Tenor Ski Vijenac Slavnom Baritonu

cantus_09:cantus_01.qxd 30-Jan-08 3:47 PM Page 1

LJI LJANA MOLNAR–TALAJI], POSLJED NJI VELIKI VERDIJANSKI GLAS / VRIJEME ZA SUSRET GENERACIJA — 44. GLAZBENA TRIBINA PULA 2007 / SAMO JEDNOM SE... RA\A IVO ROBI] / SUVREMENI HRVATSKI MJUZIKL / GODINA BEZ STANKA HORVATA / CHANSONFEST / ZAGREBFEST / CD IZLOG

NOVINE HRVATSKOGA DRU[TVA SKLADATELJA BROJ 147/148 PROSINAC 2007. CIJENA 20 kn

ISSN 1330–4747

OBILJE@AVA NJE 20. OBLJETNICE SMRTI VLADIMIRA RU@DJAKA TENORSKI VIJENAC SLAVNOM BARITONU Pi{e: Ana Vidi}

vadeseta ob ljetnica smrti na{ega velikog umjetnika — baritona, opernog reìsera, Dskla date lja i pedagoga Vladimira Ru` dja - ka (1922. — 1987.) bila je povod da se u vi{e navrata i na nekoliko manifestacija poprati taj vaàn jubilej. Izlo`ba pod nazivom Vladimir Ru`djak u Samoboru otvo re na je 6. listopada u Samobor skom muzeju u sklopu fes tivala Samo - bor ska glaz bena jesen, a na njoj su predstav ljeni CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS mnogi podsjetnici na umjetnikovu dugogodi{nju povezanost s tim gradom koja je trajala jo{ od njegovih student skih dana. Tada je, naime, kao student profesora Milana Reisera navra}ao u Samobor gdje je nastupao ve} 1943./'44., a nakon {to je 1967. Samoborski muzej po~eo sam organizirati glazbena doga|anja, po~etkom slje - de}e godine pri re |en je njegov koncert uz klavir - sku pratnju Darka Luki}a, na kojemu su se, me|u ostalima, mogle ~uti i Ru`djakove Dvije narodne iz Me|imurja i Dvije crna~ke duhovne. Tijekom s ljede}a dva deset lje}a, gra de}i iznimnu karijeru, izme|u anga`mana u zagre ba~ koj Operi, Dràvnoj operi u Hamburgu (gdje je 1969. dobio po~asni naslov Kammersänger ) i u njujor{kom Metropolitanu, te brojnih gostovanja po cije lom svijetu veliki je pjeva~ na{ao vremena za sveukupno sedamnaest nastupa u Samoboru. Tako je izlo`ba sadràvala programe i slike s tih koncerata, po~ev{i od prvih student skih do pos - ljednjega, odrà noga samo dva mjeseca prije umjetnikove smrti, 14. srpnja 1987. kada je, uz Kseniju Kos za klavirom, nastupio na ve~eri vokalnih i klavir skih minijatura Ferde Dvije izlo`be, jedan koncert i jedna izvedba Livadi}a. Osim tih samobor skih, izlo` - Verdijeve opere Krabuljni ples oìvjeli su ve} bom su bila popra}ena i druga zbiva nja ionako ìvu uspomenu na velikoga hrvatskog bitna za Ru`djakovo djelova nje; mogla umjetnika — baritona, opernog reìsera, su se, primjerice, vi dje ti njegova pis - skladatelja i pedagoga. ma, fotografije, novinski isje~ci o raznim koncertima i ope ra ma u kojima je sudjelovao kao pje va~ i reìser, progra - mi koncerata, novin ski prikazi intervjua, izvje{}a o njegovoj smrti, obiljeàva njima obljet nica i drugo. O nastanku i povodu izlo`be na otvorenju su govorile Ivanka Brekalo u ime Samobor skoga muzeja, Erika Krpan, ugledna mu zi ko logi nja koja se ve} nekoliko godina bavi Ru`djakovom umjetni~kom ostav{tinom, te Renata Glojnari}, izvr{na ravnate ljica Samobor ske glaz bene jeseni. Bila je to i prigoda za predstav lja nje prvoga notnog izdanja koje su zajedni~ki ostvarili Samoborska glazbena jesen i nakladnik Cantus — Ru`djakovih Pet me|imur skih pjesama za bariton i guda~e! CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS (nastavlja se na str. 3) cantus_09:cantus_01.qxd 30-Jan-08 3:47 PM Page 2

2 BROJ 147/148, PROSINAC 2007. PO[TOVANI Tribina HDS–a odr`ana 18. rujna 2007. ^ITATE LJI CANTUSA!

ime uredni{tva novina Cantus RIBINE Pri~aPi{e: Vesna Roì} o Ivani Lang èlim vam sretan Boì} i uspje{nu U2008. godinu ispunjenu dobrom glazbom. Nadamo se da }ete uìvati u prazni~nim danima, izme|u ostaloga, i lis- Od osam djela tri praizvedbe invencije klavir skoga sloga, odnosno prate}e taju}i na{e novine u kojima smo i ovaj put Pri~a o Ivani doga|ala se toga dana u atmosferi klavirske dionice u vokalnoj lirici te ukazala na nastojali izdvojiti najva`nije doga|aje na izmjenjiva nja njezine glazbe i razgovora s proètost glazbe i teksta, a pijanistica Tamara glazbenoj sceni. umjetnicima. Ovom je prigodom predstavljen Jurki} Sviben predstavila je publici dvije tek dio skladatelji~inog komornog i klavirskog skladbe, Sonatinu op. 24 te Toccatu iz Suite op. Razdob lje iza nas obiluje glaz bom, festival- opusa, a od osam djela tri su praizvedena 13. Ona je pak svjedo~ila o svojemu osobnom ima i skladatelj skom produktivno{}u, sto- (Tajanstvenim koracima op. 96 i tri solo pjesme poznavanju i doìvljaju skladatelji~ine klavir- ga ga moèmo s pravom smatrati najbogati- iz ciklusa Neizre~eno op. 45). ske glazbe. jim i najplodnijim u godini. Izme|u po~et- ka sezone i boì}nih blagdana gotovo da se Biserka Kr~eli}, koja je izvela svakog tjedna odràvalo glazbeno doga|a - Toccatinu za solo harfu op. 77, uka - nje vrijedno spomena, a trudili smo se sve zala je na rijetkost harfisti~ke lite ra - Ispri~ana pri~a o samozatajnoj skladateljici, o kojoj se ih zabi ljeìti. Kako to obi~no biva, sjetimo ture uop}e te na skladate lji~ino jo{ uvijek u hrvatskoj javnosti, za razliku od svima na- se ljudi tek kada nas napuste, pa tako da- dobro poznavanje harfe kao instru- ma poznate Dore Peja~evi}, jako malo zna, a koja je jemo prostora tragovima va`nih preminulih menta. Kristina Beck Kukav~i}, opet autorica zna~ajnog broja glazbenih djela. osoba hrvat ske glaz be. Primijetit }ete da je koja je u surad nji s B. Kr~eli}izvela broj ne{to opse`niji od uobi~ajenog. Maslinov gaj, Fanta ziju za mezzoso - Naime, kako se radi o dvobroju iznimno povodu 95. ob ljetnice ro|e nja i 25. pran i harfu na tekst Vesne Parun smo dodali ve}i broj stranica u nastojanju obljetnice smrti hrvatske skladate- op. 107, osvrnula se na neo bi~ nost da ovo bogato razdoblje obuhvatimo u jed- Uljice Ivane Lang odràna je 18. poveziva nja harfe i glasa u vokalnoj literaturi, Jedini glazbenik me|u glazbenicama nom broju novina. rujna Glazbena tribina u dvorani Hrvat- za ~im je u ovoj pjesmi posegnula upravo Ivana An|elko Krpan, koji je publici uz pratnju E. skoga dru{tva skladate lja. Bila je to prilika Lang. Veselili smo se praizvedbama i uspjesima da se poku{a skicirati pri~a o ovoj Kirchmayer Bili} predstavio skladbe Tajan stve - hrvatskih skladatelja u inozemstvu, sje- samozatajnoj skladate ljici, o kojoj se jo{ Lidija Ore{kovi} Dvorsky, koja je u pratnji Eve nim koracima op. 96 i Ples sablasti op. 97 za }amo se va`nih osoba i doga|aja iz hrvat- uvijek u hrvat skoj javnosti, za razliku od Kirchmayer Bili} izvela Smire nje i Vjernost o~iju, violinu i klavir, istaknuo je nu`nost kompjutor - skoga glaz benog ìvota, ali ne zapostav lja - svima nama poznate Dore Peja~evi}, jako dvije pjesme iz ciklusa Crna maslina op. 49 na skog prijepisa rukopisnih materijala, {to je mo ni one koji tek dolaze, a svojim su us- malo zna, a koja je opet autorica zna~ajnog tekstove Vesne Parun, hrabro se suo~ila s najbitnije za da lj nja istraìva nja i predstav lja nje pjesima na sebe skrenuli pozornost. broja glaz benih djela. Njezin opus od te{kim izvo|a~kim zahtjevima koje skladate- glazbe Ivane Lang u javnosti. ljica, a s time se sloìla i Bi ljana Keseri}–Ko{~al, Iz mno{tva doga|a nja izdvajamo uspjele stoti njak djela, ve}inom klavir ske glaz be i Cilj Tribine nije bio raspraviti ulogu skladate- postav lja pred solo pjeva~e. B. Keseri}–Ko{~al, priredbe u organizaciji Hrvat skoga dru{tva vokalne lirike, a dijelom i ve}ih formi ljice u hrvatskoj glazbi, niti vrednovati ili koja je tako|er uz E. Kirchmayer Bili} izvela tri skladate lja i tvrtke Cantus: 44. Glaz benu poput opere Kastav ski kapetan, Koncerta za smjestiti njezinu umjetnostu odre|ene okvire, pjesme iz ciklusa Neizre~eno op. 45 na tekstove tribinu Pula, Zagrebfest, Chansonfest i klavir i orkestar op. 22 ili pak Simfonijskog nego prisjetiti se njezine glaz be i jo{jednom Nede Brli} (Ima u rje~niku ljud skom , Ja znadem Me |u narodne dane jazza, te bogatu di - plesa op. 33, jo{ uvijek ~eka da bude ukazati na jedan zanemareni opus, te poku{ati {to mi ho}e{ re}i, U {arenoj magli uìtka), istaknula skografsku produkciju. istraèn i interpretiran. Istaknula je to, ukazati na prve dojmove ili i skustva koje ta je dramatiku i grotesku kao obilje`ja nekih solo izme|u ostaloga, i moderatorica Tribine glaz ba poti~e ili pobu|uje. Nadamo se da }e pjesama Ivane Lang. Vidimo se dogodine. Snjeàna Miklau{i}–]eran u pozdravnom ona zaìvjeti u repertoarima te da }e i Ivanina Davor Hrvoj, urednik govoru publici. Pijanistica Eva Kirchmayer Bili} u svojoj je pri~a, poput Dorine, jednom biti ispisana na interpretaciji naglasila bogatstvo ma{te i papiru. TRIBINE T

Tribina Hrvatskoga dru{tva skladatelja u ~ast 35. obljetnice javnoga djelovanja dr. sc. Zdenke Weber MUZIKOLOGIJA U DIPLOMACIJI Pi{e: Vesna Ro`i}

nimljivu profesionalnu kari- Zdenkine potrebe da studente ispro - brojnim znanstvenim skupovima u krajnjom odgovorno{}u sa svije{}u jeru ove muzikologi nje koju u~enja i suo~avanja s novim izazovi- vocira na razmi{lja nje te ukazao Uz izlaganja muzikologinje Jagode svijetu, objavljivala je znanstvene i

RIBINE TRIBINE nam je u kratkim crtama ma. Tako|er je istakla svoje razu - kako je upravo Zdenka i susret s Martin~evi} i skladatelja Berislava stru~ne ~lanke te je urednica neko- iznijela J. Martin~evi}. Ona mijevanje i ljubav prema amateriz- njezinim tuma~enjem Debussyja je- [ipu{a o njezinu djelovanju, sâma liko muzikolo{kih zbornika. Tako|er je istakla nekoliko va`nih mu te sklonost da podupire afirmaci- dan od poticaja njegove ljubavi pre - Zdenka osvrnula se na svoj dugogo- je i dobitnica brojnih nagrada. No, podru~ja njezina djelova nja: ju takvih glazbenika i glazbe u jav- ma novoj glazbi. Ukazao je i na di{nji rad rekav{i kako je boravak u uvijek i sveprisutno Zdenkino dje - od glaz bene kriti~arke i nosti, a na tvrdnjuJ. Martin~evi} da va`nost Zdenkina neumornog pro- Berlinu na mjestu referentice direkto- lovanje jest svakako ono glazbenog muzikologi nje preko preda- je jedna od rijetkih kriti~arki koja mica nja hrvatske kulture u inozem - ra njema~ke opere bio jedan od na- pisca. Istaknula je to i J. Martin~evi} va~ice i pedagogi nje do svojim napisima nije izazivala ljut nju stvu. jinspirativnijih, premda je svakom od ukazav{i na ljepotu Zdenkina re~e - njezina anga`mana u diplo- i konflikte, Zdenka je dodala kako je poslova pristupala s krajnjom odgov- ni~ nog stila i pitkost njezina teksta. Tribinu su glazbom popratili pijanist maciji. Zdenka je ro|ena njen ci lj uvijek bio traìti i prona}i u orno{}u sa svije{}u u~enja i suo~ava - Publika je tako imala priliku ~uti Mario [o{a i sopranistica Mi ljenka Vara`dinka. U Zagrebu je ne~emu pozitivnu pri~u. nja s novim izazovima. nekoliko citata iz kritika koje je neumorno studirala na tri Gr|an izvev{i nekoliko solo pjesama Martin~evi} odabrala za ovu prigodu. iz pera skladatelja vezanih uz Zden- polja: njema~ki i engleski Rije~ studenta kinu muzikolo{ku djelatnost. Imali jezik s k njièvnostima te Slav ljenica se osvrnula na svoj dugo - B. [ipu{ imao je zadatak govoriti o smo priliku tako ~uti Clair de lune i ribina odràna 30. listo - muzikologiju, te je nakon ste~enih godi{nji rad rekav{i da je boravak u Zdenki iz pozicije jednoga od nje - Le faune Claudea Debussyja, Strijelu pada u dvorani Hrvat - triju diploma doktorirala na pari{koj Berlinu na mjestu referentice bio zinih studenata na Muzi~koj akade - Boìdara Kunca te U lovu je mjesec na skoga dru{tva skladate - Sorbonni na temu Recepcija Claudea jedan od najinspirativnijih, premda T miji, ali i iz pozicije njihove pro fe - sunce Dore Peja~evi}. Debussyja u Hrvatskoj . Radila je kao je svakom od poslova pristupala s lja uslijedila je nakon one o sionalne suradnje. Prisjetio se tako Ivani Lang, a ponovno je bila osobna referentica glav- posve}ena jednoj èni, u ovom nog glaz benog direkto- slu~aju pomalo neobi~no, muzi - ra u Deutsche Oper kologi nji dr. sc. Zdenki Weber. Ber lin, zatim kao sav- Tajnik Dru{tva Antun Tomislav jetnica za kulturu pri [aban istaknuo je upravo tu Ministarstvu va nj skih neobi~nost ukazav{i kako su poslova i europskih in- muzikolozi/i nje na Tribini vrlo tegracija RH te kao rijetko tema, a ~esto upravo oni tajnica za kulturu, kao »radna snaga« moderiraju znanost i obrazova nje na Tribinama. pri Veleposlanstvu RH u Berlinu. Kao preda- Povodom 35 godina njezina ra- va~ica djelovala je na da, uz sâmu Zdenku, govorili su Muzi~koj akademiji u jo{ muzikologi nja Jagoda Mar- Zagrebu i na Pedago{ - tin~evi} i skladatelj Berislav kom fakultetu Sveu~i - [ipu{, a Tribina je protekla u li{ta u Osijeku te u ugodnoj i duhovitoj atmosferi Berlinu na Visokoj glaz - uz prijatelj sko izmjenjiva nje in- benoj {koli Hanns Eis - formacija, uspomena i anegdota ler. Kao muzikologinja i iz Zdenkinog ìvopisnog profe- znanstvenica, radila je u sionalnog djelovanja. Institutu za muzi ko lo{ - ka istraìvanja Preussis- Sveprisutno djelovanje cher Kulturbesitz u DAVOR HRVOJ Podsjetimo tako na iznimno za - Ber linu, sudjelovala na Mario [o{a, Miljenko Gr|an, Berislav [ipu{, dr. sc. Zdenka Weber i Jagoda Martin~evi} TRIBINE TRIBINE TRIBINE TRIBINE TRIBINE TRIBINE TRIBINE TRIBINE TRIBINE T TRIBINE TRIBINE TRIBINE TRIBINE TRIBINE TRIBINE TRIBINE TRIBINE TRIBINE cantus_09:cantus_01.qxd 30-Jan-08 3:47 PM Page 3

BROJ 147/148, PROSINAC 2007. 3

Ru`djakove baritonske Me|imurske pjesme u transkripciji Viktorije ^op za tenor TENORSKI VIJENAC ZA SLAVNOG BARITONA Pi{e: Ana Vidi} (nastavak sa str. 1)

stoga dana, 6. listopada, di{njice, 19. listopada, u pred vorju Ru`djak koji je upravo na tim ugled na svjetskim pozor ni cama, kada je otvorena izlo`ba u HNK postavljena je izlo`ba na kojoj kazali{nim daskama poslijeratne sa~uvao je skromnost i spo sob nost Lehku no} u I~ast Vladimira Ru`djaka u su predstav ljene fotografije iz scen - 1946. godine debitirao u Pucci - u~e nja, pa je i to jedan od razloga Samobor skom muzeju, obi - skih ostvarenjau kojima je Ru`djak nijevoj operi Gianni Schicchi. Autorica zbog kojega njegovo naslje|e treba izvedbi Inve ljeàvanje dvadesetogodi{njice sudjelovao s velikim uspjehom na izlo`be Erika Krpan najavila je i pribliìti novim nara{tajima. Izvedba njegove smrti nastavilo se skora{ nji izlazak mono- opere Krabuljni ples Giuse ppea Ver- Mule koncertom u samobor skoj Fra - Publika u samoborskoj Franjeva~koj crkvi grafije o Ru`djaku te, dija te je ve~eri u HNK ta ko|er bila eodoljivosti njeva~koj crkvi, na kojemu se uìvala je u doista nadahnutoj interpretaci- izme|u os taloga, naglasila posve}ena uspomeni na Vla dimira Ru`djakovih Me|imur- mogao ~uti i dio skladateljeve ji mladoga tenora Tomislava Muèka, koji njegovu predanost radu, Ru`djaka. Nskih pjesama nije mogla ostav{tine. Njegove Me|imur ske je i sâm naglasio da su mu kao ro|enom ali i veliku znatièlju, kao odoljeti ni proslavljena albanska pjesme predstavili su mladi, ve} Ludbreàninu kajkavski idiom i me|imur- i ~inje nicu da nikada do primadona Inva Mula u do- proslav ljeni tenor Tomislav Mu - ska melodika iznimno bliski. kraja nije bio zadovoljan datku svojega sjajnog koncerta èk i Zagreba~ki solisti, ansam- u~i njenim. Iako je stekao 23. listopada u Velikoj dvorani bl s kojim je Ru`djak i sâm Vatroslava Lisinskog na po~etku ~esto nastupao. Sedam pjesama: ovogodi{njega ciklusa Forte for- Tri dni mi je..., Sno}ka sam ti tissimo Koncertne direkcije Za- kesno, Zvira voda, Kaj se dogodilo, greb. U zavr{nicu nestandard- Junak di{el vu vojnu, Zelena hrvatskim i svjetskim nog programa, koji je u prvom dobrava i Lehku no} za tenorski, opernim pozornicama, dijelu obuhva}ao solo pjesme umjesto bariton ski glas kako dio notnih zapisa nje - Franza Liszta i [panjolca Fer- stoji u izvorniku, i za ansambl govih skladatelj skih os- nanda Obradorsa (uz rusku pi- Zagreba~kih solista, preradila je tvare nja te programi i janisticu Kiru Parfeevets), a u mlada skladateljica Viktorija drugi materijali vezani drugomu obrade albanskih na- ôp, pa je publika u Franje va~ - uz opere u kojima je rodnih pjesama za glas i guda~ki koj crkvi uìvala u nadah nu toj nastupao, poput Evge- kvartet (uz pratnju francuskoga interpretaciji istaknu toga te- nija Onjegina , Sevilj skog kvarteta Gaudi), idealno se uk- nora, koji je i sâm na glasio da su brija~a, Krabuljnog ple- lopila pjesma Lehku no} koju je mu kajkav ski idiom i me |i mur - sa, Aide, Rigoletta i dru- Mula svojim ~udesnim pianissi- ska melodika iznimno bliski. gih. Intendantica HNK mom blagoslovila i dala nam do u Zagrebu Ana Lede - znanja da je novo izdanje Monografija u pripremi rer istaknula je tom Ru`djakovih pjesama za sastav prigodom da je njego - privla~an velikim opernim pje- Jo{ jednim doga|ajem u zagre - va nje sje}a nja na na{e va~ima ve} na{lo svoj put izvan ba~kom HNK popra}ena je ob - velikane jedna od bit - Hrvatske. (J.H.) ljetnica smrti velikoga pje va~a nih zada}a nacio nal no - preminuloga 9. listopa da 1987. ga teatra, a tu se svaka - godine. Deset dana nakon go - ko ubraja i Vladimir TOMISLAV MARVAR OBLJETNICE Tomislav Muèk i Zagreba~ki solisti

PRAIZVEDBA Praizvedba skladbe Nik{e Njiri}a na jesenskom koncertu Kvarteta Rucner UBRZANA PROTURJE^JA ZA 80. RO\ENDAN RADIONICE RADIONICE RADIONICE RADIONICE NJIRI]EVIH VOKALIZA Pi{e: Bojana Ple}a{ Kalebota ajuzbud ljiviji dio koncerta Trija Solenza (Davorka Horvat, sopran, Bruno Philipp, klarinet i Mario Uz izvedbu Ru`djakovih Me|imur- Nôpor, klavir), odrànoga 23. listopada 2007. u a svojemu koncertu pod nazivom Jesen, odrànom u dvorani Hrvat - skih pjesama s Miroslavom Hrvat skom glaz benom zavodu, na kojem su izvedena i djela skoga glaz benog zavoda 24. listopada u sklopu pete sezone ciklusa @ivkovi}em kao solistom, Kvartet Marka Ru`djaka i Nella Milottija, svakako je bio onaj sre- Nêtiri godi{nja doba, Guda~ki kvartet Rucner predstavio je vjernoj Rucner odao je po~ast jo{ jednom publici i ljubite ljima komorne glaz be novu ~lanicu, violinisticu Anu Paulu hrvatskom skladatelju, Nik{i Njiri}u, Knapi} Frankovi}. Prema ve} uhodanoj program skoj koncepciji, glaz benici praizvev{i u povodu njegova 80. su ugostili dvoje solista — pijanisticu Zrinku Mikeli} Bottrill, ro|enu u Spli- ro|endana skladbu Contrasti ac- tu, a koja dugi niz godina ìvi u Velikoj Britaniji, i baritona Miroslava celerati za guda~ki kvartet. Skladba @ivkovi}a, a dvije od ~etiri skladbe s programa bile su iz pera hrvat skih je nastala ove godine na poticaj skladatelja. ~lanova Kvarteta, a rije~ accelerati, prema rije~ima sâmoga skladatelja, U spomen na Vladimira Ru`djaka u ovom slu~aju ne upu}uje na U povodu dvadesete obljetnice smrti Vladimira Ru`djaka, koji se uz usp- ubrzavanje tempa, nego na sve brè je{nu karijeru koncertnoga i opernog pjeva~a, predava~a na Muzi~koj pojavljiva nje novih dijelova skladbe. akademiji i redate lja opera, bavio i sklada njem, Miroslav @ivkovi}i Guda~ki kvartet Rucner izveli su njegovih Pet me|imur skih pjesama za bariton i guda~ki kvartet. Tih pet minijatura obojenih elementima tradicij skih napjeva i sâm je skladate lj nerijetko izvodio za ìvota, a Trio Solenza predstav ljaju pet sli~ica kontrastnih ugo|aja iz ìvota Me|imurja. Bariton Miroslav @ivkovi} i ~lanovi Gu- di{ nji u kojemu je praizvedeno djelo Nik{e Njiri}a Vokalize da~kog kvarteta Rucner u izvedbi djela ostvarili su za sopran i klarinet. Skladatelja je o~ito privukla namjera da uvjerljivu suradnju s dozom melankolije. u skladbi isku{a suodnos ènskoga glasa i klarineta i to kao odraz ìvotnih emocija koje se naj~e{}e smiruju ~eznut ljivim Neo~ekivani kontrasti snom i prekriju zaboravom. Objasnio je to ~i njenicom da za skladbu nije na{ao prikladan tekst, pa se odlu~io koristiti Na svojemu jesenskom koncertu Kvartet je odao vokalom kao nosite ljem izraàja u pojedinim stavcima — u po~ast jo{ jednom hrvat skom skladate lju, Nik{i stavku Pastorala glasom »A« za doìv ljaj prirode, u Scherzu i Njiri}u, praizvev{i u povodu njegova 80. ro|endana sve ostale vokale uz dodatak glasa »H« za izraàj smijeha, u skladbu Contrasti accelerati za guda~ki kvartet. Skladba Lamentu je vokal »O« iskaz tuge i boli, dok u posljed njemu je nastala ove godine na poticaj ~lanova Kvarteta, a ri- stavku Uspavanka misao teme lji na tradicionalnim rije~ima je~ accelerati, prema rije~ima sâmoga skladatelja, u nina–nena, pri ~emu se one rastav ljaju na pojedine slogove ovom slu~aju ne upu}uje na ubrzavanje tempa, nego koji se pojavljuju u razli~itom slijedu. U stilskom pogledu na sve brè pojavljiva nje novih dijelova skladbe. Ona glazbenici su uspje{no do~arali skladateljevu te`nju k slo- se, kako joj ime govori, zasniva na kontrastu, ali ne bodnoj tonalitetnosti koja se provla~ila kroz melodij ske lini- onom o~ekivanom, poput razli~itih tempa, dinamike je i dobrim su dijelom oslonjene na pentatoniku i istar- ili tonaliteta, ve} na odnosima homofonije i polifonije, sko–primor ski glaz beni izraz. Dionica klarineta odsvirana je razli~itih intervalskih raspona, motorike i isprekidanog u ovom slu~aju ne kao prat nja glasu, nego su obje dionice tijeka te ustaljenosti, odnosno neustaljenosti metra. bile potpuno ravnopravne. Svoju virtuoznost Bruno Philipp Sidonija Lebar, Ana Paula Knapi} Frankovi}, S njeàna jo{ jedanput je pokazao u izvedbi Fantazije za klarinet i i Dragan Rucner pruìli su posjetite ljima dvorane klavir Nella Milottija kada smo prvi put ~uli i bri ljantnost pi- HGZ–a svoju dinami~nu i ma{tovitu viziju Njiri}eve janista Marija ôpora. Osobito je zapaèna potencirana ìvopisne partiture, potvrdiv{i istinsko razumijevanje melodioznost u gustim ritmi~kim pasaàma koje su odsvi- njegova skladatelj skog izri~aja. rane iznimno precizno. Efektno odsvirana kadenca klarineta odala je Brunu Philippa kao pritajenog, ali nadasve tem- peramentnog umjetnika. (Daria Hodnik Marinkovi}) DAVOR HRVOJ Nik{a Njiri} IZ SKLADATELJSKE RADIONICE IZ SKLADATELJSKE RADIONICE cantus_09:cantus_01.qxd 30-Jan-08 3:47 PM Page 4

4 BROJ 147/148, PROSINAC 2007.

Nenad Turkalj (Zagreb, 19. prosinca 1923. — Zagreb, 24. rujna 2007.) Tribute to Mr. Morgen, RIAM Tvornica kulture, 29. listopada 2007. VESELIO SE POZITIVNIM E]ANJA POMACIMA, A SA @ALJE NJEM SAMO ISPRA]AO PROMA[AJE JEDNOM SE... Pi{e: Marija Barbieri RA\A

ad sam kao studentica do{la u skom fakultetu slu{ao je predavanja iz Autor i prevoditelj libreta te operni Zagreb, redovit odlazak na filozofije i komparativne k njièvnosti. Od redatelj IVO ROBI] Pi{e: Branka Muvrin Kkazali{ne predstave i koncerte 1948. godine pisao je glazbene, filmske i Nenad Turkalj pisao je tekstove za kantate, bio je dio svakodnevice. Sje}am se da kazali{ne kritike, a od 1950. bio je glazbeni opere i balete. Za Borisa Papandopula osljed njega tjedna listopada 2007. na su se na |a~koj galeriji s najvi{e zanima - urednik na Radio Zagrebu. Poslije je napisao je libreto za balet Gitanella i kantatu hrvat skim top–listama visoko kotira al- nja ~itale kritike Nenada Turka lja. godinama radio u zagreba~kom Narodnom Ruke prema no}i. Obradio je tekst libreta za Pbum Samo jednom se ljubi — Tribute to Ivo Rijetko je izostajao s predstava i pomno listu, Ve~ernjem listu i Telegramu. U tada{ njoj njegovu prvu redakciju opere Ljubav i zloba Robi} nastao velikom uporno{}u Roberta je pratio {to se na opernom podru~ju Koncertnoj direkciji obna{ao je 1973. godine Vatroslava Lisin skog1968. te libreto za Marekovi}a, vo|e skupine Swingers. Vrijedni doga|a. Kad sam kasnije prelistavala du`nost direktora Muzi~kog biennala operu Kentervilski duh. Napisao je libreto za je Marek 1998. uspio nagovoriti velikoga um- kritike na Odsjeku za povijest hrvat- Zagreb, a potkraj godine postao je program- operu Richard III. Igora Ku ljeri}a i Karolinu jetnika, ali uvijek pristupa~nog i raspoloènog skoga kazali{ta u Zavodu za povijest ski direktor tek otvorene Koncertne dvorane Suhodol sku Miroslava Mileti}a te za kantate za pomo} mladima, da obnove i zajedno snime hrvatske knjièvnosti, kazali{ta i glazbe Vatroslava Lisin skog, {to je ostao do odla ska Ive Kirigina. Hrvat ske akademije znanosti i umjet - u mirovinu 1982. godine. Od 1985. do 1987. nosti i pro~itala dobar dio onoga {to je bio je dramaturg Opere Hrvat skoga na rod - U opernu reìju Turkalj izvjesno nije unio Posljed njega tjedna listopada 1959. godine tijekom deset lje}a napisao o opernim nog kazali{ta u Zagrebu. Do pos ljed njih nikakve novine, prije bismo mogli re}i da je na top–listi Disk Jockey Poll najutjecajnijeg predstavama, osvjedo~ila sam se da je dana vodio je Video klub Lisinski. Bio je »operu stavljao u prizore«, ali temeljito ameri~kog {oubiznis ~asopisa Varietyja Ivo bio vrlo temeljit i dobro informiran o angaìran u cjelokupnom kulturnom ìvotu upoznat s djelom i svime {to je uza nj Robi} bio je na {estom mjestu, daleko is- onome o ~emu je pisao, sustavno je Zagreba i Hrvatske. Pet je godina bio ~lan povezano, vjerno je slijedio tekst (i nije pred Elvisa Presleya, Fatsa Domina, Franka pratio i dobro poznavao hrvat ski operni Gradskog fonda za unapre|ivanje kulturnih dopu{tao gluposti kao, na primjer, u Sinatre i Tonnyja Benneta. Morgen je tako ìvot i njegove nosite lje (ne samo u djelatnosti, niz godina ~lan Upravnog odbora recentnoj realizaciji zagreba~koga Krabu ljnog postao i ostao hrvatskoj estradi nedosegnut vrijeme kad je djelovao, nego od Dru{tva hrvatskih skladatelja, u dva navrata plesa kad Amelija nema veo kojim bi pokrila vrhunac ameri~kih top–lista nepunih pola njegovih po~etaka), kao i svjetske glaz- predsjednik Hrvatskoga dru{tva skladatelja i lice, pa ga u klju~nom dramskom trenutku stolje}a, a bojim se da }e jo{ dugo biti tako. bene tokove te bio odmjeren u pro- glaz benih pisaca, u dva mandata ~lan Up rav - ne moè ni otkriti). Godine 1985. u Zagrebu sudbama. Ishitrenosti kod njega nije nog odbora Saveza kompozitora Jugoslavije je reìrao Trubadura, koji se zadrào na bilo, a ne bi se mogao primijetiti ni te ~lan mnogih dru{tvenih tijela na podru~ju repertoaru vi{e od dvadeset godina, 1991. La animozitet prema nekim umjetnicima glaz be, filma i tako da lje. Pisao je za Vjesnik, Bohème i 1997. Aidu. U Roga{koj Slatini je ili, pak, preferiranje drugih. Njegovao je Izvor, Kolo, Mogu}nosti, Cantus, Le Monde de la 1986. reìrao Sevilj skog brija~a, a u Splitu vrlo uteme ljen sustav vrijednosti. Ute - Musique, Le Théâtre de Monde. Objavio je 1995. La Bohème. Prevodio je operna libreta, me ljeno je pratio i ostalu glaz bu, a ne nekoliko stotina ~lanaka i eseja u mnogim me|u ostalima, Traviatu u Splitu. samo operu, ali mislim da je najvi{e bio dnevnim i tjednim ~asopisima i u svim radij - TOMISLAV SERDAR, CROPIX Bavio se muzikolo{kom publicistikom, uspje{nicu Jabuke i tre{ nje. Me|utim, ne za - povezan s operom kao jedan od njezinih skim programima biv{e dràve. Bio je autor objavio je nemali broj k njiga i publikacija, dovo ljan rezultatom nedavno je uspio ponoviti istinskih poznavatelja, vrlo rijetkih u i redatelj televizijskih filmova. me|u kojima i djela Historija muzike i Prema svoju vokalnu dionicu i mnogo vje{tije pro- nas. Uostalom to dokazuju i njegove k - glazbi — niz zapisa i eseja o glaz benim ducirati finalni zapis. Velik uspjeh u medijima njige Sto opera i 125 opera, koje pri - doga|anjima u Hrvatskoj. Knjige su mu urodio je idejom da se u novim verzijama ob- padaju malobrojnim opernim priru~ - prodane u ~etrdesetak tisu}a primjeraka. nove neki od najve}ih Robi}evih evergreena, a IN MEMORIAM MEMO nicima na hrvat skom jeziku, njegov Dobitnik je brojnih prizna nja i nagrada, u Aquarius Recordsu nai{ao je na otvorena vra-

redatelj ski rad te bezbroj tekstova za JE]ANJA SJE]ANJA SJ me|u kojima Nagrade Radio Zagreba 1952., ta i punu surad nju. Angaìrana su prva imena operne emisije na radiju, me|u njima i odli~je Danice hrvat ske s likom Marka ku}e i tiskan je kompaktni disk. Album je ciklus Govore vam likovi iz opera. Maruli}a 2003., Nagrade Josip Andreis i Porin predstavljen 25. svibnja, neposredno uo~i za ìvotno djelo za prinos hrvatskoj glaz- otvore nja Robi}eve multimedijalne izlo`be u U dva mandata predsjednik HDS–a benoj publicistici 2004. godine. Muzeju grada Zagreba, a krug se na najprim- Nenad Turkalj, ugledni novinar, publi - jereniji na~in zatvorio koncertnom promocijom cist, glaz beni kriti~ar i pisac, operni Nenad Turka lj bio je proèt glaz bom, njoj u Tvornici. Uz ku}ni bend Swingerse zvukom redatelj i dramaturg, apsolvirao je na posve}en i cijeloga ìvota njome zaokupljen. pro{iren guda~ima HRT–a pod ravnanjem Gra|evin skom odjelu Tehni~koga fa- Njegov kriti~ar ski rad imao je za podlogu Tomislava Fa~inija, na sceni su defilirali vrsni kultetu pri Zagreba~kom sveu~ili{tu. stvarala~ku dimenziju, pa nije bio negativno interpretatori, vra}aju}i pred televizij skim Po lazio je sred nju muzi~ku {kolu. usmjeren. Veselio se pozitivnim pomacima, kamerama ìvot i toplinu klasicima pedesetih Harmoniju je u~io kod Zlatka Grgo- a sa à lje njem je ispra}ao proma{aje. Jedna i {ezdesetih godina pro{loga stolje}a. Modera- {evi}a, kontrapunkt kod je od vode}ih li~nosti hrvat skoga glaz benog tori Mirko Fodor i Robert Marekovi}, uz {ar- Mladena Stahuljaka i ìvota druge polovice 20. stolje}a. mantne natuknice o »na{emu Sinatri«, na po- glasovir kod Natka zornicu su najprije pozvali mladu Ivanu Dev ~i}a. Na Filozof - Star~evi} s pjesmom Ta tvoja ruka mala. Sli- jedili su [ajeta i Du{ko Jeli~i}, Suzana Horvat, Ivana i Marija Husar, Rivers, Nina Badri}, Massimo, Tedi Spalato i Dalmati, a Marek je sa Swingersima zapjevao i Autobus Calypso. Taj notni facelifting puna je dvorana izvrsno prihvatila, pjevaju}i omiljene napjeve sa svojim ljubimcima. Dostojanstvo vremenima kada se, uz kvalitet- no pjeva nje, vodila briga i o primjerenom odijeva nju zadràli su svi izvo|a~i, s izuzetkom mla|ahne solistice Mildredsa Astrid Ku ljani} koja je, naàlost, pjevaju}i o kultnim Golubovi- ma svoj nastup u po~ast velikanu hrvat ske scene zamijenila s jutarnjim posjetom tr`nici. Na koncertu, dodu{e, nismo slu{ali jodla nje Jucija Turnera u snimljenome Meksiku, ali neo~ekivani i fantasti~no prihva}eni bonus bio je nastup Kristijana Beluhana s hitom Sedam- naestogodi{ njoj iz 1960. godine. Ta se izvedba ne nalazi na objavljenome albumu Tribute, pa je tim vi{e Kikijev izlet u belcanto natjerao prisutnu publiku na ovacije. Zaokruùju}i na pravi na~in glaz benu pri~u ve~eri, koncertnu je promociju zatvorio veteran Oliver Dragojevi} s naslovnom pjesmom Ishitrenosti kod njega nije bilo, a Samo jednom se ljubi , pokloniv{i se na muzi~ar - ne bi se mogao primijetiti ni ani- ski na~in trajnoj uspomeni svojega odrastanja. mozitet prema nekim umjetnicima ili, pak, preferiranje drugih. IN MEMORIAM Njegovao je vrlo utemeljen sustav SJE]ANJA S vrijednosti. cantus_09:cantus_01.qxd 30-Jan-08 3:47 PM Page 5

BROJ 147/148, PROSINAC 2007. 5 TANODIJEV REQUIEM U NJEMA^KOJ

kladba Requiem Zlatka Tanodija praizvedena je ovoga trav nja na 24. Muzi~kom biennalu Zagreb. STom je prilikom Helmut W. Erdmann, njema~ki flautist i skladate lj, a prije svega promicate lj Nove glaz be 20. i 21. sto lje}a, prepoznao potencijal novoga, druk~ijeg i nadasve inspirativno glazbenoga u tom djelu, te pozvao hrvatskoga skladatelja i njegovo najnovije ostvare nje na 33. Festival Nove glaz be u Lüneburg izme|u 21. i 28. listopada. Tanodijeva interaktivna glazba za ènski glas (sopranistica Lidija Horvat–Dunjko) i Kymu (elektroni~ki ure|aj) zauzela je posebno festival sko mjesto samim time {to je smje{tena na po~etak manifestacije. Ovo, kako isti~e njema~ki tisak, do sada najkra}e, ali i jedno od najizraàjnijih i najprodornijih otvore nja Festivala, u sebi sadrì »europ sku« dimenziju i univerzalnost mise za mrtve, ali i potragu, te` nju, hod k novim strem lje - njima suvremenoga zvuka. Tom prigodom kriti~ar kulturne rubrike Niedersächsische Landeszeitung od 23. listopada pi{e: »Gregorijanika, jazz, musical — bom- bast, folklorna, simfonijska, rock, komorna, klavirsko romanti~ar ska glaz ba, pi skuta nje, pi{ta nje, {umovi i tada — udar zvona. Tako po~i nje Requiem za sopran i Kymu Zlatka Tanodija. Nakon zvona kre}e potpuno drugi glazbeni svijet, udaljen od ovozemalj skoga zvukov lja, koncentriran, ozbi ljan, beskrajan. Lidija Horvat–Dunjko rasko{nim, dramatskim i transfor- miraju}im glasom iznosi latin ski tekst rekvijema. A Kyma — to nije instrument, ve} kompjuterski program — dodaje glasove i zvukove te modulira uìvo pjevani sopran. Tanodijev Requeim temelji se na melodiji te posjeduje emocionalnu dubinu, a tekst se ilustrira pomalo govorom, zatim prigu{enim zvuko - vnim kolaìma te najzad oborenim melodijskim lini- jama do Dies irae i prema finalnom, sve ja~em zazivu Libera me.« (Nina âlopek) MIRO MARTINI]

ME\UNARODNI USPJESI Lidija Horvat–Du njko

mjese~ina), Josipa Hatzea (Uvelo li{}e, Serenada), Fi ljak nastupila je uz Filharmoniju iz Torina, tu izveo i Split ski guda~ki kvartet. Zagreba~ki Koncert mezzoso- Brune Bjelin skog (Bez povratka, ciklus pje- izvev{i 1. koncert za klavir i orkestar u kvartet saksofona na svojoj turneji po Americi pranistice Nata{e sama za glas i klavir), Ivana pl. Zajca (No} je ti- d–molu, op. 15 Johannesa Brahmsa. (B.P.K.) i Kanadi izme|u 30. listopada i 8. studenoga ha, Uzdah), Dore Peja~evi} (Krik, ljubavi svirao je skladbu 44 per 4 in 4 u Dentonu JESI JESI Antoniazzo i pijanista zanos), Ivana Brkanovi}a (Uspavanka) te Dar- \urovi}eva Dolorosa u (Texas), Iowa Cityju, Montréalu, Ottawi i ka Domitrovi}a (Dvije {panjol ske pjesme). Taj Torontu. Premijeru projekta zagreba~ke Sr|ana Filipa svojevrsni presjek nacionalnoga vokalnog nas - Dresdenu Muzi~ke akademije pod naslovom 7 u 7 za 70, âldarovi}a u Frank- lje|a tijekom zad nja gotovo dva sto lje}a, kao i nedjelju, 10. studenoga 2007., u Crkvi koji je ponovljen 1. prosinca u Zagrebu, izveli furtu nastup na{ih glaz benika pred frankfurt skom Sveta Tri kra lja u Dresdenu izvedena su pijanist Ljubomir Ga{parovi}i njegovih publikom, polu~ili su, ~ini se, znakovit rezul- Uje skladba Dolorosa Frane \urovi}a. {estero studenata (Robert Bateli}, Bojan Bo- tat, budu}i je ovo tek prvi u nizu sli~nih pro- Rije~ je o djelu pisanom na narud`bu Festi- bi}, Danijel Ga{parovi}, Ivana Jela~a, Nikola jekata koje }e N. Antoniazzo ostvariti u vala sv. Marka u Zagrebu koje je na koncertu Kos i Jelena Ple}a{) 21. studenoga u Krièvci- aàn doga|aj za promica nje hrvat - Njema~koj. Ve} u sije~nju sljede}e godine 13. travnja 2006. u Muzeju Mimara praizveo ma, skladateljevu rodnom gradu. Tom je skog glaz benog stvarala{tva, prije gostovat }e u Berlinu s programom u kojemu Oktet Berlin ske filharmonije. Svoje prvo iz- prigodom predstav ljen Detonijev klavir ski svega vokalnoga opusa, ostvaren je V }e se, osim ve} spomenutih autora, na}i i djela vo|enje u inozemstvu Dolorosa je doìvjela u opus s djelima: Euphonia, Tri koralne predigre, Jakova Gotovca i Blagoja Berse, a kasnije ju, i sklopu koncertnoga ciklusa Napetosti ansam- Glasovir na kotura ljkama, Toccatina, Devet pri- to sve uz klavirsku pratnju Mije Elezovi}, bla Sinfonietta Dresden, koji Mozartove zora iz Danijelova sna, Phonomorphia 2, Fughet- o~ekuju koncerti u Osnabrücku i Münchenu. klavir ske koncerte suprotstav ljadjelima su- ta, Jednotonske muzike, L'Horlogerie i Forte–pi- (Ana Vidi}) vremenih skladatelja iz zemalja nekada{nje ano, Arpa, Crescendo. (J. H.) Austro–Ugarske ili njema~ke Kraljevine Sak- sonije. U najavi je organizator predstavio \urovi}evu Dolorosu kao »mirno i introver- Uspjesi pijanistice tirano djelo za komorni ansambl«, a Martine Filjak na na koncertu pod ravnanjem Milka Kerstena smjestio je izme|u dva me|unarodnim Mozartova klavirska koncerta u D–duru, KV 175 (japan ska solistica natjecanjima Aki Maekawa) i KV 537 (estonska Nata{a Antoniazzo i Sr|an Filip âldarovi} rvat ska pijanistica Martina Fi ljak solistica Ilze Jaunzeme). (J. H.) osvojila je petu nagradu na 56. HMe|unarodnom pijanisti~kom natje- 23. rujna ove godine u Frankfurtu, gdje ca nju Ferruccio Busoni u Bolzanu, jednom od su mezzosopranistica Nata{a Antoniazzo i najuglednijih pijanisti~kih natjecanja na svi- Detoni u zemlji pijanist Sr|an Filip âldarovi} u tamo{- jetu. Na ovogodi{ njem natjeca nju nije dodije - njem Internationale Theater Frankfurt ljena prva nagrada, a peta nagrada velik je i inozemstvu izveli program posve}en pjesmama hrvat - uspjeh kako za samu Martinu Fi ljak, tako i za edamdeseta ob ljetnica ìvota skih skladatelja u rasponu od 19. stolje}a Hrvat sku, budu}i da je prvi put u povijesti hrvatskoga skladatelja do danas. Ovo dvoje hrvatskih umjetnika imala predstavnika u finalu. Samo dva tjedna SDubravka Detonija obi ljeàva zna se jo{ sa studija na zagreba~koj ranije osvojila je prvu nagradu na natjeca nju se di ljem Hrvat ske i u svijetu na Muzi~koj akademiji, a oboje su zad njih IBLA, a nakon tih uspjeha, uslijedio je jo{ najprimjereniji na~in — izvedba- desetak godina proveli, usavr{avaju}i se i jedan, druga nagrada i niz posebnih nagrada ma njegovih djela. Na japan - grade}i karijere, u inozemstvu: Nata{a na Me|unarodnom pijanisti~kom natjeca nju skome Me|unarodnom Antoniazzo u [vicarskoj i Njema~koj, a Edvard Grieg u Oslu. U finalu toga natjeca nja glazbenom festivalu Sr|an Filip âldarovi} uglavnom u Sjedi - Martina Filjak izvela je uz Orkestar Aka- Kawasaki — Rijeka (6. njenim Ameri~kim Dràvama. Po demije iz Osla Griegov Koncert za klavir i — 9. listopada) ~la - povratku u Hrvatsku, to~nije u Zagreb, orkestar u a–molu, op. 16. Nakon nastupa u novi Rije~kog gdje âldarovi} sada radi kao docent na Zagrebu dva dana zaredom uz Simfonijski klavirskog kvin- Muzi~koj akademiji, a N. Antoniazzo u orkestar Hrvatske radiotelevizije i Zagreba~ku teta izveli su anga`manima Hrvat skoga narodnog kaza- filharmoniju, uslijedio je i njezin zadnji veliki Zaboravljene mu- li{ta, ponovno ih je spojila ideja o zajed- uspjeh, prva nagrada na 58. Me|unarodnom zike, a isto je dje- ni~kom projektu — koncertu kojim bi pijanisti~kom natjecanju Viotti u Torinu. Na lo na njema~koj javnosti predstavili hrvat ske tome uglednom natjeca nju ove je godine inaugurativnom skladatelje. Izbor je pao na pjesme Ive sudjelovalo vi{e od stotinu kandidata iz koncertu 27. Lhotke Kalinskog (Roà, Kaj je ono listopada u Spli- DAVOR HRVOJ cijeloga svijeta, a na zavr{noj ve~eri Martina Dubravko Detoni ME\UNARODNI USPJESI USP cantus_09:cantus_01.qxd 30-Jan-08 3:47 PM Page 6

6 BROJ 147/148, PROSINAC 2007.

13. Dani Milka Kelemena, Slatina 11. — 14. listopada 2007. KVALITETA U RAZNOLIKOSTI

LI FESTIVALI Pi{e: Vi{nja Po`gaj

jerujem da postoji nebo i pakao. Prije je na ovogodi{ njem otvore nju ~ak 450 nego {to sam se rodio bio sam vje~no u posjetitelja pokazalo zanimanje za festivalska Vnebu, bez vremena i prostora. Kad sam doga|anja. Sustavno se radi i na odgoju mla- se rodio, do{ao sam u pakao. Kad umrem, dih, tako da su |aci Glaz bene {kole u Slatini vratit }u se u ono isto nebo u kojem sam ve} prvoga dana priredili Koncert dobrodo{lice, a bio, bez vremena i prostora. Te rije~i Milka odràn je i Susret u~enika Gimnazije s Milkom Kelemenom. Na sve~anom otvorenju 12. listo - Uspje{no njeguju}i veze me|u europ - pada u dvorani Doma kulture nastupio je Gu- skim dràvama, Milko Kelemen, da~ki kvartet Rucner kao Trio DMK u sklad- gra|anin svijeta, ali i po~asni bama Milka Kelemena (Memories za guda~ki gra|anin rodne Slatine, zajedno s trio) i Emila Cossetta (Trio za violinu, violu i ravnateljicom festivala Jadrankom violon~elo te Popevka i ~arda{ iz Me|imurja), Srdo~ osmi{ljava zanimljive pro- dok je u nastavku ve~eri Baletna trupa Croat- grame nastoje}i u toj maloj sredini ia izvela Hamleta Petra I lji~a âjkov skog u ko- odgajati publiku podjednako za per- reografiji Svebora Se~aka. cepciju klasi~ne i suvremene glazbe, I na svakom idu}em koncertu izvedeno je po ne libe}i se ni eksperimentiranja. jedno djelo Milka Kelemena. Tako je bra~ni par Ruben Dalibaltayan iz Armenije i Julija Kelemen i u~enici Glazbene {kole — Koncert dobrodo{lice Gubajdulina iz Moldavije me|usobno podije- lio izvedbu sedam stavaka skladbe Dessins nami~nom avangardnom djelu jo{ jedan izvr s - Otkriv{i pod stare dane Dantea i ~itaju}i Pa- Commentes (Komentirani crteì), inspirirane istan nonet, Komornu simfoniju iz pera Borisa kao, autor je bio fasciniran srednjo vje kov nom Kelemena iz njegove knjige Poruka pateru Papandopula, ali pisanu tradicionalnijim jezi- mra~nom fantazijom i njezinom povezano{}u s Kolbu bile su moto ovogodi{njega festi- toimenom zbirkom pjesama francu skog k nji - èv nika Henrija Michauxa, s idejom ponav lja - kom, iako je nastalo u istom vremenskom liberalnom renesansom. Djelo je koncipirao vala, koji je obi ljeèn svjet skom praizved- razdoblju, krajem 20. stolje}a. Posebnu je pa`- kao slobodnu improvizaciju za glas i udaraljke bom njegove skladbe Inferno di nja istoga tona, {to je kako kaè autor »bilo zabra njeno u ozbi ljnoj glaz bi«, a on je bio prvi nju na tom koncertu izazvala praizvedba Chac- u kojoj je u petnaestak minuta do~arao »sve Dante/Canto III. Predstavlja nje Kelemen- cone za 11 instrumenata Josipa Magdi}a, sv- {to je tijekom ìvota doìvio« — s nizom aso- ovih skladbi na tom me|unarodnom glaz - skladate lj darmstad ske {kole koji je to upotri- jebio. Osim toga, Julija Gubajdulina interpre- jeèg i dinami~nog djela koje tek u osnovnim cijacija na religiju, liberalizam, renesansu, benom festivalu postala je redovita prak- crtama sugerira tradicionalni oblik. Iznena|u - avangardu... sa, tako da je u proteklih trinaest godi{ta, tirala je Tri preludija Claudea Debussyja, a Ruben Dalibaltayan je izveo Posvetu Roberta ju}e je djelovao vedri, ~ak plesni karakter djela uz ostalo, ukupno izvedeno pedeset ìvoga ritma sa solisti~kim nastupima svih in- Uspjehu praizvedbe pridonijela je odli~na in- njegovih djela. Uspje{no njeguju}i veze Schumanna i Ma|ar sku rapsodiju br. 12 Franza terpretacija sopranistice Stephanie Haas i Liszta. Zajedno su odsvirali [panjol sku rapsodi- strumenata, a posebno uspje{nom kadencom me|u europskim dràvama Milko Kele- roga. njezina supruga, perkusionista Christopha men, gra|anin svijeta, ali i po~asni ju Mauricea Ravela u autor skoj transkripciji za Haasa, koji je i skladatelj. Njihova je suradnja glasovir ~etveroru~no, pokazav{i visoku razinu zapo~ela prije 15 godina s eksperimentalnim gra|anin rodne Slatine, zajedno s ravnate - Od srednjeg vijeka do danas ljicom festivala Jadrankom Srdo~ osmi{- interpretativnoga umije}a, virtuoznosti i uigra- glaz benim teatrom, a od 1999. izvode program ljava zanimljive programe nastoje}i u toj nosti. Iako su svi koncerti bili zanimljivi i kvalitetni sakralne glaz be sred njovjekovnih i suvre- maloj sredini odgajati publiku podjed- na svoj na~in, mo`da je ipak zavr{ni koncert menih skladatelja. Izvrsni su tuma~i oba stila i nako za percepciju klasi~ne i suvremene Praizvedba Josipa Magdi}a njema~kog Ansambla Cosmedin bio vrhunac sjajno su sastavili program u kojemu se glazba glazbe, ne libe}i se ni eksperimentiranja. Ve~er hrvatskih skladatelja priredio je u Crkvi ovogodi{ njega festivala, i po program skoj os- starih i anonimnih majstora izmje njivala sa su- mi{ ljenosti i po umjetni~kom dojmu. Naslov - FESTIVALI FESTIVA Sv. Josipa agilni Cantus Ansambl pod ravna - vremenom. U cjelini je to bio rafiniran i vrlo Kelemen u sredi{tu zbivanja njem svojega umjetni~kog voditelja Berislava ljen Inferno/Paradiso (Pakao/Raj) — Glazba od zanimljiv program misti~ne glazbe koja je u [ipu{a. Iz opusa Milka Kelemena glazbenici sred njeg vijeka do danas — po~eo je praizved- vrhunskim izvedbama premostila tisu}lje}e. Potvrda ispravnosti takve koncepcije bom Kelemenove skladbe Inferno di Dan- o~ituje se u porastu broja publike, tako da su odabrali trostava~ni virtuozni Nonet za komorni ansambl, su~eliv{i tom virtuozonom i di- te/Canto III prema tekstu Dantea Alighierija.

Hrvatska glazba na po~etku Znakovit po~etak nove sezone Majstorskoga ciklusa HRT–a nove sezone Majstorskoga cik- PRAIZVEDBA KELEMENOVE SLIKE

IJESTI lusa HRT–a Pi{e: Vi{nja Po`gaj akon praizvedbe Kelemenova klavir skog koncerta Mon Image na otvorenju sezone Majstorskoga cikusa N2007./'08. na programu drugog ovosezonskog koncer- je to otvorenje nove se- Netipi~an klavirski koncert Mon ta Simfonij skoga orkestra HRT–a, odrànog 25. listopada u zone Simfo nij skoga orkes - image u kojemu se na samom Koncertnoj dvorani V. Lisin skog, na{le su se dvije skladbe tra HRT–a koja je donijela po~etku javlja australski auto- hrvat skih autora — simfonij ska pjesma Hamlet, op. 23 Blagoja zanim ljivu novost. Naime, htoni instrument didgeridoo, Berse i Koncert za rog i orkestar Frane Para}a. Izvedbom je rav- svaki koncert bit }e obo- pridruùje mu se klavir i poste- nao Mladen Tarbuk, a solist u Para}evu djelu, nastalom prije ga}en jednim djelom koje peno drugi instrumenti i vokalni jedanaest godina, bio je jedan od najuglednijih svjetskih kor- nije dio standardnog reper- solisti koji interpretiraju stihove nista Radovan Vlatkovi} kojemu je djelo posve}eno i koji ga toara i o tom }e djelu pub- poznatih pjesnika Goethea, je praizveo. (B.P.K) lika vi{e doznati u razgov- Krleè, Verlaina, Whitmana i Qua- oru s izvo|a~ima snim- simoda na pet izvornih jezika. Po~etak ciklusa Guda~kog ljenom prije koncerta i prikazanom na ekranu u kvarteta Sebastian dvorani prije same voju {estu sezonu koncerata u Maloj dvorani Lisinski izvedbe. Tema ciklusa jest Guda~ki kvartet Sebastian otvorio je koncertom 5. stu- Skladatelj u àri{tu, a na pr- Sdenoga kada su na programu bila i djela hrvat skih vom koncertu to je bio up- U konciznom obliku u kojemu se skladate lja, 3. guda~ki kvartet — Be~ki Brune Bjelin skog, a ravo Milko Kelemen. nazire trodijelnost, klavir nije fizi~ki izdvojen iz ansambla, okruèn je, posebna temat ska rubrika pod nazivom Pet minuta renesanse bi- Uo~i praizvedbe njegova naime, ostalim izvo|a~ima i dio je cje- la je posve}ena ostav{tini Andrije Motovu njanina. Uz nastavak djela Mon image (Moja sli- line ~iju strukturu usmjerava s povre- promicanja hrvatskoga glazbenog stvarala{tva Guda~ki kvartet ka) za klavir, bas–flautu, menim virtuoznim solisti~kim istupi- Sebastian i u novoj sezoni nastav lja s gostova njima solistate zbor, guda~e i udaraljke o ma, ~ak {tovi{e tipke }e u jednome organizira izlo`be slika. Uz njihov prvi koncert svoje je radove djelu su govorili autor ~asu zamijeniti i glas solistice. U tom izloìo akademski slikar Dalibor Rubido. (B.P.K) Milko Kelemen, dirigent uspjelom postmodernisti~kom djelu Nik{a Bareza i pijanistica bogatom instrumentalnim (i vokalnim) Hrvatska glazba na koncertu Gu- Katarina Krpan. Najav ljen bojama, s postepenom gradacijom pre- je netipi~ni klavirski kon- ma dramatskome kraju zrcali se au- da~kog kvarteta Cadenza cert (peti u njegovom torova ljud ska i umjetni~ka osobnost s a tre}em koncertu svojega prvog ciklusa, odrànom 7. opusu) u kojemu se na sa - posebnim naglaskom na poeziju. Dak- studenoga u Maloj dvorani V. Lisin ski, Guda~ki Katarina Krpan mom po~etku javlja aus- le, to je poet ski koncert apartnoga zvu- kvartet Cadenza u sastavu: Kre{imir Marmili}, violina, brzo nakon 13. Dana Mil- tralski autohtoni instrument didgeridoo, N ka i dojmljive cjeline ~ijemu su uspje- Gorjana Juri lj, violina, Mirko Boch, viola i Vinko Grube{i}, vi- ka Kelemena u Slatini pridruùje mu se klavir i postepeno hu pridonijeli svi izvo|a~i na ~elu s pi- olon~elo, izveo je dva djela hrvat skih skladate lja. U izvedbi skladatelj je bio gost i drugi instrumenti te vokalni solisti ko- U janisticom Katarinom Krpan i mae- Bagatele za harfu i guda~ki kvartet Ivane Lang sudjelovala je Maj stor skoga ciklusa Hrvat ske ra - ji interpretiraju stihove poznatih pjes- strom Barezom, uk lju~uju}i i Danija harfistica Biserka Kr~eli}, a Varijacije za guda~ki kvartet Daria dio televizije na koncertu odrà - nika Goethea, Krleè, Verlaina, Whit- Bo{njaka na bas–flauti te vokalne Bassanesea, suvremenoga istar skog skladate lja, tom su nom 20. listopada u Koncertnoj mana i Quasimoda na pet izvornih soliste i Zbor HRT–a koje je uvje`bala prigodom doìvjele praizvedbu. (B.P.K) dvo rani Vatroslava Lisin skog. Bilo jezika. Marija Ramljak. VIJESTI V IZ SKLADATELJSKE RADIONICE cantus_09:cantus_01.qxd 30-Jan-08 3:47 PM Page 7

BROJ 147/148, PROSINAC 2007. 7

7. Dani glazbe Miroslava Mileti}a u Sisku od 9. do 11. listopada 2007. GLAZ BA, VIOLA I ^OVJEK Pi{e: Valentina Badanjak

ada ne bi postojala glaz- Ljudima razumljiv jezik iz no va oìvjela tu besmrtnu bena manifestacija Dani »Mileti} ima tri ljubavi: glazbu, vio- vezu umjetnika i njegove Kglazbe Miroslava Mile- lu i ~ovjeka«, istaknula je prof. Ta nja muze, priu{tiv {i sisa~koj pub- ti}a, koju je i ove godine osmis- Roànkovi}otvaraju}i festival. Te se lici iznimno dragocjen glaz- lio sâm autor u surad nji s grad - tri ljubavi jed nostavno i jasno, a vrlo beni doìv ljaj. ûli smo FESTIVALI skim institucijama za kulturu, sna`no i srcu razumljivo spajaju u dojm ljivu izvedbu peterosta- Si{~ani mo`da ne bi znali da je Mileti}evoj glaz bi i preta~u kroz ci- va~ne skladbe Ostinati te hrvatski skladatelj Miroslav jeli opus ovoga skladate lja. On pro- melankoli~nu Paysage sombre. Mileti} ro|en u njihovom gra- mi{lja svoju glazbu traè}i put do In memoriam ugo|aj koncer- du. Svaka godina ovoga festivala ljudi i izraàva se njima razum ljivim iznjedrila je iz zaborava neka jezikom. Vje{to se sluè}i skladate lj - nova sje}a nja, deta lje iz Mile - skom tehnikom, poznavanjem glaz- ti}eva ìvota i stvarala{tva te us- bala i raznih glaz benih sastava i pomene na zgode i nezgode iz orkestara, Mileti} iz toga materijala njegova bogatog produktivnog i sklada djela koja imaju smisao i reproduktivnog glaz benog ple- du{u, koja su inspirirana glaz bom tiva. Sedmi Dani glaz be Miro - sredine iz koje je potakao i znatiè- slava Mileti}a, odràni od 9. do ljom stvarate lja prema novom, suvre- 11. listopada, otvoreni su gosto- menom bi}u glaz be. Kao solist na vi- vanjem Vara`din skog komornog oli, komorni glazbenik, ~lan Vara`din ski komorni orkestar u Si sku orkestra u lijepoj dvorani Glaz- Simfonij skog orkestra RTZ (danas skladateljevih najdub ljih emocija i Kratko predavanje, pra}eno projek- bene {kole Frana Lhotke. ûli HRT), profesor viole i skladatelj, smo simpati~nu izvedbu Josipo- egzistencijalnih strahova kao reakci- cijom snimke baleta izvedenoga na Mileti} cijeli svoj radni vijek nje guje ja na ratna razaranja. MBZ–u 2005. godine, doseglo je vi}eve skladbe Samba da camera ljubav prema tom instrumentu. i Diptih An|elka Klobu~ara, a u vrhunac primjerom »be skona~nog drugom dijelu programa izve- Budu}i da rado sklada za {kol ski Skok u kvaliteti na kraju glissanda« koji je Njeì} ukomponi- rao u tu skladbu. Drugi dio ve~eri dene su Mileti}eve Stilske uzrast, zapo~eti drugu ve~er koncer- »Djeca najbo lje slu{aju, najiskrenija ~uli smo Mileti}ev Scherzo za dvije vje`be, koncert za klavir i ko- tom u~enika postala je tradicija su publika«, misli su Miroslava violine i Sonatu za dvije violine morni orkestar. To je djelo mini Mileti}evih Dana. Nastupili su Fran Mileti}a, koji je tre}i dan svojega Tadeusza Paciorkiewicza u izvedbi katalog razli~itih stilova pove- Ivan Maduni}, Bruna Kajfe{, Petra festivala zapo~eo druè njem s Miroslav Mileti} Tonka Nini}a i Kre{imira Marmili}a, zanih i oslika nih na ma{tovit, Sari} i Elizabeta Adàga, Ivona Ko- u~enicima Osnovne {kole Sela. U dok su Darko Petri njak i T. Nini} zanim ljiv i prihvat ljiv na~in svo- njeti} i Marija Lovrekovi}, u~enici ta dodatno je nagla{en znamenitim okviru izdvojenog programa orga- izveli Mileti}evu Sonatinu za violinu jstven Mileti}u. Si{~anima je Glaz benih {kola Blagoja Berse, Pavla Posmrtnim mar{em iz Sonate u niziran je susret sa skla date ljem i gitaru. Osjetni skok u kvaliteti izb- ovo bila iznimna prilika da Markovca (Zagreb) i Frana Lhotke b–molu op. 32, br. 2 Frédérica Cho - Vjekoslavom Njeì}em koji je govo- ora programa Dana glaz be Miroslava poslu{aju muziciranje svojega (Sisak). Drugi dio ve~eri bio je pina, koju je Pavica Gvozdi} maj - rio o tome {to moè ra~unalo u glaz- Mileti}a pone{to je polju ljan na sugra|anina, magistra klavira posve}en skladate lju Stanku Hor- stor ski izvela. Na odu{ev lje nje pub- bi. Nave~er je Njeì}educirao samom kraju festivala izvedbom Darka @uka. vatu (1930. — 2006.) koji je poseban like umjetnica je odgovorila tehni~ki sisa~ku publiku o nekim mogu} - nekoliko pjesama Vinka Glasnovi}a, dio opusa posvetio klaviru. Dobar vrlo zahtjevnim stavkom iz glasovir - nostima ra~unala koje je koristio u koje je skladatelj izveo sâm, prate}i dio tih skladbi Horvat je skla dao za skog opusa De diebus furoris (1992.), elektro ni~koj glaz bi za multimedij- se na klaviru. pijanisticu Pavi cu Gvozdi}, koja je zavr{iv{i koncert u intimnom tonu ski komorni balet Chronostasis. Deset godina

LI FESTIVALI Chansonfesta Pi{e: Maja Saboli}

e~er 16. studenoga jo{ je jednom okupila probrane {ansonijere koji su èljeli okupljenoj publici prenijeti svoje stihove i glaz- Vbu na tragu naj ljep{e tradicije Zagreba~ke {kole {ansone. Kaza- li{te Komedija ve} je tradicionalno doma}in tih susreta, umjetni~ki direktor mu je Zvonko [pi{i}, a {arm Voje [iljka tako|er je iskrica koja svih ovih godina daje jedinstvenu toplinu toj no}i uglaz b ljenih stihova. Pa iako je, na na{u àlost, Zvonko odlu~io vi{e ne pjevati, njegova Chanson No. 1 i dalje tradicionalno otvara te godi{nje susrete. Festival- ski orkestar pod ravnanjem Josipa Cvitanovi}a obogatio je zatim zvu~nu sliku Rondela, na stihove Luke Pa ljetka koje je uglaz bio kantautor Darko Mati~evi}. Svoje su radove zatim ponudili umjetnici: Draèn @anko, Toni Eterovi}, Boris Petrov, Bruno Krajcar, Branimir Brunovi}, Bogdan Boìnovi}, Alfi Kabi ljo, Mladen Medak Gaga i Hrvoje Hegedu{i}. Tradicionalno Chansonfest ne dodje ljuje nagrade, diplome niti priznanja, pa je jubilej bio obiljeèn samo s nekoliko nos- talgi~nih rije~i koje su — osim publike u dvorani — mogli ~uti jo{ samo slu{ate lji Radio S ljemena u izravnome prijenosu. Kao {to duhovito, ali i gorko re~e [i ljak: »Ovaj se festival odràva u strogoj ile- gali. Pjesme se ~uju samo jednom i nikad vi{e.« Zagreba~ka {kola {ansone je, od svog kultnog koncerta u Gavelli 1964. godine, postavila visoke i sna`ne standarde. Tako su i jesenas uz Pa - ljetka pjesme potpisali, izme|u ostalih, Mate Balota i Mate Maras, a ~uli smo i prepjev Golobovih stihova Miroslava Valeka. Interpretacije solidne, a burnijim je plje skom publika izdvojila nastupe Jasne Bilu{i}, Kostadinke Velkov ske i Hrvoja Hegedu{i}a te Brune Krajcara, debitanta manifestacije koji je uzburkao standarde festivala izvode}i na istar skom dijalektu skladbu Koza i odjenuv{i je u ruho bluesa. Pro- gram Chansonfesta ograni~en je na samo jedanaest predstav ljenih pjesama jer treba opravdati i pridjev me|unarodni u nazivu. Stoga smo u jubilarnome izdanju slu{ali Narcisa Vu~inu iz Sarajeva, dok nam je iz Be~a stigao sjajan kvintet Gojim predvo|en glumicom Caroline Koczan. Na turneji kojom slave 20 godina rada stigli su i na{im ljubite - ljima {ansone, nose}i obi lje bogatih i za~udnih harmonija ìdov ske kletzmer glazbe.

Jasna Bilu{i} FESTIVALI FESTIVA DAVOR HRVOJ cantus_09:cantus_01.qxd 30-Jan-08 3:47 PM Page 8

8 BROJ 147/148, PROSINAC 2007.

32. Samoborska glazbena jesen, 12. listopada 2007. / Ve~er pobjednika Natjecanja Ferdo Livadi} u Samoboru i praizvedba Fantazije Frane \urovi}a (PRE)POZNATI EFEKTI IZNENA\E NJA

Pi{e: Bojana Ple}a{ Kalebota

skladate ljeva `ivota, 1985. godine, a praizve- dene tek 18 godina kasnije na radionici Can- tus Ansambla na Visu, uslijedile su dvije Chopinove skladbe, koje je pijanistica Zrin- ka Ivan~i} izvela u izrazito romanti~arskoj maniri. Iako su njenom sa njar skom senzi- bilitetu daleko bli`a djela nastala u doba romantizma, koja naj~e{}e izvodi, umjetnica je s velikim entuzijazmom i predano{}u pris- tupila praizvedbi Fantazije za klavir i komorni ansambl Frane \urovi}a, hrvatskoga skladatelja mla|e generacije koji djeluje kao docent na Muzi~koj akademiji u Zagrebu. Djelo, skladano na narud`bu festivala Samobor ska glaz bena jesen, dovr{eno je u

I FESTIVALI srp nju ove godine i posve}eno upravo pi- janistici Zrinki Ivan~i} i Cantus Ansamblu. Budu}i da je isti ansambl pod vodstvom

U Fantaziji za klavir i komorni orkestar \urovi} u prvome redu isku{ava izraàjnost i mogu}nosti solisti~kog glaz - bala, a sâma skladba od izvo|a~a zahtijeva razumijevanje vi{eslojnog odnosa zvuka i ti{ine te njihovo me|usobno uvaàvanje. TOMISLAV MARVAR Petra Ku{an prima nagradu Berislava [ipu{a prije tri godine praizveo \urovi}evu skladbu K. K. 7 za komorni amoborska glazbena jesen, 32. po Grada Samobora za najbolju izvedbu djela je pratio Danijel Detoni. Uz navedene na- ansambl, i u samobor skoj je izvedbi bilo os- redu, i ove je godine odisala sv- hrvat skoga autora, a uz nov~ane nagrade, grade, Petra Ku{an imat }e priliku s ljede}e jetno (pre)poznavanje i razumijevanje Sjeòm i raznolikom koncepcijom laureati na poklon dobivaju statuu, autor sko godine nastupiti na Ve~eri pobjednika u sklopu njegova skladatelj skog izri~aja. U Fantaziji programa, inspirativnim spojem mladih djelo Mirte âkani}. Prosudbena komisija u 33. Samoborske glazbene jeseni, uz Cantus \urovi} u prvome redu i sku{ava izraàjnost i ve} afirmiranih glazbenika te toplom sastavu: @e ljko Brkanovi}, predsjednik Ansambl i dirigenta Berislava [ipu{a. Tada i mogu}nosti solisti~kog glazbala, a sama atmosferom. Zadràv{i podjelu na pod- Hrvat skoga dru{tva skladate lja, Kre{imir Se- }e, uz solisti~ki program, praizvesti skladbu skladba od izvo|a~a zahtijeva razumijevanje cikluse za sva~iji ukus: Maestro s pozna- letkovi} i Frano \urovi}, skladate lji, Bran- Kre{imira Seletkovi}a skladanu upravo za tu vi{eslojnog odnosa zvuka i ti{ine te njihovo tim solistima i ansamblima, Samobor ski imir Pofuk i Zlatko Madàr, glaz beni pub- prigodu. me|usobno oslu{kivanje. Kontrastnom di- ciklus s mladim samobor skim glaz - licisti i Goran Mer~ep, umjetni~ki ravnatelj namikom s povremenim efektima iznena|e- benicima i Program+ za ljubite lje jazza, Samobor ske glaz bene jeseni, ove je godine Entuzijasti~ni pristup praizvedbi nja, potpomognutom udaraljkama i stu- dodatnu dinami~nost manifestaciji izme|u deset natjecatelja obje nagrade od- U koncertnome dijelu te ve~eri natopljene dioznim pristupom suradnji, Zrinka Ivan~i} ponovno je udahnulo Natjecanje Ferdo lu~ila dodijeliti violon~elistici Petri Ku{an za emocijama i uzbu|enjem nastupili su pob- i Cantus Ansambl pruìli su cjelovitu i uvjer - Livadi}. koncert s djelima Borisa Papandopula, jednica pro{logodi{njega natjecanja, pijanis- ljivu izvedbu \urovi}eve skladbe koja je Roberta Schumanna i Dmitrija [ostakovi~a. dala vrijedan doprinos ovogodi{njoj Na Ve~eri pobjednika, odrànoj u tica Zrinka Ivan~i} i Cantus Ansambl pod Koncert je odràn u Galeriji Prica 9. listopa- Samoborskoj glazbenoj jeseni te }e, nadamo samobor skoj Fra njeva~koj crkvi 12. ravnanjem Berislava [ipu{a. Nakon po~etne da, a devetnaestogodi{ nju zagreba~ku vio- se, ostati dijelom suvremenoga koncertnog listopada ve} se tradicionalno dodje ljuju Komorne simfonije za puha~ki kvintet i gu- lon~elisticu iz klase prof. Valtera De{palja na repertoara. nagrade najbo ljima, i to Nagrada Ferdo da~ki trio s kontrabasom Borisa Papandopu- Muzi~koj akademiji u Zagrebu za klavirom Livadi} za najbolju izvedbu te Nagrada la, nastale u posljed njemu desetlje}u FESTIVALI FESTIVAL Koncert u spomen Nepunih pola stolje}a tradicije festivalske ljubavi izme|u Slavonaca i pjesme na pijanisticu Melitu Lorkovi} ZLATNE @ICE SLAVONIJE Pi{e: Darko Pauri}

agreba~ka je filharmonija programom s klavirskim koncertima Dore Peja~evi}, nje, ali i prilika za nastup u velikom fi- miri{i, Slavonijo koju su izveli Najbo lji ZBorisa Papandopula i Milka Kelemena, nalu tambura{ke pjesme. Na drugoj hrvatski tambura{i. izvedenim 9. studenoga u Koncertnoj dvorani festivalskoj ve~eri Pjesme i vina ~uli U obilju prate}ih manifestacija, od pro- Vatroslava Lisinskog, obiljeìla stogodi{njicu smo nove pop skladbe uz nastup poz- NJO KEREP, CROPIX mocija albuma do nezaobilaznih festival - ro|enja ugledne zagreba~ke pijanistice Melite natih imena na{e zabavne glaz be. Na- FRA skih druè nja, izdvojio se solisti~kim kon- Lorkovi}. Dva djela s programa, Koncert za jpopularnija ve~er — finale tambu- certom jedan od najplodonosnijih autora klavir i orkestar Milka Kelemena iz 1952. i Vrzi- ra}en toplinom boja kasnoga ra{ke pjesme uz skladbe istaknutih au- tambura{ke pjesme i vrstan tambura{ Ivi- no kolo, simfonijski scherzo za klavir i orkestar ljeta i dola ska rane jeseni, u tora i nastup najpopularnijih interpretato- ca Grujo I}o sa svojim gostima. Sve je za- Borisa Papandopula iz 1968., bila su posve}ena poè{koj Zlatnoj dolini od 31. ra — opet je razgalila srca tisu}a posjetite - P po~elo tradicionalnom povorkom Poè{ka Meliti Lorkovi}. Uz Zagreba~ku filharmoniju rujna do 2. listopada odràn je festi- lja na drevnom poè{kom Trgu Svetoga berba gro`|a, jer upravo su vinogradari i pod ravnanjem Nade Mato{evi}kao solistice su val Zlatne ìce Slavonije koji je i ove Trojstva. Sve se, dakako, pjevalo i sviralo nastupile pijanistice Pavica Gvozdi}, nositeljica vinari iz Zlatne doline s poè{kim glaz - godine ponudio niz tambura{kih i uìvo, a nagrade su dodje ljivane za najs- prijelaznog prstena Melite Lorkovi} (Koncert za benicima svojevremeno pokrenuli ovaj zabavnih melodija. U tri festivalske lu{anije pjesme s pro{logodi{ njega festi- klavir i orkestar i Koncertna fantazija za klavir i festival koji je svojim glaz benim izri~ajem ve~eri izvedeno je vi{e od {ezdeset vala: Jedan ìvot malo je Aleksandra orkestar Dore Peja~evi}), Maja Bakra~, nosite- ve} odavno prerastao regionalne okvire i novih skladbi, od kojih su mnoge ve} Homokyja i Terezije Bube Bognar u ljica prijelazne igle Melite Lorkovi} (Vrzino kolo postao popularan diljem Lijepe na{e, a postale popularne i rado slu{ane. Sve izvedbi osje~ke grupe Prva liga i Ledina Borisa Papandopula) i Martina Filjak (Koncert zavr{ilo koloritom i ra sko{i slavon ske no{- se odvijalo prema tradiciji. Polufinale koju tako|er potpisuje Aleksandar za klavir i orkestar Milka Kelemena). (B.P.K) nje, pjesmom i plesom na Smotri folklo- tambura{ke pjesme ponudilo je Homoky na tekst Miroslava [kore i u in- ra. radove koje su izvodili mladi, jo{ ne terpretaciji Slavonskih lola. Tradicionalna

VIJESTI toliko poznati solisti i sastavi. Bila je nagrada Radio Osijeka za najljep{i tekst

FESTIVALI to prigoda za upoznava nje, dokaziva - pripala je Mariju Vesti}u za stihove Za- cantus_09:cantus_01.qxd 30-Jan-08 3:47 PM Page 9

BROJ 147/148, PROSINAC 2007. 9

XXVI. MANTINJADA PUL RONJGI

DaPi{e: Lovorka Ruck njin se koreni ne zataru A[TINA BA[TINA

ovodom Dana sv. Mateja (dani Op}ine Vi{kovo) u Ro njgima je 23. Prujna 2007. odràno tradicionalno natjeca nje sopaca i kantura Hrvat skoga primorja i Istre, XXVI. Manti njada pul Ro - njgi. Organizator tradicionalnog natjeca nja sopaca i kantura Hrvatskoga primorja i Istre jest Ustanova Ivan Mateti} Ro njgov, a Mantinjada se odràva u njezinu sjedi{tu Spomen–domu Ronjgi. XXVI. Mantinjada okupila je oko 150 sopaca, roèni~ara, mi{nji~ara, kantura i tancura iz Rijeke, Vi{kova, Pule, Kr{ana, Novog Vinodol skog, otoka Krka te drugih primor skih i istar skih mjesta. U natjeca nju sopaca (do 16 godina starosti) nastupili su parovi svira~a sopila te pojedinci koji su »sopli va meh«. Prvu je nagradu osvojio Viliam Voji}, svira~ mijeha iz Kr{ana, a nagra|en je parom sopela gradite lja Svetka U{a lja iz Gabo njina (otok Krk). Drugu su nagradu dobila dva para, sopci Matija Tur~i} i Mateo Kirin~i} te par Dino Bla{kovi} i Masimo Knapi} na mihu i maloj sopeli. Tre}om su nagradom nagra|ena dva sopa~ka para (Ivan Mrakov~i}–Gabrijel Mrakov~i} i Sanjin Kri{kovi}–Jurica Sreti}) te mi{nji~ar Toni Kos. U natjecanju kantura i kanturica (do 18 godina starosti) sve su nagrade pripale kanturicama. Prvu su nagradu osvojile Mare Sta{i} i Petra Gr{kovi} iz Vrbnika. Drugu su nagradu dijelila dva para kanturica: Zrinka Kra lji}–Nina Volf te Ana i Mare Sta{i}. Tre}a je nagrada dodije ljena parovima kanturica Ana Anti} i Andrea Mara~i} te Petra Gr{kovi} i Andrea njiva~kog suda bili su Valter Primoì} iz Kr{ana Ronjgi , ~lanovi Folklorne grupe Ivan Fonovi} ârgo nja, prethodni i sada{ nji ravnate lj Mara~i}. Na prethodnim su Mantinjadama te Ivan Kralji}i Klaudio Dunato s otoka Krka. Zlatela iz Kr{ana, izveli su Kr{anski pir. Voditelj Ustanove Ivan Mateti} Ro njgov. Mantinjada ~esto me|u nagra|enima bile i sop~ice te Nakon natjecatelj skog dijela odràn je nastup manifestacije bio je Ivan Pava~i}, kr~ki u~itelj pul Ro njgi odràva se pod motom »Krepat ma kanturi. Svi natjecatelji nastupili su u generacija (djed–unuk, mama–k}i, u~ite- sop nje i idejni za~etnik Mantinjade. Goste su ne molat« kojim se poti~u »starinska« sopnja i narodnim no{njama. ^lanovi ocje- lj–u~enik i sli~no). Gosti XXVI. Manti njade pul pozdravili organizatori Du{an Pra{elj i Darko kanat »da njin se koreni ne zataru«. BA[TINA B

Preminuo klarinetist, saksofonist, Osnovana Udruga autora skladatelj i aranèr elektroni~ke glazbe i Udruga Bojan Hohnjec Urbanmusic Zagrebu je 25. studenoga u 86. godini nakon kratke bolesti preminuo klarinetist, saksofonist, skladate lj, srijedu, 26. rujna 2007. u dvorani Hrvat skoga aranèr i vo|a orkestra Bojan Hoh njec. Ro|en 5. rujna U dru{tva skladatelja, u Berislavi}evoj 9, odràna 1922. u Zagrebu, Bojan Hoh njec diplomirao je arhitekturu. je Osniva~ka skup{tina Udruge autora elek- Glazbom se po~eo baviti kao petnaestogodi{njak. Najprije je U troni~ke glazbe. Novoosnovana Udruga organizirana je sâm nau~io svirati alt saksofon, a potom i klarinet. Od 1938. kao nestrana~ka, nevladina i neprofitna organizacija svirao je u sastavu Quick Swingers u Zagrebu, gdje je 1939. slobodno udruènih gra|ana, koja }e me|usobno uteme ljio vlastiti veliki jazz orkestar. Bio je to prvi pravi hrvat - povezivati autore elektroni~ke glazbe i DJ–e radi ski big band. Od 1946. svirao je kao klarinetist u Dixieland promicanja zajedni~kih interesa. Osniva~i Udruge os- oktetu Zlatka êr njula, a 1948. postaje ~lan Plesnog orkestra vrnuli su se na trenuta~no stanje elektroni~ke glazbe te RTV Zagreb, u kojemu je djelovao kao prvi altsaksofonist sve na è lju da novoosnovana Udruga napravi pomak u dis- do umirov lje nja 1982. godine. U tom je orkestru, koji danas nosi tribuciji glaz be i prikup lja nju naknada od prava naziv Big band HRT–a, nastupao na hrvatskim i inozemnim Umro Stjepan Aranjo{ vezanih uz ovo glaz beno podru~je. Pritom je nagla{ena jazz festivalima, te na turnejama po Bugar skoj, SSSR–u, ~etvrtak, 29. studenoga 2007., umro je va`nost suradnje s HDS ZAMP–om po pitanju autor- Njema~koj, Polj skoj, Italiji, Austriji i Ma|arskoj. Autor je Stjepan Ara njo{, violist i prvi hrvat ski produ- skih prava. Istaknuta su glavna na~ela za{tite autor skih brojnih djela jazz, lake orkestralne i zabavne glaz be, te aranèr cent i menadèr, organizator mnogih ansam- U prava, kao i prava na reprodukciju i preradu te koji je pisao glazbu za vokalne soliste i festivale zabavne glazbala, izme|u ostalih, Komornog orkestra Radiotele- pravovremena i ispravna prijavljiva nja izvedenih djela be. Bio je tajnik Udruènja kompozitora lake muzike Hrvatske, vizije Zagreb i legendarnog ansambla Zagreba~ki u ci lju {to bo ljeg prikup lja nja i distribucije naknada za predsjednik Udruè nja muzi~ara zabavne i jazz muzike Hrvat - solisti, za koji je dao inicijativu te ga osnovao zajed- autore elektroni~ke glazbe. Tako|er, Udruga }e u ske, ~lan Upravnog odbora Hrvat skoga dru{tva skladate lja, te no s glavnim urednikom tada{nje Radiostanice Za- budu}nosti biti zaduèna za rje{ava nje problema u dva puta direktor Zagreba~kog festivala zabavne glaz be (1973. greb Ivom Vu lje vi }em i vrhun skim talijan skim odnosima hrvatskih i stranih izvo|a~a, ~ime bi se spri- — 1974.). Bojan Hoh njec nagra|en je nizom prizna nja, odli~ja i violon~e listom Antonijom Janigrom. Ro|en je 8. je~io odljev novca i kvalitetnih ljudi s elektroni~ke plaketa. Povodom 80. obljetnice ìvota i 60. obljetnice trav nja 1914. u Zagrebu, gdje je na Mu zi~ koj scene u inozemstvo. Osniva~i Udruge glasovanjem su umjetni~kog rada uru~ena mu je posebna plaketa Status Hrvat - akademiji zavr{io studij violine i viole u klasi Vacla- usvojili Statut ove organizacije te izabrali Upravni i ske glazbene unije 2003. godine. (Davor Hrvoj) va Humla i kom pozicije u kla si Krste Odaka, te ve} Nadzorni odbor. U Upravni odbor izglasani su sljede}i s 21. godinom po~eo svirati violu u Opernom ~lanovi: predsjednik Udruge Petar Dundov, potpred- orkestru HNK i Zagreba~koj filharmoniji. Godine sjednik Andrija Brljak i tajnik Sergej Lugovi}, dok je 1940. prelazi na Radio Zagreb kao glazbeni urednik za predsjednika Nadzornog odbora izabran Stribor i ~lan Orkestra. Dobiv{i du`nost producenta, osniva Jur~i}. Oba su Odbora dobila po jo{ dva ~lana te je nekoliko komornih sastava. Osniva~ je i prvi produ- svim izabranim osobama odre|en mandat u trajanju od cent Komornog orkestra Radio Zagreba, a dvije go- dvije godine. Osnovana Udruga samo je jo{ jedna u dine kasnije i Zagreba~kih solista u kojima kao ~lan nizu novonastalih. Naime, po~etkom mjeseca rujna djeluje do 1968. godine. Na poziv tada{njega direk- registrirana je Udruga Urbanmusic, koja je osnovana s tora Filharmonije i dirigenta Milana Horvata {est je ciljem okuplja nja i povezivanja hrvatskih i stranih glaz - godina i programski direktor na{eg najuglednijeg

IN MEMORIAM IN MEMORIAM benika putem burze glaz benika te radij skih i televizij - orkestra. Vitalan do posljed njih dana, bio je pratitelj skih emisija s kvalitetnim promica njem urbane glaz be. i promicate lj najkvalitetnijih trenutaka hrvat skoga Ci lj Udruga jest pokazati da je glaz beni potencijal ovih glazbenog `ivota. (J.H.) prostora daleko ve}i te da uz njihovo djelovanje autori i izvo|a~i imaju puno bolju priliku iskazati svoje vlastite kvalitete. (Ana Kralj) ZAMP cantus_09:cantus_01.qxd 30-Jan-08 3:47 PM Page 10

10 BROJ 147/148, PROSINAC 2007.

Koncert kornista Bánka Harkaya i gostiju 9. listopada u HGZ–u HRVATSKA GLAZBA ZA ROG Pi{e: dr. sc. Zdenka Weber

e|u orkestralnim instrumentima skladbi za rog. U Zagrebu je u drugoj polovici dobro poznat me|u glazbenicima. A ~i- donio je 7 skica za rog i glasovir rog je jedan od rje|e zastup- upravo pro{log sto lje}a djelovao kornist njenica da je odabrao repertoar isk lju~ivo Rudolfa Matza, sedam minijatu- Mljenih kada je rije~ o solisti~kim sposoban i `eljan nastupati uz klavirsku ili hrvat skih skladbi, mogla je privu}i sve ra promi{ ljenih na na~in kroki- nastupima i, u skladu s tom sporadi~nom neku drugu prat nju i za te je potrebe animirao one kojima je na srcu nacionalna glaz- ja, Elegiju Kre{imira Bara-

FESTIVALI prisutno{}u na koncertnim recitalima, hrvatske skladatelje. Za dobre poznavatelje bena tvorba. Me|utim, ti su intere- novi}a, glaz bu poet ske dos - mnogo je ma nji broj djela skladanih za to hrvatskih glazbenih prilika, sve one koji se jo{ si izostali i u dvorani se okupilo ljednosti u istica nju puha~ko glazbalo. Koliko se skladatelji sje}aju manifestacija kao {to su Dani hrvat ske tek 50–ak slu{ate lja koji su p lje - pjevnosti puha~kog in- sâmi odlu~uju za pisanje repertoarnih glazbe ili neke druge tribine u kojima je vaàn skom nastojali bodriti solista i strumenta, te Stavak za dio zauzimala hrvat ska glaz ba, u sje}a nju su njegovu pratnju. rog i guda~ki kvartet nastupi kornista Prerada Deti~eka, dugogodi{- An|elka Klobu~ara, Rog doista rijetko ~ujemo na njeg istaknutog solista i profesora roga na Antologijske minijature izraz zahuktalosti u ko- solisti~kom nastupu i mogla bi se pret- Muzi~koj akademiji u Zagrebu. Prerad jemu kontrastiraju Hrvatski skladatelji na progra- postaviti ve}a zainteresiranost kole- Deti~ek odigrao je za svoj instrument zvukovi raznorodnih in- mu otkrili su znala~ko isticanje ga–glazbenika kada se ve} Bánk odlu~uju}u ulogu animatora ~iji je ci lj bio strumenata i u konciznom zvukovnosti roga, njegove Harkay, suboti~ki |ak i zagreba~ki stu- potica nje glaz benog stvarala{tva za rog. obliku iznose Klobu~arevu melodijske vrline i ugodne bo- dent iz klase profesora Prerada Uglavnom s tog izvori{ta bile su skladbe koje tipi~nu muzikalnost. Uz pouz- je koje se stimuliraju}e stapaju Deti~eka, odlu~io predstaviti je na koncertu s naslovom Rog u hrvatskoj glaz- danog, tehni~ki vrsno sa zvukovima klavira, harfe ili zagreba~koj publici. Kao traèni kor- bi, koncertu koji je u nizu Zagreba~ki umjetnici pripremljenog i glazbeno pak guda~kog kvarteta. U prvom nist u zagreba~kim orkestrima i zagreba~koj publici priredilo Hrvat sko dru{tvo izraàjnog kornista nastupili su dijelu koncerta ~uli smo Monolog ansamblima zacijelo je dobro poznat glaz benih umjetnika 9. listopada u Velikoj jednako tako dojmljivi harfisti- za rog i glasovir Miroslava me|u glazbenicima. A ~injenica da je dvorani Hrvat skoga glaz benog zavoda, ca Diana Grubi{i} ]ikovi}, pi- Mileti}a, pisan u umjereno mod- odabrao repertoar isklju~ivo hrvatskih malobrojnoj publici predstavio kornist Bánk janistica Petra Gilming i Gu- ernisti~kom duhu, Legendu za rog skladbi, mogla je privu}i sve one koji- Harkay. da~ki kvartet Sebastian. U i harfu Borisa Papandopula, ma je na srcu nacionalna glazbena cjelini je to bila izrazito ugodna skladbu tipi~no Papandopulove tvorba. ve~er posve}ena zahtjevnom Nedovoljan odaziv publike virtuoznosti s tradicionalnim instrumentu i antologij skim Mo`da nas treba, a mo`da i ne, za~uditi ~i- obrascima i svjeìm bojama roga i kornisti~kim minijaturama iz njenica tako slabog odaziva publike. Rog harfe, Uspomenu za rog i glasovir djela za rog, a koliko su pak na takvu hrvatske glazbene riznice. doista rijetko ~ujemo na solisti~kom nastupu i Frana Lhotke iz 1905. godine, odluku ponukani narud`bama pojedinih mogla bi se pretpostaviti ve}a zainteresiranost koju je zapisao kornist Lhotka u ambicioznijih kornista, teè je sa kolega–glaz benika, kada se ve}Bánk Harkay, idili~no ozvu~enom romanti~nom sigurno{}u ustvrditi. Pa ipak, djelovanje suboti~ki |ak i zagreba~ki student iz klase pro- idiomu, te inventivnu i duhovitu, kornista koji u odre|enoj sredini nastoji fesora Deti~eka, odlu~io predstaviti formalno jasno osmi{ ljenu Sonat- afirmirati rog kao solisti~ki instrument, zagreba~koj publici. Kao traèni kornist u za- inu za rog i glasovir Brune nedvojbeno poti~e skladatelje na pisanje greba~kim orkestrima i ansamblima zacijelo je Bjelinskog. Drugi dio koncerta Bánk Harkay

14. Hrvatski dje~ji festival Zagreb 2007. DJECA DOISTA NOSE SVJETOVE NA DLANU Pi{e: dr. sc. Dalibor Paulik

ja je vodite lje programa, Hrvoja Zalara i Ur{ulu Tolj, pretvorila u Petra Pana i Zvon~icu koji pomo}u njezina vilinskoga praha vode djecu u LI FESTIVALI Nigdjezemsku — svijet bajki. Raznorodnim temama dje~je ma{te publiku u ispu njenoj dvorani razveselili su Zbor O[ Au- gusta Cesarca iz Krapine, Vukovar ski golubi}i, Tratin~ice iz Koprivnice, Mali Rije~ani, Mor~i}i, Male tratin~ice i Veì}ki ti}i iz Rijeke, Marjanski ti}i i Srdelice iz Splita, Cicibani iz Karlovca, Mali raspjevani Dubrovnik, Mi}i bo- duli iz Krka, Vijolice iz Paga, Cvr~ak iz [ibenika, Vara`dinski {tigleci, Klinci iz kraljev skog grada Knina, Leopold Sta{i} i Bonar iz Stubice te Kiki}i, Dar, Loptice, Mali Sesve}ani i Prva ljubav iz Zagreba. O dje~jim temama nadahnuto su progovorili skladatelji Rajko Suhodol~an, Dubravka Lemac, Meri Tro{e lj, Ivan Vanja Lisak, Mi{o Doleàl, Nik{a Kr- peti}, Toni Eterovi}, Sanja Dobrijevi}, Ratko Poga~i}, Jovica [karo, \elo Jusi}, Narcis Grabar, Zoran Ja{ek, Davor Ja{ek, Maja Rogi}, Dalibor Paulik i Natalija Banov, uz pomo} pjesnika i tekstopisaca Zorice Klinì}, Jasne Babi}, Patricije Cerin, Mi{e Doleàla, Nik{e Krpeti}a, Jasne Reli}, Sanje Dobrijevi}, Gor- dana Kursa, Jovice [kare, Nede Zuban, Ivanke Glogovi} Klari}, Jak{e Fiamenga, Vesne Parun, Lji ljane Kabi}i Maje Rogi}. Hrvat ski dje~ji festival u Zagrebu potvrdio se kao manifestacija koja otvara nove putove djeci u glazbenoj spoznaji, ostavlja nezaboravna

VELIZAR VESOVI] sje}anja na djetinjstvo i odrastanje, susrete sa skladateljima, pjesnicima, glazbenim produ- Koncertnoj dvorani Vatroslava djelatnike, a ima potporu Hrvat skoga dru{tva Hrvat ske, dok uz sponzore i donatore realizaci- centima, s drugim zborovima i gradovima s ci- Lisin skog odràn je 25. studenoga skladate lja. Kvalitetu dosada{ njih festivala ju programa svojom potporom omo gu}uje ljem da jednostavna poruka ljubavi i mira ìvi ~etrnaesti Hrvatski dje~ji festival, potvr|uju i tri Porina, a osim CD–ova, naklad- Gradsko poglavarstvo Zagreb i Gradski ured za U i dalje posve}ena djeci i radosti ìvota. Stoga najmasovnije okup lja nje djece osnovno- nik Cantus predstav lja i notno izda nje prila- kulturu, obrazovanje i {port Zagreb. upravo himni~ki svake godine zazvu~i pjesma {kol skog uzrasta iz cijele Hrvat ske u tri go|eno radu zborova u {kolama. Do danas su, Djeca nose svjetove na dlanu kojom svi sudionici ravnopravna umjetni~ka izraza: popular- uz ovogodi{ nju 21 skladbu, izvedene i snim - Nakon okruglih stolova malih likovnjaka i lit- pozdravljaju razgaljenu publiku u Dvorani, noj, dje~joj zbor skoj pjesmi te likovnom i ljene 282 nove dje~je pjesme koje su postale erata na kojima su razgovarali sa ~lanovima poti~u}i ma{tu, dobrotu i iskrenost kojom dje- pjesni~kom izri~aju. Festival organizira is- trajnom svojinom djece vrti}ke i osnovno{kol - stru~nih povjerenstava, predstav ljen je Zbor- ca doista nose nove i bolje svjetove. toimena udruga koja okup lja ugledne ske dobi. Zbog toga je kontinuirani pokrovite - nik, a potom je u Velikoj dvorani odràn kon- skladate lje, glaz benike, profesore k nji èv - lj Hrvatskoga dje~jeg festivala Ministarstvo cert s novim pjesmama za djecu iz pera na{ih nosti i likovnog odgoja, kulturne i javne znanosti, obrazovanja i {porta Republike skladate lja, tekstopisaca i aranèra. Pjesmarica je bila povezana scenarijem Zorice Klinì}, ko- FESTIVALI FESTIVA cantus_09:cantus_01.qxd 30-Jan-08 3:47 PM Page 11

BROJ 147/148, PROSINAC 2007. 11

17. ME\UNARODNI DANI JAZZA

PREMINUO IVO KÖRBLER OTI[AO JE BRILJANTAN NASTUP »DOBRI DUH« VIRTUOZNOG IZ JAMESA MORRISONA BERISLAVI]EVE Pi{e: Maja Saboli} Pi{e: Igor Koruga eptembar, jedna od skladbi Shrvatske popularne pjesmarice i danas ima svoje mjesto u radijskim programima koji njeguju prave vrijednosti na{ih autora. Napisao ju je Ivo Körbler, jo{ jedan iz plejade velikana stvaralaca hrvat ske povijesti zabavne glaz be, koji nas je napustio upravo 24. dana toga opjevanog mjeseca. Iako je studirao arhitekturu i pravo, njegovi u~ite lji klavira (A. Bu- takov, B. Kunc i E. Krauth) usadili su mu neiscrpnu

LI FESTIVALI ljubav prema glaz bi koja je postala njegovim ìvotnim opredje lje njem. Skladao je, aranìrao, pisao tekstove, bio pijanist u plesnim i jazz orkestrima, a kasnije i solo pijanist zabavne glaz be. Od 1955. bio je poslovni tajnik Udruè nja kompozitora lake muzike Hrvat ske (UKLMH), aktivno sudjelovao u po~ecima zagreba~kog festivala lakih nota, na kojemu se javlja ve} 1955. sa skladbom U Maksimiru, a zadnji put se natje~e 1984. (Daj reci), da bi se zatim posvetio sre|iva- nju svoje bogate arhive glazbene publicistike. Od 1963., Körbler je bio vodite lj i tehni~ki urednik

DAVOR HRVOJ naklade Zabavnih melodija Hrvat skoga dru{tva James Morrison u Lisin skom skladatelja, trajni i nepogre{ivi izvor podataka svim gustom jesen skom jazz raspo - vano, Wynton Marsalis), predstavio nam cio je na test ton majstore, ali i publiku novinarima koji su se bavili detaljima iz povijesti, kao redu i ove su godine zna~ajno je rijetko vi|enu rasko{tehnike sviranja i koja se povremeno osje}ala kao u skup - i notnim partiturama poznatih {lagera. Nadahnu}u Umjesto imali 17. Me|unarod- intuitivne muzikalnosti, ali i ne{to manje nom rogu svih puha}ih instrumenata. Kla - Ive Körblera zahvaljujemo vje~nu ljepotu skladbe ni dani jazza u Zagrebu. Iznimnim osje}aja za mjeru i estetiku, {to je u si~no {kolovani dirigenti i skladatelji Chri- Prolazi sve, a pamtit }emo ga i po djelima orkestralne zalaga njem Jazz kluba Zagreb Hrvat - njegovim godinama i razumljivo. stoph Cech i Christian Muhlbacher vje{to glaz be, {ansone i dje~je pjesme. Uvijek pristupa~an, skoga dru{tva skladatelja i Koncertne su se zaigrali s dijelovima Mozartovih srda~an, precizan u surad nji, gospodin Körbler bio je, dvorane Vatroslava Lisin skog pred- Dobna ujedna~enost prosje~no najmla|ih opu sa (KV 545, 379, 331, 527, 620), te ih ne zaboravimo, i suosniva~ Hrvatskoga dru{tva stavili su nam zavidan broj glazbe - glaz benika bila je jedina poveznica fran - postavili konceptualno kao idée fixe, ali u IN MEMORIAM skladate lja. Ivo Körbler nosite lj je odli~ja reda Danice nika {arolika stila i izvo|a~ke uvjer- cu skog kvarteta Namaste, koji se osla njao klasi~nijem rasporedu unutar (pre)sloè- hrvatske s likom Marka Maruli}a za osobite zasluge u ljivosti. na suvremeni jazz izraz provu~en kroz bo- nih, enigmat skih i ponekad preglasnih kulturi. je etna i plastiku elektroni~ke podr{ke, te aran`mana. Generacijski najudaljeniji bili su iz- vel{kog kvinteta darovitog pijanista Dav- vo|a~i prvoga dana festivala. Vel{anin ea Stapeltona koji je prikazao zreliji, zaht- Za razliku od svojih austrijskih kolega, Geoff Eales, nakon {to se oku{ao u jevniji i odre|eniji pristup neobop stilu, odmjereni i vrhunski ugo|eni puha~ki Ivica Ba{i}, jedan od utemeljite lja splitske zabavne ozbiljnoj i plesnoj glazbi, opredijelio podjednako bliskom jazzu i suvremenoj ansambl Juvavum Brass pratio je Jamesa glazbe, preminuo je 13. listopada 2007. u 77. go- se za jazz pijanizam. Iako voli nagla- ozbiljnoj glazbi. Morrisona, najzvu~nije ime festivala. Na dini siti poveznicu s umjetno{}u Keitha najbo ljoj, zavr{noj ve~eri vode}i austral ski Jarretta, bilo bi opravdano poz(i)vati Miro Kadoi}, skladatelj i voditelj Kvarte- jazzist Morrison pokazao je puno razu - ZBOGOM, se na vlastitu slojevitu, ìvu i profi - ta Mirokado, odsvirao je dojmljiv autorski mijeva nje puha~kog aranìranja. Dina- njeno koncipiranu glazbenu skicu. materijal, nedavno snim ljen u presti`nom mi~ki raspon Juvavum Brassa dobio je LEGENDO londonskom studiju. Pra}en najmla|om Autor ski i standardni opus odsvirao je vje{to odabranim pauzama, upotrebom mro je Ivica Ba{i}, jo{ jed- poletno, ritam ski vrlo korektno, te jazz generacijom, Kadoi}ev saksofon prigu{nica te traja njem, bojom, snagom i stvara zanim ljivu »igru« u rasponu od bal- na od legendi splitskih lak- oboga}eno umjetni~kim i osobnim brojem puha~kih tonova. Potpuno ne- ih nota, glaz benik koji je zanosom i temperamentom. Iste ve - ada (Cool Nature) do vrtoglavih bravura prim jetan prijelaz s revijalnog Hoferova U hrvat skoj popularnoj glaz bi podario ~eri nastupio je i najmla|i sudionik (Driving With Hugo). U te~nom bebop Some More Music na Händelov Arrival of tempu (Minority) solima se predstavio vr- niz evergreena dalmatin ske proveni- festivala, talijan ski saksofonist Fran - the Queen of Sheba ku{nja je s kojom se jencije, koji je sjajno svirao flautu i alt saksofon i bio cesco Cafiso (1989.), pra}en korekt- lo nadareni basist Goran Rukavina. Cr- mogu nositi samo vrhun ski glaz benici. Uz na~kim osje}ajem za ritam i sukladnom prvi glazbeni urednik Radio Splita. Neko je vrijeme nim trijom. Upu}eni i daroviti mladi virtuoznost u sviranja svih vrsta truba, svirao u orkestru splitske Opere, a oku{ao se i kao glaz benik, koji je ve}stekao i skustvo lako}om svira nja istaknuo se i sve bo lji trombona i tuba, Morrison se istaknuo i u bubnjar Janko Novoseli}. glaz beni urednik Radio Kölna te 1993. godine umjet- nastupa s istaknutim svjet skim jazz ulozi jazz pijanista unutar klasi~ne trio ni~ki direktor Festivala zabavne glazbe na Prokurati- imenima (Mulgrew Muller, Joe Lo- Austrijski Nouvelle Cuisine Big Band ba- forme. FESTIVALI FESTIVA vama, festivala koji mu je donio punu afirmaciju i kao skladate lju i kao dirigentu. Ukratko, Ba{o, kako smo ga rado zvali, bio je od onih koji poput Srb ljenovi}a, Odràni 3. Dani teorije Bi skupovi}a, Brajevi}a, Radosav ljevi}a, Ru nji}a i jo{ Djeca kao pirati niz skladate lja i instrumentalista, sve samih legendi glazbe splitske glazbe, a o pjeva~ima da i ne govorimo, stoji injenicu da su djeca u potpunosti svjesna rizika ko- u temeljima splitske zabavne glazbe od {ezdesetih ji donosi ilegalni download otkrila je Europ ska godina pro{loga sto lje}a. U to se doba oku{ao u ^komisija u istraìva nju provedenom u ~ak 27 zema - organizaciji Hrvatskoga dru{tva glazbenih teo- skladanju i ve}od drugog splitskog festivala na Ba~vi- lja ~lanica Europ ske unije te u Norve{koj i na Islandu. reti~ara od 10. do 23. listopada odràna je tre}a po cama 1962. pjesmom Nostalgija u izvedbi Gabi Novak Djeca svoj, ina~e kazneni, ~in opravdavaju na nekoliko Uredu manifestacija Dani teorije glazbe. Kao i pro- i Marka Novosela po~eo osvajati srca poklonika te na~ina tvrde}i da to ~ine svi, uk lju~uju}i i njihove rodite - teklih godina, profesor Tihomir Petrovi}, osniva~ i pred- vrste glazbe. Tom je festivalu ostao vjeran do kraja lje, da su CD–ovi i DVD–ovi preskupi, da preuzimaju sjednik Dru{tva, odrào je predava nja i predstavio k njige ìvota, jednako kao i gradu Splitu, gdje je ro|en 7. lip - sadràje za osobno i privatno kori{tenje te da bi naknadu iz biblioteke Dru{tva, ~iji je urednik, s namjerom skreta - nja 1930. i u kojemu je tiho i iznenada preminuo. Os- kori{te nja glaz benih i ostalih djela autorima trebala platiti nja pozornosti na teoriju glaz be. Predava nja na temu Sim- tao bi {iroj javnosti poznat i da nije ni{ta drugo sama internet ska stranica na kojoj se nalazi sporan sadràj. bolika u glaz bi, teorije glaz be i njezine svrhe te polifonije napisao ve} samo Bodulsku baladu na stihove svojega Tako|er, istraìvanje Komisije pokazalo je da gotovo sva kao nastavnog predmeta u sred njoj glaz benoj {koli i ~estog suradnika Stjepana Benzona, a koja od 1965. ispitana djeca èle i namjeravaju nastaviti s downloadom te predstavlja nje knjiga Ovime stupam pred Prijesto lje tvoje. ne gubi na popularnosti. No, Ba{o je skladao jo{ niz ih rizik preuzimanja ra~unalnog virusa takvim postupkom Figure i simboli u posljed njim djelima Johanna Sebastiana uspje{nica kao {to su Dalmatinke male, Fjaka, Konistra zastra{uje vi{e od njihova ilegalnog ~ina. Zaklju~ak Bacha Ludwiga Prautzscha i Osnove teorije glaz be Tihomi- moje matere, a napisao je i dva mjuzikla — Jorisov san istraìva nja prema prikazanim rezultatima pokazao je da ra Petrovi}a odràni su u Cavtatu, Sesvetama, Zadru, i Maro, Marice koji je prije tridesetak godina izveden djecu pri kori{tenju Interneta naj~e{}e nadziru ili [ibeniku, Vara`dinu te na razli~itim zagreba~kim lokaci- na sceni split skog HNK. Jedan iz generacije glaz - ograni~avaju rodite lji, dok mobilni aparati ne spadaju pod jama. Na doga|anjima je bilo prisutno vi{e od tisu}u benih {armera oti{ao je ne samo u legendu splitskoga roditelj ski nadzor te na taj na~in omogu}uju ve}u fleksibil- glaz benika, u~ite lja, u~enika i studenata te ljubite lja glaz - glazbenog ìvota ve}i u njegovu nostalgiju. nost i lak{u distribuciju preuzetog sadràja. (A. K.) be i knjige. (B.P.K) (Jak{a Fiamengo) VIJESTI IN MEMORIAM ZAMP cantus_09:cantus_01.qxd 30-Jan-08 3:47 PM Page 12

12 BROJ 147/148, PROSINAC 2007.

44. Glazbena tribina Pula, 8 VRIJEME ZA SUSR Pi{e: Iva Lovrec TRIBINE SA[A MILJEVI] Kvartet Rucner, Olga [ober, Miroslav @ivkovi} rijeme u Puli? Prete`no sun~ano, Ansamblu (koji se smjestio na dvije razine), ugodno — pravo vrijeme za jo{ jedan odnosno Tambura{kom orkestru HRT–a. Ipak, Vsusret generacija, odnosno jo{ jednu uz neke zamjerke vezane za akustiku prostora, Glazbenu tribinu. Od daleke 1963., kada je dvorana se ~inila ugodnijom od hladno}e ina~e Tribina u Opatiji okup ljala suvremenu glaz - odli~noga, ali zbog malobrojne publike preve- bu s prostora biv{e dràve, do odredi{ta u likoga prostora Doma branitelja. Puli, koje ve} osam godina ugo{}uje Hrvat - sko dru{tvo skladate lja i njegovu Tribinu Iz radionice Cantus Ansambla (odnosno susreti{te skladate lja, tuma~a Programski se Tribina u susretanju generacija glaz be, muzikologa, studenata...), ta je ma - pametno uhvatila ~vrste okosnice interpreta- nifestacija mijenjala fizionomiju prate}i tivnih mogu}nosti me|unarodno uspje{nog potrebe ponajprije skladate lja i njihovih pri - Cantus Ansambla, koji je preuzeo odgovornost rodnih te`nji za prezentacijom svojeg rada. za vrsnu prezentaciju skladbi, kako u praizvedbama, tako i u promi{ljenom slaganju koncert- Novi prostor ugodniji od Doma branitelja nih programa. Tako je iz radionice Cantusa pod Ovogodi{ nji susret u Puli, koji je odràn od vodstvom dirigenta Berislava [ipu{a predstav - ~etvrtka do gro`njan ske mladala~ke nedje- ljena praizvedba dovr{ene i cjelovite verzije lje, potpisuje kao programska voditeljica skladbe Ich vergesse Dich nicht Sr|ana Dedi}a, ne- Sa nja Drakuli}, isti~u}i u uvodniku k njiìce davno praizvedena \urovi}eva Fantazija u kon- poziv na »uìva nje u sadràjima Tribine«. tekstu oslu{kiva nja novog prostora, a s vese ljem TRIBINE TRIBINE TRIBINE TRIBINE TRIBINE TRIBINE TRIBINE TRIBINE TRIBINE TRIBINE TRIBINE TRIBINE TRIBINE TRIBINE TRIBINE TRIBINE Sloènac od autorskih koncerata (koje su je ponu|en Detonijev duhoviti dolce furioso. U ostvarili okrugli obljetni~ari Ivo Josipovi}, nastupu primadone Dunje Vejzovi} uz Ansambl Josip Magdi} i istar ski doma}in Nello prvu je hrvatsku izvedbu doìvjela Lied der Milotti) te praizvedbi i ponovnih izvedbi Waldtaube Arnolda Schönberga u njegovoj obra- uspje{nih skladbi za Cantus Ansambl, uz di za komorni sastav. Uz sudjelovanje u dvama nezaobilazan (ove godine ponovno vra}en) autor skim koncertima (Josipovi}a i Magdi}a), za~in tribina na Tribini, odnosno orga- Cantus Ansambl je neumorno ostvario jo{ jedan niziranih i tematski promi{ljenih razgovora ve~er nji koncert — ovaj put s praizvedbama o obrazovanju (skladatelja, interpreta, pub- djela. Uz predstav lja nje pone{to izmije njenog like i promicatelja suvremenog zvuka) — Diptiha za bajan i komorni orkestar @e ljka dakle, taj je sloènac ove godine bio Brkanovi}a (koji smo upoznali na ovogodi{njem smje{ten u prostor Circolo — Zajednice Biennalu) uz solista Vitalija Muntjana, svoju su Talijana u Puli. Prostor koji je bio dovoljno priliku do~ekale malen da o~ekivano slu{ate ljstvo ispuni Airborne, poet ski Ovogodi{nji susret u Puli, koji je dvoranu, istovremeno se u nekim situacija- prozra~na sklad- odràn od ~etvrtka do gro`njan ske ma pokazao pomalo pretijesnim Cantus ba za bas klarinet mladala~ke nedjelje, potpisuje kao programska voditeljica Sanja Drakuli}, isti~u}i u uvodniku knjiìce poziv na »uìvanje u sadràjima Tribine«.

i guda~ki kvartet split - skog skla date lja Ivana Bo`i~evi}a, te vrlo jazzy Koncert za klarinet i guda~ki kvintet sloven- skoga skladatelja Janeza Gregorca (uz sudjelova - nje sloven skog klar- inetista Tadeja Keniga), kao i Omaggio a Quarta Nik{e Njiri}a — zanim - ljiva posveta intervalu.

Specijalni ansambli Izvrsnost i posebnost iskazali su Dani Bo{ njak

Dani Bo{ njak TRIBINE TRIBINE TRIBINE TRIBINE TRIBINE TRIBINE TRIBINE TRIBINE TRIBINE TRIBINE TRIBINE TRIBINE SA[A MILJEVI] TRIBINE TRIBINE TRIBINE TRIBINE TRIBINE TRIBINE cantus_09:cantus_01.qxd 30-Jan-08 3:47 PM Page 13

BROJ 147/148, PROSINAC 2007. 13

a, 8. — 11. studenoga 2007. SRET GENERACIJA ovrec [tefanovi}

i Edin Karamazov u osebu- jnome nastupu biranih naslova praizvedbi i mi- ljenica uz zvukove flauti i gitara. Piccolo i elektri~na gitara u praizvedbi Solos Sande Majurec Zanata otvorile su kutiju sretnih TRIBINE TRIBINE TRIBINE TRIBINE zvukova koji su se nastavili i u praizvedbi skladbe DD–DominosaDoubletime, formalne igralice Mirele Ivi~evi} te prvoj hrvatskoj izvedbi poetskih slika Berislava [ipu{a u and then... turn to the mountain..., u kojima je Karamazov tako|er du{u glaz be udisao elektri~nim zvukom. @e- ljko Brkanovi} u svojoj je

Programski se Tribina u susretanju generacija pametno uhvatila ~vrste

okosnice interpretativnih mogu}nosti SA[A MILJEVI] me|unarodno uspje{nog Cantus Edin Karamazov Ansambla, koji je preuzeo odgovornost za vrsnu prezentaciju skladbi, skladbi bama poznatih skladbi ili praizvedbi jam~e kako u praizvedbama, tako i u pro- Nymtiros oslonac interpretativne sutra{njice, ali i mi{ljenom slaganju koncertnih pro- obuhvatio dragocjenu povratnu informaciju skladate- grama. nadahnu}e ljima. Harmonika{ica Marija Vukoja nimfama i praizvela je Rapsodiju "I" \eni Dekleva satirima ipak Radakovi}; violon~elistica Petra Ku{an uz ih zadràv{i u odvojenim stavcima, uz pastoral- pijanista Javora Bra~i}a praizvela je novu nu prozra~nost akusti~ke gitare, dok je Bashkim verziju skladbe A2 Frana \urovi}a, dok je Shehu skladbu Arsa — Flat posvetio zvuku i violinist Marin Maras tuma~io poznati umije}u flautista Danija Bo{ njaka. Velikani su- Mileti}ev Ples i [abanovu Etidu III. vremenog zvuka Toru Takemitsu i Einojuhani U tuma~enju Genca Qivlakua, mladog gi- Rautavaara svoje su vrijeme prona{li na zak- tarista, naposljetku je i Hello, my little rock lju~ku odli~ne koncertne ve~eri u nastupima Akila Marka Kocija dospjela u ina~e pred- uistinu posebnih glaz benika — Bo{ njaka i Kara- vi|enu destinaciju Glazbene tribine, dok su mazova, a pos ljed nji je ve~er nji koncertni ter- {armantne djevoj~ice Lorena Deidda i Car- min »priveo« i Tambura{ki orkestar HRT–a uz la Rossa zaposjele glasovir ~etveroru~no u niza nje uspje{nih te ma nje–vi{e poznatih i svirci glaz be Ivane Lang i sloven skog nepoznatih skladbi pisanih za taj sastav — od skladatelja Bojana Glavine. Josip Nemet Drme{a za Pendereckog Ive Josipovi}a i uspje{nice zaokruìo je niza nje skladbi Ive Josipovi}a Capriccio Adalberta Markovi}a do zaklju~ne na ovogodi{ njoj Tribini ve} poznatom praizvedbe Tartufade Tomislava Uhlika. Subot- ARAMbesque, dok je zak lju~ak Tribine i nja je no} otpo~ela u glazbeno–poet skom mladala~kih glazbozbora briljantno TRIBINE slu~iva nju nazvanom Zvuci Dragog kamena kao zaokruìo Javor Bra~i} u skladbi Davorina hommage Mati Baloti. Nadareni je kantautor Kempfa Preludij i fuga — fantazija za klavir Bruno Krajcar meditirao {ansonijer ski na (Hommage à Bach). odabrane stihove, dok je pjesnik Daniel Na~in- ovi} uìv ljeno i vrlo muzikalno tuma~io stihove Vedar pogled s gro` njan skih visina, ne samo u vlastitu prepjevu na talijanski. topograf skih, nego i izvedbeno glaz - beni~kih, navije{ta ne samo izglednu Izlet u Gro`njan budu}nost vrsnih interpreta, nego i priziva promi{ lja nje jo{jedne uspje{ne Glaz bene Obzor glaz bene budu}nosti otvorio se u nedje- tribine. ljnom tradicionalnom izletu u neko istarsko odredi{te — ovaj su termin vrsni mladi Pa, kakvo je vrijeme u Puli? — Vrijeme za nagra|ivani glazbenici ispunili muziciranjem u razmi{lja nje o idu}oj Tribini i idu}em sus- Gro` njanu. Izvrsni nastupi glaz benika u izved- retu generacija. SA[A MILJEVI] TRIBINE TRIBINE TRIBINE TRIBINE TRIBINE TRIBINE TRIBINE TRIBINE TRIBINE TRIBINE TRIBINE TRIBINE TRIBINE TRIBINE TRIBINE TRIBINE TRIBINE TRIBINE Tambura{ki orkestar HRT–a cantus_09:cantus_01.qxd 30-Jan-08 3:47 PM Page 14

14 BROJ 147/148, PROSINAC 2007.

KOMEMORATIVNI SASTANAK ZA AKADEMIKA STANKA HORVATA (Zagreb, 12. o`ujka 1930. — 30. listopada 2006.) PRVA GODINA BEZ OMILJENOG SKLADATELJA, KOLEGE, PROFESORA, U^ITELJA, PRIJATELJA... Pi{e: Jana Haluza

azred za glaz benu umjetnost i do njegova preranog odlaska »stoji kao samo- ta — prva je tipi~nost hrvat skoga repertoarnog Gligo je ustvrdio da se u stvarala{tvu njegovih muzikologiju Hrvat ske akademije svojno zvukovno i formalno rje{enje, ~ak ako kanona druge polovice 20. sto lje}a kroz odnos deset skladatelj skih izdanaka ne prepoznaje Rznanosti i umjetnosti odrào je 6. je zasnovano i u okviru nekog tradicionalnog prema tradiciji, druga je raznolikost sastava, a njegov na~in sklada nja i to usporedio s studenoga komemorativni sastanak u sastava, svako je za sebe neponov ljivo, kako tre}a uvijek prisutna blizina mogu}nosti an- »rakovom djecom« kompozicijske klase Hor- spomen na svojega preminuloga redovnog umjetni~kim i skazom, tako i humanom ga`mana. vatova profesora Stjepana [uleka generaciju ~lana, akademika Stanka Horvata. U sa- porukom«. Svoje je kratko izlaganje poentirala ranije. Tezu da je to bio rezultat Horvatove in- lonu potpredsjednika Akademije, dirigen- uspomenom na Stanka Horvata kao na »dra- Vje~no ìva misao dividualisti~ke metode poduke potkrijepio je ta i skladate lja Pavla De{pa lja, okupili su gog kolegu i prijatelja, odanog obitelji, poslu, jo{ jednim Horvatovim citatom: »Najve}i mi je Gligo je prisutne podsjetio na neke ve} legen- studentima i zovu glaz bene umjetnosti« i kompliment kada mi kaù da neki od studena- darne, uvijek aktualne, Horvatove misli odala priznanje njegovu »umjetni~kom po{teta uop}e ne sli~i meni. Imam deset diplomana- Skup je otvorila tajnica Razreda izraène u mnogobrojnim intervjuima, kao {to nju u traganju za pravim autenti~nim izrazom« ta i svaki je druga~iji.« akademkinja Koraljka Kos, glavnu je je »Skladanje je za mene izbor na tlu ve} i njemu kao umjetniku koji je »doìvotno rije~ vodio akademik Nik{a Gligo, a otkrivenih terena.«, »Sve vi{e cijenim roman- zadrào dar nepatvorene osjet ljivosti za ljud ske Skup je glazbom zaokruìla Horvatova doga|aj je glazbom obojila skladate - ti~nu glaz bu i divim se lako}i kojom su roman- emocije koji je uspio ugraditi u svoj glazbeni »ku}na« pijanistica Pavica Gvozdi} kojoj je ljeva dugogodi{nja suradnica pijanisti~ari odgovarali potrebama svojega vremena. govor«, zbog ~ega nam kroz svoju glaz bu »i da - skladate lj posvetio ve}i dio svojega velikog i tica Pavica Gvozdi} odsvirav{i njegove Kako da mi to u~inimo?« ili »U sta nju sam os- lje ostaje blizak i trajno prisutan«. zna~ajnog klavir skog opusa, odsvirav{i njegove skladbe Paysage sombre i Ostinati. tati potresen smr}u Puccinijeve Mimi, ba{ kao dvije potresne minijature, Paysage sombre i Os- i smr}u Bergova Wozzecka.« Govore}i o Hor- tinati. Znanstveno–subjektivno stajali{te vatovu pedago{kom radu kao profesora kom- akademika Nik{e Glige pozicije na Muzi~koj akademiji u Zagrebu, se mnogobrojni pokojnikovi kolege i U opse`nom i detaljnom prikazu o ìvotu i prijate lji, sve redom profesori na zagre- djelu preminulog akademika u glavnom je di- ba~koj Muzi~koj akademiji uz prisutnost jelu sastanka govorio akademik Nik{a Gligo s ~lanova njegove obitelji i nekada{njeg gledi{ta muzikologa koji je zna~ajan dio svoje predsjednika Akademije Ive Padovana. glazbeno–istraìva~ke karijere posvetio upravo Horvatovu stvarala{tvu. No, prema ~ovjeku s Iz izlaganja akademkinje Koraljke Kos kojim je 30 godina gradio blizak suradni~ki i Skup je otvorila tajnica Razreda aka - prijatelj ski odnos Gligo ne moè sasvim demki nja Kora ljka Kos naglasiv{i u poz- zadràti suzdràno pozitivisti~ko stajali{te. Sto- dravnoj rije~i da je Horvatov ìvotni i ga je i napomenuo da su biografski podaci {to stvarala~ki put, kojim je obi ljeìo hrvat sku ih je naveo na po~etku jedini »objektivni i glaz benu kulturu druge polovice 20. sto - nepristrani« elementi njegova govora, a da }e lje}a, bio plodan i svestran. »U àri{tu ostali dio njegova znanstvenog i skaza o Hor- njegova zanima nja trajno je bilo glaz beno vatu kao skladate lju i pedagogu neizbje`no stvarala{tvo«, rekla je dr. Kos, te nadodala biti u nekoj mjeri osobno obojen. Krenuv{i od da je tomu Horvat »posve}ivao svoje podatka da cjelokupni Horvatov opus broji 70 najbolje snage, svoje zamjerno znanje, dovr{enih djela, dok je 71. skladba (Silazak na

IN MEMORIAM ma{tu i kreativnost«. U dodatku je vrh za glas i komorni sastav na stihove Luke napomenula da svako od njegovih {ezde- Pa ljetka) ostala nedovr{ena, Gligo je zak lju~io setak glaz benih djela koja su nastajala sve da Horvatovo stvarala{tvo odra`ava tri elemen- JANA HALUZA Akademik Nik{a Gligo

Cantus Ansambl praizveo Silazak na vrh Stanka Horvata na izabrane pjesme iz DRAGI STANKO istoimenog sonetnog vijenca Luke Paljetka U FINALU PRESTI@NOG DOVR[ENA POS LJEDNJA HORVATOVA SKLADBA NATJECANJA Pi{e: Maja Stanetti okumentarna emisija Dramskoga programa Hrvatskoga radija Dragi DStanko, koju su autori Lana ije prvi put, i ima bezbroj prim- Uz sva druga va`na djela (Giampaolo Coral, Stanko Horvat je svoj posljed nji ciklus pje- Gospodneti} i Petar Vuja~i} snimili u jera u povijesti glazbe, da u~enik John Cage, Sr|an Dedi}, Arnold Schönberg) i sama za sopran i komorni ansambl ostavio povodu smrti jednoga od najve}ih hrvat- Nzavr{ava djelo svojega u~itelja. primjerene izvedbe na koncertu Cantus dovr{en u ina~ici za klavir i do prerane smrti skih skladatelja i skladatelj skih pedagoga Ponekad to ~ine i drugi skladate lji koji su Ansambla 12. studenoga iz druge sezone uspio je dovr{iti instrumentaciju prve tri, od u posljed njih pola stolje}a, akademika u neizravnoj vezi, iz skica koje su ih njihova ciklusa u Maloj dvorani Lisinski, zaci- njih ukupno osam. Maksimalno suspregnuv{i Stanka Horvata, u{la je u finale Prix Italia privukle nekim drugim putem jelo je sredi{ nje zanima nje izazvala praizved- vlastite afinitete, njegov negda{nji |ak 2007., me|unarodnog natjecanja zajedni~kih glazbenih afiniteta. Drugo je ba ciklusa pjesama Silazak na vrh Stanka Hor- Berislav [ipu{ na temelju oznaka, uputa i, radiotelevizijskih programa i internetskih pita nje ho}e li ta »zaokruìva nja« pos - vata na stihove Luke Pa ljetka. Rije~ je o pos - razumije se, poznavanja Horvatova osebujnog stranica. Njegova profesionalna pri~a uz ljed njih, uslijed vi{e sile, nedovr{enih ljednjem djelu skladatelja koji je preminuo rukopisa, primio se posla instrumentacije os- velik ugled koji i nakon smrti uìva kod djela biti uspjela i zaìvjeti u kasnijim prije godinu dana, a ~iji je opus svojom vlasti- talih pjesama s hvalevrijednim ishodom u ko- glavnih nositelja hrvatskoga glazbenog izvedbama, kao {to je i ~injenica da neka to{}u sna`no obi ljeìo hrvat sku glaz bu dvade- jemu se »rez« ne osjeti. To je maksimalno ìvota privukla je pozornost svjetske ne bi nikada bila izvedena da se netko setog sto lje}a, kao i nove generacije skladate - koncentrirano iskazao Cantus Ansambl s izn- javnosti. Emisija je jezgrovita, pou~na, samoprijegorno nije prihvatio izazovna lja iz njegove pedago{ke radionice na zagre- imnim doprinosom ekspresivnosti inter- dirljiva, poeti~na i humoristi~na, sasvim u posla njihova dovr{ava nja. Zacijelo je sv- ba~koj Muzi~koj akademiji, opskrbiv{i ih pretacije vokalne solistice Martine Goj~eta skladu s njegovom naravi. U dramatur{ki jeì primjer jedan od onih koje se moè, vje{tinom i poticajem za pronalaè nje vlastita Sili}. napetom nizu poput krimi}a, tonski a i treba respektirati. izraza. Horvat je uvijek i skazivao osobito izbalansirano uz karakteristi~ne glazbene zanima nje za literaturu i za pjesni~ko motive njegova stvarala{tva, nadovezuju zna~e nje teksta, navede li se samo se misli mnogobrojnih ispitanika o njegova opera Preobraàj prema Kafiki- Stanku kao autoru, profesoru, kolegi, ocu noj prozi ili pak ciklus [um krila, {um i prijatelju. No, glavna sr` Dragog Stanka vode na stihove Vesne Parun. Ve} sâm iz- jest sâm Stanko. Upoznajemo ga kroz bor iz intimisti~kog sonetnog vijenca njegove iskrene ispovijesti od prvih sus- Silazak na vrh Luke Pa ljetka — Tu tih, reta s glazbom, preko {kolovanja i prvih Moj prah, Sve ve}i, Jest, u no}i, Dugo godina pedago{ke djelatnosti sve do nje`no , Prsti na koì, Znadem da su, Svi- klju~nih stavova prema skladatelj skom ramo — mo`da znakovito upu}uje na pozivu i njegova divlje nja glazbi u zreli- Horvatovu svijest o tome da je to pos- jim danima. Me|u komentarima ljednje {to pi{e. Nema u tom ciklusu skladateljeva lika i djela, kojima se is- prepoznatljive intenzivne Horvatove prepli}e njegov prisni monolog, prepoz- velike geste nalik fresco slikarstvu. najemo glasove njegovih (svih) desetoro Ko rak po korak, »silaze}i na vrh«, s

ME\UNARODNI USPJESI studenata, k}eri te prijateljice (njegove dubokim razumijevanjem teksta skla- »ku}ne« pijanistice) Pavice Gvozdi}, a datelj iz soneta u sonet prati Paljetkovo upori{ta formalne cjeline featurea ~ine iz- umno`avanje slogova u stihu gusto}om jave Horvatova dugogodi{njeg sugovorni- skladatelj skog sloga. Skladni niz in- ka, muzikologa dr. Nik{e Glige koji na timnih zapisa iznimna su`ivota stiha i retori~ko pitanje »Tko je Stanko Hor- glazbe ~ini ~vrstu i razlo`nu dra-

vat?« odgovara s »Veliki skladatelj i veliki CANTUS ANSAMBL matur{ku cjelinu. Nesumnjivo njezina ~ovjek.« (J.H.) introvertna intenzivnost izravno dopire MIRO MARTINI] Cantus Ansambl i Martina Goj~eta Sili} do slu{atelja. cantus_09:cantus_01.qxd 30-Jan-08 3:47 PM Page 15

BROJ 147/148, PROSINAC 2007. 15 LJI LJANA MOLNAR–TALAJI] (Bosanski Brod, 30. XII. 1938. — Zagreb, 17. IX. 2007.) 11. ZAGORSKI

MEMORIAM POSLJED NJI VELIKI FESTIVAL KRIJESNICA 2007. VERDIJAN SKI GLAS Pi{e: dr. sc. Dalibor Paulik z ve} tradicionalni festival kajkavskih popevki Pi{e: Marija Barbieri u Krapini Sve~anosti kajkavskih popevki, koji Uorganizira Dru{tvo za kajkavsko kulturno stvarala{tvo, u okviru rujanskog Tjedna kajkavske kulture, mjesec dana kasnije Radio Hrvatsko zagorje las kakav je Verdi mogao samo mova opere — Be~ke dràvne opere, milan - nutog na po~etku teksta u veron skoj Areni STIVALI FESTIVALI poèljeti — kako je u osvrtu na ske Scale, njujor{kog Metropolitana i 1975. godine. »Blistava zvijezda ve~eri bila — Krapina uprili~uje manifestaciju Dani Krijesnice — Gizvedbu Verdijeve opere Mo} london skog Covent Gardena. U trolistu je Lji ljana Molnar–Talaji}. Njezina Leo nora Krapina i u okviru nje, Zagorski glazbeni festival sudbine u veron skoj Areni 1975. godine hrvatskih interpretkinja Aide na svjetskoj ìvi u svim nijansama zahva ljuju}i naprosto Krijesnica. I dok su Sve~anosti kajkavskih popevki, napisala kriti~arka njema~kog ~asopisa sceni, koji je sa~injavala zajedno sa Zinkom neopisivo lijepom glasu uz koji ~ovjek sve pod umjetni~kim vodstvom Josipa Cvitanovi}a, Opernwelt — zauvijek je utihnuo Kunc Milanov i Dragicom Martinis, jedino zaborav lja. Jedva da bismo se mogli sjetiti dobile suvremenije ruho u autorskom, izvo|a~kom i ju je ona pjevala u sve ~etiri operne ku}e. U kojega drugog glasa koji bi s tolikom produkcijskom smislu tipi~nog festivala zabavne Iz hrvatskoga glazbenog ìvota karijeri ju je pjevala vi{e od dvjesto puta. lako}om ispu njavao golemi prostor, i to u glazbe, Krijesnica ostaje ~uvar tradicionalnih etno oti{la je umjetnica koja se vinula svim poloàjima tako ujedna~en, toliko izraza krajeva u kojima se govori kajkavska rije~, {to do najve}ih visina slave. Ovacije Die Molnar izraàjan, tako ~iste intonacije, bes krajno potvr|uju i odrednice Sini{e Leopolda, od ove suptilan, a u isto vrijeme robustan, godine umjetni~kog ravnatelja. Skladatelj, aranèr, kakve je postizala u desetak godi- Poslije Firence do{li su San Francisco i Be~. na blistave me|unarodne karijere prozra~an i milozvu~an — glas kakav je publicist i dirigent Tambura{kog orkestra HRT–a, U Be~koj dràvnoj operi, pozornici njezinih Krijesnica i uspjehe koje je tada nizala po Verdi mogao samo poèljeti.« Leopold nagla{ava da promi~e nove najve}ih uspjeha, nastupila je prvi put 12. pjesme nastale na tragu tradicije kajkavskog glaz- svijetu te{ko da }e itko od na{ih prosinca 1969. kao Aida. Postigla je takav U golemu prostoru Arene u Veroni, gradu benog izri~aja, ~ime se èli odràti postojanost umjetnika ikada vi{e posti}i. uspjeh da su je bogate kulturne tradicije, bila je kraljica. zagorske popevke, dru{tvenih pjesama koje su se nazivali Die Molnar. Grad je bio oblijep ljen njezinim slikama i pjevale po kletima i hiàma. Zadatak je da putem Slijedile su Leonora petnaest minuta prije pono}i kad je 1977. ponovila veli~anstven uspjeh u radijskih postaja (i CD–ova) nova pu~ka popevka u Trubaduru, 17. rujna 2007. Iz hrvat skoga Aidi, kriti~ar njema~kog ~asopisa Orpheus u|e u mnoge domove. Isto tako u perspektivi, Cio–Cio–San u Ma- glazbenog ìvota oti{la je pisao je: »Sredi{ nja li~nost izvedbe, kao Leopold najavljuje podsje}anje na stare, autohtone dame Butterfly, Ame - umjetnica koja se vinula do uostalom i prigodom gostova nja ansambla zagorske napjeve koje treba sa~uvati od zaborava i lija u Krabuljnom najve}ih visina slave. Ovacije veronske Arene u Berlinu, bila je Ljiljana time doprinositi na{oj kulturnoj ba{tini. plesu, Leonora u Molnar–Talaji}. Ona je izazvala pravo kakve je postizala u desetak Iako postoje dvije festivalske ve~eri, Zabavna ve~er u operi Mo} sudbine i odu{evlje nje golemog auditorija i upravo je godina blistave me|unarodne kojoj je izvedena 21 nova pjesma u aranèrskog najteà uloga u tali - zapa njuju}e kako i njezina najtananija piana karijere i uspjehe koje je tada maniri popularne zabavne glazbe, najavljuje drugu janskom repertoaru ispu njavaju golemi prostor Arene. Zadiv - nizala po svijetu te{ko da }e Narodnu ve~er na kojoj je ove godine izvedeno 19 Bellinijeva Norma, ljuju njezina tehnika, muzikalnost i profi- itko od na{ih umjetnika ikada novih kajkavskih popevki. U prvoj ve~eri nastupili su ukupno {est uloga i njeno pjevanje.« vi{e posti}i. îni se da je s od poznatijih izvo|a~a Pero Rogan, Andrea Bakovi}, 58 nastupa. Pos ljed - njom oti{lo u nepovrat doba Vesna Neì} Ruì}, Josip Kataleni}, Boris Barbarovi} nji je bio 18. trav nja Kad je u Be~koj dràvnoj operi 1977. velikih hrvat skih talenata koji Barba, Gordana Ivanjek, @eljko Kru{lin Kru{ka, 1981. kad je otpje - preuzela Normu od premijerne protagonis - su osvajali svjetsku opernu Marina Toma{evi}, @iga i Bandisti, Kostadinka va la svoju dva deset - tice Montserrat Caballé, kritika ju je nazvala scenu. Velkovska, Vladimir Ko~i{ Zec i \uka âi}, izvode}i osmu Leonoru u Trubaduru, ulogu koju je spasiteljicom kojoj se klicalo. njezin berlin ski nastup u ulozi Amelije u Krabuljnom plesu nove zabavne pjesme na{ih skladatelja uz pratnju naj~e{}e izvodila. Zatim su do{li napu lj ski orkestra pod umjetni~kim vodstvom Tonija Eterovi}a. Prva Madame Butterfly u Tokiju San Carlo i Lisabon. Gostovala je 1973. u proglasili su doga|ajem mjeseca,anastup u Lji ljana Molnar–Talaji} ro|ena je 30. milan skoj Scali kao Aida, a u novoj pro - Aidi u Meksiku interpretacijom godine. U drugoj ve~eri 5. listopada sudjelovalo je niz prosinca 1938. u Bosanskom Brodu. U dukciji opere, u reìji Franca Zeffirellija Nazivali su je dijamantom ve~eri. vokalnih solista (Jasna Doleàl, @eljko Sesve~an, Sarajevo je do{la kao djevoj~ica s 1976. godine, dijelila je ulogu s Montserrat Mirko Cetinski, Gorana Ivanjek, Miljenko Golub, glasom koji je obuhva}ao tri oktave, s Caballé. Slijedila je 1974. Arena u Veroni, Sve~anosti belkanta Ksenija Erker, Adalbert Turner Juci, Slavko Pavlovi}, velikom muzikalno{}u i ~vrstom è - 1975. Covent Garden, 1976. Metropolitan, U naponu snage i na vrhuncu svojega \ani Stipani~ev, Danijela Pintari}), glumaca–pjeva~a N MEMORIAM IN ljom da uspije. Ni lo{e po~etno 1978. Dôme des Invalides u Parizu, zatim glasovno–pjeva~kog potencijala, unato~ (Zlatko Vitez, Adam Kon~i}), ali i malih sastava te {kolovanje nije ju pokolebalo u tom Berlin, Hamburg, München... njezin glas brojnim pozivima iz najve}ih svjet skih vokalnih ansambala (Vokalni ansambl Jane, Oktet htije nju. Zahva ljuju}i zna nju i upor - opalne ljepote, posebne zvu~nosti i sjaja, opernih ku}a, Lji ljana Molnar–Talaji} Kaj, Gumbelijum, Drele i Kavaliri, Kraljevi ulice). nosti profesorice Brune [piler na jednako zanosan u orgu lj ski zaob ljenom prihvatila je 1977. anga`man u zagreba~koj Izvo|ene su nove popevke na{ih skladatelja (Mi{o Muzi~koj akademiji te pomo}i poznate forteu kao i u suptilnim prozra~nim pianima, Doleàl, Josip Bakan, Toni Glowatzky, Marijan

Operi i odmah postala njezina nepri ko - ESTIVALI FESTIVALI FE operne umjetnice Zlate Gjungje - vibrantna belkantisti~ka fraza u {irokom snovena prvakinja. U njoj je ostvarila niz Jergovi}, Hrvoje Hegedu{i}, Zoran Mi{olongin, nac–Gavelle, ra sko{ni dar prirode luku dugoga daha, vrhunska muzikalnost i premijera, Verdijeva Otella i Don Carlosa, Roman Gross, Toni Eterovi}, Dalibor Paulik, Mario zablistao je u svoj svojoj ljepoti ve} profinjeno umije}e interpretacije, toplina i Puccinijevu La Bohème, Giordanova Andréa Bogliuni, Danijel ê{njaj, Sini{a Leopold) i 1959., kad je jo{ kao studentica druge strastvena predanost glazbi, ~ime je odmah Chéniera i pos ljed nju, 1980. Bellinijevu tekstopisaca (Mi{o Doleàl, Nedo Zuban, Zorica godine Akademije debitirala u sarajev - uspostav ljala kontakt sa slu{ate ljem, i »ono Normu. Pjevala je u Krabuljnom plesu, Tru- Klinì}, Radovan Novina, Bernarda Despot, Rajko skoj Operi u zahtjevnoj ulozi Grofice u ne{to« {to vrsnog pjeva~a uzdiè do velikog baduru i Aidi, odu{evila je i Evom u Nikoli Stilinovi}, Ladislav Preìgalo), ~estih sudionika Mozartovom Figarovu piru. Bilo je umjetnika karakteriziralo je svaki njezin [ubi}u Zrinj skom. Kada je u Zagrebu u Aidi i kajkavskih manifestacija. Kvaliteta odabranih odmah jasno da }e bogomdani talent nastup, bila to velika operna uloga, dionica Trubaduru, a na Split skom ljetu u Aidi, uradaka, u smislu glazbe, teksta i aran`mana, doprijeti do vrhunaca. Ve} je 1960. u vokalno–orkestralnim djelima ili mala nastupala zajedno s Biserkom Cveji}, bile pove}ana je u odnosu na pro{la godi{ta, a posebno angaìrana i u svojoj je prvoj mati~noj koncertna popijevka. su to sve~anosti belkanta, neponov ljive, lude raznolikost materijala od pu~kih, {ansonijerskih, baladnih i koncertnih karakteristika do zavr{noga ku}i ostvarila niz vrlo zapaènih uloga predstave. U Zagrebu je pjevala i u Mo zart - {lagera, popevke Kaj je ìvot za pajda{a Leopolda i od Margarete u Faustu, Micaele u Odu{evljeni kriti~ari ovoj Krunidbenoj misi i Requiemu te Carmen, Fiordiligi u Così fan tutte, Doleàla (u izvedbi Kraljeva ulice), koja postaje Izvanredne pjeva~ke i interpretativne kva- Beethovenovoj Devetoj simfoniji i Missi solem- nekoliko uloga u Puccinijevim opera - pozdravnom pjesmom nadolaze}ih Krijesnica. O~ito litete kojima je stvarala nezaboravne kre- nis. Nezaboravni su i njezini nastupi u Ver- ma i Jana~ekove Jenufe do Elvire u }e nove popevke na}i svoje mjesto u programima acije donijeli su Lji ljani Molnar–Talaji} obi - dijevu Requiemu, koji je snimila za di sko - radijskih postaja, prenose}i poruku: Kaj je ìvot bez Verdijevu Ernaniju, Donne Anne u lje nagrada. Glas kakav je Verdi samo mogao grafsku ku}u Eterna. pajda{a / s kim popeval bu{ si ti / al' ak negdi glazbu Don Giovanniju i Amelije u ma nje poèljeti donio joj je 1974. nagradu Zlatni ~uje{ / dojdi k nama tu sme vsi. poznatoj Donizettijevoj operi Vojvoda Godine 1980. Lji ljana Molnar–Talaji} pos ta - Verdi, koju dodjeljuje grad Parma za inter- od Albe. U me|uvremenu je zavr{ila la je profesorica pjeva nja na Muzi~koj Nakon izvedbi novih popevki, podijeljene su nagrade pretaciju glazbe majstora iz Busseta. redovni i poslijediplomski studij na akademiji u Zagrebu. Stroga i zahtjevna, è - najizvo|enijima s pro{loga festivala: Kumevoj kleti Akademiji i po~ela sudjelovati na Kad je Lji ljana Molnar–Talaji} bila na vr - ljela je svojim studentima usaditi ljubav Davora ê{njaja (u izvedbi Kavalira) i Zipki \ele raznim me|unarodnim natjeca njima huncu vokalnih i interpretativnih mogu}- prema glazbi i odgovornost prema pozivu Jusi}a ml. i Ladislava Preìgala (u izvedbi Adama (Sofija, München, @eneva) na kojima nosti, kada je postigla onaj u umjetni~kom kojemu se namjeravaju posvetiti. Sama je Kon~i}a). Treba spomenuti trud organizatora Radija je redovito osvajala nagrade, me|u djelovanju dragocjen spoj blje{tave glasov- uvijek osje}ala svojom ljud skom i ìvotnom Hrvatsko zagorje — Krapina i direktorice Tanje njima 1967. na natjeca nju u Tokiju za ne svjeìne i zrelog majstorstva, njezine su obvezom da glas, koji joj je priroda dala, Gregurovi} koji su ove godine obiljeìli zna~ajan Cio–Cio–San u Madame Butterfly. nastupe pratili osvrti poput onoga spome- izbrusi u cjelovitost umjetni~kog ostvare nja jubilej, 40 godina djelovanja, koji obuhva}a i koje }e svojom iskreno{}u doprijeti do srca jedanaest dosada{njih Krijesnica. Najbolja Aida na svijetu slu{ate lja. U tome je uistinu uspjela. Svoje je poslanje ispunila. Godine 1968. uvrstila je u repertoar Ljiljana Molnar–Talaji} pripadala je onim ulogu koja }e joj donijeti najve}a svjet- Smatrali su je najboljom Aidom na svi- velikanima operne scene koji su je ska priznanja — Verdijevu Aidu. jetu, bila su joj otvorena vrata najve}ih obasjavali ljepotom glasa i karizmom svoje Godinu dana kasnije, 1969., na fes - svjetskih hramova opere — Be~ke osobnosti. Ona je bila razlog odla ska u tivalu Maggio Musicale Fiorentino dràvne opere, milanske Scale, kazali{te ili u koncertnu dvoranu. Njezinim pjevala je Aidu pod ravna njem Zubina njujor{kog Metropolitana i londonskog je odla skom s operne scene nestao, kako je Mehte uz slavnu Shirley Verrett. Covent Gardena. U trolistu hrvatskih rekao urednik operne glaz be na austrij skom Mehta je njome bio toliko odu{evljen interpretkinja Aide na svjetskoj sceni, radiju Gottfried Cervenka, posljed nji veliki da ju je zamolio da u vrlo kratkom roku koji je sa~injavala zajedno sa Zinkom verdijanski glas. Sa ìvotne je pozornice nau~i sopran sku dionicu u Verdijevu Kunc Milanov i Dragicom Martinis, jedi- oti{la velika umjetnica, iznimno sna`na Requiemu. S Aidom i Requiemom krenula no ju je ona pjevala u sve ~etiri operne ljud ska i umjetni~ka osobnost koja ne trpi je u osvaja nja svjet skih kazali{nih i ku}e. koncertnih dvorana. Smatrali su je kompromise, vjerna i smjerna slu`benica

najboljom Aidom na svijetu, bila su joj glazbe. DRAGUTIN [KREBLIN IN MEMORIAM I otvorena vrata najve}ih svjet skih hra - FESTIVALI F cantus_09:cantus_01.qxd 30-Jan-08 3:47 PM Page 16

16 BROJ 147/148, PROSINAC 2007. Hrvatski autori na 41. Tribini Darko Luki}

sklopu 41. Tribine mladih glaz benih umjetnika Darko Luki} i ciklusa Mladi u ULisin skom u listopadu su odr`ana dva koncerta. Klarinetist Mihovil Doroti} na koncertu, odr`anom u Maloj dvorani Lisin ski 15. listopada, uz klavir sku prat nju Ivana Bato{a izveo je Fantaziju za klarinet i klavir Nella Milottija. Dva tjedna kasnije na istom je mjestu nastupio Trio GIG u sastavu: Gordan

Tudor, sopran saksofon, Ivan Bato{, klavir i FESTIVALI Goran Jurkovi}, tenor saksofon. Na programu njihova koncerta na{la su se djela mladih hrvatskih skladateljica. Uz skladbu Growing 3 splitske autorice Mirele Ivi~evi}, koja nakon poslijediplomskog studija trenuta~no ìvi i djeluje u Be~u, Trio GIG praizveo je skladbu At Bella's House, za sopran saksofon, tenor saksofon, klavir i CD player Ivane Ki{, skladateljice mla|e generacije koja je magistrirala u Den Haagu. Prema autori~inim rije~ima: »Bellina ku}a ispunjena je poluzaboravljenim uspomenama. U njoj vrijeme ne protje~e istim smjerom i istom brzinom kao {to te~e s vanj ske strane njenih prozora. Ponekad neka od uspomena ponovno oìvi, ali u nemogu}nosti da se pokrene, bilo naprijed ili natrag, gasi se iznenada kao {to se i pojavila. Bella provodi svoje vrijeme sjede}i u svom naslonja~u, prebiru}i po sje}anjima koja prolaze.« Capella Istropolitana Violinistica Alina Gubajdulina i pijanistica Julija Hrvatsko stvarala{tvo na 37. Vara`dinskim baroknim ve~erima Gubajdulina na koncertu odrànom 19. studenoga izvele su dopadljivu skladbu

TRIBINE Nightfall in Teldrassil Marina Rabadana, trombonista u Zagreba~koj filharmoniji. (B.P.K.) NOVA KONCEPCIJA

2. Zagreba~ki OSVJETLJAVA NJA me|unarodni festival komorne glazbe BAROKA dvorani Hrvatskoga glazbenog zavoda od 12. do 20. listopada odràn je 2. za- Pi{e: Ana Vidi} Ugreba~ki me|unarodni festival komorne glazbe. Namjera njegove umjetni~ke ravnate- ljice, violinistice Susanne Yoko Henkel, bila je dovesti u Zagreb, u kojemu ìvi zad njih godi- VIJESTI lijede}i novu koncepciju, ovo - donijelo dva moteta Vinka Jeli}a — violinisticom Mariom Bader–Kubizek. Njih na, svoje prijate lje glaz benike sa svih strana godi{ nje su 37. Vara`din ske Probasti domine i Bone Jesu, a {estoga dana su dvoje nastupili i na zak lju~nom koncertu svijeta i zajedno s njima muzicirati. Tijekom barokne ve~eri u sklopu glavnoga Festivala hrvat ski je ansambl Respo n - Ve~eri uz komorni orkestar Capella Istro- FESTIVALI S dva vikenda svoj su entuzijazam na zainteresi- programa s preko dvadeset koncerata sorium priredio koncert pod nazivom politana iz Bratislave koji je znakovito za ranu publiku u Hrvat skom glaz benom zavodu, od 21. do 30. rujna prona{le mjesto i za Hrvatska glazbena ba{tina. Ipak, samo pos ljed nju to~ku izabrao djelo hrvat skog uz Susannu Yoko Henkel, prenosili klarinetisti- poneko djelo hrvat skih glaz benika. polovicu programa ispunila su djela autora autora — 3. simfoniju u D–duru Amanda ca A. Gruber, violinisti S. Milenkovi} i N. Birkhan, violist G. Ben–Ziony, violon~elistice J. Pod vodstvom novoga ravnatelja, koji su uz hrvat ske Ivan~i}a u redakciji Lovre Zhao, M. Le skovar i E. Cheah, kontrabasist B. skladate lja Davora Bobi}a, festival ska krajeve vezani pod- @upanovi}a. su se zbivanja intenzivirala u odnosu rijetlom, ro|enjem ili Paradìk te pijanisti I. Fountain, M. Chernyav - Omjer nacionalnoga i zap - na prethodne godine, pa su dnevni djelovanjem poput Vinka ska i P. Gilming. Na koncertnom programu, adnoeuropskoga glazbenog rasporedi sadràvali po dva i vi{e Komnena, Gabriella Puli - sastav ljenom od komornih ostvarenja iz Omjer nacionalnoga i stvarala{tva na Vara`dinskim koncerata u samome gradu na neko - tija, Tomasa Cecchinija i razli~itih stilskih razdoblja, na{la se i Rapsodia zapadnoeurop skog glaz - baroknim ve ~erima moè se concertante za violon~elo i klavir Borisa Pa- liko lokacija. Raznolik i zanimljiv Marcantonia Romana, benog stvarala{tva na smatrati zadovoljavaju}im ako pandopula. (B.P.K) program u najve}oj je mjeri bio dok je drugi dio bio rezer - Vara`dinskim baroknim imamo na umu da se sve usmjeren na soliste i ansamble ~iji je viran za talijanske skla- ve~erima moè se smatrati donedavno smatralo kako je cilj povijesno osvije{teno tuma~enje date lje, pa je to u stvari zadovoljavaju}im ako nakon tridesetih godina 17. glaz be ranijih razdob lja, pa je razum - bio koncert u znaku stva - imamo na umu da se sve stolje}a, to jest nakon Zagreba~ki solisti i ljivo da su organizatore u tom smislu rala{tva 16. i 17. stolje}a s donedavno smatralo kako generacije plodnih glaz benika privukli umjetnici koji su se svojim obje strane Jadranskoga mladi virtuozi je nakon tridesetih godina kojoj pripadaju Luka~i} i djelova njem istakli upravo na tome mora. No u svakom slu - 17. stolje}a, to jest nakon Jeli}, u hrvat skoj glaz bi Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog podru~ju, stekav{i ugled u Europi i u ~aju, skladna, uigrana i generacije plodnih glaz - nastupio go tovo potpuni muk 28. listopada dva koncerta odràli su svijetu. Stoga se repertoar sastojao leèrna interpretacija ~la - benika kojoj pripadaju Lu- i to u trajanju od preko stotinu UZagreba~ki solisti udruèni s hrvatskim i uglavnom od djela njema~kih, talijan - nova ansambla Responso- ka~i} i Jeli}, u hrvatskoj inozemnim mladim glazbenicima koje potpo- godina. Tek su novija muzi - skih, engle skih i francu skih vi{e ili ma - rium bila je vrijedan do- glazbi nastupio gotovo maè zaklada Musik und Jugend iz Liechten- kolo{ka istraìva nja u pos ljed - nje poznatih skladatelj skih osobnosti prinos oìvljava nju na{eg potpuni muk u trajanju od steina, pijanistima Andreasom Domjani}em, njim deset lje}ima pro{loga barokne epohe, {to je i logi~no s rijetko izvo|enog nas - preko stotinu godina. A njom Xiaoxing Cui i Jurom Goru~anom, violi- sto lje}a pokazala postoja nje obzirom na vi{e od 150 godina trajanja lje|a, te zasluùje poseb- nisticama Sarom Domjani} i Lalitom Svete te niza skladate lja baroka vrijed - toga po glaz benoj produkciji razno - no mjesto me|u festival- violon~elisticom Zitom Varga. Suradnjom sa nih prou~ava nja i izvo|e nja. likog, ra sko{nog i iznimno plodnog skim koncertnim ostvare - zakladom Musik und Jugend Hrvatska glaz- To, kao i ~i njenica da su hrvat - razdoblja. njima. bena mlade` otvorila je svoj ovosezonski pret- ski skladate lji sve do polovice platni~ki ciklus. Na programu se na{lo i hrvat- 18. sto lje}a svoja djela ti skali, a stoga i sko djelo Pintarichiana za guda~e Borisa Pa- Rani barok s obje strane Jadrana Simfonijski broj 3 pandopula. Prije zagreba~kih koncerata glaz - izvodili u inozemstvu, i to u nekima od Znaju}i da je hrvat sko glaz beno [to se ti~e 18. sto lje}a, mogla su se ~uti najzna~ajnijih glazbenih sredi{ta, svjedo~i o benici su odràli malu turneju po hrvat skim stvarala{tvo toga doba, iako prili~no djela tek dvaju, mo`da na{ih najizvo|enijih gradovima (Bjelovar, Osijek, Rijeka, Vara`din), njihovoj uk lju~enosti u suvremena europ - a istim je programom tri dana poslije otvorena uskla|eno sa zapadnoeuropskim teko - skladate ljatoga vremena — Luke Sor - ska kretanja. S tim na umu i Vara`dinske i nova sezona ciklusa Zagreba~kih solista u vinama znatno o skudnije, ~ini se ko~evi}a i Amanda Ivan~i}a. Sorko~evi}evu barokne ve~eri mogle bi se ubudu}e dvorani Hrvat skoga glaz benog zavoda. prikladnim da je 17. stolje}e bilo 3. simfoniju u G–duru za zak lju~ak svojega razmatrati mjestom opse`nijeg osvjet ljava - (B.P.K) predstav ljeno tek djelomi~no na dva nastupa 25. rujna odabrao je Zagreba~ki nja tog repertoara i pridavanja zasluènog koncerta Festivala. Otvore nje je, u komorni orkestar, a Ivan~i}eva Sonata a tre mu zna~aja.

VIJESTI izvedbi solistica Ane Jembrek i Kore u G–duru, za violinu, violu i basso Paveli} uz Djevoja~ki zbor Glazbene continuo, na{la se ~etiri dana kasnije na {kole u Vara`dinu te gostuju}i orkestar programu be~kog ansambla Sorgo, predvo- The Harmony of Nations iz Londona, |enog pijanistom Hrvojem Jugovi}em i FESTIVALI cantus_09:cantus_01.qxd 30-Jan-08 3:47 PM Page 17

BROJ 147/148, PROSINAC 2007. 17

Podvornici na Muzi~koj akademiji u Zagrebu (2. dio) ZAMEO IH VJETAR: Franc Bako{ i Petar [agud Pi{e: Dubravko Detoni

na{em sje}anju najstariji glavni koji se sadisti~ki i`iv ljavao te, hvataju}i za jesenskih dana {irili hodnicima, sobicama, pa i se prislu{kivalo i prigledavalo velikane, uhvati- domar HGZ–a Fra njo (Franc) ovratnike, grubo izbacivao ve} napola u{u njalu samim rektoratom Akademije. lo ih u intimnim trenucima (stru~nim ili inim) Bako{, rumeni starac sijede kose, mladu publiku bez (relativno skupih) karata. I te otkrilo tajnu njihove vje{tine. (Bilo je u U Osim toga, Petar je sugerirao upravi HGZ–a da koji je obu~en u srebrnastu tamnosivu sâm sam, jo{ vrlo mlad, u nekoliko navrata os- nekim zagreba~kim dvoranama i potpuno livreju, dostojanstveno do~ekivao posjeti - jetio snagu njegovih radni~kih mi{ica i zlo}u se spasi {to vi{e neprodanih koncertnih progra- suprotnih, surovih i neumo ljivih nadgled ni~- ma: u stanci priredbe ponosno se gegao foa-

JE]ANJA SJE]ANJA njegove slijepo–poslu{ni~ke volje. kih tipova. Kad se samo sjetim opakoga Mil- jeom sa zrcalima ispred umjetni~ke sobe i u ~ek–Horvatova adlatusa Vlahovi}a, koji je na Glazbenim ìvotom Zagreba, pola cijene prodavao preostalu robu. Iz te se njegovim glazbenim {kolama, Konzer- Sablasni zveket klju~eva najgrublji na~in zabranjivao studentima pris- lucidne zamisli maloga — bio je ina~e vrlo kru- ustvo na pokusima Zagreba~ke filharmonije u vatorijem, Muzi~kom akademijom, Jo{ sada vidim u pam}e nju Francova ne{to pan — ~ovjeka najvjerojatnije rodio kasniji Koncertnoj dvorani Istra, ili stra{noga Slavka orkestrima i koncertnim dvoranama mla|ega kolegu Petra [aguda, francjozefinski javnotajni obi~aj da prigodom subotnjih pleso- Hercigo nje iz HNK koji me, primjerice, nakon prohujale su legije pomo}nih polagana i smirena dostojanstvenika, kako s va u HGZ–u slu`benici na ulazu u dvoranu uz {to sam jo{ kao dje~ak ~udom uspio bez karte slu`benika, nadzornika, tajnica i velikim sve` njem k lju~eva iza le|a {eta stanovitu nov~anu naknadu ne trgaju rubove upasti u mezzanin–loù, izbacio iz nje i zauvi- tajnika, ~ista~ica i ~ista~a kojih imena mra~nim prizemnim hodnikom Muzi~ke ulaznica, ve} ih ~uvaju ~itave i potajno vra}aju jek onemogu}io da uìvo slu{am slavnoga Jus- nisu ostala zabiljeèna ni u jednome akademije i razmi{ lja o bogznakakvim huncu- organizatorima, pa bi se dvaput prodana dvo- stru~nom leksikonu, ali kojih su tarijama iz mladosti. On se ne~ujno smje{ka i dragocjene pojave i neponovljive os- ne{to mrmlja sebi u bradu, daleki doga|aji obnosti nalikovale onim neophodnim, postaju sve bliìma i intenzivnijima, Petar a samozatajnim orkestralnim glaz - po~inje ve}i poluglasno vikati na nekoga ve} balima koja ba{ ne odjekuju odve} odavno nepostoje}ega, a tada iz tajni{tva izli- glasno iz skupnoga zvuka, no kojih bi je}e unezvjerena ~inovnica, stara i simpati~na, ga ~asovita odsutnost ili trajno premda nerijetko i mrzovo ljna @idovka Paula nepostojanje bolno i definitivno osiro- Godlar i dr{}u}im, duboko promuklim glasom ma{ilo. po~i nje prekli njati Petra: »Nemojte, ako Boga znate, ruìti s tim k lju~evima! Kad smo u jasenova~kim ledvenicama ~uli njihov zveket, te lje na sredi{ njem ulazu u HGZ, bio je odmah smo znali {to nekoga od nas ~eka...«. osobito dopadljive pojave. Glazbeno ne- Petar bi tada zastao kao ukopan, njegovo bi cr- uk, vrhunskom je intuicijom procjenjivao veno lice postalo ljubi~asto, bio bi zbu njen kao nadolaze}u publiku, ali i svira~e. Znao bi dijete zate~eno u nezgodnoj nepodop{tini; uh- svojom vje{to priu~enom, gem tlich agra- ü vatio bi k lju~eve, tu nezgodno kri~avu udara- mer{tinom kazati za po~etnike: »Kak taj ljku, obim rukama i nakratko zaustavio zvo- more postati umetnik kad mu taj frak njavu. Jer, ne bi pro{lo mnogo vremena, a pri- nikak ne stoji, a ni hoditi po bini bogme zor bi se, uslijed Petrove zaboravnosti, gotovo ne zna!« A za uhodane majstore: »Taj ti na identi~an na~in ponovio.

ne sme pogledati v lice. Puno je on zgre{il NADA BEZI] v ìvotu, sav se trese! Ne ufa se glediti ni Prozor garderobe HGZ–a Pajcek u lichthofu u note, pa sve pod Bogom vle~e na- pamet.« Bio je, ina~e, vrlo promi{ljen i prakti~an tip. U rana nerijetko znala opasno prepuniti. Petar je sija Björlinga u Puccinijevoj La Bohème!) U takozvanom lichthofu, malome dvori{nom pros- ina~e bio ~ovjek meka srca, prava dobri~ina, svojoj nepokvarenoj iskrenosti Petar nije znao kakva gorostasi ~esto i jesu: u najrazli~itijim je Karnevali u HGZ–u toru za klofa nje tepiha, drào je pajceka. S obuzdati jezik, i to mu je u slu`ni~koj karijeri njim je znao dugo i povjer ljivo razgovarati, prigodama uvijek izlazio studentima ususret, znalo donijeti niz neugodnih trenutaka. Tako Osobitu je ulogu Franc igrao u prigodi otkrivaju}i mu vlastite tajne i skrivene muke, bilo da se radilo o besplatnome propu{ta nju na je za NDH pred njegovu gajbu iznenada ban- karneval skih plesova u velikoj dvorani razo~ara nja i nepravde s vi{ega mjesta; s tim je koncerte, bilo o (slu`beno ina~e nedopu{ - uo sam pomo}nik ministra prosvjete i zatraìo HGZ–a. Tada je vrlo nadahnuto, a mudro stvorom, koji ga je nju{kaju}i vjerno proma- tenom) dava nju k lju~eva za vje`ba nje — da susret s tajnikom Akademije Robertom Hor- i duhovito znao komentirati pojedine ma - trao, pri~ao iskrenije i nadahnutije nego s lju - sad presko~imo detalje — po sobama. Na dan nom, koji ina~e ba{ i nije najredovitije ske. U pam}enju mnogih ostale su zanim- dima oko sebe. Moè se samo zamisliti kakvi koncerta u HGZ–u se generalni pokus oduvi- posje}ivao svoju slu`benu sobu. Petar, i ne ljive kreacije takve vrste koje su na tim su se divni miomirisi za toplijih (pro)ljetnih i jek odràva od 12 sati nada lje, i tada u svim slute}i o kakvu se posjetite lju radi, najprije ga zapaènim dru{tvenim revijama nosili Mi- okolnim prostorijama Akademije mora nastati je sum nji~avo osmotrio, a onda mu se licem ra- lo Cipra, Branka Anti} ili Mladen Raukar. ti{ina, pa se prekida i nastava. Mnogi veliki zlio {irok, dobrodu{an osmijeh. »Kaj ste«, Franc je ina~e bio neumoljiv borac protiv U takozvanom lichthofu, malome umjetnici ili njihovi naduveni menadèri tada rekao je, »kaj ste vi vickasti! Pa valda ne mis- »slijepih putnika«, student skih {vercera dvori{nom prostoru za klofanje tepiha, su strogo zabranjivali pristup u dvoranu ili, os- lite da bi taj gospon po tak lepom danu gubil bez karata koji su izmi{ ljali ne~uvene Petar [agud drào je pajceka. S njim je obito, iz nepoznatih razloga na balkon. vreme u svojoj sobi!« Vrlo brzo se otkrilo tko trikove kako se i gdje skriti, {u ljati naoko- znao dugo i povjerljivo razgovarati,

SJE]ANJA S je to tra`io tajnika, pa je on osobno unezv- lo po mraku (nekad i u opasnim balkon - otkrivaju}i mu vlastite tajne i skrivene Neobuzdani jezik u opasna vremena jereno otr~ao u Ministarstvo da se ispri~a za skim visinama) te se u pogodnome tre nut - muke, razo~aranja i nepravde s vi{ega svoj »sasvim slu~ajan, a privatno neophodan« ku domo}i posve}ena koncertnoga prosto- mjesta; s tim je stvorom, koji ga je No Petra je tada, gotovo vi{e nego same stu- izostanak s radnoga mjesta. ra. U tome ga je na glavnome kontrol- nju{kaju}i vjerno promatrao, pri~ao dente, pa i neke profesore, obuzimao vru} nome stubi{nom mjestu naslijedio povre- iskrenije i nadahnutije nego s ljudima zamah diverzije: otvoreno je dopu{tao ne~ujno (nastav lja se u idu}em broju) meni pomaga~ hitlerovske kose i br~i}a oko sebe. {u lja nje, ~ak i ~etverono`no bau lja nje, kako bi

stranice koji uklju~uju i izvorni popratni tekst u stihove. Snimka najpopularnije hrvatske opere Predstavljena Kre{imira Kova~evi}a te neobjavljeni scenarij tako je napokon postala dostupna i {iroj javnosti. Dan kravate obiljeèn povijesna snimka libreta Milana Begovi}a, naknadno preoblikovan (B.P.K.) izvedbom Ere s onoga opere Ero s onoga svi- svijeta jeta zvedbom komi~ne opere Ero s onoga svijeta Jakova Gotovca 3. listopada sve~ano su otvo- Irene nova kazali{na sezona u HNK Ivana pl. dvorani Hrvatskoga dru{tva skladatelja Zajca u Rijeci te manifestacija Zaj~evi dani 2007. diskograf ska ku}a Croatia Records Od svoje praizvedbe u Zagrebu 1935. godine Upredstavila je 19. studenoga digitalno Gotov~eva opera Ero s onoga svijeta, koju karak- reizdanje opere Ero s onoga svijeta skladate- terizira jedan od ponajbo ljih komi~nih libreta lja Jakova Gotovca i libretista Milana slaven skoga svijeta, po~ela je osvajati europ sku Begovi}a. Rije~ je o povijesnom zvu~nom publiku. Zbog iznimno velikog zanima nja publike zapisu iz 1962. u ~ijoj izvedbi uz Zbor i ta je opera izvedena 18. listopada na istome Orkestar HNK u Zagrebu, pod ravnanjem mjestu u povodu obi ljeàva nja Dana kravate u Jakova Gotovca, sudjeluju ugledni solisti — Republici Hrvat skoj. U izvedbi su sudjelovali soli- Josip Gosti~ (Mi}a), Branka Oblak–Stilinovi} sti Ivica îke{, Nelli Manuilenko, Valentina (\ula), Marijana Radev (Doma), Drago Fija~ko, Mi ljenko \uran, Mirko âg ljevi}, Marko Bernardi} (Marko) i Vladimir Ru`djak (mlinar Fortunato, Antonio Haller, Oxana Brandiboura, Sima). Kvaliteti snimke i razumljivosti libreta Leonid Antontsev, zbor i orkestar Opere i ansam- svakako doprinosi izvrsna dikcija pjeva~a, o bl Baleta HNK Ivana pl. Zajca. Bio je to jedan u ~emu je na promociji, izme|u ostaloga, niza kulturnih doga|aja i sadràja kojima je na govorio skladateljev sin i producent originalne inicijativu Academie Cravatice i Croate obi ljeèn snimke Pero Gotovac, prisjetiv{i se tada{njih dan toga popularnog hrvat skog proizvoda pod skromnih tehni~kih uvjeta. O novom nosa~u visokim pokrovite ljstvom predsjednika Republike zvuka govorio je i njegov urednik \or|e Keki} Hrvat ske Stjepana Mesi}a. Izme|u ostaloga, u te muzikologinja Jagoda Martin~evi}, koja se Rijeci su vezane velike kravate na spomenik Fra- osvrnula na zna~enje Jakova Gotovca i ne Supila i bistu Ivana pl. Zajca. (B.P.K)

njegova najpoznatijeg ostvarenja. Izdanje je ROBERT MILEVOJ opremljeno libretom na hrvatskom, sa`etkom \or|e Keki}, Jagoda Martin~evi} i Pero Gotovac na engleskom jeziku i komentarima na 44 VIJESTI cantus_09:cantus_01.qxd 30-Jan-08 3:47 PM Page 18

18 BROJ 147/148, PROSINAC 2007.

Razgovor sa Striborom Jur~i}em, voditeljem Odjela audiovizualnih, literarnih i dramskih prava HDS ZAMP–a AUTOR SKO–PRAVNI SAVJETI U HDS ZAMP–u

Razgovarale: Ana Kralj i Marina Feri}

ode}a slu`ba u zem lji koja se bavi »sinkronizacijsko pravo«). To su prava autora kad im je to potrebno, osim u slu~ajevima kada njom s odgo varaju}im institu cijama na rje{ava- kolektivnim ostvariva njem prava glazbenih djela koja {titimo na temelju su autori u me|usobnom sporu. U takve nju pravnih nejasno}a koje su se pojavljivale u VHDS ZAMP podupire srodne posebnih punomo}i koje nam daju glaz beni sporove HDS ZAMP ne ulazi jer sve autore njihovu radu, ~esto ga oteàvale i ~inile udruge, a vlastitim ~lanovima nudi jo{ bo - autori i drugi nosite lji autor skih prava (nas - jednako zastupa. katkada vrlo neugodnim. U cilju osiguravanja lju uslugu pri ostvarivanju individualnih ljednici autora i sli~no) u vezi sa zahtjevima za temeljnih uvjeta za njezino osnivanje i rad, prava. Nastoje}i pruìti potporu i pomo} kori{tenje glazbenih djela u audiovizu al nim Nedavno je, uz Va{e zalaganje kao autora i HDS je dao na raspolaganje dvoranu za srodnim udrugama koje se u zemlji bave djelima — promid`benim spotovima pravnika, te potporu HDS–a, posebice glavnog odràva nje skup{tina Udruge, ali i svu kolektivnom za{titom autora k njièvnih i (reklamama), filmovima, TV serijama i tajnika Antuna Tomislava [abana, nastala potrebnu pravnu podr{ku — izradu Statuta i audiovizualnih djela te vlastitim autorima drugom. S takvim nam se zahtjevima u pravilu Udruga autora elektroni~ke glazbe. O ~emu se svih ostalih potrebnih akata za osnivanje te zapravo radi?

AZGOVORI RAZGOVORI jo{ kvalitetniju uslugu, HDS ZAMP obra}aju marketin{ke agencije i producent ske brigu oko registracije Udruge koja je uspje{no nedavno je ustanovio Odjel audio- ku}e za proizvodnju filmova i sli~no, a Rade}i kao pravnik u HDS ZAMP–u, obav ljena. U tijeku je u~la nje nje koje je ve}na vizualnih, literarnih i dramskih prava. ponekad i sâmi autori. primijetio sam potrebu da se autori Osniva~koj skup{tini Udruge poka zalo da se Vodite lj Odjela Stribor Jur~i}, pravnik i radi o glazbenicima s vrhunskim rezultatima Na koji na~in Odjel pomaè autorima? elektroni~ke glaz be i DJ–i u svrhu za{tite autor glazbenih djela, govori o njegovu vlastitih prava organiziraju u udrugu. U ~iji ugled i odjeci kvalitetnog rada ~esto seù nastanku i djelatnostima. Tijekom godina i uslijed sve ve}eg interesa kontaktu s tim autorima zaloìo sam se za daleko izvan Hrvatske. îme se bavi Odjel za{tite audiovizualnih, autora stvorila se ideja, a kasnije i potreba, da osnivanje Udruge autora elektroni~ke glazbe. Gotovo istodobno nastala je i Udruga Urbanmusic. dramskih i literarnih prava? se unutar HDS ZAMP–a ustanovi odjel koji bi Budu}i da se radi o udruzi koja tako|er okup - Koja je njezina zada}a? se bavio za{titom individualnih prava autora. lja autore, HDS je smatrao svojom du`no{}u HDS ZAMP kolektivno ostvaruje Prava prerade i ugradnje glazbenog djela u da pomogne u osnivanju Udruge koja }e Ta se udruga bavi promica njem urbane glaz be. takozvana mala prava (javno priop}ava nje) audio vizu alno djelo, pravo prerade, takozvana pridonijeti stru~noj kvaliteti i Prvenstveno }e okup ljati neafirmirane glaz- glaz benih autora te njihova takozvana velika prava (kori{tenje u velikim djelima — lak{em radu autora benike i pruìti im priliku za afirmaciju, a mehani~ka prava (umnoàvanje i distri- opere, mjuzikli, simfonije i sli~no) spadaju u elektroni~ke glaz - ujedno im dati potrebna zna nja. Ta }e zna nja bucija). Uz to, zbog organizacij skih prava koja se {tite individualno. Na{i nam be i DJ–a, iz - stjecati kroz stru~ne radionice o autor skom i kvaliteta koje podrazumijevaju tehni~ku ~lanovi mogu za{titu tih prava povjeriti me|u osta- izvo|a~kom radu, o kompjutorskim progra- oprem ljenost i stru~nost ljudi, nadasve u na teme lju posebnih punomo}i za loga, i surad - mima koje mogu koristiti u tom radu (kanalno podru~ju autor skog prava, HDS ZAMP–u svaki predmet. Isto tako, svaki ~lan snimanje i miksanje, pisanje nota, tekstova i je povjereno da u ime i za ra~un drugih moè nam se obratiti za pomo} ili drugo) te o autor skim i srodnim pravima. S udruga ovla{tenih za kolektivnu za{titu u savjet. Na{a je èlja da autori obzirom da }e se raditi uglavnom o glaz- podru~ju autor skih i srodnih prava prikup - znaju da se brinemo za njih i da benicima koji nisu objavljivali svoja djela, lja naknade. Zadatak je Odjela da, prije im moèmo pruìti pomo} i stru~ne radionice o autorskim i srodnim pra- svega, kroz projekte surad nje s udrugama pravni savjet u slu~ajevima vima sigurno }e pridonijeti njihovom razu- za kolektivnu za{titu k njièvnih i audio - vezanima uz njihova prava mijeva nju sustava kolektivne za{tite autor skih vizualnih djela pomogne tim udru gama da koja se ostvaruju i srodnih prava. To }e, po svoj prilici, rezultirati se {to kvalitetnije organiziraju i {to individualno time da ti glazbenici prihvate blagodati koje uspje{nije ostvare prava za svoje ~lanove. i im taj sustav pruà i, umjesto da uslijed Uz to, u audiovizualno podru~je spada i nedovo ljnog poznava nja sustava budu njegovi ostvariva nje prava prerade i protivnici, kroz stjeca nje zna nja o njemu ugrad nje glaz be - postanu njegovi pobornici i njegov vrijedni nog djela u audio. diovizualno djelo (~esto moèmo ~uti i termin RAZGOVORI R

WIPO–OVA KONFERENCIJA O KOLEKTIVNOJ SEDMI DOMAGOJ SWINGERSI NASTUPAJU NA ZA[TITI OTVORENJU EUROPSKOG a sve~anosti u Hrvatskomu dru{tvu PRVENSTVA U NOGOMETU skladate lja po sedmi put uru~ene su e|unarodna organizacija za intelektualno vlasni{tvo (WIPO) orga- Nplakete Domagoj. Udruga branitelja, nizirala je krajem rujna kolektivnu raspravu na temu za{tite autor skih invalida i udovica Domovinskog rata Podravke obert Marekovi} sa svojim Swingersima muzi~kih i srodnih prava. U surad nji s Pravnim fakultetom Vander- M dodje ljuje ta prizna nja glaz benicima koji su se otvorit }e Europ sko prvenstvo u nogometu bilt, CISAC–om te dru{tvima za za{titu ASCAP, BMI i SESAC, WIPO je istaknuli domoljubnim pjesmama i humani- 7. lip nja 2008. godine. Prijedlog Hrvat - odràla konferenciju o kolektivnom upravlja nju za{titom autorskih i srodnih R tarnim nastupima, a ovogodi{ nji laureati bili su skoga radija da na tom velikom spektaklu zasvira- prava na podru~ju Sjeverne Amerike. Ci lj konferencije bio je skrenuti pa` nju Vi{nja Korbar, Psihomodo Pop, Arsen Dedi}, ju izvrsni zagreba~ki promicate lji swinga, jivea i na va`ne aspekte upravlja nja tim pravima u tehnolo{kom okruènju Gabi Novak, Mi{o Kova~ (primio i posebnu za- rockabillyja s pokojom primjesom latino glaz be pri- povezanom Internetom. Konferencija se bavila pita njem razvoja koji je sa hvalnicu za svojega sina Edija, najmla|ega hvatila je Europska unija radija i televizija (EBU), sobom donio izazove digitalne tehnologije tijekom zadnjih nekoliko godina. hrvat skog dragovo ljca) i posthumno \or|e a znaju}i glazbeno opredjelje nje izbornika Slave- Razli~ita rje{enja problema s kojima se suo~avaju dru{tva za kolektivnu za{titu Novkovi} (nagradu je primio sin Boris). (M.S.) na Bili}a, mislimo da }e jedino àliti {to se me|u di ljem svijeta, osobito u Sjevernoj Americi, rezultirala su novim putovima, iza- njima ne}e na}i i on sa svojom gitarom. (M.S.) zovima i pobolj{a njima za ostvarivanje prava. (A. K.) ZAMP VIJESTI cantus_09:cantus_01.qxd 30-Jan-08 3:47 PM Page 19

BROJ 147/148, PROSINAC 2007. 19

ZAGREBFEST, Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog, 21. studenoga 2007. Festivalski grand prix \eli Jusi}u, a Dra`enu @anku priznanje Stru~nog `irija Pi{e: Maja Saboli}

e su ve~eri publiku solidno ispu- ile dame, posebno one u najboljim godinama. FESTIVALI njene Koncertne dvorane Va- Istodobno je, naime, hrvat ski nogomet doìv - Ttroslava Lisinskog uglavnom ~in- ljavao svoje blistave trenutke na london skome Wembleyu, a njih bi te{ko propustio svaki imalo {port ski nastrojeni Hrvat, pa je u toj Priznanje HDS–a Peri konstelaciji po~etnu prednost imao mu{ki dio predvi|enog programa za koji je selektor i um- Gotovcu jetni~ki direktor Hrvoje Hegedu{i} odabrao Hrvat sko dru{tvo skladate lja dodje ljuje ~etrnaest radova. Zagrebfest je jedini festival prizna nje Peri Gotovcu povodom osamde- koji bira i nagra|uje autore pjesama, iako i setog ro|endana (12. ve lja~e 1927.) za do- solisti svojom zvjezdanom aurom nerijetko doprinos u promica nju hrvat skoga glaz benog prinose kona~nome plasmanu. Zato je tim ve}i stvarala{tva i zasluge u razvoju i radu uspjeh manifestacije uvede li na velika vrata u Dru{tva. svijet estrade novo, obe}avaju}e ime, a upravo se to dogodilo u Pala~i glazbe. Glasovima pub- Plaketa HDS–a (umjetni~ki rad Ljerke like u dvorani premo}no je pobijedio \elo Njer{) s tim tekstom uru~ena je maestru u Jusi}, veteran festival skih manifestacija, posebnom dijelu programa ovogodi{njega mo`da i s najvi{e pobjeda na zagreba~kim sus- Zagrebfesta, biljeè}i sa zahvalom brojne retima. Skladbu Moja prva zagreba~ka ljubav etape raznolikoga i bogatog ìvota koji je napisao je u svojemu prepoznat ljivom, razigra- od njegove pete godine aktivno obiljeèn nom i raspjevanom stilu, a solisti~ki dio povje- javnim glazbenim radom. Laureat Gotovac rio je mladome sugra|aninu, ~lanu povjerio nam je da mu je bilo uzbudljivo dubrova~kog kazali{ta, Stijepi Gle|u, koji nas- kao debitantu, ali nije ni{ta manje uzbud-

tupa pod umjetni~kim imenom MarcoS. DAVOR HRVOJ ljivo ni kad si veteran i stari, iskusni »zeko«. Stru~ni ìri Hrvatskoga dru{tva skladatelja oci- MarcoS (M.S.) jenio je najboljom baladu kantautora Draèna @anka Pusti otok, pisanu {irokim, mediteran- Daleko je more, a Kra ljevi ulice upustili su se u ske pjesme, od Darka Domijana, Ibrice Jusi}a, skim rukopisom koje se ne bi postidio ni ko{tac s Domjani}evim stihovima Kaj. I dok }e Vladimira Ko~i{a i Massima do Zdenke Ko- ugledni Sanremo, a Ines Prajo nagra|ena je za Karanove note sigurno do}i do {iroke publike, va~i~ek, Maje Blagdan i Gabi Novak, jo{ su stihove vlastite skladbe Jednostavno. Naàlost, swingerski poku{aj Miroslava Matanovi}a da jednom pokazali da suvereno vladaju svojom posjetitelji u dvorani nisu mogli procijeniti iznova uglaz bi stihove svete svakom kajkavcu vje{tinom. zazvu~ao je pomalo svetogrdno. domete stihova, kao ni ve}inu drugih tekstova Razina glaz bene ponude festivala bitno je jer je razglas bio prejak i nerijetko prekrivao Kako bi obogatio program ve~eri, Hegedu{i} je kvalitetnija od pro{logodi{ nje, interpretacije su solista, a trud guda~a Festivalskog orkestra, pozvao i »sedam veli~anstvenih«, sedmero ve- izra|ene, dobili smo mladog, obe}avaju}eg pod ravna njem Josipa Cvitanovi}a, ~inio likana koji su — uz duhovitu i kompetentnu pobjednika, CD je tako|er na vrijeme objav- ne~ujnim. vodite ljicu Barbaru Kolar — najav ljivali svoju ljen, pa — u vremenima kad se uspje{nost U ponu|enome {arenom, ali solidnom glazbenu »kum~ad« i potom otpjevali jednu mjeri brojem napisa u ti skovinama i TV repor- natjecate lj skom programu ~uli smo i dva di- od svojih uspje{nica, naj~e{}e premijerno izve- taà — festivalu moèmo samo poè ljeti vi{e jalektalna rada: Goran Karan je sebi i surad- denih upravo pod okriljem nekog ranijeg Za- medijske promid`be. DAVOR HRVOJ nicima iz gradi{}anskog Pinkovca namijenio grebafesta. Toplo pozdravljeni veterani hrvat-

X. Hrvatski jazz sabor, BP pratnju (Spartako ^rnjari}), Kadoi} na gotovo trivijal- aran`manima osje}ala se permanentna tenzija iz-

LI FESTIVALI Club, 30. rujna — 10. li- nim motivima gradi zanimljive harmonijske zaplete, me|u dovo ljno razli~itih glaz benih idioma. Etno sce- Udruga za stopada 2007. povezuju}i pritom klasi~ne i egzoti~ne ljestvice i mo- ne dotakla se i skupina Elvis Stani} Group, dok nas promicanje

dulacije. Veza saksofonista i gitarista istaknutija je i je sisa~ki jazz gitarist Damir Kukuruzovi} sa svojim VIJESTI prirodnija kod Razumovi}eva kvarteta, gdje oba kvartetom odveo u opu{teno i plesno doba swinga. funkcionalne Autorska djela glazbenika dobro poznaju mogu}nosti svoga instru- Glaz benik mo skov ske pijanisti~ke {kole s hrvat skom menta i predstavljaju se ugodnim solima koja nisu putovnicom David Gazarov svojim je pijanisti~kim muzi~ke hrvatskih na granici nemogu}ega, ali tako|er ne dodiruju ne- solo nastupom dosegnuo umjetni~ku kulminaciju pedagogije primjerenost i neukus glazbene trivijalnosti. jazz festivala. Najoriginalniji (ne i najbolji) spoj jazza i autohtonog Predstavili su se i najmla|i, budu}i vje{ti improviza- jazzista listopadu 2007. registri- glazbenog izri~aja predstavila je skupina splitskih za- tori, djeca koja godinama dolaze u ljetnu {kolu jazza Pi{e: Igor Koruga rana je Udruga za ljub ljenika u klap sku pjesmu i slobodnu improviza- u Gro` njanu s namjerom neprestanog razvitka i promica nje funkcionalne ciju. Dobro nam poznate klap ske standarde (Evo promica nja jazza unutar i izvan granica Hrvat ske. U muzi~ke pedagogije kao sam ti do{a, Projden kroz pasike,...) trio Black Coffee eseti Hrvatski jazz sabor okupio je i ove Iz pove}e skupine gitarista, pijanista, pjeva~a i obnov ljeno Udruè nje za una- poku{ao je pratiti, ~esto i intonirati, razvijenim i mo- godine uzak krug glazbenika, istan~ana udara ljka{a izdvaja se mladi sloven ski vibrafonist Vid pre|iva nje funkcionalne dernim jazz harmonijama. U tome su u potpunosti Dsluha i ukusa, a protegnuo se na jeda- Jamnik ~ije svira nje zamjetno nadilazi dob i (ne)zre- muzi~ke pedagogije (UUFMP) uspjeli u skladbi U na{eg Marina, no u ostalim naest ve~eri u kojima su, uz doma}e glaz- lost u kojoj se nalazi. osnovano 1983. godine. Ipak, benike, nastupili i gosti iz susjednih zema lja. povijest Udruge puno je du lja i Ovogodi{ nje estradno iznena|e nje bilo je rezer- pravi po~etak seè u 1961., ka- virano za nastup hrvat ske pop–dive Nine Ba- da je Elly Ba{i} sa suradnicima dri} potpomognute mo}nim kvartetom Ante Ge- osnovala Aktiv funkcionalaca la. Aquariusova je zvijezda debitant skim nastu- Grada Zagreba iz kojega se pom pokazala snalaè nje u jazz harmonijama, 1965. godine razvilo Udruè nje to~nu intonaciju, no malo slabiju komunikaciju s funkcionalaca Jugoslavije angaìranim i prilagod ljivim prate}im ansam- (UFJUG). Ci lj nove Udruge jest blom. @en ski vokal u vode}oj ulozi uspje{no je o~uva nje i razvoj jedinstvene i bio predstav ljen i nastupom Jasne Bilu{i} autenti~ne hrvat ske glaz bene pra}ene standardno kvalitetnim Cool Dateom pedagogije na kojoj se teme lji Julija Njiko{a. verificirani plan i program glaz - benog obrazova nja u~enika od Uglavnom ili isk lju~ivo autor skim djelima pred- pred{kol ske do sred njo{kol ske stavili su se Trio Bo{ka Petrovi}a, saksofon dobi. Stru~ne aktivnosti Udruge kvarteti Denisa Razza Razumovi}a i Mire Ka- zapo~et }e organizacijom se- doi}a, te split ska skupina Black Coffee u kom- minara o Funkcionalnom mu- binaciji sa èn skim klap skim kvartetom Mendu- zi~kom vrti}u pod nazivom Ra- la. Trio Bo{ka Petrovi}a, osim poznatih standar- na glaz bena edukacija prema da, izvodio je Petrovi}eve evergreene, kao i programu FMP–a koji }e voditi poznatu Mavrinovu skladbu Samba da Pipi, i - prof. Aida Tav~ar. Seminar }e skazav{i se prepoznatljivom estetikom i pamet- se u surad nji s Agencijom za no koncipiranim stilom koji nikada nije zastario i odgoj i obrazova nje odràti u postao nezanimljiv ili arhai~an. Fuìnama od 9. do 11. sije~ nja Dok se Razumovi} oslanja na vrlo muzikalne 2008., a zainteresirani se mogu javiti na elektroni~ku adresu:

temat ske osnove uz odgovaraju}u gitaristi~ku DAVOR HRVOJ [email protected](D.H) Ante Gelo Quartet i Nina Badri} FESTIVALI FESTIVA VIJESTI cantus_09:cantus_01.qxd 30-Jan-08 3:47 PM Page 20

20 BROJ 147/148, PROSINAC 2007.

40 + 15 + 10 — tri Zekine obljetnice G VLADIMIR KOÎ[ ZEC VLADIMIR KOÎ[ ZEC U TVORNICI KAD SE LJUBAV RAZLIJE Croatia Records azrije{imo odmah tri brojke u nad- lasi~na AOR–glaz ba, odnosno, kako je to svojedobno naslovu: iako je te{ko povjerovati, nazvao Draèn Vrdo ljak, glaz ba za ugodno stare nje, za Rkoncertom u zagreba~koj Tvornici Krazliku od svjet skih uzusa, kod nas je rijetka zvjerka. Vladimir Ko~i{ — Zec obiljeìo je 40 godina Izme|u za - glazbene karijere, 15 godina solisti~kog staà bavnih melodija i objavljiva nje jubilarnog, desetog CD–a. Za i pop–rocka jed - razliku od prvog velikog solisti~kog susreta nostavno ne - 1998. godine u Lisin skom, kad je Ko~i{jo{ dostaju izvo|a~i uvijek bio donekle pod ozra~jem djelova nja i skladbe koje u legendarnoj i nikad preà ljenoj grupi Novi bi, na primjer, fosili, visokoprofesionalni susret u slavnome bili ekvivalent prostoru u kojemu je jo{ prije pola stolje}a ameri~ke FM Toni Marti oslikavao kamerama uzbudljive produkcije, od- trenutke hrvat ske zabavne glaz be ponovno je nosno par Joeu potvrdio Ko~i{ kao zaljub ljenika u pjesmu i Cockeru, Brya- ìvu izvedbu, njezinu poruku i vrijednost u nu Adamsu ili svakodnevnom ìvotu. Ispunjena dvorana Chrisu Reai. Ia- toplo je pratila sve izvedbe, od uvodne nako bi takvi izvo - jave kolegice i prijate ljice Sa nje Doleàl do |a~i mogli napuniti Dom sportova, kod nas ba{ i nema posljed nje Tako mi je dobro — poruke kojom »mladi}a u najbo ljim godinama« koji se upu{taju u takav tip se i oprostio nakon emotivne ve~eri. Naime, glaz be. Pa ipak, tu je neuni{tivi Vladimir Ko~i{Zec. Iako su iako se Ko~i{ kao autor javlja i u Fosilima njegov lik i djelo dugo bili vezani uz brand Novih fosila, (Kaì mi, mama, Zbogom, Gotovo je s nama), razli~iti pristupi suvremenoj glaz bi u solisti~koj karijeri nakon raspada grupe autorsku mo}probudi- osigurali su mu i dosta {iroku fanovsku bazu koja, mo`da, ne la mu je tek velika Gospodine generale. Iako je posje}uje koncerte, ali svakako pomno prati sve Zecove glaz - nakon Korparove Anu{ke i prisje}a nja na prve bene skokove. Album Kad se ljubav razlije njegov je poku{aj korake u Biserima odmah krenuo s Inventur- da napravi rasni AOR–album, pa ne ~udi da je potegnuo za om i niskom vlastitih uspje{nica nastalih ti- obradama pjesama Marka Knopflera i grupe Texas. Uz jekom solisti~ke karijere, Zecu u ovom izvrsnu svira~ku nadgradnju prekaljenih glazbenika kao {to trenutku dopu{tamo samo dio glazbene in- su Davor Rodik, Davor Lipo{ek Keks, Fedor Boi} ili Damir venture, uvjereni da nam ima jo{ mnogo to- [omen te solidnu produkciju Du{ka Mandi}a, Dragutina ga lijepoga za re}i. (Maja Saboli}) Smokrovi}a i Nik{e Brato{a, Zec je uglavnom uspio u svojemu naumu. Jo{ da su pjesme Vrnul bum se, grlica s festivala Zagorska krijesnica i Ne idi koju je napisao Rajko Dujmi}, pa ima pravi »fosilski« {tih, istaknute kao bonus, a ne kao integralni dio albuma, cjelovitost materijala bila bi neupitna. (B.M.)

OBLJETNICE Vladimir Ko~i{ — Zec u Tvornici CD IZLOG IZLO

Pi{e: Igor Koruga SLAVKO NEDI] PREDSTAVIO NOVI CD Black Coffee & Klapa lavko Nedi} predstavio je 9. listopada svoj novi CD ^ovjek i Bog iz Nazareta, pisan Mendula na stihove Marka Pandurevi}a, a uz recitacije Glumaca u Zagvozdu. Album je objav - Sljen u nakladi Cro Sacro, koju je pokrenuo Hrvat ski katoli~ki radio, i kao doprinos IZLOG CD G PIRIJA Zakladi Kap za slap za pomo} osobama s invaliditetom. Novi uradak i akcija Zaklade predstav ljeni su na sve~anome susretu u foajeu zagreba~koga HNK uz prigodne rije~i i nekoliko glazbenih ilustracija. (M.S.) Croatia Records ajnoviji CD uradak split - skoga jazz trija

JESTI VIJESTI N DAN OD AMORA OSVOJIO BLED Black Coffe, upotpunjenog ènskim klapskim kvartetom elo Jusi} svojim mjuziklom Dan od Amora i da lje osvaja. Nakon {to je samo u Mendula, ugodno je iznena|enje i rijetko dru{tvo vrlo us- Dubrovniku ta raspjevana pastoralna komedija, pisana prema Griùli Marina pje{nim projektima Tamare Obrovac u promica nju auten- \Drì}a, odigrana ve} 47 puta te je s velikim uspjehom izvedena na sarajev skoj Zi- ti~nog nacionalnog etno–jazz izraza. Odmak od (jugois- mi i splitskim Maruli}evim danima, 8. i 9. studenoga, prigodom obiljeàva nja 200 godina to~nog) balkanskog zvuka koji je u svijetu jazza ve} slovenskog turizma na Bledu, u njoj su uìvali brojni me|unarodni slu{atelji. Uz sjajne prili~no popularan (Stefanov ski–Tadi}–Spasov, Bog- kritike i pohvale ansamblu od 86 ljudi, autor i dirigent predstave \elo Jusi}, laureat ovo- danovi}, Epstein) ovdje je u potpunosti ostvaren. Budu}i godi{njega Porina za ìvotno djelo, dobio je i pozive za sljede}a gostovanja u Europi. (M.S.) da se radi o pionirskom pothvatu, zamjetna je razlika u koli~ini i dubini improvizacijskog reza, odnosno vje{tini aranìra nja uglavnom tradicionalnih narodnih dalmatin- skih klap skih pjesama. Ve}ina ideja ispisana je ARSEN DEDI] umjetni~kim perom basista grupe Renata [vorini}a, dok su se kolege Jurica Karuza (klavijature) i Jadran Du~i} I PRIJATELJI ZA DJECU ]i}o (bubnjevi) pridruìli sa ~etiri obrade. Po~etni ìvi ROMA zvuci obrade Lipe li su zadar ske divojke izvanredno pristaju teme ljnoj melodici i ritmici skladbe, te podsje}aju na po- rsen Dedi} je 24. listopada predvodio letne i plesne etno obrade Paula Simona (The Rhythm of the odabranu ekipu prijatelja na humani- Saints, Graceland). Malo se teè shvatio bubnjar ski »ispad« Atarnom koncertu u Koncertnoj dvorani naslovljen Evo san ti po{a, no ritmi~nost, inventivnost i an- Vatroslava Lisinskog, zami{ljenom i dogov- gaìran zvuk Du~i}evog sola posluìo je kao dinami~ki orenom s Kasumom Canom, predsjednikom prijelaz na samoj sredini CD–a. îsta vokalna izvedba Gol- Centra kulture Roma. Prihod koncerta bio je ubice, tek uskla|ena za ~etiri (ènska) glasa, korektno je namijenjen najmla|ima i njihovoj integraciji izvedena, no poznavateljima koji pamte izvedbe Golubice u dru{tvo, pa je tim àlosnije {to je vrlo dobila klape O{jak mo`da ipak malo presuha i plo{na. Usp- brim nastupima romskih djevojaka iz je{nica plo~e svakako je obrada U na{eg Marina (R. [vori- KUD–a Roma Pule i Rijeke, muzi~ara iz ni}) s potpuno razra|enim i modernim jazzisti~kim pris- skupina skandal i Etno Swing trija, Klinaca s tupom, a ne zaostaje niti Bukovico vol. 2 zajedni~ke Ribnjaka, Kemala Montena i Gibonnija na- aranèr ske intervencije [vorini}a i Karuze. Pedesetak zo~ilo tek oko 400 posjetitelja. (D. H.) minuta materijala proèto je i baladama (Zelenu granu s tu- gom ùta vo}a, Za ludu me svitovala...) u kojima, uz suptil- nu prat nju instrumentalista, emocionalnu notu name}u dame iz Mendule. Zanim ljiv kola` dalmatin skog folklora, predstavljen na nov na~in, podràla je najve}a nacionalna di skograf ska ku}a. Pohvalna su i likovna rje{e nja koja opip ljivu toplinu i »okus« tvore starim fotografijama, umr - ljanim plasti~nim vinskim otiscima iz simboli~nog met- CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLO CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD alnog lijevka (pirije). Jedini detalj koji se nikako ne ukla- pa u zanim ljiv i primjeran hrvat ski umjetni~ki suvenir jest sâmo ime splitskog jazz ansambla. DAVOR HRVOJ

VIJESTI VI Arsen Dedi} cantus_09:cantus_01.qxd 30-Jan-08 3:47 PM Page 21

BROJ 147/148, PROSINAC 2007. 21

Viktor Vidovi}: Rozeta od pletera i gore prema nebu i do lje prema zem lji. tora Vidovi}a slaè tonove poput makova u Pi{e: \ur|a Otràn (Aquarius Records) Obradio ju je Vidovi} i otkrio nove stranice po lju, prolaznih ali veselih oku, nepreten- solisti~ke glazbe. ciozno ispunjaju}i krajolik ìvotom. Alfi Kabiljo CVJETNI HERBARIJ Izma{tao je Vidovi} i finale s brzim vodo - Dalmatinski milozvuci skoknim pasaìma u zanimljivom PJESME HRVATSKE GLAZBE ritmi~kom obrascu i privla~noga tempa s Nova skladba Gitarina Dalmatina Alfija dva plana, tako dragoj tehnici starih ZA SVA VREMENA IZLOG CD Kabilja napaja se milozvukom klapskoga IZLOG CD portretnih majstora. Plo~a trajne vrijednosti pjevanja, ali na na~in jednog starinskog Croatia Records koju je javnost ve} priz- dueta koji se moè zamisliti i u guda~koj Vidovi}ev je stil ski osje}aj za ritam jedna nala s dvije nagrade Porin izvedbi uz prat nju klavira, ali to ne zna~i da od njegovih najve}ih odlika kojom doseè lfi Kabiljo Song Collection edicija je za najbolju izvedbu i za ima salon ski karakter. Traì Allegro slobod- ~isto}u i matemati~ku to~nost arhajskih mati~nog di skografa Alfija Kabi lja, najbolju produkciju ni prostor nekih skalina, uvod za neku ser- stopa troheja, jamba i daktila. To mu Aizdava~ke ku}e Croatia Records enadu prozoru koji se ne}e otvoriti, kroz omogu}uje dinami~ku gradnju bez (neko} Jugotona), u kojoj je objav ljen i ovaj koji se krade rebrasti prizor na svira~a ograni~enja i stoga njegove izvedbe jesu i dvostruki album autenti~nih ton skih Pi{e: \ur|a Otràn pogledom kroz poluotvorene gri lje. Orffov - bit }e uvijek prepoznatljive po ovom zapisa. Prema izboru sâmog autora ski motiv otkriva svoje istar ske korijene ko- duboko pouzdanom osjetilu. ponu|eno je 48 pjesama, dovoljnih da ji se na podijima ne prepoznaje u svom iz- popune ne samo festival sku ve~er, ve} i da vaj CD ne moète kupiti putem danku zbog hipertrofije ritmi~kog obrasca, Velika autorsko–izvodila~ka vje{tina same po sebi budu cijeli festival s dvije globalnog Amazona na Internetu a zapravo je tiho, suzdràno susa~ko izborne i finalnom ve~eri. Vremenski je kao, na primjer, Ataccantilenu Le{ni- Skladba koja je donijela jednu od nagrada O pocupkiva nje. Veseli obrazac koji smje - raspon, naime, zaokruèn na dvadesetak ka/Penzara, ali ga zato moète nabaviti ovom albumu jest Suita mediterana @eljka njuje dugi zaveslaj ili put vala prema obali. godina izme|u {ezdesetih i osamdesetih svugdje u Hrvat skoj, nakon {to je postao Brkanovi}a s tri oblika: Jota, Siciliana i pro{loga stolje}a, obuhvativ{i upravo zlatno dobitnik dviju nagrada Porin. No, posred- Sred nji Andante cantabile Gitarine Dalma- Croatiana, od kojih prve dvije jasno naz- doba glazbenih festivala u nas, vrlo stvom Amazon.com–a, moète kupiti Vi- tine njeguje posebni na~in dalmatinske na~uju svoje podrijetlo s najistaknutijih rto- dovi}evu plo~u s djelima Scarlattija, Sora i svirke s tonom u smiraju, onako kako za- va kopna u Mediteran, no jedino na{a Vidovi}a iz 1994. godine. U dobi kad se vr{ni akord obujm ljuje i svezuje dah pje- Hrvatska ima mutan zaveslaj, ~as prema va~a. Vidovi} k tome dodaje boju treptavog sjeveru, ~as prema jugu. Siciliana kao da ni- Vidovi}ev je stilski osje}aj za ritam mandolinskog zvuka, {to svemu daje upra- je realna glaz ba, ve}neka daleka jeka jedna od njegovih najve}ih odlika kovo nevjerojatno stvaran ugo|aj biva nja uz nekada{ njih svirki oko visokih, opasanih jom doseè ~isto}u i matemati~ku mor sku obalu pitomoga Jadrana i blagosti bedema stare kriàr ske Sicilije. Tako bli ske to~nost arhajskih stopa troheja, jam- kojom to okruè nje zra~i. Ovu }e trosta- na{em Dubrovniku ili Trsatu. Uostalom, ba i daktila. To mu omogu}uje dina- va~nu seriju svaki Dalmatinac osjetiti kao kakva je bila glazba starih Ilira? Croatiana mi~ku gradnju bez ograni~enja i stoga njegove izvedbe jesu i bit }e uvijek prepoznatljive po ovom duboko pouzdanom osjetilu.

stje~e punoljetnost Viktor Vidovi} stekao je magisterij iz gitare, a spomenuti CD otpri- je 13 godina odabir je i prezentacija mlado- popularnih i do danas omi ljenih formi ga umjetnika nakon {kol skih produkcija. javne glazbene prakse. Alfi je od samih No, danas je to doba daleko iza njega. S pet po~etaka, to~nije od 1961. godine, na njima di skograf skih uspje{nica, ~ekamo njegov redovito nastupao kao skladatelj, aranèr i uspon u posve}ene sfere Johanna Sebas- dirigent. Uz sve aktivnosti iz kojih su tiana Bacha izvedbama na lutnji. Do tada nastala njegova scenska djela najvi{e osvrnimo se na plo~u trajne vrijednosti ko- stvarala~ke razine, Alfi Kabiljo svojim je ju je javnost ve} priznala s onim ~ime je na- canzonama polu~io onaj rijetki u~inak koji jvi{e mogla: nagradama Porin za najbolju svi potajno prièljkuju: da slu{atelji izvedbu i najbolju produkciju. Rozeta od potpuno prihvate njihove pjesme ~ime bi pletera samo je u godinu dana sebi osigurala granica izme|u autora i javnosti s mjesto me|u vrhunskim dostignu}ima do- vremenom izblijedila ili se pak potpuno ma}e izvodila~ke prakse. Kao {to se vi{e izbrisala, a pjesme postale »vlasni{tvo« G CD IZLOG puta spomi njalo, album je posve}en hrvat - G CD IZLOG svih, {to bi bilo usporedivo s jednim 'O sole skom melosu, isprepletenim odnosima un- mio. Danas je ovakvim saìma njem jednog utar hrvatskoga glazbenog idioma dijela Alfijeve karijere razvidna visoka obra|enog na umjetni~ki na~in ili pak razina na{ih pjeva~kih solista u doba opatij - skladbama nadahnutim motivima iz folk- skih, zagreba~kih, ali i slavonskih, zagor- lorne ba{tine. skih te dalmatin skih festivala. Alfi ~esto pi{e u aktualnom ko njunkturnom ànru za Folkloristi~na svojstva gitare neko vrijeme, pa se u Marku Polu ansambla Na prvom su mjestu Tri plesa Borisa Papan- Jeke prisje}amo da su im u to doba uz bok dopula koje je Vidovi} ve} jednom snimio, svoju. Sa zavr{nim plesom gosparskim i svojom ostinato podlogom izlaè melodiju pjevali i Kvartet Golden Gate i Celentano no sada je to u druga~ijem kontekstu, vi{e pu~kim istodobno tri su se linije ispreplele kao pjev lijerice, potpuno promijenjen sto- s Pitagorom, a pjesme, ~ija se zahtjevnost kao prolog jednom visokoprofesionalnom ba{ kao stari pleter na osun~anom voltu. lje}ima u jednu treptavu, hitroglagoljivu moè mjeriti s onom kojoj su dorasli jedan stilu pristupa narodnoj glaz bi. Osobito je is- pti~ju brzalicu koja od nestrp lje nja ne stiè Engelbert Humperdinck ili Barbra Strei- tan~ana izvedba drugog plesa koja na lirski ni{ta domisliti. sand, izvorno tuma~e najve}i umjetnici na~in tretira suhe staccato motivi}e, upravo Govore}i o rozeti od pletera, jednu hrvatske estrade, koji su time osiguravali krhotine kamenjar skih odjeka frula i sopi- sam takvu u kamenu iz keltskih vre- I naposljetku finale s dvije skladbe Viktora reputaciju i svoje mjesto me|u zvijezdama la. Izuzetna kvaliteta instrumenta na koje- mena vidjela na zidu Franjeva~kog Vidovi}a podiù ovaj album na razinu ve- lakih nota: Ivo Robi}, Vice Vukov, Gabi mu Vidovi} svira, a u to se mogao uvjeriti samostana u Puli. Mogu}e je ova like autorsko–izvodila~ke vje{tine. Klaun Novak, Arsen Dedi}, Radojka [verko, svaki slu{atelj koji je imao priliku slu{ati upisana u pam}enje najmek{im na vrtuljku nje`na je i sjetna uspavanka s Mi{o Kova~ i tako dalje. Ovo se odnosi na njegovu svirku uìvo, gotovo je autenti~ni alatom na svijetu, dahom tona, tra- melodi~kim fraziranjem rijetke ljepote. takore}i svako iole zna~ajnije »grlo« koje izdanak onoga pradavnog rukavca kojim je jnija od kamenih. Sve~ana faceta klauna na vrtuljku u dru- se, danas je to neprijeporna ~i njenica, po{la umjetni~ka glaz ba iberij skoga poluo- gom stavku, bravura je strpljiva i na rubu moglo uhvatiti u ko{tac sa svim zahtjevima toka. Stoga je i njegov odjek koji postiè na rocker skog poigrava nja velikih majstora nastupa uìvo. Radio, u ono doba medij u gitari samotan, vapiju}i, pomalo rezak, ali Vrijedna skladba koja ovaj album gitare Pagea, Greena ili Coodera. usponu, a i crno–bijela slika na televiziji, nikada taman i kapituliraju}i. Nema one izda{no su bili opskrb ljivani doma}om oboga}uje za liriku koja je na{oj ju`nja~koj Rastanak u Osoru jest kraj albuma, ali i kao dubine kao Çeku, jer ne stremi patosu, ni- glaz bom koju su ve}, prema prirodnom umjetni~koj glazbi nedostajala. To je prva da je pozivnica za neki budu}i koncert na ti filtera Petrinjaka, ali ima svojstva od ou- ritmu popularnosti, filtrirali, ostaviv{i u od dviju premijernih snimki na ovom albu- glaz benom festivalu u tom gradi}u neo- da do citre. Tre}i je ples stoga vrlo blizak eteru samo hitove. Neki su od njih trajali mu, dok je druga, posljed nja, skladba Vik- bi~ne sudbine. Tajanstvenost melodije ide upravo tom instrumentu u odmjerenoj vrlo dugo, a neki su se tu zadràli i tora Vidovi}a, pod nazivom Rastanak u Os- na ruku Vidovi}evu lirizmu i on u prvom komici gra|anske kontradance. dan–danas. Stoga je naslov ovoga dvo- oru, koji tako i toponim ski zaokruùje po- Andante amoroso postiè vrsnost anti~ke ki- strukog albuma Pjesme za sva vremena sas - dru~je zvukov lja na albumu. Prije toga sli- taristike. Allegro risoluto vra}a nas na trajekt, vim opravdan, a Alfija Kabi lja potvr|uje Apolonov cvijetak jedi njegova skladba Krajolici iz ma{te od u sada{ njost, u doìv ljaje obrub ljene kao izuzetnog hitmejkera. Ovakva je pjes - U cvjetnom herbariju hrvatske glazbe Vi- kojih prvi, Bilogorska rapsodija slijedi nesmi ljenom ùrbom koja steè svaki ma rica potencijalni izvor za mnoga istra - dovi} je na{ao mjesta za ubavu ljubicu Jur- naraciju jednog intimisti~kog prebira nja po vokal, svaku {irinu i nastoji promjenama ìvanja glazbene stvarnosti i stvarala{tva u ja Stahuljaka koja s pravom moè mirisati impresijama i ugo|ajima izazvanima oso- lage osigurati dinamiku disanja utiska. proteklih pola stolje}a, a tomu }e zasigurno uz |ur|ice, karanfile i ostale krasotice bitim prizorima bilogorskoga kraja. Fraza Ovom premijernom snimkom zaokruèna i posluìti. Bjelin skog, Dore Peja~evi}i ostalijeh Vidovi}eva je stihovita, voli epizodu i je Rozeta od pletera, a jednu sam takvu u ka- cvjetoljubaca. Ta ljubica Jurja Stahuljaka ponav lja nje, nestaje u zad njem odjeku ne- menu iz kelt skih vremena vidjela na zidu jo{ poznaje hladnu drhtavost prolje}a i ra- dovr{ena, sa cezurom koja je opet vra}a u Franjeva~kog samostana u Puli. Mogu}e je njivost tamnih listi}a, kvalitete skoro prvi plan {to je primarno lirska osobina. ova upisana u pam}enje najmek{im alatom zaborav ljene u vremenu koje je nadglasalo Podravska fuga po~iva na {turim, a na svijetu, dahom tona, trajnija od ka- dan u svim njegovim estetskim zna~ajka- melankoli~nim krajolicima koji se gube u menih. ma. Tu`balica elegi~na i pijevna, prigu{uje daljini, ~esto i maglama, nedosanjanim, s neku potisnutu pri~u koja je prebolna da je kratkim prosjajima sunca, a te fine prijelaze se i skaè izravno, pa se sluì doìv ljajem Vidovi} suptilno nagla{ava, nenametljivo i Apolonovog cvijetka koji istodobno stremi sa srcem. Dalmatin ska pjesma iz pera Vik- CD IZLOG IZLO CD IZLOG IZLO cantus_09:cantus_01.qxd 30-Jan-08 3:47 PM Page 22

22 BROJ 147/148, PROSINAC 2007.

Pi{e: \ur|a Otr`an IZLOG CD IZLOG CD

Dubravko DETONI Sr|an DEDI] Yuan–Chuan Pan Hrvatski suvremeni Hrvatski suvremeni Contrabasso skladatelji skladatelji di bravura Attaccantilena/Igor Le{nik, Mario Penzar Organ&percussion Cantus Cantus Dallas Classics eoptere}eni poznavatelj pro{losti, edi}ev profesor skladanja Stanko aizgled nemogu}a misija: prona}i Equilibrium EQ73 skladatelj i pijanist Dubravko Horvat obi~avao je avangardu mno{tvo literature za kontrabas, NDetoni uvijek je tragao za nekim Dozna~iti kao prethodnicu koja Nsve to izvesti s vo ljnim izvo|a~em, novim korijenima. Tako|er neoptere}eni probija nove putove i ne zanima je {to a naposljetku snimiti i objaviti. Tako su ri suvremene skladbe i jedna iz 18. suputnik korifeja suvremene glazbe kad ostav lja iza sebe dok nara{taji koji pristiù mladi umjetnici sebi zamislili prodor u bi- sto lje}a u izvedbi dvojice hrvat skih god je to ona bila, Stockhausena, Ligetija, za njom imaju zada}u raskr~iti osvojeno. jeli svijet i ostvarili ga, takore}i, manufak- T uglednih svira~a i improvizatora u Lutoslaw skog ili Cagea, nije se podao Sude}i prema djelova nju u~enika Sr|ana turno. Mlada, ali svira~ki zrela kontrabasis- ameri~koj produkciji uz podr{ku Proso - ukaluplje njima njihovih stremlje nja, Dedi}a, ovaj je zadatak mladi autor shvatio tica s Tajvana Yuan–Chuan Pan uprla se li&Svete glaz be sadràj su ovoga CD–a. o~ekuju}i od glaz be izazov za vlastitu vi{e kao fiksaciju glaz be novim vezama s dokazati da se njezin instrument moè tre- Mario Penzar i Igor Le{nik, koji bi u pustolovinu ili otkri}e, avanturu avangarde. tradicijom negoli razmetanje (tu|im) tirati poput oboe, violine ili bilo kojeg dru- nekom tradicionalnom postavu svirali na U ediciji izabranih djela hrvat skih osvojenim izri~ajima. Hrabro i pomalo gog solisti~kog glaz bala, {to nije po sebi sve~anim dvor skim procesijama, naglo suvremenih skladatelja na ovom smo bezbri`no, Dedi} od osamdesetih godina ni{ta novo, ali je za tu svrhu na{la skladate - otkrivaju temperament, zatomljen sto- albumu dobili odabir skladbi koje svojom pro{loga sto lje}a ugra|uje nova izna{a{}a u lja i stimm–kolegu koji je doslovno stvorio lje}ima i sputan konvencionalnim glaz - markantno{}u ukazuju na pone{to stare recepte. Tako s pet skladbi u ili re–kreirao potpuno novu glazbenu liter- benim pismom, temperament koji se razbacane kote glazbovida Detonijeva dvadesetak godina nakladnik Cantus aturu, bo lje re}i, izopona{ao je solisti~ku duboko buni i izlazi na povr{inu kao òvi- skladate ljstva. Tek bi puni odabir predstavlja Sr|ana Dedi}a u ediciji Hrvat - komornu i komorno–koncertantnu glaz bu jalnost, poigrava nje rutinom, nipo{to trivi- orkestralnog opusa pruìo uvid u krvotok ski suvremeni skladate lji. Tu su rane skladbe iz sredine 19. stolje}a. I u tome je najve}i jalno, s iskustvom jazza iza sebe i tako koji povezuje ove demarkacijske kule Beat On u slovenskoj izvedbi (Simfonijski problem, a ne u Kussewitzkom na kojemu nekako se moè nabrajati unedogled da bi dugogodi{ njeg rada i prisustva u pred njem orkestar Radiotelevizije Slovenija, Anton se ku{aju svi dobri svira~i. Skladatelj o kose naslutilo ono {to Le{nik tre}om sklad- planu suvremenog hrvatskog, ali i svjet- Nanut) i At the Party za udaraljke jemu je rije~ zove se Dario Cebi} (Za- bom na ovoj plo~i èli naglasiti: dva lica is- skog glaz benog izri~aja. No, ipak su to (Supercussion), Cantus fractalis (Zagreba~ki grep~anin) i sve su skladbe na ovoj plo~i toga svira~kog bi}a Jekyll&Hyde. Album zaredom skladbe zrelog i uvaènog skladate- kvartet saksofona), Snake Charmer za njegove. To su redom suita Godi{nja doba, po~i nje ozbi ljnom i usrdno lir skom Uskr{- lja: Dolce furioso, Musica Danieliana, Banalia, basklarinetista Ratka Vojteka te Koncert za pa Sonatina za kontrabas i klavir, potom njom toccatom, u kojoj eteri~na razina orgu - 47 pitanja , Crna glazba , The Wonderful violon~elo i komorni orkestar (Simfonij ski Tama, koncertni stavak za kontrabas i vr- lja biva potpomognuta (da, zaista potpo- Monster of Time za narud`be festivala i orkestar Radiotelevizije Slovenija, Mladen pcu (snimka: zvuk oluje s grmljavinom), a mognuta) voljnim, ritmi~kim principom izvedbe ponajbo ljih orkestralnih Tarbuk, solist Nino Ruèvi}). Engleski onda najednom most ka Giovanniju zema lj skog udara. Igor Le{nik zna slu{ati ansambala, solista i dirigenata, uklju~uju}i naslovi skladbi razum ljivi su za skladate lja Bottesiniju i njegovu Capricciu di bravura i partnera, poput dobrog glumca sa i sâmoga autora i njegov legendarni koji intenzivno radi i djeluje u inozemstvu. velikom Allegru iz koncerta Alla shakespearijanske bine, ~eka, traì schlag- ansambl ACEZANTEZ. Uz poveznice îni mi se da je pone{to te{ka izvedba Beat Mendelssohn. Dakle, u~inak je pomalo wort, prigovara, podsti~e, farba, stvara nove utkane u ovaj odabir, a navedene su u On (te{ka u smislu akcenata poznatih iz za~udan — najprije slu{amo niz skladbi ko- programskoj knjiìci, tu je uo~ljiv i Stravinskijeva Posve}enja ) vi{e odmogla je zvu~e kao salon ske obrade »nekih« G CD IZLOG sfere. ârobna kombinacija nespojivog, G CD IZLOG orgulja i udaraljki, u drugoj je skladbi stvo- specifi~an pristup glazbi koji se mo`da bo- skladbi i u~inila je tmastom i napregnutom, kompilacija, a onda malo stil skih originala. rila amalgam zapanjuju}e djelotvornosti. lje o~ituje u formalno zahtjevnijim dok bi proto~nija i pr{tavija izvedba u No, sve to zajedno pokazuje ono {to su Baltracan za vibrafon i orgulje skladatelja oblicima kakve traè ve}i sastavi no {to je boulezovskom smislu vi{e istaknula re- umjetnici vjerujem è ljeli re}i — da se pod imenom Serge Folie. Naslov se odnosi to slu~aj u komornoj glaz bi ili uvjetno ljefnost ritmi~ke strukture koja je nosite lj kontrabasom moè posti}i sve {to i na na mitolo{ku biljku izme|u cikle i koro- re~eno komornoj, kad je rije~ o tkiva ove zanimljive i efektne orkestralne drugim instrumentima. Ve}inom da, ali ma~a s mirisom naran~e, koju zovu jo{ i ra- ACEZANTEZU i elektroni~koj glaz bi. igre. No, zato su proto~na i pr{tava ponekad bogme i ne, jer tamo gdje je dion- skovnik jer navodno otvara sve zakovano. Detonijeva glazba uvijek traga za ne~im fraktalna do{aptavanja saksofona u Cantus ica pisana »alla vcello« ton ipak malo pro- Ba{ zgodno za okovane svirale vibrafona i {irim od nje same, pa i tako ostvaruje fractalis, kao i u udaraljka{kom karuselu At huji osu{en, kad — priznat }emo — ìce orgulja. No, skladba je i nastala na poticaj prostor doga|aja glaz be kao prostor intime the Party. Posebno je uo~ ljivo povjere nje nisu iste. Yuan–Chuan Pan ho}e svirati i to sâmoga Le{nika, tako da je partnerstvo bi- razli~itih razina: glaz ba–vrijeme, glaz - koje je mladi skladate lj jo{u osamdesetima radi s entuzijazmom, àrom, vje{to, toplog, lo uspje{no. Koncert Franza Cibulke i Igo- ba–vlastita priroda, glaz ba–izvo|a~, glaz - poklonio glavnom nadahnu}u hrvatske ugodnog tona, bez hemmunga i ne haje ra Le{nika Jekyll&Hyde vjerojatno se ba–ti{ina (neglaz ba) i sli~no. Tu se zbiva puha~ke (i ine) glaz be Ratku Vojteku i otkud dolaze note, va`no da ona moè i - odnosi na kontrastne habituse samih auto- intima glazbe, nadasve detonijev ska i rijetka posvetio mu skladbu Snake Charmer ({to bi, skazati svoj virtuozitet. Zanimljivo za ra, ali i materijala koji se sudara tijekom u suvremenim djelima, rijetka ne po uostalom, bio i savr{eni nadimak za vje`bu i izvodila~ku praksu, ali koliko ima skladbe. Velika pompoznost udaraljki, zamislima, koliko u konzistentnosti svoje svestranoga Vojteka), skladbu male ideje i smisla 2007. pisati epigonski u stilu kasnog orgu lja i fanfara dolazi do izraàja u grande potrage kojom ostvaruje individualno velike zabave. Najuspje{nija je izvedba ona romantizma, to valjda zna samo autor. finalu albuma sa Simfonijom za pet pedal- univerzalan u~inak. Takva praksa ukazuje ansambla Supercussion u kojima nih timpana, orgulje i trublje (u obradi Ig- na barem dvije konstante Dubravka Le{nik&co. uspijevaju pohvatati sve ora Le{nika), ina~e za osam obligatnih tim- Detonija kao skladate lja, a to su: neprestani atribute ove revije jazz improvizacije pana, Johanna C. C. Fischera. Gosti trub - doìvljaj glazbe kao trajnog, vje~no novog i planirane tako da djeluje kao da nastaje lja~i jesu Vedran Koce lj i Dario Te skera. neiscrpivog fenomena, koji ima be - svakog trenutka, sada i ovdje. Opse`no je Ovo, za udara ljka{e va`no djelo, Le{nik je skona~ne mogu}nosti zanim ljivih i breme avangarde i ve} je dugi niz godina prilagodio za pet timpana, {to je plod nepoznatih odgovora na upite strastvenog prisutna tendencija mladih skladatelja da njegova dugogodi{njeg iskustva, pa je za traga~a, te poimanje umjetni~kog u glazbi pi{u nekim esperantom post–avangarde u pretpostaviti da }e udaraljka{i prionuti uz kao samo njezine i jedne od nekoliko kojemu nestaje svaki identitet, pa tako njegovu obradu. Mar ljiva zaigranost Igora razina koje se povezuju u neki zajedni~ki mladi Nijemci, Nizozemci i Koreanci Le{nika moè se usporediti s onom Ratka vi{eslojni sustav, kompoziciju, ovisno o tretiraju orkestar kao {to su to ~inili njihovi Vojteka, jer uvijek iznova svakim nas- doti~nom eksperimentu. To je mo`da i profesori kompozicije koji sjede u tupom ili objavljenim albumom odu{ev- onaj arhai~ni, inicijalni doìvljaj glazbe kao prosudbenim vije}ima za nagrade. Toj je ljava svojom stra{}u i ljubav lju za sve po prizme za razli~ite snopove poruka te poriv praksi i Dedi} platio porez u Koncertu za ~emu se lupa — obzirno i sa sluhom. da se bude na njezinu izvoru. Me|u izda - violon~elo, ali i to je razum ljivo, jer su se njima ove edicije album Dubravko Detoni obra}ali publici (ìrijima) na jeziku koji ona ima profil, ~vrstinu i va`nost ne samo za razumije i time dokazivali svoju skladate lj - predstavlja nje glazbene stvaratelj ska sku zrelost. Stoga je Dedi} bliì sebi (i prakse u Hrvatskoj, ve}je dokument nama) kada se pusti ma{ti i stvara skladbe autora koji je, grabe}i bez daha sada{njost za druga~ije zagrijane avangardiste, one glazbe, ostvario opus kojim je koji su skloniji performansu, otkri}u i glaz - dokumentirao jednu epohu kojoj je, zbog bovanju svojim vlastitim rije~ima. toga {to se zamarala biljeè njem »svjet- skog« u glaz bi, ~esto promakao autenti~an trenutak. Dokumentirao ju je upravo stoga {to se glazbi pribliàvao intimno, gotovo privatno, oboruàn svjet skim kao naobrazbom, i time uspio poput Prometeja oteti upravo te iskre koje su mnogi uzalud razgorijevali jer su se previ{e {tedjeli. CD IZLOG IZLO CD IZLOG IZLO cantus_09:cantus_01.qxd 30-Jan-08 3:48 PM Page 23

BROJ 147/148, PROSINAC 2007. 23

Pi{e: Bojan Mu{}et IZLOG CD IZLOG CD

LETE]I ODRED PIPS, CHIPS & VIDEOCLIPS TBF Jutro poslije brijanja Pjesme za gladijatore Galerija Tutnplok KRISTIJAN BELUHAN Dancing Bear Menart Menart Skretanje albumom Razglednice koji je pro{ao vaki album skupine Pips, Chips & z Gustafe i Let 3 najpotentnija glaz- ne{to slabije kod publike Lete}i odred Videoclips ima unikatnu mogu}nost bena posada u Hrvata, splitski TBF Aquarius Records Szaklju~io je svoju karijeru. No, bilo je Spretvorbe nakon roka traja nja, {to zna~i Uimali su prili~no nezahvalan zadatak samo pitanje vremena kad }e uslijediti come- da se nakon koncertne i promotivne aktivacije kreirati nas ljednika albuma Maxon Universal, akon Valerije jo{ je jedan pjeva~ back. Jutro poslije brija nja, zapravo, nije albumi jednostavno poprave ili pokvare. jednoga od najbo ljih na ovim prostorima svih Mayalesa odlu~io krenuti u povratak benda, nego lidera Lete}eg odreda Drugim rije~ima, autorske ekspresije Dubrav- vremena. Stihovni mehanizam nije zahr|ao, Nsolisti~ke vode. Posrijedi je Kristi- Denisa Duman~i}a koji je s bubnjarom Ta- ka Ivani{a i njegovih astronauta, unato~ bezrez- produkcija je na najvi{oj razini ~im ruke u sve- jan Beluhan, pjeva~ jazz banda za promoci- banom stvorio novi bend. Dobili smo ne{to ervnosti (ne)prihva}a nja nikad nisu bile jed- mu ima Luky, dok tri stalna »glaz bena« ~lana je i primanja. Skretanje zvu~i kao skretanje poput druge faze Crvene jabuke. Pritom se nozna~ne. Kao i prethodni album Drve}e i rijeke, trebaju osiguravati primjerenu glaz benu pozad- stvarala{tva Mayalesa na njegov mlin. uistinu osje}a odre|ena Duman~i}eva tako su i Pjesme za gladijatore potpuno izne- inu. Specifi~noga vokalnog izri~aja uz jazzy zrelost, {to mu moè biti prepreka u kreira - na|enje za one koji godinama ~ekaju Dinamo No, o~ito je da je Maxon bio prevelik problem glazbene krajolike, Beluhan je napravio nju hitova inicijalno namijenjenih tinejdèr - ja volim 2, hitoidnost Freda Astairea ili kopanje za TBF. Galerija Tutnplok djeluje kao zgodna easy listening album bez ijedne gre{ke u ko- skoj publici. Jutro poslije brija nja korektan je po skrivenim porukama ~udnog stihov lja iz kolekcija B–strana singlova s prija{njeg albuma, racima. To, zapravo, i nije bio neki problem album, ali ni{ta vi{e od toga. Dakle, nije Ivani{eve bilje`nice. Navodno su Pjesme za off projekt namije njen zagriènim fanovima, ali kad mu bend ~ine vode}a imena nove jazz posrijedi trijumfalni comeback, niti je rije~ o gladijatore prvi album inicijalno objav ljen na i onima koji su è ljni dobre glaz be s ovih scene, od Matije Dedi}a preko Krune Le- albumu koji bi bacao novo svjetlo na stvar- mobitelu, {to konceptualizmom i Flaming meridijana. Jednostavno, na albumu se nisu u va~i}a do Borne [ercara. Glavni problem ala{tvo Lete}eg odreda kao, na primjer, Lipsoidnom produkcijom albuma daje povoda tolikoj mjeri uskladili toplomjeri glavnih pokre- ovog albuma jest da zvu~i kao jedna pjes- ponajbo lji album benda Vrijeme koji je pro- razmi{lja nju kako se vanj skim efektima nasto- ta~a benda kako bi napravili ne{to bolje ({to bi ma koja se tu i tamo zaustavi. Upravo zbog ducirao Denyken. Stoga je mogu}e da je to jalo prebroditi autorsku krizu. No, ovdje krize, bilo nevjerojatno) ili druk~ije od Maxon Univer- osebujnoga na~ina interpretacije, vokal jednokratni album kojim }e Denis Du- po svemu sude}i, nema. To je i dalje isti sala. To ne zna~i da je posrijedi proma{aj. U re- Kristijana Beluhana dominira nad glaz- man~i} osjetiti ìvost pozornice, dok }e se obrazac autorstva koje neki put daje katastro- centnoj doma}oj produkciji TBF se opet izd- benim materijalom kreiranim kao da je ri- dalje nastaviti baviti skladatelj skim radom falne, a neki put genijalne rezultate (stihovi i na vaja intrigantnim stihovima, nekim zanim - je~ o nekom jam sessionu, razlom ljenomu na za mno{tvo izvo|a~a. Ili }e, pak, u njemu ovom albumu to dokazuju). Tu nailazimo na ljivim glazbenim rje{enjima i sjajnom produk- podjednake dijelove sli~noga tempa. proraditi inat, pa }e za s ljede}a ostvare nja razigranu varijantu pomla|enog benda (dio ~lanstva gotovo je nosio pelene kad se Ripper cijom. Zapravo, Galerija Tutnplok opravdava vi- Izuzetak je pjesma Labud i noj u kojoj sud- osposobiti hit–ma{ineriju. Utisak je da je za kleo u Dinamo) u svojemu najsmje{nijem sok potencijal TBF–a, ali to je kori{tenje onog jeluje reper Bizzo, a izdvaja se stihovima takvo {to trebala magija pravoga, a ne studij - izdanju, {to zna~i da standardna pretencioznost kredita koji su dobili aklamacijom i publike i Nemam vremena da s tobom gledam u zvijezde skog benda, bez obzira na njegovu lidersku benda ovdje ne rezultira grote skom i debak- kritike. nakon seksa/Odi doma i najedi se ~okoladnih poziciju. lom ili, s druge strane, opravdanim ovacijama, keksa. Unato~ tomu, posrijedi je jedan od nego nehajnom prpo{no{}u. Kad astronautske najuvjer ljivijih debija u pos ljed nje vrijeme velike rije~i odu u zaborav, ostat }e ipak kona na{oj sceni. mi~na sje}a nja na ovosezon ske vedre tonove pop–gladijatora. Jer tko moè ozbiljno shvatiti G CD IZLOG stihove: Kad bi nam Edwin Softi} bio menadèr, G CD IZLOG tad bi svaki mufi} bio za{e}eren? Sukladno tome, Ivani{ }e se posljed nji i najsla|e smijati.

LIVIO MOROSIN [AJETA Livio Morosin Kope i {pade EROTIC BILJAN & HIS HERETICS Croatian Roots Aquarius Records Music/Croatia Records Supersticky ako bi se o~ekivalo da su [ajetine Kope i Dancing Bear akon izvrsne kompilacije 3 naran~e {pade album s isk lju~ivo ~akav skim stihovi- jedan od najcje njenijih hrvat skih DAVOR RADOLFI Ima, [ajeta je napravio suprotno — snimio estoki favoriti s pozornica festivala Nskladatelja Livio Morosin kopao je je album na knjièvnome jeziku, uz jedan alternativne glaz be Erotic Bi ljan & po glazbenoj ostav{tini ovih podneblja i Adriatica Latina bonus, punk–polku u suradnji s Lidijom Per- @His Heretics do~epali su se albuma ondje gdje je nai{ao na inspiraciju, izvukao can. No, ako moè Manu Chao pjevati na razn- prvijenca. Tako je nakon dugo vremena je izvrsnu sirovinu za vlastitu viziju reinter- Dallas im jezicima, a da izvrsno zvu~i, neka to bude ne{to ve}a izdava~ka ku}a odlu~ila dati pri- pretacija. Tu je {est narodnih pjesama koji- avno je bilo otkako je Davor Radolfi dopu{teno i [ajeti. Njegovo stihov lje barokno liku gara`nom bendu koji pjeva na engle- ma je udahnut novi smisao, a pet od njih je bogato, njegove su pri~e uzbudljive, vokab- skom da poku{a napraviti zna~ajniji isko- palio i àrio s Ritmom Locom i kad su Morosinu je posluìlo kao nadahnu}e za latinoameri~ki napjevi ovdje bili ulti- ular inovativan, a rime u nekim slu~ajevima rak. Erotic Bi ljan & His Heretics su mo`da kreaciju novog i{~itava nja njihovih poruka. D mativni hit. No, unato~ tomu Radolfi nije mije - senzacionalne (malvazija barique/Titanik). U popularniji u Austriji i Njema~koj nego U sve to Morosin je utkao i pet vlastitih tom smislu album predstavlja [ajetinu kod nas, {to je i razumljivo jer je ondje njao smjer ostav{i likom i djelom latino lover, pjesama, od kojih je jedna posve}ena Ful- frajer koji }e uvijek imati formulu da pjesmom prepoznatljivu vrijednost, iako bi neke od pje- garage scena ipak vi{e evoluirala. Tako ovd- viju Tomizzi i jedna Sydu Barrettu, dok se sama zvu~ale isto tako efektno da su otpjevane je album s glaz bom koja mnogo duguje lomi èn ska srca, koliko god mo`da mu{kim apsolutno izdvaja skladba Heroin (@uti dub), u{ima to bilo nepodno{ljivo. U jednom na dijalektu. Na glazbenoj ravni Kope i {pade pradjedovima punka Sonicsima, ali jo{ vi{e jednostavna, direktna i bezvremena predstavljaju prvi osjetniji uzlet u odnosu na Crampsima i svoj sili izvo|a~a s Crypt trenutku shvatio je na koji na~in moè konver- narkoman ska pri~a. Ispreplita nje tradi- girati ju` nja~ke ritmove dalekih mora i gora s prija{nja ostvarenja nakon albuma Blues bera~a Recordsa ({to je vidljivo ve}na prvi cionalnih motiva s produkcij skim dosezima {paruga. Sretno su spojene pop–skladbe s pogled) predstav lja pravi raritet. Ne pret- dalmatinskom tradicijom. Recept je ve} najsuvremenijih studija, sasvim be- proku{an, a iako bi se dalo o~ekivati kako se na hit–potencijalom i one koje otkrivaju [ajetin jerano dobro odsviran i otpjevan, jo{ lo{ije skompromisan rad i puni emocionalni an- skladatelj ski tonus za odgovaraju}i glazbeni produciran, ovaj album nudi inicijalnu en- albumu Adriatica Latina cijeli koncept razvio ga`man u svakoj pjesmi pokazali su se kao do kraj njih granica, nije tako. Radolfi u par pje- torzo. Kope i {pade je album s dovo ljno intrig- ergiju i svu pr ljav{tinu garage punka. [teta, jo{ jedan Morosinov pogodak. U dvije ri- antnih stihova, dovoljno hitovskoga naboja i zapravo, {to je posrijedi studij ski album, jer sama govori kako bi »umra«, »bija« ili »suzama je~i: album godine. A kao bonus, tu je zalija«, u drugoj mu gostuje klapa Nostalgija, dovoljno razloga za sasvim ozbiljne [ajetine se sve to itekako osje}a, a da je naprav ljen najbo lja pjesma s ovogodi{ nje Dore, Volim namjere da razbije masovnu percepciju autora album uìvo, vjerojatno bi svi ovi nedostaci ali posrijedi je i da lje laid–back koncept kojim ja s Miroslavom Eva~i}em i izvrsna Radolfi apsolutno dominira. Glavna mana al- specijaliziranoga isklju~ivo za duhovite pjesme i imali odre|eni {arm. Ovako, Erotic Bi - stilizacija skladbe God Don't Never Change {to je, nota bene, bilo njegovo glavno pogon sko ljanu i njegovim Hereticsima palac gore za buma jest neujedna~enost, kako produkcijski, Blinda Willieja Johnsona. Uistinu, Croatian tako i snimate lj ski, pa je posrijedi tipi~no gorivo na prija{ nja dva albuma. [ajeta je jed- èstinu, a diskograf skoj ku}i sugestija da Roots Music, nova etno podetiketa izda- nostavno, autor i izvo|a~ vrlo {irokoga svjeton- im za sljede}i album pribavi producenta. estradno ostvare nje za ma nje zahtjevnu pub- va~a Croatia Records, nije mogla bolje star- liku. [teta, jer Radolfi ima i zna nja i potencijala azora, pa mu nespojive stvari nisu nimalo tati. za ambicioznija ostvarenja. strane. CD IZLOG IZLO CD IZLOG IZLO cantus_09:cantus_01.qxd 30-Jan-08 3:48 PM Page 24

24 BROJ 147/148, PROSINAC 2007.

Praizvedba Ru`e na asfaltu Darka Hajseka u Gradskom kazali{tu Komedija SUVREMENI HRVATSKI MJUZIKL Pi{e: Irena Paulus

rvatski mjuzikl vu~e povijest iz Me|utim, na podru~ju stvaranja hrvatskog kazali{ne predstave, glazbeno–scen ska djela, Od klasike do turbo folka

LI MJUZIKLI davnih sedamdesetih godina kada mjuzikla, rock–opere ili ikakvog sli~nog glaz - tv–serije i filmove. Godinama je sazrijevao kao Prili~no je te{ko shvatiti, ali mjuzikl ima svoje Hje Alfi Kabi ljo skladao svoju Jaltu, beno–scenskog djela, doma}e su snage zakazale. glazbenik i gradio svoj specifi~an stil. linijsko kretanje koje se, dodu{e, ra~va, ali koje Jaltu i kada su Ivica Kraja~, Karlo Metiko{ i Dugo se {u{kalo o novom mjuziklu Alfija Kabi - }e privu}i publiku (obja{nje nje da je »sve to Mi ljenko Proha ska zamislili i stvorili lja (Krapci) koji do danas nije postavljen na Rezultat je vrlo neobi~an za Hrvatsku i njezin mjuzikl, ali i suvremen u svjet - samo san« olak{ava nadrealisti~ki razvoj i rasplet rock–operu Gubec beg. Me|utim, ~ini se da je pozornicu (dodu{e, to je kompenziralo drugog ~ina koji se odvija na selu). Ako je sadràj tu sve stalo. Unato~ naporima redatelja rije~ko kazali{te jer je osuvre- skim okvirima (premda, prema mom mi{lje nju, jo{uvijek treba mo`da teàk (no mo`da i nije, jer ga olak{ava niz Vlade [tefan~i}a koji je godinama promicao menilo njegovu Jaltu). Bi- humoristi~nih do sko~ica i gegova), onda je glaz - i na pozornicu zagreba~kog Gradskog kaza- lo je poku{aja — no Jan- doradu). Ruà na asfaltu zapo~i- nje kao svojevrsna Pri~a sa za- ba vrlo pristupa~na. Hajsek gradi na svemu {to je li{ta Komedija postavljao razli~ita glaz - ica i Jean Roberta [ki- do sada ~uo — od klasi~ne glaz be koja mu je po- beno–scen ska djela, ànr kao da se umorio. ljana i Sini{e Leopol- padne strane — tu je predgra|e nekog grada (volimo misliti lazi{te (jer Hajsek je na Muzi~koj akademiji u Te{ko je iz dana{ nje perspektive vidjeti da te Kajkav ski re- Zagrebu studirao kompoziciju u klasi prof. Stan- za{to, me|utim, ~injenica jest da je osamde- quiem Vida Baloga i da je to na{ grad), tu su tine- jdèri koji ne znaju {to }e ka Horvata), preko popa i rocka (u koji se odjed- setih godina mjuzikl zamirao i u svijetu (ra- Sa{e Nova~i}a pro{li nom »preokre}e« uvodna klasi~na fuga), do jaz- zlozi, dakle, nisu bili isklju~ivo financijske su prili~no neza- sa sobom, pa djeluju poput opasnih tipova za (koji sluì kao pratnja i javlja se u natruhama prirode, ve} su vjerojatno zadirali u svjet ski paèno. kao osnovica nekih pjesama), rapa (»veselog« poredak i interese publike). koje ne èlite sresti na ulici. Me|utim, Beatrice), hrvatskog folklora i njegove opozicije Gotov proizvod kada ih upoznate, turbo folka, tanga, afri~ke glazbe, funky jazza, Probu|eni duhovi Problem je najvjero- saznajete da je hrvatske zabavne glazbe iz {ezdesetih godina i No, mjuzikl je oìvio, od kraja devedesetih jatnije leào u traè - njihova pri~a bli- tako dalje. godina dvadesetog sto lje}a pratimo svo- nju i pronalaènju ska va{oj — to su Ukratko, Hajsekov je glazbeni jezik eklekti~an. jevrsni revival — no sada su to sasvim pravoga jezika koji }e samo obi~na djeca No, njegova je eklekti~nost suvreme na: on }e ra- druk~iji mjuzikli koji, ve} po pravilu, privu}i publiku. Taj koja, poput Em- do upotrijebiti predmete koji funkcioniraju kao zavr{avaju na filmskim platnima. Zapravo, su problem rije{ili inema ili 50 Centa, glazba (u prvome ~inu ple{e se s ka{etama piva s film ska su platna o~ito izazov, jer su mjuzik- skladatelj Darko Ha- grcaju u siroma{tvu, jasnim podsjetnikom na reklame @uja je zakon, li poput Chicaga, Moulin Rougea i najnovijih jsek, autor stihova zapostav ljenosti i za- ali i na glazbeno–scen ski nastup grupe Stomp), a (ali ne toliko uspje{nih) Komada iz snova, za- Ladislav Preìgalo i trovanosti mobite- utjecaje treba traìti i u spotovima i filmovima pravo adaptacije starih mjuzikla s brodvej- libretist Igor Wei- lima i sivilom grad skog (naro~ito u filmu Bogorodica za ~iji je soundtrack skih pozornica. @anr je ponovno postao in, dlich mjuziklom asfalta. I tu po~inje Hajsek nagra|en Porinom, a ~ija je pjesma No} ali na sasvim druk~iji na~in. Ruà na rad nja. U pri~u u - nekoliko puta citirana u Ruì na asfaltu). Nekako, asfaltu. Mju - skoro ulaze gotovo Osjetili su to organizatori Gradskog kazali{ta sve se to stapa u jedan glazbeni stil, vrlo suvre- zikl je (kako sve suvremene teme: Komedija, kada su, ba{ na prijelazu u novi meni, ~ak postmoderni (rekli bi neki). Upravo je to obi~ no u homoseksual- milenij, na pozornicu postav ljali rock operu zbog toga glazba pristupa~na, a kao svojevrsna nas biva) do~e- izam, femi- Isus Krist Superstar Andrewa Lloyda Web- sinteza sve postoje}e glazbe, logi~no se kan s prili~no nizam, {ovinizam, bera. Djelo je bilo staro (iz sedamdesetih!), nadovezuje na sadràj koji tako|er predstav lja skepse, ali je na patrijarhat, tradici- ali je nosilo svojevrsnu najavu novoga: na- jednu sintezu svih postoje}ih dru{tvenih proble- premijeri (27. ja, no}ni jpoznatija tragi~na pri~a iz Biblije zapravo je ma. Sada bi, ~ini mi se, trebalo i glazbu i sadràj listopada 2007.) klubovi, tajku- (u svoje vrijeme) bila vrlo opasan materijal (naro~ito u drugom ~inu) »pro~istiti«, trebalo bi odu {evio ni i tako dalje. U kao sadràj rock–opere. No, u nas je prona}i put koji obuhva}a samo neke linije, a ne mladu pub- è lji da kaù sve, probudila duhove. Nakon toga, na pozor- sve... No, Ruà na asfaltu otvara vrata toga puta liku. Gdje su autori su u nicu su, uglavnom s velikim uspjehom, — kao prvi suvremeni hrvat ski mjuzikl koji }e Hajsek, jedan mjuzikl postav ljeni mjuzikli Chicago Johna Kandera zasigurno privu}i brojnu mladu publiku, me|u Preìgalo i stavili previ{e. i Freda Ebba, Kosa Galta MacDermota, njima i one koji nisu ni mislili da bi ih mjuzikl Weidlich uspjeli, a Jer tu je i pri~a o Jamesa Radoa i Geromea Ragnija, Skidajte se (kao »zastarjela« glaz beno–scen ska forma) mo- drugi nisu? Darko Hajsek je Ruù ponudio za- Romeu i Juliji, tu mu{ki likovi nose imena hrvat - do kraja Davida Yazbeka i Terrencea Mc- gao zanimati. greba~koj publici kao »gotov proizvod« koji je skih plemi}a i kraljeva (Tvrtko, Trenk), tu se Nallyja i drugi. Sve je redom resila ek- MJUZIKLI MJUZIK nastajao godinama. Godinama je skladatelj puto- grad suprotstavlja selu kao »savr{eni svijet«, a ko- splozivna glaz ba, socijalno zao{treni sadràj vao i upoznavao svjetsku glazbu, godinama je rumpirani, vjerojatno »oprani« novac postaje i, naj~e{}e, tragi~an zavr{etak. skladao za multimedijalne projekte, performance, skriven iza simboli~kih visokih nasada poriluka. TRIEDUKATIVNO–ZABAVNI KORAKA MJUZIKL TONIJA DO ETEROVI]A OSMIJEHA I MARINE AN\ELKOVI] Pi{e: dr. sc. Dalibor Paulik

juzikl je ànr popularnog glaz - li{tem, a i autor je brojnih dje~jih pjesama djecu i rodite lje na to {to se sve doga|a zbog slengu. Eterovi} je vje{to i skoristio te benog kazali{ta u kojemu se izvedenih na Hrvat skom dje~jem fes tivalu u nebrige o oralnoj higijeni. To je bio i sloèn kvalitete, zvukovno efektno uobli~uju}i son- Mgovoreni dijalozi izmje njuju s Zagrebu. Marina An|elkovi} autorica je vi{e zadatak za autore, ponajprije autoricu teksta, gove podesne za pjev, ali i plesni izraz. Uop}e glaz benim i plesnim to~kama u jedin- pjesni~kih zbirki, {ansona i dje~jih predstava, govornih dijaloga i songova, kako zadràti se moè re}i da je maksimalno profesionalno, stvenoj strukturi koju zajedni~ki odre|uju a zajedni~ki uradak s Eterovi}em jest edukativni karakter teme, a da ipak djeluje a djeci komunikativno, odradio skladatelj ski i skladatelj i libretist, ~esto u dogovoru s predstava Ptica ~udesnih krila, ~iji su songovi literarno zanim ljivo i dramatur{ki uvjer ljivo. I - aranèrski posao. redate ljem. Ovaj ànr okre}e se prob - zabi ljeèni i na istoimenom CD–u, u izvedbi skusna pjesnikinja Marina An|elkovi}uspjela lemima suvremenog ~ovjeka, postav ljaju}i solista i zbora Zdravo maleni iz [ibenika. je u tome u nizu dijelova (na primjer, duhovit Za produkciju predstave zaslu`ni su i redatelj pita nja od sociolo{kih do politi~kih, a razgovor profesora s u~enicima o Cesari}evoj Boris Kova~evi} (poznat po predstavama u vaàn postaje libreto, pri~a koja odre|uje U mjuziklu Tri koraka do osmijeha namjera je pjesmi Vo}ka poslije ki{e, razgovor profesora s ZKM–u Winnie the Pooh i Mi djeca s kolodvora zbivanja na pozornici. Bitan strukturni druga~ija. Kako je istaknuto u programskom u~enicima o tome kako je disciplina u nastavi Zoo), koreografki nja Lana Oluji}, scenografki - element postaje song, pjesma i ples koji letku, ci lj je predstave utjecati na djecu u dobi nekada bila ja~a, uz song To su bila vremena), nja Jana Fabijani}, kostimografki nja Vedrana ~esto nose rad nju, a ànr traì kompletnog od 10 do 14 godina, to jest u~enike od ~etvrtog trud je pokazala i u tekstovima koji se odnose Rapi}, dizajner svjetla Josip Sedak–Ben~i}, izvo|a~a, pjeva~a–glum ca–plesa~a. Ponaj - do osmog razreda osnovne {kole kod kojih na stomatolo{ku tematiku (song Stomatologa), dok mladu gluma~ku ekipu (kojoj je to prvi bolja djela osim efektne glazbene nad- dolazi do druge promjene mlije~nih zubi, a najuvjer ljivija je kao pisac songova (K'o voli susret s mjuziklom na kazali{noj pozornici) grad nje, koreografije, scenografije, posje - odnosno ortodontskih problema. Ovim nek izvoli, Darkerica Cveba, [to bi htio, Zapreka, predvode Mario Valenti} (Profesor), Maksim du ju jednostavnu i logi~nu pri~u, dra - mjuziklom (kako nagla{ava Hrvoje Star~evi}, Osmijeh) u kojima potvr|uje interes za Hozi} (Kristijan), a u izvedbama sudjeluju i matur{ki spretno oblikovanu. Zbog toga dr. stom., stru~ni konzultant) koji ima edu- probleme djece i mladih, ~estim govorom u Branko Glad i Igor [timac (Frka), Ivica je svako novo glaz beno–scen sko djelo kacij sko–zabavni karakter, èli se podsjetiti Kova~evi} (Laki), Jana Fabijani} i Lucija hrvatskih autora hvalevrijedan poku{aj, Lovri} (Leda), Zorana Ka~i} i Daria Kari} poglavito ako se njegova produkcija odvija (Cveba), Polina Golubeva i Martina Kolega izvan institucionalnih oblika, kazali{ta (Mumi), Filip Foreti} i Teo Nikolac koja posjeduju ansambl podesan za (Stomatolog) te Jasna Jozi} i Lana Oluji} izvedbu. (Asistentica). Entuzijazam izvo|a~a, vedrinu nastupa, a i autora mjuzikla potvr|uje i poruka U Kazali{tu Tre{ nja 14. rujna praizveden zavr{nog songa Osmijeh, koja kaè: Bez daha s je mjuzikl Tri koraka do osmijeha u neba zvijezde }e sa}i / na lice tvoje {to blista i zra~i. produkciji Glaz bene udruge Arija, / Cijeli }e{ biti od zla}anog ruha / kad se nasmije{, skladatelja Tonija Eterovi}a i libretistice od uha do uha. Nadamo se repriznim Marine An|elkovi}. Eterovi} je autor izvedbama ovoga edukativno–zabavnog uspje{nih mjuzikala i glaz beno–scen skih mjuzikla koji je nastao iz zajedni~kog uvjere- predstava za djecu (Ptica ~udesnih krila, Ne{ nja autora i izvo|a~a te njihove spremnosti na ti bià, Djevoj~ica sa ìgicama), izvedenima rizik, jer iza njih ne stoji etablirana kazali{na na Me|unarodnom dje~jem festivalu u institucija. [ibeniku, u surad nji sa [iben skim kaza - MJUZIKLI