DOCSLIB.ORG

Zbornik-XVII-2011.Pdf

Total Page：16

File Type：pdf, Size：1020Kb

Download full-text PDF Read full-text
Zbornik-XVII-2011.Pdf ISSN 1332-2362 UDK 323.15 (497.5) Svezak 11 broj 34-35, Zagreb, 2012. Časopis “Bošnjačka pismohrana” tiskan je uz financijsku potporu iz Državnog proračuna Republike Hrvatske putem Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske ZBORNIK RADOVA XVII. SIMPOZIJA EUROPSKI IDENTITET BOŠNJAKA OD MINULOG ISKUSTVA DO SUVREMENE AFIRMACIJE Organizatori: Bošnjačka nacionalna zajednica za Grad Zagreb i Zagrebačku županiju Islamska zajednica u Hrvatskoj Medžlis Islamske zajednice Zagreb Za Organizatore: Dževad Jogunčić, dipl. inž. dr. med. Gzim Redžepi Suorganizator: Naučnoistraživački institut “Ibn Sina” Sarajevo Zagreb, 6. i 7. 05. 2011. Sadržaj 1. UVODNE BESJEDE Dževad Jogunčić: Uvodna riječ predsjednika organizacijskog odbora 9 Dr. med. Gzim Redžepi: Riječ na otvorenju 17. znanstvenog simpozija 13 Prof. dr. sc. Ivo Josipović: Govor predsjednika Republike Hrvatske na 17. znanstvenom simpoziju 15 Bakir Izetbegović: Pozdravno obraćanje, člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine 19 2. BOŠNJACI, IDENTITET, SUVREMENOST Prof. dr. sc. Hilmo Neimarlija: Evropski identitet Bošnjaka / Determinacija, vokacija i korelacija 23 Dr. sc. Fahrudin Novalić: Smisao europskoga identiteta Bošnjaka 31 Dr. sc. Sead Alić: Identitet i identiteti (prema fi nalu) 47 Mr. sc. Saeid Abedpour: O defi niranju evropskog identiteta Bošnjaka 57 Prof. dr. sc. Senadin Lavić: Globalizacijski procesi, evropske integracije i bosanske perspektive. Bošnjačko sazrijevanje. 65 Dr. sc. Elvira Islamović, doc.: Europska nelagoda i bosanski labirint 79 3. BOŠNJAŠTVO I TOKOVI POVIJESTI Prof. dr. sc. Ferid Muhić: Mit o kršćanskoj Europi i islamskom Orijentu – Bosna kao povijesna i kulturna paradigma Europe 91 Dr. sc. Ibrahim Pašić, doc.: Noviji pogledi na etnogenezu Bošnjaka – evropski korijeni Bošnjaka 103 Dr. sc. Edin Mutapčić, doc.: Bosanska banovina i njen evropski identitet 113 Dr. sc. Midhat Spahić, doc.: Diplomatska služba u Bosni polovinom XV. vijeka 131 Prof. dr. sc. Fikret Karčić: O bošnjačkoj percepciji Evrope u Osmanskom periodu: Evropa kao “drugi” 147 Dr. sc. Edin Radušić, doc.: Bošnjački identitet u 19. stoljeću 153 Prof. dr. sc. Adib Đozić: Bošnjaštvo na razmeđu religijskih identiteta 165 Dr. sc. Adnan Jahić, doc.: Neka zapažanja o Bošnjacima za vrijeme monarhističke Jugoslavije 185 Akademik prof. dr. sc. Enes Karić: Bošnjačka samokritika u devetnaestom i dvadesetom stoljeću 197 Dr. sc. Zlatko Hasanbegović: Bošnjaci i kemalistička revolucija. Kemalova Turska u zaboravljenom djelu Munira Šahinovića Ekremova 213 Prof. dr. sc. Šaćir Filandra: Adil Zulfi karpašić: Bošnjaštvo i Evropejstvo 219 Bošnjačka pismohrana 5 Sadržaj Mr. sc. Ajka Tiro Srebreniković: Refl eksija nacionalnog i kulturnog identiteta u književnim tekstovima bosanskohercegovačkih pisaca 20. stoljeća 225 Dr. sc. Aida Abadžić Hodžić, doc.: Sedma i osma decenija 20. stoljeća – formativni period savremene bosanskohercegovačke kulture: uloga i značaj bošnjačkih umjetnika 233 Dr. sc. Denis Bećirović, doc.: Globalizacijski procesi, raspad Socijalističke federativne republike Jugoslavije, Bosna i Hercegovina i Bošnjaci u osamdesetim i devedesetim godinama XX. stoljeća 259 Mr. sc. Izet Hadžić: Akademik Hamdija Ćemerlić u dokumentima UDBE 289 4. BOŠNJACI I IZAZOVI DANAŠNJICE Mr. sc. Mirza Mešić: Bošnjaci između sekularizacije i reislamizacije 297 Muftija Ševko ef. Omerbašić: Identitet imama 305 Dr. sc. Amir Karić: Muslimani u Evropi – identiteti u progresu 311 Dr. sc. Dževad Hodžić, doc.: Bošnjaštvo i Islamska zajednica Bošnjaka u zapadnoj dijaspori 321 Mr. sc. Muhamet Morina: Europski identitet i vjerska tolerancija u albanskom nacionalnom identitetu 327 5. SVJEDOČANSTVA Sead Muhamedagić: Bošnjački identitet u (europskom) procijepu 337 6. PLAKAT I PROGRAM SIMPOZIJA 347 7. GALERIJA FOTOGRAFIJA 353 6 Bošnjačka pismohrana 1 Uvodne besjede Dževad Jogunčić dr. med. Gzim Redžepi prof. dr. sc. Ivo Josipović Bakir Izetbegović Dževad Jogunčić Zagreb Uvodna riječ predsjednika organizacijskog odbora Europski identitet Bošnjaka imao je dinamičan i slojevit tok vlastitog formiranja. Hi- storijski gledano, to je bilo uvjetovano različitim faktorima i okolnostima. Na području današnje Bosne i Hercegovine, na kojem je bilo višestoljetno prisustvo rimske civilizacije, te njene produžene ruke u formi Bizantijskog carstva, tokom seoba u VII I VIII stoljeću među slavenskim doseljenicima dolazi do posebne etničke i dr- žavotvorne identifi kacije. Posljedica toga jeste i nastanak srednjovjekovne bosanske države koja je svojim državno-pravnim, ekonomskim, kulturnim i bračnim vezama bila u potpunosti uokvirena u tadašnje europske tokove. Formiranju Bošnjaka kao na- roda pomoglo je osvajanje srednjovjekovnog bosanskog kraljevstva od strane moćne osmanske imperije, koja se u vremenu penetracije na Balkan – kulturološki i civiliza- cijski gledano – pojavila kao muslimansko-orijentalni izazov i kontrapunkt kršćan- skoj Europi. Usljed svog pripadanja vladajućoj religiji i civilizaciji osmanske države, Bošnjaci su se afi rmirali ne samo kao dominantna etnija u mozaiku novovjekovnih bosanskih zajednica, već i kao važan faktor odbrane carstva u njegovim ratovima s europskim susjedima. Naročito je višestoljetna habsburško-osmanska konfrontacija i dihotomija posredovala u profi liranju Bošnjaka kao naroda koji je svoj identitet proma- trao u opreci spram europskih vrijednosti. Ta je percepcija imala svoj pozni eho u izra- ženoj rezistenciji prosvjetnoj politici Austro-Ugarske monarhije u Bosni i Hercegovini potkraj XIX stoljeća, ali i u oponiranju europskim kulturno-društvenim sadržajima u razdoblju između dva svjetska rata. Drugi važan faktor bila je specifi čna političko-društvena i konfesionalno-etnička struktura bosanskohercegovačkog društva. Za razliku od susjednih zemalja, s domi- nantnim prisustvom jedne većinske vjere-etnije, Bosna se u osmanskom razdoblju afi r- mirala kao multireligijsko društvo, sa snažnim implikacijama u političko-društvenom poretku, u smislu vodeće uloge bosanskohercegovačkih muslimana – Bošnjaka – u vojnom, političkom, socijalnom i drugim područjima života osmanske Bosne. Tako je u XIX stoljeću, umjesto borbe Bosanaca za nacionalno oslobođenje, kako je to bilo svojstveno drugim narodima srednje i jugoistočne Europe, Bosna bila poprište razuđe- nih izraza otpora središnjoj vlasti, s bitno drukčijim, čak suprotstavljenim motivima i intencijama grupacija i zajednica koje su u njemu učestvovale. Ma kako bili nezado- voljni politikom Visoke Porte u Bosni, Bošnjaci nisu željeli odlazak osmanskog carstva iz svoje domovine, još manje dolazak Austro-Ugarske monarhije, što će dokazati ma- Bošnjačka pismohrana 9 1 Uvodna riječ predsjednika organizacijskog odbora sovnim učešćem u tromjesečnom vojnom otporu austro-ugarskim okupacijskim trupa- ma 1878. godine. Tokom austro-ugarske vladavine u Bosni i Hercegovini (1878-1918), kad se bo- sanskohercegovački pravoslavci i katolici prepoznaju u nacionalnim matricama su- sjednih zemalja, Bošnjaci su primarno zaokupljeni idejom zaštite vlastitog vjerskog identiteta, usljed dolaska pod vlast kršćanskog vladara, ali i prozelitske vjerske politike novopostavljenog sarajevskog nadbiskupa. Ne shvaćajući epohalnost i dalekosežnost promjena započetih Berlinskim kongresom, u tjeskobi strahovanja za vlastiti opstanak u nametnutom poretku, nadajući se da će se sultan vratiti u Bosnu, Bošnjaci odbacuju svaku nacionalnu identifi kaciju i svoje cjelokupno kolektivno očitovanje čine u znaku muslimanstva, dajući tako podlogu dolazećim hegemonističkim težnjama prisvajanja Bosne i Hercegovine temeljem “nacionaliziranja” bošnjačkog stanovništva. Dvadese- to stoljeće Bošnjaci dočekuju bez vizija u pogledu razvoja Bosne i Hercegovine u budućem vremenu, a s osnovnim stremljenjem da zaštite svoj muslimanski vjerski i kulturni identitet i konzerviraju postojeće pozicije u agrarnim odnosima. Ovo presudno određuje držanje Bošnjaka u političkim procesima do konca austro-ugarske vladavine u Bosni i Hercegovini. U XX stoljeću na formiranje identiteta Bošnjaka utiču različiti faktori, od vladaju- ćih nacionalnih politika jugoslavenskih elita, preko izloženosti Bosne i Hercegovine hegemonističkim i paternalističkim politikama njenih susjeda, do izazova gole borbe za opstanak u uvjetima historijske nužde, tokom ratova, prevrata, provizorijuma, od- nosno borbe za vlastiti status, u novonastajućim državnim tvorevinama. Dramatični i turbulentni tokovi bosanskohercegovačke historije suvremenog doba bili su daleko od povoljnog ambijenta za samosvjesno sazrijevanje i prepoznavanje Bošnjaka u izvorno- sti njihove europske zavičajnosti. Tek posljednja zbivanja potkraj XX stoljeća – držav- na afi rmacija Bosne i Hercegovine i povratak historijskog imena Bošnjacima – stvorila su strateške pretpostavke za slobodno i rasterećeno manifestiranje cjelokupne sadržaj- nosti bošnjačkog identiteta/identitetā u multilateralnosti europskog kulturnog prostora, kojem i Bošnjaci, nesporno, pripadaju. Koji su ciljevi ovog znanstvenog skupa? Znanstveni skup “Europski identitet Bošnjaka – od minulog iskustva do suvremene afi rmacije” trebao bi da ponudi odgovore na različita pitanja historijskog, sociološkog, kulturološkog, antropološkog i drugih aspekata kolektivnog potvrđivanja Bošnjaka od Srednjeg vijeka do današnjeg vremena. Eminentni znanstvenici, od kojih se očekuju konkretni znanstveni doprinosi, trebali bi se, pored ostalih, usredotočiti na sljedeće teme i pitanja: – Bošnjaci na razmeđu kultura i civilizacija – Bošnjačka percepcija Europe kroz minula razdoblja – Europa prema Bošnjacima – Bošnjaci prema Europi – Bošnjaci i pripadnost europskom
Load more

Recommended publications
  • Remaking History: Tracing Politics in Urban Space
    Remaking History: Tracing Politics in Urban Space Lejla Odobašić Novo & Aleksandar Obradović International Burch University Sarajevo 2021 Authors: Lejla Odobašić Novo & Aleksandar Obradović Publishing: International Burch University Critcal Review: Nerma Prnjavorac Cridge & Vladimir Dulović Proofreading: Adrian Pecotić Project Logo Design: Mina Stanimirović Book Layout Mina Stanimirović & Lejla Odobašić Novo EBook (URL): http://remakinghistory.philopolitics.org/index.html Date and Place: February 2021, Sarajevo Copyrights: International Burch University & Philopolitics Reproduction of this publication for educational or other non-commercial purposes is authorized without permission from the copyright holder. Repro- duction for resale or other commercial purposes is prohibited without prior written permission of the copyright holder. Disclaimer: While every effort has been made to ensure the accuracy of information contained in this publication, the publisher will not assume liability for writing and any use made of the proceedings, and the presentation of the participating organizations concerning the legal status of any country, territo- ry, or area, or of its authorities, or concerning the delimitation of its frontiers or boundaries. CIP zapis je dostupan u elektronskom katalogu Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine pod brojem COBISS.BH-ID 42832902 ISBN 978-9958-834-67-7 TABLE OF CONTENTS PREFACE Critical Review by Nerma Prnjavorac Cridge... ..................1 Critical Review by Vladimir Dulović .................
    [Show full text]
  • Historical Searches Br. 18
    UDK 94 (497.6) ISSN 1840-3875 UDK 94 (497. 6) ISSN 1840-3875 INSTITUTEINSTITUTE FOR HISTORYFOR HISTORY, • No 18. 1-256, SARAJEVO Sarajevo 2019. No18 • Sarajevo 2019 UDK 94 (497.6) ISSN 1840-3875 CONTENTS Historical Searches / Historijska traganja PREDGOVOR ........................................................................................................................... 5 Publisher Institute for History, Sarajevo, Bosnia and Herzegovina ARTICLES Editorial Board Admir Mulaosmanović, International University of Sarajevo; Sabina Veladžić, Institute Ervin Klepo for History – University of Sarajevo; Dženita Sarač-Rujanac, Instiute for History – O URBANISTIČKOM RAZVOJU VISOKOG OD XIV DO KONCA XIX STOLJEĆA .... 9 University of Sarajevo; Amila Kasumović, Faculty of Philosophy – University of Sarajevo, Iva Lučić, Uppsalla University Sedad Bešlija Editor-in-chief THE SANJAK OF HERZEGOVINA IN 17TH Muhamed Nametak, Institute for History – University of Sarajevo CENTURY: WAQF HERITAGE .............................................................................................55 Secretary Sabina Veladžić Mehmed Hodžić, Institute for History – University of Sarajevo SRPSKA NACIONALNO-KULTURNA INTELIGENCIJA U BOSNI I HERCEGOVINI O KULTURNOM IDENTITETU BOSNE I HERCEGOVINE KROZ RASPRAVE O JEZIKU 1965–1972........................................83 Denis Veladžić DISEMINACIJA SLIKE TAMNOVILAJETSKE BiH U This is an annual journal. BEOGRADSKOJ IZDAVAČKOJ I INFORMATIVNOJ DJELATNOSTI S POČETKA 1980-ih GODINA ...........................................................
    [Show full text]
  • Coversheet for Thesis in Sussex Research Online
    A University of Sussex PhD thesis Available online via Sussex Research Online: http://sro.sussex.ac.uk/ This thesis is protected by copyright which belongs to the author. This thesis cannot be reproduced or quoted extensively from without first obtaining permission in writing from the Author The content must not be changed in any way or sold commercially in any format or medium without the formal permission of the Author When referring to this work, full bibliographic details including the author, title, awarding institution and date of the thesis must be given Please visit Sussex Research Online for more information and further details WHEN THE ROOFTOPS BECAME RED AGAIN: POST-WAR COMMUNITY DYNAMICS IN BOSNIA AND HERZEGOVINA Maria Djolai Ph.D. Development Studies University of Sussex May 2015 ii I hereby declare that this thesis has not been and will not be, submitted in whole or in part to another University for the award of any other degree. Signature:…………………………….. iii UNIVERSITY OF SUSSEX Maria Djolai Ph.D. Development Studies WHEN THE ROOFTOPS BECAME RED AGAIN: POST-WAR COMMUNITY DYNAMICS IN BOSNIA AND HERZEGOVINA Summary My thesis explores post-war community formation following the civil war in Bosnia and Herzegovina (1992-1995), the deadliest European violent conflict since WWII. The study draws on 18 months of fieldwork and mixed methods data collection in two small towns, Stolac in Southern Herzegovina and Kotor Varoš in Northern Bosnia, which were exposed to intense violence. The thesis uses the concept of community as analytical optic to avoid ethnic “groupism” perspective, which so often obscures the complexity of social relations and the dynamics of communal life in Bosnia-Herzegovina.
    [Show full text]
  • Hercegovina 2019 Prelom.Indd
    2019. 1 IZDAVAČI: Arhiv Hercegovine Muzej Hercegovine Fakultet humanističkih nauka Univerziteta “Džemal Bijedić” u Mostaru ZA IZDAVAČA: Mumin Isić Asim Krhan Almir Marić REDAKCIJA: Omer Aksoy (Turska), Dijana Hadžizukić (BiH), Adnan Kadrić (BiH), Adnan Busuladžić (BiH), Mirsad Kunić (BiH), Almir Marić (BiH), Šerbo Rastoder (Crna Gora), Nadija Rebronja (Srbija), Šaban Zahirović (BiH) GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK: Edim Šator NASLOVNA STRANA: Bobo Samardžić DTP: Edin Džiho ŠTAMPA: IC Štamparija Mostar Za štampariju: Ibro Rahimić Tiraž: 300 Publikacija izlazi jedanput godišnje. Objavljivanje ovog broja omogućilo je Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke i Fondacija za izdavaštvo. 2 hercegovina časopis za kulturno i historijsko naslijeđe 18 Mostar, 2019. 3 4 historija 5 6 Almir Marić PORTRETNE STELE NA PROSTORU DANAŠNJE HERCEGOVINE – DRUŠTVENI KONTEKST Sažetak: Tema ovog rada je analiza rimskih nadgrobnih spomenika sa prostora današnje Hercegovine koji sadrže portret pokojnika. U uvodnom dijelu tematizirali smo rimske nadgrobne spomenike kao medij predstavljanja socijalnih struktura. Za razliku od većine radova koji su nadgrobnim spomenicima sa portretima pristupali iz perspektive analize strukture i ikonografije, opredijelili smo se da u ovom radu analiziramo društveni kontekst kojem su pokojnici pripadali. Većina tih spomenika pronađena je na prostoru šire okoline današnjeg Ljubuškog i Konjica. Nadgrobni spomenici sa portretima iz ljubuškog kraja povezuju se sa pripadnicima rimskih pomoćnih jedinica koje su smještene u logor na Humcu u 1. stoljeću i veteranima VII legije koji su dobili zemljište od cara Tiberija. Natpisi sa portretnih stela iz konjičkog kraja ne otkrivaju kojoj socijalnoj strukturi su pripadali komemorirani. Zbog toga smo se u radu fokusirali na analizu porodičnih odnosa na osnovu spomenika gdje je prikazano više članova porodice, kao i njihove nošnje koja predstavlja odličan primjer očuvanja domaćih tradicija.
    [Show full text]
  • Studije Iz Kulturalne Bosnistike (Književnoteorijske I Književnohistorijske Teme)
    SANJIN KODRIĆ Studije iz kulturalne bosnistike (Književnoteorijske i književnohistorijske teme) BIBLIOTEKA BOSNISTIKA | MONOGRAFIJE KNJIGA 20 KNJIGA SANJIN KODRIĆ STUDIJE IZ KULTURALNE BOSNISTIKE (Književnoteorijske i književnohistorijske teme) © Slavistički komitet i Sanjin Kodrić; prvo izdanje 2018. Sva prava pridržana. Nijedan dio ove publikacije ne smije se umnožavati na bilo koji način ili javno reproducirati bez prethodnog dopuštenja izdavača i autora. Izdavač Slavistički komitet, Sarajevo Filozofski fakultet u Sarajevu, F. Račkog 1, Sarajevo, BiH tel. (+387) 33 253 170 e-mail [email protected] www.slavistickikomitet.ba Izdavački savjet Biblioteke Bosnistika – Književnost i kulturalne studije Enes Duraković, Muhidin Džanko, Renate Hansen-Kokoruš, Sanjin Kodrić, Zvonko Kovač, Nazif Kusturica, Angela Richter, Fahrudin Rizvanbegović, Elbisa Ustamujić, Bogusław Zieliński Glavni urednik Senahid Halilović Urednik Sanjin Kodrić Recenzenti Muhidin Džanko Fahrudin Rizvanbegović Sead Šemsović ISBN 978-9958-648-22-9 BIBLIOTEKA BOSNISTIKA | MONOGRAFIJE Sanjin Kodrić Studije iz kulturalne bosnistike (Književnoteorijske i književnohistorijske teme) Sarajevo, 2018. KNJIGA 20 KNJIGA Objavljivanje ove knjige finansijski je podržala Fondacija za izdavaštvo / nakladništvo Federacije Bosne i Hercegovine. Sinu Skenderu Sadržaj Uvodne napomene: Prema kulturalnoj bosnistici . 9 I. Usmenoknjiževni arhiv i teorija historije književnosti Status i identitet bošnjačke književnosti i usmena književnost Bošnjaka do kraja 19 . stoljeća . 23 II. Pitanja i problemi književnohistorijske sistematizacije Preporod prije preporoda? (Pjesma Pozdrav “gospodina hodže Mehmed-Emin-efendije” i počeci novije bošnjačke književnosti) . 111 Rukopisna ostavština i Kameni spavač Maka Dizdara (O povijesti teksta i tekstološkom historijsko-kritičkom čitanju) . 149 III. Kulturalna historija i poetika Bard za sva vremena? (Pjesničko djelo Alekse Šantića i njegova poetika i politika kulture) . 183 “Zanos i stradanje”: Sarajevski atentat i njegovi odjeci u književnom djelu Ive Andrića .
    [Show full text]
  • DIE DONAU IM SPANNUNGSFELD VON ÖFFNUNG UND ABGRENZUNG the AUSTRO-HUNGARIAN PERIOD in BOSNIA and HERZEGOVINA Cultural Politics I
    DIETHE DONAU AUSTRO-HUNGARIAN IM SPANNUNGSFELD PERIOD VON IN BOSNIA ÖFFNUNG AND UND HERZEGOVINA ABGRENZUNGCultural Politics in Bosnia and Herzegovina and the Creation of the Western Type of Art von Edit Krály (Wien, Budapest) by Aida Lipa (Sarajev0) first publication After the Austro-Hungarian occupation of BiH, Sarajevo quickly became not only the adminis- trative, but also the cultural center in this region of the monarchy. The cultural development 1 In Croatia, Ljudevit Gaj and others of Sarajevo and BiH was planned for several reasons. One such reason was a diminishing of from the Illyrian movement pledged nationalistic propaganda coming from Serbia and Croatia. for the unification with Croatia, while Vuk Stefanović Karadžić did At that time, while the Serb and the Croat elite from BiH had already been influenced the same in Serbia. Even later, after by the program of cultural and national unification, by Serbia and Croatia1 respectively, the the occupation, Croatia believed Bosniaks were left in a situation where, abandoned by the Ottomans, they had to struggle for that BiH would be a part of it. There was even a letter sent by the their territorial and religious rights. To keep the Serbian and the Croatian territorial aspirations Croatian Assembly on August 21, under control, the Austro-Hungarian administration sought to foster a feeling of national be- 1878 to the Kaiser, asking that BiH longing to BiH, which was based not on ethnic or religious, but on territorial affiliation. They be annexed to Croatia. Such a pro- position was immediately refused. attempted to evoke a feeling of unity and patriotism amongst the various ethnic groups Cf.
    [Show full text]