SLUŽBENI GLASNIK GRADA VELIKE GORICE SLUŽBENI LIST GRADA VELIKE GORICE Godina XII.-Broj 10 - Velika Gorica, 9

SLUŽBENI GLASNIK GRADA VELIKE GORICE SLUŽBENI LIST GRADA VELIKE GORICE Godina XII.-Broj 10 - Velika Gorica, 9. lipnja 2006.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VELIKE GORICE Službeni glasnik Grada Velike Gorice - Godina XII. Broj 10/2006 ODLUKE GRADSKOG VIJEĆA 48. Članak 3. Planom je data ocjena stanja i definirani su ciljevi pro- Klasa:350-07/2006-01/72 stornog uređenja kroz značaj i posebnosti prostora, mo- Urbroj:238-33-02-2006-1 gućnosti i ograničenja razvoja prostorno-gospodarske U Velikoj Gorici, 30. svibnja 2006. g. strukture Grada i njegovih dijelova, te je temeljem toga utvrđena koncepcija budućeg prostornog uređenja. Na temelju članka 24. Zakona o prostornom uređenju (“Narodne Novine”, br. 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 10- Planom su utvrđeni uvjeti za uređenje gradskog podru- 0/04), članka 19. Statuta Grada Velike Gorice (“Službeni čja, određeno je njegovo svrhovito korištenje, namjena, Glasnik Grada Velike Gorice”, br. 2/03 – pročišćeni tekst), oblikovanje, sanacija građevinskog i drugog zemljišta, te točke 1. Programa mjera za unapređenje stanja u prosto- zaštita okoliša, te zaštita kulturnih dobara i osobito vrije- ru Grada Velike Gorice (“Službeni Glasnik Grada Velike dnih dijelova prirode, a sve u skladu s osnovnim smjerni- Gorice”, br. 1/97) i točke 2. Programa mjera za unapređenje cama dokumenata prostornog uređenja, Strategije i Pro- stanja u prostoru Grada Velike Gorice (“Službeni Glasnik grama prostornog uređenja Države, te Prostornog plana Grada Velike Gorice”, br. 1/05) uz; suglasnost Službe za Zagrebačke županije. prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove Ureda Državne uprave u Zagrebačkoj Članak 4. županiji (Klasa: 350-02/05-01/29, Urbroj: 238-04/1-05-9 Plan predstavlja elaborat “Prostorni plan uređenja Grada od 29.12.2005.), a po prethodno pribavljenom mišljenju Velike Gorice” koji se sastoji od: 1 (jedne) knjige s tek- Županijskog zavoda za prostorno uređenje i zaštitu okoli- stualnim dijelom, te od 2 (dva) registratora s grafičkim ša Zagrebačke županije (Klasa: 350-02/05-01/26, Urbroj: dijelom. 238/1-09-05-9 od 05.11.2005.), suglasnost Uprave za za- štitu okoliša Ministarstva zaštite okoliša, prostornog ure- Sastavnim dijelom elaborata iz stavka 1. ovoga članka đenja i graditeljstva (Klasa: 351-01/05-01/00497, Urbroj: smatra se i elaborat “Geološka istraživanja za kategori- 531-08-3-1-STZ-05-4 od 22.12.2005.), suglasnost Kon- zaciju tla područja općina Zaprešić, Novi Zagreb i Velika zervatorskog odjela u Zagrebu Uprave za zaštitu kulturne Gorica” s ucrtanim oznakama kategorijzacije tla, te ka- baštine Ministarstva kulture (Klasa: 612-08/05-10/7950, tastarskim listovima klizišta i prosperitetnog bušenja u Urbroj: 532-04-05/3-05-2 od 29.12.2005.), prethodnu su- mjerilu 1:10.000. glasnost Uprave za zaštitu prirode Ministarstva kulture (Klasa: 612-07/05-49/506, Urbroj: 532-08-02-1/1-06-4 Elaborat iz stavka 1. ovoga članka sastoji se od tekstual- od 05.01.2006.), mišljenje Službe za nekretnine, graditeljstvo i zaštitu okoliša Uprave za materijalne resurse nog i grafičkog dijela kako slijedi: Ministarstva obrane (Klasa: 350-02/05-01/129, Urbroj: 512M3-020202-05-4 od 16.11.2005.), suglasnost Mini- A TEKSTUALNI DIO starstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva (Klasa: 350-02/05-01/146, Urbroj: 525-09-V.B.M./06-02 I. Obrazloženje od 27.02.2006.), Gradsko vijeće Grada Velike Gorice je na 2. sjednici održanoj 30.05.2006. godine donijelo UVOD

ODLUKU 1. POLAZIŠTA O DONOŠENJU 1.1. Položaj, značaj i posebnosti područja Grada u PROSTORNOG PLANA UREĐENJA odnosu na prostor i sustav Županije i Države GRADA VELIKE GORICE 1.1.1. OSNOVNI PODACI O STANJU U PROSTORU 1.1.2. PROSTORNO RAZVOJNE I RESURSNE I. OPĆE ODREDBE ZNAČAJKE 1.1.2.1. Prometno-geografske značajke Članak 1. 1.1.2.2. Prirodno-geografske značajke Donosi se prostorni plan uređenja Grada Velike Gorice 1.1.2.3. Sustav središnjih naselja (u daljnjem tekstu: Plan) za područje jedinice lokalne sa- 1.1.2.4. Demografske značajke mouprave, Grad Veliku Goricu u površini od 32.866 ha. 1.1.2.5. Reljefne i pejzažne značajke 1.1.2.6. Značajke tla Članak 2. 1.1.2.7. Hidrografske značajke Plan je temeljni, a ujedno i obvezatni dokument prostor- 1.1.2.8. Klimatsko-vegetacijske značajke nog uređenja Grada Velike Gorice. Ovim dokumentom 1.1.2.9. Značajke središnjih uslužnih funkcija prostornog uređenja iskazane su sve zajedničke potrebe, 1.1.2.10. Značajke gospodarskih djelatnosti razvojne opcije i njihova operacionalizacija kroz smjernice za uređivanje i zaštitu prostora na ukupnom podru- 1.1.2.11. Značajke prometnih sustava čju jedinice lokalne samouprave. 1.1.2.12. Značajke infrastrukturnih i komunalnih sustava

242 9. lipnja 2006. Službeni glasnik Grada Velike Gorice - Godina XII. Broj 10/2006

1.1.2.13. Značajke vrlo vrijednih dijelova prirodne ba- 3.2. Organizacija prostora – sustav središnjih naselja štine 3.3. Osnovna namjena i korištenje površina 1.1.2.14. Značajke kulturne baštine 3.3.1. POVRŠINE ZA RAZVOJ I UREĐENJE NA- 1.1.3. PLANSKI POKAZATELJI I OBVEZE IZ DO- SELJA – GRAĐEVINSKA PODRUČJA NA- KUMENATA PROSTORNOG UREĐENJA SELJA ŠIREG PODRUČJA 3.3.2. POVRŠINE ZA RAZVOJ I UREĐENJE 1.1.3.1. Prostorni plan Zagrebačke županije IZVAN NASELJA 1.1.4. OCJENA POSTOJEĆIH PROSTORNIH PLA- 3.3.2.1. Građevinska područja izdvojenih namjena NOVA 3.3.2.2. Područja za razvoj i uređenje izvan građevin- 1.1.4.1. Prostorni plan Grada Zagreba skih područja 1.1.4.2. Generalni urbanistički plan Velike Gorice 3.3.3. ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA 1.1.4.3. Urbanistički planovi uređenja NAMJENU POVRŠINA 1.1.4.4. Provedbeni urbanistički planovi 3.4. Prikaz gospodarskih i društvenih djelatnosti 1.1.5. OCJENA STANJA, MOGUĆNOSTI I OGRA- 3.4.1. GOSPODARSKE DJELATNOSTI NIČENJA RAZVOJA U ODNOSU NA DE- 3.4.1.1. Proizvodne i poslovne djelatnosti (Industrija, MOGRAFSKE I GOSPODARSKE PODA- zanatsvo, trgovina, usluge i servisi) TKE, TE PROSTORNE POKAZATELJE 3.4.1.2. Ugostiteljstvo i turizam 1.1.5.1. Demografski podaci 3.4.1.3. Rudarstvo 1.1.5.2. Gospodarski podaci 3.4.1.4. Poljoprivreda 1.1.5.3. Prostorni pokazatelji 3.4.1.5. Ribogojstvo i ribolovstvo 2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I URE- 3.4.1.6. Šumarstvo ĐENJA 3.4.1.7. Lovstvo 2.1. Ciljevi prostornog razvoja županijskog značaja 3.4.2. DRUŠTVENE DJELATNOSTI 2.1.1. RAZVOJ GRADA I NASELJA, POSEBNIH 3.4.2.1. Javne djelatnosti FUNKCIJA I INFRASTRUKTURNIH SU- 3.4.2.2. Športsko rekreacijske djelatnosti STAVA 3.5. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora 2.1.2. RACIONALNO KORIŠTENJE PRIRODNIH 3.5.1. UVJETI KORIŠTENJA IZVORA 3.5.1.1. Područja posebnih uvjeta korištenja 2.1.3. OČUVANJE EKOLOŠKE STABILNOSTI I 3.5.1.2. Područja posebnih ograničenja u korištenju VRIJEDNIH DIJELOVA OKOLIŠA 3.5.2. PODRUČJA PRIMJENE POSEBNIH MJERA 2.2. Ciljevi prostornog razvoja gradskog značaja UREĐENJA I ZAŠTITE 2.2.1. DEMOGRAFSKI RAZVOJ 3.5.2.1. Uređenje zemljišta 2.2.2. ODABIR PROSTORNO RAZVOJNE STRU- 3.5.2.2. Zaštita posebnih vrijednosti i obilježja KTURE 3.5.2.3. Područja i dijelovi primjene planskih mjera za- 2.2.3. RAZVOJ NASELJA, DRUŠTVENE, PRO- štite METNE I KOMUNALNE INFRASTRU- 3.6. Razvoj infrastrukturnih i komunalnih sustava KTURE 3.6.1. PROMETNI SUSTAVI 2.2.3.1. Razvoj naselja 3.6.1.1. Cestovni promet 2.2.3.2. Razvoj društvene infrastrukture – središnjih 3.6.1.2. Željeznički promet uslužnih funkcija 3.6.1.3. Riječni promet 2.2.3.3. Razvoj prometne infrastrukture 3.6.1.4. Zračni promet 2.2.3.4. Razvoj infrastrukturnih i komunalnih sustava 3.6.1.5. Pošta i javne telekomunikacije 2.2.4. ZAŠTITA KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH 3.6.2. KOMUNALNA I INFRASTRUKTURNA VRIJEDNOSTI I POSEBNOSTI I KULTUR- MREŽA NO-POVIJESNIH CJELINA 3.6.2.1. Energetika 2.3. Ciljevi prostornog uređenja naselja na podru- 3.6.2.2. Vodno gospodarstvo čju Grada 3.7. Postupanje s otpadom 2.3.1. RACIONALNO KORIŠTENJE I ZAŠTITA 3.8. Sprječavanje nepovoljnih utjecaja na okoliš PROSTORA 3.8.1. OČUVANJE I POBOLJŠANJE KVALITETE 2.3.2. UTVRĐIVANJE GRAĐEVINSKIH PODRU- VODE ČJA NASELJA 3.8.2. OČUVANJE I ZAŠTITA KAKVOĆE TLA 2.3.3. UNAPREĐENJE UREĐENJA NASELJA, 3.8.3. OČUVANJE KAKVOĆE ZRAKA TE KOMUNALNE I INFRASTRUKTURNE 3.8.4. SMANJENJE PREKOMJERNE BUKE MREŽE 3.8.5. SPRJEČAVANJE NEGATIVNOG UTJECAJA 3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA GRAĐEVINA I UREĐAJA ZA GOSPODA- 3.1. Prikaz prostornog razvoja na području Grada RENJE OTPADOM NA OKOLNI PROSTOR u odnosu na prostornu i gospodarsku strukturu 3.8.6. PROCJENA UTJECAJA NA OKOLIŠ županije

9. lipnja 2006. 243 Službeni glasnik Grada Velike Gorice - Godina XII. Broj 10/2006

II. Odredbe za provođenje 2.5.3. UREĐENJE GROBLJA 2.5.4. OSTALA IZGRADNJA IZVAN GRAĐEVIN- POJMOVNIK SKIH PODRUČJA 1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENA PO- 3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH VRŠINA NA PODRUČJU GRADA DJELATNOSTI 1.1. Površine za razvoj i uređenje naselja 4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJE- 1.2. Površine za razvoj i uređenje prostora izvan LATNOSTI naselja 5. UVJETI ZA UTVRĐIVANJE KORIDORA / 1.2.1. GRAĐEVINSKA PODRUČJA IZDVOJENIH TRASA I POVRŠINA ZA PROMETNE, KO- NAMJENA MUNALNE I INFRASTRUKTURNE SU- 1.2.2. POVRŠINE ZA RAZVOJ I UREĐENJE PRO- STAVE STORA IZVAN GRAĐEVINSKIH PODRU- 5.1. Prometna infrastruktrua ČJA 5.1.1. CESTOVNI PROMET 2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA 5.1.1.1. Mreža javnih i nerazvrstanih cesta 2.1. Opći uvjeti 5.1.1.2. Javne prometne površine - ulice 2.1.1. OBLIK, VELIČINA I IZGRAĐENOST GRA- 5.1.1.3. Promet u mirovanju ĐEVNE ČESTICE 5.1.2. ŽELJEZNIČKI PROMET 2.1.2. SMJEŠTAJ GRAĐEVINA NA GRAĐEVNOJ 5.1.3. RIJEČNI PROMET ČESTICI 5.1.4. ZRAČNI PROMET 2.1.3. OBLIKOVANJE GRAĐEVINA 5.1.5. POŠTA I JAVNE TELEKOMUNIKACIJE 2.1.4. UREĐENJE OGRADA I GRAĐEVNE ČE- 5.1.5.1. Pošta STICE 5.1.5.2. Javne telekomunikacije 2.1.5. PRIKLJUČAK GRAĐEVNE ČESTICE NA 5.2. Infrastrukturni i komunalni sustavi JAVNU PROMETNU POVRŠINU 5.2.1. ENERGETIKA 2.1.6. KOMUNALNO OPREMANJE GRAĐEVINA 5.2.1.1. Plinoopskrbna mreža 2.2. Građevine od važnosti za Državu i Županiju 5.2.1.2. Elektroenergetska mreža 2.2.1. ZAHVATI U PROSTORU OD VAŽNOSTI 5.2.1.3. Toplinska mreža ZA DRŽAVU 5.2.2. VODNO GOSPODARSTVO 2.2.2. ZAHVATI U PROSTORU OD VAŽNOSTI 5.2.2.1. Vodoopskrba ZA ŽUPANIJU 5.2.2.2. Korištenje voda 2.3. Građevinska područja naselja 5.2.2.3. Odvodnja otpadnih voda 2.3.1. SMJEŠTAJ STAMBENIH GRAĐEVINA 5.2.2.4. Uređenje vodotoka i voda 2.3.1.1. Oblik, veličina i izgrađenost građevne čestice 5.2.2.5. Melioracijska odvodnja 2.3.1.2. Smještaj građevina na građevnoj čestici 6. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRI- 2.3.1.3. Oblikovanje i veličina građevina RODNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNO-PO- 2.3.1.4. Uređenje ograda i građevne čestice VIJESNIH CJELINA 2.3.2. SMJEŠTAJ GOSPODARSKIH DJELATNOSTI 6.1. Područja posebnih uvjeta korištenja 2.3.2.1. Proizvodno-poslovne djelatnosti 6.1.1. PRIRODNA BAŠTINA 2.3.2.2. Ugostiteljsko turističke djelatnosti 6.1.2. KULTURNA BAŠTINA 2.3.2.3. Poljoprivredne djelatnosti 6.1.2.1. Arheološka baština 2.3.3. SMJEŠTAJ DRUŠTVENIH DJELATNOSTI 6.1.2.2. Povijesne graditeljske cjeline 2.3.3.1. Javne djelatnosti 6.1.2.3. Povijesni graditeljsko-krajobrazni sklopovi 2.3.3.2. Športsko rekreacijske djelatnosti 6.1.2.4. Povijesne građevine 2.3.4. UREĐENJE ZELENIH POVRŠINA 6.1.2.5. Memorijalna baština i javna plastika 2.4. Građevinska područja izdvojenih namjena 6.1.2.6. Kulturno-krajobrazne cjeline 2.4.1. PROIZVODNE DJELATNOSTI 6.2. Područja posebnih ograničenja u korištenju 2.4.2. POSLOVNE DJELATNOSTI 6.2.1. KRAJOBRAZ 2.4.3. UGOSTITELJSKO TURISTIČKE DJELA- 6.2.2. TLO TNOSTI 6.2.2.1. Područje najvećeg inteziteta potresa i seizmo- 2.5. Izgrađene strukture izvan građevinskih područja tektonski aktivni rasjedi 2.5.1. GOSPODARSKE DJELATNOSTI 6.2.2.2. Područje ugroženo erozijom 2.5.1.1. Rudarstvo 6.2.2.3. Pretežno nestabilna područja 2.5.1.2. Ratarstvo i stočarstvo 6.2.2.4. Područja aktivnih ili mogućih klizišta 2.5.1.3. Ribogojstvo i ribolovstvo 6.2.3. VODE 2.5.1.4. Šumarstvo 6.2.3.1. Vodonosno područje i stajaće vode 2.5.1.5. Lovstvo 6.2.3.2. Vodozaštitna područja 2.5.2. ŠPORTSKO REKREACIJSKE DJELATNOSTI 6.2.3.3. Vodotoci I. i II. kategorije

244 9. lipnja 2006. Službeni glasnik Grada Velike Gorice - Godina XII. Broj 10/2006

6.2.3.4. Poplavna područja 10. Područja posebnih ograničenja u korištenju 6.2.4. ZAŠTITNE I SIGURNOSNE ZONE OBJE- 11. Zaštita posebnih vrijednosti i obilježja KATA POSEBNE NAMJENE 12. Područja i dijelovi primjene planskih mjera za- 6.2.4.1. Zone zabranjene izgradnje štite 6.2.4.2. Zone ograničene izgradnje 6.2.4.3. Zone kontrolirane izgradnje IV. Ovlaštenja za izradu prostornih planova 6.2.5. ZAŠTITNI ŠUMSKI, VODNI I INFRASTRU- KTURNI POJASEVI 1. Izvadak iz sudskog registra 7. POSTUPANJE S OTPADOM 2. Suglasnost za upis u sudski registar 8. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNIH 3. Potvrda o upisu u imenik ovlaštenih arhitekata UTJECAJA NA OKOLIŠ odgovorne osobe u pravnoj osobi 8.1. Očuvanje i poboljšanje kvalitete vode 8.2. Očuvanje i zaštita kakvoće tla V. Suglasnosti i mišljenja 8.3. Očuvanje kakvoće zraka 8.4. Smanjenje prekomjerne buke 1. Suglasnost Ureda državne uprave u Zagrebačkoj 8.5. Sprječavanje negativnog utjecaja građevina županiji i uređaja za gospodarenje otpadom na okolni 2. Mišljenje Županijskog zavoda za prostorno ure- prostor đenje i zaštitu okoliša Zagrebačke županije 8.6. Procjena utjecaja na okoliš 3. Suglasnost Uprave za zaštitu okoliša Ministar- stva zaštite okoliša, prostornog uređenja i gradi- 9. MJERE PROVEDBE PLANA teljstva 9.1. Obveza izrade prostornih planova 4. Suglasnost Uprave za zaštitu kulturne baštine 9.1.1. PROSTORNI PLAN ŠIREG PODRUČJA Ministarstva kulture 9.1.2. PROSTORNI PLANOVI UŽIH PODRUČJA 5. Prethodna suglasnost Uprave za zaštitu prirodne 9.1.2.1. Generalni urbanistički plan baštine Ministarstva kulture 9.1.2.2. Urbanistički planovi uređenja 6. Mišljenje Ministarstva, poljoprivrede, šumarstva 9.1.2.3. Detaljni planovi uređenja i vodnog gospodarstva 9.2. Primjena posebnih razvojnih i drugih mjera 7. Mišljenje Ministarstva obrane Republike Hrvat- 9.2.1. UREĐENJE ZEMLJIŠTA ske 9.2.2. SANACIJA BESPRAVNO IZGRAĐENIH GRAĐEVINA B GRAFIČKI DIO 9.2.3. MJERE ZAŠTITE OD ELEMENTARNIH NEPOGODA I RATNIH OPASNOSTI broj kartografski prikaz/naziv mjerilo 9.2.3.1. Mjere zaštite od potresa i odrona zemljišta 9.2.3.2. Mjere zaštite od olujnih i orkanskih vjetrova 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA 1 : 25.000 9.2.3.3. Mjere zaštite od poplava 2. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI 1 : 25.000 9.2.3.4. Mjere zaštite od požara i eksplozija 3. UVJETI ZA KORIŠTENJE, UREĐENJE 9.2.3.5. Mjere zaštite od izvanredno velikih visina sni- I ZAŠTITU PROSTORA 1 : 25.000 jega i snježnih nanosa 4. GRAĐEVINSKA PODRUČJA 9.2.3.6. Mjere zaštite od od tuča, suša i jakih mrazova (58 sekcija, od 4.1 do 4.58) 1 : 5.000 9.2.3.7. Mjere zaštite ljudi i životinja od epidemija 9.2.3.8. Mjere zaštite od iscrpljenja ili uništenja pojedinih prirodnih resursa i ekoloških zagađenja II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE 9.2.3.9. Mjere zaštite od ratnih opasnosti 9.3. Rekonstrukcija građevina čija je namjena pro- Pojmovnik tivna planiranoj namjeni Članak 5. III. Graﬁčki prilozi U smislu ovih odredbi za provođenje, izrazi i pojmovi koji se koriste imaju slijedeće značenje: 1. Površine za razvoj i uređenje ZA GRAĐEVINE 2. Promet • osnovna građevina je građevina namjene koja je osno- 3. Pošta i telekomunikacije vna ili pretežita unutar površine određene namjene. 4. Energetika • postojeća građevina je uporabljiva građevina u smi- 5. Korištenje i uređenje voda slu primjene posebnog propisa. Izgrađene građevine ili 6. Odvodnja otpadnih i oborinskih voda građevine u gradnji koje u smislu primjene posebnog 7. Prirodna baština propisa nisu uporabljive građevine ne smatraju se po- 8. Kulturna baština stojećom građevinom u smislu ovih odredbi za provo- 9. Zone zaštite kulturnih dobara (39 listova) đenje.

9. lipnja 2006. 245 Službeni glasnik Grada Velike Gorice - Godina XII. Broj 10/2006

• rekonstrukcija je izvođenje radova kojima se utječe na zemni dio građevine tako da je najmanje jednom svom ispunjavanje bitnih zahtjeva za uporabljivu građevinu i polovicom volumena ukopan u uređeni teren na način kojima se mijenja usklađenost građevine s lokacijskim da: uvjetima u skladu s kojima je izgrađena (dograđivanje, - na ravnom terenu kota gornjeg ruba stropne nadograđivanje, uklanjanje vanjskog dijela građevine, konstrukcije podruma nije viša od 1,1 m od izvođenje radova radi promjene namjene građevine ili kote uređenog terena. tehnološkog procesa i sl.). - na kosom terenu građevina, osim građevina • zamjenska građevina je građevina čijoj gradnji pretho- društvenih djelatnosti, može imati samo je- di uklanjanje postojeće građevine na građevnoj čestici, dan podrum tako da kota gornjeg ruba njegove a gradi se prema uvjetima za gradnju novih građevina, stropne konstrukcije može biti udaljena najviše ukoliko posebnim uvjetima nije drugačije navedeno. 3,2 m od kote uređenog terena. Iznimno, ako • građevinska brutto površina (u nastavku: GBP) je geomehanički izvještaj za gradnju građevine ukupna površina svih zatvorenih i natkrivenih konstru- zahtijeva još jedan podrum na dijelu građevine ktivnih dijelova svih građevina na građevnoj čestici, s (u tom slučaju drugi podrum mora biti tehnički time da se ne uračunava dio potkrovlja visine niže od podrum bez namjene, po mogućnosti potpuno 2,0 m od podne konstrukcije potkrovlja. ukopan i ne uračunava se u GBP). • najveća etažna visina građevine (u nastavku: E) je • balkoni, lođe, istaci i sl. su dijelovi građevine u višim najveći dozvoljeni broj etaža. etažama, konzolno izbačeni izvan gabarita nižih etaža, • visina (u nastavku: V) označuje najveću visinu građe- s time da; vine u metrima, mjerenu od najniže kote uređenog te- • balkoni predstavljaju otvorene dijelove građe- rena do gornje kote stropne konstrukcije najviše etaže. vine, • lođe predstavljaju otvorene i natkrivene dijelo- ZA UREĐENJE DIJELOVA GRAĐEVINA ve građevine, a • etaža označuje nadzemne dijelove građevine (u na- • istaci predstavljaju zatvorene dijelove građe- stavku: za prizemlje-Pr, a za katove-1, 2...), ali ne i vine. podrum, potkrovlje i tavan. Najveća visina etaže za obračun visine građevine, mjerena između gornjih kota ZA UREĐENJE GRAĐEVNE ČESTICE podnih konstrukcija, iznosi: • postojeća katastarska čestica je čestica evidentirana • za stambene etaže do 3,5 m, katastarskim planom. • za poslovne etaže do 4,0 m, • građevna čestica je čestica na kojoj se omogućuje • iznimno, za osiguranje kolnog pristupa za in- smještaj građevina. tervencijska i dostavna vozila, najveća visina • koeﬁcijent izgrađenosti građevne čestice (u nastav- prizemne etaže iznosi 4,5 m. ku: kig) je odnos izgrađene površine zemljišta pod gra- Broj etaža na kosom terenu određuje se na nepovoljnijoj đevinama i ukupne površine građevne čestice, s time strani. da se pod izgrađenom površinom zemljišta podrazu- • potkrovlje (u nastavku: Pk) je dio građevine ispod mijeva vertikalna projekcija svih zatvorenih, otvorenih krovne konstrukcije, a iznad stropne konstrukcije naj- i natkrivenih konstruktivnih dijelova građevina osim više etaže. balkona, na građevnu česticu, uključivši terase, odno- • Najveći gabarit potkrovlja oblikovan kosim sno dijelove terasa u prizemlju građevine kada su iste, krovom određen je najvećom visinom nadozi- odnosno isti konstruktivni dio podruma ili kada kota da od 0,9 m za građevine više od Pr+Pk, odno- gornjeg ruba njihove konstrukcije iznosi 0,6 m i više sno 1,2 m za prizemne građevine, mjerenog od od kote uređenog terena. gornje kote podne konstrukcije potkrovlja. • koeﬁcijent iskorištenosti građevne čestice (u nastav- • Potkrovlje oblikovano ravnim krovom, kro- ku: kis) je odnos ukupne GBP i površine građevne če- vom blagog nagiba do 10°, bačvastim krovom stice. ili mješovitim krovom može imati površinu do • gradivi dio građevne čestice je površina građevne 75% površine karakteristične etaže, uvučeno čestice predviđena za smještaj građevina, a određena pretežito s ulične strane, te najveću visinu koja je općim i posebnim uvjetima za uređenje prostora u je određena za stambene etaže. pogledu najmanjih udaljenosti građevina od granica • U potkrovlju se može planirati samo korisni građevne čestice (obvezni građevni pravac i dr.). prostor u jednoj razini, uz mogućnost izgradnje • širina građevne čestice jest udaljenost između granica galerije. građevne čestice okomitih na javnu prometnu površinu • krovna kućica je dio krovne konstrukcije u potkrovlju na koju se građevna čestica priključuje, odnosno regu- iznad ravnine krovne plohe. lacijski pravac, a mjerena je na građevnom pravcu. • tavan je dio građevine isključivo ispod kosog krovišta • dubina građevne čestice jest udaljenost od regulacij- bez nadozida s minimalnim otvorima za svjetlo i pro- skog pravca do najbližeg dijela suprotne granice gra- zračivanje. đevne čestice. • podrum (u nastavku: Po) je u svom većem dijelu pod- • građevni pravac je zamišljeni pravac na kojem se ob-

246 9. lipnja 2006. Službeni glasnik Grada Velike Gorice - Godina XII. Broj 10/2006

vezatno smješta najmanje 60% širine pročelja osnovne 1.1. građevine, a određen je u odnosu na regulacijski pra- Površine za razvoj i uređenje naselja vac. • regulacijski pravac je pravac povučen granicom koja Članak 8. razgraničuje površinu postojećeg prometnog koridora/ Površine za razvoj i uređenje naselja su građevinska po- trase (javne prometne površine) u izgrađenim dijelo- dručja naselja (oznaka GP), koja su namijenjena smje- vima građevinskih područja, odnosno površinu plani- štaju i uređenju: ranog prometnog koridora (javne prometne površine) - stanovanja s pratećim pomoćnim i gospodarskim fun- u nedovršenim dijelovima građevinskih područja od kcijama (građevine poljoprivrednih djelatnosti), površina građevnih čestica. - javnih i društvenih djelatnosti (upravna, socijalna, zdravstvena, predškolska, školska, kulturna, vjerska), ZA ZAKONSKE PROPISE I PROSTORNE - poslovnih i proizvodnih djelatnosti bez štetnih utjecaja PLANOVE UŽIH PODRUČJA na okoliš, - ugostiteljsko-turističkih djelatnosti (hoteli i sl.), • Zakon je važeći zakonski propis iz područja prostor- - športsko rekreacijskih djelatnosti, nog uređenja i planiranja. - groblja • posebni propis je važeći zakonski ili podzakonski pro- - prometne i komunalne infrastrukture, pis kojim se regulira područje pojedine struke iz kon- - zelenih površina (javni parkovi, zaštitne zelene površi- teksta odredbi. ne), • generalni urbanistički plan (u nastavku: GUP) je pro- - i drugih građevina i površina koje služe za normalno fun- storni plan užeg područja čija je obveza izrade određe- kcioniranje naselja, a u svrhu uređenja i zaštite okoliša. na Zakonom, a obuhvat ovim Planom. • urbanistički plan uređenja (u nastavku: UPU) je pro- Unutar građevinskog područja naselja odnosno u nje- storni plan užeg područja čija je obveza izrade određe- govoj neposrednoj blizini ne mogu se graditi građevine na Zakonom, posebnim propisom i prostornim planom koje bi svojim postojanjem ili uporabom, posredno ili županije, a obuhvat ovim Planom. neposredno, ugrožavale život i rad ljudi u naselju, odno- • detaljni plan uređenja (u nastavku: DPU) je prostor- sno vrijednosti postojećeg okoliša naselja. ni plan užeg područja čija je obveza izrade i obuhvat određen ovim Planom, GUP-om, UPU-ima, te pose- 1.2. bnim propisom. Površine za razvoj i uređenje prostora izvan naselja

1. Članak 9. Uvjeti za određivanje namjena površina na Površine za razvoj i uređenje prostora izvan naselja jesu području Grada slijedeće površine koje su ovim Planom određene izvan građevinskog područja naselja kao: Članak 6. građevinska područja izdvojenih gospodarskih namje- Razgraničenje površina po namjeni načelno je i u skla- na (proizvodne, poslovne, ugostiteljsko-turističke) i du s mjerilom kartografskih prikaza 1:25.000 i točnošću površine za razvoj i uređenje prostora izvan građevin- koja proizlazi iz tog mjerila. skih područja za iskorištavanje mineralnih sirovina, športsko rekreacijske namjene, posebne namjene, infrastrukturnih sustava, groblja, te poljoprivredne, šum- Detaljnije razgraničenje građevinskih područja naselja, ske i vodne površine. te građevinskih područja izdvojenih namjena, odnosno njihovih izgrađenih i neizgrađenih dijelova od ostalih 1.2.1. površina prikazano je u kartografskim prikazima od br. GRAĐEVINSKA PODRUČJA IZDVOJENIH 4.1. do 4.58 “Građevinska područja” na katastarskim po- NAMJENA dlogama u mjerilu 1:5.000. Članak 10. Kod prijenosa granica iz kartografskih prikaza na podlo- Građevinska područja izdvojenih namjena koja se sasto- ge u većim mjerilima dozvoljena je prilagodba granica je od izgrađenog i neizgrađenog dijela određena su za odgovarajućem mjerilu podloge. površine gospodarske namjene kako izvan naselja, tako i neposredno uz naselja: Članak 7. proizvodna pretežito industrijska (oznaka I1) Sukladno razgraničenju površina po namjeni, određene su proizvodna pretežito zanatska (oznaka I2) slijedeće osnovne namjene površina prikazane na karto- poslovna (oznaka K) grafskom prikazu, br. 1 “Korištenje i namjena površina”: ugostiteljsko turistička • površine za razvoj i uređenje naselja i hotel (oznaka T1) • površine za razvoj i uređenje prostora izvan naselja. apartmansko naselje (oznaka T2)

9. lipnja 2006. 247 Službeni glasnik Grada Velike Gorice - Godina XII. Broj 10/2006

Članak 11. površine infrastrukturnih sustava (oznaka IS) Građevinska područja proizvodne pretežito indu- groblje (oznaka +) strijske namjene namijenjena su smještaju građevina in- poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene dustrijske i zanatske proizvodnje, te poslovnih građevina osobito vrijedno obradivo tlo (oznaka P1) trgovačkih, uslužnih i komunalno-servisnih sadržaja. vrijedno obradivo tlo (oznaka P2) ostala obradiva tla (oznaka P3) Građevinska područja proizvodne pretežito zanatske šuma isključivo osnovne namjene namjene namijenjena su smještaju građevina zanatske gospodarska šuma (oznaka Š1) proizvodnje, te poslovnih građevina trgovačkih, uslužnih šuma posebne namjene (oznaka Š3) i komunalno-servisnih sadržaja. ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište (oznaka PŠ) Građevinska područja poslovne namjene namijenjena vodne površine (oznaka V) su smještaju građevina trgovačkih, uslužnih i komunalno-servisnih djelatnosti. Članak 13. Površine za iskorištavanje mineralnih sirovina nami- Građevinsko područje hotela namijenjeno je, sukladno jenjene su rudarskim radovima koji se izvode u svrhu posebnom propisu, smještaju jednoj od slijedećih ugosti- istraživanja i eksploatacije građevnog pijeska i šljunka, teljsko-turističkih građevina iz skupine hotela i skupine odnosno opekarske gline, te smještaju rudarskih objeka- kampa i drugih vrsta ugostiteljskih objekata za smještaj ta i postrojenja sukladno posebnom propisu. sa pratećim športsko rekreacijskim sadržajima: hotel, hotelsko naselje, omladinski hotel, omladinski hostel ili Članak 14. motel. Površine športsko rekreacijske namjene podjeljenje su na gradive i negradive dijelove. Građevinsko područje apartmanskog naselja u sklopu golf igrališta namijenjeno je smještaju ugostiteljsko Gradive dijelove športsko rekreacijskih površina čine turističkih građevina: hotelsko naselje, hotelsko-apar- površine namijenjene izgradnji športskih građevina, a tmansko naselje, apartmansko naselje ili aparthotel sa negradivi dijelovi čine površine namijenjene uređenju pratećim vanjskim športsko rekreacijskim sadržajima isključivo u rekreacijske svrhe (trim staze, plaže i sl.). (tenis igrališta, bazen i sl.). Unutar ovog građevinskog Razlučivost prema gradivosti površina športsko rekrea- područja moguć je i smještaj klupske kuće sa pomoćnim cijskih namjena utvrđena je i prikazana na kartografskim građevinama (priručna skladišta alata, strojeva i materi- prikazima “Građevinska područja” u mj. 1 : 5.000. jala za održavanje igrališta). Članak 15. Unutar građevinskih područja gospodarskih namjena Površine golf igrališta smatraju se negradivim površina- omogućuje se uređenje parkovnih i zaštitnih zelenih po- ma koje su namijenjene isključivo za smještaj golf igra- vršina. lišta – polja (internacionalno natjecateljsko golf igralište s 18 rupa, obiteljsko igralište s 9 rupa, golf akademija, 1.2.2. golf range – vježbalište za dugu i kratku igru) sa pomo- POVRŠINE ZA RAZVOJ I UREĐENJE PROSTORA ćnim građevinama – zakloništima, te klupske kuće. IZVAN GRAĐEVINSKIH PODRUČJA Gradive površine jahačkog centra/hipodroma nami- Članak 12. jenjene su smještaju sadržaja i građevina vezanih uz ja- Površine za razvoj i uređenje prostora izvan građevin- hački šport kao što su višenamjenska dvorana, građevine skih područja su površine koje su određene za slijedeće za smještaj konja, klupska kuća, tribine i sl. namjene: gospodarska namjena Negradive površine jahačkog centra/hipodroma na- površine za iskorištavanje mineralnih sirovina mijenjene su smještaju sadržaja i građevina vezanih uz eksploatacija šljunka (oznaka E3) jahački šport kao što su otvoreno trkalište, polo igralište, eksploatacija gline (oznaka E5) tribine i sl. športsko rekreacijska namjena golf igralište (oznaka R1) Površine športskih centara smatraju se gradivim po- jahački centar/hipodrom (oznaka R2) vršinama namijenjenim za smještaj svih tipova športsko športski centar (oznaka R3) rekreacijskih građevina i otvorenih igrališta sa pratećim rekreacijski centar (oznaka R4) ugostiteljskim i trgovačkim prostorima, te pomoćnim gra- centar za vodene športove (oznaka R5) đevinama (sanitarije, tuševi, garderobe, skladišta i sl.). karting centar (oznaka R6) posebna namjena Površine rekreacijskih centara su negradive površine objekti i građevine ministarstva obrane (oznaka N1) namijenjene isključivo za rekreativne aktivnosti (pješa- objekti i građevine ministarstva pravosuđa – kazne- čke, biciklističke i trim staze, uređena travnata športska no-odgojni zavod (oznaka N2) igrališta, streljana) sa pomoćnim građevinama (spremišta

248 9. lipnja 2006. Službeni glasnik Grada Velike Gorice - Godina XII. Broj 10/2006

športskih rekvizita, ognjišta za grilanje, javne sanitarije i nju smještaju infrastrukturnih građevina, lovačkih domo- sl.), što podrazumijeva pretežito neizgrađene površine. va i strelišta, uzgoju divljači, uređenju ribnjaka, rastilišta, te stambenih i gospodarskih objekata za vlastite potrebe i Gradive površine centra za vodene športove namijenje- potrebe seoskog turizma, a svi u funkciji obavljanja po- ne su smještaju slijedećih građevina: autokamp sa pratećim ljoprivredne djelatnosti (biljne i životinjske farme). građevinama – restoran, sanitarije i dr., klupske kuće šport- skih klubova, spremišta športskih rekvizita (čamci i sl.), Izuzetno od stavka 1. ovog članka, na površinama osobi- akvagani, otvorena i zatvorena kupališta – bazeni, vanjska to vrijednog obradivog tla, nije moguć smještaj lovačkih športska igrališta, ugostiteljske građevine, te prateće i po- domova i strelišta, uzgoja divljači, te uređenja ribnjaka, moćne građevine (javne sanitarije, garderobe i sl.). rastilišta i sklopova gospodarskih građevina za uzgoj ži- votinja-tovilišta (ukoliko nisu u sklopu biljne farme kao Negradive površine centra za vodene športove nami- mješovita farma), te površinskih infrastrukturnih građe- jenjene su rekreaciji na vodi, odnosno za smještaj i ure- vina koje nisu naznačene Planom (kartografski prikaz, đenje plaža i plažnih objekata sa pratećim građevinama br. 2. “Infrastrukturni sustavi”), a površina pripadajućih (javne sanitarije, garderobe, tuševi, sunčališta, akvagani, im građevinskih čestica iznosi više od 0,1 ha. objekti ekipa hitne pomoći i spasioca i sl.), te privezišta za plovila. Članak 20. Površina karting centra smatra se gradivom površinom Šume isključivo osnovne namjene namijenjene su pr- namjenjenom isključivo za smještaj građevina i sadržaja venstveno za proizvodnju drva i drugih šumskih proi- za potrebe kartinga (trkaće staze, klupska kuća, tribine) sa zvoda (gospodarske šume), odnosno za potrebe utvrđene pomoćnim građevinama (spremišta rekvizita, alata i sl.). posebnim propisima (šuma posebne namjene) i lovstvu, te se unutar njih omogućava smještaj objekata za potre- Unutar površina športsko rekreacijskih namjena navede- be gospodarenja šumama (lugarnice i sl.), prihranjivanje nih u prethodnim stavcima ovoga članka, omogućuje se i uzgoj divljači i autohtone pasmine turopoljske svinje, uređenje parkovnih i zaštitnih zelenih površina. staza i odmorišta za planinare, šetače i bicikliste, plani- narskih domova, linijskih infrastrukturnih građevina i Članak 16. ostalih građevina utvrđenih Planom (kartografski prikaz, Površine posebne namjene namijenjene su isključivo za br. 2. “Infrastrukturni sustavi”) i posebnim propisom. smještaj građevina i objekata Ministarstva obrane Repu- blike Hrvatske (lokacije 1-10), odnosno Ministarstva unu- Članak 21. tarnjih poslova (lokacija 11 – kazneno-odgojni zavod). Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište su površine namijenjene za smještaj građevina koje je Članak 17. moguće sukladno Zakonu graditi izvan građevinskih po- Površine infrastrukturnih sustava, kao i površine pre- dručja. dviđene za eventualni daljnji razvoj Zračne luke Zagreb namijenjene su za smještaj infrastrukturnih prometnih i Članak 22. komunalnih površinskih građevina, a na kartografskom prikazu, br. 1 “Korištenje i namjena površina” prikazane Vodne površine prikazane na kartografskom prikazu, br. su one značajnijih površina od državnog i županijskog 1 “Korištenje i namjena površina” čine vodotoci s inun- značaja (zračna luka za međunarodni i domaći zračni pro- dacijskim pojasom, odteretni kanal Sava-Odra, akumu- met “Zračna luka Zagreb”, zračno pristanište “Buševec”, lacija hidroelektrane Drenje, jezera, ribnjaci, te retencije odlagalište komunalnog i inertnog otpada, transformator- za obranu od poplavnih brdskih voda, a namijenjene su ska postrojenja 220/110 kV i 110/10 [20, 30 ili 35 kV], gospodarenju (ribogojstvo, elektroenergetika), prome- I. zone sanitarne zaštite vodocrpilišta, postojeći uređaj za tovanju (plovni put, riječna luka), te športu i rekreaciji pročišćavanje otpadnih voda naselja V. Gorice). (kupališta, športski ribolov, plovidba športskim i rekreacijskim plovilima na akumulacijama i rijeci Savi i sl.). Unutar površina predviđenih za eventualni razvoj Zračne luke Zagreb dozvoljava se uz izgradnju građevina, ure- 2. đaja i objekata za potrebe Zračne luke Zagreb i ministar- Uvjeti za uređenje prostora stva obrane, samo izgradnja i rekonstrukcija komunalnih i infrastrukturnih građevina, izuzev dalekovoda. 2.1. Opći uvjeti Članak 18. Površine groblja namijenjene su smještaju građevina Članak 23. isključivo osnovne namjene uz uvjete i na način koji su Opći uvjeti za uređenje prostora primjenjuju se ukoliko određeni posebnim propisima. posebnim uvjetima za uređenje: građevina od važnosti za Državu i Županiju, Članak 19. građevinskih područja naselja, Poljoprivredna tla isključivo osnovne namjene nami- građevinskih područja izdvojenih namjena i jenjena su prvenstveno poljoprivrednoj djelatnosti, te uz

9. lipnja 2006. 249 Službeni glasnik Grada Velike Gorice - Godina XII. Broj 10/2006

izgrađenih struktura izvan građevinskih područja 2.1.2. nisu propisane drugačije odrednice. SMJEŠTAJ GRAĐEVINA NA GRAĐEVNOJ ČESTICI

Opći i posebni uvjeti uređenja prostora primjenjuju se Članak 26. ukoliko mjerama zaštite krajobraznih i prirodnih vrije- Građevina koja se izgrađuje kao dvojna, jednom svojom dnosti i kulturno-povijesnih cjelina nisu propisane dru- stranom se prislanja na građevnu među susjedne građe- gačije odrednice. vne čestice, odnosno uz susjednu građevinu.

Opći i posebni uvjeti za uređenje prostora određuju se: Građevina koja se izgrađuje kao skupna, dvjema svojim oblikom, veličinom i izgrađenošću građevne čestice, stranicama se prislanja na građevne međe susjednih gra- smještajem građevina na građevnoj čestici, đevnih čestica, odnosno uz susjedne građevine. oblikovanjem i veličinom građevina, Skupna građevina na krajnjim građevnim česticama niza uređenjem ograde i građevne čestice i skupnih građevina smatra se dvojnom građevinom. priključkom građevne čestice na javnu prometnu povr- šinu. Članak 27. Građevine sa svojim sastavnim dijelovima (pomoćne 2.1.1. građevine i sl.) koje se izgrađuju na slobodnostojeći na- OBLIK, VELIČINA I IZGRAĐENOST GRAĐEVNE čin ne mogu se graditi na udaljenosti manjoj od 3,0 m od ČESTICE granice građevne čestice.

Članak 24. Izuzetno od stavka 1. ovoga članka udaljenost može biti Građevna čestica mora imati površinu i oblik koji omo- i manja, ali ne manja od 1,0 m i to u slučaju da smje- gućava njeno funkcionalno i racionalno korištenje i štaj građevine na susjednoj građevnoj čestici omogućava izgradnju u skladu s odredbama Plana. postizanje propisanog razmaka između građevina pod uvjetom da se na jednoj strani građevne čestice osigura U izgrađenim dijelovima građevinskih područja na loka- nesmetan prilaz na njezin stražnji dio najmanje širine 3,0 cijama, gdje ne postoji mogućnost formiranja najmanje m. propisane građevne čestice (interpolacije), kada su susjedne (lijeva i desna) građevne čestice već izgrađene, Iznimno od stavaka 1. i 2. ovog članka, na manjoj udalje- dozvoljava se smještaj građevina i na građevnoj čestici nosti od 1,0 m od susjedne građevne čestice, dozvoljava površine manje od najmanje propisane ovim odredbama, se dogradnja i nadogradnja postojeće građevine tako da uz poštivanje ostalih posebnih uvjeta za uređenje pro- se dogradnjom može zadržati postojeća udaljenost od stora. susjedne granice građevne čestice uz uvjet da se poštuju ostali posebni uvjeti za uređenje prostora. U slučaju iz prethodnog stavka (interpolacija), zabranjuje se dijeljenje postojeće katastarske ili građevne čestice Udaljenost građevine od vanjskog regulacijskog pravca na manje od onih propisanih ovim odredbama. ne može biti manja od 5,0 m.

U izgrađenim dijelovima građevinskih područja na gra- Izuzetno od prethodnog stavka ovoga članka, kada su u đevnim česticama površina manjih i koeﬁcijentom izgra- izgrađenim dijelovima građevinskih područja postojeće đenosti većim od onih propisanih posebnim uvjetima, građevine na susjednim građevnim česticama smještene pri zamjeni postojeće građevine zamjenskom, ne smije na regulacijskom pravcu ili na manjoj udaljenosti od pro- se povećavati zatečeni kig. pisane, smještaj nove interpolirane građevine dozvoljava se na regulacijskom pravcu, odnosno na manjoj udaljenosti od propisane. Članak 25. Udaljenost regulacijskog pravca od osi koridora/trasa Članak 28. prometnica i ulica u neizgrađenim dijelovima građevin- Na dijelu građevine koja se izgrađuje na udaljenosti ma- skih područja mora iznositi najmanje kod: njoj od 3,0 m od susjedne međe, ne mogu se projektirati - državnih cesta 9,0 m niti izvoditi otvori, osim ako se na susjednoj čestici nala- - županijskih cesta 8,0 m zi javni put, zelenilo i sl. - lokalnih 7,5 m - i ostalih nerazvrstanih cesta 4,5 m Otvorima se u smislu prethodnog stavka ne smatraju ostakljenja neprozirnim staklom najveće veličine 60 x 60 Udaljenost regulacijskog pravca od osi prometnica i uli- cm, dijelovi zida od staklene opeke, ventilacijski otvori ca na neizgrađenim građevnim česticama u izgrađenim najvećeg promjera, odnosno stranice 15 cm, a kroz koje dijelovima građevinskih područja (interpolacije) jednak se ventilacija odvija prirodnim putem i kroz koji nije mo- je utvrđenom regulacijskom pravcu na izgrađenim su- guće ostvariti vizualni kontakt (najmanji parapet 1,6 m). sjednim građevnim česticama.

250 9. lipnja 2006. Službeni glasnik Grada Velike Gorice - Godina XII. Broj 10/2006

Članak 29. ci, te na zabatnom zidu ovisno o ambijentalnim uvjetima Udaljenost između građevina na susjednim građevnim sredine. česticama mora biti najmanje jednaka visini više građe- vine, ali ne manja od 6,0 m. Zbir krovnih površina krovnih kućica može iznositi naj- više 25% ukupne krovne površine krovišta građevine, s Izuzetno, međusobna udaljenost građevina može biti time da ukupna dužina krovnih kućica može iznositi naj- najmanje 4,0 m ukoliko se radi o izgradnji građevina od više 1/3 dužine pripadajućeg pročelja građevine. vatrootpornog materijala. Izvedena ravna krovišta koja zbog loše izvedbe ne odgo- Visina građevine iz stavka 1. ovog članka mjeri se na varaju svrsi, mogu se preurediti u kosa. Rekonstrukcija zabatnoj strani od sljemena krovišta do završne kote ure- će se izvršiti u skladu s ovim odredbama (visina nadozi- đenog terena, a na ostalim stranama kao visina (V) iz da, nagib krova, sljeme). članka 5. Na krovu je moguća izvedba konstruktivnih zahvata za Iznimno, kad se radi o zamjeni postojeće građevine za- iskorištavanje vjetra, sunca i sličnih alternativnih izvora mjenskom, može se zadržati i postojeća udaljenost izme- energije, sve u okviru gradivog dijela građevne čestice, đu građevina iako je manja od one propisane u stavku 1. bez obzira na njihov nagib. ovog članka. Članak 33. Članak 30. Izvan obveznog građevnog pravca, ukoliko se isti ne na- U slučaju izgradnje građevina na najmanjoj međusobnoj lazi na regulacijskom pravcu, na etažama iznad prizemne udaljenosti potrebno je tehničkom dokumentacijom do- dozvoljava se izvođenje konzolnih istaka, odnosno bal- kazati: kona, terasa i erkera s istakom od najviše 1,5 m. - da konstrukcija građevine ima povećani stupanj otpornosti na rušenje uslijed dijelovanja elementarnih nepo- Izuzetno od prethodnog stavka, unutar područja obvezne goda i ratnih razaranja; izrade GUP-a dozvoljava se izvođenje navedenih dije- - da u slučaju potresa ili ratnih razaranja rušenje građe- lova građevine, osim terasa, i izvan građevnog pravca vine neće u većem opsegu ugroziti živote ljudi, niti iza- kada se isti nalazi na regulacijskom pravcu ukoliko širina zvati oštećenje na susjednim građevinama. nogostupa na tom dijelu iznosi najmanje 2 m. 2.1.3. 2.1.4. OBLIKOVANJE GRAĐEVINA UREĐENJE OGRADA I GRAĐEVNE ČESTICE Članak 31. Članak 34. Horizontalni i vertikalni gabariti građevina i otvora na nji- Ulična ograda podiže se iza regulacijskog pravca u odno- ma, oblikovanje pročelja i krovišta, te upotrijebljeni građe- su na javnu prometnu površinu. vinski materijali moraju biti usklađeni s ambijentalnim vrijednostima sredine sukladno najnovijim saznanjima i do- stignućima, te s preporukom da se za oblikovanje pročelja Ulazna vrata na uličnoj ogradi moraju se otvarati s unu- jedne građevine koristi najviše tri različite vrste materijala. trašnje strane (na građevnu česticu), tako da ne ugroža- vaju prometovanje na javnoj prometnoj površini (nesme- Unutar dijela građevinskog područja naselja Mala Buna tani prolaz vozila, pješaka, biciklista i sl.). namjenjenog smještaju etno muzeja oblikovanje gra- đevina propisat će kroz detaljni plan uređenja nadležni Članak 35. konzervatorski odjel. Dio građevne čestice, organiziran kao dvorište poljoprivrednog gospodarstva na kojem slobodno borave doma- Visine dijelova građevina mogu biti i veće od onih propi- će životinje, mora se ograditi ogradom koja onemoguća- sanih posebnim uvjetima, ukoliko to funkcija građevina va njihovo kretanje van čestice. ili tehnološki proces koji se u njima obavlja iziskuje (silosi, zvonici, kotlovnice, dimnjaci kotlovnica, rashladni Nije dozvoljeno postavljanje žičanih, zidanih, kamenih, uređaji, strojarnica dizala i sl.). živih i drugih ograda i potpornih zidova kojima bi se sprječavao slobodan prolaz uz vodne površine, te koji bi Građevine koje se izgrađuju kao dvojne ili skupne mora- smanjili propusnu moć vodotoka ili na drugi način ugro- ju s građevinom na koju su prislonjene činiti arhitekton- zili vodno dobro. sku cjelinu. Nije dozvoljeno postavljanje na ogradu oštrih završeta- Članak 32. ka, bodljikave žice i drugog što bi moglo ugroziti ljudski Prozori potkrovlja mogu biti izvedeni u kosini krova, kao život. krovni prozori u ravnini krovne kosine ili u krovnoj kući-

9. lipnja 2006. 251 Službeni glasnik Grada Velike Gorice - Godina XII. Broj 10/2006

Članak 36. zano na površinu, vrste i veličine prostorija, a naročito Teren oko građevine, potporne zidove, terase i sl. treba uvjete u pogledu sanitarnog čvora. izvesti na način da se ne narušava izgled izgrađene strukture, te da se ne promijeni prirodno otjecanje vode na Ako postoji vodovodna mreža i ako za to postoje tehni- štetu susjednog zemljišta, odnosno susjednih građevina. čki uvjeti, građevina iz stavka 1. ovoga članka se obvezatno mora priključiti na vodovod, a u drugim slučaje- Najveća visina potpornog zida ne može biti veća od 2,0 vima opskrba pitkom vodom se rješava na higijenski m. U slučaju da je potrebno izgraditi potporni zid veće način prema mjesnim prilikama i sanitarno - tehničkim visine, tada je isti potrebno izvesti u terasama, s horizon- uvjetima. talnom udaljenošću zidova od min 1,5 m, a teren svake terase ozeleniti. Otpadne vode moraju se upuštati u javni kanalizacijski Članak 37. sustav ili na drugi način, predviđen ovim Planom i Odlu- Prilazne stube i terase u razini terena ili do najviše 60 kom o odvodnji na području Grada Velike Gorice. cm iznad razine terena, koje nisu konstruktivni dio podzemne etaže, potporni zidovi i sl. mogu se graditi i izvan Priključivanje građevina na komunalne i infrastrukturne gradivog dijela građevne čestice, ali na način da se na mreže (telekomunikacije, plinoopskrba, elektroopskrba, jednoj strani građevne čestice osigura nesmetan prilaz na vodoopskrba, odvodnja otpadnih i oborinskih voda) oba- stražnji dio građevne čestice najmanje širine 3,0 m. vlja se na način i uz uvjete propisane od nadležnih službi, odnosno posebnim propisima. Članak 38. Najmanje 20% površine građevne čestice mora biti oze- 2.2. lenjeno (travnate površine). Građevine od važnosti za Državu i Županiju

Izuzetno, unutar dijela građevinskog područja naselja Članak 41. Ključić Brdo namjenjenog eskluzivnom stanovanju, po- Obzirom na značenje i ulogu Plana i mjerilo kartograf- vršina iz prethodnog stavka mora iznositi najmanje 40% skih prikaza, uvjeti za uređenje prostora građevina od površine građevne čestice. važnosti za Državu i Županiju utvrđuju se kao plansko- usmjeravajući uvjeti ukoliko ostalim odredbama Plana 2.1.5. PRIKLJUČAK GRAĐEVNE ČESTICE NA JAVNU nisu dane detaljnije propozicije za utvrđivanje tih uvje- PROMETNU POVRŠINU ta.

Članak 39. Prostori građevina iz prethodnog stavka određuju se ko- Građevna čestica mora imati osigurani pristup na javnu ridorom, trasom, lokacijom i ostalim kriterijima Plana prometnu površinu najmanje širine 3,0 m. sadržanim kako u tekstualnom, tako i u graﬁčkom dijelu. U slučaju pristupa građevne čestice na javnu cestu u postupku utvrđivanja uvjeta uređenja građevne čestice po- Članak 42. trebno je sukladno posebnom propisu, ishoditi posebne Temeljem posebnih propisa, odnosno Prostornim planom uvjete priključenja od strane nadležnih službi koje tim Županije utvrđeni su zahvati u prostoru (gradnja novih cestama upravljaju. ili rekonstrukcija postojećih građevina) od važnosti za Državu i Županiju, na području obuhvata Plana za koje U slučaju kada se građevna čestica nalazi uz spoj ulica uvjete uređenja izdaje ili na njih daje suglasnost nadle- različitog značaja, prilaz s te čestice na javnu prometnu žno Ministarstvo. površinu obavezno se ostvaruje preko ulice nižeg zna- čaja. 2.2.1. ZAHVATI U PROSTORU OD VAŽNOSTI U slučajevima već izgrađenih građevnih čestica koje ne- ZA DRŽAVU maju osiguran neposredan prilaz na javnu prometnu po- vršinu, a isti se ne može ishoditi, omogućuje se ishođenje Članak 43. uvjeta uređenja prostora za rekonstrukciju postojećih ili Zahvati u prostoru od važnosti za Državu su: izgradnju zamjenskih građevina temeljem već utvrđene • Prometne građevine s pripadajućim objektima i uređa- služnosti za kolni prilaz na građevnu česticu. jima: • autocesta Zagreb-Sisak, 2.1.6. KOMUNALNO OPREMANJE GRAĐEVINA • autocesta - zagrebačka obilaznica (D3), • državna cesta čvor Mičevec-Zagreb, Članak 40. • državna cesta Velika Gorica-Zračna luka Zagreb U higijenskom i tehničkom smislu građevina u kojoj lju- (D403), di borave i rade mora zadovoljiti važeće standarde ve- • državna cesta Domovinski most-Velika Gorica-Kra-

252 9. lipnja 2006. Službeni glasnik Grada Velike Gorice - Godina XII. Broj 10/2006

varsko, • cjelina golf igrališta i pratećeg apartmanskog naselja • državna cesta – spojna cesta između dviju prethodno ukupne površine 40 ha i veće (golf igrališta “Čički navedenih, gaj” i “Gajec”), • državna cesta Zagreb-Velika Gorica-Sisak (D31), • Građevine posebne namjene: • magistralne glavne željezničke pruge na koridoru • vojne građevine, Savski Marof-Zagreb-Novska, • građevine kazneno-odgojnog zavoda. • državni plovni put II. klase na rijeci Savi nizvodno od luke i pristaništa u Rugvici, 2.2.2. • Zračna luka Zagreb za međunarodni i domaći zračni ZAHVATI U PROSTORU OD VAŽNOSTI promet, ZA ŽUPANIJU • zračni put za međunarodni i domaći promet, • stalni međunarodni granični zračni prijelaz I. kate- Članak 44. gorije u zračnoj luci Zagreb, Zahvati u prostoru od važnosti za Županiju su: • radijski koridori HRT dom-TV pretvarač Moslava- • Prometne građevine s pripadajućim objektima i uređa- čka gora, jima: • radijski koridor odašiljačko-prijemno središte Ži- • postojeće županijske ceste i one koje su ovim Planom tnjak-TV Pretvarač Moslavačka gora, predložene u rang županijskih (do prekategorizacije), • međunarodni i magistralni TK kabeli, • zračno pristanište Buševec, • Energetske građevine s pripadajućim objektima, ure- • mjesna telefonska centrala Velika Gorica, đajima i instalacijama: • poštanski uredi koji pripadaju središnjoj pošti Za- • magistralni plinovod za međunarodni transport DN greb, 700, radnog tlaka 75 bara Pula-Slavonski Brod, • Energetske građevine s pripadajućim objektima, ure- • magistralni plinovod DN 500, radnog tlaka 50 bara đajima i instalacijama: Zabok-Podsused-Ivanić Grad-Kutina i ostali magi- • male hidroelektrane (snage manje od 20 MW), stralni plinovodi, • TS Velika Gorica i TS Mičevec 110/10 (20, 30 ili 35) • hidroelektrana Drenje, kV, • TS Mraclin 400/220/110 kV, • dalekovodi naponskog nivoa 110 kV, • dvosistemski 400 kV dalekovod TE-TO Zagreb-RP • Vodnogospodarske građevine s pripadajućim objekti- Veleševec, ma i uređajima: • dvosistemski 400 kV dalekovod TS Tumbri-RP Ve- • akumulacija hidroelektrane Drenje, leševec s odvojkom za TS Brinje, • sustav nasipa za obranu od poplava osim uz odteretni • 400 kV dalekovod TS Tumbri-RP Veleševec, kanal Sava-Odra i uz rijeku Savu, • 220 kV dalekovod TS Mraclin-TS Cirkovce (Slove- • Športsko rekreacijske građevine: nija), • golf igrališta površine do 40,0 ha, jahački centar/hi- • 220 kV dalekovod TS Mraclin-TE Sisak, podrom M. Topolovec (Buševec), centar športova na • 220 kV dalekovod TS Mraclin-HE Jajce (BiH), vodi “Čiče” i “Lisičak” (Vukovinsko jezero), športski • 220 kV dalekovod s vodičima u snopu TS Mraclin- centri Velika Mlaka, Velika Gorica, Kurilovec (V.G.), TS Brinje, i Ključić Brdo (ribnjak), rekreacijski centri Dubra- • Vodnogospodarske građevine s pripadajućim objekti- nec, Novo Čiče i KZ Turopolje, te karting centar Mi- ma i uređajima: čevec, • odteretni kanal Sava-Odra, • Ugostiteljsko turističke građevine: • obaloutvrde – nasipi uz rijeku Savu, • ugostiteljsko turistička cjelina Velika Kosnica, • vodoopskrbni sustav Velike Gorice s pripadajućim • Građevine društvenih djelatnosti: izvorištima, • veleučilište, • dio vodoopskrbnog sustava Zagreba s pripadajućim • srednje škole, izvorištima, • građevine sekundarne zdravstvene zaštite. • sustav odvodnje otpadnih voda sa središnjim uređa- jem za pročišćavanje otpadnih voda, 2.3. • sustav melioracijske odvodnje Odransko polje – dio, Građevinska područja naselja • Proizvodne građevine: • proizvodnja baznih kemijskih proizvoda, Članak 45. • prerada obojenih metala, crna metalurgija, prerada Uvjeti uređenja građevinskog područja naselja razlikuju nemetalnih minerala, cementa, stakla, keramike, ce- se prema njegovoj dovršenosti, te namjeni i korištenju. luloze, papira, tekstila i kože, • proizvodnja i promet na veliko lijekova i opojnih Članak 46. droga, Prema dovršenosti građevinsko područje naselja ras- članjeno je na izgrađeni i neizgrađeni dio. GUP-om i • proizvodnja izvora ionizirajućeg zračenja, UPU-ima izgrađeni i neizgrađeni dijelovi građevinskih • Športsko rekreacijske građevine: područja naselja detaljnije se rasčlanjuju prema oblicima

9. lipnja 2006. 253 Službeni glasnik Grada Velike Gorice - Godina XII. Broj 10/2006 korištenja površina na način da je moguće modiﬁcirati 2.3.1.1. razdjelnu granicu izgrađenog i neizgrađenog dijela gra- Oblik, veličina i izgrađenost građevne čestice đevinskog područja. Članak 49. Izgrađeni dio građevinskog područja naselja predviđen U ovisnosti o načinu izgradnje osnovnih građevina odre- je za održavanje, obnovu, dovršavanje i uređenje re- đuju se slijedeće dimenzije građevnih čestica i kig: konstrukcijom i sanacijom postojećih, te interpoliranom za dio građevinskog područja naselja Velika Gorica za izgradnjom novih građevina. kojeg je propisana obvezatna izrada GUP-a:

Neizgrađeni dio građevinskog područja naselja predvi- najmanje dimenzije najveća najmanji/ đen je za daljnji razvoj naselja izgradnjom novih građe- građevne čestice površina način gradnje najveći vina i uređenjem novih prostora. građ. čestice širina (m) površina (m2) kig (m2) Članak 47. OBITELJSKI Uvjeti uređenja građevinskog područja naselja prema - samostojeći (SS) 12 350 0,1/0,4 1.050 - dvojni (D) 10 220 0,15/0,4 900 namjeni i korištenju utvrđuju se za: - skupni (S) 6 132 0,2/0,5 500 smještaj stambenih građevina VIŠESTAMBENI 25 1.250 0,2/0,5 - smještaj gospodarskih djelatnosti smještaj društvenih djelatnosti za građevinska područja i dijelove građevinskih podru- uređenje zelenih površina čja naselja, za koja je propisana obvezatna izrada UPU- ova, osim građevinskog područja naselja Šćitarjevo: Uvjeti uređenja dijela građevinskog područja naselja Ključić Brdo, predviđenog za eskluzivno stanovanje najmanje dimenzije najveća najmanji/ utvrđuju se za: građevne čestice površina način gradnje najveći smještaj stambenih građevina indivudalne stambene građ. čestice širina (m) površina (m2) kig izgradnje (m2) smještaj društvenih djelatnosti (dječja ustanova) OBITELJSKI uređenje zelenih površina - samostojeći (SS) 14 350 0,1/0,4 1.200 - dvojni (D) 12 300 0,1/0,4 900 2.3.1. - skupni (S) 9 225 0,2/0,5 600 SMJEŠTAJ STAMBENIH GRAĐEVINA VIŠESTAMBENI 20 1.000 0,2/0,5 - za dio građevinskog područja naselja Ključić Brdo na- Članak 48. mijenjenog eskluzivnom stanovanju: Stambenim građevinama smatraju se: građevine individualne stambene izgradnje, višestambene i stambeno- najmanje dimenzije najveća poslovne građevine. najmanji/ građevne čestice površina način gradnje najveći građ. čestice širina (m) površina (m2) kig Pod individualnom stambenom izgradnjom podrazumi- (m2) jevaju se obiteljske građevine i to: jednoobiteljske građe- OBITELJSKI vine s najviše dvije odvojene stambene jedinice i višeo- - samostojeći (SS) 35 1.750 0,1/0,3 3.000 biteljske građevine s najmanje 3, te s najviše 4 odvojene stambene jedinice. za građevinska područja i dijelove građevinskih podru- čja ostalih naselja: Višestambenim građevinama smatraju se građevine najmanje dimenzije najveća stambeno-poslovne ili stambene namjene s više od 4 najmanji/ građevne čestice površina odvojene stambene jedinice. Mogućnost smještaja više- način gradnje najveći građ. čestice širina (m) površina (m2) kig stambenih građevina ograničava se na građevinska po- (m2) dručja naselja za koja je iskazana obveza izrade GUP-a OBITELJSKI ili UPU-ova. - samostojeći (SS) 14 450 0,1/0,3 1.500 - dvojni (D) 12 350 0,1/0,3 1.000 Stambeno-poslovnim građevinama smatraju se građevi- ne individualne stambene izgradnje i višestambene gra- U gusto izgrađenim dijelovima građevinskih područja đevine koje uz stambene jedinice, u pravilu u prizemnoj naselja, planovima užih područja moguće je ovisno o etaži i podrumu imaju smještene gospodarske djelatnosti lokalnim uvjetima odrediti i manje površine građevnih iz članka 58. stavka 1. alineje 1. čestica, te veće koeﬁcijente izgrađenosti od onih propisanih u prethodnom stavku, uz uvjet da te vrijednosti ne Prostornim planovima užih područja površine namije- odstupaju od propisanih za više od 20%. njene stanovanju rasčlanjuju se prema načinu gradnje na površine namijenjene individualnoj stambenoj, više- Iznimno, od stavka 1. ovoga članka, kod stambeno-po- stambenoj ili mješovitoj izgradnji. slovnih građevina, čija tehnologija, proizvodni proces,

254 9. lipnja 2006. Službeni glasnik Grada Velike Gorice - Godina XII. Broj 10/2006 te potreba prometa zahtijevaju veću površinu, građevna Pomoćna građevina - garaža može se izgraditi na regula- čestica može biti i veće površine od propisane u stavku 1. cijskom pravcu pod slijedećim uvjetima: ovoga članka, ali ne veće od 3.000 m2 s time da kig može da je građevna čestica na strmom terenu, te da ne po- iznositi najviše 0,3. stoji mogućnost izgradnje garaže u njenoj dubini i da je preglednost na tom dijelu takva da korištenje ta- Članak 50. kve garaže ne ugrožava javni promet ili da posebnim Kada je sukladno odredbama posebnih propisa potre- propisom nije drugačije određeno. bno utvrditi površinu zemljišta za redovnu upotrebu po- stojeće (više)stambene građevine, ista može sadržavati 2.3.1.3. zemljište ispod građevine, površinu za održavanje gra- Oblikovanje i veličina građevina đevine, površinu za privremeno odlaganje komunalnog otpada i smještaj kućnih instalacija, te pristup sa javne Članak 53. prometne površine. Propisuju se slijedeće najveće dozvoljene etažne visine (E) stambenih građevina ovisno o smještaju i načinu gra- 2.3.1.2. dnje uz mogućnost izvedbe podruma: Smještaj građevina na građevnoj čestici NAČIN GRADNJE Članak 51. SMJEŠTAJ JEDNO- VIŠE- VIŠE- Na jednoj građevnoj čestici omogućuje se smještaj jedne OBITELJSKI OBITELJSKI STAMBENI stambene građevine, te uz nju pomoćnih i gospodarskih u dijelu građevinskog područja građevina koje s njom čine arhitekstonsko-funkcionalnu naselja Velika Gorica za kojeg je Pr+1+Pk Pr+2+Pk Pr+4+Pk cjelinu. propisana obvezna izrada GUP-a u građevinskom području Pomoćnim građevinama smatraju se garaže za osobna naselja Velike Mlake za kojeg je Pr+1+Pk Pr+2 Pr+2+Pk vozila, drvarnice, spremišta, nadstrešnice, kotlovnice za propisana obvezna izrada UPU-a kruto i tekuće gorivo, podzemni i nadzemni spremnici u građevinskim područjima goriva za grijanje i sl. naselja i dijelovima građevinskih područja naselja za koja je Obiteljske građevine moguće je izgraditi na samostojeći propisana obvezna izrada UPU-a Pr+1 Pr+1+Pk Pr+2 (SS), dvojni (D) ili skupni (S) način, a višestambene gra- izuzev Velike Mlake i Šćitarjeva, đevine samo na samostojeći način (SS). te za građ. područje naselja Mičevec Izuzetno od stavka 3. ovoga članka, unutar izgrađenog u dijelu građevinskog područja naselja Ključić Brdo za kojeg je dijela građevinskog područja naselja Velike Gorice za Pr+Pk - - kojeg je određena obvezna izrada GUP-a višestambene propisana obvezna izrada DPU-a građevine moguće je izgraditi i na dvojni (D) ili skupni (eskluzivno stanovanje) (S) način. u ostalim građevinskim područjima naselja i dijelovima Pr+1 Pr+1+Pk - U građevinskim područjima naselja ili dijelova građe- građevinskih područja naselja vinskih područja naselja za koja nije propisana obvezna izrada GUP-a ili UPU-a nije predviđen smještaj obitelj- Ukoliko su GUP-om ili UPU-ima određene površine mje- skih građevina na skupni način (S). šovitog načina izgradnje u kojima je dozvoljena izgradnja i višestambenih i stambenih građevina individulane Stambene građevine se u pravilu postavljaju na građevni stambene izgradnje, na tim površinama se dozvoljava pravac, a pomoćne u pravilu po dubini građevne čestice. najveća etažna visina koja je propisana za višestambene građevine. Članak 52. Pomoćne građevine mogu se graditi: Najmanja dozvoljena visina stambene građevine je pri- prislonjene uz osnovnu građevinu na poluugrađeni na- zemna (E=Pr). čin, odvojeno od osnovne građevine kao samostojeće gra- Članak 54. đevine ili na zajedničkoj međi, kao dvojne građevine Najveća etažna visina pomoćnih građevina je prizemna uz slijedeće uvjete: (E=Pr). da se prema susjednoj građevnoj čestici izgradi va- trootporni zid, Visina građevina iz prethodnog stavka mora biti uskla- da se u zidu prema susjednoj čestici ne grade otvori, đena sa osnovnom građevinom s kojom se nalazi na istoj da se odvod krovne vode i snijega riješi na pripadaju- građevnoj čestici i čini funkcionalnu cjelinu, tj. ne smije ću građevnu česticu. ju nadvisiti.

9. lipnja 2006. 255 Službeni glasnik Grada Velike Gorice - Godina XII. Broj 10/2006

Članak 55. me i sl./ i druge usluge), trgovačke, komunalno-ser- Dužina zajedničkog pročelja skupnih građevina, te proče- visne i proizvodne djelatnosti (zanatska proizvodnja) lja višestambene građevine može iznositi najviše 50 m. kod kojih se ne javljaju: buka, zagađenje zraka, vode i tla, te ostali štetni utjecaji po ljudsko zdravlje i okoliš. Izuzetno od stavka 1. ovoga članka, u dijelu građevin- potencijalno opasne djelatnosti po ljudsko zdravlje i skog područja naselja Velika Gorica za kojeg je iskaza- okoliš kojima se obavljaju uslužne (servis automobi- na obveza izrade GUP-a dužina pročelja iz prethodnog la, ugostiteljske djelatnosti s glazbom i sl.), trgovačke stavka može iznositi više od 50 m, ali ne više od 100 m. (tržnica, prodaja građevinskog materijala i sl.), komunalno-servisne i proizvodne djelatnosti (zanatska Dužina pročelja građevine individualne stambene izgra- proizvodnja - limarije, lakirnice, bravarije, kovačnice, dnje izgrađene na samostojeći način i dužina zajedni- stolarije, i sl.). čkog pročelja građevina individualne obiteljske izgradnje izgrađenih na dvojni način može iznositi najviše 20 Pod ugostiteljskim djelatnostima iz prethodnog stavka m, izuzev unutar dijela građevinskog područja naselja podrazumijevaju se usluge pripremanja hrane i prehrane, Velike Gorice za koji je utvrđena obveza izrade GUP-a. te pripremanja i usluživanja pića i napitaka.

Krovišta osnovnih građevina se izvode kao ravna ili Pod proizvodno-poslovnim djelatnostima unutar gra- kosa, u pravilu dvostrešna, nagiba do 45°. đevinskih područja naselja ne podrazumijevaju se djelatnosti koje se obavljaju u proizvodnim ili poslovnim Krovišta pomoćnih građevina u pravilu se izvode i kao građevinama GBP veće od 1.000 m2, izuzev unutar gra- krovišta osnovnih građevina uz mogućnost izvedbe ra- đevinskih područja naselja za koja je propisana obveza vnog i kosog jednostrešnog krova s nagibom i pokrovom izrade GUP-a ili UPU-a. koji su propisani za osnovne građevine. Članak 59. Ukoliko je nagib krova prema susjednoj međi, a streha Proizvodno-poslovne potencijalno opasne djelatnosti je udaljena manje od 3,0 m od nje, na krovištu se moraju mogu se unutar građevinskog područja naselja obavljati obvezatno izvesti snjegobrani i oluk. samo iznimno, ukoliko tehnološko rješenje, veličina gra- đevne čestice i njen položaj u naselju i predviđene mjere 2.3.1.4. zaštite okoliša to omogućavaju. Uređenje ograda i građevne čestice Obavljanje proizvodno-poslovnih djelatnosti omogućuje Članak 56. se u proizvodnoj ili poslovnoj građevini i to: Ograda se može podizati prema ulici najveće visine 1,5 na zasebnoj građevnoj čestici m i na granicama prema susjednim česticama najveće vi- uz osnovnu građevinu na građevnoj čestici stambene sine 2,0 m, s time da podnožje ulične ograde ne može biti ili stambeno-poslovne građevine više od 50 cm. Dio ulične ograde iznad punog podnožja mora biti providno. Ogradu je moguće izvesti i kao zele- Obavljanje proizvodno-poslovnih neopasnih djelatnosti ni nasad (živica). omogućuje se u pravilu u prizemnoj i podrumskoj etaži stambeno-poslovne građevine ukoliko za to postoje te- 2.3.2. hnički uvjeti. SMJEŠTAJ GOSPODARSKIH DJELATNOSTI Za obavljanje neopasnih proizvodno-poslovnih djelatno- Članak 57. sti mogu se koristiti i prostori ili građevine koje ranije Pod gospodarskim djelatnostima unutar građevinskog nisu bili namijenjene za tu djelatnost u cijelom ili dijelu područja naselja podrazumijevaju se: stambenog, pomoćnog ili gospodarskog prostora. proizvodno-poslovne, ugostiteljsko-turističke i Članak 60. poljoprivredne djelatnosti. Proizvodna ili poslovna građevina u kojoj se obavljaju neopasne djelatnosti, a koja se gradi na istoj građevnoj 2.3.2.1. čestici sa stambenom građevinom u pravilu se smješta po Proizvodno-poslovne djelatnosti dubini građevne čestice iza osnovne građevine na način da je: Članak 58. prislonjena uz osnovnu građevinu na poluugrađeni na- Proizvodno-poslovnim djelatnostima unutar građevin- čin, skih područja naselja podrazumijevaju se: odvojena od osnovne građevine, neopasne djelatnosti kojima se obavljaju uslužne (inte- na zajedničkoj međi, kao dvojna građevina uz uvjet da lektualne, bankarske, poštanske, ugostiteljske, turisti- je zid prema susjednoj građevnoj čestici izveden od va- čke, servisne /servis bijele tehnike, informatičke opre- trootpornog materijala.

256 9. lipnja 2006. Službeni glasnik Grada Velike Gorice - Godina XII. Broj 10/2006 tako da s osnovnom građevinom čini arhitektonsko-fun- 2.3.2.2. kcionalnu cjelinu. Ugostiteljsko-turistička djelatnost

Proizvodna ili poslovna građevina u kojoj se oba- Članak 62. vljaju potencijalno opasne djelatnosti, a koja se gradi Ugostiteljsko-turističkim djelatnostima unutar građevin- na istoj građevnoj čestici sa stambenom građevinom skih područja naselja podrazumijevaju se prvenstveno u pravilu se smješta po dubini građevne čestice iza usluge pružanja smještaja u turističko-ugostiteljskim osnovne građevine na slobodnostojeći način (SS), građevinama čije su vrste, kategorije i standardi utvrđeni tako da je od osnovne građevine udaljena najmanje posebnim propisima. 5,0 m, a od građevina na susjednim građevnim česti- cama osim proizvodno-poslovnih građevina u kojima Smještaj ugostiteljsko-turističke građevine na zasebnoj se obavljaju potencijalno opasne djelatnosti, najma- građevnoj čestici treba biti tako koncipiran da: nje 10,0 m. - najmanja veličina građevne čestice iznosi 600 m2, - najmanja udaljenost građevine od susjednih čestica Visina građevina iz 1. i 2. stavka ovoga članka mora biti mora iznositi najmanje ½ zabatne visine građevine, ali usklađena sa osnovnom građevinom s kojom se nalazi na ne manje od 5,0 m, ukoliko se radi o samostojećoj gra- istoj građevnoj čestici i čini funkcionalnu cjelinu, tj. ne đevini. smije ju nadvisiti. - je najveća dozvoljena etažna visina građevine jednaka najvećoj dozvoljenoj etažnoj visini propisanoj u Članak 61. članku 53. za višestambene građevine unutar područja Smještaj proizvodne ili poslovne građevine na zasebnoj obuhvata GUP-a, odnosno za višeobiteljske građevine građevnoj čestici treba biti tako koncipiran da: unutar ostalih građevinskih područja naselja, uz mogu- - najmanja veličina građevne čestice iznosi 600 m2, ćnost izvedbe podruma, - najmanja udaljenost građevine od susjednih čestica - najmanja etažna visina bude prizemna (E=Pr), mora iznositi najmanje ½ zabatne visine građevine, ali - najveći ukupni koeﬁcijent izgrađenosti građevne česti- ne manje od 5,0 m, ce (kig) iznosi 0,4, a najmanji 0,1, - je najveća dozvoljena etažna visina građevina jedna- - vrsta pokrova i broj streha budu u skladu s namjenom i ka najvećoj dozvoljenoj etažnoj visini propisanoj u funkcijom građevine, članku 53. za višestambene građevine unutar područja - ograda građevne čestice može biti najveće visine 2,5 obuhvata GUP-a, odnosno za višeobiteljske građevine m s time da neprovidno podnožje ograde ne može biti unutar ostalih građevinskih područja naselja, uz mogu- više od 0,5 m. ćnost izvedbe podruma, - građevna čestica mora imati osiguran pristup na javnu - najmanja etažna visina bude prizemna (E=Pr), prometnu površinu najmanje širine kolnika od 5,5 m, - najveći ukupni koeﬁcijent izgrađenosti građevne česti- - građevna čestica mora imati osigurane komunalne pri- ce (kig) iznosi 0,4, a najmanji 0,1, ključke (vodoopskrba, odvodnja, energetska opskrba). - vrsta pokrova i broj streha budu u skladu s namjenom i funkcijom građevine, 2.3.2.3. - ograda građevne čestice može biti najveće visine 2,5 Poljoprivredne djelatnosti m s time da neprovidno podnožje ograde ne može biti više od 0,5 m. Članak 63. - građevna čestica mora imati osiguran pristup na javnu Pod poljoprivrednim djelatnostima podrazumijevaju se prometnu površinu najmanje širine kolnika od 5,5 m, djelatnosti skladištenja poljoprivrednih proizvoda, te - građevna čestica mora imati osigurane komunalne pri- djelatnosti uzgoja domaćih životinja za vlastite potrebe ključke (vodoopskrba, odvodnja, energetska opskrba), i potrebe tržišta. - se na građevnoj čestici koja graniči sa građevinskom česticom na kojoj se nalazi postojeća stambena ili pre- Obavljanje poljoprivrednih djelatnosti omogućuje se u težito stambena izgradnja osigura uz tu česticu tampon gospodarskim građevinama: visokog zelenila najmanje širine od 5,0 m. bez izvora zagađenja: kolnice, sjenici, klijeti, spremišta poljoprivrednih strojeva i proizvoda, sušare (pušnice), Izuzetno od prethodnog stavka ovoga članka, proi- pčelinjaci i sl. zvodnu ili poslovnu građevinu u kojoj se obavljaju s potencijalnim izvorima zagađenja: staje, svinjci, ko- potencijalno opasne djelatnosti moguće je smjestiti košinjci, kunićnjaci i sl. na građevnoj čestici najmanje površine od 1.000 m2 na slobodnostojeći način (SS), tako da je udaljena Članak 64. od građevina na susjednim građevnim česticama Gospodarske građevine s potencijalnim izvorima zaga- osim proizvodnih ili poslovnih građevina u kojima đenja su građevine za potrebe uobičajenog uzgoja i tova se obavljaju potencijalno opasne djelatnosti, najmanje 10,0 m. životinja. Najveći broj uvjetnih grla temeljem kojeg se može dozvoliti izgradnja takve gospodarske građevine

9. lipnja 2006. 257 Službeni glasnik Grada Velike Gorice - Godina XII. Broj 10/2006 iznosi 3 uvjetna grla. Uvjetnim grlom podrazumijeva susjedne međe iznosi najmanje 3,0 m, se grlo težine 500 kg (krava, steona junica) i obilježava građevina u kojima ljudi borave i rade iznosi najmanje koeﬁcijentom 1. Sve vrste životinja svode se na uvjetna 12,0 m, a u postojećim dvorištima, gdje se to ne može grla primjenom slijedećih koeﬁcijenata: postići 8,0 m, kod zamjene stare gospodarske građevi- ne novom. vrsta životinje koeficijent najveći broj životinja - krave, steone junice 1,00 3 Udaljenost gnojišta od: - bikovi 1,50 2 - volovi 1,20 2 regulacijskog pravca iznosi najmanje 20,0 m. - junad 1-2 godine 0,70 4 građevina u kojima ljudi borave i rade iznosi najmanje - junad 6-12 mjeseci 0,50 6 15,0 m, - telad 0,25 12 građevina za opskrbu vodom (bunari, izvori, cisterne i - krmača + prasad 0,55 5 - tovne svinje (preko 6 mjeseci) 0,25 12 sl.) iznosi najmanje 30,0 m - mlade svinje (2-6 mjeseci) 0,13 23 - teški konji 1,20 2 Izuzetno, udaljenost gospodarskih građevina s potenci- - srednje teški konji 1,00 3 - laki konji 0,80 4 jalnim izvorima zagađenja i gnojišta od susjedne međe - ždrebad 0,75 4 može biti i manja, ali ne manje od 1,0 m, pod uvjetom da - ovce, ovnovi, koze i jarci 0,10 30 se na toj dubini susjedne građevne čestice određuju uvje- - janjad i jarad 0,05 60 ti ili već postoji gnojište, odnosno građevina s izvorima - tovna perad (procječne težine 1,5 kg) 0,003 1.000 zagađenja ili ukoliko se radi o rekonstrukciji postojeće - tovna perad gospodarske građevine ili izgradnji zamjenske. (procječne težine veće od 1,5 kg) 0,006 500 - kokoši nesilice konzumnih jaja Članak 67. (prosječne težine 2,0 kg) 0,004 750 - kokoši nesilice Udaljenost gospodarskih građevina izgrađenih od va- (prosječne težine veće od 2,0 kg) 0,008 375 troneotpornih materijala (drvena građa) ili u kojima se - nojevi 0,25 12 sprema sijeno i slama od susjedne međe i susjednih gra- - sitni glodavci 0,01 300 đevina iznosi najmanje 5,0 m.

U građevinskim područjima naselja za koje je propisana Članak 68. obveza izrade GUP-a i UPU-a izgradnja građevina iz pret- Udaljenost pčelinjaka od: hodnog stavka moguća je u dijelovima naselja, ukoliko regulacijskog pravca iznosi najmanje 15,0 m su ti dijelovi naselja određeni navedenim planovima užih susjedne međe iznosi najmanje: područja. Do donošenja UPU-ova izgradnja gospodarskih 5,0 m, ako su letišta okrenuta prema međi, građevina iz prethodnog stavka, dozvoljava se, iznimno, 3,0 m, ako su letišta okrenuta u suprotnom pravcu ili bočno. samo na rubnim građevnim česticama građevinskog po- građevina u kojima ljudi borave i rade i gospodarskih gra- dručja naselja izvan zona zabrane izgradnje (do donošenja đevina u kojima borave životinje iznosi najmanje 10,0 m odgovarajućeg prostornog plana užeg područja) prikaza- nih na kartografskim prikazima “Građevinska područja”. Članak 69. Kod određivanja udaljenosti ostalih gospodarskih građe- Članak 65. vina primjenjuju se udaljenosti propisane za stambene Omogućuje se smještaj gospodarske građevine uz stambe- građevine. nu građevinu, na istoj građevnoj čestici u pravilu po dubini građevne čestice iza osnovne građevine na način da je: Članak 70. prislonjena uz osnovnu građevinu na poluugrađeni način, Najveća etažna visina gospodarskih građevina može biti odvojena od osnovne građevine, prizemna uz mogućnost izgradnje potkrovlja (E=Pr+Pk). na zajedničkoj međi, kao dvojna građevina uz uvjet da je zid prema susjednoj građevnoj čestici izveden od va- Visina građevina iz prethodnog stavka mora biti uskla- trootpornog materijala. đena sa osnovnom građevinom s kojom se nalazi na istoj građevnoj čestici i čini funkcionalnu cjelinu, tj. ne smije Odredbe alineja 1. i 3. prethodnog stavka ne odnose se na: ju nadvisiti. gospodarske građevine s potencijalnim izvorima zaga- đenja, Odnos dužine prema visini pročelja gospodarske građe- gnojišta, vine izgrađene na samostojeći način mjereno na sredini gospodarske građevine izgrađene od vatroneotpornih dužine pročelja mora biti najmanje 1,5 :1 ili više od tog materijala i omjera u korist dužine pročelja. gospodarske građevine u kojima se sprema sijeno i slama. Krovišta gospodarskih građevina u pravilu treba izvesti Članak 66. kao kosa jednostrešna ili dvostrešna nagiba do 45°. Udaljenost gospodarskih građevina s potencijalnim izvorima zagađenja od: Članak 71. regulacijskog pravca iznosi najmanje 20,0 m, Dno i stijenke gnojišta do visine 1,0 m od razine tere-

258 9. lipnja 2006. Službeni glasnik Grada Velike Gorice - Godina XII. Broj 10/2006 na moraju biti izvedeni od nepropusnog materijala. Sva 2.3.3.1. otpadna tekućina iz staja, svinjaca i gnojišta mora se Javne djelatnosti odvesti u jame i silose za osoku i ne smije se razlijevati po okolnom terenu. Članak 73. Obavljanje javnih djelatnosti omogućuje se u prostorima 2.3.3. (unutar građevina drugih namjena) i građevinama javne SMJEŠTAJ DRUŠTVENIH DJELATNOSTI i društvene namjene.

Članak 72. Vrsta i broj građevina javnih društvenih djelatnosti odre- Pod društvenim djelatnostima podrazumijevaju se: dit će se mrežom građevina za svaku djelatnost na osnovi - javne (upravna, pravosudna, udruge građana, političke posebnih propisa i standarda, a sukladno predloženom stranke i druge javne organizacije, socijalna, zdrav- sustavu središnjih naselja i razvojnih središta kojim je stvena, odgojno- obrazovna, kulturna, vjerska) dan prijedlog javnih djelatnosti koje bi određeno naselje - i športsko rekreacijske djelatnosti. trebalo posjedovati ili već posjeduje:

VEĆE REGIONALNO (VEĆE PODRUČNO I VEĆE LOKALNO MANJE LOKALNO SREDIŠTE INICIJALNO RAZVOJNO SREDIŠTE RAZVOJNO) SREDIŠTE SREDIŠTE VELIKA KOSNICA OBREZINA (SELNICA ŠĆITARJEV.) VELIKA MLAKA STRMEC BUKEVSKI ŠĆITARJEVO KOBILIĆ DONJA LOMNICA MIČEVEC GORNJA LOMNICA DJELATNOST LUKAVEC ČRNKOVEC STARO ČIČE VELIKA GORICA VUKOVINA GRADIĆI TUROPOLJE NOVO ČIČE DUBRANEC KUČE BUŠEVEC RAKITOVEC MRACLIN OKUJE MALA BUNA VELIKA BUNA ŠILJAKOVINA KOZJAČA 12 3 4 5 - dječje jaslice i vrtići - dječji vrtić - (dječji vrtić) - (dječji vrtić) - matične osnovne škole - (dječje jaslice) - područni razredni odjeli osnovne - (područni razredni odjeli - umjetnička škola - (matična osnovna škola) škole osnovne škole) ODGOJNO- za glazbu/ples - područni razredni odjeli - zavod za preodgoj maloljetnika OBRAZOVNA - centar za obrazovanje odraslih osnovne škole (osnovna i srednja strukovna - škola stranih jezika škola) - Turopolje - srednje škole i gimnazija - veleučilište - gradsko vijeće - mjesni odbor - mjesni odbor - (mjesni odbor) - gradsko poglavarstvo - (vijeće mjesnog odbora) - udruga dobrovoljnih vatrogasaca - (udruga dobrovoljnih - gradonačelnik - (mjesni zbor građana) vatrogasaca) - upravni odjeli grada - udruga dobrovoljnih vatrogasaca - gradski uredi - (ispostave županijskih ureda) - matični ured - gradske četvrti - gradska služba motrenja i UPRAVNA obavješćivanja - policijska postaja - gradske postrojbe i stožer civilne zaštite - gradska vatrogasna zajednica (profesionalna vatrogasna postrojba) - gradska komisija za odnose s vjerskim zajednicama - ispostava porezne uprave - Županijski sud - općinski sud s gruntovnicom PRAVOSUDNA - prekršajni sud - opć. drž. odvjetništvo - udruženje obrtnika - (udruženje obrtnika) - ispostave raznih udruga - razni klubovi, sekcije i dr. - gradska turistička zajednica UDRUGE - političke stranke (osnovna - razni klubovi, sekcije i dr. udruženja građana - gradska razina raznih udruga, GRAĐANA, jedinica) udruženja građana klubova, liga, sekcija i drugih POLITIČKE - ispostave raznih udruga udruženja građana STRANKE I - razni klubovi, sekcije i dr. - gradska razina političkih stranaka DRUGE JAVNE udruženja građana - gradska razina organizacije ORGANIZACIJE - auto škola Crvenog križa - autoklub - auto škola

9. lipnja 2006. 259 Službeni glasnik Grada Velike Gorice - Godina XII. Broj 10/2006

- centar za socijalnu skrb - (domovi socijalne skrbi) - (domovi socijalne skrbi) - (domovi socijalne skrbi) - domovi socijalne skrbi - centar za pomoć i njegu SOCIJALNA - ispostava zavoda za zapošljavanje - Ispostava fonda mirovinskog i invalidskog osiguranja - ispostava HZZO-a 12345 - dom zdravlja + određeni oblici - (zdravstvena stanica -ambulanta - ambulanta opće medicine ZDRAVSTVENA specijalističko-konzilijarne opće medicinske, patronažne i zdravstvene zaštite stomatološke službe) - javne ustanove u kulturi kojima je - dom kulture - dvorana za kulturne i druge - (čitaonica) osnivač ili vlasnik Grad - čitaonica potrebe - (kulturno-umjetnička društva) - pučko otvoreno učilište - (amatersko kazalište) - čitaonica - galerije - (amaterska radio postaja) - (kulturno umjetnička društva) - muzeji - kulturno umjetnička društva - kinematograf unutar pučkog - (udruge tehničke kulture) otvorenog učilišta - gradska knjižnica - kazališta KULTURNA - lokalna radio postaja - nakladništvo i izdavaštvo - razna kulturno umjetnička i glazbena društva - samostalni umjetnici - zajednica kulturno umjetničkih udruga - zajednica i savjet udruge tehničke kulture - RK župa – župni ured i crkva - (RK župa – župni ured) - RK crkva - (RK crkva) VJERSKA - (RK samostan) - RK crkva - (ostale vjerske zajednice)

Naselja niže kategorije u sustavu središnjih naselja i ra- Min. površina građevne Sadržaj min. GBP (m2) zvojnih središta mogu imati sadržaje koji su određeni za čestice 2 2 naselja više kategorije, ako za iste postoji interes. Predškolska ustanova 3 m /djetetu 10-20 m /djetetu Osnovna i srednja škola 5 m2/učeniku 25-50 m2/učeniku Centar za socijalni rad - 25-30 m2/korisniku Članak 74. Dom socijalne skrbi 15 m2/korisniku 50 m2/korisniku Na jednoj građevnoj čestici moguće je smjestiti jednu građe- 15 m2/stalnom sta- vinu javnih djelatnosti, a uz nju pomoćne građevine iz članka Dom zdravlja novniku gravitirajućeg - područja 51. s time da izgradnja treba biti tako koncipirana da: 0,04 m2/stalnom sta- - za građevinu kulturne, upravne i vjerske namjene naj- Ambulanta novniku gravitirajućeg - manja površina građevne čestice iznosi 600 m2 uz naj- područja veći kig od 0,3, Ako se građevine odgojne i obrazovne djelatnosti grade - za građevinu predškolske ustanove najmanja površina 2 sjeverno od postojeće građevine, njihova udaljenost od građevne čestice iznosi 2.000 m uz najveći kig od 0,3, te građevine mora iznositi najmanje tri njezine visine, - za građevinu osnovne i srednje škole i dom zdravlja odnosno ako se ispred navedenih građevina gradi nova najmanja površina građevne čestice iznosi 15.000 m2 građevina, njena udaljenost prema jugu od navedenih ja- uz najveći kig od 0,3, vnih sadržaja ne može biti manja od tri visine. - najmanja udaljenost građevine od susjednih čestica mora biti veća ili jednaka njezinoj visini, ali ne manja Članak 75. od 3,0 m, Površina građevne čestice postojećih građevina javnih - najveća etažna visina građevina iznosi unutar područja djelatnosti utvrđuje se shodno potrebama tih građevina i u pravilu obuhvaća zemljište ispod građevina i zemljište obvezatne izrade GUP-a i UPU-a prizemlje i dva kata potrebno za redovitu uporabu građevina sukladno pose- (E=Pr+2+Pk) uz mogućnost izgradnje podruma i pot- bnom propisu. krovlja, a unutar ostalih građevinskih područja naselja prizemlje i kat (E=Pr+1+Pk) uz mogućnost izgradnje 2.3.3.2. podruma i potkrovlja. Športsko rekreacijske djelatnosti - građevina ili građevna čestica ima osiguran pristup na javnu prometnu površinu najmanje širine kolnika od 3,0 m, Članak 76. - najmanje 25% od ukupne površine građevne čestice Sukladno ovim Planom predloženom sustavu središnjih namijenjene izgradnji građevinama odgojne i obra- naselja i razvojnih središta dan je slijedeći prijedlog športsko rekreacijskih djelatnosti koje bi određeno na- zovne, te zdravstvene i socijalne djelatnosti mora biti selje trebalo posjedovati ili već posjeduje unutar građe- uređeno kao parkovno zelenilo, vinskog područja naselja ili unutar izdvojenih površina - se pri projektiranju primjenjuju slijedeći normativi: športsko rekreacijske namjene:

260 9. lipnja 2006. Službeni glasnik Grada Velike Gorice - Godina XII. Broj 10/2006

Članak 77. propisani za pomoćne građevine iz članka 51. Obavljanje športsko rekreacijskih djelatnosti unutar gra- - na građevnim česticama uz stambenu ili poslovnu gra- đevinskog područja naselja omogućuje se na površinama đevinu treba biti tako koncipiran da: i u građevinama športsko rekreacijske namjene smješte- - najmanja površina građevne čestice iznosi 1.200 m2 + nim na zasebnim građevnim česticama ili na građevnoj površina najmanje propisane građevne čestice za stam- čestici uz osnovnu stambenu ili poslovnu građevinu za benu, odnosno poslovnu građevinu. obavljanje neopasnih djelatnosti. - da se u ukupni kig uračunavaju samo površine pratećih građevina uz osnovni športski teren ili bazen, a to su: Iznimno, od prethodnog stavka, smještaj športskih djela- garderobe, sanitarije, uredi, priručno skladište, pogon- tnosti: zajednice športskih udruga, športska društva i sl. ske prostorije bazena i sl., moguće je unutar građevinskog područja naselja smjesti- - se za prateće građevine primjenjuju uvjeti uređenja ti i u građevine javne i društvene, te poslovne i stambe- propisani za pomoćne građevine iz članka 51. no-poslovne namjene. Članak 79. Članak 78. Za građevine športsko rekreacijske namjene unutar po- Pod građevinama i površinama športsko-rekreacijske vršina određenih GUP-om ili UPU-om primjenjuju se namjene unutar građevinskih područja naselja na povr- uvjeti za uređenje propisani za površine izdvojene šport- šinama izvan onih određenih GUP-om ili UPU-ima za sko rekreacijske namjene izvan građevinskog područja. športsko rekreacijsku namjenu, podrazumijevaju se: - športska otvorena igrališta do 200 m2 površine (trim 2.3.4. staza, mini golf, stolni tenis, bočalište, viseća kuglana, UREĐENJE ZELENIH POVRŠINA travnato igralište za mali nogomet, badminton, odbojka, odbojka na pijesku i sl.), Članak 80. - standardni tenis teren, Pod zelenim površinama unutar građevinskog područja - bazen za plivanje za vlastite potrebe, športska građevi- naselja podrazumijevaju se slijedeće “negradive” povr- na (kuglana i dr.) do najviše 200 m2 GBP. šine javne namjene: javni parkovi (hortikulturno uređene površine), Smještaj građevina iz prethodnog stavka: park-šume (šumske uređene površine) i - na zasebnim građevnim česticama treba biti tako kon- zaštitne zelene površine. cipiran da: - najmanja površina građevne čestice iznosi 1.200 m2, Zelene površine namijenjene su prvenstveno odmoru i - najveći kig iznosi 0,2, s time da se uračunavaju samo rekreaciji stanovništva, odnosno zaštiti okoliša kao tam- površine pratećih građevina uz osnovni športski teren pon zone kako između pojedinih dijelova građevinskog ili bazen, a to su: garderobe, sanitarije, uredi, priručno područja naselja, tako i između građevinskog područja skladište, trgovina športskim artiklima, ugostiteljski naselja i površina drugih namjena u kojima se obavljaju sadržaji, pogonske prostorije bazena i sl., djelatnosti potencijalno opasne po okoliš i ljudsko zdra- - se za prateće građevine primjenjuju uvjeti uređenja vlje (zaštita od buke i sl.).

9. lipnja 2006. 261 Službeni glasnik Grada Velike Gorice - Godina XII. Broj 10/2006

Članak 81. i uređenje rekonstrukcijom i sanacijom postojećih, te in- Prostornim planovima užih područja (GUP-om za Veliku terpoliranom izgradnjom novih građevina. Goricu, DPU-om za Ključić Brdo i UPU-ima za ostala naselja) potrebno je u građevinskim područjima naselja: Neizgrađeni dijelovi građevinskih područja izdvojenih Velika Gorica, Velika Mlaka, D. Lomnica i Lukavec namjena predviđeni su za daljnji razvoj izgradnjom no- osigurati najmanje 40 m2 zelenih površina / stalnom vih građevina i uređenjem novih prostora. stanovniku naselja; Gradići, Mraclin, Vukovina i Staro Čiče osigurati naj- Članak 85. manje 30 m2 zelenih površina / stalnom stanovniku na- Uvjeti uređenja građevinskih područja izdvojenih naselja; mjena prema namjeni i korištenju utvrđuju se za smještaj Ključić Brdo namjenjenim eskluzivnom stanovanju gospodarskih djelatnosti. osigurati najmanje 20 % ukupne površine za uređenje zelenih površina. Članak 86. Pod gospodarskim djelatnostima unutar građevinskih Pod brojem stalnih stanovnika naselja iz prethodnog područja izdvojenih namjena podrazumijevaju se: stavka, podrazumijeva se Planom prognozirani broj stal- proizvodne, nih stanovnika naselja za 2015. utvrđen u tekstualnom poslovne i dijelu Plana - “Obrazloženje”. ugostiteljsko turističke djelatnosti.

Članak 82. 2.4.1. U sklopu zelenih površina omogućuje se smještaj: PROIZVODNE DJELATNOSTI • infrastrukturnih objekata, • javnih parkirališnih površina, Članak 87. • pješačkih i biciklističkih staza, Pod proizvodnim djelatnostima unutar građevinskih po- • dječjih igrališta, dručja izdvojenih namjena podrazumijevaju se industrij- • višenamjenskih parkovnih objekata (paviljoni), ska i zanatska proizvodnja. • građevina javnih sanitarija, • objekata za potrebe zaštite od elementarnih nepogoda i Industrijska proizvodnja je proizvodna djelatnost u ko- ratnih opasnosti (zakloni i skloništa), te joj se proizvodni proces obavlja unutar proizvodnog • manjih ugostiteljskih, trgovačkih, uslužnih i drugih sli- kompleksa ili proizvodne građevine na građevnoj čestici čnih montažnih građevina - kioska. najmanje površine 1,0 ha isključivo unutar građevinskog područja pretežito industrijske namjene. Izuzetno od prethodnog stavka, unutar javnog parka i park-šume nije dozvoljen smještaj objekata i građevina Zanatska proizvodnja (malo i srednje poduzetništvo) je iz alineja 2. i 8. prethodnog stavka, osim podzemnih ga- proizvodna djelatnost u kojoj se proizvodni proces oba- raža. vlja unutar proizvodnog kompleksa ili proizvodne građe- vine na građevnoj čestici najmanje površine 0,25 ha. GBP objekata i građevina ne smije prelaziti 10% površi- ne javne parkovne površine, odnosno ukupna GBP gra- Proizvodni kompleks je skup proizvodnih, skladišnih, đevina (paviljoni, javne sanitarije) može iznositi najviše upravnih i drugih pratećih i pomoćnih građevina, te vanj- 100 m2. skih površina u svrhu obavljanja proizvodne djelatnosti.

2.4. Pod pratećim građevinama iz prethodnog stavka podra- Građevinska područja izdvojenih namjena zumijevaju se građevine ili prostori trgovačke i ugostiteljske djelatnosti za pripremu i posluživanje hrane i pića Članak 83. GBP do najviše 10% od ukupne GBP proizvodnog kom- Uvjeti uređenja građevinskih područja izdvojenih na- pleksa ili proizvodne građevine, a pod pomoćnim građe- mjena razlikuju se prema njihovoj dovršenosti, te prema vinama građevine iz članka 51. namjeni i korištenju. Članak 88. Članak 84. Uvjeti smještaja proizvodnih kompleksa i proizvodnih Prema dovršenosti, građevinska područja izdvojenih na- građevina unutar građevinskog područja proizvodne pre- mjena rasčlanjena su na izgrađene i neizgrađene dijelo- težito industrijske namjene koncipirani su tako da: ve. GUP-om i UPU-ima izgrađene i neizgrađene dijelo- - najmanja veličina građevne čestice iznosi 1,0 ha, ve građevinskih područja izdvojenih namjena moguće je - najmanja udaljenost građevine od susjednih čestica detaljnije rasčlaniti prema oblicima korištenja površina. mora iznositi najmanje ½ zabatne visine građevine, ali ne manje od 5,0 m, Izgrađeni dijelovi građevinskih područja izdvojenih na- - visina građevina (V) može iznositi najviše 12,0 m, mjena predviđeni su za održavanje, obnovu, dovršavanje - etažna visina građevina može iznositi najviše tri nadze-

262 9. lipnja 2006. Službeni glasnik Grada Velike Gorice - Godina XII. Broj 10/2006

mne etaže (E=Pr+2) uz mogućnost izvedbe podruma, a Poslovne djelatnosti iz prethodnog stavka obavljaju se: najmanje da bude prizemna (E=Pr), unutar građevinskih područja proizvodnih namjena - najveći ukupni koeﬁcijent izgrađenosti građevne česti- (pretežito industrijska, pretežito zanatska) u poslovnim ce (kig) iznosi 0,4, a najmanji 0,1, građevinama i kompleksima smještenim na zasebnoj - vrsta pokrova i broj streha budu u skladu s namjenom i građevnoj čestici ili u pratećim poslovnim građevi- funkcijom građevine, nama iz članka 86. na građevnoj čestici proizvodnog - udaljenost građevina proizvodne namjene od građe- kompleksa ili proizvodne građevine, vnih čestica unutar građevinskih područja naselja izno- unutar građevinskih područja poslovnih namjena u po- si najmanje 30,0 m, slovnim građevinama i kompleksima smještenim na - ograda građevne čestice može biti najveće visine 2,5 zasebnoj građevnoj čestici. m s time da neprovidno podnožje ograde ne može biti više od 0,5 m. unutar gradivih površina športsko rekreacijskih namje- - građevna čestica mora imati osiguran pristup na javnu na u prostorijama osnovne športske građevine namije- prometnu površinu najmanje širine kolnika od 5,5 m, njenim trgovačkoj i ugostiteljskoj djelatnosti čija GBP - građevna čestica mora imati osigurane komunalne pri- ne prelazi 30% ukupne GBP građevina. ključke (vodoopskrba, odvodnja, energetska opskrba), - se na građevnoj čestici koja graniči sa građevinskom Pod trgovačkom, odnosno ugostiteljskom djelatnošću česticom na kojoj se nalazi postojeća stambena ili pre- iz alineje 3. prethodnog stavka podrazumijeva se pro- težito stambena izgradnja osigura uz tu česticu tampon daja isključivo vezana uz športsko rekreacijske sadržaje visokog zelenila najmanje širine od 5,0 m. (športski artikli i sl.), odnosno pružanje usluga pripreme i posluživanja hrane i pića bez smještajnih kapaciteta. Članak 89. Uvjeti smještaja proizvodnih kompleksa i proizvodnih Članak 91. građevina unutar građevinskog područja proizvodne pre- Za smještaj poslovnih kompleksa i poslovnih građevina težito zanatske namjene koncipirani su tako da: unutar građevinskih područja: - najmanja veličina građevne čestice iznosi 0,25 ha, a proizvodne pretežito industrijske namjene primjenjuju najveća 1,0 ha, - najmanja udaljenost građevine od susjednih čestica se uvjeti iz članka 88., mora iznositi najmanje ½ zabatne visine građevine, ali proizvodne pretežito zanatske namjene i poslovne na- ne manje od 3,0 m, mjene primjenjuju se uvjeti iz članka 89. - visina građevina (V) može iznositi najviše 9,0 m, - etažna visina građevina može iznositi najviše dvije 2.4.3. nadzemne etaže (E=Pr+1) uz mogućnost izvedbe po- UGOSTITELJSKO TURISTIČKE DJELATNOSTI druma, a najmanje da bude prizemna (E=Pr), - najveći ukupni koeﬁcijent izgrađenosti građevne česti- Članak 92. ce (kig) iznosi 0,4, a najmanji 0,1, Pod ugostiteljsko turističkim djelatnostima unutar građe- - vrsta pokrova i broj streha budu u skladu s namjenom i vinskih područja i površina izdvojenih namjena podra- funkcijom građevine, zumijevaju se usluge pružanja smještaja u ugostiteljsko - udaljenost građevina proizvodne namjene od građevi- turističkim građevinama. na unutar građevinskih područja naselja u kojima ljudi borave i rade izuzev proizvodnih građevina, iznosi naj- Pod ugostiteljsko turističkim građevinama unutar građe- manje 10 m. vinskog područja: - ograda građevne čestice može biti najveće visine 2,5 m s time da neprovidno podnožje ograde ne može biti hotela podrazumijevaju se građevine iz članka 11., više od 0,5 m. stavka 4., - građevna čestica mora imati osiguran pristup na javnu apartmanskog naselja podrazumijevaju se građevine iz prometnu površinu najmanje širine kolnika od 5,5 m, članka 11. stavka 5., - građevna čestica mora imati osigurane komunalne pri- Pod ugostiteljsko turističkim građevinama unutar gradi- ključke (vodoopskrba, odvodnja, energetska opskrba), vih površina: - se na građevnoj čestici koja graniči sa građevinskom centra za vodene športove podrazumijeva se auto- česticom na kojoj se nalazi postojeća stambena ili pre- kamp. težito stambena izgradnja osigura uz tu česticu tampon visokog zelenila najmanje širine od 5,0 m. Izuzetno od točke 2. alineje 1. stavka 2. ovoga članka unutar građevinskog područja apartmasnkog naselja na 2.4.2. lokaciji Čički gaj moguće je smjestiti i građevinu iz član- POSLOVNE DJELATNOSTI ka 11., stavka 4. na način i uz uvjete koji su propisani u članku 93. Članak 90. Pod poslovnim djelatnostima unutar građevinskih po- Članak 93. dručja izdvojenih namjena podrazumijevaju se uslužne, Uvjeti smještaja ugostiteljsko turističkih građevina unu- trgovačke i komunalno-servisne djelatnosti. tar građevinskog područja hotela koncipirani su tako da:

9. lipnja 2006. 263 Službeni glasnik Grada Velike Gorice - Godina XII. Broj 10/2006

- kapacitet ne prelazi 50 ležaja/ha građevinskog podru- športsko - rekreacijskih djelatnosti, te čja, odnosno građevne čestice, za potrebe obrane zemlje i zaštite od elementarnih ne- - etažna visina građevina može iznositi najviše dvije pogoda, nadzemne etaže (E=Pr+1) uz mogućnost izvedbe po- za potrebe smještaja groblja, kao i druma, a najmanje da bude prizemna (E=Pr), za potrebe vođenja prometne, komunalne i infrastru- - najveći ukupni koeﬁcijent izgrađenosti zone, odnosno kturne mreže. građevne čestice (kig) iznosi 0,4, a najmanji 0,1, - vrsta pokrova i broj streha budu u skladu s namjenom i Građevine što se mogu ili moraju graditi izvan građevin- funkcijom građevine, skih područja, moraju se projektirati, graditi i koristiti na - udaljenost građevina od regulacijskog pravca uz javnu način da ne ometaju poljoprivrednu proizvodnju, gospo- cestu može iznositi najmanje 10,0 m, a prema ostalim darenje šumama i vodama, te korištenje drugih građe- površinama 5,0 m, vina i objekata, a da pri tome ne ugrožavaju vrijednosti - ograda građevne čestice može biti najveće visine 2,5 okoliša i krajolika. m s time da neprovidno podnožje ograde ne može biti više od 0,5 m. 2.5.1. - građevna čestica mora imati osiguran pristup na javnu GOSPODARSKE DJELATNOSTI prometnu površinu najmanje širine kolnika od 5,5 m, - građevna čestica mora imati osigurane komunalne pri- Članak 97. ključke (vodoopskrba, odvodnja, energetska opskrba). Pod gospodarskim djelatnostima izvan građevinskih po- dručja podrazumijevaju se slijedeće djelatnosti: Članak 94. rudarstvo, Uvjeti smještaja ugostiteljsko turističkih građevina unu- ratarstvo i stočarstvo, tar građevinskog područja apartmanskog naselja konci- ribogojstvo, pirani su tako da: šumarstvo i - kapacitet ne prelazi 30 ležaja/ha građevinskog podru- lovstvo. čja na lokaciji Čički Gaj, odnosno 10 ležaja/ha na lokaciji Gajec, 2.5.1.1. - etažna visina građevina može iznositi najviše jednu Rudarstvo nadzemnu etažu (E=Pr+Pk) uz mogućnost izvedbe Članak 98. podruma i potkrovlja, a najmanje da bude prizemna Pod zahvatima u prostoru u svrhu obavljanja rudarskih (E=Pr), djelatnosti podrazumijevaju se: istraživanje i eksploata- - najveći ukupni koeﬁcijent izgrađenosti zone (kig) cija mineralnih sirovina. iznosi 0,2, na lokaciji Gajec, odnosno 0,3 na lokaciji Čički Gaj, Istraživanje mineralnih sirovina omogućuje se na podru- - udaljenost građevina od regulacijskog pravca uz javnu čju obuhvata Plana sukladno odredbama posebnih pro- cestu može iznositi najmanje 5,0 m, a prema ostalim pisa. površinama 3,0 m, - se za preostale uvjete uređenja primjenjuju povoljniji Eksploatacija mineralnih sirovina omogućuje se sukla- uvjeti propisani za višeobiteljske građevine. dno odredbama posebnih propisa isključivo unutar ovim Planom utvrđene površine i to za eksploataciju opekar- Članak 95. ske gline jugozapadno od Mraclina. Uvjeti smještaja autokampa unutar gradivog dijela povr- šine centra za vodene športove koncipirani su tako da: Izuzetno od predhodnog stavka ovoga članka, omoguću- - površina autokampa iznosi najviše 20% površine uku- je se i eksploatacija pijeska i šljunka i to: pnog gradivog dijela centra, na vodotoku Save sukladno posebnim propisima, a - kapacitet ne prelazi 100 ležaja/ha površine kampa, za potrebe korekcije korita u svrhu izgradnje plovnog - etažna visina pratećih i pomoćnih građevina može puta, iznositi najviše jednu nadzemnu etažu (E=Pr), unutar odobrenih “legalnih” eksploatacijskih polja - najveća GBP pratećih i pomoćnih građevina iznosi 500 isključivo u funkciji prostorno – oblikovne – tehničke m2 ili 10% površine autokampa. sanacije i privođenja konačnoj namjeni.

2.5. 2.5.1.2. Izgrađene strukture izvan građevinskih područja Ratarstvo i stočarstvo

Članak 96. Članak 99. Izvan građevinskih područja omogućuju se sukladno Za- Pod zahvatima u prostoru u svrhu obavljanja poljopri- konu zahvati u prostoru u svrhu obavljanja: vrednih djelatnosti (ratarstva i stočarstva) podrazumije- gospodarskih i vaju se:

264 9. lipnja 2006. Službeni glasnik Grada Velike Gorice - Godina XII. Broj 10/2006

sklopovi gospodarskih građevina za biljnu proizvodnju đevne čestice u skladu s potrebama tehnologije pojedi- (biljne farme), ne vrste poljoprivredne djelatnosti. Smještaj građevina sklopovi gospodarskih građevina za uzgoj životinja je potrebno tako organizirati kako bi se postiglo njihovo (životinjske farme-tovilišta), grupiranje u jednom dijelu posjeda. ostali gospodarski objekti u funkciji poljoprivredne proizvodnje: staklenici i plastenici za uzgoj voća, po- Članak 103. vrća, sadnica i ukrasnih biljaka, uzgajališta puževa, Za izgradnju pojedinih vrsta građevina iz članka 102. glista, žaba i sl., te pčelinjaci. primjenjuju se odredbe za visinu izgradnje, najmanju udaljenost od javne prometne površine, susjedne čestice Članak 100. i drugih građevina kao i za izgradnju tih građevina unu- Sklopom gospodarskih građevina za biljnu proizvodnju tar građevinskih područja naselja. (u nastavku: biljna farma) se smatra funkcionalno povezana grupa građevina na pripadajućem posjedu koje se Izuzetno od prethodnog stavka za klijeti se propisuju sli- u pravilu smještavaju izvan građevinskih područja. Pod jedeći posebni uvjeti: posjedom se podrazumijeva jedna ili više zemljišnih če- temelj prizemlja, odnosno kota gornjeg ruba stropne stica koje međusobno čine prostornu cjelinu. konstrukcije podruma ne smije biti viša od 30 cm od kote konačnog zaravnatog terena na njegovom najvi- Članak 101. šem dijelu, Najmanja veličina posjeda na kojem se planira izgradnja kota konačno zaravnatog terena ne smije biti niža od biljne farme ovisno o vrsti i intenzitetu poljoprivredne 15 cm od gornje kote temelja podruma na najnižem djelatnosti iznosi: dijelu, u nizinskom području (do 150 m n/m): svijetla visina prizemlja ne može biti viša od 2,60 m, - 10,0 ha za intenzivnu ratarsku djelatnost, krov mora biti dvostrešan između 30 i 45 nagiba i ne - 5,0 ha za uzgoj voća i (ili) povrća, može se izvesti “alpski”, - 3,0 ha za uzgoj vinove loze i proizvodnju vina, krovište se na stropnu konstrukciju postavlja izravno, - 1,0 ha za uzgoj sadnica za voće, povrće, vinovu bez nadozida, lozu i ukrasno bilje. tlocrtna projekcija mora biti izdužena, a sljeme krova u brežuljkastom području (iznad 150 m n/m): mora biti usporedno s dužom stranom pročelja i slojni- - 5,0 ha za intenzivnu ratarsku djelatnost, com terena, - 3,0 ha za uzgoj voća i (ili) povrća, udaljenost klijeti od međe mora biti najmanje 1,0 m. - 1,5 ha za uzgoj vinove loze i proizvodnju vina, - 1,0 ha za uzgoj sadnica za voće, povrće, vinovu Izvan utvrđenih građevinskih područja na posjedima ma- lozu i ukrasno bilje. njih površina od propisanih člankom 101. dozvoljava se rekonstrukcija postojećih klijeti na način da se pri tome Visinski smještaj posjeda iz prethodnog stavka određuje poštuje uz uvjete iz prethodnog stavka i uvjet da GBP se prema tome, gdje je smješten veći dio posjeda. prizemlja ne prelazi površinu od 40 m2. Članak 102. Članak 104. Građevine koje se mogu graditi u sklopu biljne farme su: Za izgradnju biljnih farmi treba izraditi Idejna rješenja, - osnovne gospodarske građevine za potrebe ratarske te ishoditi suglasnosti, pozitivna mišljenja nadležnih slu- djelatnosti, žbi (vodoprivredna, sanitarna, prometna, konzervatorska - građevine za potrebe prerade, pakiranja i skladištenja i sl.) i propisana odobrenja. poljoprivrednih proizvoda koji su u cijelosti ili prete- žno proizvedeni na farmi, Idejnim rješenjem, temeljem kojeg se može planirati - pomoćne građevine (garaža, spremišta poljoprivrednih strojeva, alata i sl.), izgradnja, potrebno je prikazati: - stambene građevine za potrebe stanovanja vlasnika i - veličinu čestice i površine poljoprivrednog zemljišta uposlenih djelatnika, predviđenog za korištenje, - građevine ugostiteljsko-turističke namjene za potrebe - vrstu ratarske djelatnosti ili turističke ponude (za seo- seoskog turizma smještajnog kapaciteta do najviše 10 ski turizam) koja će se na njemu organizirati, ležaja. - tehnološko rješenje i kapacitete, broj i veličinu potrebnih gospodarskih građevina ovisno o vrsti namjerava- Uvjetuje se izgradnja prvenstveno osnovnih građevina, a ne poljoprivredne proizvodnje, istovremeno ili tek u slijedećim etapama izgradnja pra- - područje namjeravane izgradnje građevina na biljnoj tećih stambenih građevina i građevina ugostiteljsko-turi- farmi sa predviđenim razmještajem građevina i ostalih stičke namjene. sadržaja, - pristup na javnu prometnu površinu, direktno ili pristu- Površine i raspored građevina iz stavka 1. ovog članka pom sa pravom služnosti, utvrđuju se u postupku utvrđivanja uvjeta uređenja gra- - mogućnosti opremanja čestice komunalnom infrastru-

9. lipnja 2006. 265 Službeni glasnik Grada Velike Gorice - Godina XII. Broj 10/2006

kturom (naročito: opskrba vodom, način sabiranja, Članak 107. odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, odlaganje Građevine koje se mogu graditi u sklopu tovilišta su: otpada i sl.), - osnovne gospodarske građevine za potrebe stočarske - ozelenjavanje čestice i sadnju zaštitnog zelenila, djelatnosti (štala, klaonica, hladnjača i sl.), - potencijalni utjecaj na okoliš i mjere za zaštitu okoli- - pomoćne građevine (spremišta strojeva, alata i sl.), ša. - stambene građevine za potrebe stanovanja vlasnika i uposlenih djelatnika, Poljoprivredno zemljište koje je služilo kao osnova u postupku utvrđivanja uvjeta uređenja građevne čestice Uvjetuje se izgradnja prvenstveno osnovnih građevina, za izgradnju biljne farme ne može se dijeliti na manje tako da se izgradnja stambenih građevina omogućuje tek dijelove. po ishođenju građevnih dozvola za osnovne gospodarske građevine. Članak 105. Biljne farme se ne mogu graditi na udaljenosti manjoj od Površine i raspored građevina iz stavka 1. ovog članka 50 m od građevinskih područja naselja. utvrđuju se u postupku utvrđivanja uvjeta uređenja gra- đevne čestice u skladu s potrebama tehnologije pojedine Članak 106. vrste stočarske djelatnosti. Smještaj građevina je potre- Sklopom gospodarskih građevina za uzgoj životinja (u bno tako organizirati kako bi se postiglo njihovo grupi- nastavku: tovilište) se smatra funkcionalno povezana ranje u jednom dijelu posjeda. grupa građevina.

Tovilišta se mogu graditi na poljoprivrednoj čestici koja Za izgradnju pojedinih vrsta građevina iz stavka 1. ovog mora imati osiguran pristup s javne prometne površine ili članka primjenjuju se odredbe za visinu izgradnje, naj- puta s pravom služnosti. manju udaljenost od javne prometne površine, susjedne čestice i drugih građevina kao i za izgradnju građevina Najmanji broj uvjetnih grla temeljem kojeg se može do- unutar građevinskih područja naselja. zvoliti izgradnja tovilišta iznosi 15 uvjetnih grla. Uvje- tnim grlom podrazumijeva se grlo težine 500 kg (krava, Članak 108. steona junica) i obilježava koeﬁcijentom 1. Sve vrste Tovilišta se mogu graditi na slijedećim udaljenostima od životinja svode se na uvjetna grla primjenom slijedećih građevinskih područja i prometnica, ovisno o broju uvje- koeﬁcijenata: tnih grla: vrsta životinje koeficijent najmanji broj životinja udaljenost (m) - krave, steone junice 1,00 15 broj od od od od od od mag. - bikovi 1,50 10 uvjetnih grla građev. državne župan. lokalne nerazvr. željez. - volovi 1,20 13 područja ceste ceste ceste ceste pruge - junad 1-2 godine 0,70 22 - junad 6-12 mjeseci 0,50 30 15-50 30 50 30 10 5 50 - telad 0,25 60 51-80 60 75 40 15 10 75 - krmača + prasad 0,55 27 81-100 90 75 50 20 15 100 - tovne svinje (preko 6 mjeseci) 0,25 60 - mlade svinje (2-6 mjeseci) 0,13 115 101-150 140 100 50 30 25 150 - teški konji 1,20 13 151-200 170 100 60 40 30 150 - srednje teški konji 1,00 15 - laki konji 0,80 19 201-300 200 150 60 40 35 200 - ždrebad 0,75 20 301 i više 400 200 100 50 40 250 - ovce, ovnovi, koze i jarci 0,10 150 - janjad i jarad 0,05 300 - tovna perad (procječne težine 1,5 kg) 0,003 5.000 Kapacitete postojećih tovilišta koje su obzirom na po- - tovna perad (procječne težine veće od 1,5 kg) 0,006 2.500 stojeći kapacitet smještene na udaljenostima manjim od - kokoši nesilice konzumnih jaja (prosječne težine 2,0 kg) 0,004 3.750 propisanih nije moguće povećavati. - kokoši nesilice (prosječne težine veće od 2,0 kg) 0,008 1.875 - nojevi 0,25 60 - sitni glodavci 0,01 1.500 Članak 109. -psi (uzgoj ili skloništa za napuštene životinje) 1,00 15 Za izgradnju tovilišta treba izraditi idejna rješenja, te ishoditi suglasnosti, pozitivna mišljenja nadležnih službi Iznimno od prethodnog stavka, na poljoprivrednom ze- (vodoprivredna, sanitarna, prometna, konzervatorska i mljištu izvan građevinskog područja koje sa izgrađenom sl.) i propisana odobrenja. građevnom česticom unutar građevinskog područja naselja čini funkcionalnu i vlasničku cjelinu, moguće je Idejnim rješenjem bit će naročito određeno: planiranti izgradnju jednostavnih građevina za smještaj - veličina čestice, malih životinja (perad, sitni glodavci i sl.) u broju ma- - položaj čestice u odnosu na građevinska područja i njem od 15 uvjetnih grla, uz uvjet da GBP građevina ne prometnice, prelazi 40 m2. - položaj čestice u odnosu na dominantne smjerove vjetra,

266 9. lipnja 2006. Službeni glasnik Grada Velike Gorice - Godina XII. Broj 10/2006

- položaj čestice u odnosu na vodotoke i kanale, Sukladno posebnom propisu, omogućuje se izgradnja - tehnološko rješenje i kapaciteti, građevina u šumama za potrebe lovstva i gospodarenja - način smještavanja pojedinih sadržaja na česticu (naro- šumama na način da: čito: prostorije za rad i eventualni boravak ljudi), - etažna visina građevina za potrebe gospodarenja šuma- - rješenje i lokacija pojedinih sadržaja s potencijalnim utje- ma iznosi najviše jednu nadzemnu etažu uz mogućnost cajem na okoliš (krmna centrala, silosi, gnojnica i sl.), izvedbe podruma i potkrovlja (E=Pr+Pk). - prometno rješenje s pristupom na javnu prometnu po- vršinu, 2.5.1.5. - mogućnosti opremanja čestice komunalnom infrastru- Lovstvo kturom (naročito: opskrba vodom, način sabiranja, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, odlaganje i Članak 115. likvidacija otpada i sl.), Gospodarenje divljači i lovištima provodi se temeljem - način ograđivanja čestice, lovnogospodarske osnove. - ozelenjavanje čestice i sadnja zaštitnog zelenila, - potencijalni utjecaj na okoliš, - mjere za zaštitu okoliša. U skladu s posebnim propisom omogućuje se utvrđivanje lovišta i uzgajanje divljači izvan građevinskih područja, Članak 110. te u tu svrhu izgradnja lovnogospodarskih i lovnotehni- Preporuča se takvo oblikovanje građevina na biljnim čkih građevina (lovačkog doma, čeke, hranilišta divljači farmama i tovilištima koje će biti u skladu s lokalnom i sl.) na način da: graditeljskom tradicijom i to naročito: - etažna visina lovačkog doma iznosi najviše jednu nad- - tlocrt građevine izdužen, s preporučenim omjerom zemnu etažu uz mogućnost izvedbe podruma i potkro- stranica od približno 1:1,5, a sljeme krova mora pratiti vlja (E=Pr+Pk), smjer dužeg dijela građevine; - GBP lovačkog doma iznosi najviše 200 m2. - krov mora biti dvostrešan, s eventualno zabatnim kro- vnim trokutima, nagiba do 450. 2.5.2. ŠPORTSKO REKREACIJSKE DJELATNOSTI Članak 111. Za smještaj pčelinjaka u odnosu na ostale građevine pri- Članak 116. mjenjuju se uvjeti smještaja pčelinjaka u građevinskim Pod športsko rekreacijskim djelatnostima unutar povr- područjima naselja. šina izdvojenih športsko rekreacijskih namjena podrazumijevaju se športske i rekreacijske aktivnosti šport- 2.5.1.3. skih organizacija, športaša i rekreativnog stanovništva Ribogojstvo i ribolovstvo u športskim građevinama, te na otvorenim športskim igralištima i rekreacijskim površinama. Športsko - rekre- Članak 112. acijske površine razlučene su kako po namjeni, tako i po Ribogojstvo je djelatnost uzgoja riba i drugih vodenih or- gradivosti na gradive i negradive dijelove. ganizama u ribnjacima za tržište ili u rastilištu za znanstvena istraživanja koje je moguće smjestiti na postojećim sta- Članak 117. jaćim i tekućim vodama izvan vodonosnog područja. Pod športsko rekreacijskim građevinama, igralištima i površinama unutar površina gradivog dijela: Izuzetno od prethodnog stavka, rastilište za znanstvena istraživanja moguće je smjestiti unutar vodonosnog po- jahačkog centra/hipodroma podrazumijevaju se građe- dručja na lokaciji utvrđenoj ovim Planom (Jagodno). vine određene u članku 15. stavak 2., športskog centra podrazumijevaju se građevine odre- Članak 113. đene u članku 15. stavak 4., Pod ribolovstvom na području Grada Velike Gorice po- centra za vodene športove podrazumijevaju se građevi- drazumijeva se isključivo športsko rekreacijski ribolov ne određene u članku 15. stavak 6., na ribolovnom području. kartinga podrazumijevaju se građevine određene u članku 15.8. Ribolovno područje obuhvaća tekuće i stajaće vode, a njime se gospodari sukladno ribolovno-gospodarskim Članak 118. osnovama. Uvjeti smještaja športsko rekreacijskih građevina unutar površine jahačkog centra/hipodroma koncipirani su tako 2.5.1.4. da: Šumarstvo - etažna visina građevina može iznositi najviše jednu nadzemnu etažu (E=Pr) uz mogućnost izvedbe podru- Članak 114. ma, Šumama i šumskim zemljištem gospodari se temeljem - najveći ukupni koeﬁcijent izgrađenosti centra (kig) šumskogospodarske osnove. iznosi 0,3,

9. lipnja 2006. 267 Službeni glasnik Grada Velike Gorice - Godina XII. Broj 10/2006

- vrsta pokrova i broj streha budu u skladu s namjenom i - otvorena športska igrališta (koja nisu travnata) čine za- funkcijom građevine, jedno s izgrađenom površinom pod građevinama naj- - udaljenost građevina od regulacijskog pravca uz javnu više 40% gradivog dijela površine, cestu može iznositi najmanje 10,0 m, a prema ostalim - vrsta pokrova i broj streha budu u skladu s namjenom i površinama 5,0 m, funkcijom građevine, - ograda može biti najveće visine 2,0 m s time da nepro- - ograda igrališta, građevne čestice ili centra bude visine vidno kameno ili betonsko podnožje ograde ne može potrebne za zaštitu okolnog prostora sukladno pose- biti više od 0,5 m. bnim propisima u ovisnosti o športskim aktivnostima, - hipodrom mora imati osiguran pristup na javnu prome- s time da neprovidno kameno ili betonsko podnožje tnu površinu najmanje širine kolnika od 5,5 m, ograde ne može biti više od 0,5 m. - hipodrom mora imati osigurane komunalne priključke - centar ili građevna čestica mora imati osiguran pristup (vodoopskrba, odvodnja, energetska opskrba). na javnu prometnu površinu najmanje širine kolnika od 5,5 m, Iznimno, od prethodnog stavka, visina višenamjenske - centar ili građevna čestica mora imati osigurane komu- dvorane može biti i viša, ali ne viša od 12,0 m. nalne priključke (vodoopskrba, odvodnja, energetska opskrba). Članak 119. Uvjeti smještaja športsko rekreacijskih građevina, igrali- Članak 121. šta i površina unutar površine športskog centra koncipi- Uvjeti smještaja građevina unutar površine karting centra koncipirani su tako da: rani su tako da: - etažna visina pratećih i pomoćnih građevina može - etažna visina športsko rekreacijskih građevina može iznositi najviše jednu nadzemnu etažu (E=Pr+Pk) uz iznositi najviše dvije nadzemne etaže (E=Pr+1) uz mogućnost izvedbe potkrovlja, mogućnost izvedbe podruma, a etažna visina pratećih - najveći ukupni koeﬁcijent izgrađenosti zone (kig) i pomoćnih građevina najviše jednu nadzemnu etažu iznosi 0,2, (E=Pr), - vrsta pokrova i broj streha budu u skladu s namjenom i - najveći ukupni koeﬁcijent izgrađenosti zone (kig) funkcijom građevine, iznosi 0,3, - ograda centra bude visine potrebne za zaštitu okolnog - otvorena športska igrališta (koja nisu travnata) čine za- prostora sukladno posebnim propisima u ovisnosti o jedno s izgrađenom površinom pod građevinama naj- športskim aktivnostima, s time da neprovidno kameno ili više 60% površine centra, betonsko podnožje ograde ne može biti više od 0,5 m. - vrsta pokrova i broj streha budu u skladu s namjenom i - centar ili građevna čestica mora imati osigurane komu- funkcijom građevine, nalne priključke (vodoopskrba, odvodnja, energetska - udaljenost građevina od regulacijskog pravca uz javnu opskrba). cestu može iznositi najmanje 5,0 m, a prema ostalim površinama 3,0 m, Članak 122. - ograda igrališta, građevne čestice ili centra bude visine Pod rekreacijskim površinama podrazumijevaju se: potrebne za zaštitu okolnog prostora sukladno pose- površine golf igrališta, bnim propisima u ovisnosti o športskim aktivnostima, negradivi dijelovi površine centra za jahanje/hipodro- s time da neprovidno kameno ili betonsko podnožje ma, ograde ne može biti više od 0,5 m. negradivi dijelovi površine centra za športove na vodi - centar ili građevna čestica mora imati osiguran pristup “Čiče” i na javnu prometnu površinu najmanje širine kolnika površine rekreacijskih centara Dubranec, Novo Čiče, od 5,5 m, Lisičak (Vukovinsko jezero), Ključić Brdo i KZ Turo- - centar mora imati osigurane komunalne priključke polje. (vodoopskrba, odvodnja, energetska opskrba). Na površinama iz prethodnog stavka omogućuje se Iznimno, od prethodnog stavka, visina športske dvorane smještaj građevina koje su propisane sukladno namjeni ili stadiona može biti i viša, ali ne viša od 12,0 m. određene površine u članku 15.

Članak 120. Izvan građevinskih područja i športsko rekreacijskih po- Uvjeti smještaja športsko rekreacijskih građevina, igra- vršina iz stavka 1. ovoga članka omogućuje se smještaj lišta i površina unutar gradivog dijela površine centra za ostalih rekreacijskih građevina i sadržaja kao što su: pje- vodene športove koncipirani su tako da: šačke, biciklističke i trim staze, planinarski dom, stre- - etažna visina građevina može iznositi najviše jednu ljana. nadzemnu etažu (E=Pr+Pk) uz mogućnost izvedbe potkrovlja, Članak 123. - najveći ukupni koeﬁcijent izgrađenosti zone (kig) Za uređenje planinarskog doma primjenjuju se uvjeti iznosi 0,2, propisani za lovački dom.

268 9. lipnja 2006. Službeni glasnik Grada Velike Gorice - Godina XII. Broj 10/2006

Smještaj streljane se omogućuje na način da je udalje- dručja naselja omogućuje se smještaj zavoda za preodgoj na najmanje 100 m od građevinskih područja naselja i maloljetnika (osnovna i srednja strukovna škola) unutar prometnica s tim da metišta budu okrenuta u suprotnom površine posebne namjene kod Turopolja, te vjerskih smjeru od njih, a sukladno posebnim uvjetima MUP-a. građevina – kapela.

2.5.3. Smještaj športsko rekreacijskih djelatnosti omogućen UREĐENJE GROBLJA je: unutar građevinskih područja naselja pod uvjetima Članak 124. propisanim u točki 2.3.3., Groblja je moguće uređivati unutar utvrđenih površina izvan građevinskih područja pod uvjetima propisanim namjenjenih za razvoj groblja sukladno posebnim pro- u točki 2.5.2. ovih odredbi. pisima. Površine groblja izvan naselja sa izgrađenim i neizgrađenim dijelovima utvrđena su na kartografskim 5. prikazima “Građevinska područja” u mjerilu 1:5.000. Uvjeti za utvrđivanje koridora / trasa i površina za prometne, komunalne i 2.5.4. infrastrukturne sustave OSTALA IZGRADNJA IZVAN GRAĐEVINSKIH PODRUČJA Članak 128. Uvjeti za utvrđivanje koridora, trasa i površina infrastru- Članak 125. kturnih građevina određuju se obzirom na namjenu, zna- Osim građevina iz točaka 2.5.1., 2.5.2. i 2.5.3. ovih čaj/razvrstaj i plansku kategoriju građevine. Odredbi, izvan građevinskih područja se dozvoljava izgradnja: Obzirom na namjenu infrastrukturnih građevina određu- kapelica prizemne visine s najvećom GBP od 30 m2, ju se koridori, trase i površine za: građevina posebne namjene (građevine od interesa za prometnu infrastrukturu i to za: obranu zemlje i zaštitu od elementarnih nepogoda, ka- cestovni promet, zneni zavod i sl.) u skladu s posebnim propisima, željeznički promet, reklamnih panoa, riječni promet, prometnih, komunalnih i infrastrukturnih građevina s zračni promet i pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama, a javne telekomunikacije, među njima: komunalnu i infrastrukturnu mrežu i to: benzinske postaje sa pratećim sadržajima (ugostitelj- energetiku i stvo, praonica automobila) ukupne GBP od najviše vodno gospodarstvo. 400 m2, uz prometnice, male hidroelektrane. Obzirom na značaj/razvrstaj infrastrukturnih građevina određuju se koridori, trase i površine za: 3. građevine od međunarodnog, državnog, županijskog i Uvjeti smještaja gospodarskih djelatnosti lokalnog značaja, te magistralne i lokalne građevine. Članak 126. Smještaj gospodarskih djelatnosti omogućen je: Obzirom na plansku kategoriju infrastrukturnih građevi- unutar građevinskih područja naselja pod uvjetima na određuju se: propisanim u točki 2.3.2., trase i površine za postojeće građevine, unutar građevinskih područja izdvojenih namjena pod koridori i površine za planirane građevine sa alternati- uvjetima propisanim u točki 2.4. i vnim rješenjima, te izvan građevinskih područja na poljoprivrednim i šum- koridori za građevine u istraživanju. skim površinama, te vodotocima i stajaćim vodama pod uvjetima propisanim u točki 2.5.1. ovih odredbi. Članak 129. Koridori, trase i lokacije infrastrukturnih građevina pli- 4. noopskrbe, vodoopskrbe, odvodnje i pročišćavanja otpa- Uvjeti smještaja društvenih djelatnosti dnih i oborinskih voda i telekomunikacije u graﬁčkom dijelu Plana, usmjeravajućeg su značenja i dozvoljene su Članak 127. odgovarajuće prostorne prilagodbe koje ne odstupaju od Smještaj javnih društvenih djelatnosti omogućen je unu- koncepcije rješenja. tar građevinskih područja naselja pod uvjetima propisanim u točki 2.3.3. Pri paralelnom vođenju infrastrukturnih koridora i trasa omo- gućuje se sukladno posebnim propisima njihovo preklapanje Iznimno, od prethodnog stavka, izvan građevinskih po- uz nužnost prethodnog međusobnog usuglašavanja.

9. lipnja 2006. 269 Službeni glasnik Grada Velike Gorice - Godina XII. Broj 10/2006

Smještaj površinskih infrastrukturnih građevina (trafo- Članak 133. stanice nazivnog napona manjeg od 110 kV, plinske re- Za koridor ceste u istraživanju potrebno je izvršiti do- gulacijske stanice i sl.) utvrdit će se sukladno tehničkim i datna stručno-planerska istraživanja, temeljem kojih će sigurnosnim zahtjevima za pojedinu građevinu. se utvrditi mogućnost njenog trasiranja unutar tog koridora. Članak 130. Planom se omogućuje rekonstrukcija postojećih infra- U slučaju odabira alternativnih rješenja trasa cesta po- strukturnih mreža, te njihova dogradnja novim infrastru- trebno je obaviti usklađenje s prostornim planovima kturnim građevinama kako unutar građevinskih podru- susjednih jedinica lokalnih uprava i samouprava (Grad čja, tako i izvan njih. Zagreb, općina Orle).

5.1. Članak 134. Prometna infrastruktura Površine za smještaj postojećih cesta čine koridori trasa čije su širine određene sukladno posebnim propisima, u 5.1.1. pravilu pripadajućim cestovnim zemljištem, ali u pravilu CESTOVNI PROMET ne manje širine od: 50 m za autocestu, 5.1.1.1. 40 m za državne ceste s odvojenim dvotračnim kolni- Mreža javnih i nerazvrstanih cesta cima, 18 m za ostale državne ceste, Članak 131. 16 m za županijske ceste, Cestovni promet Grada Velike Gorice čini cestovna mre- 15 m za lokalne ceste i ža javnih i nerazvrstanih cesta (ceste koje nisu javne). 11 m za nerazvrstane ceste. Dogradnjom cestovne mreže novim cestama, Planom je dat i u kartografskom prikazu, br. 1. prikazan prijedlog Širine određene u prethodnom stavku mogu biti i ma- razvrstaja cesta. nje u već izgrađenim dijelovima građevinskih područja u skladu s posebnim propisima. Do prekategorizacije postojeće javne ceste u nižu kategoriju predloženu Planom, zadržava se viša kategorija Sva križanja magistalnih glavnih željezničkih pruga sa u kojoj je razvrstana temeljem posebnog propisa, te se državnim i županijskim cestama potrebno je izvesti de- smatra javnom cestom u toj kategoriji. nivelirano.

Postojeća javna cesta koja je Planom predložena za ra- 5.1.1.2. zvrstaj u višu kategoriju smatra se javnom cestom u toj Javne prometne površine – ulice kategoriji. Članak 135. U odnosu na predloženi razvrstaj mreže javnih cesta mo- Sve javne prometne površine unutar građevinskih podru- guće su promjene temeljem akta o razvrstavanju kojeg čja na koje postoji neposredan pristup s građevnih česti- donosi nadležno ministarstvo. ca ili su uvjet za formiranje građevne čestice jesu ulice, koje se moraju projektirati, graditi i uređivati na način da Članak 132. se omogućuje vođenje komunalne i druge infrastrukture, Površine za smještaj planiranih cesta, te njihovih alter- te moraju biti vezane na sustav javnih cesta. nativnih trasa, izvan izgrađenih dijelova građevinskih područja i onih područja za koja nije izrađen plan užeg Ulice u naselju koje su razvrstane kao državne, županij- područja ili idejno rješenje prometne građevine, čine ko- ske ili lokalne ceste smatraju se tom vrstom cesta (javne ridori slijedećih širina: ceste). 200 m za autocestu, 100 m za ostale državne ceste, Kolnici ulica iz stavka 1. ovog članka u pravilu širine 7,0 70 m za županijske ceste, m moraju imati najmanju širinu 5,5 m za dvije prometne 50 m za lokalne ceste i trake, odnosno 4,5 m za jednu prometnu traku. 25 m za nerazvrstane ceste. Samo jedna prometna traka može se izgrađivati iznimno Do stupanja na snagu odgovarajućih prostornih planova na preglednom dijelu kolnika do najviše 500 m, pod užih područja ili izdavanja odobrenja za zahvate u pro- uvjetom da se na svakih 250 m uredi ugibalište, odnosno storu prema Zakonu (lokacijska dozvola) za prometne u slijepim ulicama čija dužina ne prelazi 100 m na pre- građevine, nije moguća izgradnja građevina drugih na- glednom dijelu ili 50 m na nepreglednom. mjena unutar koridora iz prethodnog stavka, osim linijskih infrastrukturnih i komunalnih građevina. Na završetku slijepe ulice potrebno je izvesti okretište

270 9. lipnja 2006. Službeni glasnik Grada Velike Gorice - Godina XII. Broj 10/2006 koje će svojim tehničkim karakteristikama zadovoljavati namjena građevine - djelatnost prosječna vrijednost lokalni uvjeti uvjetima prometovanja intervencijskim vozilima, te vo- proizvodnja, skladišta i sl. 6 4-8 zilima za odvoz otpada. trgovine 30 20-40 ostali poslovni sadržaji 15 10-20 Članak 136. restorani i kavane 45 30-60 Najmanja udaljenost regulacijskog pravca od ruba kolni- Kada se potreban broj parkirališnih/garažnih mjesta, ka treba osigurati mogućnost izgradnje odvodnog jarka, obzirom na posebnosti djelatnosti ne može odrediti pre- usjeka, nasipa, bankine i nogostupa, a ne može biti manja ma tablici iz prethodnog stavka, odredit će se po jedno od one određene posebnim propisima. parkirališno-garažno mjesto za: pretežito industrijsku proizvodnu namjenu, skladišta i Uz kolnik ulice je potrebno predvidjeti obostrano ure- sl. na 3-8 zaposlenih u većoj radnoj smjeni, đenje nogostupa u širini koja ovisi o pretpostavljenom ugostiteljske građevine na 4-12 sjedećih mjesta, ovi- broju korisnika, ali ne manjoj od 1,50 m. sno o lokalnim uvjetima, hotele, motele, pansione i sl. na 3-6 ležaja, u skladu s Izuzetno, tamo gdje nije moguće ili nema opravdanih ra- propisima o vrsti i kategoriji građevine, te 1 autobusno zloga za to, uz kolnik se može osigurati izgradnja nogo- mjesto na 50 ležaja, stupa samo uz jednu stranu ulice. škole i predškolske ustanove na jednu učionicu ili dje- čju grupu, Ne dozvoljava se izgradnja građevina, zidova i ograda, te ambulante, domove zdravlja, socijalne ustanove na 4 podizanje nasada koji sprečavaju proširivanje preuskih zaposlena u smjeni, ulica, uklanjanje oštrih zavoja, te zatvaraju vidno polje kazališta, koncertne dvorane, kina i sl. na 20 sjedala, vozača i time ometaju promet. vjerske građevine na 5-20 sjedala, ovisno o lokalnim uvjetima, Sve prometne površine trebaju biti izvedene bez arhite- ostale građevine javne namjene na 3 zaposlena u smje- ktonskih barijera tako da na njima nema zapreka za kre- ni, tanje niti jedne kategorije stanovništva. športske dvorane igrališta s gledalištima na 20 sjedala, te 1 autobusno mjesto na 500 sjedala. Članak 137. U koridoru ulice ili ceste moguća je gradnja i uređivanje Za potrebe stanovanja utvrđuje se potreba od najmanje biciklističkih staza sukladno odredbama posebnih propi- 1-2 parkirlišna/garažna mjesta, ovisno o lokalnim uvje- sa i normativa. tima, na 1 stan unutar dijela građevinskog područja naselja Velike Gorice za koje je određena obveza izrade Gradnju i uređivanje biciklističkih traka moguće je izve- GUP-a, odnosno 1 parkirališnog/garažnog mjesta unutar sti u koridoru prometnice: ostalih građevinskih područja naselja ili poljoprivrednih • odvojeno od kolnika u drugoj razini, gospodarstava izvan građevinskih područja naselja. • kao ﬁzički odvojeni dio kolnika i • prometnim znakom odvojeni dio kolnika, Članak 140. kao i izvan koridora prometnice. Pri određivanju parkirališnih potreba za građevine ili grupe građevina s različitim sadržajima može se predvi- 5.1.1.3. djeti isto parkiralište za različite vrste i namjene građevi- Promet u mirovanju na, ako se koriste u različito vrijeme.

Članak 138. Za dijelove građevina namijenjenih ugostiteljskim djela- Smještaj potrebnog broja parkirališnih ili garažnih mje- tnostima zatvorenog tipa (kantine i sl.) koje se nalaze u sta potrebno je predvidjeti na pripadajućoj građevnoj če- sklopu građevina drugih osnovnih namjena, izuzev sta- stici. mebene i stambeno-poslovne, a koriste se istovremeno, propisuju se uvjeti za parkirališta u cjelosti za osnovnu Iznimno, od prethodnog stavka parkirališta i garaže namjenu. mogu se uređivati i graditi i na drugoj građevnoj čestici kao skupni javni ili privatni parkirališno-garažni prostor Za parkiranje osobnih vozila može se koristiti prostor uz kolnik, prvenstveno kao javno parkiralište namijenjeno za više građevina u susjedstvu. pretežito posjetiteljima i drugim povremenim korisnici- ma, te vozilima javnih službi kad njegova širina to omo- Članak 139. gućava i kad to ne ometa pristup interventnim i dosta- Na 1.000 m2 GBP građevina na građevnoj čestici, ovisno vnim vozilima, te prolaz pješaka, biciklista i invalidnih o vrsti i namjeni građevina i djelatnosti koje se obavljaju osoba. u njima, potrebno je osigurati broj parkirališnih/garažnih mjesta za osobna vozila prema slijedećoj tablici: Postojeće garaže i parkirališna/garažna mjesta ne mogu

9. lipnja 2006. 271 Službeni glasnik Grada Velike Gorice - Godina XII. Broj 10/2006 se prenamijeniti u druge sadržaje, ako se ne osigura dru- Površine predviđene za: go parkirališno-garažno mjesto na istoj ili na drugoj gra- rekonstrukciju magistralne glavne željezničke pruge đevnoj čestici, u skladu s ovim odredbama. na pravcu Zagreb-Sisak čini koridor ukupne širine najmanje 200 m (obostrano po 100 m od osi postojećeg Članak 141. kolosijeka želj. pruge) izvan građevinskih područja i Parkirališne potrebe rješavat će se korištenjem tablice i unutar neizgrađenih dijelova građevinskih područja, a normativa iz članka 139. i to: unutar izgrađenih dijelova građevinskih područja širi- za područja obuhvaćena prostornim planovima užih na koridora određena je sukladno posebnim propisima, područja prema odredbama tih planova unutar raspona tako da se omogući dogradnja drugog kolosijeka, propisanih za lokalne uvjete, smještaj planiranog industrijskog kolosijeka čini kori- za sve ostale prostore i naselja prema prosječnim vrije- dor širine najmanje 15 m, dnostima, ako drugačije nije navedeno, smještaj planirane pruge gradske željeznice ili šinskog za proizvodne, poslovne, te višesadržajne građevine, vozila čini koridor širine najmanje 20 m. čije građevne čestice zauzimaju površinu veću od 0,5 ha, potrebno je u sklopu postupka utvrđivanja uvjeta Do stupanja na snagu odgovarajućih prostornih planova uređenja prostora utvrditi i eventualne dodatne parki- užih područja ili izdavanja odobrenja za zahtave u pro- rališne potrebe vodeći računa o broju i strukturi zapo- storu prema Zakonu (lokacijska dozvola) za prometnu slenih, očekivanom broju posjetitelja i intezitetu opskr- (željeznička pruga) građevinu, nije moguća izgradnja bnog prometa, blizini i kvaliteti javnog prometa, kao i građevina drugih namjena unutar koridora iz prethodnog načinu priključka tih parkirališnih/garažnih mjesta na stavka, osim linijskih komunalnih i infrastrukturnih gra- dovoljno propusnu cestovnu prometnicu, đevina. na javnim parkiralištima/garažama za vozila osoba s invaliditetom potrebno je osigurati najmanje 5% parki- Članak 144. rališnih/garažnih mjesta od ukupnog broja, a najmanje Pod rekonstrukcijom magistralne glavne željezničke pru- jedno na parkiralištima s manje od 20 parkirališnih/ga- ge na pravcu Zagreb-Sisak podrazumijeva se dogradnja ražnih mjesta. drugog kolosijeka, elektriﬁkacija i dogradnja ostalih te- hničkih elemenata, kako bi pruga mogla postati dijelom 5.1.2. mreže pruga velike propusne moći s brzinom prometo- ŽELJEZNIČKI PROMET vanja do 250 km/sat kao krajnjim rješenjem.

Članak 142. 5.1.3. Željeznički promet na području Grada Velike Gorice čini RIJEČNI PROMET mreža željezničkih pruga razvrstanih u: magistralne glavne željezničke pruge, Članak 145. željezničke pruge za posebni promet – industrijski ko- Planom se osiguravaju prostorni uvjeti za organizaciju losijeci i riječnog prometa, kroz uspostavu državnog plovnog puta pruge gradske željeznice. II. klase rijekom Savom do planirane riječne luke i pri- staništa županijskog značaja na lokaciji Rugvica. Razvrstaj željezničkih pruga prikazan na kartografskom prikazu, br. 1. utvrđen je sukladno posebnim propisima. Za uspostavu plovnosti rijekom Savom kao plovnog puta II. klase moguće su korekcije postojećeg korita sukladno Planom se omogućuje rekonstrukcija postojeće magi- posebnim propisima, a unutar površina određenih za vo- stralne glavne željezničke pruge Zagreb-Sisak, te izgra- dnu namjenu. dnja industrijskih kolosijeka za potrebe gospodarskih sadržaja uz uvjete propisane Zakonom i posebnim pro- 5.1.4. pisima. ZRAČNI PROMET

Pruge gradske željeznice ili šinskog vozila potrebno je Članak 146. smjestiti u pravilu unutar zajedničkog koridora sa ce- Planom se osiguravaju prostorni uvjeti za organizaciju stom ili željezničkom prugom. zračnog prometa, kroz rezervaciju: prostora za zračnu luku za međunarodni i domaći zra- Članak 143. čni promet “Zračna luka Zagreb”, Površine za smještaj postojećih željezničkih pruga, že- prostora za zračno pristanište “Buševec”, ljezničkih pruga za koje je izrađeno idejno rješenje i koje lokacija za helidrome i su određene planovima užeg područja čine koridori trasa koridora za zračne putove za međunarodni i domaći čije su širine određene sukladno posebnim propisima, u zračni promet. pravilu pripadajućim pružnim pojasima. Osim lokacija helidroma koje su naznačene na kartograf-

272 9. lipnja 2006. Službeni glasnik Grada Velike Gorice - Godina XII. Broj 10/2006 skom prikazu, br. 1. omogućuje se smještaj helidroma i Članak 151. uz građevine ili na građevinama od važnosti za Državu iz Bazna postaja pokretnih TK mreža (antenski stup i pro- članka 43. alineja 4. do 6., te podalineje 3. alineje 2. stor za opremu) u pravilu se smještava na zasebnoj gra- đevnoj čestici s osiguranim kolnim pristupom izvan: Uređenje prostora zračne luke, zračnog pristaništa i heli- građevinskih područja, droma provodi se sukladno uvjetima i normativima pro- športsko rekreacijskih površina, pisanim posebnim propisima. zaštićenih dijelova prirode i dijelova prirode predlože- nih za zaštitu temeljem posebnog propisa ili Plana, Članak 147. područja zaštićenih kulturnih dobra ili onih predlože- Unutar površina ograničenja prepreke koje su utvrđene nih za zaštitu, odnosno područja u njihovoj neposre- na prostoru oko Zračne luke Zagreb, a naznačene na kar- dnoj blizini, tografskom prikazu, br. 3, zabranjuje se izgradnja gra- područja zaštite ekspozicije naselja, đevina koje bi svojom visinom probijale te površine, te infrastrukturnih koridora i površina sa (zaštitnim) zo- predstavljale prepreku sigurnom odvijanju zračnog pro- nama posebno uvjetovane izgradnje meta. Izuzetno, bazna postaja se može smjestiti i unutar građe- Suglasnost nadležnog ministarstva je potrebno ishoditi vinskih područja na postojećoj građevini, osim na dječjoj za: ustanovi i školi, ukoliko se dokaže da drugačije nije mo- izgradnju građevina ispod površina ograničenja pre- guće ostvariti pokrivenost područja signalom, uz uvjete: preka i da se u cilju zaštite zdravlja ljudi ne prekoračuju te- izgradnju građevina viših od 150 m izvan površina meljna ograničenja i granične razine propisane pose- ograničenja prepreka. bnim propisom u pogledu zaštite od elektromagnetskih polja, 5.1.5. te da se nalazi izvan: POŠTA I JAVNE TELEKOMUNIKACIJE granica utvrđenih zona zaštite nepokretnih kulturnih dobra, odnosno povijesnih graditeljskih cjelina i vrlo 5.1.5.1. vrijednih dijelova prirodne baštine, Pošta infrastrukturnih koridora i površina sa (zaštitnim) zonama posebno uvjetovane izgradnje. Članak 148. Razmještaj jedinica poštanske mreže (poštanski uredi) Kod detaljnog utvrđivanja lokacija za nove bazne posta- određen je uvjetima smještaja društvenih djelatnosti iz je utvrđuje se princip da jednu lokaciju koristi više kori- članka 73., odnosno potrebama konzuma. snika – koncesionara GSM komunikacija.

Novi poštanski uredi ustrojavaju se i izgrađuju sukladno 5.2. posebnim propisima i ovim odredbama. Infrastrukturni i komunalni sustavi

5.1.5.2. 5.2.1. Javne telekomunikacije ENERGETIKA

Članak 149. Članak 152. Planom se osiguravaju koridori za izgradnju telekomu- Dijelove šireg (županijskog i državnog) energetskog su- nikacijske kanalizacije za međunarodne, magistralne i stava koji su prisutni na području Grada Velike Gorice korisničke veze najmanje širine od 5 m izvan izgrađenih čine: dijelova građevinskih područja. plinoopskrbna, elektroenergetska i U pravilu telekomunikacijsku kanalizaciju je potrebno toplinska mreža. smjestiti unutar zajedničkog infrastrukturnog koridora prometnice. Osim energetskih sustava navedenih u prethodnom stavku, planom se u pogledu racionalnog korištenja energije Članak 150. preporuča i omogućuje korištenje dopunskih izvora ener- Za svaku građevinu, bez obzira na njezinu visinu, koja gije ovisno o energetskim i gospodarskim potencijalima se nalazi na trasi radijskog koridora ili u njegovoj blizi- pojedinih područja Grada Velike Gorice. ni moraju se utvrditi elementi ograničenja u planovima užih područja ili pri izdavanju lokacijskih uvjeta. Dopunski izvori energije su obnovljivi izvori energije vode, sunca, vjetra, te toplina iz industrije, otpada i okoline. Gra- Za građevine koje se nalaze izvan zračnih koridora, a đevine koje se izgrađuju u svrhu iskorištavanje dopunskih više su od 35 m mora se ishoditi suglasnost za njihov izvora energije moguće je smjestiti kako unutar građevnih smještaj u odnosu na radijske koridore. područja, tako i izvan njih pod uvjetom da ne ugrožavaju okoliš, te vrijednosti kulturne baštine i krajobraza.

9. lipnja 2006. 273 Službeni glasnik Grada Velike Gorice - Godina XII. Broj 10/2006

5.2.1.1. voda iznosi obostrano od njegove osi po 100 m, dok ta Plinoopskrbna mreža širina planiranog 400 kV dalekovoda koji je položen u koridoru postojećeg dalekovoda iznosi 100 m od njego- Članak 153. ve osi na suprotnu stranu od postojećeg dalekovoda. Plinoopskrbnu mrežu na području Grada Velike Gorice čini distribucijski sustav sa regulacijskim stanicama, te Do izdavanja lokacijske dozvole za smještaj dalekovoda, transportni sustav sa magistralnim plinovodima. unutar koridora iz prethodnog stavka zabranjuje se svaka izgradnja i rekonstrukcija osim infrastrukturnih i komu- Planom se omogućuje plinoﬁkacija područja Grada Ve- nalnih linijskih građevina. like Gorice rekonstrukcijom postojećih, te izgradnjom novih građevina plinoopskrbne mreže, tako da se distri- Najmanje širine koridora postojećih dalekovoda iznose: bucijski plinovodi u pravilu smjeste unutar zajedničkog 50 m za naponski nivo 400 kV (dvosistemski), infrastrukturnog koridora prometnice, odnosno uz nju u 40 m za naponski nivo 400 kV, zasebnom koridoru. 30 m za naponski nivo 220 kV i 110 kV (dvosistemski), 25 m za naponski nivo 110 kV, Za zahvate u prostoru u zaštitnom pojasu planiranog ma- ako drugačije nije utvrđeno posebnim propisom, odno- gistralnog plinovoda za međunarodni transport čija širi- sno normativima. na sukladno posebnom propisu iznosi 200 m obostrano od osi postojećeg magistralnog plinovoda DN 500/50 Korištenje i uređenje prostora unutar koridora iz prethodnog bara položenog uz zagrebačku obilaznicu, potrebno je u stavka treba biti u skladu s posebnim propisima i uvjetima postupku izdavanja lokacijskih uvjeta utvrditi posebne nadležnih tijela i pravnih osoba s javnim ovlastima. uvjete građenja od strane vlasnika plinovoda. Članak 158. Širina koridora/trase izgrađenih magistralnih i distribu- Prilikom projektiranja i izgradnje elektroenergetskih cijskih plinovoda, te veličina građevne čestice regulacij- građevina naponskog nivoa 10(20) kV potrebno je pridr- ske stanice određena je posebnim propisima. žavati se slijedećih odredbi: • sva planirana srednjenaponska mreža treba biti predvi- 5.2.1.2. đena za 20 kV napon Elektroenergetska mreža • sve nove transformatorske stanice srednji/niski napon do uvođenja 20 kV napona treba planirati sa transfor- Članak 154. macijom 10(20)/0,4 kV, a nakon uvođenja 20 kV napo- Elektroenergetsku mrežu na području Grada Velike Go- na sa transformacijom 20/0,4 kV. rice čine slijedeće elektroenergetske građevine: • kod svih postojećih transformatorskih stanica s 10 kV proizvodni uređaji, opremom, trebat će kod prijelaza na pogon s 20 kV transformatorska i rasklopna postrojenja, te naponom, zamijeniti 10 kV opremu s odgovarajućom prijenosni uređaji. 20 kV opremom. Planom se osiguravaju: • određene dionice postojeće 10 kV kabelske mreže koje lokacije i površine za smještaj proizvodnih uređaja neće moći zadovoljiti minimalne uvjete za prelazak na – hidroelektrana i transformatorskih i rasklopnih po- pogon s 20 kV naponom trebat će se zamijeniti novim strojenja naponskog nivoa 110 kV i većeg, te 20 kV kabelima. koridori za smještaj prijenosnih uređaja – dalekovoda naponskog nivoa 110 kV i većeg. Članak 159. Za smještaj transformatorskih postrojenja naponskog ni- Članak 155. voa nižeg od 110 kV potrebno je utvrditi građevnu če- Smještaj hidroelektrane Drenje s pripadajućim rasklo- sticu potrebne veličine tako da ima osiguran neposredni pnim postrojenjem određen je načelnom lokacijom na priključak na javnu prometnu površinu širine dovoljne granici obuhvata Plana, a uvjeti uređenja i gradnje odre- za pristup servisnog vozila. đeni su Zakonom, te posebnim propisima i normativima. Smještaj elektroenergetskih vodova naponskog nivoa nižeg od 110 kV unutar građevinskih područja u pravilu je potrebno Članak 156. predvidjeti podzemno (kabel) unutar koridora prometnice. Smještaj transformatorskih postrojenja iz članka 154. stavka 2. određen je površinama. Za potrebe rekonstru- 5.2.1.3. kcije postrojenja omogućuje se proširenje površina na Toplinska mreža okolno poljoprivredno zemljište. Članak 160. Članak 157. Ogrjevnom toplinom iz javnih toplana (središnji toplin- Najmanja širina koridora planiranog 400 kV dalekovoda ski sustav i posebne toplane) opskrbljivat će se dio nase- koji je položen neovisno o koridoru postojećeg daleko- lja Velika Gorica, dok će se u ostalim naseljima koristiti

274 9. lipnja 2006. Službeni glasnik Grada Velike Gorice - Godina XII. Broj 10/2006 prvenstveno manji zajednički ili individualni sustavi za 5.2.2.2. zagrijavanje. Predviđa se smještaj konergacijskog po- Korištenje voda strojenja unutar građevinskog područja proizvodne namjene. Članak 164. U pogledu vodnog gospodarstva, vode na području Gra- Za dobivanje ogrjevne topline na području naselja Veli- da Velike Gorice koriste se za potrebe akumulacije, ri- ka Gorica preporuča se prvenstveno korištenje zemnog bnjaka i rastilišta. plina. Za potrebe izgradnje hidroelektrane Drenje, Planom se 5.2.2. utvrđuje pričuvni prostor uzvodno od hidroelektrane za VODNO GOSPODARSTVO smještaj pripadajuće akumulacije. Smještaj akumulacije određen je unutar vodnih površina rijeke Save, odnosno Članak 161. unutar utvrđenih nasipa. Vodnogospodarski sustav čine građevine, objekti i ure- đaji za: Smještaj i uvjeti izgradnje ribnjaka i rastilišta određeni vodoopskrbu, su člankom 112. ovih odredbi. korištenje voda, pročišćavanje i odvodnju otpadnih voda, 5.2.2.3. uređenje vodotoka i voda s pripadajućim regulacijskim Odvodnja otpadnih voda i zaštitnim vodnim građevinama i melioracijsku odvodnju. Članak 165. čiji je smještaj omogućen na lokacijama, površinama i u Usvojen je razdjelni sustav odvodnje otpadnih voda, koridorima na način određen ovim Planom i posebnim tako da se zasebno odvode otpadne sanitarno-tehnološke propisima. vode od otpadnih oborinskih voda.

Gospodarenje vodama vrši se sukladno vodnogospodar- Planom je predviđena dogradnja postojećeg sustava skoj osnovi. odvodnje otpadnih voda kojom bi se obvezatno obu- hvatila građevinska područja i izgrađene strukture izvan 5.2.2.1. građevinskih područja koja se nalaze u potpunosti ili dje- Vodoopskrba lomično na vodonosnom području. Odvodnja otpadnih sanitarno tehnoloških voda rješavat Članak 162. će se, ovisno o prijemniku, kroz: Sadašnja i buduća vodoopskrba Grada Velike Gorice te- sustave pročišavanja i odvodnje otpadnih voda s ispu- melji se na vodocrpilištima “Velika Gorica” i “Črnko- stom u rijeku Savu, vec” (“Kosnica-I. do III. faza” i “Črnkovec”). sustave pročišćavanja i odvodnje otpadnih voda s ispu- stom odteretni kanal Sava-Odra i u rijeku Odru, odno- Predviđa se mogućnost povezivanje vodocrpilišta Velika sno Gorica s vodocrpilištem Črnkovec. sukladno odobrenom tehničkom rješenju od strane na- dležnog upravnog tijela. Planom se utvrđuje potreba vodoopskrbe svakog građe- vinskog područja, te izgrađenih struktura izvan građe- Planom se omogućuje povezivanje dijela sustava odvo- vinskih područja. dnje otpadnih voda iz alineje 1. prethodnog stavka sa sustavom odvodnje Grada Zagreba ukoliko se to tehničkim Članak 163. rješenjem pokaže opravdanim. Vodoopskrba naselja vrši se putem vodovodnih cjevovoda proﬁla određenog prema potrebama konzuma sukla- Članak 166. dno posebnim propisima, a u pravilu unutar koridora ili Odvodnja otpadnih voda vrši se putem odvodnih kanala, uz trase prometnica. kolektora i uređaja za pročišćavanje proﬁla i kapaciteta određenih prema procijenjenom broju korisnika prosto- Najmanja širina koridora planiranih vodovodnih cjevo- ra, a u skladu s posebnim propisima. voda izvan izgrađenih dijelova građevinskog područja iznosi 5 m. Odvodni kanali se polažu u pravilu unutar koridora ili uz trase prometnica. Najmanje širine koridora postojećih vodovodnih cjevovoda i onih planiranih unutar izgrađenih dijelova građe- Najmanja širina koridora planiranih odvodnih kanala i vinskih područja utvrđene su sukladno tehničkim norma- kolektora izvan izgrađenih dijelova građevinskog podru- tivima. čja iznosi 10 m.

9. lipnja 2006. 275 Službeni glasnik Grada Velike Gorice - Godina XII. Broj 10/2006

Najmanje širine koridora postojećih i planiranih odvo- 5.2.2.5. dnih kanala i kolektora unutar izgrađenih dijelova gra- Melioracijska odvodnja đevinskih područja utvrđene su sukladno tehničkim normativima. Članak 169. U cilju poboljšanja uvjeta za stabilnu i intezivnu poljopri- Članak 167. vrednu proizvodnju Planom se omogućuje rekonstrukci- Na područjima gdje još nije izgrađen sustav odvodnje ja postojeće mreže melioracijske odvodnje dogradnjom otpadnih sanitarno tehnoloških voda, prijemnik, odno- novih odvodnih kanala. sno privremeni prijemnik tih voda može biti vodonepro- pusna sabirna jama bez preljeva ili prirodni prijemnik s 6. tim da se otpadna voda mora pročistiti do kakvoće koja Mjere zaštite krajobraznih i prirodnih će biti u skladu s odredbama posebnog propisa za propi- vrijednosti i kulturno - povijesnih cjelina sanu kategoriju prirodnog prijemnika. Članak 170. Način predobrade, odnosno obrade sanitarno tehnolo- Mjere zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i resur- ških otpadnih voda i potencijalno onečišćenih oborinskih sa, te kulturno-povijesnih cjelina određuju se utvrđiva- voda prije ispuštanja u prijemnik bit će propisan vodo- njem: pravnim aktima, ovisno o sastavu i kakvoći tehnološke područja posebnih uvjeta korištenja i otpadne vode i potencijalno onečišćene oborinske vode. područja posebnih ograničenja u korištenju.

Svi industrijski pogoni, pogoni malog i srednjeg podu- 6.1. zetništva, golf igrališta, kao i gospodarske građevine za Područja posebnih uvjeta korištenja uzgoj životinja (tovilišta-životinjske farme) trebaju imati svoje predtretmane otpadnih voda prije upuštanja u javni Članak 171. sustav odvodnje ili prijemnik. Ne dozvoljava se unutar Područja posebnih uvjeta korištenja jesu osobito vrijedni vodozaštitnog područja rekonstrukcija postojećih, niti dijelovi prirodne i kulturne baštine zaštićeni posebnim izgradnja novih proizvodnih građevina koje koriste opa- propisima ili predviđeni za zaštitu Planom. sne tvari. 6.1.1. Izgradnja i rekonstrukcija infrastrukturnih građevina od PRIRODNA BAŠTINA važnosti za Državu i Županiju (ceste, željezničke pruge, Zračna luka Zagreb), te vojnih objekata, koji mogu ne- Članak 172. gativno utjecati na kakvoću podzemnih voda, ne dozvo- U pogledu zaštite prirodne baštine na području Grada ljava se bez odgovarajućih rješenja odvodnje oborinskih Velike Gorice utvrđeni su: temeljem posebnog propisa voda. zaštićeni djelovi prirode, dijelovi prirode predloženi za zaštitu temeljem istog posebnog propisa, odnosno dije- U svrhu zaštite kakvoće vode, a samim tim i vodocrpi- lovi prirode zaštićeni planskim mjerama zaštite. lišta, te kakvoće vode u vodotocima i stajaćim vodama, potrebno je prije izgradnje vodoopskrbnih cjevovoda U cilju zaštite dijelova prirode iz prethodnog stavka ovo- izgraditi vodonepropusne kanale za odvodnju otpadnih ga članka propisuju se slijedeći uvjeti zaštite prirode: i oborinskih voda. o u cilju zaštite biološke raznolikosti treba očuvati krajo- braznu razolikost: izmjenjivanje šuma, vlažnih livada, 5.2.2.4. vodotoka, živica, atreba izbjegavati velike poljoprivre- Uređenje vodotoka i voda dne površine zasijane jednom kulturom. o za planirane zahvate u prirodi, koji sami ili sa drugim Članak 168. zahvatima mogu imati bitan utjecaj na ekološki zna- Planom su utvrđene osnovne građevine i tehnički zahvati čajno područje ili zaštićenu prirodnu vrijednost, treba za uređenje vodotoka i voda, odnosno za zaštitu od šte- ocijeniti, sukladno posebnom propisu, njihovu prihva- tnog djelovanja voda, a to su: tljivost za prirodu u odnosu na ciljeve očuvanja tog odteretni kanal Sava-Odra s pripadajućim nasipom i ekološki značajnog područja ili zaštićene prirodne vri- lateralnim kanalom, jednosti. retencije za obranu od poplava i o prije bilo kakovih zahvata na zaštićenim prirodnim nasipi uz rijeku Savu koje je potrebno rekonstruirati. vrijednostima i prirodnim vrijednostima predviđenim za zaštitu potrebno je izvršiti potpunu inventarizaciju i Površine rezervirane za smještaj višenamjenskih retenci- valorizaciju staništa i posebno izdvojiti i zaštititi vrste ja, do njihove izgradnje, moguće je koristiti u poljopri- i područja. vredne i rekreacijske svrhe, te u svrhu gospodarenja šu- o u što većoj mjeri treba zadržati prirodne kvalitete pro- mama, bez mogućnosti izgradnje građevina i objekata. stora, odnosno posvetiti pažnju očuvanju cjelokupnog

276 9. lipnja 2006. Službeni glasnik Grada Velike Gorice - Godina XII. Broj 10/2006

prirodnog pejzaža i okruženja. - Osloboditi i otvoriti vizuru od Kapele prema Du- o prirodne krajobraze treba štititi od širenja neplanske brancu uklanjanjem nekoliko stabala. izgradnje. predio Vukomeričkih gorica oko dolina Rečice i Kra- o za dijelove prirode zaštićene temeljem posebnog pro- varšćice pisa treba donijeti plan upravljanja zaštićenim podru- Smjernice i preporuke za očuvanje i zaštitu: čjem. - Zadržati postojeću strukturu krajobraza tj. zadržati o za dijelove prirode predviđene za zaštitu temeljem po- međusobne odnose površina pod šumama i šumar- sebnog propisa, prostor je potrebno vrednovati, te utvr- cima, oranicama, livadama, vinogradima i izgrađe- diti da li će se pokrenuti postupak zaštite ili će se i dalje nim površinama. štititi samo mjerama zaštite propisanim ovim Planom. - Izgradnju strogo kontrolirati i zadržati unutar gra- đevinskog područja s određenim visinskim gaba- Članak 173. ritima, kao i tlocrtnim veličinama, a uz primjenu Na području Grada Velike Gorice temeljem posebnog lokalnih arhitektonskih elemenata, a sve to u cilju propisa su zaštićeni slijedeći dijelovi prirode i to: očuvanja ovog tipičnog krajolika. U kategoriji spomenika prirode: - Ostavljati prazne neizgrađene prostore kao zelene Stari “turski” hrast lužnjak kod Lomničkih vinogra- tampon zone. da – Kostanjevec - Ostaviti prirodne vodotoke, bez hidrotehničkih i Hrast lužnjak u dvorištu područne škole u Rakitovcu regulacijskih zahvata. U kategoriji značajnog krajobraza: - Zadržati tradicionalni način gospodarenja uz pri- Turopoljski lug i vlažne livade uz Odru južno od Ve- mjenu adekvatnih agrotehničkih mjera u smislu leševca - dio poboljšanja plodnosti tla. izvorišno područje rijeke Odre Posebni uvjeti korištenja, te zaštita dijelova prirode iz Smjernice i preporuke za očuvanje i zaštitu: prethodnog stavka utvrđuju se temeljem posebnog pro- - riješiti kanalizacijsku mrežu svih naselja ovog pisa uz suglasnost službe nadležne za zaštitu prirodne područja baštine. - izgradnju zadržati unutar utvrđenih građevinskih područja Članak 174. - očistiti pojedina “oka” od smeća, kao i same vo- Osim zaštićenih dijelova prirode na području Grada Ve- dotoke like Gorice posebno se ističu slijedeći vrlo vrijedni dije- - zadržati prirodni tok preostalih nereguliranih po- lovi prirode koji se predlažu zaštititi temeljem posebnog toka propisa i to: - zadržati postojeću strukturu prostora i postojeće u kategoriji park šume: međusobne odnose pojedinih elemenata (izgrađe- hrastov šumarak uz Zračnu luku Zagreb, Velika Gorica ne prostore, livade, oranice, šumarke i dr.). Smjernice i preporuke za očuvanje i zaštitu: u kategoriji spomenika prirode: - Ne dozvoljava se smanjene hrastovog šumarka niti skupina starih hrastova kod lugarnice Vratovo u Turo- izgradnja kao i provlačenje infrastrukture preko poljskom lugu šumske površine. Privremene prateće objekte unu- Smjernice i preporuke za očuvanje i zaštitu: tar šumarka potrebno je ukloniti prilikom planira- - U blizini stabala zabranjeni su svi zahvati koji bi nog uređenja pristanišne zgrade i obnoviti sastoji- ugrozili njihov opstanak. Zabranjeno je oštećivanje nu hrasta. stabala, lomljenje grana i sječa stabala. Izuzetno, u u kategoriji značajnog krajobraza: slučaju ugroze života ljudi i tvarnih dobara dozvo- predio Vukomeričkih gorica kod Bukovčaka-Sv.Kate ljava se orezivanje grana. Vlažne livade u neposre- Smjernice i preporuke za očuvanje i zaštitu: dnoj blizini stabala potrebno je održavati košnjom - Zadržati postojeću strukturu krajobraza tj. zadržati ili ispašom stoke, kako bi se sačuvali vidici na naj- međusobne odnose površina pod šumama i šumar- starije dijelove šume Turopoljskog luga. cima, oranicama, livadama, vinogradima i izgrađe- u kategoriji spomenika parkovne arhitekture: nim površinama. perivoj - vrt oko kurije Modić-Bedeković u Donjoj - Izgradnju strogo kontrolirati i zadržati unutar gra- Lomnici đevinskog područja s određenim visinskim gaba- Smjernice i preporuke za očuvanje i zaštitu: ritima, kao i tlocrtnim veličinama, a uz primjenu - Nužno bi trebalo popraviti drvenu ogradu, te po- lokalnih arhitektonskih elemenata, a sve to u cilju staviti informativnu tablu o zaštiti kurije i okolnog očuvanja ovog tipičnog krajolika. vrta s gospodarskim zgradama. Sadašnjim vlasni- - Stare primjerke ruralne arhitekture zadržati, saču- cima pomoći u uređenju povijesnog predprostora vati i prema mogućnostima obnavljati. kurije izvornim vrstama cvijeća i dendromaterijala. - Posebno paziti na izgradnju gospodarskih građevina- Izbjegavati sadnju tuja i drugih unesenih četinara. klijeti na području vinograda (paziti na položaj, tlo- lipa kod župnog dvora u Starom Čiču crtne veličine i oblike, visine, oblike krovova i sl.). Smjernice i preporuke za očuvanje i zaštitu:

9. lipnja 2006. 277 Službeni glasnik Grada Velike Gorice - Godina XII. Broj 10/2006

- U blizini stabla zabranjeni su svi zahvati koji bi zeleni trg na Trgu kralja Tomislava u Velikoj Gorici ugrozili njegov opstanak. Smjernice i preporuke za očuvanje i zaštitu: lipa kod kurije Josipović u Velikoj Gorici - izraditi cjeloviti plan uređenja trga ne zanemaruju- Smjernice i preporuke za očuvanje i zaštitu: ći nužnosti parkovnog oplemenjivanja trga i par- - U blizini stabla zabranjeni su svi zahvati koji bi kirališta. ugrozili njegov opstanak. prostor oko župne crkve u Dubrancu Dijelovi prirode zaštićeni prostorno planskim mjerama u Smjernice i preporuke za očuvanje i zaštitu: kategoriji osobito vrijednog prirodnog krajobraza, odno- - Snimiti postojeći dendromaterijal, te obnoviti pr- sno u kategoriji osobito vrijednog kultiviranog krajobra- votnu kompoziciju parkovno oblikovanog prostora za sa smjernicama i preporukama za njihovo očuvanje i oko crkve s naglaskom na stoljetne skupine lipa, zaštitu predočeni su u članku 201. kao područja posebnih ograničenja u korištenju. divljeg kestena i hrasta. Ukloniti pre gusto zasa- đena stabla i grmlje kojom sadnjom su se zatvorile Članak 176. kvalitetne vizure na udaljene ogranke Vukomeri- Granice dijelova prirode, kako zaštićenih, tako i onih pre- čkih gorica kao i na samu župnu crkvu. dloženih za zaštitu, izuzev stoljetnog drvoreda divljeg ke- park oko župne crkve Sv. Martina u Šćitarjevu stena u Zagrebačkoj ulici u Velikoj Gorici, utvrđene su na Smjernice i preporuke za očuvanje i zaštitu: kartografskim prikazima od br. 4.1 do 4.58 “Građevinska - Kiosk bi trebalo izmjestiti i obnoviti povijesni trg područja” na katastarskim podlogama u mjerilu 1 : 5.000. ispred crkve, te smišljeno povezati trg s crkvom i arheološkim nalazištem. 6.1.2. povijesni park uz crkvu Navještenja Marijinog u KULTURNA BAŠTINA središtu Velike Gorice Smjernice i preporuke za očuvanje i zaštitu: Članak 177. - Park bi trebalo očuvati u sadašnjoj prostornoj veli- Osobito vrijedne dijelove kulturne baštine čine: čini i ne unašati nove vrste nego obnavljati cvjetne A arheološka baština: grmove i sanirati oštećena stabla. • arheološka područja - Za stručnu obnovu povijesnog perivoja nužno bi • arheološki pojedinačni lokaliteti trebalo izraditi povijesnu studiju nastanka parka i B povijesne graditeljske cjeline: promjena koje su se dogodile tijekom vremena, te • gradskog naselja utvrditi uvjete za obnovu, a sukladno prihvaćenim • seoskih naselja kriterijima o obnovi povijesnih prostora i vrtova C povijesni graditeljsko-krajobrazni sklopovi D povijesne građevine: (venecijanska povelja). • civilna – kaštel/dvorac stoljetni drvored divljeg kestena u Zagrebačkoj ulici • civilne – stambene namjene (kurije, čardaci, župni Smjernice i preporuke za očuvanje i zaštitu: dvorovi i sl.) - Nužno treba provoditi pravovremenu zaštitu od na- • civilne – javne namjene (vijećnica, stare škole i sl.), pada kestenovog moljca kao i pažljivo orezivati i • civilne – gospodarske namjene oblikovati krošnje stabala. • sakralne – crkve i kapele - Dotrajala stabla potrebno je zamijeniti novim sa- • sakralne – kapelice-poklonci, poklonci i raspela, dnicama kestena. E memorijalna baština: • memorijalna područja Do proglašenja dijelova prirode iz prethodnog stavka • spomen (memorijalni) objekti/obilježja zaštićenim, temeljem posebnog propisa, za uvjete kori- F javna plastika štenja i uređenja na njihovom području, te u cilju njihove G kulturni krajolici ili njihovi dijelovi što svjedoče o zaštite, primjenjuju se smjernice i preporuke za njihovo čovjekovoj prisutnosti u prostoru. očuvanje i zaštitu propisane u prethodnom stavku. Članak 178. Članak 175. Sukladno njihovim kulturno povijesnim obilježjima, Dijelovi prirode zaštićeni prostorno planskim mjerama u stupnju očuvanosti pripadajućih povijesnih struktura; kategoriji spomenika parkovne arhitekture su: prostornih i graditeljskih, ali i kvaliteti neposrednog pej- park oko Pučkog učilišta u Velikoj Gorici zažnog okruženja, kulturna dobra, odnosno kulturno-po- Smjernice i preporuke za očuvanje i zaštitu: vijesne vrijednosti vrednovane su, odnosno predložena - Nužno je za dio očuvane površine parka izradi- slijedećom kategorijom: 1 - nacionalnog (državnog), ti smišljeni plan obnove i korištenja, te spriječiti 2 - regionalnog (županijskog) i daljne širenje izgradnje na površini parka. 3 - lokalnog značaja (gradskog). park oko OŠ “Jurja Habdelića” i “Eugena Kvaterni- ka” u Velikoj Gorici Na području Grada Velike Gorice, nema kulturnog dobra Smjernice i preporuke za očuvanje i zaštitu: koje bi bilo vrednovano kao 0 kategorija, internacional- - Više njege treba posvetiti redovitom uklanjaju su- nog značaja. hih grana kao i njezi travnatih površina.

278 9. lipnja 2006. Službeni glasnik Grada Velike Gorice - Godina XII. Broj 10/2006

Nepokretna kulturna dobra navedena u ovim Planom štite. Zone arheološke zaštite prikazane su orjentacijski smatraju se zaštićenima i podliježu posebnoj skrbi. Status na kartografskom prikazu, br. 3, a točno na odgovaraju- njihove zaštite obuhvaćen je sljedećim kategorijama: ćim listovima kartografskog prikaza, br. 4. “Građevinska R - kulturno dobro upisano u Registar nepokretnih područja”. kulturnih dobara, PR - kulturno-povijesna vrijednost u postupku upi- U užoj zoni zaštite arheološkog područja nalaže se uklju- sa u Registar, čivanje principa urbane arheologije kao sastavnog dijela P - preventivno zaštićeno kulturno dobro, svakog planiranja i građenja: P/PR - kulturno-povijesna vrijednost koja je bila - u okviru planiranja izgradnje i izbora lokacije za izgra- preventivno zaštićena i u obnovi je postupka dnju treba računati na postojanje rimske (Andautonija), upisa u Registar i odnosno srednjovjekovne (Želin) pokretne i nepokre- E - evidentirane kulturno povijesne vrijednosti tne gradske strukture sačuvane u arheološkom sloju, koje se zaštićuju Planom. dakle u slojevima ispod današnjeg nivoa naselja. - na temelju ocjene nalaza, potrebno je osigurati mogu- Zaštićenim građevinama, kod kojih su utvrđena svojstva ćnost prezentacije nalaza u okviru predviđenog proje- kulturnog dobra i na koje se obvezatno primjenjuju sve kta izgradnje kako bi se sačuvala arheološka baština. odredbe Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, - uređenjem javnih površina te svugdje gdje je to predvi- smatraju se sve građevine koje imaju status zaštite R i P. đeno u sklopu arheološkog parka, treba nastojati pre- zentirati strukturu rimske Andautonije, odnosno utvrde Za zahvate na kulturno-povijesnim vrijednostima koja Želin “in situ” uklapajući te sadržaje u današnju stru- nemaju status zaštićenih, već su u prijedlogu za zaštitu kturu naselja. (oznaka PR), odnosno u obnovi postupka upisa u Regi- - U postupku ishođenja lokaciske dozvole, nalaže se ob- star (oznaka P/PR) kao i njihovom neposrednom okolišu, vezatno arheološko ispitivanje na prostoru pripadajuće a koji bi mogli prouzročiti promjene na kulturnom dobru građevne čestice. i u njegovoj neposrednoj okolini potrebno je obavijestiti - za sve građevinske zemljane radove potrebno je pro- nadležni Konzervatorski odjel Uprave za zaštitu kulturne vesti prethodna zaštitna arheološka istraživanja čiji re- baštine. Za kulturna dobra koja su u prijedlogu za zaštitu, zultati čine dio projektne dokumentacije, te utječu na nadležni Konzervatorski odjel odmah će pokrenuti po- pristup projektiranju na tom prostoru. stupak zaštite. - svi građevinski zahvati koji uključuju zemljane radove podliježu Zakonom propisanom postupku (konzerva- Za sve evidentirane kulturno-povijesne vrijednosti (ozna- torski uvjeti, mišljenja, suglasnosti). ka E), preporuka je ovog Plana daljnja valorizacija unutar zasebnog programa od strane nadležnih službi i utvrđi- U široj zoni zaštite arheološkog područja primjenjuju se vanje prijedloga za zaštitu sukladno posebnom propisu, mjere koje su propisane za arheolološke lokalitete. koji omogućuje predstavničkom tijelu Grada da proglasi zaštićeno kulturno dobro lokalnog značaja na svome po- Članak 180. dručju, a način zaštite će se utvrditi uz prethodnu sugla- Arheološki kopneni lokaliteti označeni su približnom snost nadležne Uprave za zaštitu kulturne baštine. lokacijom na kartografskom prikazu, br. 3. Većina lokaliteta indicirana je na temelju slučajnih nalaza, no jedan Kulturna dobra, odnosno kulturno-povijesne vrijedno- broj čini skupina potencijalnih nalazišta, pretpostavlje- sti sa statusom zaštite R, PR, P i P/PR naznačene su na nih na temelju indikativnih toponima, geomorfološkog kartografskom prikazu, br. 3. tamnoplavnom bojom, a položaja, povijesnih podataka, kontinuiteta naseljavanja, kulturno-povijesne vrijednosti sa statusom zaštite E svi- te brojna područja uz materijalne ostatke. Zbog stupnja jetloplavom bojom. neistraženosti svrstavaju se u grupu ugroženih i najmanje zaštićenih kulturnih dobara, te se propisuju slijedeće Uz grafičku oznaku kulturnog dobra, odnosno kulturno- mjere njihove zaštite: povijesne vrijednosti na kartografskom prikazu, br. 3, - na dosad neistraženim arheološkim lokalitetima i dije- prikazan je i njegov/njezin prirpadajući identifikacijski lovima arheološkog područja potrebno je provesti po- broj (id. br.) naveden u tablicama s popisom kulturnih kusna arheološka sondiranja, kako bi se mogle odrediti dobara i kulturno-povijesnih vrijednosti. granice zaštite lokaliteta - prioritetna istraživanja provoditi na područjima koja se 6.1.2.1. namjenjuju intenzivnom razvoju infrastrukturnih su- Arheološka baština stava - radi njihove identifikacije potrebno je obaviti detaljno Članak 179. kartiranje i dokumentiranje, na temelju istražnih rado- Za šira područja Šćitarjeva i Želina određena su arheolo- va i rekognosticiranja. Na svim rekognosticiranim po- ška područja s posebnim uvjetima korištenja. Arheološka dručjima, prije građevinskih zahvata izgradnje infra- područja su podjeljena na užu i širu zonu arheološke za- strukture ili drugih objekata, treba provesti arheološke

9. lipnja 2006. 279 Službeni glasnik Grada Velike Gorice - Godina XII. Broj 10/2006

istražne radove, sondiranja, radi utvrđivanja daljnjeg A-17 drvena kapela, srednji vijek Lazi Turopoljski E - postupka. A-18 rimska limitacija, vicinalni put Lekneno E - - prije postupka ishođenja lokacijskih uvjeta treba oba- A-19 trasa rimske državne ceste Lukavec E - viti arheološka istraživanja. Ukoliko se prilikom izvo- – Lukavec Gornji đenja zemljanih radova naiđe na predmete ili nalaze A-20 stari grad Lukavec, 15. st. Lukavec E - A-21 tumuli, antika – Mraclinska Mraclin E - arheološkog značenja, porebno je radove odmah obu- Dubrava staviti, a o nalazu obavijestiti najbliži muzej ili nadle- A-22 kamena sjekira, rimske opeke Mraclin E - žnu Upravu za zaštitu kulturne baštine. – Obrež A-23 rimska limitacija Novaki Šćitarjevski E - Članak 181. A-24 prethistorijska naseobinska Novo Čiče E - jama - šljunčara Za arheološke lokalitete koji su evidentirani na temelju A-25 dva kasnocarska rimska groba, Novo Čiče E - povremenih nalaza ili su pretpostavljeni i mogući nalazi, 3.- 4. st. - šljunčara a ne postoje točno utvrđene granice zaštite ne propisuju A-26 ostaci dvorca, srednji vijek Novo Čiče E - se direktivne mjere zaštite, već je prije izvođenja zemlja- A-27 rimska ranocarska nekropola Obrezina E - nih radova koji prethode građevinskim, potrebno prove- A-28 trasa rimske državne ceste Ogulinec E - sti arheološka istraživanja, te upozoriti naručitelje radova A-29 trasa rimske državne ceste Okuje E - A-30 rimska državna cesta i Petrovina Turopoljska P - na moguće nalaze zbog čega je potreban pojačani oprez. nekropola sjeverno od naselja A-31 srednjovjekovna crkva - crkva Petrovina Turopoljska P - U područjima kojim se ovim Planom, predviđa izgradnja Sv. Petra građevina, a prostor nije izgrađen i priveden namjeni A-32 rimska nekropola – Turopoljksi Rakitovec E - temeljem dosadašnjih prostornih planova, obvezuje se Lug A-33 srednjovjekovna utvrda – Želin Ribnica E - nositelj zahvata da tijekom izrade istražnih radova koji A-34 tragovi rimske limitacije Sasi E - prethode procjeni utjecaja na okoliš osigura arheološko A-35 srednjovjekovno naselje Sop Bukevski E - istraživanje, rezultat kojeg mora biti detaljno pozicioni- - Gradište prethistorijski naselje, rana ranje arheoloških nalaza u prostoru i njihova valorizaci- A-36 Staro Čiče E - ja, odnosno da investitor izgradnje na takovom prostoru bronca i Hallstat- Gradišće A-37 nalaz grobova, srednji vijek Staro Čiče E - ima obavezu obaviti arheološka istraživanja ili sondira- - Gradišće nja prema uputama konzervatorskog odjela i da u slučaju A-38 srednjovijekovni lokalitet Staro Čiče E - veoma važnog arheološkog nalaza može doći do izmjene - Gradišće projekta ili njegove prilagodbe radi prezentacije nalaza), A-39 antički grad Andauntonija Šćitarjevo PR 1 ako se istraženi prostori obvezno prezentiraju in situ, a A-40 nekropola kasnog brončanog Velika Gorica P - doba – Visoki brijeg projekti konzervacije i prezentacije nalaza moraju se pri- A-41 nalaz rimskog novca Velika Gorica E - lagoditi i planovi i projekti izgradnje građevina i objeka- - Kurilovec ta i uređivanja zemljišta. A-42 trasa rimske državne ceste Velika Gorica E - - Kušanac Članak 182. A-43 rimski materijal – Kolodvorska Velika Gorica E - ulica Popis arheoloških lokaliteta: A-44 rimski ranocarski grob - Pleso Velika Gorica E - A-45 rimska ranocarska nekropola, Velika Gorica E - id.br. naziv – lokacija naselje status ktg. 1.-2. st. – Visoki brijeg A-01 slučajni nalaz rimskog novca Bapča E - A-46 srednjovjekovno groblje Velika Gorica E - A-02 trasa rimske ceste – Čohovo Bapča E - – župna crkva A-03 trasa rimske državne ceste Buševec E - A-47 antika – Grabanka/Pleso Velika Gorica E - ulomci kamena, rimske opeke i A-48 antika, možda villa rustica Velika Kosnica E - A-04 Buševec (Novo Selo) E - keramike – Melinište - Gradišće A-05 rimskodobni tumul Črnkovec E - A-49 nalazi keramike - Medvenica Velika Kosnica E - A-06 trasa rimske ceste Črnkovec E - A-50 rimski temeljni zidovi Velika Mlaka E - A-07 rimski ranocarski grob Donja Lomnica E - A-51 rimska državna cesta Vukovina E - A-08 tragovi rimske limitacije Drenje Šćitarjevsko E - A-52 srednjovijekovni kaštel Vukovina E - A-09 prapovijesno nalazište Dubranec E - A-53 antika Gradići-D. Lomnica E - – Peršinovec A-54 antika Velika Mlaka E - A-10 prapovijesno naselje Dubranec E - A-55 antika V. Gorica - Kurilovec E - A-11 srednjovijekovna utvrda Dubranec E - A-56 antika Lukavec E - – Peršin grad A-57 antika Petrovina Turopoljska E - A-12 nalazi opeke, antika – Gmajne Gornje Podotočje E - A-58 antika Lazina Čička E - i Dvor A-59 antika Staro Čiče E - A-13 rimski vicinalni put Gradići E - A-60 antika Lekneno E - A-14 raster zidova, antika – Gradišće Lazina Čička E - A-61 antika Velika Kosnica E - A-15 antika – Gradišće Lazina Čička E - A-62 antika Lazi Turopoljski E - A-16 trasa rimske državne ceste Lazi Turopoljski E - A-63 antika Buševec E - – Lazisko polje A-64 antika Buševec - Novo Selo E -

280 9. lipnja 2006. Službeni glasnik Grada Velike Gorice - Godina XII. Broj 10/2006

6.1.2.2. - ne dozvoljava se unošenje sadržaja koji bi prostorno Povijesne graditeljske cjeline mijenjali karakter ambijenta, u smislu gabarita izgradnje, prometa i sl. Članak 183. U cilju očuvanja povijesnih graditeljskih cjelina i dijelo- Članak 186. va gradskog i seoskih naselja, te prostornih i arhitekton- Kontaktne zone vrednuju se kao III. stupanj zaštite, a skih vrijednosti naselja određene su: obuhvaćaju one prostore koji okružuju povijesnu jezgru zone I. stupnja zaštite (A zone), naselja i osiguravaju kontrolu mjerila i naslijeđenog zone II. stupnja zaštite (B zone), obrisa i volumena. U njima preteže nova gradnja, ali se kontaktne zone (C zone) i nalaze i pojedinačni primjeri povijesne (tradicijske) arhi- zone zaštite ekspozicije naselja, tekture. Za ove zone se propisuju sljedeći uvjeti: - uz pridržavanje osnovnih načela i minimalnih ogra- Zone zaštite iz prethodnog stavka prikazane su na 39 li- ničenja dopustivi su i veći građevni zahvati, odnosno stova graﬁčkog priloga, br. 9. u tekstualnom dijelu Plana novogradnje, uz uvjet da se ne naruše prostorni odnosi na katastarskim kartama u mjerilu 1 : 5.000, a obuhva- naselja u cjelini. Nove građevine moguće je planirati ćaju i dijelove naselja za koje nisu određene povijesne na način da se njihovom postavom, lokacijom, volu- graditeljske cjeline, ali imaju djelomično očuvanu povi- menom, primjenom materijala završnog oblikovanja, jesnu matricu. kao i kvalitetom oblikovanja ne naruše kvalitetni povijesni ambijenti i vizure na njih. Članak 184. Zona I. stupnja zaštite odnosi se na područje u kojem Članak 187. se u potpunosti štiti struktura naselja, odnosno kulturno U zoni zaštite ekspozicije naselja ne dozvoljava se for- dobro, te se unutar nje primjenjuju slijedeći uvjeti kori- miranje građevnih čestica. Iznimno se mogu smjestiti štenja: javni sadržaji naselja kao što su igrališta, športski tereni, - potpuna zaštita građevnog tkiva (oblika i izgleda) a u parkovi i sl. koji ne izazivaju velike promjene u smislu najvećoj mjeri zaštita tradicije, funkcije i sadržaja prostornih odnosa i načina korištenja zelenih površina. - u potpunosti se čuva povijesna matrica; ulice i javni prostori te parcelacija bez izmjene njihove geometrije, Članak 188. - zadržavanje povijesne parcelacije bez mogućnosti spa- U povijesnim naseljima, sa zonoma zaštite A, B i C, nova janja susjednih katastarskih čestica izgradnja (interpolacija) svojom unutarnjom organizaci- - od općih mjera zaštite i mogućih građevnih zahvata jom prostora, komunikacijom s javnim površinama, ga- predviđa se održavanje izvornog stanja, sanacija, re- baritima i namjenom mora biti usklađena s postojećim stauracija i rekonstrukcija građevine i pripadajuće gra- okolnim povijesnim objektima, ne narušavajući siluetu i đevne čestice. osnovne vizure, te komunikacijske tokove unutar povijesne jezgre. Ne preporučuje se izmjena strukture i tipolo- Članak 185. gije postojećih objekata radi funkcionalne fuzije u veće Zona II. stupnja zaštite uključuje povijesni prostor na- prostorne sklopove koje bi mogle dovesti do gubitka pro- selja u kojem je očuvana tradicionalna matrica, mreža stornog identiteta pojedinih građevina. Uređivanje svih ulica i parcelacija, te pripadajuća povijesna (tradicijska) vanjskih ploha građevina unutar povijesnih cjelina mora arhitektura, ali je djelomice izgrađena i novijim građevi- se temeljiti na korištenju isključivo lokalnih arhitekton- nama koje čine skladnu cjelinu. Za ovu se zonu propisuju skih izraza i građevinskih materijala. slijedeći uvjeti korištenja: - obvezna je potpuna zaštita matrice naselja (povijesne Sve evidentirane drvene tradicijske kuće ne smiju se ru- građevne strukture, parcelacije, uličnih poteza), skla- šiti, već ih treba održavati u njihovim autentičnim obli- dnih ambijenata, gabarita, glavnih ekspozicija i vizur- kovnim arhitektonskim elementima, uz mogućnost pri- ne izloženosti lagodbe suvremenim uvjetima stanovanja, uz očuvanje - uz održavanje i sanaciju postojećih građevina dozvo- njihovog vanjskog izgleda. ljeni su manji građevinski zahvati u svrhu nužnog pri- lagođavanja suvremenim potrebama Na jednoj građevnoj čestici iznimno se mogu dozvoliti - dozvoljene su kvalitetne novogradnje (interpolacije) dvije stambene zgrade u slučaju kada se radi o očuvanju koje se svojim oblikovanjem, mjerilom, tipologijom, vrijedne tradicijske kuće uz koju se, na čestici u gradi- te gabaritima moraju uklopiti u ambijent teljski skladnoj cjelini sa zatečenim ambijentom, može - dozvoljena su rušenja, odnosno izmještanja dotrajalih predvidjeti izgradnja nove kuće. Preporuča se staru kuću građevina, ako nisu ocijenjena kao pojedinačno vrije- sačuvati i obnoviti, te ju koristiti za trajno ili povremeno dne povijesne građevine stanovanje, poslovni prostor ili u turističke svrhe (seoski - ne dozvoljava se promjena matrice koju čini mreža uli- turizam). Nove kuće mogu biti tlocrtnih dimenzija (7x- ca, karakteristični proﬁli ulica, građevna linija, parce- 12m), max visine do P+1, dvostrešnog krovišta nagiba lacija, ulične ograde i sl, kao ni tipologije izgradnje 33-45º, pokrivene crijepom. Materijali i olbici završne

9. lipnja 2006. 281 Službeni glasnik Grada Velike Gorice - Godina XII. Broj 10/2006 obrade moraju biti na tragu tradicionalne regionalne ar- zaštite koja uključuje dvorac i neposredni okoliš, te zonu hitekture, pokrov crijep, žbuka zaglađene teksture, kolo- vizualne izloženosti (zonu ekspozicije). U krajoliku oko rirana u zemljanim tonovima. Ne dozvoljava se gradnja dvorca Lukavec (osobito u predjelu s očuvanim priro- glomaznih volumena i sadržaja koji nisu u funkciji sta- dnim osobitostima i zoni vizualne izloženosti dvorca) novanja (skladišta, pogoni i sl.). nije moguća nikakva izgradnja ni prenamjena prostora. Prije bilo kakvih građevinskih zahvata na dvorcu, izu- Nova izgradnja treba biti usklađena s ambijentom u smi- zev osnovnog održavanja treba obaviti arhivska, te kon- slu gabarita, građevne linije, orijentacije na parceli, ogra- zervatorsko restauratorska istraživanja koja će odrediti da, materijala i elemenata arhitektonskog oblikovanja. uvjete za potrebne i moguće zahvate. Isto vrijedi i za prostor oko dvorca, koji je sastavni dio njegove prezentaci- Članak 189. je. Buduća namjena dvorca može biti ona koja se može Popis povijesnih graditeljskih cjelina: uklopiti u njegove prostorne okvire, što znači da mora čuvati prostornu organizaciju interijera uz eventualne POVIJESNA GRADITELJSKA CJELINA GRADSKOG NASELJA minimalne prilagodbe. id.br. naselje – dio naselja status ktg. B-01 Velika Gorica PR 3 Svi zahvati na građevinama i perivojno uređenom pro- POVIJESNA GRADITELJSKA CJELINA SEOSKOG NASELJA storu oko kurija, u okviru granice zaštite kurija Bedeko- id.br. naselje – dio naselja status ktg. vić i Alapić moraju se provoditi uz odobrenje nadležne B-02 Bukovčak E 3 službe zaštite kulturne baštine. B-03 Buševec PR 2 B-04 Cerovski Vrh E 3 Članak 192. B-05 Cvetković Brdo E 3 Ukoliko nadležni Konzervatorski odjel procjeni da ne- B-06 Donja Lomnica P/PR 2 pokretno kulturno dobro nije moguće valjano zaštiti na B-07 Drenje Šćitarjevsko PR 2 mjestu, moguće ga je izmjestiti u oformljeni etno mu- B-08 Dubranec PR 2 zej na način da se revitalizira kroz uključenje u životne B-09 Gradići E 3 tokove. Stoga je unutar izdvojenog dijela građevinskog B-10 Gudci E 3 B-11 Gustelnica PR 2 područja naselja Mala Buna, predviđeno formiranje ne- B-12 Jerebić E 3 koliko ambijentalnih graditeljskih sklopova tradicijske B-13 Kuče PR 2 arhitekture s područja omeđenog trokutom Zagreb-Si- B-14 Lukavec E 3 sak-Karlovac na način i uz uvjete propisane od strane B-15 Lazina Čička E 3 nadležnog Konzervatorskog odjela, te uz obvezatnu izra- B-16 Mraclin PR 2 du detaljnog plana uređenja. B-17 Novo Čiče PR 2 B-18 Okuje E 3 Članak 193. B-19 Poljana Čička – Donja Poljana E 3 Popis povijesnih graditeljsko-krajobraznih sklopova: B-20 Rakitovec E 3 B-21 Strmec Bukevski E 3 B-22 Šćitarjevo PR 2 i.br. naziv naselje status ktg. B-23 Vukomerić E 3 C-01 sklop kurije Modić-Bedeković Donja Lomnica R 1 B-24 Turopolje E 3 C-02 sklop dvorca Lukavec Lukavec R 1 B-25 Velika Gorica – Pleso E 3 C-03 sklop kurije Alapić Vukovina R 2 B-26 Velika Mlaka E 3 B-27 Vukovina E 3 6.1.2.4. Povijesne građevine 6.1.2.3. Povijesni graditeljsko-krajobrazni sklopovi Članak 194. Za svaku pojedinačnu povijesnu građevinu kod koje Članak 190. su utvrđena svojstva kulturnog dobra (prema Popisu iz Povijesni graditeljsko-krajobrazni sklopovi dvorca ka- članka 195.) kao najmanja granica zaštite utvrđuje se pri- štela Lukavec i kurija Bedeković i Alapić, moraju se padna čestica ili, ako je to posebno istaknuto, njen povi- održavati i obnavljati u okviru svojih prostornih međa jesno vrijedni dio. zaštite prema konzervatorskim uvjetima i uspostavlje- nom sustavu mjera zaštite. Konzervatorskom postupku Osim deﬁniranja zone zaštite, predviđaju se smjernice i podliježu sve radnje na povijesnim građevinama, uklju- mjere za zahvate na graditeljskoj baštini, kako bi se zašti- čujući i redovito održavanje, kao i svi zahvati održavanja tila od daljnjeg propadanja i degradiranja arhitektonskih perivoja i ostalih vanjskih površina. i stilskih vrijednosti, te uključila u suvremeni život. Od općih intervencija na građevinama, s obzirom na njiho- Članak 191. vu visoku spomeničku vrijednost kao kulturne baštine, Unutar granica zaštite graditeljsko-krajobraznog sklopa predviđaju se: konzervacija, restauracija, građevinska dvorca kaštela Lukavec određena je I. zona (1. stupanj) sanacija, rekonstrukcija.

282 9. lipnja 2006. Službeni glasnik Grada Velike Gorice - Godina XII. Broj 10/2006

Oko pojedinačnih kulturnih dobara propisuju se mjere SAKRALNE GRAĐEVINE – CRKVE I KAPELE zaštite, koje podrazumijevaju očuvanje povijesne građe- i.br. naziv - lokacija naselje status ktg. vine, ali i zaštite njihove slike u prostoru. To se posebno D-26 kapela Sv. Ivana Krstitelja Buševec P/PR 2 kapela Sv. Roka na rubu odnosi na lokacije kapela, dvorca i kurija, koje imaju D-27 Cvetković Brdo P/PR 2 izdvojen prostorni položaj. U zonama njihove vizualne naselja D-28 kapela Sv. Antuna Črnkovec E 3 izloženosti, u zoni zaštite pripadajućeg krajolika nije D-29 crkva Sv. Tri Kralja Donja Lomnica E 3 moguća nova izgradnja. D-30 crkva Gospe Snježne Dubranec P/PR 2 kapela Sv. Katarine (Gospe D-31 Dubranec E 3 Vlasnici (korisnici) građevina kod kojih su utvrđena spo- Karmelske) kapela Sv. M.B. Lurdske na menička svojstva (R, PR, P, P/PR) mogu putem nadležne D-32 Dubranec E 3 Uprave za zaštitu kulturne baštine iz državnoga proraču- raskrižju kapela Sv. Antuna na rubu D-33 Gustelnica P/PR 2 na zatražiti novčanu potporu za održavanje i obnovu. naselja kapela Sv. Mihaela na D-34 Kozjača E 3 Članak 195. brijegu iznad naselja kapela Sv. Fabijana i Popis povijesnih građevina: D-35 Kuče E 3 Sebastijana kapela Presvetog Srca D-36 Lazina Čička E 3 CIVILNE GRAĐEVINE – KAŠTEL/DVORAC Isusuovog i.br. naziv naselje status ktg. D-37 kapela Sv. Vida Mraclin E 3 D-01 kaštel/dvorac Lukavec Lukavec R 1 D-38 crkva Sv. Ivana Krstitelja Novo Čiče P/PR 2 D-39 kapela Ranjenog Isusa Novo Čiče E 3 CIVILNE GRAĐEVINE – STAMBENE NAMJENE D-40 kapela Krista Kralja Okuje E 3 i.br. naziv - lokacija naselje status ktg. D-41 kapela Sv. Petra Rakitovec E 3 D-02 kurija Modić-Bedeković Donja Lomnica R 1 D-42 kapela Sv. Jurja Staro Čiče E 3 - na rubu naselja D-43 crkva Sv. Martina Šćitarjevo P/PR 2 D-03 stambena kuća - Donja Lomnica P/PR 3 D-44 kapela Sv. Petra i Pavla Šiljakovina E 3 Stepanska 8 D-45 kapela Sv. Ane Velika Buna E 3 D-04 župni dvor (kurija) Novo Čiče P/PR 2 D-46 crkva Sv. Barbare Velika Mlaka R 1 D-05 stambena zgrada Novo Čiče E 3 crkva Navještenja D-47 Velika Gorica P/PR 2 D-06 stari župni dvor (knjižnica) Staro Čiče P/PR 2 B.D.Marije D-07 župni dvor Šćitarjevo PR 2 kapela Ranjenog Isusa -uz D-48 Velika Gorica R 2 D-08 kurija Cundeković Velika Mlaka E 3 cestu za zračnu luku, Pleso D-09 stambena kuća - nasuprot Velika Mlaka E 3 kapela Sv. Lovre - na D-49 Velika Gorica E 3 crkve starom groblju D-10 kurija Jelačić - u Velika Gorica P/PR 3 kapela Sv. Filomena - na D-50 Velika Gorica E 3 Kurilovcu novom groblju D-11 kurija Josipović - u Velika Gorica E 3 D-51 crkva Sv. Barbare Velika Mlaka R 1 Kurilovcu crkva Pohođenja Blažene D-52 Vukovina P/PR 2 D-12 župni dvor Velika Gorica PR 2 Djevice Marije D-13 stambena kuća - Sisačka Velika Gorica P/PR 3 19 SAKRALNE GRAĐEVINE – KAPELICE-POKLONCI, POKLONCI, RASPELA D-14 stambena kuća - Velika Gorica P/PR 3 i.br. naziv - lokacija naselje status ktg. B.Radića 28 kapelica-poklonac – na D-53 Buševec PR 3 D-15 kurija Alapić - nasuprot Vukovina R 2 glavnoj cesti prema Sisku crkve D-54 raspelo Cerovski Vrh E 3 D-55 raspelo-križno drvo Cvetković Brdo E 3 CIVILNE GRAĐEVINE – JAVNE NAMJENE kapela Blažene Djevice D-56 Donje Podotočje E 3 i.br. naziv naselje status ktg. Marije D-16 stara škola Donja Lomnica P/PR 2 D-57 raspelo Gornje Podotočje E 3 D-17 stara škola Kuče P/PR 2 D-58 poklonac Gradići PR 3 D-18 stara škola Mraclin E 3 D-59 raspelo-križno drvo Gudci E 3 D-19 stara škola Novo Čiče E 3 kapela-poklonac Majke D-20 stara škola Staro Čiče PR 2 D-60 Božje Karmelske (za Kobilić E 3 D-21 stara škola Šćitarjevo E 3 rušenje) D-22 stara škola Velika Gorica E 3 D-61 kapelica-poklonac Kuče PR 3 zgrada stare vijećnice D-62 kapelica-poklonac Lazina Čička PR 3 D-23 općine Turopoljske (muzej Velika Gorica R 1 kapelica-poklonac – u D-63 Mala Buna PR 3 Turopolja) središtu naselja raspelo-križno drvo – na D-64 Markuševec T. E 3 kraju naselja CIVILNE GRAĐEVINE – GOSPODARSKE NAMJENE D-65 raspelo-križno drvo Mičevec E 3 i.br. naziv - lokacija naselje status ktg. D-66 kapelica-poklonac Okuje PR 3 ostaci nekadašnjeg sklopa D-24 Novo Čiče E 3 tvornice žeste D-67 raspelo-križno drvo Prvonožina E 3 sklop drvne industrije F. kapelica-poklonac - na D-25 Turopolje E 3 D-68 Ribnica E 3 Deutcha cesti Jagodno-Ribnica

9. lipnja 2006. 283 Službeni glasnik Grada Velike Gorice - Godina XII. Broj 10/2006

D-69 poklonac – središte naselja Staro Čiče E 3 Članak 197. poklonac na cesti prema Popis memorijalnih područja i obilježja, te javne pla- D-70 Šćitarjevo PR 3 Šćitarjevu stike: D-71 poklonac Sv. Florijana Šćitarjevo PR 3 D-72 kapela Gospe Karmelske Velika Gorica E 3 MEMORIJALNA PODRUČJA poklonac – Kurilovec D-73 Velika Gorica E 3 (Gorenec) i.br. naziv naselje status ktg. poklonac - na cesti za E-01 mjesno groblje Dubranec E 3 D-74 Velika Gorica PR 3 Pleso E-02 mjesno groblje Šćitarjevo E 3 poklonac - na Zagrebačkoj E-03 gradsko groblje Velika Gorica E 3 D-75 Velika Gorica PR 3 cesti kod pučkog učilišta E-04 mjesno groblje Vukovina E 3 poklonac - raskrižje D-76 šetališta F.Lučića i Velika Gorica PR 3 Rakarske ulice SPOMEN (MEMORIJALNI) OBJEKT/OBILJEŽJE D-77 raspelo - u Rakarju Velika Gorica E 3 i.br. naziv naselje status ktg. D-78 poklonac Velika Mlaka E 3 E-05 spomenik NOB Buševec E 3 D-79 kapelica-poklonac Vukovina PR 3 E-06 spomenik NOB Poljana Čička E 3 poklonac – Kurilovec E-07 spomenik NOB Dubranec E 3 D-80 Velika Gorica E 3 (Dolenec) E-08 spomenik NOB Kuče E 3 raspelo-križno drvo D-81 Velika Gorica E 3 E-09 spomenik palim borcima Lukavec E 3 – Kurilovec E-10 spomenik palim borcima Mičevec E 3 D-82 raspelo-križno drvo Velika Kosnica E 3 E-11 spomenik NOB Novo Čiče E 3 D-83 raspelo-križno drvo Gornja Lomnica E 3 E-12 spomenik NOB Rakitovec E 3 D-84 poklonac – središte naselja Lukavec E 3 E-13 spomenik Jurju Habdeliću Staro Čiče PR 3 raspelo – na izlazu iz D-85 Lukavec E 3 E-14 spomenik palim borcima Šćitarjevo E 3 naselja prema Dubrancu E-15 spomenik NOB Turopolje E 3 raspelo – na cesti prema D-86 Lukavec E 3 Gradićima E-16 rodna kuća V. B. Velika Gorica R 3 kapelica-poklonac – kod spomenik palim borcima D-87 Staro Čiče E 3 spomenika J. Habdeliću E-17 – park pored pučkog Velika Gorica E 3 učilišta D-88 poklonac Poljana Čička E 3 spomenik NOB u poklonac – na ulazu u E-18 Velika Gorica E 3 D-89 naselje iz smjera Sisačke Mraclin E 3 Kurilovcu ceste E-19 spomenik NOB u Plesu Velika Gorica E 3 raspelo – na križanju za E-20 spomenik palim borcima Velika Mlaka E 3 D-90 Mraclin E 3 Okuje spomen bista Vladimiru E-21 Velika Mlaka E 3 D-91 raspelo – u središtu naselja Rakitovec E 3 Nazoru D-92 raspelo – u središtu naselja Velika Buna E 3 spomen obilježje E-22 Velika Gorica E 3 D-93 raspelo – u središtu naselja Ključić Brdo E 3 “Probijeni obruč” - Pleso poklonac – na kraju spomen obilježje D-94 naselja, rasakrižje za Šiljakovina E 3 E-23 poginulim braniteljima Velika Gorica E 3 Lučane – stočni sajam D-95 raspelo Kozjača E 3 spomen park D-96 raspelo Dubranec E 3 E-24 Domovinskom ratu - Velika Gorica E 3 Kurilovec D-97 raspelo – u središtu naselja Markuševec Tur. E 3 spomen ploča na zgradi D-98 kapelica Jagodno E 3 E-25 Šćitarjevo E 3 DVD-a D-99 kapelica Donja Lomnica E 3 spomen ploča palim D-100 raspelo Donja Lomnica E 3 E-26 borcima - zgrada Mala Kosnica E 3 D-101 poklonac-kapelica Strmec Bukevski E 3 Vatrogas. doma D-102 raspelo Rakitovec E 3 spomen ploča poginulim E-27 Petrovina Turopoljska E 3 kapelica Uzašašća braniteljima D-103 Jerebić E 3 Kristovog spomenik Domovinskom E-28 Kuče E 3 D-104 kapelica Velika Buna E 3 ratu – kraj Doma kulture D-105 raspelo Velika Buna E 3 E-29 spomen-ploča NOB-a Poljana Čička E 3 D-106 kapelica-poklonac Črnkovec E 3 E-30 spomen-ploča NOB-a Poljana Čička E 3 kapelica Blažene Djevice E-31 spomenik NOB-a Poljana Čička E 3 D-107 Velika Buna E 3 Marije - Krušak E-32 spomen ploča Mraclin E 3 spomen ploča poginulim E-33 Mraclin E 3 6.1.2.5. u NOB-u Memorijalna baština i javna plastika E-34 spomen ploča NOB Turopolje E 3 spomenik poginulim E-35 Turopolje E 3 Članak 196. braniteljima – u parku spomen ploča NOB-a E-36 Cerovski Vrh E 3 Memorijalnu baštinu na području Grada Velike Gorice – na zgradi osnovne škole predstavljaju memorijalna područja i spomen (memori- E-37 spomen ploča NOB-a Cerovski Vrh E 3 jalni) objekti/obilježja, a javnu plastiku “Krčka” vrata. spomen u vojarni “Satnik E-38 Velika Buna E 3 Josip Zidar” spomenik poginulim Mjere zaštite i očuvanja koje su propisane za povijesne građe- E-39 Gradići E 3 vine vrijede i za objekte memorijalne zaštite i javnu plastiku. braniteljima

284 9. lipnja 2006. Službeni glasnik Grada Velike Gorice - Godina XII. Broj 10/2006

spomen ploča poginulim u dvostrešnim krovištima pokrivenih crijepom, najveće E-40 Strmec Bukevski E 3 Domovinskom ratu etažne visine Pr+Pk na području Vukomeričkih gorica, spomen ploča poginulim u E-41 Donja Lomnica E 3 odnosno Pr+1+Pk na ostalim područjima ove katego- Domovinskom ratu rije kulturnog krajolika uz primjenu pastelnih boja u E-42 spomen ploča Lekneno E 3 spomen ploča poginulim u oblikovanju pročelja. E-43 Mala Buna E 3 Domovinskom ratu zabrana lociranja nečistih proizvodnih pogona koji šte- tno djeluju na prirodno okruženje. JAVNA PLASTIKA zabrana provođenja hidromelioracijskih zahvata izvan i.br. naziv - lokacija naselje status ktg. područja koja su utvrđena Planom. krčka/turopoljska vrata F-01 Kuče P/PR 2 zabrana pravocrtne regulacije vodotoka. - Turopoljski lug panj turopoljskog hrasta F-02 Velika Gorica E 3 – ispred muzeja Turopolja Na područjima kulturnog krajolika 3. kategorije posebne skulptura “Razlistalo mjere zaštite utvrđene su kroz ostale Odredbe za provo- F-03 drvo” – zgrada Velika Gorica E 3 đenje Plana. poglavarstva skulptura “Ivana Brlić- F-04 Mažuranić i likovi njezinih Velika Gorica E 3 Članak 199. priča” Predjeli kulturnog krajolika: skulptura “Legenda” F-05 Velika Gorica E 3 – ulica Matice Hrvatske i.br. naziv naselje status ktg. skulptura “Ptica na F-06 Velika Gorica E 3 zemlji” – Kolareva ulica G-01 krajolik doline rijeke Save - E 2 skulptura “Dječak s G-02 krajolik nizniskih šuma - E 2 F-07 guskom” – dječji vrtić Velika Gorica E 3 G-03 krajolik Vukomeričkih gorica - E 2 Ciciban perivoj Kurije Modić- G-04 Donja Lomnica R 2 skulptura “Fortuna” Bedeković F-08 Šćitarjevo E 3 – dvorište osnovne škole F-09 postament Vukovina E 3 6.2. skulptura “Fontana” Područja posebnih ograničenja u korištenju F-10 – u dvorištu tvornice DI Turopolje E 3 “Turopolje” “Milenijski križ” (Golgota) Članak 200. F-11 Velika Gorica E 3 – Trg kralja Tomislava Planom se utvrđuju područja posebnih ograničenja u korište- nju koja predstavljaju osobito vrijedne predjele krajobraza, 6.1.2.6. dijelove tla, vode, zaštitne i sigurnosne zone vojnih objekata, Kulturno – krajobrazne cjeline te zaštitni šumski, vodni i infrastrukturni pojasevi.

Članak 198. 6.2.1. Obzirom na vrijednost, krajobrazne cjeline su podijelje- KRAJOBRAZ ne u kategorije. Tako su na području Grada Velike Gori- ce utvrđeni kulturni krajolici 2. i 3. kategorije. Kulturni Članak 201. krajolik 2. kategorije predstavljaju krajobrazne cjeline Planom se utvrđuju osobito vrijedni predjeli prirodnog i regionalnog značenja, a to su na području Grada Velike kultiviranog krajobraza, te propisuju slijedeća ograniče- Gorice: nizinske pretežito šumske površine, prostor Vu- nja u korištenju i to: komeričkih gorica, neposredni prostor uz rijeku Savu i prirodnog krajobraza (nizinske šume Turopolja i dio perivoj kurije Modić-Bedeković u Donjoj Lomnici. Pre- Turopoljskog luga): ostalo područje kulturnog krajolika 3. kategorije pred- očuvanjem prirodnog integriteta i speciﬁčnih obilje- stavljaju krajobrazne cjeline bez izraženog prostornog žja cjeline, identiteta, koje imaju samo pojedinačna kulturna dobra. očuvanjem ravnoteže ekoloških sustava, naročita reži- ma voda, kako bi se održale karakteristike biotopa, Obzirom na zatečen kvalitetan suživot graditeljske bašti- vođenjem trasa infrastrukturnih građevina unutar ne i prirodnih osobitosti pripadajućeg okruženja, a kao zajedničkh koridora, cjeline su iznimnih povijesnih, arheoloških, umjetničkih, zabranom izgradnja izvan građevinskih područja, kulturnih, znanstvenih, socijalnih i tehničkih vrijednosti, osim za potrebe infrastrukturnih građevina, te građe- za područja kulturnog krajolika 2. kategorije utvrđuju se vina MORH-a i Ministarstva pravosuđa. pored onih određenih u Odredbama za provođenje Plana, kultiviranog krajobraza (pojas uz rijeku Savu): slijedeće posebne mjere zaštite: očuvanjem i obnovom tradicijskog graditeljstva, na- zabrana izgradnje izvan građevinskih područja, osim ročito drvenih tradicijskih kuća i gospodarskih gra- infrastrukturnih građevina i građevina i objekata za po- đevina, kao nositelja povijesnog identiteta prostora, trebe obrane, lovstva, šumarstva i ribogojstva, te osta- očuvanjem povijesne slike prostora koju čine volu- lih građevina utvrđenih na kartografskim prikazima. men naselja, njegovi obrisi i završna obrada građe- izgradnja građevina isključivo na samostojeći način, s vina, te vrijednosti krajobraza kojim je okruženo,

9. lipnja 2006. 285 Službeni glasnik Grada Velike Gorice - Godina XII. Broj 10/2006

očuvanjem i njegovanjem izvornih i tradicijskih ispiranja, podrivanja ili odronjavanja zemljišta i drugih sadržaja, poljodjelskih kultura i tradicijskog (ekolo- sličnih štetnih pojava uslijed čega može doći do ugroža- škog) načina obrade zemlje, vanja života i zdravlja ljudi, uništenja tvarnih dobara, te očuvanjem i zadržavanjem karakterističnih toponi- poremećaja u vodnom režimu. ma, naziva sela, zaselaka i polja od kojih neka imaju znakovita i povijesna značenja, Na području ugroženom erozijom zabranjuje se i ograni- očuvanjem prirodnih značajki kontaktnih područja čava sječa drveća i grmlja, eksploatacija pijeska, šljunka uz povijesne građevine i sklopove, budući da pripa- i kamena, odlaganje otpada, te se ograničava korištenje daju integralnoj (prirodnoj i kulturnoj) baštini. poljoprivrednog i drugog zemljišta.

6.2.2. 6.2.2.3. TLO Pretežito nestabilna područja

Članak 202. Članak 205. Područja posebnih ograničenja načelno su prikazana na Pretežito nestabilna područja predstavljaju: kartografskom prikazu, br. 3, a njihova točna dispozicija uvjetno stabilne padine (nestabilne padine II. katego- je određena elaboratom “Geološka istraživanja za ka- rije) koje prilikom građenja uslijed nepažljivog rada tegorizaciju tla područja općina Zaprešić, Novi Zagreb mogu postati nestabilne i i Velika Gorica” na inženjersko-geološkim kartama u uvjetno nestabilne padine (nestabilne padine III. kate- mjerilu 1:10.000 koje se nalaze u pismohrani Službe za gorije) na kojima postoje prirodni uvjeti koji naruša- prostorno uređenje, zaštitu okoliša i graditeljstvo Ureda vaju stabilnost ili na neki drugi način otežavaju i pri- državne uprave - ispostava Velika Gorica. vremeno onemogućuju privođenje zemljišta gradnji, te su bez vidljivih znakova nestabilnosti 6.2.2.1. Područje najvećeg inteziteta potresa i seizimotektonski Pri gradnji na uvjetno stabilnim padinama potrebno je aktivni rasjedi temeljem geotehničkih istražnih radova odrediti posebne geotehničke uvjete. Posebni geotehnički uvjeti su, Članak 203. u pravilu, uvjeti građenja na padini i uvjeti temeljenja Područje Grada Velike Gorice izloženo je mogućem dje- građevine. lovanju potresa inteziteta VII. i viših stupnjeva po MCS iz čega proizlazi potreba nužnog preventivnog djelovanja Na uvjetno nestabilnim padinama može se graditi kada u zaštiti od potresa na način da se projektiranje, građenje se uklone uzroci koji otežavaju ili privremeno onemo- i rekonstrukcija značajnijih građevina mora provesti tako gućuju gradnju, što se postiže preventivnim mjerama da budu otporne na potres. za sanaciju terena. Opseg i vrsta preventivnih mjera za sanaciju terena odredit će se nakon obavljenih detaljnih U svrhu aktivnosti iz prethodnog stavka potrebno je oba- geotehničkih istraživanja temeljem kojih će se utvrditi viti detaljna seizmička, geomehanička i geoﬁzička ispiti- posebni uvjeti građenja. vanja konkretnih lokacija sa ciljem određivanja projektnih seizmičkih parametara (maksimalna ubrzanja gibanja tla Na pretežito nestabilnim područjima ne smiju se na po- za potresa i pridruženi reprezentativni akcelerogrami). ljoprivrednim zemljištima mijenjati karkateristične kulture, ali je moguće oranicu prenamijeniti u livadu, a liva- Pri ispitivanjima iz prethodnog stavka potrebno je kori- du i oranicu u šumu. stiti vjerojatnostne metode u suglasju s koncepcijom sei- zmičkog rizika uz puno poštivanje eventualnih novina. 6.2.2.4. Značajnije građevine iz stavka 1. ovoga članka su više- Područja aktivnih ili mogućih klizišta stambene, industrijske i energetske građevine i postrojenja, mostovi na državnim i županijskim prometnicama, tornje- Članak 206. vi, stupovi i dimnjaci, građevine u kojima trajno ili povre- Područja aktivnih ili mogućih klizišta predstavljaju ne- meno boravi veći broj ljudi, građevine koje se zbog svojih stabilne padine IV. kategorije u kojima postoje zone ili kulturno-povijesnih ili drugih vrijednosti izdvajaju od osta- plohe sloma duž kojih su parametri posmične čvrstoće lih, te ostale građevine od važnosti za Državu i Županiju. pali na rezidualne vrijednosti (aktivna i stara klizanja ili evidentirane zone sloma u padini tektonskog podrijetla). 6.2.2.2. Područje ugroženo erozijom Detaljnim geotehničkim istraživanjima propisat će se uvjeti za prethodnu sanaciju terena koja može podrazu- Članak 204. mijevati i složene sanacijske mjere (dreniranje, nasipa- Područje ugroženo erozijom je područje na kojem zbog vanje, potporne konstrukcije i sl.). Sanacija terena može djelovanja površinskih ili podzemnih voda dolazi do se obaviti i na način da izgradnja novih i rekonstrukcija

286 9. lipnja 2006. Službeni glasnik Grada Velike Gorice - Godina XII. Broj 10/2006 postojećih građevina čine dio sanacijskih mjera tako da Unutar vodonosnog područja potrebno je u cilju zaštite uvjeti sanacije terena sadržavaju posebne geotehničke podzemnih voda i vodocrpilišta primjenjivati slijedeća uvjete za gradnju građevina. ograničenja u korištenju: uređenje neizgrađenih građevinskih područja proizvo- Na područjima klizišta nisu dozvoljeni slijedeći radovi: dnih i ugostiteljsko turističkih namjena, te golf igrališta kopanje zdenaca, jaraka (osim plitkih jaraka za povr- i tovilišta uvjetuje se prethodnom izgradnjom mreže za šinsku odvodnju), jama, putova i sl., odvodnju otpadnih voda s predtretmanom priključenu obavljanje građevinskih radova (osim radova na sani- na izgrađeni sustav odvodnje otpadnih voda s uređa- ranju terena), jem za pročišćavanje, obrađivanje zemljišta u poljoprivredne svrhe, za postojeće proizvodne, veće gospodarske građevi- remećenje humusnog pokrova tla, osim ako je to na tene (tovilišta i sl.) i ostale veće zagađivače potrebno melju veriﬁciranih detaljnih geotehničkih istraživanja je provesti sanaciju u smislu izgradnje predtretmana dopušteno. otpadnih voda ukoliko ih ne posjeduju, sa priljevnih površina neposredno uz stajaće vode koje Članak 207. se koriste u športsko rekreacijske i gospodarske (sa- Na područjima iz članaka 205. i 206. ne smiju se oba- nacija eksploatacije) svrhe potrebno je oborinske vode vljati zahvati u prostoru koji dodatno ugrožavaju stabil- sprovesti u sustav oborinske kanalizacije ili na vanjske nost tla i to: površine i nizvodno u prijemnike, šumsko zemljište se ne smije prenamijeniti u poljodjel- zabranjuje se zahvatima u prostoru probijanje zaštitnog ske površine ili u građevinska zemljišta, a sječa šuma pokrovnog sloja i stvaranja novih stajaćih voda, osim dopuštena je samo u mjeri u kojoj se ne ugrožava op- za potrebe: stanak šume i šumskog raslinstva, sanacije eksploatacijskih polja radi formiranja jezera ne dopušta se izvedba rovova za infrastrukturne linij- (Čiče, Novo Čiče, Lisičak /Vukovinsko jezero/, KZ ske građevine bez prethodno pribavljenih uvjeta koje Turopolje) u športsko rekreacijske svrhe, će izdavati nadležni geotehnički katastar. rastilišta na lokaciji utvrđenoj Planom (Jagodno) i akumulacijskog jezera hidroelektrane “Drenje”. 6.2.3. VODE 6.2.3.2. Vodozaštitna područja Članak 208. Vodne resurse Grada Velike Gorice kao opći i osobito Članak 210. vrijedan dio prirodnog sustava čine podzemne vode, vo- U cilju zaštite vode za piće utvrđuju se zone sanitarne dotoci i stajaće vode. zaštite vodocrpilišta. Za postojeće vodocrpilište “Velika Gorica” i projektirano vodocrpilište “Kosnica I.” utvrđe- Osnovni planski dokument za upravljanje vodama, za za- ne su zone sanitarne zaštite sukladno posebnom propisu. štitu voda i za zaštitu od voda je vodnogospodarska osnova, odnosno vodnogospodarski plan slivnog područja. Ograničenja u korištenju i uvjeti korištenja unutar pojedine zone sanitarne zaštite vodocrpilišta utvrđena su 6.2.3.1. posebnim propisom. Vodonosno područje i stajaće vode Članak 211. Članak 209. Za planirana i potencijalna vodocrpilišta “Črnkovec” Vodonosno područje je prostor tzv. zagrebačkog aluvija, Planom je utvrđeno potencijalno uže vodozaštitno po- gdje se u šljunčano-pjeskovitim slojevima pojavljuje tok dručje na kojem se do utvrđivanja zona sanitarne zaštite podzemne vode bitan za vodoopskrbu, odnosno eventu- vodocrpilišta, zahvati u prostoru uvjetuju prethodnom alno drugu namjenu korištenja voda. provedbom hidrogeoloških istraživanja.

Probijanjem zaštitnog sloja vodonosnog područja uslijed Izuzetno od prethodnog stavka, do utvrđivanja zona sa- eksploatacije mineralnih sirovina nastale su stajaće vode nitarne zaštite vodocrpilišta, tovilišta nije moguće smje- – jezera; Donja Lomnica, Čiče (više jezera), Novo Čiče, stiti na potencijalnom užem vodozaštitnom području. Lisičak (Vukovinsko jezero), KZ Turopolje i Jagodno, čija je namjena određena u športske i rekreacijske svrhe (izu- 6.2.3.3. zev jezera Donja Lomnica – pjezažno zelenilo), odnosno Vodotoci I. i II. kategorije za potrebe rastilišta za znanstvena istraživanja (lokacija Jagodno). Uz navedene stajaće vode, na području Grada Članak 212. Velike Gorice određene su stajaće vode ribnjaka i eksplo- Planirana vrsta vode određuje se kategorizacijom, a katego- atacijskog polja (lokacija Mraclin) izvan vodonosnog po- rija vode mora zadovoljavati uvjete za određenu vrstu vode dručja, te akumulacije hidroelektrane “Drenje”. određenu posebnim propisom kojim se vode klasiﬁciraju.

9. lipnja 2006. 287 Službeni glasnik Grada Velike Gorice - Godina XII. Broj 10/2006

Planirana vrsta vode osigurava se izradom i provođe- nju trase državne ceste tzv. istočne obilaznice Velike Go- njem planskih osnova za upravljanje vodama i prove- rice moguće je istu realizirati i unutar zone iz prethodnog dbom mjera za zaštitu voda. stavka, uz posebne uvjete propisane od strane nadležnog ministarstva. U vodotoke I. kategorije zabranjeno je ispuštanje otpadnih voda bez obzira na stupanj pročišćavanja i izgrađe- 6.2.4.2. nosti sustava javne odvodnje. Zone ograničene izgradnje

Na području Grada Velike Gorice u II. kategoriji je pla- Članak 216. nirana voda kanala Sava-Odra, a u III. kategoriji voda U II. zoni ograničene izgradnje u kontaktnom području rijeke Save. lokacija, br. 3 i 9 zabranjuje se izgradnja naselja, bolnica, škola, dječjih vrtića i drugih građevina društvenih djela- 6.2.3.4. tnosti u kojima boravi i radi veći broj ljudi. Poplavna područja U I. zoni ograničene izgradnje u kontaktnom području Članak 213. lokacija, br. 3 i 9 zabranjuje se uz izgradnju iz pretho- Na poplavnom području retencije “Odransko polje” za- dnog stavka i izgradnja industrijskih i stambenih građe- branjuje se svaka izgradnja izvan građevinskog područja vina, županijskih cesta, te dalekovoda naponskog nivoa većeg od 110 kV. osim infrastrukturnih i zaštitnih vodnih građevina odre- đenih Planom. Za postojeće ili planirane građevine čiji je smještaj dozvoljen u područjima iz stavka 1. i 2. ovoga članka vla- Unutar građevinskog područja na poplavnom području snici ili izvođači dužni su potpisati suglasnost za ne na- iz prethodnog stavka kod utvrđivanja lokacijskih uvjeta knadu štete u slučaju akcidenta u vojnom kompleksu. potrebno je ishoditi vodopravne uvjete. U zoni ograničene izgradnje lokacije, br. 4 zabranjena je 6.2.4. izgradnja građevina, objekata, instalacija i drugih zapre- ZAŠTITNE I SIGURNOSNE ZONE OBJEKATA ka koje probijaju propisane norme. POSEBNE NAMJENE Članak 217. Članak 214. U ostalim zonama ograničene izgradnje zabranjena je Kako radi zaštite područja izvan površina posebnih na- izgradnja građevina koje svojom visinom predstavljaju mjena od djelovanja objekata i uređaja posebne namjene, ﬁzičku zapreku, te time ometaju rad vojnih uređaja. tako i radi zaštite objekata i uređaja posebne namjene od djelovanja s kontaktnog područja utvrđuju se slijedeća Ostala izgradnja unutar zona ograničene izgradnje omo- područja ograničenja u korištenju ovisno o objektu po- gućuje se uz prethodno pribavljenu suglasnost nadležnog sebne namjene: ministarstva. zone zabranjene izgradnje, zone ograničene izgradnje i 6.2.4.3. zone kontrolirane izgradnje. Zone kontrolirane izgradnje

Lokacije posebne namjene naznačene su na kartograf- Članak 218. skom prikazu, br. 3. brojevima od 1 do 11. U zoni kontrolirane izgradnje do 3.000 m od središta lokacija, br. 3, 7 i 10 moguća je izgradnja, uz suglasnost Izuzetno od odredbi članaka 215. do zaključno članka 221. nadležnog ministarstva većih industrijskih i drugih gra- unutar zona zabranjene, ograničene i kontrolirane izgra- đevina koje svojim tehničkim, tehnološkim i drugim ka- dnje na lokacijama 1-10 moguć je smještaj infrastrukturnih rakteristikama mogu ometati rad vojnih uređaja i pred- građevina od važnosti za Državu uz posebne uvjete uređe- stavljaju “unosan cilj” napada neprijatelja. nja određene od strane nadležnog Ministarstva. Članak 219. 6.2.4.1. U zoni kontrolirane izgradnje do 5.000 m od središta lokacije, br. 9 zabranjena je izgradnja industrijskih i ener- Zone zabranjene izgradnje getskih građevina (dalekovodi, antene), elektronskih ure- đaja, metalnih konstrukcija i drugih građevina, objekata i Članak 215. uređaja koji emitiranjem elektroenergetskih valova ili na U zonama zabranjene izgradnje zabranjuje se bilo kakva drugi način mogu ometati rad vojnih uređaja. izgradnja, osim građevina, objekata i uređaja za potrebe obrane (lokacije 1-10), odnosno za potrebe kazneno Unutar područja iz prethodnog stavka za izgradnju bilo odgojnog zavoda u Turopolju (lokacija 11). koje vrste građevine potrebno je prethodno pribaviti suglasnost nadležnog ministarstva. Po obavljenom dodatnom stručno-planerskom istraživa- 288 9. lipnja 2006. Službeni glasnik Grada Velike Gorice - Godina XII. Broj 10/2006

Članak 220. sudama, odnosno spremnicima postavljenim na javnim U zoni kontrolirane izgradnje do 20.000 m od granice po- površinama tako da je do njih omogućen pristup komu- vršina posebne namjene, a unutar koridora od posebnog nalnom vozilu, te da ne ometaju normalno prometovanje interesa za oružane snage Republike Hrvatske zabranjuje na javnim prometnim površinama (preglednost raskrižja, se izgradnja građevina koje svojom visinom predstavlja- nesmetani prolaz biciklista, pješaka i osoba s invalidite- ju ﬁzičku zapreku, te time ometaju rad vojnih uređaja. tom). Jedan spremnik za jednu vrstu otpada postavlja se na svakih 500 stanovnika. Koridor iz prethodnog stavka je prostor od 50 m oko osi koja spaja krajnje točke u čitavoj duljini pravca. Odvojeno prikupljanje otpada predviđeno je putem re- ciklažnih dvorišta i međustanica smještenih unutar ili u Članak 221. blizini građevinskih područja većih naselja, odnosno u U zoni kontrolirane izgradnje lokacije, br. 4 izgradnja blizini područja sa najvećom koncentracijom nastajanja proizvodnih pretežito industrijskih građevina, uvjetuje otpada. Odvojeno prikupljanje biootpada predviđeno je se potvrdom nadležnog ministarstva na glavni projekt. u posudama na cijelom području Grada. 6.2.5. Obrada otpada ili sekundarna reciklaža predviđena je ZAŠTITNI ŠUMSKI, VODNI I kao: INFRASTRUKTURNI POJASEVI biološka obrada otpada ili kompostiranje, Članak 222. termička obrada otpada ili spaljivanje na lokaciji na Zaštitni šumski, vodni i infrastrukturni pojasevi su kon- kojoj je omogućena ta vrsta obrade, taktni prostori šuma, voda i infrastrukturnih građevina, mehaničko-biološka obrada koja podrazumijeva usi- utvrđeni posebnim propisima, unutar kojih su zabranjeni tnjavanje, zbijanje, razvrstavanje (sortiranje), miješa- određeni zahvati u prostoru ili je potrebno u postupku utvr- nje i obrada, đivanja lokacijskih uvjeta pribaviti prethodne suglasnosti ﬁzikalno-kemijska obrada postupcima kojima se odva- ili posebne uvjete od strane nadležnih upravnih tijela. jaju, koncentriraju ili neutraliziraju toksični sastojci opasnog otpada. 7. Postupanje s otpadom Obrada otpada (osim termičke) predviđa se na odlagali- štu otpada I. kategorije “Mraclinska Dubrava”. Članak 223. Na području Grada Velike Gorice potrebno je ustrojiti Članak 226. cjeloviti sustav gospodarenja otpadom, kojim se: Kontrolirano odlaganje nezbrinutih (neiskoristivih) osta- izbjegava i smanjuje nastajanje otpada, taka komunalnog i inertnog otpada (nakon maksimalnog vrednuje neizbježivi otpad i iskorištenja materijala i energije) predviđeno je na naj- kontrolirano odlažu nezbrinuti (neiskoristivi) ostaci prihvatljiviji način za okoliš na odlagalištu otpada I. ka- otpada. tegorije “Mraclinska Dubrava”.

Članak 224. 8. Izbjegavanje i smanjivanje nastajanja (minimaliizacija, Mjere sprječavanja nepovoljnih redukcija) otpada obuhvaća niz mjera i zahvata u pro- utjecaja na okoliš izvodnji i potrošnji tvarnih dobara, na mjestu nastanka otpada sa svrhom smanjenja njegove količine i štetnosti. Članak 227. U skladu s propisima o zaštiti okoliša i Planom interven- Članak 225. cija u zaštiti okoliša Grad Velika Gorica je dužan izraditi Vrednovanje neizbježivog otpada sastoji se od niza po- svoj Plan intervencija u zaštiti okoliša. stupaka i tehnologija za iskorištavanje vrijednih svoj- stava otpada u tvarne i energetske svrhe (ponovno ko- U cilju sprječavanja nepovoljnih utjecaja na okoliš su- rištenje-prerada) uz istovremeno smanjivanje štetnosti i kladno posebnom propisu u prethodnim točkama odre- količina. dbi za provođenje Plana sadržan je veći dio mjera zaštite Predviđeno je izdvojeno prikupljanje ili primarna re- okoliša koje će se provoditi sukladno posebnim propisi- ciklaža potencijalno iskoristivih otpadnih tvari koje se ma, a to su: mjere zaštite tla, voda, zraka, šuma, klime, mogu ponovno upotrijebiti u postojećim tehnološkim zdravlja ljudi, biljnog i životinjskog svijeta, krajobraza, procesima (npr. papir, staklo, metali, plastika) ili se brzo kulturnih i prostornih vrijednosti, mjere zaštite od buke i mogu izgraditi postrojenja za njihovo iskorištavanje (npr. požara i mjere postupanja s otpadom. biorazgradivi otpad). Uz mjere zaštite okoliša iz prethodnog stavka utvrđuju se Odvojeno prikupljanje pojedinih vrsta otpada (papir, posebno slijedeće mjere zaštite okoliša: staklo, PET metalni ambalažni otpad) predviđeno je po- očuvanje i poboljšanje kvalitete vode,

9. lipnja 2006. 289 Službeni glasnik Grada Velike Gorice - Godina XII. Broj 10/2006

očuvanje i zaštita kakvoće tla, sanacijom oštećenog tla sukladno planovima gospoda- očuvanje kakvoće zraka, renja zemljištem ili na temelju ekoloških značajki po- smanjenje prekomjerne buke, dručja, sprječavanje negativnog utjecaja građevina i uređaja zaštitom njegovih ekoloških funkcija koje imaju pre- za gospodarenje otpadom na okolni prostor i dnost pred tehničko-industrijskim i socio-ekonomskim provedba procjene utjecaja na okoliš. funkcijama, zabranom polaganja i unošenja tvari na tlo i/ili u tlo, Mjere zaštite okoliša provodit će se sukladno Programu gospodarskih zahvata, kao i drugih radnji kojima se zaštite okoliša. smanjuju ekološke funkcije tla, očuvanjem raznolikost funkcija i značajki tla, 8.1. uvažavanjem njegove ranjivosti i značajki područja, Očuvanje i poboljšanje kvalitete vode čuvanjem plodnosti tla, čuvanjem biološke raznolikosti tla, Članak 228. provođenjem najprimjerenijih načina korištenja i na- Očuvanje i poboljšanje kvalitete vode predviđeno je: mjene zemljišta, zaštitom svih vodotoka i stajaćih voda na području provedbom načela dobre stručne prakse u poljoprivredi, Grada Velike Gorice s ciljem očuvanja, odnosno dovo- obradom tla u skladu s reljefnim i klimatskim značaj- đenja u planiranu vrstu vode utvrđene kategorije, kama, dogradnjom sustava za odvodnju otpadnih voda Grada očuvanja i poboljšanja strukture tla, Velike Gorice s uređajima za pročišćavanje, izbjegavanjem zbijanja tla, povećanjem kapaciteta prijemnika gradnjom potrebnih umanjenjem ili uklanjanjem potencijalnih i stvarnih vodnih građevina, erozijskih učinaka na tlo, uređenjem erozijskih područja i sprječavanjem ispira- očuvanjem vrijednih prirodnih elemenata krajobraza nja tla (izgradnjom regulacijskih građevina, pošumlja- koji su potrebni za zaštitu tla, vanjem i sl.), očuvanjem, odnosno unaprjeđenjem biološke aktivnosti tla odgovarajućim plodoredom, zabranjivanjem, odnosno ograničavanjem ispuštanja opasnih tvari propisanih posebnim propisom, očuvanjem sadržaja humusa u tlu svojstveno tom tlu i sanacijom zatečenog stanja u industriji i odvodnji, te karakteristikama područja, usklađivanjem prinosa s prirodnim proizvodnim mo- sanacijom ili uklanjanjem izvora onečišćenja, gućnostima tla, sanacijom postojećih odlagališta otpada i izgradnjom uspostavljanjem integralnog korištenja agrokemikalija, sanitarnog odlagališta otpada za kontrolirano odlaga- utvrđivanjem prihvatljivog broja grla stoke za tlo, po- nje otpada, sebice kod ranjivog tla, sanacijom tla onečišćenog otpadom, primjenom novih sredstava za zaštitu bilja, mineralnih sanacijom nelegalnih eksploatacijskih polja, te sana- gnojiva i drugih sredstava čija svojstva mogu biti šte- cijom legalnih eksploatacijskih polja po završetku ek- tna za ekološke funkcije tla uz prethodno pribavljanje sploatacije, suglasnosti mjerodavnog tijela državne uprave, odno- uvođenjem mjera zaštite u poljoprivredi, sno stručne institucije o utjecaju na tlo, da se nakon provedene plinoﬁkacije građevine, pripa- davanjem prednosti ekološkoj ili drugim ekološki pri- dajući joj spremnik za tekuće gorivo ukloni (izuzetak hvatljivim načinima poljoprivredne proizvodnje, su one građevine kojima je neophodno dodatno ili al- provedbom načela dobre stručne prakse u šumarstvu, ternativno gorivo), očuvanjem prirodno stečene plodnosti i kakvoće tla, uspostavljanjem monitoringa s proširenjem i uređe- očuvanjem količine i kakvoće humusa u tlu, njem mjernih postaja, te osiguranjem stalnog praćenja provedbom načela dobre prakse na način da se, gdje površinskih i podzemnih voda, je to moguće i prikladno, izbjegava trajno prekrivanje vođenjem jedinstvenog informatičkog sustava o ka- tla i onemogućavanje obnavljanja njegovih ekoloških kvoći površinskih i podzemnih voda i funkcija, izradom vodnog katastra. Gospodarenje tlom i očuvanje njegovih ekoloških fun- 8.2. kcija u poljoprivredi, šumarstvu, graditeljstvu i drugim Očuvanje i zaštita kakvoće tla područjima provodi se sukladno odredbama posebnih propisa. Članak 229. Očuvanje i zaštita kakvoće tla predviđeno je: 8.3. izgradnjom izvan građevinskog područja građevina u Očuvanje kakvoće zraka svrhu poljoprivredne proizvodnje isključivo na većim posjedima, odnosno većim brojem uvjetnih grla i Članak 230. ograničenjem izgradnje izvan građevinskih područja Očuvanje kakvoće zraka predviđeno je: na osobito vrijednom poljoprivrednom zemljištu, uspostavom javnog gradskog prijevoza vozilima s vr-

290 9. lipnja 2006. Službeni glasnik Grada Velike Gorice - Godina XII. Broj 10/2006

stom pogona prihvatljivog za okoliš (el. šinsko vozilo, 8.5. autobus na plin), Sprječavanje negativnog utjecaja poticanjem ostalih oblika prijevoza s pogonom prihva- građevina i uređaja za gospodarenje otpadom na tljivim za okoliš (bicikl, elektromobil i sl.), te usposta- okolni prostor vljanja pješačkih površina u središtu Velike Gorice i biciklističkih staza uz postojeće i planirane prometni- Članak 232. ce, gdje god je to moguće, Sprječavanje negativnog utjecaja građevina i uređaja za plinoﬁkacijom, štednjom i racionalizacijom potrošnje gospodarenje otpadom na okolni prostor predviđeno je: energijom te energetski učinkovitom gradnjom i upo- praćenjem stanja okoliša, posebno onečišćavanja pod- rabom obnovljivih izvora energije i zemnih i površinskih voda, te drugih pojava koje su prostornim razmještajem većih gospodarskih djelatno- posljedica onečišćavanja okoliša, stalnom kontrolom vrste, količine i sastava otpada, sti izvan naselja u građevinskim područjima proizvo- ograđivanjem sanitarnog odlagališta otpada s kontro- dnih namjena ili izvan građevinskih područja, odnosno lom ulaza i izlaza, unutar naselja na određenim udaljenostima od građevi- kontrolom stanja uređaja i opreme, te sustava zaštite, na u kojima ljudi rade i borave, ozelenjavanjem zaštitnim zelenilom, uporabom kvalitetnije tehnologije i pročistača zraka, te kontrolom deponijskog plina, kontinuiranom kontrolom gospodarskih djelatnosti, kontrolom ﬂore i faune u okolici i na odlagalištu, provedbom sanitarnih mjera dezinfekcije i dezinsekci- Budući da se ne raspolaže s relevantnim pokazateljima je prema posebnim propisima. za ocjenu kakvoće zraka treba postupati sukladno posebnim propisima na način da se na području za koje je 8.6. utvrđeno da je kakvoća zraka: Procjena utjecaja na okoliš • prve kategorije djeluje preventivno kako se zbog građenja i razvitka područja ne bi prekoračile grani- Članak 233. čne vrijednosti, Kao značajna mjera sprječavanja nepovoljnih utjecaja na • druge kategorije provode mjere smanjivanja oneči- okoliš je obveza provedbe procjene utjecaja na okoliš za šćenosti zraka kako bi se postigle granične vrijedno- zahvate u prostoru za koje se očekuje da bi svojim djelo- sti, vanjem i korištenjem mogli znatno ugroziti okoliš. • treće kategorije provode sanacijske mjere kako bi se kratkoročno postigle tolerantne vrijednosti, a dugo- Obveza provedbe procjene utjecaja na okoliš utvrđena je ročno granične vrijednosti. za građevine, odnosno zahvate u prostoru koji su određeni posebnim propisom, te Prostornim planom Županije, a na 8.4. kartografskom prikazu, br. 3. prikazani su najznačajniji. Smanjenje prekomjerne buke 9. Članak 231. Mjere provedbe plana Smanjenje prekomjerne buke predviđeno je: svrstavanjem površina različitih namjena po pravilu da 9.1. se dopuštene razine buke susjednih površina razlikuju Obveza izrade prostornih planova međusobno za najviše 5 dB, preliminarno prema pose- 9.1.1. bnom propisu, što se potvrđuje mjerenjem postojećeg PROSTORNI PLAN ŠIREG PODRUČJA stanja, primjenom akustičnih zaštitnih mjera na mjestima emi- Članak 234. sije i imisije, te na putovima njezinog širenja, Obveza izrade, te područje obvezne izrade prostornog prostornim razmještajem većih gospodarskih djelatno- plana šireg područja – prostornog plana područja pose- sti izvan naselja u građevinskim područjima proizvo- bnih obilježja “Područje vodocrpilišta Črnkovec i Zračne dnih namjena ili izvan građevinskih područja, odnosno luke Zagreb” utvrđeno je Prostornim planom Županije, a unutar naselja na određenim udaljenostima od građevi- prikazano na kartografskom prikazu, br. 3. na u kojima ljudi rade i borave, razvojem alternativnih prometnih pravaca pomoću ko- 9.1.2. jih će se ravnomjernije distribuirati prometno optereće- PROSTORNI PLANOVI UŽIH PODRUČJA nje magistralnih prometnica koje prolaze kroz naselja, upotrebom prijevoznih sredstava, postrojenja, uređaja i Članak 235. strojeva koji nisu bučni, Obveze izrade prostornih planova užih područja utvr- propisivanjem posebnih uvjeta gradnje u područjima đene su Zakonom (GUP, UPU), posebnim propisima u ugroženim od buke (prostor oko Zračne luke Zagreb) pogledu zaštite i očuvanja kulturne baštine i u pogledu temeljem posebnog propisa, uređenja groblja, Prostornim planom Županije (UPU, izradom karte buke, te DPU), te Planom (DPU). kontinuiranim mjerenjem razina buke.

9. lipnja 2006. 291 Službeni glasnik Grada Velike Gorice - Godina XII. Broj 10/2006

Područja obvezne izrade prostornih planova užih po- Iznimno od prethodnog stavka, do donošenja UPU-ova u dručja utvrđena su Planom u pravilu granicama građe- alinejama 1. i 2. stavka 1., mogu se izvan područja koja su vinskih područja, površinama određenih namjena, kori- u graﬁčkom dijelu (kartograsfki prikazi, br. 4.1 do 4.58) dorima/trasama infrastrukturnih prometnih građevina i naznačena kao zone zabrane izgradnje izdavati odobre- vodotocima, tako da čine jedinstvene prostorne i urbane nja za zahvate u prostoru prema Zakonu i posebnim pro- cjeline, a prikazana su na kartografskim prikazima, br. 3. pisima (lokacijske i građevinske dozvole, i dr.). (načelno) i br. 4. na katastarskoj podlozi. U zonama zabranjene izgradnje iz prethodnog stavka Prostornim planovima užih područja kojima se propisuju izgradnja je moguća i prije donošenja UPU-ova ukoliko detaljniji uvjeti uređenja i korištenja prostora moguće je se za te zone kao cjeline donesu DPU-ovi. dati strože odrednice od odredbi ovoga Plana, te će se iste primjenjivati pri utvrđivanju lokacijskih uvjeta. 9.1.2.3. Detaljni planovi uređenja 9.1.2.1. Generalni urbanistički plan Članak 238. Obveza izrade DPU-a utvrđena je za: Članak 236. cjelinu građevinskog područja ugostiteljsko turističke Obveza izrade GUP-a utvrđena je za dio građevinskog namjene “Velika Kosnica” (hotel), područja gradskog središta – naselja Velike Gorice, te cjelinu neizgrađenih ili pretežito neizgrađenih (više od za građevinsko područje proizvodno-poslovne namjene 50%) površina športskih centara veličine 5 ha i više, (Velika Gorica – zapad). cjelinu novog groblja Kušanec, neizgrađene dijelove mjesnih groblja, GUP-om je moguće odrediti za područja, komplekse i neizgrađenog dijela građevinskog područja naselja Turo- građevine od osobitog javnog i društvenog značaja obve- polje naznačenog na kartografskim prikazima, br. 3 i 4, zu provedbe urbanističko-arhitektonskih natječaja. dio građevinskog područja naselja Ključić Brdo namjenjenog eksluzivnom stanovanju, 9.1.2.2. Urbanistički planovi uređenja cjelinu građevinskog područja naselja Mala Buna namjenjenog smještaju etno muzeja. Članak 237. područje eksploatacijskog polja utvrđenog Planom sa Obveza izrade UPU-a utvrđena je za: pripadajućim građevinskim područjem proizvodne na- građevinska područja naselja, odnosno dijelove gra- mjene (ciglana). đevinskih područja naselja (sa pripadajućim im građe- cjelinu športsko-rekreacijske površine namjenjene vinskim područjima i površinama izdvojenih namjena smještaju hipodroma koje se nalaze neposredno uz naselje) koja su planira- nim sustavom središnjih naselja utvrđena kao područna Do donošenja DPU-ova iz prethodnog stavka, ne mogu i veća lokalna središta osim Male Bune, te za manje se na tim područjima izdavati odobrenja za zahvate u lokalno središte Gradići i inicijalno razvojno središte prostoru prema Zakonu i posebnim propisima (lokacij- Staro Čiče. ske i građevinske dozvole i dr.), izuzev neophodnih re- dijelove građevinskog područja naselja Velike Gorice konstrukcija iz članka 251. (Rakarje, Kurilovec, Južno od velikog polja i Radna zona Zapad-dio), Članak 239. dijelove građevinskiih područja naselja Kobilić, Petro- Područja obvezne izrade DPU-ova unutar područja ob- vina Turopoljska i Ribnica, vezne izrade GUP-a i UPU-a utvrđuju se tim prostornim neizgrađeni dio građevinskog područja proizvodne na- planovima. mjene “Velika Gorica – zapad”, građevinsko područje proizvodne namjene “Štuki- Najmanji obuhvat DPU-a iz prethodnog stavka mora jug”, te ostala građevinska područja proizvodnih na- predstavljati prostornu i funkcionalnu cjelinu u kojoj će mjena površina većih od 25 ha, biti usklađeni interesi korisnika prostora. športsko rekreacijske površine i golf igrališta (sa pri- padajućim građevinskim područjima ugostiteljsko tu- 9.2. rističke namjene) površina većih od 25 ha, Primjena posebnih razvojnih i drugih mjera

Do donošenja UPU-ova iz stavka 1., ne mogu se na tim 9.2.1. područjima izdavati odobrenja za zahvate u prostoru pre- UREĐENJE ZEMLJIŠTA ma Zakonu i posebnim propisima (lokacijske i građevin- ske dozvole, odobrenja eksploatacijskog polja, odobrenja Članak 240. za izvođenje rudarskih radova i dr.), izuzev neophodnih U cilju poboljšanja poljoprivredne proizvodnje i zaštite rekonstrukcija iz članka 251. od suše, Planom su predviđene posebne mjere uređenja

292 9. lipnja 2006. Službeni glasnik Grada Velike Gorice - Godina XII. Broj 10/2006 poljoprivrednih površina nizinskog područja hidromeli- S obzirom na mogućnost zakrčenosti ulica i prometnica oracijskim zahvatima. uslijed urušavanja građevina i objekata potrebno je osigurati putove za evakuaciju ljudi i tvarnih dobara. Stoga, Uređenje zemljišta pošumljavanjem na prostoru šuma kod izgradnje novih dijelova naselja brutto gustoća na- određuje se šumskogospodarskim osnovama i progra- seljenosti ne smije prelaziti 200 stanovnika/ha. Ovo se mima za gospodarenje šumama. Za šume u vlasništvu najvećim dijelom odnosi na najizgrađeniji prostor, a to je pravnih i ﬁzičkih osoba do donošenja programa za go- područje naselja Velike Gorice. spodarenje šumama, uređenje zemljišta pošumljavanjem provodit će se temeljem obveza koje proistječu iz jedno- Na pretežito nestabilnim područjima (inženjersko-ge- stavne i proširene biološke reprodukcije šuma. Uređenje ološka obilježja) gdje se planira intenzivnija izgradnja zemljišta pošumljavanjem izvan površina šuma provodi potrebno je izvršiti pravovremeno detaljnije speciﬁčno se temeljem potreba zaštite okoliša, zaštita od štetnog dje- ispitivanje terena kako bi se postigla maksimalna sigur- lovanja erozije i bujica, te krajobraznog uređenja ugrože- nost konstrukcija i racionalnost građenja. Na utvrđenim nih i posebno vrijednih područja na prostoru Grada. rasjednim zonama potrebno je ograničiti brutto gustoću naseljenosti najviše do 50 st/ha. To se prvenstveno odno- Ozelenjavanje će se provoditi na prostorima koji su u si na dijelove građevinskih područja naselja Male i Ve- razdjelnoj funkciji između neusklađenih namjena, te na like Bune. izvanšumskim površinama klizišta, erozije, vodocrpili- šta, odlagališta otpada i površinama nepodobnim za dru- 9.2.3.2. ge namjene. Mjere zaštite od olujnih i orkanskih vjetrova

Zemljište uz infrastrukturne građevine sukladno tehni- Članak 243. čkim i sigurnosnim propisima ovih građevina uređivat Obzirom da na području Grada Velike Gorice nije izmje- će se ozelenjavanjem, pošumljavanjem i drugim horti- ren vjetar jačine orkanskog vjetra od 8 bofora, u tom po- kulturno-krajobraznim tehnikama. gledu nisu potrebne posebne mjere zaštite.

Komasacija, kao mjera poboljšanja tla i poljoprivredne 9.2.3.3. proizvodnje, preporučljiva je na svim prostorima, gdje Mjere zaštite od poplava nije provedena, osim gdje je to Planom zabranjeno, zbog očuvanja krajobraznih vrijednosti i bioraznolikosti. Članak 244. U svrhu zaštite ugroženih dijelova građevinskih podru- 9.2.2. čja naselja od poplava izazvanih Savom, odnosno ne- SANACIJA BESPRAVNO dovršenim odteretnim kanalom Sava-Odra, potrebno je IZGRAĐENIH GRAĐEVINA osim rekonstrukcije postojećih i izgradnje novih nasipa uz rijeku Savu, planirati i realizirati lokalnu zaštitu nase- Članak 241. lja u Odranskom polju ne čekajući dovršenje izgradnje Bespravno izgrađene građevine moguće je zadržati u odteretnog kanala Sava-Odra. prostoru ukoliko se mogu uskladiti s uvjetima propisanim ovim odredbama. Izgradnju planiranih višenamjenskih retencija u Vuko- meričkim goricama započeti tek po konačnom deﬁnira- Bespravno izgrađene građevine su građevine bez odo- nju namjene u kontaktu s ostalim prostorom. brenja za građenje kojima je do dana stupanja na snagu ovog Plana izgrađena barem jedna etaža sa stropnom 9.2.3.4. konstrukcijom u što se uračunava i podrum. Mjere zaštite od požara i eksplozija

9.2.3. Članak 245. MJERE ZAŠTITE OD ELEMENTARNIH U svrhu sprječavanja širenja požara na susjedne građevi- NEPOGODA I RATNIH OPASNOSTI ne, građevina mora biti udaljena od susjednih građevina najmanje 4,0 m ili manje, ako se dokaže, uzimajući u 9.2.3.1. obzir požarno opterećenje, brzinu širenja požara, požar- Mjere zaštite od potresa i odrona zemljišta ne karakteristike materijala građevina, veličine otvora na vanjskim zidovima građevine i drugo, da se požar neće Članak 242. prenijeti na susjedne građevine. U svrhu eﬁkasne zaštite od potresa neophodno je kon- U protivnom, građevina mora biti odvojena od susjednih strukcije svih građevina planiranih za izgradnju na po- građevina požarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 dručju Grada uskladiti sa posebnim propisima za VIII, minuta, koji u slučaju da građevina ima krovnu konstru- odnosno VII seizmičku zonu. kciju (ne odnosi se na ravni krov vatrootpornosti najma-

9. lipnja 2006. 293 Službeni glasnik Grada Velike Gorice - Godina XII. Broj 10/2006 nje 90 minuta), nadvisuje krov građevine najmanje 0,5 m vati u skladu s uputstvima nadležne hidrometeorološke ili završava dvostranom konzolom iste vatrootpornosti, službe s kojom Grad surađuje. dužine najmanje 1,0 m ispod pokrova krovišta, koji mora biti od negorivog materijala najmanje u dužini konzole. Sa regulacijom toka rijeke Save potrebno je sagledati i mogućnost izgradnje sustava navodnjavanja okolnih po- Radi omogućavanja spašavanja osoba i tvarnih sredstava ljoprivrednih površina kako bi se smanjile štete od even- iz građevina i gašenja požara na građevini i otvorenom tualne suše. Navodnjavanje se upotrebljava za određene prostoru, građevina mora imati vatrogasni prilaz i površinu kulture na površinama koje su zaštićene od vanjskih voda za operativni rad vatrogasaca određenu prema posebnom i ako je izrađen pouzdan sustav odvodnje suvišnih vlasti- propisu, a prilikom gradnje ili rekonstrukcije vodoopsrbnih tih voda. Najveće potrebe za navodnjavanjem javljaju se u mreža mora se, ukoliko ne postoji, predvidjeti vanjska hi- ljetnim mjesecima. Uz odvodnju viška voda s poljoprivre- drantska mreža s osiguranim potrebnim pritiskom vode i dnih površina predviđeno je i navodnjavanje tih površina. proﬁlom cjevovoda sukladno posebnom propisu. 9.2.3.7. Sukladno posebnom propisu potrebno je ishoditi sugla- Mjere zaštite ljudi i životinja od epidemija snost Policijske uprave Zagrebačke županije na mjere zaštite od požara primijenjene u glavnom projektu za Članak 248. zahvate u prostoru na slijedećim građevinama i prosto- Mjere zaštite ljudi i životinja od epidemija treba pro- rima: voditi učinkovitom i pravodobnom akcijom nadležnih u kojima se obavlja držanje, skladištenje ili promet za- zdravstvenih i veterinarskih službi u skladu s posebnim paljivih tekućina i/ili plinova i propisima. koje nisu obuhvaćene člankom 2. Pravilnika o građe- vinama za koje nije potrebno ishoditi posebne uvjete 9.2.3.8. građenja glede zaštite od požara (Narodne novine, br. Mjere zaštite od iscrpljenja ili uništenja pojedinih 25/94). prirodnih resursa i ekoloških zagađenja Građevine i postrojenja u kojima će se skladištiti i ko- Članak 249. ristiti zapaljive tekućine i plinovi (objekti posebne na- Kako bi se racionalno koristili prirodni izvori, te očuvala mjene, benzinske postaje i sl.) moraju se graditi na si- ekološka stabilnost i vrijedni dijelovi okoliša na ovom gurnosnoj udaljenosti od ostalih građevina i komunalnih prostoru potrebno je u najvećoj mjeri štititi izvornost, uređaja sukladno posebnom propisu. Druge građevine biološke raznolikosti prirodnih zajednica, te održati ka- moraju se graditi tako da su zadovoljene najmanje si- kvoću žive i nežive prirode. Prirodne izvore je potrebno gurnosne udaljenosti od objekta distribucijskog sustava očuvati na razini kakvoće koja nije štetna za čovjeka, zavisno o vrsti tog objekta, te namjeni druge građevine, a biljni i životinjski svijet. Stoga su znatni dijelovi priro- sukladno propisima distributera plina na području Grada Velike Gorice. dne baštine predloženi za zaštitu.

Ostale potrebne mjere zaštite od požara i eksplozija Jedan od najdragocjenijih prirodnih izvora je u svakom (šumski prosjeci, crpilišta, mjesta smještaja sredstava i slučaju pitka voda. Stoga je osnovni cilj zaštititi ga i raci- opreme za gašenje požara i dr.) bit će određene Planom onalno koristiti u smislu štednje pitke vode. To znači da zaštite od požara i tehnoloških eksplozija za područje treba rekonstruirati postojeću vodoopskrbnu mrežu, gdje Grada Velike Gorice koji se temelji na Procjeni ugro- se ustanove veći gubici vode uslijed dotrajalosti objekata ženosti od požara i tehnoloških eksplozija za područje i cjevovoda. Grada Velike Gorice. Kroz potencijalno izvorište Črnkovec kojeg čini neko- 9.2.3.5. liko lokacija vodocrpilišta (Kosnica I. i II., Črnkovec, Mjere zaštite od izvanredno velikih visina snijega i Mičevec) planirana je državna cesta. U cilju preventivne snježnih nanosa zaštite potrebno bi bilo uspostaviti tehničkim rješenjem zaštitu na dijelu dionice uz vodozaštitno područje, kako Članak 246. bi se izbjegli eventualni akcidenti. U cilju zaštite izvorišta U cilju zaštite od nanosa snijega potrebno je organizirati Črnkovec potrebno je što prije odrediti zone sanitarne za- učinkovitu zimsku službu za čišćenje prometnica i odr- štite. Također, u cilju zaštite izvorišta zabranjuju se unutar žavanje njihove prohodnosti tijekom zimskih mjeseci. vodonosnog područja zahvati u prostoru kojima bi se pro- bio zaštitni pokrovni sloj, te se trebaju provesti sanacije 9.2.3.6. postojećih legalnih i nelegalnih eksploatacijskih polja. Mjere zaštite od tuča, suša i jakih mrazova Kako samo izvorište, tako i znatna podzemna vodonosna Članak 247. područja potrebno je sačuvati od mogućeg zagađenja. Područje Grada Velike Gorice treba i dalje pokrivati za- Stoga je na odabranoj lokaciji odlagališta komunalnog štitnim sustavom za obranu od tuče, kojeg treba usavrša- otpada pri njegovoj sanaciji potrebno izvesti vodonepro-

294 9. lipnja 2006. Službeni glasnik Grada Velike Gorice - Godina XII. Broj 10/2006 pusni sloj kako otpad svojim procjeđivanjem u tlo ne bi Skloništa je potrebno predvidjeti kao dvonamjenska, a u mogao ugroziti kvalitetu podzemnih voda. slučaju ratnih opasnosti i opasnosti od elementarnih nepogoda trebaju se u roku od 24 sata osposobiti za osno- Ostala napuštena odlagališta otpada i divlje deponije vnu namjenu. Broj sklonišnih mjesta potrebno je planira- potrebno je sanirati tako da se teren privede prvobitnoj ti u skladu s člankom 43. Pravilnika o mjerama zaštite od namjeni ili pošumi. elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora (Narodne novine, br. Kako bi se smanjila onečišćenost zraka od znatnih emi- 29/83, 36/85 i 42/86). sija ispušnih plinova i prašine potrebno je prići ugradnji propisanih uređaja za pročišćavanje (ukoliko već nisu 9.3. ugrađeni), saniranjem odlagališta otpada, te smanjiva- Rekonstrukcija građevina njem inteziteta prometanja motornim vozilima u sredi- čija je namjena protivna planiranoj namjeni šnjem dijelu Velike Gorice, izgradnjom brzih tranzitnih prometnica rubom grada. Članak 251. Za postojeće izgrađene građevine čija je namjena protivna namjeni određenoj ovim Prostornim planom, mogu Na područjima koja su evidentirana kao najugroženija se, do privođenja planiranoj namjeni utvrditi uvjeti za područja od buke, po obavljenim mjerenjima, ako se njihovu neophodnu rekonstrukciju. iskaže jačina buke iznad dopuštenih vrijednosti za odre- đeni dio područja potrebno je provesti sanaciju u skladu Uvjetima iz prethodnog stavka za građevine stambene, s posebnim propisima. odnosno stambeno poslovne namjene smatraju se: • obnova, sanacija i zamjena oštećenih i dotrajalih kon- 9.2.3.9. struktivnih i drugih dijelova građevine i krovišta u po- Mjere zaštite od ratnih opasnosti stojećim gabaritima, • priključak na građevine i uređaje komunalne infrastru- Članak 250. kture, te rekonstrukcija svih vrsta instalacija, Zbog mogućih ratnih djelovanja određuje se potreba pla- • dogradnja sanitarnih prostorija (WC, kupaonica) uz niranja gradnje skloništa za zaštitu ljudi i tvarnih dobara postojeće građevine koje nemaju sanitarne prostore uz slijedeće uvjete za planiranje skloništa: izgrađene u svom sastavu ili na postojećoj građevnoj - mreža skloništa treba biti ravnomjerno razmještena s čestici, i to u najvećoj površini od 12 m2 GBP, obzirom na gustoću naseljenosti i stupanj ugroženosti, • dogradnja, odnosno nadogradnja stambenih, poslovnih - najveća dozvoljena udaljenost do najudaljenijeg mje- prostora ili pomoćnih građevina na način da ukupni sta s kojeg se zaposjeda sklonište ne može biti veća GBP ne prelazi 75 m2 i da se ne povećava broj stambe- od 250 m, s time da se vertikalne udaljenosti računaju nih jedinica, trostruko, • adaptacija tavanskog ili drugog prostora unutar postoje- - treba težiti planiranju skloništa kapaciteta za 100-300 ćeg gabarita u stambeni ili stambeno poslovni prostor ljudi, • postava novog krovišta, bez nadozida kod građevina s - skloništa treba tako smjestiti da su dovoljno udaljena od dotrajalim ravnim krovom ili s nadozidom, ako se radi o lako zapaljivih i eksplozivnih mjesta, kako eventualni povećanju stambenog prostora iz alineje 4. ovoga stavka. požar ili eksplozija ne bi utjecala na sigurnost korisnika, • sanacija postojećih ograda i gradnja potpornih zidova - skloništa ne bi trebalo graditi u blizini građevina i radi sanacije terena (klizišta). objekata koji su osobito ugroženi od napada iz zraka (mostovi, određeni vojni objekti izloženi napadu, veli- Ograničenje ukupne GBP iz alineje 4. prethodnog stavka ka prometna križanja i sl.), ne odnosi se na dogradnju iz alineje 3. prethodnog stavka. - lokacija skloništa treba biti planirana tako da je pristup skloništu omogućen i u uvjetima rušenja građevine u Uvjetima iz stavka 1. ovog članka za građevine drugih kojem je smješteno. namjena (poslovne, gospodarske, javne, komunalne, prometne, prateće i druge građevine) smatraju se: Propisuju se slijedeći uvjeti za oblikovanje skloništa: • obnova i sanacija oštećenih i dotrajalih konstruktivnih - objekt skloništa mora imati građevinsko-tehnička svoj- dijelova građevina i krovišta stva zaštite i otpornosti kroz konstrukciju, veličinu i • dogradnja sanitarija, garderoba, manjih spremišta i sl. položaj prema tlu, do najviše 16 m2 izgrađenosti za građevine do 100 m2 - skloništa treba izvesti u najnižim etažama građevine, GBP, odnosno do 5% ukupne GBP za veće građevine - skloništa moraju sadržavati sve propisane funkcional- • pretvorba dijela stambenog prostora u prizemlju i izni- ne prostorije i uređaje, mno na katu (kada za to postoje uvjeti) u poslovne pro- - autonomnost skloništa treba osigurati za najmanje 7 dana. store, ali samo unutar postojećeg gabarita • prenamjena i funkcionalna preinaka građevina unutar Skloništa je potrebno dimenzionirati na statičko optere- postojećeg gabarita pod uvjetom da se novom namje- ćenje od 50-150 kPa za zaštitu od radijacijskog, biolo- nom ne pogoršava stanje čovjekovog okoliša i svojim škog i kemijskog djelovanja. korištenjem ne utječe na zdravlje ljudi u okolnim stambenim građevinama

9. lipnja 2006. 295 Službeni glasnik Grada Velike Gorice - Godina XII. Broj 10/2006

• dogradnja i zamjena dotrajalih instalacija, te izmjena uređaja i instalacija vezanih za promjenu tehničkih rje- šenja za normalno obavljanje proizvodne djelatnosti • priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture • dogradnja i zamjena uređaja i instalacija komunalne infrastrukture i rekonstrukcija javno prometnih površina

Iznimno od odredbi prethodnih stavaka ovog članka, na područjima za koje je Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru Grada Velike Gorice predviđeno uređe- nje zemljišta, na postojećim se građevinama mogu sanirati samo dotrajali konstruktivni dijelovi.

III. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 252. Ovom Odlukom utvrđuju se 3 (tri) izvornika Prostornog plana uređenja Grada Velike Gorice potpisanih od pred- sjednice Gradskog vijeća Grada Velike Gorice i ovjere- nih pečatom Gradskog vijeća Grada Velike Gorice.

Jedan izvornik se čuva u pismohrani Grada Velike Gorice, drugi u pismohrani Ureda državne uprave u Zagrebačkoj županiji, Službi za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko - pravne poslove, ispostava Ve- lika Gorica, a treći u pismohrani Upravnog odjela Grada Velike Gorice nadležnog za poslove prostornog uređenja.

Članak 253. Stupanjem na snagu ove Odluke, prestaje važiti Odluka o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba, br. 11/96 – pročišćeni tekst i Gla- snik Zagrebačke županije, br. 10/99) na području Grada Velike Gorice.

Dijelovi prostornih planova užih područja koji nisu u skladu s odredbama ove Odluke prestaju važiti njezinim stupanjem na snagu, te će se primjenjivati odredbe ove Odluke.

Članak 254. Ova Odluka stupa na snagu osmog dana po objavi u “Službenom glasniku Grada Velike Gorice”.

PREDSJEDNICA GRADSKOG VIJEĆA Vesna Škare Ožbolt, dipl.iur.

“Službeni glasnik Grada Velike Gorice” je službeno glasilo Grada Velike Gorice Izdavač: Glavni urednik: Grad Velika Gorica Mladen Crnković, dipl. iur. Uredništvo: Tisak: Trg kralja Tomislava 34, TIPOMAT, Staro Čiče Telefon: 01/6269-900

296 9. lipnja 2006.