DOCSLIB.ORG

A B Kazalo Geografskih Imena U Časopisu Geoadria, Sv. 1

Total Page：16

File Type：pdf, Size：1020Kb

Download full-text PDF Read full-text
A B Kazalo Geografskih Imena U Časopisu Geoadria, Sv. 1 KAZALO GEOGRAFSKIH IMENA U ČASOPISU GEOADRIA, SV. 1.-10. INDEX OF TOPONYMS IN JOURNAL GEOADRIA, VOL. 1-10 I-X – svesci/volumes, 1,2 – brojevi/numbers A Anhalt. VII/2: 82 Austrija (Austria). I: 12; II: 5, 10, 11, Ankara. VIII/1: 124 12, 13, 24, 36, 64, 65, 67, 75; III: 23, Aba D. IX/1: 15 Ansan. V: 135 31, 51, 52, 65, 66; IV: 105; V: 145; Abica. IX/1: 25 Antarktički ocean. III: 94 VI: 9, 69, 99, 100; VII/1: 111, 134; Abruzzo (Abruzzi). VI: 107; IX/1: 54 Antarktika. III: 94, 95; VIII/1: 21, 25, VII/2: 76-80, 86; VIII/1: 69; IX/2: Achaia. II: 27 30; X/2: 237, 238 244, 246; IX/1: 59, 61, 117; X/1: 121; Ada Lukačka. IX/1: 76 Antibel, Antabela. V: 16, 25, 30 X/2: 196, 229 Afrika. I: 94, 95, 99; II: 52, 102; IV: Antunovac, Delta Neretve. I: 66 Austro-Ugarska (Austro-Hungarian 29, 111; V: 141, 142; VI: 163, 181; Antwerpen. V: 155; VIII/1: 60, 73 Monarchy). I: 12; II: 12, 13, 21, 22, VII/2: 129; VIII/1: 22, 37, 162, 171; Apalačko gorje. VIII/1: 30 30; III: 23, 26, 65; IV: 92; V: 70, 71; VIII/2: 161; IX/2: 259; IX/1: 114, Apameja. V: 139 VII/1: 75, 78, 138; IX/1: 59, 61; X/2: 115, 116; X/2: 240, 254 Apeninski poluotok. IX/1: 56 132 Afrika, istočna (eastern Africa). Apulija (Puglia, Apulia). IX/1: 36; Avber. IX/2: 225, 232, 239 VIII/1: 21, 23, 28, 36 IX/2: 129; X/1: 26 Avber, kat. općina. IX/2: 233, 234 Afrika, južna. VIII/1: 23, 24 Aragon. VI: 106 Aviano. IX/2: 176 Afrika, sjeverna. VIII/1: 23, 28, 33; Aranj, Rava. IX/2: 166 Ayers Rock. X/2: 238 IX/2: 244 Arapovac. VIII/2: 112 Azija (Asia). I: 95; II: 102; III: 25, 96, Albanija (Albania). I: 10; II: 31, 35; Arat. VII/2: 38 100; IV: 29, 112; V: 141, 142, 157; III: 25; V: 70; VI: 125; VII/1: 75, 86, Arbanasi, Zadar. I: 37; III: 98; IX/1: VI: 163; VII/2: 120, 129; VIII/1: 20, 90; IX/2: 175-177, 179, 181; IX/1: 58, 60, 63 22, 25-29, 37, 162, 171; VIII/2: 161; 34, 53, 56, 91; X/2: 229 Arbanija. X/1: 6, 14, 19 IX/2: 247, 259, 264; X/1: 111; X/2: Alberta. I: 74, 75 Argentina. I: 91; IX/2: 131; X/1: 118 240, 247 Azija, jugozapadna. IX/2: 273 Aleksandrija. VIII/1: 172 Argyruntum. I: 88 Azija, južna. VIII/1: 23, 28 Alfios. VI: 125 Arkanđel. IX/1: 15 Azorski otoci, Azori (The Azores). Alger. VIII/1: 172 Arktik. I: 75; III: 94, 95; VIII/1: 26 IX/2: 184 Almeria. X/2: 239 Arnjevo polje, Dugi otok. IX/2: 165 Azurna obala (Cote d`Azur). VI: 73, Alpe (Alps). II: 13; V: 149, 151; VI: Arnjić. IV: 44 77; VIII/2: 78 155, 174; VII/1: 129; VII/2: 80, 91; Arta M. IX/1: 15 VIII/1: 21, 28, 34; IX/2: 248; X/2: 230 Arta V. IX/1: 14 Altenburg. VIII/1: 110 Artac. IV: 42 Alžir. VIII/1: 172 B Artica. IX/1: 25 Amazona. V: 141 Artić, Olib. VII/2: 38 Amazonija. VIII/1: 30, 37 Baba. VIII/2: 112, 117, 118 Artina. IX/1: 25 Amerika. III: 96, 97; V: 35; VIII/1: Babac. VIII/2: 55, 57, 77; IX/1: 14; Arženjak M. IX/1: 24 162; IX/2: 247 IX/2: 190, 203 Arženjak V. IX/1: 24 Amerika, Srednja. I: 85, 86; III: 96; V: Babe, Pag. V: 10, 32; VIII/1: 87 141; VIII/1: 32, 33 Asseria. I: 88 Babićovac. IV: 35, 39 Amsterdam. IV: 21, 26, 32; VIII/1: Asturia. VI: 106 Babin bok (u. Babini boci). VIII/2: 107 60, 77 Atena. II: 98; VII/2: 97 Babin brod. IX/2: 166 Anadolija. VIII/1: 55 Atika. VI: 104 Babin kuk. VII/1: 19, 20 Ancona. I: 42; VII/2: 51, 98, 100; Atlantski Ocean, Atlantik (Atlantic). Babin potok, Pag. V: 32 IX/1: 34, 35 I: 75-77, 81, 82, 90; II: 52, 58; V: 67; Babina guzica. IX/1: 30 Andaluzija. VI: 106 VII/1: 102; VIII/1: 18, 23, 25, 26, 28, Babino polje, Mljet. VIII/1: 168 Ande (Andes). VI: 174; VIII/1: 21, 33, 37, 172 Babrovača. VII/1: 25 30, 37 Austin. V: 155; IX/2: 274 Babuljaš M. VIII/2: 112, 116 Andrija. IX/1: 22 Australija (Australia). I: 95; II: 102; Babuljaš V. VIII/2: 112, 115, 116 Angers. I: 98 III: 93, 99; IV: 112, 120; V: 74, 75, Bačić kuk. VII/1: 24 Angloamerika. II: 103; III: 93, 100; 137, 141, 142, 157; VI: 163; VII/2: Bačka. II: 21, 23, 24 IV: 112; V: 143; VII/2: 130; VIII/2: 112, 129; VIII/1: 25, 26, 37; VIII/2: Baćinska jezera. I: 65 162; X/1: 111; IX/2: 260, 273; X/2: 161; IX/2: 131, 184, 243, 244, 259; Baćun. VII/1: 71 241 X/1: 111; X/2: 237, 238, 240 Badanj. VII/1: 19; VII/2: 29 Angola. IX/1: 115 Australija, istočna. VIII/1: 25 Badanj, spilja. VII/1: 33, 45 Anguilla. IX/2: 185 Australija, sjeverna. VIII/1: 25 Baden-Württenberg. VII/2: 82 129 Geoadria 11/1 (2006) 129-165 Badija. VI: 178; IX/1: 11, 14, 31 Barbados. V: 118 247, 252; X/2: 154, 155, 183, 233, Badnjišta. V: 9 Barbat (Barbado). V: 9, 10, 11, 14, 256 Badovinci. VII/1: 36 15, 16, 17, 21, 27, 28, 33, 40, 43, 46, Beram. V: 147, 148 Bagalovići. I: 63, 70, 71 47; VIII/1: 70, 118 Beran. VIII/2: 133, 141, 142 Bahami, Bahamski otoci. I: 86 Barcelona. II: 52; VII/1: 110 Berberi buk. III: 101 Bahrain. II: 58 Barcs. VI: 168; IX/1: 75, 76, 78, 81, Berčastac. VIII/2: 9 Baie St. Anne, N. B.; Kanada. I: 78 82, 88 Beretnica. V: 11 Bajagić. X/2: 173, 174, 176-179, 183- Baredine. V: 148; VI: 169; IX/2: 267 Bergačel. V: 55 185, 188, 189 Barentsovo more (Barentsee). IV: 22, 30 Bergen. VIII/1: 161 Bajizhaji. IV: 109 Bari. VII/2: 98 Beringov prolaz. III: 96 Bakar. V: 90; VIII/1: 172; VIII/2: 97 Baričevići VII/2: 67, 69 Berlin. VII/2: 118; VIII/1: 166; IX/2: Bakarski zaljev. IV: 116, 122 Barjak V. IX/1: 27 247 Bakonjska šuma. VII/2: 85 Barje. VIII/2: 9, 10 Bermend. IX/1: 76, 78, 79, 88 Balabokin porat. VIII/2: 123 Bartol, udolina. V: 14 Bermuda. I: 86 Balabra. VIII/2: 111 Bartul. V: 27 Beršćanovica (Pristaneschie). IX/1: Balabra Mala. VIII/2: 122, 124 Basa, Bas. V: 9, 10, 26, 30 36, 42 Balabra Vela. VIII/2: 122, 124; IX/1: 17 Basač. VII/2: 29 Berzence. IX/1: 76, 78, 79, 88 Balaton. V: 146, 147; IX/2: 265; X/2: Basel. VIII/1: 72 Betina. VIII/2: 46, 61, 100, 110; IX/2: 247, 248 Basilicata. VI: 107 130 Balatonska subregija. IX/2: 265 Baskia. VI: 106 Bevandićeva lokva. V: 21 Bale. IV: 67, 69, 70 Baška Voda. II: 86; III: 59; IX/1: 103 Bevandićevo. V: 10, 11 Baleari, Balearsko otočje (Balearic Baška, Krk. VII/2: 99, 101 Bezdanj. VI: 38 Islands). I: 98; II: 55; VI: 106; VIII/1: Baške Oštarije. IV: 115; V: 147; VII/1: Bezires. VI: 72 53, 58; X/2: 239 8-15, 24, 28; VII/2: 23, 24, 32; IX/2: Bibinje. I: 36, 41; VI: 170; IX/2: 165 Balkan (The Balkans, Les Balkans). 266 Bige velike. VI: 34, 39 III: 22, 28; IV: 29; V: 150; VII/1: 52; Baštike. VII/1: 56 Bigova. VII/1: 57 IX/2: 174, 180, 182 Bihać. II: 21; IV: 28; X/2: 257 Batalaža. V: 53, 57, 79, 91 Balkanski poluotok (Balkan Bijela gora. VII/1: 55 Batelina. IV: 70 Peninsula). I: 12; II: 28; IV: 122; VII/2: Bijela Hrvatska (White Croatia). II: 17 Batina. IX/2: 257, 265 116; VIII/1: 45; VIII/2: 137 Bijela Istra. VI: 169 Bavarska (Baueria). VII/2: 82, 85; Balkanski pravac (Balcanic direction). Bijela Kuka. VII/1: 56 VIII/1: 51, 69 VIII/2: 135 Bijela strana. VII/1: 34 Bavljenac. VIII/2: 46, 50, 54; IX/1: 18 Balkun. IX/1: 17 Bijela, CG. VII/1: 53, 54, 56, 59, 62, Bebići. I: 70 Baltičko more (Baltik). VI: 153; VII/2: 65 Beč (Wien, Vienna). IV: 105; V: 141; 96; VIII/1: 170; VIII/2: 132 Bijele stijene. V: 116, 117, 119 VII/1: 26; VII/2: 118; VIII/1: 60, 86, Balun. IX/1: 22 Bijeli Karpati. VII/2: 89 96, 109; IX/2: 246, 247, 270 Baluni, Žirje. IX/2: 145 Bijeli Vir. I: 68 Bednja. IV: 114 Banat. IX/1: 59 Bijelo Polje. III: 102; VIII/2: 133, 139- Bangkok. V: 135 Begova staza. V: 116 142 Banija. II: 15, 72 Begovo Razdolje. V: 110, 115, 116, Bikarijica. VIII/2: 112, 117; IX/1: 26 I: 96; II: 11, 23, 72, 72, 82; III: 102; 119 Bilensko. VII/1: 23 IV: 114; V: 146; VI: 167; VII/2: 142; Bei Panjiang. IV: 108, 109 Bili brig, Zadar. I: 36, 41; V: 63; IX/1: VIII/1: 139; IX/2: 263; X/2: 212, 219, Bela dugača. VII/2: 49 64; IX/2: 161 245 Bela Garma.
Load more

Recommended publications
  • Exploring Underwater Heritage in Croatia a Handbook Exploring Underwater Heritage in Croatia a Handbook
    exploring underwater heritage in croatia a handbook exploring underwater heritage in croatia a handbook Zadar, 2009. AN ROMAN PERIOD SHIPWRECK WITH A CARGO OF AMPHORAE ROMaN PeRIOD ShIPWRecK IN The ČaVLIN ShaLLOWS There are several hundred Roman pe- riod shipwrecks in the Croatian part of the Adriatic Sea, the majority of which are devastated, but about a dozen of which have survived the ravages of time and unethical looters. They have been preserved intact, or with only minor damage, which offers underwater archaeologists an oppor- tunity for complete research. The very large number of Roman ship- wrecks is not unexpected, but speaks rather of the intensity of trade and importance of navigation on the eastern side of the Adriatic Sea, and of the dangers our sea hides. Roman period shipwrecks can be dated either by the type of cargo they carried or by some further analysis (the age of the wood, for example), and the datings range from the 4th century BC to the 6th century. The cargos of these ships were varied: from fine pot- tery, vessels and plates, stone construction elements and brick to the most frequent cargo – amphorae. The amphora was used as packag- ing from the period of the Greece colonisation to the late Roman and the Byzantine supremacy. There are remains of shipwrecks with cargos of amphorae that can be researched on the seabed, covered by Archaeological underwater excavation with the aid of a water dredge protective iron cages, and there are those that, as per documentation, need to be raised to the surface and presented on land.
    [Show full text]
  • 93 Mirela Slukan Altić ŠIBENIK I NJEGOV TERITORIJ NA OSMANSKOJ PLOVIDBENOJ KARTI IZ 1521. GODINE O Pîrî Reisu I Njegovom
    Mirela Slukan Altić UDK: 912.43 ( 262.3-11) „15“ 94 (497.5 Šibenik) „15“ Izvorni znanstveni rad Primljeno: 24. 12. 2010. ŠIBENIK I NJEGOV TERITORIJ NA OSMANSKOJ PLOVIDBENOJ KARTI IZ 1521. GODINE Sažetak: Autorica analizira porast osmanskog interesa za kartiranje istočne obale Jadrana te kontekst nastanka plovidbenog atlasa “Kitab-i Bahriye” (Knjiga o plovidbi) koji je po prvi put sadržavao i veći broj detaljnih prikaza naše obale, uključujući i onaj šibenskog akvatorija. Sastavljen 1521. atlas je djelo znamenitog osmanskog kartografa Pîrî Reisa, admirala koji je osobno sudjelovao u nizu pomorskih bitaka duž Mediterana. Njegove karte istočne obale Jadrana nastale na temelju terenskih opažanja pomoraca, daleko premašuju dosege tadašnje mletačke kartografi je koja se u to vrijeme još uvijek oslanjala na Ptolemejeve karte te venecijanske portulane koje su Jadran prikazivale u razmjerno sitnom mjerilu. To potvrđuje i Pîrî Reisova karta šibenskog akvatorija, koja svojom detaljnošću daleko nadmašuje tadašnje mletačke karte, a koju ovdje predstavljamo. Uz svaku kartu Pîrî Reis priložio je i detaljni opis akvatorija (peljar) čiji integralni prijevod na hrvatski također ovdje donosimo prvi put. Ključne riječi: Šibenik, plovidba, Osmansko Carstvo, Pîrî Reis, kartografski izvori O Pîrî Reisu i njegovom atlasu “Kitab-i Bahriye” Prvi detaljniji kartografski prikaz šibenskog akvatorija, nakon njegova pripajanja Mletačkoj Republici nisu izradili Mlečani, već Osmanlije. Iako se ta činjenica na prvi pogled čini vrlo nelogičnom, imajući u vidu osmansku teritorijalnu ekspanziju na naše prostore, kao i njihove česte ratove s Venecijom na moru, osmanska potreba za kartiranjem hrvatske obale Jadrana postaje manje neobična. A upravo je jedan od najpoznatijih osmanskih kartografa, znameniti admiral Pîrî Reis, 1521.
    [Show full text]
  • Herpetofaunistic Diversity of the Cres-Lošinj Archipelago (Croatian Adriatic)
    University of Sopron Roth Gyula Doctoral School of Forestry and Wildlife Management Sciences Ph.D. thesis Herpetofaunistic diversity of the Cres-Lošinj Archipelago (Croatian Adriatic) Tamás Tóth Sopron 2018 Roth Gyula Doctoral School of Forestry and Wildlife Management Sciences Nature Conservation Program Supervisors: Prof. Dr. Faragó Sándor Dr. Gál János Introduction In recent years the Croatian islands, especially those of the Cres-Lošinj Archipelago became the focus of research of herpetologists. However, in spite of a long interest encompassing more than a hundred years, numerous gaps remain in our herpetological knowledge. For this reason, the author wished to contribute to a better understanding by performing studies outlined below. Aims The first task was to map the distribution of amphibians and reptiles inhabiting the archipelago as data were lacking for several of the smaller islands and also the fauna of the bigger islands was insufficiently known. Subsequently, the faunistic information derived from the scientific literature and field surveys conducted by the author as well as available geological and paleogeological data were compared and analysed from a zoogeographic point of view. The author wished to identify regions of the islands boasting the greatest herpetofaunal diversity by creating dot maps based on collecting localities. To answer the question which snake species and which individuals are going to be a victim of the traffic snake roadkill and literature survey were used. The author also identified where are the areas where the most snakes are hit by a vehicle on Cres. By gathering road-killed snakes and comparing their locality data with published occurrences the author seeked to identify species most vulnerable to vehicular traffic and road sections posing the greatest threat to snakes on Cres Island.
    [Show full text]
  • Hrvatski Jadranski Otoci, Otočići I Hridi
    Hrvatski jadranski otoci, otočići i hridi Sika od Mondefusta, Palagruţa Mjerenja obale istoĉnog Jadrana imaju povijest; svi autori navode prvi cjelovitiji popis otoka kontraadmirala austougarske mornarice Sobieczkog (Pula, 1911.). Glavni suvremeni izvor dugo je bio odliĉni i dosad još uvijek najsustavniji pregled za cijelu jugoslavensku obalu iz godine 1955. [1955].1 Na osnovi istraţivanja skupine autora, koji su ponovo izmjerili opsege i površine hrvatskih otoka i otoĉića većih od 0,01 km2 [2004],2 u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture je zatim 2007. godine objavljena opseţna nova graĊa, koju sad moramo smatrati referentnom [2007].3 No, i taj pregled je manjkav, ponajprije stoga jer je namijenjen specifiĉnom administrativnom korištenju, a ne »statistici«. Drugi problem svih novijih popisa, barem onih objavljenih, jest taj da ne navode sve najmanje otoĉiće i hridi, iako ulaze u konaĉne brojke.4 Brojka 1244, koja je sada najĉešće u optjecaju, uopće nije dokumentirana.5 Osnovni izvor za naš popis je, dakle, [2007], i u graniĉnim primjerima [2004]. U napomenama ispod tablica navedena su odstupanja od tog izvora. U sljedećem koraku pregled je dopunjen podacima iz [1955], opet s obrazloţenjima ispod crte. U trećem koraku ukljuĉeno je još nekoliko dodatnih podataka s obrazloţenjem.6 1 Ante Irić, Razvedenost obale i otoka Jugoslavije. Hidrografski institut JRM, Split, 1955. 2 T. Duplanĉić Leder, T. Ujević, M. Ĉala, Coastline lengths and areas of islands in the Croatian part of the Adriatic sea determined from the topographic maps at the scale of 1:25.000. Geoadria, 9/1, Zadar, 2004. 3 Republika Hrvatska, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, Drţavni program zaštite i korištenja malih, povremeno nastanjenih i nenastanjenih otoka i okolnog mora (nacrt prijedloga), Zagreb, 30.8.2007.; objavljeno na internetskoj stranici Ministarstva.
    [Show full text]
  • Подкласс Exogenia Collin, 1912
    Research Article ISSN 2336-9744 (online) | ISSN 2337-0173 (print) The journal is available on line at www.ecol-mne.com Contribution to the knowledge of distribution of Colubrid snakes in Serbia LJILJANA TOMOVIĆ1,2,4*, ALEKSANDAR UROŠEVIĆ2,4, RASTKO AJTIĆ3,4, IMRE KRIZMANIĆ1, ALEKSANDAR SIMOVIĆ4, NENAD LABUS5, DANKO JOVIĆ6, MILIVOJ KRSTIĆ4, SONJA ĐORĐEVIĆ1,4, MARKO ANĐELKOVIĆ2,4, ANA GOLUBOVIĆ1,4 & GEORG DŽUKIĆ2 1 University of Belgrade, Faculty of Biology, Studentski trg 16, 11000 Belgrade, Serbia 2 University of Belgrade, Institute for Biological Research “Siniša Stanković”, Bulevar despota Stefana 142, 11000 Belgrade, Serbia 3 Institute for Nature Conservation of Serbia, Dr Ivana Ribara 91, 11070 Belgrade, Serbia 4 Serbian Herpetological Society “Milutin Radovanović”, Bulevar despota Stefana 142, 11000 Belgrade, Serbia 5 University of Priština, Faculty of Science and Mathematics, Biology Department, Lole Ribara 29, 38220 Kosovska Mitrovica, Serbia 6 Institute for Nature Conservation of Serbia, Vožda Karađorđa 14, 18000 Niš, Serbia *Corresponding author: E-mail: [email protected] Received 28 March 2015 │ Accepted 31 March 2015 │ Published online 6 April 2015. Abstract Detailed distribution pattern of colubrid snakes in Serbia is still inadequately described, despite the long historical study. In this paper, we provide accurate distribution of seven species, with previously published and newly accumulated faunistic records compiled. Comparative analysis of faunas among all Balkan countries showed that Serbian colubrid fauna is among the most distinct (together with faunas of Slovenia and Romania), due to small number of species. Zoogeographic analysis showed high chorotype diversity of Serbian colubrids: seven species belong to six chorotypes. South-eastern Serbia (Pčinja River valley) is characterized by the presence of all colubrid species inhabiting our country, and deserves the highest conservation status at the national level.
    [Show full text]
  • Važnost Otoka Ilovika I Sv. Petra Za Plovidbenu Rutu Duž Istočne Obale Jadrana U Svjetlu Novijih Istraživanja
    Zrinka Serventi - Važnost otoka Ilovika i Sv. Petra... (401-412) Histria Antiqua, 21/2012 Zrinka SERVENTI VAŽNOST OTOKA ILOVIKA I SV. PETRA ZA PLOVIDBENU RUTU DUŽ ISTOČNE OBALE JADRANA U SVJETLU NOVIJIH ISTRAŽIVANJA UDK 904:726.54>(497.5)(210.7 Ilovik)”652” Zrinka Serventi, mag. Izvorni znanstveni rad Sveučilište u Zadru Primljeno: 12.04.2012. Odjel za povijest Odobreno: 23.08.2012. Obala kralja Petra Krešimira IV., 2 23000 Zadar, Hrvatska e-mail: [email protected] toci Ilovik i Sv. Petar bili su u antičkom razdoblju važne točke na plovnom putu duž istočne obale Jadrana što do- kazuju i starija podmorska istraživanja, osobito antičkog brodoloma u blizini Ilovika, ali i noviji nalaz brončane Oskulpture Apoksiomena. Tijekom svibnja 2009. godine vodila su se istraživanja kasnoantičke crkve na položaju Sv. Andrija (Sićadrija) na otoku Iloviku koja su dodatno potvrdila značaj tog prostora za pomorsku plovidbu. Osobito se ističe nalaz fragmentiranog nadgrobnog spomenika koji je sekundarno upotrijebljen prilikom izgradnje ove kasnoantičke crkve. U radu se osobita pažnja posvećuje upravo ovom nalazu te se analiziraju njegov epigrafski značaj i podrijetlo. S obzirom na to da je prilikom rekognosciranja Sv. Petra utvrđena veća količina antičkog materijala uz obalu kao i prisutnost mogućih antičkih zidova postavlja se pitanje važnosti otoka Sv. Petra u tom razdoblju kao i povezanost s trgovačkim centrima duž istočne obale Jadrana. Također se razmatraju potencijalni plovidbeni pravci koji su mogli prolaziti kanalom između Ilovika i Sv. Petra, a sukladno tome i razvoj ovih dvaju otoka tijekom antike i ranog srednjeg vijeka. Ključne riječi: otok Ilovik, otok Sv. Petar, plovidbeni pravci, ranokršćanske crkve, rimski nadgrobni natpis Prilikom arheoloških istraživanja 2009.
    [Show full text]
  • Proforma Faktura 5
    Razvrstavanje otoka u skupine (Članak 2. Zakona o otocima /Narodne novine N 34/99, 149/99, 32/02, 33/06/) „Otoci se glede demografskog stanja i gospodarske razvijenosti razvrstavaju u dvije skupine. U prvoj skupini su sljedeći otoci i otočići: – nedovoljno razvijeni i nerazvijeni: Unije, Susak, Srakane Vele, Srakane Male, Ilovik, Goli, Sv. Grgur, Premuda, Silba, Olib, Škarda, Ist, Molat, Dugi otok, Zverinac, Sestrunj, Rivanj, Rava, Iž, Ošljak, Babac, Vrgada, Prvić (šibensko otočje), Zlarin, Krapanj, Kaprije, Žirje, Veli i Mali Drvenik, Vis, Biševo, Lastovo, Mljet, Šipan, Lopud, Koločep i Lokrum; – mali, povremeno nastanjeni i nenastanjeni: otočići pred Porečom: Frižital, Perila, Reverol, Sv. Nikola, Veliki Školj; otočići pred Vrsarom: Cavata, Figarolica, Galiner, Galopun, Gusti Školj, Kuvrsada, Lakal, Lunga, Salamun, Sv. Juraj, Školjić, Tovarjež, Tuf; otočići pred Rovinjem: Banjol, Figarola, Figarolica, Gustinja, Kolona, Mala Sestrica, Maškin, Pisulj, Pulari, Sturag, Sv. Katarina, Sv. Andrija, Sv. Ivan, Vela Sestrica, Veštar; brijunski otočići: Galija, Gaz, Grunj, Kotež, Krasnica, Mali Brijun, Pusti, Obljak, Supin, Sv. Jerolim, Sv. Marko, Veli Brijun, Vrsar; otočići pred Pulom: Andrija, Fenoliga, Frašker, Fraškerić, Katarina, Uljanik, Veruda; otočići u medulinskom zaljevu: Bodulaš, Ceja, Fenera, Levan, Levanić, Pomerski školjić, Premanturski školjić, Šekovac, Trumbuja; okolni otočići otoka Cresa: Kormati, Mali Ćutin, Mali Plavnik, Veli Ćutin, Visoki, Zeča; okolni otočići otoka Krka: Galun, Košljun, Plavnik, Prvić, Sv. Marko, Školjić, Zečevo; okolni otočići otoka Lošinja: Karbarus, Koludarc, Kozjak, Male Orjule, Mali Osir, Mišnjak, Murtar, Oruda, Palacol, Samuncel, Sv. Petar, Trasorka, Vele Srakane, Male Srakane, Vele Orjule, Veli Osir, Zabodaski; otočići u Vinodolskom i Velebitskom kanalu te Novigradskom i Karinskom moru: Lisac, Mali Ražanac, Mišjak, Sv. Anton, Sv.
    [Show full text]
  • Sibenik 15.Pdf -K Sibenik 15.Kap -R R100k Ye -S 0.33 -I Data.Osm 43.6583333333:15.6833333333:100000 Ražanj 27
    Blz.gn. 5s Pirovac . Blz.gn. 3s 3M . Pirovac . Blz.r. 3s 5M . Hrid Misine Dubrava kod Tisna Uvala Slanica ACI Marina Skradin Blz.r. 2s Blz.r. 2s 1M . Blz.gn. 2s RaslinaBlz.r. 3s 3M Most Krka Sibenik\ 15 MURTER Blz.gn. 2s 1M . 43 N 48.2' Mean Latitude 43 N 39.5', Scale = 1:100000, 470.0 x 323.0 mm . 43 N 48.2' Skradinski Buk 015 E 58.5' 015° 30.0' 015° 40.0' 015° 50.0' . Konoba Vidrovača Uvala Čigrađa Lovišća Tisno Blz.r. 5s 4M Lozovac Ivinj 015 E 23.5' LJ UTAC Blz.gn. 2s VruljeVrulje Murtersko more Blz.w/r. 2s 3M Jezera Zaton . Blz.r. 5s Stubalj Blz.r. 2s Poduriljko Pod Jasenovac Blz.gn. 2s Tromilja Blz.gn. 5s 4M BI SAG A Blz.gn. 3s 3M Sv. Nikola Rt Murteric Blz.gn. 2s ČogeljiŠupe Blz.gn. 3s 3M Otocic Maslinjak Gradina Sovlje . Blz.gn. 2s 3M Rt Vela Kapela Blz.w. 5s 10M Vodice. Otocic Kukuljari . LAVSA Tribunj Blz.gn. 5s 3M . Blz.r.ACI 5s Vodice 3M Jadranska magistrala Blz(2)w. 10s 5M VELI D RAžEMAN SKI . Blz.w. 5s . Vodice Bogdanovići Plicina Mijoka Blz.gn. 5s 3M .. Bilice Orlovača Tribunj Marina Tribunj Blz(2)gn. 5s 4M 494 111 Konoba Koromačna Blz(2)w. 10s 3M Greben Bacvica GUSTAC LOGOR UN Rakovo Selo . Srima Koromasinia. Blz(2)w. 5s 6M . KASELA Opat. Cavlin Shoal Dubrava kod ŠibenikaVukorepe KLO BUčAR . Konoba Opat . Opat Blz.r. 3s 2M U.Opat PRI šN J AK VELI Gata Martinska 109 SMOKVICA VELA ČAVLI N .
    [Show full text]
  • Jedinica Lokalne Samouprave Grad/Mesto Naziv Marketa Adresa Ada Ada TSV DISKONT Lenjinova 44A Ada Ada TSV Diskont Lenjinova 24 A
    Jedinica lokalne samouprave Grad/Mesto Naziv marketa Adresa Ada Ada TSV DISKONT Lenjinova 44a Ada Ada TSV Diskont Lenjinova 24 Ada Ada Univerexport SABO SEPEŠI LASLA 88 Ada Ada Trgopromet LENJINOVA 44A Ada Ada DUDI CO D.O.O. Lenjinova 15 Ada Ada DTL - AD Senta Promet TP Bakoš Kalmana 1 Ada Ada DTL - AD Senta Promet TP Žarka Zrenjanina 12 Ada Ada DTL - AD Senta Promet TP Karadjordjeva br 61 Ada Ada DTL - AD Senta Promet TP Ul. Save Kovačevića 1 Ada Ada Gomex Lenjinova 2 Ada Mol TSV Diskont Maršala Tita 75 Ada Mol DTL - AD Senta Promet TP Ul Đure Daničića 24 Ada Mol Gomex Maršala Tita 50 Aleksandrovac Aleksandrovac TSV DISKONT 29. Novembra 48 Aleksandrovac Aleksandrovac TR Lukić ITS Gornje Rateje BB Aleksandrovac Aleksandrovac STR Popović 29. Novembar 105/2 Aleksandrovac Aleksandrovac STR Popović Kruševačka BB Aleksandrovac Aleksandrovac Str Mira Dobroljupci BB Aleksandrovac Aleksandrovac Mesara Glidžić 29 Novembra bb Aleksandrovac Aleksandrovac IM Biftek Niš 29.novembar br.86 Aleksandrovac Aleksandrovac DIS 10. Avgusta bb, 37230 Aleksandrovac Aleksandrovac Garevina STUR TOŠA GAREVINA Garevina Aleksinac Aleksinac PD SUPERMARKETI AS DOO KNJAZA MILOSA 40 Aleksinac Aleksinac PD SUPERMARKETI AS DOO KNJAZA MILOSA 138-144 Aleksinac Aleksinac PD SUPERMARKETI AS DOO MOMČILA POPOVIĆA 128 Aleksinac Aleksinac SL Market Knjaza Milosa 77 Aleksinac Aleksinac IM Biftek Niš Majora Tepića br.11 Aleksinac Aleksinac IM Biftek Niš Momčila Popovića br. 19 Aleksinac Aleksinac Kneza Miloša 80 Aleksinac Aleksinac Apoteka Arnika Momčila Popovića 23 Aleksinac Aleksinac
    [Show full text]
  • List of Islands
    - List of islands CI Name on the map 1:25000 Name on nautic map Location Latitude Longitude IOTA Note 1 Aba D. Aba V. nr. Kornat 43° 51' 55,6'' N 15° 12' 48,9'' E EU-170 2 Arkanđel Arkanđel nr. Drvenik Mali 43° 28' 20,5'' N 16° 01' 41,0'' E EU-016 3 Arta M. Arta M. nr. Murter 43° 51' 12,2'' N 15° 33' 41,2'' E EU-170 4 Arta V. Arta V. nr. Murter 43° 51' 21,0'' N 15° 32' 40,1'' E EU-170 5 Babac Babac nr. Pašman 43° 57' 21,6'' N 15° 24' 11,6'' E EU-170 6 Badija Badija nr. Korčula 42° 57' 14,3'' N 17° 09' 39,4'' E EU-016 7 Biševo Biševo nr. Vis 42° 58' 44,0'' N 16° 01' 00,0'' E EU-016 8 Bodulaš Bodulaš Medulin gulf 44° 47' 28,1'' N 13° 56' 53,8'' E Not 9 Borovnik Borovnik nr. Kornat 43° 48' 39,7'' N 15° 15' 12,8'' E EU-170 10 O. Brač Brač 43° 20' 00,0'' N 16° 40' 00,0'' E EU-016 11 Ceja Ceja Medulin gulf 44° 47' 05,6'' N 13° 56' 00,0'' E Not 12 O. Cres Cres 44° 51' 21,4'' N 14° 24' 29,6'' E EU-136 13 O. Čiovo Čiovo nr. Split 43° 30' 00,0'' N 16° 18' 00,0'' E Not 14 Dolfin Dolfin nr. Pag 44° 41' 29,6'' N 14° 41' 28,1'' E EU-170 15 Dolin Dolin nr.
    [Show full text]
  • Cres-Lošinj Archipelago, Croatia)
    82 SHORT NOTE HERPETOZOA 22 (1/2) Wien, 30. Juni 2009 SHORT NOTE Herpetofaunal data from Ilovik and neighboring islets (Cres-Lošinj Archipelago, Croatia) As part of a cooperation between the Zoological and Botanical Garden of the City of Budapest, Hungary and Öko-Centar Beli, Cres, Croatia, Hungarian zoologists repeat- edly visited the islands of the Cres-Lošinj Archipelago since 2002 and extended their research onto smaller islets surrounding the two main islands in 2007. In that year the authors collected herpetofaunal data on the Ilovik Archipelago located south of Lošinj. Seven islets of this island group (Batelić (Školjić), Ilovik, Kozjak, Male Orjule, Sveti Petar, Trasorka, Vele Orjule, Fig. 1, Table 1) SHORT NOTE HERPETOZOA 22 (1/2) Wien, 30. Juni 2009 SHORT NOTE 83 were visited on May 7 to 10 by means of a which are themselves the crumbled and now rented ship as well as power boat kindly submarine slopes of the mountains of the made available by the Lošinj Marine Edu- Istra Peninsula (Čićarija and Učka mountain cation Centre. ranges) (TÓTH et al. 2006). Climate and The area is best known zoologically vegetation are typically Mediterranean, the for its important nesting population of grif- predominant plant cover on these limestone fon vultures Gyps fulvus, and the only per- and dolomitic islands is garrigue or mac- manent school of bottle-nosed dolphins chia; woodland (mainly Quercus ilex as Tursiops truncatus, in the entire Northern well as Pinus halepensis) is found almost Adriatic. In addition, the type specimen of exclusively on Ilovik. There are no perma- the monk seal Monachus monachus has also nent water bodies (rivers or lakes) on these originated from the Kvarner region.
    [Show full text]
  • Abecedni Popis Župa I Naselja Porečke I Pulske Biskupije
    mr. sc. Jakov Jelinčić ABECEDNI POPIS ŽUPA I NASELJA POREČKE I PULSKE BISKUPIJE U svom dugogodišnjem radu u Državnom arhivu u Pazinu, posebno radeći na matičnim knjigama, rješavajući zahtjeve pojedinaca koji su se obraćali Arhivu za pomoć, bilo pisanim bilo usmenim putem, uočio sam da ljudi često ne znaju kojoj župi pripada određeno mjesto, selo ili zaselak, a bez tog saznanja ne može se, ili je vrlo teško, uz veliki gubitak vremena, doći do rezultata. Problem je i u činjenici da su mnoge župe u svojoj povijesti mijenjale teritorijalnu nadležnost, a neke su novoos- novane. Podaci u maticama za neke se novije župe nalaze u dvjema, pa čak i u trima župama. Ovaj Popis župa i kazalo naselja prema pripadnosti župama sačinio sam iz praktičnih razloga, radi lakšeg pronalaženja traženih podataka u matičnim knjigama. Kod popisa župa, uz svaku župu navodim kojem dekanatu ista pripada, a uz naselje navodim kojoj župi ono pripada. Ukoliko je neka župa ranije pripadala kojem od ukinutih dekanata (ranije ih je bilo dvanaest, a sada ih je devet) taj podatak bilježim unutar zagrada. Razmišljao sam kako riješiti pitanje mjesta i župa koje su mijenjale teritorijalnu nadležnost. Pokušao sam to na više načina, te sam na kraju odlučio uz svaku župu staviti u bilješci kada je župa osnovana, odnosno kada se prvi put spo- minje.1 Budući da su mnoga sela i zaseoci u svojoj povijesti bili u različitim župama, u popisu mjesta stavio sam samo današnju župu, a korisnik ovog Popisa lako će, na temelju popisa župa, vidjeti u kojim matičnim knjigama treba tražiti podatke o oso- bama s određenog područja.
    [Show full text]