ISSN 1332-2362 UDK 323.15 (497.5) Svezak 11 broj 34-35, Zagreb, 2012. Časopis “Bošnjačka pismohrana” tiskan je uz financijsku potporu iz Državnog proračuna Republike Hrvatske putem Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske ZBORNIK RADOVA XVII. SIMPOZIJA EUROPSKI IDENTITET BOŠNJAKA OD MINULOG ISKUSTVA DO SUVREMENE AFIRMACIJE Organizatori: Bošnjačka nacionalna zajednica za Grad Zagreb i Zagrebačku županiju Islamska zajednica u Hrvatskoj Medžlis Islamske zajednice Zagreb Za Organizatore: Dževad Jogunčić, dipl. inž. dr. med. Gzim Redžepi Suorganizator: Naučnoistraživački institut “Ibn Sina” Sarajevo Zagreb, 6. i 7. 05. 2011. Sadržaj 1. UVODNE BESJEDE Dževad Jogunčić: Uvodna riječ predsjednika organizacijskog odbora 9 Dr. med. Gzim Redžepi: Riječ na otvorenju 17. znanstvenog simpozija 13 Prof. dr. sc. Ivo Josipović: Govor predsjednika Republike Hrvatske na 17. znanstvenom simpoziju 15 Bakir Izetbegović: Pozdravno obraćanje, člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine 19 2. BOŠNJACI, IDENTITET, SUVREMENOST Prof. dr. sc. Hilmo Neimarlija: Evropski identitet Bošnjaka / Determinacija, vokacija i korelacija 23 Dr. sc. Fahrudin Novalić: Smisao europskoga identiteta Bošnjaka 31 Dr. sc. Sead Alić: Identitet i identiteti (prema fi nalu) 47 Mr. sc. Saeid Abedpour: O defi niranju evropskog identiteta Bošnjaka 57 Prof. dr. sc. Senadin Lavić: Globalizacijski procesi, evropske integracije i bosanske perspektive. Bošnjačko sazrijevanje. 65 Dr. sc. Elvira Islamović, doc.: Europska nelagoda i bosanski labirint 79 3. BOŠNJAŠTVO I TOKOVI POVIJESTI Prof. dr. sc. Ferid Muhić: Mit o kršćanskoj Europi i islamskom Orijentu – Bosna kao povijesna i kulturna paradigma Europe 91 Dr. sc. Ibrahim Pašić, doc.: Noviji pogledi na etnogenezu Bošnjaka – evropski korijeni Bošnjaka 103 Dr. sc. Edin Mutapčić, doc.: Bosanska banovina i njen evropski identitet 113 Dr. sc. Midhat Spahić, doc.: Diplomatska služba u Bosni polovinom XV. vijeka 131 Prof. dr. sc. Fikret Karčić: O bošnjačkoj percepciji Evrope u Osmanskom periodu: Evropa kao “drugi” 147 Dr. sc. Edin Radušić, doc.: Bošnjački identitet u 19. stoljeću 153 Prof. dr. sc. Adib Đozić: Bošnjaštvo na razmeđu religijskih identiteta 165 Dr. sc. Adnan Jahić, doc.: Neka zapažanja o Bošnjacima za vrijeme monarhističke Jugoslavije 185 Akademik prof. dr. sc. Enes Karić: Bošnjačka samokritika u devetnaestom i dvadesetom stoljeću 197 Dr. sc. Zlatko Hasanbegović: Bošnjaci i kemalistička revolucija. Kemalova Turska u zaboravljenom djelu Munira Šahinovića Ekremova 213 Prof. dr. sc. Šaćir Filandra: Adil Zulfi karpašić: Bošnjaštvo i Evropejstvo 219 Bošnjačka pismohrana 5 Sadržaj Mr. sc. Ajka Tiro Srebreniković: Refl eksija nacionalnog i kulturnog identiteta u književnim tekstovima bosanskohercegovačkih pisaca 20. stoljeća 225 Dr. sc. Aida Abadžić Hodžić, doc.: Sedma i osma decenija 20. stoljeća – formativni period savremene bosanskohercegovačke kulture: uloga i značaj bošnjačkih umjetnika 233 Dr. sc. Denis Bećirović, doc.: Globalizacijski procesi, raspad Socijalističke federativne republike Jugoslavije, Bosna i Hercegovina i Bošnjaci u osamdesetim i devedesetim godinama XX. stoljeća 259 Mr. sc. Izet Hadžić: Akademik Hamdija Ćemerlić u dokumentima UDBE 289 4. BOŠNJACI I IZAZOVI DANAŠNJICE Mr. sc. Mirza Mešić: Bošnjaci između sekularizacije i reislamizacije 297 Muftija Ševko ef. Omerbašić: Identitet imama 305 Dr. sc. Amir Karić: Muslimani u Evropi – identiteti u progresu 311 Dr. sc. Dževad Hodžić, doc.: Bošnjaštvo i Islamska zajednica Bošnjaka u zapadnoj dijaspori 321 Mr. sc. Muhamet Morina: Europski identitet i vjerska tolerancija u albanskom nacionalnom identitetu 327 5. SVJEDOČANSTVA Sead Muhamedagić: Bošnjački identitet u (europskom) procijepu 337 6. PLAKAT I PROGRAM SIMPOZIJA 347 7. GALERIJA FOTOGRAFIJA 353 6 Bošnjačka pismohrana 1 Uvodne besjede Dževad Jogunčić dr. med. Gzim Redžepi prof. dr. sc. Ivo Josipović Bakir Izetbegović Dževad Jogunčić Zagreb Uvodna riječ predsjednika organizacijskog odbora Europski identitet Bošnjaka imao je dinamičan i slojevit tok vlastitog formiranja. Hi- storijski gledano, to je bilo uvjetovano različitim faktorima i okolnostima. Na području današnje Bosne i Hercegovine, na kojem je bilo višestoljetno prisustvo rimske civilizacije, te njene produžene ruke u formi Bizantijskog carstva, tokom seoba u VII I VIII stoljeću među slavenskim doseljenicima dolazi do posebne etničke i dr- žavotvorne identifi kacije. Posljedica toga jeste i nastanak srednjovjekovne bosanske države koja je svojim državno-pravnim, ekonomskim, kulturnim i bračnim vezama bila u potpunosti uokvirena u tadašnje europske tokove. Formiranju Bošnjaka kao na- roda pomoglo je osvajanje srednjovjekovnog bosanskog kraljevstva od strane moćne osmanske imperije, koja se u vremenu penetracije na Balkan – kulturološki i civiliza- cijski gledano – pojavila kao muslimansko-orijentalni izazov i kontrapunkt kršćan- skoj Europi. Usljed svog pripadanja vladajućoj religiji i civilizaciji osmanske države, Bošnjaci su se afi rmirali ne samo kao dominantna etnija u mozaiku novovjekovnih bosanskih zajednica, već i kao važan faktor odbrane carstva u njegovim ratovima s europskim susjedima. Naročito je višestoljetna habsburško-osmanska konfrontacija i dihotomija posredovala u profi liranju Bošnjaka kao naroda koji je svoj identitet proma- trao u opreci spram europskih vrijednosti. Ta je percepcija imala svoj pozni eho u izra- ženoj rezistenciji prosvjetnoj politici Austro-Ugarske monarhije u Bosni i Hercegovini potkraj XIX stoljeća, ali i u oponiranju europskim kulturno-društvenim sadržajima u razdoblju između dva svjetska rata. Drugi važan faktor bila je specifi čna političko-društvena i konfesionalno-etnička struktura bosanskohercegovačkog društva. Za razliku od susjednih zemalja, s domi- nantnim prisustvom jedne većinske vjere-etnije, Bosna se u osmanskom razdoblju afi r- mirala kao multireligijsko društvo, sa snažnim implikacijama u političko-društvenom poretku, u smislu vodeće uloge bosanskohercegovačkih muslimana – Bošnjaka – u vojnom, političkom, socijalnom i drugim područjima života osmanske Bosne. Tako je u XIX stoljeću, umjesto borbe Bosanaca za nacionalno oslobođenje, kako je to bilo svojstveno drugim narodima srednje i jugoistočne Europe, Bosna bila poprište razuđe- nih izraza otpora središnjoj vlasti, s bitno drukčijim, čak suprotstavljenim motivima i intencijama grupacija i zajednica koje su u njemu učestvovale. Ma kako bili nezado- voljni politikom Visoke Porte u Bosni, Bošnjaci nisu željeli odlazak osmanskog carstva iz svoje domovine, još manje dolazak Austro-Ugarske monarhije, što će dokazati ma- Bošnjačka pismohrana 9 1 Uvodna riječ predsjednika organizacijskog odbora sovnim učešćem u tromjesečnom vojnom otporu austro-ugarskim okupacijskim trupa- ma 1878. godine. Tokom austro-ugarske vladavine u Bosni i Hercegovini (1878-1918), kad se bo- sanskohercegovački pravoslavci i katolici prepoznaju u nacionalnim matricama su- sjednih zemalja, Bošnjaci su primarno zaokupljeni idejom zaštite vlastitog vjerskog identiteta, usljed dolaska pod vlast kršćanskog vladara, ali i prozelitske vjerske politike novopostavljenog sarajevskog nadbiskupa. Ne shvaćajući epohalnost i dalekosežnost promjena započetih Berlinskim kongresom, u tjeskobi strahovanja za vlastiti opstanak u nametnutom poretku, nadajući se da će se sultan vratiti u Bosnu, Bošnjaci odbacuju svaku nacionalnu identifi kaciju i svoje cjelokupno kolektivno očitovanje čine u znaku muslimanstva, dajući tako podlogu dolazećim hegemonističkim težnjama prisvajanja Bosne i Hercegovine temeljem “nacionaliziranja” bošnjačkog stanovništva. Dvadese- to stoljeće Bošnjaci dočekuju bez vizija u pogledu razvoja Bosne i Hercegovine u budućem vremenu, a s osnovnim stremljenjem da zaštite svoj muslimanski vjerski i kulturni identitet i konzerviraju postojeće pozicije u agrarnim odnosima. Ovo presudno određuje držanje Bošnjaka u političkim procesima do konca austro-ugarske vladavine u Bosni i Hercegovini. U XX stoljeću na formiranje identiteta Bošnjaka utiču različiti faktori, od vladaju- ćih nacionalnih politika jugoslavenskih elita, preko izloženosti Bosne i Hercegovine hegemonističkim i paternalističkim politikama njenih susjeda, do izazova gole borbe za opstanak u uvjetima historijske nužde, tokom ratova, prevrata, provizorijuma, od- nosno borbe za vlastiti status, u novonastajućim državnim tvorevinama. Dramatični i turbulentni tokovi bosanskohercegovačke historije suvremenog doba bili su daleko od povoljnog ambijenta za samosvjesno sazrijevanje i prepoznavanje Bošnjaka u izvorno- sti njihove europske zavičajnosti. Tek posljednja zbivanja potkraj XX stoljeća – držav- na afi rmacija Bosne i Hercegovine i povratak historijskog imena Bošnjacima – stvorila su strateške pretpostavke za slobodno i rasterećeno manifestiranje cjelokupne sadržaj- nosti bošnjačkog identiteta/identitetā u multilateralnosti europskog kulturnog prostora, kojem i Bošnjaci, nesporno, pripadaju. Koji su ciljevi ovog znanstvenog skupa? Znanstveni skup “Europski identitet Bošnjaka – od minulog iskustva do suvremene afi rmacije” trebao bi da ponudi odgovore na različita pitanja historijskog, sociološkog, kulturološkog, antropološkog i drugih aspekata kolektivnog potvrđivanja Bošnjaka od Srednjeg vijeka do današnjeg vremena. Eminentni znanstvenici, od kojih se očekuju konkretni znanstveni doprinosi, trebali bi se, pored ostalih, usredotočiti na sljedeće teme i pitanja: – Bošnjaci na razmeđu kultura i civilizacija – Bošnjačka percepcija Europe kroz minula razdoblja – Europa prema Bošnjacima – Bošnjaci prema Europi – Bošnjaci i pripadnost europskom