DOCSLIB.ORG

Radni Materijali Za Raspravu O Medijskoj Politici Republike Hrvatske 2015 – 2020

Total Page：16

File Type：pdf, Size：1020Kb

Download full-text PDF Read full-text
Radni Materijali Za Raspravu O Medijskoj Politici Republike Hrvatske 2015 – 2020 ! verzija 1.0 Radni materijali za raspravu o medijskoj politici Republike Hrvatske 2015 – 2020 Prvi dio Nacionalni izvještaj o medijima Radni materijal 9. 3 Komercijalni tiskani mediji i informativne internetske stranice Komercijalni mediji ............................................................................................... 3 Komercijalne novine i informativne internetske stranice ................................. 9 Povijest tiska i novinarstva u Hrvatskoj ......................................................................... 14 Novinarstvo nakon promjena devedesetih: tranzicija i privatizacija .............................. 21 Tranzicija ................................................................................................................... 27 Koncentracija ............................................................................................................. 29 Privatizacija ................................................................................................................ 32 Financijski pokazatelji krize ........................................................................................... 35 Rad u tiskanim medijima i na internetskim stranicama ................................................. 41 Jednosmjerna spirala silazne putanje ........................................................................... 52 2 Komercijalni mediji Dvadesetpet komercijalnih televizija, 116 radija,1 12 dnevnih novina i tri s njima nepovezane dnevno-informativne internetske stranice, uz pedesetak tjednika različitog karaktera i dosega, s oko četiri tisuće zaposlenih i oko 2,4 milijarde kuna ukupnog godišnjeg prihoda, središnji su dio hrvatskog medijskog sustava. Struktura prihoda hrvatskih medija" prema sub-sektorima, 2012" Izvor: Agencija za elektroni!ke medije, HRT, Hina, Dr$avni zavod za statistiku, Fina i Ministarstvo kulture% Neprofitni% 1%% Javni% 36%% Komercijaln i% 63%% Struktura zaposlenosti u hrvatskim medijima " prema sub-sektorima, 2012" Izvor: vlastita kalkulacija prema podacima Dr$avnog zavoda za statistiku, Fine, HRT-a, Hine i Ministarstva kulture% Javni% 36%% Neprofitni% 3%% Komercijalni% 61%% 1 Prema publikaciji Državnog zavoda za statistiku (2014) Radio i televizija u 2013. 3 Naravno, broj tiskovina i internetskih medija koji objavljuju novinarske i druge tekstove, kao i kablovski odnosno internetski distribuiranih specijaliziranih televizijskih kanala mnogo je ve"i. No, u osnovi, to je skup medija koji svojim izborom vijesti i kuta gledanja zna!ajno odre&uje hrvatsko takozvano javno mnijenje, budu"i da i javni mediji, posebno u najgledanijim terminima, ponekad preuzimaju i teme i stavove komercijalnih medija, pritom polako gube"i poziciju na rang-listama medijskih rejting-agencija. Ako je za vjerovati njihovim ljestvicama gledanosti, !itanosti odnosno slu#anosti – iz kojih proizlaze cijene oglasa – onda stvari stoje otprilike tako da programe javne televizije tijekom cijelog dana gleda oko 30 posto gledatelja, u tzv. prime-timeu (od 19 do 23 sata) i ne#to manje, dok je ostalu publiku preuzela komercijalna televizija (Ipsos Puls 2013: 24 – 25). Prema podacima o slu#anosti radijskih postaja koje navodi Peru#ko (2011: 67) javni radio je me&u deset najslu#anijih sa dva nacionalna i dva regionalna programa, ukupnog dosega, prema rejting-agenciji, oko 13 posto. Niti podaci o najposje"enijim internetskim stranicama2 pokazuju da se demokratsko obe"anje interneta zasad ne ostvaruje u nekoj bitno druga!ijoj postavi glavnih medijskih “agenda settera”, nego #to je to bilo u predinternetskom dobu. Od onih nekoliko neovisnih dnevno-informativnih internetskih stranica, jedna je u vlasni#tvu telekomunikacijskog monopola, druga je nedavno u#la u “strate#ko partnerstvo” s dijelom onog novinskog, a tre"a je ve" dugo u te#koj financijskoj situaciji.3 Poslije ga#enja Vjesnika, !ija su naklada i kriti!ki stav ionako odavno bili u opadanju,4 komercijalne novine su preuzele ostatke tr$i#ta i diktiranje dnevnog reda, tako da relativno mali, ali agilni sektor tzv. neprofitnih medija ostaje prakti!no jedinim prostorom artikulacije stajali#ta koja eventualno odudaraju od glavne struje. Iako sustavna politika usmjerena smanjenju potpla"enosti rada i pove"anju publika neprofitnih medija tek dobiva svoje naznake, a javni mediji – unato! relativno stabilnom izvoru financiranja – nipo#to nisu bez svojih problema, epohalna kriza medija ima $ari#te u komercijalnom dijelu polja. Uz ekonomsku i 2 Takve rang-ljestvice redovito objavljuje npr. stranica http://www.audience.com.hr/. 3 Vidi: Ana Bena!i" (28. velja!e 2014) Ćao nezavisnim komercijalnim portalima, http://www.lupiga.com/vijesti/cao-nezavisnim-komercijalnim-portalima-drzava-tjera-index-hr-u- stecaj, pristupljeno 1. o$ujka 2014. 4 Ispod tri tisu"e primjeraka dnevno u 2011. godini (Vozab 2012). 4 tehnolo#ku dimenziju, i njihove neslavne u!inke na historijski pad novinarske zaposlenosti, ta kriza se o!ituje u dugotrajnim procesima koncentracije, konglomeracije i komercijalizacije, koji zdru$enim snagama udaljavaju komercijalne medije od mogu"nosti ispunjavanja afirmativne dru#tvene funkcije.5 Dvije novinske kompanije zauzimaju preko 85 posto tr$i#ta dnevnih listova (Vozab 2012), dvije komercijalne televizije dijele pet od 11 nacionalnih televizijskih kanala i 80 posto prihoda od reklama (EAO 2012), dok dvije aglomeracije kontroliraju vi#e od polovice radijskog tr$i#ta.6 'to se ti!e telekomunikacijskih kompanija – koje, !ini se, tek ulaze u u$e definirano medijsko podru!je – jedan vlasnik ima preko 70 posto udjela na tr$i#tu #irokopojasnog pristupa internetu putem nepokretne mre$e; ista kompanija zajedno s jo# jednom pokriva preko 85 posto korisnika mobilnih ure&aja (HAKOM 2012), a s drugom preko 92 posto korisnika multikanalnih televizijskih platformi (EAO 2012). Poznato je da su dvije glavne komercijalne televizije dio globalnih medijskih konglomerata, kao i da doma"i izdava!i novina svoje grupacije – u relativno skromnim dimenzijama hrvatskog tr$i#ta i svojih mogu"nosti – kontinuirano konglomeratiziraju, nude"i sve #to im se u!ini da mo$e popraviti posrnulu bilancu core businessa, od knjige do lokomotive.7 Vlasni!ke poveznice, me&utim, ne zastaju na granicama, barem uvjetno, medijskog biznisa. U portfeljima vlasnika hrvatskih medija na"i "e se ugostiteljskih objekata, du"ana sto!nom hranom, ulaganja u poslove s nekretninama, kemijske industrije, turizma, bankarstva, prodaje osiguranja...8 kako od zdravstvenih, tako i od onih politi!kih tegoba. Pritom je manji problem #to bi te bilance – kad bi im se unato! stalnom preslagivanju grupacija mnogobrojnih novih poduze"a i slabostima medijske regulacije uop"e moglo u"i u trag9 – ve" svojim 5 Detaljan prikaz ovih procesa izlo$io je Robert W. McChesney u svom klasi!nom radu (1999), objavljenom i u prijevodu (2008) Bogati mediji, siromašna demokratija: komunikacijske politike u mutnim vremenima, Sarajevo, 'ahinpa#i"; u vezi horizontalne i vertikalne integracije medijskog tr$i#ta vidi posebno prvo poglavlje. 6 Izvor: podaci Fine i Agencije za elektroni!ke medije za 2012. godinu i Europskog audiovizualnog opservatorija (EAO 2012). 7 Vidi male oglase na npr. Nju#kalo.hr. 8 Vidi: Josip Jagi" (8. rujna 2013) Dosi zaradu nosi, http://www.novossti.com/2013/09/dosi-zaradu- nosi/, pristupljeno 1. o$ujka 2014. 9 Jedno revizorsko izvje#"e o poslovanju onoga #to obi!ni ljudi, i njeni radnici, smatraju jednom novinsko-izdava!kom ku"om pokazuje da se radi se o “klasteru” ravno trideset povezanih 5 izgledom odavale “#areni” dojam tabloida. Problem je kudikamo ve"i #to je te#ko sa sigurno#"u znati kako hrvatski mediji doista posluju, s kakvim interesima su doista povezani, kao i hiperkomercijalizam (McChesney 2008: 38 – 89) koji se ne zaustavlja na sloganima poput iritiraju"e najave da vas na komercijalnoj televiziji !eka “samo zabava”. Ne radi se tu samo o azbestoznoj tabloidizaciji, procesima ogla#iva!kog filtriranja sadr$aja prema afinitetima imu"nijih publika, spre!avanju novinara da “kopaju ovdje”, u blizini vlasni!ko-ogla#iva!ko-kreditorskih interesa medija, nego, prije, za vrijeme i poslije svega, o smanjenju ulaganja u proizvodnju. Robert W. McChesney uvjerljivo opisuje glavnu brigu medija “da novinarstvo postane direktno profitabilno” i “nekoliko provjerenih na!ina da se to postigne. Prvo, treba otpustiti #to je mogu"e vi#e novinara. Korporativni mediji koji emitiraju vijesti to rade u fazama od sredine 1980-ih (...) Drugi metod su pri!e koje su jeftine i lako ih je napraviti, poput onih o $ivotu slavnih ljudi, sudskim procesima, avionskim udesima, kriminalu i pucnjavi. Ne samo da su te pri!e jeftinije za produkciju i emitiranje, nego te#ko mogu samu korporaciju gurnuti u kontroverze, onako kako se to de#ava s (te#kim) reporta$ama. (...) Medijski konglomerati obeshrabruju svoje informativne redakcije u poku#aju da preispitaju njihovo vlastito poslovanje, dok se ne ustru!avaju kad treba kontrolirati novinarstvo u cilju promocije svojih medijskih pothvata ili kompanija u kojima imaju poslovne interese” (McChesney 2008: 48). Pritom ekonomska neizbje$nost tih procesa ne proizlazi iz neke hrvatske idiosinkrazije “divljeg”, “kompradorskog kapitalizma”, niti eventualnog moralnog debakla tranzicijskog medijskog vlasnika. Sumnje, kakve "e iznijeti hrvatski novinar kojeg sustav komercijalnih medija odbaci – ako je uop"e te sre"e – na “neprofitnu marginu”, u “objektivnost” izvje#tavanja medija povezanih s privatnim zdravstvenim biznisom o javnoj zdravstvenoj politici, ne bi trebale predstavljati nikakvo iznena&enje. Kao #to
Load more

Recommended publications
  • Monitoring Medija 1/2012 Press Trends in Croatia 2011
    Vozab, D. Press Trends in Croatia 2011. Monitoring medija 2012 Centar za istraživanje medija i komunikacije, Fakultet politickih znanosti, Sveucilište u Zagrebu Monitoring medija 1/2012 Press trends in Croatia 2011 Dina Vozab Centre for Media and Communication Research of the Faculty of Political Science, University of Zagreb, has taken the role of collecting data for the World Press Trends 2011 on newspaper industry in Croatia. World Press Trends is an annual report published by WAN-IFRA (World Association Of Newspapers And News Publishers) which presents statistics and analyses on newspaper industries worldwide. The report covers 233 countries and territories, among them Croatia. The following text summarizes the Croatian report on newspaper industry and trends in 2011. Production and circulation The economic problems will affect both direct and indirect support for newspaper industry. Consumers purchased 6, 84% less culture and recreation products (newspapers belong to this category according to Croatian Bureau of Statistics classification) in 2010 when compared to 2009. GfK research showed that in 2011 58% of surveyed households had expenditures in this category and these households spend less in this category than for some other products. The overall lower consumption affects indirect support for newspaper industry which is exemplified in lower investment in advertising in print media (16% decline in 2011 compared to previous year). Total revenue in newspaper publishing industry was 10, 62% lower in 2011 than in 2010. Total circulation of daily newspaper declined for 7,2% in 2011 when compared to previous year and total of 46 printed publications were erased from Croatian Chamber of Economy database, therefore officially closed.
    [Show full text]
  • Croatia Page 1 of 24
    2008 Human Rights Report: Croatia Page 1 of 24 2008 Human Rights Report: Croatia BUREAU OF DEMOCRACY, HUMAN RIGHTS, AND LABOR 2008 Country Reports on Human Rights Practices February 25, 2009 The Republic of Croatia is a constitutional parliamentary democracy with a population of 4.4 million. Legislative authority is vested in the unicameral Sabor (parliament). The president serves as head of state and commander of the armed forces, cooperating in formulation and execution of foreign policy; he also nominates the prime minister, who leads the government. Domestic and international observers stated that the November 2007 parliamentary elections were in accord with international standards. The government generally respected the human rights of its citizens; however, there were problems in some areas. The judicial system suffered from a case backlog, although courts somewhat reduced the number of unresolved cases awaiting trial. Intimidation of some witnesses in domestic war crimes trials remained a problem. The government made little progress in restituting property nationalized by the Yugoslav communist regime to non- Roman Catholic religious groups. Societal violence and discrimination against ethnic minorities, particularly Serbs and Roma, remained a problem. Violence and discrimination against women continued. Trafficking in persons, violence and discrimination against homosexuals, and discrimination against persons with HIV/AIDS were also reported. RESPECT FOR HUMAN RIGHTS Section 1 Respect for the Integrity of the Person, Including Freedom From: a. Arbitrary or Unlawful Deprivation of Life There were no reports that the government or its agents committed arbitrary or unlawful killings. During the year one mine removal expert and one civilian were killed, and one mine removal experts and two civilians were severely injured.
    [Show full text]
  • 25Godinasvama.Pdf
    ��� ��������� ����� ������� ������ �� ��� ����Š����� ��������� ����� ���������� ● ������ �������� Š���� ��������Ć ● �������� ��������� ����� ● �����č�� �������� ���� ������Ć �������� ���� � �� ����� �� ����������� ��� ��������� ������ ������č� ����� �������� � ���� ������ ������� ������� ���� �� �������� � ���� �� �������� �������� ���� ����� ����������� � ������������� �������� ����� ������������� ������� ���� ����� �� ��� ničari i da nitko ne može svo- �� �������� ������������� ���� ������� je vlasničke udjele prodati nekome izvan dotičnog �������� ���� ������ � ���� ��� ������� dr ušt va . ����� ������������� ����č�� ������� Po svemu je izgledalo da će zaposlenici svoje vlasničke ��� č�������� ��������� ������� ���� udjele, uz odgovarajuću nak- �� ���ć� Š����ć� ������ ������� ����� nadu, prepustiti tadašnjem direktoru i dugogodišnjem glavnom uredniku Danijelu ��š� �š��� ���� � �����č���� Dani Vučenoviću. ��������� Kolege iz svih hrvatskih re- On je, kako se ono kaže, u ����� dakcija, članovi ocjenji- svojim rukama imao "i suk- vačkog suda dodjelili su mi no i škare". Predstavnicima novinarsku nagradu - Zlatno lokalnih vlasti u Nadzornom pero za 1991./92. godinu, uz odboru govorio sam da, ako sljedeće obrazloženje: se već mora, neka se privati- „Premda u lokalnom listu, a zira sve ostalo (tiskara, najstarijoj živućoj stalno na prvoj liniji bojišta knjižara Petra Zoranića, trgo- novini u ovom djelu oko Zadra i nadomak Knina vina...) ali ne i novina. Naro- Europe, koja izlazi za Nedjeljka Jusupa karakte- dni list je javno dobro, pisani
    [Show full text]
  • Framing Croatia's Politics of Memory and Identity
    Workshop: War and Identity in the Balkans and the Middle East WORKING PAPER WORKSHOP: War and Identity in the Balkans and the Middle East WORKING PAPER Author: Taylor A. McConnell, School of Social and Political Science, University of Edinburgh Title: “KRVatska”, “Branitelji”, “Žrtve”: (Re-)framing Croatia’s politics of memory and identity Date: 3 April 2018 Workshop: War and Identity in the Balkans and the Middle East WORKING PAPER “KRVatska”, “Branitelji”, “Žrtve”: (Re-)framing Croatia’s politics of memory and identity Taylor McConnell, School of Social and Political Science, University of Edinburgh Web: taylormcconnell.com | Twitter: @TMcConnell_SSPS | E-mail: [email protected] Abstract This paper explores the development of Croatian memory politics and the construction of a new Croatian identity in the aftermath of the 1990s war for independence. Using the public “face” of memory – monuments, museums and commemorations – I contend that Croatia’s narrative of self and self- sacrifice (hence “KRVatska” – a portmanteau of “blood/krv” and “Croatia/Hrvatska”) is divided between praising “defenders”/“branitelji”, selectively remembering its victims/“žrtve”, and silencing the Serb minority. While this divide is partially dependent on geography and the various ways the Croatian War for Independence came to an end in Dalmatia and Slavonia, the “defender” narrative remains preeminent. As well, I discuss the division of Croatian civil society, particularly between veterans’ associations and regional minority bodies, which continues to disrupt amicable relations among the Yugoslav successor states and places Croatia in a generally undesired but unshakable space between “Europe” and the Balkans. 1 Workshop: War and Identity in the Balkans and the Middle East WORKING PAPER Table of Contents Abstract ...................................................................................................................................................................
    [Show full text]
  • Zastupljenost Ženskog Sporta U Dnevniku Sportske Novosti Od 1945
    Zastupljenost ženskog sporta u dnevniku Sportske novosti od 1945. do 2020. Prpić, Iva Master's thesis / Diplomski rad 2020 Degree Grantor / Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: University of Zagreb, The Faculty of Political Science / Sveučilište u Zagrebu, Fakultet političkih znanosti Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:114:554537 Rights / Prava: In copyright Download date / Datum preuzimanja: 2021-09-29 Repository / Repozitorij: FPSZG repository - master's thesis of students of political science and journalism / postgraduate specialist studies / disertations Sveučilište u Zagrebu Fakultet političkih znanosti Diplomski studij novinarstva Iva Prpić ZASTUPLJENOST ŽENSKOG SPORTA U DNEVNIKU SPORTSKE NOVOSTI OD 1945. DO 2020. DIPLOMSKI RAD Zagreb, 2020. Sveučilište u Zagrebu Fakultet političkih znanosti Diplomski studij novinarstva ZASTUPLJENOST ŽENSKOG SPORTA U DNEVNIKU SPORTSKE NOVOSTI OD 1945. DO 2020. DIPLOMSKI RAD Mentorica: izv. prof. dr. sc. Viktorija Car Studentica: Iva Prpić Zagreb rujan, 2020. IZJAVA O AKADEMSKOJ ČESTITOSTI Izjavljujem da sam diplomski rad Zastupljenost ženskog sporta u dnevniku Sportske novosti od 1945. do 2020., koji sam predala na ocjenu mentorici izv. prof. dr. sc. Viktoriji Car, napisala samostalno i da je u potpunosti riječ o mojem autorskom radu. Također, izjavljujem da dotični rad nije objavljen ni korišten u svrhe ispunjenja nastavnih obveza na ovom ili nekom drugom učilištu, te da na temelju njega nisam stekla ECTS-bodove. Nadalje, izjavljujem da sam u radu
    [Show full text]
  • Freedom House, Its Academic Advisers, and the Author(S) of This Report
    Croatia by Tena Prelec Capital: Zagreb Population: 4.17 million GNI/capita, PPP: $22,880 Source: World Bank World Development Indicators. Nations in Transit Ratings and Averaged Scores NIT Edition 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018 National Democratic 3.5 3.5 3.5 3.5 3.5 3.5 3.5 3.5 3.5 3.75 Governance Electoral Process 3.25 3.25 3.25 3.25 3.25 3.25 3.25 3 3 3 Civil Society 2.75 2.75 2.5 2.5 2.5 2.75 2.75 2.75 2.75 2.75 Independent Media 4 4 4 4 4 4 4 4 4.25 4.25 Local Democratic 3.75 3.75 3.75 3.75 3.75 3.75 3.75 3.75 3.75 3.75 Governance Judicial Framework 4.25 4.25 4.25 4.25 4.25 4.5 4.5 4.5 4.5 4.5 and Independence Corruption 4.5 4.5 4.25 4 4 4 4 4.25 4.25 4.25 Democracy Score 3.71 3.71 3,64 3.61 3.61 3.68 3.68 3.68 3.71 3.75 NOTE: The ratings reflect the consensus of Freedom House, its academic advisers, and the author(s) of this report. The opinions expressed in this report are those of the author(s). The ratings are based on a scale of 1 to 7, with 1 representing the highest level of democratic progress and 7 the lowest. The Democracy Score is an average of ratings for the categories tracked in a given year.
    [Show full text]
  • February 13, 1992 Volume 4, Issue 4
    February 13, 1992 Volume 4, Issue 4 His Excellency Franjo Tudjman President of the Republic of Croatia Radi ev Trg 2 41000 Zagreb Croatia Dear President Tudjman: The U.S. Helsinki Watch Committee is deeply concerned by reports of serious human rights abuses by forces responsible to the Croatian government and by individual extremists in Croatia. Our own investigations of these reports, conducted during a series of fact-finding missions to Croatia in the past year, indicate that many of these reports are well-founded. We call upon you to investigate the abuses enumerated in this letter and to punish those responsible for them. We call upon you to take immediate measures to ensure that such violations of human rights do not occur again. The abuses described in this letter include violations of the laws of war in the current conflict between Croatian and Serbian forces and the Yugoslav army, including the summary execution of civilians and disarmed combatants; the torture and mistreatment of detainees; arbitrary arrests and disappearances; destruction of civilian property and the killing of journalists covering the war. In addition to violations connected with the war, Helsinki Watch has also documented restrictions on freedom of expression and the press and interference with the independence of the judiciary. Finally, we are gravely concerned about the harassment, discrimination and rising violence against Serbs not engaged in the armed conflict in Croatia. Rules of War Violations in Croatia by Croatian Forces Violations of the rules of war are often committed by local police officers and members of the Croatian army1 in areas which are under heavy siege by Serbian forces and the Yugoslav army.
    [Show full text]
  • Zahtjev Za Pokretanje Postupka
    Klasa: UP/I 030-02/2008-01/72 Urbroj: 580-02-010-63-134 Zagreb, 25. ožujka 2010. Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja na temelju članaka 9., 34. i 35. stavka 1. točke 2., 5. i 8., te članka 57. točke 1. Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja («Narodne novine», broj 122/03), u upravnom postupku utvrđivanja sprječavanja, ograničavanja ili narušavanja tržišnog natjecanja sklapanjem zabranjenog sporazuma pokrenutom po službenoj dužnosti protiv poduzetnika Datapress d.o.o. u stečaju, sa sjedištem u Osijeku, Trg Slobode 6, zastupanog po stečajnom upravitelju, Ivanu Perkoviću, Slobodna Dalmacija d.d. sa sjedištem u Splitu, Ulica Hrvatske Mornarice 4, zastupanog po punomoćnici T. S., odvjetnici iz Z., Europapress holding d.o.o. sa sjedištem u Zagrebu, Koranska 2, zastupanog po punomoćnici T. S., odvjetnici iz Z., Vjesnik– naklada d.o.o. sa sjedištem u Zagrebu, Slavonska avenija 4, zastupanog po Goranu Popoviću, direktoru, Glas Slavonije d.d. sa sjedištem u Osijeku, Hrvatske Republike 20, zastupanog po Ivanu Šimiću, članu Uprave, Glas Istre d.o.o. sa sjedištem u Puli, Riva 10, zastupanog po Željku Žmaku, predsjedniku Uprave, Novi list d.d. sa sjedištem u Rijeci, Zvonimirova 20/a, zastupanog po punomoćnici L. R. Ž., odvjetnici iz Z., Večernji list d.d. sa sjedištem u Zagrebu, Slavonska avenija 4, zastupanog po punomoćniku N. P., odvjetniku iz Z., RTD d.o.o. sa sjedištem u Zadru, Medulićeva 2, zastupanog po Damiru Maričiću, direktoru i Hrvatska udruga poslodavaca–- Udruga novinskih izdavača sa sjedištem u Zagrebu, Pavla Hatza 12, zastupana po Marijanu Beljanu, predsjedniku Udruge, temeljem odluke Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja, sa 37.
    [Show full text]
  • Zastupljenost Ženskog Sporta U Dnevniku Sportske Novosti Od 1945. Do 2020
    Zastupljenost ženskog sporta u dnevniku Sportske novosti od 1945. do 2020. Prpić, Iva Master's thesis / Diplomski rad 2020 Degree Grantor / Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: University of Zagreb, The Faculty of Political Science / Sveučilište u Zagrebu, Fakultet političkih znanosti Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:114:554537 Rights / Prava: In copyright Download date / Datum preuzimanja: 2021-09-27 Repository / Repozitorij: FPSZG repository - master's thesis of students of political science and journalism / postgraduate specialist studies / disertations Sveučilište u Zagrebu Fakultet političkih znanosti Diplomski studij novinarstva Iva Prpić ZASTUPLJENOST ŽENSKOG SPORTA U DNEVNIKU SPORTSKE NOVOSTI OD 1945. DO 2020. DIPLOMSKI RAD Zagreb, 2020. Sveučilište u Zagrebu Fakultet političkih znanosti Diplomski studij novinarstva ZASTUPLJENOST ŽENSKOG SPORTA U DNEVNIKU SPORTSKE NOVOSTI OD 1945. DO 2020. DIPLOMSKI RAD Mentorica: izv. prof. dr. sc. Viktorija Car Studentica: Iva Prpić Zagreb rujan, 2020. IZJAVA O AKADEMSKOJ ČESTITOSTI Izjavljujem da sam diplomski rad Zastupljenost ženskog sporta u dnevniku Sportske novosti od 1945. do 2020., koji sam predala na ocjenu mentorici izv. prof. dr. sc. Viktoriji Car, napisala samostalno i da je u potpunosti riječ o mojem autorskom radu. Također, izjavljujem da dotični rad nije objavljen ni korišten u svrhe ispunjenja nastavnih obveza na ovom ili nekom drugom učilištu, te da na temelju njega nisam stekla ECTS-bodove. Nadalje, izjavljujem da sam u radu
    [Show full text]
  • Sport, Mediji I Politika Na Primjeru Streljaštva: Studija Slučaja Dvije Olimpijske Medalje U Dva Različita Društveno-Politička Konteksta
    Sport, mediji i politika na primjeru streljaštva: studija slučaja dvije olimpijske medalje u dva različita društveno-politička konteksta Draženović, Lorena Master's thesis / Diplomski rad 2015 Degree Grantor / Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: University of Zagreb, Faculty of Kinesiology / Sveučilište u Zagrebu, Kineziološki fakultet Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:117:661685 Rights / Prava: In copyright Download date / Datum preuzimanja: 2021-09-30 Repository / Repozitorij: Repository of Faculty of Kinesiology, University of Zagreb - KIFoREP SVEUČILIŠTE U ZAGREBU KINEZIOLOŠKI FAKULTET (studij za stjecanje visoke stručne spreme i stručnog naziva: magistar kineziologije) Lorena Draženović SPORT, MEDIJI I POLITIKA NA PRIMJERU STRELJAŠTVA: STUDIJA SLUČAJA DVIJE OLIMPIJSKE MEDALJE U DVA RAZLIČITA DRUŠTVENO – POLITIČKA KONTEKSTA (Diplomski rad) Mentor: izv. prof. dr. sc. Benjamin Perasović Zagreb, rujan 2015. SPORT, MEDIJI I POLITIKA NA PRIMJERU STRELJAŠTVA: STUDIJA SLUČAJA DVIJE OLIMPIJSKE MEDALJE U DVA RAZLIČITA DRUŠTVENO – POLITIČKA KONTEKSTA Sažetak Glavni cilj ovog diplomskog rada bio je je istražiti društveno značenje streljaštva na primjeru percepcije vrhunskih rezultata, kao što su medalje Jasne Šekarić i Snježane Pejčić. Na osnovi relevantne literature i istraživanja koje je obuhvatilo intervjue sa sportskim akterima, analizu sadržaja i analizu diskursa medijskih objava i natpisa, utvrđivali smo percepciju malog sporta u našem društvu kroz odnos politike, sporta i medija. Glavna hipoteza glasila je: godine 1988. više se pažnje pridavalo samom sportu i sportskim rezultatima, bez političkih konotacija, nego što je to bio slučaj 2008. godine. Pomoćna hipoteza glasila je: mediji i politika imali su veći utjecaj na sport i sportske rezultate 2008. godine nego što su imali 1988. godine.
    [Show full text]
  • Minimum 40 Short Articles on Marine Litter Issues in Tourism Related Magazines, TV and Radio Shows (20 in Italy and 20 in Croatia)
    Minimum 40 short articles on marine litter issues in tourism related magazines, TV and radio shows (20 in Italy and 20 in Croatia) WP3 – Activity 3.3 – Marine litter awareness raising campaign for tourists DELIVERABLE D3.3.4. Partner in Charge: PP6 Partners involved: All Status: Final Version Distribution: Public Date: January 2020 ML-Repair Reducing and preventing, an integrated Approach to Marine Litter Management in the Adriatic Sea – Axis 3 – SO 3.3 European Regional Development Fund www.italy-croatia.eu SUMMARY 1 PROJECT PRESENTATION ...................................................................................................................... 1 1.1 Project description ........................................................................................................................ 1 1.2 WP 3 - raising awareness and knowledge transfer about marine litter issues to target groups . 1 2 ACTIVITY 3.3. - MARINE LITTER AWARENESS RAISING CAMPAIGN FOR TOURISTS .............................. 2 2.1 Activity description ....................................................................................................................... 2 2.2 Achievement of Deliverable 3.3.4.(3.3.4. Minimum 40 short articles on marine litter issues in tourism related magazines, TV and radio shows (20 in Italy and 20 in Croatia): ..................................... 2 2.3 Photos of Minimum 40 short articles on marine litter issues in tourism related magazines, TV and radio shows .....................................................................................................................................
    [Show full text]
  • Republika Hrvatska Centar Za Restrukturiranje I
    REPUBLIKA HRVATSKA CENTAR ZA RESTRUKTURIRANJE I PRODAJU Ivana Lučića 6, 10000 Zagreb Na temelju Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske (NN 94/1313 i 18/16), Uredbe o načinu prodaje dionica i poslovnih udjela (NN 129/13 i 66/14) i Odluka ravnatelja Centra za restrukturiranje i prodaju (dalje u tekstu: CERP) Klasa: 024-04/17-04/2, Ur.br: 360-01/08-2017-1, Klasa: 024-04/17-04/2, Ur.br: 360-01/08- 2017-3, Klasa: 024-04/17-04/2, Ur.br: 360-01/08-2017-4, Klasa: 024-04/17-04/2, Ur.br: 360-01/08-2017-5, Klasa: 024-04/17-04/2, Urbroj: 360-01/08-2017-6 od 01. veljače 2017. godine i Klasa: 024-04/17-04/2, Ur.br: 360-01/08-2017-2, Klasa: 024-04/17-04/2, Ur.br: 360-01/08-2017-7, Klasa: 024-04/17-04/2, Ur.br: 360-01/08-2017-8 od 22. veljače 2016. godine CERP namjerava javnim nadmetanjem izvršiti prodaju dionica i poslovnih udjela, te objavljuje Javni poziv za iskazivanje interesa za kupnju dionica i poslovnih udjela trgovačkih društava u vlasništvu Republike Hrvatske, Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i Centra za restrukturiranje i prodaju provedbom postupka javnog nadmetanja Broj Nominalna % u R. dionica i vrijednost Društvo temeljnom br. posl. ponuđenih dionica i kapitalu udjela posl.udjela u HRK 1. AUTOMEHANIKA d.o.o. Karlovac 91 172.900 1,86 2. B-COOP d.o.o. Umag 1 222.500 2,81 3. BRODOGRADILIŠTE CRES d.d.
    [Show full text]