^Asopisagencijezavodnopodru^Jerijekesavesarajevo

^ASOPIS AGENCIJE ZA VODNO PODRU^JE RIJEKE SAVE SARAJEVO

Godina XI 61 2008 SADR@AJ

AVGUST 2008. • Broj 61 • Godina XII UVODNIK I. Zari}, M. Bobi}, B. Miljanovi}, M. Savi} D. Hrkaš SAPROBIOLO[KA ANALIZA KVALITETA VODE UVODNIK AKUMULACIJE BO^AC NA OSNOVU SASTAVA I DINAMIKE FITO I ZOOPLANKTONA KORI[TENJE VODA H. Popovi} T. Kupusovi} JO[ PONE[TO O SVJETSKOM DANU HIDROENERGIJA, AKUMULACIJE I OKOLI[ ZA[TITE OKOLI[A SA IZAZOVIMA KLIMATSKIH PROMJENA U BiH ZA[TITA OD VODA A. Pe}anac RAZVOJ TURIZMA U DOLINI RIJEKE DRINE H. Resulovi} NASTANAK I U^E[]E TALA/ZEMLJI[TA U BiH ZA[TITA VODA KOJA ZAHTIJEVAJU ODVODNJU G. Mirkovi} VIJESTI I ZANIMLJIVOSTI REZULTATI ISPITIVANJA POVR[INSKIH VODA SLIVA RIJEKE SAVE NA PODRU^JU FEDERACIJE BiH - M. Gakovi} IZVOD IZ ELABORATA VODA ZA KALIFORNIJU

Autor kolor fotografija na naslovnim i srednjim stranama ovog broja je in`. Mirsad Lon~arevi}. Na fotografijama se nalaze detalji sa rijeke Une (naslovna strana te prva i druga strana sredine), zatim prizori rijeke Kru{nice koja se ulijeva u Unu (predzadnja i zadnja strana). Na srednjim stranama je snimak napravljen u neposrednoj blizini izvori{ta Klokot kod Biha}a. "VODA I MI" Savjet ~asopisa: Predsjednik: Sejad Deli}, direktor AVP Sava; Zamjenik âsopis Agencije za vodno predsjednika: Ivo Vinceti}, predsjednik Upravnog odbora AVP Sava; podru~je rijeke Save Sarajevo ^lanovi: Ha{a Bajraktarevi}-Dobran, Gra|evinski fakultet Sarajevo; Enes Sara~, direktor Meteorolo{kog zavoda; Boò Kneèvi}; Faruk [abeta. http:/www..voda..ba Redakcioni odbor ~asopisa: Dilista Hrka{, Mirsad Lon~arevi}, Aida Izdava~: Bezdrob, Elmedin Hadrovi}, Mirsad Nazifovi}, Salih Krnji}. Agencija za vodno podru~je rijeke Save Idejno rje{enje korica: DTP STUDIO Studentska {tamparija Sarajevo Sarajevo, ul. Grbavi~ka 4/III Telefon: ++387 33 56 54 00 Priprema za {tampu i filmovanje: KKDD d.o.o. Sarajevo Fax: ++387 33 56 54 23 [tampa: PETRY d.o.o. Sarajevo E-mail: [email protected] âsopis “Voda i mi” registrovan je kod Ministarstva obrazovanja, nauke Glavna urednica: i informisanja Kantona Sarajevo pod rednim brojem: 11-06-40-41/01 od Dilista Hrka{, dipl. ùrn. 12. 03. 2001. godine. Uvodnik

DILISTA HRKA[

PO[TOVANI ^ITAOCI,

ijest o tome da na planeti Mars ima VODE, nedavno objavljenoj u svim svjetskim i doma}im medijima, kod mnogih je primljena V kao nada i ohrabrenje, kao mogu}i izlaz iz neke nemogu}e situacije na na{oj maj~ici Zemlji, kao svjetlost za budu}nost ljudskog roda i njegovog op- stanka, kao, u krajnjem, i mogu}nost da smo stvarno nekada davno, davno i sami do{li s Marsa! Jer, kako je ina~e nastala ona ~uvena da je neko “pao s Marsa”!? Bilo kako bilo, vijest je dobra i zanimljiva i, makar nakratko, bila je vi{e udarna nego pri~a o naf- ti i cijenama njenog barela. O cijeni barela vode na sre}u ne govorimo. A i koja bi to cijena bila? Mo`da cijena ìvota! I, ako na Marsu ima vode, onda ima i ìvota i mogu}nosti da ~ovjek nastani taj planet. A do tada, sa onih manje od 1% raspoloìvih resursa slat- ke vode na Zemlji treba raspolagati tako da odlazak na Mars radi vode odgodimo koliko god je to mogu}e. Svijet je bremenit raznim problemima i neda}a- ma, ali one koje se zovu nesta{ica vode i hrane, nemaju premca. Te su ve} ozbiljno zaprijetile milionima ljudi na Zemlji i opasnost od njih se {iri na razli~ite na~ine prema onima (nama) koji misle da je prostor na kojem ìve neuni{tivo pribjeì{te njih (nas) samih. Stoga nam i stiù sve ~e{}a upozorenja svjetskih stru~njaka okupljenih na mnogobrojnim konferenci- jama i forumima o vrlo ozbiljnoj potrebi da preostale navodnjavanje u procesu proizvodnje hrane, otvara- prirodne (ìvotne) resurse na na{oj planeti koristimo ju “prostore” nekim neracionalnim odlukama a zarad na odavno dokazanom optimalnom odnosu eko- ko zna kakvih interesa. Najve}a opasnost ovakvog nomsko-tehnolo{kih principa i odrìvosti postoje}ih stanja i njegovog eventualnog produbljivanja je u to- ekosistema. Dakle, na op{te poznatom principu me da }emo na{e dragocjeno vodno blago “potro- ODR@IVOG RAZVOJA. {it” brè nego nego {to to moèmo i zamisliti, a mo- Gledaju}i lokalno, zna~i ove na{e bosansko-her- gu}i }e oporavak trajati veoma dugo i ko{tati neza- cegova~ke prostore, va`no je re}i da se problemi mislivo mnogo. Vremena i uslova za promjenu ovog dru{tva koje je u tranziciji itekako ogledaju u oblasti stanja imamo jo{, samo nam treba volje i èlje, stru- voda, prije svega kroz “raslojeno” upravljanje voda- ~nih mi{ljenja i kvalitetnih odluka i visokog nivoa ma i vertikalno i horizontalno, a zatim i kroz razno- materijalne i moralne odgovornosti . Ta i takva ulaga- vrsnu i neharmoniziranu legislativu. To se neminovno nja u vode isplati}e se vi{estruko i dugoro~no. A odraàva na stvarno stanje na terenu, pa problemi Mars }e i dalje ostati i biti daleko od nas. poput stalnog rasta broja zaga|iva~a voda, devasta- cija vodotoka, stalno rastu}ih potreba za novim koli- ~inama pitke vode, te slabe razvijenosti sistema za

Autori su u cjelosti odgovorni za sadr`aj i kvalitet ~lanaka.

3 VODA I MI BROJ 61 Kori{tenje voda

Prof. dr TARIK KUPUSOVI]

HIDROENERGIJA, AKUMULACIJE I OKOLI[, SA IZAZOVIMA KLIMATSKIH PROMJENA U BiH

Rezime Svijet se dijeli na one koji se globalno povezuju i one koji ostaju izolirani. U prvom dijelu rada, sumiraju se svjetski i evropski trendovi u energiji, klimatskim promjenama, hidroenergiji i akumulacijama, te upravljanju okoli{em. U nastavku se prezentiraju BiH izazovi, postoje}a situacija, planovi i mogu}a budu}nost ovih sektora.

Klju~ne rije~i: energija, okoli{, klimatske promjene, hidroenergija, hidro-akumulacije, BiH izazovi

1. Uvod ristup energiji, vodi (i hrani) je svakodne- vna osnova ìvota svakog ljudskog bi}a. Na gra|ane uti~u vi{e cijene, nesigurnost P u snabdijevanju energijom i vodom te efe- kti klimatskih promjena. Jedan od osnovnih stupova na{eg ìvota i na{e ekonomije je odrìvo i sigurno snabdijevanje energijom i vodom, po prihvatljivim cijenama. Dràve u Centralnoj, Isto~noj i Ju`noj Evropi su- o~avaju se s trostrukim izazovima teku}e ekonomske i politi~ke tranzicije, pove}anoj ranjivosti na okoli{ne (prirodne i druge) opasnosti te dugoro~nim uticajima klimatskih promjena. Bosna i Hercegovina, dodatno ima postratne i ustavne izazove. Budu}nost BiH zavisi od brzine kojom }e se na- laziti prihvatljiva rje{enja za sve njene gra|ane, tri konstitutivna naroda i dva entiteta (+ Distrikt Br~ko), a koja }e stimulirati njen ukupni ekonomski razvoj. Srbija i Kosovo su veliki izazovi, i za sebe i za me|u- narodnu zajednicu, Hrvatska se ubrzano pribliàva ~lanstvu u Evropskoj Uniji, ali jo{ mora izvr{iti i insti- tucionalizirati neophodne reforme. Reforma dru{tva u skladu s europskim normama stvarno je tek zapo- Dio rijeke Une gdje se nalazi HE “Una”

Snimio: M. Lon~arevi} 4 VODA I MI BROJ 61 ~ela u Albaniji, dok Makedonija i Crna Gora jo{ do- Tradicionalizmom, koji ne dozvoljava ve}u liberali- datno imaju probleme s etni~kim podjelama [3]. zaciju privrede, {to je neophodan preduvjet za du- I dok su sve navedene zemlje tzv. Zapadnog Bal- goro~ne eksplozivne stope rasta od oko 10 %; kana, sve skupa i pojedina~no u potpunosti zaoku- Vi{im cijenama rada u odnosu na druge nerazvije- pljene svojim specifi~nim problemima, svijet i okolne ne zemlje, {to ne privla~i strane investicije i ne vo- zemlje napreduju, kre}u se i mijenjaju sve brè i di razvoju radno intenzivnih industrija i masovne, brè. Nakon Slovenije i Centralno-europskih dràva trì{ne poljoprivredne proizvodnje; biv{eg Isto~nog bloka, ~ak su i Bugarska i Rumunija Nepovoljnim demografskim kretanjima, jer stano- od pro{le godine postale ~lanice EU. Rusija je opet vni{tvo postaje prosje~no sve starije, dok mla|i i sve zna~ajniji svjetski faktor i pro{iruje svoj uticaj na sposobniji odlaze u razvijene zemlje. Balkan, kao svoju tradicionalnu interesnu sferu. Kina i Indija se veoma ubrzano razvijaju, povezuju i zaklju- Bosna i Hercegovina je tek na po~etku novog pu- ~uju dugoro~ne ugovore o saradnji u oblasti razvoja ta, za koji }e doma}e institucije preuzeti punu odgo- infrastrukture i kori{tenja prirodnih resursa sa mno- vornost za budu}nost svojih gra|ana. Op}i ciljevi su gim zemljama. Sli~no rade i Ju`na Afrika, Meksiko, nesporni i jasni: ~lanstvo u EU, izgradnja demokrat- Brazil, Australija, Indonezija, Koreja i druge velike i ske i pravedne dràve, jednakost svih ljudi, smanjenje napredne ekonomije. Potpuno je jasno da zemlje Za- siroma{tva i ekonomski razvoj, saradnja sa susjedi- padnog Balkana ne pridaju dovoljno pa`nja ovim {i- ma, itd. Problem je kako i kada sve ovo implementi- rim trendovima. rati. Doma}i kapaciteti za postizanje ovih ciljeva bili Svijet se po~inje dijeliti na one koji postaju sve su osnovni problem i u proteklom periodu, optere}e- vi{e globalno povezani, i one koji sve vi{e ostaju izo- nom ratom i njegovim posljedicama. Naàlost, siner- lirani. Jasno je da nema razumne alternative global- gijska rje{enja koja bi eliminirala institucionalne, pra- nom povezivanju, ali su zemlje u regiji ve}inom pre- vne i organizacione probleme u izgradnji BiH kao mo- okupirane vlastitim problemima, pa ne u~estvuju do- derne i prosperitetne zemlje, jo{ nisu prona|ena; [3]. voljno u svjetskim trendovima; [3]. Zemlje Zapadnog Balkana ne mogu posti}i po- 2. Globalni energetski sebno visoke stope ekonomskog rasta, jer su opte- i klimatski izazovi re}ene: 2.1. Energetski izazovi Energija je osnova za odràvanje i unaprje|enje kvaliteta ìvota u razvijenim zemljama, kao i u zemljama u razvoju. Prema tome, osiguravanje dovoljnog, pouzdanog i okoli{no prihvatljivog snabdijevanja energijom, po trì{no prihvatljivim cijenama, izazov je za sve zemlje i ~ovje~anstvo u cjelini. Da bi se suo~ili sa ovim epohalnim problemom, politi~ke vo|e i intelektualna elita mora uzeti u obzir niz sljede}ih okolnosti: Visoke i veoma nestabilne cijene nafte; Rastu}a potra`nja za energijom (procjenjuje se porast za vi{e od 50% do 2030, u odnosu na 2007. godinu); Rastu}a ovisnost od uvoza energije u mnogim zemljama; Enormno potrebne investicije u cijelom energet- skom lancu; Potreba za za{titom okoli{a i suo~avanja sa klimatskim promjenama; Ranjivost kriti~ne energetske infrastrukture; Politi~ka nestabilnost, prirodne katastrofe i druge prijetnje.

Globalna priroda ovih izazova i rastu}a me|uzavi- snost izme|u zemalja proizvo|a~a, zemalja potro{a- ~a i zemalja tranzita, dovodi do potrebe za ja~anjem Rijeka Stavnja kod Vare{a partnerstva izme|u svih strana, da bi se pobolj{ala

Snimio: M. Lon~arevi} 5 VODA I MI BROJ 61 globalna energetska sigurnost. Najve}a odgovor- ma energije i decentralizovanim lokalnim izvorima, nost u ovom pitanju leì na vode}im industrijskim ze- radi smanjenja energijskog siroma{tva i pove}anja mljama, organiziranim u grupu G81, kao i na zemlja- energijske efikasnosti u zemljama u razvoju. U ma u posjedu ve}ine svjetskih resursa nafte, OPEC2. obnovljivim izvorima energije, glavna uloga politike i G8 lideri su se u Sent Petersburgu (Juli 2006, javnog sektora je da potpomogne, angaìra i mobili- Zajedni~ka izjava, [8]) usaglasili da je razvoj otvore- zira privatni sektor; [8]. nog, efikasnog i konkurentnog globalnog energet- Veliko pove}anje kori{tenja obnovljive energije skog trì{ta, uz u~e{}e svih zemalja i relevantnih me- }e dati zna~ajan doprinos dugoro~nom snabdijeva- |unarodnih organizacija, najbolji na~in da se posti- nju energijom bez uticaja na klimu. Obnovljivi solar- gnu o~ekivani ciljevi. Uz izraènu politi~ku volju, me- ni, vjetro, hidro, bio i geotermalni energijski resursi |unarodna zajednica moè efektivno rje{avati tri me- postaju sve vi{e konkurentni u odnosu na tradici- |uzavisna pitanja: energetsku sigurnost, ekonomski onalna fosilna goriva, kako za grijanje, tako i za proi- rast i za{titu okoli{a. Primjenjuju}i fer i konkurentne, zvodnju elektri~ne energije. trì{no orijentirane odgovore na globalne energetske Obnovljivi izvori energije danas u~estvuju s 13 % izazove, mogu}e je sprije~iti potencijalno razorne u ukupnoj svjetskoj proizvodnji primarne energije. akcije na energijske izvore i transportne tokove, te Biomasa, koja se najvi{e koristi za grijanje, najve}i je kreirati sigurnu osnovu za dinami~an i odrìv razvoj obnovljivi izvor. Udio obnovljive energije u proizvo- na{e civilizacije na duè vrijeme. dnji elektri~ne energije je 18 %, dok je njen doprinos Lideri G8 }e razvijati energijsku sigurnost kroz za grijanje oko 26 %. Oko 80 % primarne energije jo{ sveobuhvatan i uskla|en pristup konzistentan sa za- uvijek dolazi iz fosilnih goriva, dok je ostalih 7 % nu- jedni~kim okoli{nim ciljevima. Pro{le godine (2007.), klearna energija; [7]. G8 su se dogovorili da unaprijede rad na Akcionom Stvarna cijena konvencionalne proizvodnje planu za klimatske promjene, ~istu energiju i odrìvi energije uklju~uje tro{kove koje apsorbuje dru{tvo, razvoj, te nastave razgovore o ovim pitanjima, ~iji }e kao {to je uticaj na zdravlje, lokalna i regionalna de- se rezultati usvojiti na samitu 2008. u Japanu ({to se gradacija okoli{a – od zaga|enja ìvom do kiselih ki- uspje{no i desilo nedavno – jula ’08). G8 su reafirmi- {a – kao i globalne negativne posljedice klimatskih rali da }e: promjena. Skriveni tro{kovi uklju~uju i saniranje po- Pove}ati transparentnost, predvidljivost i stabil- vremenih incidenata u nuklearnim elektranama, koji nost globalnog energijskog trì{ta; se prebacuju na dru{tvo, jer su preskupi da bi ih sno- Unaprijediti klimu investiranja u energetski sektor; sila samo osiguravaju}a dru{tva ili operateri. Pove}ati energijsku efikasnost i u{tede energije; Okoli{ne {tete, odnosno zaga|enja, kao prioritet Osigurati pove}anje raznolikosti kori{tenja energije; bi se trebala izbje}i ili sanirati na mjestu nastanka. Osigurati fizi~ku sigurnost kriti~ne energetske in- Prevedeno na proizvodnju energije, to bi zna~ilo da frastrukture; proizvo|a~i energije ne bi smjeli zaga|ivati okoli{, te Smanjiti energijsko siroma{tvo, te da je njihova odgovornost da sprije~e zaga|ivanje. Sna`no adresirati klimatske promjene i odrìvi ra- Ako ipak zaga|uju, trebali bi platiti za {tetu nanese- zvoj. nu dru{tvu kao cjelini, ili popraviti cjelokupnu {tetu. Me|utim, veoma je te{ko potpuno kvantificirati oko- G8 su instruirali svoje eksperte da rade skupa sa li{ne uticaje proizvodnje energije. drugim zemljama, me|unarodnim i regionalnim fi- nansijskim institucijama (Svjetska Banka, Regional- Klimatske promjene ne razvojne banke, UN agencije, itd.), privatnim se- Ovo poglavlje bazira se na nedavno objavljenom ktorom i drugim, na transferu tehnologija za energij- êtvrtom izvje{taju me|uvladinog panela za klimat- sku efikasnost, {tednju energije, obnovljivim izvori- ske promjene (IPCC, Valencia, [panija, Novembar 2007), u kojem se procjenjuju posljednja nau~na, tehni~ka i socio-ekonomska saznanja relevantna za razumijevanje rizika od ljudski izazvanih klimatskih 1 Grupu G8 ~ine: Njema~ka, Francuska, Velika Britanija, Ita- promjena, njenih uo~enih i projiciranih uticaja i opci- lija, Japan, SAD, Kanada (od 1976) i Rusija (od 1998). Europska Komisija je tako|e predstavljena na svim sas- ja za adaptaciju i ublaàvanje; www.ipcc.ch. 3 tancima. Globalne emisije stakleni~kih gasova (GHG) 2 Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) je stalna pove}ale su se zna~ajno kao rezultat ljudskih akti- me|uvladina organizacija, koju su 1960. godine osnovali: Iran, Irak, Kuvajt, Saudi Arabija i Venecuela. Njima su se kasnije priklju~ili Katar, Indonezija, Libija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Alìr, Nigerija, Ekvador i Angola. OPEC ~ini 13 3 zemalja u razvoju, ~ije ekonomije zavise od izvoza nafte. Ugljen dioksid (CO2); Metan (CH4); Azotni oksid (N2O); Primarna misija OPEC-a je da se postignu stabilne i fer Sumpor-heksafluorid (SF6); Fluorougljikovodici (HFC); cijene nafte, prihvatljive i proizvo|a~ima i potro{a~ima. Perfluorokarbonati (PFC); Hlorofluorokarbonati (CFC); itd.

6 VODA I MI BROJ 61 vnosti od preindustrijskog doba. Pove}anje emisija godine biti ve}i potro{a~ vode od sada{nje ukupne vodilo je jasnom i nedvosmislenom globalnom zagri- potro{nje za komunalne potrebe, industriju i poljopri- javanju, koje je evidentno iz osmatranja pove}avanja vredu. U sjevernoj i djelimi~no centralnoj Evropi, kli- temperatura zraka i oceana, ra{irenog topljenja sni- matske promjene }e biti novi vodni resurs. Dakle, jega i leda te povi{enja prosje~nog globalnog nivoa promjene u klimi se amplificiraju u vodnom okoli{u. mora. Klju~na poruka je da ako je na{e globalno pona- Projekcije emisija iz budu}ih scenarija pokazuju {anje u sektoru energetike u fokusu za ublaàvanje, da }e se bez vrlo zna~ajnih mjera, u sljede}im deka- na~in na koji koristimo i upravljamo vodama mora bi- dama nastaviti pove}avanje koncentracija GHG, {to ti u fokusu za prilago|avanje klimatskim promjena- }e dovesti do daljnjeg zatopljenja i prouzrokovati vrlo ma; [6]. velike promjene globalnog klimatskog sistema to- Smanjenje padavina i rije~nih proticaja smanjit kom XXI stolje}a. }e i mogu}u proizvodnju hidroenergije, koja je izuze- Neublaàvanje klimatskih promjena pove}at }e tno vaàn izvor obnovljive energije. Intenzivnije pa- rizike za funkcioniranje mnogih fizi~kih i biolo{kih davine }e pove}ati rizike i tro{kove za{tite (nasipi, osjetljivih sistema, kao {to su snabdijevanje vodom i kanali, pumpne stanice), odnosno {tete od poplava. hranom, stanje ljudskog zdravlja, sigurnost obalnih Kao {to je va`na veli~ina ekstremnog doga|aja, podru~ja i nekih ekosistema. tako je i va`no koliko se ~esto neka poplava ili su{a Smanjenje rizika od nepovratnih klimatskih pro- de{ava. Ne{to {to se ranije de{avalo jednom u ìvo- mjena iziskuje veliko smanjenje emisija stakleni~kih tnom dobu, npr. u 50 godina, moè imati novu fre- plinova (npr. za vi{e od 50 %), radi dugoro~ne stabi- kvenciju svakih 5 ili 10 godina; [6]. lizacije njihove koncentracije u atmosferi. To je mo- Jedan na~in da se upravlja uticajima klimatskih gu}e samo dugoro~nim, fundamentalnim, struktural- promjena na vodne resurse je da se akumulira i kon- nim promjenama energetskog sektora (uklju~uju}i trolira rije~ni proticaj. Brane mogu zadràti i sa~uvati transport i industriju), kombinirano sa {umarstvom i koli~ine vode koje tokom nekog vremena prevazila- poljoprivredom, te sa ubrzanim tehnolo{kim razvo- ze potrebe korisnika i onda ih pu{tati kada su potre- jem i transferom novih tehnologija, kao i velikim in- be korisnika, uklju~uju}i i akvati~ne ekosisteme, ve- vesticijama u narednim dekadama; [9]. }e od prirodnih proticaja. Vr{ni proticaji mogu se za- ustaviti i ispu{tati kasnije, sprje~avaju}i {tete od po- 2.3. Uticaji klimatskih promjena plava. Obje funkcije akumulacija su jako va`ne za za- na vodne resurse {titu ljudskih naselja i otklanjanje {teta od poplava i Kao {to je nedvosmisleno nagla{eno na poslje- su{a. Brane tako|e akumuliraju vodu u formi poten- dnjem me|uvladinom panelu za klimatske promje- cijalne energije za proizvodnju elektri~ne energije, ne, www.ipcc.ch, voda je u centru de{avanja oluje prema potrebama. Po{to se koristan ìvotni vijek ve- klimatskih promjena. Globalno zatopljenje i odgo- like vodne infrastrukture mjeri stotinama godina, ve- varaju}e klimatske promjene predstavljaju najve}i like akumulacije iz sredine pro{log stolje}a, kao i in- izazov ovog stolje}a. Razumijevanje ovih promjena vesticije koje bi danas napravili, bile bi u funkciji i u je sve bolje i rastu}i je koncenzus o mjerilima izazo- novoj klimi XXII stolje}a. va. IPCC ne smatra jezera zna~ajnim izvorom emisi- Do kraja pro{le godine, mnogo pa`nje je fokusi- je GHG. U tropima se generi{e ne{to vi{e metana, ali rano na temperature i nivo mora, a tek odnedavno je to manje od emisija od poljoprivrednih aktivnosti pa`nja se okre}e i na upravljanje vodama na regi- na istoj povr{ini. Mnoge akumulacije u svijetu imaju onalnom, nacionalnom i lokalnom nivou; <6>. Isti monitoring za pra}enje njihovih emisija – rezultati po- IPCC nagla{ava da su, nezavisno od skale mjera kazuju da nema pove}anja emisija ugljenika, te da je ublaàvanja, neophodne mjere prilago|avanja. To hidro-energija jedan od naj~istijih metoda proizvo- podrazumijeva integralni pristup klimatskim promje- dnje energije; vidjeti IPCC Special Report on Emissi- nama, koji obuhvata i ublaàvanje, kojim se adresi- ons Scenarious, UNEP/WMO 2006, www.ipcc.ch. raju pokreta~i klimatskih promjena, i prilago|ava- Akumulacije i drugi veliki hidrotehni~ki radovi, nje, kojim se razmatraju mjere neophodne za uskla- izvo|eni da bi se upravljalo uticajima koje imaju “re- |ivanje s tim promjenama. U ovom kontekstu, izazo- dovne” promjene klime nisu ni{ta novo i prisutni su vi u upravljanju vodama postaju posebno zna~ajni, od po~etaka svih velikih civilizacija. Upravljanje ovim jer je postalo op}eprihva}eno da klimatske promje- sistemima bio je generacijama svakodnevni posao ne imaju su{tinski uticaj na vodosnabdijevanje i ina- “upravlja~a” ovih dru{tava. Da bi se zadovoljile nikad ~e na zahtjeve za vodnim resursima. U jednoj studiji ve}e potrebe za vodom, izgradnja novih brana osta- za Evropski parlament iz januara 2008. (studies je opcija, ali izbor mjesta postaje sve sloèniji, jer 393.522,) nagla{eno je da, ako se klimatske promje- ekonomski, okoli{ni i socijalni tro{kovi sve vi{e rastu. ne uzmu kao “potro{a~ vode”, u nekim zemljama – Alternativna opcija je pove}anje kapaciteta postoje- kao npr. [paniji, Italiji, Gr~koj i Turskoj, one }e 2070. }ih akumulacija, jer bi se tada moglo djelotvornije

7 VODA I MI BROJ 61 upravljati zahvatanjima vode u uslovima me|ugodi{- podrì transfer novih tehnologija u zemlje u razvo- njih promjenljivosti; [15]. ju; te Projektovanje skupih hidroelektrana i vodne in- da smanji tro{kove razvijenim zemljama u dostiza- frastrukture te kompleksnih upravlja~kih aran`mana, nju njihovih ciljeva redukcije GHG emisija. zahtjeva vi{e od tehni~kih kapaciteta. Moraju biti na raspolaganju pouzdane informacije o vodnim resur- Podobnost za u~e{}e u CDM iziskuje slijede}e: sima. Paradoksalno, jedna konzekvenca {irih neiz- Da razvijena zemlja investira u projekat u zemlji u vjesnosti o budu}im uticajima klimatskih promjena je razvoju radi smanjenja GHG emisija, u okviru razli- da hidro-inènjeri jo{ koriste isklju~ivo istorijske po- ~itih ponu|enih sektora; datke za prora~une i analize radi dono{enja planova Da udovolji setu procedura za monitoring, verifika- upravljanja. Stanje je jo{ pogor{ano opadanjem bro- ciju i potvr|ivanje, dogovorenih izme|u UNFCCC ja raspoloìvih primarnih podataka u zadnje dvije de- i odbora CDM-a; cenije. U mnogim nerazvijenijim zemljama i zemlja- Da dozvoli jasnu procjenu “dodatnosti” projekta. ma u tranziciji, dozvolilo se da hidrolo{ki servisi pra- “Dodatnost” zna~i da }e se redukcija emisije do- kti~no izumru, pod pritiskom da se mali finansijski re- goditi samo sa dodatnom prodajom CER-a. sursi alociraju na neposrednije potrebe. Kao rezultat, imamo veoma ograni~ene informacije za podr{ku Godi{nje u~e{}e razli~itih tipova projekata je planiranju, razvoju i upravljanju vodnim resursima, prosje~no: situaciju koja se ne moè preko no}i obrnuti. Ipak, ako odmah ne po~ne ponovna izgradnja osnovnih Industrijski gasovi, 31 %; sistema za osiguravanje informacija o vodnim resur- Skupljanje metana ili njegovo sagorijevanje, 18 %; sima, sve je ve}a opasnost da ni postoje}a ni even- Hidroenergija, 15 %; tualna nova vodna infrastruktura ne}e dosti}i predvi- Obnovljiva energija, 13 %; |ena korisne u~inke. Energijska efikasnost, 12 %; Mnoge siroma{nije zemlje ne mogu dobro Zamjena fosilnih goriva, 8 %; te upravljati vodama ni u postoje}im promjenljivostima Kori{tenje zemlji{ta i drugo, 3 %. klime, ne zato {to potrebne strategije nedostaju, ili su nejasne, ve} zato {to nemaju sredstava da ih pri- Hidro-energetski projekti predstavljaju pribli`no mjene. Postavlja se razumno pitanje kako }e se one 20 do 25 % svih registrovanih CDM projekata. Poda- nositi sa sutra{njim klimatskim promjenama, kada se ci o CER aplikacijama do kraja 2007. za hidro proje- ni danas nisu u stanju suo~iti sa “redovnim” poplava- kte (aktuelizirani podaci raspoloìvi na www.interna- ma i su{ama; [6]. tional.rivers) pokazuju: Mnoge prijetnje uticaja klimatskih promjena su CER-ovi su traèni za 592 hidro-energetska proje- samo ekstremni primjeri izazova s kojima se svi u svi- kta, ukupne instalisane snage 18 GW (za pore|e- jetu svakodnevno susre}emo. Zemlje koje su uspos- nje, od ukupno oko 135 GW u izgradnji); tavile efektivne institucije i infrastrukturu da se nose Ovi projekti su uglavnom locirani u zemljama sa dana{njom klimom, u boljoj su poziciji da se no- brzog ekonomsko rasta: Kina 371, Indija 79, Bra- se i sa ekstremnijim varijabilnostima, koje o~ekuje- zil 49; mo sutra. Najve}i kupci ovih CER-ova su iz: Velike Britanije Biti bogat svakako pomaè, ali biti mudar je isto 242, Nizozemske 128 i Njema~ke 62. tako va`no. Za siroma{nije zemlje, sigurno je najva- `nije razviti i primijeniti mudre vodno-upravlja~ke od- Ipak, uklju~ivanje hidro-energetskih projekata (i luke za izazove klimatskih promjena; [6]. velikih i malih) u poticanje CDM-om ostalo je za mno- 2.4. Mehanizmi ~istog razvoja (CDM) ge nevladine organizacije kontraverzno; [17], kako i hidroenergija zbog njihove sumnji~avosti i nesigurnosti o razmjerama GHG emisija iz akumulacija, tako i zbog ostalih CDM je uspostavljen pod Kjoto protokolom UN uticaja koje na ljude i okoli{ imaju mnogi hidro proje- Okvirne konvencije o klimatskim promjenama (UN- kti. FCCC) na 7. konferenciji strana u oktobru 2001. On dozvoljava industrijaliziranim zemljama - stranama 3. Energetska politika i politika klimat- Protokola, da djelimi~no zadovolje svoje obaveze u skih promjena EU redukciji emisija GHG tako da kupe “Cerificirane Re- Energetska situacija u XXI stolje}u je takva da dukcije Emisije” (CER-ove) potpomaganjem proje- svjetske ekonomske regije zavise jedna od druge u kata u zemljama u razvoju. Cilj mehanizma je da: osiguravanju energetske sigurnosti i stabilnih eko- podrì zemlje u razvoju u dostizanju njihovih cilje- nomskih uvjeta, te za osiguravanje efektivne akcije va odrìvog razvoja; protiv klimatskih promjena.

8 VODA I MI BROJ 61 Pogled na akumulaciju Rama

Snimio: M. Lon~arevi}

Evropa je drugo najve}e svjetsko energijsko trì- Razvoj energetske politike Evropske Unije o~i- {te, sa preko 450 miliona potro{a~a. Djeluju}i skupa, gledno je dugoro~an proces. EU je ipak ve} na po- ima teìnu da za{titi i potvrdi svoje interese. EU nije ~etku razdvajanja ekonomskog rasta i pove}anja po- samo razmjera, nego i okvir politike za suo~avanje s tro{nje energije. Njene akcije su kombinacija robu- novim energetskim izazovima. EU je vode}a u svije- sne legislative i programa energijske efikasnosti, sa tu u upravljanju potrebama, promoviranju novih i ohrabrivanjem i podr{kom konkurentnosti obnovlji- obnovljivih oblika energije te u razvoju tehnologija s vih izvora energije. Osim uticaja na klimatske pro- niskim emitovanjem ugljika. EU tako|e promovira di- mjene, ovo doprinosi energijskoj sigurnosti i pomaè verzitet – u tipovima energije, mjestu porijekla (u Ev- smanjenju rastu}e zavisnosti u Evropi od uvozne ropi i vani) i tranzita. Na ovaj na~in, Evropa kreira uv- energije. Tako|er se kreiraju i visoko kvalitetna radna jete za rast, poslove, ve}u sigurnost i bolji okoli{; [1]. mjesta te odràva Evropsko lidersko mjesto u ovom Na jako zna~ajnom samitu iz martu 2007, evrop- brzo rastu}em globalnom sektoru; [1]. Posljednja kri- ski {efovi dràva ili vlada odlu~ili su se na ambicio- za sa cijenama nafte pokazuje evropsku rastu}u za- zne ciljeve smanjenja emisija GHG za 20 % i veliku visnost od vanjskih izvora energije. Energetska sigur- podr{ku obnovljivim izvorima energije do 2020, kako nosna politika i klimatske promjene prestaju biti ap- bi se bitno smanjila EU zavisnost od uvoznih goriva i straktne ideje. To su dvije strane istog nov~i}a; [5]. “postavile osnove za novu globalnu industrijsku Efikasna energetska politika ne zna~i smanjenje revoluciju”; [4]. Tako su povezani procesi klimatskih pogodnosti ili komfora gra|ana. Ne zna~i niti redu- i energetskih promjena, sa strate{kim ciljem ograni- kciju konkurentnosti. Upravo suprotno, efikasna po- ~enja globalnog zagrijavanja na ne vi{e od 20 C, te litika u ovoj oblasti zna~i pravljenje efektnih investici- bitnom pove}anju energijske efikasnosti i u~e{}a ja radi redukcije rasipanja energije, dakle u{teda obnovljivih izvora energije, uklju~uju}i biogoriva; [to novca i pove}anja standarda ìvota, koriste}i cjeno- se ti~e nuklearne energije, Evropska komisija je za- vne signale za odgovornije, ekonomi~nije i racional- uzela “agnosti~an” stav, prepu{taju}i zemljama ~la- nije kori{tenje energije. Energijska efikasnost zna~i nicama da odlu~e; [4]. pravljenje vi{e od manjeg; [5].

9 VODA I MI BROJ 61 4. Hidroenergetika getike je pove}anje potrebe za efektivnim upravljanjem vodama. Vi{enamjenske vodne akumulacije Hidroenergetika je zrela tehnologija koja se ve} dugo koristi za ekonomi~nu proizvodnju elektri~ne mogu donijeti sigurnost u snabdijevanju i vodom i energije. energijom, te za{titi od voda i za{titi voda. Od 1971. godine, globalna potro{nja energije Akumulacione i pumpno akumulacione hidro- pove}ala se za 70 %, i nastavlja rasti po stopi od oko elektrane mogu rije{iti obilje sistemskih problema i 2 % godi{nje, pri ~emu porast potra`nje dolazi i iz ze- izazova. Mogu slijediti fluktuacije optere}enja, tako malja u razvoju i iz razvijenih zemalja. da elektrane na fosilna goriva mogu kontinuirano ra- Obnovljivi izvori su 2005. godine iznosili manje diti sa maksimalnim koeficijentom korisnog djejstva. od 20% ukupne proizvodnje energije, [14]. Hidro- Proizvodnja vjetro-elektrana je promjenljiva i s preki- energija je najnaprednija i najfleksibilnija od svih dima, pa hidroenergija omogu}uje dopunu kapacite- obnovljivih izvora energije i predstavlja 87 % ovog tita te osigurava sigurnost i kvalitet elektro-snabdijeva- pa proizvodnje. Me|utim, prema procjenama Me|u- nja. Karakteristike geotermalnih postrojenja su odli- narodnog udruènja za hidroenergetiku, samo jedna ~ne za baznu potro{nju; fleksibilnost hidro-postroje- tre}ina svjetskih hidro-potencijala je iskori{tena, pri nja omogu}uje pokrivanje vr{ne potro{nje. Sli~na si- ~emu je taj procenat za Evropu i Sjevernu Ameriku nergija }e se razviti i sa solarnim elektranama, elek- oko 80 %. Dakle, najvi{e hidro-potencijala je ostalo u tranama na bio-gorivo i energiju mora, kada se takve Africi, Ju`noj Americi i djelomi~no Aziji. tehnologije razviju u ve}im razmjerama. Dakle, u Ve}ina ranih hidroenergetskih projekata izgra|e- mnogim elektroenergetskim sistemima gdje je razvi- ni su za pokri}e bazne potro{nje energije. Me|utim, jena mje{avina razli~itih proizvodnih izvora, akumu- kako se uvode nove tehnologije i izvori energije, hi- lacione i pumpno-akumulacione hidroelektrane droenergija dobiva ulogu podr{ke – odgovora na omogu}uju visok kvalitet snabdijevanja; [14]. prazninu izme|u proizvodnje i vr{nih potreba. Izazov Malim hidroelektranama naj~e{}e se smatraju je kontinuirano unaprje|ivati hidroenergetsku tehno- one ispod 10 ili 5 MW instalisane snage. Danas su logiju u smislu okoli{nih performansi, materijala, efi- op}eprihva}ene kao obnovljiv i odrìv izvor energije; kasnosti, operativnosti i cijena. [11]. Postoje razne klasifikacije malih elektrana, naj- Razvoj hidroenergetike ima dugoro~ne ekonom- ~e{}e po snazi, kao male, mini i mikro. Kao i velike, ske prednosti. Uz godi{nje operativne tro{kove koji i male elektrane mogu biti razli~itih tipova. Ponekad su si}u{na frakcija po~etnih kapitalnih tro{kova, izra- su to pribranske elektrane, kada su brana i jezero zita im je prednost autonomija od cijena goriva. Fle- primarno izgra|eni za neku drugu svrhu, npr. vodo- ksibilnost akumulacionih hidroelektrana ~ini ih neza- snabdijevanje industrije ili navodnjavanje. Me|utim, obilaznim partnerom za sigurnost i stabilnost elektro- ve}inom se radi o derivacijskim proto~nim elektrana- energetske mreè. Drugi pokreta~ razvoja hidroener- ma, na malim vodotocima, koje koriste veliki pad, sa relativno malim protokom. Ako su bez brane i jezera, struja se proizvodi prema hidrolo{kom reìmu, koji jako varira i to u pravilu u obrnutoj razmjeri sa veli~i- nom vodotoka. Ako se uradi zbilja okoli{no prihvatljiva mala hidroelektrana, tada se mora po{tovati ispu- {tanje ekolo{ki prihvatljivog protoka – garantirane koli~ine vode koja }e uvijek te}i izme|u zahvata i strojare – onda se iskoristivi protok dodatno znatno smanjuje, naro~ito u su{nim periodima. Zato proto- ~ne hidroelektrane na malim vodotocima proizvode manje vrijednu, baznu energiju, jer ne mogu garanti- rati isporuke, po{to ovise od trenutnog stanja na vodotoku. Ponekad se ~uju ideje da hidroenergija uz kori- {tenje vodnih akumulacija nije obnovljiva. Istina, akumulacije imaju svoj vijek trajanja i u mnogim slu~ajevima u pro{losti, ovaj vijek je bivao precijenjen. Ipak, zatrpavanjem akumulacije nanosom ne smanjuje se prirodni hidroenergetski potencijal, ve} samo fleksibilnost rada hidroelektrane. I dalje ostaje ista ukupna masa vode, koja na istom ukupnom padu ima odre- |eni kapacitet (tj. snagu) i moè izvr{iti odre|eni rad (tj. biti pretvorena u energiju) – prema tome hidro- Pogled na akumulaciju Rama energija uistinu jeste obnovljiv izvor energije; [11].

Snimio: M. Lon~arevi} 10 VODA I MI BROJ 61 5. Velike brane i za{tita okoli{a BiH izazovi Brza urbanizacija, porast standarda i populacije U svijetu globalne me|uzavisnosti, kako ener- u zemljama u razvoju dovodi do stalnog pove}anja getska, tako i hidroenergetska i vodna politika u BiH zahtjeva za elektri~nom energijom. Zato energetski neizbje`no mora imati evropsku dimenziju; [16]. planeri nastavljaju gledati u hidroenergetske projekte Kori{tenje hidroenergetskog potencijala u BiH kao obe}avaju}e resurse. Da bi se nastavile graditi po~inje jo{ 1895. godine, kada je izgra|ena prva in- velike brane, va`no je prona}i odgovaraju}e lokacije dustrijska elektrana na rijeci Plivi, snage 7 MW, tada kojima se minimiziraju negativni okoli{ni uticaji. najve}a u Evropi. Do 1917. godine izgra|eno je jo{ Sa okoli{nog aspekta, sve velike brane nisu iste. nekoliko manjih elektrana, kao npr. Plava voda Tra- Lokacija u velikom stepenu odre|uje veli~inu mogu- vnik, Kru{nica Bosanska Krupa i Hrid Sarajevo, da bi }ih okoli{nih {teta; [2]. Dok brane na pogodnoj loka- do II svjetskog rata bilo izgra|eno jo{ 16 hidroelek- ciji mogu biti okoli{no vrlo prihvatljive, one na nepo- trana, ukupne snage 10,7 MW. Sve ove hidroelektra- godnim lokacijama }e biti problemati~ne, ~ak i ako ne bile su uglavnom bez akumulacija, ili su koristile se poduzmu sve mogu}e mjere za ublaàvanje ne- pogodnosti prirodnih jezera. gativnih uticaja. Primjeri nepovoljnih okoli{nih utica- Intenzivnija izgradnja hidroelektrana, nekih i sa ja, koji se ne mogu u potpunosti izbje}i su: zna~ajnijim hidroakumulacijama, po~inje nakon II svjetskog rata. Dana{nja situacija izgra|enosti hidro- Nepovratni gubitak biodiverziteta, pogotovo ako elektrana prikazana je u Tabeli 1, a vje{ta~kih jezera se kriti~na prirodna stani{ta ne pojavljuju negdje u u Tabeli 2. blizini; Ekolo{ka ravnoteà u slu~aju migracije riba ne moè se u potpunosti uspostaviti niti sa ribljim sta- zama; Kulturne vrijednosti ili kultna mjesta ne mogu se u potpunosti nadoknaditi, ako ih jezero plavi.

Nadalje, ~ak i idealno zami{ljene i projektovane mjere ublaàvanja mo`da se ne}e provesti zbog fi- nansijskih ograni~enja, rokova izgradnje, konfliktnih prioriteta ili slabe i korumpirane administracije. Dakle, najva`nija mjera za ublaàvanje negativnih uticaja za novi hidroakumulacioni projekt je dobar izbor lokacije, da bi brana i akumulacija bila relativno benigna. Mogu}i nepovoljni okoli{ni i socijalni uticaji velikih brana i akumulacija su; [11]., [13]: Gubitak zemlji{ta, prirodnih stani{ta i biljnog i ì- votinjskog svijeta; Nedobrovoljno premje{tanje ljudi; Promjena kvaliteta vode; Nizvodne hidrolo{ke promjene; Bolesti povezane s vodom; [teta za riblje vrste i drugi akvati~ni ìvot Zadràvanje akvati~nog otpada i plivaju}ih predmeta Gubitak kulturne ba{tine; Emisija stakleni~kih plinova; Prodiranje slane vode; Uticaji ostalih radova (pristupnih puteva, daleko- voda, kamenoloma i pozajmi{ta materijala); Mogu}i nepovoljni uticaji razvoja indukovanog iz- gradnjom brane i akumulacije (navodnjavanje, ur- bani i industrijski razvoj, druge brane – koje postaju ekonomi~nije, i drugo).

Dok se neki uticaji javljaju za vrijeme izgradnje, najva`niji su obi~no povezani s dugoro~nim postoja- njem i radom brane i akumulacije. Pliva zamu}ena ispu{tenom vodom iz akumulacije Jajce II

Snimio: M. Lon~arevi} 11 VODA I MI BROJ 61 Tabela 1. Pregled postoje}ih hidroelektrana u BiH

Brana Jablanica na rijeci Neretvi

Snimio: M. Lon~arevi} 12 VODA I MI BROJ 61 Tabela 1. Vje{ta~ka jezera u BiH

Kazalo: K – Kontrola poplava; N – Navodnjavanje; O – Oplemenjivanje malih voda; E – Energetika; V – Vodosnabdijevanje; R – Rekreacija

13 VODA I MI BROJ 61 U narednoj Tabeli 3. prikazane su hidroelektrane kandidati, prema postoje}im planovima Elektroprivreda u BiH, [3]:

14 VODA I MI BROJ 61 Raznim vodoprivrednim osnovama, ra|enim Na primjer, od{tete kod eksproprijacija bi mora- uglavnom do 90-ih godina pro{log vijeka, predvi|e- le biti prihvatljive za stanovni{tvo koje se mora rase- no je da se izgradi jo{ najmanje 35 akumulacija uku- liti. To ne zna~i samo finansijski prihvatljive, nego i pne zapremine od oko 3,5 milijarde m3 i povr{ine socijalno – nadokna|ivanjem izgubljenog zemlji{ta, oko 14.500 ha. Ve}ina ovih planiranih hidroakumula- zaposlenja i sli~no. Pored ovoga, ranije uobi~ajeni cija koristila bi se za vodosbadijevanje stanovni{tva i “vodoprivredni (ili biolo{ki) minimum” (koli~ina vode industrije, navodnjavanje, za{titu od poplava i reguli- koja se mora ispu{tati u vodotok za odràvanje flore sanje reìma voda, te za proizvodnju struje. i faune i obezbje|ivanje koli~ina drugim korisnicima Sada{nji stepen iskori{tenosti hidropotencijala u – ra~unao se na bazi 95 %-tne obezbije|enosti sre- BiH generalno tehnoekonomski iznosi oko jedne tre- dnjeg mjese~nog proticaja) morat }e se redefinirati u }ine. “ekolo{ki prihvatljiv garantovani proticaj”, koji }e bez Me|utim, gotovo sva strate{ka planska doku- sumnje biti ve}i od dosada{nje prakse, a ~ije ispu- mentacija starija je od 20 godina. U me|uvremenu {tanje uti~e na smanjenje proizvodnje. U cilju o~uva- su se mnogi kriteriji i poimanja zna~ajno promijenili, nja prihvatljivog kvaliteta vode, umjesto nekih plani- pa se ~ini uputnim {to hitnije napraviti nove vodopri- ranih ogromnih akumulacija, morat }e se razmotriti vredne osnove; bolje re}i Planove upravljanja rije- zamjene sa po 2 – 3 manje, ~ime }e opasti “vr{nost” ~nim bazenima, prema novim Zakonima o vodama, proizvedene struje, pa time i njena rentabilnost. Na- odnosno Okvirnoj direktivi o vodama EU, zatim nove dalje, objekti kao {to su vje{ta~ka mrjestili{ta, riblje studije iskoristivost hidroenergetski neiskori{tenih di- staze, selektivni vodozahvati, ispusti mutnih struja, jelova vodotoka, nove prostorne planove i sl., kako kompenzacioni bazeni i sli~no, postat }e uobi~ajeni bi se, uzimaju}i u obzir dana{nje ~injenice, moglo u objekti novih hidroelektrana. Pored ovakvih, teì li se transparentnom procesu opredjeljivati za najpovo- zaista odrìvom razvoju, bi}e potreban i niz drugih ljnija odrìva rje{enja. mjera, koje potpuno opravdavaju negativna iskustva Ipak i prije svega, trebalo bi napraviti strategiju i pla- iz pro{losti. nove navodnjavanja za podr{ku i sigurnost u poljo- privrednoj proizvodnji – oblast koja je apsolutno i ap- surdno potpuno zanemarena u Bosni i Hercegovini. Pretvaranje postoje}ih, dominantno hidroenergetskih u vi{enamjenske, te izgradnja novih, vi{enamjenskih hidroakumulacija u tom slu~aju postaje neizbje`na. Aktivnosti nevladinih organizacija u BiH, koje se protive izgradnji hidroakumulacija imaju ponekad jako o{tre formulacije o „nedostatku zdravog razuma, monstruoznim, ili suludim, ili zlo~ina~kim planovima, mrvicama od milionskih projekata, poslu{nicima energetskog lobija ... i t d”. Me|utim, u jednoj ozbi- ljnijoj bro{uri [18], nedavno promovisanoj u ANU BiH, „Zeleni” kaù: „Vrlo je bitno da se pokret protiv izgradnje brana ne radikalizira u pokret protiv svake brane. Prvenstveno je potrebno traìti transparentnost projekta, uklju~enje zainteresiranih od prve faze planiranja do projektovanja, te uticati na pobolj{a- nje i korekciju projektovanih rje{enja gdje je to mogu}e, a tamo gdje je projekat maksimalno negativan po ljude i okoli{, traìti odustajanje od projekta.” Okoli{na prihvatljivost projekata postaje neza- obilazna, ~ak dominantna komponenta op}e prihva- tljivosti nekog projekta. U oba BiH entiteta, okoli{ni zakoni i djelimi~no podzakonska legislativa harmoni- zirana sa EU standardima, ve} su u primjeni nekoliko godina. Propisan je postupak izrade i prihvatanja prethodnih studija i studija uticaja na okoli{ za nove hidroelektrane te planova prilago|avanja za postoje- }e objekte i postrojenja. Takve studije moraju identi- ficirati probleme, uspostaviti mjere okoli{nog upravljanja, monitoringa i kompenzacija, kao i mjere za Ogoljena brana nakon pra`njenja akumulacije Jajce II ublaàvanje negativnih posljedica. u ljeto 2006. godine

Snimio: M. Lon~arevi} 15 VODA I MI BROJ 61 Ovo prakti~no zna~i dodatne tro{kove i smanje- UN Commission on Sustainable Development: Sur- nje dobiti u cilju pobolj{anja uvjeta u okoli{u, {to se vey of Energy Resources 2007, Hydro power, ranije u velikoj mjeri zanemarivalo. Kao rezultat, u ci- New York, May 2007. lju okoli{ne odrìvosti, tro{kovi izgradnje }e znatno UNEP/MAP: The Challenge of Climate Change in the porasti i uticaj na ekonomi~nost ovakvih projekata Mediterranean, Documents of the 15th Meeting moè rezultirati odgodom realizacije nekih od njih za of the Contracting Parties, Almeria (Spain), Ja- vremena kada }e, poskupljenjem drugih izvora (prije nuary 2008. svega nafte), ponovo postati prihvatljivi. Vije}e ministara BiH: Srednjoro~na razvojna strategi- Razvijene zemlje, uklju~uju}i i svih 27 ~lanica ja BiH 2004-2007 (PRSP), EU, napravile su prakti~no sve svoje mogu}e hidro- Direkcija za ekonomsko planiranje, Sarajevo, 2003. elektrane, pa im je to danas daleko najjeftiniji izvor WWF Dams initiative Factsheets - Hydropower and energije. Carbon Trading, January 2007. Neiskori{teni prirodni resursi ne mogu nas izvu- Zeleni Neretva: Rijeka bez povratka – Ekologija i po- }i iz nerazvijenosti. Samo unaprje|enim i racional- litike velikih brana, Konjic – Sarajevo, 2004. nim upravljanjem, prirodni resursi Bosne i Hercego- vine dobivaju vrijednost, koja nam je jedina {ansa za Napomena: Ovaj rad predstavlja skra}eni i neznatno put odrìvog razvoja. prera|eni prevod s engleskog doprino- sa pod istim naslovom, objavljenog i sa- Literatura op{tenog na nau~nom kolokviju “Princi- Commission of the European Communities: Green pi odlu~ivanja u izgradnji elektroener- Paper - A European Strategy for Sustainable, getskih izvora”, odrànog 27. i 28. mar- Competitive and Secure Energy, Brussels, 2006. ta 2008. u Akademiji nauka i umjetnosti DG Environment, Science for Environment Policy: Bosne i Hercegovine. Hydro power: More than Just Barrier to Fish Mi- gration, Issue 94, January 2008 Energetski institut Hrvoje Poàr, Soluziona, Ekonom- ski institut Banja Luka, Rudarski institut Tuzla: Studija energetskog sektora u BiH, Kvalitativni opis scenarija i kvantifikacija osnovnih odredni- ca za izradu energetskog plana BiH, te Nacrt kona~nog izvje{taja, Modul 3 – Proizvodnja elektri- ~ne energije, 2007. EurActiv: Energy and Climate Change: Towards an Integrated EU Policy, 2007. European Commission: External Energy Policy for the EU, Brussels, 30.11.’07. Global Water Partnership: Climate Change Adaptati- on and Integrated Water Resources Manage- ment, Policy Brief 5, September 2007. Greenpeace: Energy Revolution, Amsterdam, 2007. G8 Presidency of the Russian Federation in 2006: Global Energy Security, St. Petersburg, 2006. ICPDR: Adaptation of Water Management to Effects of Climate Change in the Danube River Basin, Vienna, December 3, 2007. Kupusovi}, T.: Upravljanje vodama, Institut za hidro- tehniku Sarajevo, 1999-2001. Kupusovi}, T., Lukovac N. i Jabu~ar, D.: Hidroenergi- ja i alternative – prilog razmatranju okoli{nih aspekata, Ljetni univerzitet Tuzla, 2005. Kupusovi}, T. i Nuhi}, D.: Vodne akumulacije u Bosni i Hercegovini: da ili ne, Kori{tenje tla i vode u funkciji odrìvog razvoja i za{tite okoli{a, ANU BiH, Sarajevo, 17.-19.7.’98, Knjiga CIX/16, pp 69-91. Ledec, B.C. and Quintero, J.D.: Method for Quantita- tively Evaluating Sites for New Hydroelectric Pro- jects, World Bank, 2006. Pliva u Jajcu

Snimio: M. Lon~arevi} 16 VODA I MI BROJ 61 AMIRA PE]ANAC, novinar

RAZVOJ TURIZMA U DOLINI RIJEKE DRINE

o~etkom jula, na zavr{noj sve~anosti upri- li~enoj u blizini vi{egradske }uprije Me- Gdje odmor postaje avantura P hmed-pa{e Sokolovi}a sve~ano je obilje- Projekt razvoja turizma u dolini rijeke Drine èn zavr{etak velikog prekograni~nog pro- koji obuhvata turisti~ku ponudu osam op}ina iz jekta pod nazivom “Razvoj turizma u dolini rijeke Dri- BiH - Srebrenice, Bratunca, Vi{egrada i Rudog, ne”. Projekt je implementiran s ciljem razvoja turisti- te ~etiri op}ine u Srbiji - Bajinoj Ba{ti, Ljuboviji, ~kih potencijala osam pograni~nih op}ina Bosne i Priboju i Uìcu, integralni je dio programa eko- Hercegovine i susjedne Srbije. Ukupna vrijednost nomskog razvoja Care International NWB. Razvi- projekta koji je u okviru prekograni~ne saradnje Bo- janje i promocija odrìve i kvalitetne turisti~ke in- sne i Hecegovine i Srbije provela organizacija Care dustrije u regionu, oìvljavanjem ekonomske re- International NWB, a zapo~etog u decembru 2005., iznosi 1,800.000 eura. Ovaj trogodi{nji projekt razvo- generacije doline rijeke Drine, zna~i}e otvaranje ja turizma u dolini rijeke Drine obuhvata turisti~ku po- novih radnih mjesta i institucionalnu turisti~ku iz- nudu osam op}ina iz BiH i Srbije integralni je dio pro- gradnju. Ukupna vrijednost projekta zapo~etog grama ekonomskog razvoja Care-International NWB. u decembru 2005. iznosi 1,800.000 eura, a finan- Projekt je vezan uglavnom za podru~je isto~ne BiH, siranje je osigurala vlada Kraljevine Nizozemske. ~iji je razvoj u zastoju. Cilj projekta je ja~anje turisti~kih potencijala u osam op}ina u BiH i Srbiji smje{tenih u dolini rijeke Drine, kao i podsticaj privatnom sektoru u osnivanju i ja~anju malih i srednjih preduze}a. Ovaj projekt trajao je tri godine, a u njegov turisti~ki dio bila su uklju~ena lovi{ta Bratunca, historijski spomenici Ljubovije, ljekovite vode Srebrenice, ljepote planine Tare iz Bajine Ba{te, kanjon rijeke Lima op}ine Rudo, manastir Dobrun i dolina Dri- ne iz Vi{egrada, te Mokra Gora op}ine Uìce. Za- hvaljuju}i projektu stvorena je turisti~ka interregionalna drinska asocijacija TIDA koja nastavlja izgradnju ove regije s ciljem unapre|enja ekonomske i prekograni~ne saradnje, kao i promo- viranja i pozicioniranja Drine kao evropske turisti~ke destinacije i posebnog turisti~kog brenda.

17 VODA I MI BROJ 61 Finansiranje projekta implementiranog u ~etiri op}ine u BiH - Srebrenici, Bratuncu, Vi{egradu i Ru- dom, te ~etiri op}ine u Srbiji - Bajinoj Ba{ti, Ljubovi- ji, Priboju i Uìcu osigurala je vlada Kraljevine Nizo- zemske. Projekt realiziran u navedenim op}inama, tekao je u donjem toku rijeke Drine, a pod geslom “Gdje odmor postaje avantura”. - Cilj projekta je postignut, a sa pedesetak potproje- kata predstavlja najkonkretniji i najbolji podsticaj privatnom biznisu, srednjim i malim preduze}ima koja se direktno bave turizmom - istakao je na zavr{noj sve~anosti direktor Care Internationala za ekologiji. Na kraju, finansijski smo pomagali i sve Balkan Gustavo D’Angelo, dodaju}i da su u pro- turisti~ke manifestacije u dolini Drine, poput „Drin- jekt u{li tek nakon {to su ispitali svjetske trendove ske regate“ u Ljuboviji i Bajinoj Ba{ti, skokove sa u razvoju turizma. Prema njegovim rije~ima, istraì- Starog mosta u Vi{egradu, „Dane maline“ u Bra- vanja su pokazala da novi turisti èle aktivan tuncu i sli~no. îsta Drina, puna ribe, zna~i i razvoj odmor, avanturu, i da je posljednjih godina razvoj sportskog i rekreativnog ribolova na ovoj rijeci za regija u svijetu zasnovan na alternativnim turisti- {ta postoje svi preduslovi - izjavila je Slavenka Pu- ~kim proizvodima koji nude trì{tu. dar iz kancelarije Care International u Bajinoj Ba{ti, - Smatramo da }e integrirana turisti~ka ponuda napominju}i da je najve}i uspjeh postignut osniva- predstavljati okosnicu projekta i jamstvo odrìvosti njem TIDA, Turisti~ke interregionalne asocijacije. razvoja turizma u regiji - rekao je D’Angelo povo- dom zavr{etka ovog projekta. TIDA je registrovana i u Srbiji i u BiH, ~ime su ot- klonjene sve zakonske prepreke za njeno djelovanje. Ljepota od koje moè Zadatak organizacije je objedinjavanje turisti~ke poda ìvi osam op}ina nude drinske regije, a cilj je da turisti na ovim prosto- Divlja, pomalo misti~na, plahovita i nepredvidiva, rima provedu 10-15 dana, i za to vrijeme obi|u sve Drina je jedna od najljep{ih rijeka u Evropi. Njen ka- {to Drina pruà u svih osam op{tina. njon u gornjem toku, ~ija je dubina od 700 do 1.000 metara, tre}i je po veli~ini u svijetu. - Mi smo sigurni da je to turisti~ki proizvod koji }e u Prirodna, kulturna i historijska bogatstva u dolini bliskoj budu}nosti biti jedan od najatraktivnijih na Drine bila su, naàlost, dugo nedostupna turistima, cijelom Balkanu, pa i {ire - istakla je Pudar. Novoo- a ~itava regija je podjednako „uspje{no“ bila zapos- snovana Turisti~ka Interregionalna Drinska Asoci- tavljena. jacija (TIDA) prvi put predstavila se na ovogodi{- njem proljetnom Sajmu turizma u Beogradu koji je - U svakoj od ovih osam op{tina svake godine je okupio vi{e od 800 izlaga~a iz inostranstva i regi- ulagano u projekte turisti~ke infrastrukture. Tako|e ona. Kao prioriteti novoosnovane turisti~ke asoci- smo svake godine u svim op{tinama davali granto- jacije istaknuti su sistemsko unapre|enje turizma ve za mala i srednja preduze}a i nevladin sektor, na Drini, objedinjavanje i uvezivanje turisti~kih des- koja }e na bilo koji na~in pospje{iti turizam. Po- tinacija na Drini, unapre|enje ekonomske i preko- dràvali smo i edukaciju o turizmu i takmi~enja o grani~ne saradnje, kao i promoviranje i pozicioni- ranje Drine kao evropske turisti~ke destinacije i posebnog turisti~kog brenda. Brodi} kamp i ... Jedan od korisnika sredstava ovog projekta, Ale- ksandar Fulurija, kaè da je zahvaljuju}i ovom gran- tu vi{egradska turisti~ka ponuda bogatija za brodi} “Sonju” i turisti~ki kamp u Starom Brodu u kanjonu Drine. Mnogi turisti ovog ljeta su sa brodi}em „So- nja“ prvi put upoznali ~udesno zelenu ljepoticu Drinu i njene obale. Vo`nja brodom kroz kanjon Drine niko- ga ne ostavlja ravnodu{nim. Preduzimljivi vlasnici broda, korisnici granta, kaù: - Hiljadu puta smo pro{li ovuda, ali svaki put smo uzbu|eni kao da nam je prvi put. Uvijek vidimo ne-

18 VODA I MI BROJ 61 {to novo, ovo moè da se vidi samo sa vode i za- to smo se i odlu~ili za ovaj posao. Suvlasnik „So- Regionalna saradnja nje“ Zoran Malovi} sa partnerom Fulurijom gradi i Cilj projekta je i uspostava jedinstvenog tije- etnokamp. la koje }e izraditi strategiju i akcioni plan objedi- - Tri godine su kratak period za projekte u turizmu. njavanja turisti~ke ponude osam op}ina iz BiH i Mi smo prvi koji smo u{li u ovu pri~u i nadamo se Srbije, uzimaju}i u obzir i isti~u}i posebnosti sva- da }emo doprinijeti razvoju turizma u ovoj regiji - ke od njih. Paralelno, projekt podràva mala i kaù Fulurija i Malovi}, a sli~no razmi{lja i Mersu- srednja poduze}a koja se bave turisti~kom i din Hasanovi}, korisnik ovog granta iz Srebrenice. uslu`nom djelatno{}u. Kao glavni razlog ulaga- Splavarenje, rafting, ribolov... nja u preduze}a koja se bave turisti~kom i uslu- `nom djelatno{}u istaknut je doprinos profesi- Brza, bistra Drina nastaje od Tare i Pive, a posli- onalnom razvoju pojedinca u svrhu unapre|enja je 346 kilometara krivudanja susre}e se sa Savom. turisti~kih kapaciteta i turisti~ke djelatnosti u re- Po snazi vode i ljepoti, Drina je u vrhu vodotokova giji. No, svi se slaù u ocjeni da je najbitnija Balkanskog poluostrva. A svakako je najinteresan- uspostava uspje{ne regionalne saradnje, od ko- tnija po burnoj historiji koja se odvijala na njenim je ovisi dalji ekonomski razvoj cijele ove regije. obalama: bila je stoljetni grani~ni prostor izme|u Za- pada i Istoka, du` nje su u Prvom svjetskom ratu vo- |ene velike ratne operacije izme|u Srbije i Austro- ru}ca su krenuli prvi splavovi, „da{~are” i „gredare”. ugarske. U analima je ostalo zapisano da je 1896. Nadaleko poznata po kanjonima i vje{ta~kim jezeri- dostigla najve}i vodostaj - 14 metara iznad normal- ma, Drina je postala sinonim za splavarenje koje je nog - i poplavila ~uvenu }upriju kod Vi{egrada. Pri- vremenom postalo prava turisti~ka atrakcija. Krivu- tom je odnijela varo{icu Ljuboviju. Voda rijeke se le- davi rije~ni tok u{ao je i u narodno predanje izrekom dila dva puta, 1929. i 1941. kod Bajine Ba{te. U prvoj „ispravljati krivu Drinu”, {to upu}uje na beskorisnost polovini pro{log stolje}a na Drini su se okretala kola nekog posla, ali njen brzi i krivudavi tok moè biti mnogih vodenica: samo u 1931. godini od Bajine Ba- vrlo koristan za turizam ovog kraja. Lokalni rafting {te do Savske Ra~e bilo ih je 53. Zbog velikog hidro- klubovi na Drini organiziraju dobar provod i uìvanje energetskog potencijala na ovoj rijeci mogu}e je po- plovidbom gumenim ~amcima na nekoliko trasa, uz di}i 60 manjih hidroelektrana. Splavarenje na Drini mogu}nost preno}i{ta u turisti~kim objektima du` ima dugu tradiciju. Jo{ sredinom 19. stolje}a iz Pe- obale. Plahovita Drina je pravi raj za ribolovce i zalju-

19 VODA I MI BROJ 61 |enim kapacitetima, projekt }e nastaviti sa stvara- njem kvalitetnog turisti~kog proizvoda koji }e zajedni~ki predstavljati svaku od osam op}ina i biti me- |unarodno promoviran. Zadnja faza razvoja projekta uklju~uje podr{ku grantovima za op}ine i otvaranje novih radnih mjesta vezanih za turizam. Stvaranje zajedni~kog turisti~kog proizvoda podrazumijeva zajedni~ko planiranje razvoja, a kao jedan od ne manje zna~ajnih ciljeva navodi se osiguranje da sve ove op}ine zajedno sa grupama veza- nim za turizam (preduze}a, lovne, ribolovne, ekolo- {ke, sportske, kulturne asocijacije i td.), razvoju turizma u dolini Drini pristupe na organiziran i jedinstven na~in sa definiranim planovima razvoja i zajedni~kim strate{kim pristupima. No, u vrhu ciljeva je bljenike u prirodu. U pro{losti je ova zelenkasta rije- stvaranje turisti~ko/institucionalne strukture u dolini ka brzog toka bila poznata i kao Zelenika. Sredinom Drine i izgradnja kapaciteta turisti~ko/institucionalne jula Drina je ugostila i brojne posjetioce na tradici- strukture u dolini Drine. onalnoj manifestaciji „Drinska regata”. Cjelodnevne atrakcije na vodi sa svirkom na plaì, trkama ~amaca Kanjon Drine - prirodnja~ki muzej i ve~ernjim koncertima okupile su hiljade posjetilaca, Kanjon Drine - prirodnja~ki muzej a zavr{nog dana organizirana je regata sa plutaju}im Kanjon Drine uglavnom je poznat po dre- {ankom, muzi~kim splavom sa truba~kim orkestrima vnom splavarenju kroz strme litice Tare i Su{ice. i mno{tvom u~esnika koji uz zvuke trube i u veseloj Niz valovite i hu~ne slapove Drine veterani spla- atmosferi savla|uju drinske talase i virove. Krajem ju- varenja spu{tali su splavove stoljetnih stabala, a na otpo~eo je ribolov na mladicu i lipljen. Drina je po- danas kanjon Drine predstavlja izuzetan doìvljaj znata po rekordnim primjercima ove ribe - najve}a za turiste. [iroj javnosti kanjon je manje poznat trofejna mladica ulovljena 1997. bila je te{ka ~ak 32 kao jedinstven prirodnja~ki fenomen biljnog i ì- kilograma i duga 1,4 metra. Ribolobvci znaju da je votinjskog svijeta. Raznovrstan geomorfolo{ki ovdje ulovljen i lipljen od 2,6 kilograma. Danas je sastav, pravac pruànja kanjonskih pritoka Ra~e, divlja snaga Drine ukro}ena branama i jezerima. Dervente, Nevenskog i Crnog potoka, Brusnice, Osim Peru}ca, tu su jo{ Vi{egradsko i Zvorni~ko. Ri- @epe, Rzava, te poloàj planineTare, obezbje|u- jeka je pomalo izgubila na }udljivosti, ali je dobila na je posebna mikroklimatska stani{ta sa malim kli- ljepoti. Na njenim obalama ni~u moteli i etnosela, a matskim varijacijama, gdje je omogu}en opsta- posjetioci zadovoljno kaù da odnedavno iz njenih nak pra{umskih endemskih i relitnih biljnih i ìvo- voda ponovo izranjaju vidre. tinjskih vrsta. Kanjoni ovih pritoka su zaklonjeni zbjegovi ìvog svijeta na malim stani{tima u koji- Zajedni~ki turisti~ki proizvod ma su minimalna klimatska kolebanja tokom go- [ta, konkretno, zna~i program Turisti~ki razvoj u dine tako da su na voim lokalitetima opstale ìvo- dolini rijeke Drine (TRDD)?! U ekonomskoj regenera- tne forme u ekstremnim uvjetima. Smjena lede- ciji doline Drine i op}ina u njoj, razvijaju}i i promovi- nog i me|uledenog doba u doba glacijacije, uni- raju}i odrìvu i kvalitetnu turisti~ku industriju u regi- {tila je bogatu floru Evrope i tako su ovi lokalite- onu, u partnerstvo uvezuje op}ine u BiH: Srebrenicu, ti prestavljali naknadne centre raseljavanja ìvog Bratunac, Vi{egrad i Rudo,, i op}ine u Srbiji: Ljubo- sveta. Neke vrste su opstale i zadràle se samo viju, Bajinu Ba{tu, Uìce i Priboj. CARE BH/C je im- na uskim podru~jima kanjona i predstavljaju reli- plementirao program koji }e ove op}ine integrirati kte, ìve fosile i endeme. Od biljnog svijeta naj- kao jedan turisti~ki region i uvesti brojne projekte ve- poznatija je Pan~i}eva omorika, Dervetanski i zane za turisti~ki razvoj koji }e biti izgra|eni na zaje- Dobrunski razli~ak, kandilica, divlji ~ubor, Pan~i- dni~ki identificiranim {ansama i potencijalima. Me|u- }eva mle~ika, mle~ika kamenjarka, koheja, sta- grani~ne i me|uop}inske konsultacije su locirale ne- mata i druge. Danas kanjon Drine sa pritokama dostatke u strukturnoj organizaciji turisti~kog regi- ima lokalitete pelideminentnih biljnih zajednica ona u dolini rijeke Drine. Program predvi|a izgradnju gdje su nalazi{ta sa preko trideset drvenastih i institucionalno organizacione strukture sa lokalnim preko stotinu zeljastih biljaka na povr{ini od sve- vlasni{tvom kroz transfer znanja, profesionalnu po- ga ~etiri ara, {to predstavlja evropski fenomen. dr{ku i koriste}i metodologije koje je CARE uveo tokom implementacije prethodnih projekata. Onda kad Napomena: Fotografije uz tekst je dostavila autorica i snim- turisti~ki region bude strukturalno razvijen i sa izgra- ljene su na rijeci Drini.

20 VODA I MI BROJ 61 Za{tita voda

Mr. sci. GORAN MIRKOVI], dipl. ing. hem. i saradnici REZULTATI ISPITIVANJA POVR[INSKIH VODA SLIVA RIJEKE SAVE NA PODRU^JU FBiH U 2007. GODINI - IZVOD IZ ELABORATA* -

Usamljeni ~amac na Plivskom jezeru

Snimio: M. Lon~arevi} UVOD ~etku vr{ena na desetak mjernih mjesta u par serija rganizirana ispitivanja povr{inskih voda na godi{nje da bi 1991. godine prerasla u kontrolu na podru~ju Bosne i Hercegovine zapo~eta 58 mjernih mjesta u tri redovne serije i to svih najva- su sredinom {ezdesetih godina pro{log `nijih pokazatelja kvaliteta na najva`nijim vodotoci- O stolje}a. Vr{io ih je Republi~ki hidromete- ma Bosne i Hercegovine. orolo{ki zavod Bosne i Hercegovine u saradnji sa Obnova ratom uni{tenih vodoprivrednih objeka- Vodoprivredom BiH u Sarajevu. Ispitivanja osnovnih ta – vodovodni kanalizacioni sistemi, ure|aji za tre- fizi~ko-hemijskih pokazatelja kvaliteta voda su u po- tman otpadnih i pitkih voda, objekata odbrane od

* Elaborat su izradili uposlenici laboratorije za vode u Butilama

21 VODA I MI BROJ 61 poplava – su kontrolu kvaliteta povr{inskih voda sta- ~ko-hemijskih i mikrobiolo{kih ispitivanja izneseni u vili u drugi plan. Organizirani nastavak ispitivanja po- ovom elaboratu plod rada uposlenika Laboratorije za vr{inskih voda na federalnom dijelu sliva rijeke Save vode Javnog preduze}a (Agencija). je otpo~eo tek tokom 2005. godine, posebno i zbog U 2007. godini su nastavljena, u prvoj i tre}oj se- nepostojanja odgovaraju}ih ispitnih laboratorija. riji, ispitivanja na ustaljenih 39 mjernih mjesta iz pret- Prva ispitivanja vr{ena su u slivu rijeke Spre~e prven- hodne godine, dok je u drugoj, proljetno-ljetnoj seri- stveno sa ciljem izrade Prostornog plana Tuzlanskog ji, izvr{eno ispitivanje fizi~ko-hemijskih i mikrobiolo- kantona, te utvr|ivanja poratnog stanja kvaliteta vo- {kih parametara na ukupno 121 mjernom mjestu. da slivnog podru~ja rijeke Spre~e, koja je i u predra- Razlog ovome je potreba baznih ispitivanja sa ciljem tnom periodu bila ekolo{ki najugro`enija rijeka u Bo- utvr|ivanja potencijalnih referentnih mjernih mjesta sni i Hercegovini. Fizi~ko-hemijska i mikrobiolo{ka na svim kontroliranim vodotocima. Biolo{ka ispitava- ispitivanja je vr{io Zavod za javno zdravstvo Kantona nja je opet vr{io Prirodno matemati~kom fakultetu Sarajevo, Laboratorij za vode, u saradnji sa “Energo- Sarajevo, Odsjek za biologiju, i to samo u I i III seriji, invest-Energoin`injering”, “Higra” - Sarajevo, koja je te su njihovi sumarni rezultati (saprobni indeks, ste- vr{ila hidrolo{ka mjerenja i biolo{ka mjerenja koja je pen saprobnosti i klasa boniteta) dati u ovom elabo- vr{io PMF Sarajevo. Sistemska ispitivanja povr{in- ratu, u sklopu tabela sa rezultatima fizi~ko-hemijskih skih voda na podru~ju Federacije Bosne i Hercego- i mikrobiolo{kih ispitivanja. vine su nastavljena i u 2006. godini, kada su izvr{e- Svi ostali rezultati biolo{kih ispitivanja dati su u ne ~etiri serije ispitivanja na 39 mjernih mjesta na sli- posebnom elaboratu ura|enom od strane Prirodno vovima rijeka Bosne, Vrbasa, Une i Drine. Mjerna mjes- matemati~kog fakulteta. Hidrolo{ka ispitivanja, ~iji su ta su bila uglavnom ista kao i u predratnom periodu rezultati dati u ovom elaboratu, je u toku 2007. godine kako bi se utvrdilo novonastalo stanje na tim vodoto- vr{io Federalni hidrometeorolo{ki zavod u Sarajevu. cima. Laboratorij za vode Zavoda za javno zdravstvo Rezultati izvr{enih ispitivanja u 2007. godini po- Kantona Sarajevo je nastavio istovrsna ispitivanja kazuju odre|eno manje pobolj{anje u odnosu na re- kroz dvije serije i u prvoj polovini 2007. godine, do zultate predratnih ispitivanja, prvenstveno po pitanju momenta kada je novooformljeni Laboratorij za vode o~ekivanog smanjenog utjecaja industrijskog zaga- Javnog preduze}a za “Vodno podru~je slivova rijeke |enja, dok je na ve}ini vodotoka dominantan utjecaj Save” preuzeo sva fizi~ko-hemijksa i mikrobiolo{ka komunalnih otpadnih voda. ispitivanja povr{inskih voda na podru~ju Federacije Bosne i Hercegovine na slivu rijeke Save. U cilju organiziranog pra}enja kvaliteta vodnih resursa u Federaciji BiH Javno preduze}e za “Vodno podru~je slivova rijeke Save” je, uz saglasnost Fede- ralnog ministarstva za poljoprivredu, vodoprivredu i {umarstvo, pokrenulo aktivnost obnove vodoprivre- dne laboratorije, koja je do 1992. godine radila u kru- gu sarajevskog postrojenja za pre~i{}avanje otpadnih voda u Butilama. Prostori laboratorije su obnov- ljeni sredstvima iz Plana i finansiskog plana Javnog preduze}a, a glavnina opreme je osigurana donaci- jom EC, po programu Cards 2003. Tokom 2006. godine Laboratorija za vode je u potpunosti osposo- bljena za fizi~ko-hemijska i mikrobiolo{ka ispitivanja kvaliteta voda, dok su biolo{ka ispitivanja povjerena Prirodno matemati~kom fakultetu Sarajevo, Odsjek za biologiju. Uhodavanje laboratorije je vr{eno zajedni~kim uzorkovanjem i pore|enjem dobivenih rezultata sa Laboratorijem za vode Zavoda za javno zdravstvo Kantona Sarajevo. U 2007. godini je zajedni~ki kontroliran kvalitet povr{inskih voda samo u prvoj, majskoj seriji, tako da su u ovom elaboratu dati djelomi~ni podaci ispitivanja Laboratorija za vode Zavoda za javno zdravstvo Kantona Sarajevo na slivovima Vrbasa, Une i Drine za tu prvu seriju. Nakon toga Laboratorij za vode u Butilama je u potpunosti preuzeo ispitivanja kvaliteta povr{inskih voda, te su ostali rezultati fizi-

22 VODA I MI BROJ 61 3. METODE ISPITIVANJA dbom o opasnim i {tetnim materijama u vodama” (Slu`bene novine Federeacije BiH, broj 43/07), 3.1. METODE ISPITIVANJA odnosno za dio parametara, koji nisu navedeni u FIZI^KO-HEMIJSKIH I prethodnoj Uredbi, u “Uredbi o klasifikaciji voda i ka- MIKROBIOLO[KIH ISPITIVANJA tegorizaciji vodotoka” (Slu`beni glasnik Republike Srpske”, broj 44 /01). Za ove posljednje parametre u Metode ispitivanja za pojedine pokazatelje kvali- tabelama sa rezultatima ispitivanja pored MDK vrije- teta date su “Pravilnikom o grani~nim vrijednostima dnosti stoji znak *. Kori{tenje MDK vrijednosti iz opasnih i {tetnih materija za vode koje se nakon pre- “Uredbe o klasifikaciji voda i kategorizaciji vodotoka” ~i{}avanja iz sistema javne kanalizacije ispu{taju u (Slu`beni glasnik Republike Srpske”, broj 44/01) je prirodni prijemnik” (Slu`bene novine Federacije BiH, opravdano nastojanjem da se svi rezultati ispitivanja broj 50/07), a MDK (maksimalne dozvoljene koncen- na zajedni~kim vodotocima okarakteri{u na {to upo- tracije) za pojedine parametre kvaliteta su date “Ure- redniji na~in.

Tabela 1. Metode ispitivanja za pojedine parametre kvaliteta Laboratorija za vode J.P. za”Vodno podru~je slivova rijeke Save” (Agencija) i MDK vrijednosti

23 VODA I MI BROJ 61 24 VODA I MI BROJ 61 Napomena: kolona sa MDK vrijednostima za I klasu vode je data radi pore|enja sa postignutim MDL vrijednostima (dete- kcioni limit metode), kod kojih je boldirana vrijednost ona koja nije postigla nivo zahtjevan za I klasu vode, prvenstveno zbog toga {to su izuzetno niske.

3.2. METODE ISPITIVANJA BIOLO[KIH parati su pripremljeni metodom Hustedt-a (1930). Za PARAMETARA KVALITETA odre|ivanje relativne abundance kori{ten je Knöpp (1954), a indikatorske vrijednosti utvr|enih vrsta de- A/ Fitobentos finirane su prema Weglu (1983). Indeks saprobnosti Vr{eno je uzorkovanje (struganje sa prirodne je izra~unat po Pantle-Buck-u (1955), na osnovu ~e- podloge: {ljunak, kamenje, makrovegetacija i dr.) i ga je procjenjen stepen saprobnosti prema slijede- determinacija algi, odnosno dijatomeja, ~iji trajni pre- }oj tabeli:

25 VODA I MI BROJ 61 Tabela 3. Vrijednosti saprobnog indeksa i odgovaraju}e kategorije kvaliteta voda (Liebmann, 1962)

B/ Makroinvertebrate zoobentosa ta du` sliva za nekoliko va`nijih parametara (BPK5, rastv. kisik, ukupni P i ukupni N), koji su indikatori an- Uzorkovanje je vr{eno metodom “kick samp- tropogenog zaga|enja na slivu. ling”, prema standardu ISO 7828-1985. Pri determina- ciji su kori{teni klju~evi: Aubert(1959), Bole (1969), Con- Na dnu tabela, iza rezultata fizi~ko-hemijskih i siglio (1980), Eliot at all (1988), Studemann (1992), mikrobiolo{kih parametara, data je “ukupna klasa”, Waringer i Graf (1997). Relativna abundanca je odre- {to je procjenjena klasa kvaliteta ispitivane vode na |ena prema Russev-u (1993), a kategorija kvaliteta osnovu dobivenih svih pojedina~nih rezultata, po{to voda na osnovu saprobnog indeksa prema Lieb- u pripadaju}oj podzakonskoj regulativi Federacije mann-u (1962), Tabela 3. Bosne i Hercegovine nije definiran na~in utvr|ivanja klase kvaliteta, a realno postoji potreba i obaveza da 4. REZULTATI ISPITIVANJA se poredi sa zahtjevanom kategorijom. Na svim mjernim stanicama, na kojima je vr{eno I OCJENE KVALITETA i biolo{ko ispitivanje kvaliteta voda, data je i biolo{ka U narednim tabelama su dati rezultati ispitivanja ocjena kvaliteta ispitivane vode pripadaju}e serije, kvaliteta voda glavnih vodotoka, koji pripadaju sli- tako da se moè vr{iti pore|enje procjenjenih klasa. vnom podru~ju rijeke Save u Federaciji Bosni i Her- Biolo{ka ispitivanja kvaliteta povr{inskih voda su cegovini. vr{ena u dvije serije na 36 mjernih mjesta. Tabele sa rezultatima ispitivanja su date po slivo- Iza svih tabela pojedinog sliva dat je kratak uvod vima, pri ~emu je sliv rijeke Bosne dat sa prikazom o slivu i komentar dobivenih rezultata ispitivanja. ispitivanih pritoka ukupno, a zatim izdvojeno po nekim podslivovima: @eljeznica, Fojni~ka rijeka, Krivaja Poja{njenje za navedene uslovne kriterije, ~ime i Spre~a, radi bolje preglednosti i analize kvaliteta vo- se èli dati {to preciznija gradacija je: da i du` samih podslivova. [eme, koje se nalaze prije tabela sa rezultatima, a/ ispunjava sve zahtjeve - vrijednosti svih ispitivanih pokazuju koliko je mjernih mjesta na slivu i kako su parametara u okviru dozvoljenih vrijednosti, locirane pojedine pritoke (lijeve i desne). Mjerne sta- b/ neznatno lo{iji kvalitet – samo poneki “manje bi- nice na glavnom vodotoku su boldirane radi bolje tan parametar”, kao {to su npr. alkalitet, tvrdo}a, preglednosti. sulfati i sl., u manjoj mjeri prelazi dozvoljenu vrije- Rezultati u tabelama (u izvornom elaboratu) su dnost, svrstani po serijama i upore|eni sa raspolaù}im MDK vrijednostima, pri ~emu su izmjerene vrijednos- c/ umjereno lo{iji kvalitet – vrijednosti vi{e parameta- ti koje su ve}e od MDK boldirane, radi bolje analize ra prelaze u odre|enoj mjeri (za jednu klasu) do- rezultata i ukupnog stanja kvaliteta analizirane vode. zvoljenu vrijednost, Tabele sa pojedina~nim rezultatima za svako mjerno d/ posebno lo{ kvalitet – vrijednosti jednog (konkre- mjesto nisu dati u ovom separatu zbog njihovog ve- tno #-Cr) parametra ili vi{e bitnih parametara pre- likog broja, ali je dat grafi~ki prikaz kretanja rezulta- laze dozvoljenu vrijednost za IV klasu (van klase).

26 VODA I MI BROJ 61 4.1 SLIV RIJEKE BOSNE

Slivno podru~je rijeke Bosne obuhvata centralni tnom periodu predstavljale cca 78% izvora toksi~nih dio Bosne. Povr{ina sliva iznosi 10.457 km2, od ~e- materija u odnosu na kompletnu BiH, pri ~emu su ga je ovim elaboratotom obuhva}eno ispitivanje gor- zeni~ka i tuzlanska regija imale dominantan utjecaj. njeg i srednjeg dijela sliva. Ispitivanja tehnolo{kih otpadnih voda u 2007. godini Izvor rijeke Bosne je jako karstno vrelo smje{te- nisu vr{ena u potrebnoj mjeri, a rezultati ispitivanja no u podno`ju planine Igman. Zna~ajne desne prito- po obimu i vrsti nisu dovoljna da se porede sa pre- ke rijeke Bosne su: @eljeznica, Miljacka, Jo{anica (vi- dratnim periodom. Ipak, i na osnovu malog broja se- {e zbog zaga|enja nego po koli~ini vode koje dono- rija izvr{enih ispitivanja povr{inskih voda moè se si u rijeku Bosnu), Stavnja, Krivaja i Spre~a, a lijeve zaklju~iti da po koli~ini toksi~nih materija koje se pritoke su: Zujevina, Fojnica, La{va i Usora. ispu{taju u vodotoke zeni~ki region nije vi{e domi- Vodni reìm rijeke Bosne je pluvijalno-snije`ni sa nantan, ve} tuzlanski. Iz tog razloga su vode slivnog velikim vodama u prolje}e, nastalim topljenjem snijega, podru~ja rijeke Spre~e izrazito najlo{ijeg kvaliteta u te ne{to niìm jesenjim protocima kao rezultat inten- 2007. godini. zivnih padavina i niskim ljetnim i zimskim protocima. Iz prije navedenih razloga (broj stanovnika i kon- Analiziraju}i raspoloìve koli~ine voda u odnosu centracija industrije u slivu, te prijemne mo}i vodo- na broj stanovnika situacija je za sliv rijeke Bosne prijemnika) na slivu rijeke Bosne je u 2007. godini dosta lo{a po{to sliv rijeke Bosne zauzima 20,4% te- vr{eno jednokratno ispitivanje kvaliteta povr{inskih ritorije BiH na kome ìvi oko 40% od ukupnog broja voda na ukupno 67 mjernih mjesta, pri ~emu su, iz stanovnika, dok sa tog podru~ja otje~e svega 14,1 % razloga odre|enih specifi~nosti, razdojeni podslivovi ukupne koli~ine vode. Ovo ima za posljedicu pose- rijeke @eljeznice, Fojni~ke rijeke, Krivaje i Spre~e. bno izraèno organsko optere}enje vodotoka, odno- Od 67 kontroliranih mjernih mjesta u slivu rijeke sno najlo{iji kvalitet voda po slivovima u BiH. Indus- Bosne prema “Uredbi o kategorizaciji vodotoka” pre- trijske otpadne vode u slivu rijeke Bosne su u prijera- ma dobivenim rezultatima situacija je data u tabeli:

27 VODA I MI BROJ 61 Posebno lo{a situacija utvr|ena je na slijede}im mu su boldirani rezultati koji prelaze maksimalne do- mjernim mjestima: zvoljene koncentracije zadate klase. a/ zahtjevane II kategorije: Lukavi~ki potok- u{}e, Grafi~ki je prikazana promjena rezultata: rastvo- Spre~a - uzvodno od Modraca i Jo{anica - u{}e, renog kisika, BPK5, ukupnog fosfora i ukupnog azo- b/ zahtjevane III kategorije: Jala – u{}e, Spre~a – Pu- ta du` rijeke Bosne, za svaku od tri serije, na glavnim ra~i}, Miljacka – u{}e, Bosna – Reljevo, Spre~a – u{}e. mjernim mjestima, kako bi se bolje vidio utjecaj gra- Pojedina~ni rezultati dati su u Tabelama, pri ~e- dova i pritoka.

4.1.1 KVALITET VODA SLIVA RIJEKE BOSNE

28 VODA I MI BROJ 61 4.2 SLIV RIJEKE @ELJEZNICE

Kvalitet sliva rijeke @eljeznice (podsliv rijeke Bo- mjesta za pra}enje kvaliteta voda, kao i zbog vi{ena- sne) kontroliran je jednokratno na 5 mjernih mjesta: mjenskog kori{tenja tih voda, prvenstveno za vodo- Izvor, Krupa~ke stijene, u{}e u rijeku Bosnu, te de- snabdjevanje i infiltraciju povr{inskih voda u podze- sna pritoka: Crna rijeka – u{}e u @eljeznicu i lijeva mlje Op{tine Ilid`a – lokalitet Ba~evo. pritoka: Bijela rijeka – u{}e u @eljeznicu. Ovaj podsliv Na ispitivanih pet mjernih mjesta, a prema “Ure- je izdvojen pri izboru eventualnih referentnih mjernih dbi o kategorizaciji vodotoka” situacija je slijede}a:

29 VODA I MI BROJ 61 Na izvoru @eljeznice (kontrolirani lokalitet je par sto- hroma i èljeza, te prema o~ekivanju i koliformnih tina metara niè od pe}ine u kojoj pri ve}im dotocima bakterija (uzvodna naselja i Trnovo). izbija voda) evidentiran je ne{to niì alkalitet i tvrdo}a, @eljeznica na u{}u u rijeku Bosnu iskazuje ne- sa malim prekora~enjem koncentracija èljeza i nikla, znatni problem po pitanju ukupnih rastvorenih mate- te organskog zaga|enja (ukupni fosfor, koliformne rija, ukupnog fosfora, èljeza, mangana, te prema bakterije i fekalne streptokoke), {to je uzrokovano obra- o~ekivanju koliformnih bakterija i fekalnih streptoko- dom zemlje i napasanjem stoke, kao i mogu}im utje- ka (prima nepro~i{}ene komunalne otpadne vode Ili- cajem prisutnog treseti{ta s koga se procje|uju vode. dè i drugih manjih naselja uz rijeku). Crna rijeka na u{}u u @eljeznicu ima odgovara- Pojedina~ni rezultati dati su u Tabelama, pri ~e- ju}i kvalitet za II kategoriju voda (uzvodno su manja mu su boldirani rezultati koji prelaze maksimalne do- naselja) osim {to iskazuje neznatno pove}ane kon- zvoljene koncentracije zadate klase. centracije èljeza i nikla. Bijela rijeka na u{}u, kategorizirana isto kao i Grafi~ki je prikazana promjena rezultata nekoliko Crna rijeka zbog uzvodnih naselja, u potpunosti za- va`nijih pokazatelja kvaliteta: rastvorenog kisika, dovoljava zahtijevani kvalitet, osim po pitanju nezna- BPK5, ukupnog fosfora i ukupnog azota du` rijeke tnog pove}anja hroma i èljeza. @eljeznice i njenih pritoka, za drugu seriju ispitivanja. @eljeznica na lokalitetu Krupa~ke stijene iskazu- Primjetno je potpuno ispunjenje uslova za prvu klasu je manji problem po pitanju neznatnog pove}anja kvaliteta na svih pet mjernih mjesta.

4.2.1 KVALITET VODA SLIVA RIJEKE @ELJEZNICE

30 VODA I MI BROJ 61 4.3 SLIV FOJNI^KE RIJEKE

Fojni~ka rijeka je locirana u sredi{njem dijelu Bo- Ne{to lo{iji kvalitet registriran je na slijede}im sne i Hercegovine, lijeva je pritoka rijeke Bosne i u mjernim mjestima: Draga~a – uzv. od @eljeznice, Foj- nju se ulijeva u Visokom. Po kvantitativnom reìmu, ni~ka rijeka – nizv. od Draga~e i @eljeznice, Fojni~ka sve do u{}a rijeke La{ve najve}a je pritoka ovog vo- rijeka - nizv. od Lepenice, Fojni~ka rijeka - u{}e, Crna dotoka. Ukupna povr{ina slivnog podru~ja rijeke Foj- rijeka – u{}e, prvenstveno zbog organskog zaga|e- nice iznosi 717,30 km2. Procjena je da na ovom po- nja (amonijak, ukupni fosfor, mikrobiolo{ki pokazate- dru~ju ìvi oko 50.000 stanovnika. Rijeka Draga~a lji) uzrokovano ispu{tanjem nepro~i{}enih komunal- nastaje spajanjem planinskih rje~ica Jezernice i Po- nih otpadnih voda u vodotok. àrnice (u elaboratu mjerno mjesto navedeno kao Draga~a izvor), koje izviru pod obroncima planine Posebno lo{ kvalitet je evidentiran na slijede}im Vranica, da bi nizvodno od mjesta Fojnica ulijeva- mjernim mjestima: Fojni~ka rijeka – uzv. od u{}a Le- njem desne pritoke @eljeznice nastala Fojni~ka rije- penice (As i Cr preko MDK za III-IV klasu), Kre{evka ka. U daljem toku, kod Kiseljaka, Fojni~ka rijeka pri- – u{}e, Lepenica – nizv. od Crne i Bijele rijeke, Lepe- ma desnu pritoku Lepenicu, koja nastaje od Crne i nica – nizv. od mjesta Lepenica, Lepenica – uzv. od Bijele rijeke. Rijeka Lepenica prije u{}a u Fojni~ku ri- u{}a Kre{evke (sulfati prelaze MDK za IV klasu), Le- jeku kod Kiseljaka prima desnu pritoku Kre{evku. penica – u{}e ( sulfati i Cu prelaze MDK za IV klasu). Zbog ovako specifi~nog sliva rijeka Fojnica je i data Pojedina~ni rezultati dati su u Tabelama, pri ~e- kao poseban podsliv rijeke Bosne (prethodna {e- mu su boldirani rezultati koji prelaze maksimalne doma). zvoljene koncentracije zadate klase. Zbog vi{enamjenskog kori{tenja voda iz sliva rijeke Fojnice izvr{ena je kontrola kvaliteta voda na Grafi~ki je prikazana promjena rezultata nekoliko ukupno 15 mjernih mjesta u jednoj seriji ispitivanja, va`nijih pokazatelja kvaliteta: rastvorenog kisika, dok je samo u{}e Fojni~ke rijeke ispitivano u 4 BPK5, ukupnog fosfora i ukupnog azota u slivu rijeke navrata, kao pritoke rijeke Bosne. Fojnice, pri ~emu samo vrijednosti za ukupni fosfor Od 15 kontroliranih mjernih mjesta prema “Ure- prelaze MDK vrijednost za I-II klasu i to na 5 mjernih dbi o kategorizaciji vodotoka” situacija na slivu je sli- mjesta, na kojima se i o~ekuje utjecaj nepro~i{}enih jede}a: komunalnih otpadnih voda.

31 VODA I MI BROJ 61 4.3.1 KVALITET VODA SLIVA FOJNI^KE RIJEKE

4.4 SLIV RIJEKE KRIVAJE

Rijeka Krivaja nastaje od dvije rijeke: Stup~ani- Zbog planiranog vi{enamjenskog kori{tenja voda ce, koja izvire pod obroncima planine Javor (kod rijeke Krivaje izvr{eno je jednokratno ispitivanje na Han Pijeska), i Bio{tice, koja izvire pod obroncima ukupno 11 mjernih mjesta, uz napomenu da je kvalitet planine Devetak. Obje rijeke su izrazito planinske ri- vode rijeke Krivaje na njenom u{}u ispitivan u ~etiri jeke koje teku uskim kanjonima do Olova gdje se navrata, kao jedne od glavnih pritoka rijeke Bosne. spajaju u rijeku Krivaju, koja se prikupljaju}i usput vi- Porede}i dobivene rezultate ispitivanja sa zahtje- {e manjih buji~nih potoka ulijeva u rijeku Bosnu kod vima iz “Uredbe o kategorizaciji vodotoka” situacija Zavidovi}a. na slivu je slijede}a:

32 VODA I MI BROJ 61 Manji problemi kod obaju izvori{ta (mjerna mjes- moglo bi se definirati uslovno kao kvalitet vode II-III ta I kategorije) je prvenstveno neznatno pove}anje klase. vrijednosti kadmijuma i mikrobiolo{kih pokazatelja, Pojedina~ni rezultati dati su u Tabelama, pri ~e- dok za ostala mjerna mjesta (II kategorije) zbog ne- mu su boldirani rezultati koji prelaze maksimalne do- znatnog prekora~enja mangana i kadmijuma i mikro- zvoljene koncentracije zadate klase. biolo{kih pokazatelja. Grafi~ki je prikazana promjena rezultata nekoliko Na samom u{}u rijeke Krivaje evidentiran je po- va`nijih pokazatelja kvaliteta: rastvorenog kisika, vremeno ne{to lo{iji kvalitet od zahtjevanog za vi{e BPK5, ukupnog fosfora i ukupnog azota u slivu rijeke parametara: pH, alkalitet, zasi}enje kisikom, ukupni Krivaje, pri ~emu je evidentno da na svim mjernim fosfor, Cd, Cr, Cu, Ni, Zn i mikrobiolo{ki pokazatelji. mjestima izmjerene vrijednosti za navedene parame- To nisu zna~ajnija odstupanja i ukupno gledaju}i tre odgovaraju zahtjevima. 4.4.1 KVALITET VODA SLIVA RIJEKE KRIVAJE

4.5 SLIV RIJEKE SPRE^E

Ispitivanje kvaliteta voda u slivnom podru~ju rije- prema “Uredbi o kategorizaciji vodotoka” situacija ke Spre~e izvr{eno je na 8 mjernih mjesta. Od toga na slivu je slijede}a:

33 VODA I MI BROJ 61 Rezultati ispitivanja kvaliteta vode na izvoru Od grupe mjernih mjesta, koji po “Uredbi o kate- Spre~e (po{to je uzorkovano u su{nom periodu gorizaciji vodotoka” spadaju u III kategoriju (Jala – mjerno mjesto ne odgovara pravom izvoru ve} ne{to u{}e, Spre~a – Pura~i} i u{}e), vode ni na jednom nizvodnije u blizini ku}a gdje bilo mogu}e uzorkova- od njih ni pribli`no ne zadovoljavaju zahtjevani kvali- ti) ukazuju na ne{to pove}ane vrijednosti slijede}ih tet. Vrijednosti ve}eg broja parametara su ve}e i od parametara: elektroprovodljivosti, zasi}enja kisikom zahtjeva za IV klasu voda, {to se dobro vidi iz tabela (supersaturacija), ukupni fosfor, Cd, Mn, Ni i mikrobi- sa pojedina~nim rezultatima. olo{ki pokazatelji. Zbog navedenih razloga ovakvo jednokratno uzorkovanje na ovom mjernom mjestu Pojedina~ni rezultati dati su u Tabelama, pri ~e- je samo informativno. mu su boldirani rezultati koji prelaze maksimalne do- Od grupe mjernih mjesta koji po “Uredbi o kate- zvoljene koncentracije zadate klase. gorizaciji vodotoka” spadaju u II kategoriju (Spre~a – Kriva~a, uzvodno i nizvodno od Modraca, Lukavi~ki Grafi~ki je prikazana promjena rezultata nekoliko potok) po dobivenim rezultatima samo na jednom va`nijih pokazatelja kvaliteta: rastvorenog kisika, mjernom mjestu, Spre~a- Kriva~a, kvalitet vode do- BPK5, ukupnog fosfora i ukupnog azota u slivu rijeke nekle odgovara zahtjevanom po{to su ne{to pove}a- Spre~e, pri ~emu je evidentno da Jala i Lukavi~ki pone vrijednosti za: ukupni fosfor, Cd, Fe, Mn i neke mi- tok donose u Spre~u jako veliko i organsko i anor- krobiolo{ke pokazatelje. Za ostala tri mjerna mjesta gansko zaga|enje, ~ime se nepovratno degradira rezultati vi{e pokazatelja kvaliteta su lo{iji i od zahtje- kvalitet vode rijeke Spre~e sve do u{}a u rijeku Bo- va za IV klasu vode. snu.

4.5.1 KVALITET VODA SLIVA RIJEKE SPRE^E

34 VODA I MI BROJ 61 35 VODA I MI BROJ 61 4.6 SLIV RIJEKE VRBAS

Sliv rijeke Vrbas zauzima zapadni dio Bosne, menuti da su u kontroliranom podru~ju gornjeg sliva odnosno centralni dio Dinarskog masiva. Povr{ina rijeke Vrbas locirani manji gradovi i naselja sa ne po- sliva iznosi 6.386 km2, od ~ega je ovim elaboratom sebno opasnom industrijom, te bi o~ekivani kvalitet obuhva}eno ispitivanje od izvora do ispusta iz HE povr{inskih voda trebao biti dosta dobar. Rezultati Jajce. Glavni dio ispitivanog sliva leì u podru~ju ispitivanja to uglavnom i potvr|uju. Prema o~ekiva- kr{a. Izvor Vrbasa se nalazi u podno`ju planine Vra- nju kvalitet voda je ne{to lo{iji nizvodno od Bugojna, nica. Najzna~ajnije ispitivane desne pritoke su Kru{- Jajca i Gornjeg Vakufa, i to prvenstveno zbog utjeca- ~ica i Bistrica, a lijeve Seme{nica i Pliva. ja komunalnih otpadnih voda. Interesantno je i pri- Rijeka Vrbas ima izuzetno izraèn pluvijalno-sni- sustvo pove}anih koncentracija nekih ispitivanih te- je`ni reìm, sa visokim proljetnim i jesenjim, te niskim {kih metala (hrom, nikal), te sulfata, uz napomenu da zimskim i ljetnim protocima. Visoki proljetni protoci su ve}ina ispitivanih voda niskog alkaliteta i tvrdo}e. su posljedica topljenja snijega i javljaju se na gotovo Koncentracije navedenih metala i sulfata su uzroko- svim izvorima. Jesenji maksimumi su ne{to niì i po- vane pedolo{kim sastavom tla u slivnom podru~ju, sljedica su intenzivnih padavina. kao i eksploatacijom rudnih bogatstava. Analiziraju}i raspoloìve koli~ine voda u odnosu na broj stanovnika koji naseljavaju podru~je sliva ri- U ispitivanom gornjem dijelu sliva rijeke Vrbas jeke Vrbas situacija je dosta ujedna~ena, po{to na kontrola kvaliteta voda je izvr{ena na ukupno 19 oko 12,5% od ukupne teritorije BiH ìvi oko 11,3% mjernih mjesta. Od toga je prema “Uredbi o katego- ukupnog stanovni{tva, dok sa tog podru~ja oti~e rizaciji vodotoka” na osnovu dobivenih rezultata situ- oko 11,4 % ukupne koli~ine vode. Potrebno je napo- acija slijede}a:

# - Posebno je evidentan problem pove}anih koncentracija kroma. Samo po tom parametru kvalitet vode na 9 mjernih mjesta (Vrbas – Humac, Vrbas – nizv. od Bugojna, Seme{nica – u{}e, Vrbas – Torlakovac, Vrbas – uzv. od Jajca, Pliva – u{}e, Vrbas – Podmila~je, Vrbas – nizv. od HE Jajce) prelazi MDK vrijednosti za IV klasu vode (20µg/L). Prakti~no, cijeli kontrolirani sliv od Humca nizvodno ima isti problem.

36 VODA I MI BROJ 61 Pojedina~ni rezultati dati su u Tabelama, pri ~e- va`nijih pokazatelja kvaliteta: rastvorenog kisika, mu su boldirani rezultati koji prelaze maksimalne do- BPK5, ukupnog fosfora i ukupnog azota du` rijeke zvoljene koncentracije zadate klase. Vrbas, za svaku od tri serije. Primjetno je samo ne- Grafi~ki je prikazana promjena rezultata nekoliko znatno odstupanje. 4.6.1 KVALITET VODA SLIVA RIJEKE VRBAS

37 VODA I MI BROJ 61 4.7 SLIV RIJEKE UNE

38 VODA I MI BROJ 61 Rijeka Una drenira sjevernu stranu dinarskog karsta tako da je ta~ne granice slivnog podru~ja mogu}e utvrditi samo nakon detaljnog geolo{kog istra- ìvanja. Povr{ina sliva rijeke Une iznosi 9.368 km2, prosje~na denivelacija sliva je 473 m, a u{}e Une u Savu je na 83 m n.v. Izvor Une nalazi se na podru~ju Republike Hrvatske i sastoji se od ve}eg broja kar- stnih vrela. Pored glavnog izvora koji se nalazi ju`no od planine Suvaje, postoje jo{ dva zna~ajna vrela : Velika i Mala Netka. Ova tri izvora formiraju rijeku Unu, koja neposredno nizvodno prima vode Srebre- nice i te~e na sjever. Kod mjesta Martin Brod ulazi u Bosnu i Hercegovinu. Najva`nije desne pritoke Une u Bosni i Hercegovini su Unac, Kru{nica i Sana, a lijeve O{trovica i Klokot. Rijeka Una ima karakteristi~an snje`no-ki{ni re- ìm voda sa niskim ljetnim, visokim proljetnim i jesenjim protocima i vrlo ~esto izuzetno vodnim zimskim velikim protocima. Analiziraju}i raspoloìve koli~ine voda u odnosu na broj stanovnika koji naseljavaju podru~je sliva rijeke Une situacija je dosta povoljna po{to na oko 17,9% od ukupne povr{ine teritorije BiH ìvi oko 13,7% ukupnog stanovni{tva, a sa tog podru~ja oti- ~e oko 20,8% ukupne koli~ine vode. Uzimaju}i u obzir da je ispitivanje kvaliteta voda obavljeno samo u gornjem dijelu sliva rijeke Une (od Martin Broda do Bosanske Otoke) i srednjem dijelu toka njene glavne pritoke Sane (od Klju~a do Sanskog Mosta), situacija je jo{ povoljnija. Rezultati ispitivanja potvr|uju o~ekivano dobar kvalitet ispitivanih voda. Po{to se ovim ispitivanjima na podru~ju Federa- cije BiH kontrolira djelomi~an sliv rijeke Sane, bez njenog u{}a u rijeku Unu, to je tabelarni pregled stanja tog dijela sliva, kao i kratak komentar, dat odvojeno. U ispitivanom gornjem dijelu sliva rijeke Une (bez Sane) kontrola kvaliteta voda je izvr{ena na ukupno 19 mjernih mjesta. Od toga je prema “Uredbi o kategorizaciji vodotoka” na osnovu dobivenih rezultata situacija slijede}a:

Ne{to lo{iji kvalitet je uzrokovan prvenstveno pri- kivani utjecaj naselja uz samu obalu, koji nemaju po- sustvom nekih te{kih metala (Cr, Ni, Mn) i pove}a- treban tretman komunalnih otpadnih voda. nog broja bakterija, a posebno lo{ kvalitet je isklju~i- Pojedina~ni rezultati dati su u Tabelama, pri ~e- vo zbog jako pove}anih koncentracija hroma – izvan mu su boldirani rezultati koji prelaze maksimalne do- IV klase (Basta{ica – izvor, Unac – u{}e, Una – uzv. zvoljene koncentracije zadate klase. od Kulen Vakufa, Una – uzv. od Rip~a, Klokot – izvor, Una – nizv. od Biha}a). Prisustvo navedenih te{kih Grafi~ki je prikazana promjena rezultata nekoliko metala, te sulfata uzv. od Martin Broda, su uzrokova- va`nijih pokazatelja kvaliteta: rastvorenog kisika, ni pedolo{kim sastavom tla. BPK5, ukupnog fosfora i ukupnog azota du` rijeke Manji problem na ve}ini kontroliranih mjernih Une i njenih pritoka, za svaku od tri serije. Primjetno mjesta predstavlja pove}an broj bakterija, {to je o~e- je samo neznatno odstupanje.

39 VODA I MI BROJ 61 4.7.1 KVALITET VODA SLIVA RIJEKE UNE

40 VODA I MI BROJ 61 4.8 SLIV RIJEKE SANE

Najva`nija pritoka rijeke Une, Sana izvire u po- U 2007. godini su vr{ena ispitivanja kvaliteta vodno`ju planine Lisne i te~e na sjever do u{}a rijeke da sliva rijeke Sane u gornjem dijelu sliva, od Klju~a Gomljenice, a zatim skre}e na zapad i uliva se u rije- do Sanskog Mosta, i to na 12 mjernih mjesta. ku Unu kod Bosanskog Novog. Prosje~na denivela- Pri tome su ispitivane samo va`nije lijeve pritoke: cija sliva Sane iznosi 370 m, dok je nadmorska visi- Sanica, Dabar, Zdena i Bliha. na u{}a 114,6 m. Na 12 ispitivanih lokaliteta prema “Uredbi o kategorizaciji vodotoka” situacija je slijede}a:

41 VODA I MI BROJ 61 Ne{to lo{iji kvalitet na mjernom mjestu Sana - Pojedina~ni rezultati dati su u Tabelama, pri ~e- nizv. od Sanskog Mosta je zbog pove}ane koncen- mu su boldirani rezultati koji prelaze maksimalne do- tracije organskog zaga|enja i bakterija (komunalne zvoljene koncentracije zadate klase. vode) i nekih te{kih metala (Cr i Pb) te sulfata, dok je posebno lo{ kvalitet u odnosu na zahtjevanu kategoriju registriran na mjernim mjestima: Dabar – izvor, Grafi~ki je prikazana promjena rezultata nekoliko Sana – uzv. i nizv. od Klju~a, Sanica – izvor i u{}e, sava`nijih pokazatelja kvaliteta: rastvorenog kisika, mo zbog visoke koncentracije hroma, koja prelazi BPK5, ukupnog fosfora i ukupnog azota du` rijeke MDK III-IV klase. Procjena je da se radi o ispiranju tla, Sane i njenih pritoka, za svaku od tri serije.Primjetno odnosno, prirodnom zaga|enju. je samo neznatno odstupanje.

4.8.1 KVALITET VODA SLIVA RIJEKE SANE

42 VODA I MI BROJ 61 4.9 SLIV RIJEKE DRINE

Slivno podru~je rijeke Drine obuhvata centralni U vodnom reìmu rijeke Drine dominatnu ulogu dio Dinarida, po~ev od manjeg dijela u Albaniji pa do imaju visoki proljetni protoci na izvori{tima kao po- panonske nizije. Povr{ina sliva je 19.946 km2 (od to- sljedica topljenja snijega i intenzivnih padavina. Izu- ga u BiH 7.240 km2) sa prosje~nim padom od 945 m zetno niski ljetni protoci su posebno izraèni i zbog i u{}em u Savu na 74,4 m n.v. Rijeka Drina nastaje velike evapotranspiracije, dok su zimski minimumi od Pive i Tare i do u{}a prima desne pritoke: ]ehoti- posljedica izuzetno niskih zimskih temperatura. nu, Lim, Uvac, Rzav i Jadar, te lijeve pritoke: Sutjes- Po pitanju raspoloìve koli~ine voda u odnosu ku, Pra~u i Drinja~u. na broj stanovnika koji naseljavaju podru~je sliva ri-

43 VODA I MI BROJ 61 jeke Drine situacija je dosta povoljna po{to na oko Kod mjernog mjesta Drinja~a – uzv. od Kladnja 14,2% od ukupne povr{ine teritorije BiH na slivu Dri- pove}ane vrijednosti za ukupni fosfor i mikrobiolo- ne ìvi oko 9,3% posto od ukupnog stanovni{tva {ke pokazatelje ukazuju na postojanje uzvodnih na- BiH, a sa tog podru~ja oti~e oko 10,7% ukupne koli- selja i eventualnu ispa{u stoke, dok nizvodno od Kla- ~ine voda. Ta ~injenica se odraàva i na kvalitet voda dnja prema o~ekivanju evidentirana je opet pove}a- u slivu, po{to kao i u ve}ini drugih slivova u BiH (izu- na vrijednost ukupnog fosfora i ve}e vrijednosti mi- zetak sliv rijeke Spre~e), glavni problem za kvalitet krobiolo{kih pokazatelja (utjecaj komunalnih otpa- voda su neprera|ene komunalne otpadne vode, ko- dnih voda Kladnja), te pove}ana vrijednost za kadmi- je direktno ili indirektno zavr{avaju u vodotoku. jum. U toku 2007. godine u slivu rijeke Drine je ispiti- Na mjernom mjestu uzv. od [ekovi}a (cca 12 km van kvalitet vode na 4 mjerna mjesta. Na rijeci Drini nizvodno od Kladnja), primjetno je o~ekivano manje samo jedno mjerno mjesto, Gora`de – nizvodno, pri- pobolj{anje kvaliteta u odnosu na prethodno mjerno pada teritoriji Federacije BiH. Napomena je da nije u mjesto, po{to uz taj dio vodotoka nema naselja. potpunosti ispo{tovan kriterij nizvodno, po{to ve} Pojedina~ni rezultati dati su u Tabelama, pri ~e- vrlo blizu mjernog mjesta dolazi do uspora vode mu su boldirani rezultati koji prelaze maksimalne do- zbog utjecaja akumulacije, tako da su rezultati vjero- zvoljene koncentracije zadate klase. vatno ne{to lo{iji nego da je data {ansa da se otpadne vode pravilno izmje{aju u vodoprijemniku. Iz do- Grafi~ki je prikazana promjena rezultata nekoliko bivenih rezultata se moè primjetiti upravo utjecaj va`nijih pokazatelja kvaliteta: rastvorenog kisika, svjeìh komunalnih otpadnih voda (pove}ane vrije- BPK5, ukupnog fosfora i ukupnog azota, pri ~emu dnosti amonijaka, ukupnog fosfora i mikrobiolo{kih samo vrijednosti za ukupni fosfor prelaze MDK vrije- pokazatelja), te neznatno olova i cinka. Osim toga, u dnost za I-II klasu. U globalu, na sva ~etiri mjerna slivu rijeke Drine je kontroliran i kvalitet vode njene li- mjesta evidentirano je samo o~ekivano organsko za- jeve pritoke Drinja~e i to na tri mjerna mjesta. ga|enje. U odnosu na zahtjeve iz “Uredbe o kategorizaciji vodotoka” situacija na ~etiri kontrolirana mjerna mjesta je slijede}a:

4.9.1 KVALITET VODA SLIVA RIJEKE DRINE

44 VODA I MI BROJ 61 4.10 SUMARNI PREGLED SVIH ISPITIVANJA U 2007. godini na podru~ju sliva rijeke Save u Federaciji Bosni i Hercegovini izvr{eno je jednokratno ispitivanje fizi~ko-hemijskih i mikrobiolo{kih karakteristika povr{inskih voda na ukupno 121 mjernom mjestu, dok je na 38 stalnih mjernih mjesta u tri serije vr{eno kompletno: fizi~ko-hemijsko, mikrobiolo{ko i biolo{ko ispitivanje.

Tabela 4.10.1: Pregled broja mjernih mjesta po slivovima

U slijede}oj tabeli dat je pregled UKUPNIH KLASA, po serijama, procjenjenih na osnovu dobivenih rezultata fizi~ko-hemijskih i mikrobiolo{kih ispitivanja, u odnosu na zahtjevanu klasu. Boldirana su ona mjerna mjesta gdje procjenjena klasa kvaliteta ne odgovara zahtjevanoj klasi.

Tabela 4.10.2. : Pregled procjenjenih UKUPNIH KLASA na osnovu fizi~ko-hemijskih i mikrobiolo{kih ispitivanja

45 VODA I MI BROJ 61 46 VODA I MI BROJ 61 Po{to u va`e}im podzakonskim aktima: “Uredba o kategorizaciji vodotoka” i “Uredba o klasifikaciji voda i voda obalnog mora Jugoslavije u granicama So- cijalisti~ke Republike Bosne i Hercegovine” nije dat precizan na~in odre|ivanja klasifikacije voda na osnovu utvr|enog stanja to smo u slijede}oj tabeli poku{ali sve rezultate fizi~ko-hemijskih i mikrobiolo- {kih ispitivanja svrstati u odre|ene, manje-vi{e logi- ~ne grupe. Tabela 4.10.3 : Pregled broja mjernih mjesta koji ispunjavaju odre|ene uslovne kriterije

Pregled rezultata biolo{kih ispitivanja je tako|e dat u formi tabele, obilje`en istim rednim brojem kao i rezultati fizi~ko-hemijskih ispitivanja, radi lak{eg pore|enja.

Tabela 4.10.4: Utvr|ene klase boniteta (biolo{ki status vode) u odnosu na zahtjevanu klasu

fitobentos zoobentos fitobentos zoobentos

47 VODA I MI BROJ 61 Po{to je klasifikacija ispitivanih voda na osnovu je u jo{ dvije serije izvr{eno kompletno, fizi~ko-hemij- biolo{kih parametara kvaliteta vr{ena pomo}u broj- sko, mikrobiolo{ko i biolo{ko ispitivanje na 38 mjer- ~ane vrijednosti indeksa saprobnosti to je utvr|ena nih mjesta (biolo{ko na 36). klasifikacija, za razliku od fizi~ko-hemijskih i mikrobi- Evidentno je da na osnovu fizi~ko-hemijskih i mi- olo{kih ispitivanja, vrlo precizna. Primjetno je da je krobiolo{kih ispitivanja voda, samo 10 kontroliranih na 15 od ukupno 36 ispitivanih mjernih mjesta ut- mjernih mjesta (cca 8,3%) ima zahtjevani kvalitet, vr|eni kvalitet lo{iji od zahtjevanog, pri ~emu u II se- dok 28 mjernih mjesta (cca 23%) ima znatno lo{iji riji samo na 3 mjerna mjesta, a u III - ljetnoj, pri niìm kvalitet od zahtjevanog. Od tih 28 mjernih mjesta po- vodama, na svih 15 mjernih mjesta. Na ostalih 21 sebno lo{a situacija utvr|ena je na 8 mjernih mjesta, mjernih mjesta kvalitet vode sa aspekta biolo{kog koja se nalaze u slivu rijeke Spre~e i Bosne, gdje se statusa odgovara zahtjevanom. vrijednosti vi{e parametara kvaliteta nalaze u IV ili Pore|enjem sa utvr|enim stanjem na osnovu fi- izvan IV klase. To se odnosi na mjerna mjesta: zi~ko-hemijskih i mikrobiolo{kih karakteristika po- navlja se uobi~ajena situacija, da je biolo{ki status a/ zahtjevane II kategorije: Lukavi~ki potok- u{}e, znatno bolji. Mogu}e obrazloènje je u tome da se Spre~a - uzvodno od Modraca i Jo{anica - u{}e, biljni i ìvotinjski svijet bentosa u odre|enoj mjeri b/ zahtjevane III kategorije: Jala – u{}e, Spre~a – Pura- adaptira, odnosno da je negativni efekat zaga|enja ~i}, Spre~a – u{}e, Miljacka – u{}e, Bosna – Reljevo. vjerovatno nedovoljno dugog vremena trajanja da bi Na 20 mjernih mjesta ozna~enih sa # jedini pa- ostvario trajniji efekat, ili broj jedinki kao i njihova re- rametar koji zna~ajno iska~e je hrom. Me|utim, tre- lativna zastupljenost nisu u potpunosti dovoljni za ba naglasiti da je maksimalno dozvoljena koncentra- kvalitetnu primjenu saprobnog indeksa. cija (MDK) za hrom u vodama, prema “Uredbi o opasnim i {tetnim materijama u vodama”, za Ii II klasu ja- 5. ZAKLJU^CI ko niska, 1-6 µg/L, te da je npr. zna~ajno nià od zah- U 2007. godini na podru~ju sliva rijeke Save u tjeva za vodu za pi}e (50 µg/L). Sli~an odnos je i kod Federaciji Bosni i Hercegovini izvr{eno je jednokra- jo{ nekih te{kih metala (kadmij, bakar, olovo), ali iz- tno fizi~ko-hemijsko i bakteriolo{ko ispitivanje po- mjerene vrijednosti nisu u tolikoj mjeri uticale na pro- vr{inskih voda na ukupno 121 mjernom mjestu, dok cijenjeni kvalitet vode kao kod hroma.

48 VODA I MI BROJ 61 Rezultati izvr{enih ispitivanja u 2007. godini sa- 6. LITERATURA mo na 38 ustaljenih mjernih mjesta (kontrolirani u APHA, AWWA: Standard methods for the examination of water & sve tri serije) pokazuju odre|eno manje pobolj{anje wastewater, 21st u odnosu na rezultate predratnih ispitivanja, prven- edition, Washington, DC, 2005. stveno po pitanju o~ekivanog smanjenog utjecaja in- J.V.P. Vodoprivreda Bosne i Hercegovine, Zavod za vodoprivredu: Okvirna vodoprivredna dustrijskog zaga|enja, osim u tuzlanskoj regiji, dok osnova Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1994. je na ve}ini vodotoka i dalje dominantan utjecaj ko- Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo : Ispitivanje kvalite- munalnih otpadnih voda. Biolo{ka ispitivanja na 36 ta povr{inskih voda na podru~ju sliva rijeke Save u F BIH, Sarajevo, 2007. lokaliteta (na par lokaliteta nije vr{eno ispitivanje Prirodno-matemati~ki fakultet Sarajevo, Centar za ihtiologiju i ri- zbog ~injenice da je potpuno devastirano stanje) da- barstvo: Projekt ju ne{to povoljniju sliku, {to je uobi~ajena situacija. “Ispitivanje kvaliteta povr{inskih voda na podru~ju sliva rije- Treba napomenuti da su biolo{ka ispitivanja pone- ke Save u F BIH, Sarajevo, juni 2007. kad vr{ena vremenski odvojeno od fizi~ko-hemijskih. Prirodno-matemati~ki fakultet Sarajevo, Centar za ihtiologiju i ri- U narednom periodu potrebno je organizirati biolo- barstvo: Projekt {ka ispitivanja istovremeno sa fizi~ko-hemijskim i mi- “Ispitivanje kvaliteta povr{inskih voda na podru~ju sliva rije- krobiolo{kim. Na taj na~in se moè o~ekivati bolji ke Save u F BIH, Sarajevo, januar 2008. uvid u stvarnu situaciju. Uredba o klasifikaciji voda i voda obalnog mora Jugoslavije u Za pravu analizu stanja kvaliteta vodotoka mora granicama Socijalisti~ke se raspolagati sa adekvatnim katastrom zaga|iva~a, Republike Bosne i Hercegovine, Slu`beni list SR BiH, broj odnosno dovoljnim brojem mjerenja koli~ina i kvali- 19/80. Uredba o kategorizaciji vodotoka, Slu`beni list SR BiH, broj teta industrijskih i komunalnih otpadnih voda koje 19/86. ulaze u vodotoke, {to kod primijenjenog monitoringa Uredba o opasnim i {tetnim materijama u vodama, Slu`bene no- u 2007. godini nije bio slu~aj. Na primijenjen na~in vine F BiH, broj 43/07. utvr|uju se samo posljedice, a ne uzro~no-posljedi- Pravilnik o grani~nim vrijednostima opasnih i {tetnih materija za vode koje se nakon ~na veza. pre~i{}avanja iz sistema javne kanalizacije ispu{taju u priro- Radi pravilnijeg ocjenjivanja kvaliteta ispitivanih dni prijemnik, Slu`bene novine voda potrebno je podzakonskim aktom usvojiti pre- Federacije BiH, broj 50/07. ciznu metodologiju, koja bi omogu}ila objektivniju Uredba o klasifikaciji voda i kategorizaciji vodotoka, Slu`beni glasnik Republike Srpske, ocjenu utvr|enog stanja. broj 44/01). Za pravilniju procjenu stvarnog stanja u ispitiva- Republi~ki hidrometeorolo{ki zavod SR BiH : Ispitivanje kvalite- nim vodotocima potrebno je izvr{iti znatno ve}i broj ta povr{inskih voda u SR serija ispitivanja pri razli~itim hidrolo{kim situacija- BiH u 1991. godini, Sarajevo,1992. Hustedt, F. (1930): Bacilariophyta // A. Pascher: Die Susswasser- ma, jer se samo na taj na~in moè analizirati korela- flora Mitteleuropas, 10. Jena cija izme|u proticaja i parametara kvaliteta, odnosno Knöpp, H. (1954): Ein neuer Weg zur Darstellung Biologische zaklju~ivati o prijemnoj mo}i recipijenta. Osim toga, vorfluteruntersuchengen. Dt. Wass. Wirtschaft., 45: 1–15 Wegl, R. (1983): Index für die Limnosaprobitat. Wasser und na osjetljivim mjernim mjestima, nizvodno od ve}ih Abwasser, 26: 1–175 komunalnih, pa i industrijskih zaga|iva~a, treba vr{i- Pantle,R., Buck, H., (1955): Die Biologische Uberwaschung der ti i povremena kontinuirana uzorkovanja, po{to pret- Gewaser und die darstellung der Ergebnisse Gas und hodna iskustva u~e da postoje zna~ajna variranja vri- Waserfach 96: 604 Liebmann, H. (1962): Handbuch der Fiscwasser und Abwasser- jednosti nekih bitnih parametara kvaliteta tokom 24- biologie. Bd. I. Gustav Fischer Verlag, Wiena satnog uzorkovanja. Naravno, potrebno je i ispitiva- ISO 7828-1985: Water quality — Methods of biological sampling nje ciljanih parametara kvaliteta rije~nog sedimenta - Guidance on handnet sampling of aquatic benthic macro- na strogo definiranim mjernim mjestima, koji se jedi- invertebrates Aubert, J. (1959): Insecta Helvetica. Plecoptera. Impremerie la no mogu definirati dobrim poznavanjem ta~kastog concorde, 1: 1-140, Lausannae zaga|enja. Consiglio, C. (1980): Guide per il riconoscimento delle specie Kako je navedeno u uvodnom dijelu elaborata, u animali delle acque interne Italiane: Pleotteri (Plecoptera). 2007. godini je vr{eno bazno ispitivanje fizi~ko-he- Consiglio Nacionale delle Richerce, s.l. Eliot, J. M. Mann, K. H. (1979): A key to the British Association, mijskih i mikrobiolo{kih karakteristika voda na ve- Ambleside, Scienific Publication }em broju mjernih mjesta sa ciljem utvr|ivanja po- Bole, J. (1969): Klju~i za dolo~evanje ìvali: mehku`ci (Molusca). tencijalnih referentnih mjernih mjesta na svim kontro- In{titut za biologijo Univerze v Ljubljani, Dru{tvo biologov liranim vodotocima. Rezultati ovih ispitivanja daju sa- Slovenija, Ljubljana Studeman, D., Landolt, P., Sartori, M., Hefti, D., Tomka, I. (1992): mo po~etni uvid u kvalitet ispitivanih voda, te poma- Ephemeroptera, Insecta Helvetica, Fauna (9). Soci~t~ entolo- ù boljem definiranju budu}ih programa ispitivanja. mogique suisse Sve navedene napomene i sugestije date su sa Waringer, J., Graf, W. (1997): Atlas der Österreichsshen köcerfli- ciljem boljeg promi{ljanja budu}eg monitoringa koji egenlarven: unter Einschlu? der angrenzenden Geibiete. Fa- cultas Universitätsverlag, Wien }e omogu}iti pravilniju procjenu stanja i time omogu- Russev, B. (1993) Fundamentals of saprobiology. - Univ. }iti bolje kori{tenje rezultata ispitivanja. Publ.“Kliment Ochridski”, Sofia, 1-161

49 VODA I MI BROJ 61 IRENA ZARI] diol. biolog, MILAN BOBI] dipl. biolog, Dr. BRANISLAV MILJANOVI], Mr MILENKO SAVI]

SAPROBIOLO[KA ANALIZA KVALITETA VODE AKUMULACIJE BO^AC NA OSNOVU SASTAVA I DINAMIKE FITO I ZOOPLANKTONA

Rezime dozvoljene granice zaga|enja i posledice koje iz to- okviru kompleksnih ispitivanja kvaliteta vo- ga proizilaze. Promene koje se de{avaju u akumula- de akumulacije Bo~ac, kao i reka koje uti- cijama a koje su pre svega rezultat veoma intenzi- ~u u akumulaciju ili isti~u iz nje (Vrbas, vnih antropogenih, delom i prirodnih faktora, name- U Crna Rijeka i Ugar) u periodu juni-septem- }u i obavezuju stalno, sistematsko pra}enje kvaliteta bar 2007. god. od biolo{kih parametara analiziran je voda tj. monitoring da bi se na osnovu eventualnih sastav i dinamika fito i zooplanktonske zajednice promena u njima pravovremeno reagovalo odgova- akumulacije. U kvalitativnom sastavu fitoplanktona raju}im merama za{tite. akumulacije registrovano je 6 razdela sa ukupno Treba naglasiti da velike koli~ine otpadnih (~es- konstatovanih 37 taksona iz 27 rodova, dok je na pri- to toksi~nih) materija koje dospevaju u vodene eko- tokama ukupno utvr|eno 51 takson iz 28 rodova. U sisteme pogor{avaju kvalitet voda ugroàvaju}i isto- sastavu zooplanktona (Rotatoria, Cladocera i Cope- vremeno i ìvi svet u njima. Zajednice vodenih orga- poda) na akumulaciji ukupno je konstatovano 39 ta- nizama su vrlo dobar pokazatelj stanja i eventualne ksona iz 20 rodova, na pritokama 32 taksona iz 19 ugroènosti akvati~nih ekosistema. rodova sa izrazitom dominacijom grupe Rotatoria. Prema saprobiolo{koj analizi preovla|uju vrste oligo- i beta-mezosaprobnog karaktera. UVOD Akumuliranje povr{inskih vodotoka nesumnjivo ima za posledicu korenito menjanje kvalitativnog re- ìma voda. Svaka akumulacija pokazuje niz specifi- ~nosti vezanih za kvalitet voda koje je napajaju, za veli~inu i na~in eksploatacije, za geolo{ke i klimatske faktore i dr. Akumulacije predstavljaju pogodne recipijente svih vrsta zaga|enja, pri ~emu se ~esto zanemaruju

50 VODA I MI BROJ 61 Ispitivanja kvaliteta voda u akumulaciji Bo~ac do Profil B-4 - dubine oko 45m, nalazi se ne{to pre bra- 2002. godine bila su sporadi~na i nisu imala za cilj da ne i kontrolni profili se sistematski ispitaju i utvrde faktori od kojih zavisi Profil B-0 - dubine oko 10m, nalazi se napo~etku jeze- kvalitet vode u akumulaciji i stepen trofi~nosti u kriti- ra, kod tunela, ispod u{}a reke Ugar u jezero i ~nom toplijem periodu. Od 2002. godine akumulaci- Profil B-5 - dubine oko 60m, nalazi se neposredno ja Bo~ac je obuhva}ena programom monitoringa. kod brane; Temperatura i rastvoreni kiseonik, pored kon- 2. Rijeka Vrbas - centracije fosfora i azota, ~ine osnovne elemente ì- Profil Vr-1 - uzvodno, oko 400m pre uliva u akum. Bo- votnih uslova u vodenoj sredini, a posebno u staja- ~ac }im vodama - jezerima i akumulacijama. Profil Vr-2 - nizvodno od akumulacije, most, s. Bo~ac Zato je pri ispitivanju kvaliteta vode u akumulaci- Profil Vr-3 - nizvodno, profil Novoselije ji Bo~ac posebna pa`nja bila posve}ena odre|ivanju parametara koji su mjereni dubinskim sondama ko- 3. Pritoke - jim se, pored temperature i kiseonika, registruju i Profil r. Ugar - uzvodno oko 500m, pre uliva u akum. procenat zasi}enja vode kiseonikom, pH i elektro- Bo~ac provodljivost. To su parametri koji su bitni, kako za ì- Profil r. Crna Rijeka - oko 1000m pre uliva u akum. vot organizama u vodi, tako i za obja{njenje sloènih Bo~ac pojava koje se odvijaju u toku biolo{ke produkcione sezone u staja}im vodama. Kako je Bo~ac uska i duboka akumulacija sa str- mim obalama, u toku 2002. godine utvr|eno je da OPIS LOKALITETA ne postoji razlika u horizontalnom rasporedu vrije- Akumulacija Bo~ac je nastala pregra|ivanjem dnosti. Zato su ispitivanja, merenja i odre|ivanja svih reke Vrbas u njenom srednjem toku i nalazi se u Re- hemijskih, mikrobiolo{kih i biolo{kih parametara publici Srpskoj (BiH). Brana je visine 66 m, duìne obavljana na sredi{njim profilima. 220 m. Nalazi se nedaleko od sela Bo~ac. MATERIJAL I METODE RADA Samo jezero je ukupne duìne 20 km, povr{ine 2,33 miliona m2 i ukupne zapremine oko 52,7 mili- Ispitivanja su vr{ena jednom mese~no u periodu ona m3, zauzima prostor izme|u planina Manja~e i od jun do septembra 2007. god. (4 ciklusa merenja). êmernice. Saprobiolo{ka procena kvaliteta vode akumulacije Kako pri analizama izbor lokaliteta ima veliki uti- Bo~ac odre|ena je na osnovu kvalitativnih i kvantita- caj na rezultate rada, lokaliteti su birani tako da pred- tivnih analiza fitoplanktona i zooplankona. stavljaju tipi~nu sliku biotopa. Pored akumulacije Uzorkovanje za kvalitativnu i kvantitativnu anali- Bo~ac ispitivan je i Vrbas uzvodno i nizvodno, koji zu fito- i zooplanktona, kao i fiksiranje uzoraka obav- predstavlja glavni tok kroz akumulaciju i pritoke Ugar ljeno je u skladu sa propisanim metodama i uputstvi- i Crna Rijeka. ma (BAS ISO 5667-1-11, BAS ISO 15110:2006) [18] Ispitivanja su vr{ena na slede}im profilima: Pored kvalitativnog i kvantitativnog sastava ana- lizirana je i relativna u~estalost taksona na osnovu 1. Akumulacija Bo~ac - ~ega su odre|ene dominantne i subdominantne Profil B-1 - dubine oko 19m, nalazi se nizvodno od vrste. Relativna brojnost svakog od prisutnih taksona Eko-centra. je data prema {estostepenoj skali sa abundancama: Profil B-2 - dubine oko 27m, oko 150m posle u{}a 1, 2, 3, 5, 7, 9. Crne Rijeke Kvantitativni sastav planktonske zajednice je izra- Profil B-3 - dubine oko 35m, zauzima sredi{nji polo- èn kao broj individua po litri (ind/l). Ispitivana je ho- àj u akumulaciji rizontalna i vertikalna distribucija fito i zooplanktona.

51 VODA I MI BROJ 61 Saprobiolo{ka procena kvaliteta vode data je Procenat zasi}enja vode kiseonikom ima isti primenom liste organizama indikatora SEV i direk- trend kao i koncentracija rastvorenog kiseonika . U tnom saprobiolo{kom metodom odre|ivanja inde- periodu produkcione sezone ove vrednosti vrlo su vi- ksa saprobnosti ²S² Pantle & Buck (1955). Determi- soke. nacija dominantnih taksona fito i zooplanktona ura- U epilimnionu su na svim profilima u periodu |ena je na osnovu dostupnih klju~eva za determina- produkcione sezone utvr|ene vrlo visoke koncentra- ciju (pregled dat u literaturi). cije rastvorenog kiseonika ~ije su se vrednosti izraè- ne u procentima zasi}enja kretale od minimalne 63% REZULTATI RADA I DISKUSIJA do maksimalne 128%. Temperaturna stratifikacija sa 3 sloja javlja se u Maksimalna vrednost procenta zasi}enja vode svim periodima merenja, osim na profilu B0, gde je kiseonikom u metalimnionu iznosila je 136% na pro- raslojavanje zabiljeèno samo pri merenjima u av- filu B - 4 u maju. gustu. Moè se zaklju~iti da su kiseoni~ni uslovi u aku- Naj~e{}a dubina epilimniona je 2 m. To je ut- mulaciji zadovoljavaju}i i to zahvaljuju}i intenzivnom vr|eno u 42.9% slu~ajeva. Najve}a dubina ovog slo- strujanju vode koje poti~u od relativno ~istih voda ja je iznosila 7 m, to je utvr|eno na profilima B4 i B5 Vrbasa, a naro~ito Ugra. pri merenju u septembru. Na osnovu tri parametra kvaliteta vode (provi- Prose~na vrednost metalimniona iznosi 12.5 m. dnost vode, koncentracije hlorofila i ukupnog fosfo- Na profilu B-4 metalimnion se rasprostire u sloj vode ra) rezultata moè se zaklju~iti da povr{inski slojevi od oko 40 m. vode u akumulaciji u letnjem periodu imaju eutrofne karakteristike. [18] U ispitivanom periodu od maja do kraja septembra 2007. godine, {to se ti~e fitoplanktona konstatovano je prisustvo 37 taksona iz 27 rodova i 6 razdjela algi: 1. Modrozelene alge (Cyanobacteria), 3 taksona iz 3 roda (7%) 2. Zlatne alge (Chrysophyta), 1 takson (3%) 3. Silikatne alge (Bacillaryophyta), 17 taksona iz 11 rodova (42%) 4. Vatrene alge (Pyrrophyta), 3 taksona iz 2 roda (8%) 5. Euglenophyta, 1 taksona iz 1 roda (3%) 6. Zelene alge (Chlorophyta), 15 taksona iz 12 rodova (37%) (Dijagram 15)

U akumulacji Bo~ac je konstatovano 37 taksona algi iz 27 roda iz 6 razdela: Cyanobacteria, Chry- sophyta, Bacillariophyta, Pyrrophyta i Chlorophyta. Razdeo Bacillariophyta je procentualno najzastupljeniji prema broju taksona 42%. Za njim slede razdeli Chlorophyta 37%, Pyrrophyta 8%, Cyanobacteria 7 % i Chrysophyta 1 % konstatovanih taksona u odnosu na ukupan broj.

U prvom ciklusu ispitivanja (maj) kvalitativnom analizom fitoplanktona utvr|ena je dominacija silikatnih algi (Bacillariophyta) na svim profilima akumulacije. Dominiraju Asterionella formosa i Fragillaria crotonensis, indikatori I kategorije vodotoka. Synedra acus, Synedra ulna i Tabellaria fenestrata se javljaju kao subdominantne vrste u okviru razdela Bacil- laryophyta i indikatori su II kategorije voda. Subdominantno se javljaju i predstavnici zelenih algi Chlorophyta (Pandorina morum i Eudorina ele-

52 VODA I MI BROJ 61 Kretanje vrednosti za indeks saprobnosti “S”, prema fitoplanktonu kao pokazatelju kvaliteta voda. Maj-septembar 2007.

Apsolutna brojnost, fitoplankton, maj Apsolutna brojnost, fitoplankton, jul

Apsolutna brojnost, fitoplankton, avgust Apsolutna brojnost, fitoplankton, septembar gans). Predstavnici ostalih razdela (Peridinium cin- Silikatne alge pokazuju dominaciju i u kvantitati- ctum, Coelastrum micorporum,) su u kvalitativnom vnom pogledu, tako da ~ine najve}i dio fitoplankton- smislu ozna~eni kao pojedina~no prisutni. ske zajednice. Najve}a brojnost zabele`en je u po- Izra~unate vrednosti za indeks saprobnosti S su vr{inskim delovima (do 7m) vodene mase akumula- se kretale od 1.49 do 1.71 i ozna~avaju kvalitet vode cije, u vertikalnom pravcu, a u horizontalnom pravcu u II kategoriji. na profilu B-2 (0-4m) – 400 833 ind/l.

53 VODA I MI BROJ 61 Apsolutna brojnost, zooplankton, maj Apsolutna brojnost, zooplankton, jul

Apsolutna brojnost, zooplankton, avgust Apsolutna brojnost, zooplankton, septembar

Juli mesec (II ciklus uzorkovanja) u kvalitati- U tre}em ciklusu uzorkovanja (avgust), u kva- vnom sastavu fitoplanktona karakteri{u promene. litativnom pogledu utvr|eno je prisustvo 5 razdela al- U okviru razdela silikatnih algi dominiraju Asteri- gi – Cyanobacteria, Chrysophyta, Bacillariophyta, onella formosa, Fragillaria crotonensis i Synedra acus Pyrrophyta i Chlorophyta.. Svi razdeli su male razno- na svim ispitivanim profilima, kao indikator I, II kate- vrsnosti,tj. predstvaljeni sa malim brojem vrsta po- gorije voda. smatraju}i prethodne cikluse uzorkovanja. U ovom ciklusu javljaju se zlatne alge Chryso- Dominiraju Synedra acus (Bacillariophyta) i Ce- phyta. Njihov predstavnik Dinobryon divergens ozna- ratium hirurndinella u okviru razdela vatrenih algi ~en je kao subdominantni takson u okviru zajednice (Pyrrophyta). Kao subdominantni taksoni ozna~eni planktonskih algi akumulacije. U ovom ciklusu prvi su Asterionella formosa i Dinobryon divergens (Chry- put se javljaju i modrozelene alge Caynobacteria, po- sophyta). Prisutni taksoni pokazatelji su I, II kategori- jedina~no prisutne. je vodotoka. Vatrene alge (Pyrrophyta) i zelene alge (Chlo- Vrednosti za indeks saprobnosti na osnovu fito- rophyta), su pojedina~no zastupljene. planktona kre}u se od 1.58 do 1.73 i ozna~avju kva- Vrednosti za indeks saprobnosti S se u ovom ci- litet vode u II kategoriji vodotoka. klusu uzorkovanja kre}u od 1.55 do 1.61 i ozna~ava- [to se ti~e brojnosti (ind/l), najve}i dio fitplankto- ju vodu II klase kvaliteta. na se nalazi u gornjim dijelovima vodene mase aku- U kvantitativnom pogledu najve}i dio fitoplankto- mulacije. Brojnost silikatnih algi je ne{to manja u av- na ~ine silikatne i zelene alge i nalazi se u gornjim di- gustovskoj seriji ispitivanja, dok znatno u~e{}e u for- jelovima akumulacije (zona epilimniona), dok broj- miranju fitoplanktonske zajednice imaju zlatne i va- nost opada ka dnu. Minimalna brojnost predstavnika trene alge. Brojnost silikatnih algi se kretala od 1 500 ovog razdela konstatovana je na profilu B-5 (7m- ind/l na profilu B-1(0-3m) do maksmalnih 790 000 na dno) – 13 000 ind/l, dok je maksimum zabele`en na profilu B-4 (3-6m). Osnovu brojnosti fitoplanktona ~i- profilu B-0 (0-dno) – 266 500 ind/l. ne dominantni taksoni. Ostali konstatovani razdeli su zanemarljive broj- U septembru mesecu (IV ciklus), kvalitativni nosti. sastav odlikuje ponovna dominacija silikatnih algi

54 VODA I MI BROJ 61 Tabele sa izra~unatim vrednostima za indeks saprobnosti “S”

Bacillariophyta, na svim ispitivanim profilima u aku- Zelene alge bele`e pove}anje brojnosti i to od mulaciji. Pored toga javljaju se i predstavnici razdela minimalnih 2 000 na profilu B-0, do maksimalnih 319 Eugelnophyta. 000 ind/l na profilu B-5 (0-7m). Najve}e u~e{}e u Dominantani taksoni u ovom ciklusu su Asteri- brojnosti zelenih algi ima upravo Mougeotia sp. onella forrmosa, Synedra acus i Fragilaria crotonensis, indikatori I, II kategorije voda. U reci Vrbas i pritokama Ugar i Crna Rijeka u Prvi put na akumulaciji je zapa`eno i prisustvo ispitivanom periodu od maja do kraja septembra zelene kon~aste alge Mougeotia sp. koja je ozna~e- 2007.godine, {to se ti~e fitoplanktona konstatovano na kao dominanti takson. Mougeotia sp. iz reda je prisustvo 51 taksona iz 28 rodova i 6 razdjela algi: Zygnematales (Chlorophyta) je naj~e{}e stanovnik 1. Modrozelene alge (Cyanobacteria), 2 taksona iz 2 staja}ih i slaboteku}ih voda. Nalazi se u jezerima, roda (4%) barama, ribnjacima, lokvama i uz obalu reka. Pred- 2. Zlatne alge (Chrysophyta), 1 takson (2%) stavlja algu sa vi{e}elijskim, negranatim i sluzavim 3. Silikatne alge (Bacillaryophyta), 31 taksona iz 16 talusom jasno zelene boje. rodova (61%) [to se ti~e vatrenih algi, sudominanto se javlja 4. Vatrene alge (Pyrrophyta), 1 takson iz 1 roda (2%) Peridinium cinctum. Izra~unate vrednosti za indeks 5. Zelene alge (Chlorophyta), 16 taksona iz 8 rodo- saprobnosti ukazuju na II klasu kvaliteta vode. U va (31%) [18] kvantitativnom pogledu, apsolutna dominacija predstavnika silikatnih algi, konkretno, Asterionella formo- Rjeka Vrbas sa, Synedra acus i Fragillaria crotonensis. Najve}a 1. Vrbas (uzvodno) – analizom fitoplanktona utvr|e- brojnost konstatovana je na profilu B-0 (0m-dno) – no je prisustvo svih konstatovnih razdela algi. Ut- 376 000 ind/l. vr|ena je dominacija predstavnika silikatnih algi,

55 VODA I MI BROJ 61 indikatora I, odnosno II kategorije voda naro~ito u Crna Rijeka III i IV seriji uzorkovanja. Subdominanto se javlja- Posmatraju}i sve cikluse uzorkovanja u ovoj go- ju predstavnici vatrenih i zelenih algi. dini, dominiraju predstavnici silikatnih algi, indikatori 2. Vrbas (nizvodno) – analizom fitoplanktona zapa`a II kategorije voda. Pojedina~no su prisutni i taksoni III se sli~na raspodela taksona kao i na profilu Vrbas klase kvaliteta, {to potvr|uju i vrednosti za indeks sa- (uzvodno). Kvalitet vode reke Vrbas na ovom pro- probnosti S koji se kretao od 1.51 do 2.13. filu prema sastavu fitoplanktona kretao se u okvi- Analizom sastava zooplankona i mikrozooperi- ru II kategorije voda. fiotna u akumulaciji Bo~ac utvr|eno je prisustvo pred- 3. Vrbas (Novoselije) – analizom sastava fitoplankto- stavnika tri grupe organizama, ukupno 39 taksona iz na na ovom profilu, utvr|eno je da je najzastuplje- 20 rodova i to: niji taksonima bio razdel silikatnih algi, u svim ci- 1. tip Rotatoria 32 taksona iz 20 rodova (82%) klusima uzorkovanja. Predstavnici ostalih razdjela 2. podklasa Copepoda 1 taksona iz 1 roda (3%) se javljaju pojedina~no. Kvalitet vode na ovom 3. red Cladocera 6 taksona iz 4 roda (15%) [18] profilu na osnovu fitoplanktona kretao se u okviru II kategorije voda. Prvu seriju (maj) ispitivanja na akumulaciji Bo~ac u kvalitativnom pogledu karakteri{e prisustvo sve tri Ugar grupe zooplanktona – Rotatoria, Cladocera i Copepoda. Uzorkovanje na ovom profilu obavljeno u julu, Tip Rotatoria je najzastupljeniji vrstama, koje su avgustu i septembru. ujedno i dominantni taksoni prema vrednostima za Na osnovu sastava fitoplanktona utvr|eno je da relativnu brojnost. uglavnom dominiraju silikatne alge, manje brojnosti, Keratella cochlearis predstavlja dominantnu indikatori I, odnosno II kategorije voda u svim ciklu- vrstu, dok su kao subdominantne ozna~ene: Polyar- sima uzorkovanja. Ostali predstavnici konstatovnih thra vulgaris, Synchaeta pectinata i Keratella quadra- razdela javljaju se pojedina~no ta, karakteristi~ni taksoni β-mezosaprobnih voda.

56 VODA I MI BROJ 61 Izra~unate vrednosti za indeks saprobnosti S U okviru reda Cladocera utvr|eno je prisustvo kretale su se u opsegu od 1.50-1.58 - kvalitet vode u predstavnika rodova Bosmina, Daphnia i Chydorus, granicama II kategorije. indikatora II klase vodotoka. Podklasa Copepoda i red Cladocera su zastu- Indeks saprobnosti S se u avgustu kretao od pljenim malim brojem vrsta koje se u ovoj seriji ispi- 1.53 do 1.63, {to je u granicama koje su definisane tivanja javljaju kao pojedina~ne. za II klasu vodotoka. [to se ti~e ispitivanja koja su obuhvatila odre|i- Uporednom analizom svih serija uzorkovanja u vanje apsolutne brojnosti u okviru tri prisutne grupe avgustu konstatujemo najve}u brojnost za tip Rota- zooplanktona uvr|eno je slede}e: toria. Minimalna vrednost za brojnost iznosila je 7 Tip Rotatoria prema vrednostima za aspolutnu 500 ind/l na profilu B-1(3-dno), a maksimalna 207 brojnost, ~ini osnovu zajednice. Minimalna zabeleè- 600 ind/l na profilu B-0(0-3m). na vrednost iznosila je 500 ind/l na profilu B-4 (7m- Podklasu Copepoda i red Cladocera karakteri{e dno), a maksimalna na profilu B-2 (0-4m) – 40 832 sli~na raspodela brojnosti i u ovom mesecu. ind/l (Keratella cochlearis – 27 500 ind/l, Polyarthra Brojnost individua opada od povr{ine ka dnu vulgaris – 11 000ind/l). akumulacije, tako da se najve}i deo zajednice zoo- Podklasa Copepoda i red Cladocera ~ine mno- planktona nalazi u povr{inskom sloju vode do 7 m go manji deo ukupne brojnosti. Brojnost Copepoda dubine. se kretala od 500-2 500 ind/l, Cladocera od 500-1000 Septembar - Poslednju seriju ispitivanja na aku- ind/l. mulaciji Bo~ac karakteri{e sli~na struktura zooplanktonske zajednice kao i u istraìvanjima koja su U vertikalnom pravcu konstatujemo prisustvo obavljena u maju, julu i avgustu. najve}eg dela zajednice u povr{inskim slojevima Tip Rotatoria dominira u svakom pogledu – po akumulacije do 7m, dok sa porastom dubine vode raznovrsnosti tj. broju determinisanih vrsta i po rela- opadaju i vrednosti za apsolutnu brojnost. tivnoj brojnosti. Dominiraju Polyarthra vulgaris i Kera- Juni - Sli~no prethodnoj seriji istraìvanja domi- tella cochlearis, subdominantni Keratella cochlearis nira tip Rotatoria u svakom segmentu analize. Na tecta, Synchaeta pectinata. Konstatovani taksoni in- osnovu relativne brojnosti dominantnim taksonima dikatori su β-mezosaprobnih voda. ozna~eni su Polyarthra vulgaris i Keratella cochlearis. Red Cladocera i potklasa Copepoda su mnogo Grupu subdomianntih taksona ~ine Gastropus manje raznovrsnosti i zastupljenosti. hyptopus, Keratella cochlearis tecta i Trichocerca ca- Indeksa saprobnosti S upu}uje na kvalitet voda pucina, pokazatelji, I, odnosno II kategorije vodoto- u II kategoriji. ka. S obzirom da je u avgustu zabeleèna maksi- Red Cladocera karakteri{e prisutvo predstavnika malna vrednost za brojnost tipa Rotatoria, septembar rodova Daphnia, Bosmina i Chydorus, ali su svi de- karakteri{e pad brojnosti, tako da se ona kretala od terminisani taksoni pojedina~no prisutni. 500 ind/l na B-5 (0-7m) do 14 400 ind/l na B-1(0-7m). Podklasa Copepoda je zastupljena copepodit i Pored ispitivanih grupa zooplanktona utvr|eno nauplius larvenim stadijumima. je pisustvo i predstavnika tipa Protozoa, Harpactico- Izra~unate vrednosti za indeks saprobnosti S rida i copepodit stadijuma Diaptomida. ukazuju na II kategoriju vodotoka. Analizom zooplanktona na ispitivanim profilima Juli - U ovom mesecu primetan je pad apsolutne na rijeci Vrbas i pritokama Ugar i Crna Rijeka, uku- brojnost za tip Rotatoria. Minimalna vrednost iznosi- pno je zabeleèno prisustvo 32 taksona iz 19 rodova la je 1000 ind/l, dok je makismalna brojnost konsta- i to iz slede}ih grupa: tovana na profilu B-2(0-2m) – 31 300 ind/l., kao i u 1. tip Rotatoria, 26 taksona iz 14 rodova (81%) maju mesecu (Keratella cochlearis – 5 000 ind/l, Tric- 2. podklasa Copepoda, 1 takson, 1 rod, (3%) hocerca capucina – 5 000 ind/l, Polyarthra vulgaris – 3. red Cladocera, 6 taksona iz 4 roda [18] 13 750 ind/l). Red Cladocera je zanemarljivog u~e{}a, posma- Reka Vrbas traju}i vrednosti za apsolutnu brojnost (15-115 ind/l), Ispitivanjem sastava zooplanktona na svim ispi- dok su predstvanici Copepoda u okvirima sli~nih vre- tivanim profilima reke Vrbas najzastupljniji taksonima dnosti kao i u prethodnoj seriji uzorkovanja (15 - 3 je tip Rotatoria u svim ciklusim ispitivanja. Dominira- 750 ind/l) – osnovu ~ine kopepodit i nauplius larveni ju rodovi Cephalodella, Colurella, Polyarthra, Lepa- stadijumi. della, Keratella, indikatori II kategorije voda. Avgust (III ciklus) - Osnovu ~ini tip Rotatoria, Podklasu Copeoda pored roda Cyclops karakte- gde dominiraju vrste Keratella cochlearis tecta, ri{e i zastupljenost nauplius i kopepodit larvenim sta- Polyarthra vulgaris, Synchaeta pectianta. Grupu sub- dijumima domiantnih taksona ~ine Gastropus hyptopus i Kera- Red Cladocera predstavljen je rodovima Bosmi- tella cochlearis. na, Daphnia, Alona i Moina.

57 VODA I MI BROJ 61 Asterionella fomosa Fragillaria crotonensis Dinobryon divergens

Razdeo Bacillariophyta Ceratium hirundinella Closterium sp.

Mougeotia sp. Peridinium sp. i Mougeotia sp. Dominantni taksoni tip Rotatoria

Kellicotia longispina Bosmina longirostris (red Cladocera) Tip Rotatoria i Podklasa Copepoda

Trichocerca capucina(tip Rotatoria ) nauplius larveni stadijum (Copepoda ) Chydorus sphaericus(red Cladocera )

Foto: I. Zari} 58 VODA I MI BROJ 61 Daphnia cuculata(red Cladocera ) Synchaeta pectinata (Rotatoria) Euchlanis dilatata (Rotatoria)

Foto: I. Zari}

Izra~unate vrednosti za indeks saprobnosti za Zna~ajno je ne samo to {to produkuju veliku ko- sva tri profila kretale su se u granicama II klase kvali~inu biomase, ve} i to {to su odli~na hrana, jer sa- lietata voda. drè vitamine, belan~evine i masti u znatnim koli~ina- Konstatovano je prisustvo prerdstavnika Proto- ma. Silikatne alge su osetljive na kvalitativnu prome- zoa i Tardigrada. nu hemizma vode, tako da su odli~ni biolo{kih ndi- katori. Ove alge u~estvuju u procesu biolo{kog ~i{- Ugar }enja zaga|enih voda, pa je s tog aspekta njihov Ovaj profil karakteri{e mali broj taksona, ali je zna~aj veliki. karakteristi~no to {to je prisutan samo tip Rotatoria, U II ciklusu ispitivanja (juli), predstavnici silika- a u poslednjoj seriji uzorkovanja registrovani su tnih algi biljeè jo{ uvijek znatnu brojnost, prvi put se predstavnici iz grupe Harpacticoida. javljaju i zlatne alge Chrysophyta. Masu fitoplankto- Konstatovani taksoni su indikatori II kategorije na ~ine jo{ i zelene alge Chlorophyta (rodovi Pedias- voda, a to potvr|uju i vrednosti za indeks saprobnos- trum, Pandorina, Eudorina), vatrene alge Pyrrophyta. ti S. Avgust mesec karakteri{e prisustvo vatrenih algi Crna Rijeka Pyrrophyta (dominiraju Ceratium hirundinella i Peridi- I na ovom profilu tip Rotatoria je dominantan u nium cinctum). Njihova brojnost je najve}a posma- svakom ciklusu uzorkovanja. Dominiraju indikatori II traju}i sve serije ispitivanja - od 1 600 ind/l do 173 kategorije voda, ali je zapaèno prisustvo i predsta- 200 ind/l, {to je mnogo manje nego prethodnih godi- vnika III klase. Nije konstatovano prisustvo reda Cla- na kada su se ispitivanja vr{ila na akumulaciji. docera, a Copepoda su zastupljene preko svojih U poslednjoj seriji uzorkovanja (septembar), naj- nauplius stadijuma. ve}i dio fitoplanktona ponovo ~ine silikatne alge Ba- Indeksa saprobnosti S ukazuje na I kategoriju cillariophyta (dominira Asterionella formosa, Fragilla- vodotoka, ali mora se napomenuti da su vrednosti ria crotonensis), dok su ostali registrovani razdjeli dobijene na osnovu minimalnog broja indikatorskih mnogo manje brojnosti. Zelene alge u septembru taksona. beleè najve}u brojnost (319 000 ind/l), a osnovu zajednice ~ini kon~asta alga Mougeotia sp. ZAKLJUÂK Posmatraju}i temepraturnu stratifikaciju slojeva Analizom fitoplanktona kao parametra saprobi- akumulacije na epi-, met- i hipolimnion, zaklju~ujemo olo{ke analize kvaliteta akumulacije Bo~ac i pritoka da se u vertikalnom pravcu prisustvo algi smanjivalo uo~ena je karakteristi~na smjena u rasporedu i do- od povr{ine ka dnu, a najve}i deo fitoplanktona na- minaciji konstatovanih razdela algi. lazio se u zoni do 7 m dubine (epilimnion, metalimni- Po~etak ispitivanja (maj) karakteri{e izrazita do- on). minacija razdela silikatnih algi Bacillariophyta (rodovi Postoje odre|ena odstupanja u odnosu na ovu Synedra, Fragillaria. Asterionella), minimalna vre- pravilnost, a to je uzrokovano ~injenicom da hladnija dnost za brojnost 7 915 ind/l, maksimalna 400 833 voda reka Vrbas i Ugar te~e pri dnu akumulacije, mi- ind/l. jenjaju}i ekolo{ke uslove tipi~ne za dublje slojeve. Zna~aj silikatnih algi ispoljava se pre svega u to- Analizom indeksa saprobnosti S konstatujemo II me {to se one javljaju kao primarni organski produ- kategoriju vodotoka za akumulaciju u svim ciklusima centi u vodenim biotopima. êsto su prva karika u ispitivanja. lancu ishrane mnogih vodenih ìvotinja. Njihova veli- Reke Vrbas i Ugar karakteri{e uglavnom domi- ka brojnost ukazuje na povoljne ekolo{ke uslove za nacija silikatnih algi, indiaktora I, odnosno II katego- njihov rast i razvi}e, {to dovodi do produkcije znatne rije voda, dok se na Crnoj Rijeci zapaà prisustvo i koli~ine biomase. taksona III klase kvaliteta.

59 VODA I MI BROJ 61 Analizom zooplanktona, dominira tip Rotatoria Rudescu, L. (1960): Rotatoria. Fauna R. i P. Romine. (rodovi Keratella, Polyarthra, Synchaeta), indikatori II II. Academie R. P. Romine, 1-1192, Bucuresti. kategorije voda. Najve}a brojnost konstatovana je u SEV (1977): Unificirovanie metodi isledovania ka~es- II, odnosno III ciklusu uzorkovanja, a najve}i deo tva vod III. Metodi biologi~eskovo analiza vod. I. zooplanktonske zajednice nalazi se u gornjim sloje- Indikatori saprobnosti. Moskva. vima akumulacije. Na osnovu prisutnih indikatorskih taksona kvali- Slada~ek, V. (1973): System of water quality from bi- tet vode reke Vrbas i pritoka Ugar i Crna Rijeka uka- ological point of view. Arch. Hydrobiol. Erg. Li- zuje na II kategoriju vodotoka, dok su rezultati ispi- mnol., 7,1-218, Stuttgart. tvanja faune dna ukazivali na kvalitet vode u okviru Uredba o klasifikaciji voda i kategorizaciji vodotoka – III, odnosno IV klase, {to se ti~e Trent bioti~kog inde- Slu`beni glasnik Republike Srpske, br. 42/ 2001. ksa. Indeks saprobnosti na osnovu makroinvertebra- [ramek Hu{ek, R., Stra{kraba, M., Brtek, J. (1962): ta defini{e pritoke akumulacije kao vodotoke II kate- Lupenono`ci (Brachiopoda). Fauna ^SSR, sv. gorije. 16, 1-470, CAV, Praha LITERATURA Blaèn~i}, J. (2000): Sistematika algi, NNK Internaci- onal, Beograd. Devai, I. (1977): Everzolabu Rakok (Calanoida et Cyclopoida). Vizugyi Hidrobiologia 5. Alrendje- Cvijan, M., Blaèn~i}, J. (1996): Flora algi Srbije (Cyna- inek kishatarozoja. Budapest. ophyta), Nau~na knjiga, Beograd. Dussart, B. (1969): Les copepodes des eaux conti- Bela, L., (1990): Edesvizi paranyok 1. nentales d’Europe occidentale. Tome II.Cyclopo- Hindak, F. (1976): Slatkovodne riasy, Slovenske pe- ides et biologie, 292pp., N. Boubbe et Cie. Paris. dagogicke nakladatelstvo, Bratislava. Koste, W. (1978): Rotatoria die Radertiere mitteleuro- @ivkovi}, A.,(1987): Fauna Rotatoria jugoslovenskog pas. I textband -673, und II tafelband 1-234, dela Dunava, str.1-110, UDC:595.18 (497.1), Gebr. Borntraeger, Berlin-Stuttgart. Beograd. Kutikova, L. A. (1970): Kolovratki fauni SSSR (Rota- toria). Zoologi~eskij Institut Akademie nauk Istraìvanje stanja kvaliteta vode akumulacije Bo~ac, SSSR, 1-744, Leningrad. izve{taj za 2007.god.(br. 01-029/08) Institut za vode, Republi~ka direkcija za vode, Ministarstvo Margaritora, G. F. (1985): Cladocera. Fauna d’Italia, 1-356, Edizioni-Calderini, Bologna. poljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva Repu- blike Srpske. Manuilova, E. F. (1964): Vetvistousie ra~ki (Cladoce- ra) fauni SSSR. Zoologi~eskij Institut Akademie Standard Methods For the Examination of Water and nauk SSSR, 1-327, Moskva - Leningrad. Wastewater, 2005., APHA-AWWA-WEF. Lazar, J., (1960): Alge Slovenije (seznam slatkovo- Pujin, V., Grgin~evi}, M.(1998): Hidrobiologija – priru- dnih vrst in klju~ za dolo~anje). - Slovenska aka- ~nik za studente i poslediplomce, Ekolo{ki po- demija znanosti in umetnosti, Ljubljana. kret grada Novog Sada, Novi Sad.

Napomena: Fotografije uz ovaj tekst su snimljene na lokalitetu akumulacije Bo~ac i na rijeci Vrbas i djelo su autora teksta

60 VODA I MI BROJ 61 Mr. sc. HIMZO POPOVI]

JO[ PONE[TO O SVJETSKOM DANU ZA[TITE OKOLI[A

ao {to je ve} poznato, svake se godine di- (Konferencija Ujedinjenih naroda o ljudskom okoli- ljem svijeta 5. juni obiljeàva kao Dan za{ti- {u) pod motom „Only one Earth“, (Samo jedna Ze- K te okoli{a, kako bi se pro{irila i podigla mlja) u Stokholmu u [vedskoj. Na Konferenciji je svijest javnosti o zna~aju okoli{a, te pota- uzelo u~e{}a preko 1200 delegata iz 113 dràva (ni- knule aktivnosti na brizi njegovog o~uvanje kroz od- su prisustvovale zemlje pripadnice tada{njeg isto- govoran pristup u na{em svakodnevnom ìvotu i ra- ~nog bloka). Glavnu rije~ su ve} tada vodili predsta- du. vnici najrazvijenijih industrijskih zemalja i, kao rezul- Ovaj datum je u stvari godi{njica odràvanja tat brojnih izlaganja, borbi mi{ljenja i usagla{avanja, Konferencije Ujedinjenih naroda u Stockholmu nastao je zavr{ni dokument pod nazivom „Stockhol- (1972.) posve}ene okoli{u na kojoj je usvojen Pro- mska deklaracija“. U ovoj Deklaraciji nalaze se dva gram za{tite okoli{a Ujedinjenih naroda (UNEP). elementa koje treba ista}i: Svjetske konferencije za za{titu okoli{a su najbolji dokaz i predstavljaju najvi{i stepen razvoja - Op{ti uvod o problematici okoli{a i glavne pro- svijesti o stanju i za{titi okoli{a na globalnom svjet- klamacije u 7 ta~aka, skom nivou i do sada su odràne : Konferencija u Jo- - 26 principa koji se odnose na okoli{ i 109 pre- hannesburgu, 2002.g.; Konferencija u Kyotu 1997.g.; poruka, kao i dodatak poznat pod nazivom: Konferencija u Rio de Janeiru 1992.g. i Konferencija „Akcijski plan djelovanja UN“. o stanju okoli{a u Stockholmu 1972.g. Po~etak ovakvog na~ina rada na me|unarodnoj Konkretni rezultati ovog zasjedanja UN su zaista sceni zapo~et je, kao {to je pomenuto, Prvom kon- temeljni za sav daljnji me|unarodni razvoj odràva- ferencijom o stanju okoli{a u Stokholmu odrànom nja i upravljanja okoli{em prije svega kroz osnivanje od 5. do 16. juna 1972.g. Problematika u oblasti za- dvije izvanredno va`ne institucije: {tite okoli{a je u drugoj polovini dvadesetog stolje}a 1. GEMS ili „Global Environment Monitoring prerasla lokalne okvire pojedinih dràva i regija i ne- System“ (Sistem globalnog pra}enja okoli{a) koji se minovno dovela do potrebe za {irim, stru~nijim i od- u praksi ~esto naziva samo „Earthwatch“ (Posmatra- govornijim odnosom u iznalaènju rje{enja ovih vital- nje Zemlje) i nih pitanja ~ovje~anstva. Rezultat takvih razmi{ljanja 2. UNEP ili „United Nations Environmental je bio sazivanje Prve svjetske konferencije pod nazi- Programme“ (Program Ujedinjenih Naroda za oko- vom „UN Coference on the Human Environment“ li{) sa centrom u Nairobiju u Keniji.

61 VODA I MI BROJ 61 Kanal za odvodnju u Posavini obrastao zelenilom

Snimio: M. Lon~arevi} Danas su sve aktivnosti GEMS direktno podre- rencije (Rezolucije 2994, 2995 i 2997), pri ~emu je od |ene UNEP-u. posebnog zna~aja prihvatanje rezolucije (2997- Ovogodi{nje obiljeàvanje Dana za{tite okoli{a XXVII) o osnivanju Programa UN za okoli{ (United vezano je uz problem globalnog zatopljavanja te se Nations Environment Programe – UNEP). Kao odvija pod sloganom „Topljenje leda – goru}i pro- UNEP-ov glavni organ predvi|en je Upravni savjet, blem“. To se u prvom redu ogleda kroz porast tem- ~ije ~lanove bira Generalna skup{tina UN po „ geo- perature i smanjenje koli~ine padavina, ali i niz pro- grafskom klju~u“ na tri godine . Njemu je povjerena mjena biolo{kih ciklusa u biljnom i ìvotinjskom svi- uloga centralnog koordinatora cjelokupne me|una- jetu. Tako|er, zatopljenje bi moglo uzrokovati negati- rodne saradnje u oblasti za{tite i unapre|enja okoli- vne efekte na ljudsko zdravlje, ali i mogu}i porast ni- {a koja se obavlja preko Ujedinjenih nacija i njiihovih voa mora. specijaliziranih agencija i drugih ustanova. Obiljeàvanjem ovoga dana Ujedinjeni narodi Prilikom osnivanja, UNEP-u je stavljeno u zada- èle potaknuti osvije{tenost stanovnika na{e plane- tak slijede}e: te za okoli{, pokrenuti politike zemalja, naro~ito ra- a) da unapre|uje me|unarodnu saradnju na polju zvijenih, na dono{enje djelotvornijih odluka u oblasti okoli{a i da daje preporuke za vo|enje odgovara- brige za okoli{ i uop{te upozoriti na mogu}e katas- ju}e politike u tom cilju, trofalne posljedice ukoliko sve ovo zanemarimo. Kao {to rekosmo, ove godine top tema okoli{a je global- b) da daje op{te politi~ke smjernice za realiziranje no zatopljavanje, odnosno velike klimatske promje- programa koji se odnose na okoli{, a koji se iz- ne, pa su shodno tome afirmisano i nekoliko slogan vr{avaju u okviru Ujedinjenih nacija, i za njihovo koji na to upozoravaju, poput ovog: „Kick the habits! me|usobno uskla|ivanje, Towards a low carbon Economy“, odnosno “Odbaci c) da prima i da razmatra periodi~ne izvje{taje iz- navike! Kreni u susret ekonomiji s malo ugljika“. vr{nog direktora o izvr{enju programa koji se Budu}i da su ove promjene i globalna tema na- odnose na okoli{ i koji se realiziraju u okviru Uje- {eg doba, UNEP je ove godine pozvao sve dràve dinjenih nacija, svijeta da se sna`no angaùju na smanjivanju emisi- d) da prati svjetsku situaciju u oblasti okoli{a, kako ja stakleni~kih gasova i promoviraju razvitak privrede bi se osiguralo da vlade posvete odgovaraju}u s manje CO2, te da poti~u racionalniju upotrebu pa`nju rastu}im problemima iz domena okoli{a energije i kori{tenje proizvoda koji su prijatelji oko- koji su od {ireg me|unarodnog zna~aja, li{a. e) da na me|unarodnom planu unaprijedi doprinos Generalna skup{tina UN je na XXII (1972) zasje- koji nau~nici i drugi stru~njaci daju u sticanju, danju usvojila sve preporuke Stockholmske konfe- procjeni i razmjeni informacija i znanja uop{te o

62 VODA I MI BROJ 61 okoli{u i, u mjeri u kojoj je to potrebno, tehni~koj interesiranim subjektima na najrazli~itijim nivoima i u strani formulacije i primjene programa za okoli{ u najrazli~itijim oblastima. okviru Ujedinjenih nacija, Jedno od osnovnih obilje`ja dosada{njih radnih f) da neprekidno prati uticaj koji vr{i realiziranje po- zasjedanja Upravnog savjeta jeste kontinuirano pri- litike za{tite i unapre|enja okoli{a i preduzimanje sustvob konfrontacije izme|u razvijenih zemalja i ze- drugih mjera u ovoj oblasti na nacionalnom i me- malja u razvoju.Naime, razvijene zemlje su, posebno |unarodnom planu na zemlje u razvoju. Da se ta- na prvim zasjedanjima ovg organa, insistirale, kao ko|er bavi pitanjem dodatnih tro{kova koje zemlje {to je uostalom bio slu~aj i na [tokholmskoj konfe- u razvoju mogu imati zbog izvr{enja programa i renciji 1972.g., na uskom, prete`no „tehni~kom“ projekata u oblasti okoli{a i da osigura da ovi pro- pristupu okoli{u i na njenom {to manjem poveziva- grami i projekti budu kompatibilni sa razvojnim nju s ekonomskim razvojem i drugim goru}im pitanji- planovima i prioritetima ovih zemalja, ma savremenog svijeta, za {ta su se , sa svoje stra- g) da godi{nje razmatra i prihvata programe kori{- ne, zalagale zemlje u razvoju i neke druge ~lanice }enja sredstava Fonda za okoli{. me|unarodne zajednice koje su im pruàle podr{ku. Mada se takvo stanje izme|u razvijenih i zema- Iz navedenog se vidi da je UNEP-u ostavljena lja u razvoju i danas uo~ava, ipak se moè primjetiti dosta {iroka mogu}nost akcije, posebno zahvaljuju- da su stavovi ovih drugih vremenom postali u UNEP- }i odredbama ta~aka a) i b) koje su prili~no uop{te- u preovla|uju}i. Zahvaljuju}i tome, donijet je niz ne, pa samim tim dopu{taju i razli~ita tuma~enja. S odluka u kojima je posebna pa`nja posve}ena polo- druge strane, jasno je da ovo tijelo nije stvoreno za àju zemalja u razvoju u domenu me|unarodne sa- to da neposredno realizira programe za{tite i una- radnje na za{titi i unapre|enju okoli{a. Na taj na~in pre|enja okoli{a u svijetu, ve} da bude, osim u izu- su i najtvrdokorniji ~lanovi Upravnog savjeta bili pri- zetnim slu~ajevima, inicijator i koordinator politike nu|eni da bar donekle odstupe i da bar na rije~ima me|unarodne suradnje na ovom polju, pri ~emu se prihvate koncepciju me|uzavisnosti i komplementar- realiziranje konkretnih programa prepu{ta svima za- nosti za{tite okoli{a i drugih zna~ajnih pitanja koja se postavljaju pred me|unarodnu zajednicu, pri ~emu je na prvom mjestu kompleks pitanja vezanih za ekonomski razvoj, {to je kona~no dobilo svoju potvrdu i usvojeno na Konferenciji u Riu 1992.g. Program rada UNEP-a podijeljen je na funkcionalne zadatke i na oblasti od prioritetnog zna~aja. U funkcionalne zadatke ubrojani su: - procjena okoli{a, - upravljanje okoli{om, - pravo okoli{a i pomo}ne mjere.

Oblasti iz prioritetnog zna~aja su: - ljudska naselja i ljudsko zdravlje, - kopneni ekosistemi, - okoli{ i razvoj, - okeani, - energija i - prirodne katastrofe.

Generalna skup{tina UN-a je na prijedlog UNEP- a inicirala tokom 1995.g. izradu jubilarnog Globalnog pregleda stanja okoli{a za po~etak tre}eg milenija ili GEO-3, a na osnovi zaklju~aka Agende 21 o stanju okoli{a. Jubilarni Globalni pregled stanja okoli{a („Glo- bal Environment Outlook“) daje 30-to godi{nju histo- riju, sada{nje stanje i perspektivu (mogu}e varijante) u slijede}ih 30 godina u odnosu na djelovanje ~ovje- ka i njegove vrste na sve osnovne geografske eko- Jedan drugi pogled na Mostar sisteme planete Zemlje.

Snimio: M. Lon~arevi} 63 VODA I MI BROJ 61 Sadr`aj GEO-3 je dat u slijede}im poglavljima: - Integralni okoli{ i razvoj 1972.-2002. - Stanje okoli{a i politi~ka retrospektiva 1972.-2002. - ^ovjekova osjetljivost na promjenu okoli{a - Pregled:2002.-2032. - Opcije za akciju

U GEO-3 su ponu|ena 4 mogu}a scenarija razvoja stanja eko-sistema i okoli{a u idu}ih 30 godina: od 2002. do 2032.g. Ovi scenariji su razra|eni prema mogu}ima dominantnim elementima razvoja i dati su kao: - tr`i{ta prije svega - politika prije svega - sigurnost prije svega - odr`ivost prije svega

Ponu|eni scenariji temeljeni su na navedenim osnovnim elementima i po mi{ljenju stru~njaka nude mogu}e odgovore za budu}nost koja o~ekuje Ze- mlju u idu}ih 30 (vjerovatno) odlu~uju}ih godina. Trì{te prije svega. Ovdje se govori o mjerilima koje odre|uje trì{te i profitna filozofija koja je danas prisutna u najrazvijenijim zemljama. Shodno tome, pretpostavlja se kako }e sav preostali svijet prihvatiti vrijednosti, na~in mi{ljenja i o~ekivanja koji danas vladaju na Zapadu i u Japanu. Tu se, na manje ili vi- {e uvijen na~in, daju ideje imperijalizma i globalizaci- je povezane s eksploatacijom tu|ih resursa – sve pod parolom tzv. „slobodnog trì{ta“. Politika prije svega. Ova varijanta upu}uje na Rakitnica podno Bjela{nice strogu kontrolu svega postoje}eg od strane dràve, Snimio: M. Lon~arevi} kako bi se na taj na~in postigli socijalni i ekolo{ki ciljevi. U su{tini, propovijeda se skrivena varijanta tota- Kako bi svijet, prema ponu|enim scenarijima litarizma koja pod izlikom o~uvanja prirodnih resursa GEO-3 mogao izgledati 2032. godine? isklju~uje demokratiju po nizu pitanja Prema svim postoje}im trendovima, prora~uni- Sigurnost prije svega. Kada je ovaj scenarij u ma i simulacijama, na{u planetu u cjelini o~ekuje vrlo pitanju, onda se u razmatranje uzimaju postoje}e te{ka i neizvjesna budu}nost, prvenstveno kada su disproporcije unutar dràva i me|u dràvama. Pri to- okoli{ i prirodni resursi u pitanju. me se mora pripremiti na konflikte nastale na socijal- Od ~etiri ponu|ene varijante budu}nosti ekolo- no-ekonomskim problemima i stresnom stanju okoli- {kih sistema, jedino scenarij odrìvosti pruà kakvu- {a. Mada se to nigdje ne govori, ova budu}nost po- takvu mogu}nost ako ne izlaska, a ono barem odla- ziva na pripremu za socijalne nemire, revolucije, ra- ganja dostizanja ta~ke bez povratka. Ali i tu je, u ni- tove i izgradnju vlastitith sigurnosnih sistema pojedi- zu slu~ajeva, prognoza vrlo crna i neugodna. nih zajednica (ovu varijantu treba shvatiti kao: „radi Kao primjer, uzete su samo tri karakteristi~ne to isklju~ivo onako kako to tebi najbolje odgovara“ i prognoze u sve ~etiri varijante. „svi protiv sviju“)!. Krenimo s uglji~nim dioksidom. Jedino strategi- Odrìvost (odrìvi razvoj) prije svega. Ovdje ja „odrìvost prije svega“ kalkulira s kona~nom stabi- se oslikava svijet budu}nosti koji moè opstati samo lizacijom emitiranja na dana{njem nivou. Ostale vari- ako se svi okrenu novim vrijednostima, ciljevima i in- jante predvi|aju pove}anje od preko 100% („scena- stitucijama koje }e biti planetarno podràni. Pri tome rij trì{te prije svega“) prognozira porast emisije se, dobrim dijelom utopisti~ki, poziva na svijest, sa- ugljendioksida u atmosferu sa sada{njih 7 milijardi vjest, suradnju i sli~ne kategorije i, vrlo skriveno, na tona na ~ak 16 milijardi tona!!!) i pretpostavljaju sta- odre|ene forme „nadvladanog“ socijalisti~kog dru{- nje nastanka apsolutno ugroàvaju}eg efekta stakle- tva. nika.

64 VODA I MI BROJ 61 Povezuju}i gornje prognoze s porastom tempe- Op}i zaklju~ak analize postoje}eg stanja eko- rature, dobivamo ~vrstu korelaciju: jedino strategija sistema i okoli{a planete Zemlje i s tog aspekta pro- „odrìvost prije svega“ nudi smirivanje divljih tempe- cjene u ne tako dalekoj budu}nosti, moè se izre}i raturnih kolebanja i promjene klime koje donose sve kratko i pomalo dramati~no: mogu}e klimatske katastrofe: od topljenja polarnih Nastave li se Zemljini prirodni resursi i eko-siste- kapa i poplava, do dugotrajnih su{a i nevremena. mi i dalje nestru~no, neodgovorno i nesavjesno ko- Ostale varijante pokazuju kako }e ( posebno je to ristiti i uni{tavati, a uz postoje}i vrlo visoki rast stano- drasti~no u strategiji „trì{te prije svega“) prosje~na vni{tva, ljudska civilizacija }e imati mnogo, mnogo globalna temperatura godi{nje rasti od 0,1 do 0,3 manje {ansi za preìvljavanje i opstanak. stepena Celzijusa! Zavr{na varijanta gornjeg razmatranja je katas- trofalna situacija s pitkom vodom. Sva ~etiri scenarija upozoravaju kako }e pitka voda vrlo brzo postati globalni problem broj jedan, daleko prije nedostatka hrane ili bilo ~ega drugog. Ve} danas su pojedine regije (zapadna Afrika, dijelovi Azije itd.) na rubu egzis- tencije zbog nedostatka vode. Neke optimisti~nije prognoze govore da }e u idu}ih trideset godina koli- ~ina pitke vode koja je na raspolaganju ~ovje~an- stvu pasti ispod 50% dana{njih resursa. Ni najve}i katastrofi~ari me|u nau~nicima se ne usu|uju prore- }i {ta se sve nakon toga moè dogoditi. Kao potvrdu navedenoga, dobar dio nau~nika, posebno klimatologa, ve} danas upozorava na klimatske katastrofe koje su neuobi~ajene i nezabilje- ène za odre|eno doba godine u pojedinim dijelovima svijeta. Na primjer, u ljeto 2002. g. u dobrom je dijelu Zapadne i Centralne Evrope (naprimjer Engles- ka, Njema~ka, ê{ka, Austrija itd.) obiljeèno dugo- Pogled u smaragde Neretve trajnim ciklonima i katastrofalnim poplavama. Snimio: M. Lon~arevi}

Vodenice na Plivi

Snimio: M. Lon~arevi} 65 VODA I MI BROJ 61 Za{tita od voda

Prof dr HUSNIJA RESULOVI], doc. dr IZET ^ENGI]

NASTANAK I U]E[]E TALA/ZEMLJI[TA U BOSNI I HERCEGOVINI KOJA ZAHTIJEVAJU ODVODNJU

UVOD 1. Podjela uzroka koji dovode oda je jedan od osnovnih pedogeneti~kih do suficitnog vla`enja tla faktora koja uti}e na stvaranje tla. Ova ulo- U na~inu suficitnog vla`enja tla mogu se uklju~i- ga vode, koristi se i za podjelu zemlji- ti sljede}i uzroci: V {ta/tla. povr{inske vode, Uzimaju}i tu osnovu, u podjeli tla izdvojene su slivne vode, dvije osnovne klasifikacione jedinice i to: plavne vode, - automorfna tla/zemlji{ta, podzemne vode, - hidromorfna tla/zemlji{ta. kombinovane vode

Razdjel automorfnih zemlji{ta/tala uklju~uje ona koja se navlaùju samo oborinskim vodama, tj. prisu- 1.1 Uticaj povr{inskih odnosno tno je vlastito vlaènje. Me|utim u okvirima ovog ra- oborinskih voda na stvaranje zdjela postoji jedna klasa zemlji{ta kod koje je tako- suficitnog vlaènja tla |er prisutna stagnacija odnosno leànje vode. Uzrok ovoj pojavi je prisustvo nepropusnog sloja ili slojeva U izvjesnim slu~ajevima suficitno vlaènje po- u podpovr{inskom dijelu profila tla. Ovaj faktor dovo- vr{inskog dijela zemlji{nog profila moè do}i i pod di do korekcije odnosno promjena djelovanja vlasti- uticajima samo vlastitih oborinskih voda. Ovo se odi- tog na~ina snabdijevanja tla vodom. Pojava prisus- grava u uslovima kada su u profilu tla prisutni nepro- tva nepropusnog sloja tla dovodi do sezonske sta- pusni slojevi, a naro~ito na zaravnjenim zemlji{nim gnacije vode (period zima – prolje}e). Iz tih razloga povr{inama. Dubina nepropusnog sloja ~esto je ve- ovo tlo (obrona~ni pseudoglej) je uklju~eno u proce- }a i od 50 cm. U ovakvim okolnostima stvara se se izvo|enja meliorativne mjere odvodnje. obrona~ni pseudoglej (stagnic luvisol). Usljed male S druge strane hidromorfna tla/zemlji{ta su perkolacije cije|enje voda je vrlo sporo te se gornje nastala pod uticajima vi{e na~ina vlaènja, odnosno vode zadràvaju na nepropusnom sloju tla i tu su pri- u uslovima dodatnog u~e{}a raznih vidova vlaènja, sutne sve dok se u potpunosti ne zavr{i njihova eva- odnosno suficitnog vlaènja tla. poracija.

66 VODA I MI BROJ 61 1.2. Uticaji slivnih voda odlaè na tim povr{inama. Pod uticajima ovih voda dolazi do nastanka aluvijalnih tala/zemlji{ta. U uslovima razvijenog reljefa odnosno prisustva inkliniranih povr{ina dolazi do procesa kretanja voda 1.4 Podzemne vode niz padinu i njenog zadràvanja na niìm, zaravnjenim formama reljefa. Ove dodatne vode na taj na~in Na nekim ravni~arskim prostorima prisutne su pove}avaju ukupne koli~ine voda koje prelaze koli~i- podzemne vode. Od dubine nivoa podzemnih voda ne koje dospijevaju tamo putem oborina. Koli~ine sli- zavisit }e i njihovi uticaji na formirnje morfologije ze- vnih voda zavise od svojstava tla na padini, pokro- mlji{nog profila. Nivo podzemne vode tokom godine vnosti terena vegetacijom i na~ina na koji se koristi je promjenjiv. Dublji slojevi su u nekim slu~ajevima zemlji{te. Zadràvanje vode na niìm reljefskim polo- stalno pod uticajima ovih voda. Prisustvo ovog vida àjima u prvom redu zavisi od svojstava tla ili od nji- vlaènja dovodi do izraènih procesa oglejavanja tj. hove propusnosti. U ovakvim uslovima dolazi do zamo~varivanja. Ovdje se odvijaju i izraèni redukci- stvaranja tala raznog stepena i intenziteta vlaènja, oni procesi tokom kojih dolazi do formiranja reduko- te do specifi~nih procesa kao {to su pseudoogleja- vanih jedinjenja. Tako na primjer formiraju se dvova- vanja i oglejavanja. Tada se formiraju tla kao {to su: lentno èljezo, mangan i druga redukovana jedinje- stagnogleji (dolinski pseudoglej) i semiglejna tla (li- nja. Tokom ovih procesa dolazi do stvaranja ogleje- vadska glejna tla). nog tla, eugleja, kao i tresetnog tla (histosola). 1.3 Plavne vode i njihovi uticaji Ovaj na~in stvaranja prisustva suficitnog vlaè- nja, posljedica je izljevanja rijeka i vodotoka i plavlje- nja okolnih zemlji{nih pivr{ina. Sa ovim vodama na- nose se i razne koli~ine zemlji{nog materijala koji se

Foto. 2.: Mo~varno – glejno tlo (euglej). Bosanska Dubica. Kombinovani na~ini suficitnog vla`enja Foto H. Resulovi}

Foto. 3.: Dolinski pseudoglej (stagnoglej). Srbac. Foto. 1.: Aluvijalno tlo (fluvisol) Butmir. Usljed prisustva u povr{inskom dijelu profila nepropusnog Prije ure|enja bile su prisurtne plavne vode sloja, mogu}i su uticaji slivnih voda Foto H. Resulovi} Foto H. Resulovi}

67 VODA I MI BROJ 61 1.5 Kombinovani vid vlaènja Pod uticajima ovog vida vlaènja dolazi do formiranja raznih pedosistematskih jedinica kao {to su: Ovaj vid vlaènja karakteri{e se zna~ajnim pri- sustvom i uticajima vi{e oblika dodatnog odnosno Mo~varno glejna tla, suficitnog vlaènja tla. Ovdje mogu biti uklju~ene Semiglejna tla, sljede}e kombinacije: Tresetno glejna tla, Slivne i plavne vode, Tresetna tla. Slivne – plavne – podzemne vode, Slivne i podzemne vode, Plavne i podzemne vode. 2. Tla koja zahtijevaju odvodnju u Bosni i Hercegovini Razumljivo ovi vidovi vlaènja dovode do duèg U tla koja zahtijevaju odvodnju uklju~eni su tipo- trajanja mokre faze, odnosno intenzivnijeg razvoja vi iz hidromorfnog razdjela kao i jedan tip tla iz auto- redukcionih procesa. morfnog razdjela.

Tabela 1. tla koja zahtijevaju odvodnu u Bosni i Hercegovini

Foto. 4.: Dolinski pseudoglej – stagnoglej. Tuzla – Kru{ik. Sistem odvodnje uklju~uje obodne kanale i cijevnu drena`u Foto H. Resulovi}

68 VODA I MI BROJ 61 Foto. 5.: Dolinski pseudoglej – stagnoglej. Bosanska Dubica. Otvoreni kanali Foto H. Resulovi}

3. Na~ini vlaènja i mjere odvodnje uzroka. Ovi sloèni sistemi uklju~uju i kombinovane U tabeli broj 2 navedeni su na~ini odvodnje. mjere odvodnje. Zna~ajnu ulogu kod izbora potre- Iz navedenog pregleda se vidi da su za sve pe- bnih mjera imat }e i unutra{nja svojstva tla. Tu na dosistematske jedinice osim obrona~nog pseudo- prvom mjestu dolazi svojstvo propusnosti tla za vo- gleja na~ini vlaènja rezultat kombinacija dva ili vi{e du, odnosno prisustvo zbijenog sloja u profilu tla.

Tabela 2. na~ini vla`enja tla i mjere odvodnje

69 VODA I MI BROJ 61 htonog vlaènja (oborinske vode) uklju}eno je i u~e{}e stranih (alohtonih) voda kao {to su: plavne, slivne, podzemne i kombinovane vode. Tu su uklju- ~ene sljede}e pedosistematske jedinice: aluvijalno tlo (fluvisol), dolinski pseudoglej (stagnoglej), semi- glejno tlo (livadsko tlo), mo~varno glejno tlo (euglej) i tresetno tlo (histosol). Tako|er u ovu grupu su uklji- u~ena tla gdje je stagnacija vode posljedica nepropusnog sloja tla. U ovu grupu je uklju~en obrona~ni pseudoglej (stagnic luvisol). U radu su tabelarno prikazani na~ini vlaènja za pojedine tipove tla kao i izbor pojedinih hidromeliora- tivnih mjera za otklanjanje vi{kova voda. Foto. 6.: Tresetno tlo – histosol. Livanjsko polje – @dralovac. Suficitno vlaènja kao posljediva vi{e uzroka (podzemne, po- Na podru~ju Bosne i Hercegovine ukupne ze- vr{inske, slivne vode) mlji{ne povr{ine koje zahtijevaju odvodnju iznose 600.400 ha, odnosno 11,7%. Foto H. Resulovi} Kako je najve}i dio ovih zemlji{ta potencijalno veoma povoljan, to se za njihovo ure|enje name}e 4. Ostale meliorativne mjere kao temeljna mjera kojom se proizvodne mogu~nos- Mjera odvodnje je primarni zahvat kod zemlji{ta ti ovih tala vi{estruko uve}avaju. sa suficitnim vlaènjem, odnosno to je mjera condi- tio sine qua non za osiguranje redovne i visoke proi- Kori{tena literatura zvodnje. Me|utim za omogu}avanja stalne i sigurne proizvodnje na ovim tlima potrebno je primijeniti i ci- Resulovi}, H., (2007): Wetlandi – nastanak i klasifika- jeli niz agrotehni~kih mjera. U ove mjere dolaze: uno- cija. Voda i mi, Sarajevo br 58. {enje NPK gnojiva (fertilizacija), dodavanje organ- Resulovi}, H., ûstovi}, H., êngi} i. (2008): Siste- skih gnojiva (humizacija), a u nekim slu~ajevima i matika tla/zemlji{ta postanak, svojstva i plo- mjere kalcizacije (za kisela tla), zatim rastresanje po- dnost. Univerzitet Sarajevo. dpovr{inskih slojeva tla i stvaranje povoljnog ambi- Scheffer –Schachtschabel (2002): Lehrbuch der Bo- jenta za korjenov sistem. denkunde. 15 Auflage, Akademischer Werlag – Berlin. ZAKLJU^CI Vlahini}. M. (2008): Unakrsna (sloèna, dvoeta`na) U radu su razmatrani uslovi nastanka zemlji{ta drenaà kao uslov uvo|enja te{kih zemlji{ta u sa suficitnim na~inima vlaènja. Pored procesa auto- intenzivnu kulturu. Voda i mi. Broj 58. Sarajevo.

Foto. 7.: Tresetno tlo. Livanjsko polje. Suficitni na~in vla`enja je rezultat vi{e izvora Foto H. Resulovi} 70 VODA I MI BROJ 61 Gakovic 2.qxd 19.8.2008 10:27 Page 59

Vijesti i zanimljivosti

MILORAD GAKOVI], dipl. ing. gra|.

VODA ZA KALIFORNIJU

Napomena urednice: Na{ saradnik M. Gakovi} se nedavno vratiosa du`eg boravka u SAD gdje je, izme|u ostalog, bio u prilici da istra`i i prikupi puno zanimljivih podataka i informacija o ~udu zvanom Kalifornija, nastalom, prije svega, preko izgradnje vodoprivrednih sistema na rijeci Kolorado i jo{ nekim rijekama. Po~ev od ovog broja, objavi}emo malu seriju vrlo zanimljivih ~lanaka o ovoj temi. Sve fotografije uz ove napise obezbjedio je autor.

kazivanje na velike razvojne potencijale po- banizacija i stvaranje “poljoprivredne imperije”, {to dru~ja rje~nih dolina i kra{kih polja Herce- }e postati osnova za dalji svestrani razvoj. govine i Zapadne Bosne, uz uslov ure|enja Drugi je vrijeme poslije tog sna`nog inicijalnog U voda i izgradnju vodoprivrednih sistema, impulsa, period demografske ekspanzije i sna`nog prisutno je u stru~nim krugovima odavno. U diskusi- pro{irenja poljoprivredne proizvodnje, ali i dinami- jama o tome mogla se ~uti i teza da bi se tako mogla ~nog industrijskog i ukupnog privrednog razvoja.Po- ovdje stvoriti “nova Kalifornija”. sljednjih decenija naro~ito je zapaèn razvoj moder- êsto se pojam Kalifornija koristi kao sinonim za nih tehnologija, elektronske i kompjuterske industri- Eldorado ili obe}anu zemlju. je,”Silikonske Doline”, ekspanzija turizma i drugih Jugoslovensko-ameri~ki istraìva~ki projekat “Hi- djelatnosti. To je dovelo do jo{ ve}e atraktivnosti po- drologija i vodno bogatstvo Dinarskog kr{a” imao je dru~ja za dalje intenzivno doseljavanje i rast stano- ustvari cilj da pokaè da ure|enjem vodnog reìma, vni{tva i gradova. Taj trend se i danas nastavlja. optimalnim kori{}enjem i odgovaraju}om za{titom, Ovakav razvoj je zahtijevao,ali i omogu}io reali- voda ne samo da ne}e vi{e pretstavljati glavnu pre- zaciju novih velikih projekata na vodama. preku i limit razvoja ovog podru~ja, ve} postaje oko- snica i faktor intenzivnog privrednog i ukupnog dru{- tvenog napretka. Moglo bi se re}i da rezultati ovog projekta kao i do sada realizovani radovi i sistemi potvr|uju navedenu tezu o velikim razvojnim potencijalima. Osnovna ideja Projekta je bila: “Voda kao faktor razvoja”. I to je vjerovatno najve}a sli~nost sa Kalifor- nijom. A kako je stvoreno ono {to danas zna~i pojam Kalifornija i kakva je uloga i zna~aj vode u tome, vjerovatno je poznato samo manjem broju ljudi. Pri tome treba imati u vidu dva klju~na aspekta njenog intenzivnog razvoja. Odlu~uju}i je bio period kada je prvim obezbje- |enjem vode ovom slabo naseljenom, nerazvijenom, su{nom, dijelom polupustinjskom, a dobrim dijelom pravom pustinjskom podru~ju po~ela intenzivnija ur- Gola brda i neplodna dolina

71 VODA I MI BROJ 61 Gakovic 2.qxd 19.8.2008 10:27 Page 60

Jedan od tipi~nih pejza`a Kalifornije

Podaci o broju stanovnika iz 1937. godine Kali- I u navedenom po~etnom, a i u kasnijim razvoj- fornije 5,6 miliona, njenog najve}eg grada Los An|e- nim periodima osnovni problem se svodio na obez- losa 1,5 milion i na primjer tada malog San Diegan na bje|enje vode za stanovni{tvo, poljoprivredu i indus- krajnjem jugu sa 150 hiljada u pore|enju sa sada{- triju. A ako se ima u vidu da u Kaliforniji godi{nje pro- njih 33, odnosno 3,5 i 1,15 miliona dovoljno ilustruju sje~no padne samo 500 mm ki{e, u ju`nom dijelu ~ak noviju demografsku, a indirektno i ekonomsku ek- 250 mm,a u Centralnoj Dolini 150- 200 mm, onda je spanziju. problem zaista veliki. Najve}i razvojni bum zahvaljuju}i vodi doìvjeo je I pored razli~itih uslova i okolnosti u odnosu na ju`ni dio Kalifornije, ta~nije poljoprivredno podru~je na{e i malo razloga za direktna pore|enja, interesan- Los Angelesa i naro~ito sam grad. Zato su ilustrativni to je, korisno, a dijelom i pou~no informisati se ukrat- slijede}i podaci:1905.godine, prije prvog akvadukta ko o tome kako je problem rje{avan. (zavr{enog 1913.) grad je imao 200.000 stanovnika, a Prvi “Los Angeles Akvadukt”, gra|en 1907.-1913. 1925. poslije desetak godina uìvanja blagodeti u bio je u to vrijeme po kapacitetu drugi u Americi po- obilju vode 1.200.000, uz stopu rasta jedanaest puta slije Njujor{kog, ali je po te{kom terenu sa brojnim ve}u od Njujorka u to vrijeme. ozbiljnim problemima i jo{ teìm uslovima rada, bez

72 VODA I MI BROJ 61 Gakovic 2.qxd 19.8.2008 10:27 Page 61

mehanizacije, predstavljao svojevrstan graditeljski mulacija, mnoge sa ekolo{kog i sociolo{kog stanovi- izazov i poduhvat. {ta neuskla|ene, ali i nekoliko isforsiranih proma{e- Kalifornijski transportni sistem za vodosnabdije- nih i beskorisnih. vanje je najskuplji na svijetu, a jedan njegov podsis- U posljednje vrijeme aktuelan je sukob sa aktivis- tem- Colorado River Akvadukt je progla{en za jedno tima za za{titu ìvotne sredine ne samo u vezi akumu- od sedam inènjerskih ~uda Amerike pa je i sa ~isto lacija nego i drugih naro~ito velikih objekata.Pokreti stru~nog aspekta interesantan. protiv akumulacija oja~ali su posebno od osamdese- A po stepenu kori{}enja vlastitih resursa Kalifor- tih godina pro{log vijeka, zahtijevaju i kod postoje}ih nija je, sa preko 1250 akumulacija me|u vode}im u objekata promjene u reìmu kori{}enja, a u nekim svijetu. Svaki zna~ajniji vodotok pregra|en je bar je- slu~ajevima i njihovo ukidanje. danput, a rekordan broj od 14 akumulacija izgra|en Moè se generalno re}i da su skoro svi postoje- je na relativno kratkom toku rijeke Stanislaus. Sve ove }i resursi, kako vlastiti, tako i oni izvan Kalifornije pod akumulacije pune se topljenjem snijega na Siera Ne- stalnim pritiskom drugih korisnika vode, politi~kih za- vadi, jedinom podru~ju koje se moè pohvaliti izda- htijeva i ograni~enja zbog za{tite ìvotne sredine. {nijim padavinama. Konflikti su rje|e rje{avani za pregovara~kim sto- O tome {ta su ta velika ulaganja donijela, postoji lom ili na sudu, vi{e lobiranjem na razli~itim nivoima i izreka:”Ako je bogatstvo (zemlje) obezbijedilo vodu, odgovaraju}im odlukama ili posebnim zakonima, onda je voda napravila Kaliforniju jo{ bogatijom.” uklju~iju}i i Kongres i samog Predsjednika SAD, ku- Ovdje se na najbolji na~in pokazalo kako je voda povinom prava na vodu, ali bilo je i sabotaà o{te}e- odigrala ulogu faktora dinami~nog i stabilnog razvoja nih strana, oruànih incidenata i intervencija. Zabilje- podru~ja. èn je i slu~aj, kada je nacionalna garda Arizone u ra- Realizacija obezbje|enja vode nije, me|utim, i{la nimalo glatko. Neko bi mogao pomisliti da se sve tnoj formaciji upala na gradili{te brane na Koloradu odvijalo po scenariju “bogata Amerika na{la interes i za potrebe Kalifornije pa je ozbiljan oruàni sukob je- ra~unicu da uloì velike pare u investicione poduhva- dva izbjegnut. te, koji }e ih sigurno i brzo vratiti i sve ostalo je bilo Neki konflikti nisu ni do danas rje{eni. stvar rutine”. Imaju}i u vidu vrijeme kada su gra|eni, nepovo- Borbu Kalifornije za vodu karakteri{u prije svega ljne terenske i klimatske uslove, trusno podru~je i ne- razli~iti sukobi interesa: izme|u razvijenijeg Istoka dostatak iskustva, prvi objekti su bili pravi pionirski SAD i tada nerazvijenog Zapada oko izdvajanja sred- poduhvati. U tom periodu zabiljeèno je i jedno ru{e- stava za investiranje, izme|u pojedinih grana kori{}e- nje brane. Vjerovatno je i ta nesre}a sa ljudskim `rtva- nja vode i velikih korisnika , federalnih jedinica, drà- ma i velikom materijalnom {tetom doprinijela da se va (sa Meksikom), pa ~ak i izme|u pojedinih dijelova tehnika izgradnje brana i akumulacija usavr{i do ruti- Kalifornije.U jednom dosta dugom i zna~ajnom peri- ne sa kojom je realizovano preko hiljadu objekata. odu realizacije brojnih akumulacija bio je izraèn riva- Storija o vodi za Kaliforniju mogla bi se prezento- litet i sukob interesa dvije vladine agencije “Corps of vati na stotine stranica. Ovdje }e se njeni karakteristi- enginers”i “Bureau of reclamations”. Rezultat tog na- ~ni i najinteresntniji dijelovi dati u nekolikoi kra}ih dmetanja za izgradnju brana su stotine uspje{nih aku- nastavka.

I ovo je Kalifornija Ovo je voda stvorila

73 VODA I MI BROJ 61 Gakovic 2.qxd 19.8.2008 10:27 Page 62

Navodnjavana planta`a breskvi

LOS ANGELES Grad se brzo razvijao i od 1900., kada je imao U inicijalnom periodu bitke za vodu centar svih 100.000 stanovnika, za pet godina udvostru~io po- zbivanja bio je Los Angeles, grad zbog osiguranja pulaciju. A uz to je do{la i prva ve}a su{a, a sa njom uslova za njegov rast i razvoj, ali i njegova blià oko- i ozbiljna kriza u snabdijevanju vodom. lina, ta~nije dolina San Fernando, gdje je na pustinj- U izvje{taju gradskog Departmana za vodu i skom tlu uz navodnjavanje prvi put krenula intenzi- energiju 1904. konstatovano je da je do{lo vrijeme za vna poljoprivredna proizvodnja. uklju~ivanje novog izvori{ta. Kada je poslije duè stagnacije u Los Angelesu Postoji mi{ljenje da je Los Angeles ukrao vodu krajem 19. vijeka po~eo prvi razvojni bum, ~elni ljudi Owens rijeke. To me|utim nije ta~no, svi potezi su grada su na vrijeme ocijenili da skromna lokalna imali legalno pokri}e. Ali je ta~no da su u bici za pra- izvori{ta, rijeka Los Angeles i akvifer uz nju, uskoro va na vodu kori{}ene taktike koje su zna~ile i preva- ne}e mo}i da zadovolje potrebe. re. Sa tri strane okruèn pustinjom, a sa ~etvrte oke- (Nastavak slijedi) anom, grad u svojoj blizini nije ni mogao traìti novo Literatura : izvori{te. Najbliè velike rijeke su Kolorado i Kern, ali njihovo zahvatanje i dovod uz pumpanje iz kanjona R.S. Kirby, S. Withington, A.B. Darling, F.G. Kilgour bili su u to vrijeme jednostavno nemogu}i. “Engineering in History”, McGrow-Hill, New Ali na 400 km udaljenosti bila je Owens River, ri- York, 1990. jeka, po ocjeni gradskih stru~njaka dovoljna za milli- M. De Villiers “Water-The Fate of our most precious on stanovnika. Jo{ su [panci, a od njih prihvatili i In- Resource”, Mariner Books, Boston- New York, dijanci, koristili njene vode za navodnjavanje kanali- 2001. ma i od pustinje napravili plodnu Owens dolinu. M. Black “ The no-nonsense guide to Water”, Ni, Ver- I pored velike udaljenosti imala je jednu veliku so, London 2004. prednost. Njen tok se zavr{avao u Owens jezeru na M. Reisner “Cadillac Desert – The American West 1200 m.n.m., {to je omogu}avalo dovod bez kompli- and its Disappearing Water”, Penguin Books, kovanih pumpnih stanica i utro{ka energije. 1993.

74 VODA I MI BROJ 61

ISSN 1512-5327

^ASOPIS AGENCIJE ZA VODNO PODRU^JE RIJEKE SAVE SARAJEVO 9 771512 532006