SANJIN KODRIĆ Studije iz kulturalne bosnistike (Književnoteorijske i književnohistorijske teme) BIBLIOTEKA BOSNISTIKA | MONOGRAFIJE KNJIGA 20 KNJIGA SANJIN KODRIĆ STUDIJE IZ KULTURALNE BOSNISTIKE (Književnoteorijske i književnohistorijske teme) © Slavistički komitet i Sanjin Kodrić; prvo izdanje 2018. Sva prava pridržana. Nijedan dio ove publikacije ne smije se umnožavati na bilo koji način ili javno reproducirati bez prethodnog dopuštenja izdavača i autora. Izdavač Slavistički komitet, Sarajevo Filozofski fakultet u Sarajevu, F. Račkog 1, Sarajevo, BiH tel. (+387) 33 253 170 e-mail [email protected] www.slavistickikomitet.ba Izdavački savjet Biblioteke Bosnistika – Književnost i kulturalne studije Enes Duraković, Muhidin Džanko, Renate Hansen-Kokoruš, Sanjin Kodrić, Zvonko Kovač, Nazif Kusturica, Angela Richter, Fahrudin Rizvanbegović, Elbisa Ustamujić, Bogusław Zieliński Glavni urednik Senahid Halilović Urednik Sanjin Kodrić Recenzenti Muhidin Džanko Fahrudin Rizvanbegović Sead Šemsović ISBN 978-9958-648-22-9 BIBLIOTEKA BOSNISTIKA | MONOGRAFIJE Sanjin Kodrić Studije iz kulturalne bosnistike (Književnoteorijske i književnohistorijske teme) Sarajevo, 2018. KNJIGA 20 KNJIGA Objavljivanje ove knjige finansijski je podržala Fondacija za izdavaštvo / nakladništvo Federacije Bosne i Hercegovine. Sinu Skenderu Sadržaj Uvodne napomene: Prema kulturalnoj bosnistici . 9 I. Usmenoknjiževni arhiv i teorija historije književnosti Status i identitet bošnjačke književnosti i usmena književnost Bošnjaka do kraja 19 . stoljeća . 23 II. Pitanja i problemi književnohistorijske sistematizacije Preporod prije preporoda? (Pjesma Pozdrav “gospodina hodže Mehmed-Emin-efendije” i počeci novije bošnjačke književnosti) . 111 Rukopisna ostavština i Kameni spavač Maka Dizdara (O povijesti teksta i tekstološkom historijsko-kritičkom čitanju) . 149 III. Kulturalna historija i poetika Bard za sva vremena? (Pjesničko djelo Alekse Šantića i njegova poetika i politika kulture) . 183 “Zanos i stradanje”: Sarajevski atentat i njegovi odjeci u književnom djelu Ive Andrića . 193 Izvori i literatura . 211 Summary: Towards the Cultural Bosnistics . 227 Резюме: К культуральной боснистике . 235 Indeks važnijih imena i književnih naslova . 245 O autoru . 257 Uvodne napomene: Prema kulturalnoj bosnistici . što. kulturnije postanu povijesne znanosti, a što povjesnije postanu one kulturne, to bolje za jedne i za druge . 1. Ova knjiga proizlazi iz moja dva ključna kontinuirana i paralelna interesa – iz interesa za konkretna književnohistorijska pitanja povijesti bošnjač- ke i bosanskohercegovačke književnosti, na jednoj strani, ali i interesa za pitanja književnih i kulturalnih teorija, a prije svega pitanja teorije histo- rije književnosti, na drugoj strani . Riječ je, dakle, o pitanjima koja su u pristupu koji zagovaram i prakticiram neodvojiva, pri čemu i onda kad se bavim konkretnim književnohistorijskim istraživanjima, ovim pitanji- ma pristupam i s književnoteorijskom sviješću, posebno u kontekstu is- pitivanja mogućnosti primjene različitih književnoteorijskih koncepata u proučavanju bošnjačke i bosanskohercegovačke književne prošlosti . U tom smislu, između svega ostalog, posebno me zanima i to kako se historijom književnosti baviti danas, u vremenu savremenih književnih i kulturalnih teorija, ali i kako pritom sačuvati i neke neupitne vrijednosti tradicionalne književnonaučne paradigme i pomiriti ih sa savremenim književnoteorij- skim stanjem . Takvo što izrazito mi je važno i zato što povijest ni bošnjačke ni bosanskohercegovačke književnosti još uvijek nije temeljito i cjelovito istražena, a što današnjeg proučavaoca bilo bošnjačke, bilo bosanskoherce- govačke književnosti dovodi u specifičan položaj: s jedne strane, on je u su- štinskoj obavezi da se bavi i temeljnim, klasičnim, nerijetko i pozitivistič- kim istraživanjima niza nepoznatih književnohistorijskih pitanja, dok je, s druge strane, potrebno svim ovim pitanjima pristupiti i u skladu s onim što je književnoteorijski i uopće spoznajni domet savremenog književno- naučnog trenutka . Samo ili prvenstveno tako moguće je, naime, proučava- nja bošnjačke i bosanskohercegovačke književnosti ostvariti na onaj način koji korespondira s današnjim vremenom, ali i istovremeno nadoknaditi ono što je golemi zaostatak u istraživanju bošnjačke i bosanskohercego- 10 Sanjin Kodrić vačke književne prošlosti, što je problem koji je uvjetovan nizom različitih razloga, a posebno činjenicom da su sve do novijeg vremena bosansko- hercegovačka, a naročito bošnjačka književnost bile književnosti kojima se negirao njihov samosvojni književnohistorijski status i identitet, pa su kao takve desetljećima bile zanemarene i u smislu temeljitih i cjelovitih književnohistorijskih istraživanja . O bošnjačkoj i bosanskohercegovačkoj književnosti i dalje se, dakle, malo zna, odnosno čitave dionice bošnjačke i bosanskohercegovačke knji- ževne prošlosti još uvijek su nedovoljno poznate, a u nekim slučajevima i gotovo sasvim nepoznate, a što i pred proučavaoca ovih književnosti stav- lja naročite i književnohistorijske i književnoteorijske izazove . To se odnosi i na bosnistiku kao književnonaučnu disciplinu, koja, kao i bošnjačka i bo- sanskohercegovačka književnost, ima, naravno svoju znatno dužu tradici- ju, ali se cjelovitije formira tek u novije vrijeme, naročito počev od trenutka zvaničnog priznavanja samosvojnog književnohistorijskog statusa i identi- teta najprije bosanskohercegovačke, a onda i bošnjačke književnosti, tj . od sedamdesetih godina 20 . st . pa nadalje . Uz različite druge okolnosti, poput u nekim slučajevima i dalje prisutnog osporavanja bosanskohercegovačke, a naročito bošnjačke književnosti, odnosno same bosnistike kao takve, bo- snistika kao književnonaučna disciplina sučeljena je posebno i s dva oso- bena izazova: prvi je upravo istaknuti problem neistraženosti bošnjačke i bosanskohercegovačke književnosti, odnosno potreba naročitog pomire- nja tradicionalne i savremene književnonaučne paradigme u proučavanju bošnjačke i bosanskohercegovačke književnosti prošlosti, a drugi je položaj i odnos bošnjačkog i bosanskohercegovačkog unutar same bosnistike . U oba slučaja riječ je o ključnim pitanjima, pri čemu je pitanje Šta je bosnisti- ka? pitanje od prvorazredne važnosti za proučavanje književnog stvaranja u Bosni i Hercegovini . Od odgovora na ovo pitanje zavisi i čitav niz drugih s njim usko povezanih pitanja, među kojima su i ona načelna, npr . ona koja se odnose na ukupnost književnog fenomena u Bosni i Hercegovini, kao i ona pojedinačna, koja se spuštaju sve do npr . razine pojedinačnog književ- nog teksta i mogućnosti njegova razumijevanja . Jedno od ovih i ovakvih pitanja jeste ili bi, pak, trebalo biti i pitanje Šta je to kulturalna bosnistika?, pitanje izrazito važno također kako na načelnoj, tako i na pojedinačnoj razini . No, uprkos njihovoj izuzetnoj važnosti, nijedno od ovih i njima bliskih pitanja ne podrazumijeva mogućnost jednostavnog i jednoznačnog odgo- vora, a razlozi za takvo što također jesu brojni . Oni se suštinski tiču prije svega upravo i književnohistorijskog statusa i identiteta samog književnog Studije iz kulturalne bosnistike 11 stvaranja u Bosni i Hercegovini, njegove prirode te povijesnorazvojnih procesa i pojava koji ga obilježavaju, tj . uopće karakteristika i zakonitosti njegova povijesnog postojanja, s jedne strane . S druge strane, pak, odgovo- ri na pitanja o bosnistici, pa tako i o kulturalnoj bosnistici, usko su veza- ni i za tradiciju proučavanja književnosti u Bosni i Hercegovini, odnosno za ono što je ukupna prošlost naučnog bavljenja bosanskohercegovačkom književnom praksom sve do danas, a posebno za ono što je način njezina statusnog posmatranja i određivanja, a što, naime, predstavlja svojevrsni “filter” kroz koji je književnonaučno artikulirana i sama zbilja bosansko- hercegovačkog književnog rada i književnog života . Ovakvo što nužno i neizostavno uključuje i u datom trenutku dominantna književnoteorijska stajališta, počev od elementarnih pitanja prirode i karaktera književnog stvaranja uopće ili od općenitog razumijevanja smisla nauke o književ- nosti, njezinih ciljeva i zadataka pa nadalje, a naročito u ovom kontekstu nezaobilazna, fundamentalna pitanja iz domena teorije historije književ- nosti . U tom smislu, i pitanje određenja kako bosnistike, tako i kulturalne bosnistike izrazito je složen, višestruko kompleksan i književnoteorijski i književnohistorijski problem 1. 2. Kao i sama Bosna i Hercegovina, i književno stvaranje u Bosni i Hercego- vini izrazito je, naime, složeno .2 Sagledano kao cjelina i u svojem povijesnom trajanju, ono, prije svega drugog, nije ostvareno samo u okvirima jednog naroda, odnosno jedne etno-nacionalne zajednice, pogotovo onda ako se ovakvo što promatra sa sviješću o realnosti složenih procesa etno-nacionalnih identifikacija koji se u Bosni i Hercegovini intenzivno odvijaju počev od sredine 19 . st . pa na- dalje, sve do danas, a zahvaljujući kojima nekadašnja relativno homogena pojava bosanskog naroda razvila se tokom vremena u najmanje tri zasebne etno-nacionalne zajednice, prvenstveno tragom njihovih ranijih religij- sko-konfesionalnih identifikacija i veza ove vrste u širem južnoslavenskom kontekstu . Ovoj, karakterističnoj novovjekovnoj i savremenoj bosansko- hercegovačkoj etno-nacionalnoj situaciji potrebno je dodati i činjenicu po- 1 Usp :. Sanjin Kodrić, “Bošnjačka književnost i kulturalna bosnistika”, Književnost kao prostor izazova u reprezentaciji / konstrukciji bošnjačkog kulturnog identiteta, Zbornik radova, Preporod,