopunu postojeće prostorno-planske dokumentacije.

1.1.3.4. Ostali dokumenti prostornog uređenja

Za područje naselja Općine Mošćenička Draga izrađeni su ili su u izradi sljedeći dokumenti prostornog uređenja:

Izrađeni dokumenti prostornog uređenja

- GUP MOŠĆENIČKA DRAGA ("Službene novine" 22/91 i 07/00) - PROVEDBENI URBANISTIČKI PLAN ŠKOLA SV. PETAR ("Službene novine" Primorsko – goranske županije 06/94 i 11/94) - DPU (dio) ŠKOLA MOŠĆENIČKA DRAGA ("Službene novine" Primorsko – goranske županije 13/96) - URBANISTIČKO - ARHITEKTONSKI PROJEKT UREĐENJA PROSTORA za dio naselja Mošćenička Draga ("Službene novine" Primorsko – goranske županije 30/97) - DPU PRESIKA Brseč ("Službene novine" Primorsko – goranske županije 13/00) - DPU ŽUNTAROVO Brseč ("Službene novine" Primorsko – goranske županije 06/02) - DPU PRESIKA 1. Brseč ("Službene novine" Primorsko – goranske županije 06/02) - DPU PRIVILEGGIO Mošćenička Draga ("Službene novine" Primorsko – goranske županije 11/02) - DPU PALJON Mošćenička Draga ("Službene novine" Primorsko – goranske županije 24/02) - DPU EDO DEŠKOVIĆ Mošćenička Draga ("Službene novine" Primorsko – goranske županije 26/03) - DPU JIR (“Službene novine” Primorsko – goranske županije 23/05)

Dokumenti prostornog uređenja u izradi

- DPU TURISTIČKI CENTAR KRAJ

GUP MOŠĆENIČKA DRAGA izrađen je za općinsko središte - naselje Mošćeničku Dragu, a područje zahvata iznosilo je 126 ha. GUP-om je planirana izgradnja dva podcentra naselja (Sveti Petar i Sveti Ivan), nekoliko novih stambenih zona (Jir, Sveti Petar), turističke zone, a planirana je i nova lokacija škole i športske dvorane (Sceti Petar). S obzirom na vrijema kada je izrađen (prije 15 godina), katastarske podloge i način izrade, dokument više nije relevantan za današnje potrebe. Stoga bi trabalo pristupiti izradi novog dokumenta užeg područja za naselje Mošćeničku Dragu (UPU).

CPA d.o.o. strana 67

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

PROVEDBENI URBANISTIČKI PLAN ŠKOLA SV. PETAR izrađen je za područje Svetog Petra, za lokaciju na kojoj je planirana izgradnja novog dječjeg vrtića, nove škole i nove športske dvorane te dvije stambeno - poslovne građevine. Površina obuhvata plana iznosi cca 3,0 ha. Zbog zastarjelosti i neusklađenosti sa važećim zakonskim propisima plan treba staviti izvan snage i izraditi novi u trenutku kada izgradnja planiranih sadržaja postane aktualna.

DPU (dio) ŠKOLA MOŠĆENIČKA DRAGA bio je izrađen za dio područja PUP-a Škola Sveti Petar, a donošenjem DPU-a PALJON stavljen je izvan snage.

URBANISTIČKO - ARHITEKTONSKI PROJEKT UREĐENJA PROSTORA izrađen je za područje Mošćeničke Drage s ciljem uređenja dvije građevinske parcele uz cestu prema Mošćenicama.

DPU PRESIKA Brseč izrađen je za dio područja naselja Brseč (površina obuhvata 0,45 ha). DPU-om je predviđeno 5 parcela za individualnu stambenu izgradnju.

DPU ŽUNTAROVO Brseč izrađen je za područje dijela naselja Brseč (površina obuhvata 3,37 ha). DPU-om je predviđeno 18 parcela za individualnu stambenu izgradnju.

DPU PRESIKA 1. Brseč izrađen je za dio područja naselja Brseč (površina obuhvata 0,25 ha). DPU-om su predviđene 2 parcele za individualnu stambenu izgradnju.

DPU PRIVILEGGIO Mošćenička Draga donešen je za jednu građevinsku česticu površine 960 m2 na kojoj je planirana izgradnja stambeno - poslovne građevine.

DPU PALJON Mošćenička Draga izrađen je za područje dijela naselja, u kojem se planirastambena namjena, poslovna građevina (manja športska dvorana u funkciji škole i trgovački sadržaj) i javno parkiralište. Planirana je i izgradnja 13 novih stambenih građevina.

DPU EDO DEŠKOVIĆ Mošćenička Draga donešen je za građevinsku česticu na kojoj je planirana izgradnja jedne stambene građevine s najviše dvije stambene jedinice.

DPU JIR izrađen je za područje nove individualne stambene izgradnje (površina obuhvata 3,40 ha). Planirano je formiranje 3 nove parcele za izgradnju stambenih građevina.

1.1.3.5. Prostorni plan parka prirode Učka (NN 24/06)

Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja i stručni izrađivač Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje Primorsko - goranske županije izradili su Prostorni plan parka prirode Učka. Odluku o donošenju dorio je Sabor Republike Hrvatske, a objavljena je u "Narodnim novinama" broj 24/06 od 01.03.2006. godine. Park prirode Učka nalazi se na području Primorsko-goranske i Istarske županije i zauzima površinu od 159,38 km2, a obuhvaća područja sedam gradova i općina, među ostalim i dio područja Općine Mošćenička Draga (ukupno cca 22,95 km2 ili 14% površine Parka).

Tablica 35. - Naselja u Parku prirode Učka

Dijelovi površina (km2) stanovnici 2001. naselja naselja od toga dijela od toga u u Parku naselja Parku Sveti Anton 3,00 1,58 11 - Sučići 1 3,86 3,63 44 10 Grabrova 2 9,15 8,45 7 4 Kalac 3 6,18 4,92 39 20 Sveta Jelena 4,23 2,10 91 - Golovik 2,99 0,15 82 - Martina 1,71 0,54 46 - Brseč 4,99 1,02 131 - Zagora 3,69 0,56 100 - Ukupno 39,83 22,95 551 34 1 dijelovi naselja Sučići: Matusani, Butorići, Jurići, Trebišća, Detani-Potoki 2 dijelovi naselja Grabrova: Gradac, Arbanasi, Petehi, Marasi, Lučetići, Donje selo 3 dijelovi naselja Kalac: Rošići (Kalac, Rubinići), Andrići, (Kalac, Gašparići), Kalac (Mihani), Spetrići, Digići

CPA d.o.o. strana 68

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

Park prirode je pogodan oblik zaštite velikih površina, kao što je Učka, jer omogućava optimalan sklad zaštite prirode i njenog istodobnog korištenja, odnosno obavljanja dopuštenih radnji i djelatnosti, čime se može utjecati na stvaranje boljih uvjeta života i rada stanovinštva toga područja. Donošenjem Zakona o proglašenju Parka prirode Učka stvorene su pravne pretpostavke i obveza donošenja prostornog plana Parka prirode kojim će se pobliže urediti zaštita, unapređenje i korištenje tog zaštićenog dijela prirode. Prostornim planom posebnih obilježja Parka prirode Učka potrebno je omogućiti cjelovito sagledavanje problema toga područja i iznalaženje optimalnih rješenja za gospodarenje šumama, turistički napredak cijele regije, zaštitu i korištenje voda i tla, eventualno korištenje mineralnih sirovina, lovstvo, revitalizaciju i uređenje naselja te učinkovitu zaštitu žive i nežive prirode.

Obiljem zanimljivih, raznolikih i vrijednih prirodnih lokaliteta u ovom dijelu parka prirode od najvažnijih zastupljeni su ovdje npr. stjenoviti šikarasti vrhovi - prvorazredni vidikovci (Sisol i Šikovac), travnati zaobljeni grebeni (Bodaj i Brgud), šumovite padine i vrhovi (Perun, Kremenjak), duboka slikovita bujična udolina (Mošćenička draga) s različitim tipovima šumske vegetacije, stijenama i točilima, prirodni prijevoji (Prodoi), izvori (Trebišća, Kadanj, Sredić, izvori kod Male Učke i dr.), lokve, napušteni zaselci (Podmaj, Trebišća, Potrebišća, M. Učka), špilje, arheološki i paleontološki lokaliteti (Druška peć, Podosojna peć), šumoviti i nekoć obrađeni travnati dolci ograđeni suhozidima i brojni drugi kraški fenomeni (Provretnica), obuhvaćene su sve gore navedene vrijednosti iz članka 5. Zakona o zaštiti prirode.

Biljni i životinjski svijet ovog dijela parka prirode također su vrlo raznoliki i bogati. Niže dijelove obrasta uglavnom termofilna šuma i šikara hrasta medunca i crnog graha (Ostryo-Quercetum pubescentis) koja predstavlja klimatogenu zajedincu mediteransko-montanskog vegetacijskog pojasa, a najviši dijelovi obrasli su još i posebnom primorskom bukovom šumom (Seslerio autumnalis-Fagetum) koja se u udolini Mošćeničke drage spušta na malu nadmorsku visinu i sadrži neke rijetke i zaštićene biljne vrste. U srednjem visinskom pojasu, na blažim padinama s bolje očuvanim tlom, unutar medunčevog pojasa, zastupljen je u većem broju i hrast cer (Quercus cerris). Najdublje crvenice nižeg visinskog pojasa obrastaju acidofilne šume pitomog kestena (Querco-Castanetum submediterraneum), a u vlažnijim udolinama i dolcima, kao što je udolina između Peruna i Bodaja zastupljen je obični grab (Carpinus betulus) - predstavnik kontinentalne mezofilne šumske vegetacije, koji na padinama Učke nastanjuje uglavnom zasjenjene vlažne žljebove i udoline.

Samo najniže i najtoplije dijelove parka prirode obrasta u manjoj mjeri i šikara hrasta medunca i bjelograba (Querco-Carpinetum orientalis), klimazonaina šumska zajednica submediterana. Veći dijelovi padina pošumljeni su kulturama crnog bora (Pinus nigra), a od nešumskih biljnih zajednica najveću važnost u nižim dijelovima ima kamenjarska zajednica ljekovite kadulje i kovilja (Stipo-Salviaetum officinalis), a u višim dijelovima - na grebenu Bodaja izloženog buri, zajednica s uskolisnom šašikom (Carici-Seslerietum juncifoliae). Endemične petrofilne zajednice stijena i točila nisu tako obilno zastupljene kao na obližnjem vršnom grebenu Učke, ali neki se predstavnici nalaze i na stijenama i točilima Mošćeničke drage, primjerice Tommasinijev ili učkarski zvončić (Campanula tommasiniana) koji je endem Učke, dok se na Sisolu nalazi istarski zvončić (Campanula istriaca), kvarnerski endem.

Bogatstvo biljnog svijeta prati i životinjski svijet. Učka kao izdvojena mediteranska planina ističe se izrazitom visinskom raslojenošću svoje bogate faune koja još uvijek nije dovoljno istražena. Od sisavaca značajne vrste su endemični krški puh (Eliomys quercinus dalmaticus) , planinski voluhar (Chionomys nivalis), močvarna rovka i šišmiši (Chiroptera) koji su zaštićena skupina. Od ptica osobita zajedinca razvija se u dubokoj bujičnoj udolini Mošćeničkoj dragi i na travnatim padinama Bodaja.

Stalna izvorska voda u predjelu Trebišća omogućuje i pojavljivanje zanimljive faune vodozemaca, dok je bogata fauna gmazova, prilagođena životu i na sušnim staništima, široko rasprostranjena cijelim parkom prirode. Od faune beskralješnjaka brojni su npr. kukci, pa tako ovdje nalazimo neke već prorijeđene velike komjaše poput obrubljenog kozaka u vodenim staništima Mošćeničke drage, velikih strizibuba čije se ličinke razvijaju u trulom drvu i postale su izuzetno prorijeđene. Iz upravo iznijetih kratkih natuknica o značajkama biljnog i životinjskog svijeta i prirodnim vrijednostima dijela Parka prirode Učka koji pripada općini Mošćenička Draga proizlazi da se neki dijelovi odlikuju posebnim vrijednostima. To su na prvom mjestu: 1. Bujična udolina Mošćenička draga s napuštenim naseljima Trebišćem i dijelom Male Učke u nastavku udoline, 2. Travnati greben Bodaj / Brgud, 3. Vršni dijelovi Sisola i Šikovca.

CPA d.o.o. strana 69

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

1.1.4. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje

1.1.4.1. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske pokazatelje

Demografski podaci pokazuju da se u proteklom desetljeću (1991.-2001.) nastavilo kontinuirano smanjenje broja stanovnika na području Općine Mošćenička Draga. Područje Općine Mošćenička Draga ima mali udio mlađih i aktivnih stanovnika i veliki udio starijih osoba od prosjeka Primorsko-goranske županije, pa je to svakako dodatno razvojno ograničenje. U 2001. bilo je zaposleno 599 osoba od čega najviše u turizmu (172), trgovini (64), a zatim u ribarstvu (56) i drugim djelatnostima. Zanimljivo je da je u poljoprivredi i šumarstvu bilo zaposleno samo 8 osoba. Broj nezaposlenih je u vrijeme popisa stanovništva 2001. godine iznosio 123 osobe, iako se taj broj u vrijeme ljetnih mjeseci i turističke sezone smanjuje. Prostor je izrazito slabo naseljen, a iseljavanjem stanovništva taj se odnos stalno pogoršava.

1.1.4.2. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na gospodarske i prostorne pokazatelje

Gospodarski podaci

Gospodarski podaci vezani uz dosadašnji razvoj gospodarstva na području Općine Mošćenička Draga prikazani su u točki 1.2.5. Obrazloženja.

Turizam kao glavna gospodarska grana zapošljava ne samo stalne već i sezonske radnike, valorizira prirodne resurse i kulturnu baštinu, ali je s druge strane sezonska djelatnost u velikoj mjeri izložena utjecajima globalnog turističkog tržišta. Veliki je nesrazmjer između trajanja sezone od 3 mjeseca i stagnacije svih ostalih djelatnosti u ostalom razdoblju godine, naročito trgovina i usluga. Ove se negativne posljedice dugoročno mogu ublažiti proširenjem i bržim razvojem ostalih djelatnosti koje su komplementarne turizmu, odnosno razvojem neke druge djelatnosti koja će se razvijati neovisno o turizmu i na neki način biti druga strateška djelatnost. Njenim razvojem bi se poboljšala gospodarska struktura općine, a u sinergijskom djelovanju i povećati turistički promet. Novo stoljeće donosi i mnoštvo novih tehničkih, tehnoloških, ekonomskih i ekoloških promjena koje je teško realno procijeniti. U sve te promjene će se na određeni način uključivati i gospodarstvo Općine Mošćenička Draga.

Za ubrzani gospodarski razvoj nužno je stvaranje uvjeta za razvoj poduzetništva i to: pravnog okvira, financijske i porezne politike, izrada i ponuda kvalitetnih programa izrađenih prema kriterijima međunarodnih financijskih institucija, obrazovanje poduzetnika, raznovrsne poticajne mjere države i lokalne samouprave i drugo. Managament i poduzetništvo zasnivaju se na načelima poslovne učinkovitosti, stvaranju novih ideja i programa, te provedbi marketinške poslovne filozofije kojom se osmišljavaju najučinkovitiji putovi zadovoljavanja potreba potrošača.

Prostorni podaci

Priobalni prostor općine je najvredniji resurs koji treba racionalno koristiti, jer su na tom prostoru smješteni svi izgrađeni hotelski, trgovački i gospodarski objekti, te izgrađene i mnoge privatne kuće za odmor, a nastavlja se i s izgradnjom novih stambenih zgrada (apartmana), čime se zauzima i preostali dio slobodnog obalnog područja.

Mogućnosti razvoja Mogućnosti razvoja odnose se na: - racionalno korištenje obalnog prostora, uz izgradnju kvalitetnih objekata na još slobodnim prostorima, kako bi se podigla prosječna vrijednost turističkog proizvoda, a u pojedinim slučajevima i zamjena manje vrijednih sadržaja kvalitetnijim i profitabilnijim - poboljšanje kvalitete destinacijskog turističkog proizvoda, što zahtijeva koordiniranu djelatnost svih sudionika turističke ponude, vrijeme, organizaciju i znatna materijalna sredstva

CPA d.o.o. strana 70

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

- produženje turističke sezone izradom programa boravka osoba starije dobi, snižavanjem pansionskih cijena, boljom organizacijom lovnog, ribolovnog, sportskog, nautičkog i kongresnog turizma, proširenjem obiteljskih hotela i pansiona i drugim, čime bi se povećali prihodi od turizma, produžilo zaposlenje sezonskih radnika i povećala profitabilnost - ekološki održiv razvoj turizma je imperativ modernog razvoja, te se svi nositelji turističke ponude trebaju brinuti o čistom okolišu, a nadležni organi trebaju provoditi mjere zaštite i kontrole - u razvoju turizma treba koristiti i bogate prirodne potencijale prostora, šuma, divljači, krajobrazne i biološke raznovrsnosti , kao i bogato kulturno nasljeđe kopnenog zaleđa. - s obzirom na monofunkcionalnost gospodarstva (prevladavajući turizam), ograničene demografske resurse i princip održivog razvitka, u narednom razdoblju se gospodarski napredak može procjenjivati isključivo kroz porast BDP-a, a ne kao do sada samo kroz povećanje broja ležaja ili broja noćenja - mogućnost utjecaja Općine Mošćenička Draga da kroz ovaj Plan utječe na razvoj planiranih gospodarskih djelatnosti, da odredi njihove planirane razine razvoja, praktično su zanemarive, s obzirom da općina ne raspolaže instrumentima preko kojih na to može utjecati.

Ograničenja razvoja Izgradnja na trenutno neizgrađenom obalnom prostoru trebala bi biti strogo kontrolirana, a širenje građevinskih područja naselja treba također ograničavati, odnosno vezati s demografskom situacijom. Ograničenja u razvitku vezana su prvenstveno za potrebu očuvanja i zaštite prirodnih resursa, tj. zaštitu mora, tla (Mošćenička draga), vrijednih dijelova prirodne baštine, šuma i pašnjačkih površina, kulturno- povijesne baštine i krajobraza. Djelatnosti koje posredno ili neposredno koriste more u sukobu su s zaštitom i očuvanjem jednog od najvažnijih prirodnih resursa područja Općine Mošćenička Draga. Turizam je glavna ekonomska djelatnost koja ima značajan utjecaj na okoliš, kako na more tako i na ostala specifična prirodna bogatstva područja Općine Mošćenička Draga. Naime, utjecaj turizma i turističkog razvoja na okoliš ima široki raspon: uključuje promjene u izgledu obalnog predjela, organsko onečišćenje vode i mora, prekomjernu proizvodnju otpada, kao i pretjeranu buku. Ribolovni potencijal Jadrana, uslijed naglog razvoja ribarstva i primjene novih, djelotvornijih tehnologija, postupno se smanjuje, što upućuje na potrebu racionalnijeg gospodarenja ovim resursom.

Mošćenička Draga - pogled iz smjera Mošćenica

CPA d.o.o. strana 71

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

CPA d.o.o. strana 72

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA

Prostornim planom Primorsko-goranske županije određene su slijedeće građevine i zahvati u prostoru od važnosti za Republiku Hrvatsku i Primorsko-goransku županiju na području Općine Mošćenička Draga:

2.1. Ciljevi prostornog uređenja županijskog značaja

Građevine i zahvati u prostoru od važnosti za Republiku Hrvatsku, koji su određeni Strategijom prostornog uređenja Republike Hrvatske, a odnose se na područje Općine Mošćenička Draga su:

1. Prometne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama a) Telekomunikacijske građevine međunarodne razine: radijski koridor Učka – Krk (Zidine) međunarodni TK kabel I. razine Rijeka - Labin

Građevine i zahvati u prostoru od važnosti za Primorsko - goransku županiju, koji su određeni Prostornim planom županije, a odnose se na područje Općine Mošćenička Draga su:

1. Cestovne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama: a) Ostale državne ceste: Pula – Mošćenička Draga (postojeća dionica) b) Osnovne županijske ceste: Mošćenička Draga – Mošćenice 2. Poštanske i telekomunikacijske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama: a) Telekomunikacijske građevine: magistralni TK kabel II. razine Rijeka - Labin radijski koridor Učka - Krk (Zidine) b) Poštanske građevine postojeći poštanski ured Mošćenička Draga (51417) i Brseč (51418) 3. Elektroenergetske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama: - distribucijski dalekovod 110 kV Matulji - Lovran - TE Plomin 4. Građevine plinoopskrbe s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama: - županijska plinska mreža

2.1.1. Razvoj naselja, posebnih funkcija i infrastrukturnih sustava

Pravci razvoja, sustav naselja i razvojnog središta određuju ciljeve prostornog razvoja naselja. Osnove razvoja središnjeg naselja – Mošćeničke Drage, kao i ostalih naselja prikazane su u točki 2.2.3.1. Obrazloženja – Osnove razvoja naselja. U sustavu naselja Primorsko-goranske županije, u središnjem naselju Mošćenička Draga osigurati će se stupanj održivog razvoja, koji omogućava prihvaćanje i obavljanje funkcije općinskog centra, uz obnavljanje ili uređivanje naselja s funkcijama usluga, kulture, kvartarnih djelatnosti i stanovanja. Ciljevi razvoja naselja se mogu svesti na sljedeće elemente:

gospodarski razvoj - razvoj turizma, - stimuliranje i razvoj litoralnih sadžaja na obalnom prostoru, - gradnjom i obnavljanjem infrastrukture postaviti preduvjete razvoja, - razviti malu privredu.

CPA d.o.o. strana 73

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

razvoj prometnog sustavat: - integrirati cestovni sustav Općine Mošćenička Draga sa regionalnim i državnimmeđunarodnim cestovnim tokovima, - rekonstrukcijom mreže postojećih prometnica postići sigurnost, ekonomičnost i funkcionalnost prometnog sustava. - izgradnjom i organizacijom novih prometnica omogućiti razvoj funkcionalnosti i razvoj gospodarskih (ugostiteljsko-turističkih) djelatnosti. - prilikom izgradnje novih prometnica (obilaznica opatijske rivijere) posebnu pažnju posvetiti smanjivanju negativnog utjecaja na okoliš, posebno prirodni.

razvoj telekomunikacija: - povećanje vrste usluga u suvremenoj telekomunikacijskoj mreži (ISDN priključci, AISDN priključci i dr.). - povezivanje na višu prometnu razinu isključivo optičkim sistemom prijenosa, - razvoj telekomunikacije kroz povećanje broja priključaka, kvalitetno pokrivanje cjelokupnog područja Općine, ako se za to ukaže potreba.

vodoopskrba i odvodnja: - osigurati dovoljnu količinu kvalitetne vode za sve korisnike, - izgraditi kanalizacijski sustav i dovesti ga u ravnotežu sa sustavom vodoopskrbe.

plinoopskrba: - stvoriti preduvjete za plinifikaciju područja Općine - s obzirom na malu zastupljenost potrošnje energije u industriji, kao i na području Općine Mošćenička Draga, cilj je korištenje ukapljenog naftnog plina (UNP) - ukapljeni naftni plin se može koristiti i kao umreženi energent za opskrbu određenog broja potrošača.

energetika: - otvarati mogućnosti za uporabu nekonvencionalnih obnovljivih izvora energije, te racionalizirati uporabu energije.

2.1.2. Racionalno korištenje prirodnih izvora

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga je koncipiran kao projekt očuvanja, ali i revitalizacije i razvitka područja, i to kroz primjereno prometno povezivanje i infrastrukturno opremanje, turističko vrednovanje, kontrolirano i smišljeno uređenje naselja, pravilno gospodarenje šumama i morem, a sve s ciljem demografske obnove.

Zaštita prostora i okoliša mora se prožimati s razvojnim određenjima, kako bi prostor Općine Mošćenička Draga i nadalje zadržao osobine visokog stupnja očuvanosti prirodnog i kultiviranog krajobraza. Najkvalitetnije područje je svakako obalno područje, koje još uvijek nije preizgrađeno, kao što je to često na ostalim dijelovima obale. Stoga i u budućnosti treba inzistirai na eventualnom širenju građevinskih područja prema unutrašnjosti, a samo sa najkvalitetnij sadržaji mogu locirati uz more i to prema strogim kriterijima. S obzirom da područje Općine Mošćenička Draga karakterizira visoki stupanj ekološke osjetljivosti, svi budući zahvati u prostoru trebaju biti izvedeni na način da se u najmanjoj mogućoj mjeri utječe na ekosustav, te da se štite iznimne vrijednosti krajobraza. To se ne odnosi samo na elemente prometne i komunalne infrastrukture, već i na proširenje sadašnjih, izgrađenih dijelova naselja.

2.1.3. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša

Prostor i okoliš dva su nerazdruživa dobra od općeg interesa - najvrednije su, ali i najosjetljivije prirodne datosti koje je potrebno racionalno koristiti, uz stalno i nadzirano održavanje i čuvanje. Zaštita prostora i okoliša podrazumijeva racionalno iskorištavanje resursa i poticanje onih razvojnih djelatnosti za koje određeni prostor, po prirodnom bogatstvu, naslijeđu i ljudskom potencijalu, daje najpovoljnije uvjete. Iako prostor sam po sebi sadrži značajke održivosti, jednom učinjene štete u prostoru u velikom broju slučajeva postaju teško obnovljive, ili nepovratne.

CPA d.o.o. strana 74

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

Glavni ciljevi zaštite okoliša su: - učinkovito očuvanje prostora i postizanje ujednačene razine kvalitete života - razvijanje svijesti o potrebi racionalnog gospodarenja prostorom - uključivanje troškova zaštite okoliša u troškove proizvodnje

U zaštiti okoliša prije svega treba provoditi zakonske odredbe o zaštiti okoliša, izraditi dugoročni program zaštite okoliša i donijeti lokalne propise te pratiti i kontrolirati kvalitetu okoliša (vode, more, zrak i drugo). Posebno treba štititi obalni krajobraz, koji je najviše napadnut novom izgradnjom s neprimjerenim oblicima i materijalima, nepoznatim ovim prostorima. Preostali obalni prostor treba koristiti za plaže, rekreaciju i hotele viših kategorija. Važan segment zaštite je i održavanje, sanacija i revitalizacija kulturno-povijesne baštine, unošenje novih sadržaja u stare ambijente, a sve to je potrebno uključiti i u turističku ponudu, kao sastavni dio turističkog identiteta. Daljnjim razvitkom sustava lokalne samouprave jačat će se svijest o vrijednostima proizvodnog i kulturno- povijesnog okruženja, te se može očekivati i veća obaveza zaštite vrijednosti prostora u cilju njegovog očuvanja za budućnost. Područje Općine Mošćenička Draga izdvaja se u Primorsko - goranskoj županiji iznimnim stupnjom očuvanosti prirodnog krajobraza. Upravo očuvan prostor i okoliš, kao najsnažniji strateški te kulturno povijesni resursi daju Mošćenička Dragau prednost u odnosu na druge prostore.

Prema Strategiji prostornog uređenja Republike Hrvatske posebnim vrijednostima hrvatskog prostora smatraju se i strogu zaštitu posebno vrijednih resursa imaju: - rezerve pitke vode, - prirodne šume (biljne i životinjske zajednice šuma), - zaštićena područja prirode, - spomenici graditeljske baštine, - nezagađena tla, - termalni izvori i - očuvani prirodni i kultivirani krajobraz.

Na području Općine Mošćenička Draga zastupljeni su svi navedeni resursi, osim termalnih izvora, a razlikuju se prema važnosti, kvaliteti, količini i prostornom obuhvatu.

Ciljevi u očuvanju ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša Općine Mošćenička Draga su:

A. Postupanje s otpadom - saniranje postojećih neuređenih odlagališta, a nekontrolirano odlaganje otpada na “divljim” deponijama, uglavnom uz prometnice potrebno je zabraniti, a odlagališta zatvoriti i sanirati - izraditi program skupljanja i prijevoza komunalnog otpada u transfer stanicu Osojnik - u programu skupljanja otpada predvijeti naplatu komunalne usluge prema količini otpada (kg) - uređenje lokacija za odvojeno prikupljanje otpada koji se može reciklirati (papir, staklo, metal, plastika i slično) - postava spremnika za opasni otpad koji se koristi u kućanstvima (istrošene baterije, otpadna ulja motornih vozila i plovila, akumulatori, boje, otapala i slično).

B. Zaštita mora - cijela obala Općine Mošćenička Draga određuje se kao osobito vrijedno područje, koje se čuva u svrhu zaštite, uređenja i valoriziranja morske obale - u svim građevinskim područjima u pojasu širine 15 m od morske obale treba osigurati prolaz uz obalu i zabraniti novu izgradnju - samo građevine koje po prirodi svoje funkcije moraju biti na samoj obali ili one koje pripadaju krugu općeg interesa (luke i lučke zgrade, gradska središta i sl.) mogu se smještavati na obali mora - potrebno je što prije započeti izgradnju javnih sustava za odvodnju otpadnih voda, što je ujedno i osnovni sanitarno - zdravstveni standard i najefikasniji izravni način zaštite mora - potrebno je izraditi katastar zagađivača mora, unapređivati službu zaštite i čišćenja mora i plaža, te nastaviti ispitivanje kakvoće mora na morskim plažama radi preventive i eventualne zaštite - u lukama osigurati prihvat zauljenih voda i istrošenog ulja - odrediti način servisiranja brodova na moru i kopnu.

CPA d.o.o. strana 75

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

C. Zaštita od buke - zabrana izgradnje građevina koje proizvode buku, uz uvjet da buka ne premašuje posebnim propisima određene dopuštene maksimalne vrijednosti - praćenje pojave buke, uz kriterije za određene subjekte koji je proizvode - na osnovi rezultata snimanja buke i zakonskih odredbi treba donijeti Odluku o zaštiti od buke kojom se regulira dozvoljeni nivo buke, ovisno o namjeni prostora, te izraditi kartu buke Općine Mošćenička Draga.

2.2. Ciljevi prostornog razvoja općinskog značaja

Osnovni cilj prostornog razvitka definiran je kao dostizanje visoke kvalitete življenja kroz poticanje razvoja gospodarstva, uz nužnost očuvanja prirodnih vrijednosti i kulturnog identiteta područja. Polazeći od dostignutog stupnja razvoja, postojeće gospodarske strukture, demografske prognoze i prirodnih uvjeta, temeljna obilježja prostornog razvitka Općine Mošćenička Draga usmjerena su na: - razvoj turizma s ugostiteljstvom, kulturnim i komunalnim djelatnostima - razvoj gospodarskih grana koje se temelje na prirodnim resursima - ribarstvo - razvoj poslovnih, trgovačkih i uslužnih djelatnosti - podizanje razine komunalne opremljenosti prostora - razvoj javne infrastrukture.

Osnovni preduvjet za razvitak svih gospodarskih sadržaja je očuvanje i zaštita prirodnih resursa, prvenstveno mora, pitkih izvora i šumskih površina.

Značajnije gospodarske grane

Razvoj turizma, uz nužno očuvanje i zaštitu prirodnih i stvorenih vrijednosti, treba biti usmjeren na: - povećanje turističkog prometa - proširenje ponude raznovrsnim oblicima turističkih usluga - povećanje udjela osnovnih tj. kvalitetnijih smještajnih kapaciteta - razvoj obiteljskih eko-pansiona, prvenstveno u kontinentalnom dijelu Općine - proširenje obrazovne razine zaposlenih u turizmu - zaštita okoliša te autohtonih i etnografskih elemenata življenja stanovništva i - uvođenje suvremenih metoda upravljanja i operativnog poslovanja, optimalno valoriziranje postojeće ponude i stvaranje kvalitetnije strukture turističkog proizvoda.

S razvojem turizma zaoštravaju se prometni problemi u naseljima i između njih, naročito tijekom ljetnih mjeseci. U tom smislu će kvaliteti prometnog sustava bitno doprinjeti planirana nova obilaznica opatijske rivijere, kojom će sav tranzitni promet na relaciji Pula – Rijeka (D 66) biti izmješten na novu trasu brze ceste, koja se planira izgraditi zapadnije od današnje ceste. Na taj će se način postojeća državna cesta D 66 osloboditi za potrebe lokalnog i turističkog prometa. Danas se domicilnom stanovništvu u turističkoj sezoni dnevno pridruži još cca 2.500 gostiju (tako se može reći da na području općine dnevno tijekom sezone boravi cca 4.200 osoba), čime se troše znatno veće količine vode i energije, povećava količina komunalnog otpada, otežava čišćenje i održavanje javnih površina te traži znatno veći broj parkirališnih mjesta. Komunalni doprinos i komunalna naknada pokrivaju osnovne potrebe komunalnih djelatnosti, ali potrebe za komunalnim uslugama rastu brže od sredstava potrebnih za njihovo unapređenje, pa je potrebno pronaći i druge izvore ulaganja. S obzirom da je turizam već danas osnovna gospodarska grana Općine Mošćenička Draga (po prostornim resursima, prihodu i broju zaposlenih - ukupno 172 osobe 2001. godine), očekuje se da će se trend razvoja turističke grane nastaviti i u budućnosti, ali prvenstveno kroz razvoj kvalitete (podizanje na višu kategoriju), te razvitak djelatnosti komplementarnih turizmu. U tom se smislu očekuje i veća turistička valorizacija unutrašnjeg (kontinentalnog) dijela općine, koji je za sada ostao izvag ovog trenda. Time će se vjerojatno osigurati i zadržavanje stanovnisštava u ovima naseljima, te njihova bolja komunalna opremljenost.

Planerska i razvojna gledišta koja vide poljoprivrednu proizvodnju kao jedan od značajnih gospodarskih sektora u prostoru Općine Mošćenička Draga nisu realna, prvenstveno zbog malog broja stanovnika i njegove starosne strukture koja se bavi ovom djelatnošću.

CPA d.o.o. strana 76

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

Ribarstvo je za Mošćeničku Dragu značajna gospodarska grana koja, nakon turizma, zapošljava značajan broj domicilnog stanovništva. Njegov daljni razvoj treba biti potican i stimuliran mjerama na nivou države.

Poticajnim mjerama potrebno je omogućiti daljnji razvitak poslovnih, uslužnih i trgovačkih djelatnosti te je uz zadržavanje postojećih djelatnosti, potrebno stimulirati otvaranje novih poslovnih, trgovačkih i uslužnih sadržaja.

Vezano na razvoj komunalne infrastrukture, razvoj cestovnog prometa (realizacija novih te rekonstrukcije tj. poboljšanja prometno-tehničkih elemenata postojećih trasa), pošte i telekomunikacija, dogradnja i proširenje vodoopskrbnog sustava i dovršenje gradnje kanalizacijskog sustava, te razvoj elektroopskrbe na području Općine Mošćenička Draga, preduvjet su razvoja i revitalizacije. Navedene elemente infrastrukture treba graditi na način da se u najmanjoj mogućoj mjeri utječe na ekosustav te da se štite iznimne vrijednosti krajobraza.

Nerazvijena javna infrastruktura jedan je od ograničavajućih čimbenika razvitka, a izgradnja kvalitetnije mreže ustanova javne infrastrukture jedan je od osnovnih preduvjeta revitalizacije područja s demografski nepovoljnim kretanjima.

Zaštita prostora i okoliša mora se prožimati s razvojnim određenjima, kako bi prostor Općine Mošćenička Draga i nadalje zadržao osobine visokog stupnja očuvanosti prirodnog i kultiviranog krajobraza. Zaštita mora od zagađenja i onečišćenja prvenstveno se sastoji u ispravnom prostornom planiranju i određivanju namjene na obalnom području, te u rješenju odvodnje, pročišćavanja i dispoziciji otpadnih voda.

2.2.1. Demografski razvoj

Područje Općine Mošćenička Draga prepoznato je kao depopulacijsko područje, s izraženim denatalitetom i negativnim mehaničkim kretanjem koji su bitno ispod županijskog prosjeka. Na nepovoljnu ocjenu najviše utječu manja naselja, udaljena od mora, dok veća naselja – Mošćenice, Mošćenička Draga, Sveti Petar i Brseč pokazuju veću vitalnost populacije. Prema projekciji broja stanovnika, koja se temelji na Prostornom planu Primorsko – goranske županije, planirano je da bi na ovom području 2015. godine moglo živjeti cca 1.550 stanovnika, dok će naselje Mošćenička Draga (općinski centar) imati 450 stanovnika.

Za gospodarsku revitalizaciju područja potrebni su radni kontigenti stanovništva na ukupnoj razini, ali i za inovacije potrebni kadrovi, odnosno nositelji procesa koje se samo dodatnim stimulansima može vratiti u mjesta rođenja ili u neka druga područja. Model demografske obnove ne može se stoga ograničiti samo na klasično stimuliranje reprodukcije stanovništva, koje ne daje sigurnost da se mlađe generacije, iako brojnije, neće iseljavati u atraktivnija područja.

Demografska obnova se može provoditi samo u sklopu gospodarske obnove kao njen integralni dio i važna pretpostavka svakog planiranja i inovacija u prostoru. Stoga je u model demografske obnove potrebno uključiti i različite oblike gospodarske i općenito ukupne revitalizacije: - potrebno je postaviti okvire gospodarske revitalizacije čime se posredno ostvaruju uvjeti za veću reprodukciju fertilnog dijela domicilnog i doseljavanje novog stanovništva - emigracija mlađeg, obrazovanijeg i reprodukcijski sposobnog dijela stanovništva najveća je prepreka svakoj demografskoj obnovi, te je gospodarskim razvojem potrebno omogućiti uvjete za njihov ostanak - moguće mjere revitalizacije morale bi omogućiti zapošljavanje i stambeno zbrinjavanje najugroženijih slojeva stanovništva iz sredstava socijalnog i gospodarskog programa - povratak hrvatskih iseljenika nije intenzivan, te neće utjecati na promjene postojećih trendova.

Iz donje tablice je vidljivo da će naselje Grabrova do 2015. godine ostati bez stalnih stanovnika, a blizu toga će biti i naselje Obrš. S obzirom na veliki broj nepoznanica, veoma je teško dati egzatnu demografsku procjenu broja stanovnika u budućnosti. Dosadašnje procjene broja stanovnika iz prijašnjih prostorno- planskih dokumenata nisu prihvatljive, jer u sebi nisu sadržavale sve novonastale okolnosti koje su zadesile ovo područje pa i cijelu državu. Povezanost i uvjetovanost gospodarskog, demografskog i prostornog razvitka temelj je razvojnog planiranja. CPA d.o.o. strana 77

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

Tablica 36. - Prognoza kretanja broja stanovnika na području Općine Mošćenička Draga do 2015. godine

Broj Broj Broj Broj stanovnika Index Index stanovnika stanovnika stanovnika 2015. 2001/1981 2001/1991 N a s e l j e 1981.godine 1991.godine 2001. godine godine (prognoza) Brseč 143 121 131 0,91 1,08 130 Donji Kraj 105 119 103 0,98 0,86 90 Golovik 102 90 81 0,79 0,90 70 Grabrova 1 17 10 6 0,35 0,60 - Kalac 61 43 39 0,63 0,90 30 Mala Učka ------Martina 58 54 44 0,75 0,81 40 Mošćenice 302 325 310 1,02 0,95 300 Mošćenička Draga 498 472 439 0,88 0,93 450 Obrš 31 24 19 0,61 0,79 10 Sučići 70 51 44 0,62 0,86 40 Sveta Jelena 109 102 94 0,86 0,92 80 Sveti Anton 29 9 11 0,37 1,22 10 Sveti Petar 151 202 223 1,47 1,10 220 Zagore 119 101 97 0,81 0,96 80 Općina 1.795 1.723 1.641 0,91 0,95 1.550 Mošćenička Draga

1 podaci se odnose na naselje Grabrova i Mala Učka (formirano 2006. godine)

Ukupno gledajući, razvojne mogućnosti su znatno veće kroz prirodne resurse, prometno povezivanje i gospodarsku infrastrukturu, nego kroz demografski potencijal koji već duže vremena pokazuje tendenciju smanjenja. Negativnost procesa posebno se očituje u činjenici da je takve demografske trendove vrlo teško zaustaviti standardnim mjerama demografske politike, dok je radikalna promjena trendova s ovakvim demografskim strukturama još teža.

Razvoj i struktura zaposlenosti Na području Općine Mošćenička Draga bilo je 2001. godine zaposleno 599 osoba (36,5% stanovništva), od čega najveći broj u ugostiteljstvu (172 osobe), zatim trgovini (64 osobe), ribarstvu (56 osoba), prerađivačka industrija (41 osoba), poslovanje nekretninama i slično (40 osoba), građevinarstvo (39 osoba), prijevoz (34 osobe), a zatim slijede ostale djelatnosti s manje od 30 zaposlenih u svakoj. U skladu s kretanjem stanovništva i prognozom BRP-a, pretpostavlja se da će 2015. godine na području Općine Mošćenička Draga biti zaposlen otprilike isti broj stanovnika - 600 osoba.

2.2.2. Odabir prostorno - razvojne strukture

Razvoj područja Općine Mošćenička Draga temeljiti će se na prirodnim, ljudskim i prostornim resursima, te na sinkroniziranom i sinergijskom povezivanju gospodarskog, prostornog, ekološkog i društvenog razvoja. To nameće potrebu utvrđivanja što realnijih i jasnijih globalnih ciljeva i ciljeva pojedinih djelatnosti radi ostvarenja dugoročne koncepcije razvoja. Za sagledavanje mogućeg razvoja Općine Mošćenička Draga potrebno je pravilno procijeniti raspoložive resurse tog područja ali i neposrednog okruženja. Područje Općine Mošćenička Draga je u okviru Primorsko-goranske županije višestruko vrijedno područje jer ima vrlo povoljan zemljopisni položaj, relativno izgrađenu infrastrukturu te značajne turističke kapacitete. Istovremeno to se područje nalazi u neposrednoj blizini jakog lučkog, prometnog, industrijskog, urbanog i županijskog središta Grada Rijeke te značajnih turističkih destinacja priobalja – Opatijska i Liburnijska rivijera.

Globalni razvojni ciljevi Pored općih ciljeva razvoja Prostornog plana Primorsko - goranske županije, za Općinu Mošćenička Draga navode se specifični ciljevi razvoja, u kojima općina ima značajne potencijale i resurse: - gospodarski ciljevi - prostorni ciljevi - društveni ciljevi - ekološki ciljevi CPA d.o.o. strana 78

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

a) gospodarski ciljevi - povećanje turističkih kapaciteta - povećanje kapaciteta i poboljšanje strukture ponude smještaja te produživanje sezone - bogaćenje i dopuna turističke ponude u svim oblicima turizma - razvoj uslužnih djelatnosti, trgovine, prometa i veza - stvaranje preduvjete za brži razvoj novih djelatnosti kao što su proizvodnja i plasiranje zdrave hrane, eko i gastro turizam, ljekovito bilje itd.)

Turizam će biti prioritetni pravac razvoja Općine Mošćenička Draga. Razvoj turističkih sadržaja bit će usmjeren na povećanje osnovnih kapaciteta, uz proširenje komplementarnih, ali u skladu s održivim razvojem i očuvanjem prostora. Turizam će povećati paletu raznovrsnih, kvalitetnih i diverzificiranih usluga, proširiti promotivne aktivnosti te stvarati uvjete za širenje ponude i na druge djelatnosti otoka. Drugi razvojni pravac obuhvaća uslužne djelatnosti trgovinu, promet, skladištenje i veze. Te su djelatnosti u funkciji zadovoljavanja potreba stanovništva, gospodarstva i turista. Trgovina će se modernizirati, proširivati svoj asortiman roba, povećati kvalitetu svojih usluga, proširiti lepezu novih usluga, a sve radi podmirenja potreba stanovništva, gospodarstva i turista, naročito u ljetnoj sezoni. Razvojni pravac su i sve ostale uslužne djelatnosti. U cjelini usluge su vezane uz proizvodnju i promet roba, za zadovoljenje potreba stanovništva i turista. Njihovo širenje i razvoj može se osigurati jedino uz zadovoljavanje sve raznovrsnijih potreba stanovništva i turista i povećanog turističkog razvoja.

b) prostorni ciljevi - prostorno oblikovanje i očuvanje postojeće urbane i ruralne strukture naselja - poboljšanje prometne infrastrukture kao i pojedinih segmenata komunalne infrastrukture (posebno vodoopskrba i odvodnja) - racionalno gospodarenje priobalnim prostorom - svestrana zaštita okoliša (zraka, mora, voda, tla i od buke), bioraznolikosti, prirodnog i urbanog pejzaža i kulturno-povijesne baštine

Na području Općine Mošćenička Draga težište razvitka je na lokalnom središtu - naselju Mošćenička Draga, koje osigurava u sustavu s okolnim naseljima uravnoteženi prostorno-strukturni model razvitka. Osnovnom namjenom prostora osiguravaju se površine za daljnji razvoj naselja, te privrednih i poljoprivrednih djelatnosti i infrastrukturnih sustava. Okosnica razvitka je državna cesta D 66 Rijeka – Pula.

c) društveni ciljevi - osiguranje uvjeta kojima će se podići razina pokrivanja društvenih potreba, kako bi se smanjile postojeće razlike između naselja Mošćenička Draga i drugih manjih naselja - poboljšanje uvjeta rada i razine usluga javnih djelatnosti u svim segmentima

d) ekološki ciljevi - trajno čuvanje biološke izvornosti i raznolikosti te održavanje ekološke stabilnosti, racionalno korištenje prirodnih dobara i unapređenje stanja okoliša i životnih uvjeta.

Kvantitativni aspekt globalne koncepcije razvoja Općine Mošćenička Draga može se izraziti pomoću četiri glavna gospodarska parametra: - demografske projekcije - dinamikom razvitka BRP-a - promjenom strukture gospodarskih i javnih djelatnosti koje se mogu prikazati promjenama strukture BRP-a i zaposlenosti - povećanjem akumulacije i investicija kao glavnog pokretača gospodarskog razvoja, strukturnih promjena i veće zaposlenosti.

CPA d.o.o. strana 79

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

2.2.3. Razvoj naselja, javne, prometne i komunalne infrastrukture

2.2.3.1. Osnove razvoja naselja

Sukladno smjernicama Strategije prostornog uređenja Republike Hrvatske i Prostornog plana Primorsko- goranske županije, investicijskom politikom i decentralizacijom društvenih i gospodarskih struktura potrebno je poticati stvaranje policentrične mreže gradova i naselja na području Primorsko-goranske županije. Unutar područja Primorsko – goranske županije određena su težišta razvitka – mikroregije, kao temeljne cjeline prostorne organizacije. Za svako je težište određeno žarište razvitka. Prostor mikroregije je opet diferenciran na manje funkcionalne cjeline specifičnih obilježja – prostorne cjeline.

Područje Općine Mošćenička Draga pripada prostornoj cjelini Priobalje P2 - Opatija, dok je naselje Mošćenička Draga lokalno središte VII. ranga, a sva ostala naselja svrstana su u kategoriju ostalih naselja. Putem sustava središnjih naselja koji je određen za područje Primorsko-goranske županije, odnosno kroz određivanje pozicije središnjeg naselja unutar sustava, određuju se osnovne poticajne razvojne aktivnosti i određuje mreža školskih, zdravstvenih, sportskih i upravnih funkcija, koje uz gospodarski poticaj promiču razvoj naselja i gravitirajućeg područja. Time je formirana osnova sustava središnjih naselja na koju se nadovezuju ostala naselja i centri manjih prostornih cjelina (lokalni centri).

Prostornim planom Primorsko-goranske županije3 određene su planirane funkcije lokalnih središta, prikazane u tablici.

Tablica 37. - Planirane funkcije lokalnog središta

RANG SREDIŠNJE USLUŽNE FUNKCIJE

VII. SKUPINA MINIMALNI SADRŽAJI - općinski organi samouprave Uprava i sudstvo - policijska stanica Školstvo - područna osnovna škola ili osnovna škola Kultura i informacije - knjižnica i čitaonica Središte Mošćenička Zdravstvo - primarna zdravstvena zaštita općine Draga Financijske i slične - mjenjačnica usluge - trgovine mješovitom robom Trgovina, obrt i usluge - obrtničke uslužne radionice Šport

Osim navedenih funkcija koje bi trebale biti zastupljene u Mošćenička Dragi, osnove razvoja ostalih naselja trebaju biti bazirane prvenstveno na kvalitetnijoj prometnoj povezanosti, opremljenosti komunalnom infrastrukturom - u prvom redu vodoopskrbom i odvodnjom, te na jačanju uslužnih i turističkih funcija, tj. sadržaja. Zaštićene, odnosno evidentirane cjeline na području Općine Mošćenička Draga potrebno je razvijati uvažavajući prvenstveno njihovo značenje u širem okruženju, uvažavajući povijesnu matricu i tradicijske elemente.

2.2.3.2. Osnove razvoja javnih djelatnosti i službi

Ciljevi razvoja Razvoj nekog područja ovisi o zatečenim i stvorenim razvojnim resursima. Blizina drugih jakih turističkih centara na području Primorsko - goranske Županije i već spomenuti geo-prometni položaj će pored lokalnih faktora utjecati na daljnji razvoj ovog područja. Stoga su glavni razvojni resursi bogato kulturno – povijesno naslijeđe, sačuvana priroda, okoliš i more, ljudski-kadrovski potencijali i blizina turističkih područja Primorsko-goranske županije. Na daljnji razvoj javnih djelatnosti direktno će utjecati demografska kretanja i razvoj gospodarstva ovog područja.

3 Prostorni plan Primorsko-goranske županije: Knjiga 2, točka 4.2. Gravitacijski odnosi i centralitet naselja – sustav središnjih naselja; Zavod za razvoj, uređenje i zaštitu čovjekova okoliša; Rijeka CPA d.o.o. strana 80

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

Ciljevi razvoja javnih djelatnosti su: - poboljšati razinu usluga i uvjeta rada javnih službi te javnih ustanova za objekte u javnim djelatnostima - zadržati i obogatiti dostignuti standard javnih djelatnosti - pozitivno utjecati na smanjenje iseljavanja stanovništva otvaranjem mogućnosti rješavanja potreba stanovništva kroz institucije i sadržaje iz prethodna dva cilja - u naseljima izvan Mošćeničke Drage ponuditi nove sadržaje.

Na određivanje koncepcije razvoja javnih djelatnosti utječu prostorne mogućnosti odnosno ograničenja, organizacija prostora koja uključuje i prometnu povezanost, regionalna pripadnost, administrativno- teritorijalna podjela i demografska ograničenja. Razvoj javnih službi slijedit će razvoj i razmještaj njihovih korisnika i na taj način poboljšavati standard i razinu kvalitete života. Javne ustanove kao središnje uslužne funkcije imaju svoje područje utjecaja i prema njima se usmjerava stanovništvo odgovarajućeg gravitacijskog područja. Općina Mošćenička Draga treba ponuditi usluge javnih funkcija u skladu s potrebama svog stanovništva i gostujućih turista te poboljšati njihovu sadašnju razinu.

Ciljevi razvoja pojedinih društvenih djelatnosti su: - predškolsko i školsko obrazovanje - izgradnja nove predškolske ustanove na lokaciji uz planiranu osnovnu školu i športsku dvoranu - izgradnja osnovne škole i športske dvorane prema PUP-u škola Mošćenička Draga (SNP-GŽ 06/94 i 11/94) na lokaciji u Svetom Petru. - izgradnja više dječjih igrališta - zdravstvena zaštita - cilj je dostići na 1.000 stanovnika 1 tim cjelovite primarne zaštite i ljekarnu - objekti primarne zdravstvene zaštite trebali bi se nadopuniti stacionarom, jer se radi o specifičnom području u kojem ljeti boravi znatno veći broj ljudi, pa se u objektima primarne zdravstvene zaštite često obavljaju i usluge iz domene sekundarne ili tercijarne zdravstvene zaštite - kultura - osiguranje prostornih i drugih uvjeta za sadržaje koji trenutno nedostaju.

2.2.3.3. Osnove razvoja sustava infrastrukture

A) PROMETNI SUSTAV

Cestovni promet Mreža državnih i županijskih cesta povezuje sva gradska i općinska središta Primorsko-goranske županije sa Rijekom, međusobno, te sa susjednim županijama. Sukladno postavkama navedenim u Prostornom planu Primorsko - goranske županije4, na područje Općine Mošćenička Draga odnosi se dio cestovne mreže koja je dijelom državnog, a dijelom bitnog županijskog značaja. Kao pravac državnog i važnog županijskog značenja naveden je pravac državne ceste D 66 (Pula /D3/ - Labin – Opatija – Matulji /D8/). U cestovnom se prometu planira:

1. Na smjeru Pula – Matulji planira se izgradnja nove brze ceste – obilaznice Opatijske rivijere, za koju je izrađeno idejno rješenje i procjena utjecaja na okoliš. Cesta je planirana na novoj trasi, zapadno od postojeće, a za Općinu Mošćenička Draga je važno da bi se njenom izgradnjom eliminirao tranzitni promet iz naselja Mošćenička Draga i Donji Kraj. 2. Zaštita okoliša kroz uvjetovanje izrade projektne dokumentacije, pripremu zemljišta, gradnji i eksploataciji na načelu održivog razvoja 3. Povećanje sigurnosti ostali sudionika prometa (pješaci, djeca, starije osobe, osobe s poteškoćama u kretanju i drugo) 4. Poboljšanje dostupnosti za vozila javnog prijevoza.

4 Sustav prometa, Separat E1 CPA d.o.o. strana 81

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

Telekomunikacije Sustav veza je infrastrukturni sustav koji se vrlo brzo razvija i njegovo je značenje u stalnom porastu. Potrebe za prostorom relativno su male, naročito uz korištenje podzemne mreže koje se vežu uglavnom uz trase cestovne mreže, kao i bežične komunikacije. Na području Općine Mošćenička Draga izgrađena telekomunikacijska mreža kapacitetom i kvalitetom uglavnom zadovoljava potrebe sa osnovnom telekomunikacijskom uslugom odnosno, telefonskim prometom. Niski stupanj izgrađenosti distribucijske kabelske kanalizacije kao i zahtjevi za novim TK uslugama (ISDN, Internet, konferencijska veza, video itd.), te prelaz na optički sustav prijenosa u pristupnoj mreži, na području Općine neće biti omogućeno bez većih građevinskih zahvata u budućnosti. Osnovni ciljevi razvitka telekomunikacijskog sustava su: - povezivanje postojećih digitalnih pretplatničkih stupnjeva na višu prometnu razinu, optičkim sistemom prijenosa - izgradnja distributvne telekomunikacijske kanalizacije te supstitucija pristupne telekomunikacijske TK mreže do svakog objekta.

B) SUSTAV VODOOPSKRBE, ODVODNJE I UREĐENJA VODOTOKA I ZAŠTITE OD ŠTETNOG DJELOVANJA VODA

Vodoopskrba Vezano na ciljeve i smjernice razvitka vodoopskrbe, Prostornim planom Primorsko - goranske Županije određena je obaveza izrade plana vodoopskrbe za dugoročno razdoblje radi osiguranja dovoljnih količina kvalitetne vode prvenstveno za piće. Pri tome je od izuzetne važnosti razvoj većih sustava i njihovo međusobno povezivanje na županijskoj razini. Neprekidno treba ulagati napore i na smanjenju gubitka vode u sustavu. Opskrba vodom područja Općine Mošćenička Draga odvija se putem vodoopskrbnog sustava Mošćenička Draga, kao i vodoopskrbnog sustava Rijeka - Opatija - Lovran - Medveja - Mošćenička Draga (koji je i glavni sustav napajanja za sušnih perioda). Koncesiju za opskrbu vodom na području Općine Mošćenička Draga ima tvrtka KOMUNALAC d.o.o. iz Opatije. Na vodoopskrbni sustav su priključena sva naselja u velikom postotku. Ukupno je u naseljima na vodoopskrbni sustav priključeno 888 pravnih i fizičkih osoba (806 domaćinstva i 82 pravne osobe - podatak iz rujna 2005.).

Potrebne količine vode za vodoopskrbu Maksimalne dnevne količine potrošene vode u PGŽ u planskom razdoblju do 2015. godine za područje Općine Mošćenička Draga procijenjene su na: - srednja dnevna količina - 1.964 m3/dan - maksimala dnevna količina - 2.357 m3/dan

Odvodnja otpadnih voda Na području Općine Mošćenička Draga samo u naseljima Mošćenička Draga i Mošćenice postoji djelomično izgrađen sustav mješoviti odvodnje otpadnih voda. Sanitarne (fekalne) otpadne vode iz naselja Mošćenička Draga se zbrinjavaju putem centralne taložnice kapaciteta 3.000 ES, koja se nalazi u sjevernom dijelu naselja, iz koje vodi podmorski ispust promjera 300 mm, dužine 70 m i dubine 34,3 m. U naselju Mošćenice je izgrađen kanalizacijski sustav, gdje se otpadne vode kanalom Ø250 mm dovode od CS Sveti Ivan, a od CS Sveti Ivan tlačnim vodom Ø125 mm i gravitacijskim vodom Ø300 mm do SC Mošćenička Draga, odakle se preko taložnice ispuštaju u more preko podmorskog ispusta. Upravljanje sustavom i njegovo održavanje vrši tvrtka KOMUNALAC d.o.o. iz Opatije Za čitavo obalno područje Primorsko-goranske županije usvojen je razdjelni sustav kanalizacije, što znači da se posebno odvode otpadne komunalne vode, a posebno oborinske vode. Osnovni ciljevi razvoja sustava odvodnje prema Idejnom rješenju "Sanitarna kanalizacija Liburnijske rivijere i zaleđa" (izrađivač: IGH d.d., Poslovni centar Rijeka - D. Sokol, dipl.ing.građ.) su: - realizacija dva kanalizacijska sustava na području Općine Mošćenička Draga (Mošćenička Draga i Brseč) - kompletiranje i nastavak izgradnje kanalizacijskih sustava za sva veća obalna naselja i naselja u njihovoj neposrednoj blizini (naselja Mošćenička Draga, Sveti Petar, Mošćenice, Brseč i Donji Kraj) u funkcionalnim etapama - izgradnja zatvorenih kanalizacijskih sustava s pročišćavanjem otpadnih voda u izdvojenim građevinskim područjima ugostiteljsko – turističke namjene i površinama ugostiteljsko – turističke namjene unutar naselja u zaštićenom obalnom pojasu. CPA d.o.o. strana 82

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

U odnosu na predložene idejno rješenje, Općina Mošćenička Draga iz razloga smanjenja troškova izgradnje predviđa da se odvodnja otpadnih voda organizira u tri sustava: - sustav Mošćenička Draga - sustav Brseč - sustav Donji Kraj. Naime, naselje Donji Kraj ima mali broj stanovnika i udaljeno je od naselja Mošćeničke Drage, te se stoga predlaže izgradnja posebnog kanalizacijskog sustava samo za ovo naselje.

Postojeći način zbrinjavanja otpadnih voda, gdje se one dovode na lokaciju taložnice te ispuštaju u more može se dozvoliti samo do trenutka kada količina otpadnih tvari ne prijeđe dopuštene granične vrijednosti, te kada recipijent (more) kvalitetom bude unutar poželjnih vrijednosti. Stoga je potrebno u bliskoj budućnosti pristupiti izradi projektne dokumentacije za uređaj za pročišćavanje otpadnih voda.

Dimenzioniranje kanala za odvodnju sanitarnih voda vrši se po normativu za odvodnju (specifična potrošnja) od 200 l/osobi/dan za stalno stanovništvo, 360 l/osobi/dan za komercijalni turizam (hoteli, moteli), 225 l/osobi/dan za privatni smještaj, vikendice i odmarališta, te 110 l/osobi/dan za kampove.

Odvodnja ooborinskih voda rješava se odvojeno od sanitarne odvodnje, na način da se oborinske vode najkraćim putem odvode do mora, a kod odvodnje sa zagađenih površina treba predvidjeti izgradnju separatora pijeska i masnoća. Gdje za to postoje uvjeti odvodnju krovnih voda i okućnica treba zbrinjavati unutar zelenih površina, a samo izuzetno (uže središte naselja) može se dozvoliti priključak na oborinsku kanalizaciju.

Uređenje vodotoka i zaštita od štetnog djelovanja voda Infrastrukturni sustav uređenja vodotoka i zaštite od štetnog djelovanja voda nije uređen u dovoljnoj mjeri. Cilj uređenja toga sustava je osigurati neškodljiv protok površinskih bujičnih voda, zaštititi građevinska područja, turističke građevine, poljoprivredne površine i druge vrednije sadržaje od poplava slivnim vodama te držati vodnu eroziju u prihvatljivim granicama, uz osiguranje prirodnog dotoka nanosa na plaže.

C) ENERGETSKI SUSTAV

Elektroopskrba Na području Općine Mošćenička Draga planira se dogradnja postojeće 20 kV mreže u dijelu gdje je ona već izvedena, odnosno izgradnja nove za novoplanirane zone. Razvoj potrošnje energije treba usmjeriti na bolju opskrbu tekućim gorivima, smanjenje potrošnje krutih goriva, veće korištenje obnovljivih izvora energije i plina (nakon što bude osigurana opskrba).

Opskrba plinom Do osiguranja oprske područja zemnim plinom treba povećavati potrošnju UNP-a u svim sektorima potrošnje, uz postupnu zamjenu ložišta koja koriste tekuća i kruta goriva ložištima koja koriste UNP, čime se stvaraju preduvjeti za prihvat prirodnog plina, a ujedno i povećavaju mjere zaštite okoliša.

2.2.4. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno- povijesnih cjelina

2.2.4.1. Zaštita krajobraznih vrijednosti

Pojam krajobraza podrazumijeva cjelovitu prostornu, biofizičku i antropogenu strukturu, koja se sastoji od prirodnih predjela (šume) do gotovo potpuno antropogenih područja (okoliš naselja). Područje Općine Mošćenička Draga izdvaja se u Primorsko-goranskoj županiji sačuvanim prirodnim krajobrazom. Aktualne promjene krajobraza gotovo su isključivo antropogenog porijekla, a odnose se uglavnom na građevinske aktivnosti. Kulturni krajobraz općine Mošćenička Draga valja visoko valorizirati jer su izostankom jače urbanizacije i industrijalizacije, većim dijelom očuvali svoju povijesnu stratigrafiju i oblik.

CPA d.o.o. strana 83

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

2.2.4.2. Zaštita prirodnih vrijednosti i posebnosti

Prostornim planom Primorsko-goranske županije, te evidencijom i valorizacijom područja Općine Mošćenička Draga predloženi su slijedeći dijelovi prirode koje bi trebalo zaštititi temeljem Zakona o zaštiti prirode:

A) DIJELOVI PRIRODE PREDLOŽENI ZA ZAŠTITU – NA KOPNU:

OBALA OD UVALE CESARA DO UVALE STUPOVA - prijedlog za proglašenje zaštićenog krajobraza

U primjedbama na Prijedlog Prostornog plana Primorsko-goranske županije Općinsko vijeće Općine Mošćenička Draga zahtijevalo je da se obala od uvale Cesara do uvale Stupova s grebenima u moru Pipirić ispred Burle u uvali Brsečka riva i Vela sten ispod naselja Kraj, što zapravo predstavlja cijelu dužinu pripadajuće obale Općine Mošćenička Draga, uvrsti u popis prirodnih vrijenosti predviđenih za zaštitu u kategoriji zaštićenog krajobraza. Prema sadašnjim saznanjima ovaj dio oblae doista se odlikuje nesumnjivim pejzažnim, geomorfološkim, f1orističkim, zoološkim, vegetacijskim i drugim vrijednostima te ima sve elemente potrebe za uvođenje stanovitog oblika zaštite. Najprimjerenija kategorija zaštite svakako bi bio zaštićeni krajobraz. Podmorski dio obale također se odlikuje vrijednim specifičnostima (ZA VODNIK), međutim, potrebno je utvrditi sadašnje stanje na ovom području i u skladu s tim odlučiti o potrebi i tipu zaštite (na županijskoj ili lokalnoj - općinskoj razini), za što je Općina već pokrenula prve korake.

STJENOVITA OBALA OD PUNTE ŠIPA DO PUNTE ŽDEJEVCA (PROSTOR ISPOD BRSEČA) - prijedlog za proglašenje spomenika prirode

VRULJE U UVALI UBOKA I UVALI JELENŠĆICA - prijedlog za proglašenje spomenika prirode

ŠPILJE NA OBALI - špilja Golubera i špilja Pod Križ - prijedlog za proglašenje spomenika prirode

LOKVE - prijedlog za proglašenje spomenika prirode

U Prijedlogu Prostornog plana Primorsko-goranske županije predložene su zbog osobitih vrijednosti za očuvanje lokalne bioraznolikosti za zaštitu u kategoriji spomenika prirode sve veće lokve u priobalnom pojasu. Nekoliko vrlo vrijednih lokvi evidentirano je i na području općine Mošćenička Draga pa ih je kao takve potrebno ucrtati u prostorni plan i zaštititi. Lokve sadrže vrijedan i zanimljiv biljni svijet. Naime, za većinu predstavnika skupine vodozemaca i gmazova, kao i za vretenca, nužna značajka staništa, bez koje njihovo preživljavanje nije moguće, je prisustvo stalnih površinskih voda. Lokve su rezervati genetičke bioraznolikosti, a privlače i ptice selice, čime im se povećava vrijednost. U zaštićenom krajobrazu mogu se obavljati radnje koje ne narušavaju izgled i ljepotu krajobraza, ne mijenjaju karakterističnu konfiguraciju terena i zadržavaju tradicionalni način korištenja kultiviranog krajobraza. Na spomeniku prirode ili u njegovoj neposrednoj blizini nisu dopuštene radnje koje ugrožavaju njegova obilježja i vrijednosti.

B) DIJELOVI PRIRODE PREDLOŽENI ZA ZAŠTITU – U MORU:

PODMORSKE ŠPILJE – ŠPILJA POD GOLUBERA (PLAVA ŠPILJA) - prijedlog za proglašenje spomenika prirode

2.2.4.3. Zaštita kulturno - povijesnih cjelina

Neprekidno vrednovanje kulturne baštine potrebno je u kontekstu stalno prisutnih društvenih, kulturnih i gospodarskih promjena, kao i uspostavljanje vrijednosnih odnosa između kulturne i prirodne baštine. Cilj zaštite graditeljske baštine je uspostavljanje i provođenje takvog sustava zaštite koji bi s raznih gledišta (prostorno planiranje, graditeljstvo, turizam, porezi, carine, obrazovanje) utjecao na ispravni odnos društva i pojedinih korisnika prema kulturnoj i prirodnoj baštini (integracija zaštite u strategiju društvenog razvitka i prostornog uređenja). Također je potrebno stalnim praćenjem i znanstvenim istraživanjem odgovarajućih pojava i procesa u prostoru pridonijeti uspostavi uravnoteženog odnosa osnovnih funkcija izvornih povijesnih oblika graditeljske baštine i suvremenih pojava, osobito na području povijesnih urbanih i ruralnih cjelina, radi njihovog korištenja za stambenu i turističko-rekreacijsku, znanstveno-istraživačku, kulturnu i odgojno- obrazovnu djelatnost, u cilju očuvanja njihovih izvornih povijesnih vrijednosti.

CPA d.o.o. strana 84

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

Grafički prilog 11. - Snimak stare jezgre Brseča (iz publikacije “Liburnijske teme”, Opatija, 1994. godine)

Potrebno je poticanje izrade studija područja značajnih povijesnih urbanih i ruralnih cjelina, arheoloških zona, te predjela izrazitih krajobraznih i kulturno-povijesnih vrijednosti, radi iznalaženja načina njihova optimalnog uključivanja u programe razvoja. S obzirom na velik broj spomenika graditeljske baštine, prvenstvenu brigu treba usmjeriti na registriranu i evidentiranu graditeljsku baštinu, razvrstanu i obrađenu u Polazištima. Jednaku pozornost i brigu treba posvetiti svim registriranim i neregistriranim, za sada poznatim i onima koji će se, eventualno, tek otkriti, nepokretnim spomenicima kulture, bez obzira na njihov tip (arheološki, etnološki, arhitektonski, urbanistički) ili mjesto nalaza (na kopnu ili pod morem). Prvenstvo u sanaciji i prezentaciji imali bi najugroženiji spomenici, odnosno oni koji će se moći najprije uklopiti u neki od budućih projekata kulturnog turizma, te se ujedno i sami financirati.

Prijedlog za zaštitu temeljem Prostornog plana uređenja Općine Mošćenička Draga Planom se kao kulturno dobro od lokalnog značaja - etnološka baština predlaže zaštita sela Trebišća na području PP Učka. Radi se o naselju planiskog tipa koje je napušteno, ali je dobro sačuvano i nalazi se u iznimno lijepom krajoliku. Selo se može obnoviti kao etno-selo, a potrebna je obnova građevina starog mlina i mosta.

CPA d.o.o. strana 85

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

2.3. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA NASELJA NA PODRUČJU OPĆINE MOŠĆENIČKA DRAGA

2.3.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora

Naselja sa stambenim, centralnim i pratećim funkcijama su područja u kojima se već nalazi ili se planira: - stambena gradnja i sve građevine i sadržaji koji prate stanovanje kao što su školske i predškolske ustanove, trgovine, servisi, centralni, komercijalni i javni sadržaji, ugostiteljstvo, sportske i uređene zelene površine, pješački putevi, prometnice, parkirališta i sl. - parkovne i zaštitne zelene površine, sportski i rekreacijski centri, groblja, skladišta, komunalni servisi i uređaji, radionice i obrtnički pogoni, uz uvjet da ne zagađuju zrak, ne uzrokuju povećanu buku i ne privlače veći promet teretnih vozila - poslovni sadržaji, zabavni, kulturni, zdravstveni i drugi slični sadržaji i građevine. Polazne smjernice za određivanje kriterija za racionalno utvrđivanje veličine građevinskog područja naselja sadržane su u: - Zakonu o prostornom uređenju - Strategiji prostornog uređenja Republike Hrvatske - Prostornom planu Primorsko - goranske županije.

Mošćenička Draga - panorama

Racionalno korištenje prostora ima za cilj postići učinkovitiju organizaciju prostora i štednju resursa, što se prije svega odnosi na zaustavljanje nepotrebnog zauzimanja prostora za izgradnju naselja. Temeljno načelo planiranja i usklađivanja prostornog razvitka utvrđeno Strategijom prostornog uređenja Republike Hrvatske jest: - racionalnim korištenjem prostora mora se postići učinkovitija funkcionalna organizacija i štednja resursa (zaustavljanje nepotrebnog zauzimanja prostora za izgradnju naselja, industrijskih kapaciteta) - gospodarske djelatnosti prioritetno treba locirati u već formiranim zonama tih djelatnosti (a po potrebi s proširenjem) i tamo gdje to infrastruktura omogućava, bez zauzimanja novih površina šuma, vrijednih poljodjelskih površina, a osobito prostora namijenjenog rekreaciji i turizmu

CPA d.o.o. strana 86

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

- u prostornim planovima moraju se odrediti područja vrijednih resursa na kojima je isključena prenamjena prostora - u planiranju trasa velike infrastrukture treba prioritetno ispitati mogućnost korištenja postojećih koridora i izbjegavati zauzimanje novih površina vrijednih resursa (osobito prosjecanje vrijednih poljodjelskih i šumskih površina). - cilj je da se značajnije ne mijenja bilanca osnovnih kategorija korištenja prostora, osobito ne na štetu prirodnih resursa od osobitog značenja i vrijednosti, nego da se poboljšavaju kvalitativne značajke i racionalno koristi već angažirani prostor

Osim promoviranja načela racionalnog korištenja prostora, Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske kao strateški cilj određuje utvrđivanje kriterija i mjera za racionalno planiranje prostornih obuhvata građevinskih područja svih tipova i veličina naselja, sukladno potrebama smještaja stanovništva i gospodarskih djelatnosti u njima. U pogledu određivanja prostora za razvoj naselja, kao prioritetne navedene su slijedeće smjernice: - svim instrumentima politike uređenja prostora spriječiti svako daljnje neopravdano širenje građevinskih područja naselja i stimulirati optimalno korištenje postojećih građevinskih područja - za novu stambenu gradnju (koja je u naseljima prostorno najzastupljenija) i drugu gradnju, prioritetno koristiti dijelove građevinskih područja naselja koja su već opremljena komunalnom infrastrukturom - novu gradnju (stambenu i drugu) ponajprije provoditi na nedovoljno ili neracionalno izgrađenim dijelovima naselja (interpolacijom ili dogradnjom i nadogradnjom), a pri tome urbanom obnovom (rekonstrukcijom, sanacijom i sl.) očuvati graditeljski identitet povijesnih središta naselja a dati prioritet održavanju ili uređenju postojećeg stambenog fonda. - kada je nužno povećati, tj. proširiti građevinska područja naselja smještenih uobalnom području, uz morsku obalu ili obalu osobito vrijednih voda, to treba činiti u pravilu na prostorima udaljenijim od obala, a samo u opravdanim slučajevima i uz obalu čime se štiti javni interes i osigurava različitim subjektima višenamjensko i optimalno korištenje ovog najvrednijeg dijela nacionalnog teritorija. - novu stambenu gradnju usmjeravati i interpolacijama, prije svega u nedovoljno ili neracionalno izgrađene dijelove naselja kao i dogradnjama ili nadogradnjama postojećih objekata - aktivnostima očuvanja i obnove (rekonstrukcija, sanacija) postojećeg stabenog fonda davati isto značenje kao i novim stambenim gradnjama (osobito u povijesnim urbanim cjelinama) i treba ih razvijati kao kontinuiranu i programiranu djelatnost.

U Prostornom planu Primorsko-goranske županije (Poglavlje 4.6., točka 4.6.2.1.), navedeno je: - planirana velika građevinska područja će se maksimalno racionalizirati na način da se smanji njihova veličina, broj i struktura. Na taj će se način racionalizirati korištenje prostora, infrastrukture (ceste, vodovod, odvodnja, elektrovodovi itd.) i sadržaje javnog interesa. Na tom i takvom prostoru prvenstveni je cilj vrednovanje prirodnih obilježja (krajobraznih, bioloških, klimatskih itd.) i njihovo respektiranje u načinu korištenja prostora. U tom je pogledu posebno nužno sačuvati obalni pojas (mora i kopna) za javne potrebe (odmor, rekreacija, sport, zdravstvo itd.), a maksimalno smanjiti sudjelovanje stanovanja i rada (radne zone, stanovanje, turistički kompleksi itd.

Ciljevi na području zaštite zraka, tla i voda mogu se definirati sljedećim odrednicama:

- zaštita zraka - održavanje čistoće zraka unutar preporučene vrijednosti (PV) i granične vrijednosti (GV) - kontrola uređaja i objekata iz kojih se ispuštaju u zrak onečišćujuće tvari, koji moraju biti proizvedeni, opremljeni, rabljeni i održavani na način da ne ispuštaju u zrak tvari iznad graničnih vrijednosti emisije, prema Zakonu o zaštiti zraka (NN 48/95) i Uredbi o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (NN 140/97) - prelazak na bezolovni benzin i stimuliranje korištenja vozila sa manjim specifičnim emisijama štetnih tvari.

- zaštita tla - štititi tla od emisije krutih čestica podizanjem zaštitnih pojaseva - na tlima s potencijalnom erozijom provoditi odgovarajuće mjere zaštite tla od erozije

CPA d.o.o. strana 87

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

- uklonjene suhozide ponovno vratiti (na granicu čestice kolnika) - osigurati prilaženje šumskim predjelima kako bi se omogućilo gospodarenje šumama i pristupanje interventnim putevima zaštite od požara - smanjiti korištenje kvalitetnog zemljišta za nepoljoprivredne svrhe - poticati i usmjeravati proizvodnju zdrave hrane - održavati postojeće šumske površine, a sve zahvate izvoditi u korist autohtonih vrsta drveća - očuvati šume od bespravne i nekontrolirane sječe - povećati zaštitu šuma od nametnika i bolesti, a naročitu pažnju posvetiti zaštiti od požara - u zaštitnim šumama i šumama posebne namjene vršiti samo sanitarnu sječu - kod eventualnog pošumljavanja voditi računa o održavanju stabilnosti šumskog ekosustava, a prednost dati prirodnom pomlađivanju u cilju postizanja stabilnih šuma.

- zaštita voda - pridržavanje Odluka o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće - zabrana i ograničenja izgradnje na osjetljivim područjima - sprečavanje i smanjivanje onečišćenja kod postojećih i novih građevina i zahvata u prostoru (izgradnja sustava za odvodnju i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda).

2.3.2. Utvrđivanje građevinskih područja naselja u odnosu na postojeći i planirani broj stanovnika, gustoću stanovanja, izgrađenost, iskorištenost i gustoću izgrađenosti, obilježja naselja, vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno - povijesnih cjelina

2.3.2.1. Postojeći i planirani broj stanovnika

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine na području Općine Mošćenička Draga živio je 1.641 stanovnik. Demografska projekcija za 2015.godinu predviđa pad broja stanovnika, te bi na području Općine Mošćenička Draga 2015. godine živjelo ukupno 1.550 stanovnika.

2.3.2.2. Dimenzioniranje građevinskih područja naselja

Minimalna planirana gustoća određena Prostornim planom županije za prostornu cjelinu P2 – Opatija, odnosno Općinu Mošćenička Draga iznosi 20 stanovnika/ha. Iz toga proizlazi da se najveća dopuštena površina građevinskog područja svih naselja na području Općine Mošćenička Draga (P) dobiva iz omjera projiciranog broja stanovnika (b) i određene minimalne gustoće stanovanja (c):

P = b / c = 1.550 / 20 = 77,5 ha

S obzirom da je za očekivati da će površina građevinskog područja dobivena primjenom osnovne formule koja se temelji na projekciji stanovništva i propisanoj gustoći biti manja od površine već izgrađenog dijela naselja, PPPGŽ u članku 62. stavak 5. predviđa uporabu drugog kriterija za određivanje građevinskog područja ( I + 20% ), gdje je površina izgrađenog dijela građevinskog područja uvećana za 20%. Poštujući taj kriterij, a temeljem analize i utvrđivanja stvarne zaposjednutosti prostora, kao i analize građevinskog područja iz dosadašnje prostorno - planske dokumentacije, Planom će biti utvrđene granice građevinskih područja naselja na području Općine Mošćenička Draga unutar kojih će biti osigurane dovoljne površine za planirani razvitak naselja i svih potrebnih funkcija. Dimenzioniranja građevinskih područja naseljavršeno je u skladu s člankom 3. Uredbe o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora (NN 128/04), odnosno sljedećim smjernicama: - poštivanje prirodne, kulturne, povijesne i tradicijske vrijednosti obalnog i zaobalnog krajobraza - osiguranje slobodnog pristupa obali i prolaza uz obalu te javni interese, osobito pomorsko dobro - ne planiranje novih građevinskih područja naselja i njihovog povezivanja - ograničenje gradnje u neizgrađenim dijelovima postojećih građevnih područja naselja i izdvojenih građevinskih područja izvan naselja uz morsku obalu - planiranje građevina tako da namjenom, položajem, veličinom i oblikovanjem poštuju zatečene datosti prostora u kojem su smještene.

CPA d.o.o. strana 88

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

2.3.2.3. Smjernice za formiranje građevinskih područja izvan naselja

Mogućnost formiranja građevinskih područja izvan naselja za ugostiteljsko - turističku namjenu predviđena je prema PPPGŽ (SN 14/00, 12/05 i 50/06, gdje je člankom 63.a. određeno da se na području Općine Mošćenička Draga izvan naselja unutar zaštićenog obalnog područja mogu formirati izdvojena građevinska područja: - Mošćenička Draga T1 i/ili T2 i/ili T32, 1.200 kreveta, površine cca 10 ha, pretežito izgrađena - Mošćenice T1 i/ili T2, 400 kreveta, površine cca 4 ha, neizgrađeno - Brseč: T1 i/ili T2, 400 kreveta, površine cca 4 ha, neizgrađeno.

Kod planiranja ovih građevinskih područja izvan naselja vodilo se računa o sljedećim kriterijima: - nove ugostiteljsko-turističke zone planirane su na predjelima manje prirodne i krajobrazne vrijednosti - smještajne, kao i građevine pratećih sadržaja trebaju veličinom i visinom biti uklopljene u prirodni okoliš - u oblikovanju građevina treba poštivati autohtoni arhitektonski izraz, urbanitet i elemente tradicijske arhitekture - smještajne građevine trebaju biti planirane izvan zaštićenog obalnog pojasa mora, kao i izvan postojećih javnih površina uz obalu

Na traženje Općinskog vijeća Mošćeničke Drage planom nije predviđeno formiranje građevinskog područja ugostiteljsko - turističke namjene (T2) Mošćenice i Brseč, dok se ugostiteteljsko - turistička zona Mošćenička Draga (izgrađena) nalazi unutar građevinskog područja naselja Mošćeničke Drage.

2.3.2.4. Izgrađenost građevinskog područja

Izgrađenost građevinskog područja temeljni je podatak za dimenzioniranje planiranog građevinskog područja naselja. Površine planirane za razvoj naselja određene prijašnjom prostorno - planskom dokumentacijom (Prostorni plan bivše općine Opatija) bile su značajno veće od izgrađenih dijelova naselja. Posljedica je to optimističkih projekcija vezanih u pogledu demografskog razvitka i, općenito, trenda rasta pojedinog naselja. Izgrađenim područjem smatra se uređeno građevinsko zemljište na kojem su izgrađene građevne čestice, izgrađene infrastrukturne građevine i površine, te provedene namjeni ostale površine (parkovi, igrališta, uređene plaže i sl.). Ukupna površina izgrađenog dijela građevinskog područja svih naselja na području Općine Mošćenička Draga iznosi 136,81 ha, a detaljni izračun po pojedinom naselju prikazan je u tablici broj 39. (u nastavku, u točki 3.2.1.).

2.3.2.5. Vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno - povijesnih cjelina

Krajobraz na području Općine Mošćenička Draga je izostankom jače urbanizacije i industrijalizacije, većim dijelom očuvao svoju povijesnu stratigrafiju i oblik. Neobnovljivi prirodni resursi - more, poljoprivredne, pašnjačke i šumske površine moraju se strogo štititi i čuvati, a taj imperativ potrebno je uskladiti s potrebnim razvojem naselja. Stoga se pri planiranju građevinskih područja naselja mora poštivati zatečena slika prostora, a okolina naselja treba se sačuvati u autentičnom obliku, samo iznimno dopuštajući novu izgradnju na obodu zatečene. Prvenstveni cilj jest obnova postojećeg građevinskog fonda, odnosno popunjavanje neizgrađenih dijelova unutar pojedinog naselja.

2.3.3. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture

Smjernice za uređenje naselja trebaju se prvenstveno oslanjati na očuvanju identiteta i granica naselja, a interpolacije unutar već izgrađenog dijela naselja potrebno je uvjetovati poštivanjem tradicionalnih građevinskih elemenata. Pri određivanju građevinskog područja naselja nastojalo se zadržati upravo identitet svakog naselja, formirajući koncentrirana i zaokružena građevinska područja, što za posljedicu ima racionalnije korištenje prostora, manje skupu izgradnju prometne i komunalne infrastrukture i očuvanje vrijednog krajobraza samih naselja (pretežito poljoprivrednih površina). Na vodovodnu mrežu su priključena gotovo sva kućanstva.

CPA d.o.o. strana 89

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

Samo naselje Mošćenička Draga ima riješen sustav odvodnje, gdje se fekalne i oborinske vode odvode u more. Za ostala naselja (veća naselja uz obalu i djelomično u unutrašnjosti) treba izgraditi cjelovite sustave odvodnje prema sljedećim smjernicama: - na području općine planira se izgradnja tri odvojena kanalizacijska sustava (Mošćenička Draga, Brseč i Donji Kraj) za naselja Mošćenička Draga, Sveti Petar, Mošćenice, Brseč i Donji Kraj - sustav odvodnje treba biti projektiran i izveden kao nepropusni, te u skladu sa suvremenim ekološkim standardima, naročito imajući u vidu zaštitu mora - obvezna je izgradnja zatvorenih kanalizacijskih sustava s pročišćavanjem otpadnih voda u izdvojenim građevinskim područjima ugostiteljsko – turističke namjene i površinama ugostiteljsko – turističke namjene unutar naselja u zaštićenom obalnom pojasu

Na području općine nema proizvodnih energetskih pogona, a elektrodistribucijska mreža redovito opskrbljuje strujom domaćinstva, gospodarske pogone i javne zgrade. Mreža je obnovljena i proširena, te u potpunosti zadovoljava trenutne potrebe.

Transformacija naselja na području Općine Mošćenička Draga treba se osnivati prvenstveno na programima infrastrukturne rekonstrukcije i revizalizacije, a obnovu građevinskog fonda u ruralnim naseljima u unutrašnjosti potrebno je povezati s razvojem selektivnih vidova turizma. Očuvanje i obnova postojećeg stambenog fonda, posebno u vrijednim povijesnim jezgrama, treba se prilagoditi zahtjevima zaštite graditeljske baštine i očuvanja prirodnih i ambijentalnih vrijednosti naselja. Za te cjeline od posebne je važnosti utvrditi prihvatljivu strukturu stambenih i drugih funkcija. Jedna od mogućnosti, koju treba poticati, jest obnova i adaptacija postojećih građevina uz stalni konzervatorski nadzor, dok se izgradnja novih građevina omogućava uz iste uvjete kao i za izgradnju novih građevina namijenjenih stalnom stanovanju.

Među mogućim mjerama i smjernicama unapređenja uređenja naselja i komunalne infrastrukture navodimo: - poboljšati uvjete stanovanja unutar postojećih naselja opremanjem potrebnom komunalnom infrastrukturom - rekonstrukcije i adaptacije postojećih građevina provoditi u skladu s oblikovnim karakteristikama naselja, koja će se detaljno utvrditi konzervatorskom podlogom - transformacija Mošćeničke Drage (naselja s urbanim obilježjima) treba se osnivati na urbanoj obnovi, revitalizaciji i infrastrukturnoj rekonstrukciji (prvenstveno rješenju odvodnje), a cilj tih postupaka je daljnje jačanje uloge lokalnog središta i izrazite turističke destinacije - potrebno je poticati daljnje jačanje ugostiteljsko - turističkih, javnih i gospodarskih funkcija (namjena), kako bi se omogućilo širenje ponude izvan samog naselja Mošćenička Draga - naselja koja bilježe stalan pad broja stanovnika potrebno je revitalizirati, donošenjem poticajnih mjera za razvoj turizma, poticanjem akcije obnove i zaštite kulturne baštine, osiguranjem uvjeta za kvalitetnu stambenu izgradnju, uz puno uvažavanje tradicijskog gospodarstva, te nužno opremanje svom potrebnom infrastrukturom.

Područje Mošćeničke Drage primjer je najljepših i najizrazitijih bujičnih udolina na istočnim padinama Učke, s ostacima poljoprivrednog i ruralnog krajobraza u odumiranju. Torentske udoline strmih, duboko usječenih i dijelom stjenovitih strana iznad kojih dominira Učka, odlikuju se izrazitom pejzažnom slikovitošću. Posebno su atraktivne dijelom još obrađene terasice na flišnom području kod Lovranske Drage, te vodne pojave u gornjem dijelu bujice iznad Mošćeničke Drage, danas divlji te pomalo napušteni i zaboravljeni kraj. Brojne speleološke pojave na stranama udolina pružaju dragocjene podatke o prijašnjoj naseljenosti tijekom prošlosti. Područje Brseštine s okolicom - kao krajobraz s još donekle očuvanim ruralnim vrijednostima poljoprivrednog krajobraza i nenarušenim prirodnim okruženjem. Ovakav je tip krajobraza potrebno i nadalje njegovati (npr. raznim oblicima seoskog turizma) te strogo čuvati poljoprivredno tlo od nenamjenskog korištenja. Osjetljiva su područja strmih prisojnih padina Sisola često zahvaćana požarima i izložena eroziji. Ovdje su potrebni intenzivni napori na saniranju posljedica požara i na pošumljivanju ogoljelih padina.

CPA d.o.o. strana 90

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA

3.1. Prikaz prostornog razvitka na području Općine Mošćenička Draga u odnosu na prostornu i gospodarsku strukturu Primorsko – goranske županije

Prostorni plan Županije odredio je funkcionalnu diferencijaciju prostora, te je, kao jedna od ukupno 5 mikroregija (funkcionalnih cjelina) u Županiji, određena i prostrona cjelina P2 Priobalje – Opatijsko primorje (Grad Opatija, Općine Mošćenička Draga, Lovran i Matulji)1. Za ostvarivanje većeg i boljeg gospodarskog razvitka navodi se, kao ključna pretpostavka, uravnotežena opskrba vodom i rješenje odvodnje otpadnih voda. Obzirom na prirodna i kulturna bogatstva, nužna je zaštita usmjerena na prirodne vrijednosti i posebnosti te spomenika kulture, a ti su resursi važan oslonac u gospodarskom razvitku. Posebne postavke razvoja koje osobito treba poticati za područje Općine Mošćenička Draga su: - treba ublažiti pritisak na usku obalnu crtu, preusmjeravajući migracijske tokove prema bližem zaleđu (implicitne migracijske mjere) čime bi se polučio dvostruki pozitivni učinak - obalne prostore planirati isključivo za litoralne sadržaje - dugoročno, onečišćenju zraka zbog prometa treba posvetiti posebnu pažnju i pojačati infrastrukturu koja će omogućiti iznalaženje pravovremenih i djelotvornih zaštitnih mjera - zgradnja kanalizacijskih sustava osnovni je sanitarno-zdravstveni standard i najučinkovitiji izravni način zaštite mora, pa je rješavanje problema prikupljanja otpadnih voda i pročišćavanje primaran zadatak S obzirom na smještajne kriterije, na način kako pojedine djelatnosti funkcioniraju u prostoru u odnosu na planirane potrebe, određene su sljedeće mjere razvoja: - ulagati u razvoj i saniranje mreže vodoopskrbe na područjima Mošćenička Draga, Lovran, Matulji, Bakar, Opatija, Crikvenice, Novi Vinodolski i Vinodolski - novelirati rješenja sustava odvodnje na područjima: Opatija, Mošćenička Draga, Rijeka, Kostrena, Kraljevica, Crikvenica, Novi Vinodolski i Vinodolski - graditi, dograđivati i sanirati mrežu kanalizacije prema prioritetu zaštite izvorišta pitkih voda i obalnog mora. U okvirima tih mjera i smjernica Prostornim planom uređenja Općine Mošćenička Draga, utvrđena je osnovna namjena i korištenje prostora, uz nužno očuvanje prirodnih značajki područja.

Postavke Prostornog plana uređenja Općine Mošćenička Draga Osnovne postavke uplaniranju gospodarskog razvitka područja Općine Mošćenička Draga u narednom razdoblju su: - primjena integralnog principa planiranja prostora, kojim se čitavo područje općine tretira kao jedinstvena cjelina - predviđena je adptacija postojećih turističkih sadržaja, ali i izgradnja novih, uz princip da se kvalitetnij turistički sadržaji grade bliže obali, a manje kvalitetniji dalje od obale - trgovački se sadržaji trebaju interpolirati u postojeće prostore, a ostale djelatnosti će uglavnom koristiti prostore unutar naselja za svoje potrebe - treba ublažiti pritisak na obalno područje, preusmjeravajući izgradnju u zaleđe, čime bi se u većoj mjeri koristila izgrađena infrastruktura u ovom dijelu područja općine (vodoopskrba i ceste) - treba pristupiti izgradnji cjelovitog kanalizacijskog sustava sa pripadajućim kolektorima i uređajima - obalni prostor i akvatorij treba podrediti posebnom režimu korištenja - smještaj građevina poslovnih namjena obvezno podrediti odredbama Zakona o zaštiti okoliša - očuvati postojeće poljoprivredne površine od devastiranja - održavanje i sječu šuma provoditi u skladu sa šumskogospodarskim osnovama, a u privatnim šumama zadržati načela racionalnog gospodarenja i održivosti šumskog fonda.

U primarnom sektoru značajniji dio ima ribolov, a znatno manje poljoprivreda i šumarstvo, gdje se ne očekuju bitne promjene, osim što će se poljoprivreda vremenom usmjeriti na proizvodnju zdrave hrane, dok je uloga šumarstva u prvom redu zaštitni uzgoj. Očekuje se da će udio tercijarnog sektora porasti do čak 75%, pri čemu će turizam i trgovina ostati ključne djelatnosti.

1 Prostorni plan Primorsko-goranske županije; SNPGŽ 14/00, 12/05 i 50/06; članak 99. CPA d.o.o. strana 91

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

3.1.1. Funkcionalna podjela prostora Općine Mošćenička Draga

U funkcionalnom se smislu prostor Općine Mošćenička Draga može diferencirati prema specifičnim prostornim karakteristikama, sustavu naselja i prevladavajućim gospodarskim sadržajima. U tom se smislu izdvajaju dva osnovna dijela prostora: - obalni pojas - kontinentalni pojas.

Treba spomenuti da ova podjela u samom prostoru nije uvijek jasno izražena s obzirom da ukupna širina Općine Mošćenička Draga iznosi od 6 km na sjevernom dijelu općine do svega 3 km na krajnjem jugu.

U obalnom pojasu nalaze se glavni gospodarski resursi: turistički kapaciteti različitih oblika, koji uz sebe vežu aktivno stanovništvo i druge gospodarske grane u uskoj vezi s turizmom (trgovina, promet - kopneni i morski, ribarstvo, usluge i slično). Ovaj prostor svoje prirodne resurse uglavnom primjereno koristi za potrebe razvitka, iako u tom smislu još ima dosta rezervi. U ovom su području smještena glavna i najveća naselja općine, uključujući i općinsko središte Mošćeničku Dragu, kao i glavna infrastruktura (državne ceste, vodoopskrbni sustav i ostalo).

Kontinentalni pojas obuhvaće više (u nadmorskom smislu) prostore općine, u kojima je tursistička djelatnost malo zastupljena, a uz nju su značajne i druge gospodarske aktivnosti - poljoprivreda, stočarstvo i drugo. U gospodarskom smislu ovaj prostor ima znatne resurse koji nisu još uvijek dovoljno iskorišteni, kao što su proizvodnja zdrave hrane, ali i oblici turizma drugačiji od onih uz morsku obalu (agroturizam na seoskim gospodarstvima, planinarski i izletnički turizam i slično). Kontinentalni pojas karakterizira veliki broj naselja i njihovih zaselaka, što predstavlja otežavajuću okolnost u njihovom komunalnom opremanju (ceste, vodovod, struja).

3.1.2. Sustav naselja

PPPGŽ-om je naselje Mošćenička Draga određeno kao lokalno središte VII. kategorije, dok druga naselja nisu u tom smislu kategiorizirana. Sustav naselja na lokalnom nivou, odnosno na području Općine Mošćenička Draga je prilično teško definirati, iako ne i nemoguće, jer je lako uočiti da se naselja mogu u funkcionalnom i prostornom smislu grupirati u tri pojasa u odnosu na morusku obalu:

A. Obalni pojas obuhvaća područje uz more u kojem su se smjestila glavna naselja (Mošćenička Draga kao općinsko središte i naselja Donji Kraj, Mošćenice i Brseč sa njihovim brojnim zaselcima: Črnjari, Gornji Kraj, Haldej, Prem, Selce, Jir, Anići, Gaćice, Golovik, Loškići, Nerezani, Purgari, Ratkovići, Barci, Brivači, Filipaši, Gruzi, Obrš, Frlići, Opaće, Pećari, Slamnjaki, Šćoci, Špingaroli, Uhači, Kalina, Prisunac, Velo Selo, Franeli, Mrkvići, Rovini, Ivanini, Carići, Perišići i brojni drugi. Ovaj se pojas gotovo poklapa za područjem zaštićenog obalnog pojasa. Radi položaja uz atraktivni prostor obale ili na samoj obali većina ovih naselja i njihovih zaselaka ima relativno povoljnu gospodarsko - demografsku perspektivu, pri čemu se funkcije lokalnih središta trebaju razvijati u Mošćeničkoj Dragi kao općinskom središtu.

B. Središnji pojas nastavlja se na obalni pojas i obuhvaća naselja u središnjem prostoru općine, koja su srednje veličine (manja od obalnih a znatno veća od onih pod Učkom). U ovaj pojas pripadaju naselja odnosno zaselci: Dragani, Lovrečići, Sveti Anton, Martina, Martinčići, Žadrići, Sovići, Grabova, Marinići, Marići, Škalameri, Zrinčići, Belići i drugi. U naseljima ovog pojasa prisutno je značajno smanjenje broja stanovnika, iako je općina u zadnjim godinama uložila znatna sredstva u poboljšanje komunalne opremljenosti (izgradnja cesta i vodovoda).

Kako bi se iskoristila činjenica ralativno dobre opremljenosti, a ujedno i smanjio pritisak na obalnu crtu, Planom će se osigurati (u okviru dopuštenih limita) proširenje građevinskih područja za novu izgradnju. Predviđa se da će u narednim godinama izgradnja na ovim područjima postati znatno atraktivnija nego što je danas (primjer središnje Istre).

CPA d.o.o. strana 92

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

B. Naselja ispod Učke Najmanji broj naselja i njihovih zaselaka, ali i daleko najmanji broj stanovnika nalazi se u ovom pojasu: Sučići, Gradac, Potoki, Jurčići, Marasi, Petehi, Mihani, Andrići, Gašparići, Rošići, Muškardini, Rubinići, Stepča, Lučetići, Dugići, Špetrići, Krsonjin, Arbanasi, Trebišća i Donje Selo - Brubnjaki.

Izgradnja unutar građevinskih područja regulirana je prema odredbama PPPP Učka (NN 24/2006), a proširenje građevinskih područja naselja nije dozvoljeno.

3.1.3. Mreža društvenih djelatnosti

Pod mrežom društvenih djelatnosti podrazumijevaju se javne ustanove i sadržaji u javnom korištenju, odnosno oni koji podrmiruju javne potrebe, a svrstani su u grupe: - uprava - pravosuđe - udruge građana, političke stranke i drugo - vjerske zajednice - prosvjeta - kultura - zdravstvo - socijalna skrb - šport.

Na području Općine Mošćenička Draga zastupljene su samo neke od društvenih djelatnosti, što je i razumljivo s obzirom na veličinu i broj stanovnika, pri čemu se niti ovim Planom ne predviđa formiranje novih sadržaja iz grupe pravosuđa, visokog školstva i znanosti.

Postojeća mreža društvenih djelatnosti detaljno je opisana u točki 1.1.2.4. Sadržaji javnih funkcija, a planirana mreža javnih funkcija u točki 3.3.3. Razvoj sadržaja javne namjene ovog Plana.

3.1.4. Uređenje građevinskog zemljišta

Planom su propisane tri kategorije uređenosti građevinog područja, u skladu s PPPGŽ-om i Uredbom o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog pojasa mora:

I. kategorija - minimalno uređeno građevinsko zemljište, koje obuhvaća pripremu i pristupni put (direktni javni pristup građevnoj čestici minimalne širine 5,5 m, a ukoliko lokalni uvjeti to ne dozvoljavaju širina javnog pristupa mora biti najmanje 3,0 m) - vrijedi za sva naselja s izuzetkom onih za koje je propisana II. kategorija uređenosti.

II. kategorija - uređeno građevinsko zemljište, koje osim pripreme obuhvaća i osnovnu infrastrukturu - pristupni put, vodoopskrbu, odvodnju i električnu energiju - II. kategorija uređenosti obavezna je za: - sve građevine koje se grade unutar zaštićenog obalnog pojasa mora - za izdvojena građevinska područja ugostiteljsko – turističkih zona - sve građevine koje se nalaze pod obavezom izrade detaljnijeg plana uređenja

III. visoko uređeno građevinsko zemljište - obuhvaća sve elemente pripreme i opremanja građevinskog zemljišta i obvezna je za građevinske zone prema posebnoj odluci Općinskog vijeća.

CPA d.o.o. strana 93

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

3.1.5. Građevinska područja naselja

PPUO-om su određene površine građevinskih područja naselja na način koji je propisan PPPGŽ-om, vodeći računa o tome da planirane površine trebaju zadovoljiti razvojne potrebe Općine za iduće razdoblje. Treba napomenuti da je veliki dio građevinskih područja naselja već izgrađen (od ukupno 163,61 ha planirane površine naselja izgrađeno je 136,81 ili čak 83,6%), tako da za širenje naselja, uvažavajući članak 62. stavak 5. Odluke o donošenju PPPGŽ-a, ostaje tek površina od 27,36 ha.

Pri određivanju građevinskih područja naselja uvažavani su kriteriji, smjernice i mjere u pogledu racionalnog gospodarenja i zaštite prostora, a definiranje građevinskog područja provodilo se kroz objektivno sagledavanje potreba za prostorom za svako naselje, uvažavanjem postojećih demografskih kretanja, procjenom budućih demografskih procesa, procjenom gospodarskih potencijala i potreba, postojećom izgrađenom komunalnom infrastrukturom (prometnice, vodoopskrba i elektroopskrba), te drugih obilježja ili posebnosti značajnih za pojedino naselje.

Građevinska područja naselja koja se u potpunosti ili dijelom nalaze unutar područja PPPP Učka (NN 24/2006) određena su navedenim planom i preuzeta bez izmjena.

Općenito, karakteristika naseljenosti područja Općine Mošćenička Draga je relativno veliki broj naselja i jako veliki broj zaselaka (čija veličina varira od nekoliko građevina do samo jedne građevine), tako da je u tablici 39. Obrazloženja dan iskaz površina građevinskih područja naselja i gustoća stanovanja za statistička naselja (14 naselja), a u tablici 40. Obrazloženja i iskaz površina građevinskog područja naselja i gustoća stanovanja po naseljima i dijelovima naselja (ukupno 51 dijelova naselja), pri čemu naselja imaju od 2 do 10 zaselaka.

3.2. Organizacija prostora i osnovna namjena i korištenje prostora

Namjena prostora iskazuje se nizom funkcija koje iskazuju bitne značajke načina korištenja, uređenja i zaštite prostora, a koje se dijele se na: - antropogena područja i - prirodna područja

Antropogena područja su područja u kojima se obavljaju ili planiraju zahvati u prostoru kojima se trajno mijenja stanje u prirodnom okruženju. Sukladno planiranim aktivnostima, prostor se dijeli na: - površine naselja - površine izvan naselja za izdvojene namjene

Prirodna područja su područja u kojima se planiraju samo aktivnosti u prostoru, tj. u kojima se prirodno okruženje koristi bez trajne promjene postojećeg stanja. Oblici aktivnosti su poljoprivreda, stočarstvo, lovstvo, ribarstvo i sl., a prostor se prema namjeni dijeli na: - poljoprivredne površine - ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište - šumske površine - vodne površine

Prostornim planom se evidentiraju, štite i čuvaju temeljna obilježja i vrijednosti prostora, a pretpostavke za nesmetan i uravnotežen razvitak u prostoru osiguravaju se namjenom površina za pojedine kategorije korištenja prostora. Osnovna namjena površina sastoji se u podjeli na: - površine naselja - površine izvan naselja za izdvojene namjene, - poljoprivredne površine - ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište - šumske površine - vodne površine

Površine za razvoj i uređenje prostora smještaju se unutar građevinskog područja naselja ili van građevinskog područja naselja.

CPA d.o.o. strana 94

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

Razgraničenjem se određuju:

1. Građevinska područja za - površine naselja - površine izvan naselja za izdvojene namjene 2. Područja i građevine izvan građevinskog područja za građevine infrastrukture (prometne, energetske, komunalne itd.), te stambene i gospodarske građevine u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti.

U smislu ovog Prostornog plana, izrazi i pojmovi koji se upotrebljavaju imaju slijedeće značenje:

1. Općina Mošćenička Draga - označava teritorijalno-upravnu jedinicu kao posebnu jedinicu lokalne samouprave sa statusom općine. 2. Mošćenička Draga - označava naselje Mošćenička Draga. 3. Naselje - struktura oblika stanovanja i pratećih funkcija u planiranom ili zatečenom (izgrađenom) opsegu. 4. Granica građevinskog područja - linija razgraničenja površina koje služe za građenje naselja ili površina izdvojenih namjena izvan naselja od ostalih površina prema kriterijima iz Prostornog plana. Granice građevinskog područja su u pravilu utvrđene granicama katastarskih čestica, a iznimno, kada granica dijeli katastarsku česticu, dio uključen u građevinsko područje je takve veličine da se na njemu može formirati građevinska čestica. 5. Građevinsko područje naselja - područje na kojem se predviđa gradnja, odnosno proširenje postojećeg naselja, a sastoji se od izgrađenog dijela i dijela predviđenog za daljnji razvoj. Unutar njega smještaju se osim stanovanja i sve potrebne i spojive funkcije sukladne namjeni, rangu ili značenju naselja, kao što su: javna namjena, ugostiteljsko-turistička, gospodarska namjena (zanatska, poslovna, poljoprivredne građevine i drugo), površine infrastrukturnih sustava, groblja, vjerske građevine, zdravstvene i rekreacijske građevine i javne zelene površine. 6. Zaštićeno obalno područje mora (ZOP) podrazumijeva pojas kopna širine 1.000 m od obalne crte i pojas mora u širini 300 m od obalne crte, za koji su uvjeti i mjere za uređenje u svrhu zaštite, svrhovitog, održivog i gospodarski učinkovitog korištenja određene Uredbom o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora (NN 128/2004). Na području Općine Mošćenička Draga u pojasu kopna širine 1.000 m od obalne crte nalaze se naselja ili dijelovi naselja: Brseč, Donji Kraj, Golovik, Kalac, Martina, Mošćenice, Mošćenička Draga, Obrš, Sveta Jelena, Sveti Anton, Sveti Petar, Sučići i Zagore 7. Površine izvan naselja za izdvojene namjene - površine za specifične funkcije koje svojom veličinom, strukturom i načinom korištenja odudaraju od naselja – zdravstveni turizam (ZT) i groblja (+) 8. Postojeće građevine izvan građevinskog područja - pojedinačne građevine i građevni sklopovi koji se nalaze izvan građevinskog područja, a izgrađeni su temeljem građevne dozvole, posebnim rješenjem ili prije 15.02.1968. godine tretiraju se kao postojeća izgradnja izvan građevinskog područja. 9. Građevina osnovne namjene – građevina na građevnoj čestici iste namjene koja je i predviđena ovim Planom. 10. Građevine stambene namjene - obiteljske kuće, vile i višestambene građevine. 11. Obiteljska kuća – samostojeća ili dvojna građevina stambene namjene na zasebnoj građevnoj čestici, za potrebe stanovanja jedne obitelji i razvijenom građevinskom (bruto) površinom do 250 m2 u koju se uračunava i površina pomoćnih građevina ako se grade na istoj građevnoj čestici, s najviše podrumom i dvije nadzemne etaže, tlocrtnog omjera stranica najviše 1:2 12. Vila - građevina stambene namjene za luksuzno stanovanje jedne obitelji, kojoj razvijena građevinska površina (BRP) iznosi od 300 m2 do najviše 800 m2, u koju se uračunava i površina pomoćnih građevina ako se grade na istoj građevnoj čestici, s najviše podrumom i dvije nadzemne etaže, koja se gradi na građevnoj čestici površine većoj od 1.400 m2 uz uvjet da minimalno 60% ukupne površine parcele mora biti park ili druga zelena kultivirana površina 13. Višestambene građevine – građevina stambene namjene, samostojeće po načinu gradnje, koja ima više od jednog stana ali najviše 6 stanova i koja se gradi na građevnoj čestici najmanje površine 800 m2 i razvijenom građevinskom (bruto) površinom do 500 m2 u koju se uračunava i površina pomoćnih građevina ako se grade na istoj građevnoj čestici, s tri etaže (u etažu se ubraja podrum i potkrovlje)

CPA d.o.o. strana 95

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

14. Pomoćne građevine - sve građevine čija je namjena u funkciji namjene osnovne građevine, kao garaže, drvarnice, spremišta, plinske stanice, ljetne kuhinje, sjenice, bazeni i slično 15. Stambeno - poslovne građevine - građevine s pretežito stambenom namjenom u kojima je najviše 1/3 bruto površine građevine poslovne ili javne namjene 16. Gospodarske građevine / proizvodne - građevine za obavljanje proizvodnih djelatnosti, skladištenje roba i slično (industrijske ili zanatske). 17. Gospodarske građevine / poslovne - građevine za poslovne namjene (uslužne, trgovačke, komunalno-servisne i slične). 18. Ugostiteljsko – turističke građevine - građevine namijenjene za turističke i ugostiteljske, smještene unutar građevinskog područja naselja 19. Javne građevine - građevine isključivo ili djelomično javne namjene za zadovoljavanje državnog, županijskog ili lokalnog interesa (obrazovne ustanove, građevine lokalne samouprave, vjerske i ostale građevine). 20. Manje građevine gospodarske namjene - građevine s pretežno zanatskim, skladišnim, uslužnim, trgovačkim, ugostiteljskim i sl. djelatnostima koji ne smetaju okolini i ne umanjuju uvjete stanovanja i rada na susjednim građevnim česticama. 21. Kiosci - prizemne građevine najveće površine 9 m2, za trgovačke i uslužne namjene (služe za prodaju novina, duhana, galanterije, voća i povrća i dr., kao i za pružanje manjih ugostiteljskih ili obrtničkih usluga). 22. Privremene građevine - građevine čija postava je vremenski ograničena na najviše 90 dana, štandovi, pultovi, umjetničke i reklamne instalacije i slično 23. Poljoprivredne gospodarske građevine (bez izvora zagađenja) - sjenici, pčelinjaci, staklenici, plastenici, gljivarnici, spremišta poljoprivrednih proizvoda, alata, i sl. 24. Poljoprivredne gospodarske građevine (s izvorim zagađenja) - staje, svinjci, kokošinjci, kunićnjaci i slično 25. Podrum – dio građevine koji je potpuno ili djelomično ukopan sa svih strana u teren, s time da na ravnom terenu kota poda prizemlja iznosi najviše 1,0 m iznad najniže kote konačno zaravnatog terena kojeg pokriva građevina, dok na kosom terenu kota poda prizemlja nije viša od 40 cm od kote konačno zaravnatog terena na višem dijelu i ako kota konačno zaravnatog terena nije niža od 40 cm od kote prizemlja na najnižem dijelu. Kota konačno zaravnatog terena smije odstupati najviše ± 0,50 m od kote prirodnog terena. Pod ravnim terenom smatra se teren nagiba do 5%. Površina podruma uračunava se u ukupnu površinu BRP-a građevine 26. Potkrovlje – dio građevine između stropne konstukcije i krovne konstrukcije građevine, čija visina nadozida mjerena u osi vanjskog zida iznosi više 0,40 m. Potkrovljem se također smatra prostor kada visina nadozida je manja od 0,40 m, a na krovu su izgrađeni svjetlosni otvori, terase ili lođe. Potkrovlje se smatra etažom a površina potkrovlja uračunava se u ukupnu površinu BRP-a građevine 27. Tavan – prostor između stropne konstrukcije građevine i krova građevine, čija visina nadozida mjerena u osi vanjskog zida može biti najviše 0,40 m i nema svjetlosnih otvora, terasa ili lođa 28. Etaža - bilo koji kat građevine svijetle visine minimalno 2,40 m uključujući i prizemlje, podrum i potkrovlje, kao i tavan ukoliko se na krovištu grade svjetlosni otvori, terase ili lođe,a sve površine etaža ulaze u ukupnu razvijenu građevinsku površinu (BRP) građevine 29. Nadstrešnica - natkriveni otvoreni prostor iznimno zatvorena samo s jedne strane udaljena od granice građevinske čestice minimalno 3,0 m. Nadstrešnice na terenu veće od 2,50 m2 moguće je izvesti isključivo kao laku montažnu konstrukciju (drvo, metal i sl.) bez mogućnosti natkrivanja armirano - betonskim stropom. 30. Gradivi dio čestice – dio građevne čestice na kojem je dozvoljena gradnja građevina osnovne namjene i pomoćnih građevina prema odredbama ovog Plana. 31. Koeficijent izgrađenosti ( Kig ) - odnos izgrađene površine zemljišta pod svim građevinama i ukupne površine građevne čestice. Zemljište pod građevinom je vertikalna projekcija svih zatvorenih dijelova građevine na građevnu česticu. U izgrađenu površinu ne ulaze cisterne, septičke jame, spremnici plina i slične građevine, ukoliko su ukopane u teren i obrađene kao okolni teren, terase na terenu do h = 0,80 m, pergole, brajde, roštilji do 2,50 m2 i parkirališne površine. 32. Koeficijent iskorištenosti ( Kis ) - odnos ukupne (brutto) izgrađene površine svih etaža u građevinama i površine građevne čestice 33. Nivelacijska kota - kota gotovog poda najniže nadzemne etaže koja iznosi najviše 0,5 m iznad najniže točke konačno zaravnatog terena na građevnom pravcu.

CPA d.o.o. strana 96

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

34. Visina građevine ( h ) - udaljenost mjerena u metrima od nivelacione kote do do donjeg ruba krovnog vijenca, pri čemu je nivelaciona kota kota najnižeg dijela parcele koju pokriva građevina, a jedina dozvoljena odstupanja od visine vijenca su vertikale i strojarnice liftova, stubišne vertikale, klima - komore i strojarnice, krovni prozori i nadvoji balkonskih vrata na krovnim terasama. 35. Građevni pravac – određuje položaj osnovne građevine u odnosu na susjedne građevne čestice i građevine, te prometnicu ili drugu javnu površinu. 36. Regulacijski pravac - granica između čestice javne površine (ulica, prilazni put, trg i drugo) i građevne čestice osnovne namjene. 37. Rekonstrukcija jest izvođenje radova kojima se utječe na ispunjavanje bitnih zahtjeva za uporabljivu građevinu i kojima se mijenja usklađenost građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena (dograđivanje, nadograđivanje, uklanjanje vanjskog dijela građevine, izvođenje radova radi promjene namjene građevine ili tehnološkog procesa i sl. 38. Adaptacija - sanacija i svako drugo izvođenje radova kojima se utječe na ispunjavanje bitnih zahtjeva za uporabljivu građevinu, ali kojim se radovima ne mijenja usklađenost građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena. 39. Interpolacija – gradnja na građevnoj čestici koja se nalazi u kontinuirano izgrađenom uličnom potezu, odnosno pretežito dovršenom predjelu. 40. Lokalni uvjeti – posebnost mikrolokacije u radijusu od 100 m, a određuje ih upravno tijelo nadležno za poslove prostornog uređenja, kao što su: - reljef, more, zelenilo - posebno vrijedne građevine i područja prirodne i kulturne baštine - karakteristični i vrijedni pogledi i slike mjesta - ambijentalne vrijednosti - veličina i izgrađenost građevnih čestica - komunalna oprema - opremljenost komunalnom infrastrukturom - druge vrijednosti i posebnosti 41. Samostalna uporabna cjelina – skup prostorija namijenjen stanovanju ili za poslovnu djelatnost s prijeko potrebnim sporednim prostorijama koje čine zatvorenu građevinsku cjelinu. Garaže, spremišta i drvarnice ne predstavljanju samostalnu uporabnu cjelinu, ukoliko su u funkciji korištenja samostalne uporabne cjeline.

Plaža u Mošćeničkoj Dragi CPA d.o.o. strana 97

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

3.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina (naselja i izgrađene strukture van naselja, poljoprivredne, šumske, vodne te površine posebne namjene i ostale površine) – tablica 3. (prvi dio)

Tablica 38. % od redni ukupno površine stan. / ha 3 oznaka broj OPĆINA MOŠĆENIČKA DRAGA (ha) Općine m2 / stan. 4 (kopno) GRAĐEVINSKA PODRUČJA 1. 163,61 3,53 9,473 NASELJA ukupno GP 1.1. izgrađeni dio građevinskih područja naselja 136,81 2,95 11,323 1.2. neizgrađeni dio građevinskih područja naselja 26,80 0,58 172,704

GRAĐEVINSKA PODRUČJA IZVAN NASELJA 2. 0,94 0,02 - ZA IZDVOJENE NAMJENE ukupno 2.1. ostale namjene (zdravstveno - turistička namjena) ZT 0,53 0,01 - 2.2. groblja + 0,41 0,01 - GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA I 158,20 3,42 9,793 IZDVOJENIH NAMJENA ukupno

POLJOPRIVREDNE POVRŠINE - 3. POLJOPRIVREDNO TLO OSNOVNE NAMJENE 55,06 1,19 355,224 ukupno 3.1. ostala obradiva tla P3 55,06 1,19 355,224

4. ŠUMSKE POVRŠINE ukupno 3.355,19 72,52 0,463 4.1. gospodarske šume Š1 2.296,42 49,64 0,673 4.2. zaštitne šume Š2 992,28 21,45 1,563 4.3. šume posebne namjene Š3 66,49 1,43 23,313 OSTALO POLJOPRIVREDNO TLO, ŠUME 5. I ŠUMSKO ZEMLJIŠTE I PAŠNJAČKE POVRŠINE 1.030,40 22,35 1,493 ukupno ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište i 5.1. 1.030,40 22,35 1,493 pašnjačke površine PŠ

INFRASTRUKTURNI SUSTAVI 6. 18,60 0,40 - ukupno 6.1. površine infrastrukturnih sustava IS 18,60 0,40 -

7. VODNE POVRŠINE NA KOPNU ukupno V 2,20 0,04 - kopnene vodne površine - - - 7.1. - izvori i vodotoci 2,00 - - - lokve 0,20 - -

8. MORSKE POVRŠINE ukupno M 5.075,00 52,31 0,303 morske površine - prometne djelatnosti 2,00 0,03 - 8.1. - obalno more namijenjeno kupanju i rekreaciji 223,44 4,40 6,633 - ostale morske površine 4.849,56 96,87 0,321

OPĆINA MOŠĆENIČKA DRAGA 9.701,00 100,00 0,331 sveukupno

* Napomena: Površina Općine Mošćenička Draga kopno1 - 4.626 ha, more 2 5.075 ha Ukupna površina Općine Mošćenička Draga 3 - 9.701 ha Planirani broj stanovnika 2015. godine - 1.550 st

CPA d.o.o. strana 98

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

3.2.2. Razvoj i uređenje površina naselja (građevinska područja naselja)

Prostornim planom uređenja Općine Mošćenička Draga definirana su građevinska područja naselja koja zadovoljavaju potrebe Općine za buduće razdoblje, a stimulativna su u smislu razvitka naselja, poboljšanja kvalitete stanovanja i opremanja prometnom i komunalnom infrastrukturom. Razgraničenje površine naselja obavljeno je određivanjem granice građevinskog područja, uvažavajući kriterije Prostornog plana Primorsko – goranske županije i smjernica Strategije prostornog uređenja Republike Hrvatske.

Granice građevinskih područja razgraničuju površine izgrađenog dijela naselja i površine predviđene za njegov razvoj od ostalih površina namijenjenih razvoju poljoprivrede, šumarstva i drugih djelatnosti koje se, obzirom na namjenu, mogu obavljati izvan građevinskih područja.

Prilikom određivanja građevinskih područja naselja uvaženi su svi kriteriji, smjernice i mjere u pogledu racionalnog gospodarenja i zaštite prostora. Definiranje građevinskog područja provodilo se prvenstveno kroz objektivno sagledavanje potreba za prostorom za svako naselje, uvažavanjem postojećih demografskih kretanja, procjenom budućih demografskih procesa, procjenom gospodarskih potencijala i potreba, te drugih obilježja ili posebnosti značajnih za pojedino naselje.

Iz zona namijenjenih razvoju naselja izuzete su površine neprimjerene za izgradnju, kao što su šumsko i poljoprivredno zemljište i sl. Prilikom određivanja prostora za razvoj naselja poštivane su slijedeće smjernice: - nakon detaljne provjere na terenu, utvrđene su stvarne granice zaposjednosti prostora i određene granice izgrađenog dijela naselja - uspostavljen je sustav informacija (demografska kretanja, lokacijske i građevinske dozvole i dr.) u svrhu osiguranja korištenja i planiranja područja za razvoj.

3.2.2.1. Namjena površina unutar građevinskih područja naselja

Planom su građevinska područja naselja definirana svojom granicom kao: - izgrađeni dio građevinskih područja naselja - neizgrađeni dio građevinskih područja naselja.

Unutar građevinskih područja naselja se smještaju osim stanovanja, sve spojive funkcije sukladne namjeni, rangu ili značenju naselja, kao što su javna i društvena namjena, gospodarska namjena (zanatska, poslovna, ugostiteljsko - turistička, luke i ostalo), športsko - rekreacijska namjena, javne zelene površine, površine infrastrukturnih sustava i ostalo.

3.2.2.2. Veličine površina građevinskih područja naselja

Kod određivanja veličine površina građevinskih područja naselja poštivani su kriteriji iz PPPGŽ koji se odnose na dimenzioniranje građevinskih područja naselja.Iz objektivnih razloga odredba koja se odnosi na planiranu gustoću prema PPPGŽ za prostornu cjelinu P2 – Opatija, odnosno Općinu Mošćenička Draga od 20 stanovnika/ha nije primjenjiva, s obzirom da dozvoljena površina građevinskih područja naselja prema tom kriteriju za Općinu Mošćenička Draga iznosi svega 77,5 ha, dok je samo današnja izgrađena površina građevinskih područja naselja znatno veća od toga i iznosi 136,81 ha. Kako je površina građevinskog područja dobivena primjenom osnovne formule koja se temelji na projekciji stanovništva i propisanoj gustoći manja od površine već izgrađenog dijela naselja (136,81 ha), PPPGŽ u članku 62. stavak 5. predviđa uporabu drugog kriterija za određivanje građevinskog područja ( I + 20% ), gdje je površina izgrađenog dijela građevinskog područja uvećana za 20%.

P = PIG + 20% PIG = 136,81 +27,36 = 164,17 ha

Poštujući taj kriterij, a temeljem analize i utvrđivanja stvarne zaposjednutosti prostora, kao i analize građevinskog područja iz dosadašnje prostorno - planske dokumentacije, Planom su utvrđene granice građevinskih područja naselja na području Općine Mošćenička Draga unutar kojih će biti osigurane dovoljne površine za planirani razvitak naselja i svih potrebnih funkcija, a koje prethodni kriterij iz PPPGŽ zadovoljavaju u potpunosti.

CPA d.o.o. strana 99

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

Projiciranjem planiranog broja od 1.550 stanovnika Općine Mošćenička Draga na ukupnu površinu građevinskih područja naselja dobija se gustoća od svega 9,47 st/ha, što je znatno manje od 20 st/ha iz PPPGŽ.

3.2.2.3. Planske pretpostavke za određivanje građevinskih područja naselja

Pri određivanju površina građevinskih područja naselja uvažavane su sljedeće pretpostavke: - planirani broj stanovnika Općine Mošćenička Draga iznosi 1.550 - sve izgrađene građevine na području općine, ukoliko njihova lokacija nije u suprotnosti s PPPGŽ-om, planom infrastrukture ili drugim propisima trebaju biti uključene u građevinska područja naselja/zaselaka - proširenje građevinskih područja naselja treba biti isključivo uz poštivanje kriterija PPPGŽ - za proširenje građevinskih područja naselja treba prvenstveno koristiti prostore koji su dobro komunalno opremljeni (pristupni put, voda i struja) - proširenje građevinskih područja naselja unutar ZOP-a treba biti restriktivno i u što manjem obimu, dok se proširenje u višim dijelovima područja općine (izvan ZOP-a) treba sagledavati u svrhu smanjenja građevinskog pritiska na samu obalnu crtu.

3.2.2.4. Neposredno provođenje plana unutar građevinskih područja naselja

Za sva naselja koja se nalaze unutar ZOP-a propisana je obveza izrade detaljnijh planova uređenja. U naseljima koja se nalaze u području PPPP Učka izgradnja, rekonstrukcija ili interpolacija građevina vrši se temeljem odredbi tog plana. Za sva ostala građevinska područja naselja (koja su izvan ZOP-a i izvan PPPP Učka) ovaj plan se primjenjuje neposredno, tj. izgradnja građevina, uređenje površina i drugi zahvati u prostoru provode se temeljem odredbi za provođenje ovog plana.

3.2.2.5. Planske pretpostavke za dimenzioniranje površine građevinskih područja naselja

Temelj za dimenzioniranje građevinskih područja naselja na području Općine Mošćenička Draga je izgrađenost građevinskog područja te očekivana projekcija stanovništva od 1.550 stanovnika u 2015. godini. Prema ovim kriterijima, a temeljem analize svih prethodnih pokazatelja, analize građevinskog područja iz PPO Opatija i utvrđivanja postojećeg stanja izgrađenosti, određena su građevinska područja naselja na području Općine Mošćenička Draga.

Tablica 39. - Iskaz površina građevinskog područja naselja i gustoća stanovanja

Izgrađeni Neizgrađeni Površina Stanovništvo Gustoća Statističko naselje dio dio ukupno (projekcija) stanovništva (ha) (ha) (ha) 2015. godine (st/ha) BRSEČ 9,34 4,38 13,72 130 9,47 DONJI KRAJ 4,73 0,46 5,19 90 17,34 GOLOVIK 7,16 3,46 10,62 70 6,59 GRABROVA 3,77 0,23 4,00 - - KALAC 9,06 1,03 10,09 30 2,97 MALA UČKA 3,37 - 3,37 - - MARTINA 6,85 2,48 9,33 40 4,28 MOŠĆENICE 19,19 4,62 23,81 300 12,60 MOŠĆENIČKA DRAGA 29,02 2,61 31,63 450 14,22 OBRŠ 3,40 2,86 6,26 10 1,59 SUČIĆI 3,89 0,36 4,25 40 9,41 SVETA JELENA 11,40 0,46 11,86 80 6,74 SVETI ANTON 2,55 - 2,55 10 3,92 SVETI PETAR 14,68 2,39 17,07 220 12,89 ZAGORE 8,40 1,46 9,86 80 8,11 UKUPNO 136,81 26,80 163,61 1.550 9,47

CPA d.o.o. strana 100

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

Tablica 40. - Iskaz površina građevinskog područja naselja i gustoća stanovanja po naseljima i dijelovima naselja

Površina građevnog područja Opis građevnog područja Lokacija unutar (ha) a ć Naselje (st/ha)

PPPP Gusto

Oznaka Naziv izgrađeno neizgrađeno ukupno ZOP-a (projekcija) stanovništva Stanovništvo Učka 2015. godine N-05-01 1,59 0,05 1,64 - + N-05-02 Carići, Perišići - 0,09 0,09 - + N-05-03 0,61 0,07 0,68 - + N-06-01 5,49 3,69 9,18 - + Brseč BRSEČ N-06-02 0,78 - 0,78 - + N-07-01 Klančac - 0,19 0,19- + N-07-02 - 0,14 0,14 - + N-08 Belani - 0,09 0,09 - + N-09-01 dio Belići, Martina 0,87 0,06 0,93 - - Ukupno BRSEČ 9,34 4,38 13,72 130 9,47 N-50-02 dio Prem 0,65 - 0,65 - + N-54 Gornji Kraj 0,45 - 0,45 - + N-55-01 2,65 0,30 2,95 - + N-55-02 0,40 - 0,40 - + DONJI KRAJ Donji Kraj N-55-03 0,37 - 0,37 - + N-55-04 0,21 - 0,21 - + N-57-01 Marčenići. - 0,08 0,08 - + N-57-02 Gradac - 0,08 0,08 - - Ukupno DONJI KRAJ 4,73 0,46 5,19 90 17,34 N-10 Blažići 0,12 - 0,12 - + N-13 dio Ratkovići 0,12 - 0,12 - - N-14-01 4,79 3,37 8,16 - + (dio) N-14-02 Gaćice, Golovik, 0,55 - 0,55 - - GOLOVIK N-14-03 Loškići, 0,36 - 0,36 - + N-14-04 Nerezani, 0,49 - 0,49 - + N-14-05 Purgari 0,73 - 0,73 - + N-14-06 - 0,09 0,09 - + Ukupno GOLOVIK 7,16 3,46 10,62 70 6,59 N-35-01 0,52 - 0,52 + - Lučetići N-35-02 0,05 - 0,05 + - N-36 Petehi 0,29 - 0,29 + - N-37 Marasi 0,63 - 0,63 + - N-38 Sudinčići - 0,23 0,23 + - N-39-01 0,36 - 0,36 + - GRABROVA N-39-02 0,26 - 0,26 + - Gradac N-39-03 0,10 - 0,10 + - N-39-04 0,20 - 0,20 + - N-40 Grabova 0,43 - 0,43 - - N-41-01 0,16 - 0,16 + - Arbanasi N-41-02 0,77 - 0,77 + - Ukupno GRABROVA 3,77 0,23 4,00 - - N-18-01 0,25 - 0,25 - - N-18-02 0,29 - 0,29 - - Zrinčići N-18-03 0,14 - 0,14 - - N-18-04 0,07 - 0,07 - - N-19 Rošići 0,69 - 0,69 + - N-20 Muškardini 0,63 - 0,63 + - N-21 Rubinići 0,86 - 0,86 + - KALAC N-22-01 0,83 0,11 0,94 - - N-22-02 - 0,08 0,08- - N-22-03 - 0,13 0,13- - N-22-04 Marinići - 0,04 0,04- - N-22-05 - 0,09 0,09- - N-22-06 - 0,06 0,06- - N-22-07 - 0,07 0,07 - -

CPA d.o.o. strana 101

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

Tablica 40. - Iskaz površina građevinskog područja naselja i gustoća stanovanja po naseljima i dijelovima naselja - nastavak -

Površina građevnog područja Opis građevnog područja Lokacija unutar (ha) a ć Naselje (st/ha)

PPPP Gusto

Oznaka Naziv izgrađeno neizgrađeno ukupno ZOP-a (projekcija) stanovništva Stanovništvo Učka 2015. godine N-23 Andrići 0,93 - 0,93 + - N-24 Gašparići 0,22 - 0,22 + - N-28 Marići 1,56 0,44 2,00 - - N-29-01 0,92 - 0,92 + - Mihani N-29-02 0,15 - 0,15 + - N-30-01 0,87 - 0,87 + - N-30-02 Dugići, Špetrići 0,32 - 0,32 + - N-30-03 0,33 - 0,33 + - Ukupno KALAC 9,06 1,03 10,09 30 2,97 MALA UČKA N-48 Mala Učka 3,37 - 3,37 + - Ukupno MALA UČKA 3,37 - 3,37 - - N-09-01 Belići Martina, 2,37 1,44 3,81 - - N-09-02 Žadrići, 2,59 1,04 3,63 - - N-09-03 Martinčići 0,07 - 0,07 - - MARTINA N-11 Sovići 0,95 - 0,95 - - N-12 Anići 0,74 - 0,74 - - N-13 dio Ratkovići 0,13 - 0,13 - - Ukupno MARTINA 6,85 2,48 9,33 40 4,28 N-25-01 1,41 - 1,41 - + Rovini N-25-02 - 0,30 0,30 - + N-26 Milići - 0,18 0,18 - + N-27 Mrkvići 1,15 - 1,15 - + N-33 Mošćenice 5,79 - 5,79 - + Mošćenička N-34-01 1,81 2,66 4,47 - - Draga N-31-01 4,59 0,12 4,71 - + MOŠĆENICE N-31-02 - 0,27 0,27 - + (dio) N-31-03 - 0,31 0,31 - + N-31-04 1,21 0,43 1,64 - + Selce N-31-05 0,35 0,09 0,44 - + N-31-06 - 0,11 0,11 - + N-31-07 0,25 - 0,25 - + N-31-08 - 0,15 0,15 - + N-32 dio Jir 2,63 - 2,63 - + Ukupno MOŠĆENICE 19,19 4,62 23,81 300 12,60 N-32 dio Jir 1,29 - 1,29 - + MOŠĆENIČKA N-34-01 Mošćenička 27,52 2,61 30,13 - + DRAGA dio Draga N-34-02 0,21 - 0,21 - + Ukupno 29,02 2,61 31,63 450 14,22 MOŠĆENIČKA DRAGA Mošćenička N-34-01 dio 0,82 2,70 3,52 - + Draga N-49 Haldej 0,28 - 0,28 - + N-50-01 0,25 - 0,25 - + Prem N-50-02 dio 0,39 0,39 - + OBRŠ N-51-01 1,02 - 1,02 - + Obrš N-51-02 - 0,16 0,16 - + N-52 0,27 - 0,27 - + Frlići N-53-04 0,16 - 0,16 - +

N-53-05 0,21 - 0,21 - + Ukupno OBRŠ 3,40 2,86 6,26 10 1,59

CPA d.o.o. strana 102

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

Tablica 40. - Iskaz površina građevinskog područja naselja i gustoća stanovanja po naseljima i dijelovima naselja - nastavak - - Površina građevnog područja Opis građevnog područja Lokacija unutar (ha) a ć Naselje (st/ha)

PPPP Gusto

Oznaka Naziv izgrađeno neizgrađeno ukupno ZOP-a (projekcija) stanovništva Stanovništvo Učka 2015. godine N-42-01 Dragani - 1,09 - 1,09 - - N-42-02 Lovrečići 0,08 - 0,08 - - N-43 Vojvodići - 0,27 0,27 + - N-44-01 0,14 - 0,14 + - N-44-02 0,23 - 0,23 + - N-44-03 Sučići 0,59 - 0,59 - - N-44-04 0,18 - 0,18 - - SUČIĆI N-44-05 0,14 0,09 0,23 - - N-45-01 0,30 - 0,30 + - N-45-02 Potoki 0,20 - 0,20 + - N-45-03 0,18 - 0,18 + - N-46-01 0,11 - 0,11 + - Jurčići N-46-02 0,07 - 0,07 + - N-47-01 0,40 - 0,40 + - Trebišća N-47-02 0,18 - 0,18 + - Ukupno SUČIĆI 3,89 0,36 4,25 40 9,41 N-15 Škalameri 0,32 - 0,32 - - N-16 Filipaši 0,73 0,06 0,79 - - N-17-01 5,98 0,11 6,09 - + N-17-02 Barci, Brivači. 0,60 - 0,60 - + Gruzi, Opaće, N-17-03 0,35 - 0,35 - + SVETA Pećari, N-17-04 1,67 - 1,67 - + JELENA Slamnjaki, N-17-05 0,44 0,15 0,59 - - Šćoci, N-17-06 0,85 0,11 0,96 - - Špingaroli, N-17-07 Uhači 0,32 - 0,32 - + N-17-08 0,14 - 0,14 - + N-18-01 Zrinčići - 0,03 0,03 Ukupno SVETA JELENA 11,40 0,46 11,86 80 6,74 N-53-01 0,09 - 0,09 - + N-53-02 Črnjari 0,29 - 0,29 - + SVETI N-53-03 0,26 - 0,26 - + ANTON N-56-01 0,28 - 0,28 - - N-56-02 Sveti Anton 0,84 - 0,84 - + N-56-03 0,79 - 0,79 - + Ukupno SVETI ANTON 2,55 - 2,55 10 3,92 N-34-01 dio 13,15 2,39 15,54 - + (dio) Mošćenička SVETI PETAR N-34-03 0,16 - 0,16 - - Draga N-34-04 1,37 - 1,37 - - Ukupno SVETI PETAR 14,68 2,39 17,07 220 12,89 N-01-01 1,08 0,05 1,13 - + (dio) N-01-02 Stepča 0,47 - 0,47 - + N-01-03 0,17 0,09 0,26 - + N-02-01 Kalina, 1,70 0,10 1,80 - + N-02-02 Prisunac, 2,13 1,01 3,14 - + N-02-03 Velo Selo 0,20 - 0,20 - + ZAGORE N-03-01 0,35 0,10 0,45 - + N-03-02 Franeli, Ivanini 0,11 - 0,11 - + N-03-03 0,45 - 0,45 - + N-04-01 0,77 0,11 0,88 - + N-04-02 Krsonjin 0,06 - 0,06 - + N-04-03 0,11 - 0,11 - + Ukupno ZAGORE 8,40 1,46 9,86 80 8,11 Ukupno Općina 136,81 26,80 163,61 1.550 9,47 MOŠĆENIČKA DRAGA

CPA d.o.o. strana 103

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

Tablica 41. - Iskaz površina građevinskog područja naselja i gustoća stanovanja po građevinskim cjelinama

Oznaka Izgrađena Neizgrađena Ukupna građevne N a z i v površina površina površina cjeline (ha) (ha) (ha) N-01-01 1,08 0,05 1,13 N-01-02 Stepča 0,47 - 0,47 N-01-03 0,17 0,09 0,26 N-02-01 1,70 0,10 1,80 N-02-02 Kalina, Prisunac, Velo Selo 2,13 1,01 3,14 N-02-03 0,20 - 0,20 N-03-01 0,35 0,10 0,45 N-03-02 Franeli, Ivanini 0,11 - 0,11 N-03-03 0,45 - 0,45 N-04-01 0,77 0,11 0,88 N-04-02 Krsonjin 0,06 - 0,06 N-04-03 0,11 - 0,11 N-05-01 1,59 0,05 1,64 N-05-02 Carići, Perišići - 0,09 0,09 N-05-03 0,61 0,07 0,68 N-06-01 5,49 3,69 9,18 Brseč N-06-02 0,78 - 0,78 N-07-01 - 0,19 0,19 Klančac N-07-02 - 0,14 0,14 N-08 Belani - 0,09 0,09 N-09-01 Belići, Martina 3,24 1,50 4,74 N-09-02 2,59 1,04 3,63 Žadrići, Martinčići N-09-03 0,07 - 0,07 N-10 Blažići 0,12 - 0,12 N-11 Sovići 0,95 - 0,95 N-12 Anići 0,74 - 0,74 N-13 Ratkovići 0,25 - 0,25 N-14-01 4,79 3,37 8,16 N-14-02 0,55 - 0,55 N-14-03 0,36 - 0,36 Gaćice, Golovik, Loškići, Nerezani, Purgari N-14-04 0,49 - 0,49 N-14-05 0,73 - 0,73 N-14-06 - 0,09 0,09 N-15 Škalameri 0,32 - 0,32 N-16 Filipaši 0,73 0,06 0,79 N-17-01 5,98 0,11 6,09 N-17-02 0,60 - 0,60 N-17-03 0,35 - 0,35 N-17-04 Barci, Brivači, Gruzi, Opaće, Pećari, 1,67 - 1,67 N-17-05 Slamnjaki, Šćoci, Špingaroli, Uhači 0,44 0,15 0,59 N-17-06 0,85 0,11 0,96 N-17-07 0,32 - 0,32 N-17-08 0,14 - 0,14 N-18-01 0,25 - 0,25 N-18-02 0,29 - 0,29 Zrinčići N-18-03 0,14 - 0,14 N-18-04 0,07 - 0,07 N-19 Rošići 0,69 - 0,69 N-20 Muškardini 0,63 - 0,63 N-21 Rubinići 0,86 - 0,86

CPA d.o.o. strana 104

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

Tablica 41. - Iskaz površina građevinskog područja naselja i gustoća stanovanja po građevinskim cjelinama - nastavak -

Oznaka Izgrađena Neizgrađena Ukupna građevne N a z i v površina površina površina cjeline (ha) (ha) (ha) N-22-01 0,83 0,11 0,94 N-22-02 - 0,08 0,08 N-22-03 - 0,13 0,13 N-22-04 Marinići - 0,04 0,04 N-22-05 - 0,09 0,09 N-22-06 - 0,06 0,06 N-22-07 - 0,07 0,07 N-23 Andrići 0,93 - 0,93 N-24 Gašparići 0,22 - 0,22 N-25-01 1,41 - 1,41 Rovini N-25-02 - 0,30 0,30 N-26 Milići - 0,48 0,48 N-27 Mrkvići 1,15 - 1,15 N-28 Marići 1,56 0,44 2,00 N-29-01 0,92 - 0,92 Mihani N-29-02 0,15 - 0,15 N-30-01 0,87 - 0,87 N-30-02 Dugići, Špetrići 0,32 - 0,32 N-30-03 0,33 - 0,33 N-31-01 4,59 0,12 4,71 N-31-02 - 0,27 0,27 N-31-03 - 0,31 0,31 N-31-04 1,21 0,43 1,64 Selce N-31-05 0,35 0,09 0,44 N-31-06 - 0,11 0,11 N-31-07 0,25 - 0,25 N-31-08 - 0,15 0,15 N-32 Jir 3,91 - 3,91 N-33 Mošćenice 5,79 - 5,79 N-34-01 41,44 8,03 49,47 N-34-02 0,21 - 0,21 Mošćenička Draga N-34-03 0,16 - 0,16 N-34-04 1,37 - 1,37 N-35-01 0,52 - 0,52 Lučetići N-35-02 0,05 - 0,05 N-36 Petehi 0,29 - 0,29 N-37 Marasi 0,63 - 0,63 N-38 Sudinčići - 0,23 0,23 N-39-01 0,36 - 0,36 N-39-02 0,26 - 0,26 Gradac N-39-03 0,10 - 0,10 N-39-04 0,20 - 0,20 N-40 Grabrova 0,43 - 0,43 N-41-01 0,16 - 0,16 Arbanasi N-41-02 0,77 - 0,77 N-42-01 1,09 - 1,09 Dragani - Lovrečići N-42-02 0,08 - 0,08 N-43 Vojvodići - 0,27 0,27 N-44-01 0,14 - 0,14 N-44-02 0,23 - 0,23 N-44-03 Sučići 0,59 - 0,59 N-44-04 0,18 - 0,18 N-44-05 0,14 0,09 0,23

CPA d.o.o. strana 105

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

Tablica 41. - Iskaz površina građevinskog područja naselja i gustoća stanovanja po građevinskim cjelinama - nastavak -

Oznaka Izgrađena Neizgrađen Ukupna građevne N a z i v površina a površina površina cjeline (ha) (ha) (ha) N-45-01 0,30 - 0,30 N-45-02 Potoki 0,20 - 0,20 N-45-03 0,18 - 0,18 N-46-01 0,11 - 0,11 Jurčići N-46-02 0,07 - 0,07 N-47-01 0,40 - 0,40 Trebišća N-47-02 0,18 - 0,18 N-48 Mala Učka 3,37 - 3,37 N-49 Haldej 0,28 - 0,28 N-50-01 0,25 - 0,25 Prem N-50-02 0,39 0,39 N-51-01 1,02 - 1,02 Obrš N-51-02 - 0,16 0,16 N-52 Frlići 0,27 - 0,27 N-53-01 0,09 - 0,09 N-53-02 Črnjari 0,29 - 0,29 N-53-03 0,26 - 0,26 N-53-04 0,16 - 0,16 Frlići N-53-05 0,21 - 0,21 N-54 Gornji Kraj 0,45 - 0,45 N-55-01 2,65 0,30 2,95 N-55-02 0,40 - 0,40 Donji Kraj N-55-03 0,37 - 0,37 N-55-04 0,21 - 0,21 N-56-01 0,28 - 0,28 N-56-02 Sveti Anton 0,84 - 0,84 N-56-03 0,79 - 0,79 N-57-01 - 0,08 0,08 Marčenići, Gradac N-57-02 - 0,33 0,33 U K U P N O 136,81 26,80 163,61

Ukupna površina građevinskih područja naselja iznosi 163,616 ha, od čega površina izgrađenog dijela iznosi 136,81 ha (odnosno 83,6%), a neizgrađenog dijela građevinskih područja naselja svega 26,80 ha (ili 16,4%). Gustoća naseljenosti (odnos broja stanovnika i ukupne površine građevinskog područja) iznosi 9,68 st/ha.

Prostornim planom razgraničen je izgrađeni i neizgrađeni dio građevinskih područja naselja i prikazan na kartografskom prikazu broj 1. - Korištenje i namjena površina u mj. 1:25.000 i na kartografskim prikazima broj 4.A. do 4.F. - Građevinska područja u mj. 1:5.000.

CPA d.o.o. strana 106

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

Graf 8. - Iskaz površina građevinskih područja naselj

Izgrađeni dio Neizgrađeni dio Ukupno

Ukupno

5 Neizgrađeni dio

Izgrađeni dio 0 i č ć i č Obrš enice Kalac Brse Su ć Zagore Martina Golovik ka Draga Grabrova Donji Kraj Donji č Moš Sveti Petar Sveti Anton Sveta Jelena eni ć Moš

3.2.3. Površine izvan naselja za izdvojene namjene

Izdvojene namjene su prikazane na kartografskom prikazu broj 1. - Korištenje i namjena površina u mj. 1:25.000, te na kartografskim prikazima od 4.A. do 4.F. - Građevinska područja na katastarskoj podlozi u mj. 1:5.000. Razgraničenje površina izvan naselja za izdvojene namjene određeno je za: - ostale namjene (zdravstveno – turistička namjena / ZT ) - groblja ( + )

Prema PPPGŽ u Mošćeničkoj Dragi je planirana manja poslovna zona (ne isključivo u funkciji turizma), čija bi realizacija vjerojatno ublažila sezonsku zaposlenost i dopinjela višoj stopi aktivnosti. Na traženje Općinskog vijeća Mošćeničke Drage Planom nije predviđeno formiranje izdvojenog građevinskog područja manje poslovne zone. Općinsko vijeće smatra da se gospodarske aktivnosti mogu odvijati unutar planiranih građevinskih područja naselja i ugostiteljsko - turističke zone, a kada ze pojave konkretni zahtjevi za izgradnjom u izdvojenoj poslovnoj zoni, isto može biti verificirano kroz izradu izmjena i dopuna PPUO Mošćenička Draga.

3.2.3.1. Ostale namjene (zdravstveno - turistička namjena / ZT )

Planom je određena lokacija za izgradnju građevine ostalih namjena (zdravstveno – turističke namjene - ZT) - ustanove za boravak starijih osoba, u građevinskom području izvan naselja površine 0,53 ha. Za potrebe izgradnje ustanove za boravak starijih osoba (građevina ostale namjene, sukladno članku 20.

CPA d.o.o. strana 107

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

Odredbi PPPGŽ) određuju se sljedeći uvjeti: - najmanja površina građevne čestice iznosi 5.000 m2 - najveći koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,20 - najveći koeficijent iskorištenosti za smještajne i ugostiteljske građevine (kis) iznosi 0,60 - najveći broj etaža građevine iznosi 3 etaže - najveća visina građevine iznosi 11,0 m mjereno od nivelacione kote do završnog ruba vijenca građevine (nivelaciona kata je kota poda najniže nadzemne etaže, koja može biti najviše 1,0 m iznad najniže točke dijela parcele koju pokriva građevina) - najveća visina građevine od nivelacione kote do sljemena iznosi do 14,0 m - udaljenost građevine od prometnice iznosi najmanje 6,0 m - udaljenost od susjednih građevnih čestica iznosi najmanje 8,0 m ili ½ visine građevine (uzima se veća vrijednost) - u sklopu građevne čestice može se predvidjeti izgradnja sportskih terena, bazena, terasa i sl., koji ne ulaze u izgrađenost građevne čestice.

3.2.3.2. Groblja ( + )

Površine za groblje izvan građevinskog područja naselja, unutar površina za izdvojene namjene, nalaze se uz naselja Brseč i Mošćenice.

Na prostoru groblja uz naselje Brseč se mogu graditi prateće građevine, tj. građevine namijenjene osnovnoj funkciji groblja - kapele, mrtvačnice, i sl. te ostala potrebna komunalna infrastruktura. Uređenje groblja i gradnja pratećih građevina mora biti primjereno tradiciji.

Za izgradnju novog groblja uz naselje Mošćenice, površine oko 0,10 ha obvezna je izrada Detaljnog plana uređenje temeljem posebnog propisa, pri čemu uređenje groblja, gradnja pratećih građevina te oblikovanje opreme koja se postavlja na groblje mora biti primjereno lokaciji i tradiciji.

3.2.4. Kriteriji za građenje izvan građevinskih područja

Građenje izvan građevinskih područja naselja treba promatrati u svjetlu činjenice da se na području Općine Mošćenička Draga razlikuju tri specifične zone (cjeline) za koje vrijede različiti kriteriji za građenje: - područje Općine Mošćenička Draga izvan građevinskih područja izvan ZOP-a i Parka prirode Učka - područje Općine Mošćenička Draga unutar zaštićenog obalnog pojasa mora (ZOP) - područje Općine Mošćenička Draga unutar Parka prirode Učka.

3.2.4.1. Kriteriji za građenje izvan građevinskih područja ( izvan ZOP-a i Parka prirode Učka )

Pojedinačne građevine koje se nalaze izvan građevinskog područja, a izgrađene su na temelju građevinske dozvole, posebnog rješenja ili prije 15.02.1968. godine, tretiraju se kao postojeća izgradnja izvan građevinskog područja. Pojedinačne postojeće građevine izvan građevinskog područja mogu se rekonstruirati, adaptirati i dograđivati u opsegu neophodnom za poboljšanje uvjeta života i rada. Pod opsegom neophodnim za poboljšanje uvjeta života i rada smatra se: - obnova, sanacija i zamjena oštećenih i dotrajalih konstruktivnih i drugih dijelova građevina u postojećim gabaritima - priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture, te rekonstrukcija svih vrsta instalacija - dogradnja sanitarnih prostorija (WC, kupaonica) - uređenje potkrovlja ili drugog prostora unutar postojećeg gabarita u stambeni prostor, pod uvjetom da se time ne ne prelazi najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) i koeficijent iskorištenosti (Kis)

Ove se građevine grade neposrednim provođenjem ovog Plana.

CPA d.o.o. strana 108

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

Izvan građevinskog područja mogu se graditi i građevine na površinama za koje se ne određuju građevinska područja kao što su: a) građevine infrastrukture b) građevine u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti i gospodarenja šumama - gospodarske građevine - građevine za obavljanje poljoprivredne djelatnosti: - gospodarske građevine za potrebe odlaganja alata i sitnog inventara ako je najmanje 80% površine obrađeno s jednom ili više sljedećih kultura: vinograda, maslina, voće, povrće i žitarice. Za poljoprivredne površine ne manje od 1.000 m2 može se dozvoliti izgradnja objekta u visini prizemlja i tlocrtne veličine koja iznosi maksimalno 1% površine građevinske čestice, ali ne više od 10 m2.

Temeljno je opredjeljenje da se značajnije ne mijenja bilaca osnovnih kategorija korištenja prostora, a posebno ne na štetu prirodnih resursa od osobitog značenja i vrijednosti, već da se poboljšavaju kvalitativne značajke i racionalno koristi već sada angažirani prostor. Kriteriji za građenje izvan građevinskog područja naselja određuju se u prvom redu u odnosu na temeljnu namjenu i zaštitu prostora (morske površine, poljoprivredeno i šumsko zemljište, krajobraz, posebno vrijedno područje i drugo). Građevine se trebaju locirati, projektirati, graditi i koristiti na način da ne ometaju korištenje drugih građevina i sadržaja i da ne ugrožavaju vrijednost okoliša, prirodne i graditeljske baštine. Kriteriji planiranja izgradnje izvan građevinskog područja odnose se na gradnju ili uređenje pojedinačnih građevina i zahvata. Pojedinačne građevine ne mogu biti mješovite, a određene su jednom građevnom česticom.

3.2.4.2. Kriteriji za građenje izvan građevinskih područja ( unutar zaštićenog obalnog pojasa - ZOP-a )

Pojedinačne građevine koje se nalaze izvan građevinskog područja, a unutar zaštićenog obalnog pojasa (ZOP) koje su izgrađene na temelju građevinske dozvole, posebnog rješenja ili prije 15.02.1968. godine, tretiraju se kao postojeća izgradnja izvan građevinskog područja. Pojedinačne postojeće građevine izvan građevinskog područja mogu se rekonstruirati, adaptirati i dograđivati u opsegu neophodnom za poboljšanje uvjeta života i rada. Pod opsegom neophodnim za poboljšanje uvjeta života i rada smatra se: - obnova, sanacija i zamjena oštećenih i dotrajalih konstruktivnih i drugih dijelova građevina u postojećim gabaritima - priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture, te rekonstrukcija svih vrsta instalacija - dogradnja sanitarnih prostorija (WC, kupaonica).

U ZOP-u se izvan građevinskih područja ne može planirati: - gradnja pojedinačnih ili više građevina za vlastite gospodarske potrebe (spremište za alat, strojeve i poljoprivrednu opremu) osim za prijavljeno obiteljsko gospodarstvo i pružanje ugostiteljskih i turističkih usluga u seljačkom domaćinstvu s veličinom parcele najmanje 3,0 ha (kao prizemne građevine ukupne površine do 200 m2 i udaljene najmanje 300 m od obalne crte) - privez i sidrenje (ako smještaj sidrišta nije objavljenu službenim pomorskim publikacijama) - uzgoj plave ribe - gradnja luka nautičkog turizma ili nasipavanje obale.

3.2.4.3. Kriteriji za građenje izvan građevinskih područja ( unutar Parka prirode Učka )

Na području Općine Mošćenička Draga koji se nalazi unutar Parka prirode Učka, a izvan građevinskih područja naselja, izgradnja i uređenje prostora se vrši u skladu s odredbama za provođenje PPPP Učka (NN 24/2006), kojima je propisano da se mogu graditi sljedeće građevine i poduzimati sljedeći zahvati: - izgradnja građevina i uređaja infrastrukture (vodovi i građevine u funkciji prometnog sustava, sustava veza, sustava vodoopskrbe i odvodnje, uređenja vodotoka, zaštite od voda i sustava energetike smješteni u infrastrukturne koridore) - izgradnja poljoprivrednih građevina u područjima obradivih tala te na katastarskim česticama čija katastarska kultura odgovara poljoprivrednom zemljištu u područjima ostalog poljoprivrednog tla, šuma i šumskog zemljišta (staklenici ili plastenici, staje, svinjci, kokošinjci, kunićnjaci, pčelinajci i ostalo)

CPA d.o.o. strana 109

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

- građevine potrebne za gospodarenje šumama u područjima šuma gospodarske namjene - građevine i zahvati potrebni za uređenje vodotoka, zaštitu od poplava, bujica i erozije - planinarske i lovačke kuće namijenjene rekreaciji građana na području šuma gospodarske namjene ili ostalog poljoprivrednog tla, šuma i šumskog zemljišta - građevine u funkciji posjećivanja (posjetiteljsko - informacijski centri, izletišta i skloništa za izletnike, odmorišta, poučne staze, vidikovci, izložbe na otvorenom, osmatračnice i slično). - rekonstuirati postojeće građevine: postojeći pastirski stanovi se mogu prenamijeniti u agroturistička domaćinstva, a mogu se postavljazi i prenosivi kiosci, štandovi, nadstrešnice i slično.

3.2.5. Poljoprivredne površine ( P )

Razgraničenje namjene poljoprivrednih površina obavljeno je temeljem vrednovanja zemljišta i utvrđenih bonitetnih kategorija, a prikazano je na kartografskom prikazu broj 1. - Korištenje i namjena površina u mj. 1:25.000, dok su rezultati vrednovanja pedoloških karakteristika i njihova rasprostranjenost prikazani na kartogramu Pedološka karta za područje Općine Mošćenička Draga, koji je sastavni dio ove točke. Poljoprivredne se površine moraju očuvati na način da se zadrže i dalje u korištenju, odnosno da se spriječi njihovo nekontrolirano pošumljavanje i devastacija. Poljoprivredno tlo osnovne namjene treba štititi od svake izgradnje koja nije u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti. Na području Općine Mošćenička Draga poljoprivredne površine pripadaju kategorija P3 (ostala obradiva tla).

Ostala obradiva tla (P3) Ostala obradiva tla (P3) s većim ograničenjima zauzimaju prostore kartirane jedinice broj 3 i 4. Njihovo glavno ograničenje je nemogućnost mehanizirane obrade zbog malih parcela, skeletnosti, manje dubine, nagiba i pojave stjenovitosti. Mnoga od ovih tala zaraštaju, naročito ona koja su pod maslinicima i vinogradima. Ukupna površina ove kategorije tla iznosi 55,06 ha.

3.2.6. Šumske površine ( Š )

Šumske površine na području Općine Mošćenička Draga razvrstane su na gospodarske ( Š1 ), zaštitne ( Š2 ) i šume posebne namjene ( Š3 ), a razgraničenje je utvrđeno određivanjem granica na kartografskom prilogu broj 1. - Korištenje i namjena prostora, mj. 1:25.000. Ukupna površina šumskog zemljišta na području Općine Mošćenička Draga prema podacima Hrvatskih šuma d.o.o., Uprava šuma Podružnica Buzet - Odjel za uređivanje šuma (podaci iz Programa gospodarenja Gospodarske jedinice Liburnija) iznosi 3.335,19 ha, od čega na državne šume otpada 2.347,99 ha a na privatne šume 987,2 ha. Podaci o kategorijama šuma u privatnom vlasništvu nisu obrađeni jer nisu dostupni.

Gospodarske šume ( Š1 ) Gospodarske šume (Š1) služe za proizvodnju drva i drugih šumskih proizvoda, te osim gospodarske vrijednosti imaju i općekorisnu funkciju. U njima se vrše zahvati kojima se poboljšava struktura same šume, prvenstveno preko uzgojnih radova, njege, čišćenja i prorjede. Na području Mošćenička Draga gospodarske šume u državnom vlasništvu zauzimaju površinu od 1.800,02 ha. Državnim šumama gospodari Trgovačko društvo HRVATSKE ŠUME d.o.o., UŠP Buzet, Šumarija Opatija. U krškim se šumama vrši sječa čišćenja, čime se ostvaruju samo male količine posječene mase kroz uzgojne radove, i to malih promjera bez tehničke uporabljivosti. U privatnim šumama se radi o zadovoljavanju potreba stanovništva za ogrijevnim drvom, koje se ostvaruje kroz uzgojnu sječu takvih asortimenata. U gospodarskim šumama način i cilj gospodarenja je slijedeći: - osiguranje po trajnosti ekosustava, - održavanje i poboljšavanje općekorisnih funkcija šuma - gospodarenje u pravcu višeg uzgojnog oblika (stabla iz sjemena, a ne panja) treba stvoriti stabilniju autohtonu vegetaciju, koja će uz kontinuiranu reprodukciju svih sastavnica ekosustava osiguravati općekorisne funkcije i proizvodnju drvne sirovine. Od načina gospodarenja u gospodarskim šumama predviđa se: - njega postojećeg i budućeg podmlatka i mladika - čišćenje u mladim sastojinama - prorjede u starijim i kvalitetnijim sastojinama Sve zahvate treba izvoditi u korist autohtonih vrsta drveća.

CPA d.o.o. strana 110

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

Zaštitne šume ( Š2 ) Zaštitne šume (Š2) u državnom vlasništvu zauzimaju 514,79 ha ukupne površine, a svrha im je zaštita od erozije, zaštita izvora i naselja, gospodarskih i drugih građevina. U zaštitnim šumama cilj gospodarenja je osiguranje po trajnosti ekosustava te održavanje i poboljšavanje općekorisnih funkcija šuma. Od propisanih radova u zaštitnim šumama moguća je sanitarna sječa.

Način gospodarenja u zaštitnim šumama je slijedeći: - najvažniji zadatak je očuvanje ovih šuma od bespravne i nekontrolirane sječe i zaštita od požara - kroz duži vremenski period odlaganjem organskog materijala iz stabala (lišće, grane, korijenje) povećati količinu tla, čime će šuma imati bolji uzrast.

Šume posebne namjene ( Š3 ) Šume posebne namjene ( Š3 ) mogu biti: - šume unutar zaštićenih dijelova prirode ili dijelova prirode predloženih za zaštitu temeljem Zakona o zaštiti prirode - šume i dijelovi šuma registrirani kao objekti za proizvodnju šumskog sjemena - šume koje predstavljaju posebne rijetkosti, ljepote, ili su od posebnog znanstvenog ili povijesnog značenja - šume namijenjene znanstvenim istraživanjima, nastavi ili drugim potrebama utvrđenim posebnim propisima.

Na području Općine Mošćenička Draga nalaze se dva lokaliteta šuma posebne namjene u državnom vlasništvu: šuma posebne namjene uz uvalu Javna i Melska - površina predložena za zaštitu u kategoriji posebni rezervat - botanički i lokalitet uz izvor Grabrovnik i Rovoznik predložen za zaštitu u kategoriji posebni rezervat - šumske vegetacije. Ukupna površina ova dva lokaliteta iznosi 33,18 ha. Znatan dio šuma u privatnom vlasništvu nalazi se u ovoj kategoriji u sklopu Parka prirode Učka.

Ugroženosti od požara su velike na manjim površinama, no cjelokupno sagledavajući može se reći da ove šume spadaju u III. stupanj ugroženosti od požara tj. srednji stupanj. Pretpostaviti je da će ove šume još puno vremena zadržavati ovaj oblik. Pašnjaci će s vremenom prerasti u šikare i panjače, a panjače u sjemenjače, tako da će neobraslo proizvodno tlo preći u gospodarsku šumu i imati takvu funkciju.

Korištenje sporednih šumskih proizvoda Korištenje šumskih proizvoda regulirano je u skladu s Zakonom o šumama (NN 140/05 i 82/06) i Pravilnikom o sporednim šumskim proizvodima (Trgovačko društvo HRVATSKE ŠUME d.o.o. iz 1994. godine). Šumski proizvodi su plodovi šumskog grmlja (borovnice), kesten, gljive, ljekovito bilje, ubiranje meda, ispaša ovaca i dr. Zabranjeno je iskorištavanje kamena, šljunka i pijeska, ubiranje listinca i smolarenje na borovim stablima.

3.2.7. Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište ( PŠ )

Prostori koji alternativno čine ili su činili poljoprivredna tla pod livadama, pašnjacima ili oranicama sve više prekrivaju šume, te su stoga izdvojeni u kategoriju ostalog poljoprivrednog tla, šuma i šumskog zemljišta (PŠ). Ukupna površina ove kategorije na području Općine Mošćenička Draga iznosi 1.030,40 ha.

Ovo se područje štiti od izgradnje i u njemu se ne mogu izvoditi zahvati u cilju stvaranja preduvjeta za ikakav oblik izgradnje i u bilo kojoj namjeni, osim onima navedenim u kriterijima za građenje izvan građevinskog područja. Unutar područja dozvoljeno je pčelarenje, ispaša, aktivnosti pošumljavanja, korištenje parcela pogodnih boniteta zemljišta za cvjećarstvo, poljoprivredne djelatnosti, voćarsku, vinogradarsku i povrtlarsku proizvodnju. U skladu s prethodnim režimima korištenja dozvoljava se podizanje zaklona od prirodnog materijala i s neophodnom pokrovnom konstrukcijom za potrebe sklanjanja životinja, ljudi i alata, te izgradnja staklenika, plastenika i cisterni. Postojeću mrežu javnih putova potrebno je poštovati i održavati s neophodnim zahvatima.

CPA d.o.o. strana 111

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

3.2.8. Vodne površine ( V )

Vodne su površine, prema namjeni, razgraničene na morske površine i vodne površine na kopnu. Namjena i način korištenja vodne površine odnosi se na prostor ispod i iznad vodne plohe, a naznačena je u kartografskom prikazu broj 1. - Korištenje i namjena površina, mj.1 : 25.000.

Grafički prilog 12. - Pedološka karta za područje Općine Mošćenička Draga

CPA d.o.o. strana 112

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

3.2.8.1. Morske površine

Područje Općine Mošćenička Draga prostire se na dijelu liburnijske obale u gornjem dijelu sjevernog Jadrana (Vela vrata). Površina akvatorija iznosi 50,75 km2 ili oko 52% ukupne površine Općine Mošćenička Draga.

Obalna linija je u širem smislu granična linija između mora i kopna. Obala je pojas između najniže niske vode i najviše linije do koje dopire voda za vrijeme najviših visokih voda, odnosno gdje zapljuskuju najviši valovi. To je pojas gdje prestaju fitozajednice halofilnih biljaka, a počinje rasti kopnena vegetacija. Horizontalno od te gornje linije, prema pomorskom zakoniku, u dubini kopna proteže se još jedan pojas širine 6 metara, što sve zajedno čini priobalno pomorsko dobro. Ovisno o izloženosti valovima, pomorsko dobro može imati veću ili manju širinu i visinu.

Namjena mora određuje se u smislu primarne namjene za koju se koristi obalni pojas, more u širini od 300 m od obalnog ruba i podmorje. Namjena mora je određena kartografskim prikazom broj 1. – Korištenje i namjena površina u mj. 1:25.000. Razgraničenje morskih površina provodi se određivanjem namjena za: - more u sastavu lučkog područja - obalno more – sport i rekreacija - vanjski akvatorij.

Cijeli morski pojas u širini od 300 m od obalnog ruba namijenjen je za sport i rekreaciju građana, te more u sastavu lučkog područja za koje je također definiran pojas mora u širini od 300 m.

More u sastavu lučkog područja Planom je određena luka za javni promet lokalnog značaja Mošćenička Draga, označena na kartografskom prikazu broj 1. - Korištenje i namjena površina, mj.1:25.000 te broj 2.A. - Promet, pošta i telekomunikacije, mj. 1:25.000.

More u sastavu lučkog područja jest akvatorij u širini od 300 m od obalnog ruba pridružen luci za javni promet lokalnog značaja Mošćenička Draga, a koji je utvrđen kartografskim prikazom broj 1. - Korištenje i namjena površina, mj. 1:25.000. Na obalnom rubu ovog područja, kao i unutar pripadajućeg akvatorija, a poštujući odnosne zakonske propise, moguća je izgradnja i/ili nastavak i dovršenje izgradnje lučke infrastrukture za zaštitu i privez plovila (lukobrani, valobrani, oznake, lučka svjetla i dr., gatovi, molovi i dr. bez obzira na tipologiju), te izgradnja lučke suprastrukture za potrebe opskrbe (hrana, gorivo i dr.), te pružanja i korištenja svih drugih usluga korisnicima odnosne luke.

Obalno more – sport i rekreacija Obalno more – sport i rekreacija namijenjeno je rekreativnom i sportskom korištenju obale i mora i uz primjenu sportskih rekvizita čijim se načinom korištenja ne ugrožava sigurnost bilo kojeg korisnika i ne izazivaju posljedice po more i podmorje

Vanjski akvatorij Vanjski akvatorij predstavlja preostalo morsko područje Općine Mošćenička Draga. Unutar njega određene su plovne rute brodova za luku Rijeka. Plovni putevi obalne plovidbe određuju se u skladu s pomorskim propisima, uzancama i kompetiencijama Lučke kapetanije.

Način planiranja prostora unutar Zaštićenog obalnog pojasa (ZOP-a)

Temeljem Uredbe o uređenju i zaštiti obalnog područja mora (NN 128/04) potrebno je na kopnenom području Općine Mošćenička Draga, te unutar pojasa mora u širini 300 m od obalne crte, primjeniti sljedeće normative: - izgrađenim se dijelom građevinskog područja smatraju izgrađene građevne čestice i druge površine privedene različitoj namjeni; neizgrađenim se dijelom smatra jedna ili više neposredno povezanih neuređenih i neizgrađenih građevnih čestica ukupne površine veće od 5.000 m2 kao i sve rubne neizgrađene čestice

CPA d.o.o. strana 113

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

- postojećim građevinskim područjima smatraju se građevinska područja naselja i građevinska područja za izdvojenu namjenu utvrđena odgovarajućim dokumentom prostornog uređenja usklađenim s namjenom površina i kriterijima PPPGŽ - unutar ZOP-a nije moguće planirati gradnju građevina namijenjenih za: - istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina – osim morske soli - iskorištavanje snage vjetra za električnu energiju - skladištenje, obradu i odlaganje otpada - osim ako to zahtijevaju prirodni uvjeti i konfiguracija terena - vlastite gospodarske potrebe (spremište alata, strojeva, poljoprivredne opreme i sl.) izvan građevinskog područja naselja, s izuzetkom prijavljenog obiteljskog gospodarstva i pružanje ugostiteljskih i turističkih usluga u domaćinstvu većem od 3 ha (kao prizemne građevine ukupne površine do 200 m2 i udaljene najmanje 300 m od obalne crte) - privez izvan građevinskog područja - sidrenje, osim ako isto nije ergulirano oficijelnim pomorkim glasilima - uzgoj plave ribe. - unutar područja ZOP-a ne može se graditi niti rekonstruirati postojeća građevina na građevinskoj čestici ili prostornoj cjelini izgrađenog dijela građevinskog područja naselja površine veće od 5.000 m2 ako nije donesen UPU - unutar područja ZOP-a građevina se može graditi samo na uređenoj građevnoj čestici (osiguran cestovni pristup, odvodnja otpadnih voda i propisan broj parkirnih mjesta) ili čije je uređenje započeto temeljem Programa izgradnje objekta i uređaja komunalne infrastrukture prema posebnom propisu - plaže se unutar područja ZOP-a definiraju kao uređene i prirodne morske plaže: - uređena morska plaža nadzirana je i pristupačna svima pod jednakim kondicijama s kopnene i morske strane uključivo i osobama sa poteškoćama u kretanju, većim dijelom uređenog i izmijenjenog prirodnog obilježja, te infrastrukturno i sadržajno (tuševi, kabine i sanitarni uređaji) uređen kopneni prostor neposredno povezan s morem, označen i zaštićen s morske strane - prirodna morska plaža unutar ili izvan naselja je nadzirana i pristupačna s kopnene i/ili morske strane, infrastrukturno neopremljena i potpuno očuvanog zatečenog prirodnog obilježja.

Morske plaže

Na području Općine Mošćenička Draga nalaze se uređene i prirodne morske plaže. Uređene morske plaže se planiraju na sljedećim lokacijama: UP1 - Mošćenička Draga, UP2 - između plaže Sv. Ivan i lokacije Sipar, UP3 - Sveti Ivan i UP4 - Senjavac.

3.2.8.2. Vodne površine na kopnu

Vodotoci su naznačeni u kartografskom prikazu broj 1. - Korištenje i namjena površina, mj. 1:25.000. Vodne površine vodotoka, odnosno bujica obuhvaćaju prirodno ili izgrađeno korito te pojas uz sam vodotok (javno dobro, vodno dobro – inundacijski pojas) sukladno odredbama Zakona o vodama (NN 107/95) i ostalim važećim zakonskim propisima. Dijelovi vodotoka koji se nalaze unutar građevinskih područja izdvojene namjene, vodotok i pripadajući pojas ovim se Planom tretiraju kao integralni dijelovi namijenjenog područja, te se kao takvi trebaju obrađivati prostornim planovima užeg područja, a u skladu sa pozitivnim zakonskim propisima.

Vodotoci - bujice

Svi tokovi bujica u naravi predstavljaju vodnu površinu – javno vodno dobro. Podataka o tim površinama nema, a precizno će biti ustanovljeni kroz postupak utvrđivanja vodnog dobra i javnog vodnog dobra, što je u tijeku. Na području Općine Mošćenička Draga nalazi se na vodotok – bujica Mošćenička Draga, kao i još 12 drugih bujičnih tokova, od kojih su samo dva bujična toka detaljnije obrađena vezano na obranu od poplava: Cezara i Sveti Ivan.

CPA d.o.o. strana 114

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

Bujica Mošćenička Draga predviđena je obranu od poplava u okviru vodotoka Liburnije od stacionaže km 0+000 do km 6+500, odnosno u dužini od 6,5 km. Površina sliva bujice Mošćenička Draga iznosi 10,1 km2, maksimalna protoka 44 m3/s i minimalna protoka 0 m3/s.

Bujica Cesara ima dužinu toka 2,4 km, površinu sliva 2,6 km2, maksimalna protoka 10,5 m3/s i minimalna protoka 0 m3/s.

Bujica Sveti Ivan ima dužinu toka 1,85 km, površinu sliva 1,0 km2, maksimalna protoka 4 m3/s i minimalna protoka 0 m3/s,

Mjere zaštite od bujica: - izrada projektne dokumentacije za uređenje bujica, što je u nadležnosti Hrvatskih voda - u projektnim rješenjima i izvedbi izbjegavati gdje je to god moguće preveliku upotrebu betona, s ciljem uklapanja vodnih građevina u krajobraz - redovito održavanje i čišćenje korita i vodnih građevina - svi zahvati kojima nije svrha osiguranje protočnosti korita mogu se vršiti samo sukladno posebnom propisu.

Izvori Na području Općine Mošćenička Draga nalaze se sljedeći izvori:

A. Izvori u vodoopskrbnom sustavu, za koje je donijeta Odluka o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na području Liburnije i zaleđa (SN PGŽ 19/00) - izvor 1, izvor 2 i izvor 3 izvorišta Srednja voda (kaptirana 2000. godine, izdašnosti od Qmin = 0,06 l/s do Qmax = 10 l/s vode) - izvori Sredić, Lepa Bukva, Griža, Vela Ravan, Pod Sredić i Bukvica kapaciteta 10 l/s

B. Ostali izvori - Planada, Škajac, Kadanj 1, Kadanj 2, Kadanj 3, Vodice,Škaljac, Vruščica, Vodice, Uvala Boka, Male Vodice, Vrutak, Golubera na Petehovoj Peći, Lokva na Cebre, Kadanj Mošćenički, Močilnjak va Gradce, Podozrinj, Lokva 1, Lokva 2 i Trebišća.

Na području općine voda se crpi iz izvorišta Sredić, Srednja voda, Lepa Bukva (Bukvina), Griža i Vela Ravan. Voda iz izvorišta Sredić se sakuplja u središnju sabirnu komoru Sredić, odakle se gravitacijskim cjevovodom vodom opskrbljuje područje Općine Mošćeničke Drage (osim naselja Kraj).

Izvorišta Lepa Bukva (Bukvina), Griža i Vela Ravan kaptirani su još 1937. godine. Izvorište Lepa Bukva (Bukvina) se nalazi na visini 975 m n.m., minimalne izdašnosti Qmin = 0,5 l/s. Izvorište Griža se nalazi na visini 960 m n.m., minimalne izdašnosti Qmin = 1,5 l/s. Izvorište Vela Ravan se nalazi na visini 960 m n.m., minimalne izdašnosti Qmin = 2,0 l/s.

3.3. PRIKAZ GOSPODARSKIH I DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

3.3.1. Prikaz gospodarskih djelatnosti

Vezano na razvitak pojedinih gospodarskih sustava u prostoru, u nastavku iznosimo koncepciju gospodarskog razvitka prema djelatnostima, te globalne projekcije razvoja do 2015. godine. Za područje općine Mošćenička Draga prognozirano je stanovništvo u broju od 1.550 osoba.

Na koncepciju dugoročnog razvitka Općine Mošćenička Draga bitno će utjecati politika gospodarskog razvitka Hrvatske kao i mjere ekonomske politike koje će se na razini države donositi. Globalni ciljevi te politike su povećanje proizvodnje roba i usluga, povećanje izvoza, podizanje produktivnosti rada (intelektualnog i izvršnog), povećanje profitabilnosti poslovanja i porast životnog standarda. Na lokalnoj razini koncepcija razvitka gospodarstva temelji se na prirodnim resursima, lokalnom ljudskom potencijalu, dosadašnjim rezultatima i dostignutom stupnju razvitka, te komplementarnosti s okolnim područjima.

CPA d.o.o. strana 115

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

Prema podacima sa kraja 2005. godine u ukupno 31 tvrtki sa sjedištem na području Općine Mošćenička Draga bilo je zaposleno svega 72 djelatnika, ili tek nešto više od dva zaposlena po tvrtki. U čak 10 tvrtki nije bio zaposlen niti jedan djelatnik. Podaci o tvrtkama koje imaju sjedište izvan Mošćeničke Drage, a djeluju na području općine i imaju tu zaposlenike ne vode se posebno, te stoga nisu dostupni za potrebe izrade ovog Plana.

3.3.1.1. Primarni sektor

Primarni sektor gospodarstva neće bitno sudjelvati u ukupnom gospodarskom razvoju, s obzirom da su poljoprivredne površine vrlo ograničene, a poljoprivrednom se djelatnošću bavi vrlo mali broj stanovnika, i to uglavnom onih starije dobi, tako da je na ovom sektoru teško razvijati prosperitet.

Poljoprivreda Na relativno malim poljoprivrednim površinama (ukupno cca 57,0 ha) uzgajaju se žitarice, vinova loza te voće i povrće. Veći dio proizvodnje se koristi za vlastite potrebe, a samo manji dio za prodaju tijekom turističke sezone. Mogućnosti razvoja primarnog sektora su svakako u oživljavanju i obnavljanju tradicionalnih i uvođenju novih poljoprivrednih djelatnosti u okviru obiteljskih domaćinstava, kao što su maslinarstvo, cvjećarstvo, uzgoj i prerada ljekovitog i začinskog bilja, ekstenzivno i poluintenzivno stočarstvo, u prvom redu ovčarstvo i kozarstvo te pčelarstvo, ali i prerada i dorada poljoprivrednih i stočarskih proizvoda (maslinovo ulje, proizvodi od maslina, ovčji i kozji sir i drugo).

Primorsko - goranska županija ime razrađene programe za poticanje poljoprivredne proizvodnje, koji su do sada dali značajne rezultate, a odnose se na sufinanciranje cijene sadnica, odobravanje poduzetničkih kredita pod povoljnim uvjetima, oslobađanje od nekih županijskih poreza itd.

Tablica 42. - Gospodarske aktivnosti u tvrtkama registriranim na području Općine Mošćenička Draga (podaci HGK iz 2002. godine)

Šifra Broj Naziv tvrtke Mjesto Opis djelatnosti djelatnosti zaposlenih B & J d.o.o. I6330 Mošćenička Draga putnička agencija 2 AUTOKAMP I d.o.o. H5522 Mošćenička Draga kampovi 4 BIGAJ d.o.o. B05011 Mošćenička Draga ribolov 0 MEDVEJA COMMERCE d.o.o. G5190 Sveti Petar trgovina na veliko 3 AEDIFICO d.o.o. F45211 Mošćenička Draga građevinarstvo 8 LENCOVIĆ d.o.o. G5190 Mošćenice trgovina na veliko 2 ANNALINEA d.o.o. I63301 Mošćenička Draga putnička agencija 3 POPEŠKIĆ d.o.o. O9301 Obrš pranje i kemijsko čišćenje 3 MANIR d.o.o. H5540 Kraj barovi 2 PARKING MD d.o.o. I6321 Mošćenička Draga kopneni prijevoz 2 MATUN d.o.o. K7420 Sveti Petar arhitektonske djelatnosti 1 KORD d.o.o. F45211 Mošćenice građevinarstvo 1 KRAJ d.o.o. H55231 Mošćenice smještaj i boravak turista 0 M.O.B. d.o.o. H5530 Mošćenice ugostiteljstvo 9 LUMBER d.o.o. H55231 Mošćenice smještaj i boravak turista 2 JADRAN PROGRES d.o.o. H55231 Mošćenička Draga smještaj i boravak turista 0 REINER d.o.o. H5510 Mošćenička Draga hoteli 0 WIRI d.o.o. K7414 Kalac savjetovanja 0 EUROGRANITI d.o.o. F4543 Sveta Jelena obrada kamena 9 KONZULTACIJA-IT d.o.o. K7011 Brseč savjetovanja 0 GORGONARIA d.o.o. I61101 Brseč obalni prijevoz putnika 0 N.P.N. d.o.o. F45211 Brseč visokogradnja 2 SOVIĆI d.o.o. H55231 Martina nekretnine i turizam 1 CITO d.o.o. I61101 Brseč turizam i usluge 0 SERNA NEKRETNINE d.o.o. K7031 Zagorje promet nekretninama 0 ROVINI d.o.o. K7011 Donji Kraj promet nekretninama 0 JADRAN PROGRES d.o.o. H55231 Sveti Petar smještaj i boravak turista 0 ZOHER d.o.o. K7031 Donji Kraj promet nekretninama 0 ANDREJA TURIZAM d.o.o. H55231 Donji Kraj smještaj i boravak turista 0 FONTANO LECCI d.o.o. G5190 Donji Kraj trgovina na veliko 0 ZEICHEN - ZIEGLER d.o.o. K7102 Donji Kraj promet nekretninama 0

CPA d.o.o. strana 116

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

Površine pod pašnjacima ukazuje na činjenicu da je ovo agro-ekološko područje pogodno za razvoj stočarstva, posebice ovčarstva. To znači da za ekonomsku isplativost treba od sadašnjeg držanja malog broja grla po stadu i proizvodnje mlijeka i sira za vlastite potrebe prijeći na intenzivno tovljenje, odnosno povećati boravak stoke na ispašama i povećati proizvodnju stočne hrane.

Nositelji obnove i razvoja ovih djelatnosti bit će obiteljska gospodarstva i njihova interesna udruženja na razini općine ili agro-ekoloških područja.

Ribarstvo Ribarstvo, kojim se trenutno bavi 54 registiranih profesinalnih ribara i sportski ribolovci, u narednom će razdoblju također imati ograničene uvjete razvoja zbog prelova ribljeg fonda. Vjerojatno će se povećati broj malih i sportskih ribara, dok mogućnost uvođenja marikulturnog uzgoja ribe nije predviđena.

Šumarstvo Šumarstvo će svoju djelatnost ograničiti manje na sječu šuma, a više na pošumljavanje erodiranih površina, uređenje pješačkih staza, njegu i zaštitu divljači, kao i na daljnje otvaranje prostora za protupožarnu zaštitu. Šume područja Općine Mošćenička Draga spadaju pod Upravu šuma - Šumariju Opatija, Podružnica Buzet.

U razvoju šumarstva potrebno je uskladiti interese šumarstva, poljoprivrede i turizma kako bi se i nadalje mogla održati poljoprivredna proizvodnja, te podićgnula razina ponude turističkih usluga. To je svakako imperativ jer su poljoprivredne površine vrlo male i postepeno ih preuzima šuma. Nije prihvatljivo da se na prostorima gdje su ranije bile zasađene poljoprivredne kulture obavlja prenamjena pošumljivanjem. Osim toga, očekuje se adekvatnija valorizacija šuma u širenju paleta turističkih usluga te se može organizirano nuditi cijeli spektar usluga koje su prikladne za takve prostore.

Lov Zakon o lovu (NN 10/94) uređuje uzgoj, zaštitu i korištenje divljači, te radnje u funkciji održavanja biološke i ekološke ravnoteže. Njime je određeno što su lovišta i tko ih može ustanoviti, kako gospodariti lovištem kao i koje vrste divljači treba u njima držati, odnosno uzgajati. Kapacitet lovišta utvrđuje se na bazi mogućnosti uzgoja pojedine vrste divljači a na temelju “Uputa za boniranje zemljišta”, ali da pri tome ta divljač donosi stanovite gospodarske koristi, a ne uzrokuje nikakve ili samo podnošljive štete. Na osnovu toga, lovozakupnici bi trebali strogo voditi računa o tom načelu i snositi troškove nastalih šteta koje izlaze izvan ovih okvira. Na području općine nalaze se dva državna lovišta i to: - državno lovište broj VIII / 11 LIBURNIA, lovozakupac LD "Perun" iz Mošćeničke Drage, - državno lovište broj VIII / 25 UČKA (dio), lovozakupac LD"Kobac" iz Lovrana.

Lovište LIBURNIA je brdskog tipa i obuhvaća brdske predjele južnih obronaka Učke od morske obale pa do 100 m n.m., od Mošćeničke Drage na sjeveru do uvale Stupova Površina lovišta iznosi 2.850 ha. Na području lovišta prirodno obitavaju ili se uzgajaju jelen obični, srna obična, divlja svinja, zec obični i fazan.

Prema mogućnostima staništa može se u lovištu uzgajati (matični-proljetni fond): - jelen obični 15 kom - srna obična 80 kom - svinja divlja 30 kom - zec obični 190 kom - fazan 210 kom

Lovište UČKA je brdskog tipa i obuhvaća istočne padine Učke iznad Lovrana. Površina lovišta iznosi 3.460 ha. Na području lovišta prirodno obitavaju ili se uzgajaju jelen obični, srna obična, divlja svinja, medvjed mrki, zec obični, fazan, trčka skvržulja i jarebica kamenjarka. Prema mogućnostima staništa može se u lovištu uzgajati (matični-proljetni fond): - jelen obični 20 kom - srna obična 100 kom - svinja divlja 30 kom - zec obični 140 kom - fazan 180 kom

CPA d.o.o. strana 117

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

Granice lovišta, lovnih površina i površina zemljišta izvan lovišta prikazane su na kartografskom prilogu broj 3. - Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora u mj 1: 25.000. Lovozakupci u ovim lovištima i dalje će održavati lovnogospodarske i lovnotehničke građevine, provoditi mjere zaštite divljači i brinuti se o razvoju lovnog turizma, a sve na temelju lovnogospodarske osnove.

3.3.1.2. Sekundarni sektor

Sekundarni sektor obuhvaća vađenje mineranih sirovina, prerađivačku industriju, opskrbu električnom energijom i vodom te građevinarstvo.

Građevinarstvo Zbog smanjenih investicija u proteklih desetak godina građevinarstvo je znatno smanjilo svoju aktivnost, tako da trenutno u ovoj grani djeluju samo dvije tvrtke registrirane na području općine. To su tvrtka AEDIFICO d.o.o. iz Mošćeničke Drage sa 8 zaposlenih, te KORD d.o.o. iz Mošćeničke Drage sa 1 zaposlenim.

U građevinarstvu je 2004. godine bilo registrirano i 9 obrtnika. U narednom se razdoblju može očekivati povećanje gospodarske aktivnosti, pa time i investicija, što će se očitovati u povećanoj potražnji za građevinskim tvrtkama, a što će utjecati i na porast zaposlenih u ovoj grani.

3.3.1.3. Tercijarni sektor

U tercijarnom sektoru su najvažnije djelatnosti turizam i trgovina, ali će se sve više razvijati i ostale djelatnosti (promet i veze, promet nekretninama, financijske, komunalne i druge usluge).

Turizam Turizam je najznačajnija gospodarska grana Općine Mošćenička Draga, a u 2003. godini ostvareno je 168.000 noćenja. Na području općine danas ima ukupno 2.400 ležajeva (500 ležajeva u hotelima i 1.900 ležajeva u privatnom smještaju). Na obalnom području (Mošćenička Draga, Sveti Petar, Kraj, Sučići, Obrš, Sveti Anton) ima 1.168 ležajeva, u naseljina Mošćenice, Kalac i Grabrova 70 ležajeva, te u naseljima Brseč, Martina, Golovik, Zagore i Sveta Jelena 262 ležaja. U auto-kampovima trenutno ima 400 mjesta.

Na području turizma registrirano je i 6 obrtnika. Također, vezano na turističko opredjeljenje Općine Mošćenička Draga, značajan je broj obrtnika u sektoru usluga (11) i ugostiteljstva (10 obrtnika).

Budući razvoj turizma na području Općine Mošćenička Draga treba usmjeriti na podizanje kvalitete postojećih smještajnih jedinica i obogaćivanje ponude, jer turizam nije boravište već doživljaj. Sadašnjim kapacitetima potrebne su brojne rekonstrukcije, (procjenjuje se da je potrebno svakih 8 godina uložiti oko 25% vrijednosti građevine u njezinu rekonstrukciju, ili oko 3,125% godišnje).

Turizam je za Općinu Mošćenička Draga jedna od najperspektivnijih privrednih grana, koja će u budućnosti pored poljoprivrede, biti okosnica razvoja ovog područja. Dosadašnja istraživanja pokazuju oskudnu valorizaciju raspoloživih resursa u smislu razvoja boravišnog turizma. Budući da je turizam djelatnost koja multiplikativno djeluje na razvoj ostalih gospodarskih, javnih, kulturnih i sportskih aktivnosti, a istovremeno najbolje verificira postojeće kulturno i povijesno nasljeđe kao i prirodne ljepote nekog područja, onda je nužno pronaći one oblike turizma koji imaju bolje šanse na tom prostoru. Stoga je aktivirana svijest o mogućnostima i prednostima razvoja ove privredne grane.

Ono što predstoji u sljedećem razdoblju je povećanje broja smještajnih jedinica i poboljšanje kvalitetne strukture tih jedinica kao i obogaćivanje ugostiteljskih objekata novim rekreativnim sadržajima. Potrebno je povećati broj smještajnih jedinica izgradnjom više manjih hotela obiteljskog tipa u građevinskim područjima naselja.

U ukupnoj turističkoj ponudi nedostaje objekata za sportsko – rekreacijske aktivnosti, kulturno – zabavnih sadržaja, specijaliziranih objekata kvalitetnijih oblika prehrane te izvansezonskih objekata i sadržaja. Također, nije se uspjelo u većoj mjeri produžiti turističku sezonu i proširiti asortiman ponude, kao ni privući bogatiju klijentelu, već prevladava uglavnom masovni turizam i ljetni odmor.

CPA d.o.o. strana 118

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

Razvoj seoskog turizma (agroturizma) kao obiteljskog oblika poslovanja treba poticati i država i lokalna samouprava. Mošćenička Draga ima izuzetno velike resurse za razvoj ovog vida turizma, odnosno specifičnih vidova turizma, kao što su eko-turizam, agroturizam i dr. Izgradnja novih sadržaja moguća je kao interpolacija novih građevina u postojeće tkivo naselja, ali prvenstveno ona podrazumijeva rekonstrukciju postojećih ruralnih naselja.

Prema preporukama Vijeća Europe ruralni oblici turističkih usluga mogli bi biti: - razne ture koje obuhvaćaju: pješačenja (pješačke staze, prirodni parkovi, fitness staze), jahanje, boravak u kamp kućicama te obilazak prostora terenskim kolima i biciklima - aktivnosti na vodi kao što je ribolov, plivanje, skijanje na vodi i jedrenje - aktivnosti u zraku s malim zrakoplovima, jedrilicama, zmajevima i balonima - sportsko-terenske aktivnosti koje obuhvaćaju tenis, penjanje uz stijene i planinarenje - aktivnosti otkrivanja prirodnih i drugih znamenitosti - kulturne aktivnosti s tečajevima ručnog rada, umjetničke radinice, folklorne grupe, kulturni sadržaji, gastronomski sadržaji i drugo - aktivnosti zdravstvenog karaktera kao što su fitness i drugi programi

Osnovni ciljevi budućeg razvoja turizma su: - produženje turističke sezone tako da se u prvoj fazi dostigne korištenje smještajnih kapaciteta iz 1990. godine - racionalno korištenje obalnog prostora u korist kvalitetnog turizma, pri čemu prednost treba dati gradnji hotelskih i drugih objekata viših kategorija - poboljšanje kvalitete turističkog proizvoda, kojeg uz kategorizirane smještajne i ugostiteljske kapacitete čine i sportsko-rekreacijski, kulturno-zabavni i drugi sadržaji, uz primjerenu kvalitetu opskrbe, prometa, komunalnih i uslužnih djelatnosti - nepovoljne utjecaje turizma na okoliš sprečavati boljom regulacijom prometa, zaštitom prirodnih i kulturno-povijesnih vrijednosti.

Procjenjuje se da će godišnji prosječni rast broja smještajnih jedinica iznositi od 0,8 do 1,0%. U okviru osnovnih kapaciteta (hoteli i pansioni) očekuje se gradnja manjih hotela i dobro opremljenih pansiona primjerenih turističkoj potražnji, uz istovremeno povećanje broja postelja u kućanstvima (dio porasta će se odnositi na smanjenje broja neprijavljenih gostiju). U odnosu na 2003. godinu, kada je ostvareno oko 168.000 noćenja, može se u 2015. godini očekivati oko 205.000 noćenja ili oko 22% više u odnosu na 2015. godinu. Prihodi od turizma trebali bi rasti između 5 i 7% godišnje.

Kapaciteti za smještaj turista posljednjih godina su povećani, što govori u prilog oživljavanja turizma i većoj ulozi ove grane u gospodarstvu. U slijedećoj tablici izneseni su podaci o broju postelja namijenjenih turistima na dan 31.08.2003. godine.

Tablica 43. - Kapaciteti za smještaj turista - postelje (Izvor: Ured državne uprave u Primorsko-goranskoj županiji, Služba za gospodarstvo)

smještajne jedinice stalne 2 V R S T A Objekti 1 ukupno sobe apartmani postelje Hoteli 2 261 261 - 447 Kampovi 1 110 110 3 - 400 Sobe za iznajmljivanje 3 26 26 - 52 Kućanstva 196 526 356 170 1.562 - sobe, apartmani i kuće za odmor Kućanstva 5 24 24 3 - 72 - kamp jedinice u kampovima UKUPNO 6 947 777 180 2.533

1 u iskazanom ukupnom broju objekata nisu uključena kućanstva 2 u 2003. godini registrirano je 148 pomoćnih postelja 3 broj mjesta za kampiranje

CPA d.o.o. strana 119

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

Podaci Turističke zajednice za 2005. godinu djelomično se razlikuju od podataka iz gornje tablice. Prema tim podacima turistički kapaciteti Općine Mošćenička Draga su sljedeći:

Tablica 44. - Podaci o broju ležaja / postelja

N a z i v broj ležaja Hotel MARINA 313 Hotel MEDITERAN 135 Vila SLATINA 22 Autokamp 400 kućanstva (204 prijavljena) 1.426 ostali (tvrtke i obrtnici) 78 Ukupno 2.374

Razvoj ugostiteljsko - turističke djelatnosti se ovim planom Planom predviđa u građevinskim područjima naselja, i to u sklopu ugostiteljsko - turističke zone u naselju Mošćenička Draga (cca 600 kreveta u hotelima), te u privatnom smještaju u naseljima općine.

Realizacijom ovih ugostiteljsko - turističkih sadržaja, uz očekivani realni rast broja ležaja u kućanstvima za cca 10% u idućih desetak godina, procjenjuje se da bi na području Općine Mošćenička Draga bilo ukupno 3.000 kreveta, odnosno po vrstama smještaja: - ugostiteljsko - turistička zona Mošćenička Draga - 600 kreveta - kampovi - 600 kreveta - kućanstva - 1.800 kreveta

Trgovina U narednom će razdoblju trgovina i dalje zauzimati značajno mjesto u gospodarskoj strukturi, s obzirom na povećanu potrebu opskrbe stanovništva i turista. U području trgovine registrirana su i 4 obrtnika.

Promet i veze Promet će u narednom razdoblju moći zadovoljavati osnovne lokalne potrebe prijevoza roba i putnika u cestovnom prometu, dok će telekomunikacijske usluge osigurati potrebnu tehničku infrastrukturu za pružanjem telekomunikacjskih usluga. Cestovni će promet i dalje rasti, i to zbog daljnjeg povećanja stupnja motorizacije, kao i zbog povećanja turističkog prometa u ljetnoj sezoni, Pri tome se očekuje znatno smanjenje tranzitnog prometa u naseljima koja se nalaze uz sadašnju trasu državne ceste D 66. Uvjet za to će biti izgradnja obilaznice Opatijske rivijere po novoj trasi, koja je u projektiranju. U prijevozu su registrirana 3 obrtnika. Sve veći priliv turista imati će za posljedicu povećanje turističkog pomorskog prometa.

Očekuje se daljnji porast broja fiksnih i mobilnih telekomunikacijskih priključaka, tako da koncesionari u ovom području usluga trebaju osigurati telekomunikacijske usluge koje će zadovoljiti potrebe domaćeg stanovništva ali i povećanog broja turista za vrijeme turističke sezone.

Poslovne usluge Očekuje se povećanje kvalitete finacijskih usluga (bankovne filijale i mjenjačnice), kao i posrednika u prometu nekretnina, s obzirom na rast ovog tržišta u zadnjim godinama i rast cijena nekretnina.

Obrtništvo Očekuje se razvitak proizvodno-prerađivačke, ugostiteljske, uslužne i trgovačke obrtničke struke, pretežito u službi turizma i zadovoljavanja potreba građana, a građevinska će struka biti ovisna o oživljavanju građevinskih radova. U zaobalnom području će se sve više uvoditi obrti u službi obalnog turizma, kao što su vinogradarske i stočarske farme, vinski podrumi i konobe, kao i lovački domovi i restorani, što će pridonijeti razvoju agroturizma, izletničkog, lovnog i doživljajnog turizma, koji će se dopunajvati turističkom komercijalizacijom prirodne i kulturne baštine. Krajem 2005. godine na području općine bila su registrirana 64 obrtnika (51 obrtnik u Mošćeničkoj Dragi i Mošćenicama i 11 obrtnika u Brseču).

CPA d.o.o. strana 120

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

Naselje Brseč (Klančac)

Hotel u Mošćeničkoj Dragi

3.3.2. Globalne projekcije gospodarskog razvoja do 2015. godine

Globalna ocjena stanja i prognoza razvoja nekog područja mogu se kvantitativno izraziti pomoću sintetičnih parametara bruto domaćeg proizvoda, potrebnih investicijskih ulaganja i zaposlenosti. Time se iskazana razvojna koncepcija kvantificira usporedivim i međusobno povezanim veličinama i odnosima. Kvantifikacija obuhvaća dinamiku rasta izraženu u kretanju bruto domaćeg proizvoda, promjene u strukturi gospodarskih i javnih djelatnosti koje se izražavaju strukturom domaćeg brutto proizvoda, zaposlenosti i promjena u veličini štednje i investicija, koje su osnovni pokretač strukturnih promjena.

CPA d.o.o. strana 121

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

Sva ova tri odnosa su u uskoj međusobnoj zavisnosti i oni su ključni za definiranje razvoja. Osnovna polazišta globalne projekcije razvoja sadržana su u postavljenim razvojnim ciljevima. Njihovo ostvarenje pretpostavlja brzu primjenu suvremene proizvodnje roba i usluga, veće korištenje znanja, bolju organizaciju i primjenu svjetskih standarda kvalitete i uspješnosti.

Na temelju dosadašnjih analiza, raspoloživih prirodnih i stvorenih potencijala, prometnog položaja, infrastrukture i ljudskog potencijala, može se procijeniti budući rast gospodarstva kako je u daljnjem tekstu navedeno. To omogućuje prognoziranje osnovnih razvojnih tendencija koje mogu poslužiti kao podloga za izradu prostornog plana kao i za prostorne planove nižeg reda. Kao ograničavajući faktori uzeti su mala gustoća naseljenosti i relativno nepovoljna dobna struktura stanovništva.

Prosječne stope rasta za razdoblje 2001. do 2015. godine su: - BRP-a 4,8%, - investicija 5,5% - zaposlenosti 2,5%

3.3.3. Prikaz društvenih djelatnosti

Sustav središnjih naselja, definiran Prostornim planom županije, bila je polazna osnova za ustrojstvo minimalnih sadržaja društvenih djelatnosti. Na taj način je uspostavljena mreža središnjih uslužnih funkcija, koje uz gospodarski razvoj pridonose razvoju naselja i gravitirajućeg područja, podiže standard i kvalitetu života stanovnika. Prema PPPGŽ naselje Mošćenička Draga svrastano je u VII. kategoriju naselja – lokalni centar.

Društvene djelatnosti su interpolirane u sustav naselja, a programski su vezane na potrebe stanovnika i tradicionalne interese. Prema PPPGŽ određeno je da se konačan broj, prostorni razmještaj, veličina i kapacitet građevina duštvenih djelatnosti određuje prostornim planom uređenja općine, a temeljem smjernica i kriterija iz točke 3.1.2. Plana prostornog uređenja (Knjiga 2). Minimalni sadržaji i kapaciteti građevina i sadržaja društvenih djelatnosti koje postoje ili će se graditi u Općini Mošćenička Draga su: - predškolska ustanova - osnovna škola - zdravstvene ustanove - športsko – rekreacijske građevine - vjerske građevine.

3.3.3.1. Uprava i pravosuđe

Svi segmenti prava i pravosuđa planirani su u županijskom središtu, dok se u središtima gradova i općina koji su u prethodnom ustroju bili sjedišta općina (ujedno i sjedišta gravitacijskih područja), nalaze ispostave županijskih službi i sudbene vlasti s pratećim službama – što je za područje Općine Mošćenička Draga grad Opatija (imovinsko-pravni, katastarsko-geodetski poslovi i drugo).

Zakonom o područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN 33/2001) djelokrug općine je obavljanje poslova koji se odnose na: - uređenje naselja, prostorno i urbanističko planiranje - komunalnu djelatnost - briga o djeci, socijalnu skrb - primarna zdravstvena zaštita - osnovno obrazovanje - kultura, tjelesna kultura i sport - zaštita i unapređenje prirodnog okoliša - protupožarna i civilna zaštita

Općina Mošćenička Draga će i ubuduće biti jedinica lokalne samouprave općinskog karaktera sa upravnim odjelom općinske uprave. Ne planira se izgradnja novih građevina uprave i pravosuđa u Općini Mošćenička Draga.

CPA d.o.o. strana 122

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

3.3.3.2. Predškolsko i školsko obrazovanje

Predškolske ustanove Predškolski je odgoj trenutno organiziran u privatnom Dječjem vrtiću Mošćenička Draga, a kojeg trenutno vodi tvrtka “Grobnički tići” i smješten je u sklopu osnovne šklole. Vrtić trenutačno pohađa 24-ero djece. Planiranje predškolskih ustanova u nadležnosti je jedinica lokalne samouprave. Postavke na temelju kojih se planira mreža tih ustanova su: - središta organizirane brige za predškolsku djecu su u svim središtima općina - potreban broj ustanova, njihov razmještaj, kao i veličina grupa-jedinica ovisit će o kontingentu predškolske populacije.

Iako se temeljem demografskih prognoza ne očekuje povećanje broja predškolske djece, postojeća zgrada nije najpodesnija za sadašnju namjenu, te se planira izgradnja nove predškolske ustanove na novoj lokaciji uz planiranu osnovnu školu i športsku dvoranu, kao što je to i predviđenon PUP-om škola Mošćenička Draga (SNP-GŽ 06/94 i 11/94) na lokaciji u Svetom Petru. Daljnji razvoj ove djelatnosti ići će prema poboljšanju standarda predškolskog odgoja i naobrazbe. Poboljšanje se odnosi na uvjete rada, organiziranje dodatne i dopunske nastave, omogućavanje ranog učenja stranih jezika. Također je potrebna izgradnja više dječjih igrališta.

Dimenzioniranje potrebnog kapaciteta vrši se prema sljedećim pokazateljima: - broj djece predškolske dobi određuje se sa 8% broja stanovnika (cca 120 djece) - obuhvat djece (broj stvarnih korisnika) određuje se anketom - veličina građevne čestice određuje se tako da se osigura 15 - 40 m2 zemljišta po djetetu (korisniku), uzimajući u obzir lokalne uvjete.

Osnovno školstvo Osnovno školovanje na području općine organizirano je u tri područna odjela Osnovne škole “Viktor Car Emin” iz Lovrana, koje je prema podacima za školsku godinu 2003/2004 pohađalo: - Područni odjel Mošćenička Draga - 93 učenika u 7 odjeljenja, od kojih jedan kombinirani odjel - Područni odjel Brseč - 7 učenika u jednom kombiniranom odjelu - Područni odjel Mošćenice - 5 učenika u jednom kombiniranom odjelu

Zgrada osnovne škole u Mošćeničkoj Dragi izgrađena je 1913. godine, a u proteklim je godinama uvedeno centralno grijanje, prostor za jelo, informatička radionica, a kontinuirano se obnavlja škloski inventar. Osnovno školstvo planira se na temelju demografske slike te primjenom prihvaćenih standarda i normativa. Osnovno načelo je da moraju postojati samostalne osnovne škole u svim gradskim/općinskim središtima. Područni odjeli samostalnih osnovnih škola osnivaju se sukladno potrebama lokalnih zajednica na teritoriju jedinice lokalne samouprave.

Temeljem ovih postavki zadržava se postojeća mreža osnovnoškolskih jedinica, dakle područni odjeli Osnovne škole “Viktor Car Emin” iz Lovrana u naseljima Brseč, Mošćenička Draga i Mošćenice. Za potpunu samostalnu školu potrebno je imati najmanje 240 učenika (po jedan razredni odjel od 1. do 8. razreda), pa Općina Mošćenička Draga nema osnovnog uvjeta za osnivanje samostalne osnovne škole.

U naselju Mošćenička Draga planira se izgradnja nove školske građevine u skladu s PUP-om škola Mošćenička Draga (SNP-GŽ 06/94 i 11/94) na lokaciji u Svetom Petru. Za dimenzioniranje nove školske zgrade i pripadajuće joj parcele koriste se sljedeći kriteriji: - treba osigurati prostorne i druge mogućnosti za rad škole u jednoj smjeni, čime bi se u istim prostorima održavale i izvannastavne aktivnosti - učionički prostor treba biti dimenzioniran za veličinu odjeljenja od najviše 30 učenika (kombinirani razredni odjel od 2 razreda najviše 20 učenika, a ako su u razredni odjel uključena i djeca s poteškoćama u razvoju, u razredu ne smije biti više od 25 učenika - učenici osnovnih škola čine u principu do 10% stanovništva (155 učenika) - veličina građevne čestice određuje se tako da se osigura 30 - 50 m2 zemljišta po učeniku, uzimajući u obzir lokalne uvjete - uz školu trebaju biti smještena športska igrališta (zatvorena i otvorena) - za učenike od 1. do 4. razreda koji žive udaljeni od škole više od 3,0 km te za učenike 5. do 8. razreda koji žive udaljeni od škole više od 5,0 km treba organizrati javni prijevoz.

CPA d.o.o. strana 123

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

3.3.3.3. Zdravstvena zaštita

Zdravstvena djelatnost se obavlja se kao javna služba, a obavljaju je zdravstvene ustanove i zdravstveni djelatnici u privatnoj praksi. Način organizacije i provođenja zdravstvene zaštite utvrđuju se Zakonom o zdravstvenoj zaštiti. Postoje tri razine zdravstvene zaštite; primarna, sekundarna i tercijarna.

Zdravstvene ustanove se osnivaju u skladu s mrežom zdravstvene djelatnosti, a mjerila za postavljanje mreže su: - zdravstveno stanje, broj, starosna i socijalna struktura stanovništva - jednaki uvjeti/mogućnosti za korištenje zdravstvenih usluga - potreban opseg/razina djelatnosti (primarna, sekundarna ili tercijarna) - stupanj organizacije područja, prometna povezanost i specifičnost naseljenosti, te dostupnost demografski ugroženih područja (osobito na otocima) - gospodarske mogućnosti

Unutar djelatnosti zdravstva i socijalne zaštite nužno je dostići na 1.000 stanovnika 1 tim cjelovite primarne zaštite i ljekarnu. Za prostore zdravstvene stanice optimalna površina iznosi 0,02 - 0,05 m2/stanovniku, što je za Općinu Mošćenička Draga od 32 - 90 m2. Prema važećim normativima i standardima Općinu Mošćenička Draga ima obvezu održavanja ambulante opće medicine s jednim timom cjelovite primarne zdravstvene zaštite. Trenutno na području Općine Mošćenička Draga djeluju: - ugovorna ambulanta opće medicine u Mošćeničkoj Dragi - privatna ambulanta opće medicine u Mošćeničkoj Dragi - ugovorna zubotehnička ambulanta u Mošćeničkoj Dragi - privatna zubotehnička ambulanta u Mošćeničkoj Dragi - ugovorna ambulanta opće medicine u Brseču (radi jednom tjedno) - ugovorna turistička ambulanta opće medicine u hotelu Marina u Mošćeničkoj Dragi - privatna ljekarna u Mošćeničkoj Dragi.

Temelj za dimenzioniranje novog sustava u zdravstvu i formiranje mreže objekata u zdravstvu biti će stvoren kada nadležno Ministarstvo i HHZO donesu odgovarajuće standarsde i normative. Važno je napomenuti da bi se objekti primarne zdravstvene zaštite trebali nadopuniti stacionarom, jer se radi o specifičnom području u kojem ljeti boravi znatno veći broj ljudi nego tijekom ostalog dijela godine, pa se u objektima primarne zdravstvene zaštite često obavljaju i usluge iz domene sekundarne ili tercijarne zdravstvene zaštite.

3.3.3.4. Socijalna skrb

U Općini Mošćenička Draga ne postoji niti su planirane građevine za potrebe djelatnosti socijalne skrbi i zaštite.

3.3.3.5. Kultura

Mreža kulture se osniva na postavkama iz zakonske regulative, ali i usmjerenjima iz dokumenata prostornog uređenja. Prilikom utvrđivanja mreže kulturnih sadržaja maksimalno treba respektirati postojeće stanje mreže, a u Mošćeničkoj Dragi treba bit smještena većina kulturnih odnosno sportskih sadržaja. Prema važećim planovima minimalni sadržaji su: knjižnica, čitaonica, muzej, galerije, zbirke, sportski klubovi i školske sportske dvorane. Kako naselje Mošćenička Draga još uvijek nema sve te sadržaje, u budućnosti će se nastojati proširiti njihov spektar i poboljšati razina usluge u samoj Mošćeničkoj Dragi, ali i u ostalim naseljima.

Kulturne funkcije su relativno dobro razvijene, i to zbog povećane potražnje stanovnika ali i turizma. U naselju Mošćenička Draga i Brseč postoje knjižnice. Knjižnica u Mošćeničkoj Dragi djeluje kao izdvojeni dio ustanove Gradska knjižnica i čitaonica “Viktor Car Emin” čiji je osnivač Grad Opatija. U naselju Mošćenice nalazi se muzejska zbirka. U naselju Donji Kraj nalazi se rodna kuća književnika Viktora Cara Emina. U naselju Brseč nalazi se rodna kuća književnika Eugena Kumičića, u kojoj je uređena knjižnica, memorijalna soba, umjetnička galerija i višenamjenska dvorana. U naselju Mošćenice djeluje Katedra čakavskog sabora za Općinu Mošćenička Draga, a u Brseču djeluje udruga Jenio Sisolski.

CPA d.o.o. strana 124

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

Svake se godine obilježava KANDELORA (Svijećnica) kao povijesni dan naselja Mošćenice, kao i AURELIJEVA - dan naselja Brseč i PETROVA - dan naselja Sveti Petar. Dan Općine Mošćenička Draga obilježava se feštom sv. Marina u Mošćeničkoj Dragi na dan 24. srpnja. Tijekom ljetnog perioda u Mošćeničkoj Dragi se održavaju i brojne glazbene priredbe. Prema PPP-GŽ minimalni kulturni sadržaj Općine Mošćenička Draga je knjižnica i čitaonica, ali s druge strane minimalni sadržaji u kulturi ne mogu biti propisani egzaktnim kriterijima.

3.3.3.6. Šport i rekreacija

Za potrebe suvremenog čovjeka nužno je osigurati građevine i površine na kojima se odvijaju športske aktivnosti, a koje obuhvaćaju prirodne i materijalne resurse: - more - uređene kopnene površine - izgrađene športske građevine i borilišta (na otvorenom i zatvorenom prostoru). Šport i športska rekreacija dijele se prema korisnicima na: - šport djece i mladeži u procesu odgoja i obrazovanja - natjecateljski šport - športska rekreacija građana - kineziterapija i invalidski šport za osobe oštećena zdravlja i sa smetnjama u razvoju.

Na području općine djeluje SD DRAGA iz Mošćeničke Drage, koje ima nogometnu i boćarsku ekipu, te jedriličarki klub JC ORION. SDR ŠIP iz Brseća okuplja sportske ribolovce.

Igrališta (zatvorena i otvorena) Dimenzioniranjem mreže športskih građevina i sadržaja Općine Mošćenička Draga prema u skladu s člankom 50. stavak 3. PPP-GŽ proizlazi da je na području obuhvata Plana potrebno izgraditi:

Dob 59 i više 6 - 14 14 - 19 19 - 24 24 - 34 34 - 44 44 - 59 Broj objekata (od - do godina) 444 prema prema Broj stanovnika 195 90 116 204 202 394 444 tablici planu Dvorane 0,28 0,35 0,09 0,09 0,06 0,06 0,01 0,94 1 Zatvoreni bazeni 0,01 ------0,01 0 Otvoreni bazeni 0,03 0,01 - - - - - 0,04 0 Zračne streljane 0,08 0,08 0,08 0,15 0,13 0,18 0,03 0,73 1 Streljane ostale 0,01 0,04 0,05 0,07 0,03 0,04 - 0,24 0 Kuglane 0,01 0,01 0,11 0,20 0,20 0,31 0,04 0,88 1 Ostali zatvoreni 0,01 0,01 0,02 0,02 0,03 0,01 - 0,10 0 Nogomet 0,04 0,04 0,08 0,08 0,02 0,01 - 0,27 1 Mali nogomet, rukomet, 1,33 0,80 0,23 0,28 0,18 0,12 - 2,94 3 odbojka, košarka Tenis 0,04 0,04 0,09 0,15 0,17 0,29 0,09 0,87 1 Boćanje - - 0,03 0,07 0,11 0,23 0,09 0,53 2 Ostali otvoreni sportski tereni 0,12 0,11 0,06 0,05 0,2 0,03 0,02 0,41 1

Izgradnja igrališta planirana je u: - športska dvorana u Svetom Petru - zračna streljana u Mošćeničkoj Dragi - kuglana u Mošćeničkoj Dragi - igralište za nogomet u Mošćeničkoj Dragi - igrališta za mali nogomet, rukomet, odbojku u Mošćeničkoj Dragi, Svetom Petru i Brseču - tenis igralište u Mošćeničkoj Dragi - igralište za boćanje u Mošćeničkoj Dragi i Brseču - ostali otvoreni sportski tereni u Mošćenicama.

CPA d.o.o. strana 125

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

Plaža Klančac (naselje Brseč)

Kupališta Za područje Općine Mošćenička Draga, kao izrazitog turističkog područja, od osobite važnosti je uređenje obalnog prostora, namijenjenog kupanju i sportovima na vodi. Kupališta zahvaćaju uski kopneni dio (plaža) s pripadajućim akvatorijem širine 300 m. Kupališta se nalaze na područjima naselja Mošćenička Draga, Mošćenice, Golovik i Brseč i obuhvaćaju plaže na sljedećim lokacijama: - uređene morske plaže: UP1 - Mošćenička Draga, UP2 - između plaže Sv. Ivan i lokacije Sipar), UP3 - Sveti Ivan i UP4 - Senjevac. - prirodne morske plaže: Uboka, Jelenščica, Pod Križ, Klančac (Brseč), Vela lučica i Peščić (kod lučice Brseč), Brsečka lučica, Pod Peć (Brseč) i Stupova.

3.3.3.7. Vjerske građevine, vjerske zajednice i udruge građana

Na prostoru Općine Mošćenička Draga postoje dvije župne crkve: sv. Andrija u Mošćenicama i sv. Juraj u Brseču. Uz to se povremeni vjerski obrdi održavaju u crkvama Krista Kralja u Kalcu, sv. Jeleni u Svetoj Jeleni, sv. Nikoli u Goloviku, Majke Božje u Kraju i sv. Petar u Svetom Petru. Crkva sv. Bartola u Mošćenicama se koristi kao mrtvačnica, a crkva sv. Sebastijana nije u upotrebi. Udruge građana, političke stranke i druge organizacije nastaju kao odraz interesa svake pojedine lokalne zajednice, odnosno posebnih strukovnih organiziranja ili raznih humanitarnih nastojanja. Na području Općine Mošćenička Draga djeluju i različite udruge građana: Katedra čakavskog sabora Općine Mošćenička Draga, Udruga Jenio Sisolski iz Brseča i Zajednica Talijana Općine Mošćenička Draga. U Mošćeničkoj Dragi djeluje dobrovoljno vatrogasno društvo, a općina ima i ugovor sa Javnim vatrogasnim društvom Opatija, koje se po potrebi angažira za gašenje požara.

3.3.3.8. Ostale namjene (zdravstveno - turistička namjena - ZT)

Za potrebe izgradnje ustanove za boravak starijih osoba Planom je određena lokacija uz naselje Kalac (uz građevinsko područje N-23). Na ovoj lokaciji se planira izgradnja građevine za boravak starijih osoba sa svim potrebnim pratećim sadržajima (zatvorenim i otvorenim).

CPA d.o.o. strana 126

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

3.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora

3.4.1. Uvjeti korištenja prostora

Uvjetima korištenja određuje se način korištenja prostora određenom namjenom koja je obrazložena u točki 3.2. Organizacija prostora i osnovna namjena i korištenje površina ovog Plana.

3.4.1.1. Uvjeti korištenja građevinskih područja

A. Građevinska područja naselja Građenje unutar građevinskih područja dozvoljeno je u skladu s odredbama ovog Plana i posebnim propisima. Građevinsko se područje sastoji od: - izgrađenog dijela (uređeno građevinsko zemljište na kojem su izgrađene građevine različitih namjena - pretežito stambene, infrastrukturne građevine i površine te privedene namjeni druge površine – parkovi, igrališta, plaže i drugo) - dijela predviđenog za uređenje zemljišta i izgradnju

Izgradnja unutar građevinskog područja naselja se razvija uz postojeće ili planirane javne prometnice, pri čemu svaka građevna čestica treba imati neposredan pristup na javnoprometnu površinu, najmanje dopuštene širine kolnika za planirane nerazvrstane ceste 4,5 m za jednosmjerni promet, a 5,5 m za dvosmjerni promet. Iznimno, kod rekonstrukcije već postojećih cesta, širina kolnika može iznositi manje od 4,5 m, odnosno manje od 5,5 m ako položaj postojećih građevina onemogućava obavezne širine. Ako je postojeća nerazvrstana cesta širine kolnika manje od 4,5 m za jednosmjerni promet, odnosno 5,5 m za dvosmjerni promet, regulacijski pravac formirati će se na udaljenosti od najmanje 3,5 m od osi postojeće ceste. Oblik i veličina građevne čestice utvrđuje se prema postojećem obliku katastarske čestice, cijepanjem ili spajanjem više katastarskih čestica, a mora zadovoljiti odredbe o minimalnoj površini te omogućiti smještaj građevine i udaljenost građevine od granica čestice.

Za naselja, odnosno dijelove naselja, koja su registrirana kao povijesne graditeljske cjeline: Mošćenička Draga, Brseč i Mošćenice, odnosno dijelove naselja koja se nalaze unutar granica registriranih etnoloških zona - naselje Zagore te za arheološke zone, građevne aktivnosti u smislu prigradnji, nadogradnji i adaptacija moguće su temeljem odredbi ovog Plana i prema uvjetima nadležnog Konzervatorskog odjela, odnosno detaljnije planske dokumentacije.

Neposredno provođenje plana Unutar građevinskih područja naselja a izvan zaštićenog obalnog pojasa mora (ZOP-a) na području Općine Mošćenička Draga mogu se neposrednim provođenjem ovog Plana graditi građevine: - stambene namjene - obiteljske kuće - vile - višestambene građevine - pomoćne i manje gospodarske građevine u funkciji stanovanja - građevine tlocrtne projekcije manje od 60 m2 - gospodarske namjene - proizvodne građevine tlocrtne projekcije manje od 400 m2 - poslovne građevine tlocrtne projekcije manje od 400 m2 - poljoprivredne građevine tlocrtne projekcije manje od 120 m2 - ugostiteljsko - turističke namjene - građevine tlocrtne projekcije manje od 400 m2 - javne namjene - građevine tlocrtne projekcije manje od 400 m2 - građevine od važnosti za Županiju - infrastrukturne i komunalne namjene - montažne i privremene građevine.

CPA d.o.o. strana 127

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

Posredno provođenje Plana Posredno provođenje ovog Prostornog plana određeno je za središnje naselje područja Općine Mošćenička Draga, ujedno i naselje uz obalu mora, te naselja koja u svojem sklopu imaju registriranu urbanističku cjelinu.

Urbanistički planovi uređenja (UPU) Obvezna izrada Urbanističkih planova uređenja (UPU) određena je za: 1. UPU 1 - Donji Kraj 2. UPU 2 - Mošćenička Draga 3. UPU 3- Mošćenice 4. UPU 4 - Brseč 5. UPU 5 - Zagore

Granice obuhvata Urbanističkih planova uređenja prikazane su na kartografskom prikazu broj 3. - Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora u mj. 1:25.000, te na kartografskim prikazima građevinskih područja naselja u mj. 1:5.000.

Detaljni planovi uređenja (DPU) Planom se propisuje obvezna izrada Detaljnih planova uređenja (DPU) za sljedeće zone: 1. DPU Zdravstveno - turističke zone Kalac 2. DPU groblja Mošćenice

Granice obuhvata Detaljnih planova uređenja prikazane su na kartografskom prikazu broj 3. - Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora, 3.B. - Područja posebnih ograničenja u korištenju i područja i dijelovi primjene planskih mjera zaštite u mj. 1:25.000, te na kartografskim prikazima građevinskih područja naselja u mj. 1:5.000.

Do donošenja navedene dokumentacije – urbanističkih planova uređenja mogući su slijedeći zahvati u prostoru: - rekonstrukcija postojećih infrastrukturnih građevina - u područjima za koja je propisana obavezna izrada urbanističkih planova uređenja do donošenja navedenih planova moguća je samo rekonstrukcija i adaptacija postojećih građevina unutar izgrađenog dijela građevinskog područja prema uvjetima za novu gradnju - pod opsegom neophodnim za poboljšanje uvjeta života i rada smatra se: - obnova, sanacija i zamjena oštećenih i dotrajalih konstruktivnih i drugih dijelova građevina u postojećim gabaritima - priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture, te rekonstrukcija svih vrsta instalacija - dogradnja sanitarnih prostorija (WC, kupaonica, stubište) - uređenje potkrovlja ili drugog prostora unutar postojećeg gabarita u stambeni prostor - obnova, sanacija i dogradnja zbog povećanja kategorije građevine ugostiteljsko-turističke namjene - do donošenja urbanističkih planova uređenja za zaštićene urbanističke cjeline dopuštena je rekonstrukcija postojećih građevina (dogradnja, nadogradnja, sanacija) a prema uvjetima nadležnog Konzervatorskog odjela.

B. Površine izvan naselja za izdvojene namjene

Planom se propisuje obvezna izrada Detaljnih planova uređenja (DPU) za sljedeće površine izvan naselja za izdvojene namjene:

1. DPU groblja Mošćenice 2. DPU zdravstveno - turističke zone uz naselje Kalac.

Granica obuhvata Detaljnog planova uređenja prikazane su na kartografskom prikazu broj 3. - Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora u mj. 1:25.000, te na kartografskim prikazima građevinskih područja naselja u mj. 1:5.000.

CPA d.o.o. strana 128

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

3.4.2. Uvjeti uređenja prostora

3.4.2.1. Građevinska područja naselja

Planom su utvrđena građevinska područja naselja na području Općine Mošćenička Draga te su ucrtana na kartografskim prikazima broj 1. - Korištenje i namjena površina u mj. 1:25.000 i broj 4. - Građevinska područja naselja u mj. 1:5.000 ( karte od 4.A. do - 4.F.). Građevinska područja naselja nalaze se na sljedećim prikazima:

4.A. K.O. BRSEČ - naselja Brseč, Zagore i dio naselja Martina (Stepča, Kalina, Prisunac, Velo Selo, Franeli, Ivanini, Krsonjin, Carići, Peršići, Brseč, Belići, Martina, Martinčići i Žadrići) 4.B. K.O. KALAC - naselje Kalac i dio naselja Mošćenice (Zrinčići, Rošići, Muškardini, Rubinići, Marinići, Andrići, Gašparići, Rovini, Mrkvići, Marići, Mihani, Dugići, Špetrići, Selce i Jir) 4.C. K.O. KRAJ - naselja Sveti Anton, Obrš, Donji Kraj i dio naselja Mošćenička Draga (Mošćenička Draga, Haldej, Prem, Obrš, Frlići, Črnjari, Gornji Kraj, Donji Kraj i Sveti Anton) 4.D. K.O. MARTINA - naselja Sveta Jelena, Golovik i dio naselja Martina (Belići, Martina, Martinčići, Žadrići, Blažići, Sovići, Anići, Ratkovići, Gaćice, Golovik, Loškići, Nerezani, Purgari, Škalameri, Filipaši, Barci, Brivači, Gruzi, Opaće, Pećari, Slamnjaki, Šćoci, Špingaroli, Uhači i Zrinčići) 4.E. K.O. MOŠĆENICE - dio naselja Mošćenice i Mošćenička Draga (Jir, Mošćenice i Mošćenička Draga) 4.F. K.O. MOŠĆENIČKA DRAGA - naselja Grabrova, Sučići, Sveti Petar i dio naselja Mošćenička Draga (Mošćenička Draga, Lučetići, Petehi, Marasi, Gradac, Grabrova, Arbanasi, Dragani - Lovrečići, Sučići, Potoki, Jurčići, Trebišća i Mala Učka).

Ovim Prostornim planom određuje se minimalno uređenje građevinskog zemljišta na području Općine Mošćenička Draga. Eventualna viša razina uređenosti građevinskog područja određuje se Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru, odnosno programima investiranja u građevine i uređaje komunalne infrastrukture. Uređenje građevinskog zemljišta podrazumijeva pripremu i opremanje. Kategorije uređenosti građevinskog zemljišta određene ovim Planom su:

I. minimalno uređeno građevinsko zemljište, koje obuhvaća pripremu i pristupni put (direktni javni pristup građevnoj čestici minimalne širine 5,5 m, a ukoliko lokalni uvjeti to ne dozvoljavaju širina javnog pristupa mora biti najmanje 3,0 m, a vrijedi za sva naselja, s izuzetkom onih za koje je propisana II. kategorija uređenosti II. uređeno građevinsko zemljište, koje osim pripreme obuhvaća i osnovnu infrastrukturu - pristupni put, vodoopskrbu, odvodnju i električnu energiju. II. kategorija uređenosti obavezna je za: - sve građevine koje se grade unutar zaštićenog obalnog pojasa mora - sve građevine koje se nalaze unutar područja za koja je propisana obveza izrade detaljnijeg plana uređenja III. visoko uređeno građevinsko zemljište obuhvaća sve elemente pripreme i opremanja i obvezna je za građevinske zone prema posebnoj odluci Općinskog vijeća.

Za sve građevine koje se grade neposrednom provedbom ovog Plana plana tlocrtne bruto izgrađene površine manje od 250 m2 obavezna je I. kategorija uređenosti građevnog zemljišta. II. kategorija uređenosti obavezna je za: - sve građevine koje se grade neposrednom provedbom ovog Plana, tlocrtne brutto izgrađene površine veće od 250 m2, - sve višestambene građevine bez obzira na veličinu tlocrtne brutto izgrađene površine, - sve građevine koje se nalaze pod obavezom izrade detaljnijeg plana uređenja. CPA d.o.o. strana 129

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

Naselje Zagore - zaselak Velo selo

Zaselak Stepča

CPA d.o.o. strana 130

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

Unutar građevinskih područja na području Općine Mošćenička Draga mogu se graditi građevine: - stambene namjene - obiteljske kuće - vile - višestambene građevine - pomoćne građevine - javne namjene - gospodarske namjene - gospodarske građevine - poljoprivredne građevine - ugostiteljsko - turističke namjene - sportsko – rekreacijske namjene (uređene plaže) - infrastrukturne i komunalne namjene - montažne građevine

Građevine stambene namjene utvrđene ovim Prostornim planom dijele se na: - obiteljska kuća – samostojeća ili dvojna građevina stambene namjene na zasebnoj građevnoj čestici, za potrebe stanovanja jedne obitelji i razvijenom građevinskom (bruto) površinom do 250 m2 u koju se uračunava i površina pomoćnih građevina ako se grade na istoj građevnoj čestici, s najviše podrumom i dvije nadzemne etaže, tlocrtnog omjera stranica najviše 1:2 - vila – građevina stambene namjene za luksuzno stanovanje jedne obitelji, kojoj razvijena građevinska površina (BRP) iznosi od 300 m2 do najviše 800 m2, u koju se uračunava i površina pomoćnih građevina ako se grade na istoj građevnoj čestici, s najviše podrumom i dvije nadzemne etaže, koja se gradi na građevnoj čestici površine većoj od 1.400 m2 uz uvjet da minimalno 60% ukupne površine parcele mora biti park ili druga zelena kultivirana površina - višestambena građevina - građevina stambene namjene, samostojeće po načinu gradnje, koja ima više od jednog stana i koja se gradi na građevnoj čestici najmanje površine 800 m2

Osim stambene, u sklopu građevine stambene namjene omogućava se i poslovna namjena za tihe i čiste djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije sa bukom manjom od 45 dB noću i 55 danju (krojačke, frizerske, postolarske, fotografske radionice, prodavaonice mješovite robe, caffe-i, buffet-i i slično), pri čemu poslovna namjena može iznositi najviše 30% brutto izgrađene površine građevine stambene namjene.

Uz stambene građevine mogu se graditi pomoćne građevine čija je namjena u funkciji namjene osnovne građevine (garaže, drvarnice, spremišta, plinske stanice, ljetne kuhinje, sjenice, bazeni i slično).

Građevine javne namjene služe za zadovoljavanje državnog, županijskog ili lokalnog interesa (obrazovne ustanove, građevine lokalne samouprave, vjerske i ostale građevine). Građevine javne namjene čine obrazovne i zdravstvene ustanove, muzeji, galerije, vjerske građevine, sportske dvorane i sl, koje se grade u pravilu na istaknutim lokacijama. Najmanja veličina građevne čestice iznosi 600 m2, a izuzetno i 400 m2. Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,40 (osim za sportsko - rekreacijske i vjerske građevine, gdje može iznositi do 0,60). Najveći koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 1,00 (osim za športsko - rekreacijske i vjerske građevine, gdje može iznositi najviše 1,50). Najveća dopuštena visina građevina javne namjene (osim vjerskih građevina i sportskih dvorana) iznosi 11,0 do završnog ruba vijenca građevine, a broj etaža je ograničen na 3 etaže.

Građevine gospodarske namjene (proizvodne, ulužne i komunalno - servisne) mogu se graditi unutar građevinskog područja naselja na pojedinačnim građevnim česticama koje svojom veličinom, smještajem u naselju i osiguranjem osnovnih priključaka na prometnu i komunalnu infrastrukturu omogućuju obavljanje gospodarskih djelatnosti bez štetnih utjecaja na okoliš, tj. koje ne narušavaju uvjete života i stanovanja. Površina građevne čestice gospodarske namjene ne može biti manja od 600 m2, a najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,30. Unutar građevina gospodarske namjene dopušten je smještaj prostora stambene namjene, najveće dopuštene brutto razvijene površine 80 m2, a najveći dopušteni broj etaža građevine zanatske ili poslovne namjene je 2 etaže, dok najveća dopuštena visina građevine iznosi 7,0 m od nivelacione kote do završnog ruba vijenca građevine.

Površina građevne čestice poljoprivredne građevine ne može biti manja od 300 m2, a najveća dopuštena visina građevine iznosi jednu etažu ili 4,0 m do završnog ruba vijenca građevine.

CPA d.o.o. strana 131

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

Građevine ugostiteljsko - turističke namjene mogu se graditi uz uvjet da se građevna čestica mora nalaziti uz javno prometnu površinu širine kolnika najmanje 5,5 m. Najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 1.500 m2 (ali ne manje od 1.000 m2), dok najveća dopuštena površina nije ograničena. Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,10 a najveći koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 0,30. Najveći dopušteni broj etaža građevine iznosi 3 etaže, a najmanje 50% građevne čestice mora biti uređeno kao parkovno-pejzažno zelenilo, s tim da hortikulturno uređena površina iznosi najmanje 30% površine građevne čestice.

U građevinskim područjima je dozvoljeno uređenje morskih plaža na uređenim kupalištima (lokacije: UP1 - Mošćenička Draga, UP2 - između plaže Sv. Ivan i lokacije Sipar, UP3 - Sveti Ivan i UP4 - Senjevac). Planom se omogućuje uređenje, održavanje ili sanacija kupališta (dohranjivanje žala, obnova postojećih te betoniranje novih betonskih ili kamenih podloga, opločenja i sl.), a ukoliko se predviđenim rješenjem značajno mijenja postojeći izgled obale (nasipavanje i sl.) obvezna je izrada procjene utjecaja na okoliš.

Izvan sportsko - rekreacijskih površina određenih ovim Planom mogu se uređivati i graditi pješačke, biciklističke, jahaće i trim staze, dječja igrališta i slično.

Građevine infrastrukturne i komunalne namjene su prometnice, infrastrukturni uređaji, komunalne građevine i sl., a grade se temeljem uvjeta nadležnih tijela, posebnih propisa i posebnih uvjeta tijela državne uprave ili pravnih osoba. Kiosci su prizemne građevine najveće površine 9 m2, za trgovačke i uslužne namjene (služe za prodaju novina, duhana, galanterije, voća i povrća i dr., kao i za pružanje manjih ugostiteljskih ili obrtničkih usluga). Privremene građevine su sve građevine čija postava je vremenski ograničena na najviše 90 dana, štandovi, pultovi, umjetničke i reklamne instalacije i slično. Kiosci i štandovi mogu se postavljati na javnim površinama ili površinama u vlasništvu Općine Mošćenička Draga, ali samo u skladu s odgovarajućom odlukom koju donosi Općinsko vijeće. Kiosci i štandovi mogu biti samostalne građevine, ili se nekoliko kioska može povezati u jednu funkcionalnu cjelinu.

Pregled uvjeta za izgradnju građevina u građevinskim područjima naselja

Površina Koeficijenti Visina (m) Udaljenost (m) parcele (m2) (max) BRP (m2)

Građevina teren teren i broj stanova ć

min max k k od

i g is Broj etaža min min max pravca pravca parcele do vijenca vijenca do od usjedne Zelenilo ili prirodni do sljemena sljemena do regulacijskog regulacijskog Najve

400 Obiteljska kuća 1.400 0,15 0,50 8,0 11,0 3 50 250 1 0 - 4,0 6,0 50% (100) Vila 1.400 2.500 0,15 0,40 9,0 12,0 3 300 600 1 10,0 15,0 60% Višestambena građevina 800 2.500 0,25 0,50 9,0 12,0 3 200 900 6 6,0 6,0 40% Pomoćna građevina - - - - 3,0 4,0 1 - 60 - 0 - 4,0 6,0 - 6,0 ili Gospodarske građevine 600 1.200 0,30 0,50 7,0 10,0 2 200 600 - 6,0 30% više Poljoprivredne građevine 300 1.500 - - 4,0 6,0 1 - 120 - 4,0 6,0 - Ugostiteljsko – turističke 1.500 6,0 do - 0,10 0,30 11,0 14,0 3 200 450 - 6,0 50% građevine (1.000) 12,0 600 0,40 1,00 11,0 6,0 Građevine javne namjene - - 3 - - - 6,0 50% (400) (0,60) (1,50) i više ili više

3.4.2.2. Građenje izvan građevinskog područja

Izvan građevinskog područja se mogu graditi građevine i sadržaji na površinama za koje se ne određuju građevinska područja kao što su: - građevine infrastrukture - građevine u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti i gospodarenja šumama - rekreacijski sadržaji

CPA d.o.o. strana 132

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

Građevine infrastrukture Građevine infrastrukture čine vodovi i građevine u funkciji sustava prometa, veza, vodoopskrbe, odvodnje, energetike i zaštite od poplava.

Građevine u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti i gospodarenja šumama Građevine u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti – tovilišta stoke i peradi (farme), staklenici, plastenici i slično, mogu se graditi izvan ZOP-a pod sljedećim uvjetima:

Toviišta stoke i peradi (farme): - oblik i veličina građevinske parcele treba obuhvatiti sve sadržaje tehnološkog procesa (glavne i pomoćne građevine, parkiranje, pomoćne i glavne ulaze, stanovanje, građevine individualne komunalne infrastrukture i sl.) - štale za uzgoj domaćih životinja mogu se graditi na katastarskim česticama čija je površina veća od 1.000 m2 - minimalna izgrađenost parcele nije uvjetovana - minimalna udaljenost građevina farme od granice parcele iznosi 10,0 m - maksimalna udaljenost građevina farme od granica parcele nije uvjetovana - minimalna udaljenost od građevina farme od građevina stambene namjene unutar građevinskih područja iznosi 30,0 m - minimalna udaljenost građevina farme od prometnice iznosi 6,0 m - najveći dopušteni broj etaža građevina farme je jedna etaža (prizemlje) - najveća dopuštena visina građevina farme do sljemena krovišta iznosi 6,0 m - oblikovanje građevina u sklopu farme mora biti u skladu s tradicijom u gradnji tih vrsta građevina - za smještaj vozila treba osigurati prostor unutar parcele - izgradnja ograda nije obvezna - zaštita tla, podzemnih i površinskih voda se provodi izgradnjom septičkih i gnojišnih jama - uz gopodarske građevine poljoprivredne namjene u sklopu farme (tovilišta) obvezna je izgradnja gnojišta od vodonepropusnog materijala, pri čemu visina gnojišta može iznositi najviše do 0,50 m u odnosu na okolni teren.

Dozvoljena je izgradnja staklenika i plastenika na poljoprivrednim površinama izvan građevinskih područja naselja, uz uvjet da se najmanje 80% površine obrađuje jednom ili više poljoprivrednih kultura (vinogradi, masline, voće, povrće, cvjetnjaci, te služe uzgoju stoke, peradi i sl.) pod slijedećim uvjetima: - najmanja dopuštena površina čestice iznosi 200 m2 - najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) i najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 0,40 - najveća dopuštena visina građevine iznosi 4,0 m - maksimalne udaljenosti od granica parcele nisu uvjetovane - minimalna udaljenost od granice parcele je 2,0 m - minimalna udaljenost od prometnice iznosi 6,0 m - treba osigurati kolni prilaz širine najmanje 3,0 m. Uvjet za izgradnju ovih građevina je postojeći kolni prilaz širine najmanje 3,0 m. Prenamjena postojećih građevina u funkciji poljoprivredne proizvodnje izvan građevinskog područja u građevine stambene namjene nije dozvoljena.

Građevina za odlaganje alata i sitnog inventara: - najmanje 80% površine treba biti pod kulturom vinograda, maslina, voća, povrća ili žitarica - poljoprivredna površina treba biti veća od 1.000 m2 - tlocrtna veličina iznosi maksimalno 1% površine građevinske čestice, ali ne više od 10 m2 - visina građevine je jedna etaža.

Na području Općine Mošćenička Draga izvan građevinskog područja mogu se graditi i građevine u funkciji gospodarenja šumama (lugarnice i sl.), građevine u funkciji lova i slične građevine uz poštivanje slijedećih kriterija: - najmanja dopuštena površina čestice iznosi 200 m2 - najmanja udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi 6,0 m - najmanja udaljenost od granice čestice iznosi 4,0 m - najveća dopuštena tlocrtna projekcija građevine iznosi 60 m2

CPA d.o.o. strana 133

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

- najveći dopušteni broj etaža građevine iznosi 1 etažu (P) - najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,50 - najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 0,50.

Građevine u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti i gospodarenja šumama unutar ZOP-a Unutar ZOP-a nije moguće planirati gradnju građevina namijenjenih za vlastite gospodarske potrebe (spremište alata, strojeva, poljoprivredne opreme i sl.) izvan građevinskog područja naselja, s izuzetkom prijavljenog obiteljskog gospodarstva i pružanje ugostiteljskih i turističkih usluga u domaćinstvu većem od 3 ha (kao prizemne građevine ukupne površine do 200 m2 i udaljene najmanje 300 m od obalne crte).

3.4.2.3. Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite

Vezano na uređenje zemljišta, Planom se utvrđuje koridor planirane brze ceste (obilaznica Opatijske rivijere), u kojem se predviđa oblikovanje zemljišta. Zemljište uz koridor planirane prometnice će se uređivati sukladno posebnim propisima, i to ozelenjavanjem, pošumljavanjem i drugim tehnikama.

Uređenje zemljišta pošumljavanjem na prostoru šuma određuje se šumskogospodarskim osnovama, te se posebno ne iskazuje ovim Planom. Uređenje zemljišta pošumljavanjem izvan površina šuma provodi se u cilju zaštite okoliša i krajobraznog uređenja. Ozeljenjavanje će se provoditi prvenstveno na površinama klizišta, erozije i slično. Za šume u vlasništvu pravnih i fizičkih osoba do donošenja programa za gospodarenje šumama, uređenje zemljišta pošumljavanjem provoditi će se temeljem obaveza koje proistječu iz jednostavne i proširene biološke reprodukcije šuma.

Planom se predlažu posebne mjere razvoja koje se mogu primjeniti po područjima ili pojedinim zahvatima, kao što su: - prioritetno planirati gradnju građevina od županijskog značenja - odrediti visinu komunalne naknade na način da se potiče privođenje zemljišta planiranoj namjeni - predvidjeti uvođenje komunalnog doprinosa za financiranje građenja građevina i uređenja komunalne infrastrukture - predvidjeti osiguranje sredstava za zaštitu i upravljanje zaštitnim dijelovima - predvidjeti mogućnost osiguranja sredstava za financiranje projekata za potrebe općine, kao što su izgradnja građevina društvenih djelatnosti za javne funkcije, prometnica i sličnog putem izdavanja lokalnih obveznica - predvidjeti mjere za poticanje razvoja određenih gospodarskih djelatnosti, kao što su dodjele kredita s povoljnijim uvjetima, novčani poticaji za određenu proizvodnju ili granu djelatnosti i sl, oslobađanje investitora od plaćanja komunalnog doprinosa i sl. Provedba i razrada postavki i mjera ovog Plana provoditi će se putem Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru. Program mjera, pored zakonom određenog sadržaja mora: - utvrditi nositelje pojedinih obaveza, rokove i troškove planiranih mjera - odrediti mjere za provedbu politike prostornog uređenja (komunalni doprinos, razina uređenosti građevinskog zemljišta za pojedina uža područja i dr.).

Program mjera treba usuglasiti s Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru Primorsko - goranske županije.

3.4.3. Uvjeti zaštite prostora

3.4.3.1. Zaštita prirodne baštine

Prema podacima Ministarstva kulture, na području Općine Mošćenička Draga nema zaštićenih dijelova prirode temeljem Zakona o zaštiti prirode (NN 70/05), dok se zapadni dio općine nalazi u obuhvatu Parka prirode Učka. Radi zaštite i unapređivanja stanja okoliša Prostornim su planom utvrđena osobito vrijedna područja, - dijelovi prirode, morska obala, poljoprivredno zemljište i šume, te su određene mjere njihove zaštite.

CPA d.o.o. strana 134

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

Zakonom o zaštiti prirode i posebnim propisima određen je način uređivanja i korištenja zaštićenih dijelova prirode. Prostornim planom izdvojeni osobito vrijedni dijelovi prirode upisati će se na osnovi stručne podloge u Upisnik zaštićenih dijelova prirode što se vodi pri nadležnom tijelu. Ukoliko ne zadovoljavaju kriterijima za upis, trajno će se štititi mjerama propisanim Odredbama za provođenje.

Kao dijelovi krajolika posebne ljepote izdvajaju se: - područje Brseštine s okolicom predstavlja krajolik s još sačuvanim ruralnim vrijednostima prirodnog krajolika koji se može čuvati kroz razne oblike ruralnog turizma, uz čuvanje poljoprivrednog tla od nenamjenskog korištenja te saniranje područja izloženih požarima ili eroziji - područje Mošćeničke drage je jedna od najljepših bujičnih udolina s ostacima poljoprivrednog krajobraza koja se odlikuje posebnom slikovitošću - pojas livada na istočnoj strani Učke ispod vrhova odlikuje se šarolikom florom i pejzažnom ljepotom koje bi se mogle koristiti za turističke šetnje.

Na području Općine Mošćenička Draga (kopneni i morski dio) predlaže se zaštititi u slijedećim kategorijama zaštite (temeljem Zakona o zaštiti prirode, NN 70/05) sljedeće dijelove prirode:

Zaštićeni krajobraz Zaštićeni je krajobraz prirodni ili kultivirani predjel veće estetske ili kulturno-povijesne vrijednosti, ili krajobraz karakterističan za pojedino područje. U zaštićenom krajobrazu nisu dopuštene radnje koje narušavaju obilježja zbog kojih je proglašen.

1. Obala od uvale Cesara do uvale Stupova Još u primjedbama na Prijedlog Prostornog plana Primorsko-goranske županije Općinsko vijeće Općine Mošćenička Draga zahtijevalo je da se obala od uvale Cesara do uvale Stupova s grebenima u moru Pipirić ispred Burle u uvali Brsečka riva i Vela sten ispod naselja Kraj, što zapravo predstavlja cijelu dužinu pripadajuće obale Općine Mošćenička Draga, uvrsti u popis prirodnih vrijenosti predviđenih za zaštitu u kategoriji zaštićenog krajobraza.

Ovaj dio obale doista se odlikuje nesumnjivim pejzažnim, geomorfološkim, florističkim, zoološkim, vegetacijskim i drugim vrijednostima te ima sve elemente potrebe za uvođenje stanovitog oblika zaštite. Najprimjerenija kategorija zaštite svakako bi bio zaštićeni krajobraz. Podmorski dio obale također se odlikuje vrijednim specifičnostima (ZA VODNIK), međutim, potrebno je utvrditi sadašnje stanje na ovom području i u skladu s tim odlučiti o potrebi i tipu zaštite (na županijskoj ili lokalnoj - općinskoj razini).

Uvjeti i smjernice zaštite Potrebno je štititi krajobrazne elemente, izgled izgrađenih i neizgrađenih površina, autohtone šumske zajednice, te karakteristične i vrijedne vizure. Eventualna nova izgradnja izvan građevinskog područja svojom veličinom i funkcijom te građevinskim materijalom moraju biti primjereni krajobrazu.

Spomenik prirode Spomenik prirode je pojedinačni neizmijenjeni dio ili skupina dijelova žive ili nežive prirode koji ima znanstvenu, estetsku ili kulturno-povijesnu vrijednost. Na spomeniku prirode ili u njegovoj neposrednoj blizini nisu dopuštene radnje koje ugrožavaju njegova obilježja i vrijednsoti.

1. Stjenovita obala od Punte Šipa do Punte Ždejevica (prostor ispod Brseča) 2. Vrulje u uvali Uboka i uvali Jelenščica 3. Špilje na obali (Golubera i Pod Križ) 4. Lokve Prostornim planom Primorsko - goranske županije predložene su zbog osobitih vrijednosti za očuvanje lokalne bioraznolikosti za zaštitu u kategoriji spomenika prirode sve veće lokve u priobalnom pojasu. Nekoliko vrlo vrijednih lokvi evidentirano je i na području Općine Mošćenička Draga pa ih je kao takve potrebno ucrtati u prostorni plan i zaštititi. 5. Podmorska špilja – špilja Pod Golubera (Plava špilja) Smjernice zaštite: za ove vrijedne dijelove prirode Općina Mošćenička Draga treba temeljem Zakona o zaštiti prirode pokrenuti propisani postupak za utvrđivanje mjera zaštite, koji će rezultirati donošenjem mjera zaštite. Granice područja zaštićenog dijela prirode određuju se aktom o proglašenju zaštićenim dijelom prirode.

CPA d.o.o. strana 135

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

Za vrulje je potrebno obaviti istraživanja podmorskog i kopnenog područja u njihovom slivu radi identifikacije mogućih štetnih utjecaja s kopna. Podmorske špilje zahtijevaju veća i detaljnija sistematska istraživanja i klasifikaciju bioskopa. Radi preventivne i trajne zaštite špilja potrebno je predvidjeti zabranu bilo kakve graditeljske djelatnosti u području podmorske špilje, a roniocima omogućiti ulaz samo ograničeno i pod stručnim nadzorom. Zaštićeni dijelovi prirode prikazani su na kartografskom prikazu 3. – Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora u mj. 1:25.000.

3.4.3.2. Zaštita kulturnog nasljeđa

Pregled registrirane i evidentirane kulturno - povijesne baštine dan je u u točki 1.1.2.8. Zaštita prostora ovog Plana. Pregled odgovara kartografskom prikazu broj 3. - Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora, u mjerilu 1:25.000. S obzirom na veliki broj spomenika graditeljske baštine na području Općine Mošćenička Draga, prvenstvenu brigu društva treba usmjeriti na zaštićenu i evidentiranu graditeljsku baštinu navedenu u tom Pregledu. Radi očuvanja građevina i prostora koji su zadržali neke od vrijednosti autohtnog arhitektonskog izraza, u postupku izdavanja lokacijskih dozvola za zahvate u prostoru koji su obrađeni elaboratom “Konzervatorske mjere zaštite za vrijedne pojedinačne građevine i cjeline izvan zona zaštite”, a kojeg je izradio Konzervatorski odjel u Rijeci, tijelo državne uprave nadležno za poslove prostornog uređenja može zatražiti posebne uvjete uređenja prostora za planirani zahvat u prostoru od nadležnog Konzervatorskog odjela u Rijeci.

Zaštita arheoloških zona i lokaliteta Svi zahvati u arheološkim zonama uvjetovani su prethodnim istraživanjima, koji trebaju biti interpretirani i usaglašeni s planiranom intervencijom u prostoru prije izrade dokumentacije i izvođenja radova. Zaštićene arheološke zone i lokaliteti na području Općine Mošćenička Draga su: 1. Arheološke zone kanjona Drage i Peruna, Rješenje o utvrđivanju kulturnog dobra, broj upisa u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske - Lista zaštićenih kulturnih dobara Z - 2733, od 23.03.2006. 2. Arheološke zone kanjona Molinarska Draga - Podmaj, Rješenje o utvrđivanju kulturnog dobra, broj upisa u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske - Lista zaštićenih kulturnih dobara od 23.03.2006. Rješenje o utvrđivanju kulturnog dobra - arheoloških zona određen je sustav mjera zaštite kulturnog dobra, detaljno naveden u Odredbama za provođenje Plana.

Zaštita naselja - povijesnih graditeljskih cjelina Povijesne graditeljske cjeline na području Općine Mošćenička Draga su: 1. Urbanistička cjelina naselja Mošćenička Draga, broj registracije 196, broj rješenja 392, datum registracije 15.10.1968. godine 2. Povijesna urbana cjelina naselja Mošćenice, Rješenje o utvrđivanju kulturnog dobra broj upisa u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske - Lista zaštićenih kulturnih dobara Z - 2694 3. Urbanistička cjelina naselja Brseč, Rješenje o utvrđivanju kulturnog dobra, broj upisa u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske - Lista zaštićenih kulturnih dobara Z - 2692. 4. Ruralna cjelina Mala Učka (zona Brumnjaki i Brubnjaci), rješenje broj 542/1-76.

Za registrirane povijesne graditeljske cjeline najveće vrijednosti - urbanističke cjeline naselja određeni su stupnjevi zaštite:

Povijesna urbana cjelina naselja Mošćenice - sustav zaštite A: zona izuzetno dobro očuvane i osobito vrijedne povijesne strukture - sustav zaštite B: zona različitog stupnja očuvanosti povijesne strukture - sustav zaštite C: zona ambijentalne zaštite i sačuvanih pojedinačnih elemenata povijesne strukture

Povijesna urbana cjelina naselja Brseč - sustav zaštite A: zona izuzetno dobro očuvane i osobito vrijedne povijesne strukture - sustav zaštite B: zona različitog stupnja očuvanosti povijesne strukture

Povijesna urbana cjelina naselja Mošćenička Draga U trenutku izrade Konačnog Prijedloga PPUO Mošćenička Draga sustavi zaštite za povijesnu urbanu cjelinu naselja Mošćenička Draga još nisu bili određeni.

CPA d.o.o. strana 136

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

Ruralna cjelina Mala Učka U trenutku izrade Konačnog Prijedloga PPUO Mošćenička Draga sustavi zaštite za ruralnu cjelinu Mala Učka (zona Brumnjaki i Brubnjaci ) još nisu bili određeni.

Sustav zaštite A Sustav zaštite A podrazumijeva punu zaštitu povijesnih struktura i odnosi se na dio kulturno - povijesne cjeline koji sadrži dobro očuvane i osobito vrijedne povijesne strukture. Za ovu se zonu primjenjuje režim potpune konzervatorske zaštite, što podrazumijeva istraživanje, valorizaciju i prezentaciju, a kod iskopavanja i arheološki nadzor. Potrebno je ukalanjanje i/ili korekcija onih struktura koje ugrožavaju integritet naselja, odnosno njegov sustav vrijednosti. Dogradnje i nadogradnje, odnosno povećanje zatečenih gabarita nije dopustivo. U zoni se primjenjuju metode rekonstrukcije, konzervacije i prezentacije. Naglašeno je očuvanje preostalih dijelova fortifikacija i sakralnih građevina, a silueta naselja treba ostati nepromijenjena, kao i ulični potezi. Temelj budućih intervencija je sustav mjera zaštite, odnosno konzervatorska podloga.

Sustav zaštite B Sustav zaštite B podrazumijeva djelomičnu zaštitu povijesnih struktura i odnosi se na dio cjeline koji sadrži vrijedne elemente povijesnih struktura različitog stupnja očuvanosti. Režim djelomične zaštite povijesnih struktura podrazumijeva očuvanje pejzažnih vrijednosti, vizura, arheoloških lokaliteta, pojedinačnih građevina te kultiviranog i ruralnog krajobraza.

Treba sačuvati izvorne građevine iz novijih povijesnih razdoblja koje su zadržale bitna lokalna obilježja. Uvođenje novih oblikovnih elemenata, proporcijskih odnosa u skladu s naovim propisima gradnje, radikalno prilagođavanje zatečenih struktura suvremenim urbanim potrebama nije dozvoljeno. Predlaže se održavanje obradivih površina, sadnja autohtonih poljoprivrednih struktura, minimalizirana gradnja, s obzirom da se radi o užim obodnim zonama povijesnog nasljeđa koja je najbitniji čimbenik vizure.

Brseč – toranj crkve

CPA d.o.o. strana 137

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

Sustav zaštite C Sustav zaštite C podrazumijeva zaštitu prostornih i građevnih struktura koje čine integralni prostorni okvir i zaokružuju središnju jezgru naselja kao kvalitetnu, urbanistički definiranu i prepoznatljivu kulturno povijesnu cjelinu. Na ovu se zonu primjenjuje režim ambijentalne zaštite, te je potrebno zadržati njegovu neizgrađenost u svrhu očuvanja vizura.

Zaštita etnoloških zona Etnološka zona na području Općine Mošćenička Draga je: 1. Etnološka zona Zagore, Brseč, broj registracije 385, broj rješenja 611/1, datum registracije 18.12.1975. godine

Zaštita povijesnih sklopova i građevina Na području Općine Mošćenička Draga registrirane su sljedeće građevine: 1. Toš (mlin za masline) u Mošćenicama, Rješenje o utvrđivanju kulturnog dobra, broj upisa u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske - Lista zaštićenih kulturnih dobara Z - 154. 1. Toš (mlin za masline) u Brseču, Rješenje o utvrđivanju kulturnog dobra, broj upisa u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske - Lista zaštićenih kulturnih dobara Z - 794. 3. Rodna kuća Eugena Kumičića u Brseču, broj registracije 443.

Memorijalna baština U sklopu zaštite memorijalne baštine zaštićeno je i označeno mjesto desanta jedinica IV JA 1945. u Brseču, broj registracije 388, broj rješenja 174 od 08.07.1976. godine.

Započeti postupci registracije Na području Općine Mošćenička Draga Konzervatorski odjel u Rijeci evidentirao je sljedeća kulturna dobra, za koja je započet postupak registracije:

CPA d.o.o. strana 138

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

SVETA JELENA - crkva sv. Jelene s okolnim prostorom (ex groblje) - ruralna cjelina - crkva sv. Martina i okolni prostor (pojedinačna registracija) - crkva sv. Petra s okolnim prostorom (ostaci redovničkih nastambi – SVETI PETAR eremitaže augustinaca, Opatija sv. Jakova i ranija benediktinska faza) – - ruralna cjelina ager je arheološki, istraživanje i prezentacija (pojedinačna registracija) - srednjovjekovni most na starom putu za Mošćenice

Naknadni upis evidentiranih kulturnih dobara u Listu registriranih kulturnih dobara kao i moguća naknadna izmjena ili dopuna posebnih uvjeta korištenja prostora, a koja se odnosi na nove (registrirane ili evidentirane) arheološke lokalitete, civilne, sakralne i etnološke građevine neće se smatrati izmjenom Plana, osim ako to neće biti određeno posebnim propisom.

Brseč – nadsvođeni prolaz

CPA d.o.o. strana 139

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

3.4.3.3. Iskaz površina za posebno vrijedna i/ili osjetljiva područja i prostorne cjeline (prirodni resursi, krajobrazi, prirodne vrijednosti i kulturno - povijesne cjeline) - tablica 3. - drugi dio

Tablica 45.

% od redni ukupno stan. / ha 1 oznaka površine broj OPĆINA MOŠĆENIČKA DRAGA (ha) ha / stan. 2 Općine ZAŠTIĆENA PRIRODNA BAŠTINA NA 1. 2.347,50 50,74 1,514 2 KOPNU ukupno 1.1. Park prirode Učka PP 2.347,50 50,74 1,514 2 spomenik prirode - obala od Punte Šipa do Punte Ždejevica - - - 1.2. - špilje na obali Golubera i Pod Križ SP - - - - lokva - - - zaštićeni krajobraz 1.3. - obala od uvale Cesara do uvale Stupova ZK - - - ZAŠTIĆENA PRIRODNA BAŠTINA U MORU 2. - - - ukupno spomenik prirode 2.1. - vrulje u uvali Uboka i uvali Jelenščica SP - - - - podmorska špilja Pod Golubera (Plava špilja) - - - ZAŠTIĆENA PRIRODNA BAŠTINA ukupno 2.347,50 50,74 1,514 2 ZAŠTIĆENA GRADITELJSKA BAŠTINA 3. 418,30 9,04 ukupno arheološke zone 366,66 7,92 3.1. - kanjon Draga i Perun 238,46 5,15 - Molinarska Draga i Podmaj 128,20 2,77 povijesne urbane i ruralne cjeline 18,34 0,39 - Mošćenička Draga 5,08 0,11 3.2. - Mošćenice 3,88 0,08 - Brseč 6,01 0,13 - Mala Učka (Brubnjaci i Brumnjaki) 3,37 0,07 etnološke zone 3.3. - etnološka zona Zagore (Brseč) 33,30 0,77 povijesni sklop građevina

- toš u Mošćenicama 3.4. - - - - toš u Brseču - - - - rodna kuća E. Kumičića u Brseču ZAŠTIĆENA GRADITELJSKA BAŠTINA U 4. 249,10 4,90 MORU ukupno 4.1. arheološka zona uz obalu 249,10 4,90 ZAŠTIĆENE CJELINE ukupno 3.014,90 65,17 1,675 2

* Napomena: Postotak od površine Općine Mošćenička Draga izračunat je u odnosu na površinu kopnenog dijela područja Općine Mošćenička Draga (4.626 ha) i akvatorija (5.075 ha). Planirani broj stanovnika 2015. godine iznosi 1.550.

CPA d.o.o. strana 140

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

3.5. RAZVOJ INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA

Planom namjene površina osigurane su površine infrastrukturnih sustava, i to za: - prometni sustav (cestovni, pješački, promet u mirovanju i pomorski promet) - infrastrukturu telekomunikacija i pošta - infrastrukturu vodoopskrbe i odvodnje - energetsku infrastrukturu (elektroopskrba i plinoopskrba)

Koridori i površine infrastrukturnih sustava prikazani su na kartografskim prikazima broj 1. – Korištenje i namjena površina i broj 2. – Infrastrukturni sustavi (2.A., 2.B. i 2.C.), u mj. 1:25.000.

Tablica 46. - Kriteriji razgraničenja infrastrukturnih koridora

KORIDOR PODSUSTAV GRAĐEVINA GRAĐEVINE Napomena postojeći planirani vrsta kategorija vrsta (m) (m) državni državne ceste 20 - 30 60 županijski županijske ceste 20 50 PROMETNI SUSTAV ceste lokalne ceste 4 - 10 25 lokalni nerazvrstane ceste 3 - 6 6 - 12 državni 1,5 3 - 5 unutar javnih površina kablovska TELEKOMUNIKACIJE županijski magistralni 1,5 1 - 3 unutar javnih površina kanalizacija lokalni 1,2 1 - 2 unutar javnih površina VODOOPSKRBA I vodovodi županijski magistralni 6 10 unutar javnih površina ODVODNJA kolektori lokalni 4 4 unutar javnih površina županijski dalekovodi 110 kV 19 70 postojeći dalekovodi ENERGETIKA lokalni dalekovodi 35 kV - 30 unutar koridora ceste plinovodi lokalni - 10

Razvrstaj građevina infrastrukture od državnog i županijskog značaja prikazan je u poglavlju 2.1. Obrazloženja ovog Plana.

3.5.1. Prometni sustav (ceste, morske luke, pošta i javne telekomunikacije)

Okosnicu prometnog sustava Općine Mošćenička Draga čini kopneni (cestovni i pješački), pomorski promet (luke lokalnog značaja) te sustav telekomunikacija i pošte.

3.5.1.1. Cestovni promet

Prostornim planom utvrđene su osnove prometnog sustava Općine Mošćenička Draga kao integralnog dijela Primorsko - goranske županije i prikazane na kartografskom prikazu broj 1. - Korištenje i namjena površina u mj. 1:25.000. Prostornim planom uređenja Općine Mošćenička Draga prometni sustav, kao prateća funkcija u prostoru, treba osigurati kvalitetno djelovanje primarnih prostornih djelatnosti (stanovanje, gospodarski sadržaji, uprava i ostale djelatnosti).

Državne ceste Na području Općine Mošćenička Draga u kategoriji državnih cesta nalazi se državna cesta državna cesta Pula – Mošćenička Draga (postojeća donica) - Opatija - čvor Matulji (planirana dionica), koja je na području Općine Mošćenička Draga dužine 15,2 km. Ulogu primarnog lokalnog pravca ima ova postojeća državna cesta, ali zbog činjenice da prolazi kroz naselja ne može udovoljiti suvremenim prometnim zahtjevima. Iz tog razloga se planira izgradnja obilaznice Opatijske rivijere, za koju je izrađeno idejno rješenje i u tijeku je javni uvid procjene utjecaja na okoliš.

Županijske ceste Na području Općine Mošćenička Draga u kategoriji županijskih ceste nalazi se jedna županijska cesta - Mošćenička Draga - – Medveja - Lovran - Opatija - Rijeka - Kostrena - Bakar - Kraljevica - čvor Šmrika. Održavanje županijskih cesta u nadležnosti je Županijske uprave za ceste. CPA d.o.o. strana 141

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

Grafički prilog 13. - Organizacija prostora – infrastruktura (Prostorni plan Primorsko – goranske županije)

Lokalne ceste Na području Općine Mošćenička Draga u kategoriji lokalnih cesta nalazi se jedna lokalna cesta Mošćenička Draga - Mošćenice - Sv. Jelena – Brseč, dužine 9,5 km. Za postojeće lokalne ceste potrebno je predvidjeti rekonstrukcije i proširenja, na pojedinim dijelovima trase ili u cijelosti.

Nerazvrstane ceste i ostale prometnice Za područje Općine od značaja su i ostale nerazvrstane ceste pod upravom i nadležnošću Općine Mošćenička Draga (ukupno 57 cesta), dužine cca 31 km.

CPA d.o.o. strana 142

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

Mrežu ostalih nerazvrstanih prometnica čine:

Tablica 47. – Nerazvrstane ceste na području Općine Mošćenička Draga

Oznaka Naziv Dužina Oznaka Naziv Dužina ceste naselja / ulice (km) ceste naselja / ulice (km) IF01 Gradac 0,40 IF30 Brsečko Zagorje 0,12 IF02 Gradac - M2 1,04 IF31 Carići 0,35 Mošćenička Draga - Sučići - IF03 3,32 IF32 Prišići 0,15 Draga IF04 Draga 0,28 IF33 Krsonjin 0,14 IF05 Sučići 0,16 IF34 Ivanini 0,29 IF06 Sučići - Obrš - Haldej 1,48 IF35 Franeli 0,45 IF07 Grabrova - Mošćenice 2,11 IF36 Brsečko Zagorje 0,07 IF08 Selce - Mošćenice 1,60 IF37 Stepca 0,35 IF09 Sv.Antun - Obrš 1,08 IF38 Brseč 0,27 IF10 Obrš 0,29 IF39 Loškići 0,46 IF11 Kraj 0,38 IF40 Šimini 0,18 IF12 Kraj 0,15 IF41 Sovići 0,70 IF13 Kalac - Uhaići 1,40 IF42 Gačice 0,51 IF14 Kalac 0,22 IF43 Gačice 0,08 IF15 Škalamera 1,04 IF44 Purgari tf. 0,08 IF16 Sv.Jelena - Barci 0,29 IF45 Purgari 0,07 IF17 Sv.Jelena - Pećari 0,34 IF46 Golovik 0,48 IF18 Lazarići 0,35 IF47 Golovik 0,25 IF19 Mihani - Bajci - Rovini 1,11 IF48 Martina 0,53 IF20 Marinići - Rovini 1,58 IF49 Martina 0,09 IF21 Rovini 0,14 IF50 Mošćenice 0,14 IF22 Mrkvići 0,22 IF51 Detani - Potoki 1,25 IF23 Milići 0,12 IF52 Dragani - Mošćenička Draga 1,09 IF24 Sv.Jelena 0,12 IF53 Mošćenička Draga 0,24 IF25 Sv.Jelena 0,18 IF54 Mošćenička Draga 0,60 IF26 Sv.Jelena 0,09 IF55 Mošćenička Draga 0,18 IF27 Barci 0,19 IF56 Kraj 0,32 IF28 Brseč - Rt Peć 1,45 IF57 Marići-Dujići 0,50 IF29 Brseč 0,10

Nerazvrstane prometnice treba privesti funkciji sistematskim planom rekonstrukcija. Za područje Općine Mošćenička Draga od osobite je važnosti i potreba obnove postojećih, te izgradnja novih protupožarnih puteva, koji bi se ujedno koristili i kao gospodarski putevi u obavljanju poljoprivrednih djelatnosti.

Planirani zahvati u cestovnom prometu U cestovnom se prometu planira:

- državne ceste - izgradnja obilaznice Opatijske rivijere po novoj trasi - radovi izvanrednog održavanja i obnove dijela državne ceste Pula - Opatija - riješenje križanje u Mošćeničkoj Dragi državne ceste Pula - Opatija sa cestom za Mošćenice i cestom za centar Mošćeničke Drage

- županijske ceste - održavanje i obnova županijske ceste Mošćenička Draga – Mošćenice

- lokalne ceste - rekonstrukcija i proširenje lokalne ceste Mošćenice - Sv. Jelena – Brseč, na pojedinim dijelovima trase ili u cjelosti

- nerazvrstane ceste - održavanje nerazvrstanih cesta - izgradnja novih protupožarnih puteva.

CPA d.o.o. strana 143

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

Pri izgradnji cestovnih prometnica treba voditi računa o: - zaštiti okoliša kroz izradu studije utjecaja na okoliš, projektnu dokumentaciju, pripremu zemljišta te gradnju i održavanje po načelu održivog razvoja - povećanju sigurnosti prometa ostalih korisnika prometne infrastrukture - povećanju dostupnosti vozilima javnog prijevoza i interventnim vozilima - obnovi postojećih i izgradnja novih protupožarnih puteva.

Planom su određene su smjernice sa kriterijima koje moraju ispunjavati građevine i površine cestovnog i pješačkog prometa pri izradi planova nižeg reda: ceste: - minimalna širina voznog traka za planirane dvosmjerne ceste iznosi 3,0 m, a kod ulica s javnim prometom 3,25 m - kod planiranih jednosmjernih jednotračnih kolnika širina voznog traka iznosi najmanje 4,5 m

pristupni putovi: - svaka građevna čestica mora imati neposredan pristup na javnu prometnu površinu - iznimno, do građevne čestice obiteljske kuće, osigurava se neposredni prilaz minimalne širine 3,0 m, ako udaljenost čestice nije veća od 50 m i isti čini sastavni dio građevne čestice - pristup do građevinske parcele višestambene građevine mora imati minimalnu širinu kolnika 5,5 m i minimalno jednostrani pješački pločnik širine 1,5 m - za poslovne, stambeno - poslovne i ugostiteljske građevine pristup mora zadovoljiti kriterije minimalnih širina cesta u naselju - slijepe prometnice na svojem završetku moraju imati proširenje za okretište.

pješački hodnici: - minimalna širina dvosmjernog pješačkog hodnika iznosi 2,0 m - minimalna širina jednosmjernog pješačkog hodnika iznosi 1,5 m - minimalna širina pješačkog pasaža kroz zgrade iznosi 3,2 m

visine slobodnog profila prometnice iznose minimalno: - za kolnik 4,8 m - za pješački hodnik 2,5 m - za pješački hodnik kroz zgrade 3,5 m

zaštitne širine prometnica: - udaljenost od ruba kolnika do fiksnih objekata (stup javne rasvjete, vertikalna signalizacija i sl.) iznosi min. 0,75 m - udaljenost od ruba kolnika do objekata za sprečavanje parkiranje vozila na pješačkom hodniku (stupići, vaze, panoi i sl.) iznosi 0,2 m

odnos visina pojedinih dijelova poprečnog profila prometnica: - površine kolnika i traka za parkiranje su (u pravilu) na istoj visini - pješački hodnik nadvisuje kolnik ili trak za parkiranje za 0,15 m - kod pješačkih prijelaza obavezna je izvedba rampe za invalidska ili dječja kolica

zelene površine uz prometnice: - minimalna širina pojasa za nisko zelenilo iznosi 2,0 m, a za visoko zelenilo 3,0 m - drvoredi ili pojedinačna stabla sade se na udaljenosti većoj od 1,5 m od ruba kolnika

Do izgradnje cestovnih križanja rezerviraju se prostorni koridori koji odgovaraju romboidima čija se sjecišta dijagonale poklapaju sa sjecištima prometnica, a čije dijagonale imaju slijedeće dužine: - za križanje državnih sa županijskom cestom 70 m - za križanje županijske sa lokalnom cestom i za križanje nerazvrstanih cesta koje će se graditi temeljem ovog Plana - 30 m.

CPA d.o.o. strana 144

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

Ovisno o planiranoj kategoriji prometnica, a sukladno važećim zakonskim propisima, definiraju se minimalne tehničke karakteristike prometnica:

kategorija ceste karakteristika državna županijska lokalna nerazvrstana

širina prometnog traka 3,5 m 3,5 (3,25) m 3,25 (3,0) m min 2,75 m rubni trak 0,35m 0,35 (0,3) m 0,3 m 0,25m max. uzdužni nagib 7% 10% 12% 16% poprečni nagib 2,5 - 4% 2,5 - 4% 2,5 - 4% 2,5 - 4%

Izgradnja benzinskih stanica dozvoljena je postojeće i planirane prometnice uz suglasnost i posebne uvjete nadležnih pravnih osoba za upravljanje javnim cestama, odnosno uz posebne uvjete Općine Mošćenička Draga ako se radi o nerazvrstanoj prometnici.

3.5.1.2. Pješački promet

Na području Općine Mošćenička Draga postoji mreža pješačkih staza, šumskih, poljskih i maslinarskih puteva. Pješačke staze i šetnice uz more mogu se proširivati i kvalitetno nadograđivati na postojeću mrežu puteva, valorizirajući prirodne vrijednosti i uz obavezno uvažavanje izvedbe – zemljani put, obrada u kamenu (podzidi, potporni zidovi i sl), kombinacija betona i kamena i sl. Sve pješačke staze - postojeće ili planirane - moraju biti obilježene putokazima i drugim odgovarajućim oznakama. Uz staze moguće je planirati i manje prostore za odmor, s odgovarajućom opremom za sjedenje, kao što su drvene klupe, nadstrešnice i sl. Na pješačkim stazama mogu se koristiti prijevozna sredstva (osim na dijelovima gdje prate trasu nerazvrstane ceste) samo ako su u funkciji gospodarske djelatnosti, dok se za rekreacijsko i edukativno korištenje mogu koristiti samo kao pješačko - biciklističke staze. Na pješačkim stazama (osim na dijelovima gdje prate trasu nerazvrstane ceste) nije dopuštena vožnja motociklima, pa na ishodišne točke tih staza treba postaviti odgovarajuće oznake. Također, na svim pješačkim stazama zabranjena je motocross vožnja i off road utrke. Planom je predviđena izgradnja obalne šetnice od uvale Cesara do Brseča te uređenje pješačke staze (šetnice) Mošćenice - Sveti Ivan. Pješački prijelaz pješačke staze Mošćenice - Sveti Ivan treba radi sigurnosti pješaka izvesti ispod državne ceste D 66 (pješački pothodnik).

3.5.1.3. Promet u mirovanju

Prostornim planom utvrđuje se smještaj potrebnog broja parkirališnih i garažnih mjesta na građevnoj čestici građevine. Iznimno, ukoliko investitor nije u mogućnosti osigurati parkiranje vozila na vlastitoj građevnoj čestici, parkirališta i garaže mogu se uređivati i graditi i na drugoj građevnoj čestici (u radijusu 200 m), isključivo istovremeno s gradnjom građevina kojima služe. Potreban broj parkirališno – garažnih mjesta, ovisno o vrsti i namjeni prostora u građevinama određuje se prema sljedećim normativima:

Tablica 48. - Broj parkirališno – garažnih mjesta

Namjena prostora Broj parkirališnih ili garažnih mjesta u građevinama (PGM) obiteljske kuće 1 PGM / stan vile 4 PGM / stan višestambene građevine 1,5 PGM / stan trgovine 1 PGM / 25 m2 površine 1 PGM / prva 4 zaposlena i 1 PGM za svakih drugi poslovni sadržaji idućih 8 zaposlenih hoteli, pansioni, moteli 1 PGM / 2 ležaja ugostiteljski sadržaji 1 PGM / 4 sjedećih mjesta gospodarska namjena 1 PGM / 4 zaposlenih sportska dvorana s igralištem 1 PGM / 20 sjedećih mjesta škole, predškolske ustanove 1 PGM / 4 zaposlenika

CPA d.o.o. strana 145

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

Garaže koje se grade na građevnoj čestici višestambene građevine su u pravilu smještene unutar višestambene građevine. Ako zbog konfiguracije terena nije to moguće. dopuštena je izgradnja slobodnostojećeg jednoetažnog garažnog niza, s mogućnošću parkiranja na krovnoj površini. Pri određivanju parkirališnih potreba za građevine ili grupe građevina sa različitim sadržajima može se predvidjeti isto parkiralište za različite vrste i namjene građevina, ako se koriste u različito vrijeme.

Za parkiranje osobnih vozila može se koristiti prostor uz kolnik prvenstveno kao javno parkiralište namijenjeno pretežito posjetiteljima i drugim povremenim korisnicima, te vozilima javnih službi kad njegova širina to omogućava i kad se time ne ometa pristup vozilima hitne pomoći, vatrogascima i prolazima za pješake i invalide.

Minimalna dimenzija parkirališnog mjesta za osobne automobile je širine od 2,2 do 3,0 m, te dužine od 5,0 do 6,0 m, a u ovisnosti o vrsti parkiranja: paralelno, okomito (pod 90°) ili koso (45° ili 60°). Parkirališno mjesto za invalidski automobil mora biti veličine 3,0 x 5,0 m i vidljivo označeno (prema Pravilniku o prostornim standardima, urbanističko-tehničkim uvjetima i normativima za sprečavanje stvaranja arhitektonsko-urbanističkih barijera, NN 47/82). Na javnim parkiralištima treba izvesti od ukupnog broja najmanje 5% parkirališnih mjesta za invalidske automobile, a kod parkirališta s manje od 20 mjesta potrebno je osigurati namanje 1 PM, osim kod zdravstvenih i socijalnih ustanova, gdje je taj broj potrebno povećati (preko 5%) u skladu sa stvarnim potrebama tih objekata. Potrebno je uvažiti i sve druge kriterije za osobe sa invaliditetom i sprečavanje stvaranja arhitektonsko - urbanističkih barijera navedenih u Pravilniku i naknadno donesenim propisima), kako bi se osiguralo njihovo neometano kretanje. Unutar parkirališnih površina potrebno je planirati i manje površine za parkiranje motocikala i bicikala.

Postojeće garaže i garažno – parkirališna mjesta ne mogu se prenamijeniti u druge sadržaje ako se ne osigura drugo parkirališno-garažno mjesto na istoj građevnoj čestici ili u neposrednoj blizini građevne čestice.

Garaže i parkirališta za osobna vozila moraju se graditi u sklopu parcele pripadajuće građevine, na način da se garažiranje u principu riješi unutar planiranog tlocrta građevine. Garaže se mogu graditi kao pomoćne građevine izvan tlocrtnog gabarita osnovne građevine, ukoliko to dozvoljavaju lokacijske i topografske prilike, a u tom slučaju građevine garaže trebaju imati sljedeće karakteristike: - garaža mora biti trostrano ukopana - krov mora biti prekriven zemljom ili ozelenjen, ili djelomično ozelenjenim krovnim terasama - maksimalna širina garaže iznosi 5,5 m, a maksimalna dužina 7,0 m - maksimalna svijetla visina je 2,5 m.

U građevinskom području naselja Mošćenička Draga mogu se graditi javne garaže kao dvoetažne građevine za parkiranje osobnih i drugih vozila kapaciteta do 50 vozila prema uvjetima definiranim Odredbama za provođenje Plana.

Planom je omogućena izgradnja izdvojenih parkirališta ili garaža. Koeficijent izgrađenosti (odnos između površine građevne čestice i uređenih i izgrađenih prometnih površina) iznosi u tom slučaju najviše: - za uređenje u jednoj razini: Kig = 0,8 - za uređenje u dvije razine: Kig = 0,6

Ukoliko se iznad izdvojenog parkirališta ili garaže uređuje zelena površina, u sklopu uređenja zemljišta izgrađenost se umanjuje za 20%. Visina garaža, prilazi izdvojenim parkiralištima ili garažama te nagib prilaznih rampi garažama određuje se prema posebnim propisima.

3.5.1.4. Javni promet

Ne planira se uvođenje novih linija autobusnog prometa, a javni prijevoz putnika u cestovnom prometu na županijskoj liniji Lovran - Mošćenička Draga, te lokalnoj liniji Mošćenička Draga - Mošćenice - Brseč se ovim Planom zadržava.

CPA d.o.o. strana 146

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

Grafički prilog 14. - Kategorizacija cesta na području Općine Mošćenička Draga

3.5.1.5. Pomorski promet

Morske luke i privezišta Položaj luke otvorene za javni promet Mošćenička Draga (L-1) prikazan je na kartografskim prikazima broj 1. - Korištenje i namjena površina i 2.A. - Promet, pošta i telekomunikacije, u mj. 1:25.000. Luka ima kapacitet priveza za 2 – 3 broda (ovisno o veličini i načinu priveza) te cca 60 brodica za domicilno stanovništvo. Planom se predviđa proširenje akvatorija luke otvorene za javni promet lokalnog značaja (L-1) u Mošćeničkoj Dragi sukladno planovima Županijske lučke uprave Opatija - Lovran - Mošćenička Draga, kao i rekonstrukcija i održavanje potrebno lučke opreme.

CPA d.o.o. strana 147

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

Akvatorijem Velih Vrata kroz područje Općine Mošćenička Draga planirane su trase lokalnih plovnih puteva i to od luke lokalnog značaja u Mošćeničkoj Dragi prema svim privezištima planiranim na području Općine Mošćenička Draga, te lukama u susjednim općinama, te otocima Cresu i Krku. Također, ovim akvatorijem prolazi i glavni plovni put Vela Vrata - Rijeka. Uvjeti izgradnje infrastrukturnih građevina u lučkom području luka otvorenih za javni promet županijskog i lokalnog značaja utvrđuju se temeljem idejnog arhitektonskog rješenja i neposrednom primjenom odredbi ovog Prostornog plana.

3.5.1.6. Zračni promet

Za područje Općine Mošćenička Draga nema mogućnosti uvođenja zračnog prometa, već se zračni promet usmjeruje na korištenje zračne luke na Krku. Planirana površina određena za smještaj uzletišta za helikoptere (helidrom) određena je na nogometnom igralištu u Mošćeničkoj Dragi. Uvjeti smještaja sadržaja i uređenje površine helidroma odredit će se u sklopu izrade Urbanističkog plana uređenja naselja Mošćenička Draga.

3.5.1.7. Pošta i telekomunikacije

S obzirom na određenu osnovnu namjenu i korištenje površina, te utvrđenu koncepciju razvoja telekomunikacijske mreže na području Republike Hrvatske i Primorsko-goranske županije, osnovne postavke planiranog telekomunikacijskog sustava na području Općine Mošćenička Draga su: - povezivanje postojećih i planiranih dislociranih digitalnih pretplatničkih optičkim sustavom prijenosa - utvrđivanje kapaciteta i lokacija postojećih i planiranih UPS-ova temeljem veličine područja koje pokriva i planirane gustoće stanovništva - izgradnja distributivne telekomunikacijske kanalizacije te supstutucija pristupne TK mreže do svakog objekta. Područjem Općine Mošćenička Draga prolazi međunarodni TK kabel I. razine Rijeka – Labin.

U odnosu na prostorni razmještaj građevinskih područja naselja i površina za izdvojene namjene, kao i planirani broj TK korisnika, ovim se Planom ne predviđa, uz već postojeće digitalne udaljene pretplatničke stunjeve (UPS) Mošćenička Draga i Brseč, izgradnja novih digitalnih pretplatničkih stupnjeva (UPS-ova). Za povezivanje postojećih i planiranih digitalnih pretplatničkih stupnjeva na višu prometnu razinu, koristit će se u potpunosti optički sistemi prijenosa.

Postojeća pristupna telekomunikacijska mreža izgrađena je dijelom kao podzemna TK mreža i to pretežno kabelima tipa TK – 10, a većim dijelom kao nadzemna TK mreža uz korištenje samonosivih TK kabela. Izgradnja nove i rekonstrukcija postojeće distributvne telekomunikacijske kanalizacije vršiti će se korištenjem cijevi i kabelskih zdenaca distributivne kabelske kanalizacije, a u nekim izdvojenim naseljima i dalje pomoću samonosivih TK kabela. Kapacitet kabela utvrdit će se na temelju broja potencijalnih korisnika držeći se osnovnog načela 1 stan – 2 parice.

Planirane trase za izgradnju distributivne telekomunikacijske kanalizacije odnosno podzemnih TK kabela, kako optičkih tako i pristupnih TK kabela, treba prilagoditi (u pravilu) trasi postojećih prometnica ili drugih javnih površina. Izgradnjom distribucijske kabelske kanalizacije omogućuje se elastičnost u korištenju, povećanje kapaciteta i uvođenje novih tehnologija prijenosa, a sve bez naknadnih građevinskih radova. U tom cilju koncentracija telekomunikacijske instalacije u novim građevinama treba biti izvedena u kabelskom ormaru, od kojega do kraja građevinske čestice treba položiti najmanje 2 cijevi Ø40 mm za manji, odnosno 3 cijevi Ø40 mm za veći objekt, kao pripremu za uvođenje podzemnih priključaka.

Mobilna telefonija Sadašnji broj baznih postaja GSM veza ne omogućava zadovoljavajuće pokrivanje signalom područja Općine Mošćenička Draga. Realizacijom, odnosno izgradnjom planiranih baznih postaja od strane postojećih ili novih koncesionara u mobilnoj mreži to stanje će se bitno izmjeniti. Građevine mobilne mreže (bazne stanice) mogu se graditi isključivo izvan granice građevinskog područja naselja, odnosno područja zaštićene prirodne ili kulturne baštine. Utvrđivanje lokacije odnosno mikrolokacije bazne postaje moguće je tek po izvršenim odgovarajućim mjerenjima, te one nisu obuhvaćene ovim Prostornim planom.

CPA d.o.o. strana 148

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

Pošta Na području Općine Mošćenička Draga ustrojeni su poštanski ured 51417 Mošćenička Draga i 51418 Brseč, s užim i širim dostavnim područjem. Poštanski ured 51417 Mošćenička Draga smješten je na adresi Trg Slobode 8. Uže dostavno područje čini naselje Mošćenička Draga i naselje Sveti Petar, a šire dostavno područje naselja ili dijelovi naselja: Donji Kraj, Grabrova, Gradac, Gornji Kraj, Heldej, Kalac, Mošćenice, Obrš, Potoki, Prem, Rošići, Rovini, Selce, Sučići, Sveti Anton, Trebišća, Dragani, Vojvodići, Butorići, Jelići, Frlići, Pažići, Črnjari, Marčelji, Marčenići, Miščići, Benetići, Bajci, Peretići, Maletići, Dugići, Marinići, Beruki, Andrići i Zrinčići. Poštanski ured Brseč smješten je u montažnom objektu u Brseču, a uže dostavno područje čini naselje Brseč. Šire dostavno područje obuhvaća naselja ili dijelove naselja: Belani, Žadrići, Brivači, Carići, Črnjari, Filipaši, Franeli, Gačice, Golovik, Ivanini, Košići, Kršonjin, Loškići, Martinčići, Martina, Pećari, Perišići, Prisunac, Ratkovići, Sovići, Stepča, Sveta Jelena, Škalameri, Uhači, Zagore i Franini. Oba ureda pripadaju Poštanskom središtu Rijeka, koje je u sastavu Područne uprave Istarsko-ličko- primorske. U narednom razdoblju ne planira se otvaranje novog ili uređenje postojećih poštanskih ureda.

Odašiljači, pretvarači i sustav veza Prema podacima Odašiljača i veza d.o.o. na području Općine Mošćenička Draga ova tvrtka nema izgrađenih niti planiranih lokacija za RTV odašiljače, pretvarače i sustave veza. Kroz područje Općine Mošćenička Draga prolazi radijski koridor Učka – Krk (Zidine).

3.5.2. Energetski sustav

3.5.2.1. Elektroopskrba

Razvoj elektroenergetskog sustava prema Prostornom planu Primorsko-goranske županije Važećim razvojnim planovima Hrvatske elektroprivrede predviđa se zadržavanje postojećeg 110 kV voda od TE PLOMIN - TS 110 kV LOVRAN, koji jednim dijelom svoje trase prolazi područjem Općine Mošćenička Draga. Dalekovod zadržava funkciju koju ima i danas u sustavu prijenosne mreže Republike Hrvatske. U zaštićenom koridoru dalekovoda ograničena je mogućnost izgradnje zbog opasnosti udara, odnosno ugrožavanja sigurnosti pogona vodova.

Razvoj elektroenergetske infrastrukture na području Općine Mošćenička Draga S obzirom na predviđenu namjenu površina, očekivanu povećanu potrošnju sadašnjih potrošača i buduću izgradnju, neophodno će biti dograditi postojeću 20 kV mrežu u dijelu gdje je ona već izvedena, odnosno izgraditi novu za zone koje do danas nisu elektrificirane.

Trase 20 kV vodova i lokacije trafostanica 20/0,4 kV biti će osigurane kroz planove nižeg reda. Budući 20 kV vodovi, unutar građevinskih područja izvoditi će se obavezno podzemnim kabelskim vodovima, a postupno će se podzemnim kabelima zamijeniti i nadzemni vodovi, koji danas prolaze kroz naselja - građevinska područja. 20 kV vodovi će se gdje god je to moguće izvoditi u sklopu izgradnje ostale komunalne infrastrukture (ceste, voda). Zbog povećanja sigurnosti u napajanju buduću 20 kV mrežu treba razvijati na način da se većini trafostanica omogući mogućnost dvostranog napajanja. Niskonaponska mreža i javna rasvjeta razvoditi će se podzemnim kablovima (po mogućnosti), a samo u udaljenijim ili rubnim dijelovima naselja može se izvoditi i kao nadzemna, sa smonosivim kabelskim sklopom razvijenim na betonskim stupovima. Javna rasvjeta će se dograđivati kao samostalna, izvedena na zasebnim stupovima ili u sklopu postojeće i buduće nadzemne niskonaponske mreže.

3.5.2.2. Opskrba plinom

Prostornim planom Primorsko - goranske županije usvojena je trasa međunarodnog plinovoda Italija – Hrvatska, a na trasi kopnenog dijela magistralnog plinovoda su određene mjerno - redukcijske stanice (MRS), kao mjesta priključka županijske mreže plinovoda. Istim je planom određena i alternativna trasa magistralnog plinovoda vezana na mogućnost dobave ukapljenog plina.

CPA d.o.o. strana 149

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

Koncepcija plinofikacije Općine Mošćenička Draga se temelji na Studiji i idejnom projektu opskrbe prirodnim plinom Primorsko - goranske županije. Sukladno dinamici realizacije sustava plinofikacije područja županije moguće će moguće spajanje područja Općine Mošćenička Draga na plinoopskrbni sustav. Koridor plinovoda nije planiran Prostornim planom Primorsko – goranske županije. - radnog pojasa ukupne širine 14,0 m - zaštitnog koridora - zona neposrednog utjecaja ukupne širine 200 m - analitičkog koridora - vanjska zona utjecaja i zona monitoringa ukupne širine 1.000 m.

Širina koridora za izgradnju plinovoda je: - planirani državni - međunarodni magistralni plinovod 100 m - planirani županijski - magistralni plinovod 60 m.

Mjerno - redukcijska stanica planirana je na području Grada Opatije a razvod plinoopskrbne mreže unutar područja općine predviđa opskrbu svih naselja srednjetlačnom mrežom maksimalnog radnog tlaka 4 bara. Mogućnosti uređenja i korištenja prostora unutar ovako određenih koridora biti će određeni posebnim prostorno planskim dokumentom. Razvod plinovoda unutar naselja rješavat će se zasebnim projektom, a realizacija provoditi neposrednom provedbom Plana. Do izrade plinoopskrbnog sustava dozvoljeno je korištenje ukapljenog plina kao energenta i postava odgovarajućih spremnika ukapljenog plina. Spremnici za plin se mogu locirati na najmanje 6,0 m od prometnice i 2,0 m od granice susjedne građevne čestice.

3.5.2.3. Obnovljivi izvori energije

Cilj Nacionalnog energetskog programa korištenja sunčeve energije - SUNEN je da se do 2010. godine najveći dio potrošnje energije za pripremu potrošne tople vode (PTV) u kućanstvima i turizmu osigura iz primarne sunčeve energije. Najkasnije do 2020. godine značajan udio toplinskih potreba za grijanje i hlađenje mogao bi se pokriti iz hibridnih toplana Sunce - ukapljeni naftni plin, gdje bi ekonomični udio sunčeve energije iznosio do 50% u odnosu na ukupnu finalnu toplinsku potrošnju. Pasivno korištenje sunčeve energije, posebno u turističkom i ugostiteljskom sektoru može donijeti značajne rezultate. Do 2030. godine svi hotelsko-ugostiteljski objekti trebali bi biti izgrađeni s primjenjenim modernim tehnologijama korištenja aktivnih i pasivnih solarnih sustava za grijanje, hlađenje i osvjetljenje

Korištenje obnovljivih izvora energije dugoročno može pridonijeti značajnom smanjenju štetnog utjecaja na okoliš, kao i otvaranju novih radnih mjesta. Na području Plana posebno je pogodno korištenje sunčeve energije i energije okoline (vjetra, zraka i mora), s obzirom da godišnji prosjek dnevne globalne insolacije na optimalno nagnutu plohu iznosi više od 4 kWh/m2d, čime se na površini od 8,0 m2 kolektora može godišnje uštedjeti oko 12.000 kWh električne energije (ekvivalent cca 1.000 l lož ulja EL).

Sukladno propisima zemalja EU, po kojima se pri poizvodnji toplinske energije najprije mora proizvesti električna, a tek onda toplinska energija, predviđa se izgradnja manjih energetskih jedinica za proizvodnju električne i toplinske energije (kogeneracija), odnosno električne, toplinske i rashladne energije (trigeneracija), gdje se električna energija predaje u slektričnu distributuvnu mrežu, a toplinska, odnosno rashladna energija koristi za zagrijavanje i hlađenje. Prednost ovih jedinica je njihova mala veličina, mogućnost disperzije, zadovoljenje standarda zaštite okoliša u pogledu emisija, te velika učinkovitost (82- 88% ukupna iskorištena energija, 39-4% proizvedena električna energija). Vjetroenergija kao ekološki prihvatljiv i raspoloživ domaći resurs neiskorišteni je izvor energije koji može pridonijeti zadovoljenju dijela energetskih potreba. Za korištenje energije vjetra pomoću vjetroturbina nove generacije pokrenut je program ENWIND. Na području Općine još nisu istraživane makrolokacije s prihvatljivim brzinama vjetra za ekonomični rad vjetrogeneratora. S aspekta korištenja malih samostalnih vjetrogeneratorskih jedinica proizvedena električna energija može se koristiti za pogon crpki, kompresora, rasvjetnih tijela, signalnih uređaja, punjenja akumulatora i ostalo.

Prosječna temperatura mora kroz čitavu godinu za sjeverni Jadran iznosi od 9,2 do 23oC. Za razliku od velikih odstupanja temperature zraka, razlika ljetnih i zimskih temperatura mora iznosi max. 13oC. Iz tog razloga je more, kao ogroman toplinski spremnik, pogodno za izvor energije kod primjene toplinskih crpki.

CPA d.o.o. strana 150

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

3.5.3. Vodnogospodarski sustav (vodoopskrba, odvodnja, uređenje vodotoka i voda, melioracijska odvodnja)

3.5.3.1. Vodoopskrba

Trenutno je na području Općine Mošćenička Draga na javni vodoopskrbni sustav priključeno 888 pravnih i fizičkih osoba (806 domaćinstava i 82 pravne osobe - podatak iz rujna 2005.). Postojeći sustav je gotovo u potpunosti iskorišten, a zbog velikih gubitaka u mreži sustavno se obnavlja u posljednjim godinama. U narednom razdoblju se očekuje povećanje potrošnje vode. Do povećanja će doći zbog oživljavanja turističke i ostale privrede te zbog povećanja broja potrošača. Očekuje se brz povratak broja turista na onaj od prije desetak godina, a to znači da će i potrošnja vode doseći potrošnju iz tih godina. U narednom razdoblju svakako bi trebalo proširiti vodoopskrbnu mrežu i na naselja koja trenutno nisu priključena na javni vodoopskrbni sustav, prvenstveno na naselja koja se nalaze unutar ZOP-a. Cilj razvoja vodoopskrbnog sustava je izgrađenost do stupnja da svi potrošači u sustavu imaju kontinuiranu i kvalitetnu opskrbu, uz obvezno uvođenje daljinskog nadzora i sustava upravljanja. Za područje Općine Mošćenička Draga izrađena je planska i projektna dokumentacija, koja se odnosi na vodoopskrbu: - Plan vodoopskrbe liburnijske rivijere i zaleđa (IGH Rijeka, 1998.), - Vodoopskrbni plan Primorsko - goranske županije – radna verzija (IGH Rijeka, 2001.). - Vodoopskrba visoke zone Općine Mošćenička Draga (Rijekaprojekt vodogradnja, Rijeka, 1994.).

Postojeće stanje vodoopskrbe Korisnik koncesije na izvorima u javnom vodoopskrbnom sustavu je KOMUNALAC d.o.o. iz Opatije, do 2018. godine (Sredić), odnosno 2021. godine (Srednja voda). Vodoopskrbni sustav Visoka zona Općine Mošćenička Draga obuhvaća naselja i dijelove naselja koji se pružaju uz cjevovod od zone izvorišta do naselja Mošćenice (PK Sredić, PK Trebišća Oškoruša, VS Perun (600 m3), VS Grabrova, PK Grabrova 1, PK Grabrova 2, VS Mošćenice i PK Mošćenice te cjevovode i objekte od VS Grabrova do Zagorja za naselja Kalac, Sveta Jelena, Golovik, Martina, Brseč i Zagorje (PK Sveta Jelena, PK Golovik, VS Brseč i PK Kersonjini). Vodoopskrbni sustav Opatija obuhvaća dva naselja Općine Mošćenička Draga: Mošćenička Draga i Kraj. Naselje Kraj snadbijeva se isključivo iz vodoobskrbnog sustava Lovran – Medveja, a naselje Mošćenička Draga može se snadbijevati iz istog sustava kada nema dovoljno vode iz sustava sa Učke.

Za područje naselja Sveti Petar i Jir izrađen je projekt “Vodoopskrba i odvodnja područja Sveti Petar i Jir” (izrađivač: IGH PC Rijeka), kojim će i ovi dijelovi općine biti opskrbljeni pitkom vodom iz javnog vodoopskrbnog sustava, a ujedno će se izvršiti i spajanje VS Sveti Petar i VS Mošćenička Draga. U posljednjih desetak godina na vodoopskrbnom i odvodnom sustavu izvedeni su značajni radovi: - vodoopskrbni sustav vodosprema Medveja – vodosprema Mošćenička Draga, - vodovodni i kanalizacijski sustav škola – most (Mošćenička Draga), - vodoopskrbni sustav most – hotel Marina sa dijelom oborinske kanalizacije, - kanalizacija Mošćenice – Baldac.

Plan razvitka vodoopskrbe U cilju rješavanja kompletne vodoopskrbe područja Općine Mošćenička Draga planira se: - izgradnja crpne stanice sa tlačnim cjevovodom, vodospreme i opskrbne mreže za naselje Kraj, - gravitacijsko dovođenje vode za naselja Obrš i Sveti Antun iz vodoopskrbnog sustava Viskole zone (VS Perun), - za naselje Sveti Petar i područje Jir potrebno je izgraditi CP Sveti Petar i VS Sveti Petar, odakle će se prema razvojnim potrebama od obale (gdje ima dovoljnih količina vode i u sušnim periodima iz sustava Rijeka – Opatija – Lovran – Medveja - Mošćenička Draga) voda podizati prema područjima Visoke zone Općine na pravcu Mošćenička Draga - Sveti Petar - Mošćenice - Grabrova (uz izgradnju crpnih stanica u sklopu VS Sveti Petar i VS Mošćenice, tlačno - gravitacijskih cjevovoda kao i izgradnju i rekonstrukciju distributivne mreže.

Kvaliteta vode koja se koristi za vodoopskrbu je vrlo dobra, osim nakon oborina jačeg intenziteta, naročito nakon dužih sušnih perioda, kada se voda zna zamutiti. S obzirom na relativnu starost dijela vodoopskrbne mreže, potrebno je izvršiti njenu sanaciju i rekonstrukciju radi smanjenja gubitaka i bolje sigurnosti opskrbe.

CPA d.o.o. strana 151

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

Izgradnja i proširenje vodoopskrbnog sustava na području Općine Mošćenička Draga treba biti u skladu s Vodoopskrbnim planom Primorsko-goranske županije i Vodoopskrbnom planu Liburnije i zaleđa.

Tablica 49. - Maksimalne dnevne količine potrošene vode u PGŽ u planskom razdoblju do 2015. godine za hotele, kampove, kućanstva i marine

Maksimalne dnevne količine vode Ukupno Ukupno Ukupno Ukupno Ukupno Ukupno Srednja Po Koeficijent Po Po S 20% dnevna vodoopskrbnim max.dan = vodoopskrbnim vodoopskrbnim gubitaka količina sustavima 1,20 sustavima sustavima m3/dan m3/dan m3/dan m3/dan l/s l/s 1.964 - 2.357 - - -

Prosječne dnevne količine potrošene vode u PGŽ u planskom razdoblju do 2015. godine za hotele, kampove, kućanstva i marine iznose: - hoteli 500 l/st/dan ili 1.045 m3/dan - kampovi 150 l/v/dan ili 57 m3/dan - kućanstva 250 l/r/dan ili 333 m3/dan

Prosječne dnevne količine potrošene vode u PGŽ u planskom razdoblju do 2015. godine za stanovništvo, vikendaše, radnike i industriju iznose: - stanovništvo 250 l/st/dan ili 418 m3/dan - vikendaši 250 l/v/dan ili 62 m3/dan - radnici (industrija) 60 l/r/dan ili 20 m3/dan - radnici (turizam) 60 l/r/dan ili 9 m3/dan - industrija 2.000 l/h/dan ili 20 m3/dan

3.5.3.2. Sustav odvodnje

Odlukom o odvodnji otpadnih voda (SN 25/99) i Odlukom o izmjenama i dopunama Odluke o odvodnji otpadnih voda (SN 07/00) Općina Mošćenička Draga utvrdila je uvjete i način odvodnje otpadnih i drugih voda javnim sustavom odvodnje, način i uvjete odvodnje na područjima gdje odvodni sustav nije izgrađen, kao i druga pitanja u vezi s odvodnjom otpadnih voda. Za sva naselja moguća je i izgradnja biljnih uređaja za pročišćavanje otpadnih voda čije su prednosti, u odnosu na klasične uređaje, u visokom stupnju pročišćavanja i mogućnosti korištenja pročišćene vode, niskim troškovima održavanja i dobrom uklapanju u okoliš, bez buke i mirisa.

Koncepcija rješenja odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda na priobalnom području Županije razmatrana je "Studijom zaštite voda PGŽ" - IGH PC Rijeka, “Idejnim rješenjem sanitarne kanalizacije Liburnijske rivijere” - IGH PC Rijeka – odgovorni projektant D.Dokol, dipl.ing.građ. i “Konačnom revizijom idejnog rješenja sanitarne kanalizacije Liburnijske rivijere” - IGH PC Rijeka iz 2001. godine. Ovim se rješenjima na obalnom području i u njegovom zaleđu u Općini Mošćenička Draga planirala izgradnja dva samostalna sustava odvodnje (sustav Mošćenička Draga – za područje Mošćeničke Drage, Svetog Petra, Mošćenica i Kraja i sustav Brseč za područje Brseča). Međutim, s obzirom da Općina Mošćenička Draga iz razloga smanjenja troškova izgradnje ipak predviđa da se odvodnja otpadnih voda organizira u tri sustava (suatav Mošćenička Draga – za područje Mošćeničke Drage, Svetog Petra i Mošćenica, sustav Brseč za Brseč i sustav Donji Kraj za Donji Kraj), a radi činjenice da naselje Donji Kraj ima mali broj stanovnika i udaljeno je od naselja Mošćeničke Drage, u konačnosti će biti izgrađeni kanalizacijski sustavi sljedećih karakteristika:

Sustav Mošćenička Draga: - obuhvaća naselja Mošćenička Draga, Sveti Petar i Mošćenice - koncepcijsko rješenje izrađeno prema “Idejnom rješenju sanitarne kanalizacije Liburnijske rivijere i zaleđa” - IGH Rijeka, 2001. - izgradnja glavnih gravitacijskih kolektora u sklopu javnih površina (ulica i prometnica) - rekonstrukcija postojeće CS Sveti Ivan - izgradnja gravitacijskih kolektora Mošćenice

CPA d.o.o. strana 152

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

- rekonstrukcija postojeće CS Mošćenička Draga sa zamjenom hidromehaničke opreme i produljenjem postojećeg tlačnog voda do lokacije novog uređaja za pročišćavanje - izgradnja kompaktnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda razine "prvog stupnja čišćenja" i kapaciteta 4.000 ES (planirana lokacija uz sjeverni rub naselja Mošćenička Draga, a ispust se planira u more, Ø300 mm, dužine 750 m i na dubini od 60 m)

Sustav Mošćenička Draga će funkcionirati na način da se fekalna kanalizacija naselja Kraj od CS Kraj tlačnim cjevovodom (Ø125 mm, dužine 1.300 m) i gravitacijskim cjevovodom (Ø255 mm, dužine 400 m) transportira na uređaj za pročišćavanje otpadnih voda u Mošćeničkoj Dragi. Na isti će uređaj preko CS Mošćenička Draga, tlačnim vodom Ø200 mm i dužine 600 m, biti priključena i fekalna kanalizacija Mošćeničke Drage. Iz naselja Mošćenice fekalna kanalizacija će se postojećim gravitacijskim cjevovodom Ø250 mm odvoditi do CS Sveti Ivan, odakle će se tlačnim i gravitacijskim cjevovodom odvoditi na CS Mošćenička Draga, a zatim na uređaj za pročišćavanje otpadnih voda Mošćenička Draga. Karakteristike crpnih stanica na kanalizacijskom sustavu su: - CS KRAJ: q = 5 l/s, H = 65 m.v.s. - CS MOŠĆENIČKA DRAGA: q = 40 l/s, H = 30 m.v.s. - CS SV. IVAN: q = 10 l/s, H = 8 m.v.s.

Sustav Brseč: - koncepcijsko rješenje izrađeno prema “Idejnom rješenju sanitarne kanalizacije Liburnijske rivijere i zaleđa” - IGH Rijeka, 2001. - izgradnja gravitacijskih kolektora u Brseču i okolici - izgradnja CS Brseč za crpljenje voda iz stare jezgre naselja Brseč prema novom uređaju za pročišćavanje, sa tlačnim i gravitacijskim vodovima te sigurnosnim preljevom - izgradnja kompaktnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda razine "prvog stupnja čišćenja" i kapaciteta 400 ES (planirana lokacija je promijenjena u odnosu na idejno rješenje i predviđena je uz sjeverni rub naselja Brseč, ispod crkve, a ispust se planira u more, Ø200 mm dužine 600 m i na dubini od 60 m).

Sustav Donji Kraj: - izgradnja gravitacijskih kolektora u naselju Donji Kraj - izgradnja kompaktnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda razine "prvog stupnja čišćenja" i kapaciteta 200 ES - planirana lokacija uz more - ispust se planira u more, Ø150 mm, dužine 300 m i na dubini od 40 m.

Naselja u višoj zoni (radi se malim zaseocima sa svega nekoliko kuća), kao i sva naselja koja nisu obuhvaćena planiranim sustavima odvodnje Mošćenička Draga, Brseč i Donji Kraj rješenje odvodnje otpadnih voda mogu rješavati izgradnjom manjih bioloških uređaja za pročišćavanje, odnosno izgradnjom nepropusnih septičkih jama.

3.5.3.3. Sustav vodozaštite, uređenja vodotoka i zaštite od štetnog djelovanja voda

Vodozaštita

Na području Općine Mošćenička Draga nalaze se sljedeći izvori:

A. Izvori u vodoopskrbnom sustavu, za koje je donijeta Odluka o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na području Liburnije i zaleđa (SN PGŽ 19/00) - izvor 1, izvor 2 i izvor 3 izvorišta Srednja voda - izvor Sredić, Lepa Bukva, Griža, Vela Ravan, Pod Sredić i Bukvica B. Ostali izvori - Planada, Škajac, Kadanj, Vodice, Škaljac, Vruščica, Vodice, Uvala Boka, Male Vodice, Vrutak, Golubera na Petehovoj Peći, Lokva na Cebre, Kadanj na Mošćenički, Močilnjak va Gradce, Podozrinj, Kadanj, Lokva 1, Lokva 2 i Kadanj.

CPA d.o.o. strana 153

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

Za područje Općine Mošćenička Draga donešene su odluke o zonama sanitarne zaštite: - Odluka o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na području Liburnije i zaleđa (SN Istarske županije 8/00) - Odluka o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na području Liburnije i zaleđa (SN PGŽ 19/00) - Odluka o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na području Općine Labin (SN - Labin 8/86) - Odluka o dopuni Odluke o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na području Općine Labin, 1989.

Za područje izvora 1, izvora 2 i izvora 3 izvorišta Srednja voda, Lepa Bukva, Griža i Vela Ravan (za područje čitavog izvorišta Sredić) donijete su odluka o zaštitnim zonama (I.a, I.b i II. zona zaštite):

- I.a zona sanitarno - tehničke zaštite ima najvišu razinu ograničenja i mjere zaštite, a obuhvaća mjesto zahvata, crpnu stanicu, postrojenja i objekte za održavanje i čuvanje, a sve unutar zaštitne ograde. - I.b zona sanitarno - tehničke zaštite obuhvaća prostor padina Učke, a prostire se u smjeru dotoka podzemne vode prema mjestu zahvata. To je uplivno područje izvora iz kojeg je moguće i površinsko dotjecanje nečistoće u izvorište. - II. zona sanitarno - tehničke zaštite obuhvaća čitav podsliv navlake glavnog vapnenačkog grebena Učke. Čitavi je prostor zbog brojnih vrtača, jama i rasjeda vrlo vodopropustan, čime je opasnost od mogućeg onečišćenja vrlo velika. Vrijeme od ulaska onečišćenja u podzemlje do pojave na izvoru kreće se unutar svega nekoliko sati. Stoga mjere zabrane i ograničenja unutar II. zaštitne zone isključuju sve djelatnosti koje mogu utjecati na kakvoću vode i izdašnost izvora.

Jugozapadni dio općine nalazi se djelomično unutar III. i IV. zone sanitarne zaštite izvora Kožljak, koji se nalazi na području Općine Kršan (Istarska županija). - III. zona sanitarno-tehničke zaštite obuhvaća priljevna područja sliva u kojima su utvrđeni ili pretpostavljeni podzemni tokovi prema izvorištu. - IV. zona sanitarno-tehničke zaštite obuhvaća priljevna područja koja se prostiru od granice sliva omeđenog hidrogeološkom razdjelnicom pa do vanjske granice III. zone.

Uređenja vodotoka i zaštita od štetnog djelovanja voda

Na području Općine Mošćenička Draga nalazi se ukupno 13 bujičnih tokova, od kojih su samo tri detaljno obrađene: - bujica Mošćenička Draga: dužina toka 6,8 km, površina sliva 10,1 km2, maksimalna protoka 44 m3/s, minimalna protoka 0 m3/s, - bujica Cesara: dužina toka 2,4 km, površina sliva 2,6 km2, maksimalna protoka 10,5 m3/s, minimalna protoka 0 m3/s, - bujica Sveti Ivan: dužina toka 1,85 km, površina sliva 1,0 km2, maksimalna protoka 4 m3/s, minimalna protoka 0 m3/s.

Pored ovih važnijih i detaljnije obrađenih bujica, na području općine se nalaze i sljedeće bujice: Lučica, Tatinovo, Uboka, Jelenčica, Potočić, Drapci, Golovski potok, Klančac, Sadrišće i Stupova.

Na svim bujicama predviđa se redovno održavanje korita i postojećih građevina i uređaja, njihova rekonstrukcija i dogradnja sa svrhom zaštite postojećih i planiranih urbanih, turističkih i drugih infrastrukturnih sadržaja i drugih okolnih prostora, kao i zaštite od pojačane erozije. Plan obrane od poplava potrebno je doraditi kako bi obuhvatio sve bujične tokove.

CPA d.o.o. strana 154

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

Mošćenice - crkva sv. Bartola

Posebne mjere radi održavanja vodnog režima provode se u skladu s člankom 106. Zakona o vodama (NN 107/95 i 150/05), kojim je zabranjeno: - na nasipima i drugim regulacijskim i zaštitnim vodnim građevinama kopati i odlagati zemlju, pijesak, šljunak, napasati stoku, prelaziti i voziti motorna vozila izuzev na mjestima na kojima je to izričito dopušteno, te obavljati druge radnje kojima se može ugroziti sigurnost ili stabilnost tih građevina - u uređenom inundacijskom pojasu orati zemlju, saditi i sjeći drveće i grmlje - u uređenom inundacijskom pojasu i do udaljenosti od 20 m od vanjske nožice nasipa odnosno do 6 metara od vanjskoga ruba regulacijsko-zaštitne vodne građevine koja nije nasip (obala i obaloutvrda) podizati zgrade, ograde i druge građevine osim regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina, vaditi kamen i ostale tvari, kopati i bušiti zdence, te bez vodopravnih uvjeta obavljati drugo bušenje tla - u vodotoke i druge vode i u inundacijskom pojasu odlagati zemlju, kamen, otpadne i druge tvari, te obavljati druge radnje kojima se može utjecati na promjenu toka, vodostaja, količine ili kakvoće vode ili otežati održavanje vodnog sustava - graditi i/ili dopuštati gradnju na zemljištu iznad natkrivenih vodotoka, osim gradnje javnih površina (prometnice, parkovi, trgovi). Samo iznimno Hrvatske vode mogu odobriti odstupanje od ovih zabrana pod uvjetom da ne dolazi do ugrožavanja stabilnosti i sigurnosti vodnih građevina, odnosno pogoršanja postojećega vodnog režima i ako to nije suprotno uvjetima korištenja vodnog dobra utvrđenim zakonom. Hrvatske šume mogu u inundacijskom pojasu obavljati uzgoj i sječu drveća, ako je to u skladu sa šumskogospodarskom osnovom na čije je odredbe, u dijelu koji se odnosi na inundacijski pojas, pribavljena suglasnost Hrvatskih voda.

CPA d.o.o. strana 155

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

3.6. Postupanje s otpadom

Opće prihvaćeni koncept postupanja s otpadom razlikuje tri osnovna stupnja: - izbjegavanje nastanka otpada - oporaba (recikliranje, ponovno korištenje) nastalog otpada - odlaganje otpada koji se nije mogao izbjeći niti oporabiti

Izbjegavanje je prvi stupanj postupanja (izbjegavanje nastanka) i uglavnom se svodi na mjere edukacije prozvođača i potrošača. Oporaba znači odvojeno sakupljanje određenih vrsta otpada i odvoženje na oporabu. Za sada u Općini Mošćenička Draga nema pogona niti uređaja za razvrstavanje, recikliranje razvrstanog ili odvojeno sakupljenog otpada, niti se oni planiraju izgraditi. Odvojeno treba sakupljati ili iz komunalnog otpada izdvojiti papir, staklo, metale, plastiku, te zeleni i bio-otpad. Obzirom, da većina čini ambalažu, najbolje ih je sakupljati kao ambalažni otpad. Odlaganje i/ili obradu ostatnog otpada prema Prostornom planu Županije (otpada koji je nastao nakon odvojenog skupljanja i razvrstavanja) treba organizirati na razini Županije. Predloženi sustav uključuje skupljanje, prijevoz, obradu i odlaganje svih vrsta otpada koji se proizvode na području Županije.

Komunalni otpad sa područja Općine Mošćenička Draga trenutno prikuplja tvrtka “Komunalac“ d.o.o. iz Opatije, i odvozi ga na odlagalište Osojnica, koje se nalazi na području Općine Matulji. Otpad se odvozi iz svih naselja u različitim vremenskim intervalima, i to češće za vrijeme turističke sezone (lipanj-rujan), a rjeđe u ostalim mjesecima. Odvoženje komunalnog otpada regulirano je posebnom općinskom odlukom.

Zbog male količine komunalnog otpada na području Općine Mošćenička Draga ne planira se izgradnja odlagališta komunalnog otpada. Sustav gospodarenja otpadom na razini Županije predviđa izgradnju centralne zone za gospodarenje otpadom, te izgradnju mreže reciklažnih dvorišta i transfer stanica (najbliža transfer stanica nalaziti će se na području sadašnje deponije Osojnica, na području Grada Opatije).

Transfer stanica je prostor na kojemu se komunalni otpad sabija (kompaktira) i prekrcava iz manjeg u veće vozilo. Transfer stanice u pravilu sadržavaju i manje reciklažno dvorište. Reciklažno dvorište je prostor na kojem se odvojeno prikupljaju pojedine vrste otpada (papir, staklo, metal, PVC i drugo). Tako skupljen otpad prerađuje se i plasira kao sekundarna sirovina. Stoga se u budućnosti planira za područje Općine Mošćenička Draga sakupljanje komunalnog otpada, njegov odvoz na transfer stanicu Osojnica, odakle će se odvoziti i trajno zbrinjavati na području centralne županijske zone za gospodarenje otpadom.

Na području Općine Mošćenička Draga potrebno je evidentirati i sanirati postojeća divlja odlagališta u skladu s prioritetima Općine Mošćenička Draga. Kako bi se počeo sprovoditi cjeloviti sustav gospodarenja otpadom potrebno je izvršiti slijedeće mjere: - nekontrolirano odlaganje otpada na “divljim” deponijama, uglavnom uz prometnice potrebno je zabraniti, a odlagališta zatvoriti i sanirati - izraditi Program gospodarenja otpadom Općine Mošćenička Draga - u programu skupljanja otpada predvijeti naplatu komunalne usluge prema količini otpada (kg), a ne prema površini stana, gospodarskog pogona ili sličnim parametrima.

3.7. Sprečavanje nepovoljnih utjecaja na okoliš

Mjere sprečavanja nepovoljnih utjecaja na okoliš obuhvaćaju skup aktivnosti usmjerenih na očuvanje okoliša u naslijeđenom, odnosno prvotnom ili pak neznatno promijenjenom stanju. Nepovoljne utjecaje na okoliš na području obuhvata Plana potrebno je mjerama zaštite koje su propisane Zakonom o zaštiti okoliša (NN 82/94) i drugim propisima svesti na najmanju moguću razinu. U skladu s odredbama državnog Plana intervencija u zaštiti okoliša (NN 82/99, 86/99 i 12/01) za područje Općine Mošćenička Draga obvezno je izraditi Plan intervencija u zaštiti okoliša. Prostornim planom se određuju kriteriji zaštite okoliša koji obuhvaćaju zaštitu tla, zraka, vode, mora te zaštitu od buke i mjere posebne zaštite.

CPA d.o.o. strana 156

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

3.7.1. Zaštita tla

Prostorni raspored šumskog i poljoprivrednog tla, te ostalog poljoprivrednog tla, šuma i šumskog zemljišta prikazan je na kartografskom prikazu broj 1. - Korištenje i namjena površina u mj. 1:25.000.

3.7.1.1. Šumsko tlo

Šume, šumska zemljišta i pašnjačke površine pokrivaju čak oko 95% ukupne kopnene površine Općine i stoga je zaštita šuma i šumskog zemljišta od izuzetne važnosti, a određuje se slijedećim mjerama: - pravilnim održavanjem i gospodarenjem održavati postojeće šumske površine, a sve zahvate izvoditi u korist autohtonih vrsta drveća - očuvati šume od bespravne i nekontrolirane sječe - povećati zaštitu šuma od nametnika i bolesti, a naročitu pažnju posvetiti zaštiti od požara - u zaštitnim šumama i šumama posebne namjene vršiti samo sanitarnu sječu - kod eventualnog pošumljavanja voditi računa o održavanju stabilnosti šumskog ekosustava, a prednost dati prirodnom pomlađivanju u cilju postizanja stabilnih šuma.

3.7.1.2. Poljoprivredno tlo

Za očuvanje i korištenje preostalog kvalitetnog zemljišta za poljodjelsku svrhu određuju se sljedeće mjere: - smanjiti korištenje kvalitetnog zemljišta za nepoljoprivredne svrhe - poticati i usmjeravati proizvodnju zdrave hrane - prednost dati tradicionalnim poljoprivrednim granama – povrćarstvo, voćarstvo, vinogradarstvo i pčelarstvo

S obzirom na planiranu namjenu i korištenje, poljoprivredno tlo na području Općine Mošćenička Draga dijeli se u dvije kategorije: - ostala obradiva tla (P3) poljoprivredna tla ove kategorije mogu se, iako samo iznimno, koristiti za izgradnju. Ovih tala ima cca 55,0 ha - ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište (PŠ) ostala poljoprivredna tla, šume i šumsko zemljište tla nemaju ograničenja za bilo kakovu vrstu upotrebe izvan poljoprivrede i mogu se stoga nesmetano koristiti (osim šuma i šumskog zemljišta). Tijekom pripreme i izvođenja zahvata na planiranim prometnicama potrebno je: - štititi tla od emisije krutih čestica podizanjem zaštitnih pojaseva, obavezno autohtonim vrstama drveća - na tlima s potencijalnom erozijom provoditi odgovarajuće mjere zaštite tla od erozije (sustavi odvodnje na mjestima gdje trasa presijeca poljoprivredna tla, konturna obrada i dr.) - uklonjene suhozide ponovno vratiti (na granicu čestice kolnika) - za lociranje privremenih deponija građevinskog materijala koristiti površine unutar zone rekonstrukcije prometnice - osigurati prilaženje šumskim predjelima kako bi se omogućilo gospodarenje šumama i pristupanje interventnim putevima zaštite od požara

3.7.2. Zaštita zraka

Osnovni cilj postavljen Prostornim planom Primorsko-goranske županije je postizanje prve kategorije kakvoće zraka na cjelokupnom prostoru, a drugi je očuvanje i poboljšanje kakvoće na prostoru gdje je već danas zrak prve kategorije. Zakon o zaštiti zraka utvrđuje tri kategorije kakvoće zraka: I. kategorija - čist ili neznatno onečišćen zrak (nisu prekoračene preporučene vrijednosti kakvoće zraka (PV) II. kategorija - umjereno onečišćen zrak (prekoračena su PV, a nisu prekoračene granične vrijednosti kakvoće zraka (GV) III. kategorija - prekomjerno onečišćen zrak (prekoračene su granične vrijednosti kakvoće zraka). CPA d.o.o. strana 157

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

Očuvanje kakvoće zraka na području Općine Mošćenička Draga je povoljno, jer nema većih onečišćenja iz domicilnih izvora, s obzirom da nema industrije koja onečišćuje okoliš, iako je razvoj turizma donio i pojavu sve veće degradacije prostora i okoliša (povećani broj vozila na uskom prostoru obalne zone izaziva zagađivanje zraka). Uz to, neki vjetrovi prenose onečišćeni zrak sa područja Rijeke, koji povremeno utječe nepovoljno na zdravlje i tlo (prisustvo SO2, prašine, dima, CO2, amonijaka i slično). Na području Općine Mošćenička Draga nema mjernih stanica za praćenje onečišćenja zraka.

Za određivanje čistoće zraka određene su preporučene vrijednosti (PV) i granične vrijednosti (GV): Preporučene vrijednosti (PV) su identične preporukama Svjetske zdravstvene organizacije koje se baziraju na tzv. zdravstvenim normama i predstavljaju razine pojedinih onečišćujućih tvari koje ne izazivaju posljedice na zdravlje ljudi i vegetaciju niti pri trajnoj izloženosti. Granične vrijednosti (GV) su one razine onečišćujućih tvari pri kojima se ne mogu pojaviti akutni učinci, ali pri dugotrajnoj izloženosti njihovom utjecaju postoji rizik mogućeg utjecaja na zdravlje osjetljivih osoba (npr. mala djeca, kronični bolesnici), te na osjetljive biljke i materijale.

Ocjena kakvoće zraka daje se nakon godine dana ispitivanja i odgovarajuće kompleksne statističke obrade podataka koji se prezentiraju u vidu sveobuhvatnog godišnjeg izvještaja. Prema članku 20. Zakona o zaštiti zraka (NN 48/95) kakvoća zraka određenog područja svrstava se u 3 kategorije: - I kategorija – čist ili neznatno onečišćen zrak, kada nisu prekoračene preporučene vrijednosti PV kakvoće zraka (CCGV).

Za zaštitu zraka propisuju se slijedeće mjere: - ograničavati emisije i propisivati tehničke standarde u skladu sa stanjem tehnike (BAT), te prema Uredbi o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (NN 140/97) - visinu dimnjaka za zahvate za koje nije propisana procjena utjecaja na okoliš, do donošenja propisa treba određivati u skladu s pravilima struke (npr. TA-LUFT standardima) - zahvatom se ne smije izazvati “značajno” povećanje opterećenja, gdje se razina “značajnog” određuje temeljem procjene utjecaja na okoliš, a povećanjem opterećenja emisija iz novog izvora ne smije doći do prelaska kakvoće zraka u nižu kategoriju u bilo kojoj točki okoline izvora - najveći dopušteni porast imisijskih koncentracija zbog novog izvora onečišćenja o ovisnosti o kategoriji zraka određen je Uredbom o preporučenim i graničnim vrijednostima kakvoće zraka (NN 101/96) - stacionarni izvori (tehnološki procesi, uređaji i objekti iz kojih se ispuštaju u zrak onečišćujuće tvari) onečišćenja zraka moraju biti proizvedeni, opremljeni, rabljeni i održavani na način da ne ispuštaju u zrak tvari iznad graničnih vrijednosti emisije, prema Zakonu o zaštiti zraka (NN 178/04) i Uredbi o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora - prelazak na bezolovni benzin i stimuliranje korištenja vozila sa manjim specifičnim emisijama štetnih tvari.

Vlasnici - korisnici stacionarnih izvora dužni su: - prijaviti izvor onečišćavanja zraka i svaku rekonstrukciju nadležnom tijelu državne uprave, - osigurati redovito praćenje emisije iz izvora i o tome voditi očevidnik te redovito dostavljati podatke u katastar onečišćavanja okoliša - uređivanjem zelenih površina unutar građevne čestice i onih zajedničkih izvan građevne čestice ostvariti povoljne uvjete za prirodno provjetravanje, cirkulaciju i regeneraciju zraka.

Za nove zahvate u prostoru za koje nije propisana provedba procjene utjecaja na okoliš, maksimalno dopušteni porast onečišćenja imisijskim koncentracijama i taloženjem ne smije prijeći za I. kategoriju kakvoće zraka: - porast prosječne godišnje vrijednosti 0,01 PV ili 0,1 PV50 - porast koncentracije 98 percentila 0,3 PV98 - porast maksimalne koncentracije 0,4 PVm.

CPA d.o.o. strana 158

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

3.7.3. Zaštita voda

Na području Općine Mošćenička Draga nema stalnih površinskih vodotoka, jer uslijed kraške strukture terena oborinske vode otječu podzemnim tokovima. Zato postoje brojni bujični tokovi, a jedno od posebnih obilježja je i prisustvo lokvi - površinskih prikupljališta oborinskih voda. Zaštitnim mjerama učinkovito se štite podzemne i površinske vode, a razlikujemo dvije osnovne skupine: - mjere zabrane i ograničenja izgradnje na osjetljivim područjima, što se regulira određivanjem zona sanitarne zaštite - mjere za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja kod postojećih i novih građevina i zahvata u prostoru. Pri tome je od najveće važnosti izgradnja sustava za odvodnju i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. - ostalim mjerama za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja podzemnih i površinskih voda: - zabraniti pranje automobila, drugih vozila i strojeva, odlijevanje vode onečišćene deterdžentima, te odlaganje tehnološkog i drugog otpada na zelene površine duž prometnica - korisnik građevne čestice mora brinuti o zaštiti i održavanju vodovodne mreže, odvodnji oborinskih voda, hidranata i drugih vodovodnih uređaja, unutar i ispred čestice, te štititi pitku i sanitarnu vodu od zagađivanja - opasne i druge tvari koje se ispuštaju u sustav javne odvodnje otpadnih voda ili u drugi prijemnik, te u vodama koje se nakon pročišćavanja ispuštaju iz sustava javne odvodnje otpadnih voda u prirodni prijemnik moraju biti u okvirima graničnih vrijednosti pokazatelja i dopuštene koncentracije prema Pravilniku o graničnim vrijednostima pokazatelja, otpadnih i drugih tvari i otpadnim vodama (NN 40 /99).

Za područje Općine Mošćenička Draga na snazi su odluke o zonama sanitarne zaštite, kojima se štite izvorišta vode za piće: - Odluka o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na području Liburnije i zaleđa (SNPGŽ 19/00) - Odluka o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće u Istarskoj županiji (SN 12/05).

Ribarska spremišta na rtu Šip

CPA d.o.o. strana 159

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

Mjere za zaštitu mora na području Primorsko-goranske županije obuhvaćaju: - mjere ograničenja izgradnje u obalnom pojasu: cijela obala Općine Mošćenička Draga određuje se kao osobito vrijedno područje pod zaštitom. Vrijedno područje obalnog pojasa čuva se u svrhu zaštite, uređenja i valoriziranja morske obale. U svim građevinskim područjima u pojasu širine 15 m od morske obale treba osigurati prolaz uz obalu i zabraniti novu izgradnju. Samo građevine koje po prirodi svoje funkcije moraju biti na samoj obali ili one koje pripadaju krugu općeg interesa (luke i lučke zgrade, gradska središta i sl.) mogu se smještavati na obali mora. - mjere za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja: primarna je izgradnja javnih sustava za odvodnju otpadnih voda, što je ujedno i osnovni sanitarno - zdravstveni standard i najefikasniji izravni način zaštite mora. Osim toga, potrebno je izraditi katastar zagađivača mora, unapređivati službu zaštite i čišćenja mora i plaža, te nastaviti ispitivanje kakvoće mora na morskim plažama radi preventive i eventualne zaštite. Obradu i zbrinjavanje mulja iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda treba rješavati u sklopu sustava za pročišćavanje otpadnih voda i/ili u sklopu sustava gospodarenja otpadom na razini Primorsko - goranske županije.

Radi sprečavanja onečišćenja uzrokovanih pomorskim prometom i lučkim djelatnostima potrebno je provoditi slijedeće mjere zaštite: - u lukama osigurati prihvat zauljenih voda i istrošenog ulja - odrediti način servisiranja brodova na moru i kopnu. Kompletan sustav zaštitnih mjera za zaštitu mora od onečišćenja obuhvaća i izviđanja radi utvrđivanja pojave onečišćenja, sustav obavješćivanja, organizacijsku shemu s definiranim nadležnostima i zadacima sa svrhom sprečavanja i uklanjanja onečišćenja te provedbe mjera.

Zaštita morske obale provodi se putem: - ograničenjem izgradnje u obalnom pojasu i na moru - izgradnjom kanalizacijskih sustava sa uređajima za pročišćavanje otpadnih voda i podmorskim ispustima - provođenjem zaštitnih mjera u pomorskom prometu i lučkim djelatnostima prema posebnim propisima - poštivanjem ograničenja koja proizlaze zbog poremećaja obalne crte.

Ograničenje izgradnje u obalnom pojasu i na moru propisano je odredbama PPP-GŽ i ovog plana, a posebno Uredbom o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora. Planom je predviđena izgradnja tri kanalizacijska sustava s uređajima za pročišćavanje otpadnih voda i podmorskim ispustima (Donji Kraj, Mošćenička Draga i Brseč). Pomorski prometu i lučke djelatnosti u luci otvorenoj za javni promet u Mošćeničkoj Dragi odvijaju se prema posebnim propisima za te djelatnosti. Planiranje i građenje pomorskih objekata (obalnih i vanobalnih) ne može se provesti bez izrade procjene utjecaja na okoliš. U slučaju da je žalo akumulacijskog porijekla, ne smije se ograničiti donos materijala na žalo, a ako se taj proces ipak djelomično poremeti, na žalu se moraju osigurati kompenzacijske mjere i na minimum smanjiti odnošenje materijala iz tijela žala. Na manjim žalima izvan urbaniziranih područja zabranjen je iskop i odvoženje (rudarenje) šljunka i pijeska.

3.7.4. Zaštita od prekomjerne buke

Štetan po zdravlje je zvuk koji premašuje najviše dopuštene razine utvrđene Zakonom o zaštiti od buke (NN 20/03) i Pravilnikom o najvećim dopuštenim razinama buke u sredinama u kojima rade i borave ljudi (NN 145/04). Unutar građevinskog područja naselja dopušta se izgradnja građevina koje proizvode buku, uz uvjet da buka ne premašuje posebnim propisima određene dopuštene maksimalne vrijednosti. Potrebno je inicirati praćenje pojave buke, uz kriterije za određene subjekte koji je proizvode. Na osnovi rezultata snimanja i odredbi Zakona o buci treba donijeti Odluku o zaštiti od buke kojom se regulira dozvoljeni nivo buke, ovisno o namjeni prostora, te izraditi kartu buke Općine Mošćenička Draga. Najviše dozvoljene razine buke određene posebnim propisom iznose u naselju 55 dBa danju i 45 dBa noću.

CPA d.o.o. strana 160

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

3.7.5. Mjere posebne zaštite

3.7.5.1. Sklanjanja ljudi

Naselje Mošćenička Draga svrstano je, sukladno “Pravilniku o kriterijima za određivanje gradova i naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi skloništa i drugi objekti za zaštitu“ (NN 2/91), u gradove / naselja u kojima nije potrebno osigurati zaštitu stanovništva u zaklonima, odnosno drugim objekatima za zaštitu.

3.7.5.2. Zaštita od rušenja

Sabirne ceste u naseljima neophodno je planirati tako da im rušenje zgrada ne zatvori promet, odnosno da se ruševine mogu što jednostavnije raščistiti radi evakuacije ljudi i materijalnih dobara.

3.7.5.3. Zaštita od požara

Osnovne preventivne mjere zaštite temelje se na procjeni ugroženosti od požara i planu zaštite od požara. Potrebno je dosljedno se pridržavati važeće zakonske regulative i pravila tehničke prakse iz područja zaštite od požara te procjena ugroženosti od požara na području Županije. U cilju zaštite od požara potrebno je graditi građevine većeg stupnja vatrootpornosti, graditi požarne zidove i izvoditi dodatne mjere zaštite - vatrodojava, pojačan kapacitet hidrantske mreže i dr.

S aspekta zaštite od požara posebno su osjetljive šumske površine. Parametri koji utječu na ugroženost šuma od požara su mnogobrojni, a prema "Metodi za procjenu ugroženosti šuma od požara" (važećoj od 1986. godine) najvažniji su vegetacija, antropogeni faktori, klima, podloga, orografija i uređenost šuma. Najveća opasnost od šumskih požara prijeti u proljeće (ožujak i travanj) te ljeti (srpanj, kolovoz i rujan) kad je najmanje oborina.

3.7.5.4. Zaštita od potresa

Protupotresno projektiranje građevine kao i građenje, treba provoditi sukladno Zakonu o građenju i postojećim tehničkim propisima. Projektiranje, građenje i rekonstrukcija važnih građevina mora se provesti tako da građevine budu otporne na potres, te će se za njih, tj. za konkretnu lokaciju obaviti detaljna seizmička, geomehanička i geofizička istraživanja. Važne građevine su sve veće stambene građevine i građevine javne i ugostiteljsko-turističke namjene, energetske građevine i sl. Prilikom projektiranja te proračuna dinamičke stabilnosti konstrukcija pojedinih građevina koristi se “projektni potres” uz razinu ubrzanja koja odgovara seizmičkom riziku od 30% i “maksimalni potres” uz razinu ubrzanja koja odgovara seizmičkom riziku od 10%. Oba se parametra odnose za odgovarajuće razdoblje predviđenog korištenja građevine.

S obzirom na zastarjelost podataka o seizmičnosti, Prostornim planom Primorsko-goranske županije predviđeno je seizmotektonsko zoniranje na razini cijelog područja županije, čiji bi rezultat trebala biti karta odgovarajućeg mjerila na temelju koje bi se mogao s dovoljnom sigurnošću odrediti seizmički rizik na nekoj lokaciji. Do izrade nove seizmičke karte Županije, protupotresno projektiranje građevina treba provoditi u skladu s postojećim seizmičkim kartama.

3.7.5.5. Zaštita od poplava

Sustav zaštite od poplava vodotoka – bujica dio je cjelovitog sustava obrane od poplava i obrazložen je u točki 3.5.3.3. – Sustav obrane od poplava.

CPA d.o.o. strana 161

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

CPA d.o.o. strana 162 Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga ODREDBE ZA PROVOĐENJE

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

CPA d.o.o. strana 163

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga ODREDBE ZA PROVOĐENJE

CPA d.o.o. strana 164

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga ODREDBE ZA PROVOĐENJE

I. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1. Donosi se Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga (u daljnjem tekstu: Plan). Granice obuhvata Plana su administrativne granice Općine Mošćenička Draga određene posebnim propisom. Ovim se Planom tvrđuju uvjeti za uređenje područja Općine Mošćenička Draga, određuje svrhovito korištenje, namjena, oblikovanje, obnova i sanacija građevinskog i drugog zemljišta, zaštita okoliša, zaštita spomenika kulture i osobito vrijednih dijelova prirode na području Općine Mošćenička Draga. Plan sadrži osnove razvitka prostora, ciljeve prostornog uređenja, namjenu prostora, mjerila, smjernice, mjere i uvjete za korištenje, zaštitu i uređivanje prostora te druge elemente od važnosti za područje Općine Mošćenička Draga.

Članak 2. Plan iz članka 1. ove Odluke sadržan je u elaboratu "Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga" koji se sastoji od:

Tekstualni dio plana

I. O B R A Z L O Ž E N J E

U V O D 1. P O L A Z I Š T A 1.1. POLOŽAJ, ZNAČAJ I POSEBNOSTI PODRUČJA OPĆINE MOŠĆENIČKA DRAGA U ODNOSU NA PROSTOR I SUSTAVE PRIMORSKO – GORANSKE ŽUPANIJE I REPUBLIKE HRVATSKE 1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru (tablica 1. i 2.) 1.1.1.1. Teritrorijalni obuhvat 1.1.1.2. Numerički pokazatelji 1.1.1.3. Karakteristike prostora Općine Mošćenička Draga 1.1.2. Prostorno - razvojne i resursne značajke 1.1.2.1. Prirodni sustavi 1.1.2.2 Stanovništvo i stanovanje 1.1.2.3. Naselja 1.1.2.4. Sadržaji javnih funkcija 1.1.2.5. Gospodarstvo 1.1.2.6. Infrastrukturni sustavi 1.1.2.7. Zbrinjavanje otpada 1.1.2.8. Zaštita prostora 1.1.3. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog uređenja šireg područja i ocjena postojećih prostornih planova 1.1.3.1. Strategija i Program prostornog uređenja Republike Hrvatske 1.1.3.2. Prostorni plan Primorsko – goranske županije 1.1.3.3. Ocjena postojećih prostornih planova na području Općine Mošćenička Draga 1.1.3.4. Ostali dokumenti prostornog uređenja 1.1.3.5. Prostorni plan parka prirode Učka (NN 24/06) 1.1.4. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje 1.1.4.1. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske pokazatelje 1.1.4.2. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na gospodarske i prostorne pokazatelje

CPA d.o.o. strana 165

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga ODREDBE ZA PROVOĐENJE

2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA 2.1. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA ŽUPANIJSKOG ZNAČAJA 2.1.1. Razvoj naselja, posebnih funkcija i infrastrukturnih sustava 2.1.2. Racionalno korištenje prirodnih izvora 2.1.3. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša 2.2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA OPĆINSKOG ZNAČAJA 2.2.1. Demografski razvoj 2.2.2. Odabir prostorno razvojne strukture 2.2.3. Razvoj naselja, javne, prometne i komunalne infrastrukture 2.2.3.1. Osnove razvoja naselja 2.2.3.2. Osnove razvoja javnih djelatnosti i službi 2.2.3.3. Osnove razvoja sustava infrastrukture 2.2.4. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih cjelina 2.2.4.1. Zaštita krajobraznih vrijednosti 2.2.4.2. Zaštita prirodnih vrijednosti i posebnosti 2.2.4.3. Zaštita kulturno - povijesnih cjelina 2.3. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA NASELJA NA PODRUČJU OPĆINE MOŠĆENIČKA DRAGA 2.3.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora 2.3.2. Utvrđivanje građevinskih područja naselja u odnosu na postojeći i planirani broj stanovnika, gustoću stanovanja, izgrađenost, iskorištenost i gustoću izgrađenosti, obilježja naselja, vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno - povijesnih cjelina 2.3.2.1. Postojeći i planirani broj stanovnika 2.3.2.2. Dimenzioniranje građevinskih područja naselja 2.3.2.3. Smjernice za formiranje građevinskih područja izvan naselja 2.3.2.4. Izgrađenost građevinskog područja 2.3.2.5. Vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno - povijesnih cjelina 2.3.3. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture

3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA 3.1. PRIKAZ PROSTORNOG RAZVITKA NA PODRUČJU OPĆINE MOŠĆENIČKA DRAGA U ODNOSU NA PROSTORNU I GOSPODARSKU STRUKTURU PRIMORSKO - GORANSKE ŽUPANIJE 3.1.1. Funkcionalna organizacija prostora Općine Mošćenička Draga 3.1.2. Sustav naselja 3.1.3. Mreža društvenih djelatnosti 3.1.4. Uređenje građevinskog zemljišta 3.1.5. Građevinska područja naselja 3.2. ORGANIZACIJA PROSTORA I OSNOVNA NAMJENA I KORIŠTENJE POVRŠINA 3.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina (naselja i izgrađene struktute van naselja; poljoprivredne, šumske, vodne te površine posebne namjene i ostale površine) - tablica 3., prvi dio 3.2.2. Razvoj i uređenje površina naselja (građevinska područja naselja) 3.2.2.1. Namjena površina unutar građevinskih područja naselja 3.2.2.2. Veličine površina građevinskih područja naselja 3.2.2.3. Planske pretpostavke za određivanje građevinskih područja naselja 3.2.2.4. Neposredno provođenje plana unutar građevinskih područja naselja 3.2.2.5. Planske pretpostavke za dimenzioniranje površine građevinskih područja naselja 3.2.3. Površine izvan naselja za izdvojene namjene 3.3.2.1. Ostale namjene (zdravstveno - turistička namjena - ZT) 3.2.3.2. Groblja ( + ) 3.2.4. Kriteriji za građenje izvan građevinskog područja 3.2.4.1. Kriteriji za građenje izvan građevinskih područja (izvan ZOP-a i Parka prirode Učka) 3.2.4.2. Kriteriji za građenje izvan građevinskih područja (unutar zaštićenog obalnog pojasa - ZOP-a) 3.2.4.3. Kriteriji za građenje izvan građevinskih područja (unutar Parka prirode Učka)

CPA d.o.o. strana 166

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga ODREDBE ZA PROVOĐENJE

3.2.5. Poljoprivredne površine ( P ) 3.2.6. Šumske površine ( Š ) 3.2.7. Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište ( PŠ ) 3.2.8. Vodne površine (V) 3.2.8.1. Morske površine 3.2.8.2. Vodne površine na kopnu 3.3. PRIKAZ GOSPODARSKIH I DRUŠTVENIH DJELATNOSTI 3.3.1. Prikaz gospodarskih djelatnosti 3.3.1.1. Primarni sektor 3.3.1.2. Sekundarni sektor 3.3.1.3. Tercijarni sektor 3.3.2. Globalne projekcije gospodarskog razvoja do 2015. godine 3.3.3. Prikaz društvenih djelatnosti 3.3.3.1. Uprava i pravosuđe 3.3.3.2. Predškolsko i školsko obrazovanje 3.3.3.3. Zdravstvena zaštita 3.3.3.4. Socijalna skrb 3.3.3.5. Kultura 3.3.3.6. Šport i rekreacija 3.3.3.7. Vjerske građevine, vjerske zajednice i udruge građana 3.3.3.8. Ostale namjene (zdravstveno - turistička namjena / ZT) 3.4. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA 3.4.1. Uvjeti korištenja prostora 3.4.1.1. Uvjeti korištenja građevinskih područja 3.4.2. Uvjeti uređenja prostora 3.4.2.1. Građevinska područja naselja 3.4.2.2. Građenje izvan građevinskog područja 3.4.2.3. Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite 3.4.3. Uvjeti zaštite prostora 3.4.3.1. Zaštita prirodne baštine 3.4.3.2. Zaštita kulturnog nasljeđa 3.4.3.3. Iskaz površina za posebno vrijedna i/ili osjetljiva područja i prostorne cjeline (prirodni resursi, krajobrazi, prirodne vrijednosti i kulturno-povijesne cjeline) - tablica 3., drugi dio 3.5. RAZVOJ INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA 3.5.1. Prometni sustav (ceste, morske luke, pošta i javne telekomunikacije) 3.5.1.1. Cestovni promet 3.5.1.2. Pješački promet 3.5.1.3. Promet u mirovanju 3.5.1.4. Javni promet 3.5.1.5. Pomorski promet 3.5.1.6. Zračni promet 3.5.1.7. Pošta i telekomunikacije 3.5.2. Energetski sustav 3.5.2.1. Elektroopskrba 3.5.2.2. Opskrba plinom 3.5.2.3. Obnovljivi izvori energije 3.5.3. Vodnogospodarski sustav (vodoopskrba, odvodnja, uređenje vodotoka i voda, melioracijska odvodnja) 3.5.3.1. Vodoopskrba 3.5.3.2. Sustav odvodnje 3.5.3.3. Sustav vodozaštite, uređenja vodotoka i zaštite od štetnog djelovanja voda 3.6. POSTUPANJE S OTPADOM 3.7. SPREČAVANJE NEPOVOLJNIH UTJECAJA NA OKOLIŠ 3.7.1. Zaštita tla 3.7.1.1. Šumsko tlo 3.7.1.2. Poljoprivredno tlo

CPA d.o.o. strana 167

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga ODREDBE ZA PROVOĐENJE

3.7.2. Zaštita zraka 3.7.3. Zaštita voda 3.7.4. Zaštita od prekomjerne buke 3.7.5. Mjere posebne zaštite 3.7.5.1. Sklanjanje ljudi 3.7.5.2. Zaštita od rušenja 3.7.5.3. Zaštita od požara 3.7.5.4. Zaštita od potresa 3.7.5.5. Zaštita od poplava

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

I. TEMELJNE ODREDBE II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENE POVRŠINA NA PODRUČJU OPĆINE MOŠĆENIČKA DRAGA 1.1. Površine naselja 1.2. Površine izvan naselja za izdvojene namjene 1.3. Poljoprivredne površine 1.4. Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište 1.5. Šumske površine 1.6. Vodne površine 2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA 2.1. Građevine od važnosti za Republiku Hrvatsku, Primorsko - goransku županiju i Općinu Mošćenička Draga 2.1.1. Građevine od važnosti za Republiku Hrvatsku 2.1.2. Građevine od važnosti za Primorsko - goransku županiju 2.1.3. Građevine od važnosti za Općinu Mošćenička Draga 2.2. Građevinska područja naselja 2.2.1. Opće odredbe ili kriteriji za korištenje izgrađenog i neizgrađenog dijela područja 2.2.2. Namjena građevina 2.2.3. Rekonstrukcije u građevinskim područjima naselja 2.3. Izgrađene strukture izvan naselja 2.3.1. Građevinska područja izvan naselja za izdvojene namjene 2.3.2. Građevine koje se mogu graditi izvan građevinskog područja 3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI 4. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA JAVNE NAMJENE 5. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA 5.1. Prometna infrastruktura 5.1.1. Cestovni promet 5.1.2. Morske luke 5.1.3. Zračni promet 5.2. Pošta i telekomunikacije 5.3. Vodoopskrba i odvodnja 5.3.1. Vodoopskrba 5.3.2. Odvodnja 5.3.3. Uređenje vodotoka i zaštita od poplava 5.4. Energetska infrastruktura 5.4.1. Elektroopskrba 5.4.2. Opskrba plinom 5.4.3. Obnovljivi izvori energije 6. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA 6.1. Mjere zaštite krajobraznih vrijednosti 6.2. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i kulturno - povijesnih cjelina 6.2.1. Zaštita prirodne baštine 6.2.2. Zaštita kulturno - povijesnih cjelina

CPA d.o.o. strana 168

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga ODREDBE ZA PROVOĐENJE

7. POSTUPANJE S OTPADOM 8. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ 8.1. Zaštita tla 8.1.1. Šumsko tlo 8.1.2. Poljoprivredno tlo 8.1.3. Tlo za planiranje gradnje 8.2. Zaštita zraka 8.3. Zaštita voda 8.3.1. Zaštita podzemnih i površinskih voda 8.3.2. Zaštita od štetnog djelovanja voda 8.3.3. Zaštita mora od zagađenja 8.4. Zaštita od prekomjerne buke 8.5. Mjere posebne zaštite 8.5.1. Sklanjanje ljudi 8.5.2. Zaštita od potresa 8.5.3. Zaštita od rušenja 8.5.4. Zaštita od požara 9. MJERE PROVEDBE PLANA 9.1. Obveza izrade prostornih planova 9.1.1. Urbanistički planovi uređenja 9.1.2. Detaljni planovi uređenja 9.2. Primjena posebnih razvojnih i drugih mjera 9.2.1. Uređenje zemljišta 9.2.2. Ostale mjere razvoja 9.3. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni

III. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

I. PRIJELAZNE ODREDBE II. ZAVRŠNE ODREDBE

Grafički dio plana

1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA mj. 1 : 25.000

2. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI

2.A. Promet, pošta i telekomunikacije mj. 1 : 25.000

2.C. Energetski sustav mj. 1 : 25.000

2.B. Vodnogospodarski sustav mj. 1 : 25.000

3. UVJETI ZA KORIŠTENJE, UREĐENJE I ZAŠTITU PROSTORA

3.A. Područja posebnih uvjeta korištenja mj. 1 : 25.000

3.B. Područja posebnih ograničenja u korištenju i područja i dijelovi primjene planskih mjera zaštite mj. 1 : 25.000

4. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA

4.A. K.O. BRSEČ mj. 1 : 5.000

4.B. K.O. KALAC mj. 1 : 5.000

4.C. K.O. KRAJ mj. 1 : 5.000

CPA d.o.o. strana 169

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga ODREDBE ZA PROVOĐENJE

4.D. K.O. MARTINA mj. 1 : 5.000

4.E. K.O. MOŠĆENICE mj. 1 : 5.000

4.F. K.O. MOŠĆENIČKA DRAGA mj. 1 : 5.000

Članak 3. Plan se provodi neposredno ili putem detaljnijih prostornih planova užih područja.

Članak 4. U smislu ovog Plana, izrazi i pojmovi koji se upotrebljavaju imaju slijedeće značenje: - Općina Mošćenička Draga - označava teritorijalno - upravnu jedinicu kao posebnu jedinicu lokalne samouprave sa statusom općine - naselje - struktura oblika stanovanja i pratećih funkcija u planiranom ili zatečenom (izgrađenom) opsegu - granica građevinskog područja naselja - linija razgraničenja površina koje služe za građenje naselja ili površina izvan naselja za izdvojene namjene od ostalih površina prema kriterijima Plana. Granice građevinskih područja utvrđene su u pravilu granicama katastarskih čestica. Iznimno, kad granica dijeli katastarsku česticu, dio je uključen u građevinsko područje u veličini da se na njemu može formirati građevna čestica - građevinsko područje naselja - područje na kojem se predviđa gradnja, odnosno proširenje naselja, a unutar njega smještaju se osim stanovanja i sve spojive funkcije sukladne namjeni, rangu ili značenju naselja, kao što su: javna namjena, ugostiteljsko - turistička, gospodarska namjena (zanatska, poslovna, poljoprivredne građevine i drugo), sportsko-rekreacijska namjena, infrastrukturna namjena, groblja, vjerske građevine, zdravstvene i rekreacijske građevine i javne zelene površine - zaštićeno obalno područje mora (ZOP) podrazumijeva pojas kopna širine 1.000 m od obalne crte i pojas mora u širini 300 m od obalne crte, za koji su uvjeti i mjere za uređenje u svrhu zaštite, svrhovitog, održivog i gospodarski učinkovitog korištenja određene Uredbom o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora (NN 128/2004) Na području Općine Mošćenička Draga u pojasu kopna širine 1.000 m od obalne crte nalaze se: naselje ili dijelovi naselja: Brseč, Donji Kraj, Golovik, Mošćenice, Mošćenička Draga, Obrš, Sveta Jelena, Sveti Anton, Sveti Petar i Zagore - površine za izdvojene namjene – površine za specifične funkcije koje svojom veličinom, strukturom i načinom korištenja razlikuju od naselja - groblja ( + ) - građevine izvan građevinskog područja - pojedinačne građevine i građevni sklopovi koji se nalaze izvan građevinskog područja, a izgrađeni su temeljem građevne dozvole, posebnim rješenjem ili prije 15.02.1968. godine tretiraju se kao izgradnja izvan građevinskog područja - građevina osnovne namjene - građevina na građevnoj čestici iste namjene koja je i predviđena ovim Planom - stambenim građevinama se temeljem ovog plana smatraju obiteljske kuće, vile i višestambene građevine - obiteljska kuća – samostojeća ili dvojna građevina stambene namjene na zasebnoj građevnoj čestici, za potrebe stanovanja jedne obitelji i razvijenom građevinskom (bruto) površinom do 250 m2 u koju se uračunava i površina pomoćnih građevina ako se grade na istoj građevnoj čestici, s najviše podrumom i dvije nadzemne etaže, tlocrtnog omjera stranica najviše 1:2 - vila – građevina stambene namjene za luksuzno stanovanje jedne obitelji, kojoj razvijena građevinska površina (BRP) iznosi od 300 m2 do najviše 800 m2, u koju se uračunava i površina pomoćnih građevina ako se grade na istoj građevnoj čestici, s najviše podrumom i dvije nadzemne etaže, koja se gradi na građevnoj čestici površine većoj od 1.400 m2 uz uvjet da minimalno 60% ukupne površine parcele mora biti park ili druga zelena kultivirana površina - višestambena građevina - građevina stambene namjene, samostojeće po načinu gradnje, koja ima više od jednog stana ali najviše 6 stanova i koja se gradi na građevnoj čestici najmanje površine 800 m2 i razvijenom građevinskom (bruto) površinom do 500 m2 u koju se uračunava i površina pomoćnih građevina ako se grade na istoj građevnoj čestici, s tri etaže (u etažu se ubraja podrum i potkrovlje)

CPA d.o.o. strana 170

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga ODREDBE ZA PROVOĐENJE

- pomoćne građevine – sve građevine čija je namjena u funkciji namjene osnovne građevine, kao garaže, drvarnice, spremišta, plinske stanice, ljetne kuhinje, sjenice, bazeni i slično - stambeno - poslovne građevine - građevine s pretežito stambenom namjenom u kojima je najviše 1/3 bruto površine građevine poslovne ili javne namjene - javne građevine - građevine isključivo ili djelomično javne namjene za zadovoljavanje državnog, županijskog ili lokalnog interesa (obrazovne ustanove, građevine lokalne samouprave, vjerske i ostale građevine) - poljoprivredne gospodarske građevine (bez izvora zagađenja) - sjenici, pčelinjaci, staklenici, plastenici, gljivarnici, spremišta poljoprivrednih proizvoda, alata, i sl. - manje građevine gospodarske namjene - građevine s pretežno zanatskim, skladišnim, uslužnim, trgovačkim, ugostiteljskim i sl. djelatnostima koji ne smetaju okolini i ne umanjuju uvjete stanovanja i rada na susjednim građevnim česticama - građevine ugostiteljsko - turističke namjene - građevine namijenje za turističke i ugostiteljske sadržaje, smještene unutar građevinskog područja naselja - kiosci - prizemne građevine najveće površine 9 m2, za trgovačke i uslužne namjene (služe za prodaju novina, duhana, galanterije, voća i povrća i dr., kao i za pružanje manjih ugostiteljskih ili obrtničkih usluga) - privremene građevine - građevine čija postava je vremenski ograničena na najviše 90 dana, štandovi, pultovi, umjetničke i reklamne instalacije i slično - gospodarske građevine / proizvodne - građevine za obavljanje proizvodnih djelatnosti, skladištenje roba i slično (industrijske ili zanatske) - poljoprivredne gospodarske građevine s izvorima zagađenja - staje, svinjci, kokošinjci, kunićnjaci i slično - podrum - dio građevine koji je potpuno ili djelomično ukopan sa svih strana u teren, s time da na ravnom terenu kota poda prizemlja iznosi najviše 1,0 m iznad najniže kote konačno zaravnatog terena kojeg pokriva građevina, dok na kosom terenu kota poda prizemlja nije viša od 40 cm od kote konačno zaravnatog terena na višem dijelu i ako kota konačno zaravnatog terena nije niža od 40 cm od kote prizemlja na najnižem dijelu. Kota konačno zaravnatog terena smije odstupati najviše ± 0,50 m od kote prirodnog terena. Pod ravnim terenom smatra se teren nagiba do 5%. Površina podruma uračunava se u ukupnu površinu BRP-a građevine - potkrovlje - dio građevine između stropne konstukcije i krovne konstrukcije građevine, čija visina nadozida mjerena u osi vanjskog zida iznosi više 0,40 m. Potkrovljem se također smatra prostor kada visina nadozida je manja od 0,40 m, a na krovu su izgrađeni svjetlosni otvori, terase ili lođe. Potkrovlje se smatra etažom a površina potkrovlja uračunava se u ukupnu površinu BRP-a građevine - tavan - prostor između stropne konstrukcije građevine i krova građevine, čija visina nadozida mjerena u osi vanjskog zida može biti najviše 0,40 m i nema svjetlosnih otvora, terasa ili lođa - etažom se smatra bilo koji kat građevine svijetle visine minimalno 2,40 m uključujući i prizemlje, podrum i potkrovlje, kao i tavan ukoliko se na krovištu grade svjetlosni otvori, terase ili lođe,a sve površine etaža ulaze u ukupnu razvijenu građevinsku površinu (BRP) građevine - nadstrešnica - natkriveni otvoreni prostor iznimno zatvoren samo s jedne strane udaljen od granice građevinske čestice minimalno 3,0 m. Nadstrešnice na terenu veće od 2,50 m2 moguće je izvesti isključivo kao laku montažnu konstrukciju (drvo, metal i sl.) bez mogućnosti natkrivanja armirano-betonskim stropom - gradivi dio čestice - dio građevne čestice na kojem je dozvoljena gradnja građevina osnovne namjene i pomoćnih građevina prema odredbama ovog Plana - kig = koeficijent izgrađenosti: odnos izgrađene površine zemljišta pod svim građevinama i ukupne površine građevne čestice. Zemljište pod građevinom je vertikalna projekcija svih zatvorenih dijelova građevine na građevnu česticu. U izgrađenu površinu ne ulaze cisterne, septičke jame, spremnici plina i slične građevine, ukoliko su ukopane u teren i obrađene kao okolni teren, terase na terenu do h = 0,80 m, pergole, brajde, roštilji do 2,50 m2 i parkirališne površine - kis = koeficijent iskorištenosti: odnos ukupne (brutto) izgrađene površine svih etaža u građevinama i površine građevne čestice - nivelacijska kota - kota gotovog poda najniže nadzemne etaže koja iznosi najviše 0,5 m iznad najniže točke konačno zaravnatog terena na građevnom pravcu

CPA d.o.o. strana 171

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga ODREDBE ZA PROVOĐENJE

- visina građevine (h) je udaljenost mjerena u metrima od nivelacione kote do donjeg ruba krovnog vijenca, pri čemu je nivelaciona kota kota najnižeg dijela parcele koju pokriva građevina, a jedina dozvoljena odstupanja od visine vijenca su strojarnice liftova, stubišne vertikale, klima - komore, krovni prozori i nadvoji balkonskih vrata na krovnim terasama - građevni pravac - određuje položaj osnovne građevine u odnosu na susjedne građevne čestice i građevine, te prometnicu ili drugu javnu površinu - regulacijski pravac - granica između čestice javne površine (ulica, prilazni put, trg i drugo) i građevne čestice osnovne namjene - rekonstrukcija jest izvođenje radova kojima se utječe na ispunjavanje bitnih zahtjeva za uporabljivu građevinu i kojima se mijenja usklađenost građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena (dograđivanje, nadograđivanje, uklanjanje vanjskog dijela građevine, izvođenje radova radi promjene namjene građevine ili tehnološkog procesa i sl. - adaptacija - sanacija i svako drugo izvođenje radova kojima se utječe na ispunjavanje bitnih zahtjeva za uporabljivu građevinu, ali kojim se radovima ne mijenja usklađenost građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena - interpolacija – gradnja na građevnoj čestici koja se nalazi u kontinuirano izgrađenom uličnom potezu, odnosno pretežito dovršenom predjelu - lokalni uvjeti - posebnosti mikrolokacije u radijusu od 100 m (određuje ih upravno tijelo nadležno za poslove prostornog uređenja), kao što su: - reljef, more, zelenilo - posebno vrijedne građevine i područja prirodne i kulturne baštine - karakteristični i vrijedni pogledi i slike mjesta - ambijentalne vrijednosti - veličina i izgrađenost građevnih čestica - komunalna oprema - opremljenost komunalnom infrastrukturom - druge vrijednosti i posebnosti - samostalna uporabna cjelina - skup prostorija namjenjen za stanovanje ili poslovnu djelatnost s prijeko potrebnim sporednim prostorijama koje čine jednu zatvorenu građevinsku cjelinu, pri čemu garaže, spremišta i drvarnice ne predstavljaju samostalnu uporabnu cjelinu, ukoliko su u funkciji korištenja samostalne uporabne cjeline.

CPA d.o.o. strana 172

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga ODREDBE ZA PROVOĐENJE

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENE POVRŠINA NA PODRUČJU OPĆINE MOŠĆENIČKA DRAGA

Članak 5. Osnovna namjena i korištenje površina određeno Planom prikazano je na kartografskom prikazu broj 1. - Korištenje i namjena površina, u mj. 1:25.000. Planom su utvrđene prostorne i funkcionalne cjeline prema kojima se utvrđuju uvjeti razgraničenja prostora prema obilježju, namjeni i korištenju prostora i koje se dijele na: - površine naselja - prostor za razvoj naselja (građevinska područja - postojeća i planirana) - površine izvan naselja za izdvojene namjene - poljoprivredne površine - šumske površine - ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište - vodne površine Površine za izgradnju i uređenje građevina ili sadržaja smještaju se unutar građevinskih područja i iznimno izvan građevinskih područja. Razgraničenjem su određena:

1. Građevinska područja za - izgradnju i uređenje naselja - površine izvan naselja za izdvojene namjene

2. Područja i građevine izvan građevinskog područja za građevine infrastrukture (prometne, energetske, komunalne i dr.) te gospodarske građevine isključivo u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti, a sve u skladu s člankom 42. Zakona o prostornom uređenju.

1.1. POVRŠINE NASELJA

Članak 6. Površine za razvoj i uređenje prostora naselja su područja na kojima se planira izgradnja, odnosno proširenje naselja, a određuju se građevinskim područjima naselja. Planom su građevinska područja naselja određena kao: - izgrađena građevinska područja - neizgrađena građevinska područja U površinama za razvoj i uređenje prostora naselja planiraju se, pored stanovanja, i sve druge funkcije sukladne namjeni, rangu i značenju naselja kao što su: - društveni i javni sadržaji, školske i predškolske ustanove - trgovine, ugostiteljstvo i slično - poslovni sadržaji, zabavni, kulturni, zdravstveni i drugi slični sadržaji i građevine - skladišta, komunalni servisi i uređaji, radionice i obrtnički pogoni, uz uvjet da ne zagađuju zrak, ne uzrokuju povećanu buku i ne privlače veći promet teretnih vozila - parkovne i druge zelene površine, sportski i rekreacijski centri - prometnice, parkirališta, pješački putevi i stubišta, komunalna infrastruktura i slično - luke - groblja.

Članak 7. Granice građevinskih područja naselja razgraničuju površine izgrađenog dijela naselja i površine predviđene za njegov razvoj od ostalih građevinskih područja i površina namijenjenih razvoju poljoprivrede, šumarstva i drugih djelatnosti koje se, obzirom na namjenu, mogu obavljati izvan građevinskih područja. Građevinska područja iz stavka 1. ovog članka prikazana su na kartografskom prikazu broj 1. - Korištenje i namjena površina, mj. 1:25.000 i na kartografskom prikazu broj 4.A. do 4.F. - Građevinska područja naselja, mj. 1:5.000. CPA d.o.o. strana 173

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1.2. POVRŠINE IZVAN NASELJA ZA IZDVOJENE NAMJENE

Članak 8. Planom se određuju građevinska područja izvan naselja za izdvojene namjene: - ostale namjene (zdravstveno - turistička namjena / ZT) - groblja ( + ). Planom je predviđena površina za ostale namjene (zdravstveno - turističke namjene / ZT) uz naselje Kalac (uz građevinsko područje N-23) za izgradnju ustanove za smještaj i boravak starijih osoba u građevinskom području izvan naselja za izdvojene namjene. Groblja (+) obuhvaćaju izdvojeno groblje naselja Brseč i Mošćenice. Razgraničenje površina iz stavka 1. ovog članka određeno je na kartografskim prikazima broj 1. - Korištenje i namjena površina broj 2. - Infrastrukturni sustavi u mj. 1:25.000 te broj 4. A. - 4.F. - Građevinska područja naselja, mj. 1:5.000.

Članak 9. Planom se određuju površine i linijski koridori za infrastrukturne građevine izvan naselja, pri čemu se širina koridora određena obostrano od osi trase, širinom pojasa u metrima: - površine i linijski koridori za građevine prometa i građevine veza - kopneni koridori cesta i optičkih telekomunikacijskih kabela - površine morskih luka i pristaništa - linijski koridori energetskih građevina za prijenos električne energije - površine i linijski koridori građevina vodnogospodarskog sustava - linijski koridori vodoopskrbnih i kanalizacijskih cjevovoda - površine građevina vodnnogospodarskog sustava (crpne stanice, vodospreme, uređaji za pročišćavanje i drugo) koji su uslijed male površime i velikog mjerila kartografskog prikaza označeni simbolima. Građenje građevina druge namjene od one predviđene ovim Prostornim planom na površinama određenim za infrastrukturne koridore i građevine nije dopušteno.

Članak 10. Površine za infrastrukturne koridore određuju se prema kriterijima tablice iz članka 109. i kartografskim prikazima broj 1. - Korištenje i namjena površina, broj 2.A. - Promet, pošta i telekomunikacije, broj 2.B. - Energetski sustav i broj 2.C. - Vodnogospodarski sustav, mj. 1:25.000, uvažavajući pri tome: - vrednovanje prostora za građenje - uvjete utvrđivanja prometnih i drugih infrastrukturnih sustava - mjere očuvanja krajobraznih vrijednosti - mjere zaštite prirodnih vrijednosti - mjere zaštite kulturno-povijesnog naslijeđa - mjere sprečavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš - mjere zaštite u zoni posebne namjene - Park prirode Učka.

Članak 11. Površine za infrastrukturne građevine određuju prostor za smještaj uređaja, građevina, instalacija i sl., a razgraničuju se na slijedeće namjene: 1. Prometni sustav: a) morske luke - luka otvorena za javni promet lokalnog značaja Mošćenička Draga (L-1) - luka otvorena za javni promet Brseč (L-2) b) zračne luke (ostale zračne luke - heliodrom) 2. Vodnogospodarski sustav a) građevine vodoopskrbe b) građevine odvodnje c) građevine sustava zaštite od poplave.

Izvan građevinskog područja mogu se smjestiti građevine telekomunikacijskog, vodnogospodarskog i elektroenergetskog sustava.

CPA d.o.o. strana 174

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1.3. POLJOPRIVREDNE POVRŠINE

Članak 12. Razgraničenje namjene poljoprivrednih površina obavlja se temeljem vrednovanja zemljišta i utvrđenih bonitetnih kategorija, a prikazano je na kartografskom prikazu broj 1. - Korištenje i namjena površina, mj. 1:25.000. Poljoprivredno tlo osnovne namjene štiti se od svake izgradnje koja nije u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti. Poljoprivredno tlo na području obuhvata Plana pripada kategoriji ostala obradiva tla (P3).

1.4. OSTALO POLJOPRIVREDNO TLO, ŠUME I ŠUMSKO ZEMLJIŠTE

Članak 13. Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište na području Općine Mošćenička Draga označeno je kategorijom PŠ. Razgraničenje ostalog poljoprivrednog tla, šuma i šumskog zemljišta od poljoprivrednih, odnosno šumskih površina određeno je u svrhu njegove zaštite u kontekstu razvitka poljoprivrede (stočarstva).

1.5. ŠUMSKE POVRŠINE

Članak 14. Šumske površine prikazane su na kartografskom prikazu broj 1. - Korištenje i namjena površina, mj. 1:25.000, a razgraničene su na: - gospodarske šume (Š1) - zaštitne šume, namijenjene prvenstveno za zaštita zemljišta, vodnih tokova, erozivnih područja, naselja, gospodarskih i drugih građevina (Š2) - šume posebne namjene (Š3).

1.6. VODNE POVRŠINE

Članak 15. Morske površine označene su na kartografskom prikazu broj 1. - Korištenje i namjena površina, mj. 1:25.000.

Članak 16. Namjena i način korištenja površine odnosi se na prostor podmorja i prostor iznad vodne plohe. Razgraničenje morskih površina provodi se određivanjem namjena za: - prometne djelatnosti (plovni put, pristaništa, lučice i ostalo) - rekreaciju (rekreacijske zone obuhvaćaju dijelove akvatorija uz obalu za kupanje i športove na vodi, manje ugostiteljsko - turističke sadržaje uz obalnu šetnicu i ostalo) pri čemu je na tom dijelovima obale pojas obalnog mora širine minimalno 300 m - ribarenje (slobodni akvatorij - ribolovna područja) - ostale morske površine (more izvan rekreacijskih i lučkih područja). Podmorje je ribolovno gospodarsko područje i zona rekreacije, osim u prometnim koridorima. Na morskom dnu je neposrednom provedbom moguće: - rekonstrukcija građevinskih objekata nužnih za sidrenje i obalnih građevina unutar obalnog pojasa od 300 m - postava instalacijskih sustava Na morskom dnu je moguće ograđivanje zaštitnim mrežama zona za koje se utvrdi potreba pojačane zaštite od devastacije prirodne i kulturne baštine prema posebnim uvjetima nadležne službe. Nije dozvoljena eksploatacija mineralnih sirovina na obalnom dnu područja Općine Mošćenička Draga.

CPA d.o.o. strana 175

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga ODREDBE ZA PROVOĐENJE

Članak 17. Na području Općine Mošćenička Draga nalazi se sljedeći vodotoci - bujice, označeni na kartografskom prikazu broj 3.B. - Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora, mj. 1:25.000: Mošćenička Draga, Cesara, Sveti Ivan, Lučica, Tatinovo, Uboka, Jelenčica, Potočić, Drapci, Golovski potok, Klančac, Sadrišće i Stupova. Na svim vodotocima - bujicama predviđa se redovno održavanje korita, građevina i uređaja, njihova rekonstrukcija i dogradnja sa svrhom zaštite urbanih, turističkih i drugih infrastrukturnih sadržaja i drugih okolnih prostora, kao i zaštite od pojačane erozije.

Članak 18. Lokve su naznačene na kartografskom prikazu broj 3. – Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora, 3.A. - Područja posebnih uvjeta korištenja u mj. 1:25.000.

2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA

2.1. GRAĐEVINE OD VAŽNOSTI ZA REPUBLIKU HRVATSKU, PRIMORSKO- GORANSKU ŽUPANIJU I OPĆINU MOŠĆENIČKA DRAGA

Članak 19. Određivanje prostora i građevina od važnosti za Republiku Hrvatsku, Primorsko-goransku županiju i Općinu Mošćenička Draga ovim se Prostornim planom utvrđuje kao osnovni plansko - usmjeravajući uvjet.

2.1.1. Građevine od važnosti za Republiku Hrvatsku

Članak 20. Građevine od važnosti za Republiku Hrvatsku koje su određene Prostornim planom Primorsko - goranske županije prema značenju zahvata u prostoru, a sukladno posebnom propisu, su: 1. Poštanske i telekomunikacijske građevine: a) Telekomunikacijske građevine međunarodne razine - radijski koridor Učka - Krk (Zidine) - međunarodni TK kabel I. razine Rijeka - Labin Uvjeti za uređenje prostora za građenje građevina od važnosti za Republiku Hrvatsku se utvrđuju neposredno.

2.1.2. Građevine od važnosti za Primorsko - goransku županiju

Članak 21. Planom se određuju građevine i zahvati od važnosti za Primorsko – goransku županiju: 1. Cestovne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama: a) Ostale državne ceste - državna cesta Pula – Mošćenička Draga (postojeća donica) - Opatija - čvor Matulji (planirana dionica) b) Osnovne županijske ceste - Mošćenička Draga – Medveja - Lovran - Opatija - Rijeka - Kostrena - Bakar - Kraljevica - čvor Šmrika 2. Poštanske i telekomunikacijske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama: a) Telekomunikacijske građevine - magistralni TK kabel II. razine Rijeka - Labin - radijski koridor Učka - Krk (Zidine) b) Poštanske građevine - poštanski ured Mošćenička Draga (51417) i Brseč (51418) 3. Elektroenergetske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama: a) Distribucijski dalekovod 110 kV Matulji - Lovran - TE Plomin 4. Građevine plinoopskrbe s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama: a) županijska plinska mreža. Građevine od važnosti za Primorsko - goransku županiju koje se grade i rekonstruiraju unutar građevinskog područja Općine Mošćenička Draga uređuju se neposredno prema odredbama ovog Plana.

CPA d.o.o. strana 176

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga ODREDBE ZA PROVOĐENJE

2.1.3. Građevine od važnosti za Općinu Mošćenička Draga

Članak 22. 1. Gospodarske građevine a) ugostiteljsko - turističke građevine 2. Građevine javne namjene a) javne građevine - škole b) građevine športa i rekreacije 3. Komunalne građevine (parkovi, obalna šetnica, javne pješačke staze i stubišta, kupališta i dr.) a) vodne građevine s pripadajućim uređajima i instalacijama b) građevine sustava odvodnje c) uređaji za pročišćavanje otpadnih voda 4. Cestovne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama a) lokalne ceste b) nerazvrstane ceste. Uvjeti za uređenje prostora za građenje građevina od važnosti za Općinu Mošćenička Draga se utvrđuju neposredno ili posredno detaljnijim planovima uređenja.

2.2. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA

Članak 23. Građevinskim područjima određuju se granice površina naselja i površina izvan naselja za izdvojene namjene. Uvjeti po kojima su ovim Planom određena građevinska područja i planiranje izvan građevinskog područja određuju se prema kategorijama zaštite prostora iz članka 17. Prostornog plana Primorsko - goranske županije.

2.2.1. Opće odredbe ili kriteriji za korištenje izgrađenog i neizgrađenog dijela građevinskog područja

Članak 24. Izgrađenim područjem smatra se uređeno građevinsko zemljište na kojem su izgrađene građevine stambene i druge namjene, izgrađene infrastrukturne građevine i površine, te privedene namjeni ostale površine (parkovi, igrališta, uređene plaže i dr.). Izgrađeni i neizgrađeni dijelovi građevinskog područja naselja uređuju se i koriste na način propisan ovim Planom. Unutar građevinskih područja naselja na području Općine Mošćenička Draga gradi se u skladu s odredbama ovog Plana i zakona, odnosno detaljnije prostorno - planske dokumentacije. U slobodni prostor izgrađenog dijela građevinskog područja naselja prioritetno treba smjestiti građevine ili površine javne namjene i infrastrukture.

Članak 25. Za naselja ili dijelove naselja (zaseoke) koja se nalaze unutar Parka prirode Učka utvrđena su građevinska područja i nije moguća nova izgradnja, osim rekonstrukcije građevina temeljem odredbi ovoga Plana. Za naselja, odnosno dijelove naselja, koja su registrirana ili evidentirana kao povijesne graditeljske cjeline (I., II. i III. stupanj zaštite) građevne aktivnosti u smislu prigradnji, nadogradnji i adaptacija moguće su temeljem odredbi ovoga Plana i prema uvjetima nadležnog Konzervatorskog odjela.

Članak 26. Izgradnja unutar građevinskog područja naselja razvija se uz lokalne i nerazvrstane prometnice. Neposredni pristup građevne čestice na javnoprometnu površinu mora se osigurati prometnicom širine najmanje 3,00 m, pješačkim prolazom ili stubištem širine najmanje 1,50 m. Pristupni put, pješački put, pješački prolaz ili stubište smatra se površina javne i nerazvrstane ceste u dužini najviše 30 m.

CPA d.o.o. strana 177

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga ODREDBE ZA PROVOĐENJE

Pristup s građevne čestice na javnoprometnu površinu mora se odrediti tako da na njoj ne bude ugroženo odvijanje prometa. Kada se građevna čestica nalazi uz spoj sporedne ulice i ulice koja ima županijski značaj, prilaz s te čestice na javno prometnu površinu mora se izvesti preko sporedne ulice.

Članak 27. Smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici, odnosno unutar zahvata u prostoru određuje se uvjetima minimalne udaljenosti od ruba građevne čestice i to: a) nove građevine od najmanje pola visine građevine (h/2), odnosno ne manje od 4,0 m udaljenosti od granice susjednih građevnih čestica te 6,0 m od javne prometnice b) pri rekonstrukciji građevina zadražavaju se postojeće udaljenosti od ruba građevnih čestica i pristupnih puteva, ukoliko su manji od onih određenih u točki a. ovog članka. Izuzetno, udaljenost građevine od javne prometnice može biti i manja prema posebnim uvjetima nadležnih pravnih osoba za upravljanje županijskim, odnosno državnim cestama, ali isključivo za infrastrukturne građevine u funkciji prometnice. U slučaju rekonstrukcije u izgrađenim dijelovima naselja i interpolacije novih građevina, moguće su i manje udaljenosti građevine od javne prometnice od 6,0 m ako to dozvoljavaju lokalni uvjeti i posebni uvjeti nadležnih institucija.

Članak 28. Oblik i veličina građevne čestice utvrđuje se prema obliku katastarske čestice, cijepanjem katastarske čestice ili spajanjem više čestica, a mora omogućiti smještaj građevine i udaljenosti građevina do granica čestice.

Članak 29. Elementi oblikovanja građevina na području Plana trebaju sadržavati osobitost autohtone primorske arhitekture, dok način izgradnje ovisi o lokaciji objekata. Izgradnja unutar naseljenih struktura je uvjetovana upotrebom tradicionalnih materijala i tradicionalnog načina izgradnje. Pri oblikovanju građevine treba posebnu pažnju posvetiti odnosu sa građevinama u okruženju i novu građevinu uskladiti sa morfologijom i tipologijom postojeće izgradnje. U slučaju izgradnje kosog krova nagibi krovnih ploha trebaju iznositi od 170 do 230.

Članak 30. Odredbama Plana se definiraju slijedeći osnovni elementi uređenja građevinske čestice: - teren oko građevine, potporni zidovi i terase i slično trebaju se izvesti tako da ne narušavaju izgled naselja, te da se ne promijeni prirodno otjecanje voda na štetu susjednog zemljišta i susjednih građevina, pri čemu visina potpornih zidova ne smije prelaziti 2,5 m, a u slučaju da se zid gradi veće visine od 2,5 m treba se graditi na način da se grade izmaknuti zidovi visine do 2,5 m s minimalnim razmakom od 1,0 m - nagib terena koji zahtijeva više podzida treba rješavati terasasto - ograde se izgrađuju od kamena, metala i zelenila, kao i njihovih kombinacija, prema lokalnim prilikama do maksimalno 1,20 m visine - pomoćne građevine i garaže na građevinskoj čestici grade se u pravilu u sklopu ili uz osnovnu građevinu, kao dogradnja na izgrađenim građevnim česticama - privremene i montažne građevine se mogu postaviti na građevnoj čestici ako su osigurani uvjeti udaljenosti od susjednih građevnih čestica - parkirališta se moraju osigurati na pripadajućoj građevnoj čestici temeljem standarda propisanih ovim Planom.

Članak 31. Unutar građevinskih područja naselja mogu se graditi građevine neposrednom i posrednom provedbom Plana. Neposrednom provedbom u građevinskim područjima naselja mogu se: - rekonstruirati građevine neovisno o namjeni - održavati građevine neovisno o namjeni - uklanjati građevine neovisno o namjeni - graditi nove građevine za koje nije propisana izrada detaljnijih prostornih planova, a prema posebnim uvjetima ovog Plana.

CPA d.o.o. strana 178

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga ODREDBE ZA PROVOĐENJE

Članak 32. Za građevinska područja naselja na području obuhvata Plana propisuju se tri kategorije uređenosti građevinskog zemljišta u skladu s PPPGŽ-om i Uredbom o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog pojasa mora:

I. kategorija - minimalno uređeno građevinsko zemljište, koje obuhvaća pripremu i pristupni put (direktni javni pristup građevnoj čestici minimalne širine 5,5 m, a ukoliko lokalni uvjeti to ne dozvoljavaju širina javnog pristupa mora biti najmanje 3,0 m - vrijedi za sva naselja, s izuzetkom onih za koje je propisana II. kategorija uređenosti.

II. kategorija - uređeno građevinsko zemljište, koje osim pripreme obuhvaća i osnovnu infrastrukturu - pristupni put, vodoopskrbu, odvodnju i električnu energiju - II. kategorija uređenosti obavezna je za: - sve građevine koje se grade unutar zaštićenog obalnog pojasa mora - sve građevine koje se nalaze pod obavezom izrade detaljnijeg plana uređenja

III. visoko uređeno građevinsko zemljište - obuhvaća sve elemente pripreme i opremanja građevinskog zemljišta i obvezna je za građevinske zone prema posebnoj odluci Općinskog vijeća.

Članak 33. Za sve građevine koje se grade neposrednom provedbom ovog Plana plana tlocrtne bruto izgrađene površine manje od 250 m2 obavezna je I. kategorija uređenosti građevnog zemljišta. II. kategorija uređenosti obavezna je za: - sve građevine koje se grade neposrednom provedbom ovog Plana, tlocrtne brutto izgrađene površine veće od 250 m2, - sve višestambene građevine bez obzira na veličinu tlocrtne brutto izgrađene površine, - sve građevine koje se nalaze pod obavezom izrade detaljnijeg plana uređenja.

2.2.2. Namjena građevina

Članak 34. Prema ovom Planu građevine se dijele prema namjeni na: - građevine stambene namjene (obiteljske kuće, vile i višestambene građevine) - pomoćne i manje gospodarske građevine u funkciji stanovanja - građevine gospodarske namjene - gospodarske građevine (proizvodne, uslužne i komunalno - servisne) - gospodarske građevine poljoprivredne namjene - građevine ugostiteljsko - turističke namjene - građevine javne građevine - kiosci i privremene građevine - građevine infrastrukturne i komunalne namjene.

Članak 35. Neposrednom provedbom Plana na području naselja ili dijelova naselja za koja je obavezna izrada detaljnijih planova uređenja (UPU ili DPU) do njihove izrade moguća je samo rekonstrukcija građevina prema uvjetima iz Plana.

Građevine stambene namjene (obiteljske kuće, vile i višestambene građevine)

Članak 36. Neposrednim provođenjem odredbi ovog Plana unutar građevinskih područja naselja za koja nije propisana obavezna izrada detaljnijih prostornih planova užih područja dozvoljena je izgradnja građevina stambene namjene i pomoćnih i manjih gospodarskih građevina: - obiteljskih kuća - vila - višestambenih građevina - pomoćnih i manjih gospodarskih građevina u funkciji stanovanja. CPA d.o.o. strana 179

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga ODREDBE ZA PROVOĐENJE

Članak 37. Na jednoj građevnoj čestici može se graditi jedna građevina stambene namjene i uz nju najviše dvije građevine (ukoliko zadovoljavaju uvjete utvrđene ovim Planom), i to: - pomoćna građevina u funkciji stanovanja (garaža, drvarnica, spremište i slično) - manja gospodarska građevina obrtničke namjene ili poljoprivredne gospodarske građevine (sjenice, ljetne kuhinje i slično), ukoliko zadovoljavaju uvjete utvrđene ovim Planom. Osim stambene, u sklopu građevine stambene namjene dozvoljeno je uređenje i poslovne namjena za tihe i čiste djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije, sa bukom manjom od 45 dB noću i 55 danju (krojačke, frizerske, postolarske, fotografske radionice, prodavaonice mješovite robe, caffe-i, buffet-i i slično). Poslovna namjena može iznositi najviše 1/3 bruto izgrađene površine građevine stambene namjene.

Članak 38. Arhitektonsko oblikovanje građevina stambene namjene, oblikovanje pročelja i krovišta, te upotrebljeni građevinski materijali moraju biti usklađeni s načinom izgradnje građevina u naselju, te primjereni tradicionalnoj primorskoj gradnji (glatko žbukana obrada fasade, kamene crte, vijenci i istake na fasadi, kameni sokl i drugo). U izgrađenim dijelovima naselja s vrijednom ruralnom arhitekturom preporučuje se korištenje građevinskih elemenata karakterističnih za tu arhitekturu. Odnos dužine i visine glavnog pročelja (pročelje prema regulacijskom pravcu) mora, u pravilu, biti u korist dužine pročelja. Otvori na građevinama moraju poštivati pravila proporcije karakteristične za primorsku arhitekturu, te moraju biti zaštićeni kapcima ili griljama (škurama). Krovovi stambenih građevina moraju biti izvedeni kao kosi s jednovodnim, dvovodnim ili viševodnim krovištem, s nagibom krovnih ploha između 17o i 23o. Pokrov kosih krovova mora biti žljebnjak, mediteran crijep ili drugi crijep izgledom i bojom prilagođenom tradicionalnoj primorskoj gradnji. Na krovište je moguće ugraditi krovne prozore, kolektore sunčeve energije i uređaje za klimatizaciju prostora, ali samo izvan zona povijesnih graditeljskih cjelina. Na kosom terenu sljeme krova mora, u pravilu, biti paralelno sa slojnicama zemljišta. Pročelje mora biti kameno ili žbukano, obojeno svijetlim pastelnim bojama. Otvori na pročelju moraju biti kvadratni ili uspravni pravokutnici (vertikalno izduženi).

Članak 39. Dio parcele prema javnoj prometnoj površini mora biti hortikulturno uređen, u pravilu na tradicionalan način uređivanja okućnice, poštujući funkcionalne i oblikovne karakteristike krajobraza, uz upotrebu autohtonih biljnih vrsta Ograde se izgrađuju od kamena, zelenila i metala ili u njihovim kombinacijama, a maksimalna visina ograde prema javnoj prometnoj površini i susjednim parcelama iznosi 1,2 m. Unutar urbanističkih cjelina gdje nema ograđivanja isto se ne može provesti na temelju ovog Plana.

Članak 40. Građevinska linija obiteljskih kuća i višestambenih građevina se kod interpolacije građevina unutar povijesnih jezgri naselja, koje imaju formirane ulice utvrđuje prema postojećim građevinama. U ostalim slučajevima udaljenost građevinske linije od regulacijske linije ili koridora javne prometne površine iznosi najmanje 6,0 m.

Članak 41. Prostor na građevnoj čestici građevine stambene namjene uređivat će se, u pravilu, na tradicionalan način uređivanja okućnice, poštujući funkcionalne i oblikovne karakteristike krajobraza, uz upotrebu autohtonih biljnih vrsta. Preporuča se formiranje brajda i sadnja voćaka. Terase i potporni zidovi moraju se graditi tako da nisu u suprotnosti s oblikovnim obilježjima naselja.

Članak 42. Unutar građevinskih područja naselja u kojima nije izgrađen sustav vodoopskrbe i odvodnje, a određena je I. kategorija uređenosti građevnog zemljišta priključak na sustav vodoopskrbe i odvodnje utvrđuje se na osnovi posebnih uvjeta komunalnih poduzeća. Priključak na građevine elektroopskrbe i telekomunikacijsku mrežu utvrđuje se na osnovi posebnih uvjeta komunalnih i javnih poduzeća. CPA d.o.o. strana 180

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga ODREDBE ZA PROVOĐENJE

Članak 43. Rekonstrukcija stambenih građevina (obiteljske kuće, vile i višestambene građevine) u građevinskim područjima naselja, kao i rekonstrukcija u cilju promjene namjene dijela građevina, određuje se pod istim uvjetima kao za nove građevine, a kada zahvati na građevini ne zadovoljavaju uvjete propisane ovim Planom, vrši se u postojećim gabaritima građevine.

Članak 44. Dozvoljava se rekonstrukcija ostataka građevina i ruševina unutar građevinskih područja neposrednom provedbom ovog Plana. Stanje građevine i ruševine u smislu stavka 1. ovoga članka utvrđuje se izvadkom iz katastra zemljišta, zemljišno - knjižnim izvadkom, zračnom snimkom i po potrebi arhivskom građom.

Obiteljske kuće

Članak 45. Izgradnja obiteljskih kuća temeljem odredbi ovog Plana moguća je unutar građevinskog područja svih naselja na području Općine Mošćenička Draga. U Općini Mošćenička Draga dozvoljena je izgradnja građevina kao samostojećih ili dvojnih.

Članak 46. Utvrđuju se sljedeće granične vrijednosti za izgradnju obiteljskih kuća u djelomično izgrađenim dijelovima naselja ili u planiranim, neizgrađenim dijelovima građevinskog područja naselja: - najmanja površina građevinske čestice za izgradnju obiteljske kuće iznosi 400 m2 - detaljnijim planovima uređenja za izgradnju (interpolaciju) obiteljskih kuća u zaštićenim urbanističkim cjelinama naselja ili etnološkim zonama (Mošćenička Draga, Mošćenice, Brseč, Donji Kraj i Zagore) može se odrediti minimalna površina građevinske čestice manja od 400 m2, ali ne manja od 100 m2 - najveća dopuštena površina građevne čestice za izgradnju obiteljske kuće iznosi 1.400 m2 - najmanja udaljenost od susjedne parcele iznosi 4,0 m a od regulacijskog pravca 6,0 m, osim u izgrađenim dijelovima naselja (povijesnim graditeljskim cjelinama) gdje izgradnja može biti i na regulacijskom pravcu - najmanja dopuštena površina tlocrtne projekcije obiteljske kuće iznosi 50 m2 - najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije obiteljske kuće iznosi 150 m2 - najveća dopuštena bruto površina svih etaža obiteljske kuće (BRP) iznosi 250 m2 - najveći dopušteni broj etaža obiteljskih kuća iznosi tri etaže (u etažu se ubraja podrum i potkrovlje) - maksimalna visina obiteljske kuće je 8,0 m mjereno od nivelacione kote do vijenca građevine (nivelaciona kota od koje se mjeri visina je kota poda najniže nadzemne etaže, koja može biti najviše 0,5 m iznad najniže točke pripadajuće parcele) - maksimalna visina obiteljske kuće je 11,0 m mjereno od nivelacione kote do najviše točke (sljemena) građevine - iznimno, prigodom rekonstrukcije građevina čija površina tlocrtne projekcije iznosi manja od 50 m2 najveći dopušteni broj etaža obiteljske kuće iznosi dvije etaže (u etažu se ubraja podrum i potkrovlje), a maksimalna visina 6,0 mjereno od nivelacione kote do vijenca građevine odnosno 9,0 m mjereno od nivelacione kote do najviše točke (sljemena) građevine - najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti – zauzetost parcele od stambene i svih drugih pomoćnih građevina (kig) iznosi 0,15 - najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti - odnos bruto površina svih nadzemnih etaža građevine i površine parcela (kis) iznosi 0,50 - detaljnijim planovima uređenja za izgradnju (interpolaciju) obiteljskih kuća u zaštićenim urbanističkim cjelinama naselja ili etnološkim zonama (Mošćenička Draga, Mošćenice, Brseč, Donji Kraj i Zagore) može se odrediti najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) od 1,00 i najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) veći od 0,50 (od 1,00 do 3,00 - ovisno o broju etaža građevine koji se određuje prema posebnim uvjetima) - na jednoj građevnoj čestici obiteljske kuće može biti izgrađena samo jedna obiteljska kuća - minimalno 50% od ukupne površine parcele mora biti prirodni teren - obiteljske kuće na građevnim česticama s koeficijentom izgrađenosti (kig) većim od 0,15 i/ili koeficijentom iskorištenosti (kis) većim od 0,50 mogu se rekonstruirati unutar postojećih tlocrtnih gabarita građevine. CPA d.o.o. strana 181

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga ODREDBE ZA PROVOĐENJE

Vile

Članak 47. Utvrđuju se sljedeće granične vrijednosti za izgradnju vila u djelomično izgrađenim dijelovima naselja ili u planiranim, neizgrađenim dijelovima građevinskog područja naselja: - namjena građevine može biti isključivo stambena - najmanja površina građevinske čestice za izgradnju vile iznosi 1.400 m2 - najveća dopuštena površina građevne čestice za izgradnju vile iznosi 2.500 m2 - najmanja dopuštena površina tlocrtne projekcije vile iznosi 200 m2 - najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije vile iznosi 400 m2 - najveća dopuštena bruto površina svih etaža vile (BRP) iznosi 600 m2 - minimalna udaljenost od susjedne parcele iznosi 10,0 m, a od pristupne ceste 15,0 m - najveći dopušteni broj etaža vile iznosi tri etaže (u etažu se ubraja podrum i potkrovlje) - maksimalna visina vile je 9,0 m mjereno od nivelacione kote do vijenca građevine (nivelaciona kota od koje se mjeri visina je kota poda najniže nadzemne etaže, koja može biti najviše 0,5 m iznad najniže točke pripadajuće parcele) - maksimalna visina vile je 12,0 m mjereno od nivelacione kote do najviše točke (sljemena) građevine - najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti – zauzetost parcele od stambene i svih drugih pomoćnih građevina (kig) iznosi 0,15 - najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti - odnos bruto površina svih nadzemnih etaža građevine i površine parcela (kis) iznosi 0,40 - vile na građevnim česticama s koeficijentom izgrađenosti (kig) većim od 0,15 i/ili koeficijentom iskorištenosti (kis) većim od 0,40 mogu se rekonstruirati unutar postojećih tlocrtnih gabarita građevine - minimalno 60% od ukupne površine parcele mora biti park ili druga zelena kultivirana površina - uvjeti za arhitektonsko oblikovanje građevina moraju se prilagoditi postojećem ambijentu.

Višestambene građevine

Članak 48. Oblik građevinske parcele utvrđuje se prema obliku katastarske čestice spajanjem ili cjepanjem, a mora omogućiti smještaj građevine i propisane razmake građevina do granica parcele. Izgradnja višestambenih građevina dozvoljena je isključivo posrednom provedbom Plana, odnosno temeljem detaljnijih planova uređenja (UPU ili DPU). Višestambene građevine mogu imati i garaže te poslovne sadržaje u prizemlju i na etažama. Poslovnim sadržajima smatraju se tihe djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije: krojačke, frizerske, postolarske, fotografske radionice, prodavaonice mješovite robe, kao i ugostiteljski objekti koji ne proizvode buku veću od 55 dcB danju i 45 dcB noću, koji ne zagađuju zrak i koji svojim oblikovanjem, ili na drugi način ne narušavaju izgled i uvjete stanovanja. Namjena građevine je stambena, a uključuje stambene i pomoćne prostore. Iste odredbe se primjenjuju za stambeno - gopodarske građevine, koje ne smiju ugrožavati okolinu bukom i ne smiju uzrokovati zagađenje zraka, vode i tla iznad dopuštenih vrijednosti prema posebnim zakonima i propisima.

Članak 49. Utvrđuju se sljedeće granične vrijednosti za izgradnju višestambenih građevina u djelomično izgrađenim dijelovima naselja ili u planiranim, neizgrađenim dijelovima građevinskog područja naselja: - najmanja dopuštena površina građevne čestice za izgradnju višestambene građevine iznosi 800 m2 - najveća dopuštena površina građevne čestice za izgradnju višestambene građevine iznosi 2.500 m2 - najmanja dopuštena površina tlocrtne projekcije nove višestambene građevine iznosi 200 m2 - najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije nove višestambene građevine iznosi 500 m2 - namanja dopuštena bruto površina svih etaža višestambene građevine (BRP) iznosi 200 m2 - najveća dopuštena bruto površina svih etaža višestambene građevine (BRP) iznosi 900 m2 - najveći broj stanova u jednoj višestambenoj građevini iznosi 6 (šest) stanova - najveći dopušteni broj etaža višestambenih građevina iznosi tri etaže (u etažu se ubraja podrum i potkrovlje)

CPA d.o.o. strana 182

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga ODREDBE ZA PROVOĐENJE

- maksimalna visina višestambenih građevina je 9,0 m mjereno od nivelacione kote do vijenca građevine (nivelaciona kota od koje se mjeri visina je kota poda najniže nadzemne etaže, koja može biti najviše 0,5 m iznad najniže točke pripadajuće parcele) - maksimalna visina višestambenih građevina je 12,0 m mjereno od nivelacione kote do najviše točke (sljemena) građevine - najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,25 - najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 0,50 - višestambene građevine na građevnim česticama s koeficijentom izgrađenosti (kig) većim od 0,25 i/ili koeficijentom iskorištenosti (kis) većim od 0,50 mogu se rekonstruirati unutar postojećih tlocrtnih gabarita građevine - udaljenost građevine od granice građevne čestice iznosi minimalno 6,0 m - svaka stambena jedinica mora imati 1,5 parkirno mjesto, a garaža mora biti od javne prometne površine udaljena najmanje 6,0 m - minimalno 40% od ukupne površine parcele mora biti zelena kultivirana površina ili prirodni teren - parkiranje ili garažiranje vozila rješava se na građevnoj čestici višestambene građevine - priključak na građevine vodoopskrbe, odvodnje, elektroopskrbe i telekomunikacijsku mrežu utvrđuje se na osnovi posebnih uvjeta nadležnih službi.

Pomoćne i manje gospodarske građevine u funkciji stanovanja

Članak 50. Utvrđuju se sljedeće granične vrijednosti za izgradnju pomoćnih i manjih gospodarskih građevina u funkciji stanovanja u djelomično izgrađenim dijelovima naselja ili u planiranim, neizgrađenim dijelovima građevinskog područja naselja: - najveći dopušteni broj etaža iznosi jednu etažu - visina od kote konačno zaravnatog terena do vijenca građevine nije viša od visine osnovne građevine i ne prelazi visinu od 3,0 m (bez mogućnosti nadogradnje) - najveća površina pomoćnih građevina (BRP) iznosi 60 m2 - tlocrtna zauzetost pomoćnih građevina nije veća od 60 m2 - ako se pomoćne i manje gospodarske građevina grade kao samostojeće, najmanja udaljenost građevina od susjednih građevnih čestica iznosi 4,0 m - ako se pomoćne i manje gospodarske građevina grade kao poluotvorene (dvojne) građevine, s jednom stranom na međi, moraju od susjedne građevine biti odijeljene vatrobranim zidom a krov ne smije biti nagnut prema susjednoj građevnoj čestici - pokrov je žljebnjak, mediteran crijep ili drugi crijep izgledom i bojom prilagođenom tradicionalnoj primorskoj gradnji - najmanja dopuštena udaljenost pomoćne i manje građevine gospodarske namjene od regulacijskog pravca iznosi 6,0 m, a iznimno, građevine se mogu graditi i na regulacijskom pravcu, kada je takav zahtjev uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada takav zahvat predstavlja jedini način pristupa na cestu, odnosno uvjetuje ga položaj ostalih građevina - kod građenja građevina gospodarske namjene odgovarajući prostor za parkiranje osigurati će se u okviru građevne čestice.

Članak 51. Pomoćne građevine sagrađene legalno i u skladu s ranije važećim propisima mogu se rekonsturirati i prenamjeniti u skladu s odredbama ovog Plana. Ukoliko nisu ispunjeni uvjeti propisani ovim Planom građevine iz stavka 1. ovog članka mogu se rekonstruirati i prenamijeniti samo u postojećim tlocrtnim i visinskim gabaritima.

Građevine javne namjene

Članak 52. Neposrednom provedbom ovog Plana dozvoljena je izgradnja građevina javne namjene tlocrtne projekcije do 400 m2, i to:

CPA d.o.o. strana 183

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga ODREDBE ZA PROVOĐENJE

- osnovnih škola i predškolskih ustanova - zdravstva - kulture - socijalne djelatnosti - vjerskih građevina - javnih garaža. Građevine javne namjene koje prelaze ukupnu izgrađenost od 400 m2 mogu se graditi samo temeljem detaljnijeg plana uređenja.

Članak 53. Utvrđuju se slijedeće granične vrijednosti za izgradnju građevina za građevine javne namjene (obrazovne i zdravstvene ustanove, muzeji, galerije, vjerske građevine, sportske dvorane, zdravstveno - turističke i ostale građevine) u planiranim, neizgrađenim dijelovima građevinskog područja naselja: - građevine javne namjene mogu se graditi unutar građevinskog područja naselja pod uvjetom da je do građevne čestice izgrađena prometnica širine minimalno 4,0 m za jednosmjerni promet odnosno 5,5 m za dvosmjerni promet - najmanja veličina građevne čestice za izgradnju građevine javne namjene iznosi: - 600 m2 kod formiranja novih parcela za izgradnju slobodnostojećih građevina - 400 m2 na katastarski definiranim građevnim česticama pri interpolaciji građevina u izgrađenom građevinskom području - najveći koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,40 (osim za športsko - rekreacijske i vjerske građevine, gdje može iznositi najviše 0,60) - najveći koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 1,00 (osim za športsko - rekreacijske i vjerske građevine, gdje može iznositi najviše 1,50) - najveći broj etaža građevine je 3 etaže - najveća visina građevina (osim za športsko - rekreacijske i vjerske građevine) iznosi 11,0 m mjereno od nivelacione kote do završnog ruba vijenca građevine (nivelaciona kata je kota poda najniže nadzemne etaže, koja može biti najviše 1,0 m iznad najniže točke dijela parcele koju pokriva građevina) - najveća visna športsko - rekreacijskih i vjerskih građevina određena je njihovom funkcijom - udaljenost građevine od prometnice iznosi najmanje 6,0 m - udaljenost građevine od susjednih građevnih čestica iznosi najmanje 6,0 m ili ½ visine građevine (uzima se veća vrijednost) - najmanje 50% građevne čestice mora biti prirodni teren, a od toga najmanje 30% njene površine treba hortikulturno urediti, osim u već izgrađenim dijelovima naselja (povijesnim graditeljskim cjelinama) - oblikovanje građevina mora biti u skladu s funkcijom građevine i postojećem ambijentu, a unutar urbanističkih cjelina uvjetuje se upotreba tradicionalnih materijala - ograde se izrađuju od kamena, zelenila ili metala i/ili njihovih kombinacija, visine do 1,2 m - za izgradnju građevina društvene ili javne namjene, kao i kod rekonstrukcija u već izgrađenim odnosno djelomično izgrađenim dijelovima naselja te povijesnim graditeljskim cjelinama, granične vrijednosti utvrđuju se u skladu s lokalnim uvjetima - priključak građevina javne namjene na komunalnu infrastrukturu utvrđuje se na osnovi posebnih uvjeta komunalnih i javnih poduzeća. - veličina građevina javne namjene se određuje prema normativima:

A. Osnovne škole: bruto površina građevine iznosi oko 6,0 m2 po učeniku, veličina građevne čestice određena je normativom od 30 do 50 m2 po učeniku za rad škole u dvije smjene, a na građevnoj čestici je potrebno osigurati prostor za školsku zgradu, sportske terene, prostor za odmor i igru, nastavne i slobodne zelene površine i drugo B. Predškolske ustanove i dječji sadržaji: bruto površina građevne čestice iznosi oko 15 – 40 m2 po djetetu, a najmanja površina građevne čestice je 1.200 m2 C. Šport i rekreacija: unutar naselja je moguća gradnja i zatvorenih športsko rekreacijskih građevina (dvorana, bazena) i otvorenih igrališta i sl., za koje je nužno osigurati potreban broj parkirališnih mjesta. Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građevne čestice na kojoj će se graditi zatvorena sportska građevina iznosi 0,80. Kod građenja sportskih građevina potrebno je na građevnoj čestici ili u neposrednoj blizini na javnoj površini osigurati potreban broj parkirališnih mjesta

CPA d.o.o. strana 184

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga ODREDBE ZA PROVOĐENJE

D. Zdravstvo: najmanja površina zdravstvene stanice iznosi 0,02 do 0,03 m2/ stanovniku gravitacijskog područja

E. Kultura i socijalne djelatnosti: građevine kulturne i socijalne namjene grade se unutar građevinskih područja naselja u skladu s veličinom naselja i standardima, na način da pridonose podizanju standarda življenja u naselju

F. Vjerske građevine: pri gradnji novih vjerskih građevina najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,40 i najmanje 40% građevne čestice mora se hortikulturno urediti

G. Građevina za boravak starijih osoba (građevina zdravstveno - turističke namjene) gradi se prema posebnom programu, pri čemu najveći koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,20 i najveći koeficijent iskorištenosti za smještajne i ugostiteljske građevine (kis) iznosi 0,60.

Članak 54. Planom se za potrebe Općine Mošćenička Draga predviđa izgradnja sljedećih javnih građevina: - osnovne škole u naselju Sveti Petar za potrebe osmogodišnjeg školovanja, površine cca 1.000 m2 BRP-a i površine parcele cca 0,50 ha - kombinirane predškolske ustanove u naselju Sveti Petar za potrebe predškolskog odgoja, na lokaciji uz novu osnovnu školu, površine cca 400 m2 BRP-a i površine parcele cca 0,12 ha - športske dvorane za potrebe osnovne škole, športskih društava i javne potrebe, na lokaciji uz novu osnovnu školu, površine cca 1.200 m2 BRP-a i površine parcele cca 0,3 ha.

Kiosci i privremene građevine

Članak 55. Neposrednim provođenjem ovog Plana grade se: - kiosci - privremene građevine Kiosci su temeljem Odredbi ovog Plana prizemne građevine najveće površine 9 m2, za trgovačke i uslužne namjene (služe za prodaju novina, duhana, galanterije, voća i povrća i dr., kao i za pružanje manjih ugostiteljskih ili obrtničkih usluga). Privremene građevine su temeljem Odredbi ovog Plana sve građevine čija postava je vremenski ograničena na najviše 90 dana, štandovi, pultovi, umjetničke i reklamne instalacije i slično. Kiosci i privremene građevine se neposrednom provedbom mogu postavljati samo na javnim površinama u vlasništvu Općine Mošćenička Draga temeljem plana rasporeda kioska i privremenih građevina kojeg donosi Općinsko vijeće. Nadstrešnice, kao zakloni i čekaonice na autobusnim i drugim stajalištima javnog prometa smatraju se jednostavnim građevinama.

Građevine infrastrukturne i komunalne namjene

Članak 56. Građevine infrastrukturne i komunalne namjene su prometnice, infrastrukturni uređaji, komunalne građevine, uređaji i sl., a grade se temeljem uvjeta nadležnih tijela odnosno temeljem zakona, posebnih uvjeta tijela državne uprave ili pravnih osoba. Građevine infrastrukturne i komunalne namjene grade se neposrednom provedbom odredbi ovog Plan, osim na površinama za koje je obvezna izrada detaljnijih planova (UPU ili DPU).

2.2.3. Rekonstrukcije u građevinskim područjima naselja

Članak 57. Rekonstrukcija legalnih građevina stambene, javne, gospodarske i ugostiteljsko - turističke namjene u građevinskim područjima naselja izvan područja obuhvata obaveznih detaljnijih prostornih planova užih područja određuje se pod istim uvjetima kao i za nove građevine, uz uvjet da da površina rekonstruiranog dijela ne prelazi bruto izgrađenu površinu koja je dozvoljena ovim odredbama. Kod rekonstrukcija građevina zadržava se u pravilu postojeći građevinski pravac.

CPA d.o.o. strana 185

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga ODREDBE ZA PROVOĐENJE

U područjima koja se nalaze unutar obuhvata obvezne izrade detaljnijih planova uređenja dozvoljeno je vršiti samo zahvate rekonstrukcije u slijedećem opsegu: - rekonstrukcija (nadogradnja ili dogradnja) isključivo u svrhe ugradnje lifta, instalacijske etaže, te ukopane etaže za potrebe izgradnje instalacija ili pomoćnih prostorija i garaža - rekonstrukcija otvora na građevini bez povećanja tlocrtnih i visinskih gabarita - rekonstrukcija (adaptacija) građevina u opsegu neophodnom za poboljšanje uvjeta života i rada bez povećanja korisne površine građevine. Pod opsegom neophodnim za poboljšanje uvjeta života i rada smatra se: - obnova, sanacija i zamjena oštećenih i dotrajalih konstruktivnih i drugih dijelova građevina u postojećim gabaritima - priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture.

Članak 58. Dozvoljava se i rekonstrukcija ostataka građevina i ruševina prema uvjetima koji su propisani u prethod nim člancima. Postojeće stanje dokazuje se katastrom, zemljišno - knjižnim izvatkom, zračnom snimkom i prema potrebi arhivskom građom.

2.3. IZGRAĐENE STRUKTURE IZVAN NASELJA

Članak 59. U smislu ovog Plana izgrađene strukture izvan građevinskih područja naselja su: - građevinska područja izvan naselja za izdvojene namjene - područja i građevine za koje se planira izgradnja koje se mogu graditi izvan građevinskog područja.

2.3.1. Građevinska područja izvan naselja za izdvojene namjene

Članak 60. Površine izvan naselja za izdvojene namjene utvrđene ovim Planom određene su na kartografskim prikazima broj 1. - Korištenje i namjena površina, mj. 1:25.000 i broj 4. - Građevinska područja, mj. 1:5.000. Površine za izdvojene namjene utvrđene ovim Planom na području Općine Mošćenička Draga su: - ostale namjene (zdravstveno - turistička namjena / planska oznaka ZT) - groblja (planska oznaka +). U područjima iz stavka 1. ovog članka mogu se uređivati površine za parkove, sport i rekreaciju, kao i druge građevine i sadržaji što upotpunjuju osnovne sadržaje i pridonose kvaliteti prostora. Za površine izvan naselja za izdvojene namjene - novo groblje Mošćenice Planom je propisana obveza izrade Detaljnog plana uređenja.

Ostale namjene (zdravstveno - turistička namjena / ZT)

Članak 61. Za potrebe izgradnje ustanove za boravak starijih osoba (građevina ostale namjene / zdravstveno - turističke - ZT) u izdvojenom građevinsmko području uz naselje Kalac (N-23) određuju se sljedeći uvjeti: - najmanja površina građevne čestice iznosi 5.000 m2 - najveći koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,20 - najveći koeficijent iskorištenosti za smještajne i ugostiteljske građevine (kis) iznosi 0,60 - najveći broj etaža građevine iznosi 3 etaže - najveća visina građevine iznosi 11,0 m mjereno od nivelacione kote do završnog ruba vijenca građevine (nivelaciona kata je kota poda najniže nadzemne etaže, koja može biti najviše 1,0 m iznad najniže točke dijela parcele koju pokriva građevina) - najveća visina građevine od nivelacione kote do sljemena iznosi do 14,0 m - udaljenost građevine od prometnice iznosi najmanje 6,0 m - udaljenost od susjednih građevnih čestica iznosi najmanje 8,0 m ili ½ visine građevine (uzima se veća vrijednost) - u sklopu građevne čestice može se predvidjeti izgradnja sportskih terena, bazena, terasa i sl., koji ne ulaze u izgrađenost građevne čestice. CPA d.o.o. strana 186

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga ODREDBE ZA PROVOĐENJE

Groblja (+)

Članak 62. Groblja izvan građevinskog područja naselja na području Općine Mošćenička Draga su: - postojeće groblje uz naselje Brseč - planirano groblje uz naselje Mošćenice Na prostorima groblja mogu se graditi prateće građevine, tj. građevine namijenjene osnovnoj funkciji groblja kao što su kapele, mrtvačnice i sl., te komunalna infrastruktura. Zelenilo na površinama predviđenim za razvoj groblja treba sačuvati u najvećoj mogućoj mjeri, a sa novim zelenilom treba tvoriti organsku cjelinu. Za izgradnju novog groblja uz naselje Mošćenice obvezna je temeljem posebnog propisa izrada Detaljnog plana uređenja, pri čemu uređenje groblja, gradnja pratećih građevina te oblikovanje opreme koja se postavlja na groblje mora biti primjereno lokaciji i tradiciji.

Rekonstrukcije u građevinskim područjima izvan naselja za izdvojene namjene

Članak 63. Rekonstrukcije građevina turističko - ugostiteljske, hotelske, športsko - rekreacijske i infrastrukturne namjene određuje se pod istim uvjetima kao i za nove građevine, a kada zahvati na građevini ne zadovoljavaju uvjete propisane ovim Planom, vrše se u postojećim gabaritima građevine.

2.3.2. Građevine koje se mogu graditi izvan građevinskog područja

Članak 64. Pojedinačne građevine i ruševine koje se nalaze izvan građevinskog područja, a izgrađene su na temelju građevinske dozvole, posebnog rješenja ili prije 15. veljače 1968. godine, tretiraju se kao postojeća izgradnja izvan građevinskog područja. Postojeće stanje dokazuje se katastrom, zemljišno - knjižnim izvatkom, zračnom snimkom i prema potrebi arhivskom građom. Za pojedinačne stambene građevine izvan građevinskih područja dozvoljava se rekonstrukcija u opsegu neophodnom za poboljšanje uvjeta života i rada pod uvjetom da prostor nije rezerviran za infrastrukturni koridor odnosno da nije unutar zaštićenog obalnog pojasa. Pod opsegom neophodnim za poboljšanje uvjeta života i rada smatraju se: - obnova, sanacija i zamjena oštećenih i dotrajalih konstruktivnih i drugih dijelova građevina u postojećim gabaritima (tlocrtno i visinski) - priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture, te rekonstrukcija svih vrsta instalacija - dogradnja ili nadogradnja sanitarnih prostorija (WC, kupaonica) ukupne površine najviše 12 m2 - uređenje potkrovlja ili drugog prostora unutar postojećeg gabarita građevine, pod uvjetom da se time ne prelaze najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) i koeficijent iskorištenosti (kis). Nije dozvoljena prenamjena gospodarskih i drugih građevina izvan građevinskih područja u građevine stambene namjene ako je suprotna odredbama Plana.

Članak 65. Izvan građevinskih područja i izvan ZOP-a mogu se graditi i građevine na površinama za koje se ne određuju građevinska područja kao što su: a) građevine infrastrukture (prometne, energetske, komunalne i sl.) b) građevine u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti - gospodarske građevine za obavljanje poljoprivredne djelatnosti - gospodarske građevine za odlaganje alata i sitnog inventara, na parceli minimalne površine 1.000 m2 i uz uvjet da je najmanje 80% površine obrađeno s jednom ili više sljedećih kultura: vinograda, maslina, voće, povrće i žitarice, pri čemu tlocrtna površina prizemne građevine može iznositi najviše 1% površine parcele, ali ne više od 10 m2.

Članak 66. Kriteriji planiranja izgradnje izvan građevinskog područja odnose se na gradnju ili uređenje pojedinačnih građevina i zahvata. Pojedinačne građevine ne mogu biti mješovite, a određene su jednom građevnom česticom. CPA d.o.o. strana 187

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga ODREDBE ZA PROVOĐENJE

Kriteriji kojima se određuje vrsta, veličina i namjena građevine i zahvata u prostoru za obavljanje poljoprivredne djelatnosti su: - građevina mora biti u funkciji korištenja prostora - građevina mora biti samostalna u prostoru - građevina mora imati vlastitu vodoopskrbu (cisternom), odvodnju (septička jama), energetski sustav (plinski spremnik, električni agregat, i drugo) te pristupni put širine najmanje 3,0 m - građevima mora od najbližeg građevinskog područja udaljena najmanje 1.000 m - građevima mora od najbliže slične građevine udaljena najmanje 1.000 m. - građevinu treba graditi sukladno kriterijima zaštite prostora, vrednovanja krajobraznih vrijednosti i autohtonog graditeljstva. Izvan granica građevinskog područja mogu se graditi samo prizemne građevine.

Građevine infrastrukture

Članak 67. Građevine infrastrukture jesu vodovi i građevine u funkciji prometnog sustava, sustava veza, sustava vodoopskrbe, sustava odvodnje, sustava zaštite od poplava i sustava energetike, smještene u infrastrukturne koridore.

Građevine u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti

Članak 68. U ZOP-u se može planirati gradnja građevina namijenjenih za vlastite gospodarske potrebe (spremište za alat, strojeve, poljoprivrednu opremu i slično) izvan građevinskih područja za prijavljena poljoprivredna gospodarstva i pružanje ugostiteljskih i turističkih usluga u seljačkom domaćinstvu s veličinom parcele najmanje 3,0 ha, i to kao prizemne građevine ukupne površine do 200 m2 i udaljene najmanje 300 m od obalne crte. U ZOP-u se može planirati gradnja staklenika ili plastenika površine do 40 m2, visine do 3,0 m i udaljenih najmanje 3,0 m od granice susjedne parcele.

Članak 69. Gospodarske građevine u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti su: - gospodarske građevine u funkciji stočarstva na pašnjacima - tovilišta stoke i peradi Prilikom izgradnje potrebno je ispuniti sve propisane uvjete zaštite okoliša i očuvanja krajobraza.

Članak 70. Izvan ZOP-a i izvan građevinskog područja naselja na pašnjacima se mogu graditi gospodarske građevine isključivo u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti – gospodarske građevine u funkciji stočarstva, za čiju se izgradnju određuju sljedeći uvjeti: - najveća dopuštena površina sjenika, odnosno spremišta iznosi 200 m2 - najveća dopuštena površina štale iznosi 100 m2 - najveća dopuštena površina prostora za vršenje strojne mužnje – nadstrešnice iznosi 50 m2 - omogućava se i izgradnja građevine za smještaj agregata površine do 3 m2. Poljoprivredno zemljište koje je služilo kao osnova za izgradnju spremišta ne može se parcelirati na manje dijelove.

Članak 71. Izvan ZOP-a i izvan građevinskog područja naselja mogu se graditi gospodarske građevine isključivo u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti – tovilišta stoke i peradi (farme), za čiju se izgradnju određuju sljedeći uvjeti: - oblik i veličina građevinske parcele treba obuhvatiti sve sadržaje tehnološkog procesa (glavne i pomoćne građevine, parkiranje, pomoćne i glavne ulaze, građevine individualne komunalne infrastrukture i sl.) - štale za uzgoj domaćih životinja mogu se graditi na pašnjačkim ili drugim površinama većim od 1.000 m2 - minimalna izgrađenost parcele nije uvjetovana - maksimalna udaljenost od granica parcele nije uvjetovana

CPA d.o.o. strana 188

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga ODREDBE ZA PROVOĐENJE

- minimalna udaljenost od građevine stambene namjene iznosi 30,0 m - minimalna udaljenost od granice parcele iznosi 10,0 m - minimalna udaljenost od prometnice iznosi 6,0 m - najveći dopušteni broj etaža je 1 (prizemlje) - oblikovanje pojedinačnih gospodarskih građevina mora biti u skladu s tradicijom u gradnji tih vrsta građevina i to naročito: - temelj prizemlja odnosno kota gornjeg ruba stropne konstrukcije podruma ne smije biti viša od 30 cm od kote konačno zaravnatog terena na njegovom najvišem dijelu - kota definitivno zaravnatog terena ne smije biti niža od 15 cm od gornje kote temelja podruma na najniže dijelu - svijetla visina prizemlja ne može biti viša od 4,0 m - krov mora biti dvostrešan, nagiba od 22° do 250, pokriven kupom kanalicom ili mediteran crijepom - krovište se na stropnu konstrukciju postavlja direktno bez nadozida - za smještaj vozila treba osigurati prostor unutar parcele - izgradnja ograda nije obavezna, a ovisi o namjeni građevine i zemljišta - okoliš se oplemenjuje sadnjom drveća i voćaka - zaštita se provodi izgradnjom septičkili jama, gnojilišta, obradom i održavanjem - uz gopodarske poljoprivredne građevine s otpadnim materijalom od gospodarskog procesa grade se gnojišta do visine 50 cm iznad terena od vodonepropusnog materijala.

Članak 72. Dozvoljena je izgradnja staklenika i plastenika na poljoprivrednim površinama izvan građevinskih područja naselja i izvan ZOP-a, uz uvjet da se najmanje 80% površine obrađuje jednom ili više poljoprivrednih kultura (vinogradi, masline, voće, povrće, cvjetnjaci, te služe uzgoju stoke, peradi i sl.) pod slijedećim uvjetima: - najmanja dopuštena površina čestice iznosi 200 m2 - najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) i najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 0,40 - najveća dopuštena visina građevine iznosi 4,0 m - maksimalne udaljenosti od granica parcele nisu uvjetovane - minimalna udaljenost od granice parcele je 2,0 m - minimalna udaljenost od prometnice iznosi 6,0 m - treba osigurati kolni prilaz širine najmanje 3,0 m.

Članak 73. Dozvoljena je izgradnja gospodarskih građevina za potrebe odlaganja alata i sitnog inventara na poljoprivrednim površinama izvan građevinskih područja naselja i izvan ZOP-a samo ako je najmanje 80% površine obrađeno s jednom ili više sljedećih kultura: vinograda, maslina, voće, povrće i žitarice i uz uvjet da je poljoprivredna površina veća od 1.000 m2. Gospodarska građevina za potrebe odlaganja alata i sitnog inventara može biti prizemna građevina čija tlocrtna veličina iznosi maksimalno 1% površine građevinske čestice, ali ne više od 12 m2.

Članak 74. Poljoprivredno zemljište na kojem postoji pojedinačna gospodarska građevina, čija je veličina i vrsta takva da to zemljište u smislu ovoga Plana nema dovoljnu površinu za izgradnju dviju gospodarskih građevina, ne smije se parcelirati u manje dijelove, bez obzira u koje vrijeme i po kojoj osnovi je ta građevina izgrađena.

Članak 75. Planom je dozvoljena rekonstrukcija i promjena namjene prostora poljoprivredne namjene (štala i sličnih prostora) unutar postojeće stambene građevine u stambenu namjenu.

Članak 76. Na području Općine Mošćenička Draga izvan građevinskog područja mogu se graditi i građevine u funkciji gospodarenja šumama (lugarnice i sl.), građevine u funkciji lova i slične građevine. Građevine iz stavka 1. ovog članka mogu se graditi poštivanjem slijedećih kriterija:

CPA d.o.o. strana 189

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga ODREDBE ZA PROVOĐENJE

- najmanja dopuštena površina čestice iznosi 200 m2 - najmanja udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi 6,0 m - najmanja udaljenost od granice čestice iznosi 4,0 m - najveći broj etaža građevine je 1 nadzemna etaža (P) - najveća dopuštena tlocrtna projekcija građevine iznosi 60 m2 - najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,50 - najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (Kis) iznosi 0,50.

Članak 77. Unutar ZOP-a nije moguće planirati gradnju građevina namijenjenih za vlastite gospodarske potrebe (spremište alata, strojeva, poljoprivredne opreme i sl.) izvan građevinskog područja naselja, s izuzetkom prijavljenog obiteljskog gospodarstva i pružanje ugostiteljskih i turističkih usluga u domaćinstvu većem od 3 ha (kao prizemne građevine ukupne površine do 200 m2 i udaljene najmanje 300 m od obalne crte).

3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

Građevine gospodarske namjene

Članak 78. Unutar građevinskih područja naselja mogu se graditi građevine gospodarske namjene na pojedinačnim građevnim česticama koje svojom veličinom, smještajem u naselju i osiguranjem osnovnih priključaka na prometnu i komunalnu infrastrukturu omogućuju obavljanje gospodarskih djelatnosti bez štetnih utjecaja na okoliš, tj. koje ne narušavaju uvjete života i stanovanja. U građevinskim područjima naselja mogu se graditi i gospodarske građevine poljoprivredne namjene. Unutar građevinskih područja obalnih naselja nije dopuštena izgradnja poljoprivrednih gospodarskih građevina s izvorima zagađenja. Neposrednim provođenjem odredbi ovog Plana unutar građevinskih područja naselja dozvoljena je izgradnja građevina gospodarske namjene tlocrtne projekcije do 400 m2. Građevine gospodarske namjene tlocrtne projekcije veće od 400 m2 mogu se graditi samo temeljem detaljnijih planova uređenja. Na parceli se može graditi jedna ili više gospodarskih građevina, ovisno o potrebi tehnološkog procesa. U građevinama gospodarske namjene ne mogu se odvijati gospodarske djelatnosti kojima se narušavaju uvjeti života i stanovanja unutar građevinskog područja.

Gospodarske građevine (proizvodne, uslužne i komunalno - servisne)

Članak 79. Za izgradnju građevina gospodarske namjene propisuju se sljedeći uvjeti: - najmanja površina građevinske parcele iznosi 600 m2, a najveća 1.200 m2 - najveći koeficijent izgrađenosti (kig ) iznosi 0,30 - najveći koeficijent iskorištenosti (kis ) iznosi 0,50 - namanja dopuštena bruto površina svih etaža građevine (BRP) iznosi 200 m2 - najveća dopuštena bruto površina svih etaža građevine (BRP) iznosi 600 m2 - minimalna udaljenost građevina od susjednih parcela iznosi 6,0 m - minimalna udaljenost građevina od prometnice iznosi 6,0 m ili više ako to zahtijeva kategorija prometnice - najveći broj etaža građevine iznosi 2 etaže - najveća visina građevine iznosi 7,0 m mjereno od nivelacione kote do završnog ruba vijenca građevine (nivelaciona kata je kota poda najniže nadzemne etaže, koja može biti najviše 1,0 m iznad najniže točke dijela parcele koju pokriva građevina) - maksimalna visina gospodarskih građevina je 10,0 m mjereno od nivelacione kote do najviše točke (sljemena) građevine - najmanje 30% površine građevne čestice mora biti prirodni teren (zelene površine)

CPA d.o.o. strana 190

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga ODREDBE ZA PROVOĐENJE

- građevna čestica se prema javno - prometnoj površini uređuje sadnjom drveća i ukrasnog zelenila, uz uvjet da se ne ometa ulaz u građevinu - do građevne čestice treba biti izgrađena ili planirana prometnica širine najmanje 5,5 m - ograde ne mogu biti više od 2,0 m osim kada je to nužno radi zaštite građevine ili načina korištenja - krovište treba biti koso, nagiba 17 - 230 te pokrova kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine građevine - pokrov je žljebnjak, mediteran crijep ili drugi crijep izgledom i bojom prilagođenom tradicionalnoj primorskoj gradnji - unutar građevina gospodarske namjene dopušten je smještaj prostora stambene namjene, najveće dopuštene bruto razvijene površine 80 m2 - arhitektonsko oblikovanje građevina moraju biti u skladu s funkcijom i tehnološkim procesom.

Članak 80. Prigodom planiranja, projektiranja i odabira pojedinih sadržaja i tehnologija nužno je osigurati propisane mjere zaštite okoliša te će se isključiti one djelatnosti i tehnologije koje onečišćuju okoliš ili ne mogu osigurati propisane mjere zaštite okoliša i kvalitetu života i rada na susjednim građevnim česticama, odnosno na prostoru dosega negativnih utjecaja. Zatečene građevine poslovne namjene u izgrađenim dijelovima naselja zadržavaju se uz uvjet osiguravanja propisanih mjera zaštite okoliša. Priključak građevina gospodarske namjene na komunalnu infrastrukturu utvrđuje se na osnovi posebnih uvjeta komunalnih i javnih poduzeća. Potrebe za parkiranjem potrebno je zadovoljiti na pripadajućoj građevnoj čestici građevine gospodarske namjene.

Gospodarske građevine poljoprivredne namjene

Članak 81. Utvrđuju se slijedeće granične vrijednosti za izgradnju poljoprivrednih gospodarskih građevina u izgrađenim dijelovima naselja ili u planiranim, neizgrađenim dijelovima građevinskog područja naselja: - površina građevne čestice ne može biti manja od 300 m2 - najveća dopuštena površina građevne čestice iznosi 1.500 m2 - najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije građevine iznosi 120 m2 - dopuštena je izgradnja najviše jedne etaže - najveća dopuštena visina građevine iznosi 4,0 m do vijenca građevine - najveća visina građevine od nivelacione kote do sljemena iznosi do 6,0 m - građevni pravac je iza građevnog pravca građevine stambene namjene - građevine moraju biti udaljene najmanje 10,0 m od građevine stambene namjene na istoj građevnoj čestici, odnosno najmanje 25,0 m od građevine stambene namjene na susjednoj građevnoj čestici, pri čemu udaljenost od susjednih parcela iznosi najmanje 4,0 m (uzima se najveća vrijednost) - najmanja udaljenost od prometnice iznosi 6,0 m.

Članak 82. Poljoprivredna proizvodnja i uzgoj stoke u seoskom domaćinstvu te izgradnja poljoprivrednih gospodarskih građevina može se planirati unutar naselja, s tim da se za poljoprivredne gospodarske građevine s izvorom zagađenja to odnosi na uzgoj maksimalno: - konji i krave - 1 komad - bikovi - 1 komad - junad 1 – 2 godine - 1 komad - junad 6 - 12 mjeseci - do 2 komada - telad - do 2 komada - mlade svinje 2 do 6 mjeseci - do 4 komada - tovne svinje preko 6 mjeseci - do 2 komada - ovce ili koze - do 4 komada - kunići - do 10 komada - pure - do 10 komada - perad - do 20 komada.

CPA d.o.o. strana 191

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga ODREDBE ZA PROVOĐENJE

Članak 83. Poljoprivredne gospodarske građevine sa izvorima zagađenja nije moguće graditi u zaštićenom oblanom pojasu. Udaljenost poljoprivrednih gospodarskih građevina s izvorima zagađenja od stambenih i manjih građevina poslovne namjene ne može biti manja od 12,0 m a gnojišta ne manje od 25,0 m. Zidovi se moraju graditi od negorivog materijala. Pod mora biti nepropusan za tekućine i mora imati rigole za odvodnju osoke u gnojišnu jamu. Dno i stijene gnojišta do visine 50 cm iznad terena moraju biti izvedeni od nepropusnog materijala. Sve tekućine iz staja i gnojišta moraju se odvoditi u jame za osoku i ne smiju se razlijevati po okolnom terenu. Jame za osoku moraju biti izvedeni od nepropusnog materijala i moraju imati siguran i nepropustan pokrov, kao i otvore za čišćenje i zračenje. Dopuštene udaljenosti od ostalih građevina za jame za osoku jednake su kao i za gnojišta. Udaljenost poljoprivrednih gospodarskih građevina sa izvorima zagađenja od građevina za opskrbu vodom (bunari, izvori, cisterne i sl.) određuje se prema posebnim uvjetima nadležnih službi.

Članak 84. Poljoprivredne gospodarske građevine sagrađene legalno i u skladu s ranije važećim propisima mogu se rekonsturirati i prenamjeniti u skladu s odredbama ovog Plana. Ukoliko nisu ispunjeni uvjeti propisani ovim Planom građevine iz stavka 1. ovog članka mogu se rekonstruirati i prenamijeniti samo u postojećim tlocrtnim i visinskim gabaritima.

Građevine ugostiteljsko - turističke namjene

Članak 85. Neposrednim provođenjem odredbi ovog Plana unutar građevinskih područja naselja dozvoljena je izgradnja građevina ugostiteljsko - turističke namjene za smještaj i prehranu, tlocrtne projekcije manje od 200 m2. Obveza izrade detaljnijeg plana uređenja propisuje se za građevine ugostiteljsko - turističke namjene tlocrtne projekcije veće od 200 m2.

Članak 86. Utvrđuju se slijedeće granične vrijednosti za građevnih čestica ugostiteljsko - turističke namjene u izgrađenim dijelovima naselja ili u planiranim, neizgrađenim dijelovima građevinskog područja naselja: - građevna čestica građevine ugostiteljsko - turističke namjene mora se nalaziti uz javno - prometnu površinu širine najmanje 5,5 m - najmanja površina građevne čestice za izgradnju građevine ugostiteljsko - turističke namjene iznosi 1.500 m2 - iznimno, unutar izgrađenog dijela građevinskog područja naselja izgradnja je moguća i na česticama manje površine, ali ne manje od 1.000 m2 ako se građevina interpolira u izgrađenu strukturu naselja - najveća površina građevne čestice za izgradnju građevine ugostiteljsko - turističke namjene nije ograničena - najveći koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,10 - najveći koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 0,30 - namanja dopuštena bruto površina svih etaža građevine (BRP) iznosi 200 m2 - najveća dopuštena bruto površina svih etaža građevine (BRP) iznosi 450 m2 - najveći broj etaža građevine je 3 etaže - najveća visina građevine iznosi 11,0 m mjereno od nivelacione kote do završnog ruba vijenca građevine (nivelaciona kata je kota poda najniže nadzemne etaže, koja može biti najviše 1,0 m iznad najniže točke dijela parcele koju pokriva građevina) - najveća visina građevine od nivelacione kote do sljemena iznosi do 14,0 m - krovište može biti koso, nagiba od 17 - 23o - pokrov je žljebnjak, mediteran crijep ili drugi crijep izgledom i bojom prilagođenom tradicionalnoj primorskoj gradnji - udaljenost građevine od prometnice iznosi najmanje 6,0 m

CPA d.o.o. strana 192

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga ODREDBE ZA PROVOĐENJE

- udaljenost građevine od susjednih građevnih čestica iznosi najmanje 6,0 m za prizemne građevine, dok se za više građevine izračunava umnoškom broja etaža x 4 m, a pomoćne građevine mogu se graditi i kao dvojne, uz uvjet da se na pročelju koja se nalazi granici građevne čestice ne dopušta izgradnja otvora - najmanje 50% površine građevne čestice mora biti uređeno kao parkovno - pejzažno zelenilo, u što je uračunata površina bazena, teniskih terena i sl., s tim da hortikulturno uređena površina iznosi najmanje 30% površine građevne čestice - u sklopu građevne čestice može se predvidjeti izgradnja sportskih terena, bazena, terasa i sl., koji ne ulaze u izgrađenost građevne čestice ukoliko se nalaze na terenu - oblikovanje građevina mora biti u skladu s funkcijom građevine i prilagođeno ambijentu, a unutar povjesnih jezgri uvjetuje se upotreba tradicionalnih materijala i načina izgradnje, mjerila, otvora, nagiba krova i vrste pokrova - za smještajne kapacitete potrebno je na građevnoj čestici osigurati potreban broj parkirališnih ili garažnih mjesta u skladu odredbama ovog Plana - ograde se izgrađuju od kamena, zelenila, metala ili njihovih kombinacija visine do 1,2 m

Članak 87. U postojećoj zoni ugostiteljsko - turističke namjene, koja se nalazi unutar građevinskog područja naselja Mošćenička Draga, mogu se graditi sve vrste sadržaja u funkciji turizma pod sljedećim uvjetima: - građevna čestica građevine ugostiteljsko - turističke namjene mora se nalaziti uz javno - prometnu površinu širine najmanje 5,5 m - najmanja dopuštena površina građevne čestice za hotele i pansione iznosi 1.500 m2 - najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) iznosi 0,3 - najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (Kis) iznosi 0,8 - najveći dopušteni broj etaža građevine iznosi 4 nadzemne etaže - najveća visina građevine iznosi 14,0 m mjereno od nivelacione kote do završnog ruba vijenca građevine (nivelaciona kata je kota poda najniže nadzemne etaže, koja može biti najviše 1,0 m iznad najniže točke dijela parcele koju pokriva građevina) - najveća visina građevine od nivelacione kote do sljemena iznosi do 17,0 m - pokrov je žljebnjak, mediteran crijep ili drugi crijep izgledom i bojom prilagođenom tradicionalnoj primorskoj gradnji - udaljenost građevine od granice građevne čestice iznosi najmanje 6,0 m - u sklopu građevne čestice mogu se predvidjeti sportski tereni, bazeni, terase i sl., koji ne ulaze u izgrađenost građevne čestice. - oblikovanje građevina smještajnih kapaciteta mora biti u skladu s funkcijom građevine. Izgradnja novih građevina u zoni iz stavka 1. biti će moguća po izradi UPU-a naselja Mošćenička Draga, čija je izrada propisana ovim Planom, a u čijem se obuhvatu nalazi i ova zona ugostiteljsko - turističke namjene.

Članak 88. Prenamjena ugostiteljsko – turističkih građevina za druge namjene (osim stambenih, višestambenih i apartmanskih) dozvoljena je prema uvjetima kao i za nove građevine planirane namjene, a na temelju važećih dokumenata prostornog uređenja. Priključak građevina ugostiteljsko - turističke namjene na komunalnu infrastrukturu utvrđuje se na osnovi posebnih uvjeta komunalnih i javnih poduzeća. Rekonstrukcija građevina moguća je i u cilju održavanja ili podizanja kategorije građevine.

4. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA JAVNE NAMJENE

Članak 89. Planom su osigurani prostorni uvjeti smještaja i razvitka građevina javne namjene: predškolskih i školskih ustanova, zdravstvenih i socijalnih ustanova, građevina kulture i športa, vjerskih građevina te ostalih građevina javnog interesa. Vrsta i broj građevina javne namjene određuju se mrežom građevina za svaku djelatnost na osnovi posebnih zakona i standarda.

CPA d.o.o. strana 193

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga ODREDBE ZA PROVOĐENJE

Kolni i pješački pristup građevinama i površinama javne namjene potrebno je izvesti u skladu s urbanističko - tehničkim uvjetima i normativima za sprečavanje stvaranja arhitektonsko - urbanističkih barijera. Građevine javne namjene se temeljem odredbi ovog Plana grade neposrednom i posrednom provedbom Plana.

Članak 90. Rekonstrukcija građevina javne namjene radi poboljšanja uvjeta dozvoljena je prema sljedećim uvjetima: - građevinska linija je u pravilu linija postojeće građevine, a ukoliko se ista ne može zadržati, treba je uskladiti s linijom susjednih građevina i posebnim propisima kojima se reguliraju udaljenosti od cesta - površina unutar koje se može razviti tlocrt iznosi maksimalno 40% površine parcele (kig=0,40) a maksimalni koeficijent izgrađenosti kis (odnos bruto površina svih nadzemnih etaža građevine i površine parcele) je 1,00 - udaljenost građevine od granica susjednih građevnih čestica iznosi najmanje 4,0 m - mjesto i način priključivanja na komunalne građevine određuju se u skladu s posebnim uvjetima nadležnih koncesionara - visina građevine usklađuje se s visinom susjednih građevina, a iznosi najviše do tri etaže - vrsta krova, nagib i vrsta pokrova određuje se u skladu s lokalnim prilikama i tehničkim propisima - smještaj vozila određuje se unutar parcele.

Predškolske i školske ustanove

Članak 91. Potreba za predškolskim i školskim ustanovama određuje se temeljem pretpostavljenog udjela djece u ukupnom stanovništvu, i to: - za predškolske ustanove: 8%, uz obuhvat u predškolskim ustanovama 76% - za osnovne škole 10,5%. Bruto površina građevine škole iznosi oko 4,0 m2 po učeniku, veličina građevne čestice određena je normativom od 30 do 50 m2 po učeniku za rad škole u jednoj smjeni, a na građevnoj čestici je potrebno osigurati prostor za školsku zgradu, sportske terene, prostor za odmor i igru, nastavne i slobodne zelene površine i drugo. Površina parcele predškolske ustanove iznosi oko 15 – 40 m2 po djetetu, a najmanja površina građevne čestice je 1.200 m2 Planom se predviđa nova loakcija za izgradnju predškolske ustanove i osnovne škole na području Svetog Petra.

Zdravstvena zaštita i socijalna skrb

Članak 92. Minimalni sadržaji zdravstva za Općinu Mošćenička Draga su sadržaji primarne zdravstvene zaštite. Pod primarnom zdravstvenom zaštitom podrazumijevaju se djelatnosti opće medicine, zdravstvene zaštite, stomatološke zaštite, školske medicine i hitne medicinske pomoći. Najmanja površina zdravstvene stanice iznosi 0,02 do 0,03 m2/ stanovniku gravitacijskog područja. Gradnja novih građevina zdravstva i socijalne skrbi dozvoljena je neposrednom provedbom temeljem uvjeta za gradnju građevina javne namjene u izgrađenim i neizgrađenim građevinskim područjima naselja.

Zdravstveni turizam

Članak 93. Planom je dozvoljena izgradnja novih građevina zdravstvenog turizma, prenamjena i dopuna te proširenje ponude i sadržaja u ugostiteljsko - turističkim građevinama, hotelima i pansionima iz kategorije ponude tzv. zdravstvenog turizma, pod uvjetima koji vrijede i za građevine ugostiteljsko – turističke namjene.

CPA d.o.o. strana 194

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga ODREDBE ZA PROVOĐENJE

Šport i rekreacija

Članak 94. Športsko – rekreativni sadržaji trebaju biti zastupljeni u turističkoj ponudi, a prednost treba imati izgradnja višenamjenske sportske dvorane. Sportsko - rekreacijski sadržaji nadopunjavati će se u skladu s normativima. U naselju Sveti Petar, uz planiranu osnovnu školu, planirana je izgradnja zatvorene športsko - rekreacijske građevine (školske športske dvorane s manjim gledalištem) i otvorenih igrališta, za koju je nužno osigurati potreban broj parkirališnih mjesta. Područja športsko - rekreacijske namjene u zonama izvan naselja za izdvojene namjene su veća područja za odvijanje - obavljanje športskih i rekreacijskih aktivnosti u funkciji turističko - ugostiteljske djelatnosti. Unutar ovih zona je zabranjena izgradnja smještajnih kapaciteta turističke i stambene namjene. Izvan granica građevinskog područja moguće je uređivati sportske i rekreacijske površine, te prostor koristiti za sportsko rekreacijsku namjenu kada se stavljanjem prostora u funkciju ne mijenja topografija terena i ne izvode građevinski radovi. Ovakve prostore je moguće opremiti privremenim jednostavnim objektima u funkciji namjene.

Članak 95. U građevinskim područjima na području Općine Mošćenička Draga dozvoljena je izgradnja površina za šport i rekreaciju - uređenih plaža (UP). Uređene morske plaže prikazane su na kartografskom prikazu broj 1. - Korištenje i namjena površina u mjerilu 1:25.000. Uređene morske plaže se planiraju na sljedećim lokacijama: UP1 - Mošćenička Draga, UP2 - između plaže Sv. Ivan i lokacije Sipa, UP3 - Sveti Ivan i UP4 - Senjevac. Neposrednim provođenjem Plana se na svim uređenim plažama omogućava: - uređenje, održavanje ili sanacija plaža (dohranjivanje žala, obnova i betoniranje novih betonskih ili kamenih podloga, opločenja i sl.) - izgradnja tuševa i postava zaklona za presvlačenje - izgradnja prilaza moru (stepenice ili rampe), uključivo prilaza za osobe s poteškoćama u kretanju - postava privremenih montažnih ugostiteljskih naprava i objekata sukladno koncesijskom ugovoru, najveće tlocrtne površine do 9,0 m2 - postava montažnih objekata za spremanje plažnih i ostalih rekvizita za potrebe obavljanja djelatnosti iz koncesijskog ugovora.

Kultura

Članak 96. Prema važećim planovima minimalni sadržaji mreže kulturnih sadržaja za središnje naselje - Mošćeničku Dragu su: knjižnica i čitaonica. Na području Općine Mošćenička Draga djeluju i drugi brojni kulturni sadržaji: muzej, galerije, zbirke, i drugo. Općina Mošćenička Draga jće nastojati u budućnosti će nastojati još proširiti spektar kulturnih djelatnosti te poboljšati djelaovanje kulturnih ustanova u općinskom središtu - naselju Mošćeničkoj Dragi, ali i u ostalim naseljima općine.

Vjerske građevine

Članak 97. Vjerske građevine u pravilu se grade u građevinskim područjima naselja, a gradnja novih građevina moguća je pod uvjetima određenim u članku 53. ovih Odredbi. Gradnja novih vjerskih građevina provodi se neposrednom i posrednom provedbom temeljem uvjeta za gradnju građevina javne namjene. Izvan građevinskih područja naselja dozvoljena je rekonstrukcija vjerskih građevina unutar postojećih gabarita i izgradnja manjih kapelica, križeva i sličnih građevina.

CPA d.o.o. strana 195

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga ODREDBE ZA PROVOĐENJE

5. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA

Članak 98. Planom namjene površina osigurane su površine infrastrukturnih sustava kao linijske i površinske infrastrukturne građevine i to za: - prometni sustav (cestovni, pješački, promet u mirovanju, pomorski i zračni promet) - infrastrukturu telekomunikacija i pošta - infrastrukturu vodoopskrbe i odvodnje - energetsku infrastrukturu (elektroopskrba i plinoopskrba). Koridori i površine infrastrukturnih sustava prikazani su na kartografskom prikazu broj 1. - Korištenje i namjena površina i broj 2. - Infrastrukturni sustavi, u mj. 1:25.000. Površine predviđene za infrastrukturne koridore nalaze se uzduž pravaca infrastrukturnih instalacija i ostalih linearnih trasa, a određuju se širinom pojasa u metrima (obostrano od osi trase). Površine predviđene za infrastrukturne građevine, uređaje, instalacije i sl., razgraničavaju se ovisno o vrsti infrastrukturnog sustava prema sljedećim veličinama:

Kriteriji razgraničenja infrastrukturnih koridora

5.1. PROMETNA INFRASTRUKTURA

Članak 99. Planom se na razini plansko - usmjeravajućeg značenja određuju osnove kopnenog (cestovnog), pomorskog i zračnog prometa. Prometni sustav prikazan je na kartografskom prikazu broj 1. - Korištenje i namjena površina i broj 2. – Infrastrukturni sustavi, mj. 1:25.000.

5.1.1. Cestovni promet

Članak 100. Planom je određena osnovna mreža cesta koju na području Općine Mošćenička Draga čine: - državne ceste - županijske ceste - lokalne ceste - nerazvrstane ceste Državna cesta na području Općine Mošćenička Draga je: - državna cesta Pula – Mošćenička Draga (postojeća dionica) - Opatija - čvor Matulji (planirana dionica), pri čemu je dužina ove ceste na području općine Draga 15,2 km Županijska cesta na području Općine Mošćenička Draga je: - županijska cesta Mošćenička Draga - Medveja - Lovran - Opatija - Rijeka - Kostrena - Bakar - Kraljevica - čvor Šmrika, pri čemu je dužina ove ceste na području općine 4,0 km Lokalna cesta na području Općine Mošćenička Draga je: - lokalna cesta Mošćenička Mraga - Mošćenice - Sveta Jelena - Brseč, dužine 9,5 km.

CPA d.o.o. strana 196

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga ODREDBE ZA PROVOĐENJE

Nerazvrstane ceste Općine Mošćenička Draga čine: - ukupno 57 cesta, dužine cca 31 km. Promjena, izmjena ili dopuna Odluke o razvrstavanju javnih cesta u državne ceste, županijske ceste i lokalne ceste ne znači promjenu Plana.

Članak 101. Izgradnja novih prometnih građevina može se dozvoliti unutar planskog koridora uz suglasnost i posebne uvjete nadležnih pravnih osoba za upravljanje javnim cestama, odnosno uz uvjete Općine Mošćenička Draga ako se radi o nerazvrstanoj prometnici. Građevine unutar planskog koridora cesta, kao i građevine uz prometnice koje nisu obuhvaćene prethodnim stavkom mogu se rekonstruirati na način da se ne smanjuje udaljenost između građevine i ceste. Izgradnja benzinskih stanica dozvoljena je uz postojeće i planirane prometnice uz suglasnost i posebne uvjete nadležnih pravnih osoba za upravljanje javnim cestama, odnosno uz posebne uvjete Općine Mošćenička Draga ako se radi o nerazvrstanoj prometnici.

Državne ceste

Članak 102. Na dionici državne ceste Pula - Labin – Opatija – Matulji planira se izgradnja obilaznice Opatijske rivijere prema izrađenoj projektnoj dokumentaciji. Uz to se planira: - radovi izvanrednog održavanja obnove dijela državne ceste Pula - Labin – Opatija – Matulji, dionica 003, od km 10+240 do km 13+600 - riješenje križanja u Mošćeničkoj Dragi državne ceste Pula - Labin – Opatija – Matulji sa cestom za Mošćenice i cestom za centar Mošćeničke Drage - povećanje sigurnosti prometa ostalih korisnika prometne infrastrukture - povećanje dostupnosti vozilima javnog prijevoza i interventnim vozilima.

Županijske i lokalne ceste

Članak 103. Za prostorno definirane dionice županijskih i lokalnih cesta potrebno je predvidjeti rekonstrukcije i proširenja, na pojedinim dijelovima trase ili u cijelosti. Županijske ceste koje prolaze kroz naselja treba opremiti pločnicima, autobusnim stajalištima i kvalitetnom signalizacijom. Održavanje županijskih cesta u nadležnosti je Županijske uprave za ceste.

Nerazvrstane ceste

Članak 104. Izgradnja i održavanje nerazvrstanih cesta u nadležnosti je Općine Mošćenička Draga. Najmanja dopuštena širina kolnika za planirane nerazvrstane ceste iznosi 4,5 m za jednosmjerni promet, a 5,5 m za dvosmjerni promet, dok je minimalna širina dvosmjerne pješačke staze 2,0 m, a jednosmjerne pješačke staze 1,5 m. Iznimno, kod rekonstrukcije nerazvrstanih cesta, širina kolnika može iznositi manje od 4,5 m, odnosno 5,5 m, a širina pločnika manje od 2,0 m za dvosmjerni promet ili 1,5 m za jednosmjerni promet ako položaj građevina onemogućava obavezne širine propisane stavkom 2. ovog članka. Ako je nerazvrstana cesta širine manje od 4,5 m za jednosmjerni promet odnosno 5,5 m za dvosmjerni promet, udaljenost regulacijskog pravca građevinskih čestica u neizgrađenom dijelu naselja od osi nerazvrstane ceste treba biti takva da osigurava prostor za širenje nerazvrstane ceste na 4,5 ili 5,5 m. Udaljenosti regulacijskih pravaca ostalih građevnih čestica određuju se prema lokalnim uvjetima. Kolni i pješački pristup građevinama i površinama javne i gospodarske namjene potrebno je izvesti u skladu s urbanističko - tehničkim uvjetima i normativima za sprečavanje stvaranja arhitektonsko - urbanističkih barijera.

CPA d.o.o. strana 197

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga ODREDBE ZA PROVOĐENJE

Pješačke staze

Članak 105. Pješačke staze – pločnici u naseljima trebaju imati sljedeće karakteristike: - minimalna širina dvosmjerne pješačke staze iznosi 2,0 m, jednosmjerne pješačke staze 1,5 m a minimalna širina pješačkog prolaza kroz građevine (passage) iznosi 3,2 m - visine slobodnog profila za pješačke staze iznose minimalno za pješački hodnik 2,5 m, a za pješački hodnik kroz građevine (passage) 3,5 m. Pješačke staze i šetnice uz more mogu se proširivati i kvalitetno nadograđivati na postojeću mrežu puteva, valorizirajući prirodne vrijednosti i uz obavezno uvažavanje izvedbe - zemljani put, obrada u kamenu (podzidi, potporni zidovi i sl.). Javna stubišta trebaju imati širine najmanje 3,0 m, a iznimno 2,5 m i to samo na kraćim potezima (do 20,0 m). Sve pješačke staze izvan naselja - postojeće ili planirane - moraju biti obilježene putokazima i drugim odgovarajućim oznakama, a mogu sadržavati i manje prostore za odmor s odgovarajućom opremom za sjedenje - drvene klupe, nadstrešnice i sl. Način korištenja pješačkih staza ovisit će o budućim rekreacijskim i edukacijskim programima kao i o gospodarskom korištenju, prvenstveno u funkciji stočarstva i maslinarstva. Na pješačkim stazama mogu se koristiti prijevozna sredstva samo ako su u funkciji gospodarske djelatnosti, dok se za rekreacijsko i edukativno korištenje mogu koristiti samo kao pješačko - biciklističke staze. Planom je predviđena izgradnja obalne šetnice od uvale Cesara do Brseča te uređenje pješačke staze (šetnice) Mošćenice - Sveti Ivan. Pješački prijelaz pješačke staze Mošćenice - Sveti Ivan treba radi sigurnosti pješaka izvesti ispod državne ceste D 66 (pješački pothodnik). Uređenje pješačke staze uz more (Lungo mare) minimalne širine 2,0 m treba izvoditi prema posebno izrađenom idejnom rješenju, kojim će biti utvrđen: - točni položaj staze - način obrade hodne staze - tip javne rasvjete - odabir elemenata urbane oprme (klupe za sjedenje, posude za otpatke, informacijski elementi, oznake i drugo).

Zelene i zaštitne površine uz prometnice

Članak 106. Zelene površine uz planirane županijske i lokalne prometnice trebaju imati sljedeće karakteristike: - minimalna širina pojasa za nisko zelenilo iznosi 2,0 m, a za visoko zelenilo 3,0 m - drvoredi ili pojedinačna stabla sade se na udaljenosti većoj od 1,5 m od ruba kolnika.

Članak 107. Zaštitne širine uz planirane županijske ili lokalne prometnice iznose: - udaljenost od ruba kolnika do fiksnih objekata (stup javne rasvjete, vertikalna signalizacija i sl.) iznosi min. 0,75 m - udaljenost od ruba kolnika do objekata za sprečavanje parkiranje vozila na pješačkom hodniku (stupići, vaze, panoi i sl.) iznosi 0,2 m - odnos visina pojedinih dijelova poprečnog profila prometnica: - površine kolnika i traka za parkiranje su (u pravilu) na istoj visini - pješački hodnik nadvisuje kolnik ili trak za parkiranje za 0,15 m - kod pješačkih prijelaza obavezna je izvedba rampe za invalidska ili dječja kolica.

CPA d.o.o. strana 198

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga ODREDBE ZA PROVOĐENJE

Promet u mirovanju (parkirališna i garažna mjesta)

Članak 108. Parkirališne površine treba zadovoljiti unutar pripadajuće parcele prema kritrijima iz ovog članka. Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ako investitor nije u mogućnosti osigurati parkiranje vozila na vlastitoj građevnoj čestici, parkirališta i garaže mogu se uređivati i graditi i na drugoj građevnoj čestici (u radijusu 200 m), isključivo istovremeno s gradnjom građevina kojima služe.

Članak 109. Ovim Planom određeni su slijedeći minimalni kriteriji građenja novih parkirališnih površina:

Članak 110. Minimalna dimenzija parkirališnog mjesta za osobne automobile je širine od 2,2 do 3,0 m, te dužine od 5,0 do 6,0 m, a u ovisnosti o vrsti parkiranja: paralelno, okomito (pod 90°) ili koso (45° ili 60°). Parkirališno mjesto za invalidski automobil mora biti veličine 3,0 x 5,0 m i vidljivo označeno (prema Pravilniku o prostornim standardima, urbanističko-tehničkim uvjetima i normativima za sprečavanje stvaranja arhitektonsko-urbanističkih barijera, NN 47/82). Na javnim parkiralištima treba izvesti od ukupnog broja najmanje 5% parkirališnih mjesta za invalidske automobile, a kod parkirališta s manje od 20 mjesta potrebno je osigurati namanje 1 PM, osim kod zdravstvenih i socijalnih ustanova, gdje je taj broj potrebno povećati (preko 5%) u skladu sa stvarnim potrebama tih objekata. Potrebno je uvažiti i sve druge kriterije za osobe sa invaliditetom i sprečavanje stvaranja arhitektonsko - urbanističkih barijera navedenih u Pravilniku i naknadno donesenim propisima), kako bi se osiguralo njihovo neometano kretanje. Unutar parkirališnih površina potrebno je planirati i manje površine za parkiranje motocikala i bicikala.

Članak 111. Garaže i parkirališta za osobna vozila moraju se graditi u sklopu parcele pripadajuće građevine, na način da se garažiranje u principu riješi unutar planiranog tlocrta građevine. Garaže se mogu graditi kao pomoćne građevine izvan tlocrtnog gabarita osnovne građevine, ukoliko to dozvoljavaju lokacijske i topografske prilike, a u tom slučaju građevine garaže trebaju imati sljedeće karakteristike: - garaža mora biti trostrano ukopana - krov mora biti prekriven zemljom ili ozelenjen, ili djelomično ozelenjenim krovnim terasama - maksimalna širina garaže iznosi 5,5 m, a maksimalna dužina 7,0 m - maksimalna svijetla visina je 2,5 m.

Članak 112. Pri određivanju parkirališnih potreba građevina sa različitim sadržajima može se predvidjeti isto parkiralište za različite vrste i namjene građevina ako se koriste u različito vrijeme. Za parkiranje osobnih vozila može se koristiti prostor uz kolnik prvenstveno kao javno parkiralište namijenjeno pretežito posjetiteljima i drugim povremenim korisnicima javnih sadržaja, te vozilima javnih službi kada njegove dimenzije to omogućavaju i kada se time ne ometa pristup vozilima hitne pomoći, vatrogascima i prolazima za pješake i invalide.

CPA d.o.o. strana 199

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga ODREDBE ZA PROVOĐENJE

Garaže i parkirališno - garažna mjesta ne mogu se prenamijeniti u druge sadržaje ako se ne osigura drugo parkirališno-garažno mjesto na građevnoj čestici ili u neposrednoj blizini građevne čestice.

Članak 113. Planom je omogućena izgradnja izdvojenih parkirališta ili garaža. Koeficijent izgrađenosti (odnos između površine građevne čestice i uređenih i izgrađenih prometnih površina) iznosi u tom slučaju najviše: - za uređenje u jednoj razini: Kig = 0,8 - za uređenje u dvije razine: Kig = 0,6 Ukoliko se iznad izdvojenog parkirališta ili garaže uređuje zelena površina, u sklopu uređenja zemljišta izgrađenost se umanjuje za 20%. Visina garaža, prilazi izdvojenim parkiralištima ili garažama te nagib prilaznih rampi garažama određuje se prema posebnim propisima.

Članak 114. U građevinskom području naselja Mošćenička Draga mogu se graditi javne garaže kao dvoetažne građevine za parkiranje osobnih i drugih vozila kapaciteta do 50 vozila prema sljedećim uvjetima: - minimalna veličina građevinske čestice za izgradnju javne garaže iznosi 600 m2, a najveća 2.000 m2 - najveći koeficijent izgrađenosti (kig ) iznosi 0,5 - najveći koeficijent iskorištenosti (kis ) iznosi 1,0 - namanja dopuštena bruto površina svih etaža građevine (BRP) iznosi 300 m2 - najveća dopuštena bruto površina svih etaža građevine (BRP) iznosi 1.500 m2 - minimalna udaljenost građevina od susjednih parcela iznosi 4,0 m - minimalna udaljenost građevina od prometnice iznosi 6,0 m ili više ako to zahtijeva kategorija prometnice - najveći broj etaža građevine iznosi 2 etaže - najveća visina građevine iznosi 4,0 m mjereno od nivelacione kote do završnog ruba vijenca građevine (nivelaciona kata je kota poda najniže nadzemne etaže, koja može biti najviše 1,0 m iznad najniže točke dijela parcele koju pokriva građevina) - maksimalna visina je 7,0 m mjereno od nivelacione kote do najviše točke (sljemena) građevine - najmanje 20% površine građevne čestice mora biti prirodni teren (zelene površine) - do građevne čestice treba biti izgrađena ili planirana prometnica širine najmanje 5,5 m - krovište može biti koso nagiba od 17-230 - arhitektonsko oblikovanje građevina moraju biti u skladu s funkcijom i tehnologijom garaže. Izgradnja javnih garaža kapaciteta do 10 parkirališnih mjesta u građevinskom području naselja Mošćenička Draga za koje nije propisana obveza izrade detaljniji planova uređenja provodi se neposrednom provedbom Plana. Obveza izrade detaljnijeg plana uređenja propisuje se za izgradnju javnih garaža kapaciteta većeg od 10 parkirališnih mjesta.

5.1.2. Morske luke

Članak 115. Planom je na području Općine Mošćenička Draga određena luka otvorena za javni promet lokalnog značaja (L-1) u Mošćeničkoj Dragi, označena na kartografskom prikazu broj 1. - Korištenje i namjena površina, mj. 1:25.000. Namjena luke otvorene za javni promet lokalnog značaja Mošćenička Draga je: - prihvat turističkih brodova za prijevoz putnika i manjih brodova za prijevoz tereta na operativnoj obali - privez brodica na obali za privez dužine cca 160 m i kapaciteta cca 60 brodica. Planom se predviđa proširenje akvatorija luke otvorene za javni promet lokalnog značaja (L-1) u Mošćeničkoj Dragi sukladno planovima Županijske lučke uprave Opatija - Lovran - Mošćenička Draga, kao i rekonstrukcija i održavanje potrebno lučke opreme.

Članak 116. Akvatorijem područja Općine Mošćenička Draga prolazi međunarodni plovni put. Akvatorijem područja Općine Mošćenička Draga prolazi unutarnji plovni put za potrebe prometnog i gospodarskog povezivanja županijskih luka na prostoru priobalja i otoka.

CPA d.o.o. strana 200

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga ODREDBE ZA PROVOĐENJE

5.1.3. Zračni promet

Članak 117. Plan određuje smještaj javnog uzletišta za helikoptere (helidrom) na nogometnom igralištu u Mošćeničkoj Dragi. Način uređenja površine helidroma utvrditi će se izradom UPU-a Mošćenička Draga.

5.2. POŠTA I TELEKOMUNIKACIJE

Članak 118. Sustav pošta i telekomunikacija određen je na kartografskom prikazu broj 2.A. - Promet, pošta i telekomunikacije, mj. 1:25.000. Poštanske jedinice nalaze se u naseljima Mošćenička Draga i Brseč. Udaljeni pretplatnički sustav (UPS) nalazi se u Mošćeničkoj Dragi. Područjem Općine Mošćenička Draga prolazi telekomunikacijski koridor međunarodnog TK kabela I. razine Rijeka – Labin. Radiorelejna veza državnog značaja prolazi područjem Općine Mošćenička Draga u smjeru Učka - otok Krk (Zidine).

Članak 119. Planom se predviđa daljnji razvoj telekomunikacija u fiksnoj mreži. Za izgradnju nove, te rekonstrukciju pristupne telekomunikacijske mreže treba se koristiti distributivna kabelska kanalizacija odgovarajućih kapaciteta, koji će se utvrditi projektima. Priključivanje novih građevina na telekomunikacijsku mrežu izvodit će se podzemnim kabelima ugrađenim u cijevi kabelske kanalizacije. Građevine iz sustava telekomunikacija (DTK kanalizacija) se mogu graditi neposrednom provedbom ovog Plana na temelju projektne dokumentacije ovlaštenih koncesionara za pružanje telekomunikacijskih usluga. Izgradnja nove i rekonstrukcija distributvne telekomunikacijske kanalizacije vršiti će se korištenjem cijevi i kabelskih zdenaca distributivne kabelske kanalizacije, a u nekim izdvojenim naseljima i dalje pomoću samonosivih TK kabela. Kapacitet kabela utvrdit će se na temelju broja potencijalnih korisnika držeći se osnovnog načela 1 stan – 2 parice. Planirane trase za izgradnju distributivne telekomunikacijske kanalizacije odnosno podzemnih TK kabela, kako optičkih tako i pristupnih TK kabela, treba prilagoditi (u pravilu) trasi prometnica ili drugih javnih površina. U novim građevinama telekomunikacijska instalacije treba biti izvedena u kabelskom ormaru, od kojega do kraja građevinske čestice treba položiti najmanje 2 cijevi Ø40 mm za manji, odnosno 3 cijevi Ø40 mm za veći objekt, kao pripremu za uvođenje podzemnih priključaka.

Članak 120. Nove bazne stanice pokretnih telekomunikacija sa antenskim stupom ne mogu se graditi u zonama ili građevinama koje su označene kao područja posebnih rezervata, područja zaštićenog krajobraza, građevinska područja naselja i zaštićena graditeljska baština.

5.3. VODOOPSKRBA I ODVODNJA

Članak 121. Planom je utvrđen sustav vodoopskrbe i odvodnje na području Općine Mošćenička Draga i prikazan na kartografskom prikazu broj 2.C. - Vodnogospodarski sustav, mj. 1:25.000. Izgradnja sustava vodoopskrbe i odvodnje provodi se neposrednim provođenjem ovog Plana. Izgradnja vodoopskrbnog sustava za naselja na području općine koja nemaju javnu vodoopskrbnu mrežu će se vršiti sukladno izrađenoj projektnoj dokumentaciji koncesionara KOMUNALAC d.o.o. iz Opatije: - za dio naselja Sveti Petar i Mošćenica (Jir) prema izrađenoj projektnoj dokumentaciji - za dio naselja Kraj izgradnjom crpne stanice, tlačnog voda, vodospreme iznad naselja i izgradnjom opskrbne mreže - za naselja Sučići, Sveti Anton i Obrš (zaseoci Frlići, Haldej, Prem i drugi) na način da se izgradi priključak na transportni cjevovod Sredić - Grabrova na mjestu gdje je već priključen zaselak Potoki, te izgradnjom transportnog voda, redukcijskih stanica i opskrbne mreže Ostale pojedinačne građevine biti će priključivane na vodoopskrbni sustav proširenjem postojeće vodovodne mreže i izgradnjom pojedinačnih vodovodnih ogranaka. CPA d.o.o. strana 201

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga ODREDBE ZA PROVOĐENJE

5.3.1. Vodoopskrba

Članak 122. Izgradnja i proširenje sustava opskrbe vodom Općine Mošćenička u skladu je sa Vodoopskrbnim planom Županije. Osim izgradnje novih cjevovoda i pratećih građevina i uređaja, razvoj vodoopskrbe treba temeljiti na povećanju potrebnih količina vode, a djelove vodoopskrbne mreže potrebno je rekonstruirati. U zaštićenom obalnom pojasu izgradnju vodoopskrbnog sustava treba istovremeno pratiti i izgradnja sustava odvodnje otpadnih voda. Područje Općine Mošćenička Draga opskrbljuju dva vodoopskrbna sustava: - vodoopskrbni sustav Visoka zona obuhvaća naselja i dijelove naselja koji se pružaju uz cjevovod od zone izvorišta do naselja Mošćenice (PK Sredić, PK Trebišća Oškoruša, VS Perun (600 m3), VS Grabrova, PK Grabrova 1, PK Grabrova 2, VS Mošćenice i PK Mošćenice. - vodoopskrbni sustav naselja Mošćenička Draga i Kraj dio su vodoopskrbnog sustava Liburnijske rivijere (Opatija - Lovran - Medveja - Mošćenička Draga). Trenutno na vodoopskrbniu mrežu nisu priključena naselja ili dijelova naselja Obrš, Sveti Anton, Gornji Kraj, Sučići, Haldej i Sveti Petar, kao i neki manji, vrlo slabo nastanjeni zaseoci u visokoj zoni.

Članak 123. U sustavu vodoopskrbe planiraju se sljedeći zahvati u prostoru: - vodoopskrbni sustav naselja Sveti Petar i Jir - proširenje vodoopskrbne mreže sa pripadajućim objektima - planiranje zahvata na daljnjem dizanju vode od obale prema Visokoj zoni Općine kako bi veći dio Općine Mošćenička Draga imao mogućnost sigurne vodoopskrbe u toku čitave godine (vodom iz Rijeke za vrijeme jačih sušnih razdoblja) - s obzirom na relativnu starost dijela vodoopskrbne mreže, potrebno je izvršiti njenu sanaciju i rekonstrukciju radi smanjenja gubitaka i bolje sigurnosti opskrbe.

Članak 124. Koridor za vođenje vodoopskrbnog cjevovoda određen je u smislu minimalno potrebnog prostora za intervenciju na cjevovodu, odnosno zaštitu od mehaničkog oštećenja drugih korisnika prostora. U okolnostima kada nije moguće zadovoljiti potrebne udaljenosti, moguće je zajedničko vođenje trase s drugim instalacijama na manjoj udaljenosti, ali uz zajednički dogovor s ostalim vlasnicima i to u posebnim instalacijskim kanalima i zaštitnim cijevima, vertikalno etažirano, što se određuje posebnim projektom. Vertikalni razmak od ostalih instalacija mora biti minimalno 50 cm. Za osiguranje potrebne toplinske zaštite vode u cjevovodu, kao i mehaničke zaštite cjevovoda, debljina zemljanog (ili drugog) pokrova određuje se prema lokalnim uvjetima iznad tjemena cijevi.

5.3.2. Odvodnja

Članak 125. Planom su utvrđeni sustavi javne odvodnje otpadnih voda, odnosno njihove pripadajuće građevine i instalacije (kolektor, crpke, uređaji za pročišćavanje i podmorski ispust), a prikazani su u kartografskom prikazu broj 2.C. – Vodoopskrbni sustav, mj. 1:25.000. Rješenje sustava odvodnje Općine Mošćenička Draga u najvećoj mjeri je izrađeno prema “Idejnom rješenju sanitarne kanalizacije Liburnijske rivijere i zaleđa”, izrađivač IGH Rijeka, 2001. godine Sve aktivnosti na izgradnji sustava odvodnje vršiti će se u skladu s odredbama Zakona o vodama (NN 53/97), Državnog plana za zaštitu voda i drugih odluka. Odvodnja na prostoru Općine Mošćenička Draga rješavati će se razdjelnim modelom kanalizacije Iznimno se u djelovima užeg centra naselja Mošćenička Draga, Mošćenice i Brseč mogu zadržati elementi mješovitog sustava.

Članak 126. Odvodnja na prostoru Općine Mošćenička Draga rješavati će se u tri sustava: - sustav Mošćenička Draga - sustav Brseč - sustav Kraj. CPA d.o.o. strana 202

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga ODREDBE ZA PROVOĐENJE

Članak 127. U sustavu odvodnje Mošćenička Draga, koji obuhvaća naselja Mošćenička Draga, Mošćenice i Sveti Petar Planom se predviđa se izgradnja ovih građevina sustava odvodnje: - izgradnja uređaja za pročišćavanje kapaciteta 4.000 ES - planirana lokacija uz sjeverni rub naselja Mošćenička Draga - izgradnja crpnih stanica na kanalizacijskom sustavu sljedećih karakteristika: - CS KRAJ: q = 5 l/s, H = 65 m.v.s. - CS MOŠĆENIČKA DRAGA: q = 40 l/s, H = 30 m.v.s. - CS SV. IVAN: q = 10 l/s, H = 8 m.v.s. - ispust se planira u more, Ø 300 mm, dužine 450 m i na dubini od 60 m - stupanj pročišćavanja: prvi stupanj (ljeto), prethodni stupanj (zima).

Članak 128. U sustavu odvodnje naselja Brseč Planom se predviđa se izgradnja ovih građevina sustava odvodnje: - izgradnja uređaja za pročišćavanje kapaciteta 400 ES - planirana lokacija uz sjeverni rub naselja Brseč (ispod crkve) - ispust se planira u more, dužine 500 m i na dubini od 60 m - stupanj pročišćavanja: prvi stupanj (ljeto), prethodni stupanj (zima)

Članak 129. U sustavu odvodnje naselja Donji Kraj Planom se predviđa se izgradnja ovih građevina sustava odvodnje: - izgradnja gravitacijskih kolektora u naselju Donji Kraj - izgradnja kompaktnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda razine "prvog stupnja čišćenja" i kapaciteta 200 ES - planirana lokacija uz more - ispust se planira u more, Ø150 mm, dužine 300 m i na dubini od 40 m.

Članak 130. Zbog potrebe pristupa mehanizacijom za održavanje sustava javne odvodnje kao i za oborinsku odvodnju cesta, preporuča se vođenje cjevovoda sustava odvodnje u javnom cestovnom pojasu (na mjestu odvodnog jarka, nogostupa ili po potrebi u trupu ceste).

Članak 131. Potreban koridor za vođenje kolektora utvrđuje se obzirom na profil samog cjevovoda. S obzirom da kolektori nemaju značajne mogućnosti odstupanja pri vođenju nivelete, kako u vertikalnom, tako i u horizontalnom smislu, detaljima svakog pojedinačnog projekta određuju se mimoilaženja s ostalim vodovima, pri čemu u slučaju potrebe treba izvršiti njihovo izmicanje i preseljenje. Svijetli razmak između cjevovoda i ostalih instalacija je minimalno 1,0 m i proizlazi iz uvjeta održavanja. Razmak od drvoreda, zgrada i sličnih građevina u skladu je s lokalnim uvjetima. Križanje s ostalim instalacijama u pravilu je na način da je odvodnja ispod.

Članak 132. Do realizacije sustava odvodnje u naseljima na području Općine Mošćanička Draga koja još nemaju izgrađen javni sustav odvodnje, odvodnja otpadnih voda će se rješavati izgradnjom nepropusnih septičkih taložnica (jama) i biodiskova, za što je temeljem članka 122. Zakona o vodama (NN 107/95 i 150/05) potrebno ishoditi vodopravne uvjete. Sustav javne odvodnje je temeljem članka 32. i 33. ovih Odredbi obvezan za II. i III. kategoriju uređenosti građevinskog zemljišta (sve građevine koje se grade unutar zaštićenog obalnog pojasa mora ili se nalaze pod obvezom izrade detaljnijeg plana uređenja, sve građevine koje se grade neposrednom provedbom ovog Plana tlocrtne brutto izgrađene površine veće od 250 m2 i sve višestambene građevine bez obzira na veličinu tlocrtne brutto izgrađene površine.

CPA d.o.o. strana 203

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga ODREDBE ZA PROVOĐENJE

5.3.3. Uređenje vodotoka i zaštita od poplava

Članak 133. Sustav uređenja vodotka i zaštite od poplava vodotoka – bujica Općine Mošćenička Draga dio je cjelovitog sustava uređenja vodotoka i obrane od poplava na lokalnim vodama (vode II reda) Primorsko – goranske županije, Sektora II – slivno područje Kvarnersko primorje i otoci. Koridor sustava linijski obuhvaća vodotke – bujice rikazane na kartografskom prikazu 3.B. – Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora u mj. 1:25.000. Širina koridora vodotoka – bujica obuhvaća prirodno ili izgrađeno korito vodotoka s obostranim pojasom širine 20,0 m kod neuređenih vodnih tokova, odnosno 6,0 m kod uređenih vodnih tokova, mjereno od gornjeg ruba korita, odnosno vanjskog ruba uređajne vodne građevine. Unutar navedenog koridora planira se dogradnja sustava uređenja vodotoka i zaštite od poplava, mjestimične rekonstrukcije, sanacije, popravci, redovno održavanje korita i vodnih građevina, te postavljanje vodomjernih uređaja. Korištenje koridora i svi zahvati kojima nije svrha osiguranje protočnosti korita mogu se vršiti samo sukladno Zakonu o vodama. Radi točnijeg utvrđivanja koridora sustava uređenja vodotoka i zaštite od poplava planirano je za sve vodotoke utvrđivanje javnog vodnog dobra i vodnog dobra. Obrana od poplava provodi se temeljem Plana obrane od poplava na lokalnim vodama (vodama II reda) Primorsko – goranske županije. Radi obrane od poplava planira se dorada Županijskog plana obrane od poplava uvrštavanjem u njega svih vodotoka – bujica Općine Mošćenička Draga. Održavanje vodotoka i drugih voda, građevina za zaštitu od štetnog djelovanja voda, građevina za obranu od poplava, zaštitu od erozija i zaštitu od bujica provodi se neposrednim provođenjem ovog Plana.

Članak 134. Posebne mjere radi održavanja vodnog režima provode se u skladu s člankom 106. Zakona o vodama (NN 107/95 i 150/05), kojim je zabranjeno: - na nasipima i drugim regulacijskim i zaštitnim vodnim građevinama kopati i odlagati zemlju, pijesak, šljunak, napasati stoku, prelaziti i voziti motorna vozila izuzev na mjestima na kojima je to izričito dopušteno, te obavljati druge radnje kojima se može ugroziti sigurnost ili stabilnost tih građevina - u uređenom inundacijskom pojasu orati zemlju, saditi i sjeći drveće i grmlje - u uređenom inundacijskom pojasu i do udaljenosti od 20 m od vanjske nožice nasipa odnosno do 6 metara od vanjskoga ruba regulacijsko-zaštitne vodne građevine koja nije nasip (obala i obaloutvrda) podizati zgrade, ograde i druge građevine osim regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina, vaditi kamen i ostale tvari, kopati i bušiti zdence, te bez vodopravnih uvjeta obavljati drugo bušenje tla - u vodotoke i druge vode i u inundacijskom pojasu odlagati zemlju, kamen, otpadne i druge tvari, te obavljati druge radnje kojima se može utjecati na promjenu toka, vodostaja, količine ili kakvoće vode ili otežati održavanje vodnog sustava - graditi i/ili dopuštati gradnju na zemljištu iznad natkrivenih vodotoka, osim gradnje javnih površina (prometnice, parkovi, trgovi). Samo iznimno Hrvatske vode mogu odobriti odstupanje od ovih zabrana pod uvjetom da ne dolazi do ugrožavanja stabilnosti i sigurnosti vodnih građevina, odnosno pogoršanja vodnog režima i ako to nije suprotno uvjetima korištenja vodnog dobra utvrđenim zakonom. Hrvatske šume mogu u inundacijskom pojasu obavljati uzgoj i sječu drveća, ako je to u skladu sa šumskogospodarskom osnovom na čije je odredbe, u dijelu koji se odnosi na inundacijski pojas, pribavljena suglasnost Hrvatskih voda.

5.4. ENERGETSKA INFRASTRUKTURA

5.4.1. Elektroopskrba

Članak 135. Sustav elektroopskrbe na području Općine Mošćenička Draga, i to 110 kV naponskog nivoa prikazan je na kartografskom prikazu broj 2.B. - Energetski sustav, mj. 1:25.000. Unutar ovog koridora izgradnja građevina ograničena je posebnim propisima. CPA d.o.o. strana 204

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga ODREDBE ZA PROVOĐENJE

Elektroenergetske građevine i vodovi naponskog nivoa 110 kV

Članak 136. Područjem Općine Mošćenička Draga prolazi jedan prijenosni dalekovod: - DV 110 kV TE Plomin - TS 110 kV LOVRAN. Važećim razvojnim planovima Hrvatske elektroprivrede na području Općine Mošćenička Draga nije predviđena izgradnja novih elektroenergtskih građevina i vodova naponskog nivoa 110 kV i više.

Elektroenergetske građevine i vodovi naponskog nivoa 20/0,4 kV

Članak 137. Distribucija električne energije prema potrošačima na području Općine Mošćenička Draga vrši se iz distributivnih trafostanica 20/0,4 kV, a napajanje je najvećim dijelom izvedeno podzemnim kV kabelima, a manje nadzemnim 20 kV vodovima. 20 kV mreža proširiti će se izgradnjom novih trafostanica 20/0,4 KV sa pripadajućom 20 kV mrežom i niskonaponskom mrežom. Trase 20 kV vodova i lokacije novih trafostanica biti će osigurane kroz planove užih područja. Budući 20 kV vodovi unutar građevinskih područja naselja i površina izvan naselja za izdvojene namjene moraju se izvoditi podzemnim kabelskim vodovima, i to po mogućnosti uz izgradnju ostale komunalne infrastrukture (prometnice, voda, odvodnja). Zbog sigurnosti u napajanju buduću 20 kV mrežu treba razvijati na način da se većini trafostanica omogući dvostrano napajanje.

Članak 138. Niskonaponska mreža unutar naselja mora se graditi podzemnim kabelima, a samo u rubnim dijelovima naselja moguće ju je izvoditi i kao nadzemnu. Javna rasvjeta će se dograđivati u sklopu postojeće i buduće nadzemne niskonaponske mreže ili kao samostalna, izvedena na zasebnim stupovima.

5.4.2. Opskrba plinom

Članak 139. Koncepcija plinifikacije područja Općine Mošćenička Draga temelji se na Studiji i Idejnom projektu opskrbe prirodnim plinom Primorsko-goranske županije. Sukladno dinamici realizacije sustava plinofikacije područja Županije moguće je spajanje na njega i Općine Mošćenička Draga. Koridor plinovoda nije planiran Prostornim planom Primorsko – goranske županije. U slučaju razvoja plinofikacije obavezni koridor plinovoda se sastoji od: - radnog pojasa ukupne širine 14 m - zaštitnog koridora - zona neposrednog utjecaja ukupne širine 200 m - analitičkog koridora - vanjska zona utjecaja i zona monitoringa ukupne širine 1.000 m Širina koridora za izgradnju plinovoda je: - planirani državni - međunarodni magistralni plinovod 100 m - planirani županijski - magistralni plinovod 60 m. Mogućnosti uređenja i korištenja prostora unutar ovako određenih koridora biti će određeni posebnim prostorno planskim dokumentom. Mjerno - redukcijska stanica planirana je na području Grada Opatije a razvod plinoopskrbne mreže unutar područja općine predviđa opskrbu svih naselja srednjetlačnom mrežom maksimalnog radnog tlaka 4 bara. Razvod plinovoda unutar naselja rješavat će se zasebnim projektom, a realizacija provoditi neposrednom provedbom Plana.

Članak 140. Do izrade plinoopskrbnog sustava dozvoljeno je korištenje ukapljenog plina kao energenta i postava odgovarajućih spremnika ukapljenog plina. Spremnici za plin se mogu locirati na najmanje 6,0 m od prometnice i 2,0 m od granice susjedne građevne čestice.

CPA d.o.o. strana 205

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga ODREDBE ZA PROVOĐENJE

5.4.3. Obnovljivi izvori energije

Članak 141. Planom se predviđa korištenje obnovljivih izvora energije, primarno korištenje sunčeve energije, sukladno energetskim i ekonomskim potencijalima pojedinih područja i posebnim propisima. U tu svrhu je na krovnim površinama svih građevina, osim onih unutar zaštićenih urbanističkih cjelina ili građevinama koje su pod zaštitom kao spomenici kulturne baštine, dozvoljena izgradnja sunčevih kolektora. Vjetroenergija, iako ekološki prihvatljiv i raspoloživ resurs, na području općine još nije dovoljno istražen, a eventualne lokacije vjetroturbina se mogu odreditit tek po prihvaćanju procjene utjecaja na okoliš takvog zahvata u prostoru. Iskorištavanje snage vjetra za proizvodnju električne energije nije dozvoljeno unutar ZOP-a.

6. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNO - POVIJESNIH CJELINA

6.1. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH VRIJEDNOSTI

Članak 142. Planom su utvrđena područja i lokaliteti osobite vrijednosti, osjetljivosti i ljepote krajobraza, kojima treba posvetiti posebnu pažnju pri planiranju i građenju. Područje osobito vrijednog predjela - prirodnog krajobraza - prikazano je na kartografskom prikazu broj 3. - Uvjeti korištenja i zaštite prostora, 3.A. - Područja posebnih uvjeta korištenja u mj. 1:25.000. Područja i lokaliteti osobite vrijednosti, osjetljivosti i ljepote krajobraza je obala od uvale Cesara do uvale Stupova, s grebenima u moru Pipirić ispred Burle u uvali Brsečka riva i Vela sten ispod naselja Kraj, što predstavlja cijelu dužinu pripadajuće obale Općine Mošćenička Draga.

Članak 143. Prirodni krajobraz štitit će se i unaprijediti tako da se: - sačuva slika prostora uvjetovana prirodnim obilježjima - očuvaju estetske vrijednosti krajobraza - gospodarske i infrastrukturne građevine planiraju i projektiraju tako da se obuhvati odnos prema krajobrazu, uspostavljajući zajedničke koridore. U zaštićenom krajobrazu mogu se obavljati radnje koje ne narušavaju izgled i ljepotu krajobraza, ne mijenjaju karakterističnu konfiguraciju terena i zadržavaju tradicionalni način korištenja kultiviranog krajobraza. Prije bilo kakvih zahvata na ovom području potrebno je izvršiti potpunu inventarizaciju i valorizaciju faune i staništa, te eventualno izdvojiti neke posebno vrijedne i ugrožene vrste i površine. Nakon provedenih istraživanja biti će potrebno donijeti preporuke o najsvrsishodnijem načinu zaštite biološke raznolikosti udoline.

6.2. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNO - POVIJESNIH CJELINA

6.2.1. Zaštita prirodne baštine

Članak 144. Zaštićeni dijelovi prirode kao i oni predloženi za zaštitu posebnim propisom prikazani su na kartografskom prikazu broj 3. - Uvjeti korištenja i zaštite prostora, 3.A. - Područja posebnih uvjeta korištenja u mj. 1:25.000. Područja na prostoru Općine Mošćenička Draga koja se Planom štite kao područja posebnih prirodnih vrijednosti na državnoj, županijskoj i općinskoj razini su: - park prirode Učka (dio Općine Mošćenička Draga) - spomenik prirode - zaštićeni krajobraz. CPA d.o.o. strana 206

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga ODREDBE ZA PROVOĐENJE

Članak 145. U parku prirode dopuštene su djelatnosti i radnje koje ne ugrožavaju njegove bitne značajke i uloge, ali u njemu posebno mogu biti naglašeni turističko - rekreacijski sadržaji. Zaštita Parka prirode Učka propisana je Zakonom o zaštiti prirode i Zakonom o proglašenju Parka prirode Učka, a provodi se putem Prostornog plana parka prirode Učka (NN 24/06).

Članak 146. Spomenik prirode je pojedinačni neizmijenjeni dio ili skupina dijelova žive ili nežive prirode koji ima znanstvenu, estetsku ili kulturno-povijesnu vrijednost. Na spomeniku prirode ili u njegovoj neposrednoj blizini nisu dopuštene radnje koje ugrožavaju njegova obilježja i vrijednsoti. Na području Općine Mošćenička Draga u kategoriji spomenika prirode predlaže se zaštita: 1. Stjenovita obala od Punte Šipa do Punte Zdejavac (prostor ispod Brseča) 2. Vrulje u uvali Uboka i uvali Jelenščica 3. Špilje na obali (Golubera i Pod Križ) 4. Lokve 5. Podmorska špilja – špilja Pod Golubera (Plava špilja) S obzirom na nedovoljnu istraženost obale i podmorja potrebno je istražiti tzv. nulto stanje i na temelju njega, eventualno, izdvojiti i područja za užu zaštitu. Zbog izuzetne vrijednosti bioraznolikosti obvezno treba provoditi monitoring koji treba sadržavati: - biocenološka istraživanja morskog dna i pridnenih biocenoza transektima uz autonomno ronjenje - praćenje trendova pomorskih biocenoza. Mjere zaštite sastoje se u ograničavanju nekontroliranog ronjenja autonomnom ronilačkom opremom. U svrhu preventivne, a i trajne zaštite špilja treba predvidjeti zabranu bilo kakve graditeljske djelatnosti u području podmorske spilje, a roniocima omogućiti ulaz samo ograničeno i pod stručnim nadzorom. Za vrijedne dijelove prirode Općina Mošćenička Draga, temeljem Zakona o zaštiti prirode, treba pokrenuti propisani postupak za utvrđivanje zaštite, koji će rezultirati donošenjem mjera zaštite.

Članak 147. Zaštićeni je krajobraz prirodni ili kultivirani predjel veće estetske ili kulturno-povijesne vrijednosti, ili krajobraz karakterističan za pojedino područje. U zaštićenom krajobrazu nisu dopuštene radnje koje narušavaju obilježja zbog kojih je proglašen. U zaštitnim mjerama, osim prirodnih vrijednosti posebnu pažnju treba pridati graditeljskom naslijeđu, a posebno zaštiti i obnavljanju pejzaža. Na području Općine Mošćenička Draga u kategoriji zaštićenog krajobraza predlaže se zaštita morske obala od uvale Cesara do uvale Stupova s grebenima u moru Pipirić ispred Burle u uvali Brsečka riva i Vela sten ispod naselja Kraj, što zapravo predstavlja cijelu dužinu pripadajuće obale Općine Mošćenička Draga. Ovaj dio obale se odlikuje pejzažnim, geomorfološkim, florističkim, zoološkim, vegetacijskim i drugim vrijednostima te ima sve elemente potrebe za uvođenje ovog oblika zaštite. Podmorski dio obale također se odlikuje vrijednim specifičnostima, međutim, potrebno je utvrditi sadašnje stanje na ovom području i u skladu s tim odlučiti o potrebi i tipu zaštite (na županijskoj ili lokalnoj - općinskoj razini). Smjernice zaštite: potrebno je štititi krajobrazne elemente, izgled izgrađenih i neizgrađenih površina, autohtone šumske zajednice, te karakteristične i vrijedne vizure. Eventualna nova izgradnja izvan građevinskog područja svojom veličinom i funkcijom te građevinskim materijalom moraju biti primjereni krajobrazu. Za ovaj vrijedni dio prirode Općina Mošćenička Draga, temeljem Zakona o zaštiti prirode, treba pokrenuti propisani postupak za utvrđivanje zaštite, koji će rezultirati donošenjem mjera zaštite

6.2.2. Zaštita kulturno - povijesnih cjelina

Članak 148. Područja i lokaliteti zaštite kulturno - povijesnog naslijeđa prikazani su na kartografskom prikazu broj3. - Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora, mj. 1:25000. Mjere zaštite nepokretnih kulturnih dobara propisane su posebnim propisima i ovim Odredbama za provođenje, a za nadzor provođenja navedenih mjera i odredbi ovog Plana nadležan je Konzervatorski odjel u Rijeci.

CPA d.o.o. strana 207

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga ODREDBE ZA PROVOĐENJE

Pristup kulturno - povijesnom naslijeđu polazi od pretpostavke da djelovanje treba usmjeriti u više pravaca: - proširiti interes od već poznatih spomenika do građevina manjeg estetskog ili povijesnog značaja, sa tipičnim detaljima i integralnom pristupu graditeljskom nasljeđu - razvijati svijest o vrijednosti cjelina (naselja, detalja, kulturnog i prirodnog pejzaža) - razvijati pristup graditeljskom nasljeđu koji nije više samo valorizacija povijesno umjetničkih odrednica i rješavanje tehničkih problema za očuvanje i održavanje već zalazi i u sociološko- ekonomske, urbane i ekološke probleme. Za određivanje mjera i posebnih uvjeta te nadzor nad njihovim provođenjem nadležno je Ministarstvo kulture, Državna uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Rijeci.

Članak 149. Registrirani i evidentirani spomenici kulturne baštine koji su po svom statusu štićeni Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara i koji se ovim Planom određuju kao zaštićene vrijednosti i posebnosti kulturno - povijesne baštine su:

A. Arheološke zone 1. Arheološke zone kanjona Drage i Peruna, Rješenje o utvrđivanju kulturnog dobra, broj upisa u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske - Lista zaštićenih kulturnih dobara Z - 2733, od 23.03.2006. 2. Arheološke zone kanjona Molinarska Draga - Podmaj, Rješenje o utvrđivanju kulturnog dobra, broj upisa u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske - Lista zaštićenih kulturnih dobara od 23.03.2006.

B. Urbanističke cjeline 1. Urbanistička cjelina Mošćenička Draga, broj registracije 196, broj rješenja 392, datum registracije 15.10.1968. godine 2. Povijesna urbana cjelina naselja Mošćenice, Rješenje o utvrđivanju kulturnog dobra broj upisa u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske - Lista zaštićenih kulturnih dobara Z - 2694 3. Urbanistička cjelina naselja Brseč, Rješenje o utvrđivanju kulturnog dobra, broj upisa u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske - Lista zaštićenih kulturnih dobara Z - 2692. 4. Ruralna cjelina Mala Učka (zona Brumnjaki i Brubnjaci), rješenje broj 542/1-76.

C. Etnološke zone 1. Etnološka zona Zagore, Brseč, broj registracije 385, broj rješenja 611/1, datum registracije 18.12.1975. godine

D. Pojedinačne građevine 1. Toš (mlin za masline) u Mošćenicama, Rješenje o utvrđivanju kulturnog dobra, broj upisa u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske - Lista zaštićenih kulturnih dobara Z - 154 2. Toš (mlin za masline) u Brseču, Rješenje o utvrđivanju kulturnog dobra, broj upisa u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske - Lista zaštićenih kulturnih dobara Z - 794 3. Rodna kuća Eugena Kumičića u Brseču, broj registracije 443.

E. Memorijalna baština 1. Mjesto desanta jedinica IV JA 1945. godine u Brseču, broj registracije 388, broj rješenja 174 od 08.07.1976. godine.

Nepokretna kulturna dobra podliježu pravima i obvezama Zakona o zaštiti kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03 i 157/03), bez obzira na njihov trenutni pravni status zaštite.

Članak 150. Na području Općine Mošćenička Draga Konzervatorski odjel u Rijeci evidentirao je sljedeća kulturna dobra, za koja je započet postupak registracije:

CPA d.o.o. strana 208

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga ODREDBE ZA PROVOĐENJE

Naselje Evidentirana kulturna dobra u postupku registracije - crkva sv. Jurja sa zvonikom - crkva sv. Križa s okolnim arheološkim i memorijalnim prostorom (istraživanje i prezentacija) BRSEČ - arheološki lokalitet crkve sv. Margarete (istraživanje i prezentacija) (pojedinačna registracija) - arheološki lokalitet crkve sv. Andrije (istraživanje i prezentacija) - crkva sv. Stjepana i groblje - crkva sv. Marije Magdalene s okolnim prostorom u svrhu zaštite građevine, lokaliteta i vrijedne vizure - kapela sv. Nikole s okolnim područjem (memorijalnog karaktera, GOLOVIK - ruralna cjelina groblje) (pojedinačna registracija) - arheološki ostaci crkve sv. Trojstva (selo Blažići) - crkva sv. Andrije sa zvonikom - crkva sv. Bartola MOŠĆENICE - crkva sv. Sebastijana (pojedinačna registracija) - crkva sv. Križa sa Kalvarijom - loža - Kapetanska kula (kaštel) OBRŠ – ruralna cjelina - registracija ruralne cjeline naselja SVETI ANTON - registracija ruralne cjeline naselja - ruralna cjelina - pojedinačna registracija crkva sv. Antona SVETA JELENA - crkva sv. Jelene s okolnim prostorom (ex groblje) - ruralna cjelina - crkva sv. Martina i okolni prostor (pojedinačna registracija) - crkva sv. Petra s okolnim prostorom (ostaci redovničkih nastambi – SVETI PETAR eremitaže augustinaca, Opatija sv. Jakova i ranija benediktinska faza) – - ruralna cjelina ager je arheološki, istraživanje i prezentacija (pojedinačna registracija) - srednjovjekovni most na starom putu za Mošćenice

Naknadni upis evidentiranih kulturnih dobara u Listu registriranih kulturnih dobara kao i moguća naknadna izmjena ili dopuna posebnih uvjeta korištenja prostora, a koja se odnosi na nove (registrirane ili evidentirane) arheološke lokalitete, civilne, sakralne i etnološke građevine ne smatra izmjenom Plana, osim ako to nije predviđeno posebnim propisom.

Članak 151. Temeljem članka 17. Zakona o zaštiti kulturnih dobara Planom se predviđa zaštita sljedećih kulturnih dobara na području Općine Mošćenička Draga kao kulturnih dobara od lokalnog značaja: - zaseok Trebišća (etnološka baština) - spomenik na mjestu desanta jedinica IV JA 1945. godine u Mošćeničkoj Dragi (memorijalna baština). Općinsko vijeće Općine Mošćenička Draga će za ova kulturna dobra način njihove zaštite utvrditi uz prethodnu suglasnost Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu kulturne baštine, te osigurati uvjete i sredstva potrebna za provedbu odluke o zaštiti, koju je po donošenju potrebno dostaviti Ministarstvu kulture.

Članak 152. Za registrirane povijesne graditeljske cjeline najveće vrijednosti - urbanističke cjeline naselja određeni su sustavi zaštite: - sustav zaštite A: zona izuzetno dobro očuvane i osobito vrijedne povijesne strukture - sustav zaštite B: zona različitog stupnja očuvanosti povijesne strukture - sustav zaštite C: zona ambijentalne zaštite i pojedinačnih elemenata povijesne strukture.

Članak 153. Sustav zaštite A podrazumijeva punu zaštitu povijesnih struktura i odnosi se na dio kulturno - povijesne cjeline koji sadrži dobro očuvane i osobito vrijedne povijesne strukture. Za ovu se zonu primjenjuje režim potpune konzervatorske zaštite, što podrazumijeva istraživanje, valorizaciju i prezentaciju, a kod iskopavanja i arheološki nadzor. Potrebno je ukalanjanje i/ili korekcija onih struktura koje ugrožavaju integritet naselja, odnosno njegov sustav vrijednosti. Dogradnje i nadogradnje, odnosno povećanje zatečenih gabarita nije dopustivo. CPA d.o.o. strana 209

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga ODREDBE ZA PROVOĐENJE

Naglašeno je očuvanje preostalih dijelova fortifikacija i sakralnih građevina, a silueta naselja treba ostati nepromijenjena, kao i ulični potezi. U zoni se primjenjuju metode rekonstrukcije, konzervacije i prezentacije. Temelj budućih intervencija je konzervatorska podloga.

Članak 154. Sustav zaštite B podrazumijeva djelomičnu zaštitu povijesnih struktura i odnosi se na dio cjeline koji sadrži vrijedne elemente povijesnih struktura različitog stupnja očuvanosti. Režim djelomične zaštite povijesnih struktura podrazumijeva očuvanje pejzažnih vrijednosti, vizura, arheoloških lokaliteta, pojedinačnih građevina te kultiviranog i ruralnog krajobraza. Treba sačuvati izvorne građevine iz novijih povijesnih razdoblja koje su zadržale bitna lokalna obilježja. Uvođenje novih oblikovnih elemenata, proporcijskih odnosa u skladu s naovim propisima gradnje, radikalno prilagođavanje zatečenih struktura suvremenim urbanim potrebama nije dozvoljeno. Predlaže se održavanje obradivih površina, sadnja autohtonih poljoprivrednih struktura, minimalizirana gradnja, s obzirom da se radi o užim obodnim zonama povijesnog nasljeđa koja je najbitniji čimbenik vizure.

Članak 155. Sustav zaštite C podrazumijeva zaštitu prostornih i građevnih struktura koje čine integralni prostorni okvir i zaokružuju središnju jezgru naselja kao kvalitetnu, urbanistički definiranu i prepoznatljivu kulturno povijesnu cjelinu. Na ovu se zonu primjenjuje režim ambijentalne zaštite, te je potrebno zadržati njegovu neizgrađenost u svrhu očuvanja vizura.

Članak 156. Za civilne i sakralne građevine koje se nalaze unutar povijesnih graditeljskih cjelina (sustava zaštite A i B), uvjeti zaštite zadani su unutar valoriziranih zona, a ovisno o njihovom povijesnom i spomeničkom značaju te regionalnoj vrijednosti, podliježu određenom stupnju zaštite. Za civilne i sakralne građevine koje se nalaze izvan povijesnih graditeljskih cjelina prvoga ili drugog stupnja zaštite, nužna je zaštita, tj. očuvanje osnovnog volumena, gabarita te kompozicije pročelja.

Članak 157. Propisuje se sljedeći sustav mjera zaštite kulturnog dobra - arheoloških zona: - zaštitni i drugi radovi na području arheološke zone mogu se poduzeti isključivo uz prethodno odobrenje nadležnog tijela, - bez traženja prethodnog odobrenja nadležnog tijela može se obrađivati tlo do dubine 40 cm - vlasnik ili drugi imatelj kulturnog dobra dužan je provoditi sve mjere zaštite koje odredi nadležno tijelo - ako se prilikom dopuštenih radova nađu ostaci građevina ili predmeti nalaznik je dužan o tome izvijestiti nadležno tijelo i nadležni muzej, a predmete predati muzeju - istraživanje i iskapanje nalaza dopušteno je samo uz prethodno odobrenje nadležnog tijela i uz uvjet da se svi nalazi nakon istraživanja i iskapanja stručno konzerviraju, a pokretni nalazi predaju muzeju - kupoprodaja kulturnog dobra može se obaviti samo po uvjetima članka 36. - 40. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.

Članak 158. Svi radovi na pojedinačnim građevinama - registriranim i evidentiranim spomenicima graditeljske baštine, moraju se planirati sukladno Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara a radovi moraju biti verificirani i praćeni od strane nadležnog Ministarstva kulture, Državne uprave za zaštitu kulturne baštine - Konzervatorskog odjela u Rijeci. Za sve zahvate u neposrednom funkcionalnom okruženju registrirane i evidentirane spomeničke građevine potrebno je ishoditi posebne uvjete od nadležnog Ministarstva kulture, Državne uprave za zaštitu kulturne baštine - Konzervatorskog odjela u Rijeci.

Članak 159. Temeljem ovog Plana može se odobriti, sukladno procjeni stanja u prostoru i planiranom programu zahvata, uz nadzor nadležnog Ministarstva kulture, Državne uprave za zaštitu kulturne baštine - Konzervatorskog odjela u Rijeci:

CPA d.o.o. strana 210

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga ODREDBE ZA PROVOĐENJE

- rekonstrukcija građevine koje je neophodna za poboljšanje uvjeta stanovanja i života u naselju - prenamjena objekta ili dijelova objekta u stambene ili gospodarske građevine za pružanje ugostiteljskih usluga u turističkoj djelatnosti. Dozvoljava se izgradnja komunalne infrastrukture (podzemni ili nadzemni vodovi elektroenergetske mreže, telekomunikacijske mreže, trafostanice, vodovod i kanalizacija i sl.). Za sve zahvate potrebno je prethodno ishoditi posebne uvjete od nadležnog Ministarstva kulture, Državne uprave za zaštitu kulturne baštine - Konzervatorskog odjela u Rijeci.

7. POSTUPANJE S OTPADOM

Članak 160. Na području Općine Mošćenička Draga nije planirano reciklažno dvorište ili transfer -stanica, pa se prikupljeni komunalni otpad odlaže izvan granice obuhvata ovog Plana (postojeće odlagališta komunalnog otpada "Osojnica" na području Općine Matulji. Općina Mošćenička Draga je dužna uspostaviti sustav za postupanje s otpadom u skladu sa Zakonom o otpadu (NN 178/04, 153/05 i 111/06), prvenstveno vezano za uspostavu odvojenog prikupljanja otpada. Sva postojeća otpadom onečišćena tla i neuređena odlagališta potrebno je sanirati sukladno Planu sanacije otpadom onečišćenog tla i neuređenih odlagališta na području Primorsko - goranske županije (SNPGŽ 34/04).

Članak 161. Općina Mošćenička Draga je dužna donijeti Plan gospodarenja otpadom, kojim će između ostalog biti popisane sve lokacije otpadom onečišćanog okoliša te lokacije neuređenih odlagališta, kao i određen redosljed aktivnosti na njihovoj sanaciji.

Članak 162. Postupanje s otpadom potrebno je provoditi: - izbjegavanjem i smanjenjem nastajanja otpada - sprečavanjem nenadziranog postupanja s otpadom - iskorištavanjem vrijednih svojstava otpada u materijalne i energetske svrhe - odlaganjem otpada na odlagališta - saniranjem otpadom onečišćenih površina. Proizvođač otpada, te svi sudionici u postupanju s otpadom (skupljač, obrađivač) dužni su pridržavati se odredbi Zakona o otpadu i drugih propisa: - Pravilnika o vrstama otpada (NN 27/ 96 i 50/05) - Pravilnika o uvjetima za postupanje s otpadom (NN123/97 i 112/01) - Pravilnika o ambalaži i ambalažnom otpadu (NN 97/05 i 115/05) - Uredbe o uvjetima za postupanje s opasnim otpadom (NN 32/98)

Članak 163. Proizvođač otpada dužan je na propisan način obraditi i skladištiti otpad koji nastaje u kućanstvima ili obavljanjem djelatnosti. Otpad se mora sakupljati u odgovarajuće spremnike, kontejnere i prevoziti u vozilima namijenjenim za prijevoz otpada. Spremnici, kontejneri i druga oprema u kojoj se otpad skuplja moraju biti tako opremljeni da se spriječi rasipanje ili prolijevanje otpada i širenje prašine, buke i mirisa.

Članak 164. Proizvođač otpadnih ulja je dužan, ovisno o području primjene svježih ulja, skupiti dio otpadnih ulja. Količina otpadnih ulja umnožak je količine upotrijebljenih svježih ulja i obveznog faktora skupljanja za određeno područje primjene (tablica u članku 13. Pravilnika o vrstama otpada). Spremnici za prikupljanje otpadnog ulja moraju, uz zakonom propisane oznake, nositi i oznaku kategorije otpadnog ulja. Zabranjeno je miješanje otpadnih ulja različitih kategorija kao i miješanje s drugim tvarima.

CPA d.o.o. strana 211

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga ODREDBE ZA PROVOĐENJE

Članak 165. Ambalažni otpad proizvođač skuplja odvojeno po vrstama ambalažnog materijala. Ambalažni otpad skuplja se unutar građevine gospodarske namjene ili u njenoj neposrednoj blizini, u spremnike postavljene za tu namjenu. Općina Mošćenička Draga mora organizirati odvoz glomaznog otpada kako se ne bi stvarala neuređena odlagališta. Postavljanje spremnika za sakupljanje ambalažnog otpada osigurava proizvođač. Spremnici se postavljaju unutar sadržaja gospodarske namjene, te na javnim površinama uz odobrenje nadležnog tijela jedinice lokalne samouprave. Distributer proizvoda u ambalaži mora preuzimati povratnu ambalažu proizvoda koje je stavio u promet. Pravne i fizičke osobe, koje stavljaju u promet opasne tvari, dužne su na vlastiti trošak organizirati odvojeno skupljanje i korištenje vrijednih svojstava otpadne ambalaže od tih tvari.

Članak 166. Zbrinjavanje komunalnog otpada sa područja Općine Mošćenička Draga biti će riješeno kroz uspostavu novog sustava za gospodarenje otpadom na nivou Primorsko - goranske županije izvan granica obuhvata Plana. Komunalni otpad na području Općine Mošćenička Draga će se do realizacije Centralne zone za gospodarenjem otpadom planirane prema PPPGŽ odlagati na odlagalište Osojnica na području Općine Matulji.

Članak 167. Na području obuhvata Plana zabranjuje se utovar, istovar, skladištenje i manipuliranje opasnim tvarima.

Članak 168. Sustav skupljanja komunalnog otpada na prostoru će se poboljšati na slijedećim mjerama: - sakupljanjem komunalnog otpada treba biti pokriveno 100% stanovništva - otpad se treba pri prikupljanju i odlaganju obavezno razvrstavati po vrstama otpada u zato određene i postavljene posude - na javnim pješačkim i zelenim površinama potrebno je osigurati posude za odlaganje otpada i njihovo pravovremeno pražnjenje. Komunalni otpad iz domaćinstava prikuplja se u kontejnere i odvozi ga ovlaštena pravna osoba na komunalno odlagalište. Za odvoz otpada potrebno je osigurati mogućnost pristupa vozila do posuda za prikupljanje otpada na najdalje 15 m, a otpad deponirati u zatvorene posude udaljene od građevina najdalje 20 m.

CPA d.o.o. strana 212

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga ODREDBE ZA PROVOĐENJE

8. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

Članak 169. Mjere sprečavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš obuhvaćaju skup aktivnosti usmjerenih na očuvanje okoliša. U skladu s odredbama državnog Plana intervencija u zaštiti okoliša (NN 82/99, 86/99 i 12/01) za područje Općine Mošćenička Draga obvezno je izraditi Plan intervencija u zaštiti okoliša. Potreba izrade procjene utjecaja na okoliš, pored onih navedenih Pravilnikom o procjeni utjecaja na okoliš (NN 59/00) određena je i Prostornim planom Županije (SNPGŽ 14/00, 25/05 i 50/06). Ovim se Planom određuju kriteriji zaštite okoliša koji obuhvaćaju zaštitu tla, zraka, vode, mora te zaštitu od prekomjerne buke i mjere posebne zaštite.

8.1. ZAŠTITA TLA

8.1.1. Šumsko tlo

Članak 170. Zaštita šuma i šumskih površina odrediti će se slijedećim mjerama: - pravilnim održavanjem i gospodarenjem održavati šumske površine, a sve zahvate izvoditi u korist autohtonih vrsta drveća - očuvati šume od bespravne i nekontrolirane sječe - povećati zaštitu šuma od nametnika i bolesti, a naročitu pažnju posvetiti zaštiti od požara - u zaštitnim šumama i šumama posebne namjene vršiti samo sanitarnu sječu - kod eventualnog pošumljavanja voditi računa o održavanju stabilnosti šumskog ekosustava, a prednost dati prirodnom pomlađivanju u cilju postizanja stabilnih šuma.

Članak 171. Na površinama šuma koje se prostiru uz sama naselja, predlaže se da cilj gospodarenja bude stvaranje socijalno - zdravstvenih rekreativnih zona za potrebe naselja, uz trajnu zaštitu tla. Na šumskim površinama mogu se graditi građevine isključivo u funkciji zaštite i korištenja šuma.

8.1.2. Poljoprivredno tlo

Članak 172. Tlo za poljoprivredu razgraničeno je u jednoj kategoriji zaštite i prikazano u kartografskom prikazu broj 1. - Korištenje i namjena površina u mj. 1:25000. Kategorija poljoprivrednog zemljišta je procijenjena vrijednost proizvodne sposobnosti zemljišta obzirom na vrijednost tla, te uvjete klime i reljefa. U ostalim obradivim tlima (P3) odnosno zemljištima V. i VI. bonitetne klase treba zaštititi najvrednija i najdublja tla, povoljne prirodne dreniranosti, najmanje stjenovitosti površine. Zaštitu zemljišta potrebno je provoditi na način da se obrađuje u okviru manjih gospodarstava i okućnica. Ova zemljišta osobito su važna za razvitak ovčarstva i oživljavanje poljoprivredne proizvodnje. Za pašnjačke površine potrebno je predvidjeti režime košnje, raskrčavanja bez mogućnosti da se te površine pošumljavaju. Za očuvanje i korištenje zemljišta za poljodjelsku i stočarsku svrhu određuju se slijedeće mjere: - smanjiti korištenje kvalitetnog zemljišta za nepoljoprivredne svrhe - poticati i usmjeravati proizvodnju zdrave hrane - prednost dati tradicionalnim poljoprivrednim granama koje imaju povoljne preduvjete za proizvodnju. Prilikom korištenja poljoprivrednih površina zabranjuje se uništavanje suhozida - gromača i gomila (kamenih kumulusa). Djelovanje na rješavanju problema onečišćenja tala zakiseljavanjem i teškim metalima je potrebno provoditi na širem prostoru izvan područja općine.

CPA d.o.o. strana 213

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga ODREDBE ZA PROVOĐENJE

Članak 173. Sukladno odredbama PPPGŽ biti će neophodno izvršiti detaljno geotehničko zoniranje građevinskih područja za urbanističke i detaljne planove uređenja na temelju topografske podloge mjerila 1:5.000, koje uključuje i terenska istraživanja. Na temelju tako dobivenih rezultata biti će moguće precizno i sa sigurnošću odrediti položaje građevina, te odrediti zone koje su nepogodne za građenje. Tijekom pripreme i izvođenja zahvata na planiranim prometnicama potrebno je: - štititi tla od emisije krutih čestica podizanjem zaštitnih pojaseva, obavezno autohtonim vrstama drveća - na tlima s potencijalnom erozijom provoditi odgovarajuće mjere zaštite tla od erozije (sustavi odvodnje na mjestima gdje trasa presijeca poljoprivredna tla, konturna obrada, zatravnjivanje i dr.) - uklonjene suhozide ponovno vratiti (na granicu čestice kolnika) - za lociranje privremenih deponija građevinskog materijala koristiti površine unutar zone rekonstrukcije prometnice - osigurati prilaženje šumskim predjelima kako bi se omogućilo gospodarenje šumama i pristupanje interventnim putevima zaštite od požara.

8.1.3. Tlo za planiranje gradnje

Članak 174. Planom su sve veće površine ostalih tala (P3) zaštićene izdvajanjem iz građevinskog područja, čime je ispunjen je primarni zadatak očuvanja poljoprivrednog tla na račun širenja građevinskih područja. Ako se na terenu uoče nestabilnoti, lokacijska dozvola mora sadržavati geomehanički elaborat kojim se utvrđuje podobnost lokacije za gradnju. Korisnici, odnosno vlasnici zemljišta ili građevina koje se nalaze na područjima ugroženim erozijom dužni su se prilikom izvođenja mjera osiguranja zemljišta od klizanja ili mjera saniranja terena pridržavati uputa tvrtki registriranih za tu djelatnost.

8.2. ZAŠTITA ZRAKA

Članak 175. Temeljem pokazatelja na mjernim postajama izvan područja Općine Mošćenička Draga procjena je da su emisije zagađujućih tvari niske i ispod graničnih i preporučenih vrijednosti, te se može zaključiti da je zrak na području Općine Mošćenička Draga I. kategorije. Radi prječavanja pogoršanja kvalitete zraka, a pogotovo na prostorima za stambenu izgradnju, potrebno je da institucija koja neprekidno prati stanje zagađenosti izradi: - katastar emisija iz stacionarnih izvora (podatke o tipu, lokaciji i emisionim karakteristikama svih izvora zagađenja) i na temelju njegaeventualno sanacijski plan - kontinuirano mjeri onečišćenje zraka uz stalno uspoređivanje rezultata "nultog stanja onečišćenja zraka" i novog stanja radi poduzimanja potrebnih mjera za smanjenje štetnih i prekomjernih emisija u smislu važećih propisa.

Članak 176. Za zaštitu zraka propisuju se sljedeće mjere: - ograničavati emisije i propisivati tehničke standarde u skladu sa stanjem tehnike (BAT), te prema Uredbi o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (NN 140/97, 105/02, 108/03 i 100/04) - visinu dimnjaka za zahvate za koje nije propisana procjena utjecaja na okoliš, do donošenja propisa treba određivati u skladu s pravilima struke (npr. TA-LUFT standardima) - zahvatom se ne smije izazvati "značajno" povećanje opterećenja, gdje se razina "značajnog" određuje temeljem procjene utjecaja na okoliš, a povećanjem opterećenja emisija iz novog izvora ne smije doći do prelaska kakvoće zraka u nižu kategoriju u bilo kojoj točki okoline izvora - najveći dopušteni porast imisijskih koncetracija zbog novog izvora onečišćenja o ovisnosti o kategoriji zraka određen je Uredbom o preporučenim i graničnim vrijednostima kakvoće zraka (NN 101/96, 02/97 i 133/05) CPA d.o.o. strana 214

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga ODREDBE ZA PROVOĐENJE

- stacionarni izvori onečišćenja (tehnološki procesi, pogoni, uređaji i objekti iz kojih se ispuštaju u zrak onečišćujuće tvari) zraka moraju biti proizvedeni, opremljeni, rabljeni i održavani na način da ne ispuštaju u zrak tvari iznad graničnih vrijednosti emisije, prema Zakonu o zaštiti zraka i Uredbi o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora - prelazak na bezolovni benzin i stimuliranje korištenja vozila sa manjim specifičnim emisijama štetnih tvari - vlasnici i/ili korisnici stacionarnih izvora dužni su: - prijaviti izvor onečišćenja zraka, te svaku rekonstrukciju nadležnom tijelu uprave i lokalne samouprave - osigurati redovito praćenje emisije iz izvora i o tome voditi očevidnik te redovito dostavljati podatke u katastar onečišćivanja okoliša - uređivanjem zelenih površina unutar čestice i onih zajedničkih izvan građevne čestice ostvariti povoljne uvjete za prirodno provjetravanje, cirkulaciju i regeneraciju zraka - potrebno je donijeti stimulativne mjere za supstituciju štetnih izvora energije za potrebe stanovništva i gospodarstva "alternativnim" energijama (solarna, dizalice topline i sl.), ekološki čistim i sa efektom uštede - zaštitne zelene pojase oko naselja treba čuvati kao zaštitu naselja od zagađenja zraka i buke, te prostor što više oplemenjivati zelenilom.

8.3. ZAŠTITA VODA

8.3.1. Zaštita podzemnih i površinskih voda

Članak 177. Zaštita podzemnih i površinskih voda određuje se: - mjerama za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja od kojih je najvažnija izgradnja sustava za odvodnju i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda - prioritetnim saniranjem neuređenih odlagališta. Ostale mjere za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja podzemnih i površinskih voda su: - mjerama zabrane i ograničenja izgradnje na osjetljivim područjima određene su u okviru zona sanitarne zaštite izvorišta vode za piće - mjerama za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja, od kojih je najznačajnija izgradnja sustava za odvodnju i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda - ostalim mjerama za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja podzemnih i površinskih voda - zabraniti pranje automobila, drugih vozila i strojeva, odlijevanje vode onečišćene deterdžentima, te odlaganje proizvodnog i drugog otpada na zelene površine duž prometnica - korisnik građevne čestice mora brinuti o zaštiti i održavanju vodovodne mreže, odvodnji oborinskih voda, hidranata i drugih vodovodnih uređaja, unutar i ispred čestice, te štititi pitku i sanitarnu vodu od zagađivanja - opasne i druge tvari koje se ispuštaju u sustav javne odvodnje otpadnih voda ili u drugi prijemnik, te u vodama koje se nakon pročišćavanja ispuštaju iz sustava javne odvodnje otpadnih voda u prirodni prijemnik moraju biti u okvirima graničnih vrijednosti pokazatelja i dopuštene koncentracije prema Pravilniku o graničnim vrijednostima pokazatelja, otpadnih i drugih tvari i otpadnim vodama (NN 40 /99 i 14/01).

Članak 178. Za izvorišta na području Općine Mošćenička Draga izrađene su zone sanitarne zaštite i donesena je Odluka o zonama zaštite. Granice zaštitnih zona prikazane su na kartografskom prikazu broj 3. - Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora, 3.B. - Područja posebnih ograničenja u korištenju i područja i dijelovi primjene planskih mjera zaštite u mj. 1:25.000. Radi očuvanja i poboljšanja kakvoće te zaštitu količine vode postojećih i potencijalnih resursa vode za piće, Planom su određena područja zona zaštite izvorišta i način postupanja u tim zonama. Slivno područje izvorišta vode za piće dijeli se na slijedeće zone sanitarne zaštite:

CPA d.o.o. strana 215

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga ODREDBE ZA PROVOĐENJE

- Ia zona sanitarno-tehničke zaštite (zona strogog režima) obuhvaća mjesto zahvata (izvor, kaptaža i dr.), crpnu stanicu, postrojenja za preradu i građevine za održavanje i očuvanje izvorišta, a mora se ograditi i namijenjena je samo vodoopskrbnoj djelatnosti - Ib zona sanitarno-tehničke zaštite (zona neposredne zaštite) neposredno je uplivno područje izvora s kojega je moguće površinsko ulijevanje nečistoća u izvorišta, a dopušteno je samo postojanje izgrađenih stambenih građevina i rekonstrukcija prometnica, dok se otpadnevode se sustavom nepropusne kanalizacije moraju odvesti izvan zone - II zona sanitarno-tehničke zaštite (zona strogog ograničenja) obuhvaća neposredno slivno područje izvorišta vode za piće (zona istjecanja) - III zona sanitarno tehničke zaštite ( zona ograničenja) - IV zona sanitarno-tehničke zaštite (zona šire zaštite).

Članak 179. Planom se propisuje obaveza pročišćavanja otpadnih voda koje dotječu iz pogona koji u tehnološkom procesu upotrebljavaju masti, ulja, boje, lakove, tekuće gorivo i druge tvari specifično lakše od vode, pogona što stvaraju otpatke krutih i ljepljivih tvari koje bi se mogle taložiti u sakupljačima, restorana i kuhinja (masnoća i ulje) te toksične i agresivne vode koje zahtijevaju adekvatne uređaje za pročišćavanje. Da bi zadovoljili zahtjeve za pročišćavanje otpadnih voda uvjetuje se ugradnja slijedeće opreme - zavisno o karakteru otpadnih voda: - mehaničke taložnice za krute čestice u vodi - odvajači ulja i naftnih derivata iz tehnološke kanalizacije - hvatači ulja i masti za fekalno - sanitarne vode - neutralizator za obradu kiselih ili lužnatih voda - drugi specijalni uređaji.

8.3.2. Zaštita od štetnog djelovanja voda

Članak 180. Zbog zaštite postojećih i planiranih sadržaja potrebno je izgraditi odgovarajuća korita povremenih vodotoka - bujica na području Općine Mošćenička Draga. Zaštitu od eventualnih poplava uslijed povećanog dotoka vode na područjima pod djelovanjem bujice treba provoditi u skladu sa zakonom te županijskim planovima obrane od poplava.

Članak 181. Prije izrade tehničke dokumentacije za izgradnju pojedinih građevina na području obuhvata Plana, ovisno o namjeni građevine, investitor je dužan ishoditi vodopravne uvjete sukladno članku 122. Zakona o vodama (NN 107/95 i 150/05) te dostaviti priloge sukladno članku 5. Pravilnika o oidavanju vodopravnih akata (NN 28/96).

8.3.3. Zaštita mora od zagađenja

Članak 182. Na području općine Mošćenička Draga treba provoditi sustavno ispitivanje sanitarne kakvoće obalnog mora i njegovu zaštitu od zagađenja. Ispitivanjem se mjere i evidentiraju kemijska, bakteriološka i fizikalna svojstva morske vode u skladu sa posebnim propisima. Obalno more na području Općine Mošćenička Draga mora biti u prvoj kategoriji kakvoće, a samo iznimno duž obale u blizini naselja dozvoljena je druga kategorija kakvoće.

Članak 183. Zaštita mora od onečišćenja sa kopna provesti će se: - ograničenjem razvoja naselja uz obalu - osiguranjem sredstava za priključenje svih građevina na sustav odvodnje - daljnjom izgradnjom javnog sustava za odvodnju otpadnih voda čime će se spriječiti izravno ispuštanje sanitarno - potrošnih i tehnoloških otpadnih voda u more - obradom i zbrinjavanjem otpadnih voda iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda

CPA d.o.o. strana 216

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga ODREDBE ZA PROVOĐENJE

- izradom katastra zagađivača mora (koristeći rezultate "Ekološke studije akvatorija Riječkog zaljeva" kao početno stanje) - unapređivanjem službe zaštite i čišćenja mora i plaža - nastavkom ispitivanja stanja bakteriološke zagađenosti mora na priobalnim područjima radi preventive i eventualne zaštite. Na području obale unutar građevinskih područja treba urediti obalno šetalište i kupališta, te obalu privesti namjeni određenoj Planom. Na području obale izvan granica građevinskih područja ne dozvoljavaju se intervencije na obali.

Članak 184. Mjere za zaštitu mora obuhvaćaju: a) mjere ograničenja izgradnje u obalnom pojasu - cijela obala Općine Mošćenička Draga i pojas mora u širini od 300 m od obalne crte određuje se kao osobito vrijedno područje pod zaštitom i od posebnog je interesa za Republiku Hrvatsku (Izmjene i dopune Zakona o prostornom uređenju, NN 100/04), koje se čuva u svrhu zaštite obalnog područja mora, te njegova svrhovitog, održivog i gospodarski učinkovitog korištenja, a u svrhu provođenja zakona donesena je Uredba, čiji su uvjeti i mjere za uređenje unesene odnosno korištene prilikom izrade ovog Plana - osim ograničenja izgradnje u građevinskim područjima temeljem Uredbe, a koja su određena u ovom Planu, određuje se da se samo građevine koje po prirodi svoje funkcije moraju biti na samoj obali ili one koje pripadaju krugu općeg interesa mogu se smještavati na obali mora - na području Općine Mošćenička Draga u pojasu širine 1.000 m od obalne linije, izvan građevinskih područja određenih ovim Planom moguća je izgradnja samo građevina infrastrukture, komunalnih građevina, uređenje pješačkih staza i prostora za odmor, te uređenje prirodnih i uređenih morskih plaža sukladno Uredbi i ovom Planu b) mjere za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja, od kojih je primarna izgradnja javnih sustava za odvodnju otpadnih voda, čime će se spriječiti izravno ispuštanje sanitarno- potrošnih i tehnoloških otpadnih voda u more, sa središnjim uređajem za pročišćavanje otpadnih voda i podmorskim ispustom - zabrana nove izgradnje unutar neizgrađenih dijelova građevinskih područja naselja i unutar građevinskih područja izdvojenih namjena izvan naselja (ukoliko nije u suprotnosti s drugim člancima ovih Odredbi) do mogućnosti priključenja na sustave odvodnje. c) ostale mjere za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja mora - izgradnja sustava odvodnje oborinskih voda s odgovarajućim tretmanom pročišćavanja (pjeskolov, uljni separator itd.) - izrada katastra zagađivača mora - unapređivanje službe zaštite i čišćenja mora i plaža - nastavak ispitivanja stanja bakteriološke zagađenosti mora na priobalnim područjima radi preventive i eventualne zaštite. Radi sprečavanja onečišćenja uzrokovanih pomorskim prometom i lučkim djelatnostima potrebno je provoditi slijedeće mjere zaštite: - u lukama osigurati prihvat zauljenih voda i istrošenog ulja - odrediti način servisiranja brodova na moru i kopnu. Na područjima gdje je obalno more namijenjeno kupanju, sportu i rekreaciji obavezno je održati postojeću kakvoću mora, u skladu s Uredbom o standardima kakvoće mora na morskim plažama.

8.4. ZAŠTITA OD PREKOMJERNE BUKE

Članak 185. Zaštitu od buke dužni su provoditi i osigurati njezino provođenje: jedinica lokalne samouprave, tijela državne uprave, pravne i fizičke osobe koje obavljaju djelatnosti te građani. Mjere zaštite od buke te nadzor nad provođenjem mjera radi sprečavanja ili smanjivanja buke i otklanjanja opasnosti za zdravlje ljudi određene su Zakonom o zaštiti od buke (NN 20/03 i 100/04) i Pravilnikom o dopuštenim razinama buke (NN 145/04). Najviše dozvoljene razine buke određene posebnim propisom iznose u naselju 55 dBa danju i 45 dBa noću. CPA d.o.o. strana 217

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga ODREDBE ZA PROVOĐENJE

U skladu sa Zakonom o zaštiti od buke Općina Mošćenička Draga dužna je provoditi te osigurati provođenje zaštite od buke te u tom smislu izraditi kartu buke i akcijski plan. Mjerama zaštite od buke mora se spriječiti nastajanje buke, odnosno smanjiti postojeća buka na dopuštene razine, a one obuhvaćaju: - odabir i uporabu malobučnih strojeva, uređaja, sredstava za rad i transport - promišljeno uzajamno lociranje izvora buke ili objekata s izvorima buke (emitenata) i područja ili objekata sa sadržajima koje treba štititi od buke (imitenata) - izvedbu odgovarajuće zvučne izolacije građevina u kojima su izvori buke radni i boravišni prostori - primjenu akustičkih zaštitnih mjera na temelju mjerenja i proračuna buke na mjestima emisije, na putovima širenja i na mjestima imisije buke - akustička mjerenja radi provjere i stalnog nadzora stanja buke - povremeno ograničenje emisije zvuka. Kao dopunsko sredstvo za zaštitu od buke, kao prirodna prepreka koriste se i pojasevi zelenila. Pri izradi prostornih planova užih područja te projekata planiranih prometnica treba zadržati nivo buke u dopustivim granicama za određene zone. Potrebno je voditi računa o pozicioniranju pojedinih zona i sadržaja u njima u odnosu na izvor buke te bliže izvoru smještati građevine u kojima se dopušta viši nivo buke. Kod planiranja mreže ulica i cesta koristiti elemente reljefa i prirodnih prepreka kao zaklone od buke na putu njenog širenja.

8.5. MJERE POSEBNE ZAŠTITE

Članak 186. Mjere posebne zaštite primjenjuju se prema odredbama koje proizlaze iz sljedećih pravilnika i Zakona: - Zakon o zaštiti od požara (NN 58/93) - Zakon o unutarnjim poslovima (NN 29/91, izmjene i dopune NN 73/91, 19/92, 76/94, 161/98, 53/00), - Pravilnik o tehničkim normativima za skloništa (SL 55/83) - Pravilnik o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređenja prostora (NN 73/97) Mjere i zahtjevi zaštite koji se primjenjuju obuhvaćaju: - mjere kojima se osigurava što bolja zaklonjenost stambenih, poslovnih i drugih građevina, smanjuje njihova izloženost i povredljivost od razaranja (manja visina građevina, manja gustoća izgrađenosti, više zelenih površina, veća udaljenost između građevina i dr.) - mjere koje omogućuju što učinkovitiju evakuaciju, izmještanje, spašavanje, zbrinjavanje, sklanjanje i druge mjere zaštite i spašavanje ljudi i uklanjanje građevina i dr. - mjere koje omogućavaju lokalizaciju i ograničavanje dometa posljedica pojedinih prirodnih nepogoda i drugih incidentnih - izvanrednih događaja - mjere koje omogućavaju funkcioniranje i obnavljanje građevina u slučaju oštećenja (protivpotresno i protivpožarno projektiranje i sl.). Potrebno je predvidjeti dodatne mjere zaštite za građevine koje su od važnosti za Državu, Županiju i Općinu, a nalaze se na području ovog Plana.

8.5.1. Sklanjanje ljudi

Članak 187. Temeljem odredbi o mjerama sklanjanja ljudi u PPPGŽ i Procjeni ugroženosti CZ na području Općine Mošćenička Draga nije utvrđena obvezna izgradnja skloništa, osim u sklopu građevina od značaja za Republiku Hrvatsku za koje se lokacija i posebni uvjeti građenja utvrđuju na razini Republike Hrvatske prema posebnim planovima. Sklanjanje ljudi stoga se osigurava privremenim izmještanjem stanovništva, prilagođavanjem pogodnih prirodnih podrumskih i drugih pogodnih građevina za funkciju sklanjanja ljudi u određenim zonama, što se utvrđuje Planom zaštite i spašavanje Općine Mošćenička Draga, odnosno posebnim planovima sklanjanja i privremenog izmještanja stanovništva, prilagođavanja i prenamjene pogodnih prostora koji se izrađuju u slučaju neposredne ratne opasnosti. CPA d.o.o. strana 218

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga ODREDBE ZA PROVOĐENJE

Planovi iz prethodnog stavka su operativni planovi civilne zaštite koji se izrađuju za trenutno stanje u prostoru i stoga ne mogu imati utjecaj na prostorno planiranje. Skloništa osnovne i dopunske zaštite, u sklopu građevina od značaja za Republiku Hrvatsku, ukoliko se za njih utvrde posebni uvjeti građenja, projektiraju se kao dvonamjenske građevine s prvenstvenom mirnodopskom funkcijom sukladnom osnovnoj namjeni građevine, s otpornošću od 100 kPa za osnovnu i 50 kPa za dopunsku zaštitu. Pri projektiranju podzemnih građevina (javnih, komunalnih i sl.) dio kapaciteta treba projektirati kao dvonamjenski prostor za potrebe sklanjanja ljudi, ako u krugu od 250 metara od takvih građevina sklanjanje ljudi nije osigurano na drugi način. Eventualna izgradnja skloništa osnovne zaštite u građevinama od značaja za Republiku Hrvatsku na području Općine Mošćenička Draga je uvjetna jer je ograničena trenutnim nepostojanjem zakonske obveze njihove izgradnje.

8.5.2. Zaštita od potresa

Članak 188. Protivpotresno projektiranje građevina, kao i građenje treba provoditi sukladno posebnim propisima. Do izrade nove seizmičke karte Županije protupotresno projektiranje treba provoditi u skladu s postojećim seizmičkim kartama po kojima na prostor obuhvaćen ovim Planom može djelovati potres jačine do VII stupnjeva MCS ljestvice. Naglašene zone ugroženosti od urušavanja na području Općine Mošćenička Draga su, a poradi konstruktivnih oblika građevina i njihove gustoće, stare jezgre naselja Brseč, Mošćenice i Mošćenička Draga. Projektiranje, građenje i rekonstrukcija važnih građevina (sve veće stambene građevine i građevine javne i ugostiteljsko - turističke namjene, energetske građevine, mostovi, vijadukti, tuneli i sl.) mora se provesti tako da građevine budu otporne na potres, te za njih treba obaviti detaljna seizmička, geomehanička i geofizička istraživanja.

8.5.3. Zaštita od rušenja

Članak 189. Prometnice unutar novih djelova naselja moraju se projektirati na taj način da razmak građevina od prometnice omogućuje da eventualne ruševine građevina ne zaprječavaju prometnicu radi omogućavanja evakuacije ljudi i pristupa interventnim vozilima. Kod projektiranja većih raskršća i čvorišta s prometnicama projektiranim u dvije ili više razina, mora se osigurati cijeli lokalitet čvorišta na način da se isti režim prometa može, unaprijed projektiranim načinom, odvijati na jednoj (prizemnoj) razini. Kod projektiranja građevina mora se koristiti tzv. projektna seizmičnost (ili protivpotresno inženjerstvo) sukladno utvrđenom stupnju potresa po MSC ljestvici njihove jačine prema mikroseizmičnoj rajonizaciji Primorsko - goranske županije, odnosno seizmološkoj karti Hrvatske za povratni period za 500 godina. Prilikom rekonstrukcija starijih građevina koje nisu izgrađene po protivpotresnim propisima (u naseljima sa povijesnom identifikacijom i dr.), statičkim proračunom treba analizirati i dokazati otpornost tih građevina na rušenje uslijed potresa ili drugih uzroka te predvidjeti detaljnije mjere zaštite ljudi od rušenja. Za raščišćavanje terena utvrđuju se privremeni deponiji: - za čišćenje i odvoz građevinskog materijala i šute - Osojnica - za sahranjivanje stradalih - lokalna groblja - za opasni otpad - županijski deponij.

8.5.4. Zaštita od požara

Članak 190. Projektiranje s aspekta zaštite od požara stambenih, javnih, poslovnih, gospodarskih i infrastrukturnih građevina provodi se po pozitivnim hrvatskim zakonima i na njima temeljenim propisima i prihvaćenim normama iz oblasti zaštite od požara, te pravilima struke.

CPA d.o.o. strana 219

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga ODREDBE ZA PROVOĐENJE

Zaštita od požara temelji se na izrađenoj i usvojenoj Procjeni ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija i Planu zaštite od požara i tehnoloških eksplozija Općine Mošćenička Draga. Kod projektiranja građevina na području Općine Mošćenička Draga prilikom procjene ugroženosti građevine od požara u prikazu mjera zaštite od požara kao sastavnom dijelu projektne dokumentacije potrebno je primjenjivati slijedeće proračunske metode: - TRVB za stambene građevine i pretežito stambene građevine s poslovnim prostorima i manjim radionicama - TRVB ili GRETENER ili DIN 18230 ili EUROALARM za poslovne i pretežito poslovne građevine, ustanove i druge javne građevine u kojima se okuplja ili boravi veći broj ljudi. Rekonstrukcije postojećih građevina u naseljima potrebno je projektirati na način da se ne povećava ukupno postojeće požarno opterećenje građevine, zone ili naselja kao cjeline. Radi smanjenja požarnih opasnosti kod planiranja ili projektiranja rekonstrukcija građevina građenih kao stambeni ili stambeno - poslovni blok, potrebno je pristupiti promjeni namjene poslovnih prostora s požarno opasnim sadržajima, odnosno zamijeniti ih požarno neopasnim sadržajima. U cilju zaštite od požara potrebno je: - unapređivati vatrodojavni sustav - regulirati parkiranje uz infrastrukturne i javne objekte tako da im pristup bude omogućen u svako doba - kod rekonstrukcija i adaptacija građevina predvidjeti odgovarajuće preventivne mjere - provoditi održavanje zelenih površina, organizirati osmatračke službe i ophodnje - provoditi preventivne i represivne mjere u stambenim objektima - održavati urednim javne i sanirati sve cisterne - za građevine s većom zaposjednošću ljudima obvezno planirati vatrodojavni sustav - za područja otežanog pristupa vatrogasnim vozilima planirati hidrantsku mrežu - kod projektiranja nove vodovodne mreže ili rekonstrukcije postojeće mreže u naselju obvezno je planiranje hidranskog razvoda i postave nadzemnih hidranata - sve pristupne ceste (dulje od 30,0 m) u dijelovima naselja koje se planiraju izgraditi sa slijepim završetkom moraju se projektirati s okretištem na njihovom kraju za vatrogasna i druga interventna vozila - nove ceste i rekonstrukcije postojećih cesta s dva vozna traka (dvosmjerne) treba projektirati minimalne širine kolnika od 5,0 m, odnosno obvezno je planiranje vatrogasnih pristupa koji imaju propisanu širinu, nagibe, okretišta, nosivost i zaokretne radijuse - za izvedbenu projektnu dokumentaciju za izgradnju građevina za koje su posebnim propisima predviđene mjere zaštite od požara, ili posebnim uvjetima građenja zatražen prikaz primijenjenih mjera zaštite od požara, obveza je investitora ishoditi suglasnost od nadležnih državnih upravnih tijela. - provoditi i druge mjere predviđene Planom zaštite od požara i tehnoloških eksplozija.

9. MJERE PROVEDBE PLANA

9.1. OBVEZA IZRADE PROSTORNIH PLANOVA

9.1.1. Urbanistički planovi uređenja

Članak 191. Utvrđuje se obveza izrade Urbanističkih planova uređenja na području obuhvata Plana: 1. UPU 1 - Donji Kraj 2. UPU 2 - Mošćenička Draga 3. UPU 3 - Mošćenice 4. UPU 4 - Brseč 5. UPU 5 - Zagore Granice obuhvata urbanističkih planova uređenja prikazane su na kartografskom prikazu broj 3. - Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora, 3.B. - Područja posebnih ograničenja u korištenju i područja i dijelovi primjene planskih mjera zaštite u mj. 1:25.000 i broj 4. - Građevinska područja, u mj. 1:5.000. Do izrade Urbanističkih planova uređenja iz stavka 1. ovog članka unutar njihova obuhvata nije dozvoljena izgradnja, osim zahvata određenim člancima 197. i 198. ovih Odredbi. CPA d.o.o. strana 220

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga ODREDBE ZA PROVOĐENJE

9.1.2. Detaljni planovi uređenja

Članak 192. Utvrđuje se obveza izrade Detaljnih planova uređenja na području obuhvata Plana: 1. DPU Zdravstveno - turističke zone Kalac 3. DPU groblja Mošćenice. Granice obuhvata detaljnih planova uređenja iz prikazane su na kartografskom prikazu broj 3. - Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora, 3.B. - Područja posebnih ograničenja u korištenju i područja i dijelovi primjene planskih mjera zaštite u mj. 1:25.000 i broj 4. - Građevinska područja, u mj. 1:5.000. Do izrade Detaljnih planova uređenja iz stavka 1. ovog članka unutar njihova obuhvata nije dozvoljena izgradnja, osim zahvata određenim člancima 197. i 198. ovih Odredbi.

9.2. PRIMJENA POSEBNIH RAZVOJNIH I DRUGIH MJERA

9.2.1. Uređenje zemljišta

Članak 193. Na području Općine Mošćenička Draga može se graditi samo na uređenoj građevnoj čestici (pristupni put, odvodnja otpadnih voda, vodoopskrba, električna energija i propisani broj parkirališnih mjesta) ili čije je uređenje započeto na temelju Programa izgradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture prema posebnom propisu, na način da su izvedeni barem zemljani radovi u skladu s urbanističkim planom uređenja za neizgrađeni dio građevinskog područja, odnosno s prostornim planom na temelju kojeg se provodi zahvat u prostoru za izgrađeni dio građevinskog područja (članak 10. Uredbe o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog pojasa, NN 128/04). Zemljište uz koridore planiranih prometnica uređivati će se sukladno tehničkim i sigurnosnim propisima, i to ozelenjavanjem, pošumljavanjem i drugim horikulturno - krajobraznim tehnikama. Uređenje zemljišta unutar cestovnog koridora javnih cesta je u nadležnosti pravnih osoba u čijoj su nadležnosti ove ceste, odnosno Općine Mošćenička Draga za ceste koje su u njenoj nadležnosti. Ovim je Prostornim planom predloženo i uređenje pojedinih dijelova obale (plaža) kao uređene morske plaže i to na slijedećim lokacijama: - UP1 - Mošćenička Draga - UP2 - između plaže Sv. Ivan i lokacije Sipar - UP3 - Sveti Ivan - UP4 - Senjavac. Uređenje zemljišta prikazano je na kartografskom prikazu broj 3. - Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora, mj. 1:25.000.

Članak 194. Uređenje zemljišta pošumljavanjem na prostoru šuma određuje se Osnovama gospodarenja šumama i Programom za gospodarenje šumama, te se posebno ne iskazuje ovim Planom. Za šume u vlasništvu pravnih i fizičkih osoba do donošenja Programa za gospodarenje šumama uređenje zemljišta pošumljavanjem provoditi će se temeljem obaveza koje proistječu iz jednostavne i proširene biološke reprodukcije šuma. Uređenje zemljišta pošumljavanjem izvan površina šuma provodi se temeljem potreba zaštite okoliša i krajobraznog uređenja. Ozelenjavanje će se provoditi na prostorima koji su u razdjelnoj funkciji između površina različitih namjena, te na površinama klizišta, erozije ili sl.

9.2.2. Ostale mjere razvoja

Članak 195. Planom se predlažu se posebne mjere razvoja koje se mogu primjeniti po područjima ili pojedinim zahvatima, kao što su: - odrediti visinu komunalne naknade na način da se potiče privođenje zemljišta planiranoj namjeni - predvidjeti mjere za poticanje razvoja gospodarskih djelatnosti, kao što su dodjele kredita s povoljnijim uvjetima, novčani poticaji za određenu proizvodnju ili granu djelatnosti i slično. CPA d.o.o. strana 221

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga ODREDBE ZA PROVOĐENJE

Članak 196. Provedba i razrada postavki i mjera ovog Plana provoditi će se putem Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru. Program mjera, pored zakonom određenog sadržaja, utvrđuje: - gospodarski i društveni razvoj Općine Mošćenička Draga - zaštitu i upravljenje prostorom - ostale potrebne mjere za provedbu doumenata prostornog uređenja - potrebu izrade stručnih podloga i studija (konzervatori, promet, energetika, vodoopskrba i ostalo) - potrebu izrade nove i dopune prostorno planske dokumentacije - potrebu i razinu uređivanja zemljišta, izvore i rokove za financiranje uređenja - obrazloženje cilja i svrhe planiranih investicija i uređenja zemljišta radi očuvanja dragocjenih resursa prirodnog okoliša - nositelje pojedinih obaveza, rokove i troškove planiranih mjera - mjere za provedbu politike prostornog uređenja (komunalni doprinos, razina uređenosti građevinskog zemljišta za pojedina uža područja i dr.).

9.3. REKONSTRUKCIJA GRAĐEVINA ČIJA JE NAMJENA PROTIVNA PLANIRANOJ NAMJENI

Članak 197. Rekonstrukcija građevina u opsegu neophodnom za poboljšanje uvjeta života i rada koje su sagrađene u skladu s propisima koji su važili do stupanja na snagu Zakona o prostornom uređenju (NN 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04) i u skladu s dokumentima prostornog uređenja, a čija namjena nije u skladu s namjenom utvrđenom ovim Planom moguća je samo za obiteljske kuće i uz uvjet da se građevina ne nalazi na infrastrukturnim i energetskim koridorima.

Članak 198. Rekonstrukcija postojećih građevina kojih namjena nije u skladu s namjenom utvrđenom ovim Planom moguća je u opsegu neophodnom za poboljšanje uvjeta života i rada, ali da se ne poveća broj samostalnih funkcionalnih jedinica: - obnova, sanacija i zamjena oštećenih i dotrajalih konstruktivnih i drugih dijelova građevina u postojećim gabaritima (tlocrtno i visinski) - priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture, te rekonstrukcija svih vrsta instalacija - dogradnja sanitarnih prostorija (WC, kupaonica) do 12 m2 građevinske (bruto) površine građevine, - uređenje potkrovlja ili drugog prostora unutar postojećeg gabarita građevine, pod uvjetom da se time ne prelaze najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) i koeficijent iskoristivosti (Kis).

CPA d.o.o. strana 222

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga ODREDBE ZA PROVOĐENJE

III. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

1. PRIJELAZNE ODREDBE

Članak 199. Granica pojasa udaljenog 70 m i 1.000 m od obalne crte (prema Uredbi o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora) ucrtane su na temelju dostavljenih podataka Državne geodetske uprave na geokodiranoj katastarskoj podlozi u mj. 1:5.000. U dokumentima prostornog uređenja užih područja (UPU ili DPU) čija je izrada propisana ovim Planom za naselja i/ili izdvojene namjene izvan naselja uz obalu mora trebaju biti ucrtane granice pojasa udaljenog 70 m i 1.000 m od obalne crte.

Članak 200. Kod prijenosa granica iz kartografskih prikaza ovoga Plana u mjerilu 1:25.000 na podloge u drugim mjerilima, dozvoljena je prilagodba granica odgovarajućem mjerilu podloge, osim onih elemenata ovog Plana koji se prikazuju u mjerilu 1:5000. Detaljno određivanje položaja prometnica, komunalne i energetske infrastrukture unutar koridora određenih ovim Planom odredit će se detaljnijim planovima.

Članak 201. U postupku izdavanja lokacijskih dozvola za zahvate u prostoru koji po ocjeni tijela državne uprave nadležnog za poslove prostornog uređenja mogu imati značajan utjecaj na život lokalne zajednice može se zatražiti mišljenje Općinskog vijeća Općine Mošćenička Draga.

Članak 202. U postupku izdavanja lokacijskih dozvola za zahvate u prostoru koji su obrađeni elaboratom “Konzervatorske mjere zaštite za vrijedne pojedinačne građevine i cjeline izvan zona zaštite”, a kojeg je izradio Konzervatorski odjel u Rijeci, tijelo državne uprave nadležno za poslove prostornog uređenja može zatražiti posebne uvjete uređenja prostora za planirani zahvat u prostoru od nadležnog Konzervatorskog odjela u Rijeci.

Članak 203. Ured državne uprave nadležan za poslove prostornog uređenja dužan je dostaviti Općini Mošćenička Draga na uvid izdane lokacijske dozvole izdane za područje Općine Mošćenička Draga.

Članak 204. Na području Općine Mošćenička Draga na snazi su sljedeći prostorni planovi užih područja: - GUP MOŠĆENIČKA DRAGA ("Službene novine" Primorsko – goranske županije 22/91 i 07/00) - PROVEDBENI URBANISTIČKI PLAN ŠKOLA SV. PETAR ("Službene novine" Primorsko – goranske županije 06/94 i 11/94) - DPU (dio) ŠKOLA MOŠĆENIČKA DRAGA ("Službene novine" Primorsko – goranske županije 13/96) - URBANISTIČKO - ARHITEKTONSKI PROJEKT UREĐENJA PROSTORA za dio naselja Mošćenička Draga ("Službene novine" Primorsko – goranske županije 30/97) - DPU PRESIKA Brseč ("Službene novine" Primorsko – goranske županije 13/00) - DPU ŽUNTAROVO Brseč ("Službene novine" Primorsko – goranske županije 06/02) - DPU PRESIKA 1. Brseč ("Službene novine" Primorsko – goranske županije 06/02) - DPU PRIVILEGGIO Mošćenička Draga ("Službene novine" Primorsko – goranske županije 11/02) - DPU PALJON Mošćenička Draga ("Službene novine" Primorsko – goranske županije 24/02) - DPU EDO DEŠKOVIĆ Mošćenička Draga ("Službene novine" Primorsko – goranske županije 26/03) - DPU JIR (“Službene novine” Primorsko – goranske županije 23/05).

CPA d.o.o. strana 223

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga ODREDBE ZA PROVOĐENJE

GUP Mošćeničke Drage i detaljne planove uređenja je potrebno, temeljem odredbe članka 45a. Zakona o prostornom uređenju (NN 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04), uskladiti s odredbama Uredbe o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora (NN 128/04) i s odredbama ovog Plana (s time da se ne mijenja grafički dio detaljnog plana - oblik i veličina parcela), te na iste ishoditi suglasnost Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.

2. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 205. Plan je izrađen u 6 izvornika ovjerenih pečatom Općine Mošćenička Draga i potpisom predsjednika Općinskog vijeća Općine Mošćenička Draga, a izvornici Plana čuvaju se u pismohrani Općine Mošćenička Draga i Ureda državne uprave u Primorsko - goranskoj županiji, Službi za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko - pravne poslove, Ispostava Opatija.

Članak 206. Tekstualni i grafički dijelovi Plana iz članka 2. ove Odluke, koji čine njezin sastavni dio, nisu predmet objave.

Članak 207. Stupanjem na snagu ove Odluke prestaje važiti Odluka o Prostornom planu uređenja (bivše) Općine Opatija ("Službene novine" 8/84, izmjene i dopune 51/86, 10/87, 56/87, 36/88, 22/91 i 01/99), u dijelu koji se odnosi na područje Općine Mošćenička Draga.

Članak 208. Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Službenim novinama" Primorsko - goranske županije.

CPA d.o.o. strana 224