DOCSLIB.ORG

Studije Iz Kulturalne Bosnistike (Književnoteorijske I Književnohistorijske Teme)

Total Page：16

File Type：pdf, Size：1020Kb

Download full-text PDF Read full-text
Studije Iz Kulturalne Bosnistike (Književnoteorijske I Književnohistorijske Teme) SANJIN KODRIĆ Studije iz kulturalne bosnistike (Književnoteorijske i književnohistorijske teme) BIBLIOTEKA BOSNISTIKA | MONOGRAFIJE KNJIGA 20 KNJIGA SANJIN KODRIĆ STUDIJE IZ KULTURALNE BOSNISTIKE (Književnoteorijske i književnohistorijske teme) © Slavistički komitet i Sanjin Kodrić; prvo izdanje 2018. Sva prava pridržana. Nijedan dio ove publikacije ne smije se umnožavati na bilo koji način ili javno reproducirati bez prethodnog dopuštenja izdavača i autora. Izdavač Slavistički komitet, Sarajevo Filozofski fakultet u Sarajevu, F. Račkog 1, Sarajevo, BiH tel. (+387) 33 253 170 e-mail [email protected] www.slavistickikomitet.ba Izdavački savjet Biblioteke Bosnistika – Književnost i kulturalne studije Enes Duraković, Muhidin Džanko, Renate Hansen-Kokoruš, Sanjin Kodrić, Zvonko Kovač, Nazif Kusturica, Angela Richter, Fahrudin Rizvanbegović, Elbisa Ustamujić, Bogusław Zieliński Glavni urednik Senahid Halilović Urednik Sanjin Kodrić Recenzenti Muhidin Džanko Fahrudin Rizvanbegović Sead Šemsović ISBN 978-9958-648-22-9 BIBLIOTEKA BOSNISTIKA | MONOGRAFIJE Sanjin Kodrić Studije iz kulturalne bosnistike (Književnoteorijske i književnohistorijske teme) Sarajevo, 2018. KNJIGA 20 KNJIGA Objavljivanje ove knjige finansijski je podržala Fondacija za izdavaštvo / nakladništvo Federacije Bosne i Hercegovine. Sinu Skenderu Sadržaj Uvodne napomene: Prema kulturalnoj bosnistici . 9 I. Usmenoknjiževni arhiv i teorija historije književnosti Status i identitet bošnjačke književnosti i usmena književnost Bošnjaka do kraja 19 . stoljeća . 23 II. Pitanja i problemi književnohistorijske sistematizacije Preporod prije preporoda? (Pjesma Pozdrav “gospodina hodže Mehmed-Emin-efendije” i počeci novije bošnjačke književnosti) . 111 Rukopisna ostavština i Kameni spavač Maka Dizdara (O povijesti teksta i tekstološkom historijsko-kritičkom čitanju) . 149 III. Kulturalna historija i poetika Bard za sva vremena? (Pjesničko djelo Alekse Šantića i njegova poetika i politika kulture) . 183 “Zanos i stradanje”: Sarajevski atentat i njegovi odjeci u književnom djelu Ive Andrića . 193 Izvori i literatura . 211 Summary: Towards the Cultural Bosnistics . 227 Резюме: К культуральной боснистике . 235 Indeks važnijih imena i književnih naslova . 245 O autoru . 257 Uvodne napomene: Prema kulturalnoj bosnistici . što. kulturnije postanu povijesne znanosti, a što povjesnije postanu one kulturne, to bolje za jedne i za druge . 1. Ova knjiga proizlazi iz moja dva ključna kontinuirana i paralelna interesa – iz interesa za konkretna književnohistorijska pitanja povijesti bošnjač- ke i bosanskohercegovačke književnosti, na jednoj strani, ali i interesa za pitanja književnih i kulturalnih teorija, a prije svega pitanja teorije histo- rije književnosti, na drugoj strani . Riječ je, dakle, o pitanjima koja su u pristupu koji zagovaram i prakticiram neodvojiva, pri čemu i onda kad se bavim konkretnim književnohistorijskim istraživanjima, ovim pitanji- ma pristupam i s književnoteorijskom sviješću, posebno u kontekstu is- pitivanja mogućnosti primjene različitih književnoteorijskih koncepata u proučavanju bošnjačke i bosanskohercegovačke književne prošlosti . U tom smislu, između svega ostalog, posebno me zanima i to kako se historijom književnosti baviti danas, u vremenu savremenih književnih i kulturalnih teorija, ali i kako pritom sačuvati i neke neupitne vrijednosti tradicionalne književnonaučne paradigme i pomiriti ih sa savremenim književnoteorij- skim stanjem . Takvo što izrazito mi je važno i zato što povijest ni bošnjačke ni bosanskohercegovačke književnosti još uvijek nije temeljito i cjelovito istražena, a što današnjeg proučavaoca bilo bošnjačke, bilo bosanskoherce- govačke književnosti dovodi u specifičan položaj: s jedne strane, on je u su- štinskoj obavezi da se bavi i temeljnim, klasičnim, nerijetko i pozitivistič- kim istraživanjima niza nepoznatih književnohistorijskih pitanja, dok je, s druge strane, potrebno svim ovim pitanjima pristupiti i u skladu s onim što je književnoteorijski i uopće spoznajni domet savremenog književno- naučnog trenutka . Samo ili prvenstveno tako moguće je, naime, proučava- nja bošnjačke i bosanskohercegovačke književnosti ostvariti na onaj način koji korespondira s današnjim vremenom, ali i istovremeno nadoknaditi ono što je golemi zaostatak u istraživanju bošnjačke i bosanskohercego- 10 Sanjin Kodrić vačke književne prošlosti, što je problem koji je uvjetovan nizom različitih razloga, a posebno činjenicom da su sve do novijeg vremena bosansko- hercegovačka, a naročito bošnjačka književnost bile književnosti kojima se negirao njihov samosvojni književnohistorijski status i identitet, pa su kao takve desetljećima bile zanemarene i u smislu temeljitih i cjelovitih književnohistorijskih istraživanja . O bošnjačkoj i bosanskohercegovačkoj književnosti i dalje se, dakle, malo zna, odnosno čitave dionice bošnjačke i bosanskohercegovačke knji- ževne prošlosti još uvijek su nedovoljno poznate, a u nekim slučajevima i gotovo sasvim nepoznate, a što i pred proučavaoca ovih književnosti stav- lja naročite i književnohistorijske i književnoteorijske izazove . To se odnosi i na bosnistiku kao književnonaučnu disciplinu, koja, kao i bošnjačka i bo- sanskohercegovačka književnost, ima, naravno svoju znatno dužu tradici- ju, ali se cjelovitije formira tek u novije vrijeme, naročito počev od trenutka zvaničnog priznavanja samosvojnog književnohistorijskog statusa i identi- teta najprije bosanskohercegovačke, a onda i bošnjačke književnosti, tj . od sedamdesetih godina 20 . st . pa nadalje . Uz različite druge okolnosti, poput u nekim slučajevima i dalje prisutnog osporavanja bosanskohercegovačke, a naročito bošnjačke književnosti, odnosno same bosnistike kao takve, bo- snistika kao književnonaučna disciplina sučeljena je posebno i s dva oso- bena izazova: prvi je upravo istaknuti problem neistraženosti bošnjačke i bosanskohercegovačke književnosti, odnosno potreba naročitog pomire- nja tradicionalne i savremene književnonaučne paradigme u proučavanju bošnjačke i bosanskohercegovačke književnosti prošlosti, a drugi je položaj i odnos bošnjačkog i bosanskohercegovačkog unutar same bosnistike . U oba slučaja riječ je o ključnim pitanjima, pri čemu je pitanje Šta je bosnisti- ka? pitanje od prvorazredne važnosti za proučavanje književnog stvaranja u Bosni i Hercegovini . Od odgovora na ovo pitanje zavisi i čitav niz drugih s njim usko povezanih pitanja, među kojima su i ona načelna, npr . ona koja se odnose na ukupnost književnog fenomena u Bosni i Hercegovini, kao i ona pojedinačna, koja se spuštaju sve do npr . razine pojedinačnog književ- nog teksta i mogućnosti njegova razumijevanja . Jedno od ovih i ovakvih pitanja jeste ili bi, pak, trebalo biti i pitanje Šta je to kulturalna bosnistika?, pitanje izrazito važno također kako na načelnoj, tako i na pojedinačnoj razini . No, uprkos njihovoj izuzetnoj važnosti, nijedno od ovih i njima bliskih pitanja ne podrazumijeva mogućnost jednostavnog i jednoznačnog odgo- vora, a razlozi za takvo što također jesu brojni . Oni se suštinski tiču prije svega upravo i književnohistorijskog statusa i identiteta samog književnog Studije iz kulturalne bosnistike 11 stvaranja u Bosni i Hercegovini, njegove prirode te povijesnorazvojnih procesa i pojava koji ga obilježavaju, tj . uopće karakteristika i zakonitosti njegova povijesnog postojanja, s jedne strane . S druge strane, pak, odgovo- ri na pitanja o bosnistici, pa tako i o kulturalnoj bosnistici, usko su veza- ni i za tradiciju proučavanja književnosti u Bosni i Hercegovini, odnosno za ono što je ukupna prošlost naučnog bavljenja bosanskohercegovačkom književnom praksom sve do danas, a posebno za ono što je način njezina statusnog posmatranja i određivanja, a što, naime, predstavlja svojevrsni “filter” kroz koji je književnonaučno artikulirana i sama zbilja bosansko- hercegovačkog književnog rada i književnog života . Ovakvo što nužno i neizostavno uključuje i u datom trenutku dominantna književnoteorijska stajališta, počev od elementarnih pitanja prirode i karaktera književnog stvaranja uopće ili od općenitog razumijevanja smisla nauke o književ- nosti, njezinih ciljeva i zadataka pa nadalje, a naročito u ovom kontekstu nezaobilazna, fundamentalna pitanja iz domena teorije historije književ- nosti . U tom smislu, i pitanje određenja kako bosnistike, tako i kulturalne bosnistike izrazito je složen, višestruko kompleksan i književnoteorijski i književnohistorijski problem 1. 2. Kao i sama Bosna i Hercegovina, i književno stvaranje u Bosni i Hercego- vini izrazito je, naime, složeno .2 Sagledano kao cjelina i u svojem povijesnom trajanju, ono, prije svega drugog, nije ostvareno samo u okvirima jednog naroda, odnosno jedne etno-nacionalne zajednice, pogotovo onda ako se ovakvo što promatra sa sviješću o realnosti složenih procesa etno-nacionalnih identifikacija koji se u Bosni i Hercegovini intenzivno odvijaju počev od sredine 19 . st . pa na- dalje, sve do danas, a zahvaljujući kojima nekadašnja relativno homogena pojava bosanskog naroda razvila se tokom vremena u najmanje tri zasebne etno-nacionalne zajednice, prvenstveno tragom njihovih ranijih religij- sko-konfesionalnih identifikacija i veza ove vrste u širem južnoslavenskom kontekstu . Ovoj, karakterističnoj novovjekovnoj i savremenoj bosansko- hercegovačkoj etno-nacionalnoj situaciji potrebno je dodati i činjenicu po- 1 Usp :. Sanjin Kodrić, “Bošnjačka književnost i kulturalna bosnistika”, Književnost kao prostor izazova u reprezentaciji / konstrukciji bošnjačkog kulturnog identiteta, Zbornik radova, Preporod,
Load more

Recommended publications
  • Remaking History: Tracing Politics in Urban Space
    Remaking History: Tracing Politics in Urban Space Lejla Odobašić Novo & Aleksandar Obradović International Burch University Sarajevo 2021 Authors: Lejla Odobašić Novo & Aleksandar Obradović Publishing: International Burch University Critcal Review: Nerma Prnjavorac Cridge & Vladimir Dulović Proofreading: Adrian Pecotić Project Logo Design: Mina Stanimirović Book Layout Mina Stanimirović & Lejla Odobašić Novo EBook (URL): http://remakinghistory.philopolitics.org/index.html Date and Place: February 2021, Sarajevo Copyrights: International Burch University & Philopolitics Reproduction of this publication for educational or other non-commercial purposes is authorized without permission from the copyright holder. Repro- duction for resale or other commercial purposes is prohibited without prior written permission of the copyright holder. Disclaimer: While every effort has been made to ensure the accuracy of information contained in this publication, the publisher will not assume liability for writing and any use made of the proceedings, and the presentation of the participating organizations concerning the legal status of any country, territo- ry, or area, or of its authorities, or concerning the delimitation of its frontiers or boundaries. CIP zapis je dostupan u elektronskom katalogu Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine pod brojem COBISS.BH-ID 42832902 ISBN 978-9958-834-67-7 TABLE OF CONTENTS PREFACE Critical Review by Nerma Prnjavorac Cridge... ..................1 Critical Review by Vladimir Dulović .................
    [Show full text]
  • Historical Searches Br. 18
    UDK 94 (497.6) ISSN 1840-3875 UDK 94 (497. 6) ISSN 1840-3875 INSTITUTEINSTITUTE FOR HISTORYFOR HISTORY, • No 18. 1-256, SARAJEVO Sarajevo 2019. No18 • Sarajevo 2019 UDK 94 (497.6) ISSN 1840-3875 CONTENTS Historical Searches / Historijska traganja PREDGOVOR ........................................................................................................................... 5 Publisher Institute for History, Sarajevo, Bosnia and Herzegovina ARTICLES Editorial Board Admir Mulaosmanović, International University of Sarajevo; Sabina Veladžić, Institute Ervin Klepo for History – University of Sarajevo; Dženita Sarač-Rujanac, Instiute for History – O URBANISTIČKOM RAZVOJU VISOKOG OD XIV DO KONCA XIX STOLJEĆA .... 9 University of Sarajevo; Amila Kasumović, Faculty of Philosophy – University of Sarajevo, Iva Lučić, Uppsalla University Sedad Bešlija Editor-in-chief THE SANJAK OF HERZEGOVINA IN 17TH Muhamed Nametak, Institute for History – University of Sarajevo CENTURY: WAQF HERITAGE .............................................................................................55 Secretary Sabina Veladžić Mehmed Hodžić, Institute for History – University of Sarajevo SRPSKA NACIONALNO-KULTURNA INTELIGENCIJA U BOSNI I HERCEGOVINI O KULTURNOM IDENTITETU BOSNE I HERCEGOVINE KROZ RASPRAVE O JEZIKU 1965–1972........................................83 Denis Veladžić DISEMINACIJA SLIKE TAMNOVILAJETSKE BiH U This is an annual journal. BEOGRADSKOJ IZDAVAČKOJ I INFORMATIVNOJ DJELATNOSTI S POČETKA 1980-ih GODINA ...........................................................
    [Show full text]
  • Coversheet for Thesis in Sussex Research Online
    A University of Sussex PhD thesis Available online via Sussex Research Online: http://sro.sussex.ac.uk/ This thesis is protected by copyright which belongs to the author. This thesis cannot be reproduced or quoted extensively from without first obtaining permission in writing from the Author The content must not be changed in any way or sold commercially in any format or medium without the formal permission of the Author When referring to this work, full bibliographic details including the author, title, awarding institution and date of the thesis must be given Please visit Sussex Research Online for more information and further details WHEN THE ROOFTOPS BECAME RED AGAIN: POST-WAR COMMUNITY DYNAMICS IN BOSNIA AND HERZEGOVINA Maria Djolai Ph.D. Development Studies University of Sussex May 2015 ii I hereby declare that this thesis has not been and will not be, submitted in whole or in part to another University for the award of any other degree. Signature:…………………………….. iii UNIVERSITY OF SUSSEX Maria Djolai Ph.D. Development Studies WHEN THE ROOFTOPS BECAME RED AGAIN: POST-WAR COMMUNITY DYNAMICS IN BOSNIA AND HERZEGOVINA Summary My thesis explores post-war community formation following the civil war in Bosnia and Herzegovina (1992-1995), the deadliest European violent conflict since WWII. The study draws on 18 months of fieldwork and mixed methods data collection in two small towns, Stolac in Southern Herzegovina and Kotor Varoš in Northern Bosnia, which were exposed to intense violence. The thesis uses the concept of community as analytical optic to avoid ethnic “groupism” perspective, which so often obscures the complexity of social relations and the dynamics of communal life in Bosnia-Herzegovina.
    [Show full text]
  • Hercegovina 2019 Prelom.Indd
    2019. 1 IZDAVAČI: Arhiv Hercegovine Muzej Hercegovine Fakultet humanističkih nauka Univerziteta “Džemal Bijedić” u Mostaru ZA IZDAVAČA: Mumin Isić Asim Krhan Almir Marić REDAKCIJA: Omer Aksoy (Turska), Dijana Hadžizukić (BiH), Adnan Kadrić (BiH), Adnan Busuladžić (BiH), Mirsad Kunić (BiH), Almir Marić (BiH), Šerbo Rastoder (Crna Gora), Nadija Rebronja (Srbija), Šaban Zahirović (BiH) GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK: Edim Šator NASLOVNA STRANA: Bobo Samardžić DTP: Edin Džiho ŠTAMPA: IC Štamparija Mostar Za štampariju: Ibro Rahimić Tiraž: 300 Publikacija izlazi jedanput godišnje. Objavljivanje ovog broja omogućilo je Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke i Fondacija za izdavaštvo. 2 hercegovina časopis za kulturno i historijsko naslijeđe 18 Mostar, 2019. 3 4 historija 5 6 Almir Marić PORTRETNE STELE NA PROSTORU DANAŠNJE HERCEGOVINE – DRUŠTVENI KONTEKST Sažetak: Tema ovog rada je analiza rimskih nadgrobnih spomenika sa prostora današnje Hercegovine koji sadrže portret pokojnika. U uvodnom dijelu tematizirali smo rimske nadgrobne spomenike kao medij predstavljanja socijalnih struktura. Za razliku od većine radova koji su nadgrobnim spomenicima sa portretima pristupali iz perspektive analize strukture i ikonografije, opredijelili smo se da u ovom radu analiziramo društveni kontekst kojem su pokojnici pripadali. Većina tih spomenika pronađena je na prostoru šire okoline današnjeg Ljubuškog i Konjica. Nadgrobni spomenici sa portretima iz ljubuškog kraja povezuju se sa pripadnicima rimskih pomoćnih jedinica koje su smještene u logor na Humcu u 1. stoljeću i veteranima VII legije koji su dobili zemljište od cara Tiberija. Natpisi sa portretnih stela iz konjičkog kraja ne otkrivaju kojoj socijalnoj strukturi su pripadali komemorirani. Zbog toga smo se u radu fokusirali na analizu porodičnih odnosa na osnovu spomenika gdje je prikazano više članova porodice, kao i njihove nošnje koja predstavlja odličan primjer očuvanja domaćih tradicija.
    [Show full text]
  • Zbornik-XVII-2011.Pdf
    ISSN 1332-2362 UDK 323.15 (497.5) Svezak 11 broj 34-35, Zagreb, 2012. Časopis “Bošnjačka pismohrana” tiskan je uz financijsku potporu iz Državnog proračuna Republike Hrvatske putem Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske ZBORNIK RADOVA XVII. SIMPOZIJA EUROPSKI IDENTITET BOŠNJAKA OD MINULOG ISKUSTVA DO SUVREMENE AFIRMACIJE Organizatori: Bošnjačka nacionalna zajednica za Grad Zagreb i Zagrebačku županiju Islamska zajednica u Hrvatskoj Medžlis Islamske zajednice Zagreb Za Organizatore: Dževad Jogunčić, dipl. inž. dr. med. Gzim Redžepi Suorganizator: Naučnoistraživački institut “Ibn Sina” Sarajevo Zagreb, 6. i 7. 05. 2011. Sadržaj 1. UVODNE BESJEDE Dževad Jogunčić: Uvodna riječ predsjednika organizacijskog odbora 9 Dr. med. Gzim Redžepi: Riječ na otvorenju 17. znanstvenog simpozija 13 Prof. dr. sc. Ivo Josipović: Govor predsjednika Republike Hrvatske na 17. znanstvenom simpoziju 15 Bakir Izetbegović: Pozdravno obraćanje, člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine 19 2. BOŠNJACI, IDENTITET, SUVREMENOST Prof. dr. sc. Hilmo Neimarlija: Evropski identitet Bošnjaka / Determinacija, vokacija i korelacija 23 Dr. sc. Fahrudin Novalić: Smisao europskoga identiteta Bošnjaka 31 Dr. sc. Sead Alić: Identitet i identiteti (prema fi nalu) 47 Mr. sc. Saeid Abedpour: O defi niranju evropskog identiteta Bošnjaka 57 Prof. dr. sc. Senadin Lavić: Globalizacijski procesi, evropske integracije i bosanske perspektive. Bošnjačko sazrijevanje. 65 Dr. sc. Elvira Islamović, doc.: Europska nelagoda i bosanski labirint 79 3. BOŠNJAŠTVO I TOKOVI POVIJESTI Prof. dr. sc. Ferid Muhić: Mit o kršćanskoj Europi i islamskom Orijentu – Bosna kao povijesna i kulturna paradigma Europe 91 Dr. sc. Ibrahim Pašić, doc.: Noviji pogledi na etnogenezu Bošnjaka – evropski korijeni Bošnjaka 103 Dr. sc. Edin Mutapčić, doc.: Bosanska banovina i njen evropski identitet 113 Dr.
    [Show full text]
  • DIE DONAU IM SPANNUNGSFELD VON ÖFFNUNG UND ABGRENZUNG the AUSTRO-HUNGARIAN PERIOD in BOSNIA and HERZEGOVINA Cultural Politics I
    DIETHE DONAU AUSTRO-HUNGARIAN IM SPANNUNGSFELD PERIOD VON IN BOSNIA ÖFFNUNG AND UND HERZEGOVINA ABGRENZUNGCultural Politics in Bosnia and Herzegovina and the Creation of the Western Type of Art von Edit Krály (Wien, Budapest) by Aida Lipa (Sarajev0) first publication After the Austro-Hungarian occupation of BiH, Sarajevo quickly became not only the adminis- trative, but also the cultural center in this region of the monarchy. The cultural development 1 In Croatia, Ljudevit Gaj and others of Sarajevo and BiH was planned for several reasons. One such reason was a diminishing of from the Illyrian movement pledged nationalistic propaganda coming from Serbia and Croatia. for the unification with Croatia, while Vuk Stefanović Karadžić did At that time, while the Serb and the Croat elite from BiH had already been influenced the same in Serbia. Even later, after by the program of cultural and national unification, by Serbia and Croatia1 respectively, the the occupation, Croatia believed Bosniaks were left in a situation where, abandoned by the Ottomans, they had to struggle for that BiH would be a part of it. There was even a letter sent by the their territorial and religious rights. To keep the Serbian and the Croatian territorial aspirations Croatian Assembly on August 21, under control, the Austro-Hungarian administration sought to foster a feeling of national be- 1878 to the Kaiser, asking that BiH longing to BiH, which was based not on ethnic or religious, but on territorial affiliation. They be annexed to Croatia. Such a pro- position was immediately refused. attempted to evoke a feeling of unity and patriotism amongst the various ethnic groups Cf.
    [Show full text]